Redovni ekonomski izvještaj za Jugoistočnu Evropu

5. juni 2012.

Poverty Reduction and Economic Management Unit Europe and Central Asia Region

i

JUGOISTOĈNA EVROPA: REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ

5. juni 2012.

ii

SADRŢAJ

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI PREMA ―ZLATNOM RASTU‖ U JUGOISTOĈNOJ EVROPI

1.

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA .............. 1
A. GLOBALNO OKRUŢENJE – U NAJBOLJEM SLUĈAJU MJEŠOVITA SLIKA –A U NAJGOREM KATASTROFA ................................................................................................................. 1 B. RAST SEE6—SPOR OPORAVAK ................................................................................................. 5

C. TRGOVINA I DEŠAVANJA NA MEĐUNARODNOM PLANU – POBOLJŠANJE DEVIZNOG RAĈUNA, RELATIVNO ROBUSNE FDI .............................................................................................. 9 D. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU ................................................... 13

E. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK OSLOBAĐANJA OD DUGA (DELEVERAGING) .................................................................................................................. 19 F. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI .................... 26

G. SIROMAŠTVO, NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA ..................................................................................................... 34 H. I. IZGLEDI ZA 2012-13 .................................................................................................................... 41 IZAZOVI POLITIKA ..................................................................................................................... 44

2. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA .................................................................................................................................... 47
A. B. UVOD ............................................................................................................................................. 47 TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 ............ 49

C. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI, ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA ........................................................................................................................................... 54 D. RAD I UPRAVLJANJE: VISOKA NEZAPOSLENOST, STARENJE STANOVNIŠTVA, NATEGNUTI BUDŢETI ....................................................................................................................... 56 E. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I UPRAVLJANJA .................................................................................................. 62

iii

...... 7 Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) ........................ 9 Slika 18: Rast izvoza i uvoza .................. 11 Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI............ 25 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE)........................ 10 Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) ............ 25 Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke.............................................................................................................. 23 Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012................................... % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto................................................................................................................................................................. 22 Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* ......... 6 Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6................. 12 Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) ... 2008 – 2011 ..................................................................................... 6 Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%)......................................................................... 19 Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) ................... 6 Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) ......................................................................................................................................... (%) .......................................................... 5 Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) .................................................................................................. 2008-2011 ................................................................................................................... 20 Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro....................... 9 Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) ........... 7 Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji (%) .............................................................................................................................................................................. 6 Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%)............ 10 Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans ........................................................................................................... 19 Slika 32: Petogodišnje CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka (u baziĉnim poenima) ..........Slike Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost.............................................................. 23 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 ..... 2 Slika 3:Rast industrijske proizvodnje I uvoza u Evropi .............. sept........................... 5 Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) ............................... USD) ........................... 25 iv ............................. 2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) .......................... neto............................................................................................................ 8 Slika 15: Izvoz (% BDP-a) ........................................................................................ EU10 i EU15 (%) ......................... 1 Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012 u bitnoj mjeri se oporavlja 2012 ................. 18 Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) ........................................................................................................ 24 Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets ..................................................................... 10 Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama............................................................................................................................ 14 Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6........................... (% BDP-a) ......................................................................................................................... 11 Slika 24: Vanjski dug............... 12 Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6............................... 16 Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) ................................................... 12 Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln...............ROA)....... 23 Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 ......................................GVA) u zemljama SEE6 (%) .................................................................. 2008=100) . 7 Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added....................................... prosjek SEE6 (% BDP-a) ......... 23 Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) ............................................................................................................................................................................................................. 7 Slika 14: Inflacija u SEE6.................................................. 15 Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) .................................... US$) ... 9 Slika 17: Rast uvoza (%)......................................... (% BDP-a) .............................................. kao procent ukupnih bruto kredita ..................................

.................................. procent promjene....................................... 27 Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 .. 59 Slika 64: Opći bruto dug vlade (% BDP-a)................................................. 27 Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) .................. 56 Slika 62: Neto migracije na 1...................... 2009 .................................................................................................. srednja vrijednost....... 30 Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) ......................................................... 35 Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta..........000 stanovnika (2010)........................................... Error! Bookmark not defined................... 60 v ........................................................................................... Srbija............................................................................................................. Slika 53: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 54: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom ........ i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) ............................................ 57 Slika 63: Opći rashodi vlade (% BDP-a)....... EU11........... 31 Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) ..... 2000-10 .......... Procent BDP -a..... 29 Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) ........... 42 Slika 57: EXPY za poluproizvode.................. 36 Slika 52: Percepcija uĉinka krize ............................................................................. 52 Slika 60: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100)................................................................ 1995-2010 ............................................. 53 Slika 61: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) ............................................ 1996–2008 .............................................................................................Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6.................... 50 Slika 58: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15............................................................................... prosjek za period vrijednosti medijane grupe ............. 38 Slika 55: Industrijska proizvodnja (3m/3m..... ne SA) ...................................... 42 Slika 56: Maloprodaja (Jan 2010 = 100....................... Crna Gora i BJR Makedonija ............................................................... SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) ................. 26 Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima).. bez SA) .. 50 Slika 59: Tokovi kapitala............................ 60 Slika 65: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 ........ 2009................................... u hiljadama USD.................. 32 Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) .............

............................................. 100=izvrsno) ........................................................................... 2011............................................ po spolu........Tabele Tabela 1: Globalni izgledi rasta .......................................................................................................................... 14 Tabela 4: Rejting suverenog kredita * .................................. 58 Aneks Aneks 1: Grupiranja zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci ........................ 13 Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 ................................................. 63 vi ........ Tabela 2: FIskalni deficit u SEE6 (procenat BDP-a) .................... Error! Bookmark not defined.............................................................................................................. 55 Okviri Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji ............................................................................... 28 Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (ALMP) u rastu zaposlenosti .......................................... 41 Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga..................................................... 16 Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) 2011......................................................................................................... u procentima ........................................... 32 Okvir 3: Reforma trţišta rada: priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) .................................................................................... 30 Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010.................................... 34 Tabela 7: Izgledi za rast u zemljama SEE6...................... 45 Tabela 9... (%) ... Indeks poslovanja (Doing Business Index) (0-100..................... 0=loše..

Evgenij Najdov. na osnovu nedavno završenog izvješaja Svjetske banke „Zlatni rast― autora Indermit Gill. Agim Demukaj. Kaspar Richter. vii . Erjon Luci. Duško Vasiljević i Danijela Vukajlović-Grba. ECAPREM2). Posebnu tematsku bilješku o Zlatnom rastu na zapadnom Balkanu izradili su Abebe Adunga i Aleksandra Iwulska. Tim je koristio smjernice i savjete Yvonne Tsikata (Direktor. Dilek Aykut.Ovaj izvještaj dva puta godišnje radi tim ekonomista u Odjelu za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju (World Bank’s Europe and Central Asia Region’s Poverty Reduction and Economic Management Department . Caterina Ruggeri Laderchi. BJR Makedoniju i Srbiju. Tim predvodi Ţeljko Bogetić (zbogetic@worldbank. Martin Raiser. Kenneth Simmler. DECPG) i Juan Zalduendo (Vodeći ekonomista. Kosovo. „jugoistoĉna Evropa― se odnosi na šest zemalja zapadnog Balkana (SEE6): Albaniju. Crnu Goru. U ovom izvještaju. a ĉine ga Ron Hood. ECA PREM). Lazar Sestović. Bosnu i Hercegovinu. ECAVP). Zahvalnost duguje korisnim komentarima i podršci koje su dali Andrew Burns (Menadţer. Satu Kahkonen (Menadţer sektora.org). Borko Handjiski.ECA PREM). Damir Cosić.). and Juan Zalduendo (2012.

Dobre su vijesti da. U SEE6. prosječna stopa nezaposlenosti u SEE6 je više od dva puta veća od prosjeka u odnosu na zapadnu Evropu. Ipak. a likvidnost adekvatnom u većini zemalja. isti taj „voz konvergencije“ očekuje nove zemlje-kandidate meĎu SEE6. viii . što ima uništavajući utjecaj na ljudski kapital. nemoguće je previše naglasiti značaj djelovanja nadležnih vlasti u smislu poduzimanja pro-aktivnih mjera kojim se od banaka traži da izgrade amortizere i ojačaju otpornost sektora. ali ove koristi ne dolaze same po sebi. vlade zemalja SEE6 bi trebale usvojiti mnogo ambicioznije i urgentnije planove strukturalnih reformi u cilju postizanja rasta i zapošljavanja. Dugoročni plan strukturalnih reformi SEE6 koji je neophodan da bi se održala u pogodnu mašina konvergencije mora biti fokusiran na poticanje jačanja trgovine i finansijskih tokova i reformu tržišta rada i javnog sektora. posebno u scenariju šire zaraze uzrokovane krizom u Grčkoj. rast je relativno slab i uglavnom „bez radnih mjesta“ tokom novonastalog oporavka 2010-11. iako visoki. Loša vijest je socijalna situacija: zemlje SEE6 imaju najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u Evropi. rani pokazatelji govore da šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) prolaze kroz period drastičnog usporavanja i mogu očekivati rast od samo 1. one će se materijalizirati odgovarajućim politikama i reformama. kapitalni amortizeri i rezerve se čine solidnima. iako sa povećanim rizicima i izložen negativnim šokovima. nivoi NPL-a (kredita koji se ne vraćaju). Na nivou od oko [23] posto. a srednja klasa je postala osjetljiva suočena sa velikim udarima i ispražnjenim finansijskim amortizerima domaćinstva i štednjom. većina zemalja u regionu moraju usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnuli dinamiku duga. i velikim društvenim pritiscima. što će se morati nastaviti i tokom srednjoročnog razdoblja kako bi se izbjegli kasniji finansijski problemi.REZIME Nakon što su ostvarile rast od 2.s obzirom na postojane značajnih rizika u Eurozoni vezanih sa krizom u Grčkoj. a uglavnom se radi o mladima i dugotrajno nezaposlenima. Suočeni sa mnogo umjerenijim izgledima za rast nego prije krize. SEE6 ima historijsku mogućnost da iskoristi evropski „voz konvergencije“ – smanjenje dugoročnog jaza u prihodima po glavi stanovnika sa razvijenim zemljama Evropske unije (EU).2 posto u 2011. Sve zemlje koje su ranije stupile u EU prošle su ovaj snažan proces „sustizanja“. I pored teške kratkoročne situacije. Napredak postignut u smanjenju siromaštva prije krize sada uzima suprotan smjer. finansijski sektor u SEE6 ostaje relativno dobro pozicioniran.0 posto u 2012.. Sa visokim nivoom javnog duga i finansijskih pritisaka. Dalje. Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni koče ekonomsku aktivnost i prihode vlade u zemljama SEE6. se generalno stabiliziraju. U načelu. sve u svemu.

Povećana neizvjesnost tokom druge polovice godine dovela je do velikih prodaja na globalnom trţištu kapitala. 1. Tokom 2011. PredviĊanja rasta za 2012 u Eurozoni su generalno revidirana u smislu smanjenja. svjetska 1. 1 .1. rizik produbljenja previranja i širenja 1.400 Španjolska i njenih implikacija na Evropu i globalne ekonomije. Eurozona treba odlučan i koordiniran odgovor politika kako bi se taj rizik ograničio. i vanjskih resursa kojima će se oni podržati. Najveći rizici za njen nastanak su vezani za nepovoljan ishod krize u Grčkoj. što bi moglo dovesti do daljeg širenja zaraze.3 posto za ovu godinu u usporedbi sa rastom od 1. Sve u svemu. većina razvijenih ekonomija su se u potpunosti oporavile od krize.800 Portugal negativnog utjecaja je nedavno naglo porastao. nego su pojaĉala neizvjesnost i strahove od novog velikog globalnog širenja krize. smanjenim dotokom kapitala 600 i fiskalna konsolidacija i konsolidacija bankarskog 400 sektora u zemljama visokog prihoda će uzrokovati da 200 0 rast bude relativno slab. a mnoge traže održivi model rasta u novom okruženju. ukljuĉujući u zemljama u razvoju.200 Italija Čak i ako se kriza u Grčkoj uredno riješi. globalni obim uvoza roba se smanjio. I dok upravljanje krizom ostaje u prvom planu razmatranja politika u zemljama visokog prihoda. Zaraza fiskalne krize iz Evrope proširila se i na zemlje u razvoju i na zemlje sa visokim prihodima. mada se očekuje njegovo Jan-10 Jun-10 Nov-10 Apr-11 Sep-11 Feb-12 jačanje u drugoj polovini godine. Globalna industrijska proizvodnja ostala je na niskom nivou u drugoj polovici 2011. dok MMF-ov Pogled na svjetsku ekonomiju (World Economic Outlook) iz aprila 2012. nepostojanje solidnih ekonomskih programa u pogoĎenim zemljama. u stvari predviĊa smanjenje od -0. IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA GLOBALNO OKRUŢENJE – RASTUĆI RIZICI U EUROZONI A. globalna ekonomija je prošla kroz nova previranja. Smanjenje industrijske proizvodnje koncentriran je u zemljama EU. Ovo je u skladu sa Pogledom na svjetsku ekonomiju Svjetske banke (Global Economic Outlook) (oĉekuje se objavljivanje u junu 2012). Nakon teške 2011.600 Irska Postoji velika neizvjesnost oko ishoda krize u Grčkoj 1. 1.1 koji je projiciran u izdanju iz septembra 2011. Ovaj izvještaj usvaja polazni scenarij koji pretpostavlja da će se izbjeći velika kriza Eurozone. SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA. g. svjetski ekonomski rast dodatno Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost usporava ove godine i iako su kratkoročne ekonomske novosti u Eurozoni bile pozitivne na CDS spredovi za zemlje sa najvećim spredovima su olabavili. Kao posljedica toga. dešavanja tokom druge polovice godine ne samo da su usporile aktivnost u evropi i na globalnom nivou. ali neki bi opet mogli porasti početku. stvarajući znaĉajne negativne vjetrove za globalni rast.000 Belgija ekonomija se i dalje mora suočiti sa lošim vjetrovima 800 povećanja cijena nafte..

Poboljšani uvjeti na finansijskim trţištima tokom prva ĉetiri mjeseca ove godine odrazili su se (i doprinijeli) preokretu na realnoj strani ekonomije. iako je tada uvoz u Euro-podruĉje i dalje opadao. koja je bila jako slaba tokom većeg dijela druge polovice 2011 (dijelom zbog poremećaja isporuka zbog zemljotresa i tsunamija u Japanu. i globalna trţišta su povratila gotovo sve gubitke koje su imali u drugoj polovici 2011. Potraţnja za uvozom u zemlje u razvoju snaţno je skoĉila u ĉetvrtom kvartalu 2011. koja procjenjuje spremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu u neosiguranom meĊubankarskom poslovanju.Tokom prvih ĉetiri mjesec 2012 uvjeti se popravljaju. Globalna ekonomska aktivnost je takoĊer ojaĉala u 2012. mada su još uvijek ograniĉavajući. Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012.U odgovoru na finansijske pritiske na evropske banke ECB je krajem decembra i krajem februara uvela Operacije dugoroĉnog refinansiranja (long-term refinansing operations – LTRO).1 posto tokom prvog kvartala 2012 (vidi sliku 2). poĉela je opet jaĉati u prvom kvartalu 2012-kada je rasla po anualiziranoj stopi od 10. Trgovinski tokovi takoĊer jaĉaju. u Slika 3:Rast industrijske proizvodnje i uvoza u bitnoj mjeri se oporavlja 2012. Globalna industrijska proizvodnja. i srednjeg i niskog prihoda. volatilnost burzi (utvrĊena prema VIX indeksu) pala je na najniţi nivo od 2007. Do kraja aprila 2012 marţe i stope Credit Default Swapa (CDS) za zemlje visokog prihoda i zemlje u razvoju vratile su se blizu nivoa kojeg su imali 2011. poĉelo ubrzavati. kao i zbog velikih poplava na Tajlandu). Poboljšanje podataka o industrijskoj proizvodnji su se dijelom odrazili u podacima o BDP-u za Euro podruĉje za prvi kvartal (Slika 3). Evropi 2 . Ĉak je i Euro podruĉje. koje je prije toga prošlo kroz 6 mjeseci opadanja aktivnosti u drugoj polovici 2012. Opadanje globalne averzije rizika tokom ovih mjeseci dovelo je do oporavka trţišta kapitala. Jedna triliarda LTROa su pomogli u jaĉanju povjerenja u meĊubankarsko trţište što je dovelo do znaĉajnog popuštanja Eurobor-Eonia marţe. Ovaj skok potraţnje je pokrenuo porast izvoza i zemalja u razvoju i razvijenih ekonomija. uglavnom zbog velike potraţnje u zemljama u razvoju. Ovaj porast aktivnosti je uglavnom zasnovan i evidentan u svim zemljama – i onim visokog. i rasla je po anualiziranoj stopi od 20 posto tokom tri mjeseca do kraja marta 2012. Do kraja marta.

i vjerojatno je da će doći do slabljenja dotoka stranih direktnih ulaganja. ukazuju da su zemlje u razvoju znaĉajno pogoĊene. Slabi dotok kapitala je dijelom odraz smanjenja dugovanja (deleveraging) bankarskog sektora u Evropi. U svakom sluĉaju. kao što je Credit Default Swap (CDS) su skoĉile blizu vršne vrijednosti koju su imale u jesen 2011. Ovo odraţava polazni scenario urednog rješavanja neizvjesnosti vezanih za euro podruĉje i izbjegnutog širenja krize na druge ekonomije Eurozone i na globalnu ekonomiju. mada u Eurozoni sporim korakom (Tabela 1). sa postojećom nesigurnošću finansijskih trţišta. što je proces koji je intenziviran od druge polovice 2011. 3 . U Eurozoni. smanjen dotok kapitala . Obnovljene tenzije će dodati na već postojeće negativne vjetrove . strana direktna ulaganja (foreign direct investments ili FDI) iz evropskih ekonomija sa visokim prihodima ostala snaţna tokom 2011. A dobit u ekonomijama sa visokom marţom je pala. i više od 70 posto za zemlje u regiji Evrope i Centralne Azije. Obnovljena nervoza na trţištu dovela je do velikog skoka cijene rizika na globalnom nivou. kao što je nafta i bakar. smanjivanjem rejtinga banaka. vratio se odreĊeni nivo tenzija dok se investitori opet fokusiraju na izazove sa kojima se suoĉavaju evropske zemlje sa visokom marţom. U drugim zemljama visokog prihoda ovo povećanje je bilo nešto manje naglo. prema oĉekivanjima. Unatoĉ sadašnjem oporavku vrednovanja na trţištu kapitala i tokovima obveznica. Stope rasta bi polako trebale porasti u srednjoroĉnom razdoblju. Teški uvjeti u prekograniĉnom bankarskom kreditiranju će. unatoĉ tim poboljšanjima. potrajati još neko vrijeme. unatoĉ naglom padu kredita banaka i drugih vrsta prekograniĉnog toka sredstava. globalna finansijska trţišta su i dalje nervozna.fiskalna i bankarska konsolidacija u zemljama visokih prihoda će rezultirati slabijim rastom tokom 2012. potaknute fiskalnim propustima. meĊunarodni dotoci kapitala u zemlje u razvoju. Jedna svijetla taĉka jeste da su. napetosti u euro podruĉju bi mogle eskalirati donoseći sa sobom rizik širenja krize. Pod pretpostavkom da se uvjeti u evropskim zemljama visokih prihoda neće znaĉajnije pogoršati. MeĊu najrazvijenijim zemljama CDS stope se trenutno kreću na nivou od oko 60 posto svoje vršne vrijednosti. Povećani potresi u Euro zoni u maju su. Oporavak bi se trebao nastaviti. Došlo je do pogoršanja i drugih finansijskih indikatora. dok je cijena industrijskih roba. ĉime je nestala sva korist ostvarena od januara. Ipak. mjere napetosti na finansijskom trţištu. Od aprila 2012. maja i 23 maja. direktni utjecaj na rast zemalja u razvoju će biti ograniĉen (dijelom zato što je bilo manje utjecaja krize) ali povećani potresi trţišta. će prema predviĊanjima usporiti tokom 2012. Praktiĉno se valute ekonomija u razvoju su izgubile izmeĊu 3 i 7 posto u odnosu na USD. meĊutim. pala za 10 odnosno 13 posto. dok je u onim koja imaju sredstva u „sigurnosti― („safe haven assets―) opala. a burze u zemljama u razvoju i u zemljama visokih prihoda izgubile su oko 12 posto u periodu od 1. iako sporije nego što je to bilo prije krize dok posustaje usporavanje uzrokovano fiskalnom konsolidacijom. preokrenuli tok ranijih poboljšanja u sentimentu trţišta. Nedavno su opet skoĉile tenzije na trţištu. posebno u posljednjem kvartalu 2011. Nagao pad sindiciranog kreditiranja kojeg su povele evropske banke od sredine 2011 i ograniĉenja u finansiranju trgovine. meĊunarodni tokovi kapitala ka zemljama u razvoju ostaju nekih 13 procenata ispod nivoa iz 2011.Ipak. ukljuĉujući FDI. i politiĉkom neizvjesnošću u Eurozoni.

8 2011e 2. što bi dovelo do smanjenja prihoda vlade i prihoda izvoznika nafte i metala. Zemlje koje se snaţno oslanjaju na doznake izvana. U neposrednom periodu. ali bi pomoglo ublaţiti udar na zemlje-uvoznice nafte.8 1.3 6. koje su najviše pogoĊene. turizam. cijene roba bi mogle jako pasti.3 -0.4 Izvor: Svjetska banka Globalni ekonomski izgledi (Global Economic Prospects). 1/ Preliminarne projekcije od 29.4 1. Januar 2012 i Jun 2012. procjene osoblja.0 1. Mnoge su zemlje smanjile izloţenost kratkoroĉnom dugu dijelom i zbog toga što se Euro-zona oslobaĊa duga (deleveraging). mnoge bi zemlje mogle biti prinuĊene da jako zareţu i u vladinu i u javnu potrošnju ako doĊe do zamrzavanja globalnih finansija. i moglo bi doći do naglog pada globalnog BDP-a (vidi Global Economic Prospects. i u manjoj mjeri u Latinskoj Americi. napetosti koje proistjeĉu iz politiĉke neizvjesnosti koja postoji u Euro podruĉju će vjerojatno predstavljati najozbiljniji potencijalni rizik za zemlje u razvoju. što bi se moglo desiti u sluĉaju teške krize. kreatori politika tek trebaju pronaći odgovarajuću kombinaciju strukturalnih i makroekonomskih politika kako bi u potpunosti smanjili tenzije na finansijskim trţištima i generirali rast. robe ili imaju visok nivo kratkoroĉnog duga ili potreba za srednjoroĉnim finansijama bit će najteţe pogoĊene. rast realnog BDPa (u procentima) Svijet Zemlje visokog dohotka Zemlje u razvoju Memo: Euro zona 2010 4. niti jedna regija u svijetu ne bi bila pošteĊena. Ipak.3 1. U sluĉaju ozbiljne recesije. U sluĉaju nastanka ozbiljne krize u Eurozoni.9 5.6 6. posebno u Evropi.7 2014f 3. Neuredno odvijanje obaveza prema suverenom dugu bi moglo pokrenuti mnogo ubrzaniji proces oslobaĊanja duga banaka u Evropi a ekonomijama u Evropi i Centralnoj Aziji.3 2.2 1. Postignut je odreĊeni napredak u Evropi na frontu politika. kako u smislu domaćih strukturalnih i fiskalnih politika evropskih ekonomija sa visokom marţom i na nivou institucija Euro –podruĉja.3 2013f 3. Rizici po ovaj privremeni oporavak i dalje postoje.0 1.Tabela 1: Izgledi globalnog rasta.1 3.5 5. maja 2012.6 2012f 2.9 0. 4 . koji je u pripremi). Ali unatoĉ tome.0 7.

osim na Kosovu i odnedavna u BJR Makedoniji. koje su snaţno pogoĊene globalnom krizom. Crnu Goru i Srbiju. kao što su kredit.B. likvidnost. domaća potraţnja doţivljava bum. Dalje. prestigle nivo realnog BDP-a iz 2008. 5 . Bosna i Hercegovina je prošla kroz razdoblje od 15 mjeseci (oktobar 2010 do januara 2012) bez centralne vlade i bez budţeta. Zemlje koje su uspjele izbjeći recesiju (Albanija i Kosovo) odnosno doţivjele skromno usporavanje rasta (BJR Makedonija) već su 2010. kao i recesija. kao i dugoroĉni faktori meĊu kojima je i investicijska klima. (Slike 89). Oporavak se. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. nakon toga. Politiĉki faktori su takoĊer doprinijeli domaćoj ekonomskoj neizvjesnosti i slabom oporavku.. investicija. BJR Makedoniju. U 2011. sa gotovo ravnomjernom podjelom izmeĊu ulaganja i potrošnje. u usporedbi sa 4. 1 2 SEE6 obuhvaćaju: Albaniju. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.8 procentnih poena) pošto se uvoz oporavio više od izvoza. Sastav rasta se promijenio u pravcu domaće potraţnje (Slike 10-11). u manjoj mjeri. Vanjska potraţnja je postala opterećenje za rast (-0. Nova vlada je oformljena u februaru 2012. sastav rasta se mijenja. zemlje koje su doţivjele snaţnu recesiju (Bosna i Hercegovina. sa uĉešćem od 3 procentna poena u rastu. MeĊutim. Kao i u drugim regijama. Rast u SEE6 u prosjeku je bio 2. koju su usporili kratkoroĉni faktori. razlikuje od zemlje do zemlje. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. odraţavajući oporavak potrošnje i.2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. kašnjenja u plaćanju. za 2011. vanjska potraţnja (neto izvoz) je izvukla regiju iz recesije 2010. RAST SEE6 —SPOR OPORAVAK 1 Rast je u zemljama SEE6 bio relativno spor tokom 2011. Bosnu i Hercegovinu. oporavak se u SEE6 ĉini sporim. ĉak i u odnosu na zemlje EU10 i EU 15. U stvari. MeĊutim. što je ugrozilo kreiranje politika. oporavak investicija je bio spor.9 posto u 2006-8. Crna Gora i Srbija) imaju teškoća da se vrate na isti nivo (Slike 4-7). Kosovo. Uvjetno bi se moglo reći da rast nije bio robustan dijelom i zbog slabe investicijske aktivnosti. i nisu još sve zemlje dostigle nivo aktivnosti koji su imale prije krize (Slika 4).2 posto u 2010-11.

8 posto bruto dodane vrijednosti (gross value added – GVA). MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i Eurostat. industrija se oporavlja po osnovu oporavka izvoza (0. MeĊutim. Godine 2011. za 2011. Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%) Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. gdje graĊevinarstvo biljeţi pad dvije godine zaredom (2009 i 2010) nakon buma na trţištu nekretnina. zbog slabog oporavka kredita i institucionalnih ograniĉenja u sektoru. a usluge (0. dok je u sektoru graĊevinarstva došlo do zaustavljanja pada u odnosu na 2010. Industrija i graĊevinarstvo su najteţe pogoĊene tokom recesije 2009.2 procentna poena) su dale pozitivan doprinos ukupnom rastu od 1. 6 .9 procentnih poena) i poljoprivreda (0. djelatnost graĊevinarstva je i dalje slaba u Crnoj Gori. MMF za BiH i KOS. Svi najvaţniji sektori osim graĊevinarstva dali su pozitivan doprinos rastu 2011 (Slike 1213). Ĉini se da je BJR Makedonija izuzetak od ovog modela.6 procentnih poena). MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke.Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statisiku. EU10 i EU15 (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. gdje graĊevinarstvo daje znaĉajan doprinos rastu.

MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. objavljuje sektorske podatke o rastu. nakon toga je smanjen na 2. MeĊutim. a podaci iz Bosne i Hercegovine za 2011 nisu dostupni. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Posebno u zemljama SEE6 veliki dio indeksa potrošaĉkih cijena (CPI) otpada na cijene hrane i energije. MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke.7 posto godina-na-godinu. Inflacija je svoj vrhunac dostigla u prvom kvartalu 2011 kad su popustili vanjski pritisci. MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke.GVA) u zemljama vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji SEE6 (%) (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Razvoj inflacije odraţava razvoj realne ekonomske aktivnosti.7% u aprilu 2012. Kosovo ne za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Kolaps domaće potraţnje tokom 2008-2009 doveo je do pada inflacije. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Inflacija je svoj vrhunac doţivjela u prvoj polovici 2011.Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%) Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. od poĉetka posljednjeg kvartala 2009. Posebno je Srbija iskusila skok inflacije kada je CPI svoj vrhunac dosegao u aprilu 2011 na nivou od 14. Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added. i sada se postupno smanjuje (Slika 14). nakon što je rasla od kraja 2009. 7 . inflacija raste zbog globalnog rasta cijena hrane i energije.

Slika 14: Inflacija u SEE6. 8 . (%) Izvor: SEE6 Nacionalni uredi za statistiku.

C. Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) Slika 17: Rast uvoza (%) Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. izvoz iz SEE6 je porastao za 14. Napomena: Rast izvoza je oznaĉen stupcima. izvoz se vratio na nivoe prije krize. a posebno je vaţna za Srbiju. U 2011. Crnu Goru i Kosovo (gdje je ovaj udio u prosjeku 28. izvoz iz SEE6 usporava. Zanimljivo je da je samo jedna zemlja – BJR Makedonija – uspjela dovoljno orijentirati svoj izvoz u znaĉajnoj mjeri prema najdinamiĉnijoj velikoj evropskoj ekonomiji – Njemaĉkoj. u januaru 2012 se biljeţi veliki pad rasta izvoza u cijeloj regiji – ponderirani prosjek pada od 6 posto (17 posto ako se iskljuĉe Srbija i Albanija). TRGOVINA I VANJSKA SITUACIJA – POBOLJŠANJE TEKUĆEG RAĈUNA.3 posto u EU10 (Slika 16). Do trećeg kvartala 2010. odraţavajući usporavanje potraţnje u Eurozoni i faktore vezane za vrijeme. Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat.3 posto). Ali dublji razlog za usporavanje izvoza je negativna ekonomska klima u EU. RELATIVNO ROBUSNA STRANA ULAGANJA Progresivna integracija ekonomija SEE6 u EU Slika 15: Izvoz (% BDP-a) znaĉi da je trgovina sa EU kljuĉni faktor izvoznih rezultata SEE6 i njihovog ukupnog ekonomskog rasta. Nakon robusnog oporavka 2010 i tokom prve polovice 2011. (Slika 15). koja dovodi do smanjenja potraţnje za uvoznom robom i niţih cijena metala. rast realnog 9 .8% izvoza zemalja SEE6. od kojeg lavovski dio (28.1 posto u odnosu na 14.7 posto) otpada na Italiju i Njemaĉku.7 posto godina za godinu (y-o-y). a nakon toga je postao umjereniji na 7% tokom posljednjeg kvartala 2011. EU je i dalje glavno izvozno trţište za SEE6 na koje otpada 56% ukupnog izvoza (2011). Izvor: Centralne banke SEE6 i UNCTAD. Nakon izuzetno jake zime koja je pogodila većinu od SEE6 zemalja. Rast izvoza je dostigao vrhunac u prvom kvartalu 2011 na 29. Na trgovinu unutar regije otpada oko 22.

godina na godinu) 2009.BDP-a linijama. Dinamika uvoza u SEE6 je tokom razdoblja 2009-2011 bila sliĉna dinamici izvoza. Doznake u Srbiju su 10 .5 -10. Pošto je (%. kada je došlo do rasta cijene energije. uĉinak viših cijena nafte i hrane su bili primjetni.6 -22.8 -21.5 procentnih poena BDP-a (Slike 18-19). Izvor: Centralne banke SEE6 . odraţavajući generalnu preorijentaciju na domaću potraţnju. Tokom 2011. i CAD i trgovinski bilansi su se malo pogoršali u cijeloj regiji (Slika 20). TakoĊer. postoje znaĉajne razlike u sluţbenim brojkama meĊu zemljama.2 2008 2009 2010 2011 Izvor: Centralne banke i IMF WEO i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Ipak. (% BDP-a) CAD 2008 2009 Trade Balance Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama.6 posto (Slika 17). Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans . Sliĉan razvoj dogaĊaja primijećen je i u zemljama EU10. g. uvoz je dalje porastao u 2011 za 13. a rast izvoza se oporavio mnogo brţe.CAD) i trgovinski bilansi su se Slika 18: Rast izvoza i uvoza znaĉajno oporavili nakon krize. CAD se u regiji SEE6 popravio – za oko 9. Doznake tradicionalno predstavljaju amortizer vanjskih šokova u SEE6. koji odrţavaju rast FDI. doprinijeli su tome. (% BDP-a) MNE KOS ALB SEE6 SRB BiH MKD 0 0 -5 -10 -15 -20 -25 -30 -35 2010 2011 -10 -20 -9. Nakon naglog pada 2009 i oporavka od 9 posto tokom 2010.0 -30 -40 -19.3 -8.4 -26. a posebno na Kosovu gdje su CAD i trgovinski bilansi snaţno pogoĊeni izgradnjom autoputa ka Albaniji i s tim vezanim uvozom. Domaća potraţnja i uvoz poluproizvoda i kapitalnih roba.5 procentnih poena BDPa.u 2011 u odnosu na 2008. Trgovinski bilans se takoĊer popravio za 6.7 -50 -60 -29. uvoz opao više od izvoza u svim zemljama. Deficit tekućeg raĉuna (Current account deficits . posebno u prvoj polovici godine. ali su u zadnje dvije godine doznake nešto smanjene odraţavajući teške uvjete u zemljama Eurozone. Izvor: Centralne banke SEE6 .

5 posto 2009 spale na 6. BJR Makedonija).4 5. ALB i BiH definiraju doznake sa naknadama za zaposlenike. SRB.4 milijarde USD 2011. kao i finansijski i poljoprivredni sektor (BJR Makedonija) bili su najuspješniji sektori kad se radi o privlaĉenju stranih direktnih ulaganja. MKD i CG koriste užu definiciju doznaka. USD) SEE6 7. Strane direktne investicije u BJR Makedoniju su takoĊer udvostruĉene kao udio u BDP-u i po glavi stanovnika.0 3. Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI. Srbija je privukla najveći iznos FDI u regiji – 2.0 - 2010 1. KOS.200 1.400 2011 6.0 5. Izvor: Centralne banke SEE6. kao i u Sjedinjenim Drţavama.0 8. Auto dijelovi u industrijskom sektoru (Srbija.0 0. Strana direktna ulaganja su se više nego udvostruĉila u Srbiji u 2011 – godini koja se ĉini izuzetnom s obzirom na veliku investiciju FIAT-a u tvornicu automobila u Kragujevcu i investiciju belgijskog Delhaise od skoro 1 milijarde Eura.4 1. Crnu Goru i BJR Makedoniju bi mogle biti podcijenjene. % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto.0 10. Procjene za Srbiju. 11 . Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) 2008 16.8 4. dok su u drugim zemljama ostale na relativno nepromijenjenom nivou (Slika 21). investicija i rasta u SEE6 – doţivio je robustan porast od 20 posto tokom 2011 (Slika 22).0 4.9 posto u 2011.5 5.000 800 600 400 200 869 341 284 285 232 199 77 2008 2009 2010 2011 0 MNE SRB KOS SEE6 ALB MKD BiH Izvor: Centralne banke SEE6.znaĉajno opale.0 14. U agregatnom iznosu.0 1. Kanadi i Australiji.0 6. nakon koje slijedi Crna Gora.0 2009 2010 2011 KOS BiH ALB SRB SEE6 MKD MNE Izvor: Centralne banke SEE6 .0 2. koja je dobila najveći iznos FDI po stanovniku (Slika 23). neto.0 2. Regija ima koristi od velike dijaspore radnika u EU zemljama visokih prihoda. i sa 9. FDI––vaţan izvor finansiranja.0 6.0 12.0 4.

Kosovo ima vrlo ograniĉen pristup meĊunarodnim finansijskim trţištima i kao posljedica toga.0 0.0 2011 0 ALB MK MNE SRB Izvor: MF zemalja SEE6.5 procentnih poena BDP-a na 60. 2011 i 2012. BJR Makedonija). IMF. debt 64. gdje Crna Gora i Srbija imaju najviši. ĉetiri zemlje su ostvarile pristup meĊunarodnim komercijalnim trţištima izdavanjem Euroobveznica (Eurobonds) (BJR Makedonija 2009. i Srbija 2011) (Slika 25) ili ukljuĉivanjem na meĊunarodna kreditna trţišta sa IBRD garancijama (Srbija. Izvor: Centralne banke i Ministarstva finansija (MF) zemalja SEE6.1 60. Kosovo je i dalje netipiĉna vrijednost (outlier) sa najniţim nivoom duga.0 100.0 50. Slika 24: Vanjski dug.7 posto u 2011 (nakon vršne vrijednosti od 64.2 2008 22. (Slika 24).3 2010 26. BJR Makedonija i Bosna i Hercegovina su nešto malo ispod prosjeka za SEE6. Crna Gora 2010.8 51.7 External debt 70 60 50 40 30 20 10 0 o/w Gov. ima nizak vanjski dug. Albanija 2010. Vanjski dug je smanjen za 3. Srbija. Osim toga. neke od zemalja SEE6 su iskoristile svoju MMF kvotu i kreditna sredstva (npr. prosjek SEE6 (% BDP-a) Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln.9 2009 26. US$) 1200 60.Brzo smanjenje duga (deleveraging) privatnog sektora dovelo je do smanjenja ukupnog vanjskog duga u SEE6. iako će se on poĉeti povećavati nakon povlaĉenja stand-by aranţmana MMF-a. Od juna 2009.1 posto BDP-a u 2010).3 1000 800 600 400 200 17. do marta 2012.0 2009 2010 2011 2012 MNE SRB SEE6 MKD BiH ALB KOS Izvor: Centralne banke and MoFs of SEE6. 12 . a Kosovo3 najniţi nivo (Slika 26). Ovo izravnavanje slijedi nakon znaĉajnog porasta i u omjerima bruto vanjskog duga i vladinog duga prema BDP-u u periodu 2008-2010. ali javni vanjski dug nastavlja trend prema gore. Crna Gora i Srbija su obje daleko iznad regionalnog prosjeka i imali su najbrţi rast duga. BJR Makedonija). Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) 2008 150. Ukupni vanjski dug znaĉajno varira meĊu zemljama SEE6. WB. što je doprinijelo rastu njihovog duga. iako manjom brzinom nego prije 2011. 3 Za razliku od drugih SEE6 zemalja.

9 Izvor:Kalkulacije zaposlenih izvršene na osnovu podataka MF. od kojih su najuoĉljivije Albanija. a znaĉajno ispod planiranih iznosa. U BJR Makedoniji i Albaniji prihodi su uglavnom bili na ravnomjernom nivou u realnom smislu. a Srbija i Crna Gora su tu najviše pogoĊene (Slika 27). većina zemalja SEE6 mora usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnula dinamiku duga i time izbjegla finansijske probleme u budućnosti (Tabela 2). s obzirom da su prihodi opali za 11. Crna Gora i Srbija.1 -1. koji su vaţni u smislu njegove povezanosti sa susjedima. U 2011. Kosovo je opet izuzetan po svom niskom nivou javnog duga i deficita koji ostavljaju odreĊeni fiskalni prostor za zadrţavanje visokog nivoa javnih investicija u strateške projekte kao što su regionalni autoputevi. u. U isto vrijeme dolazi do porasta prihoda za 5.0 -5.4 -7.2 KOS 0. ĉime su se povećali rashodi na automatsku stabilizaciju u zemljama SEE6 i prinudile zemlje SEE6 da izvrše druge prilagodbe fiskalne politike.5 -3.6 -2. vlade su se više oslonile na pozajmljivanje od domaćih i stranih IFI (Crna Gora.4 1. Pritisci javnog i finansijskog duga nagomilavaju se u nekoliko zemalja. odnosno u sluĉaju BiH MMF-a. Slaba ekonomska aktivnost se odrazila na smanjenu naplatu kljuĉnog instrumenta prihoda – prihoda na dodanu vrijednost. Osim na Kosovu.6 -4. Sliĉni trendovi se nastavljaju tokom prvog kvartala 2012.9 -2. Odgovarajući na takvu situaciju. pogoršanje uvjeta na formalnom trţištu rada dovelo je do smanjenja prihoda od poreza na osobni prihod i doprinosa za socijalno osiguranje.5 -5.5 BIH 0.3 -3.6 2011 -3.3 2009 -7. prihodi vlade su znaĉajno pogoĊeni usporavanjem ekonomske aktivnosti. ĉini se.2 0. Većina zemalja je.8 2.0 -4.9 MKD CG -1. Srbija.0 -0.1 2.5 2010 -3.9 -3. i dijelom kompenziraju raniji nedostatak.5 -0. dodatno pogoršani zimskim uvjetima. mada su podaci za april već mnogo bolji.6 -2. TakoĊer.3 -3. Albaniji.8 3. Sliĉni trendovi su zabiljeţeni tokom prva dva mjeseca i u Srbiji.7 SRB 1. akciza i carinskih prihoda.5 -2.8 -3.9 posto godina-na-godinu u prvom kvartalu 2012.D.2 -0.0 6.7 -0.2 -0.7 -6.7 -4.6 -3. Gomilanje budţetskih dugovanja privatnom sektoru (npr. Albanija). sa rastućim nivoom javnog duga i pritiscima za finansiranje.8 7.6 0. Ĉini se da je Crna Gora u tom smislu najviše pogoĊena. U ovom teškom okruţenju. pripremila svoje inicijalne budţete za 2012 sa donekle optimistiĉnim pretpostavkama rasta i to je dovelo do znaĉajne nedovoljnosti ostvarenih prihoda. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni imali su negativan utjecaj na ekonomsku aktivnost i prihode vlade. Tabela 2: Fiskalni deficiti u SEE6 (procent BDP-a) 2005 2006 2007 2008 ALB -3. prihodi su bili manji od budţetskih projekcija vlade u svim zemljama osim na Kosovu.6 -2.2 -3.4 -3.5 13 .4 -2.2 -4.0 0.1 -1.7 -4. Ukupni prihodi (u realnim terminima) u ĉetiri zemlje SEE6 još uvijek su ispod nivoa iz 2008. BJR Makedoniji) i dugovanja općina u Crnoj Gori stvaraju dodatne teškoće za privatni sektor u već odranije izazovnom okruţenju.0 -2.6 Ponderira ni prosjek -1.

4 posto da bi ostala u okvirima originalnog budţetskog deficita.6 posto. Albanija takoĊer signalizira da će revidirati svoj budţet kao odgovor na pogoršano vanjsko okruţenje.0 120. Vlada BJR Makedonije je usvojila dodatni budţet u aprilu koji se zasniva na pretpostavci niţeg rasta i budţetirala prihode. smanjenje tekuće i kapitalne potrošnje Povećanje poreznih stopa Zamrzavanje plaća i penzija* Makedonija. dok su prihodi od poreza u stvari smanjeni za 0. Novi specifiĉni porezi i naknade. * U ovisnosti od vladine odluke 14 . koja je doţivjela najveći pad prihoda i vlada je u aprilu 2012 usvojila revidirani budţet kojim se smanjuju rashodi i uvode mjere prihoda. Ostale zemlje SEE6 tek treba da poduzmu konkretne mjere. Mjere koje su vlade poduzimale u odgovor na ovakvu situaciju za sada se koncentriraju na jaĉanje napora naplate i smanjenja potrošnje. 2008-2011 Government revenues. prihodi Pozvane drţavne garancije Spor rast. kapitalni rashodi i usluge.posto y-o-y na Kosovu. Neplanirani uvoz elektriĉne energije Spor rast. ovo je uglavnom posljedica jednokratne naplate dividendi. Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6.0 90. real 130.0 ALB 2008 = 100 110.0 BiH KOS MKD MNE SRB 80. ukljuĉujući i smanjenje potrošnje od 4. meĊutim.0 2008 2009 2010 2011 Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovane na podacima nadleţnih organa.0 100. a ne na povećanje stope poreza (Tabela 3). prohodi. BJR Crna Gora [Usvojila Vlada u aprilu 2012] Parlament usvojio u maju 2012 Oĉekuje se nakon izbora Srbija Izvor: Osoblje Svjetske banke. (Slika 28). prihodi Status prilagodbe Oĉekuje se u julu 2012 Kljuĉne mjere U razmatranju Bosna i Hercegovina Kosovo Nije objavljeno Oĉekuje se sredinom 2012 Nije objavljeno Smanjenje potrošnje i nove mjere prihoda ĉije se usvajanje oĉekuje Smanjenje potrošnje. prihodi Redovna revizija sredinom godine Spor rast. Za sada je izuzetak Crna Gora. Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 Zemlja Albanija Fiskalni pritisci Spor rast. prihodi Spor rast.

Prilagodbe rashoda iz 2011 su bile širokog obima. sa strogim uvjetima potrošnje.5 posto BDP-a na kraju 2011. 5 Potrebe za finansiranjem se definiraju kao nivo deficita i otplata domaćeg i stranog duga. ĉime je u kratkoroĉnom razdoblju oteţano vršenje bilo kakve prilagodbe4.0 90. Poĉetkom 2012.0 100. u Crnoj Gori. ĉini se da je potrošnja u SEE6 snaţno nagnuta prema plaćama i socijalnim naknadama.0 ALB BiH KOS MKD MNE SRB 2008 2009 2010 2011 Izvor: Osoblje Svjetske banke. ukupni iznos vladinih dugovanja (uglavnom na općinskom nivou) dokumentiran je da iznosi oko 3. 15 . gdje su plaće rasle nešto više nego ostale kategorije potrošnje. ne postoje pouzdani podaci o budţetskim dugovanjima. Posebno je smanjena potrošnja u Albaniji i Crnoj Gori poĉetkom 2012 u odnosu na 2011.0 2008 = 100 120. Na primjer. mada indirektni i posredni dokazi iz privatnog sektora ukazuju na to da se radi o znaĉajnim iznosima. ali i sve veće oslanjanje na kratkoroĉni dug u nekoliko zemalja. Sa izuzetkom Kosova. Iako su do sada zemlje SEE6 uspijevale prenijeti dug. Kao odgovor na ovo. Ĉini se da ih pokreće nivo deficita. meĊutim. postoje izvještaji o kašnjenjima u plaćanju do kojih dolazi u nekoliko SEE6 zemalja. to bi se moglo promijeniti ukoliko doĊe do pogoršanja situacije u 4 Potpunije razmatranje strukture prihoda i potrošnje fiskalnih sektora u SEE6 zemljama navodi se u Okviru 2 u prethodnom SEE RER. to je prije odraz ograniĉenja kapaciteta implementacije nego finansijskih ograniĉenja. Rashodi su najviše smanjeni u Crnoj Gori. ukljuĉujući kratkoroĉno dug. i odnosile su se na smanjenje investicija. Osim navedenog. 2008 – 2011 Government expenditures. Rashodi u Srbiji su bili u skladu sa budţetom. BJR Makedonija je takoĊer izvršila korekciju budţetske potrošnje smanjivanjem potrošnje na robe i usluge i kapitalne potrošnje.0 80. subvencija i drugih tekućih rashoda. U drugim zemljama. Rashodi na Kosovu u 2011 su bili 8 posto niţi od budţeta.0 110.0 130. vlada implementira program smanjenja dugovanja u općinama. MeĊutim. vlade su nastavile smanjivati rashode u odgovor na nedovoljnost prihoda da se zadrţi u okviru finansijskih ograniĉenja. ĉini se da je ekonomsko usporavanje razotkrilo postojeće slabosti okvira javnog finansijskog upravljanja. Bruto finansijske potrebe5 u 2012-13 su u SEE6 znaĉajne. i to uglavnom kapitalna ulaganja i subvencije. Ovo prouzrokuje dodatna ograniĉenja za privatni sektor u ekonomskom okruţenju koje je i tako puno izazova. meĊutim. Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6. real 140. ukljuĉujući nefunkcionalne sheme povrata (refundiranja) i neadekvatnu kontrolu opredijeljenosti.

400 1. što bi moglo bitno ograniĉiti pristup finansijskim sredstvima. kao i komercijalnih i bilateralnih kreditora. Kosovo nema suvereni rejting. ipak su ostali na visokom nivou (Slika 29). Weekly Global Economic Brief. FYR Montenegro Serbia Izvor: Osoblje Svjetske banke. Do kraja marta 2012. 2012]. Tabela 4: Rejting suverenog kredita * _____________________________________________________________________ Rejting (S&P) Albanija Bosna i Hercegovina Makedonija. March 2012.10 B+ B+ BB BB BB- Dec-11 B+ B BB BB BB Jan-12 B+ B BB BB BB Feb-12 B+ B BB BB BB Mar-12 B+ B BB BB BB ____________________________________________________________ Izvor: Standard & Poor. Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) 1. koji se moţe naći na: http://sitereIzvors.worldbank. i dalje su visoke i mogle bi se dodatno povećati suoĉene sa krizom koja se širi iz Grĉke. ali su opet porasli zbog intenziviranja prevrata u Eurozoni.pdf 16 . krećući se izmeĊu 570 i 880 baziĉnih poena.11 Q3.org/INTPROSPECTS/ReIzvors/334934-1302024558568/78464531326146297898/DECPGWeekly_032912. Vanjski uvjeti finansiranja su teški. znaĉajan iznos kratkoroĉnog duga će zadrţati bruto potrebe za finansiranjem na visokom nivou. * Na [June 5. Development Prospects Groups.11 Dec-11 Jan-12 Feb-12 Mar-12 Apr-12 Albania Macedonia. Iako se oĉekuje da će pokriće većeg dijela deficita doći od meĊunarodnih finansijskih organizacija. Uz relativno male korekcije fiskalnog bilanca koje su predviĊene u SEE6 za 2013. 6 World Bank.11 Q2.finansijskom sektoru. Ipak. ne oĉekuje se da će doći do znaĉajnog smanjenja potreba za finansijskim sredstvima. marţe na dug koji su izdale zemlje SEE6 smanjene su izmeĊu 80 i 290 baziĉnih poena u odnosu na kraj 2011. i povećati znaĉaj rizika prenošenja (roll-over).10 Q1. Iako su troškovi kreditiranja za zemlje u razvoju (ukljuĉujući SEE6) nešto opali poĉetkom 2012 kao posljedica smanjenja averzije prema riziku6. BJR Crna Gora Srbija Q4.200 1.000 800 600 400 200 0 Q4..

ali po većim cijenama nego godinu dana ranije. Vlada u Albaniji je već neto duţnik finansijskom sektoru. nedavno pozvane drţavne 17 . ali s obzirom na njena institucionalna i ograniĉenja pozajmljivanja. Dugoroĉno. ukljuĉujući garancije. S obzirom da je finansijski sektor visoko likvidan u većini zemalja SEE6.1 posto BDP-a. rizik od nesolventnosti vlade u SEE6 je nizak. Uzimajući u obzir troškove javnog duga i njegovu strukturu. Na primjer.6 posto BDP-a u Crnoj Gori. posebno ako se odgaĊa fiskalna konsolidacija. iako plitka. SEE6 će morati paţljivo pratiti i ograniĉiti korištenje garancija na prudentan nivo pošto bi pozivanje na garancije moglo predstavljati veliki dodatak na postojeće potrebe za finansiranjem. Nekoliko je zemalja već doseglo zabrinjavajući nivo duga s obzirom na njihove fiskalne i institucionalne kapacitete i finansijska ograniĉenja.9 posto godinu dana ranije. iako sa većim troškovima. dok su potraţivanja prema vlastima povećana. Kosovo i dalje ima znaĉajne depozite i neto je kreditor finansijskog sektora. iako je tu rizik donekle ublaţen relativno niskim omjerom kredit-depozit u finansijskom sektoru. Javni dug Albanije je takoĊer malo porastao na 58. Albanija. Crna Gora i Srbija su takoĊer bile u mogućnosti pozajmiti potrebne iznose. i probleme u koordinaciji politika. Depoziti u Crnoj Gori su se oporavili isplatom zajma Credit Suisse. Vlasti na Kosovu i u Bosni i Hercegovini izdale su svoj prvi kratkoroĉni domaći dug (trezorske zapise ili T-bills) koji su do sada apsorbirale lokalne banke po relativno niskim cijenama. unatoĉ relativno niskom fiskalnom deficitu. povećan je sa 51 na 56. Javni dug u Srbiji je dosegao 45. Albanija i Crna Gora (ukljuĉujući garancije) su najzaduţenije zemlje u SEE6. Javni dug Crne Gore. Srbija i dalje ima solidne depozite u centralnoj banci. ni ona se ne nalazi u zoni sigurnosti. a veliki udio kratkoroĉnog duga predstavlja poseban razlog za zabrinutost.4 posto BDP-a u Makedoniji. pojaĉano pozajmljivanje od strane javnog sektora ĉini se da je zadovoljeno na većini lokalnih trţišta. ali slabo stanje u Eurozoni i Zapadnom Balkanu bi ipak moglo dovesti do daljih pritisaka. BJR. i dalje zahtijevaju vladin dug. Koliĉina vladinih garancija postao je znaĉajan dio obaveza javnog duga u SEE6 tokom zadnjih godina. Ĉini se da je i BJR Makedonija u sliĉnoj situaciji. i 4. osim što već ima veliki dug. BJR Makedonija je bila u stanju prenijeti svoj domaći dug iako interes investitora za dugoroĉno dospijeće fluktuira. 6.7 posto BDP-a u Srbiji. mada postoji odreĊeni rizik ukoliko domaći dug postane neatraktivan za investitore. ove tri zemlje će trebati poduzeti znaĉajne napore da obrnu negativnu dinamiku duga i smanje nivoe duga i s tim povezane slabe taĉke taĉke i to tokom duţeg vremenskog razdoblja.Domaća trţišta. na primjer. U Crnoj Gori. Kao posljedica finansijskih deficita i drţavnih garancija u nekim zemljama SEE6.8 posto BDP-a do kraja 2011.4 posto BDP-a. Dosegao je nivo od 11. Pod pretpostavkom da ne nastupe veliki vanjski šokovi. u odnosu na 42. javni dug nastavlja rasti u svim zemljama osim na Kosovu (Slika 30). Situacija u Bosni i Hercegovini takoĊer iziskuje paţljivo praćenje pošto su depoziti vlade smanjeni. Javni dug u Bosni i Hercegovini ostao je stabilan na 39. pribliţivši se zakonskoj granici od 60%. Za razliku od nje. Kosovo i BJR Makedonija imaju nivoe duga kojima je mnogo lakše upravljati.9 posto BDP-a. javni dug (zajedno sa garancijama) je povećan za više od 5 procentnih poena BDP-a izmeĊu 2010 i 2011 na oko jedne trećine BDP-a uglavnom zbog isplate 220 miliona EURA MMF-ove Precautionary Liquidity Line (PLL) i 130 miliona komercijalnog zajma kojeg garantira IBRD (koji finansira budţet za 2012). U BJR Makedoniji. ovaj trend nije odrţiv.

Napomena: Ukljuĉujući vladine garancije za BJR Makedoniju. Crnu Goru i Srbiju 18 .0 20.garancije za zajmove za ĉeliĉanu i tvornicu aluminija izloţile su budţet znaĉajnom dodatnom pritisku.0 40.0 10.0 0. Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) 70.0 30.0 50.0 MNE ALB 2008 SRB 2009 BiH 2010 2011 MKD KOS Izvor: Osoblje Svjetske banke.0 60.

64 posto krajem februara) (Slika 31).41 posto krajem marta (u odnosu na 0. (Slike 32-33). Ali to je još uvijek dobro iznad pred-kriznih nivoa.OIS (Overnight Indeks Swap) marţom (razlika izmeĊu meĊubankovne ponuĊene stope i prekonoćne indeksirane stope. i 1. ove marţe ostaju povišene. što je pokazano padom Euribor. što ukazuje na to da se banke još uvijek suoĉavaju sa jazom u finansiranju. Uvjeti finansiranja banaka su se poboljšali u prvom kvartalu 2012 zahvaljujući pruţanju ogromne koliĉine likvidnosti od ECB-a (više od triliona Eura) u obliku jeftinih dugoroĉnih zajmova kroz njene dugoroĉne operacije refinansiranja (long-term refinansing operations . mada odnedavna opet rastu. trţišni uvjeti su daleko od normalnih. Euro meĊu-bankarska ponuĊena stopa (Euro Inter-Bank Offer Rate – EURIBOR) – kojim se mjeri voljnost evropskih banaka da posuĊuju jedna drugoj na neosiguranom meĊu-bankovnom trţištu – nastavlja padati na 0. Dva LTRO koja su pomogla jaĉanju povjerenja u meĊubankovno trţište.LTRO).98 posto na kraju februara.77 posto sa nivoa od 0. mjeri nespremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu) za 22 baziĉnih poena na 0.E.5 posto poĉetkom decembra 2011. CDS marţe za velike matiĉne banke banaka u ECA regiji su opale tokom prvog kvartala 2012 što ukazuje da je rizik od nevraćanja takoĊer opao zahvaljujući LTRO-ima. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK SMANJENJA DUGOVA (DELEVERAGING) Iako su tenzije na finansijskim trţištima Euro zone malo popustile. Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) Slika 32: Petogodišnje (u baziĉnim poenima) 700 600 500 400 300 EBA's recapitalization plan announcement CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka LTRO1 LTRO2 Unicredit SocGen KBC Intesa Erste Raiffeisen SEB Nordea 200 100 0 19 . ali historijski.

a sistemske slabosti su znaĉajno smanjene u odnosu na period prije krize. a samo ograniĉen dio dodatne likvidnosti je završio u realnoj privredi. april 2012. Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) 1 Promjena u drţanju vladinih dionica od strane monetarnih i finansijskih institucija euro podruĉja od kraja novembra 2011 do februara 2012. Izvor: MMF-ov izvještaj o globalnoj finansijskoj stabilnosti. Ipak. Oĉekuje se da će banke i dalje biti pod trţišnim i regulatornim pritiskom (koji je uvećan zahtjevima EBA od kraja juna) da vodeće banke Eurozone osnaţe kapital i likvidnost. ukljuĉujući. To jest. Veći dio likvidnosti koja je dana evropskim bankama iskorištena je za profitabilnu trgovinu (carry-trade) (i to sa bankama koje su u mogućnosti da posuĊuju na nivou 1 posto i ulaţu u suverene dionice sa visokim prinosom).Znaĉajnim naporima vlada SEE6 i monetarnih vlasti – i skorijih aktivnostima ECB-a SEE6 su za sada izbjegle neorganizirano smanjenje duga. Istoĉne i Jugoistoĉne Evrope (CESEE). Ovaj razvoj dogaĊaja pogoduje nastavku oporavka i smanjenju ugroţenosti finansijskog sektora u SEE6. smatra se da je masivna injekcija ECB-a u decembru 2011 i februaru 2012 izbjegla neorganizirano rješavanje sredstava i naknadno smanjenje kredita u evropskom bankarskom sistemu. meĊunarodne banke su generalno odrţale izloţenost SEE6 zemljama. LTRO-i su smanjili pretisak finansiranja na banke. i zemlje SEE6. iako su smanjile izloţenost ne-povezanim bankama. moguće je. 20 . Banke u SEE6 u generalno dobro kapitalizirane i likvidne. da ojaĉaju svoje bilance stanja i šire reĉeno. TakoĊer. ukupne vanjske obaveze su porasle u većini bankovnih sistema Centralne. Ali u Evropskom finansijskom sistemu i dalje postoje znaĉajni rizici. jer sada LTRO sredstva pokrivaju više od 60 posto duga banaka koji dospijeva 2012. Unatoĉ gubitku finansiranja od ne-povezanih meĊunarodnih banaka. da prilagode svoje modele poslovanja odrţivijem novom ekvilibrijumu. unatoĉ pritiscima finansiranja nakon 2008.

Grupaciju Svjetske banke (WBG) i domaće organe. to će vjerojatno imati veze sa kreditnim gubicima. Nakon naglog pada depozita na poĉetku prvog vala krize krajem 2008. Gledajući 21 . nivo depozita je sada iznad vršne vrijednosti od prije krize. Evropski duţnosnici. izmeĊu ostalog. zadrţana profitabilnost poslovanja u ovim zemljama. smanjenje izloţenosti klijentima je teško postići u okruţenju gdje poduzeća trpe posljedice slabih ekonomskih uvjeta. i (v) opredjeljenje IFI-ja da analiziraju rizike. naime. (iii) efektivna komunikacija izmeĊu vlasti u zemljama domaćina i matiĉnoj zemlji kako bi se izbjeglo zaštitno izdvajanje likvidnosti. U Bosni i Hercegovini se nivo depozita upravo vratio na vršni nivo od prije krize. Tu je u igri moglo biti nekoliko faktora:    strateško opredjeljenje mnogih matiĉnih banaka da ostanu prisutne u regiji CESEE. U svim zemljama osim Crne Gore. i problemi vezani za suţavanje bilanci stanja koje se uglavnom sastoje od zajmova.0 da pomognu izbjegavanje neorganiziranog smanjenja duga u zemljama u razvoju u Evropi – regiji koja je najosjetljivija na efekte prestrojavanja velikih banaka. Ipak. Ciljevi Beĉa 2. ponude savjete o politikama i koordiniraju svoju podršku regiji. Revitalizacija Beĉke inicijative. ĉini se da bankovni krediti u regiji rastu finansirani iz izvora lokalnih depozita.0. Evropsku centralnu banku (ECB. zadnjih mjeseci se primjećuje usporavanje oporavka depozita. Evropskog regulatora za bankarstvo (European Banking Authority ili EBA). kao promatraĉa). Regulatorna koordinacija izmeĊu zemalja domaćina i matiĉnih zemalja je od kritiĉnog znaĉaja za krhko ekonomsko okruţenje gdje se domaće vlasti mogu fokusirati prije svega na probleme svoje zemlje. da se postigne: (i) opredjeljenje domaćih vlasti da se razmotri utjecaj regulatornih mjera u Evropi u nastajanju i da ostvare efektivnu komunikaciju sa zemljama domaćinima. posebno u zemljama SEE6. ĉime se smanjuje izloţenost bankarskog sistema meĊunarodnom finansiranju. koje nemaju ni robusna trţišta kapitala niti uspostavljena sekundarna trţišta za prodaju zajmova. u kombinaciji sa njihovim malim lokalnim portfeljima u SEE6. Beĉ 2. došlo je do postupnog oporavka. a finansijske institucije koje se meĊusobno natjeĉu ne nastoje znaĉajno povećati svoju izloţenost. kao što su se neki bojali. MeĊutim. (iv) revizija od strane nadzornih koledţa EBA-inih planova rekapitalizacije i njihovog uĉinka na zemlje domaćine. Ako banke ipak odluĉe smanjiti zajmove u svojim knjigama. Bez obzira na ugovorno dospijeće kredita. meĊunarodne finansijske institucije (IFI) i bankarske grupe su u januaru 2012 postigle sporazum o skupu principa u okviru Beĉke inicijative 2. Sveukupno. Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD). (ii) napori vlasti u zemljama domaćinima da razviju lokalne izvore finansiranja. Evropski odbor za sistemski rizik (ESRB). Evropsku investicijsku banku (EIB). došlo je do malog smanjenja depozita tokom prvog kvartala za regiju u cjelini. Inicijativa ukljuĉuje Evropsku komisiju (EC).0 su. MeĊunarodno monetarni fond (MMF).kada je došlo do naglog zastoja brzog rasta. za razliku od perioda prije krize. stoga nastoji spojiti domaće i meĊunarodne vlasti sa IFI da potaknu koordinaciju politika u tim zemljama. roditeljsko finansiranje nije opalo od trećeg kvartala 2011. ukupni nivo depozita u zemljama SEE6 se oporavio na vršne vrijednosti od prije krize (Slika 34).

6%). (Slike 3738). Rast godina-na-godinu (y-o-y) kredita poslovnim subjektima bio je 9-10 posto tokom većeg dijela 2011. 7 Ukupni rast kredita u Crnoj Gori je deprimiran kao odraz kontrakcije kredita i prenošenja loših kredita na matiĉne banke / faktoring društva u ĉetiri velike banke. depoziti su se smanjili za 2. Najveće stope rasta kredita zabiljeţene su u Albaniji (11..5% tokom prva tri mjeseca 2012.ukupne brojke za regiju. Nominalna stopa rasta godina za godinu (y-o-y) kredita privatnom sektoru do januara 2012 za SEE6 (mjereno kao medijana stopa rasta pojedinaĉnih zemalja) kreće se oko 8 posto tokom prethodne godine.0 posto) i Kosovu (13. Unatoĉ stresu kojeg su finansijski sistemi iskusili u drugoj polovici 2011. Rast kredita je pozitivan u većem dijelu regije. koja je prošla kroz najveću ekspanziju i najveći pad kredita 7). Rast kreditiranja privrednih društava i domaćinstava odvijao se priliĉno sliĉnim tokovima. sept. ali u februaru i martu 2012 nalazi se na nivou od 7 posto. za cijelo podruĉje i za pojedinaĉne zemlje. . ali stope rasta su znaĉajno ispod nivoa od prije krize i u skladu sa smanjenom potraţnjom (Slika 35-36). 2008=100) 160 140 120 100 80 60 40 20 ALB KOS MNE SEE6 total BIH MKD SRB Dec-06 Dec-07 Dec-09 Dec-10 Izvor: Centralne banke SEE6 . dok je preostalih sedam banaka zabiljeţilo pozitivan rast kredita. Ovaj obrat situacije.2 posto. 22 Dec-11 Dec-05 Dec-08 Jun-06 Jun-08 Jun-09 Jun-10 Jun-11 Jun-07 . rast kredita je ostao pozitivan u većini SEE6 zemalja (osim Crne Gore. mada one nisu ni blizu onih neodrţivih stopa iz perioda prije krize. je najvjerojatnije vezan za previranja na finansijskim trţištima do kojih je došlo u drugoj polovici 2011. sa odreĊenim usporavanjem u kreditnim društvima tokom februara i marta. ali je do mjeseca marta došlo do pada od 6. u odnosu na rast od gotovo 7% u drugoj polovici 2011. Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro.

Izvor: Centralne banke SEE6 . Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 70 60 50 40 30 20 70 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 60 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 10 0 -10 -20 -30 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 10 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 Izvor: Centralne banke SEE6 . 23 . Izvor: Centralne banke SEE6 . Izvor: Centralne banke SEE6 .Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012 70 60 60 50 40 30 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 20 10 10 0 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 -10 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 * Podaci za CG nisu dostupni.

27 posto u Bosni i Hercegovini. U Srbiji su NPL stabilni na oko 18-19 posto. dalje.5 posto u Crnoj Gori. i neke javne banke. koje su relativno visoke i rastu i dalje kao posljedica pogoršanja NPL-a. Generalno. u prosjeku 14 posto u SEE6 (Slika 39). Rezerve za kreditne gubitke. njihovu kapitalizaciju. NPL su posebno visoki u Srbiji i Albaniji . Ovaj kroniĉno visoki nivo NPL-a ugroţava zarade banaka. spremnosti da odobravaju kredite. 15. Omjeri adekvatnosti kapitala u bankarskom sektoru su i dalje u većini zemalja solidni (u decembru 2011 iznosio je 13. daju dodatno osiguranje od naglog povlaĉenja bankarskog sistema. Javne i nadzorne vlasti trebaju ostati budne i paţljivo pratiti i stalno nanovo procjenjivati rizike i poduzeti pravovremenu akciju na bilo kakav znak slabosti sistema. to se uglavnom odnosi na neke male banke u domaćem vlasništvu.6 posto u Albaniji. 31 posto u BJR Makedoniji. banke u većem dijelu regije su bile profitabilne 2011. uglavnom kao posljedica prodaje loših kredita faktoring društvima i/ili matiĉnim bankama. U Albaniji.8 posto u BJR Makedoniji. i u manjoj mjeri.NPL-ovi (loši krediti) su i dalje na znaĉajno povišenom nivou. ali to je naglo smanjeno u drugoj polovici 2011. S tim na umu. sposobnost privlaĉenja novih investitora i. Generalno stabiliziranje NPL-ova i likvidne i dobro kapitalizirane banke meĊutim ne smiju zamagliti ĉinjenicu da jedan broj manjih i banaka u drţavnom vlasništvu imaju problema. NPL su se stabilizirali na povišenoj razini.1 posto u Srbiji). Od decembra 2011.3 posto u Bosni i Hercegovini. (Slika 42). dostiţući 20 posto u martu 2012. naplate kredita. likvidna sredstva prema ukupnim sredstvima iznosila su 38 posto u Srbiji. Crna Gora ima najviši nivo NPL-ova. ipak pojedine banke imaju problema u zadrţavanju nivoa adekvatnog kapitala. godine (Slike 40-41). 15. Nakon skoka na poĉetku krize. NPL su i dalje u porastu. i 19. 16. 24 . iako se generalno njihov udio postupno povećava. i 22 posto u Crnoj Gori. Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) 30 25 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 15 10 5 0 2007:Q1 2007:Q4 2008:Q3 2009:Q2 2010:Q1 2010:Q4 2011:Q3 Izvor: Centralne banke SEE6 .

25 .ROA) 4 3 2 1 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE) 30 20 10 0 0 -10 -1 -2 -3 -4 -5 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 -20 -30 -40 -50 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 Izvor: Centralne banke SEE6 . Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke. Izvor: Centralne banke SEE6 . kao procent ukupnih bruto kredita 12 Dec-08 10 Dec-09 Sep-11 Dec-10 Dec-11 Mar-11 Jun-11 8 6 4 2 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB Izvor: Centralne banke SEE6 .Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets .

12). Potom.0 -2. 26 .0 7.5 10.0 12.2 posto. za razliku od njih.5 -10. stopa nezaposlenosti u SEE6. Procjene stopa nezaposlenosti preuzete su iz MOR-ove KILM baze podataka (preuzeti 4.5 -3 -8 0. radno-apsorbirajućeg rasta u SEE6 i potrebu za snaţnim politikama stabilizacije i strukturalnim politikama koje potiĉu rast. Disagregirani statistički podaci procjenjivani su korištenjem slijedeće metodologije: procjene nezaposlenosti i radne snage na osnovu ankete radne snage za stanovništvo iznad 15 godina starosti dostupne su iz nacionalnih statističkih ureda. Procijenjena elastiĉnost nezaposlenosti u odnosu na rast u SEE6 zemljama je bila relativno niska. izračunate su procjene radne snage u Srbiji za 1999.0 Annual growth in real GDP (%). nastavila je rasti tokom 2011 u nekoliko zemalja SEE6.18). Kao posljedica toga. ove promjene odraţavaju strukturalne reforme koje su u Crnoj Gori i Kosovu dovele do znaĉajnog smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru. Zapažanja u Albaniji 200-02 su identificirani kao ekstremne vrijednosti (outliers) sa apsolutnom vrijednošću standardiziranog rezidua većeg od 2. 2000-10 7 Annual %-point change in unemployment rate. što znaĉi da jedan procent rasta. stope nezaposlenosti u Srbiji. oko -0. To znaĉi da bi sa nepromijenjenim modelom rasta trebalo pet godina snaţnog rasta od prosjeĉnih 5 posto ili više da bi došlo do znaĉajnog pada nezaposlenosti – oko 5 posto ukupno. BJR Makedonija i Kosovo. Standardna greška za koeficijent rasta BDP-a je 0. Dalje. donosi 0. Procjene za Srbiju i Crnu Goru su kombinirane u originalne KILM serije. koja je generalno mnogo viša nego u ostatku Evrope i u EU10.” prateći dokument za Izvještaj o regionalnom tržištu rada (Regional Labor Market report) koji je u pripremi.955 2 -7. (2012). Ista procedura je primijenjena i na procjene nezaposlenosti za Crnu Goru. Jednim dijelom.F. 2000-10 Napomene: Broj zapažanja je 52. Potom je primjenom omjera omjer KILM Procjena na naše kombinirane procjene za 2008 izvršena prognoza za Srbiju i Crnu Goru od 1999 do 2007. “Jobs in ECA. korištenjem omjer radne snage u Srbiji prema radnoj snazi zajedno u Srbiji i Crnoj Gori 2008. su uspjele smanjiti nezaposlenost u odreĊenoj mjeri. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI Rast u zemljama SEE6 nije postigao efekte u smislu smanjenja visoke nezaposlenosti. nakon globalne krize.5 -12. veza rast-nezaposlenost je manje povoljna u SEE6 nego u komparativnim zemljama – a taj trend zabrinjava. do 2007. Izvori: R. Procjene rasta BDP-a su preuzete iz WDI (2011). Islam and A. u prosjeku. Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori su znaĉajno više nego u periodu prije krize. Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6. Osjetljivost stope nezaposlenosti na rast je mnogo niža u zemljama SEE6 nego u EU10. 2000-10 y = -0.5 -5.09 (t=-2.2 posto smanjenja stope nezaposlenosti (Slika 43). Stoga su one isključene. Dalje. Ovo naglašava kritiĉnost pokretanja robusnog.2036x + 0. ali krećući sa vrlo visokog nivoa.2.0 2. unatoĉ smanjenja proizvodnje u BJR Makedoniji u 2009 (Slika 44). Ove su procjene kombinirane kako bi se izračunala ukupna vrijednost za Srbiju i Crnu Goru za 2008 do 2010.5 5.

8 Na primjer. stopa nezaposlenosti u Srbiji raste i dalje.2 posto u prva tri kvartala 2011. pritiske. Podaci za Kosovo su iz 2009. Albanija i Kosovo nisu vršile LFS od 2009. Stope nezaposlenosti u Albaniji zasnivaju se na administrativnim izvorima. IzmeĊu aprila 2008 i aprila 2011. 27 .000). došlo je i do znaĉajnog porasta nezaposlenih (više od 200. To odraţava kontinuirani gubitak zaposlenosti u industriji i uslugama u Srbiji. Podaci za Albaniju potjeĉu konkurentne restrukturiranje i porast stope iz administrativnih izvora. ĉetvrtina stanovništva iz te grupe je prešla iz statusa neformalne zaposlenosti na status neaktivnosti izmeĊu aprila 2008 i aprila 2009. 9 Slike se zasnivaju na definiciji „radno sposobnog stanovništva― starosti od 15 godina nadalje.000).79 posto u novembru 2011 – rekord otkad su uvedene ankete radne snage prije petnaest godina (Okvir 1). Napomena: Podaci za Kosovo 2010-2011 nisu dostupni. dijelom Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku. tako da nije moguće uraditi potpuno aţuriranu analizu trţišta rada koja bi se odnosila na sve zemlje iz regije za 2011. 8 LFS podaci za SEE6 su nisu skupljani dovoljno ĉesto u nekoliko SEE6 zemalja. 10 Podaci iz LFS panela omogućuju razlaganje determinanti porasta nezaposlenosti.Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima) Izvor: Ankete radne snage (Labor Force Surveys -LFS) nacionalnih ureda za statistiku. izmjerena stopa nezaposlenosti bila je stabilna na nivou od 31. ali i do smanjenja broja ekonomski aktivnog stanovništva (za oko 35.8 posto u posljednjem kvartalu. neaktivnosti.10 U BJR Makedoniji. Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 Rast proizvodnje u 2011 nije pratio pad nezaposlenosti u većini zemalja SEE6 – naizgled ukazuje na rast bez novih radnih mjesta (Slika 45). Napomene: Korišteni su podaci iz najnovijih LFS iz 2011. ali je potom porasla na 31. doseţući nivo ud 23. Porast neaktivnosti je bio posebno visok na poĉetku finansijske krize i meĊu neformalno zaposlenima.

3 odnosno 30.8 posto). podruĉje Beograda je trpjelo posebno negativne posljedice zadnjih mjeseci.4 posto u Q4 2011). od 21. Praćenje regionalne nezaposlenosti kvalitetnim i aţurnim podacima je vaţno u praćenju dešavanja na lokalnom trţištu rada i formuliranje odgovora politika. ali Crna Gora zapošljava znaĉajan broj radnika-migranata tokom ljetne turistiĉke sezone. Nezaposlenost meĊu osobama sa niskim nivoom stručnosti (samo sa osnovnim obrazovanjem ili manje) je i dalje veća nego kod kvalificiranih radnika u BJR Makedoniji i Crnoj Gori. Isto tako. u Crnoj Gori je došlo do trajnog pada stope nezaposlenosti tokom 2011.4 posto u Q4 2011). a podaci za Albaniju trenutno nisu dostupni korisnicima od iste godine. Na Kosovu od 2009 nije raĊena LFS. ali je još viša u pojedinim regijama koji bi mogli iziskivati posebnu paţnju vlada kao „vruće taĉke― visoke nezaposlenosti i socijalnih napetosti. nezaposlenost mladih u Srbiji iznosila je 51. mada se podaci ne mogu dobiti. 28 . To.5 posto) je prestigla tradicionalno visoku ruralnu nezaposlenost (21. Biti bez posla duţi vremenski period ima negativne posljedice na vještine i radne sposobnosti ljudi. Na primjer.6 posto u novembru 2011).3 procenata. Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji Nezaposlenost je u SEE6 visoka. stope nezaposlenosti su dosta neravnomjerne u Srbiji. a biljeţi i najveći rast tokom 2011 – 9 procenata povećanje godina-na-godinu u Q4. BJR Makedonija ima najvišu izmjerenu stopu nezaposlenosti mladih (59. kada je nezaposlenost iznosila 27. Više od 80 posto osoba koje traţe posao u BiH i Crnoj Gori. U pojedinim zemljama. stopa nezaposlenosti meĊu nisko kvalificiranom radnom snagom je vrlo visoka – 37. ali to nije sluĉaj i sa Srbijom. što ima uništavajući efekat na ljudski kapital. Zanimljivo je da je znaĉajno povećanje nezaposlenosti zadnjih par godina je više pogodilo urbana podruĉja nego ruralna. Iako nisu dostupni novi podaci za BiH i Kosovo. Kao rezultat toga. Situacija je vjerojatno sliĉna i u drugim zemljama. Najnoviji LFS u BiH obavljen je u aprilu 2011.Za razliku od nje. suprotno nekim percepcijama. kad je nezaposlenost povećana za 2 posto od aprila do novembra 2011. iako stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori pokazuje veliku sezonsku promjenjivost. Izvor: Osoblje Svjetske banke. dok se ĉini i da je podruĉje Kragujevca iskusilo smanjenje nezaposlenosti nakon dolaska velike FIAT-ove tvornice. koja je najveća ekonomija u SEE6: nezaposlenost je najveća u jugoistoĉnom dijelu zemlja (26. Još jedan problem je to što je veliki procent nezaposlenih u SEE6 iz kategorije dugoročno nezaposlenih.8 posto) za osobe koje traţe posao sa srednjom školom. U BJR Makedoniji i Crnoj Gori. i dalje na visokom nivou. urbana nezaposlenost u 2011 (25. TakoĊer. Iako se ovo treba kvalificirati preliminarnom napomenom da je potrebno provjeriti sluţbene podatke o nezaposlenosti u BJR Makedoniji u smislu pokrivenosti i preciznosti.5 posto). nezaposlenost mladih dostiže alarmantan nivo. stopa nezaposlenosti u Srbiji je najveća (26. nego je ona i rasla tokom 2011 u svim zemljama za koje su dostupni nedavni LFS. Za razliku od njih. nakon koje slijedi Crna Gora (39. a najniţa u Beogradu (20.9 posto u novembru 2011.2 posto u Q1 na 18.6 posto (0. nema sumnje da je nezaposlenost. ukljuĉujući nezaposlenost mladih. ĉini se da je nezaposlenost mladih u tim zemljama još i veća. i više od 70 posto onih u Srbiji posao traţe duţe od godinu dana. gdje zaposlenost doseţe vršnu vrijednost tokom ljetne turistiĉke sezone.4 procentnih poena više nego u 2010).9 posto u Q4. Nezaposlenost mladih (15-24) ne samo da je najveća u odnosu na sve druge dobne skupine.

ali to je bilo uglavnom posljedica administrativnih promjena (digitalizacije baze podataka nezaposlenih). na kategoriju starosti od 25 do 49 godina otpada većina smanjenja uĉešća. za Albaniju i Kosovo administrativni podaci su jedini dostupan izvor za praćenje dešavanja na trţištu rada tokom zadnje dvije godine. a dodatno je smanjena u 2011. SEE6 su opterećene i niskom stopom učešća na tržištu rada. U Albaniji (koja objavljuje samo kvartalne podatke) broj registriranih nezaposlenih osoba ostao je konstantan tokom 2011. umanjuje njihove izglede da naĊu posao u budućnosti. što je u skladu sa širom slikom oslikanom gore u tekstu. ono je historijski niţe nego u zemljama EU 10. FYR Montenegro Serbia Kosovo Albania Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. što bi moglo biti relevantno ako se ekonomska aktivnosti zaposlenost povrate. BJR Makedonija je zabiljeţila najstrmiji pad registriranih nezaposlenih (oko 13 posto y-o-y). To bi moglo opisati kao privremeni gubitak uĉešća. U BJR Makedoniji. Stopa uĉešća (aktivnosti) opala je tokom 2011 u ĉetiri zemlje SEE za koje su dostupni podaci o LFS 2011 (Tabela 5). kada je poĉeo naglo opadati. Ipak. Sve zemlje SEE6 prikupljaju neke podatke o trţištu rada iz administrativnih izvora (Slika 46).opet. i ne mogu se usporeĊivati sa regijom s obzirom na razlike u metodologiji i kvalitetu s obzirom na razlike u metodologiji i kvaliteti. s druge strane. godine. registrirana nezaposlenost je porasla u Bosni i Hercegovini i Srbiji za oko 2 posto tokom 2011. Na Kosovu je broj registriranih nezaposlenih bio stabilan do decembra 2011. i ovo je uglavnom bila posljedica promjene regulative. Osim nezaposlenošću. i u konaĉnici moţe dovesti do toga da osoba koja traţi posao postane neaktivna. u principu manje pouzdani od LFS. Ovaj trend implicira trajan gubitak radne snage s obzirom da osobe starije od 50 godina obiĉno imaju teškoća u vraćanju na trţište rada. Prema ovim podacima. U Crnoj Gori. Podaci iz administrativnog izvora predstavljaju dopunske. Pad u Crnoj Gori i Srbiji je posljedica smanjenja uĉešća starije populacije (50+ u Crnoj Gori i 55+ i Srbiji). ali sliĉno kao i na Kosovu. koje u velikoj mjeri potvrĊuju već oslikanu sliku trendova nezaposlen osti. stopa nezaposlenosti ostaje visoka na oko 20 posto. Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) 110 105 100 95 90 85 80 BiH Macedonia. Loša strana toga jeste što su ti podaci. 29 . aţurirane informacije. godine.

2 53. da bi se povratila u 37 naredan dva kvartala samo da bi opet pala 36 (ispod 39 posto) u zadnjem kvartalu 2011.3 posto u novembru 2011. na 35. godine i 33 završila na nivou od 38. po spolu.5 posto na kraju 32 Q4 2011 (najniţa stopa u posljednjih šest mjeseci).9 procenta (nešto niţa nego u aprilu 2010). 39 zaposlenost se smanjila za 3 procentna poena u Q1 2011. Jaz izmeĊu spolova u druge ĉetiri zemlje je veći od jaza koji postoji u većini zemalja EU10. u odnosu na posljednji 38 kvartal 2010. Crnu Goru i Srbiju. Prema raspoloţivim LFS podacima za Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) BJR Makedoniju. Sve u svemu. stope zaposlenosti su 30 .1 41. povećavajući broj izgubljenih radnih mjesta od 2008 na 560.4 46. Stopa zaposlenosti je pala Izvor: Anketa radne snage Nacionalnih ureda za statistiku.3 55. vidi Tabelu 5).7 47. iako se ne raspolaţe najnovijim podacima. U Crnoj Gori.3 Muškarci 73.Rodni dispariteti u stopama uĉešća su i dalje evidentni u svim zemljama SEE6. Iako je BDP povećan izmeĊu dva i tri posto u ĉetiri SEE6 zemlje prema LFS podacima. kao što je bio cijelo FYR Macedonia Montenegro Serbia vrijeme od poĉetka globalne ekonomske krize 2008-9. LFS koji je u BiH raĊen u aprilu 2011.8 37.5 47.0 55.3 26. koja je sliĉna onoj koja postoji u EU zemljama (14 procentnih poena.8 44. u procentima Stopa aktivnosti Albanija Makedonija.8 Ţene 51. Crna Gora i Albanija imaju najmanju razliku izmeĊu stopa uĉešća ţena i muškaraca. 41 stope zaposlenosti nisu primjetno 40 porasle (Slika 47). a posebno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. broj ljudi koji su izgubili posao je i dalje veći od broja onih koji su našli posao.6 32. 35 Stopa zaposlenosti BJR Makedonije se 34 mijenjala tokom cijele 2011.000.9 56. Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) u 2011.3 68.8 Referentni period 2009 Q4 2009 Q4 Novembar April BiH 44. BJR Kosovo Crna Gora Srbija 61. godine. razliĉiti pokazatelji trţišta rada u SEE6 potvrĊuju da je ekonomski rast tokom perioda oporavka 2010-2011 bio uglavnom „bez radnih mjesta―.7 66. U Srbiji.9 Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku. procjenjuje stopu zaposlenosti na 31.

i 9.smanjene za 0.5 posto niţa nego 2010. poljoprivredi i graĊevinarstvu.000 radnih mjesta u periodu april do novembar: 24. Došlo je do otvaranja odreĊenog broja radnih mjesta u sektorima obrazovanja i energetike. Ekonomija Srbije je izgubila 57. Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) 3. što ukazuje da je gubitak radnih mjesta bio koncentriran u industriji. Godine 2011. gdje je izgubljeno 7. Nasuprot tome. U zemljama koje redovno rade LFS.5 procentnih poena11 (Slika 48).5 2. Ne iznenaĊuje što slabi rezultati trţišta na općem nivou dovode do smanjenja realnih naknada.5 do 11.000 radnih mjesta u posljednjem kvartalu 2011.5 0.0 -1.0 0.5 -1. 10. Samo BJR Makedonija objavljuje kvartalne podatke i za BDP i za zaposlenost (od LFS). a pale su u Crnoj Gori (Slika 49).5 1. Albanija i Kosovo ne objavljuju mjeseĉne podatke o plaćama. mada je oporavak zapošljavanja bio sporiji.0 SRB MKD GDP growth MNE Empoyment change BiH 1 0 -1 Q1 GDP growth Q2 Employment change Q3 3 2 6 5 4 Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.700) – uz napomenu da je pad broja zaposlenih u graĊevinarstvu i poljoprivredi u najvećoj mjeri sezonske naravi. Skok je u decembru bio još viši. zaposlenost u uslugama je blago povećana zbog novih 5. ali to je sezonski efekt isplate bonusa (npr. kao i prehrana i ugostiteljstvo biljeţe porast od 2. dok se u uslugama evidentira povećanje zaposlenosti.000 radnih mjesta koja su otvorena u trgovini na veliko i preprodaji.000 u sektoru finansijskih usluga. uglavnom zbog sezonskih utjecaja. dok je stopa zaposlenosti bila 1. Otvaranje novih radnih mjesta je izgubilo zamah u trećem kvartalu iako je BDP i dalje nastavio biljeţiti rast na y-o-y osnovi. poljoprivreda (5.0 1. sektori koji su pretrpjeli najteţe posljedice u smislu zapošljavanja su graĊevinarstvo (gotovo 7. S druge strane.000 radnih mjesta). Mjeseĉna plaća u Srbiji biljeţi najveće povećanje y-o-y u januaru 2012 (7. Srbija je zabiljeţila najveći jaz izmeĊu rasta proizvodnje i zaposlenosti: BDP je porastao za 3 posto 2011.000 odnosno 2. Tamo je zaposlenost odraţavala rast BDP-a u prvoj polovici 2011. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.5 -2. godine.900).5 3. U BJR Makedoniji. 31 . u procentima. kultura i rekreacija.000 u veletrgovini i maloprodaji. trinaesta 11 Promjena stope zaposlenosti koja se raĉuna kao razlika od godine do godine (y-o-y) izmeĊu stopa zaposlenosti.3 posto). 11.0 2. dodatni uvid se moţe steći promatranjem uzorka zapošljavanja po sektorima. nominalne plaće su porasle u Srbiji i Bosni i Hercegovini i marginalno u BJR Makedoniji.000 u poljoprivredi. obrazovanje.000 u graĊevinarstvu. moţda odraţavajući promjenu koja je u toku u toj zemlji i koja ekonomiju preusmjerava u pravcu usluga i turizma.0 -0. Industrija i poljoprivreda u Crnoj Gori.000 radnih mjesta svaka. i usluge veletrgovine i maloprodaje (3.

zemlje trebaju postići mnogo veći napredak u smanjenju ograniĉenja trţišta rada. posebno nezaposlenosti mladih. Kosovo i Srbija nisu usvojile nikakve izmjene svoje radne legislative. investicijske klime i otvaranja radnih mjesta.4 posto niţi u januaru 2012 (y-o-y). aktivne politike trţišta rada (active labor market policies -ALMP) imaju potencijal da unaprijede djelovanje trţišta rada tako što će pojaĉati potraţnju ili unaprijediti ponudu radne 32 . meĊutim. dok je prosjek u BJR Makedoniji bio 0. sam obim nezaposlenosti i drugi problemi vezani za trţište rada koji su razmatrani gori ukazuju da bi ove zemlje trebale razmotriti agresivnije mjere rješavanja problema nezaposlenosti. Albanija. TakoĊer. Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (Active Labor Market Policies -ALMP) u povećanju zaposlenosti U vrijeme ekonomskog pada. Realne plaće su se smanjile u Crnoj Gori. dok je BJR Makedonija utvrdila minimalnu naknadu 2011 (koja je utvrĊena kao 39 posto nacionalne prosjeĉne plaće). FYR Montenegro Serbia Izvor: Nacionalni uredi za statistiku Unatoĉ velikoj nezaposlenosti i problema na trţištu rada. Minimalna plaća se primjenjuje na nekoliko sektora. Crna Gora je dodala 0. BiH. ali sa faznom implementacijom u sektorima tekstila i prerade koţe. I nešto što je jednako vaţno. U realnom smislu. plaće su ostale na istom nivou u Srbiji. U budućnosti.plaća). iako su neke zemlje tokom zadnje dvije godine uvele odreĊene politike kako bi suzbile rast nezaposlenosti. Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) 130 125 120 115 110 105 100 95 90 BiH Macedonia. To bi moglo ukljuĉivati proširenje mjera i programa koji su se pokazali efikasnima i uĉinkovitima u okviru ukupnih budţetskih ograniĉenja. Nominalni rast u Bosni i Hercegovini iznosio je 4.2 poto doprinosa za Fond Rada (koje plaćaju poslodavci). Aktivne politike trţišta rada (ALMP) su i dalje nedovoljno razvijene u ovoj regiji. Pokazatelji koji opisuju investicijsku klimu ukazuju na to da radna regulativa ostaje problematiĉna i element socijalne zaštite (posebno u BiH) i da daju poticaje ljudima da ne traţe aktivno posao.5 posto. a zabiljeţile blagi porast u Bosni i Hercegovini. i moţda. eksperimentiranje na osnovu dobrih meĊunarodnih praksi (Okvir 2). potrošnja na aktivne programe trţišta rada je i dalje mnogo niţa nego u komparativnim zemljama. nije bilo većih promjena politike zapošljavanja tokom 2011 i u prvom kvartalu 2012.

SEE6 troši relativno manje na ALMP nego zemlje EU. u Srbiji. Za razliku od njih. Nedavno izvršena evaluacija subvencija za samo-zapošljavanje u Srbiji ukazuje na pozitivan utjecaj na zapošljavanje i plaće. Srbija i Kosovo su uvele ALMP poput javnih radova koji su usmjereni na dugoroĉno nezaposlene korisnike pomoći kao zadnjeg utoĉišta. Srbija je 2010 na ALMP potrošila samo 0. posebno u kratkoroĉnom razdoblju (1 godina). Programi obuke u uĉionici i uz rad su se pokazali ne posebno povoljnim u kratkom roku.37 posto za istu godinu. ali neki od njih (npr. (ii) davanje subvencija poslodavcima koji su zapošljavali radnike ĉak i kada nema tih programa. a Crn Gora 0. dok savjetovanje u zapošljavanju unaprjeĊuje uparivanje potraţnje i ponude. i ukloniti prepreke aktiviranju koje su implicitne u njihovim sistemima socijalne zaštite. MeĊutim. javnih radova.1 posto BDP-a. Potrebno je izvršiti dodatne procjene uĉinka ALMP u SEE6. BJR Makedonija ima uvjete vezane za rad i usluge posredovanja u zapošljavanju za osobe koje traţe socijalnu pomoć. prekvalifikacije. Nedavno izvršena meta-analiza djelotvornosti 199 nedavno provedenih ALMP izvuĉenih iz 97 studija provedenih u periodu 1995-2007 pokazuje da su programi subvencioniranog zapošljavanja u javnom sektoru relativno neuĉinkoviti. MeĊunarodno iskustvo pokazuje da ove intervencije mogu biti skupe. obuka unaprjeĊuje kvalitetu ponude radne snage. kao npr. savjetovanja o poslu i pomoći u traţenju posla. Mjere poput subvencija na plaću ili javnih radova najĉešće utjeĉu na potraţnju za radnom nagom. Srbija takoĊer primjenjuje pilot „sve na jednom mjestu― za pomoć sa gotovinskim naknadama (transferima). socijalnom skrbi i uslugama zapošljavanja. i mogu imati neţeljene posljedice. Na primjer. dok se smatra da su programi pomoći u traţenju posla generalno imali povoljan uĉinak.17 posto BDP-a 2008. MeĊunarodni dokazi ukazuju na to da su neke ALMP djelotvornije od drugih. a neke troše ĉak 1 posto BDP-a (Austrija i Belgija) Dokazi o uĉinkovitosti ALMP u SEE6 su još uvijek malobrojni. i (iv) privlaĉenje najlakše zaposlivih osoba koje traţe posao u program. Na primjer. ljudima je dopušteno da rade i zadrţe svoj status korisnika socijalne pomoći. ALMP mogu varirati od subvencija na plaću do podrške pokretanju posla. ili ĉak uĉinkovite. Moderna tehnologija (e-uparivanje i korištenje mobilnih telefona) nudi nove mogućnosti za smanjenje informativne asimetrije i olakšanje uparivanja odgovarajućih zaposlenika i poslodavaca. a ne i na druge). zemlje bi trebale ojaĉati upravljanje ALMP-jevima.snage – ali one nisu ĉarobni metak. Na osnovu njih.4 posto BDP-a u zemljama OECD-a. nisu sve ALMP efikasne. Programi socijalne pomoći u regiji su dobro usmjereni. Sve se jaĉi naglasak stavlja na pomaganje ljudima da smanje svoju ovisnost o gotovinskim naknadama i da promoviraju svoju zaposlivost.: (i) zamjena subvencioniranih za nesubvencionirane radnike (de facto re-alokacijom radnih mjesta na radnike koji imaju koristi od tih programa. ali pokazalo se da je njihov relativni utjecaj pozitivniji nakon dvije godine. 33 . Crnoj Gori i Kosovu. posebna kategorija naknada za demobilisane borce u BiH) mogla bi implicitno stvoriti prepreke za ukljuĉivanje na trţište rada. OECD zemlje sa mnogo manje izraţenim problemom nezaposlenosti troše u prosjeku 0. BJR Makedonija je izdvojila 0. (iii) otpuštanja zaposlenih izvršena u okviru nekog od ovih programa nakon što period vaţenja subvencije istekne. za razliku od onih kojima je teţe naći posao.

4 1.9 16.4 27. NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA S obzirom da je posao bilo gdje na svijetu onaj kljuĉ koji vodi iz siromaštva. Makedoniji nalaze se meĊu sedam najviših u Evropi.5 Kosovo 45. BJR 7.8 1.4 8.7 87. Sliĉno se odnosi i na ekstremno siromaštvo. a gotovo 6 miliona u siromaštvu prema metodologiji ECAPOV.1 36. SIROMAŠTVO.5 USD PPP.8 42. uĉestalost siromaštva je ubrzano opadala prije 2008.G. Procjenjuje se da u SEE6 1. 12). a na osnovu postojećih anketa.9 46.1 37.4 0. i one koji ţive u umjerenom siromaštvu.0 10.3 1.8 2.4 Siromaštvo (US$ 5 / dan) Albanija 64.0 Srbija 5.1 36.5 i 5 / dan).7 Makedonija.1 16.5 milion ljudi ţivi u ekstremnom siromaštvu.5 Crna Gora 25. Ovo ukupno smanjenje uĉestalosti siromaštva u Crnoj Gori i Srbiji se odnosilo na sve grupe siromašnih (npr. Kako je navedeno u dokumentu Svjetske banke (2009) Zaštita siromašnih tokom globalne krize: 2009 Aţurirani podaci o siromaštvu u BH. Ekstremno siromaštvo koje se definira kao ţivljenje na manje od 2.9 14. ECAPOV je baza podataka anketa domaćinstava za sve zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije. a Srbija i Crna Gora najniţu (Tabela 6). izmjerene stope siromaštva u Bosni i Hercegovini su vjerojatno bitno podcijenjene.1 13.7 Crna Gora 3.5 / dan) Albanija 18. Kosovo i Albanija imaju najveću učestalost. 12 Od ukupnog broja stanovnika koji se procjenjuje na gotovo 19 miliona.3 62.2 Makedonija.8 2. Podaci iz ove baze su standardizirani.1 1. one koji ţive u ekstremnom siromaštvu sa manje od 2. godine.5 20.6 20. 13 U Bosni i Hercegovini postoje sumnje u kvalitetu PPP podataka iz 2005. a procjene siromaštva se prave u skladu sa ustaljenom metodologijom koja omogućuje usporedbe zemalja.0 2.3 14. BJR 32. a ova osjetljivost na nivo cijena je osnova za oprez pri tumaĉenju ovih ppp rezultata (str.3 16. siromaštvo se definira kao ţivot sa manje od pet USD dnevno. (%) 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ekstremno siromaštvo (US$ 2.1 Bosna i Hercegovina 11. 34 . Nasuprot tomu.0 Kosovo 85. TakoĊer. Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010. Albaniji.6 9.12 SEE6 imaju veće stope siromaštva i nezaposlenosti nego druge zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije: meĊunarodno usporedive stope siromaštva na Kosovu.3 Bosna i Hercegovina 1. u Albaniji i BJR Makedoniji smanjenje siromaštva pratila je povećana koncentracija broja siromašnih koji ţive u umjerenom siromaštvu. SEE6 zemlje su heterogene u smislu uĉestalosti i trendova siromaštva.7 32.0 13.5 81.13 . Procjene zasnovane na nacionalnim metodologijama nude sliĉne trendove. U smislu trendova koji se odnose na regiju u cjelini.7 Srbija 28. potaknuta robusnim ekonomskim rastom i povećanjem prihoda. ne iznenaĊuje što profil siromaštva u SEE6 odraţava zabrinjavajuću sliku i trendove na trţištu rada.1 17. nivo cijena PPP u Bosni i Hercegovini su mnogo niţe nego kod susjeda tako da ako koristimo prosjeĉni nivo cijena koje su bitno više nego što se sada procjenjuje. gdje je potrošnja po glavi izmeĊu PPP USD 2. Stopa siromaštva za Bosnu i Hercegovinu je vjerojatno znaĉajno podcijenjena zbog problema sa procjenom PPP za ovu zemlju.5 USD dnevno.0 2.7 Izvor: ECAPOV-a baza podataka.

uĉestalost siromaštva i dalje raste. Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) Uĉestalost ekstremnog siromaštva (PPP US$ 2.5 . (npr. BJR Makedoniju i Srbiju. ukazuju na to da unatoĉ ekonomskom oporavku. Dodatnih 4. U tri zemlje za koje su na raspolaganju podaci za 2009 (BJR Makedonija. stope ekstremnog siromaštva su se povećale izmeĊu 2008 i 2009. uĉestalost siromaštva je sliĉna ECAPOVim procjenama za Istoĉnu Evropu i Centralnu Aziju. Iako je svih šest zemalja registriralo pozitivan rast realnog BDP-a u 2010..5/dan) Izvor: ECAPOV baza podataka.8 posto stanovništva u SEE6 ţivjelo je ispod praga ekstremnog siromaštva. Gruzija. Tadţikistan.5-5/dan.Globalna finansijska kriza zaustavila je ili preokrenula ovaj napredak: rast nezaposlenosti nakon krize praćen je rastom siromaštva.5 miliona ljudi ili 7. ţive neposredno iznad praga ekstremnog siromaštva (sa PPP US$ 2.4 miliona ljudi. ali više nego u zemljama EU10 ili MIC-CIS. ukidanjem štednje.5/dan) Uĉestalost siromaštva (PPP US$ 2. Ovo odraţava kontinuirane probleme na trţištima rada i povećano opterećenje domaćinstava i time potaknute strategije za nošenje sa situacijom. raspoloţivi podaci za BJR 14 15 Ovo je posljednja godina za koje su podaci o siromaštvu dostupni u većini zemalja ECA regije. Crna Gora i Srbija). odnosno 23 posto stanovništva u SEE6. Regionalne procjene ECAPOV-a za odreĊenu godinu zasnovane su na stvarnim podacima za neku zemlju kad su ti podaci dostupni. što je blizu ukupnim procjenama za regiju Istoĉne Evrope i Centralne Azije. Mada nepostojanje najnovijih podataka oteţava procjenu preciznog utjecaja nedavne finansijske krize na SEE6 u cjelini. Stope siromaštva u SEE6 se ne mogu povoljno usporeĊivati sa ostatkom regije Evrope i Centralne Azije. gdje je 2009 ĉetvrtina stanovništva još uvijek ţivjela ispod praga ekstremnog siromaštva. uĉestalost siromaštva u SEE6 je još uvijek znaĉajno veća nego u MIC-CIS i EU10 zemljama. prodajom aktive). U regiji SEE6 kao cjelini. gdje više od 40 posto stanovništva ţivi sa US$2. na primjer. u skladu sa negativnim rastom BDP-a 2009. 35 . dostupni podaci za Crnu Goru.15 SEE6 se povoljnije usporeĊuju sa Zemljama niskog prihoda u Zajednici neovisnih drţava (LIC-CIS)16. Godine 200914 oko 1. Opet je usporedba povoljnija u odnosu prema mnogo siromašnijoj regiji LIC-CIS. Kirgistan i Moldavija.5-5/dan) tokom 2009. Ipak. Sliĉni modeli se primjenjuju i na distribuciju umjerenog siromaštva u zemljama SEE6. (Slika 50). dok je stopa ekstremnog siromaštva 2009 bila ispod 2 posto. Projekcije izraĊene na osnovu podataka iz ranijih godina koriste se za godine gdje podaci ankete nisu dostupni 16 LIC-CIS zemlje su Armenija. Azerbajdţan.

Ovo se pribliţava aproksimaciji istinskog rata potrošnje koje bi domaćinstvo moţda imalo kada nema panel podataka koji prate isto domaćinstvo u vremenu.). Crna Gora i BJR Makedonija Serbia 2008-2009 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median Serbia 2009 . rast potrošnje bio je negativan za većinu domaćinstava. Trendovi distribucije prihoda tokom globalne krize su takoĊer bili nepovoljni. Paneli na slici 51 navode GIC za 2008-2009 za Srbiju. Ovo se koristi za razradu varijacija potrošnje u razliĉitim anketama za svaki percentil distribucije (odnosno koliko je porasla potrošnja za najniţi procent. Crnu Goru i Srbiju ukazuju da porast siromaštva u SEE6 tokom 2010 i 2011 moţe potaći divergenciju stopa siromaštva u odnosu na zemlje EU10. gdje se primjećuje veći rast na niţem nivou spektruma blagostanja (otprilike donjih 10 posto) i umjereni pad za sve druge. u Crnoj Gori je u vremenu 2009-2010 došlo do obratnog modela rasta potrošnje. ali je obim smanjenja potrošnje i dalje veći na donjem dijelu distribucije. Novonastali ekonomski oporavak nije promijenio ukupnu sliku. U sve ove tri zemlje GIC otkriva da je magnituda smanjenja potrošnje u 2009 u odnosu na 2008 bila najveća na niţem dijelu distribucije blagostanja kad je nastupila kriza.2010 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median 2 Annual growth rate % Annual growth rate % -2 -6 -10 -14 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -14 -10 -6 -2 2 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 17 GIC se radi na osnovu dvije ankete domaćinstava za koje se rangiraju zapaţanja od najsiromašnijeg do najbogatijeg. Uĉinak rasta (odnosno krize) na ukupnu distribuciju mogu se analizirati Krivuljama uĉestalosti rasta (Growth Incidence Curves -GIC). ne samo na donjem dijelu distribucije kojeg identificira linija siromaštva.17 Gledajući ukupnu raspodjelu blagostanja moţe se steći uvid u to što se dešava. U periodu od 2009 do 2010 u Srbiji. osim najviših 10 posto distribucije. itd. Jednostavno reĉeno. 36 . Za razliku od njih.Makedoniju. koliko za drugi percentil odozdo. Srbija. Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta. siromašni su podnijeli najveći teret nedavne ekonomske krize u odnosu na ostatak društva. za koje je pad izraţeniji. Sliĉna je slika i u BJR Makedoniji. BJR Makedoniju i Crnu Goru. na primjer.

Svjetska banka. gdje 40 posto odraslih ispitanika navodi da je kriza na njih imala veliki utjecaj. Ovakvi podaci su prikupljani u drugim krugu Ankete Ţivota u tranziciji (Life in Transition Survey -LiTS II) u drugoj polovici 2010. Uĉinak se ĉini Izvor: LITS 2010. Ovo je vaţno jer socijalno i blagostanje domaćinstva inherentno ovisi od subjektivnih i društvenih 0 20 40 60 80 100 procjena šireg ekonomskog i društvenog okruţenja. i te procjene mogu opet imati povratni utjecaj na ukupnu ekonomsku i društvenu klimu i ekonomske odluke i izglede dugoroĉnog rasta. oko 60 posto odraslih osoba navode da je kriza na njih (% of adults) A great deal A fair amount Just a little Not at all Montenegro Albania Kosovo BiH FYROM Serbia Source: LiTS II. U svih SEE6 zemalja. najvećim u Srbiji. imala ili veliki ili priliĉan utjecaj. Ova „objektivna― slika siromaštva i nejednakosti koja se zasniva na podacima o distribuciji moţe se dopuniti informacijama o Slika 52: Percepcija uĉinka krize percepciji utjecaja krize na regiju i strategijama How much was your HH affected by the crisis? koje su se koristile u odnosu na nju (Slika 52). koju su zajedno pripremili EBRD i Svjetska banka. 2010. U svim zemljama udio 37 . a manje od jedne petine odraslog stanovništva smatra da kriza nije imala nikakvog utjecaja na njihovo domaćinstvo.Montenegro 2008-2009 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median Montenegro 2009-2010 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median 20 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -40 -20 0 1 20 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 FYR Macedonia 2008-2009 20 20 FYR Macedonia 2009-2010 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -40 -20 0 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -60 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -60 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 Izvor: Osoblje Svjetske banke. EBRD.

38 . i gotovo 70 posto stanovništva BJR Makedonije. kriza je utjecala na više od potrošnje luksuznih roba – veliki dio stanovništva u svim zemljama (a posebno u Srbiji i BJR Makedoniji) navode smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica. Dalje. Izvor: LITS 2010. 2010. U Bosni i Hercegovini. odlaganje lijeĉenja ili odlaganje plaćanja komunalija veća je u donjem tercilu potrošnje. Srbiji i Crnoj Gori. prvo i prije svega. phone. U svim zemljama osim Bosne i Hercegovina.stanovništva koji je znaĉajno pogoĊen ili priliĉno pogoĊen bio je sliĉan u svim tercilima potrošnje – uĉinak krize jednako su osjetila siromašna i bogata domaćinstva. najvaţniji put prenošenja utjecaja krize na rast siromaštva bio je smanjenje naknada ili radnih sati – što je navelo više od 50 posto stanovništva pogoĊenog krizom. MeĊutim. Da bi izašli na kraj sa krizom. domaćinstva su smanjila. drugi najĉešći mehanizam prijenosa bio je smanjenje doznaka. Ovakvu strategiju nošenja sa krizom navodi gotovo pola stanovništva Bosne i Hercegovine. u Crnoj Gori. iako je smanjenje plaća/broja sati rada bio na bliskom drugom mjestu. EBRD. telefon ili Internet. oko 40 posto stanovništva navodi da su morali odloţiti plaćanje raĉuna za komunalije ili ukinuti TV. uĉestalost ovih ekstremnijih strategija nošenja sa krizom kao što je smanjenje potrošnje osnovnih namirnica. U Albaniji i BJR Makedoniji gubitak posla bio je drugi najĉešće navoĊen put nakon smanjenja plaća/broja radnih sati (Slika 53). smanjeni dotok doznaka (koje su u toj zemlji posebno visoke) imao je malo prominentniju ulogu. or internet 70 50 40 30 20 10 0 BiH Kosovo Albania Serbia FYROM Montenegro Source: LiTS II. potrošnju luksuznih roba i nekih izbornih usluga (Slika 54). Ovo podrţava blisku povezanost izmeĊu trţišta rada i blagostanja u SEE6. 2010. Srbiji i BJR Makedoniji. Oko petine stanovništva u Albaniji i BJR Makedoniji navode da su morali prestati kupovati lijekove ili odloţiti posjete lijeĉniku. Slika 52: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 53: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom Main crisis coping mechanisms (% of adult population) Main crisis impact pathways (% of crisis-affected population ) Reduction in wages or hours Job loss or closed business Reduced flow of remittances Additional work undertaken Reduced consumption of luxury goods Reduced consumption of staple foods Stopped buying medications / postponed doctor visits Reduced vacations 70 60 Reduced consumption of alcohol / cigarettes Delayed utilities payments / cut TV. Svjetska banka. 60 50 40 30 20 10 0 BiH Montenegro Albania Serbia Kosovo FYROM Source: LiTS II. Na Kosovu.

Boryana and Ramya Sundaram (2011) ―Social Safety Nets in the Western Balkans: Design.8 procenat BDP-a u odnosu na prosjeĉnu potrošnju od 1. Bosna i Hercegovina je se nalazi meĊu onim zemljama Evrope i Centralne Azije koje najviše troše. Konkretnije:  Javna potrošnja na socijalnu pomoć u smislu udjela u BDP-u u zemljama SEE6 je na nivou koji je usporediv sa ostatkom Istoĉne Evrope i Centralne Azije (1. ukupna potrošnja na socijalnu pomoć u Bosni i Hercegovini bi se izjednaĉila sa prosjekom u SEE6. Nedavno izvršena evaluacija mreţe socijalne zaštite u SEE6 dovela je do zakljuĉka da su neke od njih reagirale fleksibilnije od drugih. Bosna i Hercegovina je uoĉljiv izuzetak: sa 3. zdravstvo i obrazovanje.  18 Gotcheva. kako se ĉini. kategorijske naknade su konzistentno apsorbirale veći dio izdvajanja za socijalnu pomoć u odnosu na naknade koje se odobravaju na osnovu imovinskog cenzusa.7 posto BDP-a u svim zemljama u regiji. da se poveća korištenje i obuhvat socijalne pomoći na osnovu imovinskog cenzusa. Tokom krize i nakon nje. razlog za ovakav rezultat – kad bi se one smanjile na regionalni prosjek od 0. mada su reforme iz 2008 povećale udio programa koji ne iziskuju imovinski cenzus. Implementation and Performance‖ The World Bank Washington DC. Tokom 2000. New York 39 . Rashodi naknade za demobilizirane borce su. forthcoming in Ruggeri Laderchi and Savastano ―Poverty and Exclusion in the Western Balkans: new directions in poverty and analysis‖.33 posto BDP-a usmjerenih na socijalnu pomoć u 2008-2009 i još više – 3.5 posto BDP-a. dok je u isto vrijeme došlo do smanjenja prihoda vlade. da se smanje negativni poticaji za zapošljavanje koji su ugraĊeni u socijalnu pomoć zadnjeg izbora. potraţnja za naknadama za nezaposlenost i socijalnom pomoći povećala se. Springer. i da se poveća njihova fleksibilnost i responsivnost na krize i udare. što je dovelo do pritisaka da se smanji potrošnja na socijalnu zaštitu. najveći dio sredstava ide na kategorijske programe. Samo BJR Makedonija troši više na naknade po osnovu imovinskog cenzusa nego na kategorijske programe.9 posto BDP-a 2010.Otreţnjujući nalazi pokazatelja siromaštva i nejednakosti i anketa LITS bi trebali navesti kreatore politika u zemljama SEE6 da zastanu i zapitaju se: „što se moţe uĉiniti?―18 Percepcija velikog udjela stanovništva koji se mora nositi sa krizom tako što smanjuje potrošnju osnovnih namirnica i izdvajanja za zdravstvo ukazuje na to da zemlje SEE6 imaju teškoća da uspostave efikasne sisteme za odgovor na krizu. Potrošnja na socijalnu pomoć je neravnopravna.4 do 0. ali nedavna teška ekonomska kriza postavlja izazov sposobnostima vlade da zaštiti siromašne i ugroţene. Najvaţniji zakljuĉci ove procjene bili su da odrţavanje djelotvorne zaštite sa smanjenim ukupnim sredstvima nakon krize iziskuje znaĉajne reforme: (i) (ii) (iii) da se smanji potrošnja na naknade zasnovane na pravima (bez imovinskog cenzusa). Mjere socijalne sigurnosti bi trebale imati kljuĉnu ulogu u tim odgovorima.

gdje odraţava veliku uĉestalost siromaštva i koncentraciju potrošnje na manji broj programa naknada. privremenu nezaposlenost zbog brige za novoroĊenĉe. SEE6 više troše na invalidske naknade nego druge zemlje Evrope i Centralne Azije. ali nizak obuhvat (najveća pokrivenost je 40 posto donjeg kvintila za sigurnosnu mreţu Kosova). a najviša na Kosovu (više od 0. Obuhvat je izuzetno nizak ĉak i u zemljama koje imaju višestruke programe socijalne zaštite koji su kreirani da zaštite i da ublaţe višestruke rizike koji su vezani ne samo za siromaštvo.transferne potrošnje korisniĉkog domaćinstva ova velikodušnost izgleda relativno velika u usporedbi sa shemama socijalne zaštite koji pruţaju sliĉnu zaštitu u ECA. 40 . a Crna Gora ima najveću stopu rasta potrošnje na invalidske naknade zadnjih godina. nego i invaliditet. što dovodi do programa manjeg obima sa uskim pokrićem i velikim greškama iskljuĉivanja. socijalna pomoć ima solidnu preciznost u ciljanju. gdje iznose 75 posto). Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je relativno visoka u Crnoj Gori (blizu 0. Generalno. naknade socijalne zaštite nisu jako velikodušne u odnosu na minimalnu plaću – variraju od 7 do 20 posto minimalne plaće (sa izuzetkom Crne Gore.7 posto BDP-a).9 posto BDP-a) u regiji. U isto vrijeme. Dok kad se mjeri kao dio post. gdje Albanija biljeţi najveću potrošnju (0. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je vrlo niska u Srbiji i Bosni i Hercegovini.  Prioriteti potrošnje se razlikuju od zemlje do zemlje. Velikodušnost ovih naknada znaĉajno varira od jedne zemlje SEE6 do druge. ili povećanje broja ovisne djece u obitelji.5 posto BDP-a) kao i u BJR Makedoniji.

H.

IZGLEDI ZA 2012-13

SEE6 ulaze u razdoblje usporenog rasta i teţih prilagodbi. Prosjeĉan rast 2012 u SEE6 se oĉekuje na nivou od 1.1 posto u odnosu na 2.2 posto 2011. S obzirom na oĉekivanja slabog rasta 2012 za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, posebno, ove tri zemlje neće doseći nivo pred-kriznog realnog BDP-a do 2013. godine. Ekonomski izgledi eurozone, na koju se SEE6 posebno oslanjaju kad se radi o potraţnji izvoza, doznake i FDI su bolji nego što su bili prije šest mjeseci, ali i dalje postoje znaĉajni rizici. Posebno je potrebno spomenuti da će oporavak SEE6 zaostajati za drugim zemljama u tranziciji i razvoju koje imaju globalne veze koje su manje centrirane na Evropu. Fiskalne prilagodbe će se morati nastaviti pod teţim okolnostima, kao i napori da se sprijeĉi da nivo javnog duga postane neodrţiv. Rast kredita će vjerojatno ostati slab, a finansijski sektor, sve više ovisan od lokalnih depozita kako se nastavlja smanjenje dugova evropskih banaka (deleveraging) morat će se u isto vrijeme baviti povećanim nivoom NPL-ova (loših kredita). Prvi kvartal 2012 bio je posebno teţak za SEE6. Nasuprot globalnom oporavku rasta industrijske proizvodnje, industrijska proizvodnja u ovoj regiji je pogoĊena istovremeno smanjenjem potraţnje u Evropi za uvozom, kao i teškim zimskim uvjetima koji su paralizirali cijelu regiju tokom februara 2012. Dalje, rast globalnih cijena nafte će dodatno usporiti ekonomsku aktivnost, kao što će uĉiniti i smanjenje dugova (deleveraging) bankovnog sektora Evrope – proces koji se intenzivirao nakon kraja 2011. Kako se ekonomski izgledi za 2012 poĉinju pogoršavati, malo je vjerojatno da će u kratkoroĉnom periodu doći do odskoka u zapošljavanju. Sa projiciranim rastom BDP-a od 1.1 posto 2012, izgledi za znaĉajan rast zaposlenosti su mali. Visoko-frekventni podaci o industrijskoj proizvodnji i maloprodaji ukazuju na isti zakljuĉak (Slika 55-56). Spor rast kredita, nedostatak znaĉajnog fiskalnog prostora za investicije koje bi generirale zapošljavanje, kao i slabi izgledi za izvoz ukazuju na dalje pogoršanje uspješnosti trţišta rada. MeĊutim, znaĉajne strane direktne investicije bi mogle dovesti do preokreta na lokalnim trţištima rada, ali s obzirom na slab i neizvjestan izgled Evrope, vjerojatnost da će se ostvariti ovakav scenarij je niska. Uzeti zajedno, ovi trendovi impliciraju da će zemlje SEE6 ostati na dvostrukom kolosijeku rasta tokom 2012. Zemlje koje imaju visok nivo duga i oslanjale su se uglavnom na vanjsku potraţnju za oporavkom (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, i u odreĊenoj mjeri, Albanija) će se suoĉiti sa sporim rastom ove godine, dok će BJR Makedonija i Kosovo imati bolji, mada još uvijek niţi rast nego 2011 (Tabela 7). Ovo je u skladu sa daljim smanjenjem tekućeg raĉuna 2012-13, što odraţava dijelom fiskalnu konsolidaciju koja je u toku.
Tabela 7: Izgledi za rast zemalja SEE6
2012 1.6 0.5 4.0 2.0 0.5 0.5 1.0 Realni rast BDP-a (%) 2013 2.5 1.5 4.1 3.2 1.5 3.0 2.6

ALB BIH KOS MKD CG SRB SEE6

41

Slika 54: Industrijska proizvodnja (3m/3m, procent Slika 55: Maloprodaja (Jan 2010 = 100, bez SP) promjene, bez SP)

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izgledi za rast izvoza SEE6 tokom 2012 su i dalje pozitivni, mada na umjerenom nivou od 8 posto, pod pretpostavkom da ne doĊe do daljeg produbljivanja krize Eurozone. Ovo je unatoĉ najnovijem svoĊenja na umjereniji nivo ili ĉak pada y-o-y nakon prvih mjeseci godine, uglavnom zbog teške zime i privremenog utjecaja euro krize. U svakom sluĉaju, oĉekuje se da će rast uvoza biti umjeren na nivou od oko 5 posto tokom 2012. god., ĉime se implicira slabija potraţnja koja je posljedica smanjenog ekonomskog rasta i daljeg suţavanja deficita vanjskog tekućeg raĉuna. Unatoĉ pogoršanom okruţenju za FDI uzrokovanom krizom u Eurozoni, SEE6 ostvaruju koristi od jednog broja novih investicija koje su nedavno najavljene (npr. BJR Makedonija, Srbija). Dugoroĉniji izgledi za FDI su i dalje pozitivni. MeĊutim, postoje evidentne razlike izmeĊu zemalja. Srbija je u januaru 2012 doţivjela znaĉajan odliv kao posljedicu kupovine manjinskog udjela u drţavnom telekomu Grĉke OTE; ali oĉekivanja za 2012 su da će priliv FDI u Greenfield investicije biti sliĉna onom tokom 201. Kosovo oĉekuje da će FDI osjetiti poticaj od prodaje telekoma (PTK) poĉetkom 2013. Jedan primjer kako se FDI mogu koristiti za proširenje lokalne izvozne baze je BJR Makedonija: ulaskom dvije velike kompanije za auto-dijelove 2007. godine, izvoz komponenti za automobilsku industriju postao je vaţan dio izvoza iz te zemlje. Sve zemlje osim Kosova i Albanije imaju relativno visok nivo vanjskog duga, gdje su Crna Gora, i u manjoj mjeri Srbija, zagazili u podruĉje rizika. Iako se dio duga odnosi na sluţbene kreditore, on predstavlja rizik prenošenja ukoliko se pristup trţištu dodatno suzi. Ipak, većina ovog duga dospijeva nakon 2012, a u dosta sluĉajeva 2015 ili kasnije. Kratkoroĉno, vlada Crne Gore bi se mogla suoĉiti sa rizikom da mora platiti ranije garancije koje je dala za kredit od 90 miliona eura za tvornicu aluminija, koje dospijevaju. S obzirom na vanjsko i regionalno okruţenje, budući rast kredita će vjerojatno u najboljem sluĉaju biti umjeren, i pratiti rast lokalnih depozita kao novog dominantnog
42

izvora finansiranja, i moţe biti i gori ukoliko doĊe do pogoršanja krize u Eurozoni. Produţenje perioda oteţanog pristupa kreditima moţe proisteći od povećane averzije matiĉnih banaka da se oslone na finansiranje banaka i ograniĉenja transfera unutar grupe izmeĊu matiĉnih banaka i njihovih supsidijarnih banaka u ECA-i. Sporiji rast kredita ostavlja problem dugoroĉnog finansiranja rasta privatnog sektora. Pojedine manje banke se suoĉavaju sa velikim izazovima, i to bi moglo izvršiti pritisak na već uzak fiskalni prostor. Na primjer, u Srbiji je drţava od dvije male domaće banke zatraţila dokapitalizaciju, a druga domaća banka biljeţi velike gubitke 2011. godine, koji su joj zbrisali kapital i sada je pod privremenom upravom, sa mogućnošću dokapitalizacije od strane drţave. Bez proaktivnog i kooperativnog pristupa, NPL-ovi će vjerojatno ostati na povišenom nivou, što će dodatno usporiti ekonomski oporavak. Stope NPL-a u većini zemalja ove regije su visoke. To utjeĉe na kvalitetu aktive bankarskog sektora, rezultate poslovanja i troškove pozajmljivanja. Lošiji ekonomski izgledi za regiju znaĉe da će zajmoprimci koji ne mogu vraćati kredit i dalje biti u situaciji da se bore za opstanak i da će vrijednost kolaterale ostati na deprimiranom nivou još neko vrijeme. Brzo rješavanje NPL-a nosi obećanje da će se ukloniti vaţan faktor koji usporava ekonomski rat u SEE6 zemljama, ali to će iziskivati proaktivan i kooperativan pristup19. Javne finansije će i dalje biti izloţene pritiscima u cijelom podruĉju SEE6 tokom preostalog dijela 2012 i tokom 2013. Sa izuzetkom Crne Gore, koja namjerava deficit smanjiti na 2.5 posto BDP-a 2012, a dodatno smanjiti u srednjoroĉnom razdoblju, fiskalne prilagodbe koje se trenutno predviĊaju u drugim zemljama SEE6 su skromne. Srbija je planirala ukupnu prilagodbu od 0.6 posto BDP-a tokom dvije godine (iako ovo tek treba da usvoji nova vlada), dok je Albanija zacrtala da riješi deficit od 3 posto BDP-a tokom 2012. BJR Makedonija namjerava zadrţati nepromijenjen deficit od 2.5 posto BDP-a. Kosovo, u skladu sa svojom solidnom fiskalnom pozicijom, povećava deficit kako bi omogućio veća izdvajanja za kapitalne rashode. Projicira se porast deficita u Bosni i Hercegovini tokom 2012, nakon korekcija koje su potrebne da bi se stvorio fiskalni prostor za dolazeće otplate. TakoĊer, pretpostavke koje su u osnovi dijaloga o fiskalnim politikama u većini zemalja SEE6 ukljuĉuju i umjerenu recesiju u Eurozoni poĉetkom 2012, nakon kojega slijedi ubrzan oporavak. U takvom okruţenju, jedan konzervativniji pristup sa bolje razraĊenim mjerama zaštite bi bio pogodniji s obzirom na već ranije u ovom izvještaju opisane ekonomske rizike jer bi oni mogli imati dalji negativni uĉinak na prihode i dostupno finansiranje.

19

Izvor: Beĉka inicijativa koordinacije evropskih banaka: radna grupa o NPL u Centralnoj, Istoĉnoj i Jugoistoĉnoj Evropi) (European Banking Coordination ―Vienna‖ Initiative: Working Group on NPLs in Central, Eastern and Southeastern Europe).

43

alternativna mjera – javni dug kao procent godišnjih prihoda vlade – je iznad prosjeka EU10 (Tabela 8). ovo u kritiĉnoj mjeri ovisi od implementacije ambiciozno planiranih fiskalnih prilagodbi.‖ Finanse & Development. nedavni radni papir MMF-a koji su izradili Baldacci. i Albanija i Srbija će. Strogom 20 Sve više jaĉa novi konsenzus da prudentan nivo duga za napredne zemlje ne bi trebao biti veći od 60 posto BDPa. Kao rezultat toga. pitanja pristupa trţištu i strukture duga sa kojima ţive zemlje SEE6 danas. ukljuĉujući SEE6 – 40 posto BDP-a.‖ IMF WP/10/232). Gupta i Mulas-Grandos:―Getting Debt Under Control. Proces prilagodbe će morati uznapredovati u nekim zemljama SEE6 koje trenutno imaju viši nivo javnog duga (Albanija. gdje su rashodi za kamate 2011 iznosili 3. Suoĉena sa znaĉajnim fiskalnim pritiscima i visokim nivoom duga i sa postojećim politikama. sa izuzetkom Albanije.I. javni dug će i dalje rasti tokom 2012. oĉekuje se njihov dalji rast. Ovo se ne moţe dovoljno naglasiti. ne poduzmu li se znaĉajne korektivne mjere. kao i rizik neusklaĊenog dospijeća. Crna Gora i Srbija). kao i ―Restoring Debt Sustainability After Crisis: Implications for the Fiscal Mix. Iako konkretan nivo duga za svaku specifiĉnu zemlju zavisi od niza varijabli. vjerojatno bi prudentan nivo bio bitno niţi20 i vlasti u tim zemljama trebaju razviti kredibilne srednjoroĉne do dugoroĉne fiskalne strategije koje će dovesti do stabilizacije i smanjenja javnog duga. sa tek manjim poboljšanjem oĉekivanim u 2013. Osim toga. Još jedan razlog je taj što će fiskalna konsolidacija koja oĉekuje mnoge od ovih zemalja dodatno smanjiti fiskalni prostor. što će uĉiniti da SEE ostanu ranjive. Maastichtški kriterij od 60 posto BDP-a koji se obiĉno smatra odrţivim zasnovan je na bitno drugaĉijim pretpostavkama vezanim za ekonomsko okruţenje u odnosu na one sa kojima se suoĉavaju zemlje SEE6. 21 Rashodi za kamate su u prosjeku 1 posto BDP-a u zemljama SEE6. iako je javni dug izraţen kao procent BDP-a još uvijek niţi nego u komparabilnim zemljama EU10. Dalje. a za zemlje u razvoju. U osnovnom scenariju. iako su tekući troškovi servisiranja duga još uvijek podnošljivi21. Iako je teĉajni rizik nešto ublaţen relativno visokim nivoom rezerve i generalno solventnom pozicijom prema vani. velike promjene teĉaja valute bi mogle imati znaĉajan utjecaj na fiskalnu solventnost. Osim toga. Javni dug u Albanija. ĉime se daje osnova za valutni rizik. December 2010. BJR Makedonija i Srbija) denominiran je ili fiksiran za stranu valutu. Uvaţavajući rizike vanjskog okruţenja. Bosna i Hercegovina. samo se od Crne Gore oĉekuje da će uspjeti smanjiti nivo duga u ovom razdoblju. Sa rastućim nivoom duga. 44 . meĊutim. sa povećanim oslanjanjem na relativno plitka domaća trţišta. ovo su široki pokazatelji koji bi mogli posluţiti kao grubo mjerilo (vidi.1 posto BDP-a. vlasti u SEE6 trebaju još jednom razmisliti o tome koji bi se nivo javnog duga mogao smatrati odrţivim. znaĉajan dio javnog duga u zemljama SEE6 (Albanija. rizici domaćeg duga takoĊer rastu. Jedan razlog zbog kojega je situacija u SEE6 drugaĉija jeste da se ove zemlje sve više udaljavaju od koncesionog pozajmljivanja prema trţišnom finansiranju koje povećava troškove duga i smanjuje rok dospijeća. Osim toga. na primjer. Crna Gori i Srbiji je u proteklim godinama na ne neodrţivoj putanji pa će stoga morati izvršiti mnogo jaĉe korektivne radnje. i sa i dalje znaĉajnim rizicima. IZAZOVI POLITIKA Glavni kratkoroĉni izazov politika za SEE6 je fiskalna politika i dug. uz istovremeno poboljšanje strukture javnih rashoda prebacivanjem teţišta na kritiĉna ulaganja u infrastrukturu. će probiti gornju granicu zaduţenosti od 60 posto BDP-a (Albanija) odnosno 45 posto BDP-a koje su utvrĊene njihovom domaćom legislativom.

% BDP-a Plaćanje kamata.7 2. srednjoroĉne fiskalne strategije. ĉuvara politika koji blisko prati i procjenjuje fiskalna dešavanja i politike.0 0.3 0.0 MK 108. Uvaţavajući sve ove fiskalne institucije. % prihoda vlade Potrebe za finansiranjem.strukturom rashoda u više zemalja SEE6. Albanija.1 BIH 84.0 1. ukljuĉujući smanjenje fiskalnog deficita i nivoa duga. ukljuĉujući i rizik prenošenja i rizik pristupa trţištu. Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga. ĉiji je Moody's rejting malo opao na B3. BJR Makedonija i Crna Gora nametnule su fiskalna ograniĉenja koristeći dokumente nivoa strategija. Ovim se znaĉajno pojaĉava rizik prenošenja sa kojima se i inaĉe suoĉavaju zemlje SEE6.7 KOS 18. ali i dalje imaju spreadove veće od 500 bps. ukljuĉujući rezervne obaveze. SEE6 imaju priliku da ostvare dinamiĉan „zlatni rast― i to će biti vezano za oporavak i 45 . i pod pretpostavkom da neće doći do katastrofiĉnog kolapsa u kratkom roku. TakoĊer.4 Izvor: Procjene osoblja Banke na osnovu podataka koje su dostavila ministarstva finansija i MeĊunarodni monetarni fond Napomena: Kratkoroĉni dug prikazan na bruto osnovi kod raĉunanja potreba za finansiranjem.6 1. postavlja se pitanje uĉinkovitosti tih fiskalnih pravila i okvira za upravljanje javnim finansijama. dobro bi bilo da izbliza prate dugovanja privatnog sektora i da blisko suraĊuju sa monetarnim vlastima na jaĉanju finansijske discipline. u globalnom okruţenju koje ima averziju prema riziku. 2011 Javni dug.7 3. Kosovo i Srbija su formalno postavile gornje granice vladinog duga kroz fiskalne zakone. zemlje SEE6 moraju nastaviti jaĉati svoje okvire upravljanja javnim finansijama (PFM).2 14.8 CG 151. IFI mogu pomoći tako što će omogućiti finansiranje pod povoljnijim uvjetima dok se ne pokrene ekonomski oporavak i poboljšaju se uvjeti za pristup finansijskim trţištima.8 7. mnoge SEE6 će se morati okrenuti pozajmljivanju izvana da bi finansirale svoj deficit i otplatu duga tokom ovog teškog razdoblja. SEE6 će se suoĉiti sa povećanim rizicima. i promoviranje reformi sa ciljem unaprjeĊenja konkurentnosti. Srbija je osim toga uspostavila Fiskalni savjet. blisko pratiti i agresivno raditi na smanjenju nagomilanog duga i tokovima budţetskih i poreznih dugovanja. trebaju se sagledati još jednom kako bi se osiguralo da se stabilizira nivo javnog duga i da se u odnosu na njega pokrene trend smanjenja. ciljevi prihoda i izvori finansiranja se moraju realno procijeniti i kreirati mjere prihoda i rashoda tako da izravnaju uĉinak okruţenja sporijeg rasta. Sama prilagodba nije dovoljna: s obzirom na plitka domaća trţišta kapitala. Većina zemalja SEE6 su usvojile neki vid formalnih ograniĉenja nivoa javnog duga. Dugoroĉno. ali sa povećanjem dugovanja.6 0. jaĉi razvoj domaćeg trţišta je potreban kako bi se restrukturirao nagomilani dugoroĉni dug u instrumente sa duţim dospijećem i ublaţio rizik od povećanog oslanjanja na domaće trţište.5 SRB 116.5 10.7 8. zemlje SEE6 su do sada uspijevale izbjeći smanjenje kreditnog rejtinga. U isto vrijeme. takva prilagodba moţe predstavljati izazov i iziskivati donošenje teških politiĉkih odluka. U takvom okruţenju. Kao prvi korak. % BDP-a ALB 227. Sa izuzetkom Bosne i Hercegovine. Dalje u budućnosti. restrukturiranje rashoda. Dobivanje boljih kreditnih uvjeta će iziskivati primjenu kredibilnih fiskalnih programa za jaĉanje fiskalnih i ekonomskih temelja.9 24. U suprotnom. BJR Makedonija planira reviziju javnog duga na ciljnu vrijednost od 30-35 posto BDP-a. a i Crna Gora razmatra zakon kojim će se uvesti gornja granica nivoa duga.

U noti koja slijedi o „Zlatnom rastu― i izgledima za njegovo postizanje u zemljama SEE6. I tada.same Evrope. i starenje stanovništva. trţište rada. ovaj izvještaj navodi razloge za optimizam i predlaţe politike koje su potrebne da bi osigurale ostvarenje tog potencijala. ako se izbjegne produţeni utjecaj na investicije koje podrţavaju rast u narednim kvartalima. ako se vlasti budu drţale prudentnih fiskalnih politika i politika javnog duga. reforme javnog sektora i institucija – bit će jako potrebne da se suoĉi sa upornim izazovima u ovoj regiji. tendenciju emigracije najobrazovanijih ljudi. posebno meĊu mladima. Ali oporavak će biti svjetliji i neposredniji izgled. 46 . Gledajući evropsku budućnost SEE6 – nakon ovog teškog kratkoroĉnog razdoblja – postoje razlozi za optimizam. Tu spadaju tvrdoglavo visoke stope nezaposlenosti. dugoroĉne stope rasta SEE6 vjerojatno se neće vratiti i odrţati na nivou koji su imale neposredno prije krize. Ovakve politike – fokusirane na investicijsku klimu. i ako se snaţna paţnja posveti dugom naslijeĊu potreba za strukturalnim reformama koje su razmatrane u posljednjem SEE RER. a napredak u smislu smanjenja siromaštva će se obnoviti ako se uredno riješi grĉka kriza.

poduzetništvo i inovacije. i dalje su od kritiĉnog znaĉaja za rješavanje izazova dugoroĉne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. kojeg je izradio Ured glavnog ekonomiste Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju – na primjer zemalja SEE6. ukljuĉujući postignuti napredak i izazove sa kojima se suoĉava regija SEE6 u pogledu kljuĉnih tematskih podruĉja koje pokriva GGR – konvergenciju prihoda. Kosovo. Crnu Goru i Srbiju. izmeĊu ostalog. Za objašnjenje drugih grupa zemalja koje se koriste u ovoj Bilješci vidjeti Aneks I. Zemlje SEE6 su osjetile napredak u rastu produktivnosti od poĉetka 1990-ih. iako postoji dosta sliĉnosti izmeĊu SEE6 i Zapadne Evrope (npr. U pogledu upravljanja. U principu. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA22 UVOD A. Bosnu i Hercegovinu. smanjenje krutosti zapošljavanja i otpuštanja. a većina zemalja u regiji se danas suoĉava sa visokim nivoom nezaposlenosti i relativno niskim stopama uĉešća. Ali ove koristi nisu automatske. poduzetništvo i inovacije. U njoj se razmatraju kljuĉna ekonomska dešavanja u Evropi iz dugoroĉne perspektive. povlaĉi implikacije i lekcije iz zemalja SEE6 u smislu dugoroĉnih reformi razvojnih politika u budućem razvoju. i rad i upravljanje. reforme trţišta rada (npr. Ova bilješka predstavlja adaptaciju nedavno objavljenog Izvještaja o zlatnom rastu (Golden Growth Report -GGR). BJR Makedoniju. trgovine i finansija. veliĉina vlade je relativno manja u SEE6. SEE6 se suoĉavaju sa mogućnošću jedne od najgorih demografskih tranzicija u narednih nekoliko decenija   22 Ova bilješka se zasniva na nedavnom izvještaju Svjetske banke „Zlatni rast― (Gill. ali uloga inovacije i istraţivanja i razvoja u sektoru poduzetništva je i dalje jako ograniĉena (Odjeljak III). Najvaţnije poruke su slijedeće:  Povećana trgovinska i finansijska integracija posluţili su kao velika „mašina konvergencije― – smanjenje prihodovnog jaza prema razvijenim „jezgrenim― zemljama EU – za zemlje koje su se ranije pridruţile Evropskoj Uniji (EU). koji analizira evropski ekonomski model u šest tematskih podruĉja: trgovina i finansije. rad i upravljanje. U pogledu rada. TakoĊer. one će se materijalizirati samo ako se usvoje odgovarajuće politike i reforme (vidi odjeljak II dalje u tekstu). Reiser and Richter 2012). MeĊutim. rast zaposlenosti u SEE6 i dalje zaostaje. isti „voz konvergencije― ĉeka i nove zemlje kandidate za EU koje se nalaze meĊu SEE6. a poslovno okruţenje je generalno poboljšano. 47 . trošak otpuštanja) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. posredovanje u zapošljavanju i obuku. što ukazuje na neophodnost reformiranja rada i upravljanja (odjeljak IV). Unatoĉ napretku u outputima i produktivnosti koji je postignut od poĉetka 1990-tih.2. Bilješka prilagoĊava kljuĉne poruke i implikacije politika za šest zemalja Jugoistoĉne Evrope (SEE6): Albaniju. dominantna potrošnja na socijalnu zaštitu).

– sa starenjem stanovništva. 48 .  I na kraju. Reforma socijalne zaštite i zdravstva bi danas bila od kritiĉnog znaĉaja za zemlje iz ove regije kako bi bile spremnije za demografsku tranziciju i starenje stanovništva sutra. Ovakav plan je rezimiran u zakljuĉnom odjeljku (Odjeljak V). i migracijom prema vani – što sve predstavlja veliki problem za socijalnu zaštitu i penzione sisteme. zemlje SEE6 koje ţele iskoristiti potencijal „Zlatnog rasta― suoĉavaju se sa zajedniĉkom politikom da se mašina konvergencije odrţi u pogonu tako što će se pokrenuti povećani trgovinski i finansijski tokovi sa jedne strane. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. smanjenjem radne snage. a sa druge strane izvršiti reforma rada i upravljanja.

Raiser i drugi (2012) navode da je smanjenje vaţnosti izvoza u EU15 dijelom vezano za manji rast BDP-a u zemljama EU15. godine.B. ukljuĉujući jaĉe trgovinske i finansijske veze i konvergenciju prihoda. EU15 i Zemalja istoĉnog partnerstva. 2011). Postoji snaţna veza izmeĊu strane štednje i ekonomskog rasta u zemljama-kandidatima za EU. kapital u Evropi teĉe „nizbrdo―.075 2008. TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 Zemlje SEE6 postaju integriranije sa Zapadnom Evropom i svijetom. 2008). and Subramanian (2007) ili Gourinchas and Jeanne (2009). Ne samo da je udio izvoza iz SEE6 prema EU15 porastao. a Albanija i Bosna i Hercegovina su potencijalni kandidati. uz relativno nisko uĉešće kapitalnih roba i izvoza modernih usluga. te performanse su manje od EU11. Zemlje SEE6 su znaĉajno povećale svoju vanjsku trgovinu i sofisticiranost te trgovine. BJR Makedonija i Crna Gora postale su sluţbeni kandidati za prijem u Evropsku Uniju (EU) 2005. 49 . VIdi: Prasad. Gill. Analiza sastava izvoza (Slika 58) ukazuje da su izvozom iz SEE6 u 2009-10 dominirali poluproizvodi (12. . 23 U drugim regijama ĉini se da kapital ne teĉe „nizbrdo―’. ĉime se ukazuje da ova regija ima još dobar put pred sobom u smislu iskorištavanja izvoza visoke vrijednosti.5 procenata BDP-a). sofisticiranost izvoza iz SEE6 za poluproizvode je i dalje niţa nego kod EU11 kao grupe. koji donosi posebne koristi u obliku povećanih trgovinskih i finansijskih tokova. MeĊutim.od razvijenih ka zemljama u razvoju – za razliku od ostatka svijeta. Rajan. Vaţno je reći da ovu mašinu konvergencije uglavnom pokreće trgovina i finansije. nego i sofisticiranost roba koje se izvoze u EU15 je unaprijeĊena u periodu od 2000 do 2008 godine. iako se ĉini da je ta veza jaĉa za EU12 nego za SEE6. koja je zadnja godina za koju su bili dostupni potpuni podaci za korištenje u ovoj analizi (Slika 57). Srbiji je odobren status kandidata u februaru 2012. odnosno 2010.371 u 2000 na US$13. Razlog za to je jasan: stvarno ili ĉak izgledno ĉlanstvo u EU sluţi kao sidro za meĊunarodne investitore (Stojkov i Zalduendo. Izvoz u i iz SEE6 je postao sofisticiraniji tokom posljednje decenije: u prosjeku je sofisticiranost izvoza u EU15 kad se radi o poluproizvodima porasla sa US$8. i potiĉe rast prihoda i konvergencija (prema nivou EU). Iako SEE6 kao regija ima bolje performanse od EU15 Jug. Ova bliţa integracija sa Zapadnom Evropom donijela je sa sobom ekonomske koristi. Ali u izvozu SEE6 još uvijek dominiraju proizvodi koji iziskuju nisku struĉnu spremnu i proizvodi koji iziskuju intenzivno korištenje prirodnih resursa (Kathuria.23 ĉime se daje doprinos rastu manje bogatih ekonomija Evrope.4 posto BDP-a) i tradicionalne usluge (10. Što je vaţno spomenuti.

EXPY za izvoz odreĊene zemlje se raĉuna kao izvozom ponderirana prosjeĉna vrijednost PRODY za tu zemlju. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke. poluproizvode i kapitalne robe ne ukljuĉuje Kosovo i Crnu Goru. a u 2003-07 na Albaniju. EU11. MeĊu zemljama SEE 6. prosjek SEE6 za potrošaĉke robe. Bosnu i Hercegovinu i BJR Makedoniju.Slika 56: EXPY za poluproizvode. Zbog dostupnosti podataka. 50 . medijana za SEE6 u 1996-2002 i 2008 odnosi se na Albaniju i BJR Makedoniju. Izvor: Ujedinjene nacije. gdje je PRODY mjera nivoa „sofisticiranosti― svakog izvoznog sektora. Slika 57: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15. Podaci za izvoz i uvoz usluga u Dansku datiraju iz 2004. Vidi: Hausmann. 1996–200824 Exports 16 14 12 10 8 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 18 16 14 12 10 1996 1998 2000 EU15 EU15 Imports 2002 2004 World 2006 2008 Trade in intermediate goods of: EU11 with EU15 SEE with EU15 World World BGR+ROM with World with Napomena: EU11 ne ukljuĉuje Bugarsku i Rumunjsku pošto su one prikazane odvojeno.8 posto BDP-a) su bile lideri u regiji u smislu izvoza poluproizvoda. Bosna i Hercegovina (18. MMF. u hiljadama USD. SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) Napomena: Zbog dostupnosti podataka. i WDI.6 posto BDP-a) i Srbija (15.6 posto BDP-a). na osnovu UN Comtrade. Hwang and Rodrik (2007). a Crna Gora je bila najveći izvoznik tradicionalnih usluga 24 EXPY mjeri sofisticiranost izvoza/uvoza tako što vrši procjenu produktivnosti izvozno/uvozne korpe zemlje. BJR Makedonija je bila najveći izvoznik potrošaĉkih roba (11. srednja vrijednost. Podaci za uvoz poluproizvoda u Bugarsku nisu dostupni.

kapitalni tokovi u SEE6 bili su jednaki kao oni prema EU11. Uĉešće stranih banaka varira od 70 posto u BJR Makedoniji do 93 posto u Albaniji i Bosni i Hercegovini. Tokom 2010. MeĊu zemljama SEE6. moderne usluge nisu prešle pet posto BDP-a u zemljama SEE6. MeĊu zemljama SEE6. lijevi panel). Izvoz modernih usluga je bio jako skroman u zemljama u regiji. Uvoz kao udio BDP-a ostao je na višem nivou nego u EU15 Jug. godine više od 80 posto ukupne aktive banaka u SEE6 bilo u stranom vlasništvu (Claessens and van Horen. ĉime se potakao ekonomski rast i prihodovna konvergencija.8 posto BDP-a). BJR Makedonija (4.9 posto BDP-a). 2012). Isto tako. Što se tiĉe izvoza. sa relativno niskim udjelom modernih usluga.1 % BDP) i Drţava istoĉnog partnerstva (3. nakon koje je slijedila Albanija (15. i krediti privatnom sektoru u Evropi u nastajanju su znaĉajno porasli (Slika 4). U SEE6. koji je bio daleko veći nego EU11 (2. desni panel).8%).7% BDP). ali je porastao sa 25 posto 2005. a većinu dotoka predstavljale su FDI (Slika 3). ali na manjem u odnosu na uvoz EU15 Kontinentalne i EU 11. omjer kredita privatnom sektoru prema BDP-u bio je najviši u Crnoj Gori (67 posto BDP-a). nakon koje je slijedila Albanija (6. Kad se radi o finansijama. MeĊu ekonomijama SEE6. ali su dodatno porasli u periodu neposredno prije krize (Slika 3. i u Zemljama istoĉnog partnerstva.1 posto BDP-a) i Srbija (4 posto) bile su lideri meĊu SEE6 u izvozu modernih usluga. Tokovi kapitala su već bili znaĉajni tokom ranih 2000 (Slika 3. i nije prelazio pet posto BDP-a u 2009-2010. a najniţi u Albaniji (38 posto) i Kosovu (37 posto). većina FDI sredstava je došla u formi finansijskih ulaganja u bankarski sektor. i u uvozu u SEE6 dominirali su poluproizvodi (22. Rezultat je bio da je 2009. rast kredita privatnom sektoru izraţen kao procent BDP-a stagnirao je u periodu 2000-2004.8 posto BDP-a).(22 posto BDP-a). ali su stvarali i nove rizike. i a njihov je nivo posebno nizak u Bosni i Hercegovini (0. Ipak. Bosna i Hercegovina je bila regionalni lider u uvozu potrošaĉkih roba i poluproizvoda. U periodu 2001-08. tokovi kapitala su podrţavali rast.4% BDP-a). Ovakvi finansijski tokovi su sa svoje strane dodatno proširili obim sredstava koja su na raspolaganju za davanje kredita. regija je privukla najveći dotok FDI izraţen kao procent BDP-a (6. dok je Albanija imala najveći uvoz tradicionalnih usluga.9 posto). na 49 posto 2010. Sastav uvoza bio je sliĉan onome kod EU 15 Jug i Zemljama istoĉnog partnerstva. Crna Gora je imala najveći udio dotoka FDI u odnosu na BDP (17. 51 .

EU11 SEE E. Ovo će iziskivati. ―E. i buma potrošnje.6 posto nivoa za EU15 Sjever i Kontinental. prilike se uglavnom nalaze u povećanju sofisticiranost izvoza. na US$1933 u 2010) i za 46 posto veći nego u 2000. prtn. Indeks BDP po glavi stanovnika (EU15 Sjever i Kontinental =100) ukazuje da je konvergencija postojala od 2000. CA oznaĉava tekući raĉun. Što se tiĉe finansijske integracije. BDP po glavi stanovnika u SEE6 danas je samo 6. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makroprudencijalnih politika. „LAC― oznaĉava Latinsku Ameriku i Karibe. iako su finansijski dotoci u bankarski sektor bili korisni. 52 . prtn. prtn. Povećana trgovina i tokovi kapitala su. change Napomena: ―EU coh. Procent BDP -a. Raiser. balona aktive.Slika 58: Tokovi kapitala. Što se tiĉe trgovine. i 21 posto nivoa u EU11. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama. a FX je devizni teĉaj. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovana na Gill. izmeĊu ostalog. vlasti će trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora. and others (2012). BDP po glavi u 2010 se u prosjeku više nego udvostruĉio u odnosu na nivo 1995.‖ se odnosi na zemlje EU kohezije. prosjek za period vrijednosti medijane grupe 2001-2004 24 20 16 12 8 4 0 -4 -8 -12 -16 EU15 EU Coh. posluţili kao „motori konvergencije― za SEE6 (Slika 59). EU11 SEE E. Iako je došlo do konvergencije prihoda u SEE6 (u pravcu nivoa EU15) u posljednjih 15-ak godina. prema tome. ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). mada je tada konvergencija bila mnogo manja nego u EU 11 (Slika 60).‖ se odnosi na Zemlje istoĉnog partnerstva. godine (sa US$916 1995. Ekonomije u ovoj regiji će trebati jaĉe iskoristiti prilike za trgovinu i finansijske integracije koje nudi Zapadna Evropa i ostatak svijeta kako bi mašina konvergencije ostala upaljena. i kretanja u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. još je dug put. East Asia LAC EU15 EU Coh. East Asia LAC 2005-2008 FDI Portfolio Other Total Capital Flows CA Balance FX Reserves.

SEE6 and Eastern Partnership 25 20 15 10 5 0 EU11 SEE Eastern Partnership Napomena: Podaci se odnose na razliĉite periode za pojedine zemlje: Kosovo (2000-2010) i Crna Gora (1997-2010). 1995-2010 EU11. 53 . Izvor: Svjetska banka: Indikatori svjetskog razvoja (World Development Indiators -WDI) 2011.Slika 59: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100).

inovacija i rasta. Isto tako.1 posto BDP-a). Primjer Zastave je dobra ilustracija kako se SEE6 polako sve više integriraju u globalnu ekonomiju.. FIAT i Vlada Srbije osnovali su zajedniĉko poduzeće. Prema Svjetskoj banci (2012). Godine 2012 je trebalo u prosjeku 22 dana u zemljama SEE6 da se osnuje firma. što je predstavljalo skok sa 81. dok je taj iznos bio samo 6 hiljada u Bosni i Hercegovini. Institucije u SEE6 se takoĊer ĉine slabima. osnivanje firme u SEE6 bilo je najteţe od svih evropskih zemalja. dok je BJR Makedonija imala najniţi godišnji rast produktivnosti od SEE6 (1. na primjer. ostaje na vrlo ograniĉenom nivou. prenijela neka sredstva sa fabrike automobila Zastava. FIAT je uloţio gotovinu i opremu.C. 25 posto u Zemljama istoĉnog partnerstva. Srbija ej zabiljeţila najveći godišnji rast produktivnosti (8 posto). i iznad 35 u EU15 Sjever. ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA Perspektiva ĉlanstva u EU djeluje kao sidro ne samo za privlaĉenje investicija. godine.9 posto). U periodu 1995-2010. ukupna produktivnost rada (hiljade konstanti 2005 US$) u EU 15 Kontinental bio je skoro devet puta veći nego u SEE6.4) ili Kosovu (56. Firme u SEE6 izdvajaju manje na inovacije nego firme u bilo kojem drugom dijelu Evrope. Sliĉna unaprjeĊenja poslovne klime zapaţena su i u drugim zemljama SEE6: u Albaniji. Uloga inovacija u zemljama SEE6.7) i Crnoj Gori (70. Rezultat ovog stranog vlasništva je bio veći rast produktivnosti (Gill.6 posto). prilagodba domaće legislative u BJR Makedoniji EU zakonu. Isto tako. poslovno okruţenje u SEE6. iznoseći 15 posto u odnosu na oko 20 posto u EU 11 i EU 15 Jug. udio visoko obrazovane populacije starosne dobi 30-34 godine bio je najniţi u Evropi. Raiser and others 2012). TakoĊer. osim u Crnoj Gori (1. dovela je do znaĉajnog unaprjeĊenja poslovne klime. gdje samo EU15 Jug ima lošije performanse od SEE6. Ipak. koja je druga po veliĉini nakon Zemalja istoĉnog partnerstva (6. i obavezala se da će izvršiti ulaganja u povezanu infrastrukturu. meĊutim. Ovo se takoĊer odraţava u izvozu inovativnih proizvoda. nego i za njegovanje produktivnosti. broj dana potreban da se sudski provedu ugovori smanjen je sa 706 iz 2004 na 493 2012.3 posto. Godine 2011. na 5 u 2012. Odraţavajući 54 . MeĊu SEE6. u odnosu na 53 koliko je postupak trajao 2004.5 hiljada konstanti 2005 US$). dok je Vlada uloţila dio gotovine. a vlada oko 300 miliona Eura. TakoĊer.8) je mnogo lakše nego u Bosni i Hercegovini ( 55. gdje se Srbija i Albanija nalaze negdje na sredini. Ukupna investicija je blizu 1 milijarde EUR. Godine 2008. sedam puta veći nego u EU15 Sjever. Ali nivo produktivnosti u SEE6 je još uvijek daleko ispod onoga u EU15: godine 2009. Izdvajanja javnog sektora na istraţivanje i razvoj (R&D) je daleko ispod 1 posto BDP-a u svim zemljama SEE6. iako je usporedivo sa EU15 Jug. postoje i odstupanja unutar pojedinih regija. Albanija je imala najveću ukupnu produktivnost rada u 2009 (12. broj procedura neophodnih za osnivanje firme smanjen je sa 11 u 2004. kao i za EU 11 (vidi Tabelu 9). mjesta koje je zauzimala 2006 (od 155 ekonomija). gdje je FIAT uloţio skoro 700 miliona. produktivnost je u SEE6 rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. pet puta veći nego u EU15 Jug. i dvostruko veći od EU11. Izgledi integracije u EU su takoĊer doveli do unaprjeĊenja poslovnog okruţenja.1). postoje znaĉajne varijacije meĊu zemljama SEE6: poslovanje u BJR Makedoniji (DB 2011 indeks 76. oko 30 posto u EU15 Kontinental. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI. Godine 2012 ova zemlja je zauzimala 22 mjesto po lakoći poslovanja (od 183 ekonomije). ipak još zaostaje za EU15 Sjever i Kontinental.

71 70. 55 .86 73.14 79.06 procenata BDP-a).52 70. 0=loše. Napomena: 1/Pogledati Aneks 1 za definicije grupa zemalja.65 Institucije 80.40 68.16 74. Indeks poslovanja (0-100.37 82.ovakvu ograniĉenu ulogu inovacija.88 73. na proizvode srednjeg i visokog tehnološkog nivoa iz SEE6 i usluga koje su intenzivne u smislu znanja otpadalo je 17 posto ukupnog izvoza roba 2010.34 63. Tabela 9.22 64. 100=izvrsno) Grupe zemalja1/ EU15 Sjever EU15 Kontinental EU15 Jug EU11 SEE6 Istoĉno partnerstvo Ukupno 87. Kao posljedica toga.28 83.13 62.43 64.28 Izvor: Procjene osoblja zasnovane na Izvještaju o poslovanju (Doing Business) Svjetske banke za 2011.95 Poslovanje 90.32 80.12 81. što je najniţi udio u Evropi.63 Pokretanje 94.15 56.40 84.28 73. SEE6 dobiva samo marginalne prihode od autorskih prava i licenci iz inozemstva (0.60 70.13 60.

SEE6 kao regija je prošla gore od bilo kojeg drugog regiona u Evropi (Slika 61). izmeĊu ostalog. gotovo polovica radne snage na Kosovu i gotovo jedno od troje u BJR Makedoniji i Crnoj Gori bili su nezaposleni (Slika 7). TRŢIŠTE RADA I ULOGA VLADE: VISOKA NEZAPOSLENOST. I zaista. Visoka nezaposlenost podvlaĉi potrebu da zemlje u regiji ne samo primijene politike koje potiĉu rast. nego da unaprijede fleksibilnost trţišta radne snage i njenu mobilnost kroz reformu. statistiĉki podaci o nezaposlenosti su vrlo otreţnjujući: u 2009. NATEGNUTI BUDŢETI Iako su izgledi ĉlanstva u EU i ekonomske integracije doveli do konvergencije prihoda u SEE6. i jedan od deset u Albaniji su ostali nezaposleni. Podaci za Bjelorusiju su nedostupni. STARENJE STANOVNIŠTVA. radnog zakonodavstva kako bi njihove ekonomije postale sposobnije da se natjeĉu. jedan od sedam u Srbiji. Izvor: Svjetska banka. U Okviru 3 navedeni su primjeri zemalja koje su uspješno poduzele reforme trţišta rada zadnjih godina.D. Slika 60: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership ALB BIH KSV MKD MNE SRB Napomena: Podaci se odnose na 2009 ili najskoriju dostupnu godinu. Situacija sa zapošljavanjem je bila tek marginalno bolja u drugim ekonomijama SEE6: jedan od ĉetiri radnika u Bosni i Hercegovini. 56 . oni ipak nisu još doveli do otvaranja onoliko radih mjesta koliko zemlje SEE6 trebaju.

Po zemljama. dok se zadrţava na nivou od -4 i 0 ljudi na 1000 stanovnika u ostatku zemalja u regiji.5 posto). najveću stopu emigracije biljeţi BJR Makedonija. dok EU 15 i EU 11 privlaĉe imigrante.Slika 61: Neto migracije na 1. 57 . U stvari. stopa emigracije visoko obrazovnih Iraca je iskljuĉena iz prosjeka EU15 Sjever. SEE6 biljeţi negativnu neto migraciju 2010 (Slika 8. i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) Net migration. Priroda i sastav te emigracije su takoĊer vaţni: SEE6 je imala najveću stopu emigracije visoko obrazovane radne snage u Evropi. Crnu Goru i Srbiju nisu dostupni. mnogi se odluĉuju na emigraciju. Pošto im je teško naći posao. gdje je gotovo jedan od tri graĊana sa visokim obrazovanjem otišao iz zemlje. gotovo dvostruko veću od EU11 i EU15 Jug (Slika 8. U SEE6. Podaci o stopama emigracije visoko obrazovane radne snage za Kosovo. jedan od pet graĊana sa visokim obrazovanjem je emigrirao. dok je Albanija imala najniţi nivo (17. Drţave istoĉnog partnerstva takoĊer biljeţe odlazak migranata iako je stopa mnogo veća nego u SEE6. Isto tako.000 population 30 25 20 15 10 5 0 -5 -10 -15 -20 -25 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Emigration rate of tertiary educated (% of total tertiary educated population) 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Napomena: Podaci za neto migraciju sa Kosova nisu dostupni. desni panel). Za emigraciju. Neto emigracija je najviša u Albaniji (-15%). lijevi panel). Izvor: Svjetska banka. per 1.000 stanovnika (2010).

gdje je 1=oteţano propisima. I iako je nedavno došlo do blagog rasta nezaposlenosti na 16. i 2008. i više od ĉetvrtine je išlo na socijalnu zaštitu. smanjena je stopa nezaposlenosti sa 13. Scarpetta and others (2005). MOR.Okvir 3: Reforma trţišta rada: Priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) Nije lako uĉiniti trţište rada fleksibilnim. Statistika Estonija. nezaposlenima se daje poticaj da se vrate na rad. kad se zaposle.3 posto u 2000 na 6 posto 2008 (procent ukupnog broja plaćenih zaposlenika.5 posto 2008. Fleksigurnost. Kao posljedica toga. Iako se zemlje sa razliĉitim nivoom prihoda mogu suoĉavati sa drugaĉijim izazovima. lako je zaposliti i otpustiti radnika: svake godine jedan od pet Danaca bude nezaposlen. Prema Indeksu poslovanja Svjetske banke za prakse zapošljavanja i otpuštanja (indeks se kreće od 1 do 7. EU15 Jug (18. potrošnja na socijalnu zaštitu u prosjeĉnom iznosu od 11 posto nije posebno velika kad se usporedi sa drugim regijama u Evropi. i Drţave istoĉnog partnerstva (11. dobro funkcionira u Danskoj. propisi trţišta rada su kombinacija fleksibilnosti za poslodavca i prihodovne sigurnosti za radnike. Fleksigurnost je spoj tri elementa. i veću odgovornost za korištenje javnih resursa.7 posto 2000 na 5. Sa izuzetkom Srbije (19 posto). praga prihoda koji ne podlijeţe oporezivanju. Prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je oko 40 posto BDP-a usporediva je sa Zemljama istoĉnog partnerstva. obrazovanju i socijalnoj zaštiti kroz. IzmeĊu 1995. u odnosu na 8. Anketa radne snage).1 posto. Taj se aranţman naziva „fleksigurnost―.9). Drugo. Scarpetta and others 2005).5. za razliku od ponderiranog prosjeka OECD od 23. usvajanjem aktivnih programa trţišta rada. SEE6 zemlje se. i postoji od najmanje 1970-tih (Iwulska. Funkcionira zato što Danska ima dugu povijest samo-regulacije partnera na trţištu rada. institucionalne reforme. izmeĊu ostalog. suoĉavaju sa znaĉajnim izazovima osiguranja veće efikasnosti i učinkovitosti javne potrošnje.5). nezaposlenost je u prosjeku bila 4. ali dvije zemlje su uspjele postići taj cilj. Ipak. Estonija ima jednu od najfleksibilnije radne legislative u Evropi u nastajanju. Fleksigurnost u Danskoj je rezultat postupne evolucije struktura. Ova fleksibilnost je zapoĉela jako rano nakon tranzicije. meĊutim. (Slika 9): EU15 Sjever (20. EU15 Kontinental (19 procenata). ĉini se. Treće. Iwulska (2011). povećanje fleksibilnosti trţišta rada moţe donijeti sliĉan uspjeh.8 posto do 2016 (MMF WEO). EU11 (14. Danska: U Danskoj.6 procenata). radnici uţivaju jedan od najvelikodušnijih sistema beneficija u Evropi. bolje ciljanje. zemlje SEE6 trošile su oko 40 posto svog BDP-a. godine. U ovom Okviru razmatraju se iskustva dvije ekonomije na drugaĉijem nivou razvoja: Danska i Estonija. 2011).9 posto. Kljuĉna komponenta reforme upravljanja u budućnosti je prema tome osiguranje efikasnijeg pruţanja usluga u zdravstvu. godine Estonija je zabiljeţila najveći rezultat od svih zemalja EU11 (4. predviĊa se ponovni pad na 5.7 procenata).9 posto zbog finansijske krize 2008-09. I na kraju.5 posto BDP-a na aktivne programe rada. ali manja nego u gotovo bilo kojoj drugoj grupi u Evropi (Slika 63). oformljeno je Društveno-ekonomsko vijeće i dana mu je odgovornost za utvrĊivanje minimalne naknade.. Godine 1999. Izvor: Rutkowski. kad je Estonija implementirala promjene u pregovaranju o plaći 1992. U 2009. Prvo. omogućujući pri tom vrijedne lekcije za druge zemlje u SEE6. Ĉak i u javnom sektoru poslodavci uţivaju odreĊenu fleksibilnost u utvrĊivanju plaća. uglavnom kao vid prelaska na novo radno mjesto. trošak programa trţišta rada je veliki: Danska je 2008 utrošila 4. 58 .5 posto u ostatku EU15. 2010.. i nivou naknada za nezaposlenost (Rutkowski. a ne jednokratnih odluka. Sa ovom reformom.3 procenata BDP-a). Estonija. znaĉajno je smanjena gustoća sindikata sa 14. 7= fleksibilnost koju odreĊuje poslodavac). uĉestalost dugoroĉne nezaposlenosti u Danskoj zadrţavao se na nivou od 9.

Albanija je zabiljeţila najviši bruto vladin dug od oko 60 posto BDP-a. što je gotovo jednako prosjeku EU15 Kontinental. BJR Makedonija je imala najniţi nivo duga. godine. Prosjeĉan nivo duga kao procent BDP-a je veći nego u Zemljama istoĉnog partnerstva i EU11. od oko 24 posto BDP-a 2009.Slika 62: Opći rashodi vlade (% BDP-a). Crna Gora i Srbija imale nivo bruto duga izmeĊu 36 i 41 posto BDP-a. Izvor: MMF. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opće rashode vlade na zdravstvo na Kosovu nisu dostupni. Postoji odreĊeni nivo heterogenosti unutar SEE6 grupe. ali samo jedan procentni poen dolazi od poreza na dobit poduzeća. OECD. dok su Bosna i Hercegovina. potrošnja vlade je i u SEE6 bila veća od prihoda.8 posto BDP-a). gdje Srbija prima najveći ukupni porezni prihod kao procent BDP-a. 59 .5 posto BDP-a) – što je najniţa stopa u Evropi (Tabela 2). sa uoĉljivim izuzetkom EU15 Sjever (35. Kao rezultat toga. ova regija je već akumulirala znaĉajan nivo duga (Slika 64). Godine 2009. postoji znaĉajna heterogenost unutar regije SEE6. što je otprilike na istom nivou kao i u ostatku Evrope. kao i o općim rashodima vlade na obrazovanje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. dok su porezi na dobit poslovnih subjekata posebno mali (1. Kao što je sluĉaj i sa ostatkom Evrope. MeĊutim. Većina poreznih prihoda potjeĉe od poreza na robe i usluge. Ovaj region prikuplja oko 22 posto BDP-a u ukupnim poreznim prihodima.

Bosna i Hercegovina će starjeti najvećom brzinom (sa omjerom ovisnosti koji će narasti na 55.7) i Drţava istoĉnog partnerstva (37.S. 2010–50.8 u 2010). 60 . Od zemalja SEE6. OECD. sa 19. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opći bruto dug vlade na Kosovu nisu dostupni.1 do 2050). Izvor: MMF. nakon koje slijedi BJR Makedonija (sa 16. MeĊunarodna baza podataka. Demografske projekcije za SEE6 pokazuju da će doći do smanjenja radne snage za gotovo jednu ĉetvrtinu (25%) u periodu 2010-50.5 do 2050.7) do 2050. biro za popis. Slika 64: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 (projicirana kumulativna promjena radno sposobnog stanovništva. u procentima) 30 20 10 0 -10 -20 -30 -40 2010 SEE North-East Asia Emerging Europe Western Europe North America 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 Izvor: U.Slika 63: Opći bruto dug vlade (% BDP-a).1 posto do 2050. uz znaĉajno starenje stanovništva (Slika 65). SEE6 trenutno ima drugi najniţi procent ovisnosti (18 posto) u Evropi (nakon Drţava istoĉnog partnerstva) ali ovo će se više nego udvostruĉiti na 43.7 u 2010 do 43. prelazeći stopu zavisnosti EU15 Sjever (41.

kada se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba.9).4 procenata) izmeĊu 2010. EU kandidati otkrivaju najviše potrebe za prilagodbom (3. i 2020. ali niţe od EU12 (4. MeĊutim.8 procenata). 61 .4 posto BDP-a je zahtjev koji treba ispuniti izmeĊu 2010. i 2020. u Evropi u nastajanju.0 procenata) i EU 12 (2. To znaĉi da je potrebno izvršiti znaĉajne fiskalne prilagodbe kako bi se riješilo pitanje tekućeg disbalansa i budućih troškova koji se odnose na starenje stanovništva. Raiser and others (2012). i zdravstvene skrbi. u zemljama ĉlanicama za Eu prilagodba u primarnom bilansu od 3. vršeći dodatni pritisak na javne finansije. što odraţava veći omjer ovisnosti. iza koje slijede Drţave istoĉnog partnerstva (3.Starenje stanovništva će dovesti do povećanja troškova za penzije i zdravstvenu skrb.9). Prema navodima Gill. ukljuĉujući tu reforme penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. Troškovi zdravstvene skrbi će takoĊer vjerojatno znaĉajno porasti jer će zemlje morati platiti zdravstvenu skrb za stare osobe. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti jako opterećeni kao posljedica starosti stanovništva. kada se primarni bilans cikliĉno korigira. Ovo je više nego u Zemljama istoĉnog partnerstva (2.

ali taj rast u globalu nije doveo do otvaranja dovoljnog broja radnih mjesta. gdje je većina usluga trgovine koncentrirana na transport. itd. implikacije toga su da će zemlje ove regije trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora. postat će od kritiĉnog znaĉaja za suoĉavanje sa izazovima nezaposlenosti. SEE6 i dalje ostaju najmanje sofisticirane u pogledu trgovine usluga u odnosu ĉak i na EU11. Ovo dodatno podvlaĉi kritiĉan znaĉaj otvaranja većeg broja radnih mjesta. putovanje. izmeĊu ostalog..3 posto u periodu 1995-2010. graĊevinarstvo i rekreaciju.  Uloge vlada: Na nivou od oko 40 posto BDP-a. pa se većina zemalja u regiji danas suoĉava sa visokom nezaposlenošću. Troškovi zdravstvene skrbi će vjerojatno znaĉajno porasti pošto će zemlje morati finansirati zdravstvenu skrb starih. pošto se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba. MeĊutim. prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je manja od praktiĉno bilo koje druge grupacije u Evropi. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. a i sofisticiranost izvoza u EU15 nakon 2000. smanjenje radne snage (za ĉetvrtinu) i migracije prema vani – što sve predstavlja veliki napor na sisteme socijalne zaštite i penzione sisteme. usklaĊivanje radnih mjesta i obuku. ukljuĉujući reforme 62 . smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makro-prudencijalnih politika. SEE6 su suoĉene sa jednim od najgorih demografskih izgleda za naredne ĉetiri decenije.ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). Ovo ukazuje na znaĉaj daljeg iskorištavanja prilika za trgovinu – posebno povećanjem sofisticiranost i izvoza i kretanjem u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. ĉime se odraţava povećani omjer ovisnosti. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I VLADA Kljuĉne politiĉke implikacije za dugoroĉnu razvojnu politiku u SEE6 u budućnosti su dvostruke: (i) Odrţati u pogonu „motor konvergencije― privlaĉenjem povećanih trgovinskih i finansijskih tokova:  Trgovina: Mada je udio izvoza iz SEE6 u EU 15 porastao. i to ne samo primjenom politika rasta nego i poduzimanjem reformi trţišta rada sa ciljem povećanja fleksibilnosti i mobilnosti trţišta rada. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti teško opterećeni. izmeĊu ostalog. i buma potrošnje. od kojeg je većina došla u obliku FDI u sektoru bankarstva. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama – kako bi se mašina konvergencije odrţala u pogonu.  Finansije: Iako su SEE6 imale koristi od velikog dotoka kapitala nakon 2001. troškovi otpuštanja. smanjenje krutosti propisa o zapošljavanju i otpuštanju.E. posebno za mlade i obrazovane. koje karakterizira znaĉajno starenje populacije. balona aktive. Reforme trţišta rada (npr. gdje je produktivnost rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4.) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. (ii) Reformirati trţište rada i ulogu vlada sada kako bi se suoĉili sa dugoroĉnim izazovima visoke nezaposlenosti i starenja stanovništva:  Trţište rada: Ekonomije SEE6 su postigle dosta uspjeha u rastu produktivnosti rada od poĉetka 1990-tih. To znaĉi da je potrebno izvršiti velike fiskalne prilagodbe kako bi se riješili i tekući disbalansi i budući troškovi koji se odnose na starenje stanovništva. Ovo će iziskivati.

Aneks 1: Grupiranje zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci EU15 Sjever EU15 Kontinentalne Austrija Belgija Francuska Njemaĉka Luxembourg Nizozemska EU15 Jug Grĉka Italija Portugal Španjolska SEE6 EU11 Zemlje istoĉnog partnerstva Armenija Azerbajdţan Bjelorusija Gruzija Moldavija Ukrajina Danska Finska Irska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija Bugarska Hrvatska Ĉeška Rep. ukljuĉujući javni dug. a ove reforme su sa svoje strane od kritiĉnog znaĉaja za vršenje fiskalnih prilagodbi koje su potrebne da bi se javne finansije. odrţale pod kontrolom. kao i zdravstvene skrbi. Reforma socijalne zaštite i zdravstva danas bit će od kritiĉnog znaĉaja za ove zemlje sutra.penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. Slovenija 63 . Estonija MaĊarska Latvija Litvanija Poljska Rumunjska Slovaĉka Rep. UnaprjeĊenje efikasnosti i uĉinkovitosti javne potrošnje bit će od kritiĉnog znaĉaja u rješavanju tih izazova.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful