Redovni ekonomski izvještaj za Jugoistočnu Evropu

5. juni 2012.

Poverty Reduction and Economic Management Unit Europe and Central Asia Region

i

JUGOISTOĈNA EVROPA: REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ

5. juni 2012.

ii

SADRŢAJ

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI PREMA ―ZLATNOM RASTU‖ U JUGOISTOĈNOJ EVROPI

1.

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA .............. 1
A. GLOBALNO OKRUŢENJE – U NAJBOLJEM SLUĈAJU MJEŠOVITA SLIKA –A U NAJGOREM KATASTROFA ................................................................................................................. 1 B. RAST SEE6—SPOR OPORAVAK ................................................................................................. 5

C. TRGOVINA I DEŠAVANJA NA MEĐUNARODNOM PLANU – POBOLJŠANJE DEVIZNOG RAĈUNA, RELATIVNO ROBUSNE FDI .............................................................................................. 9 D. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU ................................................... 13

E. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK OSLOBAĐANJA OD DUGA (DELEVERAGING) .................................................................................................................. 19 F. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI .................... 26

G. SIROMAŠTVO, NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA ..................................................................................................... 34 H. I. IZGLEDI ZA 2012-13 .................................................................................................................... 41 IZAZOVI POLITIKA ..................................................................................................................... 44

2. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA .................................................................................................................................... 47
A. B. UVOD ............................................................................................................................................. 47 TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 ............ 49

C. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI, ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA ........................................................................................................................................... 54 D. RAD I UPRAVLJANJE: VISOKA NEZAPOSLENOST, STARENJE STANOVNIŠTVA, NATEGNUTI BUDŢETI ....................................................................................................................... 56 E. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I UPRAVLJANJA .................................................................................................. 62

iii

............................................................................. 9 Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) ................................. 2 Slika 3:Rast industrijske proizvodnje I uvoza u Evropi ............ 6 Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) .......................... 19 Slika 32: Petogodišnje CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka (u baziĉnim poenima) ...........................................................GVA) u zemljama SEE6 (%) ................................................................... 25 Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke.... 11 Slika 24: Vanjski dug.............................................................................................................................................................................................. 7 Slika 14: Inflacija u SEE6......................................... 6 Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%)........ 2008-2011 ................................ US$) .................... 25 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE).............ROA).............................................. 7 Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) ...................... 2008 – 2011 .......................................... 25 iv .................................................................................... 10 Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) ..................... EU10 i EU15 (%) ............................... 6 Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6........................... 24 Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets .................................................................................................................................... 23 Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 ........................................................................................................................ 19 Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) ..................................................................................................................................................... prosjek SEE6 (% BDP-a) ................ 1 Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012 u bitnoj mjeri se oporavlja 2012 ............................................................. 9 Slika 18: Rast izvoza i uvoza ................................................................................................................................................... 11 Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI............................... sept........................................................................ 23 Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) .......................................................................................... 12 Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6........ kao procent ukupnih bruto kredita .. 22 Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* .................................. 12 Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) ............................................. 5 Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) ................................................... 7 Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji (%) ............................. 14 Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6............................... 5 Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) ....... 23 Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012............................................................................................................Slike Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost............................................... (% BDP-a) ................................... (%) ........................................ 12 Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln........................................... 8 Slika 15: Izvoz (% BDP-a) ............ 20 Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro.................. 18 Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) ............................. 9 Slika 17: Rast uvoza (%)...... 15 Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) ....... neto....... 23 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 .............. USD) .............................................................................. 6 Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%)......................................... (% BDP-a) ....... 2008=100) .......................................................................................................................................................................................................... 16 Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) ............................................. 10 Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans ................................................................... 7 Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added............................ 2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) ............................................................................. 10 Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama............................................ % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto.............................................................................................................

.... 42 Slika 56: Maloprodaja (Jan 2010 = 100.............................. 50 Slika 59: Tokovi kapitala.................. ne SA) ................. 32 Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) ...............................................................................................................................................................Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6.. 60 Slika 65: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 ..... 2009 ............ 29 Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) ................................................................................... 50 Slika 58: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15.............. 27 Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 ...................................................................................... 2009........................... 59 Slika 64: Opći bruto dug vlade (% BDP-a).... 1995-2010 ....... 42 Slika 57: EXPY za poluproizvode......... 60 v ....... 53 Slika 61: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) ............................................................................... 56 Slika 62: Neto migracije na 1....................................... Crna Gora i BJR Makedonija . 1996–2008 ...... 57 Slika 63: Opći rashodi vlade (% BDP-a)........ 35 Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta.............................................. srednja vrijednost................................... prosjek za period vrijednosti medijane grupe .. Error! Bookmark not defined. procent promjene......................................... SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) .............................. 52 Slika 60: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100)......................... 38 Slika 55: Industrijska proizvodnja (3m/3m.............. 31 Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) ................ Procent BDP -a.......................................................................................................000 stanovnika (2010)................ bez SA) ............................... 27 Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) .... 36 Slika 52: Percepcija uĉinka krize ................................................................................................. u hiljadama USD............................................................................................................. Srbija............ Slika 53: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 54: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom .......................................................................................... EU11........... 26 Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima)............. 30 Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) ...................................... i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) ......................................... 2000-10 ............

............ 16 Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) 2011.................................................................. 13 Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 .......................................... po spolu..................................................................... 0=loše............................................... Indeks poslovanja (Doing Business Index) (0-100................................................................ 30 Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010..... Tabela 2: FIskalni deficit u SEE6 (procenat BDP-a) ...................................................................................... 2011.. 58 Aneks Aneks 1: Grupiranja zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci ........................................................................................................ u procentima ........................................... 45 Tabela 9. 28 Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (ALMP) u rastu zaposlenosti ....... 63 vi ................. 41 Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga.................................................................................................... (%) .............................. 55 Okviri Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji ............................................................................................. 100=izvrsno) ...Tabele Tabela 1: Globalni izgledi rasta ................................ 34 Tabela 7: Izgledi za rast u zemljama SEE6............................... 32 Okvir 3: Reforma trţišta rada: priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) ........................ Error! Bookmark not defined............................................................................................................................. 14 Tabela 4: Rejting suverenog kredita * .............................

Ovaj izvještaj dva puta godišnje radi tim ekonomista u Odjelu za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju (World Bank’s Europe and Central Asia Region’s Poverty Reduction and Economic Management Department . U ovom izvještaju. Caterina Ruggeri Laderchi. na osnovu nedavno završenog izvješaja Svjetske banke „Zlatni rast― autora Indermit Gill. ECAVP). a ĉine ga Ron Hood. Agim Demukaj. BJR Makedoniju i Srbiju. Posebnu tematsku bilješku o Zlatnom rastu na zapadnom Balkanu izradili su Abebe Adunga i Aleksandra Iwulska.ECA PREM). Kenneth Simmler. Damir Cosić. Kosovo. Satu Kahkonen (Menadţer sektora. Duško Vasiljević i Danijela Vukajlović-Grba. Borko Handjiski. DECPG) i Juan Zalduendo (Vodeći ekonomista. Kaspar Richter. „jugoistoĉna Evropa― se odnosi na šest zemalja zapadnog Balkana (SEE6): Albaniju. and Juan Zalduendo (2012. Evgenij Najdov. ECAPREM2). Crnu Goru. Bosnu i Hercegovinu. Tim je koristio smjernice i savjete Yvonne Tsikata (Direktor. Lazar Sestović. ECA PREM). Zahvalnost duguje korisnim komentarima i podršci koje su dali Andrew Burns (Menadţer. vii .org). Martin Raiser. Erjon Luci. Tim predvodi Ţeljko Bogetić (zbogetic@worldbank.). Dilek Aykut.

ali ove koristi ne dolaze same po sebi. prosječna stopa nezaposlenosti u SEE6 je više od dva puta veća od prosjeka u odnosu na zapadnu Evropu. većina zemalja u regionu moraju usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnuli dinamiku duga. viii . Loša vijest je socijalna situacija: zemlje SEE6 imaju najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u Evropi. rast je relativno slab i uglavnom „bez radnih mjesta“ tokom novonastalog oporavka 2010-11.2 posto u 2011. U načelu. što ima uništavajući utjecaj na ljudski kapital. i velikim društvenim pritiscima. Sa visokim nivoom javnog duga i finansijskih pritisaka. Suočeni sa mnogo umjerenijim izgledima za rast nego prije krize. a srednja klasa je postala osjetljiva suočena sa velikim udarima i ispražnjenim finansijskim amortizerima domaćinstva i štednjom. Sve zemlje koje su ranije stupile u EU prošle su ovaj snažan proces „sustizanja“.0 posto u 2012. Ipak. SEE6 ima historijsku mogućnost da iskoristi evropski „voz konvergencije“ – smanjenje dugoročnog jaza u prihodima po glavi stanovnika sa razvijenim zemljama Evropske unije (EU). Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni koče ekonomsku aktivnost i prihode vlade u zemljama SEE6. rani pokazatelji govore da šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) prolaze kroz period drastičnog usporavanja i mogu očekivati rast od samo 1. nemoguće je previše naglasiti značaj djelovanja nadležnih vlasti u smislu poduzimanja pro-aktivnih mjera kojim se od banaka traži da izgrade amortizere i ojačaju otpornost sektora. Dalje. se generalno stabiliziraju. Na nivou od oko [23] posto.REZIME Nakon što su ostvarile rast od 2. isti taj „voz konvergencije“ očekuje nove zemlje-kandidate meĎu SEE6. nivoi NPL-a (kredita koji se ne vraćaju). vlade zemalja SEE6 bi trebale usvojiti mnogo ambicioznije i urgentnije planove strukturalnih reformi u cilju postizanja rasta i zapošljavanja. što će se morati nastaviti i tokom srednjoročnog razdoblja kako bi se izbjegli kasniji finansijski problemi. a uglavnom se radi o mladima i dugotrajno nezaposlenima. finansijski sektor u SEE6 ostaje relativno dobro pozicioniran. one će se materijalizirati odgovarajućim politikama i reformama. iako visoki. posebno u scenariju šire zaraze uzrokovane krizom u Grčkoj. Dugoročni plan strukturalnih reformi SEE6 koji je neophodan da bi se održala u pogodnu mašina konvergencije mora biti fokusiran na poticanje jačanja trgovine i finansijskih tokova i reformu tržišta rada i javnog sektora. Dobre su vijesti da. iako sa povećanim rizicima i izložen negativnim šokovima..s obzirom na postojane značajnih rizika u Eurozoni vezanih sa krizom u Grčkoj. kapitalni amortizeri i rezerve se čine solidnima. sve u svemu. U SEE6. a likvidnost adekvatnom u većini zemalja. Napredak postignut u smanjenju siromaštva prije krize sada uzima suprotan smjer. I pored teške kratkoročne situacije.

ali neki bi opet mogli porasti početku. Najveći rizici za njen nastanak su vezani za nepovoljan ishod krize u Grčkoj.1 koji je projiciran u izdanju iz septembra 2011.200 Italija Čak i ako se kriza u Grčkoj uredno riješi. g. rizik produbljenja previranja i širenja 1. globalna ekonomija je prošla kroz nova previranja.400 Španjolska i njenih implikacija na Evropu i globalne ekonomije.. Nakon teške 2011. 1. stvarajući znaĉajne negativne vjetrove za globalni rast. SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA.000 Belgija ekonomija se i dalje mora suočiti sa lošim vjetrovima 800 povećanja cijena nafte. Smanjenje industrijske proizvodnje koncentriran je u zemljama EU. nepostojanje solidnih ekonomskih programa u pogoĎenim zemljama. što bi moglo dovesti do daljeg širenja zaraze. IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA GLOBALNO OKRUŢENJE – RASTUĆI RIZICI U EUROZONI A.800 Portugal negativnog utjecaja je nedavno naglo porastao. svjetska 1. Ovaj izvještaj usvaja polazni scenarij koji pretpostavlja da će se izbjeći velika kriza Eurozone. globalni obim uvoza roba se smanjio. Povećana neizvjesnost tokom druge polovice godine dovela je do velikih prodaja na globalnom trţištu kapitala. Globalna industrijska proizvodnja ostala je na niskom nivou u drugoj polovici 2011.3 posto za ovu godinu u usporedbi sa rastom od 1. dešavanja tokom druge polovice godine ne samo da su usporile aktivnost u evropi i na globalnom nivou. smanjenim dotokom kapitala 600 i fiskalna konsolidacija i konsolidacija bankarskog 400 sektora u zemljama visokog prihoda će uzrokovati da 200 0 rast bude relativno slab. PredviĊanja rasta za 2012 u Eurozoni su generalno revidirana u smislu smanjenja. 1 . svjetski ekonomski rast dodatno Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost usporava ove godine i iako su kratkoročne ekonomske novosti u Eurozoni bile pozitivne na CDS spredovi za zemlje sa najvećim spredovima su olabavili. u stvari predviĊa smanjenje od -0. I dok upravljanje krizom ostaje u prvom planu razmatranja politika u zemljama visokog prihoda. Eurozona treba odlučan i koordiniran odgovor politika kako bi se taj rizik ograničio.600 Irska Postoji velika neizvjesnost oko ishoda krize u Grčkoj 1. mada se očekuje njegovo Jan-10 Jun-10 Nov-10 Apr-11 Sep-11 Feb-12 jačanje u drugoj polovini godine. većina razvijenih ekonomija su se u potpunosti oporavile od krize. nego su pojaĉala neizvjesnost i strahove od novog velikog globalnog širenja krize. Zaraza fiskalne krize iz Evrope proširila se i na zemlje u razvoju i na zemlje sa visokim prihodima. dok MMF-ov Pogled na svjetsku ekonomiju (World Economic Outlook) iz aprila 2012. ukljuĉujući u zemljama u razvoju. Tokom 2011. 1. Ovo je u skladu sa Pogledom na svjetsku ekonomiju Svjetske banke (Global Economic Outlook) (oĉekuje se objavljivanje u junu 2012). a mnoge traže održivi model rasta u novom okruženju.1. Sve u svemu. i vanjskih resursa kojima će se oni podržati. Kao posljedica toga.

Opadanje globalne averzije rizika tokom ovih mjeseci dovelo je do oporavka trţišta kapitala. Ĉak je i Euro podruĉje. Globalna ekonomska aktivnost je takoĊer ojaĉala u 2012. Do kraja marta. koja procjenjuje spremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu u neosiguranom meĊubankarskom poslovanju. koja je bila jako slaba tokom većeg dijela druge polovice 2011 (dijelom zbog poremećaja isporuka zbog zemljotresa i tsunamija u Japanu. volatilnost burzi (utvrĊena prema VIX indeksu) pala je na najniţi nivo od 2007. koje je prije toga prošlo kroz 6 mjeseci opadanja aktivnosti u drugoj polovici 2012. Trgovinski tokovi takoĊer jaĉaju. i rasla je po anualiziranoj stopi od 20 posto tokom tri mjeseca do kraja marta 2012. Poboljšani uvjeti na finansijskim trţištima tokom prva ĉetiri mjeseca ove godine odrazili su se (i doprinijeli) preokretu na realnoj strani ekonomije. Ovaj skok potraţnje je pokrenuo porast izvoza i zemalja u razvoju i razvijenih ekonomija. u Slika 3:Rast industrijske proizvodnje i uvoza u bitnoj mjeri se oporavlja 2012. kao i zbog velikih poplava na Tajlandu). mada su još uvijek ograniĉavajući. Ovaj porast aktivnosti je uglavnom zasnovan i evidentan u svim zemljama – i onim visokog. uglavnom zbog velike potraţnje u zemljama u razvoju. Potraţnja za uvozom u zemlje u razvoju snaţno je skoĉila u ĉetvrtom kvartalu 2011. Do kraja aprila 2012 marţe i stope Credit Default Swapa (CDS) za zemlje visokog prihoda i zemlje u razvoju vratile su se blizu nivoa kojeg su imali 2011.Tokom prvih ĉetiri mjesec 2012 uvjeti se popravljaju. Jedna triliarda LTROa su pomogli u jaĉanju povjerenja u meĊubankarsko trţište što je dovelo do znaĉajnog popuštanja Eurobor-Eonia marţe. i globalna trţišta su povratila gotovo sve gubitke koje su imali u drugoj polovici 2011.U odgovoru na finansijske pritiske na evropske banke ECB je krajem decembra i krajem februara uvela Operacije dugoroĉnog refinansiranja (long-term refinansing operations – LTRO). Globalna industrijska proizvodnja. i srednjeg i niskog prihoda. Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012. poĉelo ubrzavati. poĉela je opet jaĉati u prvom kvartalu 2012-kada je rasla po anualiziranoj stopi od 10. Poboljšanje podataka o industrijskoj proizvodnji su se dijelom odrazili u podacima o BDP-u za Euro podruĉje za prvi kvartal (Slika 3). Evropi 2 . iako je tada uvoz u Euro-podruĉje i dalje opadao.1 posto tokom prvog kvartala 2012 (vidi sliku 2).

i vjerojatno je da će doći do slabljenja dotoka stranih direktnih ulaganja. ukazuju da su zemlje u razvoju znaĉajno pogoĊene. potrajati još neko vrijeme. sa postojećom nesigurnošću finansijskih trţišta. Stope rasta bi polako trebale porasti u srednjoroĉnom razdoblju. Pod pretpostavkom da se uvjeti u evropskim zemljama visokih prihoda neće znaĉajnije pogoršati. Nedavno su opet skoĉile tenzije na trţištu. preokrenuli tok ranijih poboljšanja u sentimentu trţišta. i više od 70 posto za zemlje u regiji Evrope i Centralne Azije. globalna finansijska trţišta su i dalje nervozna. A dobit u ekonomijama sa visokom marţom je pala. dok je u onim koja imaju sredstva u „sigurnosti― („safe haven assets―) opala. unatoĉ tim poboljšanjima. i politiĉkom neizvjesnošću u Eurozoni. unatoĉ naglom padu kredita banaka i drugih vrsta prekograniĉnog toka sredstava. dok je cijena industrijskih roba. posebno u posljednjem kvartalu 2011. a burze u zemljama u razvoju i u zemljama visokih prihoda izgubile su oko 12 posto u periodu od 1.Ipak. Povećani potresi u Euro zoni u maju su. iako sporije nego što je to bilo prije krize dok posustaje usporavanje uzrokovano fiskalnom konsolidacijom. Ipak. U svakom sluĉaju. Unatoĉ sadašnjem oporavku vrednovanja na trţištu kapitala i tokovima obveznica. vratio se odreĊeni nivo tenzija dok se investitori opet fokusiraju na izazove sa kojima se suoĉavaju evropske zemlje sa visokom marţom. U Eurozoni. MeĊu najrazvijenijim zemljama CDS stope se trenutno kreću na nivou od oko 60 posto svoje vršne vrijednosti. Slabi dotok kapitala je dijelom odraz smanjenja dugovanja (deleveraging) bankarskog sektora u Evropi. Došlo je do pogoršanja i drugih finansijskih indikatora. potaknute fiskalnim propustima. 3 . Od aprila 2012. što je proces koji je intenziviran od druge polovice 2011. smanjivanjem rejtinga banaka. Praktiĉno se valute ekonomija u razvoju su izgubile izmeĊu 3 i 7 posto u odnosu na USD. napetosti u euro podruĉju bi mogle eskalirati donoseći sa sobom rizik širenja krize. strana direktna ulaganja (foreign direct investments ili FDI) iz evropskih ekonomija sa visokim prihodima ostala snaţna tokom 2011. Jedna svijetla taĉka jeste da su. direktni utjecaj na rast zemalja u razvoju će biti ograniĉen (dijelom zato što je bilo manje utjecaja krize) ali povećani potresi trţišta. će prema predviĊanjima usporiti tokom 2012. kao što je nafta i bakar. mjere napetosti na finansijskom trţištu. prema oĉekivanjima. U drugim zemljama visokog prihoda ovo povećanje je bilo nešto manje naglo. kao što je Credit Default Swap (CDS) su skoĉile blizu vršne vrijednosti koju su imale u jesen 2011.fiskalna i bankarska konsolidacija u zemljama visokih prihoda će rezultirati slabijim rastom tokom 2012. Teški uvjeti u prekograniĉnom bankarskom kreditiranju će. Obnovljene tenzije će dodati na već postojeće negativne vjetrove . Obnovljena nervoza na trţištu dovela je do velikog skoka cijene rizika na globalnom nivou. Nagao pad sindiciranog kreditiranja kojeg su povele evropske banke od sredine 2011 i ograniĉenja u finansiranju trgovine. meĊutim. mada u Eurozoni sporim korakom (Tabela 1). smanjen dotok kapitala . Oporavak bi se trebao nastaviti. ukljuĉujući FDI. Ovo odraţava polazni scenario urednog rješavanja neizvjesnosti vezanih za euro podruĉje i izbjegnutog širenja krize na druge ekonomije Eurozone i na globalnu ekonomiju. ĉime je nestala sva korist ostvarena od januara. meĊunarodni tokovi kapitala ka zemljama u razvoju ostaju nekih 13 procenata ispod nivoa iz 2011. meĊunarodni dotoci kapitala u zemlje u razvoju. maja i 23 maja. pala za 10 odnosno 13 posto.

što bi se moglo desiti u sluĉaju teške krize.8 1. Januar 2012 i Jun 2012. Zemlje koje se snaţno oslanjaju na doznake izvana.1 3.3 -0. i moglo bi doći do naglog pada globalnog BDP-a (vidi Global Economic Prospects. 4 . kreatori politika tek trebaju pronaći odgovarajuću kombinaciju strukturalnih i makroekonomskih politika kako bi u potpunosti smanjili tenzije na finansijskim trţištima i generirali rast.5 5. napetosti koje proistjeĉu iz politiĉke neizvjesnosti koja postoji u Euro podruĉju će vjerojatno predstavljati najozbiljniji potencijalni rizik za zemlje u razvoju. mnoge bi zemlje mogle biti prinuĊene da jako zareţu i u vladinu i u javnu potrošnju ako doĊe do zamrzavanja globalnih finansija.6 2012f 2.8 2011e 2. turizam.4 1. što bi dovelo do smanjenja prihoda vlade i prihoda izvoznika nafte i metala.Tabela 1: Izgledi globalnog rasta. cijene roba bi mogle jako pasti. 1/ Preliminarne projekcije od 29. rast realnog BDPa (u procentima) Svijet Zemlje visokog dohotka Zemlje u razvoju Memo: Euro zona 2010 4.4 Izvor: Svjetska banka Globalni ekonomski izgledi (Global Economic Prospects).9 0. kako u smislu domaćih strukturalnih i fiskalnih politika evropskih ekonomija sa visokom marţom i na nivou institucija Euro –podruĉja. Mnoge su zemlje smanjile izloţenost kratkoroĉnom dugu dijelom i zbog toga što se Euro-zona oslobaĊa duga (deleveraging). posebno u Evropi. Neuredno odvijanje obaveza prema suverenom dugu bi moglo pokrenuti mnogo ubrzaniji proces oslobaĊanja duga banaka u Evropi a ekonomijama u Evropi i Centralnoj Aziji. ali bi pomoglo ublaţiti udar na zemlje-uvoznice nafte.2 1.3 2.0 1.0 1. niti jedna regija u svijetu ne bi bila pošteĊena. Ipak.6 6. U sluĉaju ozbiljne recesije. koje su najviše pogoĊene. Ali unatoĉ tome.3 6. koji je u pripremi).3 1.9 5. procjene osoblja. i u manjoj mjeri u Latinskoj Americi.7 2014f 3. Rizici po ovaj privremeni oporavak i dalje postoje. maja 2012. Postignut je odreĊeni napredak u Evropi na frontu politika. U sluĉaju nastanka ozbiljne krize u Eurozoni. robe ili imaju visok nivo kratkoroĉnog duga ili potreba za srednjoroĉnim finansijama bit će najteţe pogoĊene. U neposrednom periodu.0 7.3 2013f 3.

MeĊutim. Uvjetno bi se moglo reći da rast nije bio robustan dijelom i zbog slabe investicijske aktivnosti. Crnu Goru i Srbiju. oporavak investicija je bio spor. Vanjska potraţnja je postala opterećenje za rast (-0. ĉak i u odnosu na zemlje EU10 i EU 15. kao što su kredit. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Kosovo. RAST SEE6 —SPOR OPORAVAK 1 Rast je u zemljama SEE6 bio relativno spor tokom 2011. kašnjenja u plaćanju. Sastav rasta se promijenio u pravcu domaće potraţnje (Slike 10-11). za 2011. u manjoj mjeri. MeĊutim. Bosna i Hercegovina je prošla kroz razdoblje od 15 mjeseci (oktobar 2010 do januara 2012) bez centralne vlade i bez budţeta. sastav rasta se mijenja. razlikuje od zemlje do zemlje. nakon toga. (Slike 89). U stvari. Kao i u drugim regijama. u usporedbi sa 4. sa gotovo ravnomjernom podjelom izmeĊu ulaganja i potrošnje. U 2011. Crna Gora i Srbija) imaju teškoća da se vrate na isti nivo (Slike 4-7). koju su usporili kratkoroĉni faktori.B. BJR Makedoniju. zemlje koje su doţivjele snaţnu recesiju (Bosna i Hercegovina. domaća potraţnja doţivljava bum. 1 2 SEE6 obuhvaćaju: Albaniju.8 procentnih poena) pošto se uvoz oporavio više od izvoza.9 posto u 2006-8. Rast u SEE6 u prosjeku je bio 2.. kao i dugoroĉni faktori meĊu kojima je i investicijska klima. Politiĉki faktori su takoĊer doprinijeli domaćoj ekonomskoj neizvjesnosti i slabom oporavku. Nova vlada je oformljena u februaru 2012. Zemlje koje su uspjele izbjeći recesiju (Albanija i Kosovo) odnosno doţivjele skromno usporavanje rasta (BJR Makedonija) već su 2010. koje su snaţno pogoĊene globalnom krizom. Dalje. Bosnu i Hercegovinu.2 posto u 2010-11. oporavak se u SEE6 ĉini sporim. investicija. vanjska potraţnja (neto izvoz) je izvukla regiju iz recesije 2010. i nisu još sve zemlje dostigle nivo aktivnosti koji su imale prije krize (Slika 4). kao i recesija. što je ugrozilo kreiranje politika. sa uĉešćem od 3 procentna poena u rastu. osim na Kosovu i odnedavna u BJR Makedoniji.2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. 5 . odraţavajući oporavak potrošnje i. Oporavak se. likvidnost. prestigle nivo realnog BDP-a iz 2008.

Godine 2011. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. 6 .9 procentnih poena) i poljoprivreda (0. gdje graĊevinarstvo daje znaĉajan doprinos rastu. MeĊutim. Ĉini se da je BJR Makedonija izuzetak od ovog modela. EU10 i EU15 (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. dok je u sektoru graĊevinarstva došlo do zaustavljanja pada u odnosu na 2010. Industrija i graĊevinarstvo su najteţe pogoĊene tokom recesije 2009. a usluge (0. Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%) Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6. djelatnost graĊevinarstva je i dalje slaba u Crnoj Gori.8 posto bruto dodane vrijednosti (gross value added – GVA). gdje graĊevinarstvo biljeţi pad dvije godine zaredom (2009 i 2010) nakon buma na trţištu nekretnina. zbog slabog oporavka kredita i institucionalnih ograniĉenja u sektoru. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i Eurostat. MMF za BiH i KOS. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statisiku. za 2011. industrija se oporavlja po osnovu oporavka izvoza (0.2 procentna poena) su dale pozitivan doprinos ukupnom rastu od 1.6 procentnih poena). Svi najvaţniji sektori osim graĊevinarstva dali su pozitivan doprinos rastu 2011 (Slike 1213).

MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Kosovo ne za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Posebno u zemljama SEE6 veliki dio indeksa potrošaĉkih cijena (CPI) otpada na cijene hrane i energije. objavljuje sektorske podatke o rastu. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Inflacija je svoj vrhunac doţivjela u prvoj polovici 2011. MeĊutim. a podaci iz Bosne i Hercegovine za 2011 nisu dostupni. nakon što je rasla od kraja 2009. od poĉetka posljednjeg kvartala 2009.7% u aprilu 2012. MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added. 7 . inflacija raste zbog globalnog rasta cijena hrane i energije.7 posto godina-na-godinu. Razvoj inflacije odraţava razvoj realne ekonomske aktivnosti. nakon toga je smanjen na 2. Kolaps domaće potraţnje tokom 2008-2009 doveo je do pada inflacije. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%) Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Posebno je Srbija iskusila skok inflacije kada je CPI svoj vrhunac dosegao u aprilu 2011 na nivou od 14. Inflacija je svoj vrhunac dostigla u prvom kvartalu 2011 kad su popustili vanjski pritisci. i sada se postupno smanjuje (Slika 14). MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke.GVA) u zemljama vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji SEE6 (%) (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.

8 .Slika 14: Inflacija u SEE6. (%) Izvor: SEE6 Nacionalni uredi za statistiku.

izvoz iz SEE6 usporava. Nakon izuzetno jake zime koja je pogodila većinu od SEE6 zemalja. RELATIVNO ROBUSNA STRANA ULAGANJA Progresivna integracija ekonomija SEE6 u EU Slika 15: Izvoz (% BDP-a) znaĉi da je trgovina sa EU kljuĉni faktor izvoznih rezultata SEE6 i njihovog ukupnog ekonomskog rasta. TRGOVINA I VANJSKA SITUACIJA – POBOLJŠANJE TEKUĆEG RAĈUNA. izvoz se vratio na nivoe prije krize.8% izvoza zemalja SEE6.1 posto u odnosu na 14. Zanimljivo je da je samo jedna zemlja – BJR Makedonija – uspjela dovoljno orijentirati svoj izvoz u znaĉajnoj mjeri prema najdinamiĉnijoj velikoj evropskoj ekonomiji – Njemaĉkoj. Crnu Goru i Kosovo (gdje je ovaj udio u prosjeku 28.7 posto) otpada na Italiju i Njemaĉku. (Slika 15). koja dovodi do smanjenja potraţnje za uvoznom robom i niţih cijena metala.C. od kojeg lavovski dio (28. Rast izvoza je dostigao vrhunac u prvom kvartalu 2011 na 29. odraţavajući usporavanje potraţnje u Eurozoni i faktore vezane za vrijeme. EU je i dalje glavno izvozno trţište za SEE6 na koje otpada 56% ukupnog izvoza (2011). a posebno je vaţna za Srbiju.7 posto godina za godinu (y-o-y). Na trgovinu unutar regije otpada oko 22. Nakon robusnog oporavka 2010 i tokom prve polovice 2011. Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) Slika 17: Rast uvoza (%) Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat.3 posto). rast realnog 9 . Izvor: Centralne banke SEE6 i UNCTAD. a nakon toga je postao umjereniji na 7% tokom posljednjeg kvartala 2011. U 2011.3 posto u EU10 (Slika 16). izvoz iz SEE6 je porastao za 14. Do trećeg kvartala 2010. Ali dublji razlog za usporavanje izvoza je negativna ekonomska klima u EU. u januaru 2012 se biljeţi veliki pad rasta izvoza u cijeloj regiji – ponderirani prosjek pada od 6 posto (17 posto ako se iskljuĉe Srbija i Albanija). Napomena: Rast izvoza je oznaĉen stupcima.

TakoĊer. Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans . Pošto je (%. Dinamika uvoza u SEE6 je tokom razdoblja 2009-2011 bila sliĉna dinamici izvoza. Deficit tekućeg raĉuna (Current account deficits .6 posto (Slika 17). i CAD i trgovinski bilansi su se malo pogoršali u cijeloj regiji (Slika 20).6 -22.7 -50 -60 -29.u 2011 u odnosu na 2008. (% BDP-a) MNE KOS ALB SEE6 SRB BiH MKD 0 0 -5 -10 -15 -20 -25 -30 -35 2010 2011 -10 -20 -9. g. CAD se u regiji SEE6 popravio – za oko 9. Tokom 2011. doprinijeli su tome. Trgovinski bilans se takoĊer popravio za 6. Doznake u Srbiju su 10 . posebno u prvoj polovici godine. ali su u zadnje dvije godine doznake nešto smanjene odraţavajući teške uvjete u zemljama Eurozone. Ipak.5 -10. (% BDP-a) CAD 2008 2009 Trade Balance Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama. kada je došlo do rasta cijene energije.5 procentnih poena BDPa. uvoz je dalje porastao u 2011 za 13.CAD) i trgovinski bilansi su se Slika 18: Rast izvoza i uvoza znaĉajno oporavili nakon krize. postoje znaĉajne razlike u sluţbenim brojkama meĊu zemljama.4 -26.BDP-a linijama. Izvor: Centralne banke SEE6 . Doznake tradicionalno predstavljaju amortizer vanjskih šokova u SEE6. uĉinak viših cijena nafte i hrane su bili primjetni. koji odrţavaju rast FDI.3 -8. Nakon naglog pada 2009 i oporavka od 9 posto tokom 2010. uvoz opao više od izvoza u svim zemljama. godina na godinu) 2009.5 procentnih poena BDP-a (Slike 18-19).0 -30 -40 -19. Sliĉan razvoj dogaĊaja primijećen je i u zemljama EU10.8 -21. odraţavajući generalnu preorijentaciju na domaću potraţnju. a posebno na Kosovu gdje su CAD i trgovinski bilansi snaţno pogoĊeni izgradnjom autoputa ka Albaniji i s tim vezanim uvozom. a rast izvoza se oporavio mnogo brţe. Domaća potraţnja i uvoz poluproizvoda i kapitalnih roba. Izvor: Centralne banke SEE6 .2 2008 2009 2010 2011 Izvor: Centralne banke i IMF WEO i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

USD) SEE6 7.0 8. Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI. Strane direktne investicije u BJR Makedoniju su takoĊer udvostruĉene kao udio u BDP-u i po glavi stanovnika.4 milijarde USD 2011.0 12.0 6. Procjene za Srbiju.0 6.400 2011 6. U agregatnom iznosu.4 5. MKD i CG koriste užu definiciju doznaka.0 4. kao i finansijski i poljoprivredni sektor (BJR Makedonija) bili su najuspješniji sektori kad se radi o privlaĉenju stranih direktnih ulaganja. Regija ima koristi od velike dijaspore radnika u EU zemljama visokih prihoda. kao i u Sjedinjenim Drţavama. ALB i BiH definiraju doznake sa naknadama za zaposlenike. nakon koje slijedi Crna Gora. Auto dijelovi u industrijskom sektoru (Srbija. i sa 9.0 2.0 3. SRB. Strana direktna ulaganja su se više nego udvostruĉila u Srbiji u 2011 – godini koja se ĉini izuzetnom s obzirom na veliku investiciju FIAT-a u tvornicu automobila u Kragujevcu i investiciju belgijskog Delhaise od skoro 1 milijarde Eura. BJR Makedonija).0 - 2010 1. Kanadi i Australiji.0 4.0 2009 2010 2011 KOS BiH ALB SRB SEE6 MKD MNE Izvor: Centralne banke SEE6 .0 2. 11 .4 1. Izvor: Centralne banke SEE6.0 10.0 14.5 posto 2009 spale na 6.200 1. investicija i rasta u SEE6 – doţivio je robustan porast od 20 posto tokom 2011 (Slika 22).0 0. FDI––vaţan izvor finansiranja.znaĉajno opale.0 1. Srbija je privukla najveći iznos FDI u regiji – 2.000 800 600 400 200 869 341 284 285 232 199 77 2008 2009 2010 2011 0 MNE SRB KOS SEE6 ALB MKD BiH Izvor: Centralne banke SEE6. neto. koja je dobila najveći iznos FDI po stanovniku (Slika 23). % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto.0 5.8 4. KOS. Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) 2008 16. dok su u drugim zemljama ostale na relativno nepromijenjenom nivou (Slika 21).9 posto u 2011.5 5. Crnu Goru i BJR Makedoniju bi mogle biti podcijenjene.

iako manjom brzinom nego prije 2011.1 posto BDP-a u 2010).3 2010 26.8 51. Kosovo je i dalje netipiĉna vrijednost (outlier) sa najniţim nivoom duga.0 2011 0 ALB MK MNE SRB Izvor: MF zemalja SEE6. Od juna 2009. ima nizak vanjski dug. gdje Crna Gora i Srbija imaju najviši.3 1000 800 600 400 200 17.0 0.7 External debt 70 60 50 40 30 20 10 0 o/w Gov.9 2009 26.0 2009 2010 2011 2012 MNE SRB SEE6 MKD BiH ALB KOS Izvor: Centralne banke and MoFs of SEE6. Crna Gora 2010. 2011 i 2012. Ovo izravnavanje slijedi nakon znaĉajnog porasta i u omjerima bruto vanjskog duga i vladinog duga prema BDP-u u periodu 2008-2010. Vanjski dug je smanjen za 3. neke od zemalja SEE6 su iskoristile svoju MMF kvotu i kreditna sredstva (npr. Osim toga.Brzo smanjenje duga (deleveraging) privatnog sektora dovelo je do smanjenja ukupnog vanjskog duga u SEE6. Crna Gora i Srbija su obje daleko iznad regionalnog prosjeka i imali su najbrţi rast duga. iako će se on poĉeti povećavati nakon povlaĉenja stand-by aranţmana MMF-a. BJR Makedonija).0 100. Srbija. 12 . Albanija 2010. do marta 2012. Slika 24: Vanjski dug. BJR Makedonija). ali javni vanjski dug nastavlja trend prema gore.1 60.0 50. Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) 2008 150. a Kosovo3 najniţi nivo (Slika 26). US$) 1200 60.5 procentnih poena BDP-a na 60. i Srbija 2011) (Slika 25) ili ukljuĉivanjem na meĊunarodna kreditna trţišta sa IBRD garancijama (Srbija. WB. IMF. (Slika 24). debt 64. ĉetiri zemlje su ostvarile pristup meĊunarodnim komercijalnim trţištima izdavanjem Euroobveznica (Eurobonds) (BJR Makedonija 2009. prosjek SEE6 (% BDP-a) Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln.7 posto u 2011 (nakon vršne vrijednosti od 64. 3 Za razliku od drugih SEE6 zemalja. Kosovo ima vrlo ograniĉen pristup meĊunarodnim finansijskim trţištima i kao posljedica toga. BJR Makedonija i Bosna i Hercegovina su nešto malo ispod prosjeka za SEE6. Izvor: Centralne banke i Ministarstva finansija (MF) zemalja SEE6.2 2008 22. Ukupni vanjski dug znaĉajno varira meĊu zemljama SEE6. što je doprinijelo rastu njihovog duga.

6 Ponderira ni prosjek -1. Sliĉni trendovi se nastavljaju tokom prvog kvartala 2012. Ukupni prihodi (u realnim terminima) u ĉetiri zemlje SEE6 još uvijek su ispod nivoa iz 2008.6 -2. a znaĉajno ispod planiranih iznosa.6 2011 -3. Tabela 2: Fiskalni deficiti u SEE6 (procent BDP-a) 2005 2006 2007 2008 ALB -3.2 -3.5 13 .8 7. a Srbija i Crna Gora su tu najviše pogoĊene (Slika 27).9 -3.3 -3.5 -0.4 -7.6 -2. Ĉini se da je Crna Gora u tom smislu najviše pogoĊena.5 -2. Albaniji.0 -2. Sliĉni trendovi su zabiljeţeni tokom prva dva mjeseca i u Srbiji.4 -3.1 2.2 -4.9 MKD CG -1.0 -0. s obzirom da su prihodi opali za 11. pogoršanje uvjeta na formalnom trţištu rada dovelo je do smanjenja prihoda od poreza na osobni prihod i doprinosa za socijalno osiguranje.6 0. i dijelom kompenziraju raniji nedostatak. većina zemalja SEE6 mora usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnula dinamiku duga i time izbjegla finansijske probleme u budućnosti (Tabela 2).2 -0. ĉini se.0 -4.1 -1.2 KOS 0. Srbija. Pritisci javnog i finansijskog duga nagomilavaju se u nekoliko zemalja. Albanija).5 BIH 0. Odgovarajući na takvu situaciju.9 Izvor:Kalkulacije zaposlenih izvršene na osnovu podataka MF. U BJR Makedoniji i Albaniji prihodi su uglavnom bili na ravnomjernom nivou u realnom smislu.9 posto godina-na-godinu u prvom kvartalu 2012. koji su vaţni u smislu njegove povezanosti sa susjedima. pripremila svoje inicijalne budţete za 2012 sa donekle optimistiĉnim pretpostavkama rasta i to je dovelo do znaĉajne nedovoljnosti ostvarenih prihoda.8 -3. U 2011.0 0.7 SRB 1. od kojih su najuoĉljivije Albanija. Kosovo je opet izuzetan po svom niskom nivou javnog duga i deficita koji ostavljaju odreĊeni fiskalni prostor za zadrţavanje visokog nivoa javnih investicija u strateške projekte kao što su regionalni autoputevi.8 2. prihodi su bili manji od budţetskih projekcija vlade u svim zemljama osim na Kosovu.6 -2.2 0.2 -0. Većina zemalja je. Osim na Kosovu.4 -2.8 3.5 2010 -3.1 -1. sa rastućim nivoom javnog duga i pritiscima za finansiranje.7 -0. U isto vrijeme dolazi do porasta prihoda za 5. TakoĊer. prihodi vlade su znaĉajno pogoĊeni usporavanjem ekonomske aktivnosti.D.0 6.7 -6. vlade su se više oslonile na pozajmljivanje od domaćih i stranih IFI (Crna Gora.7 -4.5 -5.4 1. u. mada su podaci za april već mnogo bolji. Slaba ekonomska aktivnost se odrazila na smanjenu naplatu kljuĉnog instrumenta prihoda – prihoda na dodanu vrijednost.6 -4.3 2009 -7. U ovom teškom okruţenju. ĉime su se povećali rashodi na automatsku stabilizaciju u zemljama SEE6 i prinudile zemlje SEE6 da izvrše druge prilagodbe fiskalne politike.3 -3. akciza i carinskih prihoda. Crna Gora i Srbija. BJR Makedoniji) i dugovanja općina u Crnoj Gori stvaraju dodatne teškoće za privatni sektor u već odranije izazovnom okruţenju. dodatno pogoršani zimskim uvjetima. Gomilanje budţetskih dugovanja privatnom sektoru (npr.7 -4.5 -3. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni imali su negativan utjecaj na ekonomsku aktivnost i prihode vlade.6 -3. odnosno u sluĉaju BiH MMF-a.9 -2.0 -5.

0 2008 2009 2010 2011 Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovane na podacima nadleţnih organa.posto y-o-y na Kosovu. smanjenje tekuće i kapitalne potrošnje Povećanje poreznih stopa Zamrzavanje plaća i penzija* Makedonija. ukljuĉujući i smanjenje potrošnje od 4. prohodi. BJR Crna Gora [Usvojila Vlada u aprilu 2012] Parlament usvojio u maju 2012 Oĉekuje se nakon izbora Srbija Izvor: Osoblje Svjetske banke. Ostale zemlje SEE6 tek treba da poduzmu konkretne mjere. * U ovisnosti od vladine odluke 14 . ovo je uglavnom posljedica jednokratne naplate dividendi. Neplanirani uvoz elektriĉne energije Spor rast.0 ALB 2008 = 100 110. 2008-2011 Government revenues. prihodi Spor rast. real 130. Mjere koje su vlade poduzimale u odgovor na ovakvu situaciju za sada se koncentriraju na jaĉanje napora naplate i smanjenja potrošnje. dok su prihodi od poreza u stvari smanjeni za 0. Za sada je izuzetak Crna Gora.0 100.0 BiH KOS MKD MNE SRB 80.4 posto da bi ostala u okvirima originalnog budţetskog deficita.6 posto. Albanija takoĊer signalizira da će revidirati svoj budţet kao odgovor na pogoršano vanjsko okruţenje.0 90. (Slika 28). kapitalni rashodi i usluge. Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 Zemlja Albanija Fiskalni pritisci Spor rast. Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6. koja je doţivjela najveći pad prihoda i vlada je u aprilu 2012 usvojila revidirani budţet kojim se smanjuju rashodi i uvode mjere prihoda. Novi specifiĉni porezi i naknade.0 120. prihodi Pozvane drţavne garancije Spor rast. prihodi Redovna revizija sredinom godine Spor rast. a ne na povećanje stope poreza (Tabela 3). meĊutim. Vlada BJR Makedonije je usvojila dodatni budţet u aprilu koji se zasniva na pretpostavci niţeg rasta i budţetirala prihode. prihodi Status prilagodbe Oĉekuje se u julu 2012 Kljuĉne mjere U razmatranju Bosna i Hercegovina Kosovo Nije objavljeno Oĉekuje se sredinom 2012 Nije objavljeno Smanjenje potrošnje i nove mjere prihoda ĉije se usvajanje oĉekuje Smanjenje potrošnje.

to je prije odraz ograniĉenja kapaciteta implementacije nego finansijskih ograniĉenja. U drugim zemljama. meĊutim. 2008 – 2011 Government expenditures. Bruto finansijske potrebe5 u 2012-13 su u SEE6 znaĉajne. 5 Potrebe za finansiranjem se definiraju kao nivo deficita i otplata domaćeg i stranog duga. 15 . Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6. i odnosile su se na smanjenje investicija.5 posto BDP-a na kraju 2011. u Crnoj Gori.0 ALB BiH KOS MKD MNE SRB 2008 2009 2010 2011 Izvor: Osoblje Svjetske banke. sa strogim uvjetima potrošnje. Sa izuzetkom Kosova. Rashodi na Kosovu u 2011 su bili 8 posto niţi od budţeta. postoje izvještaji o kašnjenjima u plaćanju do kojih dolazi u nekoliko SEE6 zemalja. subvencija i drugih tekućih rashoda. Iako su do sada zemlje SEE6 uspijevale prenijeti dug. mada indirektni i posredni dokazi iz privatnog sektora ukazuju na to da se radi o znaĉajnim iznosima.0 2008 = 100 120. i to uglavnom kapitalna ulaganja i subvencije. Poĉetkom 2012. Kao odgovor na ovo. Ĉini se da ih pokreće nivo deficita. vlada implementira program smanjenja dugovanja u općinama. ĉini se da je ekonomsko usporavanje razotkrilo postojeće slabosti okvira javnog finansijskog upravljanja. ukljuĉujući kratkoroĉno dug.0 110. MeĊutim. to bi se moglo promijeniti ukoliko doĊe do pogoršanja situacije u 4 Potpunije razmatranje strukture prihoda i potrošnje fiskalnih sektora u SEE6 zemljama navodi se u Okviru 2 u prethodnom SEE RER. Rashodi u Srbiji su bili u skladu sa budţetom. Na primjer. ukljuĉujući nefunkcionalne sheme povrata (refundiranja) i neadekvatnu kontrolu opredijeljenosti.0 80. vlade su nastavile smanjivati rashode u odgovor na nedovoljnost prihoda da se zadrţi u okviru finansijskih ograniĉenja. Posebno je smanjena potrošnja u Albaniji i Crnoj Gori poĉetkom 2012 u odnosu na 2011. BJR Makedonija je takoĊer izvršila korekciju budţetske potrošnje smanjivanjem potrošnje na robe i usluge i kapitalne potrošnje. ĉime je u kratkoroĉnom razdoblju oteţano vršenje bilo kakve prilagodbe4.0 130.Prilagodbe rashoda iz 2011 su bile širokog obima. real 140. ukupni iznos vladinih dugovanja (uglavnom na općinskom nivou) dokumentiran je da iznosi oko 3.0 90.0 100. Ovo prouzrokuje dodatna ograniĉenja za privatni sektor u ekonomskom okruţenju koje je i tako puno izazova. ĉini se da je potrošnja u SEE6 snaţno nagnuta prema plaćama i socijalnim naknadama. Osim navedenog. Rashodi su najviše smanjeni u Crnoj Gori. meĊutim. ne postoje pouzdani podaci o budţetskim dugovanjima. ali i sve veće oslanjanje na kratkoroĉni dug u nekoliko zemalja. gdje su plaće rasle nešto više nego ostale kategorije potrošnje.

Uz relativno male korekcije fiskalnog bilanca koje su predviĊene u SEE6 za 2013. Development Prospects Groups. i povećati znaĉaj rizika prenošenja (roll-over). Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) 1. Tabela 4: Rejting suverenog kredita * _____________________________________________________________________ Rejting (S&P) Albanija Bosna i Hercegovina Makedonija. Iako su troškovi kreditiranja za zemlje u razvoju (ukljuĉujući SEE6) nešto opali poĉetkom 2012 kao posljedica smanjenja averzije prema riziku6. BJR Crna Gora Srbija Q4.11 Q2. ne oĉekuje se da će doći do znaĉajnog smanjenja potreba za finansijskim sredstvima. 6 World Bank. krećući se izmeĊu 570 i 880 baziĉnih poena. Ipak. kao i komercijalnih i bilateralnih kreditora. Kosovo nema suvereni rejting. ali su opet porasli zbog intenziviranja prevrata u Eurozoni. marţe na dug koji su izdale zemlje SEE6 smanjene su izmeĊu 80 i 290 baziĉnih poena u odnosu na kraj 2011. * Na [June 5.org/INTPROSPECTS/ReIzvors/334934-1302024558568/78464531326146297898/DECPGWeekly_032912. znaĉajan iznos kratkoroĉnog duga će zadrţati bruto potrebe za finansiranjem na visokom nivou.10 B+ B+ BB BB BB- Dec-11 B+ B BB BB BB Jan-12 B+ B BB BB BB Feb-12 B+ B BB BB BB Mar-12 B+ B BB BB BB ____________________________________________________________ Izvor: Standard & Poor. ipak su ostali na visokom nivou (Slika 29).11 Dec-11 Jan-12 Feb-12 Mar-12 Apr-12 Albania Macedonia. koji se moţe naći na: http://sitereIzvors..pdf 16 .400 1.200 1. Vanjski uvjeti finansiranja su teški. i dalje su visoke i mogle bi se dodatno povećati suoĉene sa krizom koja se širi iz Grĉke.finansijskom sektoru. FYR Montenegro Serbia Izvor: Osoblje Svjetske banke.10 Q1. Iako se oĉekuje da će pokriće većeg dijela deficita doći od meĊunarodnih finansijskih organizacija. Weekly Global Economic Brief. 2012].11 Q3. Do kraja marta 2012.worldbank.000 800 600 400 200 0 Q4. što bi moglo bitno ograniĉiti pristup finansijskim sredstvima. March 2012.

6 posto BDP-a u Crnoj Gori.9 posto godinu dana ranije. 6. Pod pretpostavkom da ne nastupe veliki vanjski šokovi. unatoĉ relativno niskom fiskalnom deficitu. i dalje zahtijevaju vladin dug. rizik od nesolventnosti vlade u SEE6 je nizak. na primjer. i probleme u koordinaciji politika.7 posto BDP-a u Srbiji. Vlasti na Kosovu i u Bosni i Hercegovini izdale su svoj prvi kratkoroĉni domaći dug (trezorske zapise ili T-bills) koji su do sada apsorbirale lokalne banke po relativno niskim cijenama. ove tri zemlje će trebati poduzeti znaĉajne napore da obrnu negativnu dinamiku duga i smanje nivoe duga i s tim povezane slabe taĉke taĉke i to tokom duţeg vremenskog razdoblja.4 posto BDP-a. u odnosu na 42. i 4. ovaj trend nije odrţiv. Depoziti u Crnoj Gori su se oporavili isplatom zajma Credit Suisse. Srbija i dalje ima solidne depozite u centralnoj banci. Na primjer. javni dug (zajedno sa garancijama) je povećan za više od 5 procentnih poena BDP-a izmeĊu 2010 i 2011 na oko jedne trećine BDP-a uglavnom zbog isplate 220 miliona EURA MMF-ove Precautionary Liquidity Line (PLL) i 130 miliona komercijalnog zajma kojeg garantira IBRD (koji finansira budţet za 2012). Koliĉina vladinih garancija postao je znaĉajan dio obaveza javnog duga u SEE6 tokom zadnjih godina. BJR Makedonija je bila u stanju prenijeti svoj domaći dug iako interes investitora za dugoroĉno dospijeće fluktuira. Albanija i Crna Gora (ukljuĉujući garancije) su najzaduţenije zemlje u SEE6. BJR. Javni dug u Bosni i Hercegovini ostao je stabilan na 39. ali slabo stanje u Eurozoni i Zapadnom Balkanu bi ipak moglo dovesti do daljih pritisaka. Albanija. osim što već ima veliki dug. Dosegao je nivo od 11.1 posto BDP-a. pribliţivši se zakonskoj granici od 60%. Uzimajući u obzir troškove javnog duga i njegovu strukturu. iako plitka. Ĉini se da je i BJR Makedonija u sliĉnoj situaciji. U BJR Makedoniji. S obzirom da je finansijski sektor visoko likvidan u većini zemalja SEE6. dok su potraţivanja prema vlastima povećana. Situacija u Bosni i Hercegovini takoĊer iziskuje paţljivo praćenje pošto su depoziti vlade smanjeni. a veliki udio kratkoroĉnog duga predstavlja poseban razlog za zabrinutost. nedavno pozvane drţavne 17 . Kosovo i BJR Makedonija imaju nivoe duga kojima je mnogo lakše upravljati. povećan je sa 51 na 56. Javni dug u Srbiji je dosegao 45. posebno ako se odgaĊa fiskalna konsolidacija. pojaĉano pozajmljivanje od strane javnog sektora ĉini se da je zadovoljeno na većini lokalnih trţišta. Kosovo i dalje ima znaĉajne depozite i neto je kreditor finansijskog sektora.Domaća trţišta. U Crnoj Gori. Nekoliko je zemalja već doseglo zabrinjavajući nivo duga s obzirom na njihove fiskalne i institucionalne kapacitete i finansijska ograniĉenja. Kao posljedica finansijskih deficita i drţavnih garancija u nekim zemljama SEE6. Javni dug Crne Gore.4 posto BDP-a u Makedoniji. ukljuĉujući garancije. iako je tu rizik donekle ublaţen relativno niskim omjerom kredit-depozit u finansijskom sektoru. Crna Gora i Srbija su takoĊer bile u mogućnosti pozajmiti potrebne iznose. ni ona se ne nalazi u zoni sigurnosti. mada postoji odreĊeni rizik ukoliko domaći dug postane neatraktivan za investitore.8 posto BDP-a do kraja 2011. ali po većim cijenama nego godinu dana ranije. javni dug nastavlja rasti u svim zemljama osim na Kosovu (Slika 30). iako sa većim troškovima. Vlada u Albaniji je već neto duţnik finansijskom sektoru. Dugoroĉno. Za razliku od nje. Javni dug Albanije je takoĊer malo porastao na 58. SEE6 će morati paţljivo pratiti i ograniĉiti korištenje garancija na prudentan nivo pošto bi pozivanje na garancije moglo predstavljati veliki dodatak na postojeće potrebe za finansiranjem. ali s obzirom na njena institucionalna i ograniĉenja pozajmljivanja.9 posto BDP-a.

Napomena: Ukljuĉujući vladine garancije za BJR Makedoniju.0 10. Crnu Goru i Srbiju 18 .0 60.0 40.0 20.0 50.0 30. Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) 70.0 0.0 MNE ALB 2008 SRB 2009 BiH 2010 2011 MKD KOS Izvor: Osoblje Svjetske banke.garancije za zajmove za ĉeliĉanu i tvornicu aluminija izloţile su budţet znaĉajnom dodatnom pritisku.

CDS marţe za velike matiĉne banke banaka u ECA regiji su opale tokom prvog kvartala 2012 što ukazuje da je rizik od nevraćanja takoĊer opao zahvaljujući LTRO-ima. (Slike 32-33).64 posto krajem februara) (Slika 31). mada odnedavna opet rastu. ove marţe ostaju povišene.41 posto krajem marta (u odnosu na 0. Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) Slika 32: Petogodišnje (u baziĉnim poenima) 700 600 500 400 300 EBA's recapitalization plan announcement CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka LTRO1 LTRO2 Unicredit SocGen KBC Intesa Erste Raiffeisen SEB Nordea 200 100 0 19 . što je pokazano padom Euribor.98 posto na kraju februara.OIS (Overnight Indeks Swap) marţom (razlika izmeĊu meĊubankovne ponuĊene stope i prekonoćne indeksirane stope. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK SMANJENJA DUGOVA (DELEVERAGING) Iako su tenzije na finansijskim trţištima Euro zone malo popustile.77 posto sa nivoa od 0. ali historijski.E. Ali to je još uvijek dobro iznad pred-kriznih nivoa. što ukazuje na to da se banke još uvijek suoĉavaju sa jazom u finansiranju. i 1. mjeri nespremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu) za 22 baziĉnih poena na 0.LTRO). Euro meĊu-bankarska ponuĊena stopa (Euro Inter-Bank Offer Rate – EURIBOR) – kojim se mjeri voljnost evropskih banaka da posuĊuju jedna drugoj na neosiguranom meĊu-bankovnom trţištu – nastavlja padati na 0. trţišni uvjeti su daleko od normalnih.5 posto poĉetkom decembra 2011. Uvjeti finansiranja banaka su se poboljšali u prvom kvartalu 2012 zahvaljujući pruţanju ogromne koliĉine likvidnosti od ECB-a (više od triliona Eura) u obliku jeftinih dugoroĉnih zajmova kroz njene dugoroĉne operacije refinansiranja (long-term refinansing operations . Dva LTRO koja su pomogla jaĉanju povjerenja u meĊubankovno trţište.

Banke u SEE6 u generalno dobro kapitalizirane i likvidne. a sistemske slabosti su znaĉajno smanjene u odnosu na period prije krize. TakoĊer. Izvor: MMF-ov izvještaj o globalnoj finansijskoj stabilnosti. Ovaj razvoj dogaĊaja pogoduje nastavku oporavka i smanjenju ugroţenosti finansijskog sektora u SEE6. Veći dio likvidnosti koja je dana evropskim bankama iskorištena je za profitabilnu trgovinu (carry-trade) (i to sa bankama koje su u mogućnosti da posuĊuju na nivou 1 posto i ulaţu u suverene dionice sa visokim prinosom). ukljuĉujući. da prilagode svoje modele poslovanja odrţivijem novom ekvilibrijumu. Unatoĉ gubitku finansiranja od ne-povezanih meĊunarodnih banaka. Istoĉne i Jugoistoĉne Evrope (CESEE). Ipak. unatoĉ pritiscima finansiranja nakon 2008. da ojaĉaju svoje bilance stanja i šire reĉeno. 20 . Ali u Evropskom finansijskom sistemu i dalje postoje znaĉajni rizici. april 2012. meĊunarodne banke su generalno odrţale izloţenost SEE6 zemljama. ukupne vanjske obaveze su porasle u većini bankovnih sistema Centralne. smatra se da je masivna injekcija ECB-a u decembru 2011 i februaru 2012 izbjegla neorganizirano rješavanje sredstava i naknadno smanjenje kredita u evropskom bankarskom sistemu. moguće je. Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) 1 Promjena u drţanju vladinih dionica od strane monetarnih i finansijskih institucija euro podruĉja od kraja novembra 2011 do februara 2012. iako su smanjile izloţenost ne-povezanim bankama. To jest. LTRO-i su smanjili pretisak finansiranja na banke. i zemlje SEE6.Znaĉajnim naporima vlada SEE6 i monetarnih vlasti – i skorijih aktivnostima ECB-a SEE6 su za sada izbjegle neorganizirano smanjenje duga. a samo ograniĉen dio dodatne likvidnosti je završio u realnoj privredi. jer sada LTRO sredstva pokrivaju više od 60 posto duga banaka koji dospijeva 2012. Oĉekuje se da će banke i dalje biti pod trţišnim i regulatornim pritiskom (koji je uvećan zahtjevima EBA od kraja juna) da vodeće banke Eurozone osnaţe kapital i likvidnost.

Ako banke ipak odluĉe smanjiti zajmove u svojim knjigama. meĊunarodne finansijske institucije (IFI) i bankarske grupe su u januaru 2012 postigle sporazum o skupu principa u okviru Beĉke inicijative 2. Nakon naglog pada depozita na poĉetku prvog vala krize krajem 2008. za razliku od perioda prije krize. MeĊunarodno monetarni fond (MMF). naime. Grupaciju Svjetske banke (WBG) i domaće organe. Beĉ 2. Revitalizacija Beĉke inicijative. Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD). i (v) opredjeljenje IFI-ja da analiziraju rizike. izmeĊu ostalog. roditeljsko finansiranje nije opalo od trećeg kvartala 2011. Bez obzira na ugovorno dospijeće kredita. MeĊutim. Ipak. nivo depozita je sada iznad vršne vrijednosti od prije krize.0. Evropsku centralnu banku (ECB. Gledajući 21 . to će vjerojatno imati veze sa kreditnim gubicima. došlo je do malog smanjenja depozita tokom prvog kvartala za regiju u cjelini. Evropsku investicijsku banku (EIB). Inicijativa ukljuĉuje Evropsku komisiju (EC). ukupni nivo depozita u zemljama SEE6 se oporavio na vršne vrijednosti od prije krize (Slika 34). Tu je u igri moglo biti nekoliko faktora:    strateško opredjeljenje mnogih matiĉnih banaka da ostanu prisutne u regiji CESEE. U Bosni i Hercegovini se nivo depozita upravo vratio na vršni nivo od prije krize. stoga nastoji spojiti domaće i meĊunarodne vlasti sa IFI da potaknu koordinaciju politika u tim zemljama. Ciljevi Beĉa 2. koje nemaju ni robusna trţišta kapitala niti uspostavljena sekundarna trţišta za prodaju zajmova. ĉime se smanjuje izloţenost bankarskog sistema meĊunarodnom finansiranju. Regulatorna koordinacija izmeĊu zemalja domaćina i matiĉnih zemalja je od kritiĉnog znaĉaja za krhko ekonomsko okruţenje gdje se domaće vlasti mogu fokusirati prije svega na probleme svoje zemlje. kao što su se neki bojali. U svim zemljama osim Crne Gore. Evropski odbor za sistemski rizik (ESRB).0 da pomognu izbjegavanje neorganiziranog smanjenja duga u zemljama u razvoju u Evropi – regiji koja je najosjetljivija na efekte prestrojavanja velikih banaka. Evropski duţnosnici. u kombinaciji sa njihovim malim lokalnim portfeljima u SEE6. zadrţana profitabilnost poslovanja u ovim zemljama. smanjenje izloţenosti klijentima je teško postići u okruţenju gdje poduzeća trpe posljedice slabih ekonomskih uvjeta. i problemi vezani za suţavanje bilanci stanja koje se uglavnom sastoje od zajmova. ponude savjete o politikama i koordiniraju svoju podršku regiji. Evropskog regulatora za bankarstvo (European Banking Authority ili EBA).kada je došlo do naglog zastoja brzog rasta. kao promatraĉa). (ii) napori vlasti u zemljama domaćinima da razviju lokalne izvore finansiranja. ĉini se da bankovni krediti u regiji rastu finansirani iz izvora lokalnih depozita. posebno u zemljama SEE6. (iv) revizija od strane nadzornih koledţa EBA-inih planova rekapitalizacije i njihovog uĉinka na zemlje domaćine. zadnjih mjeseci se primjećuje usporavanje oporavka depozita. a finansijske institucije koje se meĊusobno natjeĉu ne nastoje znaĉajno povećati svoju izloţenost.0 su. došlo je do postupnog oporavka. (iii) efektivna komunikacija izmeĊu vlasti u zemljama domaćina i matiĉnoj zemlji kako bi se izbjeglo zaštitno izdvajanje likvidnosti. da se postigne: (i) opredjeljenje domaćih vlasti da se razmotri utjecaj regulatornih mjera u Evropi u nastajanju i da ostvare efektivnu komunikaciju sa zemljama domaćinima. Sveukupno.

7 Ukupni rast kredita u Crnoj Gori je deprimiran kao odraz kontrakcije kredita i prenošenja loših kredita na matiĉne banke / faktoring društva u ĉetiri velike banke. mada one nisu ni blizu onih neodrţivih stopa iz perioda prije krize.. Ovaj obrat situacije.5% tokom prva tri mjeseca 2012. ali u februaru i martu 2012 nalazi se na nivou od 7 posto. Najveće stope rasta kredita zabiljeţene su u Albaniji (11. 22 Dec-11 Dec-05 Dec-08 Jun-06 Jun-08 Jun-09 Jun-10 Jun-11 Jun-07 . dok je preostalih sedam banaka zabiljeţilo pozitivan rast kredita.6%).0 posto) i Kosovu (13.ukupne brojke za regiju. za cijelo podruĉje i za pojedinaĉne zemlje. (Slike 3738). Unatoĉ stresu kojeg su finansijski sistemi iskusili u drugoj polovici 2011. Rast kreditiranja privrednih društava i domaćinstava odvijao se priliĉno sliĉnim tokovima.2 posto. ali stope rasta su znaĉajno ispod nivoa od prije krize i u skladu sa smanjenom potraţnjom (Slika 35-36). sa odreĊenim usporavanjem u kreditnim društvima tokom februara i marta. Rast kredita je pozitivan u većem dijelu regije. 2008=100) 160 140 120 100 80 60 40 20 ALB KOS MNE SEE6 total BIH MKD SRB Dec-06 Dec-07 Dec-09 Dec-10 Izvor: Centralne banke SEE6 . sept. Nominalna stopa rasta godina za godinu (y-o-y) kredita privatnom sektoru do januara 2012 za SEE6 (mjereno kao medijana stopa rasta pojedinaĉnih zemalja) kreće se oko 8 posto tokom prethodne godine. depoziti su se smanjili za 2. Rast godina-na-godinu (y-o-y) kredita poslovnim subjektima bio je 9-10 posto tokom većeg dijela 2011. . ali je do mjeseca marta došlo do pada od 6. je najvjerojatnije vezan za previranja na finansijskim trţištima do kojih je došlo u drugoj polovici 2011. koja je prošla kroz najveću ekspanziju i najveći pad kredita 7). rast kredita je ostao pozitivan u većini SEE6 zemalja (osim Crne Gore. Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro. u odnosu na rast od gotovo 7% u drugoj polovici 2011.

23 .Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012 70 60 60 50 40 30 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 20 10 10 0 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 -10 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 * Podaci za CG nisu dostupni. Izvor: Centralne banke SEE6 . Izvor: Centralne banke SEE6 . Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 70 60 50 40 30 20 70 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 60 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 10 0 -10 -20 -30 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 10 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 Izvor: Centralne banke SEE6 . Izvor: Centralne banke SEE6 .

Od decembra 2011. u prosjeku 14 posto u SEE6 (Slika 39). dostiţući 20 posto u martu 2012.6 posto u Albaniji. Generalno. Nakon skoka na poĉetku krize. U Srbiji su NPL stabilni na oko 18-19 posto. 31 posto u BJR Makedoniji. Generalno stabiliziranje NPL-ova i likvidne i dobro kapitalizirane banke meĊutim ne smiju zamagliti ĉinjenicu da jedan broj manjih i banaka u drţavnom vlasništvu imaju problema. njihovu kapitalizaciju. iako se generalno njihov udio postupno povećava. Crna Gora ima najviši nivo NPL-ova. i u manjoj mjeri. (Slika 42). 16. koje su relativno visoke i rastu i dalje kao posljedica pogoršanja NPL-a. i 19. 15. to se uglavnom odnosi na neke male banke u domaćem vlasništvu. godine (Slike 40-41). Ovaj kroniĉno visoki nivo NPL-a ugroţava zarade banaka. spremnosti da odobravaju kredite. ipak pojedine banke imaju problema u zadrţavanju nivoa adekvatnog kapitala. NPL su i dalje u porastu.8 posto u BJR Makedoniji. sposobnost privlaĉenja novih investitora i. daju dodatno osiguranje od naglog povlaĉenja bankarskog sistema. NPL su se stabilizirali na povišenoj razini. banke u većem dijelu regije su bile profitabilne 2011. dalje.3 posto u Bosni i Hercegovini. U Albaniji. likvidna sredstva prema ukupnim sredstvima iznosila su 38 posto u Srbiji.1 posto u Srbiji). NPL su posebno visoki u Srbiji i Albaniji . i neke javne banke.5 posto u Crnoj Gori. i 22 posto u Crnoj Gori. 15. uglavnom kao posljedica prodaje loših kredita faktoring društvima i/ili matiĉnim bankama. 24 . Rezerve za kreditne gubitke. Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) 30 25 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 15 10 5 0 2007:Q1 2007:Q4 2008:Q3 2009:Q2 2010:Q1 2010:Q4 2011:Q3 Izvor: Centralne banke SEE6 . S tim na umu. ali to je naglo smanjeno u drugoj polovici 2011. Omjeri adekvatnosti kapitala u bankarskom sektoru su i dalje u većini zemalja solidni (u decembru 2011 iznosio je 13. naplate kredita.NPL-ovi (loši krediti) su i dalje na znaĉajno povišenom nivou. 27 posto u Bosni i Hercegovini. Javne i nadzorne vlasti trebaju ostati budne i paţljivo pratiti i stalno nanovo procjenjivati rizike i poduzeti pravovremenu akciju na bilo kakav znak slabosti sistema.

Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets . 25 .ROA) 4 3 2 1 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE) 30 20 10 0 0 -10 -1 -2 -3 -4 -5 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 -20 -30 -40 -50 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 Izvor: Centralne banke SEE6 . Izvor: Centralne banke SEE6 . Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke. kao procent ukupnih bruto kredita 12 Dec-08 10 Dec-09 Sep-11 Dec-10 Dec-11 Mar-11 Jun-11 8 6 4 2 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB Izvor: Centralne banke SEE6 .

stopa nezaposlenosti u SEE6.F.0 2.0 -2.5 -5.0 12. To znaĉi da bi sa nepromijenjenim modelom rasta trebalo pet godina snaţnog rasta od prosjeĉnih 5 posto ili više da bi došlo do znaĉajnog pada nezaposlenosti – oko 5 posto ukupno. Potom. Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6. Dalje.5 5. Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori su znaĉajno više nego u periodu prije krize. Procijenjena elastiĉnost nezaposlenosti u odnosu na rast u SEE6 zemljama je bila relativno niska.” prateći dokument za Izvještaj o regionalnom tržištu rada (Regional Labor Market report) koji je u pripremi.2 posto.5 -3 -8 0.12).09 (t=-2. nastavila je rasti tokom 2011 u nekoliko zemalja SEE6. za razliku od njih. Standardna greška za koeficijent rasta BDP-a je 0. nakon globalne krize. BJR Makedonija i Kosovo. Ista procedura je primijenjena i na procjene nezaposlenosti za Crnu Goru. do 2007. Ovo naglašava kritiĉnost pokretanja robusnog. Procjene za Srbiju i Crnu Goru su kombinirane u originalne KILM serije. Osjetljivost stope nezaposlenosti na rast je mnogo niža u zemljama SEE6 nego u EU10. veza rast-nezaposlenost je manje povoljna u SEE6 nego u komparativnim zemljama – a taj trend zabrinjava. stope nezaposlenosti u Srbiji.2 posto smanjenja stope nezaposlenosti (Slika 43).955 2 -7. oko -0. Stoga su one isključene. Procjene stopa nezaposlenosti preuzete su iz MOR-ove KILM baze podataka (preuzeti 4. radno-apsorbirajućeg rasta u SEE6 i potrebu za snaţnim politikama stabilizacije i strukturalnim politikama koje potiĉu rast. (2012). 26 .0 Annual growth in real GDP (%). Kao posljedica toga. Dalje. Izvori: R. 2000-10 7 Annual %-point change in unemployment rate.18). ove promjene odraţavaju strukturalne reforme koje su u Crnoj Gori i Kosovu dovele do znaĉajnog smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru. “Jobs in ECA. Potom je primjenom omjera omjer KILM Procjena na naše kombinirane procjene za 2008 izvršena prognoza za Srbiju i Crnu Goru od 1999 do 2007. 2000-10 Napomene: Broj zapažanja je 52. ali krećući sa vrlo visokog nivoa.5 -10. korištenjem omjer radne snage u Srbiji prema radnoj snazi zajedno u Srbiji i Crnoj Gori 2008. u prosjeku. donosi 0. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI Rast u zemljama SEE6 nije postigao efekte u smislu smanjenja visoke nezaposlenosti. Procjene rasta BDP-a su preuzete iz WDI (2011). unatoĉ smanjenja proizvodnje u BJR Makedoniji u 2009 (Slika 44). Ove su procjene kombinirane kako bi se izračunala ukupna vrijednost za Srbiju i Crnu Goru za 2008 do 2010. što znaĉi da jedan procent rasta. koja je generalno mnogo viša nego u ostatku Evrope i u EU10. Islam and A. Jednim dijelom.0 7. izračunate su procjene radne snage u Srbiji za 1999. Disagregirani statistički podaci procjenjivani su korištenjem slijedeće metodologije: procjene nezaposlenosti i radne snage na osnovu ankete radne snage za stanovništvo iznad 15 godina starosti dostupne su iz nacionalnih statističkih ureda.5 -12.5 10. 2000-10 y = -0. su uspjele smanjiti nezaposlenost u odreĊenoj mjeri. Zapažanja u Albaniji 200-02 su identificirani kao ekstremne vrijednosti (outliers) sa apsolutnom vrijednošću standardiziranog rezidua većeg od 2.2036x + 0.2.

79 posto u novembru 2011 – rekord otkad su uvedene ankete radne snage prije petnaest godina (Okvir 1). izmjerena stopa nezaposlenosti bila je stabilna na nivou od 31.2 posto u prva tri kvartala 2011. 10 Podaci iz LFS panela omogućuju razlaganje determinanti porasta nezaposlenosti. ĉetvrtina stanovništva iz te grupe je prešla iz statusa neformalne zaposlenosti na status neaktivnosti izmeĊu aprila 2008 i aprila 2009.8 posto u posljednjem kvartalu. Napomene: Korišteni su podaci iz najnovijih LFS iz 2011. doseţući nivo ud 23. došlo je i do znaĉajnog porasta nezaposlenih (više od 200. 8 LFS podaci za SEE6 su nisu skupljani dovoljno ĉesto u nekoliko SEE6 zemalja. Podaci za Albaniju potjeĉu konkurentne restrukturiranje i porast stope iz administrativnih izvora. Stope nezaposlenosti u Albaniji zasnivaju se na administrativnim izvorima. ali je potom porasla na 31.Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima) Izvor: Ankete radne snage (Labor Force Surveys -LFS) nacionalnih ureda za statistiku. IzmeĊu aprila 2008 i aprila 2011. Albanija i Kosovo nisu vršile LFS od 2009. tako da nije moguće uraditi potpuno aţuriranu analizu trţišta rada koja bi se odnosila na sve zemlje iz regije za 2011.000). 9 Slike se zasnivaju na definiciji „radno sposobnog stanovništva― starosti od 15 godina nadalje. 27 . pritiske.8 Na primjer. neaktivnosti. Porast neaktivnosti je bio posebno visok na poĉetku finansijske krize i meĊu neformalno zaposlenima.000). Podaci za Kosovo su iz 2009.10 U BJR Makedoniji. Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 Rast proizvodnje u 2011 nije pratio pad nezaposlenosti u većini zemalja SEE6 – naizgled ukazuje na rast bez novih radnih mjesta (Slika 45). ali i do smanjenja broja ekonomski aktivnog stanovništva (za oko 35. dijelom Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku. stopa nezaposlenosti u Srbiji raste i dalje. To odraţava kontinuirani gubitak zaposlenosti u industriji i uslugama u Srbiji. Napomena: Podaci za Kosovo 2010-2011 nisu dostupni.

ĉini se da je nezaposlenost mladih u tim zemljama još i veća. stopa nezaposlenosti meĊu nisko kvalificiranom radnom snagom je vrlo visoka – 37. a najniţa u Beogradu (20. Praćenje regionalne nezaposlenosti kvalitetnim i aţurnim podacima je vaţno u praćenju dešavanja na lokalnom trţištu rada i formuliranje odgovora politika. Nezaposlenost mladih (15-24) ne samo da je najveća u odnosu na sve druge dobne skupine. od 21.4 posto u Q4 2011). Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji Nezaposlenost je u SEE6 visoka.5 posto). i više od 70 posto onih u Srbiji posao traţe duţe od godinu dana. koja je najveća ekonomija u SEE6: nezaposlenost je najveća u jugoistoĉnom dijelu zemlja (26. dok se ĉini i da je podruĉje Kragujevca iskusilo smanjenje nezaposlenosti nakon dolaska velike FIAT-ove tvornice.Za razliku od nje.6 posto u novembru 2011). a biljeţi i najveći rast tokom 2011 – 9 procenata povećanje godina-na-godinu u Q4. i dalje na visokom nivou. Zanimljivo je da je znaĉajno povećanje nezaposlenosti zadnjih par godina je više pogodilo urbana podruĉja nego ruralna. u Crnoj Gori je došlo do trajnog pada stope nezaposlenosti tokom 2011.3 odnosno 30.9 posto u Q4. Iako nisu dostupni novi podaci za BiH i Kosovo. gdje zaposlenost doseţe vršnu vrijednost tokom ljetne turistiĉke sezone. nego je ona i rasla tokom 2011 u svim zemljama za koje su dostupni nedavni LFS. nezaposlenost mladih u Srbiji iznosila je 51. mada se podaci ne mogu dobiti. podruĉje Beograda je trpjelo posebno negativne posljedice zadnjih mjeseci. TakoĊer. ali Crna Gora zapošljava znaĉajan broj radnika-migranata tokom ljetne turistiĉke sezone.8 posto) za osobe koje traţe posao sa srednjom školom. kad je nezaposlenost povećana za 2 posto od aprila do novembra 2011. Više od 80 posto osoba koje traţe posao u BiH i Crnoj Gori. ukljuĉujući nezaposlenost mladih. stopa nezaposlenosti u Srbiji je najveća (26. Na primjer.3 procenata. 28 . ali to nije sluĉaj i sa Srbijom.5 posto) je prestigla tradicionalno visoku ruralnu nezaposlenost (21. Na Kosovu od 2009 nije raĊena LFS. Situacija je vjerojatno sliĉna i u drugim zemljama. To. Kao rezultat toga. Za razliku od njih.4 posto u Q4 2011). a podaci za Albaniju trenutno nisu dostupni korisnicima od iste godine.2 posto u Q1 na 18. suprotno nekim percepcijama. kada je nezaposlenost iznosila 27. Izvor: Osoblje Svjetske banke. Iako se ovo treba kvalificirati preliminarnom napomenom da je potrebno provjeriti sluţbene podatke o nezaposlenosti u BJR Makedoniji u smislu pokrivenosti i preciznosti. nezaposlenost mladih dostiže alarmantan nivo. urbana nezaposlenost u 2011 (25. U BJR Makedoniji i Crnoj Gori.9 posto u novembru 2011. Najnoviji LFS u BiH obavljen je u aprilu 2011. što ima uništavajući efekat na ljudski kapital. BJR Makedonija ima najvišu izmjerenu stopu nezaposlenosti mladih (59. Isto tako. Biti bez posla duţi vremenski period ima negativne posljedice na vještine i radne sposobnosti ljudi. U pojedinim zemljama. stope nezaposlenosti su dosta neravnomjerne u Srbiji. Nezaposlenost meĊu osobama sa niskim nivoom stručnosti (samo sa osnovnim obrazovanjem ili manje) je i dalje veća nego kod kvalificiranih radnika u BJR Makedoniji i Crnoj Gori. iako stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori pokazuje veliku sezonsku promjenjivost.8 posto). nema sumnje da je nezaposlenost.6 posto (0. ali je još viša u pojedinim regijama koji bi mogli iziskivati posebnu paţnju vlada kao „vruće taĉke― visoke nezaposlenosti i socijalnih napetosti. Još jedan problem je to što je veliki procent nezaposlenih u SEE6 iz kategorije dugoročno nezaposlenih.4 procentnih poena više nego u 2010). nakon koje slijedi Crna Gora (39.

U BJR Makedoniji. umanjuje njihove izglede da naĊu posao u budućnosti. Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) 110 105 100 95 90 85 80 BiH Macedonia. Prema ovim podacima. godine. FYR Montenegro Serbia Kosovo Albania Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Podaci iz administrativnog izvora predstavljaju dopunske. BJR Makedonija je zabiljeţila najstrmiji pad registriranih nezaposlenih (oko 13 posto y-o-y). Loša strana toga jeste što su ti podaci. i u konaĉnici moţe dovesti do toga da osoba koja traţi posao postane neaktivna. aţurirane informacije. 29 . U Crnoj Gori. i ne mogu se usporeĊivati sa regijom s obzirom na razlike u metodologiji i kvalitetu s obzirom na razlike u metodologiji i kvaliteti. na kategoriju starosti od 25 do 49 godina otpada većina smanjenja uĉešća. ono je historijski niţe nego u zemljama EU 10. registrirana nezaposlenost je porasla u Bosni i Hercegovini i Srbiji za oko 2 posto tokom 2011. stopa nezaposlenosti ostaje visoka na oko 20 posto. godine. što bi moglo biti relevantno ako se ekonomska aktivnosti zaposlenost povrate. ali to je bilo uglavnom posljedica administrativnih promjena (digitalizacije baze podataka nezaposlenih). ali sliĉno kao i na Kosovu.opet. Na Kosovu je broj registriranih nezaposlenih bio stabilan do decembra 2011. s druge strane. Stopa uĉešća (aktivnosti) opala je tokom 2011 u ĉetiri zemlje SEE za koje su dostupni podaci o LFS 2011 (Tabela 5). To bi moglo opisati kao privremeni gubitak uĉešća. kada je poĉeo naglo opadati. Osim nezaposlenošću. što je u skladu sa širom slikom oslikanom gore u tekstu. SEE6 su opterećene i niskom stopom učešća na tržištu rada. u principu manje pouzdani od LFS. Sve zemlje SEE6 prikupljaju neke podatke o trţištu rada iz administrativnih izvora (Slika 46). Ipak. koje u velikoj mjeri potvrĊuju već oslikanu sliku trendova nezaposlen osti. za Albaniju i Kosovo administrativni podaci su jedini dostupan izvor za praćenje dešavanja na trţištu rada tokom zadnje dvije godine. Pad u Crnoj Gori i Srbiji je posljedica smanjenja uĉešća starije populacije (50+ u Crnoj Gori i 55+ i Srbiji). Ovaj trend implicira trajan gubitak radne snage s obzirom da osobe starije od 50 godina obiĉno imaju teškoća u vraćanju na trţište rada. i ovo je uglavnom bila posljedica promjene regulative. a dodatno je smanjena u 2011. U Albaniji (koja objavljuje samo kvartalne podatke) broj registriranih nezaposlenih osoba ostao je konstantan tokom 2011.

broj ljudi koji su izgubili posao je i dalje veći od broja onih koji su našli posao.8 37.0 55. povećavajući broj izgubljenih radnih mjesta od 2008 na 560. godine. u odnosu na posljednji 38 kvartal 2010.3 68.8 Referentni period 2009 Q4 2009 Q4 Novembar April BiH 44. Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) u 2011. vidi Tabelu 5). 35 Stopa zaposlenosti BJR Makedonije se 34 mijenjala tokom cijele 2011. godine i 33 završila na nivou od 38. U Crnoj Gori. Crnu Goru i Srbiju.7 47.3 Muškarci 73.8 44. 41 stope zaposlenosti nisu primjetno 40 porasle (Slika 47). koja je sliĉna onoj koja postoji u EU zemljama (14 procentnih poena.3 55.9 procenta (nešto niţa nego u aprilu 2010).3 posto u novembru 2011. Iako je BDP povećan izmeĊu dva i tri posto u ĉetiri SEE6 zemlje prema LFS podacima.3 26.000. U Srbiji. iako se ne raspolaţe najnovijim podacima. da bi se povratila u 37 naredan dva kvartala samo da bi opet pala 36 (ispod 39 posto) u zadnjem kvartalu 2011. stope zaposlenosti su 30 . Crna Gora i Albanija imaju najmanju razliku izmeĊu stopa uĉešća ţena i muškaraca.7 66. BJR Kosovo Crna Gora Srbija 61.Rodni dispariteti u stopama uĉešća su i dalje evidentni u svim zemljama SEE6. LFS koji je u BiH raĊen u aprilu 2011.5 47. a posebno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Jaz izmeĊu spolova u druge ĉetiri zemlje je veći od jaza koji postoji u većini zemalja EU10.9 Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku.4 46.2 53. Sve u svemu.5 posto na kraju 32 Q4 2011 (najniţa stopa u posljednjih šest mjeseci).1 41.9 56. na 35. razliĉiti pokazatelji trţišta rada u SEE6 potvrĊuju da je ekonomski rast tokom perioda oporavka 2010-2011 bio uglavnom „bez radnih mjesta―.6 32. Stopa zaposlenosti je pala Izvor: Anketa radne snage Nacionalnih ureda za statistiku. procjenjuje stopu zaposlenosti na 31. u procentima Stopa aktivnosti Albanija Makedonija. 39 zaposlenost se smanjila za 3 procentna poena u Q1 2011. Prema raspoloţivim LFS podacima za Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) BJR Makedoniju.8 Ţene 51. po spolu. kao što je bio cijelo FYR Macedonia Montenegro Serbia vrijeme od poĉetka globalne ekonomske krize 2008-9.

5 2. Nasuprot tome. a pale su u Crnoj Gori (Slika 49). ali to je sezonski efekt isplate bonusa (npr. 11. što ukazuje da je gubitak radnih mjesta bio koncentriran u industriji.000 radnih mjesta u periodu april do novembar: 24.5 3. 10. Skok je u decembru bio još viši. poljoprivredi i graĊevinarstvu.5 0. S druge strane.000 radnih mjesta koja su otvorena u trgovini na veliko i preprodaji. U BJR Makedoniji.700) – uz napomenu da je pad broja zaposlenih u graĊevinarstvu i poljoprivredi u najvećoj mjeri sezonske naravi. Srbija je zabiljeţila najveći jaz izmeĊu rasta proizvodnje i zaposlenosti: BDP je porastao za 3 posto 2011. mada je oporavak zapošljavanja bio sporiji. Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) 3. Ne iznenaĊuje što slabi rezultati trţišta na općem nivou dovode do smanjenja realnih naknada. U zemljama koje redovno rade LFS. zaposlenost u uslugama je blago povećana zbog novih 5. Tamo je zaposlenost odraţavala rast BDP-a u prvoj polovici 2011. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.5 -1. Otvaranje novih radnih mjesta je izgubilo zamah u trećem kvartalu iako je BDP i dalje nastavio biljeţiti rast na y-o-y osnovi.0 0.000 u graĊevinarstvu. Ekonomija Srbije je izgubila 57.5 procentnih poena11 (Slika 48).000 radnih mjesta svaka. moţda odraţavajući promjenu koja je u toku u toj zemlji i koja ekonomiju preusmjerava u pravcu usluga i turizma. trinaesta 11 Promjena stope zaposlenosti koja se raĉuna kao razlika od godine do godine (y-o-y) izmeĊu stopa zaposlenosti.5 do 11.5 posto niţa nego 2010. Došlo je do otvaranja odreĊenog broja radnih mjesta u sektorima obrazovanja i energetike. 31 . sektori koji su pretrpjeli najteţe posljedice u smislu zapošljavanja su graĊevinarstvo (gotovo 7.000 radnih mjesta u posljednjem kvartalu 2011.900). Mjeseĉna plaća u Srbiji biljeţi najveće povećanje y-o-y u januaru 2012 (7.3 posto). poljoprivreda (5.5 -2.0 SRB MKD GDP growth MNE Empoyment change BiH 1 0 -1 Q1 GDP growth Q2 Employment change Q3 3 2 6 5 4 Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Industrija i poljoprivreda u Crnoj Gori.0 2. dok je stopa zaposlenosti bila 1. i usluge veletrgovine i maloprodaje (3.000 u poljoprivredi. Albanija i Kosovo ne objavljuju mjeseĉne podatke o plaćama.smanjene za 0. gdje je izgubljeno 7.0 1. kultura i rekreacija. kao i prehrana i ugostiteljstvo biljeţe porast od 2. obrazovanje. godine.000 odnosno 2.0 -0. i 9.5 1.0 -1. Godine 2011. dok se u uslugama evidentira povećanje zaposlenosti.000 u sektoru finansijskih usluga. dodatni uvid se moţe steći promatranjem uzorka zapošljavanja po sektorima. uglavnom zbog sezonskih utjecaja. Samo BJR Makedonija objavljuje kvartalne podatke i za BDP i za zaposlenost (od LFS). nominalne plaće su porasle u Srbiji i Bosni i Hercegovini i marginalno u BJR Makedoniji. u procentima.000 radnih mjesta).000 u veletrgovini i maloprodaji.

potrošnja na aktivne programe trţišta rada je i dalje mnogo niţa nego u komparativnim zemljama.2 poto doprinosa za Fond Rada (koje plaćaju poslodavci). posebno nezaposlenosti mladih. Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (Active Labor Market Policies -ALMP) u povećanju zaposlenosti U vrijeme ekonomskog pada. BiH. U budućnosti. iako su neke zemlje tokom zadnje dvije godine uvele odreĊene politike kako bi suzbile rast nezaposlenosti. eksperimentiranje na osnovu dobrih meĊunarodnih praksi (Okvir 2). ali sa faznom implementacijom u sektorima tekstila i prerade koţe.5 posto. aktivne politike trţišta rada (active labor market policies -ALMP) imaju potencijal da unaprijede djelovanje trţišta rada tako što će pojaĉati potraţnju ili unaprijediti ponudu radne 32 . investicijske klime i otvaranja radnih mjesta. Aktivne politike trţišta rada (ALMP) su i dalje nedovoljno razvijene u ovoj regiji. TakoĊer. Albanija. sam obim nezaposlenosti i drugi problemi vezani za trţište rada koji su razmatrani gori ukazuju da bi ove zemlje trebale razmotriti agresivnije mjere rješavanja problema nezaposlenosti. a zabiljeţile blagi porast u Bosni i Hercegovini. Pokazatelji koji opisuju investicijsku klimu ukazuju na to da radna regulativa ostaje problematiĉna i element socijalne zaštite (posebno u BiH) i da daju poticaje ljudima da ne traţe aktivno posao. dok je BJR Makedonija utvrdila minimalnu naknadu 2011 (koja je utvrĊena kao 39 posto nacionalne prosjeĉne plaće). i moţda. To bi moglo ukljuĉivati proširenje mjera i programa koji su se pokazali efikasnima i uĉinkovitima u okviru ukupnih budţetskih ograniĉenja. nije bilo većih promjena politike zapošljavanja tokom 2011 i u prvom kvartalu 2012. Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) 130 125 120 115 110 105 100 95 90 BiH Macedonia. Crna Gora je dodala 0. Minimalna plaća se primjenjuje na nekoliko sektora. Kosovo i Srbija nisu usvojile nikakve izmjene svoje radne legislative.4 posto niţi u januaru 2012 (y-o-y). meĊutim.plaća). FYR Montenegro Serbia Izvor: Nacionalni uredi za statistiku Unatoĉ velikoj nezaposlenosti i problema na trţištu rada. plaće su ostale na istom nivou u Srbiji. U realnom smislu. Realne plaće su se smanjile u Crnoj Gori. zemlje trebaju postići mnogo veći napredak u smanjenju ograniĉenja trţišta rada. Nominalni rast u Bosni i Hercegovini iznosio je 4. dok je prosjek u BJR Makedoniji bio 0. I nešto što je jednako vaţno.

Srbija takoĊer primjenjuje pilot „sve na jednom mjestu― za pomoć sa gotovinskim naknadama (transferima). a ne i na druge). Programi obuke u uĉionici i uz rad su se pokazali ne posebno povoljnim u kratkom roku. posebna kategorija naknada za demobilisane borce u BiH) mogla bi implicitno stvoriti prepreke za ukljuĉivanje na trţište rada.: (i) zamjena subvencioniranih za nesubvencionirane radnike (de facto re-alokacijom radnih mjesta na radnike koji imaju koristi od tih programa. Na primjer. dok savjetovanje u zapošljavanju unaprjeĊuje uparivanje potraţnje i ponude. dok se smatra da su programi pomoći u traţenju posla generalno imali povoljan uĉinak. Sve se jaĉi naglasak stavlja na pomaganje ljudima da smanje svoju ovisnost o gotovinskim naknadama i da promoviraju svoju zaposlivost. prekvalifikacije. a neke troše ĉak 1 posto BDP-a (Austrija i Belgija) Dokazi o uĉinkovitosti ALMP u SEE6 su još uvijek malobrojni. Programi socijalne pomoći u regiji su dobro usmjereni. ALMP mogu varirati od subvencija na plaću do podrške pokretanju posla. i ukloniti prepreke aktiviranju koje su implicitne u njihovim sistemima socijalne zaštite. za razliku od onih kojima je teţe naći posao. savjetovanja o poslu i pomoći u traţenju posla.snage – ali one nisu ĉarobni metak. Srbija je 2010 na ALMP potrošila samo 0. Nedavno izvršena meta-analiza djelotvornosti 199 nedavno provedenih ALMP izvuĉenih iz 97 studija provedenih u periodu 1995-2007 pokazuje da su programi subvencioniranog zapošljavanja u javnom sektoru relativno neuĉinkoviti. Na primjer.17 posto BDP-a 2008. ali pokazalo se da je njihov relativni utjecaj pozitivniji nakon dvije godine. (ii) davanje subvencija poslodavcima koji su zapošljavali radnike ĉak i kada nema tih programa. MeĊunarodni dokazi ukazuju na to da su neke ALMP djelotvornije od drugih. OECD zemlje sa mnogo manje izraţenim problemom nezaposlenosti troše u prosjeku 0. socijalnom skrbi i uslugama zapošljavanja. Srbija i Kosovo su uvele ALMP poput javnih radova koji su usmjereni na dugoroĉno nezaposlene korisnike pomoći kao zadnjeg utoĉišta. Za razliku od njih. Potrebno je izvršiti dodatne procjene uĉinka ALMP u SEE6. javnih radova. Crnoj Gori i Kosovu. Moderna tehnologija (e-uparivanje i korištenje mobilnih telefona) nudi nove mogućnosti za smanjenje informativne asimetrije i olakšanje uparivanja odgovarajućih zaposlenika i poslodavaca. 33 . obuka unaprjeĊuje kvalitetu ponude radne snage. Mjere poput subvencija na plaću ili javnih radova najĉešće utjeĉu na potraţnju za radnom nagom. MeĊunarodno iskustvo pokazuje da ove intervencije mogu biti skupe. ali neki od njih (npr.1 posto BDP-a. Nedavno izvršena evaluacija subvencija za samo-zapošljavanje u Srbiji ukazuje na pozitivan utjecaj na zapošljavanje i plaće. a Crn Gora 0. i mogu imati neţeljene posljedice. i (iv) privlaĉenje najlakše zaposlivih osoba koje traţe posao u program. MeĊutim. ili ĉak uĉinkovite. Na osnovu njih. (iii) otpuštanja zaposlenih izvršena u okviru nekog od ovih programa nakon što period vaţenja subvencije istekne. ljudima je dopušteno da rade i zadrţe svoj status korisnika socijalne pomoći. kao npr. BJR Makedonija je izdvojila 0. BJR Makedonija ima uvjete vezane za rad i usluge posredovanja u zapošljavanju za osobe koje traţe socijalnu pomoć.37 posto za istu godinu.4 posto BDP-a u zemljama OECD-a. zemlje bi trebale ojaĉati upravljanje ALMP-jevima. u Srbiji. SEE6 troši relativno manje na ALMP nego zemlje EU. nisu sve ALMP efikasne. posebno u kratkoroĉnom razdoblju (1 godina).

Podaci iz ove baze su standardizirani.G.0 Kosovo 85.8 42.5 USD dnevno.4 8. a gotovo 6 miliona u siromaštvu prema metodologiji ECAPOV.5 81.1 13. Procjenjuje se da u SEE6 1. 12). Sliĉno se odnosi i na ekstremno siromaštvo.9 14. u Albaniji i BJR Makedoniji smanjenje siromaštva pratila je povećana koncentracija broja siromašnih koji ţive u umjerenom siromaštvu. SIROMAŠTVO. ECAPOV je baza podataka anketa domaćinstava za sve zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije.4 Siromaštvo (US$ 5 / dan) Albanija 64. nivo cijena PPP u Bosni i Hercegovini su mnogo niţe nego kod susjeda tako da ako koristimo prosjeĉni nivo cijena koje su bitno više nego što se sada procjenjuje. Kosovo i Albanija imaju najveću učestalost. uĉestalost siromaštva je ubrzano opadala prije 2008.0 Srbija 5.9 46.7 Izvor: ECAPOV-a baza podataka. Nasuprot tomu.5 i 5 / dan). i one koji ţive u umjerenom siromaštvu. Stopa siromaštva za Bosnu i Hercegovinu je vjerojatno znaĉajno podcijenjena zbog problema sa procjenom PPP za ovu zemlju.3 Bosna i Hercegovina 1. one koji ţive u ekstremnom siromaštvu sa manje od 2.5 USD PPP.0 2.7 87. Procjene zasnovane na nacionalnim metodologijama nude sliĉne trendove. Kako je navedeno u dokumentu Svjetske banke (2009) Zaštita siromašnih tokom globalne krize: 2009 Aţurirani podaci o siromaštvu u BH. a ova osjetljivost na nivo cijena je osnova za oprez pri tumaĉenju ovih ppp rezultata (str.9 16.5 Kosovo 45. 13 U Bosni i Hercegovini postoje sumnje u kvalitetu PPP podataka iz 2005.1 1.4 0.5 milion ljudi ţivi u ekstremnom siromaštvu.7 Crna Gora 3. BJR 7. U smislu trendova koji se odnose na regiju u cjelini. Ekstremno siromaštvo koje se definira kao ţivljenje na manje od 2.2 Makedonija.5 20.5 / dan) Albanija 18.6 9.1 Bosna i Hercegovina 11.3 1.8 1.4 1. SEE6 zemlje su heterogene u smislu uĉestalosti i trendova siromaštva. Makedoniji nalaze se meĊu sedam najviših u Evropi. (%) 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ekstremno siromaštvo (US$ 2.1 17.8 2. Albaniji.3 14.7 32. godine. ne iznenaĊuje što profil siromaštva u SEE6 odraţava zabrinjavajuću sliku i trendove na trţištu rada.0 10.1 37. NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA S obzirom da je posao bilo gdje na svijetu onaj kljuĉ koji vodi iz siromaštva.1 36. 12 Od ukupnog broja stanovnika koji se procjenjuje na gotovo 19 miliona.0 2. gdje je potrošnja po glavi izmeĊu PPP USD 2.13 . TakoĊer.5 Crna Gora 25.1 36.1 16. izmjerene stope siromaštva u Bosni i Hercegovini su vjerojatno bitno podcijenjene. 34 .8 2.12 SEE6 imaju veće stope siromaštva i nezaposlenosti nego druge zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije: meĊunarodno usporedive stope siromaštva na Kosovu. a procjene siromaštva se prave u skladu sa ustaljenom metodologijom koja omogućuje usporedbe zemalja.7 Srbija 28. siromaštvo se definira kao ţivot sa manje od pet USD dnevno. Ovo ukupno smanjenje uĉestalosti siromaštva u Crnoj Gori i Srbiji se odnosilo na sve grupe siromašnih (npr. BJR 32.4 27. Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010. a Srbija i Crna Gora najniţu (Tabela 6).0 13.7 Makedonija.3 16.6 20.3 62. a na osnovu postojećih anketa. potaknuta robusnim ekonomskim rastom i povećanjem prihoda.

Ipak.5 miliona ljudi ili 7. U regiji SEE6 kao cjelini. dok je stopa ekstremnog siromaštva 2009 bila ispod 2 posto. ali više nego u zemljama EU10 ili MIC-CIS.15 SEE6 se povoljnije usporeĊuju sa Zemljama niskog prihoda u Zajednici neovisnih drţava (LIC-CIS)16. Opet je usporedba povoljnija u odnosu prema mnogo siromašnijoj regiji LIC-CIS. 35 . Crna Gora i Srbija). (npr. Godine 200914 oko 1. Iako je svih šest zemalja registriralo pozitivan rast realnog BDP-a u 2010. (Slika 50). prodajom aktive). ţive neposredno iznad praga ekstremnog siromaštva (sa PPP US$ 2. Tadţikistan. Mada nepostojanje najnovijih podataka oteţava procjenu preciznog utjecaja nedavne finansijske krize na SEE6 u cjelini.5/dan) Izvor: ECAPOV baza podataka. stope ekstremnog siromaštva su se povećale izmeĊu 2008 i 2009. U tri zemlje za koje su na raspolaganju podaci za 2009 (BJR Makedonija.5 . Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) Uĉestalost ekstremnog siromaštva (PPP US$ 2.4 miliona ljudi. Azerbajdţan. ukidanjem štednje. Ovo odraţava kontinuirane probleme na trţištima rada i povećano opterećenje domaćinstava i time potaknute strategije za nošenje sa situacijom. BJR Makedoniju i Srbiju. Stope siromaštva u SEE6 se ne mogu povoljno usporeĊivati sa ostatkom regije Evrope i Centralne Azije. gdje je 2009 ĉetvrtina stanovništva još uvijek ţivjela ispod praga ekstremnog siromaštva. raspoloţivi podaci za BJR 14 15 Ovo je posljednja godina za koje su podaci o siromaštvu dostupni u većini zemalja ECA regije.8 posto stanovništva u SEE6 ţivjelo je ispod praga ekstremnog siromaštva. uĉestalost siromaštva u SEE6 je još uvijek znaĉajno veća nego u MIC-CIS i EU10 zemljama. na primjer. Regionalne procjene ECAPOV-a za odreĊenu godinu zasnovane su na stvarnim podacima za neku zemlju kad su ti podaci dostupni.5/dan) Uĉestalost siromaštva (PPP US$ 2. uĉestalost siromaštva je sliĉna ECAPOVim procjenama za Istoĉnu Evropu i Centralnu Aziju. Sliĉni modeli se primjenjuju i na distribuciju umjerenog siromaštva u zemljama SEE6. ukazuju na to da unatoĉ ekonomskom oporavku. gdje više od 40 posto stanovništva ţivi sa US$2.5-5/dan) tokom 2009.. Gruzija. što je blizu ukupnim procjenama za regiju Istoĉne Evrope i Centralne Azije. dostupni podaci za Crnu Goru. odnosno 23 posto stanovništva u SEE6.Globalna finansijska kriza zaustavila je ili preokrenula ovaj napredak: rast nezaposlenosti nakon krize praćen je rastom siromaštva. uĉestalost siromaštva i dalje raste.5-5/dan. Dodatnih 4. Kirgistan i Moldavija. u skladu sa negativnim rastom BDP-a 2009. Projekcije izraĊene na osnovu podataka iz ranijih godina koriste se za godine gdje podaci ankete nisu dostupni 16 LIC-CIS zemlje su Armenija.

U sve ove tri zemlje GIC otkriva da je magnituda smanjenja potrošnje u 2009 u odnosu na 2008 bila najveća na niţem dijelu distribucije blagostanja kad je nastupila kriza. ne samo na donjem dijelu distribucije kojeg identificira linija siromaštva. itd. na primjer. u Crnoj Gori je u vremenu 2009-2010 došlo do obratnog modela rasta potrošnje. za koje je pad izraţeniji. siromašni su podnijeli najveći teret nedavne ekonomske krize u odnosu na ostatak društva. Za razliku od njih. Uĉinak rasta (odnosno krize) na ukupnu distribuciju mogu se analizirati Krivuljama uĉestalosti rasta (Growth Incidence Curves -GIC). Ovo se pribliţava aproksimaciji istinskog rata potrošnje koje bi domaćinstvo moţda imalo kada nema panel podataka koji prate isto domaćinstvo u vremenu. Crna Gora i BJR Makedonija Serbia 2008-2009 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median Serbia 2009 . BJR Makedoniju i Crnu Goru. Sliĉna je slika i u BJR Makedoniji. koliko za drugi percentil odozdo.2010 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median 2 Annual growth rate % Annual growth rate % -2 -6 -10 -14 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -14 -10 -6 -2 2 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 17 GIC se radi na osnovu dvije ankete domaćinstava za koje se rangiraju zapaţanja od najsiromašnijeg do najbogatijeg. Paneli na slici 51 navode GIC za 2008-2009 za Srbiju. Novonastali ekonomski oporavak nije promijenio ukupnu sliku.Makedoniju. ali je obim smanjenja potrošnje i dalje veći na donjem dijelu distribucije. Jednostavno reĉeno. rast potrošnje bio je negativan za većinu domaćinstava.17 Gledajući ukupnu raspodjelu blagostanja moţe se steći uvid u to što se dešava. U periodu od 2009 do 2010 u Srbiji. osim najviših 10 posto distribucije. Trendovi distribucije prihoda tokom globalne krize su takoĊer bili nepovoljni.). Srbija. 36 . Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta. Crnu Goru i Srbiju ukazuju da porast siromaštva u SEE6 tokom 2010 i 2011 moţe potaći divergenciju stopa siromaštva u odnosu na zemlje EU10. Ovo se koristi za razradu varijacija potrošnje u razliĉitim anketama za svaki percentil distribucije (odnosno koliko je porasla potrošnja za najniţi procent. gdje se primjećuje veći rast na niţem nivou spektruma blagostanja (otprilike donjih 10 posto) i umjereni pad za sve druge.

a manje od jedne petine odraslog stanovništva smatra da kriza nije imala nikakvog utjecaja na njihovo domaćinstvo. imala ili veliki ili priliĉan utjecaj. EBRD. Ovakvi podaci su prikupljani u drugim krugu Ankete Ţivota u tranziciji (Life in Transition Survey -LiTS II) u drugoj polovici 2010. gdje 40 posto odraslih ispitanika navodi da je kriza na njih imala veliki utjecaj. i te procjene mogu opet imati povratni utjecaj na ukupnu ekonomsku i društvenu klimu i ekonomske odluke i izglede dugoroĉnog rasta. Ovo je vaţno jer socijalno i blagostanje domaćinstva inherentno ovisi od subjektivnih i društvenih 0 20 40 60 80 100 procjena šireg ekonomskog i društvenog okruţenja. Ova „objektivna― slika siromaštva i nejednakosti koja se zasniva na podacima o distribuciji moţe se dopuniti informacijama o Slika 52: Percepcija uĉinka krize percepciji utjecaja krize na regiju i strategijama How much was your HH affected by the crisis? koje su se koristile u odnosu na nju (Slika 52). U svih SEE6 zemalja. koju su zajedno pripremili EBRD i Svjetska banka. 2010.Montenegro 2008-2009 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median Montenegro 2009-2010 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median 20 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -40 -20 0 1 20 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 FYR Macedonia 2008-2009 20 20 FYR Macedonia 2009-2010 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -40 -20 0 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -60 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -60 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 Izvor: Osoblje Svjetske banke. najvećim u Srbiji. oko 60 posto odraslih osoba navode da je kriza na njih (% of adults) A great deal A fair amount Just a little Not at all Montenegro Albania Kosovo BiH FYROM Serbia Source: LiTS II. Uĉinak se ĉini Izvor: LITS 2010. Svjetska banka. U svim zemljama udio 37 .

iako je smanjenje plaća/broja sati rada bio na bliskom drugom mjestu. Svjetska banka. U Albaniji i BJR Makedoniji gubitak posla bio je drugi najĉešće navoĊen put nakon smanjenja plaća/broja radnih sati (Slika 53). smanjeni dotok doznaka (koje su u toj zemlji posebno visoke) imao je malo prominentniju ulogu. Srbiji i BJR Makedoniji. or internet 70 50 40 30 20 10 0 BiH Kosovo Albania Serbia FYROM Montenegro Source: LiTS II. Srbiji i Crnoj Gori. Ovo podrţava blisku povezanost izmeĊu trţišta rada i blagostanja u SEE6. uĉestalost ovih ekstremnijih strategija nošenja sa krizom kao što je smanjenje potrošnje osnovnih namirnica. Izvor: LITS 2010. U svim zemljama osim Bosne i Hercegovina. Slika 52: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 53: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom Main crisis coping mechanisms (% of adult population) Main crisis impact pathways (% of crisis-affected population ) Reduction in wages or hours Job loss or closed business Reduced flow of remittances Additional work undertaken Reduced consumption of luxury goods Reduced consumption of staple foods Stopped buying medications / postponed doctor visits Reduced vacations 70 60 Reduced consumption of alcohol / cigarettes Delayed utilities payments / cut TV. 2010. drugi najĉešći mehanizam prijenosa bio je smanjenje doznaka. odlaganje lijeĉenja ili odlaganje plaćanja komunalija veća je u donjem tercilu potrošnje. 60 50 40 30 20 10 0 BiH Montenegro Albania Serbia Kosovo FYROM Source: LiTS II. potrošnju luksuznih roba i nekih izbornih usluga (Slika 54). Dalje. u Crnoj Gori.stanovništva koji je znaĉajno pogoĊen ili priliĉno pogoĊen bio je sliĉan u svim tercilima potrošnje – uĉinak krize jednako su osjetila siromašna i bogata domaćinstva. i gotovo 70 posto stanovništva BJR Makedonije. kriza je utjecala na više od potrošnje luksuznih roba – veliki dio stanovništva u svim zemljama (a posebno u Srbiji i BJR Makedoniji) navode smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica. 38 . prvo i prije svega. najvaţniji put prenošenja utjecaja krize na rast siromaštva bio je smanjenje naknada ili radnih sati – što je navelo više od 50 posto stanovništva pogoĊenog krizom. U Bosni i Hercegovini. MeĊutim. Ovakvu strategiju nošenja sa krizom navodi gotovo pola stanovništva Bosne i Hercegovine. Na Kosovu. Da bi izašli na kraj sa krizom. Oko petine stanovništva u Albaniji i BJR Makedoniji navode da su morali prestati kupovati lijekove ili odloţiti posjete lijeĉniku. phone. 2010. EBRD. domaćinstva su smanjila. oko 40 posto stanovništva navodi da su morali odloţiti plaćanje raĉuna za komunalije ili ukinuti TV. telefon ili Internet.

Najvaţniji zakljuĉci ove procjene bili su da odrţavanje djelotvorne zaštite sa smanjenim ukupnim sredstvima nakon krize iziskuje znaĉajne reforme: (i) (ii) (iii) da se smanji potrošnja na naknade zasnovane na pravima (bez imovinskog cenzusa). Bosna i Hercegovina je se nalazi meĊu onim zemljama Evrope i Centralne Azije koje najviše troše. da se poveća korištenje i obuhvat socijalne pomoći na osnovu imovinskog cenzusa. Samo BJR Makedonija troši više na naknade po osnovu imovinskog cenzusa nego na kategorijske programe. razlog za ovakav rezultat – kad bi se one smanjile na regionalni prosjek od 0. mada su reforme iz 2008 povećale udio programa koji ne iziskuju imovinski cenzus. i da se poveća njihova fleksibilnost i responsivnost na krize i udare. Potrošnja na socijalnu pomoć je neravnopravna.4 do 0. najveći dio sredstava ide na kategorijske programe. Springer. dok je u isto vrijeme došlo do smanjenja prihoda vlade. zdravstvo i obrazovanje. Boryana and Ramya Sundaram (2011) ―Social Safety Nets in the Western Balkans: Design. da se smanje negativni poticaji za zapošljavanje koji su ugraĊeni u socijalnu pomoć zadnjeg izbora. ukupna potrošnja na socijalnu pomoć u Bosni i Hercegovini bi se izjednaĉila sa prosjekom u SEE6.8 procenat BDP-a u odnosu na prosjeĉnu potrošnju od 1.9 posto BDP-a 2010.Otreţnjujući nalazi pokazatelja siromaštva i nejednakosti i anketa LITS bi trebali navesti kreatore politika u zemljama SEE6 da zastanu i zapitaju se: „što se moţe uĉiniti?―18 Percepcija velikog udjela stanovništva koji se mora nositi sa krizom tako što smanjuje potrošnju osnovnih namirnica i izdvajanja za zdravstvo ukazuje na to da zemlje SEE6 imaju teškoća da uspostave efikasne sisteme za odgovor na krizu. Bosna i Hercegovina je uoĉljiv izuzetak: sa 3. potraţnja za naknadama za nezaposlenost i socijalnom pomoći povećala se. Konkretnije:  Javna potrošnja na socijalnu pomoć u smislu udjela u BDP-u u zemljama SEE6 je na nivou koji je usporediv sa ostatkom Istoĉne Evrope i Centralne Azije (1. kako se ĉini. Tokom 2000. ali nedavna teška ekonomska kriza postavlja izazov sposobnostima vlade da zaštiti siromašne i ugroţene. Nedavno izvršena evaluacija mreţe socijalne zaštite u SEE6 dovela je do zakljuĉka da su neke od njih reagirale fleksibilnije od drugih.5 posto BDP-a.7 posto BDP-a u svim zemljama u regiji. Tokom krize i nakon nje. kategorijske naknade su konzistentno apsorbirale veći dio izdvajanja za socijalnu pomoć u odnosu na naknade koje se odobravaju na osnovu imovinskog cenzusa.  18 Gotcheva.33 posto BDP-a usmjerenih na socijalnu pomoć u 2008-2009 i još više – 3. Mjere socijalne sigurnosti bi trebale imati kljuĉnu ulogu u tim odgovorima. New York 39 . Implementation and Performance‖ The World Bank Washington DC. Rashodi naknade za demobilizirane borce su. forthcoming in Ruggeri Laderchi and Savastano ―Poverty and Exclusion in the Western Balkans: new directions in poverty and analysis‖. što je dovelo do pritisaka da se smanji potrošnja na socijalnu zaštitu.

nego i invaliditet. gdje odraţava veliku uĉestalost siromaštva i koncentraciju potrošnje na manji broj programa naknada. naknade socijalne zaštite nisu jako velikodušne u odnosu na minimalnu plaću – variraju od 7 do 20 posto minimalne plaće (sa izuzetkom Crne Gore.7 posto BDP-a). Generalno. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je relativno visoka u Crnoj Gori (blizu 0. gdje Albanija biljeţi najveću potrošnju (0. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je vrlo niska u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Dok kad se mjeri kao dio post. SEE6 više troše na invalidske naknade nego druge zemlje Evrope i Centralne Azije. U isto vrijeme. a Crna Gora ima najveću stopu rasta potrošnje na invalidske naknade zadnjih godina.9 posto BDP-a) u regiji. Obuhvat je izuzetno nizak ĉak i u zemljama koje imaju višestruke programe socijalne zaštite koji su kreirani da zaštite i da ublaţe višestruke rizike koji su vezani ne samo za siromaštvo. Velikodušnost ovih naknada znaĉajno varira od jedne zemlje SEE6 do druge.5 posto BDP-a) kao i u BJR Makedoniji. gdje iznose 75 posto). socijalna pomoć ima solidnu preciznost u ciljanju. a najviša na Kosovu (više od 0. ili povećanje broja ovisne djece u obitelji.transferne potrošnje korisniĉkog domaćinstva ova velikodušnost izgleda relativno velika u usporedbi sa shemama socijalne zaštite koji pruţaju sliĉnu zaštitu u ECA. privremenu nezaposlenost zbog brige za novoroĊenĉe. ali nizak obuhvat (najveća pokrivenost je 40 posto donjeg kvintila za sigurnosnu mreţu Kosova). 40 . što dovodi do programa manjeg obima sa uskim pokrićem i velikim greškama iskljuĉivanja.  Prioriteti potrošnje se razlikuju od zemlje do zemlje.

H.

IZGLEDI ZA 2012-13

SEE6 ulaze u razdoblje usporenog rasta i teţih prilagodbi. Prosjeĉan rast 2012 u SEE6 se oĉekuje na nivou od 1.1 posto u odnosu na 2.2 posto 2011. S obzirom na oĉekivanja slabog rasta 2012 za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, posebno, ove tri zemlje neće doseći nivo pred-kriznog realnog BDP-a do 2013. godine. Ekonomski izgledi eurozone, na koju se SEE6 posebno oslanjaju kad se radi o potraţnji izvoza, doznake i FDI su bolji nego što su bili prije šest mjeseci, ali i dalje postoje znaĉajni rizici. Posebno je potrebno spomenuti da će oporavak SEE6 zaostajati za drugim zemljama u tranziciji i razvoju koje imaju globalne veze koje su manje centrirane na Evropu. Fiskalne prilagodbe će se morati nastaviti pod teţim okolnostima, kao i napori da se sprijeĉi da nivo javnog duga postane neodrţiv. Rast kredita će vjerojatno ostati slab, a finansijski sektor, sve više ovisan od lokalnih depozita kako se nastavlja smanjenje dugova evropskih banaka (deleveraging) morat će se u isto vrijeme baviti povećanim nivoom NPL-ova (loših kredita). Prvi kvartal 2012 bio je posebno teţak za SEE6. Nasuprot globalnom oporavku rasta industrijske proizvodnje, industrijska proizvodnja u ovoj regiji je pogoĊena istovremeno smanjenjem potraţnje u Evropi za uvozom, kao i teškim zimskim uvjetima koji su paralizirali cijelu regiju tokom februara 2012. Dalje, rast globalnih cijena nafte će dodatno usporiti ekonomsku aktivnost, kao što će uĉiniti i smanjenje dugova (deleveraging) bankovnog sektora Evrope – proces koji se intenzivirao nakon kraja 2011. Kako se ekonomski izgledi za 2012 poĉinju pogoršavati, malo je vjerojatno da će u kratkoroĉnom periodu doći do odskoka u zapošljavanju. Sa projiciranim rastom BDP-a od 1.1 posto 2012, izgledi za znaĉajan rast zaposlenosti su mali. Visoko-frekventni podaci o industrijskoj proizvodnji i maloprodaji ukazuju na isti zakljuĉak (Slika 55-56). Spor rast kredita, nedostatak znaĉajnog fiskalnog prostora za investicije koje bi generirale zapošljavanje, kao i slabi izgledi za izvoz ukazuju na dalje pogoršanje uspješnosti trţišta rada. MeĊutim, znaĉajne strane direktne investicije bi mogle dovesti do preokreta na lokalnim trţištima rada, ali s obzirom na slab i neizvjestan izgled Evrope, vjerojatnost da će se ostvariti ovakav scenarij je niska. Uzeti zajedno, ovi trendovi impliciraju da će zemlje SEE6 ostati na dvostrukom kolosijeku rasta tokom 2012. Zemlje koje imaju visok nivo duga i oslanjale su se uglavnom na vanjsku potraţnju za oporavkom (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, i u odreĊenoj mjeri, Albanija) će se suoĉiti sa sporim rastom ove godine, dok će BJR Makedonija i Kosovo imati bolji, mada još uvijek niţi rast nego 2011 (Tabela 7). Ovo je u skladu sa daljim smanjenjem tekućeg raĉuna 2012-13, što odraţava dijelom fiskalnu konsolidaciju koja je u toku.
Tabela 7: Izgledi za rast zemalja SEE6
2012 1.6 0.5 4.0 2.0 0.5 0.5 1.0 Realni rast BDP-a (%) 2013 2.5 1.5 4.1 3.2 1.5 3.0 2.6

ALB BIH KOS MKD CG SRB SEE6

41

Slika 54: Industrijska proizvodnja (3m/3m, procent Slika 55: Maloprodaja (Jan 2010 = 100, bez SP) promjene, bez SP)

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izgledi za rast izvoza SEE6 tokom 2012 su i dalje pozitivni, mada na umjerenom nivou od 8 posto, pod pretpostavkom da ne doĊe do daljeg produbljivanja krize Eurozone. Ovo je unatoĉ najnovijem svoĊenja na umjereniji nivo ili ĉak pada y-o-y nakon prvih mjeseci godine, uglavnom zbog teške zime i privremenog utjecaja euro krize. U svakom sluĉaju, oĉekuje se da će rast uvoza biti umjeren na nivou od oko 5 posto tokom 2012. god., ĉime se implicira slabija potraţnja koja je posljedica smanjenog ekonomskog rasta i daljeg suţavanja deficita vanjskog tekućeg raĉuna. Unatoĉ pogoršanom okruţenju za FDI uzrokovanom krizom u Eurozoni, SEE6 ostvaruju koristi od jednog broja novih investicija koje su nedavno najavljene (npr. BJR Makedonija, Srbija). Dugoroĉniji izgledi za FDI su i dalje pozitivni. MeĊutim, postoje evidentne razlike izmeĊu zemalja. Srbija je u januaru 2012 doţivjela znaĉajan odliv kao posljedicu kupovine manjinskog udjela u drţavnom telekomu Grĉke OTE; ali oĉekivanja za 2012 su da će priliv FDI u Greenfield investicije biti sliĉna onom tokom 201. Kosovo oĉekuje da će FDI osjetiti poticaj od prodaje telekoma (PTK) poĉetkom 2013. Jedan primjer kako se FDI mogu koristiti za proširenje lokalne izvozne baze je BJR Makedonija: ulaskom dvije velike kompanije za auto-dijelove 2007. godine, izvoz komponenti za automobilsku industriju postao je vaţan dio izvoza iz te zemlje. Sve zemlje osim Kosova i Albanije imaju relativno visok nivo vanjskog duga, gdje su Crna Gora, i u manjoj mjeri Srbija, zagazili u podruĉje rizika. Iako se dio duga odnosi na sluţbene kreditore, on predstavlja rizik prenošenja ukoliko se pristup trţištu dodatno suzi. Ipak, većina ovog duga dospijeva nakon 2012, a u dosta sluĉajeva 2015 ili kasnije. Kratkoroĉno, vlada Crne Gore bi se mogla suoĉiti sa rizikom da mora platiti ranije garancije koje je dala za kredit od 90 miliona eura za tvornicu aluminija, koje dospijevaju. S obzirom na vanjsko i regionalno okruţenje, budući rast kredita će vjerojatno u najboljem sluĉaju biti umjeren, i pratiti rast lokalnih depozita kao novog dominantnog
42

izvora finansiranja, i moţe biti i gori ukoliko doĊe do pogoršanja krize u Eurozoni. Produţenje perioda oteţanog pristupa kreditima moţe proisteći od povećane averzije matiĉnih banaka da se oslone na finansiranje banaka i ograniĉenja transfera unutar grupe izmeĊu matiĉnih banaka i njihovih supsidijarnih banaka u ECA-i. Sporiji rast kredita ostavlja problem dugoroĉnog finansiranja rasta privatnog sektora. Pojedine manje banke se suoĉavaju sa velikim izazovima, i to bi moglo izvršiti pritisak na već uzak fiskalni prostor. Na primjer, u Srbiji je drţava od dvije male domaće banke zatraţila dokapitalizaciju, a druga domaća banka biljeţi velike gubitke 2011. godine, koji su joj zbrisali kapital i sada je pod privremenom upravom, sa mogućnošću dokapitalizacije od strane drţave. Bez proaktivnog i kooperativnog pristupa, NPL-ovi će vjerojatno ostati na povišenom nivou, što će dodatno usporiti ekonomski oporavak. Stope NPL-a u većini zemalja ove regije su visoke. To utjeĉe na kvalitetu aktive bankarskog sektora, rezultate poslovanja i troškove pozajmljivanja. Lošiji ekonomski izgledi za regiju znaĉe da će zajmoprimci koji ne mogu vraćati kredit i dalje biti u situaciji da se bore za opstanak i da će vrijednost kolaterale ostati na deprimiranom nivou još neko vrijeme. Brzo rješavanje NPL-a nosi obećanje da će se ukloniti vaţan faktor koji usporava ekonomski rat u SEE6 zemljama, ali to će iziskivati proaktivan i kooperativan pristup19. Javne finansije će i dalje biti izloţene pritiscima u cijelom podruĉju SEE6 tokom preostalog dijela 2012 i tokom 2013. Sa izuzetkom Crne Gore, koja namjerava deficit smanjiti na 2.5 posto BDP-a 2012, a dodatno smanjiti u srednjoroĉnom razdoblju, fiskalne prilagodbe koje se trenutno predviĊaju u drugim zemljama SEE6 su skromne. Srbija je planirala ukupnu prilagodbu od 0.6 posto BDP-a tokom dvije godine (iako ovo tek treba da usvoji nova vlada), dok je Albanija zacrtala da riješi deficit od 3 posto BDP-a tokom 2012. BJR Makedonija namjerava zadrţati nepromijenjen deficit od 2.5 posto BDP-a. Kosovo, u skladu sa svojom solidnom fiskalnom pozicijom, povećava deficit kako bi omogućio veća izdvajanja za kapitalne rashode. Projicira se porast deficita u Bosni i Hercegovini tokom 2012, nakon korekcija koje su potrebne da bi se stvorio fiskalni prostor za dolazeće otplate. TakoĊer, pretpostavke koje su u osnovi dijaloga o fiskalnim politikama u većini zemalja SEE6 ukljuĉuju i umjerenu recesiju u Eurozoni poĉetkom 2012, nakon kojega slijedi ubrzan oporavak. U takvom okruţenju, jedan konzervativniji pristup sa bolje razraĊenim mjerama zaštite bi bio pogodniji s obzirom na već ranije u ovom izvještaju opisane ekonomske rizike jer bi oni mogli imati dalji negativni uĉinak na prihode i dostupno finansiranje.

19

Izvor: Beĉka inicijativa koordinacije evropskih banaka: radna grupa o NPL u Centralnoj, Istoĉnoj i Jugoistoĉnoj Evropi) (European Banking Coordination ―Vienna‖ Initiative: Working Group on NPLs in Central, Eastern and Southeastern Europe).

43

Uvaţavajući rizike vanjskog okruţenja. Osim toga. rizici domaćeg duga takoĊer rastu. Iako konkretan nivo duga za svaku specifiĉnu zemlju zavisi od niza varijabli. ne poduzmu li se znaĉajne korektivne mjere. BJR Makedonija i Srbija) denominiran je ili fiksiran za stranu valutu.‖ IMF WP/10/232). vjerojatno bi prudentan nivo bio bitno niţi20 i vlasti u tim zemljama trebaju razviti kredibilne srednjoroĉne do dugoroĉne fiskalne strategije koje će dovesti do stabilizacije i smanjenja javnog duga. 21 Rashodi za kamate su u prosjeku 1 posto BDP-a u zemljama SEE6. ĉime se daje osnova za valutni rizik. Javni dug u Albanija. Suoĉena sa znaĉajnim fiskalnim pritiscima i visokim nivoom duga i sa postojećim politikama. na primjer. kao i rizik neusklaĊenog dospijeća. Sa rastućim nivoom duga. Strogom 20 Sve više jaĉa novi konsenzus da prudentan nivo duga za napredne zemlje ne bi trebao biti veći od 60 posto BDPa. javni dug će i dalje rasti tokom 2012. ovo su široki pokazatelji koji bi mogli posluţiti kao grubo mjerilo (vidi. ukljuĉujući SEE6 – 40 posto BDP-a. Osim toga.1 posto BDP-a. nedavni radni papir MMF-a koji su izradili Baldacci. meĊutim. vlasti u SEE6 trebaju još jednom razmisliti o tome koji bi se nivo javnog duga mogao smatrati odrţivim. uz istovremeno poboljšanje strukture javnih rashoda prebacivanjem teţišta na kritiĉna ulaganja u infrastrukturu. i Albanija i Srbija će. velike promjene teĉaja valute bi mogle imati znaĉajan utjecaj na fiskalnu solventnost. Još jedan razlog je taj što će fiskalna konsolidacija koja oĉekuje mnoge od ovih zemalja dodatno smanjiti fiskalni prostor. IZAZOVI POLITIKA Glavni kratkoroĉni izazov politika za SEE6 je fiskalna politika i dug. Iako je teĉajni rizik nešto ublaţen relativno visokim nivoom rezerve i generalno solventnom pozicijom prema vani. što će uĉiniti da SEE ostanu ranjive. Osim toga.‖ Finanse & Development. samo se od Crne Gore oĉekuje da će uspjeti smanjiti nivo duga u ovom razdoblju. znaĉajan dio javnog duga u zemljama SEE6 (Albanija. Ovo se ne moţe dovoljno naglasiti. December 2010. Maastichtški kriterij od 60 posto BDP-a koji se obiĉno smatra odrţivim zasnovan je na bitno drugaĉijim pretpostavkama vezanim za ekonomsko okruţenje u odnosu na one sa kojima se suoĉavaju zemlje SEE6. sa tek manjim poboljšanjem oĉekivanim u 2013. Proces prilagodbe će morati uznapredovati u nekim zemljama SEE6 koje trenutno imaju viši nivo javnog duga (Albanija. Crna Gora i Srbija). gdje su rashodi za kamate 2011 iznosili 3. 44 . Crna Gori i Srbiji je u proteklim godinama na ne neodrţivoj putanji pa će stoga morati izvršiti mnogo jaĉe korektivne radnje. ovo u kritiĉnoj mjeri ovisi od implementacije ambiciozno planiranih fiskalnih prilagodbi. i sa i dalje znaĉajnim rizicima. a za zemlje u razvoju. Jedan razlog zbog kojega je situacija u SEE6 drugaĉija jeste da se ove zemlje sve više udaljavaju od koncesionog pozajmljivanja prema trţišnom finansiranju koje povećava troškove duga i smanjuje rok dospijeća. će probiti gornju granicu zaduţenosti od 60 posto BDP-a (Albanija) odnosno 45 posto BDP-a koje su utvrĊene njihovom domaćom legislativom. sa povećanim oslanjanjem na relativno plitka domaća trţišta. Dalje. pitanja pristupa trţištu i strukture duga sa kojima ţive zemlje SEE6 danas. alternativna mjera – javni dug kao procent godišnjih prihoda vlade – je iznad prosjeka EU10 (Tabela 8). Bosna i Hercegovina. Gupta i Mulas-Grandos:―Getting Debt Under Control. kao i ―Restoring Debt Sustainability After Crisis: Implications for the Fiscal Mix. Kao rezultat toga.I. sa izuzetkom Albanije. iako je javni dug izraţen kao procent BDP-a još uvijek niţi nego u komparabilnim zemljama EU10. U osnovnom scenariju. iako su tekući troškovi servisiranja duga još uvijek podnošljivi21. oĉekuje se njihov dalji rast.

Sama prilagodba nije dovoljna: s obzirom na plitka domaća trţišta kapitala. zemlje SEE6 moraju nastaviti jaĉati svoje okvire upravljanja javnim finansijama (PFM). Albanija. ukljuĉujući smanjenje fiskalnog deficita i nivoa duga. a i Crna Gora razmatra zakon kojim će se uvesti gornja granica nivoa duga. 2011 Javni dug. IFI mogu pomoći tako što će omogućiti finansiranje pod povoljnijim uvjetima dok se ne pokrene ekonomski oporavak i poboljšaju se uvjeti za pristup finansijskim trţištima. trebaju se sagledati još jednom kako bi se osiguralo da se stabilizira nivo javnog duga i da se u odnosu na njega pokrene trend smanjenja.6 1. restrukturiranje rashoda. % BDP-a Plaćanje kamata. Dobivanje boljih kreditnih uvjeta će iziskivati primjenu kredibilnih fiskalnih programa za jaĉanje fiskalnih i ekonomskih temelja. Sa izuzetkom Bosne i Hercegovine.8 7.1 BIH 84. Dugoroĉno.7 3. SEE6 će se suoĉiti sa povećanim rizicima. takva prilagodba moţe predstavljati izazov i iziskivati donošenje teških politiĉkih odluka. % prihoda vlade Potrebe za finansiranjem. blisko pratiti i agresivno raditi na smanjenju nagomilanog duga i tokovima budţetskih i poreznih dugovanja. ali i dalje imaju spreadove veće od 500 bps.7 8. Uvaţavajući sve ove fiskalne institucije.0 0.9 24. u globalnom okruţenju koje ima averziju prema riziku.strukturom rashoda u više zemalja SEE6. ĉiji je Moody's rejting malo opao na B3. mnoge SEE6 će se morati okrenuti pozajmljivanju izvana da bi finansirale svoj deficit i otplatu duga tokom ovog teškog razdoblja. U suprotnom.3 0. BJR Makedonija i Crna Gora nametnule su fiskalna ograniĉenja koristeći dokumente nivoa strategija.5 10. ali sa povećanjem dugovanja. % BDP-a ALB 227. zemlje SEE6 su do sada uspijevale izbjeći smanjenje kreditnog rejtinga. Većina zemalja SEE6 su usvojile neki vid formalnih ograniĉenja nivoa javnog duga. U takvom okruţenju.4 Izvor: Procjene osoblja Banke na osnovu podataka koje su dostavila ministarstva finansija i MeĊunarodni monetarni fond Napomena: Kratkoroĉni dug prikazan na bruto osnovi kod raĉunanja potreba za finansiranjem. jaĉi razvoj domaćeg trţišta je potreban kako bi se restrukturirao nagomilani dugoroĉni dug u instrumente sa duţim dospijećem i ublaţio rizik od povećanog oslanjanja na domaće trţište. Kao prvi korak.7 2.0 MK 108.2 14.0 1. postavlja se pitanje uĉinkovitosti tih fiskalnih pravila i okvira za upravljanje javnim finansijama. ukljuĉujući i rizik prenošenja i rizik pristupa trţištu. SEE6 imaju priliku da ostvare dinamiĉan „zlatni rast― i to će biti vezano za oporavak i 45 . Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga.6 0.5 SRB 116. Kosovo i Srbija su formalno postavile gornje granice vladinog duga kroz fiskalne zakone. ĉuvara politika koji blisko prati i procjenjuje fiskalna dešavanja i politike. i promoviranje reformi sa ciljem unaprjeĊenja konkurentnosti. ciljevi prihoda i izvori finansiranja se moraju realno procijeniti i kreirati mjere prihoda i rashoda tako da izravnaju uĉinak okruţenja sporijeg rasta. U isto vrijeme. Srbija je osim toga uspostavila Fiskalni savjet. ukljuĉujući rezervne obaveze. Ovim se znaĉajno pojaĉava rizik prenošenja sa kojima se i inaĉe suoĉavaju zemlje SEE6. dobro bi bilo da izbliza prate dugovanja privatnog sektora i da blisko suraĊuju sa monetarnim vlastima na jaĉanju finansijske discipline. BJR Makedonija planira reviziju javnog duga na ciljnu vrijednost od 30-35 posto BDP-a.8 CG 151. TakoĊer. srednjoroĉne fiskalne strategije. i pod pretpostavkom da neće doći do katastrofiĉnog kolapsa u kratkom roku. Dalje u budućnosti.7 KOS 18.

a napredak u smislu smanjenja siromaštva će se obnoviti ako se uredno riješi grĉka kriza. ako se vlasti budu drţale prudentnih fiskalnih politika i politika javnog duga. Gledajući evropsku budućnost SEE6 – nakon ovog teškog kratkoroĉnog razdoblja – postoje razlozi za optimizam. i ako se snaţna paţnja posveti dugom naslijeĊu potreba za strukturalnim reformama koje su razmatrane u posljednjem SEE RER. Tu spadaju tvrdoglavo visoke stope nezaposlenosti. tendenciju emigracije najobrazovanijih ljudi. trţište rada. I tada. i starenje stanovništva. U noti koja slijedi o „Zlatnom rastu― i izgledima za njegovo postizanje u zemljama SEE6. Ovakve politike – fokusirane na investicijsku klimu. 46 .same Evrope. reforme javnog sektora i institucija – bit će jako potrebne da se suoĉi sa upornim izazovima u ovoj regiji. Ali oporavak će biti svjetliji i neposredniji izgled. dugoroĉne stope rasta SEE6 vjerojatno se neće vratiti i odrţati na nivou koji su imale neposredno prije krize. posebno meĊu mladima. ovaj izvještaj navodi razloge za optimizam i predlaţe politike koje su potrebne da bi osigurale ostvarenje tog potencijala. ako se izbjegne produţeni utjecaj na investicije koje podrţavaju rast u narednim kvartalima.

koji analizira evropski ekonomski model u šest tematskih podruĉja: trgovina i finansije. U pogledu rada. U njoj se razmatraju kljuĉna ekonomska dešavanja u Evropi iz dugoroĉne perspektive. Kosovo. kojeg je izradio Ured glavnog ekonomiste Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju – na primjer zemalja SEE6. a većina zemalja u regiji se danas suoĉava sa visokim nivoom nezaposlenosti i relativno niskim stopama uĉešća. MeĊutim. 47 . Najvaţnije poruke su slijedeće:  Povećana trgovinska i finansijska integracija posluţili su kao velika „mašina konvergencije― – smanjenje prihodovnog jaza prema razvijenim „jezgrenim― zemljama EU – za zemlje koje su se ranije pridruţile Evropskoj Uniji (EU). isti „voz konvergencije― ĉeka i nove zemlje kandidate za EU koje se nalaze meĊu SEE6. rast zaposlenosti u SEE6 i dalje zaostaje. posredovanje u zapošljavanju i obuku. U pogledu upravljanja. dominantna potrošnja na socijalnu zaštitu). Ova bilješka predstavlja adaptaciju nedavno objavljenog Izvještaja o zlatnom rastu (Golden Growth Report -GGR). a poslovno okruţenje je generalno poboljšano. iako postoji dosta sliĉnosti izmeĊu SEE6 i Zapadne Evrope (npr. Ali ove koristi nisu automatske. trošak otpuštanja) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. izmeĊu ostalog. i rad i upravljanje. U principu. ukljuĉujući postignuti napredak i izazove sa kojima se suoĉava regija SEE6 u pogledu kljuĉnih tematskih podruĉja koje pokriva GGR – konvergenciju prihoda. TakoĊer. što ukazuje na neophodnost reformiranja rada i upravljanja (odjeljak IV). veliĉina vlade je relativno manja u SEE6. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA22 UVOD A. poduzetništvo i inovacije. Bosnu i Hercegovinu. ali uloga inovacije i istraţivanja i razvoja u sektoru poduzetništva je i dalje jako ograniĉena (Odjeljak III). reforme trţišta rada (npr. trgovine i finansija. Unatoĉ napretku u outputima i produktivnosti koji je postignut od poĉetka 1990-tih. Bilješka prilagoĊava kljuĉne poruke i implikacije politika za šest zemalja Jugoistoĉne Evrope (SEE6): Albaniju. smanjenje krutosti zapošljavanja i otpuštanja. one će se materijalizirati samo ako se usvoje odgovarajuće politike i reforme (vidi odjeljak II dalje u tekstu). Reiser and Richter 2012). Zemlje SEE6 su osjetile napredak u rastu produktivnosti od poĉetka 1990-ih.2. SEE6 se suoĉavaju sa mogućnošću jedne od najgorih demografskih tranzicija u narednih nekoliko decenija   22 Ova bilješka se zasniva na nedavnom izvještaju Svjetske banke „Zlatni rast― (Gill. poduzetništvo i inovacije. Za objašnjenje drugih grupa zemalja koje se koriste u ovoj Bilješci vidjeti Aneks I. i dalje su od kritiĉnog znaĉaja za rješavanje izazova dugoroĉne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. povlaĉi implikacije i lekcije iz zemalja SEE6 u smislu dugoroĉnih reformi razvojnih politika u budućem razvoju. rad i upravljanje. Crnu Goru i Srbiju. BJR Makedoniju.

smanjenjem radne snage. Ovakav plan je rezimiran u zakljuĉnom odjeljku (Odjeljak V). 48 . Reforma socijalne zaštite i zdravstva bi danas bila od kritiĉnog znaĉaja za zemlje iz ove regije kako bi bile spremnije za demografsku tranziciju i starenje stanovništva sutra. zemlje SEE6 koje ţele iskoristiti potencijal „Zlatnog rasta― suoĉavaju se sa zajedniĉkom politikom da se mašina konvergencije odrţi u pogonu tako što će se pokrenuti povećani trgovinski i finansijski tokovi sa jedne strane.  I na kraju.– sa starenjem stanovništva. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. i migracijom prema vani – što sve predstavlja veliki problem za socijalnu zaštitu i penzione sisteme. a sa druge strane izvršiti reforma rada i upravljanja.

koja je zadnja godina za koju su bili dostupni potpuni podaci za korištenje u ovoj analizi (Slika 57). uz relativno nisko uĉešće kapitalnih roba i izvoza modernih usluga. Ova bliţa integracija sa Zapadnom Evropom donijela je sa sobom ekonomske koristi. a Albanija i Bosna i Hercegovina su potencijalni kandidati.5 procenata BDP-a). EU15 i Zemalja istoĉnog partnerstva. Vaţno je reći da ovu mašinu konvergencije uglavnom pokreće trgovina i finansije.371 u 2000 na US$13. TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 Zemlje SEE6 postaju integriranije sa Zapadnom Evropom i svijetom. Rajan. ĉime se ukazuje da ova regija ima još dobar put pred sobom u smislu iskorištavanja izvoza visoke vrijednosti. Srbiji je odobren status kandidata u februaru 2012. sofisticiranost izvoza iz SEE6 za poluproizvode je i dalje niţa nego kod EU11 kao grupe. 49 . koji donosi posebne koristi u obliku povećanih trgovinskih i finansijskih tokova. MeĊutim. Gill. Razlog za to je jasan: stvarno ili ĉak izgledno ĉlanstvo u EU sluţi kao sidro za meĊunarodne investitore (Stojkov i Zalduendo. 2011). iako se ĉini da je ta veza jaĉa za EU12 nego za SEE6. godine. VIdi: Prasad. i potiĉe rast prihoda i konvergencija (prema nivou EU). Što je vaţno spomenuti. Ali u izvozu SEE6 još uvijek dominiraju proizvodi koji iziskuju nisku struĉnu spremnu i proizvodi koji iziskuju intenzivno korištenje prirodnih resursa (Kathuria. nego i sofisticiranost roba koje se izvoze u EU15 je unaprijeĊena u periodu od 2000 do 2008 godine. te performanse su manje od EU11.23 ĉime se daje doprinos rastu manje bogatih ekonomija Evrope. kapital u Evropi teĉe „nizbrdo―. Zemlje SEE6 su znaĉajno povećale svoju vanjsku trgovinu i sofisticiranost te trgovine. 2008). Raiser i drugi (2012) navode da je smanjenje vaţnosti izvoza u EU15 dijelom vezano za manji rast BDP-a u zemljama EU15. Iako SEE6 kao regija ima bolje performanse od EU15 Jug. BJR Makedonija i Crna Gora postale su sluţbeni kandidati za prijem u Evropsku Uniju (EU) 2005. odnosno 2010. ukljuĉujući jaĉe trgovinske i finansijske veze i konvergenciju prihoda. Postoji snaţna veza izmeĊu strane štednje i ekonomskog rasta u zemljama-kandidatima za EU.od razvijenih ka zemljama u razvoju – za razliku od ostatka svijeta.075 2008. . Izvoz u i iz SEE6 je postao sofisticiraniji tokom posljednje decenije: u prosjeku je sofisticiranost izvoza u EU15 kad se radi o poluproizvodima porasla sa US$8. Analiza sastava izvoza (Slika 58) ukazuje da su izvozom iz SEE6 u 2009-10 dominirali poluproizvodi (12. and Subramanian (2007) ili Gourinchas and Jeanne (2009).4 posto BDP-a) i tradicionalne usluge (10.B. Ne samo da je udio izvoza iz SEE6 prema EU15 porastao. 23 U drugim regijama ĉini se da kapital ne teĉe „nizbrdo―’.

Zbog dostupnosti podataka. 1996–200824 Exports 16 14 12 10 8 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 18 16 14 12 10 1996 1998 2000 EU15 EU15 Imports 2002 2004 World 2006 2008 Trade in intermediate goods of: EU11 with EU15 SEE with EU15 World World BGR+ROM with World with Napomena: EU11 ne ukljuĉuje Bugarsku i Rumunjsku pošto su one prikazane odvojeno. Slika 57: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15. medijana za SEE6 u 1996-2002 i 2008 odnosi se na Albaniju i BJR Makedoniju. Bosna i Hercegovina (18. poluproizvode i kapitalne robe ne ukljuĉuje Kosovo i Crnu Goru. SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) Napomena: Zbog dostupnosti podataka.6 posto BDP-a) i Srbija (15. srednja vrijednost. gdje je PRODY mjera nivoa „sofisticiranosti― svakog izvoznog sektora. Podaci za izvoz i uvoz usluga u Dansku datiraju iz 2004. EU11. Izvor: Ujedinjene nacije. MMF. Podaci za uvoz poluproizvoda u Bugarsku nisu dostupni. EXPY za izvoz odreĊene zemlje se raĉuna kao izvozom ponderirana prosjeĉna vrijednost PRODY za tu zemlju. BJR Makedonija je bila najveći izvoznik potrošaĉkih roba (11. i WDI. prosjek SEE6 za potrošaĉke robe.8 posto BDP-a) su bile lideri u regiji u smislu izvoza poluproizvoda. u hiljadama USD. MeĊu zemljama SEE 6.Slika 56: EXPY za poluproizvode.6 posto BDP-a). a u 2003-07 na Albaniju. a Crna Gora je bila najveći izvoznik tradicionalnih usluga 24 EXPY mjeri sofisticiranost izvoza/uvoza tako što vrši procjenu produktivnosti izvozno/uvozne korpe zemlje. Vidi: Hausmann. Bosnu i Hercegovinu i BJR Makedoniju. na osnovu UN Comtrade. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke. 50 . Hwang and Rodrik (2007).

Tokovi kapitala su već bili znaĉajni tokom ranih 2000 (Slika 3. regija je privukla najveći dotok FDI izraţen kao procent BDP-a (6. Crna Gora je imala najveći udio dotoka FDI u odnosu na BDP (17. Ovakvi finansijski tokovi su sa svoje strane dodatno proširili obim sredstava koja su na raspolaganju za davanje kredita. a najniţi u Albaniji (38 posto) i Kosovu (37 posto). omjer kredita privatnom sektoru prema BDP-u bio je najviši u Crnoj Gori (67 posto BDP-a). a većinu dotoka predstavljale su FDI (Slika 3). Kad se radi o finansijama. ali su stvarali i nove rizike. MeĊu zemljama SEE6. nakon koje je slijedila Albanija (6. moderne usluge nisu prešle pet posto BDP-a u zemljama SEE6. 2012). ali je porastao sa 25 posto 2005. kapitalni tokovi u SEE6 bili su jednaki kao oni prema EU11. Ipak. Rezultat je bio da je 2009.8 posto BDP-a).8%). ali na manjem u odnosu na uvoz EU15 Kontinentalne i EU 11. ali su dodatno porasli u periodu neposredno prije krize (Slika 3.9 posto BDP-a). i a njihov je nivo posebno nizak u Bosni i Hercegovini (0. Uvoz kao udio BDP-a ostao je na višem nivou nego u EU15 Jug.8 posto BDP-a). nakon koje je slijedila Albanija (15. na 49 posto 2010. i krediti privatnom sektoru u Evropi u nastajanju su znaĉajno porasli (Slika 4). Tokom 2010. 51 . Izvoz modernih usluga je bio jako skroman u zemljama u regiji. ĉime se potakao ekonomski rast i prihodovna konvergencija. većina FDI sredstava je došla u formi finansijskih ulaganja u bankarski sektor. desni panel). Uĉešće stranih banaka varira od 70 posto u BJR Makedoniji do 93 posto u Albaniji i Bosni i Hercegovini. i u Zemljama istoĉnog partnerstva.7% BDP). lijevi panel). tokovi kapitala su podrţavali rast. Što se tiĉe izvoza. Bosna i Hercegovina je bila regionalni lider u uvozu potrošaĉkih roba i poluproizvoda.(22 posto BDP-a).1 % BDP) i Drţava istoĉnog partnerstva (3.4% BDP-a). godine više od 80 posto ukupne aktive banaka u SEE6 bilo u stranom vlasništvu (Claessens and van Horen. Sastav uvoza bio je sliĉan onome kod EU 15 Jug i Zemljama istoĉnog partnerstva. rast kredita privatnom sektoru izraţen kao procent BDP-a stagnirao je u periodu 2000-2004. BJR Makedonija (4. i u uvozu u SEE6 dominirali su poluproizvodi (22. koji je bio daleko veći nego EU11 (2. sa relativno niskim udjelom modernih usluga. U periodu 2001-08.1 posto BDP-a) i Srbija (4 posto) bile su lideri meĊu SEE6 u izvozu modernih usluga. U SEE6. MeĊu ekonomijama SEE6. i nije prelazio pet posto BDP-a u 2009-2010. MeĊu zemljama SEE6. dok je Albanija imala najveći uvoz tradicionalnih usluga. Isto tako.9 posto).

posluţili kao „motori konvergencije― za SEE6 (Slika 59). i 21 posto nivoa u EU11. prtn. Što se tiĉe trgovine. prtn. 52 . prtn. „LAC― oznaĉava Latinsku Ameriku i Karibe.6 posto nivoa za EU15 Sjever i Kontinental. i buma potrošnje. još je dug put. prema tome. a FX je devizni teĉaj.‖ se odnosi na zemlje EU kohezije. Ekonomije u ovoj regiji će trebati jaĉe iskoristiti prilike za trgovinu i finansijske integracije koje nudi Zapadna Evropa i ostatak svijeta kako bi mašina konvergencije ostala upaljena. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovana na Gill. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makroprudencijalnih politika. ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). iako su finansijski dotoci u bankarski sektor bili korisni. BDP po glavi stanovnika u SEE6 danas je samo 6. Što se tiĉe finansijske integracije. izmeĊu ostalog. Procent BDP -a. Iako je došlo do konvergencije prihoda u SEE6 (u pravcu nivoa EU15) u posljednjih 15-ak godina. Ovo će iziskivati. na US$1933 u 2010) i za 46 posto veći nego u 2000. Raiser. and others (2012). East Asia LAC EU15 EU Coh. vlasti će trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora.Slika 58: Tokovi kapitala. change Napomena: ―EU coh. mada je tada konvergencija bila mnogo manja nego u EU 11 (Slika 60). godine (sa US$916 1995. ―E. prilike se uglavnom nalaze u povećanju sofisticiranost izvoza. balona aktive. CA oznaĉava tekući raĉun. EU11 SEE E. i kretanja u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. BDP po glavi u 2010 se u prosjeku više nego udvostruĉio u odnosu na nivo 1995. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama. Povećana trgovina i tokovi kapitala su. EU11 SEE E. prosjek za period vrijednosti medijane grupe 2001-2004 24 20 16 12 8 4 0 -4 -8 -12 -16 EU15 EU Coh.‖ se odnosi na Zemlje istoĉnog partnerstva. East Asia LAC 2005-2008 FDI Portfolio Other Total Capital Flows CA Balance FX Reserves. Indeks BDP po glavi stanovnika (EU15 Sjever i Kontinental =100) ukazuje da je konvergencija postojala od 2000.

53 . Izvor: Svjetska banka: Indikatori svjetskog razvoja (World Development Indiators -WDI) 2011.Slika 59: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100). SEE6 and Eastern Partnership 25 20 15 10 5 0 EU11 SEE Eastern Partnership Napomena: Podaci se odnose na razliĉite periode za pojedine zemlje: Kosovo (2000-2010) i Crna Gora (1997-2010). 1995-2010 EU11.

Odraţavajući 54 .5 hiljada konstanti 2005 US$). iznoseći 15 posto u odnosu na oko 20 posto u EU 11 i EU 15 Jug. Prema Svjetskoj banci (2012). Godine 2012 je trebalo u prosjeku 22 dana u zemljama SEE6 da se osnuje firma. koja je druga po veliĉini nakon Zemalja istoĉnog partnerstva (6. na 5 u 2012. Ukupna investicija je blizu 1 milijarde EUR.6 posto). Godine 2011. osnivanje firme u SEE6 bilo je najteţe od svih evropskih zemalja. Institucije u SEE6 se takoĊer ĉine slabima. nego i za njegovanje produktivnosti. Godine 2012 ova zemlja je zauzimala 22 mjesto po lakoći poslovanja (od 183 ekonomije). Raiser and others 2012). i dvostruko veći od EU11. Albanija je imala najveću ukupnu produktivnost rada u 2009 (12. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI. Rezultat ovog stranog vlasništva je bio veći rast produktivnosti (Gill. i iznad 35 u EU15 Sjever. U periodu 1995-2010. Izgledi integracije u EU su takoĊer doveli do unaprjeĊenja poslovnog okruţenja. sedam puta veći nego u EU15 Sjever. Uloga inovacija u zemljama SEE6. FIAT je uloţio gotovinu i opremu. Srbija ej zabiljeţila najveći godišnji rast produktivnosti (8 posto). na primjer. postoje znaĉajne varijacije meĊu zemljama SEE6: poslovanje u BJR Makedoniji (DB 2011 indeks 76. mjesta koje je zauzimala 2006 (od 155 ekonomija). Firme u SEE6 izdvajaju manje na inovacije nego firme u bilo kojem drugom dijelu Evrope. dok je BJR Makedonija imala najniţi godišnji rast produktivnosti od SEE6 (1. TakoĊer. dok je Vlada uloţila dio gotovine. oko 30 posto u EU15 Kontinental. Izdvajanja javnog sektora na istraţivanje i razvoj (R&D) je daleko ispod 1 posto BDP-a u svim zemljama SEE6.4) ili Kosovu (56. a vlada oko 300 miliona Eura.. MeĊu SEE6. gdje se Srbija i Albanija nalaze negdje na sredini. ostaje na vrlo ograniĉenom nivou.7) i Crnoj Gori (70. inovacija i rasta. Ovo se takoĊer odraţava u izvozu inovativnih proizvoda.1 posto BDP-a). gdje samo EU15 Jug ima lošije performanse od SEE6. ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA Perspektiva ĉlanstva u EU djeluje kao sidro ne samo za privlaĉenje investicija. gdje je FIAT uloţio skoro 700 miliona. Sliĉna unaprjeĊenja poslovne klime zapaţena su i u drugim zemljama SEE6: u Albaniji. što je predstavljalo skok sa 81. poslovno okruţenje u SEE6. godine. Primjer Zastave je dobra ilustracija kako se SEE6 polako sve više integriraju u globalnu ekonomiju. iako je usporedivo sa EU15 Jug.9 posto). kao i za EU 11 (vidi Tabelu 9). prilagodba domaće legislative u BJR Makedoniji EU zakonu. Godine 2008. broj procedura neophodnih za osnivanje firme smanjen je sa 11 u 2004. i obavezala se da će izvršiti ulaganja u povezanu infrastrukturu. dok je taj iznos bio samo 6 hiljada u Bosni i Hercegovini. u odnosu na 53 koliko je postupak trajao 2004. broj dana potreban da se sudski provedu ugovori smanjen je sa 706 iz 2004 na 493 2012. meĊutim. postoje i odstupanja unutar pojedinih regija.1). ipak još zaostaje za EU15 Sjever i Kontinental.3 posto. ukupna produktivnost rada (hiljade konstanti 2005 US$) u EU 15 Kontinental bio je skoro devet puta veći nego u SEE6. produktivnost je u SEE6 rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. Isto tako. pet puta veći nego u EU15 Jug. osim u Crnoj Gori (1. dovela je do znaĉajnog unaprjeĊenja poslovne klime. TakoĊer. 25 posto u Zemljama istoĉnog partnerstva. Ali nivo produktivnosti u SEE6 je još uvijek daleko ispod onoga u EU15: godine 2009. Ipak. udio visoko obrazovane populacije starosne dobi 30-34 godine bio je najniţi u Evropi. prenijela neka sredstva sa fabrike automobila Zastava.C.8) je mnogo lakše nego u Bosni i Hercegovini ( 55. Isto tako. FIAT i Vlada Srbije osnovali su zajedniĉko poduzeće.

71 70.ovakvu ograniĉenu ulogu inovacija.22 64.40 68. Kao posljedica toga.13 62.95 Poslovanje 90. 0=loše.32 80. Tabela 9. što je najniţi udio u Evropi. SEE6 dobiva samo marginalne prihode od autorskih prava i licenci iz inozemstva (0.15 56.28 73.14 79.65 Institucije 80.28 83. Napomena: 1/Pogledati Aneks 1 za definicije grupa zemalja.16 74. 100=izvrsno) Grupe zemalja1/ EU15 Sjever EU15 Kontinental EU15 Jug EU11 SEE6 Istoĉno partnerstvo Ukupno 87. Indeks poslovanja (0-100.88 73.52 70.34 63.43 64.06 procenata BDP-a).37 82.60 70.12 81. 55 . na proizvode srednjeg i visokog tehnološkog nivoa iz SEE6 i usluga koje su intenzivne u smislu znanja otpadalo je 17 posto ukupnog izvoza roba 2010.28 Izvor: Procjene osoblja zasnovane na Izvještaju o poslovanju (Doing Business) Svjetske banke za 2011.13 60.86 73.63 Pokretanje 94.40 84.

56 . gotovo polovica radne snage na Kosovu i gotovo jedno od troje u BJR Makedoniji i Crnoj Gori bili su nezaposleni (Slika 7). jedan od sedam u Srbiji. izmeĊu ostalog. radnog zakonodavstva kako bi njihove ekonomije postale sposobnije da se natjeĉu. i jedan od deset u Albaniji su ostali nezaposleni. U Okviru 3 navedeni su primjeri zemalja koje su uspješno poduzele reforme trţišta rada zadnjih godina. Izvor: Svjetska banka. Visoka nezaposlenost podvlaĉi potrebu da zemlje u regiji ne samo primijene politike koje potiĉu rast. STARENJE STANOVNIŠTVA. Podaci za Bjelorusiju su nedostupni. SEE6 kao regija je prošla gore od bilo kojeg drugog regiona u Evropi (Slika 61). oni ipak nisu još doveli do otvaranja onoliko radih mjesta koliko zemlje SEE6 trebaju. nego da unaprijede fleksibilnost trţišta radne snage i njenu mobilnost kroz reformu. statistiĉki podaci o nezaposlenosti su vrlo otreţnjujući: u 2009. Situacija sa zapošljavanjem je bila tek marginalno bolja u drugim ekonomijama SEE6: jedan od ĉetiri radnika u Bosni i Hercegovini. Slika 60: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership ALB BIH KSV MKD MNE SRB Napomena: Podaci se odnose na 2009 ili najskoriju dostupnu godinu. NATEGNUTI BUDŢETI Iako su izgledi ĉlanstva u EU i ekonomske integracije doveli do konvergencije prihoda u SEE6. TRŢIŠTE RADA I ULOGA VLADE: VISOKA NEZAPOSLENOST.D. I zaista.

lijevi panel). 57 . stopa emigracije visoko obrazovnih Iraca je iskljuĉena iz prosjeka EU15 Sjever. dok je Albanija imala najniţi nivo (17. dok EU 15 i EU 11 privlaĉe imigrante. SEE6 biljeţi negativnu neto migraciju 2010 (Slika 8. mnogi se odluĉuju na emigraciju. Izvor: Svjetska banka. dok se zadrţava na nivou od -4 i 0 ljudi na 1000 stanovnika u ostatku zemalja u regiji. Isto tako. Pošto im je teško naći posao. U SEE6.5 posto). Crnu Goru i Srbiju nisu dostupni. Za emigraciju. Drţave istoĉnog partnerstva takoĊer biljeţe odlazak migranata iako je stopa mnogo veća nego u SEE6. per 1. Priroda i sastav te emigracije su takoĊer vaţni: SEE6 je imala najveću stopu emigracije visoko obrazovane radne snage u Evropi. gotovo dvostruko veću od EU11 i EU15 Jug (Slika 8.000 stanovnika (2010). Neto emigracija je najviša u Albaniji (-15%). i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) Net migration. jedan od pet graĊana sa visokim obrazovanjem je emigrirao.000 population 30 25 20 15 10 5 0 -5 -10 -15 -20 -25 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Emigration rate of tertiary educated (% of total tertiary educated population) 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Napomena: Podaci za neto migraciju sa Kosova nisu dostupni.Slika 61: Neto migracije na 1. najveću stopu emigracije biljeţi BJR Makedonija. Po zemljama. U stvari. desni panel). gdje je gotovo jedan od tri graĊana sa visokim obrazovanjem otišao iz zemlje. Podaci o stopama emigracije visoko obrazovane radne snage za Kosovo.

U 2009. ali manja nego u gotovo bilo kojoj drugoj grupi u Evropi (Slika 63).1 posto.7 procenata). Fleksigurnost u Danskoj je rezultat postupne evolucije struktura. Scarpetta and others 2005). Anketa radne snage). zemlje SEE6 trošile su oko 40 posto svog BDP-a. predviĊa se ponovni pad na 5. EU15 Jug (18. u odnosu na 8. radnici uţivaju jedan od najvelikodušnijih sistema beneficija u Evropi. izmeĊu ostalog.5.5 posto BDP-a na aktivne programe rada. lako je zaposliti i otpustiti radnika: svake godine jedan od pet Danaca bude nezaposlen. praga prihoda koji ne podlijeţe oporezivanju. gdje je 1=oteţano propisima. Ipak. Drugo. Statistika Estonija.. i veću odgovornost za korištenje javnih resursa. meĊutim. i Drţave istoĉnog partnerstva (11. ali dvije zemlje su uspjele postići taj cilj. potrošnja na socijalnu zaštitu u prosjeĉnom iznosu od 11 posto nije posebno velika kad se usporedi sa drugim regijama u Evropi.. Iako se zemlje sa razliĉitim nivoom prihoda mogu suoĉavati sa drugaĉijim izazovima. Sa izuzetkom Srbije (19 posto).9 posto.Okvir 3: Reforma trţišta rada: Priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) Nije lako uĉiniti trţište rada fleksibilnim. Iwulska (2011). 2010.3 posto u 2000 na 6 posto 2008 (procent ukupnog broja plaćenih zaposlenika. MOR. institucionalne reforme. i nivou naknada za nezaposlenost (Rutkowski. Treće. Godine 1999. nezaposlenost je u prosjeku bila 4. EU11 (14. uĉestalost dugoroĉne nezaposlenosti u Danskoj zadrţavao se na nivou od 9. za razliku od ponderiranog prosjeka OECD od 23.5 posto 2008. (Slika 9): EU15 Sjever (20. propisi trţišta rada su kombinacija fleksibilnosti za poslodavca i prihodovne sigurnosti za radnike. 58 . Prema Indeksu poslovanja Svjetske banke za prakse zapošljavanja i otpuštanja (indeks se kreće od 1 do 7. smanjena je stopa nezaposlenosti sa 13. Sa ovom reformom. SEE6 zemlje se. kad se zaposle. a ne jednokratnih odluka. bolje ciljanje. omogućujući pri tom vrijedne lekcije za druge zemlje u SEE6. U ovom Okviru razmatraju se iskustva dvije ekonomije na drugaĉijem nivou razvoja: Danska i Estonija. Izvor: Rutkowski. godine. suoĉavaju sa znaĉajnim izazovima osiguranja veće efikasnosti i učinkovitosti javne potrošnje.7 posto 2000 na 5.3 procenata BDP-a). Scarpetta and others (2005). i više od ĉetvrtine je išlo na socijalnu zaštitu. obrazovanju i socijalnoj zaštiti kroz.9). i postoji od najmanje 1970-tih (Iwulska. I na kraju. Prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je oko 40 posto BDP-a usporediva je sa Zemljama istoĉnog partnerstva. znaĉajno je smanjena gustoća sindikata sa 14. Ĉak i u javnom sektoru poslodavci uţivaju odreĊenu fleksibilnost u utvrĊivanju plaća. nezaposlenima se daje poticaj da se vrate na rad. 7= fleksibilnost koju odreĊuje poslodavac). i 2008. EU15 Kontinental (19 procenata). Fleksigurnost.9 posto zbog finansijske krize 2008-09. uglavnom kao vid prelaska na novo radno mjesto.5). Taj se aranţman naziva „fleksigurnost―. godine Estonija je zabiljeţila najveći rezultat od svih zemalja EU11 (4. Danska: U Danskoj. Fleksigurnost je spoj tri elementa. Funkcionira zato što Danska ima dugu povijest samo-regulacije partnera na trţištu rada. I iako je nedavno došlo do blagog rasta nezaposlenosti na 16. kad je Estonija implementirala promjene u pregovaranju o plaći 1992. trošak programa trţišta rada je veliki: Danska je 2008 utrošila 4. oformljeno je Društveno-ekonomsko vijeće i dana mu je odgovornost za utvrĊivanje minimalne naknade. 2011). Kao posljedica toga.6 procenata). povećanje fleksibilnosti trţišta rada moţe donijeti sliĉan uspjeh. Estonija. ĉini se.8 posto do 2016 (MMF WEO).5 posto u ostatku EU15. IzmeĊu 1995. Prvo. Kljuĉna komponenta reforme upravljanja u budućnosti je prema tome osiguranje efikasnijeg pruţanja usluga u zdravstvu. Ova fleksibilnost je zapoĉela jako rano nakon tranzicije. dobro funkcionira u Danskoj. Estonija ima jednu od najfleksibilnije radne legislative u Evropi u nastajanju. usvajanjem aktivnih programa trţišta rada.

Većina poreznih prihoda potjeĉe od poreza na robe i usluge. Kao rezultat toga. OECD.Slika 62: Opći rashodi vlade (% BDP-a). kao i o općim rashodima vlade na obrazovanje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. gdje Srbija prima najveći ukupni porezni prihod kao procent BDP-a. postoji znaĉajna heterogenost unutar regije SEE6. potrošnja vlade je i u SEE6 bila veća od prihoda. MeĊutim. BJR Makedonija je imala najniţi nivo duga. što je gotovo jednako prosjeku EU15 Kontinental. dok su porezi na dobit poslovnih subjekata posebno mali (1. dok su Bosna i Hercegovina. Godine 2009. Ovaj region prikuplja oko 22 posto BDP-a u ukupnim poreznim prihodima. sa uoĉljivim izuzetkom EU15 Sjever (35. ova regija je već akumulirala znaĉajan nivo duga (Slika 64). što je otprilike na istom nivou kao i u ostatku Evrope. 59 .5 posto BDP-a) – što je najniţa stopa u Evropi (Tabela 2). Izvor: MMF. Prosjeĉan nivo duga kao procent BDP-a je veći nego u Zemljama istoĉnog partnerstva i EU11. Crna Gora i Srbija imale nivo bruto duga izmeĊu 36 i 41 posto BDP-a. od oko 24 posto BDP-a 2009. Postoji odreĊeni nivo heterogenosti unutar SEE6 grupe. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opće rashode vlade na zdravstvo na Kosovu nisu dostupni. Albanija je zabiljeţila najviši bruto vladin dug od oko 60 posto BDP-a. ali samo jedan procentni poen dolazi od poreza na dobit poduzeća. Kao što je sluĉaj i sa ostatkom Evrope.8 posto BDP-a). godine.

u procentima) 30 20 10 0 -10 -20 -30 -40 2010 SEE North-East Asia Emerging Europe Western Europe North America 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 Izvor: U. nakon koje slijedi BJR Makedonija (sa 16. 60 .7) i Drţava istoĉnog partnerstva (37. MeĊunarodna baza podataka.1 do 2050). SEE6 trenutno ima drugi najniţi procent ovisnosti (18 posto) u Evropi (nakon Drţava istoĉnog partnerstva) ali ovo će se više nego udvostruĉiti na 43.5 do 2050. sa 19. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opći bruto dug vlade na Kosovu nisu dostupni. Slika 64: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 (projicirana kumulativna promjena radno sposobnog stanovništva. prelazeći stopu zavisnosti EU15 Sjever (41. Bosna i Hercegovina će starjeti najvećom brzinom (sa omjerom ovisnosti koji će narasti na 55.Slika 63: Opći bruto dug vlade (% BDP-a).1 posto do 2050. Od zemalja SEE6.8 u 2010). Izvor: MMF. Demografske projekcije za SEE6 pokazuju da će doći do smanjenja radne snage za gotovo jednu ĉetvrtinu (25%) u periodu 2010-50. biro za popis.S. OECD. 2010–50.7) do 2050. uz znaĉajno starenje stanovništva (Slika 65).7 u 2010 do 43.

9). Ovo je više nego u Zemljama istoĉnog partnerstva (2. EU kandidati otkrivaju najviše potrebe za prilagodbom (3.4 procenata) izmeĊu 2010. u zemljama ĉlanicama za Eu prilagodba u primarnom bilansu od 3. vršeći dodatni pritisak na javne finansije.9).4 posto BDP-a je zahtjev koji treba ispuniti izmeĊu 2010. kada se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba. Raiser and others (2012). To znaĉi da je potrebno izvršiti znaĉajne fiskalne prilagodbe kako bi se riješilo pitanje tekućeg disbalansa i budućih troškova koji se odnose na starenje stanovništva. u Evropi u nastajanju.0 procenata) i EU 12 (2.Starenje stanovništva će dovesti do povećanja troškova za penzije i zdravstvenu skrb. Prema navodima Gill. ali niţe od EU12 (4. 61 . i zdravstvene skrbi.8 procenata). Troškovi zdravstvene skrbi će takoĊer vjerojatno znaĉajno porasti jer će zemlje morati platiti zdravstvenu skrb za stare osobe. iza koje slijede Drţave istoĉnog partnerstva (3. ukljuĉujući tu reforme penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. što odraţava veći omjer ovisnosti. MeĊutim. i 2020. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti jako opterećeni kao posljedica starosti stanovništva. i 2020. kada se primarni bilans cikliĉno korigira.

Reforme trţišta rada (npr. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti teško opterećeni.  Finansije: Iako su SEE6 imale koristi od velikog dotoka kapitala nakon 2001. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama – kako bi se mašina konvergencije odrţala u pogonu. i buma potrošnje. postat će od kritiĉnog znaĉaja za suoĉavanje sa izazovima nezaposlenosti.) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. ukljuĉujući reforme 62 . SEE6 i dalje ostaju najmanje sofisticirane u pogledu trgovine usluga u odnosu ĉak i na EU11. SEE6 su suoĉene sa jednim od najgorih demografskih izgleda za naredne ĉetiri decenije. smanjenje krutosti propisa o zapošljavanju i otpuštanju. gdje je produktivnost rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. Troškovi zdravstvene skrbi će vjerojatno znaĉajno porasti pošto će zemlje morati finansirati zdravstvenu skrb starih. smanjenje radne snage (za ĉetvrtinu) i migracije prema vani – što sve predstavlja veliki napor na sisteme socijalne zaštite i penzione sisteme.ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I VLADA Kljuĉne politiĉke implikacije za dugoroĉnu razvojnu politiku u SEE6 u budućnosti su dvostruke: (i) Odrţati u pogonu „motor konvergencije― privlaĉenjem povećanih trgovinskih i finansijskih tokova:  Trgovina: Mada je udio izvoza iz SEE6 u EU 15 porastao. balona aktive. koje karakterizira znaĉajno starenje populacije. usklaĊivanje radnih mjesta i obuku. pošto se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba.  Uloge vlada: Na nivou od oko 40 posto BDP-a.3 posto u periodu 1995-2010. a i sofisticiranost izvoza u EU15 nakon 2000. putovanje. pa se većina zemalja u regiji danas suoĉava sa visokom nezaposlenošću. troškovi otpuštanja. posebno za mlade i obrazovane. i to ne samo primjenom politika rasta nego i poduzimanjem reformi trţišta rada sa ciljem povećanja fleksibilnosti i mobilnosti trţišta rada. Ovo dodatno podvlaĉi kritiĉan znaĉaj otvaranja većeg broja radnih mjesta. ali taj rast u globalu nije doveo do otvaranja dovoljnog broja radnih mjesta. MeĊutim. implikacije toga su da će zemlje ove regije trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora. itd. izmeĊu ostalog.. ĉime se odraţava povećani omjer ovisnosti. Ovo će iziskivati. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. To znaĉi da je potrebno izvršiti velike fiskalne prilagodbe kako bi se riješili i tekući disbalansi i budući troškovi koji se odnose na starenje stanovništva.E. gdje je većina usluga trgovine koncentrirana na transport. prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je manja od praktiĉno bilo koje druge grupacije u Evropi. (ii) Reformirati trţište rada i ulogu vlada sada kako bi se suoĉili sa dugoroĉnim izazovima visoke nezaposlenosti i starenja stanovništva:  Trţište rada: Ekonomije SEE6 su postigle dosta uspjeha u rastu produktivnosti rada od poĉetka 1990-tih. Ovo ukazuje na znaĉaj daljeg iskorištavanja prilika za trgovinu – posebno povećanjem sofisticiranost i izvoza i kretanjem u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. izmeĊu ostalog. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makro-prudencijalnih politika. od kojeg je većina došla u obliku FDI u sektoru bankarstva. graĊevinarstvo i rekreaciju.

Estonija MaĊarska Latvija Litvanija Poljska Rumunjska Slovaĉka Rep. ukljuĉujući javni dug. Aneks 1: Grupiranje zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci EU15 Sjever EU15 Kontinentalne Austrija Belgija Francuska Njemaĉka Luxembourg Nizozemska EU15 Jug Grĉka Italija Portugal Španjolska SEE6 EU11 Zemlje istoĉnog partnerstva Armenija Azerbajdţan Bjelorusija Gruzija Moldavija Ukrajina Danska Finska Irska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija Bugarska Hrvatska Ĉeška Rep. UnaprjeĊenje efikasnosti i uĉinkovitosti javne potrošnje bit će od kritiĉnog znaĉaja u rješavanju tih izazova. a ove reforme su sa svoje strane od kritiĉnog znaĉaja za vršenje fiskalnih prilagodbi koje su potrebne da bi se javne finansije.penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. kao i zdravstvene skrbi. odrţale pod kontrolom. Reforma socijalne zaštite i zdravstva danas bit će od kritiĉnog znaĉaja za ove zemlje sutra. Slovenija 63 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful