Redovni ekonomski izvještaj za Jugoistočnu Evropu

5. juni 2012.

Poverty Reduction and Economic Management Unit Europe and Central Asia Region

i

JUGOISTOĈNA EVROPA: REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ

5. juni 2012.

ii

SADRŢAJ

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI PREMA ―ZLATNOM RASTU‖ U JUGOISTOĈNOJ EVROPI

1.

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA .............. 1
A. GLOBALNO OKRUŢENJE – U NAJBOLJEM SLUĈAJU MJEŠOVITA SLIKA –A U NAJGOREM KATASTROFA ................................................................................................................. 1 B. RAST SEE6—SPOR OPORAVAK ................................................................................................. 5

C. TRGOVINA I DEŠAVANJA NA MEĐUNARODNOM PLANU – POBOLJŠANJE DEVIZNOG RAĈUNA, RELATIVNO ROBUSNE FDI .............................................................................................. 9 D. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU ................................................... 13

E. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK OSLOBAĐANJA OD DUGA (DELEVERAGING) .................................................................................................................. 19 F. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI .................... 26

G. SIROMAŠTVO, NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA ..................................................................................................... 34 H. I. IZGLEDI ZA 2012-13 .................................................................................................................... 41 IZAZOVI POLITIKA ..................................................................................................................... 44

2. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA .................................................................................................................................... 47
A. B. UVOD ............................................................................................................................................. 47 TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 ............ 49

C. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI, ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA ........................................................................................................................................... 54 D. RAD I UPRAVLJANJE: VISOKA NEZAPOSLENOST, STARENJE STANOVNIŠTVA, NATEGNUTI BUDŢETI ....................................................................................................................... 56 E. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I UPRAVLJANJA .................................................................................................. 62

iii

........... (% BDP-a) ........................................................... (% BDP-a) ............................................................................................................. 22 Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* ................................Slike Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost............................................. 23 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 ... 2 Slika 3:Rast industrijske proizvodnje I uvoza u Evropi ........................................................................................................................ prosjek SEE6 (% BDP-a) ..................................................................................................................................................................... 25 Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke................................................................................................... 7 Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added.................... kao procent ukupnih bruto kredita .................................. 14 Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6...................................................................................... 16 Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) .... 10 Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama............................................................................... 25 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE)......... 5 Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) . EU10 i EU15 (%) ...................................................................................... 25 iv ................. sept....................................................................................ROA)........... 15 Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) ....................................................................................... 9 Slika 17: Rast uvoza (%).................. 2008 – 2011 .............................................................. 2008-2011 ........... 8 Slika 15: Izvoz (% BDP-a) ......................................................... 7 Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji (%) ................................................. 2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) ....................................................................................................................................................................................... 11 Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI.............................................................. 10 Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans ................................................ 7 Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) .. 1 Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012 u bitnoj mjeri se oporavlja 2012 ................................................................ (%) ........ 19 Slika 32: Petogodišnje CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka (u baziĉnim poenima) . 23 Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 ..................................... 6 Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%)........................................... 24 Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets ....................................................................... 18 Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) ................ 11 Slika 24: Vanjski dug............................................. 23 Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) .......................................................................................................................................... 12 Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) ... 6 Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) .........................................GVA) u zemljama SEE6 (%) ................. 12 Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6................................ 12 Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln............................................................................................... 6 Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6.......... 9 Slika 18: Rast izvoza i uvoza ................... 10 Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) ................ 2008=100) ....................................................................................................... 7 Slika 14: Inflacija u SEE6.......................................................................................... US$) .................... 5 Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) ... 9 Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) ................................................................... 19 Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) ................................................................................................................ % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto.............................. USD) .......................................................................... 23 Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012................. 6 Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%)................................................. neto....... 20 Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro...............................................................

.................................................... 53 Slika 61: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) .............Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6.......................... bez SA) .................................................................................. 50 Slika 59: Tokovi kapitala................000 stanovnika (2010).......... srednja vrijednost.................... Crna Gora i BJR Makedonija .......................... 60 v ............. 29 Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) ...................... 35 Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta........................ Srbija.......... 26 Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima).. 60 Slika 65: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 .......................................................................................................................................................................... 36 Slika 52: Percepcija uĉinka krize ....... 1995-2010 ................................. 57 Slika 63: Opći rashodi vlade (% BDP-a)............................................................... 30 Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) ........ procent promjene...... 27 Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) ......................................................................................... 27 Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 .. prosjek za period vrijednosti medijane grupe .. 31 Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) ...................................................................... 1996–2008 ........ 2009 ............................................................. SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) .............................................. 50 Slika 58: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15.......... 42 Slika 57: EXPY za poluproizvode.......... 2000-10 .................... Slika 53: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 54: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom ...................................... u hiljadama USD.............. Procent BDP -a.................................................................. 2009................................... 38 Slika 55: Industrijska proizvodnja (3m/3m. Error! Bookmark not defined.......................................................................................................................................................................................... 56 Slika 62: Neto migracije na 1................................... 52 Slika 60: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100)....... 32 Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) .... ne SA) .................. 59 Slika 64: Opći bruto dug vlade (% BDP-a)......................... EU11............. i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) ... 42 Slika 56: Maloprodaja (Jan 2010 = 100......................................

............................ 63 vi ......................... 45 Tabela 9........................................ 41 Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga.................................... 14 Tabela 4: Rejting suverenog kredita * ............ 55 Okviri Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji .................. u procentima .. Indeks poslovanja (Doing Business Index) (0-100................................................ (%) ................................................................................................................................................................. 16 Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) 2011..... Tabela 2: FIskalni deficit u SEE6 (procenat BDP-a) ........................... 34 Tabela 7: Izgledi za rast u zemljama SEE6......................................... 13 Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 .............................................. 58 Aneks Aneks 1: Grupiranja zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci ................................................................................................. 28 Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (ALMP) u rastu zaposlenosti ........................................................................................ Error! Bookmark not defined............................................ 32 Okvir 3: Reforma trţišta rada: priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) ................................................................ 100=izvrsno) ..................... 30 Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010......................................................................................... 2011............................ po spolu....................................................................................................Tabele Tabela 1: Globalni izgledi rasta ... 0=loše.........

ECAVP). Kosovo. Tim je koristio smjernice i savjete Yvonne Tsikata (Direktor. Crnu Goru. Kenneth Simmler. Martin Raiser. Bosnu i Hercegovinu.ECA PREM).Ovaj izvještaj dva puta godišnje radi tim ekonomista u Odjelu za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju (World Bank’s Europe and Central Asia Region’s Poverty Reduction and Economic Management Department . „jugoistoĉna Evropa― se odnosi na šest zemalja zapadnog Balkana (SEE6): Albaniju. Borko Handjiski. Agim Demukaj. BJR Makedoniju i Srbiju.). and Juan Zalduendo (2012. Posebnu tematsku bilješku o Zlatnom rastu na zapadnom Balkanu izradili su Abebe Adunga i Aleksandra Iwulska. Kaspar Richter. Damir Cosić. a ĉine ga Ron Hood. ECA PREM). na osnovu nedavno završenog izvješaja Svjetske banke „Zlatni rast― autora Indermit Gill. Tim predvodi Ţeljko Bogetić (zbogetic@worldbank. vii . U ovom izvještaju.org). Evgenij Najdov. Dilek Aykut. Zahvalnost duguje korisnim komentarima i podršci koje su dali Andrew Burns (Menadţer. Lazar Sestović. DECPG) i Juan Zalduendo (Vodeći ekonomista. Caterina Ruggeri Laderchi. Satu Kahkonen (Menadţer sektora. ECAPREM2). Duško Vasiljević i Danijela Vukajlović-Grba. Erjon Luci.

i velikim društvenim pritiscima. Sve zemlje koje su ranije stupile u EU prošle su ovaj snažan proces „sustizanja“. a uglavnom se radi o mladima i dugotrajno nezaposlenima. Ipak. iako sa povećanim rizicima i izložen negativnim šokovima. U načelu. što ima uništavajući utjecaj na ljudski kapital. isti taj „voz konvergencije“ očekuje nove zemlje-kandidate meĎu SEE6. finansijski sektor u SEE6 ostaje relativno dobro pozicioniran. nemoguće je previše naglasiti značaj djelovanja nadležnih vlasti u smislu poduzimanja pro-aktivnih mjera kojim se od banaka traži da izgrade amortizere i ojačaju otpornost sektora. se generalno stabiliziraju. što će se morati nastaviti i tokom srednjoročnog razdoblja kako bi se izbjegli kasniji finansijski problemi. kapitalni amortizeri i rezerve se čine solidnima. Suočeni sa mnogo umjerenijim izgledima za rast nego prije krize. iako visoki. vlade zemalja SEE6 bi trebale usvojiti mnogo ambicioznije i urgentnije planove strukturalnih reformi u cilju postizanja rasta i zapošljavanja.2 posto u 2011. viii . Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni koče ekonomsku aktivnost i prihode vlade u zemljama SEE6. ali ove koristi ne dolaze same po sebi. Dugoročni plan strukturalnih reformi SEE6 koji je neophodan da bi se održala u pogodnu mašina konvergencije mora biti fokusiran na poticanje jačanja trgovine i finansijskih tokova i reformu tržišta rada i javnog sektora. rani pokazatelji govore da šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) prolaze kroz period drastičnog usporavanja i mogu očekivati rast od samo 1.. Sa visokim nivoom javnog duga i finansijskih pritisaka. Dalje. a likvidnost adekvatnom u većini zemalja. Na nivou od oko [23] posto. one će se materijalizirati odgovarajućim politikama i reformama. sve u svemu. Loša vijest je socijalna situacija: zemlje SEE6 imaju najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u Evropi. većina zemalja u regionu moraju usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnuli dinamiku duga. Napredak postignut u smanjenju siromaštva prije krize sada uzima suprotan smjer. SEE6 ima historijsku mogućnost da iskoristi evropski „voz konvergencije“ – smanjenje dugoročnog jaza u prihodima po glavi stanovnika sa razvijenim zemljama Evropske unije (EU). rast je relativno slab i uglavnom „bez radnih mjesta“ tokom novonastalog oporavka 2010-11.REZIME Nakon što su ostvarile rast od 2. a srednja klasa je postala osjetljiva suočena sa velikim udarima i ispražnjenim finansijskim amortizerima domaćinstva i štednjom. Dobre su vijesti da. I pored teške kratkoročne situacije. posebno u scenariju šire zaraze uzrokovane krizom u Grčkoj.0 posto u 2012.s obzirom na postojane značajnih rizika u Eurozoni vezanih sa krizom u Grčkoj. nivoi NPL-a (kredita koji se ne vraćaju). prosječna stopa nezaposlenosti u SEE6 je više od dva puta veća od prosjeka u odnosu na zapadnu Evropu. U SEE6.

1. nepostojanje solidnih ekonomskih programa u pogoĎenim zemljama. Najveći rizici za njen nastanak su vezani za nepovoljan ishod krize u Grčkoj. Povećana neizvjesnost tokom druge polovice godine dovela je do velikih prodaja na globalnom trţištu kapitala. globalna ekonomija je prošla kroz nova previranja. Kao posljedica toga. I dok upravljanje krizom ostaje u prvom planu razmatranja politika u zemljama visokog prihoda. dok MMF-ov Pogled na svjetsku ekonomiju (World Economic Outlook) iz aprila 2012. globalni obim uvoza roba se smanjio. Ovaj izvještaj usvaja polazni scenarij koji pretpostavlja da će se izbjeći velika kriza Eurozone. 1. i vanjskih resursa kojima će se oni podržati.800 Portugal negativnog utjecaja je nedavno naglo porastao. smanjenim dotokom kapitala 600 i fiskalna konsolidacija i konsolidacija bankarskog 400 sektora u zemljama visokog prihoda će uzrokovati da 200 0 rast bude relativno slab. svjetski ekonomski rast dodatno Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost usporava ove godine i iako su kratkoročne ekonomske novosti u Eurozoni bile pozitivne na CDS spredovi za zemlje sa najvećim spredovima su olabavili. g. 1 .000 Belgija ekonomija se i dalje mora suočiti sa lošim vjetrovima 800 povećanja cijena nafte. Smanjenje industrijske proizvodnje koncentriran je u zemljama EU. Nakon teške 2011. Ovo je u skladu sa Pogledom na svjetsku ekonomiju Svjetske banke (Global Economic Outlook) (oĉekuje se objavljivanje u junu 2012). IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA GLOBALNO OKRUŢENJE – RASTUĆI RIZICI U EUROZONI A. PredviĊanja rasta za 2012 u Eurozoni su generalno revidirana u smislu smanjenja.600 Irska Postoji velika neizvjesnost oko ishoda krize u Grčkoj 1. ali neki bi opet mogli porasti početku. stvarajući znaĉajne negativne vjetrove za globalni rast. nego su pojaĉala neizvjesnost i strahove od novog velikog globalnog širenja krize. svjetska 1. Tokom 2011.1 koji je projiciran u izdanju iz septembra 2011. mada se očekuje njegovo Jan-10 Jun-10 Nov-10 Apr-11 Sep-11 Feb-12 jačanje u drugoj polovini godine. a mnoge traže održivi model rasta u novom okruženju.1. Sve u svemu. rizik produbljenja previranja i širenja 1. ukljuĉujući u zemljama u razvoju.. dešavanja tokom druge polovice godine ne samo da su usporile aktivnost u evropi i na globalnom nivou. SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA. Globalna industrijska proizvodnja ostala je na niskom nivou u drugoj polovici 2011. što bi moglo dovesti do daljeg širenja zaraze.3 posto za ovu godinu u usporedbi sa rastom od 1. Eurozona treba odlučan i koordiniran odgovor politika kako bi se taj rizik ograničio.400 Španjolska i njenih implikacija na Evropu i globalne ekonomije. u stvari predviĊa smanjenje od -0. Zaraza fiskalne krize iz Evrope proširila se i na zemlje u razvoju i na zemlje sa visokim prihodima. većina razvijenih ekonomija su se u potpunosti oporavile od krize.200 Italija Čak i ako se kriza u Grčkoj uredno riješi.

poĉela je opet jaĉati u prvom kvartalu 2012-kada je rasla po anualiziranoj stopi od 10. Evropi 2 . Ovaj skok potraţnje je pokrenuo porast izvoza i zemalja u razvoju i razvijenih ekonomija. Globalna industrijska proizvodnja. i rasla je po anualiziranoj stopi od 20 posto tokom tri mjeseca do kraja marta 2012. volatilnost burzi (utvrĊena prema VIX indeksu) pala je na najniţi nivo od 2007. Poboljšani uvjeti na finansijskim trţištima tokom prva ĉetiri mjeseca ove godine odrazili su se (i doprinijeli) preokretu na realnoj strani ekonomije. Opadanje globalne averzije rizika tokom ovih mjeseci dovelo je do oporavka trţišta kapitala. Ĉak je i Euro podruĉje. koja procjenjuje spremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu u neosiguranom meĊubankarskom poslovanju. Do kraja aprila 2012 marţe i stope Credit Default Swapa (CDS) za zemlje visokog prihoda i zemlje u razvoju vratile su se blizu nivoa kojeg su imali 2011. Jedna triliarda LTROa su pomogli u jaĉanju povjerenja u meĊubankarsko trţište što je dovelo do znaĉajnog popuštanja Eurobor-Eonia marţe. Trgovinski tokovi takoĊer jaĉaju. Globalna ekonomska aktivnost je takoĊer ojaĉala u 2012. poĉelo ubrzavati. kao i zbog velikih poplava na Tajlandu). iako je tada uvoz u Euro-podruĉje i dalje opadao. uglavnom zbog velike potraţnje u zemljama u razvoju.Tokom prvih ĉetiri mjesec 2012 uvjeti se popravljaju. koja je bila jako slaba tokom većeg dijela druge polovice 2011 (dijelom zbog poremećaja isporuka zbog zemljotresa i tsunamija u Japanu. Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012. Do kraja marta. mada su još uvijek ograniĉavajući. Ovaj porast aktivnosti je uglavnom zasnovan i evidentan u svim zemljama – i onim visokog. Potraţnja za uvozom u zemlje u razvoju snaţno je skoĉila u ĉetvrtom kvartalu 2011. i globalna trţišta su povratila gotovo sve gubitke koje su imali u drugoj polovici 2011.1 posto tokom prvog kvartala 2012 (vidi sliku 2). u Slika 3:Rast industrijske proizvodnje i uvoza u bitnoj mjeri se oporavlja 2012. i srednjeg i niskog prihoda. koje je prije toga prošlo kroz 6 mjeseci opadanja aktivnosti u drugoj polovici 2012. Poboljšanje podataka o industrijskoj proizvodnji su se dijelom odrazili u podacima o BDP-u za Euro podruĉje za prvi kvartal (Slika 3).U odgovoru na finansijske pritiske na evropske banke ECB je krajem decembra i krajem februara uvela Operacije dugoroĉnog refinansiranja (long-term refinansing operations – LTRO).

ukljuĉujući FDI.Ipak. Jedna svijetla taĉka jeste da su. a burze u zemljama u razvoju i u zemljama visokih prihoda izgubile su oko 12 posto u periodu od 1. A dobit u ekonomijama sa visokom marţom je pala. meĊunarodni tokovi kapitala ka zemljama u razvoju ostaju nekih 13 procenata ispod nivoa iz 2011. Od aprila 2012. Nedavno su opet skoĉile tenzije na trţištu. U svakom sluĉaju. smanjivanjem rejtinga banaka. i vjerojatno je da će doći do slabljenja dotoka stranih direktnih ulaganja. smanjen dotok kapitala . potrajati još neko vrijeme. Stope rasta bi polako trebale porasti u srednjoroĉnom razdoblju. U drugim zemljama visokog prihoda ovo povećanje je bilo nešto manje naglo. napetosti u euro podruĉju bi mogle eskalirati donoseći sa sobom rizik širenja krize. Nagao pad sindiciranog kreditiranja kojeg su povele evropske banke od sredine 2011 i ograniĉenja u finansiranju trgovine. i više od 70 posto za zemlje u regiji Evrope i Centralne Azije. Došlo je do pogoršanja i drugih finansijskih indikatora. mjere napetosti na finansijskom trţištu. direktni utjecaj na rast zemalja u razvoju će biti ograniĉen (dijelom zato što je bilo manje utjecaja krize) ali povećani potresi trţišta. meĊunarodni dotoci kapitala u zemlje u razvoju. što je proces koji je intenziviran od druge polovice 2011. Teški uvjeti u prekograniĉnom bankarskom kreditiranju će. će prema predviĊanjima usporiti tokom 2012. prema oĉekivanjima. mada u Eurozoni sporim korakom (Tabela 1). MeĊu najrazvijenijim zemljama CDS stope se trenutno kreću na nivou od oko 60 posto svoje vršne vrijednosti. Slabi dotok kapitala je dijelom odraz smanjenja dugovanja (deleveraging) bankarskog sektora u Evropi. globalna finansijska trţišta su i dalje nervozna. iako sporije nego što je to bilo prije krize dok posustaje usporavanje uzrokovano fiskalnom konsolidacijom. Pod pretpostavkom da se uvjeti u evropskim zemljama visokih prihoda neće znaĉajnije pogoršati. Povećani potresi u Euro zoni u maju su. ĉime je nestala sva korist ostvarena od januara. unatoĉ naglom padu kredita banaka i drugih vrsta prekograniĉnog toka sredstava. Unatoĉ sadašnjem oporavku vrednovanja na trţištu kapitala i tokovima obveznica. posebno u posljednjem kvartalu 2011. kao što je nafta i bakar. i politiĉkom neizvjesnošću u Eurozoni. unatoĉ tim poboljšanjima. dok je u onim koja imaju sredstva u „sigurnosti― („safe haven assets―) opala. pala za 10 odnosno 13 posto. ukazuju da su zemlje u razvoju znaĉajno pogoĊene. Oporavak bi se trebao nastaviti. meĊutim. potaknute fiskalnim propustima. kao što je Credit Default Swap (CDS) su skoĉile blizu vršne vrijednosti koju su imale u jesen 2011.fiskalna i bankarska konsolidacija u zemljama visokih prihoda će rezultirati slabijim rastom tokom 2012. maja i 23 maja. Obnovljene tenzije će dodati na već postojeće negativne vjetrove . strana direktna ulaganja (foreign direct investments ili FDI) iz evropskih ekonomija sa visokim prihodima ostala snaţna tokom 2011. vratio se odreĊeni nivo tenzija dok se investitori opet fokusiraju na izazove sa kojima se suoĉavaju evropske zemlje sa visokom marţom. preokrenuli tok ranijih poboljšanja u sentimentu trţišta. Ovo odraţava polazni scenario urednog rješavanja neizvjesnosti vezanih za euro podruĉje i izbjegnutog širenja krize na druge ekonomije Eurozone i na globalnu ekonomiju. dok je cijena industrijskih roba. U Eurozoni. Obnovljena nervoza na trţištu dovela je do velikog skoka cijene rizika na globalnom nivou. Ipak. 3 . Praktiĉno se valute ekonomija u razvoju su izgubile izmeĊu 3 i 7 posto u odnosu na USD. sa postojećom nesigurnošću finansijskih trţišta.

8 1.8 2011e 2. ali bi pomoglo ublaţiti udar na zemlje-uvoznice nafte. posebno u Evropi.7 2014f 3.3 6. 1/ Preliminarne projekcije od 29.0 7. što bi se moglo desiti u sluĉaju teške krize.6 2012f 2. Zemlje koje se snaţno oslanjaju na doznake izvana.2 1. rast realnog BDPa (u procentima) Svijet Zemlje visokog dohotka Zemlje u razvoju Memo: Euro zona 2010 4.6 6.3 -0. kreatori politika tek trebaju pronaći odgovarajuću kombinaciju strukturalnih i makroekonomskih politika kako bi u potpunosti smanjili tenzije na finansijskim trţištima i generirali rast. mnoge bi zemlje mogle biti prinuĊene da jako zareţu i u vladinu i u javnu potrošnju ako doĊe do zamrzavanja globalnih finansija. U neposrednom periodu. napetosti koje proistjeĉu iz politiĉke neizvjesnosti koja postoji u Euro podruĉju će vjerojatno predstavljati najozbiljniji potencijalni rizik za zemlje u razvoju. kako u smislu domaćih strukturalnih i fiskalnih politika evropskih ekonomija sa visokom marţom i na nivou institucija Euro –podruĉja. i moglo bi doći do naglog pada globalnog BDP-a (vidi Global Economic Prospects. koji je u pripremi). i u manjoj mjeri u Latinskoj Americi. Neuredno odvijanje obaveza prema suverenom dugu bi moglo pokrenuti mnogo ubrzaniji proces oslobaĊanja duga banaka u Evropi a ekonomijama u Evropi i Centralnoj Aziji.0 1. U sluĉaju nastanka ozbiljne krize u Eurozoni. Januar 2012 i Jun 2012.3 1. 4 . Ali unatoĉ tome. niti jedna regija u svijetu ne bi bila pošteĊena. turizam.Tabela 1: Izgledi globalnog rasta.5 5. procjene osoblja. cijene roba bi mogle jako pasti. koje su najviše pogoĊene. U sluĉaju ozbiljne recesije. maja 2012. što bi dovelo do smanjenja prihoda vlade i prihoda izvoznika nafte i metala. Rizici po ovaj privremeni oporavak i dalje postoje.3 2013f 3.0 1. Postignut je odreĊeni napredak u Evropi na frontu politika.9 5.9 0. robe ili imaju visok nivo kratkoroĉnog duga ili potreba za srednjoroĉnim finansijama bit će najteţe pogoĊene.4 Izvor: Svjetska banka Globalni ekonomski izgledi (Global Economic Prospects).4 1.3 2. Ipak.1 3. Mnoge su zemlje smanjile izloţenost kratkoroĉnom dugu dijelom i zbog toga što se Euro-zona oslobaĊa duga (deleveraging).

sa uĉešćem od 3 procentna poena u rastu. u usporedbi sa 4. 1 2 SEE6 obuhvaćaju: Albaniju. 5 . Vanjska potraţnja je postala opterećenje za rast (-0. Politiĉki faktori su takoĊer doprinijeli domaćoj ekonomskoj neizvjesnosti i slabom oporavku. ĉak i u odnosu na zemlje EU10 i EU 15. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. koju su usporili kratkoroĉni faktori. investicija. likvidnost. odraţavajući oporavak potrošnje i. Oporavak se. (Slike 89). Zemlje koje su uspjele izbjeći recesiju (Albanija i Kosovo) odnosno doţivjele skromno usporavanje rasta (BJR Makedonija) već su 2010. Sastav rasta se promijenio u pravcu domaće potraţnje (Slike 10-11). Crna Gora i Srbija) imaju teškoća da se vrate na isti nivo (Slike 4-7).B. RAST SEE6 —SPOR OPORAVAK 1 Rast je u zemljama SEE6 bio relativno spor tokom 2011. i nisu još sve zemlje dostigle nivo aktivnosti koji su imale prije krize (Slika 4).9 posto u 2006-8. nakon toga. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. prestigle nivo realnog BDP-a iz 2008. Bosnu i Hercegovinu. kao i dugoroĉni faktori meĊu kojima je i investicijska klima. Bosna i Hercegovina je prošla kroz razdoblje od 15 mjeseci (oktobar 2010 do januara 2012) bez centralne vlade i bez budţeta. Uvjetno bi se moglo reći da rast nije bio robustan dijelom i zbog slabe investicijske aktivnosti. domaća potraţnja doţivljava bum. U 2011. U stvari. kao i recesija. Dalje.. oporavak se u SEE6 ĉini sporim. MeĊutim. MeĊutim. u manjoj mjeri. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. za 2011. razlikuje od zemlje do zemlje. zemlje koje su doţivjele snaţnu recesiju (Bosna i Hercegovina.2 posto u 2010-11. oporavak investicija je bio spor. koje su snaţno pogoĊene globalnom krizom. sastav rasta se mijenja. Crnu Goru i Srbiju. Kao i u drugim regijama. Kosovo. kašnjenja u plaćanju. Nova vlada je oformljena u februaru 2012. što je ugrozilo kreiranje politika. vanjska potraţnja (neto izvoz) je izvukla regiju iz recesije 2010.8 procentnih poena) pošto se uvoz oporavio više od izvoza. BJR Makedoniju. osim na Kosovu i odnedavna u BJR Makedoniji. Rast u SEE6 u prosjeku je bio 2. kao što su kredit.2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. sa gotovo ravnomjernom podjelom izmeĊu ulaganja i potrošnje.

9 procentnih poena) i poljoprivreda (0.Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statisiku. za 2011. EU10 i EU15 (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. a usluge (0. 6 . gdje graĊevinarstvo daje znaĉajan doprinos rastu.8 posto bruto dodane vrijednosti (gross value added – GVA). Godine 2011. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i Eurostat. dok je u sektoru graĊevinarstva došlo do zaustavljanja pada u odnosu na 2010. MeĊutim. industrija se oporavlja po osnovu oporavka izvoza (0. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. zbog slabog oporavka kredita i institucionalnih ograniĉenja u sektoru. gdje graĊevinarstvo biljeţi pad dvije godine zaredom (2009 i 2010) nakon buma na trţištu nekretnina. Industrija i graĊevinarstvo su najteţe pogoĊene tokom recesije 2009. djelatnost graĊevinarstva je i dalje slaba u Crnoj Gori.2 procentna poena) su dale pozitivan doprinos ukupnom rastu od 1. Ĉini se da je BJR Makedonija izuzetak od ovog modela. Svi najvaţniji sektori osim graĊevinarstva dali su pozitivan doprinos rastu 2011 (Slike 1213). MMF za BiH i KOS.6 procentnih poena). Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%) Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.

od poĉetka posljednjeg kvartala 2009. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Inflacija je svoj vrhunac dostigla u prvom kvartalu 2011 kad su popustili vanjski pritisci. Inflacija je svoj vrhunac doţivjela u prvoj polovici 2011. objavljuje sektorske podatke o rastu. 7 . Kosovo ne za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. nakon toga je smanjen na 2. i sada se postupno smanjuje (Slika 14). MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Posebno u zemljama SEE6 veliki dio indeksa potrošaĉkih cijena (CPI) otpada na cijene hrane i energije. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.7% u aprilu 2012. inflacija raste zbog globalnog rasta cijena hrane i energije. nakon što je rasla od kraja 2009. Razvoj inflacije odraţava razvoj realne ekonomske aktivnosti. Kolaps domaće potraţnje tokom 2008-2009 doveo je do pada inflacije.7 posto godina-na-godinu. MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. MeĊutim. a podaci iz Bosne i Hercegovine za 2011 nisu dostupni. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added.GVA) u zemljama vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji SEE6 (%) (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%) Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Posebno je Srbija iskusila skok inflacije kada je CPI svoj vrhunac dosegao u aprilu 2011 na nivou od 14.

Slika 14: Inflacija u SEE6. 8 . (%) Izvor: SEE6 Nacionalni uredi za statistiku.

RELATIVNO ROBUSNA STRANA ULAGANJA Progresivna integracija ekonomija SEE6 u EU Slika 15: Izvoz (% BDP-a) znaĉi da je trgovina sa EU kljuĉni faktor izvoznih rezultata SEE6 i njihovog ukupnog ekonomskog rasta. rast realnog 9 .7 posto godina za godinu (y-o-y). izvoz iz SEE6 je porastao za 14.C. Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. Zanimljivo je da je samo jedna zemlja – BJR Makedonija – uspjela dovoljno orijentirati svoj izvoz u znaĉajnoj mjeri prema najdinamiĉnijoj velikoj evropskoj ekonomiji – Njemaĉkoj. Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) Slika 17: Rast uvoza (%) Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. TRGOVINA I VANJSKA SITUACIJA – POBOLJŠANJE TEKUĆEG RAĈUNA. od kojeg lavovski dio (28. U 2011. Crnu Goru i Kosovo (gdje je ovaj udio u prosjeku 28. Rast izvoza je dostigao vrhunac u prvom kvartalu 2011 na 29.3 posto u EU10 (Slika 16).3 posto). Napomena: Rast izvoza je oznaĉen stupcima. Nakon robusnog oporavka 2010 i tokom prve polovice 2011. a nakon toga je postao umjereniji na 7% tokom posljednjeg kvartala 2011.7 posto) otpada na Italiju i Njemaĉku. EU je i dalje glavno izvozno trţište za SEE6 na koje otpada 56% ukupnog izvoza (2011). Do trećeg kvartala 2010. Izvor: Centralne banke SEE6 i UNCTAD. Na trgovinu unutar regije otpada oko 22. u januaru 2012 se biljeţi veliki pad rasta izvoza u cijeloj regiji – ponderirani prosjek pada od 6 posto (17 posto ako se iskljuĉe Srbija i Albanija). a posebno je vaţna za Srbiju.1 posto u odnosu na 14. (Slika 15). Nakon izuzetno jake zime koja je pogodila većinu od SEE6 zemalja. Ali dublji razlog za usporavanje izvoza je negativna ekonomska klima u EU.8% izvoza zemalja SEE6. izvoz se vratio na nivoe prije krize. koja dovodi do smanjenja potraţnje za uvoznom robom i niţih cijena metala. odraţavajući usporavanje potraţnje u Eurozoni i faktore vezane za vrijeme. izvoz iz SEE6 usporava.

Pošto je (%. Deficit tekućeg raĉuna (Current account deficits .2 2008 2009 2010 2011 Izvor: Centralne banke i IMF WEO i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Trgovinski bilans se takoĊer popravio za 6.u 2011 u odnosu na 2008.5 -10.5 procentnih poena BDPa. (% BDP-a) MNE KOS ALB SEE6 SRB BiH MKD 0 0 -5 -10 -15 -20 -25 -30 -35 2010 2011 -10 -20 -9.8 -21. CAD se u regiji SEE6 popravio – za oko 9. Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans .5 procentnih poena BDP-a (Slike 18-19). kada je došlo do rasta cijene energije. a posebno na Kosovu gdje su CAD i trgovinski bilansi snaţno pogoĊeni izgradnjom autoputa ka Albaniji i s tim vezanim uvozom. Nakon naglog pada 2009 i oporavka od 9 posto tokom 2010. doprinijeli su tome.6 posto (Slika 17).0 -30 -40 -19. Dinamika uvoza u SEE6 je tokom razdoblja 2009-2011 bila sliĉna dinamici izvoza. ali su u zadnje dvije godine doznake nešto smanjene odraţavajući teške uvjete u zemljama Eurozone. godina na godinu) 2009.CAD) i trgovinski bilansi su se Slika 18: Rast izvoza i uvoza znaĉajno oporavili nakon krize. Tokom 2011. Ipak. Izvor: Centralne banke SEE6 .BDP-a linijama. postoje znaĉajne razlike u sluţbenim brojkama meĊu zemljama. uĉinak viših cijena nafte i hrane su bili primjetni. uvoz opao više od izvoza u svim zemljama. odraţavajući generalnu preorijentaciju na domaću potraţnju. Doznake tradicionalno predstavljaju amortizer vanjskih šokova u SEE6. g.7 -50 -60 -29.3 -8. posebno u prvoj polovici godine. Domaća potraţnja i uvoz poluproizvoda i kapitalnih roba. (% BDP-a) CAD 2008 2009 Trade Balance Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama. a rast izvoza se oporavio mnogo brţe. Sliĉan razvoj dogaĊaja primijećen je i u zemljama EU10. TakoĊer. i CAD i trgovinski bilansi su se malo pogoršali u cijeloj regiji (Slika 20).4 -26. Doznake u Srbiju su 10 . Izvor: Centralne banke SEE6 . koji odrţavaju rast FDI. uvoz je dalje porastao u 2011 za 13.6 -22.

200 1.9 posto u 2011. Regija ima koristi od velike dijaspore radnika u EU zemljama visokih prihoda. USD) SEE6 7. ALB i BiH definiraju doznake sa naknadama za zaposlenike.0 10.4 1. Strane direktne investicije u BJR Makedoniju su takoĊer udvostruĉene kao udio u BDP-u i po glavi stanovnika.0 5.0 8.4 5. Izvor: Centralne banke SEE6.400 2011 6. Auto dijelovi u industrijskom sektoru (Srbija.znaĉajno opale.0 2009 2010 2011 KOS BiH ALB SRB SEE6 MKD MNE Izvor: Centralne banke SEE6 . Kanadi i Australiji. MKD i CG koriste užu definiciju doznaka.0 2.5 posto 2009 spale na 6.0 2.0 14. investicija i rasta u SEE6 – doţivio je robustan porast od 20 posto tokom 2011 (Slika 22).0 6.0 12. SRB. KOS. Srbija je privukla najveći iznos FDI u regiji – 2.0 4. Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) 2008 16. nakon koje slijedi Crna Gora. 11 . Strana direktna ulaganja su se više nego udvostruĉila u Srbiji u 2011 – godini koja se ĉini izuzetnom s obzirom na veliku investiciju FIAT-a u tvornicu automobila u Kragujevcu i investiciju belgijskog Delhaise od skoro 1 milijarde Eura.0 1.0 4. BJR Makedonija). U agregatnom iznosu. FDI––vaţan izvor finansiranja. Crnu Goru i BJR Makedoniju bi mogle biti podcijenjene. dok su u drugim zemljama ostale na relativno nepromijenjenom nivou (Slika 21).000 800 600 400 200 869 341 284 285 232 199 77 2008 2009 2010 2011 0 MNE SRB KOS SEE6 ALB MKD BiH Izvor: Centralne banke SEE6. kao i u Sjedinjenim Drţavama.8 4.0 3. kao i finansijski i poljoprivredni sektor (BJR Makedonija) bili su najuspješniji sektori kad se radi o privlaĉenju stranih direktnih ulaganja.5 5. Procjene za Srbiju. % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto.0 0. i sa 9.4 milijarde USD 2011.0 - 2010 1. Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI. koja je dobila najveći iznos FDI po stanovniku (Slika 23).0 6. neto.

neke od zemalja SEE6 su iskoristile svoju MMF kvotu i kreditna sredstva (npr. (Slika 24). prosjek SEE6 (% BDP-a) Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln.7 posto u 2011 (nakon vršne vrijednosti od 64.0 2009 2010 2011 2012 MNE SRB SEE6 MKD BiH ALB KOS Izvor: Centralne banke and MoFs of SEE6. Kosovo je i dalje netipiĉna vrijednost (outlier) sa najniţim nivoom duga. WB.5 procentnih poena BDP-a na 60. ima nizak vanjski dug.9 2009 26.0 0. 12 . BJR Makedonija). US$) 1200 60.0 100. što je doprinijelo rastu njihovog duga.2 2008 22. Osim toga. Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) 2008 150.1 posto BDP-a u 2010). Ukupni vanjski dug znaĉajno varira meĊu zemljama SEE6. iako manjom brzinom nego prije 2011. gdje Crna Gora i Srbija imaju najviši.8 51.1 60.3 1000 800 600 400 200 17. BJR Makedonija i Bosna i Hercegovina su nešto malo ispod prosjeka za SEE6. Kosovo ima vrlo ograniĉen pristup meĊunarodnim finansijskim trţištima i kao posljedica toga. a Kosovo3 najniţi nivo (Slika 26). iako će se on poĉeti povećavati nakon povlaĉenja stand-by aranţmana MMF-a. i Srbija 2011) (Slika 25) ili ukljuĉivanjem na meĊunarodna kreditna trţišta sa IBRD garancijama (Srbija. Izvor: Centralne banke i Ministarstva finansija (MF) zemalja SEE6. Albanija 2010. 3 Za razliku od drugih SEE6 zemalja. Srbija. 2011 i 2012. ali javni vanjski dug nastavlja trend prema gore. Od juna 2009. BJR Makedonija). debt 64.Brzo smanjenje duga (deleveraging) privatnog sektora dovelo je do smanjenja ukupnog vanjskog duga u SEE6.0 2011 0 ALB MK MNE SRB Izvor: MF zemalja SEE6. IMF.7 External debt 70 60 50 40 30 20 10 0 o/w Gov. Ovo izravnavanje slijedi nakon znaĉajnog porasta i u omjerima bruto vanjskog duga i vladinog duga prema BDP-u u periodu 2008-2010. Crna Gora 2010. do marta 2012. ĉetiri zemlje su ostvarile pristup meĊunarodnim komercijalnim trţištima izdavanjem Euroobveznica (Eurobonds) (BJR Makedonija 2009.0 50. Crna Gora i Srbija su obje daleko iznad regionalnog prosjeka i imali su najbrţi rast duga. Slika 24: Vanjski dug. Vanjski dug je smanjen za 3.3 2010 26.

pripremila svoje inicijalne budţete za 2012 sa donekle optimistiĉnim pretpostavkama rasta i to je dovelo do znaĉajne nedovoljnosti ostvarenih prihoda. koji su vaţni u smislu njegove povezanosti sa susjedima.7 -4.6 2011 -3. dodatno pogoršani zimskim uvjetima.9 -3.3 2009 -7. U 2011.8 -3.8 3.9 posto godina-na-godinu u prvom kvartalu 2012.2 -4. većina zemalja SEE6 mora usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnula dinamiku duga i time izbjegla finansijske probleme u budućnosti (Tabela 2).2 -0. Gomilanje budţetskih dugovanja privatnom sektoru (npr. prihodi su bili manji od budţetskih projekcija vlade u svim zemljama osim na Kosovu.9 MKD CG -1. U BJR Makedoniji i Albaniji prihodi su uglavnom bili na ravnomjernom nivou u realnom smislu. i dijelom kompenziraju raniji nedostatak.2 0. mada su podaci za april već mnogo bolji.2 -3.5 -0.0 -0. Srbija.6 -2.2 KOS 0.1 -1. a znaĉajno ispod planiranih iznosa. TakoĊer.7 -4. s obzirom da su prihodi opali za 11.5 13 .6 0. Sliĉni trendovi se nastavljaju tokom prvog kvartala 2012. u.0 6. U isto vrijeme dolazi do porasta prihoda za 5.6 -3.0 -2. Crna Gora i Srbija.1 -1. prihodi vlade su znaĉajno pogoĊeni usporavanjem ekonomske aktivnosti. Kosovo je opet izuzetan po svom niskom nivou javnog duga i deficita koji ostavljaju odreĊeni fiskalni prostor za zadrţavanje visokog nivoa javnih investicija u strateške projekte kao što su regionalni autoputevi. vlade su se više oslonile na pozajmljivanje od domaćih i stranih IFI (Crna Gora. Odgovarajući na takvu situaciju. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni imali su negativan utjecaj na ekonomsku aktivnost i prihode vlade.2 -0. U ovom teškom okruţenju. a Srbija i Crna Gora su tu najviše pogoĊene (Slika 27). ĉini se.0 0. Ukupni prihodi (u realnim terminima) u ĉetiri zemlje SEE6 još uvijek su ispod nivoa iz 2008.5 -2.3 -3.6 -2.4 1.6 -4. Pritisci javnog i finansijskog duga nagomilavaju se u nekoliko zemalja.7 SRB 1. Albaniji. Sliĉni trendovi su zabiljeţeni tokom prva dva mjeseca i u Srbiji. pogoršanje uvjeta na formalnom trţištu rada dovelo je do smanjenja prihoda od poreza na osobni prihod i doprinosa za socijalno osiguranje.D.4 -7. Tabela 2: Fiskalni deficiti u SEE6 (procent BDP-a) 2005 2006 2007 2008 ALB -3.5 -5.7 -6. Slaba ekonomska aktivnost se odrazila na smanjenu naplatu kljuĉnog instrumenta prihoda – prihoda na dodanu vrijednost.4 -2. sa rastućim nivoom javnog duga i pritiscima za finansiranje. odnosno u sluĉaju BiH MMF-a.8 7.7 -0.3 -3. Većina zemalja je. BJR Makedoniji) i dugovanja općina u Crnoj Gori stvaraju dodatne teškoće za privatni sektor u već odranije izazovnom okruţenju.0 -5.6 -2.0 -4.5 -3. ĉime su se povećali rashodi na automatsku stabilizaciju u zemljama SEE6 i prinudile zemlje SEE6 da izvrše druge prilagodbe fiskalne politike.1 2.8 2. Albanija). Osim na Kosovu. Ĉini se da je Crna Gora u tom smislu najviše pogoĊena. od kojih su najuoĉljivije Albanija.9 Izvor:Kalkulacije zaposlenih izvršene na osnovu podataka MF. akciza i carinskih prihoda.9 -2.5 2010 -3.4 -3.5 BIH 0.6 Ponderira ni prosjek -1.

Neplanirani uvoz elektriĉne energije Spor rast.0 BiH KOS MKD MNE SRB 80.0 100. Mjere koje su vlade poduzimale u odgovor na ovakvu situaciju za sada se koncentriraju na jaĉanje napora naplate i smanjenja potrošnje. Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 Zemlja Albanija Fiskalni pritisci Spor rast. kapitalni rashodi i usluge. Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6. 2008-2011 Government revenues. ovo je uglavnom posljedica jednokratne naplate dividendi. Albanija takoĊer signalizira da će revidirati svoj budţet kao odgovor na pogoršano vanjsko okruţenje. meĊutim. * U ovisnosti od vladine odluke 14 . ukljuĉujući i smanjenje potrošnje od 4. a ne na povećanje stope poreza (Tabela 3). real 130. prihodi Redovna revizija sredinom godine Spor rast.0 90.0 2008 2009 2010 2011 Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovane na podacima nadleţnih organa.6 posto.0 120.4 posto da bi ostala u okvirima originalnog budţetskog deficita. Za sada je izuzetak Crna Gora. prihodi Pozvane drţavne garancije Spor rast. prihodi Spor rast. Ostale zemlje SEE6 tek treba da poduzmu konkretne mjere. prihodi Status prilagodbe Oĉekuje se u julu 2012 Kljuĉne mjere U razmatranju Bosna i Hercegovina Kosovo Nije objavljeno Oĉekuje se sredinom 2012 Nije objavljeno Smanjenje potrošnje i nove mjere prihoda ĉije se usvajanje oĉekuje Smanjenje potrošnje. BJR Crna Gora [Usvojila Vlada u aprilu 2012] Parlament usvojio u maju 2012 Oĉekuje se nakon izbora Srbija Izvor: Osoblje Svjetske banke. Vlada BJR Makedonije je usvojila dodatni budţet u aprilu koji se zasniva na pretpostavci niţeg rasta i budţetirala prihode. dok su prihodi od poreza u stvari smanjeni za 0. smanjenje tekuće i kapitalne potrošnje Povećanje poreznih stopa Zamrzavanje plaća i penzija* Makedonija.0 ALB 2008 = 100 110. Novi specifiĉni porezi i naknade. (Slika 28). prohodi. koja je doţivjela najveći pad prihoda i vlada je u aprilu 2012 usvojila revidirani budţet kojim se smanjuju rashodi i uvode mjere prihoda.posto y-o-y na Kosovu.

Ĉini se da ih pokreće nivo deficita. ne postoje pouzdani podaci o budţetskim dugovanjima. meĊutim. postoje izvještaji o kašnjenjima u plaćanju do kojih dolazi u nekoliko SEE6 zemalja. 15 . BJR Makedonija je takoĊer izvršila korekciju budţetske potrošnje smanjivanjem potrošnje na robe i usluge i kapitalne potrošnje. Rashodi u Srbiji su bili u skladu sa budţetom.0 2008 = 100 120. Sa izuzetkom Kosova. ali i sve veće oslanjanje na kratkoroĉni dug u nekoliko zemalja. real 140. sa strogim uvjetima potrošnje.0 90. ukupni iznos vladinih dugovanja (uglavnom na općinskom nivou) dokumentiran je da iznosi oko 3. vlade su nastavile smanjivati rashode u odgovor na nedovoljnost prihoda da se zadrţi u okviru finansijskih ograniĉenja.0 100. ukljuĉujući nefunkcionalne sheme povrata (refundiranja) i neadekvatnu kontrolu opredijeljenosti. ukljuĉujući kratkoroĉno dug. U drugim zemljama. Posebno je smanjena potrošnja u Albaniji i Crnoj Gori poĉetkom 2012 u odnosu na 2011. meĊutim. to je prije odraz ograniĉenja kapaciteta implementacije nego finansijskih ograniĉenja. i to uglavnom kapitalna ulaganja i subvencije. Poĉetkom 2012.0 110. vlada implementira program smanjenja dugovanja u općinama. ĉime je u kratkoroĉnom razdoblju oteţano vršenje bilo kakve prilagodbe4. u Crnoj Gori. subvencija i drugih tekućih rashoda. Osim navedenog. Na primjer. Bruto finansijske potrebe5 u 2012-13 su u SEE6 znaĉajne.0 ALB BiH KOS MKD MNE SRB 2008 2009 2010 2011 Izvor: Osoblje Svjetske banke. ĉini se da je ekonomsko usporavanje razotkrilo postojeće slabosti okvira javnog finansijskog upravljanja. to bi se moglo promijeniti ukoliko doĊe do pogoršanja situacije u 4 Potpunije razmatranje strukture prihoda i potrošnje fiskalnih sektora u SEE6 zemljama navodi se u Okviru 2 u prethodnom SEE RER. Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6. Rashodi na Kosovu u 2011 su bili 8 posto niţi od budţeta. Ovo prouzrokuje dodatna ograniĉenja za privatni sektor u ekonomskom okruţenju koje je i tako puno izazova. 2008 – 2011 Government expenditures. mada indirektni i posredni dokazi iz privatnog sektora ukazuju na to da se radi o znaĉajnim iznosima. Kao odgovor na ovo. Iako su do sada zemlje SEE6 uspijevale prenijeti dug. MeĊutim.Prilagodbe rashoda iz 2011 su bile širokog obima. ĉini se da je potrošnja u SEE6 snaţno nagnuta prema plaćama i socijalnim naknadama. Rashodi su najviše smanjeni u Crnoj Gori.0 130. gdje su plaće rasle nešto više nego ostale kategorije potrošnje.0 80.5 posto BDP-a na kraju 2011. i odnosile su se na smanjenje investicija. 5 Potrebe za finansiranjem se definiraju kao nivo deficita i otplata domaćeg i stranog duga.

6 World Bank. Development Prospects Groups. ipak su ostali na visokom nivou (Slika 29). ne oĉekuje se da će doći do znaĉajnog smanjenja potreba za finansijskim sredstvima.11 Dec-11 Jan-12 Feb-12 Mar-12 Apr-12 Albania Macedonia. kao i komercijalnih i bilateralnih kreditora. i dalje su visoke i mogle bi se dodatno povećati suoĉene sa krizom koja se širi iz Grĉke. ali su opet porasli zbog intenziviranja prevrata u Eurozoni.worldbank. znaĉajan iznos kratkoroĉnog duga će zadrţati bruto potrebe za finansiranjem na visokom nivou. i povećati znaĉaj rizika prenošenja (roll-over). krećući se izmeĊu 570 i 880 baziĉnih poena. Vanjski uvjeti finansiranja su teški.10 Q1. što bi moglo bitno ograniĉiti pristup finansijskim sredstvima. 2012]. Ipak. marţe na dug koji su izdale zemlje SEE6 smanjene su izmeĊu 80 i 290 baziĉnih poena u odnosu na kraj 2011. * Na [June 5.200 1.finansijskom sektoru. Do kraja marta 2012. Iako su troškovi kreditiranja za zemlje u razvoju (ukljuĉujući SEE6) nešto opali poĉetkom 2012 kao posljedica smanjenja averzije prema riziku6. March 2012.11 Q2.10 B+ B+ BB BB BB- Dec-11 B+ B BB BB BB Jan-12 B+ B BB BB BB Feb-12 B+ B BB BB BB Mar-12 B+ B BB BB BB ____________________________________________________________ Izvor: Standard & Poor.11 Q3. FYR Montenegro Serbia Izvor: Osoblje Svjetske banke. koji se moţe naći na: http://sitereIzvors.000 800 600 400 200 0 Q4. Tabela 4: Rejting suverenog kredita * _____________________________________________________________________ Rejting (S&P) Albanija Bosna i Hercegovina Makedonija. BJR Crna Gora Srbija Q4..400 1. Uz relativno male korekcije fiskalnog bilanca koje su predviĊene u SEE6 za 2013. Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) 1. Kosovo nema suvereni rejting. Iako se oĉekuje da će pokriće većeg dijela deficita doći od meĊunarodnih finansijskih organizacija.pdf 16 . Weekly Global Economic Brief.org/INTPROSPECTS/ReIzvors/334934-1302024558568/78464531326146297898/DECPGWeekly_032912.

rizik od nesolventnosti vlade u SEE6 je nizak. Kao posljedica finansijskih deficita i drţavnih garancija u nekim zemljama SEE6. Kosovo i BJR Makedonija imaju nivoe duga kojima je mnogo lakše upravljati. na primjer. pojaĉano pozajmljivanje od strane javnog sektora ĉini se da je zadovoljeno na većini lokalnih trţišta. povećan je sa 51 na 56. Depoziti u Crnoj Gori su se oporavili isplatom zajma Credit Suisse. iako plitka. BJR Makedonija je bila u stanju prenijeti svoj domaći dug iako interes investitora za dugoroĉno dospijeće fluktuira. ukljuĉujući garancije. Crna Gora i Srbija su takoĊer bile u mogućnosti pozajmiti potrebne iznose. S obzirom da je finansijski sektor visoko likvidan u većini zemalja SEE6. Dugoroĉno. u odnosu na 42. dok su potraţivanja prema vlastima povećana. Za razliku od nje. javni dug nastavlja rasti u svim zemljama osim na Kosovu (Slika 30). i probleme u koordinaciji politika. Nekoliko je zemalja već doseglo zabrinjavajući nivo duga s obzirom na njihove fiskalne i institucionalne kapacitete i finansijska ograniĉenja. Kosovo i dalje ima znaĉajne depozite i neto je kreditor finansijskog sektora.Domaća trţišta. Vlada u Albaniji je već neto duţnik finansijskom sektoru. Javni dug u Bosni i Hercegovini ostao je stabilan na 39. BJR.4 posto BDP-a u Makedoniji. Uzimajući u obzir troškove javnog duga i njegovu strukturu. Javni dug u Srbiji je dosegao 45. U Crnoj Gori. mada postoji odreĊeni rizik ukoliko domaći dug postane neatraktivan za investitore. 6. iako sa većim troškovima.6 posto BDP-a u Crnoj Gori. ovaj trend nije odrţiv. a veliki udio kratkoroĉnog duga predstavlja poseban razlog za zabrinutost. Ĉini se da je i BJR Makedonija u sliĉnoj situaciji. Javni dug Albanije je takoĊer malo porastao na 58. ali po većim cijenama nego godinu dana ranije. nedavno pozvane drţavne 17 . ove tri zemlje će trebati poduzeti znaĉajne napore da obrnu negativnu dinamiku duga i smanje nivoe duga i s tim povezane slabe taĉke taĉke i to tokom duţeg vremenskog razdoblja.7 posto BDP-a u Srbiji. i dalje zahtijevaju vladin dug. i 4. posebno ako se odgaĊa fiskalna konsolidacija. Srbija i dalje ima solidne depozite u centralnoj banci. ali s obzirom na njena institucionalna i ograniĉenja pozajmljivanja. Koliĉina vladinih garancija postao je znaĉajan dio obaveza javnog duga u SEE6 tokom zadnjih godina.9 posto godinu dana ranije. Dosegao je nivo od 11. Pod pretpostavkom da ne nastupe veliki vanjski šokovi. iako je tu rizik donekle ublaţen relativno niskim omjerom kredit-depozit u finansijskom sektoru. Albanija i Crna Gora (ukljuĉujući garancije) su najzaduţenije zemlje u SEE6. pribliţivši se zakonskoj granici od 60%. SEE6 će morati paţljivo pratiti i ograniĉiti korištenje garancija na prudentan nivo pošto bi pozivanje na garancije moglo predstavljati veliki dodatak na postojeće potrebe za finansiranjem.1 posto BDP-a. ali slabo stanje u Eurozoni i Zapadnom Balkanu bi ipak moglo dovesti do daljih pritisaka. Na primjer. unatoĉ relativno niskom fiskalnom deficitu.4 posto BDP-a.8 posto BDP-a do kraja 2011. Albanija. U BJR Makedoniji. javni dug (zajedno sa garancijama) je povećan za više od 5 procentnih poena BDP-a izmeĊu 2010 i 2011 na oko jedne trećine BDP-a uglavnom zbog isplate 220 miliona EURA MMF-ove Precautionary Liquidity Line (PLL) i 130 miliona komercijalnog zajma kojeg garantira IBRD (koji finansira budţet za 2012).9 posto BDP-a. Vlasti na Kosovu i u Bosni i Hercegovini izdale su svoj prvi kratkoroĉni domaći dug (trezorske zapise ili T-bills) koji su do sada apsorbirale lokalne banke po relativno niskim cijenama. ni ona se ne nalazi u zoni sigurnosti. Situacija u Bosni i Hercegovini takoĊer iziskuje paţljivo praćenje pošto su depoziti vlade smanjeni. Javni dug Crne Gore. osim što već ima veliki dug.

0 0.garancije za zajmove za ĉeliĉanu i tvornicu aluminija izloţile su budţet znaĉajnom dodatnom pritisku.0 MNE ALB 2008 SRB 2009 BiH 2010 2011 MKD KOS Izvor: Osoblje Svjetske banke. Napomena: Ukljuĉujući vladine garancije za BJR Makedoniju. Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) 70.0 60.0 50. Crnu Goru i Srbiju 18 .0 10.0 40.0 30.0 20.

što je pokazano padom Euribor. Dva LTRO koja su pomogla jaĉanju povjerenja u meĊubankovno trţište. CDS marţe za velike matiĉne banke banaka u ECA regiji su opale tokom prvog kvartala 2012 što ukazuje da je rizik od nevraćanja takoĊer opao zahvaljujući LTRO-ima.64 posto krajem februara) (Slika 31).5 posto poĉetkom decembra 2011. trţišni uvjeti su daleko od normalnih. mada odnedavna opet rastu. ali historijski.41 posto krajem marta (u odnosu na 0. i 1.77 posto sa nivoa od 0. mjeri nespremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu) za 22 baziĉnih poena na 0. Uvjeti finansiranja banaka su se poboljšali u prvom kvartalu 2012 zahvaljujući pruţanju ogromne koliĉine likvidnosti od ECB-a (više od triliona Eura) u obliku jeftinih dugoroĉnih zajmova kroz njene dugoroĉne operacije refinansiranja (long-term refinansing operations . ove marţe ostaju povišene.98 posto na kraju februara. Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) Slika 32: Petogodišnje (u baziĉnim poenima) 700 600 500 400 300 EBA's recapitalization plan announcement CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka LTRO1 LTRO2 Unicredit SocGen KBC Intesa Erste Raiffeisen SEB Nordea 200 100 0 19 .E. (Slike 32-33). Euro meĊu-bankarska ponuĊena stopa (Euro Inter-Bank Offer Rate – EURIBOR) – kojim se mjeri voljnost evropskih banaka da posuĊuju jedna drugoj na neosiguranom meĊu-bankovnom trţištu – nastavlja padati na 0. Ali to je još uvijek dobro iznad pred-kriznih nivoa. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK SMANJENJA DUGOVA (DELEVERAGING) Iako su tenzije na finansijskim trţištima Euro zone malo popustile.LTRO). što ukazuje na to da se banke još uvijek suoĉavaju sa jazom u finansiranju.OIS (Overnight Indeks Swap) marţom (razlika izmeĊu meĊubankovne ponuĊene stope i prekonoćne indeksirane stope.

Banke u SEE6 u generalno dobro kapitalizirane i likvidne. jer sada LTRO sredstva pokrivaju više od 60 posto duga banaka koji dospijeva 2012. Unatoĉ gubitku finansiranja od ne-povezanih meĊunarodnih banaka. TakoĊer. Oĉekuje se da će banke i dalje biti pod trţišnim i regulatornim pritiskom (koji je uvećan zahtjevima EBA od kraja juna) da vodeće banke Eurozone osnaţe kapital i likvidnost. Izvor: MMF-ov izvještaj o globalnoj finansijskoj stabilnosti. da ojaĉaju svoje bilance stanja i šire reĉeno. 20 . smatra se da je masivna injekcija ECB-a u decembru 2011 i februaru 2012 izbjegla neorganizirano rješavanje sredstava i naknadno smanjenje kredita u evropskom bankarskom sistemu. iako su smanjile izloţenost ne-povezanim bankama. ukljuĉujući. Istoĉne i Jugoistoĉne Evrope (CESEE). april 2012. meĊunarodne banke su generalno odrţale izloţenost SEE6 zemljama. To jest. Ali u Evropskom finansijskom sistemu i dalje postoje znaĉajni rizici. i zemlje SEE6. moguće je. LTRO-i su smanjili pretisak finansiranja na banke. Veći dio likvidnosti koja je dana evropskim bankama iskorištena je za profitabilnu trgovinu (carry-trade) (i to sa bankama koje su u mogućnosti da posuĊuju na nivou 1 posto i ulaţu u suverene dionice sa visokim prinosom). a samo ograniĉen dio dodatne likvidnosti je završio u realnoj privredi. ukupne vanjske obaveze su porasle u većini bankovnih sistema Centralne.Znaĉajnim naporima vlada SEE6 i monetarnih vlasti – i skorijih aktivnostima ECB-a SEE6 su za sada izbjegle neorganizirano smanjenje duga. a sistemske slabosti su znaĉajno smanjene u odnosu na period prije krize. Ipak. da prilagode svoje modele poslovanja odrţivijem novom ekvilibrijumu. Ovaj razvoj dogaĊaja pogoduje nastavku oporavka i smanjenju ugroţenosti finansijskog sektora u SEE6. Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) 1 Promjena u drţanju vladinih dionica od strane monetarnih i finansijskih institucija euro podruĉja od kraja novembra 2011 do februara 2012. unatoĉ pritiscima finansiranja nakon 2008.

kao što su se neki bojali. ponude savjete o politikama i koordiniraju svoju podršku regiji. došlo je do postupnog oporavka. ukupni nivo depozita u zemljama SEE6 se oporavio na vršne vrijednosti od prije krize (Slika 34). da se postigne: (i) opredjeljenje domaćih vlasti da se razmotri utjecaj regulatornih mjera u Evropi u nastajanju i da ostvare efektivnu komunikaciju sa zemljama domaćinima. (ii) napori vlasti u zemljama domaćinima da razviju lokalne izvore finansiranja. a finansijske institucije koje se meĊusobno natjeĉu ne nastoje znaĉajno povećati svoju izloţenost. Evropski duţnosnici. Beĉ 2. MeĊunarodno monetarni fond (MMF). stoga nastoji spojiti domaće i meĊunarodne vlasti sa IFI da potaknu koordinaciju politika u tim zemljama.kada je došlo do naglog zastoja brzog rasta. i problemi vezani za suţavanje bilanci stanja koje se uglavnom sastoje od zajmova.0 da pomognu izbjegavanje neorganiziranog smanjenja duga u zemljama u razvoju u Evropi – regiji koja je najosjetljivija na efekte prestrojavanja velikih banaka. zadnjih mjeseci se primjećuje usporavanje oporavka depozita. kao promatraĉa). ĉime se smanjuje izloţenost bankarskog sistema meĊunarodnom finansiranju. Tu je u igri moglo biti nekoliko faktora:    strateško opredjeljenje mnogih matiĉnih banaka da ostanu prisutne u regiji CESEE. Evropsku centralnu banku (ECB. naime. meĊunarodne finansijske institucije (IFI) i bankarske grupe su u januaru 2012 postigle sporazum o skupu principa u okviru Beĉke inicijative 2. Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD). Revitalizacija Beĉke inicijative. Evropskog regulatora za bankarstvo (European Banking Authority ili EBA). Sveukupno. ĉini se da bankovni krediti u regiji rastu finansirani iz izvora lokalnih depozita. (iii) efektivna komunikacija izmeĊu vlasti u zemljama domaćina i matiĉnoj zemlji kako bi se izbjeglo zaštitno izdvajanje likvidnosti. Bez obzira na ugovorno dospijeće kredita. Evropski odbor za sistemski rizik (ESRB). izmeĊu ostalog. nivo depozita je sada iznad vršne vrijednosti od prije krize. i (v) opredjeljenje IFI-ja da analiziraju rizike. MeĊutim. došlo je do malog smanjenja depozita tokom prvog kvartala za regiju u cjelini. Inicijativa ukljuĉuje Evropsku komisiju (EC). (iv) revizija od strane nadzornih koledţa EBA-inih planova rekapitalizacije i njihovog uĉinka na zemlje domaćine. Gledajući 21 . Ako banke ipak odluĉe smanjiti zajmove u svojim knjigama. U Bosni i Hercegovini se nivo depozita upravo vratio na vršni nivo od prije krize. smanjenje izloţenosti klijentima je teško postići u okruţenju gdje poduzeća trpe posljedice slabih ekonomskih uvjeta. zadrţana profitabilnost poslovanja u ovim zemljama. U svim zemljama osim Crne Gore. Ciljevi Beĉa 2. Ipak. Grupaciju Svjetske banke (WBG) i domaće organe.0 su. roditeljsko finansiranje nije opalo od trećeg kvartala 2011. posebno u zemljama SEE6. u kombinaciji sa njihovim malim lokalnim portfeljima u SEE6. Regulatorna koordinacija izmeĊu zemalja domaćina i matiĉnih zemalja je od kritiĉnog znaĉaja za krhko ekonomsko okruţenje gdje se domaće vlasti mogu fokusirati prije svega na probleme svoje zemlje. za razliku od perioda prije krize. koje nemaju ni robusna trţišta kapitala niti uspostavljena sekundarna trţišta za prodaju zajmova. Evropsku investicijsku banku (EIB).0. to će vjerojatno imati veze sa kreditnim gubicima. Nakon naglog pada depozita na poĉetku prvog vala krize krajem 2008.

koja je prošla kroz najveću ekspanziju i najveći pad kredita 7). sept. sa odreĊenim usporavanjem u kreditnim društvima tokom februara i marta. mada one nisu ni blizu onih neodrţivih stopa iz perioda prije krize. (Slike 3738). u odnosu na rast od gotovo 7% u drugoj polovici 2011. ali stope rasta su znaĉajno ispod nivoa od prije krize i u skladu sa smanjenom potraţnjom (Slika 35-36). Rast godina-na-godinu (y-o-y) kredita poslovnim subjektima bio je 9-10 posto tokom većeg dijela 2011. Unatoĉ stresu kojeg su finansijski sistemi iskusili u drugoj polovici 2011.2 posto.6%). je najvjerojatnije vezan za previranja na finansijskim trţištima do kojih je došlo u drugoj polovici 2011. . ali je do mjeseca marta došlo do pada od 6. Rast kredita je pozitivan u većem dijelu regije. 22 Dec-11 Dec-05 Dec-08 Jun-06 Jun-08 Jun-09 Jun-10 Jun-11 Jun-07 .. Ovaj obrat situacije.0 posto) i Kosovu (13. dok je preostalih sedam banaka zabiljeţilo pozitivan rast kredita. rast kredita je ostao pozitivan u većini SEE6 zemalja (osim Crne Gore.5% tokom prva tri mjeseca 2012. za cijelo podruĉje i za pojedinaĉne zemlje. Nominalna stopa rasta godina za godinu (y-o-y) kredita privatnom sektoru do januara 2012 za SEE6 (mjereno kao medijana stopa rasta pojedinaĉnih zemalja) kreće se oko 8 posto tokom prethodne godine. Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro. 2008=100) 160 140 120 100 80 60 40 20 ALB KOS MNE SEE6 total BIH MKD SRB Dec-06 Dec-07 Dec-09 Dec-10 Izvor: Centralne banke SEE6 . 7 Ukupni rast kredita u Crnoj Gori je deprimiran kao odraz kontrakcije kredita i prenošenja loših kredita na matiĉne banke / faktoring društva u ĉetiri velike banke. ali u februaru i martu 2012 nalazi se na nivou od 7 posto. Najveće stope rasta kredita zabiljeţene su u Albaniji (11. Rast kreditiranja privrednih društava i domaćinstava odvijao se priliĉno sliĉnim tokovima. depoziti su se smanjili za 2.ukupne brojke za regiju.

Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012 70 60 60 50 40 30 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 20 10 10 0 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 -10 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 * Podaci za CG nisu dostupni. Izvor: Centralne banke SEE6 . Izvor: Centralne banke SEE6 . 23 . Izvor: Centralne banke SEE6 . Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 70 60 50 40 30 20 70 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 60 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 10 0 -10 -20 -30 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 10 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 Izvor: Centralne banke SEE6 .

15. i neke javne banke. likvidna sredstva prema ukupnim sredstvima iznosila su 38 posto u Srbiji. 31 posto u BJR Makedoniji. koje su relativno visoke i rastu i dalje kao posljedica pogoršanja NPL-a. 27 posto u Bosni i Hercegovini. U Albaniji.1 posto u Srbiji). ali to je naglo smanjeno u drugoj polovici 2011. dostiţući 20 posto u martu 2012. (Slika 42). Generalno stabiliziranje NPL-ova i likvidne i dobro kapitalizirane banke meĊutim ne smiju zamagliti ĉinjenicu da jedan broj manjih i banaka u drţavnom vlasništvu imaju problema. iako se generalno njihov udio postupno povećava. Generalno.3 posto u Bosni i Hercegovini. dalje. S tim na umu. Nakon skoka na poĉetku krize. NPL su posebno visoki u Srbiji i Albaniji . daju dodatno osiguranje od naglog povlaĉenja bankarskog sistema. njihovu kapitalizaciju. Omjeri adekvatnosti kapitala u bankarskom sektoru su i dalje u većini zemalja solidni (u decembru 2011 iznosio je 13. Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) 30 25 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 15 10 5 0 2007:Q1 2007:Q4 2008:Q3 2009:Q2 2010:Q1 2010:Q4 2011:Q3 Izvor: Centralne banke SEE6 . i u manjoj mjeri. Crna Gora ima najviši nivo NPL-ova. 15. NPL su se stabilizirali na povišenoj razini.8 posto u BJR Makedoniji. u prosjeku 14 posto u SEE6 (Slika 39).NPL-ovi (loši krediti) su i dalje na znaĉajno povišenom nivou.6 posto u Albaniji. spremnosti da odobravaju kredite. Rezerve za kreditne gubitke. Javne i nadzorne vlasti trebaju ostati budne i paţljivo pratiti i stalno nanovo procjenjivati rizike i poduzeti pravovremenu akciju na bilo kakav znak slabosti sistema. Od decembra 2011. naplate kredita.5 posto u Crnoj Gori. NPL su i dalje u porastu. U Srbiji su NPL stabilni na oko 18-19 posto. i 19. i 22 posto u Crnoj Gori. Ovaj kroniĉno visoki nivo NPL-a ugroţava zarade banaka. sposobnost privlaĉenja novih investitora i. banke u većem dijelu regije su bile profitabilne 2011. to se uglavnom odnosi na neke male banke u domaćem vlasništvu. uglavnom kao posljedica prodaje loših kredita faktoring društvima i/ili matiĉnim bankama. ipak pojedine banke imaju problema u zadrţavanju nivoa adekvatnog kapitala. godine (Slike 40-41). 16. 24 .

Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets . 25 .ROA) 4 3 2 1 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE) 30 20 10 0 0 -10 -1 -2 -3 -4 -5 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 -20 -30 -40 -50 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 Izvor: Centralne banke SEE6 . Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke. Izvor: Centralne banke SEE6 . kao procent ukupnih bruto kredita 12 Dec-08 10 Dec-09 Sep-11 Dec-10 Dec-11 Mar-11 Jun-11 8 6 4 2 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB Izvor: Centralne banke SEE6 .

radno-apsorbirajućeg rasta u SEE6 i potrebu za snaţnim politikama stabilizacije i strukturalnim politikama koje potiĉu rast.09 (t=-2. (2012). “Jobs in ECA. To znaĉi da bi sa nepromijenjenim modelom rasta trebalo pet godina snaţnog rasta od prosjeĉnih 5 posto ili više da bi došlo do znaĉajnog pada nezaposlenosti – oko 5 posto ukupno.0 12. u prosjeku. 2000-10 7 Annual %-point change in unemployment rate. Disagregirani statistički podaci procjenjivani su korištenjem slijedeće metodologije: procjene nezaposlenosti i radne snage na osnovu ankete radne snage za stanovništvo iznad 15 godina starosti dostupne su iz nacionalnih statističkih ureda. što znaĉi da jedan procent rasta. izračunate su procjene radne snage u Srbiji za 1999.5 -10. ali krećući sa vrlo visokog nivoa. Izvori: R.0 2. nakon globalne krize. Dalje.12).5 -12.5 10. Dalje.5 -5. Jednim dijelom. za razliku od njih.F. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI Rast u zemljama SEE6 nije postigao efekte u smislu smanjenja visoke nezaposlenosti. Potom. nastavila je rasti tokom 2011 u nekoliko zemalja SEE6. Ovo naglašava kritiĉnost pokretanja robusnog.5 5.0 7. Osjetljivost stope nezaposlenosti na rast je mnogo niža u zemljama SEE6 nego u EU10. Potom je primjenom omjera omjer KILM Procjena na naše kombinirane procjene za 2008 izvršena prognoza za Srbiju i Crnu Goru od 1999 do 2007. Stoga su one isključene.0 -2. su uspjele smanjiti nezaposlenost u odreĊenoj mjeri. oko -0. Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6.955 2 -7. veza rast-nezaposlenost je manje povoljna u SEE6 nego u komparativnim zemljama – a taj trend zabrinjava. Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori su znaĉajno više nego u periodu prije krize.18). donosi 0. Procjene stopa nezaposlenosti preuzete su iz MOR-ove KILM baze podataka (preuzeti 4. Procijenjena elastiĉnost nezaposlenosti u odnosu na rast u SEE6 zemljama je bila relativno niska. Zapažanja u Albaniji 200-02 su identificirani kao ekstremne vrijednosti (outliers) sa apsolutnom vrijednošću standardiziranog rezidua većeg od 2. unatoĉ smanjenja proizvodnje u BJR Makedoniji u 2009 (Slika 44). koja je generalno mnogo viša nego u ostatku Evrope i u EU10.2 posto smanjenja stope nezaposlenosti (Slika 43).5 -3 -8 0. Procjene rasta BDP-a su preuzete iz WDI (2011). Ista procedura je primijenjena i na procjene nezaposlenosti za Crnu Goru. Ove su procjene kombinirane kako bi se izračunala ukupna vrijednost za Srbiju i Crnu Goru za 2008 do 2010. stope nezaposlenosti u Srbiji. 2000-10 Napomene: Broj zapažanja je 52. Islam and A. korištenjem omjer radne snage u Srbiji prema radnoj snazi zajedno u Srbiji i Crnoj Gori 2008. 2000-10 y = -0.2. 26 .0 Annual growth in real GDP (%). Standardna greška za koeficijent rasta BDP-a je 0. ove promjene odraţavaju strukturalne reforme koje su u Crnoj Gori i Kosovu dovele do znaĉajnog smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru. Procjene za Srbiju i Crnu Goru su kombinirane u originalne KILM serije.2 posto.2036x + 0.” prateći dokument za Izvještaj o regionalnom tržištu rada (Regional Labor Market report) koji je u pripremi. BJR Makedonija i Kosovo. Kao posljedica toga. do 2007. stopa nezaposlenosti u SEE6.

10 U BJR Makedoniji. Podaci za Albaniju potjeĉu konkurentne restrukturiranje i porast stope iz administrativnih izvora. doseţući nivo ud 23. neaktivnosti. ali i do smanjenja broja ekonomski aktivnog stanovništva (za oko 35. izmjerena stopa nezaposlenosti bila je stabilna na nivou od 31. pritiske.2 posto u prva tri kvartala 2011.79 posto u novembru 2011 – rekord otkad su uvedene ankete radne snage prije petnaest godina (Okvir 1). Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 Rast proizvodnje u 2011 nije pratio pad nezaposlenosti u većini zemalja SEE6 – naizgled ukazuje na rast bez novih radnih mjesta (Slika 45). stopa nezaposlenosti u Srbiji raste i dalje.8 posto u posljednjem kvartalu. Porast neaktivnosti je bio posebno visok na poĉetku finansijske krize i meĊu neformalno zaposlenima. Albanija i Kosovo nisu vršile LFS od 2009. tako da nije moguće uraditi potpuno aţuriranu analizu trţišta rada koja bi se odnosila na sve zemlje iz regije za 2011. 10 Podaci iz LFS panela omogućuju razlaganje determinanti porasta nezaposlenosti. 8 LFS podaci za SEE6 su nisu skupljani dovoljno ĉesto u nekoliko SEE6 zemalja. dijelom Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku.8 Na primjer. IzmeĊu aprila 2008 i aprila 2011. Napomena: Podaci za Kosovo 2010-2011 nisu dostupni.000). Napomene: Korišteni su podaci iz najnovijih LFS iz 2011. To odraţava kontinuirani gubitak zaposlenosti u industriji i uslugama u Srbiji. Podaci za Kosovo su iz 2009. Stope nezaposlenosti u Albaniji zasnivaju se na administrativnim izvorima. ali je potom porasla na 31.000). 27 . došlo je i do znaĉajnog porasta nezaposlenih (više od 200. 9 Slike se zasnivaju na definiciji „radno sposobnog stanovništva― starosti od 15 godina nadalje. ĉetvrtina stanovništva iz te grupe je prešla iz statusa neformalne zaposlenosti na status neaktivnosti izmeĊu aprila 2008 i aprila 2009.Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima) Izvor: Ankete radne snage (Labor Force Surveys -LFS) nacionalnih ureda za statistiku.

Isto tako. Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji Nezaposlenost je u SEE6 visoka. nezaposlenost mladih dostiže alarmantan nivo.9 posto u Q4. ĉini se da je nezaposlenost mladih u tim zemljama još i veća. nema sumnje da je nezaposlenost. stopa nezaposlenosti u Srbiji je najveća (26. iako stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori pokazuje veliku sezonsku promjenjivost. što ima uništavajući efekat na ljudski kapital. mada se podaci ne mogu dobiti. U BJR Makedoniji i Crnoj Gori. Zanimljivo je da je znaĉajno povećanje nezaposlenosti zadnjih par godina je više pogodilo urbana podruĉja nego ruralna. Za razliku od njih. TakoĊer. Na Kosovu od 2009 nije raĊena LFS.5 posto). ali to nije sluĉaj i sa Srbijom. Više od 80 posto osoba koje traţe posao u BiH i Crnoj Gori. U pojedinim zemljama.5 posto) je prestigla tradicionalno visoku ruralnu nezaposlenost (21. Nezaposlenost mladih (15-24) ne samo da je najveća u odnosu na sve druge dobne skupine. Na primjer.Za razliku od nje.3 odnosno 30. podruĉje Beograda je trpjelo posebno negativne posljedice zadnjih mjeseci. Nezaposlenost meĊu osobama sa niskim nivoom stručnosti (samo sa osnovnim obrazovanjem ili manje) je i dalje veća nego kod kvalificiranih radnika u BJR Makedoniji i Crnoj Gori. koja je najveća ekonomija u SEE6: nezaposlenost je najveća u jugoistoĉnom dijelu zemlja (26. ali je još viša u pojedinim regijama koji bi mogli iziskivati posebnu paţnju vlada kao „vruće taĉke― visoke nezaposlenosti i socijalnih napetosti. BJR Makedonija ima najvišu izmjerenu stopu nezaposlenosti mladih (59. dok se ĉini i da je podruĉje Kragujevca iskusilo smanjenje nezaposlenosti nakon dolaska velike FIAT-ove tvornice. Najnoviji LFS u BiH obavljen je u aprilu 2011. kada je nezaposlenost iznosila 27. ukljuĉujući nezaposlenost mladih. urbana nezaposlenost u 2011 (25. a biljeţi i najveći rast tokom 2011 – 9 procenata povećanje godina-na-godinu u Q4. nego je ona i rasla tokom 2011 u svim zemljama za koje su dostupni nedavni LFS. Izvor: Osoblje Svjetske banke. stopa nezaposlenosti meĊu nisko kvalificiranom radnom snagom je vrlo visoka – 37.9 posto u novembru 2011.8 posto) za osobe koje traţe posao sa srednjom školom.4 posto u Q4 2011). stope nezaposlenosti su dosta neravnomjerne u Srbiji. Kao rezultat toga.4 procentnih poena više nego u 2010).4 posto u Q4 2011). nakon koje slijedi Crna Gora (39. Situacija je vjerojatno sliĉna i u drugim zemljama. Još jedan problem je to što je veliki procent nezaposlenih u SEE6 iz kategorije dugoročno nezaposlenih.2 posto u Q1 na 18. u Crnoj Gori je došlo do trajnog pada stope nezaposlenosti tokom 2011.3 procenata. nezaposlenost mladih u Srbiji iznosila je 51. a podaci za Albaniju trenutno nisu dostupni korisnicima od iste godine. kad je nezaposlenost povećana za 2 posto od aprila do novembra 2011. i dalje na visokom nivou.8 posto). ali Crna Gora zapošljava znaĉajan broj radnika-migranata tokom ljetne turistiĉke sezone.6 posto u novembru 2011). od 21. suprotno nekim percepcijama. Iako se ovo treba kvalificirati preliminarnom napomenom da je potrebno provjeriti sluţbene podatke o nezaposlenosti u BJR Makedoniji u smislu pokrivenosti i preciznosti.6 posto (0. To. Biti bez posla duţi vremenski period ima negativne posljedice na vještine i radne sposobnosti ljudi. i više od 70 posto onih u Srbiji posao traţe duţe od godinu dana. Praćenje regionalne nezaposlenosti kvalitetnim i aţurnim podacima je vaţno u praćenju dešavanja na lokalnom trţištu rada i formuliranje odgovora politika. a najniţa u Beogradu (20. gdje zaposlenost doseţe vršnu vrijednost tokom ljetne turistiĉke sezone. 28 . Iako nisu dostupni novi podaci za BiH i Kosovo.

U Crnoj Gori. stopa nezaposlenosti ostaje visoka na oko 20 posto. U Albaniji (koja objavljuje samo kvartalne podatke) broj registriranih nezaposlenih osoba ostao je konstantan tokom 2011. U BJR Makedoniji. i ovo je uglavnom bila posljedica promjene regulative. SEE6 su opterećene i niskom stopom učešća na tržištu rada. umanjuje njihove izglede da naĊu posao u budućnosti. registrirana nezaposlenost je porasla u Bosni i Hercegovini i Srbiji za oko 2 posto tokom 2011. koje u velikoj mjeri potvrĊuju već oslikanu sliku trendova nezaposlen osti. ali sliĉno kao i na Kosovu. i u konaĉnici moţe dovesti do toga da osoba koja traţi posao postane neaktivna. Prema ovim podacima. što je u skladu sa širom slikom oslikanom gore u tekstu. FYR Montenegro Serbia Kosovo Albania Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. To bi moglo opisati kao privremeni gubitak uĉešća. u principu manje pouzdani od LFS. BJR Makedonija je zabiljeţila najstrmiji pad registriranih nezaposlenih (oko 13 posto y-o-y). kada je poĉeo naglo opadati.opet. Osim nezaposlenošću. Ovaj trend implicira trajan gubitak radne snage s obzirom da osobe starije od 50 godina obiĉno imaju teškoća u vraćanju na trţište rada. Sve zemlje SEE6 prikupljaju neke podatke o trţištu rada iz administrativnih izvora (Slika 46). ono je historijski niţe nego u zemljama EU 10. godine. za Albaniju i Kosovo administrativni podaci su jedini dostupan izvor za praćenje dešavanja na trţištu rada tokom zadnje dvije godine. Na Kosovu je broj registriranih nezaposlenih bio stabilan do decembra 2011. Ipak. godine. Podaci iz administrativnog izvora predstavljaju dopunske. na kategoriju starosti od 25 do 49 godina otpada većina smanjenja uĉešća. Pad u Crnoj Gori i Srbiji je posljedica smanjenja uĉešća starije populacije (50+ u Crnoj Gori i 55+ i Srbiji). aţurirane informacije. Stopa uĉešća (aktivnosti) opala je tokom 2011 u ĉetiri zemlje SEE za koje su dostupni podaci o LFS 2011 (Tabela 5). ali to je bilo uglavnom posljedica administrativnih promjena (digitalizacije baze podataka nezaposlenih). Loša strana toga jeste što su ti podaci. i ne mogu se usporeĊivati sa regijom s obzirom na razlike u metodologiji i kvalitetu s obzirom na razlike u metodologiji i kvaliteti. što bi moglo biti relevantno ako se ekonomska aktivnosti zaposlenost povrate. Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) 110 105 100 95 90 85 80 BiH Macedonia. a dodatno je smanjena u 2011. s druge strane. 29 .

3 Muškarci 73.000. a posebno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. 41 stope zaposlenosti nisu primjetno 40 porasle (Slika 47).8 37. po spolu. na 35. kao što je bio cijelo FYR Macedonia Montenegro Serbia vrijeme od poĉetka globalne ekonomske krize 2008-9. Crnu Goru i Srbiju. Prema raspoloţivim LFS podacima za Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) BJR Makedoniju.3 68. koja je sliĉna onoj koja postoji u EU zemljama (14 procentnih poena. 35 Stopa zaposlenosti BJR Makedonije se 34 mijenjala tokom cijele 2011.3 55. 39 zaposlenost se smanjila za 3 procentna poena u Q1 2011. U Crnoj Gori.0 55.7 47.7 66.9 56. godine i 33 završila na nivou od 38.5 posto na kraju 32 Q4 2011 (najniţa stopa u posljednjih šest mjeseci). broj ljudi koji su izgubili posao je i dalje veći od broja onih koji su našli posao. Sve u svemu. godine.Rodni dispariteti u stopama uĉešća su i dalje evidentni u svim zemljama SEE6.5 47. u odnosu na posljednji 38 kvartal 2010. Jaz izmeĊu spolova u druge ĉetiri zemlje je veći od jaza koji postoji u većini zemalja EU10. stope zaposlenosti su 30 .2 53.4 46.8 44. Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) u 2011. Iako je BDP povećan izmeĊu dva i tri posto u ĉetiri SEE6 zemlje prema LFS podacima.6 32. razliĉiti pokazatelji trţišta rada u SEE6 potvrĊuju da je ekonomski rast tokom perioda oporavka 2010-2011 bio uglavnom „bez radnih mjesta―. Stopa zaposlenosti je pala Izvor: Anketa radne snage Nacionalnih ureda za statistiku.8 Referentni period 2009 Q4 2009 Q4 Novembar April BiH 44. u procentima Stopa aktivnosti Albanija Makedonija.3 26.9 procenta (nešto niţa nego u aprilu 2010). da bi se povratila u 37 naredan dva kvartala samo da bi opet pala 36 (ispod 39 posto) u zadnjem kvartalu 2011. iako se ne raspolaţe najnovijim podacima.3 posto u novembru 2011. procjenjuje stopu zaposlenosti na 31. Crna Gora i Albanija imaju najmanju razliku izmeĊu stopa uĉešća ţena i muškaraca. LFS koji je u BiH raĊen u aprilu 2011.8 Ţene 51. BJR Kosovo Crna Gora Srbija 61.9 Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku. vidi Tabelu 5). U Srbiji.1 41. povećavajući broj izgubljenih radnih mjesta od 2008 na 560.

i 9. gdje je izgubljeno 7. Tamo je zaposlenost odraţavala rast BDP-a u prvoj polovici 2011.smanjene za 0.5 procentnih poena11 (Slika 48).3 posto).5 0. obrazovanje. moţda odraţavajući promjenu koja je u toku u toj zemlji i koja ekonomiju preusmjerava u pravcu usluga i turizma. a pale su u Crnoj Gori (Slika 49). Albanija i Kosovo ne objavljuju mjeseĉne podatke o plaćama.0 2. 10.000 radnih mjesta u periodu april do novembar: 24.5 -2. dok je stopa zaposlenosti bila 1. Otvaranje novih radnih mjesta je izgubilo zamah u trećem kvartalu iako je BDP i dalje nastavio biljeţiti rast na y-o-y osnovi. dodatni uvid se moţe steći promatranjem uzorka zapošljavanja po sektorima. ali to je sezonski efekt isplate bonusa (npr. godine.5 3. nominalne plaće su porasle u Srbiji i Bosni i Hercegovini i marginalno u BJR Makedoniji. kao i prehrana i ugostiteljstvo biljeţe porast od 2. 11. Ekonomija Srbije je izgubila 57. Samo BJR Makedonija objavljuje kvartalne podatke i za BDP i za zaposlenost (od LFS).0 SRB MKD GDP growth MNE Empoyment change BiH 1 0 -1 Q1 GDP growth Q2 Employment change Q3 3 2 6 5 4 Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.000 u veletrgovini i maloprodaji.5 do 11. trinaesta 11 Promjena stope zaposlenosti koja se raĉuna kao razlika od godine do godine (y-o-y) izmeĊu stopa zaposlenosti. Skok je u decembru bio još viši.900).000 u sektoru finansijskih usluga. Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) 3. 31 . Godine 2011.700) – uz napomenu da je pad broja zaposlenih u graĊevinarstvu i poljoprivredi u najvećoj mjeri sezonske naravi. Nasuprot tome. U BJR Makedoniji. Industrija i poljoprivreda u Crnoj Gori. što ukazuje da je gubitak radnih mjesta bio koncentriran u industriji. poljoprivredi i graĊevinarstvu. zaposlenost u uslugama je blago povećana zbog novih 5.5 1.0 1. i usluge veletrgovine i maloprodaje (3.000 radnih mjesta). Ne iznenaĊuje što slabi rezultati trţišta na općem nivou dovode do smanjenja realnih naknada.5 posto niţa nego 2010.000 u graĊevinarstvu. kultura i rekreacija. sektori koji su pretrpjeli najteţe posljedice u smislu zapošljavanja su graĊevinarstvo (gotovo 7. dok se u uslugama evidentira povećanje zaposlenosti.000 u poljoprivredi. S druge strane.000 radnih mjesta u posljednjem kvartalu 2011.5 2. mada je oporavak zapošljavanja bio sporiji. Došlo je do otvaranja odreĊenog broja radnih mjesta u sektorima obrazovanja i energetike.0 0.0 -0. poljoprivreda (5.000 radnih mjesta svaka.0 -1. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.000 radnih mjesta koja su otvorena u trgovini na veliko i preprodaji. U zemljama koje redovno rade LFS. u procentima. Srbija je zabiljeţila najveći jaz izmeĊu rasta proizvodnje i zaposlenosti: BDP je porastao za 3 posto 2011. uglavnom zbog sezonskih utjecaja. Mjeseĉna plaća u Srbiji biljeţi najveće povećanje y-o-y u januaru 2012 (7.000 odnosno 2.5 -1.

Crna Gora je dodala 0. posebno nezaposlenosti mladih. eksperimentiranje na osnovu dobrih meĊunarodnih praksi (Okvir 2). i moţda. Kosovo i Srbija nisu usvojile nikakve izmjene svoje radne legislative. U realnom smislu. zemlje trebaju postići mnogo veći napredak u smanjenju ograniĉenja trţišta rada. U budućnosti. dok je prosjek u BJR Makedoniji bio 0. I nešto što je jednako vaţno. To bi moglo ukljuĉivati proširenje mjera i programa koji su se pokazali efikasnima i uĉinkovitima u okviru ukupnih budţetskih ograniĉenja. Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) 130 125 120 115 110 105 100 95 90 BiH Macedonia. Albanija. Nominalni rast u Bosni i Hercegovini iznosio je 4. sam obim nezaposlenosti i drugi problemi vezani za trţište rada koji su razmatrani gori ukazuju da bi ove zemlje trebale razmotriti agresivnije mjere rješavanja problema nezaposlenosti. meĊutim. Realne plaće su se smanjile u Crnoj Gori. plaće su ostale na istom nivou u Srbiji. a zabiljeţile blagi porast u Bosni i Hercegovini. potrošnja na aktivne programe trţišta rada je i dalje mnogo niţa nego u komparativnim zemljama.5 posto. Minimalna plaća se primjenjuje na nekoliko sektora. Pokazatelji koji opisuju investicijsku klimu ukazuju na to da radna regulativa ostaje problematiĉna i element socijalne zaštite (posebno u BiH) i da daju poticaje ljudima da ne traţe aktivno posao. iako su neke zemlje tokom zadnje dvije godine uvele odreĊene politike kako bi suzbile rast nezaposlenosti. TakoĊer. nije bilo većih promjena politike zapošljavanja tokom 2011 i u prvom kvartalu 2012. investicijske klime i otvaranja radnih mjesta. Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (Active Labor Market Policies -ALMP) u povećanju zaposlenosti U vrijeme ekonomskog pada. ali sa faznom implementacijom u sektorima tekstila i prerade koţe. BiH. FYR Montenegro Serbia Izvor: Nacionalni uredi za statistiku Unatoĉ velikoj nezaposlenosti i problema na trţištu rada. aktivne politike trţišta rada (active labor market policies -ALMP) imaju potencijal da unaprijede djelovanje trţišta rada tako što će pojaĉati potraţnju ili unaprijediti ponudu radne 32 .plaća). Aktivne politike trţišta rada (ALMP) su i dalje nedovoljno razvijene u ovoj regiji.4 posto niţi u januaru 2012 (y-o-y).2 poto doprinosa za Fond Rada (koje plaćaju poslodavci). dok je BJR Makedonija utvrdila minimalnu naknadu 2011 (koja je utvrĊena kao 39 posto nacionalne prosjeĉne plaće).

MeĊutim. i (iv) privlaĉenje najlakše zaposlivih osoba koje traţe posao u program. kao npr. Crnoj Gori i Kosovu. posebno u kratkoroĉnom razdoblju (1 godina). obuka unaprjeĊuje kvalitetu ponude radne snage. ili ĉak uĉinkovite. Za razliku od njih. i mogu imati neţeljene posljedice. savjetovanja o poslu i pomoći u traţenju posla. posebna kategorija naknada za demobilisane borce u BiH) mogla bi implicitno stvoriti prepreke za ukljuĉivanje na trţište rada.4 posto BDP-a u zemljama OECD-a. Nedavno izvršena evaluacija subvencija za samo-zapošljavanje u Srbiji ukazuje na pozitivan utjecaj na zapošljavanje i plaće.37 posto za istu godinu. OECD zemlje sa mnogo manje izraţenim problemom nezaposlenosti troše u prosjeku 0. javnih radova. prekvalifikacije. a neke troše ĉak 1 posto BDP-a (Austrija i Belgija) Dokazi o uĉinkovitosti ALMP u SEE6 su još uvijek malobrojni. Srbija takoĊer primjenjuje pilot „sve na jednom mjestu― za pomoć sa gotovinskim naknadama (transferima). Srbija je 2010 na ALMP potrošila samo 0. MeĊunarodno iskustvo pokazuje da ove intervencije mogu biti skupe. Nedavno izvršena meta-analiza djelotvornosti 199 nedavno provedenih ALMP izvuĉenih iz 97 studija provedenih u periodu 1995-2007 pokazuje da su programi subvencioniranog zapošljavanja u javnom sektoru relativno neuĉinkoviti.1 posto BDP-a. Srbija i Kosovo su uvele ALMP poput javnih radova koji su usmjereni na dugoroĉno nezaposlene korisnike pomoći kao zadnjeg utoĉišta. Na osnovu njih. a Crn Gora 0. za razliku od onih kojima je teţe naći posao.: (i) zamjena subvencioniranih za nesubvencionirane radnike (de facto re-alokacijom radnih mjesta na radnike koji imaju koristi od tih programa.snage – ali one nisu ĉarobni metak. ALMP mogu varirati od subvencija na plaću do podrške pokretanju posla. Moderna tehnologija (e-uparivanje i korištenje mobilnih telefona) nudi nove mogućnosti za smanjenje informativne asimetrije i olakšanje uparivanja odgovarajućih zaposlenika i poslodavaca. dok savjetovanje u zapošljavanju unaprjeĊuje uparivanje potraţnje i ponude. Programi socijalne pomoći u regiji su dobro usmjereni. ali pokazalo se da je njihov relativni utjecaj pozitivniji nakon dvije godine. ljudima je dopušteno da rade i zadrţe svoj status korisnika socijalne pomoći. Na primjer. SEE6 troši relativno manje na ALMP nego zemlje EU. Potrebno je izvršiti dodatne procjene uĉinka ALMP u SEE6. Sve se jaĉi naglasak stavlja na pomaganje ljudima da smanje svoju ovisnost o gotovinskim naknadama i da promoviraju svoju zaposlivost.17 posto BDP-a 2008. nisu sve ALMP efikasne. socijalnom skrbi i uslugama zapošljavanja. BJR Makedonija je izdvojila 0. 33 . BJR Makedonija ima uvjete vezane za rad i usluge posredovanja u zapošljavanju za osobe koje traţe socijalnu pomoć. a ne i na druge). (ii) davanje subvencija poslodavcima koji su zapošljavali radnike ĉak i kada nema tih programa. MeĊunarodni dokazi ukazuju na to da su neke ALMP djelotvornije od drugih. (iii) otpuštanja zaposlenih izvršena u okviru nekog od ovih programa nakon što period vaţenja subvencije istekne. i ukloniti prepreke aktiviranju koje su implicitne u njihovim sistemima socijalne zaštite. Mjere poput subvencija na plaću ili javnih radova najĉešće utjeĉu na potraţnju za radnom nagom. dok se smatra da su programi pomoći u traţenju posla generalno imali povoljan uĉinak. Programi obuke u uĉionici i uz rad su se pokazali ne posebno povoljnim u kratkom roku. Na primjer. ali neki od njih (npr. zemlje bi trebale ojaĉati upravljanje ALMP-jevima. u Srbiji.

4 Siromaštvo (US$ 5 / dan) Albanija 64.9 14. Nasuprot tomu. siromaštvo se definira kao ţivot sa manje od pet USD dnevno.7 Izvor: ECAPOV-a baza podataka.5 USD PPP. SEE6 zemlje su heterogene u smislu uĉestalosti i trendova siromaštva.6 20.1 17. Procjenjuje se da u SEE6 1. SIROMAŠTVO.3 Bosna i Hercegovina 1.4 1. ne iznenaĊuje što profil siromaštva u SEE6 odraţava zabrinjavajuću sliku i trendove na trţištu rada.G. BJR 7.5 milion ljudi ţivi u ekstremnom siromaštvu.7 Crna Gora 3.1 13.0 2.8 42. NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA S obzirom da je posao bilo gdje na svijetu onaj kljuĉ koji vodi iz siromaštva. 12 Od ukupnog broja stanovnika koji se procjenjuje na gotovo 19 miliona. a procjene siromaštva se prave u skladu sa ustaljenom metodologijom koja omogućuje usporedbe zemalja.5 81. a ova osjetljivost na nivo cijena je osnova za oprez pri tumaĉenju ovih ppp rezultata (str.0 10.1 Bosna i Hercegovina 11.12 SEE6 imaju veće stope siromaštva i nezaposlenosti nego druge zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije: meĊunarodno usporedive stope siromaštva na Kosovu. 34 .5 20.1 16. Albaniji. uĉestalost siromaštva je ubrzano opadala prije 2008.3 14.7 Makedonija. Ovo ukupno smanjenje uĉestalosti siromaštva u Crnoj Gori i Srbiji se odnosilo na sve grupe siromašnih (npr.3 1. U smislu trendova koji se odnose na regiju u cjelini.5 i 5 / dan). one koji ţive u ekstremnom siromaštvu sa manje od 2. Procjene zasnovane na nacionalnim metodologijama nude sliĉne trendove.9 46.0 13.7 Srbija 28.6 9.0 2. Podaci iz ove baze su standardizirani.1 1.8 2. Makedoniji nalaze se meĊu sedam najviših u Evropi.0 Srbija 5. TakoĊer. Kosovo i Albanija imaju najveću učestalost. a na osnovu postojećih anketa. a gotovo 6 miliona u siromaštvu prema metodologiji ECAPOV.4 0.3 16.5 Crna Gora 25. gdje je potrošnja po glavi izmeĊu PPP USD 2. potaknuta robusnim ekonomskim rastom i povećanjem prihoda. i one koji ţive u umjerenom siromaštvu. u Albaniji i BJR Makedoniji smanjenje siromaštva pratila je povećana koncentracija broja siromašnih koji ţive u umjerenom siromaštvu. BJR 32.13 . Ekstremno siromaštvo koje se definira kao ţivljenje na manje od 2. godine. a Srbija i Crna Gora najniţu (Tabela 6).5 / dan) Albanija 18.8 2.5 Kosovo 45.1 37. Stopa siromaštva za Bosnu i Hercegovinu je vjerojatno znaĉajno podcijenjena zbog problema sa procjenom PPP za ovu zemlju. (%) 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ekstremno siromaštvo (US$ 2.5 USD dnevno. 12). ECAPOV je baza podataka anketa domaćinstava za sve zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije.4 27.7 32.7 87.2 Makedonija. Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010. Sliĉno se odnosi i na ekstremno siromaštvo. nivo cijena PPP u Bosni i Hercegovini su mnogo niţe nego kod susjeda tako da ako koristimo prosjeĉni nivo cijena koje su bitno više nego što se sada procjenjuje.9 16. izmjerene stope siromaštva u Bosni i Hercegovini su vjerojatno bitno podcijenjene.0 Kosovo 85.4 8.8 1. Kako je navedeno u dokumentu Svjetske banke (2009) Zaštita siromašnih tokom globalne krize: 2009 Aţurirani podaci o siromaštvu u BH.1 36. 13 U Bosni i Hercegovini postoje sumnje u kvalitetu PPP podataka iz 2005.3 62.1 36.

5-5/dan) tokom 2009. prodajom aktive).Globalna finansijska kriza zaustavila je ili preokrenula ovaj napredak: rast nezaposlenosti nakon krize praćen je rastom siromaštva. stope ekstremnog siromaštva su se povećale izmeĊu 2008 i 2009. gdje je 2009 ĉetvrtina stanovništva još uvijek ţivjela ispod praga ekstremnog siromaštva.5 miliona ljudi ili 7. Crna Gora i Srbija). ţive neposredno iznad praga ekstremnog siromaštva (sa PPP US$ 2. gdje više od 40 posto stanovništva ţivi sa US$2. Godine 200914 oko 1. ukidanjem štednje. Tadţikistan.15 SEE6 se povoljnije usporeĊuju sa Zemljama niskog prihoda u Zajednici neovisnih drţava (LIC-CIS)16. ali više nego u zemljama EU10 ili MIC-CIS.5/dan) Izvor: ECAPOV baza podataka.8 posto stanovništva u SEE6 ţivjelo je ispod praga ekstremnog siromaštva. (Slika 50). Mada nepostojanje najnovijih podataka oteţava procjenu preciznog utjecaja nedavne finansijske krize na SEE6 u cjelini. Projekcije izraĊene na osnovu podataka iz ranijih godina koriste se za godine gdje podaci ankete nisu dostupni 16 LIC-CIS zemlje su Armenija. odnosno 23 posto stanovništva u SEE6.5-5/dan. Ovo odraţava kontinuirane probleme na trţištima rada i povećano opterećenje domaćinstava i time potaknute strategije za nošenje sa situacijom. Iako je svih šest zemalja registriralo pozitivan rast realnog BDP-a u 2010. (npr. uĉestalost siromaštva i dalje raste. dok je stopa ekstremnog siromaštva 2009 bila ispod 2 posto.4 miliona ljudi. na primjer.5/dan) Uĉestalost siromaštva (PPP US$ 2. Gruzija. Azerbajdţan. uĉestalost siromaštva je sliĉna ECAPOVim procjenama za Istoĉnu Evropu i Centralnu Aziju. raspoloţivi podaci za BJR 14 15 Ovo je posljednja godina za koje su podaci o siromaštvu dostupni u većini zemalja ECA regije. dostupni podaci za Crnu Goru. Ipak. U tri zemlje za koje su na raspolaganju podaci za 2009 (BJR Makedonija. 35 . što je blizu ukupnim procjenama za regiju Istoĉne Evrope i Centralne Azije. Regionalne procjene ECAPOV-a za odreĊenu godinu zasnovane su na stvarnim podacima za neku zemlju kad su ti podaci dostupni.5 . Stope siromaštva u SEE6 se ne mogu povoljno usporeĊivati sa ostatkom regije Evrope i Centralne Azije. Kirgistan i Moldavija. U regiji SEE6 kao cjelini. u skladu sa negativnim rastom BDP-a 2009. uĉestalost siromaštva u SEE6 je još uvijek znaĉajno veća nego u MIC-CIS i EU10 zemljama. BJR Makedoniju i Srbiju. Opet je usporedba povoljnija u odnosu prema mnogo siromašnijoj regiji LIC-CIS. ukazuju na to da unatoĉ ekonomskom oporavku. Sliĉni modeli se primjenjuju i na distribuciju umjerenog siromaštva u zemljama SEE6. Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) Uĉestalost ekstremnog siromaštva (PPP US$ 2. Dodatnih 4..

Jednostavno reĉeno.17 Gledajući ukupnu raspodjelu blagostanja moţe se steći uvid u to što se dešava. u Crnoj Gori je u vremenu 2009-2010 došlo do obratnog modela rasta potrošnje. ali je obim smanjenja potrošnje i dalje veći na donjem dijelu distribucije. 36 . Za razliku od njih. Crnu Goru i Srbiju ukazuju da porast siromaštva u SEE6 tokom 2010 i 2011 moţe potaći divergenciju stopa siromaštva u odnosu na zemlje EU10. U periodu od 2009 do 2010 u Srbiji. Paneli na slici 51 navode GIC za 2008-2009 za Srbiju. Srbija. gdje se primjećuje veći rast na niţem nivou spektruma blagostanja (otprilike donjih 10 posto) i umjereni pad za sve druge. Uĉinak rasta (odnosno krize) na ukupnu distribuciju mogu se analizirati Krivuljama uĉestalosti rasta (Growth Incidence Curves -GIC). Trendovi distribucije prihoda tokom globalne krize su takoĊer bili nepovoljni. Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta. osim najviših 10 posto distribucije. koliko za drugi percentil odozdo. na primjer. Ovo se koristi za razradu varijacija potrošnje u razliĉitim anketama za svaki percentil distribucije (odnosno koliko je porasla potrošnja za najniţi procent.2010 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median 2 Annual growth rate % Annual growth rate % -2 -6 -10 -14 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -14 -10 -6 -2 2 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 17 GIC se radi na osnovu dvije ankete domaćinstava za koje se rangiraju zapaţanja od najsiromašnijeg do najbogatijeg.Makedoniju. Crna Gora i BJR Makedonija Serbia 2008-2009 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median Serbia 2009 .). BJR Makedoniju i Crnu Goru. siromašni su podnijeli najveći teret nedavne ekonomske krize u odnosu na ostatak društva. Novonastali ekonomski oporavak nije promijenio ukupnu sliku. itd. ne samo na donjem dijelu distribucije kojeg identificira linija siromaštva. za koje je pad izraţeniji. U sve ove tri zemlje GIC otkriva da je magnituda smanjenja potrošnje u 2009 u odnosu na 2008 bila najveća na niţem dijelu distribucije blagostanja kad je nastupila kriza. rast potrošnje bio je negativan za većinu domaćinstava. Sliĉna je slika i u BJR Makedoniji. Ovo se pribliţava aproksimaciji istinskog rata potrošnje koje bi domaćinstvo moţda imalo kada nema panel podataka koji prate isto domaćinstvo u vremenu.

imala ili veliki ili priliĉan utjecaj. Ovakvi podaci su prikupljani u drugim krugu Ankete Ţivota u tranziciji (Life in Transition Survey -LiTS II) u drugoj polovici 2010. U svih SEE6 zemalja. oko 60 posto odraslih osoba navode da je kriza na njih (% of adults) A great deal A fair amount Just a little Not at all Montenegro Albania Kosovo BiH FYROM Serbia Source: LiTS II. Ovo je vaţno jer socijalno i blagostanje domaćinstva inherentno ovisi od subjektivnih i društvenih 0 20 40 60 80 100 procjena šireg ekonomskog i društvenog okruţenja. a manje od jedne petine odraslog stanovništva smatra da kriza nije imala nikakvog utjecaja na njihovo domaćinstvo. Ova „objektivna― slika siromaštva i nejednakosti koja se zasniva na podacima o distribuciji moţe se dopuniti informacijama o Slika 52: Percepcija uĉinka krize percepciji utjecaja krize na regiju i strategijama How much was your HH affected by the crisis? koje su se koristile u odnosu na nju (Slika 52). Uĉinak se ĉini Izvor: LITS 2010.Montenegro 2008-2009 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median Montenegro 2009-2010 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median 20 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -40 -20 0 1 20 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 FYR Macedonia 2008-2009 20 20 FYR Macedonia 2009-2010 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -40 -20 0 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -60 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -60 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 Izvor: Osoblje Svjetske banke. 2010. EBRD. Svjetska banka. i te procjene mogu opet imati povratni utjecaj na ukupnu ekonomsku i društvenu klimu i ekonomske odluke i izglede dugoroĉnog rasta. koju su zajedno pripremili EBRD i Svjetska banka. gdje 40 posto odraslih ispitanika navodi da je kriza na njih imala veliki utjecaj. najvećim u Srbiji. U svim zemljama udio 37 .

Dalje. kriza je utjecala na više od potrošnje luksuznih roba – veliki dio stanovništva u svim zemljama (a posebno u Srbiji i BJR Makedoniji) navode smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica. 60 50 40 30 20 10 0 BiH Montenegro Albania Serbia Kosovo FYROM Source: LiTS II. Izvor: LITS 2010. smanjeni dotok doznaka (koje su u toj zemlji posebno visoke) imao je malo prominentniju ulogu. Na Kosovu. Srbiji i BJR Makedoniji. Srbiji i Crnoj Gori. Svjetska banka. U Albaniji i BJR Makedoniji gubitak posla bio je drugi najĉešće navoĊen put nakon smanjenja plaća/broja radnih sati (Slika 53). EBRD. iako je smanjenje plaća/broja sati rada bio na bliskom drugom mjestu. Oko petine stanovništva u Albaniji i BJR Makedoniji navode da su morali prestati kupovati lijekove ili odloţiti posjete lijeĉniku. najvaţniji put prenošenja utjecaja krize na rast siromaštva bio je smanjenje naknada ili radnih sati – što je navelo više od 50 posto stanovništva pogoĊenog krizom. 2010.stanovništva koji je znaĉajno pogoĊen ili priliĉno pogoĊen bio je sliĉan u svim tercilima potrošnje – uĉinak krize jednako su osjetila siromašna i bogata domaćinstva. Da bi izašli na kraj sa krizom. odlaganje lijeĉenja ili odlaganje plaćanja komunalija veća je u donjem tercilu potrošnje. i gotovo 70 posto stanovništva BJR Makedonije. 38 . uĉestalost ovih ekstremnijih strategija nošenja sa krizom kao što je smanjenje potrošnje osnovnih namirnica. Ovo podrţava blisku povezanost izmeĊu trţišta rada i blagostanja u SEE6. Slika 52: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 53: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom Main crisis coping mechanisms (% of adult population) Main crisis impact pathways (% of crisis-affected population ) Reduction in wages or hours Job loss or closed business Reduced flow of remittances Additional work undertaken Reduced consumption of luxury goods Reduced consumption of staple foods Stopped buying medications / postponed doctor visits Reduced vacations 70 60 Reduced consumption of alcohol / cigarettes Delayed utilities payments / cut TV. U svim zemljama osim Bosne i Hercegovina. MeĊutim. u Crnoj Gori. oko 40 posto stanovništva navodi da su morali odloţiti plaćanje raĉuna za komunalije ili ukinuti TV. or internet 70 50 40 30 20 10 0 BiH Kosovo Albania Serbia FYROM Montenegro Source: LiTS II. prvo i prije svega. telefon ili Internet. 2010. Ovakvu strategiju nošenja sa krizom navodi gotovo pola stanovništva Bosne i Hercegovine. potrošnju luksuznih roba i nekih izbornih usluga (Slika 54). domaćinstva su smanjila. drugi najĉešći mehanizam prijenosa bio je smanjenje doznaka. U Bosni i Hercegovini. phone.

5 posto BDP-a. najveći dio sredstava ide na kategorijske programe. Implementation and Performance‖ The World Bank Washington DC. Bosna i Hercegovina je se nalazi meĊu onim zemljama Evrope i Centralne Azije koje najviše troše.Otreţnjujući nalazi pokazatelja siromaštva i nejednakosti i anketa LITS bi trebali navesti kreatore politika u zemljama SEE6 da zastanu i zapitaju se: „što se moţe uĉiniti?―18 Percepcija velikog udjela stanovništva koji se mora nositi sa krizom tako što smanjuje potrošnju osnovnih namirnica i izdvajanja za zdravstvo ukazuje na to da zemlje SEE6 imaju teškoća da uspostave efikasne sisteme za odgovor na krizu. ali nedavna teška ekonomska kriza postavlja izazov sposobnostima vlade da zaštiti siromašne i ugroţene. Samo BJR Makedonija troši više na naknade po osnovu imovinskog cenzusa nego na kategorijske programe. kategorijske naknade su konzistentno apsorbirale veći dio izdvajanja za socijalnu pomoć u odnosu na naknade koje se odobravaju na osnovu imovinskog cenzusa. razlog za ovakav rezultat – kad bi se one smanjile na regionalni prosjek od 0. Springer. Boryana and Ramya Sundaram (2011) ―Social Safety Nets in the Western Balkans: Design. i da se poveća njihova fleksibilnost i responsivnost na krize i udare. New York 39 . Rashodi naknade za demobilizirane borce su. Bosna i Hercegovina je uoĉljiv izuzetak: sa 3. Tokom krize i nakon nje.  18 Gotcheva. kako se ĉini. Potrošnja na socijalnu pomoć je neravnopravna. Nedavno izvršena evaluacija mreţe socijalne zaštite u SEE6 dovela je do zakljuĉka da su neke od njih reagirale fleksibilnije od drugih. da se poveća korištenje i obuhvat socijalne pomoći na osnovu imovinskog cenzusa. potraţnja za naknadama za nezaposlenost i socijalnom pomoći povećala se. Tokom 2000.7 posto BDP-a u svim zemljama u regiji. zdravstvo i obrazovanje.33 posto BDP-a usmjerenih na socijalnu pomoć u 2008-2009 i još više – 3. što je dovelo do pritisaka da se smanji potrošnja na socijalnu zaštitu. da se smanje negativni poticaji za zapošljavanje koji su ugraĊeni u socijalnu pomoć zadnjeg izbora. mada su reforme iz 2008 povećale udio programa koji ne iziskuju imovinski cenzus. dok je u isto vrijeme došlo do smanjenja prihoda vlade. Najvaţniji zakljuĉci ove procjene bili su da odrţavanje djelotvorne zaštite sa smanjenim ukupnim sredstvima nakon krize iziskuje znaĉajne reforme: (i) (ii) (iii) da se smanji potrošnja na naknade zasnovane na pravima (bez imovinskog cenzusa).8 procenat BDP-a u odnosu na prosjeĉnu potrošnju od 1. ukupna potrošnja na socijalnu pomoć u Bosni i Hercegovini bi se izjednaĉila sa prosjekom u SEE6.4 do 0. Mjere socijalne sigurnosti bi trebale imati kljuĉnu ulogu u tim odgovorima. Konkretnije:  Javna potrošnja na socijalnu pomoć u smislu udjela u BDP-u u zemljama SEE6 je na nivou koji je usporediv sa ostatkom Istoĉne Evrope i Centralne Azije (1. forthcoming in Ruggeri Laderchi and Savastano ―Poverty and Exclusion in the Western Balkans: new directions in poverty and analysis‖.9 posto BDP-a 2010.

5 posto BDP-a) kao i u BJR Makedoniji. socijalna pomoć ima solidnu preciznost u ciljanju. nego i invaliditet. naknade socijalne zaštite nisu jako velikodušne u odnosu na minimalnu plaću – variraju od 7 do 20 posto minimalne plaće (sa izuzetkom Crne Gore. a najviša na Kosovu (više od 0. Obuhvat je izuzetno nizak ĉak i u zemljama koje imaju višestruke programe socijalne zaštite koji su kreirani da zaštite i da ublaţe višestruke rizike koji su vezani ne samo za siromaštvo. a Crna Gora ima najveću stopu rasta potrošnje na invalidske naknade zadnjih godina. Dok kad se mjeri kao dio post.transferne potrošnje korisniĉkog domaćinstva ova velikodušnost izgleda relativno velika u usporedbi sa shemama socijalne zaštite koji pruţaju sliĉnu zaštitu u ECA.7 posto BDP-a). privremenu nezaposlenost zbog brige za novoroĊenĉe. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je relativno visoka u Crnoj Gori (blizu 0. SEE6 više troše na invalidske naknade nego druge zemlje Evrope i Centralne Azije. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je vrlo niska u Srbiji i Bosni i Hercegovini. gdje odraţava veliku uĉestalost siromaštva i koncentraciju potrošnje na manji broj programa naknada. gdje Albanija biljeţi najveću potrošnju (0. što dovodi do programa manjeg obima sa uskim pokrićem i velikim greškama iskljuĉivanja. ali nizak obuhvat (najveća pokrivenost je 40 posto donjeg kvintila za sigurnosnu mreţu Kosova). U isto vrijeme. gdje iznose 75 posto). Generalno. Velikodušnost ovih naknada znaĉajno varira od jedne zemlje SEE6 do druge. 40 . ili povećanje broja ovisne djece u obitelji.9 posto BDP-a) u regiji.  Prioriteti potrošnje se razlikuju od zemlje do zemlje.

H.

IZGLEDI ZA 2012-13

SEE6 ulaze u razdoblje usporenog rasta i teţih prilagodbi. Prosjeĉan rast 2012 u SEE6 se oĉekuje na nivou od 1.1 posto u odnosu na 2.2 posto 2011. S obzirom na oĉekivanja slabog rasta 2012 za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, posebno, ove tri zemlje neće doseći nivo pred-kriznog realnog BDP-a do 2013. godine. Ekonomski izgledi eurozone, na koju se SEE6 posebno oslanjaju kad se radi o potraţnji izvoza, doznake i FDI su bolji nego što su bili prije šest mjeseci, ali i dalje postoje znaĉajni rizici. Posebno je potrebno spomenuti da će oporavak SEE6 zaostajati za drugim zemljama u tranziciji i razvoju koje imaju globalne veze koje su manje centrirane na Evropu. Fiskalne prilagodbe će se morati nastaviti pod teţim okolnostima, kao i napori da se sprijeĉi da nivo javnog duga postane neodrţiv. Rast kredita će vjerojatno ostati slab, a finansijski sektor, sve više ovisan od lokalnih depozita kako se nastavlja smanjenje dugova evropskih banaka (deleveraging) morat će se u isto vrijeme baviti povećanim nivoom NPL-ova (loših kredita). Prvi kvartal 2012 bio je posebno teţak za SEE6. Nasuprot globalnom oporavku rasta industrijske proizvodnje, industrijska proizvodnja u ovoj regiji je pogoĊena istovremeno smanjenjem potraţnje u Evropi za uvozom, kao i teškim zimskim uvjetima koji su paralizirali cijelu regiju tokom februara 2012. Dalje, rast globalnih cijena nafte će dodatno usporiti ekonomsku aktivnost, kao što će uĉiniti i smanjenje dugova (deleveraging) bankovnog sektora Evrope – proces koji se intenzivirao nakon kraja 2011. Kako se ekonomski izgledi za 2012 poĉinju pogoršavati, malo je vjerojatno da će u kratkoroĉnom periodu doći do odskoka u zapošljavanju. Sa projiciranim rastom BDP-a od 1.1 posto 2012, izgledi za znaĉajan rast zaposlenosti su mali. Visoko-frekventni podaci o industrijskoj proizvodnji i maloprodaji ukazuju na isti zakljuĉak (Slika 55-56). Spor rast kredita, nedostatak znaĉajnog fiskalnog prostora za investicije koje bi generirale zapošljavanje, kao i slabi izgledi za izvoz ukazuju na dalje pogoršanje uspješnosti trţišta rada. MeĊutim, znaĉajne strane direktne investicije bi mogle dovesti do preokreta na lokalnim trţištima rada, ali s obzirom na slab i neizvjestan izgled Evrope, vjerojatnost da će se ostvariti ovakav scenarij je niska. Uzeti zajedno, ovi trendovi impliciraju da će zemlje SEE6 ostati na dvostrukom kolosijeku rasta tokom 2012. Zemlje koje imaju visok nivo duga i oslanjale su se uglavnom na vanjsku potraţnju za oporavkom (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, i u odreĊenoj mjeri, Albanija) će se suoĉiti sa sporim rastom ove godine, dok će BJR Makedonija i Kosovo imati bolji, mada još uvijek niţi rast nego 2011 (Tabela 7). Ovo je u skladu sa daljim smanjenjem tekućeg raĉuna 2012-13, što odraţava dijelom fiskalnu konsolidaciju koja je u toku.
Tabela 7: Izgledi za rast zemalja SEE6
2012 1.6 0.5 4.0 2.0 0.5 0.5 1.0 Realni rast BDP-a (%) 2013 2.5 1.5 4.1 3.2 1.5 3.0 2.6

ALB BIH KOS MKD CG SRB SEE6

41

Slika 54: Industrijska proizvodnja (3m/3m, procent Slika 55: Maloprodaja (Jan 2010 = 100, bez SP) promjene, bez SP)

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izgledi za rast izvoza SEE6 tokom 2012 su i dalje pozitivni, mada na umjerenom nivou od 8 posto, pod pretpostavkom da ne doĊe do daljeg produbljivanja krize Eurozone. Ovo je unatoĉ najnovijem svoĊenja na umjereniji nivo ili ĉak pada y-o-y nakon prvih mjeseci godine, uglavnom zbog teške zime i privremenog utjecaja euro krize. U svakom sluĉaju, oĉekuje se da će rast uvoza biti umjeren na nivou od oko 5 posto tokom 2012. god., ĉime se implicira slabija potraţnja koja je posljedica smanjenog ekonomskog rasta i daljeg suţavanja deficita vanjskog tekućeg raĉuna. Unatoĉ pogoršanom okruţenju za FDI uzrokovanom krizom u Eurozoni, SEE6 ostvaruju koristi od jednog broja novih investicija koje su nedavno najavljene (npr. BJR Makedonija, Srbija). Dugoroĉniji izgledi za FDI su i dalje pozitivni. MeĊutim, postoje evidentne razlike izmeĊu zemalja. Srbija je u januaru 2012 doţivjela znaĉajan odliv kao posljedicu kupovine manjinskog udjela u drţavnom telekomu Grĉke OTE; ali oĉekivanja za 2012 su da će priliv FDI u Greenfield investicije biti sliĉna onom tokom 201. Kosovo oĉekuje da će FDI osjetiti poticaj od prodaje telekoma (PTK) poĉetkom 2013. Jedan primjer kako se FDI mogu koristiti za proširenje lokalne izvozne baze je BJR Makedonija: ulaskom dvije velike kompanije za auto-dijelove 2007. godine, izvoz komponenti za automobilsku industriju postao je vaţan dio izvoza iz te zemlje. Sve zemlje osim Kosova i Albanije imaju relativno visok nivo vanjskog duga, gdje su Crna Gora, i u manjoj mjeri Srbija, zagazili u podruĉje rizika. Iako se dio duga odnosi na sluţbene kreditore, on predstavlja rizik prenošenja ukoliko se pristup trţištu dodatno suzi. Ipak, većina ovog duga dospijeva nakon 2012, a u dosta sluĉajeva 2015 ili kasnije. Kratkoroĉno, vlada Crne Gore bi se mogla suoĉiti sa rizikom da mora platiti ranije garancije koje je dala za kredit od 90 miliona eura za tvornicu aluminija, koje dospijevaju. S obzirom na vanjsko i regionalno okruţenje, budući rast kredita će vjerojatno u najboljem sluĉaju biti umjeren, i pratiti rast lokalnih depozita kao novog dominantnog
42

izvora finansiranja, i moţe biti i gori ukoliko doĊe do pogoršanja krize u Eurozoni. Produţenje perioda oteţanog pristupa kreditima moţe proisteći od povećane averzije matiĉnih banaka da se oslone na finansiranje banaka i ograniĉenja transfera unutar grupe izmeĊu matiĉnih banaka i njihovih supsidijarnih banaka u ECA-i. Sporiji rast kredita ostavlja problem dugoroĉnog finansiranja rasta privatnog sektora. Pojedine manje banke se suoĉavaju sa velikim izazovima, i to bi moglo izvršiti pritisak na već uzak fiskalni prostor. Na primjer, u Srbiji je drţava od dvije male domaće banke zatraţila dokapitalizaciju, a druga domaća banka biljeţi velike gubitke 2011. godine, koji su joj zbrisali kapital i sada je pod privremenom upravom, sa mogućnošću dokapitalizacije od strane drţave. Bez proaktivnog i kooperativnog pristupa, NPL-ovi će vjerojatno ostati na povišenom nivou, što će dodatno usporiti ekonomski oporavak. Stope NPL-a u većini zemalja ove regije su visoke. To utjeĉe na kvalitetu aktive bankarskog sektora, rezultate poslovanja i troškove pozajmljivanja. Lošiji ekonomski izgledi za regiju znaĉe da će zajmoprimci koji ne mogu vraćati kredit i dalje biti u situaciji da se bore za opstanak i da će vrijednost kolaterale ostati na deprimiranom nivou još neko vrijeme. Brzo rješavanje NPL-a nosi obećanje da će se ukloniti vaţan faktor koji usporava ekonomski rat u SEE6 zemljama, ali to će iziskivati proaktivan i kooperativan pristup19. Javne finansije će i dalje biti izloţene pritiscima u cijelom podruĉju SEE6 tokom preostalog dijela 2012 i tokom 2013. Sa izuzetkom Crne Gore, koja namjerava deficit smanjiti na 2.5 posto BDP-a 2012, a dodatno smanjiti u srednjoroĉnom razdoblju, fiskalne prilagodbe koje se trenutno predviĊaju u drugim zemljama SEE6 su skromne. Srbija je planirala ukupnu prilagodbu od 0.6 posto BDP-a tokom dvije godine (iako ovo tek treba da usvoji nova vlada), dok je Albanija zacrtala da riješi deficit od 3 posto BDP-a tokom 2012. BJR Makedonija namjerava zadrţati nepromijenjen deficit od 2.5 posto BDP-a. Kosovo, u skladu sa svojom solidnom fiskalnom pozicijom, povećava deficit kako bi omogućio veća izdvajanja za kapitalne rashode. Projicira se porast deficita u Bosni i Hercegovini tokom 2012, nakon korekcija koje su potrebne da bi se stvorio fiskalni prostor za dolazeće otplate. TakoĊer, pretpostavke koje su u osnovi dijaloga o fiskalnim politikama u većini zemalja SEE6 ukljuĉuju i umjerenu recesiju u Eurozoni poĉetkom 2012, nakon kojega slijedi ubrzan oporavak. U takvom okruţenju, jedan konzervativniji pristup sa bolje razraĊenim mjerama zaštite bi bio pogodniji s obzirom na već ranije u ovom izvještaju opisane ekonomske rizike jer bi oni mogli imati dalji negativni uĉinak na prihode i dostupno finansiranje.

19

Izvor: Beĉka inicijativa koordinacije evropskih banaka: radna grupa o NPL u Centralnoj, Istoĉnoj i Jugoistoĉnoj Evropi) (European Banking Coordination ―Vienna‖ Initiative: Working Group on NPLs in Central, Eastern and Southeastern Europe).

43

sa tek manjim poboljšanjem oĉekivanim u 2013.‖ IMF WP/10/232). uz istovremeno poboljšanje strukture javnih rashoda prebacivanjem teţišta na kritiĉna ulaganja u infrastrukturu. ĉime se daje osnova za valutni rizik. U osnovnom scenariju. ovo su široki pokazatelji koji bi mogli posluţiti kao grubo mjerilo (vidi. na primjer. a za zemlje u razvoju. Maastichtški kriterij od 60 posto BDP-a koji se obiĉno smatra odrţivim zasnovan je na bitno drugaĉijim pretpostavkama vezanim za ekonomsko okruţenje u odnosu na one sa kojima se suoĉavaju zemlje SEE6. Kao rezultat toga. javni dug će i dalje rasti tokom 2012. ne poduzmu li se znaĉajne korektivne mjere. Iako je teĉajni rizik nešto ublaţen relativno visokim nivoom rezerve i generalno solventnom pozicijom prema vani. meĊutim. će probiti gornju granicu zaduţenosti od 60 posto BDP-a (Albanija) odnosno 45 posto BDP-a koje su utvrĊene njihovom domaćom legislativom. gdje su rashodi za kamate 2011 iznosili 3. alternativna mjera – javni dug kao procent godišnjih prihoda vlade – je iznad prosjeka EU10 (Tabela 8). Osim toga. što će uĉiniti da SEE ostanu ranjive. Suoĉena sa znaĉajnim fiskalnim pritiscima i visokim nivoom duga i sa postojećim politikama.1 posto BDP-a. Jedan razlog zbog kojega je situacija u SEE6 drugaĉija jeste da se ove zemlje sve više udaljavaju od koncesionog pozajmljivanja prema trţišnom finansiranju koje povećava troškove duga i smanjuje rok dospijeća. 21 Rashodi za kamate su u prosjeku 1 posto BDP-a u zemljama SEE6. iako su tekući troškovi servisiranja duga još uvijek podnošljivi21.I. Osim toga. i Albanija i Srbija će. Proces prilagodbe će morati uznapredovati u nekim zemljama SEE6 koje trenutno imaju viši nivo javnog duga (Albanija. Crna Gori i Srbiji je u proteklim godinama na ne neodrţivoj putanji pa će stoga morati izvršiti mnogo jaĉe korektivne radnje. vjerojatno bi prudentan nivo bio bitno niţi20 i vlasti u tim zemljama trebaju razviti kredibilne srednjoroĉne do dugoroĉne fiskalne strategije koje će dovesti do stabilizacije i smanjenja javnog duga. IZAZOVI POLITIKA Glavni kratkoroĉni izazov politika za SEE6 je fiskalna politika i dug. kao i rizik neusklaĊenog dospijeća. Osim toga. Uvaţavajući rizike vanjskog okruţenja. Dalje. sa povećanim oslanjanjem na relativno plitka domaća trţišta. vlasti u SEE6 trebaju još jednom razmisliti o tome koji bi se nivo javnog duga mogao smatrati odrţivim. BJR Makedonija i Srbija) denominiran je ili fiksiran za stranu valutu. ukljuĉujući SEE6 – 40 posto BDP-a. Još jedan razlog je taj što će fiskalna konsolidacija koja oĉekuje mnoge od ovih zemalja dodatno smanjiti fiskalni prostor. Sa rastućim nivoom duga. Strogom 20 Sve više jaĉa novi konsenzus da prudentan nivo duga za napredne zemlje ne bi trebao biti veći od 60 posto BDPa. kao i ―Restoring Debt Sustainability After Crisis: Implications for the Fiscal Mix. rizici domaćeg duga takoĊer rastu. ovo u kritiĉnoj mjeri ovisi od implementacije ambiciozno planiranih fiskalnih prilagodbi. December 2010. nedavni radni papir MMF-a koji su izradili Baldacci. Gupta i Mulas-Grandos:―Getting Debt Under Control. Iako konkretan nivo duga za svaku specifiĉnu zemlju zavisi od niza varijabli. i sa i dalje znaĉajnim rizicima. pitanja pristupa trţištu i strukture duga sa kojima ţive zemlje SEE6 danas. iako je javni dug izraţen kao procent BDP-a još uvijek niţi nego u komparabilnim zemljama EU10. oĉekuje se njihov dalji rast.‖ Finanse & Development. sa izuzetkom Albanije. samo se od Crne Gore oĉekuje da će uspjeti smanjiti nivo duga u ovom razdoblju. Ovo se ne moţe dovoljno naglasiti. Javni dug u Albanija. znaĉajan dio javnog duga u zemljama SEE6 (Albanija. Crna Gora i Srbija). 44 . velike promjene teĉaja valute bi mogle imati znaĉajan utjecaj na fiskalnu solventnost. Bosna i Hercegovina.

% BDP-a ALB 227. ĉuvara politika koji blisko prati i procjenjuje fiskalna dešavanja i politike.3 0. takva prilagodba moţe predstavljati izazov i iziskivati donošenje teških politiĉkih odluka. u globalnom okruţenju koje ima averziju prema riziku. Kao prvi korak. a i Crna Gora razmatra zakon kojim će se uvesti gornja granica nivoa duga. Sama prilagodba nije dovoljna: s obzirom na plitka domaća trţišta kapitala.7 3. ciljevi prihoda i izvori finansiranja se moraju realno procijeniti i kreirati mjere prihoda i rashoda tako da izravnaju uĉinak okruţenja sporijeg rasta.8 7.6 0.0 1. ukljuĉujući smanjenje fiskalnog deficita i nivoa duga. BJR Makedonija i Crna Gora nametnule su fiskalna ograniĉenja koristeći dokumente nivoa strategija. SEE6 imaju priliku da ostvare dinamiĉan „zlatni rast― i to će biti vezano za oporavak i 45 . % prihoda vlade Potrebe za finansiranjem. Sa izuzetkom Bosne i Hercegovine. trebaju se sagledati još jednom kako bi se osiguralo da se stabilizira nivo javnog duga i da se u odnosu na njega pokrene trend smanjenja. Albanija. Većina zemalja SEE6 su usvojile neki vid formalnih ograniĉenja nivoa javnog duga.strukturom rashoda u više zemalja SEE6. ali i dalje imaju spreadove veće od 500 bps. Uvaţavajući sve ove fiskalne institucije. restrukturiranje rashoda. U isto vrijeme. Kosovo i Srbija su formalno postavile gornje granice vladinog duga kroz fiskalne zakone. BJR Makedonija planira reviziju javnog duga na ciljnu vrijednost od 30-35 posto BDP-a. ĉiji je Moody's rejting malo opao na B3.9 24. zemlje SEE6 moraju nastaviti jaĉati svoje okvire upravljanja javnim finansijama (PFM). i pod pretpostavkom da neće doći do katastrofiĉnog kolapsa u kratkom roku. ukljuĉujući i rizik prenošenja i rizik pristupa trţištu. ukljuĉujući rezervne obaveze. mnoge SEE6 će se morati okrenuti pozajmljivanju izvana da bi finansirale svoj deficit i otplatu duga tokom ovog teškog razdoblja. Dalje u budućnosti.6 1. postavlja se pitanje uĉinkovitosti tih fiskalnih pravila i okvira za upravljanje javnim finansijama.5 SRB 116.2 14. Dugoroĉno.7 KOS 18. ali sa povećanjem dugovanja. TakoĊer. % BDP-a Plaćanje kamata. Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga.1 BIH 84. i promoviranje reformi sa ciljem unaprjeĊenja konkurentnosti. blisko pratiti i agresivno raditi na smanjenju nagomilanog duga i tokovima budţetskih i poreznih dugovanja. zemlje SEE6 su do sada uspijevale izbjeći smanjenje kreditnog rejtinga. Dobivanje boljih kreditnih uvjeta će iziskivati primjenu kredibilnih fiskalnih programa za jaĉanje fiskalnih i ekonomskih temelja. srednjoroĉne fiskalne strategije. U suprotnom.0 MK 108.7 8.4 Izvor: Procjene osoblja Banke na osnovu podataka koje su dostavila ministarstva finansija i MeĊunarodni monetarni fond Napomena: Kratkoroĉni dug prikazan na bruto osnovi kod raĉunanja potreba za finansiranjem. Srbija je osim toga uspostavila Fiskalni savjet. IFI mogu pomoći tako što će omogućiti finansiranje pod povoljnijim uvjetima dok se ne pokrene ekonomski oporavak i poboljšaju se uvjeti za pristup finansijskim trţištima. dobro bi bilo da izbliza prate dugovanja privatnog sektora i da blisko suraĊuju sa monetarnim vlastima na jaĉanju finansijske discipline.7 2. jaĉi razvoj domaćeg trţišta je potreban kako bi se restrukturirao nagomilani dugoroĉni dug u instrumente sa duţim dospijećem i ublaţio rizik od povećanog oslanjanja na domaće trţište. Ovim se znaĉajno pojaĉava rizik prenošenja sa kojima se i inaĉe suoĉavaju zemlje SEE6. U takvom okruţenju.0 0.8 CG 151.5 10. 2011 Javni dug. SEE6 će se suoĉiti sa povećanim rizicima.

Tu spadaju tvrdoglavo visoke stope nezaposlenosti. 46 . posebno meĊu mladima. dugoroĉne stope rasta SEE6 vjerojatno se neće vratiti i odrţati na nivou koji su imale neposredno prije krize. i ako se snaţna paţnja posveti dugom naslijeĊu potreba za strukturalnim reformama koje su razmatrane u posljednjem SEE RER. Gledajući evropsku budućnost SEE6 – nakon ovog teškog kratkoroĉnog razdoblja – postoje razlozi za optimizam. a napredak u smislu smanjenja siromaštva će se obnoviti ako se uredno riješi grĉka kriza. I tada. ovaj izvještaj navodi razloge za optimizam i predlaţe politike koje su potrebne da bi osigurale ostvarenje tog potencijala. i starenje stanovništva. Ali oporavak će biti svjetliji i neposredniji izgled. U noti koja slijedi o „Zlatnom rastu― i izgledima za njegovo postizanje u zemljama SEE6. trţište rada. Ovakve politike – fokusirane na investicijsku klimu. ako se vlasti budu drţale prudentnih fiskalnih politika i politika javnog duga. ako se izbjegne produţeni utjecaj na investicije koje podrţavaju rast u narednim kvartalima. tendenciju emigracije najobrazovanijih ljudi.same Evrope. reforme javnog sektora i institucija – bit će jako potrebne da se suoĉi sa upornim izazovima u ovoj regiji.

BJR Makedoniju. povlaĉi implikacije i lekcije iz zemalja SEE6 u smislu dugoroĉnih reformi razvojnih politika u budućem razvoju. U pogledu rada. rast zaposlenosti u SEE6 i dalje zaostaje. i rad i upravljanje. Ova bilješka predstavlja adaptaciju nedavno objavljenog Izvještaja o zlatnom rastu (Golden Growth Report -GGR). one će se materijalizirati samo ako se usvoje odgovarajuće politike i reforme (vidi odjeljak II dalje u tekstu). 47 . isti „voz konvergencije― ĉeka i nove zemlje kandidate za EU koje se nalaze meĊu SEE6. trgovine i finansija. Najvaţnije poruke su slijedeće:  Povećana trgovinska i finansijska integracija posluţili su kao velika „mašina konvergencije― – smanjenje prihodovnog jaza prema razvijenim „jezgrenim― zemljama EU – za zemlje koje su se ranije pridruţile Evropskoj Uniji (EU).2. trošak otpuštanja) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. Za objašnjenje drugih grupa zemalja koje se koriste u ovoj Bilješci vidjeti Aneks I. izmeĊu ostalog. i dalje su od kritiĉnog znaĉaja za rješavanje izazova dugoroĉne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. MeĊutim. dominantna potrošnja na socijalnu zaštitu). U principu. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA22 UVOD A. U njoj se razmatraju kljuĉna ekonomska dešavanja u Evropi iz dugoroĉne perspektive. posredovanje u zapošljavanju i obuku. iako postoji dosta sliĉnosti izmeĊu SEE6 i Zapadne Evrope (npr. SEE6 se suoĉavaju sa mogućnošću jedne od najgorih demografskih tranzicija u narednih nekoliko decenija   22 Ova bilješka se zasniva na nedavnom izvještaju Svjetske banke „Zlatni rast― (Gill. kojeg je izradio Ured glavnog ekonomiste Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju – na primjer zemalja SEE6. poduzetništvo i inovacije. Bilješka prilagoĊava kljuĉne poruke i implikacije politika za šest zemalja Jugoistoĉne Evrope (SEE6): Albaniju. Ali ove koristi nisu automatske. U pogledu upravljanja. Unatoĉ napretku u outputima i produktivnosti koji je postignut od poĉetka 1990-tih. reforme trţišta rada (npr. što ukazuje na neophodnost reformiranja rada i upravljanja (odjeljak IV). Bosnu i Hercegovinu. Crnu Goru i Srbiju. poduzetništvo i inovacije. a većina zemalja u regiji se danas suoĉava sa visokim nivoom nezaposlenosti i relativno niskim stopama uĉešća. TakoĊer. ali uloga inovacije i istraţivanja i razvoja u sektoru poduzetništva je i dalje jako ograniĉena (Odjeljak III). Zemlje SEE6 su osjetile napredak u rastu produktivnosti od poĉetka 1990-ih. koji analizira evropski ekonomski model u šest tematskih podruĉja: trgovina i finansije. ukljuĉujući postignuti napredak i izazove sa kojima se suoĉava regija SEE6 u pogledu kljuĉnih tematskih podruĉja koje pokriva GGR – konvergenciju prihoda. veliĉina vlade je relativno manja u SEE6. smanjenje krutosti zapošljavanja i otpuštanja. Kosovo. rad i upravljanje. Reiser and Richter 2012). a poslovno okruţenje je generalno poboljšano.

a sa druge strane izvršiti reforma rada i upravljanja.– sa starenjem stanovništva. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. smanjenjem radne snage. i migracijom prema vani – što sve predstavlja veliki problem za socijalnu zaštitu i penzione sisteme. Ovakav plan je rezimiran u zakljuĉnom odjeljku (Odjeljak V). zemlje SEE6 koje ţele iskoristiti potencijal „Zlatnog rasta― suoĉavaju se sa zajedniĉkom politikom da se mašina konvergencije odrţi u pogonu tako što će se pokrenuti povećani trgovinski i finansijski tokovi sa jedne strane. Reforma socijalne zaštite i zdravstva bi danas bila od kritiĉnog znaĉaja za zemlje iz ove regije kako bi bile spremnije za demografsku tranziciju i starenje stanovništva sutra. 48 .  I na kraju.

iako se ĉini da je ta veza jaĉa za EU12 nego za SEE6. Iako SEE6 kao regija ima bolje performanse od EU15 Jug. ukljuĉujući jaĉe trgovinske i finansijske veze i konvergenciju prihoda. Analiza sastava izvoza (Slika 58) ukazuje da su izvozom iz SEE6 u 2009-10 dominirali poluproizvodi (12.075 2008.B. te performanse su manje od EU11. and Subramanian (2007) ili Gourinchas and Jeanne (2009). 2011).371 u 2000 na US$13. Postoji snaţna veza izmeĊu strane štednje i ekonomskog rasta u zemljama-kandidatima za EU. kapital u Evropi teĉe „nizbrdo―. Ne samo da je udio izvoza iz SEE6 prema EU15 porastao. Gill. Ova bliţa integracija sa Zapadnom Evropom donijela je sa sobom ekonomske koristi. a Albanija i Bosna i Hercegovina su potencijalni kandidati.od razvijenih ka zemljama u razvoju – za razliku od ostatka svijeta. 49 . BJR Makedonija i Crna Gora postale su sluţbeni kandidati za prijem u Evropsku Uniju (EU) 2005. ĉime se ukazuje da ova regija ima još dobar put pred sobom u smislu iskorištavanja izvoza visoke vrijednosti. i potiĉe rast prihoda i konvergencija (prema nivou EU). VIdi: Prasad. nego i sofisticiranost roba koje se izvoze u EU15 je unaprijeĊena u periodu od 2000 do 2008 godine. sofisticiranost izvoza iz SEE6 za poluproizvode je i dalje niţa nego kod EU11 kao grupe. TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 Zemlje SEE6 postaju integriranije sa Zapadnom Evropom i svijetom. uz relativno nisko uĉešće kapitalnih roba i izvoza modernih usluga. Zemlje SEE6 su znaĉajno povećale svoju vanjsku trgovinu i sofisticiranost te trgovine. Vaţno je reći da ovu mašinu konvergencije uglavnom pokreće trgovina i finansije.23 ĉime se daje doprinos rastu manje bogatih ekonomija Evrope. Što je vaţno spomenuti. MeĊutim. koja je zadnja godina za koju su bili dostupni potpuni podaci za korištenje u ovoj analizi (Slika 57). Raiser i drugi (2012) navode da je smanjenje vaţnosti izvoza u EU15 dijelom vezano za manji rast BDP-a u zemljama EU15. Rajan. koji donosi posebne koristi u obliku povećanih trgovinskih i finansijskih tokova.4 posto BDP-a) i tradicionalne usluge (10. odnosno 2010. godine. 2008).5 procenata BDP-a). Razlog za to je jasan: stvarno ili ĉak izgledno ĉlanstvo u EU sluţi kao sidro za meĊunarodne investitore (Stojkov i Zalduendo. Ali u izvozu SEE6 još uvijek dominiraju proizvodi koji iziskuju nisku struĉnu spremnu i proizvodi koji iziskuju intenzivno korištenje prirodnih resursa (Kathuria. EU15 i Zemalja istoĉnog partnerstva. Srbiji je odobren status kandidata u februaru 2012. Izvoz u i iz SEE6 je postao sofisticiraniji tokom posljednje decenije: u prosjeku je sofisticiranost izvoza u EU15 kad se radi o poluproizvodima porasla sa US$8. . 23 U drugim regijama ĉini se da kapital ne teĉe „nizbrdo―’.

Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke. Hwang and Rodrik (2007). srednja vrijednost. gdje je PRODY mjera nivoa „sofisticiranosti― svakog izvoznog sektora. Bosnu i Hercegovinu i BJR Makedoniju. MMF. 1996–200824 Exports 16 14 12 10 8 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 18 16 14 12 10 1996 1998 2000 EU15 EU15 Imports 2002 2004 World 2006 2008 Trade in intermediate goods of: EU11 with EU15 SEE with EU15 World World BGR+ROM with World with Napomena: EU11 ne ukljuĉuje Bugarsku i Rumunjsku pošto su one prikazane odvojeno. Bosna i Hercegovina (18. Zbog dostupnosti podataka. na osnovu UN Comtrade. poluproizvode i kapitalne robe ne ukljuĉuje Kosovo i Crnu Goru. MeĊu zemljama SEE 6. prosjek SEE6 za potrošaĉke robe. i WDI.6 posto BDP-a).8 posto BDP-a) su bile lideri u regiji u smislu izvoza poluproizvoda. Podaci za uvoz poluproizvoda u Bugarsku nisu dostupni. a Crna Gora je bila najveći izvoznik tradicionalnih usluga 24 EXPY mjeri sofisticiranost izvoza/uvoza tako što vrši procjenu produktivnosti izvozno/uvozne korpe zemlje. EXPY za izvoz odreĊene zemlje se raĉuna kao izvozom ponderirana prosjeĉna vrijednost PRODY za tu zemlju. BJR Makedonija je bila najveći izvoznik potrošaĉkih roba (11. EU11. a u 2003-07 na Albaniju. Slika 57: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15. medijana za SEE6 u 1996-2002 i 2008 odnosi se na Albaniju i BJR Makedoniju.6 posto BDP-a) i Srbija (15. u hiljadama USD.Slika 56: EXPY za poluproizvode. SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) Napomena: Zbog dostupnosti podataka. Podaci za izvoz i uvoz usluga u Dansku datiraju iz 2004. 50 . Izvor: Ujedinjene nacije. Vidi: Hausmann.

nakon koje je slijedila Albanija (15. MeĊu zemljama SEE6. ĉime se potakao ekonomski rast i prihodovna konvergencija.7% BDP). i a njihov je nivo posebno nizak u Bosni i Hercegovini (0. ali na manjem u odnosu na uvoz EU15 Kontinentalne i EU 11. Kad se radi o finansijama.1 posto BDP-a) i Srbija (4 posto) bile su lideri meĊu SEE6 u izvozu modernih usluga. Što se tiĉe izvoza. Uvoz kao udio BDP-a ostao je na višem nivou nego u EU15 Jug. desni panel). U periodu 2001-08. MeĊu ekonomijama SEE6.8 posto BDP-a). godine više od 80 posto ukupne aktive banaka u SEE6 bilo u stranom vlasništvu (Claessens and van Horen. omjer kredita privatnom sektoru prema BDP-u bio je najviši u Crnoj Gori (67 posto BDP-a). Rezultat je bio da je 2009. BJR Makedonija (4. kapitalni tokovi u SEE6 bili su jednaki kao oni prema EU11. Ovakvi finansijski tokovi su sa svoje strane dodatno proširili obim sredstava koja su na raspolaganju za davanje kredita. Bosna i Hercegovina je bila regionalni lider u uvozu potrošaĉkih roba i poluproizvoda. regija je privukla najveći dotok FDI izraţen kao procent BDP-a (6. na 49 posto 2010. i u uvozu u SEE6 dominirali su poluproizvodi (22. koji je bio daleko veći nego EU11 (2. rast kredita privatnom sektoru izraţen kao procent BDP-a stagnirao je u periodu 2000-2004. lijevi panel). nakon koje je slijedila Albanija (6. U SEE6. dok je Albanija imala najveći uvoz tradicionalnih usluga. Uĉešće stranih banaka varira od 70 posto u BJR Makedoniji do 93 posto u Albaniji i Bosni i Hercegovini. Isto tako. ali su dodatno porasli u periodu neposredno prije krize (Slika 3. sa relativno niskim udjelom modernih usluga. Ipak. ali su stvarali i nove rizike.(22 posto BDP-a). ali je porastao sa 25 posto 2005. moderne usluge nisu prešle pet posto BDP-a u zemljama SEE6. a većinu dotoka predstavljale su FDI (Slika 3).4% BDP-a). i nije prelazio pet posto BDP-a u 2009-2010. Tokovi kapitala su već bili znaĉajni tokom ranih 2000 (Slika 3.8%). Tokom 2010. a najniţi u Albaniji (38 posto) i Kosovu (37 posto).8 posto BDP-a).9 posto). 2012).9 posto BDP-a). većina FDI sredstava je došla u formi finansijskih ulaganja u bankarski sektor. Izvoz modernih usluga je bio jako skroman u zemljama u regiji. 51 . Sastav uvoza bio je sliĉan onome kod EU 15 Jug i Zemljama istoĉnog partnerstva. tokovi kapitala su podrţavali rast.1 % BDP) i Drţava istoĉnog partnerstva (3. i u Zemljama istoĉnog partnerstva. i krediti privatnom sektoru u Evropi u nastajanju su znaĉajno porasli (Slika 4). MeĊu zemljama SEE6. Crna Gora je imala najveći udio dotoka FDI u odnosu na BDP (17.

mada je tada konvergencija bila mnogo manja nego u EU 11 (Slika 60). posluţili kao „motori konvergencije― za SEE6 (Slika 59).‖ se odnosi na zemlje EU kohezije. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makroprudencijalnih politika. ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). Raiser. iako su finansijski dotoci u bankarski sektor bili korisni. vlasti će trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora.Slika 58: Tokovi kapitala. i 21 posto nivoa u EU11. and others (2012). Procent BDP -a. East Asia LAC 2005-2008 FDI Portfolio Other Total Capital Flows CA Balance FX Reserves. Ovo će iziskivati. ―E. prtn. prema tome. Povećana trgovina i tokovi kapitala su. prtn. Ekonomije u ovoj regiji će trebati jaĉe iskoristiti prilike za trgovinu i finansijske integracije koje nudi Zapadna Evropa i ostatak svijeta kako bi mašina konvergencije ostala upaljena. „LAC― oznaĉava Latinsku Ameriku i Karibe. na US$1933 u 2010) i za 46 posto veći nego u 2000. prilike se uglavnom nalaze u povećanju sofisticiranost izvoza. BDP po glavi u 2010 se u prosjeku više nego udvostruĉio u odnosu na nivo 1995. 52 . prosjek za period vrijednosti medijane grupe 2001-2004 24 20 16 12 8 4 0 -4 -8 -12 -16 EU15 EU Coh. Indeks BDP po glavi stanovnika (EU15 Sjever i Kontinental =100) ukazuje da je konvergencija postojala od 2000. BDP po glavi stanovnika u SEE6 danas je samo 6. a FX je devizni teĉaj. godine (sa US$916 1995. izmeĊu ostalog. Što se tiĉe finansijske integracije. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama.‖ se odnosi na Zemlje istoĉnog partnerstva. još je dug put. Što se tiĉe trgovine. EU11 SEE E. i kretanja u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovana na Gill.6 posto nivoa za EU15 Sjever i Kontinental. EU11 SEE E. change Napomena: ―EU coh. Iako je došlo do konvergencije prihoda u SEE6 (u pravcu nivoa EU15) u posljednjih 15-ak godina. CA oznaĉava tekući raĉun. i buma potrošnje. prtn. balona aktive. East Asia LAC EU15 EU Coh.

Izvor: Svjetska banka: Indikatori svjetskog razvoja (World Development Indiators -WDI) 2011. 53 . SEE6 and Eastern Partnership 25 20 15 10 5 0 EU11 SEE Eastern Partnership Napomena: Podaci se odnose na razliĉite periode za pojedine zemlje: Kosovo (2000-2010) i Crna Gora (1997-2010). 1995-2010 EU11.Slika 59: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100).

1). ostaje na vrlo ograniĉenom nivou. meĊutim. produktivnost je u SEE6 rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. Godine 2012 ova zemlja je zauzimala 22 mjesto po lakoći poslovanja (od 183 ekonomije). iznoseći 15 posto u odnosu na oko 20 posto u EU 11 i EU 15 Jug. oko 30 posto u EU15 Kontinental. kao i za EU 11 (vidi Tabelu 9).8) je mnogo lakše nego u Bosni i Hercegovini ( 55. poslovno okruţenje u SEE6. FIAT i Vlada Srbije osnovali su zajedniĉko poduzeće. Godine 2012 je trebalo u prosjeku 22 dana u zemljama SEE6 da se osnuje firma. U periodu 1995-2010. u odnosu na 53 koliko je postupak trajao 2004. prilagodba domaće legislative u BJR Makedoniji EU zakonu. iako je usporedivo sa EU15 Jug. dok je taj iznos bio samo 6 hiljada u Bosni i Hercegovini. Firme u SEE6 izdvajaju manje na inovacije nego firme u bilo kojem drugom dijelu Evrope. FIAT je uloţio gotovinu i opremu. mjesta koje je zauzimala 2006 (od 155 ekonomija). a vlada oko 300 miliona Eura. Godine 2011. Ipak.3 posto. Isto tako.5 hiljada konstanti 2005 US$). Ukupna investicija je blizu 1 milijarde EUR. gdje je FIAT uloţio skoro 700 miliona. i obavezala se da će izvršiti ulaganja u povezanu infrastrukturu. Izgledi integracije u EU su takoĊer doveli do unaprjeĊenja poslovnog okruţenja. dovela je do znaĉajnog unaprjeĊenja poslovne klime. Godine 2008. Odraţavajući 54 . Prema Svjetskoj banci (2012). ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA Perspektiva ĉlanstva u EU djeluje kao sidro ne samo za privlaĉenje investicija. prenijela neka sredstva sa fabrike automobila Zastava. gdje se Srbija i Albanija nalaze negdje na sredini. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI. TakoĊer. i dvostruko veći od EU11. Sliĉna unaprjeĊenja poslovne klime zapaţena su i u drugim zemljama SEE6: u Albaniji. osim u Crnoj Gori (1.6 posto). Raiser and others 2012). Albanija je imala najveću ukupnu produktivnost rada u 2009 (12.C. Ali nivo produktivnosti u SEE6 je još uvijek daleko ispod onoga u EU15: godine 2009. inovacija i rasta. dok je BJR Makedonija imala najniţi godišnji rast produktivnosti od SEE6 (1. Institucije u SEE6 se takoĊer ĉine slabima. osnivanje firme u SEE6 bilo je najteţe od svih evropskih zemalja.9 posto). 25 posto u Zemljama istoĉnog partnerstva. MeĊu SEE6. na primjer. Isto tako. Ovo se takoĊer odraţava u izvozu inovativnih proizvoda. sedam puta veći nego u EU15 Sjever.1 posto BDP-a). postoje i odstupanja unutar pojedinih regija. dok je Vlada uloţila dio gotovine. na 5 u 2012. gdje samo EU15 Jug ima lošije performanse od SEE6. ukupna produktivnost rada (hiljade konstanti 2005 US$) u EU 15 Kontinental bio je skoro devet puta veći nego u SEE6. broj dana potreban da se sudski provedu ugovori smanjen je sa 706 iz 2004 na 493 2012. broj procedura neophodnih za osnivanje firme smanjen je sa 11 u 2004.. i iznad 35 u EU15 Sjever. Rezultat ovog stranog vlasništva je bio veći rast produktivnosti (Gill. godine. Primjer Zastave je dobra ilustracija kako se SEE6 polako sve više integriraju u globalnu ekonomiju. TakoĊer. nego i za njegovanje produktivnosti.4) ili Kosovu (56. Uloga inovacija u zemljama SEE6.7) i Crnoj Gori (70. postoje znaĉajne varijacije meĊu zemljama SEE6: poslovanje u BJR Makedoniji (DB 2011 indeks 76. koja je druga po veliĉini nakon Zemalja istoĉnog partnerstva (6. Srbija ej zabiljeţila najveći godišnji rast produktivnosti (8 posto). ipak još zaostaje za EU15 Sjever i Kontinental. što je predstavljalo skok sa 81. Izdvajanja javnog sektora na istraţivanje i razvoj (R&D) je daleko ispod 1 posto BDP-a u svim zemljama SEE6. pet puta veći nego u EU15 Jug. udio visoko obrazovane populacije starosne dobi 30-34 godine bio je najniţi u Evropi.

95 Poslovanje 90.32 80. što je najniţi udio u Evropi.43 64. 0=loše.14 79. SEE6 dobiva samo marginalne prihode od autorskih prava i licenci iz inozemstva (0.15 56.88 73.13 62. Kao posljedica toga.65 Institucije 80.63 Pokretanje 94.06 procenata BDP-a).60 70. 100=izvrsno) Grupe zemalja1/ EU15 Sjever EU15 Kontinental EU15 Jug EU11 SEE6 Istoĉno partnerstvo Ukupno 87.ovakvu ograniĉenu ulogu inovacija. Indeks poslovanja (0-100. 55 .52 70.28 83.40 68.13 60.22 64. Tabela 9.86 73.71 70.16 74.34 63.12 81.28 73. na proizvode srednjeg i visokog tehnološkog nivoa iz SEE6 i usluga koje su intenzivne u smislu znanja otpadalo je 17 posto ukupnog izvoza roba 2010.40 84.37 82.28 Izvor: Procjene osoblja zasnovane na Izvještaju o poslovanju (Doing Business) Svjetske banke za 2011. Napomena: 1/Pogledati Aneks 1 za definicije grupa zemalja.

Visoka nezaposlenost podvlaĉi potrebu da zemlje u regiji ne samo primijene politike koje potiĉu rast. TRŢIŠTE RADA I ULOGA VLADE: VISOKA NEZAPOSLENOST. 56 .D. jedan od sedam u Srbiji. nego da unaprijede fleksibilnost trţišta radne snage i njenu mobilnost kroz reformu. i jedan od deset u Albaniji su ostali nezaposleni. izmeĊu ostalog. I zaista. NATEGNUTI BUDŢETI Iako su izgledi ĉlanstva u EU i ekonomske integracije doveli do konvergencije prihoda u SEE6. U Okviru 3 navedeni su primjeri zemalja koje su uspješno poduzele reforme trţišta rada zadnjih godina. Slika 60: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership ALB BIH KSV MKD MNE SRB Napomena: Podaci se odnose na 2009 ili najskoriju dostupnu godinu. Situacija sa zapošljavanjem je bila tek marginalno bolja u drugim ekonomijama SEE6: jedan od ĉetiri radnika u Bosni i Hercegovini. statistiĉki podaci o nezaposlenosti su vrlo otreţnjujući: u 2009. Podaci za Bjelorusiju su nedostupni. SEE6 kao regija je prošla gore od bilo kojeg drugog regiona u Evropi (Slika 61). oni ipak nisu još doveli do otvaranja onoliko radih mjesta koliko zemlje SEE6 trebaju. radnog zakonodavstva kako bi njihove ekonomije postale sposobnije da se natjeĉu. STARENJE STANOVNIŠTVA. gotovo polovica radne snage na Kosovu i gotovo jedno od troje u BJR Makedoniji i Crnoj Gori bili su nezaposleni (Slika 7). Izvor: Svjetska banka.

jedan od pet graĊana sa visokim obrazovanjem je emigrirao.5 posto).000 stanovnika (2010). Izvor: Svjetska banka. lijevi panel). desni panel). U stvari. gotovo dvostruko veću od EU11 i EU15 Jug (Slika 8. Priroda i sastav te emigracije su takoĊer vaţni: SEE6 je imala najveću stopu emigracije visoko obrazovane radne snage u Evropi. Isto tako. i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) Net migration.000 population 30 25 20 15 10 5 0 -5 -10 -15 -20 -25 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Emigration rate of tertiary educated (% of total tertiary educated population) 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Napomena: Podaci za neto migraciju sa Kosova nisu dostupni. Pošto im je teško naći posao. najveću stopu emigracije biljeţi BJR Makedonija. Drţave istoĉnog partnerstva takoĊer biljeţe odlazak migranata iako je stopa mnogo veća nego u SEE6. stopa emigracije visoko obrazovnih Iraca je iskljuĉena iz prosjeka EU15 Sjever. dok EU 15 i EU 11 privlaĉe imigrante. gdje je gotovo jedan od tri graĊana sa visokim obrazovanjem otišao iz zemlje. SEE6 biljeţi negativnu neto migraciju 2010 (Slika 8. Podaci o stopama emigracije visoko obrazovane radne snage za Kosovo. dok se zadrţava na nivou od -4 i 0 ljudi na 1000 stanovnika u ostatku zemalja u regiji. dok je Albanija imala najniţi nivo (17.Slika 61: Neto migracije na 1. 57 . Neto emigracija je najviša u Albaniji (-15%). per 1. mnogi se odluĉuju na emigraciju. Po zemljama. U SEE6. Za emigraciju. Crnu Goru i Srbiju nisu dostupni.

Izvor: Rutkowski. Taj se aranţman naziva „fleksigurnost―. nezaposlenima se daje poticaj da se vrate na rad. MOR. i postoji od najmanje 1970-tih (Iwulska. i 2008. Drugo. i nivou naknada za nezaposlenost (Rutkowski. radnici uţivaju jedan od najvelikodušnijih sistema beneficija u Evropi. meĊutim. U 2009. Danska: U Danskoj. 58 .3 procenata BDP-a). I iako je nedavno došlo do blagog rasta nezaposlenosti na 16.9 posto.5.9 posto zbog finansijske krize 2008-09. I na kraju.5 posto BDP-a na aktivne programe rada. znaĉajno je smanjena gustoća sindikata sa 14. Ipak. 2010. Prema Indeksu poslovanja Svjetske banke za prakse zapošljavanja i otpuštanja (indeks se kreće od 1 do 7. EU15 Jug (18.3 posto u 2000 na 6 posto 2008 (procent ukupnog broja plaćenih zaposlenika. izmeĊu ostalog.7 procenata). 2011).Okvir 3: Reforma trţišta rada: Priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) Nije lako uĉiniti trţište rada fleksibilnim. Prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je oko 40 posto BDP-a usporediva je sa Zemljama istoĉnog partnerstva. za razliku od ponderiranog prosjeka OECD od 23. Kljuĉna komponenta reforme upravljanja u budućnosti je prema tome osiguranje efikasnijeg pruţanja usluga u zdravstvu. Iako se zemlje sa razliĉitim nivoom prihoda mogu suoĉavati sa drugaĉijim izazovima. IzmeĊu 1995. Anketa radne snage). Sa ovom reformom. kad je Estonija implementirala promjene u pregovaranju o plaći 1992.9). Prvo. Iwulska (2011).. Fleksigurnost je spoj tri elementa. institucionalne reforme.7 posto 2000 na 5.1 posto.6 procenata). uĉestalost dugoroĉne nezaposlenosti u Danskoj zadrţavao se na nivou od 9. Estonija ima jednu od najfleksibilnije radne legislative u Evropi u nastajanju. gdje je 1=oteţano propisima. propisi trţišta rada su kombinacija fleksibilnosti za poslodavca i prihodovne sigurnosti za radnike. a ne jednokratnih odluka. dobro funkcionira u Danskoj. U ovom Okviru razmatraju se iskustva dvije ekonomije na drugaĉijem nivou razvoja: Danska i Estonija. uglavnom kao vid prelaska na novo radno mjesto. godine Estonija je zabiljeţila najveći rezultat od svih zemalja EU11 (4. Funkcionira zato što Danska ima dugu povijest samo-regulacije partnera na trţištu rada.. potrošnja na socijalnu zaštitu u prosjeĉnom iznosu od 11 posto nije posebno velika kad se usporedi sa drugim regijama u Evropi. i Drţave istoĉnog partnerstva (11. ĉini se. Kao posljedica toga. i više od ĉetvrtine je išlo na socijalnu zaštitu. Scarpetta and others 2005). obrazovanju i socijalnoj zaštiti kroz. Fleksigurnost. Ova fleksibilnost je zapoĉela jako rano nakon tranzicije. praga prihoda koji ne podlijeţe oporezivanju.5 posto u ostatku EU15. trošak programa trţišta rada je veliki: Danska je 2008 utrošila 4. zemlje SEE6 trošile su oko 40 posto svog BDP-a. Ĉak i u javnom sektoru poslodavci uţivaju odreĊenu fleksibilnost u utvrĊivanju plaća. godine. suoĉavaju sa znaĉajnim izazovima osiguranja veće efikasnosti i učinkovitosti javne potrošnje. i veću odgovornost za korištenje javnih resursa.5 posto 2008. povećanje fleksibilnosti trţišta rada moţe donijeti sliĉan uspjeh.5). EU15 Kontinental (19 procenata). usvajanjem aktivnih programa trţišta rada. 7= fleksibilnost koju odreĊuje poslodavac). Godine 1999.8 posto do 2016 (MMF WEO). Scarpetta and others (2005). Sa izuzetkom Srbije (19 posto). kad se zaposle. Treće. EU11 (14. omogućujući pri tom vrijedne lekcije za druge zemlje u SEE6. ali dvije zemlje su uspjele postići taj cilj. (Slika 9): EU15 Sjever (20. Estonija. ali manja nego u gotovo bilo kojoj drugoj grupi u Evropi (Slika 63). u odnosu na 8. oformljeno je Društveno-ekonomsko vijeće i dana mu je odgovornost za utvrĊivanje minimalne naknade. nezaposlenost je u prosjeku bila 4. predviĊa se ponovni pad na 5. SEE6 zemlje se. bolje ciljanje. smanjena je stopa nezaposlenosti sa 13. Fleksigurnost u Danskoj je rezultat postupne evolucije struktura. Statistika Estonija. lako je zaposliti i otpustiti radnika: svake godine jedan od pet Danaca bude nezaposlen.

godine. Kao što je sluĉaj i sa ostatkom Evrope. potrošnja vlade je i u SEE6 bila veća od prihoda. Albanija je zabiljeţila najviši bruto vladin dug od oko 60 posto BDP-a. što je gotovo jednako prosjeku EU15 Kontinental. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opće rashode vlade na zdravstvo na Kosovu nisu dostupni.Slika 62: Opći rashodi vlade (% BDP-a).8 posto BDP-a). Kao rezultat toga. BJR Makedonija je imala najniţi nivo duga. što je otprilike na istom nivou kao i u ostatku Evrope. Izvor: MMF. OECD. dok su Bosna i Hercegovina.5 posto BDP-a) – što je najniţa stopa u Evropi (Tabela 2). MeĊutim. gdje Srbija prima najveći ukupni porezni prihod kao procent BDP-a. 59 . kao i o općim rashodima vlade na obrazovanje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Ovaj region prikuplja oko 22 posto BDP-a u ukupnim poreznim prihodima. sa uoĉljivim izuzetkom EU15 Sjever (35. Godine 2009. dok su porezi na dobit poslovnih subjekata posebno mali (1. ova regija je već akumulirala znaĉajan nivo duga (Slika 64). od oko 24 posto BDP-a 2009. Većina poreznih prihoda potjeĉe od poreza na robe i usluge. Postoji odreĊeni nivo heterogenosti unutar SEE6 grupe. postoji znaĉajna heterogenost unutar regije SEE6. ali samo jedan procentni poen dolazi od poreza na dobit poduzeća. Prosjeĉan nivo duga kao procent BDP-a je veći nego u Zemljama istoĉnog partnerstva i EU11. Crna Gora i Srbija imale nivo bruto duga izmeĊu 36 i 41 posto BDP-a.

MeĊunarodna baza podataka.1 do 2050). SEE6 trenutno ima drugi najniţi procent ovisnosti (18 posto) u Evropi (nakon Drţava istoĉnog partnerstva) ali ovo će se više nego udvostruĉiti na 43.1 posto do 2050. nakon koje slijedi BJR Makedonija (sa 16. u procentima) 30 20 10 0 -10 -20 -30 -40 2010 SEE North-East Asia Emerging Europe Western Europe North America 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 Izvor: U.Slika 63: Opći bruto dug vlade (% BDP-a). 60 . prelazeći stopu zavisnosti EU15 Sjever (41. Od zemalja SEE6. Demografske projekcije za SEE6 pokazuju da će doći do smanjenja radne snage za gotovo jednu ĉetvrtinu (25%) u periodu 2010-50. Izvor: MMF.7) i Drţava istoĉnog partnerstva (37. biro za popis.7 u 2010 do 43.5 do 2050. Slika 64: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 (projicirana kumulativna promjena radno sposobnog stanovništva. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opći bruto dug vlade na Kosovu nisu dostupni. 2010–50. OECD.7) do 2050. sa 19. Bosna i Hercegovina će starjeti najvećom brzinom (sa omjerom ovisnosti koji će narasti na 55.S. uz znaĉajno starenje stanovništva (Slika 65).8 u 2010).

4 procenata) izmeĊu 2010.8 procenata). ukljuĉujući tu reforme penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. ali niţe od EU12 (4. i 2020. u Evropi u nastajanju.0 procenata) i EU 12 (2.9). Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti jako opterećeni kao posljedica starosti stanovništva. 61 . u zemljama ĉlanicama za Eu prilagodba u primarnom bilansu od 3. i zdravstvene skrbi. i 2020. Prema navodima Gill. Ovo je više nego u Zemljama istoĉnog partnerstva (2. To znaĉi da je potrebno izvršiti znaĉajne fiskalne prilagodbe kako bi se riješilo pitanje tekućeg disbalansa i budućih troškova koji se odnose na starenje stanovništva. kada se primarni bilans cikliĉno korigira. Troškovi zdravstvene skrbi će takoĊer vjerojatno znaĉajno porasti jer će zemlje morati platiti zdravstvenu skrb za stare osobe.4 posto BDP-a je zahtjev koji treba ispuniti izmeĊu 2010. EU kandidati otkrivaju najviše potrebe za prilagodbom (3. vršeći dodatni pritisak na javne finansije. iza koje slijede Drţave istoĉnog partnerstva (3. Raiser and others (2012). MeĊutim. kada se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba.Starenje stanovništva će dovesti do povećanja troškova za penzije i zdravstvenu skrb. što odraţava veći omjer ovisnosti.9).

 Finansije: Iako su SEE6 imale koristi od velikog dotoka kapitala nakon 2001. pošto se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba. graĊevinarstvo i rekreaciju. izmeĊu ostalog. Troškovi zdravstvene skrbi će vjerojatno znaĉajno porasti pošto će zemlje morati finansirati zdravstvenu skrb starih. i buma potrošnje.  Uloge vlada: Na nivou od oko 40 posto BDP-a. ali taj rast u globalu nije doveo do otvaranja dovoljnog broja radnih mjesta.) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama – kako bi se mašina konvergencije odrţala u pogonu. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti teško opterećeni. koje karakterizira znaĉajno starenje populacije. MeĊutim. implikacije toga su da će zemlje ove regije trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora. Ovo će iziskivati. a i sofisticiranost izvoza u EU15 nakon 2000.ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). SEE6 su suoĉene sa jednim od najgorih demografskih izgleda za naredne ĉetiri decenije. smanjenje krutosti propisa o zapošljavanju i otpuštanju. Ovo dodatno podvlaĉi kritiĉan znaĉaj otvaranja većeg broja radnih mjesta. posebno za mlade i obrazovane. ukljuĉujući reforme 62 . smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makro-prudencijalnih politika. balona aktive. gdje je produktivnost rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4.E. itd. Ovo ukazuje na znaĉaj daljeg iskorištavanja prilika za trgovinu – posebno povećanjem sofisticiranost i izvoza i kretanjem u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. Reforme trţišta rada (npr. prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je manja od praktiĉno bilo koje druge grupacije u Evropi. SEE6 i dalje ostaju najmanje sofisticirane u pogledu trgovine usluga u odnosu ĉak i na EU11. smanjenje radne snage (za ĉetvrtinu) i migracije prema vani – što sve predstavlja veliki napor na sisteme socijalne zaštite i penzione sisteme. To znaĉi da je potrebno izvršiti velike fiskalne prilagodbe kako bi se riješili i tekući disbalansi i budući troškovi koji se odnose na starenje stanovništva. ĉime se odraţava povećani omjer ovisnosti. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I VLADA Kljuĉne politiĉke implikacije za dugoroĉnu razvojnu politiku u SEE6 u budućnosti su dvostruke: (i) Odrţati u pogonu „motor konvergencije― privlaĉenjem povećanih trgovinskih i finansijskih tokova:  Trgovina: Mada je udio izvoza iz SEE6 u EU 15 porastao. pa se većina zemalja u regiji danas suoĉava sa visokom nezaposlenošću. izmeĊu ostalog. usklaĊivanje radnih mjesta i obuku. postat će od kritiĉnog znaĉaja za suoĉavanje sa izazovima nezaposlenosti.3 posto u periodu 1995-2010. od kojeg je većina došla u obliku FDI u sektoru bankarstva.. i to ne samo primjenom politika rasta nego i poduzimanjem reformi trţišta rada sa ciljem povećanja fleksibilnosti i mobilnosti trţišta rada. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. gdje je većina usluga trgovine koncentrirana na transport. troškovi otpuštanja. (ii) Reformirati trţište rada i ulogu vlada sada kako bi se suoĉili sa dugoroĉnim izazovima visoke nezaposlenosti i starenja stanovništva:  Trţište rada: Ekonomije SEE6 su postigle dosta uspjeha u rastu produktivnosti rada od poĉetka 1990-tih. putovanje.

Reforma socijalne zaštite i zdravstva danas bit će od kritiĉnog znaĉaja za ove zemlje sutra. Aneks 1: Grupiranje zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci EU15 Sjever EU15 Kontinentalne Austrija Belgija Francuska Njemaĉka Luxembourg Nizozemska EU15 Jug Grĉka Italija Portugal Španjolska SEE6 EU11 Zemlje istoĉnog partnerstva Armenija Azerbajdţan Bjelorusija Gruzija Moldavija Ukrajina Danska Finska Irska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija Bugarska Hrvatska Ĉeška Rep. kao i zdravstvene skrbi.penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. ukljuĉujući javni dug. UnaprjeĊenje efikasnosti i uĉinkovitosti javne potrošnje bit će od kritiĉnog znaĉaja u rješavanju tih izazova. Slovenija 63 . Estonija MaĊarska Latvija Litvanija Poljska Rumunjska Slovaĉka Rep. odrţale pod kontrolom. a ove reforme su sa svoje strane od kritiĉnog znaĉaja za vršenje fiskalnih prilagodbi koje su potrebne da bi se javne finansije.