Redovni ekonomski izvještaj za Jugoistočnu Evropu

5. juni 2012.

Poverty Reduction and Economic Management Unit Europe and Central Asia Region

i

JUGOISTOĈNA EVROPA: REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ

5. juni 2012.

ii

SADRŢAJ

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI PREMA ―ZLATNOM RASTU‖ U JUGOISTOĈNOJ EVROPI

1.

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA .............. 1
A. GLOBALNO OKRUŢENJE – U NAJBOLJEM SLUĈAJU MJEŠOVITA SLIKA –A U NAJGOREM KATASTROFA ................................................................................................................. 1 B. RAST SEE6—SPOR OPORAVAK ................................................................................................. 5

C. TRGOVINA I DEŠAVANJA NA MEĐUNARODNOM PLANU – POBOLJŠANJE DEVIZNOG RAĈUNA, RELATIVNO ROBUSNE FDI .............................................................................................. 9 D. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU ................................................... 13

E. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK OSLOBAĐANJA OD DUGA (DELEVERAGING) .................................................................................................................. 19 F. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI .................... 26

G. SIROMAŠTVO, NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA ..................................................................................................... 34 H. I. IZGLEDI ZA 2012-13 .................................................................................................................... 41 IZAZOVI POLITIKA ..................................................................................................................... 44

2. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA .................................................................................................................................... 47
A. B. UVOD ............................................................................................................................................. 47 TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 ............ 49

C. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI, ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA ........................................................................................................................................... 54 D. RAD I UPRAVLJANJE: VISOKA NEZAPOSLENOST, STARENJE STANOVNIŠTVA, NATEGNUTI BUDŢETI ....................................................................................................................... 56 E. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I UPRAVLJANJA .................................................................................................. 62

iii

......................................... USD) ........................ 25 iv ................................................................Slike Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost............... 15 Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) ................................................ 23 Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) ...... 2008 – 2011 ................................................................................................. 25 Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke... 19 Slika 32: Petogodišnje CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka (u baziĉnim poenima) ....................... 5 Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) ... EU10 i EU15 (%) ............................... 12 Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6........................................... (% BDP-a) ................................................................................... US$) ................................................................................. 7 Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) ....................................................................... 12 Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) ........................................................ 8 Slika 15: Izvoz (% BDP-a) .......................................................................................................................................................................... 2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) .......... (%) .............................................. 11 Slika 24: Vanjski dug................................ 2 Slika 3:Rast industrijske proizvodnje I uvoza u Evropi ........... 10 Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) .......................................................................................................... 23 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 ........................ 9 Slika 17: Rast uvoza (%)................... 5 Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) ...........ROA)............................................... 6 Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6......................................................... 7 Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added..................... kao procent ukupnih bruto kredita ...................................................... 10 Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama............................................................................ 24 Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets ..................................................................................................... 23 Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012..... 14 Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6.................................................. 2008=100) ................ 6 Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%).. 2008-2011 ................................... 6 Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%)..................................................................................................................................................................... 10 Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans ................................ 9 Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) ...................................... sept........................................................................................................... 12 Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln...... 1 Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012 u bitnoj mjeri se oporavlja 2012 ................................................................................................. 9 Slika 18: Rast izvoza i uvoza ....................... neto.................................................................. 22 Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* ......... 25 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE).... 7 Slika 14: Inflacija u SEE6......................... prosjek SEE6 (% BDP-a) ...................................................................... % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto......................................................................... 23 Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 .................................... 6 Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) ..... 7 Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji (%) ............................................................................................................................................................................................................................................................................................................. 18 Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) ................................................. (% BDP-a) .... 19 Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) ...................................... 16 Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) .... 20 Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro..................... 11 Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI...........................................................................................................GVA) u zemljama SEE6 (%) ..................................................................................

........................................................................ 2009 ............ 50 Slika 59: Tokovi kapitala............ 29 Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) ............. 59 Slika 64: Opći bruto dug vlade (% BDP-a)........................... 1995-2010 ................................................... 53 Slika 61: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) ......................................................... 57 Slika 63: Opći rashodi vlade (% BDP-a)..................................... 27 Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 ...................... Procent BDP -a.................................................... 50 Slika 58: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15.......................................... 35 Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta........ SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) ................................................ prosjek za period vrijednosti medijane grupe ........... 38 Slika 55: Industrijska proizvodnja (3m/3m..............000 stanovnika (2010)......................... 42 Slika 57: EXPY za poluproizvode........................................................ 2009..................... Slika 53: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 54: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom ......................................................................... Crna Gora i BJR Makedonija ................. 56 Slika 62: Neto migracije na 1............. ne SA) ..... 42 Slika 56: Maloprodaja (Jan 2010 = 100........................................................ Error! Bookmark not defined............................................................... 36 Slika 52: Percepcija uĉinka krize ............................... EU11.......................... u hiljadama USD...................................... 52 Slika 60: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100)............................................................ srednja vrijednost.................................................................... 1996–2008 .................. 60 v ............. 27 Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) ........................................................... 26 Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima)......................... procent promjene....................................... 31 Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) ....................Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6...... 32 Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) . 2000-10 ....................................................................... 30 Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) ....................................................................................... i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) .. Srbija.... bez SA) ..................... 60 Slika 65: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 ........

.......... 14 Tabela 4: Rejting suverenog kredita * .............................. 2011..................... 45 Tabela 9.............. Indeks poslovanja (Doing Business Index) (0-100................... 100=izvrsno) ........................................... 16 Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) 2011............................................................................. Tabela 2: FIskalni deficit u SEE6 (procenat BDP-a) ..................................... 13 Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 ............................................. Error! Bookmark not defined........................................................................................ 0=loše............................................................................Tabele Tabela 1: Globalni izgledi rasta ................. 34 Tabela 7: Izgledi za rast u zemljama SEE6.......................... 28 Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (ALMP) u rastu zaposlenosti ................................................................................................ 30 Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010......................................................... u procentima .................................. (%) .............................................................................. 32 Okvir 3: Reforma trţišta rada: priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) ................................. 63 vi ............................................................. 55 Okviri Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji ..... po spolu............................... 58 Aneks Aneks 1: Grupiranja zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci ................................................................ 41 Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga......................................................................

Evgenij Najdov. Kaspar Richter. Agim Demukaj. Bosnu i Hercegovinu. Kenneth Simmler. Dilek Aykut. na osnovu nedavno završenog izvješaja Svjetske banke „Zlatni rast― autora Indermit Gill. U ovom izvještaju. ECA PREM). Satu Kahkonen (Menadţer sektora. Tim je koristio smjernice i savjete Yvonne Tsikata (Direktor.org).). Crnu Goru. Damir Cosić. vii . Posebnu tematsku bilješku o Zlatnom rastu na zapadnom Balkanu izradili su Abebe Adunga i Aleksandra Iwulska. a ĉine ga Ron Hood. BJR Makedoniju i Srbiju. Tim predvodi Ţeljko Bogetić (zbogetic@worldbank. ECAPREM2). ECAVP). „jugoistoĉna Evropa― se odnosi na šest zemalja zapadnog Balkana (SEE6): Albaniju. and Juan Zalduendo (2012. Duško Vasiljević i Danijela Vukajlović-Grba. Erjon Luci. Caterina Ruggeri Laderchi. Lazar Sestović. DECPG) i Juan Zalduendo (Vodeći ekonomista.ECA PREM). Kosovo. Zahvalnost duguje korisnim komentarima i podršci koje su dali Andrew Burns (Menadţer. Martin Raiser. Borko Handjiski.Ovaj izvještaj dva puta godišnje radi tim ekonomista u Odjelu za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju (World Bank’s Europe and Central Asia Region’s Poverty Reduction and Economic Management Department .

rani pokazatelji govore da šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) prolaze kroz period drastičnog usporavanja i mogu očekivati rast od samo 1. vlade zemalja SEE6 bi trebale usvojiti mnogo ambicioznije i urgentnije planove strukturalnih reformi u cilju postizanja rasta i zapošljavanja. Loša vijest je socijalna situacija: zemlje SEE6 imaju najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u Evropi. Napredak postignut u smanjenju siromaštva prije krize sada uzima suprotan smjer. isti taj „voz konvergencije“ očekuje nove zemlje-kandidate meĎu SEE6. Dugoročni plan strukturalnih reformi SEE6 koji je neophodan da bi se održala u pogodnu mašina konvergencije mora biti fokusiran na poticanje jačanja trgovine i finansijskih tokova i reformu tržišta rada i javnog sektora. I pored teške kratkoročne situacije. prosječna stopa nezaposlenosti u SEE6 je više od dva puta veća od prosjeka u odnosu na zapadnu Evropu. kapitalni amortizeri i rezerve se čine solidnima. one će se materijalizirati odgovarajućim politikama i reformama. Sve zemlje koje su ranije stupile u EU prošle su ovaj snažan proces „sustizanja“. nemoguće je previše naglasiti značaj djelovanja nadležnih vlasti u smislu poduzimanja pro-aktivnih mjera kojim se od banaka traži da izgrade amortizere i ojačaju otpornost sektora.s obzirom na postojane značajnih rizika u Eurozoni vezanih sa krizom u Grčkoj. Na nivou od oko [23] posto. a uglavnom se radi o mladima i dugotrajno nezaposlenima. posebno u scenariju šire zaraze uzrokovane krizom u Grčkoj. Dalje. i velikim društvenim pritiscima. Sa visokim nivoom javnog duga i finansijskih pritisaka. što će se morati nastaviti i tokom srednjoročnog razdoblja kako bi se izbjegli kasniji finansijski problemi. što ima uništavajući utjecaj na ljudski kapital. sve u svemu. a likvidnost adekvatnom u većini zemalja. U načelu. U SEE6. ali ove koristi ne dolaze same po sebi. rast je relativno slab i uglavnom „bez radnih mjesta“ tokom novonastalog oporavka 2010-11. iako sa povećanim rizicima i izložen negativnim šokovima.REZIME Nakon što su ostvarile rast od 2. a srednja klasa je postala osjetljiva suočena sa velikim udarima i ispražnjenim finansijskim amortizerima domaćinstva i štednjom. iako visoki. nivoi NPL-a (kredita koji se ne vraćaju). viii .. SEE6 ima historijsku mogućnost da iskoristi evropski „voz konvergencije“ – smanjenje dugoročnog jaza u prihodima po glavi stanovnika sa razvijenim zemljama Evropske unije (EU). Dobre su vijesti da. se generalno stabiliziraju. finansijski sektor u SEE6 ostaje relativno dobro pozicioniran. Ipak. Suočeni sa mnogo umjerenijim izgledima za rast nego prije krize.0 posto u 2012. Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni koče ekonomsku aktivnost i prihode vlade u zemljama SEE6. većina zemalja u regionu moraju usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnuli dinamiku duga.2 posto u 2011.

800 Portugal negativnog utjecaja je nedavno naglo porastao. mada se očekuje njegovo Jan-10 Jun-10 Nov-10 Apr-11 Sep-11 Feb-12 jačanje u drugoj polovini godine. I dok upravljanje krizom ostaje u prvom planu razmatranja politika u zemljama visokog prihoda. a mnoge traže održivi model rasta u novom okruženju.200 Italija Čak i ako se kriza u Grčkoj uredno riješi. PredviĊanja rasta za 2012 u Eurozoni su generalno revidirana u smislu smanjenja.000 Belgija ekonomija se i dalje mora suočiti sa lošim vjetrovima 800 povećanja cijena nafte. dok MMF-ov Pogled na svjetsku ekonomiju (World Economic Outlook) iz aprila 2012. SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA. dešavanja tokom druge polovice godine ne samo da su usporile aktivnost u evropi i na globalnom nivou. ukljuĉujući u zemljama u razvoju. stvarajući znaĉajne negativne vjetrove za globalni rast. g.. 1. Ovaj izvještaj usvaja polazni scenarij koji pretpostavlja da će se izbjeći velika kriza Eurozone. ali neki bi opet mogli porasti početku. svjetska 1.1 koji je projiciran u izdanju iz septembra 2011. većina razvijenih ekonomija su se u potpunosti oporavile od krize. svjetski ekonomski rast dodatno Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost usporava ove godine i iako su kratkoročne ekonomske novosti u Eurozoni bile pozitivne na CDS spredovi za zemlje sa najvećim spredovima su olabavili. Zaraza fiskalne krize iz Evrope proširila se i na zemlje u razvoju i na zemlje sa visokim prihodima. Ovo je u skladu sa Pogledom na svjetsku ekonomiju Svjetske banke (Global Economic Outlook) (oĉekuje se objavljivanje u junu 2012). Tokom 2011. Kao posljedica toga. Eurozona treba odlučan i koordiniran odgovor politika kako bi se taj rizik ograničio. Globalna industrijska proizvodnja ostala je na niskom nivou u drugoj polovici 2011. rizik produbljenja previranja i širenja 1. nego su pojaĉala neizvjesnost i strahove od novog velikog globalnog širenja krize. Smanjenje industrijske proizvodnje koncentriran je u zemljama EU. Nakon teške 2011. globalna ekonomija je prošla kroz nova previranja. 1. Povećana neizvjesnost tokom druge polovice godine dovela je do velikih prodaja na globalnom trţištu kapitala. smanjenim dotokom kapitala 600 i fiskalna konsolidacija i konsolidacija bankarskog 400 sektora u zemljama visokog prihoda će uzrokovati da 200 0 rast bude relativno slab. 1 . što bi moglo dovesti do daljeg širenja zaraze. IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA GLOBALNO OKRUŢENJE – RASTUĆI RIZICI U EUROZONI A. i vanjskih resursa kojima će se oni podržati. nepostojanje solidnih ekonomskih programa u pogoĎenim zemljama. Sve u svemu.1. globalni obim uvoza roba se smanjio. u stvari predviĊa smanjenje od -0.400 Španjolska i njenih implikacija na Evropu i globalne ekonomije.600 Irska Postoji velika neizvjesnost oko ishoda krize u Grčkoj 1.3 posto za ovu godinu u usporedbi sa rastom od 1. Najveći rizici za njen nastanak su vezani za nepovoljan ishod krize u Grčkoj.

Ĉak je i Euro podruĉje. poĉela je opet jaĉati u prvom kvartalu 2012-kada je rasla po anualiziranoj stopi od 10. uglavnom zbog velike potraţnje u zemljama u razvoju. Do kraja aprila 2012 marţe i stope Credit Default Swapa (CDS) za zemlje visokog prihoda i zemlje u razvoju vratile su se blizu nivoa kojeg su imali 2011. koje je prije toga prošlo kroz 6 mjeseci opadanja aktivnosti u drugoj polovici 2012. Poboljšani uvjeti na finansijskim trţištima tokom prva ĉetiri mjeseca ove godine odrazili su se (i doprinijeli) preokretu na realnoj strani ekonomije. Ovaj porast aktivnosti je uglavnom zasnovan i evidentan u svim zemljama – i onim visokog.Tokom prvih ĉetiri mjesec 2012 uvjeti se popravljaju. u Slika 3:Rast industrijske proizvodnje i uvoza u bitnoj mjeri se oporavlja 2012. Potraţnja za uvozom u zemlje u razvoju snaţno je skoĉila u ĉetvrtom kvartalu 2011. iako je tada uvoz u Euro-podruĉje i dalje opadao. Evropi 2 . mada su još uvijek ograniĉavajući. Globalna industrijska proizvodnja. Do kraja marta. koja procjenjuje spremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu u neosiguranom meĊubankarskom poslovanju. Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012.U odgovoru na finansijske pritiske na evropske banke ECB je krajem decembra i krajem februara uvela Operacije dugoroĉnog refinansiranja (long-term refinansing operations – LTRO). Globalna ekonomska aktivnost je takoĊer ojaĉala u 2012. koja je bila jako slaba tokom većeg dijela druge polovice 2011 (dijelom zbog poremećaja isporuka zbog zemljotresa i tsunamija u Japanu. poĉelo ubrzavati. Ovaj skok potraţnje je pokrenuo porast izvoza i zemalja u razvoju i razvijenih ekonomija. i rasla je po anualiziranoj stopi od 20 posto tokom tri mjeseca do kraja marta 2012. Trgovinski tokovi takoĊer jaĉaju. Jedna triliarda LTROa su pomogli u jaĉanju povjerenja u meĊubankarsko trţište što je dovelo do znaĉajnog popuštanja Eurobor-Eonia marţe. Opadanje globalne averzije rizika tokom ovih mjeseci dovelo je do oporavka trţišta kapitala. i globalna trţišta su povratila gotovo sve gubitke koje su imali u drugoj polovici 2011. kao i zbog velikih poplava na Tajlandu). Poboljšanje podataka o industrijskoj proizvodnji su se dijelom odrazili u podacima o BDP-u za Euro podruĉje za prvi kvartal (Slika 3).1 posto tokom prvog kvartala 2012 (vidi sliku 2). i srednjeg i niskog prihoda. volatilnost burzi (utvrĊena prema VIX indeksu) pala je na najniţi nivo od 2007.

preokrenuli tok ranijih poboljšanja u sentimentu trţišta. će prema predviĊanjima usporiti tokom 2012. U svakom sluĉaju.fiskalna i bankarska konsolidacija u zemljama visokih prihoda će rezultirati slabijim rastom tokom 2012. iako sporije nego što je to bilo prije krize dok posustaje usporavanje uzrokovano fiskalnom konsolidacijom. dok je cijena industrijskih roba. Praktiĉno se valute ekonomija u razvoju su izgubile izmeĊu 3 i 7 posto u odnosu na USD. što je proces koji je intenziviran od druge polovice 2011. Došlo je do pogoršanja i drugih finansijskih indikatora. Od aprila 2012.Ipak. pala za 10 odnosno 13 posto. potaknute fiskalnim propustima. A dobit u ekonomijama sa visokom marţom je pala. Obnovljene tenzije će dodati na već postojeće negativne vjetrove . prema oĉekivanjima. strana direktna ulaganja (foreign direct investments ili FDI) iz evropskih ekonomija sa visokim prihodima ostala snaţna tokom 2011. napetosti u euro podruĉju bi mogle eskalirati donoseći sa sobom rizik širenja krize. smanjen dotok kapitala . direktni utjecaj na rast zemalja u razvoju će biti ograniĉen (dijelom zato što je bilo manje utjecaja krize) ali povećani potresi trţišta. Unatoĉ sadašnjem oporavku vrednovanja na trţištu kapitala i tokovima obveznica. globalna finansijska trţišta su i dalje nervozna. Povećani potresi u Euro zoni u maju su. meĊutim. Obnovljena nervoza na trţištu dovela je do velikog skoka cijene rizika na globalnom nivou. Ipak. unatoĉ naglom padu kredita banaka i drugih vrsta prekograniĉnog toka sredstava. kao što je Credit Default Swap (CDS) su skoĉile blizu vršne vrijednosti koju su imale u jesen 2011. vratio se odreĊeni nivo tenzija dok se investitori opet fokusiraju na izazove sa kojima se suoĉavaju evropske zemlje sa visokom marţom. Jedna svijetla taĉka jeste da su. Slabi dotok kapitala je dijelom odraz smanjenja dugovanja (deleveraging) bankarskog sektora u Evropi. U drugim zemljama visokog prihoda ovo povećanje je bilo nešto manje naglo. U Eurozoni. i politiĉkom neizvjesnošću u Eurozoni. kao što je nafta i bakar. ukazuju da su zemlje u razvoju znaĉajno pogoĊene. ukljuĉujući FDI. i vjerojatno je da će doći do slabljenja dotoka stranih direktnih ulaganja. ĉime je nestala sva korist ostvarena od januara. maja i 23 maja. Pod pretpostavkom da se uvjeti u evropskim zemljama visokih prihoda neće znaĉajnije pogoršati. dok je u onim koja imaju sredstva u „sigurnosti― („safe haven assets―) opala. i više od 70 posto za zemlje u regiji Evrope i Centralne Azije. Teški uvjeti u prekograniĉnom bankarskom kreditiranju će. MeĊu najrazvijenijim zemljama CDS stope se trenutno kreću na nivou od oko 60 posto svoje vršne vrijednosti. unatoĉ tim poboljšanjima. mada u Eurozoni sporim korakom (Tabela 1). meĊunarodni dotoci kapitala u zemlje u razvoju. Nagao pad sindiciranog kreditiranja kojeg su povele evropske banke od sredine 2011 i ograniĉenja u finansiranju trgovine. mjere napetosti na finansijskom trţištu. smanjivanjem rejtinga banaka. a burze u zemljama u razvoju i u zemljama visokih prihoda izgubile su oko 12 posto u periodu od 1. Ovo odraţava polazni scenario urednog rješavanja neizvjesnosti vezanih za euro podruĉje i izbjegnutog širenja krize na druge ekonomije Eurozone i na globalnu ekonomiju. Nedavno su opet skoĉile tenzije na trţištu. Stope rasta bi polako trebale porasti u srednjoroĉnom razdoblju. potrajati još neko vrijeme. meĊunarodni tokovi kapitala ka zemljama u razvoju ostaju nekih 13 procenata ispod nivoa iz 2011. 3 . sa postojećom nesigurnošću finansijskih trţišta. Oporavak bi se trebao nastaviti. posebno u posljednjem kvartalu 2011.

U neposrednom periodu. koje su najviše pogoĊene.1 3.0 7. robe ili imaju visok nivo kratkoroĉnog duga ili potreba za srednjoroĉnim finansijama bit će najteţe pogoĊene. kako u smislu domaćih strukturalnih i fiskalnih politika evropskih ekonomija sa visokom marţom i na nivou institucija Euro –podruĉja. ali bi pomoglo ublaţiti udar na zemlje-uvoznice nafte.2 1. procjene osoblja. što bi dovelo do smanjenja prihoda vlade i prihoda izvoznika nafte i metala. napetosti koje proistjeĉu iz politiĉke neizvjesnosti koja postoji u Euro podruĉju će vjerojatno predstavljati najozbiljniji potencijalni rizik za zemlje u razvoju.3 -0. Mnoge su zemlje smanjile izloţenost kratkoroĉnom dugu dijelom i zbog toga što se Euro-zona oslobaĊa duga (deleveraging). Ipak. Januar 2012 i Jun 2012. kreatori politika tek trebaju pronaći odgovarajuću kombinaciju strukturalnih i makroekonomskih politika kako bi u potpunosti smanjili tenzije na finansijskim trţištima i generirali rast.3 6. U sluĉaju nastanka ozbiljne krize u Eurozoni.3 1. što bi se moglo desiti u sluĉaju teške krize. Neuredno odvijanje obaveza prema suverenom dugu bi moglo pokrenuti mnogo ubrzaniji proces oslobaĊanja duga banaka u Evropi a ekonomijama u Evropi i Centralnoj Aziji. koji je u pripremi). mnoge bi zemlje mogle biti prinuĊene da jako zareţu i u vladinu i u javnu potrošnju ako doĊe do zamrzavanja globalnih finansija. cijene roba bi mogle jako pasti.Tabela 1: Izgledi globalnog rasta. maja 2012. i u manjoj mjeri u Latinskoj Americi.8 1.4 Izvor: Svjetska banka Globalni ekonomski izgledi (Global Economic Prospects). Postignut je odreĊeni napredak u Evropi na frontu politika.6 2012f 2.0 1. Zemlje koje se snaţno oslanjaju na doznake izvana. turizam.3 2.5 5.6 6. 4 . 1/ Preliminarne projekcije od 29.7 2014f 3.0 1. Rizici po ovaj privremeni oporavak i dalje postoje. posebno u Evropi. i moglo bi doći do naglog pada globalnog BDP-a (vidi Global Economic Prospects. Ali unatoĉ tome. rast realnog BDPa (u procentima) Svijet Zemlje visokog dohotka Zemlje u razvoju Memo: Euro zona 2010 4.9 0.8 2011e 2. niti jedna regija u svijetu ne bi bila pošteĊena.3 2013f 3. U sluĉaju ozbiljne recesije.9 5.4 1.

Zemlje koje su uspjele izbjeći recesiju (Albanija i Kosovo) odnosno doţivjele skromno usporavanje rasta (BJR Makedonija) već su 2010. kao i dugoroĉni faktori meĊu kojima je i investicijska klima. Sastav rasta se promijenio u pravcu domaće potraţnje (Slike 10-11). investicija.2 posto u 2010-11. Uvjetno bi se moglo reći da rast nije bio robustan dijelom i zbog slabe investicijske aktivnosti. nakon toga. U 2011. zemlje koje su doţivjele snaţnu recesiju (Bosna i Hercegovina. i nisu još sve zemlje dostigle nivo aktivnosti koji su imale prije krize (Slika 4). sastav rasta se mijenja. kao i recesija. Vanjska potraţnja je postala opterećenje za rast (-0. kao što su kredit. MeĊutim. Dalje. MeĊutim. Bosnu i Hercegovinu. Crnu Goru i Srbiju. (Slike 89)..2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Kao i u drugim regijama. likvidnost. koje su snaţno pogoĊene globalnom krizom. sa gotovo ravnomjernom podjelom izmeĊu ulaganja i potrošnje. domaća potraţnja doţivljava bum. osim na Kosovu i odnedavna u BJR Makedoniji. Politiĉki faktori su takoĊer doprinijeli domaćoj ekonomskoj neizvjesnosti i slabom oporavku. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. U stvari. koju su usporili kratkoroĉni faktori. oporavak se u SEE6 ĉini sporim. Oporavak se. oporavak investicija je bio spor. Rast u SEE6 u prosjeku je bio 2. RAST SEE6 —SPOR OPORAVAK 1 Rast je u zemljama SEE6 bio relativno spor tokom 2011. odraţavajući oporavak potrošnje i. Crna Gora i Srbija) imaju teškoća da se vrate na isti nivo (Slike 4-7). Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. vanjska potraţnja (neto izvoz) je izvukla regiju iz recesije 2010. u usporedbi sa 4. što je ugrozilo kreiranje politika. za 2011. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. sa uĉešćem od 3 procentna poena u rastu. Nova vlada je oformljena u februaru 2012. BJR Makedoniju. prestigle nivo realnog BDP-a iz 2008.9 posto u 2006-8. 5 . razlikuje od zemlje do zemlje. u manjoj mjeri. Kosovo. Bosna i Hercegovina je prošla kroz razdoblje od 15 mjeseci (oktobar 2010 do januara 2012) bez centralne vlade i bez budţeta. kašnjenja u plaćanju.B. 1 2 SEE6 obuhvaćaju: Albaniju. ĉak i u odnosu na zemlje EU10 i EU 15.8 procentnih poena) pošto se uvoz oporavio više od izvoza.

Ĉini se da je BJR Makedonija izuzetak od ovog modela. gdje graĊevinarstvo biljeţi pad dvije godine zaredom (2009 i 2010) nakon buma na trţištu nekretnina. za 2011. zbog slabog oporavka kredita i institucionalnih ograniĉenja u sektoru.9 procentnih poena) i poljoprivreda (0. industrija se oporavlja po osnovu oporavka izvoza (0.Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statisiku. Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%) Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6.8 posto bruto dodane vrijednosti (gross value added – GVA). MeĊutim. EU10 i EU15 (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. 6 . Industrija i graĊevinarstvo su najteţe pogoĊene tokom recesije 2009. Svi najvaţniji sektori osim graĊevinarstva dali su pozitivan doprinos rastu 2011 (Slike 1213). gdje graĊevinarstvo daje znaĉajan doprinos rastu. dok je u sektoru graĊevinarstva došlo do zaustavljanja pada u odnosu na 2010. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke.6 procentnih poena). MMF za BiH i KOS.2 procentna poena) su dale pozitivan doprinos ukupnom rastu od 1. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i Eurostat. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. djelatnost graĊevinarstva je i dalje slaba u Crnoj Gori. Godine 2011. a usluge (0. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Posebno je Srbija iskusila skok inflacije kada je CPI svoj vrhunac dosegao u aprilu 2011 na nivou od 14. i sada se postupno smanjuje (Slika 14). a podaci iz Bosne i Hercegovine za 2011 nisu dostupni.7 posto godina-na-godinu. inflacija raste zbog globalnog rasta cijena hrane i energije. nakon toga je smanjen na 2. MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. MeĊutim. Posebno u zemljama SEE6 veliki dio indeksa potrošaĉkih cijena (CPI) otpada na cijene hrane i energije. Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added. Kosovo ne za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. 7 . nakon što je rasla od kraja 2009. Kolaps domaće potraţnje tokom 2008-2009 doveo je do pada inflacije. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. od poĉetka posljednjeg kvartala 2009. Inflacija je svoj vrhunac doţivjela u prvoj polovici 2011.GVA) u zemljama vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji SEE6 (%) (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.7% u aprilu 2012. objavljuje sektorske podatke o rastu.Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%) Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Razvoj inflacije odraţava razvoj realne ekonomske aktivnosti. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Inflacija je svoj vrhunac dostigla u prvom kvartalu 2011 kad su popustili vanjski pritisci.

Slika 14: Inflacija u SEE6. 8 . (%) Izvor: SEE6 Nacionalni uredi za statistiku.

8% izvoza zemalja SEE6. Crnu Goru i Kosovo (gdje je ovaj udio u prosjeku 28. Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. Nakon robusnog oporavka 2010 i tokom prve polovice 2011. EU je i dalje glavno izvozno trţište za SEE6 na koje otpada 56% ukupnog izvoza (2011). izvoz iz SEE6 usporava. Ali dublji razlog za usporavanje izvoza je negativna ekonomska klima u EU. izvoz iz SEE6 je porastao za 14. RELATIVNO ROBUSNA STRANA ULAGANJA Progresivna integracija ekonomija SEE6 u EU Slika 15: Izvoz (% BDP-a) znaĉi da je trgovina sa EU kljuĉni faktor izvoznih rezultata SEE6 i njihovog ukupnog ekonomskog rasta. od kojeg lavovski dio (28. koja dovodi do smanjenja potraţnje za uvoznom robom i niţih cijena metala. odraţavajući usporavanje potraţnje u Eurozoni i faktore vezane za vrijeme. a nakon toga je postao umjereniji na 7% tokom posljednjeg kvartala 2011. TRGOVINA I VANJSKA SITUACIJA – POBOLJŠANJE TEKUĆEG RAĈUNA.3 posto u EU10 (Slika 16). Zanimljivo je da je samo jedna zemlja – BJR Makedonija – uspjela dovoljno orijentirati svoj izvoz u znaĉajnoj mjeri prema najdinamiĉnijoj velikoj evropskoj ekonomiji – Njemaĉkoj. U 2011. Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) Slika 17: Rast uvoza (%) Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat.1 posto u odnosu na 14. izvoz se vratio na nivoe prije krize.3 posto). a posebno je vaţna za Srbiju. rast realnog 9 .C. Na trgovinu unutar regije otpada oko 22. u januaru 2012 se biljeţi veliki pad rasta izvoza u cijeloj regiji – ponderirani prosjek pada od 6 posto (17 posto ako se iskljuĉe Srbija i Albanija).7 posto godina za godinu (y-o-y). Izvor: Centralne banke SEE6 i UNCTAD. Rast izvoza je dostigao vrhunac u prvom kvartalu 2011 na 29. Do trećeg kvartala 2010. (Slika 15).7 posto) otpada na Italiju i Njemaĉku. Napomena: Rast izvoza je oznaĉen stupcima. Nakon izuzetno jake zime koja je pogodila većinu od SEE6 zemalja.

doprinijeli su tome. (% BDP-a) MNE KOS ALB SEE6 SRB BiH MKD 0 0 -5 -10 -15 -20 -25 -30 -35 2010 2011 -10 -20 -9. Pošto je (%.6 -22. Izvor: Centralne banke SEE6 . Sliĉan razvoj dogaĊaja primijećen je i u zemljama EU10. godina na godinu) 2009. i CAD i trgovinski bilansi su se malo pogoršali u cijeloj regiji (Slika 20). Doznake tradicionalno predstavljaju amortizer vanjskih šokova u SEE6. Deficit tekućeg raĉuna (Current account deficits . Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans .5 procentnih poena BDP-a (Slike 18-19).u 2011 u odnosu na 2008. a rast izvoza se oporavio mnogo brţe. koji odrţavaju rast FDI. Doznake u Srbiju su 10 . (% BDP-a) CAD 2008 2009 Trade Balance Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama. Izvor: Centralne banke SEE6 . kada je došlo do rasta cijene energije. Dinamika uvoza u SEE6 je tokom razdoblja 2009-2011 bila sliĉna dinamici izvoza.7 -50 -60 -29. Domaća potraţnja i uvoz poluproizvoda i kapitalnih roba. TakoĊer.0 -30 -40 -19. uĉinak viših cijena nafte i hrane su bili primjetni. a posebno na Kosovu gdje su CAD i trgovinski bilansi snaţno pogoĊeni izgradnjom autoputa ka Albaniji i s tim vezanim uvozom. uvoz je dalje porastao u 2011 za 13. odraţavajući generalnu preorijentaciju na domaću potraţnju.5 -10. g. ali su u zadnje dvije godine doznake nešto smanjene odraţavajući teške uvjete u zemljama Eurozone. posebno u prvoj polovici godine.3 -8. uvoz opao više od izvoza u svim zemljama. Ipak.8 -21.2 2008 2009 2010 2011 Izvor: Centralne banke i IMF WEO i kalkulacije osoblja Svjetske banke.4 -26.5 procentnih poena BDPa. postoje znaĉajne razlike u sluţbenim brojkama meĊu zemljama. Trgovinski bilans se takoĊer popravio za 6. Nakon naglog pada 2009 i oporavka od 9 posto tokom 2010. Tokom 2011.CAD) i trgovinski bilansi su se Slika 18: Rast izvoza i uvoza znaĉajno oporavili nakon krize.BDP-a linijama. CAD se u regiji SEE6 popravio – za oko 9.6 posto (Slika 17).

0 2009 2010 2011 KOS BiH ALB SRB SEE6 MKD MNE Izvor: Centralne banke SEE6 . KOS.znaĉajno opale.8 4.200 1. % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto.5 posto 2009 spale na 6. Strana direktna ulaganja su se više nego udvostruĉila u Srbiji u 2011 – godini koja se ĉini izuzetnom s obzirom na veliku investiciju FIAT-a u tvornicu automobila u Kragujevcu i investiciju belgijskog Delhaise od skoro 1 milijarde Eura. i sa 9. 11 . USD) SEE6 7.0 10. Izvor: Centralne banke SEE6. Strane direktne investicije u BJR Makedoniju su takoĊer udvostruĉene kao udio u BDP-u i po glavi stanovnika. investicija i rasta u SEE6 – doţivio je robustan porast od 20 posto tokom 2011 (Slika 22).0 5.0 3. MKD i CG koriste užu definiciju doznaka.0 2.0 14. FDI––vaţan izvor finansiranja.0 4.0 1. kao i u Sjedinjenim Drţavama. Srbija je privukla najveći iznos FDI u regiji – 2.4 1. Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) 2008 16. Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI.400 2011 6.4 5. Crnu Goru i BJR Makedoniju bi mogle biti podcijenjene. neto.0 8. kao i finansijski i poljoprivredni sektor (BJR Makedonija) bili su najuspješniji sektori kad se radi o privlaĉenju stranih direktnih ulaganja.0 4.9 posto u 2011.0 2.0 12.0 6. Auto dijelovi u industrijskom sektoru (Srbija. nakon koje slijedi Crna Gora. ALB i BiH definiraju doznake sa naknadama za zaposlenike.000 800 600 400 200 869 341 284 285 232 199 77 2008 2009 2010 2011 0 MNE SRB KOS SEE6 ALB MKD BiH Izvor: Centralne banke SEE6. BJR Makedonija). dok su u drugim zemljama ostale na relativno nepromijenjenom nivou (Slika 21). U agregatnom iznosu.0 0. koja je dobila najveći iznos FDI po stanovniku (Slika 23). Regija ima koristi od velike dijaspore radnika u EU zemljama visokih prihoda.0 - 2010 1.0 6.5 5. Kanadi i Australiji. SRB. Procjene za Srbiju.4 milijarde USD 2011.

ima nizak vanjski dug.7 posto u 2011 (nakon vršne vrijednosti od 64. neke od zemalja SEE6 su iskoristile svoju MMF kvotu i kreditna sredstva (npr. gdje Crna Gora i Srbija imaju najviši. Crna Gora i Srbija su obje daleko iznad regionalnog prosjeka i imali su najbrţi rast duga. ĉetiri zemlje su ostvarile pristup meĊunarodnim komercijalnim trţištima izdavanjem Euroobveznica (Eurobonds) (BJR Makedonija 2009. Ovo izravnavanje slijedi nakon znaĉajnog porasta i u omjerima bruto vanjskog duga i vladinog duga prema BDP-u u periodu 2008-2010. debt 64.9 2009 26.0 0.8 51. 3 Za razliku od drugih SEE6 zemalja. što je doprinijelo rastu njihovog duga.3 1000 800 600 400 200 17. IMF. ali javni vanjski dug nastavlja trend prema gore. Albanija 2010.7 External debt 70 60 50 40 30 20 10 0 o/w Gov.3 2010 26. Crna Gora 2010. Izvor: Centralne banke i Ministarstva finansija (MF) zemalja SEE6. Od juna 2009.1 posto BDP-a u 2010). iako manjom brzinom nego prije 2011. BJR Makedonija). Vanjski dug je smanjen za 3.2 2008 22.0 2009 2010 2011 2012 MNE SRB SEE6 MKD BiH ALB KOS Izvor: Centralne banke and MoFs of SEE6. Osim toga. WB. BJR Makedonija i Bosna i Hercegovina su nešto malo ispod prosjeka za SEE6.0 100. Kosovo ima vrlo ograniĉen pristup meĊunarodnim finansijskim trţištima i kao posljedica toga. BJR Makedonija). Slika 24: Vanjski dug. 2011 i 2012.5 procentnih poena BDP-a na 60. do marta 2012. US$) 1200 60. 12 . i Srbija 2011) (Slika 25) ili ukljuĉivanjem na meĊunarodna kreditna trţišta sa IBRD garancijama (Srbija. Ukupni vanjski dug znaĉajno varira meĊu zemljama SEE6. (Slika 24). iako će se on poĉeti povećavati nakon povlaĉenja stand-by aranţmana MMF-a. Kosovo je i dalje netipiĉna vrijednost (outlier) sa najniţim nivoom duga. Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) 2008 150.1 60. Srbija.0 50. a Kosovo3 najniţi nivo (Slika 26).Brzo smanjenje duga (deleveraging) privatnog sektora dovelo je do smanjenja ukupnog vanjskog duga u SEE6.0 2011 0 ALB MK MNE SRB Izvor: MF zemalja SEE6. prosjek SEE6 (% BDP-a) Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln.

6 2011 -3.6 -2.0 6.0 -0.5 -3.9 -3.0 -5. a znaĉajno ispod planiranih iznosa.9 MKD CG -1. od kojih su najuoĉljivije Albanija.0 0. U ovom teškom okruţenju. Albaniji.7 SRB 1.7 -0. vlade su se više oslonile na pozajmljivanje od domaćih i stranih IFI (Crna Gora. BJR Makedoniji) i dugovanja općina u Crnoj Gori stvaraju dodatne teškoće za privatni sektor u već odranije izazovnom okruţenju. Srbija.0 -4. Gomilanje budţetskih dugovanja privatnom sektoru (npr. Sliĉni trendovi su zabiljeţeni tokom prva dva mjeseca i u Srbiji.D. a Srbija i Crna Gora su tu najviše pogoĊene (Slika 27). ĉini se. Osim na Kosovu. sa rastućim nivoom javnog duga i pritiscima za finansiranje. Slaba ekonomska aktivnost se odrazila na smanjenu naplatu kljuĉnog instrumenta prihoda – prihoda na dodanu vrijednost. i dijelom kompenziraju raniji nedostatak. pogoršanje uvjeta na formalnom trţištu rada dovelo je do smanjenja prihoda od poreza na osobni prihod i doprinosa za socijalno osiguranje.5 2010 -3.2 -0.9 Izvor:Kalkulacije zaposlenih izvršene na osnovu podataka MF.3 2009 -7.9 posto godina-na-godinu u prvom kvartalu 2012. U 2011.1 -1.9 -2.8 3.6 0.8 2. prihodi su bili manji od budţetskih projekcija vlade u svim zemljama osim na Kosovu.7 -4.2 KOS 0.5 BIH 0. U BJR Makedoniji i Albaniji prihodi su uglavnom bili na ravnomjernom nivou u realnom smislu. Kosovo je opet izuzetan po svom niskom nivou javnog duga i deficita koji ostavljaju odreĊeni fiskalni prostor za zadrţavanje visokog nivoa javnih investicija u strateške projekte kao što su regionalni autoputevi. Tabela 2: Fiskalni deficiti u SEE6 (procent BDP-a) 2005 2006 2007 2008 ALB -3.0 -2.4 -3. Odgovarajući na takvu situaciju.6 -3.6 -4.7 -4. u. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni imali su negativan utjecaj na ekonomsku aktivnost i prihode vlade.5 13 .2 -3. s obzirom da su prihodi opali za 11. Ĉini se da je Crna Gora u tom smislu najviše pogoĊena.7 -6. mada su podaci za april već mnogo bolji.5 -5.2 0.2 -0. odnosno u sluĉaju BiH MMF-a.1 2.4 -2.4 -7. Albanija).6 Ponderira ni prosjek -1. većina zemalja SEE6 mora usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnula dinamiku duga i time izbjegla finansijske probleme u budućnosti (Tabela 2). Ukupni prihodi (u realnim terminima) u ĉetiri zemlje SEE6 još uvijek su ispod nivoa iz 2008.3 -3.6 -2. koji su vaţni u smislu njegove povezanosti sa susjedima.3 -3. Sliĉni trendovi se nastavljaju tokom prvog kvartala 2012. Pritisci javnog i finansijskog duga nagomilavaju se u nekoliko zemalja.4 1.8 7.8 -3. dodatno pogoršani zimskim uvjetima. prihodi vlade su znaĉajno pogoĊeni usporavanjem ekonomske aktivnosti. akciza i carinskih prihoda. Crna Gora i Srbija.5 -2.1 -1. Većina zemalja je.5 -0. TakoĊer.6 -2. ĉime su se povećali rashodi na automatsku stabilizaciju u zemljama SEE6 i prinudile zemlje SEE6 da izvrše druge prilagodbe fiskalne politike. pripremila svoje inicijalne budţete za 2012 sa donekle optimistiĉnim pretpostavkama rasta i to je dovelo do znaĉajne nedovoljnosti ostvarenih prihoda.2 -4. U isto vrijeme dolazi do porasta prihoda za 5.

0 100.0 90. koja je doţivjela najveći pad prihoda i vlada je u aprilu 2012 usvojila revidirani budţet kojim se smanjuju rashodi i uvode mjere prihoda. real 130. * U ovisnosti od vladine odluke 14 . Novi specifiĉni porezi i naknade. (Slika 28). Vlada BJR Makedonije je usvojila dodatni budţet u aprilu koji se zasniva na pretpostavci niţeg rasta i budţetirala prihode.4 posto da bi ostala u okvirima originalnog budţetskog deficita. ukljuĉujući i smanjenje potrošnje od 4.0 ALB 2008 = 100 110.0 BiH KOS MKD MNE SRB 80.posto y-o-y na Kosovu. Neplanirani uvoz elektriĉne energije Spor rast. Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 Zemlja Albanija Fiskalni pritisci Spor rast.0 2008 2009 2010 2011 Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovane na podacima nadleţnih organa. 2008-2011 Government revenues. prihodi Redovna revizija sredinom godine Spor rast. a ne na povećanje stope poreza (Tabela 3). Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6. ovo je uglavnom posljedica jednokratne naplate dividendi. kapitalni rashodi i usluge.6 posto. prihodi Pozvane drţavne garancije Spor rast. prihodi Spor rast. meĊutim. Za sada je izuzetak Crna Gora. smanjenje tekuće i kapitalne potrošnje Povećanje poreznih stopa Zamrzavanje plaća i penzija* Makedonija.0 120. dok su prihodi od poreza u stvari smanjeni za 0. Ostale zemlje SEE6 tek treba da poduzmu konkretne mjere. prohodi. prihodi Status prilagodbe Oĉekuje se u julu 2012 Kljuĉne mjere U razmatranju Bosna i Hercegovina Kosovo Nije objavljeno Oĉekuje se sredinom 2012 Nije objavljeno Smanjenje potrošnje i nove mjere prihoda ĉije se usvajanje oĉekuje Smanjenje potrošnje. Albanija takoĊer signalizira da će revidirati svoj budţet kao odgovor na pogoršano vanjsko okruţenje. BJR Crna Gora [Usvojila Vlada u aprilu 2012] Parlament usvojio u maju 2012 Oĉekuje se nakon izbora Srbija Izvor: Osoblje Svjetske banke. Mjere koje su vlade poduzimale u odgovor na ovakvu situaciju za sada se koncentriraju na jaĉanje napora naplate i smanjenja potrošnje.

gdje su plaće rasle nešto više nego ostale kategorije potrošnje. meĊutim. meĊutim.0 90. Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6. Ĉini se da ih pokreće nivo deficita. Osim navedenog.0 2008 = 100 120. ĉime je u kratkoroĉnom razdoblju oteţano vršenje bilo kakve prilagodbe4.0 ALB BiH KOS MKD MNE SRB 2008 2009 2010 2011 Izvor: Osoblje Svjetske banke. Sa izuzetkom Kosova. sa strogim uvjetima potrošnje. ĉini se da je potrošnja u SEE6 snaţno nagnuta prema plaćama i socijalnim naknadama. Rashodi u Srbiji su bili u skladu sa budţetom. MeĊutim. real 140. 2008 – 2011 Government expenditures. ali i sve veće oslanjanje na kratkoroĉni dug u nekoliko zemalja. 15 . Poĉetkom 2012. ukljuĉujući kratkoroĉno dug. Rashodi su najviše smanjeni u Crnoj Gori.0 100.0 80. i to uglavnom kapitalna ulaganja i subvencije. mada indirektni i posredni dokazi iz privatnog sektora ukazuju na to da se radi o znaĉajnim iznosima. U drugim zemljama. Bruto finansijske potrebe5 u 2012-13 su u SEE6 znaĉajne. postoje izvještaji o kašnjenjima u plaćanju do kojih dolazi u nekoliko SEE6 zemalja. 5 Potrebe za finansiranjem se definiraju kao nivo deficita i otplata domaćeg i stranog duga. BJR Makedonija je takoĊer izvršila korekciju budţetske potrošnje smanjivanjem potrošnje na robe i usluge i kapitalne potrošnje. ukupni iznos vladinih dugovanja (uglavnom na općinskom nivou) dokumentiran je da iznosi oko 3. u Crnoj Gori.5 posto BDP-a na kraju 2011. vlade su nastavile smanjivati rashode u odgovor na nedovoljnost prihoda da se zadrţi u okviru finansijskih ograniĉenja. ĉini se da je ekonomsko usporavanje razotkrilo postojeće slabosti okvira javnog finansijskog upravljanja. to je prije odraz ograniĉenja kapaciteta implementacije nego finansijskih ograniĉenja. i odnosile su se na smanjenje investicija.Prilagodbe rashoda iz 2011 su bile širokog obima.0 110. Posebno je smanjena potrošnja u Albaniji i Crnoj Gori poĉetkom 2012 u odnosu na 2011. subvencija i drugih tekućih rashoda. Kao odgovor na ovo. ne postoje pouzdani podaci o budţetskim dugovanjima. to bi se moglo promijeniti ukoliko doĊe do pogoršanja situacije u 4 Potpunije razmatranje strukture prihoda i potrošnje fiskalnih sektora u SEE6 zemljama navodi se u Okviru 2 u prethodnom SEE RER. Na primjer. Ovo prouzrokuje dodatna ograniĉenja za privatni sektor u ekonomskom okruţenju koje je i tako puno izazova. Iako su do sada zemlje SEE6 uspijevale prenijeti dug. vlada implementira program smanjenja dugovanja u općinama. Rashodi na Kosovu u 2011 su bili 8 posto niţi od budţeta. ukljuĉujući nefunkcionalne sheme povrata (refundiranja) i neadekvatnu kontrolu opredijeljenosti.0 130.

worldbank. kao i komercijalnih i bilateralnih kreditora.org/INTPROSPECTS/ReIzvors/334934-1302024558568/78464531326146297898/DECPGWeekly_032912. Do kraja marta 2012. i povećati znaĉaj rizika prenošenja (roll-over).200 1. Development Prospects Groups. krećući se izmeĊu 570 i 880 baziĉnih poena. Tabela 4: Rejting suverenog kredita * _____________________________________________________________________ Rejting (S&P) Albanija Bosna i Hercegovina Makedonija. Ipak. Kosovo nema suvereni rejting. Weekly Global Economic Brief.400 1. ali su opet porasli zbog intenziviranja prevrata u Eurozoni.11 Q2.. ipak su ostali na visokom nivou (Slika 29). što bi moglo bitno ograniĉiti pristup finansijskim sredstvima.000 800 600 400 200 0 Q4. Vanjski uvjeti finansiranja su teški. koji se moţe naći na: http://sitereIzvors.pdf 16 . i dalje su visoke i mogle bi se dodatno povećati suoĉene sa krizom koja se širi iz Grĉke. Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) 1. March 2012.10 B+ B+ BB BB BB- Dec-11 B+ B BB BB BB Jan-12 B+ B BB BB BB Feb-12 B+ B BB BB BB Mar-12 B+ B BB BB BB ____________________________________________________________ Izvor: Standard & Poor. znaĉajan iznos kratkoroĉnog duga će zadrţati bruto potrebe za finansiranjem na visokom nivou. Iako su troškovi kreditiranja za zemlje u razvoju (ukljuĉujući SEE6) nešto opali poĉetkom 2012 kao posljedica smanjenja averzije prema riziku6.11 Q3.11 Dec-11 Jan-12 Feb-12 Mar-12 Apr-12 Albania Macedonia. Uz relativno male korekcije fiskalnog bilanca koje su predviĊene u SEE6 za 2013. Iako se oĉekuje da će pokriće većeg dijela deficita doći od meĊunarodnih finansijskih organizacija. marţe na dug koji su izdale zemlje SEE6 smanjene su izmeĊu 80 i 290 baziĉnih poena u odnosu na kraj 2011. * Na [June 5.finansijskom sektoru. 2012]. BJR Crna Gora Srbija Q4. ne oĉekuje se da će doći do znaĉajnog smanjenja potreba za finansijskim sredstvima.10 Q1. FYR Montenegro Serbia Izvor: Osoblje Svjetske banke. 6 World Bank.

posebno ako se odgaĊa fiskalna konsolidacija.9 posto godinu dana ranije. ni ona se ne nalazi u zoni sigurnosti. javni dug (zajedno sa garancijama) je povećan za više od 5 procentnih poena BDP-a izmeĊu 2010 i 2011 na oko jedne trećine BDP-a uglavnom zbog isplate 220 miliona EURA MMF-ove Precautionary Liquidity Line (PLL) i 130 miliona komercijalnog zajma kojeg garantira IBRD (koji finansira budţet za 2012).4 posto BDP-a u Makedoniji. iako je tu rizik donekle ublaţen relativno niskim omjerom kredit-depozit u finansijskom sektoru. Javni dug u Srbiji je dosegao 45. U Crnoj Gori. Crna Gora i Srbija su takoĊer bile u mogućnosti pozajmiti potrebne iznose. Vlada u Albaniji je već neto duţnik finansijskom sektoru. Javni dug Crne Gore.7 posto BDP-a u Srbiji. unatoĉ relativno niskom fiskalnom deficitu.4 posto BDP-a. Ĉini se da je i BJR Makedonija u sliĉnoj situaciji. Dosegao je nivo od 11. Kao posljedica finansijskih deficita i drţavnih garancija u nekim zemljama SEE6. ali slabo stanje u Eurozoni i Zapadnom Balkanu bi ipak moglo dovesti do daljih pritisaka. osim što već ima veliki dug. ali po većim cijenama nego godinu dana ranije. Na primjer. a veliki udio kratkoroĉnog duga predstavlja poseban razlog za zabrinutost. Nekoliko je zemalja već doseglo zabrinjavajući nivo duga s obzirom na njihove fiskalne i institucionalne kapacitete i finansijska ograniĉenja. mada postoji odreĊeni rizik ukoliko domaći dug postane neatraktivan za investitore. SEE6 će morati paţljivo pratiti i ograniĉiti korištenje garancija na prudentan nivo pošto bi pozivanje na garancije moglo predstavljati veliki dodatak na postojeće potrebe za finansiranjem. iako sa većim troškovima. i 4. pribliţivši se zakonskoj granici od 60%. javni dug nastavlja rasti u svim zemljama osim na Kosovu (Slika 30). Uzimajući u obzir troškove javnog duga i njegovu strukturu.9 posto BDP-a. Situacija u Bosni i Hercegovini takoĊer iziskuje paţljivo praćenje pošto su depoziti vlade smanjeni.1 posto BDP-a. BJR Makedonija je bila u stanju prenijeti svoj domaći dug iako interes investitora za dugoroĉno dospijeće fluktuira. u odnosu na 42. Dugoroĉno. ovaj trend nije odrţiv. na primjer. i dalje zahtijevaju vladin dug. rizik od nesolventnosti vlade u SEE6 je nizak. nedavno pozvane drţavne 17 . povećan je sa 51 na 56. Srbija i dalje ima solidne depozite u centralnoj banci. iako plitka. Kosovo i dalje ima znaĉajne depozite i neto je kreditor finansijskog sektora. Vlasti na Kosovu i u Bosni i Hercegovini izdale su svoj prvi kratkoroĉni domaći dug (trezorske zapise ili T-bills) koji su do sada apsorbirale lokalne banke po relativno niskim cijenama. Depoziti u Crnoj Gori su se oporavili isplatom zajma Credit Suisse. ove tri zemlje će trebati poduzeti znaĉajne napore da obrnu negativnu dinamiku duga i smanje nivoe duga i s tim povezane slabe taĉke taĉke i to tokom duţeg vremenskog razdoblja.Domaća trţišta. U BJR Makedoniji. Javni dug Albanije je takoĊer malo porastao na 58. Pod pretpostavkom da ne nastupe veliki vanjski šokovi. Albanija i Crna Gora (ukljuĉujući garancije) su najzaduţenije zemlje u SEE6. Albanija. dok su potraţivanja prema vlastima povećana. i probleme u koordinaciji politika. Javni dug u Bosni i Hercegovini ostao je stabilan na 39. Kosovo i BJR Makedonija imaju nivoe duga kojima je mnogo lakše upravljati.8 posto BDP-a do kraja 2011. ukljuĉujući garancije. S obzirom da je finansijski sektor visoko likvidan u većini zemalja SEE6. pojaĉano pozajmljivanje od strane javnog sektora ĉini se da je zadovoljeno na većini lokalnih trţišta. BJR. ali s obzirom na njena institucionalna i ograniĉenja pozajmljivanja.6 posto BDP-a u Crnoj Gori. 6. Koliĉina vladinih garancija postao je znaĉajan dio obaveza javnog duga u SEE6 tokom zadnjih godina. Za razliku od nje.

0 60.0 10.0 40.0 0. Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) 70. Crnu Goru i Srbiju 18 .0 20.0 30.garancije za zajmove za ĉeliĉanu i tvornicu aluminija izloţile su budţet znaĉajnom dodatnom pritisku.0 MNE ALB 2008 SRB 2009 BiH 2010 2011 MKD KOS Izvor: Osoblje Svjetske banke. Napomena: Ukljuĉujući vladine garancije za BJR Makedoniju.0 50.

41 posto krajem marta (u odnosu na 0.64 posto krajem februara) (Slika 31). Euro meĊu-bankarska ponuĊena stopa (Euro Inter-Bank Offer Rate – EURIBOR) – kojim se mjeri voljnost evropskih banaka da posuĊuju jedna drugoj na neosiguranom meĊu-bankovnom trţištu – nastavlja padati na 0. Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) Slika 32: Petogodišnje (u baziĉnim poenima) 700 600 500 400 300 EBA's recapitalization plan announcement CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka LTRO1 LTRO2 Unicredit SocGen KBC Intesa Erste Raiffeisen SEB Nordea 200 100 0 19 . mjeri nespremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu) za 22 baziĉnih poena na 0. ali historijski. (Slike 32-33). Uvjeti finansiranja banaka su se poboljšali u prvom kvartalu 2012 zahvaljujući pruţanju ogromne koliĉine likvidnosti od ECB-a (više od triliona Eura) u obliku jeftinih dugoroĉnih zajmova kroz njene dugoroĉne operacije refinansiranja (long-term refinansing operations . mada odnedavna opet rastu. CDS marţe za velike matiĉne banke banaka u ECA regiji su opale tokom prvog kvartala 2012 što ukazuje da je rizik od nevraćanja takoĊer opao zahvaljujući LTRO-ima.5 posto poĉetkom decembra 2011.LTRO).OIS (Overnight Indeks Swap) marţom (razlika izmeĊu meĊubankovne ponuĊene stope i prekonoćne indeksirane stope. što je pokazano padom Euribor. što ukazuje na to da se banke još uvijek suoĉavaju sa jazom u finansiranju. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK SMANJENJA DUGOVA (DELEVERAGING) Iako su tenzije na finansijskim trţištima Euro zone malo popustile.E. ove marţe ostaju povišene. Dva LTRO koja su pomogla jaĉanju povjerenja u meĊubankovno trţište. trţišni uvjeti su daleko od normalnih.77 posto sa nivoa od 0. i 1. Ali to je još uvijek dobro iznad pred-kriznih nivoa.98 posto na kraju februara.

Ipak. LTRO-i su smanjili pretisak finansiranja na banke. da prilagode svoje modele poslovanja odrţivijem novom ekvilibrijumu. a sistemske slabosti su znaĉajno smanjene u odnosu na period prije krize. meĊunarodne banke su generalno odrţale izloţenost SEE6 zemljama. Istoĉne i Jugoistoĉne Evrope (CESEE). To jest. Unatoĉ gubitku finansiranja od ne-povezanih meĊunarodnih banaka.Znaĉajnim naporima vlada SEE6 i monetarnih vlasti – i skorijih aktivnostima ECB-a SEE6 su za sada izbjegle neorganizirano smanjenje duga. moguće je. ukljuĉujući. Ovaj razvoj dogaĊaja pogoduje nastavku oporavka i smanjenju ugroţenosti finansijskog sektora u SEE6. Banke u SEE6 u generalno dobro kapitalizirane i likvidne. 20 . Ali u Evropskom finansijskom sistemu i dalje postoje znaĉajni rizici. Izvor: MMF-ov izvještaj o globalnoj finansijskoj stabilnosti. a samo ograniĉen dio dodatne likvidnosti je završio u realnoj privredi. april 2012. unatoĉ pritiscima finansiranja nakon 2008. Veći dio likvidnosti koja je dana evropskim bankama iskorištena je za profitabilnu trgovinu (carry-trade) (i to sa bankama koje su u mogućnosti da posuĊuju na nivou 1 posto i ulaţu u suverene dionice sa visokim prinosom). Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) 1 Promjena u drţanju vladinih dionica od strane monetarnih i finansijskih institucija euro podruĉja od kraja novembra 2011 do februara 2012. ukupne vanjske obaveze su porasle u većini bankovnih sistema Centralne. da ojaĉaju svoje bilance stanja i šire reĉeno. i zemlje SEE6. TakoĊer. jer sada LTRO sredstva pokrivaju više od 60 posto duga banaka koji dospijeva 2012. smatra se da je masivna injekcija ECB-a u decembru 2011 i februaru 2012 izbjegla neorganizirano rješavanje sredstava i naknadno smanjenje kredita u evropskom bankarskom sistemu. Oĉekuje se da će banke i dalje biti pod trţišnim i regulatornim pritiskom (koji je uvećan zahtjevima EBA od kraja juna) da vodeće banke Eurozone osnaţe kapital i likvidnost. iako su smanjile izloţenost ne-povezanim bankama.

izmeĊu ostalog. Inicijativa ukljuĉuje Evropsku komisiju (EC). roditeljsko finansiranje nije opalo od trećeg kvartala 2011. došlo je do postupnog oporavka. da se postigne: (i) opredjeljenje domaćih vlasti da se razmotri utjecaj regulatornih mjera u Evropi u nastajanju i da ostvare efektivnu komunikaciju sa zemljama domaćinima. (iv) revizija od strane nadzornih koledţa EBA-inih planova rekapitalizacije i njihovog uĉinka na zemlje domaćine. ukupni nivo depozita u zemljama SEE6 se oporavio na vršne vrijednosti od prije krize (Slika 34). Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD). U Bosni i Hercegovini se nivo depozita upravo vratio na vršni nivo od prije krize. nivo depozita je sada iznad vršne vrijednosti od prije krize. (ii) napori vlasti u zemljama domaćinima da razviju lokalne izvore finansiranja. smanjenje izloţenosti klijentima je teško postići u okruţenju gdje poduzeća trpe posljedice slabih ekonomskih uvjeta. to će vjerojatno imati veze sa kreditnim gubicima. Regulatorna koordinacija izmeĊu zemalja domaćina i matiĉnih zemalja je od kritiĉnog znaĉaja za krhko ekonomsko okruţenje gdje se domaće vlasti mogu fokusirati prije svega na probleme svoje zemlje.0 su. Ako banke ipak odluĉe smanjiti zajmove u svojim knjigama. ĉini se da bankovni krediti u regiji rastu finansirani iz izvora lokalnih depozita. Ciljevi Beĉa 2. za razliku od perioda prije krize. Evropsku investicijsku banku (EIB). Evropski odbor za sistemski rizik (ESRB). Gledajući 21 .0 da pomognu izbjegavanje neorganiziranog smanjenja duga u zemljama u razvoju u Evropi – regiji koja je najosjetljivija na efekte prestrojavanja velikih banaka. kao što su se neki bojali. Tu je u igri moglo biti nekoliko faktora:    strateško opredjeljenje mnogih matiĉnih banaka da ostanu prisutne u regiji CESEE. Bez obzira na ugovorno dospijeće kredita. ponude savjete o politikama i koordiniraju svoju podršku regiji. meĊunarodne finansijske institucije (IFI) i bankarske grupe su u januaru 2012 postigle sporazum o skupu principa u okviru Beĉke inicijative 2. U svim zemljama osim Crne Gore. zadrţana profitabilnost poslovanja u ovim zemljama. MeĊutim. naime. posebno u zemljama SEE6. u kombinaciji sa njihovim malim lokalnim portfeljima u SEE6. kao promatraĉa). Evropskog regulatora za bankarstvo (European Banking Authority ili EBA). zadnjih mjeseci se primjećuje usporavanje oporavka depozita. koje nemaju ni robusna trţišta kapitala niti uspostavljena sekundarna trţišta za prodaju zajmova. i problemi vezani za suţavanje bilanci stanja koje se uglavnom sastoje od zajmova. ĉime se smanjuje izloţenost bankarskog sistema meĊunarodnom finansiranju. stoga nastoji spojiti domaće i meĊunarodne vlasti sa IFI da potaknu koordinaciju politika u tim zemljama. Grupaciju Svjetske banke (WBG) i domaće organe. Beĉ 2. Sveukupno. (iii) efektivna komunikacija izmeĊu vlasti u zemljama domaćina i matiĉnoj zemlji kako bi se izbjeglo zaštitno izdvajanje likvidnosti. Nakon naglog pada depozita na poĉetku prvog vala krize krajem 2008. Revitalizacija Beĉke inicijative. MeĊunarodno monetarni fond (MMF). Evropski duţnosnici. a finansijske institucije koje se meĊusobno natjeĉu ne nastoje znaĉajno povećati svoju izloţenost.kada je došlo do naglog zastoja brzog rasta. Ipak. i (v) opredjeljenje IFI-ja da analiziraju rizike. Evropsku centralnu banku (ECB. došlo je do malog smanjenja depozita tokom prvog kvartala za regiju u cjelini.0.

5% tokom prva tri mjeseca 2012. koja je prošla kroz najveću ekspanziju i najveći pad kredita 7). depoziti su se smanjili za 2. Najveće stope rasta kredita zabiljeţene su u Albaniji (11. Unatoĉ stresu kojeg su finansijski sistemi iskusili u drugoj polovici 2011.2 posto. sept. 22 Dec-11 Dec-05 Dec-08 Jun-06 Jun-08 Jun-09 Jun-10 Jun-11 Jun-07 . (Slike 3738). ali stope rasta su znaĉajno ispod nivoa od prije krize i u skladu sa smanjenom potraţnjom (Slika 35-36).6%). Ovaj obrat situacije.. Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro. u odnosu na rast od gotovo 7% u drugoj polovici 2011. . 7 Ukupni rast kredita u Crnoj Gori je deprimiran kao odraz kontrakcije kredita i prenošenja loših kredita na matiĉne banke / faktoring društva u ĉetiri velike banke. Rast godina-na-godinu (y-o-y) kredita poslovnim subjektima bio je 9-10 posto tokom većeg dijela 2011. dok je preostalih sedam banaka zabiljeţilo pozitivan rast kredita. sa odreĊenim usporavanjem u kreditnim društvima tokom februara i marta. mada one nisu ni blizu onih neodrţivih stopa iz perioda prije krize. za cijelo podruĉje i za pojedinaĉne zemlje.ukupne brojke za regiju. ali u februaru i martu 2012 nalazi se na nivou od 7 posto. Nominalna stopa rasta godina za godinu (y-o-y) kredita privatnom sektoru do januara 2012 za SEE6 (mjereno kao medijana stopa rasta pojedinaĉnih zemalja) kreće se oko 8 posto tokom prethodne godine. Rast kredita je pozitivan u većem dijelu regije. ali je do mjeseca marta došlo do pada od 6. 2008=100) 160 140 120 100 80 60 40 20 ALB KOS MNE SEE6 total BIH MKD SRB Dec-06 Dec-07 Dec-09 Dec-10 Izvor: Centralne banke SEE6 . je najvjerojatnije vezan za previranja na finansijskim trţištima do kojih je došlo u drugoj polovici 2011. rast kredita je ostao pozitivan u većini SEE6 zemalja (osim Crne Gore.0 posto) i Kosovu (13. Rast kreditiranja privrednih društava i domaćinstava odvijao se priliĉno sliĉnim tokovima.

Izvor: Centralne banke SEE6 .Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012 70 60 60 50 40 30 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 20 10 10 0 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 -10 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 * Podaci za CG nisu dostupni. Izvor: Centralne banke SEE6 . Izvor: Centralne banke SEE6 . 23 . Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 70 60 50 40 30 20 70 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 60 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 10 0 -10 -20 -30 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 10 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 Izvor: Centralne banke SEE6 .

15. dostiţući 20 posto u martu 2012. iako se generalno njihov udio postupno povećava. Nakon skoka na poĉetku krize. Rezerve za kreditne gubitke.6 posto u Albaniji. i 22 posto u Crnoj Gori. (Slika 42). naplate kredita. NPL su posebno visoki u Srbiji i Albaniji . i neke javne banke. godine (Slike 40-41). 15. ali to je naglo smanjeno u drugoj polovici 2011. U Albaniji. S tim na umu. U Srbiji su NPL stabilni na oko 18-19 posto. spremnosti da odobravaju kredite. banke u većem dijelu regije su bile profitabilne 2011. Javne i nadzorne vlasti trebaju ostati budne i paţljivo pratiti i stalno nanovo procjenjivati rizike i poduzeti pravovremenu akciju na bilo kakav znak slabosti sistema. Generalno.3 posto u Bosni i Hercegovini. sposobnost privlaĉenja novih investitora i. Omjeri adekvatnosti kapitala u bankarskom sektoru su i dalje u većini zemalja solidni (u decembru 2011 iznosio je 13. Crna Gora ima najviši nivo NPL-ova. ipak pojedine banke imaju problema u zadrţavanju nivoa adekvatnog kapitala.1 posto u Srbiji). Ovaj kroniĉno visoki nivo NPL-a ugroţava zarade banaka.8 posto u BJR Makedoniji. 31 posto u BJR Makedoniji. Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) 30 25 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 15 10 5 0 2007:Q1 2007:Q4 2008:Q3 2009:Q2 2010:Q1 2010:Q4 2011:Q3 Izvor: Centralne banke SEE6 . u prosjeku 14 posto u SEE6 (Slika 39).NPL-ovi (loši krediti) su i dalje na znaĉajno povišenom nivou. i 19. njihovu kapitalizaciju. 27 posto u Bosni i Hercegovini. NPL su se stabilizirali na povišenoj razini.5 posto u Crnoj Gori. 24 . dalje. i u manjoj mjeri. daju dodatno osiguranje od naglog povlaĉenja bankarskog sistema. koje su relativno visoke i rastu i dalje kao posljedica pogoršanja NPL-a. likvidna sredstva prema ukupnim sredstvima iznosila su 38 posto u Srbiji. NPL su i dalje u porastu. uglavnom kao posljedica prodaje loših kredita faktoring društvima i/ili matiĉnim bankama. 16. to se uglavnom odnosi na neke male banke u domaćem vlasništvu. Od decembra 2011. Generalno stabiliziranje NPL-ova i likvidne i dobro kapitalizirane banke meĊutim ne smiju zamagliti ĉinjenicu da jedan broj manjih i banaka u drţavnom vlasništvu imaju problema.

ROA) 4 3 2 1 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE) 30 20 10 0 0 -10 -1 -2 -3 -4 -5 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 -20 -30 -40 -50 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 Izvor: Centralne banke SEE6 . Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke.Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets . kao procent ukupnih bruto kredita 12 Dec-08 10 Dec-09 Sep-11 Dec-10 Dec-11 Mar-11 Jun-11 8 6 4 2 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB Izvor: Centralne banke SEE6 . 25 . Izvor: Centralne banke SEE6 .

Kao posljedica toga. Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori su znaĉajno više nego u periodu prije krize. 2000-10 7 Annual %-point change in unemployment rate. Potom je primjenom omjera omjer KILM Procjena na naše kombinirane procjene za 2008 izvršena prognoza za Srbiju i Crnu Goru od 1999 do 2007. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI Rast u zemljama SEE6 nije postigao efekte u smislu smanjenja visoke nezaposlenosti.5 5.2. Dalje. Osjetljivost stope nezaposlenosti na rast je mnogo niža u zemljama SEE6 nego u EU10. Standardna greška za koeficijent rasta BDP-a je 0.0 2. Zapažanja u Albaniji 200-02 su identificirani kao ekstremne vrijednosti (outliers) sa apsolutnom vrijednošću standardiziranog rezidua većeg od 2.5 -3 -8 0.F. Procijenjena elastiĉnost nezaposlenosti u odnosu na rast u SEE6 zemljama je bila relativno niska. veza rast-nezaposlenost je manje povoljna u SEE6 nego u komparativnim zemljama – a taj trend zabrinjava. što znaĉi da jedan procent rasta. (2012). Ista procedura je primijenjena i na procjene nezaposlenosti za Crnu Goru. koja je generalno mnogo viša nego u ostatku Evrope i u EU10. stopa nezaposlenosti u SEE6. Disagregirani statistički podaci procjenjivani su korištenjem slijedeće metodologije: procjene nezaposlenosti i radne snage na osnovu ankete radne snage za stanovništvo iznad 15 godina starosti dostupne su iz nacionalnih statističkih ureda. ove promjene odraţavaju strukturalne reforme koje su u Crnoj Gori i Kosovu dovele do znaĉajnog smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru. BJR Makedonija i Kosovo.0 7.0 -2.5 -10. izračunate su procjene radne snage u Srbiji za 1999. Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6.0 12. Procjene za Srbiju i Crnu Goru su kombinirane u originalne KILM serije.2036x + 0. To znaĉi da bi sa nepromijenjenim modelom rasta trebalo pet godina snaţnog rasta od prosjeĉnih 5 posto ili više da bi došlo do znaĉajnog pada nezaposlenosti – oko 5 posto ukupno.5 -12.955 2 -7.” prateći dokument za Izvještaj o regionalnom tržištu rada (Regional Labor Market report) koji je u pripremi. korištenjem omjer radne snage u Srbiji prema radnoj snazi zajedno u Srbiji i Crnoj Gori 2008.09 (t=-2.18). u prosjeku. 2000-10 y = -0. Procjene stopa nezaposlenosti preuzete su iz MOR-ove KILM baze podataka (preuzeti 4. do 2007. 2000-10 Napomene: Broj zapažanja je 52. unatoĉ smanjenja proizvodnje u BJR Makedoniji u 2009 (Slika 44). Ove su procjene kombinirane kako bi se izračunala ukupna vrijednost za Srbiju i Crnu Goru za 2008 do 2010. Potom. Jednim dijelom. Ovo naglašava kritiĉnost pokretanja robusnog. Procjene rasta BDP-a su preuzete iz WDI (2011). Izvori: R.0 Annual growth in real GDP (%). Dalje.2 posto smanjenja stope nezaposlenosti (Slika 43). oko -0. su uspjele smanjiti nezaposlenost u odreĊenoj mjeri. Islam and A. ali krećući sa vrlo visokog nivoa. stope nezaposlenosti u Srbiji.5 -5. Stoga su one isključene. 26 . nastavila je rasti tokom 2011 u nekoliko zemalja SEE6. donosi 0.2 posto. nakon globalne krize.5 10. radno-apsorbirajućeg rasta u SEE6 i potrebu za snaţnim politikama stabilizacije i strukturalnim politikama koje potiĉu rast. “Jobs in ECA.12). za razliku od njih.

Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima) Izvor: Ankete radne snage (Labor Force Surveys -LFS) nacionalnih ureda za statistiku.79 posto u novembru 2011 – rekord otkad su uvedene ankete radne snage prije petnaest godina (Okvir 1).8 Na primjer. dijelom Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku. 27 . 9 Slike se zasnivaju na definiciji „radno sposobnog stanovništva― starosti od 15 godina nadalje. Stope nezaposlenosti u Albaniji zasnivaju se na administrativnim izvorima. ĉetvrtina stanovništva iz te grupe je prešla iz statusa neformalne zaposlenosti na status neaktivnosti izmeĊu aprila 2008 i aprila 2009. 10 Podaci iz LFS panela omogućuju razlaganje determinanti porasta nezaposlenosti. Napomena: Podaci za Kosovo 2010-2011 nisu dostupni.10 U BJR Makedoniji. došlo je i do znaĉajnog porasta nezaposlenih (više od 200.000). neaktivnosti.8 posto u posljednjem kvartalu. ali i do smanjenja broja ekonomski aktivnog stanovništva (za oko 35. To odraţava kontinuirani gubitak zaposlenosti u industriji i uslugama u Srbiji. IzmeĊu aprila 2008 i aprila 2011. izmjerena stopa nezaposlenosti bila je stabilna na nivou od 31. Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 Rast proizvodnje u 2011 nije pratio pad nezaposlenosti u većini zemalja SEE6 – naizgled ukazuje na rast bez novih radnih mjesta (Slika 45). Napomene: Korišteni su podaci iz najnovijih LFS iz 2011. Albanija i Kosovo nisu vršile LFS od 2009. pritiske. Porast neaktivnosti je bio posebno visok na poĉetku finansijske krize i meĊu neformalno zaposlenima. Podaci za Albaniju potjeĉu konkurentne restrukturiranje i porast stope iz administrativnih izvora.000). ali je potom porasla na 31. tako da nije moguće uraditi potpuno aţuriranu analizu trţišta rada koja bi se odnosila na sve zemlje iz regije za 2011. stopa nezaposlenosti u Srbiji raste i dalje. 8 LFS podaci za SEE6 su nisu skupljani dovoljno ĉesto u nekoliko SEE6 zemalja.2 posto u prva tri kvartala 2011. doseţući nivo ud 23. Podaci za Kosovo su iz 2009.

8 posto) za osobe koje traţe posao sa srednjom školom.5 posto). stopa nezaposlenosti u Srbiji je najveća (26. a podaci za Albaniju trenutno nisu dostupni korisnicima od iste godine. nakon koje slijedi Crna Gora (39. Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji Nezaposlenost je u SEE6 visoka.5 posto) je prestigla tradicionalno visoku ruralnu nezaposlenost (21. BJR Makedonija ima najvišu izmjerenu stopu nezaposlenosti mladih (59. koja je najveća ekonomija u SEE6: nezaposlenost je najveća u jugoistoĉnom dijelu zemlja (26.6 posto u novembru 2011).6 posto (0. Najnoviji LFS u BiH obavljen je u aprilu 2011. ukljuĉujući nezaposlenost mladih. nezaposlenost mladih dostiže alarmantan nivo. Još jedan problem je to što je veliki procent nezaposlenih u SEE6 iz kategorije dugoročno nezaposlenih. Za razliku od njih. Iako se ovo treba kvalificirati preliminarnom napomenom da je potrebno provjeriti sluţbene podatke o nezaposlenosti u BJR Makedoniji u smislu pokrivenosti i preciznosti. Na Kosovu od 2009 nije raĊena LFS.4 posto u Q4 2011). stope nezaposlenosti su dosta neravnomjerne u Srbiji. Iako nisu dostupni novi podaci za BiH i Kosovo. od 21. gdje zaposlenost doseţe vršnu vrijednost tokom ljetne turistiĉke sezone. kad je nezaposlenost povećana za 2 posto od aprila do novembra 2011. ali je još viša u pojedinim regijama koji bi mogli iziskivati posebnu paţnju vlada kao „vruće taĉke― visoke nezaposlenosti i socijalnih napetosti. ĉini se da je nezaposlenost mladih u tim zemljama još i veća. Nezaposlenost meĊu osobama sa niskim nivoom stručnosti (samo sa osnovnim obrazovanjem ili manje) je i dalje veća nego kod kvalificiranih radnika u BJR Makedoniji i Crnoj Gori.Za razliku od nje. Izvor: Osoblje Svjetske banke.8 posto). Situacija je vjerojatno sliĉna i u drugim zemljama. Zanimljivo je da je znaĉajno povećanje nezaposlenosti zadnjih par godina je više pogodilo urbana podruĉja nego ruralna. TakoĊer. U BJR Makedoniji i Crnoj Gori. Biti bez posla duţi vremenski period ima negativne posljedice na vještine i radne sposobnosti ljudi. iako stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori pokazuje veliku sezonsku promjenjivost. To. Nezaposlenost mladih (15-24) ne samo da je najveća u odnosu na sve druge dobne skupine. ali Crna Gora zapošljava znaĉajan broj radnika-migranata tokom ljetne turistiĉke sezone. nezaposlenost mladih u Srbiji iznosila je 51.9 posto u Q4. a biljeţi i najveći rast tokom 2011 – 9 procenata povećanje godina-na-godinu u Q4. što ima uništavajući efekat na ljudski kapital. nema sumnje da je nezaposlenost. U pojedinim zemljama. i dalje na visokom nivou. podruĉje Beograda je trpjelo posebno negativne posljedice zadnjih mjeseci. Kao rezultat toga. 28 . i više od 70 posto onih u Srbiji posao traţe duţe od godinu dana. Praćenje regionalne nezaposlenosti kvalitetnim i aţurnim podacima je vaţno u praćenju dešavanja na lokalnom trţištu rada i formuliranje odgovora politika.3 procenata. nego je ona i rasla tokom 2011 u svim zemljama za koje su dostupni nedavni LFS.9 posto u novembru 2011. dok se ĉini i da je podruĉje Kragujevca iskusilo smanjenje nezaposlenosti nakon dolaska velike FIAT-ove tvornice.2 posto u Q1 na 18. Na primjer. urbana nezaposlenost u 2011 (25. Više od 80 posto osoba koje traţe posao u BiH i Crnoj Gori. stopa nezaposlenosti meĊu nisko kvalificiranom radnom snagom je vrlo visoka – 37.4 posto u Q4 2011). mada se podaci ne mogu dobiti. suprotno nekim percepcijama.3 odnosno 30. kada je nezaposlenost iznosila 27. Isto tako. u Crnoj Gori je došlo do trajnog pada stope nezaposlenosti tokom 2011. ali to nije sluĉaj i sa Srbijom. a najniţa u Beogradu (20.4 procentnih poena više nego u 2010).

i ovo je uglavnom bila posljedica promjene regulative. u principu manje pouzdani od LFS. godine. U Crnoj Gori. U Albaniji (koja objavljuje samo kvartalne podatke) broj registriranih nezaposlenih osoba ostao je konstantan tokom 2011.opet. ali sliĉno kao i na Kosovu. Na Kosovu je broj registriranih nezaposlenih bio stabilan do decembra 2011. SEE6 su opterećene i niskom stopom učešća na tržištu rada. umanjuje njihove izglede da naĊu posao u budućnosti. koje u velikoj mjeri potvrĊuju već oslikanu sliku trendova nezaposlen osti. Sve zemlje SEE6 prikupljaju neke podatke o trţištu rada iz administrativnih izvora (Slika 46). registrirana nezaposlenost je porasla u Bosni i Hercegovini i Srbiji za oko 2 posto tokom 2011. Stopa uĉešća (aktivnosti) opala je tokom 2011 u ĉetiri zemlje SEE za koje su dostupni podaci o LFS 2011 (Tabela 5). Osim nezaposlenošću. Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) 110 105 100 95 90 85 80 BiH Macedonia. ali to je bilo uglavnom posljedica administrativnih promjena (digitalizacije baze podataka nezaposlenih). što bi moglo biti relevantno ako se ekonomska aktivnosti zaposlenost povrate. i u konaĉnici moţe dovesti do toga da osoba koja traţi posao postane neaktivna. FYR Montenegro Serbia Kosovo Albania Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. kada je poĉeo naglo opadati. stopa nezaposlenosti ostaje visoka na oko 20 posto. a dodatno je smanjena u 2011. Pad u Crnoj Gori i Srbiji je posljedica smanjenja uĉešća starije populacije (50+ u Crnoj Gori i 55+ i Srbiji). ono je historijski niţe nego u zemljama EU 10. 29 . To bi moglo opisati kao privremeni gubitak uĉešća. godine. Podaci iz administrativnog izvora predstavljaju dopunske. Ipak. Loša strana toga jeste što su ti podaci. Ovaj trend implicira trajan gubitak radne snage s obzirom da osobe starije od 50 godina obiĉno imaju teškoća u vraćanju na trţište rada. BJR Makedonija je zabiljeţila najstrmiji pad registriranih nezaposlenih (oko 13 posto y-o-y). U BJR Makedoniji. i ne mogu se usporeĊivati sa regijom s obzirom na razlike u metodologiji i kvalitetu s obzirom na razlike u metodologiji i kvaliteti. s druge strane. za Albaniju i Kosovo administrativni podaci su jedini dostupan izvor za praćenje dešavanja na trţištu rada tokom zadnje dvije godine. na kategoriju starosti od 25 do 49 godina otpada većina smanjenja uĉešća. Prema ovim podacima. što je u skladu sa širom slikom oslikanom gore u tekstu. aţurirane informacije.

vidi Tabelu 5). a posebno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini.4 46. LFS koji je u BiH raĊen u aprilu 2011. Jaz izmeĊu spolova u druge ĉetiri zemlje je veći od jaza koji postoji u većini zemalja EU10. Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) u 2011. 41 stope zaposlenosti nisu primjetno 40 porasle (Slika 47).0 55. po spolu. povećavajući broj izgubljenih radnih mjesta od 2008 na 560.3 posto u novembru 2011.3 Muškarci 73.6 32. iako se ne raspolaţe najnovijim podacima.1 41. 35 Stopa zaposlenosti BJR Makedonije se 34 mijenjala tokom cijele 2011.3 68.8 44.5 posto na kraju 32 Q4 2011 (najniţa stopa u posljednjih šest mjeseci).3 26. godine. U Srbiji. broj ljudi koji su izgubili posao je i dalje veći od broja onih koji su našli posao.000.8 Referentni period 2009 Q4 2009 Q4 Novembar April BiH 44. U Crnoj Gori. BJR Kosovo Crna Gora Srbija 61. u procentima Stopa aktivnosti Albanija Makedonija. stope zaposlenosti su 30 . procjenjuje stopu zaposlenosti na 31. koja je sliĉna onoj koja postoji u EU zemljama (14 procentnih poena. razliĉiti pokazatelji trţišta rada u SEE6 potvrĊuju da je ekonomski rast tokom perioda oporavka 2010-2011 bio uglavnom „bez radnih mjesta―.5 47. Crnu Goru i Srbiju. da bi se povratila u 37 naredan dva kvartala samo da bi opet pala 36 (ispod 39 posto) u zadnjem kvartalu 2011.8 Ţene 51. Stopa zaposlenosti je pala Izvor: Anketa radne snage Nacionalnih ureda za statistiku. Crna Gora i Albanija imaju najmanju razliku izmeĊu stopa uĉešća ţena i muškaraca.9 56.3 55. na 35.8 37. godine i 33 završila na nivou od 38.9 procenta (nešto niţa nego u aprilu 2010).7 66. u odnosu na posljednji 38 kvartal 2010. Sve u svemu. kao što je bio cijelo FYR Macedonia Montenegro Serbia vrijeme od poĉetka globalne ekonomske krize 2008-9.7 47. Prema raspoloţivim LFS podacima za Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) BJR Makedoniju. 39 zaposlenost se smanjila za 3 procentna poena u Q1 2011.Rodni dispariteti u stopama uĉešća su i dalje evidentni u svim zemljama SEE6.2 53. Iako je BDP povećan izmeĊu dva i tri posto u ĉetiri SEE6 zemlje prema LFS podacima.9 Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku.

Samo BJR Makedonija objavljuje kvartalne podatke i za BDP i za zaposlenost (od LFS). trinaesta 11 Promjena stope zaposlenosti koja se raĉuna kao razlika od godine do godine (y-o-y) izmeĊu stopa zaposlenosti. Otvaranje novih radnih mjesta je izgubilo zamah u trećem kvartalu iako je BDP i dalje nastavio biljeţiti rast na y-o-y osnovi. U zemljama koje redovno rade LFS.5 1.5 -2. 11.700) – uz napomenu da je pad broja zaposlenih u graĊevinarstvu i poljoprivredi u najvećoj mjeri sezonske naravi.000 radnih mjesta u posljednjem kvartalu 2011. kao i prehrana i ugostiteljstvo biljeţe porast od 2. godine. 31 .5 posto niţa nego 2010. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.0 1.000 radnih mjesta u periodu april do novembar: 24. Industrija i poljoprivreda u Crnoj Gori. gdje je izgubljeno 7.5 2. sektori koji su pretrpjeli najteţe posljedice u smislu zapošljavanja su graĊevinarstvo (gotovo 7. Godine 2011. Srbija je zabiljeţila najveći jaz izmeĊu rasta proizvodnje i zaposlenosti: BDP je porastao za 3 posto 2011. a pale su u Crnoj Gori (Slika 49).smanjene za 0. zaposlenost u uslugama je blago povećana zbog novih 5.000 u sektoru finansijskih usluga.000 u graĊevinarstvu. dodatni uvid se moţe steći promatranjem uzorka zapošljavanja po sektorima. U BJR Makedoniji.0 0. 10.3 posto). dok se u uslugama evidentira povećanje zaposlenosti. Ne iznenaĊuje što slabi rezultati trţišta na općem nivou dovode do smanjenja realnih naknada. moţda odraţavajući promjenu koja je u toku u toj zemlji i koja ekonomiju preusmjerava u pravcu usluga i turizma. ali to je sezonski efekt isplate bonusa (npr. Tamo je zaposlenost odraţavala rast BDP-a u prvoj polovici 2011. Nasuprot tome. kultura i rekreacija. dok je stopa zaposlenosti bila 1. u procentima. poljoprivredi i graĊevinarstvu. što ukazuje da je gubitak radnih mjesta bio koncentriran u industriji.0 -0.000 radnih mjesta).000 u poljoprivredi. Albanija i Kosovo ne objavljuju mjeseĉne podatke o plaćama. i 9. Došlo je do otvaranja odreĊenog broja radnih mjesta u sektorima obrazovanja i energetike.5 0.5 3.5 procentnih poena11 (Slika 48). uglavnom zbog sezonskih utjecaja. Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) 3.0 2. nominalne plaće su porasle u Srbiji i Bosni i Hercegovini i marginalno u BJR Makedoniji.5 do 11. poljoprivreda (5. Ekonomija Srbije je izgubila 57. S druge strane.000 radnih mjesta svaka. i usluge veletrgovine i maloprodaje (3.0 -1.5 -1. Mjeseĉna plaća u Srbiji biljeţi najveće povećanje y-o-y u januaru 2012 (7.000 u veletrgovini i maloprodaji. Skok je u decembru bio još viši.900). obrazovanje.000 radnih mjesta koja su otvorena u trgovini na veliko i preprodaji.0 SRB MKD GDP growth MNE Empoyment change BiH 1 0 -1 Q1 GDP growth Q2 Employment change Q3 3 2 6 5 4 Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.000 odnosno 2. mada je oporavak zapošljavanja bio sporiji.

meĊutim.4 posto niţi u januaru 2012 (y-o-y). eksperimentiranje na osnovu dobrih meĊunarodnih praksi (Okvir 2). nije bilo većih promjena politike zapošljavanja tokom 2011 i u prvom kvartalu 2012. TakoĊer. sam obim nezaposlenosti i drugi problemi vezani za trţište rada koji su razmatrani gori ukazuju da bi ove zemlje trebale razmotriti agresivnije mjere rješavanja problema nezaposlenosti. U budućnosti. I nešto što je jednako vaţno. potrošnja na aktivne programe trţišta rada je i dalje mnogo niţa nego u komparativnim zemljama. Albanija. Minimalna plaća se primjenjuje na nekoliko sektora. Crna Gora je dodala 0.plaća). FYR Montenegro Serbia Izvor: Nacionalni uredi za statistiku Unatoĉ velikoj nezaposlenosti i problema na trţištu rada. Nominalni rast u Bosni i Hercegovini iznosio je 4. iako su neke zemlje tokom zadnje dvije godine uvele odreĊene politike kako bi suzbile rast nezaposlenosti. plaće su ostale na istom nivou u Srbiji. Realne plaće su se smanjile u Crnoj Gori. ali sa faznom implementacijom u sektorima tekstila i prerade koţe. aktivne politike trţišta rada (active labor market policies -ALMP) imaju potencijal da unaprijede djelovanje trţišta rada tako što će pojaĉati potraţnju ili unaprijediti ponudu radne 32 . U realnom smislu. a zabiljeţile blagi porast u Bosni i Hercegovini. dok je BJR Makedonija utvrdila minimalnu naknadu 2011 (koja je utvrĊena kao 39 posto nacionalne prosjeĉne plaće).5 posto. i moţda. zemlje trebaju postići mnogo veći napredak u smanjenju ograniĉenja trţišta rada. To bi moglo ukljuĉivati proširenje mjera i programa koji su se pokazali efikasnima i uĉinkovitima u okviru ukupnih budţetskih ograniĉenja. dok je prosjek u BJR Makedoniji bio 0. posebno nezaposlenosti mladih.2 poto doprinosa za Fond Rada (koje plaćaju poslodavci). Pokazatelji koji opisuju investicijsku klimu ukazuju na to da radna regulativa ostaje problematiĉna i element socijalne zaštite (posebno u BiH) i da daju poticaje ljudima da ne traţe aktivno posao. BiH. Aktivne politike trţišta rada (ALMP) su i dalje nedovoljno razvijene u ovoj regiji. Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (Active Labor Market Policies -ALMP) u povećanju zaposlenosti U vrijeme ekonomskog pada. Kosovo i Srbija nisu usvojile nikakve izmjene svoje radne legislative. investicijske klime i otvaranja radnih mjesta. Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) 130 125 120 115 110 105 100 95 90 BiH Macedonia.

javnih radova. ili ĉak uĉinkovite. Programi obuke u uĉionici i uz rad su se pokazali ne posebno povoljnim u kratkom roku. Srbija i Kosovo su uvele ALMP poput javnih radova koji su usmjereni na dugoroĉno nezaposlene korisnike pomoći kao zadnjeg utoĉišta. OECD zemlje sa mnogo manje izraţenim problemom nezaposlenosti troše u prosjeku 0. posebna kategorija naknada za demobilisane borce u BiH) mogla bi implicitno stvoriti prepreke za ukljuĉivanje na trţište rada. posebno u kratkoroĉnom razdoblju (1 godina).37 posto za istu godinu. Programi socijalne pomoći u regiji su dobro usmjereni. Srbija takoĊer primjenjuje pilot „sve na jednom mjestu― za pomoć sa gotovinskim naknadama (transferima).1 posto BDP-a.: (i) zamjena subvencioniranih za nesubvencionirane radnike (de facto re-alokacijom radnih mjesta na radnike koji imaju koristi od tih programa. SEE6 troši relativno manje na ALMP nego zemlje EU. i mogu imati neţeljene posljedice. dok se smatra da su programi pomoći u traţenju posla generalno imali povoljan uĉinak. i (iv) privlaĉenje najlakše zaposlivih osoba koje traţe posao u program. Crnoj Gori i Kosovu. za razliku od onih kojima je teţe naći posao. Potrebno je izvršiti dodatne procjene uĉinka ALMP u SEE6. zemlje bi trebale ojaĉati upravljanje ALMP-jevima. Na osnovu njih. kao npr. MeĊutim. ali pokazalo se da je njihov relativni utjecaj pozitivniji nakon dvije godine. (ii) davanje subvencija poslodavcima koji su zapošljavali radnike ĉak i kada nema tih programa. ljudima je dopušteno da rade i zadrţe svoj status korisnika socijalne pomoći. obuka unaprjeĊuje kvalitetu ponude radne snage. Sve se jaĉi naglasak stavlja na pomaganje ljudima da smanje svoju ovisnost o gotovinskim naknadama i da promoviraju svoju zaposlivost. 33 . savjetovanja o poslu i pomoći u traţenju posla. Nedavno izvršena meta-analiza djelotvornosti 199 nedavno provedenih ALMP izvuĉenih iz 97 studija provedenih u periodu 1995-2007 pokazuje da su programi subvencioniranog zapošljavanja u javnom sektoru relativno neuĉinkoviti. Na primjer.snage – ali one nisu ĉarobni metak. BJR Makedonija ima uvjete vezane za rad i usluge posredovanja u zapošljavanju za osobe koje traţe socijalnu pomoć. ali neki od njih (npr. MeĊunarodni dokazi ukazuju na to da su neke ALMP djelotvornije od drugih. Na primjer.4 posto BDP-a u zemljama OECD-a. a ne i na druge). Nedavno izvršena evaluacija subvencija za samo-zapošljavanje u Srbiji ukazuje na pozitivan utjecaj na zapošljavanje i plaće. a Crn Gora 0. ALMP mogu varirati od subvencija na plaću do podrške pokretanju posla. Mjere poput subvencija na plaću ili javnih radova najĉešće utjeĉu na potraţnju za radnom nagom. u Srbiji. i ukloniti prepreke aktiviranju koje su implicitne u njihovim sistemima socijalne zaštite. MeĊunarodno iskustvo pokazuje da ove intervencije mogu biti skupe. Moderna tehnologija (e-uparivanje i korištenje mobilnih telefona) nudi nove mogućnosti za smanjenje informativne asimetrije i olakšanje uparivanja odgovarajućih zaposlenika i poslodavaca. Srbija je 2010 na ALMP potrošila samo 0. (iii) otpuštanja zaposlenih izvršena u okviru nekog od ovih programa nakon što period vaţenja subvencije istekne. nisu sve ALMP efikasne. BJR Makedonija je izdvojila 0. Za razliku od njih. prekvalifikacije. a neke troše ĉak 1 posto BDP-a (Austrija i Belgija) Dokazi o uĉinkovitosti ALMP u SEE6 su još uvijek malobrojni. dok savjetovanje u zapošljavanju unaprjeĊuje uparivanje potraţnje i ponude. socijalnom skrbi i uslugama zapošljavanja.17 posto BDP-a 2008.

1 Bosna i Hercegovina 11.1 16. Nasuprot tomu. Procjene zasnovane na nacionalnim metodologijama nude sliĉne trendove. izmjerene stope siromaštva u Bosni i Hercegovini su vjerojatno bitno podcijenjene.3 Bosna i Hercegovina 1.9 14.9 16.5 USD PPP. Podaci iz ove baze su standardizirani.0 2.8 1.5 milion ljudi ţivi u ekstremnom siromaštvu.7 Izvor: ECAPOV-a baza podataka.7 87. uĉestalost siromaštva je ubrzano opadala prije 2008. NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA S obzirom da je posao bilo gdje na svijetu onaj kljuĉ koji vodi iz siromaštva. Kako je navedeno u dokumentu Svjetske banke (2009) Zaštita siromašnih tokom globalne krize: 2009 Aţurirani podaci o siromaštvu u BH. (%) 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ekstremno siromaštvo (US$ 2. TakoĊer.4 8. Makedoniji nalaze se meĊu sedam najviših u Evropi.3 16.4 27. 12). Albaniji.1 37.1 17.1 36. a Srbija i Crna Gora najniţu (Tabela 6). Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010. potaknuta robusnim ekonomskim rastom i povećanjem prihoda. Sliĉno se odnosi i na ekstremno siromaštvo.8 42. one koji ţive u ekstremnom siromaštvu sa manje od 2.0 Kosovo 85.7 Crna Gora 3.7 32. Ovo ukupno smanjenje uĉestalosti siromaštva u Crnoj Gori i Srbiji se odnosilo na sve grupe siromašnih (npr.2 Makedonija. a ova osjetljivost na nivo cijena je osnova za oprez pri tumaĉenju ovih ppp rezultata (str. gdje je potrošnja po glavi izmeĊu PPP USD 2. ECAPOV je baza podataka anketa domaćinstava za sve zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije. 12 Od ukupnog broja stanovnika koji se procjenjuje na gotovo 19 miliona. 13 U Bosni i Hercegovini postoje sumnje u kvalitetu PPP podataka iz 2005.5 / dan) Albanija 18.5 20.5 Crna Gora 25.5 USD dnevno.4 Siromaštvo (US$ 5 / dan) Albanija 64. a gotovo 6 miliona u siromaštvu prema metodologiji ECAPOV. U smislu trendova koji se odnose na regiju u cjelini.6 9. SEE6 zemlje su heterogene u smislu uĉestalosti i trendova siromaštva. godine.3 1. i one koji ţive u umjerenom siromaštvu. SIROMAŠTVO.G. 34 .12 SEE6 imaju veće stope siromaštva i nezaposlenosti nego druge zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije: meĊunarodno usporedive stope siromaštva na Kosovu.0 2.6 20.8 2. Stopa siromaštva za Bosnu i Hercegovinu je vjerojatno znaĉajno podcijenjena zbog problema sa procjenom PPP za ovu zemlju. ne iznenaĊuje što profil siromaštva u SEE6 odraţava zabrinjavajuću sliku i trendove na trţištu rada.4 0. nivo cijena PPP u Bosni i Hercegovini su mnogo niţe nego kod susjeda tako da ako koristimo prosjeĉni nivo cijena koje su bitno više nego što se sada procjenjuje.7 Srbija 28.3 14.1 36. a procjene siromaštva se prave u skladu sa ustaljenom metodologijom koja omogućuje usporedbe zemalja. siromaštvo se definira kao ţivot sa manje od pet USD dnevno. u Albaniji i BJR Makedoniji smanjenje siromaštva pratila je povećana koncentracija broja siromašnih koji ţive u umjerenom siromaštvu.5 i 5 / dan).1 13.13 . a na osnovu postojećih anketa.0 13.5 81.4 1.7 Makedonija.0 10.3 62. BJR 7. Kosovo i Albanija imaju najveću učestalost. Ekstremno siromaštvo koje se definira kao ţivljenje na manje od 2.1 1.5 Kosovo 45.9 46.8 2.0 Srbija 5. BJR 32. Procjenjuje se da u SEE6 1.

5-5/dan. uĉestalost siromaštva i dalje raste. uĉestalost siromaštva u SEE6 je još uvijek znaĉajno veća nego u MIC-CIS i EU10 zemljama. ţive neposredno iznad praga ekstremnog siromaštva (sa PPP US$ 2.5 . dostupni podaci za Crnu Goru. prodajom aktive). Gruzija. Crna Gora i Srbija).5/dan) Izvor: ECAPOV baza podataka. Ovo odraţava kontinuirane probleme na trţištima rada i povećano opterećenje domaćinstava i time potaknute strategije za nošenje sa situacijom. Sliĉni modeli se primjenjuju i na distribuciju umjerenog siromaštva u zemljama SEE6. Dodatnih 4. Godine 200914 oko 1.8 posto stanovništva u SEE6 ţivjelo je ispod praga ekstremnog siromaštva. Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) Uĉestalost ekstremnog siromaštva (PPP US$ 2. u skladu sa negativnim rastom BDP-a 2009. Azerbajdţan. Projekcije izraĊene na osnovu podataka iz ranijih godina koriste se za godine gdje podaci ankete nisu dostupni 16 LIC-CIS zemlje su Armenija.4 miliona ljudi. uĉestalost siromaštva je sliĉna ECAPOVim procjenama za Istoĉnu Evropu i Centralnu Aziju. Ipak. U regiji SEE6 kao cjelini. odnosno 23 posto stanovništva u SEE6. Tadţikistan. na primjer.. Opet je usporedba povoljnija u odnosu prema mnogo siromašnijoj regiji LIC-CIS. raspoloţivi podaci za BJR 14 15 Ovo je posljednja godina za koje su podaci o siromaštvu dostupni u većini zemalja ECA regije.5 miliona ljudi ili 7. gdje je 2009 ĉetvrtina stanovništva još uvijek ţivjela ispod praga ekstremnog siromaštva. ukidanjem štednje.5/dan) Uĉestalost siromaštva (PPP US$ 2. ali više nego u zemljama EU10 ili MIC-CIS. Regionalne procjene ECAPOV-a za odreĊenu godinu zasnovane su na stvarnim podacima za neku zemlju kad su ti podaci dostupni. dok je stopa ekstremnog siromaštva 2009 bila ispod 2 posto. U tri zemlje za koje su na raspolaganju podaci za 2009 (BJR Makedonija. stope ekstremnog siromaštva su se povećale izmeĊu 2008 i 2009. (Slika 50). gdje više od 40 posto stanovništva ţivi sa US$2. Mada nepostojanje najnovijih podataka oteţava procjenu preciznog utjecaja nedavne finansijske krize na SEE6 u cjelini. 35 . BJR Makedoniju i Srbiju. Kirgistan i Moldavija.Globalna finansijska kriza zaustavila je ili preokrenula ovaj napredak: rast nezaposlenosti nakon krize praćen je rastom siromaštva. (npr. Stope siromaštva u SEE6 se ne mogu povoljno usporeĊivati sa ostatkom regije Evrope i Centralne Azije. ukazuju na to da unatoĉ ekonomskom oporavku.15 SEE6 se povoljnije usporeĊuju sa Zemljama niskog prihoda u Zajednici neovisnih drţava (LIC-CIS)16. Iako je svih šest zemalja registriralo pozitivan rast realnog BDP-a u 2010. što je blizu ukupnim procjenama za regiju Istoĉne Evrope i Centralne Azije.5-5/dan) tokom 2009.

Sliĉna je slika i u BJR Makedoniji.). 36 . Trendovi distribucije prihoda tokom globalne krize su takoĊer bili nepovoljni.Makedoniju. Ovo se pribliţava aproksimaciji istinskog rata potrošnje koje bi domaćinstvo moţda imalo kada nema panel podataka koji prate isto domaćinstvo u vremenu. Za razliku od njih. gdje se primjećuje veći rast na niţem nivou spektruma blagostanja (otprilike donjih 10 posto) i umjereni pad za sve druge. Paneli na slici 51 navode GIC za 2008-2009 za Srbiju. Crna Gora i BJR Makedonija Serbia 2008-2009 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median Serbia 2009 . ne samo na donjem dijelu distribucije kojeg identificira linija siromaštva. u Crnoj Gori je u vremenu 2009-2010 došlo do obratnog modela rasta potrošnje. na primjer.17 Gledajući ukupnu raspodjelu blagostanja moţe se steći uvid u to što se dešava. Novonastali ekonomski oporavak nije promijenio ukupnu sliku. BJR Makedoniju i Crnu Goru. Srbija. U periodu od 2009 do 2010 u Srbiji. osim najviših 10 posto distribucije. koliko za drugi percentil odozdo. Ovo se koristi za razradu varijacija potrošnje u razliĉitim anketama za svaki percentil distribucije (odnosno koliko je porasla potrošnja za najniţi procent. rast potrošnje bio je negativan za većinu domaćinstava. Jednostavno reĉeno. Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta. ali je obim smanjenja potrošnje i dalje veći na donjem dijelu distribucije.2010 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median 2 Annual growth rate % Annual growth rate % -2 -6 -10 -14 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -14 -10 -6 -2 2 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 17 GIC se radi na osnovu dvije ankete domaćinstava za koje se rangiraju zapaţanja od najsiromašnijeg do najbogatijeg. U sve ove tri zemlje GIC otkriva da je magnituda smanjenja potrošnje u 2009 u odnosu na 2008 bila najveća na niţem dijelu distribucije blagostanja kad je nastupila kriza. itd. siromašni su podnijeli najveći teret nedavne ekonomske krize u odnosu na ostatak društva. Uĉinak rasta (odnosno krize) na ukupnu distribuciju mogu se analizirati Krivuljama uĉestalosti rasta (Growth Incidence Curves -GIC). za koje je pad izraţeniji. Crnu Goru i Srbiju ukazuju da porast siromaštva u SEE6 tokom 2010 i 2011 moţe potaći divergenciju stopa siromaštva u odnosu na zemlje EU10.

gdje 40 posto odraslih ispitanika navodi da je kriza na njih imala veliki utjecaj. koju su zajedno pripremili EBRD i Svjetska banka. Ova „objektivna― slika siromaštva i nejednakosti koja se zasniva na podacima o distribuciji moţe se dopuniti informacijama o Slika 52: Percepcija uĉinka krize percepciji utjecaja krize na regiju i strategijama How much was your HH affected by the crisis? koje su se koristile u odnosu na nju (Slika 52). 2010. Ovo je vaţno jer socijalno i blagostanje domaćinstva inherentno ovisi od subjektivnih i društvenih 0 20 40 60 80 100 procjena šireg ekonomskog i društvenog okruţenja. U svim zemljama udio 37 . imala ili veliki ili priliĉan utjecaj. i te procjene mogu opet imati povratni utjecaj na ukupnu ekonomsku i društvenu klimu i ekonomske odluke i izglede dugoroĉnog rasta. Ovakvi podaci su prikupljani u drugim krugu Ankete Ţivota u tranziciji (Life in Transition Survey -LiTS II) u drugoj polovici 2010. EBRD. Svjetska banka. a manje od jedne petine odraslog stanovništva smatra da kriza nije imala nikakvog utjecaja na njihovo domaćinstvo. U svih SEE6 zemalja. Uĉinak se ĉini Izvor: LITS 2010. oko 60 posto odraslih osoba navode da je kriza na njih (% of adults) A great deal A fair amount Just a little Not at all Montenegro Albania Kosovo BiH FYROM Serbia Source: LiTS II. najvećim u Srbiji.Montenegro 2008-2009 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median Montenegro 2009-2010 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median 20 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -40 -20 0 1 20 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 FYR Macedonia 2008-2009 20 20 FYR Macedonia 2009-2010 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -40 -20 0 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -60 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -60 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 Izvor: Osoblje Svjetske banke.

Svjetska banka. phone. Dalje. telefon ili Internet. U Albaniji i BJR Makedoniji gubitak posla bio je drugi najĉešće navoĊen put nakon smanjenja plaća/broja radnih sati (Slika 53).stanovništva koji je znaĉajno pogoĊen ili priliĉno pogoĊen bio je sliĉan u svim tercilima potrošnje – uĉinak krize jednako su osjetila siromašna i bogata domaćinstva. prvo i prije svega. potrošnju luksuznih roba i nekih izbornih usluga (Slika 54). 38 . EBRD. iako je smanjenje plaća/broja sati rada bio na bliskom drugom mjestu. or internet 70 50 40 30 20 10 0 BiH Kosovo Albania Serbia FYROM Montenegro Source: LiTS II. Da bi izašli na kraj sa krizom. 60 50 40 30 20 10 0 BiH Montenegro Albania Serbia Kosovo FYROM Source: LiTS II. Izvor: LITS 2010. Ovo podrţava blisku povezanost izmeĊu trţišta rada i blagostanja u SEE6. i gotovo 70 posto stanovništva BJR Makedonije. najvaţniji put prenošenja utjecaja krize na rast siromaštva bio je smanjenje naknada ili radnih sati – što je navelo više od 50 posto stanovništva pogoĊenog krizom. 2010. MeĊutim. domaćinstva su smanjila. Oko petine stanovništva u Albaniji i BJR Makedoniji navode da su morali prestati kupovati lijekove ili odloţiti posjete lijeĉniku. Na Kosovu. Srbiji i BJR Makedoniji. U svim zemljama osim Bosne i Hercegovina. kriza je utjecala na više od potrošnje luksuznih roba – veliki dio stanovništva u svim zemljama (a posebno u Srbiji i BJR Makedoniji) navode smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica. uĉestalost ovih ekstremnijih strategija nošenja sa krizom kao što je smanjenje potrošnje osnovnih namirnica. 2010. drugi najĉešći mehanizam prijenosa bio je smanjenje doznaka. smanjeni dotok doznaka (koje su u toj zemlji posebno visoke) imao je malo prominentniju ulogu. Slika 52: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 53: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom Main crisis coping mechanisms (% of adult population) Main crisis impact pathways (% of crisis-affected population ) Reduction in wages or hours Job loss or closed business Reduced flow of remittances Additional work undertaken Reduced consumption of luxury goods Reduced consumption of staple foods Stopped buying medications / postponed doctor visits Reduced vacations 70 60 Reduced consumption of alcohol / cigarettes Delayed utilities payments / cut TV. odlaganje lijeĉenja ili odlaganje plaćanja komunalija veća je u donjem tercilu potrošnje. u Crnoj Gori. U Bosni i Hercegovini. Ovakvu strategiju nošenja sa krizom navodi gotovo pola stanovništva Bosne i Hercegovine. Srbiji i Crnoj Gori. oko 40 posto stanovništva navodi da su morali odloţiti plaćanje raĉuna za komunalije ili ukinuti TV.

Springer. Tokom 2000. potraţnja za naknadama za nezaposlenost i socijalnom pomoći povećala se. Samo BJR Makedonija troši više na naknade po osnovu imovinskog cenzusa nego na kategorijske programe. Konkretnije:  Javna potrošnja na socijalnu pomoć u smislu udjela u BDP-u u zemljama SEE6 je na nivou koji je usporediv sa ostatkom Istoĉne Evrope i Centralne Azije (1. Tokom krize i nakon nje. kategorijske naknade su konzistentno apsorbirale veći dio izdvajanja za socijalnu pomoć u odnosu na naknade koje se odobravaju na osnovu imovinskog cenzusa. što je dovelo do pritisaka da se smanji potrošnja na socijalnu zaštitu. New York 39 .  18 Gotcheva. ali nedavna teška ekonomska kriza postavlja izazov sposobnostima vlade da zaštiti siromašne i ugroţene. forthcoming in Ruggeri Laderchi and Savastano ―Poverty and Exclusion in the Western Balkans: new directions in poverty and analysis‖. Nedavno izvršena evaluacija mreţe socijalne zaštite u SEE6 dovela je do zakljuĉka da su neke od njih reagirale fleksibilnije od drugih. da se poveća korištenje i obuhvat socijalne pomoći na osnovu imovinskog cenzusa. Najvaţniji zakljuĉci ove procjene bili su da odrţavanje djelotvorne zaštite sa smanjenim ukupnim sredstvima nakon krize iziskuje znaĉajne reforme: (i) (ii) (iii) da se smanji potrošnja na naknade zasnovane na pravima (bez imovinskog cenzusa).9 posto BDP-a 2010.8 procenat BDP-a u odnosu na prosjeĉnu potrošnju od 1.Otreţnjujući nalazi pokazatelja siromaštva i nejednakosti i anketa LITS bi trebali navesti kreatore politika u zemljama SEE6 da zastanu i zapitaju se: „što se moţe uĉiniti?―18 Percepcija velikog udjela stanovništva koji se mora nositi sa krizom tako što smanjuje potrošnju osnovnih namirnica i izdvajanja za zdravstvo ukazuje na to da zemlje SEE6 imaju teškoća da uspostave efikasne sisteme za odgovor na krizu. Boryana and Ramya Sundaram (2011) ―Social Safety Nets in the Western Balkans: Design. najveći dio sredstava ide na kategorijske programe. mada su reforme iz 2008 povećale udio programa koji ne iziskuju imovinski cenzus.5 posto BDP-a. razlog za ovakav rezultat – kad bi se one smanjile na regionalni prosjek od 0. Potrošnja na socijalnu pomoć je neravnopravna. Rashodi naknade za demobilizirane borce su.7 posto BDP-a u svim zemljama u regiji. kako se ĉini. Bosna i Hercegovina je uoĉljiv izuzetak: sa 3.33 posto BDP-a usmjerenih na socijalnu pomoć u 2008-2009 i još više – 3. Mjere socijalne sigurnosti bi trebale imati kljuĉnu ulogu u tim odgovorima. dok je u isto vrijeme došlo do smanjenja prihoda vlade. Bosna i Hercegovina je se nalazi meĊu onim zemljama Evrope i Centralne Azije koje najviše troše. Implementation and Performance‖ The World Bank Washington DC. i da se poveća njihova fleksibilnost i responsivnost na krize i udare. ukupna potrošnja na socijalnu pomoć u Bosni i Hercegovini bi se izjednaĉila sa prosjekom u SEE6. da se smanje negativni poticaji za zapošljavanje koji su ugraĊeni u socijalnu pomoć zadnjeg izbora. zdravstvo i obrazovanje.4 do 0.

Obuhvat je izuzetno nizak ĉak i u zemljama koje imaju višestruke programe socijalne zaštite koji su kreirani da zaštite i da ublaţe višestruke rizike koji su vezani ne samo za siromaštvo.7 posto BDP-a). naknade socijalne zaštite nisu jako velikodušne u odnosu na minimalnu plaću – variraju od 7 do 20 posto minimalne plaće (sa izuzetkom Crne Gore. Velikodušnost ovih naknada znaĉajno varira od jedne zemlje SEE6 do druge. ili povećanje broja ovisne djece u obitelji. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je relativno visoka u Crnoj Gori (blizu 0. U isto vrijeme.9 posto BDP-a) u regiji. SEE6 više troše na invalidske naknade nego druge zemlje Evrope i Centralne Azije.transferne potrošnje korisniĉkog domaćinstva ova velikodušnost izgleda relativno velika u usporedbi sa shemama socijalne zaštite koji pruţaju sliĉnu zaštitu u ECA. Generalno. gdje iznose 75 posto). što dovodi do programa manjeg obima sa uskim pokrićem i velikim greškama iskljuĉivanja.  Prioriteti potrošnje se razlikuju od zemlje do zemlje. 40 . Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je vrlo niska u Srbiji i Bosni i Hercegovini. gdje odraţava veliku uĉestalost siromaštva i koncentraciju potrošnje na manji broj programa naknada. privremenu nezaposlenost zbog brige za novoroĊenĉe. socijalna pomoć ima solidnu preciznost u ciljanju. Dok kad se mjeri kao dio post. gdje Albanija biljeţi najveću potrošnju (0. a najviša na Kosovu (više od 0. nego i invaliditet.5 posto BDP-a) kao i u BJR Makedoniji. ali nizak obuhvat (najveća pokrivenost je 40 posto donjeg kvintila za sigurnosnu mreţu Kosova). a Crna Gora ima najveću stopu rasta potrošnje na invalidske naknade zadnjih godina.

H.

IZGLEDI ZA 2012-13

SEE6 ulaze u razdoblje usporenog rasta i teţih prilagodbi. Prosjeĉan rast 2012 u SEE6 se oĉekuje na nivou od 1.1 posto u odnosu na 2.2 posto 2011. S obzirom na oĉekivanja slabog rasta 2012 za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, posebno, ove tri zemlje neće doseći nivo pred-kriznog realnog BDP-a do 2013. godine. Ekonomski izgledi eurozone, na koju se SEE6 posebno oslanjaju kad se radi o potraţnji izvoza, doznake i FDI su bolji nego što su bili prije šest mjeseci, ali i dalje postoje znaĉajni rizici. Posebno je potrebno spomenuti da će oporavak SEE6 zaostajati za drugim zemljama u tranziciji i razvoju koje imaju globalne veze koje su manje centrirane na Evropu. Fiskalne prilagodbe će se morati nastaviti pod teţim okolnostima, kao i napori da se sprijeĉi da nivo javnog duga postane neodrţiv. Rast kredita će vjerojatno ostati slab, a finansijski sektor, sve više ovisan od lokalnih depozita kako se nastavlja smanjenje dugova evropskih banaka (deleveraging) morat će se u isto vrijeme baviti povećanim nivoom NPL-ova (loših kredita). Prvi kvartal 2012 bio je posebno teţak za SEE6. Nasuprot globalnom oporavku rasta industrijske proizvodnje, industrijska proizvodnja u ovoj regiji je pogoĊena istovremeno smanjenjem potraţnje u Evropi za uvozom, kao i teškim zimskim uvjetima koji su paralizirali cijelu regiju tokom februara 2012. Dalje, rast globalnih cijena nafte će dodatno usporiti ekonomsku aktivnost, kao što će uĉiniti i smanjenje dugova (deleveraging) bankovnog sektora Evrope – proces koji se intenzivirao nakon kraja 2011. Kako se ekonomski izgledi za 2012 poĉinju pogoršavati, malo je vjerojatno da će u kratkoroĉnom periodu doći do odskoka u zapošljavanju. Sa projiciranim rastom BDP-a od 1.1 posto 2012, izgledi za znaĉajan rast zaposlenosti su mali. Visoko-frekventni podaci o industrijskoj proizvodnji i maloprodaji ukazuju na isti zakljuĉak (Slika 55-56). Spor rast kredita, nedostatak znaĉajnog fiskalnog prostora za investicije koje bi generirale zapošljavanje, kao i slabi izgledi za izvoz ukazuju na dalje pogoršanje uspješnosti trţišta rada. MeĊutim, znaĉajne strane direktne investicije bi mogle dovesti do preokreta na lokalnim trţištima rada, ali s obzirom na slab i neizvjestan izgled Evrope, vjerojatnost da će se ostvariti ovakav scenarij je niska. Uzeti zajedno, ovi trendovi impliciraju da će zemlje SEE6 ostati na dvostrukom kolosijeku rasta tokom 2012. Zemlje koje imaju visok nivo duga i oslanjale su se uglavnom na vanjsku potraţnju za oporavkom (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, i u odreĊenoj mjeri, Albanija) će se suoĉiti sa sporim rastom ove godine, dok će BJR Makedonija i Kosovo imati bolji, mada još uvijek niţi rast nego 2011 (Tabela 7). Ovo je u skladu sa daljim smanjenjem tekućeg raĉuna 2012-13, što odraţava dijelom fiskalnu konsolidaciju koja je u toku.
Tabela 7: Izgledi za rast zemalja SEE6
2012 1.6 0.5 4.0 2.0 0.5 0.5 1.0 Realni rast BDP-a (%) 2013 2.5 1.5 4.1 3.2 1.5 3.0 2.6

ALB BIH KOS MKD CG SRB SEE6

41

Slika 54: Industrijska proizvodnja (3m/3m, procent Slika 55: Maloprodaja (Jan 2010 = 100, bez SP) promjene, bez SP)

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izgledi za rast izvoza SEE6 tokom 2012 su i dalje pozitivni, mada na umjerenom nivou od 8 posto, pod pretpostavkom da ne doĊe do daljeg produbljivanja krize Eurozone. Ovo je unatoĉ najnovijem svoĊenja na umjereniji nivo ili ĉak pada y-o-y nakon prvih mjeseci godine, uglavnom zbog teške zime i privremenog utjecaja euro krize. U svakom sluĉaju, oĉekuje se da će rast uvoza biti umjeren na nivou od oko 5 posto tokom 2012. god., ĉime se implicira slabija potraţnja koja je posljedica smanjenog ekonomskog rasta i daljeg suţavanja deficita vanjskog tekućeg raĉuna. Unatoĉ pogoršanom okruţenju za FDI uzrokovanom krizom u Eurozoni, SEE6 ostvaruju koristi od jednog broja novih investicija koje su nedavno najavljene (npr. BJR Makedonija, Srbija). Dugoroĉniji izgledi za FDI su i dalje pozitivni. MeĊutim, postoje evidentne razlike izmeĊu zemalja. Srbija je u januaru 2012 doţivjela znaĉajan odliv kao posljedicu kupovine manjinskog udjela u drţavnom telekomu Grĉke OTE; ali oĉekivanja za 2012 su da će priliv FDI u Greenfield investicije biti sliĉna onom tokom 201. Kosovo oĉekuje da će FDI osjetiti poticaj od prodaje telekoma (PTK) poĉetkom 2013. Jedan primjer kako se FDI mogu koristiti za proširenje lokalne izvozne baze je BJR Makedonija: ulaskom dvije velike kompanije za auto-dijelove 2007. godine, izvoz komponenti za automobilsku industriju postao je vaţan dio izvoza iz te zemlje. Sve zemlje osim Kosova i Albanije imaju relativno visok nivo vanjskog duga, gdje su Crna Gora, i u manjoj mjeri Srbija, zagazili u podruĉje rizika. Iako se dio duga odnosi na sluţbene kreditore, on predstavlja rizik prenošenja ukoliko se pristup trţištu dodatno suzi. Ipak, većina ovog duga dospijeva nakon 2012, a u dosta sluĉajeva 2015 ili kasnije. Kratkoroĉno, vlada Crne Gore bi se mogla suoĉiti sa rizikom da mora platiti ranije garancije koje je dala za kredit od 90 miliona eura za tvornicu aluminija, koje dospijevaju. S obzirom na vanjsko i regionalno okruţenje, budući rast kredita će vjerojatno u najboljem sluĉaju biti umjeren, i pratiti rast lokalnih depozita kao novog dominantnog
42

izvora finansiranja, i moţe biti i gori ukoliko doĊe do pogoršanja krize u Eurozoni. Produţenje perioda oteţanog pristupa kreditima moţe proisteći od povećane averzije matiĉnih banaka da se oslone na finansiranje banaka i ograniĉenja transfera unutar grupe izmeĊu matiĉnih banaka i njihovih supsidijarnih banaka u ECA-i. Sporiji rast kredita ostavlja problem dugoroĉnog finansiranja rasta privatnog sektora. Pojedine manje banke se suoĉavaju sa velikim izazovima, i to bi moglo izvršiti pritisak na već uzak fiskalni prostor. Na primjer, u Srbiji je drţava od dvije male domaće banke zatraţila dokapitalizaciju, a druga domaća banka biljeţi velike gubitke 2011. godine, koji su joj zbrisali kapital i sada je pod privremenom upravom, sa mogućnošću dokapitalizacije od strane drţave. Bez proaktivnog i kooperativnog pristupa, NPL-ovi će vjerojatno ostati na povišenom nivou, što će dodatno usporiti ekonomski oporavak. Stope NPL-a u većini zemalja ove regije su visoke. To utjeĉe na kvalitetu aktive bankarskog sektora, rezultate poslovanja i troškove pozajmljivanja. Lošiji ekonomski izgledi za regiju znaĉe da će zajmoprimci koji ne mogu vraćati kredit i dalje biti u situaciji da se bore za opstanak i da će vrijednost kolaterale ostati na deprimiranom nivou još neko vrijeme. Brzo rješavanje NPL-a nosi obećanje da će se ukloniti vaţan faktor koji usporava ekonomski rat u SEE6 zemljama, ali to će iziskivati proaktivan i kooperativan pristup19. Javne finansije će i dalje biti izloţene pritiscima u cijelom podruĉju SEE6 tokom preostalog dijela 2012 i tokom 2013. Sa izuzetkom Crne Gore, koja namjerava deficit smanjiti na 2.5 posto BDP-a 2012, a dodatno smanjiti u srednjoroĉnom razdoblju, fiskalne prilagodbe koje se trenutno predviĊaju u drugim zemljama SEE6 su skromne. Srbija je planirala ukupnu prilagodbu od 0.6 posto BDP-a tokom dvije godine (iako ovo tek treba da usvoji nova vlada), dok je Albanija zacrtala da riješi deficit od 3 posto BDP-a tokom 2012. BJR Makedonija namjerava zadrţati nepromijenjen deficit od 2.5 posto BDP-a. Kosovo, u skladu sa svojom solidnom fiskalnom pozicijom, povećava deficit kako bi omogućio veća izdvajanja za kapitalne rashode. Projicira se porast deficita u Bosni i Hercegovini tokom 2012, nakon korekcija koje su potrebne da bi se stvorio fiskalni prostor za dolazeće otplate. TakoĊer, pretpostavke koje su u osnovi dijaloga o fiskalnim politikama u većini zemalja SEE6 ukljuĉuju i umjerenu recesiju u Eurozoni poĉetkom 2012, nakon kojega slijedi ubrzan oporavak. U takvom okruţenju, jedan konzervativniji pristup sa bolje razraĊenim mjerama zaštite bi bio pogodniji s obzirom na već ranije u ovom izvještaju opisane ekonomske rizike jer bi oni mogli imati dalji negativni uĉinak na prihode i dostupno finansiranje.

19

Izvor: Beĉka inicijativa koordinacije evropskih banaka: radna grupa o NPL u Centralnoj, Istoĉnoj i Jugoistoĉnoj Evropi) (European Banking Coordination ―Vienna‖ Initiative: Working Group on NPLs in Central, Eastern and Southeastern Europe).

43

Jedan razlog zbog kojega je situacija u SEE6 drugaĉija jeste da se ove zemlje sve više udaljavaju od koncesionog pozajmljivanja prema trţišnom finansiranju koje povećava troškove duga i smanjuje rok dospijeća. Gupta i Mulas-Grandos:―Getting Debt Under Control. kao i ―Restoring Debt Sustainability After Crisis: Implications for the Fiscal Mix. i sa i dalje znaĉajnim rizicima. U osnovnom scenariju. Kao rezultat toga. ĉime se daje osnova za valutni rizik. velike promjene teĉaja valute bi mogle imati znaĉajan utjecaj na fiskalnu solventnost. rizici domaćeg duga takoĊer rastu. Dalje. Strogom 20 Sve više jaĉa novi konsenzus da prudentan nivo duga za napredne zemlje ne bi trebao biti veći od 60 posto BDPa.‖ IMF WP/10/232). Crna Gori i Srbiji je u proteklim godinama na ne neodrţivoj putanji pa će stoga morati izvršiti mnogo jaĉe korektivne radnje. December 2010. sa izuzetkom Albanije. ovo u kritiĉnoj mjeri ovisi od implementacije ambiciozno planiranih fiskalnih prilagodbi. iako su tekući troškovi servisiranja duga još uvijek podnošljivi21. Osim toga. Ovo se ne moţe dovoljno naglasiti. sa tek manjim poboljšanjem oĉekivanim u 2013. gdje su rashodi za kamate 2011 iznosili 3. a za zemlje u razvoju. 21 Rashodi za kamate su u prosjeku 1 posto BDP-a u zemljama SEE6. Osim toga. Iako je teĉajni rizik nešto ublaţen relativno visokim nivoom rezerve i generalno solventnom pozicijom prema vani. Crna Gora i Srbija). Maastichtški kriterij od 60 posto BDP-a koji se obiĉno smatra odrţivim zasnovan je na bitno drugaĉijim pretpostavkama vezanim za ekonomsko okruţenje u odnosu na one sa kojima se suoĉavaju zemlje SEE6. meĊutim. javni dug će i dalje rasti tokom 2012. sa povećanim oslanjanjem na relativno plitka domaća trţišta. ukljuĉujući SEE6 – 40 posto BDP-a.‖ Finanse & Development. Osim toga.1 posto BDP-a. nedavni radni papir MMF-a koji su izradili Baldacci. iako je javni dug izraţen kao procent BDP-a još uvijek niţi nego u komparabilnim zemljama EU10. uz istovremeno poboljšanje strukture javnih rashoda prebacivanjem teţišta na kritiĉna ulaganja u infrastrukturu. Javni dug u Albanija. što će uĉiniti da SEE ostanu ranjive. samo se od Crne Gore oĉekuje da će uspjeti smanjiti nivo duga u ovom razdoblju. 44 . i Albanija i Srbija će. Sa rastućim nivoom duga. Suoĉena sa znaĉajnim fiskalnim pritiscima i visokim nivoom duga i sa postojećim politikama. Proces prilagodbe će morati uznapredovati u nekim zemljama SEE6 koje trenutno imaju viši nivo javnog duga (Albanija. će probiti gornju granicu zaduţenosti od 60 posto BDP-a (Albanija) odnosno 45 posto BDP-a koje su utvrĊene njihovom domaćom legislativom. Iako konkretan nivo duga za svaku specifiĉnu zemlju zavisi od niza varijabli. oĉekuje se njihov dalji rast. ne poduzmu li se znaĉajne korektivne mjere. Još jedan razlog je taj što će fiskalna konsolidacija koja oĉekuje mnoge od ovih zemalja dodatno smanjiti fiskalni prostor. znaĉajan dio javnog duga u zemljama SEE6 (Albanija. vlasti u SEE6 trebaju još jednom razmisliti o tome koji bi se nivo javnog duga mogao smatrati odrţivim. Bosna i Hercegovina.I. kao i rizik neusklaĊenog dospijeća. IZAZOVI POLITIKA Glavni kratkoroĉni izazov politika za SEE6 je fiskalna politika i dug. BJR Makedonija i Srbija) denominiran je ili fiksiran za stranu valutu. Uvaţavajući rizike vanjskog okruţenja. vjerojatno bi prudentan nivo bio bitno niţi20 i vlasti u tim zemljama trebaju razviti kredibilne srednjoroĉne do dugoroĉne fiskalne strategije koje će dovesti do stabilizacije i smanjenja javnog duga. alternativna mjera – javni dug kao procent godišnjih prihoda vlade – je iznad prosjeka EU10 (Tabela 8). ovo su široki pokazatelji koji bi mogli posluţiti kao grubo mjerilo (vidi. na primjer. pitanja pristupa trţištu i strukture duga sa kojima ţive zemlje SEE6 danas.

Ovim se znaĉajno pojaĉava rizik prenošenja sa kojima se i inaĉe suoĉavaju zemlje SEE6. Dugoroĉno. ukljuĉujući smanjenje fiskalnog deficita i nivoa duga. Srbija je osim toga uspostavila Fiskalni savjet. ĉiji je Moody's rejting malo opao na B3. Sa izuzetkom Bosne i Hercegovine. TakoĊer. 2011 Javni dug. i pod pretpostavkom da neće doći do katastrofiĉnog kolapsa u kratkom roku. mnoge SEE6 će se morati okrenuti pozajmljivanju izvana da bi finansirale svoj deficit i otplatu duga tokom ovog teškog razdoblja. ĉuvara politika koji blisko prati i procjenjuje fiskalna dešavanja i politike.7 2. % BDP-a Plaćanje kamata.0 1. ukljuĉujući i rizik prenošenja i rizik pristupa trţištu. Dobivanje boljih kreditnih uvjeta će iziskivati primjenu kredibilnih fiskalnih programa za jaĉanje fiskalnih i ekonomskih temelja.8 7.9 24. U takvom okruţenju. Kosovo i Srbija su formalno postavile gornje granice vladinog duga kroz fiskalne zakone. restrukturiranje rashoda.5 10. Albanija. i promoviranje reformi sa ciljem unaprjeĊenja konkurentnosti. srednjoroĉne fiskalne strategije. ali i dalje imaju spreadove veće od 500 bps. BJR Makedonija i Crna Gora nametnule su fiskalna ograniĉenja koristeći dokumente nivoa strategija.7 KOS 18. Dalje u budućnosti. IFI mogu pomoći tako što će omogućiti finansiranje pod povoljnijim uvjetima dok se ne pokrene ekonomski oporavak i poboljšaju se uvjeti za pristup finansijskim trţištima. ali sa povećanjem dugovanja. zemlje SEE6 moraju nastaviti jaĉati svoje okvire upravljanja javnim finansijama (PFM).6 1. BJR Makedonija planira reviziju javnog duga na ciljnu vrijednost od 30-35 posto BDP-a. jaĉi razvoj domaćeg trţišta je potreban kako bi se restrukturirao nagomilani dugoroĉni dug u instrumente sa duţim dospijećem i ublaţio rizik od povećanog oslanjanja na domaće trţište.3 0. % prihoda vlade Potrebe za finansiranjem. postavlja se pitanje uĉinkovitosti tih fiskalnih pravila i okvira za upravljanje javnim finansijama. Većina zemalja SEE6 su usvojile neki vid formalnih ograniĉenja nivoa javnog duga. dobro bi bilo da izbliza prate dugovanja privatnog sektora i da blisko suraĊuju sa monetarnim vlastima na jaĉanju finansijske discipline. Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga. % BDP-a ALB 227. SEE6 će se suoĉiti sa povećanim rizicima.4 Izvor: Procjene osoblja Banke na osnovu podataka koje su dostavila ministarstva finansija i MeĊunarodni monetarni fond Napomena: Kratkoroĉni dug prikazan na bruto osnovi kod raĉunanja potreba za finansiranjem. takva prilagodba moţe predstavljati izazov i iziskivati donošenje teških politiĉkih odluka. blisko pratiti i agresivno raditi na smanjenju nagomilanog duga i tokovima budţetskih i poreznih dugovanja.6 0. Kao prvi korak. a i Crna Gora razmatra zakon kojim će se uvesti gornja granica nivoa duga.2 14.7 3.5 SRB 116. SEE6 imaju priliku da ostvare dinamiĉan „zlatni rast― i to će biti vezano za oporavak i 45 . ciljevi prihoda i izvori finansiranja se moraju realno procijeniti i kreirati mjere prihoda i rashoda tako da izravnaju uĉinak okruţenja sporijeg rasta.0 0. Uvaţavajući sve ove fiskalne institucije. U isto vrijeme.strukturom rashoda u više zemalja SEE6. u globalnom okruţenju koje ima averziju prema riziku.1 BIH 84.0 MK 108. trebaju se sagledati još jednom kako bi se osiguralo da se stabilizira nivo javnog duga i da se u odnosu na njega pokrene trend smanjenja. U suprotnom. ukljuĉujući rezervne obaveze. Sama prilagodba nije dovoljna: s obzirom na plitka domaća trţišta kapitala.7 8. zemlje SEE6 su do sada uspijevale izbjeći smanjenje kreditnog rejtinga.8 CG 151.

reforme javnog sektora i institucija – bit će jako potrebne da se suoĉi sa upornim izazovima u ovoj regiji. I tada.same Evrope. ovaj izvještaj navodi razloge za optimizam i predlaţe politike koje su potrebne da bi osigurale ostvarenje tog potencijala. Ovakve politike – fokusirane na investicijsku klimu. Ali oporavak će biti svjetliji i neposredniji izgled. trţište rada. Tu spadaju tvrdoglavo visoke stope nezaposlenosti. dugoroĉne stope rasta SEE6 vjerojatno se neće vratiti i odrţati na nivou koji su imale neposredno prije krize. tendenciju emigracije najobrazovanijih ljudi. Gledajući evropsku budućnost SEE6 – nakon ovog teškog kratkoroĉnog razdoblja – postoje razlozi za optimizam. posebno meĊu mladima. 46 . i ako se snaţna paţnja posveti dugom naslijeĊu potreba za strukturalnim reformama koje su razmatrane u posljednjem SEE RER. a napredak u smislu smanjenja siromaštva će se obnoviti ako se uredno riješi grĉka kriza. U noti koja slijedi o „Zlatnom rastu― i izgledima za njegovo postizanje u zemljama SEE6. ako se izbjegne produţeni utjecaj na investicije koje podrţavaju rast u narednim kvartalima. i starenje stanovništva. ako se vlasti budu drţale prudentnih fiskalnih politika i politika javnog duga.

što ukazuje na neophodnost reformiranja rada i upravljanja (odjeljak IV). Ali ove koristi nisu automatske. poduzetništvo i inovacije. veliĉina vlade je relativno manja u SEE6. U principu. smanjenje krutosti zapošljavanja i otpuštanja. Kosovo. reforme trţišta rada (npr. one će se materijalizirati samo ako se usvoje odgovarajuće politike i reforme (vidi odjeljak II dalje u tekstu). i rad i upravljanje. Ova bilješka predstavlja adaptaciju nedavno objavljenog Izvještaja o zlatnom rastu (Golden Growth Report -GGR). ukljuĉujući postignuti napredak i izazove sa kojima se suoĉava regija SEE6 u pogledu kljuĉnih tematskih podruĉja koje pokriva GGR – konvergenciju prihoda. izmeĊu ostalog. Zemlje SEE6 su osjetile napredak u rastu produktivnosti od poĉetka 1990-ih. MeĊutim. trgovine i finansija. povlaĉi implikacije i lekcije iz zemalja SEE6 u smislu dugoroĉnih reformi razvojnih politika u budućem razvoju. Crnu Goru i Srbiju. TakoĊer. posredovanje u zapošljavanju i obuku. U pogledu rada. Unatoĉ napretku u outputima i produktivnosti koji je postignut od poĉetka 1990-tih. U njoj se razmatraju kljuĉna ekonomska dešavanja u Evropi iz dugoroĉne perspektive. koji analizira evropski ekonomski model u šest tematskih podruĉja: trgovina i finansije.2. Za objašnjenje drugih grupa zemalja koje se koriste u ovoj Bilješci vidjeti Aneks I. Bosnu i Hercegovinu. dominantna potrošnja na socijalnu zaštitu). isti „voz konvergencije― ĉeka i nove zemlje kandidate za EU koje se nalaze meĊu SEE6. poduzetništvo i inovacije. rast zaposlenosti u SEE6 i dalje zaostaje. Bilješka prilagoĊava kljuĉne poruke i implikacije politika za šest zemalja Jugoistoĉne Evrope (SEE6): Albaniju. iako postoji dosta sliĉnosti izmeĊu SEE6 i Zapadne Evrope (npr. rad i upravljanje. U pogledu upravljanja. BJR Makedoniju. trošak otpuštanja) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. SEE6 se suoĉavaju sa mogućnošću jedne od najgorih demografskih tranzicija u narednih nekoliko decenija   22 Ova bilješka se zasniva na nedavnom izvještaju Svjetske banke „Zlatni rast― (Gill. i dalje su od kritiĉnog znaĉaja za rješavanje izazova dugoroĉne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. ali uloga inovacije i istraţivanja i razvoja u sektoru poduzetništva je i dalje jako ograniĉena (Odjeljak III). kojeg je izradio Ured glavnog ekonomiste Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju – na primjer zemalja SEE6. a poslovno okruţenje je generalno poboljšano. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA22 UVOD A. Reiser and Richter 2012). Najvaţnije poruke su slijedeće:  Povećana trgovinska i finansijska integracija posluţili su kao velika „mašina konvergencije― – smanjenje prihodovnog jaza prema razvijenim „jezgrenim― zemljama EU – za zemlje koje su se ranije pridruţile Evropskoj Uniji (EU). a većina zemalja u regiji se danas suoĉava sa visokim nivoom nezaposlenosti i relativno niskim stopama uĉešća. 47 .

– sa starenjem stanovništva. i migracijom prema vani – što sve predstavlja veliki problem za socijalnu zaštitu i penzione sisteme. smanjenjem radne snage. Reforma socijalne zaštite i zdravstva bi danas bila od kritiĉnog znaĉaja za zemlje iz ove regije kako bi bile spremnije za demografsku tranziciju i starenje stanovništva sutra. a sa druge strane izvršiti reforma rada i upravljanja. zemlje SEE6 koje ţele iskoristiti potencijal „Zlatnog rasta― suoĉavaju se sa zajedniĉkom politikom da se mašina konvergencije odrţi u pogonu tako što će se pokrenuti povećani trgovinski i finansijski tokovi sa jedne strane. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. Ovakav plan je rezimiran u zakljuĉnom odjeljku (Odjeljak V). 48 .  I na kraju.

od razvijenih ka zemljama u razvoju – za razliku od ostatka svijeta. TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 Zemlje SEE6 postaju integriranije sa Zapadnom Evropom i svijetom. 2008). nego i sofisticiranost roba koje se izvoze u EU15 je unaprijeĊena u periodu od 2000 do 2008 godine. EU15 i Zemalja istoĉnog partnerstva. Ova bliţa integracija sa Zapadnom Evropom donijela je sa sobom ekonomske koristi.075 2008. Analiza sastava izvoza (Slika 58) ukazuje da su izvozom iz SEE6 u 2009-10 dominirali poluproizvodi (12. and Subramanian (2007) ili Gourinchas and Jeanne (2009). BJR Makedonija i Crna Gora postale su sluţbeni kandidati za prijem u Evropsku Uniju (EU) 2005. iako se ĉini da je ta veza jaĉa za EU12 nego za SEE6. a Albanija i Bosna i Hercegovina su potencijalni kandidati. Što je vaţno spomenuti. Ne samo da je udio izvoza iz SEE6 prema EU15 porastao. te performanse su manje od EU11. sofisticiranost izvoza iz SEE6 za poluproizvode je i dalje niţa nego kod EU11 kao grupe. ukljuĉujući jaĉe trgovinske i finansijske veze i konvergenciju prihoda. uz relativno nisko uĉešće kapitalnih roba i izvoza modernih usluga.371 u 2000 na US$13. i potiĉe rast prihoda i konvergencija (prema nivou EU). VIdi: Prasad. koji donosi posebne koristi u obliku povećanih trgovinskih i finansijskih tokova. koja je zadnja godina za koju su bili dostupni potpuni podaci za korištenje u ovoj analizi (Slika 57).23 ĉime se daje doprinos rastu manje bogatih ekonomija Evrope. Rajan. Postoji snaţna veza izmeĊu strane štednje i ekonomskog rasta u zemljama-kandidatima za EU. ĉime se ukazuje da ova regija ima još dobar put pred sobom u smislu iskorištavanja izvoza visoke vrijednosti.5 procenata BDP-a). 49 . godine. 2011). Ali u izvozu SEE6 još uvijek dominiraju proizvodi koji iziskuju nisku struĉnu spremnu i proizvodi koji iziskuju intenzivno korištenje prirodnih resursa (Kathuria.B. Vaţno je reći da ovu mašinu konvergencije uglavnom pokreće trgovina i finansije. Srbiji je odobren status kandidata u februaru 2012. Raiser i drugi (2012) navode da je smanjenje vaţnosti izvoza u EU15 dijelom vezano za manji rast BDP-a u zemljama EU15. . odnosno 2010.4 posto BDP-a) i tradicionalne usluge (10. Iako SEE6 kao regija ima bolje performanse od EU15 Jug. 23 U drugim regijama ĉini se da kapital ne teĉe „nizbrdo―’. MeĊutim. Zemlje SEE6 su znaĉajno povećale svoju vanjsku trgovinu i sofisticiranost te trgovine. Razlog za to je jasan: stvarno ili ĉak izgledno ĉlanstvo u EU sluţi kao sidro za meĊunarodne investitore (Stojkov i Zalduendo. Izvoz u i iz SEE6 je postao sofisticiraniji tokom posljednje decenije: u prosjeku je sofisticiranost izvoza u EU15 kad se radi o poluproizvodima porasla sa US$8. Gill. kapital u Evropi teĉe „nizbrdo―.

MMF. u hiljadama USD. Podaci za uvoz poluproizvoda u Bugarsku nisu dostupni.8 posto BDP-a) su bile lideri u regiji u smislu izvoza poluproizvoda. i WDI. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke. Bosna i Hercegovina (18.6 posto BDP-a) i Srbija (15. 1996–200824 Exports 16 14 12 10 8 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 18 16 14 12 10 1996 1998 2000 EU15 EU15 Imports 2002 2004 World 2006 2008 Trade in intermediate goods of: EU11 with EU15 SEE with EU15 World World BGR+ROM with World with Napomena: EU11 ne ukljuĉuje Bugarsku i Rumunjsku pošto su one prikazane odvojeno. gdje je PRODY mjera nivoa „sofisticiranosti― svakog izvoznog sektora. a Crna Gora je bila najveći izvoznik tradicionalnih usluga 24 EXPY mjeri sofisticiranost izvoza/uvoza tako što vrši procjenu produktivnosti izvozno/uvozne korpe zemlje. Bosnu i Hercegovinu i BJR Makedoniju. Hwang and Rodrik (2007). Podaci za izvoz i uvoz usluga u Dansku datiraju iz 2004. 50 . EU11.6 posto BDP-a). MeĊu zemljama SEE 6. srednja vrijednost. Slika 57: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15. Zbog dostupnosti podataka. poluproizvode i kapitalne robe ne ukljuĉuje Kosovo i Crnu Goru. EXPY za izvoz odreĊene zemlje se raĉuna kao izvozom ponderirana prosjeĉna vrijednost PRODY za tu zemlju. Vidi: Hausmann. Izvor: Ujedinjene nacije. a u 2003-07 na Albaniju. SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) Napomena: Zbog dostupnosti podataka. BJR Makedonija je bila najveći izvoznik potrošaĉkih roba (11. medijana za SEE6 u 1996-2002 i 2008 odnosi se na Albaniju i BJR Makedoniju.Slika 56: EXPY za poluproizvode. prosjek SEE6 za potrošaĉke robe. na osnovu UN Comtrade.

ali su stvarali i nove rizike. sa relativno niskim udjelom modernih usluga. a većinu dotoka predstavljale su FDI (Slika 3). Kad se radi o finansijama.1 posto BDP-a) i Srbija (4 posto) bile su lideri meĊu SEE6 u izvozu modernih usluga. Bosna i Hercegovina je bila regionalni lider u uvozu potrošaĉkih roba i poluproizvoda. Sastav uvoza bio je sliĉan onome kod EU 15 Jug i Zemljama istoĉnog partnerstva. Što se tiĉe izvoza. koji je bio daleko veći nego EU11 (2. Tokovi kapitala su već bili znaĉajni tokom ranih 2000 (Slika 3.1 % BDP) i Drţava istoĉnog partnerstva (3.(22 posto BDP-a).4% BDP-a). Rezultat je bio da je 2009. Crna Gora je imala najveći udio dotoka FDI u odnosu na BDP (17. tokovi kapitala su podrţavali rast. godine više od 80 posto ukupne aktive banaka u SEE6 bilo u stranom vlasništvu (Claessens and van Horen. na 49 posto 2010. kapitalni tokovi u SEE6 bili su jednaki kao oni prema EU11. nakon koje je slijedila Albanija (15. ĉime se potakao ekonomski rast i prihodovna konvergencija. lijevi panel). Isto tako. i a njihov je nivo posebno nizak u Bosni i Hercegovini (0. regija je privukla najveći dotok FDI izraţen kao procent BDP-a (6. i krediti privatnom sektoru u Evropi u nastajanju su znaĉajno porasli (Slika 4). 2012). U SEE6. ali su dodatno porasli u periodu neposredno prije krize (Slika 3. Ipak. i nije prelazio pet posto BDP-a u 2009-2010. ali na manjem u odnosu na uvoz EU15 Kontinentalne i EU 11.9 posto BDP-a). MeĊu ekonomijama SEE6. MeĊu zemljama SEE6. Ovakvi finansijski tokovi su sa svoje strane dodatno proširili obim sredstava koja su na raspolaganju za davanje kredita. Uvoz kao udio BDP-a ostao je na višem nivou nego u EU15 Jug. moderne usluge nisu prešle pet posto BDP-a u zemljama SEE6.8 posto BDP-a). većina FDI sredstava je došla u formi finansijskih ulaganja u bankarski sektor. dok je Albanija imala najveći uvoz tradicionalnih usluga. ali je porastao sa 25 posto 2005. Uĉešće stranih banaka varira od 70 posto u BJR Makedoniji do 93 posto u Albaniji i Bosni i Hercegovini. i u uvozu u SEE6 dominirali su poluproizvodi (22. omjer kredita privatnom sektoru prema BDP-u bio je najviši u Crnoj Gori (67 posto BDP-a). BJR Makedonija (4.7% BDP).9 posto). U periodu 2001-08. i u Zemljama istoĉnog partnerstva. desni panel). MeĊu zemljama SEE6.8%). rast kredita privatnom sektoru izraţen kao procent BDP-a stagnirao je u periodu 2000-2004.8 posto BDP-a). a najniţi u Albaniji (38 posto) i Kosovu (37 posto). Izvoz modernih usluga je bio jako skroman u zemljama u regiji. Tokom 2010. 51 . nakon koje je slijedila Albanija (6.

ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending).6 posto nivoa za EU15 Sjever i Kontinental. vlasti će trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora. prosjek za period vrijednosti medijane grupe 2001-2004 24 20 16 12 8 4 0 -4 -8 -12 -16 EU15 EU Coh. i kretanja u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. Ovo će iziskivati. a FX je devizni teĉaj. Što se tiĉe trgovine. East Asia LAC 2005-2008 FDI Portfolio Other Total Capital Flows CA Balance FX Reserves. i buma potrošnje.‖ se odnosi na Zemlje istoĉnog partnerstva. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovana na Gill.‖ se odnosi na zemlje EU kohezije. ―E. i 21 posto nivoa u EU11. CA oznaĉava tekući raĉun.Slika 58: Tokovi kapitala. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama. prema tome. još je dug put. BDP po glavi stanovnika u SEE6 danas je samo 6. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makroprudencijalnih politika. Indeks BDP po glavi stanovnika (EU15 Sjever i Kontinental =100) ukazuje da je konvergencija postojala od 2000. and others (2012). „LAC― oznaĉava Latinsku Ameriku i Karibe. Iako je došlo do konvergencije prihoda u SEE6 (u pravcu nivoa EU15) u posljednjih 15-ak godina. Povećana trgovina i tokovi kapitala su. EU11 SEE E. na US$1933 u 2010) i za 46 posto veći nego u 2000. East Asia LAC EU15 EU Coh. mada je tada konvergencija bila mnogo manja nego u EU 11 (Slika 60). change Napomena: ―EU coh. balona aktive. 52 . posluţili kao „motori konvergencije― za SEE6 (Slika 59). BDP po glavi u 2010 se u prosjeku više nego udvostruĉio u odnosu na nivo 1995. Procent BDP -a. Raiser. EU11 SEE E. Ekonomije u ovoj regiji će trebati jaĉe iskoristiti prilike za trgovinu i finansijske integracije koje nudi Zapadna Evropa i ostatak svijeta kako bi mašina konvergencije ostala upaljena. prtn. prtn. izmeĊu ostalog. Što se tiĉe finansijske integracije. prilike se uglavnom nalaze u povećanju sofisticiranost izvoza. godine (sa US$916 1995. iako su finansijski dotoci u bankarski sektor bili korisni. prtn.

SEE6 and Eastern Partnership 25 20 15 10 5 0 EU11 SEE Eastern Partnership Napomena: Podaci se odnose na razliĉite periode za pojedine zemlje: Kosovo (2000-2010) i Crna Gora (1997-2010). 53 .Slika 59: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100). 1995-2010 EU11. Izvor: Svjetska banka: Indikatori svjetskog razvoja (World Development Indiators -WDI) 2011.

Isto tako. ukupna produktivnost rada (hiljade konstanti 2005 US$) u EU 15 Kontinental bio je skoro devet puta veći nego u SEE6. Albanija je imala najveću ukupnu produktivnost rada u 2009 (12.5 hiljada konstanti 2005 US$). kao i za EU 11 (vidi Tabelu 9). ostaje na vrlo ograniĉenom nivou. gdje samo EU15 Jug ima lošije performanse od SEE6. prenijela neka sredstva sa fabrike automobila Zastava. iako je usporedivo sa EU15 Jug. sedam puta veći nego u EU15 Sjever. Godine 2011. ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA Perspektiva ĉlanstva u EU djeluje kao sidro ne samo za privlaĉenje investicija. inovacija i rasta. pet puta veći nego u EU15 Jug. Godine 2012 ova zemlja je zauzimala 22 mjesto po lakoći poslovanja (od 183 ekonomije). Firme u SEE6 izdvajaju manje na inovacije nego firme u bilo kojem drugom dijelu Evrope.4) ili Kosovu (56. Ovo se takoĊer odraţava u izvozu inovativnih proizvoda. i dvostruko veći od EU11. Raiser and others 2012). meĊutim. broj procedura neophodnih za osnivanje firme smanjen je sa 11 u 2004. osim u Crnoj Gori (1. prilagodba domaće legislative u BJR Makedoniji EU zakonu. iznoseći 15 posto u odnosu na oko 20 posto u EU 11 i EU 15 Jug. MeĊu SEE6..6 posto).8) je mnogo lakše nego u Bosni i Hercegovini ( 55. osnivanje firme u SEE6 bilo je najteţe od svih evropskih zemalja. Odraţavajući 54 . postoje i odstupanja unutar pojedinih regija. i iznad 35 u EU15 Sjever. TakoĊer.C. 25 posto u Zemljama istoĉnog partnerstva. Primjer Zastave je dobra ilustracija kako se SEE6 polako sve više integriraju u globalnu ekonomiju. i obavezala se da će izvršiti ulaganja u povezanu infrastrukturu. na primjer. Isto tako. godine. FIAT i Vlada Srbije osnovali su zajedniĉko poduzeće.7) i Crnoj Gori (70.3 posto. gdje se Srbija i Albanija nalaze negdje na sredini. što je predstavljalo skok sa 81. udio visoko obrazovane populacije starosne dobi 30-34 godine bio je najniţi u Evropi. Sliĉna unaprjeĊenja poslovne klime zapaţena su i u drugim zemljama SEE6: u Albaniji. gdje je FIAT uloţio skoro 700 miliona. dok je taj iznos bio samo 6 hiljada u Bosni i Hercegovini. ipak još zaostaje za EU15 Sjever i Kontinental. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI. Ipak. Rezultat ovog stranog vlasništva je bio veći rast produktivnosti (Gill. na 5 u 2012. dok je Vlada uloţila dio gotovine. TakoĊer. U periodu 1995-2010.1 posto BDP-a). Ali nivo produktivnosti u SEE6 je još uvijek daleko ispod onoga u EU15: godine 2009. Ukupna investicija je blizu 1 milijarde EUR. dok je BJR Makedonija imala najniţi godišnji rast produktivnosti od SEE6 (1. postoje znaĉajne varijacije meĊu zemljama SEE6: poslovanje u BJR Makedoniji (DB 2011 indeks 76. Godine 2008. oko 30 posto u EU15 Kontinental. a vlada oko 300 miliona Eura. FIAT je uloţio gotovinu i opremu. Izgledi integracije u EU su takoĊer doveli do unaprjeĊenja poslovnog okruţenja. poslovno okruţenje u SEE6. Prema Svjetskoj banci (2012). Institucije u SEE6 se takoĊer ĉine slabima.1). mjesta koje je zauzimala 2006 (od 155 ekonomija). Uloga inovacija u zemljama SEE6. Srbija ej zabiljeţila najveći godišnji rast produktivnosti (8 posto). dovela je do znaĉajnog unaprjeĊenja poslovne klime. Godine 2012 je trebalo u prosjeku 22 dana u zemljama SEE6 da se osnuje firma. produktivnost je u SEE6 rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. u odnosu na 53 koliko je postupak trajao 2004. broj dana potreban da se sudski provedu ugovori smanjen je sa 706 iz 2004 na 493 2012. Izdvajanja javnog sektora na istraţivanje i razvoj (R&D) je daleko ispod 1 posto BDP-a u svim zemljama SEE6. koja je druga po veliĉini nakon Zemalja istoĉnog partnerstva (6. nego i za njegovanje produktivnosti.9 posto).

Tabela 9. 55 .86 73.95 Poslovanje 90.63 Pokretanje 94.71 70.ovakvu ograniĉenu ulogu inovacija. Kao posljedica toga.12 81. što je najniţi udio u Evropi.28 Izvor: Procjene osoblja zasnovane na Izvještaju o poslovanju (Doing Business) Svjetske banke za 2011. SEE6 dobiva samo marginalne prihode od autorskih prava i licenci iz inozemstva (0.65 Institucije 80.13 60.37 82.60 70.40 84.28 73.22 64.40 68.88 73. na proizvode srednjeg i visokog tehnološkog nivoa iz SEE6 i usluga koje su intenzivne u smislu znanja otpadalo je 17 posto ukupnog izvoza roba 2010. Indeks poslovanja (0-100. 100=izvrsno) Grupe zemalja1/ EU15 Sjever EU15 Kontinental EU15 Jug EU11 SEE6 Istoĉno partnerstvo Ukupno 87.13 62.15 56.52 70.32 80. 0=loše.06 procenata BDP-a).34 63.28 83. Napomena: 1/Pogledati Aneks 1 za definicije grupa zemalja.43 64.14 79.16 74.

TRŢIŠTE RADA I ULOGA VLADE: VISOKA NEZAPOSLENOST. NATEGNUTI BUDŢETI Iako su izgledi ĉlanstva u EU i ekonomske integracije doveli do konvergencije prihoda u SEE6. oni ipak nisu još doveli do otvaranja onoliko radih mjesta koliko zemlje SEE6 trebaju. Situacija sa zapošljavanjem je bila tek marginalno bolja u drugim ekonomijama SEE6: jedan od ĉetiri radnika u Bosni i Hercegovini. Podaci za Bjelorusiju su nedostupni. Visoka nezaposlenost podvlaĉi potrebu da zemlje u regiji ne samo primijene politike koje potiĉu rast. i jedan od deset u Albaniji su ostali nezaposleni. 56 .D. SEE6 kao regija je prošla gore od bilo kojeg drugog regiona u Evropi (Slika 61). gotovo polovica radne snage na Kosovu i gotovo jedno od troje u BJR Makedoniji i Crnoj Gori bili su nezaposleni (Slika 7). jedan od sedam u Srbiji. radnog zakonodavstva kako bi njihove ekonomije postale sposobnije da se natjeĉu. STARENJE STANOVNIŠTVA. statistiĉki podaci o nezaposlenosti su vrlo otreţnjujući: u 2009. I zaista. Slika 60: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership ALB BIH KSV MKD MNE SRB Napomena: Podaci se odnose na 2009 ili najskoriju dostupnu godinu. izmeĊu ostalog. nego da unaprijede fleksibilnost trţišta radne snage i njenu mobilnost kroz reformu. U Okviru 3 navedeni su primjeri zemalja koje su uspješno poduzele reforme trţišta rada zadnjih godina. Izvor: Svjetska banka.

000 population 30 25 20 15 10 5 0 -5 -10 -15 -20 -25 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Emigration rate of tertiary educated (% of total tertiary educated population) 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Napomena: Podaci za neto migraciju sa Kosova nisu dostupni. 57 . Pošto im je teško naći posao. Crnu Goru i Srbiju nisu dostupni. Drţave istoĉnog partnerstva takoĊer biljeţe odlazak migranata iako je stopa mnogo veća nego u SEE6. lijevi panel).Slika 61: Neto migracije na 1. U stvari. stopa emigracije visoko obrazovnih Iraca je iskljuĉena iz prosjeka EU15 Sjever. jedan od pet graĊana sa visokim obrazovanjem je emigrirao. Izvor: Svjetska banka. i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) Net migration. SEE6 biljeţi negativnu neto migraciju 2010 (Slika 8. najveću stopu emigracije biljeţi BJR Makedonija. Neto emigracija je najviša u Albaniji (-15%). mnogi se odluĉuju na emigraciju. Isto tako. dok EU 15 i EU 11 privlaĉe imigrante. Po zemljama. U SEE6. Za emigraciju. Priroda i sastav te emigracije su takoĊer vaţni: SEE6 je imala najveću stopu emigracije visoko obrazovane radne snage u Evropi. dok je Albanija imala najniţi nivo (17. desni panel).5 posto). dok se zadrţava na nivou od -4 i 0 ljudi na 1000 stanovnika u ostatku zemalja u regiji. Podaci o stopama emigracije visoko obrazovane radne snage za Kosovo.000 stanovnika (2010). gdje je gotovo jedan od tri graĊana sa visokim obrazovanjem otišao iz zemlje. gotovo dvostruko veću od EU11 i EU15 Jug (Slika 8. per 1.

Prema Indeksu poslovanja Svjetske banke za prakse zapošljavanja i otpuštanja (indeks se kreće od 1 do 7. predviĊa se ponovni pad na 5.3 posto u 2000 na 6 posto 2008 (procent ukupnog broja plaćenih zaposlenika.3 procenata BDP-a). Prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je oko 40 posto BDP-a usporediva je sa Zemljama istoĉnog partnerstva. godine. i postoji od najmanje 1970-tih (Iwulska. Drugo. Prvo. gdje je 1=oteţano propisima. povećanje fleksibilnosti trţišta rada moţe donijeti sliĉan uspjeh.5 posto 2008. oformljeno je Društveno-ekonomsko vijeće i dana mu je odgovornost za utvrĊivanje minimalne naknade. trošak programa trţišta rada je veliki: Danska je 2008 utrošila 4. IzmeĊu 1995. Iako se zemlje sa razliĉitim nivoom prihoda mogu suoĉavati sa drugaĉijim izazovima.Okvir 3: Reforma trţišta rada: Priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) Nije lako uĉiniti trţište rada fleksibilnim. 58 . propisi trţišta rada su kombinacija fleksibilnosti za poslodavca i prihodovne sigurnosti za radnike. nezaposlenima se daje poticaj da se vrate na rad. SEE6 zemlje se. Taj se aranţman naziva „fleksigurnost―. EU15 Kontinental (19 procenata). omogućujući pri tom vrijedne lekcije za druge zemlje u SEE6.9 posto zbog finansijske krize 2008-09. lako je zaposliti i otpustiti radnika: svake godine jedan od pet Danaca bude nezaposlen. Fleksigurnost u Danskoj je rezultat postupne evolucije struktura.9). Treće. Ipak. Danska: U Danskoj. I iako je nedavno došlo do blagog rasta nezaposlenosti na 16. i Drţave istoĉnog partnerstva (11. obrazovanju i socijalnoj zaštiti kroz. I na kraju. Ĉak i u javnom sektoru poslodavci uţivaju odreĊenu fleksibilnost u utvrĊivanju plaća. 2011). Ova fleksibilnost je zapoĉela jako rano nakon tranzicije. MOR. ĉini se.1 posto. Kao posljedica toga. praga prihoda koji ne podlijeţe oporezivanju. Sa izuzetkom Srbije (19 posto). ali manja nego u gotovo bilo kojoj drugoj grupi u Evropi (Slika 63). i 2008. EU11 (14. suoĉavaju sa znaĉajnim izazovima osiguranja veće efikasnosti i učinkovitosti javne potrošnje.5. potrošnja na socijalnu zaštitu u prosjeĉnom iznosu od 11 posto nije posebno velika kad se usporedi sa drugim regijama u Evropi. Fleksigurnost. Funkcionira zato što Danska ima dugu povijest samo-regulacije partnera na trţištu rada. 7= fleksibilnost koju odreĊuje poslodavac). Sa ovom reformom. Scarpetta and others 2005).7 procenata). Kljuĉna komponenta reforme upravljanja u budućnosti je prema tome osiguranje efikasnijeg pruţanja usluga u zdravstvu. za razliku od ponderiranog prosjeka OECD od 23. dobro funkcionira u Danskoj. kad je Estonija implementirala promjene u pregovaranju o plaći 1992.9 posto. i veću odgovornost za korištenje javnih resursa.5 posto u ostatku EU15. usvajanjem aktivnih programa trţišta rada. znaĉajno je smanjena gustoća sindikata sa 14. i više od ĉetvrtine je išlo na socijalnu zaštitu. Godine 1999. i nivou naknada za nezaposlenost (Rutkowski. Iwulska (2011). Fleksigurnost je spoj tri elementa. (Slika 9): EU15 Sjever (20.5). institucionalne reforme. nezaposlenost je u prosjeku bila 4. a ne jednokratnih odluka.6 procenata).8 posto do 2016 (MMF WEO). Scarpetta and others (2005). godine Estonija je zabiljeţila najveći rezultat od svih zemalja EU11 (4. smanjena je stopa nezaposlenosti sa 13. EU15 Jug (18. izmeĊu ostalog. uĉestalost dugoroĉne nezaposlenosti u Danskoj zadrţavao se na nivou od 9. U ovom Okviru razmatraju se iskustva dvije ekonomije na drugaĉijem nivou razvoja: Danska i Estonija. meĊutim. Estonija. u odnosu na 8.5 posto BDP-a na aktivne programe rada.7 posto 2000 na 5. zemlje SEE6 trošile su oko 40 posto svog BDP-a. Estonija ima jednu od najfleksibilnije radne legislative u Evropi u nastajanju. ali dvije zemlje su uspjele postići taj cilj. kad se zaposle. U 2009. Izvor: Rutkowski. 2010. uglavnom kao vid prelaska na novo radno mjesto... Anketa radne snage). Statistika Estonija. bolje ciljanje. radnici uţivaju jedan od najvelikodušnijih sistema beneficija u Evropi.

Većina poreznih prihoda potjeĉe od poreza na robe i usluge. ali samo jedan procentni poen dolazi od poreza na dobit poduzeća. godine. Kao rezultat toga. OECD. Crna Gora i Srbija imale nivo bruto duga izmeĊu 36 i 41 posto BDP-a. MeĊutim. Kao što je sluĉaj i sa ostatkom Evrope. od oko 24 posto BDP-a 2009. kao i o općim rashodima vlade na obrazovanje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. postoji znaĉajna heterogenost unutar regije SEE6. dok su porezi na dobit poslovnih subjekata posebno mali (1. Albanija je zabiljeţila najviši bruto vladin dug od oko 60 posto BDP-a. Ovaj region prikuplja oko 22 posto BDP-a u ukupnim poreznim prihodima. Postoji odreĊeni nivo heterogenosti unutar SEE6 grupe. gdje Srbija prima najveći ukupni porezni prihod kao procent BDP-a. dok su Bosna i Hercegovina. potrošnja vlade je i u SEE6 bila veća od prihoda. sa uoĉljivim izuzetkom EU15 Sjever (35. BJR Makedonija je imala najniţi nivo duga.8 posto BDP-a). 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opće rashode vlade na zdravstvo na Kosovu nisu dostupni. Godine 2009.5 posto BDP-a) – što je najniţa stopa u Evropi (Tabela 2). što je gotovo jednako prosjeku EU15 Kontinental. što je otprilike na istom nivou kao i u ostatku Evrope. Prosjeĉan nivo duga kao procent BDP-a je veći nego u Zemljama istoĉnog partnerstva i EU11. 59 .Slika 62: Opći rashodi vlade (% BDP-a). ova regija je već akumulirala znaĉajan nivo duga (Slika 64). Izvor: MMF.

SEE6 trenutno ima drugi najniţi procent ovisnosti (18 posto) u Evropi (nakon Drţava istoĉnog partnerstva) ali ovo će se više nego udvostruĉiti na 43. sa 19. OECD. uz znaĉajno starenje stanovništva (Slika 65).S.7 u 2010 do 43.Slika 63: Opći bruto dug vlade (% BDP-a). nakon koje slijedi BJR Makedonija (sa 16. MeĊunarodna baza podataka.1 posto do 2050.8 u 2010).7) do 2050. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opći bruto dug vlade na Kosovu nisu dostupni.5 do 2050. Izvor: MMF. u procentima) 30 20 10 0 -10 -20 -30 -40 2010 SEE North-East Asia Emerging Europe Western Europe North America 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 Izvor: U. Demografske projekcije za SEE6 pokazuju da će doći do smanjenja radne snage za gotovo jednu ĉetvrtinu (25%) u periodu 2010-50. Od zemalja SEE6. 2010–50. Bosna i Hercegovina će starjeti najvećom brzinom (sa omjerom ovisnosti koji će narasti na 55. biro za popis. Slika 64: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 (projicirana kumulativna promjena radno sposobnog stanovništva. 60 .1 do 2050). prelazeći stopu zavisnosti EU15 Sjever (41.7) i Drţava istoĉnog partnerstva (37.

u Evropi u nastajanju. Prema navodima Gill. ukljuĉujući tu reforme penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. iza koje slijede Drţave istoĉnog partnerstva (3. Troškovi zdravstvene skrbi će takoĊer vjerojatno znaĉajno porasti jer će zemlje morati platiti zdravstvenu skrb za stare osobe.8 procenata).0 procenata) i EU 12 (2. i zdravstvene skrbi. Raiser and others (2012). MeĊutim. To znaĉi da je potrebno izvršiti znaĉajne fiskalne prilagodbe kako bi se riješilo pitanje tekućeg disbalansa i budućih troškova koji se odnose na starenje stanovništva. EU kandidati otkrivaju najviše potrebe za prilagodbom (3. i 2020. kada se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba. ali niţe od EU12 (4.4 procenata) izmeĊu 2010. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti jako opterećeni kao posljedica starosti stanovništva.9). i 2020. 61 . Ovo je više nego u Zemljama istoĉnog partnerstva (2.Starenje stanovništva će dovesti do povećanja troškova za penzije i zdravstvenu skrb. što odraţava veći omjer ovisnosti. vršeći dodatni pritisak na javne finansije. u zemljama ĉlanicama za Eu prilagodba u primarnom bilansu od 3.4 posto BDP-a je zahtjev koji treba ispuniti izmeĊu 2010.9). kada se primarni bilans cikliĉno korigira.

balona aktive. SEE6 su suoĉene sa jednim od najgorih demografskih izgleda za naredne ĉetiri decenije. ukljuĉujući reforme 62 . izmeĊu ostalog. prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je manja od praktiĉno bilo koje druge grupacije u Evropi. troškovi otpuštanja. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I VLADA Kljuĉne politiĉke implikacije za dugoroĉnu razvojnu politiku u SEE6 u budućnosti su dvostruke: (i) Odrţati u pogonu „motor konvergencije― privlaĉenjem povećanih trgovinskih i finansijskih tokova:  Trgovina: Mada je udio izvoza iz SEE6 u EU 15 porastao. pa se većina zemalja u regiji danas suoĉava sa visokom nezaposlenošću. smanjenje radne snage (za ĉetvrtinu) i migracije prema vani – što sve predstavlja veliki napor na sisteme socijalne zaštite i penzione sisteme. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. posebno za mlade i obrazovane. koje karakterizira znaĉajno starenje populacije. putovanje. od kojeg je većina došla u obliku FDI u sektoru bankarstva. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti teško opterećeni.E. SEE6 i dalje ostaju najmanje sofisticirane u pogledu trgovine usluga u odnosu ĉak i na EU11. a i sofisticiranost izvoza u EU15 nakon 2000. Ovo će iziskivati.. Ovo ukazuje na znaĉaj daljeg iskorištavanja prilika za trgovinu – posebno povećanjem sofisticiranost i izvoza i kretanjem u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. ĉime se odraţava povećani omjer ovisnosti. itd. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama – kako bi se mašina konvergencije odrţala u pogonu. i to ne samo primjenom politika rasta nego i poduzimanjem reformi trţišta rada sa ciljem povećanja fleksibilnosti i mobilnosti trţišta rada.  Uloge vlada: Na nivou od oko 40 posto BDP-a. MeĊutim. graĊevinarstvo i rekreaciju. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makro-prudencijalnih politika. pošto se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba. gdje je produktivnost rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. ali taj rast u globalu nije doveo do otvaranja dovoljnog broja radnih mjesta. implikacije toga su da će zemlje ove regije trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora.) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. Troškovi zdravstvene skrbi će vjerojatno znaĉajno porasti pošto će zemlje morati finansirati zdravstvenu skrb starih. smanjenje krutosti propisa o zapošljavanju i otpuštanju.ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). Ovo dodatno podvlaĉi kritiĉan znaĉaj otvaranja većeg broja radnih mjesta. To znaĉi da je potrebno izvršiti velike fiskalne prilagodbe kako bi se riješili i tekući disbalansi i budući troškovi koji se odnose na starenje stanovništva. i buma potrošnje. (ii) Reformirati trţište rada i ulogu vlada sada kako bi se suoĉili sa dugoroĉnim izazovima visoke nezaposlenosti i starenja stanovništva:  Trţište rada: Ekonomije SEE6 su postigle dosta uspjeha u rastu produktivnosti rada od poĉetka 1990-tih. usklaĊivanje radnih mjesta i obuku. gdje je većina usluga trgovine koncentrirana na transport.  Finansije: Iako su SEE6 imale koristi od velikog dotoka kapitala nakon 2001. postat će od kritiĉnog znaĉaja za suoĉavanje sa izazovima nezaposlenosti. Reforme trţišta rada (npr.3 posto u periodu 1995-2010. izmeĊu ostalog.

penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. a ove reforme su sa svoje strane od kritiĉnog znaĉaja za vršenje fiskalnih prilagodbi koje su potrebne da bi se javne finansije. kao i zdravstvene skrbi. UnaprjeĊenje efikasnosti i uĉinkovitosti javne potrošnje bit će od kritiĉnog znaĉaja u rješavanju tih izazova. Slovenija 63 . Reforma socijalne zaštite i zdravstva danas bit će od kritiĉnog znaĉaja za ove zemlje sutra. ukljuĉujući javni dug. Estonija MaĊarska Latvija Litvanija Poljska Rumunjska Slovaĉka Rep. odrţale pod kontrolom. Aneks 1: Grupiranje zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci EU15 Sjever EU15 Kontinentalne Austrija Belgija Francuska Njemaĉka Luxembourg Nizozemska EU15 Jug Grĉka Italija Portugal Španjolska SEE6 EU11 Zemlje istoĉnog partnerstva Armenija Azerbajdţan Bjelorusija Gruzija Moldavija Ukrajina Danska Finska Irska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija Bugarska Hrvatska Ĉeška Rep.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful