P. 1
Izvjestaj o See6 Zemljama Jun 2012

Izvjestaj o See6 Zemljama Jun 2012

|Views: 31|Likes:
Published by Danijel Kokošar

More info:

Published by: Danijel Kokošar on Dec 23, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/23/2012

pdf

text

original

Redovni ekonomski izvještaj za Jugoistočnu Evropu

5. juni 2012.

Poverty Reduction and Economic Management Unit Europe and Central Asia Region

i

JUGOISTOĈNA EVROPA: REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ

5. juni 2012.

ii

SADRŢAJ

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI PREMA ―ZLATNOM RASTU‖ U JUGOISTOĈNOJ EVROPI

1.

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA .............. 1
A. GLOBALNO OKRUŢENJE – U NAJBOLJEM SLUĈAJU MJEŠOVITA SLIKA –A U NAJGOREM KATASTROFA ................................................................................................................. 1 B. RAST SEE6—SPOR OPORAVAK ................................................................................................. 5

C. TRGOVINA I DEŠAVANJA NA MEĐUNARODNOM PLANU – POBOLJŠANJE DEVIZNOG RAĈUNA, RELATIVNO ROBUSNE FDI .............................................................................................. 9 D. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU ................................................... 13

E. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK OSLOBAĐANJA OD DUGA (DELEVERAGING) .................................................................................................................. 19 F. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI .................... 26

G. SIROMAŠTVO, NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA ..................................................................................................... 34 H. I. IZGLEDI ZA 2012-13 .................................................................................................................... 41 IZAZOVI POLITIKA ..................................................................................................................... 44

2. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA .................................................................................................................................... 47
A. B. UVOD ............................................................................................................................................. 47 TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 ............ 49

C. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI, ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA ........................................................................................................................................... 54 D. RAD I UPRAVLJANJE: VISOKA NEZAPOSLENOST, STARENJE STANOVNIŠTVA, NATEGNUTI BUDŢETI ....................................................................................................................... 56 E. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I UPRAVLJANJA .................................................................................................. 62

iii

.......................... 2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) ......................... 10 Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans .... 5 Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) .......... EU10 i EU15 (%) ................ 25 Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke......................................................................................................................................................................................................................... 19 Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) ........................................ 2 Slika 3:Rast industrijske proizvodnje I uvoza u Evropi ................................. 9 Slika 18: Rast izvoza i uvoza .................................. 14 Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6........................ 7 Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji (%) ...................... 15 Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) ........................................................................................... 19 Slika 32: Petogodišnje CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka (u baziĉnim poenima) ................ % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto........................................................................................................................................................................................... kao procent ukupnih bruto kredita ............................................................ 2008-2011 .................. neto................................... 24 Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets .... 18 Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) ....................................................................................... 25 iv ................................................ 6 Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6.................................................................................................. 1 Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012 u bitnoj mjeri se oporavlja 2012 ............................................................................................................................................ USD) ................... 23 Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 ................. 20 Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro..............................................................GVA) u zemljama SEE6 (%) ...................... 10 Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama................................................................................................. 6 Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) .............................. 7 Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) ........................................................ 9 Slika 17: Rast uvoza (%)........... 7 Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added..........Slike Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost......................................................... sept............................................................................ 25 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE).......................... 9 Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) ............................................................ 12 Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln................................. 5 Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) .......................................... 22 Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* ............................ 6 Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%)........................................................................................................................................................................ (% BDP-a) ....................................... 2008 – 2011 ................................................................................................... US$) ....................... 12 Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) ............................ 6 Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%)....................................................... 8 Slika 15: Izvoz (% BDP-a) ........................................... 23 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 . prosjek SEE6 (% BDP-a) .................................................................................... 23 Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012....................... 10 Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) ...... 23 Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) .................................................................................................................................... 11 Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI.............................ROA)................ 2008=100) ................................. 16 Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) ........................ 7 Slika 14: Inflacija u SEE6........................................................................................ (% BDP-a) ............................................................................ 12 Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6....................................................................... (%) .. 11 Slika 24: Vanjski dug.......................

............................... 2009 ......................... 1996–2008 . prosjek za period vrijednosti medijane grupe ....................................................... u hiljadama USD..............................Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6..................................... 38 Slika 55: Industrijska proizvodnja (3m/3m..................................................... 57 Slika 63: Opći rashodi vlade (% BDP-a).................... 32 Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) ........................ Srbija........... 60 Slika 65: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 .. SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) ........... 1995-2010 .......................................................................................... Procent BDP -a.................................................................................................... Error! Bookmark not defined...................... 27 Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 ... procent promjene............................ 59 Slika 64: Opći bruto dug vlade (% BDP-a)............................................................................................. 27 Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) .................................................................................. 2000-10 .. 53 Slika 61: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) ...................... 52 Slika 60: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100).......................... 60 v ........ Slika 53: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 54: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom ........ 42 Slika 56: Maloprodaja (Jan 2010 = 100. 50 Slika 58: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15......................... 2009... i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) .................................................................. 56 Slika 62: Neto migracije na 1. 36 Slika 52: Percepcija uĉinka krize .................................... srednja vrijednost.............. 31 Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) ........................................... 26 Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima).............. 29 Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) ..........................................................................................000 stanovnika (2010)....... EU11.................................... 35 Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta............ 30 Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) ....... 50 Slika 59: Tokovi kapitala........................................................ bez SA) ............. ne SA) ........................................................... Crna Gora i BJR Makedonija ......................................................................................................................... 42 Slika 57: EXPY za poluproizvode................

......................................... Tabela 2: FIskalni deficit u SEE6 (procenat BDP-a) ............................................................ 55 Okviri Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji ...... 63 vi ............... 30 Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010............................... 32 Okvir 3: Reforma trţišta rada: priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) ................................................................................................................................................................................................ po spolu..................... 28 Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (ALMP) u rastu zaposlenosti .......... 13 Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 ...................... Error! Bookmark not defined...................... 14 Tabela 4: Rejting suverenog kredita * .................................................................................................................................................................. 58 Aneks Aneks 1: Grupiranja zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci ....... Indeks poslovanja (Doing Business Index) (0-100........ 0=loše................................................................................................................... 16 Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) 2011................. (%) ........... 2011.......................................... u procentima ........................... 45 Tabela 9.................................... 100=izvrsno) .....................Tabele Tabela 1: Globalni izgledi rasta ................................................................................................................................................... 34 Tabela 7: Izgledi za rast u zemljama SEE6.................. 41 Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga.

vii . Borko Handjiski. Lazar Sestović. Zahvalnost duguje korisnim komentarima i podršci koje su dali Andrew Burns (Menadţer. Satu Kahkonen (Menadţer sektora. Kosovo. Evgenij Najdov.Ovaj izvještaj dva puta godišnje radi tim ekonomista u Odjelu za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju (World Bank’s Europe and Central Asia Region’s Poverty Reduction and Economic Management Department . Damir Cosić. Erjon Luci. Kaspar Richter. Bosnu i Hercegovinu. „jugoistoĉna Evropa― se odnosi na šest zemalja zapadnog Balkana (SEE6): Albaniju.). Tim predvodi Ţeljko Bogetić (zbogetic@worldbank. Agim Demukaj. Posebnu tematsku bilješku o Zlatnom rastu na zapadnom Balkanu izradili su Abebe Adunga i Aleksandra Iwulska. Tim je koristio smjernice i savjete Yvonne Tsikata (Direktor. ECAVP). U ovom izvještaju. Dilek Aykut. a ĉine ga Ron Hood.org). ECAPREM2). ECA PREM). Duško Vasiljević i Danijela Vukajlović-Grba. and Juan Zalduendo (2012. BJR Makedoniju i Srbiju. Caterina Ruggeri Laderchi. Martin Raiser. Crnu Goru. Kenneth Simmler. DECPG) i Juan Zalduendo (Vodeći ekonomista.ECA PREM). na osnovu nedavno završenog izvješaja Svjetske banke „Zlatni rast― autora Indermit Gill.

0 posto u 2012. rast je relativno slab i uglavnom „bez radnih mjesta“ tokom novonastalog oporavka 2010-11. I pored teške kratkoročne situacije. Dalje. Sve zemlje koje su ranije stupile u EU prošle su ovaj snažan proces „sustizanja“. U načelu. U SEE6. većina zemalja u regionu moraju usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnuli dinamiku duga. Dugoročni plan strukturalnih reformi SEE6 koji je neophodan da bi se održala u pogodnu mašina konvergencije mora biti fokusiran na poticanje jačanja trgovine i finansijskih tokova i reformu tržišta rada i javnog sektora.2 posto u 2011. posebno u scenariju šire zaraze uzrokovane krizom u Grčkoj.. one će se materijalizirati odgovarajućim politikama i reformama. što će se morati nastaviti i tokom srednjoročnog razdoblja kako bi se izbjegli kasniji finansijski problemi. SEE6 ima historijsku mogućnost da iskoristi evropski „voz konvergencije“ – smanjenje dugoročnog jaza u prihodima po glavi stanovnika sa razvijenim zemljama Evropske unije (EU).REZIME Nakon što su ostvarile rast od 2. i velikim društvenim pritiscima. a srednja klasa je postala osjetljiva suočena sa velikim udarima i ispražnjenim finansijskim amortizerima domaćinstva i štednjom.s obzirom na postojane značajnih rizika u Eurozoni vezanih sa krizom u Grčkoj. vlade zemalja SEE6 bi trebale usvojiti mnogo ambicioznije i urgentnije planove strukturalnih reformi u cilju postizanja rasta i zapošljavanja. finansijski sektor u SEE6 ostaje relativno dobro pozicioniran. Sa visokim nivoom javnog duga i finansijskih pritisaka. Suočeni sa mnogo umjerenijim izgledima za rast nego prije krize. Ipak. se generalno stabiliziraju. a likvidnost adekvatnom u većini zemalja. a uglavnom se radi o mladima i dugotrajno nezaposlenima. kapitalni amortizeri i rezerve se čine solidnima. iako sa povećanim rizicima i izložen negativnim šokovima. nivoi NPL-a (kredita koji se ne vraćaju). Napredak postignut u smanjenju siromaštva prije krize sada uzima suprotan smjer. viii . isti taj „voz konvergencije“ očekuje nove zemlje-kandidate meĎu SEE6. rani pokazatelji govore da šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) prolaze kroz period drastičnog usporavanja i mogu očekivati rast od samo 1. Dobre su vijesti da. što ima uništavajući utjecaj na ljudski kapital. iako visoki. prosječna stopa nezaposlenosti u SEE6 je više od dva puta veća od prosjeka u odnosu na zapadnu Evropu. sve u svemu. Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni koče ekonomsku aktivnost i prihode vlade u zemljama SEE6. ali ove koristi ne dolaze same po sebi. Na nivou od oko [23] posto. Loša vijest je socijalna situacija: zemlje SEE6 imaju najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u Evropi. nemoguće je previše naglasiti značaj djelovanja nadležnih vlasti u smislu poduzimanja pro-aktivnih mjera kojim se od banaka traži da izgrade amortizere i ojačaju otpornost sektora.

nego su pojaĉala neizvjesnost i strahove od novog velikog globalnog širenja krize. svjetska 1. Smanjenje industrijske proizvodnje koncentriran je u zemljama EU. Kao posljedica toga. 1 . globalna ekonomija je prošla kroz nova previranja. smanjenim dotokom kapitala 600 i fiskalna konsolidacija i konsolidacija bankarskog 400 sektora u zemljama visokog prihoda će uzrokovati da 200 0 rast bude relativno slab. 1.000 Belgija ekonomija se i dalje mora suočiti sa lošim vjetrovima 800 povećanja cijena nafte.1 koji je projiciran u izdanju iz septembra 2011. dešavanja tokom druge polovice godine ne samo da su usporile aktivnost u evropi i na globalnom nivou.3 posto za ovu godinu u usporedbi sa rastom od 1. I dok upravljanje krizom ostaje u prvom planu razmatranja politika u zemljama visokog prihoda. stvarajući znaĉajne negativne vjetrove za globalni rast.. 1. Globalna industrijska proizvodnja ostala je na niskom nivou u drugoj polovici 2011.800 Portugal negativnog utjecaja je nedavno naglo porastao. što bi moglo dovesti do daljeg širenja zaraze.600 Irska Postoji velika neizvjesnost oko ishoda krize u Grčkoj 1. mada se očekuje njegovo Jan-10 Jun-10 Nov-10 Apr-11 Sep-11 Feb-12 jačanje u drugoj polovini godine. Najveći rizici za njen nastanak su vezani za nepovoljan ishod krize u Grčkoj. PredviĊanja rasta za 2012 u Eurozoni su generalno revidirana u smislu smanjenja. Zaraza fiskalne krize iz Evrope proširila se i na zemlje u razvoju i na zemlje sa visokim prihodima. svjetski ekonomski rast dodatno Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost usporava ove godine i iako su kratkoročne ekonomske novosti u Eurozoni bile pozitivne na CDS spredovi za zemlje sa najvećim spredovima su olabavili. većina razvijenih ekonomija su se u potpunosti oporavile od krize. Eurozona treba odlučan i koordiniran odgovor politika kako bi se taj rizik ograničio.400 Španjolska i njenih implikacija na Evropu i globalne ekonomije. rizik produbljenja previranja i širenja 1. g. dok MMF-ov Pogled na svjetsku ekonomiju (World Economic Outlook) iz aprila 2012.200 Italija Čak i ako se kriza u Grčkoj uredno riješi. globalni obim uvoza roba se smanjio. SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA.1. ali neki bi opet mogli porasti početku. Tokom 2011. IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA GLOBALNO OKRUŢENJE – RASTUĆI RIZICI U EUROZONI A. Ovo je u skladu sa Pogledom na svjetsku ekonomiju Svjetske banke (Global Economic Outlook) (oĉekuje se objavljivanje u junu 2012). Nakon teške 2011. i vanjskih resursa kojima će se oni podržati. nepostojanje solidnih ekonomskih programa u pogoĎenim zemljama. u stvari predviĊa smanjenje od -0. Sve u svemu. Povećana neizvjesnost tokom druge polovice godine dovela je do velikih prodaja na globalnom trţištu kapitala. Ovaj izvještaj usvaja polazni scenarij koji pretpostavlja da će se izbjeći velika kriza Eurozone. a mnoge traže održivi model rasta u novom okruženju. ukljuĉujući u zemljama u razvoju.

Jedna triliarda LTROa su pomogli u jaĉanju povjerenja u meĊubankarsko trţište što je dovelo do znaĉajnog popuštanja Eurobor-Eonia marţe. Evropi 2 . u Slika 3:Rast industrijske proizvodnje i uvoza u bitnoj mjeri se oporavlja 2012.U odgovoru na finansijske pritiske na evropske banke ECB je krajem decembra i krajem februara uvela Operacije dugoroĉnog refinansiranja (long-term refinansing operations – LTRO).Tokom prvih ĉetiri mjesec 2012 uvjeti se popravljaju. Potraţnja za uvozom u zemlje u razvoju snaţno je skoĉila u ĉetvrtom kvartalu 2011. i srednjeg i niskog prihoda. koje je prije toga prošlo kroz 6 mjeseci opadanja aktivnosti u drugoj polovici 2012. Trgovinski tokovi takoĊer jaĉaju. Ovaj porast aktivnosti je uglavnom zasnovan i evidentan u svim zemljama – i onim visokog. volatilnost burzi (utvrĊena prema VIX indeksu) pala je na najniţi nivo od 2007. i rasla je po anualiziranoj stopi od 20 posto tokom tri mjeseca do kraja marta 2012. Poboljšani uvjeti na finansijskim trţištima tokom prva ĉetiri mjeseca ove godine odrazili su se (i doprinijeli) preokretu na realnoj strani ekonomije. koja procjenjuje spremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu u neosiguranom meĊubankarskom poslovanju. uglavnom zbog velike potraţnje u zemljama u razvoju. kao i zbog velikih poplava na Tajlandu). Globalna ekonomska aktivnost je takoĊer ojaĉala u 2012.1 posto tokom prvog kvartala 2012 (vidi sliku 2). i globalna trţišta su povratila gotovo sve gubitke koje su imali u drugoj polovici 2011. poĉela je opet jaĉati u prvom kvartalu 2012-kada je rasla po anualiziranoj stopi od 10. koja je bila jako slaba tokom većeg dijela druge polovice 2011 (dijelom zbog poremećaja isporuka zbog zemljotresa i tsunamija u Japanu. Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012. Do kraja marta. iako je tada uvoz u Euro-podruĉje i dalje opadao. Opadanje globalne averzije rizika tokom ovih mjeseci dovelo je do oporavka trţišta kapitala. Poboljšanje podataka o industrijskoj proizvodnji su se dijelom odrazili u podacima o BDP-u za Euro podruĉje za prvi kvartal (Slika 3). Do kraja aprila 2012 marţe i stope Credit Default Swapa (CDS) za zemlje visokog prihoda i zemlje u razvoju vratile su se blizu nivoa kojeg su imali 2011. poĉelo ubrzavati. Ĉak je i Euro podruĉje. mada su još uvijek ograniĉavajući. Globalna industrijska proizvodnja. Ovaj skok potraţnje je pokrenuo porast izvoza i zemalja u razvoju i razvijenih ekonomija.

fiskalna i bankarska konsolidacija u zemljama visokih prihoda će rezultirati slabijim rastom tokom 2012. Nedavno su opet skoĉile tenzije na trţištu. Ovo odraţava polazni scenario urednog rješavanja neizvjesnosti vezanih za euro podruĉje i izbjegnutog širenja krize na druge ekonomije Eurozone i na globalnu ekonomiju. Stope rasta bi polako trebale porasti u srednjoroĉnom razdoblju. i vjerojatno je da će doći do slabljenja dotoka stranih direktnih ulaganja. smanjivanjem rejtinga banaka. strana direktna ulaganja (foreign direct investments ili FDI) iz evropskih ekonomija sa visokim prihodima ostala snaţna tokom 2011. maja i 23 maja. posebno u posljednjem kvartalu 2011. globalna finansijska trţišta su i dalje nervozna. smanjen dotok kapitala . dok je cijena industrijskih roba. dok je u onim koja imaju sredstva u „sigurnosti― („safe haven assets―) opala. Nagao pad sindiciranog kreditiranja kojeg su povele evropske banke od sredine 2011 i ograniĉenja u finansiranju trgovine. Obnovljene tenzije će dodati na već postojeće negativne vjetrove . Jedna svijetla taĉka jeste da su. Pod pretpostavkom da se uvjeti u evropskim zemljama visokih prihoda neće znaĉajnije pogoršati. će prema predviĊanjima usporiti tokom 2012. i politiĉkom neizvjesnošću u Eurozoni. pala za 10 odnosno 13 posto. mada u Eurozoni sporim korakom (Tabela 1). U svakom sluĉaju. meĊunarodni dotoci kapitala u zemlje u razvoju. U drugim zemljama visokog prihoda ovo povećanje je bilo nešto manje naglo. ukljuĉujući FDI. kao što je Credit Default Swap (CDS) su skoĉile blizu vršne vrijednosti koju su imale u jesen 2011. što je proces koji je intenziviran od druge polovice 2011. meĊutim. meĊunarodni tokovi kapitala ka zemljama u razvoju ostaju nekih 13 procenata ispod nivoa iz 2011. potaknute fiskalnim propustima. direktni utjecaj na rast zemalja u razvoju će biti ograniĉen (dijelom zato što je bilo manje utjecaja krize) ali povećani potresi trţišta. ĉime je nestala sva korist ostvarena od januara. U Eurozoni. Ipak. napetosti u euro podruĉju bi mogle eskalirati donoseći sa sobom rizik širenja krize. Od aprila 2012. vratio se odreĊeni nivo tenzija dok se investitori opet fokusiraju na izazove sa kojima se suoĉavaju evropske zemlje sa visokom marţom.Ipak. MeĊu najrazvijenijim zemljama CDS stope se trenutno kreću na nivou od oko 60 posto svoje vršne vrijednosti. unatoĉ naglom padu kredita banaka i drugih vrsta prekograniĉnog toka sredstava. iako sporije nego što je to bilo prije krize dok posustaje usporavanje uzrokovano fiskalnom konsolidacijom. prema oĉekivanjima. Povećani potresi u Euro zoni u maju su. Obnovljena nervoza na trţištu dovela je do velikog skoka cijene rizika na globalnom nivou. A dobit u ekonomijama sa visokom marţom je pala. i više od 70 posto za zemlje u regiji Evrope i Centralne Azije. Oporavak bi se trebao nastaviti. kao što je nafta i bakar. Došlo je do pogoršanja i drugih finansijskih indikatora. Unatoĉ sadašnjem oporavku vrednovanja na trţištu kapitala i tokovima obveznica. 3 . potrajati još neko vrijeme. mjere napetosti na finansijskom trţištu. preokrenuli tok ranijih poboljšanja u sentimentu trţišta. sa postojećom nesigurnošću finansijskih trţišta. Slabi dotok kapitala je dijelom odraz smanjenja dugovanja (deleveraging) bankarskog sektora u Evropi. Teški uvjeti u prekograniĉnom bankarskom kreditiranju će. ukazuju da su zemlje u razvoju znaĉajno pogoĊene. unatoĉ tim poboljšanjima. Praktiĉno se valute ekonomija u razvoju su izgubile izmeĊu 3 i 7 posto u odnosu na USD. a burze u zemljama u razvoju i u zemljama visokih prihoda izgubile su oko 12 posto u periodu od 1.

6 6.4 Izvor: Svjetska banka Globalni ekonomski izgledi (Global Economic Prospects).5 5. i moglo bi doći do naglog pada globalnog BDP-a (vidi Global Economic Prospects.3 -0. 1/ Preliminarne projekcije od 29.6 2012f 2. koje su najviše pogoĊene.3 2013f 3. procjene osoblja.4 1. robe ili imaju visok nivo kratkoroĉnog duga ili potreba za srednjoroĉnim finansijama bit će najteţe pogoĊene. Ipak. Rizici po ovaj privremeni oporavak i dalje postoje. U sluĉaju nastanka ozbiljne krize u Eurozoni. turizam. U sluĉaju ozbiljne recesije. niti jedna regija u svijetu ne bi bila pošteĊena.3 1. kreatori politika tek trebaju pronaći odgovarajuću kombinaciju strukturalnih i makroekonomskih politika kako bi u potpunosti smanjili tenzije na finansijskim trţištima i generirali rast. posebno u Evropi. kako u smislu domaćih strukturalnih i fiskalnih politika evropskih ekonomija sa visokom marţom i na nivou institucija Euro –podruĉja.3 6.2 1. mnoge bi zemlje mogle biti prinuĊene da jako zareţu i u vladinu i u javnu potrošnju ako doĊe do zamrzavanja globalnih finansija. Mnoge su zemlje smanjile izloţenost kratkoroĉnom dugu dijelom i zbog toga što se Euro-zona oslobaĊa duga (deleveraging). rast realnog BDPa (u procentima) Svijet Zemlje visokog dohotka Zemlje u razvoju Memo: Euro zona 2010 4. što bi dovelo do smanjenja prihoda vlade i prihoda izvoznika nafte i metala.9 5.0 1. ali bi pomoglo ublaţiti udar na zemlje-uvoznice nafte.Tabela 1: Izgledi globalnog rasta. koji je u pripremi). Januar 2012 i Jun 2012. Neuredno odvijanje obaveza prema suverenom dugu bi moglo pokrenuti mnogo ubrzaniji proces oslobaĊanja duga banaka u Evropi a ekonomijama u Evropi i Centralnoj Aziji. U neposrednom periodu.8 2011e 2. 4 .0 1. napetosti koje proistjeĉu iz politiĉke neizvjesnosti koja postoji u Euro podruĉju će vjerojatno predstavljati najozbiljniji potencijalni rizik za zemlje u razvoju. Zemlje koje se snaţno oslanjaju na doznake izvana. maja 2012. cijene roba bi mogle jako pasti. Postignut je odreĊeni napredak u Evropi na frontu politika.0 7.7 2014f 3.1 3. i u manjoj mjeri u Latinskoj Americi. Ali unatoĉ tome. što bi se moglo desiti u sluĉaju teške krize.8 1.9 0.3 2.

i nisu još sve zemlje dostigle nivo aktivnosti koji su imale prije krize (Slika 4). Rast u SEE6 u prosjeku je bio 2.8 procentnih poena) pošto se uvoz oporavio više od izvoza. kao što su kredit. koje su snaţno pogoĊene globalnom krizom. u usporedbi sa 4. MeĊutim. osim na Kosovu i odnedavna u BJR Makedoniji.B. nakon toga.2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. BJR Makedoniju. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Bosnu i Hercegovinu. koju su usporili kratkoroĉni faktori. sa uĉešćem od 3 procentna poena u rastu. Crnu Goru i Srbiju. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. U stvari. Politiĉki faktori su takoĊer doprinijeli domaćoj ekonomskoj neizvjesnosti i slabom oporavku. (Slike 89). Vanjska potraţnja je postala opterećenje za rast (-0. U 2011. Sastav rasta se promijenio u pravcu domaće potraţnje (Slike 10-11). sastav rasta se mijenja. što je ugrozilo kreiranje politika. vanjska potraţnja (neto izvoz) je izvukla regiju iz recesije 2010. kašnjenja u plaćanju.. MeĊutim. za 2011. Crna Gora i Srbija) imaju teškoća da se vrate na isti nivo (Slike 4-7). zemlje koje su doţivjele snaţnu recesiju (Bosna i Hercegovina. u manjoj mjeri. Oporavak se. oporavak investicija je bio spor. razlikuje od zemlje do zemlje. investicija. oporavak se u SEE6 ĉini sporim.2 posto u 2010-11. prestigle nivo realnog BDP-a iz 2008. 1 2 SEE6 obuhvaćaju: Albaniju. kao i recesija. odraţavajući oporavak potrošnje i. domaća potraţnja doţivljava bum. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. likvidnost. Dalje. sa gotovo ravnomjernom podjelom izmeĊu ulaganja i potrošnje. ĉak i u odnosu na zemlje EU10 i EU 15. Uvjetno bi se moglo reći da rast nije bio robustan dijelom i zbog slabe investicijske aktivnosti. Zemlje koje su uspjele izbjeći recesiju (Albanija i Kosovo) odnosno doţivjele skromno usporavanje rasta (BJR Makedonija) već su 2010. Bosna i Hercegovina je prošla kroz razdoblje od 15 mjeseci (oktobar 2010 do januara 2012) bez centralne vlade i bez budţeta. Kosovo. Kao i u drugim regijama. RAST SEE6 —SPOR OPORAVAK 1 Rast je u zemljama SEE6 bio relativno spor tokom 2011. Nova vlada je oformljena u februaru 2012.9 posto u 2006-8. kao i dugoroĉni faktori meĊu kojima je i investicijska klima. 5 .

Industrija i graĊevinarstvo su najteţe pogoĊene tokom recesije 2009. Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%) Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6. Ĉini se da je BJR Makedonija izuzetak od ovog modela.8 posto bruto dodane vrijednosti (gross value added – GVA). MMF za BiH i KOS.2 procentna poena) su dale pozitivan doprinos ukupnom rastu od 1. Svi najvaţniji sektori osim graĊevinarstva dali su pozitivan doprinos rastu 2011 (Slike 1213). gdje graĊevinarstvo daje znaĉajan doprinos rastu. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. EU10 i EU15 (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. 6 .6 procentnih poena). dok je u sektoru graĊevinarstva došlo do zaustavljanja pada u odnosu na 2010. gdje graĊevinarstvo biljeţi pad dvije godine zaredom (2009 i 2010) nakon buma na trţištu nekretnina. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statisiku. zbog slabog oporavka kredita i institucionalnih ograniĉenja u sektoru. industrija se oporavlja po osnovu oporavka izvoza (0. Godine 2011. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. a usluge (0. za 2011. djelatnost graĊevinarstva je i dalje slaba u Crnoj Gori. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i Eurostat.9 procentnih poena) i poljoprivreda (0. MeĊutim.

Kolaps domaće potraţnje tokom 2008-2009 doveo je do pada inflacije. MeĊutim.Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%) Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Inflacija je svoj vrhunac doţivjela u prvoj polovici 2011. i sada se postupno smanjuje (Slika 14). nakon toga je smanjen na 2.7 posto godina-na-godinu. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke.GVA) u zemljama vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji SEE6 (%) (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.7% u aprilu 2012. 7 . Posebno u zemljama SEE6 veliki dio indeksa potrošaĉkih cijena (CPI) otpada na cijene hrane i energije. objavljuje sektorske podatke o rastu. Posebno je Srbija iskusila skok inflacije kada je CPI svoj vrhunac dosegao u aprilu 2011 na nivou od 14. nakon što je rasla od kraja 2009. MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Inflacija je svoj vrhunac dostigla u prvom kvartalu 2011 kad su popustili vanjski pritisci. od poĉetka posljednjeg kvartala 2009. Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. inflacija raste zbog globalnog rasta cijena hrane i energije. a podaci iz Bosne i Hercegovine za 2011 nisu dostupni. Kosovo ne za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Razvoj inflacije odraţava razvoj realne ekonomske aktivnosti. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.

Slika 14: Inflacija u SEE6. (%) Izvor: SEE6 Nacionalni uredi za statistiku. 8 .

Do trećeg kvartala 2010. RELATIVNO ROBUSNA STRANA ULAGANJA Progresivna integracija ekonomija SEE6 u EU Slika 15: Izvoz (% BDP-a) znaĉi da je trgovina sa EU kljuĉni faktor izvoznih rezultata SEE6 i njihovog ukupnog ekonomskog rasta. Rast izvoza je dostigao vrhunac u prvom kvartalu 2011 na 29. Zanimljivo je da je samo jedna zemlja – BJR Makedonija – uspjela dovoljno orijentirati svoj izvoz u znaĉajnoj mjeri prema najdinamiĉnijoj velikoj evropskoj ekonomiji – Njemaĉkoj.3 posto). u januaru 2012 se biljeţi veliki pad rasta izvoza u cijeloj regiji – ponderirani prosjek pada od 6 posto (17 posto ako se iskljuĉe Srbija i Albanija). Crnu Goru i Kosovo (gdje je ovaj udio u prosjeku 28.8% izvoza zemalja SEE6. U 2011. Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. Na trgovinu unutar regije otpada oko 22. a posebno je vaţna za Srbiju. TRGOVINA I VANJSKA SITUACIJA – POBOLJŠANJE TEKUĆEG RAĈUNA. izvoz iz SEE6 je porastao za 14.3 posto u EU10 (Slika 16). izvoz se vratio na nivoe prije krize. Nakon izuzetno jake zime koja je pogodila većinu od SEE6 zemalja. odraţavajući usporavanje potraţnje u Eurozoni i faktore vezane za vrijeme. a nakon toga je postao umjereniji na 7% tokom posljednjeg kvartala 2011.1 posto u odnosu na 14.C. Izvor: Centralne banke SEE6 i UNCTAD. (Slika 15). Napomena: Rast izvoza je oznaĉen stupcima. Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) Slika 17: Rast uvoza (%) Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. EU je i dalje glavno izvozno trţište za SEE6 na koje otpada 56% ukupnog izvoza (2011). koja dovodi do smanjenja potraţnje za uvoznom robom i niţih cijena metala. Nakon robusnog oporavka 2010 i tokom prve polovice 2011. rast realnog 9 . izvoz iz SEE6 usporava. od kojeg lavovski dio (28.7 posto) otpada na Italiju i Njemaĉku. Ali dublji razlog za usporavanje izvoza je negativna ekonomska klima u EU.7 posto godina za godinu (y-o-y).

Dinamika uvoza u SEE6 je tokom razdoblja 2009-2011 bila sliĉna dinamici izvoza. Ipak. Nakon naglog pada 2009 i oporavka od 9 posto tokom 2010.5 procentnih poena BDPa. odraţavajući generalnu preorijentaciju na domaću potraţnju.BDP-a linijama.3 -8.u 2011 u odnosu na 2008.4 -26. Tokom 2011. Domaća potraţnja i uvoz poluproizvoda i kapitalnih roba.5 -10.8 -21. Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans . Trgovinski bilans se takoĊer popravio za 6. Izvor: Centralne banke SEE6 .7 -50 -60 -29. godina na godinu) 2009.6 -22. postoje znaĉajne razlike u sluţbenim brojkama meĊu zemljama. uĉinak viših cijena nafte i hrane su bili primjetni.CAD) i trgovinski bilansi su se Slika 18: Rast izvoza i uvoza znaĉajno oporavili nakon krize. uvoz opao više od izvoza u svim zemljama. (% BDP-a) CAD 2008 2009 Trade Balance Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama. Deficit tekućeg raĉuna (Current account deficits .2 2008 2009 2010 2011 Izvor: Centralne banke i IMF WEO i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Doznake tradicionalno predstavljaju amortizer vanjskih šokova u SEE6. CAD se u regiji SEE6 popravio – za oko 9. Izvor: Centralne banke SEE6 . i CAD i trgovinski bilansi su se malo pogoršali u cijeloj regiji (Slika 20). posebno u prvoj polovici godine.0 -30 -40 -19. doprinijeli su tome. a posebno na Kosovu gdje su CAD i trgovinski bilansi snaţno pogoĊeni izgradnjom autoputa ka Albaniji i s tim vezanim uvozom. ali su u zadnje dvije godine doznake nešto smanjene odraţavajući teške uvjete u zemljama Eurozone.5 procentnih poena BDP-a (Slike 18-19). TakoĊer. g. (% BDP-a) MNE KOS ALB SEE6 SRB BiH MKD 0 0 -5 -10 -15 -20 -25 -30 -35 2010 2011 -10 -20 -9. kada je došlo do rasta cijene energije. koji odrţavaju rast FDI. Pošto je (%.6 posto (Slika 17). uvoz je dalje porastao u 2011 za 13. Doznake u Srbiju su 10 . Sliĉan razvoj dogaĊaja primijećen je i u zemljama EU10. a rast izvoza se oporavio mnogo brţe.

0 - 2010 1.5 5.0 2. SRB. Regija ima koristi od velike dijaspore radnika u EU zemljama visokih prihoda.0 8. i sa 9.5 posto 2009 spale na 6.0 12. 11 . FDI––vaţan izvor finansiranja. nakon koje slijedi Crna Gora.0 4. dok su u drugim zemljama ostale na relativno nepromijenjenom nivou (Slika 21). koja je dobila najveći iznos FDI po stanovniku (Slika 23).0 5. KOS. kao i finansijski i poljoprivredni sektor (BJR Makedonija) bili su najuspješniji sektori kad se radi o privlaĉenju stranih direktnih ulaganja.0 6. Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) 2008 16.9 posto u 2011. Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI. Procjene za Srbiju. ALB i BiH definiraju doznake sa naknadama za zaposlenike.0 2009 2010 2011 KOS BiH ALB SRB SEE6 MKD MNE Izvor: Centralne banke SEE6 . Crnu Goru i BJR Makedoniju bi mogle biti podcijenjene.200 1. MKD i CG koriste užu definiciju doznaka.znaĉajno opale.4 1.400 2011 6. Srbija je privukla najveći iznos FDI u regiji – 2.0 14. U agregatnom iznosu.0 2. Strane direktne investicije u BJR Makedoniju su takoĊer udvostruĉene kao udio u BDP-u i po glavi stanovnika. investicija i rasta u SEE6 – doţivio je robustan porast od 20 posto tokom 2011 (Slika 22). BJR Makedonija). Izvor: Centralne banke SEE6.0 4.0 6. USD) SEE6 7.0 1. neto. Kanadi i Australiji. kao i u Sjedinjenim Drţavama.0 10.0 0. Auto dijelovi u industrijskom sektoru (Srbija.8 4.000 800 600 400 200 869 341 284 285 232 199 77 2008 2009 2010 2011 0 MNE SRB KOS SEE6 ALB MKD BiH Izvor: Centralne banke SEE6.0 3.4 milijarde USD 2011. Strana direktna ulaganja su se više nego udvostruĉila u Srbiji u 2011 – godini koja se ĉini izuzetnom s obzirom na veliku investiciju FIAT-a u tvornicu automobila u Kragujevcu i investiciju belgijskog Delhaise od skoro 1 milijarde Eura. % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto.4 5.

debt 64. Ukupni vanjski dug znaĉajno varira meĊu zemljama SEE6.1 60. IMF. ima nizak vanjski dug. 12 . Kosovo ima vrlo ograniĉen pristup meĊunarodnim finansijskim trţištima i kao posljedica toga. a Kosovo3 najniţi nivo (Slika 26).0 50.0 100. 2011 i 2012. 3 Za razliku od drugih SEE6 zemalja. BJR Makedonija i Bosna i Hercegovina su nešto malo ispod prosjeka za SEE6.2 2008 22. US$) 1200 60. BJR Makedonija).5 procentnih poena BDP-a na 60.1 posto BDP-a u 2010).3 1000 800 600 400 200 17. Slika 24: Vanjski dug. ali javni vanjski dug nastavlja trend prema gore.0 0. Kosovo je i dalje netipiĉna vrijednost (outlier) sa najniţim nivoom duga. ĉetiri zemlje su ostvarile pristup meĊunarodnim komercijalnim trţištima izdavanjem Euroobveznica (Eurobonds) (BJR Makedonija 2009.0 2009 2010 2011 2012 MNE SRB SEE6 MKD BiH ALB KOS Izvor: Centralne banke and MoFs of SEE6. iako manjom brzinom nego prije 2011. Vanjski dug je smanjen za 3. Crna Gora 2010. Crna Gora i Srbija su obje daleko iznad regionalnog prosjeka i imali su najbrţi rast duga. Ovo izravnavanje slijedi nakon znaĉajnog porasta i u omjerima bruto vanjskog duga i vladinog duga prema BDP-u u periodu 2008-2010.9 2009 26. Osim toga. Od juna 2009. što je doprinijelo rastu njihovog duga. do marta 2012. iako će se on poĉeti povećavati nakon povlaĉenja stand-by aranţmana MMF-a. neke od zemalja SEE6 su iskoristile svoju MMF kvotu i kreditna sredstva (npr.7 posto u 2011 (nakon vršne vrijednosti od 64. Albanija 2010. WB. gdje Crna Gora i Srbija imaju najviši.0 2011 0 ALB MK MNE SRB Izvor: MF zemalja SEE6.8 51. BJR Makedonija). Izvor: Centralne banke i Ministarstva finansija (MF) zemalja SEE6. prosjek SEE6 (% BDP-a) Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln. Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) 2008 150.7 External debt 70 60 50 40 30 20 10 0 o/w Gov. (Slika 24). Srbija. i Srbija 2011) (Slika 25) ili ukljuĉivanjem na meĊunarodna kreditna trţišta sa IBRD garancijama (Srbija.3 2010 26.Brzo smanjenje duga (deleveraging) privatnog sektora dovelo je do smanjenja ukupnog vanjskog duga u SEE6.

Sliĉni trendovi su zabiljeţeni tokom prva dva mjeseca i u Srbiji.4 1. Crna Gora i Srbija. Gomilanje budţetskih dugovanja privatnom sektoru (npr.1 -1. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni imali su negativan utjecaj na ekonomsku aktivnost i prihode vlade. prihodi vlade su znaĉajno pogoĊeni usporavanjem ekonomske aktivnosti. odnosno u sluĉaju BiH MMF-a.0 -5.8 3. pripremila svoje inicijalne budţete za 2012 sa donekle optimistiĉnim pretpostavkama rasta i to je dovelo do znaĉajne nedovoljnosti ostvarenih prihoda. Kosovo je opet izuzetan po svom niskom nivou javnog duga i deficita koji ostavljaju odreĊeni fiskalni prostor za zadrţavanje visokog nivoa javnih investicija u strateške projekte kao što su regionalni autoputevi.7 SRB 1.8 7.9 Izvor:Kalkulacije zaposlenih izvršene na osnovu podataka MF. s obzirom da su prihodi opali za 11.0 0.2 -4.4 -3. pogoršanje uvjeta na formalnom trţištu rada dovelo je do smanjenja prihoda od poreza na osobni prihod i doprinosa za socijalno osiguranje.5 -5. Ukupni prihodi (u realnim terminima) u ĉetiri zemlje SEE6 još uvijek su ispod nivoa iz 2008.3 2009 -7.9 posto godina-na-godinu u prvom kvartalu 2012. od kojih su najuoĉljivije Albanija. Ĉini se da je Crna Gora u tom smislu najviše pogoĊena.8 2.1 2. mada su podaci za april već mnogo bolji.6 -2. vlade su se više oslonile na pozajmljivanje od domaćih i stranih IFI (Crna Gora.7 -0. dodatno pogoršani zimskim uvjetima.2 0.3 -3. Sliĉni trendovi se nastavljaju tokom prvog kvartala 2012.9 -3.6 -2.3 -3.5 2010 -3. Većina zemalja je. Albanija).2 -0. Pritisci javnog i finansijskog duga nagomilavaju se u nekoliko zemalja.0 -2. Slaba ekonomska aktivnost se odrazila na smanjenu naplatu kljuĉnog instrumenta prihoda – prihoda na dodanu vrijednost. U 2011. ĉime su se povećali rashodi na automatsku stabilizaciju u zemljama SEE6 i prinudile zemlje SEE6 da izvrše druge prilagodbe fiskalne politike.7 -4.6 2011 -3.5 -3.5 -2. TakoĊer.5 BIH 0. a znaĉajno ispod planiranih iznosa. a Srbija i Crna Gora su tu najviše pogoĊene (Slika 27).5 -0.2 -3. akciza i carinskih prihoda. ĉini se. Albaniji. Tabela 2: Fiskalni deficiti u SEE6 (procent BDP-a) 2005 2006 2007 2008 ALB -3.6 -4. i dijelom kompenziraju raniji nedostatak. prihodi su bili manji od budţetskih projekcija vlade u svim zemljama osim na Kosovu.5 13 .8 -3.6 0.6 -3. Odgovarajući na takvu situaciju. Osim na Kosovu.9 MKD CG -1. u.6 Ponderira ni prosjek -1.9 -2.0 6. većina zemalja SEE6 mora usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnula dinamiku duga i time izbjegla finansijske probleme u budućnosti (Tabela 2).4 -7. U isto vrijeme dolazi do porasta prihoda za 5. Srbija. sa rastućim nivoom javnog duga i pritiscima za finansiranje. U BJR Makedoniji i Albaniji prihodi su uglavnom bili na ravnomjernom nivou u realnom smislu. koji su vaţni u smislu njegove povezanosti sa susjedima.D.7 -6.7 -4.0 -4.6 -2. U ovom teškom okruţenju.4 -2.2 KOS 0.2 -0.1 -1.0 -0. BJR Makedoniji) i dugovanja općina u Crnoj Gori stvaraju dodatne teškoće za privatni sektor u već odranije izazovnom okruţenju.

0 120. ukljuĉujući i smanjenje potrošnje od 4.4 posto da bi ostala u okvirima originalnog budţetskog deficita. Vlada BJR Makedonije je usvojila dodatni budţet u aprilu koji se zasniva na pretpostavci niţeg rasta i budţetirala prihode. prihodi Pozvane drţavne garancije Spor rast. real 130. prihodi Status prilagodbe Oĉekuje se u julu 2012 Kljuĉne mjere U razmatranju Bosna i Hercegovina Kosovo Nije objavljeno Oĉekuje se sredinom 2012 Nije objavljeno Smanjenje potrošnje i nove mjere prihoda ĉije se usvajanje oĉekuje Smanjenje potrošnje.0 90. dok su prihodi od poreza u stvari smanjeni za 0. Neplanirani uvoz elektriĉne energije Spor rast.0 100. Mjere koje su vlade poduzimale u odgovor na ovakvu situaciju za sada se koncentriraju na jaĉanje napora naplate i smanjenja potrošnje. meĊutim.6 posto. Albanija takoĊer signalizira da će revidirati svoj budţet kao odgovor na pogoršano vanjsko okruţenje. Novi specifiĉni porezi i naknade.0 2008 2009 2010 2011 Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovane na podacima nadleţnih organa. prohodi.0 BiH KOS MKD MNE SRB 80. prihodi Spor rast.0 ALB 2008 = 100 110. smanjenje tekuće i kapitalne potrošnje Povećanje poreznih stopa Zamrzavanje plaća i penzija* Makedonija. koja je doţivjela najveći pad prihoda i vlada je u aprilu 2012 usvojila revidirani budţet kojim se smanjuju rashodi i uvode mjere prihoda. BJR Crna Gora [Usvojila Vlada u aprilu 2012] Parlament usvojio u maju 2012 Oĉekuje se nakon izbora Srbija Izvor: Osoblje Svjetske banke. prihodi Redovna revizija sredinom godine Spor rast. Ostale zemlje SEE6 tek treba da poduzmu konkretne mjere. 2008-2011 Government revenues. kapitalni rashodi i usluge. a ne na povećanje stope poreza (Tabela 3). * U ovisnosti od vladine odluke 14 . Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6. (Slika 28). ovo je uglavnom posljedica jednokratne naplate dividendi. Za sada je izuzetak Crna Gora. Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 Zemlja Albanija Fiskalni pritisci Spor rast.posto y-o-y na Kosovu.

meĊutim. Ovo prouzrokuje dodatna ograniĉenja za privatni sektor u ekonomskom okruţenju koje je i tako puno izazova. ukljuĉujući nefunkcionalne sheme povrata (refundiranja) i neadekvatnu kontrolu opredijeljenosti. BJR Makedonija je takoĊer izvršila korekciju budţetske potrošnje smanjivanjem potrošnje na robe i usluge i kapitalne potrošnje.0 130.5 posto BDP-a na kraju 2011.0 90. ali i sve veće oslanjanje na kratkoroĉni dug u nekoliko zemalja. ukupni iznos vladinih dugovanja (uglavnom na općinskom nivou) dokumentiran je da iznosi oko 3. 2008 – 2011 Government expenditures.0 2008 = 100 120. to je prije odraz ograniĉenja kapaciteta implementacije nego finansijskih ograniĉenja. subvencija i drugih tekućih rashoda.Prilagodbe rashoda iz 2011 su bile širokog obima.0 100. ĉini se da je ekonomsko usporavanje razotkrilo postojeće slabosti okvira javnog finansijskog upravljanja. sa strogim uvjetima potrošnje. Bruto finansijske potrebe5 u 2012-13 su u SEE6 znaĉajne. vlada implementira program smanjenja dugovanja u općinama. Poĉetkom 2012. to bi se moglo promijeniti ukoliko doĊe do pogoršanja situacije u 4 Potpunije razmatranje strukture prihoda i potrošnje fiskalnih sektora u SEE6 zemljama navodi se u Okviru 2 u prethodnom SEE RER. ukljuĉujući kratkoroĉno dug. Osim navedenog. gdje su plaće rasle nešto više nego ostale kategorije potrošnje.0 80. 15 .0 110. ne postoje pouzdani podaci o budţetskim dugovanjima. ĉime je u kratkoroĉnom razdoblju oteţano vršenje bilo kakve prilagodbe4. u Crnoj Gori. Ĉini se da ih pokreće nivo deficita. vlade su nastavile smanjivati rashode u odgovor na nedovoljnost prihoda da se zadrţi u okviru finansijskih ograniĉenja. MeĊutim. meĊutim. Posebno je smanjena potrošnja u Albaniji i Crnoj Gori poĉetkom 2012 u odnosu na 2011. i odnosile su se na smanjenje investicija. Iako su do sada zemlje SEE6 uspijevale prenijeti dug. Rashodi na Kosovu u 2011 su bili 8 posto niţi od budţeta. ĉini se da je potrošnja u SEE6 snaţno nagnuta prema plaćama i socijalnim naknadama. postoje izvještaji o kašnjenjima u plaćanju do kojih dolazi u nekoliko SEE6 zemalja.0 ALB BiH KOS MKD MNE SRB 2008 2009 2010 2011 Izvor: Osoblje Svjetske banke. Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6. Sa izuzetkom Kosova. Rashodi u Srbiji su bili u skladu sa budţetom. real 140. i to uglavnom kapitalna ulaganja i subvencije. Na primjer. mada indirektni i posredni dokazi iz privatnog sektora ukazuju na to da se radi o znaĉajnim iznosima. U drugim zemljama. Rashodi su najviše smanjeni u Crnoj Gori. Kao odgovor na ovo. 5 Potrebe za finansiranjem se definiraju kao nivo deficita i otplata domaćeg i stranog duga.

ne oĉekuje se da će doći do znaĉajnog smanjenja potreba za finansijskim sredstvima. i dalje su visoke i mogle bi se dodatno povećati suoĉene sa krizom koja se širi iz Grĉke. i povećati znaĉaj rizika prenošenja (roll-over). Development Prospects Groups. BJR Crna Gora Srbija Q4. koji se moţe naći na: http://sitereIzvors. March 2012. FYR Montenegro Serbia Izvor: Osoblje Svjetske banke.11 Q2. marţe na dug koji su izdale zemlje SEE6 smanjene su izmeĊu 80 i 290 baziĉnih poena u odnosu na kraj 2011. Kosovo nema suvereni rejting.11 Dec-11 Jan-12 Feb-12 Mar-12 Apr-12 Albania Macedonia. Iako su troškovi kreditiranja za zemlje u razvoju (ukljuĉujući SEE6) nešto opali poĉetkom 2012 kao posljedica smanjenja averzije prema riziku6. kao i komercijalnih i bilateralnih kreditora.10 Q1.pdf 16 .000 800 600 400 200 0 Q4.worldbank. * Na [June 5.200 1. Tabela 4: Rejting suverenog kredita * _____________________________________________________________________ Rejting (S&P) Albanija Bosna i Hercegovina Makedonija. Uz relativno male korekcije fiskalnog bilanca koje su predviĊene u SEE6 za 2013. što bi moglo bitno ograniĉiti pristup finansijskim sredstvima.org/INTPROSPECTS/ReIzvors/334934-1302024558568/78464531326146297898/DECPGWeekly_032912. ipak su ostali na visokom nivou (Slika 29). Ipak. znaĉajan iznos kratkoroĉnog duga će zadrţati bruto potrebe za finansiranjem na visokom nivou. 6 World Bank.11 Q3. krećući se izmeĊu 570 i 880 baziĉnih poena.. ali su opet porasli zbog intenziviranja prevrata u Eurozoni. Vanjski uvjeti finansiranja su teški. Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) 1.400 1.finansijskom sektoru. Iako se oĉekuje da će pokriće većeg dijela deficita doći od meĊunarodnih finansijskih organizacija.10 B+ B+ BB BB BB- Dec-11 B+ B BB BB BB Jan-12 B+ B BB BB BB Feb-12 B+ B BB BB BB Mar-12 B+ B BB BB BB ____________________________________________________________ Izvor: Standard & Poor. Weekly Global Economic Brief. 2012]. Do kraja marta 2012.

dok su potraţivanja prema vlastima povećana. Albanija i Crna Gora (ukljuĉujući garancije) su najzaduţenije zemlje u SEE6. Depoziti u Crnoj Gori su se oporavili isplatom zajma Credit Suisse. povećan je sa 51 na 56. iako je tu rizik donekle ublaţen relativno niskim omjerom kredit-depozit u finansijskom sektoru. BJR Makedonija je bila u stanju prenijeti svoj domaći dug iako interes investitora za dugoroĉno dospijeće fluktuira.Domaća trţišta. javni dug (zajedno sa garancijama) je povećan za više od 5 procentnih poena BDP-a izmeĊu 2010 i 2011 na oko jedne trećine BDP-a uglavnom zbog isplate 220 miliona EURA MMF-ove Precautionary Liquidity Line (PLL) i 130 miliona komercijalnog zajma kojeg garantira IBRD (koji finansira budţet za 2012). i 4.9 posto godinu dana ranije. Kosovo i BJR Makedonija imaju nivoe duga kojima je mnogo lakše upravljati. Kao posljedica finansijskih deficita i drţavnih garancija u nekim zemljama SEE6. pribliţivši se zakonskoj granici od 60%. na primjer. u odnosu na 42.6 posto BDP-a u Crnoj Gori. Na primjer. Javni dug Albanije je takoĊer malo porastao na 58. Albanija. rizik od nesolventnosti vlade u SEE6 je nizak. U BJR Makedoniji. osim što već ima veliki dug. Javni dug u Bosni i Hercegovini ostao je stabilan na 39.4 posto BDP-a u Makedoniji. Uzimajući u obzir troškove javnog duga i njegovu strukturu. ukljuĉujući garancije. i dalje zahtijevaju vladin dug. Dosegao je nivo od 11. Crna Gora i Srbija su takoĊer bile u mogućnosti pozajmiti potrebne iznose. ni ona se ne nalazi u zoni sigurnosti. ali slabo stanje u Eurozoni i Zapadnom Balkanu bi ipak moglo dovesti do daljih pritisaka. Vlasti na Kosovu i u Bosni i Hercegovini izdale su svoj prvi kratkoroĉni domaći dug (trezorske zapise ili T-bills) koji su do sada apsorbirale lokalne banke po relativno niskim cijenama. SEE6 će morati paţljivo pratiti i ograniĉiti korištenje garancija na prudentan nivo pošto bi pozivanje na garancije moglo predstavljati veliki dodatak na postojeće potrebe za finansiranjem. Javni dug Crne Gore. unatoĉ relativno niskom fiskalnom deficitu. Koliĉina vladinih garancija postao je znaĉajan dio obaveza javnog duga u SEE6 tokom zadnjih godina.1 posto BDP-a. U Crnoj Gori.8 posto BDP-a do kraja 2011. nedavno pozvane drţavne 17 . ali s obzirom na njena institucionalna i ograniĉenja pozajmljivanja. mada postoji odreĊeni rizik ukoliko domaći dug postane neatraktivan za investitore. ali po većim cijenama nego godinu dana ranije. Kosovo i dalje ima znaĉajne depozite i neto je kreditor finansijskog sektora. Srbija i dalje ima solidne depozite u centralnoj banci. pojaĉano pozajmljivanje od strane javnog sektora ĉini se da je zadovoljeno na većini lokalnih trţišta. Situacija u Bosni i Hercegovini takoĊer iziskuje paţljivo praćenje pošto su depoziti vlade smanjeni. iako sa većim troškovima. a veliki udio kratkoroĉnog duga predstavlja poseban razlog za zabrinutost. Ĉini se da je i BJR Makedonija u sliĉnoj situaciji. javni dug nastavlja rasti u svim zemljama osim na Kosovu (Slika 30). BJR.4 posto BDP-a. S obzirom da je finansijski sektor visoko likvidan u većini zemalja SEE6.7 posto BDP-a u Srbiji. Nekoliko je zemalja već doseglo zabrinjavajući nivo duga s obzirom na njihove fiskalne i institucionalne kapacitete i finansijska ograniĉenja. ovaj trend nije odrţiv. posebno ako se odgaĊa fiskalna konsolidacija. Za razliku od nje. Javni dug u Srbiji je dosegao 45. Pod pretpostavkom da ne nastupe veliki vanjski šokovi. iako plitka. Dugoroĉno. ove tri zemlje će trebati poduzeti znaĉajne napore da obrnu negativnu dinamiku duga i smanje nivoe duga i s tim povezane slabe taĉke taĉke i to tokom duţeg vremenskog razdoblja.9 posto BDP-a. i probleme u koordinaciji politika. Vlada u Albaniji je već neto duţnik finansijskom sektoru. 6.

0 50.0 20.0 10. Crnu Goru i Srbiju 18 .garancije za zajmove za ĉeliĉanu i tvornicu aluminija izloţile su budţet znaĉajnom dodatnom pritisku. Napomena: Ukljuĉujući vladine garancije za BJR Makedoniju.0 MNE ALB 2008 SRB 2009 BiH 2010 2011 MKD KOS Izvor: Osoblje Svjetske banke.0 0.0 60.0 30. Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) 70.0 40.

Ali to je još uvijek dobro iznad pred-kriznih nivoa.98 posto na kraju februara.41 posto krajem marta (u odnosu na 0. (Slike 32-33). trţišni uvjeti su daleko od normalnih.77 posto sa nivoa od 0. Dva LTRO koja su pomogla jaĉanju povjerenja u meĊubankovno trţište. i 1. ove marţe ostaju povišene. mjeri nespremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu) za 22 baziĉnih poena na 0. Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) Slika 32: Petogodišnje (u baziĉnim poenima) 700 600 500 400 300 EBA's recapitalization plan announcement CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka LTRO1 LTRO2 Unicredit SocGen KBC Intesa Erste Raiffeisen SEB Nordea 200 100 0 19 .LTRO).64 posto krajem februara) (Slika 31).E. ali historijski. što je pokazano padom Euribor.OIS (Overnight Indeks Swap) marţom (razlika izmeĊu meĊubankovne ponuĊene stope i prekonoćne indeksirane stope. što ukazuje na to da se banke još uvijek suoĉavaju sa jazom u finansiranju. Euro meĊu-bankarska ponuĊena stopa (Euro Inter-Bank Offer Rate – EURIBOR) – kojim se mjeri voljnost evropskih banaka da posuĊuju jedna drugoj na neosiguranom meĊu-bankovnom trţištu – nastavlja padati na 0. CDS marţe za velike matiĉne banke banaka u ECA regiji su opale tokom prvog kvartala 2012 što ukazuje da je rizik od nevraćanja takoĊer opao zahvaljujući LTRO-ima. Uvjeti finansiranja banaka su se poboljšali u prvom kvartalu 2012 zahvaljujući pruţanju ogromne koliĉine likvidnosti od ECB-a (više od triliona Eura) u obliku jeftinih dugoroĉnih zajmova kroz njene dugoroĉne operacije refinansiranja (long-term refinansing operations . mada odnedavna opet rastu.5 posto poĉetkom decembra 2011. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK SMANJENJA DUGOVA (DELEVERAGING) Iako su tenzije na finansijskim trţištima Euro zone malo popustile.

To jest. LTRO-i su smanjili pretisak finansiranja na banke. TakoĊer. 20 . april 2012. a sistemske slabosti su znaĉajno smanjene u odnosu na period prije krize. ukljuĉujući. unatoĉ pritiscima finansiranja nakon 2008. ukupne vanjske obaveze su porasle u većini bankovnih sistema Centralne.Znaĉajnim naporima vlada SEE6 i monetarnih vlasti – i skorijih aktivnostima ECB-a SEE6 su za sada izbjegle neorganizirano smanjenje duga. jer sada LTRO sredstva pokrivaju više od 60 posto duga banaka koji dospijeva 2012. i zemlje SEE6. Veći dio likvidnosti koja je dana evropskim bankama iskorištena je za profitabilnu trgovinu (carry-trade) (i to sa bankama koje su u mogućnosti da posuĊuju na nivou 1 posto i ulaţu u suverene dionice sa visokim prinosom). Ovaj razvoj dogaĊaja pogoduje nastavku oporavka i smanjenju ugroţenosti finansijskog sektora u SEE6. Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) 1 Promjena u drţanju vladinih dionica od strane monetarnih i finansijskih institucija euro podruĉja od kraja novembra 2011 do februara 2012. Banke u SEE6 u generalno dobro kapitalizirane i likvidne. a samo ograniĉen dio dodatne likvidnosti je završio u realnoj privredi. Unatoĉ gubitku finansiranja od ne-povezanih meĊunarodnih banaka. Ali u Evropskom finansijskom sistemu i dalje postoje znaĉajni rizici. Izvor: MMF-ov izvještaj o globalnoj finansijskoj stabilnosti. Istoĉne i Jugoistoĉne Evrope (CESEE). meĊunarodne banke su generalno odrţale izloţenost SEE6 zemljama. da ojaĉaju svoje bilance stanja i šire reĉeno. iako su smanjile izloţenost ne-povezanim bankama. smatra se da je masivna injekcija ECB-a u decembru 2011 i februaru 2012 izbjegla neorganizirano rješavanje sredstava i naknadno smanjenje kredita u evropskom bankarskom sistemu. da prilagode svoje modele poslovanja odrţivijem novom ekvilibrijumu. Ipak. Oĉekuje se da će banke i dalje biti pod trţišnim i regulatornim pritiskom (koji je uvećan zahtjevima EBA od kraja juna) da vodeće banke Eurozone osnaţe kapital i likvidnost. moguće je.

meĊunarodne finansijske institucije (IFI) i bankarske grupe su u januaru 2012 postigle sporazum o skupu principa u okviru Beĉke inicijative 2. kao što su se neki bojali.0 su. roditeljsko finansiranje nije opalo od trećeg kvartala 2011. MeĊutim.0 da pomognu izbjegavanje neorganiziranog smanjenja duga u zemljama u razvoju u Evropi – regiji koja je najosjetljivija na efekte prestrojavanja velikih banaka. u kombinaciji sa njihovim malim lokalnim portfeljima u SEE6. posebno u zemljama SEE6. a finansijske institucije koje se meĊusobno natjeĉu ne nastoje znaĉajno povećati svoju izloţenost. Ako banke ipak odluĉe smanjiti zajmove u svojim knjigama. (iv) revizija od strane nadzornih koledţa EBA-inih planova rekapitalizacije i njihovog uĉinka na zemlje domaćine. Evropski duţnosnici. naime. Ciljevi Beĉa 2. (iii) efektivna komunikacija izmeĊu vlasti u zemljama domaćina i matiĉnoj zemlji kako bi se izbjeglo zaštitno izdvajanje likvidnosti. ponude savjete o politikama i koordiniraju svoju podršku regiji. zadrţana profitabilnost poslovanja u ovim zemljama. ĉime se smanjuje izloţenost bankarskog sistema meĊunarodnom finansiranju. ukupni nivo depozita u zemljama SEE6 se oporavio na vršne vrijednosti od prije krize (Slika 34). Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD). koje nemaju ni robusna trţišta kapitala niti uspostavljena sekundarna trţišta za prodaju zajmova. zadnjih mjeseci se primjećuje usporavanje oporavka depozita. izmeĊu ostalog. kao promatraĉa). i problemi vezani za suţavanje bilanci stanja koje se uglavnom sastoje od zajmova. Evropski odbor za sistemski rizik (ESRB). Sveukupno.0. U Bosni i Hercegovini se nivo depozita upravo vratio na vršni nivo od prije krize. da se postigne: (i) opredjeljenje domaćih vlasti da se razmotri utjecaj regulatornih mjera u Evropi u nastajanju i da ostvare efektivnu komunikaciju sa zemljama domaćinima. Inicijativa ukljuĉuje Evropsku komisiju (EC). Nakon naglog pada depozita na poĉetku prvog vala krize krajem 2008. Evropsku investicijsku banku (EIB). Ipak. U svim zemljama osim Crne Gore. ĉini se da bankovni krediti u regiji rastu finansirani iz izvora lokalnih depozita. za razliku od perioda prije krize. Tu je u igri moglo biti nekoliko faktora:    strateško opredjeljenje mnogih matiĉnih banaka da ostanu prisutne u regiji CESEE. to će vjerojatno imati veze sa kreditnim gubicima.kada je došlo do naglog zastoja brzog rasta. MeĊunarodno monetarni fond (MMF). smanjenje izloţenosti klijentima je teško postići u okruţenju gdje poduzeća trpe posljedice slabih ekonomskih uvjeta. nivo depozita je sada iznad vršne vrijednosti od prije krize. i (v) opredjeljenje IFI-ja da analiziraju rizike. Evropskog regulatora za bankarstvo (European Banking Authority ili EBA). Grupaciju Svjetske banke (WBG) i domaće organe. Beĉ 2. došlo je do postupnog oporavka. Gledajući 21 . stoga nastoji spojiti domaće i meĊunarodne vlasti sa IFI da potaknu koordinaciju politika u tim zemljama. Regulatorna koordinacija izmeĊu zemalja domaćina i matiĉnih zemalja je od kritiĉnog znaĉaja za krhko ekonomsko okruţenje gdje se domaće vlasti mogu fokusirati prije svega na probleme svoje zemlje. Bez obzira na ugovorno dospijeće kredita. Revitalizacija Beĉke inicijative. (ii) napori vlasti u zemljama domaćinima da razviju lokalne izvore finansiranja. Evropsku centralnu banku (ECB. došlo je do malog smanjenja depozita tokom prvog kvartala za regiju u cjelini.

Rast godina-na-godinu (y-o-y) kredita poslovnim subjektima bio je 9-10 posto tokom većeg dijela 2011.5% tokom prva tri mjeseca 2012. Najveće stope rasta kredita zabiljeţene su u Albaniji (11. Ovaj obrat situacije. sa odreĊenim usporavanjem u kreditnim društvima tokom februara i marta. je najvjerojatnije vezan za previranja na finansijskim trţištima do kojih je došlo u drugoj polovici 2011. dok je preostalih sedam banaka zabiljeţilo pozitivan rast kredita. Rast kredita je pozitivan u većem dijelu regije. ali u februaru i martu 2012 nalazi se na nivou od 7 posto.6%). 22 Dec-11 Dec-05 Dec-08 Jun-06 Jun-08 Jun-09 Jun-10 Jun-11 Jun-07 . depoziti su se smanjili za 2. Unatoĉ stresu kojeg su finansijski sistemi iskusili u drugoj polovici 2011.ukupne brojke za regiju. u odnosu na rast od gotovo 7% u drugoj polovici 2011. .2 posto. ali je do mjeseca marta došlo do pada od 6..0 posto) i Kosovu (13. ali stope rasta su znaĉajno ispod nivoa od prije krize i u skladu sa smanjenom potraţnjom (Slika 35-36). za cijelo podruĉje i za pojedinaĉne zemlje. rast kredita je ostao pozitivan u većini SEE6 zemalja (osim Crne Gore. 2008=100) 160 140 120 100 80 60 40 20 ALB KOS MNE SEE6 total BIH MKD SRB Dec-06 Dec-07 Dec-09 Dec-10 Izvor: Centralne banke SEE6 . (Slike 3738). Nominalna stopa rasta godina za godinu (y-o-y) kredita privatnom sektoru do januara 2012 za SEE6 (mjereno kao medijana stopa rasta pojedinaĉnih zemalja) kreće se oko 8 posto tokom prethodne godine. sept. mada one nisu ni blizu onih neodrţivih stopa iz perioda prije krize. Rast kreditiranja privrednih društava i domaćinstava odvijao se priliĉno sliĉnim tokovima. 7 Ukupni rast kredita u Crnoj Gori je deprimiran kao odraz kontrakcije kredita i prenošenja loših kredita na matiĉne banke / faktoring društva u ĉetiri velike banke. koja je prošla kroz najveću ekspanziju i najveći pad kredita 7). Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro.

23 .Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012 70 60 60 50 40 30 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 20 10 10 0 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 -10 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 * Podaci za CG nisu dostupni. Izvor: Centralne banke SEE6 . Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 70 60 50 40 30 20 70 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 60 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 10 0 -10 -20 -30 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 10 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 Izvor: Centralne banke SEE6 . Izvor: Centralne banke SEE6 . Izvor: Centralne banke SEE6 .

daju dodatno osiguranje od naglog povlaĉenja bankarskog sistema. spremnosti da odobravaju kredite. uglavnom kao posljedica prodaje loših kredita faktoring društvima i/ili matiĉnim bankama. dalje. naplate kredita. Javne i nadzorne vlasti trebaju ostati budne i paţljivo pratiti i stalno nanovo procjenjivati rizike i poduzeti pravovremenu akciju na bilo kakav znak slabosti sistema. U Albaniji. njihovu kapitalizaciju.5 posto u Crnoj Gori. Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) 30 25 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 15 10 5 0 2007:Q1 2007:Q4 2008:Q3 2009:Q2 2010:Q1 2010:Q4 2011:Q3 Izvor: Centralne banke SEE6 . sposobnost privlaĉenja novih investitora i.3 posto u Bosni i Hercegovini. ipak pojedine banke imaju problema u zadrţavanju nivoa adekvatnog kapitala. 16.NPL-ovi (loši krediti) su i dalje na znaĉajno povišenom nivou. i 19. 24 . likvidna sredstva prema ukupnim sredstvima iznosila su 38 posto u Srbiji. i u manjoj mjeri.6 posto u Albaniji. 31 posto u BJR Makedoniji. U Srbiji su NPL stabilni na oko 18-19 posto. 27 posto u Bosni i Hercegovini. 15. to se uglavnom odnosi na neke male banke u domaćem vlasništvu. godine (Slike 40-41). NPL su i dalje u porastu. banke u većem dijelu regije su bile profitabilne 2011. dostiţući 20 posto u martu 2012. Generalno stabiliziranje NPL-ova i likvidne i dobro kapitalizirane banke meĊutim ne smiju zamagliti ĉinjenicu da jedan broj manjih i banaka u drţavnom vlasništvu imaju problema. i neke javne banke. Crna Gora ima najviši nivo NPL-ova. ali to je naglo smanjeno u drugoj polovici 2011. Rezerve za kreditne gubitke. S tim na umu. koje su relativno visoke i rastu i dalje kao posljedica pogoršanja NPL-a. NPL su se stabilizirali na povišenoj razini. Nakon skoka na poĉetku krize. 15. u prosjeku 14 posto u SEE6 (Slika 39). Omjeri adekvatnosti kapitala u bankarskom sektoru su i dalje u većini zemalja solidni (u decembru 2011 iznosio je 13.8 posto u BJR Makedoniji. Od decembra 2011. Generalno. (Slika 42). NPL su posebno visoki u Srbiji i Albaniji . iako se generalno njihov udio postupno povećava.1 posto u Srbiji). Ovaj kroniĉno visoki nivo NPL-a ugroţava zarade banaka. i 22 posto u Crnoj Gori.

kao procent ukupnih bruto kredita 12 Dec-08 10 Dec-09 Sep-11 Dec-10 Dec-11 Mar-11 Jun-11 8 6 4 2 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB Izvor: Centralne banke SEE6 .Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets . Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke. Izvor: Centralne banke SEE6 . 25 .ROA) 4 3 2 1 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE) 30 20 10 0 0 -10 -1 -2 -3 -4 -5 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 -20 -30 -40 -50 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 Izvor: Centralne banke SEE6 .

BJR Makedonija i Kosovo. nakon globalne krize. Dalje.2 posto smanjenja stope nezaposlenosti (Slika 43).955 2 -7. stope nezaposlenosti u Srbiji.2. veza rast-nezaposlenost je manje povoljna u SEE6 nego u komparativnim zemljama – a taj trend zabrinjava. oko -0. ali krećući sa vrlo visokog nivoa. Jednim dijelom. korištenjem omjer radne snage u Srbiji prema radnoj snazi zajedno u Srbiji i Crnoj Gori 2008.0 2.18). Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6. unatoĉ smanjenja proizvodnje u BJR Makedoniji u 2009 (Slika 44). (2012). do 2007. izračunate su procjene radne snage u Srbiji za 1999. Izvori: R. nastavila je rasti tokom 2011 u nekoliko zemalja SEE6. što znaĉi da jedan procent rasta. Potom je primjenom omjera omjer KILM Procjena na naše kombinirane procjene za 2008 izvršena prognoza za Srbiju i Crnu Goru od 1999 do 2007. Procjene stopa nezaposlenosti preuzete su iz MOR-ove KILM baze podataka (preuzeti 4. Dalje. za razliku od njih. donosi 0. Procjene rasta BDP-a su preuzete iz WDI (2011). Disagregirani statistički podaci procjenjivani su korištenjem slijedeće metodologije: procjene nezaposlenosti i radne snage na osnovu ankete radne snage za stanovništvo iznad 15 godina starosti dostupne su iz nacionalnih statističkih ureda. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI Rast u zemljama SEE6 nije postigao efekte u smislu smanjenja visoke nezaposlenosti.5 -3 -8 0. “Jobs in ECA. Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori su znaĉajno više nego u periodu prije krize.0 Annual growth in real GDP (%).5 -12. Stoga su one isključene. 26 .5 5. ove promjene odraţavaju strukturalne reforme koje su u Crnoj Gori i Kosovu dovele do znaĉajnog smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru.F. Zapažanja u Albaniji 200-02 su identificirani kao ekstremne vrijednosti (outliers) sa apsolutnom vrijednošću standardiziranog rezidua većeg od 2. 2000-10 y = -0. Procjene za Srbiju i Crnu Goru su kombinirane u originalne KILM serije. Islam and A. Potom.0 7. Standardna greška za koeficijent rasta BDP-a je 0. To znaĉi da bi sa nepromijenjenim modelom rasta trebalo pet godina snaţnog rasta od prosjeĉnih 5 posto ili više da bi došlo do znaĉajnog pada nezaposlenosti – oko 5 posto ukupno.5 -10.2 posto. Kao posljedica toga.5 -5.0 -2. Osjetljivost stope nezaposlenosti na rast je mnogo niža u zemljama SEE6 nego u EU10. Ista procedura je primijenjena i na procjene nezaposlenosti za Crnu Goru.” prateći dokument za Izvještaj o regionalnom tržištu rada (Regional Labor Market report) koji je u pripremi. 2000-10 Napomene: Broj zapažanja je 52.5 10.12). su uspjele smanjiti nezaposlenost u odreĊenoj mjeri. u prosjeku.09 (t=-2. Ove su procjene kombinirane kako bi se izračunala ukupna vrijednost za Srbiju i Crnu Goru za 2008 do 2010.2036x + 0. radno-apsorbirajućeg rasta u SEE6 i potrebu za snaţnim politikama stabilizacije i strukturalnim politikama koje potiĉu rast. koja je generalno mnogo viša nego u ostatku Evrope i u EU10. Ovo naglašava kritiĉnost pokretanja robusnog. stopa nezaposlenosti u SEE6. Procijenjena elastiĉnost nezaposlenosti u odnosu na rast u SEE6 zemljama je bila relativno niska. 2000-10 7 Annual %-point change in unemployment rate.0 12.

8 posto u posljednjem kvartalu. To odraţava kontinuirani gubitak zaposlenosti u industriji i uslugama u Srbiji. 9 Slike se zasnivaju na definiciji „radno sposobnog stanovništva― starosti od 15 godina nadalje. Napomena: Podaci za Kosovo 2010-2011 nisu dostupni.10 U BJR Makedoniji. pritiske. Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 Rast proizvodnje u 2011 nije pratio pad nezaposlenosti u većini zemalja SEE6 – naizgled ukazuje na rast bez novih radnih mjesta (Slika 45). ali i do smanjenja broja ekonomski aktivnog stanovništva (za oko 35. Stope nezaposlenosti u Albaniji zasnivaju se na administrativnim izvorima.000). Napomene: Korišteni su podaci iz najnovijih LFS iz 2011. Albanija i Kosovo nisu vršile LFS od 2009. Porast neaktivnosti je bio posebno visok na poĉetku finansijske krize i meĊu neformalno zaposlenima. dijelom Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku. 27 . 10 Podaci iz LFS panela omogućuju razlaganje determinanti porasta nezaposlenosti. Podaci za Kosovo su iz 2009. ĉetvrtina stanovništva iz te grupe je prešla iz statusa neformalne zaposlenosti na status neaktivnosti izmeĊu aprila 2008 i aprila 2009. tako da nije moguće uraditi potpuno aţuriranu analizu trţišta rada koja bi se odnosila na sve zemlje iz regije za 2011. neaktivnosti.8 Na primjer.79 posto u novembru 2011 – rekord otkad su uvedene ankete radne snage prije petnaest godina (Okvir 1). Podaci za Albaniju potjeĉu konkurentne restrukturiranje i porast stope iz administrativnih izvora. izmjerena stopa nezaposlenosti bila je stabilna na nivou od 31. ali je potom porasla na 31. IzmeĊu aprila 2008 i aprila 2011. doseţući nivo ud 23. stopa nezaposlenosti u Srbiji raste i dalje.000).Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima) Izvor: Ankete radne snage (Labor Force Surveys -LFS) nacionalnih ureda za statistiku. 8 LFS podaci za SEE6 su nisu skupljani dovoljno ĉesto u nekoliko SEE6 zemalja. došlo je i do znaĉajnog porasta nezaposlenih (više od 200.2 posto u prva tri kvartala 2011.

stope nezaposlenosti su dosta neravnomjerne u Srbiji. od 21.6 posto u novembru 2011). ali je još viša u pojedinim regijama koji bi mogli iziskivati posebnu paţnju vlada kao „vruće taĉke― visoke nezaposlenosti i socijalnih napetosti. Iako nisu dostupni novi podaci za BiH i Kosovo. Izvor: Osoblje Svjetske banke.9 posto u Q4. Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji Nezaposlenost je u SEE6 visoka. a najniţa u Beogradu (20. Još jedan problem je to što je veliki procent nezaposlenih u SEE6 iz kategorije dugoročno nezaposlenih. Na primjer. i više od 70 posto onih u Srbiji posao traţe duţe od godinu dana. i dalje na visokom nivou. Iako se ovo treba kvalificirati preliminarnom napomenom da je potrebno provjeriti sluţbene podatke o nezaposlenosti u BJR Makedoniji u smislu pokrivenosti i preciznosti. Za razliku od njih. iako stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori pokazuje veliku sezonsku promjenjivost. ali Crna Gora zapošljava znaĉajan broj radnika-migranata tokom ljetne turistiĉke sezone. u Crnoj Gori je došlo do trajnog pada stope nezaposlenosti tokom 2011. nego je ona i rasla tokom 2011 u svim zemljama za koje su dostupni nedavni LFS. a biljeţi i najveći rast tokom 2011 – 9 procenata povećanje godina-na-godinu u Q4. kada je nezaposlenost iznosila 27. Na Kosovu od 2009 nije raĊena LFS.8 posto). Kao rezultat toga.9 posto u novembru 2011. Situacija je vjerojatno sliĉna i u drugim zemljama. nezaposlenost mladih u Srbiji iznosila je 51. 28 .4 posto u Q4 2011). Više od 80 posto osoba koje traţe posao u BiH i Crnoj Gori. Praćenje regionalne nezaposlenosti kvalitetnim i aţurnim podacima je vaţno u praćenju dešavanja na lokalnom trţištu rada i formuliranje odgovora politika. Najnoviji LFS u BiH obavljen je u aprilu 2011.3 odnosno 30. a podaci za Albaniju trenutno nisu dostupni korisnicima od iste godine. U pojedinim zemljama.5 posto) je prestigla tradicionalno visoku ruralnu nezaposlenost (21. Biti bez posla duţi vremenski period ima negativne posljedice na vještine i radne sposobnosti ljudi. To. koja je najveća ekonomija u SEE6: nezaposlenost je najveća u jugoistoĉnom dijelu zemlja (26.3 procenata. nakon koje slijedi Crna Gora (39.5 posto). podruĉje Beograda je trpjelo posebno negativne posljedice zadnjih mjeseci. stopa nezaposlenosti meĊu nisko kvalificiranom radnom snagom je vrlo visoka – 37. urbana nezaposlenost u 2011 (25.8 posto) za osobe koje traţe posao sa srednjom školom. dok se ĉini i da je podruĉje Kragujevca iskusilo smanjenje nezaposlenosti nakon dolaska velike FIAT-ove tvornice. što ima uništavajući efekat na ljudski kapital. mada se podaci ne mogu dobiti. Isto tako.4 procentnih poena više nego u 2010). BJR Makedonija ima najvišu izmjerenu stopu nezaposlenosti mladih (59.Za razliku od nje. gdje zaposlenost doseţe vršnu vrijednost tokom ljetne turistiĉke sezone. Nezaposlenost meĊu osobama sa niskim nivoom stručnosti (samo sa osnovnim obrazovanjem ili manje) je i dalje veća nego kod kvalificiranih radnika u BJR Makedoniji i Crnoj Gori. ĉini se da je nezaposlenost mladih u tim zemljama još i veća. ukljuĉujući nezaposlenost mladih. stopa nezaposlenosti u Srbiji je najveća (26.2 posto u Q1 na 18. suprotno nekim percepcijama. Zanimljivo je da je znaĉajno povećanje nezaposlenosti zadnjih par godina je više pogodilo urbana podruĉja nego ruralna. kad je nezaposlenost povećana za 2 posto od aprila do novembra 2011.4 posto u Q4 2011). Nezaposlenost mladih (15-24) ne samo da je najveća u odnosu na sve druge dobne skupine. U BJR Makedoniji i Crnoj Gori. nezaposlenost mladih dostiže alarmantan nivo. nema sumnje da je nezaposlenost.6 posto (0. TakoĊer. ali to nije sluĉaj i sa Srbijom.

u principu manje pouzdani od LFS. Pad u Crnoj Gori i Srbiji je posljedica smanjenja uĉešća starije populacije (50+ u Crnoj Gori i 55+ i Srbiji). Stopa uĉešća (aktivnosti) opala je tokom 2011 u ĉetiri zemlje SEE za koje su dostupni podaci o LFS 2011 (Tabela 5). i u konaĉnici moţe dovesti do toga da osoba koja traţi posao postane neaktivna. registrirana nezaposlenost je porasla u Bosni i Hercegovini i Srbiji za oko 2 posto tokom 2011. godine. koje u velikoj mjeri potvrĊuju već oslikanu sliku trendova nezaposlen osti. ali sliĉno kao i na Kosovu. U Albaniji (koja objavljuje samo kvartalne podatke) broj registriranih nezaposlenih osoba ostao je konstantan tokom 2011. FYR Montenegro Serbia Kosovo Albania Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. ono je historijski niţe nego u zemljama EU 10. SEE6 su opterećene i niskom stopom učešća na tržištu rada. za Albaniju i Kosovo administrativni podaci su jedini dostupan izvor za praćenje dešavanja na trţištu rada tokom zadnje dvije godine. U Crnoj Gori. godine. aţurirane informacije. umanjuje njihove izglede da naĊu posao u budućnosti. Sve zemlje SEE6 prikupljaju neke podatke o trţištu rada iz administrativnih izvora (Slika 46). što bi moglo biti relevantno ako se ekonomska aktivnosti zaposlenost povrate. stopa nezaposlenosti ostaje visoka na oko 20 posto. i ovo je uglavnom bila posljedica promjene regulative. Loša strana toga jeste što su ti podaci. 29 . ali to je bilo uglavnom posljedica administrativnih promjena (digitalizacije baze podataka nezaposlenih). kada je poĉeo naglo opadati. Na Kosovu je broj registriranih nezaposlenih bio stabilan do decembra 2011. Prema ovim podacima. Ipak. a dodatno je smanjena u 2011.opet. Osim nezaposlenošću. To bi moglo opisati kao privremeni gubitak uĉešća. s druge strane. i ne mogu se usporeĊivati sa regijom s obzirom na razlike u metodologiji i kvalitetu s obzirom na razlike u metodologiji i kvaliteti. U BJR Makedoniji. na kategoriju starosti od 25 do 49 godina otpada većina smanjenja uĉešća. što je u skladu sa širom slikom oslikanom gore u tekstu. Podaci iz administrativnog izvora predstavljaju dopunske. Ovaj trend implicira trajan gubitak radne snage s obzirom da osobe starije od 50 godina obiĉno imaju teškoća u vraćanju na trţište rada. Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) 110 105 100 95 90 85 80 BiH Macedonia. BJR Makedonija je zabiljeţila najstrmiji pad registriranih nezaposlenih (oko 13 posto y-o-y).

Crnu Goru i Srbiju. Stopa zaposlenosti je pala Izvor: Anketa radne snage Nacionalnih ureda za statistiku.5 47.3 55. a posebno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) u 2011. 35 Stopa zaposlenosti BJR Makedonije se 34 mijenjala tokom cijele 2011. broj ljudi koji su izgubili posao je i dalje veći od broja onih koji su našli posao. koja je sliĉna onoj koja postoji u EU zemljama (14 procentnih poena. BJR Kosovo Crna Gora Srbija 61.2 53. U Srbiji. stope zaposlenosti su 30 .9 Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku. iako se ne raspolaţe najnovijim podacima.8 37.3 Muškarci 73. godine i 33 završila na nivou od 38. u odnosu na posljednji 38 kvartal 2010.3 26. LFS koji je u BiH raĊen u aprilu 2011.4 46.0 55.8 44.1 41. 41 stope zaposlenosti nisu primjetno 40 porasle (Slika 47).5 posto na kraju 32 Q4 2011 (najniţa stopa u posljednjih šest mjeseci). Sve u svemu.7 66. vidi Tabelu 5). U Crnoj Gori. da bi se povratila u 37 naredan dva kvartala samo da bi opet pala 36 (ispod 39 posto) u zadnjem kvartalu 2011. po spolu. Iako je BDP povećan izmeĊu dva i tri posto u ĉetiri SEE6 zemlje prema LFS podacima.9 56. Jaz izmeĊu spolova u druge ĉetiri zemlje je veći od jaza koji postoji u većini zemalja EU10.8 Referentni period 2009 Q4 2009 Q4 Novembar April BiH 44. povećavajući broj izgubljenih radnih mjesta od 2008 na 560.7 47.Rodni dispariteti u stopama uĉešća su i dalje evidentni u svim zemljama SEE6. Crna Gora i Albanija imaju najmanju razliku izmeĊu stopa uĉešća ţena i muškaraca.8 Ţene 51.9 procenta (nešto niţa nego u aprilu 2010). u procentima Stopa aktivnosti Albanija Makedonija. Prema raspoloţivim LFS podacima za Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) BJR Makedoniju. 39 zaposlenost se smanjila za 3 procentna poena u Q1 2011. procjenjuje stopu zaposlenosti na 31.6 32. godine.000. kao što je bio cijelo FYR Macedonia Montenegro Serbia vrijeme od poĉetka globalne ekonomske krize 2008-9.3 posto u novembru 2011. razliĉiti pokazatelji trţišta rada u SEE6 potvrĊuju da je ekonomski rast tokom perioda oporavka 2010-2011 bio uglavnom „bez radnih mjesta―.3 68. na 35.

U zemljama koje redovno rade LFS. Skok je u decembru bio još viši.0 0. 10. i 9. nominalne plaće su porasle u Srbiji i Bosni i Hercegovini i marginalno u BJR Makedoniji. zaposlenost u uslugama je blago povećana zbog novih 5. S druge strane.smanjene za 0. obrazovanje. dok se u uslugama evidentira povećanje zaposlenosti. sektori koji su pretrpjeli najteţe posljedice u smislu zapošljavanja su graĊevinarstvo (gotovo 7.5 -1. i usluge veletrgovine i maloprodaje (3. dok je stopa zaposlenosti bila 1.0 2. dodatni uvid se moţe steći promatranjem uzorka zapošljavanja po sektorima. mada je oporavak zapošljavanja bio sporiji. Samo BJR Makedonija objavljuje kvartalne podatke i za BDP i za zaposlenost (od LFS).0 SRB MKD GDP growth MNE Empoyment change BiH 1 0 -1 Q1 GDP growth Q2 Employment change Q3 3 2 6 5 4 Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.000 radnih mjesta u periodu april do novembar: 24. Ne iznenaĊuje što slabi rezultati trţišta na općem nivou dovode do smanjenja realnih naknada. Tamo je zaposlenost odraţavala rast BDP-a u prvoj polovici 2011.5 do 11. Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) 3.0 -1.000 odnosno 2. Albanija i Kosovo ne objavljuju mjeseĉne podatke o plaćama.700) – uz napomenu da je pad broja zaposlenih u graĊevinarstvu i poljoprivredi u najvećoj mjeri sezonske naravi. poljoprivredi i graĊevinarstvu.3 posto). Srbija je zabiljeţila najveći jaz izmeĊu rasta proizvodnje i zaposlenosti: BDP je porastao za 3 posto 2011. U BJR Makedoniji.000 u veletrgovini i maloprodaji.900). Nasuprot tome.0 -0. Ekonomija Srbije je izgubila 57.5 2.0 1.5 -2. kao i prehrana i ugostiteljstvo biljeţe porast od 2. poljoprivreda (5. trinaesta 11 Promjena stope zaposlenosti koja se raĉuna kao razlika od godine do godine (y-o-y) izmeĊu stopa zaposlenosti. Industrija i poljoprivreda u Crnoj Gori. godine. Otvaranje novih radnih mjesta je izgubilo zamah u trećem kvartalu iako je BDP i dalje nastavio biljeţiti rast na y-o-y osnovi. ali to je sezonski efekt isplate bonusa (npr. kultura i rekreacija. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.000 radnih mjesta u posljednjem kvartalu 2011.5 1.5 3.000 radnih mjesta koja su otvorena u trgovini na veliko i preprodaji. 11. gdje je izgubljeno 7. Mjeseĉna plaća u Srbiji biljeţi najveće povećanje y-o-y u januaru 2012 (7.000 u graĊevinarstvu. što ukazuje da je gubitak radnih mjesta bio koncentriran u industriji.5 posto niţa nego 2010. uglavnom zbog sezonskih utjecaja.000 radnih mjesta svaka.5 procentnih poena11 (Slika 48).000 radnih mjesta). Došlo je do otvaranja odreĊenog broja radnih mjesta u sektorima obrazovanja i energetike.000 u poljoprivredi.000 u sektoru finansijskih usluga. Godine 2011. moţda odraţavajući promjenu koja je u toku u toj zemlji i koja ekonomiju preusmjerava u pravcu usluga i turizma. u procentima. a pale su u Crnoj Gori (Slika 49).5 0. 31 .

2 poto doprinosa za Fond Rada (koje plaćaju poslodavci).4 posto niţi u januaru 2012 (y-o-y). i moţda. To bi moglo ukljuĉivati proširenje mjera i programa koji su se pokazali efikasnima i uĉinkovitima u okviru ukupnih budţetskih ograniĉenja. investicijske klime i otvaranja radnih mjesta. U realnom smislu. Aktivne politike trţišta rada (ALMP) su i dalje nedovoljno razvijene u ovoj regiji. zemlje trebaju postići mnogo veći napredak u smanjenju ograniĉenja trţišta rada. Minimalna plaća se primjenjuje na nekoliko sektora. posebno nezaposlenosti mladih. plaće su ostale na istom nivou u Srbiji. Pokazatelji koji opisuju investicijsku klimu ukazuju na to da radna regulativa ostaje problematiĉna i element socijalne zaštite (posebno u BiH) i da daju poticaje ljudima da ne traţe aktivno posao. potrošnja na aktivne programe trţišta rada je i dalje mnogo niţa nego u komparativnim zemljama. Kosovo i Srbija nisu usvojile nikakve izmjene svoje radne legislative. Crna Gora je dodala 0. Albanija. a zabiljeţile blagi porast u Bosni i Hercegovini. iako su neke zemlje tokom zadnje dvije godine uvele odreĊene politike kako bi suzbile rast nezaposlenosti. FYR Montenegro Serbia Izvor: Nacionalni uredi za statistiku Unatoĉ velikoj nezaposlenosti i problema na trţištu rada. nije bilo većih promjena politike zapošljavanja tokom 2011 i u prvom kvartalu 2012. U budućnosti. meĊutim.plaća). aktivne politike trţišta rada (active labor market policies -ALMP) imaju potencijal da unaprijede djelovanje trţišta rada tako što će pojaĉati potraţnju ili unaprijediti ponudu radne 32 . Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) 130 125 120 115 110 105 100 95 90 BiH Macedonia. Nominalni rast u Bosni i Hercegovini iznosio je 4. Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (Active Labor Market Policies -ALMP) u povećanju zaposlenosti U vrijeme ekonomskog pada. ali sa faznom implementacijom u sektorima tekstila i prerade koţe. I nešto što je jednako vaţno. Realne plaće su se smanjile u Crnoj Gori. dok je prosjek u BJR Makedoniji bio 0. TakoĊer.5 posto. sam obim nezaposlenosti i drugi problemi vezani za trţište rada koji su razmatrani gori ukazuju da bi ove zemlje trebale razmotriti agresivnije mjere rješavanja problema nezaposlenosti. eksperimentiranje na osnovu dobrih meĊunarodnih praksi (Okvir 2). dok je BJR Makedonija utvrdila minimalnu naknadu 2011 (koja je utvrĊena kao 39 posto nacionalne prosjeĉne plaće). BiH.

ali neki od njih (npr. za razliku od onih kojima je teţe naći posao. OECD zemlje sa mnogo manje izraţenim problemom nezaposlenosti troše u prosjeku 0. Na primjer. kao npr. 33 . obuka unaprjeĊuje kvalitetu ponude radne snage. zemlje bi trebale ojaĉati upravljanje ALMP-jevima. ali pokazalo se da je njihov relativni utjecaj pozitivniji nakon dvije godine.: (i) zamjena subvencioniranih za nesubvencionirane radnike (de facto re-alokacijom radnih mjesta na radnike koji imaju koristi od tih programa. nisu sve ALMP efikasne.17 posto BDP-a 2008. Crnoj Gori i Kosovu. u Srbiji. ljudima je dopušteno da rade i zadrţe svoj status korisnika socijalne pomoći. socijalnom skrbi i uslugama zapošljavanja. prekvalifikacije. Srbija takoĊer primjenjuje pilot „sve na jednom mjestu― za pomoć sa gotovinskim naknadama (transferima). a neke troše ĉak 1 posto BDP-a (Austrija i Belgija) Dokazi o uĉinkovitosti ALMP u SEE6 su još uvijek malobrojni.snage – ali one nisu ĉarobni metak. dok se smatra da su programi pomoći u traţenju posla generalno imali povoljan uĉinak. i mogu imati neţeljene posljedice.4 posto BDP-a u zemljama OECD-a. Srbija je 2010 na ALMP potrošila samo 0. Na osnovu njih. MeĊutim. BJR Makedonija ima uvjete vezane za rad i usluge posredovanja u zapošljavanju za osobe koje traţe socijalnu pomoć. (ii) davanje subvencija poslodavcima koji su zapošljavali radnike ĉak i kada nema tih programa. ALMP mogu varirati od subvencija na plaću do podrške pokretanju posla. Nedavno izvršena evaluacija subvencija za samo-zapošljavanje u Srbiji ukazuje na pozitivan utjecaj na zapošljavanje i plaće. MeĊunarodni dokazi ukazuju na to da su neke ALMP djelotvornije od drugih. Na primjer. BJR Makedonija je izdvojila 0. savjetovanja o poslu i pomoći u traţenju posla. Potrebno je izvršiti dodatne procjene uĉinka ALMP u SEE6. posebna kategorija naknada za demobilisane borce u BiH) mogla bi implicitno stvoriti prepreke za ukljuĉivanje na trţište rada. Moderna tehnologija (e-uparivanje i korištenje mobilnih telefona) nudi nove mogućnosti za smanjenje informativne asimetrije i olakšanje uparivanja odgovarajućih zaposlenika i poslodavaca. i ukloniti prepreke aktiviranju koje su implicitne u njihovim sistemima socijalne zaštite. Programi socijalne pomoći u regiji su dobro usmjereni. i (iv) privlaĉenje najlakše zaposlivih osoba koje traţe posao u program. Mjere poput subvencija na plaću ili javnih radova najĉešće utjeĉu na potraţnju za radnom nagom. MeĊunarodno iskustvo pokazuje da ove intervencije mogu biti skupe. Srbija i Kosovo su uvele ALMP poput javnih radova koji su usmjereni na dugoroĉno nezaposlene korisnike pomoći kao zadnjeg utoĉišta. posebno u kratkoroĉnom razdoblju (1 godina).37 posto za istu godinu. dok savjetovanje u zapošljavanju unaprjeĊuje uparivanje potraţnje i ponude. Sve se jaĉi naglasak stavlja na pomaganje ljudima da smanje svoju ovisnost o gotovinskim naknadama i da promoviraju svoju zaposlivost. Programi obuke u uĉionici i uz rad su se pokazali ne posebno povoljnim u kratkom roku. SEE6 troši relativno manje na ALMP nego zemlje EU. a ne i na druge). ili ĉak uĉinkovite. a Crn Gora 0. Za razliku od njih. (iii) otpuštanja zaposlenih izvršena u okviru nekog od ovih programa nakon što period vaţenja subvencije istekne. javnih radova. Nedavno izvršena meta-analiza djelotvornosti 199 nedavno provedenih ALMP izvuĉenih iz 97 studija provedenih u periodu 1995-2007 pokazuje da su programi subvencioniranog zapošljavanja u javnom sektoru relativno neuĉinkoviti.1 posto BDP-a.

3 16.2 Makedonija. i one koji ţive u umjerenom siromaštvu.3 Bosna i Hercegovina 1. 12 Od ukupnog broja stanovnika koji se procjenjuje na gotovo 19 miliona.1 37.0 Srbija 5.0 13.3 14. Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010.3 1. TakoĊer. (%) 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ekstremno siromaštvo (US$ 2. Ekstremno siromaštvo koje se definira kao ţivljenje na manje od 2.5 Crna Gora 25. Stopa siromaštva za Bosnu i Hercegovinu je vjerojatno znaĉajno podcijenjena zbog problema sa procjenom PPP za ovu zemlju.4 8.7 Crna Gora 3.0 Kosovo 85.G. Makedoniji nalaze se meĊu sedam najviših u Evropi. potaknuta robusnim ekonomskim rastom i povećanjem prihoda. siromaštvo se definira kao ţivot sa manje od pet USD dnevno.1 17. Sliĉno se odnosi i na ekstremno siromaštvo. 12). U smislu trendova koji se odnose na regiju u cjelini.7 32.3 62. Procjenjuje se da u SEE6 1. a gotovo 6 miliona u siromaštvu prema metodologiji ECAPOV. BJR 7. a procjene siromaštva se prave u skladu sa ustaljenom metodologijom koja omogućuje usporedbe zemalja.8 42. SIROMAŠTVO.5 Kosovo 45. ECAPOV je baza podataka anketa domaćinstava za sve zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije.1 16.6 9. Nasuprot tomu.7 Izvor: ECAPOV-a baza podataka.7 Makedonija. a na osnovu postojećih anketa. Podaci iz ove baze su standardizirani. one koji ţive u ekstremnom siromaštvu sa manje od 2.9 14. BJR 32. Ovo ukupno smanjenje uĉestalosti siromaštva u Crnoj Gori i Srbiji se odnosilo na sve grupe siromašnih (npr.6 20. NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA S obzirom da je posao bilo gdje na svijetu onaj kljuĉ koji vodi iz siromaštva. Procjene zasnovane na nacionalnim metodologijama nude sliĉne trendove.5 20.5 i 5 / dan). izmjerene stope siromaštva u Bosni i Hercegovini su vjerojatno bitno podcijenjene.13 . Kako je navedeno u dokumentu Svjetske banke (2009) Zaštita siromašnih tokom globalne krize: 2009 Aţurirani podaci o siromaštvu u BH.0 10.12 SEE6 imaju veće stope siromaštva i nezaposlenosti nego druge zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije: meĊunarodno usporedive stope siromaštva na Kosovu. SEE6 zemlje su heterogene u smislu uĉestalosti i trendova siromaštva.8 2. 13 U Bosni i Hercegovini postoje sumnje u kvalitetu PPP podataka iz 2005.5 81.1 36.5 USD dnevno. Kosovo i Albanija imaju najveću učestalost.5 USD PPP.1 Bosna i Hercegovina 11.7 Srbija 28. Albaniji.9 16.8 1.9 46.8 2. u Albaniji i BJR Makedoniji smanjenje siromaštva pratila je povećana koncentracija broja siromašnih koji ţive u umjerenom siromaštvu. a Srbija i Crna Gora najniţu (Tabela 6).5 / dan) Albanija 18.1 1. nivo cijena PPP u Bosni i Hercegovini su mnogo niţe nego kod susjeda tako da ako koristimo prosjeĉni nivo cijena koje su bitno više nego što se sada procjenjuje.4 Siromaštvo (US$ 5 / dan) Albanija 64.1 13.7 87. 34 .5 milion ljudi ţivi u ekstremnom siromaštvu.4 1. gdje je potrošnja po glavi izmeĊu PPP USD 2.4 27. ne iznenaĊuje što profil siromaštva u SEE6 odraţava zabrinjavajuću sliku i trendove na trţištu rada.1 36. godine.0 2. a ova osjetljivost na nivo cijena je osnova za oprez pri tumaĉenju ovih ppp rezultata (str. uĉestalost siromaštva je ubrzano opadala prije 2008.4 0.0 2.

5 . dok je stopa ekstremnog siromaštva 2009 bila ispod 2 posto. Crna Gora i Srbija).Globalna finansijska kriza zaustavila je ili preokrenula ovaj napredak: rast nezaposlenosti nakon krize praćen je rastom siromaštva. uĉestalost siromaštva i dalje raste.5/dan) Izvor: ECAPOV baza podataka. Sliĉni modeli se primjenjuju i na distribuciju umjerenog siromaštva u zemljama SEE6. Ipak.. Projekcije izraĊene na osnovu podataka iz ranijih godina koriste se za godine gdje podaci ankete nisu dostupni 16 LIC-CIS zemlje su Armenija. odnosno 23 posto stanovništva u SEE6. Ovo odraţava kontinuirane probleme na trţištima rada i povećano opterećenje domaćinstava i time potaknute strategije za nošenje sa situacijom. U regiji SEE6 kao cjelini. ţive neposredno iznad praga ekstremnog siromaštva (sa PPP US$ 2. 35 . (Slika 50). prodajom aktive). BJR Makedoniju i Srbiju. Regionalne procjene ECAPOV-a za odreĊenu godinu zasnovane su na stvarnim podacima za neku zemlju kad su ti podaci dostupni. Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) Uĉestalost ekstremnog siromaštva (PPP US$ 2. raspoloţivi podaci za BJR 14 15 Ovo je posljednja godina za koje su podaci o siromaštvu dostupni u većini zemalja ECA regije. Kirgistan i Moldavija. što je blizu ukupnim procjenama za regiju Istoĉne Evrope i Centralne Azije. gdje je 2009 ĉetvrtina stanovništva još uvijek ţivjela ispod praga ekstremnog siromaštva. na primjer.5/dan) Uĉestalost siromaštva (PPP US$ 2. Gruzija. dostupni podaci za Crnu Goru. Mada nepostojanje najnovijih podataka oteţava procjenu preciznog utjecaja nedavne finansijske krize na SEE6 u cjelini. uĉestalost siromaštva je sliĉna ECAPOVim procjenama za Istoĉnu Evropu i Centralnu Aziju. gdje više od 40 posto stanovništva ţivi sa US$2. Godine 200914 oko 1.15 SEE6 se povoljnije usporeĊuju sa Zemljama niskog prihoda u Zajednici neovisnih drţava (LIC-CIS)16. (npr. Azerbajdţan. U tri zemlje za koje su na raspolaganju podaci za 2009 (BJR Makedonija. ukidanjem štednje. Tadţikistan. u skladu sa negativnim rastom BDP-a 2009.5-5/dan.4 miliona ljudi. uĉestalost siromaštva u SEE6 je još uvijek znaĉajno veća nego u MIC-CIS i EU10 zemljama. stope ekstremnog siromaštva su se povećale izmeĊu 2008 i 2009. Iako je svih šest zemalja registriralo pozitivan rast realnog BDP-a u 2010. Stope siromaštva u SEE6 se ne mogu povoljno usporeĊivati sa ostatkom regije Evrope i Centralne Azije. Opet je usporedba povoljnija u odnosu prema mnogo siromašnijoj regiji LIC-CIS. ali više nego u zemljama EU10 ili MIC-CIS. ukazuju na to da unatoĉ ekonomskom oporavku.8 posto stanovništva u SEE6 ţivjelo je ispod praga ekstremnog siromaštva.5 miliona ljudi ili 7.5-5/dan) tokom 2009. Dodatnih 4.

gdje se primjećuje veći rast na niţem nivou spektruma blagostanja (otprilike donjih 10 posto) i umjereni pad za sve druge. BJR Makedoniju i Crnu Goru. osim najviših 10 posto distribucije. Ovo se pribliţava aproksimaciji istinskog rata potrošnje koje bi domaćinstvo moţda imalo kada nema panel podataka koji prate isto domaćinstvo u vremenu. Paneli na slici 51 navode GIC za 2008-2009 za Srbiju. Jednostavno reĉeno. na primjer. siromašni su podnijeli najveći teret nedavne ekonomske krize u odnosu na ostatak društva. ne samo na donjem dijelu distribucije kojeg identificira linija siromaštva.).Makedoniju. Novonastali ekonomski oporavak nije promijenio ukupnu sliku. u Crnoj Gori je u vremenu 2009-2010 došlo do obratnog modela rasta potrošnje. 36 .2010 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median 2 Annual growth rate % Annual growth rate % -2 -6 -10 -14 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -14 -10 -6 -2 2 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 17 GIC se radi na osnovu dvije ankete domaćinstava za koje se rangiraju zapaţanja od najsiromašnijeg do najbogatijeg. itd. U sve ove tri zemlje GIC otkriva da je magnituda smanjenja potrošnje u 2009 u odnosu na 2008 bila najveća na niţem dijelu distribucije blagostanja kad je nastupila kriza. Crnu Goru i Srbiju ukazuju da porast siromaštva u SEE6 tokom 2010 i 2011 moţe potaći divergenciju stopa siromaštva u odnosu na zemlje EU10. Ovo se koristi za razradu varijacija potrošnje u razliĉitim anketama za svaki percentil distribucije (odnosno koliko je porasla potrošnja za najniţi procent. Trendovi distribucije prihoda tokom globalne krize su takoĊer bili nepovoljni. Uĉinak rasta (odnosno krize) na ukupnu distribuciju mogu se analizirati Krivuljama uĉestalosti rasta (Growth Incidence Curves -GIC). Za razliku od njih. U periodu od 2009 do 2010 u Srbiji. Crna Gora i BJR Makedonija Serbia 2008-2009 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median Serbia 2009 . Sliĉna je slika i u BJR Makedoniji. rast potrošnje bio je negativan za većinu domaćinstava.17 Gledajući ukupnu raspodjelu blagostanja moţe se steći uvid u to što se dešava. Srbija. ali je obim smanjenja potrošnje i dalje veći na donjem dijelu distribucije. koliko za drugi percentil odozdo. za koje je pad izraţeniji. Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta.

EBRD. Ova „objektivna― slika siromaštva i nejednakosti koja se zasniva na podacima o distribuciji moţe se dopuniti informacijama o Slika 52: Percepcija uĉinka krize percepciji utjecaja krize na regiju i strategijama How much was your HH affected by the crisis? koje su se koristile u odnosu na nju (Slika 52). a manje od jedne petine odraslog stanovništva smatra da kriza nije imala nikakvog utjecaja na njihovo domaćinstvo. imala ili veliki ili priliĉan utjecaj. 2010. Svjetska banka.Montenegro 2008-2009 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median Montenegro 2009-2010 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median 20 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -40 -20 0 1 20 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 FYR Macedonia 2008-2009 20 20 FYR Macedonia 2009-2010 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -40 -20 0 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -60 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -60 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 Izvor: Osoblje Svjetske banke. oko 60 posto odraslih osoba navode da je kriza na njih (% of adults) A great deal A fair amount Just a little Not at all Montenegro Albania Kosovo BiH FYROM Serbia Source: LiTS II. Ovakvi podaci su prikupljani u drugim krugu Ankete Ţivota u tranziciji (Life in Transition Survey -LiTS II) u drugoj polovici 2010. U svih SEE6 zemalja. Uĉinak se ĉini Izvor: LITS 2010. najvećim u Srbiji. gdje 40 posto odraslih ispitanika navodi da je kriza na njih imala veliki utjecaj. Ovo je vaţno jer socijalno i blagostanje domaćinstva inherentno ovisi od subjektivnih i društvenih 0 20 40 60 80 100 procjena šireg ekonomskog i društvenog okruţenja. i te procjene mogu opet imati povratni utjecaj na ukupnu ekonomsku i društvenu klimu i ekonomske odluke i izglede dugoroĉnog rasta. U svim zemljama udio 37 . koju su zajedno pripremili EBRD i Svjetska banka.

i gotovo 70 posto stanovništva BJR Makedonije. domaćinstva su smanjila. telefon ili Internet. Srbiji i Crnoj Gori. or internet 70 50 40 30 20 10 0 BiH Kosovo Albania Serbia FYROM Montenegro Source: LiTS II. Izvor: LITS 2010. Slika 52: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 53: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom Main crisis coping mechanisms (% of adult population) Main crisis impact pathways (% of crisis-affected population ) Reduction in wages or hours Job loss or closed business Reduced flow of remittances Additional work undertaken Reduced consumption of luxury goods Reduced consumption of staple foods Stopped buying medications / postponed doctor visits Reduced vacations 70 60 Reduced consumption of alcohol / cigarettes Delayed utilities payments / cut TV. Na Kosovu. MeĊutim. oko 40 posto stanovništva navodi da su morali odloţiti plaćanje raĉuna za komunalije ili ukinuti TV. 2010. Da bi izašli na kraj sa krizom. drugi najĉešći mehanizam prijenosa bio je smanjenje doznaka. Srbiji i BJR Makedoniji. smanjeni dotok doznaka (koje su u toj zemlji posebno visoke) imao je malo prominentniju ulogu. uĉestalost ovih ekstremnijih strategija nošenja sa krizom kao što je smanjenje potrošnje osnovnih namirnica. U Bosni i Hercegovini. U Albaniji i BJR Makedoniji gubitak posla bio je drugi najĉešće navoĊen put nakon smanjenja plaća/broja radnih sati (Slika 53). kriza je utjecala na više od potrošnje luksuznih roba – veliki dio stanovništva u svim zemljama (a posebno u Srbiji i BJR Makedoniji) navode smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica. 2010. EBRD. prvo i prije svega. U svim zemljama osim Bosne i Hercegovina. Oko petine stanovništva u Albaniji i BJR Makedoniji navode da su morali prestati kupovati lijekove ili odloţiti posjete lijeĉniku. Ovo podrţava blisku povezanost izmeĊu trţišta rada i blagostanja u SEE6. Ovakvu strategiju nošenja sa krizom navodi gotovo pola stanovništva Bosne i Hercegovine. Dalje. 60 50 40 30 20 10 0 BiH Montenegro Albania Serbia Kosovo FYROM Source: LiTS II. u Crnoj Gori. 38 .stanovništva koji je znaĉajno pogoĊen ili priliĉno pogoĊen bio je sliĉan u svim tercilima potrošnje – uĉinak krize jednako su osjetila siromašna i bogata domaćinstva. Svjetska banka. iako je smanjenje plaća/broja sati rada bio na bliskom drugom mjestu. odlaganje lijeĉenja ili odlaganje plaćanja komunalija veća je u donjem tercilu potrošnje. najvaţniji put prenošenja utjecaja krize na rast siromaštva bio je smanjenje naknada ili radnih sati – što je navelo više od 50 posto stanovništva pogoĊenog krizom. phone. potrošnju luksuznih roba i nekih izbornih usluga (Slika 54).

Tokom 2000. forthcoming in Ruggeri Laderchi and Savastano ―Poverty and Exclusion in the Western Balkans: new directions in poverty and analysis‖.9 posto BDP-a 2010. kako se ĉini. Samo BJR Makedonija troši više na naknade po osnovu imovinskog cenzusa nego na kategorijske programe. ukupna potrošnja na socijalnu pomoć u Bosni i Hercegovini bi se izjednaĉila sa prosjekom u SEE6. Najvaţniji zakljuĉci ove procjene bili su da odrţavanje djelotvorne zaštite sa smanjenim ukupnim sredstvima nakon krize iziskuje znaĉajne reforme: (i) (ii) (iii) da se smanji potrošnja na naknade zasnovane na pravima (bez imovinskog cenzusa). Springer. Potrošnja na socijalnu pomoć je neravnopravna. najveći dio sredstava ide na kategorijske programe. što je dovelo do pritisaka da se smanji potrošnja na socijalnu zaštitu. Boryana and Ramya Sundaram (2011) ―Social Safety Nets in the Western Balkans: Design. potraţnja za naknadama za nezaposlenost i socijalnom pomoći povećala se.5 posto BDP-a.4 do 0. ali nedavna teška ekonomska kriza postavlja izazov sposobnostima vlade da zaštiti siromašne i ugroţene. Nedavno izvršena evaluacija mreţe socijalne zaštite u SEE6 dovela je do zakljuĉka da su neke od njih reagirale fleksibilnije od drugih. New York 39 . kategorijske naknade su konzistentno apsorbirale veći dio izdvajanja za socijalnu pomoć u odnosu na naknade koje se odobravaju na osnovu imovinskog cenzusa. i da se poveća njihova fleksibilnost i responsivnost na krize i udare. Bosna i Hercegovina je se nalazi meĊu onim zemljama Evrope i Centralne Azije koje najviše troše.  18 Gotcheva. Bosna i Hercegovina je uoĉljiv izuzetak: sa 3. da se smanje negativni poticaji za zapošljavanje koji su ugraĊeni u socijalnu pomoć zadnjeg izbora. Mjere socijalne sigurnosti bi trebale imati kljuĉnu ulogu u tim odgovorima. Implementation and Performance‖ The World Bank Washington DC. Rashodi naknade za demobilizirane borce su.33 posto BDP-a usmjerenih na socijalnu pomoć u 2008-2009 i još više – 3. Konkretnije:  Javna potrošnja na socijalnu pomoć u smislu udjela u BDP-u u zemljama SEE6 je na nivou koji je usporediv sa ostatkom Istoĉne Evrope i Centralne Azije (1. Tokom krize i nakon nje. da se poveća korištenje i obuhvat socijalne pomoći na osnovu imovinskog cenzusa. razlog za ovakav rezultat – kad bi se one smanjile na regionalni prosjek od 0.8 procenat BDP-a u odnosu na prosjeĉnu potrošnju od 1. mada su reforme iz 2008 povećale udio programa koji ne iziskuju imovinski cenzus.7 posto BDP-a u svim zemljama u regiji.Otreţnjujući nalazi pokazatelja siromaštva i nejednakosti i anketa LITS bi trebali navesti kreatore politika u zemljama SEE6 da zastanu i zapitaju se: „što se moţe uĉiniti?―18 Percepcija velikog udjela stanovništva koji se mora nositi sa krizom tako što smanjuje potrošnju osnovnih namirnica i izdvajanja za zdravstvo ukazuje na to da zemlje SEE6 imaju teškoća da uspostave efikasne sisteme za odgovor na krizu. zdravstvo i obrazovanje. dok je u isto vrijeme došlo do smanjenja prihoda vlade.

a Crna Gora ima najveću stopu rasta potrošnje na invalidske naknade zadnjih godina. a najviša na Kosovu (više od 0. Generalno. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je relativno visoka u Crnoj Gori (blizu 0.9 posto BDP-a) u regiji. Velikodušnost ovih naknada znaĉajno varira od jedne zemlje SEE6 do druge.transferne potrošnje korisniĉkog domaćinstva ova velikodušnost izgleda relativno velika u usporedbi sa shemama socijalne zaštite koji pruţaju sliĉnu zaštitu u ECA.5 posto BDP-a) kao i u BJR Makedoniji.7 posto BDP-a). socijalna pomoć ima solidnu preciznost u ciljanju. Dok kad se mjeri kao dio post. što dovodi do programa manjeg obima sa uskim pokrićem i velikim greškama iskljuĉivanja. ili povećanje broja ovisne djece u obitelji. gdje iznose 75 posto).  Prioriteti potrošnje se razlikuju od zemlje do zemlje. nego i invaliditet. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je vrlo niska u Srbiji i Bosni i Hercegovini. privremenu nezaposlenost zbog brige za novoroĊenĉe. 40 . ali nizak obuhvat (najveća pokrivenost je 40 posto donjeg kvintila za sigurnosnu mreţu Kosova). naknade socijalne zaštite nisu jako velikodušne u odnosu na minimalnu plaću – variraju od 7 do 20 posto minimalne plaće (sa izuzetkom Crne Gore. U isto vrijeme. gdje odraţava veliku uĉestalost siromaštva i koncentraciju potrošnje na manji broj programa naknada. Obuhvat je izuzetno nizak ĉak i u zemljama koje imaju višestruke programe socijalne zaštite koji su kreirani da zaštite i da ublaţe višestruke rizike koji su vezani ne samo za siromaštvo. SEE6 više troše na invalidske naknade nego druge zemlje Evrope i Centralne Azije. gdje Albanija biljeţi najveću potrošnju (0.

H.

IZGLEDI ZA 2012-13

SEE6 ulaze u razdoblje usporenog rasta i teţih prilagodbi. Prosjeĉan rast 2012 u SEE6 se oĉekuje na nivou od 1.1 posto u odnosu na 2.2 posto 2011. S obzirom na oĉekivanja slabog rasta 2012 za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, posebno, ove tri zemlje neće doseći nivo pred-kriznog realnog BDP-a do 2013. godine. Ekonomski izgledi eurozone, na koju se SEE6 posebno oslanjaju kad se radi o potraţnji izvoza, doznake i FDI su bolji nego što su bili prije šest mjeseci, ali i dalje postoje znaĉajni rizici. Posebno je potrebno spomenuti da će oporavak SEE6 zaostajati za drugim zemljama u tranziciji i razvoju koje imaju globalne veze koje su manje centrirane na Evropu. Fiskalne prilagodbe će se morati nastaviti pod teţim okolnostima, kao i napori da se sprijeĉi da nivo javnog duga postane neodrţiv. Rast kredita će vjerojatno ostati slab, a finansijski sektor, sve više ovisan od lokalnih depozita kako se nastavlja smanjenje dugova evropskih banaka (deleveraging) morat će se u isto vrijeme baviti povećanim nivoom NPL-ova (loših kredita). Prvi kvartal 2012 bio je posebno teţak za SEE6. Nasuprot globalnom oporavku rasta industrijske proizvodnje, industrijska proizvodnja u ovoj regiji je pogoĊena istovremeno smanjenjem potraţnje u Evropi za uvozom, kao i teškim zimskim uvjetima koji su paralizirali cijelu regiju tokom februara 2012. Dalje, rast globalnih cijena nafte će dodatno usporiti ekonomsku aktivnost, kao što će uĉiniti i smanjenje dugova (deleveraging) bankovnog sektora Evrope – proces koji se intenzivirao nakon kraja 2011. Kako se ekonomski izgledi za 2012 poĉinju pogoršavati, malo je vjerojatno da će u kratkoroĉnom periodu doći do odskoka u zapošljavanju. Sa projiciranim rastom BDP-a od 1.1 posto 2012, izgledi za znaĉajan rast zaposlenosti su mali. Visoko-frekventni podaci o industrijskoj proizvodnji i maloprodaji ukazuju na isti zakljuĉak (Slika 55-56). Spor rast kredita, nedostatak znaĉajnog fiskalnog prostora za investicije koje bi generirale zapošljavanje, kao i slabi izgledi za izvoz ukazuju na dalje pogoršanje uspješnosti trţišta rada. MeĊutim, znaĉajne strane direktne investicije bi mogle dovesti do preokreta na lokalnim trţištima rada, ali s obzirom na slab i neizvjestan izgled Evrope, vjerojatnost da će se ostvariti ovakav scenarij je niska. Uzeti zajedno, ovi trendovi impliciraju da će zemlje SEE6 ostati na dvostrukom kolosijeku rasta tokom 2012. Zemlje koje imaju visok nivo duga i oslanjale su se uglavnom na vanjsku potraţnju za oporavkom (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, i u odreĊenoj mjeri, Albanija) će se suoĉiti sa sporim rastom ove godine, dok će BJR Makedonija i Kosovo imati bolji, mada još uvijek niţi rast nego 2011 (Tabela 7). Ovo je u skladu sa daljim smanjenjem tekućeg raĉuna 2012-13, što odraţava dijelom fiskalnu konsolidaciju koja je u toku.
Tabela 7: Izgledi za rast zemalja SEE6
2012 1.6 0.5 4.0 2.0 0.5 0.5 1.0 Realni rast BDP-a (%) 2013 2.5 1.5 4.1 3.2 1.5 3.0 2.6

ALB BIH KOS MKD CG SRB SEE6

41

Slika 54: Industrijska proizvodnja (3m/3m, procent Slika 55: Maloprodaja (Jan 2010 = 100, bez SP) promjene, bez SP)

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izgledi za rast izvoza SEE6 tokom 2012 su i dalje pozitivni, mada na umjerenom nivou od 8 posto, pod pretpostavkom da ne doĊe do daljeg produbljivanja krize Eurozone. Ovo je unatoĉ najnovijem svoĊenja na umjereniji nivo ili ĉak pada y-o-y nakon prvih mjeseci godine, uglavnom zbog teške zime i privremenog utjecaja euro krize. U svakom sluĉaju, oĉekuje se da će rast uvoza biti umjeren na nivou od oko 5 posto tokom 2012. god., ĉime se implicira slabija potraţnja koja je posljedica smanjenog ekonomskog rasta i daljeg suţavanja deficita vanjskog tekućeg raĉuna. Unatoĉ pogoršanom okruţenju za FDI uzrokovanom krizom u Eurozoni, SEE6 ostvaruju koristi od jednog broja novih investicija koje su nedavno najavljene (npr. BJR Makedonija, Srbija). Dugoroĉniji izgledi za FDI su i dalje pozitivni. MeĊutim, postoje evidentne razlike izmeĊu zemalja. Srbija je u januaru 2012 doţivjela znaĉajan odliv kao posljedicu kupovine manjinskog udjela u drţavnom telekomu Grĉke OTE; ali oĉekivanja za 2012 su da će priliv FDI u Greenfield investicije biti sliĉna onom tokom 201. Kosovo oĉekuje da će FDI osjetiti poticaj od prodaje telekoma (PTK) poĉetkom 2013. Jedan primjer kako se FDI mogu koristiti za proširenje lokalne izvozne baze je BJR Makedonija: ulaskom dvije velike kompanije za auto-dijelove 2007. godine, izvoz komponenti za automobilsku industriju postao je vaţan dio izvoza iz te zemlje. Sve zemlje osim Kosova i Albanije imaju relativno visok nivo vanjskog duga, gdje su Crna Gora, i u manjoj mjeri Srbija, zagazili u podruĉje rizika. Iako se dio duga odnosi na sluţbene kreditore, on predstavlja rizik prenošenja ukoliko se pristup trţištu dodatno suzi. Ipak, većina ovog duga dospijeva nakon 2012, a u dosta sluĉajeva 2015 ili kasnije. Kratkoroĉno, vlada Crne Gore bi se mogla suoĉiti sa rizikom da mora platiti ranije garancije koje je dala za kredit od 90 miliona eura za tvornicu aluminija, koje dospijevaju. S obzirom na vanjsko i regionalno okruţenje, budući rast kredita će vjerojatno u najboljem sluĉaju biti umjeren, i pratiti rast lokalnih depozita kao novog dominantnog
42

izvora finansiranja, i moţe biti i gori ukoliko doĊe do pogoršanja krize u Eurozoni. Produţenje perioda oteţanog pristupa kreditima moţe proisteći od povećane averzije matiĉnih banaka da se oslone na finansiranje banaka i ograniĉenja transfera unutar grupe izmeĊu matiĉnih banaka i njihovih supsidijarnih banaka u ECA-i. Sporiji rast kredita ostavlja problem dugoroĉnog finansiranja rasta privatnog sektora. Pojedine manje banke se suoĉavaju sa velikim izazovima, i to bi moglo izvršiti pritisak na već uzak fiskalni prostor. Na primjer, u Srbiji je drţava od dvije male domaće banke zatraţila dokapitalizaciju, a druga domaća banka biljeţi velike gubitke 2011. godine, koji su joj zbrisali kapital i sada je pod privremenom upravom, sa mogućnošću dokapitalizacije od strane drţave. Bez proaktivnog i kooperativnog pristupa, NPL-ovi će vjerojatno ostati na povišenom nivou, što će dodatno usporiti ekonomski oporavak. Stope NPL-a u većini zemalja ove regije su visoke. To utjeĉe na kvalitetu aktive bankarskog sektora, rezultate poslovanja i troškove pozajmljivanja. Lošiji ekonomski izgledi za regiju znaĉe da će zajmoprimci koji ne mogu vraćati kredit i dalje biti u situaciji da se bore za opstanak i da će vrijednost kolaterale ostati na deprimiranom nivou još neko vrijeme. Brzo rješavanje NPL-a nosi obećanje da će se ukloniti vaţan faktor koji usporava ekonomski rat u SEE6 zemljama, ali to će iziskivati proaktivan i kooperativan pristup19. Javne finansije će i dalje biti izloţene pritiscima u cijelom podruĉju SEE6 tokom preostalog dijela 2012 i tokom 2013. Sa izuzetkom Crne Gore, koja namjerava deficit smanjiti na 2.5 posto BDP-a 2012, a dodatno smanjiti u srednjoroĉnom razdoblju, fiskalne prilagodbe koje se trenutno predviĊaju u drugim zemljama SEE6 su skromne. Srbija je planirala ukupnu prilagodbu od 0.6 posto BDP-a tokom dvije godine (iako ovo tek treba da usvoji nova vlada), dok je Albanija zacrtala da riješi deficit od 3 posto BDP-a tokom 2012. BJR Makedonija namjerava zadrţati nepromijenjen deficit od 2.5 posto BDP-a. Kosovo, u skladu sa svojom solidnom fiskalnom pozicijom, povećava deficit kako bi omogućio veća izdvajanja za kapitalne rashode. Projicira se porast deficita u Bosni i Hercegovini tokom 2012, nakon korekcija koje su potrebne da bi se stvorio fiskalni prostor za dolazeće otplate. TakoĊer, pretpostavke koje su u osnovi dijaloga o fiskalnim politikama u većini zemalja SEE6 ukljuĉuju i umjerenu recesiju u Eurozoni poĉetkom 2012, nakon kojega slijedi ubrzan oporavak. U takvom okruţenju, jedan konzervativniji pristup sa bolje razraĊenim mjerama zaštite bi bio pogodniji s obzirom na već ranije u ovom izvještaju opisane ekonomske rizike jer bi oni mogli imati dalji negativni uĉinak na prihode i dostupno finansiranje.

19

Izvor: Beĉka inicijativa koordinacije evropskih banaka: radna grupa o NPL u Centralnoj, Istoĉnoj i Jugoistoĉnoj Evropi) (European Banking Coordination ―Vienna‖ Initiative: Working Group on NPLs in Central, Eastern and Southeastern Europe).

43

Strogom 20 Sve više jaĉa novi konsenzus da prudentan nivo duga za napredne zemlje ne bi trebao biti veći od 60 posto BDPa. Ovo se ne moţe dovoljno naglasiti. znaĉajan dio javnog duga u zemljama SEE6 (Albanija.‖ Finanse & Development. rizici domaćeg duga takoĊer rastu. Uvaţavajući rizike vanjskog okruţenja. ovo u kritiĉnoj mjeri ovisi od implementacije ambiciozno planiranih fiskalnih prilagodbi. na primjer. Dalje. vlasti u SEE6 trebaju još jednom razmisliti o tome koji bi se nivo javnog duga mogao smatrati odrţivim. 21 Rashodi za kamate su u prosjeku 1 posto BDP-a u zemljama SEE6. IZAZOVI POLITIKA Glavni kratkoroĉni izazov politika za SEE6 je fiskalna politika i dug. sa izuzetkom Albanije. Suoĉena sa znaĉajnim fiskalnim pritiscima i visokim nivoom duga i sa postojećim politikama.1 posto BDP-a. Javni dug u Albanija. vjerojatno bi prudentan nivo bio bitno niţi20 i vlasti u tim zemljama trebaju razviti kredibilne srednjoroĉne do dugoroĉne fiskalne strategije koje će dovesti do stabilizacije i smanjenja javnog duga. 44 . December 2010. Iako je teĉajni rizik nešto ublaţen relativno visokim nivoom rezerve i generalno solventnom pozicijom prema vani. Osim toga. kao i ―Restoring Debt Sustainability After Crisis: Implications for the Fiscal Mix. ĉime se daje osnova za valutni rizik. BJR Makedonija i Srbija) denominiran je ili fiksiran za stranu valutu. Gupta i Mulas-Grandos:―Getting Debt Under Control. Kao rezultat toga. gdje su rashodi za kamate 2011 iznosili 3. Još jedan razlog je taj što će fiskalna konsolidacija koja oĉekuje mnoge od ovih zemalja dodatno smanjiti fiskalni prostor. kao i rizik neusklaĊenog dospijeća. velike promjene teĉaja valute bi mogle imati znaĉajan utjecaj na fiskalnu solventnost. Osim toga. ovo su široki pokazatelji koji bi mogli posluţiti kao grubo mjerilo (vidi. i sa i dalje znaĉajnim rizicima. Sa rastućim nivoom duga. alternativna mjera – javni dug kao procent godišnjih prihoda vlade – je iznad prosjeka EU10 (Tabela 8). Proces prilagodbe će morati uznapredovati u nekim zemljama SEE6 koje trenutno imaju viši nivo javnog duga (Albanija. Crna Gora i Srbija). nedavni radni papir MMF-a koji su izradili Baldacci. a za zemlje u razvoju. iako su tekući troškovi servisiranja duga još uvijek podnošljivi21. oĉekuje se njihov dalji rast. Bosna i Hercegovina. ukljuĉujući SEE6 – 40 posto BDP-a. Jedan razlog zbog kojega je situacija u SEE6 drugaĉija jeste da se ove zemlje sve više udaljavaju od koncesionog pozajmljivanja prema trţišnom finansiranju koje povećava troškove duga i smanjuje rok dospijeća. Osim toga. Crna Gori i Srbiji je u proteklim godinama na ne neodrţivoj putanji pa će stoga morati izvršiti mnogo jaĉe korektivne radnje. pitanja pristupa trţištu i strukture duga sa kojima ţive zemlje SEE6 danas. sa povećanim oslanjanjem na relativno plitka domaća trţišta. Maastichtški kriterij od 60 posto BDP-a koji se obiĉno smatra odrţivim zasnovan je na bitno drugaĉijim pretpostavkama vezanim za ekonomsko okruţenje u odnosu na one sa kojima se suoĉavaju zemlje SEE6. uz istovremeno poboljšanje strukture javnih rashoda prebacivanjem teţišta na kritiĉna ulaganja u infrastrukturu.‖ IMF WP/10/232). U osnovnom scenariju. i Albanija i Srbija će. samo se od Crne Gore oĉekuje da će uspjeti smanjiti nivo duga u ovom razdoblju. javni dug će i dalje rasti tokom 2012. sa tek manjim poboljšanjem oĉekivanim u 2013. iako je javni dug izraţen kao procent BDP-a još uvijek niţi nego u komparabilnim zemljama EU10. će probiti gornju granicu zaduţenosti od 60 posto BDP-a (Albanija) odnosno 45 posto BDP-a koje su utvrĊene njihovom domaćom legislativom.I. ne poduzmu li se znaĉajne korektivne mjere. meĊutim. što će uĉiniti da SEE ostanu ranjive. Iako konkretan nivo duga za svaku specifiĉnu zemlju zavisi od niza varijabli.

ali sa povećanjem dugovanja. zemlje SEE6 su do sada uspijevale izbjeći smanjenje kreditnog rejtinga. takva prilagodba moţe predstavljati izazov i iziskivati donošenje teških politiĉkih odluka. srednjoroĉne fiskalne strategije.1 BIH 84. IFI mogu pomoći tako što će omogućiti finansiranje pod povoljnijim uvjetima dok se ne pokrene ekonomski oporavak i poboljšaju se uvjeti za pristup finansijskim trţištima. ĉiji je Moody's rejting malo opao na B3. ciljevi prihoda i izvori finansiranja se moraju realno procijeniti i kreirati mjere prihoda i rashoda tako da izravnaju uĉinak okruţenja sporijeg rasta. % BDP-a ALB 227. Ovim se znaĉajno pojaĉava rizik prenošenja sa kojima se i inaĉe suoĉavaju zemlje SEE6.7 3. Kao prvi korak.9 24. i pod pretpostavkom da neće doći do katastrofiĉnog kolapsa u kratkom roku. ukljuĉujući rezervne obaveze. mnoge SEE6 će se morati okrenuti pozajmljivanju izvana da bi finansirale svoj deficit i otplatu duga tokom ovog teškog razdoblja. U isto vrijeme. u globalnom okruţenju koje ima averziju prema riziku.strukturom rashoda u više zemalja SEE6. restrukturiranje rashoda.0 0. postavlja se pitanje uĉinkovitosti tih fiskalnih pravila i okvira za upravljanje javnim finansijama. ali i dalje imaju spreadove veće od 500 bps. Uvaţavajući sve ove fiskalne institucije. ĉuvara politika koji blisko prati i procjenjuje fiskalna dešavanja i politike.7 8. Sama prilagodba nije dovoljna: s obzirom na plitka domaća trţišta kapitala. Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga. trebaju se sagledati još jednom kako bi se osiguralo da se stabilizira nivo javnog duga i da se u odnosu na njega pokrene trend smanjenja. blisko pratiti i agresivno raditi na smanjenju nagomilanog duga i tokovima budţetskih i poreznih dugovanja. zemlje SEE6 moraju nastaviti jaĉati svoje okvire upravljanja javnim finansijama (PFM). BJR Makedonija planira reviziju javnog duga na ciljnu vrijednost od 30-35 posto BDP-a. a i Crna Gora razmatra zakon kojim će se uvesti gornja granica nivoa duga. U takvom okruţenju.6 0.6 1. Većina zemalja SEE6 su usvojile neki vid formalnih ograniĉenja nivoa javnog duga.4 Izvor: Procjene osoblja Banke na osnovu podataka koje su dostavila ministarstva finansija i MeĊunarodni monetarni fond Napomena: Kratkoroĉni dug prikazan na bruto osnovi kod raĉunanja potreba za finansiranjem. jaĉi razvoj domaćeg trţišta je potreban kako bi se restrukturirao nagomilani dugoroĉni dug u instrumente sa duţim dospijećem i ublaţio rizik od povećanog oslanjanja na domaće trţište. Srbija je osim toga uspostavila Fiskalni savjet. % BDP-a Plaćanje kamata.8 CG 151.2 14. SEE6 će se suoĉiti sa povećanim rizicima.0 1.3 0. Kosovo i Srbija su formalno postavile gornje granice vladinog duga kroz fiskalne zakone. TakoĊer. dobro bi bilo da izbliza prate dugovanja privatnog sektora i da blisko suraĊuju sa monetarnim vlastima na jaĉanju finansijske discipline. % prihoda vlade Potrebe za finansiranjem. 2011 Javni dug. ukljuĉujući smanjenje fiskalnog deficita i nivoa duga.5 SRB 116.7 2. Dobivanje boljih kreditnih uvjeta će iziskivati primjenu kredibilnih fiskalnih programa za jaĉanje fiskalnih i ekonomskih temelja. Dalje u budućnosti. ukljuĉujući i rizik prenošenja i rizik pristupa trţištu. BJR Makedonija i Crna Gora nametnule su fiskalna ograniĉenja koristeći dokumente nivoa strategija. U suprotnom. Dugoroĉno.5 10. i promoviranje reformi sa ciljem unaprjeĊenja konkurentnosti. Sa izuzetkom Bosne i Hercegovine.8 7.0 MK 108.7 KOS 18. SEE6 imaju priliku da ostvare dinamiĉan „zlatni rast― i to će biti vezano za oporavak i 45 . Albanija.

same Evrope. U noti koja slijedi o „Zlatnom rastu― i izgledima za njegovo postizanje u zemljama SEE6. trţište rada. posebno meĊu mladima. Tu spadaju tvrdoglavo visoke stope nezaposlenosti. Ovakve politike – fokusirane na investicijsku klimu. ovaj izvještaj navodi razloge za optimizam i predlaţe politike koje su potrebne da bi osigurale ostvarenje tog potencijala. ako se izbjegne produţeni utjecaj na investicije koje podrţavaju rast u narednim kvartalima. 46 . ako se vlasti budu drţale prudentnih fiskalnih politika i politika javnog duga. Gledajući evropsku budućnost SEE6 – nakon ovog teškog kratkoroĉnog razdoblja – postoje razlozi za optimizam. i ako se snaţna paţnja posveti dugom naslijeĊu potreba za strukturalnim reformama koje su razmatrane u posljednjem SEE RER. Ali oporavak će biti svjetliji i neposredniji izgled. i starenje stanovništva. dugoroĉne stope rasta SEE6 vjerojatno se neće vratiti i odrţati na nivou koji su imale neposredno prije krize. a napredak u smislu smanjenja siromaštva će se obnoviti ako se uredno riješi grĉka kriza. I tada. reforme javnog sektora i institucija – bit će jako potrebne da se suoĉi sa upornim izazovima u ovoj regiji. tendenciju emigracije najobrazovanijih ljudi.

a poslovno okruţenje je generalno poboljšano. a većina zemalja u regiji se danas suoĉava sa visokim nivoom nezaposlenosti i relativno niskim stopama uĉešća. posredovanje u zapošljavanju i obuku. ali uloga inovacije i istraţivanja i razvoja u sektoru poduzetništva je i dalje jako ograniĉena (Odjeljak III). dominantna potrošnja na socijalnu zaštitu). isti „voz konvergencije― ĉeka i nove zemlje kandidate za EU koje se nalaze meĊu SEE6. i rad i upravljanje. Unatoĉ napretku u outputima i produktivnosti koji je postignut od poĉetka 1990-tih. Za objašnjenje drugih grupa zemalja koje se koriste u ovoj Bilješci vidjeti Aneks I. Reiser and Richter 2012). ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA22 UVOD A. Bosnu i Hercegovinu. poduzetništvo i inovacije. Ova bilješka predstavlja adaptaciju nedavno objavljenog Izvještaja o zlatnom rastu (Golden Growth Report -GGR). što ukazuje na neophodnost reformiranja rada i upravljanja (odjeljak IV). reforme trţišta rada (npr. smanjenje krutosti zapošljavanja i otpuštanja. ukljuĉujući postignuti napredak i izazove sa kojima se suoĉava regija SEE6 u pogledu kljuĉnih tematskih podruĉja koje pokriva GGR – konvergenciju prihoda. i dalje su od kritiĉnog znaĉaja za rješavanje izazova dugoroĉne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. Bilješka prilagoĊava kljuĉne poruke i implikacije politika za šest zemalja Jugoistoĉne Evrope (SEE6): Albaniju. U principu. MeĊutim. U pogledu rada. iako postoji dosta sliĉnosti izmeĊu SEE6 i Zapadne Evrope (npr. one će se materijalizirati samo ako se usvoje odgovarajuće politike i reforme (vidi odjeljak II dalje u tekstu). BJR Makedoniju. veliĉina vlade je relativno manja u SEE6.2. Najvaţnije poruke su slijedeće:  Povećana trgovinska i finansijska integracija posluţili su kao velika „mašina konvergencije― – smanjenje prihodovnog jaza prema razvijenim „jezgrenim― zemljama EU – za zemlje koje su se ranije pridruţile Evropskoj Uniji (EU). rad i upravljanje. Zemlje SEE6 su osjetile napredak u rastu produktivnosti od poĉetka 1990-ih. izmeĊu ostalog. TakoĊer. U pogledu upravljanja. 47 . Kosovo. povlaĉi implikacije i lekcije iz zemalja SEE6 u smislu dugoroĉnih reformi razvojnih politika u budućem razvoju. U njoj se razmatraju kljuĉna ekonomska dešavanja u Evropi iz dugoroĉne perspektive. poduzetništvo i inovacije. trgovine i finansija. rast zaposlenosti u SEE6 i dalje zaostaje. Ali ove koristi nisu automatske. SEE6 se suoĉavaju sa mogućnošću jedne od najgorih demografskih tranzicija u narednih nekoliko decenija   22 Ova bilješka se zasniva na nedavnom izvještaju Svjetske banke „Zlatni rast― (Gill. Crnu Goru i Srbiju. koji analizira evropski ekonomski model u šest tematskih podruĉja: trgovina i finansije. trošak otpuštanja) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. kojeg je izradio Ured glavnog ekonomiste Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju – na primjer zemalja SEE6.

i migracijom prema vani – što sve predstavlja veliki problem za socijalnu zaštitu i penzione sisteme. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. zemlje SEE6 koje ţele iskoristiti potencijal „Zlatnog rasta― suoĉavaju se sa zajedniĉkom politikom da se mašina konvergencije odrţi u pogonu tako što će se pokrenuti povećani trgovinski i finansijski tokovi sa jedne strane. a sa druge strane izvršiti reforma rada i upravljanja. 48 .  I na kraju.– sa starenjem stanovništva. Reforma socijalne zaštite i zdravstva bi danas bila od kritiĉnog znaĉaja za zemlje iz ove regije kako bi bile spremnije za demografsku tranziciju i starenje stanovništva sutra. Ovakav plan je rezimiran u zakljuĉnom odjeljku (Odjeljak V). smanjenjem radne snage.

Rajan.371 u 2000 na US$13. koja je zadnja godina za koju su bili dostupni potpuni podaci za korištenje u ovoj analizi (Slika 57).4 posto BDP-a) i tradicionalne usluge (10. 2011). Ova bliţa integracija sa Zapadnom Evropom donijela je sa sobom ekonomske koristi. Što je vaţno spomenuti. ukljuĉujući jaĉe trgovinske i finansijske veze i konvergenciju prihoda. kapital u Evropi teĉe „nizbrdo―.B. Iako SEE6 kao regija ima bolje performanse od EU15 Jug. Zemlje SEE6 su znaĉajno povećale svoju vanjsku trgovinu i sofisticiranost te trgovine. EU15 i Zemalja istoĉnog partnerstva. Izvoz u i iz SEE6 je postao sofisticiraniji tokom posljednje decenije: u prosjeku je sofisticiranost izvoza u EU15 kad se radi o poluproizvodima porasla sa US$8. Razlog za to je jasan: stvarno ili ĉak izgledno ĉlanstvo u EU sluţi kao sidro za meĊunarodne investitore (Stojkov i Zalduendo. te performanse su manje od EU11. odnosno 2010. BJR Makedonija i Crna Gora postale su sluţbeni kandidati za prijem u Evropsku Uniju (EU) 2005. Analiza sastava izvoza (Slika 58) ukazuje da su izvozom iz SEE6 u 2009-10 dominirali poluproizvodi (12. Postoji snaţna veza izmeĊu strane štednje i ekonomskog rasta u zemljama-kandidatima za EU. koji donosi posebne koristi u obliku povećanih trgovinskih i finansijskih tokova. Ne samo da je udio izvoza iz SEE6 prema EU15 porastao. ĉime se ukazuje da ova regija ima još dobar put pred sobom u smislu iskorištavanja izvoza visoke vrijednosti.075 2008. VIdi: Prasad. 2008). . Ali u izvozu SEE6 još uvijek dominiraju proizvodi koji iziskuju nisku struĉnu spremnu i proizvodi koji iziskuju intenzivno korištenje prirodnih resursa (Kathuria. TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 Zemlje SEE6 postaju integriranije sa Zapadnom Evropom i svijetom. i potiĉe rast prihoda i konvergencija (prema nivou EU). Vaţno je reći da ovu mašinu konvergencije uglavnom pokreće trgovina i finansije. 23 U drugim regijama ĉini se da kapital ne teĉe „nizbrdo―’. Gill.od razvijenih ka zemljama u razvoju – za razliku od ostatka svijeta. MeĊutim.5 procenata BDP-a). nego i sofisticiranost roba koje se izvoze u EU15 je unaprijeĊena u periodu od 2000 do 2008 godine. uz relativno nisko uĉešće kapitalnih roba i izvoza modernih usluga. godine. iako se ĉini da je ta veza jaĉa za EU12 nego za SEE6. Raiser i drugi (2012) navode da je smanjenje vaţnosti izvoza u EU15 dijelom vezano za manji rast BDP-a u zemljama EU15. a Albanija i Bosna i Hercegovina su potencijalni kandidati. and Subramanian (2007) ili Gourinchas and Jeanne (2009). sofisticiranost izvoza iz SEE6 za poluproizvode je i dalje niţa nego kod EU11 kao grupe. Srbiji je odobren status kandidata u februaru 2012.23 ĉime se daje doprinos rastu manje bogatih ekonomija Evrope. 49 .

SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) Napomena: Zbog dostupnosti podataka. Izvor: Ujedinjene nacije. Podaci za uvoz poluproizvoda u Bugarsku nisu dostupni. medijana za SEE6 u 1996-2002 i 2008 odnosi se na Albaniju i BJR Makedoniju. Bosnu i Hercegovinu i BJR Makedoniju. gdje je PRODY mjera nivoa „sofisticiranosti― svakog izvoznog sektora. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke. 50 .6 posto BDP-a). poluproizvode i kapitalne robe ne ukljuĉuje Kosovo i Crnu Goru.Slika 56: EXPY za poluproizvode. BJR Makedonija je bila najveći izvoznik potrošaĉkih roba (11. u hiljadama USD. i WDI.8 posto BDP-a) su bile lideri u regiji u smislu izvoza poluproizvoda. na osnovu UN Comtrade. MeĊu zemljama SEE 6. a Crna Gora je bila najveći izvoznik tradicionalnih usluga 24 EXPY mjeri sofisticiranost izvoza/uvoza tako što vrši procjenu produktivnosti izvozno/uvozne korpe zemlje. srednja vrijednost. a u 2003-07 na Albaniju. Vidi: Hausmann. Hwang and Rodrik (2007). prosjek SEE6 za potrošaĉke robe. MMF. Bosna i Hercegovina (18. Zbog dostupnosti podataka. Podaci za izvoz i uvoz usluga u Dansku datiraju iz 2004. 1996–200824 Exports 16 14 12 10 8 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 18 16 14 12 10 1996 1998 2000 EU15 EU15 Imports 2002 2004 World 2006 2008 Trade in intermediate goods of: EU11 with EU15 SEE with EU15 World World BGR+ROM with World with Napomena: EU11 ne ukljuĉuje Bugarsku i Rumunjsku pošto su one prikazane odvojeno. Slika 57: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15. EU11. EXPY za izvoz odreĊene zemlje se raĉuna kao izvozom ponderirana prosjeĉna vrijednost PRODY za tu zemlju.6 posto BDP-a) i Srbija (15.

dok je Albanija imala najveći uvoz tradicionalnih usluga. 51 . ĉime se potakao ekonomski rast i prihodovna konvergencija. omjer kredita privatnom sektoru prema BDP-u bio je najviši u Crnoj Gori (67 posto BDP-a). Kad se radi o finansijama. godine više od 80 posto ukupne aktive banaka u SEE6 bilo u stranom vlasništvu (Claessens and van Horen. nakon koje je slijedila Albanija (6. na 49 posto 2010. moderne usluge nisu prešle pet posto BDP-a u zemljama SEE6.8%). Isto tako. Izvoz modernih usluga je bio jako skroman u zemljama u regiji. 2012).(22 posto BDP-a). MeĊu zemljama SEE6. Tokovi kapitala su već bili znaĉajni tokom ranih 2000 (Slika 3. i u uvozu u SEE6 dominirali su poluproizvodi (22.1 posto BDP-a) i Srbija (4 posto) bile su lideri meĊu SEE6 u izvozu modernih usluga. MeĊu zemljama SEE6. većina FDI sredstava je došla u formi finansijskih ulaganja u bankarski sektor.9 posto).1 % BDP) i Drţava istoĉnog partnerstva (3. Ipak.9 posto BDP-a). i u Zemljama istoĉnog partnerstva. Sastav uvoza bio je sliĉan onome kod EU 15 Jug i Zemljama istoĉnog partnerstva. desni panel). U SEE6. nakon koje je slijedila Albanija (15. Tokom 2010. BJR Makedonija (4.8 posto BDP-a). i krediti privatnom sektoru u Evropi u nastajanju su znaĉajno porasli (Slika 4). Rezultat je bio da je 2009. U periodu 2001-08.8 posto BDP-a). i a njihov je nivo posebno nizak u Bosni i Hercegovini (0.7% BDP). Što se tiĉe izvoza. koji je bio daleko veći nego EU11 (2. ali su stvarali i nove rizike. MeĊu ekonomijama SEE6. Crna Gora je imala najveći udio dotoka FDI u odnosu na BDP (17. ali je porastao sa 25 posto 2005. regija je privukla najveći dotok FDI izraţen kao procent BDP-a (6. sa relativno niskim udjelom modernih usluga. rast kredita privatnom sektoru izraţen kao procent BDP-a stagnirao je u periodu 2000-2004. Uĉešće stranih banaka varira od 70 posto u BJR Makedoniji do 93 posto u Albaniji i Bosni i Hercegovini.4% BDP-a). a najniţi u Albaniji (38 posto) i Kosovu (37 posto). ali na manjem u odnosu na uvoz EU15 Kontinentalne i EU 11. Ovakvi finansijski tokovi su sa svoje strane dodatno proširili obim sredstava koja su na raspolaganju za davanje kredita. a većinu dotoka predstavljale su FDI (Slika 3). Uvoz kao udio BDP-a ostao je na višem nivou nego u EU15 Jug. i nije prelazio pet posto BDP-a u 2009-2010. lijevi panel). kapitalni tokovi u SEE6 bili su jednaki kao oni prema EU11. tokovi kapitala su podrţavali rast. ali su dodatno porasli u periodu neposredno prije krize (Slika 3. Bosna i Hercegovina je bila regionalni lider u uvozu potrošaĉkih roba i poluproizvoda.

Povećana trgovina i tokovi kapitala su. prtn. i buma potrošnje. vlasti će trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama. Što se tiĉe trgovine. i 21 posto nivoa u EU11. change Napomena: ―EU coh. Indeks BDP po glavi stanovnika (EU15 Sjever i Kontinental =100) ukazuje da je konvergencija postojala od 2000. Iako je došlo do konvergencije prihoda u SEE6 (u pravcu nivoa EU15) u posljednjih 15-ak godina. još je dug put.‖ se odnosi na Zemlje istoĉnog partnerstva. BDP po glavi stanovnika u SEE6 danas je samo 6. na US$1933 u 2010) i za 46 posto veći nego u 2000. iako su finansijski dotoci u bankarski sektor bili korisni.Slika 58: Tokovi kapitala. ―E. prema tome. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makroprudencijalnih politika. BDP po glavi u 2010 se u prosjeku više nego udvostruĉio u odnosu na nivo 1995. mada je tada konvergencija bila mnogo manja nego u EU 11 (Slika 60). posluţili kao „motori konvergencije― za SEE6 (Slika 59). a FX je devizni teĉaj. 52 . EU11 SEE E. EU11 SEE E. Što se tiĉe finansijske integracije. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovana na Gill. prtn. prtn. Raiser. prilike se uglavnom nalaze u povećanju sofisticiranost izvoza. Ovo će iziskivati. izmeĊu ostalog. and others (2012). i kretanja u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. Procent BDP -a. Ekonomije u ovoj regiji će trebati jaĉe iskoristiti prilike za trgovinu i finansijske integracije koje nudi Zapadna Evropa i ostatak svijeta kako bi mašina konvergencije ostala upaljena. balona aktive.6 posto nivoa za EU15 Sjever i Kontinental. East Asia LAC 2005-2008 FDI Portfolio Other Total Capital Flows CA Balance FX Reserves. prosjek za period vrijednosti medijane grupe 2001-2004 24 20 16 12 8 4 0 -4 -8 -12 -16 EU15 EU Coh. East Asia LAC EU15 EU Coh. „LAC― oznaĉava Latinsku Ameriku i Karibe. godine (sa US$916 1995.‖ se odnosi na zemlje EU kohezije. CA oznaĉava tekući raĉun. ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending).

53 . Izvor: Svjetska banka: Indikatori svjetskog razvoja (World Development Indiators -WDI) 2011. SEE6 and Eastern Partnership 25 20 15 10 5 0 EU11 SEE Eastern Partnership Napomena: Podaci se odnose na razliĉite periode za pojedine zemlje: Kosovo (2000-2010) i Crna Gora (1997-2010).Slika 59: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100). 1995-2010 EU11.

1 posto BDP-a). nego i za njegovanje produktivnosti. Rezultat ovog stranog vlasništva je bio veći rast produktivnosti (Gill. Godine 2012 ova zemlja je zauzimala 22 mjesto po lakoći poslovanja (od 183 ekonomije). i iznad 35 u EU15 Sjever. Odraţavajući 54 . Ukupna investicija je blizu 1 milijarde EUR. ostaje na vrlo ograniĉenom nivou. Izgledi integracije u EU su takoĊer doveli do unaprjeĊenja poslovnog okruţenja. prenijela neka sredstva sa fabrike automobila Zastava. gdje se Srbija i Albanija nalaze negdje na sredini. broj procedura neophodnih za osnivanje firme smanjen je sa 11 u 2004. na primjer.5 hiljada konstanti 2005 US$). produktivnost je u SEE6 rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. broj dana potreban da se sudski provedu ugovori smanjen je sa 706 iz 2004 na 493 2012. Uloga inovacija u zemljama SEE6. gdje samo EU15 Jug ima lošije performanse od SEE6. oko 30 posto u EU15 Kontinental. ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA Perspektiva ĉlanstva u EU djeluje kao sidro ne samo za privlaĉenje investicija. udio visoko obrazovane populacije starosne dobi 30-34 godine bio je najniţi u Evropi. postoje i odstupanja unutar pojedinih regija. i obavezala se da će izvršiti ulaganja u povezanu infrastrukturu. Ipak. na 5 u 2012. dok je BJR Makedonija imala najniţi godišnji rast produktivnosti od SEE6 (1. kao i za EU 11 (vidi Tabelu 9).9 posto). U periodu 1995-2010. postoje znaĉajne varijacije meĊu zemljama SEE6: poslovanje u BJR Makedoniji (DB 2011 indeks 76.6 posto). Isto tako.3 posto.1). dovela je do znaĉajnog unaprjeĊenja poslovne klime. ukupna produktivnost rada (hiljade konstanti 2005 US$) u EU 15 Kontinental bio je skoro devet puta veći nego u SEE6.. Institucije u SEE6 se takoĊer ĉine slabima. Ali nivo produktivnosti u SEE6 je još uvijek daleko ispod onoga u EU15: godine 2009. Godine 2008. Godine 2012 je trebalo u prosjeku 22 dana u zemljama SEE6 da se osnuje firma. gdje je FIAT uloţio skoro 700 miliona.C. Raiser and others 2012). Ovo se takoĊer odraţava u izvozu inovativnih proizvoda. osnivanje firme u SEE6 bilo je najteţe od svih evropskih zemalja. Srbija ej zabiljeţila najveći godišnji rast produktivnosti (8 posto). prilagodba domaće legislative u BJR Makedoniji EU zakonu. dok je Vlada uloţila dio gotovine. FIAT i Vlada Srbije osnovali su zajedniĉko poduzeće. i dvostruko veći od EU11. a vlada oko 300 miliona Eura. TakoĊer. Prema Svjetskoj banci (2012).8) je mnogo lakše nego u Bosni i Hercegovini ( 55. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI.7) i Crnoj Gori (70. godine. iznoseći 15 posto u odnosu na oko 20 posto u EU 11 i EU 15 Jug. Primjer Zastave je dobra ilustracija kako se SEE6 polako sve više integriraju u globalnu ekonomiju. mjesta koje je zauzimala 2006 (od 155 ekonomija). sedam puta veći nego u EU15 Sjever. Firme u SEE6 izdvajaju manje na inovacije nego firme u bilo kojem drugom dijelu Evrope. u odnosu na 53 koliko je postupak trajao 2004. Sliĉna unaprjeĊenja poslovne klime zapaţena su i u drugim zemljama SEE6: u Albaniji. Godine 2011. koja je druga po veliĉini nakon Zemalja istoĉnog partnerstva (6. što je predstavljalo skok sa 81. pet puta veći nego u EU15 Jug. dok je taj iznos bio samo 6 hiljada u Bosni i Hercegovini. Albanija je imala najveću ukupnu produktivnost rada u 2009 (12. iako je usporedivo sa EU15 Jug. poslovno okruţenje u SEE6. Isto tako. ipak još zaostaje za EU15 Sjever i Kontinental. FIAT je uloţio gotovinu i opremu. 25 posto u Zemljama istoĉnog partnerstva. MeĊu SEE6. TakoĊer. Izdvajanja javnog sektora na istraţivanje i razvoj (R&D) je daleko ispod 1 posto BDP-a u svim zemljama SEE6.4) ili Kosovu (56. osim u Crnoj Gori (1. meĊutim. inovacija i rasta.

32 80.28 73.22 64. 0=loše.60 70.13 60.40 68. 55 .86 73.71 70. SEE6 dobiva samo marginalne prihode od autorskih prava i licenci iz inozemstva (0. Tabela 9.13 62.15 56. Indeks poslovanja (0-100.28 83.34 63. Kao posljedica toga.16 74.65 Institucije 80.52 70.95 Poslovanje 90.ovakvu ograniĉenu ulogu inovacija.40 84.14 79.88 73.28 Izvor: Procjene osoblja zasnovane na Izvještaju o poslovanju (Doing Business) Svjetske banke za 2011.12 81.37 82. 100=izvrsno) Grupe zemalja1/ EU15 Sjever EU15 Kontinental EU15 Jug EU11 SEE6 Istoĉno partnerstvo Ukupno 87.43 64. što je najniţi udio u Evropi. na proizvode srednjeg i visokog tehnološkog nivoa iz SEE6 i usluga koje su intenzivne u smislu znanja otpadalo je 17 posto ukupnog izvoza roba 2010. Napomena: 1/Pogledati Aneks 1 za definicije grupa zemalja.63 Pokretanje 94.06 procenata BDP-a).

STARENJE STANOVNIŠTVA. radnog zakonodavstva kako bi njihove ekonomije postale sposobnije da se natjeĉu. Slika 60: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership ALB BIH KSV MKD MNE SRB Napomena: Podaci se odnose na 2009 ili najskoriju dostupnu godinu. oni ipak nisu još doveli do otvaranja onoliko radih mjesta koliko zemlje SEE6 trebaju. nego da unaprijede fleksibilnost trţišta radne snage i njenu mobilnost kroz reformu. Situacija sa zapošljavanjem je bila tek marginalno bolja u drugim ekonomijama SEE6: jedan od ĉetiri radnika u Bosni i Hercegovini. Izvor: Svjetska banka. NATEGNUTI BUDŢETI Iako su izgledi ĉlanstva u EU i ekonomske integracije doveli do konvergencije prihoda u SEE6. izmeĊu ostalog. Visoka nezaposlenost podvlaĉi potrebu da zemlje u regiji ne samo primijene politike koje potiĉu rast. jedan od sedam u Srbiji.D. I zaista. Podaci za Bjelorusiju su nedostupni. i jedan od deset u Albaniji su ostali nezaposleni. TRŢIŠTE RADA I ULOGA VLADE: VISOKA NEZAPOSLENOST. statistiĉki podaci o nezaposlenosti su vrlo otreţnjujući: u 2009. gotovo polovica radne snage na Kosovu i gotovo jedno od troje u BJR Makedoniji i Crnoj Gori bili su nezaposleni (Slika 7). SEE6 kao regija je prošla gore od bilo kojeg drugog regiona u Evropi (Slika 61). 56 . U Okviru 3 navedeni su primjeri zemalja koje su uspješno poduzele reforme trţišta rada zadnjih godina.

Priroda i sastav te emigracije su takoĊer vaţni: SEE6 je imala najveću stopu emigracije visoko obrazovane radne snage u Evropi.000 stanovnika (2010). Isto tako. dok EU 15 i EU 11 privlaĉe imigrante. dok je Albanija imala najniţi nivo (17.000 population 30 25 20 15 10 5 0 -5 -10 -15 -20 -25 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Emigration rate of tertiary educated (% of total tertiary educated population) 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Napomena: Podaci za neto migraciju sa Kosova nisu dostupni.Slika 61: Neto migracije na 1. Crnu Goru i Srbiju nisu dostupni. SEE6 biljeţi negativnu neto migraciju 2010 (Slika 8. dok se zadrţava na nivou od -4 i 0 ljudi na 1000 stanovnika u ostatku zemalja u regiji. Drţave istoĉnog partnerstva takoĊer biljeţe odlazak migranata iako je stopa mnogo veća nego u SEE6. 57 . jedan od pet graĊana sa visokim obrazovanjem je emigrirao. per 1. Neto emigracija je najviša u Albaniji (-15%). desni panel). gdje je gotovo jedan od tri graĊana sa visokim obrazovanjem otišao iz zemlje. mnogi se odluĉuju na emigraciju. Izvor: Svjetska banka. Po zemljama.5 posto). Pošto im je teško naći posao. lijevi panel). Podaci o stopama emigracije visoko obrazovane radne snage za Kosovo. U SEE6. Za emigraciju. U stvari. gotovo dvostruko veću od EU11 i EU15 Jug (Slika 8. stopa emigracije visoko obrazovnih Iraca je iskljuĉena iz prosjeka EU15 Sjever. i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) Net migration. najveću stopu emigracije biljeţi BJR Makedonija.

suoĉavaju sa znaĉajnim izazovima osiguranja veće efikasnosti i učinkovitosti javne potrošnje. I iako je nedavno došlo do blagog rasta nezaposlenosti na 16. izmeĊu ostalog. i nivou naknada za nezaposlenost (Rutkowski.6 procenata). Ĉak i u javnom sektoru poslodavci uţivaju odreĊenu fleksibilnost u utvrĊivanju plaća. Iwulska (2011). Estonija. nezaposlenima se daje poticaj da se vrate na rad. uglavnom kao vid prelaska na novo radno mjesto. Drugo. U ovom Okviru razmatraju se iskustva dvije ekonomije na drugaĉijem nivou razvoja: Danska i Estonija.7 procenata). kad je Estonija implementirala promjene u pregovaranju o plaći 1992.7 posto 2000 na 5. Fleksigurnost. EU15 Kontinental (19 procenata).9). Prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je oko 40 posto BDP-a usporediva je sa Zemljama istoĉnog partnerstva. Ova fleksibilnost je zapoĉela jako rano nakon tranzicije. godine Estonija je zabiljeţila najveći rezultat od svih zemalja EU11 (4. i više od ĉetvrtine je išlo na socijalnu zaštitu. Godine 1999. propisi trţišta rada su kombinacija fleksibilnosti za poslodavca i prihodovne sigurnosti za radnike.. 2010. Sa ovom reformom. zemlje SEE6 trošile su oko 40 posto svog BDP-a.3 procenata BDP-a). povećanje fleksibilnosti trţišta rada moţe donijeti sliĉan uspjeh. nezaposlenost je u prosjeku bila 4. Fleksigurnost u Danskoj je rezultat postupne evolucije struktura. Kljuĉna komponenta reforme upravljanja u budućnosti je prema tome osiguranje efikasnijeg pruţanja usluga u zdravstvu. dobro funkcionira u Danskoj. omogućujući pri tom vrijedne lekcije za druge zemlje u SEE6.Okvir 3: Reforma trţišta rada: Priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) Nije lako uĉiniti trţište rada fleksibilnim. gdje je 1=oteţano propisima. i postoji od najmanje 1970-tih (Iwulska. Scarpetta and others 2005). radnici uţivaju jedan od najvelikodušnijih sistema beneficija u Evropi. za razliku od ponderiranog prosjeka OECD od 23.9 posto zbog finansijske krize 2008-09. Anketa radne snage). SEE6 zemlje se. U 2009. usvajanjem aktivnih programa trţišta rada. Prvo.9 posto. uĉestalost dugoroĉne nezaposlenosti u Danskoj zadrţavao se na nivou od 9.3 posto u 2000 na 6 posto 2008 (procent ukupnog broja plaćenih zaposlenika.5 posto 2008. ali manja nego u gotovo bilo kojoj drugoj grupi u Evropi (Slika 63). Treće. u odnosu na 8. Statistika Estonija. bolje ciljanje. 2011). EU11 (14.5 posto u ostatku EU15.5). EU15 Jug (18. IzmeĊu 1995. ĉini se. 7= fleksibilnost koju odreĊuje poslodavac). MOR. praga prihoda koji ne podlijeţe oporezivanju. (Slika 9): EU15 Sjever (20. trošak programa trţišta rada je veliki: Danska je 2008 utrošila 4. Prema Indeksu poslovanja Svjetske banke za prakse zapošljavanja i otpuštanja (indeks se kreće od 1 do 7. Kao posljedica toga. Ipak. meĊutim. potrošnja na socijalnu zaštitu u prosjeĉnom iznosu od 11 posto nije posebno velika kad se usporedi sa drugim regijama u Evropi. Danska: U Danskoj. i Drţave istoĉnog partnerstva (11. ali dvije zemlje su uspjele postići taj cilj.5 posto BDP-a na aktivne programe rada. i veću odgovornost za korištenje javnih resursa. smanjena je stopa nezaposlenosti sa 13. znaĉajno je smanjena gustoća sindikata sa 14. Funkcionira zato što Danska ima dugu povijest samo-regulacije partnera na trţištu rada. obrazovanju i socijalnoj zaštiti kroz. lako je zaposliti i otpustiti radnika: svake godine jedan od pet Danaca bude nezaposlen.. kad se zaposle. predviĊa se ponovni pad na 5. Sa izuzetkom Srbije (19 posto). Fleksigurnost je spoj tri elementa.5.8 posto do 2016 (MMF WEO). godine.1 posto. Scarpetta and others (2005). Izvor: Rutkowski. Iako se zemlje sa razliĉitim nivoom prihoda mogu suoĉavati sa drugaĉijim izazovima. Taj se aranţman naziva „fleksigurnost―. i 2008. 58 . Estonija ima jednu od najfleksibilnije radne legislative u Evropi u nastajanju. I na kraju. institucionalne reforme. oformljeno je Društveno-ekonomsko vijeće i dana mu je odgovornost za utvrĊivanje minimalne naknade. a ne jednokratnih odluka.

MeĊutim. od oko 24 posto BDP-a 2009. sa uoĉljivim izuzetkom EU15 Sjever (35. godine.8 posto BDP-a).5 posto BDP-a) – što je najniţa stopa u Evropi (Tabela 2). Izvor: MMF. što je otprilike na istom nivou kao i u ostatku Evrope. što je gotovo jednako prosjeku EU15 Kontinental. OECD. Većina poreznih prihoda potjeĉe od poreza na robe i usluge. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opće rashode vlade na zdravstvo na Kosovu nisu dostupni. Kao što je sluĉaj i sa ostatkom Evrope. Ovaj region prikuplja oko 22 posto BDP-a u ukupnim poreznim prihodima. dok su Bosna i Hercegovina. ova regija je već akumulirala znaĉajan nivo duga (Slika 64). Albanija je zabiljeţila najviši bruto vladin dug od oko 60 posto BDP-a. gdje Srbija prima najveći ukupni porezni prihod kao procent BDP-a. BJR Makedonija je imala najniţi nivo duga. Prosjeĉan nivo duga kao procent BDP-a je veći nego u Zemljama istoĉnog partnerstva i EU11. Postoji odreĊeni nivo heterogenosti unutar SEE6 grupe. potrošnja vlade je i u SEE6 bila veća od prihoda. Kao rezultat toga. dok su porezi na dobit poslovnih subjekata posebno mali (1. kao i o općim rashodima vlade na obrazovanje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Godine 2009.Slika 62: Opći rashodi vlade (% BDP-a). postoji znaĉajna heterogenost unutar regije SEE6. ali samo jedan procentni poen dolazi od poreza na dobit poduzeća. 59 . Crna Gora i Srbija imale nivo bruto duga izmeĊu 36 i 41 posto BDP-a.

60 . uz znaĉajno starenje stanovništva (Slika 65).1 posto do 2050.7 u 2010 do 43. SEE6 trenutno ima drugi najniţi procent ovisnosti (18 posto) u Evropi (nakon Drţava istoĉnog partnerstva) ali ovo će se više nego udvostruĉiti na 43. Slika 64: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 (projicirana kumulativna promjena radno sposobnog stanovništva. 2010–50.1 do 2050). Izvor: MMF. OECD.7) do 2050.Slika 63: Opći bruto dug vlade (% BDP-a).7) i Drţava istoĉnog partnerstva (37. sa 19. biro za popis. prelazeći stopu zavisnosti EU15 Sjever (41. MeĊunarodna baza podataka. Od zemalja SEE6. Demografske projekcije za SEE6 pokazuju da će doći do smanjenja radne snage za gotovo jednu ĉetvrtinu (25%) u periodu 2010-50. nakon koje slijedi BJR Makedonija (sa 16.5 do 2050.S.8 u 2010). 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opći bruto dug vlade na Kosovu nisu dostupni. Bosna i Hercegovina će starjeti najvećom brzinom (sa omjerom ovisnosti koji će narasti na 55. u procentima) 30 20 10 0 -10 -20 -30 -40 2010 SEE North-East Asia Emerging Europe Western Europe North America 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 Izvor: U.

Starenje stanovništva će dovesti do povećanja troškova za penzije i zdravstvenu skrb. kada se primarni bilans cikliĉno korigira.4 posto BDP-a je zahtjev koji treba ispuniti izmeĊu 2010.9). ukljuĉujući tu reforme penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. i zdravstvene skrbi. i 2020. iza koje slijede Drţave istoĉnog partnerstva (3. MeĊutim. Raiser and others (2012). 61 . u Evropi u nastajanju.0 procenata) i EU 12 (2.4 procenata) izmeĊu 2010. EU kandidati otkrivaju najviše potrebe za prilagodbom (3. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti jako opterećeni kao posljedica starosti stanovništva. ali niţe od EU12 (4. Ovo je više nego u Zemljama istoĉnog partnerstva (2. kada se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba. u zemljama ĉlanicama za Eu prilagodba u primarnom bilansu od 3. Prema navodima Gill. i 2020.8 procenata). vršeći dodatni pritisak na javne finansije. što odraţava veći omjer ovisnosti. Troškovi zdravstvene skrbi će takoĊer vjerojatno znaĉajno porasti jer će zemlje morati platiti zdravstvenu skrb za stare osobe. To znaĉi da je potrebno izvršiti znaĉajne fiskalne prilagodbe kako bi se riješilo pitanje tekućeg disbalansa i budućih troškova koji se odnose na starenje stanovništva.9).

usklaĊivanje radnih mjesta i obuku. MeĊutim. itd. i buma potrošnje. ĉime se odraţava povećani omjer ovisnosti. Troškovi zdravstvene skrbi će vjerojatno znaĉajno porasti pošto će zemlje morati finansirati zdravstvenu skrb starih.. To znaĉi da je potrebno izvršiti velike fiskalne prilagodbe kako bi se riješili i tekući disbalansi i budući troškovi koji se odnose na starenje stanovništva. a i sofisticiranost izvoza u EU15 nakon 2000. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je manja od praktiĉno bilo koje druge grupacije u Evropi.  Uloge vlada: Na nivou od oko 40 posto BDP-a. izmeĊu ostalog. posebno za mlade i obrazovane. Reforme trţišta rada (npr. Ovo dodatno podvlaĉi kritiĉan znaĉaj otvaranja većeg broja radnih mjesta. gdje je produktivnost rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. postat će od kritiĉnog znaĉaja za suoĉavanje sa izazovima nezaposlenosti. Ovo će iziskivati.3 posto u periodu 1995-2010. od kojeg je većina došla u obliku FDI u sektoru bankarstva. SEE6 i dalje ostaju najmanje sofisticirane u pogledu trgovine usluga u odnosu ĉak i na EU11. ukljuĉujući reforme 62 . Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti teško opterećeni.) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. balona aktive. (ii) Reformirati trţište rada i ulogu vlada sada kako bi se suoĉili sa dugoroĉnim izazovima visoke nezaposlenosti i starenja stanovništva:  Trţište rada: Ekonomije SEE6 su postigle dosta uspjeha u rastu produktivnosti rada od poĉetka 1990-tih. Ovo ukazuje na znaĉaj daljeg iskorištavanja prilika za trgovinu – posebno povećanjem sofisticiranost i izvoza i kretanjem u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti.ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). pošto se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba. gdje je većina usluga trgovine koncentrirana na transport. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I VLADA Kljuĉne politiĉke implikacije za dugoroĉnu razvojnu politiku u SEE6 u budućnosti su dvostruke: (i) Odrţati u pogonu „motor konvergencije― privlaĉenjem povećanih trgovinskih i finansijskih tokova:  Trgovina: Mada je udio izvoza iz SEE6 u EU 15 porastao. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama – kako bi se mašina konvergencije odrţala u pogonu. troškovi otpuštanja. smanjenje krutosti propisa o zapošljavanju i otpuštanju. SEE6 su suoĉene sa jednim od najgorih demografskih izgleda za naredne ĉetiri decenije.  Finansije: Iako su SEE6 imale koristi od velikog dotoka kapitala nakon 2001. pa se većina zemalja u regiji danas suoĉava sa visokom nezaposlenošću. koje karakterizira znaĉajno starenje populacije.E. putovanje. graĊevinarstvo i rekreaciju. implikacije toga su da će zemlje ove regije trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora. smanjenje radne snage (za ĉetvrtinu) i migracije prema vani – što sve predstavlja veliki napor na sisteme socijalne zaštite i penzione sisteme. i to ne samo primjenom politika rasta nego i poduzimanjem reformi trţišta rada sa ciljem povećanja fleksibilnosti i mobilnosti trţišta rada. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makro-prudencijalnih politika. ali taj rast u globalu nije doveo do otvaranja dovoljnog broja radnih mjesta. izmeĊu ostalog.

a ove reforme su sa svoje strane od kritiĉnog znaĉaja za vršenje fiskalnih prilagodbi koje su potrebne da bi se javne finansije. UnaprjeĊenje efikasnosti i uĉinkovitosti javne potrošnje bit će od kritiĉnog znaĉaja u rješavanju tih izazova. Aneks 1: Grupiranje zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci EU15 Sjever EU15 Kontinentalne Austrija Belgija Francuska Njemaĉka Luxembourg Nizozemska EU15 Jug Grĉka Italija Portugal Španjolska SEE6 EU11 Zemlje istoĉnog partnerstva Armenija Azerbajdţan Bjelorusija Gruzija Moldavija Ukrajina Danska Finska Irska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija Bugarska Hrvatska Ĉeška Rep.penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. odrţale pod kontrolom. Slovenija 63 . ukljuĉujući javni dug. Reforma socijalne zaštite i zdravstva danas bit će od kritiĉnog znaĉaja za ove zemlje sutra. kao i zdravstvene skrbi. Estonija MaĊarska Latvija Litvanija Poljska Rumunjska Slovaĉka Rep.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->