Redovni ekonomski izvještaj za Jugoistočnu Evropu

5. juni 2012.

Poverty Reduction and Economic Management Unit Europe and Central Asia Region

i

JUGOISTOĈNA EVROPA: REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ

5. juni 2012.

ii

SADRŢAJ

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI PREMA ―ZLATNOM RASTU‖ U JUGOISTOĈNOJ EVROPI

1.

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA .............. 1
A. GLOBALNO OKRUŢENJE – U NAJBOLJEM SLUĈAJU MJEŠOVITA SLIKA –A U NAJGOREM KATASTROFA ................................................................................................................. 1 B. RAST SEE6—SPOR OPORAVAK ................................................................................................. 5

C. TRGOVINA I DEŠAVANJA NA MEĐUNARODNOM PLANU – POBOLJŠANJE DEVIZNOG RAĈUNA, RELATIVNO ROBUSNE FDI .............................................................................................. 9 D. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU ................................................... 13

E. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK OSLOBAĐANJA OD DUGA (DELEVERAGING) .................................................................................................................. 19 F. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI .................... 26

G. SIROMAŠTVO, NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA ..................................................................................................... 34 H. I. IZGLEDI ZA 2012-13 .................................................................................................................... 41 IZAZOVI POLITIKA ..................................................................................................................... 44

2. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA .................................................................................................................................... 47
A. B. UVOD ............................................................................................................................................. 47 TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 ............ 49

C. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI, ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA ........................................................................................................................................... 54 D. RAD I UPRAVLJANJE: VISOKA NEZAPOSLENOST, STARENJE STANOVNIŠTVA, NATEGNUTI BUDŢETI ....................................................................................................................... 56 E. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I UPRAVLJANJA .................................................................................................. 62

iii

........................................................................ 5 Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) .................................... 23 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 ................................ 9 Slika 18: Rast izvoza i uvoza .....Slike Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost............................................................................................................................................................. 2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) ............................................................................................................ 10 Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama................ EU10 i EU15 (%) ......................................................... 1 Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012 u bitnoj mjeri se oporavlja 2012 .................................................................................................................................................... 25 iv ........................................................................................................................ROA)..................................................................................... (% BDP-a) .......................................... 10 Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) ............ 6 Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6..... 24 Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets ......................................GVA) u zemljama SEE6 (%) ......................................................... US$) ......................... 19 Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) ......................................... 23 Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) ............................................................ (% BDP-a) ...................................................................................................................................................................... 25 Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke........................... 12 Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) ...... kao procent ukupnih bruto kredita .................................................. USD) ................. 2008-2011 ................. 7 Slika 14: Inflacija u SEE6................................................................... 6 Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) ......................................................... 9 Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) ................................................................... sept......................................... 18 Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) .. 22 Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* ....................... 11 Slika 24: Vanjski dug............................... (%) ........... 6 Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%)........................ 9 Slika 17: Rast uvoza (%)............................. neto... 10 Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans ......................................................................................... % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto............................................................. 25 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE).................................................. 23 Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 . 15 Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) ...... 2 Slika 3:Rast industrijske proizvodnje I uvoza u Evropi .................................................. 6 Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%).... 7 Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) ..................................................................................................................................................... 7 Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added...... 5 Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) ............................................. 12 Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6........ 19 Slika 32: Petogodišnje CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka (u baziĉnim poenima) ............ 20 Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro.......................................................... prosjek SEE6 (% BDP-a) .. 11 Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI.................... 23 Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012................................................................................................................. 2008 – 2011 .................................................................................................. 12 Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln..... 7 Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji (%) ... 8 Slika 15: Izvoz (% BDP-a) ..................................................................................................................................................................... 14 Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6............................................................................................ 16 Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) ................................................ 2008=100) .........................................................................................................

........... Srbija.............. Crna Gora i BJR Makedonija ........................................................ 60 v ....... 2009..................... bez SA) ............................................................... 42 Slika 56: Maloprodaja (Jan 2010 = 100......................................... 35 Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta........................................... 1996–2008 .............. 60 Slika 65: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 .................................................................................. 26 Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima).....................................................000 stanovnika (2010).............. 50 Slika 58: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15............................................................................................... 42 Slika 57: EXPY za poluproizvode....................... 36 Slika 52: Percepcija uĉinka krize ....................................... u hiljadama USD.......................................... EU11............................................... 27 Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) ..... 50 Slika 59: Tokovi kapitala.............. prosjek za period vrijednosti medijane grupe ...................................................... ne SA) .. 2000-10 ......................... 52 Slika 60: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100)........... i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) ................................................................................. 1995-2010 ................... srednja vrijednost....... 57 Slika 63: Opći rashodi vlade (% BDP-a).. SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) ............................................................................... 32 Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) .... 31 Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) ......................... Slika 53: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 54: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom .. 38 Slika 55: Industrijska proizvodnja (3m/3m........................ 27 Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 .......................................... 30 Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) .................................... 59 Slika 64: Opći bruto dug vlade (% BDP-a)................... 2009 ................................................ 53 Slika 61: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) ........................ Procent BDP -a............................ 56 Slika 62: Neto migracije na 1.......................................................................Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6......................................... Error! Bookmark not defined..... procent promjene........................................... 29 Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) ............................

...................................... 41 Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga........ 13 Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 ..................................... 14 Tabela 4: Rejting suverenog kredita * ........................................................... Indeks poslovanja (Doing Business Index) (0-100... 0=loše................................................................................... 16 Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) 2011..... 2011.. 28 Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (ALMP) u rastu zaposlenosti ...............Tabele Tabela 1: Globalni izgledi rasta .................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... Tabela 2: FIskalni deficit u SEE6 (procenat BDP-a) .................... 34 Tabela 7: Izgledi za rast u zemljama SEE6............................................................................................................... (%) ....... po spolu.......... u procentima ................................... 45 Tabela 9........ 63 vi ..................... 100=izvrsno) ... 30 Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010.......................................................................... 58 Aneks Aneks 1: Grupiranja zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci . Error! Bookmark not defined............................................................................................................................................... 32 Okvir 3: Reforma trţišta rada: priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) ..................................... 55 Okviri Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji ....

Borko Handjiski. Posebnu tematsku bilješku o Zlatnom rastu na zapadnom Balkanu izradili su Abebe Adunga i Aleksandra Iwulska. Dilek Aykut. a ĉine ga Ron Hood. „jugoistoĉna Evropa― se odnosi na šest zemalja zapadnog Balkana (SEE6): Albaniju. ECAPREM2). ECA PREM). Kaspar Richter. Damir Cosić. and Juan Zalduendo (2012. Martin Raiser. DECPG) i Juan Zalduendo (Vodeći ekonomista.Ovaj izvještaj dva puta godišnje radi tim ekonomista u Odjelu za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju (World Bank’s Europe and Central Asia Region’s Poverty Reduction and Economic Management Department . Duško Vasiljević i Danijela Vukajlović-Grba. na osnovu nedavno završenog izvješaja Svjetske banke „Zlatni rast― autora Indermit Gill. Agim Demukaj. Kenneth Simmler. BJR Makedoniju i Srbiju.org). Bosnu i Hercegovinu.ECA PREM). Satu Kahkonen (Menadţer sektora. Crnu Goru. Erjon Luci. U ovom izvještaju. Caterina Ruggeri Laderchi. vii . Tim je koristio smjernice i savjete Yvonne Tsikata (Direktor. Tim predvodi Ţeljko Bogetić (zbogetic@worldbank. Kosovo.). Lazar Sestović. Zahvalnost duguje korisnim komentarima i podršci koje su dali Andrew Burns (Menadţer. Evgenij Najdov. ECAVP).

Ipak. posebno u scenariju šire zaraze uzrokovane krizom u Grčkoj. iako visoki. Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni koče ekonomsku aktivnost i prihode vlade u zemljama SEE6. Napredak postignut u smanjenju siromaštva prije krize sada uzima suprotan smjer. većina zemalja u regionu moraju usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnuli dinamiku duga. Dobre su vijesti da. viii . Sve zemlje koje su ranije stupile u EU prošle su ovaj snažan proces „sustizanja“. I pored teške kratkoročne situacije. nivoi NPL-a (kredita koji se ne vraćaju). Loša vijest je socijalna situacija: zemlje SEE6 imaju najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u Evropi. one će se materijalizirati odgovarajućim politikama i reformama. ali ove koristi ne dolaze same po sebi. a likvidnost adekvatnom u većini zemalja. finansijski sektor u SEE6 ostaje relativno dobro pozicioniran. iako sa povećanim rizicima i izložen negativnim šokovima. sve u svemu.s obzirom na postojane značajnih rizika u Eurozoni vezanih sa krizom u Grčkoj. SEE6 ima historijsku mogućnost da iskoristi evropski „voz konvergencije“ – smanjenje dugoročnog jaza u prihodima po glavi stanovnika sa razvijenim zemljama Evropske unije (EU). a uglavnom se radi o mladima i dugotrajno nezaposlenima.0 posto u 2012.REZIME Nakon što su ostvarile rast od 2. Na nivou od oko [23] posto. se generalno stabiliziraju. Suočeni sa mnogo umjerenijim izgledima za rast nego prije krize. Dugoročni plan strukturalnih reformi SEE6 koji je neophodan da bi se održala u pogodnu mašina konvergencije mora biti fokusiran na poticanje jačanja trgovine i finansijskih tokova i reformu tržišta rada i javnog sektora. nemoguće je previše naglasiti značaj djelovanja nadležnih vlasti u smislu poduzimanja pro-aktivnih mjera kojim se od banaka traži da izgrade amortizere i ojačaju otpornost sektora. vlade zemalja SEE6 bi trebale usvojiti mnogo ambicioznije i urgentnije planove strukturalnih reformi u cilju postizanja rasta i zapošljavanja. Sa visokim nivoom javnog duga i finansijskih pritisaka.2 posto u 2011. isti taj „voz konvergencije“ očekuje nove zemlje-kandidate meĎu SEE6. i velikim društvenim pritiscima. prosječna stopa nezaposlenosti u SEE6 je više od dva puta veća od prosjeka u odnosu na zapadnu Evropu. rani pokazatelji govore da šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) prolaze kroz period drastičnog usporavanja i mogu očekivati rast od samo 1. što ima uništavajući utjecaj na ljudski kapital. rast je relativno slab i uglavnom „bez radnih mjesta“ tokom novonastalog oporavka 2010-11. U načelu. Dalje.. što će se morati nastaviti i tokom srednjoročnog razdoblja kako bi se izbjegli kasniji finansijski problemi. kapitalni amortizeri i rezerve se čine solidnima. a srednja klasa je postala osjetljiva suočena sa velikim udarima i ispražnjenim finansijskim amortizerima domaćinstva i štednjom. U SEE6.

Globalna industrijska proizvodnja ostala je na niskom nivou u drugoj polovici 2011. dešavanja tokom druge polovice godine ne samo da su usporile aktivnost u evropi i na globalnom nivou. Najveći rizici za njen nastanak su vezani za nepovoljan ishod krize u Grčkoj. a mnoge traže održivi model rasta u novom okruženju. mada se očekuje njegovo Jan-10 Jun-10 Nov-10 Apr-11 Sep-11 Feb-12 jačanje u drugoj polovini godine. rizik produbljenja previranja i širenja 1. smanjenim dotokom kapitala 600 i fiskalna konsolidacija i konsolidacija bankarskog 400 sektora u zemljama visokog prihoda će uzrokovati da 200 0 rast bude relativno slab. nego su pojaĉala neizvjesnost i strahove od novog velikog globalnog širenja krize. svjetska 1.600 Irska Postoji velika neizvjesnost oko ishoda krize u Grčkoj 1. 1 . i vanjskih resursa kojima će se oni podržati. Eurozona treba odlučan i koordiniran odgovor politika kako bi se taj rizik ograničio. 1. Zaraza fiskalne krize iz Evrope proširila se i na zemlje u razvoju i na zemlje sa visokim prihodima. Sve u svemu.1. nepostojanje solidnih ekonomskih programa u pogoĎenim zemljama. Povećana neizvjesnost tokom druge polovice godine dovela je do velikih prodaja na globalnom trţištu kapitala. Smanjenje industrijske proizvodnje koncentriran je u zemljama EU. Ovo je u skladu sa Pogledom na svjetsku ekonomiju Svjetske banke (Global Economic Outlook) (oĉekuje se objavljivanje u junu 2012). Tokom 2011. što bi moglo dovesti do daljeg širenja zaraze.1 koji je projiciran u izdanju iz septembra 2011. PredviĊanja rasta za 2012 u Eurozoni su generalno revidirana u smislu smanjenja.800 Portugal negativnog utjecaja je nedavno naglo porastao. g. Nakon teške 2011. globalni obim uvoza roba se smanjio. globalna ekonomija je prošla kroz nova previranja. Kao posljedica toga. 1. I dok upravljanje krizom ostaje u prvom planu razmatranja politika u zemljama visokog prihoda. dok MMF-ov Pogled na svjetsku ekonomiju (World Economic Outlook) iz aprila 2012. većina razvijenih ekonomija su se u potpunosti oporavile od krize. ali neki bi opet mogli porasti početku. IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA GLOBALNO OKRUŢENJE – RASTUĆI RIZICI U EUROZONI A.200 Italija Čak i ako se kriza u Grčkoj uredno riješi.3 posto za ovu godinu u usporedbi sa rastom od 1. stvarajući znaĉajne negativne vjetrove za globalni rast.000 Belgija ekonomija se i dalje mora suočiti sa lošim vjetrovima 800 povećanja cijena nafte..400 Španjolska i njenih implikacija na Evropu i globalne ekonomije. svjetski ekonomski rast dodatno Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost usporava ove godine i iako su kratkoročne ekonomske novosti u Eurozoni bile pozitivne na CDS spredovi za zemlje sa najvećim spredovima su olabavili. u stvari predviĊa smanjenje od -0. SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA. Ovaj izvještaj usvaja polazni scenarij koji pretpostavlja da će se izbjeći velika kriza Eurozone. ukljuĉujući u zemljama u razvoju.

koja procjenjuje spremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu u neosiguranom meĊubankarskom poslovanju. Evropi 2 . Ovaj porast aktivnosti je uglavnom zasnovan i evidentan u svim zemljama – i onim visokog. poĉelo ubrzavati.U odgovoru na finansijske pritiske na evropske banke ECB je krajem decembra i krajem februara uvela Operacije dugoroĉnog refinansiranja (long-term refinansing operations – LTRO). Jedna triliarda LTROa su pomogli u jaĉanju povjerenja u meĊubankarsko trţište što je dovelo do znaĉajnog popuštanja Eurobor-Eonia marţe. Ovaj skok potraţnje je pokrenuo porast izvoza i zemalja u razvoju i razvijenih ekonomija. Globalna industrijska proizvodnja. poĉela je opet jaĉati u prvom kvartalu 2012-kada je rasla po anualiziranoj stopi od 10. Globalna ekonomska aktivnost je takoĊer ojaĉala u 2012. Trgovinski tokovi takoĊer jaĉaju. mada su još uvijek ograniĉavajući. Opadanje globalne averzije rizika tokom ovih mjeseci dovelo je do oporavka trţišta kapitala.1 posto tokom prvog kvartala 2012 (vidi sliku 2). koje je prije toga prošlo kroz 6 mjeseci opadanja aktivnosti u drugoj polovici 2012. Poboljšani uvjeti na finansijskim trţištima tokom prva ĉetiri mjeseca ove godine odrazili su se (i doprinijeli) preokretu na realnoj strani ekonomije. uglavnom zbog velike potraţnje u zemljama u razvoju. Potraţnja za uvozom u zemlje u razvoju snaţno je skoĉila u ĉetvrtom kvartalu 2011. koja je bila jako slaba tokom većeg dijela druge polovice 2011 (dijelom zbog poremećaja isporuka zbog zemljotresa i tsunamija u Japanu. Do kraja aprila 2012 marţe i stope Credit Default Swapa (CDS) za zemlje visokog prihoda i zemlje u razvoju vratile su se blizu nivoa kojeg su imali 2011. Poboljšanje podataka o industrijskoj proizvodnji su se dijelom odrazili u podacima o BDP-u za Euro podruĉje za prvi kvartal (Slika 3).Tokom prvih ĉetiri mjesec 2012 uvjeti se popravljaju. kao i zbog velikih poplava na Tajlandu). Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012. volatilnost burzi (utvrĊena prema VIX indeksu) pala je na najniţi nivo od 2007. i srednjeg i niskog prihoda. Do kraja marta. u Slika 3:Rast industrijske proizvodnje i uvoza u bitnoj mjeri se oporavlja 2012. iako je tada uvoz u Euro-podruĉje i dalje opadao. Ĉak je i Euro podruĉje. i globalna trţišta su povratila gotovo sve gubitke koje su imali u drugoj polovici 2011. i rasla je po anualiziranoj stopi od 20 posto tokom tri mjeseca do kraja marta 2012.

3 . unatoĉ naglom padu kredita banaka i drugih vrsta prekograniĉnog toka sredstava. vratio se odreĊeni nivo tenzija dok se investitori opet fokusiraju na izazove sa kojima se suoĉavaju evropske zemlje sa visokom marţom. A dobit u ekonomijama sa visokom marţom je pala. Pod pretpostavkom da se uvjeti u evropskim zemljama visokih prihoda neće znaĉajnije pogoršati. potrajati još neko vrijeme. iako sporije nego što je to bilo prije krize dok posustaje usporavanje uzrokovano fiskalnom konsolidacijom. potaknute fiskalnim propustima. maja i 23 maja. ĉime je nestala sva korist ostvarena od januara. prema oĉekivanjima. U drugim zemljama visokog prihoda ovo povećanje je bilo nešto manje naglo. meĊutim. Nagao pad sindiciranog kreditiranja kojeg su povele evropske banke od sredine 2011 i ograniĉenja u finansiranju trgovine. i politiĉkom neizvjesnošću u Eurozoni. kao što je Credit Default Swap (CDS) su skoĉile blizu vršne vrijednosti koju su imale u jesen 2011. posebno u posljednjem kvartalu 2011. meĊunarodni dotoci kapitala u zemlje u razvoju. dok je cijena industrijskih roba. mada u Eurozoni sporim korakom (Tabela 1). što je proces koji je intenziviran od druge polovice 2011. smanjen dotok kapitala . globalna finansijska trţišta su i dalje nervozna.Ipak. U svakom sluĉaju. a burze u zemljama u razvoju i u zemljama visokih prihoda izgubile su oko 12 posto u periodu od 1. Obnovljena nervoza na trţištu dovela je do velikog skoka cijene rizika na globalnom nivou. dok je u onim koja imaju sredstva u „sigurnosti― („safe haven assets―) opala. Povećani potresi u Euro zoni u maju su. Ovo odraţava polazni scenario urednog rješavanja neizvjesnosti vezanih za euro podruĉje i izbjegnutog širenja krize na druge ekonomije Eurozone i na globalnu ekonomiju.fiskalna i bankarska konsolidacija u zemljama visokih prihoda će rezultirati slabijim rastom tokom 2012. Unatoĉ sadašnjem oporavku vrednovanja na trţištu kapitala i tokovima obveznica. Oporavak bi se trebao nastaviti. Stope rasta bi polako trebale porasti u srednjoroĉnom razdoblju. ukazuju da su zemlje u razvoju znaĉajno pogoĊene. unatoĉ tim poboljšanjima. napetosti u euro podruĉju bi mogle eskalirati donoseći sa sobom rizik širenja krize. Jedna svijetla taĉka jeste da su. Došlo je do pogoršanja i drugih finansijskih indikatora. kao što je nafta i bakar. smanjivanjem rejtinga banaka. i više od 70 posto za zemlje u regiji Evrope i Centralne Azije. Teški uvjeti u prekograniĉnom bankarskom kreditiranju će. Slabi dotok kapitala je dijelom odraz smanjenja dugovanja (deleveraging) bankarskog sektora u Evropi. Praktiĉno se valute ekonomija u razvoju su izgubile izmeĊu 3 i 7 posto u odnosu na USD. meĊunarodni tokovi kapitala ka zemljama u razvoju ostaju nekih 13 procenata ispod nivoa iz 2011. ukljuĉujući FDI. direktni utjecaj na rast zemalja u razvoju će biti ograniĉen (dijelom zato što je bilo manje utjecaja krize) ali povećani potresi trţišta. i vjerojatno je da će doći do slabljenja dotoka stranih direktnih ulaganja. će prema predviĊanjima usporiti tokom 2012. Od aprila 2012. U Eurozoni. preokrenuli tok ranijih poboljšanja u sentimentu trţišta. Ipak. pala za 10 odnosno 13 posto. strana direktna ulaganja (foreign direct investments ili FDI) iz evropskih ekonomija sa visokim prihodima ostala snaţna tokom 2011. Nedavno su opet skoĉile tenzije na trţištu. mjere napetosti na finansijskom trţištu. sa postojećom nesigurnošću finansijskih trţišta. Obnovljene tenzije će dodati na već postojeće negativne vjetrove . MeĊu najrazvijenijim zemljama CDS stope se trenutno kreću na nivou od oko 60 posto svoje vršne vrijednosti.

cijene roba bi mogle jako pasti. turizam. Januar 2012 i Jun 2012. Postignut je odreĊeni napredak u Evropi na frontu politika. Neuredno odvijanje obaveza prema suverenom dugu bi moglo pokrenuti mnogo ubrzaniji proces oslobaĊanja duga banaka u Evropi a ekonomijama u Evropi i Centralnoj Aziji. što bi dovelo do smanjenja prihoda vlade i prihoda izvoznika nafte i metala. posebno u Evropi.Tabela 1: Izgledi globalnog rasta. mnoge bi zemlje mogle biti prinuĊene da jako zareţu i u vladinu i u javnu potrošnju ako doĊe do zamrzavanja globalnih finansija. niti jedna regija u svijetu ne bi bila pošteĊena. i u manjoj mjeri u Latinskoj Americi.5 5. U sluĉaju ozbiljne recesije. Ali unatoĉ tome.3 6.9 5.9 0.2 1. kreatori politika tek trebaju pronaći odgovarajuću kombinaciju strukturalnih i makroekonomskih politika kako bi u potpunosti smanjili tenzije na finansijskim trţištima i generirali rast. rast realnog BDPa (u procentima) Svijet Zemlje visokog dohotka Zemlje u razvoju Memo: Euro zona 2010 4. što bi se moglo desiti u sluĉaju teške krize. U neposrednom periodu.4 Izvor: Svjetska banka Globalni ekonomski izgledi (Global Economic Prospects).3 2.3 2013f 3. U sluĉaju nastanka ozbiljne krize u Eurozoni.1 3. koji je u pripremi). Mnoge su zemlje smanjile izloţenost kratkoroĉnom dugu dijelom i zbog toga što se Euro-zona oslobaĊa duga (deleveraging).3 -0. i moglo bi doći do naglog pada globalnog BDP-a (vidi Global Economic Prospects. Rizici po ovaj privremeni oporavak i dalje postoje. procjene osoblja.0 7.7 2014f 3. ali bi pomoglo ublaţiti udar na zemlje-uvoznice nafte. napetosti koje proistjeĉu iz politiĉke neizvjesnosti koja postoji u Euro podruĉju će vjerojatno predstavljati najozbiljniji potencijalni rizik za zemlje u razvoju. robe ili imaju visok nivo kratkoroĉnog duga ili potreba za srednjoroĉnim finansijama bit će najteţe pogoĊene. Ipak. 1/ Preliminarne projekcije od 29.8 1.0 1.4 1. 4 .3 1.6 6. maja 2012. Zemlje koje se snaţno oslanjaju na doznake izvana.6 2012f 2.0 1. koje su najviše pogoĊene.8 2011e 2. kako u smislu domaćih strukturalnih i fiskalnih politika evropskih ekonomija sa visokom marţom i na nivou institucija Euro –podruĉja.

nakon toga. Vanjska potraţnja je postala opterećenje za rast (-0. kao što su kredit. Bosna i Hercegovina je prošla kroz razdoblje od 15 mjeseci (oktobar 2010 do januara 2012) bez centralne vlade i bez budţeta. koje su snaţno pogoĊene globalnom krizom. sastav rasta se mijenja. razlikuje od zemlje do zemlje. investicija.2 posto u 2010-11. Zemlje koje su uspjele izbjeći recesiju (Albanija i Kosovo) odnosno doţivjele skromno usporavanje rasta (BJR Makedonija) već su 2010. 1 2 SEE6 obuhvaćaju: Albaniju.9 posto u 2006-8. Politiĉki faktori su takoĊer doprinijeli domaćoj ekonomskoj neizvjesnosti i slabom oporavku. Crna Gora i Srbija) imaju teškoća da se vrate na isti nivo (Slike 4-7). osim na Kosovu i odnedavna u BJR Makedoniji. zemlje koje su doţivjele snaţnu recesiju (Bosna i Hercegovina. Crnu Goru i Srbiju. sa uĉešćem od 3 procentna poena u rastu. U 2011. Uvjetno bi se moglo reći da rast nije bio robustan dijelom i zbog slabe investicijske aktivnosti. Dalje. prestigle nivo realnog BDP-a iz 2008. likvidnost.2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Nova vlada je oformljena u februaru 2012. Bosnu i Hercegovinu. sa gotovo ravnomjernom podjelom izmeĊu ulaganja i potrošnje. za 2011.. Oporavak se. MeĊutim. BJR Makedoniju. koju su usporili kratkoroĉni faktori. ĉak i u odnosu na zemlje EU10 i EU 15. što je ugrozilo kreiranje politika. 5 . i nisu još sve zemlje dostigle nivo aktivnosti koji su imale prije krize (Slika 4). kao i recesija. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. odraţavajući oporavak potrošnje i. kašnjenja u plaćanju.8 procentnih poena) pošto se uvoz oporavio više od izvoza. Rast u SEE6 u prosjeku je bio 2. RAST SEE6 —SPOR OPORAVAK 1 Rast je u zemljama SEE6 bio relativno spor tokom 2011. u usporedbi sa 4. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke.B. (Slike 89). Kosovo. MeĊutim. domaća potraţnja doţivljava bum. Kao i u drugim regijama. oporavak investicija je bio spor. Sastav rasta se promijenio u pravcu domaće potraţnje (Slike 10-11). kao i dugoroĉni faktori meĊu kojima je i investicijska klima. vanjska potraţnja (neto izvoz) je izvukla regiju iz recesije 2010. oporavak se u SEE6 ĉini sporim. U stvari. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. u manjoj mjeri.

6 procentnih poena).2 procentna poena) su dale pozitivan doprinos ukupnom rastu od 1. MeĊutim. Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%) Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6. Ĉini se da je BJR Makedonija izuzetak od ovog modela. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i Eurostat. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. zbog slabog oporavka kredita i institucionalnih ograniĉenja u sektoru. dok je u sektoru graĊevinarstva došlo do zaustavljanja pada u odnosu na 2010.8 posto bruto dodane vrijednosti (gross value added – GVA). MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. MMF za BiH i KOS.9 procentnih poena) i poljoprivreda (0. Industrija i graĊevinarstvo su najteţe pogoĊene tokom recesije 2009. 6 . Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. djelatnost graĊevinarstva je i dalje slaba u Crnoj Gori. gdje graĊevinarstvo biljeţi pad dvije godine zaredom (2009 i 2010) nakon buma na trţištu nekretnina. industrija se oporavlja po osnovu oporavka izvoza (0. za 2011. a usluge (0.Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statisiku. EU10 i EU15 (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. gdje graĊevinarstvo daje znaĉajan doprinos rastu. Svi najvaţniji sektori osim graĊevinarstva dali su pozitivan doprinos rastu 2011 (Slike 1213). Godine 2011.

MeĊutim. a podaci iz Bosne i Hercegovine za 2011 nisu dostupni. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. 7 .7% u aprilu 2012.7 posto godina-na-godinu. MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Kolaps domaće potraţnje tokom 2008-2009 doveo je do pada inflacije. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. inflacija raste zbog globalnog rasta cijena hrane i energije. od poĉetka posljednjeg kvartala 2009. Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added. MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. nakon toga je smanjen na 2. objavljuje sektorske podatke o rastu. Kosovo ne za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. i sada se postupno smanjuje (Slika 14).GVA) u zemljama vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji SEE6 (%) (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Posebno u zemljama SEE6 veliki dio indeksa potrošaĉkih cijena (CPI) otpada na cijene hrane i energije. Razvoj inflacije odraţava razvoj realne ekonomske aktivnosti. nakon što je rasla od kraja 2009. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Posebno je Srbija iskusila skok inflacije kada je CPI svoj vrhunac dosegao u aprilu 2011 na nivou od 14. Inflacija je svoj vrhunac doţivjela u prvoj polovici 2011.Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%) Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Inflacija je svoj vrhunac dostigla u prvom kvartalu 2011 kad su popustili vanjski pritisci.

Slika 14: Inflacija u SEE6. 8 . (%) Izvor: SEE6 Nacionalni uredi za statistiku.

odraţavajući usporavanje potraţnje u Eurozoni i faktore vezane za vrijeme.3 posto u EU10 (Slika 16). Rast izvoza je dostigao vrhunac u prvom kvartalu 2011 na 29. (Slika 15). Nakon robusnog oporavka 2010 i tokom prve polovice 2011. izvoz se vratio na nivoe prije krize.7 posto godina za godinu (y-o-y).7 posto) otpada na Italiju i Njemaĉku.8% izvoza zemalja SEE6.1 posto u odnosu na 14. a nakon toga je postao umjereniji na 7% tokom posljednjeg kvartala 2011. Nakon izuzetno jake zime koja je pogodila većinu od SEE6 zemalja. u januaru 2012 se biljeţi veliki pad rasta izvoza u cijeloj regiji – ponderirani prosjek pada od 6 posto (17 posto ako se iskljuĉe Srbija i Albanija). U 2011. Zanimljivo je da je samo jedna zemlja – BJR Makedonija – uspjela dovoljno orijentirati svoj izvoz u znaĉajnoj mjeri prema najdinamiĉnijoj velikoj evropskoj ekonomiji – Njemaĉkoj.3 posto). Ali dublji razlog za usporavanje izvoza je negativna ekonomska klima u EU. Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) Slika 17: Rast uvoza (%) Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. Izvor: Centralne banke SEE6 i UNCTAD.C. izvoz iz SEE6 je porastao za 14. Napomena: Rast izvoza je oznaĉen stupcima. TRGOVINA I VANJSKA SITUACIJA – POBOLJŠANJE TEKUĆEG RAĈUNA. od kojeg lavovski dio (28. Na trgovinu unutar regije otpada oko 22. koja dovodi do smanjenja potraţnje za uvoznom robom i niţih cijena metala. EU je i dalje glavno izvozno trţište za SEE6 na koje otpada 56% ukupnog izvoza (2011). RELATIVNO ROBUSNA STRANA ULAGANJA Progresivna integracija ekonomija SEE6 u EU Slika 15: Izvoz (% BDP-a) znaĉi da je trgovina sa EU kljuĉni faktor izvoznih rezultata SEE6 i njihovog ukupnog ekonomskog rasta. Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. Do trećeg kvartala 2010. izvoz iz SEE6 usporava. rast realnog 9 . a posebno je vaţna za Srbiju. Crnu Goru i Kosovo (gdje je ovaj udio u prosjeku 28.

6 -22. Doznake u Srbiju su 10 . uĉinak viših cijena nafte i hrane su bili primjetni. posebno u prvoj polovici godine. i CAD i trgovinski bilansi su se malo pogoršali u cijeloj regiji (Slika 20).5 procentnih poena BDP-a (Slike 18-19).BDP-a linijama. Trgovinski bilans se takoĊer popravio za 6.3 -8. Domaća potraţnja i uvoz poluproizvoda i kapitalnih roba. a posebno na Kosovu gdje su CAD i trgovinski bilansi snaţno pogoĊeni izgradnjom autoputa ka Albaniji i s tim vezanim uvozom.0 -30 -40 -19. Doznake tradicionalno predstavljaju amortizer vanjskih šokova u SEE6.CAD) i trgovinski bilansi su se Slika 18: Rast izvoza i uvoza znaĉajno oporavili nakon krize. Nakon naglog pada 2009 i oporavka od 9 posto tokom 2010.7 -50 -60 -29.4 -26. doprinijeli su tome.u 2011 u odnosu na 2008.5 -10. Pošto je (%. godina na godinu) 2009. CAD se u regiji SEE6 popravio – za oko 9.6 posto (Slika 17). (% BDP-a) MNE KOS ALB SEE6 SRB BiH MKD 0 0 -5 -10 -15 -20 -25 -30 -35 2010 2011 -10 -20 -9. kada je došlo do rasta cijene energije. uvoz opao više od izvoza u svim zemljama.8 -21. TakoĊer. koji odrţavaju rast FDI. Ipak. Izvor: Centralne banke SEE6 . odraţavajući generalnu preorijentaciju na domaću potraţnju. Deficit tekućeg raĉuna (Current account deficits . Sliĉan razvoj dogaĊaja primijećen je i u zemljama EU10.5 procentnih poena BDPa. Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans . postoje znaĉajne razlike u sluţbenim brojkama meĊu zemljama. Dinamika uvoza u SEE6 je tokom razdoblja 2009-2011 bila sliĉna dinamici izvoza. (% BDP-a) CAD 2008 2009 Trade Balance Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama. g. a rast izvoza se oporavio mnogo brţe.2 2008 2009 2010 2011 Izvor: Centralne banke i IMF WEO i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Izvor: Centralne banke SEE6 . Tokom 2011. uvoz je dalje porastao u 2011 za 13. ali su u zadnje dvije godine doznake nešto smanjene odraţavajući teške uvjete u zemljama Eurozone.

0 10.400 2011 6.0 - 2010 1. Auto dijelovi u industrijskom sektoru (Srbija.0 12.8 4. USD) SEE6 7.0 5. % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto. Crnu Goru i BJR Makedoniju bi mogle biti podcijenjene. nakon koje slijedi Crna Gora.0 4. Procjene za Srbiju. Regija ima koristi od velike dijaspore radnika u EU zemljama visokih prihoda. U agregatnom iznosu. Strane direktne investicije u BJR Makedoniju su takoĊer udvostruĉene kao udio u BDP-u i po glavi stanovnika.0 2.4 milijarde USD 2011. ALB i BiH definiraju doznake sa naknadama za zaposlenike. i sa 9.0 0. SRB.0 3. Strana direktna ulaganja su se više nego udvostruĉila u Srbiji u 2011 – godini koja se ĉini izuzetnom s obzirom na veliku investiciju FIAT-a u tvornicu automobila u Kragujevcu i investiciju belgijskog Delhaise od skoro 1 milijarde Eura.200 1.znaĉajno opale. KOS. 11 . BJR Makedonija).4 1. Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI. Srbija je privukla najveći iznos FDI u regiji – 2.0 1. neto.4 5. Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) 2008 16.000 800 600 400 200 869 341 284 285 232 199 77 2008 2009 2010 2011 0 MNE SRB KOS SEE6 ALB MKD BiH Izvor: Centralne banke SEE6.0 6.9 posto u 2011.5 posto 2009 spale na 6. Izvor: Centralne banke SEE6. investicija i rasta u SEE6 – doţivio je robustan porast od 20 posto tokom 2011 (Slika 22). Kanadi i Australiji.0 2. kao i finansijski i poljoprivredni sektor (BJR Makedonija) bili su najuspješniji sektori kad se radi o privlaĉenju stranih direktnih ulaganja. dok su u drugim zemljama ostale na relativno nepromijenjenom nivou (Slika 21). MKD i CG koriste užu definiciju doznaka.0 2009 2010 2011 KOS BiH ALB SRB SEE6 MKD MNE Izvor: Centralne banke SEE6 .5 5. kao i u Sjedinjenim Drţavama.0 6. koja je dobila najveći iznos FDI po stanovniku (Slika 23).0 8.0 4. FDI––vaţan izvor finansiranja.0 14.

BJR Makedonija). Albanija 2010. Kosovo ima vrlo ograniĉen pristup meĊunarodnim finansijskim trţištima i kao posljedica toga. US$) 1200 60. gdje Crna Gora i Srbija imaju najviši. (Slika 24). BJR Makedonija).0 2011 0 ALB MK MNE SRB Izvor: MF zemalja SEE6. iako manjom brzinom nego prije 2011.0 100.0 50.3 2010 26.0 2009 2010 2011 2012 MNE SRB SEE6 MKD BiH ALB KOS Izvor: Centralne banke and MoFs of SEE6. do marta 2012. Kosovo je i dalje netipiĉna vrijednost (outlier) sa najniţim nivoom duga. Od juna 2009.1 60.7 posto u 2011 (nakon vršne vrijednosti od 64. Srbija. ĉetiri zemlje su ostvarile pristup meĊunarodnim komercijalnim trţištima izdavanjem Euroobveznica (Eurobonds) (BJR Makedonija 2009. Crna Gora 2010.9 2009 26.Brzo smanjenje duga (deleveraging) privatnog sektora dovelo je do smanjenja ukupnog vanjskog duga u SEE6. BJR Makedonija i Bosna i Hercegovina su nešto malo ispod prosjeka za SEE6. ali javni vanjski dug nastavlja trend prema gore. prosjek SEE6 (% BDP-a) Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln. i Srbija 2011) (Slika 25) ili ukljuĉivanjem na meĊunarodna kreditna trţišta sa IBRD garancijama (Srbija. 12 .1 posto BDP-a u 2010). iako će se on poĉeti povećavati nakon povlaĉenja stand-by aranţmana MMF-a.0 0. WB.3 1000 800 600 400 200 17.5 procentnih poena BDP-a na 60. Ovo izravnavanje slijedi nakon znaĉajnog porasta i u omjerima bruto vanjskog duga i vladinog duga prema BDP-u u periodu 2008-2010. 3 Za razliku od drugih SEE6 zemalja. Osim toga. Izvor: Centralne banke i Ministarstva finansija (MF) zemalja SEE6. debt 64.7 External debt 70 60 50 40 30 20 10 0 o/w Gov. neke od zemalja SEE6 su iskoristile svoju MMF kvotu i kreditna sredstva (npr.8 51. 2011 i 2012. a Kosovo3 najniţi nivo (Slika 26). Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) 2008 150. IMF. Vanjski dug je smanjen za 3. ima nizak vanjski dug. Crna Gora i Srbija su obje daleko iznad regionalnog prosjeka i imali su najbrţi rast duga. Ukupni vanjski dug znaĉajno varira meĊu zemljama SEE6.2 2008 22. Slika 24: Vanjski dug. što je doprinijelo rastu njihovog duga.

9 -2.7 -4. prihodi su bili manji od budţetskih projekcija vlade u svim zemljama osim na Kosovu.0 -5.9 -3.3 2009 -7. većina zemalja SEE6 mora usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnula dinamiku duga i time izbjegla finansijske probleme u budućnosti (Tabela 2).0 -4.3 -3.9 Izvor:Kalkulacije zaposlenih izvršene na osnovu podataka MF.2 -4. U ovom teškom okruţenju.5 2010 -3. U isto vrijeme dolazi do porasta prihoda za 5. vlade su se više oslonile na pozajmljivanje od domaćih i stranih IFI (Crna Gora.7 -0.2 -0. Pritisci javnog i finansijskog duga nagomilavaju se u nekoliko zemalja. Kosovo je opet izuzetan po svom niskom nivou javnog duga i deficita koji ostavljaju odreĊeni fiskalni prostor za zadrţavanje visokog nivoa javnih investicija u strateške projekte kao što su regionalni autoputevi. ĉime su se povećali rashodi na automatsku stabilizaciju u zemljama SEE6 i prinudile zemlje SEE6 da izvrše druge prilagodbe fiskalne politike.7 -6.6 -2.2 -3. Tabela 2: Fiskalni deficiti u SEE6 (procent BDP-a) 2005 2006 2007 2008 ALB -3. Sliĉni trendovi se nastavljaju tokom prvog kvartala 2012.5 -2. a znaĉajno ispod planiranih iznosa.9 posto godina-na-godinu u prvom kvartalu 2012.0 6. ĉini se. u. prihodi vlade su znaĉajno pogoĊeni usporavanjem ekonomske aktivnosti. BJR Makedoniji) i dugovanja općina u Crnoj Gori stvaraju dodatne teškoće za privatni sektor u već odranije izazovnom okruţenju. koji su vaţni u smislu njegove povezanosti sa susjedima.0 -2.4 -3. Ĉini se da je Crna Gora u tom smislu najviše pogoĊena.7 -4. Albaniji.6 -3.7 SRB 1.3 -3. odnosno u sluĉaju BiH MMF-a. TakoĊer. mada su podaci za april već mnogo bolji. sa rastućim nivoom javnog duga i pritiscima za finansiranje.0 0. Slaba ekonomska aktivnost se odrazila na smanjenu naplatu kljuĉnog instrumenta prihoda – prihoda na dodanu vrijednost.1 -1.6 -2.2 KOS 0.4 1.D. U 2011.8 2.8 -3. Ukupni prihodi (u realnim terminima) u ĉetiri zemlje SEE6 još uvijek su ispod nivoa iz 2008.4 -7. dodatno pogoršani zimskim uvjetima. Većina zemalja je. Gomilanje budţetskih dugovanja privatnom sektoru (npr. Srbija.4 -2. Osim na Kosovu.5 -3.6 Ponderira ni prosjek -1. U BJR Makedoniji i Albaniji prihodi su uglavnom bili na ravnomjernom nivou u realnom smislu. akciza i carinskih prihoda.5 -0. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni imali su negativan utjecaj na ekonomsku aktivnost i prihode vlade. Albanija).2 -0. Odgovarajući na takvu situaciju. s obzirom da su prihodi opali za 11. i dijelom kompenziraju raniji nedostatak. Crna Gora i Srbija. od kojih su najuoĉljivije Albanija. a Srbija i Crna Gora su tu najviše pogoĊene (Slika 27).5 13 .5 -5.0 -0.8 3.5 BIH 0. pogoršanje uvjeta na formalnom trţištu rada dovelo je do smanjenja prihoda od poreza na osobni prihod i doprinosa za socijalno osiguranje.6 0.1 -1.6 -4. pripremila svoje inicijalne budţete za 2012 sa donekle optimistiĉnim pretpostavkama rasta i to je dovelo do znaĉajne nedovoljnosti ostvarenih prihoda.9 MKD CG -1.6 -2.1 2. Sliĉni trendovi su zabiljeţeni tokom prva dva mjeseca i u Srbiji.8 7.6 2011 -3.2 0.

Novi specifiĉni porezi i naknade. kapitalni rashodi i usluge. BJR Crna Gora [Usvojila Vlada u aprilu 2012] Parlament usvojio u maju 2012 Oĉekuje se nakon izbora Srbija Izvor: Osoblje Svjetske banke. ovo je uglavnom posljedica jednokratne naplate dividendi. Albanija takoĊer signalizira da će revidirati svoj budţet kao odgovor na pogoršano vanjsko okruţenje.0 ALB 2008 = 100 110. koja je doţivjela najveći pad prihoda i vlada je u aprilu 2012 usvojila revidirani budţet kojim se smanjuju rashodi i uvode mjere prihoda. prihodi Status prilagodbe Oĉekuje se u julu 2012 Kljuĉne mjere U razmatranju Bosna i Hercegovina Kosovo Nije objavljeno Oĉekuje se sredinom 2012 Nije objavljeno Smanjenje potrošnje i nove mjere prihoda ĉije se usvajanje oĉekuje Smanjenje potrošnje. Ostale zemlje SEE6 tek treba da poduzmu konkretne mjere. a ne na povećanje stope poreza (Tabela 3). Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 Zemlja Albanija Fiskalni pritisci Spor rast. Za sada je izuzetak Crna Gora. Neplanirani uvoz elektriĉne energije Spor rast. Vlada BJR Makedonije je usvojila dodatni budţet u aprilu koji se zasniva na pretpostavci niţeg rasta i budţetirala prihode. prihodi Redovna revizija sredinom godine Spor rast. prihodi Pozvane drţavne garancije Spor rast.4 posto da bi ostala u okvirima originalnog budţetskog deficita. Mjere koje su vlade poduzimale u odgovor na ovakvu situaciju za sada se koncentriraju na jaĉanje napora naplate i smanjenja potrošnje. dok su prihodi od poreza u stvari smanjeni za 0. Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6.0 120. prihodi Spor rast. 2008-2011 Government revenues.0 90. real 130.0 BiH KOS MKD MNE SRB 80.0 100.posto y-o-y na Kosovu. (Slika 28). ukljuĉujući i smanjenje potrošnje od 4. meĊutim.0 2008 2009 2010 2011 Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovane na podacima nadleţnih organa. * U ovisnosti od vladine odluke 14 . prohodi. smanjenje tekuće i kapitalne potrošnje Povećanje poreznih stopa Zamrzavanje plaća i penzija* Makedonija.6 posto.

ĉini se da je ekonomsko usporavanje razotkrilo postojeće slabosti okvira javnog finansijskog upravljanja. Rashodi su najviše smanjeni u Crnoj Gori. BJR Makedonija je takoĊer izvršila korekciju budţetske potrošnje smanjivanjem potrošnje na robe i usluge i kapitalne potrošnje. U drugim zemljama. i odnosile su se na smanjenje investicija. postoje izvještaji o kašnjenjima u plaćanju do kojih dolazi u nekoliko SEE6 zemalja. ali i sve veće oslanjanje na kratkoroĉni dug u nekoliko zemalja. meĊutim. i to uglavnom kapitalna ulaganja i subvencije. Sa izuzetkom Kosova. Ĉini se da ih pokreće nivo deficita.0 80. subvencija i drugih tekućih rashoda. ukljuĉujući kratkoroĉno dug. meĊutim. MeĊutim. ukupni iznos vladinih dugovanja (uglavnom na općinskom nivou) dokumentiran je da iznosi oko 3.0 2008 = 100 120. Ovo prouzrokuje dodatna ograniĉenja za privatni sektor u ekonomskom okruţenju koje je i tako puno izazova. 15 . Osim navedenog. Posebno je smanjena potrošnja u Albaniji i Crnoj Gori poĉetkom 2012 u odnosu na 2011. to je prije odraz ograniĉenja kapaciteta implementacije nego finansijskih ograniĉenja. 5 Potrebe za finansiranjem se definiraju kao nivo deficita i otplata domaćeg i stranog duga. Kao odgovor na ovo. Poĉetkom 2012. ukljuĉujući nefunkcionalne sheme povrata (refundiranja) i neadekvatnu kontrolu opredijeljenosti. Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6. real 140. Bruto finansijske potrebe5 u 2012-13 su u SEE6 znaĉajne.0 100. vlade su nastavile smanjivati rashode u odgovor na nedovoljnost prihoda da se zadrţi u okviru finansijskih ograniĉenja.0 ALB BiH KOS MKD MNE SRB 2008 2009 2010 2011 Izvor: Osoblje Svjetske banke. Rashodi u Srbiji su bili u skladu sa budţetom. ne postoje pouzdani podaci o budţetskim dugovanjima. ĉini se da je potrošnja u SEE6 snaţno nagnuta prema plaćama i socijalnim naknadama.0 110. ĉime je u kratkoroĉnom razdoblju oteţano vršenje bilo kakve prilagodbe4. u Crnoj Gori.0 130. vlada implementira program smanjenja dugovanja u općinama. sa strogim uvjetima potrošnje. to bi se moglo promijeniti ukoliko doĊe do pogoršanja situacije u 4 Potpunije razmatranje strukture prihoda i potrošnje fiskalnih sektora u SEE6 zemljama navodi se u Okviru 2 u prethodnom SEE RER. mada indirektni i posredni dokazi iz privatnog sektora ukazuju na to da se radi o znaĉajnim iznosima. Na primjer. gdje su plaće rasle nešto više nego ostale kategorije potrošnje. Iako su do sada zemlje SEE6 uspijevale prenijeti dug.0 90.5 posto BDP-a na kraju 2011.Prilagodbe rashoda iz 2011 su bile širokog obima. Rashodi na Kosovu u 2011 su bili 8 posto niţi od budţeta. 2008 – 2011 Government expenditures.

koji se moţe naći na: http://sitereIzvors. Weekly Global Economic Brief. ne oĉekuje se da će doći do znaĉajnog smanjenja potreba za finansijskim sredstvima. marţe na dug koji su izdale zemlje SEE6 smanjene su izmeĊu 80 i 290 baziĉnih poena u odnosu na kraj 2011.finansijskom sektoru. Iako se oĉekuje da će pokriće većeg dijela deficita doći od meĊunarodnih finansijskih organizacija. Development Prospects Groups.11 Q3.10 B+ B+ BB BB BB- Dec-11 B+ B BB BB BB Jan-12 B+ B BB BB BB Feb-12 B+ B BB BB BB Mar-12 B+ B BB BB BB ____________________________________________________________ Izvor: Standard & Poor.org/INTPROSPECTS/ReIzvors/334934-1302024558568/78464531326146297898/DECPGWeekly_032912.000 800 600 400 200 0 Q4. 2012]. što bi moglo bitno ograniĉiti pristup finansijskim sredstvima.11 Q2.. Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) 1. Kosovo nema suvereni rejting. i dalje su visoke i mogle bi se dodatno povećati suoĉene sa krizom koja se širi iz Grĉke. March 2012. Vanjski uvjeti finansiranja su teški. Tabela 4: Rejting suverenog kredita * _____________________________________________________________________ Rejting (S&P) Albanija Bosna i Hercegovina Makedonija. * Na [June 5. Ipak. kao i komercijalnih i bilateralnih kreditora. BJR Crna Gora Srbija Q4. ipak su ostali na visokom nivou (Slika 29). i povećati znaĉaj rizika prenošenja (roll-over). znaĉajan iznos kratkoroĉnog duga će zadrţati bruto potrebe za finansiranjem na visokom nivou. krećući se izmeĊu 570 i 880 baziĉnih poena. FYR Montenegro Serbia Izvor: Osoblje Svjetske banke.400 1. Uz relativno male korekcije fiskalnog bilanca koje su predviĊene u SEE6 za 2013.worldbank.11 Dec-11 Jan-12 Feb-12 Mar-12 Apr-12 Albania Macedonia.10 Q1. Iako su troškovi kreditiranja za zemlje u razvoju (ukljuĉujući SEE6) nešto opali poĉetkom 2012 kao posljedica smanjenja averzije prema riziku6.200 1. 6 World Bank. ali su opet porasli zbog intenziviranja prevrata u Eurozoni. Do kraja marta 2012.pdf 16 .

na primjer. Albanija. Javni dug Crne Gore. Uzimajući u obzir troškove javnog duga i njegovu strukturu. osim što već ima veliki dug.8 posto BDP-a do kraja 2011.9 posto BDP-a. ali s obzirom na njena institucionalna i ograniĉenja pozajmljivanja. javni dug (zajedno sa garancijama) je povećan za više od 5 procentnih poena BDP-a izmeĊu 2010 i 2011 na oko jedne trećine BDP-a uglavnom zbog isplate 220 miliona EURA MMF-ove Precautionary Liquidity Line (PLL) i 130 miliona komercijalnog zajma kojeg garantira IBRD (koji finansira budţet za 2012). dok su potraţivanja prema vlastima povećana. a veliki udio kratkoroĉnog duga predstavlja poseban razlog za zabrinutost.9 posto godinu dana ranije.1 posto BDP-a. Dugoroĉno.4 posto BDP-a u Makedoniji. U BJR Makedoniji. i 4. pribliţivši se zakonskoj granici od 60%. S obzirom da je finansijski sektor visoko likvidan u većini zemalja SEE6. Za razliku od nje. ovaj trend nije odrţiv. u odnosu na 42. SEE6 će morati paţljivo pratiti i ograniĉiti korištenje garancija na prudentan nivo pošto bi pozivanje na garancije moglo predstavljati veliki dodatak na postojeće potrebe za finansiranjem.4 posto BDP-a. Nekoliko je zemalja već doseglo zabrinjavajući nivo duga s obzirom na njihove fiskalne i institucionalne kapacitete i finansijska ograniĉenja. ukljuĉujući garancije. pojaĉano pozajmljivanje od strane javnog sektora ĉini se da je zadovoljeno na većini lokalnih trţišta. iako je tu rizik donekle ublaţen relativno niskim omjerom kredit-depozit u finansijskom sektoru. Vlasti na Kosovu i u Bosni i Hercegovini izdale su svoj prvi kratkoroĉni domaći dug (trezorske zapise ili T-bills) koji su do sada apsorbirale lokalne banke po relativno niskim cijenama. povećan je sa 51 na 56. ni ona se ne nalazi u zoni sigurnosti. javni dug nastavlja rasti u svim zemljama osim na Kosovu (Slika 30). ali slabo stanje u Eurozoni i Zapadnom Balkanu bi ipak moglo dovesti do daljih pritisaka. Kao posljedica finansijskih deficita i drţavnih garancija u nekim zemljama SEE6. Dosegao je nivo od 11. Koliĉina vladinih garancija postao je znaĉajan dio obaveza javnog duga u SEE6 tokom zadnjih godina. Situacija u Bosni i Hercegovini takoĊer iziskuje paţljivo praćenje pošto su depoziti vlade smanjeni. Kosovo i BJR Makedonija imaju nivoe duga kojima je mnogo lakše upravljati. Kosovo i dalje ima znaĉajne depozite i neto je kreditor finansijskog sektora. Srbija i dalje ima solidne depozite u centralnoj banci. BJR. ove tri zemlje će trebati poduzeti znaĉajne napore da obrnu negativnu dinamiku duga i smanje nivoe duga i s tim povezane slabe taĉke taĉke i to tokom duţeg vremenskog razdoblja. Albanija i Crna Gora (ukljuĉujući garancije) su najzaduţenije zemlje u SEE6. mada postoji odreĊeni rizik ukoliko domaći dug postane neatraktivan za investitore. 6. Ĉini se da je i BJR Makedonija u sliĉnoj situaciji. posebno ako se odgaĊa fiskalna konsolidacija. unatoĉ relativno niskom fiskalnom deficitu. Crna Gora i Srbija su takoĊer bile u mogućnosti pozajmiti potrebne iznose. Javni dug Albanije je takoĊer malo porastao na 58. U Crnoj Gori. Vlada u Albaniji je već neto duţnik finansijskom sektoru. Javni dug u Bosni i Hercegovini ostao je stabilan na 39. Javni dug u Srbiji je dosegao 45. iako plitka. Na primjer.6 posto BDP-a u Crnoj Gori. Depoziti u Crnoj Gori su se oporavili isplatom zajma Credit Suisse. iako sa većim troškovima. Pod pretpostavkom da ne nastupe veliki vanjski šokovi.7 posto BDP-a u Srbiji. BJR Makedonija je bila u stanju prenijeti svoj domaći dug iako interes investitora za dugoroĉno dospijeće fluktuira. i probleme u koordinaciji politika.Domaća trţišta. ali po većim cijenama nego godinu dana ranije. i dalje zahtijevaju vladin dug. nedavno pozvane drţavne 17 . rizik od nesolventnosti vlade u SEE6 je nizak.

0 50.0 10.0 30. Napomena: Ukljuĉujući vladine garancije za BJR Makedoniju.0 MNE ALB 2008 SRB 2009 BiH 2010 2011 MKD KOS Izvor: Osoblje Svjetske banke.0 60. Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) 70.0 20.0 40.0 0.garancije za zajmove za ĉeliĉanu i tvornicu aluminija izloţile su budţet znaĉajnom dodatnom pritisku. Crnu Goru i Srbiju 18 .

LTRO).OIS (Overnight Indeks Swap) marţom (razlika izmeĊu meĊubankovne ponuĊene stope i prekonoćne indeksirane stope. što ukazuje na to da se banke još uvijek suoĉavaju sa jazom u finansiranju.E. Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) Slika 32: Petogodišnje (u baziĉnim poenima) 700 600 500 400 300 EBA's recapitalization plan announcement CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka LTRO1 LTRO2 Unicredit SocGen KBC Intesa Erste Raiffeisen SEB Nordea 200 100 0 19 . mada odnedavna opet rastu. Euro meĊu-bankarska ponuĊena stopa (Euro Inter-Bank Offer Rate – EURIBOR) – kojim se mjeri voljnost evropskih banaka da posuĊuju jedna drugoj na neosiguranom meĊu-bankovnom trţištu – nastavlja padati na 0.98 posto na kraju februara. i 1. CDS marţe za velike matiĉne banke banaka u ECA regiji su opale tokom prvog kvartala 2012 što ukazuje da je rizik od nevraćanja takoĊer opao zahvaljujući LTRO-ima.77 posto sa nivoa od 0. što je pokazano padom Euribor.5 posto poĉetkom decembra 2011. Ali to je još uvijek dobro iznad pred-kriznih nivoa.64 posto krajem februara) (Slika 31). ove marţe ostaju povišene. (Slike 32-33). mjeri nespremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu) za 22 baziĉnih poena na 0. Uvjeti finansiranja banaka su se poboljšali u prvom kvartalu 2012 zahvaljujući pruţanju ogromne koliĉine likvidnosti od ECB-a (više od triliona Eura) u obliku jeftinih dugoroĉnih zajmova kroz njene dugoroĉne operacije refinansiranja (long-term refinansing operations . ali historijski. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK SMANJENJA DUGOVA (DELEVERAGING) Iako su tenzije na finansijskim trţištima Euro zone malo popustile.41 posto krajem marta (u odnosu na 0. Dva LTRO koja su pomogla jaĉanju povjerenja u meĊubankovno trţište. trţišni uvjeti su daleko od normalnih.

ukupne vanjske obaveze su porasle u većini bankovnih sistema Centralne. i zemlje SEE6. meĊunarodne banke su generalno odrţale izloţenost SEE6 zemljama. a sistemske slabosti su znaĉajno smanjene u odnosu na period prije krize. da ojaĉaju svoje bilance stanja i šire reĉeno. jer sada LTRO sredstva pokrivaju više od 60 posto duga banaka koji dospijeva 2012. Ovaj razvoj dogaĊaja pogoduje nastavku oporavka i smanjenju ugroţenosti finansijskog sektora u SEE6. Ipak. moguće je. da prilagode svoje modele poslovanja odrţivijem novom ekvilibrijumu. 20 . ukljuĉujući. iako su smanjile izloţenost ne-povezanim bankama. To jest. Banke u SEE6 u generalno dobro kapitalizirane i likvidne. Unatoĉ gubitku finansiranja od ne-povezanih meĊunarodnih banaka. LTRO-i su smanjili pretisak finansiranja na banke. unatoĉ pritiscima finansiranja nakon 2008. smatra se da je masivna injekcija ECB-a u decembru 2011 i februaru 2012 izbjegla neorganizirano rješavanje sredstava i naknadno smanjenje kredita u evropskom bankarskom sistemu. Veći dio likvidnosti koja je dana evropskim bankama iskorištena je za profitabilnu trgovinu (carry-trade) (i to sa bankama koje su u mogućnosti da posuĊuju na nivou 1 posto i ulaţu u suverene dionice sa visokim prinosom). Oĉekuje se da će banke i dalje biti pod trţišnim i regulatornim pritiskom (koji je uvećan zahtjevima EBA od kraja juna) da vodeće banke Eurozone osnaţe kapital i likvidnost. april 2012. Izvor: MMF-ov izvještaj o globalnoj finansijskoj stabilnosti. Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) 1 Promjena u drţanju vladinih dionica od strane monetarnih i finansijskih institucija euro podruĉja od kraja novembra 2011 do februara 2012. TakoĊer.Znaĉajnim naporima vlada SEE6 i monetarnih vlasti – i skorijih aktivnostima ECB-a SEE6 su za sada izbjegle neorganizirano smanjenje duga. a samo ograniĉen dio dodatne likvidnosti je završio u realnoj privredi. Istoĉne i Jugoistoĉne Evrope (CESEE). Ali u Evropskom finansijskom sistemu i dalje postoje znaĉajni rizici.

i (v) opredjeljenje IFI-ja da analiziraju rizike. stoga nastoji spojiti domaće i meĊunarodne vlasti sa IFI da potaknu koordinaciju politika u tim zemljama. Tu je u igri moglo biti nekoliko faktora:    strateško opredjeljenje mnogih matiĉnih banaka da ostanu prisutne u regiji CESEE. (iv) revizija od strane nadzornih koledţa EBA-inih planova rekapitalizacije i njihovog uĉinka na zemlje domaćine. posebno u zemljama SEE6. Evropski odbor za sistemski rizik (ESRB).kada je došlo do naglog zastoja brzog rasta. MeĊunarodno monetarni fond (MMF). Ipak. ukupni nivo depozita u zemljama SEE6 se oporavio na vršne vrijednosti od prije krize (Slika 34). (ii) napori vlasti u zemljama domaćinima da razviju lokalne izvore finansiranja. ĉini se da bankovni krediti u regiji rastu finansirani iz izvora lokalnih depozita. to će vjerojatno imati veze sa kreditnim gubicima. MeĊutim. da se postigne: (i) opredjeljenje domaćih vlasti da se razmotri utjecaj regulatornih mjera u Evropi u nastajanju i da ostvare efektivnu komunikaciju sa zemljama domaćinima.0 su. smanjenje izloţenosti klijentima je teško postići u okruţenju gdje poduzeća trpe posljedice slabih ekonomskih uvjeta. za razliku od perioda prije krize. Beĉ 2. Bez obzira na ugovorno dospijeće kredita. kao promatraĉa). Revitalizacija Beĉke inicijative. došlo je do postupnog oporavka. a finansijske institucije koje se meĊusobno natjeĉu ne nastoje znaĉajno povećati svoju izloţenost. (iii) efektivna komunikacija izmeĊu vlasti u zemljama domaćina i matiĉnoj zemlji kako bi se izbjeglo zaštitno izdvajanje likvidnosti. Evropski duţnosnici. Regulatorna koordinacija izmeĊu zemalja domaćina i matiĉnih zemalja je od kritiĉnog znaĉaja za krhko ekonomsko okruţenje gdje se domaće vlasti mogu fokusirati prije svega na probleme svoje zemlje. Ciljevi Beĉa 2.0 da pomognu izbjegavanje neorganiziranog smanjenja duga u zemljama u razvoju u Evropi – regiji koja je najosjetljivija na efekte prestrojavanja velikih banaka. Inicijativa ukljuĉuje Evropsku komisiju (EC). Ako banke ipak odluĉe smanjiti zajmove u svojim knjigama. naime. Nakon naglog pada depozita na poĉetku prvog vala krize krajem 2008. Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD). nivo depozita je sada iznad vršne vrijednosti od prije krize. došlo je do malog smanjenja depozita tokom prvog kvartala za regiju u cjelini. kao što su se neki bojali. ponude savjete o politikama i koordiniraju svoju podršku regiji. ĉime se smanjuje izloţenost bankarskog sistema meĊunarodnom finansiranju. roditeljsko finansiranje nije opalo od trećeg kvartala 2011. zadrţana profitabilnost poslovanja u ovim zemljama. U svim zemljama osim Crne Gore. i problemi vezani za suţavanje bilanci stanja koje se uglavnom sastoje od zajmova. Evropskog regulatora za bankarstvo (European Banking Authority ili EBA). Sveukupno. meĊunarodne finansijske institucije (IFI) i bankarske grupe su u januaru 2012 postigle sporazum o skupu principa u okviru Beĉke inicijative 2. izmeĊu ostalog. Evropsku investicijsku banku (EIB). u kombinaciji sa njihovim malim lokalnim portfeljima u SEE6.0. zadnjih mjeseci se primjećuje usporavanje oporavka depozita. Grupaciju Svjetske banke (WBG) i domaće organe. Gledajući 21 . Evropsku centralnu banku (ECB. koje nemaju ni robusna trţišta kapitala niti uspostavljena sekundarna trţišta za prodaju zajmova. U Bosni i Hercegovini se nivo depozita upravo vratio na vršni nivo od prije krize.

ali u februaru i martu 2012 nalazi se na nivou od 7 posto. Rast godina-na-godinu (y-o-y) kredita poslovnim subjektima bio je 9-10 posto tokom većeg dijela 2011. u odnosu na rast od gotovo 7% u drugoj polovici 2011.0 posto) i Kosovu (13. 2008=100) 160 140 120 100 80 60 40 20 ALB KOS MNE SEE6 total BIH MKD SRB Dec-06 Dec-07 Dec-09 Dec-10 Izvor: Centralne banke SEE6 . Rast kreditiranja privrednih društava i domaćinstava odvijao se priliĉno sliĉnim tokovima. sa odreĊenim usporavanjem u kreditnim društvima tokom februara i marta. Najveće stope rasta kredita zabiljeţene su u Albaniji (11. Unatoĉ stresu kojeg su finansijski sistemi iskusili u drugoj polovici 2011. 22 Dec-11 Dec-05 Dec-08 Jun-06 Jun-08 Jun-09 Jun-10 Jun-11 Jun-07 . Ovaj obrat situacije.6%). ali je do mjeseca marta došlo do pada od 6. koja je prošla kroz najveću ekspanziju i najveći pad kredita 7). Nominalna stopa rasta godina za godinu (y-o-y) kredita privatnom sektoru do januara 2012 za SEE6 (mjereno kao medijana stopa rasta pojedinaĉnih zemalja) kreće se oko 8 posto tokom prethodne godine. sept.. ali stope rasta su znaĉajno ispod nivoa od prije krize i u skladu sa smanjenom potraţnjom (Slika 35-36). rast kredita je ostao pozitivan u većini SEE6 zemalja (osim Crne Gore. je najvjerojatnije vezan za previranja na finansijskim trţištima do kojih je došlo u drugoj polovici 2011. depoziti su se smanjili za 2. . Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro. za cijelo podruĉje i za pojedinaĉne zemlje.ukupne brojke za regiju. Rast kredita je pozitivan u većem dijelu regije.2 posto. dok je preostalih sedam banaka zabiljeţilo pozitivan rast kredita. (Slike 3738). mada one nisu ni blizu onih neodrţivih stopa iz perioda prije krize.5% tokom prva tri mjeseca 2012. 7 Ukupni rast kredita u Crnoj Gori je deprimiran kao odraz kontrakcije kredita i prenošenja loših kredita na matiĉne banke / faktoring društva u ĉetiri velike banke.

23 . Izvor: Centralne banke SEE6 . Izvor: Centralne banke SEE6 . Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 70 60 50 40 30 20 70 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 60 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 10 0 -10 -20 -30 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 10 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 Izvor: Centralne banke SEE6 .Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012 70 60 60 50 40 30 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 20 10 10 0 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 -10 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 * Podaci za CG nisu dostupni. Izvor: Centralne banke SEE6 .

15. banke u većem dijelu regije su bile profitabilne 2011.3 posto u Bosni i Hercegovini. Rezerve za kreditne gubitke. Generalno stabiliziranje NPL-ova i likvidne i dobro kapitalizirane banke meĊutim ne smiju zamagliti ĉinjenicu da jedan broj manjih i banaka u drţavnom vlasništvu imaju problema. U Albaniji. i 19. 27 posto u Bosni i Hercegovini. NPL su i dalje u porastu. 31 posto u BJR Makedoniji. Generalno.1 posto u Srbiji). ali to je naglo smanjeno u drugoj polovici 2011. 15. daju dodatno osiguranje od naglog povlaĉenja bankarskog sistema. S tim na umu. sposobnost privlaĉenja novih investitora i. iako se generalno njihov udio postupno povećava. i u manjoj mjeri. likvidna sredstva prema ukupnim sredstvima iznosila su 38 posto u Srbiji.5 posto u Crnoj Gori. Javne i nadzorne vlasti trebaju ostati budne i paţljivo pratiti i stalno nanovo procjenjivati rizike i poduzeti pravovremenu akciju na bilo kakav znak slabosti sistema. 24 . u prosjeku 14 posto u SEE6 (Slika 39). dostiţući 20 posto u martu 2012. i 22 posto u Crnoj Gori. Ovaj kroniĉno visoki nivo NPL-a ugroţava zarade banaka. i neke javne banke. Omjeri adekvatnosti kapitala u bankarskom sektoru su i dalje u većini zemalja solidni (u decembru 2011 iznosio je 13. Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) 30 25 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 15 10 5 0 2007:Q1 2007:Q4 2008:Q3 2009:Q2 2010:Q1 2010:Q4 2011:Q3 Izvor: Centralne banke SEE6 . spremnosti da odobravaju kredite. (Slika 42). naplate kredita. U Srbiji su NPL stabilni na oko 18-19 posto. uglavnom kao posljedica prodaje loših kredita faktoring društvima i/ili matiĉnim bankama. to se uglavnom odnosi na neke male banke u domaćem vlasništvu. ipak pojedine banke imaju problema u zadrţavanju nivoa adekvatnog kapitala. njihovu kapitalizaciju. 16. NPL su se stabilizirali na povišenoj razini. godine (Slike 40-41). NPL su posebno visoki u Srbiji i Albaniji . koje su relativno visoke i rastu i dalje kao posljedica pogoršanja NPL-a. Od decembra 2011. dalje. Nakon skoka na poĉetku krize.8 posto u BJR Makedoniji.6 posto u Albaniji. Crna Gora ima najviši nivo NPL-ova.NPL-ovi (loši krediti) su i dalje na znaĉajno povišenom nivou.

Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets . Izvor: Centralne banke SEE6 . 25 . kao procent ukupnih bruto kredita 12 Dec-08 10 Dec-09 Sep-11 Dec-10 Dec-11 Mar-11 Jun-11 8 6 4 2 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB Izvor: Centralne banke SEE6 . Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke.ROA) 4 3 2 1 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE) 30 20 10 0 0 -10 -1 -2 -3 -4 -5 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 -20 -30 -40 -50 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 Izvor: Centralne banke SEE6 .

(2012). oko -0.5 -5. korištenjem omjer radne snage u Srbiji prema radnoj snazi zajedno u Srbiji i Crnoj Gori 2008. 2000-10 y = -0. veza rast-nezaposlenost je manje povoljna u SEE6 nego u komparativnim zemljama – a taj trend zabrinjava. ove promjene odraţavaju strukturalne reforme koje su u Crnoj Gori i Kosovu dovele do znaĉajnog smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru.0 2. Standardna greška za koeficijent rasta BDP-a je 0. Kao posljedica toga.5 10. su uspjele smanjiti nezaposlenost u odreĊenoj mjeri.2.0 -2. 26 . donosi 0.5 -12. Jednim dijelom.2 posto smanjenja stope nezaposlenosti (Slika 43). Procjene stopa nezaposlenosti preuzete su iz MOR-ove KILM baze podataka (preuzeti 4. što znaĉi da jedan procent rasta. Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori su znaĉajno više nego u periodu prije krize. unatoĉ smanjenja proizvodnje u BJR Makedoniji u 2009 (Slika 44). 2000-10 Napomene: Broj zapažanja je 52. radno-apsorbirajućeg rasta u SEE6 i potrebu za snaţnim politikama stabilizacije i strukturalnim politikama koje potiĉu rast. stope nezaposlenosti u Srbiji. Islam and A. Procijenjena elastiĉnost nezaposlenosti u odnosu na rast u SEE6 zemljama je bila relativno niska.” prateći dokument za Izvještaj o regionalnom tržištu rada (Regional Labor Market report) koji je u pripremi. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI Rast u zemljama SEE6 nije postigao efekte u smislu smanjenja visoke nezaposlenosti.2036x + 0. nakon globalne krize. Potom je primjenom omjera omjer KILM Procjena na naše kombinirane procjene za 2008 izvršena prognoza za Srbiju i Crnu Goru od 1999 do 2007. BJR Makedonija i Kosovo.2 posto.5 -10.5 5.12). koja je generalno mnogo viša nego u ostatku Evrope i u EU10.955 2 -7. Zapažanja u Albaniji 200-02 su identificirani kao ekstremne vrijednosti (outliers) sa apsolutnom vrijednošću standardiziranog rezidua većeg od 2. Ove su procjene kombinirane kako bi se izračunala ukupna vrijednost za Srbiju i Crnu Goru za 2008 do 2010. Potom. “Jobs in ECA.0 Annual growth in real GDP (%).F. Disagregirani statistički podaci procjenjivani su korištenjem slijedeće metodologije: procjene nezaposlenosti i radne snage na osnovu ankete radne snage za stanovništvo iznad 15 godina starosti dostupne su iz nacionalnih statističkih ureda.09 (t=-2. u prosjeku. Dalje.0 7. Stoga su one isključene. Procjene za Srbiju i Crnu Goru su kombinirane u originalne KILM serije. Izvori: R. Osjetljivost stope nezaposlenosti na rast je mnogo niža u zemljama SEE6 nego u EU10.18). stopa nezaposlenosti u SEE6. Dalje. za razliku od njih. Ista procedura je primijenjena i na procjene nezaposlenosti za Crnu Goru. Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6. Procjene rasta BDP-a su preuzete iz WDI (2011). To znaĉi da bi sa nepromijenjenim modelom rasta trebalo pet godina snaţnog rasta od prosjeĉnih 5 posto ili više da bi došlo do znaĉajnog pada nezaposlenosti – oko 5 posto ukupno. ali krećući sa vrlo visokog nivoa. Ovo naglašava kritiĉnost pokretanja robusnog.0 12.5 -3 -8 0. izračunate su procjene radne snage u Srbiji za 1999. 2000-10 7 Annual %-point change in unemployment rate. do 2007. nastavila je rasti tokom 2011 u nekoliko zemalja SEE6.

27 .000). 8 LFS podaci za SEE6 su nisu skupljani dovoljno ĉesto u nekoliko SEE6 zemalja. izmjerena stopa nezaposlenosti bila je stabilna na nivou od 31. Podaci za Albaniju potjeĉu konkurentne restrukturiranje i porast stope iz administrativnih izvora.2 posto u prva tri kvartala 2011. tako da nije moguće uraditi potpuno aţuriranu analizu trţišta rada koja bi se odnosila na sve zemlje iz regije za 2011. 10 Podaci iz LFS panela omogućuju razlaganje determinanti porasta nezaposlenosti. Stope nezaposlenosti u Albaniji zasnivaju se na administrativnim izvorima. stopa nezaposlenosti u Srbiji raste i dalje. Albanija i Kosovo nisu vršile LFS od 2009. pritiske. Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 Rast proizvodnje u 2011 nije pratio pad nezaposlenosti u većini zemalja SEE6 – naizgled ukazuje na rast bez novih radnih mjesta (Slika 45). došlo je i do znaĉajnog porasta nezaposlenih (više od 200.8 Na primjer. Podaci za Kosovo su iz 2009.000). IzmeĊu aprila 2008 i aprila 2011. ali je potom porasla na 31. Porast neaktivnosti je bio posebno visok na poĉetku finansijske krize i meĊu neformalno zaposlenima. To odraţava kontinuirani gubitak zaposlenosti u industriji i uslugama u Srbiji.8 posto u posljednjem kvartalu. dijelom Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku. Napomena: Podaci za Kosovo 2010-2011 nisu dostupni.79 posto u novembru 2011 – rekord otkad su uvedene ankete radne snage prije petnaest godina (Okvir 1). Napomene: Korišteni su podaci iz najnovijih LFS iz 2011. doseţući nivo ud 23. ĉetvrtina stanovništva iz te grupe je prešla iz statusa neformalne zaposlenosti na status neaktivnosti izmeĊu aprila 2008 i aprila 2009. neaktivnosti. 9 Slike se zasnivaju na definiciji „radno sposobnog stanovništva― starosti od 15 godina nadalje.Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima) Izvor: Ankete radne snage (Labor Force Surveys -LFS) nacionalnih ureda za statistiku.10 U BJR Makedoniji. ali i do smanjenja broja ekonomski aktivnog stanovništva (za oko 35.

ali to nije sluĉaj i sa Srbijom.8 posto).6 posto (0. TakoĊer. Na Kosovu od 2009 nije raĊena LFS. BJR Makedonija ima najvišu izmjerenu stopu nezaposlenosti mladih (59.3 odnosno 30. ukljuĉujući nezaposlenost mladih. Najnoviji LFS u BiH obavljen je u aprilu 2011. 28 . i dalje na visokom nivou. Isto tako. U pojedinim zemljama. nego je ona i rasla tokom 2011 u svim zemljama za koje su dostupni nedavni LFS. nema sumnje da je nezaposlenost. nezaposlenost mladih u Srbiji iznosila je 51.6 posto u novembru 2011). kada je nezaposlenost iznosila 27. iako stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori pokazuje veliku sezonsku promjenjivost.5 posto). Biti bez posla duţi vremenski period ima negativne posljedice na vještine i radne sposobnosti ljudi. stopa nezaposlenosti meĊu nisko kvalificiranom radnom snagom je vrlo visoka – 37. ali je još viša u pojedinim regijama koji bi mogli iziskivati posebnu paţnju vlada kao „vruće taĉke― visoke nezaposlenosti i socijalnih napetosti.4 posto u Q4 2011). Na primjer. a podaci za Albaniju trenutno nisu dostupni korisnicima od iste godine. Za razliku od njih. Praćenje regionalne nezaposlenosti kvalitetnim i aţurnim podacima je vaţno u praćenju dešavanja na lokalnom trţištu rada i formuliranje odgovora politika. Više od 80 posto osoba koje traţe posao u BiH i Crnoj Gori. Iako nisu dostupni novi podaci za BiH i Kosovo. a biljeţi i najveći rast tokom 2011 – 9 procenata povećanje godina-na-godinu u Q4.2 posto u Q1 na 18. ali Crna Gora zapošljava znaĉajan broj radnika-migranata tokom ljetne turistiĉke sezone. Izvor: Osoblje Svjetske banke. u Crnoj Gori je došlo do trajnog pada stope nezaposlenosti tokom 2011. Nezaposlenost meĊu osobama sa niskim nivoom stručnosti (samo sa osnovnim obrazovanjem ili manje) je i dalje veća nego kod kvalificiranih radnika u BJR Makedoniji i Crnoj Gori. Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji Nezaposlenost je u SEE6 visoka.9 posto u Q4. ĉini se da je nezaposlenost mladih u tim zemljama još i veća.8 posto) za osobe koje traţe posao sa srednjom školom. kad je nezaposlenost povećana za 2 posto od aprila do novembra 2011. nakon koje slijedi Crna Gora (39.9 posto u novembru 2011.5 posto) je prestigla tradicionalno visoku ruralnu nezaposlenost (21. i više od 70 posto onih u Srbiji posao traţe duţe od godinu dana. U BJR Makedoniji i Crnoj Gori. a najniţa u Beogradu (20. podruĉje Beograda je trpjelo posebno negativne posljedice zadnjih mjeseci.Za razliku od nje. Još jedan problem je to što je veliki procent nezaposlenih u SEE6 iz kategorije dugoročno nezaposlenih. mada se podaci ne mogu dobiti. urbana nezaposlenost u 2011 (25. dok se ĉini i da je podruĉje Kragujevca iskusilo smanjenje nezaposlenosti nakon dolaska velike FIAT-ove tvornice. Nezaposlenost mladih (15-24) ne samo da je najveća u odnosu na sve druge dobne skupine.4 posto u Q4 2011).3 procenata. Iako se ovo treba kvalificirati preliminarnom napomenom da je potrebno provjeriti sluţbene podatke o nezaposlenosti u BJR Makedoniji u smislu pokrivenosti i preciznosti. Zanimljivo je da je znaĉajno povećanje nezaposlenosti zadnjih par godina je više pogodilo urbana podruĉja nego ruralna.4 procentnih poena više nego u 2010). Kao rezultat toga. Situacija je vjerojatno sliĉna i u drugim zemljama. gdje zaposlenost doseţe vršnu vrijednost tokom ljetne turistiĉke sezone. koja je najveća ekonomija u SEE6: nezaposlenost je najveća u jugoistoĉnom dijelu zemlja (26. stope nezaposlenosti su dosta neravnomjerne u Srbiji. stopa nezaposlenosti u Srbiji je najveća (26. što ima uništavajući efekat na ljudski kapital. To. suprotno nekim percepcijama. od 21. nezaposlenost mladih dostiže alarmantan nivo.

koje u velikoj mjeri potvrĊuju već oslikanu sliku trendova nezaposlen osti. Osim nezaposlenošću. Sve zemlje SEE6 prikupljaju neke podatke o trţištu rada iz administrativnih izvora (Slika 46). 29 . Na Kosovu je broj registriranih nezaposlenih bio stabilan do decembra 2011. U Albaniji (koja objavljuje samo kvartalne podatke) broj registriranih nezaposlenih osoba ostao je konstantan tokom 2011. U Crnoj Gori. i u konaĉnici moţe dovesti do toga da osoba koja traţi posao postane neaktivna. FYR Montenegro Serbia Kosovo Albania Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Pad u Crnoj Gori i Srbiji je posljedica smanjenja uĉešća starije populacije (50+ u Crnoj Gori i 55+ i Srbiji). Loša strana toga jeste što su ti podaci. SEE6 su opterećene i niskom stopom učešća na tržištu rada. što je u skladu sa širom slikom oslikanom gore u tekstu. s druge strane. aţurirane informacije. registrirana nezaposlenost je porasla u Bosni i Hercegovini i Srbiji za oko 2 posto tokom 2011. u principu manje pouzdani od LFS. godine. a dodatno je smanjena u 2011. BJR Makedonija je zabiljeţila najstrmiji pad registriranih nezaposlenih (oko 13 posto y-o-y). Ovaj trend implicira trajan gubitak radne snage s obzirom da osobe starije od 50 godina obiĉno imaju teškoća u vraćanju na trţište rada. To bi moglo opisati kao privremeni gubitak uĉešća. umanjuje njihove izglede da naĊu posao u budućnosti. Podaci iz administrativnog izvora predstavljaju dopunske. godine. što bi moglo biti relevantno ako se ekonomska aktivnosti zaposlenost povrate. na kategoriju starosti od 25 do 49 godina otpada većina smanjenja uĉešća. ali to je bilo uglavnom posljedica administrativnih promjena (digitalizacije baze podataka nezaposlenih). Stopa uĉešća (aktivnosti) opala je tokom 2011 u ĉetiri zemlje SEE za koje su dostupni podaci o LFS 2011 (Tabela 5).opet. kada je poĉeo naglo opadati. za Albaniju i Kosovo administrativni podaci su jedini dostupan izvor za praćenje dešavanja na trţištu rada tokom zadnje dvije godine. ono je historijski niţe nego u zemljama EU 10. Prema ovim podacima. i ovo je uglavnom bila posljedica promjene regulative. ali sliĉno kao i na Kosovu. Ipak. Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) 110 105 100 95 90 85 80 BiH Macedonia. U BJR Makedoniji. stopa nezaposlenosti ostaje visoka na oko 20 posto. i ne mogu se usporeĊivati sa regijom s obzirom na razlike u metodologiji i kvalitetu s obzirom na razlike u metodologiji i kvaliteti.

kao što je bio cijelo FYR Macedonia Montenegro Serbia vrijeme od poĉetka globalne ekonomske krize 2008-9.3 26. 41 stope zaposlenosti nisu primjetno 40 porasle (Slika 47).8 Ţene 51. Crnu Goru i Srbiju. 35 Stopa zaposlenosti BJR Makedonije se 34 mijenjala tokom cijele 2011. na 35.5 posto na kraju 32 Q4 2011 (najniţa stopa u posljednjih šest mjeseci).6 32.9 procenta (nešto niţa nego u aprilu 2010). Crna Gora i Albanija imaju najmanju razliku izmeĊu stopa uĉešća ţena i muškaraca.3 Muškarci 73.7 66.0 55. iako se ne raspolaţe najnovijim podacima.7 47.4 46.8 44.8 Referentni period 2009 Q4 2009 Q4 Novembar April BiH 44. broj ljudi koji su izgubili posao je i dalje veći od broja onih koji su našli posao. Stopa zaposlenosti je pala Izvor: Anketa radne snage Nacionalnih ureda za statistiku. u procentima Stopa aktivnosti Albanija Makedonija. LFS koji je u BiH raĊen u aprilu 2011.9 56. po spolu. Prema raspoloţivim LFS podacima za Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) BJR Makedoniju.2 53.3 55.1 41.3 posto u novembru 2011. BJR Kosovo Crna Gora Srbija 61. procjenjuje stopu zaposlenosti na 31. da bi se povratila u 37 naredan dva kvartala samo da bi opet pala 36 (ispod 39 posto) u zadnjem kvartalu 2011.9 Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku. Sve u svemu.5 47. Iako je BDP povećan izmeĊu dva i tri posto u ĉetiri SEE6 zemlje prema LFS podacima. vidi Tabelu 5). U Crnoj Gori. u odnosu na posljednji 38 kvartal 2010. razliĉiti pokazatelji trţišta rada u SEE6 potvrĊuju da je ekonomski rast tokom perioda oporavka 2010-2011 bio uglavnom „bez radnih mjesta―. a posebno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Jaz izmeĊu spolova u druge ĉetiri zemlje je veći od jaza koji postoji u većini zemalja EU10. 39 zaposlenost se smanjila za 3 procentna poena u Q1 2011. povećavajući broj izgubljenih radnih mjesta od 2008 na 560.000. stope zaposlenosti su 30 . godine.3 68. koja je sliĉna onoj koja postoji u EU zemljama (14 procentnih poena.8 37.Rodni dispariteti u stopama uĉešća su i dalje evidentni u svim zemljama SEE6. Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) u 2011. godine i 33 završila na nivou od 38. U Srbiji.

Samo BJR Makedonija objavljuje kvartalne podatke i za BDP i za zaposlenost (od LFS).5 posto niţa nego 2010.0 1.0 2.000 radnih mjesta koja su otvorena u trgovini na veliko i preprodaji. Skok je u decembru bio još viši. U zemljama koje redovno rade LFS. dok se u uslugama evidentira povećanje zaposlenosti.000 u veletrgovini i maloprodaji. Nasuprot tome.0 -0. a pale su u Crnoj Gori (Slika 49). dodatni uvid se moţe steći promatranjem uzorka zapošljavanja po sektorima. nominalne plaće su porasle u Srbiji i Bosni i Hercegovini i marginalno u BJR Makedoniji. obrazovanje.000 radnih mjesta svaka.000 odnosno 2.5 2. Industrija i poljoprivreda u Crnoj Gori.5 do 11. Mjeseĉna plaća u Srbiji biljeţi najveće povećanje y-o-y u januaru 2012 (7.700) – uz napomenu da je pad broja zaposlenih u graĊevinarstvu i poljoprivredi u najvećoj mjeri sezonske naravi. Godine 2011.900). uglavnom zbog sezonskih utjecaja.000 radnih mjesta).3 posto).000 u sektoru finansijskih usluga. Srbija je zabiljeţila najveći jaz izmeĊu rasta proizvodnje i zaposlenosti: BDP je porastao za 3 posto 2011. i 9. što ukazuje da je gubitak radnih mjesta bio koncentriran u industriji. Albanija i Kosovo ne objavljuju mjeseĉne podatke o plaćama. gdje je izgubljeno 7. zaposlenost u uslugama je blago povećana zbog novih 5.smanjene za 0. kao i prehrana i ugostiteljstvo biljeţe porast od 2. ali to je sezonski efekt isplate bonusa (npr. Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) 3.000 radnih mjesta u periodu april do novembar: 24. i usluge veletrgovine i maloprodaje (3. mada je oporavak zapošljavanja bio sporiji.5 3. U BJR Makedoniji.0 0. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Ne iznenaĊuje što slabi rezultati trţišta na općem nivou dovode do smanjenja realnih naknada. Otvaranje novih radnih mjesta je izgubilo zamah u trećem kvartalu iako je BDP i dalje nastavio biljeţiti rast na y-o-y osnovi. poljoprivredi i graĊevinarstvu. Tamo je zaposlenost odraţavala rast BDP-a u prvoj polovici 2011.000 u poljoprivredi.5 -2. godine. kultura i rekreacija. S druge strane.0 SRB MKD GDP growth MNE Empoyment change BiH 1 0 -1 Q1 GDP growth Q2 Employment change Q3 3 2 6 5 4 Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.0 -1. 11. moţda odraţavajući promjenu koja je u toku u toj zemlji i koja ekonomiju preusmjerava u pravcu usluga i turizma.000 radnih mjesta u posljednjem kvartalu 2011.000 u graĊevinarstvu. dok je stopa zaposlenosti bila 1. Ekonomija Srbije je izgubila 57. 31 .5 0. Došlo je do otvaranja odreĊenog broja radnih mjesta u sektorima obrazovanja i energetike. 10. trinaesta 11 Promjena stope zaposlenosti koja se raĉuna kao razlika od godine do godine (y-o-y) izmeĊu stopa zaposlenosti. poljoprivreda (5. sektori koji su pretrpjeli najteţe posljedice u smislu zapošljavanja su graĊevinarstvo (gotovo 7.5 procentnih poena11 (Slika 48). u procentima.5 -1.5 1.

Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (Active Labor Market Policies -ALMP) u povećanju zaposlenosti U vrijeme ekonomskog pada. nije bilo većih promjena politike zapošljavanja tokom 2011 i u prvom kvartalu 2012. Albanija. aktivne politike trţišta rada (active labor market policies -ALMP) imaju potencijal da unaprijede djelovanje trţišta rada tako što će pojaĉati potraţnju ili unaprijediti ponudu radne 32 .5 posto. I nešto što je jednako vaţno. iako su neke zemlje tokom zadnje dvije godine uvele odreĊene politike kako bi suzbile rast nezaposlenosti. To bi moglo ukljuĉivati proširenje mjera i programa koji su se pokazali efikasnima i uĉinkovitima u okviru ukupnih budţetskih ograniĉenja. BiH. posebno nezaposlenosti mladih. sam obim nezaposlenosti i drugi problemi vezani za trţište rada koji su razmatrani gori ukazuju da bi ove zemlje trebale razmotriti agresivnije mjere rješavanja problema nezaposlenosti. Minimalna plaća se primjenjuje na nekoliko sektora. U realnom smislu. U budućnosti. dok je prosjek u BJR Makedoniji bio 0. potrošnja na aktivne programe trţišta rada je i dalje mnogo niţa nego u komparativnim zemljama. FYR Montenegro Serbia Izvor: Nacionalni uredi za statistiku Unatoĉ velikoj nezaposlenosti i problema na trţištu rada. eksperimentiranje na osnovu dobrih meĊunarodnih praksi (Okvir 2). a zabiljeţile blagi porast u Bosni i Hercegovini. Pokazatelji koji opisuju investicijsku klimu ukazuju na to da radna regulativa ostaje problematiĉna i element socijalne zaštite (posebno u BiH) i da daju poticaje ljudima da ne traţe aktivno posao. TakoĊer. investicijske klime i otvaranja radnih mjesta. meĊutim. ali sa faznom implementacijom u sektorima tekstila i prerade koţe. Aktivne politike trţišta rada (ALMP) su i dalje nedovoljno razvijene u ovoj regiji. plaće su ostale na istom nivou u Srbiji. Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) 130 125 120 115 110 105 100 95 90 BiH Macedonia.2 poto doprinosa za Fond Rada (koje plaćaju poslodavci). dok je BJR Makedonija utvrdila minimalnu naknadu 2011 (koja je utvrĊena kao 39 posto nacionalne prosjeĉne plaće). i moţda. Crna Gora je dodala 0.4 posto niţi u januaru 2012 (y-o-y).plaća). Nominalni rast u Bosni i Hercegovini iznosio je 4. zemlje trebaju postići mnogo veći napredak u smanjenju ograniĉenja trţišta rada. Realne plaće su se smanjile u Crnoj Gori. Kosovo i Srbija nisu usvojile nikakve izmjene svoje radne legislative.

dok se smatra da su programi pomoći u traţenju posla generalno imali povoljan uĉinak. a ne i na druge). (ii) davanje subvencija poslodavcima koji su zapošljavali radnike ĉak i kada nema tih programa. Na osnovu njih. Srbija takoĊer primjenjuje pilot „sve na jednom mjestu― za pomoć sa gotovinskim naknadama (transferima). Mjere poput subvencija na plaću ili javnih radova najĉešće utjeĉu na potraţnju za radnom nagom. Srbija i Kosovo su uvele ALMP poput javnih radova koji su usmjereni na dugoroĉno nezaposlene korisnike pomoći kao zadnjeg utoĉišta. posebno u kratkoroĉnom razdoblju (1 godina). kao npr. Za razliku od njih. MeĊutim. socijalnom skrbi i uslugama zapošljavanja. (iii) otpuštanja zaposlenih izvršena u okviru nekog od ovih programa nakon što period vaţenja subvencije istekne. BJR Makedonija je izdvojila 0. Moderna tehnologija (e-uparivanje i korištenje mobilnih telefona) nudi nove mogućnosti za smanjenje informativne asimetrije i olakšanje uparivanja odgovarajućih zaposlenika i poslodavaca. Na primjer. i mogu imati neţeljene posljedice. za razliku od onih kojima je teţe naći posao. ljudima je dopušteno da rade i zadrţe svoj status korisnika socijalne pomoći. Crnoj Gori i Kosovu. savjetovanja o poslu i pomoći u traţenju posla. posebna kategorija naknada za demobilisane borce u BiH) mogla bi implicitno stvoriti prepreke za ukljuĉivanje na trţište rada.4 posto BDP-a u zemljama OECD-a. obuka unaprjeĊuje kvalitetu ponude radne snage. Sve se jaĉi naglasak stavlja na pomaganje ljudima da smanje svoju ovisnost o gotovinskim naknadama i da promoviraju svoju zaposlivost. Programi obuke u uĉionici i uz rad su se pokazali ne posebno povoljnim u kratkom roku. Potrebno je izvršiti dodatne procjene uĉinka ALMP u SEE6. 33 . MeĊunarodni dokazi ukazuju na to da su neke ALMP djelotvornije od drugih. i (iv) privlaĉenje najlakše zaposlivih osoba koje traţe posao u program.1 posto BDP-a. prekvalifikacije.17 posto BDP-a 2008. ili ĉak uĉinkovite. MeĊunarodno iskustvo pokazuje da ove intervencije mogu biti skupe. nisu sve ALMP efikasne. zemlje bi trebale ojaĉati upravljanje ALMP-jevima.: (i) zamjena subvencioniranih za nesubvencionirane radnike (de facto re-alokacijom radnih mjesta na radnike koji imaju koristi od tih programa. Nedavno izvršena meta-analiza djelotvornosti 199 nedavno provedenih ALMP izvuĉenih iz 97 studija provedenih u periodu 1995-2007 pokazuje da su programi subvencioniranog zapošljavanja u javnom sektoru relativno neuĉinkoviti. u Srbiji.37 posto za istu godinu. ali pokazalo se da je njihov relativni utjecaj pozitivniji nakon dvije godine. OECD zemlje sa mnogo manje izraţenim problemom nezaposlenosti troše u prosjeku 0. i ukloniti prepreke aktiviranju koje su implicitne u njihovim sistemima socijalne zaštite. Programi socijalne pomoći u regiji su dobro usmjereni. a Crn Gora 0. ALMP mogu varirati od subvencija na plaću do podrške pokretanju posla. SEE6 troši relativno manje na ALMP nego zemlje EU. Na primjer. ali neki od njih (npr. BJR Makedonija ima uvjete vezane za rad i usluge posredovanja u zapošljavanju za osobe koje traţe socijalnu pomoć. a neke troše ĉak 1 posto BDP-a (Austrija i Belgija) Dokazi o uĉinkovitosti ALMP u SEE6 su još uvijek malobrojni. javnih radova. Nedavno izvršena evaluacija subvencija za samo-zapošljavanje u Srbiji ukazuje na pozitivan utjecaj na zapošljavanje i plaće.snage – ali one nisu ĉarobni metak. dok savjetovanje u zapošljavanju unaprjeĊuje uparivanje potraţnje i ponude. Srbija je 2010 na ALMP potrošila samo 0.

1 36.3 14. Procjene zasnovane na nacionalnim metodologijama nude sliĉne trendove. Podaci iz ove baze su standardizirani.2 Makedonija.0 Srbija 5.1 36. SIROMAŠTVO. Kosovo i Albanija imaju najveću učestalost. BJR 7.0 2.4 27. Ekstremno siromaštvo koje se definira kao ţivljenje na manje od 2.3 62. godine.5 USD PPP. ECAPOV je baza podataka anketa domaćinstava za sve zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije.1 1. a na osnovu postojećih anketa.1 13.9 14.4 8.7 Srbija 28.1 16. Sliĉno se odnosi i na ekstremno siromaštvo.1 37.3 1.5 Kosovo 45.G. a procjene siromaštva se prave u skladu sa ustaljenom metodologijom koja omogućuje usporedbe zemalja. a Srbija i Crna Gora najniţu (Tabela 6).5 Crna Gora 25. Procjenjuje se da u SEE6 1. Albaniji. Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010. 12 Od ukupnog broja stanovnika koji se procjenjuje na gotovo 19 miliona.4 0.13 . BJR 32. (%) 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ekstremno siromaštvo (US$ 2.4 1. NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA S obzirom da je posao bilo gdje na svijetu onaj kljuĉ koji vodi iz siromaštva. Kako je navedeno u dokumentu Svjetske banke (2009) Zaštita siromašnih tokom globalne krize: 2009 Aţurirani podaci o siromaštvu u BH.3 Bosna i Hercegovina 1.5 USD dnevno. a ova osjetljivost na nivo cijena je osnova za oprez pri tumaĉenju ovih ppp rezultata (str.0 2.7 Izvor: ECAPOV-a baza podataka. 12). Nasuprot tomu. gdje je potrošnja po glavi izmeĊu PPP USD 2. izmjerene stope siromaštva u Bosni i Hercegovini su vjerojatno bitno podcijenjene. siromaštvo se definira kao ţivot sa manje od pet USD dnevno.0 Kosovo 85.8 1.6 20. Stopa siromaštva za Bosnu i Hercegovinu je vjerojatno znaĉajno podcijenjena zbog problema sa procjenom PPP za ovu zemlju. SEE6 zemlje su heterogene u smislu uĉestalosti i trendova siromaštva. u Albaniji i BJR Makedoniji smanjenje siromaštva pratila je povećana koncentracija broja siromašnih koji ţive u umjerenom siromaštvu.7 Makedonija. Ovo ukupno smanjenje uĉestalosti siromaštva u Crnoj Gori i Srbiji se odnosilo na sve grupe siromašnih (npr.6 9.7 32.5 20.1 Bosna i Hercegovina 11.8 2. one koji ţive u ekstremnom siromaštvu sa manje od 2.5 i 5 / dan).5 milion ljudi ţivi u ekstremnom siromaštvu. 13 U Bosni i Hercegovini postoje sumnje u kvalitetu PPP podataka iz 2005.12 SEE6 imaju veće stope siromaštva i nezaposlenosti nego druge zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije: meĊunarodno usporedive stope siromaštva na Kosovu. U smislu trendova koji se odnose na regiju u cjelini.0 13. 34 .8 2. a gotovo 6 miliona u siromaštvu prema metodologiji ECAPOV. uĉestalost siromaštva je ubrzano opadala prije 2008.5 / dan) Albanija 18.0 10. ne iznenaĊuje što profil siromaštva u SEE6 odraţava zabrinjavajuću sliku i trendove na trţištu rada.5 81.7 87. i one koji ţive u umjerenom siromaštvu.9 16. Makedoniji nalaze se meĊu sedam najviših u Evropi. potaknuta robusnim ekonomskim rastom i povećanjem prihoda.7 Crna Gora 3.1 17.3 16. nivo cijena PPP u Bosni i Hercegovini su mnogo niţe nego kod susjeda tako da ako koristimo prosjeĉni nivo cijena koje su bitno više nego što se sada procjenjuje.8 42. TakoĊer.4 Siromaštvo (US$ 5 / dan) Albanija 64.9 46.

(Slika 50). raspoloţivi podaci za BJR 14 15 Ovo je posljednja godina za koje su podaci o siromaštvu dostupni u većini zemalja ECA regije.8 posto stanovništva u SEE6 ţivjelo je ispod praga ekstremnog siromaštva.Globalna finansijska kriza zaustavila je ili preokrenula ovaj napredak: rast nezaposlenosti nakon krize praćen je rastom siromaštva. prodajom aktive).5/dan) Izvor: ECAPOV baza podataka. Azerbajdţan. Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) Uĉestalost ekstremnog siromaštva (PPP US$ 2. gdje više od 40 posto stanovništva ţivi sa US$2. ţive neposredno iznad praga ekstremnog siromaštva (sa PPP US$ 2. (npr. dok je stopa ekstremnog siromaštva 2009 bila ispod 2 posto. Ipak. 35 . Stope siromaštva u SEE6 se ne mogu povoljno usporeĊivati sa ostatkom regije Evrope i Centralne Azije. ali više nego u zemljama EU10 ili MIC-CIS. Godine 200914 oko 1. u skladu sa negativnim rastom BDP-a 2009.. Opet je usporedba povoljnija u odnosu prema mnogo siromašnijoj regiji LIC-CIS. Mada nepostojanje najnovijih podataka oteţava procjenu preciznog utjecaja nedavne finansijske krize na SEE6 u cjelini. Dodatnih 4. Sliĉni modeli se primjenjuju i na distribuciju umjerenog siromaštva u zemljama SEE6. Ovo odraţava kontinuirane probleme na trţištima rada i povećano opterećenje domaćinstava i time potaknute strategije za nošenje sa situacijom. što je blizu ukupnim procjenama za regiju Istoĉne Evrope i Centralne Azije. Projekcije izraĊene na osnovu podataka iz ranijih godina koriste se za godine gdje podaci ankete nisu dostupni 16 LIC-CIS zemlje su Armenija. gdje je 2009 ĉetvrtina stanovništva još uvijek ţivjela ispod praga ekstremnog siromaštva. U regiji SEE6 kao cjelini. uĉestalost siromaštva u SEE6 je još uvijek znaĉajno veća nego u MIC-CIS i EU10 zemljama. Tadţikistan. U tri zemlje za koje su na raspolaganju podaci za 2009 (BJR Makedonija.4 miliona ljudi. na primjer.15 SEE6 se povoljnije usporeĊuju sa Zemljama niskog prihoda u Zajednici neovisnih drţava (LIC-CIS)16. uĉestalost siromaštva i dalje raste.5 . odnosno 23 posto stanovništva u SEE6. Crna Gora i Srbija). Gruzija. stope ekstremnog siromaštva su se povećale izmeĊu 2008 i 2009. dostupni podaci za Crnu Goru.5 miliona ljudi ili 7. BJR Makedoniju i Srbiju. Kirgistan i Moldavija. Iako je svih šest zemalja registriralo pozitivan rast realnog BDP-a u 2010.5-5/dan) tokom 2009. Regionalne procjene ECAPOV-a za odreĊenu godinu zasnovane su na stvarnim podacima za neku zemlju kad su ti podaci dostupni. ukazuju na to da unatoĉ ekonomskom oporavku.5-5/dan. uĉestalost siromaštva je sliĉna ECAPOVim procjenama za Istoĉnu Evropu i Centralnu Aziju. ukidanjem štednje.5/dan) Uĉestalost siromaštva (PPP US$ 2.

17 Gledajući ukupnu raspodjelu blagostanja moţe se steći uvid u to što se dešava. Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta. Uĉinak rasta (odnosno krize) na ukupnu distribuciju mogu se analizirati Krivuljama uĉestalosti rasta (Growth Incidence Curves -GIC). u Crnoj Gori je u vremenu 2009-2010 došlo do obratnog modela rasta potrošnje. Sliĉna je slika i u BJR Makedoniji. 36 . Crna Gora i BJR Makedonija Serbia 2008-2009 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median Serbia 2009 .2010 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median 2 Annual growth rate % Annual growth rate % -2 -6 -10 -14 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -14 -10 -6 -2 2 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 17 GIC se radi na osnovu dvije ankete domaćinstava za koje se rangiraju zapaţanja od najsiromašnijeg do najbogatijeg. koliko za drugi percentil odozdo. Za razliku od njih. U periodu od 2009 do 2010 u Srbiji. na primjer. Novonastali ekonomski oporavak nije promijenio ukupnu sliku. ne samo na donjem dijelu distribucije kojeg identificira linija siromaštva. ali je obim smanjenja potrošnje i dalje veći na donjem dijelu distribucije. Jednostavno reĉeno. BJR Makedoniju i Crnu Goru. U sve ove tri zemlje GIC otkriva da je magnituda smanjenja potrošnje u 2009 u odnosu na 2008 bila najveća na niţem dijelu distribucije blagostanja kad je nastupila kriza. osim najviših 10 posto distribucije. Crnu Goru i Srbiju ukazuju da porast siromaštva u SEE6 tokom 2010 i 2011 moţe potaći divergenciju stopa siromaštva u odnosu na zemlje EU10. Trendovi distribucije prihoda tokom globalne krize su takoĊer bili nepovoljni. za koje je pad izraţeniji. Ovo se pribliţava aproksimaciji istinskog rata potrošnje koje bi domaćinstvo moţda imalo kada nema panel podataka koji prate isto domaćinstvo u vremenu. gdje se primjećuje veći rast na niţem nivou spektruma blagostanja (otprilike donjih 10 posto) i umjereni pad za sve druge. Srbija. Ovo se koristi za razradu varijacija potrošnje u razliĉitim anketama za svaki percentil distribucije (odnosno koliko je porasla potrošnja za najniţi procent. rast potrošnje bio je negativan za većinu domaćinstava.Makedoniju.). itd. siromašni su podnijeli najveći teret nedavne ekonomske krize u odnosu na ostatak društva. Paneli na slici 51 navode GIC za 2008-2009 za Srbiju.

i te procjene mogu opet imati povratni utjecaj na ukupnu ekonomsku i društvenu klimu i ekonomske odluke i izglede dugoroĉnog rasta. U svih SEE6 zemalja. imala ili veliki ili priliĉan utjecaj. Svjetska banka. gdje 40 posto odraslih ispitanika navodi da je kriza na njih imala veliki utjecaj.Montenegro 2008-2009 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median Montenegro 2009-2010 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median 20 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -40 -20 0 1 20 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 FYR Macedonia 2008-2009 20 20 FYR Macedonia 2009-2010 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -40 -20 0 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -60 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -60 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 Izvor: Osoblje Svjetske banke. 2010. Ovo je vaţno jer socijalno i blagostanje domaćinstva inherentno ovisi od subjektivnih i društvenih 0 20 40 60 80 100 procjena šireg ekonomskog i društvenog okruţenja. Uĉinak se ĉini Izvor: LITS 2010. Ovakvi podaci su prikupljani u drugim krugu Ankete Ţivota u tranziciji (Life in Transition Survey -LiTS II) u drugoj polovici 2010. koju su zajedno pripremili EBRD i Svjetska banka. Ova „objektivna― slika siromaštva i nejednakosti koja se zasniva na podacima o distribuciji moţe se dopuniti informacijama o Slika 52: Percepcija uĉinka krize percepciji utjecaja krize na regiju i strategijama How much was your HH affected by the crisis? koje su se koristile u odnosu na nju (Slika 52). EBRD. najvećim u Srbiji. oko 60 posto odraslih osoba navode da je kriza na njih (% of adults) A great deal A fair amount Just a little Not at all Montenegro Albania Kosovo BiH FYROM Serbia Source: LiTS II. a manje od jedne petine odraslog stanovništva smatra da kriza nije imala nikakvog utjecaja na njihovo domaćinstvo. U svim zemljama udio 37 .

U Bosni i Hercegovini. odlaganje lijeĉenja ili odlaganje plaćanja komunalija veća je u donjem tercilu potrošnje. najvaţniji put prenošenja utjecaja krize na rast siromaštva bio je smanjenje naknada ili radnih sati – što je navelo više od 50 posto stanovništva pogoĊenog krizom. U svim zemljama osim Bosne i Hercegovina. Srbiji i BJR Makedoniji. 60 50 40 30 20 10 0 BiH Montenegro Albania Serbia Kosovo FYROM Source: LiTS II. i gotovo 70 posto stanovništva BJR Makedonije. smanjeni dotok doznaka (koje su u toj zemlji posebno visoke) imao je malo prominentniju ulogu. 2010. Srbiji i Crnoj Gori.stanovništva koji je znaĉajno pogoĊen ili priliĉno pogoĊen bio je sliĉan u svim tercilima potrošnje – uĉinak krize jednako su osjetila siromašna i bogata domaćinstva. EBRD. 38 . Slika 52: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 53: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom Main crisis coping mechanisms (% of adult population) Main crisis impact pathways (% of crisis-affected population ) Reduction in wages or hours Job loss or closed business Reduced flow of remittances Additional work undertaken Reduced consumption of luxury goods Reduced consumption of staple foods Stopped buying medications / postponed doctor visits Reduced vacations 70 60 Reduced consumption of alcohol / cigarettes Delayed utilities payments / cut TV. u Crnoj Gori. Svjetska banka. Oko petine stanovništva u Albaniji i BJR Makedoniji navode da su morali prestati kupovati lijekove ili odloţiti posjete lijeĉniku. or internet 70 50 40 30 20 10 0 BiH Kosovo Albania Serbia FYROM Montenegro Source: LiTS II. U Albaniji i BJR Makedoniji gubitak posla bio je drugi najĉešće navoĊen put nakon smanjenja plaća/broja radnih sati (Slika 53). Ovakvu strategiju nošenja sa krizom navodi gotovo pola stanovništva Bosne i Hercegovine. iako je smanjenje plaća/broja sati rada bio na bliskom drugom mjestu. prvo i prije svega. MeĊutim. Izvor: LITS 2010. kriza je utjecala na više od potrošnje luksuznih roba – veliki dio stanovništva u svim zemljama (a posebno u Srbiji i BJR Makedoniji) navode smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica. drugi najĉešći mehanizam prijenosa bio je smanjenje doznaka. 2010. telefon ili Internet. Da bi izašli na kraj sa krizom. uĉestalost ovih ekstremnijih strategija nošenja sa krizom kao što je smanjenje potrošnje osnovnih namirnica. potrošnju luksuznih roba i nekih izbornih usluga (Slika 54). Na Kosovu. phone. Dalje. domaćinstva su smanjila. Ovo podrţava blisku povezanost izmeĊu trţišta rada i blagostanja u SEE6. oko 40 posto stanovništva navodi da su morali odloţiti plaćanje raĉuna za komunalije ili ukinuti TV.

Bosna i Hercegovina je uoĉljiv izuzetak: sa 3. Tokom krize i nakon nje. Bosna i Hercegovina je se nalazi meĊu onim zemljama Evrope i Centralne Azije koje najviše troše. dok je u isto vrijeme došlo do smanjenja prihoda vlade. Samo BJR Makedonija troši više na naknade po osnovu imovinskog cenzusa nego na kategorijske programe. Nedavno izvršena evaluacija mreţe socijalne zaštite u SEE6 dovela je do zakljuĉka da su neke od njih reagirale fleksibilnije od drugih.9 posto BDP-a 2010. kategorijske naknade su konzistentno apsorbirale veći dio izdvajanja za socijalnu pomoć u odnosu na naknade koje se odobravaju na osnovu imovinskog cenzusa. potraţnja za naknadama za nezaposlenost i socijalnom pomoći povećala se. i da se poveća njihova fleksibilnost i responsivnost na krize i udare. Potrošnja na socijalnu pomoć je neravnopravna.4 do 0. forthcoming in Ruggeri Laderchi and Savastano ―Poverty and Exclusion in the Western Balkans: new directions in poverty and analysis‖. mada su reforme iz 2008 povećale udio programa koji ne iziskuju imovinski cenzus. razlog za ovakav rezultat – kad bi se one smanjile na regionalni prosjek od 0. Springer. da se smanje negativni poticaji za zapošljavanje koji su ugraĊeni u socijalnu pomoć zadnjeg izbora. Konkretnije:  Javna potrošnja na socijalnu pomoć u smislu udjela u BDP-u u zemljama SEE6 je na nivou koji je usporediv sa ostatkom Istoĉne Evrope i Centralne Azije (1. Najvaţniji zakljuĉci ove procjene bili su da odrţavanje djelotvorne zaštite sa smanjenim ukupnim sredstvima nakon krize iziskuje znaĉajne reforme: (i) (ii) (iii) da se smanji potrošnja na naknade zasnovane na pravima (bez imovinskog cenzusa). što je dovelo do pritisaka da se smanji potrošnja na socijalnu zaštitu. Implementation and Performance‖ The World Bank Washington DC. Boryana and Ramya Sundaram (2011) ―Social Safety Nets in the Western Balkans: Design. najveći dio sredstava ide na kategorijske programe. Mjere socijalne sigurnosti bi trebale imati kljuĉnu ulogu u tim odgovorima.  18 Gotcheva. da se poveća korištenje i obuhvat socijalne pomoći na osnovu imovinskog cenzusa.7 posto BDP-a u svim zemljama u regiji.5 posto BDP-a. Tokom 2000.Otreţnjujući nalazi pokazatelja siromaštva i nejednakosti i anketa LITS bi trebali navesti kreatore politika u zemljama SEE6 da zastanu i zapitaju se: „što se moţe uĉiniti?―18 Percepcija velikog udjela stanovništva koji se mora nositi sa krizom tako što smanjuje potrošnju osnovnih namirnica i izdvajanja za zdravstvo ukazuje na to da zemlje SEE6 imaju teškoća da uspostave efikasne sisteme za odgovor na krizu. ali nedavna teška ekonomska kriza postavlja izazov sposobnostima vlade da zaštiti siromašne i ugroţene.33 posto BDP-a usmjerenih na socijalnu pomoć u 2008-2009 i još više – 3. ukupna potrošnja na socijalnu pomoć u Bosni i Hercegovini bi se izjednaĉila sa prosjekom u SEE6. Rashodi naknade za demobilizirane borce su.8 procenat BDP-a u odnosu na prosjeĉnu potrošnju od 1. zdravstvo i obrazovanje. New York 39 . kako se ĉini.

7 posto BDP-a). a najviša na Kosovu (više od 0. gdje odraţava veliku uĉestalost siromaštva i koncentraciju potrošnje na manji broj programa naknada. gdje iznose 75 posto). U isto vrijeme. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je vrlo niska u Srbiji i Bosni i Hercegovini. socijalna pomoć ima solidnu preciznost u ciljanju. što dovodi do programa manjeg obima sa uskim pokrićem i velikim greškama iskljuĉivanja. a Crna Gora ima najveću stopu rasta potrošnje na invalidske naknade zadnjih godina. naknade socijalne zaštite nisu jako velikodušne u odnosu na minimalnu plaću – variraju od 7 do 20 posto minimalne plaće (sa izuzetkom Crne Gore. ali nizak obuhvat (najveća pokrivenost je 40 posto donjeg kvintila za sigurnosnu mreţu Kosova). SEE6 više troše na invalidske naknade nego druge zemlje Evrope i Centralne Azije. Generalno. Velikodušnost ovih naknada znaĉajno varira od jedne zemlje SEE6 do druge.5 posto BDP-a) kao i u BJR Makedoniji. ili povećanje broja ovisne djece u obitelji. privremenu nezaposlenost zbog brige za novoroĊenĉe.  Prioriteti potrošnje se razlikuju od zemlje do zemlje. gdje Albanija biljeţi najveću potrošnju (0.9 posto BDP-a) u regiji. Obuhvat je izuzetno nizak ĉak i u zemljama koje imaju višestruke programe socijalne zaštite koji su kreirani da zaštite i da ublaţe višestruke rizike koji su vezani ne samo za siromaštvo.transferne potrošnje korisniĉkog domaćinstva ova velikodušnost izgleda relativno velika u usporedbi sa shemama socijalne zaštite koji pruţaju sliĉnu zaštitu u ECA. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je relativno visoka u Crnoj Gori (blizu 0. 40 . nego i invaliditet. Dok kad se mjeri kao dio post.

H.

IZGLEDI ZA 2012-13

SEE6 ulaze u razdoblje usporenog rasta i teţih prilagodbi. Prosjeĉan rast 2012 u SEE6 se oĉekuje na nivou od 1.1 posto u odnosu na 2.2 posto 2011. S obzirom na oĉekivanja slabog rasta 2012 za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, posebno, ove tri zemlje neće doseći nivo pred-kriznog realnog BDP-a do 2013. godine. Ekonomski izgledi eurozone, na koju se SEE6 posebno oslanjaju kad se radi o potraţnji izvoza, doznake i FDI su bolji nego što su bili prije šest mjeseci, ali i dalje postoje znaĉajni rizici. Posebno je potrebno spomenuti da će oporavak SEE6 zaostajati za drugim zemljama u tranziciji i razvoju koje imaju globalne veze koje su manje centrirane na Evropu. Fiskalne prilagodbe će se morati nastaviti pod teţim okolnostima, kao i napori da se sprijeĉi da nivo javnog duga postane neodrţiv. Rast kredita će vjerojatno ostati slab, a finansijski sektor, sve više ovisan od lokalnih depozita kako se nastavlja smanjenje dugova evropskih banaka (deleveraging) morat će se u isto vrijeme baviti povećanim nivoom NPL-ova (loših kredita). Prvi kvartal 2012 bio je posebno teţak za SEE6. Nasuprot globalnom oporavku rasta industrijske proizvodnje, industrijska proizvodnja u ovoj regiji je pogoĊena istovremeno smanjenjem potraţnje u Evropi za uvozom, kao i teškim zimskim uvjetima koji su paralizirali cijelu regiju tokom februara 2012. Dalje, rast globalnih cijena nafte će dodatno usporiti ekonomsku aktivnost, kao što će uĉiniti i smanjenje dugova (deleveraging) bankovnog sektora Evrope – proces koji se intenzivirao nakon kraja 2011. Kako se ekonomski izgledi za 2012 poĉinju pogoršavati, malo je vjerojatno da će u kratkoroĉnom periodu doći do odskoka u zapošljavanju. Sa projiciranim rastom BDP-a od 1.1 posto 2012, izgledi za znaĉajan rast zaposlenosti su mali. Visoko-frekventni podaci o industrijskoj proizvodnji i maloprodaji ukazuju na isti zakljuĉak (Slika 55-56). Spor rast kredita, nedostatak znaĉajnog fiskalnog prostora za investicije koje bi generirale zapošljavanje, kao i slabi izgledi za izvoz ukazuju na dalje pogoršanje uspješnosti trţišta rada. MeĊutim, znaĉajne strane direktne investicije bi mogle dovesti do preokreta na lokalnim trţištima rada, ali s obzirom na slab i neizvjestan izgled Evrope, vjerojatnost da će se ostvariti ovakav scenarij je niska. Uzeti zajedno, ovi trendovi impliciraju da će zemlje SEE6 ostati na dvostrukom kolosijeku rasta tokom 2012. Zemlje koje imaju visok nivo duga i oslanjale su se uglavnom na vanjsku potraţnju za oporavkom (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, i u odreĊenoj mjeri, Albanija) će se suoĉiti sa sporim rastom ove godine, dok će BJR Makedonija i Kosovo imati bolji, mada još uvijek niţi rast nego 2011 (Tabela 7). Ovo je u skladu sa daljim smanjenjem tekućeg raĉuna 2012-13, što odraţava dijelom fiskalnu konsolidaciju koja je u toku.
Tabela 7: Izgledi za rast zemalja SEE6
2012 1.6 0.5 4.0 2.0 0.5 0.5 1.0 Realni rast BDP-a (%) 2013 2.5 1.5 4.1 3.2 1.5 3.0 2.6

ALB BIH KOS MKD CG SRB SEE6

41

Slika 54: Industrijska proizvodnja (3m/3m, procent Slika 55: Maloprodaja (Jan 2010 = 100, bez SP) promjene, bez SP)

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izgledi za rast izvoza SEE6 tokom 2012 su i dalje pozitivni, mada na umjerenom nivou od 8 posto, pod pretpostavkom da ne doĊe do daljeg produbljivanja krize Eurozone. Ovo je unatoĉ najnovijem svoĊenja na umjereniji nivo ili ĉak pada y-o-y nakon prvih mjeseci godine, uglavnom zbog teške zime i privremenog utjecaja euro krize. U svakom sluĉaju, oĉekuje se da će rast uvoza biti umjeren na nivou od oko 5 posto tokom 2012. god., ĉime se implicira slabija potraţnja koja je posljedica smanjenog ekonomskog rasta i daljeg suţavanja deficita vanjskog tekućeg raĉuna. Unatoĉ pogoršanom okruţenju za FDI uzrokovanom krizom u Eurozoni, SEE6 ostvaruju koristi od jednog broja novih investicija koje su nedavno najavljene (npr. BJR Makedonija, Srbija). Dugoroĉniji izgledi za FDI su i dalje pozitivni. MeĊutim, postoje evidentne razlike izmeĊu zemalja. Srbija je u januaru 2012 doţivjela znaĉajan odliv kao posljedicu kupovine manjinskog udjela u drţavnom telekomu Grĉke OTE; ali oĉekivanja za 2012 su da će priliv FDI u Greenfield investicije biti sliĉna onom tokom 201. Kosovo oĉekuje da će FDI osjetiti poticaj od prodaje telekoma (PTK) poĉetkom 2013. Jedan primjer kako se FDI mogu koristiti za proširenje lokalne izvozne baze je BJR Makedonija: ulaskom dvije velike kompanije za auto-dijelove 2007. godine, izvoz komponenti za automobilsku industriju postao je vaţan dio izvoza iz te zemlje. Sve zemlje osim Kosova i Albanije imaju relativno visok nivo vanjskog duga, gdje su Crna Gora, i u manjoj mjeri Srbija, zagazili u podruĉje rizika. Iako se dio duga odnosi na sluţbene kreditore, on predstavlja rizik prenošenja ukoliko se pristup trţištu dodatno suzi. Ipak, većina ovog duga dospijeva nakon 2012, a u dosta sluĉajeva 2015 ili kasnije. Kratkoroĉno, vlada Crne Gore bi se mogla suoĉiti sa rizikom da mora platiti ranije garancije koje je dala za kredit od 90 miliona eura za tvornicu aluminija, koje dospijevaju. S obzirom na vanjsko i regionalno okruţenje, budući rast kredita će vjerojatno u najboljem sluĉaju biti umjeren, i pratiti rast lokalnih depozita kao novog dominantnog
42

izvora finansiranja, i moţe biti i gori ukoliko doĊe do pogoršanja krize u Eurozoni. Produţenje perioda oteţanog pristupa kreditima moţe proisteći od povećane averzije matiĉnih banaka da se oslone na finansiranje banaka i ograniĉenja transfera unutar grupe izmeĊu matiĉnih banaka i njihovih supsidijarnih banaka u ECA-i. Sporiji rast kredita ostavlja problem dugoroĉnog finansiranja rasta privatnog sektora. Pojedine manje banke se suoĉavaju sa velikim izazovima, i to bi moglo izvršiti pritisak na već uzak fiskalni prostor. Na primjer, u Srbiji je drţava od dvije male domaće banke zatraţila dokapitalizaciju, a druga domaća banka biljeţi velike gubitke 2011. godine, koji su joj zbrisali kapital i sada je pod privremenom upravom, sa mogućnošću dokapitalizacije od strane drţave. Bez proaktivnog i kooperativnog pristupa, NPL-ovi će vjerojatno ostati na povišenom nivou, što će dodatno usporiti ekonomski oporavak. Stope NPL-a u većini zemalja ove regije su visoke. To utjeĉe na kvalitetu aktive bankarskog sektora, rezultate poslovanja i troškove pozajmljivanja. Lošiji ekonomski izgledi za regiju znaĉe da će zajmoprimci koji ne mogu vraćati kredit i dalje biti u situaciji da se bore za opstanak i da će vrijednost kolaterale ostati na deprimiranom nivou još neko vrijeme. Brzo rješavanje NPL-a nosi obećanje da će se ukloniti vaţan faktor koji usporava ekonomski rat u SEE6 zemljama, ali to će iziskivati proaktivan i kooperativan pristup19. Javne finansije će i dalje biti izloţene pritiscima u cijelom podruĉju SEE6 tokom preostalog dijela 2012 i tokom 2013. Sa izuzetkom Crne Gore, koja namjerava deficit smanjiti na 2.5 posto BDP-a 2012, a dodatno smanjiti u srednjoroĉnom razdoblju, fiskalne prilagodbe koje se trenutno predviĊaju u drugim zemljama SEE6 su skromne. Srbija je planirala ukupnu prilagodbu od 0.6 posto BDP-a tokom dvije godine (iako ovo tek treba da usvoji nova vlada), dok je Albanija zacrtala da riješi deficit od 3 posto BDP-a tokom 2012. BJR Makedonija namjerava zadrţati nepromijenjen deficit od 2.5 posto BDP-a. Kosovo, u skladu sa svojom solidnom fiskalnom pozicijom, povećava deficit kako bi omogućio veća izdvajanja za kapitalne rashode. Projicira se porast deficita u Bosni i Hercegovini tokom 2012, nakon korekcija koje su potrebne da bi se stvorio fiskalni prostor za dolazeće otplate. TakoĊer, pretpostavke koje su u osnovi dijaloga o fiskalnim politikama u većini zemalja SEE6 ukljuĉuju i umjerenu recesiju u Eurozoni poĉetkom 2012, nakon kojega slijedi ubrzan oporavak. U takvom okruţenju, jedan konzervativniji pristup sa bolje razraĊenim mjerama zaštite bi bio pogodniji s obzirom na već ranije u ovom izvještaju opisane ekonomske rizike jer bi oni mogli imati dalji negativni uĉinak na prihode i dostupno finansiranje.

19

Izvor: Beĉka inicijativa koordinacije evropskih banaka: radna grupa o NPL u Centralnoj, Istoĉnoj i Jugoistoĉnoj Evropi) (European Banking Coordination ―Vienna‖ Initiative: Working Group on NPLs in Central, Eastern and Southeastern Europe).

43

i Albanija i Srbija će. Osim toga. rizici domaćeg duga takoĊer rastu. velike promjene teĉaja valute bi mogle imati znaĉajan utjecaj na fiskalnu solventnost. na primjer. sa povećanim oslanjanjem na relativno plitka domaća trţišta. što će uĉiniti da SEE ostanu ranjive. Iako je teĉajni rizik nešto ublaţen relativno visokim nivoom rezerve i generalno solventnom pozicijom prema vani. Crna Gora i Srbija). Gupta i Mulas-Grandos:―Getting Debt Under Control. uz istovremeno poboljšanje strukture javnih rashoda prebacivanjem teţišta na kritiĉna ulaganja u infrastrukturu. Ovo se ne moţe dovoljno naglasiti.I. samo se od Crne Gore oĉekuje da će uspjeti smanjiti nivo duga u ovom razdoblju. iako je javni dug izraţen kao procent BDP-a još uvijek niţi nego u komparabilnim zemljama EU10. sa izuzetkom Albanije. Još jedan razlog je taj što će fiskalna konsolidacija koja oĉekuje mnoge od ovih zemalja dodatno smanjiti fiskalni prostor.‖ IMF WP/10/232). Strogom 20 Sve više jaĉa novi konsenzus da prudentan nivo duga za napredne zemlje ne bi trebao biti veći od 60 posto BDPa. alternativna mjera – javni dug kao procent godišnjih prihoda vlade – je iznad prosjeka EU10 (Tabela 8). Dalje. Maastichtški kriterij od 60 posto BDP-a koji se obiĉno smatra odrţivim zasnovan je na bitno drugaĉijim pretpostavkama vezanim za ekonomsko okruţenje u odnosu na one sa kojima se suoĉavaju zemlje SEE6. Osim toga. kao i ―Restoring Debt Sustainability After Crisis: Implications for the Fiscal Mix. ne poduzmu li se znaĉajne korektivne mjere. IZAZOVI POLITIKA Glavni kratkoroĉni izazov politika za SEE6 je fiskalna politika i dug. Iako konkretan nivo duga za svaku specifiĉnu zemlju zavisi od niza varijabli. oĉekuje se njihov dalji rast. Sa rastućim nivoom duga. javni dug će i dalje rasti tokom 2012. Osim toga. vjerojatno bi prudentan nivo bio bitno niţi20 i vlasti u tim zemljama trebaju razviti kredibilne srednjoroĉne do dugoroĉne fiskalne strategije koje će dovesti do stabilizacije i smanjenja javnog duga.1 posto BDP-a. Javni dug u Albanija. a za zemlje u razvoju. meĊutim. znaĉajan dio javnog duga u zemljama SEE6 (Albanija. iako su tekući troškovi servisiranja duga još uvijek podnošljivi21. ovo u kritiĉnoj mjeri ovisi od implementacije ambiciozno planiranih fiskalnih prilagodbi. vlasti u SEE6 trebaju još jednom razmisliti o tome koji bi se nivo javnog duga mogao smatrati odrţivim. 21 Rashodi za kamate su u prosjeku 1 posto BDP-a u zemljama SEE6. ĉime se daje osnova za valutni rizik. gdje su rashodi za kamate 2011 iznosili 3. U osnovnom scenariju. nedavni radni papir MMF-a koji su izradili Baldacci. i sa i dalje znaĉajnim rizicima. pitanja pristupa trţištu i strukture duga sa kojima ţive zemlje SEE6 danas. 44 . sa tek manjim poboljšanjem oĉekivanim u 2013. Kao rezultat toga. December 2010. Suoĉena sa znaĉajnim fiskalnim pritiscima i visokim nivoom duga i sa postojećim politikama. Proces prilagodbe će morati uznapredovati u nekim zemljama SEE6 koje trenutno imaju viši nivo javnog duga (Albanija. BJR Makedonija i Srbija) denominiran je ili fiksiran za stranu valutu. će probiti gornju granicu zaduţenosti od 60 posto BDP-a (Albanija) odnosno 45 posto BDP-a koje su utvrĊene njihovom domaćom legislativom.‖ Finanse & Development. Jedan razlog zbog kojega je situacija u SEE6 drugaĉija jeste da se ove zemlje sve više udaljavaju od koncesionog pozajmljivanja prema trţišnom finansiranju koje povećava troškove duga i smanjuje rok dospijeća. ovo su široki pokazatelji koji bi mogli posluţiti kao grubo mjerilo (vidi. Bosna i Hercegovina. ukljuĉujući SEE6 – 40 posto BDP-a. Crna Gori i Srbiji je u proteklim godinama na ne neodrţivoj putanji pa će stoga morati izvršiti mnogo jaĉe korektivne radnje. kao i rizik neusklaĊenog dospijeća. Uvaţavajući rizike vanjskog okruţenja.

ĉiji je Moody's rejting malo opao na B3. SEE6 će se suoĉiti sa povećanim rizicima. U suprotnom. Albanija.7 KOS 18. Sama prilagodba nije dovoljna: s obzirom na plitka domaća trţišta kapitala. Dugoroĉno. % BDP-a ALB 227. a i Crna Gora razmatra zakon kojim će se uvesti gornja granica nivoa duga. 2011 Javni dug. Sa izuzetkom Bosne i Hercegovine.2 14. jaĉi razvoj domaćeg trţišta je potreban kako bi se restrukturirao nagomilani dugoroĉni dug u instrumente sa duţim dospijećem i ublaţio rizik od povećanog oslanjanja na domaće trţište. dobro bi bilo da izbliza prate dugovanja privatnog sektora i da blisko suraĊuju sa monetarnim vlastima na jaĉanju finansijske discipline. ali i dalje imaju spreadove veće od 500 bps. Dalje u budućnosti.6 0. trebaju se sagledati još jednom kako bi se osiguralo da se stabilizira nivo javnog duga i da se u odnosu na njega pokrene trend smanjenja.7 3. U isto vrijeme.strukturom rashoda u više zemalja SEE6. % BDP-a Plaćanje kamata. zemlje SEE6 su do sada uspijevale izbjeći smanjenje kreditnog rejtinga.5 10. srednjoroĉne fiskalne strategije.6 1.3 0. ukljuĉujući smanjenje fiskalnog deficita i nivoa duga. ukljuĉujući i rizik prenošenja i rizik pristupa trţištu.0 0. BJR Makedonija i Crna Gora nametnule su fiskalna ograniĉenja koristeći dokumente nivoa strategija. % prihoda vlade Potrebe za finansiranjem. SEE6 imaju priliku da ostvare dinamiĉan „zlatni rast― i to će biti vezano za oporavak i 45 .8 7. restrukturiranje rashoda.5 SRB 116. blisko pratiti i agresivno raditi na smanjenju nagomilanog duga i tokovima budţetskih i poreznih dugovanja. Srbija je osim toga uspostavila Fiskalni savjet. TakoĊer. IFI mogu pomoći tako što će omogućiti finansiranje pod povoljnijim uvjetima dok se ne pokrene ekonomski oporavak i poboljšaju se uvjeti za pristup finansijskim trţištima. i pod pretpostavkom da neće doći do katastrofiĉnog kolapsa u kratkom roku. BJR Makedonija planira reviziju javnog duga na ciljnu vrijednost od 30-35 posto BDP-a. Većina zemalja SEE6 su usvojile neki vid formalnih ograniĉenja nivoa javnog duga. u globalnom okruţenju koje ima averziju prema riziku. ciljevi prihoda i izvori finansiranja se moraju realno procijeniti i kreirati mjere prihoda i rashoda tako da izravnaju uĉinak okruţenja sporijeg rasta. ali sa povećanjem dugovanja. zemlje SEE6 moraju nastaviti jaĉati svoje okvire upravljanja javnim finansijama (PFM). mnoge SEE6 će se morati okrenuti pozajmljivanju izvana da bi finansirale svoj deficit i otplatu duga tokom ovog teškog razdoblja.8 CG 151. ĉuvara politika koji blisko prati i procjenjuje fiskalna dešavanja i politike. Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga. Uvaţavajući sve ove fiskalne institucije. Kao prvi korak. takva prilagodba moţe predstavljati izazov i iziskivati donošenje teških politiĉkih odluka. Ovim se znaĉajno pojaĉava rizik prenošenja sa kojima se i inaĉe suoĉavaju zemlje SEE6.1 BIH 84. i promoviranje reformi sa ciljem unaprjeĊenja konkurentnosti. postavlja se pitanje uĉinkovitosti tih fiskalnih pravila i okvira za upravljanje javnim finansijama.7 8. Kosovo i Srbija su formalno postavile gornje granice vladinog duga kroz fiskalne zakone. ukljuĉujući rezervne obaveze. Dobivanje boljih kreditnih uvjeta će iziskivati primjenu kredibilnih fiskalnih programa za jaĉanje fiskalnih i ekonomskih temelja.7 2.0 MK 108.0 1.4 Izvor: Procjene osoblja Banke na osnovu podataka koje su dostavila ministarstva finansija i MeĊunarodni monetarni fond Napomena: Kratkoroĉni dug prikazan na bruto osnovi kod raĉunanja potreba za finansiranjem.9 24. U takvom okruţenju.

U noti koja slijedi o „Zlatnom rastu― i izgledima za njegovo postizanje u zemljama SEE6. reforme javnog sektora i institucija – bit će jako potrebne da se suoĉi sa upornim izazovima u ovoj regiji. i starenje stanovništva. Tu spadaju tvrdoglavo visoke stope nezaposlenosti. I tada.same Evrope. Gledajući evropsku budućnost SEE6 – nakon ovog teškog kratkoroĉnog razdoblja – postoje razlozi za optimizam. ovaj izvještaj navodi razloge za optimizam i predlaţe politike koje su potrebne da bi osigurale ostvarenje tog potencijala. ako se izbjegne produţeni utjecaj na investicije koje podrţavaju rast u narednim kvartalima. i ako se snaţna paţnja posveti dugom naslijeĊu potreba za strukturalnim reformama koje su razmatrane u posljednjem SEE RER. dugoroĉne stope rasta SEE6 vjerojatno se neće vratiti i odrţati na nivou koji su imale neposredno prije krize. 46 . tendenciju emigracije najobrazovanijih ljudi. trţište rada. ako se vlasti budu drţale prudentnih fiskalnih politika i politika javnog duga. Ali oporavak će biti svjetliji i neposredniji izgled. a napredak u smislu smanjenja siromaštva će se obnoviti ako se uredno riješi grĉka kriza. posebno meĊu mladima. Ovakve politike – fokusirane na investicijsku klimu.

one će se materijalizirati samo ako se usvoje odgovarajuće politike i reforme (vidi odjeljak II dalje u tekstu). kojeg je izradio Ured glavnog ekonomiste Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju – na primjer zemalja SEE6. i dalje su od kritiĉnog znaĉaja za rješavanje izazova dugoroĉne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. U pogledu upravljanja. Kosovo. povlaĉi implikacije i lekcije iz zemalja SEE6 u smislu dugoroĉnih reformi razvojnih politika u budućem razvoju. i rad i upravljanje. rad i upravljanje. veliĉina vlade je relativno manja u SEE6. Crnu Goru i Srbiju. koji analizira evropski ekonomski model u šest tematskih podruĉja: trgovina i finansije. reforme trţišta rada (npr. Najvaţnije poruke su slijedeće:  Povećana trgovinska i finansijska integracija posluţili su kao velika „mašina konvergencije― – smanjenje prihodovnog jaza prema razvijenim „jezgrenim― zemljama EU – za zemlje koje su se ranije pridruţile Evropskoj Uniji (EU). isti „voz konvergencije― ĉeka i nove zemlje kandidate za EU koje se nalaze meĊu SEE6. Reiser and Richter 2012). BJR Makedoniju. Ova bilješka predstavlja adaptaciju nedavno objavljenog Izvještaja o zlatnom rastu (Golden Growth Report -GGR). Bilješka prilagoĊava kljuĉne poruke i implikacije politika za šest zemalja Jugoistoĉne Evrope (SEE6): Albaniju. iako postoji dosta sliĉnosti izmeĊu SEE6 i Zapadne Evrope (npr. Za objašnjenje drugih grupa zemalja koje se koriste u ovoj Bilješci vidjeti Aneks I. Zemlje SEE6 su osjetile napredak u rastu produktivnosti od poĉetka 1990-ih.2. SEE6 se suoĉavaju sa mogućnošću jedne od najgorih demografskih tranzicija u narednih nekoliko decenija   22 Ova bilješka se zasniva na nedavnom izvještaju Svjetske banke „Zlatni rast― (Gill. TakoĊer. U principu. poduzetništvo i inovacije. smanjenje krutosti zapošljavanja i otpuštanja. Bosnu i Hercegovinu. U pogledu rada. ukljuĉujući postignuti napredak i izazove sa kojima se suoĉava regija SEE6 u pogledu kljuĉnih tematskih podruĉja koje pokriva GGR – konvergenciju prihoda. trgovine i finansija. što ukazuje na neophodnost reformiranja rada i upravljanja (odjeljak IV). a većina zemalja u regiji se danas suoĉava sa visokim nivoom nezaposlenosti i relativno niskim stopama uĉešća. poduzetništvo i inovacije. Ali ove koristi nisu automatske. U njoj se razmatraju kljuĉna ekonomska dešavanja u Evropi iz dugoroĉne perspektive. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA22 UVOD A. rast zaposlenosti u SEE6 i dalje zaostaje. ali uloga inovacije i istraţivanja i razvoja u sektoru poduzetništva je i dalje jako ograniĉena (Odjeljak III). a poslovno okruţenje je generalno poboljšano. MeĊutim. 47 . dominantna potrošnja na socijalnu zaštitu). posredovanje u zapošljavanju i obuku. Unatoĉ napretku u outputima i produktivnosti koji je postignut od poĉetka 1990-tih. izmeĊu ostalog. trošak otpuštanja) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju.

troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. i migracijom prema vani – što sve predstavlja veliki problem za socijalnu zaštitu i penzione sisteme.– sa starenjem stanovništva. 48 . Ovakav plan je rezimiran u zakljuĉnom odjeljku (Odjeljak V). a sa druge strane izvršiti reforma rada i upravljanja. smanjenjem radne snage.  I na kraju. zemlje SEE6 koje ţele iskoristiti potencijal „Zlatnog rasta― suoĉavaju se sa zajedniĉkom politikom da se mašina konvergencije odrţi u pogonu tako što će se pokrenuti povećani trgovinski i finansijski tokovi sa jedne strane. Reforma socijalne zaštite i zdravstva bi danas bila od kritiĉnog znaĉaja za zemlje iz ove regije kako bi bile spremnije za demografsku tranziciju i starenje stanovništva sutra.

Srbiji je odobren status kandidata u februaru 2012. EU15 i Zemalja istoĉnog partnerstva. Vaţno je reći da ovu mašinu konvergencije uglavnom pokreće trgovina i finansije. Ne samo da je udio izvoza iz SEE6 prema EU15 porastao. a Albanija i Bosna i Hercegovina su potencijalni kandidati. Rajan. Izvoz u i iz SEE6 je postao sofisticiraniji tokom posljednje decenije: u prosjeku je sofisticiranost izvoza u EU15 kad se radi o poluproizvodima porasla sa US$8. Iako SEE6 kao regija ima bolje performanse od EU15 Jug. 49 . kapital u Evropi teĉe „nizbrdo―. BJR Makedonija i Crna Gora postale su sluţbeni kandidati za prijem u Evropsku Uniju (EU) 2005.4 posto BDP-a) i tradicionalne usluge (10. Analiza sastava izvoza (Slika 58) ukazuje da su izvozom iz SEE6 u 2009-10 dominirali poluproizvodi (12. Ali u izvozu SEE6 još uvijek dominiraju proizvodi koji iziskuju nisku struĉnu spremnu i proizvodi koji iziskuju intenzivno korištenje prirodnih resursa (Kathuria. Gill. sofisticiranost izvoza iz SEE6 za poluproizvode je i dalje niţa nego kod EU11 kao grupe.od razvijenih ka zemljama u razvoju – za razliku od ostatka svijeta. 2011). koja je zadnja godina za koju su bili dostupni potpuni podaci za korištenje u ovoj analizi (Slika 57). iako se ĉini da je ta veza jaĉa za EU12 nego za SEE6. i potiĉe rast prihoda i konvergencija (prema nivou EU). Postoji snaţna veza izmeĊu strane štednje i ekonomskog rasta u zemljama-kandidatima za EU. 2008). odnosno 2010. koji donosi posebne koristi u obliku povećanih trgovinskih i finansijskih tokova. . te performanse su manje od EU11.075 2008. and Subramanian (2007) ili Gourinchas and Jeanne (2009). Zemlje SEE6 su znaĉajno povećale svoju vanjsku trgovinu i sofisticiranost te trgovine.5 procenata BDP-a). 23 U drugim regijama ĉini se da kapital ne teĉe „nizbrdo―’. VIdi: Prasad. Što je vaţno spomenuti.23 ĉime se daje doprinos rastu manje bogatih ekonomija Evrope. ukljuĉujući jaĉe trgovinske i finansijske veze i konvergenciju prihoda. nego i sofisticiranost roba koje se izvoze u EU15 je unaprijeĊena u periodu od 2000 do 2008 godine. Raiser i drugi (2012) navode da je smanjenje vaţnosti izvoza u EU15 dijelom vezano za manji rast BDP-a u zemljama EU15. Razlog za to je jasan: stvarno ili ĉak izgledno ĉlanstvo u EU sluţi kao sidro za meĊunarodne investitore (Stojkov i Zalduendo. uz relativno nisko uĉešće kapitalnih roba i izvoza modernih usluga.B. ĉime se ukazuje da ova regija ima još dobar put pred sobom u smislu iskorištavanja izvoza visoke vrijednosti. TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 Zemlje SEE6 postaju integriranije sa Zapadnom Evropom i svijetom.371 u 2000 na US$13. MeĊutim. Ova bliţa integracija sa Zapadnom Evropom donijela je sa sobom ekonomske koristi. godine.

Podaci za izvoz i uvoz usluga u Dansku datiraju iz 2004. Vidi: Hausmann. SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) Napomena: Zbog dostupnosti podataka.6 posto BDP-a) i Srbija (15. prosjek SEE6 za potrošaĉke robe. MeĊu zemljama SEE 6. i WDI. EXPY za izvoz odreĊene zemlje se raĉuna kao izvozom ponderirana prosjeĉna vrijednost PRODY za tu zemlju. gdje je PRODY mjera nivoa „sofisticiranosti― svakog izvoznog sektora. poluproizvode i kapitalne robe ne ukljuĉuje Kosovo i Crnu Goru. medijana za SEE6 u 1996-2002 i 2008 odnosi se na Albaniju i BJR Makedoniju. 1996–200824 Exports 16 14 12 10 8 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 18 16 14 12 10 1996 1998 2000 EU15 EU15 Imports 2002 2004 World 2006 2008 Trade in intermediate goods of: EU11 with EU15 SEE with EU15 World World BGR+ROM with World with Napomena: EU11 ne ukljuĉuje Bugarsku i Rumunjsku pošto su one prikazane odvojeno. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke. Izvor: Ujedinjene nacije.Slika 56: EXPY za poluproizvode. MMF. srednja vrijednost. u hiljadama USD. Zbog dostupnosti podataka. Bosnu i Hercegovinu i BJR Makedoniju. EU11. a u 2003-07 na Albaniju.8 posto BDP-a) su bile lideri u regiji u smislu izvoza poluproizvoda. BJR Makedonija je bila najveći izvoznik potrošaĉkih roba (11. na osnovu UN Comtrade. Podaci za uvoz poluproizvoda u Bugarsku nisu dostupni. a Crna Gora je bila najveći izvoznik tradicionalnih usluga 24 EXPY mjeri sofisticiranost izvoza/uvoza tako što vrši procjenu produktivnosti izvozno/uvozne korpe zemlje.6 posto BDP-a). Bosna i Hercegovina (18. Slika 57: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15. Hwang and Rodrik (2007). 50 .

i a njihov je nivo posebno nizak u Bosni i Hercegovini (0. Tokom 2010.7% BDP). godine više od 80 posto ukupne aktive banaka u SEE6 bilo u stranom vlasništvu (Claessens and van Horen.1 % BDP) i Drţava istoĉnog partnerstva (3. Bosna i Hercegovina je bila regionalni lider u uvozu potrošaĉkih roba i poluproizvoda. a najniţi u Albaniji (38 posto) i Kosovu (37 posto).9 posto).9 posto BDP-a).8 posto BDP-a). regija je privukla najveći dotok FDI izraţen kao procent BDP-a (6. nakon koje je slijedila Albanija (15. 51 . MeĊu zemljama SEE6. kapitalni tokovi u SEE6 bili su jednaki kao oni prema EU11. nakon koje je slijedila Albanija (6. Isto tako.4% BDP-a). lijevi panel). koji je bio daleko veći nego EU11 (2. Kad se radi o finansijama. ali na manjem u odnosu na uvoz EU15 Kontinentalne i EU 11. a većinu dotoka predstavljale su FDI (Slika 3). Ovakvi finansijski tokovi su sa svoje strane dodatno proširili obim sredstava koja su na raspolaganju za davanje kredita.(22 posto BDP-a). Rezultat je bio da je 2009. moderne usluge nisu prešle pet posto BDP-a u zemljama SEE6. sa relativno niskim udjelom modernih usluga.1 posto BDP-a) i Srbija (4 posto) bile su lideri meĊu SEE6 u izvozu modernih usluga. rast kredita privatnom sektoru izraţen kao procent BDP-a stagnirao je u periodu 2000-2004. Crna Gora je imala najveći udio dotoka FDI u odnosu na BDP (17. Tokovi kapitala su već bili znaĉajni tokom ranih 2000 (Slika 3. i u Zemljama istoĉnog partnerstva. U periodu 2001-08. ĉime se potakao ekonomski rast i prihodovna konvergencija. Izvoz modernih usluga je bio jako skroman u zemljama u regiji. ali su stvarali i nove rizike. većina FDI sredstava je došla u formi finansijskih ulaganja u bankarski sektor. desni panel). i nije prelazio pet posto BDP-a u 2009-2010. BJR Makedonija (4. tokovi kapitala su podrţavali rast. Uvoz kao udio BDP-a ostao je na višem nivou nego u EU15 Jug. Što se tiĉe izvoza. 2012). Uĉešće stranih banaka varira od 70 posto u BJR Makedoniji do 93 posto u Albaniji i Bosni i Hercegovini. U SEE6. Sastav uvoza bio je sliĉan onome kod EU 15 Jug i Zemljama istoĉnog partnerstva. na 49 posto 2010. MeĊu zemljama SEE6.8%). MeĊu ekonomijama SEE6. i u uvozu u SEE6 dominirali su poluproizvodi (22. dok je Albanija imala najveći uvoz tradicionalnih usluga. omjer kredita privatnom sektoru prema BDP-u bio je najviši u Crnoj Gori (67 posto BDP-a).8 posto BDP-a). ali su dodatno porasli u periodu neposredno prije krize (Slika 3. i krediti privatnom sektoru u Evropi u nastajanju su znaĉajno porasli (Slika 4). Ipak. ali je porastao sa 25 posto 2005.

Slika 58: Tokovi kapitala. i buma potrošnje. još je dug put. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovana na Gill. prilike se uglavnom nalaze u povećanju sofisticiranost izvoza. Procent BDP -a. change Napomena: ―EU coh. prtn. i 21 posto nivoa u EU11. Što se tiĉe finansijske integracije. CA oznaĉava tekući raĉun. Raiser. Indeks BDP po glavi stanovnika (EU15 Sjever i Kontinental =100) ukazuje da je konvergencija postojala od 2000. mada je tada konvergencija bila mnogo manja nego u EU 11 (Slika 60). East Asia LAC 2005-2008 FDI Portfolio Other Total Capital Flows CA Balance FX Reserves. godine (sa US$916 1995. ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). Ekonomije u ovoj regiji će trebati jaĉe iskoristiti prilike za trgovinu i finansijske integracije koje nudi Zapadna Evropa i ostatak svijeta kako bi mašina konvergencije ostala upaljena. ―E. a FX je devizni teĉaj. Povećana trgovina i tokovi kapitala su. na US$1933 u 2010) i za 46 posto veći nego u 2000. i kretanja u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. prema tome. East Asia LAC EU15 EU Coh. Iako je došlo do konvergencije prihoda u SEE6 (u pravcu nivoa EU15) u posljednjih 15-ak godina. „LAC― oznaĉava Latinsku Ameriku i Karibe. EU11 SEE E. BDP po glavi u 2010 se u prosjeku više nego udvostruĉio u odnosu na nivo 1995. balona aktive. Što se tiĉe trgovine. prtn. Ovo će iziskivati. vlasti će trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora. iako su finansijski dotoci u bankarski sektor bili korisni.‖ se odnosi na Zemlje istoĉnog partnerstva. prosjek za period vrijednosti medijane grupe 2001-2004 24 20 16 12 8 4 0 -4 -8 -12 -16 EU15 EU Coh. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makroprudencijalnih politika. BDP po glavi stanovnika u SEE6 danas je samo 6. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama. EU11 SEE E. and others (2012). 52 . izmeĊu ostalog.6 posto nivoa za EU15 Sjever i Kontinental. prtn.‖ se odnosi na zemlje EU kohezije. posluţili kao „motori konvergencije― za SEE6 (Slika 59).

1995-2010 EU11. Izvor: Svjetska banka: Indikatori svjetskog razvoja (World Development Indiators -WDI) 2011.Slika 59: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100). 53 . SEE6 and Eastern Partnership 25 20 15 10 5 0 EU11 SEE Eastern Partnership Napomena: Podaci se odnose na razliĉite periode za pojedine zemlje: Kosovo (2000-2010) i Crna Gora (1997-2010).

produktivnost je u SEE6 rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. u odnosu na 53 koliko je postupak trajao 2004. što je predstavljalo skok sa 81. ukupna produktivnost rada (hiljade konstanti 2005 US$) u EU 15 Kontinental bio je skoro devet puta veći nego u SEE6. udio visoko obrazovane populacije starosne dobi 30-34 godine bio je najniţi u Evropi. Srbija ej zabiljeţila najveći godišnji rast produktivnosti (8 posto). kao i za EU 11 (vidi Tabelu 9). ostaje na vrlo ograniĉenom nivou. dok je taj iznos bio samo 6 hiljada u Bosni i Hercegovini.6 posto). Izgledi integracije u EU su takoĊer doveli do unaprjeĊenja poslovnog okruţenja. godine. Odraţavajući 54 . postoje i odstupanja unutar pojedinih regija. pet puta veći nego u EU15 Jug.5 hiljada konstanti 2005 US$). U periodu 1995-2010. osnivanje firme u SEE6 bilo je najteţe od svih evropskih zemalja. Sliĉna unaprjeĊenja poslovne klime zapaţena su i u drugim zemljama SEE6: u Albaniji. Uloga inovacija u zemljama SEE6. gdje samo EU15 Jug ima lošije performanse od SEE6.4) ili Kosovu (56. Godine 2012 je trebalo u prosjeku 22 dana u zemljama SEE6 da se osnuje firma.C. Ali nivo produktivnosti u SEE6 je još uvijek daleko ispod onoga u EU15: godine 2009. Isto tako. Rezultat ovog stranog vlasništva je bio veći rast produktivnosti (Gill. i dvostruko veći od EU11.8) je mnogo lakše nego u Bosni i Hercegovini ( 55. meĊutim. Ukupna investicija je blizu 1 milijarde EUR. TakoĊer. Godine 2008.3 posto. Godine 2011. Izdvajanja javnog sektora na istraţivanje i razvoj (R&D) je daleko ispod 1 posto BDP-a u svim zemljama SEE6. MeĊu SEE6.1). Ovo se takoĊer odraţava u izvozu inovativnih proizvoda. postoje znaĉajne varijacije meĊu zemljama SEE6: poslovanje u BJR Makedoniji (DB 2011 indeks 76. gdje se Srbija i Albanija nalaze negdje na sredini. Primjer Zastave je dobra ilustracija kako se SEE6 polako sve više integriraju u globalnu ekonomiju. Firme u SEE6 izdvajaju manje na inovacije nego firme u bilo kojem drugom dijelu Evrope. oko 30 posto u EU15 Kontinental. FIAT i Vlada Srbije osnovali su zajedniĉko poduzeće. Institucije u SEE6 se takoĊer ĉine slabima. dok je Vlada uloţila dio gotovine. broj dana potreban da se sudski provedu ugovori smanjen je sa 706 iz 2004 na 493 2012. Ipak. Albanija je imala najveću ukupnu produktivnost rada u 2009 (12.. i obavezala se da će izvršiti ulaganja u povezanu infrastrukturu. a vlada oko 300 miliona Eura. i iznad 35 u EU15 Sjever. 25 posto u Zemljama istoĉnog partnerstva. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI. na 5 u 2012. osim u Crnoj Gori (1. mjesta koje je zauzimala 2006 (od 155 ekonomija). Isto tako. dovela je do znaĉajnog unaprjeĊenja poslovne klime. ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA Perspektiva ĉlanstva u EU djeluje kao sidro ne samo za privlaĉenje investicija. iznoseći 15 posto u odnosu na oko 20 posto u EU 11 i EU 15 Jug. broj procedura neophodnih za osnivanje firme smanjen je sa 11 u 2004. poslovno okruţenje u SEE6. inovacija i rasta. nego i za njegovanje produktivnosti. FIAT je uloţio gotovinu i opremu. Raiser and others 2012). na primjer.7) i Crnoj Gori (70. Prema Svjetskoj banci (2012). Godine 2012 ova zemlja je zauzimala 22 mjesto po lakoći poslovanja (od 183 ekonomije).9 posto). gdje je FIAT uloţio skoro 700 miliona. prenijela neka sredstva sa fabrike automobila Zastava.1 posto BDP-a). TakoĊer. iako je usporedivo sa EU15 Jug. sedam puta veći nego u EU15 Sjever. koja je druga po veliĉini nakon Zemalja istoĉnog partnerstva (6. ipak još zaostaje za EU15 Sjever i Kontinental. prilagodba domaće legislative u BJR Makedoniji EU zakonu. dok je BJR Makedonija imala najniţi godišnji rast produktivnosti od SEE6 (1.

što je najniţi udio u Evropi.28 73.88 73.63 Pokretanje 94. Tabela 9.32 80.40 84.28 Izvor: Procjene osoblja zasnovane na Izvještaju o poslovanju (Doing Business) Svjetske banke za 2011. 0=loše.16 74.86 73.13 60.12 81.13 62.37 82.14 79. 100=izvrsno) Grupe zemalja1/ EU15 Sjever EU15 Kontinental EU15 Jug EU11 SEE6 Istoĉno partnerstvo Ukupno 87.28 83.34 63. Indeks poslovanja (0-100.ovakvu ograniĉenu ulogu inovacija.40 68.71 70.52 70.15 56. Napomena: 1/Pogledati Aneks 1 za definicije grupa zemalja. na proizvode srednjeg i visokog tehnološkog nivoa iz SEE6 i usluga koje su intenzivne u smislu znanja otpadalo je 17 posto ukupnog izvoza roba 2010. 55 .95 Poslovanje 90.43 64.06 procenata BDP-a). SEE6 dobiva samo marginalne prihode od autorskih prava i licenci iz inozemstva (0.65 Institucije 80.22 64.60 70. Kao posljedica toga.

Slika 60: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership ALB BIH KSV MKD MNE SRB Napomena: Podaci se odnose na 2009 ili najskoriju dostupnu godinu. Visoka nezaposlenost podvlaĉi potrebu da zemlje u regiji ne samo primijene politike koje potiĉu rast.D. U Okviru 3 navedeni su primjeri zemalja koje su uspješno poduzele reforme trţišta rada zadnjih godina. SEE6 kao regija je prošla gore od bilo kojeg drugog regiona u Evropi (Slika 61). oni ipak nisu još doveli do otvaranja onoliko radih mjesta koliko zemlje SEE6 trebaju. I zaista. statistiĉki podaci o nezaposlenosti su vrlo otreţnjujući: u 2009. TRŢIŠTE RADA I ULOGA VLADE: VISOKA NEZAPOSLENOST. radnog zakonodavstva kako bi njihove ekonomije postale sposobnije da se natjeĉu. jedan od sedam u Srbiji. STARENJE STANOVNIŠTVA. i jedan od deset u Albaniji su ostali nezaposleni. NATEGNUTI BUDŢETI Iako su izgledi ĉlanstva u EU i ekonomske integracije doveli do konvergencije prihoda u SEE6. 56 . Izvor: Svjetska banka. Podaci za Bjelorusiju su nedostupni. nego da unaprijede fleksibilnost trţišta radne snage i njenu mobilnost kroz reformu. gotovo polovica radne snage na Kosovu i gotovo jedno od troje u BJR Makedoniji i Crnoj Gori bili su nezaposleni (Slika 7). izmeĊu ostalog. Situacija sa zapošljavanjem je bila tek marginalno bolja u drugim ekonomijama SEE6: jedan od ĉetiri radnika u Bosni i Hercegovini.

U stvari. Priroda i sastav te emigracije su takoĊer vaţni: SEE6 je imala najveću stopu emigracije visoko obrazovane radne snage u Evropi. gdje je gotovo jedan od tri graĊana sa visokim obrazovanjem otišao iz zemlje. U SEE6. dok je Albanija imala najniţi nivo (17. dok EU 15 i EU 11 privlaĉe imigrante. i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) Net migration.Slika 61: Neto migracije na 1. dok se zadrţava na nivou od -4 i 0 ljudi na 1000 stanovnika u ostatku zemalja u regiji. Pošto im je teško naći posao. Podaci o stopama emigracije visoko obrazovane radne snage za Kosovo. Za emigraciju. Crnu Goru i Srbiju nisu dostupni. desni panel). Izvor: Svjetska banka. SEE6 biljeţi negativnu neto migraciju 2010 (Slika 8. jedan od pet graĊana sa visokim obrazovanjem je emigrirao. stopa emigracije visoko obrazovnih Iraca je iskljuĉena iz prosjeka EU15 Sjever.000 population 30 25 20 15 10 5 0 -5 -10 -15 -20 -25 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Emigration rate of tertiary educated (% of total tertiary educated population) 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Napomena: Podaci za neto migraciju sa Kosova nisu dostupni. Neto emigracija je najviša u Albaniji (-15%).000 stanovnika (2010). per 1. Drţave istoĉnog partnerstva takoĊer biljeţe odlazak migranata iako je stopa mnogo veća nego u SEE6. gotovo dvostruko veću od EU11 i EU15 Jug (Slika 8.5 posto). lijevi panel). Po zemljama. Isto tako. 57 . mnogi se odluĉuju na emigraciju. najveću stopu emigracije biljeţi BJR Makedonija.

i 2008. U 2009. ali manja nego u gotovo bilo kojoj drugoj grupi u Evropi (Slika 63). Statistika Estonija. Drugo. Iako se zemlje sa razliĉitim nivoom prihoda mogu suoĉavati sa drugaĉijim izazovima. kad je Estonija implementirala promjene u pregovaranju o plaći 1992. Taj se aranţman naziva „fleksigurnost―. Ova fleksibilnost je zapoĉela jako rano nakon tranzicije. i veću odgovornost za korištenje javnih resursa. Funkcionira zato što Danska ima dugu povijest samo-regulacije partnera na trţištu rada. Scarpetta and others 2005).8 posto do 2016 (MMF WEO). Sa izuzetkom Srbije (19 posto). i postoji od najmanje 1970-tih (Iwulska. Iwulska (2011). institucionalne reforme.5. praga prihoda koji ne podlijeţe oporezivanju. Kao posljedica toga. zemlje SEE6 trošile su oko 40 posto svog BDP-a. Prema Indeksu poslovanja Svjetske banke za prakse zapošljavanja i otpuštanja (indeks se kreće od 1 do 7. znaĉajno je smanjena gustoća sindikata sa 14. Godine 1999. uglavnom kao vid prelaska na novo radno mjesto.1 posto. povećanje fleksibilnosti trţišta rada moţe donijeti sliĉan uspjeh. godine. U ovom Okviru razmatraju se iskustva dvije ekonomije na drugaĉijem nivou razvoja: Danska i Estonija. Estonija ima jednu od najfleksibilnije radne legislative u Evropi u nastajanju. i Drţave istoĉnog partnerstva (11.5).3 procenata BDP-a). meĊutim. za razliku od ponderiranog prosjeka OECD od 23. IzmeĊu 1995. ĉini se. suoĉavaju sa znaĉajnim izazovima osiguranja veće efikasnosti i učinkovitosti javne potrošnje. smanjena je stopa nezaposlenosti sa 13.. trošak programa trţišta rada je veliki: Danska je 2008 utrošila 4. ali dvije zemlje su uspjele postići taj cilj. dobro funkcionira u Danskoj. potrošnja na socijalnu zaštitu u prosjeĉnom iznosu od 11 posto nije posebno velika kad se usporedi sa drugim regijama u Evropi. i nivou naknada za nezaposlenost (Rutkowski.5 posto BDP-a na aktivne programe rada. I iako je nedavno došlo do blagog rasta nezaposlenosti na 16. SEE6 zemlje se. EU15 Kontinental (19 procenata). 7= fleksibilnost koju odreĊuje poslodavac).Okvir 3: Reforma trţišta rada: Priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) Nije lako uĉiniti trţište rada fleksibilnim. MOR. Scarpetta and others (2005). 2010. (Slika 9): EU15 Sjever (20. Estonija. uĉestalost dugoroĉne nezaposlenosti u Danskoj zadrţavao se na nivou od 9. Sa ovom reformom. Danska: U Danskoj. lako je zaposliti i otpustiti radnika: svake godine jedan od pet Danaca bude nezaposlen.7 posto 2000 na 5. Fleksigurnost je spoj tri elementa. Anketa radne snage). nezaposlenima se daje poticaj da se vrate na rad. omogućujući pri tom vrijedne lekcije za druge zemlje u SEE6. obrazovanju i socijalnoj zaštiti kroz. Ipak. EU11 (14. radnici uţivaju jedan od najvelikodušnijih sistema beneficija u Evropi.. usvajanjem aktivnih programa trţišta rada. bolje ciljanje. oformljeno je Društveno-ekonomsko vijeće i dana mu je odgovornost za utvrĊivanje minimalne naknade.9 posto zbog finansijske krize 2008-09. i više od ĉetvrtine je išlo na socijalnu zaštitu. predviĊa se ponovni pad na 5. u odnosu na 8.3 posto u 2000 na 6 posto 2008 (procent ukupnog broja plaćenih zaposlenika. Fleksigurnost u Danskoj je rezultat postupne evolucije struktura. 2011). gdje je 1=oteţano propisima. Fleksigurnost. kad se zaposle. Prvo. nezaposlenost je u prosjeku bila 4. Treće.5 posto u ostatku EU15. I na kraju. Izvor: Rutkowski.9). izmeĊu ostalog. Prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je oko 40 posto BDP-a usporediva je sa Zemljama istoĉnog partnerstva. Ĉak i u javnom sektoru poslodavci uţivaju odreĊenu fleksibilnost u utvrĊivanju plaća.6 procenata).5 posto 2008. godine Estonija je zabiljeţila najveći rezultat od svih zemalja EU11 (4. propisi trţišta rada su kombinacija fleksibilnosti za poslodavca i prihodovne sigurnosti za radnike.7 procenata). 58 . a ne jednokratnih odluka. Kljuĉna komponenta reforme upravljanja u budućnosti je prema tome osiguranje efikasnijeg pruţanja usluga u zdravstvu. EU15 Jug (18.9 posto.

8 posto BDP-a). potrošnja vlade je i u SEE6 bila veća od prihoda. ova regija je već akumulirala znaĉajan nivo duga (Slika 64). što je otprilike na istom nivou kao i u ostatku Evrope. Crna Gora i Srbija imale nivo bruto duga izmeĊu 36 i 41 posto BDP-a. Albanija je zabiljeţila najviši bruto vladin dug od oko 60 posto BDP-a. Izvor: MMF. godine. Godine 2009. kao i o općim rashodima vlade na obrazovanje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. dok su porezi na dobit poslovnih subjekata posebno mali (1. 59 . što je gotovo jednako prosjeku EU15 Kontinental. MeĊutim. OECD. Kao rezultat toga. Postoji odreĊeni nivo heterogenosti unutar SEE6 grupe. Kao što je sluĉaj i sa ostatkom Evrope. BJR Makedonija je imala najniţi nivo duga. od oko 24 posto BDP-a 2009. dok su Bosna i Hercegovina. Većina poreznih prihoda potjeĉe od poreza na robe i usluge. postoji znaĉajna heterogenost unutar regije SEE6.Slika 62: Opći rashodi vlade (% BDP-a).5 posto BDP-a) – što je najniţa stopa u Evropi (Tabela 2). ali samo jedan procentni poen dolazi od poreza na dobit poduzeća. Ovaj region prikuplja oko 22 posto BDP-a u ukupnim poreznim prihodima. sa uoĉljivim izuzetkom EU15 Sjever (35. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opće rashode vlade na zdravstvo na Kosovu nisu dostupni. Prosjeĉan nivo duga kao procent BDP-a je veći nego u Zemljama istoĉnog partnerstva i EU11. gdje Srbija prima najveći ukupni porezni prihod kao procent BDP-a.

sa 19.1 do 2050). Bosna i Hercegovina će starjeti najvećom brzinom (sa omjerom ovisnosti koji će narasti na 55. Izvor: MMF. prelazeći stopu zavisnosti EU15 Sjever (41. Slika 64: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 (projicirana kumulativna promjena radno sposobnog stanovništva. MeĊunarodna baza podataka.S. 2010–50. nakon koje slijedi BJR Makedonija (sa 16.1 posto do 2050. biro za popis.8 u 2010). SEE6 trenutno ima drugi najniţi procent ovisnosti (18 posto) u Evropi (nakon Drţava istoĉnog partnerstva) ali ovo će se više nego udvostruĉiti na 43. 60 .5 do 2050. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opći bruto dug vlade na Kosovu nisu dostupni. Od zemalja SEE6.7) i Drţava istoĉnog partnerstva (37.7) do 2050. OECD.7 u 2010 do 43. uz znaĉajno starenje stanovništva (Slika 65).Slika 63: Opći bruto dug vlade (% BDP-a). Demografske projekcije za SEE6 pokazuju da će doći do smanjenja radne snage za gotovo jednu ĉetvrtinu (25%) u periodu 2010-50. u procentima) 30 20 10 0 -10 -20 -30 -40 2010 SEE North-East Asia Emerging Europe Western Europe North America 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 Izvor: U.

Prema navodima Gill. iza koje slijede Drţave istoĉnog partnerstva (3. Troškovi zdravstvene skrbi će takoĊer vjerojatno znaĉajno porasti jer će zemlje morati platiti zdravstvenu skrb za stare osobe. i zdravstvene skrbi. u Evropi u nastajanju. vršeći dodatni pritisak na javne finansije. Raiser and others (2012). i 2020.9).8 procenata). ukljuĉujući tu reforme penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. EU kandidati otkrivaju najviše potrebe za prilagodbom (3. 61 . To znaĉi da je potrebno izvršiti znaĉajne fiskalne prilagodbe kako bi se riješilo pitanje tekućeg disbalansa i budućih troškova koji se odnose na starenje stanovništva. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti jako opterećeni kao posljedica starosti stanovništva. kada se primarni bilans cikliĉno korigira. MeĊutim. Ovo je više nego u Zemljama istoĉnog partnerstva (2. kada se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba.4 procenata) izmeĊu 2010.Starenje stanovništva će dovesti do povećanja troškova za penzije i zdravstvenu skrb.9). u zemljama ĉlanicama za Eu prilagodba u primarnom bilansu od 3.0 procenata) i EU 12 (2. i 2020. što odraţava veći omjer ovisnosti.4 posto BDP-a je zahtjev koji treba ispuniti izmeĊu 2010. ali niţe od EU12 (4.

pošto se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba. SEE6 su suoĉene sa jednim od najgorih demografskih izgleda za naredne ĉetiri decenije. balona aktive. troškovi otpuštanja. izmeĊu ostalog.) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. pa se većina zemalja u regiji danas suoĉava sa visokom nezaposlenošću. izmeĊu ostalog. To znaĉi da je potrebno izvršiti velike fiskalne prilagodbe kako bi se riješili i tekući disbalansi i budući troškovi koji se odnose na starenje stanovništva. SEE6 i dalje ostaju najmanje sofisticirane u pogledu trgovine usluga u odnosu ĉak i na EU11. postat će od kritiĉnog znaĉaja za suoĉavanje sa izazovima nezaposlenosti. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I VLADA Kljuĉne politiĉke implikacije za dugoroĉnu razvojnu politiku u SEE6 u budućnosti su dvostruke: (i) Odrţati u pogonu „motor konvergencije― privlaĉenjem povećanih trgovinskih i finansijskih tokova:  Trgovina: Mada je udio izvoza iz SEE6 u EU 15 porastao. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makro-prudencijalnih politika.E.  Uloge vlada: Na nivou od oko 40 posto BDP-a. implikacije toga su da će zemlje ove regije trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora.  Finansije: Iako su SEE6 imale koristi od velikog dotoka kapitala nakon 2001. graĊevinarstvo i rekreaciju. MeĊutim. usklaĊivanje radnih mjesta i obuku.. ĉime se odraţava povećani omjer ovisnosti. koje karakterizira znaĉajno starenje populacije. od kojeg je većina došla u obliku FDI u sektoru bankarstva. smanjenje krutosti propisa o zapošljavanju i otpuštanju. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama – kako bi se mašina konvergencije odrţala u pogonu. i to ne samo primjenom politika rasta nego i poduzimanjem reformi trţišta rada sa ciljem povećanja fleksibilnosti i mobilnosti trţišta rada. i buma potrošnje.3 posto u periodu 1995-2010. itd. (ii) Reformirati trţište rada i ulogu vlada sada kako bi se suoĉili sa dugoroĉnim izazovima visoke nezaposlenosti i starenja stanovništva:  Trţište rada: Ekonomije SEE6 su postigle dosta uspjeha u rastu produktivnosti rada od poĉetka 1990-tih. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti teško opterećeni. a i sofisticiranost izvoza u EU15 nakon 2000. Troškovi zdravstvene skrbi će vjerojatno znaĉajno porasti pošto će zemlje morati finansirati zdravstvenu skrb starih. Ovo dodatno podvlaĉi kritiĉan znaĉaj otvaranja većeg broja radnih mjesta. gdje je produktivnost rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. Reforme trţišta rada (npr. prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je manja od praktiĉno bilo koje druge grupacije u Evropi. Ovo ukazuje na znaĉaj daljeg iskorištavanja prilika za trgovinu – posebno povećanjem sofisticiranost i izvoza i kretanjem u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. putovanje. smanjenje radne snage (za ĉetvrtinu) i migracije prema vani – što sve predstavlja veliki napor na sisteme socijalne zaštite i penzione sisteme. posebno za mlade i obrazovane. gdje je većina usluga trgovine koncentrirana na transport. ali taj rast u globalu nije doveo do otvaranja dovoljnog broja radnih mjesta. Ovo će iziskivati. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije.ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). ukljuĉujući reforme 62 .

kao i zdravstvene skrbi. Aneks 1: Grupiranje zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci EU15 Sjever EU15 Kontinentalne Austrija Belgija Francuska Njemaĉka Luxembourg Nizozemska EU15 Jug Grĉka Italija Portugal Španjolska SEE6 EU11 Zemlje istoĉnog partnerstva Armenija Azerbajdţan Bjelorusija Gruzija Moldavija Ukrajina Danska Finska Irska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija Bugarska Hrvatska Ĉeška Rep. Estonija MaĊarska Latvija Litvanija Poljska Rumunjska Slovaĉka Rep. Slovenija 63 .penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. ukljuĉujući javni dug. odrţale pod kontrolom. Reforma socijalne zaštite i zdravstva danas bit će od kritiĉnog znaĉaja za ove zemlje sutra. a ove reforme su sa svoje strane od kritiĉnog znaĉaja za vršenje fiskalnih prilagodbi koje su potrebne da bi se javne finansije. UnaprjeĊenje efikasnosti i uĉinkovitosti javne potrošnje bit će od kritiĉnog znaĉaja u rješavanju tih izazova.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful