Redovni ekonomski izvještaj za Jugoistočnu Evropu

5. juni 2012.

Poverty Reduction and Economic Management Unit Europe and Central Asia Region

i

JUGOISTOĈNA EVROPA: REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ

5. juni 2012.

ii

SADRŢAJ

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI PREMA ―ZLATNOM RASTU‖ U JUGOISTOĈNOJ EVROPI

1.

SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA, IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA .............. 1
A. GLOBALNO OKRUŢENJE – U NAJBOLJEM SLUĈAJU MJEŠOVITA SLIKA –A U NAJGOREM KATASTROFA ................................................................................................................. 1 B. RAST SEE6—SPOR OPORAVAK ................................................................................................. 5

C. TRGOVINA I DEŠAVANJA NA MEĐUNARODNOM PLANU – POBOLJŠANJE DEVIZNOG RAĈUNA, RELATIVNO ROBUSNE FDI .............................................................................................. 9 D. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU ................................................... 13

E. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK OSLOBAĐANJA OD DUGA (DELEVERAGING) .................................................................................................................. 19 F. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI .................... 26

G. SIROMAŠTVO, NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA ..................................................................................................... 34 H. I. IZGLEDI ZA 2012-13 .................................................................................................................... 41 IZAZOVI POLITIKA ..................................................................................................................... 44

2. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA .................................................................................................................................... 47
A. B. UVOD ............................................................................................................................................. 47 TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 ............ 49

C. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI, ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA ........................................................................................................................................... 54 D. RAD I UPRAVLJANJE: VISOKA NEZAPOSLENOST, STARENJE STANOVNIŠTVA, NATEGNUTI BUDŢETI ....................................................................................................................... 56 E. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I UPRAVLJANJA .................................................................................................. 62

iii

........................................................ prosjek SEE6 (% BDP-a) ................................. US$) .............................................................................................................................................. neto................... (% BDP-a) ... 24 Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets ......... 20 Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro.............................. 2008=100) ...................................................... 6 Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) ....................... 1 Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012 u bitnoj mjeri se oporavlja 2012 .............................................................................. 11 Slika 24: Vanjski dug............................... 7 Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added..... 19 Slika 32: Petogodišnje CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka (u baziĉnim poenima) ................................................................................................................. 7 Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji (%) .................. 10 Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans ................................................ 25 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE).................................................................................................................................................... (% BDP-a) . 7 Slika 14: Inflacija u SEE6.. 19 Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) ........... 12 Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) .......................... 16 Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) ...... 23 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 .................................................................................................................... 5 Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) .................................................. kao procent ukupnih bruto kredita . 9 Slika 18: Rast izvoza i uvoza .................................................................................................. 25 iv ...................... % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto........................................................................................................ 12 Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6..............................................Slike Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost........................ USD) ...................... 18 Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) .................... 10 Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama.................................................................. 25 Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke................................................... 23 Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) ............................................................................................................................................................................GVA) u zemljama SEE6 (%) ................................................................................................................................................................................................ 22 Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* ........................................................................................... 9 Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) ............................. EU10 i EU15 (%) ............................................................................................................................................ROA)............................................................................................. 5 Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) ......... 10 Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) ...................................................... 7 Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) .... 23 Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 .................................................................................................................................................................. sept........................ 6 Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6............................................................................................... 6 Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%)....................................... 6 Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%)............ 23 Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012............... 2008-2011 .............. 11 Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI... 2 Slika 3:Rast industrijske proizvodnje I uvoza u Evropi ....................................................... 9 Slika 17: Rast uvoza (%)..... (%) ......................... 2008 – 2011 .................... 14 Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6............................. 8 Slika 15: Izvoz (% BDP-a) .......................................................................... 12 Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln...................................... 2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) ............................................................... 15 Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) ...........

............................................ 53 Slika 61: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) ....... 59 Slika 64: Opći bruto dug vlade (% BDP-a)... EU11........ 30 Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) ................................................................................ 42 Slika 57: EXPY za poluproizvode.... Crna Gora i BJR Makedonija .......................... 57 Slika 63: Opći rashodi vlade (% BDP-a).......................... 1996–2008 ....................... srednja vrijednost................................................................................................................ u hiljadama USD.......... 56 Slika 62: Neto migracije na 1..... 42 Slika 56: Maloprodaja (Jan 2010 = 100....... 26 Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima).................................... 32 Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) ....... 31 Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) .... Slika 53: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 54: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom .. 50 Slika 59: Tokovi kapitala..................... 27 Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 .................... 38 Slika 55: Industrijska proizvodnja (3m/3m................................................. 27 Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) .............................................. 52 Slika 60: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100).................................................................................. Error! Bookmark not defined..... prosjek za period vrijednosti medijane grupe ............................................................................... Srbija.............. 60 Slika 65: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 ......................... 2000-10 ................. 60 v ........ 35 Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta................................................ 2009............................................. bez SA) ... SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) .. 29 Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) .................................................................................................................000 stanovnika (2010)............. i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) ................................ 50 Slika 58: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15.................... procent promjene........... Procent BDP -a............. ne SA) ..............................................................................................................................................................................................Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6....................... 2009 . 36 Slika 52: Percepcija uĉinka krize .................................................................................................... 1995-2010 ....................

............. 100=izvrsno) ....... 2011.... 13 Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 ..................................................................................................................................................... 55 Okviri Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji ................................... 41 Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga...................................................... 63 vi ................................................... po spolu................................ 58 Aneks Aneks 1: Grupiranja zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci ........................................................ 30 Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010................. 0=loše...... (%) ............................. Indeks poslovanja (Doing Business Index) (0-100.......... 14 Tabela 4: Rejting suverenog kredita * ........................................... u procentima .............................................. 34 Tabela 7: Izgledi za rast u zemljama SEE6..............Tabele Tabela 1: Globalni izgledi rasta ........................... Tabela 2: FIskalni deficit u SEE6 (procenat BDP-a) ...................................................................................................................................................................................................................................................................... 32 Okvir 3: Reforma trţišta rada: priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) ............................................... 28 Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (ALMP) u rastu zaposlenosti .................................. 45 Tabela 9...... Error! Bookmark not defined........ 16 Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) 2011..................................................................................

Bosnu i Hercegovinu. Kosovo. na osnovu nedavno završenog izvješaja Svjetske banke „Zlatni rast― autora Indermit Gill.Ovaj izvještaj dva puta godišnje radi tim ekonomista u Odjelu za smanjenje siromaštva i ekonomsko upravljanje Svjetske banke za Evropu i centralnu Aziju (World Bank’s Europe and Central Asia Region’s Poverty Reduction and Economic Management Department . Borko Handjiski.org). Agim Demukaj. Damir Cosić. a ĉine ga Ron Hood. BJR Makedoniju i Srbiju. Erjon Luci. DECPG) i Juan Zalduendo (Vodeći ekonomista. Tim je koristio smjernice i savjete Yvonne Tsikata (Direktor. Tim predvodi Ţeljko Bogetić (zbogetic@worldbank.ECA PREM). Dilek Aykut.). Martin Raiser. Posebnu tematsku bilješku o Zlatnom rastu na zapadnom Balkanu izradili su Abebe Adunga i Aleksandra Iwulska. Duško Vasiljević i Danijela Vukajlović-Grba. Zahvalnost duguje korisnim komentarima i podršci koje su dali Andrew Burns (Menadţer. Kenneth Simmler. „jugoistoĉna Evropa― se odnosi na šest zemalja zapadnog Balkana (SEE6): Albaniju. and Juan Zalduendo (2012. ECAPREM2). Evgenij Najdov. Satu Kahkonen (Menadţer sektora. Crnu Goru. Kaspar Richter. Caterina Ruggeri Laderchi. ECA PREM). U ovom izvještaju. Lazar Sestović. vii . ECAVP).

rast je relativno slab i uglavnom „bez radnih mjesta“ tokom novonastalog oporavka 2010-11. I pored teške kratkoročne situacije. vlade zemalja SEE6 bi trebale usvojiti mnogo ambicioznije i urgentnije planove strukturalnih reformi u cilju postizanja rasta i zapošljavanja.s obzirom na postojane značajnih rizika u Eurozoni vezanih sa krizom u Grčkoj. Dugoročni plan strukturalnih reformi SEE6 koji je neophodan da bi se održala u pogodnu mašina konvergencije mora biti fokusiran na poticanje jačanja trgovine i finansijskih tokova i reformu tržišta rada i javnog sektora. Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni koče ekonomsku aktivnost i prihode vlade u zemljama SEE6. i velikim društvenim pritiscima. što će se morati nastaviti i tokom srednjoročnog razdoblja kako bi se izbjegli kasniji finansijski problemi. Dobre su vijesti da. Sa visokim nivoom javnog duga i finansijskih pritisaka. a uglavnom se radi o mladima i dugotrajno nezaposlenima. SEE6 ima historijsku mogućnost da iskoristi evropski „voz konvergencije“ – smanjenje dugoročnog jaza u prihodima po glavi stanovnika sa razvijenim zemljama Evropske unije (EU). finansijski sektor u SEE6 ostaje relativno dobro pozicioniran. Sve zemlje koje su ranije stupile u EU prošle su ovaj snažan proces „sustizanja“..REZIME Nakon što su ostvarile rast od 2. a srednja klasa je postala osjetljiva suočena sa velikim udarima i ispražnjenim finansijskim amortizerima domaćinstva i štednjom. nemoguće je previše naglasiti značaj djelovanja nadležnih vlasti u smislu poduzimanja pro-aktivnih mjera kojim se od banaka traži da izgrade amortizere i ojačaju otpornost sektora. sve u svemu. Loša vijest je socijalna situacija: zemlje SEE6 imaju najviše stope nezaposlenosti i siromaštva u Evropi. U načelu. Napredak postignut u smanjenju siromaštva prije krize sada uzima suprotan smjer. Ipak. ali ove koristi ne dolaze same po sebi. posebno u scenariju šire zaraze uzrokovane krizom u Grčkoj. Na nivou od oko [23] posto.0 posto u 2012. rani pokazatelji govore da šest zemalja jugoistočne Evrope (SEE6) prolaze kroz period drastičnog usporavanja i mogu očekivati rast od samo 1. što ima uništavajući utjecaj na ljudski kapital. viii . U SEE6. se generalno stabiliziraju. iako sa povećanim rizicima i izložen negativnim šokovima. iako visoki. prosječna stopa nezaposlenosti u SEE6 je više od dva puta veća od prosjeka u odnosu na zapadnu Evropu. a likvidnost adekvatnom u većini zemalja. one će se materijalizirati odgovarajućim politikama i reformama.2 posto u 2011. Dalje. Suočeni sa mnogo umjerenijim izgledima za rast nego prije krize. kapitalni amortizeri i rezerve se čine solidnima. nivoi NPL-a (kredita koji se ne vraćaju). isti taj „voz konvergencije“ očekuje nove zemlje-kandidate meĎu SEE6. većina zemalja u regionu moraju usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnuli dinamiku duga.

stvarajući znaĉajne negativne vjetrove za globalni rast. Nakon teške 2011. što bi moglo dovesti do daljeg širenja zaraze. IZGLEDI I IZAZOVI POLITIKA GLOBALNO OKRUŢENJE – RASTUĆI RIZICI U EUROZONI A. 1 . Tokom 2011. dok MMF-ov Pogled na svjetsku ekonomiju (World Economic Outlook) iz aprila 2012. u stvari predviĊa smanjenje od -0. smanjenim dotokom kapitala 600 i fiskalna konsolidacija i konsolidacija bankarskog 400 sektora u zemljama visokog prihoda će uzrokovati da 200 0 rast bude relativno slab. Zaraza fiskalne krize iz Evrope proširila se i na zemlje u razvoju i na zemlje sa visokim prihodima. 1.000 Belgija ekonomija se i dalje mora suočiti sa lošim vjetrovima 800 povećanja cijena nafte. svjetska 1. Eurozona treba odlučan i koordiniran odgovor politika kako bi se taj rizik ograničio. svjetski ekonomski rast dodatno Slika 1: Globalna finansijska neizvjesnost usporava ove godine i iako su kratkoročne ekonomske novosti u Eurozoni bile pozitivne na CDS spredovi za zemlje sa najvećim spredovima su olabavili. ukljuĉujući u zemljama u razvoju. globalna ekonomija je prošla kroz nova previranja.400 Španjolska i njenih implikacija na Evropu i globalne ekonomije. rizik produbljenja previranja i širenja 1.800 Portugal negativnog utjecaja je nedavno naglo porastao. Povećana neizvjesnost tokom druge polovice godine dovela je do velikih prodaja na globalnom trţištu kapitala. Ovo je u skladu sa Pogledom na svjetsku ekonomiju Svjetske banke (Global Economic Outlook) (oĉekuje se objavljivanje u junu 2012). nego su pojaĉala neizvjesnost i strahove od novog velikog globalnog širenja krize.200 Italija Čak i ako se kriza u Grčkoj uredno riješi. Kao posljedica toga. Sve u svemu.3 posto za ovu godinu u usporedbi sa rastom od 1. a mnoge traže održivi model rasta u novom okruženju. Smanjenje industrijske proizvodnje koncentriran je u zemljama EU.. Globalna industrijska proizvodnja ostala je na niskom nivou u drugoj polovici 2011. ali neki bi opet mogli porasti početku. 1. većina razvijenih ekonomija su se u potpunosti oporavile od krize. Najveći rizici za njen nastanak su vezani za nepovoljan ishod krize u Grčkoj. dešavanja tokom druge polovice godine ne samo da su usporile aktivnost u evropi i na globalnom nivou.1. i vanjskih resursa kojima će se oni podržati. mada se očekuje njegovo Jan-10 Jun-10 Nov-10 Apr-11 Sep-11 Feb-12 jačanje u drugoj polovini godine.600 Irska Postoji velika neizvjesnost oko ishoda krize u Grčkoj 1. g.1 koji je projiciran u izdanju iz septembra 2011. Ovaj izvještaj usvaja polazni scenarij koji pretpostavlja da će se izbjeći velika kriza Eurozone. nepostojanje solidnih ekonomskih programa u pogoĎenim zemljama. SKORAŠNJA EKONOMSKA DEŠAVANJA. globalni obim uvoza roba se smanjio. PredviĊanja rasta za 2012 u Eurozoni su generalno revidirana u smislu smanjenja. I dok upravljanje krizom ostaje u prvom planu razmatranja politika u zemljama visokog prihoda.

koja je bila jako slaba tokom većeg dijela druge polovice 2011 (dijelom zbog poremećaja isporuka zbog zemljotresa i tsunamija u Japanu. Ĉak je i Euro podruĉje. u Slika 3:Rast industrijske proizvodnje i uvoza u bitnoj mjeri se oporavlja 2012. iako je tada uvoz u Euro-podruĉje i dalje opadao. Globalna industrijska proizvodnja. poĉela je opet jaĉati u prvom kvartalu 2012-kada je rasla po anualiziranoj stopi od 10. Opadanje globalne averzije rizika tokom ovih mjeseci dovelo je do oporavka trţišta kapitala. Slika 2: Industrijska proizvodnja je 2012. Trgovinski tokovi takoĊer jaĉaju. uglavnom zbog velike potraţnje u zemljama u razvoju. Poboljšanje podataka o industrijskoj proizvodnji su se dijelom odrazili u podacima o BDP-u za Euro podruĉje za prvi kvartal (Slika 3). Evropi 2 . volatilnost burzi (utvrĊena prema VIX indeksu) pala je na najniţi nivo od 2007. koja procjenjuje spremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu u neosiguranom meĊubankarskom poslovanju. poĉelo ubrzavati. i rasla je po anualiziranoj stopi od 20 posto tokom tri mjeseca do kraja marta 2012. Poboljšani uvjeti na finansijskim trţištima tokom prva ĉetiri mjeseca ove godine odrazili su se (i doprinijeli) preokretu na realnoj strani ekonomije. kao i zbog velikih poplava na Tajlandu). Potraţnja za uvozom u zemlje u razvoju snaţno je skoĉila u ĉetvrtom kvartalu 2011. mada su još uvijek ograniĉavajući. Ovaj skok potraţnje je pokrenuo porast izvoza i zemalja u razvoju i razvijenih ekonomija. Jedna triliarda LTROa su pomogli u jaĉanju povjerenja u meĊubankarsko trţište što je dovelo do znaĉajnog popuštanja Eurobor-Eonia marţe.1 posto tokom prvog kvartala 2012 (vidi sliku 2). i globalna trţišta su povratila gotovo sve gubitke koje su imali u drugoj polovici 2011. koje je prije toga prošlo kroz 6 mjeseci opadanja aktivnosti u drugoj polovici 2012.U odgovoru na finansijske pritiske na evropske banke ECB je krajem decembra i krajem februara uvela Operacije dugoroĉnog refinansiranja (long-term refinansing operations – LTRO). Globalna ekonomska aktivnost je takoĊer ojaĉala u 2012. Ovaj porast aktivnosti je uglavnom zasnovan i evidentan u svim zemljama – i onim visokog. i srednjeg i niskog prihoda.Tokom prvih ĉetiri mjesec 2012 uvjeti se popravljaju. Do kraja aprila 2012 marţe i stope Credit Default Swapa (CDS) za zemlje visokog prihoda i zemlje u razvoju vratile su se blizu nivoa kojeg su imali 2011. Do kraja marta.

U svakom sluĉaju. Obnovljena nervoza na trţištu dovela je do velikog skoka cijene rizika na globalnom nivou. Pod pretpostavkom da se uvjeti u evropskim zemljama visokih prihoda neće znaĉajnije pogoršati. Nedavno su opet skoĉile tenzije na trţištu.Ipak. direktni utjecaj na rast zemalja u razvoju će biti ograniĉen (dijelom zato što je bilo manje utjecaja krize) ali povećani potresi trţišta. 3 . globalna finansijska trţišta su i dalje nervozna. Nagao pad sindiciranog kreditiranja kojeg su povele evropske banke od sredine 2011 i ograniĉenja u finansiranju trgovine. mada u Eurozoni sporim korakom (Tabela 1). A dobit u ekonomijama sa visokom marţom je pala. vratio se odreĊeni nivo tenzija dok se investitori opet fokusiraju na izazove sa kojima se suoĉavaju evropske zemlje sa visokom marţom. potaknute fiskalnim propustima. Obnovljene tenzije će dodati na već postojeće negativne vjetrove . Teški uvjeti u prekograniĉnom bankarskom kreditiranju će. kao što je Credit Default Swap (CDS) su skoĉile blizu vršne vrijednosti koju su imale u jesen 2011. i politiĉkom neizvjesnošću u Eurozoni. i vjerojatno je da će doći do slabljenja dotoka stranih direktnih ulaganja. što je proces koji je intenziviran od druge polovice 2011.fiskalna i bankarska konsolidacija u zemljama visokih prihoda će rezultirati slabijim rastom tokom 2012. MeĊu najrazvijenijim zemljama CDS stope se trenutno kreću na nivou od oko 60 posto svoje vršne vrijednosti. iako sporije nego što je to bilo prije krize dok posustaje usporavanje uzrokovano fiskalnom konsolidacijom. mjere napetosti na finansijskom trţištu. sa postojećom nesigurnošću finansijskih trţišta. Došlo je do pogoršanja i drugih finansijskih indikatora. smanjivanjem rejtinga banaka. U Eurozoni. i više od 70 posto za zemlje u regiji Evrope i Centralne Azije. ĉime je nestala sva korist ostvarena od januara. potrajati još neko vrijeme. U drugim zemljama visokog prihoda ovo povećanje je bilo nešto manje naglo. Ipak. strana direktna ulaganja (foreign direct investments ili FDI) iz evropskih ekonomija sa visokim prihodima ostala snaţna tokom 2011. a burze u zemljama u razvoju i u zemljama visokih prihoda izgubile su oko 12 posto u periodu od 1. Povećani potresi u Euro zoni u maju su. kao što je nafta i bakar. pala za 10 odnosno 13 posto. unatoĉ naglom padu kredita banaka i drugih vrsta prekograniĉnog toka sredstava. prema oĉekivanjima. Oporavak bi se trebao nastaviti. dok je cijena industrijskih roba. dok je u onim koja imaju sredstva u „sigurnosti― („safe haven assets―) opala. meĊutim. Ovo odraţava polazni scenario urednog rješavanja neizvjesnosti vezanih za euro podruĉje i izbjegnutog širenja krize na druge ekonomije Eurozone i na globalnu ekonomiju. Praktiĉno se valute ekonomija u razvoju su izgubile izmeĊu 3 i 7 posto u odnosu na USD. Jedna svijetla taĉka jeste da su. maja i 23 maja. Slabi dotok kapitala je dijelom odraz smanjenja dugovanja (deleveraging) bankarskog sektora u Evropi. ukazuju da su zemlje u razvoju znaĉajno pogoĊene. smanjen dotok kapitala . preokrenuli tok ranijih poboljšanja u sentimentu trţišta. meĊunarodni tokovi kapitala ka zemljama u razvoju ostaju nekih 13 procenata ispod nivoa iz 2011. posebno u posljednjem kvartalu 2011. Unatoĉ sadašnjem oporavku vrednovanja na trţištu kapitala i tokovima obveznica. napetosti u euro podruĉju bi mogle eskalirati donoseći sa sobom rizik širenja krize. meĊunarodni dotoci kapitala u zemlje u razvoju. Od aprila 2012. Stope rasta bi polako trebale porasti u srednjoroĉnom razdoblju. ukljuĉujući FDI. unatoĉ tim poboljšanjima. će prema predviĊanjima usporiti tokom 2012.

9 0. U neposrednom periodu. mnoge bi zemlje mogle biti prinuĊene da jako zareţu i u vladinu i u javnu potrošnju ako doĊe do zamrzavanja globalnih finansija.1 3.6 6. 4 . i u manjoj mjeri u Latinskoj Americi.0 1.8 1.0 1. cijene roba bi mogle jako pasti.5 5. koje su najviše pogoĊene. rast realnog BDPa (u procentima) Svijet Zemlje visokog dohotka Zemlje u razvoju Memo: Euro zona 2010 4. kreatori politika tek trebaju pronaći odgovarajuću kombinaciju strukturalnih i makroekonomskih politika kako bi u potpunosti smanjili tenzije na finansijskim trţištima i generirali rast.7 2014f 3. Januar 2012 i Jun 2012. robe ili imaju visok nivo kratkoroĉnog duga ili potreba za srednjoroĉnim finansijama bit će najteţe pogoĊene. napetosti koje proistjeĉu iz politiĉke neizvjesnosti koja postoji u Euro podruĉju će vjerojatno predstavljati najozbiljniji potencijalni rizik za zemlje u razvoju.3 -0.0 7. Postignut je odreĊeni napredak u Evropi na frontu politika. Rizici po ovaj privremeni oporavak i dalje postoje.4 1. koji je u pripremi). što bi se moglo desiti u sluĉaju teške krize. maja 2012. ali bi pomoglo ublaţiti udar na zemlje-uvoznice nafte. 1/ Preliminarne projekcije od 29. kako u smislu domaćih strukturalnih i fiskalnih politika evropskih ekonomija sa visokom marţom i na nivou institucija Euro –podruĉja. U sluĉaju nastanka ozbiljne krize u Eurozoni. niti jedna regija u svijetu ne bi bila pošteĊena. turizam.3 6. Neuredno odvijanje obaveza prema suverenom dugu bi moglo pokrenuti mnogo ubrzaniji proces oslobaĊanja duga banaka u Evropi a ekonomijama u Evropi i Centralnoj Aziji. Ali unatoĉ tome.8 2011e 2.2 1. što bi dovelo do smanjenja prihoda vlade i prihoda izvoznika nafte i metala.4 Izvor: Svjetska banka Globalni ekonomski izgledi (Global Economic Prospects).3 1. i moglo bi doći do naglog pada globalnog BDP-a (vidi Global Economic Prospects.3 2013f 3. posebno u Evropi.6 2012f 2.Tabela 1: Izgledi globalnog rasta.9 5.3 2. Zemlje koje se snaţno oslanjaju na doznake izvana. Mnoge su zemlje smanjile izloţenost kratkoroĉnom dugu dijelom i zbog toga što se Euro-zona oslobaĊa duga (deleveraging). Ipak. procjene osoblja. U sluĉaju ozbiljne recesije.

Oporavak se. osim na Kosovu i odnedavna u BJR Makedoniji. Nova vlada je oformljena u februaru 2012. Vanjska potraţnja je postala opterećenje za rast (-0. kao što su kredit.8 procentnih poena) pošto se uvoz oporavio više od izvoza. oporavak se u SEE6 ĉini sporim. MeĊutim. ĉak i u odnosu na zemlje EU10 i EU 15. Politiĉki faktori su takoĊer doprinijeli domaćoj ekonomskoj neizvjesnosti i slabom oporavku. Bosna i Hercegovina je prošla kroz razdoblje od 15 mjeseci (oktobar 2010 do januara 2012) bez centralne vlade i bez budţeta. sastav rasta se mijenja. likvidnost. kao i dugoroĉni faktori meĊu kojima je i investicijska klima. oporavak investicija je bio spor. Crnu Goru i Srbiju. kao i recesija. domaća potraţnja doţivljava bum. prestigle nivo realnog BDP-a iz 2008. 5 . razlikuje od zemlje do zemlje. (Slike 89). Uvjetno bi se moglo reći da rast nije bio robustan dijelom i zbog slabe investicijske aktivnosti. koje su snaţno pogoĊene globalnom krizom. RAST SEE6 —SPOR OPORAVAK 1 Rast je u zemljama SEE6 bio relativno spor tokom 2011.. odraţavajući oporavak potrošnje i. MeĊutim. Bosnu i Hercegovinu. 1 2 SEE6 obuhvaćaju: Albaniju. vanjska potraţnja (neto izvoz) je izvukla regiju iz recesije 2010. koju su usporili kratkoroĉni faktori. Sastav rasta se promijenio u pravcu domaće potraţnje (Slike 10-11). U stvari. sa uĉešćem od 3 procentna poena u rastu. Kao i u drugim regijama. za 2011. u usporedbi sa 4. što je ugrozilo kreiranje politika. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Dalje. i nisu još sve zemlje dostigle nivo aktivnosti koji su imale prije krize (Slika 4). Kosovo. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. zemlje koje su doţivjele snaţnu recesiju (Bosna i Hercegovina. sa gotovo ravnomjernom podjelom izmeĊu ulaganja i potrošnje.9 posto u 2006-8. kašnjenja u plaćanju. Zemlje koje su uspjele izbjeći recesiju (Albanija i Kosovo) odnosno doţivjele skromno usporavanje rasta (BJR Makedonija) već su 2010.B.2 posto u 2010-11. nakon toga. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. U 2011. Crna Gora i Srbija) imaju teškoća da se vrate na isti nivo (Slike 4-7). u manjoj mjeri.2 Slika 4: Oporavak realnog BDP-a u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 5: Oporavak investicija u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. investicija. Rast u SEE6 u prosjeku je bio 2. BJR Makedoniju.

Ĉini se da je BJR Makedonija izuzetak od ovog modela. djelatnost graĊevinarstva je i dalje slaba u Crnoj Gori. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. EU10 i EU15 (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. MeĊutim. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i Eurostat. Godine 2011. gdje graĊevinarstvo biljeţi pad dvije godine zaredom (2009 i 2010) nakon buma na trţištu nekretnina. Industrija i graĊevinarstvo su najteţe pogoĊene tokom recesije 2009.8 posto bruto dodane vrijednosti (gross value added – GVA). Slika 8: Realni rast BDP-a u zemljama SEE6 (%) Slika 9: Realni rast BDP-a u SEE6. 6 . zbog slabog oporavka kredita i institucionalnih ograniĉenja u sektoru. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. gdje graĊevinarstvo daje znaĉajan doprinos rastu. Eurostat i kalkulacije osoblja Svjetske banke.Slika 6: Oporavak potrošnje u zemljama SEE6 (2008 index=100) Slika 7: Oporavak neto izvoza u zemljama SEE6 (2008 index=100) Izvor: Nacionalni uredi za statisiku. dok je u sektoru graĊevinarstva došlo do zaustavljanja pada u odnosu na 2010. a usluge (0. industrija se oporavlja po osnovu oporavka izvoza (0. Svi najvaţniji sektori osim graĊevinarstva dali su pozitivan doprinos rastu 2011 (Slike 1213). za 2011.6 procentnih poena). MMF za BiH i KOS.2 procentna poena) su dale pozitivan doprinos ukupnom rastu od 1.9 procentnih poena) i poljoprivreda (0.

MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke.Slika 10: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 (%) Slika 11: Uĉešće u realnom BDP-u u SEE6 kao regiji (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Kolaps domaće potraţnje tokom 2008-2009 doveo je do pada inflacije. Inflacija je svoj vrhunac dostigla u prvom kvartalu 2011 kad su popustili vanjski pritisci. Kosovo ne za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. nakon toga je smanjen na 2. od poĉetka posljednjeg kvartala 2009. Posebno u zemljama SEE6 veliki dio indeksa potrošaĉkih cijena (CPI) otpada na cijene hrane i energije. 7 . Slika 12: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj Slika 13: Uĉešće u realnoj bruto dodanoj vrijednosti (gross value added. a podaci iz Bosne i Hercegovine za 2011 nisu dostupni.GVA) u zemljama vrijednosti (GVA) u zemljama SEE6 kao regiji SEE6 (%) (%) Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. MMF za BiH i KOS Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.7 posto godina-na-godinu. Posebno je Srbija iskusila skok inflacije kada je CPI svoj vrhunac dosegao u aprilu 2011 na nivou od 14. i sada se postupno smanjuje (Slika 14). Izvor: Nacionalni uredi za statistiku.7% u aprilu 2012. nakon što je rasla od kraja 2009. MeĊutim. MMF za BiH i KOS za 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. MMF za BiH i KOS in 2011 i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Razvoj inflacije odraţava razvoj realne ekonomske aktivnosti. objavljuje sektorske podatke o rastu. inflacija raste zbog globalnog rasta cijena hrane i energije. Inflacija je svoj vrhunac doţivjela u prvoj polovici 2011.

(%) Izvor: SEE6 Nacionalni uredi za statistiku.Slika 14: Inflacija u SEE6. 8 .

koja dovodi do smanjenja potraţnje za uvoznom robom i niţih cijena metala. (Slika 15). Na trgovinu unutar regije otpada oko 22. a posebno je vaţna za Srbiju.7 posto godina za godinu (y-o-y).3 posto u EU10 (Slika 16). U 2011. izvoz se vratio na nivoe prije krize.3 posto). EU je i dalje glavno izvozno trţište za SEE6 na koje otpada 56% ukupnog izvoza (2011). Zanimljivo je da je samo jedna zemlja – BJR Makedonija – uspjela dovoljno orijentirati svoj izvoz u znaĉajnoj mjeri prema najdinamiĉnijoj velikoj evropskoj ekonomiji – Njemaĉkoj.8% izvoza zemalja SEE6. Nakon izuzetno jake zime koja je pogodila većinu od SEE6 zemalja. Napomena: Rast izvoza je oznaĉen stupcima. Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. od kojeg lavovski dio (28. odraţavajući usporavanje potraţnje u Eurozoni i faktore vezane za vrijeme. izvoz iz SEE6 usporava. izvoz iz SEE6 je porastao za 14. rast realnog 9 . Slika 16: Izvoz i ekonomski rast (%) Slika 17: Rast uvoza (%) Izvor: Centralne banke SEE6 i Eurostat. Rast izvoza je dostigao vrhunac u prvom kvartalu 2011 na 29. Ali dublji razlog za usporavanje izvoza je negativna ekonomska klima u EU. TRGOVINA I VANJSKA SITUACIJA – POBOLJŠANJE TEKUĆEG RAĈUNA.1 posto u odnosu na 14. Izvor: Centralne banke SEE6 i UNCTAD. a nakon toga je postao umjereniji na 7% tokom posljednjeg kvartala 2011.C. Nakon robusnog oporavka 2010 i tokom prve polovice 2011.7 posto) otpada na Italiju i Njemaĉku. u januaru 2012 se biljeţi veliki pad rasta izvoza u cijeloj regiji – ponderirani prosjek pada od 6 posto (17 posto ako se iskljuĉe Srbija i Albanija). Crnu Goru i Kosovo (gdje je ovaj udio u prosjeku 28. Do trećeg kvartala 2010. RELATIVNO ROBUSNA STRANA ULAGANJA Progresivna integracija ekonomija SEE6 u EU Slika 15: Izvoz (% BDP-a) znaĉi da je trgovina sa EU kljuĉni faktor izvoznih rezultata SEE6 i njihovog ukupnog ekonomskog rasta.

Deficit tekućeg raĉuna (Current account deficits . Ipak. g. Izvor: Centralne banke SEE6 . TakoĊer. a rast izvoza se oporavio mnogo brţe.5 procentnih poena BDPa. uĉinak viših cijena nafte i hrane su bili primjetni.5 procentnih poena BDP-a (Slike 18-19). Trgovinski bilans se takoĊer popravio za 6. godina na godinu) 2009.6 posto (Slika 17). Slika 19: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) i trgovinski bilans .7 -50 -60 -29. doprinijeli su tome. (% BDP-a) CAD 2008 2009 Trade Balance Slika 20: Deficit tekućeg raĉuna (CAD) po zemljama. kada je došlo do rasta cijene energije. Sliĉan razvoj dogaĊaja primijećen je i u zemljama EU10. uvoz opao više od izvoza u svim zemljama.CAD) i trgovinski bilansi su se Slika 18: Rast izvoza i uvoza znaĉajno oporavili nakon krize. CAD se u regiji SEE6 popravio – za oko 9. a posebno na Kosovu gdje su CAD i trgovinski bilansi snaţno pogoĊeni izgradnjom autoputa ka Albaniji i s tim vezanim uvozom. (% BDP-a) MNE KOS ALB SEE6 SRB BiH MKD 0 0 -5 -10 -15 -20 -25 -30 -35 2010 2011 -10 -20 -9. Doznake u Srbiju su 10 . koji odrţavaju rast FDI. Nakon naglog pada 2009 i oporavka od 9 posto tokom 2010. Dinamika uvoza u SEE6 je tokom razdoblja 2009-2011 bila sliĉna dinamici izvoza. Domaća potraţnja i uvoz poluproizvoda i kapitalnih roba. Tokom 2011.BDP-a linijama. Doznake tradicionalno predstavljaju amortizer vanjskih šokova u SEE6. uvoz je dalje porastao u 2011 za 13. Pošto je (%.6 -22.3 -8. ali su u zadnje dvije godine doznake nešto smanjene odraţavajući teške uvjete u zemljama Eurozone.4 -26. i CAD i trgovinski bilansi su se malo pogoršali u cijeloj regiji (Slika 20).u 2011 u odnosu na 2008. posebno u prvoj polovici godine.0 -30 -40 -19. odraţavajući generalnu preorijentaciju na domaću potraţnju.2 2008 2009 2010 2011 Izvor: Centralne banke i IMF WEO i kalkulacije osoblja Svjetske banke. Izvor: Centralne banke SEE6 .5 -10.8 -21. postoje znaĉajne razlike u sluţbenim brojkama meĊu zemljama.

Auto dijelovi u industrijskom sektoru (Srbija. Kanadi i Australiji. Strane direktne investicije u BJR Makedoniju su takoĊer udvostruĉene kao udio u BDP-u i po glavi stanovnika. KOS.0 3. kao i finansijski i poljoprivredni sektor (BJR Makedonija) bili su najuspješniji sektori kad se radi o privlaĉenju stranih direktnih ulaganja.0 2.0 0. Izvor: Centralne banke SEE6.4 5. % BDP) Slika 23: FDI po stanovniku (neto.0 - 2010 1.znaĉajno opale.0 1.4 1. FDI––vaţan izvor finansiranja. investicija i rasta u SEE6 – doţivio je robustan porast od 20 posto tokom 2011 (Slika 22). Regija ima koristi od velike dijaspore radnika u EU zemljama visokih prihoda.0 12.200 1. USD) SEE6 7. Crnu Goru i BJR Makedoniju bi mogle biti podcijenjene. nakon koje slijedi Crna Gora.9 posto u 2011.0 2009 2010 2011 KOS BiH ALB SRB SEE6 MKD MNE Izvor: Centralne banke SEE6 .0 4.0 2. Procjene za Srbiju.0 4.0 6. Slika 21: Doznake radnika 2008-2011 (% BDP-a) 2008 16.000 800 600 400 200 869 341 284 285 232 199 77 2008 2009 2010 2011 0 MNE SRB KOS SEE6 ALB MKD BiH Izvor: Centralne banke SEE6.0 8. ALB i BiH definiraju doznake sa naknadama za zaposlenike. koja je dobila najveći iznos FDI po stanovniku (Slika 23). Srbija je privukla najveći iznos FDI u regiji – 2. U agregatnom iznosu. Slika 22: Strana direktna ulaganja (FDI.0 6. SRB.400 2011 6.8 4. neto.0 10. BJR Makedonija).5 5.0 5. dok su u drugim zemljama ostale na relativno nepromijenjenom nivou (Slika 21). Strana direktna ulaganja su se više nego udvostruĉila u Srbiji u 2011 – godini koja se ĉini izuzetnom s obzirom na veliku investiciju FIAT-a u tvornicu automobila u Kragujevcu i investiciju belgijskog Delhaise od skoro 1 milijarde Eura. kao i u Sjedinjenim Drţavama.0 14.4 milijarde USD 2011. 11 . MKD i CG koriste užu definiciju doznaka. i sa 9.5 posto 2009 spale na 6.

0 100. BJR Makedonija). što je doprinijelo rastu njihovog duga. ali javni vanjski dug nastavlja trend prema gore. Ukupni vanjski dug znaĉajno varira meĊu zemljama SEE6. Ovo izravnavanje slijedi nakon znaĉajnog porasta i u omjerima bruto vanjskog duga i vladinog duga prema BDP-u u periodu 2008-2010. Od juna 2009.9 2009 26. gdje Crna Gora i Srbija imaju najviši. Kosovo je i dalje netipiĉna vrijednost (outlier) sa najniţim nivoom duga.2 2008 22. ima nizak vanjski dug. BJR Makedonija i Bosna i Hercegovina su nešto malo ispod prosjeka za SEE6. Kosovo ima vrlo ograniĉen pristup meĊunarodnim finansijskim trţištima i kao posljedica toga.8 51. Vanjski dug je smanjen za 3. Crna Gora 2010.0 50.0 2011 0 ALB MK MNE SRB Izvor: MF zemalja SEE6. IMF.3 1000 800 600 400 200 17. WB. do marta 2012.7 External debt 70 60 50 40 30 20 10 0 o/w Gov. iako manjom brzinom nego prije 2011. Albanija 2010. Slika 24: Vanjski dug. Srbija.5 procentnih poena BDP-a na 60. US$) 1200 60.1 60. Izvor: Centralne banke i Ministarstva finansija (MF) zemalja SEE6.1 posto BDP-a u 2010). a Kosovo3 najniţi nivo (Slika 26). Crna Gora i Srbija su obje daleko iznad regionalnog prosjeka i imali su najbrţi rast duga. Osim toga. i Srbija 2011) (Slika 25) ili ukljuĉivanjem na meĊunarodna kreditna trţišta sa IBRD garancijama (Srbija.3 2010 26. iako će se on poĉeti povećavati nakon povlaĉenja stand-by aranţmana MMF-a. 12 . 2011 i 2012. BJR Makedonija). neke od zemalja SEE6 su iskoristile svoju MMF kvotu i kreditna sredstva (npr. (Slika 24). 3 Za razliku od drugih SEE6 zemalja.0 0.0 2009 2010 2011 2012 MNE SRB SEE6 MKD BiH ALB KOS Izvor: Centralne banke and MoFs of SEE6. ĉetiri zemlje su ostvarile pristup meĊunarodnim komercijalnim trţištima izdavanjem Euroobveznica (Eurobonds) (BJR Makedonija 2009. prosjek SEE6 (% BDP-a) Slika 25: Ukupno izdane meĊunarodne obveznice u odabranim SEE6 (mln.7 posto u 2011 (nakon vršne vrijednosti od 64. debt 64. Slika 26: Ukupni javni i privatni vanjski dug (% BDP-a) 2008 150.Brzo smanjenje duga (deleveraging) privatnog sektora dovelo je do smanjenja ukupnog vanjskog duga u SEE6.

većina zemalja SEE6 mora usvojiti programe fiskalne konsolidacije kako bi obrnula dinamiku duga i time izbjegla finansijske probleme u budućnosti (Tabela 2). Srbija. Slaba ekonomska aktivnost se odrazila na smanjenu naplatu kljuĉnog instrumenta prihoda – prihoda na dodanu vrijednost. U 2011. TakoĊer.3 2009 -7.7 SRB 1. i dijelom kompenziraju raniji nedostatak.2 KOS 0.2 -0. pogoršanje uvjeta na formalnom trţištu rada dovelo je do smanjenja prihoda od poreza na osobni prihod i doprinosa za socijalno osiguranje.2 -3.0 -5.2 -4.8 2.6 -2. sa rastućim nivoom javnog duga i pritiscima za finansiranje. U isto vrijeme dolazi do porasta prihoda za 5.6 2011 -3. Ukupni prihodi (u realnim terminima) u ĉetiri zemlje SEE6 još uvijek su ispod nivoa iz 2008.8 7. akciza i carinskih prihoda.D. U ovom teškom okruţenju.5 -3. a Srbija i Crna Gora su tu najviše pogoĊene (Slika 27).0 0. FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG – RIZIK U PORASTU Loši ekonomski uvjeti u Eurozoni imali su negativan utjecaj na ekonomsku aktivnost i prihode vlade.8 -3.0 6.0 -4.6 0.8 3. Većina zemalja je.0 -0.3 -3. Gomilanje budţetskih dugovanja privatnom sektoru (npr. BJR Makedoniji) i dugovanja općina u Crnoj Gori stvaraju dodatne teškoće za privatni sektor u već odranije izazovnom okruţenju. koji su vaţni u smislu njegove povezanosti sa susjedima.5 -2.9 MKD CG -1. pripremila svoje inicijalne budţete za 2012 sa donekle optimistiĉnim pretpostavkama rasta i to je dovelo do znaĉajne nedovoljnosti ostvarenih prihoda.5 BIH 0.4 -7. u. Sliĉni trendovi se nastavljaju tokom prvog kvartala 2012.4 -2.1 -1.9 posto godina-na-godinu u prvom kvartalu 2012.2 0.6 -3.6 -4. od kojih su najuoĉljivije Albanija.9 -2. a znaĉajno ispod planiranih iznosa. Albanija). dodatno pogoršani zimskim uvjetima. Albaniji. Crna Gora i Srbija.7 -6. mada su podaci za april već mnogo bolji.5 -0. Kosovo je opet izuzetan po svom niskom nivou javnog duga i deficita koji ostavljaju odreĊeni fiskalni prostor za zadrţavanje visokog nivoa javnih investicija u strateške projekte kao što su regionalni autoputevi.3 -3. Tabela 2: Fiskalni deficiti u SEE6 (procent BDP-a) 2005 2006 2007 2008 ALB -3.7 -4.0 -2. vlade su se više oslonile na pozajmljivanje od domaćih i stranih IFI (Crna Gora. Osim na Kosovu.5 13 .5 2010 -3. ĉime su se povećali rashodi na automatsku stabilizaciju u zemljama SEE6 i prinudile zemlje SEE6 da izvrše druge prilagodbe fiskalne politike.7 -4. prihodi su bili manji od budţetskih projekcija vlade u svim zemljama osim na Kosovu.6 Ponderira ni prosjek -1. odnosno u sluĉaju BiH MMF-a. U BJR Makedoniji i Albaniji prihodi su uglavnom bili na ravnomjernom nivou u realnom smislu.9 -3.6 -2.9 Izvor:Kalkulacije zaposlenih izvršene na osnovu podataka MF. Odgovarajući na takvu situaciju.2 -0.6 -2.5 -5. ĉini se.7 -0.4 1.1 2. Pritisci javnog i finansijskog duga nagomilavaju se u nekoliko zemalja. s obzirom da su prihodi opali za 11. Sliĉni trendovi su zabiljeţeni tokom prva dva mjeseca i u Srbiji.4 -3. prihodi vlade su znaĉajno pogoĊeni usporavanjem ekonomske aktivnosti. Ĉini se da je Crna Gora u tom smislu najviše pogoĊena.1 -1.

a ne na povećanje stope poreza (Tabela 3). prihodi Redovna revizija sredinom godine Spor rast. Za sada je izuzetak Crna Gora. ovo je uglavnom posljedica jednokratne naplate dividendi. * U ovisnosti od vladine odluke 14 .0 ALB 2008 = 100 110.posto y-o-y na Kosovu. Neplanirani uvoz elektriĉne energije Spor rast.0 BiH KOS MKD MNE SRB 80. Novi specifiĉni porezi i naknade. koja je doţivjela najveći pad prihoda i vlada je u aprilu 2012 usvojila revidirani budţet kojim se smanjuju rashodi i uvode mjere prihoda. Vlada BJR Makedonije je usvojila dodatni budţet u aprilu koji se zasniva na pretpostavci niţeg rasta i budţetirala prihode. prihodi Status prilagodbe Oĉekuje se u julu 2012 Kljuĉne mjere U razmatranju Bosna i Hercegovina Kosovo Nije objavljeno Oĉekuje se sredinom 2012 Nije objavljeno Smanjenje potrošnje i nove mjere prihoda ĉije se usvajanje oĉekuje Smanjenje potrošnje. ukljuĉujući i smanjenje potrošnje od 4. smanjenje tekuće i kapitalne potrošnje Povećanje poreznih stopa Zamrzavanje plaća i penzija* Makedonija. Tabela 3: Fiskalni odgovori vlada u 2012 Zemlja Albanija Fiskalni pritisci Spor rast. 2008-2011 Government revenues. prihodi Spor rast. kapitalni rashodi i usluge. Ostale zemlje SEE6 tek treba da poduzmu konkretne mjere. Albanija takoĊer signalizira da će revidirati svoj budţet kao odgovor na pogoršano vanjsko okruţenje.0 120. meĊutim. Mjere koje su vlade poduzimale u odgovor na ovakvu situaciju za sada se koncentriraju na jaĉanje napora naplate i smanjenja potrošnje. real 130.0 2008 2009 2010 2011 Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovane na podacima nadleţnih organa.4 posto da bi ostala u okvirima originalnog budţetskog deficita. BJR Crna Gora [Usvojila Vlada u aprilu 2012] Parlament usvojio u maju 2012 Oĉekuje se nakon izbora Srbija Izvor: Osoblje Svjetske banke.0 90. prihodi Pozvane drţavne garancije Spor rast.6 posto. Slika 27: Ostvareni prihodi u SEE6. (Slika 28). prohodi.0 100. dok su prihodi od poreza u stvari smanjeni za 0.

Iako su do sada zemlje SEE6 uspijevale prenijeti dug. subvencija i drugih tekućih rashoda. u Crnoj Gori.0 110. 5 Potrebe za finansiranjem se definiraju kao nivo deficita i otplata domaćeg i stranog duga. U drugim zemljama. BJR Makedonija je takoĊer izvršila korekciju budţetske potrošnje smanjivanjem potrošnje na robe i usluge i kapitalne potrošnje. to bi se moglo promijeniti ukoliko doĊe do pogoršanja situacije u 4 Potpunije razmatranje strukture prihoda i potrošnje fiskalnih sektora u SEE6 zemljama navodi se u Okviru 2 u prethodnom SEE RER. gdje su plaće rasle nešto više nego ostale kategorije potrošnje. ukupni iznos vladinih dugovanja (uglavnom na općinskom nivou) dokumentiran je da iznosi oko 3. Osim navedenog. Sa izuzetkom Kosova. i to uglavnom kapitalna ulaganja i subvencije. i odnosile su se na smanjenje investicija.0 2008 = 100 120. ali i sve veće oslanjanje na kratkoroĉni dug u nekoliko zemalja. Bruto finansijske potrebe5 u 2012-13 su u SEE6 znaĉajne.0 ALB BiH KOS MKD MNE SRB 2008 2009 2010 2011 Izvor: Osoblje Svjetske banke. Rashodi na Kosovu u 2011 su bili 8 posto niţi od budţeta. ĉini se da je ekonomsko usporavanje razotkrilo postojeće slabosti okvira javnog finansijskog upravljanja.0 80.5 posto BDP-a na kraju 2011. Poĉetkom 2012. postoje izvještaji o kašnjenjima u plaćanju do kojih dolazi u nekoliko SEE6 zemalja. vlada implementira program smanjenja dugovanja u općinama. ne postoje pouzdani podaci o budţetskim dugovanjima. ĉini se da je potrošnja u SEE6 snaţno nagnuta prema plaćama i socijalnim naknadama.0 100. ĉime je u kratkoroĉnom razdoblju oteţano vršenje bilo kakve prilagodbe4. ukljuĉujući kratkoroĉno dug. MeĊutim. 15 . Ĉini se da ih pokreće nivo deficita. Posebno je smanjena potrošnja u Albaniji i Crnoj Gori poĉetkom 2012 u odnosu na 2011.0 90. sa strogim uvjetima potrošnje. meĊutim. Kao odgovor na ovo. Ovo prouzrokuje dodatna ograniĉenja za privatni sektor u ekonomskom okruţenju koje je i tako puno izazova. mada indirektni i posredni dokazi iz privatnog sektora ukazuju na to da se radi o znaĉajnim iznosima. meĊutim. real 140. Slika 28: Ostvareni rashodi SEE6. Na primjer. vlade su nastavile smanjivati rashode u odgovor na nedovoljnost prihoda da se zadrţi u okviru finansijskih ograniĉenja.0 130.Prilagodbe rashoda iz 2011 su bile širokog obima. Rashodi su najviše smanjeni u Crnoj Gori. 2008 – 2011 Government expenditures. Rashodi u Srbiji su bili u skladu sa budţetom. to je prije odraz ograniĉenja kapaciteta implementacije nego finansijskih ograniĉenja. ukljuĉujući nefunkcionalne sheme povrata (refundiranja) i neadekvatnu kontrolu opredijeljenosti.

11 Dec-11 Jan-12 Feb-12 Mar-12 Apr-12 Albania Macedonia.200 1.10 Q1. Iako su troškovi kreditiranja za zemlje u razvoju (ukljuĉujući SEE6) nešto opali poĉetkom 2012 kao posljedica smanjenja averzije prema riziku6. 6 World Bank.11 Q3. i dalje su visoke i mogle bi se dodatno povećati suoĉene sa krizom koja se širi iz Grĉke. Weekly Global Economic Brief.400 1.10 B+ B+ BB BB BB- Dec-11 B+ B BB BB BB Jan-12 B+ B BB BB BB Feb-12 B+ B BB BB BB Mar-12 B+ B BB BB BB ____________________________________________________________ Izvor: Standard & Poor. kao i komercijalnih i bilateralnih kreditora.finansijskom sektoru.000 800 600 400 200 0 Q4. Development Prospects Groups. Kosovo nema suvereni rejting.11 Q2. i povećati znaĉaj rizika prenošenja (roll-over). Tabela 4: Rejting suverenog kredita * _____________________________________________________________________ Rejting (S&P) Albanija Bosna i Hercegovina Makedonija. znaĉajan iznos kratkoroĉnog duga će zadrţati bruto potrebe za finansiranjem na visokom nivou.worldbank. krećući se izmeĊu 570 i 880 baziĉnih poena. ali su opet porasli zbog intenziviranja prevrata u Eurozoni. Slika 29: Marţe na suvereni vanjski dug SEE 6 (u bps) 1. * Na [June 5. ipak su ostali na visokom nivou (Slika 29).. BJR Crna Gora Srbija Q4. Uz relativno male korekcije fiskalnog bilanca koje su predviĊene u SEE6 za 2013. Do kraja marta 2012. što bi moglo bitno ograniĉiti pristup finansijskim sredstvima. koji se moţe naći na: http://sitereIzvors.pdf 16 . FYR Montenegro Serbia Izvor: Osoblje Svjetske banke. Ipak. Iako se oĉekuje da će pokriće većeg dijela deficita doći od meĊunarodnih finansijskih organizacija. 2012]. marţe na dug koji su izdale zemlje SEE6 smanjene su izmeĊu 80 i 290 baziĉnih poena u odnosu na kraj 2011. Vanjski uvjeti finansiranja su teški.org/INTPROSPECTS/ReIzvors/334934-1302024558568/78464531326146297898/DECPGWeekly_032912. March 2012. ne oĉekuje se da će doći do znaĉajnog smanjenja potreba za finansijskim sredstvima.

Uzimajući u obzir troškove javnog duga i njegovu strukturu. Srbija i dalje ima solidne depozite u centralnoj banci. a veliki udio kratkoroĉnog duga predstavlja poseban razlog za zabrinutost. u odnosu na 42. osim što već ima veliki dug. Depoziti u Crnoj Gori su se oporavili isplatom zajma Credit Suisse. i 4.6 posto BDP-a u Crnoj Gori. Kao posljedica finansijskih deficita i drţavnih garancija u nekim zemljama SEE6. dok su potraţivanja prema vlastima povećana. Pod pretpostavkom da ne nastupe veliki vanjski šokovi.9 posto godinu dana ranije. ukljuĉujući garancije. BJR Makedonija je bila u stanju prenijeti svoj domaći dug iako interes investitora za dugoroĉno dospijeće fluktuira. Situacija u Bosni i Hercegovini takoĊer iziskuje paţljivo praćenje pošto su depoziti vlade smanjeni. 6. Za razliku od nje. Ĉini se da je i BJR Makedonija u sliĉnoj situaciji. S obzirom da je finansijski sektor visoko likvidan u većini zemalja SEE6. Javni dug u Srbiji je dosegao 45. ali s obzirom na njena institucionalna i ograniĉenja pozajmljivanja. U Crnoj Gori.8 posto BDP-a do kraja 2011.4 posto BDP-a.4 posto BDP-a u Makedoniji. iako plitka. Kosovo i dalje ima znaĉajne depozite i neto je kreditor finansijskog sektora. Dosegao je nivo od 11.Domaća trţišta. Albanija i Crna Gora (ukljuĉujući garancije) su najzaduţenije zemlje u SEE6. i probleme u koordinaciji politika. Vlada u Albaniji je već neto duţnik finansijskom sektoru. unatoĉ relativno niskom fiskalnom deficitu. na primjer. mada postoji odreĊeni rizik ukoliko domaći dug postane neatraktivan za investitore. Javni dug Albanije je takoĊer malo porastao na 58. Javni dug u Bosni i Hercegovini ostao je stabilan na 39.9 posto BDP-a. javni dug (zajedno sa garancijama) je povećan za više od 5 procentnih poena BDP-a izmeĊu 2010 i 2011 na oko jedne trećine BDP-a uglavnom zbog isplate 220 miliona EURA MMF-ove Precautionary Liquidity Line (PLL) i 130 miliona komercijalnog zajma kojeg garantira IBRD (koji finansira budţet za 2012). Vlasti na Kosovu i u Bosni i Hercegovini izdale su svoj prvi kratkoroĉni domaći dug (trezorske zapise ili T-bills) koji su do sada apsorbirale lokalne banke po relativno niskim cijenama. Kosovo i BJR Makedonija imaju nivoe duga kojima je mnogo lakše upravljati. javni dug nastavlja rasti u svim zemljama osim na Kosovu (Slika 30).1 posto BDP-a. pojaĉano pozajmljivanje od strane javnog sektora ĉini se da je zadovoljeno na većini lokalnih trţišta. ni ona se ne nalazi u zoni sigurnosti. SEE6 će morati paţljivo pratiti i ograniĉiti korištenje garancija na prudentan nivo pošto bi pozivanje na garancije moglo predstavljati veliki dodatak na postojeće potrebe za finansiranjem. iako sa većim troškovima. Nekoliko je zemalja već doseglo zabrinjavajući nivo duga s obzirom na njihove fiskalne i institucionalne kapacitete i finansijska ograniĉenja. U BJR Makedoniji. nedavno pozvane drţavne 17 . Albanija. iako je tu rizik donekle ublaţen relativno niskim omjerom kredit-depozit u finansijskom sektoru. pribliţivši se zakonskoj granici od 60%. BJR. ovaj trend nije odrţiv. Javni dug Crne Gore. povećan je sa 51 na 56. ove tri zemlje će trebati poduzeti znaĉajne napore da obrnu negativnu dinamiku duga i smanje nivoe duga i s tim povezane slabe taĉke taĉke i to tokom duţeg vremenskog razdoblja. ali slabo stanje u Eurozoni i Zapadnom Balkanu bi ipak moglo dovesti do daljih pritisaka. i dalje zahtijevaju vladin dug. posebno ako se odgaĊa fiskalna konsolidacija. Crna Gora i Srbija su takoĊer bile u mogućnosti pozajmiti potrebne iznose.7 posto BDP-a u Srbiji. ali po većim cijenama nego godinu dana ranije. Koliĉina vladinih garancija postao je znaĉajan dio obaveza javnog duga u SEE6 tokom zadnjih godina. Na primjer. rizik od nesolventnosti vlade u SEE6 je nizak. Dugoroĉno.

0 40.garancije za zajmove za ĉeliĉanu i tvornicu aluminija izloţile su budţet znaĉajnom dodatnom pritisku.0 10.0 50. Napomena: Ukljuĉujući vladine garancije za BJR Makedoniju.0 MNE ALB 2008 SRB 2009 BiH 2010 2011 MKD KOS Izvor: Osoblje Svjetske banke.0 60.0 30. Crnu Goru i Srbiju 18 . Slika 30: Javni dug u SEE6 (procenat BDP-a) 70.0 0.0 20.

ali historijski.41 posto krajem marta (u odnosu na 0. CDS marţe za velike matiĉne banke banaka u ECA regiji su opale tokom prvog kvartala 2012 što ukazuje da je rizik od nevraćanja takoĊer opao zahvaljujući LTRO-ima. (Slike 32-33). mjeri nespremnost evropskih banaka da kreditiraju jedna drugu) za 22 baziĉnih poena na 0. MONETARNA POLITIKA I FINANSIJSKI SEKTOR – NASTAVAK SMANJENJA DUGOVA (DELEVERAGING) Iako su tenzije na finansijskim trţištima Euro zone malo popustile.98 posto na kraju februara. ove marţe ostaju povišene. mada odnedavna opet rastu. Slika 31: Marţa Euribor–OIS (%) Slika 32: Petogodišnje (u baziĉnim poenima) 700 600 500 400 300 EBA's recapitalization plan announcement CDS marţe za najvaţnije matiĉne banke evropskih banaka LTRO1 LTRO2 Unicredit SocGen KBC Intesa Erste Raiffeisen SEB Nordea 200 100 0 19 .64 posto krajem februara) (Slika 31). Euro meĊu-bankarska ponuĊena stopa (Euro Inter-Bank Offer Rate – EURIBOR) – kojim se mjeri voljnost evropskih banaka da posuĊuju jedna drugoj na neosiguranom meĊu-bankovnom trţištu – nastavlja padati na 0. i 1. Uvjeti finansiranja banaka su se poboljšali u prvom kvartalu 2012 zahvaljujući pruţanju ogromne koliĉine likvidnosti od ECB-a (više od triliona Eura) u obliku jeftinih dugoroĉnih zajmova kroz njene dugoroĉne operacije refinansiranja (long-term refinansing operations . Dva LTRO koja su pomogla jaĉanju povjerenja u meĊubankovno trţište.LTRO).77 posto sa nivoa od 0.OIS (Overnight Indeks Swap) marţom (razlika izmeĊu meĊubankovne ponuĊene stope i prekonoćne indeksirane stope.E.5 posto poĉetkom decembra 2011. trţišni uvjeti su daleko od normalnih. što ukazuje na to da se banke još uvijek suoĉavaju sa jazom u finansiranju. Ali to je još uvijek dobro iznad pred-kriznih nivoa. što je pokazano padom Euribor.

Veći dio likvidnosti koja je dana evropskim bankama iskorištena je za profitabilnu trgovinu (carry-trade) (i to sa bankama koje su u mogućnosti da posuĊuju na nivou 1 posto i ulaţu u suverene dionice sa visokim prinosom). Ovaj razvoj dogaĊaja pogoduje nastavku oporavka i smanjenju ugroţenosti finansijskog sektora u SEE6. Ali u Evropskom finansijskom sistemu i dalje postoje znaĉajni rizici. Izvor: MMF-ov izvještaj o globalnoj finansijskoj stabilnosti.Znaĉajnim naporima vlada SEE6 i monetarnih vlasti – i skorijih aktivnostima ECB-a SEE6 su za sada izbjegle neorganizirano smanjenje duga. Unatoĉ gubitku finansiranja od ne-povezanih meĊunarodnih banaka. TakoĊer. LTRO-i su smanjili pretisak finansiranja na banke. da ojaĉaju svoje bilance stanja i šire reĉeno. Ipak. a samo ograniĉen dio dodatne likvidnosti je završio u realnoj privredi. ukupne vanjske obaveze su porasle u većini bankovnih sistema Centralne. Slika 33: ECB LTRO-i i roĉno finansiranje banaka (u milijardama Eura) 1 Promjena u drţanju vladinih dionica od strane monetarnih i finansijskih institucija euro podruĉja od kraja novembra 2011 do februara 2012. unatoĉ pritiscima finansiranja nakon 2008. april 2012. ukljuĉujući. i zemlje SEE6. meĊunarodne banke su generalno odrţale izloţenost SEE6 zemljama. moguće je. da prilagode svoje modele poslovanja odrţivijem novom ekvilibrijumu. smatra se da je masivna injekcija ECB-a u decembru 2011 i februaru 2012 izbjegla neorganizirano rješavanje sredstava i naknadno smanjenje kredita u evropskom bankarskom sistemu. To jest. jer sada LTRO sredstva pokrivaju više od 60 posto duga banaka koji dospijeva 2012. iako su smanjile izloţenost ne-povezanim bankama. a sistemske slabosti su znaĉajno smanjene u odnosu na period prije krize. Istoĉne i Jugoistoĉne Evrope (CESEE). 20 . Banke u SEE6 u generalno dobro kapitalizirane i likvidne. Oĉekuje se da će banke i dalje biti pod trţišnim i regulatornim pritiskom (koji je uvećan zahtjevima EBA od kraja juna) da vodeće banke Eurozone osnaţe kapital i likvidnost.

a finansijske institucije koje se meĊusobno natjeĉu ne nastoje znaĉajno povećati svoju izloţenost. Regulatorna koordinacija izmeĊu zemalja domaćina i matiĉnih zemalja je od kritiĉnog znaĉaja za krhko ekonomsko okruţenje gdje se domaće vlasti mogu fokusirati prije svega na probleme svoje zemlje. ponude savjete o politikama i koordiniraju svoju podršku regiji. i (v) opredjeljenje IFI-ja da analiziraju rizike.0. da se postigne: (i) opredjeljenje domaćih vlasti da se razmotri utjecaj regulatornih mjera u Evropi u nastajanju i da ostvare efektivnu komunikaciju sa zemljama domaćinima. Evropsku centralnu banku (ECB. nivo depozita je sada iznad vršne vrijednosti od prije krize. Nakon naglog pada depozita na poĉetku prvog vala krize krajem 2008. U svim zemljama osim Crne Gore. naime.0 su. koje nemaju ni robusna trţišta kapitala niti uspostavljena sekundarna trţišta za prodaju zajmova. Gledajući 21 . (iii) efektivna komunikacija izmeĊu vlasti u zemljama domaćina i matiĉnoj zemlji kako bi se izbjeglo zaštitno izdvajanje likvidnosti. i problemi vezani za suţavanje bilanci stanja koje se uglavnom sastoje od zajmova. u kombinaciji sa njihovim malim lokalnim portfeljima u SEE6. (iv) revizija od strane nadzornih koledţa EBA-inih planova rekapitalizacije i njihovog uĉinka na zemlje domaćine. to će vjerojatno imati veze sa kreditnim gubicima. ukupni nivo depozita u zemljama SEE6 se oporavio na vršne vrijednosti od prije krize (Slika 34). stoga nastoji spojiti domaće i meĊunarodne vlasti sa IFI da potaknu koordinaciju politika u tim zemljama. zadrţana profitabilnost poslovanja u ovim zemljama. za razliku od perioda prije krize. smanjenje izloţenosti klijentima je teško postići u okruţenju gdje poduzeća trpe posljedice slabih ekonomskih uvjeta. zadnjih mjeseci se primjećuje usporavanje oporavka depozita. MeĊunarodno monetarni fond (MMF). U Bosni i Hercegovini se nivo depozita upravo vratio na vršni nivo od prije krize.kada je došlo do naglog zastoja brzog rasta. Ipak. Ciljevi Beĉa 2. Evropski duţnosnici. izmeĊu ostalog. meĊunarodne finansijske institucije (IFI) i bankarske grupe su u januaru 2012 postigle sporazum o skupu principa u okviru Beĉke inicijative 2. Bez obzira na ugovorno dospijeće kredita. Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD). posebno u zemljama SEE6. Tu je u igri moglo biti nekoliko faktora:    strateško opredjeljenje mnogih matiĉnih banaka da ostanu prisutne u regiji CESEE. Inicijativa ukljuĉuje Evropsku komisiju (EC). ĉime se smanjuje izloţenost bankarskog sistema meĊunarodnom finansiranju. došlo je do postupnog oporavka. roditeljsko finansiranje nije opalo od trećeg kvartala 2011. Grupaciju Svjetske banke (WBG) i domaće organe. Sveukupno. Evropsku investicijsku banku (EIB). Revitalizacija Beĉke inicijative. Evropski odbor za sistemski rizik (ESRB). došlo je do malog smanjenja depozita tokom prvog kvartala za regiju u cjelini. MeĊutim. kao što su se neki bojali. Evropskog regulatora za bankarstvo (European Banking Authority ili EBA).0 da pomognu izbjegavanje neorganiziranog smanjenja duga u zemljama u razvoju u Evropi – regiji koja je najosjetljivija na efekte prestrojavanja velikih banaka. ĉini se da bankovni krediti u regiji rastu finansirani iz izvora lokalnih depozita. (ii) napori vlasti u zemljama domaćinima da razviju lokalne izvore finansiranja. Beĉ 2. kao promatraĉa). Ako banke ipak odluĉe smanjiti zajmove u svojim knjigama.

7 Ukupni rast kredita u Crnoj Gori je deprimiran kao odraz kontrakcije kredita i prenošenja loših kredita na matiĉne banke / faktoring društva u ĉetiri velike banke.6%). dok je preostalih sedam banaka zabiljeţilo pozitivan rast kredita. Nominalna stopa rasta godina za godinu (y-o-y) kredita privatnom sektoru do januara 2012 za SEE6 (mjereno kao medijana stopa rasta pojedinaĉnih zemalja) kreće se oko 8 posto tokom prethodne godine. mada one nisu ni blizu onih neodrţivih stopa iz perioda prije krize. je najvjerojatnije vezan za previranja na finansijskim trţištima do kojih je došlo u drugoj polovici 2011. ali u februaru i martu 2012 nalazi se na nivou od 7 posto. sa odreĊenim usporavanjem u kreditnim društvima tokom februara i marta. (Slike 3738). Unatoĉ stresu kojeg su finansijski sistemi iskusili u drugoj polovici 2011.ukupne brojke za regiju.0 posto) i Kosovu (13.. u odnosu na rast od gotovo 7% u drugoj polovici 2011. . 2008=100) 160 140 120 100 80 60 40 20 ALB KOS MNE SEE6 total BIH MKD SRB Dec-06 Dec-07 Dec-09 Dec-10 Izvor: Centralne banke SEE6 . Ovaj obrat situacije. koja je prošla kroz najveću ekspanziju i najveći pad kredita 7).5% tokom prva tri mjeseca 2012. Rast kredita je pozitivan u većem dijelu regije. depoziti su se smanjili za 2.2 posto. Slika 34: Ukupni depoziti (vrijednost u Euro. 22 Dec-11 Dec-05 Dec-08 Jun-06 Jun-08 Jun-09 Jun-10 Jun-11 Jun-07 . ali je do mjeseca marta došlo do pada od 6. rast kredita je ostao pozitivan u većini SEE6 zemalja (osim Crne Gore. za cijelo podruĉje i za pojedinaĉne zemlje. ali stope rasta su znaĉajno ispod nivoa od prije krize i u skladu sa smanjenom potraţnjom (Slika 35-36). sept. Rast kreditiranja privrednih društava i domaćinstava odvijao se priliĉno sliĉnim tokovima. Najveće stope rasta kredita zabiljeţene su u Albaniji (11. Rast godina-na-godinu (y-o-y) kredita poslovnim subjektima bio je 9-10 posto tokom većeg dijela 2011.

Izvor: Centralne banke SEE6 . Izvor: Centralne banke SEE6 .Slika 35: Realni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012* Slika 36: Nominalni y-o-y rast kredita privatnom sektoru do marta 2012 70 60 60 50 40 30 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 20 10 10 0 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 -10 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 * Podaci za CG nisu dostupni. Izvor: Centralne banke SEE6 . 23 . Slika 37: Nominalni y-o-y rast kredita privatnim kompanijama do marta 2012 Slika 38: Nominalni y-o-y rast kredita domaćinstvima do marta 2012 70 60 50 40 30 20 70 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 60 50 40 30 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 10 0 -10 -20 -30 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 10 0 -10 -20 Jan-07 Jul-07 Jan-08 Jul-08 Jan-09 Jul-09 Jan-10 Jul-10 Jan-11 Jul-11 Jan-12 Izvor: Centralne banke SEE6 .

15. dostiţući 20 posto u martu 2012.1 posto u Srbiji). to se uglavnom odnosi na neke male banke u domaćem vlasništvu.8 posto u BJR Makedoniji. NPL su posebno visoki u Srbiji i Albaniji . Generalno stabiliziranje NPL-ova i likvidne i dobro kapitalizirane banke meĊutim ne smiju zamagliti ĉinjenicu da jedan broj manjih i banaka u drţavnom vlasništvu imaju problema. Ovaj kroniĉno visoki nivo NPL-a ugroţava zarade banaka. U Srbiji su NPL stabilni na oko 18-19 posto. NPL su se stabilizirali na povišenoj razini. 16. ali to je naglo smanjeno u drugoj polovici 2011. NPL su i dalje u porastu. iako se generalno njihov udio postupno povećava. u prosjeku 14 posto u SEE6 (Slika 39). Od decembra 2011. (Slika 42). Crna Gora ima najviši nivo NPL-ova. dalje. sposobnost privlaĉenja novih investitora i. i 19.5 posto u Crnoj Gori. U Albaniji. Omjeri adekvatnosti kapitala u bankarskom sektoru su i dalje u većini zemalja solidni (u decembru 2011 iznosio je 13. 27 posto u Bosni i Hercegovini. 15. naplate kredita. Slika 39: Loši krediti (Non-performing loans – NPL) (% ukupnih kredita) 30 25 20 ALB BIH KOS MKD MNE SRB SEE6 median 15 10 5 0 2007:Q1 2007:Q4 2008:Q3 2009:Q2 2010:Q1 2010:Q4 2011:Q3 Izvor: Centralne banke SEE6 .3 posto u Bosni i Hercegovini.6 posto u Albaniji.NPL-ovi (loši krediti) su i dalje na znaĉajno povišenom nivou. ipak pojedine banke imaju problema u zadrţavanju nivoa adekvatnog kapitala. godine (Slike 40-41). likvidna sredstva prema ukupnim sredstvima iznosila su 38 posto u Srbiji. S tim na umu. i neke javne banke. Javne i nadzorne vlasti trebaju ostati budne i paţljivo pratiti i stalno nanovo procjenjivati rizike i poduzeti pravovremenu akciju na bilo kakav znak slabosti sistema. i 22 posto u Crnoj Gori. banke u većem dijelu regije su bile profitabilne 2011. koje su relativno visoke i rastu i dalje kao posljedica pogoršanja NPL-a. 31 posto u BJR Makedoniji. Rezerve za kreditne gubitke. uglavnom kao posljedica prodaje loših kredita faktoring društvima i/ili matiĉnim bankama. njihovu kapitalizaciju. Generalno. i u manjoj mjeri. Nakon skoka na poĉetku krize. daju dodatno osiguranje od naglog povlaĉenja bankarskog sistema. spremnosti da odobravaju kredite. 24 .

Izvor: Centralne banke SEE6 . kao procent ukupnih bruto kredita 12 Dec-08 10 Dec-09 Sep-11 Dec-10 Dec-11 Mar-11 Jun-11 8 6 4 2 0 ALB BIH KOS MKD MNE SRB Izvor: Centralne banke SEE6 . 25 . Slika 42: Rezerve za kreditne gubitke.Slika 40: Povrat na sredstva u bankarskom sektoru (return on assets .ROA) 4 3 2 1 Slika 41: Povrat na kapital u bankarskom sektoru (return on equity -ROE) 30 20 10 0 0 -10 -1 -2 -3 -4 -5 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 -20 -30 -40 -50 2006:Q1 ALB BIH KOS MKD MNE SRB 2007:Q3 2009:Q1 2010:Q3 2012:Q1 Izvor: Centralne banke SEE6 .

BJR Makedonija i Kosovo.09 (t=-2. To znaĉi da bi sa nepromijenjenim modelom rasta trebalo pet godina snaţnog rasta od prosjeĉnih 5 posto ili više da bi došlo do znaĉajnog pada nezaposlenosti – oko 5 posto ukupno.2.18).5 -3 -8 0.0 Annual growth in real GDP (%).5 10. nakon globalne krize. Procjene rasta BDP-a su preuzete iz WDI (2011). Islam and A. Slika 43: Promjene stope nezaposlenosti i rast BDP-a u SEE6. 2000-10 Napomene: Broj zapažanja je 52.” prateći dokument za Izvještaj o regionalnom tržištu rada (Regional Labor Market report) koji je u pripremi. unatoĉ smanjenja proizvodnje u BJR Makedoniji u 2009 (Slika 44).2036x + 0.955 2 -7. izračunate su procjene radne snage u Srbiji za 1999. Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori su znaĉajno više nego u periodu prije krize. Procjene za Srbiju i Crnu Goru su kombinirane u originalne KILM serije. u prosjeku. Ovo naglašava kritiĉnost pokretanja robusnog. stopa nezaposlenosti u SEE6. korištenjem omjer radne snage u Srbiji prema radnoj snazi zajedno u Srbiji i Crnoj Gori 2008.0 2. (2012).0 12. Kao posljedica toga.F. 2000-10 y = -0.5 -5. ove promjene odraţavaju strukturalne reforme koje su u Crnoj Gori i Kosovu dovele do znaĉajnog smanjenja zaposlenosti u javnom sektoru. Ista procedura je primijenjena i na procjene nezaposlenosti za Crnu Goru. 26 . 2000-10 7 Annual %-point change in unemployment rate. Dalje. Ove su procjene kombinirane kako bi se izračunala ukupna vrijednost za Srbiju i Crnu Goru za 2008 do 2010.5 5. nastavila je rasti tokom 2011 u nekoliko zemalja SEE6.12). Izvori: R. Standardna greška za koeficijent rasta BDP-a je 0. DEŠAVANJA NA TRŢIŠTU RADA U SEE6 – ZABRINJAVAJUĆI TRENDOVI Rast u zemljama SEE6 nije postigao efekte u smislu smanjenja visoke nezaposlenosti.0 7. Potom.2 posto smanjenja stope nezaposlenosti (Slika 43). su uspjele smanjiti nezaposlenost u odreĊenoj mjeri.2 posto.5 -12. Jednim dijelom. Dalje. Procjene stopa nezaposlenosti preuzete su iz MOR-ove KILM baze podataka (preuzeti 4.0 -2. donosi 0. radno-apsorbirajućeg rasta u SEE6 i potrebu za snaţnim politikama stabilizacije i strukturalnim politikama koje potiĉu rast. do 2007. Stoga su one isključene. ali krećući sa vrlo visokog nivoa. oko -0. Osjetljivost stope nezaposlenosti na rast je mnogo niža u zemljama SEE6 nego u EU10. Zapažanja u Albaniji 200-02 su identificirani kao ekstremne vrijednosti (outliers) sa apsolutnom vrijednošću standardiziranog rezidua većeg od 2.5 -10. Potom je primjenom omjera omjer KILM Procjena na naše kombinirane procjene za 2008 izvršena prognoza za Srbiju i Crnu Goru od 1999 do 2007. veza rast-nezaposlenost je manje povoljna u SEE6 nego u komparativnim zemljama – a taj trend zabrinjava. “Jobs in ECA. koja je generalno mnogo viša nego u ostatku Evrope i u EU10. za razliku od njih. stope nezaposlenosti u Srbiji. Disagregirani statistički podaci procjenjivani su korištenjem slijedeće metodologije: procjene nezaposlenosti i radne snage na osnovu ankete radne snage za stanovništvo iznad 15 godina starosti dostupne su iz nacionalnih statističkih ureda. Procijenjena elastiĉnost nezaposlenosti u odnosu na rast u SEE6 zemljama je bila relativno niska. što znaĉi da jedan procent rasta.

8 posto u posljednjem kvartalu.Slika 44: Promjene stope nezaposlenosti od 2008 do 2011 (u procentnim poenima) Izvor: Ankete radne snage (Labor Force Surveys -LFS) nacionalnih ureda za statistiku. doseţući nivo ud 23. Stope nezaposlenosti u Albaniji zasnivaju se na administrativnim izvorima. Podaci za Kosovo su iz 2009. stopa nezaposlenosti u Srbiji raste i dalje. Napomena: Podaci za Kosovo 2010-2011 nisu dostupni. ali i do smanjenja broja ekonomski aktivnog stanovništva (za oko 35. Albanija i Kosovo nisu vršile LFS od 2009. ĉetvrtina stanovništva iz te grupe je prešla iz statusa neformalne zaposlenosti na status neaktivnosti izmeĊu aprila 2008 i aprila 2009. ali je potom porasla na 31. pritiske. 8 LFS podaci za SEE6 su nisu skupljani dovoljno ĉesto u nekoliko SEE6 zemalja. 9 Slike se zasnivaju na definiciji „radno sposobnog stanovništva― starosti od 15 godina nadalje.8 Na primjer. IzmeĊu aprila 2008 i aprila 2011.10 U BJR Makedoniji. Napomene: Korišteni su podaci iz najnovijih LFS iz 2011. Podaci za Albaniju potjeĉu konkurentne restrukturiranje i porast stope iz administrativnih izvora.79 posto u novembru 2011 – rekord otkad su uvedene ankete radne snage prije petnaest godina (Okvir 1). došlo je i do znaĉajnog porasta nezaposlenih (više od 200. To odraţava kontinuirani gubitak zaposlenosti u industriji i uslugama u Srbiji. 10 Podaci iz LFS panela omogućuju razlaganje determinanti porasta nezaposlenosti.000). neaktivnosti. Porast neaktivnosti je bio posebno visok na poĉetku finansijske krize i meĊu neformalno zaposlenima.000). 27 .2 posto u prva tri kvartala 2011. tako da nije moguće uraditi potpuno aţuriranu analizu trţišta rada koja bi se odnosila na sve zemlje iz regije za 2011. Slika 45: Stope nezaposlenosti u SEE6 i EU10 Rast proizvodnje u 2011 nije pratio pad nezaposlenosti u većini zemalja SEE6 – naizgled ukazuje na rast bez novih radnih mjesta (Slika 45). izmjerena stopa nezaposlenosti bila je stabilna na nivou od 31. dijelom Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku.

6 posto u novembru 2011). Iako nisu dostupni novi podaci za BiH i Kosovo. stopa nezaposlenosti u Srbiji je najveća (26. nezaposlenost mladih dostiže alarmantan nivo.5 posto) je prestigla tradicionalno visoku ruralnu nezaposlenost (21.Za razliku od nje.2 posto u Q1 na 18.4 posto u Q4 2011). Kao rezultat toga.4 procentnih poena više nego u 2010). ali je još viša u pojedinim regijama koji bi mogli iziskivati posebnu paţnju vlada kao „vruće taĉke― visoke nezaposlenosti i socijalnih napetosti. gdje zaposlenost doseţe vršnu vrijednost tokom ljetne turistiĉke sezone.6 posto (0. ĉini se da je nezaposlenost mladih u tim zemljama još i veća. TakoĊer. Na primjer. U pojedinim zemljama. Isto tako. i dalje na visokom nivou. Više od 80 posto osoba koje traţe posao u BiH i Crnoj Gori. Nezaposlenost meĊu osobama sa niskim nivoom stručnosti (samo sa osnovnim obrazovanjem ili manje) je i dalje veća nego kod kvalificiranih radnika u BJR Makedoniji i Crnoj Gori. Na Kosovu od 2009 nije raĊena LFS. nakon koje slijedi Crna Gora (39. suprotno nekim percepcijama. U BJR Makedoniji i Crnoj Gori. 28 . Najnoviji LFS u BiH obavljen je u aprilu 2011. a najniţa u Beogradu (20. u Crnoj Gori je došlo do trajnog pada stope nezaposlenosti tokom 2011. Za razliku od njih. i više od 70 posto onih u Srbiji posao traţe duţe od godinu dana. stopa nezaposlenosti meĊu nisko kvalificiranom radnom snagom je vrlo visoka – 37. Iako se ovo treba kvalificirati preliminarnom napomenom da je potrebno provjeriti sluţbene podatke o nezaposlenosti u BJR Makedoniji u smislu pokrivenosti i preciznosti. BJR Makedonija ima najvišu izmjerenu stopu nezaposlenosti mladih (59. što ima uništavajući efekat na ljudski kapital. kad je nezaposlenost povećana za 2 posto od aprila do novembra 2011. Nezaposlenost mladih (15-24) ne samo da je najveća u odnosu na sve druge dobne skupine. dok se ĉini i da je podruĉje Kragujevca iskusilo smanjenje nezaposlenosti nakon dolaska velike FIAT-ove tvornice. koja je najveća ekonomija u SEE6: nezaposlenost je najveća u jugoistoĉnom dijelu zemlja (26. iako stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori pokazuje veliku sezonsku promjenjivost.8 posto) za osobe koje traţe posao sa srednjom školom. nezaposlenost mladih u Srbiji iznosila je 51.9 posto u novembru 2011. To. nema sumnje da je nezaposlenost.8 posto). stope nezaposlenosti su dosta neravnomjerne u Srbiji. nego je ona i rasla tokom 2011 u svim zemljama za koje su dostupni nedavni LFS. Još jedan problem je to što je veliki procent nezaposlenih u SEE6 iz kategorije dugoročno nezaposlenih. a podaci za Albaniju trenutno nisu dostupni korisnicima od iste godine. Praćenje regionalne nezaposlenosti kvalitetnim i aţurnim podacima je vaţno u praćenju dešavanja na lokalnom trţištu rada i formuliranje odgovora politika. Okvir 1: Regionalni trendovi nezaposlenosti u Srbiji Nezaposlenost je u SEE6 visoka. Biti bez posla duţi vremenski period ima negativne posljedice na vještine i radne sposobnosti ljudi.3 odnosno 30. od 21.3 procenata.9 posto u Q4. podruĉje Beograda je trpjelo posebno negativne posljedice zadnjih mjeseci. mada se podaci ne mogu dobiti. urbana nezaposlenost u 2011 (25. a biljeţi i najveći rast tokom 2011 – 9 procenata povećanje godina-na-godinu u Q4. ali to nije sluĉaj i sa Srbijom. Izvor: Osoblje Svjetske banke.4 posto u Q4 2011). ali Crna Gora zapošljava znaĉajan broj radnika-migranata tokom ljetne turistiĉke sezone. ukljuĉujući nezaposlenost mladih.5 posto). Zanimljivo je da je znaĉajno povećanje nezaposlenosti zadnjih par godina je više pogodilo urbana podruĉja nego ruralna. Situacija je vjerojatno sliĉna i u drugim zemljama. kada je nezaposlenost iznosila 27.

ali to je bilo uglavnom posljedica administrativnih promjena (digitalizacije baze podataka nezaposlenih). ali sliĉno kao i na Kosovu. ono je historijski niţe nego u zemljama EU 10. za Albaniju i Kosovo administrativni podaci su jedini dostupan izvor za praćenje dešavanja na trţištu rada tokom zadnje dvije godine. Pad u Crnoj Gori i Srbiji je posljedica smanjenja uĉešća starije populacije (50+ u Crnoj Gori i 55+ i Srbiji). godine. u principu manje pouzdani od LFS. aţurirane informacije. kada je poĉeo naglo opadati. na kategoriju starosti od 25 do 49 godina otpada većina smanjenja uĉešća. i ovo je uglavnom bila posljedica promjene regulative. Ovaj trend implicira trajan gubitak radne snage s obzirom da osobe starije od 50 godina obiĉno imaju teškoća u vraćanju na trţište rada. Sve zemlje SEE6 prikupljaju neke podatke o trţištu rada iz administrativnih izvora (Slika 46). koje u velikoj mjeri potvrĊuju već oslikanu sliku trendova nezaposlen osti. Loša strana toga jeste što su ti podaci. U BJR Makedoniji. Slika 46: Registrirana nezaposlenost tokom 2011 (januar 2011 = 100) 110 105 100 95 90 85 80 BiH Macedonia. FYR Montenegro Serbia Kosovo Albania Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. Prema ovim podacima. SEE6 su opterećene i niskom stopom učešća na tržištu rada. U Albaniji (koja objavljuje samo kvartalne podatke) broj registriranih nezaposlenih osoba ostao je konstantan tokom 2011. registrirana nezaposlenost je porasla u Bosni i Hercegovini i Srbiji za oko 2 posto tokom 2011. i u konaĉnici moţe dovesti do toga da osoba koja traţi posao postane neaktivna. 29 . Stopa uĉešća (aktivnosti) opala je tokom 2011 u ĉetiri zemlje SEE za koje su dostupni podaci o LFS 2011 (Tabela 5). a dodatno je smanjena u 2011. U Crnoj Gori. To bi moglo opisati kao privremeni gubitak uĉešća. stopa nezaposlenosti ostaje visoka na oko 20 posto. umanjuje njihove izglede da naĊu posao u budućnosti. i ne mogu se usporeĊivati sa regijom s obzirom na razlike u metodologiji i kvalitetu s obzirom na razlike u metodologiji i kvaliteti. s druge strane. Na Kosovu je broj registriranih nezaposlenih bio stabilan do decembra 2011. Osim nezaposlenošću. što bi moglo biti relevantno ako se ekonomska aktivnosti zaposlenost povrate.opet. godine. BJR Makedonija je zabiljeţila najstrmiji pad registriranih nezaposlenih (oko 13 posto y-o-y). Ipak. Podaci iz administrativnog izvora predstavljaju dopunske. što je u skladu sa širom slikom oslikanom gore u tekstu.

u odnosu na posljednji 38 kvartal 2010. stope zaposlenosti su 30 . iako se ne raspolaţe najnovijim podacima. u procentima Stopa aktivnosti Albanija Makedonija.3 26.7 66. Sve u svemu. a posebno na Kosovu i u Bosni i Hercegovini. Tabela 5: Stope uĉešća (aktivnosti) u 2011. povećavajući broj izgubljenih radnih mjesta od 2008 na 560.8 44. Crnu Goru i Srbiju. kao što je bio cijelo FYR Macedonia Montenegro Serbia vrijeme od poĉetka globalne ekonomske krize 2008-9.7 47.9 56.Rodni dispariteti u stopama uĉešća su i dalje evidentni u svim zemljama SEE6.3 posto u novembru 2011.3 68. Stopa zaposlenosti je pala Izvor: Anketa radne snage Nacionalnih ureda za statistiku. godine. godine i 33 završila na nivou od 38. BJR Kosovo Crna Gora Srbija 61. U Crnoj Gori.4 46. vidi Tabelu 5).2 53. 39 zaposlenost se smanjila za 3 procentna poena u Q1 2011. Iako je BDP povećan izmeĊu dva i tri posto u ĉetiri SEE6 zemlje prema LFS podacima. Jaz izmeĊu spolova u druge ĉetiri zemlje je veći od jaza koji postoji u većini zemalja EU10.1 41. Crna Gora i Albanija imaju najmanju razliku izmeĊu stopa uĉešća ţena i muškaraca.9 Izvor: Ankete radne snage nacionalnih ureda za statistiku. U Srbiji. broj ljudi koji su izgubili posao je i dalje veći od broja onih koji su našli posao. Prema raspoloţivim LFS podacima za Slika 47: Stope zaposlenosti u SEE6 (2011) BJR Makedoniju. 35 Stopa zaposlenosti BJR Makedonije se 34 mijenjala tokom cijele 2011.5 posto na kraju 32 Q4 2011 (najniţa stopa u posljednjih šest mjeseci).3 Muškarci 73.6 32.8 Referentni period 2009 Q4 2009 Q4 Novembar April BiH 44.9 procenta (nešto niţa nego u aprilu 2010).3 55.0 55. na 35. procjenjuje stopu zaposlenosti na 31. koja je sliĉna onoj koja postoji u EU zemljama (14 procentnih poena. razliĉiti pokazatelji trţišta rada u SEE6 potvrĊuju da je ekonomski rast tokom perioda oporavka 2010-2011 bio uglavnom „bez radnih mjesta―. LFS koji je u BiH raĊen u aprilu 2011. da bi se povratila u 37 naredan dva kvartala samo da bi opet pala 36 (ispod 39 posto) u zadnjem kvartalu 2011.8 37. 41 stope zaposlenosti nisu primjetno 40 porasle (Slika 47). po spolu.5 47.8 Ţene 51.000.

31 . zaposlenost u uslugama je blago povećana zbog novih 5. obrazovanje.000 radnih mjesta).000 radnih mjesta u posljednjem kvartalu 2011. gdje je izgubljeno 7. Skok je u decembru bio još viši.000 u poljoprivredi. Slika 48: Promjene realnog BDP-a i stopa zaposlenosti 2011: godišnji podaci za SEE6 (lijevo i kvartalni podaci za BJR Makedoniju (desno) (u procentima) 3. Nasuprot tome. Mjeseĉna plaća u Srbiji biljeţi najveće povećanje y-o-y u januaru 2012 (7.000 u graĊevinarstvu. kao i prehrana i ugostiteljstvo biljeţe porast od 2.5 0. poljoprivreda (5.0 -0.000 odnosno 2. U BJR Makedoniji. dodatni uvid se moţe steći promatranjem uzorka zapošljavanja po sektorima. mada je oporavak zapošljavanja bio sporiji.0 1. Ekonomija Srbije je izgubila 57. sektori koji su pretrpjeli najteţe posljedice u smislu zapošljavanja su graĊevinarstvo (gotovo 7.000 radnih mjesta u periodu april do novembar: 24. kultura i rekreacija.5 posto niţa nego 2010.5 -2.5 do 11. Albanija i Kosovo ne objavljuju mjeseĉne podatke o plaćama.5 3. i usluge veletrgovine i maloprodaje (3.900). 10. 11. a pale su u Crnoj Gori (Slika 49). Otvaranje novih radnih mjesta je izgubilo zamah u trećem kvartalu iako je BDP i dalje nastavio biljeţiti rast na y-o-y osnovi.0 -1. U zemljama koje redovno rade LFS. ali to je sezonski efekt isplate bonusa (npr.smanjene za 0.0 2. Ne iznenaĊuje što slabi rezultati trţišta na općem nivou dovode do smanjenja realnih naknada. S druge strane.000 radnih mjesta svaka.000 radnih mjesta koja su otvorena u trgovini na veliko i preprodaji.0 SRB MKD GDP growth MNE Empoyment change BiH 1 0 -1 Q1 GDP growth Q2 Employment change Q3 3 2 6 5 4 Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. dok se u uslugama evidentira povećanje zaposlenosti. Industrija i poljoprivreda u Crnoj Gori.5 procentnih poena11 (Slika 48). Došlo je do otvaranja odreĊenog broja radnih mjesta u sektorima obrazovanja i energetike.3 posto). nominalne plaće su porasle u Srbiji i Bosni i Hercegovini i marginalno u BJR Makedoniji.000 u veletrgovini i maloprodaji. Srbija je zabiljeţila najveći jaz izmeĊu rasta proizvodnje i zaposlenosti: BDP je porastao za 3 posto 2011. Tamo je zaposlenost odraţavala rast BDP-a u prvoj polovici 2011. i 9. u procentima. godine. poljoprivredi i graĊevinarstvu. Izvor: Nacionalni uredi za statistiku. dok je stopa zaposlenosti bila 1.5 2.5 -1.5 1. što ukazuje da je gubitak radnih mjesta bio koncentriran u industriji.000 u sektoru finansijskih usluga. moţda odraţavajući promjenu koja je u toku u toj zemlji i koja ekonomiju preusmjerava u pravcu usluga i turizma. Godine 2011.700) – uz napomenu da je pad broja zaposlenih u graĊevinarstvu i poljoprivredi u najvećoj mjeri sezonske naravi. Samo BJR Makedonija objavljuje kvartalne podatke i za BDP i za zaposlenost (od LFS). uglavnom zbog sezonskih utjecaja.0 0. trinaesta 11 Promjena stope zaposlenosti koja se raĉuna kao razlika od godine do godine (y-o-y) izmeĊu stopa zaposlenosti.

Kosovo i Srbija nisu usvojile nikakve izmjene svoje radne legislative. Aktivne politike trţišta rada (ALMP) su i dalje nedovoljno razvijene u ovoj regiji. potrošnja na aktivne programe trţišta rada je i dalje mnogo niţa nego u komparativnim zemljama. Pokazatelji koji opisuju investicijsku klimu ukazuju na to da radna regulativa ostaje problematiĉna i element socijalne zaštite (posebno u BiH) i da daju poticaje ljudima da ne traţe aktivno posao. BiH. aktivne politike trţišta rada (active labor market policies -ALMP) imaju potencijal da unaprijede djelovanje trţišta rada tako što će pojaĉati potraţnju ili unaprijediti ponudu radne 32 . dok je BJR Makedonija utvrdila minimalnu naknadu 2011 (koja je utvrĊena kao 39 posto nacionalne prosjeĉne plaće). posebno nezaposlenosti mladih. Albanija. I nešto što je jednako vaţno. dok je prosjek u BJR Makedoniji bio 0. i moţda. Slika 49: Bruto prosjeĉne promjene nominalne plaće (januar 2011 = 100) 130 125 120 115 110 105 100 95 90 BiH Macedonia. U budućnosti. Nominalni rast u Bosni i Hercegovini iznosio je 4. plaće su ostale na istom nivou u Srbiji. iako su neke zemlje tokom zadnje dvije godine uvele odreĊene politike kako bi suzbile rast nezaposlenosti. investicijske klime i otvaranja radnih mjesta. Minimalna plaća se primjenjuje na nekoliko sektora. U realnom smislu. a zabiljeţile blagi porast u Bosni i Hercegovini. meĊutim. ali sa faznom implementacijom u sektorima tekstila i prerade koţe.4 posto niţi u januaru 2012 (y-o-y). Okvir 2: Uloga aktivnih politika trţišta rada (Active Labor Market Policies -ALMP) u povećanju zaposlenosti U vrijeme ekonomskog pada.2 poto doprinosa za Fond Rada (koje plaćaju poslodavci). FYR Montenegro Serbia Izvor: Nacionalni uredi za statistiku Unatoĉ velikoj nezaposlenosti i problema na trţištu rada.plaća). sam obim nezaposlenosti i drugi problemi vezani za trţište rada koji su razmatrani gori ukazuju da bi ove zemlje trebale razmotriti agresivnije mjere rješavanja problema nezaposlenosti. zemlje trebaju postići mnogo veći napredak u smanjenju ograniĉenja trţišta rada. nije bilo većih promjena politike zapošljavanja tokom 2011 i u prvom kvartalu 2012. To bi moglo ukljuĉivati proširenje mjera i programa koji su se pokazali efikasnima i uĉinkovitima u okviru ukupnih budţetskih ograniĉenja. TakoĊer. Realne plaće su se smanjile u Crnoj Gori.5 posto. Crna Gora je dodala 0. eksperimentiranje na osnovu dobrih meĊunarodnih praksi (Okvir 2).

i mogu imati neţeljene posljedice. socijalnom skrbi i uslugama zapošljavanja. Nedavno izvršena evaluacija subvencija za samo-zapošljavanje u Srbiji ukazuje na pozitivan utjecaj na zapošljavanje i plaće. Programi socijalne pomoći u regiji su dobro usmjereni. OECD zemlje sa mnogo manje izraţenim problemom nezaposlenosti troše u prosjeku 0. Potrebno je izvršiti dodatne procjene uĉinka ALMP u SEE6.4 posto BDP-a u zemljama OECD-a. obuka unaprjeĊuje kvalitetu ponude radne snage. Srbija takoĊer primjenjuje pilot „sve na jednom mjestu― za pomoć sa gotovinskim naknadama (transferima). kao npr. a ne i na druge). BJR Makedonija je izdvojila 0. savjetovanja o poslu i pomoći u traţenju posla. a neke troše ĉak 1 posto BDP-a (Austrija i Belgija) Dokazi o uĉinkovitosti ALMP u SEE6 su još uvijek malobrojni. posebna kategorija naknada za demobilisane borce u BiH) mogla bi implicitno stvoriti prepreke za ukljuĉivanje na trţište rada. ljudima je dopušteno da rade i zadrţe svoj status korisnika socijalne pomoći.snage – ali one nisu ĉarobni metak. ali neki od njih (npr.: (i) zamjena subvencioniranih za nesubvencionirane radnike (de facto re-alokacijom radnih mjesta na radnike koji imaju koristi od tih programa. i ukloniti prepreke aktiviranju koje su implicitne u njihovim sistemima socijalne zaštite. Na osnovu njih. i (iv) privlaĉenje najlakše zaposlivih osoba koje traţe posao u program. za razliku od onih kojima je teţe naći posao. Crnoj Gori i Kosovu. (ii) davanje subvencija poslodavcima koji su zapošljavali radnike ĉak i kada nema tih programa. Nedavno izvršena meta-analiza djelotvornosti 199 nedavno provedenih ALMP izvuĉenih iz 97 studija provedenih u periodu 1995-2007 pokazuje da su programi subvencioniranog zapošljavanja u javnom sektoru relativno neuĉinkoviti. Za razliku od njih. SEE6 troši relativno manje na ALMP nego zemlje EU. Sve se jaĉi naglasak stavlja na pomaganje ljudima da smanje svoju ovisnost o gotovinskim naknadama i da promoviraju svoju zaposlivost. Srbija je 2010 na ALMP potrošila samo 0. ili ĉak uĉinkovite. Srbija i Kosovo su uvele ALMP poput javnih radova koji su usmjereni na dugoroĉno nezaposlene korisnike pomoći kao zadnjeg utoĉišta.37 posto za istu godinu. Moderna tehnologija (e-uparivanje i korištenje mobilnih telefona) nudi nove mogućnosti za smanjenje informativne asimetrije i olakšanje uparivanja odgovarajućih zaposlenika i poslodavaca. posebno u kratkoroĉnom razdoblju (1 godina). dok savjetovanje u zapošljavanju unaprjeĊuje uparivanje potraţnje i ponude. MeĊunarodni dokazi ukazuju na to da su neke ALMP djelotvornije od drugih. BJR Makedonija ima uvjete vezane za rad i usluge posredovanja u zapošljavanju za osobe koje traţe socijalnu pomoć. 33 . prekvalifikacije. Na primjer. zemlje bi trebale ojaĉati upravljanje ALMP-jevima. nisu sve ALMP efikasne. MeĊutim. (iii) otpuštanja zaposlenih izvršena u okviru nekog od ovih programa nakon što period vaţenja subvencije istekne. Na primjer. javnih radova. Mjere poput subvencija na plaću ili javnih radova najĉešće utjeĉu na potraţnju za radnom nagom. ALMP mogu varirati od subvencija na plaću do podrške pokretanju posla. MeĊunarodno iskustvo pokazuje da ove intervencije mogu biti skupe.17 posto BDP-a 2008. dok se smatra da su programi pomoći u traţenju posla generalno imali povoljan uĉinak. Programi obuke u uĉionici i uz rad su se pokazali ne posebno povoljnim u kratkom roku. u Srbiji. ali pokazalo se da je njihov relativni utjecaj pozitivniji nakon dvije godine. a Crn Gora 0.1 posto BDP-a.

a Srbija i Crna Gora najniţu (Tabela 6). u Albaniji i BJR Makedoniji smanjenje siromaštva pratila je povećana koncentracija broja siromašnih koji ţive u umjerenom siromaštvu.8 42. Podaci iz ove baze su standardizirani. Procjenjuje se da u SEE6 1. Procjene zasnovane na nacionalnim metodologijama nude sliĉne trendove. Sliĉno se odnosi i na ekstremno siromaštvo. a procjene siromaštva se prave u skladu sa ustaljenom metodologijom koja omogućuje usporedbe zemalja.5 Kosovo 45. siromaštvo se definira kao ţivot sa manje od pet USD dnevno.0 2.3 1. izmjerene stope siromaštva u Bosni i Hercegovini su vjerojatno bitno podcijenjene.5 USD PPP.1 13. Ekstremno siromaštvo koje se definira kao ţivljenje na manje od 2.G.4 Siromaštvo (US$ 5 / dan) Albanija 64.5 USD dnevno. ECAPOV je baza podataka anketa domaćinstava za sve zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije.9 16.12 SEE6 imaju veće stope siromaštva i nezaposlenosti nego druge zemlje Istoĉne Evrope i Centralne Azije: meĊunarodno usporedive stope siromaštva na Kosovu. Stopa siromaštva za Bosnu i Hercegovinu je vjerojatno znaĉajno podcijenjena zbog problema sa procjenom PPP za ovu zemlju. U smislu trendova koji se odnose na regiju u cjelini.7 Izvor: ECAPOV-a baza podataka.4 8.1 17.3 Bosna i Hercegovina 1.9 14.0 13. Kako je navedeno u dokumentu Svjetske banke (2009) Zaštita siromašnih tokom globalne krize: 2009 Aţurirani podaci o siromaštvu u BH. 12 Od ukupnog broja stanovnika koji se procjenjuje na gotovo 19 miliona.9 46.1 1. Makedoniji nalaze se meĊu sedam najviših u Evropi.0 10.7 Crna Gora 3.4 0. gdje je potrošnja po glavi izmeĊu PPP USD 2. SIROMAŠTVO. godine.6 9. ne iznenaĊuje što profil siromaštva u SEE6 odraţava zabrinjavajuću sliku i trendove na trţištu rada. 13 U Bosni i Hercegovini postoje sumnje u kvalitetu PPP podataka iz 2005.0 2.5 i 5 / dan). BJR 32. Nasuprot tomu. BJR 7.7 32.3 16. 12).1 16. one koji ţive u ekstremnom siromaštvu sa manje od 2. Kosovo i Albanija imaju najveću učestalost. potaknuta robusnim ekonomskim rastom i povećanjem prihoda.2 Makedonija.1 36. 34 .0 Srbija 5.3 62.3 14.0 Kosovo 85.6 20.8 2. SEE6 zemlje su heterogene u smislu uĉestalosti i trendova siromaštva. i one koji ţive u umjerenom siromaštvu.1 Bosna i Hercegovina 11.7 Srbija 28.4 27. a na osnovu postojećih anketa.5 Crna Gora 25. Albaniji.1 36. nivo cijena PPP u Bosni i Hercegovini su mnogo niţe nego kod susjeda tako da ako koristimo prosjeĉni nivo cijena koje su bitno više nego što se sada procjenjuje.7 87.4 1. a ova osjetljivost na nivo cijena je osnova za oprez pri tumaĉenju ovih ppp rezultata (str. uĉestalost siromaštva je ubrzano opadala prije 2008.13 .8 1. Ovo ukupno smanjenje uĉestalosti siromaštva u Crnoj Gori i Srbiji se odnosilo na sve grupe siromašnih (npr.8 2.5 81. NEJEDNAKOST I PERCEPCIJA UĈINKA KRIZE U SEE6 – JOŠ ZABRINJAVAJUĆIH TRENDOVA S obzirom da je posao bilo gdje na svijetu onaj kljuĉ koji vodi iz siromaštva.7 Makedonija. (%) 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ekstremno siromaštvo (US$ 2.5 milion ljudi ţivi u ekstremnom siromaštvu. Tabela 6: MeĊunarodno usporedive procjene uĉestalosti siromaštva i ekstremnog siromaštva u SEE6 2005-2010.5 20.1 37. TakoĊer.5 / dan) Albanija 18. a gotovo 6 miliona u siromaštvu prema metodologiji ECAPOV.

5-5/dan. dok je stopa ekstremnog siromaštva 2009 bila ispod 2 posto. stope ekstremnog siromaštva su se povećale izmeĊu 2008 i 2009.8 posto stanovništva u SEE6 ţivjelo je ispod praga ekstremnog siromaštva. ali više nego u zemljama EU10 ili MIC-CIS. Iako je svih šest zemalja registriralo pozitivan rast realnog BDP-a u 2010. odnosno 23 posto stanovništva u SEE6. Tadţikistan.5/dan) Uĉestalost siromaštva (PPP US$ 2. gdje je 2009 ĉetvrtina stanovništva još uvijek ţivjela ispod praga ekstremnog siromaštva.. Stope siromaštva u SEE6 se ne mogu povoljno usporeĊivati sa ostatkom regije Evrope i Centralne Azije. U tri zemlje za koje su na raspolaganju podaci za 2009 (BJR Makedonija. 35 .4 miliona ljudi. ukidanjem štednje. ukazuju na to da unatoĉ ekonomskom oporavku. BJR Makedoniju i Srbiju. dostupni podaci za Crnu Goru. Projekcije izraĊene na osnovu podataka iz ranijih godina koriste se za godine gdje podaci ankete nisu dostupni 16 LIC-CIS zemlje su Armenija. (npr. Ovo odraţava kontinuirane probleme na trţištima rada i povećano opterećenje domaćinstava i time potaknute strategije za nošenje sa situacijom. prodajom aktive). što je blizu ukupnim procjenama za regiju Istoĉne Evrope i Centralne Azije. ţive neposredno iznad praga ekstremnog siromaštva (sa PPP US$ 2. uĉestalost siromaštva je sliĉna ECAPOVim procjenama za Istoĉnu Evropu i Centralnu Aziju. Dodatnih 4. Crna Gora i Srbija). U regiji SEE6 kao cjelini. Kirgistan i Moldavija.5-5/dan) tokom 2009. Sliĉni modeli se primjenjuju i na distribuciju umjerenog siromaštva u zemljama SEE6.5 . raspoloţivi podaci za BJR 14 15 Ovo je posljednja godina za koje su podaci o siromaštvu dostupni u većini zemalja ECA regije. u skladu sa negativnim rastom BDP-a 2009.Globalna finansijska kriza zaustavila je ili preokrenula ovaj napredak: rast nezaposlenosti nakon krize praćen je rastom siromaštva. Mada nepostojanje najnovijih podataka oteţava procjenu preciznog utjecaja nedavne finansijske krize na SEE6 u cjelini. Ipak.5/dan) Izvor: ECAPOV baza podataka. gdje više od 40 posto stanovništva ţivi sa US$2. Slika 50: Regionalni trendovi siromaštva 2005-2009 (%) Uĉestalost ekstremnog siromaštva (PPP US$ 2.15 SEE6 se povoljnije usporeĊuju sa Zemljama niskog prihoda u Zajednici neovisnih drţava (LIC-CIS)16. (Slika 50). Regionalne procjene ECAPOV-a za odreĊenu godinu zasnovane su na stvarnim podacima za neku zemlju kad su ti podaci dostupni. uĉestalost siromaštva u SEE6 je još uvijek znaĉajno veća nego u MIC-CIS i EU10 zemljama. Azerbajdţan. Gruzija. Opet je usporedba povoljnija u odnosu prema mnogo siromašnijoj regiji LIC-CIS. uĉestalost siromaštva i dalje raste. na primjer.5 miliona ljudi ili 7. Godine 200914 oko 1.

gdje se primjećuje veći rast na niţem nivou spektruma blagostanja (otprilike donjih 10 posto) i umjereni pad za sve druge. Ovo se pribliţava aproksimaciji istinskog rata potrošnje koje bi domaćinstvo moţda imalo kada nema panel podataka koji prate isto domaćinstvo u vremenu.). na primjer. Jednostavno reĉeno. rast potrošnje bio je negativan za većinu domaćinstava. osim najviših 10 posto distribucije. Sliĉna je slika i u BJR Makedoniji. Ovo se koristi za razradu varijacija potrošnje u razliĉitim anketama za svaki percentil distribucije (odnosno koliko je porasla potrošnja za najniţi procent. koliko za drugi percentil odozdo. Crna Gora i BJR Makedonija Serbia 2008-2009 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median Serbia 2009 . U sve ove tri zemlje GIC otkriva da je magnituda smanjenja potrošnje u 2009 u odnosu na 2008 bila najveća na niţem dijelu distribucije blagostanja kad je nastupila kriza. Srbija.Makedoniju. Novonastali ekonomski oporavak nije promijenio ukupnu sliku. Uĉinak rasta (odnosno krize) na ukupnu distribuciju mogu se analizirati Krivuljama uĉestalosti rasta (Growth Incidence Curves -GIC). Crnu Goru i Srbiju ukazuju da porast siromaštva u SEE6 tokom 2010 i 2011 moţe potaći divergenciju stopa siromaštva u odnosu na zemlje EU10. Za razliku od njih. U periodu od 2009 do 2010 u Srbiji. ne samo na donjem dijelu distribucije kojeg identificira linija siromaštva. 36 . BJR Makedoniju i Crnu Goru. itd. Slika 51: Krivulje uĉestalosti rasta.17 Gledajući ukupnu raspodjelu blagostanja moţe se steći uvid u to što se dešava. siromašni su podnijeli najveći teret nedavne ekonomske krize u odnosu na ostatak društva. Trendovi distribucije prihoda tokom globalne krize su takoĊer bili nepovoljni. Paneli na slici 51 navode GIC za 2008-2009 za Srbiju. ali je obim smanjenja potrošnje i dalje veći na donjem dijelu distribucije. za koje je pad izraţeniji. u Crnoj Gori je u vremenu 2009-2010 došlo do obratnog modela rasta potrošnje.2010 6 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median 2 Annual growth rate % Annual growth rate % -2 -6 -10 -14 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -14 -10 -6 -2 2 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 17 GIC se radi na osnovu dvije ankete domaćinstava za koje se rangiraju zapaţanja od najsiromašnijeg do najbogatijeg.

Svjetska banka. Uĉinak se ĉini Izvor: LITS 2010.Montenegro 2008-2009 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median Montenegro 2009-2010 40 Growth incidence Growth in mean Mean growth rate 95% confidence bounds Growth at median 20 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -40 -20 0 1 20 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 FYR Macedonia 2008-2009 20 20 FYR Macedonia 2009-2010 Annual growth rate % Annual growth rate % 0 -20 -40 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -40 -20 0 Growth incidence Growth in mean 95% confidence bounds Growth at median -60 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 -60 Mean growth rate Mean growth rate 1 10 20 30 40 50 60 70 Expenditure percentiles 80 90 100 Izvor: Osoblje Svjetske banke. U svih SEE6 zemalja. i te procjene mogu opet imati povratni utjecaj na ukupnu ekonomsku i društvenu klimu i ekonomske odluke i izglede dugoroĉnog rasta. gdje 40 posto odraslih ispitanika navodi da je kriza na njih imala veliki utjecaj. najvećim u Srbiji. oko 60 posto odraslih osoba navode da je kriza na njih (% of adults) A great deal A fair amount Just a little Not at all Montenegro Albania Kosovo BiH FYROM Serbia Source: LiTS II. Ova „objektivna― slika siromaštva i nejednakosti koja se zasniva na podacima o distribuciji moţe se dopuniti informacijama o Slika 52: Percepcija uĉinka krize percepciji utjecaja krize na regiju i strategijama How much was your HH affected by the crisis? koje su se koristile u odnosu na nju (Slika 52). EBRD. Ovakvi podaci su prikupljani u drugim krugu Ankete Ţivota u tranziciji (Life in Transition Survey -LiTS II) u drugoj polovici 2010. a manje od jedne petine odraslog stanovništva smatra da kriza nije imala nikakvog utjecaja na njihovo domaćinstvo. imala ili veliki ili priliĉan utjecaj. U svim zemljama udio 37 . 2010. Ovo je vaţno jer socijalno i blagostanje domaćinstva inherentno ovisi od subjektivnih i društvenih 0 20 40 60 80 100 procjena šireg ekonomskog i društvenog okruţenja. koju su zajedno pripremili EBRD i Svjetska banka.

u Crnoj Gori. U svim zemljama osim Bosne i Hercegovina. kriza je utjecala na više od potrošnje luksuznih roba – veliki dio stanovništva u svim zemljama (a posebno u Srbiji i BJR Makedoniji) navode smanjenje potrošnje osnovnih ţivotnih namirnica. Na Kosovu. 60 50 40 30 20 10 0 BiH Montenegro Albania Serbia Kosovo FYROM Source: LiTS II. oko 40 posto stanovništva navodi da su morali odloţiti plaćanje raĉuna za komunalije ili ukinuti TV. Izvor: LITS 2010.stanovništva koji je znaĉajno pogoĊen ili priliĉno pogoĊen bio je sliĉan u svim tercilima potrošnje – uĉinak krize jednako su osjetila siromašna i bogata domaćinstva. Ovakvu strategiju nošenja sa krizom navodi gotovo pola stanovništva Bosne i Hercegovine. najvaţniji put prenošenja utjecaja krize na rast siromaštva bio je smanjenje naknada ili radnih sati – što je navelo više od 50 posto stanovništva pogoĊenog krizom. iako je smanjenje plaća/broja sati rada bio na bliskom drugom mjestu. EBRD. Slika 52: Najvaţniji kanali utjecaja Slika 53: Najvaţniji mehanizmi nošenja sa krizom Main crisis coping mechanisms (% of adult population) Main crisis impact pathways (% of crisis-affected population ) Reduction in wages or hours Job loss or closed business Reduced flow of remittances Additional work undertaken Reduced consumption of luxury goods Reduced consumption of staple foods Stopped buying medications / postponed doctor visits Reduced vacations 70 60 Reduced consumption of alcohol / cigarettes Delayed utilities payments / cut TV. drugi najĉešći mehanizam prijenosa bio je smanjenje doznaka. phone. Srbiji i BJR Makedoniji. Ovo podrţava blisku povezanost izmeĊu trţišta rada i blagostanja u SEE6. U Albaniji i BJR Makedoniji gubitak posla bio je drugi najĉešće navoĊen put nakon smanjenja plaća/broja radnih sati (Slika 53). uĉestalost ovih ekstremnijih strategija nošenja sa krizom kao što je smanjenje potrošnje osnovnih namirnica. Da bi izašli na kraj sa krizom. potrošnju luksuznih roba i nekih izbornih usluga (Slika 54). prvo i prije svega. Svjetska banka. 38 . MeĊutim. or internet 70 50 40 30 20 10 0 BiH Kosovo Albania Serbia FYROM Montenegro Source: LiTS II. 2010. Dalje. telefon ili Internet. domaćinstva su smanjila. U Bosni i Hercegovini. odlaganje lijeĉenja ili odlaganje plaćanja komunalija veća je u donjem tercilu potrošnje. smanjeni dotok doznaka (koje su u toj zemlji posebno visoke) imao je malo prominentniju ulogu. i gotovo 70 posto stanovništva BJR Makedonije. Oko petine stanovništva u Albaniji i BJR Makedoniji navode da su morali prestati kupovati lijekove ili odloţiti posjete lijeĉniku. 2010. Srbiji i Crnoj Gori.

Samo BJR Makedonija troši više na naknade po osnovu imovinskog cenzusa nego na kategorijske programe. Konkretnije:  Javna potrošnja na socijalnu pomoć u smislu udjela u BDP-u u zemljama SEE6 je na nivou koji je usporediv sa ostatkom Istoĉne Evrope i Centralne Azije (1. New York 39 . Mjere socijalne sigurnosti bi trebale imati kljuĉnu ulogu u tim odgovorima.33 posto BDP-a usmjerenih na socijalnu pomoć u 2008-2009 i još više – 3. ukupna potrošnja na socijalnu pomoć u Bosni i Hercegovini bi se izjednaĉila sa prosjekom u SEE6. Tokom 2000. Tokom krize i nakon nje. što je dovelo do pritisaka da se smanji potrošnja na socijalnu zaštitu. Springer. ali nedavna teška ekonomska kriza postavlja izazov sposobnostima vlade da zaštiti siromašne i ugroţene.9 posto BDP-a 2010.8 procenat BDP-a u odnosu na prosjeĉnu potrošnju od 1. najveći dio sredstava ide na kategorijske programe.  18 Gotcheva. Bosna i Hercegovina je uoĉljiv izuzetak: sa 3.4 do 0. Najvaţniji zakljuĉci ove procjene bili su da odrţavanje djelotvorne zaštite sa smanjenim ukupnim sredstvima nakon krize iziskuje znaĉajne reforme: (i) (ii) (iii) da se smanji potrošnja na naknade zasnovane na pravima (bez imovinskog cenzusa). i da se poveća njihova fleksibilnost i responsivnost na krize i udare. Rashodi naknade za demobilizirane borce su. razlog za ovakav rezultat – kad bi se one smanjile na regionalni prosjek od 0. da se poveća korištenje i obuhvat socijalne pomoći na osnovu imovinskog cenzusa. kako se ĉini. dok je u isto vrijeme došlo do smanjenja prihoda vlade. Bosna i Hercegovina je se nalazi meĊu onim zemljama Evrope i Centralne Azije koje najviše troše.Otreţnjujući nalazi pokazatelja siromaštva i nejednakosti i anketa LITS bi trebali navesti kreatore politika u zemljama SEE6 da zastanu i zapitaju se: „što se moţe uĉiniti?―18 Percepcija velikog udjela stanovništva koji se mora nositi sa krizom tako što smanjuje potrošnju osnovnih namirnica i izdvajanja za zdravstvo ukazuje na to da zemlje SEE6 imaju teškoća da uspostave efikasne sisteme za odgovor na krizu. forthcoming in Ruggeri Laderchi and Savastano ―Poverty and Exclusion in the Western Balkans: new directions in poverty and analysis‖. kategorijske naknade su konzistentno apsorbirale veći dio izdvajanja za socijalnu pomoć u odnosu na naknade koje se odobravaju na osnovu imovinskog cenzusa. da se smanje negativni poticaji za zapošljavanje koji su ugraĊeni u socijalnu pomoć zadnjeg izbora. mada su reforme iz 2008 povećale udio programa koji ne iziskuju imovinski cenzus. Implementation and Performance‖ The World Bank Washington DC. Potrošnja na socijalnu pomoć je neravnopravna. zdravstvo i obrazovanje. potraţnja za naknadama za nezaposlenost i socijalnom pomoći povećala se.5 posto BDP-a. Boryana and Ramya Sundaram (2011) ―Social Safety Nets in the Western Balkans: Design.7 posto BDP-a u svim zemljama u regiji. Nedavno izvršena evaluacija mreţe socijalne zaštite u SEE6 dovela je do zakljuĉka da su neke od njih reagirale fleksibilnije od drugih.

a Crna Gora ima najveću stopu rasta potrošnje na invalidske naknade zadnjih godina. Velikodušnost ovih naknada znaĉajno varira od jedne zemlje SEE6 do druge. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je relativno visoka u Crnoj Gori (blizu 0.transferne potrošnje korisniĉkog domaćinstva ova velikodušnost izgleda relativno velika u usporedbi sa shemama socijalne zaštite koji pruţaju sliĉnu zaštitu u ECA. a najviša na Kosovu (više od 0. socijalna pomoć ima solidnu preciznost u ciljanju.9 posto BDP-a) u regiji. ili povećanje broja ovisne djece u obitelji.5 posto BDP-a) kao i u BJR Makedoniji. gdje Albanija biljeţi najveću potrošnju (0.7 posto BDP-a). U isto vrijeme. 40 . naknade socijalne zaštite nisu jako velikodušne u odnosu na minimalnu plaću – variraju od 7 do 20 posto minimalne plaće (sa izuzetkom Crne Gore. privremenu nezaposlenost zbog brige za novoroĊenĉe. Dok kad se mjeri kao dio post.  Prioriteti potrošnje se razlikuju od zemlje do zemlje. gdje iznose 75 posto). što dovodi do programa manjeg obima sa uskim pokrićem i velikim greškama iskljuĉivanja. Obuhvat je izuzetno nizak ĉak i u zemljama koje imaju višestruke programe socijalne zaštite koji su kreirani da zaštite i da ublaţe višestruke rizike koji su vezani ne samo za siromaštvo. nego i invaliditet. ali nizak obuhvat (najveća pokrivenost je 40 posto donjeg kvintila za sigurnosnu mreţu Kosova). gdje odraţava veliku uĉestalost siromaštva i koncentraciju potrošnje na manji broj programa naknada. Generalno. Potrošnja na socijalnu pomoć zadnjeg izbora je vrlo niska u Srbiji i Bosni i Hercegovini. SEE6 više troše na invalidske naknade nego druge zemlje Evrope i Centralne Azije.

H.

IZGLEDI ZA 2012-13

SEE6 ulaze u razdoblje usporenog rasta i teţih prilagodbi. Prosjeĉan rast 2012 u SEE6 se oĉekuje na nivou od 1.1 posto u odnosu na 2.2 posto 2011. S obzirom na oĉekivanja slabog rasta 2012 za Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju, posebno, ove tri zemlje neće doseći nivo pred-kriznog realnog BDP-a do 2013. godine. Ekonomski izgledi eurozone, na koju se SEE6 posebno oslanjaju kad se radi o potraţnji izvoza, doznake i FDI su bolji nego što su bili prije šest mjeseci, ali i dalje postoje znaĉajni rizici. Posebno je potrebno spomenuti da će oporavak SEE6 zaostajati za drugim zemljama u tranziciji i razvoju koje imaju globalne veze koje su manje centrirane na Evropu. Fiskalne prilagodbe će se morati nastaviti pod teţim okolnostima, kao i napori da se sprijeĉi da nivo javnog duga postane neodrţiv. Rast kredita će vjerojatno ostati slab, a finansijski sektor, sve više ovisan od lokalnih depozita kako se nastavlja smanjenje dugova evropskih banaka (deleveraging) morat će se u isto vrijeme baviti povećanim nivoom NPL-ova (loših kredita). Prvi kvartal 2012 bio je posebno teţak za SEE6. Nasuprot globalnom oporavku rasta industrijske proizvodnje, industrijska proizvodnja u ovoj regiji je pogoĊena istovremeno smanjenjem potraţnje u Evropi za uvozom, kao i teškim zimskim uvjetima koji su paralizirali cijelu regiju tokom februara 2012. Dalje, rast globalnih cijena nafte će dodatno usporiti ekonomsku aktivnost, kao što će uĉiniti i smanjenje dugova (deleveraging) bankovnog sektora Evrope – proces koji se intenzivirao nakon kraja 2011. Kako se ekonomski izgledi za 2012 poĉinju pogoršavati, malo je vjerojatno da će u kratkoroĉnom periodu doći do odskoka u zapošljavanju. Sa projiciranim rastom BDP-a od 1.1 posto 2012, izgledi za znaĉajan rast zaposlenosti su mali. Visoko-frekventni podaci o industrijskoj proizvodnji i maloprodaji ukazuju na isti zakljuĉak (Slika 55-56). Spor rast kredita, nedostatak znaĉajnog fiskalnog prostora za investicije koje bi generirale zapošljavanje, kao i slabi izgledi za izvoz ukazuju na dalje pogoršanje uspješnosti trţišta rada. MeĊutim, znaĉajne strane direktne investicije bi mogle dovesti do preokreta na lokalnim trţištima rada, ali s obzirom na slab i neizvjestan izgled Evrope, vjerojatnost da će se ostvariti ovakav scenarij je niska. Uzeti zajedno, ovi trendovi impliciraju da će zemlje SEE6 ostati na dvostrukom kolosijeku rasta tokom 2012. Zemlje koje imaju visok nivo duga i oslanjale su se uglavnom na vanjsku potraţnju za oporavkom (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, i u odreĊenoj mjeri, Albanija) će se suoĉiti sa sporim rastom ove godine, dok će BJR Makedonija i Kosovo imati bolji, mada još uvijek niţi rast nego 2011 (Tabela 7). Ovo je u skladu sa daljim smanjenjem tekućeg raĉuna 2012-13, što odraţava dijelom fiskalnu konsolidaciju koja je u toku.
Tabela 7: Izgledi za rast zemalja SEE6
2012 1.6 0.5 4.0 2.0 0.5 0.5 1.0 Realni rast BDP-a (%) 2013 2.5 1.5 4.1 3.2 1.5 3.0 2.6

ALB BIH KOS MKD CG SRB SEE6

41

Slika 54: Industrijska proizvodnja (3m/3m, procent Slika 55: Maloprodaja (Jan 2010 = 100, bez SP) promjene, bez SP)

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izvor: Nacionalni uredi za statistiku i kalkulacije osoblja Svjetske banke.

Izgledi za rast izvoza SEE6 tokom 2012 su i dalje pozitivni, mada na umjerenom nivou od 8 posto, pod pretpostavkom da ne doĊe do daljeg produbljivanja krize Eurozone. Ovo je unatoĉ najnovijem svoĊenja na umjereniji nivo ili ĉak pada y-o-y nakon prvih mjeseci godine, uglavnom zbog teške zime i privremenog utjecaja euro krize. U svakom sluĉaju, oĉekuje se da će rast uvoza biti umjeren na nivou od oko 5 posto tokom 2012. god., ĉime se implicira slabija potraţnja koja je posljedica smanjenog ekonomskog rasta i daljeg suţavanja deficita vanjskog tekućeg raĉuna. Unatoĉ pogoršanom okruţenju za FDI uzrokovanom krizom u Eurozoni, SEE6 ostvaruju koristi od jednog broja novih investicija koje su nedavno najavljene (npr. BJR Makedonija, Srbija). Dugoroĉniji izgledi za FDI su i dalje pozitivni. MeĊutim, postoje evidentne razlike izmeĊu zemalja. Srbija je u januaru 2012 doţivjela znaĉajan odliv kao posljedicu kupovine manjinskog udjela u drţavnom telekomu Grĉke OTE; ali oĉekivanja za 2012 su da će priliv FDI u Greenfield investicije biti sliĉna onom tokom 201. Kosovo oĉekuje da će FDI osjetiti poticaj od prodaje telekoma (PTK) poĉetkom 2013. Jedan primjer kako se FDI mogu koristiti za proširenje lokalne izvozne baze je BJR Makedonija: ulaskom dvije velike kompanije za auto-dijelove 2007. godine, izvoz komponenti za automobilsku industriju postao je vaţan dio izvoza iz te zemlje. Sve zemlje osim Kosova i Albanije imaju relativno visok nivo vanjskog duga, gdje su Crna Gora, i u manjoj mjeri Srbija, zagazili u podruĉje rizika. Iako se dio duga odnosi na sluţbene kreditore, on predstavlja rizik prenošenja ukoliko se pristup trţištu dodatno suzi. Ipak, većina ovog duga dospijeva nakon 2012, a u dosta sluĉajeva 2015 ili kasnije. Kratkoroĉno, vlada Crne Gore bi se mogla suoĉiti sa rizikom da mora platiti ranije garancije koje je dala za kredit od 90 miliona eura za tvornicu aluminija, koje dospijevaju. S obzirom na vanjsko i regionalno okruţenje, budući rast kredita će vjerojatno u najboljem sluĉaju biti umjeren, i pratiti rast lokalnih depozita kao novog dominantnog
42

izvora finansiranja, i moţe biti i gori ukoliko doĊe do pogoršanja krize u Eurozoni. Produţenje perioda oteţanog pristupa kreditima moţe proisteći od povećane averzije matiĉnih banaka da se oslone na finansiranje banaka i ograniĉenja transfera unutar grupe izmeĊu matiĉnih banaka i njihovih supsidijarnih banaka u ECA-i. Sporiji rast kredita ostavlja problem dugoroĉnog finansiranja rasta privatnog sektora. Pojedine manje banke se suoĉavaju sa velikim izazovima, i to bi moglo izvršiti pritisak na već uzak fiskalni prostor. Na primjer, u Srbiji je drţava od dvije male domaće banke zatraţila dokapitalizaciju, a druga domaća banka biljeţi velike gubitke 2011. godine, koji su joj zbrisali kapital i sada je pod privremenom upravom, sa mogućnošću dokapitalizacije od strane drţave. Bez proaktivnog i kooperativnog pristupa, NPL-ovi će vjerojatno ostati na povišenom nivou, što će dodatno usporiti ekonomski oporavak. Stope NPL-a u većini zemalja ove regije su visoke. To utjeĉe na kvalitetu aktive bankarskog sektora, rezultate poslovanja i troškove pozajmljivanja. Lošiji ekonomski izgledi za regiju znaĉe da će zajmoprimci koji ne mogu vraćati kredit i dalje biti u situaciji da se bore za opstanak i da će vrijednost kolaterale ostati na deprimiranom nivou još neko vrijeme. Brzo rješavanje NPL-a nosi obećanje da će se ukloniti vaţan faktor koji usporava ekonomski rat u SEE6 zemljama, ali to će iziskivati proaktivan i kooperativan pristup19. Javne finansije će i dalje biti izloţene pritiscima u cijelom podruĉju SEE6 tokom preostalog dijela 2012 i tokom 2013. Sa izuzetkom Crne Gore, koja namjerava deficit smanjiti na 2.5 posto BDP-a 2012, a dodatno smanjiti u srednjoroĉnom razdoblju, fiskalne prilagodbe koje se trenutno predviĊaju u drugim zemljama SEE6 su skromne. Srbija je planirala ukupnu prilagodbu od 0.6 posto BDP-a tokom dvije godine (iako ovo tek treba da usvoji nova vlada), dok je Albanija zacrtala da riješi deficit od 3 posto BDP-a tokom 2012. BJR Makedonija namjerava zadrţati nepromijenjen deficit od 2.5 posto BDP-a. Kosovo, u skladu sa svojom solidnom fiskalnom pozicijom, povećava deficit kako bi omogućio veća izdvajanja za kapitalne rashode. Projicira se porast deficita u Bosni i Hercegovini tokom 2012, nakon korekcija koje su potrebne da bi se stvorio fiskalni prostor za dolazeće otplate. TakoĊer, pretpostavke koje su u osnovi dijaloga o fiskalnim politikama u većini zemalja SEE6 ukljuĉuju i umjerenu recesiju u Eurozoni poĉetkom 2012, nakon kojega slijedi ubrzan oporavak. U takvom okruţenju, jedan konzervativniji pristup sa bolje razraĊenim mjerama zaštite bi bio pogodniji s obzirom na već ranije u ovom izvještaju opisane ekonomske rizike jer bi oni mogli imati dalji negativni uĉinak na prihode i dostupno finansiranje.

19

Izvor: Beĉka inicijativa koordinacije evropskih banaka: radna grupa o NPL u Centralnoj, Istoĉnoj i Jugoistoĉnoj Evropi) (European Banking Coordination ―Vienna‖ Initiative: Working Group on NPLs in Central, Eastern and Southeastern Europe).

43

alternativna mjera – javni dug kao procent godišnjih prihoda vlade – je iznad prosjeka EU10 (Tabela 8). a za zemlje u razvoju. U osnovnom scenariju. Gupta i Mulas-Grandos:―Getting Debt Under Control. 21 Rashodi za kamate su u prosjeku 1 posto BDP-a u zemljama SEE6. Javni dug u Albanija.‖ Finanse & Development.I. Još jedan razlog je taj što će fiskalna konsolidacija koja oĉekuje mnoge od ovih zemalja dodatno smanjiti fiskalni prostor. uz istovremeno poboljšanje strukture javnih rashoda prebacivanjem teţišta na kritiĉna ulaganja u infrastrukturu. Crna Gora i Srbija). na primjer. 44 . Sa rastućim nivoom duga. gdje su rashodi za kamate 2011 iznosili 3. što će uĉiniti da SEE ostanu ranjive. Osim toga. Crna Gori i Srbiji je u proteklim godinama na ne neodrţivoj putanji pa će stoga morati izvršiti mnogo jaĉe korektivne radnje. iako je javni dug izraţen kao procent BDP-a još uvijek niţi nego u komparabilnim zemljama EU10. će probiti gornju granicu zaduţenosti od 60 posto BDP-a (Albanija) odnosno 45 posto BDP-a koje su utvrĊene njihovom domaćom legislativom. Ovo se ne moţe dovoljno naglasiti. Bosna i Hercegovina. ne poduzmu li se znaĉajne korektivne mjere. pitanja pristupa trţištu i strukture duga sa kojima ţive zemlje SEE6 danas. nedavni radni papir MMF-a koji su izradili Baldacci. iako su tekući troškovi servisiranja duga još uvijek podnošljivi21. meĊutim. Osim toga. Maastichtški kriterij od 60 posto BDP-a koji se obiĉno smatra odrţivim zasnovan je na bitno drugaĉijim pretpostavkama vezanim za ekonomsko okruţenje u odnosu na one sa kojima se suoĉavaju zemlje SEE6. Dalje. Kao rezultat toga. vjerojatno bi prudentan nivo bio bitno niţi20 i vlasti u tim zemljama trebaju razviti kredibilne srednjoroĉne do dugoroĉne fiskalne strategije koje će dovesti do stabilizacije i smanjenja javnog duga. i sa i dalje znaĉajnim rizicima. Jedan razlog zbog kojega je situacija u SEE6 drugaĉija jeste da se ove zemlje sve više udaljavaju od koncesionog pozajmljivanja prema trţišnom finansiranju koje povećava troškove duga i smanjuje rok dospijeća. velike promjene teĉaja valute bi mogle imati znaĉajan utjecaj na fiskalnu solventnost.1 posto BDP-a. Suoĉena sa znaĉajnim fiskalnim pritiscima i visokim nivoom duga i sa postojećim politikama. samo se od Crne Gore oĉekuje da će uspjeti smanjiti nivo duga u ovom razdoblju. ĉime se daje osnova za valutni rizik.‖ IMF WP/10/232). ovo u kritiĉnoj mjeri ovisi od implementacije ambiciozno planiranih fiskalnih prilagodbi. sa tek manjim poboljšanjem oĉekivanim u 2013. kao i ―Restoring Debt Sustainability After Crisis: Implications for the Fiscal Mix. kao i rizik neusklaĊenog dospijeća. javni dug će i dalje rasti tokom 2012. Strogom 20 Sve više jaĉa novi konsenzus da prudentan nivo duga za napredne zemlje ne bi trebao biti veći od 60 posto BDPa. vlasti u SEE6 trebaju još jednom razmisliti o tome koji bi se nivo javnog duga mogao smatrati odrţivim. Proces prilagodbe će morati uznapredovati u nekim zemljama SEE6 koje trenutno imaju viši nivo javnog duga (Albanija. December 2010. BJR Makedonija i Srbija) denominiran je ili fiksiran za stranu valutu. ovo su široki pokazatelji koji bi mogli posluţiti kao grubo mjerilo (vidi. Uvaţavajući rizike vanjskog okruţenja. sa izuzetkom Albanije. rizici domaćeg duga takoĊer rastu. ukljuĉujući SEE6 – 40 posto BDP-a. IZAZOVI POLITIKA Glavni kratkoroĉni izazov politika za SEE6 je fiskalna politika i dug. Iako je teĉajni rizik nešto ublaţen relativno visokim nivoom rezerve i generalno solventnom pozicijom prema vani. i Albanija i Srbija će. Iako konkretan nivo duga za svaku specifiĉnu zemlju zavisi od niza varijabli. Osim toga. znaĉajan dio javnog duga u zemljama SEE6 (Albanija. sa povećanim oslanjanjem na relativno plitka domaća trţišta. oĉekuje se njihov dalji rast.

ali sa povećanjem dugovanja. Uvaţavajući sve ove fiskalne institucije.7 2. SEE6 imaju priliku da ostvare dinamiĉan „zlatni rast― i to će biti vezano za oporavak i 45 .5 SRB 116. U isto vrijeme. Tabela 8: Odabrani pokazatelji javnog duga. dobro bi bilo da izbliza prate dugovanja privatnog sektora i da blisko suraĊuju sa monetarnim vlastima na jaĉanju finansijske discipline. Ovim se znaĉajno pojaĉava rizik prenošenja sa kojima se i inaĉe suoĉavaju zemlje SEE6. SEE6 će se suoĉiti sa povećanim rizicima. i pod pretpostavkom da neće doći do katastrofiĉnog kolapsa u kratkom roku. u globalnom okruţenju koje ima averziju prema riziku. restrukturiranje rashoda.5 10. Albanija. ciljevi prihoda i izvori finansiranja se moraju realno procijeniti i kreirati mjere prihoda i rashoda tako da izravnaju uĉinak okruţenja sporijeg rasta. trebaju se sagledati još jednom kako bi se osiguralo da se stabilizira nivo javnog duga i da se u odnosu na njega pokrene trend smanjenja.0 1. ĉuvara politika koji blisko prati i procjenjuje fiskalna dešavanja i politike. Dalje u budućnosti.3 0. BJR Makedonija i Crna Gora nametnule su fiskalna ograniĉenja koristeći dokumente nivoa strategija. % BDP-a Plaćanje kamata. takva prilagodba moţe predstavljati izazov i iziskivati donošenje teških politiĉkih odluka.0 0. U takvom okruţenju.strukturom rashoda u više zemalja SEE6. Srbija je osim toga uspostavila Fiskalni savjet.6 0. jaĉi razvoj domaćeg trţišta je potreban kako bi se restrukturirao nagomilani dugoroĉni dug u instrumente sa duţim dospijećem i ublaţio rizik od povećanog oslanjanja na domaće trţište. ukljuĉujući smanjenje fiskalnog deficita i nivoa duga. zemlje SEE6 su do sada uspijevale izbjeći smanjenje kreditnog rejtinga.7 KOS 18. Dugoroĉno. i promoviranje reformi sa ciljem unaprjeĊenja konkurentnosti.8 CG 151. a i Crna Gora razmatra zakon kojim će se uvesti gornja granica nivoa duga. ali i dalje imaju spreadove veće od 500 bps. mnoge SEE6 će se morati okrenuti pozajmljivanju izvana da bi finansirale svoj deficit i otplatu duga tokom ovog teškog razdoblja. ukljuĉujući i rizik prenošenja i rizik pristupa trţištu.4 Izvor: Procjene osoblja Banke na osnovu podataka koje su dostavila ministarstva finansija i MeĊunarodni monetarni fond Napomena: Kratkoroĉni dug prikazan na bruto osnovi kod raĉunanja potreba za finansiranjem. 2011 Javni dug. Kao prvi korak.9 24.7 3. blisko pratiti i agresivno raditi na smanjenju nagomilanog duga i tokovima budţetskih i poreznih dugovanja. postavlja se pitanje uĉinkovitosti tih fiskalnih pravila i okvira za upravljanje javnim finansijama. BJR Makedonija planira reviziju javnog duga na ciljnu vrijednost od 30-35 posto BDP-a. srednjoroĉne fiskalne strategije.0 MK 108. % prihoda vlade Potrebe za finansiranjem. ukljuĉujući rezervne obaveze.6 1. Većina zemalja SEE6 su usvojile neki vid formalnih ograniĉenja nivoa javnog duga. zemlje SEE6 moraju nastaviti jaĉati svoje okvire upravljanja javnim finansijama (PFM).7 8. Sama prilagodba nije dovoljna: s obzirom na plitka domaća trţišta kapitala.2 14. ĉiji je Moody's rejting malo opao na B3.1 BIH 84.8 7. U suprotnom. % BDP-a ALB 227. IFI mogu pomoći tako što će omogućiti finansiranje pod povoljnijim uvjetima dok se ne pokrene ekonomski oporavak i poboljšaju se uvjeti za pristup finansijskim trţištima. Kosovo i Srbija su formalno postavile gornje granice vladinog duga kroz fiskalne zakone. Sa izuzetkom Bosne i Hercegovine. Dobivanje boljih kreditnih uvjeta će iziskivati primjenu kredibilnih fiskalnih programa za jaĉanje fiskalnih i ekonomskih temelja. TakoĊer.

i ako se snaţna paţnja posveti dugom naslijeĊu potreba za strukturalnim reformama koje su razmatrane u posljednjem SEE RER. tendenciju emigracije najobrazovanijih ljudi. Gledajući evropsku budućnost SEE6 – nakon ovog teškog kratkoroĉnog razdoblja – postoje razlozi za optimizam. ako se vlasti budu drţale prudentnih fiskalnih politika i politika javnog duga. ovaj izvještaj navodi razloge za optimizam i predlaţe politike koje su potrebne da bi osigurale ostvarenje tog potencijala. a napredak u smislu smanjenja siromaštva će se obnoviti ako se uredno riješi grĉka kriza. i starenje stanovništva. I tada. trţište rada. U noti koja slijedi o „Zlatnom rastu― i izgledima za njegovo postizanje u zemljama SEE6. Tu spadaju tvrdoglavo visoke stope nezaposlenosti. Ali oporavak će biti svjetliji i neposredniji izgled. dugoroĉne stope rasta SEE6 vjerojatno se neće vratiti i odrţati na nivou koji su imale neposredno prije krize. reforme javnog sektora i institucija – bit će jako potrebne da se suoĉi sa upornim izazovima u ovoj regiji. 46 . Ovakve politike – fokusirane na investicijsku klimu.same Evrope. posebno meĊu mladima. ako se izbjegne produţeni utjecaj na investicije koje podrţavaju rast u narednim kvartalima.

one će se materijalizirati samo ako se usvoje odgovarajuće politike i reforme (vidi odjeljak II dalje u tekstu). Unatoĉ napretku u outputima i produktivnosti koji je postignut od poĉetka 1990-tih. Najvaţnije poruke su slijedeće:  Povećana trgovinska i finansijska integracija posluţili su kao velika „mašina konvergencije― – smanjenje prihodovnog jaza prema razvijenim „jezgrenim― zemljama EU – za zemlje koje su se ranije pridruţile Evropskoj Uniji (EU). reforme trţišta rada (npr. SEE6 se suoĉavaju sa mogućnošću jedne od najgorih demografskih tranzicija u narednih nekoliko decenija   22 Ova bilješka se zasniva na nedavnom izvještaju Svjetske banke „Zlatni rast― (Gill. trošak otpuštanja) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. rad i upravljanje. koji analizira evropski ekonomski model u šest tematskih podruĉja: trgovina i finansije. isti „voz konvergencije― ĉeka i nove zemlje kandidate za EU koje se nalaze meĊu SEE6. Ova bilješka predstavlja adaptaciju nedavno objavljenog Izvještaja o zlatnom rastu (Golden Growth Report -GGR). poduzetništvo i inovacije. povlaĉi implikacije i lekcije iz zemalja SEE6 u smislu dugoroĉnih reformi razvojnih politika u budućem razvoju. 47 . izmeĊu ostalog. U principu. TakoĊer. Zemlje SEE6 su osjetile napredak u rastu produktivnosti od poĉetka 1990-ih. Ali ove koristi nisu automatske. U njoj se razmatraju kljuĉna ekonomska dešavanja u Evropi iz dugoroĉne perspektive. Kosovo. i rad i upravljanje.2. dominantna potrošnja na socijalnu zaštitu). i dalje su od kritiĉnog znaĉaja za rješavanje izazova dugoroĉne nezaposlenosti i nezaposlenosti mladih. Za objašnjenje drugih grupa zemalja koje se koriste u ovoj Bilješci vidjeti Aneks I. U pogledu upravljanja. ali uloga inovacije i istraţivanja i razvoja u sektoru poduzetništva je i dalje jako ograniĉena (Odjeljak III). Bosnu i Hercegovinu. ZLATNI RAST U JUGOISTOĈNOJ EVROPI: KLJUĈNE IMPLIKACIJE ZA REFORME POLITIKA22 UVOD A. rast zaposlenosti u SEE6 i dalje zaostaje. kojeg je izradio Ured glavnog ekonomiste Svjetske banke za Evropu i Centralnu Aziju – na primjer zemalja SEE6. iako postoji dosta sliĉnosti izmeĊu SEE6 i Zapadne Evrope (npr. ukljuĉujući postignuti napredak i izazove sa kojima se suoĉava regija SEE6 u pogledu kljuĉnih tematskih podruĉja koje pokriva GGR – konvergenciju prihoda. trgovine i finansija. Reiser and Richter 2012). Bilješka prilagoĊava kljuĉne poruke i implikacije politika za šest zemalja Jugoistoĉne Evrope (SEE6): Albaniju. a poslovno okruţenje je generalno poboljšano. a većina zemalja u regiji se danas suoĉava sa visokim nivoom nezaposlenosti i relativno niskim stopama uĉešća. posredovanje u zapošljavanju i obuku. veliĉina vlade je relativno manja u SEE6. smanjenje krutosti zapošljavanja i otpuštanja. što ukazuje na neophodnost reformiranja rada i upravljanja (odjeljak IV). BJR Makedoniju. poduzetništvo i inovacije. Crnu Goru i Srbiju. U pogledu rada. MeĊutim.

 I na kraju. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. i migracijom prema vani – što sve predstavlja veliki problem za socijalnu zaštitu i penzione sisteme. smanjenjem radne snage. zemlje SEE6 koje ţele iskoristiti potencijal „Zlatnog rasta― suoĉavaju se sa zajedniĉkom politikom da se mašina konvergencije odrţi u pogonu tako što će se pokrenuti povećani trgovinski i finansijski tokovi sa jedne strane. 48 . Reforma socijalne zaštite i zdravstva bi danas bila od kritiĉnog znaĉaja za zemlje iz ove regije kako bi bile spremnije za demografsku tranziciju i starenje stanovništva sutra. a sa druge strane izvršiti reforma rada i upravljanja. Ovakav plan je rezimiran u zakljuĉnom odjeljku (Odjeljak V).– sa starenjem stanovništva.

and Subramanian (2007) ili Gourinchas and Jeanne (2009). uz relativno nisko uĉešće kapitalnih roba i izvoza modernih usluga.075 2008. i potiĉe rast prihoda i konvergencija (prema nivou EU). Srbiji je odobren status kandidata u februaru 2012. godine. a Albanija i Bosna i Hercegovina su potencijalni kandidati. Rajan. ĉime se ukazuje da ova regija ima još dobar put pred sobom u smislu iskorištavanja izvoza visoke vrijednosti. Ali u izvozu SEE6 još uvijek dominiraju proizvodi koji iziskuju nisku struĉnu spremnu i proizvodi koji iziskuju intenzivno korištenje prirodnih resursa (Kathuria. Gill.23 ĉime se daje doprinos rastu manje bogatih ekonomija Evrope. ukljuĉujući jaĉe trgovinske i finansijske veze i konvergenciju prihoda. Razlog za to je jasan: stvarno ili ĉak izgledno ĉlanstvo u EU sluţi kao sidro za meĊunarodne investitore (Stojkov i Zalduendo. te performanse su manje od EU11. iako se ĉini da je ta veza jaĉa za EU12 nego za SEE6. kapital u Evropi teĉe „nizbrdo―.4 posto BDP-a) i tradicionalne usluge (10. Iako SEE6 kao regija ima bolje performanse od EU15 Jug. TRGOVINA I FINANSIJE: PRIMARNI POKRETAĈI „KONVERGENCIJE― U SEE6 Zemlje SEE6 postaju integriranije sa Zapadnom Evropom i svijetom. 49 . sofisticiranost izvoza iz SEE6 za poluproizvode je i dalje niţa nego kod EU11 kao grupe. Postoji snaţna veza izmeĊu strane štednje i ekonomskog rasta u zemljama-kandidatima za EU. EU15 i Zemalja istoĉnog partnerstva. BJR Makedonija i Crna Gora postale su sluţbeni kandidati za prijem u Evropsku Uniju (EU) 2005. Izvoz u i iz SEE6 je postao sofisticiraniji tokom posljednje decenije: u prosjeku je sofisticiranost izvoza u EU15 kad se radi o poluproizvodima porasla sa US$8. 23 U drugim regijama ĉini se da kapital ne teĉe „nizbrdo―’. . Što je vaţno spomenuti.371 u 2000 na US$13. Ne samo da je udio izvoza iz SEE6 prema EU15 porastao.od razvijenih ka zemljama u razvoju – za razliku od ostatka svijeta. nego i sofisticiranost roba koje se izvoze u EU15 je unaprijeĊena u periodu od 2000 do 2008 godine. VIdi: Prasad. odnosno 2010. Analiza sastava izvoza (Slika 58) ukazuje da su izvozom iz SEE6 u 2009-10 dominirali poluproizvodi (12. Raiser i drugi (2012) navode da je smanjenje vaţnosti izvoza u EU15 dijelom vezano za manji rast BDP-a u zemljama EU15. Vaţno je reći da ovu mašinu konvergencije uglavnom pokreće trgovina i finansije. koja je zadnja godina za koju su bili dostupni potpuni podaci za korištenje u ovoj analizi (Slika 57). 2008). koji donosi posebne koristi u obliku povećanih trgovinskih i finansijskih tokova. Zemlje SEE6 su znaĉajno povećale svoju vanjsku trgovinu i sofisticiranost te trgovine.B.5 procenata BDP-a). Ova bliţa integracija sa Zapadnom Evropom donijela je sa sobom ekonomske koristi. MeĊutim. 2011).

MMF. MeĊu zemljama SEE 6. 1996–200824 Exports 16 14 12 10 8 1996 1998 2000 2002 2004 2006 2008 18 16 14 12 10 1996 1998 2000 EU15 EU15 Imports 2002 2004 World 2006 2008 Trade in intermediate goods of: EU11 with EU15 SEE with EU15 World World BGR+ROM with World with Napomena: EU11 ne ukljuĉuje Bugarsku i Rumunjsku pošto su one prikazane odvojeno. Hwang and Rodrik (2007). Izvor: Ujedinjene nacije. Slika 57: Izvoz i uvoz roba i usluga u EU15. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke. poluproizvode i kapitalne robe ne ukljuĉuje Kosovo i Crnu Goru.8 posto BDP-a) su bile lideri u regiji u smislu izvoza poluproizvoda. a u 2003-07 na Albaniju.6 posto BDP-a) i Srbija (15. i WDI. u hiljadama USD. Bosnu i Hercegovinu i BJR Makedoniju. medijana za SEE6 u 1996-2002 i 2008 odnosi se na Albaniju i BJR Makedoniju. Vidi: Hausmann. Podaci za izvoz i uvoz usluga u Dansku datiraju iz 2004. 50 .6 posto BDP-a). na osnovu UN Comtrade. prosjek SEE6 za potrošaĉke robe. a Crna Gora je bila najveći izvoznik tradicionalnih usluga 24 EXPY mjeri sofisticiranost izvoza/uvoza tako što vrši procjenu produktivnosti izvozno/uvozne korpe zemlje. EXPY za izvoz odreĊene zemlje se raĉuna kao izvozom ponderirana prosjeĉna vrijednost PRODY za tu zemlju. EU11. SEE6 i Drţave istoĉnog partnerstva 2009-10 (ili najnovije dostupne) Napomena: Zbog dostupnosti podataka. Zbog dostupnosti podataka. Podaci za uvoz poluproizvoda u Bugarsku nisu dostupni. BJR Makedonija je bila najveći izvoznik potrošaĉkih roba (11.Slika 56: EXPY za poluproizvode. srednja vrijednost. Bosna i Hercegovina (18. gdje je PRODY mjera nivoa „sofisticiranosti― svakog izvoznog sektora.

na 49 posto 2010. BJR Makedonija (4. Kad se radi o finansijama. MeĊu zemljama SEE6. ali su dodatno porasli u periodu neposredno prije krize (Slika 3. nakon koje je slijedila Albanija (15. nakon koje je slijedila Albanija (6. MeĊu zemljama SEE6. rast kredita privatnom sektoru izraţen kao procent BDP-a stagnirao je u periodu 2000-2004. Ovakvi finansijski tokovi su sa svoje strane dodatno proširili obim sredstava koja su na raspolaganju za davanje kredita. regija je privukla najveći dotok FDI izraţen kao procent BDP-a (6. Uvoz kao udio BDP-a ostao je na višem nivou nego u EU15 Jug. većina FDI sredstava je došla u formi finansijskih ulaganja u bankarski sektor. tokovi kapitala su podrţavali rast. 2012).9 posto BDP-a). sa relativno niskim udjelom modernih usluga. desni panel). i u Zemljama istoĉnog partnerstva.9 posto). Tokovi kapitala su već bili znaĉajni tokom ranih 2000 (Slika 3. i krediti privatnom sektoru u Evropi u nastajanju su znaĉajno porasli (Slika 4). dok je Albanija imala najveći uvoz tradicionalnih usluga. Sastav uvoza bio je sliĉan onome kod EU 15 Jug i Zemljama istoĉnog partnerstva.7% BDP).8%). i a njihov je nivo posebno nizak u Bosni i Hercegovini (0. ali su stvarali i nove rizike. kapitalni tokovi u SEE6 bili su jednaki kao oni prema EU11. Ipak. Uĉešće stranih banaka varira od 70 posto u BJR Makedoniji do 93 posto u Albaniji i Bosni i Hercegovini. moderne usluge nisu prešle pet posto BDP-a u zemljama SEE6.(22 posto BDP-a). i nije prelazio pet posto BDP-a u 2009-2010. U SEE6.8 posto BDP-a). ĉime se potakao ekonomski rast i prihodovna konvergencija. lijevi panel). godine više od 80 posto ukupne aktive banaka u SEE6 bilo u stranom vlasništvu (Claessens and van Horen.1 % BDP) i Drţava istoĉnog partnerstva (3.1 posto BDP-a) i Srbija (4 posto) bile su lideri meĊu SEE6 u izvozu modernih usluga. ali je porastao sa 25 posto 2005. koji je bio daleko veći nego EU11 (2. Izvoz modernih usluga je bio jako skroman u zemljama u regiji. a većinu dotoka predstavljale su FDI (Slika 3).4% BDP-a). Crna Gora je imala najveći udio dotoka FDI u odnosu na BDP (17. Bosna i Hercegovina je bila regionalni lider u uvozu potrošaĉkih roba i poluproizvoda. i u uvozu u SEE6 dominirali su poluproizvodi (22. ali na manjem u odnosu na uvoz EU15 Kontinentalne i EU 11. Tokom 2010. 51 . Što se tiĉe izvoza.8 posto BDP-a). omjer kredita privatnom sektoru prema BDP-u bio je najviši u Crnoj Gori (67 posto BDP-a). Isto tako. Rezultat je bio da je 2009. U periodu 2001-08. MeĊu ekonomijama SEE6. a najniţi u Albaniji (38 posto) i Kosovu (37 posto).

Raiser. Što se tiĉe finansijske integracije. BDP po glavi u 2010 se u prosjeku više nego udvostruĉio u odnosu na nivo 1995. 52 . Procent BDP -a. East Asia LAC EU15 EU Coh. ―E. iako su finansijski dotoci u bankarski sektor bili korisni. Što se tiĉe trgovine.Slika 58: Tokovi kapitala. change Napomena: ―EU coh. i 21 posto nivoa u EU11. posluţili kao „motori konvergencije― za SEE6 (Slika 59). Iako je došlo do konvergencije prihoda u SEE6 (u pravcu nivoa EU15) u posljednjih 15-ak godina.‖ se odnosi na zemlje EU kohezije. Indeks BDP po glavi stanovnika (EU15 Sjever i Kontinental =100) ukazuje da je konvergencija postojala od 2000.‖ se odnosi na Zemlje istoĉnog partnerstva. prtn. Ovo će iziskivati. prilike se uglavnom nalaze u povećanju sofisticiranost izvoza. prtn. EU11 SEE E. balona aktive. izmeĊu ostalog. a FX je devizni teĉaj. Ekonomije u ovoj regiji će trebati jaĉe iskoristiti prilike za trgovinu i finansijske integracije koje nudi Zapadna Evropa i ostatak svijeta kako bi mašina konvergencije ostala upaljena. East Asia LAC 2005-2008 FDI Portfolio Other Total Capital Flows CA Balance FX Reserves. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makroprudencijalnih politika. mada je tada konvergencija bila mnogo manja nego u EU 11 (Slika 60). prosjek za period vrijednosti medijane grupe 2001-2004 24 20 16 12 8 4 0 -4 -8 -12 -16 EU15 EU Coh. and others (2012). na US$1933 u 2010) i za 46 posto veći nego u 2000. ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). još je dug put. EU11 SEE E. Izvor: Kalkulacije osoblja Svjetske banke zasnovana na Gill. BDP po glavi stanovnika u SEE6 danas je samo 6. vlasti će trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora. godine (sa US$916 1995. prema tome. Povećana trgovina i tokovi kapitala su. i buma potrošnje. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama. prtn. CA oznaĉava tekući raĉun.6 posto nivoa za EU15 Sjever i Kontinental. i kretanja u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. „LAC― oznaĉava Latinsku Ameriku i Karibe.

Izvor: Svjetska banka: Indikatori svjetskog razvoja (World Development Indiators -WDI) 2011. 1995-2010 EU11. 53 .Slika 59: Indeks GDP per capita (EU15 Sjever i Kontinental =100). SEE6 and Eastern Partnership 25 20 15 10 5 0 EU11 SEE Eastern Partnership Napomena: Podaci se odnose na razliĉite periode za pojedine zemlje: Kosovo (2000-2010) i Crna Gora (1997-2010).

Srbija ej zabiljeţila najveći godišnji rast produktivnosti (8 posto). na primjer. osnivanje firme u SEE6 bilo je najteţe od svih evropskih zemalja. Raiser and others 2012). a vlada oko 300 miliona Eura.9 posto). godine. na 5 u 2012. prenijela neka sredstva sa fabrike automobila Zastava. Primjer Zastave je dobra ilustracija kako se SEE6 polako sve više integriraju u globalnu ekonomiju. Uloga inovacija u zemljama SEE6. što je predstavljalo skok sa 81.. ostaje na vrlo ograniĉenom nivou. broj dana potreban da se sudski provedu ugovori smanjen je sa 706 iz 2004 na 493 2012.C. broj procedura neophodnih za osnivanje firme smanjen je sa 11 u 2004. iznoseći 15 posto u odnosu na oko 20 posto u EU 11 i EU 15 Jug. Odraţavajući 54 . nego i za njegovanje produktivnosti. meĊutim. Izgledi integracije u EU su takoĊer doveli do unaprjeĊenja poslovnog okruţenja. FIAT je uloţio gotovinu i opremu. Godine 2011. Prema Svjetskoj banci (2012). Godine 2012 ova zemlja je zauzimala 22 mjesto po lakoći poslovanja (od 183 ekonomije). Rezultat ovog stranog vlasništva je bio veći rast produktivnosti (Gill. inovacija i rasta. Sliĉna unaprjeĊenja poslovne klime zapaţena su i u drugim zemljama SEE6: u Albaniji. gdje je FIAT uloţio skoro 700 miliona. dok je Vlada uloţila dio gotovine.8) je mnogo lakše nego u Bosni i Hercegovini ( 55.1). i obavezala se da će izvršiti ulaganja u povezanu infrastrukturu. dok je taj iznos bio samo 6 hiljada u Bosni i Hercegovini. PODUZETNIŠTVO I INOVACIJE: RAST PRODUKTIVNOSTI. iako je usporedivo sa EU15 Jug. Ipak. dok je BJR Makedonija imala najniţi godišnji rast produktivnosti od SEE6 (1. osim u Crnoj Gori (1. i iznad 35 u EU15 Sjever. Izdvajanja javnog sektora na istraţivanje i razvoj (R&D) je daleko ispod 1 posto BDP-a u svim zemljama SEE6. FIAT i Vlada Srbije osnovali su zajedniĉko poduzeće. Ukupna investicija je blizu 1 milijarde EUR. Isto tako. MeĊu SEE6.6 posto).3 posto. 25 posto u Zemljama istoĉnog partnerstva. U periodu 1995-2010. ALI OGRANIĈENA ULOGA INOVACIJA Perspektiva ĉlanstva u EU djeluje kao sidro ne samo za privlaĉenje investicija. Albanija je imala najveću ukupnu produktivnost rada u 2009 (12. poslovno okruţenje u SEE6. ukupna produktivnost rada (hiljade konstanti 2005 US$) u EU 15 Kontinental bio je skoro devet puta veći nego u SEE6. gdje se Srbija i Albanija nalaze negdje na sredini. Ovo se takoĊer odraţava u izvozu inovativnih proizvoda. sedam puta veći nego u EU15 Sjever. oko 30 posto u EU15 Kontinental. dovela je do znaĉajnog unaprjeĊenja poslovne klime.1 posto BDP-a).4) ili Kosovu (56. ipak još zaostaje za EU15 Sjever i Kontinental.7) i Crnoj Gori (70. i dvostruko veći od EU11. Godine 2008. koja je druga po veliĉini nakon Zemalja istoĉnog partnerstva (6. postoje znaĉajne varijacije meĊu zemljama SEE6: poslovanje u BJR Makedoniji (DB 2011 indeks 76. Firme u SEE6 izdvajaju manje na inovacije nego firme u bilo kojem drugom dijelu Evrope. prilagodba domaće legislative u BJR Makedoniji EU zakonu. u odnosu na 53 koliko je postupak trajao 2004. udio visoko obrazovane populacije starosne dobi 30-34 godine bio je najniţi u Evropi. Institucije u SEE6 se takoĊer ĉine slabima.5 hiljada konstanti 2005 US$). kao i za EU 11 (vidi Tabelu 9). Ali nivo produktivnosti u SEE6 je još uvijek daleko ispod onoga u EU15: godine 2009. gdje samo EU15 Jug ima lošije performanse od SEE6. mjesta koje je zauzimala 2006 (od 155 ekonomija). pet puta veći nego u EU15 Jug. TakoĊer. Godine 2012 je trebalo u prosjeku 22 dana u zemljama SEE6 da se osnuje firma. TakoĊer. postoje i odstupanja unutar pojedinih regija. Isto tako. produktivnost je u SEE6 rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4.

28 Izvor: Procjene osoblja zasnovane na Izvještaju o poslovanju (Doing Business) Svjetske banke za 2011.13 62.14 79.95 Poslovanje 90. 0=loše.40 84.40 68.28 83. 100=izvrsno) Grupe zemalja1/ EU15 Sjever EU15 Kontinental EU15 Jug EU11 SEE6 Istoĉno partnerstvo Ukupno 87.15 56. Kao posljedica toga.52 70.60 70.32 80.63 Pokretanje 94. što je najniţi udio u Evropi. 55 .34 63.22 64.12 81.28 73.06 procenata BDP-a).13 60.88 73.37 82.43 64. Indeks poslovanja (0-100.16 74.71 70.ovakvu ograniĉenu ulogu inovacija. SEE6 dobiva samo marginalne prihode od autorskih prava i licenci iz inozemstva (0. na proizvode srednjeg i visokog tehnološkog nivoa iz SEE6 i usluga koje su intenzivne u smislu znanja otpadalo je 17 posto ukupnog izvoza roba 2010. Tabela 9.86 73.65 Institucije 80. Napomena: 1/Pogledati Aneks 1 za definicije grupa zemalja.

nego da unaprijede fleksibilnost trţišta radne snage i njenu mobilnost kroz reformu. Situacija sa zapošljavanjem je bila tek marginalno bolja u drugim ekonomijama SEE6: jedan od ĉetiri radnika u Bosni i Hercegovini. STARENJE STANOVNIŠTVA. i jedan od deset u Albaniji su ostali nezaposleni. Visoka nezaposlenost podvlaĉi potrebu da zemlje u regiji ne samo primijene politike koje potiĉu rast. 56 . TRŢIŠTE RADA I ULOGA VLADE: VISOKA NEZAPOSLENOST. U Okviru 3 navedeni su primjeri zemalja koje su uspješno poduzele reforme trţišta rada zadnjih godina. Slika 60: Stopa nezaposlenosti kao procent ukupne radne snage (2009 ili najnoviji dostupni podaci) 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership ALB BIH KSV MKD MNE SRB Napomena: Podaci se odnose na 2009 ili najskoriju dostupnu godinu. Izvor: Svjetska banka. NATEGNUTI BUDŢETI Iako su izgledi ĉlanstva u EU i ekonomske integracije doveli do konvergencije prihoda u SEE6. SEE6 kao regija je prošla gore od bilo kojeg drugog regiona u Evropi (Slika 61). jedan od sedam u Srbiji. I zaista. Podaci za Bjelorusiju su nedostupni. izmeĊu ostalog. radnog zakonodavstva kako bi njihove ekonomije postale sposobnije da se natjeĉu.D. oni ipak nisu još doveli do otvaranja onoliko radih mjesta koliko zemlje SEE6 trebaju. gotovo polovica radne snage na Kosovu i gotovo jedno od troje u BJR Makedoniji i Crnoj Gori bili su nezaposleni (Slika 7). statistiĉki podaci o nezaposlenosti su vrlo otreţnjujući: u 2009.

najveću stopu emigracije biljeţi BJR Makedonija. SEE6 biljeţi negativnu neto migraciju 2010 (Slika 8. Neto emigracija je najviša u Albaniji (-15%).5 posto). 57 . dok je Albanija imala najniţi nivo (17. lijevi panel). Priroda i sastav te emigracije su takoĊer vaţni: SEE6 je imala najveću stopu emigracije visoko obrazovane radne snage u Evropi. Izvor: Svjetska banka. Drţave istoĉnog partnerstva takoĊer biljeţe odlazak migranata iako je stopa mnogo veća nego u SEE6.Slika 61: Neto migracije na 1. Podaci o stopama emigracije visoko obrazovane radne snage za Kosovo. gdje je gotovo jedan od tri graĊana sa visokim obrazovanjem otišao iz zemlje. dok EU 15 i EU 11 privlaĉe imigrante. gotovo dvostruko veću od EU11 i EU15 Jug (Slika 8. Isto tako. mnogi se odluĉuju na emigraciju.000 population 30 25 20 15 10 5 0 -5 -10 -15 -20 -25 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Emigration rate of tertiary educated (% of total tertiary educated population) 25 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 EU15 South Continental EU11 SEE6 Eastern Partnership Napomena: Podaci za neto migraciju sa Kosova nisu dostupni. dok se zadrţava na nivou od -4 i 0 ljudi na 1000 stanovnika u ostatku zemalja u regiji. stopa emigracije visoko obrazovnih Iraca je iskljuĉena iz prosjeka EU15 Sjever. desni panel). U SEE6. jedan od pet graĊana sa visokim obrazovanjem je emigrirao. U stvari. per 1. Po zemljama. Za emigraciju. Crnu Goru i Srbiju nisu dostupni.000 stanovnika (2010). Pošto im je teško naći posao. i stopa emigracije visoko obrazovane radne snage (2000) Net migration.

Anketa radne snage). Iwulska (2011). godine. izmeĊu ostalog.8 posto do 2016 (MMF WEO). 58 . i postoji od najmanje 1970-tih (Iwulska. praga prihoda koji ne podlijeţe oporezivanju. Prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je oko 40 posto BDP-a usporediva je sa Zemljama istoĉnog partnerstva. Funkcionira zato što Danska ima dugu povijest samo-regulacije partnera na trţištu rada. ali manja nego u gotovo bilo kojoj drugoj grupi u Evropi (Slika 63). propisi trţišta rada su kombinacija fleksibilnosti za poslodavca i prihodovne sigurnosti za radnike. povećanje fleksibilnosti trţišta rada moţe donijeti sliĉan uspjeh. nezaposlenost je u prosjeku bila 4. 7= fleksibilnost koju odreĊuje poslodavac). znaĉajno je smanjena gustoća sindikata sa 14. Drugo. Prvo. Kao posljedica toga.5 posto 2008.9). ĉini se.5 posto BDP-a na aktivne programe rada. I iako je nedavno došlo do blagog rasta nezaposlenosti na 16. Kljuĉna komponenta reforme upravljanja u budućnosti je prema tome osiguranje efikasnijeg pruţanja usluga u zdravstvu. IzmeĊu 1995. i više od ĉetvrtine je išlo na socijalnu zaštitu. Iako se zemlje sa razliĉitim nivoom prihoda mogu suoĉavati sa drugaĉijim izazovima. u odnosu na 8. EU11 (14. Taj se aranţman naziva „fleksigurnost―. 2010. nezaposlenima se daje poticaj da se vrate na rad. meĊutim. a ne jednokratnih odluka. gdje je 1=oteţano propisima. radnici uţivaju jedan od najvelikodušnijih sistema beneficija u Evropi.9 posto. i veću odgovornost za korištenje javnih resursa. MOR. Fleksigurnost u Danskoj je rezultat postupne evolucije struktura. bolje ciljanje.5 posto u ostatku EU15. smanjena je stopa nezaposlenosti sa 13. i 2008. Treće. Ipak. kad je Estonija implementirala promjene u pregovaranju o plaći 1992. omogućujući pri tom vrijedne lekcije za druge zemlje u SEE6. lako je zaposliti i otpustiti radnika: svake godine jedan od pet Danaca bude nezaposlen.Okvir 3: Reforma trţišta rada: Priĉa o dvije zemlje (i neke lekcije) Nije lako uĉiniti trţište rada fleksibilnim. (Slika 9): EU15 Sjever (20. obrazovanju i socijalnoj zaštiti kroz.9 posto zbog finansijske krize 2008-09. Ova fleksibilnost je zapoĉela jako rano nakon tranzicije. uĉestalost dugoroĉne nezaposlenosti u Danskoj zadrţavao se na nivou od 9. Scarpetta and others 2005). Estonija. Fleksigurnost je spoj tri elementa. i Drţave istoĉnog partnerstva (11. Estonija ima jednu od najfleksibilnije radne legislative u Evropi u nastajanju. predviĊa se ponovni pad na 5. oformljeno je Društveno-ekonomsko vijeće i dana mu je odgovornost za utvrĊivanje minimalne naknade.3 posto u 2000 na 6 posto 2008 (procent ukupnog broja plaćenih zaposlenika.3 procenata BDP-a). i nivou naknada za nezaposlenost (Rutkowski. potrošnja na socijalnu zaštitu u prosjeĉnom iznosu od 11 posto nije posebno velika kad se usporedi sa drugim regijama u Evropi. Ĉak i u javnom sektoru poslodavci uţivaju odreĊenu fleksibilnost u utvrĊivanju plaća. Prema Indeksu poslovanja Svjetske banke za prakse zapošljavanja i otpuštanja (indeks se kreće od 1 do 7.5. Scarpetta and others (2005). Izvor: Rutkowski.. EU15 Jug (18. U 2009.7 procenata). Danska: U Danskoj. U ovom Okviru razmatraju se iskustva dvije ekonomije na drugaĉijem nivou razvoja: Danska i Estonija. Godine 1999. I na kraju.. usvajanjem aktivnih programa trţišta rada. EU15 Kontinental (19 procenata). dobro funkcionira u Danskoj.5). Sa ovom reformom. zemlje SEE6 trošile su oko 40 posto svog BDP-a. SEE6 zemlje se.1 posto. kad se zaposle. institucionalne reforme. ali dvije zemlje su uspjele postići taj cilj. trošak programa trţišta rada je veliki: Danska je 2008 utrošila 4. Sa izuzetkom Srbije (19 posto). uglavnom kao vid prelaska na novo radno mjesto.6 procenata). godine Estonija je zabiljeţila najveći rezultat od svih zemalja EU11 (4. suoĉavaju sa znaĉajnim izazovima osiguranja veće efikasnosti i učinkovitosti javne potrošnje. za razliku od ponderiranog prosjeka OECD od 23. Statistika Estonija.7 posto 2000 na 5. Fleksigurnost. 2011).

OECD. Kao što je sluĉaj i sa ostatkom Evrope. ova regija je već akumulirala znaĉajan nivo duga (Slika 64). Prosjeĉan nivo duga kao procent BDP-a je veći nego u Zemljama istoĉnog partnerstva i EU11. 59 . Godine 2009. potrošnja vlade je i u SEE6 bila veća od prihoda. Crna Gora i Srbija imale nivo bruto duga izmeĊu 36 i 41 posto BDP-a. Albanija je zabiljeţila najviši bruto vladin dug od oko 60 posto BDP-a.8 posto BDP-a). MeĊutim.5 posto BDP-a) – što je najniţa stopa u Evropi (Tabela 2). postoji znaĉajna heterogenost unutar regije SEE6. Kao rezultat toga. BJR Makedonija je imala najniţi nivo duga. od oko 24 posto BDP-a 2009. što je gotovo jednako prosjeku EU15 Kontinental. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opće rashode vlade na zdravstvo na Kosovu nisu dostupni.Slika 62: Opći rashodi vlade (% BDP-a). što je otprilike na istom nivou kao i u ostatku Evrope. Većina poreznih prihoda potjeĉe od poreza na robe i usluge. dok su porezi na dobit poslovnih subjekata posebno mali (1. gdje Srbija prima najveći ukupni porezni prihod kao procent BDP-a. Postoji odreĊeni nivo heterogenosti unutar SEE6 grupe. kao i o općim rashodima vlade na obrazovanje u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Ovaj region prikuplja oko 22 posto BDP-a u ukupnim poreznim prihodima. dok su Bosna i Hercegovina. godine. Izvor: MMF. ali samo jedan procentni poen dolazi od poreza na dobit poduzeća. sa uoĉljivim izuzetkom EU15 Sjever (35.

prelazeći stopu zavisnosti EU15 Sjever (41. Demografske projekcije za SEE6 pokazuju da će doći do smanjenja radne snage za gotovo jednu ĉetvrtinu (25%) u periodu 2010-50. 2010–50. SEE6 trenutno ima drugi najniţi procent ovisnosti (18 posto) u Evropi (nakon Drţava istoĉnog partnerstva) ali ovo će se više nego udvostruĉiti na 43.1 do 2050).1 posto do 2050.7) i Drţava istoĉnog partnerstva (37.5 do 2050.S. Bosna i Hercegovina će starjeti najvećom brzinom (sa omjerom ovisnosti koji će narasti na 55.8 u 2010).7) do 2050. u procentima) 30 20 10 0 -10 -20 -30 -40 2010 SEE North-East Asia Emerging Europe Western Europe North America 2015 2020 2025 2030 2035 2040 2045 2050 Izvor: U. uz znaĉajno starenje stanovništva (Slika 65). Slika 64: Radna snaga u SEE6 će se smanjiti za oko jednu ĉetvrtinu u periodu 2010-50 (projicirana kumulativna promjena radno sposobnog stanovništva. 60 . OECD. nakon koje slijedi BJR Makedonija (sa 16. biro za popis. 2009 25 Health 20 15 10 5 0 EU15 North EU15 Continental EU15 South EU11 SEE6 Education Social Protection Eastern Partnership Napomena: Podaci za opći bruto dug vlade na Kosovu nisu dostupni.Slika 63: Opći bruto dug vlade (% BDP-a). Izvor: MMF. sa 19.7 u 2010 do 43. MeĊunarodna baza podataka. Od zemalja SEE6.

To znaĉi da je potrebno izvršiti znaĉajne fiskalne prilagodbe kako bi se riješilo pitanje tekućeg disbalansa i budućih troškova koji se odnose na starenje stanovništva. ali niţe od EU12 (4. EU kandidati otkrivaju najviše potrebe za prilagodbom (3.9). kada se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba. i 2020. Raiser and others (2012). MeĊutim. u zemljama ĉlanicama za Eu prilagodba u primarnom bilansu od 3. u Evropi u nastajanju. iza koje slijede Drţave istoĉnog partnerstva (3. i zdravstvene skrbi. Ovo je više nego u Zemljama istoĉnog partnerstva (2. kada se primarni bilans cikliĉno korigira. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti jako opterećeni kao posljedica starosti stanovništva.Starenje stanovništva će dovesti do povećanja troškova za penzije i zdravstvenu skrb. 61 .4 posto BDP-a je zahtjev koji treba ispuniti izmeĊu 2010.9). što odraţava veći omjer ovisnosti.4 procenata) izmeĊu 2010. Prema navodima Gill. ukljuĉujući tu reforme penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. i 2020.8 procenata). Troškovi zdravstvene skrbi će takoĊer vjerojatno znaĉajno porasti jer će zemlje morati platiti zdravstvenu skrb za stare osobe. vršeći dodatni pritisak na javne finansije.0 procenata) i EU 12 (2.

MeĊutim. ukljuĉujući reforme 62 . To znaĉi da je potrebno izvršiti velike fiskalne prilagodbe kako bi se riješili i tekući disbalansi i budući troškovi koji se odnose na starenje stanovništva. i buma potrošnje. smanjenje krutosti propisa o zapošljavanju i otpuštanju. SEE6 i dalje ostaju najmanje sofisticirane u pogledu trgovine usluga u odnosu ĉak i na EU11.  Finansije: Iako su SEE6 imale koristi od velikog dotoka kapitala nakon 2001.. Ovo će iziskivati.ukljuĉujući i potencijalno negativne efekte kredita koji nisu osigurani od rizika u stranoj valuti (unhedged lending). postat će od kritiĉnog znaĉaja za suoĉavanje sa izazovima nezaposlenosti. ali taj rast u globalu nije doveo do otvaranja dovoljnog broja radnih mjesta. Troškovi zdravstvene skrbi će vjerojatno znaĉajno porasti pošto će zemlje morati finansirati zdravstvenu skrb starih. ZAKLJUĈCI I IMPLIKACIJE NA REFORMU POLITIKA: OD KONVERGENCIJE DO REFORME RADA I VLADA Kljuĉne politiĉke implikacije za dugoroĉnu razvojnu politiku u SEE6 u budućnosti su dvostruke: (i) Odrţati u pogonu „motor konvergencije― privlaĉenjem povećanih trgovinskih i finansijskih tokova:  Trgovina: Mada je udio izvoza iz SEE6 u EU 15 porastao. SEE6 su suoĉene sa jednim od najgorih demografskih izgleda za naredne ĉetiri decenije. izmeĊu ostalog. Ovo ukazuje na znaĉaj daljeg iskorištavanja prilika za trgovinu – posebno povećanjem sofisticiranost i izvoza i kretanjem u pravcu izvoza sa većom dodanom vrijednosti. posebno za mlade i obrazovane. izmeĊu ostalog. putovanje. implikacije toga su da će zemlje ove regije trebati paţljivo štititi osjetljive taĉke finansijskog sektora. graĊevinarstvo i rekreaciju. smirivanje kreditnog rasta i aktivnu primjenu makro-prudencijalnih politika. smanjenje radne snage (za ĉetvrtinu) i migracije prema vani – što sve predstavlja veliki napor na sisteme socijalne zaštite i penzione sisteme. troškovi otpuštanja. koje karakterizira znaĉajno starenje populacije.E. gdje je većina usluga trgovine koncentrirana na transport.3 posto u periodu 1995-2010. troškove zdravstvene skrbi i javne finansije. balona aktive. Reforme trţišta rada (npr.  Uloge vlada: Na nivou od oko 40 posto BDP-a. a i sofisticiranost izvoza u EU15 nakon 2000. pošto se od manjeg broja radnika oĉekuje da izdrţavaju mnogo veći broj starih osoba. prosjeĉna veliĉina vlade u SEE6 je manja od praktiĉno bilo koje druge grupacije u Evropi. Penzioni sistemi u SEE6 će vjerojatno biti teško opterećeni. i to ne samo primjenom politika rasta nego i poduzimanjem reformi trţišta rada sa ciljem povećanja fleksibilnosti i mobilnosti trţišta rada. usklaĊivanje radnih mjesta i obuku. pa se većina zemalja u regiji danas suoĉava sa visokom nezaposlenošću.) i aktivne politike trţišta rada koje promoviraju. od kojeg je većina došla u obliku FDI u sektoru bankarstva. Ovo dodatno podvlaĉi kritiĉan znaĉaj otvaranja većeg broja radnih mjesta. ukljuĉujući trgovinu kapitalnim robama i modernim uslugama – kako bi se mašina konvergencije odrţala u pogonu. gdje je produktivnost rasla prosjeĉnom godišnjom stopom od 4. itd. ĉime se odraţava povećani omjer ovisnosti. (ii) Reformirati trţište rada i ulogu vlada sada kako bi se suoĉili sa dugoroĉnim izazovima visoke nezaposlenosti i starenja stanovništva:  Trţište rada: Ekonomije SEE6 su postigle dosta uspjeha u rastu produktivnosti rada od poĉetka 1990-tih.

kao i zdravstvene skrbi. odrţale pod kontrolom. ukljuĉujući javni dug. a ove reforme su sa svoje strane od kritiĉnog znaĉaja za vršenje fiskalnih prilagodbi koje su potrebne da bi se javne finansije. Reforma socijalne zaštite i zdravstva danas bit će od kritiĉnog znaĉaja za ove zemlje sutra. UnaprjeĊenje efikasnosti i uĉinkovitosti javne potrošnje bit će od kritiĉnog znaĉaja u rješavanju tih izazova.penzionog sistema i sistema socijalnih transfera. Aneks 1: Grupiranje zemalja koje je korišteno u ovoj bilješci EU15 Sjever EU15 Kontinentalne Austrija Belgija Francuska Njemaĉka Luxembourg Nizozemska EU15 Jug Grĉka Italija Portugal Španjolska SEE6 EU11 Zemlje istoĉnog partnerstva Armenija Azerbajdţan Bjelorusija Gruzija Moldavija Ukrajina Danska Finska Irska Švedska Ujedinjeno Kraljevstvo Albanija Bosna i Hercegovina Kosovo BJR Makedonija Crna Gora Srbija Bugarska Hrvatska Ĉeška Rep. Slovenija 63 . Estonija MaĊarska Latvija Litvanija Poljska Rumunjska Slovaĉka Rep.