You are on page 1of 5

Francuska revolucija: 3 perioda: Narodna skuptina, Zakonodavna skuptina i Konvent Pretee: -18.

vek, javlja se prosvetiteljstvo koje predstavlja idealistiku osnovu francuske buroazijske revolucije -prosvetitelji-napredni mislioci, filozofi, protivnici feudalizma, apsolutizma i velike moi crkve, njihove ideje su pretea revolucije -Volter, Ruso, Monteskje -Volter- bio je pisac(70 knjiga) i publicista, esto je bivao u zatvoru, bio je prognan iz Francuske, najvie je kritikovao Katoliku crkvu i hrianstvo+ feud. reim i staleka prava -Ruso i Monteskje R-1. pol. teorija: vrhovna vlast treba da pripada narodu, jednakost, O drutvenom ugovoru M- 2. pol. teorija: zalae se za pol. slobodu i podelu vlasti, jedna linost ili stale ne moe imati zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast Duh zakona -Enciklopedija nauka, umetnosti i zanata(1751-1772), izdavali fil. Deni Didro i mat. an Dalamber saet pregled znanja i kritikih i racionalistikih teorija Prilike uoi revolucije: -U drugoj polovini 18. veka, Francuska je bila apsolutna monarhija -vladala je suprotstavljenost meu staleima zbog nejednakih prava -posle Luja XV zapada u krizu -Luj XVI je vladao poetkom revolucije, bio je nestabilan vladar, vladalo je rasipnitvo na dvoru za koje je naroito bila optuivana njegova ena Marija Antoaneta -3 stalea: plemstvo, svetenstvo, graanstvo, prva 2 su privilegovana i nisu plaala porez Revolucija: -Luj XVI sazvao skuptinu poto nije mogao da nametne poraz privilegovanima (zbog preteeg bankrota) zato to su oni inili osnovu njegove vlasti 5.maj 1789. u Versaju -300 predstavnika svetenstva, 300 plemstva i 600 graanstva -1. pitanje: da li e se glasati pojedinano ili po staleima, III stale je bio za pojedinano -III staleu se prikljuuju lanovi svetenstva i plemstva, kralj zatvara zgradu da bi spreio takav rad skuptine, ali su se oni sastali u oblinjoj sali i zarekli na donoenje ustava -III se izdvaja, nastavlja zasedanje i proglaava se za Narodnu skuptinu -17. juna prerasta u ustavotvornu skuptinu(konstituant) -bili su zatvoreni u Versaju gde je skuptina bila okruena straom, a u Parizu se situacija zahuktava, nezadovoljni narod se buni i napada Bastilju 14. jula 1789. 4. avgust 1789. ukinuli feudalna prava i privilegije i usvojena je Deklaracija o pravima oveka i graanina- stalei se ukidaju, ljudi slobodni i jednaki u pravima -poetkom oktobra 1789. narod napada Versaj i ugroava kraljevsku porodicu, njih je spasio zapovednik Nacionalne garde, Lafajet, u junu 1791. je pokuao da pobegne sa porodicom, ali je uhvaen i bio je prinuen da prizna Ustav u septembru 1791. -teritorija podeljena na 83 departmana, aktivni(porey i orava) i pasivni graani, ukinuto nasledno plemstvo, titule, grbovi, svetenici i episkopi su se birali -prerasta u Zakonodavnu skuptinu koja traje do 20. septembra 1792.(pobeda kod Valmija) -politiki klubovi: dobijali imena po manastirima u kojima su se okupljali

Jakobinci- Maksimilijan Robespjer, fejani umereni monarhisti Kordelijeri- Danton, Mara, Demulen i Eber irondinci- srednji sloj buroazije, eleli rat, zalagali se za interes bogatih -Francuska ula u rat sa Austrijom, Pruskom, panijom i Engleskom (1792-1797) -21. januar 1793. kralj Luj XVI osuen na smrt i pogubljen -vlast dolazi u ruke Komiteta javnog spasa(9, pa 12 l.) - jakobinci -uveden kult Razuma, pa kult Vrhovnog bia Robespjer je prvosvetenik -graanski rat, jakobinci sprovode teror protiv politikih protivnika -Robespjer je pomou Dantona, ubio Ebera, a potom i samog Dantona (6.april 1794) Robespjer sa bratom i najbliim sunarodnicima ubijen 9. termidora (27.jul 1794) -septembra 1792. je ukinuta monarhija, proglaena republika, traje do 1804.(Napoleon krunie) -rasputen konvent 1795. -vraena je Flandrija i stvorena je Batavijska republika Napoleon Bonaparta: -1. put se istakao u borbi kod Tulona 1793. pobedio Englesku. 1795. rasterao rojaliste u Parizu -ratovao protiv Austrije, potinio je sev. Italiju, prodro do Bea -1797. ukinuo Mletaku republiku -iskrcao se u Egipat kako bi ugrozio englesku vladavinu nad Indijom, doiveo je poraz, vratio se u Francusku da bi uestvovao u politici -1795. Konvnet doneo novi ustav ogranieno pravo glasa, dvodomna skuptina i Direktorij (5 lanova) -1799- rasputen direktorijum, uspostavljeno konzulstv, NB je 1. konzul (3 konzula) -spoljanja politika agresivnost, unutranja stabilnost i kontinuitet -ponosan na Graanski zakonik regulisao odnose svojine, naslea i porodice, rada i obaveza -konkordatom sa papskom stolicom 1801. omoguio slobodan rad svetenstva i crkv. ustanova -ratuje opet sa Austrijom, imao je uspehe, dobio je Belgiju i teritorije zap. od Rajne -formirao je rajski savez od nemakih drava koje su mu pripale 1802. proglasio se za doivotnog konzula 1804. proglaen za cara u Rimu, ukinuta republika -Oenio se Marijom Luizom, erkom austrijskog cara (1810) Ratovi: -1805. kod rta Trafalgar, ratovao sa Engleskom, Nelson unitio francusku flotu, propali planovi da zauzme Englesku -1805. porazio Austriju i Rusiju(koalicija) kod Austerlica -1806. ratovao sa Pruskom, pokorio je, ona izlazi iz koalicije -uveo kontnentalnu brigadu pokoreni ne smeju da trguju sa Engleskom -1807-1808. -zauzeo Portugal i paniju, njegov brat ozef upravlja -u Italiji osvojio Napuljsku kraljevinu, isto brat -papska drava je potinjena Francuskoj -nastaju ilirske provincije od teritorija na Jadranu: Istra, Slovenija, Dalmacija, sve do Boke Kotorske, kasnije je ukinuo Dubrovaku kraljevinu koja je tu pripadala -pohod na Rusiju (23. jun 28. novembar 1812.) -Borodinska bitka, napredovao, zauzeo Moskvu, dola zima, povukao se oktobra 1812. -najvei neuspeh, ostalo sam 50-ak hiljada od 500

-navodno je povod bilo krenje kont. brigade, ali je, u stvari, hteo da se proiri -ruski general: Kutuzol -Antifrancuska koalicija: -Pruska, engleska, Austrija, Rusija -oktobra 1813. bitka naroda kod Lajpciga, Napoleon poraen -marta 1814. koalicija dolazi do Pariza, Napoleon proteran na o. Elbu, zadrao carsku titulu -na presto se vratila dinastija Burbona Luj XVIII -septembar 1814. poeo Beki kongres Austrija, Rusija, Britanija i Pruska -20, marta 1815. Napoleon se vraa u Pariz sa njih 1000, poinje vladavina od 100 dana -18. jun 1815. odluujua bitka kod Vaterloa u Belgiji, Pruska i Engleska pobedile -Napoleon proteran na o. sv. Jelena, tamo umro 1821. -Sveta alijansa- zemlje pobednice, podelile teritorije, suzbijale su revolucionarne pokrete i odravale mir Narodna skuptina od 1789. (ustavotvorna) do 1791. Zakonodavna skuptina od 1791. (nakon donoenja Ustava) do 20. spetembra 1792. Konvent od 1792. do 1795. Prvi srpski ustanak -prilike u Turskoj krajem 18. i poetkom 19. veka -Selim III kree da sprovodi reforme kako bi ojaao centralnu vlast i popravio poloaj pokorenog stanovnitva: -Srbima je dao amnestiju zbo uea u ratu - zabranio je povratak janiara u Beogradski paaluk -regulisao carske i spahijske poreze koje su Srbi prikupljali i davali Turcima -dao versku slobodu 1799. reforme su prekinute i janiari, predvoeni dahijama(4), se vraaju u Beograd, stanje se sve vie pogorava... -dahije: Mehmed Foi, Mula Jusuf, Kuuk Alija i Aganlija -1801. ubijen Mustafa paa -1804. sea knezova (januar), dahije pobile narodne prvake kako bi spreili ustanak -sea je bila povod za dizanje I srpskog ustanka: -15. februar 1804.-zbor u Oracu, Karaore Petrovi je voa ustanka (na sretenje) -sultan poslao Beir pau da bi umirio ustanke, ali bezuspeno Ustanak: -dahije su bile zbaene i pobijene na Ada-Kaleu -buna prerasla u ustanak protiv turske vlasti i osloboenja nakon bitke na Ivankovcu 1805. kada je sultan sultan poslao 2 vojske ka Srbiji predvoene Hafiz-paom -1806. sultan ponovo alje 2 vojske, pobeda Srba na Miaru i Deligradu -osvojili Beograd(1805-1806) -1807. 2 pobede: na tubiku i Malajnici

-pregovori: Srbi smanjili zahteve - sultanov namesnik ostaje u Beogradu, ali ostali treba da budu proterani -pre kraja pregovora izbio je rusko-turski rat 1807., Srbi preli na saradnju sa Rusijom, ali je ona sklopila pirmirje sa Turskom iste godine -nastavljaju se borbe 1809. kada je prekinuto rusko-tursko primirje -1809. bitka na egru, istakao se Stevan Sineli rtvujui se, podignuta ele-kula -1810.- 2 pobede: kod Loznice i Varvarina -Karaore prodro do Prijepolja i Bijelog Polja, ali je morao da se brani poto su Turci prodrli do Morave -zahvaljujui Rusima, povratile su se ranije granice -ustanici oslobodili ceo beogradski paaluk i 6 nahija, stvorena i organizovana prava dravaUstanika Srbija na elu sa vodom Karaorem Ureenje drave tokom I sroskog ustanka: -Praviteljstvujui sovjet-glavni organ vlasti, zastupljene nahije, a na elu bio prota Mateja Nenadovi -u nahijama i varoima su bili magistrati -u Beogradu otvorena Velika kola (1808)-ministar prosvete-Dositej Obradovi -Rusija sklopila Bukureki mir sa Turskom, 1813. Turci obnovili svoju vlast, zauzeli Beograd i najvanije gradove, Karaore zbog bolesti otiao u Austriju. (kraj I ustanka) Drugi srpski ustanak: -U Beogradskom paaluku na vlast doao Sulejman-paa Skopljak -zbog turskog zuluma, dizane su bune -Hadi Prodanova buna 1814. u Poekoj i aanskoj nahiji (Milo bio protiv ove bune, pomogao da se ugui) -23.aprila (Cveti) 1815. zbor u Takovu, Milo Obrenovi izabran za vou -bitka na Ljubiu kod aka -bitka na Dublju u Mavi -bitka kod Palea, dananji Obrenovac -bitka kod Poarevca -pregovori sa Marali Ali-paom: on postaje beogradski vezir, suenju Srbima uestvuju i knezovi, danak sami prikupljuju i daju ga Porti, u Beogradu e se osnovati Narodna kancelarija sa 12 knezova kraj II srpskog ustanka 1830. prvi hatierif, Srbi dobijaju potpunu nacionalnu autonomiju, posebnim beratom je omogueno da Miloa zamene njegovi naslednici - 1833. drugi hatierif autonomija je proirena na 6 nahija van BG, prostirala se do Rake i do Timoka

Miloeva vladavina: -vladao je apsolutistiki, uklanjao je sve koji su mu smetali, nastradale mnoge srpske stareine,

1817. ubijen Karaore 1825.- akova buna, ustanak Miloja Popovia-aka, seljaka pobuna, Milo surovo uguio 1830. Knez Miletina buna, stareine i kneevi, poeli pregovori, Milo dozvolio donoenje 1. srpskog ustava, Sretenjskog ustava 1835. - ubrzo ukinut (izradio Dimitrije Davidovi) Ustavobranitelji = opozicija, inili je kneevi (1 od njih je Toma Vui Perii) 1838. Turska poslala ustav u vidu hatierifa- vlast je ograniena sovjetom = 12 lanova(ustavobr.) 1839. Milo naputa vlast, nasleuje ga Milan, ubrzo umro, vlast pripala Mihajlu(18391842) Mihajlo je takoe vladao apsolutistiki., svrgnut je nakon Vuieve bune -ustavobranitelji doveli na vlast kneza Aleksandra Karaorevia -1842-1858. period ustavobranitelja 1844- Naertanije, Ilija Garaanin, to je politiki program, zalau se za ujedinjenje svih Srba tj. da svi ive u jednoj dravi Crna Gora -1499. pala pod turksu vlast, specifina zbog nepristupanosti zemljita -poseban porez za mukarce filurija -Turci nisu uspeli da uspostave timarski sistem Petar I Petrovi (1782-1830) -poinje da ujedinjuje plemena i stvara dravu -1. zajedniki organ vlasti je Praviteljstvo suda crnogorskog i brdskog 1798. -1803. prvi pisani zakon- Zakonik opi crnogorski i brdski -ratovao je sa Turcima i skadarskim paom - zaustavili Turke pobedom na Martiniima i Krusima 1796. Petar II Petrovi Njego (1830-1851) -nastavlja rad na dravi i iskorenjavanju krvne osvete -centralni dravni organ: Praviteljstvujui senat crnogorski i brdski 1831. -gvardija: izvrni i sudski organ vlasti (vojno-policijski odred) -perjanici: vladiina garda -Danilo Petrovi (1851-1860) -bio je prvi svetovni vladar -1852. se proglasio za kneza -dovrava izgradnju crnogorske drave -vladao apsolutistiki kako bi sjedinio ratoborna plemena -13. maja 1858. pobeda na Grahovu, dolo do razgranienja CG i Turske granice -1860. ranije stareine crnogorskih plemena su organizovale ubistvo kneza Danila u Kotoru -1878. Berlinski kongres, Srbija i Crna Gora dobijaju nezavisnost

You might also like