P. 1
PPUO Lišane Ostrovičke_Tekst

PPUO Lišane Ostrovičke_Tekst

|Views: 87|Likes:
Published by Zee Chi

More info:

Published by: Zee Chi on Dec 11, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/08/2013

pdf

text

original

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE
TEKSTUALNI DIO

Zadar, lipanj 2006.

SADRŽAJ: SADRŽAJ: ...............................................................................................................................................1 I. OBRAZLOŽENJE .............................................................................................................................3 1. POLAZIŠTA .......................................................................................................................................4 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave županije i države .....................................................................................................4 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru.........................................................................4 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ..................................................................6 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih pokazatelja ................................................................7 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje.......................................................8 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ...................................................................13 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja.....................................................13 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ..................13 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora ..................................................................13 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša .....................................14 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja .........................................................18 2.2.1. Demografski razvoj................................................................................................18 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture......................................................................18 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture..........................19 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina ....................................................................................................................19 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine.........................................20 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora.................................................................20 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja ............................................................20 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ....................................20 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA..............................................................................................22 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije ............................................................................22 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površine ............................22 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina .................................................23 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti .........................................................23 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ..............................................................24 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline ...........................24 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava..................................................................................26 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi...............................................................................26 3.5.2. Energetski sustav....................................................................................................27 3.5.3. Vodnogospodarski sustav.......................................................................................28 3.6. Postupanje s otpadom ...............................................................................................31 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ...............................................................33 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ......................................................................................................34 Opće odredbe ...................................................................................................................35 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Lišane Ostrovičke..........36 2. Uvjeti za uređenje prostora ..........................................................................................37 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju .............................................................37 2.2. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja-uvjeti gradnje ...38 2.3. Izgrađene strukture van naselja.................................................................................44 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti .....................................................................46 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti ..........................................................................47 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 49 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina ...............56 7. Postupanje s otpadom..................................................................................................57 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš .........................................................58 9. Mjere provedbe plana...................................................................................................62 9.1. Obveza izrade prostornih planova.........................................................................62

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ..........................................................63 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni .................63 Prijelazne i završne odredbe.............................................................................................64 Literatura...........................................................................................................................65

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

2

OBRAZLOŽENJE ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 3 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE I.

Po novom ustrojstvu Općina Lišane Ostrovičke dio je Zadarske županije. osim sa jugoistočne strane gdje graniči sa Šibensko-kninskom Županijom (Grad Skradin i općina Kistanje). što otvara mogućnost boljeg povezivanja Općine u županijskim. na kojoj živi 764 stanovnika u tri naselja: Dobropoljci. mjestu u Zadarskoj županiji sa 1. uvođenje privatne inicijative i privatnog vlasništva. Prostorni plan općine Benkovac donesen je 1986. a sa istočne strane sa Šibensko-kninskom županijom. Od nekadašnje Općine Benkovac formirano je više manjih općina. Obuhvaća površinu od 49. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 4 . a sastoji se od sljedećih naselja: Lišane Ostrovičke. s udjelom od 0. Općinom prolazi prometnica Zadar-Benkovac-Kistanje-Knin i željeznička pruga ZadarKnin. tj. godine. u županijskim okvirima. S prometnog aspekta. državnim i inozemnim okvirima. a prema broju stanovnika je na 29. kao temeljnog društvenog i ekonomskog načela. među kojima je i Općina Lišane Ostrovičke.37% ukupne površine. Od 33 jedinice lokalne uprave. Benkovcem. Nešto južnije od općine položena je Jadranska autocesta. na prijelazu iz Ravnih Kotara u Bukovicu. U administrativnom pogledu sa zapadne. značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave županije i države Općina Lišane Ostrovičke smještena je na jugoistočnom rubu Zadarske županije uz granicu sa Šibenskom-kninskom županijom.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1.1. Također postoji potreba za revizijom građevinskih područja naselja. Benkovac i Pirovac. dizanjem tradicionalnog seoskog života na višu. 1.92 km². Ostrovica i Dobropoljci. 1. mjestu. a s obzirom na promjene koje su se dogodile u međuvremenu nužno je da se on stavi van snage i da se izrade prostorni planovi uređenja novoformiranih općina. Osnovni podaci o stanju u prostoru Općina Lišane Ostrovičke smještena je u rubnom istočnom dijelu Županije. Shodno zakonu postoji obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine. po veličini teritorija kojeg obuhvaća je na 18. Od značaja je i blizina dvaju čvorišta autoceste. POLAZIŠTA Nakon uspostave neovisne države Hrvatske ustrojena je nova administrativno-teritorijalna organizacija. područje Lišana Ostrovičkih je izdvojeno od glavnih prometnih kretanja te. Općina je sa svih strana okružena prostorom koji pripada Gradu Benkovcu. a županijsko Zadar.1. Prostorom Općine prolazi državna cesta koja ga povezuje s najbližim gradskim središtem. te željeznička pruga Zadar – Knin. Promjena društveno-političko-ekonomskog sustava. za što objektivno postoji veliki interes i potreba.47% u ukupnom stanovništvu Županije. Općinsko središte je naselje Lišane Ostrovičke. a čvor «Pirovac» na autocesti udaljen je od općine pet kilometara.1. Lišane Ostrovičke (sjedište općine) i Ostrovica. Položaj. kao i podizanjem kvalitete života unutar Općine. udaljeno od Zadra. suvremeniju razinu. Administrativno. Znatni procesi gubljenja stanovništva mogu se zaustaviti jedino razvojem privredne djelatnosti na teritoriju same općine. sjeverne i južne strane graniči s gradom Benkovcem. nameće potrebu za novim pristupom prostornom planiranju.

Kroz navedena močvarna područja.636 STANOVNICI popis 1991.9 1. naslagama šljunka i pijeska koji su nastali trošenjem stijena pri transportu i sedimentaciji. Visok je 425 m i spada među veće vrhove ovog prostora. jer navedeni podaci o ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 5 . TE GUSTOĆA NASELJENOSTI U ODNOSU NA ŽUPANIJU STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUST.5 15. Veći dio općine obuhvaća izmjenične naslage vapnenaca.9 7 2.045 100 91. te sedra u koritima manjih.3 35.47 261 0. broj 59 33 broj 44.2 24 3. pojavljuje se periodični tok Morpolača (Jaruga). sa snažnim utjecajem pirenejske orogeneze. Popis 2001. U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUČJA ZADARSKA ŽUPANIJA LIŠANE OSTROVIČKE Zadarska županija Lišane Ostrovičke POVRŠINA km2 3. Županijski zavod za prostorno planiranje.045 764 % 100 0. Djelomično je obuhvaćen prostor Trolokve kojeg čine barski i jezerski sedimenti: pijesak i mulj.33 49.37 broj 214.3 193 51.76 popis 2001.9 494 30.3 60 7.2 200 84. NASELJ. Mikro ispitivanja nisu vršena.4 Izvor: PPŽ.1 10 3.9 30 12. Prema navedenim podacima na seizmološkoj karti teritorij Općine smješten je u zoni od 6˚ MCS ljestvice s vjerojatnošću pojave potresa 63% za povratni period od 100 godina (prikazan na Privremenoj seizmološkoj karti). Reljef i geomorfološka obilježja Navedeni položaj na dodiru Ravnih Kotara i bukovačkog pobrđa proizlazi iz geomorfoloških obilježja terena. Popis 1991.3 Ostrovičke Ostrovica 10.48 Izvor: PPŽ.94 22.636 0.76 764 0. Popis 2001.5 680 89 220 84. Zadar.643.8 75 19.1 250 15. Najviši vrh nalazi se SI od naselja Lišane Ostrovičke. ožujak 2004.83 109 28. GOD. OPĆINA POVRŠINA Popis 1991. za obilnijih padalina.4 ukupno Dobropoljci 19. ožujak 2004.46 15. a močvarno je područje posljedica nepropusnosti muljevite podloge. Osnovna značajka tektonike su bore dinarskog smjera pružanja: SZ-JI i rasjedi.23 38. Zadar. Seizmotektonika Područje Općine pripada geotektonskim jedinicama Ravnih kotara.5 ukupno Općina 49.92 1. STANOVIMA I DOMAĆINSTVIMA. Neznatni udio pripada deluviju tj. STANOVNICIMA.63 237 0. jer starije naslage nisu razvijene. jezerski sedimenti. prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju.33 100 214. Kvartarni sedimenti su: crvenice.26 38. LIŠANE OSTROVIČKE km2 % broj % broj % broj % broj % broj % stan/km2 Županija 3. Za izgradnju objekata.8 31 11. Popis 2001. Oblikovanje je obilježeno izmjenom morskih i kopnenih faza. Županijski zavod za prostorno planiranje.643.37 1. koji su nastajali denudacijom i kemijskim razaranjem stijena.6 5. TABLICA 2: PODACI O POVRŠINI.330 100 44.24 Lišane 19.9 892 54.47 GUSTOĆA NASELJENOSTI (stan/km2) popis 1991.122 100 51. STANOVNICIMA I GUSTOĆI NASELJENOSTI 1991. većinom uzdužni i reversni. broj 162. lapora i konglomerata.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE TABLICA 1: PODACI O POVRŠINI. pijesak i šljunak.28 377 0.614 100 162. % 100 0.614 1. Razvoj sedimentacije moguće je pratiti tek od gornjokrednih naslaga. popis 2001.922 % površine 100 1. uglavnom povremenih tekućica.932 100 59.

zatim turističkih područja uz obalu i na otocima. rajčice i sl. te blagim. proizvodnja džemova i marmelada.Lesivirano tipično na ilovačama . 1. stočarenje). surutka. Također i izrada prerađevina od mlijeka (kao npr.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa Klima1 Područje Općine ima klimatska obilježja sredozemne klime s izraženim kontinentalnim utjecajem (zračna udaljenost od mora iznosi oko 18 km). koji se očituje u sušnijim i vrućim ljetima. Osim poljoprivrede. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 6 .Crvenica plitka i srednje duboka. sir. Strujanja maestrala ne dopiru do ovog prostora pa su ljetne vrućine jake i neugodne. Prostorno razvojne i resursne značajke Osnovni potencijali općine Lišane Ostrovičke proizlaze iz prirodnih karakteristika i položaja u prostoru. sušenje. Primarni prirodni resursi (poljoprivredni tereni s mogućnošću navodnjavanja i povoljna submediteranska klima). željeznička pruga Zadar-Knin) omogućuju proizvodnju I prijevoz proizvoda do potencijalnih tržišta. S i SI pravca i jugo. krastavca. šibljak i kamenjar.1. trebalo bi razvijati i ostale proizvodno-poslovne djelatnosti. Tipovi tala Među tipovima tala izdvajaju se: . sječa. mariniranih maslina u staklenkama. blizina jadranske autoceste i čvora Pirovac. . osobito bura. jogurt i sl. ali hladnijim zimama u odnosu na obalno područje Županije. pirea i pelata od rajčice.Rendzina na trošini vapnenca . Posebno bi bila interesantna izgradnja pogona za flaširanje vina. Izraženi su kontinentalni vjetrovi Najčešći vjetar je bura.). Naročito bi trebalo razvijati preradu poljoprivrednih proizvoda od voća i povrća (npr. kiselo mlijeko. 1 Za općinu Lišane Ostrovičke ne postoje izmjereni pokazatelji. Poljoprivreda se nije pokazala dovoljnom da zaustavi iseljavanje stanovnika. puina. kojeg na ovom području ima (naročito kadulje). pretvoreni u šikaru. Turistički razvoj Općine trebao bi se temeljiti prvenstveno na seoskom turizmu. Postoje mogućnosti za organiziranje sakupljanja.).2. konzerviranje. kao I na šire područje Hrvatske. te povoljan prometni položaj (smještaj uz prometnicu Zadar-Benkovac-Lišane Ostrovičke-Knin. Zbog ravnine prostora i nedostatka reljefnih prepreka vjetrovi često imaju velike brzine. pakiranja i distribuciju ljekovitog bilja. što bi trebalo omogućiti rješavanje problema nezaposlenosti i porast broja stanovnika. J i JI pravca. u prvom redu gradova Šibenik i Zadar.Močvarno glejno djelomično hidromeliorirano (Euglej) Vegetacijske zajednice Dominiraju tipični degradirani oblici makije nastali dugotrajnim antropogenim utjecajem (krčenje. mariniranog crvenog luka.

sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture. 2001.). a u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju. ali su vrijedan izvor podataka. kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina. Ostali prostorni planovi koji se odnose na prostor Općine Lišane Ostrovičke. Prostorni plan zajednica općina Split. 1985. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske. Knin i Obrovac. 1985/86. godine Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac Idejna rješenja i projekti velikih infrastrukturnih zahvata od značaja za državu Hrvatsku i od značaja za Zadarsku županiju Strategija prostornog uređenja RH (1997. te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. zaštitu. 1982. prirodnih. korištenje i namjenu površina na nivou Županije. znatno su promijenili društveno-političke i ekonomske okvire unutar kojih se odvija društveno-politički i ekonomski život. Prostorni plan općine Benkovac (1985. Prostorni plan općine Biograd na Moru (1978.) – Današnja Općina Lišane Ostrovičke. Programom su pobliže određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru. 1999. kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuje načelo prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja. stupanjem na snagu gore navedenih dokumenata stavljeni su van snage. Prostorni plan Zadarske županije (2001.1. gradova i naselja. ranijim administrativno-teritorijalnim ustrojem bila je dio nekadašnje znatno veće Općine Benkovac. Koncepcija i program razvoja Bukovice – Regionalni prostorni plan općina Benkovac. Namjena Programa je pored ostalog i da se obvezno primjenjuje pri izradi svih budućih resornih i sektorskih razvojnih programa. uvođenje novog društveno-političkog uređenja – višestranačja i novog ekonomskog sistema – slobodnog poduzetništva. Promjene koje su u međuvremenu nastale: osamostaljenje Republike Hrvatske. kao i pri izradi prostornih planova županija.3. te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša. god.) Prostorni plan Zadarske županije. te organizaciju. 1997. Županija u okviru svog samoupravnog djelovanja: usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka općina i gradova u sustavu županije i županije kao cjeline./86. god. god. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 7 . zaštitu. Prostorni plan Zadarske županije. Stupanjem na snagu ovog plana stavljaju se van snage Odredbe iz prostornog plana općine Benkovac. Prostorni plan općine Benkovac. općina. Programom su također određene i osnove za organizaciju. god. To se naravno odražava i na planiranje. Osnovni dokumenti prostornog uređenja šireg područja koju obuhvaćaju teritorij Općine Lišane Ostrovičke su: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske.) i Izmjene i dopune PP Zadarske županije (2004./86. 1975.) su temeljni dokumenti prostornog uređenja na nivou Države. god. te prostornih planova područja posebnih obilježja. ustanovio je Lišane Ostrovičke kao središte Općine kojem gravitiraju ostala naselja ove Općine.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. god.) i Program prostornog uređenja RH (1999. Na temelju Strategije izrađen je Program kojim se uređuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. Strategija i Program čine jedinstven dokument prostornog uređenja kojeg donosi Hrvatski sabor. Novi administrativno-teritorijalni ustroj po kojem je od bivše Općine Benkovac nastalo više novih općina. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih pokazatelja Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke usklađen je s Prostornim planom uređenja Zadarske Županije. kao i posljedice domovinskog rata. korištenje i namjenu prostora. Izmjene i dopune. uvažavanjem društveno-gospodarskih. ožujak 2001.-1985.

mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Kretanje broja stanovnika U sastavu Općine Lišane Ostrovičke su tri naselja: Dobropoljci. Za 2001. 2001. godine koja prikazuju stanje prije i poslije Domovinskog rata. godinu: Državni zavod za statistiku. Prema navedenim podacima broj stanovnika Općine i pripadajućih naselja kontinuirano pada u posljednjih pedeset godina. i 1991. 777 1007 280 2064 1961. i 1991. GODINE Godina popisa stanovništva Naselje Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Ukupno 1953.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. 1991. Prema popisu iz 2001.” i popis stanovništva 1981. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. 1971. TABLICA 3: KRETANJE BROJA STANOVNIKA 1953 – 2001. i 2001. 1961. Lišane Ostrovičke i Ostrovica. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku.1. Ocjena stanja. Najveći pad dogodio se između posljednja dva popisa. 590 1062 297 1949 1981. 2001. 1981. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. Zagreb. Zagreb. 494 24 892 680 250 60 1636 764 Izvor: M. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 8 . godina popisa Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: M. 514 980 299 1793 1991. broj stanovnika Kretanje broja stanovnika po naseljima 1200 1000 800 600 400 200 0 1953. godine Općina je brojila 764 stanovnika. 1991. 714 1046 319 2079 1971.” i popis stanovništva 1981.4.

” i popis stanovništva 1981. 2003. 1981. 2001. Zagreb. m ž sv. Zagreb. m ž Dobne skupine 0-15 15-30 30-45 45-49 50-65 65-80 80-95 i više Nepoznato 764 128 157 128 124 42 156 28 1 397 65 96 79 70 14 64 9 367 63 61 49 54 28 92 19 1 24 12 12 680 356 324 60 29 31 0 0 0 126 63 63 2 2 0 4 2 2 147 91 56 6 3 3 3 1 2 119 76 43 6 2 4 4 3 1 45 25 20 3 2 1 2 1 1 95 46 49 17 7 10 10 5 5 121 46 75 25 13 12 1 1 26 9 17 1 1 1 1 - Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: Državni zavod za statistiku. m ž sv. 1991.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE broj stanovnika Kretanje broja stanovnika općine 2500 2000 1500 1000 500 0 1953. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku. Dobno-spolna struktura stanovnika TABLICA 4: DOBNA STRUKTURA STANOVNIKA Općina Lišane Ostrovičke Spol Ukupno sv. 1971. m ž sv. 1961. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 9 . godina popisa Izvor: M. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. i 1991.

Najmanje zastupljena skupina je u životnoj dobi od 80-95 godina. Zagreb. Zagreb.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE dobne skupine Dobna struktura stanovnika općine Nepoznato 80-95 i više 65-80 50-65 45-49 30-45 15-30 0-15 0 50 100 150 200 broj stanovnika Izvor: Državni zavod za statistiku. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 10 . 2003. (završeni razredi) (završeni razredi) bez magisterij i spol ukupno nepoznato fakulteti škole doktorat 1-3 4-7 8 svega 1-3 4 gimnazija akademije sv. Najveći i gotovo jednak broj stanovnika spada u dvije dobne skupine: od 15 do 30 i 65 do 80. m ž 636 332 304 82 8 74 54 21 33 131 71 60 164 94 70 189 128 61 141 106 35 42 19 23 6 3 3 13 9 4 1 1 2 2 Izvor: Državni zavod za statistiku. 2003. Obrazovna struktura stanovnika TABLICA 5: STANOVNIŠTVO STARIJE OD 15 GODINA PREMA STEČENOJ ŠKOLSKOJ SPREMI Osnovna škola Srednje škole više škole.

Dominiraju dvočlana kućanstva. jedinog naselja s nešto većim brojem stanovnika. Čak 13% stanovnika nema nikakvo obrazovanje. TABLICA 7: STRUKTURA NEOBITELJSKIH KUĆANSTAVA neobiteljska kućanstva Lišane više Ostrovičke svega 1 član članova Općina Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica 71 6 49 16 68 5 47 16 3 1 2 - Izvor: Državni zavod za statistiku. 2003. Najmanje su zastupljena kućanstva sa 7 i više članova. ZADARSKA ŽUPANIJA do di pl om sk i po sl ij e di pl om sk i 5 22 1 21 6 19 19 11 ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE ne po zn at o be z sr ed nj a . Struktura kućanstava u naseljima Dobropoljci i Ostrovica potvrđuje.3 člana. u prethodnim analizama uočene negativne trendove: kretanja broja stanovnika i dobno-spolna strukturu. Zagreb. Zagreb. 30% stanovnika ima završenu srednju školu. a završen dodiplomski studij ima samo 2% stanovnika.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Obrazovna struktura općine 400 350 300 250 200 150 100 50 0 os no vn a Izvor: Državni zavod za statistiku. 2003. U ovoj strukturi dominiraju kućanstva naselja Lišane Ostrovičke. Struktura kućanstava TABLICA 6: STRUKTURA OBITELJSKIH KUĆANSTAVA Kućanstva obiteljska kućanstva prema broju članova 8 i više broj ukupno 7 kućanstava članova 6 55 7 7 6 55 - Općina Lišane Ostrovičke Ukupno svega 253 182 12 209 32 6 160 16 2 56 3 45 8 3 38 2 32 4 4 34 30 4 Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: Državni zavod za statistiku. U obrazovnoj strukturi dominira stanovništvo koje ima završenu osnovnu školu sa 54%tnim udjelom. neobiteljskim kućanstvima. Prosječan broj članova u obiteljskim i neobiteljskim kućanstvima je 2. Zagreb. 2003. Gotovo 10% stanovnika općine živi u jednočlanim.

Od toga je najveći udio nastanjenih stanova. Obrada: Županijski zavod za prostorno planiranje. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 12 . Zadar.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Struktura stanova TABLICA 8: STANOVI PREMA NAČINU KORIŠTENJA Stanovi koji se koriste povremeno za: sezonskih Lišane Ukupno radova u privremeno obavljanje Ostrovičke ukupno nastanjeni nenastanjeni napušteni odmor poljoprivredi djelatnosti 261 253 219 29 5 8 Stanovi za stalno stanovanje Izvor: DZS. 86%. 2004 U ukupnom broju stanova najveći udio imaju stanovi za stalno stanovanje. Zagreb 2001. 97%.

krš) u maslinike. Prije Domovinskog rata tu je postojala poljoprivredna zadruga koja je svoje proizvode. Osim što je administrativni centar. kao ravnokotarska općina s izrazitim predispozicijama za poljoprivredu. 2. U neobradive ulaze šume i pašnjaci.2. Dio površina je navodnjavan.1. 2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2. tj.1. prenamjena dijela šumskih površina niže kategorije (šikara. koja je dosta stradala u Domovinskom ratu.1. Zbog svog smještaja u prostoru i prometne povezanosti. Razvoj infrastrukturnih sustava podrazumijeva: − prometne mreže koja će osigurati efikasno povezivanje ove Općine s glavnim razvojnim žarištima Županije. a ujedno gospodarski i urbani centar tog područja. te kvalitetnu vezu s Jadranskom autocestom − sigurnost prometa u cjelini − modernizacija željeznice − osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode te zaštita istih − planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda − razvoj telekomunikacijskog sustava − razvoj elektroenergetskog sustava − razvoj. Tome pogoduje i činjenica da nova Jadranska autocesta prolazi nedaleko Općine. Razvijanjem privredne osnove ostvarile bi se mogućnosti i za razvoj društvenog standarda. Poljoprivredne površine dijele se na obradive i neobradive. Općina Lišane Ostrovičke. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Općina Lišane Ostrovičke gravitira Gradu Zadru kao središtu Županije. Naime.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora Prirodni izvori županijskog značaja na teritoriju Općine su u prvom redu poljoprivredno zemljište i vodotok Bribišnica. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je izrazito poljoprivredna općina. gravitira i Gradu Benkovcu. stvaranje proizvodno-poslovnih zona otvaranje kamenoloma za eksploataciju arhitektonskog kamena i razvoj seoskog turizma. Ovim Planom planira se obnavljanje poljoprivredne proizvodnje. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 13 . Zadar je i gospodarski. bila je okupirana od srbočetničke vojske. koji je do ne tako davno bio i središte Općine kojoj je pripadala i sadašnja Općina Lišane Ostrovičke. naročito povrtlarske (mrkva i drugo) plasirali na tržištu bivše države. Grad Benkovac je prirodni centar poljoprivredne zone Ravnih kotara. Nije postojala nikakva industrijska proizvodnja. a hrvatsko stanovništvo je bilo više godina u izbjeglištvu. To bi trebalo omogućiti zapošljavanje stanovništva a s time bi se stvorili uvjeti za povratak i trajni ostanak stanovništva u ovoj općini. obrazovni. kulturni i prometni centar Županije.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. korištenje alternativnih izvora energije − zbrinjavanjem posebnog i opasnog otpada s područja Županije.

šuma i izvornih vrijednosti krša. Tlo treba koristiti razumno i očuvati njegovu produktivnost. neophodno je zajedničko djelovanje i suradnja tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave. ili koje su biološki razgradive. trebaju imati prednost pri upotrebi. a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. 16. 82/94) potrebno je poduzeti sljedeće aktivnosti: Radi izbjegavanja rizika ili opasnosti po okoliš. 12. najpovoljnije po okoliš. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Zaštita okoliša Jedinica lokalne samouprave i uprave uređuje. Kod donošenja odluke o zahvatu u okoliš i za vrijeme izvođenja zahvata mora se postupati u skladu sa zakonom i drugim propisima. zraka. osiguravanje praćenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenje emisija kad je to njezina obveza. Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša. Ne smije se umanjivati vrijednost prirodnih izvora.. Zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš. Treba izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost i očuvati prirodni genetski sklad prirodnih zajednica. Pri izvođenju zahvata treba nastojati koristiti isprobana dobra iskustva i upotrebljavati raspoložive proizvode. 13. pa ni u slučaju kad ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena. te poduzimati sve mjere koje osiguravaju prava čovjeka na zdrav i čisti okoliš. br. Za cjelovito i ravnomjerno postizanje ciljeva zaštite okoliša tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osiguravaju način i uvjete zajedničkog djelovanja građana i institucija. treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost. pripremu i provođenje sanacije kada je to njezina obveza.1. osiguravanje uvjeta za vođenje katastra onečišćavanja okoliša. dat će se prednost pred drugim tvarima. opremu. uređaja i opreme i primjeni proizvodnih postupaka. suglasnosti. biljni i životinjski svijet. planova intervencije i propisa o zaštiti okoliša te izdavanju dozvola. pri planiranju ili izvođenju zahvata treba primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 14 . 82/94) i posebnim propisom. i 17.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. Zakona o zaštiti okoliša (NN... onečišćavanje okoliša treba ograničavati na izvoru nastanka. troškove sanacije i pravične naknade štete. Pri donošenju strategije. ako pri tome nema rizika ili opasnosti za okoliš. Tvari koje se mogu ponovno upotrijebiti. očevidnika o stanju okoliša i o mjerama zaštite okoliša i načinu obavješćivanja javnosti. programa. 14. financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koje su regionalnog ili lokalnog značenja. Kad prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete okolišu. nadzora kao i drugih mjera zaštite okoliša. 15. pa i u slučaju kad su troškovi takvog zahvata veći od vrijednosti koje treba zaštititi. tla. vode. ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera.. Prirodne izvore treba nastojati očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka. Upotrebi kemikalija i ostalih tvari koje razgradnjom postaju neškodljive.3. ako su ti troškovi razmjerni vrijednostima koje treba zaštititi. odobrenja i provođenju financijske politike. provođenje drugih mjera u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN. Zaštita okoliša jedinice lokalne samouprave i uprave obuhvaća: osiguravanje uvjeta za provođenje programa zaštite okoliša.. br. organizira. Na osnovu članaka 11. a da se pri tome vodi računa o racionalnom korištenju prirodnih izvora i energije. Pri korištenju proizvoda. živih organizama i neživih tvari. pa i u slučaju većih troškova. uređaje i primjenjivati proizvodne postupke. Zahvat u okoliš treba biti planiran i izveden tako da što manje onečišćava okoliš.

te bučne aktivnosti i drugi objekti radnje od kojih se širi zvuk. druga područja i kakvoća življenja budućih naraštaja. Pri institucionalnom rješavanju pitanja zaštite okoliša tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osigurat će sudjelovanje zainteresiranih strana prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN. 17/90. U slučajevima kada postoji opravdana sumnja ili pritužba građana da je došlo do prekomjernog onečišćenja zraka moraju se izvršiti posebna mjerenja. u smislu Zakona o zaštiti od buke (NN. br. spriječiti ili barem smanjivati onečišćavanja koja utječu na promjenu klime.) jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga uspostavljaju područne mreže za praćenje kakvoće zraka na svom području. kulturne i materijalne vrijednosti. Karta buke sastavni je dio dokumentacije prostora. Odluku o posebnim mjerenjima.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša. Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša. njihovu sadržaju i načinu financiranja donosi Vijeće Općine. odnosno ispostavama županije nadležnim za zaštitu okoliša. Vijeće Općine naredit će primjenu posebnih mjera zaštite građana i način njihova ostvarivanja ako se na nekom području. Zaštita od buke Buka. pojavljuju onečišćenja zraka kritičnih razina koja mogu akutno štetno djelovati na zdravlje ljudi i okoliš. uređajima. instalacijama. 82/94) i drugih propisa. održavati i unapređivati cjelovit sustav upravljanja kakvoćom zraka. Podaci kakvoće zraka i područne mreže su javni i objavljuju se jedanput godišnje u službenom glasili jedinice lokalne samouprave i uprave. biljni i životinjski svijet. pod posebno nepovoljnim vremenskim uvjetima. O pojavi onečišćenja zraka kritičnih razina obavezno se obavješćuju građani putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladni način. br. postići najbolju moguću kakvoću zraka. je svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave.. o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN. Zaštita od buke ostvaruje se: sprečavanjem nastajanja buke. Općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog planiranja osigurava izradu karte buke za utvrđivanje i praćenje razine buke. br. br. u izvornom i obrađenom obliku. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. utvrđivanjem i praćenjem razine buke. Ukoliko se na području Općine nalazi pravna i/ili fizička osoba koja je korisnik izvora onečišćenja zraka tada je dužna: prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu primjenu (rekonstrukciju) Općini. Zaštita zraka Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka: očuvati zdravlje ljudi. 48/95. a koji prelazi dopuštene razine. Na osnovu Zakona o zaštiti zraka (NN..). otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopuštenu razinu. osigurati redovito praćenje (mjerenje i/ili proračunavanje) emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik. redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša. 178/04. te su ujedno i sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša. uspostaviti. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 15 . 82/94) i drugim propisima. 20/03. Izvorom buke smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport.

sporta. Zaštita šuma Šumom. skupljanje i odvoz šušnja. oštećivati stabla te sječi rijetke vrste drveća. Vlasnik šume može u svojoj šumi napasivati stoku te skupljati i odvoziti šušanj. gline. dijelova grana ili kresanje lisnika ako to nije predviđeno šumskogospodarskom osnovom područja. osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom ili programom za gospodarenje šumama. mahovine. ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje. ako se šumsko zemljište zbog općeg interesa ima privesti drugoj kulturi. Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskog drveća na površini do 10 ari. ako je potrebno radi provedbe plana prostornog uređenja ili građenja objekata koji se prema posebnom zakonu mogu graditi izvan građevinskog područja. sječa stabala u mladim sastojinama i kulturama. br. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 16 . šljunka i kamena. prema Zakonu. 61/91).). iskorištavanje humusa. 76/93. Za izradu tehničke dokumentacije o gradnji objekata u šumi ili na šumskom zemljištu treba pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koja će sadržavati i uvjete u skladu s kojima će se izraditi tehnička dokumentacija. prema Zakonu o šumama (NN. rekreacije.). Na osnovu Zakona o šumama (N. koje ne smiju prijeći najviše dopuštene razine buke. lovni objekti i sl. smatra se zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. Krčenje odnosno čista sječa šume može se dozvoliti: u svrhu promjene vrsta drveća.N. Zemljište na kojem je izvršena čista sječa odnosno krčenje šume mora se u roku tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena čista sječa odnosno krčenje. lova. smolarenje. (pročišćeni tekst. žirenje. mahovinu i druge sporedne šumske proizvode samo pod uvjetima i na način određen programom za gospodarenje šumama. šumski rasadnici. smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobina i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma. kao i objekti koji su predviđeni Prostornim planom Općine. šumskograđevinski objekti. a po potrebi detaljnom planu uređenja određuju se predviđene razine buke na grafičkom prikazu. 160/04. ni parkovi u naseljenim mjestima. šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda. podizanja plantaža ili objekata koji služe u šumskoj proizvodnji (rasadnici. U Prostornom planu Općine. ukoliko to već nije određeno šumskogospodarskom osnovom područja.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Karta buke je grafički prikaz osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave. U šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje šumom. pijeska. osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama. vjetrobrani. ali samo ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume odnosno šumskog zemljišta. šumske prometnice. (pročišćeni tekst. Dozvolu izdaje Općinsko vijeće. Šumskim zemljištem. U postupku donošenja Prostornog plana Općine sudjeluje i općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva. U protivnom slučaju korisnik je dužan izvršiti pošumljivanje odnosnog zemljišta u roku koji odredi Općinska skupština. brst. sastojinskih oblika šume. 61/91). Prostornim planom Općine može se predvidjeti da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade objekti za potrebe infrastrukture. 76/93. 52/90. br. Ako ovim zakonom nije drukčije određeno zabranjeno je krčenje i čista sječa šume. paša. drvoredi. 52/90. pojasevi.) potrebno je poduzeti sljedeće mjere glede zaštite šuma: Zabranjeno je pustošiti šume. odsijecanje grana. prosjeke.

te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti. za sprečavanje nastajanja i širenja požara. odnosno onemogućava njegovo korištenje za poljoprivrednu proizvodnju. Poljoprivrednim zemljištem smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih jezgri koje će utvrditi županijska skupština odnosno gradsko i Općinsko vijeće. Zaštitu od požara organiziraju i osiguravaju njeno provođenje vlasnici. urediti nužne mreže prosjeka i uredno ih održavati i postaviti dovoljan broj osmatračnica s obzirom na posebne prilike na području na kojem se nalaze šume kojima gospodare te osigurati provedbu šumskog reda. Zaštita od požara Na osnovi Zakona o zaštiti od požara (N. voćnjaci. za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom. Obradivim poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice. za otkrivanje i gašenje požara. a koje još nije izgrađeno.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumama i vlasnici šuma dužni su osigurati zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja. ribnjaci. U šumi. ograničavanjem i sprečavanjem od direktnog unošenja. trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi. zaštićuje i njime raspolaže na način određen Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (N. voćnjaci. građevinskih dijelova i prostora na način određen ovim Zakonom i popisima donesenim na temelju njega. pašnjaci. poduzimati potrebne mjere radi zaštite šuma od požara. uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost. korištenja i drugih protupravnih radnji. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom. vrtovi. poljske ciglane i druge objekte s otvorenim ognjištem kao i odlaganje smeća i otpadaka u šumi.N. vinogradi. vinogradi i livade. 66/01. livade. odnosno korisnici građevina. Otvorenom vatrom. Kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta. radi zaštite zdravlja ljudi. smatra se vatra izvan zatvorenih odnosno pokrivenih prostorije s osiguranim ložištem. Odredbe ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na tehnološke eksplozije koje nastaju kao posljedica uporabe zapaljivih tekućina i plinova te ostalih gorivih tvari koje sa zrakom mogu stvoriti eksplozivnu smjesu. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 17 . kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi. Zaštita poljoprivrednog zemljišta Poljoprivredno zemljište koristi se. Za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao građevinsko. br. a u svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara. br. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice.). a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. dok se ne dokaže suprotno. životinjskog i biljnog svijeta. na šumskom zemljištu kao i na zemljištu u neposrednoj blizini šume može se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti što ih odredi pravna osoba koja gospodari šumom i šumskim zemljištem. 54/94. vrtovi. prema ovom zakonu. 58/93). fizikalnih i bioloških osobina zemljišta. nesmetanog korištenja i zaštite životnog okoliša. odnosno organ općinske uprave nadležan za poslove šumarstva za ostale šume i šumska zemljišta. Štetnim tvarima u poljoprivrednom zemljištu smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih. poduzimaju se mjere i radnje za otklanjanje uzroka požara.N. uzima se kao katastarska kultura ona koja je u katastru bita upisana prije promjene u građevinsko zemljište. Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume podizati vapnare. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se radi omogućavanja proizvodnje zdrave hrane.

kad je to u skladu s Prostornim planom Republike Hrvatske odnosno općine. s mogućnošću navodnjavanja. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 18 . Odabir prostorno-razvojne strukture Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je poljoprivredna općina. Ovim planom predviđa se da će Općina 2016. štetnik je dužan vlasniku ili ovlašteniku zemljišta platiti naknadu štete u visini prometne vrijednosti zemljišta. kao i submediteranska klima. Iz prirodnih karakteristika proizlaze prostorno-razvojne strukture: Primarna gospodarska grana u Općini je poljoprivreda. srednjoškolskim i visokoškolskim centrom daje veće mogućnosti za ostanak i povratak u naselja Općine. trgovačkim. uglavnom ovce i koze. Tu značajnu ulogu moglo bi odigrati dovršenje izgradnje Jadranske autoceste. zdravstvenim. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe određena prostornim planovima i drugim propisima utvrđuje se uvjetima uređenja prostora. za prijelaz iz Ravnih kotara u Bukovicu. a to je naizmjeničan slijed kamenih brežuljaka i između njih smještenih plodnih dolina. gdje se izmjenjuju područja obrasla submediteranskom šumom. 2. Na brežuljcima se tradicionalno napasa stoka. dužni su platiti naknadu štete vlasnicima ili ovlaštenicima zemljišta u iznosu koji utvrde sporazumno. a Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta koje je uništeno. 764 stanovnika. imati 1700 stanovnika. a također i urbanim opremanjem naselja. 2. lipnja do 31. sljedeći tako generalni pravac pružanja jadranske obale.1. tj. listopada. Može se očekivati da će asfaltiranjem cesta koje će bolje povezivati naselja Općine s centrom Županije – Zadrom. vodovod. telefon. Dobra cestovna povezanost omogućuje također lakši plasman proizvoda van teritorija svoje Općine. Prirodni uvjeti za to su postojeća polja. To je proizašlo iz njenih prirodnih karakteristika i smještaja u prostoru. kao administrativnim. osim u razdoblju od 1.2. kao i polja pružaju se u smjeru jugoistok-sjeverozapad.2.2. Ako je zemljište onečišćeno štetnim tvarima tako da vlasnik ili ovlaštenik na tom zemljištu mora napustiti proizvodnju. god. god.2. u skladu s propisima o zaštiti od požara. do V. bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe. Zabranjeno je korištenje poljoprivrednog zemljišta od I. Brda. kao stalnog mjesta stanovanja. odvodnja. do V. poljoprivredno zemljište od I. Ako se ne postigne sporazum. privrednim. ukupno 1636. tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu znatno umanjena. Pokretanjem i unapređivanje poljoprivredne proizvodnje. god. spaljivati korov i biljni otpad te ložiti otvorena vatra samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti. i kada je utvrđen interes za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja odnosno kad se grade gospodarski objekti koji neposredno služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. a prema popisu iz 2001. zbrinjavanje otpada). kao i otvaranjem novih proizvodno-zanatsko-poslovnih sadržaja trebali bi se stvoriti uvjeti za zapošljavanje na teritoriju same Općine. bonitetne klase može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe samo kad nema zemljišta nižih bonitetnih klasa. Općina ima geomorfološku strukturu koja je karakteristična za Ravne kotare. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2. Demografski razvoj Općina Lišane Ostrovičke imala je prema popisu stanovništva iz 1991. kulturnim.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Pravne ili fizičke osobe koje onečiste poljoprivredno zemljište štetnim tvarima. biti stvorene pogodnosti koje će život na selu učiniti privlačnijim. visinu naknade određuje sud. Bolja prometna povezanost sa Zadrom. Na poljoprivrednom zemljištu može se paliti suha trava. kao i izgradnjom komunalne infrastrukture (cesta. Izuzetno. S obzirom da se radi o kršu.

pločasti benkovački kamen.3. to je zapravo jedini mogući gospodarski oblik korištenja tih površina. društvene. elektroenergetske mreže.: banka – ispostava. mjesni ured.4. zabava i odmor: manji broj sportskih objekata. kao općinsko središte trebalo bi razvijati sljedeće funkcije: − uprava: organi Općine. − zdravstvo: dom zdravlja. ljekarna − novčarstvo. pansion s prenoćištem (eventualno hotel). pojedinačni objekti za rekreaciju i odmor Ostala naselja u Općini: − uprava: mjesni odbor − školstvo: osnovna škola ili odjeljenje osnovne škole. čitaonica opremljena s kompjutorima i internetom − zdravstvo: ambulanta ili posjet liječničke službe − trgovina i ugostiteljstvo: jedna ili više prodavaonica mješovite robe i gostionica (eventualno) − obrt i usluge: pojedini obrti ili uslužne radnje prema potrebi − vjerski objekti: župa i župna crkva u većim i značajnijim naseljima − sport i rekreacija: igralište (eventualno) Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su: − izgradnja cestovne mreže u planiranim industrijskim. Stoga bi bilo vrlo značajno razviti proizvodno-poslovne zone i tako riješiti problem nezaposlenosti i odlaska mladih ljudi u gradove.4. PTT s ATC − trgovina i ugostiteljstvo: robno-trgovački centar ili nekoliko specijaliziranih trgovina.2. postaja MUP-a.1. prometne i komunalne infrastrukture Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Naselje Lišane Ostrovičke. srednja škola ili odjeljenje srednje škole (eventualno). zavičajni ili drugi muzej (eventualno) i dr. 2. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 19 . rekreacija. benzinska postaja − obrt i usluge: nekoliko obrtničkih i uslužnih radnji − vjerski objekti: dekanat s dekanatskom župnom crkvom (eventualno) − sport. stambenim . Postoji mogućnost prenamjene tih površina u maslinike.2. Razvoj naselja. Trebalo bi ga razvijati kao seoski turizam. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina Ova tema detaljnije je obrađena u točki 3. poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegovo optimalno korištenje − osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju − razvijanje ostalih infrastrukturnih mreža – vodoopskrbne mreže sustava odvodnje otpadnih voda TT mreže. jer na selu ne vide perspektivu. mjesni odbor. umjetnost: kino ili dom kulture ili dvorana polivalentnog sadržaja. Turizam za sada nije razvijen. lokalni klub/ovi. eventualno ispostava suda − školstvo: matična osmogodišnja škola. Dosadašnja razina razvoja male privrede i poduzetništva nije otvarala mogućnost masovnijeg zapošljavanja. a koje trebaju pratiti ukupni gospodarski rast 2. Postoji mogućnost eksploatacije arhitektonskog kamena.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE - - degradiranom makijom i goleti. dječji vrtić − kultura. PTT i sl. tzv.

tako da se s trga pružaju vizure na krajobraz. god. kao i u gradovima. Racionalno korištenje i zaštita prostora Prostor općine treba koristiti u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Lišane Ostrovičke. a 2001. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Urbani nivo naselja trebalo bi podignuti. neasfaltirane ceste. god. crkvu i župni ured. Trgovi bi u principu trebali biti pješački. Isto tako važno je donošenje Detaljnih urbanističkih planova za pojedina naselja. To bi omogućilo zapošljavanje ljudi i trajniji izvor prihoda. servisi i sl. 2. Trg može s jedne strane biti omeđen školom ili školskim dvorištem. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 2. ugostiteljstvo. mjesne urede.2. sportskih i zabavnih aktivnosti za mlade.1. trgovine. Oko te urbane jezgre trebalo bi formirati javne sadržaje. jer uz svoje kuće žele urediti vrtove kao i gospodarske objekte i manipulativne površine potrebne za bavljenje poljoprivredom (skladištenje i prerada proizvoda). zatim odlaskom u druge sredine zbog zapošljavanja.3. Da bi se zadržali mlađi ljudi u svojim naseljima i tu zasnovali obitelji. ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih djelatnosti. kao i otežano srednjih škola i fakulteta u Zadru. U tu svrhu važno je donošenje dvogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. to zavisi od lokalnih uvjeta. već prema veličini naselja. sportski i javni život u naseljima i na nivou Općine. potrebno je planirati povećanje građevinskih područja naselja. povećanje broja stanovnika na predratni nivo. navodnjavanju.3. općinske službe. općina Lišane Ostrovičke je imala 1636. jer je to tradicija ovog kraja i za to postoje dobri uvjeti. Očekujući obnavljanje poljoprivredne proizvodnje i otvaranje novih proizvodnih zanatskih. jer samo bavljenje poljoprivredom ne omogućava svakom dovoljno sredstava za život. u ovom planu predviđa se do 2016. Crkve bi u ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 20 . s parkiralištem koje se naslanja na trg. Izgradnjom jadranske autoceste stvoreni su neki od preduvjeta potrebnih za napredak ovog kraja. Slaba prometna povezanost sa Zadrom značila je otežanu mogućnost plasmana svojih proizvoda na zadarskim i drugim tržnicama. kao i pokrenuti proizvodnju. Iskazani interes je da te parcele budu većih površina. Poželjno je trgove formirati na povišenim dijelovima naselja.3. 2. nedostatak vodovoda i odvodnje. godine 764 stanovnika. isto tako zbog loše prometne povezanosti naselja ove općine sa Zadrom kao regionalnim centrom. vrtićem i sl. U svakom naselju trebalo bi težiti formiranju jedne urbane jezgre s trgom. jer prometnice omogućuju plasman svojih proizvoda na druga područja. U prvom redu poljoprivrednu proizvodnju. poslovnih. PTT. ispostave banke.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. što je uostalom i tradicija sredozemnog urbanizma. što nalaže i zakon.3. zatim zbog loše urbane opremljenosti naselja (nedovoljna telefonija. i ekoloških studija u slučajevima kad za to postoji realna potreba i kada to zahtjeva zakon.3. Poseban problem je bio. Naravno. a također i pristup srednjim školama i fakultetu. Izgradnja navedene infrastrukture omogućuje stvaranje istog stambenog standarda u seoskim naseljima. A budući da znatan broj mladih ljudi koji zasnivaju nove obitelji ima potrebu da se odvoji od roditelja i sagradi nove obiteljske kuće. kao i nedostatak javnih i društvenih sadržaja i aktivnosti). kao npr. ali bi bilo potrebno pokrenuti i proizvodno-poslovne djelatnosti male privrede (industrijska proizvodnja. Utvrđivanje građevinskih područja naselja Prema popisu stanovništva 1991. oko 1000-1500 m2. i još uvijek je nedostatak redovnih kulturnih. kao i za proizvodnoposlovne zone. ambulante. a i specijaliziranih studija o razvoju poljoprivrede.). te javnim sadržajima i manifestacijama. Taj pad broja stanovnika bio je uzrokovan u prvom redu ratnim zbivanjima. potrebno je obogatiti i kulturni.

TT sustav) − održavanje čistoće − odlaganje komunalnog otpada − osiguranje trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalne djelatnosti − osiguranje održavanja komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 21 . − razvijanje ostalih infrastrukturnih sadržaja koji trebaju učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba. odvodnja otpadnih voda. stambenim. što podrazumijeva i veći osjećaj zajedništva i s tim spremnost da se zajednički rješavaju problemi naselja. Izgradnja ovakvih trgova podloga je dizanja seoskog života na viši urbani nivo. turističkim. poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegova optimalnog korištenja − poboljšanje prijevoza putnika u javnom prometu − osiguranje dostatnog parkirališnog prostora sukladno potrebama i namjeni susjednih mikrolokacija − održavanje javnih površina − distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan način tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na stanje okoliša. Naselja treba opremiti cjelokupnom komunalnom infrastrukturom: − izgradnja i održavanje lokalne i nerazvrstane cestovne mreže u planiranim industrijskim.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE principu trebalo nastojati graditi na najvišim točkama naselja i oko njih formirati trg.

ostala tla 6. − Gospodarska namjena-poslovno proizvodna(IK) − Javne i društvene namjene izvan GP naselja(D) − Turistička namjena (T) − Groblje − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla − Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma − Ostalo poljoprivredno tlo. te u povoljnim obilježjima submediteranske klime.Građevinska područja naselja (GP). željeznički promet. Razvoj i uređenje površina izvan naselja sastoji se od: 1. 3. «Građevinska područja naselja» Građevinska područja se dijele na: . Prostor ove Općine tradicionalno je izrazito poljoprivredni. Utvrđivanje građevinskih područja Građevinska područja dana su u grafičkom prilogu br. Do Domovinskog rata ovdje je djelovala poljoprivredna zadruga i bio je razvijen uzgoj povrća. Uvjeti za to pronalaze se u većim cjelovitim poljoprivrednim površinama. Jadranska autocesta položena je pet kilometara jugozapadno od granice Općine.zona seoskog turizma (T4) 2. a time i stvorili uvjete za povratak stanovništva.Izgrađene strukture i površine izvan naselja.2. Smještena je u kontinentalnom dijelu Županije. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije Općina Lišane Ostrovičke smještena je u jugoistočnom dijelu Zadarske županije uz granicu sa Šibensko-kninskom županijom. vrijedna obradiva tla 3. u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama.1. Planirane su sljedeće namjene površina: − Građevinska područja naselja. Ostrovica i Dobropoljci. Razvoj i uređenje površina naselja u grafičkom prilogu se dijeli na izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (planirane površine za razvoj naselja).4.proizvodno-poslovna namjena (IK) . gospodarska namjena koja se sastoji od: . groblje 7. s mogućnošću navodnjavanja. Ova Općina se sastoji od naselja: Lišane Ostrovičke. «Korištenje i namjena površina» dati su organizacija prostora. šume i šumsko zemljište − Prenamjena šumskog zemljišta u maslinike − Površine infrastrukturnih sustava. osnovna namjena i korištenje prostora.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površine U grafičkom prilogu br. . Područjem Općine prolazi cesta Zadar-Benkovac-Knin. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 22 . Smatramo da bi bilo korisno pokrenuti izgradnju proizvodnih pogona koji bi omogućili zapošljavanje. na prijelazu Ravnih kotara u Bukovicu. cestovni promet 8. 1. šumsko zemljište 4. Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). gospodarske šume-prenamjena nižih kategorija šuma (šikara i goleti) u maslinike 5.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Tablica 3
Red. broj 1.0. 1.1. 1.2. % od površine općine ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA GP ukupno/ GP 156,64 3,1 izgrađeni dio GP ukupno 128,64 2,5 Izgrađene strukture izvan GP-a IK 52,12 1,0 ukupno E H K T 6,35 0,1 R Poljoprivredne površine ukupno P 1709,79 34,2 obradive P1 P2 P3 Šumske površine Š ukupno Š1 183,74 3,7 gospodarske Š2 1661,63 33,3 zaštitne Š3 posebne namjene Ostale poljoprivredne PŠ 1221,71 24,5 i šumske površine ukupno Vodne površine ukupno V vodotoci jezera akumulacije retencije ribnjaci Ostale površine ukupno N IS Općina ukupno 4992 100,0 Općina Lišane Ostrovičke Oznaka Ukupno ha stan/ha ha/stan* 4,8 5,9 14,6

120,3 2,2*

1.3.

1.4

0,2* 2,1* 1,6*

1.5. 1.6.

1.7.

6,53*

3.3.

Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je izrazito poljoprivredno orijentirana općina. Prije Domovinskog rata tu je djelovala poljoprivredna zadruga koja je svoje proizvode, u glavnom povrtlarske (mrkva i drugo), plasirala na tržištu bivše Jugoslavije. Tijekom Domovinskog rata ova je općina bila okupirana od srbočetničke vojske. Hrvatsko stanovništvo bilo je u izbjeglištvu duži niz godina. U tijeku je obnova kuća i djelomični povratak stanovnika. Da bi se omogućio veći povratak i stalni boravak stanovnika u Općini potrebno je omogućiti zapošljavanje. U tu svrhu se ovim Planom predviđa razvoj gospodarskih djelatnosti: poljoprivrede, prenamjena šumskih zemljišta niže kategorije (šikara i goleti) u maslinike, proizvodno-poslovne zone i seoski turizam. Ispituje se mogućnost pokretanja eksploatacije arhitektonskog kamena. U tu svrhu potrebno je napraviti Studiju eksploatacije arhitektonskog kamena na nivou Zadarske županije rezultati koje bi trebali biti uključeni u Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije. Poljoprivredu bi trebalo objediniti i poboljšati sistem navodnjavanja. Bilo bi korisno ponovno pokrenuti zadrugrastvo po uzoru na slična udruženja u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Također bi bilo dobro razvijati ne samo neposrednu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, nego i razviti preradu i konzerviranje poljoprivrednih proizvoda (voće, povrće, žitarice).
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

23

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

Ovim planom predviđa se prenamjena šuma nižih kategorija (šikara i goleti) u maslinike, i to na dvije lokacije: - Umac-Prštane u Lišanima Ostrovičkim, površine 65,099ha - Krš u Dobropoljcima površine 119,043ha. Kad je riječ o stočarstvu osim tradicionalnog uzgoja ovaca i koza trebalo bi razvijati stočne farme (krave, peradi, svinja i drugo). Proizvodno-poslovne zone planiraju se na sljedećim lokacijama: - Lišane Ostrovičke na površini 40,865ha - Ostrovica na površini 11,261ha Ova lokacija na Ostrovici već je izgrađena na površini od 3,147ha i služila je prije Domovinskog rata kao pogon u sklopu poljoprivrednog dobra. Zona seoskog turizma planira se u Ostrovici na površini 6,351ha.

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline • Prirodna baština na prostoru Općine

Od nadležnih državnih institucija nije proglašeno ni jedno područje posebnih uvjeta korištenja. Tu se misli na prirodnu baštinu svjetskog, državnog i lokalnog značaja, kao I na zaštićene dijelove prirode: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. • Graditeljska, arheološka, povijesna i etnološka baština

Kulturno-povijesne značajke prostora O kontinuitetu naseljenosti ovog prostora od prapovijesti, preko antičkog i srednjovjekovnog pa sve do novijeg doba svjedoče mnogi nalazi i lokaliteti: liburnske gradine, ostaci rimskih gospodarskih imanja, sakralni spomenici i ostaci tradicijske gradnje. U cilju očuvanja kulturnog nasljeđa utvrđen je popis dobara - područja i pojedinačnih građevina. Popis kulturnih dobara po naseljima Lišane Ostrovičke sakralna arhitektura: - Crkva Sv. Jere, spominje se 1770. god., obnovljena 1987. god., u Domovinskom ratu do temelja srušena - Crkva Sv. Nikole Tavelića, sagrađena 1976./77. god., u ratu do temelja srušena, sagrađena nova, - kapela Sv. Ante na groblju, srušena arheološki lokaliteti: - Gradina, prethistorijski lokalitet - Mišljen, starohrvatska nekropola etnobaština: - ostaci tradicijske gradnje u zaseocima: Mamići, Nimci, Stipići
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

24

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

Ostrovica sakralna arhitektura: Crkva Sv. Ante na jugoistočnom dijelu Gradine. Pripada srednjovjekovnom razdoblju. U zidovima crkve pronađeni su ostaci oltarne pregrade iz predromanike s latinskim natpisom iz 9-10. st., koji je posvećen Sv. Anastaziji, a natpis iz 1405. god. spominje kralja Zvonimira. Crkva je obnovljena u drugoj polovici 18. st. Crkva Sv. Luke, pravoslavna crkva s grobljem, sagrađena 1730. arheološki lokaliteti: Gradina s ostacima prapovijesnog liburnskog naselja na samom platou, srednjovjekovne utvrde ispod platoa, te rimske vile rustike (villae rusticae) u zaseoku Kusale podno Gradine zaseok Mačci na sjeverozapadnoj strani Gradine (Mačkove Ograde), antički lokalitet uz željezničku prugu Zadar-Knin Greblje – starohrvatska nekropola iz 9. st. etnobaština: ostaci tradicijske gradnje Dobropoljci sakralna arhitektura: Crkva Sv. Đurđa (Georgija) na groblju – srednjovjekovna građevina, obnovljena 1724. arheološki lokaliteti: Jaruv s prethistorijskim ostacima Belića jara etnobaština Ostaci tradicijske gradnje u zaseocima Ivkovići i Šaponje Zaštita kulturno-povijesnih dobara Svrha zaštite je očuvanje i prenošenje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju budućim naraštajima, što iziskuje redovito održavanje, tj. sprečavanje radnji koje bi na bilo koji način promijenile svojstva, oblik, značenje ili izgled kulturnih dobara i time ugrozile njihovu vrijednost, sprečavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju služe potrebama pojedinca i općem interesu. Povijesno-kulturne vrijednosti Povijesno-kulturne vrijednosti, popis kojih je dat u poglavlju 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline, zaštićene su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). O njihovoj zaštiti i čuvanju vodi brigu Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine – Konzervatorski odjel Zadar (KZD). Svaki projekt obnove, pregradnje ili prenamjene tih građevina kao i graditeljski zahvati na arheološkim lokalitetima, mora biti usklađen s odredbama zakona i vođen pod nadzorom nadležne službe.

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

25

U samom središtu naselja Lišane Ostrovičke postoje mjesne ulične mreže raznih širina i gabarita s nepovoljnim tehničkim elementima. nepovoljni tehnički elementi.0* km L 63152: Lišane Ostrovičke-D56. županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99. i 8 tona/m Željeznička postaja nalazi se u Ostrovici. Benkovcem i Šibenikom svakodnevnim autobusnim linijama. pruga je kategorije C4 ( objava UIC 700 ). Kategorija pruge je osnovom Odluke o razvrstavanju magistralnih željezničkih pruga (NN. slabo je povezano s naseljem Dobropoljci. Razvoj infrastrukturnih sustava 3. Naselje Lišane Ostrovičke je povezano sa Zadrom. Uz postojeću kategoriziranu cestovnu mrežu Planom se predviđaju nove ceste: Lišane Ostrovičke – Torine Lišane Ostrovičke . Postojeća cestovna mreža mora se modernizirati. Ostale nekategorizirane ceste također je potrebno urediti. 111/00. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 26 . te urediti i izgraditi tehnički ispravna autobusna ugibališta te okretišta autobusa. oznake i broja MP 11. Stanje nekategoriziranih prometnica još je lošije.0* km lokalne ceste: L 63132: Ž 6052-L63133.0* km L 63147: Želj. koja je ujedno i glavna spojna cesta Općine na Jadransku autocestu Sva križanja i odvojci s ove ceste su u istoj razini s regulacijom prometa putem prometnih znakova i horizontalne signalizacije. tj. Potrebno je povećati broj. duljine 4.0* km L 63133: Ž 6052. Postojeća cestovna mreža nije pogodna za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa (minimalni poprečni profili.Dobropoljci Ž(6070).64/93) magistralna pomoćna pruga.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. Željeznički promet Područjem Općine prolazi magistralna pomoćna pruga.5* km županijske ceste: Ž 6070: Dobropoljci-Đevrske(D509). duljine 1.5.0* km * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Glavni razvojno vezni pravac za povezivanje Općine sa Zadrom. Za sigurniji pješački promet moraju se izgraditi odgovarajući nogostupi. na području Općine glavnu cestovnu mrežu čine prometnice sljedećih kategorija: državne ceste: D56: Islam Latinski (D8)-Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1). duljine 3. postaja-Ostrovica-D56. duljine 4.Ostrovica Ostrovica . Pruga je jednokolosječna i neelektrificirana. duljine 3. Lišane Ostrovičke. Prometni infrastrukturni sustavi Cestovni promet Na osnovu Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste. Ova mreža naselja je uglavnom asfaltirana. što traži redovno održavanje kolničke konstrukcije i poboljšanje sigurnosti prometa postavljanjem odgovarajuće prometne signalizacije i realizacijom boljih tehničkih elemenata. te učestalost polaska lokalnih autobusnih veza sa županijskim centrom te ostalim naseljima. djelomično neasfaltirano i dr.1.). podnosi opterećenje od 20 tona/osovina. Središte Općine. 15 m za ostale ceste.Mandići Širine planiranih koridora su 20 m za planirane lokalne ceste tj. Benkovcem i šire je državna cesta D 56. U građevinskom smislu. 98/01). duljine 1. a što je uvjetovano postojećom izgrađenosti objekata i naselja.5.1. Unutar svakog naselja moraju se proširiti koridori i cestovne mreže te izvršiti odgovarajuća regulacija prometa u cilju ostvarenja bolje protočnosti vozila.

broj 1. sređuje i šalje. Signalom drugog koncesionara GSM mreže VIPNET. te uz cestu prema Vukšiću vezati će se na postojeću mrežu. 4. 8. Općina je također dobro pokrivena. Na području Općine nalaze se slijedeći elektroenergetski objekti napajani iz TS 30/10(20) kV CRLJENIK. Daljnjih planova što se tiče proširenja telekomunikacijske mreže nema. 6. Svjetlovodnim kabelom povezana je lokalna komutacija na nadređeni komutacijski centar.SVK kabel prema naselju Vukšić. s pripadajućim transformatorskim stanicama 10(20)/ 0. Za naselja Dobropoljci i Ostrovicu nije za sada u planu izgradnja mreže. 4.37 koja vrši napajanje preko četiri srednjenaponska izlaza 10(20) kV. 2. 9. Poštanski promet U Općini ne postoji poštanski ured te se poštanski promet vrši preko poštanskog ureda Benkovac gdje se pošta sakuplja. Energetski sustav Područje Općine je u sklopu elektroenergetskog sustava Šibenske županije na koju je vezano putem 10 kV kabelskih vodova. 3. TS 30/10(20) kV Crljenik napajana je preko DV 30 kV KAPELA (planirana) – CRLJENIK iz TS 220/110/30 kV BILICE. Najbliže VIPNET bazne postaje nalaze se u Bukoviću. DV 30 kV TS LOZOVAC – CRLJENIK nije u funkciji. Red. Glavna pojna točka za opskrbu električnom energijom ovog područja je TS 30/10(20)kV CRLJENIK instalirane snage 3. a kroz mjesto prolazi svjetlovodnih kabel . 5.43+1.LIŠANI Naziv voda 10(20) kV Otcjep za TS BAČKULIĆI Otcjep za TS BAČKULIĆI – DV za TS OSTROVICA 1 DV za TS OSTROVICA 1 Ocjep za TS OSTROVICA DV za TS DEVIĆI Otcjep za TS PK VRANA Otcjep za TS VRULJE – LIŠANI Snaga (kVa) 100 50 100 100 160 160 100 Duljina (m) 68 670 1248 1693 3184 415 383 Tip Stupna (nije u funkciji) Tornjić Stupna (nije u funkciji) Stupna Stupna Tornjić Stupna Tornjić Stupna Tip i presjek AlČe 3X35 mm2(nije funkciji) AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2(nije funkciji) AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 u u ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 27 . 7. 7. Naziv TS 10(20)/0. Šopotu i Stankovcima.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Telekomunikacijski i poštanski sustav Općina Lišane Ostrovačke ima riješenu telekomunikacijsku mrežu samo u naselju Lišane Ostrovačke. broj 1. TK mreža napravljena je podzemno. Planirane građevinske zone u naselju Lišane Ostrovačke. 3. Postojeća telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe.5. Mreža sustava pokretnih komunikacija dobro pokriva područje Općine. gdje je izgrađena digitalna lokalna komutacija i mjesna TK mreže. Red. 3. 2.LIŠANI ČURČIJE . Izgradnja novog poštanskog ureda planira se u sklopu planirane zone centralnih funkcija. 6.42 BUČKULIĆI OSTROVOCA 1 OSTROVOCA 2 P: VRANA VRULJE .4 kV.2. 5. kapacitet napravljene mreže zadovoljava potrebe stanovništva. što je ostvareno baznim postajama u Vukšiću i Benkovcu. razrađuje.LIŠANI MIJIĆI DEVIĆI PODMIŠLJEN .

Bulić. uzorci ne ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode. Bunar je dubine 13. Do izgradnje cjelovitog vodoopskrbnog sustava vodoopskrba naselja Lišane Ostrovičke može se riješiti s bunara Trubanj za što treba izvršiti dodatne istražne radove te saniranje izvorišta. Buković 50%. Benkovačko sela. Ceranje.VS Gladuša (KD 218 m. Planirani vodoopskrbni sustav biti će dio Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije – podsustav VS Atlagić. Prema rezultatima ispitivanja kvalitete vode.. V=250 m3 ) te povratnog cjevovoda za priključenje na mrežu naselja. Stoga se i za područje Općine preporuča korištenje obnovljivih energetskih izvora . koji se tijekom vremena nekoliko puta produbljivao i uređivao. 36 m. Stanovnici se koriste vodom iz vlastitih cisterni. Šopot. Kistanja i Skradina. koji se razmatra kao dio cjelovitog sustava Ravnih kotara i šire. a rješavati će se studijama i stručnim podlogama. ekološkim i funkcionalnim kriterijima. promjera 1.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 8. Otcjep za TS ČURČIJE – LIŠANI Otcjep za TS MIJIĆI Otcjep za TS MIJIĆI –DV za BULIĆI DV za TS BULIĆI Otcjep za TS PODMIŠLJEN LIŠANI 480 198 254 3421 76 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 Obnovljivi izvori energije Prema nacionalnim energetskim programima treba u sve većoj mjeri primijeniti prirodne izvore energije. Kula Atlagić 50%.n.5. V=2000m3) – cjevovod srednje zone kroz Benkovac – Kožlovac – Lepuri .vode. Podlug. te naselja Općine Lišane Ostrovičke Lišane i Ostrovica. To je stari kopani bunar. Miranje. Zidan je kamenim blokovima. U centru mjesta Lišane Ostrovičke nalazi se bunar Trubanj koji se nekad koristio za opskrbu vodom. Perušić Benkovački.2 m. Vukšić. i G. Područjem Općine prolazi spoj Benkovačkog kraka do Kistanjskog sustava Đevrske – VS Vačani. a čime se u velikoj mjeri može doprinijeti smanjenju korištenja tradicionalnih izvora. U blizini bunara je napravljena bušotina sa crpkom na dubini cca.m. U današnje vrijeme izvor nije u funkciji. Pristeg. 10. Znači za vodoopskrbu naselja Lišane Ostrovičke i Ostrovica potrebno je izgraditi vodospremu VS Gladuša i cjevovod iz pravca Benkovca. Tehničko uključivanje izvorišta sastoji se od instaliranja crpne stanice na izvorištu.Ostrovica. njegovo jugoistočno područje. Dobra Voda. Glavni pravac tog područja je VS Atlagić (KD 248 m. tlačnog cjevovoda i lokalne vodospreme Gradina ( KD 215 m. Globalni koncept temelji se na povezivanju sa susjednim vodoopskrbnim sustavima Šibenika.n. Radašinovci.10 m od vrha krune. Bunar se nalazi ispod centralnog dijela Lišana na pregibu zaravnjenog dijela polja i brdovitog zaleđa. Vodoopskrba naselja Dobropoljci ostvarit će se iz vodospreme VS Lisičić i pripadajućih cjevovoda.m. V=1000m3) – Bulić . Podsustav VS Atlagić odnosi se na Grad Benkovac.. usklađeno s prostornim. Uzrok tome su objekti u neposrednoj blizini bunara i nepostojanje sanitarne zaštite. Prović.m. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Općina nema riješenu vodoopskrbu pitkom vodom. utvrđena je prisutnost amonijaka i nitrita iznad MDK. Kožlovac 50%. Lepuri. Uz njega je okno koje se koristilo kao crpni zdenac za potrebe željeznice. sa ogrankom VS Gladuša – Vukšić . 11. 3. Za određivanje potrebe vode prihvaćaju se slijedeće potrošnje: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 28 . a obuhvaća naselja Benkovac.Prović.Lišane Ostrovičke . te Općinu Lišane Ostrovičke.n. 12. a preko ljeta i znatno manje. Kolarina. D. koja daje prema dostupnom podacima 3 – 6 l/sec. za koje naše područje ima preduvjete. sunca i vjetra. 9.3. Uključeno je i naselje Radašinovci iako se ono u postojećem stanju opskrbljuje iz VS Zibonoga..

Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti analizu predloženog sustava te odrediti faznost izgradnje istog. ovisna o planiranom razvoju naselja. Osnovno rješenje je sakupljanje otpadnih voda gravitacijskim kanalima i uz precrpljivanje na pojedinim lokacijama dovesti do uređaja za pročišćavanje.4 L/sec Ovoj količini potrošnje stanovništva treba dodati potrošnju stoke. već vrijedna sirovina kojom se mogu rješavati problemi nedostatka vode.000 stanovnika iznose 10 l/sec.500 specifična potrošnja stanovnika qsp = ≈ 3. ispuštaju se otpadne vode u tlo. Najčešće su svi objekti u sanitarno neispravnom stanju tako da predstavljaju stalnu prijetnju zdravlju stanovnika. za navodnjavanje pojedinih poljoprivrednih kultura. potrošnju za zalijevanje okućnica. te potrebne količine za gašenje požara koje za naselje do 5. gotovi tipski uređaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda budu što jednostavniji za izvedbu i održavanje. odnosno financijskim mogućnostima investitora. Za zalijevanje poljoprivrednih površina treba koristiti vodu iz postojećih bunara koje u tu svrhu valja urediti. eventualno odabrani. Zbog relativno malog ukupnog opterećenja. U javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati vode koje sadrže agresivne i štetne tvari u koncentracijama većim od dopuštenih propisima. Odvodnja otpadnih voda. Prijemnik se nalazi u osjetljivom području i predložen je druge kategorije te je potrebno osigurati prvi i drugi stupanj čišćenja. Tako loše stanje rješavanja odvodnje otpadnih voda ne može se dozvoliti. Predloženo rješenje za naselje Lišane Ostrovičke uneseno je u Plan. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 29 . Naime. u poljoprivredne svrhe. što uzrokuje zagađenje podzemnih voda. Pročišćavanje otpadnih voda. Poželjno je da. prirodi bliskih postupaka pročišćavanja – “biljnih uređaja“.2 L/sec maksimalna satna potrošnja qmaxsat =≈ 10. Iz toga razloga trebalo bi i za naselje Lišane Ostrovičke razmotriti mogućnosti korištenja otpadnih voda. razvojem tehnologije. prethodno obrađenih na klasičan način ili preko gotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje. To zahtijeva prethodnu pažljivu analizu lokalnih prilika i racionalnost odabranog sustava glede investicijskih troškova i troškova održavanja. Sakupljanje oborinskih voda ovim putem nije dopušteno. na djelotvoran i suvremen način. Odvodnja otpadnih voda Na čitavom području Općine otpadne vode iz domaćinstva disponiraju se u tlo pomoću upojnih jama.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE stanovnici u naselju qsp = 200 l/dan krupna stoka qsp = 50 l/dan sitna stoka qsp = 15 l/dan broj stanovnika Q= 764 planirani broj stanovnika Q = ≈ 1. Za odvodni sustav predviđen je jedan uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smješten južno od naselja s dispozicijom u otvoren prirodni vodotok. dosadašnja praksa izgradnje septičkih jama ne izvedenih u skladu s tehnološkim propisima čime one postaju obične crne jame. pretpostavlja se da će biti moguća primjena tzv. za ovo je područje od velikog značenja. Predloženi sustav je razdjelni tip odvodnje s mrežom kanala koja bi služila za prikupljanje uglavnom sanitarnih i eventualno industrijskih otpadnih voda. a industrijski i drugi pogoni moraju predtretmanima pročistiti otpadne vode do stanja mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. sa što povoljnijim tehničkim. Ukupni kapacitet sustava je 960 ES. a naročito iz razloga što je zadano područje djelomično i vodozaštitno područje. Samo ponegdje na novijim objektima vrši se prethodno pročišćavanje u septičkoj jami. postaje sve rafiniranije i već se obavlja tako da se više ne dobiva otpadni proizvod. Realizacijom modernih sustava definitivno će se osigurati ekološka ravnoteža ovog inače vrlo osjetljivog prostora. načine pročišćavanje otpadnih voda kao i lokacije uređaja za pročišćavanje. Studija zaštite voda na području Zadarske županije načelno je odredila sustave odvodnje s glavnim kanalima i crpnim stanicama.5 L/sec maksimalna dnevna potrošnja qmaxdn = ≈ 5. ekološkim i ekonomskim pokazateljima.

U donjem dijelu sliva Krivac je reguliran u dužini od 4. Duljina kanala od ušća do mosta Krivac je 4. Na polju između mjesta Ostrovica i Bribirske Mostine (polje Zablaće – Međulužje) površine oko 340 hektara. Melioracijska odvodnja Sustav melioracijske odvodnje Lišansko polje nalazi se u sklopu većeg sustava LišaneTrolokve-Žažvić. U Krivac se s lijeve strane ulijevaju vode iz kanala Trubanj i Vedro Polje. za više od 10 ES. pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. Objekti detaljne melioracijske odvodnje nisu izgrađeni. Za dio polja sa lijeve strane Krivca izgrađeni su osnovni melioracijski objekti.0 m • da je omogućen kolni pristup radi čišćenja Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi Općine. neutralizatora i dr. vodotok prikuplja bujične vode s tih brdskih područja. pa tokom kišnih mjeseci dolazi do plavljenja okolnog poljoprivrednog područja. tj. Sukladno prethodnom stavku.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Za veće asfaltirane površine odvodnju otpadnih voda treba riješiti preko separatora masti i ulja. odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom septičkih jama na parceli. tj.56 km. posebno sa sjeveroistočne strane. prolazi plodnim poljoprivrednim zemljištem i u Bribirskim Mostinama utječe u Bribišnicu. koja ujedno predstavlja i dogovorenu granicu sliva Zrmanja –Zadarsko primorje. U gornjem dijelu sliva. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 30 . Površina tog dijela polja koje teritorijalno pripada Općini Lišane Ostrovičke je oko 380 hektara.45 km). a u donjem dijelu se ulijevaju u melioracijske kanale Lišanskog polja. koji osim voda iz polja sprovode i bujične vode sa gornjih dijelova sliva. Vodotok Otres formira se kod istoimenog izvorišta. vodotoka Bribišnice. Glavni recipijent Lišanskog polja je melioracijski vodotok (kanal) Krivac koji utječe u Bribišnicu. prolazi sredinom polja. a njegov sjeverni dio (koji pripada slivu Zrmanja–Zadarsko primorje) predstavlja Lišansko polje. Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana. tj. Detaljna kanalska mreža nije izgrađena.5 km u kojoj protječe kroz Lišansko polje čineći tako glavni recipijent odnosno melioracijski vodotok polja. Županijska granica. a to su kanali Trubanj (duljina 2. od grada Benkovca do mjesta Morpolača gdje Krivac utječe u Bribišnicu. Do izgradnje zajedničkog javnog sustava odvodnje. Na krškom području između mjesta Lišane Ostrovičke i Ostrovica postoji veći broj manjih bujičnih vodotoka od kojih su najznačajniji Trubanj i Duboka draga koji u gornjem dijelu sliva imaju izrazito bujični tok. Cijelim svojim tokom Krivac protječe dubokim poljoprivrednim zemljištem koje je smješteno između dvaju brdskih masiva.92 km) i Vedro polje (duljina 2. Vodotok je većim dijelom kanaliziran te služi i kao melioracijski kanal za odvodnju sa okolnih polja do Bribišnice. Masivi omeđuju sliv sa sjeveroistočne i jugozapadne strane. u blizini mjesta Lišane Ostrovičke. primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način: • da bude izveden nepropusan za okolni teren • da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice • da od susjedne građevinske čestice bude udaljen minimalno 3. čija ukupna površina iznosi 865 hektara. djelomično je izgrađena osnovna kanalska mreža. kanal “Otres” kanal “Ostrovičke bare – Bribirske Mostine” koji pospješuju odvodnju sa polja i kanaliziraju vode do recipijenta. Uređenje vodotoka i voda Najveći vodotok na području Općine Lišane Ostrovičke je vodotok Krivac čiji se sliv proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok.

01. 3. Postupanje s otpadom Postupanje s komunalnim otpadom Komunalni otpad je otpad iz kućanstva. moraju se sanirati sva odlagališta.Edukacija stanovništva . međutim nije izgrađena detaljna kanalska mreža. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 31 . 178/04.Donošenje konačne odluke.N. U skladu sa Zakonom o otpadu (NN.Smanjenje i višekratno korištenje ambalaže .Izgradnja transfer postaja .Djelovanje na ponašanje kupaca .Izgradnja reciklažnih pogona Odlaganje ostatnog otpada .) općina. odnosno grad osiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom pri čemu više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom Osnovni cilj postupanja s otpadom na području Zadarske županije je izgradnja cjelovitog sustava postupanja s otpadom sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje. Split iz 1988. na osnovi Studije o postupanju otpadom za područje Zadarske županije. ustanovama i uslužnim djelatnostima.O. Sredinom polja protječe vodotok Krivac koji bi bio uređen u cijeloj svojoj dužini a u gornjem toku je predviđena izgradnja akumulacije Kulina radi navodnjavanja poljoprivrednih površina. godine.Odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i štetnih sastojaka otpada . otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu. prema propisima EU .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Na području od Benkovca do Bribirskih Mostina predviđena je izgradnja melioracijskog sustava na površini od 3091 ha.6. Ostvarivanje navedenog cilja postići će se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom “IVO”. godine. br.R. 123/97) do 01. odnosno odrediti prenamjena onih koja se neće koristiti.Sanacija postojećih neuređenih odlagališta .Čišća proizvodnja Vrednovanje neizbježnog otpada .Biološka obrada odbojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) . Idejno rješenje odvodnje polja dano je u projektu “Melioraciono uređenje dijela kraških polja Zadarske regije – Melioraciono uređenje Kožlovačko–Morpolačkog polja” V.2006. Jugoistočni dio polja je već djelomično melioriran a u svrhu toga su izgrađeni i glavni melioracijski kanali ( tom dijelu pripada i Lišansko polje).Odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (N.Izbjegavanje nastanka otpada .Odvoz otpada s otoka . kojim su glavni prioriteti svrstani kako slijedi: . okoliš i klimu uz što bolje gospodarskog korištenja otpada i što manje trajno odlaganje neobrađenog otpada za što je neophodno izraditi Studiju o postupanju otpadom za područje Zadarske županije.Potpora i unapređenje burze otpada .

boje. lakovi itd. Stoga na osnovu Programa i Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske potrebno je uspostaviti mrežu sabirališta i skladištenja opasnog otpada na području Zadarske županije (4-5 građevina za skladištenje opasnog otpada-sabiralište i jedna građevina za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada) gdje bi se prikupljao i skladištio opasni otpad izdvojen iz komunalnog otpada (baterije.. II. kemijskoj ili biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš.N.).) postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku. odnosno Grad Zagreb osiguravaju provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnološkog otpada ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj. Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (N. a građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (osim proizvoda koji u sebi sadrže katran) koristiti kao inertni materijal za punjenje kamenolomskih iskopa pri sanaciji kamenoloma. 178/04. Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost. papir.). kancerogenost.) i Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (N. 3/94. U skladu sa Zakonom o otpadu (N. motorna ulja. br. štetnost. br. pri čemu više županija mogu sporazumno osigurati provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada (metali. nadražljivost. ustanovama i uslužnim djelatnostima. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja o čemu skrbi Vlada Republike Hrvatske. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 32 . 178/04. mutagenost.N. akumulatori. staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Prema članku 22. a po količinama. 80 % ukupne količine neopasnog tehnološkog otpada. zapaljivost. 97/05) županije. reaktivnost. teratogenost. toksičnost. Na području Zadarske županije ova vrsta otpada miješa se zajedno s komunalnim otpadom na odlagalištima komunalnog otpada. oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja.N. Zakona o otpadu (NN. Na području Zadarske županije komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada se sakuplja i odlaže zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetlišta ili odlagališta bez ikakve kontrole. Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom zaštite okoliša. br. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor. nagrizanje.. infektivnost. Međunarodni ugovori. lijekovi. Ambalažni otpad predstavlja cca. Komunalni i tehnološki otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadrže tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava. i III. Postupanje s opasnim otpadom Opasni otpad je utvrđen dodacima I. sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom Neopasni tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu.

odnosno sakupljanjem u kvalitetnim tipskim kućnim uređajima za pročišćavanje. povremenih vodotoka i izvora te poljoprivrednih površina od zagađenja. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 33 . odnosno idejnog rješenja sakupljanja. radiona. a vizualno zaštićeni. Posebnu pažnju treba pokloniti zaštiti vodotoka Bribišćica. benzinskih postaja i parkiralištima poslovno-proizvodnih i turističkih zona treba obvezatno ugraditi separatore za sakupljanje ulja i masnoće iz oborinskih voda prije ispuštanja u teren. Zaštita voda od zagađivanja treba se definirati izradom adekvatne studije. Za odlagališta građevinskog otpadnog materijala treba naći rješenje na prostoru Općine Lišane Ostrovičke ili u dogovoru s nekom drugom općinom. Na svim površinama većih garaža. Za reciklažu smeća Općina treba osigurati potreban broj kontejnera i utvrditi lokacije za njih. servisa. Također treba provesti hidrogeološka istraživanja svih potencijalnih lokacija u svezi mogućnosti ispuštanja adekvatno pročišćenih otpadnih voda u teren.7.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. Izgradnja novih stambenih i proizvodnih objekata na području općine Lišane Ostrovičke mora biti u skladu s utvrđenim zonama sanitarne zaštite i propisanim mjerama zaštite pri izgradnji i eksploataciji istih. Problem odlaganja otpada treba riješiti na razini cijele Županije. pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda treba rješavati etapnom izgradnjom zasebnih podsustava odvodnje za pojedina područja Općine. prethodno istraženim lokacijama. Ti lokaliteti trebaju biti pristupačni dopremnim vozilima. Pročišćene otpadne vode treba ispuštati na najoptimalnijim. Do realizacije jedinstvenog sustava odvodnje problem sakupljanja. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Do izgradnje zajedničkog sustava odvodnje svi postojeći i novi objekti moraju rješavati odvodnju otpadnih voda sakupljanjem u vodonepropusnim septičkim jamama. Treba zaustaviti proces neorganiziranog odlaganja otpada na divljim deponijama. pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda za cijelo područje Općine Lišane Ostrovičke. Sadržaj istih mora se prazniti samo preko ovlaštenih poduzeća i odvoziti na mjesto koje odredi sanitarna inspekcija. Otpadne tehnološke vode iz raznih proizvodnih pogona moraju se adekvatno pročistiti tako da se količina štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 34 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE II.

te druge mjere za uređenje prostora. telekomunikacijski i energetski sustavi (mjerilo 1:25 000) 3. Lišane Ostrovičke i Ostrovica. Zakona o prostornom uređenju (NN br. mjere korištenja. Odredbe za provođenje grafički dio: 1. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 35 . 61/00 i 32/02) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Lišane Ostrovičke («Službeni glasnik Zadarske županije» 11/01. donosi ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke Članak 1. Prostor Općine se sastoji od naselja Dobropoljci. Ovom se Odlukom donosi Prostorni plan uređenja Općine Lišane Ostrovičke (u daljnjem tekstu: Plan) za razdoblje do 2016. lipnja 2006. uređenje i zaštitu prostora (mjerilo 1:25 000) 4. Članak 3. 30/94. na 14. Obrazloženje II. godine. Građevinska područja naselja (mjerilo 1:5 000) Članak 4.). Plan je sadržan u elaboratu "Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke" što ga je izradio Zavod za prostorno planiranje Zadarske županije i sadrži sljedeće priloge: tekstualni dio: I. godine. S ovim Planom moraju biti usklađeni urbanistički i detaljni planovi uređenja i drugi dokumenti prostornog uređenja nižeg reda koji se donesu nakon donošenja ovog Plana. 24. Uvjeti za korištenje. Ovim Planom određeni su ciljevi prostornog razvoja. 68/98. sjednici održanoj 2. Članak 2. Korištenje i namjena površina (mjerilo 1:25 000) 2a. 10/97). Općinsko vijeće općine Lišane Ostrovičke. Članak 5. Infrastrukturni sustavi-poštanski. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. zaštite prostora i okoliša. Područje obuhvata ovog Plana je područje Općine Lišane Ostrovičke utvrđeno Zakonom o područjima Županija.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Opće odredbe Temeljem čl. Infrastrukturni sustavi-vodnogospodarski sustavi (mjerilo 1:25 000) 2b.

zone naselja koje su rijetko izgrađene s mogućnošću njihova dogradnja. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 36 . Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). U tom smislu valorizirani su svi relevantni elementi. Planirane su sljedeće namjene površina: − Građevinska područja naselja. poljoprivredne površine i pejzažne karakteristike prostora). šume i šumsko zemljište − Prenamjena šumskog zemljišta u maslinike − Površine infrastrukturnih sustava Uvjeti i ciljevi za određivanje namjene površina Članak 7. Pri tome se razlikuju zone postojeće/stare jezgre naselja. u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. − Korištenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupališne svrhe moguće je uz minimalnu izgradnju i očuvanje prirodnih fenomena. Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za korištenje/namjenu površina. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Lišane Ostrovičke Korištenje prostora Članak 6. za gradnju mora biti argumentirano izrazitim gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu. − U cilju zaštite vrijednosti okoliša (vode.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. odnosno mogućnosti njene racionalne iskoristivosti. dosad neizgrađenih prostora. postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane cjeline. osiguranje prostora za javne potrebe i postojeća infrastruktura. koji su određeni sljedećim karakteristikama: − Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito što. te zone nove izgradnje u proširenim dijelovima GP-a. − Gospodarska namjena-poslovno proizvodna(IK) − Javne i društvene namjene izvan GP naselja(D) − Turistička namjena (T) − Groblje − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla − Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma − Ostalo poljoprivredno tlo. − Korištenje. potrebno je građevinske aktivnosti ograničiti na već korištene prostore. pretpostavlja poštivanje principa organskog širenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrđenih granica GP-a. − Širenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. Prostorni plan uređenja Općine sadrži u grafičkom dijelu kartografske prikaze u skladu sa zakonom i propisima. − U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo korištenja već izgrađenih. kao što su stalni i povremeni stanovnici.

0* km L 63152: Lišane Ostrovičke-D56.0* km lokalne ceste .Mandići * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Građevine za zaštitu voda: . sukladno odredbama PPŽ-a a to su: Građevine od važnost za Državu Članak 9.postojeće: L 63132: Ž 6052-L63133.postojeće: Ž 6070: Dobropoljci-Đevrske(D509). duljine 4.planirane: Lišane Ostrovičke – Torine Lišane Ostrovičke . Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: županijske ceste . ovih odredbi za provođenje.0* km L 63133: Ž 6052.Ostrovica Ostrovica . duljine 4. duljine 3.0* km L 63147: Želj. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 37 .sustav odvodnje otpadnih voda Zaštitne i regulacijske građevine .5* km Željeznički objekti s pripadajućim građevinama i uređajima: magistralna pomoćna pruga : Zadar.1. Ovaj plan određuje uvjete uređenja prostora i građevina od važnosti za Državu i Županiju. Građevine od važnosti za Županiju Članak 10. duljine 1. Uvjeti za uređenje prostora 2. duljine 1.za obranu od poplava i zaštitu od bujica vodotoka Jaruga Uvjeti za uređenje prostora građevina od interesa za Državu i Županiju dati su u točki 5.Knin (postojeća) Građevine za korištenje voda: vodoopskrbni sustav. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: državne ceste: D56: Islam Latinski (D8)-Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1).Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. postaja-Ostrovica-D56.Dobropoljci Ž(6070).0* km lokalne ceste .jugoistočni pravac Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije (planiran) Rješenje o lokacijskoj dozvoli utvrđuje se temeljem stručne podloge ili idejnih rješenja za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina. Građevine od važnosti za Državu i Županiju Članak 8. duljine 3. Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom građevina potrebno je sanirati po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza.

Granice GP-a se u pravilu određuju granicama katastarskih čestica.). apartmani. vodovi i sl. Najmanje 20% zahvata mora biti predviđeno za prometnu infrastrukturu. ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba prilagoditi postojećem stanju. zelenilo i sl. Planom se utvrđuju građevinska područja naselja u kojima je stanovanje glavna namjena. prikazana grafičkim prilogom Plana (karta 4. 1:5 000). Članak 16. a donosi ga Općinsko vijeće.2.. pansioni. mj. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 38 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. − groblja. Za neizgrađeni dio građevinskih područja obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za one zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom.. mogu se graditi i: − javni objekti (škola.Izgrađeni dio naselja sastoji se od gusto izgrađenih zona i zona nižeg stupnja izgrađenosti koje je moguće dograđivati.) − sportsko-rekreacijski sadržaji (dvorane. igrališta). vrtić. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja-uvjeti gradnje Opći uvjeti Članak 11.Širenja GP uvjetovano je kriterijima iz PPŽ-a te dodatnim kriterijima. koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja kao što je broj kuća/domaćinstava u privremenom korištenju .. GP naselja određene su na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora. velike izdužene nepravilne parcele ili sklopovi takvih parcela). potok i sl. − infrastrukturni koridori. a iznimno gdje to nije moguće (velike katastarske parcele.) − turistički objekti (hoteli. granice GP-a definirane su tako da je povučena-ucrtana linija razgraničenja po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat. U slučaju gdje razgraničenje namjena nije jasno obilježeno fizičkim elementima kao što su infrastrukturni koridori (ceste. . Članak 14. a sadrži izgrađeni i neizgrađeni dio: . granica razgraničenja se smatra područje uz crtu razgraničenja u dubini do 15 m sa svake strane crte. Članak 13. izgrađene površine. . koji ne ugrožavaju ekološku stabilnost naselja (servisi. bazen. tržnica . Građevinsko područje naselja je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog djela GP-a. ili nekim drugim elementima. Članak 17.) − gospodarski objekti. zdravstvena ustanova.Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja predstavlja prostor za razvoj na kojem se može graditi isključivo izradom Detaljnih planova uređenja koje se određuje Programom mjera unapređenja u prostoru za razdoblje od dvije godine. Članak 12.. GP-a naselja prikazana su u grafičkim prilogom (karta 4). prirodni elementi (obala.). povremenih i stalnih. Članak 15. javne prostore... crkva. zanatske radionice . Građevinska područja naselja.

temeljem čega je izračunat broj povremenih i stalnih korisnika prostora. Minimalna dozvoljena udaljenost od susjedne međe je 3 m. a osobito u starim jezgrama.) građevinski pravac definiran je njome. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 39 . Svaka pojedina građevinska parcela mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5. Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojeće i dvojne kuće i to isključivo u pretežno izgrađenim dijelovima naselja. Planom je definirana mogućnost širenja GP naselja temeljem kriterija iz Prostornog plana Zadarske županije. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 18.0 m. u slučajevima kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom. kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava. Regulacijska crta je mjesto priključenja parcele na javnu prometnu površinu. Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. streha i sl. Izuzetak od prethodnog članka čine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem. . 5 m. Ovim planom određena je minimalna širina građevinske parcele: .za dvojnu kuću 10 m. odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. ali ne manja od 3.za kuće u nizu 6 m. građevine se mogu graditi neposredno uz javnu prometnu površinu. Iznimno. Članak 26. ako nije Zakonom o cestama. a može biti maksimalno 1. Članak 19. Članak 22. Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP naselja na građevinskim parcelama. Članak 21. Udaljenost građevinskog pravca od regulacijske crte je min. minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. što znači da se građevina treba uskladiti s postojećim stanjem. . U pretežno izgrađenim dijelovima naselja. kao što je ukupan broj izgrađenih stambenih jedinica unutar naselja. u izgrađenim dijelovima naselja. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon. Članak 20. Članak 24.za samostojeću kuću 14 m. pri čemu su se primijenili dodatni kriteriji koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja. Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeću građevinsku liniju (pravac). Članak 25.0 m. Članak 23.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. DPU-om ili UPU-om drugačije određeno.

Izuzetak od prethodnog članka čine objekti koji su izgrađeni u prometnim i ostalim infrastrukturnim koridorima.00 m (unutar naselja) . god. Unutar graditeljskih cjelina iz prethodnog članka.od županijskih prometnica 7. Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim Planom (točka 5). pod uvjetom da su izgrađeni do prosinca 2004. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati autohtoni pejzaž. Članak 28. mogu se legalizirati u roku od 2 godine od donošenja ovog Plana. Izgradnja garaža može biti i izvan objekta. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. bez obzira na minimalne površine građevinskih čestica.00 m .od državnih prometnica 10. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 40 .od pristupnih putova građevinska linija se može poklopiti s regulacijskom linijom. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Članak 31. Bespravno izgrađeni objekti koji se nalaze unutar GP-a. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja Članak 33. Članak 32. Članak 29.od lokalnih i nerazvrstanih 5. Članak 30. dozvoljena je gradnja i dogradnja prema konzervatorskim uvjetima nadležnog tijela. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirališne površine.00 m .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 27. Članak 34. i ukoliko je stav Općinskog vijeća da se konkretni objekt legalizira. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. i zaštićenim područjima. Udaljenost građevinskih linija individualnih objekata od prometnice iznosi najmanje: . ovog članka udaljenost može biti i manja ako je objekt izgrađen prije izgradnje (proboja) prometnica. Ovim Planom određene su stare jezgre naselja i pojedinačni graditeljski sklopovi (dvorovi) u grafičkom prilogu broj 4. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt. udaljenosti od susjeda i koeficijenta izgrađenosti određenih ovim Planom. Izuzetno od odredbe stava 1. a odstupaju od uvjeta određenih ovim Planom.

može imati najviše dva stana. kako je prikazano u sljedećoj tablici: min.0 1.6 0.30 0. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu min.40 0.6 * u koeficijent iskoristivosti ne računa se podrumski prostor ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 41 . Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m u odnosu na najnižu točku okolnog terena. br. Članak 40. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.30 koeficijent iskoristivosti* 0. Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog područja naselja (izuzev starih jezgri) Članak 37. ali ne manje od 3 m.obiteljska kuća .6 0. površina građ. Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene kuće. 52/99).30 0. Članak 39. koeficijent iskoristivosti 1. Obiteljska kuća prema Zakonu o gradnji (NN br. ugostiteljske i uslužne djelatnosti. Planom je dozvoljena izgradnja. Iznimno može biti veći nagib.0 1.-38. osim stambene biti i poslovna (trgovine.45 0. koeficijent izgrađenosti 0. parcele (m2) 300 250 200 max.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 35. Pokrov crijep. u iznimnim slučajevima. Pod pojmom stambenih kuća ovim se Planom podrazumijevaju građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje (sukladno Klasifikaciji vrsta građevina NN. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova.višeobiteljska kuća.50 max. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk. Utvrđeni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja. Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih tipova stambenih kuća: . ukoliko postoje neizgrađene površine. obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske zgrade u jezgri naselja po uvjetima iz prethodnih članaka (36.0 tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu Članak 36.).). koja neće ometati osnovnu funkciju stanovanja. 11/98). površina građ. ali ne veći od 260. tihi obrt itd. Članak 38. parcele (m2) 400 300 250 koeficijent izgrađenosti 0. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Namjena može.

visine 1. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. a nagib krova 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. mogu se uklopiti u sustav zelenih površina ili pripojiti susjednim parcelama. Pokrov objekata društvenog standarda.. dok se veća visina može izvesti 2. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m.00 m. ali ne veći od 260. Male parcele. ali ne manje od 3 m. mreže ili živice. Članak 45. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina Oblikovanje građevina Članak 42. oblikovanje fasada i krovišta. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova.30 0. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih stambenih terasa.00 m od rešetke.00 m od terena. čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju kuća. Pokrov od crijepa. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. sakralnih objekata i dr. može biti od različitih materijala. Građevine u cjelini. Visina ograde ne smije biti veća od 2. načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. Za stambene kuće krov mora biti kosi. Kod oblikovanja objekata voditi računa o skladnom uklapanju u ambijent materijalom i oblikom. Članak 44.6 ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 42 . Članak 43. parcele (m2) 600 400 koeficijent izgrađenosti 0. ili koje nemaju direktan pristup s javne površine. koje su do sada ostale neizgrađene.30 koeficijent iskoristivosti 0. Ograđivanje parcela izvodit će se u pravilu ogradom. moraju biti usklađeni s okolnim objektima. te upotrijebljeni građevinski materijal. potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima parcele.6 0. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. kao i pojedini njihovi elementi moraju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture. te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina. izuzev salonita. min. koje su u donjem dijelu masivne. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine. a iznimno masivnim punim zidom visine do 2.00 m u starim jezgrama naselja.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 41. površina građ. Iznimno može biti veći nagib. gospodarskih objekata. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao ukrasni vrt. Višeobiteljska kuća sastoji se od najviše četiri stana. Teren oko građevina. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. potporni zidovi. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. Pokrov je crijep. terase i sl. Dozvoljena katnost višeobiteljske kuće je Po+P+1+Pk.

poslovnih i turističkih objekata unutar GP naselja Članak 46. . kao i sadržaja za sport.max.dokaz o mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu i javni prometni sustav. 50m2) .visina vijenca-9 m.max. visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk . Unutar GP-a naselja moguća je izgradnja javnih i poslovnih objekata po sljedećim uvjetima: .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Uvjeti za izgradnju javnih. zabavu i rekreaciju. . potrebno je izraditi stručnu podlogu koja mora sadržavati: .udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2.krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Članak 48. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. ali ne manje od 3 m. a min. osim ako DPU-om nije drukčije određeno.smještajni kapacitet uvjetovan je veličinom parcele (1 postelja/min.max. Za ishođenje lokacijske dozvole za navedene objekte u člancima 48. i 50.zbrinjavanje prometa u mirovanju na vlastitoj parceli. 5000m2. 10m.mišljenje Općinskog vijeća.rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje. pokrov crijep.max. . . ali ne manje od 3m . visina vijenca-9 m Krov može biti ravni. . kvaliteta i sl. . uz sljedeće uvjete: . 49.min.opis planiranog zahvata.) i stabla predložena za otklanjanje.objekti ugostiteljsko-trgovačkog sadržaja . kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. mogu se graditi: . Moguća je i izgradnja autokampova na parceli površine min. bukom.max. Unutar GP naselja moguća je izgradnja pojedinačnih turističkih objekata za smještaj i boravak.uređenje parcele (okoliš). osim stambenih objekata. vizualno i otpadnim materijalima. veličina. po kriteriju 1 jedinica/80m2.).poslovni objekti koji svojom djelatnošću ne ugrožavaju stanovanje susjeda i koji ne zagađuju okoliš mirisima. Članak 47. položaj i sl. . . 600m2 .max. . ali ne veći od 260. koeficijent iskoristivosti 0. te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta.popis postojećih stabala (vrsta. . ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 43 .arhitektonsko rješenje građevina i građevinskih zahvata. Unutar GP naselja.smještaj građevina na parceli. koeficijent izgrađenosti 0. parcela 1500 m2. .koeficijent iskoristivosti 0. Članak 49. izgrađenost građevinske parcele ne smije biti veća od 30% .80 Javne i poslovne sadržaje moguće je uređivati i u sklopu stambenih objekata.7 .objekti društvenog standarda . . veličina parcele 500 m2 . veličina.udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog min.način zbrinjavanja otpada. Iznimno može biti veći nagib.visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk .40 . te pratećih ugostiteljskih sadržaja.

niti na vodozaštitnim područjima. Osim općih uvjeta koji se moraju primijeniti kod izrade DPU-a ili UPU-a potrebno je 20% zahvata obvezno predvidjeti za prometnu.) . Izuzetno od odredbe stava 2. a od regulacijske linije 1. peradarnici)-mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete. uz obveznu infrastrukturnu opremljenost. Općinsko vijeće Programom mjera određuje koliko će DPU-a ili UPU-a u dvije godine izraditi . visine do 3m i udaljenosti od susjedne međe minimalno za visinu vijenca. Maksimalna izgrađenost parcele može biti 40%.Objekata za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u skladu s rudarskom osnovom i prostornim planom .3. Izgrađene strukture van naselja Članak 53. nove zone mogu se graditi jedino izgradnjom autonomnog sustava biološkog pročišćavanja i to odlukom Općinskog vijeća. Izvan građevinskih područja može se planirati izgradnja: . škola.Objekata za obranu . komunalne itd. u slučajevima kad ne postoji mogućnost priključka na kanalizacijsku mrežu. sportska dvorana…).Objekata infrastrukture (prometne. Uvjeti za izradu Detaljnih planova uređenja unutar građevinskih područja Članak 51. Obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom. energetske. a objekti se mogu graditi na udaljenostima od građevinskih područja. Članak 52.00 m. ali ne manja od 5000 m2 . parkirališta. Prije izdavanja lokacijske dozvole nužno je izraditi idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje kojim će se odrediti uvjeti za: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 44 .00 m. Potrebno je osigurati prostor za izgradnju objekata društvenog standarda (vrtić.Površina obuhvata može biti manja ukoliko čini jedinstvenu prostornu funkcionalnu cjelinu.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 50.Staklenika i plastenika Izgradnja je moguća na poljoprivrednom zemljištu. ovog članka udaljenost može biti manja u postojećim starim jezgrama naselja. rješavat će se putem nepropusnih septičkih jama. osim u zaštitnom pojasu cesta i pruga. Najmanja zona zahvata za izradu DPU je 3ha u izgrađenom i neizgrađenom GP-u. sportski tereni). igrališta. Udaljenost septičke jame od susjedne granice ne smije biti manja od 2. komunalnu infrastrukturu i javne prostore (zelene površine. 2. Do izgradnje sistema za odvodnju. na zaštićenim područjima prirodne i kulturne baštine. prikazanim u sljedećoj tablici: Stoka krupnog zuba (komada) do 150 150-350 preko 350 Udaljenost (m) 200 300 500 Stoka sitnog zuba (komada) do 200 200-750 preko 750 Udaljenost Perad Udaljenost (m) (komada) (m) 100 do 1000 50 100 1000-5000 50 200 preko 5000 100 Farme se ne smiju planirati na područjima određenim ovim Planom kao vrijedan krajolik. veličine ovisno o broju stoke odnosno peradi. Farma i peradarnika Objekti za uzgoj stoke i peradi (farme. Odvodnja otpadnih voda.

Na šumskom zemljištu moguće je graditi sportsko rekreacijske sadržaje: trim-staze. Nagib krova u skladu s tradicionalnom arhitekturom. te odlaganje krupnog otpada . športsko-rekreacijskih. visine vijenca do 4. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 45 . sadnju drveća i zelenila . Iznimno može biti veći nagib. golf-igrališta. Zdravstvenih. Pokrov crijep. visine vijenca 3. ali ne manje od 3 m. Hladnjača i objekti za preradu poljoprivrednih proizvoda Gradnja je moguća na parcelama većim od 5. Investitor treba dokazati da ima stalno prebivalište na teritoriju Općine Lišane Ostrovičke i da se bavi poljoprivredom. veličine objekta brutto razvijene površine do 300 m2. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova.).00 m.prilaz parceli . te mora biti smješten u pravilu na manje plodnom tlu. najviše 25 m2 brutto razvijene površine. Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma. sanitarni čvor. a sve u skladu s odredbama ovog Plana i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN. šetališta. izgledom i materijalom.000 m2. Visina vijenca ne smije biti veća od 3. maksimalno 6. dozvoljene visine P+1. Zidovi trebaju biti izvedeni od kamena ili od betonskih blokova.5 m. Gospodarska kuća može se graditi kao prizemnica. tako da objekt ne prelazi brutto razvijenu površinu od 50 m2. maksimalne brutto razvijene površine 200 m2. 59/2000. također na teritoriju ove Općine. Mora biti vlasnik minimalno 10. i nižih bonitetnih klasa. u zonama poljoprivrednog zemljišta. Namjena objekta može biti isključivo za pružanje usluga: ugostiteljskih. Članak 54. ali ne veći od 260. br. zdravstveno-rekreacijskih i športsko-rekreacijskih objekata koji koriste prirodne resurse. obiteljska poljoprivredna gospodarstva. opekinih blokova.5 m. za čuvanje voćnjaka i vinograda i za sklanjanje stoke. Krov dvostrešan pokriven kamenim pločama ili kupom kanalicom. medicinskih.000 m2. Gradnja je moguća uz prethodnu izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja.5 m do vijenca. II. Minimalna veličina poljoprivredne površine na kojoj se mogu graditi ovakvi objekti je 10ha. Svojim gabaritom. ove kućice trebaju biti u skladu s tradicijskom gradnjom.000 m2 zemljišta na teritoriju ove Općine.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE . odnosno betona.rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda. Mogu se graditi kao individualna. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Maksimalna dozvoljena površina ovih objekte je 500m2. Za izgradnju ovakvih objekata potrebna je suglasnost Općinskog vijeća. Namjena ovih objekata može biti za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata. te objekte za zaštitu divljači uz neophodne prateće sadržaje u skladu sa Zakonom o šumama. ali obloženi kamenom izvana. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca-6 m.00 m od terena. U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. Za svakih daljnjih 1000 m2 zemljišta brutto razvijena površina objekta može se povećati za 40 m2.sanitarno-zaštitnu zonu. Lovačkih domova.način i režim korištenja objekata . Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Na poljoprivrednom zemljištu nižeg boniteta može se graditi gospodarska kuća na parceli minimalne veličine 2.mjere zaštita čovjekova okoliša i sl.veličinu i način gradnje objekata s pratećim prostorima . Gospodarski objekt mora biti udaljen od međe najmanje 1.

Ostali uvjeti kao u točki 2. Uvjeti za smještaj športsko-rekreacijske namjene Članak 59. izgrađenost parcele je 40%.2. uz prateće usluge kao što su hotelski. kao i za održavanje javnih manifestacija-folklora i sl. servisi. visina može biti i veća. ostalih sadržaja. Mali proizvodno-poslovni objekti koji pri obavljanju svoje djelatnosti ne ugrožavaju stanovanje. U okviru zona športsko-rekreacione namjene dozvoljava se izgradnja sportskih terena i sportskih objekata. Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih djelatnosti Članak 57. motelski i ugostiteljski ili trgovačko-uslužni sadržaji i slično. ravni ili kombinirani. Minimalna udaljenost od susjedne parcele je ½ konačne visine objekta. trgovina. U zonama proizvodno-poslovne namjene moguća je izgradnja skladišta. Max. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti Članak 55. Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti: .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. skladišta. mogu se graditi i u građevinskim područjima naselja. Maksimalna iskoristivost parcele je 1. Krov može biti kosi. Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti Članak 60. prodajno-izložbenih salona. Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih objekata unutar GP naselja Članak 58. poslovni prostori. športsko-rekreacijske namjene i slično. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 46 . Max. mješovito stambenoposlovne. servisa. veletrgovina. čisti proizvodni pogoni i radione. zabavnih centara. To su sadržaji koji su dio urbane opreme naselja: trgovine. zanati. turističke. ekološki čistih proizvodnih pogona. Članak 56. Obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. Zone gospodarske namjene su područja proizvodno-poslovne.). kao i manji. Dozvoljava se i izgradnja sajmišta za prezentaciju poljoprivrednih. parkirališta. ali ne manje od 3 m. Ostali uvjeti kao u članku 58. Zone proizvodno-poslovne namjene planiraju se u Lišanama Ostrovičkim i Ostrovici. Za sve gospodarske zone obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. visina vijenca je 8m. uredi. zelene površine i sl. Osigurati minimalno 15% od ukupne površine zahvata za javne potrebe (prometnice. stočarskih i drugih proizvoda. Ukoliko to tehnološki proces zahtijeva.Turistički objekti mogu se graditi u zonama predviđenim ovim planom i u okviru građevinskih područja naselja.

vjerske ustanove . II. Članak 63. stacionari za cjelogodišnji boravak kao dopuna turističke ponude. .socijalna skrb: prihvatilišta za stare i nemoćne. Članak 61. da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili da na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja. te turističke zajednice s ispostavama . Članak 65. Pokrov crijep. u zonama poljoprivrednog zemljišta. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi isključivo na građevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca-7.Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0.obrazovanje: predškolske ustanove. a materijalom. i nižih bonitetnih klasa.sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje sportskim aktivnostima. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Članak 62. ali ne manje od 3 m.kultura: knjižnica. ali ne ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 47 . Članak 64.zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama . privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. bojom.uprava i administracija: organi općinske uprave. obiteljska poljoprivredna gospodarstva. čitaonica. Zona seoskog turizma planira se u naselju Ostrovica.0 m. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja. Objekti trebaju biti projektirani u skladu s elementima autohtone tradicije. minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. ali ne veći od 260.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE .Maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske parcele je 0.30. sportske dvorane polivalentne namjene i površine za pasivnu rekreaciju . Uvjeti za zonu seoskog turizma Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma Mogu se graditi kao individualna. oblikom i smještajem u prostoru trebaju biti stopljeni s okolišem.5 m. Utvrđuju se sljedeći sadržaji društvenih djelatnosti: .groblje. Iznimno može biti veći nagib. mjesni odbori. Unutar GP naselja dozvoljava se izgradnja zgrada društvenih djelatnosti uz uvjet.50. te drugi sadržaji socijalne skrbi . U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Sukladno prethodnom članku. zabranjuje se izgradnja sadržaja koji izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone.Za zone turističke namjene obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a i studije o utjecaju na okoliš a za turističke objekte u okviru građevinskih područja naselja ukoliko su većih dimenzija potrebno je izraditi studiju smještaja u prostoru. . Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. 4. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. širine 6. osnovne i srednja škola . društveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni sadržaji za koje postoji interes .

Iznimno može biti veći nagib. sportske hale i bazene. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele. Max. koeficijent izgrađenosti. U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina društvenih djelatnosti u užem urbanom području. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka. Minimalna udaljenost između građevinskog pravca je 5 m. koeficijenata ovih se planom prihvaćaju. Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14. Članak 71. Pokrov crijep. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova.8. Članak 68. odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. koeficijent izgrađenosti-40%. Max. ali ne manje od 3 m.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. koeficijenta izgrađenosti i iskoristivosti parcele. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Članak 67. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 48 . Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. oblik i veličina građevinske čestice. na građevnoj čestici je potrebno maksimalno sačuvati postojeće drveće. Članak 72.0 m.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE manja od 3. U slučajevima iz prethodnog članka. ukoliko to diktira zatečeno stanje i ako zadovoljava uvjete Zakona o zaštiti od požara ili ako je to UPU-om ili DPU-om određeno. s ciljem da se građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasne zelene površine. Članak 69. okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim vrijednostima. kao i od pristupnog puta h/2 ali ne manje od 3 m. Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka samo za vjerske objekte. i visina građevine utvrdit će se na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole kojim se treba dokazati opravdanost odstupanja od općih Planom utvrđenih uvjeta. Volumeni objekata moraju se prilagoditi postojećem graditeljskom okruženju. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk ili P+2 Visina vijenca-9 m. Članak 70. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama. dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja ulične fronte. Objekti izgrađeni prije donošenja ovog plana koji svojim karakteristikama premašuju ove uvjete u smislu visine vijenca i max. ali ne veći od 260. dozvoljava se odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu dozvoljene visine. koeficijent iskoristivosti-0. Članak 66.

1:5 000).N. Ovim se planom propisuju uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina. Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina). dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni. županijske ceste i lokalne ceste (N. Korištenje i namjena površina. drvoreda): koridor Postojeća* planirana državna cesta 12 m županijska cesta 10 m lokalna cesta 8m 20 m ostale ceste 7m 15m *srednja linija koridora . mj. te proširenje i modernizaciju postojeće cestovne mreže (izgradnja nogostupa. Članak 74. Mreža javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (N. mj.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 5. Članak 77. Cestovni promet Članak 75. Iznimno širina koridora može biti i manja. odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se zaštitni pojasevi ceste u skladu s člankom ovih odredbi. Ovim planom utvrđuju se zaštitni koridori koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju planirane. 100/96. 98/01 i 143/02) – popis dan u točki 2.os postojeće ceste Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. 114/01. Građevinska područja naselja. 79/99. te shematski određuje njihov položaj u prostoru U postupku ishođenja lokacijske dozvole za građevine infrastrukture u slučaju ne postojanja detaljnije planske dokumentacije potrebno je izraditi idejno rješenje namjeravanog zahvata u prostoru prema odredbama i uvjetima Plana. Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih građevina potrebno je. 1:25 000 i karta 4. istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija. a označene su u grafičkom prilogu ovoga Plana (karta 1. ovih odredbi. biciklističkih staza. u izgrađenim dijelovima građevinskih područja. 27/01. 111/000. Planom je obuhvaćena mreža javnih razvrstanih cesta i nerazvrstanih cesta te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. Nakon ishođenja lokacijske dozvole. u zoni obuhvata. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 49 . Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava Opći uvjeti Članak 73. 77/98. Članak 76. 65/02 i 180/04 ) te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste. 117/01.N. kada je to neophodno.

Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana uređenja. i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane: vrsta ceste izvan GP unutar naselja GP naselja državna 20 m 10 m županijska 15 m 7m lokalna 10 m 5m Unutar zaštitnog pojasa izgradnja se određuje temeljem uvjeta Županijske uprave za ceste. prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida. odmorišta i sl. parkirališta. benzinske postaje. sukladno zakonu. Članak 81. odnosno 50 m na nepreglednom dijelu u jednosmjernim ulicama u izgrađenim dijelovima naselja ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete Članak 82. Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to: − − − − na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m izgradi ugibalište slijepim ulicama čija duljina ne prelazi 100 m na preglednom. Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne Uprave za ceste. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa. U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvrđuju širine zaštitnih pojaseva. a prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 50 . usjeka i nasipa. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja. Građevnoj parceli može se omogućiti kolno-pješački pristup s javne cestovne površine najmanje širine 3. Nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprječavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvorili vidno polje i time ugrožavali promet.). odmarališta. Članak 79.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 78. Članak 84. Članak 83. Članak 80.0 m. Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja tijela Općinske uprave u postupku ishođenja lokacijske dozvole. a predviđeno projektom ceste (cestovne kućice. uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m.

zanatske. uslužne i Najmanje 1 PM na 3 zaposlena u većoj slične djelatnosti (u sklopu samostojećih radnoj smjeni. pod uvjetom da se time ne pogoršavaju prometni uvjeti šireg područja. obrtničke. 4 PM na površine. moguće je uređenje parkirališnog/garažnog prostora i na javno prometnoj površini za sadržaje koji su smješteni u prizemlju građevina orijentiranih na ulicu (trgovina. poliklinika i sl. uslužne i slične djelatnosti (u sklopu građevine za stanovanje) DRUŠTVENA I KULTURNA NAMJENA: 1 PM na 10 sjedala Kino i sl. GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ I BORAVAK 1 PM po apartmanu. Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkiralištima ili garažnim prostorom. Članak 86.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE usjeka i podzida i to ozeljenjavanjem. 1 PM na svaka 3 zaposlena. Utvrđuje se sljedeći broj potrebnih parkirališnih odnosno garažnih mjesta (PM). Članak 85. GOSTIJU: UGOSTITELJSKI OBJEKTI: TRGOVINE: 1 PM na 4-10 sjedala.). zanatske. posebno uvjeti prometa u mirovanju. ovisno o vrsti i namjeni: Namjena GRAĐEVINE ZA STANOVANJE: Obiteljske građevine Broj parkirališnih mjesta 1 PM po svakom stanu na građevinskoj čestici na kojoj se nalazi građevina ili na zasebnoj građevinskoj čestici za sklop građevina. Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. ugostiteljstvo i sl. formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuje se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalištima. 1 PM na 4 zaposlena u smjeni. građevina) Najmanje 2 PM po djelatnosti. 100m2 bruto izgrađene USLUŽNO-PROIZVODNE DJELATNOSTI: Proizvodne. Proizvodne. 1 PM na 2 zaposlena i po 1 PM na jednu učionicu a ne manje od 5 PM. Vjerske građevine. Športske dvorane i igrališta. Škole i dječje ustanove ZDRAVSTVENA NAMJENA: Ambulanta. OSTALI PRATEĆI SADRŽAJI STANOVANJA: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 51 . 1 PM na svakog stalnog liječnika i 1 PM na svako vozilo hitne pomoći. 1 PM po sobi za izdavanje. Izuzetno. potrebno je urediti parkirališta ili garaže na građevnoj čestici. obrtničke. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina. ovisno o vrsti i namjeni.

Članak 92. Energetski sustav Elektroenergetika Članak 91. U zaštićenom pružnom pojasu mogu se graditi objekti i postrojenja na određenoj udaljenosti od željezničke pruge. Željeznički promet Članak 87. Članak 88. tj. sklop servisno skladišnih građevina odnosno djelatnosti i sl. Uz magistralnu pomoćnu prugu određen je zaštitni pružni pojas od 100 m te pružni pojas širine 8m tj. Članak 90. Uz nadzemne postojeće i planirane dalekovode određuju se širine zaštitnih pojasa: . Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljene u okoliš. a od susjedne međe najmanje 1. prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Za poštanski promet planira se izgradnja novog zone centralnih funkcija. moguće je urediti zasebnu građevinsku česticu za potrebe prometa u mirovanju za više građevinskih čestica pod uvjetom da građevine u sklopu tvore jednu cjelinu (kuće u nizu.). kuće orijentirane na zajedničke javne prostore i površine. suglasnošću javnog poduzeća-Hrvatske željeznice. te saditi drveće. prema posebnim uvjetima koji osiguravaju sigurnost ljudi i prometa. računajući od osi krajnjeg kolosijeka. Posebne uvjete u smislu za građenje u zaštitnom pružnom pojasu određuje javno poduzeće. U pružnom pojasu mogu se graditi samo željeznički objekti i postrojenja. Ovim planom omogućuje se proširenje postojeće svjetlovodne mreže kabela prema svim novoplaniranim zonama. odnosno izvođenje drugih instalacija.0 m. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno. a prema Strategiji prometnog razvoja RH elektrifikacija pruge ZadarKnin. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3. Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama. Telekomunikacijski promet Članak 89. i to kroz postojeće prometnice.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Sukladno prethodnoj tablici.0 m. u kojima se izgradnja određuje uvjetima. Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevina na vlastitim građevinskim parcelama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. ovisno o njihovoj vrsti i namjeni. Ako se grade kao samostalne građevine obvezno je hortikulturno uređenje okoliša. a prema rješenjima ovog Plana. 6 m u naselju.DV NN 10 kV – 16 m ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE poštanskog ureda u sklopu planirane 52 . Planom se predviđa.

Dimenzije su definirane veličinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrađuju. Članak 93. do izgradnje tog sustava može se koristiti buna što je definirano projektnom dokumentacijom. povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). Vodoopskrba će se ostvariti izgradnjom Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije – podsustav VS Atlagić.o. Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvođenje građevina na građevinskim parcelama. rasvjetna tijela treba definirati. Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Članak 98. uz postojeće i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja. Sve trafostanice. U skladu s navedenim planovima. T-Mobile Hrvatska d. osim stupnih trebaju biti izvedene na zasebnim građevinskim parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih građevina. sukladno građevinama na području kojih se javna rasvjeta izvodi. odnosno realizacija planiranih građevina. Korištenje obnovljivih energetskih izvora . Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja. Telekomunikacije Članak 97. Elektromreža se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskim rješenjima. tj. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete. a sukladno posebnim propisima. Članak 95.o. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 53 .vode. na području obuhvata Prostornog plana uređenja potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima. kojima će se pokazati racionalno i svrhovito korištenje prostora te zaštita istog. Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama. sunca i vjetra treba riješiti studijama i stručnim podlogama. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice. Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup. odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne putove.60 m2 Članak 94. odnosno pristupnim putovima neposredno uz granice građevinskih parcela.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda izuzetno je moguća rekonstrukcija i gradnja građevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadležnog tijela elektroprivrede. odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. Planom su predviđene minimalne građevinske parcele za trafostanicu: 10/04 kV . Obnovljivi izvori energije Članak 96. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava pokretnih komunikacija.

odnosno prostore namijenjene drugim građevinama. Građevine za zaštitu voda Članak 102. Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti analizu predloženog sustava te odrediti faznost izgradnje istog. . važećoj zakonskoj regulativi. pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže. odnosno financijskim mogućnostima investitora. odnosno priključni spojevi građevina kroz pristupne putove.da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice. ovisno o planiranom razvoju naselja. radi sprječavanja eventualnih naknadnih izmještanja uvjetovanih gradnjom tih građevina. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mreže kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore građevina unutar drugih građevinskih parcela. svođenje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 54 . prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi. .da je uređaj izveden kao nepropusni objekt za okolni teren. Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi te hrvatskim normama. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. Vodoopskrbne sustave izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama te primjenom kriterija racionalnog korištenja postojećih sustava vodoopskrbe. Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda. odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom vlastitih septičkih jama ili primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način: . a prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara tj. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mrežu.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 99. Određuje se izrada idejnih rješenja odvodnje otpadnih voda prema načelnim rješenjima Plana i Studije odvodnje otpadnih voda Zadarske županije kojima je definiran sustav odvodnje te način ispuštanja otpadnih voda.da od susjedne građevinske čestice bude udaljena najmanje 3.0 m. Članak 101. Članak 103.da je omogućen kolni pristup radi čišćenja. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje vodoopskrbne mreže na način kojim bi se štetilo građenju građevina na građevnim parcelama (dijagonalno i sl. Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice. Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. . Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina. Članak 104. Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne površine usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. Do izgradnje sustava odvodnje cijelog naselja. što podrazumijeva rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka vode.) kako bi se spriječilo eventualno naknadno izmještanje uvjetovano gradnjom planirane građevine. Članak 100.

Pored vodotoka zabranjeno je svako građenje bliže od 10 m od ruba protočnoga korita. odnosno izvođenje drugih radova koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok ili područje uz vodotok. Zabranjuje se podizanje ograde i potpornih zidova. kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na određenom mjestu. Uređenje vodotoka i voda. a prema Pravilniku o upuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. Potrebno je izraditi studiju koja bi utvrdila mogućnost intenzivnijeg korištenja postojećih vodenih potencijala za razvoj intenzivne poljoprivrede. Članak 106. Članak 109. Izgradnju i uređenje zemljišta uz vodotok treba izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima. melioracijskih građevina i drugo. Članak 105. Planom se određuje provođenje Operativnih planova zaštite od poplava na državnoj i lokalnoj razini kojima je definirana gradnja i održavanje zaštitnih vodnih građevina. za više od 10 ES. definiran prostor za izlijevanje velikih voda. uz izgradnju sistema kanala za navodnjavanje. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 55 . tj. mjere zaštite voda. izgradnju i održavanje odvodnih tunela i kanala. Za građenje objekata unutar ovog pojasa potrebna je suglasnost nadležnog tijela za vodoprivredu. planove za izgradnju objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i sl. Uz dobru organizaciju ugledavajući se na najbolje primjere u svijetu trebalo bi uključiti i privatne poljoprivredne parcele u sisteme za navodnjavanje. Potrebna je izrada Županijskog plana za zaštitu voda koji bi utvrdio potrebu istraživanja i ispitivanja kakvoće voda. Za vodotoke Krivac i Otres potrebno je izvršiti kategorizaciju te donijeti Odluku o proglašenju inundacijskog pojasa. Zaštita voda na prostoru Županije provodi se prema odredbama iz Državnog plana za zaštitu voda. Članak 110. Građevinska parcela ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. Planom se određuje potreba održavanja postojećih melioracijskih sustava polja LišaneTrolokve-Žažvić i Zablaće – Međulužje. Članak 107. Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja Članak 112. kojom će se definirati vanjska granica uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa. Članak 111. melioracijska odvodnja Članak 108.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Sukladno prethodnom stavku. Proizvodni pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje. Komunalni mulj.

Konzervatorskog odjela u Zadru (KZD). Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina Područja vrijednih krajobraza Članak 113. potrebno je ishoditi uvjete izgradnje od pravne osobe koja gospodari sa šumom ili šumskim zemljištem u slučaju gradnje objekata bliže od 50 m do ruba šumskih površina.posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) . Posebnu brigu treba posvetiti zaštiti biljnog pokrova. Članak 117. preoblikovanja. rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova. 52/90. Članak 116.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 6. Ako se pri izvođenju građevinskih ili nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačan nalaz.prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) Nadzor u svim fazama radova provodi nadležna ustanova. Vlasnik kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje. Iz ovog Zakona (NN br. Uprave za zaštitu kulturne baštine .151/03 i 157/03). prenamjene postojećih građevina. 9/91.Popis kulturnih dobara dat je u Obrazloženju teksta (poglavlje 1. Posebnim se zakonskim odredbama štiti i gospodari šumskim i poljoprivrednim površinama: . radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu. te sprečavanju svih oblika nekontrolirane izgradnje kako bi se zaštitio ruralni krajobraz. određuje nadležna ustanova. Za zahvate na elementima kulturne baštine (popravak i održavanje postojećih građevina. Smjernice za uređenje. Zaštitni i drugi radovi. Područja kulturno-povijesnih vrijednosti Članak 114. Prostorno-razvojne i resursne značajke). izvođenje radova na arheološkim lokalitetima) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: . mjere zaštite i način prezentacije.Zakon o šumama.Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Članak 115. a prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99.1. novogradnje unutar zaštićenih predjela. nadogradnje. 2. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 56 . 76/93 i 13/02) ističe se slijedeće: 1. šumskim površinama se smatraju zemljišta obrasla šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10ari (100m2). . arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz zakonskih propisa i standarda. prigradnje. u nadležnosti su Ministarstva kulture.2.

Građevinski otpad će se privremeno odlagati na lokaciji koja će se naknadno utvrditi. Potrebno je utvrditi sva postojeća divlja odlagališta ili prikupljališta na kojima se bespravno odlaže otpad.) do donošenja Strategije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije. Članak 125. staklo itd. papir. građevni materijali i sl. količini. njihovu sanaciju i zatvaranje. propisuje Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. načinu i mjestu skladištenja. Do usvajanja konačnog rješenja na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom. Odlagališta glomaznog otpada (stari automobili. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati i ne smije se prevoziti sa drugim otpadom. te njegovo odlaganje predvidjeti na lokaciju utvrđenu Strategijom o postupanju sa otpadom za Zadarsku županiju. Prostornim planom Županije. Uspostaviti će se sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada za cijelo područje Općine (metali. obrađivanja i odlaganja otpada prema zakonu o gospodarenju sa otpadom. obnoviti i rekonstruirati. a uz prethodnu suglasnost nadležne ustanove utvrditi način zaštite i osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke. što podrazumijeva čuvanje u zatečenim oblicima i obnovu samo uz suglasnost konzervatora. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 57 . Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti dobara od lokalnog značenja koja su devastirana novijom gradnjom i koja treba konzervirati. odnosno revitalizirati. nastavlja se privremeno odlaganje otpada na postojeću lokaciju (komunalni otpad se odvozi na gradsku deponiju grada Zadra). te odrediti njihovo daljnje korištenje. Bilo kakva intervencija na kulturnom dobru i uokolo njega zahtijeva ishođenje suglasnosti i nadzor nadležne službe. gospodarske zgrade). Članak 119. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor. Članak 123. 7. Postupanje s otpadom Članak 120. Pravna ili fizička osoba koja proizvodi otpad ili postupa s otpadom. zdravstvenim i estetskim uvjetima. obvezna je voditi očevidnik s podacima o vrsti. Lokacija za odlaganje građevinskog otpada će se koristiti za odlaganje inertnog otpada (iskopi.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 118. Građevinski otpad se može koristiti za izgradnju prometnica i putova. Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti tradicijske gradnje (kamene kuće. kućanski aparati) potrebno je sanirati i zatvoriti. oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada. mjestu nastanka. te ostale infrastrukture. te pronaći mehanizme njihovog odlaganja i odvoženja sa područja Općine. Ovim Planom se utvrđuje potreba izgradnje cjelovitog sustava za postupanje s otpadom Članak 121.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. tj. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. Članak 122. na području Općine nije predviđena građevina za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada. Članak 124. Postupati će se klaoničkim otpadom privatnih klaonica i farmi u skladu sa higijenskim.

reguliranje prometa u svrsi smanjenja emisija štetnih plinova. agromelioracijom. parkovi) poboljšanje postojeće kvalitete zraka.osiguranje postojanost šumskih ekosustava prirodnom obnovom i održavanje njihove stabilnosti i biološke raznolikosti. .ograničavanje isušivanja i očuvanje vodnog režima vlažnih staništa. . donose se i ističu slijedeće mjere: . . As. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 58 .poticanje ekološke proizvodnje hrane na poljoprivrednim površinama. prema načelu IVO (izbjegavanje-vrednovanjeoporaba).Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 8.djelotvorno gospodarenje otpadom. .smanjenje potrošnje kvalitetnog zemljišta u nepoljodjelske svrhe. 59/00) za zahvate određene u Popisu zahvata koji čini sastavni dio Pravilnika. bez uporabe kemijskih sredstava.uspostava sustavnoga monitoringa tala na području Općine. . donose se i ističu slijedeće mjere: . . Cd. .povećanje plodnosti i proizvodne sposobnosti poljoprivrednih površina prihvatljivim agrotehničkim mjerama (natapanjem. U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite potrebno je organizirati monitoring tla na poljodjelskim površinama za teške metale: Pb. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 126. Ni.povećanje stupnja izobrazbe o zaštiti tla. šetnice. Fe. značajki i posebnosti prostora Općine. 82/94 i 128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. preusmjerenje cestovnog tranzitnog prometa na željeznicu.korištenje obnovljivih energetskih izvora (biomasa. Zaštita tla Članak 128. Ovim Planom određuje se potreba izrade Programa zaštite okoliša općine Lišane Ostrovičke sa zakonom propisanim sadržajem u pogledu dobara. hidromelioracijom). . Članak 127. Zaštita zraka Članak 130. pesticide. Uz mjere za zaštitu zraka utvrđena PPZŽ-om. uz povećanje udjela prirodne organske tvari u tlima. Zn.osigurati protočnost prometnica.provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO). . Članak 129. . bioplin.gradnja obilaznica naselja i hortikulturne mjere (zelene površine. Cr. . Cu. uvođenjem biciklističkih staza i pješačkih zona te zona ograničenog i smirenog prometa. sunčeva energija.mijenjanje navika korisnika prometa poticanjem uporabe javnog prijevoza putem unapređenja kvalitete i funkcionalnost istog. . Uz mjere za zaštitu tla utvrđena PPZŽ-om. . Postupak procjene utjecaja na okoliš se vodi prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN br. energija vjetra).saniranje površinskih kopova i privođenje istih novoj namjeni po završetku eksploatacije.

. .izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za naselja Općine. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 59 . Zone obvezne izgradnje skloništa odredit će se prostornim planovima uređenja općina i gradova. donose se i ističu slijedeće mjere: .u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari.u razini nižoj od podruma zgrade: o u okviru građevina turističkih naselja i o u okviru građevina arheoloških lokaliteta.u područjima s nepovoljnim geološko–hidrološkim uvjetima. dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi. Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: . u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. te prilagođavanje pogodnih prirodnih. potrebno je i izraditi kartu imisija buke i konfliktnu kartu za područje Općine te ustanoviti broj stanovnika. Zaštita od buke Članak 132.ispod zgrada viših od 10 nadzemnih etaža. . Ovim Planom određuje se izgradnja skloništa osnovne i dopunske zaštite. te smanjiti razinu buke odgovarajućim tehničkim mjerama (npr. Također je potrebno odrediti najveću dopuštenu razinu buke za pojedina područja (prvenstveno za stambene zone). potrebnih za preživljavanje pri zaštitnom režimu sklanjanja. Za naselja odnosno građevine koje neće moći biti uključene u sustav odvodnje. podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. . fizičke i zelene barijere uz prometnice i sl. komunalnih i sličnih građevina. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100-300kPa. Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih. Grade se na utvrđenim područjima uzimajući u obzir racionalnost izgradnje.ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu.obnavljanje zatrpanih i oštećenih bunara. . Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari. obvezna je izgradnja trodijelnih nepropusnih septičkih jama. te postupno izbacivanje istih iz upotrebe. vrstu i namjenu građevine.u građevinama za privremenu uporabu.smanjenje onečišćenja voda od agrotehničkih sredstava i drugih difuznih izvora.u području zahvata zone plavljenja nizvodno od hidroenergetskih akumulacija. . a dopunske zaštite otpornosti 50kPa. Potrebno je i evidentirati objekte i postrojenja koji su izvor prevelike buke.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Zaštita voda Članak 131. rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini. . ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način. te označavanje i osiguranje okolnih područja u cilju njihova ponovnoga korištenja u poljoprivredne ili druge svrhe.). ugroženost građevine. posebno u područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode. Mjere posebne zaštite Sklanjanje ljudi Članak 133. dislociranjem izvora prevelike buke na odgovarajuću udaljenost od naselja). te uvjetovati tehničke i druge mjere zvučne zaštite (prometna regulacija. . Uz mjere za zaštitu voda utvrđena PPZŽ-om. geološko–hidrološke uvjete građenja i slično. domaćinstava i objekata ugroženim prevelikom bukom. Uz mjere za zaštitu od buke utvrđena PPZŽ-om. ili do njihovog uključivanja u sustav. prosječan broj ljudi koji borave.saniranje i uklanjanje svih neuređenih odlagališta otpada kao izvora onečišćenja voda. .

dimovodne kanale. požarne karakteristike materijala građevine. sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju. priključak za telefon i antenske priključke.5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. Ceste i ostale prometnice. potrebno je donijeti plan za postupanje u slučaju nezgoda s opasnim tvarima..80 m. oko visokih objekata označiti prostore koji su predviđeni za vatrogasni prilaz i pristup. utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave. sačiniti plan oporavka i obnove voznog parka Javne vatrogasne postrojbe. koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0. posebnim mjerama treba zaštititi. planovima nižeg reda. te izbjeglo stradanje osoba. građevine moraju biti udaljene jedne od drugih najmanje 4 m. Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina. od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. treba projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s ovim minimalnim zahtjevima: svjetla visina minimalno 2. Zaštita od rušenja Članak 134. Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini. Zaštita od požara Članak 135. a može i manje pod sljedećim uvjetima: o ako se dokaže da se požar neće prenijeti na susjedne građevine uzimajući u obzir požarno opterećenje. predlaže se provesti sljedeće mjere zaštite od požara: donijeti plan gašenja u kojemu treba riješiti specifičnost glede organizacije vatrogasne službe. vatrogasna zajednica treba organizirati i provesti obuku članova dobrovoljnih društava. Da bi se vjerojatnost izbijanja požara i eksplozija na području Općine svela na najnižu razinu. ako i skloništa kojima nije moguće odrediti mirnodopsku namjenu. veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. kolni prilaz prema glavnom ulazu i rezervnom izlazu.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih i urbanističkih planova. te da bi se smanjila šteta koju bi prouzročio eventualni požar ili eksplozija. za pojedina područja predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mreže. Dvonamjenske objekte. riješiti vatrogasne prilaze. brzinu širenja požara. sačiniti plan nabavke opreme za dobrovoljna vatrogasna društva. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 60 . kod projektiranja i uređenja okoliša građevina poštivati odredbe Pravilnika za vatrogasne pristupe. Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta. zadužiti poduzeća koja održavaju javne objekte da postupe u skladu s odredbama Uredbe o održavanju zgrada u dijelu koji se odnosi na dimnjake. o ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta. kako bi se brzo i učinkovito djelovalo pri nesretnim događajima u cestovnom ili željezničkom prometu.

sustavi vodoopskrbe.000). odvodnje i energetike).000.000. prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima. jer navedeni podaci o kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. U prostornim planovima užeg područja treba analizirati otpornost starijih građevina na rušilačko djelovanje potresa koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje. odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina. Za izgradnju objekata.5 m. ukoliko nije drugačije riješeno županijskim zakonima. stubišta za evakuaciju stanara. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 61 . te nužne i "panik" rasvjete. Zaštita od potresa Članak 137.000). odnosno mikrozoniranjem pojedinih urbanih cjelina (1:5. zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti. parkiranje vozila na urbanim prometnicama regulirati tako da je u svim ulicama osigurana najmanja kolno prohodna širina od 3. Lociranje građevinskih područja i građevina u prostornim planovima užeg područja mora se provoditi u skladu sa seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem općina i gradova. koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. Operativni planovi intervencija u zaštiti okoliša na području Općine će se objediniti u jedinstveni plan. u okviru poduzimanja mjera zaštite šuma donijeti Program gospodarenja koji će sadržavati mjere zaštite šuma od požara. predlaže se da te poslove preuzme DVD. vatrogasne aparate.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE - instalacije za gašenje požara. pojačati nadzor nad radom dimnjačarske službe. Članak 136. Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati i ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. Mikro ispitivanja nisu vršena. što mora biti usklađeno s seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske i s geotehničkim zoniranjem općina i gradova (1:25. Važeće karte iz kojih se može očitati stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1:1. na temelju ugovorenih obveza. akumulacije. Članak 138. kotlovnice za centralna grijanja. U prostornim planovima užeg područja treba analizirati utjecaj potresa na građevine izvan naselja (prometnice. Da bi se promatranje provelo što učinkovitije. u tijeku ljetne sezone provoditi promatranje.

ukoliko je to racionalno tehnički izvedivo i nije u sukobu sa urbanističkim pravilima (poštivanje formiranog građevnog pravca i sl.razgraničenje javnih i privatnih površina. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 62 . te planova nižega reda. Ovim se Planom utvrđuje obveza izrade sljedećih planova nižega reda: . te donošenja drugih dokumenata prostornog uređenja za područje Općine. .1. Ovim Planom utvrđuju se mjere provedbe Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke. . Programom mjera Općinsko vijeće može donijeti odluku o proširenju granica obuhvata UPU-a ili DPU-a te odluku o izradi dodatnih UPU-a ili DPU-a koji nisu označen u grafičkim prilozima Plana. «Uvjeti korištenja i zaštite prostora». posebno na križanjima. 9. a) DPU turističke zone seoskog turizma u Ostrovici b) DPU za sve poslovno-proizvodne zone c) Općinsko vijeće može utvrditi obvezu izrade DPU-a naselja i dijelova naselja koji nisu označeni u grafičkom prilogu ovog Plana (karta 3.obveza izrade detaljnih planova uređenja (DPU) postoji za područja koja su označena u grafičkom dijelu ovog Plana na listu 3.). Članak 142. Granice UPU-a ili DPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevinskih područja u već izgrađeni prostor. Pored uvjeta iz Planskih odredbi prilikom izrade UPU-a ili DPU-a moraju se poštivati i slijedeći dodatni uvjeti: . . Mjere su utvrđene važećim zakonom o prostornom uređenju i pravilnicima koji iz njega proizlaze.izrada plana komasacije i parcelacije. Mjere provedbe plana Članak 139. .). Na navedenim područjima nije moguća nikakva izgradnja do usvajanja UPU-a ili DPU-a.osiguranje kolnog pristupa za svaku pojedinu parcelu. Utvrđuje se nadležnost Općinskog vijeća za donošenje Prostornog plana uređenja Općine. Obveza izrade prostornih planova Članak 140. UPU-ovi i DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata.na pojedinim uličnim potezima potrebno je predvidjeti visinski ujednačene ograde koje ne smiju ugrožavati sigurnost u prometu.potrebno je osigurati internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele nemaju izravan priključak na državne. Izuzetak čine izgrađena područja GP naselja gdje je moguće graditi do početka izrade UPU-a ili DPU-a.B.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 9. županijske i važnije lokalne prometnice.B. Članak 141.

Članak 145. poljodjelstva (naročito vinogradarstva.).3. Pravomoćne lokacijske dozvole će se uskladiti prema odredbama ovog Plana osim ako to nije moguće iz opravdanih razloga (nemogućnost usklađivanja veličine građevinske parcele i sl. te poticati obnovu ratom razorenih građevina (obiteljske kuće.u gospodarskom kompleksu treba ostvarivati razvojne programe iz domene posebnih oblika turističke djelatnosti primjerenih vrijednostima prostora.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 9. a pri tome voditi računa o zaštiti prostora. . Planom se omogućava rekonstrukcija građevina koje su bile izgrađene po propisima važećim do stupanja na snagu ovoga Plana i ako je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom ili drugim planom rađenim temeljem ovoga Plana.u društvenom pogledu poticati poboljšavanje zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva i školstva.u vodoopskrbi trajno poticati potrebu izgradnje cjelovitog sustava. . vinarstva i stočarstva te svih oblika maloga poduzetništva i uslužnih djelatnosti. 9. rješavat će se prema odredbama do tada važećeg prostornog plana.podupirati sve nove Programe koji će omogućiti razvojne procese. . povrćarstva i vrtlarstva). Promjena namjene se može prihvatiti samo ako će se približiti planiranoj namjeni ili smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Pravomoćne građevinske dozvole. Rekonstrukcija se može odobriti i za one građevine (i ruševine) koje su bile izgrađene prije 15.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 143. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 144.u prometnom sustavu treba osigurati i očuvati zaštitne koridore glavnih prometnica od svih oblika devastacije. . sustav bi trebao biti odvojenog tipaposebna odvodnja oborinskih i fekalnih voda. te zahtjevi za izdavanja građevinske dozvole zaprimljeni po nadležnoj ustanovi do donošenja ovog Plana. Članak 146. a koje se odnose na poboljšanje općih životnih uvjeta s jedinstvenim ciljem održiva razvoja i to: . ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 63 . te osigurati redovno održavanje svih javnih prometnica. veljače 1968. Rekonstrukcija građevine čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Planom može se prihvatiti samo ako će se rekonstrukcijom smanjiti negativan utjecaj na okoliš u slučaju da takav utjecaj postoji. Potrebno je primijeniti i posebne razvojne i druge mjere važne za poticanje demografskog rasta i zadržavanje radnog stanovništva u Općini. .u rješavanju problema otpadnih voda treba što prije pristupiti izgradnji lokalnih kanalizacijskih sustava za zamjenu "crnih jama". godine i ako nemaju građevinsku dozvolu. gospodarske građevine i kompleksi te građevine javnih i društvenih sadržaja).

Članak 150. Ova odluka stupa na snagu osmog (8. Praćenje provedbe ovog Plana obavljat će Poglavarstvo i Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke putem Izvješća o stanju u prostoru i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. Članak 149. broj: 2198/29-06-17 Lišane Ostrovičke. Klasa: 021-03/05-02/37 Ur. čuva se u pismohrani Općine Lišane Ostrovičke.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Prijelazne i završne odredbe Članak 147. Članak 148. Izvornik Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke kojeg je donijelo Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke i potpisan od Predsjednika Općinskog vijeća. lipnja. Datumom stupanja na snagu Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke prestaje važiti Općinski prostorni plan Općine Benkovac za područje unutar administrativnih granica Općine Lišane Ostrovičke. godine OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE PREDSJEDNIK Ivana Dević ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 64 . 2.) dana nakon objave u "Službenom glasniku Općine Lišane Ostrovičke". 2006.

grupa autora. B.Projekt Jadranske auto-ceste . Južno Hrvatsko primorje. ŠK Zagreb.Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije 2004.Dokumentacija Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel u Zadru . sc.Statistička dokumentacija popisa stanovništva 1948. Zadar 1991.Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu.Stručna podloga razvoja poljodjelstva i šumarstva (Prostorni plan Zadarske županije. ing.Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac. G. graditeljstva i stanovanja..Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske.. Zavod za prostorno planiranje. A. dipl.sc. Dragun.. dipl. dipl. Barač. Republika Hrvatska.sc. Knjiga 6. . dr. Pasarić . dipl. ing. dr. dr.. Z. . dipl.. 1985./86. 1995. Ministarstvo prostornog uređenja.Program razvoja agroindustrijskog kompleksa Zadarske regije.Projekt Jadranske željeznice . ing. . D.Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. dipl. . ing. ing. 1857. Zagreb. Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije . Prirodno i tehničkotehnološke mogućnosti. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 65 .-1971. Z.Prostorni plan općine Benkovac.. Bušić. . Kasap.sc. .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Literatura . Medin. mr. 2001. G.Geografija SR Hrvatske. Lovrinov. ing.-1991. . 1974. srpanj 1997.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->