ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE
TEKSTUALNI DIO

Zadar, lipanj 2006.

SADRŽAJ: SADRŽAJ: ...............................................................................................................................................1 I. OBRAZLOŽENJE .............................................................................................................................3 1. POLAZIŠTA .......................................................................................................................................4 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave županije i države .....................................................................................................4 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru.........................................................................4 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ..................................................................6 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih pokazatelja ................................................................7 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje.......................................................8 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ...................................................................13 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja.....................................................13 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ..................13 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora ..................................................................13 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša .....................................14 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja .........................................................18 2.2.1. Demografski razvoj................................................................................................18 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture......................................................................18 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture..........................19 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina ....................................................................................................................19 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine.........................................20 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora.................................................................20 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja ............................................................20 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ....................................20 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA..............................................................................................22 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije ............................................................................22 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površine ............................22 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina .................................................23 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti .........................................................23 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ..............................................................24 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline ...........................24 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava..................................................................................26 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi...............................................................................26 3.5.2. Energetski sustav....................................................................................................27 3.5.3. Vodnogospodarski sustav.......................................................................................28 3.6. Postupanje s otpadom ...............................................................................................31 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ...............................................................33 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ......................................................................................................34 Opće odredbe ...................................................................................................................35 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Lišane Ostrovičke..........36 2. Uvjeti za uređenje prostora ..........................................................................................37 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju .............................................................37 2.2. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja-uvjeti gradnje ...38 2.3. Izgrađene strukture van naselja.................................................................................44 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti .....................................................................46 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti ..........................................................................47 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 49 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina ...............56 7. Postupanje s otpadom..................................................................................................57 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš .........................................................58 9. Mjere provedbe plana...................................................................................................62 9.1. Obveza izrade prostornih planova.........................................................................62

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ..........................................................63 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni .................63 Prijelazne i završne odredbe.............................................................................................64 Literatura...........................................................................................................................65

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

2

OBRAZLOŽENJE ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 3 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE I.

za što objektivno postoji veliki interes i potreba. mjestu u Zadarskoj županiji sa 1. S prometnog aspekta.92 km². među kojima je i Općina Lišane Ostrovičke. nameće potrebu za novim pristupom prostornom planiranju. Od značaja je i blizina dvaju čvorišta autoceste. a sa istočne strane sa Šibensko-kninskom županijom. Općinom prolazi prometnica Zadar-Benkovac-Kistanje-Knin i željeznička pruga ZadarKnin. Shodno zakonu postoji obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine. Promjena društveno-političko-ekonomskog sustava.1. godine. Benkovac i Pirovac. Znatni procesi gubljenja stanovništva mogu se zaustaviti jedino razvojem privredne djelatnosti na teritoriju same općine. kao i podizanjem kvalitete života unutar Općine. Obuhvaća površinu od 49. Od 33 jedinice lokalne uprave. uvođenje privatne inicijative i privatnog vlasništva. udaljeno od Zadra. te željeznička pruga Zadar – Knin. državnim i inozemnim okvirima. Prostorni plan općine Benkovac donesen je 1986. Položaj. u županijskim okvirima. područje Lišana Ostrovičkih je izdvojeno od glavnih prometnih kretanja te. a prema broju stanovnika je na 29. Lišane Ostrovičke (sjedište općine) i Ostrovica. a županijsko Zadar. Od nekadašnje Općine Benkovac formirano je više manjih općina. Općinsko središte je naselje Lišane Ostrovičke. na kojoj živi 764 stanovnika u tri naselja: Dobropoljci. s udjelom od 0. Ostrovica i Dobropoljci. po veličini teritorija kojeg obuhvaća je na 18. a čvor «Pirovac» na autocesti udaljen je od općine pet kilometara.37% ukupne površine. POLAZIŠTA Nakon uspostave neovisne države Hrvatske ustrojena je nova administrativno-teritorijalna organizacija. Prostorom Općine prolazi državna cesta koja ga povezuje s najbližim gradskim središtem. mjestu. Općina je sa svih strana okružena prostorom koji pripada Gradu Benkovcu. 1. Benkovcem. značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave županije i države Općina Lišane Ostrovičke smještena je na jugoistočnom rubu Zadarske županije uz granicu sa Šibenskom-kninskom županijom. U administrativnom pogledu sa zapadne.1.1. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 4 . kao temeljnog društvenog i ekonomskog načela. tj.47% u ukupnom stanovništvu Županije. Nešto južnije od općine položena je Jadranska autocesta. 1. dizanjem tradicionalnog seoskog života na višu. osim sa jugoistočne strane gdje graniči sa Šibensko-kninskom Županijom (Grad Skradin i općina Kistanje). sjeverne i južne strane graniči s gradom Benkovcem. Osnovni podaci o stanju u prostoru Općina Lišane Ostrovičke smještena je u rubnom istočnom dijelu Županije. a sastoji se od sljedećih naselja: Lišane Ostrovičke. suvremeniju razinu. Po novom ustrojstvu Općina Lišane Ostrovičke dio je Zadarske županije. što otvara mogućnost boljeg povezivanja Općine u županijskim. na prijelazu iz Ravnih Kotara u Bukovicu. a s obzirom na promjene koje su se dogodile u međuvremenu nužno je da se on stavi van snage i da se izrade prostorni planovi uređenja novoformiranih općina. Administrativno.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. Također postoji potreba za revizijom građevinskih područja naselja.

47 GUSTOĆA NASELJENOSTI (stan/km2) popis 1991.122 100 51. jer navedeni podaci o ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 5 . Veći dio općine obuhvaća izmjenične naslage vapnenaca. Prema navedenim podacima na seizmološkoj karti teritorij Općine smješten je u zoni od 6˚ MCS ljestvice s vjerojatnošću pojave potresa 63% za povratni period od 100 godina (prikazan na Privremenoj seizmološkoj karti).76 popis 2001. Razvoj sedimentacije moguće je pratiti tek od gornjokrednih naslaga.614 100 162.4 ukupno Dobropoljci 19. LIŠANE OSTROVIČKE km2 % broj % broj % broj % broj % broj % stan/km2 Županija 3.9 1. Najviši vrh nalazi se SI od naselja Lišane Ostrovičke.9 30 12.76 764 0. naslagama šljunka i pijeska koji su nastali trošenjem stijena pri transportu i sedimentaciji.9 7 2.5 680 89 220 84.24 Lišane 19. Zadar. % 100 0. STANOVNICIMA.47 261 0.94 22. pojavljuje se periodični tok Morpolača (Jaruga). uglavnom povremenih tekućica. STANOVNICIMA I GUSTOĆI NASELJENOSTI 1991.37 1. Kroz navedena močvarna područja. U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUČJA ZADARSKA ŽUPANIJA LIŠANE OSTROVIČKE Zadarska županija Lišane Ostrovičke POVRŠINA km2 3. ožujak 2004.932 100 59. Za izgradnju objekata. OPĆINA POVRŠINA Popis 1991.28 377 0. prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. Popis 2001. Popis 2001. Neznatni udio pripada deluviju tj. za obilnijih padalina.92 1.8 31 11. Osnovna značajka tektonike su bore dinarskog smjera pružanja: SZ-JI i rasjedi.643.636 STANOVNICI popis 1991.48 Izvor: PPŽ.5 ukupno Općina 49.37 broj 214.2 200 84. pijesak i šljunak. jezerski sedimenti. a močvarno je područje posljedica nepropusnosti muljevite podloge.6 5. GOD.3 193 51. Seizmotektonika Područje Općine pripada geotektonskim jedinicama Ravnih kotara. Reljef i geomorfološka obilježja Navedeni položaj na dodiru Ravnih Kotara i bukovačkog pobrđa proizlazi iz geomorfoloških obilježja terena.9 892 54. popis 2001.643.26 38.63 237 0.3 60 7. Djelomično je obuhvaćen prostor Trolokve kojeg čine barski i jezerski sedimenti: pijesak i mulj. Mikro ispitivanja nisu vršena.83 109 28.922 % površine 100 1. Oblikovanje je obilježeno izmjenom morskih i kopnenih faza.045 764 % 100 0. Županijski zavod za prostorno planiranje. TE GUSTOĆA NASELJENOSTI U ODNOSU NA ŽUPANIJU STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUST.3 Ostrovičke Ostrovica 10. Kvartarni sedimenti su: crvenice.9 494 30. TABLICA 2: PODACI O POVRŠINI. lapora i konglomerata. jer starije naslage nisu razvijene.33 49. broj 59 33 broj 44.46 15.23 38. koji su nastajali denudacijom i kemijskim razaranjem stijena.1 10 3. Popis 1991. Popis 2001.3 35. sa snažnim utjecajem pirenejske orogeneze. NASELJ.045 100 91.5 15. broj 162.1 250 15.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE TABLICA 1: PODACI O POVRŠINI.4 Izvor: PPŽ. Zadar. većinom uzdužni i reversni. Visok je 425 m i spada među veće vrhove ovog prostora.8 75 19. ožujak 2004.33 100 214. STANOVIMA I DOMAĆINSTVIMA. Županijski zavod za prostorno planiranje.330 100 44.2 24 3.636 0.614 1. te sedra u koritima manjih.

Naročito bi trebalo razvijati preradu poljoprivrednih proizvoda od voća i povrća (npr. Izraženi su kontinentalni vjetrovi Najčešći vjetar je bura. . te blagim. kiselo mlijeko. S i SI pravca i jugo. mariniranih maslina u staklenkama. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 6 . Prostorno razvojne i resursne značajke Osnovni potencijali općine Lišane Ostrovičke proizlaze iz prirodnih karakteristika i položaja u prostoru. pakiranja i distribuciju ljekovitog bilja.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa Klima1 Područje Općine ima klimatska obilježja sredozemne klime s izraženim kontinentalnim utjecajem (zračna udaljenost od mora iznosi oko 18 km). Tipovi tala Među tipovima tala izdvajaju se: . željeznička pruga Zadar-Knin) omogućuju proizvodnju I prijevoz proizvoda do potencijalnih tržišta. što bi trebalo omogućiti rješavanje problema nezaposlenosti i porast broja stanovnika. Postoje mogućnosti za organiziranje sakupljanja. mariniranog crvenog luka. te povoljan prometni položaj (smještaj uz prometnicu Zadar-Benkovac-Lišane Ostrovičke-Knin. kojeg na ovom području ima (naročito kadulje). puina. rajčice i sl.). pretvoreni u šikaru. osobito bura. krastavca. Primarni prirodni resursi (poljoprivredni tereni s mogućnošću navodnjavanja i povoljna submediteranska klima). proizvodnja džemova i marmelada. Strujanja maestrala ne dopiru do ovog prostora pa su ljetne vrućine jake i neugodne. u prvom redu gradova Šibenik i Zadar. Također i izrada prerađevina od mlijeka (kao npr. 1 Za općinu Lišane Ostrovičke ne postoje izmjereni pokazatelji. zatim turističkih područja uz obalu i na otocima. sir. J i JI pravca. pirea i pelata od rajčice. Turistički razvoj Općine trebao bi se temeljiti prvenstveno na seoskom turizmu. sječa. šibljak i kamenjar. blizina jadranske autoceste i čvora Pirovac. surutka.1. Zbog ravnine prostora i nedostatka reljefnih prepreka vjetrovi često imaju velike brzine.Lesivirano tipično na ilovačama .Močvarno glejno djelomično hidromeliorirano (Euglej) Vegetacijske zajednice Dominiraju tipični degradirani oblici makije nastali dugotrajnim antropogenim utjecajem (krčenje.Rendzina na trošini vapnenca . trebalo bi razvijati i ostale proizvodno-poslovne djelatnosti. Osim poljoprivrede. Poljoprivreda se nije pokazala dovoljnom da zaustavi iseljavanje stanovnika. stočarenje). sušenje. ali hladnijim zimama u odnosu na obalno područje Županije. Posebno bi bila interesantna izgradnja pogona za flaširanje vina.Crvenica plitka i srednje duboka. kao I na šire područje Hrvatske.). konzerviranje. jogurt i sl. 1. koji se očituje u sušnijim i vrućim ljetima.2.

Prostorni plan općine Benkovac. uvođenje novog društveno-političkog uređenja – višestranačja i novog ekonomskog sistema – slobodnog poduzetništva. Prostorni plan Zadarske županije.) Prostorni plan Zadarske županije. uvažavanjem društveno-gospodarskih.) i Izmjene i dopune PP Zadarske županije (2004. Programom su također određene i osnove za organizaciju. ali su vrijedan izvor podataka. god.-1985. Prostorni plan općine Biograd na Moru (1978. 1982. 2001. prirodnih. korištenje i namjenu prostora.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih pokazatelja Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke usklađen je s Prostornim planom uređenja Zadarske Županije. ožujak 2001.1. korištenje i namjenu površina na nivou Županije. kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina. 1985. gradova i naselja. Osnovni dokumenti prostornog uređenja šireg područja koju obuhvaćaju teritorij Općine Lišane Ostrovičke su: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Programom su pobliže određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru. Prostorni plan Zadarske županije (2001. kao i pri izradi prostornih planova županija. zaštitu. stupanjem na snagu gore navedenih dokumenata stavljeni su van snage./86. sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture. a u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju. 1997. To se naravno odražava i na planiranje. znatno su promijenili društveno-političke i ekonomske okvire unutar kojih se odvija društveno-politički i ekonomski život.) i Program prostornog uređenja RH (1999. god./86.) su temeljni dokumenti prostornog uređenja na nivou Države.). te prostornih planova područja posebnih obilježja. ranijim administrativno-teritorijalnim ustrojem bila je dio nekadašnje znatno veće Općine Benkovac. Na temelju Strategije izrađen je Program kojim se uređuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. Promjene koje su u međuvremenu nastale: osamostaljenje Republike Hrvatske. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske. Knin i Obrovac. Stupanjem na snagu ovog plana stavljaju se van snage Odredbe iz prostornog plana općine Benkovac. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 7 . te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuje načelo prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja. godine Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac Idejna rješenja i projekti velikih infrastrukturnih zahvata od značaja za državu Hrvatsku i od značaja za Zadarsku županiju Strategija prostornog uređenja RH (1997. Namjena Programa je pored ostalog i da se obvezno primjenjuje pri izradi svih budućih resornih i sektorskih razvojnih programa. ustanovio je Lišane Ostrovičke kao središte Općine kojem gravitiraju ostala naselja ove Općine. 1985/86. te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša. Strategija i Program čine jedinstven dokument prostornog uređenja kojeg donosi Hrvatski sabor. Izmjene i dopune. Županija u okviru svog samoupravnog djelovanja: usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka općina i gradova u sustavu županije i županije kao cjeline. Ostali prostorni planovi koji se odnose na prostor Općine Lišane Ostrovičke. god. 1999. god. te organizaciju. Novi administrativno-teritorijalni ustroj po kojem je od bivše Općine Benkovac nastalo više novih općina. zaštitu.) – Današnja Općina Lišane Ostrovičke. općina. Koncepcija i program razvoja Bukovice – Regionalni prostorni plan općina Benkovac. Prostorni plan zajednica općina Split. kao i posljedice domovinskog rata. 1975. god. god. Prostorni plan općine Benkovac (1985.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1.

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 8 . 1961. godine koja prikazuju stanje prije i poslije Domovinskog rata. mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Kretanje broja stanovnika U sastavu Općine Lišane Ostrovičke su tri naselja: Dobropoljci. godinu: Državni zavod za statistiku.” i popis stanovništva 1981. GODINE Godina popisa stanovništva Naselje Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Ukupno 1953.” i popis stanovništva 1981.4. 714 1046 319 2079 1971. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. 2001. Ocjena stanja. Zagreb. Prema navedenim podacima broj stanovnika Općine i pripadajućih naselja kontinuirano pada u posljednjih pedeset godina. 514 980 299 1793 1991. Lišane Ostrovičke i Ostrovica. godine Općina je brojila 764 stanovnika. 494 24 892 680 250 60 1636 764 Izvor: M. i 1991.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. 2001. 1971. 1991. godina popisa Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: M.1. i 1991. 777 1007 280 2064 1961. Zagreb. Za 2001. i 2001. 1981. broj stanovnika Kretanje broja stanovnika po naseljima 1200 1000 800 600 400 200 0 1953. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. Prema popisu iz 2001. Najveći pad dogodio se između posljednja dva popisa. 590 1062 297 1949 1981. TABLICA 3: KRETANJE BROJA STANOVNIKA 1953 – 2001. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku. 1991.

1981.” i popis stanovništva 1981. m ž Dobne skupine 0-15 15-30 30-45 45-49 50-65 65-80 80-95 i više Nepoznato 764 128 157 128 124 42 156 28 1 397 65 96 79 70 14 64 9 367 63 61 49 54 28 92 19 1 24 12 12 680 356 324 60 29 31 0 0 0 126 63 63 2 2 0 4 2 2 147 91 56 6 3 3 3 1 2 119 76 43 6 2 4 4 3 1 45 25 20 3 2 1 2 1 1 95 46 49 17 7 10 10 5 5 121 46 75 25 13 12 1 1 26 9 17 1 1 1 1 - Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: Državni zavod za statistiku. m ž sv.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE broj stanovnika Kretanje broja stanovnika općine 2500 2000 1500 1000 500 0 1953. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku. Zagreb. Zagreb. m ž sv. 1991. 2001. godina popisa Izvor: M. m ž sv. Dobno-spolna struktura stanovnika TABLICA 4: DOBNA STRUKTURA STANOVNIKA Općina Lišane Ostrovičke Spol Ukupno sv. 1971. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 9 . i 1991. 2003. 1961.

Zagreb. 2003. Najmanje zastupljena skupina je u životnoj dobi od 80-95 godina.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE dobne skupine Dobna struktura stanovnika općine Nepoznato 80-95 i više 65-80 50-65 45-49 30-45 15-30 0-15 0 50 100 150 200 broj stanovnika Izvor: Državni zavod za statistiku. 2003. m ž 636 332 304 82 8 74 54 21 33 131 71 60 164 94 70 189 128 61 141 106 35 42 19 23 6 3 3 13 9 4 1 1 2 2 Izvor: Državni zavod za statistiku. Zagreb. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 10 . (završeni razredi) (završeni razredi) bez magisterij i spol ukupno nepoznato fakulteti škole doktorat 1-3 4-7 8 svega 1-3 4 gimnazija akademije sv. Najveći i gotovo jednak broj stanovnika spada u dvije dobne skupine: od 15 do 30 i 65 do 80. Obrazovna struktura stanovnika TABLICA 5: STANOVNIŠTVO STARIJE OD 15 GODINA PREMA STEČENOJ ŠKOLSKOJ SPREMI Osnovna škola Srednje škole više škole.

Zagreb. 30% stanovnika ima završenu srednju školu. Zagreb.3 člana. Struktura kućanstava TABLICA 6: STRUKTURA OBITELJSKIH KUĆANSTAVA Kućanstva obiteljska kućanstva prema broju članova 8 i više broj ukupno 7 kućanstava članova 6 55 7 7 6 55 - Općina Lišane Ostrovičke Ukupno svega 253 182 12 209 32 6 160 16 2 56 3 45 8 3 38 2 32 4 4 34 30 4 Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: Državni zavod za statistiku. a završen dodiplomski studij ima samo 2% stanovnika. U obrazovnoj strukturi dominira stanovništvo koje ima završenu osnovnu školu sa 54%tnim udjelom. Dominiraju dvočlana kućanstva. Gotovo 10% stanovnika općine živi u jednočlanim. 2003. ZADARSKA ŽUPANIJA do di pl om sk i po sl ij e di pl om sk i 5 22 1 21 6 19 19 11 ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE ne po zn at o be z sr ed nj a . TABLICA 7: STRUKTURA NEOBITELJSKIH KUĆANSTAVA neobiteljska kućanstva Lišane više Ostrovičke svega 1 član članova Općina Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica 71 6 49 16 68 5 47 16 3 1 2 - Izvor: Državni zavod za statistiku. Zagreb. U ovoj strukturi dominiraju kućanstva naselja Lišane Ostrovičke. neobiteljskim kućanstvima. Najmanje su zastupljena kućanstva sa 7 i više članova. jedinog naselja s nešto većim brojem stanovnika. 2003.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Obrazovna struktura općine 400 350 300 250 200 150 100 50 0 os no vn a Izvor: Državni zavod za statistiku. u prethodnim analizama uočene negativne trendove: kretanja broja stanovnika i dobno-spolna strukturu. Čak 13% stanovnika nema nikakvo obrazovanje. Struktura kućanstava u naseljima Dobropoljci i Ostrovica potvrđuje. Prosječan broj članova u obiteljskim i neobiteljskim kućanstvima je 2. 2003.

Od toga je najveći udio nastanjenih stanova. 97%. 2004 U ukupnom broju stanova najveći udio imaju stanovi za stalno stanovanje. Obrada: Županijski zavod za prostorno planiranje. Zagreb 2001.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Struktura stanova TABLICA 8: STANOVI PREMA NAČINU KORIŠTENJA Stanovi koji se koriste povremeno za: sezonskih Lišane Ukupno radova u privremeno obavljanje Ostrovičke ukupno nastanjeni nenastanjeni napušteni odmor poljoprivredi djelatnosti 261 253 219 29 5 8 Stanovi za stalno stanovanje Izvor: DZS. Zadar. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 12 . 86%.

Zadar je i gospodarski. To bi trebalo omogućiti zapošljavanje stanovništva a s time bi se stvorili uvjeti za povratak i trajni ostanak stanovništva u ovoj općini.1. a hrvatsko stanovništvo je bilo više godina u izbjeglištvu. Poljoprivredne površine dijele se na obradive i neobradive. Racionalno korištenje prirodnih izvora Prirodni izvori županijskog značaja na teritoriju Općine su u prvom redu poljoprivredno zemljište i vodotok Bribišnica. prenamjena dijela šumskih površina niže kategorije (šikara. Tome pogoduje i činjenica da nova Jadranska autocesta prolazi nedaleko Općine. koja je dosta stradala u Domovinskom ratu. bila je okupirana od srbočetničke vojske. koji je do ne tako davno bio i središte Općine kojoj je pripadala i sadašnja Općina Lišane Ostrovičke. Dio površina je navodnjavan. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je izrazito poljoprivredna općina. obrazovni. gravitira i Gradu Benkovcu.2. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 13 . Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Općina Lišane Ostrovičke gravitira Gradu Zadru kao središtu Županije. kulturni i prometni centar Županije. Naime.1. krš) u maslinike. 2. Osim što je administrativni centar. Grad Benkovac je prirodni centar poljoprivredne zone Ravnih kotara. Ovim Planom planira se obnavljanje poljoprivredne proizvodnje. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1. 2. korištenje alternativnih izvora energije − zbrinjavanjem posebnog i opasnog otpada s područja Županije.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. Nije postojala nikakva industrijska proizvodnja. Razvoj infrastrukturnih sustava podrazumijeva: − prometne mreže koja će osigurati efikasno povezivanje ove Općine s glavnim razvojnim žarištima Županije. Prije Domovinskog rata tu je postojala poljoprivredna zadruga koja je svoje proizvode. tj.1. stvaranje proizvodno-poslovnih zona otvaranje kamenoloma za eksploataciju arhitektonskog kamena i razvoj seoskog turizma. U neobradive ulaze šume i pašnjaci. Općina Lišane Ostrovičke. a ujedno gospodarski i urbani centar tog područja. te kvalitetnu vezu s Jadranskom autocestom − sigurnost prometa u cjelini − modernizacija željeznice − osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode te zaštita istih − planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda − razvoj telekomunikacijskog sustava − razvoj elektroenergetskog sustava − razvoj. kao ravnokotarska općina s izrazitim predispozicijama za poljoprivredu. naročito povrtlarske (mrkva i drugo) plasirali na tržištu bivše države. Zbog svog smještaja u prostoru i prometne povezanosti. Razvijanjem privredne osnove ostvarile bi se mogućnosti i za razvoj društvenog standarda.

14.3. 82/94) potrebno je poduzeti sljedeće aktivnosti: Radi izbjegavanja rizika ili opasnosti po okoliš. Ne smije se umanjivati vrijednost prirodnih izvora. Tvari koje se mogu ponovno upotrijebiti. a da se pri tome vodi računa o racionalnom korištenju prirodnih izvora i energije. uređaje i primjenjivati proizvodne postupke. tla. očevidnika o stanju okoliša i o mjerama zaštite okoliša i načinu obavješćivanja javnosti. br.. Upotrebi kemikalija i ostalih tvari koje razgradnjom postaju neškodljive. Kod donošenja odluke o zahvatu u okoliš i za vrijeme izvođenja zahvata mora se postupati u skladu sa zakonom i drugim propisima. planova intervencije i propisa o zaštiti okoliša te izdavanju dozvola. opremu. Kad prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete okolišu. Pri korištenju proizvoda. te poduzimati sve mjere koje osiguravaju prava čovjeka na zdrav i čisti okoliš. zraka. ako su ti troškovi razmjerni vrijednostima koje treba zaštititi. programa. organizira. najpovoljnije po okoliš. pa i u slučaju većih troškova. Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša. šuma i izvornih vrijednosti krša. i 17.1. neophodno je zajedničko djelovanje i suradnja tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave. Za cjelovito i ravnomjerno postizanje ciljeva zaštite okoliša tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osiguravaju način i uvjete zajedničkog djelovanja građana i institucija. Treba izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost i očuvati prirodni genetski sklad prirodnih zajednica. Na osnovu članaka 11. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 14 . Zakona o zaštiti okoliša (NN. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Zaštita okoliša Jedinica lokalne samouprave i uprave uređuje. biljni i životinjski svijet. osiguravanje praćenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenje emisija kad je to njezina obveza.. uređaja i opreme i primjeni proizvodnih postupaka. provođenje drugih mjera u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN. pripremu i provođenje sanacije kada je to njezina obveza. dat će se prednost pred drugim tvarima. Zaštita okoliša jedinice lokalne samouprave i uprave obuhvaća: osiguravanje uvjeta za provođenje programa zaštite okoliša. odobrenja i provođenju financijske politike. ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera. Prirodne izvore treba nastojati očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka. troškove sanacije i pravične naknade štete. Pri donošenju strategije. pa ni u slučaju kad ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena.. ili koje su biološki razgradive. živih organizama i neživih tvari. ako pri tome nema rizika ili opasnosti za okoliš. br. suglasnosti.. 15. Zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš. onečišćavanje okoliša treba ograničavati na izvoru nastanka. vode. Tlo treba koristiti razumno i očuvati njegovu produktivnost. 82/94) i posebnim propisom. nadzora kao i drugih mjera zaštite okoliša.. pa i u slučaju kad su troškovi takvog zahvata veći od vrijednosti koje treba zaštititi. 13. Zahvat u okoliš treba biti planiran i izveden tako da što manje onečišćava okoliš. trebaju imati prednost pri upotrebi. pri planiranju ili izvođenju zahvata treba primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša. osiguravanje uvjeta za vođenje katastra onečišćavanja okoliša. financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koje su regionalnog ili lokalnog značenja. a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. 16. Pri izvođenju zahvata treba nastojati koristiti isprobana dobra iskustva i upotrebljavati raspoložive proizvode. 12. treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2.

te bučne aktivnosti i drugi objekti radnje od kojih se širi zvuk. otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopuštenu razinu. Izvorom buke smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport. u smislu Zakona o zaštiti od buke (NN. br.) jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga uspostavljaju područne mreže za praćenje kakvoće zraka na svom području. održavati i unapređivati cjelovit sustav upravljanja kakvoćom zraka. Odluku o posebnim mjerenjima. 178/04. pojavljuju onečišćenja zraka kritičnih razina koja mogu akutno štetno djelovati na zdravlje ljudi i okoliš.). druga područja i kakvoća življenja budućih naraštaja. 82/94) i drugih propisa. O pojavi onečišćenja zraka kritičnih razina obavezno se obavješćuju građani putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladni način. 48/95. Zaštita zraka Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka: očuvati zdravlje ljudi. Zaštita od buke Buka. Vijeće Općine naredit će primjenu posebnih mjera zaštite građana i način njihova ostvarivanja ako se na nekom području. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. U slučajevima kada postoji opravdana sumnja ili pritužba građana da je došlo do prekomjernog onečišćenja zraka moraju se izvršiti posebna mjerenja. 82/94) i drugim propisima. utvrđivanjem i praćenjem razine buke. te su ujedno i sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša. Karta buke sastavni je dio dokumentacije prostora.. uspostaviti. njihovu sadržaju i načinu financiranja donosi Vijeće Općine. br. Zaštita od buke ostvaruje se: sprečavanjem nastajanja buke. spriječiti ili barem smanjivati onečišćavanja koja utječu na promjenu klime. Pri institucionalnom rješavanju pitanja zaštite okoliša tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osigurat će sudjelovanje zainteresiranih strana prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN.. je svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. postići najbolju moguću kakvoću zraka.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša. u izvornom i obrađenom obliku. Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša. o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN. br. osigurati redovito praćenje (mjerenje i/ili proračunavanje) emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik. biljni i životinjski svijet. br. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 15 . redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša. a koji prelazi dopuštene razine. 20/03. Na osnovu Zakona o zaštiti zraka (NN. Ukoliko se na području Općine nalazi pravna i/ili fizička osoba koja je korisnik izvora onečišćenja zraka tada je dužna: prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu primjenu (rekonstrukciju) Općini. Općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog planiranja osigurava izradu karte buke za utvrđivanje i praćenje razine buke. uređajima. instalacijama. odnosno ispostavama županije nadležnim za zaštitu okoliša. kulturne i materijalne vrijednosti. Podaci kakvoće zraka i područne mreže su javni i objavljuju se jedanput godišnje u službenom glasili jedinice lokalne samouprave i uprave. 17/90. pod posebno nepovoljnim vremenskim uvjetima.

oštećivati stabla te sječi rijetke vrste drveća. sporta. sastojinskih oblika šume. smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobina i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma. sječa stabala u mladim sastojinama i kulturama. Zemljište na kojem je izvršena čista sječa odnosno krčenje šume mora se u roku tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena čista sječa odnosno krčenje. 160/04. ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 16 . šumske prometnice. br. Prostornim planom Općine može se predvidjeti da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade objekti za potrebe infrastrukture. smolarenje. 52/90. prema Zakonu o šumama (NN. šljunka i kamena. 61/91). 52/90. U protivnom slučaju korisnik je dužan izvršiti pošumljivanje odnosnog zemljišta u roku koji odredi Općinska skupština. dijelova grana ili kresanje lisnika ako to nije predviđeno šumskogospodarskom osnovom područja. kao i objekti koji su predviđeni Prostornim planom Općine. br. ni parkovi u naseljenim mjestima. prosjeke. Dozvolu izdaje Općinsko vijeće. U Prostornom planu Općine. lovni objekti i sl. koje ne smiju prijeći najviše dopuštene razine buke. osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama. odsijecanje grana. skupljanje i odvoz šušnja. šumskograđevinski objekti. ako je potrebno radi provedbe plana prostornog uređenja ili građenja objekata koji se prema posebnom zakonu mogu graditi izvan građevinskog područja. Šumskim zemljištem. U šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje šumom. pijeska. šumski rasadnici. (pročišćeni tekst. podizanja plantaža ili objekata koji služe u šumskoj proizvodnji (rasadnici. pojasevi. mahovinu i druge sporedne šumske proizvode samo pod uvjetima i na način određen programom za gospodarenje šumama. ako se šumsko zemljište zbog općeg interesa ima privesti drugoj kulturi. Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskog drveća na površini do 10 ari. Vlasnik šume može u svojoj šumi napasivati stoku te skupljati i odvoziti šušanj.). iskorištavanje humusa. U postupku donošenja Prostornog plana Općine sudjeluje i općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva. brst. vjetrobrani. lova.) potrebno je poduzeti sljedeće mjere glede zaštite šuma: Zabranjeno je pustošiti šume. 76/93.N. Za izradu tehničke dokumentacije o gradnji objekata u šumi ili na šumskom zemljištu treba pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koja će sadržavati i uvjete u skladu s kojima će se izraditi tehnička dokumentacija. šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda. Ako ovim zakonom nije drukčije određeno zabranjeno je krčenje i čista sječa šume. Na osnovu Zakona o šumama (N. 76/93.). osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom ili programom za gospodarenje šumama. 61/91). (pročišćeni tekst.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Karta buke je grafički prikaz osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave. drvoredi. Krčenje odnosno čista sječa šume može se dozvoliti: u svrhu promjene vrsta drveća. prema Zakonu. paša. žirenje. Zaštita šuma Šumom. ukoliko to već nije određeno šumskogospodarskom osnovom područja. rekreacije. gline. ali samo ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume odnosno šumskog zemljišta. a po potrebi detaljnom planu uređenja određuju se predviđene razine buke na grafičkom prikazu. smatra se zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. mahovine.

N. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 17 . kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi. U šumi. 54/94. za sprečavanje nastajanja i širenja požara. livade. 58/93). dok se ne dokaže suprotno. vinogradi. Obradivim poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice. Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume podizati vapnare. pašnjaci. građevinskih dijelova i prostora na način određen ovim Zakonom i popisima donesenim na temelju njega. vrtovi. Zaštitu od požara organiziraju i osiguravaju njeno provođenje vlasnici. Kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice. a u svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara. na šumskom zemljištu kao i na zemljištu u neposrednoj blizini šume može se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti što ih odredi pravna osoba koja gospodari šumom i šumskim zemljištem. Zaštita od požara Na osnovi Zakona o zaštiti od požara (N. poljske ciglane i druge objekte s otvorenim ognjištem kao i odlaganje smeća i otpadaka u šumi. ribnjaci.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumama i vlasnici šuma dužni su osigurati zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja. 66/01. za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom. fizikalnih i bioloških osobina zemljišta. zaštićuje i njime raspolaže na način određen Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (N. voćnjaci. Za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao građevinsko.). a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. odnosno organ općinske uprave nadležan za poslove šumarstva za ostale šume i šumska zemljišta. odnosno korisnici građevina. Otvorenom vatrom. životinjskog i biljnog svijeta. Poljoprivrednim zemljištem smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih jezgri koje će utvrditi županijska skupština odnosno gradsko i Općinsko vijeće. voćnjaci. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom. radi zaštite zdravlja ljudi. Zaštita poljoprivrednog zemljišta Poljoprivredno zemljište koristi se. vrtovi. br. ograničavanjem i sprečavanjem od direktnog unošenja. Odredbe ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na tehnološke eksplozije koje nastaju kao posljedica uporabe zapaljivih tekućina i plinova te ostalih gorivih tvari koje sa zrakom mogu stvoriti eksplozivnu smjesu. prema ovom zakonu. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se radi omogućavanja proizvodnje zdrave hrane.N. nesmetanog korištenja i zaštite životnog okoliša. poduzimati potrebne mjere radi zaštite šuma od požara. br. odnosno onemogućava njegovo korištenje za poljoprivrednu proizvodnju. a koje još nije izgrađeno. korištenja i drugih protupravnih radnji. Štetnim tvarima u poljoprivrednom zemljištu smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih. smatra se vatra izvan zatvorenih odnosno pokrivenih prostorije s osiguranim ložištem. trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi. uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost. vinogradi i livade. poduzimaju se mjere i radnje za otklanjanje uzroka požara. urediti nužne mreže prosjeka i uredno ih održavati i postaviti dovoljan broj osmatračnica s obzirom na posebne prilike na području na kojem se nalaze šume kojima gospodare te osigurati provedbu šumskog reda. uzima se kao katastarska kultura ona koja je u katastru bita upisana prije promjene u građevinsko zemljište. za otkrivanje i gašenje požara. te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti.

Zabranjeno je korištenje poljoprivrednog zemljišta od I. sljedeći tako generalni pravac pružanja jadranske obale. 2. u skladu s propisima o zaštiti od požara. privrednim. kao i submediteranska klima. Iz prirodnih karakteristika proizlaze prostorno-razvojne strukture: Primarna gospodarska grana u Općini je poljoprivreda. kao i otvaranjem novih proizvodno-zanatsko-poslovnih sadržaja trebali bi se stvoriti uvjeti za zapošljavanje na teritoriju same Općine. 764 stanovnika. tj. S obzirom da se radi o kršu. To je proizašlo iz njenih prirodnih karakteristika i smještaja u prostoru. Tu značajnu ulogu moglo bi odigrati dovršenje izgradnje Jadranske autoceste. Izuzetno. Odabir prostorno-razvojne strukture Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je poljoprivredna općina. štetnik je dužan vlasniku ili ovlašteniku zemljišta platiti naknadu štete u visini prometne vrijednosti zemljišta.2. kao stalnog mjesta stanovanja. a prema popisu iz 2001. kao i polja pružaju se u smjeru jugoistok-sjeverozapad. gdje se izmjenjuju područja obrasla submediteranskom šumom. trgovačkim. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2. zbrinjavanje otpada). Prirodni uvjeti za to su postojeća polja. listopada. Općina ima geomorfološku strukturu koja je karakteristična za Ravne kotare. spaljivati korov i biljni otpad te ložiti otvorena vatra samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti. kao administrativnim. a Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta koje je uništeno. imati 1700 stanovnika. a također i urbanim opremanjem naselja. Pokretanjem i unapređivanje poljoprivredne proizvodnje.2. s mogućnošću navodnjavanja. i kada je utvrđen interes za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja odnosno kad se grade gospodarski objekti koji neposredno služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. 2. tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu znatno umanjena. Na brežuljcima se tradicionalno napasa stoka.2. zdravstvenim.1. Ovim planom predviđa se da će Općina 2016. visinu naknade određuje sud. Bolja prometna povezanost sa Zadrom. dužni su platiti naknadu štete vlasnicima ili ovlaštenicima zemljišta u iznosu koji utvrde sporazumno. poljoprivredno zemljište od I. bonitetne klase može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe samo kad nema zemljišta nižih bonitetnih klasa. srednjoškolskim i visokoškolskim centrom daje veće mogućnosti za ostanak i povratak u naselja Općine. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 18 . ukupno 1636. kulturnim. lipnja do 31. za prijelaz iz Ravnih kotara u Bukovicu. Demografski razvoj Općina Lišane Ostrovičke imala je prema popisu stanovništva iz 1991.2. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe određena prostornim planovima i drugim propisima utvrđuje se uvjetima uređenja prostora. Može se očekivati da će asfaltiranjem cesta koje će bolje povezivati naselja Općine s centrom Županije – Zadrom. kad je to u skladu s Prostornim planom Republike Hrvatske odnosno općine. do V. Brda. a to je naizmjeničan slijed kamenih brežuljaka i između njih smještenih plodnih dolina. god. odvodnja. telefon. biti stvorene pogodnosti koje će život na selu učiniti privlačnijim. Na poljoprivrednom zemljištu može se paliti suha trava. kao i izgradnjom komunalne infrastrukture (cesta. osim u razdoblju od 1. Ako se ne postigne sporazum. uglavnom ovce i koze. bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe. god.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Pravne ili fizičke osobe koje onečiste poljoprivredno zemljište štetnim tvarima. god. do V. Ako je zemljište onečišćeno štetnim tvarima tako da vlasnik ili ovlaštenik na tom zemljištu mora napustiti proizvodnju. vodovod. Dobra cestovna povezanost omogućuje također lakši plasman proizvoda van teritorija svoje Općine.

Postoji mogućnost prenamjene tih površina u maslinike.: banka – ispostava. pojedinačni objekti za rekreaciju i odmor Ostala naselja u Općini: − uprava: mjesni odbor − školstvo: osnovna škola ili odjeljenje osnovne škole. elektroenergetske mreže. dječji vrtić − kultura. Stoga bi bilo vrlo značajno razviti proizvodno-poslovne zone i tako riješiti problem nezaposlenosti i odlaska mladih ljudi u gradove.4. ljekarna − novčarstvo. Razvoj naselja. pansion s prenoćištem (eventualno hotel). stambenim . Postoji mogućnost eksploatacije arhitektonskog kamena. rekreacija. mjesni ured.1. Dosadašnja razina razvoja male privrede i poduzetništva nije otvarala mogućnost masovnijeg zapošljavanja. zavičajni ili drugi muzej (eventualno) i dr. eventualno ispostava suda − školstvo: matična osmogodišnja škola. to je zapravo jedini mogući gospodarski oblik korištenja tih površina. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina Ova tema detaljnije je obrađena u točki 3. benzinska postaja − obrt i usluge: nekoliko obrtničkih i uslužnih radnji − vjerski objekti: dekanat s dekanatskom župnom crkvom (eventualno) − sport. Trebalo bi ga razvijati kao seoski turizam. − zdravstvo: dom zdravlja. zabava i odmor: manji broj sportskih objekata. a koje trebaju pratiti ukupni gospodarski rast 2. čitaonica opremljena s kompjutorima i internetom − zdravstvo: ambulanta ili posjet liječničke službe − trgovina i ugostiteljstvo: jedna ili više prodavaonica mješovite robe i gostionica (eventualno) − obrt i usluge: pojedini obrti ili uslužne radnje prema potrebi − vjerski objekti: župa i župna crkva u većim i značajnijim naseljima − sport i rekreacija: igralište (eventualno) Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su: − izgradnja cestovne mreže u planiranim industrijskim. lokalni klub/ovi. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 19 . poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegovo optimalno korištenje − osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju − razvijanje ostalih infrastrukturnih mreža – vodoopskrbne mreže sustava odvodnje otpadnih voda TT mreže.4. mjesni odbor.3. 2. Turizam za sada nije razvijen.2. umjetnost: kino ili dom kulture ili dvorana polivalentnog sadržaja. PTT i sl. postaja MUP-a. društvene.2. tzv. prometne i komunalne infrastrukture Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Naselje Lišane Ostrovičke. kao općinsko središte trebalo bi razvijati sljedeće funkcije: − uprava: organi Općine.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE - - degradiranom makijom i goleti. srednja škola ili odjeljenje srednje škole (eventualno). jer na selu ne vide perspektivu. pločasti benkovački kamen. PTT s ATC − trgovina i ugostiteljstvo: robno-trgovački centar ili nekoliko specijaliziranih trgovina.

sportski i javni život u naseljima i na nivou Općine. jer prometnice omogućuju plasman svojih proizvoda na druga područja. Racionalno korištenje i zaštita prostora Prostor općine treba koristiti u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Lišane Ostrovičke. Utvrđivanje građevinskih područja naselja Prema popisu stanovništva 1991. a 2001. To bi omogućilo zapošljavanje ljudi i trajniji izvor prihoda.3.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. jer uz svoje kuće žele urediti vrtove kao i gospodarske objekte i manipulativne površine potrebne za bavljenje poljoprivredom (skladištenje i prerada proizvoda). Naravno. povećanje broja stanovnika na predratni nivo. god. nedostatak vodovoda i odvodnje. poslovnih. god. Očekujući obnavljanje poljoprivredne proizvodnje i otvaranje novih proizvodnih zanatskih. i ekoloških studija u slučajevima kad za to postoji realna potreba i kada to zahtjeva zakon. mjesne urede. te javnim sadržajima i manifestacijama. kao i pokrenuti proizvodnju. općinske službe.3. potrebno je obogatiti i kulturni. što nalaže i zakon. 2. što je uostalom i tradicija sredozemnog urbanizma. a i specijaliziranih studija o razvoju poljoprivrede. Trgovi bi u principu trebali biti pješački. Taj pad broja stanovnika bio je uzrokovan u prvom redu ratnim zbivanjima. Oko te urbane jezgre trebalo bi formirati javne sadržaje. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Urbani nivo naselja trebalo bi podignuti. Trg može s jedne strane biti omeđen školom ili školskim dvorištem. kao i u gradovima. sportskih i zabavnih aktivnosti za mlade. Izgradnjom jadranske autoceste stvoreni su neki od preduvjeta potrebnih za napredak ovog kraja. isto tako zbog loše prometne povezanosti naselja ove općine sa Zadrom kao regionalnim centrom. zatim odlaskom u druge sredine zbog zapošljavanja. Isto tako važno je donošenje Detaljnih urbanističkih planova za pojedina naselja. ugostiteljstvo. zatim zbog loše urbane opremljenosti naselja (nedovoljna telefonija. PTT. neasfaltirane ceste. godine 764 stanovnika. Izgradnja navedene infrastrukture omogućuje stvaranje istog stambenog standarda u seoskim naseljima. kao i nedostatak javnih i društvenih sadržaja i aktivnosti). Slaba prometna povezanost sa Zadrom značila je otežanu mogućnost plasmana svojih proizvoda na zadarskim i drugim tržnicama.). navodnjavanju. to zavisi od lokalnih uvjeta. servisi i sl. crkvu i župni ured.1. Crkve bi u ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 20 . jer samo bavljenje poljoprivredom ne omogućava svakom dovoljno sredstava za život. i još uvijek je nedostatak redovnih kulturnih.3. trgovine. općina Lišane Ostrovičke je imala 1636. U svakom naselju trebalo bi težiti formiranju jedne urbane jezgre s trgom. Da bi se zadržali mlađi ljudi u svojim naseljima i tu zasnovali obitelji. potrebno je planirati povećanje građevinskih područja naselja. vrtićem i sl. tako da se s trga pružaju vizure na krajobraz. kao i za proizvodnoposlovne zone. 2. kao i otežano srednjih škola i fakulteta u Zadru. U tu svrhu važno je donošenje dvogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 2. oko 1000-1500 m2. kao npr.3. ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih djelatnosti. Poseban problem je bio. u ovom planu predviđa se do 2016. ispostave banke. a također i pristup srednjim školama i fakultetu. ali bi bilo potrebno pokrenuti i proizvodno-poslovne djelatnosti male privrede (industrijska proizvodnja. U prvom redu poljoprivrednu proizvodnju. A budući da znatan broj mladih ljudi koji zasnivaju nove obitelji ima potrebu da se odvoji od roditelja i sagradi nove obiteljske kuće. već prema veličini naselja. ambulante. Poželjno je trgove formirati na povišenim dijelovima naselja. Iskazani interes je da te parcele budu većih površina.3. jer je to tradicija ovog kraja i za to postoje dobri uvjeti. s parkiralištem koje se naslanja na trg.2.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE principu trebalo nastojati graditi na najvišim točkama naselja i oko njih formirati trg. Izgradnja ovakvih trgova podloga je dizanja seoskog života na viši urbani nivo. poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegova optimalnog korištenja − poboljšanje prijevoza putnika u javnom prometu − osiguranje dostatnog parkirališnog prostora sukladno potrebama i namjeni susjednih mikrolokacija − održavanje javnih površina − distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan način tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na stanje okoliša. što podrazumijeva i veći osjećaj zajedništva i s tim spremnost da se zajednički rješavaju problemi naselja. stambenim. TT sustav) − održavanje čistoće − odlaganje komunalnog otpada − osiguranje trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalne djelatnosti − osiguranje održavanja komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 21 . − razvijanje ostalih infrastrukturnih sadržaja koji trebaju učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba. Naselja treba opremiti cjelokupnom komunalnom infrastrukturom: − izgradnja i održavanje lokalne i nerazvrstane cestovne mreže u planiranim industrijskim. turističkim. odvodnja otpadnih voda.

vrijedna obradiva tla 3.2. Područjem Općine prolazi cesta Zadar-Benkovac-Knin. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površine U grafičkom prilogu br.Izgrađene strukture i površine izvan naselja.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3.zona seoskog turizma (T4) 2. Do Domovinskog rata ovdje je djelovala poljoprivredna zadruga i bio je razvijen uzgoj povrća. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 22 .1. Smještena je u kontinentalnom dijelu Županije. gospodarska namjena koja se sastoji od: . Ova Općina se sastoji od naselja: Lišane Ostrovičke. «Korištenje i namjena površina» dati su organizacija prostora. Jadranska autocesta položena je pet kilometara jugozapadno od granice Općine. ostala tla 6. Utvrđivanje građevinskih područja Građevinska područja dana su u grafičkom prilogu br.Građevinska područja naselja (GP). «Građevinska područja naselja» Građevinska područja se dijele na: . 1. te u povoljnim obilježjima submediteranske klime. Smatramo da bi bilo korisno pokrenuti izgradnju proizvodnih pogona koji bi omogućili zapošljavanje. cestovni promet 8. a time i stvorili uvjete za povratak stanovništva. Prostor ove Općine tradicionalno je izrazito poljoprivredni. Planirane su sljedeće namjene površina: − Građevinska područja naselja. Uvjeti za to pronalaze se u većim cjelovitim poljoprivrednim površinama. Ostrovica i Dobropoljci. u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. − Gospodarska namjena-poslovno proizvodna(IK) − Javne i društvene namjene izvan GP naselja(D) − Turistička namjena (T) − Groblje − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla − Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma − Ostalo poljoprivredno tlo. groblje 7. na prijelazu Ravnih kotara u Bukovicu. gospodarske šume-prenamjena nižih kategorija šuma (šikara i goleti) u maslinike 5.proizvodno-poslovna namjena (IK) . Razvoj i uređenje površina izvan naselja sastoji se od: 1. Razvoj i uređenje površina naselja u grafičkom prilogu se dijeli na izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (planirane površine za razvoj naselja). šumsko zemljište 4. . željeznički promet. Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP).4. s mogućnošću navodnjavanja. osnovna namjena i korištenje prostora. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3. šume i šumsko zemljište − Prenamjena šumskog zemljišta u maslinike − Površine infrastrukturnih sustava. 3. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije Općina Lišane Ostrovičke smještena je u jugoistočnom dijelu Zadarske županije uz granicu sa Šibensko-kninskom županijom.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Tablica 3
Red. broj 1.0. 1.1. 1.2. % od površine općine ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA GP ukupno/ GP 156,64 3,1 izgrađeni dio GP ukupno 128,64 2,5 Izgrađene strukture izvan GP-a IK 52,12 1,0 ukupno E H K T 6,35 0,1 R Poljoprivredne površine ukupno P 1709,79 34,2 obradive P1 P2 P3 Šumske površine Š ukupno Š1 183,74 3,7 gospodarske Š2 1661,63 33,3 zaštitne Š3 posebne namjene Ostale poljoprivredne PŠ 1221,71 24,5 i šumske površine ukupno Vodne površine ukupno V vodotoci jezera akumulacije retencije ribnjaci Ostale površine ukupno N IS Općina ukupno 4992 100,0 Općina Lišane Ostrovičke Oznaka Ukupno ha stan/ha ha/stan* 4,8 5,9 14,6

120,3 2,2*

1.3.

1.4

0,2* 2,1* 1,6*

1.5. 1.6.

1.7.

6,53*

3.3.

Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je izrazito poljoprivredno orijentirana općina. Prije Domovinskog rata tu je djelovala poljoprivredna zadruga koja je svoje proizvode, u glavnom povrtlarske (mrkva i drugo), plasirala na tržištu bivše Jugoslavije. Tijekom Domovinskog rata ova je općina bila okupirana od srbočetničke vojske. Hrvatsko stanovništvo bilo je u izbjeglištvu duži niz godina. U tijeku je obnova kuća i djelomični povratak stanovnika. Da bi se omogućio veći povratak i stalni boravak stanovnika u Općini potrebno je omogućiti zapošljavanje. U tu svrhu se ovim Planom predviđa razvoj gospodarskih djelatnosti: poljoprivrede, prenamjena šumskih zemljišta niže kategorije (šikara i goleti) u maslinike, proizvodno-poslovne zone i seoski turizam. Ispituje se mogućnost pokretanja eksploatacije arhitektonskog kamena. U tu svrhu potrebno je napraviti Studiju eksploatacije arhitektonskog kamena na nivou Zadarske županije rezultati koje bi trebali biti uključeni u Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije. Poljoprivredu bi trebalo objediniti i poboljšati sistem navodnjavanja. Bilo bi korisno ponovno pokrenuti zadrugrastvo po uzoru na slična udruženja u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Također bi bilo dobro razvijati ne samo neposrednu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, nego i razviti preradu i konzerviranje poljoprivrednih proizvoda (voće, povrće, žitarice).
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

23

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

Ovim planom predviđa se prenamjena šuma nižih kategorija (šikara i goleti) u maslinike, i to na dvije lokacije: - Umac-Prštane u Lišanima Ostrovičkim, površine 65,099ha - Krš u Dobropoljcima površine 119,043ha. Kad je riječ o stočarstvu osim tradicionalnog uzgoja ovaca i koza trebalo bi razvijati stočne farme (krave, peradi, svinja i drugo). Proizvodno-poslovne zone planiraju se na sljedećim lokacijama: - Lišane Ostrovičke na površini 40,865ha - Ostrovica na površini 11,261ha Ova lokacija na Ostrovici već je izgrađena na površini od 3,147ha i služila je prije Domovinskog rata kao pogon u sklopu poljoprivrednog dobra. Zona seoskog turizma planira se u Ostrovici na površini 6,351ha.

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline • Prirodna baština na prostoru Općine

Od nadležnih državnih institucija nije proglašeno ni jedno područje posebnih uvjeta korištenja. Tu se misli na prirodnu baštinu svjetskog, državnog i lokalnog značaja, kao I na zaštićene dijelove prirode: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. • Graditeljska, arheološka, povijesna i etnološka baština

Kulturno-povijesne značajke prostora O kontinuitetu naseljenosti ovog prostora od prapovijesti, preko antičkog i srednjovjekovnog pa sve do novijeg doba svjedoče mnogi nalazi i lokaliteti: liburnske gradine, ostaci rimskih gospodarskih imanja, sakralni spomenici i ostaci tradicijske gradnje. U cilju očuvanja kulturnog nasljeđa utvrđen je popis dobara - područja i pojedinačnih građevina. Popis kulturnih dobara po naseljima Lišane Ostrovičke sakralna arhitektura: - Crkva Sv. Jere, spominje se 1770. god., obnovljena 1987. god., u Domovinskom ratu do temelja srušena - Crkva Sv. Nikole Tavelića, sagrađena 1976./77. god., u ratu do temelja srušena, sagrađena nova, - kapela Sv. Ante na groblju, srušena arheološki lokaliteti: - Gradina, prethistorijski lokalitet - Mišljen, starohrvatska nekropola etnobaština: - ostaci tradicijske gradnje u zaseocima: Mamići, Nimci, Stipići
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

24

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

Ostrovica sakralna arhitektura: Crkva Sv. Ante na jugoistočnom dijelu Gradine. Pripada srednjovjekovnom razdoblju. U zidovima crkve pronađeni su ostaci oltarne pregrade iz predromanike s latinskim natpisom iz 9-10. st., koji je posvećen Sv. Anastaziji, a natpis iz 1405. god. spominje kralja Zvonimira. Crkva je obnovljena u drugoj polovici 18. st. Crkva Sv. Luke, pravoslavna crkva s grobljem, sagrađena 1730. arheološki lokaliteti: Gradina s ostacima prapovijesnog liburnskog naselja na samom platou, srednjovjekovne utvrde ispod platoa, te rimske vile rustike (villae rusticae) u zaseoku Kusale podno Gradine zaseok Mačci na sjeverozapadnoj strani Gradine (Mačkove Ograde), antički lokalitet uz željezničku prugu Zadar-Knin Greblje – starohrvatska nekropola iz 9. st. etnobaština: ostaci tradicijske gradnje Dobropoljci sakralna arhitektura: Crkva Sv. Đurđa (Georgija) na groblju – srednjovjekovna građevina, obnovljena 1724. arheološki lokaliteti: Jaruv s prethistorijskim ostacima Belića jara etnobaština Ostaci tradicijske gradnje u zaseocima Ivkovići i Šaponje Zaštita kulturno-povijesnih dobara Svrha zaštite je očuvanje i prenošenje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju budućim naraštajima, što iziskuje redovito održavanje, tj. sprečavanje radnji koje bi na bilo koji način promijenile svojstva, oblik, značenje ili izgled kulturnih dobara i time ugrozile njihovu vrijednost, sprečavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju služe potrebama pojedinca i općem interesu. Povijesno-kulturne vrijednosti Povijesno-kulturne vrijednosti, popis kojih je dat u poglavlju 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline, zaštićene su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). O njihovoj zaštiti i čuvanju vodi brigu Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine – Konzervatorski odjel Zadar (KZD). Svaki projekt obnove, pregradnje ili prenamjene tih građevina kao i graditeljski zahvati na arheološkim lokalitetima, mora biti usklađen s odredbama zakona i vođen pod nadzorom nadležne službe.

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

25

Mandići Širine planiranih koridora su 20 m za planirane lokalne ceste tj. 15 m za ostale ceste. Ostale nekategorizirane ceste također je potrebno urediti. duljine 3. U samom središtu naselja Lišane Ostrovičke postoje mjesne ulične mreže raznih širina i gabarita s nepovoljnim tehničkim elementima.0* km L 63133: Ž 6052.0* km L 63152: Lišane Ostrovičke-D56.5. Unutar svakog naselja moraju se proširiti koridori i cestovne mreže te izvršiti odgovarajuća regulacija prometa u cilju ostvarenja bolje protočnosti vozila. postaja-Ostrovica-D56. 111/00. koja je ujedno i glavna spojna cesta Općine na Jadransku autocestu Sva križanja i odvojci s ove ceste su u istoj razini s regulacijom prometa putem prometnih znakova i horizontalne signalizacije. što traži redovno održavanje kolničke konstrukcije i poboljšanje sigurnosti prometa postavljanjem odgovarajuće prometne signalizacije i realizacijom boljih tehničkih elemenata. Za sigurniji pješački promet moraju se izgraditi odgovarajući nogostupi. U građevinskom smislu. a što je uvjetovano postojećom izgrađenosti objekata i naselja. te urediti i izgraditi tehnički ispravna autobusna ugibališta te okretišta autobusa.64/93) magistralna pomoćna pruga.0* km L 63147: Želj. županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99. Postojeća cestovna mreža nije pogodna za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa (minimalni poprečni profili. Razvoj infrastrukturnih sustava 3. Pruga je jednokolosječna i neelektrificirana. Uz postojeću kategoriziranu cestovnu mrežu Planom se predviđaju nove ceste: Lišane Ostrovičke – Torine Lišane Ostrovičke .1.Ostrovica Ostrovica . i 8 tona/m Željeznička postaja nalazi se u Ostrovici. Ova mreža naselja je uglavnom asfaltirana. podnosi opterećenje od 20 tona/osovina. nepovoljni tehnički elementi. Kategorija pruge je osnovom Odluke o razvrstavanju magistralnih željezničkih pruga (NN. tj. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 26 . Središte Općine.5* km županijske ceste: Ž 6070: Dobropoljci-Đevrske(D509). pruga je kategorije C4 ( objava UIC 700 ). Željeznički promet Područjem Općine prolazi magistralna pomoćna pruga. Naselje Lišane Ostrovičke je povezano sa Zadrom. Benkovcem i Šibenikom svakodnevnim autobusnim linijama. Postojeća cestovna mreža mora se modernizirati. djelomično neasfaltirano i dr. duljine 3. duljine 4.1. na području Općine glavnu cestovnu mrežu čine prometnice sljedećih kategorija: državne ceste: D56: Islam Latinski (D8)-Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1). Prometni infrastrukturni sustavi Cestovni promet Na osnovu Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste. duljine 4. te učestalost polaska lokalnih autobusnih veza sa županijskim centrom te ostalim naseljima. Benkovcem i šire je državna cesta D 56. Lišane Ostrovičke.5. duljine 1.0* km lokalne ceste: L 63132: Ž 6052-L63133. duljine 1. oznake i broja MP 11.Dobropoljci Ž(6070). Stanje nekategoriziranih prometnica još je lošije. slabo je povezano s naseljem Dobropoljci.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. Potrebno je povećati broj. 98/01).0* km * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Glavni razvojno vezni pravac za povezivanje Općine sa Zadrom.).

Na području Općine nalaze se slijedeći elektroenergetski objekti napajani iz TS 30/10(20) kV CRLJENIK. 5. 4. Općina je također dobro pokrivena. Najbliže VIPNET bazne postaje nalaze se u Bukoviću. 6.37 koja vrši napajanje preko četiri srednjenaponska izlaza 10(20) kV. 4. Za naselja Dobropoljci i Ostrovicu nije za sada u planu izgradnja mreže.LIŠANI Naziv voda 10(20) kV Otcjep za TS BAČKULIĆI Otcjep za TS BAČKULIĆI – DV za TS OSTROVICA 1 DV za TS OSTROVICA 1 Ocjep za TS OSTROVICA DV za TS DEVIĆI Otcjep za TS PK VRANA Otcjep za TS VRULJE – LIŠANI Snaga (kVa) 100 50 100 100 160 160 100 Duljina (m) 68 670 1248 1693 3184 415 383 Tip Stupna (nije u funkciji) Tornjić Stupna (nije u funkciji) Stupna Stupna Tornjić Stupna Tornjić Stupna Tip i presjek AlČe 3X35 mm2(nije funkciji) AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2(nije funkciji) AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 u u ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 27 . Mreža sustava pokretnih komunikacija dobro pokriva područje Općine. što je ostvareno baznim postajama u Vukšiću i Benkovcu.SVK kabel prema naselju Vukšić.43+1. broj 1. Šopotu i Stankovcima. Planirane građevinske zone u naselju Lišane Ostrovačke.LIŠANI MIJIĆI DEVIĆI PODMIŠLJEN . TK mreža napravljena je podzemno. 9. 5. Poštanski promet U Općini ne postoji poštanski ured te se poštanski promet vrši preko poštanskog ureda Benkovac gdje se pošta sakuplja. Red. 3. Glavna pojna točka za opskrbu električnom energijom ovog područja je TS 30/10(20)kV CRLJENIK instalirane snage 3. 7. kapacitet napravljene mreže zadovoljava potrebe stanovništva. te uz cestu prema Vukšiću vezati će se na postojeću mrežu. 8. Daljnjih planova što se tiče proširenja telekomunikacijske mreže nema. Signalom drugog koncesionara GSM mreže VIPNET.LIŠANI ČURČIJE . DV 30 kV TS LOZOVAC – CRLJENIK nije u funkciji. 2. a kroz mjesto prolazi svjetlovodnih kabel . Izgradnja novog poštanskog ureda planira se u sklopu planirane zone centralnih funkcija.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Telekomunikacijski i poštanski sustav Općina Lišane Ostrovačke ima riješenu telekomunikacijsku mrežu samo u naselju Lišane Ostrovačke.4 kV. 7. gdje je izgrađena digitalna lokalna komutacija i mjesna TK mreže. Energetski sustav Područje Općine je u sklopu elektroenergetskog sustava Šibenske županije na koju je vezano putem 10 kV kabelskih vodova. broj 1. 6. Postojeća telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe. razrađuje. sređuje i šalje. s pripadajućim transformatorskim stanicama 10(20)/ 0. 2. 3. Svjetlovodnim kabelom povezana je lokalna komutacija na nadređeni komutacijski centar.5.2. 3.42 BUČKULIĆI OSTROVOCA 1 OSTROVOCA 2 P: VRANA VRULJE . Naziv TS 10(20)/0. Red. TS 30/10(20) kV Crljenik napajana je preko DV 30 kV KAPELA (planirana) – CRLJENIK iz TS 220/110/30 kV BILICE.

Do izgradnje cjelovitog vodoopskrbnog sustava vodoopskrba naselja Lišane Ostrovičke može se riješiti s bunara Trubanj za što treba izvršiti dodatne istražne radove te saniranje izvorišta. Globalni koncept temelji se na povezivanju sa susjednim vodoopskrbnim sustavima Šibenika. Bunar je dubine 13.5.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 8. Za određivanje potrebe vode prihvaćaju se slijedeće potrošnje: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 28 . Perušić Benkovački. 3. U blizini bunara je napravljena bušotina sa crpkom na dubini cca. koji se tijekom vremena nekoliko puta produbljivao i uređivao. Kožlovac 50%.m. i G. Vodoopskrba naselja Dobropoljci ostvarit će se iz vodospreme VS Lisičić i pripadajućih cjevovoda. Uzrok tome su objekti u neposrednoj blizini bunara i nepostojanje sanitarne zaštite.Ostrovica. Benkovačko sela. Tehničko uključivanje izvorišta sastoji se od instaliranja crpne stanice na izvorištu. Lepuri. 10. ekološkim i funkcionalnim kriterijima. 12. Zidan je kamenim blokovima.2 m. sa ogrankom VS Gladuša – Vukšić . 9. uzorci ne ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode. V=1000m3) – Bulić . Podlug. a čime se u velikoj mjeri može doprinijeti smanjenju korištenja tradicionalnih izvora. Uz njega je okno koje se koristilo kao crpni zdenac za potrebe željeznice. Miranje. a preko ljeta i znatno manje. D. te Općinu Lišane Ostrovičke.Lišane Ostrovičke . Podsustav VS Atlagić odnosi se na Grad Benkovac. To je stari kopani bunar. njegovo jugoistočno područje. Kistanja i Skradina. U centru mjesta Lišane Ostrovičke nalazi se bunar Trubanj koji se nekad koristio za opskrbu vodom. koja daje prema dostupnom podacima 3 – 6 l/sec. usklađeno s prostornim. Šopot. Kula Atlagić 50%. Pristeg. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Općina nema riješenu vodoopskrbu pitkom vodom.. Prema rezultatima ispitivanja kvalitete vode. Ceranje.Prović.m. Područjem Općine prolazi spoj Benkovačkog kraka do Kistanjskog sustava Đevrske – VS Vačani. koji se razmatra kao dio cjelovitog sustava Ravnih kotara i šire. 36 m. Uključeno je i naselje Radašinovci iako se ono u postojećem stanju opskrbljuje iz VS Zibonoga.n.. Kolarina. a obuhvaća naselja Benkovac. Znači za vodoopskrbu naselja Lišane Ostrovičke i Ostrovica potrebno je izgraditi vodospremu VS Gladuša i cjevovod iz pravca Benkovca. promjera 1. sunca i vjetra. 11. Dobra Voda.n. Planirani vodoopskrbni sustav biti će dio Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije – podsustav VS Atlagić.vode. za koje naše područje ima preduvjete. Stoga se i za područje Općine preporuča korištenje obnovljivih energetskih izvora .3. Stanovnici se koriste vodom iz vlastitih cisterni. V=250 m3 ) te povratnog cjevovoda za priključenje na mrežu naselja.VS Gladuša (KD 218 m.m.n. Radašinovci.. tlačnog cjevovoda i lokalne vodospreme Gradina ( KD 215 m. te naselja Općine Lišane Ostrovičke Lišane i Ostrovica. Prović. Bunar se nalazi ispod centralnog dijela Lišana na pregibu zaravnjenog dijela polja i brdovitog zaleđa. Otcjep za TS ČURČIJE – LIŠANI Otcjep za TS MIJIĆI Otcjep za TS MIJIĆI –DV za BULIĆI DV za TS BULIĆI Otcjep za TS PODMIŠLJEN LIŠANI 480 198 254 3421 76 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 Obnovljivi izvori energije Prema nacionalnim energetskim programima treba u sve većoj mjeri primijeniti prirodne izvore energije. Glavni pravac tog područja je VS Atlagić (KD 248 m. utvrđena je prisutnost amonijaka i nitrita iznad MDK. Bulić. a rješavati će se studijama i stručnim podlogama. Vukšić. U današnje vrijeme izvor nije u funkciji.10 m od vrha krune. Buković 50%. V=2000m3) – cjevovod srednje zone kroz Benkovac – Kožlovac – Lepuri .

Zbog relativno malog ukupnog opterećenja. Sakupljanje oborinskih voda ovim putem nije dopušteno. Pročišćavanje otpadnih voda. ovisna o planiranom razvoju naselja. gotovi tipski uređaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda budu što jednostavniji za izvedbu i održavanje. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 29 . U javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati vode koje sadrže agresivne i štetne tvari u koncentracijama većim od dopuštenih propisima. Osnovno rješenje je sakupljanje otpadnih voda gravitacijskim kanalima i uz precrpljivanje na pojedinim lokacijama dovesti do uređaja za pročišćavanje. za ovo je područje od velikog značenja. Samo ponegdje na novijim objektima vrši se prethodno pročišćavanje u septičkoj jami. načine pročišćavanje otpadnih voda kao i lokacije uređaja za pročišćavanje. dosadašnja praksa izgradnje septičkih jama ne izvedenih u skladu s tehnološkim propisima čime one postaju obične crne jame. već vrijedna sirovina kojom se mogu rješavati problemi nedostatka vode. što uzrokuje zagađenje podzemnih voda.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE stanovnici u naselju qsp = 200 l/dan krupna stoka qsp = 50 l/dan sitna stoka qsp = 15 l/dan broj stanovnika Q= 764 planirani broj stanovnika Q = ≈ 1. pretpostavlja se da će biti moguća primjena tzv. Poželjno je da. Naime. razvojem tehnologije. a naročito iz razloga što je zadano područje djelomično i vodozaštitno područje. ispuštaju se otpadne vode u tlo. a industrijski i drugi pogoni moraju predtretmanima pročistiti otpadne vode do stanja mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. odnosno financijskim mogućnostima investitora.2 L/sec maksimalna satna potrošnja qmaxsat =≈ 10. na djelotvoran i suvremen način. Predloženo rješenje za naselje Lišane Ostrovičke uneseno je u Plan. Tako loše stanje rješavanja odvodnje otpadnih voda ne može se dozvoliti.000 stanovnika iznose 10 l/sec. u poljoprivredne svrhe. Za zalijevanje poljoprivrednih površina treba koristiti vodu iz postojećih bunara koje u tu svrhu valja urediti. Realizacijom modernih sustava definitivno će se osigurati ekološka ravnoteža ovog inače vrlo osjetljivog prostora.4 L/sec Ovoj količini potrošnje stanovništva treba dodati potrošnju stoke. Ukupni kapacitet sustava je 960 ES. ekološkim i ekonomskim pokazateljima. Prijemnik se nalazi u osjetljivom području i predložen je druge kategorije te je potrebno osigurati prvi i drugi stupanj čišćenja. Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti analizu predloženog sustava te odrediti faznost izgradnje istog. postaje sve rafiniranije i već se obavlja tako da se više ne dobiva otpadni proizvod. Predloženi sustav je razdjelni tip odvodnje s mrežom kanala koja bi služila za prikupljanje uglavnom sanitarnih i eventualno industrijskih otpadnih voda. Iz toga razloga trebalo bi i za naselje Lišane Ostrovičke razmotriti mogućnosti korištenja otpadnih voda. sa što povoljnijim tehničkim.5 L/sec maksimalna dnevna potrošnja qmaxdn = ≈ 5. To zahtijeva prethodnu pažljivu analizu lokalnih prilika i racionalnost odabranog sustava glede investicijskih troškova i troškova održavanja. prethodno obrađenih na klasičan način ili preko gotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje. Najčešće su svi objekti u sanitarno neispravnom stanju tako da predstavljaju stalnu prijetnju zdravlju stanovnika. Odvodnja otpadnih voda Na čitavom području Općine otpadne vode iz domaćinstva disponiraju se u tlo pomoću upojnih jama. potrošnju za zalijevanje okućnica. eventualno odabrani.500 specifična potrošnja stanovnika qsp = ≈ 3. Studija zaštite voda na području Zadarske županije načelno je odredila sustave odvodnje s glavnim kanalima i crpnim stanicama. prirodi bliskih postupaka pročišćavanja – “biljnih uređaja“. Odvodnja otpadnih voda. za navodnjavanje pojedinih poljoprivrednih kultura. Za odvodni sustav predviđen je jedan uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smješten južno od naselja s dispozicijom u otvoren prirodni vodotok. te potrebne količine za gašenje požara koje za naselje do 5.

Za dio polja sa lijeve strane Krivca izgrađeni su osnovni melioracijski objekti. vodotok prikuplja bujične vode s tih brdskih područja. Cijelim svojim tokom Krivac protječe dubokim poljoprivrednim zemljištem koje je smješteno između dvaju brdskih masiva. Na polju između mjesta Ostrovica i Bribirske Mostine (polje Zablaće – Međulužje) površine oko 340 hektara. Vodotok je većim dijelom kanaliziran te služi i kao melioracijski kanal za odvodnju sa okolnih polja do Bribišnice.0 m • da je omogućen kolni pristup radi čišćenja Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način: • da bude izveden nepropusan za okolni teren • da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice • da od susjedne građevinske čestice bude udaljen minimalno 3. prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi Općine. vodotoka Bribišnice. a njegov sjeverni dio (koji pripada slivu Zrmanja–Zadarsko primorje) predstavlja Lišansko polje. Vodotok Otres formira se kod istoimenog izvorišta. koja ujedno predstavlja i dogovorenu granicu sliva Zrmanja –Zadarsko primorje. pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 30 . odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom septičkih jama na parceli. Masivi omeđuju sliv sa sjeveroistočne i jugozapadne strane. tj.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Za veće asfaltirane površine odvodnju otpadnih voda treba riješiti preko separatora masti i ulja. Do izgradnje zajedničkog javnog sustava odvodnje. Uređenje vodotoka i voda Najveći vodotok na području Općine Lišane Ostrovičke je vodotok Krivac čiji se sliv proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok. U donjem dijelu sliva Krivac je reguliran u dužini od 4. Duljina kanala od ušća do mosta Krivac je 4. Melioracijska odvodnja Sustav melioracijske odvodnje Lišansko polje nalazi se u sklopu većeg sustava LišaneTrolokve-Žažvić. neutralizatora i dr. Glavni recipijent Lišanskog polja je melioracijski vodotok (kanal) Krivac koji utječe u Bribišnicu.5 km u kojoj protječe kroz Lišansko polje čineći tako glavni recipijent odnosno melioracijski vodotok polja.56 km. Na krškom području između mjesta Lišane Ostrovičke i Ostrovica postoji veći broj manjih bujičnih vodotoka od kojih su najznačajniji Trubanj i Duboka draga koji u gornjem dijelu sliva imaju izrazito bujični tok. pa tokom kišnih mjeseci dolazi do plavljenja okolnog poljoprivrednog područja. a u donjem dijelu se ulijevaju u melioracijske kanale Lišanskog polja.92 km) i Vedro polje (duljina 2. Objekti detaljne melioracijske odvodnje nisu izgrađeni. kanal “Otres” kanal “Ostrovičke bare – Bribirske Mostine” koji pospješuju odvodnju sa polja i kanaliziraju vode do recipijenta. prolazi sredinom polja. Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana. za više od 10 ES. Sukladno prethodnom stavku. čija ukupna površina iznosi 865 hektara. U Krivac se s lijeve strane ulijevaju vode iz kanala Trubanj i Vedro Polje. Površina tog dijela polja koje teritorijalno pripada Općini Lišane Ostrovičke je oko 380 hektara. a to su kanali Trubanj (duljina 2. u blizini mjesta Lišane Ostrovičke. posebno sa sjeveroistočne strane. od grada Benkovca do mjesta Morpolača gdje Krivac utječe u Bribišnicu. koji osim voda iz polja sprovode i bujične vode sa gornjih dijelova sliva. U gornjem dijelu sliva. tj. Županijska granica. tj.45 km). Detaljna kanalska mreža nije izgrađena. prolazi plodnim poljoprivrednim zemljištem i u Bribirskim Mostinama utječe u Bribišnicu. djelomično je izgrađena osnovna kanalska mreža.

U skladu sa Zakonom o otpadu (NN.Djelovanje na ponašanje kupaca .Odvoz otpada s otoka .Smanjenje i višekratno korištenje ambalaže . prema propisima EU . okoliš i klimu uz što bolje gospodarskog korištenja otpada i što manje trajno odlaganje neobrađenog otpada za što je neophodno izraditi Studiju o postupanju otpadom za područje Zadarske županije. Ostvarivanje navedenog cilja postići će se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom “IVO”. međutim nije izgrađena detaljna kanalska mreža.Biološka obrada odbojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) .Potpora i unapređenje burze otpada .2006.Izbjegavanje nastanka otpada .Odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (N.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Na području od Benkovca do Bribirskih Mostina predviđena je izgradnja melioracijskog sustava na površini od 3091 ha.Donošenje konačne odluke. godine.Edukacija stanovništva . Split iz 1988. odnosno odrediti prenamjena onih koja se neće koristiti.Sanacija postojećih neuređenih odlagališta .) općina. br. Sredinom polja protječe vodotok Krivac koji bi bio uređen u cijeloj svojoj dužini a u gornjem toku je predviđena izgradnja akumulacije Kulina radi navodnjavanja poljoprivrednih površina.N.01. Postupanje s otpadom Postupanje s komunalnim otpadom Komunalni otpad je otpad iz kućanstva.Odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i štetnih sastojaka otpada . 123/97) do 01. 178/04. odnosno grad osiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom pri čemu više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom Osnovni cilj postupanja s otpadom na području Zadarske županije je izgradnja cjelovitog sustava postupanja s otpadom sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje.Čišća proizvodnja Vrednovanje neizbježnog otpada .6. otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu.Izgradnja transfer postaja . moraju se sanirati sva odlagališta. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 31 . Idejno rješenje odvodnje polja dano je u projektu “Melioraciono uređenje dijela kraških polja Zadarske regije – Melioraciono uređenje Kožlovačko–Morpolačkog polja” V.Izgradnja reciklažnih pogona Odlaganje ostatnog otpada .R. ustanovama i uslužnim djelatnostima. 3. godine. kojim su glavni prioriteti svrstani kako slijedi: . na osnovi Studije o postupanju otpadom za područje Zadarske županije. Jugoistočni dio polja je već djelomično melioriran a u svrhu toga su izgrađeni i glavni melioracijski kanali ( tom dijelu pripada i Lišansko polje).O.

mutagenost. 80 % ukupne količine neopasnog tehnološkog otpada. 178/04. br. 3/94. nadražljivost.. kemijskoj ili biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. br. Međunarodni ugovori. Prema članku 22. Na području Zadarske županije ova vrsta otpada miješa se zajedno s komunalnim otpadom na odlagalištima komunalnog otpada.).N. Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom zaštite okoliša. infektivnost. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor.N. ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (N. Na području Zadarske županije komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada se sakuplja i odlaže zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetlišta ili odlagališta bez ikakve kontrole. teratogenost. U skladu sa Zakonom o otpadu (N. štetnost. Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada (metali. br. staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. Stoga na osnovu Programa i Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske potrebno je uspostaviti mrežu sabirališta i skladištenja opasnog otpada na području Zadarske županije (4-5 građevina za skladištenje opasnog otpada-sabiralište i jedna građevina za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada) gdje bi se prikupljao i skladištio opasni otpad izdvojen iz komunalnog otpada (baterije. II. Zakona o otpadu (NN. akumulatori. i III.. nagrizanje.). kancerogenost.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom Neopasni tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu. 178/04. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 32 . odnosno Grad Zagreb osiguravaju provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. a građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (osim proizvoda koji u sebi sadrže katran) koristiti kao inertni materijal za punjenje kamenolomskih iskopa pri sanaciji kamenoloma. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnološkog otpada ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj. lakovi itd. zapaljivost. 97/05) županije.) postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku.) i Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (N. oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. reaktivnost. toksičnost. Komunalni i tehnološki otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadrže tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava. Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost.N. papir. a po količinama. lijekovi. ustanovama i uslužnim djelatnostima. pri čemu više županija mogu sporazumno osigurati provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. boje. motorna ulja. sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. Ambalažni otpad predstavlja cca. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja o čemu skrbi Vlada Republike Hrvatske. Postupanje s opasnim otpadom Opasni otpad je utvrđen dodacima I.

Zaštita voda od zagađivanja treba se definirati izradom adekvatne studije. Sadržaj istih mora se prazniti samo preko ovlaštenih poduzeća i odvoziti na mjesto koje odredi sanitarna inspekcija. Na svim površinama većih garaža. Također treba provesti hidrogeološka istraživanja svih potencijalnih lokacija u svezi mogućnosti ispuštanja adekvatno pročišćenih otpadnih voda u teren. prethodno istraženim lokacijama. Ti lokaliteti trebaju biti pristupačni dopremnim vozilima. a vizualno zaštićeni. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Do izgradnje zajedničkog sustava odvodnje svi postojeći i novi objekti moraju rješavati odvodnju otpadnih voda sakupljanjem u vodonepropusnim septičkim jamama. povremenih vodotoka i izvora te poljoprivrednih površina od zagađenja. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 33 .7. odnosno idejnog rješenja sakupljanja. Za reciklažu smeća Općina treba osigurati potreban broj kontejnera i utvrditi lokacije za njih. servisa. radiona. Pročišćene otpadne vode treba ispuštati na najoptimalnijim. pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda treba rješavati etapnom izgradnjom zasebnih podsustava odvodnje za pojedina područja Općine. pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda za cijelo područje Općine Lišane Ostrovičke. Treba zaustaviti proces neorganiziranog odlaganja otpada na divljim deponijama. benzinskih postaja i parkiralištima poslovno-proizvodnih i turističkih zona treba obvezatno ugraditi separatore za sakupljanje ulja i masnoće iz oborinskih voda prije ispuštanja u teren.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. Otpadne tehnološke vode iz raznih proizvodnih pogona moraju se adekvatno pročistiti tako da se količina štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti. Izgradnja novih stambenih i proizvodnih objekata na području općine Lišane Ostrovičke mora biti u skladu s utvrđenim zonama sanitarne zaštite i propisanim mjerama zaštite pri izgradnji i eksploataciji istih. Problem odlaganja otpada treba riješiti na razini cijele Županije. Za odlagališta građevinskog otpadnog materijala treba naći rješenje na prostoru Općine Lišane Ostrovičke ili u dogovoru s nekom drugom općinom. odnosno sakupljanjem u kvalitetnim tipskim kućnim uređajima za pročišćavanje. Do realizacije jedinstvenog sustava odvodnje problem sakupljanja. Posebnu pažnju treba pokloniti zaštiti vodotoka Bribišćica.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 34 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE II.

Infrastrukturni sustavi-poštanski. te druge mjere za uređenje prostora. 30/94. zaštite prostora i okoliša. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 35 . gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. na 14. Članak 2. telekomunikacijski i energetski sustavi (mjerilo 1:25 000) 3. Korištenje i namjena površina (mjerilo 1:25 000) 2a. godine. sjednici održanoj 2. lipnja 2006. Općinsko vijeće općine Lišane Ostrovičke.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Opće odredbe Temeljem čl. 10/97). uređenje i zaštitu prostora (mjerilo 1:25 000) 4. Zakona o prostornom uređenju (NN br. Uvjeti za korištenje. Građevinska područja naselja (mjerilo 1:5 000) Članak 4. Obrazloženje II. S ovim Planom moraju biti usklađeni urbanistički i detaljni planovi uređenja i drugi dokumenti prostornog uređenja nižeg reda koji se donesu nakon donošenja ovog Plana. Prostor Općine se sastoji od naselja Dobropoljci. 61/00 i 32/02) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Lišane Ostrovičke («Službeni glasnik Zadarske županije» 11/01. 24. Plan je sadržan u elaboratu "Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke" što ga je izradio Zavod za prostorno planiranje Zadarske županije i sadrži sljedeće priloge: tekstualni dio: I. Infrastrukturni sustavi-vodnogospodarski sustavi (mjerilo 1:25 000) 2b.). mjere korištenja. Ovom se Odlukom donosi Prostorni plan uređenja Općine Lišane Ostrovičke (u daljnjem tekstu: Plan) za razdoblje do 2016. Članak 3. Članak 5. 68/98. godine. donosi ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke Članak 1. Ovim Planom određeni su ciljevi prostornog razvoja. Područje obuhvata ovog Plana je područje Općine Lišane Ostrovičke utvrđeno Zakonom o područjima Županija. Lišane Ostrovičke i Ostrovica. Odredbe za provođenje grafički dio: 1.

šume i šumsko zemljište − Prenamjena šumskog zemljišta u maslinike − Površine infrastrukturnih sustava Uvjeti i ciljevi za određivanje namjene površina Članak 7. u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. − U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo korištenja već izgrađenih. zone naselja koje su rijetko izgrađene s mogućnošću njihova dogradnja. kao što su stalni i povremeni stanovnici. − Gospodarska namjena-poslovno proizvodna(IK) − Javne i društvene namjene izvan GP naselja(D) − Turistička namjena (T) − Groblje − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla − Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma − Ostalo poljoprivredno tlo. − Korištenje. postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane cjeline. Prostorni plan uređenja Općine sadrži u grafičkom dijelu kartografske prikaze u skladu sa zakonom i propisima.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. za gradnju mora biti argumentirano izrazitim gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu. Pri tome se razlikuju zone postojeće/stare jezgre naselja. Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za korištenje/namjenu površina. te zone nove izgradnje u proširenim dijelovima GP-a. potrebno je građevinske aktivnosti ograničiti na već korištene prostore. poljoprivredne površine i pejzažne karakteristike prostora). koji su određeni sljedećim karakteristikama: − Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito što. Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). pretpostavlja poštivanje principa organskog širenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrđenih granica GP-a. Planirane su sljedeće namjene površina: − Građevinska područja naselja. odnosno mogućnosti njene racionalne iskoristivosti. − Korištenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupališne svrhe moguće je uz minimalnu izgradnju i očuvanje prirodnih fenomena. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Lišane Ostrovičke Korištenje prostora Članak 6. U tom smislu valorizirani su svi relevantni elementi. − U cilju zaštite vrijednosti okoliša (vode. dosad neizgrađenih prostora. − Širenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. osiguranje prostora za javne potrebe i postojeća infrastruktura. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 36 .

Građevine od važnosti za Državu i Županiju Članak 8. duljine 4.5* km Željeznički objekti s pripadajućim građevinama i uređajima: magistralna pomoćna pruga : Zadar. sukladno odredbama PPŽ-a a to su: Građevine od važnost za Državu Članak 9.postojeće: Ž 6070: Dobropoljci-Đevrske(D509). postaja-Ostrovica-D56.Knin (postojeća) Građevine za korištenje voda: vodoopskrbni sustav.Ostrovica Ostrovica .0* km lokalne ceste .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom građevina potrebno je sanirati po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: državne ceste: D56: Islam Latinski (D8)-Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1). Građevine od važnosti za Županiju Članak 10.0* km L 63152: Lišane Ostrovičke-D56. duljine 1. duljine 3. ovih odredbi za provođenje.Mandići * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Građevine za zaštitu voda: . duljine 4.za obranu od poplava i zaštitu od bujica vodotoka Jaruga Uvjeti za uređenje prostora građevina od interesa za Državu i Županiju dati su u točki 5.Dobropoljci Ž(6070).sustav odvodnje otpadnih voda Zaštitne i regulacijske građevine .0* km L 63147: Želj.1. Ovaj plan određuje uvjete uređenja prostora i građevina od važnosti za Državu i Županiju. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: županijske ceste .jugoistočni pravac Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije (planiran) Rješenje o lokacijskoj dozvoli utvrđuje se temeljem stručne podloge ili idejnih rješenja za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina.postojeće: L 63132: Ž 6052-L63133.planirane: Lišane Ostrovičke – Torine Lišane Ostrovičke .0* km L 63133: Ž 6052. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 37 .0* km lokalne ceste . duljine 3. duljine 1. Uvjeti za uređenje prostora 2.

tržnica .Izgrađeni dio naselja sastoji se od gusto izgrađenih zona i zona nižeg stupnja izgrađenosti koje je moguće dograđivati. GP-a naselja prikazana su u grafičkim prilogom (karta 4). Članak 17.Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja predstavlja prostor za razvoj na kojem se može graditi isključivo izradom Detaljnih planova uređenja koje se određuje Programom mjera unapređenja u prostoru za razdoblje od dvije godine. . Građevinska područja naselja.) − turistički objekti (hoteli.. Za neizgrađeni dio građevinskih područja obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za one zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom. koji ne ugrožavaju ekološku stabilnost naselja (servisi. a iznimno gdje to nije moguće (velike katastarske parcele. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja. prirodni elementi (obala. granica razgraničenja se smatra područje uz crtu razgraničenja u dubini do 15 m sa svake strane crte. Članak 16. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 38 . Članak 13. Najmanje 20% zahvata mora biti predviđeno za prometnu infrastrukturu.. zdravstvena ustanova. bazen. mj.). 1:5 000). izgrađene površine. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja-uvjeti gradnje Opći uvjeti Članak 11. Planom se utvrđuju građevinska područja naselja u kojima je stanovanje glavna namjena.Širenja GP uvjetovano je kriterijima iz PPŽ-a te dodatnim kriterijima. zanatske radionice . ili nekim drugim elementima. U slučaju gdje razgraničenje namjena nije jasno obilježeno fizičkim elementima kao što su infrastrukturni koridori (ceste. velike izdužene nepravilne parcele ili sklopovi takvih parcela). Članak 15. igrališta). crkva. − groblja... pansioni. koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja kao što je broj kuća/domaćinstava u privremenom korištenju . ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba prilagoditi postojećem stanju. Članak 14. vrtić.. javne prostore. .2.) − gospodarski objekti. GP naselja određene su na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora. a donosi ga Općinsko vijeće. vodovi i sl. a sadrži izgrađeni i neizgrađeni dio: . apartmani. mogu se graditi i: − javni objekti (škola. Građevinsko područje naselja je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog djela GP-a.) − sportsko-rekreacijski sadržaji (dvorane.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. − infrastrukturni koridori. Granice GP-a se u pravilu određuju granicama katastarskih čestica. prikazana grafičkim prilogom Plana (karta 4. zelenilo i sl. granice GP-a definirane su tako da je povučena-ucrtana linija razgraničenja po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat.). povremenih i stalnih.. potok i sl. Članak 12.

a osobito u starim jezgrama. Regulacijska crta je mjesto priključenja parcele na javnu prometnu površinu. Članak 23. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. građevine se mogu graditi neposredno uz javnu prometnu površinu.za samostojeću kuću 14 m. Ovim planom određena je minimalna širina građevinske parcele: .za kuće u nizu 6 m. Članak 25. temeljem čega je izračunat broj povremenih i stalnih korisnika prostora. ali ne manja od 3. Planom je definirana mogućnost širenja GP naselja temeljem kriterija iz Prostornog plana Zadarske županije. Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. Udaljenost građevinskog pravca od regulacijske crte je min. kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava. u izgrađenim dijelovima naselja.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. Članak 22. Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojeće i dvojne kuće i to isključivo u pretežno izgrađenim dijelovima naselja. . što znači da se građevina treba uskladiti s postojećim stanjem. Minimalna dozvoljena udaljenost od susjedne međe je 3 m. pri čemu su se primijenili dodatni kriteriji koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja. Iznimno. Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP naselja na građevinskim parcelama.) građevinski pravac definiran je njome. DPU-om ili UPU-om drugačije određeno. Svaka pojedina građevinska parcela mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5. kao što je ukupan broj izgrađenih stambenih jedinica unutar naselja. Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. streha i sl. Izuzetak od prethodnog članka čine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem. ako nije Zakonom o cestama. U pretežno izgrađenim dijelovima naselja.za dvojnu kuću 10 m. Članak 24. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon. Članak 19. 5 m. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 39 . Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeću građevinsku liniju (pravac). Članak 26.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 18.0 m. Članak 21. . u slučajevima kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom. Članak 20. a može biti maksimalno 1. odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m.0 m.

od državnih prometnica 10.od pristupnih putova građevinska linija se može poklopiti s regulacijskom linijom.00 m (unutar naselja) .00 m . Bespravno izgrađeni objekti koji se nalaze unutar GP-a. ovog članka udaljenost može biti i manja ako je objekt izgrađen prije izgradnje (proboja) prometnica. Ovim Planom određene su stare jezgre naselja i pojedinačni graditeljski sklopovi (dvorovi) u grafičkom prilogu broj 4.od lokalnih i nerazvrstanih 5. Članak 30. pod uvjetom da su izgrađeni do prosinca 2004. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. i ukoliko je stav Općinskog vijeća da se konkretni objekt legalizira. Izuzetak od prethodnog članka čine objekti koji su izgrađeni u prometnim i ostalim infrastrukturnim koridorima. Članak 28. mogu se legalizirati u roku od 2 godine od donošenja ovog Plana. Članak 31. Članak 29. dozvoljena je gradnja i dogradnja prema konzervatorskim uvjetima nadležnog tijela. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. a odstupaju od uvjeta određenih ovim Planom. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. god. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirališne površine. udaljenosti od susjeda i koeficijenta izgrađenosti određenih ovim Planom. Članak 32. Izgradnja garaža može biti i izvan objekta.od županijskih prometnica 7. Članak 34. bez obzira na minimalne površine građevinskih čestica. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati autohtoni pejzaž. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 40 . ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti.00 m . i zaštićenim područjima. Udaljenost građevinskih linija individualnih objekata od prometnice iznosi najmanje: .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 27. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja Članak 33. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. Izuzetno od odredbe stava 1. Unutar graditeljskih cjelina iz prethodnog članka. Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim Planom (točka 5). Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt.

30 koeficijent iskoristivosti* 0. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova.50 max. parcele (m2) 400 300 250 koeficijent izgrađenosti 0.višeobiteljska kuća. tihi obrt itd. br.). 52/99). ali ne veći od 260. 11/98). Pod pojmom stambenih kuća ovim se Planom podrazumijevaju građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje (sukladno Klasifikaciji vrsta građevina NN.obiteljska kuća . parcele (m2) 300 250 200 max.). Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m u odnosu na najnižu točku okolnog terena. koja neće ometati osnovnu funkciju stanovanja. ali ne manje od 3 m. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu min. obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske zgrade u jezgri naselja po uvjetima iz prethodnih članaka (36. Obiteljska kuća prema Zakonu o gradnji (NN br. može imati najviše dva stana. Iznimno može biti veći nagib.-38.30 0.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 35. ugostiteljske i uslužne djelatnosti. Pokrov crijep.0 1.45 0. Planom je dozvoljena izgradnja.6 0. površina građ. osim stambene biti i poslovna (trgovine. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk.6 * u koeficijent iskoristivosti ne računa se podrumski prostor ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 41 .0 1. Članak 39. koeficijent iskoristivosti 1. koeficijent izgrađenosti 0. Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog područja naselja (izuzev starih jezgri) Članak 37. Namjena može. Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene kuće. u iznimnim slučajevima.40 0. ukoliko postoje neizgrađene površine. površina građ. kako je prikazano u sljedećoj tablici: min.30 0. Utvrđeni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja.0 tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu Članak 36. Članak 40. Članak 38. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.6 0. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih tipova stambenih kuća: .

Kod oblikovanja objekata voditi računa o skladnom uklapanju u ambijent materijalom i oblikom. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih stambenih terasa. ali ne manje od 3 m. čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju kuća. Male parcele. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina Oblikovanje građevina Članak 42. mogu se uklopiti u sustav zelenih površina ili pripojiti susjednim parcelama. Ograđivanje parcela izvodit će se u pravilu ogradom. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. koje su u donjem dijelu masivne. koje su do sada ostale neizgrađene. potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima parcele. gospodarskih objekata. moraju biti usklađeni s okolnim objektima. a nagib krova 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova.00 m. Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m. ili koje nemaju direktan pristup s javne površine.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 41. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine. terase i sl. Članak 44. a iznimno masivnim punim zidom visine do 2. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. može biti od različitih materijala.30 koeficijent iskoristivosti 0.30 0. izuzev salonita.00 m od rešetke. Iznimno može biti veći nagib.00 m od terena. visine 1. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao ukrasni vrt. Građevine u cjelini. potporni zidovi. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Pokrov od crijepa. sakralnih objekata i dr. ali ne veći od 260. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Pokrov je crijep.6 ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 42 . Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. min. kao i pojedini njihovi elementi moraju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture. te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina. mreže ili živice. te upotrijebljeni građevinski materijal. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja. Teren oko građevina. Dozvoljena katnost višeobiteljske kuće je Po+P+1+Pk. Pokrov objekata društvenog standarda. dok se veća visina može izvesti 2. oblikovanje fasada i krovišta. površina građ. Za stambene kuće krov mora biti kosi. Visina ograde ne smije biti veća od 2. Članak 45. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. parcele (m2) 600 400 koeficijent izgrađenosti 0.00 m u starim jezgrama naselja.. Članak 43. Višeobiteljska kuća sastoji se od najviše četiri stana.6 0.

vizualno i otpadnim materijalima. položaj i sl.visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk .krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.popis postojećih stabala (vrsta. ali ne manje od 3m . Članak 47.).poslovni objekti koji svojom djelatnošću ne ugrožavaju stanovanje susjeda i koji ne zagađuju okoliš mirisima. te pratećih ugostiteljskih sadržaja. veličina.uređenje parcele (okoliš). . . a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. . uz sljedeće uvjete: .način zbrinjavanja otpada. . .objekti društvenog standarda .udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2.opis planiranog zahvata.arhitektonsko rješenje građevina i građevinskih zahvata.smještajni kapacitet uvjetovan je veličinom parcele (1 postelja/min. koeficijent izgrađenosti 0. veličina parcele 500 m2 .min. kao i sadržaja za sport.objekti ugostiteljsko-trgovačkog sadržaja . kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. potrebno je izraditi stručnu podlogu koja mora sadržavati: . mogu se graditi: . veličina. parcela 1500 m2. izgrađenost građevinske parcele ne smije biti veća od 30% . ali ne veći od 260.max. Unutar GP naselja. Iznimno može biti veći nagib.koeficijent iskoristivosti 0. .udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog min. 49. osim ako DPU-om nije drukčije određeno. . Moguća je i izgradnja autokampova na parceli površine min. ali ne manje od 3 m. i 50. koeficijent iskoristivosti 0. te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta. visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk . 600m2 . Članak 49.max. 5000m2.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Uvjeti za izgradnju javnih.dokaz o mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu i javni prometni sustav.40 .) i stabla predložena za otklanjanje. .7 . Za ishođenje lokacijske dozvole za navedene objekte u člancima 48. 50m2) . visina vijenca-9 m Krov može biti ravni.max. a min. zabavu i rekreaciju.visina vijenca-9 m. .zbrinjavanje prometa u mirovanju na vlastitoj parceli.max.80 Javne i poslovne sadržaje moguće je uređivati i u sklopu stambenih objekata.rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje.max. Unutar GP-a naselja moguća je izgradnja javnih i poslovnih objekata po sljedećim uvjetima: . pokrov crijep. Članak 48. . . kvaliteta i sl. poslovnih i turističkih objekata unutar GP naselja Članak 46. . bukom. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 43 . 10m.mišljenje Općinskog vijeća. osim stambenih objekata.max.smještaj građevina na parceli. po kriteriju 1 jedinica/80m2. Unutar GP naselja moguća je izgradnja pojedinačnih turističkih objekata za smještaj i boravak.

Uvjeti za izradu Detaljnih planova uređenja unutar građevinskih područja Članak 51. rješavat će se putem nepropusnih septičkih jama. Izvan građevinskih područja može se planirati izgradnja: . u slučajevima kad ne postoji mogućnost priključka na kanalizacijsku mrežu. komunalnu infrastrukturu i javne prostore (zelene površine. ovog članka udaljenost može biti manja u postojećim starim jezgrama naselja. igrališta. Osim općih uvjeta koji se moraju primijeniti kod izrade DPU-a ili UPU-a potrebno je 20% zahvata obvezno predvidjeti za prometnu.Površina obuhvata može biti manja ukoliko čini jedinstvenu prostornu funkcionalnu cjelinu. Najmanja zona zahvata za izradu DPU je 3ha u izgrađenom i neizgrađenom GP-u. Do izgradnje sistema za odvodnju. niti na vodozaštitnim područjima. Prije izdavanja lokacijske dozvole nužno je izraditi idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje kojim će se odrediti uvjeti za: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 44 . ali ne manja od 5000 m2 . veličine ovisno o broju stoke odnosno peradi. nove zone mogu se graditi jedino izgradnjom autonomnog sustava biološkog pročišćavanja i to odlukom Općinskog vijeća. Odvodnja otpadnih voda. energetske. Farma i peradarnika Objekti za uzgoj stoke i peradi (farme. sportski tereni).00 m.Objekata infrastrukture (prometne. Izgrađene strukture van naselja Članak 53. osim u zaštitnom pojasu cesta i pruga. na zaštićenim područjima prirodne i kulturne baštine.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 50.) . Obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom.Staklenika i plastenika Izgradnja je moguća na poljoprivrednom zemljištu. prikazanim u sljedećoj tablici: Stoka krupnog zuba (komada) do 150 150-350 preko 350 Udaljenost (m) 200 300 500 Stoka sitnog zuba (komada) do 200 200-750 preko 750 Udaljenost Perad Udaljenost (m) (komada) (m) 100 do 1000 50 100 1000-5000 50 200 preko 5000 100 Farme se ne smiju planirati na područjima određenim ovim Planom kao vrijedan krajolik. a objekti se mogu graditi na udaljenostima od građevinskih područja.Objekata za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u skladu s rudarskom osnovom i prostornim planom . a od regulacijske linije 1. peradarnici)-mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete. Općinsko vijeće Programom mjera određuje koliko će DPU-a ili UPU-a u dvije godine izraditi .00 m. Potrebno je osigurati prostor za izgradnju objekata društvenog standarda (vrtić.3. komunalne itd. škola. Članak 52.Objekata za obranu . visine do 3m i udaljenosti od susjedne međe minimalno za visinu vijenca. uz obveznu infrastrukturnu opremljenost. 2. Udaljenost septičke jame od susjedne granice ne smije biti manja od 2. Maksimalna izgrađenost parcele može biti 40%. Izuzetno od odredbe stava 2. sportska dvorana…). parkirališta.

Visina vijenca ne smije biti veća od 3. ove kućice trebaju biti u skladu s tradicijskom gradnjom. golf-igrališta. najviše 25 m2 brutto razvijene površine. Članak 54. Investitor treba dokazati da ima stalno prebivalište na teritoriju Općine Lišane Ostrovičke i da se bavi poljoprivredom. Zdravstvenih. Lovačkih domova. veličine objekta brutto razvijene površine do 300 m2. Namjena objekta može biti isključivo za pružanje usluga: ugostiteljskih. dozvoljene visine P+1. II. te objekte za zaštitu divljači uz neophodne prateće sadržaje u skladu sa Zakonom o šumama.rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda. a sve u skladu s odredbama ovog Plana i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca-6 m.00 m od terena. sanitarni čvor. Mora biti vlasnik minimalno 10. ali ne manje od 3 m. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2.000 m2 zemljišta na teritoriju ove Općine. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. visine vijenca 3. Svojim gabaritom. tako da objekt ne prelazi brutto razvijenu površinu od 50 m2. Na poljoprivrednom zemljištu nižeg boniteta može se graditi gospodarska kuća na parceli minimalne veličine 2. 59/2000.veličinu i način gradnje objekata s pratećim prostorima . Na šumskom zemljištu moguće je graditi sportsko rekreacijske sadržaje: trim-staze. izgledom i materijalom.). i nižih bonitetnih klasa. ali ne veći od 260.00 m. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 45 . sadnju drveća i zelenila . šetališta. u zonama poljoprivrednog zemljišta. visine vijenca do 4.5 m. Hladnjača i objekti za preradu poljoprivrednih proizvoda Gradnja je moguća na parcelama većim od 5. Mogu se graditi kao individualna.5 m. također na teritoriju ove Općine. športsko-rekreacijskih. Minimalna veličina poljoprivredne površine na kojoj se mogu graditi ovakvi objekti je 10ha. opekinih blokova.000 m2. maksimalno 6. maksimalne brutto razvijene površine 200 m2. br. medicinskih.sanitarno-zaštitnu zonu. Pokrov crijep. Gospodarski objekt mora biti udaljen od međe najmanje 1.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE .prilaz parceli . Krov dvostrešan pokriven kamenim pločama ili kupom kanalicom. Za svakih daljnjih 1000 m2 zemljišta brutto razvijena površina objekta može se povećati za 40 m2. Za izgradnju ovakvih objekata potrebna je suglasnost Općinskog vijeća. te odlaganje krupnog otpada . te mora biti smješten u pravilu na manje plodnom tlu. Gradnja je moguća uz prethodnu izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja.5 m do vijenca. Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. zdravstveno-rekreacijskih i športsko-rekreacijskih objekata koji koriste prirodne resurse.000 m2. U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. Nagib krova u skladu s tradicionalnom arhitekturom. Zidovi trebaju biti izvedeni od kamena ili od betonskih blokova. ali obloženi kamenom izvana.mjere zaštita čovjekova okoliša i sl. obiteljska poljoprivredna gospodarstva. odnosno betona. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Namjena ovih objekata može biti za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata. za čuvanje voćnjaka i vinograda i za sklanjanje stoke. Maksimalna dozvoljena površina ovih objekte je 500m2. Gospodarska kuća može se graditi kao prizemnica. Iznimno može biti veći nagib.način i režim korištenja objekata .

Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih djelatnosti Članak 57. poslovni prostori. visina vijenca je 8m. uz prateće usluge kao što su hotelski. servisa. Obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. veletrgovina. Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti: . trgovina. stočarskih i drugih proizvoda. izgrađenost parcele je 40%. ostalih sadržaja. zelene površine i sl. visina može biti i veća. športsko-rekreacijske namjene i slično. Članak 56. skladišta.Turistički objekti mogu se graditi u zonama predviđenim ovim planom i u okviru građevinskih područja naselja. Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih objekata unutar GP naselja Članak 58. Dozvoljava se i izgradnja sajmišta za prezentaciju poljoprivrednih. servisi. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti Članak 55. mogu se graditi i u građevinskim područjima naselja. kao i manji. U zonama proizvodno-poslovne namjene moguća je izgradnja skladišta. prodajno-izložbenih salona. Zone proizvodno-poslovne namjene planiraju se u Lišanama Ostrovičkim i Ostrovici. Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti Članak 60. Ukoliko to tehnološki proces zahtijeva. turističke. čisti proizvodni pogoni i radione. motelski i ugostiteljski ili trgovačko-uslužni sadržaji i slično. zabavnih centara. Minimalna udaljenost od susjedne parcele je ½ konačne visine objekta. Ostali uvjeti kao u točki 2. uredi. Ostali uvjeti kao u članku 58. mješovito stambenoposlovne. Uvjeti za smještaj športsko-rekreacijske namjene Članak 59. Max. ekološki čistih proizvodnih pogona. Maksimalna iskoristivost parcele je 1. Osigurati minimalno 15% od ukupne površine zahvata za javne potrebe (prometnice. zanati.). Max.2. kao i za održavanje javnih manifestacija-folklora i sl. Krov može biti kosi. ravni ili kombinirani. ali ne manje od 3 m. parkirališta. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 46 . To su sadržaji koji su dio urbane opreme naselja: trgovine. Mali proizvodno-poslovni objekti koji pri obavljanju svoje djelatnosti ne ugrožavaju stanovanje.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. Za sve gospodarske zone obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. Zone gospodarske namjene su područja proizvodno-poslovne. U okviru zona športsko-rekreacione namjene dozvoljava se izgradnja sportskih terena i sportskih objekata.

Sukladno prethodnom članku. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca-7. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. . društveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni sadržaji za koje postoji interes . kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava.50. Utvrđuju se sljedeći sadržaji društvenih djelatnosti: . Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja. II. Uvjeti za zonu seoskog turizma Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma Mogu se graditi kao individualna. Članak 64. te drugi sadržaji socijalne skrbi .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE . sportske dvorane polivalentne namjene i površine za pasivnu rekreaciju . minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. 4. bojom. zabranjuje se izgradnja sadržaja koji izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. osnovne i srednja škola .obrazovanje: predškolske ustanove. U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. čitaonica.socijalna skrb: prihvatilišta za stare i nemoćne. . stacionari za cjelogodišnji boravak kao dopuna turističke ponude. Unutar GP naselja dozvoljava se izgradnja zgrada društvenih djelatnosti uz uvjet. širine 6.Maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske parcele je 0. Članak 61.0 m. mjesni odbori.zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama . u zonama poljoprivrednog zemljišta. ali ne ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 47 . obiteljska poljoprivredna gospodarstva.groblje. da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili da na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja. Članak 63. Pokrov crijep. i nižih bonitetnih klasa.sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje sportskim aktivnostima. Članak 65. Objekti trebaju biti projektirani u skladu s elementima autohtone tradicije. a materijalom. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.30. te turističke zajednice s ispostavama .vjerske ustanove .Za zone turističke namjene obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a i studije o utjecaju na okoliš a za turističke objekte u okviru građevinskih područja naselja ukoliko su većih dimenzija potrebno je izraditi studiju smještaja u prostoru.kultura: knjižnica.Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0. ali ne veći od 260. oblikom i smještajem u prostoru trebaju biti stopljeni s okolišem.uprava i administracija: organi općinske uprave. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Članak 62. Iznimno može biti veći nagib.5 m. ali ne manje od 3 m. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi isključivo na građevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. Zona seoskog turizma planira se u naselju Ostrovica.

Minimalna udaljenost između građevinskog pravca je 5 m. Članak 68. ali ne veći od 260. dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja ulične fronte. U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina društvenih djelatnosti u užem urbanom području. Članak 67. i visina građevine utvrdit će se na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole kojim se treba dokazati opravdanost odstupanja od općih Planom utvrđenih uvjeta. odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. dozvoljava se odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu dozvoljene visine. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk ili P+2 Visina vijenca-9 m.0 m. ukoliko to diktira zatečeno stanje i ako zadovoljava uvjete Zakona o zaštiti od požara ili ako je to UPU-om ili DPU-om određeno. na građevnoj čestici je potrebno maksimalno sačuvati postojeće drveće. s ciljem da se građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasne zelene površine. koeficijent izgrađenosti-40%. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama. Objekti izgrađeni prije donošenja ovog plana koji svojim karakteristikama premašuju ove uvjete u smislu visine vijenca i max. Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. U slučajevima iz prethodnog članka. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Članak 70. oblik i veličina građevinske čestice. Iznimno može biti veći nagib. koeficijent izgrađenosti. okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim vrijednostima. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 48 .8. Članak 72. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. koeficijenta izgrađenosti i iskoristivosti parcele. Pokrov crijep. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14. Članak 71.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE manja od 3. sportske hale i bazene. koeficijenata ovih se planom prihvaćaju. Članak 69. koeficijent iskoristivosti-0. Volumeni objekata moraju se prilagoditi postojećem graditeljskom okruženju. kao i od pristupnog puta h/2 ali ne manje od 3 m. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Max. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka samo za vjerske objekte. Članak 66. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Max. ali ne manje od 3 m.

Članak 77. Nakon ishođenja lokacijske dozvole. Mreža javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (N. 79/99. a označene su u grafičkom prilogu ovoga Plana (karta 1. Članak 76. 77/98. 98/01 i 143/02) – popis dan u točki 2. 117/01. drvoreda): koridor Postojeća* planirana državna cesta 12 m županijska cesta 10 m lokalna cesta 8m 20 m ostale ceste 7m 15m *srednja linija koridora . Ovim planom utvrđuju se zaštitni koridori koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju planirane. kada je to neophodno.N.os postojeće ceste Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. mj. ovih odredbi. istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija. odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se zaštitni pojasevi ceste u skladu s člankom ovih odredbi. 1:5 000). Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih građevina potrebno je. 114/01. Cestovni promet Članak 75. županijske ceste i lokalne ceste (N. 1:25 000 i karta 4. 100/96. u izgrađenim dijelovima građevinskih područja. te shematski određuje njihov položaj u prostoru U postupku ishođenja lokacijske dozvole za građevine infrastrukture u slučaju ne postojanja detaljnije planske dokumentacije potrebno je izraditi idejno rješenje namjeravanog zahvata u prostoru prema odredbama i uvjetima Plana. biciklističkih staza. Korištenje i namjena površina. Iznimno širina koridora može biti i manja. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 49 . Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava Opći uvjeti Članak 73. 111/000. Ovim se planom propisuju uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina. Članak 74.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 5. u zoni obuhvata. te proširenje i modernizaciju postojeće cestovne mreže (izgradnja nogostupa.N. 27/01. Građevinska područja naselja. 65/02 i 180/04 ) te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste. Planom je obuhvaćena mreža javnih razvrstanih cesta i nerazvrstanih cesta te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina). dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni. mj.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 78. U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima. usjeka i nasipa. a prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu. odnosno 50 m na nepreglednom dijelu u jednosmjernim ulicama u izgrađenim dijelovima naselja ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete Članak 82. a predviđeno projektom ceste (cestovne kućice. Članak 79. Članak 83. Članak 84. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvrđuju širine zaštitnih pojaseva. Članak 80.). Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne Uprave za ceste.0 m. i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane: vrsta ceste izvan GP unutar naselja GP naselja državna 20 m 10 m županijska 15 m 7m lokalna 10 m 5m Unutar zaštitnog pojasa izgradnja se određuje temeljem uvjeta Županijske uprave za ceste. benzinske postaje. Nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprječavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvorili vidno polje i time ugrožavali promet. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana uređenja. Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to: − − − − na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m izgradi ugibalište slijepim ulicama čija duljina ne prelazi 100 m na preglednom. Članak 81. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa. sukladno zakonu. uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. Građevnoj parceli može se omogućiti kolno-pješački pristup s javne cestovne površine najmanje širine 3. odmarališta. prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida. Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja tijela Općinske uprave u postupku ishođenja lokacijske dozvole. parkirališta. odmorišta i sl. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 50 .

Članak 85. ugostiteljstvo i sl. poliklinika i sl.). Vjerske građevine. pod uvjetom da se time ne pogoršavaju prometni uvjeti šireg područja. obrtničke. 1 PM na 2 zaposlena i po 1 PM na jednu učionicu a ne manje od 5 PM. 1 PM na svaka 3 zaposlena. Utvrđuje se sljedeći broj potrebnih parkirališnih odnosno garažnih mjesta (PM). uslužne i Najmanje 1 PM na 3 zaposlena u većoj slične djelatnosti (u sklopu samostojećih radnoj smjeni. 1 PM po sobi za izdavanje. Škole i dječje ustanove ZDRAVSTVENA NAMJENA: Ambulanta. ovisno o vrsti i namjeni. Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. Športske dvorane i igrališta. zanatske. OSTALI PRATEĆI SADRŽAJI STANOVANJA: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 51 . moguće je uređenje parkirališnog/garažnog prostora i na javno prometnoj površini za sadržaje koji su smješteni u prizemlju građevina orijentiranih na ulicu (trgovina. GOSTIJU: UGOSTITELJSKI OBJEKTI: TRGOVINE: 1 PM na 4-10 sjedala. GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ I BORAVAK 1 PM po apartmanu. posebno uvjeti prometa u mirovanju. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuje se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalištima. 1 PM na 4 zaposlena u smjeni. potrebno je urediti parkirališta ili garaže na građevnoj čestici. Proizvodne. Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkiralištima ili garažnim prostorom. Članak 86. Izuzetno. obrtničke. uslužne i slične djelatnosti (u sklopu građevine za stanovanje) DRUŠTVENA I KULTURNA NAMJENA: 1 PM na 10 sjedala Kino i sl. 1 PM na svakog stalnog liječnika i 1 PM na svako vozilo hitne pomoći. 4 PM na površine. 100m2 bruto izgrađene USLUŽNO-PROIZVODNE DJELATNOSTI: Proizvodne. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina. građevina) Najmanje 2 PM po djelatnosti. ovisno o vrsti i namjeni: Namjena GRAĐEVINE ZA STANOVANJE: Obiteljske građevine Broj parkirališnih mjesta 1 PM po svakom stanu na građevinskoj čestici na kojoj se nalazi građevina ili na zasebnoj građevinskoj čestici za sklop građevina. formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE usjeka i podzida i to ozeljenjavanjem. zanatske.

a od susjedne međe najmanje 1.DV NN 10 kV – 16 m ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE poštanskog ureda u sklopu planirane 52 . a prema rješenjima ovog Plana. Posebne uvjete u smislu za građenje u zaštitnom pružnom pojasu određuje javno poduzeće.). Članak 88.0 m. u kojima se izgradnja određuje uvjetima. U pružnom pojasu mogu se graditi samo željeznički objekti i postrojenja. kuće orijentirane na zajedničke javne prostore i površine. moguće je urediti zasebnu građevinsku česticu za potrebe prometa u mirovanju za više građevinskih čestica pod uvjetom da građevine u sklopu tvore jednu cjelinu (kuće u nizu. odnosno izvođenje drugih instalacija. sklop servisno skladišnih građevina odnosno djelatnosti i sl. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno. Planom se predviđa.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Sukladno prethodnoj tablici. Uz magistralnu pomoćnu prugu određen je zaštitni pružni pojas od 100 m te pružni pojas širine 8m tj. Telekomunikacijski promet Članak 89. Za poštanski promet planira se izgradnja novog zone centralnih funkcija. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3. Ako se grade kao samostalne građevine obvezno je hortikulturno uređenje okoliša.0 m. tj. računajući od osi krajnjeg kolosijeka. Ovim planom omogućuje se proširenje postojeće svjetlovodne mreže kabela prema svim novoplaniranim zonama. 6 m u naselju. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama. Energetski sustav Elektroenergetika Članak 91. prema posebnim uvjetima koji osiguravaju sigurnost ljudi i prometa. a prema Strategiji prometnog razvoja RH elektrifikacija pruge ZadarKnin. Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljene u okoliš. prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Članak 92. Uz nadzemne postojeće i planirane dalekovode određuju se širine zaštitnih pojasa: . Članak 90. suglasnošću javnog poduzeća-Hrvatske željeznice. Željeznički promet Članak 87. U zaštićenom pružnom pojasu mogu se graditi objekti i postrojenja na određenoj udaljenosti od željezničke pruge. ovisno o njihovoj vrsti i namjeni. te saditi drveće. Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevina na vlastitim građevinskim parcelama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima. i to kroz postojeće prometnice.

uz postojeće i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja. Članak 93. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava pokretnih komunikacija.o. Obnovljivi izvori energije Članak 96.o. Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvođenje građevina na građevinskim parcelama. Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama. Sve trafostanice. odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 53 . Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup.vode. U skladu s navedenim planovima. tj. osim stupnih trebaju biti izvedene na zasebnim građevinskim parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih građevina. Planom su predviđene minimalne građevinske parcele za trafostanicu: 10/04 kV . a sukladno posebnim propisima. do izgradnje tog sustava može se koristiti buna što je definirano projektnom dokumentacijom. T-Mobile Hrvatska d. Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Članak 98. rasvjetna tijela treba definirati. Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja. sukladno građevinama na području kojih se javna rasvjeta izvodi. Vodoopskrba će se ostvariti izgradnjom Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije – podsustav VS Atlagić. odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne putove.60 m2 Članak 94. povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). Telekomunikacije Članak 97. Elektromreža se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskim rješenjima. odnosno pristupnim putovima neposredno uz granice građevinskih parcela. Dimenzije su definirane veličinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrađuju. na području obuhvata Prostornog plana uređenja potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima. sunca i vjetra treba riješiti studijama i stručnim podlogama. Članak 95. odnosno realizacija planiranih građevina. Korištenje obnovljivih energetskih izvora . Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda izuzetno je moguća rekonstrukcija i gradnja građevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadležnog tijela elektroprivrede. kojima će se pokazati racionalno i svrhovito korištenje prostora te zaštita istog. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice.

pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. Do izgradnje sustava odvodnje cijelog naselja. Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda. odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom vlastitih septičkih jama ili primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način: . Vodoopskrbne sustave izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama te primjenom kriterija racionalnog korištenja postojećih sustava vodoopskrbe.da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice. Građevine za zaštitu voda Članak 102. radi sprječavanja eventualnih naknadnih izmještanja uvjetovanih gradnjom tih građevina. . Određuje se izrada idejnih rješenja odvodnje otpadnih voda prema načelnim rješenjima Plana i Studije odvodnje otpadnih voda Zadarske županije kojima je definiran sustav odvodnje te način ispuštanja otpadnih voda. . prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi. Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi te hrvatskim normama. odnosno prostore namijenjene drugim građevinama. Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina. Članak 100. Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne površine usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. što podrazumijeva rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka vode. Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice. . Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. odnosno financijskim mogućnostima investitora.da je uređaj izveden kao nepropusni objekt za okolni teren.da od susjedne građevinske čestice bude udaljena najmanje 3. a prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara tj. Članak 101. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mrežu.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 99. Članak 103. ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže. odnosno priključni spojevi građevina kroz pristupne putove. svođenje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr.) kako bi se spriječilo eventualno naknadno izmještanje uvjetovano gradnjom planirane građevine. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 54 . važećoj zakonskoj regulativi. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mreže kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore građevina unutar drugih građevinskih parcela. ovisno o planiranom razvoju naselja. Članak 104. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje vodoopskrbne mreže na način kojim bi se štetilo građenju građevina na građevnim parcelama (dijagonalno i sl. Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti analizu predloženog sustava te odrediti faznost izgradnje istog.0 m.da je omogućen kolni pristup radi čišćenja.

Proizvodni pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje. mjere zaštite voda. planove za izgradnju objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i sl. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana. kojom će se definirati vanjska granica uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa. Članak 105. Članak 110. Članak 109. za više od 10 ES. Za građenje objekata unutar ovog pojasa potrebna je suglasnost nadležnog tijela za vodoprivredu. definiran prostor za izlijevanje velikih voda. tj. Planom se određuje provođenje Operativnih planova zaštite od poplava na državnoj i lokalnoj razini kojima je definirana gradnja i održavanje zaštitnih vodnih građevina. Građevinska parcela ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku. Planom se određuje potreba održavanja postojećih melioracijskih sustava polja LišaneTrolokve-Žažvić i Zablaće – Međulužje. Članak 111. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 55 . melioracijskih građevina i drugo.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Sukladno prethodnom stavku. Pored vodotoka zabranjeno je svako građenje bliže od 10 m od ruba protočnoga korita. uz izgradnju sistema kanala za navodnjavanje. odnosno izvođenje drugih radova koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok ili područje uz vodotok. Zaštita voda na prostoru Županije provodi se prema odredbama iz Državnog plana za zaštitu voda. Potrebno je izraditi studiju koja bi utvrdila mogućnost intenzivnijeg korištenja postojećih vodenih potencijala za razvoj intenzivne poljoprivrede. Članak 107. Potrebna je izrada Županijskog plana za zaštitu voda koji bi utvrdio potrebu istraživanja i ispitivanja kakvoće voda. Komunalni mulj. Izgradnju i uređenje zemljišta uz vodotok treba izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja Članak 112. Uz dobru organizaciju ugledavajući se na najbolje primjere u svijetu trebalo bi uključiti i privatne poljoprivredne parcele u sisteme za navodnjavanje. a prema Pravilniku o upuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. Uređenje vodotoka i voda. melioracijska odvodnja Članak 108. Zabranjuje se podizanje ograde i potpornih zidova. kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na određenom mjestu. Za vodotoke Krivac i Otres potrebno je izvršiti kategorizaciju te donijeti Odluku o proglašenju inundacijskog pojasa. Članak 106. izgradnju i održavanje odvodnih tunela i kanala.

radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu. te sprečavanju svih oblika nekontrolirane izgradnje kako bi se zaštitio ruralni krajobraz. . Iz ovog Zakona (NN br. Članak 116. 2. Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz zakonskih propisa i standarda. a prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99.2. Prostorno-razvojne i resursne značajke). Uprave za zaštitu kulturne baštine . potrebno je ishoditi uvjete izgradnje od pravne osobe koja gospodari sa šumom ili šumskim zemljištem u slučaju gradnje objekata bliže od 50 m do ruba šumskih površina.prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) Nadzor u svim fazama radova provodi nadležna ustanova. preoblikovanja.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 6. Smjernice za uređenje.posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) . arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. 9/91. izvođenje radova na arheološkim lokalitetima) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: . Posebnim se zakonskim odredbama štiti i gospodari šumskim i poljoprivrednim površinama: .Zakon o poljoprivrednom zemljištu.1. Posebnu brigu treba posvetiti zaštiti biljnog pokrova. Članak 115. Članak 117. Za zahvate na elementima kulturne baštine (popravak i održavanje postojećih građevina.Konzervatorskog odjela u Zadru (KZD). rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova.Zakon o šumama. 76/93 i 13/02) ističe se slijedeće: 1. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 56 .Popis kulturnih dobara dat je u Obrazloženju teksta (poglavlje 1. određuje nadležna ustanova. Područja kulturno-povijesnih vrijednosti Članak 114. novogradnje unutar zaštićenih predjela.151/03 i 157/03). nadogradnje. Zaštitni i drugi radovi. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina Područja vrijednih krajobraza Članak 113. u nadležnosti su Ministarstva kulture. Vlasnik kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje. Ako se pri izvođenju građevinskih ili nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačan nalaz. 52/90. prenamjene postojećih građevina. mjere zaštite i način prezentacije. šumskim površinama se smatraju zemljišta obrasla šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10ari (100m2). prigradnje.

Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. staklo itd.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. tj. njihovu sanaciju i zatvaranje. obnoviti i rekonstruirati. Građevinski otpad se može koristiti za izgradnju prometnica i putova. gospodarske zgrade). oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada. propisuje Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. te ostale infrastrukture. Potrebno je utvrditi sva postojeća divlja odlagališta ili prikupljališta na kojima se bespravno odlaže otpad. na području Općine nije predviđena građevina za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada. Članak 119. kućanski aparati) potrebno je sanirati i zatvoriti. Odlagališta glomaznog otpada (stari automobili. što podrazumijeva čuvanje u zatečenim oblicima i obnovu samo uz suglasnost konzervatora. te odrediti njihovo daljnje korištenje. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati i ne smije se prevoziti sa drugim otpadom. Postupati će se klaoničkim otpadom privatnih klaonica i farmi u skladu sa higijenskim. Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti tradicijske gradnje (kamene kuće. Članak 124.) do donošenja Strategije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije. te pronaći mehanizme njihovog odlaganja i odvoženja sa područja Općine. te njegovo odlaganje predvidjeti na lokaciju utvrđenu Strategijom o postupanju sa otpadom za Zadarsku županiju. Građevinski otpad će se privremeno odlagati na lokaciji koja će se naknadno utvrditi. Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti dobara od lokalnog značenja koja su devastirana novijom gradnjom i koja treba konzervirati. Prostornim planom Županije. Ovim Planom se utvrđuje potreba izgradnje cjelovitog sustava za postupanje s otpadom Članak 121. Postupanje s otpadom Članak 120. a uz prethodnu suglasnost nadležne ustanove utvrditi način zaštite i osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke. Lokacija za odlaganje građevinskog otpada će se koristiti za odlaganje inertnog otpada (iskopi. Pravna ili fizička osoba koja proizvodi otpad ili postupa s otpadom. količini. mjestu nastanka.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 118. odnosno revitalizirati. papir. obvezna je voditi očevidnik s podacima o vrsti. 7. građevni materijali i sl. zdravstvenim i estetskim uvjetima. načinu i mjestu skladištenja. nastavlja se privremeno odlaganje otpada na postojeću lokaciju (komunalni otpad se odvozi na gradsku deponiju grada Zadra). Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor. Bilo kakva intervencija na kulturnom dobru i uokolo njega zahtijeva ishođenje suglasnosti i nadzor nadležne službe. Uspostaviti će se sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada za cijelo područje Općine (metali. Članak 125. Članak 123. Članak 122. obrađivanja i odlaganja otpada prema zakonu o gospodarenju sa otpadom. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 57 . Do usvajanja konačnog rješenja na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom.

As. . donose se i ističu slijedeće mjere: . Članak 127. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 126.djelotvorno gospodarenje otpadom. parkovi) poboljšanje postojeće kvalitete zraka. pesticide. bez uporabe kemijskih sredstava.uspostava sustavnoga monitoringa tala na području Općine. sunčeva energija.provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO). Zn. Cr. agromelioracijom.poticanje ekološke proizvodnje hrane na poljoprivrednim površinama. . Uz mjere za zaštitu tla utvrđena PPZŽ-om. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 58 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 8. .mijenjanje navika korisnika prometa poticanjem uporabe javnog prijevoza putem unapređenja kvalitete i funkcionalnost istog. Članak 129. Zaštita zraka Članak 130. bioplin.korištenje obnovljivih energetskih izvora (biomasa. . uz povećanje udjela prirodne organske tvari u tlima. značajki i posebnosti prostora Općine. energija vjetra).osigurati protočnost prometnica. prema načelu IVO (izbjegavanje-vrednovanjeoporaba). . Postupak procjene utjecaja na okoliš se vodi prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN br.smanjenje potrošnje kvalitetnog zemljišta u nepoljodjelske svrhe. Zaštita tla Članak 128. . . Ni. uvođenjem biciklističkih staza i pješačkih zona te zona ograničenog i smirenog prometa. . donose se i ističu slijedeće mjere: . Uz mjere za zaštitu zraka utvrđena PPZŽ-om. Ovim Planom određuje se potreba izrade Programa zaštite okoliša općine Lišane Ostrovičke sa zakonom propisanim sadržajem u pogledu dobara. .reguliranje prometa u svrsi smanjenja emisija štetnih plinova. .osiguranje postojanost šumskih ekosustava prirodnom obnovom i održavanje njihove stabilnosti i biološke raznolikosti. hidromelioracijom). Cd. 59/00) za zahvate određene u Popisu zahvata koji čini sastavni dio Pravilnika. .povećanje stupnja izobrazbe o zaštiti tla. Cu. 82/94 i 128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. preusmjerenje cestovnog tranzitnog prometa na željeznicu. šetnice.povećanje plodnosti i proizvodne sposobnosti poljoprivrednih površina prihvatljivim agrotehničkim mjerama (natapanjem. . U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite potrebno je organizirati monitoring tla na poljodjelskim površinama za teške metale: Pb. .saniranje površinskih kopova i privođenje istih novoj namjeni po završetku eksploatacije.ograničavanje isušivanja i očuvanje vodnog režima vlažnih staništa.gradnja obilaznica naselja i hortikulturne mjere (zelene površine. Fe.

geološko–hidrološke uvjete građenja i slično. Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari. a dopunske zaštite otpornosti 50kPa. Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih. .smanjenje onečišćenja voda od agrotehničkih sredstava i drugih difuznih izvora. podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. potrebno je i izraditi kartu imisija buke i konfliktnu kartu za područje Općine te ustanoviti broj stanovnika. . Zaštita od buke Članak 132. Potrebno je i evidentirati objekte i postrojenja koji su izvor prevelike buke. Za naselja odnosno građevine koje neće moći biti uključene u sustav odvodnje.ispod zgrada viših od 10 nadzemnih etaža. potrebnih za preživljavanje pri zaštitnom režimu sklanjanja. te prilagođavanje pogodnih prirodnih. . . te uvjetovati tehničke i druge mjere zvučne zaštite (prometna regulacija. .u građevinama za privremenu uporabu. . Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: .). ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način. vrstu i namjenu građevine. . te postupno izbacivanje istih iz upotrebe. fizičke i zelene barijere uz prometnice i sl. prosječan broj ljudi koji borave.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Zaštita voda Članak 131. komunalnih i sličnih građevina. u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. ili do njihovog uključivanja u sustav.u područjima s nepovoljnim geološko–hidrološkim uvjetima.izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za naselja Općine. Ovim Planom određuje se izgradnja skloništa osnovne i dopunske zaštite. Grade se na utvrđenim područjima uzimajući u obzir racionalnost izgradnje.u razini nižoj od podruma zgrade: o u okviru građevina turističkih naselja i o u okviru građevina arheoloških lokaliteta. Mjere posebne zaštite Sklanjanje ljudi Članak 133. te smanjiti razinu buke odgovarajućim tehničkim mjerama (npr. dislociranjem izvora prevelike buke na odgovarajuću udaljenost od naselja). Također je potrebno odrediti najveću dopuštenu razinu buke za pojedina područja (prvenstveno za stambene zone). dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi. Uz mjere za zaštitu voda utvrđena PPZŽ-om. . domaćinstava i objekata ugroženim prevelikom bukom.saniranje i uklanjanje svih neuređenih odlagališta otpada kao izvora onečišćenja voda. Uz mjere za zaštitu od buke utvrđena PPZŽ-om. .u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 59 . Zone obvezne izgradnje skloništa odredit će se prostornim planovima uređenja općina i gradova. rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini. obvezna je izgradnja trodijelnih nepropusnih septičkih jama. posebno u područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode.ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu.obnavljanje zatrpanih i oštećenih bunara.u području zahvata zone plavljenja nizvodno od hidroenergetskih akumulacija. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100-300kPa. ugroženost građevine. donose se i ističu slijedeće mjere: . te označavanje i osiguranje okolnih područja u cilju njihova ponovnoga korištenja u poljoprivredne ili druge svrhe.

sačiniti plan oporavka i obnove voznog parka Javne vatrogasne postrojbe. a može i manje pod sljedećim uvjetima: o ako se dokaže da se požar neće prenijeti na susjedne građevine uzimajući u obzir požarno opterećenje. kako bi se brzo i učinkovito djelovalo pri nesretnim događajima u cestovnom ili željezničkom prometu.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih i urbanističkih planova. priključak za telefon i antenske priključke. za pojedina područja predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mreže. Dvonamjenske objekte. Ceste i ostale prometnice. Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini. planovima nižeg reda. veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta. građevine moraju biti udaljene jedne od drugih najmanje 4 m. dimovodne kanale.80 m. kod projektiranja i uređenja okoliša građevina poštivati odredbe Pravilnika za vatrogasne pristupe. te da bi se smanjila šteta koju bi prouzročio eventualni požar ili eksplozija. o ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta. Zaštita od rušenja Članak 134. treba projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s ovim minimalnim zahtjevima: svjetla visina minimalno 2.. brzinu širenja požara. te izbjeglo stradanje osoba. oko visokih objekata označiti prostore koji su predviđeni za vatrogasni prilaz i pristup. Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina. sačiniti plan nabavke opreme za dobrovoljna vatrogasna društva. Zaštita od požara Članak 135. sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju. kolni prilaz prema glavnom ulazu i rezervnom izlazu. požarne karakteristike materijala građevine. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 60 . koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0. od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. riješiti vatrogasne prilaze. utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave. posebnim mjerama treba zaštititi. vatrogasna zajednica treba organizirati i provesti obuku članova dobrovoljnih društava. ako i skloništa kojima nije moguće odrediti mirnodopsku namjenu. predlaže se provesti sljedeće mjere zaštite od požara: donijeti plan gašenja u kojemu treba riješiti specifičnost glede organizacije vatrogasne službe. zadužiti poduzeća koja održavaju javne objekte da postupe u skladu s odredbama Uredbe o održavanju zgrada u dijelu koji se odnosi na dimnjake. potrebno je donijeti plan za postupanje u slučaju nezgoda s opasnim tvarima. Da bi se vjerojatnost izbijanja požara i eksplozija na području Općine svela na najnižu razinu.5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

Mikro ispitivanja nisu vršena. kotlovnice za centralna grijanja.000. odnosno mikrozoniranjem pojedinih urbanih cjelina (1:5. odvodnje i energetike). Lociranje građevinskih područja i građevina u prostornim planovima užeg područja mora se provoditi u skladu sa seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem općina i gradova. Za izgradnju objekata.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE - instalacije za gašenje požara. jer navedeni podaci o kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa. te nužne i "panik" rasvjete.5 m. Zaštita od potresa Članak 137. Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati i ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. ukoliko nije drugačije riješeno županijskim zakonima. pojačati nadzor nad radom dimnjačarske službe. stubišta za evakuaciju stanara. predlaže se da te poslove preuzme DVD. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 61 . Članak 136. vatrogasne aparate. u okviru poduzimanja mjera zaštite šuma donijeti Program gospodarenja koji će sadržavati mjere zaštite šuma od požara. Važeće karte iz kojih se može očitati stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1:1. Operativni planovi intervencija u zaštiti okoliša na području Općine će se objediniti u jedinstveni plan.000). što mora biti usklađeno s seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske i s geotehničkim zoniranjem općina i gradova (1:25.000). U prostornim planovima užeg područja treba analizirati otpornost starijih građevina na rušilačko djelovanje potresa koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje. sustavi vodoopskrbe. zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti. parkiranje vozila na urbanim prometnicama regulirati tako da je u svim ulicama osigurana najmanja kolno prohodna širina od 3. koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. na temelju ugovorenih obveza.000. U prostornim planovima užeg područja treba analizirati utjecaj potresa na građevine izvan naselja (prometnice. Da bi se promatranje provelo što učinkovitije. u tijeku ljetne sezone provoditi promatranje. akumulacije. prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima. Članak 138.

Programom mjera Općinsko vijeće može donijeti odluku o proširenju granica obuhvata UPU-a ili DPU-a te odluku o izradi dodatnih UPU-a ili DPU-a koji nisu označen u grafičkim prilozima Plana. Mjere provedbe plana Članak 139. «Uvjeti korištenja i zaštite prostora».izrada plana komasacije i parcelacije. Članak 142. Članak 141. posebno na križanjima. Izuzetak čine izgrađena područja GP naselja gdje je moguće graditi do početka izrade UPU-a ili DPU-a. . Ovim se Planom utvrđuje obveza izrade sljedećih planova nižega reda: . Utvrđuje se nadležnost Općinskog vijeća za donošenje Prostornog plana uređenja Općine. . te planova nižega reda.obveza izrade detaljnih planova uređenja (DPU) postoji za područja koja su označena u grafičkom dijelu ovog Plana na listu 3.osiguranje kolnog pristupa za svaku pojedinu parcelu. Ovim Planom utvrđuju se mjere provedbe Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke. te donošenja drugih dokumenata prostornog uređenja za područje Općine.potrebno je osigurati internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele nemaju izravan priključak na državne.B. ukoliko je to racionalno tehnički izvedivo i nije u sukobu sa urbanističkim pravilima (poštivanje formiranog građevnog pravca i sl.). županijske i važnije lokalne prometnice.). Na navedenim područjima nije moguća nikakva izgradnja do usvajanja UPU-a ili DPU-a. Obveza izrade prostornih planova Članak 140.razgraničenje javnih i privatnih površina.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 9. Mjere su utvrđene važećim zakonom o prostornom uređenju i pravilnicima koji iz njega proizlaze. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 62 . 9. . a) DPU turističke zone seoskog turizma u Ostrovici b) DPU za sve poslovno-proizvodne zone c) Općinsko vijeće može utvrditi obvezu izrade DPU-a naselja i dijelova naselja koji nisu označeni u grafičkom prilogu ovog Plana (karta 3. Granice UPU-a ili DPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevinskih područja u već izgrađeni prostor.B.na pojedinim uličnim potezima potrebno je predvidjeti visinski ujednačene ograde koje ne smiju ugrožavati sigurnost u prometu. UPU-ovi i DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata.1. . Pored uvjeta iz Planskih odredbi prilikom izrade UPU-a ili DPU-a moraju se poštivati i slijedeći dodatni uvjeti: .

rješavat će se prema odredbama do tada važećeg prostornog plana. . . te poticati obnovu ratom razorenih građevina (obiteljske kuće.u društvenom pogledu poticati poboljšavanje zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva i školstva.u rješavanju problema otpadnih voda treba što prije pristupiti izgradnji lokalnih kanalizacijskih sustava za zamjenu "crnih jama". 9.3. . a koje se odnose na poboljšanje općih životnih uvjeta s jedinstvenim ciljem održiva razvoja i to: . Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 143. Pravomoćne lokacijske dozvole će se uskladiti prema odredbama ovog Plana osim ako to nije moguće iz opravdanih razloga (nemogućnost usklađivanja veličine građevinske parcele i sl. Promjena namjene se može prihvatiti samo ako će se približiti planiranoj namjeni ili smanjiti negativan utjecaj na okoliš.u gospodarskom kompleksu treba ostvarivati razvojne programe iz domene posebnih oblika turističke djelatnosti primjerenih vrijednostima prostora. Članak 146.podupirati sve nove Programe koji će omogućiti razvojne procese.). te osigurati redovno održavanje svih javnih prometnica. veljače 1968. godine i ako nemaju građevinsku dozvolu. a pri tome voditi računa o zaštiti prostora.u prometnom sustavu treba osigurati i očuvati zaštitne koridore glavnih prometnica od svih oblika devastacije. te zahtjevi za izdavanja građevinske dozvole zaprimljeni po nadležnoj ustanovi do donošenja ovog Plana. gospodarske građevine i kompleksi te građevine javnih i društvenih sadržaja). Potrebno je primijeniti i posebne razvojne i druge mjere važne za poticanje demografskog rasta i zadržavanje radnog stanovništva u Općini.2. povrćarstva i vrtlarstva).Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 9. . Rekonstrukcija se može odobriti i za one građevine (i ruševine) koje su bile izgrađene prije 15. . vinarstva i stočarstva te svih oblika maloga poduzetništva i uslužnih djelatnosti. sustav bi trebao biti odvojenog tipaposebna odvodnja oborinskih i fekalnih voda. Rekonstrukcija građevine čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Planom može se prihvatiti samo ako će se rekonstrukcijom smanjiti negativan utjecaj na okoliš u slučaju da takav utjecaj postoji. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 63 . Članak 145. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 144.u vodoopskrbi trajno poticati potrebu izgradnje cjelovitog sustava. poljodjelstva (naročito vinogradarstva. Pravomoćne građevinske dozvole. Planom se omogućava rekonstrukcija građevina koje su bile izgrađene po propisima važećim do stupanja na snagu ovoga Plana i ako je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom ili drugim planom rađenim temeljem ovoga Plana.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Prijelazne i završne odredbe Članak 147. 2. 2006. Članak 150. Članak 148. lipnja. čuva se u pismohrani Općine Lišane Ostrovičke. Praćenje provedbe ovog Plana obavljat će Poglavarstvo i Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke putem Izvješća o stanju u prostoru i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. godine OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE PREDSJEDNIK Ivana Dević ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 64 . Izvornik Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke kojeg je donijelo Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke i potpisan od Predsjednika Općinskog vijeća. Klasa: 021-03/05-02/37 Ur. Ova odluka stupa na snagu osmog (8. broj: 2198/29-06-17 Lišane Ostrovičke. Datumom stupanja na snagu Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke prestaje važiti Općinski prostorni plan Općine Benkovac za područje unutar administrativnih granica Općine Lišane Ostrovičke. Članak 149.) dana nakon objave u "Službenom glasniku Općine Lišane Ostrovičke".

sc. Z.sc. . 1974.. 1857. graditeljstva i stanovanja. Barač./86.Stručna podloga razvoja poljodjelstva i šumarstva (Prostorni plan Zadarske županije. 2001. dipl. Knjiga 6. G. grupa autora. dipl. 1985.Projekt Jadranske auto-ceste . . Z. Zavod za prostorno planiranje. srpanj 1997.-1971. . ing.Geografija SR Hrvatske. D. ing. Bušić. dr.Dokumentacija Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel u Zadru . dr.. ing. Prirodno i tehničkotehnološke mogućnosti. A. dipl. Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Literatura . . dipl.sc. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 65 .. 1995. .Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske.Statistička dokumentacija popisa stanovništva 1948.Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije 2004. ŠK Zagreb. Južno Hrvatsko primorje. ing. B.Program razvoja agroindustrijskog kompleksa Zadarske regije..Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske. G. Ministarstvo prostornog uređenja. Pasarić .. Zagreb. ing. . .. Republika Hrvatska. Medin. dipl. dipl.Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu.-1991. Dragun.Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac. mr. dr. ing. Zadar 1991. Kasap.Prostorni plan općine Benkovac.sc.Projekt Jadranske željeznice . Lovrinov.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful