ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE
TEKSTUALNI DIO

Zadar, lipanj 2006.

SADRŽAJ: SADRŽAJ: ...............................................................................................................................................1 I. OBRAZLOŽENJE .............................................................................................................................3 1. POLAZIŠTA .......................................................................................................................................4 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave županije i države .....................................................................................................4 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru.........................................................................4 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ..................................................................6 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih pokazatelja ................................................................7 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje.......................................................8 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ...................................................................13 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja.....................................................13 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ..................13 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora ..................................................................13 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša .....................................14 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja .........................................................18 2.2.1. Demografski razvoj................................................................................................18 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture......................................................................18 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture..........................19 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina ....................................................................................................................19 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine.........................................20 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora.................................................................20 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja ............................................................20 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ....................................20 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA..............................................................................................22 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije ............................................................................22 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površine ............................22 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina .................................................23 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti .........................................................23 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ..............................................................24 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline ...........................24 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava..................................................................................26 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi...............................................................................26 3.5.2. Energetski sustav....................................................................................................27 3.5.3. Vodnogospodarski sustav.......................................................................................28 3.6. Postupanje s otpadom ...............................................................................................31 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ...............................................................33 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ......................................................................................................34 Opće odredbe ...................................................................................................................35 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Lišane Ostrovičke..........36 2. Uvjeti za uređenje prostora ..........................................................................................37 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju .............................................................37 2.2. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja-uvjeti gradnje ...38 2.3. Izgrađene strukture van naselja.................................................................................44 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti .....................................................................46 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti ..........................................................................47 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 49 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina ...............56 7. Postupanje s otpadom..................................................................................................57 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš .........................................................58 9. Mjere provedbe plana...................................................................................................62 9.1. Obveza izrade prostornih planova.........................................................................62

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ..........................................................63 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni .................63 Prijelazne i završne odredbe.............................................................................................64 Literatura...........................................................................................................................65

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

2

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE I. OBRAZLOŽENJE ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 3 .

mjestu. kao temeljnog društvenog i ekonomskog načela. Benkovac i Pirovac. Benkovcem.1. POLAZIŠTA Nakon uspostave neovisne države Hrvatske ustrojena je nova administrativno-teritorijalna organizacija. Prostorom Općine prolazi državna cesta koja ga povezuje s najbližim gradskim središtem. Od značaja je i blizina dvaju čvorišta autoceste.92 km². na prijelazu iz Ravnih Kotara u Bukovicu. a čvor «Pirovac» na autocesti udaljen je od općine pet kilometara. uvođenje privatne inicijative i privatnog vlasništva. državnim i inozemnim okvirima. a prema broju stanovnika je na 29. Položaj. mjestu u Zadarskoj županiji sa 1. suvremeniju razinu.37% ukupne površine. Prostorni plan općine Benkovac donesen je 1986. Općina je sa svih strana okružena prostorom koji pripada Gradu Benkovcu. nameće potrebu za novim pristupom prostornom planiranju.1. po veličini teritorija kojeg obuhvaća je na 18. za što objektivno postoji veliki interes i potreba. u županijskim okvirima. Administrativno. Također postoji potreba za revizijom građevinskih područja naselja. Od 33 jedinice lokalne uprave. Osnovni podaci o stanju u prostoru Općina Lišane Ostrovičke smještena je u rubnom istočnom dijelu Županije.47% u ukupnom stanovništvu Županije.1. Općinom prolazi prometnica Zadar-Benkovac-Kistanje-Knin i željeznička pruga ZadarKnin. S prometnog aspekta. Znatni procesi gubljenja stanovništva mogu se zaustaviti jedino razvojem privredne djelatnosti na teritoriju same općine. s udjelom od 0. Ostrovica i Dobropoljci. a sastoji se od sljedećih naselja: Lišane Ostrovičke. što otvara mogućnost boljeg povezivanja Općine u županijskim. 1. sjeverne i južne strane graniči s gradom Benkovcem. a sa istočne strane sa Šibensko-kninskom županijom. Nešto južnije od općine položena je Jadranska autocesta. Po novom ustrojstvu Općina Lišane Ostrovičke dio je Zadarske županije. Promjena društveno-političko-ekonomskog sustava. tj. područje Lišana Ostrovičkih je izdvojeno od glavnih prometnih kretanja te. među kojima je i Općina Lišane Ostrovičke. osim sa jugoistočne strane gdje graniči sa Šibensko-kninskom Županijom (Grad Skradin i općina Kistanje). a s obzirom na promjene koje su se dogodile u međuvremenu nužno je da se on stavi van snage i da se izrade prostorni planovi uređenja novoformiranih općina. kao i podizanjem kvalitete života unutar Općine. Obuhvaća površinu od 49.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. dizanjem tradicionalnog seoskog života na višu. Shodno zakonu postoji obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine. Lišane Ostrovičke (sjedište općine) i Ostrovica. Od nekadašnje Općine Benkovac formirano je više manjih općina. godine. Općinsko središte je naselje Lišane Ostrovičke. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 4 . 1. na kojoj živi 764 stanovnika u tri naselja: Dobropoljci. U administrativnom pogledu sa zapadne. udaljeno od Zadra. značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave županije i države Općina Lišane Ostrovičke smještena je na jugoistočnom rubu Zadarske županije uz granicu sa Šibenskom-kninskom županijom. a županijsko Zadar. te željeznička pruga Zadar – Knin.

614 1.37 1.9 30 12. TE GUSTOĆA NASELJENOSTI U ODNOSU NA ŽUPANIJU STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUST.94 22.330 100 44.643. Prema navedenim podacima na seizmološkoj karti teritorij Općine smješten je u zoni od 6˚ MCS ljestvice s vjerojatnošću pojave potresa 63% za povratni period od 100 godina (prikazan na Privremenoj seizmološkoj karti). STANOVNICIMA.9 1. koji su nastajali denudacijom i kemijskim razaranjem stijena. Mikro ispitivanja nisu vršena. sa snažnim utjecajem pirenejske orogeneze.2 24 3. Popis 1991. Reljef i geomorfološka obilježja Navedeni položaj na dodiru Ravnih Kotara i bukovačkog pobrđa proizlazi iz geomorfoloških obilježja terena. pijesak i šljunak. NASELJ.5 680 89 220 84. Neznatni udio pripada deluviju tj.63 237 0.47 GUSTOĆA NASELJENOSTI (stan/km2) popis 1991. Osnovna značajka tektonike su bore dinarskog smjera pružanja: SZ-JI i rasjedi. Županijski zavod za prostorno planiranje.6 5. Oblikovanje je obilježeno izmjenom morskih i kopnenih faza. U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUČJA ZADARSKA ŽUPANIJA LIŠANE OSTROVIČKE Zadarska županija Lišane Ostrovičke POVRŠINA km2 3.1 250 15.9 892 54. popis 2001. Zadar.92 1.045 764 % 100 0. za obilnijih padalina.636 STANOVNICI popis 1991. jezerski sedimenti. Zadar.8 75 19. jer navedeni podaci o ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 5 . Djelomično je obuhvaćen prostor Trolokve kojeg čine barski i jezerski sedimenti: pijesak i mulj.9 494 30.76 764 0. STANOVNICIMA I GUSTOĆI NASELJENOSTI 1991.932 100 59.9 7 2. STANOVIMA I DOMAĆINSTVIMA. Županijski zavod za prostorno planiranje.1 10 3. Seizmotektonika Područje Općine pripada geotektonskim jedinicama Ravnih kotara. naslagama šljunka i pijeska koji su nastali trošenjem stijena pri transportu i sedimentaciji. uglavnom povremenih tekućica. ožujak 2004.76 popis 2001. pojavljuje se periodični tok Morpolača (Jaruga). Popis 2001. Kvartarni sedimenti su: crvenice. % 100 0. većinom uzdužni i reversni.33 100 214.8 31 11.643.33 49. Popis 2001. TABLICA 2: PODACI O POVRŠINI.3 193 51.83 109 28.2 200 84. Veći dio općine obuhvaća izmjenične naslage vapnenaca.5 ukupno Općina 49.3 60 7.614 100 162.48 Izvor: PPŽ.46 15.28 377 0.5 15. a močvarno je područje posljedica nepropusnosti muljevite podloge.26 38.37 broj 214. broj 162. ožujak 2004.4 Izvor: PPŽ.47 261 0. prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. Za izgradnju objekata.045 100 91. LIŠANE OSTROVIČKE km2 % broj % broj % broj % broj % broj % stan/km2 Županija 3. jer starije naslage nisu razvijene. Visok je 425 m i spada među veće vrhove ovog prostora. GOD. Razvoj sedimentacije moguće je pratiti tek od gornjokrednih naslaga.23 38. Najviši vrh nalazi se SI od naselja Lišane Ostrovičke.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE TABLICA 1: PODACI O POVRŠINI. te sedra u koritima manjih.3 Ostrovičke Ostrovica 10.122 100 51.4 ukupno Dobropoljci 19.24 Lišane 19. Popis 2001. Kroz navedena močvarna područja. OPĆINA POVRŠINA Popis 1991.636 0. lapora i konglomerata.3 35.922 % površine 100 1. broj 59 33 broj 44.

Strujanja maestrala ne dopiru do ovog prostora pa su ljetne vrućine jake i neugodne. Također i izrada prerađevina od mlijeka (kao npr. te povoljan prometni položaj (smještaj uz prometnicu Zadar-Benkovac-Lišane Ostrovičke-Knin. . rajčice i sl. Naročito bi trebalo razvijati preradu poljoprivrednih proizvoda od voća i povrća (npr. krastavca. puina. 1.). jogurt i sl. Tipovi tala Među tipovima tala izdvajaju se: . kao I na šire područje Hrvatske.Lesivirano tipično na ilovačama . Izraženi su kontinentalni vjetrovi Najčešći vjetar je bura. Postoje mogućnosti za organiziranje sakupljanja.). Turistički razvoj Općine trebao bi se temeljiti prvenstveno na seoskom turizmu. sušenje.1. Osim poljoprivrede. Prostorno razvojne i resursne značajke Osnovni potencijali općine Lišane Ostrovičke proizlaze iz prirodnih karakteristika i položaja u prostoru. Primarni prirodni resursi (poljoprivredni tereni s mogućnošću navodnjavanja i povoljna submediteranska klima).Rendzina na trošini vapnenca . sječa.Crvenica plitka i srednje duboka. Zbog ravnine prostora i nedostatka reljefnih prepreka vjetrovi često imaju velike brzine. trebalo bi razvijati i ostale proizvodno-poslovne djelatnosti. Poljoprivreda se nije pokazala dovoljnom da zaustavi iseljavanje stanovnika. što bi trebalo omogućiti rješavanje problema nezaposlenosti i porast broja stanovnika. blizina jadranske autoceste i čvora Pirovac. mariniranog crvenog luka. surutka. 1 Za općinu Lišane Ostrovičke ne postoje izmjereni pokazatelji.Močvarno glejno djelomično hidromeliorirano (Euglej) Vegetacijske zajednice Dominiraju tipični degradirani oblici makije nastali dugotrajnim antropogenim utjecajem (krčenje. šibljak i kamenjar. u prvom redu gradova Šibenik i Zadar. Posebno bi bila interesantna izgradnja pogona za flaširanje vina. kojeg na ovom području ima (naročito kadulje). pirea i pelata od rajčice. ali hladnijim zimama u odnosu na obalno područje Županije. konzerviranje. željeznička pruga Zadar-Knin) omogućuju proizvodnju I prijevoz proizvoda do potencijalnih tržišta. koji se očituje u sušnijim i vrućim ljetima. osobito bura. pretvoreni u šikaru. te blagim.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa Klima1 Područje Općine ima klimatska obilježja sredozemne klime s izraženim kontinentalnim utjecajem (zračna udaljenost od mora iznosi oko 18 km). ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 6 . kiselo mlijeko.2. proizvodnja džemova i marmelada. stočarenje). pakiranja i distribuciju ljekovitog bilja. J i JI pravca. S i SI pravca i jugo. zatim turističkih područja uz obalu i na otocima. sir. mariniranih maslina u staklenkama.

Ostali prostorni planovi koji se odnose na prostor Općine Lišane Ostrovičke. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih pokazatelja Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke usklađen je s Prostornim planom uređenja Zadarske Županije. 1999. god. Na temelju Strategije izrađen je Program kojim se uređuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. Koncepcija i program razvoja Bukovice – Regionalni prostorni plan općina Benkovac. Programom su također određene i osnove za organizaciju.) i Program prostornog uređenja RH (1999. 1985/86. 1985. te prostornih planova područja posebnih obilježja. Prostorni plan općine Benkovac (1985. uvažavanjem društveno-gospodarskih. kao i posljedice domovinskog rata. Prostorni plan Zadarske županije (2001. stupanjem na snagu gore navedenih dokumenata stavljeni su van snage. Prostorni plan Zadarske županije. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 7 . kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuje načelo prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja. Prostorni plan općine Biograd na Moru (1978. općina. Strategija i Program čine jedinstven dokument prostornog uređenja kojeg donosi Hrvatski sabor. te organizaciju. Novi administrativno-teritorijalni ustroj po kojem je od bivše Općine Benkovac nastalo više novih općina./86.) su temeljni dokumenti prostornog uređenja na nivou Države. kao i pri izradi prostornih planova županija. Izmjene i dopune. ranijim administrativno-teritorijalnim ustrojem bila je dio nekadašnje znatno veće Općine Benkovac. god.) – Današnja Općina Lišane Ostrovičke. korištenje i namjenu prostora. god.) Prostorni plan Zadarske županije. Stupanjem na snagu ovog plana stavljaju se van snage Odredbe iz prostornog plana općine Benkovac.) i Izmjene i dopune PP Zadarske županije (2004. korištenje i namjenu površina na nivou Županije. Promjene koje su u međuvremenu nastale: osamostaljenje Republike Hrvatske. znatno su promijenili društveno-političke i ekonomske okvire unutar kojih se odvija društveno-politički i ekonomski život. To se naravno odražava i na planiranje. kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. Namjena Programa je pored ostalog i da se obvezno primjenjuje pri izradi svih budućih resornih i sektorskih razvojnih programa. Knin i Obrovac. sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture.3. Prostorni plan zajednica općina Split. godine Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac Idejna rješenja i projekti velikih infrastrukturnih zahvata od značaja za državu Hrvatsku i od značaja za Zadarsku županiju Strategija prostornog uređenja RH (1997. a u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju./86. zaštitu. ali su vrijedan izvor podataka. Prostorni plan općine Benkovac. uvođenje novog društveno-političkog uređenja – višestranačja i novog ekonomskog sistema – slobodnog poduzetništva. zaštitu. 2001. god. 1997. te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. 1975. 1982. prirodnih. ustanovio je Lišane Ostrovičke kao središte Općine kojem gravitiraju ostala naselja ove Općine. gradova i naselja.1. ožujak 2001. Osnovni dokumenti prostornog uređenja šireg područja koju obuhvaćaju teritorij Općine Lišane Ostrovičke su: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Programom su pobliže određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru. god.). Županija u okviru svog samoupravnog djelovanja: usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka općina i gradova u sustavu županije i županije kao cjeline. te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša.-1985. god. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske.

514 980 299 1793 1991. Najveći pad dogodio se između posljednja dva popisa. Za 2001. Ocjena stanja.” i popis stanovništva 1981. broj stanovnika Kretanje broja stanovnika po naseljima 1200 1000 800 600 400 200 0 1953. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku. 1991. TABLICA 3: KRETANJE BROJA STANOVNIKA 1953 – 2001. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 8 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. 494 24 892 680 250 60 1636 764 Izvor: M. i 1991. 1981. 590 1062 297 1949 1981. 1961. 714 1046 319 2079 1971. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. Prema navedenim podacima broj stanovnika Općine i pripadajućih naselja kontinuirano pada u posljednjih pedeset godina. mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Kretanje broja stanovnika U sastavu Općine Lišane Ostrovičke su tri naselja: Dobropoljci. 2001. Zagreb. 2001.” i popis stanovništva 1981. godine koja prikazuju stanje prije i poslije Domovinskog rata. GODINE Godina popisa stanovništva Naselje Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Ukupno 1953. godina popisa Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: M. Lišane Ostrovičke i Ostrovica. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. i 2001. godinu: Državni zavod za statistiku.1. godine Općina je brojila 764 stanovnika.4. 1991. Zagreb. 1971. 777 1007 280 2064 1961. i 1991. Prema popisu iz 2001.

2003. Zagreb. 1961. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. m ž Dobne skupine 0-15 15-30 30-45 45-49 50-65 65-80 80-95 i više Nepoznato 764 128 157 128 124 42 156 28 1 397 65 96 79 70 14 64 9 367 63 61 49 54 28 92 19 1 24 12 12 680 356 324 60 29 31 0 0 0 126 63 63 2 2 0 4 2 2 147 91 56 6 3 3 3 1 2 119 76 43 6 2 4 4 3 1 45 25 20 3 2 1 2 1 1 95 46 49 17 7 10 10 5 5 121 46 75 25 13 12 1 1 26 9 17 1 1 1 1 - Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: Državni zavod za statistiku. 1971. i 1991. m ž sv. Zagreb. godina popisa Izvor: M. Dobno-spolna struktura stanovnika TABLICA 4: DOBNA STRUKTURA STANOVNIKA Općina Lišane Ostrovičke Spol Ukupno sv. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 9 . 1981.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE broj stanovnika Kretanje broja stanovnika općine 2500 2000 1500 1000 500 0 1953. 1991.” i popis stanovništva 1981. 2001. m ž sv. m ž sv.

Obrazovna struktura stanovnika TABLICA 5: STANOVNIŠTVO STARIJE OD 15 GODINA PREMA STEČENOJ ŠKOLSKOJ SPREMI Osnovna škola Srednje škole više škole. m ž 636 332 304 82 8 74 54 21 33 131 71 60 164 94 70 189 128 61 141 106 35 42 19 23 6 3 3 13 9 4 1 1 2 2 Izvor: Državni zavod za statistiku. 2003. Zagreb. Najmanje zastupljena skupina je u životnoj dobi od 80-95 godina. Zagreb. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 10 . (završeni razredi) (završeni razredi) bez magisterij i spol ukupno nepoznato fakulteti škole doktorat 1-3 4-7 8 svega 1-3 4 gimnazija akademije sv.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE dobne skupine Dobna struktura stanovnika općine Nepoznato 80-95 i više 65-80 50-65 45-49 30-45 15-30 0-15 0 50 100 150 200 broj stanovnika Izvor: Državni zavod za statistiku. 2003. Najveći i gotovo jednak broj stanovnika spada u dvije dobne skupine: od 15 do 30 i 65 do 80.

Struktura kućanstava u naseljima Dobropoljci i Ostrovica potvrđuje. Dominiraju dvočlana kućanstva. Zagreb. Najmanje su zastupljena kućanstva sa 7 i više članova. jedinog naselja s nešto većim brojem stanovnika.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Obrazovna struktura općine 400 350 300 250 200 150 100 50 0 os no vn a Izvor: Državni zavod za statistiku. u prethodnim analizama uočene negativne trendove: kretanja broja stanovnika i dobno-spolna strukturu. 30% stanovnika ima završenu srednju školu. Zagreb. Gotovo 10% stanovnika općine živi u jednočlanim. U ovoj strukturi dominiraju kućanstva naselja Lišane Ostrovičke. Zagreb. Čak 13% stanovnika nema nikakvo obrazovanje. TABLICA 7: STRUKTURA NEOBITELJSKIH KUĆANSTAVA neobiteljska kućanstva Lišane više Ostrovičke svega 1 član članova Općina Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica 71 6 49 16 68 5 47 16 3 1 2 - Izvor: Državni zavod za statistiku. 2003. neobiteljskim kućanstvima. 2003. U obrazovnoj strukturi dominira stanovništvo koje ima završenu osnovnu školu sa 54%tnim udjelom. Prosječan broj članova u obiteljskim i neobiteljskim kućanstvima je 2. ZADARSKA ŽUPANIJA do di pl om sk i po sl ij e di pl om sk i 5 22 1 21 6 19 19 11 ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE ne po zn at o be z sr ed nj a .3 člana. Struktura kućanstava TABLICA 6: STRUKTURA OBITELJSKIH KUĆANSTAVA Kućanstva obiteljska kućanstva prema broju članova 8 i više broj ukupno 7 kućanstava članova 6 55 7 7 6 55 - Općina Lišane Ostrovičke Ukupno svega 253 182 12 209 32 6 160 16 2 56 3 45 8 3 38 2 32 4 4 34 30 4 Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: Državni zavod za statistiku. a završen dodiplomski studij ima samo 2% stanovnika. 2003.

Obrada: Županijski zavod za prostorno planiranje. 86%. 2004 U ukupnom broju stanova najveći udio imaju stanovi za stalno stanovanje. Od toga je najveći udio nastanjenih stanova. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 12 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Struktura stanova TABLICA 8: STANOVI PREMA NAČINU KORIŠTENJA Stanovi koji se koriste povremeno za: sezonskih Lišane Ukupno radova u privremeno obavljanje Ostrovičke ukupno nastanjeni nenastanjeni napušteni odmor poljoprivredi djelatnosti 261 253 219 29 5 8 Stanovi za stalno stanovanje Izvor: DZS. Zagreb 2001. 97%. Zadar.

stvaranje proizvodno-poslovnih zona otvaranje kamenoloma za eksploataciju arhitektonskog kamena i razvoj seoskog turizma. Nije postojala nikakva industrijska proizvodnja. Grad Benkovac je prirodni centar poljoprivredne zone Ravnih kotara. kao ravnokotarska općina s izrazitim predispozicijama za poljoprivredu.1. gravitira i Gradu Benkovcu. Osim što je administrativni centar. Dio površina je navodnjavan. prenamjena dijela šumskih površina niže kategorije (šikara. bila je okupirana od srbočetničke vojske. Prije Domovinskog rata tu je postojala poljoprivredna zadruga koja je svoje proizvode.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Prirodni izvori županijskog značaja na teritoriju Općine su u prvom redu poljoprivredno zemljište i vodotok Bribišnica. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 13 . Razvijanjem privredne osnove ostvarile bi se mogućnosti i za razvoj društvenog standarda. Zbog svog smještaja u prostoru i prometne povezanosti. tj.2. te kvalitetnu vezu s Jadranskom autocestom − sigurnost prometa u cjelini − modernizacija željeznice − osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode te zaštita istih − planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda − razvoj telekomunikacijskog sustava − razvoj elektroenergetskog sustava − razvoj. 2. Zadar je i gospodarski. krš) u maslinike. koja je dosta stradala u Domovinskom ratu. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Općina Lišane Ostrovičke gravitira Gradu Zadru kao središtu Županije. To bi trebalo omogućiti zapošljavanje stanovništva a s time bi se stvorili uvjeti za povratak i trajni ostanak stanovništva u ovoj općini. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je izrazito poljoprivredna općina. Naime. a hrvatsko stanovništvo je bilo više godina u izbjeglištvu. koji je do ne tako davno bio i središte Općine kojoj je pripadala i sadašnja Općina Lišane Ostrovičke. Razvoj infrastrukturnih sustava podrazumijeva: − prometne mreže koja će osigurati efikasno povezivanje ove Općine s glavnim razvojnim žarištima Županije.1. obrazovni. Tome pogoduje i činjenica da nova Jadranska autocesta prolazi nedaleko Općine. korištenje alternativnih izvora energije − zbrinjavanjem posebnog i opasnog otpada s područja Županije.1. Općina Lišane Ostrovičke. Ovim Planom planira se obnavljanje poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivredne površine dijele se na obradive i neobradive.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. kulturni i prometni centar Županije. a ujedno gospodarski i urbani centar tog područja. 2. U neobradive ulaze šume i pašnjaci. naročito povrtlarske (mrkva i drugo) plasirali na tržištu bivše države.

Zahvat u okoliš treba biti planiran i izveden tako da što manje onečišćava okoliš. osiguravanje uvjeta za vođenje katastra onečišćavanja okoliša. 16. 15. zraka. tla. ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera. programa. nadzora kao i drugih mjera zaštite okoliša. 14. treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost. osiguravanje praćenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenje emisija kad je to njezina obveza. uređaje i primjenjivati proizvodne postupke. pri planiranju ili izvođenju zahvata treba primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša. suglasnosti. Prirodne izvore treba nastojati očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka.1. Zaštita okoliša jedinice lokalne samouprave i uprave obuhvaća: osiguravanje uvjeta za provođenje programa zaštite okoliša. 82/94) i posebnim propisom. ili koje su biološki razgradive. vode. odobrenja i provođenju financijske politike.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. neophodno je zajedničko djelovanje i suradnja tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave. Za cjelovito i ravnomjerno postizanje ciljeva zaštite okoliša tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osiguravaju način i uvjete zajedničkog djelovanja građana i institucija. organizira. br. pripremu i provođenje sanacije kada je to njezina obveza. Treba izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost i očuvati prirodni genetski sklad prirodnih zajednica. Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša. Zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš. trebaju imati prednost pri upotrebi. 82/94) potrebno je poduzeti sljedeće aktivnosti: Radi izbjegavanja rizika ili opasnosti po okoliš. Kad prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete okolišu. Pri korištenju proizvoda. Tvari koje se mogu ponovno upotrijebiti.. šuma i izvornih vrijednosti krša. opremu. Zakona o zaštiti okoliša (NN. 12. a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. Kod donošenja odluke o zahvatu u okoliš i za vrijeme izvođenja zahvata mora se postupati u skladu sa zakonom i drugim propisima. uređaja i opreme i primjeni proizvodnih postupaka. Pri izvođenju zahvata treba nastojati koristiti isprobana dobra iskustva i upotrebljavati raspoložive proizvode.. pa i u slučaju kad su troškovi takvog zahvata veći od vrijednosti koje treba zaštititi. planova intervencije i propisa o zaštiti okoliša te izdavanju dozvola. očevidnika o stanju okoliša i o mjerama zaštite okoliša i načinu obavješćivanja javnosti. pa i u slučaju većih troškova. te poduzimati sve mjere koje osiguravaju prava čovjeka na zdrav i čisti okoliš. Pri donošenju strategije. i 17. pa ni u slučaju kad ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena. 13. onečišćavanje okoliša treba ograničavati na izvoru nastanka. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 14 . Upotrebi kemikalija i ostalih tvari koje razgradnjom postaju neškodljive. ako su ti troškovi razmjerni vrijednostima koje treba zaštititi... najpovoljnije po okoliš. a da se pri tome vodi računa o racionalnom korištenju prirodnih izvora i energije. provođenje drugih mjera u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN. Tlo treba koristiti razumno i očuvati njegovu produktivnost.. br. živih organizama i neživih tvari. troškove sanacije i pravične naknade štete. biljni i životinjski svijet.3. Na osnovu članaka 11. Ne smije se umanjivati vrijednost prirodnih izvora. dat će se prednost pred drugim tvarima. ako pri tome nema rizika ili opasnosti za okoliš. financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koje su regionalnog ili lokalnog značenja. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Zaštita okoliša Jedinica lokalne samouprave i uprave uređuje.

Karta buke sastavni je dio dokumentacije prostora. u smislu Zakona o zaštiti od buke (NN. utvrđivanjem i praćenjem razine buke. 17/90. instalacijama. Na osnovu Zakona o zaštiti zraka (NN. U slučajevima kada postoji opravdana sumnja ili pritužba građana da je došlo do prekomjernog onečišćenja zraka moraju se izvršiti posebna mjerenja. 82/94) i drugim propisima. a koji prelazi dopuštene razine. te su ujedno i sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša.). biljni i životinjski svijet. br. Zaštita zraka Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka: očuvati zdravlje ljudi. br. uspostaviti. u izvornom i obrađenom obliku. Zaštita od buke ostvaruje se: sprečavanjem nastajanja buke. 178/04.. druga područja i kakvoća življenja budućih naraštaja. 48/95.) jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga uspostavljaju područne mreže za praćenje kakvoće zraka na svom području. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog planiranja osigurava izradu karte buke za utvrđivanje i praćenje razine buke. Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša. spriječiti ili barem smanjivati onečišćavanja koja utječu na promjenu klime. njihovu sadržaju i načinu financiranja donosi Vijeće Općine. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 15 . kulturne i materijalne vrijednosti. postići najbolju moguću kakvoću zraka. redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša. o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN. otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopuštenu razinu. Vijeće Općine naredit će primjenu posebnih mjera zaštite građana i način njihova ostvarivanja ako se na nekom području. uređajima. Ukoliko se na području Općine nalazi pravna i/ili fizička osoba koja je korisnik izvora onečišćenja zraka tada je dužna: prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu primjenu (rekonstrukciju) Općini. odnosno ispostavama županije nadležnim za zaštitu okoliša. br. pojavljuju onečišćenja zraka kritičnih razina koja mogu akutno štetno djelovati na zdravlje ljudi i okoliš. održavati i unapređivati cjelovit sustav upravljanja kakvoćom zraka. O pojavi onečišćenja zraka kritičnih razina obavezno se obavješćuju građani putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladni način. 82/94) i drugih propisa. Podaci kakvoće zraka i područne mreže su javni i objavljuju se jedanput godišnje u službenom glasili jedinice lokalne samouprave i uprave. pod posebno nepovoljnim vremenskim uvjetima. Pri institucionalnom rješavanju pitanja zaštite okoliša tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osigurat će sudjelovanje zainteresiranih strana prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša. Zaštita od buke Buka. te bučne aktivnosti i drugi objekti radnje od kojih se širi zvuk. br.. Izvorom buke smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport. osigurati redovito praćenje (mjerenje i/ili proračunavanje) emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik. 20/03. je svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. Odluku o posebnim mjerenjima.

ali samo ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume odnosno šumskog zemljišta. mahovine.). a po potrebi detaljnom planu uređenja određuju se predviđene razine buke na grafičkom prikazu.) potrebno je poduzeti sljedeće mjere glede zaštite šuma: Zabranjeno je pustošiti šume.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Karta buke je grafički prikaz osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave. Vlasnik šume može u svojoj šumi napasivati stoku te skupljati i odvoziti šušanj. Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskog drveća na površini do 10 ari. iskorištavanje humusa. lova. U šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje šumom. U protivnom slučaju korisnik je dužan izvršiti pošumljivanje odnosnog zemljišta u roku koji odredi Općinska skupština. Prostornim planom Općine može se predvidjeti da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade objekti za potrebe infrastrukture. šumske prometnice. 52/90. vjetrobrani. smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobina i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma. 76/93. ako je potrebno radi provedbe plana prostornog uređenja ili građenja objekata koji se prema posebnom zakonu mogu graditi izvan građevinskog područja. Za izradu tehničke dokumentacije o gradnji objekata u šumi ili na šumskom zemljištu treba pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koja će sadržavati i uvjete u skladu s kojima će se izraditi tehnička dokumentacija. U Prostornom planu Općine. Krčenje odnosno čista sječa šume može se dozvoliti: u svrhu promjene vrsta drveća. mahovinu i druge sporedne šumske proizvode samo pod uvjetima i na način određen programom za gospodarenje šumama. (pročišćeni tekst. brst. odsijecanje grana. kao i objekti koji su predviđeni Prostornim planom Općine. ni parkovi u naseljenim mjestima. podizanja plantaža ili objekata koji služe u šumskoj proizvodnji (rasadnici. U postupku donošenja Prostornog plana Općine sudjeluje i općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva. Zaštita šuma Šumom. prema Zakonu o šumama (NN. osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom ili programom za gospodarenje šumama. 76/93. ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje. žirenje. sastojinskih oblika šume. Ako ovim zakonom nije drukčije određeno zabranjeno je krčenje i čista sječa šume. lovni objekti i sl. sporta. šumskograđevinski objekti. sječa stabala u mladim sastojinama i kulturama. (pročišćeni tekst. 61/91). osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama. šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda. skupljanje i odvoz šušnja. 61/91). smolarenje. šumski rasadnici. rekreacije. prema Zakonu. Šumskim zemljištem. ukoliko to već nije određeno šumskogospodarskom osnovom područja. br. br. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 16 . šljunka i kamena.N. ako se šumsko zemljište zbog općeg interesa ima privesti drugoj kulturi. pijeska. Dozvolu izdaje Općinsko vijeće. paša. pojasevi. 160/04. smatra se zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari.). Zemljište na kojem je izvršena čista sječa odnosno krčenje šume mora se u roku tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena čista sječa odnosno krčenje. dijelova grana ili kresanje lisnika ako to nije predviđeno šumskogospodarskom osnovom područja. gline. oštećivati stabla te sječi rijetke vrste drveća. drvoredi. prosjeke. koje ne smiju prijeći najviše dopuštene razine buke. 52/90. Na osnovu Zakona o šumama (N.

smatra se vatra izvan zatvorenih odnosno pokrivenih prostorije s osiguranim ložištem. Štetnim tvarima u poljoprivrednom zemljištu smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih.N. urediti nužne mreže prosjeka i uredno ih održavati i postaviti dovoljan broj osmatračnica s obzirom na posebne prilike na području na kojem se nalaze šume kojima gospodare te osigurati provedbu šumskog reda. Poljoprivrednim zemljištem smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih jezgri koje će utvrditi županijska skupština odnosno gradsko i Općinsko vijeće. Zaštita od požara Na osnovi Zakona o zaštiti od požara (N. poljske ciglane i druge objekte s otvorenim ognjištem kao i odlaganje smeća i otpadaka u šumi. 66/01. za otkrivanje i gašenje požara. voćnjaci.N. odnosno organ općinske uprave nadležan za poslove šumarstva za ostale šume i šumska zemljišta. a koje još nije izgrađeno. za sprečavanje nastajanja i širenja požara. zaštićuje i njime raspolaže na način određen Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (N. Odredbe ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na tehnološke eksplozije koje nastaju kao posljedica uporabe zapaljivih tekućina i plinova te ostalih gorivih tvari koje sa zrakom mogu stvoriti eksplozivnu smjesu. ograničavanjem i sprečavanjem od direktnog unošenja. pašnjaci. vrtovi. korištenja i drugih protupravnih radnji. livade. Obradivim poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice. odnosno onemogućava njegovo korištenje za poljoprivrednu proizvodnju. Zaštita poljoprivrednog zemljišta Poljoprivredno zemljište koristi se. prema ovom zakonu. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 17 . a u svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara. ribnjaci. 58/93). kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice. životinjskog i biljnog svijeta. dok se ne dokaže suprotno. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se radi omogućavanja proizvodnje zdrave hrane. Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume podizati vapnare. Kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta. za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom. vinogradi. U šumi. 54/94. Za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao građevinsko.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumama i vlasnici šuma dužni su osigurati zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja. voćnjaci. a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi. fizikalnih i bioloških osobina zemljišta. poduzimati potrebne mjere radi zaštite šuma od požara. na šumskom zemljištu kao i na zemljištu u neposrednoj blizini šume može se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti što ih odredi pravna osoba koja gospodari šumom i šumskim zemljištem. Otvorenom vatrom. vinogradi i livade.). te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti. odnosno korisnici građevina. poduzimaju se mjere i radnje za otklanjanje uzroka požara. br. građevinskih dijelova i prostora na način određen ovim Zakonom i popisima donesenim na temelju njega. uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost. radi zaštite zdravlja ljudi. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom. Zaštitu od požara organiziraju i osiguravaju njeno provođenje vlasnici. uzima se kao katastarska kultura ona koja je u katastru bita upisana prije promjene u građevinsko zemljište. vrtovi. br. nesmetanog korištenja i zaštite životnog okoliša.

2. kad je to u skladu s Prostornim planom Republike Hrvatske odnosno općine. Tu značajnu ulogu moglo bi odigrati dovršenje izgradnje Jadranske autoceste. kao i polja pružaju se u smjeru jugoistok-sjeverozapad. odvodnja. Na brežuljcima se tradicionalno napasa stoka. a to je naizmjeničan slijed kamenih brežuljaka i između njih smještenih plodnih dolina. osim u razdoblju od 1. 764 stanovnika.2. štetnik je dužan vlasniku ili ovlašteniku zemljišta platiti naknadu štete u visini prometne vrijednosti zemljišta. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2. srednjoškolskim i visokoškolskim centrom daje veće mogućnosti za ostanak i povratak u naselja Općine. kao stalnog mjesta stanovanja. kao i otvaranjem novih proizvodno-zanatsko-poslovnih sadržaja trebali bi se stvoriti uvjeti za zapošljavanje na teritoriju same Općine. god. do V. Dobra cestovna povezanost omogućuje također lakši plasman proizvoda van teritorija svoje Općine. lipnja do 31. god. u skladu s propisima o zaštiti od požara. S obzirom da se radi o kršu. i kada je utvrđen interes za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja odnosno kad se grade gospodarski objekti koji neposredno služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. sljedeći tako generalni pravac pružanja jadranske obale.2. bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe. god. gdje se izmjenjuju područja obrasla submediteranskom šumom. do V. tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu znatno umanjena. vodovod. Demografski razvoj Općina Lišane Ostrovičke imala je prema popisu stanovništva iz 1991. a prema popisu iz 2001. spaljivati korov i biljni otpad te ložiti otvorena vatra samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti. zdravstvenim. a Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta koje je uništeno.2.2. uglavnom ovce i koze. To je proizašlo iz njenih prirodnih karakteristika i smještaja u prostoru. trgovačkim. Na poljoprivrednom zemljištu može se paliti suha trava. Iz prirodnih karakteristika proizlaze prostorno-razvojne strukture: Primarna gospodarska grana u Općini je poljoprivreda. Bolja prometna povezanost sa Zadrom. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe određena prostornim planovima i drugim propisima utvrđuje se uvjetima uređenja prostora. Zabranjeno je korištenje poljoprivrednog zemljišta od I. kao i submediteranska klima. imati 1700 stanovnika. privrednim. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 18 . biti stvorene pogodnosti koje će život na selu učiniti privlačnijim. Izuzetno. listopada. Općina ima geomorfološku strukturu koja je karakteristična za Ravne kotare. Ako se ne postigne sporazum.1. Odabir prostorno-razvojne strukture Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je poljoprivredna općina. dužni su platiti naknadu štete vlasnicima ili ovlaštenicima zemljišta u iznosu koji utvrde sporazumno. Može se očekivati da će asfaltiranjem cesta koje će bolje povezivati naselja Općine s centrom Županije – Zadrom. ukupno 1636. s mogućnošću navodnjavanja. kao i izgradnjom komunalne infrastrukture (cesta. Ako je zemljište onečišćeno štetnim tvarima tako da vlasnik ili ovlaštenik na tom zemljištu mora napustiti proizvodnju. bonitetne klase može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe samo kad nema zemljišta nižih bonitetnih klasa. visinu naknade određuje sud.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Pravne ili fizičke osobe koje onečiste poljoprivredno zemljište štetnim tvarima. Brda. Pokretanjem i unapređivanje poljoprivredne proizvodnje. kao administrativnim. zbrinjavanje otpada). kulturnim. poljoprivredno zemljište od I. a također i urbanim opremanjem naselja. Ovim planom predviđa se da će Općina 2016. 2. tj. Prirodni uvjeti za to su postojeća polja. za prijelaz iz Ravnih kotara u Bukovicu. telefon.

a koje trebaju pratiti ukupni gospodarski rast 2. umjetnost: kino ili dom kulture ili dvorana polivalentnog sadržaja.2. zabava i odmor: manji broj sportskih objekata. pločasti benkovački kamen. to je zapravo jedini mogući gospodarski oblik korištenja tih površina. Postoji mogućnost prenamjene tih površina u maslinike. društvene. PTT i sl. čitaonica opremljena s kompjutorima i internetom − zdravstvo: ambulanta ili posjet liječničke službe − trgovina i ugostiteljstvo: jedna ili više prodavaonica mješovite robe i gostionica (eventualno) − obrt i usluge: pojedini obrti ili uslužne radnje prema potrebi − vjerski objekti: župa i župna crkva u većim i značajnijim naseljima − sport i rekreacija: igralište (eventualno) Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su: − izgradnja cestovne mreže u planiranim industrijskim.3. kao općinsko središte trebalo bi razvijati sljedeće funkcije: − uprava: organi Općine. mjesni odbor. − zdravstvo: dom zdravlja. ljekarna − novčarstvo. Turizam za sada nije razvijen. prometne i komunalne infrastrukture Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Naselje Lišane Ostrovičke. 2. PTT s ATC − trgovina i ugostiteljstvo: robno-trgovački centar ili nekoliko specijaliziranih trgovina. tzv. pansion s prenoćištem (eventualno hotel). Postoji mogućnost eksploatacije arhitektonskog kamena. Dosadašnja razina razvoja male privrede i poduzetništva nije otvarala mogućnost masovnijeg zapošljavanja. jer na selu ne vide perspektivu.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina Ova tema detaljnije je obrađena u točki 3. Stoga bi bilo vrlo značajno razviti proizvodno-poslovne zone i tako riješiti problem nezaposlenosti i odlaska mladih ljudi u gradove. srednja škola ili odjeljenje srednje škole (eventualno). Trebalo bi ga razvijati kao seoski turizam. lokalni klub/ovi. poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegovo optimalno korištenje − osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju − razvijanje ostalih infrastrukturnih mreža – vodoopskrbne mreže sustava odvodnje otpadnih voda TT mreže. elektroenergetske mreže. postaja MUP-a. stambenim . mjesni ured. Razvoj naselja. zavičajni ili drugi muzej (eventualno) i dr.: banka – ispostava. eventualno ispostava suda − školstvo: matična osmogodišnja škola. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 19 . pojedinačni objekti za rekreaciju i odmor Ostala naselja u Općini: − uprava: mjesni odbor − školstvo: osnovna škola ili odjeljenje osnovne škole. rekreacija.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE - - degradiranom makijom i goleti. benzinska postaja − obrt i usluge: nekoliko obrtničkih i uslužnih radnji − vjerski objekti: dekanat s dekanatskom župnom crkvom (eventualno) − sport.2. dječji vrtić − kultura.1.4.

Racionalno korištenje i zaštita prostora Prostor općine treba koristiti u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Lišane Ostrovičke. kao i za proizvodnoposlovne zone. oko 1000-1500 m2. potrebno je obogatiti i kulturni. što je uostalom i tradicija sredozemnog urbanizma. Trg može s jedne strane biti omeđen školom ili školskim dvorištem. kao npr. U tu svrhu važno je donošenje dvogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. zatim zbog loše urbane opremljenosti naselja (nedovoljna telefonija. Očekujući obnavljanje poljoprivredne proizvodnje i otvaranje novih proizvodnih zanatskih. povećanje broja stanovnika na predratni nivo. Utvrđivanje građevinskih područja naselja Prema popisu stanovništva 1991.3. god. što nalaže i zakon. jer je to tradicija ovog kraja i za to postoje dobri uvjeti. To bi omogućilo zapošljavanje ljudi i trajniji izvor prihoda. 2. Slaba prometna povezanost sa Zadrom značila je otežanu mogućnost plasmana svojih proizvoda na zadarskim i drugim tržnicama. zatim odlaskom u druge sredine zbog zapošljavanja. a i specijaliziranih studija o razvoju poljoprivrede. Poželjno je trgove formirati na povišenim dijelovima naselja. poslovnih. Taj pad broja stanovnika bio je uzrokovan u prvom redu ratnim zbivanjima. Da bi se zadržali mlađi ljudi u svojim naseljima i tu zasnovali obitelji. godine 764 stanovnika. jer samo bavljenje poljoprivredom ne omogućava svakom dovoljno sredstava za život. isto tako zbog loše prometne povezanosti naselja ove općine sa Zadrom kao regionalnim centrom. Iskazani interes je da te parcele budu većih površina.3. servisi i sl. Isto tako važno je donošenje Detaljnih urbanističkih planova za pojedina naselja. mjesne urede. Naravno. a 2001. već prema veličini naselja. U svakom naselju trebalo bi težiti formiranju jedne urbane jezgre s trgom. 2. općinske službe. sportski i javni život u naseljima i na nivou Općine. i ekoloških studija u slučajevima kad za to postoji realna potreba i kada to zahtjeva zakon. kao i otežano srednjih škola i fakulteta u Zadru. god. U prvom redu poljoprivrednu proizvodnju. tako da se s trga pružaju vizure na krajobraz. kao i u gradovima. Izgradnjom jadranske autoceste stvoreni su neki od preduvjeta potrebnih za napredak ovog kraja. neasfaltirane ceste. kao i nedostatak javnih i društvenih sadržaja i aktivnosti).3.). Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 2. Poseban problem je bio. a također i pristup srednjim školama i fakultetu. PTT. A budući da znatan broj mladih ljudi koji zasnivaju nove obitelji ima potrebu da se odvoji od roditelja i sagradi nove obiteljske kuće. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Urbani nivo naselja trebalo bi podignuti. ali bi bilo potrebno pokrenuti i proizvodno-poslovne djelatnosti male privrede (industrijska proizvodnja. ugostiteljstvo.3. vrtićem i sl. Trgovi bi u principu trebali biti pješački.2.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. jer prometnice omogućuju plasman svojih proizvoda na druga područja. kao i pokrenuti proizvodnju. sportskih i zabavnih aktivnosti za mlade. ispostave banke. navodnjavanju. u ovom planu predviđa se do 2016. jer uz svoje kuće žele urediti vrtove kao i gospodarske objekte i manipulativne površine potrebne za bavljenje poljoprivredom (skladištenje i prerada proizvoda). općina Lišane Ostrovičke je imala 1636.3. Oko te urbane jezgre trebalo bi formirati javne sadržaje. ambulante. Crkve bi u ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 20 . trgovine. te javnim sadržajima i manifestacijama. crkvu i župni ured. i još uvijek je nedostatak redovnih kulturnih. ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih djelatnosti. potrebno je planirati povećanje građevinskih područja naselja. Izgradnja navedene infrastrukture omogućuje stvaranje istog stambenog standarda u seoskim naseljima. to zavisi od lokalnih uvjeta. nedostatak vodovoda i odvodnje. s parkiralištem koje se naslanja na trg.1.

Naselja treba opremiti cjelokupnom komunalnom infrastrukturom: − izgradnja i održavanje lokalne i nerazvrstane cestovne mreže u planiranim industrijskim. turističkim. − razvijanje ostalih infrastrukturnih sadržaja koji trebaju učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba. što podrazumijeva i veći osjećaj zajedništva i s tim spremnost da se zajednički rješavaju problemi naselja. stambenim.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE principu trebalo nastojati graditi na najvišim točkama naselja i oko njih formirati trg. odvodnja otpadnih voda. TT sustav) − održavanje čistoće − odlaganje komunalnog otpada − osiguranje trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalne djelatnosti − osiguranje održavanja komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 21 . poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegova optimalnog korištenja − poboljšanje prijevoza putnika u javnom prometu − osiguranje dostatnog parkirališnog prostora sukladno potrebama i namjeni susjednih mikrolokacija − održavanje javnih površina − distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan način tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na stanje okoliša. Izgradnja ovakvih trgova podloga je dizanja seoskog života na viši urbani nivo.

Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). Do Domovinskog rata ovdje je djelovala poljoprivredna zadruga i bio je razvijen uzgoj povrća. Smještena je u kontinentalnom dijelu Županije. na prijelazu Ravnih kotara u Bukovicu. 3. vrijedna obradiva tla 3.Izgrađene strukture i površine izvan naselja. cestovni promet 8.2. groblje 7. . «Građevinska područja naselja» Građevinska područja se dijele na: .zona seoskog turizma (T4) 2. s mogućnošću navodnjavanja. gospodarske šume-prenamjena nižih kategorija šuma (šikara i goleti) u maslinike 5.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. «Korištenje i namjena površina» dati su organizacija prostora. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 22 . Uvjeti za to pronalaze se u većim cjelovitim poljoprivrednim površinama. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površine U grafičkom prilogu br. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3. Područjem Općine prolazi cesta Zadar-Benkovac-Knin. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije Općina Lišane Ostrovičke smještena je u jugoistočnom dijelu Zadarske županije uz granicu sa Šibensko-kninskom županijom.1. Planirane su sljedeće namjene površina: − Građevinska područja naselja.proizvodno-poslovna namjena (IK) . Smatramo da bi bilo korisno pokrenuti izgradnju proizvodnih pogona koji bi omogućili zapošljavanje. a time i stvorili uvjete za povratak stanovništva. gospodarska namjena koja se sastoji od: .4. − Gospodarska namjena-poslovno proizvodna(IK) − Javne i društvene namjene izvan GP naselja(D) − Turistička namjena (T) − Groblje − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla − Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma − Ostalo poljoprivredno tlo. Ostrovica i Dobropoljci. željeznički promet. šumsko zemljište 4. ostala tla 6. Razvoj i uređenje površina izvan naselja sastoji se od: 1. 1. Utvrđivanje građevinskih područja Građevinska područja dana su u grafičkom prilogu br. te u povoljnim obilježjima submediteranske klime. Jadranska autocesta položena je pet kilometara jugozapadno od granice Općine. osnovna namjena i korištenje prostora. šume i šumsko zemljište − Prenamjena šumskog zemljišta u maslinike − Površine infrastrukturnih sustava.Građevinska područja naselja (GP). Prostor ove Općine tradicionalno je izrazito poljoprivredni. Razvoj i uređenje površina naselja u grafičkom prilogu se dijeli na izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (planirane površine za razvoj naselja). Ova Općina se sastoji od naselja: Lišane Ostrovičke. u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Tablica 3
Red. broj 1.0. 1.1. 1.2. % od površine općine ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA GP ukupno/ GP 156,64 3,1 izgrađeni dio GP ukupno 128,64 2,5 Izgrađene strukture izvan GP-a IK 52,12 1,0 ukupno E H K T 6,35 0,1 R Poljoprivredne površine ukupno P 1709,79 34,2 obradive P1 P2 P3 Šumske površine Š ukupno Š1 183,74 3,7 gospodarske Š2 1661,63 33,3 zaštitne Š3 posebne namjene Ostale poljoprivredne PŠ 1221,71 24,5 i šumske površine ukupno Vodne površine ukupno V vodotoci jezera akumulacije retencije ribnjaci Ostale površine ukupno N IS Općina ukupno 4992 100,0 Općina Lišane Ostrovičke Oznaka Ukupno ha stan/ha ha/stan* 4,8 5,9 14,6

120,3 2,2*

1.3.

1.4

0,2* 2,1* 1,6*

1.5. 1.6.

1.7.

6,53*

3.3.

Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je izrazito poljoprivredno orijentirana općina. Prije Domovinskog rata tu je djelovala poljoprivredna zadruga koja je svoje proizvode, u glavnom povrtlarske (mrkva i drugo), plasirala na tržištu bivše Jugoslavije. Tijekom Domovinskog rata ova je općina bila okupirana od srbočetničke vojske. Hrvatsko stanovništvo bilo je u izbjeglištvu duži niz godina. U tijeku je obnova kuća i djelomični povratak stanovnika. Da bi se omogućio veći povratak i stalni boravak stanovnika u Općini potrebno je omogućiti zapošljavanje. U tu svrhu se ovim Planom predviđa razvoj gospodarskih djelatnosti: poljoprivrede, prenamjena šumskih zemljišta niže kategorije (šikara i goleti) u maslinike, proizvodno-poslovne zone i seoski turizam. Ispituje se mogućnost pokretanja eksploatacije arhitektonskog kamena. U tu svrhu potrebno je napraviti Studiju eksploatacije arhitektonskog kamena na nivou Zadarske županije rezultati koje bi trebali biti uključeni u Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije. Poljoprivredu bi trebalo objediniti i poboljšati sistem navodnjavanja. Bilo bi korisno ponovno pokrenuti zadrugrastvo po uzoru na slična udruženja u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Također bi bilo dobro razvijati ne samo neposrednu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, nego i razviti preradu i konzerviranje poljoprivrednih proizvoda (voće, povrće, žitarice).
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

23

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

Ovim planom predviđa se prenamjena šuma nižih kategorija (šikara i goleti) u maslinike, i to na dvije lokacije: - Umac-Prštane u Lišanima Ostrovičkim, površine 65,099ha - Krš u Dobropoljcima površine 119,043ha. Kad je riječ o stočarstvu osim tradicionalnog uzgoja ovaca i koza trebalo bi razvijati stočne farme (krave, peradi, svinja i drugo). Proizvodno-poslovne zone planiraju se na sljedećim lokacijama: - Lišane Ostrovičke na površini 40,865ha - Ostrovica na površini 11,261ha Ova lokacija na Ostrovici već je izgrađena na površini od 3,147ha i služila je prije Domovinskog rata kao pogon u sklopu poljoprivrednog dobra. Zona seoskog turizma planira se u Ostrovici na površini 6,351ha.

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline • Prirodna baština na prostoru Općine

Od nadležnih državnih institucija nije proglašeno ni jedno područje posebnih uvjeta korištenja. Tu se misli na prirodnu baštinu svjetskog, državnog i lokalnog značaja, kao I na zaštićene dijelove prirode: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. • Graditeljska, arheološka, povijesna i etnološka baština

Kulturno-povijesne značajke prostora O kontinuitetu naseljenosti ovog prostora od prapovijesti, preko antičkog i srednjovjekovnog pa sve do novijeg doba svjedoče mnogi nalazi i lokaliteti: liburnske gradine, ostaci rimskih gospodarskih imanja, sakralni spomenici i ostaci tradicijske gradnje. U cilju očuvanja kulturnog nasljeđa utvrđen je popis dobara - područja i pojedinačnih građevina. Popis kulturnih dobara po naseljima Lišane Ostrovičke sakralna arhitektura: - Crkva Sv. Jere, spominje se 1770. god., obnovljena 1987. god., u Domovinskom ratu do temelja srušena - Crkva Sv. Nikole Tavelića, sagrađena 1976./77. god., u ratu do temelja srušena, sagrađena nova, - kapela Sv. Ante na groblju, srušena arheološki lokaliteti: - Gradina, prethistorijski lokalitet - Mišljen, starohrvatska nekropola etnobaština: - ostaci tradicijske gradnje u zaseocima: Mamići, Nimci, Stipići
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

24

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

Ostrovica sakralna arhitektura: Crkva Sv. Ante na jugoistočnom dijelu Gradine. Pripada srednjovjekovnom razdoblju. U zidovima crkve pronađeni su ostaci oltarne pregrade iz predromanike s latinskim natpisom iz 9-10. st., koji je posvećen Sv. Anastaziji, a natpis iz 1405. god. spominje kralja Zvonimira. Crkva je obnovljena u drugoj polovici 18. st. Crkva Sv. Luke, pravoslavna crkva s grobljem, sagrađena 1730. arheološki lokaliteti: Gradina s ostacima prapovijesnog liburnskog naselja na samom platou, srednjovjekovne utvrde ispod platoa, te rimske vile rustike (villae rusticae) u zaseoku Kusale podno Gradine zaseok Mačci na sjeverozapadnoj strani Gradine (Mačkove Ograde), antički lokalitet uz željezničku prugu Zadar-Knin Greblje – starohrvatska nekropola iz 9. st. etnobaština: ostaci tradicijske gradnje Dobropoljci sakralna arhitektura: Crkva Sv. Đurđa (Georgija) na groblju – srednjovjekovna građevina, obnovljena 1724. arheološki lokaliteti: Jaruv s prethistorijskim ostacima Belića jara etnobaština Ostaci tradicijske gradnje u zaseocima Ivkovići i Šaponje Zaštita kulturno-povijesnih dobara Svrha zaštite je očuvanje i prenošenje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju budućim naraštajima, što iziskuje redovito održavanje, tj. sprečavanje radnji koje bi na bilo koji način promijenile svojstva, oblik, značenje ili izgled kulturnih dobara i time ugrozile njihovu vrijednost, sprečavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju služe potrebama pojedinca i općem interesu. Povijesno-kulturne vrijednosti Povijesno-kulturne vrijednosti, popis kojih je dat u poglavlju 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline, zaštićene su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). O njihovoj zaštiti i čuvanju vodi brigu Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine – Konzervatorski odjel Zadar (KZD). Svaki projekt obnove, pregradnje ili prenamjene tih građevina kao i graditeljski zahvati na arheološkim lokalitetima, mora biti usklađen s odredbama zakona i vođen pod nadzorom nadležne službe.

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

25

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. Stanje nekategoriziranih prometnica još je lošije.64/93) magistralna pomoćna pruga.).0* km L 63133: Ž 6052. te urediti i izgraditi tehnički ispravna autobusna ugibališta te okretišta autobusa. Kategorija pruge je osnovom Odluke o razvrstavanju magistralnih željezničkih pruga (NN. i 8 tona/m Željeznička postaja nalazi se u Ostrovici. Uz postojeću kategoriziranu cestovnu mrežu Planom se predviđaju nove ceste: Lišane Ostrovičke – Torine Lišane Ostrovičke . podnosi opterećenje od 20 tona/osovina.Mandići Širine planiranih koridora su 20 m za planirane lokalne ceste tj. na području Općine glavnu cestovnu mrežu čine prometnice sljedećih kategorija: državne ceste: D56: Islam Latinski (D8)-Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1).0* km L 63147: Želj. Ostale nekategorizirane ceste također je potrebno urediti.5* km županijske ceste: Ž 6070: Dobropoljci-Đevrske(D509). U građevinskom smislu. Za sigurniji pješački promet moraju se izgraditi odgovarajući nogostupi. Lišane Ostrovičke. duljine 4. Postojeća cestovna mreža nije pogodna za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa (minimalni poprečni profili. tj. županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99. a što je uvjetovano postojećom izgrađenosti objekata i naselja. Postojeća cestovna mreža mora se modernizirati. oznake i broja MP 11. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 26 . slabo je povezano s naseljem Dobropoljci. duljine 1. Željeznički promet Područjem Općine prolazi magistralna pomoćna pruga. što traži redovno održavanje kolničke konstrukcije i poboljšanje sigurnosti prometa postavljanjem odgovarajuće prometne signalizacije i realizacijom boljih tehničkih elemenata. Unutar svakog naselja moraju se proširiti koridori i cestovne mreže te izvršiti odgovarajuća regulacija prometa u cilju ostvarenja bolje protočnosti vozila. duljine 4. Razvoj infrastrukturnih sustava 3. duljine 3. duljine 3. 111/00. Naselje Lišane Ostrovičke je povezano sa Zadrom. djelomično neasfaltirano i dr.Dobropoljci Ž(6070).1. 98/01).0* km * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Glavni razvojno vezni pravac za povezivanje Općine sa Zadrom. te učestalost polaska lokalnih autobusnih veza sa županijskim centrom te ostalim naseljima. Središte Općine. Pruga je jednokolosječna i neelektrificirana. nepovoljni tehnički elementi. Benkovcem i Šibenikom svakodnevnim autobusnim linijama.1. koja je ujedno i glavna spojna cesta Općine na Jadransku autocestu Sva križanja i odvojci s ove ceste su u istoj razini s regulacijom prometa putem prometnih znakova i horizontalne signalizacije. 15 m za ostale ceste. Potrebno je povećati broj.Ostrovica Ostrovica . postaja-Ostrovica-D56. duljine 1. Prometni infrastrukturni sustavi Cestovni promet Na osnovu Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste. pruga je kategorije C4 ( objava UIC 700 ). Ova mreža naselja je uglavnom asfaltirana.0* km L 63152: Lišane Ostrovičke-D56.5. Benkovcem i šire je državna cesta D 56.0* km lokalne ceste: L 63132: Ž 6052-L63133. U samom središtu naselja Lišane Ostrovičke postoje mjesne ulične mreže raznih širina i gabarita s nepovoljnim tehničkim elementima.5.

6. Na području Općine nalaze se slijedeći elektroenergetski objekti napajani iz TS 30/10(20) kV CRLJENIK.SVK kabel prema naselju Vukšić. Postojeća telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe. Općina je također dobro pokrivena. te uz cestu prema Vukšiću vezati će se na postojeću mrežu.LIŠANI Naziv voda 10(20) kV Otcjep za TS BAČKULIĆI Otcjep za TS BAČKULIĆI – DV za TS OSTROVICA 1 DV za TS OSTROVICA 1 Ocjep za TS OSTROVICA DV za TS DEVIĆI Otcjep za TS PK VRANA Otcjep za TS VRULJE – LIŠANI Snaga (kVa) 100 50 100 100 160 160 100 Duljina (m) 68 670 1248 1693 3184 415 383 Tip Stupna (nije u funkciji) Tornjić Stupna (nije u funkciji) Stupna Stupna Tornjić Stupna Tornjić Stupna Tip i presjek AlČe 3X35 mm2(nije funkciji) AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2(nije funkciji) AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 u u ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 27 . kapacitet napravljene mreže zadovoljava potrebe stanovništva. razrađuje. Red. Naziv TS 10(20)/0. DV 30 kV TS LOZOVAC – CRLJENIK nije u funkciji. a kroz mjesto prolazi svjetlovodnih kabel .2.5.43+1. Mreža sustava pokretnih komunikacija dobro pokriva područje Općine. 5. 9. broj 1. Daljnjih planova što se tiče proširenja telekomunikacijske mreže nema. Energetski sustav Područje Općine je u sklopu elektroenergetskog sustava Šibenske županije na koju je vezano putem 10 kV kabelskih vodova. broj 1. 7. Signalom drugog koncesionara GSM mreže VIPNET. što je ostvareno baznim postajama u Vukšiću i Benkovcu. Svjetlovodnim kabelom povezana je lokalna komutacija na nadređeni komutacijski centar. 8. 3.37 koja vrši napajanje preko četiri srednjenaponska izlaza 10(20) kV.42 BUČKULIĆI OSTROVOCA 1 OSTROVOCA 2 P: VRANA VRULJE . gdje je izgrađena digitalna lokalna komutacija i mjesna TK mreže. 5.LIŠANI MIJIĆI DEVIĆI PODMIŠLJEN . Za naselja Dobropoljci i Ostrovicu nije za sada u planu izgradnja mreže. Glavna pojna točka za opskrbu električnom energijom ovog područja je TS 30/10(20)kV CRLJENIK instalirane snage 3. sređuje i šalje.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Telekomunikacijski i poštanski sustav Općina Lišane Ostrovačke ima riješenu telekomunikacijsku mrežu samo u naselju Lišane Ostrovačke. 4. 3. 6. 2. Izgradnja novog poštanskog ureda planira se u sklopu planirane zone centralnih funkcija. Šopotu i Stankovcima.LIŠANI ČURČIJE . TS 30/10(20) kV Crljenik napajana je preko DV 30 kV KAPELA (planirana) – CRLJENIK iz TS 220/110/30 kV BILICE. 2. TK mreža napravljena je podzemno. 7. Red. Najbliže VIPNET bazne postaje nalaze se u Bukoviću. Poštanski promet U Općini ne postoji poštanski ured te se poštanski promet vrši preko poštanskog ureda Benkovac gdje se pošta sakuplja. 3. Planirane građevinske zone u naselju Lišane Ostrovačke.4 kV. s pripadajućim transformatorskim stanicama 10(20)/ 0. 4.

To je stari kopani bunar. ekološkim i funkcionalnim kriterijima. D. Tehničko uključivanje izvorišta sastoji se od instaliranja crpne stanice na izvorištu. Radašinovci.Ostrovica. koji se tijekom vremena nekoliko puta produbljivao i uređivao. koja daje prema dostupnom podacima 3 – 6 l/sec. Područjem Općine prolazi spoj Benkovačkog kraka do Kistanjskog sustava Đevrske – VS Vačani. Za određivanje potrebe vode prihvaćaju se slijedeće potrošnje: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 28 .Prović. U današnje vrijeme izvor nije u funkciji. utvrđena je prisutnost amonijaka i nitrita iznad MDK. Kula Atlagić 50%. a preko ljeta i znatno manje. usklađeno s prostornim. Uzrok tome su objekti u neposrednoj blizini bunara i nepostojanje sanitarne zaštite. Miranje. Kožlovac 50%.10 m od vrha krune. 3.n. Zidan je kamenim blokovima. Lepuri. te Općinu Lišane Ostrovičke. Dobra Voda. Uključeno je i naselje Radašinovci iako se ono u postojećem stanju opskrbljuje iz VS Zibonoga... a čime se u velikoj mjeri može doprinijeti smanjenju korištenja tradicionalnih izvora. Glavni pravac tog područja je VS Atlagić (KD 248 m. Kistanja i Skradina. Stoga se i za područje Općine preporuča korištenje obnovljivih energetskih izvora . Prema rezultatima ispitivanja kvalitete vode. 36 m. Benkovačko sela. Podsustav VS Atlagić odnosi se na Grad Benkovac.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 8. i G.m. Bulić. njegovo jugoistočno područje. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Općina nema riješenu vodoopskrbu pitkom vodom.Lišane Ostrovičke . uzorci ne ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode. Šopot.2 m.. Vodoopskrba naselja Dobropoljci ostvarit će se iz vodospreme VS Lisičić i pripadajućih cjevovoda. Bunar je dubine 13. Buković 50%. a rješavati će se studijama i stručnim podlogama. V=2000m3) – cjevovod srednje zone kroz Benkovac – Kožlovac – Lepuri . Planirani vodoopskrbni sustav biti će dio Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije – podsustav VS Atlagić.vode. sa ogrankom VS Gladuša – Vukšić . Podlug. Stanovnici se koriste vodom iz vlastitih cisterni. a obuhvaća naselja Benkovac.n. tlačnog cjevovoda i lokalne vodospreme Gradina ( KD 215 m. koji se razmatra kao dio cjelovitog sustava Ravnih kotara i šire. 11. promjera 1. Bunar se nalazi ispod centralnog dijela Lišana na pregibu zaravnjenog dijela polja i brdovitog zaleđa. 9. te naselja Općine Lišane Ostrovičke Lišane i Ostrovica. za koje naše područje ima preduvjete. Pristeg. Vukšić. V=1000m3) – Bulić . Ceranje.m. U blizini bunara je napravljena bušotina sa crpkom na dubini cca. Otcjep za TS ČURČIJE – LIŠANI Otcjep za TS MIJIĆI Otcjep za TS MIJIĆI –DV za BULIĆI DV za TS BULIĆI Otcjep za TS PODMIŠLJEN LIŠANI 480 198 254 3421 76 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 Obnovljivi izvori energije Prema nacionalnim energetskim programima treba u sve većoj mjeri primijeniti prirodne izvore energije. 12. U centru mjesta Lišane Ostrovičke nalazi se bunar Trubanj koji se nekad koristio za opskrbu vodom. 10. Perušić Benkovački.5. Znači za vodoopskrbu naselja Lišane Ostrovičke i Ostrovica potrebno je izgraditi vodospremu VS Gladuša i cjevovod iz pravca Benkovca. Globalni koncept temelji se na povezivanju sa susjednim vodoopskrbnim sustavima Šibenika.m. Kolarina.n. sunca i vjetra.3. Do izgradnje cjelovitog vodoopskrbnog sustava vodoopskrba naselja Lišane Ostrovičke može se riješiti s bunara Trubanj za što treba izvršiti dodatne istražne radove te saniranje izvorišta.VS Gladuša (KD 218 m. Prović. Uz njega je okno koje se koristilo kao crpni zdenac za potrebe željeznice. V=250 m3 ) te povratnog cjevovoda za priključenje na mrežu naselja.

Zbog relativno malog ukupnog opterećenja. Ukupni kapacitet sustava je 960 ES. dosadašnja praksa izgradnje septičkih jama ne izvedenih u skladu s tehnološkim propisima čime one postaju obične crne jame. odnosno financijskim mogućnostima investitora. ovisna o planiranom razvoju naselja. gotovi tipski uređaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda budu što jednostavniji za izvedbu i održavanje. eventualno odabrani. za ovo je područje od velikog značenja. u poljoprivredne svrhe. Samo ponegdje na novijim objektima vrši se prethodno pročišćavanje u septičkoj jami. na djelotvoran i suvremen način. Za zalijevanje poljoprivrednih površina treba koristiti vodu iz postojećih bunara koje u tu svrhu valja urediti. Naime. sa što povoljnijim tehničkim. To zahtijeva prethodnu pažljivu analizu lokalnih prilika i racionalnost odabranog sustava glede investicijskih troškova i troškova održavanja. Poželjno je da.4 L/sec Ovoj količini potrošnje stanovništva treba dodati potrošnju stoke. ispuštaju se otpadne vode u tlo. Osnovno rješenje je sakupljanje otpadnih voda gravitacijskim kanalima i uz precrpljivanje na pojedinim lokacijama dovesti do uređaja za pročišćavanje. a naročito iz razloga što je zadano područje djelomično i vodozaštitno područje. Realizacijom modernih sustava definitivno će se osigurati ekološka ravnoteža ovog inače vrlo osjetljivog prostora. razvojem tehnologije. a industrijski i drugi pogoni moraju predtretmanima pročistiti otpadne vode do stanja mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE stanovnici u naselju qsp = 200 l/dan krupna stoka qsp = 50 l/dan sitna stoka qsp = 15 l/dan broj stanovnika Q= 764 planirani broj stanovnika Q = ≈ 1. Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti analizu predloženog sustava te odrediti faznost izgradnje istog. ekološkim i ekonomskim pokazateljima. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 29 . Najčešće su svi objekti u sanitarno neispravnom stanju tako da predstavljaju stalnu prijetnju zdravlju stanovnika. postaje sve rafiniranije i već se obavlja tako da se više ne dobiva otpadni proizvod. Iz toga razloga trebalo bi i za naselje Lišane Ostrovičke razmotriti mogućnosti korištenja otpadnih voda.5 L/sec maksimalna dnevna potrošnja qmaxdn = ≈ 5. Sakupljanje oborinskih voda ovim putem nije dopušteno. Pročišćavanje otpadnih voda. Odvodnja otpadnih voda. načine pročišćavanje otpadnih voda kao i lokacije uređaja za pročišćavanje. Predloženo rješenje za naselje Lišane Ostrovičke uneseno je u Plan. Tako loše stanje rješavanja odvodnje otpadnih voda ne može se dozvoliti. U javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati vode koje sadrže agresivne i štetne tvari u koncentracijama većim od dopuštenih propisima. već vrijedna sirovina kojom se mogu rješavati problemi nedostatka vode. za navodnjavanje pojedinih poljoprivrednih kultura. pretpostavlja se da će biti moguća primjena tzv. Studija zaštite voda na području Zadarske županije načelno je odredila sustave odvodnje s glavnim kanalima i crpnim stanicama. prethodno obrađenih na klasičan način ili preko gotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje. prirodi bliskih postupaka pročišćavanja – “biljnih uređaja“. Odvodnja otpadnih voda Na čitavom području Općine otpadne vode iz domaćinstva disponiraju se u tlo pomoću upojnih jama. potrošnju za zalijevanje okućnica. Za odvodni sustav predviđen je jedan uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smješten južno od naselja s dispozicijom u otvoren prirodni vodotok. Prijemnik se nalazi u osjetljivom području i predložen je druge kategorije te je potrebno osigurati prvi i drugi stupanj čišćenja. što uzrokuje zagađenje podzemnih voda.000 stanovnika iznose 10 l/sec. te potrebne količine za gašenje požara koje za naselje do 5.500 specifična potrošnja stanovnika qsp = ≈ 3.2 L/sec maksimalna satna potrošnja qmaxsat =≈ 10. Predloženi sustav je razdjelni tip odvodnje s mrežom kanala koja bi služila za prikupljanje uglavnom sanitarnih i eventualno industrijskih otpadnih voda.

56 km. primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način: • da bude izveden nepropusan za okolni teren • da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice • da od susjedne građevinske čestice bude udaljen minimalno 3.45 km). Glavni recipijent Lišanskog polja je melioracijski vodotok (kanal) Krivac koji utječe u Bribišnicu. Za dio polja sa lijeve strane Krivca izgrađeni su osnovni melioracijski objekti. Na polju između mjesta Ostrovica i Bribirske Mostine (polje Zablaće – Međulužje) površine oko 340 hektara. u blizini mjesta Lišane Ostrovičke. odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom septičkih jama na parceli. U Krivac se s lijeve strane ulijevaju vode iz kanala Trubanj i Vedro Polje. kanal “Otres” kanal “Ostrovičke bare – Bribirske Mostine” koji pospješuju odvodnju sa polja i kanaliziraju vode do recipijenta. djelomično je izgrađena osnovna kanalska mreža.92 km) i Vedro polje (duljina 2. Vodotok Otres formira se kod istoimenog izvorišta. Županijska granica. a njegov sjeverni dio (koji pripada slivu Zrmanja–Zadarsko primorje) predstavlja Lišansko polje. Uređenje vodotoka i voda Najveći vodotok na području Općine Lišane Ostrovičke je vodotok Krivac čiji se sliv proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok. prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi Općine. Cijelim svojim tokom Krivac protječe dubokim poljoprivrednim zemljištem koje je smješteno između dvaju brdskih masiva. vodotoka Bribišnice. posebno sa sjeveroistočne strane. a to su kanali Trubanj (duljina 2. Površina tog dijela polja koje teritorijalno pripada Općini Lišane Ostrovičke je oko 380 hektara. za više od 10 ES. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 30 . prolazi sredinom polja. Objekti detaljne melioracijske odvodnje nisu izgrađeni. čija ukupna površina iznosi 865 hektara. neutralizatora i dr.0 m • da je omogućen kolni pristup radi čišćenja Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. koja ujedno predstavlja i dogovorenu granicu sliva Zrmanja –Zadarsko primorje. U donjem dijelu sliva Krivac je reguliran u dužini od 4. Sukladno prethodnom stavku. Duljina kanala od ušća do mosta Krivac je 4. Na krškom području između mjesta Lišane Ostrovičke i Ostrovica postoji veći broj manjih bujičnih vodotoka od kojih su najznačajniji Trubanj i Duboka draga koji u gornjem dijelu sliva imaju izrazito bujični tok. Masivi omeđuju sliv sa sjeveroistočne i jugozapadne strane. Vodotok je većim dijelom kanaliziran te služi i kao melioracijski kanal za odvodnju sa okolnih polja do Bribišnice. Melioracijska odvodnja Sustav melioracijske odvodnje Lišansko polje nalazi se u sklopu većeg sustava LišaneTrolokve-Žažvić. pa tokom kišnih mjeseci dolazi do plavljenja okolnog poljoprivrednog područja. od grada Benkovca do mjesta Morpolača gdje Krivac utječe u Bribišnicu. prolazi plodnim poljoprivrednim zemljištem i u Bribirskim Mostinama utječe u Bribišnicu. Detaljna kanalska mreža nije izgrađena. a u donjem dijelu se ulijevaju u melioracijske kanale Lišanskog polja. U gornjem dijelu sliva. Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana.5 km u kojoj protječe kroz Lišansko polje čineći tako glavni recipijent odnosno melioracijski vodotok polja.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Za veće asfaltirane površine odvodnju otpadnih voda treba riješiti preko separatora masti i ulja. pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. tj. vodotok prikuplja bujične vode s tih brdskih područja. Do izgradnje zajedničkog javnog sustava odvodnje. koji osim voda iz polja sprovode i bujične vode sa gornjih dijelova sliva. tj. tj.

međutim nije izgrađena detaljna kanalska mreža.6. Sredinom polja protječe vodotok Krivac koji bi bio uređen u cijeloj svojoj dužini a u gornjem toku je predviđena izgradnja akumulacije Kulina radi navodnjavanja poljoprivrednih površina. okoliš i klimu uz što bolje gospodarskog korištenja otpada i što manje trajno odlaganje neobrađenog otpada za što je neophodno izraditi Studiju o postupanju otpadom za područje Zadarske županije.01.Odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i štetnih sastojaka otpada . na osnovi Studije o postupanju otpadom za područje Zadarske županije.O.) općina.Čišća proizvodnja Vrednovanje neizbježnog otpada .R. Jugoistočni dio polja je već djelomično melioriran a u svrhu toga su izgrađeni i glavni melioracijski kanali ( tom dijelu pripada i Lišansko polje).Potpora i unapređenje burze otpada .Smanjenje i višekratno korištenje ambalaže .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Na području od Benkovca do Bribirskih Mostina predviđena je izgradnja melioracijskog sustava na površini od 3091 ha.2006. Ostvarivanje navedenog cilja postići će se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom “IVO”.N. Postupanje s otpadom Postupanje s komunalnim otpadom Komunalni otpad je otpad iz kućanstva. otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu. kojim su glavni prioriteti svrstani kako slijedi: .Odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (N. 3.Izgradnja transfer postaja .Biološka obrada odbojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) .Odvoz otpada s otoka . ustanovama i uslužnim djelatnostima. prema propisima EU . ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 31 . godine. Split iz 1988. odnosno odrediti prenamjena onih koja se neće koristiti.Djelovanje na ponašanje kupaca .Izgradnja reciklažnih pogona Odlaganje ostatnog otpada .Izbjegavanje nastanka otpada . 178/04. U skladu sa Zakonom o otpadu (NN.Donošenje konačne odluke. 123/97) do 01.Edukacija stanovništva .Sanacija postojećih neuređenih odlagališta . moraju se sanirati sva odlagališta. br. odnosno grad osiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom pri čemu više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom Osnovni cilj postupanja s otpadom na području Zadarske županije je izgradnja cjelovitog sustava postupanja s otpadom sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje. Idejno rješenje odvodnje polja dano je u projektu “Melioraciono uređenje dijela kraških polja Zadarske regije – Melioraciono uređenje Kožlovačko–Morpolačkog polja” V. godine.

pri čemu više županija mogu sporazumno osigurati provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor. kemijskoj ili biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. 97/05) županije.N. oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. ustanovama i uslužnim djelatnostima. štetnost. i III. Postupanje s opasnim otpadom Opasni otpad je utvrđen dodacima I. Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada (metali.) i Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (N. a građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (osim proizvoda koji u sebi sadrže katran) koristiti kao inertni materijal za punjenje kamenolomskih iskopa pri sanaciji kamenoloma. br.N. Međunarodni ugovori. motorna ulja. nadražljivost. Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost.). boje. Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (N. Zakona o otpadu (NN. nagrizanje. 80 % ukupne količine neopasnog tehnološkog otpada. lakovi itd. akumulatori. Na području Zadarske županije ova vrsta otpada miješa se zajedno s komunalnim otpadom na odlagalištima komunalnog otpada. ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Ambalažni otpad predstavlja cca. toksičnost. Stoga na osnovu Programa i Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske potrebno je uspostaviti mrežu sabirališta i skladištenja opasnog otpada na području Zadarske županije (4-5 građevina za skladištenje opasnog otpada-sabiralište i jedna građevina za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada) gdje bi se prikupljao i skladištio opasni otpad izdvojen iz komunalnog otpada (baterije. zapaljivost. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja o čemu skrbi Vlada Republike Hrvatske. odnosno Grad Zagreb osiguravaju provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom Neopasni tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu. 178/04. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnološkog otpada ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj. staklo itd.. teratogenost. 3/94. 178/04. Komunalni i tehnološki otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadrže tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava. Na području Zadarske županije komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada se sakuplja i odlaže zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetlišta ili odlagališta bez ikakve kontrole. papir. infektivnost. br. br. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 32 . a po količinama.). Prema članku 22. reaktivnost.N. sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. II. kancerogenost. mutagenost. U skladu sa Zakonom o otpadu (N. lijekovi.) postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje.. Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom zaštite okoliša.

7. Treba zaustaviti proces neorganiziranog odlaganja otpada na divljim deponijama. radiona. pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda za cijelo područje Općine Lišane Ostrovičke. Posebnu pažnju treba pokloniti zaštiti vodotoka Bribišćica. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Do izgradnje zajedničkog sustava odvodnje svi postojeći i novi objekti moraju rješavati odvodnju otpadnih voda sakupljanjem u vodonepropusnim septičkim jamama. pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda treba rješavati etapnom izgradnjom zasebnih podsustava odvodnje za pojedina područja Općine. Problem odlaganja otpada treba riješiti na razini cijele Županije. odnosno idejnog rješenja sakupljanja. Ti lokaliteti trebaju biti pristupačni dopremnim vozilima. servisa. Otpadne tehnološke vode iz raznih proizvodnih pogona moraju se adekvatno pročistiti tako da se količina štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti. Do realizacije jedinstvenog sustava odvodnje problem sakupljanja. Sadržaj istih mora se prazniti samo preko ovlaštenih poduzeća i odvoziti na mjesto koje odredi sanitarna inspekcija. Na svim površinama većih garaža. Zaštita voda od zagađivanja treba se definirati izradom adekvatne studije. Pročišćene otpadne vode treba ispuštati na najoptimalnijim. Za odlagališta građevinskog otpadnog materijala treba naći rješenje na prostoru Općine Lišane Ostrovičke ili u dogovoru s nekom drugom općinom. a vizualno zaštićeni. povremenih vodotoka i izvora te poljoprivrednih površina od zagađenja. Također treba provesti hidrogeološka istraživanja svih potencijalnih lokacija u svezi mogućnosti ispuštanja adekvatno pročišćenih otpadnih voda u teren. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 33 . prethodno istraženim lokacijama. Izgradnja novih stambenih i proizvodnih objekata na području općine Lišane Ostrovičke mora biti u skladu s utvrđenim zonama sanitarne zaštite i propisanim mjerama zaštite pri izgradnji i eksploataciji istih.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. benzinskih postaja i parkiralištima poslovno-proizvodnih i turističkih zona treba obvezatno ugraditi separatore za sakupljanje ulja i masnoće iz oborinskih voda prije ispuštanja u teren. odnosno sakupljanjem u kvalitetnim tipskim kućnim uređajima za pročišćavanje. Za reciklažu smeća Općina treba osigurati potreban broj kontejnera i utvrditi lokacije za njih.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 34 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE II.

Infrastrukturni sustavi-poštanski. Korištenje i namjena površina (mjerilo 1:25 000) 2a. Članak 2. Područje obuhvata ovog Plana je područje Općine Lišane Ostrovičke utvrđeno Zakonom o područjima Županija. godine. 61/00 i 32/02) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Lišane Ostrovičke («Službeni glasnik Zadarske županije» 11/01. Članak 3. 10/97). mjere korištenja. Prostor Općine se sastoji od naselja Dobropoljci. te druge mjere za uređenje prostora. Građevinska područja naselja (mjerilo 1:5 000) Članak 4. 68/98. donosi ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke Članak 1. Odredbe za provođenje grafički dio: 1. Općinsko vijeće općine Lišane Ostrovičke. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 35 . zaštite prostora i okoliša.). Infrastrukturni sustavi-vodnogospodarski sustavi (mjerilo 1:25 000) 2b. sjednici održanoj 2.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Opće odredbe Temeljem čl. telekomunikacijski i energetski sustavi (mjerilo 1:25 000) 3. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. uređenje i zaštitu prostora (mjerilo 1:25 000) 4. godine. Uvjeti za korištenje. 30/94. Zakona o prostornom uređenju (NN br. Ovom se Odlukom donosi Prostorni plan uređenja Općine Lišane Ostrovičke (u daljnjem tekstu: Plan) za razdoblje do 2016. 24. Obrazloženje II. S ovim Planom moraju biti usklađeni urbanistički i detaljni planovi uređenja i drugi dokumenti prostornog uređenja nižeg reda koji se donesu nakon donošenja ovog Plana. lipnja 2006. Članak 5. Ovim Planom određeni su ciljevi prostornog razvoja. Plan je sadržan u elaboratu "Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke" što ga je izradio Zavod za prostorno planiranje Zadarske županije i sadrži sljedeće priloge: tekstualni dio: I. Lišane Ostrovičke i Ostrovica. na 14.

te zone nove izgradnje u proširenim dijelovima GP-a. u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane cjeline. osiguranje prostora za javne potrebe i postojeća infrastruktura. − Širenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. − Korištenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupališne svrhe moguće je uz minimalnu izgradnju i očuvanje prirodnih fenomena. pretpostavlja poštivanje principa organskog širenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrđenih granica GP-a. Planirane su sljedeće namjene površina: − Građevinska područja naselja. potrebno je građevinske aktivnosti ograničiti na već korištene prostore. koji su određeni sljedećim karakteristikama: − Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito što. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 36 . − U cilju zaštite vrijednosti okoliša (vode. šume i šumsko zemljište − Prenamjena šumskog zemljišta u maslinike − Površine infrastrukturnih sustava Uvjeti i ciljevi za određivanje namjene površina Članak 7. zone naselja koje su rijetko izgrađene s mogućnošću njihova dogradnja. odnosno mogućnosti njene racionalne iskoristivosti.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. − Korištenje. kao što su stalni i povremeni stanovnici. − Gospodarska namjena-poslovno proizvodna(IK) − Javne i društvene namjene izvan GP naselja(D) − Turistička namjena (T) − Groblje − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla − Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma − Ostalo poljoprivredno tlo. U tom smislu valorizirani su svi relevantni elementi. poljoprivredne površine i pejzažne karakteristike prostora). − U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo korištenja već izgrađenih. Pri tome se razlikuju zone postojeće/stare jezgre naselja. za gradnju mora biti argumentirano izrazitim gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu. Prostorni plan uređenja Općine sadrži u grafičkom dijelu kartografske prikaze u skladu sa zakonom i propisima. Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). dosad neizgrađenih prostora. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Lišane Ostrovičke Korištenje prostora Članak 6. Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za korištenje/namjenu površina.

jugoistočni pravac Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije (planiran) Rješenje o lokacijskoj dozvoli utvrđuje se temeljem stručne podloge ili idejnih rješenja za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina. duljine 4.Knin (postojeća) Građevine za korištenje voda: vodoopskrbni sustav.Mandići * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Građevine za zaštitu voda: . Ovaj plan određuje uvjete uređenja prostora i građevina od važnosti za Državu i Županiju. duljine 4. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: županijske ceste . sukladno odredbama PPŽ-a a to su: Građevine od važnost za Državu Članak 9. postaja-Ostrovica-D56.postojeće: L 63132: Ž 6052-L63133. Građevine od važnosti za Državu i Županiju Članak 8.planirane: Lišane Ostrovičke – Torine Lišane Ostrovičke . duljine 1.sustav odvodnje otpadnih voda Zaštitne i regulacijske građevine .Ostrovica Ostrovica .0* km lokalne ceste .postojeće: Ž 6070: Dobropoljci-Đevrske(D509).za obranu od poplava i zaštitu od bujica vodotoka Jaruga Uvjeti za uređenje prostora građevina od interesa za Državu i Županiju dati su u točki 5. duljine 1.0* km L 63152: Lišane Ostrovičke-D56. Uvjeti za uređenje prostora 2. ovih odredbi za provođenje.1.0* km L 63147: Želj.5* km Željeznički objekti s pripadajućim građevinama i uređajima: magistralna pomoćna pruga : Zadar.0* km L 63133: Ž 6052. duljine 3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: državne ceste: D56: Islam Latinski (D8)-Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1).0* km lokalne ceste . ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 37 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2.Dobropoljci Ž(6070). duljine 3. Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom građevina potrebno je sanirati po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza. Građevine od važnosti za Županiju Članak 10.

Članak 16. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja-uvjeti gradnje Opći uvjeti Članak 11. igrališta).2. zdravstvena ustanova. a iznimno gdje to nije moguće (velike katastarske parcele. vodovi i sl. apartmani. potok i sl. a donosi ga Općinsko vijeće.). − groblja. Planom se utvrđuju građevinska područja naselja u kojima je stanovanje glavna namjena.) − gospodarski objekti. Za neizgrađeni dio građevinskih područja obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za one zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom. Najmanje 20% zahvata mora biti predviđeno za prometnu infrastrukturu.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. javne prostore.) − sportsko-rekreacijski sadržaji (dvorane..Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja predstavlja prostor za razvoj na kojem se može graditi isključivo izradom Detaljnih planova uređenja koje se određuje Programom mjera unapređenja u prostoru za razdoblje od dvije godine. koji ne ugrožavaju ekološku stabilnost naselja (servisi. ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba prilagoditi postojećem stanju.. koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja kao što je broj kuća/domaćinstava u privremenom korištenju . Članak 15.) − turistički objekti (hoteli. U slučaju gdje razgraničenje namjena nije jasno obilježeno fizičkim elementima kao što su infrastrukturni koridori (ceste. granica razgraničenja se smatra područje uz crtu razgraničenja u dubini do 15 m sa svake strane crte. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja. mogu se graditi i: − javni objekti (škola. GP-a naselja prikazana su u grafičkim prilogom (karta 4). .). bazen. .Izgrađeni dio naselja sastoji se od gusto izgrađenih zona i zona nižeg stupnja izgrađenosti koje je moguće dograđivati. Članak 12. velike izdužene nepravilne parcele ili sklopovi takvih parcela). ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 38 . prikazana grafičkim prilogom Plana (karta 4. ili nekim drugim elementima. prirodni elementi (obala. zelenilo i sl. zanatske radionice .. granice GP-a definirane su tako da je povučena-ucrtana linija razgraničenja po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat. povremenih i stalnih. Članak 17. tržnica . Članak 13. a sadrži izgrađeni i neizgrađeni dio: . Granice GP-a se u pravilu određuju granicama katastarskih čestica.Širenja GP uvjetovano je kriterijima iz PPŽ-a te dodatnim kriterijima.. Građevinska područja naselja.. Građevinsko područje naselja je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog djela GP-a. mj. pansioni. Članak 14. GP naselja određene su na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora. crkva. − infrastrukturni koridori. izgrađene površine. vrtić. 1:5 000)..

Regulacijska crta je mjesto priključenja parcele na javnu prometnu površinu. 5 m. kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava. Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP naselja na građevinskim parcelama. minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. DPU-om ili UPU-om drugačije određeno. Iznimno. Minimalna dozvoljena udaljenost od susjedne međe je 3 m. Članak 24. Članak 21. Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte.za samostojeću kuću 14 m. Članak 19. U pretežno izgrađenim dijelovima naselja. Članak 25. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 39 . Članak 22. Ovim planom određena je minimalna širina građevinske parcele: .za dvojnu kuću 10 m. .0 m. Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeću građevinsku liniju (pravac). Članak 23. Planom je definirana mogućnost širenja GP naselja temeljem kriterija iz Prostornog plana Zadarske županije.za kuće u nizu 6 m. streha i sl. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. ako nije Zakonom o cestama. a osobito u starim jezgrama. Članak 26.0 m. Udaljenost građevinskog pravca od regulacijske crte je min. ali ne manja od 3. pri čemu su se primijenili dodatni kriteriji koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja. u izgrađenim dijelovima naselja. temeljem čega je izračunat broj povremenih i stalnih korisnika prostora. Članak 20. . Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon.) građevinski pravac definiran je njome. u slučajevima kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom. građevine se mogu graditi neposredno uz javnu prometnu površinu.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 18. Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. što znači da se građevina treba uskladiti s postojećim stanjem. kao što je ukupan broj izgrađenih stambenih jedinica unutar naselja. Svaka pojedina građevinska parcela mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5. Izuzetak od prethodnog članka čine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem. Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojeće i dvojne kuće i to isključivo u pretežno izgrađenim dijelovima naselja. odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. a može biti maksimalno 1.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 27. a odstupaju od uvjeta određenih ovim Planom. ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Članak 29. Članak 28. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. Bespravno izgrađeni objekti koji se nalaze unutar GP-a. Unutar graditeljskih cjelina iz prethodnog članka. Izuzetak od prethodnog članka čine objekti koji su izgrađeni u prometnim i ostalim infrastrukturnim koridorima. Izgradnja garaža može biti i izvan objekta. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. bez obzira na minimalne površine građevinskih čestica.od državnih prometnica 10. i ukoliko je stav Općinskog vijeća da se konkretni objekt legalizira. Ovim Planom određene su stare jezgre naselja i pojedinačni graditeljski sklopovi (dvorovi) u grafičkom prilogu broj 4. Članak 34. ovog članka udaljenost može biti i manja ako je objekt izgrađen prije izgradnje (proboja) prometnica. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati autohtoni pejzaž. Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim Planom (točka 5).od pristupnih putova građevinska linija se može poklopiti s regulacijskom linijom. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt.00 m . god.00 m . udaljenosti od susjeda i koeficijenta izgrađenosti određenih ovim Planom. Udaljenost građevinskih linija individualnih objekata od prometnice iznosi najmanje: . Izuzetno od odredbe stava 1. Članak 32.od lokalnih i nerazvrstanih 5. i zaštićenim područjima. Članak 30. Članak 31. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi.00 m (unutar naselja) . ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 40 . pod uvjetom da su izgrađeni do prosinca 2004. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja Članak 33. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. dozvoljena je gradnja i dogradnja prema konzervatorskim uvjetima nadležnog tijela. mogu se legalizirati u roku od 2 godine od donošenja ovog Plana. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirališne površine.od županijskih prometnica 7.

tihi obrt itd. 52/99). može imati najviše dva stana. Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene kuće.40 0.-38. Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih tipova stambenih kuća: . koeficijent iskoristivosti 1. površina građ. Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog područja naselja (izuzev starih jezgri) Članak 37.). koeficijent izgrađenosti 0. Pokrov crijep. Članak 38.45 0.6 0. Utvrđeni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja. parcele (m2) 300 250 200 max.0 tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu Članak 36. ugostiteljske i uslužne djelatnosti. parcele (m2) 400 300 250 koeficijent izgrađenosti 0.višeobiteljska kuća.0 1. Članak 40.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 35. površina građ. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk. u iznimnim slučajevima. Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m u odnosu na najnižu točku okolnog terena.6 * u koeficijent iskoristivosti ne računa se podrumski prostor ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 41 . Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu min. Namjena može. Planom je dozvoljena izgradnja.). Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2.30 koeficijent iskoristivosti* 0. Pod pojmom stambenih kuća ovim se Planom podrazumijevaju građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje (sukladno Klasifikaciji vrsta građevina NN.obiteljska kuća .50 max.30 0. osim stambene biti i poslovna (trgovine.0 1. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. koja neće ometati osnovnu funkciju stanovanja. ali ne manje od 3 m. ali ne veći od 260. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. ukoliko postoje neizgrađene površine. obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske zgrade u jezgri naselja po uvjetima iz prethodnih članaka (36.6 0.30 0. Članak 39. Obiteljska kuća prema Zakonu o gradnji (NN br. br. kako je prikazano u sljedećoj tablici: min. Iznimno može biti veći nagib. 11/98).

Članak 44. oblikovanje fasada i krovišta. Teren oko građevina. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. izuzev salonita. min.6 ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 42 . Ograđivanje parcela izvodit će se u pravilu ogradom. Članak 45.00 m od rešetke. parcele (m2) 600 400 koeficijent izgrađenosti 0. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.00 m. ali ne veći od 260. visine 1.6 0. a iznimno masivnim punim zidom visine do 2. gospodarskih objekata. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima parcele. Višeobiteljska kuća sastoji se od najviše četiri stana. Građevine u cjelini. te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina. potporni zidovi. površina građ. sakralnih objekata i dr. koje su u donjem dijelu masivne. može biti od različitih materijala.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 41.30 0. kao i pojedini njihovi elementi moraju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture. Male parcele. Iznimno može biti veći nagib. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao ukrasni vrt. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina Oblikovanje građevina Članak 42. ili koje nemaju direktan pristup s javne površine. koje su do sada ostale neizgrađene. Dozvoljena katnost višeobiteljske kuće je Po+P+1+Pk.00 m u starim jezgrama naselja. Kod oblikovanja objekata voditi računa o skladnom uklapanju u ambijent materijalom i oblikom. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. te upotrijebljeni građevinski materijal. ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih stambenih terasa. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. a nagib krova 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja. čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju kuća.30 koeficijent iskoristivosti 0. mogu se uklopiti u sustav zelenih površina ili pripojiti susjednim parcelama. Članak 43. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja.00 m od terena. Pokrov je crijep. ali ne manje od 3 m.. Pokrov objekata društvenog standarda. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. moraju biti usklađeni s okolnim objektima. Pokrov od crijepa. dok se veća visina može izvesti 2. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. terase i sl. Za stambene kuće krov mora biti kosi. Visina ograde ne smije biti veća od 2. mreže ili živice. Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m.

potrebno je izraditi stručnu podlogu koja mora sadržavati: . a min.smještaj građevina na parceli.) i stabla predložena za otklanjanje. kvaliteta i sl.max.poslovni objekti koji svojom djelatnošću ne ugrožavaju stanovanje susjeda i koji ne zagađuju okoliš mirisima.koeficijent iskoristivosti 0.max. koeficijent iskoristivosti 0.max. vizualno i otpadnim materijalima. . veličina parcele 500 m2 . Članak 47. Moguća je i izgradnja autokampova na parceli površine min.visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk . izgrađenost građevinske parcele ne smije biti veća od 30% . veličina. te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta.max. 600m2 .smještajni kapacitet uvjetovan je veličinom parcele (1 postelja/min. osim ako DPU-om nije drukčije određeno. visina vijenca-9 m Krov može biti ravni.mišljenje Općinskog vijeća. .udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog min.40 . 5000m2. Za ishođenje lokacijske dozvole za navedene objekte u člancima 48. Članak 49.objekti društvenog standarda . Unutar GP naselja moguća je izgradnja pojedinačnih turističkih objekata za smještaj i boravak.dokaz o mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu i javni prometni sustav. zabavu i rekreaciju.max.udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. koeficijent izgrađenosti 0. visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk . 49. .visina vijenca-9 m.popis postojećih stabala (vrsta. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova.objekti ugostiteljsko-trgovačkog sadržaja . .opis planiranog zahvata. te pratećih ugostiteljskih sadržaja.arhitektonsko rješenje građevina i građevinskih zahvata. . Unutar GP-a naselja moguća je izgradnja javnih i poslovnih objekata po sljedećim uvjetima: . uz sljedeće uvjete: . 10m. kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Uvjeti za izgradnju javnih. pokrov crijep. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 43 . Unutar GP naselja.zbrinjavanje prometa u mirovanju na vlastitoj parceli. . poslovnih i turističkih objekata unutar GP naselja Članak 46. parcela 1500 m2. . osim stambenih objekata. ali ne manje od 3 m.način zbrinjavanja otpada. 50m2) . . kao i sadržaja za sport. i 50. .krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.max.80 Javne i poslovne sadržaje moguće je uređivati i u sklopu stambenih objekata. Članak 48. .uređenje parcele (okoliš). ali ne veći od 260. .7 . Iznimno može biti veći nagib. ali ne manje od 3m . . mogu se graditi: . veličina. položaj i sl.min. bukom. po kriteriju 1 jedinica/80m2.rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje.).

Općinsko vijeće Programom mjera određuje koliko će DPU-a ili UPU-a u dvije godine izraditi . veličine ovisno o broju stoke odnosno peradi. 2. ovog članka udaljenost može biti manja u postojećim starim jezgrama naselja.00 m. osim u zaštitnom pojasu cesta i pruga.Površina obuhvata može biti manja ukoliko čini jedinstvenu prostornu funkcionalnu cjelinu. nove zone mogu se graditi jedino izgradnjom autonomnog sustava biološkog pročišćavanja i to odlukom Općinskog vijeća. Uvjeti za izradu Detaljnih planova uređenja unutar građevinskih područja Članak 51. u slučajevima kad ne postoji mogućnost priključka na kanalizacijsku mrežu. peradarnici)-mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete.Objekata za obranu .Objekata infrastrukture (prometne. Osim općih uvjeta koji se moraju primijeniti kod izrade DPU-a ili UPU-a potrebno je 20% zahvata obvezno predvidjeti za prometnu. igrališta. Izgrađene strukture van naselja Članak 53. Prije izdavanja lokacijske dozvole nužno je izraditi idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje kojim će se odrediti uvjeti za: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 44 . visine do 3m i udaljenosti od susjedne međe minimalno za visinu vijenca. Članak 52. prikazanim u sljedećoj tablici: Stoka krupnog zuba (komada) do 150 150-350 preko 350 Udaljenost (m) 200 300 500 Stoka sitnog zuba (komada) do 200 200-750 preko 750 Udaljenost Perad Udaljenost (m) (komada) (m) 100 do 1000 50 100 1000-5000 50 200 preko 5000 100 Farme se ne smiju planirati na područjima određenim ovim Planom kao vrijedan krajolik. a objekti se mogu graditi na udaljenostima od građevinskih područja. Odvodnja otpadnih voda. sportski tereni). rješavat će se putem nepropusnih septičkih jama. niti na vodozaštitnim područjima. komunalnu infrastrukturu i javne prostore (zelene površine. na zaštićenim područjima prirodne i kulturne baštine. sportska dvorana…).00 m.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 50.) . a od regulacijske linije 1. energetske. Farma i peradarnika Objekti za uzgoj stoke i peradi (farme. škola. Izvan građevinskih područja može se planirati izgradnja: . uz obveznu infrastrukturnu opremljenost. parkirališta.Staklenika i plastenika Izgradnja je moguća na poljoprivrednom zemljištu.Objekata za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u skladu s rudarskom osnovom i prostornim planom . Maksimalna izgrađenost parcele može biti 40%. Obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom. Potrebno je osigurati prostor za izgradnju objekata društvenog standarda (vrtić. Najmanja zona zahvata za izradu DPU je 3ha u izgrađenom i neizgrađenom GP-u. Do izgradnje sistema za odvodnju. Udaljenost septičke jame od susjedne granice ne smije biti manja od 2. ali ne manja od 5000 m2 . komunalne itd.3. Izuzetno od odredbe stava 2.

ali ne manje od 3 m. a sve u skladu s odredbama ovog Plana i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN. Namjena objekta može biti isključivo za pružanje usluga: ugostiteljskih. veličine objekta brutto razvijene površine do 300 m2. ove kućice trebaju biti u skladu s tradicijskom gradnjom.mjere zaštita čovjekova okoliša i sl. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 45 . obiteljska poljoprivredna gospodarstva.5 m. Lovačkih domova. Visina vijenca ne smije biti veća od 3. Nagib krova u skladu s tradicionalnom arhitekturom.rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda. u zonama poljoprivrednog zemljišta. tako da objekt ne prelazi brutto razvijenu površinu od 50 m2. maksimalne brutto razvijene površine 200 m2. Maksimalna dozvoljena površina ovih objekte je 500m2. Hladnjača i objekti za preradu poljoprivrednih proizvoda Gradnja je moguća na parcelama većim od 5. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma. 59/2000. visine vijenca do 4. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Mora biti vlasnik minimalno 10. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. sanitarni čvor.veličinu i način gradnje objekata s pratećim prostorima . Za svakih daljnjih 1000 m2 zemljišta brutto razvijena površina objekta može se povećati za 40 m2. Gradnja je moguća uz prethodnu izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja. zdravstveno-rekreacijskih i športsko-rekreacijskih objekata koji koriste prirodne resurse.000 m2 zemljišta na teritoriju ove Općine. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca-6 m. Svojim gabaritom. ali ne veći od 260. U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. Na poljoprivrednom zemljištu nižeg boniteta može se graditi gospodarska kuća na parceli minimalne veličine 2.000 m2.000 m2. Minimalna veličina poljoprivredne površine na kojoj se mogu graditi ovakvi objekti je 10ha. golf-igrališta.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE . također na teritoriju ove Općine. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Gospodarski objekt mora biti udaljen od međe najmanje 1. Zdravstvenih. Za izgradnju ovakvih objekata potrebna je suglasnost Općinskog vijeća. visine vijenca 3. Gospodarska kuća može se graditi kao prizemnica. Investitor treba dokazati da ima stalno prebivalište na teritoriju Općine Lišane Ostrovičke i da se bavi poljoprivredom.5 m. najviše 25 m2 brutto razvijene površine.5 m do vijenca.prilaz parceli . ali obloženi kamenom izvana. medicinskih. sadnju drveća i zelenila . Iznimno može biti veći nagib. izgledom i materijalom. za čuvanje voćnjaka i vinograda i za sklanjanje stoke.način i režim korištenja objekata . Krov dvostrešan pokriven kamenim pločama ili kupom kanalicom. te odlaganje krupnog otpada . br. te objekte za zaštitu divljači uz neophodne prateće sadržaje u skladu sa Zakonom o šumama. Mogu se graditi kao individualna. Na šumskom zemljištu moguće je graditi sportsko rekreacijske sadržaje: trim-staze. maksimalno 6. Namjena ovih objekata može biti za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata. Članak 54. opekinih blokova. II. te mora biti smješten u pravilu na manje plodnom tlu. šetališta.). športsko-rekreacijskih. i nižih bonitetnih klasa. Zidovi trebaju biti izvedeni od kamena ili od betonskih blokova.sanitarno-zaštitnu zonu. odnosno betona. dozvoljene visine P+1.00 m. Pokrov crijep.00 m od terena.

skladišta. turističke. Minimalna udaljenost od susjedne parcele je ½ konačne visine objekta. parkirališta.2. mogu se graditi i u građevinskim područjima naselja. zelene površine i sl. U okviru zona športsko-rekreacione namjene dozvoljava se izgradnja sportskih terena i sportskih objekata. izgrađenost parcele je 40%.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. Max. To su sadržaji koji su dio urbane opreme naselja: trgovine. Ostali uvjeti kao u članku 58. Osigurati minimalno 15% od ukupne površine zahvata za javne potrebe (prometnice. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 46 . ali ne manje od 3 m. Krov može biti kosi. kao i za održavanje javnih manifestacija-folklora i sl. čisti proizvodni pogoni i radione. prodajno-izložbenih salona. Uvjeti za smještaj športsko-rekreacijske namjene Članak 59. ekološki čistih proizvodnih pogona. Ostali uvjeti kao u točki 2. zabavnih centara. Članak 56. Zone gospodarske namjene su područja proizvodno-poslovne. servisi. visina može biti i veća. Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih djelatnosti Članak 57. ostalih sadržaja. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti Članak 55. kao i manji. Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti: . poslovni prostori. mješovito stambenoposlovne. trgovina. motelski i ugostiteljski ili trgovačko-uslužni sadržaji i slično. servisa. zanati. uredi. Za sve gospodarske zone obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. športsko-rekreacijske namjene i slično. Dozvoljava se i izgradnja sajmišta za prezentaciju poljoprivrednih. Mali proizvodno-poslovni objekti koji pri obavljanju svoje djelatnosti ne ugrožavaju stanovanje. Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti Članak 60. U zonama proizvodno-poslovne namjene moguća je izgradnja skladišta. ravni ili kombinirani. Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih objekata unutar GP naselja Članak 58. visina vijenca je 8m. stočarskih i drugih proizvoda. Max. Obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. Maksimalna iskoristivost parcele je 1. Ukoliko to tehnološki proces zahtijeva.Turistički objekti mogu se graditi u zonama predviđenim ovim planom i u okviru građevinskih područja naselja. Zone proizvodno-poslovne namjene planiraju se u Lišanama Ostrovičkim i Ostrovici. uz prateće usluge kao što su hotelski. veletrgovina.).

Iznimno može biti veći nagib. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja. Unutar GP naselja dozvoljava se izgradnja zgrada društvenih djelatnosti uz uvjet. Objekti trebaju biti projektirani u skladu s elementima autohtone tradicije. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. te turističke zajednice s ispostavama . II.obrazovanje: predškolske ustanove.0 m. Članak 64.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE . Članak 65. Uvjeti za zonu seoskog turizma Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma Mogu se graditi kao individualna. da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili da na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja. minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. bojom. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. oblikom i smještajem u prostoru trebaju biti stopljeni s okolišem. privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. u zonama poljoprivrednog zemljišta. Utvrđuju se sljedeći sadržaji društvenih djelatnosti: . ali ne veći od 260. stacionari za cjelogodišnji boravak kao dopuna turističke ponude.sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje sportskim aktivnostima. mjesni odbori. i nižih bonitetnih klasa.kultura: knjižnica. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Članak 62. kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava.vjerske ustanove .groblje. te drugi sadržaji socijalne skrbi . Članak 61. Sukladno prethodnom članku.uprava i administracija: organi općinske uprave.Maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske parcele je 0. Članak 63.50. .Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0. sportske dvorane polivalentne namjene i površine za pasivnu rekreaciju . Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca-7. ali ne manje od 3 m. društveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni sadržaji za koje postoji interes . zabranjuje se izgradnja sadržaja koji izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone. 4. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi isključivo na građevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. Pokrov crijep.socijalna skrb: prihvatilišta za stare i nemoćne. osnovne i srednja škola . a materijalom.30. ali ne ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 47 .zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama . širine 6. čitaonica.Za zone turističke namjene obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a i studije o utjecaju na okoliš a za turističke objekte u okviru građevinskih područja naselja ukoliko su većih dimenzija potrebno je izraditi studiju smještaja u prostoru.5 m. obiteljska poljoprivredna gospodarstva. . Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Zona seoskog turizma planira se u naselju Ostrovica.

Minimalna udaljenost između građevinskog pravca je 5 m. Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka. Članak 71. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE manja od 3.0 m. sportske hale i bazene. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele. okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim vrijednostima.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk ili P+2 Visina vijenca-9 m. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasne zelene površine. Članak 68. Objekti izgrađeni prije donošenja ovog plana koji svojim karakteristikama premašuju ove uvjete u smislu visine vijenca i max. na građevnoj čestici je potrebno maksimalno sačuvati postojeće drveće. dozvoljava se odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu dozvoljene visine. oblik i veličina građevinske čestice. Pokrov crijep. Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14. ukoliko to diktira zatečeno stanje i ako zadovoljava uvjete Zakona o zaštiti od požara ili ako je to UPU-om ili DPU-om određeno. Članak 66. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Max. Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka samo za vjerske objekte. Volumeni objekata moraju se prilagoditi postojećem graditeljskom okruženju. i visina građevine utvrdit će se na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole kojim se treba dokazati opravdanost odstupanja od općih Planom utvrđenih uvjeta. ali ne veći od 260. odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Članak 70. Članak 67. U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina društvenih djelatnosti u užem urbanom području. Članak 69. Max. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 48 . Članak 72. dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja ulične fronte. koeficijenta izgrađenosti i iskoristivosti parcele. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama. ali ne manje od 3 m. Iznimno može biti veći nagib. koeficijent izgrađenosti-40%. koeficijent iskoristivosti-0. s ciljem da se građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena. U slučajevima iz prethodnog članka. koeficijent izgrađenosti. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. kao i od pristupnog puta h/2 ali ne manje od 3 m. koeficijenata ovih se planom prihvaćaju. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi.8.

98/01 i 143/02) – popis dan u točki 2. 1:25 000 i karta 4. Mreža javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (N. Ovim se planom propisuju uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina. 77/98. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 49 . županijske ceste i lokalne ceste (N. biciklističkih staza. Članak 74.N. 65/02 i 180/04 ) te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste. dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni. te shematski određuje njihov položaj u prostoru U postupku ishođenja lokacijske dozvole za građevine infrastrukture u slučaju ne postojanja detaljnije planske dokumentacije potrebno je izraditi idejno rješenje namjeravanog zahvata u prostoru prema odredbama i uvjetima Plana.os postojeće ceste Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. u izgrađenim dijelovima građevinskih područja. 117/01.N. u zoni obuhvata. kada je to neophodno. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava Opći uvjeti Članak 73. 111/000. mj.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 5. 100/96. Korištenje i namjena površina. Planom je obuhvaćena mreža javnih razvrstanih cesta i nerazvrstanih cesta te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. drvoreda): koridor Postojeća* planirana državna cesta 12 m županijska cesta 10 m lokalna cesta 8m 20 m ostale ceste 7m 15m *srednja linija koridora . 79/99. Cestovni promet Članak 75. ovih odredbi. a označene su u grafičkom prilogu ovoga Plana (karta 1. Nakon ishođenja lokacijske dozvole. Članak 76. Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina). 27/01. istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija. mj. Članak 77. 114/01. Ovim planom utvrđuju se zaštitni koridori koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju planirane. Iznimno širina koridora može biti i manja. Građevinska područja naselja. 1:5 000). te proširenje i modernizaciju postojeće cestovne mreže (izgradnja nogostupa. Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih građevina potrebno je. odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se zaštitni pojasevi ceste u skladu s člankom ovih odredbi.

a predviđeno projektom ceste (cestovne kućice. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja. prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida.0 m.). Članak 80. benzinske postaje. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 50 . parkirališta. Članak 84. Članak 81. usjeka i nasipa. Članak 79. Članak 83. Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne Uprave za ceste.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 78. i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane: vrsta ceste izvan GP unutar naselja GP naselja državna 20 m 10 m županijska 15 m 7m lokalna 10 m 5m Unutar zaštitnog pojasa izgradnja se određuje temeljem uvjeta Županijske uprave za ceste. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana uređenja. Nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprječavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvorili vidno polje i time ugrožavali promet. Građevnoj parceli može se omogućiti kolno-pješački pristup s javne cestovne površine najmanje širine 3. a prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu. odmarališta. odnosno 50 m na nepreglednom dijelu u jednosmjernim ulicama u izgrađenim dijelovima naselja ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete Članak 82. Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to: − − − − na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m izgradi ugibalište slijepim ulicama čija duljina ne prelazi 100 m na preglednom. odmorišta i sl. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvrđuju širine zaštitnih pojaseva. sukladno zakonu. U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima. uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja tijela Općinske uprave u postupku ishođenja lokacijske dozvole.

1 PM po sobi za izdavanje.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE usjeka i podzida i to ozeljenjavanjem. obrtničke. pod uvjetom da se time ne pogoršavaju prometni uvjeti šireg područja. Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. zanatske. uslužne i Najmanje 1 PM na 3 zaposlena u većoj slične djelatnosti (u sklopu samostojećih radnoj smjeni. Proizvodne. 1 PM na svaka 3 zaposlena. obrtničke. 1 PM na 4 zaposlena u smjeni. GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ I BORAVAK 1 PM po apartmanu. Športske dvorane i igrališta. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina. ugostiteljstvo i sl. uslužne i slične djelatnosti (u sklopu građevine za stanovanje) DRUŠTVENA I KULTURNA NAMJENA: 1 PM na 10 sjedala Kino i sl. 4 PM na površine. ovisno o vrsti i namjeni: Namjena GRAĐEVINE ZA STANOVANJE: Obiteljske građevine Broj parkirališnih mjesta 1 PM po svakom stanu na građevinskoj čestici na kojoj se nalazi građevina ili na zasebnoj građevinskoj čestici za sklop građevina. Vjerske građevine. Škole i dječje ustanove ZDRAVSTVENA NAMJENA: Ambulanta. moguće je uređenje parkirališnog/garažnog prostora i na javno prometnoj površini za sadržaje koji su smješteni u prizemlju građevina orijentiranih na ulicu (trgovina. zanatske. Izuzetno. Članak 86. Članak 85. građevina) Najmanje 2 PM po djelatnosti. potrebno je urediti parkirališta ili garaže na građevnoj čestici.). formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuje se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalištima. poliklinika i sl. 1 PM na svakog stalnog liječnika i 1 PM na svako vozilo hitne pomoći. GOSTIJU: UGOSTITELJSKI OBJEKTI: TRGOVINE: 1 PM na 4-10 sjedala. Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkiralištima ili garažnim prostorom. 1 PM na 2 zaposlena i po 1 PM na jednu učionicu a ne manje od 5 PM. posebno uvjeti prometa u mirovanju. 100m2 bruto izgrađene USLUŽNO-PROIZVODNE DJELATNOSTI: Proizvodne. Utvrđuje se sljedeći broj potrebnih parkirališnih odnosno garažnih mjesta (PM). ovisno o vrsti i namjeni. OSTALI PRATEĆI SADRŽAJI STANOVANJA: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 51 .

DV NN 10 kV – 16 m ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE poštanskog ureda u sklopu planirane 52 . moguće je urediti zasebnu građevinsku česticu za potrebe prometa u mirovanju za više građevinskih čestica pod uvjetom da građevine u sklopu tvore jednu cjelinu (kuće u nizu. računajući od osi krajnjeg kolosijeka. i to kroz postojeće prometnice. te saditi drveće. Uz magistralnu pomoćnu prugu određen je zaštitni pružni pojas od 100 m te pružni pojas širine 8m tj. Za poštanski promet planira se izgradnja novog zone centralnih funkcija.0 m. Članak 92.). Uz nadzemne postojeće i planirane dalekovode određuju se širine zaštitnih pojasa: . a prema Strategiji prometnog razvoja RH elektrifikacija pruge ZadarKnin. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama. prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. Telekomunikacijski promet Članak 89.0 m. Planom se predviđa. 6 m u naselju. Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima. Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevina na vlastitim građevinskim parcelama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. suglasnošću javnog poduzeća-Hrvatske željeznice. ovisno o njihovoj vrsti i namjeni. odnosno izvođenje drugih instalacija. a od susjedne međe najmanje 1. a prema rješenjima ovog Plana. tj. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3. U pružnom pojasu mogu se graditi samo željeznički objekti i postrojenja. Željeznički promet Članak 87. Ovim planom omogućuje se proširenje postojeće svjetlovodne mreže kabela prema svim novoplaniranim zonama.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Sukladno prethodnoj tablici. Članak 90. Energetski sustav Elektroenergetika Članak 91. sklop servisno skladišnih građevina odnosno djelatnosti i sl. prema posebnim uvjetima koji osiguravaju sigurnost ljudi i prometa. u kojima se izgradnja određuje uvjetima. Ako se grade kao samostalne građevine obvezno je hortikulturno uređenje okoliša. kuće orijentirane na zajedničke javne prostore i površine. Posebne uvjete u smislu za građenje u zaštitnom pružnom pojasu određuje javno poduzeće. U zaštićenom pružnom pojasu mogu se graditi objekti i postrojenja na određenoj udaljenosti od željezničke pruge. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno. Članak 88. Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljene u okoliš.

Članak 93. do izgradnje tog sustava može se koristiti buna što je definirano projektnom dokumentacijom. U skladu s navedenim planovima. Telekomunikacije Članak 97.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda izuzetno je moguća rekonstrukcija i gradnja građevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadležnog tijela elektroprivrede. Elektromreža se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskim rješenjima. odnosno pristupnim putovima neposredno uz granice građevinskih parcela. Obnovljivi izvori energije Članak 96. rasvjetna tijela treba definirati. Korištenje obnovljivih energetskih izvora . Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvođenje građevina na građevinskim parcelama. osim stupnih trebaju biti izvedene na zasebnim građevinskim parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih građevina. povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). T-Mobile Hrvatska d. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice. Planom su predviđene minimalne građevinske parcele za trafostanicu: 10/04 kV .o. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava pokretnih komunikacija. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 53 . Vodoopskrba će se ostvariti izgradnjom Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije – podsustav VS Atlagić. Dimenzije su definirane veličinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrađuju. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete. Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Članak 98. kojima će se pokazati racionalno i svrhovito korištenje prostora te zaštita istog. a sukladno posebnim propisima.vode. Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim. na području obuhvata Prostornog plana uređenja potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima.60 m2 Članak 94. sunca i vjetra treba riješiti studijama i stručnim podlogama. odnosno realizacija planiranih građevina. odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. Sve trafostanice. odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne putove. sukladno građevinama na području kojih se javna rasvjeta izvodi. tj. Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup. Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama. Članak 95. uz postojeće i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja.o.

radi sprječavanja eventualnih naknadnih izmještanja uvjetovanih gradnjom tih građevina.) kako bi se spriječilo eventualno naknadno izmještanje uvjetovano gradnjom planirane građevine. Vodoopskrbne sustave izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama te primjenom kriterija racionalnog korištenja postojećih sustava vodoopskrbe. prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi. Građevine za zaštitu voda Članak 102. odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom vlastitih septičkih jama ili primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način: .da od susjedne građevinske čestice bude udaljena najmanje 3. a prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara tj.0 m.da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice. . pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. odnosno prostore namijenjene drugim građevinama. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mreže kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore građevina unutar drugih građevinskih parcela.da je uređaj izveden kao nepropusni objekt za okolni teren. Članak 103. Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. . Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina. Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti analizu predloženog sustava te odrediti faznost izgradnje istog. Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice. odnosno financijskim mogućnostima investitora.da je omogućen kolni pristup radi čišćenja. Članak 104. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne površine usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. ovisno o planiranom razvoju naselja. odnosno priključni spojevi građevina kroz pristupne putove. Do izgradnje sustava odvodnje cijelog naselja. . važećoj zakonskoj regulativi. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje vodoopskrbne mreže na način kojim bi se štetilo građenju građevina na građevnim parcelama (dijagonalno i sl. ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže. Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi te hrvatskim normama. Članak 101. svođenje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr. Članak 100.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 99. što podrazumijeva rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka vode. Određuje se izrada idejnih rješenja odvodnje otpadnih voda prema načelnim rješenjima Plana i Studije odvodnje otpadnih voda Zadarske županije kojima je definiran sustav odvodnje te način ispuštanja otpadnih voda. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mrežu. Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 54 .

Za vodotoke Krivac i Otres potrebno je izvršiti kategorizaciju te donijeti Odluku o proglašenju inundacijskog pojasa. kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na određenom mjestu. kojom će se definirati vanjska granica uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa. za više od 10 ES. definiran prostor za izlijevanje velikih voda. Članak 110. Potrebno je izraditi studiju koja bi utvrdila mogućnost intenzivnijeg korištenja postojećih vodenih potencijala za razvoj intenzivne poljoprivrede. Komunalni mulj. Građevinska parcela ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku. Potrebna je izrada Županijskog plana za zaštitu voda koji bi utvrdio potrebu istraživanja i ispitivanja kakvoće voda. a prema Pravilniku o upuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. Planom se određuje potreba održavanja postojećih melioracijskih sustava polja LišaneTrolokve-Žažvić i Zablaće – Međulužje. Članak 107. izgradnju i održavanje odvodnih tunela i kanala. Članak 105. odnosno izvođenje drugih radova koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok ili područje uz vodotok. Planom se određuje provođenje Operativnih planova zaštite od poplava na državnoj i lokalnoj razini kojima je definirana gradnja i održavanje zaštitnih vodnih građevina. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. planove za izgradnju objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i sl. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 55 . Članak 109.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Sukladno prethodnom stavku. Za građenje objekata unutar ovog pojasa potrebna je suglasnost nadležnog tijela za vodoprivredu. Članak 111. Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana. tj. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja Članak 112. mjere zaštite voda. Uz dobru organizaciju ugledavajući se na najbolje primjere u svijetu trebalo bi uključiti i privatne poljoprivredne parcele u sisteme za navodnjavanje. Izgradnju i uređenje zemljišta uz vodotok treba izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima. Pored vodotoka zabranjeno je svako građenje bliže od 10 m od ruba protočnoga korita. uz izgradnju sistema kanala za navodnjavanje. Članak 106. Proizvodni pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje. melioracijskih građevina i drugo. Zabranjuje se podizanje ograde i potpornih zidova. Zaštita voda na prostoru Županije provodi se prema odredbama iz Državnog plana za zaštitu voda. melioracijska odvodnja Članak 108. Uređenje vodotoka i voda.

Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz zakonskih propisa i standarda. Članak 115. 52/90.Zakon o šumama. radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu. Posebnu brigu treba posvetiti zaštiti biljnog pokrova. te sprečavanju svih oblika nekontrolirane izgradnje kako bi se zaštitio ruralni krajobraz.Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Posebnim se zakonskim odredbama štiti i gospodari šumskim i poljoprivrednim površinama: . Za zahvate na elementima kulturne baštine (popravak i održavanje postojećih građevina. potrebno je ishoditi uvjete izgradnje od pravne osobe koja gospodari sa šumom ili šumskim zemljištem u slučaju gradnje objekata bliže od 50 m do ruba šumskih površina. Članak 117. a prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99.151/03 i 157/03). preoblikovanja. Smjernice za uređenje. Iz ovog Zakona (NN br. u nadležnosti su Ministarstva kulture.Popis kulturnih dobara dat je u Obrazloženju teksta (poglavlje 1. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina Područja vrijednih krajobraza Članak 113. novogradnje unutar zaštićenih predjela. arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. Članak 116.1. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 56 . prenamjene postojećih građevina. šumskim površinama se smatraju zemljišta obrasla šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10ari (100m2).prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) Nadzor u svim fazama radova provodi nadležna ustanova. 2. prigradnje. 76/93 i 13/02) ističe se slijedeće: 1. mjere zaštite i način prezentacije.Konzervatorskog odjela u Zadru (KZD). Područja kulturno-povijesnih vrijednosti Članak 114. određuje nadležna ustanova. Zaštitni i drugi radovi.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 6. Ako se pri izvođenju građevinskih ili nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačan nalaz. 9/91. rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova.posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) . Prostorno-razvojne i resursne značajke). nadogradnje. izvođenje radova na arheološkim lokalitetima) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: . Uprave za zaštitu kulturne baštine . Vlasnik kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje. .2.

Postupanje s otpadom Članak 120. te ostale infrastrukture. oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada. Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti tradicijske gradnje (kamene kuće. načinu i mjestu skladištenja. Članak 119. Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti dobara od lokalnog značenja koja su devastirana novijom gradnjom i koja treba konzervirati. Članak 125. staklo itd. Postupati će se klaoničkim otpadom privatnih klaonica i farmi u skladu sa higijenskim. tj. mjestu nastanka. Do usvajanja konačnog rješenja na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom. Odlagališta glomaznog otpada (stari automobili. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 57 . obvezna je voditi očevidnik s podacima o vrsti. papir. odnosno revitalizirati. 7.) do donošenja Strategije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije. Bilo kakva intervencija na kulturnom dobru i uokolo njega zahtijeva ishođenje suglasnosti i nadzor nadležne službe. Ovim Planom se utvrđuje potreba izgradnje cjelovitog sustava za postupanje s otpadom Članak 121. Lokacija za odlaganje građevinskog otpada će se koristiti za odlaganje inertnog otpada (iskopi. Građevinski otpad će se privremeno odlagati na lokaciji koja će se naknadno utvrditi. te njegovo odlaganje predvidjeti na lokaciju utvrđenu Strategijom o postupanju sa otpadom za Zadarsku županiju. na području Općine nije predviđena građevina za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati i ne smije se prevoziti sa drugim otpadom. obnoviti i rekonstruirati. zdravstvenim i estetskim uvjetima. Građevinski otpad se može koristiti za izgradnju prometnica i putova. njihovu sanaciju i zatvaranje. količini. te odrediti njihovo daljnje korištenje. Uspostaviti će se sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada za cijelo područje Općine (metali. građevni materijali i sl.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor. nastavlja se privremeno odlaganje otpada na postojeću lokaciju (komunalni otpad se odvozi na gradsku deponiju grada Zadra). gospodarske zgrade). Pravna ili fizička osoba koja proizvodi otpad ili postupa s otpadom. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. te pronaći mehanizme njihovog odlaganja i odvoženja sa područja Općine. a uz prethodnu suglasnost nadležne ustanove utvrditi način zaštite i osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke. što podrazumijeva čuvanje u zatečenim oblicima i obnovu samo uz suglasnost konzervatora. Članak 122.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 118. Članak 124. obrađivanja i odlaganja otpada prema zakonu o gospodarenju sa otpadom. Prostornim planom Županije. propisuje Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. Članak 123. kućanski aparati) potrebno je sanirati i zatvoriti. Potrebno je utvrditi sva postojeća divlja odlagališta ili prikupljališta na kojima se bespravno odlaže otpad.

Cu.poticanje ekološke proizvodnje hrane na poljoprivrednim površinama. parkovi) poboljšanje postojeće kvalitete zraka.djelotvorno gospodarenje otpadom.povećanje stupnja izobrazbe o zaštiti tla. hidromelioracijom). bioplin.korištenje obnovljivih energetskih izvora (biomasa.uspostava sustavnoga monitoringa tala na području Općine. Zaštita tla Članak 128. donose se i ističu slijedeće mjere: .provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO). energija vjetra). Cd. As.reguliranje prometa u svrsi smanjenja emisija štetnih plinova. Članak 129. . . . Zaštita zraka Članak 130. pesticide. uvođenjem biciklističkih staza i pješačkih zona te zona ograničenog i smirenog prometa. U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite potrebno je organizirati monitoring tla na poljodjelskim površinama za teške metale: Pb.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 8. Uz mjere za zaštitu tla utvrđena PPZŽ-om. .povećanje plodnosti i proizvodne sposobnosti poljoprivrednih površina prihvatljivim agrotehničkim mjerama (natapanjem. . . preusmjerenje cestovnog tranzitnog prometa na željeznicu. 59/00) za zahvate određene u Popisu zahvata koji čini sastavni dio Pravilnika.mijenjanje navika korisnika prometa poticanjem uporabe javnog prijevoza putem unapređenja kvalitete i funkcionalnost istog. bez uporabe kemijskih sredstava.ograničavanje isušivanja i očuvanje vodnog režima vlažnih staništa. Ovim Planom određuje se potreba izrade Programa zaštite okoliša općine Lišane Ostrovičke sa zakonom propisanim sadržajem u pogledu dobara. . Ni. . . uz povećanje udjela prirodne organske tvari u tlima. Članak 127. Zn. agromelioracijom.gradnja obilaznica naselja i hortikulturne mjere (zelene površine. . Postupak procjene utjecaja na okoliš se vodi prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN br. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 58 . prema načelu IVO (izbjegavanje-vrednovanjeoporaba). . Cr. . Fe.osigurati protočnost prometnica. 82/94 i 128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. Uz mjere za zaštitu zraka utvrđena PPZŽ-om. sunčeva energija.smanjenje potrošnje kvalitetnog zemljišta u nepoljodjelske svrhe. donose se i ističu slijedeće mjere: .osiguranje postojanost šumskih ekosustava prirodnom obnovom i održavanje njihove stabilnosti i biološke raznolikosti. . šetnice. značajki i posebnosti prostora Općine. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 126.saniranje površinskih kopova i privođenje istih novoj namjeni po završetku eksploatacije.

Grade se na utvrđenim područjima uzimajući u obzir racionalnost izgradnje. te označavanje i osiguranje okolnih područja u cilju njihova ponovnoga korištenja u poljoprivredne ili druge svrhe.u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari. rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini. .u razini nižoj od podruma zgrade: o u okviru građevina turističkih naselja i o u okviru građevina arheoloških lokaliteta.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Zaštita voda Članak 131. te prilagođavanje pogodnih prirodnih.obnavljanje zatrpanih i oštećenih bunara.u građevinama za privremenu uporabu. domaćinstava i objekata ugroženim prevelikom bukom.ispod zgrada viših od 10 nadzemnih etaža. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 59 .izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za naselja Općine. podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. Zaštita od buke Članak 132. te postupno izbacivanje istih iz upotrebe. donose se i ističu slijedeće mjere: . a dopunske zaštite otpornosti 50kPa. ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način. Također je potrebno odrediti najveću dopuštenu razinu buke za pojedina područja (prvenstveno za stambene zone). ugroženost građevine. Uz mjere za zaštitu od buke utvrđena PPZŽ-om. . Za naselja odnosno građevine koje neće moći biti uključene u sustav odvodnje. Zone obvezne izgradnje skloništa odredit će se prostornim planovima uređenja općina i gradova.u područjima s nepovoljnim geološko–hidrološkim uvjetima. potrebnih za preživljavanje pri zaštitnom režimu sklanjanja. Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: . prosječan broj ljudi koji borave.). . Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari. Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih. Potrebno je i evidentirati objekte i postrojenja koji su izvor prevelike buke. . dislociranjem izvora prevelike buke na odgovarajuću udaljenost od naselja). potrebno je i izraditi kartu imisija buke i konfliktnu kartu za područje Općine te ustanoviti broj stanovnika. vrstu i namjenu građevine. fizičke i zelene barijere uz prometnice i sl.smanjenje onečišćenja voda od agrotehničkih sredstava i drugih difuznih izvora. komunalnih i sličnih građevina. geološko–hidrološke uvjete građenja i slično. . Mjere posebne zaštite Sklanjanje ljudi Članak 133. posebno u područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode. obvezna je izgradnja trodijelnih nepropusnih septičkih jama. dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi.u području zahvata zone plavljenja nizvodno od hidroenergetskih akumulacija. Uz mjere za zaštitu voda utvrđena PPZŽ-om. u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100-300kPa. . ili do njihovog uključivanja u sustav. .ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu. te uvjetovati tehničke i druge mjere zvučne zaštite (prometna regulacija.saniranje i uklanjanje svih neuređenih odlagališta otpada kao izvora onečišćenja voda. . te smanjiti razinu buke odgovarajućim tehničkim mjerama (npr. Ovim Planom određuje se izgradnja skloništa osnovne i dopunske zaštite. .

kolni prilaz prema glavnom ulazu i rezervnom izlazu. sačiniti plan oporavka i obnove voznog parka Javne vatrogasne postrojbe. a može i manje pod sljedećim uvjetima: o ako se dokaže da se požar neće prenijeti na susjedne građevine uzimajući u obzir požarno opterećenje. dimovodne kanale. sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju.5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih i urbanističkih planova. požarne karakteristike materijala građevine. riješiti vatrogasne prilaze. Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini..80 m. Ceste i ostale prometnice. za pojedina područja predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mreže. koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 60 . oko visokih objekata označiti prostore koji su predviđeni za vatrogasni prilaz i pristup. utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave. kod projektiranja i uređenja okoliša građevina poštivati odredbe Pravilnika za vatrogasne pristupe. građevine moraju biti udaljene jedne od drugih najmanje 4 m. Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina. predlaže se provesti sljedeće mjere zaštite od požara: donijeti plan gašenja u kojemu treba riješiti specifičnost glede organizacije vatrogasne službe. treba projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s ovim minimalnim zahtjevima: svjetla visina minimalno 2. od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta. planovima nižeg reda. priključak za telefon i antenske priključke. ako i skloništa kojima nije moguće odrediti mirnodopsku namjenu. Zaštita od požara Članak 135. o ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta. te da bi se smanjila šteta koju bi prouzročio eventualni požar ili eksplozija. Dvonamjenske objekte. zadužiti poduzeća koja održavaju javne objekte da postupe u skladu s odredbama Uredbe o održavanju zgrada u dijelu koji se odnosi na dimnjake. veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. brzinu širenja požara. kako bi se brzo i učinkovito djelovalo pri nesretnim događajima u cestovnom ili željezničkom prometu. te izbjeglo stradanje osoba. Zaštita od rušenja Članak 134. vatrogasna zajednica treba organizirati i provesti obuku članova dobrovoljnih društava. potrebno je donijeti plan za postupanje u slučaju nezgoda s opasnim tvarima. posebnim mjerama treba zaštititi. sačiniti plan nabavke opreme za dobrovoljna vatrogasna društva. Da bi se vjerojatnost izbijanja požara i eksplozija na području Općine svela na najnižu razinu.

pojačati nadzor nad radom dimnjačarske službe. stubišta za evakuaciju stanara. odvodnje i energetike).000). Članak 138. prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima. zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti. predlaže se da te poslove preuzme DVD. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.5 m. što mora biti usklađeno s seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske i s geotehničkim zoniranjem općina i gradova (1:25. jer navedeni podaci o kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa.000. U prostornim planovima užeg područja treba analizirati otpornost starijih građevina na rušilačko djelovanje potresa koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje. Članak 136. Važeće karte iz kojih se može očitati stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1:1. u tijeku ljetne sezone provoditi promatranje. Zaštita od potresa Članak 137. parkiranje vozila na urbanim prometnicama regulirati tako da je u svim ulicama osigurana najmanja kolno prohodna širina od 3. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 61 . akumulacije. te nužne i "panik" rasvjete. vatrogasne aparate. Da bi se promatranje provelo što učinkovitije. na temelju ugovorenih obveza. sustavi vodoopskrbe.000. Operativni planovi intervencija u zaštiti okoliša na području Općine će se objediniti u jedinstveni plan.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE - instalacije za gašenje požara. Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati i ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. odnosno mikrozoniranjem pojedinih urbanih cjelina (1:5. Za izgradnju objekata.000). u okviru poduzimanja mjera zaštite šuma donijeti Program gospodarenja koji će sadržavati mjere zaštite šuma od požara. Lociranje građevinskih područja i građevina u prostornim planovima užeg područja mora se provoditi u skladu sa seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem općina i gradova. koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. kotlovnice za centralna grijanja. Mikro ispitivanja nisu vršena. U prostornim planovima užeg područja treba analizirati utjecaj potresa na građevine izvan naselja (prometnice. ukoliko nije drugačije riješeno županijskim zakonima. odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina.

«Uvjeti korištenja i zaštite prostora». Granice UPU-a ili DPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevinskih područja u već izgrađeni prostor. Članak 142.). Pored uvjeta iz Planskih odredbi prilikom izrade UPU-a ili DPU-a moraju se poštivati i slijedeći dodatni uvjeti: . te planova nižega reda. . Na navedenim područjima nije moguća nikakva izgradnja do usvajanja UPU-a ili DPU-a. a) DPU turističke zone seoskog turizma u Ostrovici b) DPU za sve poslovno-proizvodne zone c) Općinsko vijeće može utvrditi obvezu izrade DPU-a naselja i dijelova naselja koji nisu označeni u grafičkom prilogu ovog Plana (karta 3. .). Članak 141. županijske i važnije lokalne prometnice.osiguranje kolnog pristupa za svaku pojedinu parcelu.B.B. Obveza izrade prostornih planova Članak 140. Utvrđuje se nadležnost Općinskog vijeća za donošenje Prostornog plana uređenja Općine. te donošenja drugih dokumenata prostornog uređenja za područje Općine.1. Mjere provedbe plana Članak 139. . UPU-ovi i DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata.na pojedinim uličnim potezima potrebno je predvidjeti visinski ujednačene ograde koje ne smiju ugrožavati sigurnost u prometu. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 62 .razgraničenje javnih i privatnih površina. Ovim Planom utvrđuju se mjere provedbe Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke.potrebno je osigurati internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele nemaju izravan priključak na državne.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 9. Mjere su utvrđene važećim zakonom o prostornom uređenju i pravilnicima koji iz njega proizlaze. 9. Programom mjera Općinsko vijeće može donijeti odluku o proširenju granica obuhvata UPU-a ili DPU-a te odluku o izradi dodatnih UPU-a ili DPU-a koji nisu označen u grafičkim prilozima Plana. Ovim se Planom utvrđuje obveza izrade sljedećih planova nižega reda: . posebno na križanjima. Izuzetak čine izgrađena područja GP naselja gdje je moguće graditi do početka izrade UPU-a ili DPU-a.obveza izrade detaljnih planova uređenja (DPU) postoji za područja koja su označena u grafičkom dijelu ovog Plana na listu 3.izrada plana komasacije i parcelacije. ukoliko je to racionalno tehnički izvedivo i nije u sukobu sa urbanističkim pravilima (poštivanje formiranog građevnog pravca i sl. .

Planom se omogućava rekonstrukcija građevina koje su bile izgrađene po propisima važećim do stupanja na snagu ovoga Plana i ako je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom ili drugim planom rađenim temeljem ovoga Plana. . te osigurati redovno održavanje svih javnih prometnica. rješavat će se prema odredbama do tada važećeg prostornog plana. . godine i ako nemaju građevinsku dozvolu. Rekonstrukcija se može odobriti i za one građevine (i ruševine) koje su bile izgrađene prije 15. Pravomoćne lokacijske dozvole će se uskladiti prema odredbama ovog Plana osim ako to nije moguće iz opravdanih razloga (nemogućnost usklađivanja veličine građevinske parcele i sl. .u prometnom sustavu treba osigurati i očuvati zaštitne koridore glavnih prometnica od svih oblika devastacije. veljače 1968. 9. vinarstva i stočarstva te svih oblika maloga poduzetništva i uslužnih djelatnosti.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 9.u gospodarskom kompleksu treba ostvarivati razvojne programe iz domene posebnih oblika turističke djelatnosti primjerenih vrijednostima prostora. Potrebno je primijeniti i posebne razvojne i druge mjere važne za poticanje demografskog rasta i zadržavanje radnog stanovništva u Općini. Pravomoćne građevinske dozvole.).2. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 144. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 63 . Rekonstrukcija građevine čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Planom može se prihvatiti samo ako će se rekonstrukcijom smanjiti negativan utjecaj na okoliš u slučaju da takav utjecaj postoji. povrćarstva i vrtlarstva).3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 143. Promjena namjene se može prihvatiti samo ako će se približiti planiranoj namjeni ili smanjiti negativan utjecaj na okoliš. a koje se odnose na poboljšanje općih životnih uvjeta s jedinstvenim ciljem održiva razvoja i to: . Članak 145. te poticati obnovu ratom razorenih građevina (obiteljske kuće.u vodoopskrbi trajno poticati potrebu izgradnje cjelovitog sustava. te zahtjevi za izdavanja građevinske dozvole zaprimljeni po nadležnoj ustanovi do donošenja ovog Plana.podupirati sve nove Programe koji će omogućiti razvojne procese. a pri tome voditi računa o zaštiti prostora. sustav bi trebao biti odvojenog tipaposebna odvodnja oborinskih i fekalnih voda. . poljodjelstva (naročito vinogradarstva. Članak 146. . gospodarske građevine i kompleksi te građevine javnih i društvenih sadržaja).u društvenom pogledu poticati poboljšavanje zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva i školstva.u rješavanju problema otpadnih voda treba što prije pristupiti izgradnji lokalnih kanalizacijskih sustava za zamjenu "crnih jama".

2. Ova odluka stupa na snagu osmog (8. Članak 149. 2006. Praćenje provedbe ovog Plana obavljat će Poglavarstvo i Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke putem Izvješća o stanju u prostoru i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. čuva se u pismohrani Općine Lišane Ostrovičke. godine OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE PREDSJEDNIK Ivana Dević ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 64 . Članak 150. Članak 148. lipnja. broj: 2198/29-06-17 Lišane Ostrovičke. Klasa: 021-03/05-02/37 Ur.) dana nakon objave u "Službenom glasniku Općine Lišane Ostrovičke".Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Prijelazne i završne odredbe Članak 147. Datumom stupanja na snagu Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke prestaje važiti Općinski prostorni plan Općine Benkovac za područje unutar administrativnih granica Općine Lišane Ostrovičke. Izvornik Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke kojeg je donijelo Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke i potpisan od Predsjednika Općinskog vijeća.

. ŠK Zagreb.Projekt Jadranske auto-ceste . Bušić.Stručna podloga razvoja poljodjelstva i šumarstva (Prostorni plan Zadarske županije. ing.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Literatura . Barač. Zavod za prostorno planiranje.Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu. 1985. sc.-1971. Dragun. ing. G. Kasap. D. B. srpanj 1997. 1974. dr.. Z./86.Prostorni plan općine Benkovac. dipl. . Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije . .Geografija SR Hrvatske.. Z. mr. dipl.sc. Prirodno i tehničkotehnološke mogućnosti. graditeljstva i stanovanja.-1991. Knjiga 6. dipl.Projekt Jadranske željeznice . 1857.Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Zagreb. Zadar 1991. . 2001. G. A. grupa autora. . dr.. 1995. Medin. Republika Hrvatska. dipl.Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske. ing..Statistička dokumentacija popisa stanovništva 1948. dipl. dipl. dr. Pasarić . . ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 65 .Dokumentacija Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel u Zadru .Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije 2004.sc.. ing. ing. .Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac. Ministarstvo prostornog uređenja. ing.sc. Južno Hrvatsko primorje..Program razvoja agroindustrijskog kompleksa Zadarske regije. Lovrinov.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful