ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE
TEKSTUALNI DIO

Zadar, lipanj 2006.

SADRŽAJ: SADRŽAJ: ...............................................................................................................................................1 I. OBRAZLOŽENJE .............................................................................................................................3 1. POLAZIŠTA .......................................................................................................................................4 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave županije i države .....................................................................................................4 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru.........................................................................4 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ..................................................................6 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih pokazatelja ................................................................7 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje.......................................................8 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ...................................................................13 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja.....................................................13 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ..................13 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora ..................................................................13 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša .....................................14 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja .........................................................18 2.2.1. Demografski razvoj................................................................................................18 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture......................................................................18 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture..........................19 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina ....................................................................................................................19 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine.........................................20 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora.................................................................20 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja ............................................................20 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ....................................20 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA..............................................................................................22 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije ............................................................................22 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površine ............................22 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina .................................................23 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti .........................................................23 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ..............................................................24 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline ...........................24 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava..................................................................................26 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi...............................................................................26 3.5.2. Energetski sustav....................................................................................................27 3.5.3. Vodnogospodarski sustav.......................................................................................28 3.6. Postupanje s otpadom ...............................................................................................31 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ...............................................................33 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ......................................................................................................34 Opće odredbe ...................................................................................................................35 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Lišane Ostrovičke..........36 2. Uvjeti za uređenje prostora ..........................................................................................37 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju .............................................................37 2.2. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja-uvjeti gradnje ...38 2.3. Izgrađene strukture van naselja.................................................................................44 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti .....................................................................46 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti ..........................................................................47 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 49 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina ...............56 7. Postupanje s otpadom..................................................................................................57 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš .........................................................58 9. Mjere provedbe plana...................................................................................................62 9.1. Obveza izrade prostornih planova.........................................................................62

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ..........................................................63 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni .................63 Prijelazne i završne odredbe.............................................................................................64 Literatura...........................................................................................................................65

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

2

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE I. OBRAZLOŽENJE ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 3 .

s udjelom od 0. na prijelazu iz Ravnih Kotara u Bukovicu. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 4 . kao i podizanjem kvalitete života unutar Općine.1. a sa istočne strane sa Šibensko-kninskom županijom. Također postoji potreba za revizijom građevinskih područja naselja. Benkovac i Pirovac. Općinsko središte je naselje Lišane Ostrovičke. tj. Od nekadašnje Općine Benkovac formirano je više manjih općina. godine.1.92 km². Po novom ustrojstvu Općina Lišane Ostrovičke dio je Zadarske županije.37% ukupne površine. Od 33 jedinice lokalne uprave. Od značaja je i blizina dvaju čvorišta autoceste. udaljeno od Zadra. mjestu u Zadarskoj županiji sa 1. Promjena društveno-političko-ekonomskog sustava. 1. po veličini teritorija kojeg obuhvaća je na 18. Obuhvaća površinu od 49. Lišane Ostrovičke (sjedište općine) i Ostrovica. za što objektivno postoji veliki interes i potreba. Benkovcem. a s obzirom na promjene koje su se dogodile u međuvremenu nužno je da se on stavi van snage i da se izrade prostorni planovi uređenja novoformiranih općina.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. osim sa jugoistočne strane gdje graniči sa Šibensko-kninskom Županijom (Grad Skradin i općina Kistanje). S prometnog aspekta. Položaj. POLAZIŠTA Nakon uspostave neovisne države Hrvatske ustrojena je nova administrativno-teritorijalna organizacija. dizanjem tradicionalnog seoskog života na višu. Prostorni plan općine Benkovac donesen je 1986. kao temeljnog društvenog i ekonomskog načela. mjestu. među kojima je i Općina Lišane Ostrovičke. državnim i inozemnim okvirima.47% u ukupnom stanovništvu Županije.1. uvođenje privatne inicijative i privatnog vlasništva. značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave županije i države Općina Lišane Ostrovičke smještena je na jugoistočnom rubu Zadarske županije uz granicu sa Šibenskom-kninskom županijom. Nešto južnije od općine položena je Jadranska autocesta. što otvara mogućnost boljeg povezivanja Općine u županijskim. Prostorom Općine prolazi državna cesta koja ga povezuje s najbližim gradskim središtem. Osnovni podaci o stanju u prostoru Općina Lišane Ostrovičke smještena je u rubnom istočnom dijelu Županije. sjeverne i južne strane graniči s gradom Benkovcem. suvremeniju razinu. te željeznička pruga Zadar – Knin. U administrativnom pogledu sa zapadne. a županijsko Zadar. na kojoj živi 764 stanovnika u tri naselja: Dobropoljci. Općina je sa svih strana okružena prostorom koji pripada Gradu Benkovcu. Općinom prolazi prometnica Zadar-Benkovac-Kistanje-Knin i željeznička pruga ZadarKnin. a sastoji se od sljedećih naselja: Lišane Ostrovičke. Administrativno. a prema broju stanovnika je na 29. u županijskim okvirima. Shodno zakonu postoji obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine. a čvor «Pirovac» na autocesti udaljen je od općine pet kilometara. 1. Znatni procesi gubljenja stanovništva mogu se zaustaviti jedino razvojem privredne djelatnosti na teritoriju same općine. nameće potrebu za novim pristupom prostornom planiranju. Ostrovica i Dobropoljci. područje Lišana Ostrovičkih je izdvojeno od glavnih prometnih kretanja te.

28 377 0.330 100 44.8 31 11. lapora i konglomerata.37 broj 214.9 892 54.045 100 91.94 22.76 popis 2001.8 75 19.636 STANOVNICI popis 1991.9 30 12. NASELJ.47 261 0. U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUČJA ZADARSKA ŽUPANIJA LIŠANE OSTROVIČKE Zadarska županija Lišane Ostrovičke POVRŠINA km2 3. te sedra u koritima manjih.76 764 0. pijesak i šljunak. broj 162. Oblikovanje je obilježeno izmjenom morskih i kopnenih faza. STANOVNICIMA I GUSTOĆI NASELJENOSTI 1991.922 % površine 100 1.4 ukupno Dobropoljci 19.33 49.045 764 % 100 0.3 Ostrovičke Ostrovica 10.23 38.643. Neznatni udio pripada deluviju tj. pojavljuje se periodični tok Morpolača (Jaruga).37 1.6 5.47 GUSTOĆA NASELJENOSTI (stan/km2) popis 1991.92 1.1 10 3. Županijski zavod za prostorno planiranje.2 200 84. Visok je 425 m i spada među veće vrhove ovog prostora.122 100 51. Zadar.9 1. Kroz navedena močvarna područja.33 100 214. % 100 0. većinom uzdužni i reversni. koji su nastajali denudacijom i kemijskim razaranjem stijena.24 Lišane 19.614 1.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE TABLICA 1: PODACI O POVRŠINI.3 193 51.5 15. OPĆINA POVRŠINA Popis 1991. za obilnijih padalina. Popis 2001. jer starije naslage nisu razvijene. uglavnom povremenih tekućica. Popis 1991. jer navedeni podaci o ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 5 .63 237 0. TABLICA 2: PODACI O POVRŠINI. Prema navedenim podacima na seizmološkoj karti teritorij Općine smješten je u zoni od 6˚ MCS ljestvice s vjerojatnošću pojave potresa 63% za povratni period od 100 godina (prikazan na Privremenoj seizmološkoj karti). Mikro ispitivanja nisu vršena.9 494 30.3 35. LIŠANE OSTROVIČKE km2 % broj % broj % broj % broj % broj % stan/km2 Županija 3. ožujak 2004. broj 59 33 broj 44.932 100 59.636 0. Razvoj sedimentacije moguće je pratiti tek od gornjokrednih naslaga.46 15.643. Kvartarni sedimenti su: crvenice.4 Izvor: PPŽ. Djelomično je obuhvaćen prostor Trolokve kojeg čine barski i jezerski sedimenti: pijesak i mulj.83 109 28. Popis 2001.48 Izvor: PPŽ. Popis 2001. Zadar. STANOVIMA I DOMAĆINSTVIMA. Reljef i geomorfološka obilježja Navedeni položaj na dodiru Ravnih Kotara i bukovačkog pobrđa proizlazi iz geomorfoloških obilježja terena. Veći dio općine obuhvaća izmjenične naslage vapnenaca.5 680 89 220 84.1 250 15. TE GUSTOĆA NASELJENOSTI U ODNOSU NA ŽUPANIJU STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUST. a močvarno je područje posljedica nepropusnosti muljevite podloge.2 24 3.5 ukupno Općina 49. naslagama šljunka i pijeska koji su nastali trošenjem stijena pri transportu i sedimentaciji.26 38. Osnovna značajka tektonike su bore dinarskog smjera pružanja: SZ-JI i rasjedi. ožujak 2004. GOD.614 100 162. jezerski sedimenti. popis 2001. Županijski zavod za prostorno planiranje. STANOVNICIMA. sa snažnim utjecajem pirenejske orogeneze. Najviši vrh nalazi se SI od naselja Lišane Ostrovičke. Seizmotektonika Područje Općine pripada geotektonskim jedinicama Ravnih kotara.3 60 7. Za izgradnju objekata. prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju.9 7 2.

sječa.). kiselo mlijeko.).2. S i SI pravca i jugo. Posebno bi bila interesantna izgradnja pogona za flaširanje vina. što bi trebalo omogućiti rješavanje problema nezaposlenosti i porast broja stanovnika. u prvom redu gradova Šibenik i Zadar. blizina jadranske autoceste i čvora Pirovac. mariniranog crvenog luka. Postoje mogućnosti za organiziranje sakupljanja. te povoljan prometni položaj (smještaj uz prometnicu Zadar-Benkovac-Lišane Ostrovičke-Knin.Crvenica plitka i srednje duboka. sušenje. osobito bura. kao I na šire područje Hrvatske. ali hladnijim zimama u odnosu na obalno područje Županije. krastavca. zatim turističkih područja uz obalu i na otocima. trebalo bi razvijati i ostale proizvodno-poslovne djelatnosti. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 6 . Zbog ravnine prostora i nedostatka reljefnih prepreka vjetrovi često imaju velike brzine. kojeg na ovom području ima (naročito kadulje). željeznička pruga Zadar-Knin) omogućuju proizvodnju I prijevoz proizvoda do potencijalnih tržišta. Izraženi su kontinentalni vjetrovi Najčešći vjetar je bura. stočarenje). surutka. proizvodnja džemova i marmelada. Također i izrada prerađevina od mlijeka (kao npr.Rendzina na trošini vapnenca . konzerviranje. Osim poljoprivrede. rajčice i sl. . 1 Za općinu Lišane Ostrovičke ne postoje izmjereni pokazatelji. Turistički razvoj Općine trebao bi se temeljiti prvenstveno na seoskom turizmu. Poljoprivreda se nije pokazala dovoljnom da zaustavi iseljavanje stanovnika. pretvoreni u šikaru. Naročito bi trebalo razvijati preradu poljoprivrednih proizvoda od voća i povrća (npr.Močvarno glejno djelomično hidromeliorirano (Euglej) Vegetacijske zajednice Dominiraju tipični degradirani oblici makije nastali dugotrajnim antropogenim utjecajem (krčenje. Strujanja maestrala ne dopiru do ovog prostora pa su ljetne vrućine jake i neugodne. te blagim. šibljak i kamenjar. jogurt i sl. 1. Prostorno razvojne i resursne značajke Osnovni potencijali općine Lišane Ostrovičke proizlaze iz prirodnih karakteristika i položaja u prostoru.1. pakiranja i distribuciju ljekovitog bilja. puina. Tipovi tala Među tipovima tala izdvajaju se: .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa Klima1 Područje Općine ima klimatska obilježja sredozemne klime s izraženim kontinentalnim utjecajem (zračna udaljenost od mora iznosi oko 18 km). sir. Primarni prirodni resursi (poljoprivredni tereni s mogućnošću navodnjavanja i povoljna submediteranska klima).Lesivirano tipično na ilovačama . J i JI pravca. pirea i pelata od rajčice. koji se očituje u sušnijim i vrućim ljetima. mariniranih maslina u staklenkama.

korištenje i namjenu površina na nivou Županije. god.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. 1999. Osnovni dokumenti prostornog uređenja šireg područja koju obuhvaćaju teritorij Općine Lišane Ostrovičke su: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. općina. ožujak 2001.1. te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša. Prostorni plan Zadarske županije. prirodnih.). te organizaciju.) i Izmjene i dopune PP Zadarske županije (2004. Koncepcija i program razvoja Bukovice – Regionalni prostorni plan općina Benkovac. Na temelju Strategije izrađen je Program kojim se uređuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. ali su vrijedan izvor podataka. To se naravno odražava i na planiranje. stupanjem na snagu gore navedenih dokumenata stavljeni su van snage.) Prostorni plan Zadarske županije. 1997. god. Novi administrativno-teritorijalni ustroj po kojem je od bivše Općine Benkovac nastalo više novih općina. kao i posljedice domovinskog rata. znatno su promijenili društveno-političke i ekonomske okvire unutar kojih se odvija društveno-politički i ekonomski život. Programom su također određene i osnove za organizaciju. ranijim administrativno-teritorijalnim ustrojem bila je dio nekadašnje znatno veće Općine Benkovac. te prostornih planova područja posebnih obilježja. Prostorni plan općine Biograd na Moru (1978. Prostorni plan općine Benkovac. Županija u okviru svog samoupravnog djelovanja: usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka općina i gradova u sustavu županije i županije kao cjeline. Prostorni plan Zadarske županije (2001. 1985/86. Strategija i Program čine jedinstven dokument prostornog uređenja kojeg donosi Hrvatski sabor. korištenje i namjenu prostora. uvažavanjem društveno-gospodarskih. sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture. 1982. Prostorni plan zajednica općina Split.-1985.) – Današnja Općina Lišane Ostrovičke. gradova i naselja. Knin i Obrovac./86. a u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 7 . Prostorni plan općine Benkovac (1985. Namjena Programa je pored ostalog i da se obvezno primjenjuje pri izradi svih budućih resornih i sektorskih razvojnih programa.3. uvođenje novog društveno-političkog uređenja – višestranačja i novog ekonomskog sistema – slobodnog poduzetništva. god. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih pokazatelja Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke usklađen je s Prostornim planom uređenja Zadarske Županije. ustanovio je Lišane Ostrovičke kao središte Općine kojem gravitiraju ostala naselja ove Općine. Promjene koje su u međuvremenu nastale: osamostaljenje Republike Hrvatske. godine Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac Idejna rješenja i projekti velikih infrastrukturnih zahvata od značaja za državu Hrvatsku i od značaja za Zadarsku županiju Strategija prostornog uređenja RH (1997. kao i pri izradi prostornih planova županija.) su temeljni dokumenti prostornog uređenja na nivou Države. 2001. god. zaštitu. kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina. god. Ostali prostorni planovi koji se odnose na prostor Općine Lišane Ostrovičke.) i Program prostornog uređenja RH (1999./86. Programom su pobliže određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru. 1975. god. kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuje načelo prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske. Stupanjem na snagu ovog plana stavljaju se van snage Odredbe iz prostornog plana općine Benkovac. Izmjene i dopune. zaštitu. 1985. te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja.

Za 2001. 714 1046 319 2079 1971. godina popisa Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: M.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. Zagreb.” i popis stanovništva 1981. broj stanovnika Kretanje broja stanovnika po naseljima 1200 1000 800 600 400 200 0 1953. 514 980 299 1793 1991. Prema navedenim podacima broj stanovnika Općine i pripadajućih naselja kontinuirano pada u posljednjih pedeset godina. mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Kretanje broja stanovnika U sastavu Općine Lišane Ostrovičke su tri naselja: Dobropoljci. godinu: Državni zavod za statistiku. 1981. i 1991. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku. 1991. Prema popisu iz 2001. i 2001.” i popis stanovništva 1981. 1961. 2001. godine koja prikazuju stanje prije i poslije Domovinskog rata. Lišane Ostrovičke i Ostrovica. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. 494 24 892 680 250 60 1636 764 Izvor: M. 590 1062 297 1949 1981. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 8 . Ocjena stanja. GODINE Godina popisa stanovništva Naselje Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Ukupno 1953. TABLICA 3: KRETANJE BROJA STANOVNIKA 1953 – 2001. i 1991.4. Najveći pad dogodio se između posljednja dva popisa. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. 1991. godine Općina je brojila 764 stanovnika. 1971. Zagreb. 777 1007 280 2064 1961. 2001.1.

Zagreb. m ž sv. m ž sv. godina popisa Izvor: M. 1961.” i popis stanovništva 1981. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 9 . 1981. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. i 1991. 2001. 1991. Dobno-spolna struktura stanovnika TABLICA 4: DOBNA STRUKTURA STANOVNIKA Općina Lišane Ostrovičke Spol Ukupno sv. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku. m ž sv. Zagreb. 2003.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE broj stanovnika Kretanje broja stanovnika općine 2500 2000 1500 1000 500 0 1953. 1971. m ž Dobne skupine 0-15 15-30 30-45 45-49 50-65 65-80 80-95 i više Nepoznato 764 128 157 128 124 42 156 28 1 397 65 96 79 70 14 64 9 367 63 61 49 54 28 92 19 1 24 12 12 680 356 324 60 29 31 0 0 0 126 63 63 2 2 0 4 2 2 147 91 56 6 3 3 3 1 2 119 76 43 6 2 4 4 3 1 45 25 20 3 2 1 2 1 1 95 46 49 17 7 10 10 5 5 121 46 75 25 13 12 1 1 26 9 17 1 1 1 1 - Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: Državni zavod za statistiku.

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 10 . 2003. Zagreb. Obrazovna struktura stanovnika TABLICA 5: STANOVNIŠTVO STARIJE OD 15 GODINA PREMA STEČENOJ ŠKOLSKOJ SPREMI Osnovna škola Srednje škole više škole.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE dobne skupine Dobna struktura stanovnika općine Nepoznato 80-95 i više 65-80 50-65 45-49 30-45 15-30 0-15 0 50 100 150 200 broj stanovnika Izvor: Državni zavod za statistiku. Najmanje zastupljena skupina je u životnoj dobi od 80-95 godina. (završeni razredi) (završeni razredi) bez magisterij i spol ukupno nepoznato fakulteti škole doktorat 1-3 4-7 8 svega 1-3 4 gimnazija akademije sv. Zagreb. m ž 636 332 304 82 8 74 54 21 33 131 71 60 164 94 70 189 128 61 141 106 35 42 19 23 6 3 3 13 9 4 1 1 2 2 Izvor: Državni zavod za statistiku. Najveći i gotovo jednak broj stanovnika spada u dvije dobne skupine: od 15 do 30 i 65 do 80. 2003.

neobiteljskim kućanstvima. Struktura kućanstava u naseljima Dobropoljci i Ostrovica potvrđuje. U ovoj strukturi dominiraju kućanstva naselja Lišane Ostrovičke. 2003. TABLICA 7: STRUKTURA NEOBITELJSKIH KUĆANSTAVA neobiteljska kućanstva Lišane više Ostrovičke svega 1 član članova Općina Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica 71 6 49 16 68 5 47 16 3 1 2 - Izvor: Državni zavod za statistiku. Zagreb. Čak 13% stanovnika nema nikakvo obrazovanje. Zagreb. ZADARSKA ŽUPANIJA do di pl om sk i po sl ij e di pl om sk i 5 22 1 21 6 19 19 11 ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE ne po zn at o be z sr ed nj a . jedinog naselja s nešto većim brojem stanovnika. Najmanje su zastupljena kućanstva sa 7 i više članova. 2003. a završen dodiplomski studij ima samo 2% stanovnika.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Obrazovna struktura općine 400 350 300 250 200 150 100 50 0 os no vn a Izvor: Državni zavod za statistiku. Struktura kućanstava TABLICA 6: STRUKTURA OBITELJSKIH KUĆANSTAVA Kućanstva obiteljska kućanstva prema broju članova 8 i više broj ukupno 7 kućanstava članova 6 55 7 7 6 55 - Općina Lišane Ostrovičke Ukupno svega 253 182 12 209 32 6 160 16 2 56 3 45 8 3 38 2 32 4 4 34 30 4 Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: Državni zavod za statistiku. 2003. Dominiraju dvočlana kućanstva. Zagreb. u prethodnim analizama uočene negativne trendove: kretanja broja stanovnika i dobno-spolna strukturu. Prosječan broj članova u obiteljskim i neobiteljskim kućanstvima je 2.3 člana. Gotovo 10% stanovnika općine živi u jednočlanim. U obrazovnoj strukturi dominira stanovništvo koje ima završenu osnovnu školu sa 54%tnim udjelom. 30% stanovnika ima završenu srednju školu.

Zadar. 97%. Od toga je najveći udio nastanjenih stanova.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Struktura stanova TABLICA 8: STANOVI PREMA NAČINU KORIŠTENJA Stanovi koji se koriste povremeno za: sezonskih Lišane Ukupno radova u privremeno obavljanje Ostrovičke ukupno nastanjeni nenastanjeni napušteni odmor poljoprivredi djelatnosti 261 253 219 29 5 8 Stanovi za stalno stanovanje Izvor: DZS. Obrada: Županijski zavod za prostorno planiranje. 2004 U ukupnom broju stanova najveći udio imaju stanovi za stalno stanovanje. Zagreb 2001. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 12 . 86%.

gravitira i Gradu Benkovcu. U neobradive ulaze šume i pašnjaci. korištenje alternativnih izvora energije − zbrinjavanjem posebnog i opasnog otpada s područja Županije.2. Razvijanjem privredne osnove ostvarile bi se mogućnosti i za razvoj društvenog standarda. Dio površina je navodnjavan. Naime. Općina Lišane Ostrovičke. prenamjena dijela šumskih površina niže kategorije (šikara. kao ravnokotarska općina s izrazitim predispozicijama za poljoprivredu.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. te kvalitetnu vezu s Jadranskom autocestom − sigurnost prometa u cjelini − modernizacija željeznice − osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode te zaštita istih − planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda − razvoj telekomunikacijskog sustava − razvoj elektroenergetskog sustava − razvoj. naročito povrtlarske (mrkva i drugo) plasirali na tržištu bivše države.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Općina Lišane Ostrovičke gravitira Gradu Zadru kao središtu Županije. Racionalno korištenje prirodnih izvora Prirodni izvori županijskog značaja na teritoriju Općine su u prvom redu poljoprivredno zemljište i vodotok Bribišnica. Osim što je administrativni centar.1. Poljoprivredne površine dijele se na obradive i neobradive. 2. obrazovni. tj. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2. Zbog svog smještaja u prostoru i prometne povezanosti. bila je okupirana od srbočetničke vojske. Tome pogoduje i činjenica da nova Jadranska autocesta prolazi nedaleko Općine. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 13 . koji je do ne tako davno bio i središte Općine kojoj je pripadala i sadašnja Općina Lišane Ostrovičke. To bi trebalo omogućiti zapošljavanje stanovništva a s time bi se stvorili uvjeti za povratak i trajni ostanak stanovništva u ovoj općini. a ujedno gospodarski i urbani centar tog područja. 2. Prije Domovinskog rata tu je postojala poljoprivredna zadruga koja je svoje proizvode. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je izrazito poljoprivredna općina. Razvoj infrastrukturnih sustava podrazumijeva: − prometne mreže koja će osigurati efikasno povezivanje ove Općine s glavnim razvojnim žarištima Županije. a hrvatsko stanovništvo je bilo više godina u izbjeglištvu.1. kulturni i prometni centar Županije. koja je dosta stradala u Domovinskom ratu. Grad Benkovac je prirodni centar poljoprivredne zone Ravnih kotara.1. krš) u maslinike. Ovim Planom planira se obnavljanje poljoprivredne proizvodnje. Zadar je i gospodarski. stvaranje proizvodno-poslovnih zona otvaranje kamenoloma za eksploataciju arhitektonskog kamena i razvoj seoskog turizma. Nije postojala nikakva industrijska proizvodnja.

onečišćavanje okoliša treba ograničavati na izvoru nastanka. Na osnovu članaka 11. Zakona o zaštiti okoliša (NN. Ne smije se umanjivati vrijednost prirodnih izvora. 15. Tvari koje se mogu ponovno upotrijebiti. Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša. Za cjelovito i ravnomjerno postizanje ciljeva zaštite okoliša tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osiguravaju način i uvjete zajedničkog djelovanja građana i institucija. 12. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 14 . programa. Treba izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost i očuvati prirodni genetski sklad prirodnih zajednica. Kad prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete okolišu. najpovoljnije po okoliš. Zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš. provođenje drugih mjera u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN. očevidnika o stanju okoliša i o mjerama zaštite okoliša i načinu obavješćivanja javnosti. zraka. Upotrebi kemikalija i ostalih tvari koje razgradnjom postaju neškodljive. planova intervencije i propisa o zaštiti okoliša te izdavanju dozvola. ako su ti troškovi razmjerni vrijednostima koje treba zaštititi. uređaja i opreme i primjeni proizvodnih postupaka. pa ni u slučaju kad ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena. šuma i izvornih vrijednosti krša.. br. a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. ili koje su biološki razgradive. neophodno je zajedničko djelovanje i suradnja tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave. Pri korištenju proizvoda. treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost. 82/94) i posebnim propisom. pri planiranju ili izvođenju zahvata treba primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša.. te poduzimati sve mjere koje osiguravaju prava čovjeka na zdrav i čisti okoliš. Zahvat u okoliš treba biti planiran i izveden tako da što manje onečišćava okoliš. Pri izvođenju zahvata treba nastojati koristiti isprobana dobra iskustva i upotrebljavati raspoložive proizvode..Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. suglasnosti.. osiguravanje praćenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenje emisija kad je to njezina obveza. ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera. financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koje su regionalnog ili lokalnog značenja. 82/94) potrebno je poduzeti sljedeće aktivnosti: Radi izbjegavanja rizika ili opasnosti po okoliš. troškove sanacije i pravične naknade štete.3. pa i u slučaju kad su troškovi takvog zahvata veći od vrijednosti koje treba zaštititi. pripremu i provođenje sanacije kada je to njezina obveza. i 17. uređaje i primjenjivati proizvodne postupke. a da se pri tome vodi računa o racionalnom korištenju prirodnih izvora i energije.. Kod donošenja odluke o zahvatu u okoliš i za vrijeme izvođenja zahvata mora se postupati u skladu sa zakonom i drugim propisima. ako pri tome nema rizika ili opasnosti za okoliš. pa i u slučaju većih troškova. tla. trebaju imati prednost pri upotrebi. br. živih organizama i neživih tvari. osiguravanje uvjeta za vođenje katastra onečišćavanja okoliša. dat će se prednost pred drugim tvarima.1. Prirodne izvore treba nastojati očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka. 14. nadzora kao i drugih mjera zaštite okoliša. vode. Tlo treba koristiti razumno i očuvati njegovu produktivnost. 13. organizira. Zaštita okoliša jedinice lokalne samouprave i uprave obuhvaća: osiguravanje uvjeta za provođenje programa zaštite okoliša. odobrenja i provođenju financijske politike. opremu. 16. Pri donošenju strategije. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Zaštita okoliša Jedinica lokalne samouprave i uprave uređuje. biljni i životinjski svijet.

48/95... je svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. 20/03. pod posebno nepovoljnim vremenskim uvjetima. osigurati redovito praćenje (mjerenje i/ili proračunavanje) emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. Općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog planiranja osigurava izradu karte buke za utvrđivanje i praćenje razine buke. a koji prelazi dopuštene razine. uspostaviti. br. spriječiti ili barem smanjivati onečišćavanja koja utječu na promjenu klime. Zaštita od buke ostvaruje se: sprečavanjem nastajanja buke. instalacijama. Pri institucionalnom rješavanju pitanja zaštite okoliša tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osigurat će sudjelovanje zainteresiranih strana prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN. održavati i unapređivati cjelovit sustav upravljanja kakvoćom zraka. druga područja i kakvoća življenja budućih naraštaja. Zaštita zraka Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka: očuvati zdravlje ljudi. te bučne aktivnosti i drugi objekti radnje od kojih se širi zvuk. Podaci kakvoće zraka i područne mreže su javni i objavljuju se jedanput godišnje u službenom glasili jedinice lokalne samouprave i uprave. odnosno ispostavama županije nadležnim za zaštitu okoliša. br. u izvornom i obrađenom obliku. postići najbolju moguću kakvoću zraka. te su ujedno i sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša. utvrđivanjem i praćenjem razine buke. Na osnovu Zakona o zaštiti zraka (NN. br. Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša. Ukoliko se na području Općine nalazi pravna i/ili fizička osoba koja je korisnik izvora onečišćenja zraka tada je dužna: prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu primjenu (rekonstrukciju) Općini. Izvorom buke smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport. otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopuštenu razinu. pojavljuju onečišćenja zraka kritičnih razina koja mogu akutno štetno djelovati na zdravlje ljudi i okoliš.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša. kulturne i materijalne vrijednosti. U slučajevima kada postoji opravdana sumnja ili pritužba građana da je došlo do prekomjernog onečišćenja zraka moraju se izvršiti posebna mjerenja. o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN. Vijeće Općine naredit će primjenu posebnih mjera zaštite građana i način njihova ostvarivanja ako se na nekom području. njihovu sadržaju i načinu financiranja donosi Vijeće Općine. O pojavi onečišćenja zraka kritičnih razina obavezno se obavješćuju građani putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladni način.) jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga uspostavljaju područne mreže za praćenje kakvoće zraka na svom području. biljni i životinjski svijet. redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša. Zaštita od buke Buka. Odluku o posebnim mjerenjima. br.). 17/90. u smislu Zakona o zaštiti od buke (NN. 82/94) i drugih propisa. 178/04. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 15 . uređajima. Karta buke sastavni je dio dokumentacije prostora. 82/94) i drugim propisima.

rekreacije. oštećivati stabla te sječi rijetke vrste drveća. smatra se zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. odsijecanje grana. 61/91). U šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje šumom. 160/04. mahovinu i druge sporedne šumske proizvode samo pod uvjetima i na način određen programom za gospodarenje šumama.). prema Zakonu. šumske prometnice. br. (pročišćeni tekst. ako se šumsko zemljište zbog općeg interesa ima privesti drugoj kulturi. (pročišćeni tekst. šumski rasadnici. iskorištavanje humusa. sastojinskih oblika šume.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Karta buke je grafički prikaz osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave. sječa stabala u mladim sastojinama i kulturama. prema Zakonu o šumama (NN. Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskog drveća na površini do 10 ari. br. kao i objekti koji su predviđeni Prostornim planom Općine. Krčenje odnosno čista sječa šume može se dozvoliti: u svrhu promjene vrsta drveća. Na osnovu Zakona o šumama (N. gline. a po potrebi detaljnom planu uređenja određuju se predviđene razine buke na grafičkom prikazu.) potrebno je poduzeti sljedeće mjere glede zaštite šuma: Zabranjeno je pustošiti šume. Vlasnik šume može u svojoj šumi napasivati stoku te skupljati i odvoziti šušanj. U Prostornom planu Općine.N. koje ne smiju prijeći najviše dopuštene razine buke. skupljanje i odvoz šušnja. osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom ili programom za gospodarenje šumama. Šumskim zemljištem. Za izradu tehničke dokumentacije o gradnji objekata u šumi ili na šumskom zemljištu treba pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koja će sadržavati i uvjete u skladu s kojima će se izraditi tehnička dokumentacija. paša. ni parkovi u naseljenim mjestima. osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama. brst. 52/90. pojasevi. pijeska. drvoredi. 76/93. U postupku donošenja Prostornog plana Općine sudjeluje i općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva. Dozvolu izdaje Općinsko vijeće. sporta. U protivnom slučaju korisnik je dužan izvršiti pošumljivanje odnosnog zemljišta u roku koji odredi Općinska skupština. ukoliko to već nije određeno šumskogospodarskom osnovom područja.). 52/90. Zemljište na kojem je izvršena čista sječa odnosno krčenje šume mora se u roku tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena čista sječa odnosno krčenje. 61/91). šumskograđevinski objekti. šljunka i kamena. lova. smolarenje. Prostornim planom Općine može se predvidjeti da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade objekti za potrebe infrastrukture. 76/93. mahovine. vjetrobrani. prosjeke. ako je potrebno radi provedbe plana prostornog uređenja ili građenja objekata koji se prema posebnom zakonu mogu graditi izvan građevinskog područja. Zaštita šuma Šumom. Ako ovim zakonom nije drukčije određeno zabranjeno je krčenje i čista sječa šume. dijelova grana ili kresanje lisnika ako to nije predviđeno šumskogospodarskom osnovom područja. ali samo ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume odnosno šumskog zemljišta. podizanja plantaža ili objekata koji služe u šumskoj proizvodnji (rasadnici. žirenje. lovni objekti i sl. šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 16 . smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobina i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma. ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje.

Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom. Zaštita poljoprivrednog zemljišta Poljoprivredno zemljište koristi se. urediti nužne mreže prosjeka i uredno ih održavati i postaviti dovoljan broj osmatračnica s obzirom na posebne prilike na području na kojem se nalaze šume kojima gospodare te osigurati provedbu šumskog reda. kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi. za sprečavanje nastajanja i širenja požara. Otvorenom vatrom. građevinskih dijelova i prostora na način određen ovim Zakonom i popisima donesenim na temelju njega. odnosno organ općinske uprave nadležan za poslove šumarstva za ostale šume i šumska zemljišta. 66/01. Odredbe ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na tehnološke eksplozije koje nastaju kao posljedica uporabe zapaljivih tekućina i plinova te ostalih gorivih tvari koje sa zrakom mogu stvoriti eksplozivnu smjesu. fizikalnih i bioloških osobina zemljišta. životinjskog i biljnog svijeta. uzima se kao katastarska kultura ona koja je u katastru bita upisana prije promjene u građevinsko zemljište.N. Za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao građevinsko. Poljoprivrednim zemljištem smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih jezgri koje će utvrditi županijska skupština odnosno gradsko i Općinsko vijeće. br. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice. 58/93). radi zaštite zdravlja ljudi. voćnjaci. korištenja i drugih protupravnih radnji. prema ovom zakonu. a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. 54/94. Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume podizati vapnare. trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi. te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti.N. uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost. Obradivim poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice. nesmetanog korištenja i zaštite životnog okoliša. zaštićuje i njime raspolaže na način određen Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (N. Kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta. odnosno onemogućava njegovo korištenje za poljoprivrednu proizvodnju. Zaštita od požara Na osnovi Zakona o zaštiti od požara (N. poduzimaju se mjere i radnje za otklanjanje uzroka požara.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumama i vlasnici šuma dužni su osigurati zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja. br.). vrtovi. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 17 . na šumskom zemljištu kao i na zemljištu u neposrednoj blizini šume može se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti što ih odredi pravna osoba koja gospodari šumom i šumskim zemljištem. odnosno korisnici građevina. a koje još nije izgrađeno. ograničavanjem i sprečavanjem od direktnog unošenja. livade. za otkrivanje i gašenje požara. Štetnim tvarima u poljoprivrednom zemljištu smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih. voćnjaci. dok se ne dokaže suprotno. vinogradi i livade. vinogradi. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se radi omogućavanja proizvodnje zdrave hrane. a u svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara. vrtovi. za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom. ribnjaci. poljske ciglane i druge objekte s otvorenim ognjištem kao i odlaganje smeća i otpadaka u šumi. pašnjaci. U šumi. Zaštitu od požara organiziraju i osiguravaju njeno provođenje vlasnici. poduzimati potrebne mjere radi zaštite šuma od požara. smatra se vatra izvan zatvorenih odnosno pokrivenih prostorije s osiguranim ložištem.

s mogućnošću navodnjavanja. do V. Općina ima geomorfološku strukturu koja je karakteristična za Ravne kotare. Ako je zemljište onečišćeno štetnim tvarima tako da vlasnik ili ovlaštenik na tom zemljištu mora napustiti proizvodnju. kao stalnog mjesta stanovanja. vodovod. Odabir prostorno-razvojne strukture Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je poljoprivredna općina. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 18 . Demografski razvoj Općina Lišane Ostrovičke imala je prema popisu stanovništva iz 1991. lipnja do 31. To je proizašlo iz njenih prirodnih karakteristika i smještaja u prostoru. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2. 2. bonitetne klase može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe samo kad nema zemljišta nižih bonitetnih klasa. kulturnim. kao i polja pružaju se u smjeru jugoistok-sjeverozapad. kao i submediteranska klima. visinu naknade određuje sud.2. dužni su platiti naknadu štete vlasnicima ili ovlaštenicima zemljišta u iznosu koji utvrde sporazumno. a prema popisu iz 2001.2. odvodnja. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe određena prostornim planovima i drugim propisima utvrđuje se uvjetima uređenja prostora.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Pravne ili fizičke osobe koje onečiste poljoprivredno zemljište štetnim tvarima. Na brežuljcima se tradicionalno napasa stoka.2. Zabranjeno je korištenje poljoprivrednog zemljišta od I. štetnik je dužan vlasniku ili ovlašteniku zemljišta platiti naknadu štete u visini prometne vrijednosti zemljišta. uglavnom ovce i koze. kao i izgradnjom komunalne infrastrukture (cesta.1. god. do V. S obzirom da se radi o kršu. tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu znatno umanjena. osim u razdoblju od 1. u skladu s propisima o zaštiti od požara. Može se očekivati da će asfaltiranjem cesta koje će bolje povezivati naselja Općine s centrom Županije – Zadrom. Na poljoprivrednom zemljištu može se paliti suha trava. spaljivati korov i biljni otpad te ložiti otvorena vatra samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti. kao i otvaranjem novih proizvodno-zanatsko-poslovnih sadržaja trebali bi se stvoriti uvjeti za zapošljavanje na teritoriju same Općine. zdravstvenim. ukupno 1636. gdje se izmjenjuju područja obrasla submediteranskom šumom. kad je to u skladu s Prostornim planom Republike Hrvatske odnosno općine. god. tj. 2. trgovačkim. Bolja prometna povezanost sa Zadrom. Prirodni uvjeti za to su postojeća polja. a to je naizmjeničan slijed kamenih brežuljaka i između njih smještenih plodnih dolina. Pokretanjem i unapređivanje poljoprivredne proizvodnje. 764 stanovnika. a također i urbanim opremanjem naselja. a Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta koje je uništeno. srednjoškolskim i visokoškolskim centrom daje veće mogućnosti za ostanak i povratak u naselja Općine. kao administrativnim. bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe. biti stvorene pogodnosti koje će život na selu učiniti privlačnijim. poljoprivredno zemljište od I. Ovim planom predviđa se da će Općina 2016. god. Tu značajnu ulogu moglo bi odigrati dovršenje izgradnje Jadranske autoceste. telefon. imati 1700 stanovnika. za prijelaz iz Ravnih kotara u Bukovicu. sljedeći tako generalni pravac pružanja jadranske obale. Brda. privrednim. Izuzetno. Dobra cestovna povezanost omogućuje također lakši plasman proizvoda van teritorija svoje Općine. Iz prirodnih karakteristika proizlaze prostorno-razvojne strukture: Primarna gospodarska grana u Općini je poljoprivreda.2. zbrinjavanje otpada). listopada. Ako se ne postigne sporazum. i kada je utvrđen interes za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja odnosno kad se grade gospodarski objekti koji neposredno služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

srednja škola ili odjeljenje srednje škole (eventualno). lokalni klub/ovi. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina Ova tema detaljnije je obrađena u točki 3. čitaonica opremljena s kompjutorima i internetom − zdravstvo: ambulanta ili posjet liječničke službe − trgovina i ugostiteljstvo: jedna ili više prodavaonica mješovite robe i gostionica (eventualno) − obrt i usluge: pojedini obrti ili uslužne radnje prema potrebi − vjerski objekti: župa i župna crkva u većim i značajnijim naseljima − sport i rekreacija: igralište (eventualno) Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su: − izgradnja cestovne mreže u planiranim industrijskim. Postoji mogućnost eksploatacije arhitektonskog kamena. jer na selu ne vide perspektivu. Dosadašnja razina razvoja male privrede i poduzetništva nije otvarala mogućnost masovnijeg zapošljavanja.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE - - degradiranom makijom i goleti. Stoga bi bilo vrlo značajno razviti proizvodno-poslovne zone i tako riješiti problem nezaposlenosti i odlaska mladih ljudi u gradove. zavičajni ili drugi muzej (eventualno) i dr. mjesni odbor. prometne i komunalne infrastrukture Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Naselje Lišane Ostrovičke.2. pansion s prenoćištem (eventualno hotel). a koje trebaju pratiti ukupni gospodarski rast 2.1. PTT i sl. Razvoj naselja.3. eventualno ispostava suda − školstvo: matična osmogodišnja škola.2. to je zapravo jedini mogući gospodarski oblik korištenja tih površina.4. kao općinsko središte trebalo bi razvijati sljedeće funkcije: − uprava: organi Općine. benzinska postaja − obrt i usluge: nekoliko obrtničkih i uslužnih radnji − vjerski objekti: dekanat s dekanatskom župnom crkvom (eventualno) − sport. elektroenergetske mreže. društvene. poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegovo optimalno korištenje − osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju − razvijanje ostalih infrastrukturnih mreža – vodoopskrbne mreže sustava odvodnje otpadnih voda TT mreže. pločasti benkovački kamen.: banka – ispostava. Trebalo bi ga razvijati kao seoski turizam. dječji vrtić − kultura.4. ljekarna − novčarstvo. PTT s ATC − trgovina i ugostiteljstvo: robno-trgovački centar ili nekoliko specijaliziranih trgovina. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 19 . Postoji mogućnost prenamjene tih površina u maslinike. Turizam za sada nije razvijen. pojedinačni objekti za rekreaciju i odmor Ostala naselja u Općini: − uprava: mjesni odbor − školstvo: osnovna škola ili odjeljenje osnovne škole. 2. umjetnost: kino ili dom kulture ili dvorana polivalentnog sadržaja. postaja MUP-a. mjesni ured. tzv. stambenim . zabava i odmor: manji broj sportskih objekata. − zdravstvo: dom zdravlja. rekreacija.

što nalaže i zakon. s parkiralištem koje se naslanja na trg.3. Utvrđivanje građevinskih područja naselja Prema popisu stanovništva 1991. Da bi se zadržali mlađi ljudi u svojim naseljima i tu zasnovali obitelji.3. ali bi bilo potrebno pokrenuti i proizvodno-poslovne djelatnosti male privrede (industrijska proizvodnja. Naravno. vrtićem i sl. jer samo bavljenje poljoprivredom ne omogućava svakom dovoljno sredstava za život. potrebno je obogatiti i kulturni. To bi omogućilo zapošljavanje ljudi i trajniji izvor prihoda. povećanje broja stanovnika na predratni nivo.). 2. ispostave banke. ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih djelatnosti. a 2001. Poseban problem je bio. kao i pokrenuti proizvodnju. zatim odlaskom u druge sredine zbog zapošljavanja. kao i otežano srednjih škola i fakulteta u Zadru. isto tako zbog loše prometne povezanosti naselja ove općine sa Zadrom kao regionalnim centrom.3.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. sportski i javni život u naseljima i na nivou Općine. ugostiteljstvo. kao i u gradovima. a također i pristup srednjim školama i fakultetu. tako da se s trga pružaju vizure na krajobraz. kao i nedostatak javnih i društvenih sadržaja i aktivnosti). sportskih i zabavnih aktivnosti za mlade. crkvu i župni ured. Izgradnja navedene infrastrukture omogućuje stvaranje istog stambenog standarda u seoskim naseljima. jer je to tradicija ovog kraja i za to postoje dobri uvjeti. ambulante. 2. Slaba prometna povezanost sa Zadrom značila je otežanu mogućnost plasmana svojih proizvoda na zadarskim i drugim tržnicama. Taj pad broja stanovnika bio je uzrokovan u prvom redu ratnim zbivanjima. U prvom redu poljoprivrednu proizvodnju. godine 764 stanovnika. Trg može s jedne strane biti omeđen školom ili školskim dvorištem. U svakom naselju trebalo bi težiti formiranju jedne urbane jezgre s trgom. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Urbani nivo naselja trebalo bi podignuti. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 2. Očekujući obnavljanje poljoprivredne proizvodnje i otvaranje novih proizvodnih zanatskih. trgovine. navodnjavanju. Iskazani interes je da te parcele budu većih površina. to zavisi od lokalnih uvjeta. Racionalno korištenje i zaštita prostora Prostor općine treba koristiti u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Lišane Ostrovičke. općinske službe. jer prometnice omogućuju plasman svojih proizvoda na druga područja. Trgovi bi u principu trebali biti pješački. Crkve bi u ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 20 . potrebno je planirati povećanje građevinskih područja naselja. jer uz svoje kuće žele urediti vrtove kao i gospodarske objekte i manipulativne površine potrebne za bavljenje poljoprivredom (skladištenje i prerada proizvoda). Izgradnjom jadranske autoceste stvoreni su neki od preduvjeta potrebnih za napredak ovog kraja. kao i za proizvodnoposlovne zone. servisi i sl. god. mjesne urede. god.1. Isto tako važno je donošenje Detaljnih urbanističkih planova za pojedina naselja. PTT. oko 1000-1500 m2.3. i ekoloških studija u slučajevima kad za to postoji realna potreba i kada to zahtjeva zakon. zatim zbog loše urbane opremljenosti naselja (nedovoljna telefonija. Oko te urbane jezgre trebalo bi formirati javne sadržaje. kao npr. što je uostalom i tradicija sredozemnog urbanizma. te javnim sadržajima i manifestacijama. u ovom planu predviđa se do 2016. općina Lišane Ostrovičke je imala 1636. neasfaltirane ceste.2. i još uvijek je nedostatak redovnih kulturnih. A budući da znatan broj mladih ljudi koji zasnivaju nove obitelji ima potrebu da se odvoji od roditelja i sagradi nove obiteljske kuće. Poželjno je trgove formirati na povišenim dijelovima naselja.3. već prema veličini naselja. nedostatak vodovoda i odvodnje. poslovnih. a i specijaliziranih studija o razvoju poljoprivrede. U tu svrhu važno je donošenje dvogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru.

− razvijanje ostalih infrastrukturnih sadržaja koji trebaju učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE principu trebalo nastojati graditi na najvišim točkama naselja i oko njih formirati trg. odvodnja otpadnih voda. stambenim. Naselja treba opremiti cjelokupnom komunalnom infrastrukturom: − izgradnja i održavanje lokalne i nerazvrstane cestovne mreže u planiranim industrijskim. Izgradnja ovakvih trgova podloga je dizanja seoskog života na viši urbani nivo. TT sustav) − održavanje čistoće − odlaganje komunalnog otpada − osiguranje trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalne djelatnosti − osiguranje održavanja komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 21 . što podrazumijeva i veći osjećaj zajedništva i s tim spremnost da se zajednički rješavaju problemi naselja. turističkim. poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegova optimalnog korištenja − poboljšanje prijevoza putnika u javnom prometu − osiguranje dostatnog parkirališnog prostora sukladno potrebama i namjeni susjednih mikrolokacija − održavanje javnih površina − distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan način tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na stanje okoliša.

Izgrađene strukture i površine izvan naselja. Razvoj i uređenje površina izvan naselja sastoji se od: 1. .1. s mogućnošću navodnjavanja. te u povoljnim obilježjima submediteranske klime. gospodarska namjena koja se sastoji od: . Do Domovinskog rata ovdje je djelovala poljoprivredna zadruga i bio je razvijen uzgoj povrća. Smještena je u kontinentalnom dijelu Županije.zona seoskog turizma (T4) 2. Utvrđivanje građevinskih područja Građevinska područja dana su u grafičkom prilogu br.2. Uvjeti za to pronalaze se u većim cjelovitim poljoprivrednim površinama. željeznički promet. 3. Jadranska autocesta položena je pet kilometara jugozapadno od granice Općine. Prostor ove Općine tradicionalno je izrazito poljoprivredni. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije Općina Lišane Ostrovičke smještena je u jugoistočnom dijelu Zadarske županije uz granicu sa Šibensko-kninskom županijom. «Građevinska područja naselja» Građevinska područja se dijele na: . 1. «Korištenje i namjena površina» dati su organizacija prostora. šumsko zemljište 4. na prijelazu Ravnih kotara u Bukovicu.Građevinska područja naselja (GP).Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. cestovni promet 8. groblje 7. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 22 .proizvodno-poslovna namjena (IK) . Razvoj i uređenje površina naselja u grafičkom prilogu se dijeli na izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (planirane površine za razvoj naselja).4. Područjem Općine prolazi cesta Zadar-Benkovac-Knin. gospodarske šume-prenamjena nižih kategorija šuma (šikara i goleti) u maslinike 5. šume i šumsko zemljište − Prenamjena šumskog zemljišta u maslinike − Površine infrastrukturnih sustava. u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površine U grafičkom prilogu br. Smatramo da bi bilo korisno pokrenuti izgradnju proizvodnih pogona koji bi omogućili zapošljavanje. vrijedna obradiva tla 3. osnovna namjena i korištenje prostora. Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). − Gospodarska namjena-poslovno proizvodna(IK) − Javne i društvene namjene izvan GP naselja(D) − Turistička namjena (T) − Groblje − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla − Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma − Ostalo poljoprivredno tlo. Ova Općina se sastoji od naselja: Lišane Ostrovičke. Ostrovica i Dobropoljci. Planirane su sljedeće namjene površina: − Građevinska područja naselja. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3. a time i stvorili uvjete za povratak stanovništva. ostala tla 6.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Tablica 3
Red. broj 1.0. 1.1. 1.2. % od površine općine ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA GP ukupno/ GP 156,64 3,1 izgrađeni dio GP ukupno 128,64 2,5 Izgrađene strukture izvan GP-a IK 52,12 1,0 ukupno E H K T 6,35 0,1 R Poljoprivredne površine ukupno P 1709,79 34,2 obradive P1 P2 P3 Šumske površine Š ukupno Š1 183,74 3,7 gospodarske Š2 1661,63 33,3 zaštitne Š3 posebne namjene Ostale poljoprivredne PŠ 1221,71 24,5 i šumske površine ukupno Vodne površine ukupno V vodotoci jezera akumulacije retencije ribnjaci Ostale površine ukupno N IS Općina ukupno 4992 100,0 Općina Lišane Ostrovičke Oznaka Ukupno ha stan/ha ha/stan* 4,8 5,9 14,6

120,3 2,2*

1.3.

1.4

0,2* 2,1* 1,6*

1.5. 1.6.

1.7.

6,53*

3.3.

Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je izrazito poljoprivredno orijentirana općina. Prije Domovinskog rata tu je djelovala poljoprivredna zadruga koja je svoje proizvode, u glavnom povrtlarske (mrkva i drugo), plasirala na tržištu bivše Jugoslavije. Tijekom Domovinskog rata ova je općina bila okupirana od srbočetničke vojske. Hrvatsko stanovništvo bilo je u izbjeglištvu duži niz godina. U tijeku je obnova kuća i djelomični povratak stanovnika. Da bi se omogućio veći povratak i stalni boravak stanovnika u Općini potrebno je omogućiti zapošljavanje. U tu svrhu se ovim Planom predviđa razvoj gospodarskih djelatnosti: poljoprivrede, prenamjena šumskih zemljišta niže kategorije (šikara i goleti) u maslinike, proizvodno-poslovne zone i seoski turizam. Ispituje se mogućnost pokretanja eksploatacije arhitektonskog kamena. U tu svrhu potrebno je napraviti Studiju eksploatacije arhitektonskog kamena na nivou Zadarske županije rezultati koje bi trebali biti uključeni u Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije. Poljoprivredu bi trebalo objediniti i poboljšati sistem navodnjavanja. Bilo bi korisno ponovno pokrenuti zadrugrastvo po uzoru na slična udruženja u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Također bi bilo dobro razvijati ne samo neposrednu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, nego i razviti preradu i konzerviranje poljoprivrednih proizvoda (voće, povrće, žitarice).
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

23

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

Ovim planom predviđa se prenamjena šuma nižih kategorija (šikara i goleti) u maslinike, i to na dvije lokacije: - Umac-Prštane u Lišanima Ostrovičkim, površine 65,099ha - Krš u Dobropoljcima površine 119,043ha. Kad je riječ o stočarstvu osim tradicionalnog uzgoja ovaca i koza trebalo bi razvijati stočne farme (krave, peradi, svinja i drugo). Proizvodno-poslovne zone planiraju se na sljedećim lokacijama: - Lišane Ostrovičke na površini 40,865ha - Ostrovica na površini 11,261ha Ova lokacija na Ostrovici već je izgrađena na površini od 3,147ha i služila je prije Domovinskog rata kao pogon u sklopu poljoprivrednog dobra. Zona seoskog turizma planira se u Ostrovici na površini 6,351ha.

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline • Prirodna baština na prostoru Općine

Od nadležnih državnih institucija nije proglašeno ni jedno područje posebnih uvjeta korištenja. Tu se misli na prirodnu baštinu svjetskog, državnog i lokalnog značaja, kao I na zaštićene dijelove prirode: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. • Graditeljska, arheološka, povijesna i etnološka baština

Kulturno-povijesne značajke prostora O kontinuitetu naseljenosti ovog prostora od prapovijesti, preko antičkog i srednjovjekovnog pa sve do novijeg doba svjedoče mnogi nalazi i lokaliteti: liburnske gradine, ostaci rimskih gospodarskih imanja, sakralni spomenici i ostaci tradicijske gradnje. U cilju očuvanja kulturnog nasljeđa utvrđen je popis dobara - područja i pojedinačnih građevina. Popis kulturnih dobara po naseljima Lišane Ostrovičke sakralna arhitektura: - Crkva Sv. Jere, spominje se 1770. god., obnovljena 1987. god., u Domovinskom ratu do temelja srušena - Crkva Sv. Nikole Tavelića, sagrađena 1976./77. god., u ratu do temelja srušena, sagrađena nova, - kapela Sv. Ante na groblju, srušena arheološki lokaliteti: - Gradina, prethistorijski lokalitet - Mišljen, starohrvatska nekropola etnobaština: - ostaci tradicijske gradnje u zaseocima: Mamići, Nimci, Stipići
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

24

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

Ostrovica sakralna arhitektura: Crkva Sv. Ante na jugoistočnom dijelu Gradine. Pripada srednjovjekovnom razdoblju. U zidovima crkve pronađeni su ostaci oltarne pregrade iz predromanike s latinskim natpisom iz 9-10. st., koji je posvećen Sv. Anastaziji, a natpis iz 1405. god. spominje kralja Zvonimira. Crkva je obnovljena u drugoj polovici 18. st. Crkva Sv. Luke, pravoslavna crkva s grobljem, sagrađena 1730. arheološki lokaliteti: Gradina s ostacima prapovijesnog liburnskog naselja na samom platou, srednjovjekovne utvrde ispod platoa, te rimske vile rustike (villae rusticae) u zaseoku Kusale podno Gradine zaseok Mačci na sjeverozapadnoj strani Gradine (Mačkove Ograde), antički lokalitet uz željezničku prugu Zadar-Knin Greblje – starohrvatska nekropola iz 9. st. etnobaština: ostaci tradicijske gradnje Dobropoljci sakralna arhitektura: Crkva Sv. Đurđa (Georgija) na groblju – srednjovjekovna građevina, obnovljena 1724. arheološki lokaliteti: Jaruv s prethistorijskim ostacima Belića jara etnobaština Ostaci tradicijske gradnje u zaseocima Ivkovići i Šaponje Zaštita kulturno-povijesnih dobara Svrha zaštite je očuvanje i prenošenje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju budućim naraštajima, što iziskuje redovito održavanje, tj. sprečavanje radnji koje bi na bilo koji način promijenile svojstva, oblik, značenje ili izgled kulturnih dobara i time ugrozile njihovu vrijednost, sprečavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju služe potrebama pojedinca i općem interesu. Povijesno-kulturne vrijednosti Povijesno-kulturne vrijednosti, popis kojih je dat u poglavlju 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline, zaštićene su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). O njihovoj zaštiti i čuvanju vodi brigu Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine – Konzervatorski odjel Zadar (KZD). Svaki projekt obnove, pregradnje ili prenamjene tih građevina kao i graditeljski zahvati na arheološkim lokalitetima, mora biti usklađen s odredbama zakona i vođen pod nadzorom nadležne službe.

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

25

Stanje nekategoriziranih prometnica još je lošije. Ova mreža naselja je uglavnom asfaltirana. duljine 3. djelomično neasfaltirano i dr. Benkovcem i Šibenikom svakodnevnim autobusnim linijama. Kategorija pruge je osnovom Odluke o razvrstavanju magistralnih željezničkih pruga (NN. Središte Općine.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. 98/01). Uz postojeću kategoriziranu cestovnu mrežu Planom se predviđaju nove ceste: Lišane Ostrovičke – Torine Lišane Ostrovičke . Pruga je jednokolosječna i neelektrificirana. 15 m za ostale ceste. što traži redovno održavanje kolničke konstrukcije i poboljšanje sigurnosti prometa postavljanjem odgovarajuće prometne signalizacije i realizacijom boljih tehničkih elemenata. postaja-Ostrovica-D56. duljine 3. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 26 . Unutar svakog naselja moraju se proširiti koridori i cestovne mreže te izvršiti odgovarajuća regulacija prometa u cilju ostvarenja bolje protočnosti vozila. duljine 1. podnosi opterećenje od 20 tona/osovina.Dobropoljci Ž(6070).0* km lokalne ceste: L 63132: Ž 6052-L63133. Ostale nekategorizirane ceste također je potrebno urediti. tj. Naselje Lišane Ostrovičke je povezano sa Zadrom.Ostrovica Ostrovica . Prometni infrastrukturni sustavi Cestovni promet Na osnovu Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste.1.5. Benkovcem i šire je državna cesta D 56. slabo je povezano s naseljem Dobropoljci. nepovoljni tehnički elementi. U građevinskom smislu.0* km L 63147: Želj. 111/00. koja je ujedno i glavna spojna cesta Općine na Jadransku autocestu Sva križanja i odvojci s ove ceste su u istoj razini s regulacijom prometa putem prometnih znakova i horizontalne signalizacije.0* km * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Glavni razvojno vezni pravac za povezivanje Općine sa Zadrom. te učestalost polaska lokalnih autobusnih veza sa županijskim centrom te ostalim naseljima.5. duljine 1. pruga je kategorije C4 ( objava UIC 700 ). Željeznički promet Područjem Općine prolazi magistralna pomoćna pruga. i 8 tona/m Željeznička postaja nalazi se u Ostrovici. duljine 4.). a što je uvjetovano postojećom izgrađenosti objekata i naselja.Mandići Širine planiranih koridora su 20 m za planirane lokalne ceste tj.5* km županijske ceste: Ž 6070: Dobropoljci-Đevrske(D509). Postojeća cestovna mreža nije pogodna za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa (minimalni poprečni profili.0* km L 63152: Lišane Ostrovičke-D56. županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99. Razvoj infrastrukturnih sustava 3. U samom središtu naselja Lišane Ostrovičke postoje mjesne ulične mreže raznih širina i gabarita s nepovoljnim tehničkim elementima. Potrebno je povećati broj.0* km L 63133: Ž 6052.1. Za sigurniji pješački promet moraju se izgraditi odgovarajući nogostupi. oznake i broja MP 11. na području Općine glavnu cestovnu mrežu čine prometnice sljedećih kategorija: državne ceste: D56: Islam Latinski (D8)-Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1). duljine 4. te urediti i izgraditi tehnički ispravna autobusna ugibališta te okretišta autobusa. Postojeća cestovna mreža mora se modernizirati.64/93) magistralna pomoćna pruga. Lišane Ostrovičke.

Svjetlovodnim kabelom povezana je lokalna komutacija na nadređeni komutacijski centar. a kroz mjesto prolazi svjetlovodnih kabel . Naziv TS 10(20)/0.43+1.LIŠANI Naziv voda 10(20) kV Otcjep za TS BAČKULIĆI Otcjep za TS BAČKULIĆI – DV za TS OSTROVICA 1 DV za TS OSTROVICA 1 Ocjep za TS OSTROVICA DV za TS DEVIĆI Otcjep za TS PK VRANA Otcjep za TS VRULJE – LIŠANI Snaga (kVa) 100 50 100 100 160 160 100 Duljina (m) 68 670 1248 1693 3184 415 383 Tip Stupna (nije u funkciji) Tornjić Stupna (nije u funkciji) Stupna Stupna Tornjić Stupna Tornjić Stupna Tip i presjek AlČe 3X35 mm2(nije funkciji) AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2(nije funkciji) AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 u u ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 27 .2. Glavna pojna točka za opskrbu električnom energijom ovog područja je TS 30/10(20)kV CRLJENIK instalirane snage 3.LIŠANI ČURČIJE . Red. Energetski sustav Područje Općine je u sklopu elektroenergetskog sustava Šibenske županije na koju je vezano putem 10 kV kabelskih vodova. gdje je izgrađena digitalna lokalna komutacija i mjesna TK mreže. 9. Najbliže VIPNET bazne postaje nalaze se u Bukoviću. DV 30 kV TS LOZOVAC – CRLJENIK nije u funkciji. 2. broj 1. sređuje i šalje. Izgradnja novog poštanskog ureda planira se u sklopu planirane zone centralnih funkcija. 5. Poštanski promet U Općini ne postoji poštanski ured te se poštanski promet vrši preko poštanskog ureda Benkovac gdje se pošta sakuplja. Općina je također dobro pokrivena. razrađuje. Red. Signalom drugog koncesionara GSM mreže VIPNET.LIŠANI MIJIĆI DEVIĆI PODMIŠLJEN .42 BUČKULIĆI OSTROVOCA 1 OSTROVOCA 2 P: VRANA VRULJE . 7. 7. Na području Općine nalaze se slijedeći elektroenergetski objekti napajani iz TS 30/10(20) kV CRLJENIK. Planirane građevinske zone u naselju Lišane Ostrovačke. kapacitet napravljene mreže zadovoljava potrebe stanovništva. s pripadajućim transformatorskim stanicama 10(20)/ 0. 2.5. 5. Mreža sustava pokretnih komunikacija dobro pokriva područje Općine. broj 1. Za naselja Dobropoljci i Ostrovicu nije za sada u planu izgradnja mreže.4 kV. 6. 3. TK mreža napravljena je podzemno.37 koja vrši napajanje preko četiri srednjenaponska izlaza 10(20) kV. 4. 6. Postojeća telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe. 3. Šopotu i Stankovcima. Daljnjih planova što se tiče proširenja telekomunikacijske mreže nema. 8. te uz cestu prema Vukšiću vezati će se na postojeću mrežu. što je ostvareno baznim postajama u Vukšiću i Benkovcu.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Telekomunikacijski i poštanski sustav Općina Lišane Ostrovačke ima riješenu telekomunikacijsku mrežu samo u naselju Lišane Ostrovačke. 3. TS 30/10(20) kV Crljenik napajana je preko DV 30 kV KAPELA (planirana) – CRLJENIK iz TS 220/110/30 kV BILICE. 4.SVK kabel prema naselju Vukšić.

koji se razmatra kao dio cjelovitog sustava Ravnih kotara i šire.n. njegovo jugoistočno područje. Radašinovci. te naselja Općine Lišane Ostrovičke Lišane i Ostrovica.m.2 m. sunca i vjetra. U blizini bunara je napravljena bušotina sa crpkom na dubini cca. a obuhvaća naselja Benkovac. Ceranje.. Otcjep za TS ČURČIJE – LIŠANI Otcjep za TS MIJIĆI Otcjep za TS MIJIĆI –DV za BULIĆI DV za TS BULIĆI Otcjep za TS PODMIŠLJEN LIŠANI 480 198 254 3421 76 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 Obnovljivi izvori energije Prema nacionalnim energetskim programima treba u sve većoj mjeri primijeniti prirodne izvore energije. Benkovačko sela. sa ogrankom VS Gladuša – Vukšić . a preko ljeta i znatno manje. Perušić Benkovački. Kistanja i Skradina.n. koja daje prema dostupnom podacima 3 – 6 l/sec. a rješavati će se studijama i stručnim podlogama. Glavni pravac tog područja je VS Atlagić (KD 248 m. Buković 50%. Podlug.Ostrovica.vode. Bunar se nalazi ispod centralnog dijela Lišana na pregibu zaravnjenog dijela polja i brdovitog zaleđa. Planirani vodoopskrbni sustav biti će dio Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije – podsustav VS Atlagić. Dobra Voda. Šopot. V=2000m3) – cjevovod srednje zone kroz Benkovac – Kožlovac – Lepuri . To je stari kopani bunar. U centru mjesta Lišane Ostrovičke nalazi se bunar Trubanj koji se nekad koristio za opskrbu vodom. Vukšić. Uz njega je okno koje se koristilo kao crpni zdenac za potrebe željeznice.. V=250 m3 ) te povratnog cjevovoda za priključenje na mrežu naselja.Lišane Ostrovičke ..n. Uzrok tome su objekti u neposrednoj blizini bunara i nepostojanje sanitarne zaštite. Globalni koncept temelji se na povezivanju sa susjednim vodoopskrbnim sustavima Šibenika.m. te Općinu Lišane Ostrovičke. za koje naše područje ima preduvjete. Prović. Bunar je dubine 13. Kožlovac 50%. Kula Atlagić 50%. 3. V=1000m3) – Bulić . 12. Područjem Općine prolazi spoj Benkovačkog kraka do Kistanjskog sustava Đevrske – VS Vačani. Pristeg. D.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 8. 10. U današnje vrijeme izvor nije u funkciji. Lepuri. 9. 11. Do izgradnje cjelovitog vodoopskrbnog sustava vodoopskrba naselja Lišane Ostrovičke može se riješiti s bunara Trubanj za što treba izvršiti dodatne istražne radove te saniranje izvorišta. Vodoopskrba naselja Dobropoljci ostvarit će se iz vodospreme VS Lisičić i pripadajućih cjevovoda. Znači za vodoopskrbu naselja Lišane Ostrovičke i Ostrovica potrebno je izgraditi vodospremu VS Gladuša i cjevovod iz pravca Benkovca. Za određivanje potrebe vode prihvaćaju se slijedeće potrošnje: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 28 . tlačnog cjevovoda i lokalne vodospreme Gradina ( KD 215 m. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Općina nema riješenu vodoopskrbu pitkom vodom. usklađeno s prostornim. Prema rezultatima ispitivanja kvalitete vode. Stanovnici se koriste vodom iz vlastitih cisterni. Podsustav VS Atlagić odnosi se na Grad Benkovac.10 m od vrha krune. a čime se u velikoj mjeri može doprinijeti smanjenju korištenja tradicionalnih izvora. Uključeno je i naselje Radašinovci iako se ono u postojećem stanju opskrbljuje iz VS Zibonoga. Stoga se i za područje Općine preporuča korištenje obnovljivih energetskih izvora . utvrđena je prisutnost amonijaka i nitrita iznad MDK. uzorci ne ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode. Miranje. i G.5.m. Bulić.VS Gladuša (KD 218 m.Prović. Tehničko uključivanje izvorišta sastoji se od instaliranja crpne stanice na izvorištu. promjera 1. ekološkim i funkcionalnim kriterijima. 36 m. Zidan je kamenim blokovima. koji se tijekom vremena nekoliko puta produbljivao i uređivao.3. Kolarina.

Naime. već vrijedna sirovina kojom se mogu rješavati problemi nedostatka vode. pretpostavlja se da će biti moguća primjena tzv. odnosno financijskim mogućnostima investitora. gotovi tipski uređaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda budu što jednostavniji za izvedbu i održavanje. To zahtijeva prethodnu pažljivu analizu lokalnih prilika i racionalnost odabranog sustava glede investicijskih troškova i troškova održavanja. Najčešće su svi objekti u sanitarno neispravnom stanju tako da predstavljaju stalnu prijetnju zdravlju stanovnika. Tako loše stanje rješavanja odvodnje otpadnih voda ne može se dozvoliti. Iz toga razloga trebalo bi i za naselje Lišane Ostrovičke razmotriti mogućnosti korištenja otpadnih voda.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE stanovnici u naselju qsp = 200 l/dan krupna stoka qsp = 50 l/dan sitna stoka qsp = 15 l/dan broj stanovnika Q= 764 planirani broj stanovnika Q = ≈ 1. potrošnju za zalijevanje okućnica. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 29 . Prijemnik se nalazi u osjetljivom području i predložen je druge kategorije te je potrebno osigurati prvi i drugi stupanj čišćenja. Predloženo rješenje za naselje Lišane Ostrovičke uneseno je u Plan. U javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati vode koje sadrže agresivne i štetne tvari u koncentracijama većim od dopuštenih propisima. Za zalijevanje poljoprivrednih površina treba koristiti vodu iz postojećih bunara koje u tu svrhu valja urediti.4 L/sec Ovoj količini potrošnje stanovništva treba dodati potrošnju stoke. Pročišćavanje otpadnih voda. načine pročišćavanje otpadnih voda kao i lokacije uređaja za pročišćavanje. ekološkim i ekonomskim pokazateljima. na djelotvoran i suvremen način. u poljoprivredne svrhe. Zbog relativno malog ukupnog opterećenja. Studija zaštite voda na području Zadarske županije načelno je odredila sustave odvodnje s glavnim kanalima i crpnim stanicama. Ukupni kapacitet sustava je 960 ES.5 L/sec maksimalna dnevna potrošnja qmaxdn = ≈ 5. prirodi bliskih postupaka pročišćavanja – “biljnih uređaja“.000 stanovnika iznose 10 l/sec. što uzrokuje zagađenje podzemnih voda. eventualno odabrani. dosadašnja praksa izgradnje septičkih jama ne izvedenih u skladu s tehnološkim propisima čime one postaju obične crne jame. a industrijski i drugi pogoni moraju predtretmanima pročistiti otpadne vode do stanja mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. ovisna o planiranom razvoju naselja.2 L/sec maksimalna satna potrošnja qmaxsat =≈ 10. Osnovno rješenje je sakupljanje otpadnih voda gravitacijskim kanalima i uz precrpljivanje na pojedinim lokacijama dovesti do uređaja za pročišćavanje. razvojem tehnologije. za ovo je područje od velikog značenja.500 specifična potrošnja stanovnika qsp = ≈ 3. Realizacijom modernih sustava definitivno će se osigurati ekološka ravnoteža ovog inače vrlo osjetljivog prostora. Sakupljanje oborinskih voda ovim putem nije dopušteno. Predloženi sustav je razdjelni tip odvodnje s mrežom kanala koja bi služila za prikupljanje uglavnom sanitarnih i eventualno industrijskih otpadnih voda. Poželjno je da. Samo ponegdje na novijim objektima vrši se prethodno pročišćavanje u septičkoj jami. za navodnjavanje pojedinih poljoprivrednih kultura. Za odvodni sustav predviđen je jedan uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smješten južno od naselja s dispozicijom u otvoren prirodni vodotok. prethodno obrađenih na klasičan način ili preko gotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje. Odvodnja otpadnih voda. Odvodnja otpadnih voda Na čitavom području Općine otpadne vode iz domaćinstva disponiraju se u tlo pomoću upojnih jama. ispuštaju se otpadne vode u tlo. Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti analizu predloženog sustava te odrediti faznost izgradnje istog. te potrebne količine za gašenje požara koje za naselje do 5. a naročito iz razloga što je zadano područje djelomično i vodozaštitno područje. postaje sve rafiniranije i već se obavlja tako da se više ne dobiva otpadni proizvod. sa što povoljnijim tehničkim.

a u donjem dijelu se ulijevaju u melioracijske kanale Lišanskog polja. Cijelim svojim tokom Krivac protječe dubokim poljoprivrednim zemljištem koje je smješteno između dvaju brdskih masiva. tj. Vodotok je većim dijelom kanaliziran te služi i kao melioracijski kanal za odvodnju sa okolnih polja do Bribišnice. Glavni recipijent Lišanskog polja je melioracijski vodotok (kanal) Krivac koji utječe u Bribišnicu. tj. Melioracijska odvodnja Sustav melioracijske odvodnje Lišansko polje nalazi se u sklopu većeg sustava LišaneTrolokve-Žažvić. vodotoka Bribišnice. u blizini mjesta Lišane Ostrovičke. Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana. a to su kanali Trubanj (duljina 2. U donjem dijelu sliva Krivac je reguliran u dužini od 4. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 30 . primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način: • da bude izveden nepropusan za okolni teren • da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice • da od susjedne građevinske čestice bude udaljen minimalno 3.45 km). prolazi sredinom polja. U gornjem dijelu sliva. od grada Benkovca do mjesta Morpolača gdje Krivac utječe u Bribišnicu.56 km. neutralizatora i dr. Objekti detaljne melioracijske odvodnje nisu izgrađeni. čija ukupna površina iznosi 865 hektara. vodotok prikuplja bujične vode s tih brdskih područja.0 m • da je omogućen kolni pristup radi čišćenja Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. Vodotok Otres formira se kod istoimenog izvorišta. prolazi plodnim poljoprivrednim zemljištem i u Bribirskim Mostinama utječe u Bribišnicu. koja ujedno predstavlja i dogovorenu granicu sliva Zrmanja –Zadarsko primorje. Za dio polja sa lijeve strane Krivca izgrađeni su osnovni melioracijski objekti.92 km) i Vedro polje (duljina 2. posebno sa sjeveroistočne strane. Na polju između mjesta Ostrovica i Bribirske Mostine (polje Zablaće – Međulužje) površine oko 340 hektara. Na krškom području između mjesta Lišane Ostrovičke i Ostrovica postoji veći broj manjih bujičnih vodotoka od kojih su najznačajniji Trubanj i Duboka draga koji u gornjem dijelu sliva imaju izrazito bujični tok. Masivi omeđuju sliv sa sjeveroistočne i jugozapadne strane. Detaljna kanalska mreža nije izgrađena. odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom septičkih jama na parceli.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Za veće asfaltirane površine odvodnju otpadnih voda treba riješiti preko separatora masti i ulja.5 km u kojoj protječe kroz Lišansko polje čineći tako glavni recipijent odnosno melioracijski vodotok polja. kanal “Otres” kanal “Ostrovičke bare – Bribirske Mostine” koji pospješuju odvodnju sa polja i kanaliziraju vode do recipijenta. Do izgradnje zajedničkog javnog sustava odvodnje. Površina tog dijela polja koje teritorijalno pripada Općini Lišane Ostrovičke je oko 380 hektara. za više od 10 ES. a njegov sjeverni dio (koji pripada slivu Zrmanja–Zadarsko primorje) predstavlja Lišansko polje. prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi Općine. pa tokom kišnih mjeseci dolazi do plavljenja okolnog poljoprivrednog područja. djelomično je izgrađena osnovna kanalska mreža. Sukladno prethodnom stavku. tj. Duljina kanala od ušća do mosta Krivac je 4. Uređenje vodotoka i voda Najveći vodotok na području Općine Lišane Ostrovičke je vodotok Krivac čiji se sliv proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok. U Krivac se s lijeve strane ulijevaju vode iz kanala Trubanj i Vedro Polje. pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. koji osim voda iz polja sprovode i bujične vode sa gornjih dijelova sliva. Županijska granica.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Na području od Benkovca do Bribirskih Mostina predviđena je izgradnja melioracijskog sustava na površini od 3091 ha. 123/97) do 01. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 31 . otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu.Odvoz otpada s otoka .Potpora i unapređenje burze otpada .Edukacija stanovništva . godine. br.Izgradnja transfer postaja .Djelovanje na ponašanje kupaca .Odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i štetnih sastojaka otpada . prema propisima EU . godine. U skladu sa Zakonom o otpadu (NN. 178/04. Ostvarivanje navedenog cilja postići će se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom “IVO”. Postupanje s otpadom Postupanje s komunalnim otpadom Komunalni otpad je otpad iz kućanstva.Izgradnja reciklažnih pogona Odlaganje ostatnog otpada . na osnovi Studije o postupanju otpadom za područje Zadarske županije. okoliš i klimu uz što bolje gospodarskog korištenja otpada i što manje trajno odlaganje neobrađenog otpada za što je neophodno izraditi Studiju o postupanju otpadom za područje Zadarske županije.Biološka obrada odbojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) . Split iz 1988. odnosno grad osiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom pri čemu više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom Osnovni cilj postupanja s otpadom na području Zadarske županije je izgradnja cjelovitog sustava postupanja s otpadom sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje. ustanovama i uslužnim djelatnostima.Sanacija postojećih neuređenih odlagališta .Odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (N.01.Smanjenje i višekratno korištenje ambalaže .R. Sredinom polja protječe vodotok Krivac koji bi bio uređen u cijeloj svojoj dužini a u gornjem toku je predviđena izgradnja akumulacije Kulina radi navodnjavanja poljoprivrednih površina. kojim su glavni prioriteti svrstani kako slijedi: . međutim nije izgrađena detaljna kanalska mreža.Čišća proizvodnja Vrednovanje neizbježnog otpada .6.Izbjegavanje nastanka otpada . moraju se sanirati sva odlagališta. 3. odnosno odrediti prenamjena onih koja se neće koristiti.) općina.N.2006.O. Jugoistočni dio polja je već djelomično melioriran a u svrhu toga su izgrađeni i glavni melioracijski kanali ( tom dijelu pripada i Lišansko polje). Idejno rješenje odvodnje polja dano je u projektu “Melioraciono uređenje dijela kraških polja Zadarske regije – Melioraciono uređenje Kožlovačko–Morpolačkog polja” V.Donošenje konačne odluke.

Ambalažni otpad predstavlja cca. Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (N.N. kemijskoj ili biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. ustanovama i uslužnim djelatnostima. U skladu sa Zakonom o otpadu (N. 97/05) županije. Na području Zadarske županije ova vrsta otpada miješa se zajedno s komunalnim otpadom na odlagalištima komunalnog otpada. br. akumulatori. nagrizanje. Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost.N. infektivnost. a građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (osim proizvoda koji u sebi sadrže katran) koristiti kao inertni materijal za punjenje kamenolomskih iskopa pri sanaciji kamenoloma. kancerogenost.) postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku. II. 80 % ukupne količine neopasnog tehnološkog otpada. ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. lijekovi.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. nadražljivost. štetnost. Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada (metali.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom Neopasni tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu. papir. sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. a po količinama. boje. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja o čemu skrbi Vlada Republike Hrvatske. odnosno Grad Zagreb osiguravaju provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. Komunalni i tehnološki otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadrže tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava. oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja.) i Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (N.). 178/04. staklo itd.. br. Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom zaštite okoliša. Na području Zadarske županije komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada se sakuplja i odlaže zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetlišta ili odlagališta bez ikakve kontrole. teratogenost. zapaljivost. pri čemu više županija mogu sporazumno osigurati provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. reaktivnost. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 32 ..). toksičnost. Zakona o otpadu (NN. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnološkog otpada ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj. 178/04. 3/94. i III. Postupanje s opasnim otpadom Opasni otpad je utvrđen dodacima I. lakovi itd. Stoga na osnovu Programa i Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske potrebno je uspostaviti mrežu sabirališta i skladištenja opasnog otpada na području Zadarske županije (4-5 građevina za skladištenje opasnog otpada-sabiralište i jedna građevina za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada) gdje bi se prikupljao i skladištio opasni otpad izdvojen iz komunalnog otpada (baterije.N. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor. motorna ulja. mutagenost. Prema članku 22. br. Međunarodni ugovori.

Treba zaustaviti proces neorganiziranog odlaganja otpada na divljim deponijama. Problem odlaganja otpada treba riješiti na razini cijele Županije. pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda treba rješavati etapnom izgradnjom zasebnih podsustava odvodnje za pojedina područja Općine. Pročišćene otpadne vode treba ispuštati na najoptimalnijim. benzinskih postaja i parkiralištima poslovno-proizvodnih i turističkih zona treba obvezatno ugraditi separatore za sakupljanje ulja i masnoće iz oborinskih voda prije ispuštanja u teren. Do realizacije jedinstvenog sustava odvodnje problem sakupljanja. radiona. a vizualno zaštićeni. odnosno sakupljanjem u kvalitetnim tipskim kućnim uređajima za pročišćavanje. povremenih vodotoka i izvora te poljoprivrednih površina od zagađenja. Za odlagališta građevinskog otpadnog materijala treba naći rješenje na prostoru Općine Lišane Ostrovičke ili u dogovoru s nekom drugom općinom. Izgradnja novih stambenih i proizvodnih objekata na području općine Lišane Ostrovičke mora biti u skladu s utvrđenim zonama sanitarne zaštite i propisanim mjerama zaštite pri izgradnji i eksploataciji istih.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3.7. Također treba provesti hidrogeološka istraživanja svih potencijalnih lokacija u svezi mogućnosti ispuštanja adekvatno pročišćenih otpadnih voda u teren. servisa. Zaštita voda od zagađivanja treba se definirati izradom adekvatne studije. Za reciklažu smeća Općina treba osigurati potreban broj kontejnera i utvrditi lokacije za njih. pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda za cijelo područje Općine Lišane Ostrovičke. Posebnu pažnju treba pokloniti zaštiti vodotoka Bribišćica. prethodno istraženim lokacijama. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 33 . Na svim površinama većih garaža. Otpadne tehnološke vode iz raznih proizvodnih pogona moraju se adekvatno pročistiti tako da se količina štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti. odnosno idejnog rješenja sakupljanja. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Do izgradnje zajedničkog sustava odvodnje svi postojeći i novi objekti moraju rješavati odvodnju otpadnih voda sakupljanjem u vodonepropusnim septičkim jamama. Ti lokaliteti trebaju biti pristupačni dopremnim vozilima. Sadržaj istih mora se prazniti samo preko ovlaštenih poduzeća i odvoziti na mjesto koje odredi sanitarna inspekcija.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 34 .

Infrastrukturni sustavi-poštanski. Korištenje i namjena površina (mjerilo 1:25 000) 2a. donosi ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke Članak 1. 30/94. telekomunikacijski i energetski sustavi (mjerilo 1:25 000) 3. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 35 . godine. Infrastrukturni sustavi-vodnogospodarski sustavi (mjerilo 1:25 000) 2b. Ovom se Odlukom donosi Prostorni plan uređenja Općine Lišane Ostrovičke (u daljnjem tekstu: Plan) za razdoblje do 2016. Članak 3. Uvjeti za korištenje.). Članak 2. na 14. Općinsko vijeće općine Lišane Ostrovičke. Članak 5. Područje obuhvata ovog Plana je područje Općine Lišane Ostrovičke utvrđeno Zakonom o područjima Županija. mjere korištenja. zaštite prostora i okoliša. Obrazloženje II. godine. te druge mjere za uređenje prostora. Lišane Ostrovičke i Ostrovica. Prostor Općine se sastoji od naselja Dobropoljci. sjednici održanoj 2. S ovim Planom moraju biti usklađeni urbanistički i detaljni planovi uređenja i drugi dokumenti prostornog uređenja nižeg reda koji se donesu nakon donošenja ovog Plana. 61/00 i 32/02) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Lišane Ostrovičke («Službeni glasnik Zadarske županije» 11/01. 10/97). gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. Građevinska područja naselja (mjerilo 1:5 000) Članak 4. Plan je sadržan u elaboratu "Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke" što ga je izradio Zavod za prostorno planiranje Zadarske županije i sadrži sljedeće priloge: tekstualni dio: I.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Opće odredbe Temeljem čl. uređenje i zaštitu prostora (mjerilo 1:25 000) 4. 68/98. lipnja 2006. 24. Ovim Planom određeni su ciljevi prostornog razvoja. Zakona o prostornom uređenju (NN br. Odredbe za provođenje grafički dio: 1.

kao što su stalni i povremeni stanovnici. osiguranje prostora za javne potrebe i postojeća infrastruktura. zone naselja koje su rijetko izgrađene s mogućnošću njihova dogradnja. koji su određeni sljedećim karakteristikama: − Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito što. − Korištenje. za gradnju mora biti argumentirano izrazitim gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu. Pri tome se razlikuju zone postojeće/stare jezgre naselja. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 36 . Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za korištenje/namjenu površina. − Korištenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupališne svrhe moguće je uz minimalnu izgradnju i očuvanje prirodnih fenomena. − Širenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. − U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo korištenja već izgrađenih. U tom smislu valorizirani su svi relevantni elementi.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. − Gospodarska namjena-poslovno proizvodna(IK) − Javne i društvene namjene izvan GP naselja(D) − Turistička namjena (T) − Groblje − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla − Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma − Ostalo poljoprivredno tlo. Planirane su sljedeće namjene površina: − Građevinska područja naselja. postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane cjeline. u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). potrebno je građevinske aktivnosti ograničiti na već korištene prostore. dosad neizgrađenih prostora. šume i šumsko zemljište − Prenamjena šumskog zemljišta u maslinike − Površine infrastrukturnih sustava Uvjeti i ciljevi za određivanje namjene površina Članak 7. − U cilju zaštite vrijednosti okoliša (vode. Prostorni plan uređenja Općine sadrži u grafičkom dijelu kartografske prikaze u skladu sa zakonom i propisima. odnosno mogućnosti njene racionalne iskoristivosti. pretpostavlja poštivanje principa organskog širenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrđenih granica GP-a. poljoprivredne površine i pejzažne karakteristike prostora). te zone nove izgradnje u proširenim dijelovima GP-a. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Lišane Ostrovičke Korištenje prostora Članak 6.

za obranu od poplava i zaštitu od bujica vodotoka Jaruga Uvjeti za uređenje prostora građevina od interesa za Državu i Županiju dati su u točki 5. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: državne ceste: D56: Islam Latinski (D8)-Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1). ovih odredbi za provođenje.1. Ovaj plan određuje uvjete uređenja prostora i građevina od važnosti za Državu i Županiju.planirane: Lišane Ostrovičke – Torine Lišane Ostrovičke . duljine 4.Knin (postojeća) Građevine za korištenje voda: vodoopskrbni sustav. postaja-Ostrovica-D56.0* km L 63133: Ž 6052. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: županijske ceste . Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom građevina potrebno je sanirati po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza.0* km L 63152: Lišane Ostrovičke-D56. duljine 3.0* km lokalne ceste . ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 37 .sustav odvodnje otpadnih voda Zaštitne i regulacijske građevine .0* km L 63147: Želj. Građevine od važnosti za Županiju Članak 10.0* km lokalne ceste . duljine 4.Dobropoljci Ž(6070). Uvjeti za uređenje prostora 2.5* km Željeznički objekti s pripadajućim građevinama i uređajima: magistralna pomoćna pruga : Zadar.postojeće: L 63132: Ž 6052-L63133. duljine 3.postojeće: Ž 6070: Dobropoljci-Đevrske(D509). sukladno odredbama PPŽ-a a to su: Građevine od važnost za Državu Članak 9.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. Građevine od važnosti za Državu i Županiju Članak 8.Ostrovica Ostrovica .Mandići * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Građevine za zaštitu voda: .jugoistočni pravac Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije (planiran) Rješenje o lokacijskoj dozvoli utvrđuje se temeljem stručne podloge ili idejnih rješenja za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina. duljine 1. duljine 1.

zdravstvena ustanova. GP naselja određene su na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora. zanatske radionice . ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba prilagoditi postojećem stanju. mj. − infrastrukturni koridori. Građevinska područja naselja.). Članak 13. igrališta). granice GP-a definirane su tako da je povučena-ucrtana linija razgraničenja po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat. javne prostore. Članak 12.) − gospodarski objekti. bazen..Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja predstavlja prostor za razvoj na kojem se može graditi isključivo izradom Detaljnih planova uređenja koje se određuje Programom mjera unapređenja u prostoru za razdoblje od dvije godine. apartmani. izgrađene površine. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja. velike izdužene nepravilne parcele ili sklopovi takvih parcela). Za neizgrađeni dio građevinskih područja obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za one zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom.. − groblja. pansioni. a sadrži izgrađeni i neizgrađeni dio: . povremenih i stalnih.. granica razgraničenja se smatra područje uz crtu razgraničenja u dubini do 15 m sa svake strane crte. Članak 14. GP-a naselja prikazana su u grafičkim prilogom (karta 4).Izgrađeni dio naselja sastoji se od gusto izgrađenih zona i zona nižeg stupnja izgrađenosti koje je moguće dograđivati. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja-uvjeti gradnje Opći uvjeti Članak 11.) − sportsko-rekreacijski sadržaji (dvorane.). Najmanje 20% zahvata mora biti predviđeno za prometnu infrastrukturu. mogu se graditi i: − javni objekti (škola. Granice GP-a se u pravilu određuju granicama katastarskih čestica. ili nekim drugim elementima. prirodni elementi (obala.Širenja GP uvjetovano je kriterijima iz PPŽ-a te dodatnim kriterijima. U slučaju gdje razgraničenje namjena nije jasno obilježeno fizičkim elementima kao što su infrastrukturni koridori (ceste. 1:5 000). Planom se utvrđuju građevinska područja naselja u kojima je stanovanje glavna namjena. vodovi i sl. a iznimno gdje to nije moguće (velike katastarske parcele. Članak 15. potok i sl. vrtić. zelenilo i sl. Građevinsko područje naselja je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog djela GP-a. Članak 17. tržnica . koji ne ugrožavaju ekološku stabilnost naselja (servisi.) − turistički objekti (hoteli.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. crkva.. Članak 16. .2. prikazana grafičkim prilogom Plana (karta 4. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 38 . koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja kao što je broj kuća/domaćinstava u privremenom korištenju .. a donosi ga Općinsko vijeće.. .

5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. Planom je definirana mogućnost širenja GP naselja temeljem kriterija iz Prostornog plana Zadarske županije. Ovim planom određena je minimalna širina građevinske parcele: . ali ne manja od 3. . Članak 24.) građevinski pravac definiran je njome. Udaljenost građevinskog pravca od regulacijske crte je min. građevine se mogu graditi neposredno uz javnu prometnu površinu. U pretežno izgrađenim dijelovima naselja.za dvojnu kuću 10 m. a osobito u starim jezgrama. Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojeće i dvojne kuće i to isključivo u pretežno izgrađenim dijelovima naselja. Izuzetak od prethodnog članka čine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem. 5 m.za samostojeću kuću 14 m. ako nije Zakonom o cestama. minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. temeljem čega je izračunat broj povremenih i stalnih korisnika prostora. u slučajevima kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom. kao što je ukupan broj izgrađenih stambenih jedinica unutar naselja. pri čemu su se primijenili dodatni kriteriji koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja. . Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeću građevinsku liniju (pravac). odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. a može biti maksimalno 1. Članak 20.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 18.za kuće u nizu 6 m. kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 39 . Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP naselja na građevinskim parcelama. streha i sl. Članak 26.0 m. u izgrađenim dijelovima naselja. Članak 21. što znači da se građevina treba uskladiti s postojećim stanjem. Regulacijska crta je mjesto priključenja parcele na javnu prometnu površinu. Iznimno. Svaka pojedina građevinska parcela mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5. Minimalna dozvoljena udaljenost od susjedne međe je 3 m. DPU-om ili UPU-om drugačije određeno. Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. Članak 22. Članak 25. Članak 19. Članak 23.0 m. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon.

Članak 32. udaljenosti od susjeda i koeficijenta izgrađenosti određenih ovim Planom. Članak 31. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt. a odstupaju od uvjeta određenih ovim Planom. Udaljenost građevinskih linija individualnih objekata od prometnice iznosi najmanje: . Članak 34. i zaštićenim područjima.od državnih prometnica 10. mogu se legalizirati u roku od 2 godine od donošenja ovog Plana. pod uvjetom da su izgrađeni do prosinca 2004.00 m (unutar naselja) . Članak 28.00 m . odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Unutar graditeljskih cjelina iz prethodnog članka. Članak 29. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. dozvoljena je gradnja i dogradnja prema konzervatorskim uvjetima nadležnog tijela. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. Izgradnja garaža može biti i izvan objekta. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirališne površine. Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim Planom (točka 5). Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja Članak 33. Izuzetno od odredbe stava 1. Bespravno izgrađeni objekti koji se nalaze unutar GP-a.od pristupnih putova građevinska linija se može poklopiti s regulacijskom linijom. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo.od županijskih prometnica 7. bez obzira na minimalne površine građevinskih čestica. i ukoliko je stav Općinskog vijeća da se konkretni objekt legalizira.00 m . ovog članka udaljenost može biti i manja ako je objekt izgrađen prije izgradnje (proboja) prometnica. Članak 30. ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti. Ovim Planom određene su stare jezgre naselja i pojedinačni graditeljski sklopovi (dvorovi) u grafičkom prilogu broj 4. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati autohtoni pejzaž. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Izuzetak od prethodnog članka čine objekti koji su izgrađeni u prometnim i ostalim infrastrukturnim koridorima.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 27. god. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 40 .od lokalnih i nerazvrstanih 5.

52/99). Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk. Namjena može. Pod pojmom stambenih kuća ovim se Planom podrazumijevaju građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje (sukladno Klasifikaciji vrsta građevina NN.30 koeficijent iskoristivosti* 0. koeficijent iskoristivosti 1. ukoliko postoje neizgrađene površine. ugostiteljske i uslužne djelatnosti. Iznimno može biti veći nagib. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. osim stambene biti i poslovna (trgovine. 11/98). Obiteljska kuća prema Zakonu o gradnji (NN br.6 0. Članak 40. Članak 39.30 0. može imati najviše dva stana. ali ne manje od 3 m.obiteljska kuća . Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Pokrov crijep. koja neće ometati osnovnu funkciju stanovanja.-38. Članak 38. parcele (m2) 300 250 200 max. Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog područja naselja (izuzev starih jezgri) Članak 37. površina građ.0 tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu Članak 36. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu min. Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene kuće.45 0.). parcele (m2) 400 300 250 koeficijent izgrađenosti 0.višeobiteljska kuća.0 1. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova.6 * u koeficijent iskoristivosti ne računa se podrumski prostor ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 41 . Planom je dozvoljena izgradnja.40 0.6 0. ali ne veći od 260.0 1. tihi obrt itd. Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih tipova stambenih kuća: .). kako je prikazano u sljedećoj tablici: min.30 0. Utvrđeni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja. Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m u odnosu na najnižu točku okolnog terena. površina građ.50 max.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 35. u iznimnim slučajevima. obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske zgrade u jezgri naselja po uvjetima iz prethodnih članaka (36. br. koeficijent izgrađenosti 0.

visine 1. moraju biti usklađeni s okolnim objektima. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Članak 43. Visina ograde ne smije biti veća od 2. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. koje su u donjem dijelu masivne. gospodarskih objekata. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. Članak 45.00 m u starim jezgrama naselja.00 m od rešetke. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. a nagib krova 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. sakralnih objekata i dr. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. Članak 44. Kod oblikovanja objekata voditi računa o skladnom uklapanju u ambijent materijalom i oblikom.30 0. ali ne veći od 260. Višeobiteljska kuća sastoji se od najviše četiri stana.6 ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 42 . Pokrov od crijepa. kao i pojedini njihovi elementi moraju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja. min. Pokrov objekata društvenog standarda. Dozvoljena katnost višeobiteljske kuće je Po+P+1+Pk. Za stambene kuće krov mora biti kosi. Građevine u cjelini.. izuzev salonita. Teren oko građevina. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. koje su do sada ostale neizgrađene. parcele (m2) 600 400 koeficijent izgrađenosti 0.00 m od terena. Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m. površina građ. dok se veća visina može izvesti 2. načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. Pokrov je crijep. potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima parcele. oblikovanje fasada i krovišta. ili koje nemaju direktan pristup s javne površine.6 0. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine. te upotrijebljeni građevinski materijal. ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih stambenih terasa. mreže ili živice. te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina.30 koeficijent iskoristivosti 0. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao ukrasni vrt. može biti od različitih materijala. potporni zidovi. a iznimno masivnim punim zidom visine do 2.00 m.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 41. Iznimno može biti veći nagib. Ograđivanje parcela izvodit će se u pravilu ogradom. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. terase i sl. mogu se uklopiti u sustav zelenih površina ili pripojiti susjednim parcelama. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina Oblikovanje građevina Članak 42. Male parcele. čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju kuća. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. ali ne manje od 3 m.

opis planiranog zahvata. uz sljedeće uvjete: . koeficijent iskoristivosti 0. 49. kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. . te pratećih ugostiteljskih sadržaja. 600m2 .arhitektonsko rješenje građevina i građevinskih zahvata.uređenje parcele (okoliš). položaj i sl. potrebno je izraditi stručnu podlogu koja mora sadržavati: . kao i sadržaja za sport. Moguća je i izgradnja autokampova na parceli površine min.smještaj građevina na parceli. veličina.poslovni objekti koji svojom djelatnošću ne ugrožavaju stanovanje susjeda i koji ne zagađuju okoliš mirisima. visina vijenca-9 m Krov može biti ravni.zbrinjavanje prometa u mirovanju na vlastitoj parceli. a min. Iznimno može biti veći nagib. Unutar GP naselja moguća je izgradnja pojedinačnih turističkih objekata za smještaj i boravak. . i 50.visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk . .način zbrinjavanja otpada.max.7 . . ali ne manje od 3m . Članak 49.80 Javne i poslovne sadržaje moguće je uređivati i u sklopu stambenih objekata.). izgrađenost građevinske parcele ne smije biti veća od 30% .visina vijenca-9 m.objekti ugostiteljsko-trgovačkog sadržaja . 50m2) . a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. . poslovnih i turističkih objekata unutar GP naselja Članak 46. ali ne manje od 3 m.popis postojećih stabala (vrsta. te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta. .udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog min.rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje. . bukom.40 .max. vizualno i otpadnim materijalima. .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Uvjeti za izgradnju javnih. 10m.krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. osim stambenih objekata. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 43 . Članak 48.max.objekti društvenog standarda . parcela 1500 m2. mogu se graditi: . . . 5000m2. . Unutar GP naselja. osim ako DPU-om nije drukčije određeno. koeficijent izgrađenosti 0. ali ne veći od 260.dokaz o mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu i javni prometni sustav. visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk .mišljenje Općinskog vijeća. veličina.) i stabla predložena za otklanjanje. Za ishođenje lokacijske dozvole za navedene objekte u člancima 48. pokrov crijep.udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2.smještajni kapacitet uvjetovan je veličinom parcele (1 postelja/min. Članak 47.max. Unutar GP-a naselja moguća je izgradnja javnih i poslovnih objekata po sljedećim uvjetima: .max.koeficijent iskoristivosti 0. kvaliteta i sl. . po kriteriju 1 jedinica/80m2. veličina parcele 500 m2 . zabavu i rekreaciju.min.max.

Prije izdavanja lokacijske dozvole nužno je izraditi idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje kojim će se odrediti uvjeti za: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 44 . ovog članka udaljenost može biti manja u postojećim starim jezgrama naselja. sportski tereni). parkirališta. Odvodnja otpadnih voda. Potrebno je osigurati prostor za izgradnju objekata društvenog standarda (vrtić.3.00 m. prikazanim u sljedećoj tablici: Stoka krupnog zuba (komada) do 150 150-350 preko 350 Udaljenost (m) 200 300 500 Stoka sitnog zuba (komada) do 200 200-750 preko 750 Udaljenost Perad Udaljenost (m) (komada) (m) 100 do 1000 50 100 1000-5000 50 200 preko 5000 100 Farme se ne smiju planirati na područjima određenim ovim Planom kao vrijedan krajolik. Najmanja zona zahvata za izradu DPU je 3ha u izgrađenom i neizgrađenom GP-u. Do izgradnje sistema za odvodnju. Članak 52. komunalne itd. komunalnu infrastrukturu i javne prostore (zelene površine. Izuzetno od odredbe stava 2. rješavat će se putem nepropusnih septičkih jama. Općinsko vijeće Programom mjera određuje koliko će DPU-a ili UPU-a u dvije godine izraditi . uz obveznu infrastrukturnu opremljenost. igrališta. Uvjeti za izradu Detaljnih planova uređenja unutar građevinskih područja Članak 51. škola. na zaštićenim područjima prirodne i kulturne baštine. ali ne manja od 5000 m2 . veličine ovisno o broju stoke odnosno peradi.Staklenika i plastenika Izgradnja je moguća na poljoprivrednom zemljištu. nove zone mogu se graditi jedino izgradnjom autonomnog sustava biološkog pročišćavanja i to odlukom Općinskog vijeća. niti na vodozaštitnim područjima. Udaljenost septičke jame od susjedne granice ne smije biti manja od 2.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 50. osim u zaštitnom pojasu cesta i pruga. sportska dvorana…). Izgrađene strukture van naselja Članak 53. energetske.00 m. visine do 3m i udaljenosti od susjedne međe minimalno za visinu vijenca. u slučajevima kad ne postoji mogućnost priključka na kanalizacijsku mrežu. a od regulacijske linije 1.) . Osim općih uvjeta koji se moraju primijeniti kod izrade DPU-a ili UPU-a potrebno je 20% zahvata obvezno predvidjeti za prometnu. a objekti se mogu graditi na udaljenostima od građevinskih područja. peradarnici)-mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete. Maksimalna izgrađenost parcele može biti 40%.Površina obuhvata može biti manja ukoliko čini jedinstvenu prostornu funkcionalnu cjelinu. Farma i peradarnika Objekti za uzgoj stoke i peradi (farme. Izvan građevinskih područja može se planirati izgradnja: .Objekata za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u skladu s rudarskom osnovom i prostornim planom . 2.Objekata za obranu .Objekata infrastrukture (prometne. Obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom.

za čuvanje voćnjaka i vinograda i za sklanjanje stoke. Zidovi trebaju biti izvedeni od kamena ili od betonskih blokova. sadnju drveća i zelenila . ali ne manje od 3 m. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 45 . Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma.00 m od terena. medicinskih. športsko-rekreacijskih. Namjena objekta može biti isključivo za pružanje usluga: ugostiteljskih. ali obloženi kamenom izvana. Na šumskom zemljištu moguće je graditi sportsko rekreacijske sadržaje: trim-staze. te objekte za zaštitu divljači uz neophodne prateće sadržaje u skladu sa Zakonom o šumama. Gospodarska kuća može se graditi kao prizemnica. odnosno betona. maksimalne brutto razvijene površine 200 m2. ali ne veći od 260. Mogu se graditi kao individualna.5 m. Hladnjača i objekti za preradu poljoprivrednih proizvoda Gradnja je moguća na parcelama većim od 5. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. i nižih bonitetnih klasa. Gospodarski objekt mora biti udaljen od međe najmanje 1. dozvoljene visine P+1. Svojim gabaritom. Investitor treba dokazati da ima stalno prebivalište na teritoriju Općine Lišane Ostrovičke i da se bavi poljoprivredom. Krov dvostrešan pokriven kamenim pločama ili kupom kanalicom. Mora biti vlasnik minimalno 10. tako da objekt ne prelazi brutto razvijenu površinu od 50 m2.prilaz parceli . također na teritoriju ove Općine. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca-6 m. II. Minimalna veličina poljoprivredne površine na kojoj se mogu graditi ovakvi objekti je 10ha.000 m2. Maksimalna dozvoljena površina ovih objekte je 500m2. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. veličine objekta brutto razvijene površine do 300 m2.). Gradnja je moguća uz prethodnu izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja. obiteljska poljoprivredna gospodarstva. izgledom i materijalom. visine vijenca 3. Zdravstvenih. Na poljoprivrednom zemljištu nižeg boniteta može se graditi gospodarska kuća na parceli minimalne veličine 2. najviše 25 m2 brutto razvijene površine.000 m2 zemljišta na teritoriju ove Općine. maksimalno 6. šetališta. Lovačkih domova. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam.veličinu i način gradnje objekata s pratećim prostorima . ove kućice trebaju biti u skladu s tradicijskom gradnjom. Pokrov crijep. u zonama poljoprivrednog zemljišta. br.5 m do vijenca.rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda. a sve u skladu s odredbama ovog Plana i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN.mjere zaštita čovjekova okoliša i sl. Visina vijenca ne smije biti veća od 3. Članak 54. opekinih blokova.000 m2. Iznimno može biti veći nagib. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Namjena ovih objekata može biti za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata. golf-igrališta.način i režim korištenja objekata . Nagib krova u skladu s tradicionalnom arhitekturom. Za svakih daljnjih 1000 m2 zemljišta brutto razvijena površina objekta može se povećati za 40 m2.sanitarno-zaštitnu zonu. te odlaganje krupnog otpada . sanitarni čvor.00 m.5 m. Za izgradnju ovakvih objekata potrebna je suglasnost Općinskog vijeća.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE . U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. zdravstveno-rekreacijskih i športsko-rekreacijskih objekata koji koriste prirodne resurse. 59/2000. te mora biti smješten u pravilu na manje plodnom tlu. visine vijenca do 4.

turističke. Max. motelski i ugostiteljski ili trgovačko-uslužni sadržaji i slično. čisti proizvodni pogoni i radione. prodajno-izložbenih salona. servisa. uz prateće usluge kao što su hotelski. Obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. Maksimalna iskoristivost parcele je 1. mogu se graditi i u građevinskim područjima naselja. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 46 . ostalih sadržaja. Krov može biti kosi. Za sve gospodarske zone obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih objekata unutar GP naselja Članak 58. Mali proizvodno-poslovni objekti koji pri obavljanju svoje djelatnosti ne ugrožavaju stanovanje. Dozvoljava se i izgradnja sajmišta za prezentaciju poljoprivrednih. stočarskih i drugih proizvoda. Minimalna udaljenost od susjedne parcele je ½ konačne visine objekta. Ukoliko to tehnološki proces zahtijeva. ali ne manje od 3 m. Zone proizvodno-poslovne namjene planiraju se u Lišanama Ostrovičkim i Ostrovici. servisi. visina vijenca je 8m. ekološki čistih proizvodnih pogona.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. poslovni prostori.2. zelene površine i sl. Osigurati minimalno 15% od ukupne površine zahvata za javne potrebe (prometnice. Ostali uvjeti kao u točki 2. Max. trgovina. parkirališta. Zone gospodarske namjene su područja proizvodno-poslovne. kao i manji. U zonama proizvodno-poslovne namjene moguća je izgradnja skladišta. U okviru zona športsko-rekreacione namjene dozvoljava se izgradnja sportskih terena i sportskih objekata. skladišta. športsko-rekreacijske namjene i slično. uredi. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti Članak 55. kao i za održavanje javnih manifestacija-folklora i sl. zanati. izgrađenost parcele je 40%. To su sadržaji koji su dio urbane opreme naselja: trgovine.). Članak 56. zabavnih centara. Uvjeti za smještaj športsko-rekreacijske namjene Članak 59. mješovito stambenoposlovne. veletrgovina. ravni ili kombinirani. Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti Članak 60. visina može biti i veća. Ostali uvjeti kao u članku 58. Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti: . Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih djelatnosti Članak 57.Turistički objekti mogu se graditi u zonama predviđenim ovim planom i u okviru građevinskih područja naselja.

ali ne veći od 260. zabranjuje se izgradnja sadržaja koji izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone. ali ne ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 47 .50.sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje sportskim aktivnostima. i nižih bonitetnih klasa.30. stacionari za cjelogodišnji boravak kao dopuna turističke ponude.socijalna skrb: prihvatilišta za stare i nemoćne. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Članak 62. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi isključivo na građevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. ali ne manje od 3 m. Iznimno može biti veći nagib.obrazovanje: predškolske ustanove. U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. Objekti trebaju biti projektirani u skladu s elementima autohtone tradicije. . Zona seoskog turizma planira se u naselju Ostrovica.uprava i administracija: organi općinske uprave. te drugi sadržaji socijalne skrbi . sportske dvorane polivalentne namjene i površine za pasivnu rekreaciju .groblje.kultura: knjižnica. Pokrov crijep. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca-7.zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama . širine 6. II. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja. u zonama poljoprivrednog zemljišta. Unutar GP naselja dozvoljava se izgradnja zgrada društvenih djelatnosti uz uvjet. čitaonica. Uvjeti za zonu seoskog turizma Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma Mogu se graditi kao individualna.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE . Utvrđuju se sljedeći sadržaji društvenih djelatnosti: . društveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni sadržaji za koje postoji interes . minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. Članak 64. privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. Članak 65.Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0. oblikom i smještajem u prostoru trebaju biti stopljeni s okolišem.Maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske parcele je 0.5 m.0 m.vjerske ustanove . Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Sukladno prethodnom članku. kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava. 4. . a materijalom. osnovne i srednja škola . te turističke zajednice s ispostavama . obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Članak 63. da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili da na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja. bojom.Za zone turističke namjene obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a i studije o utjecaju na okoliš a za turističke objekte u okviru građevinskih područja naselja ukoliko su većih dimenzija potrebno je izraditi studiju smještaja u prostoru. Članak 61. mjesni odbori.

Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk ili P+2 Visina vijenca-9 m. dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja ulične fronte. Max. koeficijenta izgrađenosti i iskoristivosti parcele. odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. Članak 69. Članak 71. na građevnoj čestici je potrebno maksimalno sačuvati postojeće drveće. oblik i veličina građevinske čestice. kao i od pristupnog puta h/2 ali ne manje od 3 m. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. ukoliko to diktira zatečeno stanje i ako zadovoljava uvjete Zakona o zaštiti od požara ili ako je to UPU-om ili DPU-om određeno. koeficijent izgrađenosti-40%. Objekti izgrađeni prije donošenja ovog plana koji svojim karakteristikama premašuju ove uvjete u smislu visine vijenca i max. Članak 67. Pokrov crijep. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. koeficijent izgrađenosti. koeficijent iskoristivosti-0. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 48 . Minimalna udaljenost između građevinskog pravca je 5 m. Članak 68.8.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE manja od 3. U slučajevima iz prethodnog članka. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele. Volumeni objekata moraju se prilagoditi postojećem graditeljskom okruženju. ali ne manje od 3 m. sportske hale i bazene. i visina građevine utvrdit će se na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole kojim se treba dokazati opravdanost odstupanja od općih Planom utvrđenih uvjeta. U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina društvenih djelatnosti u užem urbanom području. Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14.0 m. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. dozvoljava se odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu dozvoljene visine. Članak 70. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka samo za vjerske objekte. ali ne veći od 260. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Članak 66. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. s ciljem da se građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena. Iznimno može biti veći nagib. Max. koeficijenata ovih se planom prihvaćaju. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasne zelene površine. Članak 72.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim vrijednostima.

u zoni obuhvata. 114/01. Ovim se planom propisuju uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 5. Korištenje i namjena površina. 1:25 000 i karta 4. u izgrađenim dijelovima građevinskih područja. kada je to neophodno. dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni. Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih građevina potrebno je. mj. biciklističkih staza. 65/02 i 180/04 ) te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste.os postojeće ceste Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. Nakon ishođenja lokacijske dozvole. Članak 76.N. Mreža javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (N. Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina). županijske ceste i lokalne ceste (N. 117/01. 111/000. ovih odredbi. drvoreda): koridor Postojeća* planirana državna cesta 12 m županijska cesta 10 m lokalna cesta 8m 20 m ostale ceste 7m 15m *srednja linija koridora . Cestovni promet Članak 75. odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se zaštitni pojasevi ceste u skladu s člankom ovih odredbi.N. a označene su u grafičkom prilogu ovoga Plana (karta 1. te shematski određuje njihov položaj u prostoru U postupku ishođenja lokacijske dozvole za građevine infrastrukture u slučaju ne postojanja detaljnije planske dokumentacije potrebno je izraditi idejno rješenje namjeravanog zahvata u prostoru prema odredbama i uvjetima Plana. Članak 74. Ovim planom utvrđuju se zaštitni koridori koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju planirane. Planom je obuhvaćena mreža javnih razvrstanih cesta i nerazvrstanih cesta te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 49 . 98/01 i 143/02) – popis dan u točki 2. Iznimno širina koridora može biti i manja. 1:5 000). mj. 100/96. istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava Opći uvjeti Članak 73. 27/01. 79/99. Članak 77. te proširenje i modernizaciju postojeće cestovne mreže (izgradnja nogostupa. 77/98. Građevinska područja naselja.

0 m. Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne Uprave za ceste. odnosno 50 m na nepreglednom dijelu u jednosmjernim ulicama u izgrađenim dijelovima naselja ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete Članak 82. usjeka i nasipa. U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima. prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida.). uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja. sukladno zakonu. odmorišta i sl.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 78. Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja tijela Općinske uprave u postupku ishođenja lokacijske dozvole. Članak 83. i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane: vrsta ceste izvan GP unutar naselja GP naselja državna 20 m 10 m županijska 15 m 7m lokalna 10 m 5m Unutar zaštitnog pojasa izgradnja se određuje temeljem uvjeta Županijske uprave za ceste. a prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvrđuju širine zaštitnih pojaseva. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana uređenja. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 50 . Nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprječavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvorili vidno polje i time ugrožavali promet. Građevnoj parceli može se omogućiti kolno-pješački pristup s javne cestovne površine najmanje širine 3. a predviđeno projektom ceste (cestovne kućice. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa. Članak 80. odmarališta. Članak 81. Članak 79. benzinske postaje. parkirališta. Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to: − − − − na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m izgradi ugibalište slijepim ulicama čija duljina ne prelazi 100 m na preglednom. Članak 84.

100m2 bruto izgrađene USLUŽNO-PROIZVODNE DJELATNOSTI: Proizvodne. Športske dvorane i igrališta. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina. 4 PM na površine.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE usjeka i podzida i to ozeljenjavanjem. Vjerske građevine. 1 PM na 2 zaposlena i po 1 PM na jednu učionicu a ne manje od 5 PM. Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. ovisno o vrsti i namjeni: Namjena GRAĐEVINE ZA STANOVANJE: Obiteljske građevine Broj parkirališnih mjesta 1 PM po svakom stanu na građevinskoj čestici na kojoj se nalazi građevina ili na zasebnoj građevinskoj čestici za sklop građevina. obrtničke. zanatske. građevina) Najmanje 2 PM po djelatnosti.). pod uvjetom da se time ne pogoršavaju prometni uvjeti šireg područja. Izuzetno. moguće je uređenje parkirališnog/garažnog prostora i na javno prometnoj površini za sadržaje koji su smješteni u prizemlju građevina orijentiranih na ulicu (trgovina. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuje se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalištima. 1 PM na svaka 3 zaposlena. uslužne i Najmanje 1 PM na 3 zaposlena u većoj slične djelatnosti (u sklopu samostojećih radnoj smjeni. 1 PM na svakog stalnog liječnika i 1 PM na svako vozilo hitne pomoći. OSTALI PRATEĆI SADRŽAJI STANOVANJA: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 51 . 1 PM na 4 zaposlena u smjeni. ovisno o vrsti i namjeni. Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkiralištima ili garažnim prostorom. uslužne i slične djelatnosti (u sklopu građevine za stanovanje) DRUŠTVENA I KULTURNA NAMJENA: 1 PM na 10 sjedala Kino i sl. Utvrđuje se sljedeći broj potrebnih parkirališnih odnosno garažnih mjesta (PM). potrebno je urediti parkirališta ili garaže na građevnoj čestici. formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz. ugostiteljstvo i sl. Članak 86. posebno uvjeti prometa u mirovanju. zanatske. poliklinika i sl. 1 PM po sobi za izdavanje. obrtničke. GOSTIJU: UGOSTITELJSKI OBJEKTI: TRGOVINE: 1 PM na 4-10 sjedala. Škole i dječje ustanove ZDRAVSTVENA NAMJENA: Ambulanta. Članak 85. Proizvodne. GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ I BORAVAK 1 PM po apartmanu.

a prema Strategiji prometnog razvoja RH elektrifikacija pruge ZadarKnin. Članak 92. Telekomunikacijski promet Članak 89. Željeznički promet Članak 87. te saditi drveće. moguće je urediti zasebnu građevinsku česticu za potrebe prometa u mirovanju za više građevinskih čestica pod uvjetom da građevine u sklopu tvore jednu cjelinu (kuće u nizu. 6 m u naselju. Posebne uvjete u smislu za građenje u zaštitnom pružnom pojasu određuje javno poduzeće. u kojima se izgradnja određuje uvjetima. Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevina na vlastitim građevinskim parcelama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. Ovim planom omogućuje se proširenje postojeće svjetlovodne mreže kabela prema svim novoplaniranim zonama. ovisno o njihovoj vrsti i namjeni. i to kroz postojeće prometnice. tj. suglasnošću javnog poduzeća-Hrvatske željeznice. Članak 90. a prema rješenjima ovog Plana. U pružnom pojasu mogu se graditi samo željeznički objekti i postrojenja. kuće orijentirane na zajedničke javne prostore i površine. a od susjedne međe najmanje 1. Za poštanski promet planira se izgradnja novog zone centralnih funkcija. odnosno izvođenje drugih instalacija.DV NN 10 kV – 16 m ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE poštanskog ureda u sklopu planirane 52 .0 m. Ako se grade kao samostalne građevine obvezno je hortikulturno uređenje okoliša. računajući od osi krajnjeg kolosijeka. Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima.0 m. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3. sklop servisno skladišnih građevina odnosno djelatnosti i sl. Članak 88. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno. Planom se predviđa. prema posebnim uvjetima koji osiguravaju sigurnost ljudi i prometa. Uz magistralnu pomoćnu prugu određen je zaštitni pružni pojas od 100 m te pružni pojas širine 8m tj. Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljene u okoliš. U zaštićenom pružnom pojasu mogu se graditi objekti i postrojenja na određenoj udaljenosti od željezničke pruge. Uz nadzemne postojeće i planirane dalekovode određuju se širine zaštitnih pojasa: . Energetski sustav Elektroenergetika Članak 91.).Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Sukladno prethodnoj tablici. prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste.

odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice. Članak 95.vode. rasvjetna tijela treba definirati. sukladno građevinama na području kojih se javna rasvjeta izvodi. povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne putove. osim stupnih trebaju biti izvedene na zasebnim građevinskim parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih građevina. kojima će se pokazati racionalno i svrhovito korištenje prostora te zaštita istog. Korištenje obnovljivih energetskih izvora . Obnovljivi izvori energije Članak 96.o. Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Članak 98. Elektromreža se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskim rješenjima. Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama. do izgradnje tog sustava može se koristiti buna što je definirano projektnom dokumentacijom. Vodoopskrba će se ostvariti izgradnjom Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije – podsustav VS Atlagić. Telekomunikacije Članak 97.60 m2 Članak 94. T-Mobile Hrvatska d. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava pokretnih komunikacija. na području obuhvata Prostornog plana uređenja potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima. odnosno realizacija planiranih građevina. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete. Dimenzije su definirane veličinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrađuju. Članak 93. Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvođenje građevina na građevinskim parcelama. sunca i vjetra treba riješiti studijama i stručnim podlogama. uz postojeće i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja. Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup. a sukladno posebnim propisima. U skladu s navedenim planovima. Planom su predviđene minimalne građevinske parcele za trafostanicu: 10/04 kV . tj.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda izuzetno je moguća rekonstrukcija i gradnja građevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadležnog tijela elektroprivrede. odnosno pristupnim putovima neposredno uz granice građevinskih parcela. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 53 .o. Sve trafostanice. Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim.

svođenje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr. radi sprječavanja eventualnih naknadnih izmještanja uvjetovanih gradnjom tih građevina. važećoj zakonskoj regulativi. ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mreže kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore građevina unutar drugih građevinskih parcela. a prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara tj. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje vodoopskrbne mreže na način kojim bi se štetilo građenju građevina na građevnim parcelama (dijagonalno i sl. Građevine za zaštitu voda Članak 102. što podrazumijeva rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka vode. pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina. Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. . . Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. .da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice. Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi te hrvatskim normama. Članak 103.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 99. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 54 . odnosno priključni spojevi građevina kroz pristupne putove. Članak 104. Vodoopskrbne sustave izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama te primjenom kriterija racionalnog korištenja postojećih sustava vodoopskrbe. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mrežu. ovisno o planiranom razvoju naselja. Članak 100. Do izgradnje sustava odvodnje cijelog naselja. Članak 101. prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi.) kako bi se spriječilo eventualno naknadno izmještanje uvjetovano gradnjom planirane građevine. odnosno financijskim mogućnostima investitora. odnosno prostore namijenjene drugim građevinama.da je omogućen kolni pristup radi čišćenja. Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti analizu predloženog sustava te odrediti faznost izgradnje istog. Određuje se izrada idejnih rješenja odvodnje otpadnih voda prema načelnim rješenjima Plana i Studije odvodnje otpadnih voda Zadarske županije kojima je definiran sustav odvodnje te način ispuštanja otpadnih voda.0 m. Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda. Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice.da je uređaj izveden kao nepropusni objekt za okolni teren. odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom vlastitih septičkih jama ili primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način: .da od susjedne građevinske čestice bude udaljena najmanje 3. Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne površine usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija.

Za vodotoke Krivac i Otres potrebno je izvršiti kategorizaciju te donijeti Odluku o proglašenju inundacijskog pojasa. melioracijska odvodnja Članak 108. za više od 10 ES. mjere zaštite voda. Građevinska parcela ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku. a prema Pravilniku o upuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. Članak 109. odnosno izvođenje drugih radova koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok ili područje uz vodotok. Planom se određuje provođenje Operativnih planova zaštite od poplava na državnoj i lokalnoj razini kojima je definirana gradnja i održavanje zaštitnih vodnih građevina. definiran prostor za izlijevanje velikih voda. tj. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja Članak 112. Potrebna je izrada Županijskog plana za zaštitu voda koji bi utvrdio potrebu istraživanja i ispitivanja kakvoće voda. Izgradnju i uređenje zemljišta uz vodotok treba izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima. Proizvodni pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje. Planom se određuje potreba održavanja postojećih melioracijskih sustava polja LišaneTrolokve-Žažvić i Zablaće – Međulužje. Za građenje objekata unutar ovog pojasa potrebna je suglasnost nadležnog tijela za vodoprivredu. Uz dobru organizaciju ugledavajući se na najbolje primjere u svijetu trebalo bi uključiti i privatne poljoprivredne parcele u sisteme za navodnjavanje. planove za izgradnju objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i sl. Članak 105. Zabranjuje se podizanje ograde i potpornih zidova. Članak 110. Članak 111. kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na određenom mjestu. Zaštita voda na prostoru Županije provodi se prema odredbama iz Državnog plana za zaštitu voda. Članak 106. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. izgradnju i održavanje odvodnih tunela i kanala. kojom će se definirati vanjska granica uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa. Potrebno je izraditi studiju koja bi utvrdila mogućnost intenzivnijeg korištenja postojećih vodenih potencijala za razvoj intenzivne poljoprivrede. melioracijskih građevina i drugo. Članak 107. Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana. Pored vodotoka zabranjeno je svako građenje bliže od 10 m od ruba protočnoga korita. uz izgradnju sistema kanala za navodnjavanje.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Sukladno prethodnom stavku. Komunalni mulj. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 55 . Uređenje vodotoka i voda.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz zakonskih propisa i standarda. Prostorno-razvojne i resursne značajke). šumskim površinama se smatraju zemljišta obrasla šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10ari (100m2). ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 56 . prigradnje. 2. u nadležnosti su Ministarstva kulture. Članak 116. 52/90.151/03 i 157/03).prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) Nadzor u svim fazama radova provodi nadležna ustanova. Za zahvate na elementima kulturne baštine (popravak i održavanje postojećih građevina. Smjernice za uređenje. . Vlasnik kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje. izvođenje radova na arheološkim lokalitetima) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: .Zakon o šumama.Popis kulturnih dobara dat je u Obrazloženju teksta (poglavlje 1.Konzervatorskog odjela u Zadru (KZD). Članak 117. Članak 115. Područja kulturno-povijesnih vrijednosti Članak 114. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina Područja vrijednih krajobraza Članak 113. Uprave za zaštitu kulturne baštine .posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) . potrebno je ishoditi uvjete izgradnje od pravne osobe koja gospodari sa šumom ili šumskim zemljištem u slučaju gradnje objekata bliže od 50 m do ruba šumskih površina. 9/91. 76/93 i 13/02) ističe se slijedeće: 1. Iz ovog Zakona (NN br. Posebnim se zakonskim odredbama štiti i gospodari šumskim i poljoprivrednim površinama: . preoblikovanja. Ako se pri izvođenju građevinskih ili nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačan nalaz.2. a prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99. rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova.1. prenamjene postojećih građevina. Zaštitni i drugi radovi. nadogradnje. te sprečavanju svih oblika nekontrolirane izgradnje kako bi se zaštitio ruralni krajobraz. arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 6. Posebnu brigu treba posvetiti zaštiti biljnog pokrova. radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu. određuje nadležna ustanova. mjere zaštite i način prezentacije. novogradnje unutar zaštićenih predjela.

obrađivanja i odlaganja otpada prema zakonu o gospodarenju sa otpadom. Postupati će se klaoničkim otpadom privatnih klaonica i farmi u skladu sa higijenskim. Članak 124.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 118. odnosno revitalizirati. količini. tj. zdravstvenim i estetskim uvjetima. Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti tradicijske gradnje (kamene kuće. mjestu nastanka. te njegovo odlaganje predvidjeti na lokaciju utvrđenu Strategijom o postupanju sa otpadom za Zadarsku županiju. Do usvajanja konačnog rješenja na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom. Bilo kakva intervencija na kulturnom dobru i uokolo njega zahtijeva ishođenje suglasnosti i nadzor nadležne službe. Članak 125. Ovim Planom se utvrđuje potreba izgradnje cjelovitog sustava za postupanje s otpadom Članak 121. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati i ne smije se prevoziti sa drugim otpadom. načinu i mjestu skladištenja. Odlagališta glomaznog otpada (stari automobili. obvezna je voditi očevidnik s podacima o vrsti. Potrebno je utvrditi sva postojeća divlja odlagališta ili prikupljališta na kojima se bespravno odlaže otpad. Članak 122. papir. obnoviti i rekonstruirati.) do donošenja Strategije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije. Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti dobara od lokalnog značenja koja su devastirana novijom gradnjom i koja treba konzervirati. a uz prethodnu suglasnost nadležne ustanove utvrditi način zaštite i osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 57 . Članak 123. Postupanje s otpadom Članak 120. kućanski aparati) potrebno je sanirati i zatvoriti. Članak 119. Građevinski otpad će se privremeno odlagati na lokaciji koja će se naknadno utvrditi. građevni materijali i sl. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor. Pravna ili fizička osoba koja proizvodi otpad ili postupa s otpadom. oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada. te ostale infrastrukture. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. Lokacija za odlaganje građevinskog otpada će se koristiti za odlaganje inertnog otpada (iskopi. gospodarske zgrade). njihovu sanaciju i zatvaranje. Uspostaviti će se sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada za cijelo područje Općine (metali. što podrazumijeva čuvanje u zatečenim oblicima i obnovu samo uz suglasnost konzervatora. propisuje Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. te pronaći mehanizme njihovog odlaganja i odvoženja sa područja Općine. staklo itd. Prostornim planom Županije. 7. te odrediti njihovo daljnje korištenje. nastavlja se privremeno odlaganje otpada na postojeću lokaciju (komunalni otpad se odvozi na gradsku deponiju grada Zadra). na području Općine nije predviđena građevina za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada. Građevinski otpad se može koristiti za izgradnju prometnica i putova.

uz povećanje udjela prirodne organske tvari u tlima. 59/00) za zahvate određene u Popisu zahvata koji čini sastavni dio Pravilnika. Uz mjere za zaštitu tla utvrđena PPZŽ-om. agromelioracijom. . bez uporabe kemijskih sredstava. značajki i posebnosti prostora Općine. uvođenjem biciklističkih staza i pješačkih zona te zona ograničenog i smirenog prometa.povećanje stupnja izobrazbe o zaštiti tla.osiguranje postojanost šumskih ekosustava prirodnom obnovom i održavanje njihove stabilnosti i biološke raznolikosti.smanjenje potrošnje kvalitetnog zemljišta u nepoljodjelske svrhe. donose se i ističu slijedeće mjere: . Zn. . bioplin.poticanje ekološke proizvodnje hrane na poljoprivrednim površinama. sunčeva energija. . Cr. hidromelioracijom).gradnja obilaznica naselja i hortikulturne mjere (zelene površine. . Postupak procjene utjecaja na okoliš se vodi prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN br. .mijenjanje navika korisnika prometa poticanjem uporabe javnog prijevoza putem unapređenja kvalitete i funkcionalnost istog. šetnice. Zaštita tla Članak 128. Fe. Ni. Uz mjere za zaštitu zraka utvrđena PPZŽ-om. pesticide. . parkovi) poboljšanje postojeće kvalitete zraka.reguliranje prometa u svrsi smanjenja emisija štetnih plinova. donose se i ističu slijedeće mjere: . .povećanje plodnosti i proizvodne sposobnosti poljoprivrednih površina prihvatljivim agrotehničkim mjerama (natapanjem. .ograničavanje isušivanja i očuvanje vodnog režima vlažnih staništa. . . . As.osigurati protočnost prometnica. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 58 . . energija vjetra).uspostava sustavnoga monitoringa tala na području Općine. . Cd. Zaštita zraka Članak 130. U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite potrebno je organizirati monitoring tla na poljodjelskim površinama za teške metale: Pb. 82/94 i 128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br.djelotvorno gospodarenje otpadom. Cu.saniranje površinskih kopova i privođenje istih novoj namjeni po završetku eksploatacije. prema načelu IVO (izbjegavanje-vrednovanjeoporaba). preusmjerenje cestovnog tranzitnog prometa na željeznicu. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 126. Članak 129. Članak 127.korištenje obnovljivih energetskih izvora (biomasa. Ovim Planom određuje se potreba izrade Programa zaštite okoliša općine Lišane Ostrovičke sa zakonom propisanim sadržajem u pogledu dobara.provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO).Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 8.

. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 59 . te označavanje i osiguranje okolnih područja u cilju njihova ponovnoga korištenja u poljoprivredne ili druge svrhe. Mjere posebne zaštite Sklanjanje ljudi Članak 133. . Grade se na utvrđenim područjima uzimajući u obzir racionalnost izgradnje.u područjima s nepovoljnim geološko–hidrološkim uvjetima. dislociranjem izvora prevelike buke na odgovarajuću udaljenost od naselja). te smanjiti razinu buke odgovarajućim tehničkim mjerama (npr.saniranje i uklanjanje svih neuređenih odlagališta otpada kao izvora onečišćenja voda. Uz mjere za zaštitu voda utvrđena PPZŽ-om.u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari.izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za naselja Općine. posebno u područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode.u razini nižoj od podruma zgrade: o u okviru građevina turističkih naselja i o u okviru građevina arheoloških lokaliteta. . . fizičke i zelene barijere uz prometnice i sl.smanjenje onečišćenja voda od agrotehničkih sredstava i drugih difuznih izvora. Potrebno je i evidentirati objekte i postrojenja koji su izvor prevelike buke. potrebno je i izraditi kartu imisija buke i konfliktnu kartu za područje Općine te ustanoviti broj stanovnika. te uvjetovati tehničke i druge mjere zvučne zaštite (prometna regulacija. Također je potrebno odrediti najveću dopuštenu razinu buke za pojedina područja (prvenstveno za stambene zone). ugroženost građevine. Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari. vrstu i namjenu građevine. potrebnih za preživljavanje pri zaštitnom režimu sklanjanja. geološko–hidrološke uvjete građenja i slično. u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. . obvezna je izgradnja trodijelnih nepropusnih septičkih jama.u građevinama za privremenu uporabu.obnavljanje zatrpanih i oštećenih bunara.). Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih. te postupno izbacivanje istih iz upotrebe. Uz mjere za zaštitu od buke utvrđena PPZŽ-om. donose se i ističu slijedeće mjere: .ispod zgrada viših od 10 nadzemnih etaža. . ili do njihovog uključivanja u sustav. domaćinstava i objekata ugroženim prevelikom bukom. .u području zahvata zone plavljenja nizvodno od hidroenergetskih akumulacija. ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Zaštita voda Članak 131. te prilagođavanje pogodnih prirodnih. . komunalnih i sličnih građevina. rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini. Za naselja odnosno građevine koje neće moći biti uključene u sustav odvodnje. prosječan broj ljudi koji borave. Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: . . podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi.ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu. Ovim Planom određuje se izgradnja skloništa osnovne i dopunske zaštite. Zone obvezne izgradnje skloništa odredit će se prostornim planovima uređenja općina i gradova. Zaštita od buke Članak 132. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100-300kPa. a dopunske zaštite otpornosti 50kPa.

vatrogasna zajednica treba organizirati i provesti obuku članova dobrovoljnih društava. te izbjeglo stradanje osoba. a može i manje pod sljedećim uvjetima: o ako se dokaže da se požar neće prenijeti na susjedne građevine uzimajući u obzir požarno opterećenje. Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina. požarne karakteristike materijala građevine..Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih i urbanističkih planova. sačiniti plan nabavke opreme za dobrovoljna vatrogasna društva. građevine moraju biti udaljene jedne od drugih najmanje 4 m. sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 60 . o ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta. Ceste i ostale prometnice. dimovodne kanale. od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. predlaže se provesti sljedeće mjere zaštite od požara: donijeti plan gašenja u kojemu treba riješiti specifičnost glede organizacije vatrogasne službe. posebnim mjerama treba zaštititi. Da bi se vjerojatnost izbijanja požara i eksplozija na području Općine svela na najnižu razinu.80 m. Zaštita od požara Članak 135. planovima nižeg reda. Zaštita od rušenja Članak 134. kolni prilaz prema glavnom ulazu i rezervnom izlazu. oko visokih objekata označiti prostore koji su predviđeni za vatrogasni prilaz i pristup. potrebno je donijeti plan za postupanje u slučaju nezgoda s opasnim tvarima. brzinu širenja požara. te da bi se smanjila šteta koju bi prouzročio eventualni požar ili eksplozija. za pojedina područja predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mreže. sačiniti plan oporavka i obnove voznog parka Javne vatrogasne postrojbe. Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini. Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta.5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. treba projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s ovim minimalnim zahtjevima: svjetla visina minimalno 2. Dvonamjenske objekte. utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave. koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0. riješiti vatrogasne prilaze. priključak za telefon i antenske priključke. kod projektiranja i uređenja okoliša građevina poštivati odredbe Pravilnika za vatrogasne pristupe. ako i skloništa kojima nije moguće odrediti mirnodopsku namjenu. zadužiti poduzeća koja održavaju javne objekte da postupe u skladu s odredbama Uredbe o održavanju zgrada u dijelu koji se odnosi na dimnjake. kako bi se brzo i učinkovito djelovalo pri nesretnim događajima u cestovnom ili željezničkom prometu.

000.5 m. u tijeku ljetne sezone provoditi promatranje. Zaštita od potresa Članak 137. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 61 . koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima. Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati i ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. Lociranje građevinskih područja i građevina u prostornim planovima užeg područja mora se provoditi u skladu sa seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem općina i gradova. Članak 136. što mora biti usklađeno s seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske i s geotehničkim zoniranjem općina i gradova (1:25. sustavi vodoopskrbe. vatrogasne aparate. jer navedeni podaci o kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa. akumulacije. U prostornim planovima užeg područja treba analizirati utjecaj potresa na građevine izvan naselja (prometnice. zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti. odnosno mikrozoniranjem pojedinih urbanih cjelina (1:5. te nužne i "panik" rasvjete. Mikro ispitivanja nisu vršena. Važeće karte iz kojih se može očitati stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1:1. na temelju ugovorenih obveza.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE - instalacije za gašenje požara. odvodnje i energetike). Za izgradnju objekata.000). U prostornim planovima užeg područja treba analizirati otpornost starijih građevina na rušilačko djelovanje potresa koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. stubišta za evakuaciju stanara.000). u okviru poduzimanja mjera zaštite šuma donijeti Program gospodarenja koji će sadržavati mjere zaštite šuma od požara. odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina. kotlovnice za centralna grijanja. Da bi se promatranje provelo što učinkovitije. ukoliko nije drugačije riješeno županijskim zakonima. pojačati nadzor nad radom dimnjačarske službe. predlaže se da te poslove preuzme DVD. Članak 138.000. Operativni planovi intervencija u zaštiti okoliša na području Općine će se objediniti u jedinstveni plan. parkiranje vozila na urbanim prometnicama regulirati tako da je u svim ulicama osigurana najmanja kolno prohodna širina od 3.

Članak 141.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 9.razgraničenje javnih i privatnih površina. Na navedenim područjima nije moguća nikakva izgradnja do usvajanja UPU-a ili DPU-a. ukoliko je to racionalno tehnički izvedivo i nije u sukobu sa urbanističkim pravilima (poštivanje formiranog građevnog pravca i sl.na pojedinim uličnim potezima potrebno je predvidjeti visinski ujednačene ograde koje ne smiju ugrožavati sigurnost u prometu.B.obveza izrade detaljnih planova uređenja (DPU) postoji za područja koja su označena u grafičkom dijelu ovog Plana na listu 3.izrada plana komasacije i parcelacije. posebno na križanjima. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 62 . Obveza izrade prostornih planova Članak 140. Mjere su utvrđene važećim zakonom o prostornom uređenju i pravilnicima koji iz njega proizlaze. Programom mjera Općinsko vijeće može donijeti odluku o proširenju granica obuhvata UPU-a ili DPU-a te odluku o izradi dodatnih UPU-a ili DPU-a koji nisu označen u grafičkim prilozima Plana. .osiguranje kolnog pristupa za svaku pojedinu parcelu. te donošenja drugih dokumenata prostornog uređenja za područje Općine. «Uvjeti korištenja i zaštite prostora».1. Mjere provedbe plana Članak 139. Članak 142. a) DPU turističke zone seoskog turizma u Ostrovici b) DPU za sve poslovno-proizvodne zone c) Općinsko vijeće može utvrditi obvezu izrade DPU-a naselja i dijelova naselja koji nisu označeni u grafičkom prilogu ovog Plana (karta 3.). Pored uvjeta iz Planskih odredbi prilikom izrade UPU-a ili DPU-a moraju se poštivati i slijedeći dodatni uvjeti: . 9. Ovim se Planom utvrđuje obveza izrade sljedećih planova nižega reda: . Utvrđuje se nadležnost Općinskog vijeća za donošenje Prostornog plana uređenja Općine.). . Izuzetak čine izgrađena područja GP naselja gdje je moguće graditi do početka izrade UPU-a ili DPU-a. UPU-ovi i DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata.potrebno je osigurati internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele nemaju izravan priključak na državne. . Granice UPU-a ili DPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevinskih područja u već izgrađeni prostor. Ovim Planom utvrđuju se mjere provedbe Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke.B. županijske i važnije lokalne prometnice. . te planova nižega reda.

u prometnom sustavu treba osigurati i očuvati zaštitne koridore glavnih prometnica od svih oblika devastacije. . rješavat će se prema odredbama do tada važećeg prostornog plana. Rekonstrukcija se može odobriti i za one građevine (i ruševine) koje su bile izgrađene prije 15. Promjena namjene se može prihvatiti samo ako će se približiti planiranoj namjeni ili smanjiti negativan utjecaj na okoliš.u vodoopskrbi trajno poticati potrebu izgradnje cjelovitog sustava. te osigurati redovno održavanje svih javnih prometnica.u društvenom pogledu poticati poboljšavanje zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva i školstva. poljodjelstva (naročito vinogradarstva. Pravomoćne građevinske dozvole. . Članak 145. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 144.).u gospodarskom kompleksu treba ostvarivati razvojne programe iz domene posebnih oblika turističke djelatnosti primjerenih vrijednostima prostora. Rekonstrukcija građevine čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Planom može se prihvatiti samo ako će se rekonstrukcijom smanjiti negativan utjecaj na okoliš u slučaju da takav utjecaj postoji. Potrebno je primijeniti i posebne razvojne i druge mjere važne za poticanje demografskog rasta i zadržavanje radnog stanovništva u Općini. gospodarske građevine i kompleksi te građevine javnih i društvenih sadržaja).Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 9.3. povrćarstva i vrtlarstva). 9. Članak 146. te zahtjevi za izdavanja građevinske dozvole zaprimljeni po nadležnoj ustanovi do donošenja ovog Plana. sustav bi trebao biti odvojenog tipaposebna odvodnja oborinskih i fekalnih voda. godine i ako nemaju građevinsku dozvolu. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 63 . veljače 1968. Pravomoćne lokacijske dozvole će se uskladiti prema odredbama ovog Plana osim ako to nije moguće iz opravdanih razloga (nemogućnost usklađivanja veličine građevinske parcele i sl. . Planom se omogućava rekonstrukcija građevina koje su bile izgrađene po propisima važećim do stupanja na snagu ovoga Plana i ako je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom ili drugim planom rađenim temeljem ovoga Plana.podupirati sve nove Programe koji će omogućiti razvojne procese. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 143. te poticati obnovu ratom razorenih građevina (obiteljske kuće. a pri tome voditi računa o zaštiti prostora.2. vinarstva i stočarstva te svih oblika maloga poduzetništva i uslužnih djelatnosti. . a koje se odnose na poboljšanje općih životnih uvjeta s jedinstvenim ciljem održiva razvoja i to: .u rješavanju problema otpadnih voda treba što prije pristupiti izgradnji lokalnih kanalizacijskih sustava za zamjenu "crnih jama". .

Praćenje provedbe ovog Plana obavljat će Poglavarstvo i Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke putem Izvješća o stanju u prostoru i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. Izvornik Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke kojeg je donijelo Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke i potpisan od Predsjednika Općinskog vijeća. Članak 148. Datumom stupanja na snagu Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke prestaje važiti Općinski prostorni plan Općine Benkovac za područje unutar administrativnih granica Općine Lišane Ostrovičke. čuva se u pismohrani Općine Lišane Ostrovičke. Klasa: 021-03/05-02/37 Ur. lipnja. Ova odluka stupa na snagu osmog (8. Članak 149. broj: 2198/29-06-17 Lišane Ostrovičke. godine OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE PREDSJEDNIK Ivana Dević ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 64 . 2.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Prijelazne i završne odredbe Članak 147. 2006. Članak 150.) dana nakon objave u "Službenom glasniku Općine Lišane Ostrovičke".

Barač. srpanj 1997. dipl. 1995. Zadar 1991.Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske. Južno Hrvatsko primorje.Prostorni plan općine Benkovac.sc. ing..Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije 2004. ing.. dr.Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. ing. G. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 65 .sc.Program razvoja agroindustrijskog kompleksa Zadarske regije.. sc. . graditeljstva i stanovanja. 2001. dipl.Dokumentacija Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel u Zadru . ing. dipl. Medin./86.Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu. Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije .Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac. ŠK Zagreb. . 1985. A.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Literatura . Kasap. Prirodno i tehničkotehnološke mogućnosti. dr. 1857.Projekt Jadranske željeznice . . ing. B. Ministarstvo prostornog uređenja. 1974. Knjiga 6. dr. dipl. Dragun.. Z.. Lovrinov.Stručna podloga razvoja poljodjelstva i šumarstva (Prostorni plan Zadarske županije. . Zavod za prostorno planiranje. G.-1971.-1991. .sc. dipl. mr. ing. Z.Statistička dokumentacija popisa stanovništva 1948.Projekt Jadranske auto-ceste . .Geografija SR Hrvatske. dipl. Zagreb. Bušić. grupa autora. .. Pasarić . D. Republika Hrvatska.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful