ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE
TEKSTUALNI DIO

Zadar, lipanj 2006.

SADRŽAJ: SADRŽAJ: ...............................................................................................................................................1 I. OBRAZLOŽENJE .............................................................................................................................3 1. POLAZIŠTA .......................................................................................................................................4 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave županije i države .....................................................................................................4 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru.........................................................................4 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ..................................................................6 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih pokazatelja ................................................................7 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje.......................................................8 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ...................................................................13 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja.....................................................13 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ..................13 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora ..................................................................13 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša .....................................14 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja .........................................................18 2.2.1. Demografski razvoj................................................................................................18 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture......................................................................18 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture..........................19 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina ....................................................................................................................19 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine.........................................20 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora.................................................................20 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja ............................................................20 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ....................................20 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA..............................................................................................22 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije ............................................................................22 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površine ............................22 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina .................................................23 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti .........................................................23 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ..............................................................24 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline ...........................24 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava..................................................................................26 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi...............................................................................26 3.5.2. Energetski sustav....................................................................................................27 3.5.3. Vodnogospodarski sustav.......................................................................................28 3.6. Postupanje s otpadom ...............................................................................................31 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ...............................................................33 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ......................................................................................................34 Opće odredbe ...................................................................................................................35 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Lišane Ostrovičke..........36 2. Uvjeti za uređenje prostora ..........................................................................................37 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju .............................................................37 2.2. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja-uvjeti gradnje ...38 2.3. Izgrađene strukture van naselja.................................................................................44 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti .....................................................................46 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti ..........................................................................47 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 49 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina ...............56 7. Postupanje s otpadom..................................................................................................57 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš .........................................................58 9. Mjere provedbe plana...................................................................................................62 9.1. Obveza izrade prostornih planova.........................................................................62

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ..........................................................63 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni .................63 Prijelazne i završne odredbe.............................................................................................64 Literatura...........................................................................................................................65

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

2

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE I. OBRAZLOŽENJE ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 3 .

mjestu.37% ukupne površine. Promjena društveno-političko-ekonomskog sustava. Prostorom Općine prolazi državna cesta koja ga povezuje s najbližim gradskim središtem. što otvara mogućnost boljeg povezivanja Općine u županijskim. uvođenje privatne inicijative i privatnog vlasništva. kao temeljnog društvenog i ekonomskog načela. udaljeno od Zadra. značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave županije i države Općina Lišane Ostrovičke smještena je na jugoistočnom rubu Zadarske županije uz granicu sa Šibenskom-kninskom županijom. Također postoji potreba za revizijom građevinskih područja naselja. Osnovni podaci o stanju u prostoru Općina Lišane Ostrovičke smještena je u rubnom istočnom dijelu Županije. 1. a sa istočne strane sa Šibensko-kninskom županijom. POLAZIŠTA Nakon uspostave neovisne države Hrvatske ustrojena je nova administrativno-teritorijalna organizacija. te željeznička pruga Zadar – Knin. 1. Općinom prolazi prometnica Zadar-Benkovac-Kistanje-Knin i željeznička pruga ZadarKnin. Ostrovica i Dobropoljci. Znatni procesi gubljenja stanovništva mogu se zaustaviti jedino razvojem privredne djelatnosti na teritoriju same općine. Benkovac i Pirovac.1. po veličini teritorija kojeg obuhvaća je na 18. tj. a s obzirom na promjene koje su se dogodile u međuvremenu nužno je da se on stavi van snage i da se izrade prostorni planovi uređenja novoformiranih općina. mjestu u Zadarskoj županiji sa 1. a sastoji se od sljedećih naselja: Lišane Ostrovičke. Obuhvaća površinu od 49. a prema broju stanovnika je na 29. Od nekadašnje Općine Benkovac formirano je više manjih općina. nameće potrebu za novim pristupom prostornom planiranju. Od značaja je i blizina dvaju čvorišta autoceste. sjeverne i južne strane graniči s gradom Benkovcem. na kojoj živi 764 stanovnika u tri naselja: Dobropoljci. U administrativnom pogledu sa zapadne. Benkovcem.1.92 km². na prijelazu iz Ravnih Kotara u Bukovicu. za što objektivno postoji veliki interes i potreba. državnim i inozemnim okvirima. u županijskim okvirima. Nešto južnije od općine položena je Jadranska autocesta.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. S prometnog aspekta. područje Lišana Ostrovičkih je izdvojeno od glavnih prometnih kretanja te. Lišane Ostrovičke (sjedište općine) i Ostrovica. a županijsko Zadar. godine. Od 33 jedinice lokalne uprave.1. Po novom ustrojstvu Općina Lišane Ostrovičke dio je Zadarske županije.47% u ukupnom stanovništvu Županije. Općinsko središte je naselje Lišane Ostrovičke. suvremeniju razinu. osim sa jugoistočne strane gdje graniči sa Šibensko-kninskom Županijom (Grad Skradin i općina Kistanje). Shodno zakonu postoji obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 4 . Prostorni plan općine Benkovac donesen je 1986. kao i podizanjem kvalitete života unutar Općine. dizanjem tradicionalnog seoskog života na višu. s udjelom od 0. među kojima je i Općina Lišane Ostrovičke. a čvor «Pirovac» na autocesti udaljen je od općine pet kilometara. Administrativno. Općina je sa svih strana okružena prostorom koji pripada Gradu Benkovcu. Položaj.

Za izgradnju objekata. Reljef i geomorfološka obilježja Navedeni položaj na dodiru Ravnih Kotara i bukovačkog pobrđa proizlazi iz geomorfoloških obilježja terena.1 250 15. Županijski zavod za prostorno planiranje.922 % površine 100 1. broj 59 33 broj 44. NASELJ. jer starije naslage nisu razvijene. jer navedeni podaci o ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 5 .37 1. te sedra u koritima manjih. Razvoj sedimentacije moguće je pratiti tek od gornjokrednih naslaga. Prema navedenim podacima na seizmološkoj karti teritorij Općine smješten je u zoni od 6˚ MCS ljestvice s vjerojatnošću pojave potresa 63% za povratni period od 100 godina (prikazan na Privremenoj seizmološkoj karti).3 60 7.24 Lišane 19. Popis 2001. Kvartarni sedimenti su: crvenice. popis 2001.92 1.83 109 28.5 680 89 220 84.9 7 2. STANOVNICIMA. lapora i konglomerata.76 764 0.5 15.9 30 12.63 237 0. koji su nastajali denudacijom i kemijskim razaranjem stijena. Osnovna značajka tektonike su bore dinarskog smjera pružanja: SZ-JI i rasjedi.045 764 % 100 0. Popis 2001.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE TABLICA 1: PODACI O POVRŠINI. uglavnom povremenih tekućica. Seizmotektonika Područje Općine pripada geotektonskim jedinicama Ravnih kotara.122 100 51. a močvarno je područje posljedica nepropusnosti muljevite podloge. Veći dio općine obuhvaća izmjenične naslage vapnenaca. Zadar.045 100 91.614 100 162. LIŠANE OSTROVIČKE km2 % broj % broj % broj % broj % broj % stan/km2 Županija 3.47 GUSTOĆA NASELJENOSTI (stan/km2) popis 1991. naslagama šljunka i pijeska koji su nastali trošenjem stijena pri transportu i sedimentaciji.932 100 59. TABLICA 2: PODACI O POVRŠINI.636 0.48 Izvor: PPŽ. Županijski zavod za prostorno planiranje.9 1.46 15. ožujak 2004. Popis 2001. pijesak i šljunak. Zadar.33 100 214. Djelomično je obuhvaćen prostor Trolokve kojeg čine barski i jezerski sedimenti: pijesak i mulj. Popis 1991. Kroz navedena močvarna područja. za obilnijih padalina.28 377 0.636 STANOVNICI popis 1991.94 22.26 38.643.9 892 54. ožujak 2004.4 ukupno Dobropoljci 19. jezerski sedimenti. pojavljuje se periodični tok Morpolača (Jaruga).4 Izvor: PPŽ.47 261 0. sa snažnim utjecajem pirenejske orogeneze.33 49.76 popis 2001. OPĆINA POVRŠINA Popis 1991. broj 162. % 100 0. Neznatni udio pripada deluviju tj. GOD.6 5.5 ukupno Općina 49.643. Najviši vrh nalazi se SI od naselja Lišane Ostrovičke.614 1.2 24 3. Visok je 425 m i spada među veće vrhove ovog prostora. većinom uzdužni i reversni.9 494 30.23 38. TE GUSTOĆA NASELJENOSTI U ODNOSU NA ŽUPANIJU STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUST.8 75 19.1 10 3.37 broj 214.8 31 11. Mikro ispitivanja nisu vršena.2 200 84. prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUČJA ZADARSKA ŽUPANIJA LIŠANE OSTROVIČKE Zadarska županija Lišane Ostrovičke POVRŠINA km2 3. STANOVIMA I DOMAĆINSTVIMA. STANOVNICIMA I GUSTOĆI NASELJENOSTI 1991.3 35.3 Ostrovičke Ostrovica 10.3 193 51.330 100 44. Oblikovanje je obilježeno izmjenom morskih i kopnenih faza.

te blagim. S i SI pravca i jugo. Turistički razvoj Općine trebao bi se temeljiti prvenstveno na seoskom turizmu. 1. u prvom redu gradova Šibenik i Zadar. pakiranja i distribuciju ljekovitog bilja. Naročito bi trebalo razvijati preradu poljoprivrednih proizvoda od voća i povrća (npr. željeznička pruga Zadar-Knin) omogućuju proizvodnju I prijevoz proizvoda do potencijalnih tržišta. 1 Za općinu Lišane Ostrovičke ne postoje izmjereni pokazatelji. pretvoreni u šikaru. Strujanja maestrala ne dopiru do ovog prostora pa su ljetne vrućine jake i neugodne. blizina jadranske autoceste i čvora Pirovac. pirea i pelata od rajčice. zatim turističkih područja uz obalu i na otocima. šibljak i kamenjar. Primarni prirodni resursi (poljoprivredni tereni s mogućnošću navodnjavanja i povoljna submediteranska klima). kiselo mlijeko.1. Tipovi tala Među tipovima tala izdvajaju se: . stočarenje). kao I na šire područje Hrvatske. Također i izrada prerađevina od mlijeka (kao npr. Osim poljoprivrede. kojeg na ovom području ima (naročito kadulje).Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa Klima1 Područje Općine ima klimatska obilježja sredozemne klime s izraženim kontinentalnim utjecajem (zračna udaljenost od mora iznosi oko 18 km). J i JI pravca. Posebno bi bila interesantna izgradnja pogona za flaširanje vina. .). surutka. jogurt i sl. osobito bura. što bi trebalo omogućiti rješavanje problema nezaposlenosti i porast broja stanovnika. Prostorno razvojne i resursne značajke Osnovni potencijali općine Lišane Ostrovičke proizlaze iz prirodnih karakteristika i položaja u prostoru. te povoljan prometni položaj (smještaj uz prometnicu Zadar-Benkovac-Lišane Ostrovičke-Knin.Rendzina na trošini vapnenca . ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 6 . Poljoprivreda se nije pokazala dovoljnom da zaustavi iseljavanje stanovnika. koji se očituje u sušnijim i vrućim ljetima. Postoje mogućnosti za organiziranje sakupljanja. ali hladnijim zimama u odnosu na obalno područje Županije. mariniranog crvenog luka. Zbog ravnine prostora i nedostatka reljefnih prepreka vjetrovi često imaju velike brzine. Izraženi su kontinentalni vjetrovi Najčešći vjetar je bura.Lesivirano tipično na ilovačama . sušenje.). krastavca. konzerviranje. mariniranih maslina u staklenkama. sječa.Močvarno glejno djelomično hidromeliorirano (Euglej) Vegetacijske zajednice Dominiraju tipični degradirani oblici makije nastali dugotrajnim antropogenim utjecajem (krčenje. puina. rajčice i sl. sir. trebalo bi razvijati i ostale proizvodno-poslovne djelatnosti.Crvenica plitka i srednje duboka.2. proizvodnja džemova i marmelada.

god. 2001. Promjene koje su u međuvremenu nastale: osamostaljenje Republike Hrvatske. kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuje načelo prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja. Na temelju Strategije izrađen je Program kojim se uređuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. Koncepcija i program razvoja Bukovice – Regionalni prostorni plan općina Benkovac. kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina. 1985/86. Novi administrativno-teritorijalni ustroj po kojem je od bivše Općine Benkovac nastalo više novih općina. To se naravno odražava i na planiranje.3. 1999. te organizaciju. kao i posljedice domovinskog rata. korištenje i namjenu prostora. godine Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac Idejna rješenja i projekti velikih infrastrukturnih zahvata od značaja za državu Hrvatsku i od značaja za Zadarsku županiju Strategija prostornog uređenja RH (1997. Programom su pobliže određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru.) i Program prostornog uređenja RH (1999. općina. god. Ostali prostorni planovi koji se odnose na prostor Općine Lišane Ostrovičke. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske.) Prostorni plan Zadarske županije. ali su vrijedan izvor podataka. god. uvođenje novog društveno-političkog uređenja – višestranačja i novog ekonomskog sistema – slobodnog poduzetništva.1. stupanjem na snagu gore navedenih dokumenata stavljeni su van snage. god. Namjena Programa je pored ostalog i da se obvezno primjenjuje pri izradi svih budućih resornih i sektorskih razvojnih programa.). a u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju. Prostorni plan općine Benkovac.) – Današnja Općina Lišane Ostrovičke. Prostorni plan Zadarske županije (2001. Prostorni plan općine Benkovac (1985. Strategija i Program čine jedinstven dokument prostornog uređenja kojeg donosi Hrvatski sabor. uvažavanjem društveno-gospodarskih. Osnovni dokumenti prostornog uređenja šireg područja koju obuhvaćaju teritorij Općine Lišane Ostrovičke su: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. te prostornih planova područja posebnih obilježja. 1997. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih pokazatelja Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke usklađen je s Prostornim planom uređenja Zadarske Županije. god. sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture. Prostorni plan općine Biograd na Moru (1978. Programom su također određene i osnove za organizaciju. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 7 ./86. gradova i naselja.) su temeljni dokumenti prostornog uređenja na nivou Države. god. te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. Prostorni plan Zadarske županije. Prostorni plan zajednica općina Split. zaštitu. 1985. ranijim administrativno-teritorijalnim ustrojem bila je dio nekadašnje znatno veće Općine Benkovac. prirodnih. znatno su promijenili društveno-političke i ekonomske okvire unutar kojih se odvija društveno-politički i ekonomski život. ustanovio je Lišane Ostrovičke kao središte Općine kojem gravitiraju ostala naselja ove Općine. Županija u okviru svog samoupravnog djelovanja: usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka općina i gradova u sustavu županije i županije kao cjeline.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. 1982. Izmjene i dopune. Stupanjem na snagu ovog plana stavljaju se van snage Odredbe iz prostornog plana općine Benkovac./86. korištenje i namjenu površina na nivou Županije. zaštitu. te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša. kao i pri izradi prostornih planova županija. Knin i Obrovac. 1975.-1985.) i Izmjene i dopune PP Zadarske županije (2004. ožujak 2001.

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 8 . Zagreb. 1971. 1991. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku. 2001. 514 980 299 1793 1991. broj stanovnika Kretanje broja stanovnika po naseljima 1200 1000 800 600 400 200 0 1953. Zagreb.4. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971.1. 494 24 892 680 250 60 1636 764 Izvor: M.” i popis stanovništva 1981. 714 1046 319 2079 1971. TABLICA 3: KRETANJE BROJA STANOVNIKA 1953 – 2001. godinu: Državni zavod za statistiku. 590 1062 297 1949 1981.” i popis stanovništva 1981. Za 2001. 1961. 1981. i 1991. mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Kretanje broja stanovnika U sastavu Općine Lišane Ostrovičke su tri naselja: Dobropoljci. Najveći pad dogodio se između posljednja dva popisa. godine koja prikazuju stanje prije i poslije Domovinskog rata. 777 1007 280 2064 1961. 1991. godine Općina je brojila 764 stanovnika. Ocjena stanja.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. i 1991. Lišane Ostrovičke i Ostrovica. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. i 2001. Prema popisu iz 2001. 2001. godina popisa Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: M. Prema navedenim podacima broj stanovnika Općine i pripadajućih naselja kontinuirano pada u posljednjih pedeset godina. GODINE Godina popisa stanovništva Naselje Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Ukupno 1953.

m ž Dobne skupine 0-15 15-30 30-45 45-49 50-65 65-80 80-95 i više Nepoznato 764 128 157 128 124 42 156 28 1 397 65 96 79 70 14 64 9 367 63 61 49 54 28 92 19 1 24 12 12 680 356 324 60 29 31 0 0 0 126 63 63 2 2 0 4 2 2 147 91 56 6 3 3 3 1 2 119 76 43 6 2 4 4 3 1 45 25 20 3 2 1 2 1 1 95 46 49 17 7 10 10 5 5 121 46 75 25 13 12 1 1 26 9 17 1 1 1 1 - Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: Državni zavod za statistiku. m ž sv. m ž sv. 2003. godina popisa Izvor: M. Zagreb. m ž sv. Dobno-spolna struktura stanovnika TABLICA 4: DOBNA STRUKTURA STANOVNIKA Općina Lišane Ostrovičke Spol Ukupno sv.” i popis stanovništva 1981. 1971. i 1991. Zagreb. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku. 2001. 1991. 1981. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE broj stanovnika Kretanje broja stanovnika općine 2500 2000 1500 1000 500 0 1953. 1961. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 9 .

Zagreb. Obrazovna struktura stanovnika TABLICA 5: STANOVNIŠTVO STARIJE OD 15 GODINA PREMA STEČENOJ ŠKOLSKOJ SPREMI Osnovna škola Srednje škole više škole. m ž 636 332 304 82 8 74 54 21 33 131 71 60 164 94 70 189 128 61 141 106 35 42 19 23 6 3 3 13 9 4 1 1 2 2 Izvor: Državni zavod za statistiku.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE dobne skupine Dobna struktura stanovnika općine Nepoznato 80-95 i više 65-80 50-65 45-49 30-45 15-30 0-15 0 50 100 150 200 broj stanovnika Izvor: Državni zavod za statistiku. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 10 . 2003. Najmanje zastupljena skupina je u životnoj dobi od 80-95 godina. (završeni razredi) (završeni razredi) bez magisterij i spol ukupno nepoznato fakulteti škole doktorat 1-3 4-7 8 svega 1-3 4 gimnazija akademije sv. 2003. Najveći i gotovo jednak broj stanovnika spada u dvije dobne skupine: od 15 do 30 i 65 do 80. Zagreb.

Čak 13% stanovnika nema nikakvo obrazovanje. U ovoj strukturi dominiraju kućanstva naselja Lišane Ostrovičke. Zagreb.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Obrazovna struktura općine 400 350 300 250 200 150 100 50 0 os no vn a Izvor: Državni zavod za statistiku. 30% stanovnika ima završenu srednju školu. Gotovo 10% stanovnika općine živi u jednočlanim. 2003. 2003. Dominiraju dvočlana kućanstva.3 člana. neobiteljskim kućanstvima. jedinog naselja s nešto većim brojem stanovnika. Struktura kućanstava TABLICA 6: STRUKTURA OBITELJSKIH KUĆANSTAVA Kućanstva obiteljska kućanstva prema broju članova 8 i više broj ukupno 7 kućanstava članova 6 55 7 7 6 55 - Općina Lišane Ostrovičke Ukupno svega 253 182 12 209 32 6 160 16 2 56 3 45 8 3 38 2 32 4 4 34 30 4 Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: Državni zavod za statistiku. ZADARSKA ŽUPANIJA do di pl om sk i po sl ij e di pl om sk i 5 22 1 21 6 19 19 11 ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE ne po zn at o be z sr ed nj a . U obrazovnoj strukturi dominira stanovništvo koje ima završenu osnovnu školu sa 54%tnim udjelom. 2003. TABLICA 7: STRUKTURA NEOBITELJSKIH KUĆANSTAVA neobiteljska kućanstva Lišane više Ostrovičke svega 1 član članova Općina Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica 71 6 49 16 68 5 47 16 3 1 2 - Izvor: Državni zavod za statistiku. Prosječan broj članova u obiteljskim i neobiteljskim kućanstvima je 2. Zagreb. a završen dodiplomski studij ima samo 2% stanovnika. Struktura kućanstava u naseljima Dobropoljci i Ostrovica potvrđuje. Zagreb. u prethodnim analizama uočene negativne trendove: kretanja broja stanovnika i dobno-spolna strukturu. Najmanje su zastupljena kućanstva sa 7 i više članova.

Zagreb 2001. 86%. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 12 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Struktura stanova TABLICA 8: STANOVI PREMA NAČINU KORIŠTENJA Stanovi koji se koriste povremeno za: sezonskih Lišane Ukupno radova u privremeno obavljanje Ostrovičke ukupno nastanjeni nenastanjeni napušteni odmor poljoprivredi djelatnosti 261 253 219 29 5 8 Stanovi za stalno stanovanje Izvor: DZS. 97%. Zadar. 2004 U ukupnom broju stanova najveći udio imaju stanovi za stalno stanovanje. Od toga je najveći udio nastanjenih stanova. Obrada: Županijski zavod za prostorno planiranje.

kulturni i prometni centar Županije. naročito povrtlarske (mrkva i drugo) plasirali na tržištu bivše države. Tome pogoduje i činjenica da nova Jadranska autocesta prolazi nedaleko Općine. Razvijanjem privredne osnove ostvarile bi se mogućnosti i za razvoj društvenog standarda. Zbog svog smještaja u prostoru i prometne povezanosti.1. bila je okupirana od srbočetničke vojske. krš) u maslinike. tj. 2. obrazovni. U neobradive ulaze šume i pašnjaci. koji je do ne tako davno bio i središte Općine kojoj je pripadala i sadašnja Općina Lišane Ostrovičke.1. Racionalno korištenje prirodnih izvora Prirodni izvori županijskog značaja na teritoriju Općine su u prvom redu poljoprivredno zemljište i vodotok Bribišnica.2. korištenje alternativnih izvora energije − zbrinjavanjem posebnog i opasnog otpada s područja Županije. Poljoprivredne površine dijele se na obradive i neobradive.1. a hrvatsko stanovništvo je bilo više godina u izbjeglištvu. Razvoj infrastrukturnih sustava podrazumijeva: − prometne mreže koja će osigurati efikasno povezivanje ove Općine s glavnim razvojnim žarištima Županije. Ovim Planom planira se obnavljanje poljoprivredne proizvodnje. To bi trebalo omogućiti zapošljavanje stanovništva a s time bi se stvorili uvjeti za povratak i trajni ostanak stanovništva u ovoj općini. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 13 . CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je izrazito poljoprivredna općina. prenamjena dijela šumskih površina niže kategorije (šikara. Dio površina je navodnjavan. Naime. Nije postojala nikakva industrijska proizvodnja. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Općina Lišane Ostrovičke gravitira Gradu Zadru kao središtu Županije. Općina Lišane Ostrovičke. te kvalitetnu vezu s Jadranskom autocestom − sigurnost prometa u cjelini − modernizacija željeznice − osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode te zaštita istih − planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda − razvoj telekomunikacijskog sustava − razvoj elektroenergetskog sustava − razvoj. kao ravnokotarska općina s izrazitim predispozicijama za poljoprivredu. Prije Domovinskog rata tu je postojala poljoprivredna zadruga koja je svoje proizvode. koja je dosta stradala u Domovinskom ratu.1.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. stvaranje proizvodno-poslovnih zona otvaranje kamenoloma za eksploataciju arhitektonskog kamena i razvoj seoskog turizma. Osim što je administrativni centar. a ujedno gospodarski i urbani centar tog područja. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2. 2. gravitira i Gradu Benkovcu. Grad Benkovac je prirodni centar poljoprivredne zone Ravnih kotara. Zadar je i gospodarski.

zraka. ako pri tome nema rizika ili opasnosti za okoliš. suglasnosti. ako su ti troškovi razmjerni vrijednostima koje treba zaštititi. pripremu i provođenje sanacije kada je to njezina obveza.. dat će se prednost pred drugim tvarima. vode..3. Upotrebi kemikalija i ostalih tvari koje razgradnjom postaju neškodljive. očevidnika o stanju okoliša i o mjerama zaštite okoliša i načinu obavješćivanja javnosti. Zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš. organizira. ili koje su biološki razgradive. neophodno je zajedničko djelovanje i suradnja tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave. onečišćavanje okoliša treba ograničavati na izvoru nastanka. opremu. osiguravanje praćenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenje emisija kad je to njezina obveza. uređaja i opreme i primjeni proizvodnih postupaka. Za cjelovito i ravnomjerno postizanje ciljeva zaštite okoliša tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osiguravaju način i uvjete zajedničkog djelovanja građana i institucija. Zahvat u okoliš treba biti planiran i izveden tako da što manje onečišćava okoliš. ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera. Tlo treba koristiti razumno i očuvati njegovu produktivnost. 12. Pri korištenju proizvoda. najpovoljnije po okoliš. živih organizama i neživih tvari. tla. br. Kod donošenja odluke o zahvatu u okoliš i za vrijeme izvođenja zahvata mora se postupati u skladu sa zakonom i drugim propisima. provođenje drugih mjera u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN. troškove sanacije i pravične naknade štete. Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša. biljni i životinjski svijet. Pri izvođenju zahvata treba nastojati koristiti isprobana dobra iskustva i upotrebljavati raspoložive proizvode. Tvari koje se mogu ponovno upotrijebiti. odobrenja i provođenju financijske politike. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 14 . 82/94) potrebno je poduzeti sljedeće aktivnosti: Radi izbjegavanja rizika ili opasnosti po okoliš. Prirodne izvore treba nastojati očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka.. osiguravanje uvjeta za vođenje katastra onečišćavanja okoliša.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. 15. Ne smije se umanjivati vrijednost prirodnih izvora. pa ni u slučaju kad ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena. te poduzimati sve mjere koje osiguravaju prava čovjeka na zdrav i čisti okoliš... Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Zaštita okoliša Jedinica lokalne samouprave i uprave uređuje. financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koje su regionalnog ili lokalnog značenja. a da se pri tome vodi računa o racionalnom korištenju prirodnih izvora i energije. 13. Zakona o zaštiti okoliša (NN. pri planiranju ili izvođenju zahvata treba primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša. treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost. Kad prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete okolišu. šuma i izvornih vrijednosti krša. pa i u slučaju većih troškova. br. 16. nadzora kao i drugih mjera zaštite okoliša. 14. uređaje i primjenjivati proizvodne postupke. trebaju imati prednost pri upotrebi. i 17.1. programa. Treba izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost i očuvati prirodni genetski sklad prirodnih zajednica. Zaštita okoliša jedinice lokalne samouprave i uprave obuhvaća: osiguravanje uvjeta za provođenje programa zaštite okoliša. Pri donošenju strategije. planova intervencije i propisa o zaštiti okoliša te izdavanju dozvola. pa i u slučaju kad su troškovi takvog zahvata veći od vrijednosti koje treba zaštititi. a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. 82/94) i posebnim propisom. Na osnovu članaka 11.

utvrđivanjem i praćenjem razine buke. Zaštita od buke Buka. U slučajevima kada postoji opravdana sumnja ili pritužba građana da je došlo do prekomjernog onečišćenja zraka moraju se izvršiti posebna mjerenja. druga područja i kakvoća življenja budućih naraštaja. 20/03.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša. instalacijama. postići najbolju moguću kakvoću zraka. br. 178/04. Karta buke sastavni je dio dokumentacije prostora. u izvornom i obrađenom obliku. Podaci kakvoće zraka i područne mreže su javni i objavljuju se jedanput godišnje u službenom glasili jedinice lokalne samouprave i uprave. Vijeće Općine naredit će primjenu posebnih mjera zaštite građana i način njihova ostvarivanja ako se na nekom području. Zaštita zraka Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka: očuvati zdravlje ljudi. uređajima. otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopuštenu razinu. te bučne aktivnosti i drugi objekti radnje od kojih se širi zvuk. 48/95. te su ujedno i sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša. odnosno ispostavama županije nadležnim za zaštitu okoliša.. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 15 . u smislu Zakona o zaštiti od buke (NN. osigurati redovito praćenje (mjerenje i/ili proračunavanje) emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik. Na osnovu Zakona o zaštiti zraka (NN. kulturne i materijalne vrijednosti. Pri institucionalnom rješavanju pitanja zaštite okoliša tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osigurat će sudjelovanje zainteresiranih strana prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN. je svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave. njihovu sadržaju i načinu financiranja donosi Vijeće Općine. Zaštita od buke ostvaruje se: sprečavanjem nastajanja buke. biljni i životinjski svijet.) jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga uspostavljaju područne mreže za praćenje kakvoće zraka na svom području. o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN. uspostaviti. 82/94) i drugim propisima. br. 17/90. Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša. pojavljuju onečišćenja zraka kritičnih razina koja mogu akutno štetno djelovati na zdravlje ljudi i okoliš. br. spriječiti ili barem smanjivati onečišćavanja koja utječu na promjenu klime. Izvorom buke smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport. 82/94) i drugih propisa. Ukoliko se na području Općine nalazi pravna i/ili fizička osoba koja je korisnik izvora onečišćenja zraka tada je dužna: prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu primjenu (rekonstrukciju) Općini. br. redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša. a koji prelazi dopuštene razine. održavati i unapređivati cjelovit sustav upravljanja kakvoćom zraka.).. pod posebno nepovoljnim vremenskim uvjetima. Odluku o posebnim mjerenjima. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. O pojavi onečišćenja zraka kritičnih razina obavezno se obavješćuju građani putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladni način. Općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog planiranja osigurava izradu karte buke za utvrđivanje i praćenje razine buke.

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 16 . oštećivati stabla te sječi rijetke vrste drveća. gline. Na osnovu Zakona o šumama (N. sporta. pijeska. 76/93. Zemljište na kojem je izvršena čista sječa odnosno krčenje šume mora se u roku tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena čista sječa odnosno krčenje. ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje. smatra se zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. žirenje. dijelova grana ili kresanje lisnika ako to nije predviđeno šumskogospodarskom osnovom područja. rekreacije. sječa stabala u mladim sastojinama i kulturama. brst. Za izradu tehničke dokumentacije o gradnji objekata u šumi ili na šumskom zemljištu treba pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koja će sadržavati i uvjete u skladu s kojima će se izraditi tehnička dokumentacija. vjetrobrani. lova. br. Šumskim zemljištem. Dozvolu izdaje Općinsko vijeće. 160/04. U protivnom slučaju korisnik je dužan izvršiti pošumljivanje odnosnog zemljišta u roku koji odredi Općinska skupština. lovni objekti i sl. 76/93. šumskograđevinski objekti. mahovine. šumski rasadnici. U Prostornom planu Općine. U postupku donošenja Prostornog plana Općine sudjeluje i općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva. prosjeke. ako je potrebno radi provedbe plana prostornog uređenja ili građenja objekata koji se prema posebnom zakonu mogu graditi izvan građevinskog područja.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Karta buke je grafički prikaz osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave. osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama. ali samo ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume odnosno šumskog zemljišta. ukoliko to već nije određeno šumskogospodarskom osnovom područja. U šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje šumom. Prostornim planom Općine može se predvidjeti da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade objekti za potrebe infrastrukture. 52/90. pojasevi. 52/90. skupljanje i odvoz šušnja.). (pročišćeni tekst. drvoredi. smolarenje. 61/91). paša. a po potrebi detaljnom planu uređenja određuju se predviđene razine buke na grafičkom prikazu. br. sastojinskih oblika šume.N. kao i objekti koji su predviđeni Prostornim planom Općine. Krčenje odnosno čista sječa šume može se dozvoliti: u svrhu promjene vrsta drveća.) potrebno je poduzeti sljedeće mjere glede zaštite šuma: Zabranjeno je pustošiti šume. osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom ili programom za gospodarenje šumama. Ako ovim zakonom nije drukčije određeno zabranjeno je krčenje i čista sječa šume.). 61/91). (pročišćeni tekst. iskorištavanje humusa. prema Zakonu o šumama (NN. Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskog drveća na površini do 10 ari. Zaštita šuma Šumom. šljunka i kamena. koje ne smiju prijeći najviše dopuštene razine buke. podizanja plantaža ili objekata koji služe u šumskoj proizvodnji (rasadnici. Vlasnik šume može u svojoj šumi napasivati stoku te skupljati i odvoziti šušanj. prema Zakonu. šumske prometnice. odsijecanje grana. ako se šumsko zemljište zbog općeg interesa ima privesti drugoj kulturi. ni parkovi u naseljenim mjestima. šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda. smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobina i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma. mahovinu i druge sporedne šumske proizvode samo pod uvjetima i na način određen programom za gospodarenje šumama.

odnosno korisnici građevina. Otvorenom vatrom.N. radi zaštite zdravlja ljudi. 58/93). Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se radi omogućavanja proizvodnje zdrave hrane. 66/01. za sprečavanje nastajanja i širenja požara. Obradivim poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 17 . urediti nužne mreže prosjeka i uredno ih održavati i postaviti dovoljan broj osmatračnica s obzirom na posebne prilike na području na kojem se nalaze šume kojima gospodare te osigurati provedbu šumskog reda. uzima se kao katastarska kultura ona koja je u katastru bita upisana prije promjene u građevinsko zemljište. životinjskog i biljnog svijeta. br. br. smatra se vatra izvan zatvorenih odnosno pokrivenih prostorije s osiguranim ložištem. vrtovi. Poljoprivrednim zemljištem smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih jezgri koje će utvrditi županijska skupština odnosno gradsko i Općinsko vijeće. voćnjaci. za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice. te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti. korištenja i drugih protupravnih radnji. trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi. vrtovi.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumama i vlasnici šuma dužni su osigurati zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja. za otkrivanje i gašenje požara. ograničavanjem i sprečavanjem od direktnog unošenja. Odredbe ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na tehnološke eksplozije koje nastaju kao posljedica uporabe zapaljivih tekućina i plinova te ostalih gorivih tvari koje sa zrakom mogu stvoriti eksplozivnu smjesu. 54/94. kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi. ribnjaci. poduzimati potrebne mjere radi zaštite šuma od požara. dok se ne dokaže suprotno. a u svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara. na šumskom zemljištu kao i na zemljištu u neposrednoj blizini šume može se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti što ih odredi pravna osoba koja gospodari šumom i šumskim zemljištem. uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost. Zaštita od požara Na osnovi Zakona o zaštiti od požara (N. zaštićuje i njime raspolaže na način određen Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (N.). građevinskih dijelova i prostora na način određen ovim Zakonom i popisima donesenim na temelju njega. fizikalnih i bioloških osobina zemljišta. a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom. prema ovom zakonu. pašnjaci. voćnjaci. U šumi.N. Zaštitu od požara organiziraju i osiguravaju njeno provođenje vlasnici. vinogradi. a koje još nije izgrađeno. Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume podizati vapnare. Štetnim tvarima u poljoprivrednom zemljištu smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih. Za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao građevinsko. odnosno onemogućava njegovo korištenje za poljoprivrednu proizvodnju. Zaštita poljoprivrednog zemljišta Poljoprivredno zemljište koristi se. Kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta. odnosno organ općinske uprave nadležan za poslove šumarstva za ostale šume i šumska zemljišta. nesmetanog korištenja i zaštite životnog okoliša. poljske ciglane i druge objekte s otvorenim ognjištem kao i odlaganje smeća i otpadaka u šumi. vinogradi i livade. livade. poduzimaju se mjere i radnje za otklanjanje uzroka požara.

Pokretanjem i unapređivanje poljoprivredne proizvodnje. bonitetne klase može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe samo kad nema zemljišta nižih bonitetnih klasa. Općina ima geomorfološku strukturu koja je karakteristična za Ravne kotare.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Pravne ili fizičke osobe koje onečiste poljoprivredno zemljište štetnim tvarima. ukupno 1636. Prirodni uvjeti za to su postojeća polja. kulturnim. kao i submediteranska klima. Ako je zemljište onečišćeno štetnim tvarima tako da vlasnik ili ovlaštenik na tom zemljištu mora napustiti proizvodnju. kad je to u skladu s Prostornim planom Republike Hrvatske odnosno općine. 764 stanovnika. trgovačkim. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 18 .2. s mogućnošću navodnjavanja. tj. dužni su platiti naknadu štete vlasnicima ili ovlaštenicima zemljišta u iznosu koji utvrde sporazumno. zdravstvenim. a također i urbanim opremanjem naselja. S obzirom da se radi o kršu. Tu značajnu ulogu moglo bi odigrati dovršenje izgradnje Jadranske autoceste. Na brežuljcima se tradicionalno napasa stoka. zbrinjavanje otpada). To je proizašlo iz njenih prirodnih karakteristika i smještaja u prostoru. Demografski razvoj Općina Lišane Ostrovičke imala je prema popisu stanovništva iz 1991. kao i otvaranjem novih proizvodno-zanatsko-poslovnih sadržaja trebali bi se stvoriti uvjeti za zapošljavanje na teritoriju same Općine. Iz prirodnih karakteristika proizlaze prostorno-razvojne strukture: Primarna gospodarska grana u Općini je poljoprivreda.2. gdje se izmjenjuju područja obrasla submediteranskom šumom. sljedeći tako generalni pravac pružanja jadranske obale. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe određena prostornim planovima i drugim propisima utvrđuje se uvjetima uređenja prostora.1. tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu znatno umanjena. Bolja prometna povezanost sa Zadrom. Na poljoprivrednom zemljištu može se paliti suha trava. u skladu s propisima o zaštiti od požara. uglavnom ovce i koze. a Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta koje je uništeno. a to je naizmjeničan slijed kamenih brežuljaka i između njih smještenih plodnih dolina. 2. kao stalnog mjesta stanovanja. kao i polja pružaju se u smjeru jugoistok-sjeverozapad. odvodnja. i kada je utvrđen interes za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja odnosno kad se grade gospodarski objekti koji neposredno služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. srednjoškolskim i visokoškolskim centrom daje veće mogućnosti za ostanak i povratak u naselja Općine. spaljivati korov i biljni otpad te ložiti otvorena vatra samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti. god. god. Odabir prostorno-razvojne strukture Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je poljoprivredna općina. Brda. imati 1700 stanovnika. kao administrativnim. listopada. 2. a prema popisu iz 2001. kao i izgradnjom komunalne infrastrukture (cesta. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2. Zabranjeno je korištenje poljoprivrednog zemljišta od I. bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe. visinu naknade određuje sud. biti stvorene pogodnosti koje će život na selu učiniti privlačnijim.2. Dobra cestovna povezanost omogućuje također lakši plasman proizvoda van teritorija svoje Općine. vodovod. štetnik je dužan vlasniku ili ovlašteniku zemljišta platiti naknadu štete u visini prometne vrijednosti zemljišta. privrednim. Može se očekivati da će asfaltiranjem cesta koje će bolje povezivati naselja Općine s centrom Županije – Zadrom. Izuzetno. Ovim planom predviđa se da će Općina 2016. Ako se ne postigne sporazum. poljoprivredno zemljište od I. lipnja do 31.2. osim u razdoblju od 1. za prijelaz iz Ravnih kotara u Bukovicu. telefon. do V. god. do V.

2. mjesni odbor. tzv. kao općinsko središte trebalo bi razvijati sljedeće funkcije: − uprava: organi Općine. društvene. jer na selu ne vide perspektivu. čitaonica opremljena s kompjutorima i internetom − zdravstvo: ambulanta ili posjet liječničke službe − trgovina i ugostiteljstvo: jedna ili više prodavaonica mješovite robe i gostionica (eventualno) − obrt i usluge: pojedini obrti ili uslužne radnje prema potrebi − vjerski objekti: župa i župna crkva u većim i značajnijim naseljima − sport i rekreacija: igralište (eventualno) Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su: − izgradnja cestovne mreže u planiranim industrijskim. Dosadašnja razina razvoja male privrede i poduzetništva nije otvarala mogućnost masovnijeg zapošljavanja. pansion s prenoćištem (eventualno hotel). postaja MUP-a. Turizam za sada nije razvijen. a koje trebaju pratiti ukupni gospodarski rast 2. mjesni ured. ljekarna − novčarstvo. pločasti benkovački kamen.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE - - degradiranom makijom i goleti. − zdravstvo: dom zdravlja. Postoji mogućnost prenamjene tih površina u maslinike. eventualno ispostava suda − školstvo: matična osmogodišnja škola. prometne i komunalne infrastrukture Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Naselje Lišane Ostrovičke.3. 2. dječji vrtić − kultura. to je zapravo jedini mogući gospodarski oblik korištenja tih površina. zavičajni ili drugi muzej (eventualno) i dr. rekreacija.1. poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegovo optimalno korištenje − osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju − razvijanje ostalih infrastrukturnih mreža – vodoopskrbne mreže sustava odvodnje otpadnih voda TT mreže. PTT s ATC − trgovina i ugostiteljstvo: robno-trgovački centar ili nekoliko specijaliziranih trgovina. lokalni klub/ovi.2. umjetnost: kino ili dom kulture ili dvorana polivalentnog sadržaja. benzinska postaja − obrt i usluge: nekoliko obrtničkih i uslužnih radnji − vjerski objekti: dekanat s dekanatskom župnom crkvom (eventualno) − sport.4. srednja škola ili odjeljenje srednje škole (eventualno). Trebalo bi ga razvijati kao seoski turizam. zabava i odmor: manji broj sportskih objekata. elektroenergetske mreže. Razvoj naselja. pojedinačni objekti za rekreaciju i odmor Ostala naselja u Općini: − uprava: mjesni odbor − školstvo: osnovna škola ili odjeljenje osnovne škole.: banka – ispostava. PTT i sl. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 19 . Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina Ova tema detaljnije je obrađena u točki 3.4. stambenim . Postoji mogućnost eksploatacije arhitektonskog kamena. Stoga bi bilo vrlo značajno razviti proizvodno-poslovne zone i tako riješiti problem nezaposlenosti i odlaska mladih ljudi u gradove.

tako da se s trga pružaju vizure na krajobraz. kao i otežano srednjih škola i fakulteta u Zadru. Iskazani interes je da te parcele budu većih površina. kao i pokrenuti proizvodnju. jer prometnice omogućuju plasman svojih proizvoda na druga područja. Poseban problem je bio. crkvu i župni ured. i još uvijek je nedostatak redovnih kulturnih. vrtićem i sl. servisi i sl. nedostatak vodovoda i odvodnje. a 2001. mjesne urede. trgovine.3. ugostiteljstvo. ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih djelatnosti. U tu svrhu važno je donošenje dvogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. ali bi bilo potrebno pokrenuti i proizvodno-poslovne djelatnosti male privrede (industrijska proizvodnja. jer samo bavljenje poljoprivredom ne omogućava svakom dovoljno sredstava za život. jer uz svoje kuće žele urediti vrtove kao i gospodarske objekte i manipulativne površine potrebne za bavljenje poljoprivredom (skladištenje i prerada proizvoda). a i specijaliziranih studija o razvoju poljoprivrede. godine 764 stanovnika. već prema veličini naselja.1. općina Lišane Ostrovičke je imala 1636. kao i nedostatak javnih i društvenih sadržaja i aktivnosti).2. zatim odlaskom u druge sredine zbog zapošljavanja. to zavisi od lokalnih uvjeta. i ekoloških studija u slučajevima kad za to postoji realna potreba i kada to zahtjeva zakon. U prvom redu poljoprivrednu proizvodnju.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. Taj pad broja stanovnika bio je uzrokovan u prvom redu ratnim zbivanjima. s parkiralištem koje se naslanja na trg. te javnim sadržajima i manifestacijama. U svakom naselju trebalo bi težiti formiranju jedne urbane jezgre s trgom. što je uostalom i tradicija sredozemnog urbanizma. potrebno je planirati povećanje građevinskih područja naselja. kao npr.3. Isto tako važno je donošenje Detaljnih urbanističkih planova za pojedina naselja. Oko te urbane jezgre trebalo bi formirati javne sadržaje. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 2.3. Izgradnja navedene infrastrukture omogućuje stvaranje istog stambenog standarda u seoskim naseljima. Trgovi bi u principu trebali biti pješački. god.3. god. sportski i javni život u naseljima i na nivou Općine. Utvrđivanje građevinskih područja naselja Prema popisu stanovništva 1991. ambulante. Naravno. A budući da znatan broj mladih ljudi koji zasnivaju nove obitelji ima potrebu da se odvoji od roditelja i sagradi nove obiteljske kuće. ispostave banke. Trg može s jedne strane biti omeđen školom ili školskim dvorištem. a također i pristup srednjim školama i fakultetu. Poželjno je trgove formirati na povišenim dijelovima naselja. povećanje broja stanovnika na predratni nivo. što nalaže i zakon. navodnjavanju. Izgradnjom jadranske autoceste stvoreni su neki od preduvjeta potrebnih za napredak ovog kraja. To bi omogućilo zapošljavanje ljudi i trajniji izvor prihoda. Slaba prometna povezanost sa Zadrom značila je otežanu mogućnost plasmana svojih proizvoda na zadarskim i drugim tržnicama. potrebno je obogatiti i kulturni. sportskih i zabavnih aktivnosti za mlade. Očekujući obnavljanje poljoprivredne proizvodnje i otvaranje novih proizvodnih zanatskih.3. 2. kao i za proizvodnoposlovne zone.). u ovom planu predviđa se do 2016. kao i u gradovima. oko 1000-1500 m2. neasfaltirane ceste. Racionalno korištenje i zaštita prostora Prostor općine treba koristiti u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Lišane Ostrovičke. isto tako zbog loše prometne povezanosti naselja ove općine sa Zadrom kao regionalnim centrom. PTT. poslovnih. Da bi se zadržali mlađi ljudi u svojim naseljima i tu zasnovali obitelji. 2. jer je to tradicija ovog kraja i za to postoje dobri uvjeti. zatim zbog loše urbane opremljenosti naselja (nedovoljna telefonija. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Urbani nivo naselja trebalo bi podignuti. Crkve bi u ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 20 . općinske službe.

− razvijanje ostalih infrastrukturnih sadržaja koji trebaju učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba. poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegova optimalnog korištenja − poboljšanje prijevoza putnika u javnom prometu − osiguranje dostatnog parkirališnog prostora sukladno potrebama i namjeni susjednih mikrolokacija − održavanje javnih površina − distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan način tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na stanje okoliša. turističkim. odvodnja otpadnih voda. stambenim. Naselja treba opremiti cjelokupnom komunalnom infrastrukturom: − izgradnja i održavanje lokalne i nerazvrstane cestovne mreže u planiranim industrijskim.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE principu trebalo nastojati graditi na najvišim točkama naselja i oko njih formirati trg. Izgradnja ovakvih trgova podloga je dizanja seoskog života na viši urbani nivo. TT sustav) − održavanje čistoće − odlaganje komunalnog otpada − osiguranje trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalne djelatnosti − osiguranje održavanja komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 21 . što podrazumijeva i veći osjećaj zajedništva i s tim spremnost da se zajednički rješavaju problemi naselja.

Građevinska područja naselja (GP). te u povoljnim obilježjima submediteranske klime.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. Razvoj i uređenje površina izvan naselja sastoji se od: 1.2. cestovni promet 8. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 22 . gospodarske šume-prenamjena nižih kategorija šuma (šikara i goleti) u maslinike 5. Ostrovica i Dobropoljci. a time i stvorili uvjete za povratak stanovništva. − Gospodarska namjena-poslovno proizvodna(IK) − Javne i društvene namjene izvan GP naselja(D) − Turistička namjena (T) − Groblje − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla − Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma − Ostalo poljoprivredno tlo. gospodarska namjena koja se sastoji od: . Ova Općina se sastoji od naselja: Lišane Ostrovičke. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije Općina Lišane Ostrovičke smještena je u jugoistočnom dijelu Zadarske županije uz granicu sa Šibensko-kninskom županijom. 3. šumsko zemljište 4. groblje 7. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površine U grafičkom prilogu br. Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). . ostala tla 6. Utvrđivanje građevinskih područja Građevinska područja dana su u grafičkom prilogu br.1. Jadranska autocesta položena je pet kilometara jugozapadno od granice Općine. Smještena je u kontinentalnom dijelu Županije. Prostor ove Općine tradicionalno je izrazito poljoprivredni. šume i šumsko zemljište − Prenamjena šumskog zemljišta u maslinike − Površine infrastrukturnih sustava. na prijelazu Ravnih kotara u Bukovicu. Razvoj i uređenje površina naselja u grafičkom prilogu se dijeli na izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (planirane površine za razvoj naselja). vrijedna obradiva tla 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3. 1. Planirane su sljedeće namjene površina: − Građevinska područja naselja. s mogućnošću navodnjavanja. Uvjeti za to pronalaze se u većim cjelovitim poljoprivrednim površinama. Područjem Općine prolazi cesta Zadar-Benkovac-Knin. Do Domovinskog rata ovdje je djelovala poljoprivredna zadruga i bio je razvijen uzgoj povrća. «Građevinska područja naselja» Građevinska područja se dijele na: .Izgrađene strukture i površine izvan naselja. u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. željeznički promet. «Korištenje i namjena površina» dati su organizacija prostora. osnovna namjena i korištenje prostora.zona seoskog turizma (T4) 2.proizvodno-poslovna namjena (IK) . Smatramo da bi bilo korisno pokrenuti izgradnju proizvodnih pogona koji bi omogućili zapošljavanje.4.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Tablica 3
Red. broj 1.0. 1.1. 1.2. % od površine općine ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA GP ukupno/ GP 156,64 3,1 izgrađeni dio GP ukupno 128,64 2,5 Izgrađene strukture izvan GP-a IK 52,12 1,0 ukupno E H K T 6,35 0,1 R Poljoprivredne površine ukupno P 1709,79 34,2 obradive P1 P2 P3 Šumske površine Š ukupno Š1 183,74 3,7 gospodarske Š2 1661,63 33,3 zaštitne Š3 posebne namjene Ostale poljoprivredne PŠ 1221,71 24,5 i šumske površine ukupno Vodne površine ukupno V vodotoci jezera akumulacije retencije ribnjaci Ostale površine ukupno N IS Općina ukupno 4992 100,0 Općina Lišane Ostrovičke Oznaka Ukupno ha stan/ha ha/stan* 4,8 5,9 14,6

120,3 2,2*

1.3.

1.4

0,2* 2,1* 1,6*

1.5. 1.6.

1.7.

6,53*

3.3.

Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je izrazito poljoprivredno orijentirana općina. Prije Domovinskog rata tu je djelovala poljoprivredna zadruga koja je svoje proizvode, u glavnom povrtlarske (mrkva i drugo), plasirala na tržištu bivše Jugoslavije. Tijekom Domovinskog rata ova je općina bila okupirana od srbočetničke vojske. Hrvatsko stanovništvo bilo je u izbjeglištvu duži niz godina. U tijeku je obnova kuća i djelomični povratak stanovnika. Da bi se omogućio veći povratak i stalni boravak stanovnika u Općini potrebno je omogućiti zapošljavanje. U tu svrhu se ovim Planom predviđa razvoj gospodarskih djelatnosti: poljoprivrede, prenamjena šumskih zemljišta niže kategorije (šikara i goleti) u maslinike, proizvodno-poslovne zone i seoski turizam. Ispituje se mogućnost pokretanja eksploatacije arhitektonskog kamena. U tu svrhu potrebno je napraviti Studiju eksploatacije arhitektonskog kamena na nivou Zadarske županije rezultati koje bi trebali biti uključeni u Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije. Poljoprivredu bi trebalo objediniti i poboljšati sistem navodnjavanja. Bilo bi korisno ponovno pokrenuti zadrugrastvo po uzoru na slična udruženja u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Također bi bilo dobro razvijati ne samo neposrednu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, nego i razviti preradu i konzerviranje poljoprivrednih proizvoda (voće, povrće, žitarice).
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

23

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

Ovim planom predviđa se prenamjena šuma nižih kategorija (šikara i goleti) u maslinike, i to na dvije lokacije: - Umac-Prštane u Lišanima Ostrovičkim, površine 65,099ha - Krš u Dobropoljcima površine 119,043ha. Kad je riječ o stočarstvu osim tradicionalnog uzgoja ovaca i koza trebalo bi razvijati stočne farme (krave, peradi, svinja i drugo). Proizvodno-poslovne zone planiraju se na sljedećim lokacijama: - Lišane Ostrovičke na površini 40,865ha - Ostrovica na površini 11,261ha Ova lokacija na Ostrovici već je izgrađena na površini od 3,147ha i služila je prije Domovinskog rata kao pogon u sklopu poljoprivrednog dobra. Zona seoskog turizma planira se u Ostrovici na površini 6,351ha.

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline • Prirodna baština na prostoru Općine

Od nadležnih državnih institucija nije proglašeno ni jedno područje posebnih uvjeta korištenja. Tu se misli na prirodnu baštinu svjetskog, državnog i lokalnog značaja, kao I na zaštićene dijelove prirode: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. • Graditeljska, arheološka, povijesna i etnološka baština

Kulturno-povijesne značajke prostora O kontinuitetu naseljenosti ovog prostora od prapovijesti, preko antičkog i srednjovjekovnog pa sve do novijeg doba svjedoče mnogi nalazi i lokaliteti: liburnske gradine, ostaci rimskih gospodarskih imanja, sakralni spomenici i ostaci tradicijske gradnje. U cilju očuvanja kulturnog nasljeđa utvrđen je popis dobara - područja i pojedinačnih građevina. Popis kulturnih dobara po naseljima Lišane Ostrovičke sakralna arhitektura: - Crkva Sv. Jere, spominje se 1770. god., obnovljena 1987. god., u Domovinskom ratu do temelja srušena - Crkva Sv. Nikole Tavelića, sagrađena 1976./77. god., u ratu do temelja srušena, sagrađena nova, - kapela Sv. Ante na groblju, srušena arheološki lokaliteti: - Gradina, prethistorijski lokalitet - Mišljen, starohrvatska nekropola etnobaština: - ostaci tradicijske gradnje u zaseocima: Mamići, Nimci, Stipići
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

24

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

Ostrovica sakralna arhitektura: Crkva Sv. Ante na jugoistočnom dijelu Gradine. Pripada srednjovjekovnom razdoblju. U zidovima crkve pronađeni su ostaci oltarne pregrade iz predromanike s latinskim natpisom iz 9-10. st., koji je posvećen Sv. Anastaziji, a natpis iz 1405. god. spominje kralja Zvonimira. Crkva je obnovljena u drugoj polovici 18. st. Crkva Sv. Luke, pravoslavna crkva s grobljem, sagrađena 1730. arheološki lokaliteti: Gradina s ostacima prapovijesnog liburnskog naselja na samom platou, srednjovjekovne utvrde ispod platoa, te rimske vile rustike (villae rusticae) u zaseoku Kusale podno Gradine zaseok Mačci na sjeverozapadnoj strani Gradine (Mačkove Ograde), antički lokalitet uz željezničku prugu Zadar-Knin Greblje – starohrvatska nekropola iz 9. st. etnobaština: ostaci tradicijske gradnje Dobropoljci sakralna arhitektura: Crkva Sv. Đurđa (Georgija) na groblju – srednjovjekovna građevina, obnovljena 1724. arheološki lokaliteti: Jaruv s prethistorijskim ostacima Belića jara etnobaština Ostaci tradicijske gradnje u zaseocima Ivkovići i Šaponje Zaštita kulturno-povijesnih dobara Svrha zaštite je očuvanje i prenošenje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju budućim naraštajima, što iziskuje redovito održavanje, tj. sprečavanje radnji koje bi na bilo koji način promijenile svojstva, oblik, značenje ili izgled kulturnih dobara i time ugrozile njihovu vrijednost, sprečavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju služe potrebama pojedinca i općem interesu. Povijesno-kulturne vrijednosti Povijesno-kulturne vrijednosti, popis kojih je dat u poglavlju 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline, zaštićene su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). O njihovoj zaštiti i čuvanju vodi brigu Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine – Konzervatorski odjel Zadar (KZD). Svaki projekt obnove, pregradnje ili prenamjene tih građevina kao i graditeljski zahvati na arheološkim lokalitetima, mora biti usklađen s odredbama zakona i vođen pod nadzorom nadležne službe.

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

25

na području Općine glavnu cestovnu mrežu čine prometnice sljedećih kategorija: državne ceste: D56: Islam Latinski (D8)-Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1).1. Pruga je jednokolosječna i neelektrificirana. duljine 1. Potrebno je povećati broj. duljine 3. što traži redovno održavanje kolničke konstrukcije i poboljšanje sigurnosti prometa postavljanjem odgovarajuće prometne signalizacije i realizacijom boljih tehničkih elemenata. 98/01). pruga je kategorije C4 ( objava UIC 700 ). te urediti i izgraditi tehnički ispravna autobusna ugibališta te okretišta autobusa. duljine 1. U građevinskom smislu. Unutar svakog naselja moraju se proširiti koridori i cestovne mreže te izvršiti odgovarajuća regulacija prometa u cilju ostvarenja bolje protočnosti vozila. 111/00.5. Ostale nekategorizirane ceste također je potrebno urediti. Benkovcem i Šibenikom svakodnevnim autobusnim linijama. županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99. Naselje Lišane Ostrovičke je povezano sa Zadrom.0* km * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Glavni razvojno vezni pravac za povezivanje Općine sa Zadrom.Mandići Širine planiranih koridora su 20 m za planirane lokalne ceste tj. Uz postojeću kategoriziranu cestovnu mrežu Planom se predviđaju nove ceste: Lišane Ostrovičke – Torine Lišane Ostrovičke .5. koja je ujedno i glavna spojna cesta Općine na Jadransku autocestu Sva križanja i odvojci s ove ceste su u istoj razini s regulacijom prometa putem prometnih znakova i horizontalne signalizacije.Ostrovica Ostrovica . ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 26 . tj. duljine 3. U samom središtu naselja Lišane Ostrovičke postoje mjesne ulične mreže raznih širina i gabarita s nepovoljnim tehničkim elementima.0* km L 63147: Želj.5* km županijske ceste: Ž 6070: Dobropoljci-Đevrske(D509). djelomično neasfaltirano i dr. duljine 4.1.0* km L 63152: Lišane Ostrovičke-D56. Za sigurniji pješački promet moraju se izgraditi odgovarajući nogostupi. Prometni infrastrukturni sustavi Cestovni promet Na osnovu Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste. Stanje nekategoriziranih prometnica još je lošije. nepovoljni tehnički elementi. Kategorija pruge je osnovom Odluke o razvrstavanju magistralnih željezničkih pruga (NN. oznake i broja MP 11.0* km lokalne ceste: L 63132: Ž 6052-L63133.64/93) magistralna pomoćna pruga.Dobropoljci Ž(6070).). a što je uvjetovano postojećom izgrađenosti objekata i naselja. Središte Općine. 15 m za ostale ceste. postaja-Ostrovica-D56.0* km L 63133: Ž 6052. Ova mreža naselja je uglavnom asfaltirana. Razvoj infrastrukturnih sustava 3. Benkovcem i šire je državna cesta D 56. Lišane Ostrovičke. slabo je povezano s naseljem Dobropoljci. te učestalost polaska lokalnih autobusnih veza sa županijskim centrom te ostalim naseljima. Postojeća cestovna mreža mora se modernizirati. i 8 tona/m Željeznička postaja nalazi se u Ostrovici. Postojeća cestovna mreža nije pogodna za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa (minimalni poprečni profili.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. Željeznički promet Područjem Općine prolazi magistralna pomoćna pruga. podnosi opterećenje od 20 tona/osovina. duljine 4.

DV 30 kV TS LOZOVAC – CRLJENIK nije u funkciji.LIŠANI Naziv voda 10(20) kV Otcjep za TS BAČKULIĆI Otcjep za TS BAČKULIĆI – DV za TS OSTROVICA 1 DV za TS OSTROVICA 1 Ocjep za TS OSTROVICA DV za TS DEVIĆI Otcjep za TS PK VRANA Otcjep za TS VRULJE – LIŠANI Snaga (kVa) 100 50 100 100 160 160 100 Duljina (m) 68 670 1248 1693 3184 415 383 Tip Stupna (nije u funkciji) Tornjić Stupna (nije u funkciji) Stupna Stupna Tornjić Stupna Tornjić Stupna Tip i presjek AlČe 3X35 mm2(nije funkciji) AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2(nije funkciji) AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 u u ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 27 . Daljnjih planova što se tiče proširenja telekomunikacijske mreže nema. što je ostvareno baznim postajama u Vukšiću i Benkovcu. 9.4 kV. 6. Postojeća telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Telekomunikacijski i poštanski sustav Općina Lišane Ostrovačke ima riješenu telekomunikacijsku mrežu samo u naselju Lišane Ostrovačke. te uz cestu prema Vukšiću vezati će se na postojeću mrežu.42 BUČKULIĆI OSTROVOCA 1 OSTROVOCA 2 P: VRANA VRULJE . Mreža sustava pokretnih komunikacija dobro pokriva područje Općine. Energetski sustav Područje Općine je u sklopu elektroenergetskog sustava Šibenske županije na koju je vezano putem 10 kV kabelskih vodova. 4. Svjetlovodnim kabelom povezana je lokalna komutacija na nadređeni komutacijski centar. gdje je izgrađena digitalna lokalna komutacija i mjesna TK mreže. 7. Planirane građevinske zone u naselju Lišane Ostrovačke. TK mreža napravljena je podzemno. razrađuje. Općina je također dobro pokrivena. 5. TS 30/10(20) kV Crljenik napajana je preko DV 30 kV KAPELA (planirana) – CRLJENIK iz TS 220/110/30 kV BILICE.5. s pripadajućim transformatorskim stanicama 10(20)/ 0. Za naselja Dobropoljci i Ostrovicu nije za sada u planu izgradnja mreže. 2. 7.37 koja vrši napajanje preko četiri srednjenaponska izlaza 10(20) kV.LIŠANI ČURČIJE . kapacitet napravljene mreže zadovoljava potrebe stanovništva.2. 8. Red. 3.SVK kabel prema naselju Vukšić. sređuje i šalje. Najbliže VIPNET bazne postaje nalaze se u Bukoviću. broj 1. Šopotu i Stankovcima. Na području Općine nalaze se slijedeći elektroenergetski objekti napajani iz TS 30/10(20) kV CRLJENIK. 4. Poštanski promet U Općini ne postoji poštanski ured te se poštanski promet vrši preko poštanskog ureda Benkovac gdje se pošta sakuplja. 2. 5. 6.43+1. Glavna pojna točka za opskrbu električnom energijom ovog područja je TS 30/10(20)kV CRLJENIK instalirane snage 3.LIŠANI MIJIĆI DEVIĆI PODMIŠLJEN . Naziv TS 10(20)/0. 3. 3. Red. broj 1. a kroz mjesto prolazi svjetlovodnih kabel . Izgradnja novog poštanskog ureda planira se u sklopu planirane zone centralnih funkcija. Signalom drugog koncesionara GSM mreže VIPNET.

Perušić Benkovački. uzorci ne ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode. a preko ljeta i znatno manje.. sa ogrankom VS Gladuša – Vukšić . Prema rezultatima ispitivanja kvalitete vode. Podsustav VS Atlagić odnosi se na Grad Benkovac. Uključeno je i naselje Radašinovci iako se ono u postojećem stanju opskrbljuje iz VS Zibonoga. To je stari kopani bunar..Lišane Ostrovičke . Bunar se nalazi ispod centralnog dijela Lišana na pregibu zaravnjenog dijela polja i brdovitog zaleđa.2 m.m. njegovo jugoistočno područje. Glavni pravac tog područja je VS Atlagić (KD 248 m. Planirani vodoopskrbni sustav biti će dio Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije – podsustav VS Atlagić. 3.10 m od vrha krune. promjera 1. usklađeno s prostornim.n. 10. Kistanja i Skradina. Benkovačko sela. Prović.n.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 8. 12. V=2000m3) – cjevovod srednje zone kroz Benkovac – Kožlovac – Lepuri . Ceranje. tlačnog cjevovoda i lokalne vodospreme Gradina ( KD 215 m. sunca i vjetra. Dobra Voda. Znači za vodoopskrbu naselja Lišane Ostrovičke i Ostrovica potrebno je izgraditi vodospremu VS Gladuša i cjevovod iz pravca Benkovca. Tehničko uključivanje izvorišta sastoji se od instaliranja crpne stanice na izvorištu. Šopot. U današnje vrijeme izvor nije u funkciji. Bulić. Bunar je dubine 13. Globalni koncept temelji se na povezivanju sa susjednim vodoopskrbnim sustavima Šibenika. Za određivanje potrebe vode prihvaćaju se slijedeće potrošnje: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 28 . koji se tijekom vremena nekoliko puta produbljivao i uređivao. V=250 m3 ) te povratnog cjevovoda za priključenje na mrežu naselja. Pristeg. Buković 50%. a čime se u velikoj mjeri može doprinijeti smanjenju korištenja tradicionalnih izvora. Stanovnici se koriste vodom iz vlastitih cisterni. Do izgradnje cjelovitog vodoopskrbnog sustava vodoopskrba naselja Lišane Ostrovičke može se riješiti s bunara Trubanj za što treba izvršiti dodatne istražne radove te saniranje izvorišta.Ostrovica. koja daje prema dostupnom podacima 3 – 6 l/sec. te naselja Općine Lišane Ostrovičke Lišane i Ostrovica. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Općina nema riješenu vodoopskrbu pitkom vodom.m. Stoga se i za područje Općine preporuča korištenje obnovljivih energetskih izvora .. a obuhvaća naselja Benkovac.3. Uz njega je okno koje se koristilo kao crpni zdenac za potrebe željeznice. Miranje. U blizini bunara je napravljena bušotina sa crpkom na dubini cca. Područjem Općine prolazi spoj Benkovačkog kraka do Kistanjskog sustava Đevrske – VS Vačani. Kolarina. Lepuri. Uzrok tome su objekti u neposrednoj blizini bunara i nepostojanje sanitarne zaštite. Kožlovac 50%. 36 m. za koje naše područje ima preduvjete.m. Podlug. Vukšić. Otcjep za TS ČURČIJE – LIŠANI Otcjep za TS MIJIĆI Otcjep za TS MIJIĆI –DV za BULIĆI DV za TS BULIĆI Otcjep za TS PODMIŠLJEN LIŠANI 480 198 254 3421 76 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 Obnovljivi izvori energije Prema nacionalnim energetskim programima treba u sve većoj mjeri primijeniti prirodne izvore energije. Vodoopskrba naselja Dobropoljci ostvarit će se iz vodospreme VS Lisičić i pripadajućih cjevovoda. a rješavati će se studijama i stručnim podlogama. 9.n. Zidan je kamenim blokovima. Kula Atlagić 50%.VS Gladuša (KD 218 m.vode.Prović. i G. 11. koji se razmatra kao dio cjelovitog sustava Ravnih kotara i šire. U centru mjesta Lišane Ostrovičke nalazi se bunar Trubanj koji se nekad koristio za opskrbu vodom. V=1000m3) – Bulić . D. ekološkim i funkcionalnim kriterijima. Radašinovci.5. te Općinu Lišane Ostrovičke. utvrđena je prisutnost amonijaka i nitrita iznad MDK.

Iz toga razloga trebalo bi i za naselje Lišane Ostrovičke razmotriti mogućnosti korištenja otpadnih voda. U javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati vode koje sadrže agresivne i štetne tvari u koncentracijama većim od dopuštenih propisima.000 stanovnika iznose 10 l/sec. prirodi bliskih postupaka pročišćavanja – “biljnih uređaja“. za navodnjavanje pojedinih poljoprivrednih kultura. Sakupljanje oborinskih voda ovim putem nije dopušteno. u poljoprivredne svrhe. što uzrokuje zagađenje podzemnih voda. odnosno financijskim mogućnostima investitora.500 specifična potrošnja stanovnika qsp = ≈ 3. sa što povoljnijim tehničkim. Naime. eventualno odabrani. To zahtijeva prethodnu pažljivu analizu lokalnih prilika i racionalnost odabranog sustava glede investicijskih troškova i troškova održavanja. za ovo je područje od velikog značenja. Samo ponegdje na novijim objektima vrši se prethodno pročišćavanje u septičkoj jami.5 L/sec maksimalna dnevna potrošnja qmaxdn = ≈ 5. Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti analizu predloženog sustava te odrediti faznost izgradnje istog. Ukupni kapacitet sustava je 960 ES. te potrebne količine za gašenje požara koje za naselje do 5. ispuštaju se otpadne vode u tlo. Najčešće su svi objekti u sanitarno neispravnom stanju tako da predstavljaju stalnu prijetnju zdravlju stanovnika. pretpostavlja se da će biti moguća primjena tzv. Realizacijom modernih sustava definitivno će se osigurati ekološka ravnoteža ovog inače vrlo osjetljivog prostora. Zbog relativno malog ukupnog opterećenja. Poželjno je da.2 L/sec maksimalna satna potrošnja qmaxsat =≈ 10. Odvodnja otpadnih voda Na čitavom području Općine otpadne vode iz domaćinstva disponiraju se u tlo pomoću upojnih jama. Odvodnja otpadnih voda. Tako loše stanje rješavanja odvodnje otpadnih voda ne može se dozvoliti.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE stanovnici u naselju qsp = 200 l/dan krupna stoka qsp = 50 l/dan sitna stoka qsp = 15 l/dan broj stanovnika Q= 764 planirani broj stanovnika Q = ≈ 1. prethodno obrađenih na klasičan način ili preko gotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje. već vrijedna sirovina kojom se mogu rješavati problemi nedostatka vode. a industrijski i drugi pogoni moraju predtretmanima pročistiti otpadne vode do stanja mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. načine pročišćavanje otpadnih voda kao i lokacije uređaja za pročišćavanje.4 L/sec Ovoj količini potrošnje stanovništva treba dodati potrošnju stoke. ekološkim i ekonomskim pokazateljima. a naročito iz razloga što je zadano područje djelomično i vodozaštitno područje. razvojem tehnologije. Studija zaštite voda na području Zadarske županije načelno je odredila sustave odvodnje s glavnim kanalima i crpnim stanicama. postaje sve rafiniranije i već se obavlja tako da se više ne dobiva otpadni proizvod. Prijemnik se nalazi u osjetljivom području i predložen je druge kategorije te je potrebno osigurati prvi i drugi stupanj čišćenja. Za zalijevanje poljoprivrednih površina treba koristiti vodu iz postojećih bunara koje u tu svrhu valja urediti. na djelotvoran i suvremen način. Predloženi sustav je razdjelni tip odvodnje s mrežom kanala koja bi služila za prikupljanje uglavnom sanitarnih i eventualno industrijskih otpadnih voda. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 29 . Osnovno rješenje je sakupljanje otpadnih voda gravitacijskim kanalima i uz precrpljivanje na pojedinim lokacijama dovesti do uređaja za pročišćavanje. gotovi tipski uređaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda budu što jednostavniji za izvedbu i održavanje. potrošnju za zalijevanje okućnica. Pročišćavanje otpadnih voda. Za odvodni sustav predviđen je jedan uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smješten južno od naselja s dispozicijom u otvoren prirodni vodotok. ovisna o planiranom razvoju naselja. dosadašnja praksa izgradnje septičkih jama ne izvedenih u skladu s tehnološkim propisima čime one postaju obične crne jame. Predloženo rješenje za naselje Lišane Ostrovičke uneseno je u Plan.

Cijelim svojim tokom Krivac protječe dubokim poljoprivrednim zemljištem koje je smješteno između dvaju brdskih masiva. tj. Masivi omeđuju sliv sa sjeveroistočne i jugozapadne strane. Objekti detaljne melioracijske odvodnje nisu izgrađeni.5 km u kojoj protječe kroz Lišansko polje čineći tako glavni recipijent odnosno melioracijski vodotok polja. Uređenje vodotoka i voda Najveći vodotok na području Općine Lišane Ostrovičke je vodotok Krivac čiji se sliv proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Do izgradnje zajedničkog javnog sustava odvodnje. koja ujedno predstavlja i dogovorenu granicu sliva Zrmanja –Zadarsko primorje.45 km). Glavni recipijent Lišanskog polja je melioracijski vodotok (kanal) Krivac koji utječe u Bribišnicu. U donjem dijelu sliva Krivac je reguliran u dužini od 4.0 m • da je omogućen kolni pristup radi čišćenja Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. Županijska granica. prolazi plodnim poljoprivrednim zemljištem i u Bribirskim Mostinama utječe u Bribišnicu. U gornjem dijelu sliva. U Krivac se s lijeve strane ulijevaju vode iz kanala Trubanj i Vedro Polje. a njegov sjeverni dio (koji pripada slivu Zrmanja–Zadarsko primorje) predstavlja Lišansko polje. Detaljna kanalska mreža nije izgrađena. od grada Benkovca do mjesta Morpolača gdje Krivac utječe u Bribišnicu. a to su kanali Trubanj (duljina 2. Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana. u blizini mjesta Lišane Ostrovičke. Duljina kanala od ušća do mosta Krivac je 4. vodotok prikuplja bujične vode s tih brdskih područja.56 km. Za dio polja sa lijeve strane Krivca izgrađeni su osnovni melioracijski objekti. Sukladno prethodnom stavku. čija ukupna površina iznosi 865 hektara. pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. pa tokom kišnih mjeseci dolazi do plavljenja okolnog poljoprivrednog područja. a u donjem dijelu se ulijevaju u melioracijske kanale Lišanskog polja. Vodotok Otres formira se kod istoimenog izvorišta. Na krškom području između mjesta Lišane Ostrovičke i Ostrovica postoji veći broj manjih bujičnih vodotoka od kojih su najznačajniji Trubanj i Duboka draga koji u gornjem dijelu sliva imaju izrazito bujični tok. za više od 10 ES. Površina tog dijela polja koje teritorijalno pripada Općini Lišane Ostrovičke je oko 380 hektara. Vodotok je većim dijelom kanaliziran te služi i kao melioracijski kanal za odvodnju sa okolnih polja do Bribišnice. kanal “Otres” kanal “Ostrovičke bare – Bribirske Mostine” koji pospješuju odvodnju sa polja i kanaliziraju vode do recipijenta. prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi Općine. Na polju između mjesta Ostrovica i Bribirske Mostine (polje Zablaće – Međulužje) površine oko 340 hektara. odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom septičkih jama na parceli. Melioracijska odvodnja Sustav melioracijske odvodnje Lišansko polje nalazi se u sklopu većeg sustava LišaneTrolokve-Žažvić. djelomično je izgrađena osnovna kanalska mreža. prolazi sredinom polja. neutralizatora i dr. tj. vodotoka Bribišnice. primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način: • da bude izveden nepropusan za okolni teren • da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice • da od susjedne građevinske čestice bude udaljen minimalno 3.92 km) i Vedro polje (duljina 2.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Za veće asfaltirane površine odvodnju otpadnih voda treba riješiti preko separatora masti i ulja. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 30 . koji osim voda iz polja sprovode i bujične vode sa gornjih dijelova sliva. posebno sa sjeveroistočne strane. tj.

N.Izbjegavanje nastanka otpada .Izgradnja transfer postaja .Donošenje konačne odluke. prema propisima EU .Biološka obrada odbojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) . odnosno odrediti prenamjena onih koja se neće koristiti.Odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i štetnih sastojaka otpada . Ostvarivanje navedenog cilja postići će se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom “IVO”.Sanacija postojećih neuređenih odlagališta .Smanjenje i višekratno korištenje ambalaže .R.Edukacija stanovništva .Odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (N. godine. na osnovi Studije o postupanju otpadom za područje Zadarske županije.) općina. okoliš i klimu uz što bolje gospodarskog korištenja otpada i što manje trajno odlaganje neobrađenog otpada za što je neophodno izraditi Studiju o postupanju otpadom za područje Zadarske županije. međutim nije izgrađena detaljna kanalska mreža. Split iz 1988. moraju se sanirati sva odlagališta. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 31 . odnosno grad osiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom pri čemu više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom Osnovni cilj postupanja s otpadom na području Zadarske županije je izgradnja cjelovitog sustava postupanja s otpadom sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Na području od Benkovca do Bribirskih Mostina predviđena je izgradnja melioracijskog sustava na površini od 3091 ha. 123/97) do 01.Djelovanje na ponašanje kupaca . Idejno rješenje odvodnje polja dano je u projektu “Melioraciono uređenje dijela kraških polja Zadarske regije – Melioraciono uređenje Kožlovačko–Morpolačkog polja” V. 178/04.6. 3. otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu.2006.01. Sredinom polja protječe vodotok Krivac koji bi bio uređen u cijeloj svojoj dužini a u gornjem toku je predviđena izgradnja akumulacije Kulina radi navodnjavanja poljoprivrednih površina. ustanovama i uslužnim djelatnostima. U skladu sa Zakonom o otpadu (NN. br. Jugoistočni dio polja je već djelomično melioriran a u svrhu toga su izgrađeni i glavni melioracijski kanali ( tom dijelu pripada i Lišansko polje). godine.Čišća proizvodnja Vrednovanje neizbježnog otpada .Odvoz otpada s otoka . kojim su glavni prioriteti svrstani kako slijedi: .O. Postupanje s otpadom Postupanje s komunalnim otpadom Komunalni otpad je otpad iz kućanstva.Potpora i unapređenje burze otpada .Izgradnja reciklažnih pogona Odlaganje ostatnog otpada .

Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost. a građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (osim proizvoda koji u sebi sadrže katran) koristiti kao inertni materijal za punjenje kamenolomskih iskopa pri sanaciji kamenoloma. zapaljivost. papir. sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada (metali.) i Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (N. akumulatori. Postupanje s opasnim otpadom Opasni otpad je utvrđen dodacima I. reaktivnost. Stoga na osnovu Programa i Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske potrebno je uspostaviti mrežu sabirališta i skladištenja opasnog otpada na području Zadarske županije (4-5 građevina za skladištenje opasnog otpada-sabiralište i jedna građevina za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada) gdje bi se prikupljao i skladištio opasni otpad izdvojen iz komunalnog otpada (baterije. lakovi itd. 97/05) županije.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. br. Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom zaštite okoliša. nagrizanje. br. ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom.N. teratogenost. Na području Zadarske županije komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada se sakuplja i odlaže zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetlišta ili odlagališta bez ikakve kontrole. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja o čemu skrbi Vlada Republike Hrvatske. i III.). br. 178/04. kancerogenost. 178/04. motorna ulja. 80 % ukupne količine neopasnog tehnološkog otpada. Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (N. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnološkog otpada ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj. kemijskoj ili biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 32 . Ambalažni otpad predstavlja cca. mutagenost.N. U skladu sa Zakonom o otpadu (N.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom Neopasni tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu.N. infektivnost. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor. Na području Zadarske županije ova vrsta otpada miješa se zajedno s komunalnim otpadom na odlagalištima komunalnog otpada. lijekovi. Međunarodni ugovori. boje. odnosno Grad Zagreb osiguravaju provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. ustanovama i uslužnim djelatnostima.) postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku. 3/94. štetnost. Zakona o otpadu (NN. staklo itd. nadražljivost. Komunalni i tehnološki otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadrže tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava. II..). pri čemu više županija mogu sporazumno osigurati provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. a po količinama. Prema članku 22.. oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. toksičnost.

Problem odlaganja otpada treba riješiti na razini cijele Županije. Otpadne tehnološke vode iz raznih proizvodnih pogona moraju se adekvatno pročistiti tako da se količina štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti. a vizualno zaštićeni. Izgradnja novih stambenih i proizvodnih objekata na području općine Lišane Ostrovičke mora biti u skladu s utvrđenim zonama sanitarne zaštite i propisanim mjerama zaštite pri izgradnji i eksploataciji istih. Pročišćene otpadne vode treba ispuštati na najoptimalnijim. Na svim površinama većih garaža. odnosno sakupljanjem u kvalitetnim tipskim kućnim uređajima za pročišćavanje. Zaštita voda od zagađivanja treba se definirati izradom adekvatne studije. Također treba provesti hidrogeološka istraživanja svih potencijalnih lokacija u svezi mogućnosti ispuštanja adekvatno pročišćenih otpadnih voda u teren. pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda za cijelo područje Općine Lišane Ostrovičke. prethodno istraženim lokacijama. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Do izgradnje zajedničkog sustava odvodnje svi postojeći i novi objekti moraju rješavati odvodnju otpadnih voda sakupljanjem u vodonepropusnim septičkim jamama. pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda treba rješavati etapnom izgradnjom zasebnih podsustava odvodnje za pojedina područja Općine. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 33 .7. Do realizacije jedinstvenog sustava odvodnje problem sakupljanja. Posebnu pažnju treba pokloniti zaštiti vodotoka Bribišćica. Ti lokaliteti trebaju biti pristupačni dopremnim vozilima. servisa. odnosno idejnog rješenja sakupljanja. Za odlagališta građevinskog otpadnog materijala treba naći rješenje na prostoru Općine Lišane Ostrovičke ili u dogovoru s nekom drugom općinom. Sadržaj istih mora se prazniti samo preko ovlaštenih poduzeća i odvoziti na mjesto koje odredi sanitarna inspekcija.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. povremenih vodotoka i izvora te poljoprivrednih površina od zagađenja. Za reciklažu smeća Općina treba osigurati potreban broj kontejnera i utvrditi lokacije za njih. benzinskih postaja i parkiralištima poslovno-proizvodnih i turističkih zona treba obvezatno ugraditi separatore za sakupljanje ulja i masnoće iz oborinskih voda prije ispuštanja u teren. radiona. Treba zaustaviti proces neorganiziranog odlaganja otpada na divljim deponijama.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 34 .

donosi ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke Članak 1. uređenje i zaštitu prostora (mjerilo 1:25 000) 4. 30/94. Obrazloženje II. Ovom se Odlukom donosi Prostorni plan uređenja Općine Lišane Ostrovičke (u daljnjem tekstu: Plan) za razdoblje do 2016. 10/97). godine. 24. zaštite prostora i okoliša. Članak 5. Uvjeti za korištenje. Članak 2. Ovim Planom određeni su ciljevi prostornog razvoja. na 14. Korištenje i namjena površina (mjerilo 1:25 000) 2a. Infrastrukturni sustavi-poštanski. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 35 . Područje obuhvata ovog Plana je područje Općine Lišane Ostrovičke utvrđeno Zakonom o područjima Županija. Odredbe za provođenje grafički dio: 1. 68/98. godine. 61/00 i 32/02) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Lišane Ostrovičke («Službeni glasnik Zadarske županije» 11/01. Infrastrukturni sustavi-vodnogospodarski sustavi (mjerilo 1:25 000) 2b. Lišane Ostrovičke i Ostrovica. lipnja 2006. sjednici održanoj 2. telekomunikacijski i energetski sustavi (mjerilo 1:25 000) 3. S ovim Planom moraju biti usklađeni urbanistički i detaljni planovi uređenja i drugi dokumenti prostornog uređenja nižeg reda koji se donesu nakon donošenja ovog Plana. mjere korištenja. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br.). Plan je sadržan u elaboratu "Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke" što ga je izradio Zavod za prostorno planiranje Zadarske županije i sadrži sljedeće priloge: tekstualni dio: I.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Opće odredbe Temeljem čl. Prostor Općine se sastoji od naselja Dobropoljci. Zakona o prostornom uređenju (NN br. Članak 3. te druge mjere za uređenje prostora. Građevinska područja naselja (mjerilo 1:5 000) Članak 4. Općinsko vijeće općine Lišane Ostrovičke.

Prostorni plan uređenja Općine sadrži u grafičkom dijelu kartografske prikaze u skladu sa zakonom i propisima. poljoprivredne površine i pejzažne karakteristike prostora). − U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo korištenja već izgrađenih. u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. za gradnju mora biti argumentirano izrazitim gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu. potrebno je građevinske aktivnosti ograničiti na već korištene prostore. zone naselja koje su rijetko izgrađene s mogućnošću njihova dogradnja. Pri tome se razlikuju zone postojeće/stare jezgre naselja. U tom smislu valorizirani su svi relevantni elementi. Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). dosad neizgrađenih prostora.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. osiguranje prostora za javne potrebe i postojeća infrastruktura. − Korištenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupališne svrhe moguće je uz minimalnu izgradnju i očuvanje prirodnih fenomena. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Lišane Ostrovičke Korištenje prostora Članak 6. Planirane su sljedeće namjene površina: − Građevinska područja naselja. − Širenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. − Korištenje. postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane cjeline. pretpostavlja poštivanje principa organskog širenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrđenih granica GP-a. − Gospodarska namjena-poslovno proizvodna(IK) − Javne i društvene namjene izvan GP naselja(D) − Turistička namjena (T) − Groblje − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla − Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma − Ostalo poljoprivredno tlo. šume i šumsko zemljište − Prenamjena šumskog zemljišta u maslinike − Površine infrastrukturnih sustava Uvjeti i ciljevi za određivanje namjene površina Članak 7. te zone nove izgradnje u proširenim dijelovima GP-a. Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za korištenje/namjenu površina. kao što su stalni i povremeni stanovnici. odnosno mogućnosti njene racionalne iskoristivosti. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 36 . − U cilju zaštite vrijednosti okoliša (vode. koji su određeni sljedećim karakteristikama: − Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito što.

Uvjeti za uređenje prostora 2. duljine 3.0* km L 63147: Želj. Ovaj plan određuje uvjete uređenja prostora i građevina od važnosti za Državu i Županiju.Knin (postojeća) Građevine za korištenje voda: vodoopskrbni sustav. sukladno odredbama PPŽ-a a to su: Građevine od važnost za Državu Članak 9.postojeće: Ž 6070: Dobropoljci-Đevrske(D509). Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: državne ceste: D56: Islam Latinski (D8)-Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1).postojeće: L 63132: Ž 6052-L63133. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: županijske ceste . ovih odredbi za provođenje.Ostrovica Ostrovica .0* km lokalne ceste . duljine 1.Mandići * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Građevine za zaštitu voda: . Građevine od važnosti za Državu i Županiju Članak 8.Dobropoljci Ž(6070).jugoistočni pravac Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije (planiran) Rješenje o lokacijskoj dozvoli utvrđuje se temeljem stručne podloge ili idejnih rješenja za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina.za obranu od poplava i zaštitu od bujica vodotoka Jaruga Uvjeti za uređenje prostora građevina od interesa za Državu i Županiju dati su u točki 5.5* km Željeznički objekti s pripadajućim građevinama i uređajima: magistralna pomoćna pruga : Zadar. Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom građevina potrebno je sanirati po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza.1. duljine 1.0* km lokalne ceste . postaja-Ostrovica-D56. duljine 4.sustav odvodnje otpadnih voda Zaštitne i regulacijske građevine . Građevine od važnosti za Županiju Članak 10. duljine 3.0* km L 63152: Lišane Ostrovičke-D56.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 37 . duljine 4.planirane: Lišane Ostrovičke – Torine Lišane Ostrovičke .0* km L 63133: Ž 6052.

potok i sl. apartmani. GP-a naselja prikazana su u grafičkim prilogom (karta 4). zelenilo i sl. ili nekim drugim elementima. Članak 14. vrtić. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja-uvjeti gradnje Opći uvjeti Članak 11. tržnica . 1:5 000). prirodni elementi (obala.)... igrališta). koji ne ugrožavaju ekološku stabilnost naselja (servisi.). a donosi ga Općinsko vijeće. . Granice GP-a se u pravilu određuju granicama katastarskih čestica.Izgrađeni dio naselja sastoji se od gusto izgrađenih zona i zona nižeg stupnja izgrađenosti koje je moguće dograđivati. Članak 15.Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja predstavlja prostor za razvoj na kojem se može graditi isključivo izradom Detaljnih planova uređenja koje se određuje Programom mjera unapređenja u prostoru za razdoblje od dvije godine. velike izdužene nepravilne parcele ili sklopovi takvih parcela).) − sportsko-rekreacijski sadržaji (dvorane.. prikazana grafičkim prilogom Plana (karta 4.2. granica razgraničenja se smatra područje uz crtu razgraničenja u dubini do 15 m sa svake strane crte. a iznimno gdje to nije moguće (velike katastarske parcele. javne prostore.) − gospodarski objekti. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja. − infrastrukturni koridori. Članak 16. − groblja. zanatske radionice . U slučaju gdje razgraničenje namjena nije jasno obilježeno fizičkim elementima kao što su infrastrukturni koridori (ceste. crkva. Članak 17. ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba prilagoditi postojećem stanju. pansioni. bazen.. zdravstvena ustanova. Planom se utvrđuju građevinska područja naselja u kojima je stanovanje glavna namjena. Za neizgrađeni dio građevinskih područja obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za one zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom. povremenih i stalnih. granice GP-a definirane su tako da je povučena-ucrtana linija razgraničenja po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat. izgrađene površine. Građevinsko područje naselja je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog djela GP-a. .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja kao što je broj kuća/domaćinstava u privremenom korištenju .Širenja GP uvjetovano je kriterijima iz PPŽ-a te dodatnim kriterijima. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 38 .) − turistički objekti (hoteli. vodovi i sl. GP naselja određene su na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora. a sadrži izgrađeni i neizgrađeni dio: . mj. Članak 13. Najmanje 20% zahvata mora biti predviđeno za prometnu infrastrukturu. Članak 12. mogu se graditi i: − javni objekti (škola.. Građevinska područja naselja..

minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeću građevinsku liniju (pravac). odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. Članak 21. Članak 20. Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. Udaljenost građevinskog pravca od regulacijske crte je min. streha i sl. ali ne manja od 3.za samostojeću kuću 14 m. a osobito u starim jezgrama. Članak 25.za kuće u nizu 6 m. Planom je definirana mogućnost širenja GP naselja temeljem kriterija iz Prostornog plana Zadarske županije.za dvojnu kuću 10 m. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon.0 m. a može biti maksimalno 1. Svaka pojedina građevinska parcela mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 18. temeljem čega je izračunat broj povremenih i stalnih korisnika prostora. Ovim planom određena je minimalna širina građevinske parcele: . Izuzetak od prethodnog članka čine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem. kao što je ukupan broj izgrađenih stambenih jedinica unutar naselja. pri čemu su se primijenili dodatni kriteriji koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja. što znači da se građevina treba uskladiti s postojećim stanjem. kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 39 . DPU-om ili UPU-om drugačije određeno. u slučajevima kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom. 5 m. Iznimno. . Članak 19. Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojeće i dvojne kuće i to isključivo u pretežno izgrađenim dijelovima naselja. Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. Članak 23. U pretežno izgrađenim dijelovima naselja. Članak 26. u izgrađenim dijelovima naselja. Minimalna dozvoljena udaljenost od susjedne međe je 3 m. Regulacijska crta je mjesto priključenja parcele na javnu prometnu površinu. ako nije Zakonom o cestama. Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP naselja na građevinskim parcelama. Članak 22. građevine se mogu graditi neposredno uz javnu prometnu površinu.0 m. Članak 24.) građevinski pravac definiran je njome.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. .

Članak 31. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirališne površine. Izuzetak od prethodnog članka čine objekti koji su izgrađeni u prometnim i ostalim infrastrukturnim koridorima. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. udaljenosti od susjeda i koeficijenta izgrađenosti određenih ovim Planom. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati autohtoni pejzaž. Članak 32. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim Planom (točka 5).00 m . ovog članka udaljenost može biti i manja ako je objekt izgrađen prije izgradnje (proboja) prometnica. Udaljenost građevinskih linija individualnih objekata od prometnice iznosi najmanje: . Članak 34.od županijskih prometnica 7. Izgradnja garaža može biti i izvan objekta. i ukoliko je stav Općinskog vijeća da se konkretni objekt legalizira.od lokalnih i nerazvrstanih 5. Članak 30.00 m (unutar naselja) . Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. Članak 28. dozvoljena je gradnja i dogradnja prema konzervatorskim uvjetima nadležnog tijela. ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti. Bespravno izgrađeni objekti koji se nalaze unutar GP-a.od pristupnih putova građevinska linija se može poklopiti s regulacijskom linijom. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja Članak 33. a odstupaju od uvjeta određenih ovim Planom.00 m . odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. mogu se legalizirati u roku od 2 godine od donošenja ovog Plana. pod uvjetom da su izgrađeni do prosinca 2004. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 40 . god. bez obzira na minimalne površine građevinskih čestica. Ovim Planom određene su stare jezgre naselja i pojedinačni graditeljski sklopovi (dvorovi) u grafičkom prilogu broj 4. i zaštićenim područjima. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt. Izuzetno od odredbe stava 1.od državnih prometnica 10.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 27. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Unutar graditeljskih cjelina iz prethodnog članka. Članak 29.

-38. Obiteljska kuća prema Zakonu o gradnji (NN br. Namjena može. Članak 40. koeficijent izgrađenosti 0. br. ugostiteljske i uslužne djelatnosti. tihi obrt itd. površina građ. 11/98).30 koeficijent iskoristivosti* 0. Pod pojmom stambenih kuća ovim se Planom podrazumijevaju građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje (sukladno Klasifikaciji vrsta građevina NN.6 * u koeficijent iskoristivosti ne računa se podrumski prostor ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 41 . Iznimno može biti veći nagib. Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih tipova stambenih kuća: .). osim stambene biti i poslovna (trgovine. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.0 1.40 0. površina građ.30 0.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 35. Utvrđeni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja. može imati najviše dva stana.6 0. parcele (m2) 400 300 250 koeficijent izgrađenosti 0. Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog područja naselja (izuzev starih jezgri) Članak 37.). Članak 39.6 0. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu min. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske zgrade u jezgri naselja po uvjetima iz prethodnih članaka (36.višeobiteljska kuća. koja neće ometati osnovnu funkciju stanovanja.obiteljska kuća . Pokrov crijep. Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m u odnosu na najnižu točku okolnog terena. koeficijent iskoristivosti 1. 52/99).0 tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu Članak 36. u iznimnim slučajevima.50 max. Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene kuće.0 1.45 0. parcele (m2) 300 250 200 max.30 0. ali ne manje od 3 m. ukoliko postoje neizgrađene površine. kako je prikazano u sljedećoj tablici: min. ali ne veći od 260. Članak 38. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Planom je dozvoljena izgradnja.

moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. Članak 43.00 m u starim jezgrama naselja. Višeobiteljska kuća sastoji se od najviše četiri stana. površina građ.. a iznimno masivnim punim zidom visine do 2. moraju biti usklađeni s okolnim objektima. oblikovanje fasada i krovišta. dok se veća visina može izvesti 2. parcele (m2) 600 400 koeficijent izgrađenosti 0. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina Oblikovanje građevina Članak 42. koje su u donjem dijelu masivne. Članak 44.00 m.6 ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 42 . Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima parcele. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. terase i sl. te upotrijebljeni građevinski materijal. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih stambenih terasa. Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m. ili koje nemaju direktan pristup s javne površine. a nagib krova 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. sakralnih objekata i dr. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. ali ne veći od 260. min. kao i pojedini njihovi elementi moraju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture. Visina ograde ne smije biti veća od 2. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond.30 0. te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina. ali ne manje od 3 m. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Ograđivanje parcela izvodit će se u pravilu ogradom. Dozvoljena katnost višeobiteljske kuće je Po+P+1+Pk. Pokrov objekata društvenog standarda. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao ukrasni vrt.00 m od terena. Pokrov od crijepa.00 m od rešetke. Male parcele.6 0.30 koeficijent iskoristivosti 0. Iznimno može biti veći nagib. izuzev salonita. Teren oko građevina. Pokrov je crijep. gospodarskih objekata. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine. Za stambene kuće krov mora biti kosi. mogu se uklopiti u sustav zelenih površina ili pripojiti susjednim parcelama. načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. mreže ili živice. Građevine u cjelini. Članak 45. visine 1. može biti od različitih materijala. čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju kuća. Kod oblikovanja objekata voditi računa o skladnom uklapanju u ambijent materijalom i oblikom. koje su do sada ostale neizgrađene. potporni zidovi.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 41.

40 . Unutar GP-a naselja moguća je izgradnja javnih i poslovnih objekata po sljedećim uvjetima: . koeficijent iskoristivosti 0.max.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Uvjeti za izgradnju javnih. .koeficijent iskoristivosti 0. a min. poslovnih i turističkih objekata unutar GP naselja Članak 46. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. .način zbrinjavanja otpada. uz sljedeće uvjete: .objekti društvenog standarda .rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje.opis planiranog zahvata. pokrov crijep.smještaj građevina na parceli. te pratećih ugostiteljskih sadržaja. . ali ne manje od 3 m.mišljenje Općinskog vijeća. . bukom. . potrebno je izraditi stručnu podlogu koja mora sadržavati: .).popis postojećih stabala (vrsta.krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.visina vijenca-9 m. Unutar GP naselja.max. položaj i sl. zabavu i rekreaciju. koeficijent izgrađenosti 0. kvaliteta i sl. 10m. veličina. kao i sadržaja za sport. i 50. parcela 1500 m2. Iznimno može biti veći nagib. mogu se graditi: . .min. Članak 49.poslovni objekti koji svojom djelatnošću ne ugrožavaju stanovanje susjeda i koji ne zagađuju okoliš mirisima. Članak 47. . 5000m2. kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2.max. Članak 48.uređenje parcele (okoliš).7 . . . Moguća je i izgradnja autokampova na parceli površine min. 50m2) .udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog min.) i stabla predložena za otklanjanje. osim ako DPU-om nije drukčije određeno.max.max.zbrinjavanje prometa u mirovanju na vlastitoj parceli. 49. Za ishođenje lokacijske dozvole za navedene objekte u člancima 48. visina vijenca-9 m Krov može biti ravni. izgrađenost građevinske parcele ne smije biti veća od 30% . ali ne veći od 260. . ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 43 . visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk . Unutar GP naselja moguća je izgradnja pojedinačnih turističkih objekata za smještaj i boravak.80 Javne i poslovne sadržaje moguće je uređivati i u sklopu stambenih objekata.visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk .dokaz o mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu i javni prometni sustav.udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. osim stambenih objekata. po kriteriju 1 jedinica/80m2. . te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta.arhitektonsko rješenje građevina i građevinskih zahvata. ali ne manje od 3m . 600m2 . veličina parcele 500 m2 .objekti ugostiteljsko-trgovačkog sadržaja . .max.smještajni kapacitet uvjetovan je veličinom parcele (1 postelja/min. vizualno i otpadnim materijalima. veličina.

Općinsko vijeće Programom mjera određuje koliko će DPU-a ili UPU-a u dvije godine izraditi . sportska dvorana…). uz obveznu infrastrukturnu opremljenost. a od regulacijske linije 1. niti na vodozaštitnim područjima. parkirališta. nove zone mogu se graditi jedino izgradnjom autonomnog sustava biološkog pročišćavanja i to odlukom Općinskog vijeća. ali ne manja od 5000 m2 . Prije izdavanja lokacijske dozvole nužno je izraditi idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje kojim će se odrediti uvjeti za: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 44 . Maksimalna izgrađenost parcele može biti 40%. Članak 52. veličine ovisno o broju stoke odnosno peradi. Do izgradnje sistema za odvodnju. Izgrađene strukture van naselja Članak 53. na zaštićenim područjima prirodne i kulturne baštine. 2.3.00 m. komunalne itd. škola.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 50.Staklenika i plastenika Izgradnja je moguća na poljoprivrednom zemljištu. sportski tereni). Potrebno je osigurati prostor za izgradnju objekata društvenog standarda (vrtić. u slučajevima kad ne postoji mogućnost priključka na kanalizacijsku mrežu. visine do 3m i udaljenosti od susjedne međe minimalno za visinu vijenca.Objekata za obranu . igrališta.Površina obuhvata može biti manja ukoliko čini jedinstvenu prostornu funkcionalnu cjelinu. Uvjeti za izradu Detaljnih planova uređenja unutar građevinskih područja Članak 51. komunalnu infrastrukturu i javne prostore (zelene površine. Najmanja zona zahvata za izradu DPU je 3ha u izgrađenom i neizgrađenom GP-u.Objekata za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u skladu s rudarskom osnovom i prostornim planom . prikazanim u sljedećoj tablici: Stoka krupnog zuba (komada) do 150 150-350 preko 350 Udaljenost (m) 200 300 500 Stoka sitnog zuba (komada) do 200 200-750 preko 750 Udaljenost Perad Udaljenost (m) (komada) (m) 100 do 1000 50 100 1000-5000 50 200 preko 5000 100 Farme se ne smiju planirati na područjima određenim ovim Planom kao vrijedan krajolik. ovog članka udaljenost može biti manja u postojećim starim jezgrama naselja. peradarnici)-mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete.00 m. Obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom.) . Izvan građevinskih područja može se planirati izgradnja: . Odvodnja otpadnih voda. Izuzetno od odredbe stava 2. rješavat će se putem nepropusnih septičkih jama. energetske. Udaljenost septičke jame od susjedne granice ne smije biti manja od 2. a objekti se mogu graditi na udaljenostima od građevinskih područja.Objekata infrastrukture (prometne. Osim općih uvjeta koji se moraju primijeniti kod izrade DPU-a ili UPU-a potrebno je 20% zahvata obvezno predvidjeti za prometnu. Farma i peradarnika Objekti za uzgoj stoke i peradi (farme. osim u zaštitnom pojasu cesta i pruga.

golf-igrališta. Krov dvostrešan pokriven kamenim pločama ili kupom kanalicom.5 m. dozvoljene visine P+1. u zonama poljoprivrednog zemljišta.5 m. Članak 54.prilaz parceli . najviše 25 m2 brutto razvijene površine. visine vijenca 3. te mora biti smješten u pravilu na manje plodnom tlu.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE . odnosno betona. Zdravstvenih. izgledom i materijalom. sadnju drveća i zelenila . Namjena objekta može biti isključivo za pružanje usluga: ugostiteljskih. za čuvanje voćnjaka i vinograda i za sklanjanje stoke. maksimalno 6. Gospodarski objekt mora biti udaljen od međe najmanje 1. maksimalne brutto razvijene površine 200 m2. ove kućice trebaju biti u skladu s tradicijskom gradnjom. Visina vijenca ne smije biti veća od 3.5 m do vijenca. Za izgradnju ovakvih objekata potrebna je suglasnost Općinskog vijeća. tako da objekt ne prelazi brutto razvijenu površinu od 50 m2.00 m od terena. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2.000 m2. U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda.000 m2 zemljišta na teritoriju ove Općine. Mora biti vlasnik minimalno 10.rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda. Namjena ovih objekata može biti za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata. obiteljska poljoprivredna gospodarstva. opekinih blokova. Gospodarska kuća može se graditi kao prizemnica. Hladnjača i objekti za preradu poljoprivrednih proizvoda Gradnja je moguća na parcelama većim od 5. i nižih bonitetnih klasa. Lovačkih domova. Na šumskom zemljištu moguće je graditi sportsko rekreacijske sadržaje: trim-staze. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca-6 m. ali ne manje od 3 m.mjere zaštita čovjekova okoliša i sl. Nagib krova u skladu s tradicionalnom arhitekturom.veličinu i način gradnje objekata s pratećim prostorima . visine vijenca do 4. Zidovi trebaju biti izvedeni od kamena ili od betonskih blokova.). II.način i režim korištenja objekata . Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. medicinskih. sanitarni čvor. Svojim gabaritom. te objekte za zaštitu divljači uz neophodne prateće sadržaje u skladu sa Zakonom o šumama. a sve u skladu s odredbama ovog Plana i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.sanitarno-zaštitnu zonu. Gradnja je moguća uz prethodnu izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja. Iznimno može biti veći nagib. Za svakih daljnjih 1000 m2 zemljišta brutto razvijena površina objekta može se povećati za 40 m2. ali obloženi kamenom izvana. Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma. te odlaganje krupnog otpada . veličine objekta brutto razvijene površine do 300 m2. br. šetališta.00 m. Minimalna veličina poljoprivredne površine na kojoj se mogu graditi ovakvi objekti je 10ha. Na poljoprivrednom zemljištu nižeg boniteta može se graditi gospodarska kuća na parceli minimalne veličine 2. zdravstveno-rekreacijskih i športsko-rekreacijskih objekata koji koriste prirodne resurse. Pokrov crijep. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. također na teritoriju ove Općine.000 m2. Mogu se graditi kao individualna. 59/2000. Investitor treba dokazati da ima stalno prebivalište na teritoriju Općine Lišane Ostrovičke i da se bavi poljoprivredom. ali ne veći od 260. športsko-rekreacijskih. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 45 . Maksimalna dozvoljena površina ovih objekte je 500m2.

Članak 56.Turistički objekti mogu se graditi u zonama predviđenim ovim planom i u okviru građevinskih područja naselja. Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti Članak 60. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 46 . zabavnih centara. Obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. Ostali uvjeti kao u točki 2. Zone gospodarske namjene su područja proizvodno-poslovne. Zone proizvodno-poslovne namjene planiraju se u Lišanama Ostrovičkim i Ostrovici. U okviru zona športsko-rekreacione namjene dozvoljava se izgradnja sportskih terena i sportskih objekata. izgrađenost parcele je 40%. ostalih sadržaja. veletrgovina. visina vijenca je 8m. Mali proizvodno-poslovni objekti koji pri obavljanju svoje djelatnosti ne ugrožavaju stanovanje. To su sadržaji koji su dio urbane opreme naselja: trgovine. prodajno-izložbenih salona. servisi. Ukoliko to tehnološki proces zahtijeva. ekološki čistih proizvodnih pogona. skladišta. ali ne manje od 3 m. mješovito stambenoposlovne. ravni ili kombinirani. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti Članak 55. poslovni prostori. kao i manji.2. Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih objekata unutar GP naselja Članak 58. Max. čisti proizvodni pogoni i radione. Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti: . trgovina. Max. Osigurati minimalno 15% od ukupne površine zahvata za javne potrebe (prometnice. servisa. turističke. Za sve gospodarske zone obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. uz prateće usluge kao što su hotelski. mogu se graditi i u građevinskim područjima naselja. zelene površine i sl. Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih djelatnosti Članak 57. Maksimalna iskoristivost parcele je 1. Krov može biti kosi. Minimalna udaljenost od susjedne parcele je ½ konačne visine objekta. športsko-rekreacijske namjene i slično. kao i za održavanje javnih manifestacija-folklora i sl. parkirališta. motelski i ugostiteljski ili trgovačko-uslužni sadržaji i slično. visina može biti i veća. U zonama proizvodno-poslovne namjene moguća je izgradnja skladišta. uredi.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. stočarskih i drugih proizvoda. Uvjeti za smještaj športsko-rekreacijske namjene Članak 59.). Ostali uvjeti kao u članku 58. Dozvoljava se i izgradnja sajmišta za prezentaciju poljoprivrednih. zanati.

Članak 63. ali ne manje od 3 m. privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja. Članak 64. mjesni odbori. Članak 61. . U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja. Zona seoskog turizma planira se u naselju Ostrovica. Unutar GP naselja dozvoljava se izgradnja zgrada društvenih djelatnosti uz uvjet. minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. zabranjuje se izgradnja sadržaja koji izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone. II.obrazovanje: predškolske ustanove. te drugi sadržaji socijalne skrbi . Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0.sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje sportskim aktivnostima. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi isključivo na građevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min.groblje. kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava.uprava i administracija: organi općinske uprave. a materijalom. Objekti trebaju biti projektirani u skladu s elementima autohtone tradicije. i nižih bonitetnih klasa. obiteljska poljoprivredna gospodarstva.socijalna skrb: prihvatilišta za stare i nemoćne. Pokrov crijep. osnovne i srednja škola . ali ne veći od 260. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova.30. sportske dvorane polivalentne namjene i površine za pasivnu rekreaciju .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE . u zonama poljoprivrednog zemljišta. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Članak 62. Iznimno može biti veći nagib. . Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2.Maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske parcele je 0. ali ne ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 47 .50. Uvjeti za zonu seoskog turizma Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma Mogu se graditi kao individualna. Utvrđuju se sljedeći sadržaji društvenih djelatnosti: . Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. stacionari za cjelogodišnji boravak kao dopuna turističke ponude. čitaonica. 4. Članak 65. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca-7. da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili da na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja. bojom.kultura: knjižnica. širine 6.vjerske ustanove .0 m. oblikom i smještajem u prostoru trebaju biti stopljeni s okolišem. društveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni sadržaji za koje postoji interes .Za zone turističke namjene obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a i studije o utjecaju na okoliš a za turističke objekte u okviru građevinskih područja naselja ukoliko su većih dimenzija potrebno je izraditi studiju smještaja u prostoru. te turističke zajednice s ispostavama .zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama . Sukladno prethodnom članku.5 m.

ali ne veći od 260. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.0 m. ali ne manje od 3 m. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka. koeficijenata ovih se planom prihvaćaju. Članak 71. dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja ulične fronte.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE manja od 3. odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. Članak 66. okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim vrijednostima. i visina građevine utvrdit će se na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole kojim se treba dokazati opravdanost odstupanja od općih Planom utvrđenih uvjeta. s ciljem da se građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasne zelene površine. ukoliko to diktira zatečeno stanje i ako zadovoljava uvjete Zakona o zaštiti od požara ili ako je to UPU-om ili DPU-om određeno. Članak 72. koeficijenta izgrađenosti i iskoristivosti parcele. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk ili P+2 Visina vijenca-9 m. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Članak 69. U slučajevima iz prethodnog članka. U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina društvenih djelatnosti u užem urbanom području. Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14.8. Max. Iznimno može biti veći nagib. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. koeficijent iskoristivosti-0. Volumeni objekata moraju se prilagoditi postojećem graditeljskom okruženju. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele. Minimalna udaljenost između građevinskog pravca je 5 m. Članak 68. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. sportske hale i bazene. koeficijent izgrađenosti-40%. oblik i veličina građevinske čestice. Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka samo za vjerske objekte.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. Članak 67. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama. kao i od pristupnog puta h/2 ali ne manje od 3 m. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. koeficijent izgrađenosti. Max. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 48 . Članak 70. Objekti izgrađeni prije donošenja ovog plana koji svojim karakteristikama premašuju ove uvjete u smislu visine vijenca i max. dozvoljava se odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu dozvoljene visine. na građevnoj čestici je potrebno maksimalno sačuvati postojeće drveće. Pokrov crijep.

te proširenje i modernizaciju postojeće cestovne mreže (izgradnja nogostupa. 100/96. 111/000. istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija. u izgrađenim dijelovima građevinskih područja. 98/01 i 143/02) – popis dan u točki 2. Planom je obuhvaćena mreža javnih razvrstanih cesta i nerazvrstanih cesta te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni. Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih građevina potrebno je. ovih odredbi. županijske ceste i lokalne ceste (N.os postojeće ceste Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. 1:5 000).N. Članak 76. 27/01. 65/02 i 180/04 ) te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste. biciklističkih staza. Članak 74.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 5. drvoreda): koridor Postojeća* planirana državna cesta 12 m županijska cesta 10 m lokalna cesta 8m 20 m ostale ceste 7m 15m *srednja linija koridora . 1:25 000 i karta 4. Cestovni promet Članak 75. kada je to neophodno. Korištenje i namjena površina. 114/01. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava Opći uvjeti Članak 73. Mreža javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (N. Iznimno širina koridora može biti i manja. Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina). ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 49 . 117/01. mj. 79/99. Nakon ishođenja lokacijske dozvole. 77/98. Ovim se planom propisuju uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina. mj. Ovim planom utvrđuju se zaštitni koridori koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju planirane. u zoni obuhvata. Članak 77. te shematski određuje njihov položaj u prostoru U postupku ishođenja lokacijske dozvole za građevine infrastrukture u slučaju ne postojanja detaljnije planske dokumentacije potrebno je izraditi idejno rješenje namjeravanog zahvata u prostoru prema odredbama i uvjetima Plana. a označene su u grafičkom prilogu ovoga Plana (karta 1. odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se zaštitni pojasevi ceste u skladu s člankom ovih odredbi. Građevinska područja naselja.N.

Građevnoj parceli može se omogućiti kolno-pješački pristup s javne cestovne površine najmanje širine 3. Nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprječavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvorili vidno polje i time ugrožavali promet. odnosno 50 m na nepreglednom dijelu u jednosmjernim ulicama u izgrađenim dijelovima naselja ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete Članak 82. usjeka i nasipa. Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja tijela Općinske uprave u postupku ishođenja lokacijske dozvole. Članak 80.0 m. a predviđeno projektom ceste (cestovne kućice. odmarališta. Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to: − − − − na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m izgradi ugibalište slijepim ulicama čija duljina ne prelazi 100 m na preglednom. U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa. i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane: vrsta ceste izvan GP unutar naselja GP naselja državna 20 m 10 m županijska 15 m 7m lokalna 10 m 5m Unutar zaštitnog pojasa izgradnja se određuje temeljem uvjeta Županijske uprave za ceste. Članak 81. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvrđuju širine zaštitnih pojaseva. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana uređenja. prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 50 . Članak 79. benzinske postaje. a prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu.).Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 78. odmorišta i sl. uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. sukladno zakonu. Članak 84. Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne Uprave za ceste. Članak 83. parkirališta.

obrtničke. građevina) Najmanje 2 PM po djelatnosti. Škole i dječje ustanove ZDRAVSTVENA NAMJENA: Ambulanta. formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz. Športske dvorane i igrališta. Članak 86. Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkiralištima ili garažnim prostorom. GOSTIJU: UGOSTITELJSKI OBJEKTI: TRGOVINE: 1 PM na 4-10 sjedala. Izuzetno.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE usjeka i podzida i to ozeljenjavanjem. ovisno o vrsti i namjeni: Namjena GRAĐEVINE ZA STANOVANJE: Obiteljske građevine Broj parkirališnih mjesta 1 PM po svakom stanu na građevinskoj čestici na kojoj se nalazi građevina ili na zasebnoj građevinskoj čestici za sklop građevina.). zanatske. Utvrđuje se sljedeći broj potrebnih parkirališnih odnosno garažnih mjesta (PM). zanatske. 1 PM po sobi za izdavanje. pod uvjetom da se time ne pogoršavaju prometni uvjeti šireg područja. obrtničke. Članak 85. Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. Vjerske građevine. 1 PM na 4 zaposlena u smjeni. poliklinika i sl. 1 PM na 2 zaposlena i po 1 PM na jednu učionicu a ne manje od 5 PM. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina. ugostiteljstvo i sl. Proizvodne. posebno uvjeti prometa u mirovanju. uslužne i slične djelatnosti (u sklopu građevine za stanovanje) DRUŠTVENA I KULTURNA NAMJENA: 1 PM na 10 sjedala Kino i sl. 4 PM na površine. ovisno o vrsti i namjeni. uslužne i Najmanje 1 PM na 3 zaposlena u većoj slične djelatnosti (u sklopu samostojećih radnoj smjeni. potrebno je urediti parkirališta ili garaže na građevnoj čestici. GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ I BORAVAK 1 PM po apartmanu. Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuje se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalištima. 1 PM na svaka 3 zaposlena. 1 PM na svakog stalnog liječnika i 1 PM na svako vozilo hitne pomoći. moguće je uređenje parkirališnog/garažnog prostora i na javno prometnoj površini za sadržaje koji su smješteni u prizemlju građevina orijentiranih na ulicu (trgovina. 100m2 bruto izgrađene USLUŽNO-PROIZVODNE DJELATNOSTI: Proizvodne. OSTALI PRATEĆI SADRŽAJI STANOVANJA: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 51 .

Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Sukladno prethodnoj tablici. a prema Strategiji prometnog razvoja RH elektrifikacija pruge ZadarKnin. Energetski sustav Elektroenergetika Članak 91. Telekomunikacijski promet Članak 89.0 m. i to kroz postojeće prometnice. kuće orijentirane na zajedničke javne prostore i površine. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama. 6 m u naselju. Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevina na vlastitim građevinskim parcelama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. te saditi drveće. Ako se grade kao samostalne građevine obvezno je hortikulturno uređenje okoliša.DV NN 10 kV – 16 m ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE poštanskog ureda u sklopu planirane 52 . Željeznički promet Članak 87. Uz nadzemne postojeće i planirane dalekovode određuju se širine zaštitnih pojasa: .). Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3. Uz magistralnu pomoćnu prugu određen je zaštitni pružni pojas od 100 m te pružni pojas širine 8m tj. Članak 92. U pružnom pojasu mogu se graditi samo željeznički objekti i postrojenja. U zaštićenom pružnom pojasu mogu se graditi objekti i postrojenja na određenoj udaljenosti od željezničke pruge. a prema rješenjima ovog Plana. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno. suglasnošću javnog poduzeća-Hrvatske željeznice. prema posebnim uvjetima koji osiguravaju sigurnost ljudi i prometa. Članak 88. Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljene u okoliš. tj. ovisno o njihovoj vrsti i namjeni. Posebne uvjete u smislu za građenje u zaštitnom pružnom pojasu određuje javno poduzeće. Za poštanski promet planira se izgradnja novog zone centralnih funkcija. sklop servisno skladišnih građevina odnosno djelatnosti i sl. odnosno izvođenje drugih instalacija. u kojima se izgradnja određuje uvjetima. Ovim planom omogućuje se proširenje postojeće svjetlovodne mreže kabela prema svim novoplaniranim zonama. Članak 90. moguće je urediti zasebnu građevinsku česticu za potrebe prometa u mirovanju za više građevinskih čestica pod uvjetom da građevine u sklopu tvore jednu cjelinu (kuće u nizu. prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste. a od susjedne međe najmanje 1. računajući od osi krajnjeg kolosijeka.0 m. Planom se predviđa.

rasvjetna tijela treba definirati. Dimenzije su definirane veličinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrađuju.o. odnosno realizacija planiranih građevina. a sukladno posebnim propisima. Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Članak 98.vode. Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava pokretnih komunikacija.60 m2 Članak 94. Korištenje obnovljivih energetskih izvora . odnosno pristupnim putovima neposredno uz granice građevinskih parcela. na području obuhvata Prostornog plana uređenja potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima. Planom su predviđene minimalne građevinske parcele za trafostanicu: 10/04 kV .o. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja. tj.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda izuzetno je moguća rekonstrukcija i gradnja građevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadležnog tijela elektroprivrede. odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne putove. Članak 93. osim stupnih trebaju biti izvedene na zasebnim građevinskim parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih građevina. T-Mobile Hrvatska d. Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvođenje građevina na građevinskim parcelama. sukladno građevinama na području kojih se javna rasvjeta izvodi. Sve trafostanice. Vodoopskrba će se ostvariti izgradnjom Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije – podsustav VS Atlagić. Obnovljivi izvori energije Članak 96. sunca i vjetra treba riješiti studijama i stručnim podlogama. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete. odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. uz postojeće i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja. Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup. Članak 95. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice. kojima će se pokazati racionalno i svrhovito korištenje prostora te zaštita istog. povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija). U skladu s navedenim planovima. Elektromreža se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskim rješenjima. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 53 . Telekomunikacije Članak 97. Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama. do izgradnje tog sustava može se koristiti buna što je definirano projektnom dokumentacijom.

Vodoopskrbne sustave izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama te primjenom kriterija racionalnog korištenja postojećih sustava vodoopskrbe. Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi te hrvatskim normama. svođenje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr. ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže. Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje vodoopskrbne mreže na način kojim bi se štetilo građenju građevina na građevnim parcelama (dijagonalno i sl. . odnosno priključni spojevi građevina kroz pristupne putove.da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice.) kako bi se spriječilo eventualno naknadno izmještanje uvjetovano gradnjom planirane građevine. Članak 103. Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina. a prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara tj. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mrežu. Članak 104.da je uređaj izveden kao nepropusni objekt za okolni teren. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 54 . . Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice.da je omogućen kolni pristup radi čišćenja. Članak 101.da od susjedne građevinske čestice bude udaljena najmanje 3. . Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne površine usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija.0 m. prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 99. ovisno o planiranom razvoju naselja. važećoj zakonskoj regulativi. Građevine za zaštitu voda Članak 102. odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom vlastitih septičkih jama ili primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način: . Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. odnosno prostore namijenjene drugim građevinama. Do izgradnje sustava odvodnje cijelog naselja. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mreže kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore građevina unutar drugih građevinskih parcela. Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti analizu predloženog sustava te odrediti faznost izgradnje istog. Članak 100. što podrazumijeva rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka vode. Određuje se izrada idejnih rješenja odvodnje otpadnih voda prema načelnim rješenjima Plana i Studije odvodnje otpadnih voda Zadarske županije kojima je definiran sustav odvodnje te način ispuštanja otpadnih voda. odnosno financijskim mogućnostima investitora. pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. radi sprječavanja eventualnih naknadnih izmještanja uvjetovanih gradnjom tih građevina. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste.

melioracijskih građevina i drugo. Zabranjuje se podizanje ograde i potpornih zidova. Članak 105. Članak 110. Izgradnju i uređenje zemljišta uz vodotok treba izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima. kojom će se definirati vanjska granica uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa. Članak 111. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 55 . Komunalni mulj. Članak 109. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja Članak 112. Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana. Za građenje objekata unutar ovog pojasa potrebna je suglasnost nadležnog tijela za vodoprivredu. melioracijska odvodnja Članak 108. Potrebna je izrada Županijskog plana za zaštitu voda koji bi utvrdio potrebu istraživanja i ispitivanja kakvoće voda. mjere zaštite voda. Zaštita voda na prostoru Županije provodi se prema odredbama iz Državnog plana za zaštitu voda. kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na određenom mjestu. Uređenje vodotoka i voda. Članak 106. Planom se određuje potreba održavanja postojećih melioracijskih sustava polja LišaneTrolokve-Žažvić i Zablaće – Međulužje. Građevinska parcela ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku. Članak 107.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Sukladno prethodnom stavku. odnosno izvođenje drugih radova koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok ili područje uz vodotok. Planom se određuje provođenje Operativnih planova zaštite od poplava na državnoj i lokalnoj razini kojima je definirana gradnja i održavanje zaštitnih vodnih građevina. uz izgradnju sistema kanala za navodnjavanje. izgradnju i održavanje odvodnih tunela i kanala. a prema Pravilniku o upuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. Pored vodotoka zabranjeno je svako građenje bliže od 10 m od ruba protočnoga korita. planove za izgradnju objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i sl. definiran prostor za izlijevanje velikih voda. Proizvodni pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje. za više od 10 ES. Potrebno je izraditi studiju koja bi utvrdila mogućnost intenzivnijeg korištenja postojećih vodenih potencijala za razvoj intenzivne poljoprivrede. Uz dobru organizaciju ugledavajući se na najbolje primjere u svijetu trebalo bi uključiti i privatne poljoprivredne parcele u sisteme za navodnjavanje. Za vodotoke Krivac i Otres potrebno je izvršiti kategorizaciju te donijeti Odluku o proglašenju inundacijskog pojasa. tj. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 6. radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu. Članak 115.Zakon o šumama. Prostorno-razvojne i resursne značajke).Popis kulturnih dobara dat je u Obrazloženju teksta (poglavlje 1. a prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99. arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 56 . Područja kulturno-povijesnih vrijednosti Članak 114. novogradnje unutar zaštićenih predjela.1. Smjernice za uređenje. u nadležnosti su Ministarstva kulture. potrebno je ishoditi uvjete izgradnje od pravne osobe koja gospodari sa šumom ili šumskim zemljištem u slučaju gradnje objekata bliže od 50 m do ruba šumskih površina.Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Posebnu brigu treba posvetiti zaštiti biljnog pokrova. 76/93 i 13/02) ističe se slijedeće: 1. rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova.2. prenamjene postojećih građevina. izvođenje radova na arheološkim lokalitetima) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: . . Ako se pri izvođenju građevinskih ili nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačan nalaz. Uprave za zaštitu kulturne baštine . Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz zakonskih propisa i standarda. Članak 117. šumskim površinama se smatraju zemljišta obrasla šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10ari (100m2). Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina Područja vrijednih krajobraza Članak 113. određuje nadležna ustanova. Iz ovog Zakona (NN br. Članak 116. 2.posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) . nadogradnje. prigradnje. Zaštitni i drugi radovi. mjere zaštite i način prezentacije. 9/91.prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) Nadzor u svim fazama radova provodi nadležna ustanova. preoblikovanja.Konzervatorskog odjela u Zadru (KZD). Za zahvate na elementima kulturne baštine (popravak i održavanje postojećih građevina.151/03 i 157/03). 52/90. Vlasnik kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje. te sprečavanju svih oblika nekontrolirane izgradnje kako bi se zaštitio ruralni krajobraz. Posebnim se zakonskim odredbama štiti i gospodari šumskim i poljoprivrednim površinama: .

Prostornim planom Županije. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati i ne smije se prevoziti sa drugim otpadom. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. odnosno revitalizirati. Lokacija za odlaganje građevinskog otpada će se koristiti za odlaganje inertnog otpada (iskopi. Postupati će se klaoničkim otpadom privatnih klaonica i farmi u skladu sa higijenskim. te pronaći mehanizme njihovog odlaganja i odvoženja sa područja Općine. te ostale infrastrukture. kućanski aparati) potrebno je sanirati i zatvoriti. Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti tradicijske gradnje (kamene kuće. 7.) do donošenja Strategije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije. Članak 119. količini. što podrazumijeva čuvanje u zatečenim oblicima i obnovu samo uz suglasnost konzervatora. građevni materijali i sl. Pravna ili fizička osoba koja proizvodi otpad ili postupa s otpadom. Potrebno je utvrditi sva postojeća divlja odlagališta ili prikupljališta na kojima se bespravno odlaže otpad. tj. Ovim Planom se utvrđuje potreba izgradnje cjelovitog sustava za postupanje s otpadom Članak 121. Članak 125. zdravstvenim i estetskim uvjetima. oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada. staklo itd. obvezna je voditi očevidnik s podacima o vrsti. njihovu sanaciju i zatvaranje. mjestu nastanka. Građevinski otpad će se privremeno odlagati na lokaciji koja će se naknadno utvrditi. Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti dobara od lokalnog značenja koja su devastirana novijom gradnjom i koja treba konzervirati. Članak 122. te odrediti njihovo daljnje korištenje. obnoviti i rekonstruirati. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 57 . načinu i mjestu skladištenja. a uz prethodnu suglasnost nadležne ustanove utvrditi način zaštite i osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 118. Članak 124. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor. Bilo kakva intervencija na kulturnom dobru i uokolo njega zahtijeva ishođenje suglasnosti i nadzor nadležne službe. Uspostaviti će se sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada za cijelo područje Općine (metali.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. Članak 123. gospodarske zgrade). te njegovo odlaganje predvidjeti na lokaciju utvrđenu Strategijom o postupanju sa otpadom za Zadarsku županiju. Građevinski otpad se može koristiti za izgradnju prometnica i putova. nastavlja se privremeno odlaganje otpada na postojeću lokaciju (komunalni otpad se odvozi na gradsku deponiju grada Zadra). papir. Odlagališta glomaznog otpada (stari automobili. Do usvajanja konačnog rješenja na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom. Postupanje s otpadom Članak 120. na području Općine nije predviđena građevina za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada. propisuje Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. obrađivanja i odlaganja otpada prema zakonu o gospodarenju sa otpadom.

povećanje stupnja izobrazbe o zaštiti tla.uspostava sustavnoga monitoringa tala na području Općine. preusmjerenje cestovnog tranzitnog prometa na željeznicu. Zn.saniranje površinskih kopova i privođenje istih novoj namjeni po završetku eksploatacije.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 8. Uz mjere za zaštitu zraka utvrđena PPZŽ-om.reguliranje prometa u svrsi smanjenja emisija štetnih plinova. . agromelioracijom. parkovi) poboljšanje postojeće kvalitete zraka. Članak 129. hidromelioracijom).provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO).djelotvorno gospodarenje otpadom. . Postupak procjene utjecaja na okoliš se vodi prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN br.gradnja obilaznica naselja i hortikulturne mjere (zelene površine.povećanje plodnosti i proizvodne sposobnosti poljoprivrednih površina prihvatljivim agrotehničkim mjerama (natapanjem. Cr. Uz mjere za zaštitu tla utvrđena PPZŽ-om.korištenje obnovljivih energetskih izvora (biomasa. . . U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite potrebno je organizirati monitoring tla na poljodjelskim površinama za teške metale: Pb. donose se i ističu slijedeće mjere: .mijenjanje navika korisnika prometa poticanjem uporabe javnog prijevoza putem unapređenja kvalitete i funkcionalnost istog. prema načelu IVO (izbjegavanje-vrednovanjeoporaba). ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 58 . bioplin. . Zaštita zraka Članak 130. . . Fe. Cu. sunčeva energija. Cd. pesticide. . 82/94 i 128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br.poticanje ekološke proizvodnje hrane na poljoprivrednim površinama. As. Ovim Planom određuje se potreba izrade Programa zaštite okoliša općine Lišane Ostrovičke sa zakonom propisanim sadržajem u pogledu dobara. donose se i ističu slijedeće mjere: .osiguranje postojanost šumskih ekosustava prirodnom obnovom i održavanje njihove stabilnosti i biološke raznolikosti. uz povećanje udjela prirodne organske tvari u tlima.ograničavanje isušivanja i očuvanje vodnog režima vlažnih staništa. energija vjetra). Ni. Članak 127. . Zaštita tla Članak 128. .osigurati protočnost prometnica. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 126. značajki i posebnosti prostora Općine. . šetnice. . bez uporabe kemijskih sredstava. uvođenjem biciklističkih staza i pješačkih zona te zona ograničenog i smirenog prometa. . 59/00) za zahvate određene u Popisu zahvata koji čini sastavni dio Pravilnika.smanjenje potrošnje kvalitetnog zemljišta u nepoljodjelske svrhe.

Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100-300kPa.u području zahvata zone plavljenja nizvodno od hidroenergetskih akumulacija. ugroženost građevine.ispod zgrada viših od 10 nadzemnih etaža. Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: . Zaštita od buke Članak 132. Također je potrebno odrediti najveću dopuštenu razinu buke za pojedina područja (prvenstveno za stambene zone). Ovim Planom određuje se izgradnja skloništa osnovne i dopunske zaštite. ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način. Potrebno je i evidentirati objekte i postrojenja koji su izvor prevelike buke. Grade se na utvrđenim područjima uzimajući u obzir racionalnost izgradnje.saniranje i uklanjanje svih neuređenih odlagališta otpada kao izvora onečišćenja voda. . te označavanje i osiguranje okolnih područja u cilju njihova ponovnoga korištenja u poljoprivredne ili druge svrhe.smanjenje onečišćenja voda od agrotehničkih sredstava i drugih difuznih izvora. .obnavljanje zatrpanih i oštećenih bunara. . rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini. vrstu i namjenu građevine. komunalnih i sličnih građevina. donose se i ističu slijedeće mjere: . . domaćinstava i objekata ugroženim prevelikom bukom. posebno u područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode.u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari. obvezna je izgradnja trodijelnih nepropusnih septičkih jama. ili do njihovog uključivanja u sustav.).izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za naselja Općine. . dislociranjem izvora prevelike buke na odgovarajuću udaljenost od naselja).ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu. potrebno je i izraditi kartu imisija buke i konfliktnu kartu za područje Općine te ustanoviti broj stanovnika. te smanjiti razinu buke odgovarajućim tehničkim mjerama (npr. Uz mjere za zaštitu od buke utvrđena PPZŽ-om. geološko–hidrološke uvjete građenja i slično. te uvjetovati tehničke i druge mjere zvučne zaštite (prometna regulacija. Za naselja odnosno građevine koje neće moći biti uključene u sustav odvodnje. u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. prosječan broj ljudi koji borave. Zone obvezne izgradnje skloništa odredit će se prostornim planovima uređenja općina i gradova. fizičke i zelene barijere uz prometnice i sl. . podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. potrebnih za preživljavanje pri zaštitnom režimu sklanjanja.u građevinama za privremenu uporabu. a dopunske zaštite otpornosti 50kPa. te prilagođavanje pogodnih prirodnih. Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih. . te postupno izbacivanje istih iz upotrebe. Uz mjere za zaštitu voda utvrđena PPZŽ-om. . ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 59 . Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari. . Mjere posebne zaštite Sklanjanje ljudi Članak 133.u područjima s nepovoljnim geološko–hidrološkim uvjetima. dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi.u razini nižoj od podruma zgrade: o u okviru građevina turističkih naselja i o u okviru građevina arheoloških lokaliteta.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Zaštita voda Članak 131.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih i urbanističkih planova. potrebno je donijeti plan za postupanje u slučaju nezgoda s opasnim tvarima. te izbjeglo stradanje osoba. od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. sačiniti plan oporavka i obnove voznog parka Javne vatrogasne postrojbe. brzinu širenja požara. treba projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s ovim minimalnim zahtjevima: svjetla visina minimalno 2. posebnim mjerama treba zaštititi. Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 60 . Da bi se vjerojatnost izbijanja požara i eksplozija na području Općine svela na najnižu razinu. Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta. dimovodne kanale. Zaštita od rušenja Članak 134. Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini. sačiniti plan nabavke opreme za dobrovoljna vatrogasna društva. utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave. planovima nižeg reda. Dvonamjenske objekte. vatrogasna zajednica treba organizirati i provesti obuku članova dobrovoljnih društava.. sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju. veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. a može i manje pod sljedećim uvjetima: o ako se dokaže da se požar neće prenijeti na susjedne građevine uzimajući u obzir požarno opterećenje. te da bi se smanjila šteta koju bi prouzročio eventualni požar ili eksplozija. riješiti vatrogasne prilaze.80 m. koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0. Zaštita od požara Članak 135. građevine moraju biti udaljene jedne od drugih najmanje 4 m. oko visokih objekata označiti prostore koji su predviđeni za vatrogasni prilaz i pristup. kod projektiranja i uređenja okoliša građevina poštivati odredbe Pravilnika za vatrogasne pristupe. požarne karakteristike materijala građevine. o ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta. zadužiti poduzeća koja održavaju javne objekte da postupe u skladu s odredbama Uredbe o održavanju zgrada u dijelu koji se odnosi na dimnjake.5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. kako bi se brzo i učinkovito djelovalo pri nesretnim događajima u cestovnom ili željezničkom prometu. za pojedina područja predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mreže. Ceste i ostale prometnice. priključak za telefon i antenske priključke. predlaže se provesti sljedeće mjere zaštite od požara: donijeti plan gašenja u kojemu treba riješiti specifičnost glede organizacije vatrogasne službe. kolni prilaz prema glavnom ulazu i rezervnom izlazu. ako i skloništa kojima nije moguće odrediti mirnodopsku namjenu.

prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima.000). zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti. odnosno mikrozoniranjem pojedinih urbanih cjelina (1:5. na temelju ugovorenih obveza. Operativni planovi intervencija u zaštiti okoliša na području Općine će se objediniti u jedinstveni plan. stubišta za evakuaciju stanara. parkiranje vozila na urbanim prometnicama regulirati tako da je u svim ulicama osigurana najmanja kolno prohodna širina od 3. ukoliko nije drugačije riješeno županijskim zakonima. odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina.000). vatrogasne aparate. Za izgradnju objekata. jer navedeni podaci o kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa. Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati i ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. odvodnje i energetike). Zaštita od potresa Članak 137. što mora biti usklađeno s seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske i s geotehničkim zoniranjem općina i gradova (1:25. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 61 . akumulacije. sustavi vodoopskrbe. Da bi se promatranje provelo što učinkovitije. u okviru poduzimanja mjera zaštite šuma donijeti Program gospodarenja koji će sadržavati mjere zaštite šuma od požara.5 m.000. pojačati nadzor nad radom dimnjačarske službe. Mikro ispitivanja nisu vršena. te nužne i "panik" rasvjete. Članak 136. u tijeku ljetne sezone provoditi promatranje.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE - instalacije za gašenje požara. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. kotlovnice za centralna grijanja. predlaže se da te poslove preuzme DVD. Članak 138. Lociranje građevinskih područja i građevina u prostornim planovima užeg područja mora se provoditi u skladu sa seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem općina i gradova. U prostornim planovima užeg područja treba analizirati utjecaj potresa na građevine izvan naselja (prometnice. Važeće karte iz kojih se može očitati stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1:1.000. U prostornim planovima užeg područja treba analizirati otpornost starijih građevina na rušilačko djelovanje potresa koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje.

Granice UPU-a ili DPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevinskih područja u već izgrađeni prostor. Članak 142.obveza izrade detaljnih planova uređenja (DPU) postoji za područja koja su označena u grafičkom dijelu ovog Plana na listu 3. .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 9. a) DPU turističke zone seoskog turizma u Ostrovici b) DPU za sve poslovno-proizvodne zone c) Općinsko vijeće može utvrditi obvezu izrade DPU-a naselja i dijelova naselja koji nisu označeni u grafičkom prilogu ovog Plana (karta 3. te planova nižega reda.B. UPU-ovi i DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata. posebno na križanjima. Ovim se Planom utvrđuje obveza izrade sljedećih planova nižega reda: . Ovim Planom utvrđuju se mjere provedbe Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke.izrada plana komasacije i parcelacije. Mjere su utvrđene važećim zakonom o prostornom uređenju i pravilnicima koji iz njega proizlaze. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 62 . Pored uvjeta iz Planskih odredbi prilikom izrade UPU-a ili DPU-a moraju se poštivati i slijedeći dodatni uvjeti: . Utvrđuje se nadležnost Općinskog vijeća za donošenje Prostornog plana uređenja Općine. te donošenja drugih dokumenata prostornog uređenja za područje Općine. Mjere provedbe plana Članak 139. Članak 141. županijske i važnije lokalne prometnice.na pojedinim uličnim potezima potrebno je predvidjeti visinski ujednačene ograde koje ne smiju ugrožavati sigurnost u prometu.potrebno je osigurati internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele nemaju izravan priključak na državne.).osiguranje kolnog pristupa za svaku pojedinu parcelu.). . . Na navedenim područjima nije moguća nikakva izgradnja do usvajanja UPU-a ili DPU-a. Obveza izrade prostornih planova Članak 140. Programom mjera Općinsko vijeće može donijeti odluku o proširenju granica obuhvata UPU-a ili DPU-a te odluku o izradi dodatnih UPU-a ili DPU-a koji nisu označen u grafičkim prilozima Plana.1. . ukoliko je to racionalno tehnički izvedivo i nije u sukobu sa urbanističkim pravilima (poštivanje formiranog građevnog pravca i sl. Izuzetak čine izgrađena područja GP naselja gdje je moguće graditi do početka izrade UPU-a ili DPU-a. «Uvjeti korištenja i zaštite prostora». 9.B.razgraničenje javnih i privatnih površina.

ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 63 . vinarstva i stočarstva te svih oblika maloga poduzetništva i uslužnih djelatnosti. rješavat će se prema odredbama do tada važećeg prostornog plana. Promjena namjene se može prihvatiti samo ako će se približiti planiranoj namjeni ili smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Pravomoćne lokacijske dozvole će se uskladiti prema odredbama ovog Plana osim ako to nije moguće iz opravdanih razloga (nemogućnost usklađivanja veličine građevinske parcele i sl. 9. . . a koje se odnose na poboljšanje općih životnih uvjeta s jedinstvenim ciljem održiva razvoja i to: .3. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 143. Pravomoćne građevinske dozvole. sustav bi trebao biti odvojenog tipaposebna odvodnja oborinskih i fekalnih voda. veljače 1968.u gospodarskom kompleksu treba ostvarivati razvojne programe iz domene posebnih oblika turističke djelatnosti primjerenih vrijednostima prostora.u vodoopskrbi trajno poticati potrebu izgradnje cjelovitog sustava. . Rekonstrukcija građevine čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Planom može se prihvatiti samo ako će se rekonstrukcijom smanjiti negativan utjecaj na okoliš u slučaju da takav utjecaj postoji. Rekonstrukcija se može odobriti i za one građevine (i ruševine) koje su bile izgrađene prije 15.u rješavanju problema otpadnih voda treba što prije pristupiti izgradnji lokalnih kanalizacijskih sustava za zamjenu "crnih jama".u prometnom sustavu treba osigurati i očuvati zaštitne koridore glavnih prometnica od svih oblika devastacije. te zahtjevi za izdavanja građevinske dozvole zaprimljeni po nadležnoj ustanovi do donošenja ovog Plana. gospodarske građevine i kompleksi te građevine javnih i društvenih sadržaja). povrćarstva i vrtlarstva). te osigurati redovno održavanje svih javnih prometnica.podupirati sve nove Programe koji će omogućiti razvojne procese. te poticati obnovu ratom razorenih građevina (obiteljske kuće. godine i ako nemaju građevinsku dozvolu. Potrebno je primijeniti i posebne razvojne i druge mjere važne za poticanje demografskog rasta i zadržavanje radnog stanovništva u Općini.u društvenom pogledu poticati poboljšavanje zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva i školstva. Članak 145.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 9. Članak 146. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 144. .). .2. a pri tome voditi računa o zaštiti prostora. Planom se omogućava rekonstrukcija građevina koje su bile izgrađene po propisima važećim do stupanja na snagu ovoga Plana i ako je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom ili drugim planom rađenim temeljem ovoga Plana. poljodjelstva (naročito vinogradarstva.

) dana nakon objave u "Službenom glasniku Općine Lišane Ostrovičke". Praćenje provedbe ovog Plana obavljat će Poglavarstvo i Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke putem Izvješća o stanju u prostoru i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. lipnja. 2. Članak 150. čuva se u pismohrani Općine Lišane Ostrovičke. Izvornik Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke kojeg je donijelo Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke i potpisan od Predsjednika Općinskog vijeća.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Prijelazne i završne odredbe Članak 147. broj: 2198/29-06-17 Lišane Ostrovičke. 2006. Članak 149. Klasa: 021-03/05-02/37 Ur. godine OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE PREDSJEDNIK Ivana Dević ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 64 . Članak 148. Datumom stupanja na snagu Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke prestaje važiti Općinski prostorni plan Općine Benkovac za područje unutar administrativnih granica Općine Lišane Ostrovičke. Ova odluka stupa na snagu osmog (8.

.Geografija SR Hrvatske. . Medin.-1991. D. Barač.Stručna podloga razvoja poljodjelstva i šumarstva (Prostorni plan Zadarske županije. ing. 1974.. grupa autora. dr.. A. graditeljstva i stanovanja.. Bušić. ing. Zavod za prostorno planiranje.. Knjiga 6.sc.Dokumentacija Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel u Zadru .-1971.Statistička dokumentacija popisa stanovništva 1948. . 1985. dipl. sc. ing.Prostorni plan općine Benkovac. Kasap. 1995. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 65 .Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu. srpanj 1997. 1857. dipl. Južno Hrvatsko primorje.. ing.sc. Zadar 1991. dipl. Z.sc. Dragun.. . Z. G.Program razvoja agroindustrijskog kompleksa Zadarske regije. dr.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Literatura . Lovrinov. . mr.Projekt Jadranske auto-ceste . dr. dipl. .Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije 2004.Projekt Jadranske željeznice . B. Zagreb. . ing. 2001.Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac.Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. dipl. dipl. G.Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske./86. Republika Hrvatska. ŠK Zagreb. Pasarić . Prirodno i tehničkotehnološke mogućnosti. ing. Ministarstvo prostornog uređenja. Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful