ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE
TEKSTUALNI DIO

Zadar, lipanj 2006.

SADRŽAJ: SADRŽAJ: ...............................................................................................................................................1 I. OBRAZLOŽENJE .............................................................................................................................3 1. POLAZIŠTA .......................................................................................................................................4 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave županije i države .....................................................................................................4 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru.........................................................................4 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ..................................................................6 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih pokazatelja ................................................................7 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje.......................................................8 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA ...................................................................13 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja.....................................................13 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava ..................13 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora ..................................................................13 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša .....................................14 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja .........................................................18 2.2.1. Demografski razvoj................................................................................................18 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture......................................................................18 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture..........................19 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno - povijesnih cjelina ....................................................................................................................19 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine.........................................20 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora.................................................................20 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja ............................................................20 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture ....................................20 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA..............................................................................................22 3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije ............................................................................22 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površine ............................22 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina .................................................23 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti .........................................................23 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ..............................................................24 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline ...........................24 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava..................................................................................26 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi...............................................................................26 3.5.2. Energetski sustav....................................................................................................27 3.5.3. Vodnogospodarski sustav.......................................................................................28 3.6. Postupanje s otpadom ...............................................................................................31 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš ...............................................................33 II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ......................................................................................................34 Opće odredbe ...................................................................................................................35 1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Lišane Ostrovičke..........36 2. Uvjeti za uređenje prostora ..........................................................................................37 2.1. Građevine od važnosti za Državu i Županiju .............................................................37 2.2. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja-uvjeti gradnje ...38 2.3. Izgrađene strukture van naselja.................................................................................44 3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti .....................................................................46 4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti ..........................................................................47 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava 49 6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina ...............56 7. Postupanje s otpadom..................................................................................................57 8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš .........................................................58 9. Mjere provedbe plana...................................................................................................62 9.1. Obveza izrade prostornih planova.........................................................................62

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ..........................................................63 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni .................63 Prijelazne i završne odredbe.............................................................................................64 Literatura...........................................................................................................................65

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

2

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE I. OBRAZLOŽENJE ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 3 .

što otvara mogućnost boljeg povezivanja Općine u županijskim.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1.1. u županijskim okvirima. dizanjem tradicionalnog seoskog života na višu. uvođenje privatne inicijative i privatnog vlasništva. Općina je sa svih strana okružena prostorom koji pripada Gradu Benkovcu. Položaj. te željeznička pruga Zadar – Knin. Benkovac i Pirovac. Prostorom Općine prolazi državna cesta koja ga povezuje s najbližim gradskim središtem. Od 33 jedinice lokalne uprave. Znatni procesi gubljenja stanovništva mogu se zaustaviti jedino razvojem privredne djelatnosti na teritoriju same općine. godine. Općinsko središte je naselje Lišane Ostrovičke. Ostrovica i Dobropoljci. državnim i inozemnim okvirima. Shodno zakonu postoji obveza izrade Prostornog plana uređenja Općine. Osnovni podaci o stanju u prostoru Općina Lišane Ostrovičke smještena je u rubnom istočnom dijelu Županije.92 km². Benkovcem.1. kao i podizanjem kvalitete života unutar Općine. Nešto južnije od općine položena je Jadranska autocesta. Obuhvaća površinu od 49. 1. Općinom prolazi prometnica Zadar-Benkovac-Kistanje-Knin i željeznička pruga ZadarKnin. udaljeno od Zadra. za što objektivno postoji veliki interes i potreba. područje Lišana Ostrovičkih je izdvojeno od glavnih prometnih kretanja te. značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave županije i države Općina Lišane Ostrovičke smještena je na jugoistočnom rubu Zadarske županije uz granicu sa Šibenskom-kninskom županijom. Od nekadašnje Općine Benkovac formirano je više manjih općina. kao temeljnog društvenog i ekonomskog načela. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 4 . tj. Po novom ustrojstvu Općina Lišane Ostrovičke dio je Zadarske županije. a s obzirom na promjene koje su se dogodile u međuvremenu nužno je da se on stavi van snage i da se izrade prostorni planovi uređenja novoformiranih općina. Također postoji potreba za revizijom građevinskih područja naselja. a županijsko Zadar. među kojima je i Općina Lišane Ostrovičke. a čvor «Pirovac» na autocesti udaljen je od općine pet kilometara.47% u ukupnom stanovništvu Županije. a prema broju stanovnika je na 29. Prostorni plan općine Benkovac donesen je 1986. na kojoj živi 764 stanovnika u tri naselja: Dobropoljci. nameće potrebu za novim pristupom prostornom planiranju. osim sa jugoistočne strane gdje graniči sa Šibensko-kninskom Županijom (Grad Skradin i općina Kistanje). Promjena društveno-političko-ekonomskog sustava.37% ukupne površine. Lišane Ostrovičke (sjedište općine) i Ostrovica. na prijelazu iz Ravnih Kotara u Bukovicu. sjeverne i južne strane graniči s gradom Benkovcem. suvremeniju razinu. POLAZIŠTA Nakon uspostave neovisne države Hrvatske ustrojena je nova administrativno-teritorijalna organizacija. S prometnog aspekta. mjestu u Zadarskoj županiji sa 1. Administrativno.1. s udjelom od 0. 1. Od značaja je i blizina dvaju čvorišta autoceste. po veličini teritorija kojeg obuhvaća je na 18. a sastoji se od sljedećih naselja: Lišane Ostrovičke. a sa istočne strane sa Šibensko-kninskom županijom. U administrativnom pogledu sa zapadne. mjestu.

Najviši vrh nalazi se SI od naselja Lišane Ostrovičke.47 GUSTOĆA NASELJENOSTI (stan/km2) popis 1991. STANOVIMA I DOMAĆINSTVIMA.23 38.26 38.9 7 2.5 15.9 30 12. jer navedeni podaci o ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 5 .122 100 51. te sedra u koritima manjih. Osnovna značajka tektonike su bore dinarskog smjera pružanja: SZ-JI i rasjedi.3 Ostrovičke Ostrovica 10. Seizmotektonika Područje Općine pripada geotektonskim jedinicama Ravnih kotara.330 100 44. Oblikovanje je obilježeno izmjenom morskih i kopnenih faza. a močvarno je područje posljedica nepropusnosti muljevite podloge. Visok je 425 m i spada među veće vrhove ovog prostora.932 100 59.636 0.2 24 3.4 Izvor: PPŽ.5 ukupno Općina 49. popis 2001. GOD.643. Županijski zavod za prostorno planiranje. Prema navedenim podacima na seizmološkoj karti teritorij Općine smješten je u zoni od 6˚ MCS ljestvice s vjerojatnošću pojave potresa 63% za povratni period od 100 godina (prikazan na Privremenoj seizmološkoj karti).9 494 30.83 109 28. za obilnijih padalina. Reljef i geomorfološka obilježja Navedeni položaj na dodiru Ravnih Kotara i bukovačkog pobrđa proizlazi iz geomorfoloških obilježja terena. Županijski zavod za prostorno planiranje. lapora i konglomerata.33 49.922 % površine 100 1.48 Izvor: PPŽ. Popis 2001. Veći dio općine obuhvaća izmjenične naslage vapnenaca.24 Lišane 19. Zadar.46 15. Kvartarni sedimenti su: crvenice. Kroz navedena močvarna područja. U ODNOSU NA GEOGRAFSKA PODRUČJA ZADARSKA ŽUPANIJA LIŠANE OSTROVIČKE Zadarska županija Lišane Ostrovičke POVRŠINA km2 3. naslagama šljunka i pijeska koji su nastali trošenjem stijena pri transportu i sedimentaciji.045 764 % 100 0. % 100 0. ožujak 2004.614 100 162. Razvoj sedimentacije moguće je pratiti tek od gornjokrednih naslaga.28 377 0.614 1. većinom uzdužni i reversni.636 STANOVNICI popis 1991. sa snažnim utjecajem pirenejske orogeneze. koji su nastajali denudacijom i kemijskim razaranjem stijena.8 31 11. Popis 2001.5 680 89 220 84.2 200 84. pijesak i šljunak. STANOVNICIMA I GUSTOĆI NASELJENOSTI 1991. Djelomično je obuhvaćen prostor Trolokve kojeg čine barski i jezerski sedimenti: pijesak i mulj.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE TABLICA 1: PODACI O POVRŠINI. jezerski sedimenti.3 60 7. broj 59 33 broj 44. LIŠANE OSTROVIČKE km2 % broj % broj % broj % broj % broj % stan/km2 Županija 3.63 237 0.6 5. STANOVNICIMA.94 22.3 193 51.76 764 0.9 1.76 popis 2001. Zadar.1 10 3. pojavljuje se periodični tok Morpolača (Jaruga).37 1.37 broj 214. OPĆINA POVRŠINA Popis 1991. prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. broj 162. NASELJ.643. Mikro ispitivanja nisu vršena.8 75 19. Za izgradnju objekata.045 100 91. uglavnom povremenih tekućica. TE GUSTOĆA NASELJENOSTI U ODNOSU NA ŽUPANIJU STANOVNICI STANOVI DOMAĆINSTVA GUST.33 100 214. TABLICA 2: PODACI O POVRŠINI.92 1. ožujak 2004. jer starije naslage nisu razvijene.1 250 15. Popis 1991. Popis 2001.47 261 0.3 35.9 892 54. Neznatni udio pripada deluviju tj.4 ukupno Dobropoljci 19.

koji se očituje u sušnijim i vrućim ljetima. konzerviranje.2. Poljoprivreda se nije pokazala dovoljnom da zaustavi iseljavanje stanovnika. zatim turističkih područja uz obalu i na otocima.1.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa Klima1 Područje Općine ima klimatska obilježja sredozemne klime s izraženim kontinentalnim utjecajem (zračna udaljenost od mora iznosi oko 18 km). krastavca. pakiranja i distribuciju ljekovitog bilja. mariniranih maslina u staklenkama.Crvenica plitka i srednje duboka. blizina jadranske autoceste i čvora Pirovac. sječa. Tipovi tala Među tipovima tala izdvajaju se: . Prostorno razvojne i resursne značajke Osnovni potencijali općine Lišane Ostrovičke proizlaze iz prirodnih karakteristika i položaja u prostoru. kao I na šire područje Hrvatske. osobito bura. Osim poljoprivrede. surutka. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 6 . Naročito bi trebalo razvijati preradu poljoprivrednih proizvoda od voća i povrća (npr. Primarni prirodni resursi (poljoprivredni tereni s mogućnošću navodnjavanja i povoljna submediteranska klima). rajčice i sl. pirea i pelata od rajčice.). u prvom redu gradova Šibenik i Zadar. . proizvodnja džemova i marmelada. što bi trebalo omogućiti rješavanje problema nezaposlenosti i porast broja stanovnika. S i SI pravca i jugo. puina.Rendzina na trošini vapnenca . 1. šibljak i kamenjar. kojeg na ovom području ima (naročito kadulje). stočarenje).Lesivirano tipično na ilovačama . te povoljan prometni položaj (smještaj uz prometnicu Zadar-Benkovac-Lišane Ostrovičke-Knin. 1 Za općinu Lišane Ostrovičke ne postoje izmjereni pokazatelji. Postoje mogućnosti za organiziranje sakupljanja. Posebno bi bila interesantna izgradnja pogona za flaširanje vina. pretvoreni u šikaru. J i JI pravca.). željeznička pruga Zadar-Knin) omogućuju proizvodnju I prijevoz proizvoda do potencijalnih tržišta. Izraženi su kontinentalni vjetrovi Najčešći vjetar je bura. te blagim. Turistički razvoj Općine trebao bi se temeljiti prvenstveno na seoskom turizmu. sir. Također i izrada prerađevina od mlijeka (kao npr. jogurt i sl. trebalo bi razvijati i ostale proizvodno-poslovne djelatnosti.Močvarno glejno djelomično hidromeliorirano (Euglej) Vegetacijske zajednice Dominiraju tipični degradirani oblici makije nastali dugotrajnim antropogenim utjecajem (krčenje. sušenje. mariniranog crvenog luka. ali hladnijim zimama u odnosu na obalno područje Županije. Strujanja maestrala ne dopiru do ovog prostora pa su ljetne vrućine jake i neugodne. Zbog ravnine prostora i nedostatka reljefnih prepreka vjetrovi često imaju velike brzine. kiselo mlijeko.

Na temelju Strategije izrađen je Program kojim se uređuju mjere i aktivnosti za provođenje Strategije. zaštitu. 1975. Prostorni plan općine Benkovac. Prostorni plan općine Biograd na Moru (1978./86. god. 1997. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih pokazatelja Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke usklađen je s Prostornim planom uređenja Zadarske Županije. Stupanjem na snagu ovog plana stavljaju se van snage Odredbe iz prostornog plana općine Benkovac. kao i posljedice domovinskog rata. Knin i Obrovac. Koncepcija i program razvoja Bukovice – Regionalni prostorni plan općina Benkovac. To se naravno odražava i na planiranje. ali su vrijedan izvor podataka. Osnovni dokumenti prostornog uređenja šireg područja koju obuhvaćaju teritorij Općine Lišane Ostrovičke su: Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. Ostali prostorni planovi koji se odnose na prostor Općine Lišane Ostrovičke. ranijim administrativno-teritorijalnim ustrojem bila je dio nekadašnje znatno veće Općine Benkovac.-1985./86. uvođenje novog društveno-političkog uređenja – višestranačja i novog ekonomskog sistema – slobodnog poduzetništva. te organizaciju.) i Program prostornog uređenja RH (1999. Promjene koje su u međuvremenu nastale: osamostaljenje Republike Hrvatske.) Prostorni plan Zadarske županije. te mjere i smjernice za zaštitu i unapređenje okoliša.). 1985/86. ustanovio je Lišane Ostrovičke kao središte Općine kojem gravitiraju ostala naselja ove Općine. god.) i Izmjene i dopune PP Zadarske županije (2004. Programom su pobliže određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru. Županija u okviru svog samoupravnog djelovanja: usklađuje interese i poduzima aktivnosti radi ravnomjernog gospodarskog i društvenog razvitka općina i gradova u sustavu županije i županije kao cjeline. 1999. Prostorni plan Zadarske županije (2001. godine Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac Idejna rješenja i projekti velikih infrastrukturnih zahvata od značaja za državu Hrvatsku i od značaja za Zadarsku županiju Strategija prostornog uređenja RH (1997. Namjena Programa je pored ostalog i da se obvezno primjenjuje pri izradi svih budućih resornih i sektorskih razvojnih programa. Izmjene i dopune. gradova i naselja. god. ožujak 2001. te prostornih planova područja posebnih obilježja. god. Strategija i Program čine jedinstven dokument prostornog uređenja kojeg donosi Hrvatski sabor. Novi administrativno-teritorijalni ustroj po kojem je od bivše Općine Benkovac nastalo više novih općina. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. kao i pri izradi prostornih planova županija.) – Današnja Općina Lišane Ostrovičke. sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture. god.) su temeljni dokumenti prostornog uređenja na nivou Države. korištenje i namjenu površina na nivou Županije.3. kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti razrađuje načelo prostornog uređenja i utvrđuje ciljeve prostornog razvoja.1. te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. Programom su također određene i osnove za organizaciju. god. Prostorni plan Zadarske županije. a u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju. 1985. prirodnih. općina. kriteriji i smjernice za uređenje prostornih i drugih cjelina. 1982. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 7 . zaštitu. korištenje i namjenu prostora. uvažavanjem društveno-gospodarskih. znatno su promijenili društveno-političke i ekonomske okvire unutar kojih se odvija društveno-politički i ekonomski život. Prostorni plan zajednica općina Split. 2001. Prostorni plan općine Benkovac (1985. stupanjem na snagu gore navedenih dokumenata stavljeni su van snage.

2001. Zagreb. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. Najveći pad dogodio se između posljednja dva popisa.1. 714 1046 319 2079 1971. 2001. 777 1007 280 2064 1961. 1971.” i popis stanovništva 1981. mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje Kretanje broja stanovnika U sastavu Općine Lišane Ostrovičke su tri naselja: Dobropoljci. TABLICA 3: KRETANJE BROJA STANOVNIKA 1953 – 2001. Prema popisu iz 2001.” i popis stanovništva 1981. godine Općina je brojila 764 stanovnika.4. GODINE Godina popisa stanovništva Naselje Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Ukupno 1953. broj stanovnika Kretanje broja stanovnika po naseljima 1200 1000 800 600 400 200 0 1953. 1991. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. 514 980 299 1793 1991. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku. 1991. i 2001. 1981. i 1991. Zagreb. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 8 . i 1991. godinu: Državni zavod za statistiku. 1961. Ocjena stanja.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. Lišane Ostrovičke i Ostrovica. godina popisa Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: M. Za 2001. godine koja prikazuju stanje prije i poslije Domovinskog rata. Prema navedenim podacima broj stanovnika Općine i pripadajućih naselja kontinuirano pada u posljednjih pedeset godina. 494 24 892 680 250 60 1636 764 Izvor: M. 590 1062 297 1949 1981.

1981.” i popis stanovništva 1981. 2003. 1961. 1971. m ž Dobne skupine 0-15 15-30 30-45 45-49 50-65 65-80 80-95 i više Nepoznato 764 128 157 128 124 42 156 28 1 397 65 96 79 70 14 64 9 367 63 61 49 54 28 92 19 1 24 12 12 680 356 324 60 29 31 0 0 0 126 63 63 2 2 0 4 2 2 147 91 56 6 3 3 3 1 2 119 76 43 6 2 4 4 3 1 45 25 20 3 2 1 2 1 1 95 46 49 17 7 10 10 5 5 121 46 75 25 13 12 1 1 26 9 17 1 1 1 1 - Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: Državni zavod za statistiku. m ž sv. m ž sv.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE broj stanovnika Kretanje broja stanovnika općine 2500 2000 1500 1000 500 0 1953. Zagreb. Dobno-spolna struktura stanovnika TABLICA 4: DOBNA STRUKTURA STANOVNIKA Općina Lišane Ostrovičke Spol Ukupno sv. Zagreb. Korenčić ”Naselja i stanovništvo SR Hrvatske 1857-1971. godina popisa Izvor: M. 1991. i 1991. Za 2001 godinu: Državni zavod za statistiku. m ž sv. 2001. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 9 .

Najmanje zastupljena skupina je u životnoj dobi od 80-95 godina. (završeni razredi) (završeni razredi) bez magisterij i spol ukupno nepoznato fakulteti škole doktorat 1-3 4-7 8 svega 1-3 4 gimnazija akademije sv. 2003. Zagreb. m ž 636 332 304 82 8 74 54 21 33 131 71 60 164 94 70 189 128 61 141 106 35 42 19 23 6 3 3 13 9 4 1 1 2 2 Izvor: Državni zavod za statistiku.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE dobne skupine Dobna struktura stanovnika općine Nepoznato 80-95 i više 65-80 50-65 45-49 30-45 15-30 0-15 0 50 100 150 200 broj stanovnika Izvor: Državni zavod za statistiku. Obrazovna struktura stanovnika TABLICA 5: STANOVNIŠTVO STARIJE OD 15 GODINA PREMA STEČENOJ ŠKOLSKOJ SPREMI Osnovna škola Srednje škole više škole. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 10 . 2003. Zagreb. Najveći i gotovo jednak broj stanovnika spada u dvije dobne skupine: od 15 do 30 i 65 do 80.

3 člana. neobiteljskim kućanstvima. Struktura kućanstava u naseljima Dobropoljci i Ostrovica potvrđuje. Najmanje su zastupljena kućanstva sa 7 i više članova. Čak 13% stanovnika nema nikakvo obrazovanje.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Obrazovna struktura općine 400 350 300 250 200 150 100 50 0 os no vn a Izvor: Državni zavod za statistiku. Gotovo 10% stanovnika općine živi u jednočlanim. 2003. 2003. u prethodnim analizama uočene negativne trendove: kretanja broja stanovnika i dobno-spolna strukturu. a završen dodiplomski studij ima samo 2% stanovnika. U ovoj strukturi dominiraju kućanstva naselja Lišane Ostrovičke. 30% stanovnika ima završenu srednju školu. jedinog naselja s nešto većim brojem stanovnika. U obrazovnoj strukturi dominira stanovništvo koje ima završenu osnovnu školu sa 54%tnim udjelom. Zagreb. Dominiraju dvočlana kućanstva. Zagreb. Prosječan broj članova u obiteljskim i neobiteljskim kućanstvima je 2. 2003. TABLICA 7: STRUKTURA NEOBITELJSKIH KUĆANSTAVA neobiteljska kućanstva Lišane više Ostrovičke svega 1 član članova Općina Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica 71 6 49 16 68 5 47 16 3 1 2 - Izvor: Državni zavod za statistiku. Zagreb. ZADARSKA ŽUPANIJA do di pl om sk i po sl ij e di pl om sk i 5 22 1 21 6 19 19 11 ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE ne po zn at o be z sr ed nj a . Struktura kućanstava TABLICA 6: STRUKTURA OBITELJSKIH KUĆANSTAVA Kućanstva obiteljska kućanstva prema broju članova 8 i više broj ukupno 7 kućanstava članova 6 55 7 7 6 55 - Općina Lišane Ostrovičke Ukupno svega 253 182 12 209 32 6 160 16 2 56 3 45 8 3 38 2 32 4 4 34 30 4 Dobropoljci Lišane Ostrovičke Ostrovica Izvor: Državni zavod za statistiku.

Obrada: Županijski zavod za prostorno planiranje. Zadar. 97%.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Struktura stanova TABLICA 8: STANOVI PREMA NAČINU KORIŠTENJA Stanovi koji se koriste povremeno za: sezonskih Lišane Ukupno radova u privremeno obavljanje Ostrovičke ukupno nastanjeni nenastanjeni napušteni odmor poljoprivredi djelatnosti 261 253 219 29 5 8 Stanovi za stalno stanovanje Izvor: DZS. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 12 . Od toga je najveći udio nastanjenih stanova. 2004 U ukupnom broju stanova najveći udio imaju stanovi za stalno stanovanje. Zagreb 2001. 86%.

Razvijanjem privredne osnove ostvarile bi se mogućnosti i za razvoj društvenog standarda. Poljoprivredne površine dijele se na obradive i neobradive. Ovim Planom planira se obnavljanje poljoprivredne proizvodnje.1. Dio površina je navodnjavan. To bi trebalo omogućiti zapošljavanje stanovništva a s time bi se stvorili uvjeti za povratak i trajni ostanak stanovništva u ovoj općini. gravitira i Gradu Benkovcu. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 13 . Općina Lišane Ostrovičke. bila je okupirana od srbočetničke vojske. a hrvatsko stanovništvo je bilo više godina u izbjeglištvu. kao ravnokotarska općina s izrazitim predispozicijama za poljoprivredu. prenamjena dijela šumskih površina niže kategorije (šikara.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. kulturni i prometni centar Županije. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Općina Lišane Ostrovičke gravitira Gradu Zadru kao središtu Županije. te kvalitetnu vezu s Jadranskom autocestom − sigurnost prometa u cjelini − modernizacija željeznice − osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode te zaštita istih − planiranje kvalitetnih sustava odvodnje otpadnih voda − razvoj telekomunikacijskog sustava − razvoj elektroenergetskog sustava − razvoj. Osim što je administrativni centar.1. obrazovni.2. tj. koja je dosta stradala u Domovinskom ratu. Nije postojala nikakva industrijska proizvodnja. korištenje alternativnih izvora energije − zbrinjavanjem posebnog i opasnog otpada s područja Županije. Racionalno korištenje prirodnih izvora Prirodni izvori županijskog značaja na teritoriju Općine su u prvom redu poljoprivredno zemljište i vodotok Bribišnica. 2. Razvoj infrastrukturnih sustava podrazumijeva: − prometne mreže koja će osigurati efikasno povezivanje ove Općine s glavnim razvojnim žarištima Županije.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2. koji je do ne tako davno bio i središte Općine kojoj je pripadala i sadašnja Općina Lišane Ostrovičke. krš) u maslinike. naročito povrtlarske (mrkva i drugo) plasirali na tržištu bivše države. U neobradive ulaze šume i pašnjaci. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je izrazito poljoprivredna općina. Zadar je i gospodarski. Naime. 2. Grad Benkovac je prirodni centar poljoprivredne zone Ravnih kotara.1. stvaranje proizvodno-poslovnih zona otvaranje kamenoloma za eksploataciju arhitektonskog kamena i razvoj seoskog turizma. a ujedno gospodarski i urbani centar tog područja. Zbog svog smještaja u prostoru i prometne povezanosti. Prije Domovinskog rata tu je postojala poljoprivredna zadruga koja je svoje proizvode. Tome pogoduje i činjenica da nova Jadranska autocesta prolazi nedaleko Općine.

programa. Zaštita okoliša jedinice lokalne samouprave i uprave obuhvaća: osiguravanje uvjeta za provođenje programa zaštite okoliša. živih organizama i neživih tvari. najpovoljnije po okoliš. Kad prijeti opasnost od stvarne i nepopravljive štete okolišu.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. pripremu i provođenje sanacije kada je to njezina obveza. troškove sanacije i pravične naknade štete. šuma i izvornih vrijednosti krša. organizira. Prirodne izvore treba nastojati očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka. Ne smije se umanjivati vrijednost prirodnih izvora. pa i u slučaju kad su troškovi takvog zahvata veći od vrijednosti koje treba zaštititi. te poduzimati sve mjere koje osiguravaju prava čovjeka na zdrav i čisti okoliš. odobrenja i provođenju financijske politike. neophodno je zajedničko djelovanje i suradnja tijela državne uprave i jedinica lokalne samouprave i uprave. a nepovoljne učinke na tlo izbjegavati u najvećoj mogućoj mjeri. 82/94) potrebno je poduzeti sljedeće aktivnosti: Radi izbjegavanja rizika ili opasnosti po okoliš. pri planiranju ili izvođenju zahvata treba primijeniti sve prethodne mjere zaštite okoliša. suglasnosti. Za cjelovito i ravnomjerno postizanje ciljeva zaštite okoliša tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osiguravaju način i uvjete zajedničkog djelovanja građana i institucija. osiguravanje uvjeta za vođenje katastra onečišćavanja okoliša. pa i u slučaju većih troškova. Pri korištenju proizvoda. zraka. Zakona o zaštiti okoliša (NN. br. uređaja i opreme i primjeni proizvodnih postupaka. biljni i životinjski svijet. nadzora kao i drugih mjera zaštite okoliša. br. vode. Tvari koje se mogu ponovno upotrijebiti. Pri izvođenju zahvata treba nastojati koristiti isprobana dobra iskustva i upotrebljavati raspoložive proizvode. opremu. Pri donošenju strategije. 14. i 17. Zahvat koji bi mogao nepovoljno utjecati na okoliš. Tlo treba koristiti razumno i očuvati njegovu produktivnost. uređaje i primjenjivati proizvodne postupke. Onečišćivač snosi troškove nastale onečišćavanjem okoliša koji obuhvaćaju troškove nastale u vezi s onečišćavanjem okoliša. ako pri tome nema rizika ili opasnosti za okoliš. Treba izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost i očuvati prirodni genetski sklad prirodnih zajednica.. provođenje drugih mjera u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN. planova intervencije i propisa o zaštiti okoliša te izdavanju dozvola. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Zaštita okoliša Jedinica lokalne samouprave i uprave uređuje. dat će se prednost pred drugim tvarima. 12. a da se pri tome vodi računa o racionalnom korištenju prirodnih izvora i energije. treba nastojati zamijeniti zahvatom koji predstavlja bitno manji rizik ili opasnost. Na osnovu članaka 11.3. ili koje su biološki razgradive. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 14 . Upotrebi kemikalija i ostalih tvari koje razgradnjom postaju neškodljive. 15.. tla.. 13.1. trebaju imati prednost pri upotrebi. Zahvat u okoliš treba biti planiran i izveden tako da što manje onečišćava okoliš. 82/94) i posebnim propisom. financira i unapređuje poslove zaštite okoliša koje su regionalnog ili lokalnog značenja. pa ni u slučaju kad ta opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena. Kod donošenja odluke o zahvatu u okoliš i za vrijeme izvođenja zahvata mora se postupati u skladu sa zakonom i drugim propisima. onečišćavanje okoliša treba ograničavati na izvoru nastanka. ako su ti troškovi razmjerni vrijednostima koje treba zaštititi. 16. ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera. osiguravanje praćenja stanja okoliša (monitoring) i mjerenje emisija kad je to njezina obveza... očevidnika o stanju okoliša i o mjerama zaštite okoliša i načinu obavješćivanja javnosti.

instalacijama. njihovu sadržaju i načinu financiranja donosi Vijeće Općine.. je svaki zvuk koji prekoračuje najviše dopuštene razine koje su posebno propisane s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje u sredini u kojoj ljudi rade i borave.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Građani imaju pravo na pravodobno obavješćivanje o onečišćavanju okoliša. te bučne aktivnosti i drugi objekti radnje od kojih se širi zvuk. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 15 . Karta buke sastavni je dio dokumentacije prostora. Ukoliko se na području Općine nalazi pravna i/ili fizička osoba koja je korisnik izvora onečišćenja zraka tada je dužna: prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu primjenu (rekonstrukciju) Općini. u smislu Zakona o zaštiti od buke (NN. Zaštitom i poboljšanjem kakvoće zraka ne smiju se ugroziti ostali dijelovi okoliša. 82/94) i drugim propisima.).) jedinice lokalne samouprave u okviru samoupravnog djelokruga uspostavljaju područne mreže za praćenje kakvoće zraka na svom području. Na osnovu Zakona o zaštiti zraka (NN. redovito dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša. u izvornom i obrađenom obliku. o poduzetim mjerama i s tim u vezi na slobodan pristup podacima o stanju okoliša u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN. br. br. utvrđivanjem i praćenjem razine buke. otklanjanjem i smanjivanjem buke na dopuštenu razinu. osigurati redovito praćenje (mjerenje i/ili proračunavanje) emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik.. Izvorom buke smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport. a koji prelazi dopuštene razine. pod posebno nepovoljnim vremenskim uvjetima. Općinski organ uprave nadležan za poslove prostornog planiranja osigurava izradu karte buke za utvrđivanje i praćenje razine buke. pojavljuju onečišćenja zraka kritičnih razina koja mogu akutno štetno djelovati na zdravlje ljudi i okoliš. postići najbolju moguću kakvoću zraka. Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave određuje lokacije postaja u područnoj mreži i donosi program mjerenja kakvoće zraka i osigurava uvjete njegove provedbe. 20/03. uređajima. Vijeće Općine naredit će primjenu posebnih mjera zaštite građana i način njihova ostvarivanja ako se na nekom području. kulturne i materijalne vrijednosti. Zaštita zraka Osnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka: očuvati zdravlje ljudi. Zaštita od buke Buka. Podaci kakvoće zraka i područne mreže su javni i objavljuju se jedanput godišnje u službenom glasili jedinice lokalne samouprave i uprave. uspostaviti. 178/04. druga područja i kakvoća življenja budućih naraštaja. spriječiti ili barem smanjivati onečišćavanja koja utječu na promjenu klime. te su ujedno i sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša. br. Pri institucionalnom rješavanju pitanja zaštite okoliša tijela državne uprave i tijela jedinice lokalne samouprave i uprave osigurat će sudjelovanje zainteresiranih strana prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN. 17/90. biljni i životinjski svijet. odnosno ispostavama županije nadležnim za zaštitu okoliša. Zaštita od buke ostvaruje se: sprečavanjem nastajanja buke. O pojavi onečišćenja zraka kritičnih razina obavezno se obavješćuju građani putem sredstava javnog priopćavanja ili na drugi prikladni način. 82/94) i drugih propisa. Odluku o posebnim mjerenjima. br. 48/95. održavati i unapređivati cjelovit sustav upravljanja kakvoćom zraka. U slučajevima kada postoji opravdana sumnja ili pritužba građana da je došlo do prekomjernog onečišćenja zraka moraju se izvršiti posebna mjerenja.

lova. paša.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Karta buke je grafički prikaz osnovnih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja sredine u kojoj ljudi rade i borave. koje ne smiju prijeći najviše dopuštene razine buke. 61/91). pojasevi. rekreacije. U šumi ili na šumskom zemljištu mogu se graditi samo objekti potrebni za gospodarenje šumom. oštećivati stabla te sječi rijetke vrste drveća. smolarenje. Za izradu tehničke dokumentacije o gradnji objekata u šumi ili na šumskom zemljištu treba pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede i šumarstva koja će sadržavati i uvjete u skladu s kojima će se izraditi tehnička dokumentacija. smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma ili koje je zbog svojih prirodnih osobina i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma. br. sastojinskih oblika šume. osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom ili programom za gospodarenje šumama.) potrebno je poduzeti sljedeće mjere glede zaštite šuma: Zabranjeno je pustošiti šume. sporta. Vlasnik šume može u svojoj šumi napasivati stoku te skupljati i odvoziti šušanj.).N. Na osnovu Zakona o šumama (N. U postupku donošenja Prostornog plana Općine sudjeluje i općinski organ uprave nadležan za poslove šumarstva. prema Zakonu o šumama (NN. drvoredi. brst. prosjeke. 76/93. prema Zakonu. iskorištavanje humusa. 52/90. mahovine. ako se šumsko zemljište zbog općeg interesa ima privesti drugoj kulturi. ako je potrebno radi provedbe plana prostornog uređenja ili građenja objekata koji se prema posebnom zakonu mogu graditi izvan građevinskog područja. U Prostornom planu Općine. 61/91). vjetrobrani. šumskih plodova i drugih sporednih šumskih proizvoda. šumski rasadnici. Dozvolu izdaje Općinsko vijeće. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 16 . ali samo ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume odnosno šumskog zemljišta. šumskograđevinski objekti. dijelova grana ili kresanje lisnika ako to nije predviđeno šumskogospodarskom osnovom područja. ukoliko to već nije određeno šumskogospodarskom osnovom područja. podizanja plantaža ili objekata koji služe u šumskoj proizvodnji (rasadnici. a po potrebi detaljnom planu uređenja određuju se predviđene razine buke na grafičkom prikazu. gline. (pročišćeni tekst. sječa stabala u mladim sastojinama i kulturama. 76/93. Zaštita šuma Šumom. smatra se zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari. mahovinu i druge sporedne šumske proizvode samo pod uvjetima i na način određen programom za gospodarenje šumama. 160/04. br. pijeska. 52/90. U protivnom slučaju korisnik je dužan izvršiti pošumljivanje odnosnog zemljišta u roku koji odredi Općinska skupština. (pročišćeni tekst. kao i objekti koji su predviđeni Prostornim planom Općine. skupljanje i odvoz šušnja. Prostornim planom Općine može se predvidjeti da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade objekti za potrebe infrastrukture. Zemljište na kojem je izvršena čista sječa odnosno krčenje šume mora se u roku tri godine privesti namjeni radi koje je obavljena čista sječa odnosno krčenje. odsijecanje grana. osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom odnosno programom za gospodarenje šumama.). Šumom se ne smatraju odvojene skupine šumskog drveća na površini do 10 ari. Ako ovim zakonom nije drukčije određeno zabranjeno je krčenje i čista sječa šume. Šumskim zemljištem. šumske prometnice. žirenje. Krčenje odnosno čista sječa šume može se dozvoliti: u svrhu promjene vrsta drveća. ako to zahtijevaju interesi sigurnosti ili obrane zemlje. šljunka i kamena. lovni objekti i sl. ni parkovi u naseljenim mjestima.

radi zaštite zdravlja ljudi. poduzimati potrebne mjere radi zaštite šuma od požara. Poljoprivrednim zemljištem smatra se i neizgrađeno građevinsko zemljište osim uređenog građevinskog zemljišta užih dijelova starih jezgri koje će utvrditi županijska skupština odnosno gradsko i Općinsko vijeće. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 17 . fizikalnih i bioloških osobina zemljišta. Kultura poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se prema podacima iz katastra zemljišta. Štetnim tvarima u poljoprivrednom zemljištu smatraju se tvari koje mogu prouzročiti promjene kemijskih. voćnjaci. kao i drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Poduzeće za šume odnosno pravna osoba koja gospodari šumama i vlasnici šuma dužni su osigurati zaštitu šuma od protupravnog prisvajanja. Zaštita poljoprivrednog zemljišta Poljoprivredno zemljište koristi se. smatra se vatra izvan zatvorenih odnosno pokrivenih prostorije s osiguranim ložištem.). voćnjaci. uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost. zaštićuje i njime raspolaže na način određen Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (N. vrtovi. a može se privesti poljoprivrednoj proizvodnji. za otkrivanje i gašenje požara. odnosno korisnici građevina. nesmetanog korištenja i zaštite životnog okoliša. pašnjaci. trstici i močvare koje nisu posebno vrijedni biotopi. Zaštitu od požara organiziraju i osiguravaju njeno provođenje vlasnici. za sprečavanje nastajanja i širenja požara. prema ovom zakonu. 58/93).N. Poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice. za utvrđivanje uzroka požara kao i za pružanje pomoći kod otklanjanja posljedica prouzrokovanih požarom. na šumskom zemljištu kao i na zemljištu u neposrednoj blizini šume može se ložiti otvorena vatra i paliti drveni ugljen samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti što ih odredi pravna osoba koja gospodari šumom i šumskim zemljištem. životinjskog i biljnog svijeta. poljske ciglane i druge objekte s otvorenim ognjištem kao i odlaganje smeća i otpadaka u šumi.N. urediti nužne mreže prosjeka i uredno ih održavati i postaviti dovoljan broj osmatračnica s obzirom na posebne prilike na području na kojem se nalaze šume kojima gospodare te osigurati provedbu šumskog reda. te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem drugih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti. U šumi. br. građevinskih dijelova i prostora na način određen ovim Zakonom i popisima donesenim na temelju njega. Odredbe ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na tehnološke eksplozije koje nastaju kao posljedica uporabe zapaljivih tekućina i plinova te ostalih gorivih tvari koje sa zrakom mogu stvoriti eksplozivnu smjesu. poduzimaju se mjere i radnje za otklanjanje uzroka požara. a u svrhu zaštite života ljudi i imovine od požara. uzima se kao katastarska kultura ona koja je u katastru bita upisana prije promjene u građevinsko zemljište. vinogradi. br. 54/94. dok se ne dokaže suprotno. ribnjaci. livade. Obradivim poljoprivrednim zemljištem smatraju se oranice. Otvorenom vatrom. Zaštita od požara Na osnovi Zakona o zaštiti od požara (N. Zabranjeno je u šumi i na udaljenosti od 200 metara od ruba šume podizati vapnare. korištenja i drugih protupravnih radnji. ograničavanjem i sprečavanjem od direktnog unošenja. odnosno onemogućava njegovo korištenje za poljoprivrednu proizvodnju. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se zabranom. odnosno organ općinske uprave nadležan za poslove šumarstva za ostale šume i šumska zemljišta. vrtovi. 66/01. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja provodi se radi omogućavanja proizvodnje zdrave hrane. vinogradi i livade. a koje još nije izgrađeno. Za poljoprivredno zemljište upisano u katastru kao građevinsko.

Na poljoprivrednom zemljištu može se paliti suha trava. ukupno 1636. Prirodni uvjeti za to su postojeća polja. bonitetne klase u nepoljoprivredne svrhe. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2. Izuzetno. Pokretanjem i unapređivanje poljoprivredne proizvodnje. a također i urbanim opremanjem naselja. god. s mogućnošću navodnjavanja. za prijelaz iz Ravnih kotara u Bukovicu. sljedeći tako generalni pravac pružanja jadranske obale.2. a to je naizmjeničan slijed kamenih brežuljaka i između njih smještenih plodnih dolina. Može se očekivati da će asfaltiranjem cesta koje će bolje povezivati naselja Općine s centrom Županije – Zadrom. kao administrativnim. telefon. poljoprivredno zemljište od I. visinu naknade određuje sud. kao i otvaranjem novih proizvodno-zanatsko-poslovnih sadržaja trebali bi se stvoriti uvjeti za zapošljavanje na teritoriju same Općine. odvodnja. i kada je utvrđen interes za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja odnosno kad se grade gospodarski objekti koji neposredno služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. bonitetne klase može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe samo kad nema zemljišta nižih bonitetnih klasa. kao stalnog mjesta stanovanja. To je proizašlo iz njenih prirodnih karakteristika i smještaja u prostoru. privrednim. kao i izgradnjom komunalne infrastrukture (cesta. Na brežuljcima se tradicionalno napasa stoka. Općina ima geomorfološku strukturu koja je karakteristična za Ravne kotare. lipnja do 31. 2. Zabranjeno je korištenje poljoprivrednog zemljišta od I. do V.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Pravne ili fizičke osobe koje onečiste poljoprivredno zemljište štetnim tvarima. Odabir prostorno-razvojne strukture Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je poljoprivredna općina. a prema popisu iz 2001. Ako je zemljište onečišćeno štetnim tvarima tako da vlasnik ili ovlaštenik na tom zemljištu mora napustiti proizvodnju. 764 stanovnika. Ako se ne postigne sporazum. gdje se izmjenjuju područja obrasla submediteranskom šumom.2. kulturnim. zbrinjavanje otpada). Tu značajnu ulogu moglo bi odigrati dovršenje izgradnje Jadranske autoceste. u skladu s propisima o zaštiti od požara. uglavnom ovce i koze. Iz prirodnih karakteristika proizlaze prostorno-razvojne strukture: Primarna gospodarska grana u Općini je poljoprivreda. Ovim planom predviđa se da će Općina 2016. dužni su platiti naknadu štete vlasnicima ili ovlaštenicima zemljišta u iznosu koji utvrde sporazumno. srednjoškolskim i visokoškolskim centrom daje veće mogućnosti za ostanak i povratak u naselja Općine. Bolja prometna povezanost sa Zadrom.2.2. kao i polja pružaju se u smjeru jugoistok-sjeverozapad. tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu znatno umanjena. kad je to u skladu s Prostornim planom Republike Hrvatske odnosno općine. trgovačkim. Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe određena prostornim planovima i drugim propisima utvrđuje se uvjetima uređenja prostora. kao i submediteranska klima. zdravstvenim. štetnik je dužan vlasniku ili ovlašteniku zemljišta platiti naknadu štete u visini prometne vrijednosti zemljišta. god. tj. osim u razdoblju od 1. 2. listopada. a Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta koje je uništeno. spaljivati korov i biljni otpad te ložiti otvorena vatra samo na mjestima i uz poduzimanje odgovarajućih mjera opreznosti. S obzirom da se radi o kršu. imati 1700 stanovnika. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 18 . Demografski razvoj Općina Lišane Ostrovičke imala je prema popisu stanovništva iz 1991. vodovod. god. Brda. biti stvorene pogodnosti koje će život na selu učiniti privlačnijim. do V. Dobra cestovna povezanost omogućuje također lakši plasman proizvoda van teritorija svoje Općine.1.

prometne i komunalne infrastrukture Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja Naselje Lišane Ostrovičke. poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegovo optimalno korištenje − osiguranje prostornih pretpostavki za promet u mirovanju − razvijanje ostalih infrastrukturnih mreža – vodoopskrbne mreže sustava odvodnje otpadnih voda TT mreže. PTT s ATC − trgovina i ugostiteljstvo: robno-trgovački centar ili nekoliko specijaliziranih trgovina. eventualno ispostava suda − školstvo: matična osmogodišnja škola. pločasti benkovački kamen. Dosadašnja razina razvoja male privrede i poduzetništva nije otvarala mogućnost masovnijeg zapošljavanja. Stoga bi bilo vrlo značajno razviti proizvodno-poslovne zone i tako riješiti problem nezaposlenosti i odlaska mladih ljudi u gradove. Trebalo bi ga razvijati kao seoski turizam. umjetnost: kino ili dom kulture ili dvorana polivalentnog sadržaja. mjesni ured. to je zapravo jedini mogući gospodarski oblik korištenja tih površina. 2. pojedinačni objekti za rekreaciju i odmor Ostala naselja u Općini: − uprava: mjesni odbor − školstvo: osnovna škola ili odjeljenje osnovne škole. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 19 .1.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE - - degradiranom makijom i goleti.2. postaja MUP-a. − zdravstvo: dom zdravlja. Postoji mogućnost eksploatacije arhitektonskog kamena. društvene. jer na selu ne vide perspektivu. srednja škola ili odjeljenje srednje škole (eventualno). kao općinsko središte trebalo bi razvijati sljedeće funkcije: − uprava: organi Općine.: banka – ispostava. dječji vrtić − kultura. tzv. pansion s prenoćištem (eventualno hotel). ljekarna − novčarstvo. Razvoj naselja. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno povijesnih cjelina Ova tema detaljnije je obrađena u točki 3. stambenim . rekreacija.2.3. zabava i odmor: manji broj sportskih objekata. zavičajni ili drugi muzej (eventualno) i dr. lokalni klub/ovi. PTT i sl. benzinska postaja − obrt i usluge: nekoliko obrtničkih i uslužnih radnji − vjerski objekti: dekanat s dekanatskom župnom crkvom (eventualno) − sport. čitaonica opremljena s kompjutorima i internetom − zdravstvo: ambulanta ili posjet liječničke službe − trgovina i ugostiteljstvo: jedna ili više prodavaonica mješovite robe i gostionica (eventualno) − obrt i usluge: pojedini obrti ili uslužne radnje prema potrebi − vjerski objekti: župa i župna crkva u većim i značajnijim naseljima − sport i rekreacija: igralište (eventualno) Ciljevi i projekcije razvitka infrastrukture su: − izgradnja cestovne mreže u planiranim industrijskim. a koje trebaju pratiti ukupni gospodarski rast 2. Turizam za sada nije razvijen.4. mjesni odbor. Postoji mogućnost prenamjene tih površina u maslinike.4. elektroenergetske mreže.

Trgovi bi u principu trebali biti pješački.3. kao npr. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Urbani nivo naselja trebalo bi podignuti. s parkiralištem koje se naslanja na trg. ispostave banke. godine 764 stanovnika. U prvom redu poljoprivrednu proizvodnju.1. i još uvijek je nedostatak redovnih kulturnih. Slaba prometna povezanost sa Zadrom značila je otežanu mogućnost plasmana svojih proizvoda na zadarskim i drugim tržnicama. sportskih i zabavnih aktivnosti za mlade. Poseban problem je bio. Iskazani interes je da te parcele budu većih površina. Naravno. god. neasfaltirane ceste. sportski i javni život u naseljima i na nivou Općine. ali bi bilo potrebno pokrenuti i proizvodno-poslovne djelatnosti male privrede (industrijska proizvodnja. crkvu i župni ured. mjesne urede. kao i pokrenuti proizvodnju. PTT. ambulante. U tu svrhu važno je donošenje dvogodišnjeg Izvješća o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 2. Racionalno korištenje i zaštita prostora Prostor općine treba koristiti u skladu s Prostornim planom uređenja Općine Lišane Ostrovičke. a i specijaliziranih studija o razvoju poljoprivrede. isto tako zbog loše prometne povezanosti naselja ove općine sa Zadrom kao regionalnim centrom. potrebno je obogatiti i kulturni. jer samo bavljenje poljoprivredom ne omogućava svakom dovoljno sredstava za život.3. Crkve bi u ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 20 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. Da bi se zadržali mlađi ljudi u svojim naseljima i tu zasnovali obitelji. povećanje broja stanovnika na predratni nivo. to zavisi od lokalnih uvjeta. a 2001. u ovom planu predviđa se do 2016. trgovine. vrtićem i sl. što je uostalom i tradicija sredozemnog urbanizma. ugostiteljstvo. navodnjavanju. U svakom naselju trebalo bi težiti formiranju jedne urbane jezgre s trgom. ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih djelatnosti.). To bi omogućilo zapošljavanje ljudi i trajniji izvor prihoda.2. 2. god.3. 2. zatim odlaskom u druge sredine zbog zapošljavanja. i ekoloških studija u slučajevima kad za to postoji realna potreba i kada to zahtjeva zakon. općinske službe. Poželjno je trgove formirati na povišenim dijelovima naselja. tako da se s trga pružaju vizure na krajobraz. Izgradnjom jadranske autoceste stvoreni su neki od preduvjeta potrebnih za napredak ovog kraja. općina Lišane Ostrovičke je imala 1636.3. kao i u gradovima. kao i nedostatak javnih i društvenih sadržaja i aktivnosti). već prema veličini naselja. Očekujući obnavljanje poljoprivredne proizvodnje i otvaranje novih proizvodnih zanatskih. Isto tako važno je donošenje Detaljnih urbanističkih planova za pojedina naselja. zatim zbog loše urbane opremljenosti naselja (nedovoljna telefonija. jer je to tradicija ovog kraja i za to postoje dobri uvjeti. Izgradnja navedene infrastrukture omogućuje stvaranje istog stambenog standarda u seoskim naseljima. jer uz svoje kuće žele urediti vrtove kao i gospodarske objekte i manipulativne površine potrebne za bavljenje poljoprivredom (skladištenje i prerada proizvoda). kao i otežano srednjih škola i fakulteta u Zadru. Oko te urbane jezgre trebalo bi formirati javne sadržaje. jer prometnice omogućuju plasman svojih proizvoda na druga područja. Taj pad broja stanovnika bio je uzrokovan u prvom redu ratnim zbivanjima. potrebno je planirati povećanje građevinskih područja naselja. Utvrđivanje građevinskih područja naselja Prema popisu stanovništva 1991. što nalaže i zakon. te javnim sadržajima i manifestacijama. Trg može s jedne strane biti omeđen školom ili školskim dvorištem. A budući da znatan broj mladih ljudi koji zasnivaju nove obitelji ima potrebu da se odvoji od roditelja i sagradi nove obiteljske kuće. nedostatak vodovoda i odvodnje. servisi i sl. poslovnih. oko 1000-1500 m2. kao i za proizvodnoposlovne zone.3. a također i pristup srednjim školama i fakultetu.

Izgradnja ovakvih trgova podloga je dizanja seoskog života na viši urbani nivo. Naselja treba opremiti cjelokupnom komunalnom infrastrukturom: − izgradnja i održavanje lokalne i nerazvrstane cestovne mreže u planiranim industrijskim.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE principu trebalo nastojati graditi na najvišim točkama naselja i oko njih formirati trg. − razvijanje ostalih infrastrukturnih sadržaja koji trebaju učinkovito pratiti ukupni gospodarski rast na lokalnoj razini (vodoopskrba. TT sustav) − održavanje čistoće − odlaganje komunalnog otpada − osiguranje trajnog i kvalitetnog obavljanja komunalne djelatnosti − osiguranje održavanja komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 21 . odvodnja otpadnih voda. turističkim. stambenim. poljoprivrednim i drugim zonama u odnosu na vrijednost prostora i njegova optimalnog korištenja − poboljšanje prijevoza putnika u javnom prometu − osiguranje dostatnog parkirališnog prostora sukladno potrebama i namjeni susjednih mikrolokacija − održavanje javnih površina − distribucija elektroenergetskog sustava na racionalan način tako da u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na stanje okoliša. što podrazumijeva i veći osjećaj zajedništva i s tim spremnost da se zajednički rješavaju problemi naselja.

zona seoskog turizma (T4) 2. Do Domovinskog rata ovdje je djelovala poljoprivredna zadruga i bio je razvijen uzgoj povrća. cestovni promet 8. Uvjeti za to pronalaze se u većim cjelovitim poljoprivrednim površinama. s mogućnošću navodnjavanja. Planirane su sljedeće namjene površina: − Građevinska područja naselja. Razvoj i uređenje površina izvan naselja sastoji se od: 1. Prostor ove Općine tradicionalno je izrazito poljoprivredni. Razvoj i uređenje površina naselja u grafičkom prilogu se dijeli na izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja (planirane površine za razvoj naselja). 3. Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu Županije Općina Lišane Ostrovičke smještena je u jugoistočnom dijelu Zadarske županije uz granicu sa Šibensko-kninskom županijom.Građevinska područja naselja (GP). u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. šumsko zemljište 4. Smatramo da bi bilo korisno pokrenuti izgradnju proizvodnih pogona koji bi omogućili zapošljavanje. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.Izgrađene strukture i površine izvan naselja. a time i stvorili uvjete za povratak stanovništva. − Gospodarska namjena-poslovno proizvodna(IK) − Javne i društvene namjene izvan GP naselja(D) − Turistička namjena (T) − Groblje − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla − Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma − Ostalo poljoprivredno tlo. vrijedna obradiva tla 3.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 22 . željeznički promet. te u povoljnim obilježjima submediteranske klime. groblje 7. Ostrovica i Dobropoljci. Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). gospodarske šume-prenamjena nižih kategorija šuma (šikara i goleti) u maslinike 5. Utvrđivanje građevinskih područja Građevinska područja dana su u grafičkom prilogu br. na prijelazu Ravnih kotara u Bukovicu. «Korištenje i namjena površina» dati su organizacija prostora. .4. gospodarska namjena koja se sastoji od: . osnovna namjena i korištenje prostora.1. Područjem Općine prolazi cesta Zadar-Benkovac-Knin. šume i šumsko zemljište − Prenamjena šumskog zemljišta u maslinike − Površine infrastrukturnih sustava. ostala tla 6. Jadranska autocesta položena je pet kilometara jugozapadno od granice Općine. 1. Ova Općina se sastoji od naselja: Lišane Ostrovičke. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površine U grafičkom prilogu br.proizvodno-poslovna namjena (IK) . «Građevinska područja naselja» Građevinska područja se dijele na: . Smještena je u kontinentalnom dijelu Županije.2.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina Tablica 3
Red. broj 1.0. 1.1. 1.2. % od površine općine ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA GP ukupno/ GP 156,64 3,1 izgrađeni dio GP ukupno 128,64 2,5 Izgrađene strukture izvan GP-a IK 52,12 1,0 ukupno E H K T 6,35 0,1 R Poljoprivredne površine ukupno P 1709,79 34,2 obradive P1 P2 P3 Šumske površine Š ukupno Š1 183,74 3,7 gospodarske Š2 1661,63 33,3 zaštitne Š3 posebne namjene Ostale poljoprivredne PŠ 1221,71 24,5 i šumske površine ukupno Vodne površine ukupno V vodotoci jezera akumulacije retencije ribnjaci Ostale površine ukupno N IS Općina ukupno 4992 100,0 Općina Lišane Ostrovičke Oznaka Ukupno ha stan/ha ha/stan* 4,8 5,9 14,6

120,3 2,2*

1.3.

1.4

0,2* 2,1* 1,6*

1.5. 1.6.

1.7.

6,53*

3.3.

Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

Općina Lišane Ostrovičke tradicionalno je izrazito poljoprivredno orijentirana općina. Prije Domovinskog rata tu je djelovala poljoprivredna zadruga koja je svoje proizvode, u glavnom povrtlarske (mrkva i drugo), plasirala na tržištu bivše Jugoslavije. Tijekom Domovinskog rata ova je općina bila okupirana od srbočetničke vojske. Hrvatsko stanovništvo bilo je u izbjeglištvu duži niz godina. U tijeku je obnova kuća i djelomični povratak stanovnika. Da bi se omogućio veći povratak i stalni boravak stanovnika u Općini potrebno je omogućiti zapošljavanje. U tu svrhu se ovim Planom predviđa razvoj gospodarskih djelatnosti: poljoprivrede, prenamjena šumskih zemljišta niže kategorije (šikara i goleti) u maslinike, proizvodno-poslovne zone i seoski turizam. Ispituje se mogućnost pokretanja eksploatacije arhitektonskog kamena. U tu svrhu potrebno je napraviti Studiju eksploatacije arhitektonskog kamena na nivou Zadarske županije rezultati koje bi trebali biti uključeni u Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije. Poljoprivredu bi trebalo objediniti i poboljšati sistem navodnjavanja. Bilo bi korisno ponovno pokrenuti zadrugrastvo po uzoru na slična udruženja u razvijenim zapadnoeuropskim zemljama. Također bi bilo dobro razvijati ne samo neposrednu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, nego i razviti preradu i konzerviranje poljoprivrednih proizvoda (voće, povrće, žitarice).
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

23

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

Ovim planom predviđa se prenamjena šuma nižih kategorija (šikara i goleti) u maslinike, i to na dvije lokacije: - Umac-Prštane u Lišanima Ostrovičkim, površine 65,099ha - Krš u Dobropoljcima površine 119,043ha. Kad je riječ o stočarstvu osim tradicionalnog uzgoja ovaca i koza trebalo bi razvijati stočne farme (krave, peradi, svinja i drugo). Proizvodno-poslovne zone planiraju se na sljedećim lokacijama: - Lišane Ostrovičke na površini 40,865ha - Ostrovica na površini 11,261ha Ova lokacija na Ostrovici već je izgrađena na površini od 3,147ha i služila je prije Domovinskog rata kao pogon u sklopu poljoprivrednog dobra. Zona seoskog turizma planira se u Ostrovici na površini 6,351ha.

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline • Prirodna baština na prostoru Općine

Od nadležnih državnih institucija nije proglašeno ni jedno područje posebnih uvjeta korištenja. Tu se misli na prirodnu baštinu svjetskog, državnog i lokalnog značaja, kao I na zaštićene dijelove prirode: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture. • Graditeljska, arheološka, povijesna i etnološka baština

Kulturno-povijesne značajke prostora O kontinuitetu naseljenosti ovog prostora od prapovijesti, preko antičkog i srednjovjekovnog pa sve do novijeg doba svjedoče mnogi nalazi i lokaliteti: liburnske gradine, ostaci rimskih gospodarskih imanja, sakralni spomenici i ostaci tradicijske gradnje. U cilju očuvanja kulturnog nasljeđa utvrđen je popis dobara - područja i pojedinačnih građevina. Popis kulturnih dobara po naseljima Lišane Ostrovičke sakralna arhitektura: - Crkva Sv. Jere, spominje se 1770. god., obnovljena 1987. god., u Domovinskom ratu do temelja srušena - Crkva Sv. Nikole Tavelića, sagrađena 1976./77. god., u ratu do temelja srušena, sagrađena nova, - kapela Sv. Ante na groblju, srušena arheološki lokaliteti: - Gradina, prethistorijski lokalitet - Mišljen, starohrvatska nekropola etnobaština: - ostaci tradicijske gradnje u zaseocima: Mamići, Nimci, Stipići
ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

24

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke

OBRAZLOŽENJE

Ostrovica sakralna arhitektura: Crkva Sv. Ante na jugoistočnom dijelu Gradine. Pripada srednjovjekovnom razdoblju. U zidovima crkve pronađeni su ostaci oltarne pregrade iz predromanike s latinskim natpisom iz 9-10. st., koji je posvećen Sv. Anastaziji, a natpis iz 1405. god. spominje kralja Zvonimira. Crkva je obnovljena u drugoj polovici 18. st. Crkva Sv. Luke, pravoslavna crkva s grobljem, sagrađena 1730. arheološki lokaliteti: Gradina s ostacima prapovijesnog liburnskog naselja na samom platou, srednjovjekovne utvrde ispod platoa, te rimske vile rustike (villae rusticae) u zaseoku Kusale podno Gradine zaseok Mačci na sjeverozapadnoj strani Gradine (Mačkove Ograde), antički lokalitet uz željezničku prugu Zadar-Knin Greblje – starohrvatska nekropola iz 9. st. etnobaština: ostaci tradicijske gradnje Dobropoljci sakralna arhitektura: Crkva Sv. Đurđa (Georgija) na groblju – srednjovjekovna građevina, obnovljena 1724. arheološki lokaliteti: Jaruv s prethistorijskim ostacima Belića jara etnobaština Ostaci tradicijske gradnje u zaseocima Ivkovići i Šaponje Zaštita kulturno-povijesnih dobara Svrha zaštite je očuvanje i prenošenje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju budućim naraštajima, što iziskuje redovito održavanje, tj. sprečavanje radnji koje bi na bilo koji način promijenile svojstva, oblik, značenje ili izgled kulturnih dobara i time ugrozile njihovu vrijednost, sprečavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i značenju služe potrebama pojedinca i općem interesu. Povijesno-kulturne vrijednosti Povijesno-kulturne vrijednosti, popis kojih je dat u poglavlju 3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i cjeline, zaštićene su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03). O njihovoj zaštiti i čuvanju vodi brigu Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine – Konzervatorski odjel Zadar (KZD). Svaki projekt obnove, pregradnje ili prenamjene tih građevina kao i graditeljski zahvati na arheološkim lokalitetima, mora biti usklađen s odredbama zakona i vođen pod nadzorom nadležne službe.

ZADARSKA ŽUPANIJA

ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE

25

slabo je povezano s naseljem Dobropoljci. Postojeća cestovna mreža nije pogodna za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa (minimalni poprečni profili.0* km * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Glavni razvojno vezni pravac za povezivanje Općine sa Zadrom.5* km županijske ceste: Ž 6070: Dobropoljci-Đevrske(D509). Željeznički promet Područjem Općine prolazi magistralna pomoćna pruga. što traži redovno održavanje kolničke konstrukcije i poboljšanje sigurnosti prometa postavljanjem odgovarajuće prometne signalizacije i realizacijom boljih tehničkih elemenata. Ostale nekategorizirane ceste također je potrebno urediti. Razvoj infrastrukturnih sustava 3. županijske ceste i lokalne ceste (NN 79/99. Naselje Lišane Ostrovičke je povezano sa Zadrom.0* km L 63133: Ž 6052. Unutar svakog naselja moraju se proširiti koridori i cestovne mreže te izvršiti odgovarajuća regulacija prometa u cilju ostvarenja bolje protočnosti vozila. Za sigurniji pješački promet moraju se izgraditi odgovarajući nogostupi. Postojeća cestovna mreža mora se modernizirati. te učestalost polaska lokalnih autobusnih veza sa županijskim centrom te ostalim naseljima. Potrebno je povećati broj.0* km L 63152: Lišane Ostrovičke-D56.1.5.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3.0* km lokalne ceste: L 63132: Ž 6052-L63133. tj. duljine 4. Prometni infrastrukturni sustavi Cestovni promet Na osnovu Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste. postaja-Ostrovica-D56. Benkovcem i šire je državna cesta D 56.). Uz postojeću kategoriziranu cestovnu mrežu Planom se predviđaju nove ceste: Lišane Ostrovičke – Torine Lišane Ostrovičke . duljine 4. na području Općine glavnu cestovnu mrežu čine prometnice sljedećih kategorija: državne ceste: D56: Islam Latinski (D8)-Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1).5.Ostrovica Ostrovica . i 8 tona/m Željeznička postaja nalazi se u Ostrovici. djelomično neasfaltirano i dr. duljine 3.Dobropoljci Ž(6070). podnosi opterećenje od 20 tona/osovina. te urediti i izgraditi tehnički ispravna autobusna ugibališta te okretišta autobusa. Lišane Ostrovičke. a što je uvjetovano postojećom izgrađenosti objekata i naselja. 15 m za ostale ceste. duljine 3. pruga je kategorije C4 ( objava UIC 700 ).1.0* km L 63147: Želj. Pruga je jednokolosječna i neelektrificirana. U samom središtu naselja Lišane Ostrovičke postoje mjesne ulične mreže raznih širina i gabarita s nepovoljnim tehničkim elementima.64/93) magistralna pomoćna pruga. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 26 .Mandići Širine planiranih koridora su 20 m za planirane lokalne ceste tj. U građevinskom smislu. koja je ujedno i glavna spojna cesta Općine na Jadransku autocestu Sva križanja i odvojci s ove ceste su u istoj razini s regulacijom prometa putem prometnih znakova i horizontalne signalizacije. Stanje nekategoriziranih prometnica još je lošije. Ova mreža naselja je uglavnom asfaltirana. duljine 1. 111/00. nepovoljni tehnički elementi. Benkovcem i Šibenikom svakodnevnim autobusnim linijama. Kategorija pruge je osnovom Odluke o razvrstavanju magistralnih željezničkih pruga (NN. oznake i broja MP 11. Središte Općine. 98/01). duljine 1.

Najbliže VIPNET bazne postaje nalaze se u Bukoviću. 7. Izgradnja novog poštanskog ureda planira se u sklopu planirane zone centralnih funkcija. te uz cestu prema Vukšiću vezati će se na postojeću mrežu.43+1. TK mreža napravljena je podzemno.42 BUČKULIĆI OSTROVOCA 1 OSTROVOCA 2 P: VRANA VRULJE . 5. kapacitet napravljene mreže zadovoljava potrebe stanovništva.LIŠANI MIJIĆI DEVIĆI PODMIŠLJEN . Postojeća telekomunikacijska mreža zadovoljava sadašnje potrebe. Za naselja Dobropoljci i Ostrovicu nije za sada u planu izgradnja mreže. Red. 3.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Telekomunikacijski i poštanski sustav Općina Lišane Ostrovačke ima riješenu telekomunikacijsku mrežu samo u naselju Lišane Ostrovačke. DV 30 kV TS LOZOVAC – CRLJENIK nije u funkciji. Signalom drugog koncesionara GSM mreže VIPNET.2. Šopotu i Stankovcima. razrađuje. 4. Glavna pojna točka za opskrbu električnom energijom ovog područja je TS 30/10(20)kV CRLJENIK instalirane snage 3. 3. Mreža sustava pokretnih komunikacija dobro pokriva područje Općine. 7. 5. TS 30/10(20) kV Crljenik napajana je preko DV 30 kV KAPELA (planirana) – CRLJENIK iz TS 220/110/30 kV BILICE. 6. što je ostvareno baznim postajama u Vukšiću i Benkovcu.4 kV. 3. 9. 2. s pripadajućim transformatorskim stanicama 10(20)/ 0. Red.5. 2.37 koja vrši napajanje preko četiri srednjenaponska izlaza 10(20) kV.SVK kabel prema naselju Vukšić.LIŠANI Naziv voda 10(20) kV Otcjep za TS BAČKULIĆI Otcjep za TS BAČKULIĆI – DV za TS OSTROVICA 1 DV za TS OSTROVICA 1 Ocjep za TS OSTROVICA DV za TS DEVIĆI Otcjep za TS PK VRANA Otcjep za TS VRULJE – LIŠANI Snaga (kVa) 100 50 100 100 160 160 100 Duljina (m) 68 670 1248 1693 3184 415 383 Tip Stupna (nije u funkciji) Tornjić Stupna (nije u funkciji) Stupna Stupna Tornjić Stupna Tornjić Stupna Tip i presjek AlČe 3X35 mm2(nije funkciji) AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2(nije funkciji) AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 u u ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 27 . Planirane građevinske zone u naselju Lišane Ostrovačke. 4. Na području Općine nalaze se slijedeći elektroenergetski objekti napajani iz TS 30/10(20) kV CRLJENIK. 6. sređuje i šalje. broj 1. Poštanski promet U Općini ne postoji poštanski ured te se poštanski promet vrši preko poštanskog ureda Benkovac gdje se pošta sakuplja.LIŠANI ČURČIJE . Naziv TS 10(20)/0. Svjetlovodnim kabelom povezana je lokalna komutacija na nadređeni komutacijski centar. 8. gdje je izgrađena digitalna lokalna komutacija i mjesna TK mreže. Daljnjih planova što se tiče proširenja telekomunikacijske mreže nema. Energetski sustav Područje Općine je u sklopu elektroenergetskog sustava Šibenske županije na koju je vezano putem 10 kV kabelskih vodova. Općina je također dobro pokrivena. broj 1. a kroz mjesto prolazi svjetlovodnih kabel .

m. Vodoopskrba naselja Dobropoljci ostvarit će se iz vodospreme VS Lisičić i pripadajućih cjevovoda. Stoga se i za područje Općine preporuča korištenje obnovljivih energetskih izvora . a rješavati će se studijama i stručnim podlogama. 11. usklađeno s prostornim.. Kula Atlagić 50%. Bunar se nalazi ispod centralnog dijela Lišana na pregibu zaravnjenog dijela polja i brdovitog zaleđa. Lepuri. a preko ljeta i znatno manje. te Općinu Lišane Ostrovičke. Dobra Voda.Lišane Ostrovičke . sunca i vjetra. Uzrok tome su objekti u neposrednoj blizini bunara i nepostojanje sanitarne zaštite. U današnje vrijeme izvor nije u funkciji. uzorci ne ispunjavaju uvjete propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode.n. V=1000m3) – Bulić . njegovo jugoistočno područje. Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba Općina nema riješenu vodoopskrbu pitkom vodom. i G. Uz njega je okno koje se koristilo kao crpni zdenac za potrebe željeznice. koji se razmatra kao dio cjelovitog sustava Ravnih kotara i šire.Prović. Ceranje. To je stari kopani bunar. Zidan je kamenim blokovima. U blizini bunara je napravljena bušotina sa crpkom na dubini cca. te naselja Općine Lišane Ostrovičke Lišane i Ostrovica. Podlug. Prović.2 m. utvrđena je prisutnost amonijaka i nitrita iznad MDK. Otcjep za TS ČURČIJE – LIŠANI Otcjep za TS MIJIĆI Otcjep za TS MIJIĆI –DV za BULIĆI DV za TS BULIĆI Otcjep za TS PODMIŠLJEN LIŠANI 480 198 254 3421 76 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 AlČe 3X35 mm2 Obnovljivi izvori energije Prema nacionalnim energetskim programima treba u sve većoj mjeri primijeniti prirodne izvore energije.VS Gladuša (KD 218 m. koji se tijekom vremena nekoliko puta produbljivao i uređivao. Do izgradnje cjelovitog vodoopskrbnog sustava vodoopskrba naselja Lišane Ostrovičke može se riješiti s bunara Trubanj za što treba izvršiti dodatne istražne radove te saniranje izvorišta. V=250 m3 ) te povratnog cjevovoda za priključenje na mrežu naselja. V=2000m3) – cjevovod srednje zone kroz Benkovac – Kožlovac – Lepuri .3. Tehničko uključivanje izvorišta sastoji se od instaliranja crpne stanice na izvorištu. Radašinovci. Pristeg. Prema rezultatima ispitivanja kvalitete vode. Glavni pravac tog područja je VS Atlagić (KD 248 m. D. 12.m. 3.m. Uključeno je i naselje Radašinovci iako se ono u postojećem stanju opskrbljuje iz VS Zibonoga. tlačnog cjevovoda i lokalne vodospreme Gradina ( KD 215 m. za koje naše područje ima preduvjete. Globalni koncept temelji se na povezivanju sa susjednim vodoopskrbnim sustavima Šibenika.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 8. Šopot. 36 m. Područjem Općine prolazi spoj Benkovačkog kraka do Kistanjskog sustava Đevrske – VS Vačani. Za određivanje potrebe vode prihvaćaju se slijedeće potrošnje: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 28 . Miranje. Perušić Benkovački. promjera 1. 10.n.5. Kolarina. Benkovačko sela. a čime se u velikoj mjeri može doprinijeti smanjenju korištenja tradicionalnih izvora. Znači za vodoopskrbu naselja Lišane Ostrovičke i Ostrovica potrebno je izgraditi vodospremu VS Gladuša i cjevovod iz pravca Benkovca. Kistanja i Skradina. ekološkim i funkcionalnim kriterijima.. Planirani vodoopskrbni sustav biti će dio Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije – podsustav VS Atlagić. Stanovnici se koriste vodom iz vlastitih cisterni. sa ogrankom VS Gladuša – Vukšić . 9. U centru mjesta Lišane Ostrovičke nalazi se bunar Trubanj koji se nekad koristio za opskrbu vodom. koja daje prema dostupnom podacima 3 – 6 l/sec.Ostrovica. Buković 50%.n. Vukšić.10 m od vrha krune. Podsustav VS Atlagić odnosi se na Grad Benkovac.. a obuhvaća naselja Benkovac. Bunar je dubine 13.vode. Bulić. Kožlovac 50%.

Tako loše stanje rješavanja odvodnje otpadnih voda ne može se dozvoliti. te potrebne količine za gašenje požara koje za naselje do 5. postaje sve rafiniranije i već se obavlja tako da se više ne dobiva otpadni proizvod. Samo ponegdje na novijim objektima vrši se prethodno pročišćavanje u septičkoj jami. Sakupljanje oborinskih voda ovim putem nije dopušteno. Studija zaštite voda na području Zadarske županije načelno je odredila sustave odvodnje s glavnim kanalima i crpnim stanicama. potrošnju za zalijevanje okućnica. Odvodnja otpadnih voda. prirodi bliskih postupaka pročišćavanja – “biljnih uređaja“. gotovi tipski uređaji za biološko pročišćavanje otpadnih voda budu što jednostavniji za izvedbu i održavanje.500 specifična potrošnja stanovnika qsp = ≈ 3. eventualno odabrani. Poželjno je da. Za odvodni sustav predviđen je jedan uređaja za pročišćavanje otpadnih voda smješten južno od naselja s dispozicijom u otvoren prirodni vodotok. Ukupni kapacitet sustava je 960 ES.2 L/sec maksimalna satna potrošnja qmaxsat =≈ 10. razvojem tehnologije. načine pročišćavanje otpadnih voda kao i lokacije uređaja za pročišćavanje. Pročišćavanje otpadnih voda. Predloženi sustav je razdjelni tip odvodnje s mrežom kanala koja bi služila za prikupljanje uglavnom sanitarnih i eventualno industrijskih otpadnih voda. što uzrokuje zagađenje podzemnih voda. Predloženo rješenje za naselje Lišane Ostrovičke uneseno je u Plan. dosadašnja praksa izgradnje septičkih jama ne izvedenih u skladu s tehnološkim propisima čime one postaju obične crne jame. već vrijedna sirovina kojom se mogu rješavati problemi nedostatka vode. ispuštaju se otpadne vode u tlo. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 29 . ekološkim i ekonomskim pokazateljima. To zahtijeva prethodnu pažljivu analizu lokalnih prilika i racionalnost odabranog sustava glede investicijskih troškova i troškova održavanja. Naime. Osnovno rješenje je sakupljanje otpadnih voda gravitacijskim kanalima i uz precrpljivanje na pojedinim lokacijama dovesti do uređaja za pročišćavanje. ovisna o planiranom razvoju naselja. odnosno financijskim mogućnostima investitora.4 L/sec Ovoj količini potrošnje stanovništva treba dodati potrošnju stoke. sa što povoljnijim tehničkim. prethodno obrađenih na klasičan način ili preko gotovih tipskih uređaja za biološko pročišćavanje.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE stanovnici u naselju qsp = 200 l/dan krupna stoka qsp = 50 l/dan sitna stoka qsp = 15 l/dan broj stanovnika Q= 764 planirani broj stanovnika Q = ≈ 1. Zbog relativno malog ukupnog opterećenja. u poljoprivredne svrhe. Za zalijevanje poljoprivrednih površina treba koristiti vodu iz postojećih bunara koje u tu svrhu valja urediti. pretpostavlja se da će biti moguća primjena tzv. a industrijski i drugi pogoni moraju predtretmanima pročistiti otpadne vode do stanja mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje prema Pravilniku o ispuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. Iz toga razloga trebalo bi i za naselje Lišane Ostrovičke razmotriti mogućnosti korištenja otpadnih voda. na djelotvoran i suvremen način. Prijemnik se nalazi u osjetljivom području i predložen je druge kategorije te je potrebno osigurati prvi i drugi stupanj čišćenja. Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti analizu predloženog sustava te odrediti faznost izgradnje istog. a naročito iz razloga što je zadano područje djelomično i vodozaštitno područje. U javnu kanalizaciju ne smiju se upuštati vode koje sadrže agresivne i štetne tvari u koncentracijama većim od dopuštenih propisima. za ovo je područje od velikog značenja. za navodnjavanje pojedinih poljoprivrednih kultura.5 L/sec maksimalna dnevna potrošnja qmaxdn = ≈ 5. Realizacijom modernih sustava definitivno će se osigurati ekološka ravnoteža ovog inače vrlo osjetljivog prostora. Odvodnja otpadnih voda Na čitavom području Općine otpadne vode iz domaćinstva disponiraju se u tlo pomoću upojnih jama.000 stanovnika iznose 10 l/sec. Najčešće su svi objekti u sanitarno neispravnom stanju tako da predstavljaju stalnu prijetnju zdravlju stanovnika.

prolazi sredinom polja. Melioracijska odvodnja Sustav melioracijske odvodnje Lišansko polje nalazi se u sklopu većeg sustava LišaneTrolokve-Žažvić. Duljina kanala od ušća do mosta Krivac je 4. Do izgradnje zajedničkog javnog sustava odvodnje. Županijska granica.5 km u kojoj protječe kroz Lišansko polje čineći tako glavni recipijent odnosno melioracijski vodotok polja.0 m • da je omogućen kolni pristup radi čišćenja Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. neutralizatora i dr. tj. Objekti detaljne melioracijske odvodnje nisu izgrađeni.92 km) i Vedro polje (duljina 2. djelomično je izgrađena osnovna kanalska mreža. Masivi omeđuju sliv sa sjeveroistočne i jugozapadne strane. kanal “Otres” kanal “Ostrovičke bare – Bribirske Mostine” koji pospješuju odvodnju sa polja i kanaliziraju vode do recipijenta. prolazi plodnim poljoprivrednim zemljištem i u Bribirskim Mostinama utječe u Bribišnicu. koja ujedno predstavlja i dogovorenu granicu sliva Zrmanja –Zadarsko primorje. Glavni recipijent Lišanskog polja je melioracijski vodotok (kanal) Krivac koji utječe u Bribišnicu. posebno sa sjeveroistočne strane. Površina tog dijela polja koje teritorijalno pripada Općini Lišane Ostrovičke je oko 380 hektara. Detaljna kanalska mreža nije izgrađena. Vodotok Otres formira se kod istoimenog izvorišta. U gornjem dijelu sliva. Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana. pa tokom kišnih mjeseci dolazi do plavljenja okolnog poljoprivrednog područja. u blizini mjesta Lišane Ostrovičke. za više od 10 ES. a u donjem dijelu se ulijevaju u melioracijske kanale Lišanskog polja. čija ukupna površina iznosi 865 hektara. od grada Benkovca do mjesta Morpolača gdje Krivac utječe u Bribišnicu.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Za veće asfaltirane površine odvodnju otpadnih voda treba riješiti preko separatora masti i ulja. tj. U Krivac se s lijeve strane ulijevaju vode iz kanala Trubanj i Vedro Polje. Cijelim svojim tokom Krivac protječe dubokim poljoprivrednim zemljištem koje je smješteno između dvaju brdskih masiva.56 km. vodotok prikuplja bujične vode s tih brdskih područja. prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi Općine. U donjem dijelu sliva Krivac je reguliran u dužini od 4. Sukladno prethodnom stavku. Na krškom području između mjesta Lišane Ostrovičke i Ostrovica postoji veći broj manjih bujičnih vodotoka od kojih su najznačajniji Trubanj i Duboka draga koji u gornjem dijelu sliva imaju izrazito bujični tok. Vodotok je većim dijelom kanaliziran te služi i kao melioracijski kanal za odvodnju sa okolnih polja do Bribišnice. tj. Na polju između mjesta Ostrovica i Bribirske Mostine (polje Zablaće – Međulužje) površine oko 340 hektara. vodotoka Bribišnice. koji osim voda iz polja sprovode i bujične vode sa gornjih dijelova sliva.45 km). Za dio polja sa lijeve strane Krivca izgrađeni su osnovni melioracijski objekti. a to su kanali Trubanj (duljina 2. a njegov sjeverni dio (koji pripada slivu Zrmanja–Zadarsko primorje) predstavlja Lišansko polje. primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način: • da bude izveden nepropusan za okolni teren • da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice • da od susjedne građevinske čestice bude udaljen minimalno 3. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 30 . odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom septičkih jama na parceli. Uređenje vodotoka i voda Najveći vodotok na području Općine Lišane Ostrovičke je vodotok Krivac čiji se sliv proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok.

Sanacija postojećih neuređenih odlagališta .Odvoz otpada s otoka . br.Potpora i unapređenje burze otpada . odnosno grad osiguravaju provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom pri čemu više jedinica lokalne samouprave mogu sporazumno osigurati provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom Osnovni cilj postupanja s otpadom na području Zadarske županije je izgradnja cjelovitog sustava postupanja s otpadom sa što manje štetnih utjecaja na zdravlje. Idejno rješenje odvodnje polja dano je u projektu “Melioraciono uređenje dijela kraških polja Zadarske regije – Melioraciono uređenje Kožlovačko–Morpolačkog polja” V. 178/04. na osnovi Studije o postupanju otpadom za područje Zadarske županije. međutim nije izgrađena detaljna kanalska mreža. Jugoistočni dio polja je već djelomično melioriran a u svrhu toga su izgrađeni i glavni melioracijski kanali ( tom dijelu pripada i Lišansko polje). Sredinom polja protječe vodotok Krivac koji bi bio uređen u cijeloj svojoj dužini a u gornjem toku je predviđena izgradnja akumulacije Kulina radi navodnjavanja poljoprivrednih površina.Odvojeno sakupljanje i recikliranje korisnih i štetnih sastojaka otpada .Izbjegavanje nastanka otpada .) općina. prema propisima EU . moraju se sanirati sva odlagališta.Donošenje konačne odluke. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 31 . Split iz 1988.2006. godine.Djelovanje na ponašanje kupaca .01. 123/97) do 01. U skladu sa Zakonom o otpadu (NN.Biološka obrada odbojeno sakupljenog bio otpada (kompostiranje) .Izgradnja transfer postaja . odnosno odrediti prenamjena onih koja se neće koristiti.Smanjenje i višekratno korištenje ambalaže .Čišća proizvodnja Vrednovanje neizbježnog otpada . Postupanje s otpadom Postupanje s komunalnim otpadom Komunalni otpad je otpad iz kućanstva.6. Ostvarivanje navedenog cilja postići će se dosljednom provedbom koncepta cjelovitog gospodarenja otpadom “IVO”.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Na području od Benkovca do Bribirskih Mostina predviđena je izgradnja melioracijskog sustava na površini od 3091 ha. ustanovama i uslužnim djelatnostima. otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu. 3.Odlaganje ostatnog otpada s manje od 5% organske tvari Prema Pravilniku o postupanju s otpadom (N.O. godine.R.Edukacija stanovništva .N. kojim su glavni prioriteti svrstani kako slijedi: . okoliš i klimu uz što bolje gospodarskog korištenja otpada i što manje trajno odlaganje neobrađenog otpada za što je neophodno izraditi Studiju o postupanju otpadom za područje Zadarske županije.Izgradnja reciklažnih pogona Odlaganje ostatnog otpada .

Stoga na osnovu Programa i Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske potrebno je uspostaviti mrežu sabirališta i skladištenja opasnog otpada na području Zadarske županije (4-5 građevina za skladištenje opasnog otpada-sabiralište i jedna građevina za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada) gdje bi se prikupljao i skladištio opasni otpad izdvojen iz komunalnog otpada (baterije. nagrizanje. II. oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada propisuje ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. 178/04.) i Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu (N.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje.N. kancerogenost. infektivnost. nadražljivost. staklo itd. To je otpad koji za razliku od opasnog tehnološkog otpada ne sadrži ili sadrži malo tvari koje podliježu fizikalnoj. ekotoksičnost i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. a građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (osim proizvoda koji u sebi sadrže katran) koristiti kao inertni materijal za punjenje kamenolomskih iskopa pri sanaciji kamenoloma. pri čemu više županija mogu sporazumno osigurati provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. odnosno Grad Zagreb osiguravaju provođenje mjera postupanja s neopasnim tehnološkim otpadom. lakovi itd.. reaktivnost. br. br. ustanovama i uslužnim djelatnostima. 3/94. Na području Zadarske županije komunalni otpad s karakteristikama opasnog otpada se sakuplja i odlaže zajedno s ostalim komunalnim otpadom na smetlišta ili odlagališta bez ikakve kontrole. Sadrži tvari koje imaju jedno od ovih svojstava: eksplozivnost. Komunalni i tehnološki otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadrže tvari koje imaju jedno od spomenutih svojstava. toksičnost. Na području Zadarske županije ova vrsta otpada miješa se zajedno s komunalnim otpadom na odlagalištima komunalnog otpada. Međunarodni ugovori. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 32 .N. Zakona o otpadu (NN.).) postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku.N. Postupanje s opasnim otpadom Opasni otpad je utvrđen dodacima I. papir. sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada. akumulatori. Vlada Republike Hrvatske osigurava provođenje mjera postupanja s opasnim otpadom utvrđenih Strategijom zaštite okoliša. 80 % ukupne količine neopasnog tehnološkog otpada. br. U skladu sa Zakonom o otpadu (N. Ambalažni otpad predstavlja cca. i III.. 178/04. mutagenost. teratogenost. motorna ulja. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor. lijekovi. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada do konačnog zbrinjavanja o čemu skrbi Vlada Republike Hrvatske. štetnost. kemijskoj ili biološkoj razgradnji pa ne ugrožavaju okoliš. Potrebno je uspostaviti sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada (metali.). Prema članku 22. Zakona o ratifikaciji konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju (N. zapaljivost. 97/05) županije. a po količinama. boje.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Postupanje s neopasnim tehnološkim otpadom Neopasni tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu.

Pročišćene otpadne vode treba ispuštati na najoptimalnijim.7.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. Za reciklažu smeća Općina treba osigurati potreban broj kontejnera i utvrditi lokacije za njih. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Do izgradnje zajedničkog sustava odvodnje svi postojeći i novi objekti moraju rješavati odvodnju otpadnih voda sakupljanjem u vodonepropusnim septičkim jamama. radiona. servisa. a vizualno zaštićeni. prethodno istraženim lokacijama. Otpadne tehnološke vode iz raznih proizvodnih pogona moraju se adekvatno pročistiti tako da se količina štetnih tvari u njima smanji do propisanih graničnih vrijednosti. povremenih vodotoka i izvora te poljoprivrednih površina od zagađenja. Sadržaj istih mora se prazniti samo preko ovlaštenih poduzeća i odvoziti na mjesto koje odredi sanitarna inspekcija. odnosno idejnog rješenja sakupljanja. Za odlagališta građevinskog otpadnog materijala treba naći rješenje na prostoru Općine Lišane Ostrovičke ili u dogovoru s nekom drugom općinom. Izgradnja novih stambenih i proizvodnih objekata na području općine Lišane Ostrovičke mora biti u skladu s utvrđenim zonama sanitarne zaštite i propisanim mjerama zaštite pri izgradnji i eksploataciji istih. pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda treba rješavati etapnom izgradnjom zasebnih podsustava odvodnje za pojedina područja Općine. Na svim površinama većih garaža. Treba zaustaviti proces neorganiziranog odlaganja otpada na divljim deponijama. Problem odlaganja otpada treba riješiti na razini cijele Županije. pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda za cijelo područje Općine Lišane Ostrovičke. benzinskih postaja i parkiralištima poslovno-proizvodnih i turističkih zona treba obvezatno ugraditi separatore za sakupljanje ulja i masnoće iz oborinskih voda prije ispuštanja u teren. Zaštita voda od zagađivanja treba se definirati izradom adekvatne studije. odnosno sakupljanjem u kvalitetnim tipskim kućnim uređajima za pročišćavanje. Posebnu pažnju treba pokloniti zaštiti vodotoka Bribišćica. Ti lokaliteti trebaju biti pristupačni dopremnim vozilima. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 33 . Također treba provesti hidrogeološka istraživanja svih potencijalnih lokacija u svezi mogućnosti ispuštanja adekvatno pročišćenih otpadnih voda u teren. Do realizacije jedinstvenog sustava odvodnje problem sakupljanja.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 34 .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE II.

Plan je sadržan u elaboratu "Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke" što ga je izradio Zavod za prostorno planiranje Zadarske županije i sadrži sljedeće priloge: tekstualni dio: I. 61/00 i 32/02) i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Lišane Ostrovičke («Službeni glasnik Zadarske županije» 11/01. Infrastrukturni sustavi-vodnogospodarski sustavi (mjerilo 1:25 000) 2b. Odredbe za provođenje grafički dio: 1. mjere korištenja. Područje obuhvata ovog Plana je područje Općine Lišane Ostrovičke utvrđeno Zakonom o područjima Županija. Uvjeti za korištenje. Članak 3. te druge mjere za uređenje prostora. donosi ODLUKU o donošenju Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke Članak 1. zaštite prostora i okoliša. Lišane Ostrovičke i Ostrovica. godine. na 14. 10/97). Infrastrukturni sustavi-poštanski. sjednici održanoj 2. lipnja 2006.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Opće odredbe Temeljem čl. Korištenje i namjena površina (mjerilo 1:25 000) 2a.). Zakona o prostornom uređenju (NN br. Obrazloženje II. 24. Ovom se Odlukom donosi Prostorni plan uređenja Općine Lišane Ostrovičke (u daljnjem tekstu: Plan) za razdoblje do 2016. telekomunikacijski i energetski sustavi (mjerilo 1:25 000) 3. Prostor Općine se sastoji od naselja Dobropoljci. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 35 . Ovim Planom određeni su ciljevi prostornog razvoja. uređenje i zaštitu prostora (mjerilo 1:25 000) 4. S ovim Planom moraju biti usklađeni urbanistički i detaljni planovi uređenja i drugi dokumenti prostornog uređenja nižeg reda koji se donesu nakon donošenja ovog Plana. 68/98. 30/94. gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. Općinsko vijeće općine Lišane Ostrovičke. Građevinska područja naselja (mjerilo 1:5 000) Članak 4. Članak 5. godine. Članak 2.

Sastoje se od postojećeg-izgrađenog i planiranog-neizgrađenog dijela (u daljnjem tekstu GP). Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine Lišane Ostrovičke Korištenje prostora Članak 6. koji su određeni sljedećim karakteristikama: − Prostor kao ograničeni resurs mora se koristiti racionalno i svrhovito što. te zone nove izgradnje u proširenim dijelovima GP-a. pretpostavlja poštivanje principa organskog širenja postojećih naselja u okvirima zadanih mjerila i unutar utvrđenih granica GP-a. − U cilju zaštite vrijednosti okoliša (vode. osiguranje prostora za javne potrebe i postojeća infrastruktura. u kojoj je glavna namjena stanovanje s pratećim funkcijama. − U definiranju uvjeta za formiranje granica GP-a naselja primjenjuje se pravilo korištenja već izgrađenih. dosad neizgrađenih prostora. − Korištenje prostora u sportsko-rekreacijske/kupališne svrhe moguće je uz minimalnu izgradnju i očuvanje prirodnih fenomena. Planirane su sljedeće namjene površina: − Građevinska područja naselja. odnosno mogućnosti njene racionalne iskoristivosti.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 1. U tom smislu valorizirani su svi relevantni elementi. − Gospodarska namjena-poslovno proizvodna(IK) − Javne i društvene namjene izvan GP naselja(D) − Turistička namjena (T) − Groblje − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-osobito vrijedno obradivo tlo − Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene-ostala obradiva tla − Šume isključivo osnovne namjene-gospodarska šuma − Ostalo poljoprivredno tlo. postojećih struktura i njihovo logično povezivanje u urbane cjeline. šume i šumsko zemljište − Prenamjena šumskog zemljišta u maslinike − Površine infrastrukturnih sustava Uvjeti i ciljevi za određivanje namjene površina Članak 7. Pri tome se razlikuju zone postojeće/stare jezgre naselja. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 36 . − Širenje GP-a naselja usmjerava se u dubinu prostora vodeći računa o potrebi zaokruživanja urbane strukture u prostorno-funkcionalnu cjelinu. Ovim se Planom utvrđuju kriteriji za korištenje/namjenu površina. Prostorni plan uređenja Općine sadrži u grafičkom dijelu kartografske prikaze u skladu sa zakonom i propisima. za gradnju mora biti argumentirano izrazitim gospodarskom interesom za lokalnu zajednicu. − Korištenje. potrebno je građevinske aktivnosti ograničiti na već korištene prostore. poljoprivredne površine i pejzažne karakteristike prostora). kao što su stalni i povremeni stanovnici. zone naselja koje su rijetko izgrađene s mogućnošću njihova dogradnja.

ovih odredbi za provođenje. duljine 1.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2.postojeće: L 63132: Ž 6052-L63133. duljine 3. Građevine od važnosti za Državu i Županiju Članak 8.Knin (postojeća) Građevine za korištenje voda: vodoopskrbni sustav. duljine 3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: državne ceste: D56: Islam Latinski (D8)-Smilčić-Benkovac-Skradin-Drniš-Sinj (D1).0* km L 63152: Lišane Ostrovičke-D56.postojeće: Ž 6070: Dobropoljci-Đevrske(D509). postaja-Ostrovica-D56.0* km L 63133: Ž 6052.0* km lokalne ceste . Cestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima: županijske ceste .za obranu od poplava i zaštitu od bujica vodotoka Jaruga Uvjeti za uređenje prostora građevina od interesa za Državu i Županiju dati su u točki 5.1. duljine 1.jugoistočni pravac Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije (planiran) Rješenje o lokacijskoj dozvoli utvrđuje se temeljem stručne podloge ili idejnih rješenja za gradnju novih ili rekonstrukciju postojećih građevina. sukladno odredbama PPŽ-a a to su: Građevine od važnost za Državu Članak 9.5* km Željeznički objekti s pripadajućim građevinama i uređajima: magistralna pomoćna pruga : Zadar. Građevine od važnosti za Županiju Članak 10. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 37 .Dobropoljci Ž(6070).0* km L 63147: Želj. Ovaj plan određuje uvjete uređenja prostora i građevina od važnosti za Državu i Županiju.sustav odvodnje otpadnih voda Zaštitne i regulacijske građevine .planirane: Lišane Ostrovičke – Torine Lišane Ostrovičke .0* km lokalne ceste .Mandići * Duljina označava dionicu ceste koja se nalazi na području Općine Građevine za zaštitu voda: . Uvjeti za uređenje prostora 2. duljine 4. Sve zahvate na terenu koji nastaju gradnjom ili rekonstrukcijom građevina potrebno je sanirati po mogućnosti ozeleniti radi očuvanja krajobraza. duljine 4.Ostrovica Ostrovica .

potok i sl. a sadrži izgrađeni i neizgrađeni dio: .) − sportsko-rekreacijski sadržaji (dvorane. ili nekim drugim elementima. prikazana grafičkim prilogom Plana (karta 4. Pored stanovanja kao osnovne namjene unutar GP-a naselja. GP naselja određene su na osnovi ocjene stvarnih korisnika prostora. Granice GP-a se u pravilu određuju granicama katastarskih čestica. Članak 12. prirodni elementi (obala.Izgrađeni dio naselja sastoji se od gusto izgrađenih zona i zona nižeg stupnja izgrađenosti koje je moguće dograđivati. vrtić. igrališta). zelenilo i sl. zanatske radionice .2. tržnica . koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja kao što je broj kuća/domaćinstava u privremenom korištenju . a donosi ga Općinsko vijeće. Članak 15. apartmani. crkva.).) − turistički objekti (hoteli. Članak 13. pansioni. velike izdužene nepravilne parcele ili sklopovi takvih parcela).Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 2. Planom se utvrđuju građevinska područja naselja u kojima je stanovanje glavna namjena. zdravstvena ustanova. GP-a naselja prikazana su u grafičkim prilogom (karta 4). koji ne ugrožavaju ekološku stabilnost naselja (servisi. bazen. mogu se graditi i: − javni objekti (škola. granica razgraničenja se smatra područje uz crtu razgraničenja u dubini do 15 m sa svake strane crte. Članak 16. . 1:5 000). Najmanje 20% zahvata mora biti predviđeno za prometnu infrastrukturu. povremenih i stalnih. Članak 17. − groblja. Građevinska područja naselja. Građevinska područja naselja i izdvojena građevinska područja-uvjeti gradnje Opći uvjeti Članak 11. ili gdje se radi o oblicima parcelacije koju treba prilagoditi postojećem stanju. .... vodovi i sl.Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja predstavlja prostor za razvoj na kojem se može graditi isključivo izradom Detaljnih planova uređenja koje se određuje Programom mjera unapređenja u prostoru za razdoblje od dvije godine. Članak 14.Širenja GP uvjetovano je kriterijima iz PPŽ-a te dodatnim kriterijima. javne prostore. mj. U slučaju gdje razgraničenje namjena nije jasno obilježeno fizičkim elementima kao što su infrastrukturni koridori (ceste... ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 38 .) − gospodarski objekti. − infrastrukturni koridori. a iznimno gdje to nije moguće (velike katastarske parcele. Građevinsko područje naselja je cjelovit prostor naselja koji se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog djela GP-a. izgrađene površine. granice GP-a definirane su tako da je povučena-ucrtana linija razgraničenja po kojoj treba izraditi parcelacijski elaborat.. Za neizgrađeni dio građevinskih područja obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za one zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom.).

Članak 22. ako nije Zakonom o cestama. u slučajevima kada je građevni pravac uz ulicu definiran postojećom izgradnjom. Udaljenost samostojeće građevine od susjedne međe ne može biti manja od h/2 pri čemu je h visina građevine od najniže točke uređenog terena uz građevinu do krovnog vijenca građevine. Članak 25. Minimalna dozvoljena udaljenost od susjedne međe je 3 m. U pretežno izgrađenim dijelovima naselja.0 m. Odstupanje od utvrđenih vrijednosti iz prethodnog stavka dozvoljeno je za samostojeće i dvojne kuće i to isključivo u pretežno izgrađenim dijelovima naselja.za kuće u nizu 6 m.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 18. pri čemu su se primijenili dodatni kriteriji koji se temelje na specifičnostima razvojnih potencijala naselja. Svaka pojedina građevinska parcela mora imati osiguran kolni i pješački pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5. minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. Regulacijska crta je mjesto priključenja parcele na javnu prometnu površinu. Članak 20. 5 m. što znači da se građevina treba uskladiti s postojećim stanjem. građevine se mogu graditi neposredno uz javnu prometnu površinu. ali ne manja od 3. Članak 24. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 39 . kao što je ukupan broj izgrađenih stambenih jedinica unutar naselja. Udaljenost građevinskog pravca od regulacijske crte je min. Ovim planom određena je minimalna širina građevinske parcele: . Kod dogradnje postojećih građevina dograđeni dio zadržava postojeću građevinsku liniju (pravac). odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. u izgrađenim dijelovima naselja.za samostojeću kuću 14 m.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. Članak 21. Izuzetak od prethodnog članka čine interpolacije u starim jezgrama gdje se dozvoljava veće odstupanje u skladu sa zatečenim stanjem. streha i sl. Iznimno. . . kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava.0 m. Članak 26.za dvojnu kuću 10 m. Planom je definirana mogućnost širenja GP naselja temeljem kriterija iz Prostornog plana Zadarske županije. Građevinski pravac definira obveznu i najmanju moguću udaljenost fronte građevine od regulacijske crte. Na istoj udaljenosti moraju biti i istake na bočnoj ili stražnjoj fasadi građevine. a osobito u starim jezgrama. temeljem čega je izračunat broj povremenih i stalnih korisnika prostora. Ukoliko se na prednjem pročelju građevine pojavi bilo kakva istaka (balkon. Izgradnja i širenje naselja dozvoljena je isključivo unutar granica GP naselja na građevinskim parcelama. DPU-om ili UPU-om drugačije određeno. Članak 23. a može biti maksimalno 1.) građevinski pravac definiran je njome. Članak 19.

Izgradnja garaža može biti i izvan objekta. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala.00 m . udaljenosti od susjeda i koeficijenta izgrađenosti određenih ovim Planom. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasni vrt. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. i ukoliko je stav Općinskog vijeća da se konkretni objekt legalizira.od lokalnih i nerazvrstanih 5. Unutar graditeljskih cjelina iz prethodnog članka. i zaštićenim područjima. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. Bespravno izgrađeni objekti koji se nalaze unutar GP-a. Članak 31. U ovom prostoru se mogu smjestiti i parkirališne površine. god. Ovim Planom određene su stare jezgre naselja i pojedinačni graditeljski sklopovi (dvorovi) u grafičkom prilogu broj 4. Izuzetak od prethodnog članka čine objekti koji su izgrađeni u prometnim i ostalim infrastrukturnim koridorima. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 40 . dozvoljena je gradnja i dogradnja prema konzervatorskim uvjetima nadležnog tijela. Članak 29. ako ne prelazi dozvoljeni postotak izgrađenosti. Članak 32. Članak 34. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. Na građevinskoj parceli mora biti osiguran prostor za smještaj prometa u mirovanju prema uvjetima utvrđenim ovim Planom (točka 5).od državnih prometnica 10. pod uvjetom da su izgrađeni do prosinca 2004. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. ovog članka udaljenost može biti i manja ako je objekt izgrađen prije izgradnje (proboja) prometnica. bez obzira na minimalne površine građevinskih čestica. a odstupaju od uvjeta određenih ovim Planom. Udaljenost građevinskih linija individualnih objekata od prometnice iznosi najmanje: . Članak 28. Članak 30.od pristupnih putova građevinska linija se može poklopiti s regulacijskom linijom.od županijskih prometnica 7. Posebni uvjeti za interpolacije i rekonstrukcije unutar stare jezgre naselja Članak 33.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 27. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati autohtoni pejzaž. mogu se legalizirati u roku od 2 godine od donošenja ovog Plana. Izuzetno od odredbe stava 1.00 m .00 m (unutar naselja) .

Na jednoj građevinskoj parceli Planom je dozvoljena izgradnja samo jedne stambene kuće.obiteljska kuća . parcele (m2) 400 300 250 koeficijent izgrađenosti 0. Pokrov crijep. ali ne veći od 260. ugostiteljske i uslužne djelatnosti. Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m u odnosu na najnižu točku okolnog terena.6 0. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu min. Članak 40. Utvrđeni su osnovni prostorni pokazatelji za gradnju unutar stare jezgre naselja.-38.30 koeficijent iskoristivosti* 0. kako je prikazano u sljedećoj tablici: min.40 0. površina građ. tihi obrt itd. obnova ili rekonstrukcija nestambene gospodarske zgrade u jezgri naselja po uvjetima iz prethodnih članaka (36. može imati najviše dva stana. Uvjeti za gradnju stambenih i pomoćnih građevina unutar građevinskog područja naselja (izuzev starih jezgri) Članak 37. ali ne manje od 3 m.6 * u koeficijent iskoristivosti ne računa se podrumski prostor ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 41 .višeobiteljska kuća.45 0. parcele (m2) 300 250 200 max.). koja neće ometati osnovnu funkciju stanovanja. Obiteljska kuća prema Zakonu o gradnji (NN br.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 35. Iznimno može biti veći nagib. osim stambene biti i poslovna (trgovine.). ukoliko postoje neizgrađene površine. 11/98). Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk. Namjena može.0 1. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. površina građ. Planom je dozvoljena izgradnja.50 max. u iznimnim slučajevima.30 0.6 0. Pod pojmom stambenih kuća ovim se Planom podrazumijevaju građevine u kojima je 50% ili više ukupne korisne (neto) površine namijenjeno za stanovanje (sukladno Klasifikaciji vrsta građevina NN. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2.30 0. Članak 39. koeficijent iskoristivosti 1. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. koeficijent izgrađenosti 0. Planom se dozvoljava izgradnja sljedećih tipova stambenih kuća: .0 1.0 tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina građevina u nizu Članak 36. Članak 38. 52/99). br.

Iznimno može biti veći nagib. Članak 43. potrebno je posaditi odgovarajući broj na slobodnim dijelovima parcele.30 koeficijent iskoristivosti 0. Dozvoljena katnost višeobiteljske kuće je Po+P+1+Pk.00 m u starim jezgrama naselja. Planom su utvrđeni osnovni prostorni pokazatelji: tip građevine samostojeća građevina dvojna građevina Oblikovanje građevina Članak 42. parcele (m2) 600 400 koeficijent izgrađenosti 0. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Članak 45. Ograđivanje parcela izvodit će se u pravilu ogradom. a iznimno masivnim punim zidom visine do 2. oblikovanje fasada i krovišta. Građevine u cjelini. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. gospodarskih objekata. koje su do sada ostale neizgrađene. te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjedne čestice i građevina. potporni zidovi.00 m od rešetke. mreže ili živice. visine 1.00 m od terena. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. Pokrov od crijepa. može biti od različitih materijala. Kod oblikovanja objekata voditi računa o skladnom uklapanju u ambijent materijalom i oblikom. Pokrov objekata društvenog standarda. moraju biti usklađeni s okolnim objektima. izuzev salonita. min. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih stambenih terasa. površina građ. a nagib krova 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine. ali ne veći od 260. Visina ograde ne smije biti veća od 2.6 ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 42 . Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se urediti kao ukrasni vrt. terase i sl. Na građevnoj čestici potrebno je maksimalno sačuvati postojeće drveće. koje su u donjem dijelu masivne. Maksimalna visina krovnog vijenca je 8 m. načinom i tradicijom gradnje i krajobraznim vrijednostima podneblja. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne građevine ili građevine u nizu moraju s građevinom uz koju su prislonjeni činiti arhitektonsku cjelinu. ili koje nemaju direktan pristup s javne površine. ali ne manje od 3 m. Za stambene kuće krov mora biti kosi. te upotrijebljeni građevinski materijal. Male parcele. sakralnih objekata i dr. dok se veća visina može izvesti 2. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. Pokrov je crijep. Članak 44. mogu se uklopiti u sustav zelenih površina ili pripojiti susjednim parcelama.6 0. čija veličina i oblik ne omogućavaju izgradnju kuća. Višeobiteljska kuća sastoji se od najviše četiri stana. potrebno je maksimalno respektirati postojeće visoko zelenilo. kao i pojedini njihovi elementi moraju sadržavati osobitosti autohtone i tradicionalne arhitekture.30 0. moraju se izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja.00 m.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 41.. Teren oko građevina.

max. kvaliteta i sl. veličina. . . 10m. veličina parcele 500 m2 .max. i 50. a min. koeficijent izgrađenosti 0.max.udaljenost građevinskog pravca od regulacijskog min. Unutar GP naselja moguća je izgradnja pojedinačnih turističkih objekata za smještaj i boravak. zabavu i rekreaciju. po kriteriju 1 jedinica/80m2. Članak 47. te pratećih ugostiteljskih sadržaja. .max. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. izgrađenost građevinske parcele ne smije biti veća od 30% .40 . Članak 49. Unutar GP naselja.).max. visina vijenca-9 m Krov može biti ravni. uz sljedeće uvjete: .80 Javne i poslovne sadržaje moguće je uređivati i u sklopu stambenih objekata. .mišljenje Općinskog vijeća.popis postojećih stabala (vrsta.način zbrinjavanja otpada.dokaz o mogućnosti priključenja na elektroenergetsku mrežu i javni prometni sustav. . . bukom. ali ne veći od 260. parcela 1500 m2. .arhitektonsko rješenje građevina i građevinskih zahvata.udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2.min. kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. koeficijent iskoristivosti 0. položaj i sl.smještajni kapacitet uvjetovan je veličinom parcele (1 postelja/min.max.7 . visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk . Članak 48.uređenje parcele (okoliš). mogu se graditi: .poslovni objekti koji svojom djelatnošću ne ugrožavaju stanovanje susjeda i koji ne zagađuju okoliš mirisima.zbrinjavanje prometa u mirovanju na vlastitoj parceli.objekti ugostiteljsko-trgovačkog sadržaja . pokrov crijep. . .krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. kao i sadržaja za sport. 600m2 . osim ako DPU-om nije drukčije određeno. veličina. 5000m2. vizualno i otpadnim materijalima.objekti društvenog standarda . ali ne manje od 3m .) i stabla predložena za otklanjanje. .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Uvjeti za izgradnju javnih. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 43 . Iznimno može biti veći nagib. . poslovnih i turističkih objekata unutar GP naselja Članak 46. 50m2) . Unutar GP-a naselja moguća je izgradnja javnih i poslovnih objekata po sljedećim uvjetima: . ali ne manje od 3 m. Moguća je i izgradnja autokampova na parceli površine min. 49.visina objekta-Po+P+2 ili Po+VP+1+Pk .koeficijent iskoristivosti 0. .opis planiranog zahvata. osim stambenih objekata. potrebno je izraditi stručnu podlogu koja mora sadržavati: . te prijedlog zamjenskih stabala (vrsta. Za ishođenje lokacijske dozvole za navedene objekte u člancima 48.rješenje otpadnih i oborinskih voda do priključenja na sustav odvodnje.smještaj građevina na parceli.visina vijenca-9 m.

00 m. na zaštićenim područjima prirodne i kulturne baštine.3. Udaljenost septičke jame od susjedne granice ne smije biti manja od 2. škola. rješavat će se putem nepropusnih septičkih jama. 2.Površina obuhvata može biti manja ukoliko čini jedinstvenu prostornu funkcionalnu cjelinu. Uvjeti za izradu Detaljnih planova uređenja unutar građevinskih područja Članak 51. a od regulacijske linije 1. Izuzetno od odredbe stava 2.00 m. peradarnici)-mogu se graditi na poljoprivrednom zemljištu lošije kvalitete. osim u zaštitnom pojasu cesta i pruga. prikazanim u sljedećoj tablici: Stoka krupnog zuba (komada) do 150 150-350 preko 350 Udaljenost (m) 200 300 500 Stoka sitnog zuba (komada) do 200 200-750 preko 750 Udaljenost Perad Udaljenost (m) (komada) (m) 100 do 1000 50 100 1000-5000 50 200 preko 5000 100 Farme se ne smiju planirati na područjima određenim ovim Planom kao vrijedan krajolik. Maksimalna izgrađenost parcele može biti 40%. igrališta. Obvezna je izrada DPU-a ili UPU-a za zone koje su označene u grafičkom dijelu ovog Plana(grafički list broj 3) Općinsko vijeće može donijeti odluku o izradi UPU ili DPU i za područja koja nisu označena ovim Planom. ovog članka udaljenost može biti manja u postojećim starim jezgrama naselja. sportska dvorana…). Najmanja zona zahvata za izradu DPU je 3ha u izgrađenom i neizgrađenom GP-u. nove zone mogu se graditi jedino izgradnjom autonomnog sustava biološkog pročišćavanja i to odlukom Općinskog vijeća.Staklenika i plastenika Izgradnja je moguća na poljoprivrednom zemljištu. komunalne itd. Farma i peradarnika Objekti za uzgoj stoke i peradi (farme. a objekti se mogu graditi na udaljenostima od građevinskih područja. Do izgradnje sistema za odvodnju. Članak 52.Objekata za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina u skladu s rudarskom osnovom i prostornim planom . Osim općih uvjeta koji se moraju primijeniti kod izrade DPU-a ili UPU-a potrebno je 20% zahvata obvezno predvidjeti za prometnu.Objekata za obranu . Izgrađene strukture van naselja Članak 53. Općinsko vijeće Programom mjera određuje koliko će DPU-a ili UPU-a u dvije godine izraditi . uz obveznu infrastrukturnu opremljenost. niti na vodozaštitnim područjima. visine do 3m i udaljenosti od susjedne međe minimalno za visinu vijenca.) . Prije izdavanja lokacijske dozvole nužno je izraditi idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje kojim će se odrediti uvjeti za: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 44 . u slučajevima kad ne postoji mogućnost priključka na kanalizacijsku mrežu. parkirališta.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 50. energetske.Objekata infrastrukture (prometne. komunalnu infrastrukturu i javne prostore (zelene površine. Izvan građevinskih područja može se planirati izgradnja: . sportski tereni). Potrebno je osigurati prostor za izgradnju objekata društvenog standarda (vrtić. veličine ovisno o broju stoke odnosno peradi. Odvodnja otpadnih voda. ali ne manja od 5000 m2 .

ali ne veći od 260. maksimalne brutto razvijene površine 200 m2. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 45 . sadnju drveća i zelenila . Gospodarski objekt mora biti udaljen od međe najmanje 1. najviše 25 m2 brutto razvijene površine. visine vijenca 3. br. Članak 54. Pokrov crijep. Zidovi trebaju biti izvedeni od kamena ili od betonskih blokova.00 m. Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma. medicinskih. veličine objekta brutto razvijene površine do 300 m2. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Nagib krova u skladu s tradicionalnom arhitekturom. Na šumskom zemljištu moguće je graditi sportsko rekreacijske sadržaje: trim-staze. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa. tako da objekt ne prelazi brutto razvijenu površinu od 50 m2. sanitarni čvor.5 m do vijenca. športsko-rekreacijskih. Zdravstvenih. golf-igrališta. također na teritoriju ove Općine.mjere zaštita čovjekova okoliša i sl.prilaz parceli . Za svakih daljnjih 1000 m2 zemljišta brutto razvijena površina objekta može se povećati za 40 m2. šetališta. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca-6 m. Namjena ovih objekata može biti za pohranu poljoprivrednih strojeva i alata. te mora biti smješten u pravilu na manje plodnom tlu. Lovačkih domova. Minimalna veličina poljoprivredne površine na kojoj se mogu graditi ovakvi objekti je 10ha. obiteljska poljoprivredna gospodarstva.000 m2. u zonama poljoprivrednog zemljišta. maksimalno 6. Gradnja je moguća uz prethodnu izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja. odnosno betona. Mogu se graditi kao individualna. Investitor treba dokazati da ima stalno prebivalište na teritoriju Općine Lišane Ostrovičke i da se bavi poljoprivredom. opekinih blokova. Namjena objekta može biti isključivo za pružanje usluga: ugostiteljskih.5 m. Mora biti vlasnik minimalno 10. Maksimalna dozvoljena površina ovih objekte je 500m2. i nižih bonitetnih klasa. a sve u skladu s odredbama ovog Plana i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš (NN. Za izgradnju ovakvih objekata potrebna je suglasnost Općinskog vijeća. dozvoljene visine P+1.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE .5 m. U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. II. 59/2000.). visine vijenca do 4. ali ne manje od 3 m.sanitarno-zaštitnu zonu. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Gospodarska kuća može se graditi kao prizemnica.000 m2. Hladnjača i objekti za preradu poljoprivrednih proizvoda Gradnja je moguća na parcelama većim od 5. Svojim gabaritom. ali obloženi kamenom izvana. Iznimno može biti veći nagib.000 m2 zemljišta na teritoriju ove Općine. te odlaganje krupnog otpada . zdravstveno-rekreacijskih i športsko-rekreacijskih objekata koji koriste prirodne resurse.veličinu i način gradnje objekata s pratećim prostorima .00 m od terena.način i režim korištenja objekata . ove kućice trebaju biti u skladu s tradicijskom gradnjom. Krov dvostrešan pokriven kamenim pločama ili kupom kanalicom. izgledom i materijalom. za čuvanje voćnjaka i vinograda i za sklanjanje stoke. Visina vijenca ne smije biti veća od 3. te objekte za zaštitu divljači uz neophodne prateće sadržaje u skladu sa Zakonom o šumama.rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. Na poljoprivrednom zemljištu nižeg boniteta može se graditi gospodarska kuća na parceli minimalne veličine 2.

trgovina.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 3. Ostali uvjeti kao u članku 58. skladišta. kao i manji. ravni ili kombinirani. kao i za održavanje javnih manifestacija-folklora i sl. Max. U okviru zona športsko-rekreacione namjene dozvoljava se izgradnja sportskih terena i sportskih objekata. Uvjeti za smještaj športsko-rekreacijske namjene Članak 59. veletrgovina. zanati. mješovito stambenoposlovne. Minimalna udaljenost od susjedne parcele je ½ konačne visine objekta. parkirališta. uz prateće usluge kao što su hotelski. zabavnih centara. Zone gospodarske namjene su područja proizvodno-poslovne. To su sadržaji koji su dio urbane opreme naselja: trgovine. ali ne manje od 3 m. Max. visina vijenca je 8m. prodajno-izložbenih salona. servisa. turističke. mogu se graditi i u građevinskim područjima naselja. Osigurati minimalno 15% od ukupne površine zahvata za javne potrebe (prometnice. Ukoliko to tehnološki proces zahtijeva. Dozvoljava se i izgradnja sajmišta za prezentaciju poljoprivrednih. visina može biti i veća. Članak 56. izgrađenost parcele je 40%. čisti proizvodni pogoni i radione. Zone proizvodno-poslovne namjene planiraju se u Lišanama Ostrovičkim i Ostrovici. poslovni prostori. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti Članak 55. ostalih sadržaja. servisi. zelene površine i sl.2. Obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. ekološki čistih proizvodnih pogona. Za sve gospodarske zone obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 46 . Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih objekata unutar GP naselja Članak 58. motelski i ugostiteljski ili trgovačko-uslužni sadržaji i slično.). Krov može biti kosi.Turistički objekti mogu se graditi u zonama predviđenim ovim planom i u okviru građevinskih područja naselja. Maksimalna iskoristivost parcele je 1. Mali proizvodno-poslovni objekti koji pri obavljanju svoje djelatnosti ne ugrožavaju stanovanje. Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti Članak 60. stočarskih i drugih proizvoda. Uvjeti smještaja turističkih djelatnosti: . Uvjeti za smještaj proizvodno-poslovnih djelatnosti Članak 57. U zonama proizvodno-poslovne namjene moguća je izgradnja skladišta. uredi. Ostali uvjeti kao u točki 2. športsko-rekreacijske namjene i slično.

0 m. osnovne i srednja škola . Članak 64.Za zone turističke namjene obvezna je izrada UPU-a ili DPU-a i studije o utjecaju na okoliš a za turističke objekte u okviru građevinskih područja naselja ukoliko su većih dimenzija potrebno je izraditi studiju smještaja u prostoru.groblje. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk Visina vijenca-7. mjesni odbori. ali ne veći od 260.zdravstvo: zdravstvene stanice sa specijalističkim ambulantama . Članak 61. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. kada to naslijeđena situacija na terenu ne dozvoljava. 4. u zonama poljoprivrednog zemljišta. sportske dvorane polivalentne namjene i površine za pasivnu rekreaciju .Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske parcele je 0. bojom.30. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti Članak 62. Utvrđuju se sljedeći sadržaji društvenih djelatnosti: . obiteljska poljoprivredna gospodarstva. i nižih bonitetnih klasa. minimalna širina pristupa na javnu prometnu površinu može biti i manja. Pokrov crijep. Građevine društvenih djelatnosti mogu se graditi isključivo na građevinskim parcelama koje imaju osiguran kolni pristup do parcele min. . širine 6. da njihovo funkcioniranje ili sadržaj nije u koliziji sa stanovanjem kao osnovnom namjenom prostora ili da na bilo koji način smanjuje kvalitetu stanovanja. Sukladno prethodnom članku. te drugi sadržaji socijalne skrbi . ali ne ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 47 . zabranjuje se izgradnja sadržaja koji izazivaju buku veću od normi utvrđenih za stambene zone. Iznimno može biti veći nagib. oblikom i smještajem u prostoru trebaju biti stopljeni s okolišem. privlače pretjerani promet vozila ili na bilo koji drugi način negativno utječu na kvalitetu stanovanja.Maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske parcele je 0.socijalna skrb: prihvatilišta za stare i nemoćne. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. Objekti trebaju biti projektirani u skladu s elementima autohtone tradicije. U objektu je uz stanovanje potrebno organizirati prostore u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili prerade poljoprivrednih proizvoda. a materijalom. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.vjerske ustanove . Članak 63.obrazovanje: predškolske ustanove. čitaonica. Uvjeti za zonu seoskog turizma Stambeni objekti u funkciji poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizma Mogu se graditi kao individualna. ali ne manje od 3 m. .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE . te turističke zajednice s ispostavama .kultura: knjižnica. Navedeni objekti mogu služiti i za seoski turizam. Zona seoskog turizma planira se u naselju Ostrovica. društveni dom polivalentnog karaktera i drugi kulturni sadržaji za koje postoji interes . stacionari za cjelogodišnji boravak kao dopuna turističke ponude.sport i rekreacija: tereni za sportske klubove i rekreativno bavljenje sportskim aktivnostima.uprava i administracija: organi općinske uprave. Unutar GP naselja dozvoljava se izgradnja zgrada društvenih djelatnosti uz uvjet.5 m. Članak 65. Iznimno u izgrađenim dijelovima naselja. II.50.

Max. Članak 70.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE manja od 3. okolnoj izgrađenosti i ambijentalnim vrijednostima. U slučajevima interpolacije ili izgradnje građevina društvenih djelatnosti u užem urbanom području. Dozvoljena katnost je Po+P+1+Pk ili P+2 Visina vijenca-9 m. Max. Udaljenost od susjedne parcele mora biti minimalno h/2. i visina građevine utvrdit će se na temelju zahtjeva za ishođenje lokacijske dozvole kojim se treba dokazati opravdanost odstupanja od općih Planom utvrđenih uvjeta. koeficijenta izgrađenosti i iskoristivosti parcele. Odstupanje od uvjeta iz prethodnog stavka. s ciljem da se građevine prilagode stvarnim mogućnostima terena. Članak 66. ali ne manje od 3 m. odgovarajući broj je potrebno posaditi na slobodnim dijelovima parcele. Ukoliko nije moguće izbjeći uklanjanje određenog broja stabala. koristeći prvenstveno autohtoni biljni fond. sportske hale i bazene. Građevinu treba smjestiti na parceli tako da je minimalna udaljenost od susjedne građevinske parcele. Članak 68. ukoliko to diktira zatečeno stanje i ako zadovoljava uvjete Zakona o zaštiti od požara ili ako je to UPU-om ili DPU-om određeno.0 m. Članak 71. Volumeni objekata moraju se prilagoditi postojećem graditeljskom okruženju.8. dozvoljeno je jedino prilikom oblikovanja ulične fronte. Planom je dozvoljeno odstupanje od uvjeta iz prethodnog članka samo za vjerske objekte. Prostor između građevinskog pravca i regulacijske crte mora se u pravilu urediti kao ukrasne zelene površine. Krov može biti kosi ili kombinacija kosih krovnih ploha i ravnih prohodnih terasa.5 m uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 48 . Minimalna širina ulične fronte građevinske parcele treba biti 14. koeficijenata ovih se planom prihvaćaju. Iznimno može biti veći nagib. U slučajevima iz prethodnog članka. Članak 67. na građevnoj čestici je potrebno maksimalno sačuvati postojeće drveće. odnosno 100 m s ugrađenim ugibalištima na razmaku od 50 m. Objekti izgrađeni prije donošenja ovog plana koji svojim karakteristikama premašuju ove uvjete u smislu visine vijenca i max. Članak 72. Prilikom definiranja tlocrta građevine u okviru zadanih normi. ali ne veći od 260. dozvoljava se odstupanje od naprijed utvrđenih vrijednosti u pogledu dozvoljene visine. koeficijent iskoristivosti-0. Članak 69. Minimalna udaljenost između građevinskog pravca je 5 m. a nagib od 180 do 220 zavisno o vrsti pokrova. Uređenje parcele sa zelenilom se osobito odnosi na parkirališne površine i prostor u kontaktu s javnim površinama. Pokrov crijep. kao i od pristupnog puta h/2 ali ne manje od 3 m. koeficijent izgrađenosti-40%. oblik i veličina građevinske čestice. koeficijent izgrađenosti.

98/01 i 143/02) – popis dan u točki 2. 114/01. 65/02 i 180/04 ) te Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste. ovih odredbi. 100/96. Korištenje i namjena površina. drvoreda): koridor Postojeća* planirana državna cesta 12 m županijska cesta 10 m lokalna cesta 8m 20 m ostale ceste 7m 15m *srednja linija koridora . Članak 76. Unutar utvrđenih koridora nije dozvoljena nikakva gradnja do ishođenja lokacijske dozvole za cestu (ili njen dio na koji je orijentirana građevina). Nakon ishođenja lokacijske dozvole. a označene su u grafičkom prilogu ovoga Plana (karta 1. Ovim se planom propisuju uvjeti za utvrđivanje koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava i pripadajućih građevina. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava Opći uvjeti Članak 73. Mreža javnih razvrstanih cesta određena je temeljem Zakona o javnim cestama (N. kada je to neophodno. mj.N. te shematski određuje njihov položaj u prostoru U postupku ishođenja lokacijske dozvole za građevine infrastrukture u slučaju ne postojanja detaljnije planske dokumentacije potrebno je izraditi idejno rješenje namjeravanog zahvata u prostoru prema odredbama i uvjetima Plana. Članak 74. 79/99. Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih građevina potrebno je. Cestovni promet Članak 75. u zoni obuhvata. 117/01. županijske ceste i lokalne ceste (N. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 49 . mj. Članak 77.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 5. 1:5 000). 27/01. odnosno zasnivanja građevinske čestice ceste odredit će se zaštitni pojasevi ceste u skladu s člankom ovih odredbi. 77/98. biciklističkih staza. Ovim planom utvrđuju se zaštitni koridori koje je potrebno rezervirati i očuvati za izgradnju planirane. 1:25 000 i karta 4. u izgrađenim dijelovima građevinskih područja.os postojeće ceste Moguća su manja odstupanja od planirane trase koridora radi boljeg prilagođavanja trase ceste terenskim uvjetima. 111/000. istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija. Planom je obuhvaćena mreža javnih razvrstanih cesta i nerazvrstanih cesta te rekonstrukcija postojeće cestovne mreže u skladu s planskim značajem pojedinih cestovnih pravaca. te proširenje i modernizaciju postojeće cestovne mreže (izgradnja nogostupa.N. Građevinska područja naselja. dok će se prostor koridora izvan zaštitnog pojasa priključiti susjednoj planiranoj namjeni. Iznimno širina koridora može biti i manja.

Prije izdavanja lokacijske dozvole za te građevine potrebno je zatražiti uvjete nadležne Uprave za ceste. odmorišta i sl. Članak 83. Priključak i prilaz na ostale (nerazvrstane) ceste izvodi se na temelju prethodnog odobrenja tijela Općinske uprave u postupku ishođenja lokacijske dozvole. a predviđeno projektom ceste (cestovne kućice. U zaštitnom pojasu javne ceste mogu se graditi građevine za potrebe održavanja ceste i pružanja usluga vozačima i putnicima. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 50 .0 m. Građevnoj parceli može se omogućiti kolno-pješački pristup s javne cestovne površine najmanje širine 3. benzinske postaje. i to od vanjskog ruba zemljišnog pojasa sa svake strane: vrsta ceste izvan GP unutar naselja GP naselja državna 20 m 10 m županijska 15 m 7m lokalna 10 m 5m Unutar zaštitnog pojasa izgradnja se određuje temeljem uvjeta Županijske uprave za ceste. Ukoliko nije moguće izbjeći izmicanje nivelete ceste izvan prirodne razine terena obvezno je saniranje nasipa. Članak 79. Članak 81. Radi osiguranja prometa i sigurnosti ljudi ovim planom se utvrđuju širine zaštitnih pojaseva.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 78. Samo jedna vozna traka može se izgraditi izuzetno i to: − − − − na preglednom dijelu ulice pod uvjetom da se svakih 150 m izgradi ugibalište slijepim ulicama čija duljina ne prelazi 100 m na preglednom. Prilikom gradnje novih dionica cesta ili rekonstrukcije postojećih potrebno je u cijelosti očuvati krajobrazne i spomeničke vrijednosti područja. Članak 84. usjeka i nasipa. Članak 80. parkirališta. Priključak i prilaz na javnu cestu izvodi se na temelju prethodnog odobrenja nadležne uprave za ceste u postupku ishođenja lokacijske dozvole ili izrade detaljnog plana uređenja. uz uvjet da duljina pristupa ne prelazi 50 m. odnosno 50 m na nepreglednom dijelu u jednosmjernim ulicama u izgrađenim dijelovima naselja ako nije moguće ostvariti povoljnije uvjete Članak 82. prilagođavanjem trase prirodnim oblicima terena uz minimalno korištenje podzida. a prema Pravilniku o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu.). odmarališta. Nije dozvoljena izgradnja građevina i ograda te podizanje nasada koji bi sprječavali proširenje suviše uskih ulica i uklanjanje oštrih zavoja ili bi zatvorili vidno polje i time ugrožavali promet. sukladno zakonu.

Uvjeti za utvrđivanje lokacije i uvjeti za projektiranje autobusnih stajališta na javnim cestama određuje se na temelju Pravilnika o autobusnim stajalištima. posebno uvjeti prometa u mirovanju. Izuzetno. ovisno o vrsti i namjeni. OSTALI PRATEĆI SADRŽAJI STANOVANJA: ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 51 . ovisno o vrsti i namjeni: Namjena GRAĐEVINE ZA STANOVANJE: Obiteljske građevine Broj parkirališnih mjesta 1 PM po svakom stanu na građevinskoj čestici na kojoj se nalazi građevina ili na zasebnoj građevinskoj čestici za sklop građevina. 1 PM na 4 zaposlena u smjeni. pod uvjetom da se time ne pogoršavaju prometni uvjeti šireg područja. obrtničke. potrebno je urediti parkirališta ili garaže na građevnoj čestici. GOSTIJU: UGOSTITELJSKI OBJEKTI: TRGOVINE: 1 PM na 4-10 sjedala. Proizvodne. 1 PM po sobi za izdavanje. Športske dvorane i igrališta. ugostiteljstvo i sl. 4 PM na površine. zanatske. formiranjem terase i drugim radovima kojima se osigurava najveće moguće uklapanje ceste u krajobraz.). Promet u mirovanju rješava se javnim ili privatnim parkiralištima ili garažnim prostorom.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE usjeka i podzida i to ozeljenjavanjem. Članak 86. moguće je uređenje parkirališnog/garažnog prostora i na javno prometnoj površini za sadržaje koji su smješteni u prizemlju građevina orijentiranih na ulicu (trgovina. Sustavom javnog prijevoza je obvezno povezivanje svih naselja korištenjem javnih i dijela nerazvrstanih cesta. poliklinika i sl. uslužne i Najmanje 1 PM na 3 zaposlena u većoj slične djelatnosti (u sklopu samostojećih radnoj smjeni. Škole i dječje ustanove ZDRAVSTVENA NAMJENA: Ambulanta. građevina) Najmanje 2 PM po djelatnosti. 1 PM na svakog stalnog liječnika i 1 PM na svako vozilo hitne pomoći. zanatske. 1 PM na svaka 3 zaposlena. GRAĐEVINE ZA SMJEŠTAJ I BORAVAK 1 PM po apartmanu. Članak 85. Prilikom gradnje novih ili rekonstrukcijom postojećih građevina. 100m2 bruto izgrađene USLUŽNO-PROIZVODNE DJELATNOSTI: Proizvodne. uslužne i slične djelatnosti (u sklopu građevine za stanovanje) DRUŠTVENA I KULTURNA NAMJENA: 1 PM na 10 sjedala Kino i sl. Utvrđuje se sljedeći broj potrebnih parkirališnih odnosno garažnih mjesta (PM). 1 PM na 2 zaposlena i po 1 PM na jednu učionicu a ne manje od 5 PM. obrtničke. Vjerske građevine.

u kojima se izgradnja određuje uvjetima. odnosno izvođenje drugih instalacija. U pružnom pojasu mogu se graditi samo željeznički objekti i postrojenja. računajući od osi krajnjeg kolosijeka. Posebne uvjete u smislu za građenje u zaštitnom pružnom pojasu određuje javno poduzeće. Energetski sustav Elektroenergetika Članak 91. kuće orijentirane na zajedničke javne prostore i površine. Projektiranje i izvođenje TK mreže rješava se sukladno posebnim propisima. Ako se grade kao samostalne građevine obvezno je hortikulturno uređenje okoliša. a prema Strategiji prometnog razvoja RH elektrifikacija pruge ZadarKnin. Planom se predviđa. a prema rješenjima ovog Plana. Članak 92. tj. Uz magistralnu pomoćnu prugu određen je zaštitni pružni pojas od 100 m te pružni pojas širine 8m tj. Željeznički promet Članak 87.DV NN 10 kV – 16 m ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE poštanskog ureda u sklopu planirane 52 . te saditi drveće.0 m. sklop servisno skladišnih građevina odnosno djelatnosti i sl. ovisno o njihovoj vrsti i namjeni. TK mreža u pravilu se izvodi podzemno. Članak 90. moguće je urediti zasebnu građevinsku česticu za potrebe prometa u mirovanju za više građevinskih čestica pod uvjetom da građevine u sklopu tvore jednu cjelinu (kuće u nizu. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi najmanje 3. 6 m u naselju.). Uz nadzemne postojeće i planirane dalekovode određuju se širine zaštitnih pojasa: . suglasnošću javnog poduzeća-Hrvatske željeznice. Članak 88.0 m. Mjesna transformatorska postrojenja postavljaju se tako da je moguć kolni pristup barem jednom pročelju i da su uklopljene u okoliš. Ovim planom omogućuje se proširenje postojeće svjetlovodne mreže kabela prema svim novoplaniranim zonama. Telekomunikacijski promet Članak 89. prema rasporedu komunalnih instalacija u trupu ceste.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Sukladno prethodnoj tablici. Ako se projektira i izvodi izvan prometnica treba se provoditi na način da ne onemogućava gradnju na građevinskim parcelama. prema posebnim uvjetima koji osiguravaju sigurnost ljudi i prometa. a od susjedne međe najmanje 1. Građevine telefonskih centrala i drugih uređaja mogu se rješavati kao samostalne građevina na vlastitim građevinskim parcelama ili unutar drugih građevina kao samostalne funkcionalne cjeline. i to kroz postojeće prometnice. U zaštićenom pružnom pojasu mogu se graditi objekti i postrojenja na određenoj udaljenosti od željezničke pruge. Za poštanski promet planira se izgradnja novog zone centralnih funkcija.

odnosno priključci za pojedine građevine kroz priključne kolne putove. sukladno građevinama na području kojih se javna rasvjeta izvodi.o. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 53 . Nadzemni vodovi izvode se paralelno s prometnicama. Članak 93. osim stupnih trebaju biti izvedene na zasebnim građevinskim parcelama ako nisu planirane u sklopu drugih građevina. Elektromreža se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskim rješenjima. Obnovljivi izvori energije Članak 96. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja. Dimenzije su definirane veličinom opreme i postrojenja koja se u njih ugrađuju. sunca i vjetra treba riješiti studijama i stručnim podlogama. Planom su predviđene minimalne građevinske parcele za trafostanicu: 10/04 kV . odnosno pristupnim putovima neposredno uz granice građevinskih parcela. T-Mobile Hrvatska d.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE U zaštitnim pojasevima nadzemnih dalekovoda izuzetno je moguća rekonstrukcija i gradnja građevina uz obveznu prethodnu suglasnost nadležnog tijela elektroprivrede. kojima će se pokazati racionalno i svrhovito korištenje prostora te zaštita istog. Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice.vode. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete. odnosno realizacija planiranih građevina. na području obuhvata Prostornog plana uređenja potrebno je u budućnosti omogućiti izgradnju i postavljanje i dodatnih osnovnih postaja – smještanjem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na postojećim objektima. izgrađuje i upravlja telekomunikacijskim mrežama više sustava pokretnih komunikacija. Telekomunikacije Članak 97. tj. rasvjetna tijela treba definirati. uz postojeće i trenutno planirane lokacije osnovnih postaja. a sukladno posebnim propisima.60 m2 Članak 94. U skladu s navedenim planovima. do izgradnje tog sustava može se koristiti buna što je definirano projektnom dokumentacijom. Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim. odnosno planiranim nogostupom uz prometnice. Članak 95. Sve trafostanice. povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i sustavi sljedećih generacija).o. Vodoopskrba će se ostvariti izgradnjom Regionalnog vodovoda sjeverne Dalmacije – podsustav VS Atlagić. Nije dopušteno projektiranje niti izvođenje elektrovodova (podzemnih i nadzemnih) kojima bi se ometalo izvođenje građevina na građevinskim parcelama. Vodnogospodarski sustav Korištenje voda Članak 98. Korištenje obnovljivih energetskih izvora . Do svake trafostanice treba biti osiguran kolni pristup.

.da je uređaj izveden kao nepropusni objekt za okolni teren. Otpadne vode iz septičkih i sabirnih jama. odvodnja otpadnih voda rješavat će se izgradnjom vlastitih septičkih jama ili primjenom suvremenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na način: . pod uvjetom da zadovoljavaju svojim sastavom. Kanalizacija se u pravilu izvodi kroz prometnice. Kod izrade daljnje dokumentacije odvodnje otpadnih voda potrebno je izvršiti analizu predloženog sustava te odrediti faznost izgradnje istog. ovisno o planiranom razvoju naselja. Građevine za zaštitu voda Članak 102. svođenje potrošnje vode na stvarne potrebe komunalnog standarda i dr. Do izgradnje sustava odvodnje cijelog naselja. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje kolektora i ostalih građevina u sustavu ukupne kanalizacijske mreže kojom bi se nepotrebno ulazilo na prostore građevina unutar drugih građevinskih parcela. Vodoopskrbne cijevi se postavljaju u nogostup ili zeleni pojas javno-prometne površine usklađeno s rasporedom ostalih komunalnih instalacija. ukoliko se tehničkom razradom dokaže racionalnije i pogodnije rješenje mreže. Vodoopskrbne sustave izgraditi sa svim pratećim vodnim građevinama te primjenom kriterija racionalnog korištenja postojećih sustava vodoopskrbe. . Članak 101.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 99.da se locira izvan zaštitnog pojasa prometnice. Sve građevine na kanalizacijskoj mreži izvode se sukladno propisima kojima je regulirano projektiranje i izgradnja ovih građevina.da od susjedne građevinske čestice bude udaljena najmanje 3. Nije dozvoljeno projektiranje i građenje vodoopskrbne mreže na način kojim bi se štetilo građenju građevina na građevnim parcelama (dijagonalno i sl. Članak 104. odnosno prostore namijenjene drugim građevinama. Moguća su odstupanja od predviđenih trasa vodovoda. Članak 103. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 54 . Članak 100. Unutar naselja treba planirati hidrantsku mrežu. odnosno financijskim mogućnostima investitora. Određuje se izrada idejnih rješenja odvodnje otpadnih voda prema načelnim rješenjima Plana i Studije odvodnje otpadnih voda Zadarske županije kojima je definiran sustav odvodnje te način ispuštanja otpadnih voda. radi sprječavanja eventualnih naknadnih izmještanja uvjetovanih gradnjom tih građevina. . Sve građevine na vodoopskrbnom sustavu projektiraju se i izvode sukladno zakonskoj regulativi te hrvatskim normama. Prilikom rekonstrukcije vodovodne mreže ili rekonstrukcije ceste potrebno je istovremeno izvršiti rekonstrukciju ili gradnju ostalih komunalnih instalacija u profilu ceste. odnosno priključni spojevi građevina kroz pristupne putove.da je omogućen kolni pristup radi čišćenja. važećoj zakonskoj regulativi.0 m.) kako bi se spriječilo eventualno naknadno izmještanje uvjetovano gradnjom planirane građevine. što podrazumijeva rješenje distribucije u okviru minimuma dopuštenih gubitaka vode. prazne se putem nadležnog komunalnog poduzeća na deponij određen od strane nadležnih službi. a prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara tj.

Planom se obvezuje primjena suvremenih uređaja za sustavno kondicioniranje otpadnih voda za objekte s više od dva stana ili apartmana. Članak 109. kojom će se definirati vanjska granica uređenog i neuređenog inundacijskog pojasa. Pored vodotoka zabranjeno je svako građenje bliže od 10 m od ruba protočnoga korita. Potrebna je izrada Županijskog plana za zaštitu voda koji bi utvrdio potrebu istraživanja i ispitivanja kakvoće voda. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja. Izgradnju i uređenje zemljišta uz vodotok treba izvoditi u skladu s posebnim vodopravnim uvjetima. Članak 111. za više od 10 ES. planove za izgradnju objekata za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda i sl. mjere zaštite voda. Planom se određuje potreba održavanja postojećih melioracijskih sustava polja LišaneTrolokve-Žažvić i Zablaće – Međulužje. definiran prostor za izlijevanje velikih voda. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 55 . odnosno izvođenje drugih radova koji bi smanjili propusnu moć vodotoka ili na drugi način ugrozili vodotok ili područje uz vodotok. Zaštita voda na prostoru Županije provodi se prema odredbama iz Državnog plana za zaštitu voda. Komunalni mulj. Članak 107. Proizvodni pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave i uređaje ili ih putem predtretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje. melioracijskih građevina i drugo. tj. Uređenje vodotoka i voda. Zahvate treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja Članak 112. Uz dobru organizaciju ugledavajući se na najbolje primjere u svijetu trebalo bi uključiti i privatne poljoprivredne parcele u sisteme za navodnjavanje. Za vodotoke Krivac i Otres potrebno je izvršiti kategorizaciju te donijeti Odluku o proglašenju inundacijskog pojasa. uz izgradnju sistema kanala za navodnjavanje. kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja voda treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na određenom mjestu. melioracijska odvodnja Članak 108. Članak 110. izgradnju i održavanje odvodnih tunela i kanala.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Sukladno prethodnom stavku. Članak 106. Za građenje objekata unutar ovog pojasa potrebna je suglasnost nadležnog tijela za vodoprivredu. Zabranjuje se podizanje ograde i potpornih zidova. Potrebno je izraditi studiju koja bi utvrdila mogućnost intenzivnijeg korištenja postojećih vodenih potencijala za razvoj intenzivne poljoprivrede. Građevinska parcela ne može se osnivati na način koji bi onemogućavao uređenje korita i oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku. a prema Pravilniku o upuštanju otpadnih voda u javnu kanalizaciju. Članak 105. Planom se određuje provođenje Operativnih planova zaštite od poplava na državnoj i lokalnoj razini kojima je definirana gradnja i održavanje zaštitnih vodnih građevina.

izvođenje radova na arheološkim lokalitetima) potrebno je ishoditi zakonom propisane suglasnosti: . Odredbe za uspostavu i provođenje mjera zaštite i obnove kulturne baštine proizlaze iz zakonskih propisa i standarda. Ako se pri izvođenju građevinskih ili nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačan nalaz. mjere zaštite i način prezentacije. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 56 . potrebno je ishoditi uvjete izgradnje od pravne osobe koja gospodari sa šumom ili šumskim zemljištem u slučaju gradnje objekata bliže od 50 m do ruba šumskih površina. Članak 117. rušenja i uklanjanja građevina ili njihovih dijelova. Područja kulturno-povijesnih vrijednosti Članak 114. Posebnim se zakonskim odredbama štiti i gospodari šumskim i poljoprivrednim površinama: . Smjernice za uređenje.1. određuje nadležna ustanova. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina Područja vrijednih krajobraza Članak 113.posebne uvjete (u postupku izdavanja lokacijske dozvole) . 52/90.Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Vlasnik kulturnog dobra dužan je provoditi sve mjere zaštite koje se odnose na održavanje. . šumskim površinama se smatraju zemljišta obrasla šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10ari (100m2).prethodno odobrenje (u postupku izdavanja građevinske dozvole) Nadzor u svim fazama radova provodi nadležna ustanova. Zaštitni i drugi radovi.151/03 i 157/03). 76/93 i 13/02) ističe se slijedeće: 1. nadogradnje. Iz ovog Zakona (NN br.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 6. Prostorno-razvojne i resursne značajke). Za zahvate na elementima kulturne baštine (popravak i održavanje postojećih građevina.Zakon o šumama. te sprečavanju svih oblika nekontrolirane izgradnje kako bi se zaštitio ruralni krajobraz. Posebnu brigu treba posvetiti zaštiti biljnog pokrova. preoblikovanja. Članak 115. radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležnu ustanovu. 2. Uprave za zaštitu kulturne baštine . a prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99.Popis kulturnih dobara dat je u Obrazloženju teksta (poglavlje 1. prigradnje. u nadležnosti su Ministarstva kulture. Članak 116. arheološka iskapanja i istraživanja mogu se obavljati samo uz prethodno odobrenje nadležnog tijela. 9/91. novogradnje unutar zaštićenih predjela. prenamjene postojećih građevina.2.Konzervatorskog odjela u Zadru (KZD).

oprema ili građevina za skladištenje opasnog otpada. zdravstvenim i estetskim uvjetima. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 57 . Uspostaviti će se sustav odvojenog sakupljanja neopasnog tehnološkog otpada za cijelo područje Općine (metali. tj. Članak 123. što podrazumijeva čuvanje u zatečenim oblicima i obnovu samo uz suglasnost konzervatora. Postupanje s otpadom Članak 120. Građevinski otpad se može koristiti za izgradnju prometnica i putova. te ostale infrastrukture. Građevinski otpad će se privremeno odlagati na lokaciji koja će se naknadno utvrditi. Opasni tehnološki otpad proizvođač je dužan skladištiti na propisan način do trenutka predaje ovlaštenom sakupljaču opasnog otpada. mjestu nastanka. Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti dobara od lokalnog značenja koja su devastirana novijom gradnjom i koja treba konzervirati.) do donošenja Strategije o postupanju s otpadom za područje Zadarske županije. Do usvajanja konačnog rješenja na osnovi izrađene Studije o postupanju s otpadom. Članak 119. obnoviti i rekonstruirati. Članak 125. te pronaći mehanizme njihovog odlaganja i odvoženja sa područja Općine. odnosno revitalizirati. nastavlja se privremeno odlaganje otpada na postojeću lokaciju (komunalni otpad se odvozi na gradsku deponiju grada Zadra). kućanski aparati) potrebno je sanirati i zatvoriti. Članak 122. obrađivanja i odlaganja otpada prema zakonu o gospodarenju sa otpadom. a uz prethodnu suglasnost nadležne ustanove utvrditi način zaštite i osigurati uvjete i sredstva potrebna za provedbu odluke. Predstavničko tijelo Općine treba donijeti odluku o zaštiti tradicijske gradnje (kamene kuće. Ovim Planom se utvrđuje potreba izgradnje cjelovitog sustava za postupanje s otpadom Članak 121. Tehničko-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati prostor. gospodarske zgrade). građevni materijali i sl. 7. Lokacija za odlaganje građevinskog otpada će se koristiti za odlaganje inertnog otpada (iskopi. Prostornim planom Županije. Bilo kakva intervencija na kulturnom dobru i uokolo njega zahtijeva ishođenje suglasnosti i nadzor nadležne službe. na području Općine nije predviđena građevina za skladištenje i obrađivanje opasnog otpada. te odrediti njihovo daljnje korištenje.) kako bi se recikliranjem dobile sekundarne sirovine za ponovno korištenje. propisuje Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja. staklo itd. Članak 124. Potrebno je utvrditi sva postojeća divlja odlagališta ili prikupljališta na kojima se bespravno odlaže otpad. obvezna je voditi očevidnik s podacima o vrsti. Odlagališta glomaznog otpada (stari automobili. Postupati će se klaoničkim otpadom privatnih klaonica i farmi u skladu sa higijenskim.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Članak 118. papir. količini. te njegovo odlaganje predvidjeti na lokaciju utvrđenu Strategijom o postupanju sa otpadom za Zadarsku županiju. Opasni otpad mora se odvojeno skupljati i ne smije se prevoziti sa drugim otpadom. njihovu sanaciju i zatvaranje. načinu i mjestu skladištenja. Pravna ili fizička osoba koja proizvodi otpad ili postupa s otpadom.

uz povećanje udjela prirodne organske tvari u tlima. značajki i posebnosti prostora Općine. donose se i ističu slijedeće mjere: . Postupak procjene utjecaja na okoliš se vodi prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN br. .gradnja obilaznica naselja i hortikulturne mjere (zelene površine.smanjenje potrošnje kvalitetnog zemljišta u nepoljodjelske svrhe. Članak 127.osigurati protočnost prometnica. As.povećanje plodnosti i proizvodne sposobnosti poljoprivrednih površina prihvatljivim agrotehničkim mjerama (natapanjem. energija vjetra). Uz mjere za zaštitu zraka utvrđena PPZŽ-om. šetnice.korištenje obnovljivih energetskih izvora (biomasa.reguliranje prometa u svrsi smanjenja emisija štetnih plinova.ograničavanje isušivanja i očuvanje vodnog režima vlažnih staništa. . Cd. Fe.povećanje stupnja izobrazbe o zaštiti tla. . preusmjerenje cestovnog tranzitnog prometa na željeznicu.saniranje površinskih kopova i privođenje istih novoj namjeni po završetku eksploatacije. U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite potrebno je organizirati monitoring tla na poljodjelskim površinama za teške metale: Pb.osiguranje postojanost šumskih ekosustava prirodnom obnovom i održavanje njihove stabilnosti i biološke raznolikosti. Ovim Planom određuje se potreba izrade Programa zaštite okoliša općine Lišane Ostrovičke sa zakonom propisanim sadržajem u pogledu dobara.mijenjanje navika korisnika prometa poticanjem uporabe javnog prijevoza putem unapređenja kvalitete i funkcionalnost istog.uspostava sustavnoga monitoringa tala na području Općine. parkovi) poboljšanje postojeće kvalitete zraka. bez uporabe kemijskih sredstava. donose se i ističu slijedeće mjere: . . . prema načelu IVO (izbjegavanje-vrednovanjeoporaba). Ni. . sunčeva energija. Uz mjere za zaštitu tla utvrđena PPZŽ-om. . Cu. 59/00) za zahvate određene u Popisu zahvata koji čini sastavni dio Pravilnika.poticanje ekološke proizvodnje hrane na poljoprivrednim površinama. Zaštita zraka Članak 130. . . Cr. Zaštita tla Članak 128.provedba cjelovitog sustava gospodarenja otpadom (IVO). Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 126. . Članak 129. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 58 .djelotvorno gospodarenje otpadom. bioplin. agromelioracijom. 82/94 i 128/99) i prema Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN br. hidromelioracijom). . pesticide. . Zn. uvođenjem biciklističkih staza i pješačkih zona te zona ograničenog i smirenog prometa. .Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 8.

Također je potrebno odrediti najveću dopuštenu razinu buke za pojedina područja (prvenstveno za stambene zone).).u područjima s nepovoljnim geološko–hidrološkim uvjetima. Zone obvezne izgradnje skloništa odredit će se prostornim planovima uređenja općina i gradova. Skloništa osnovne zaštite su otpornosti 100-300kPa.ispod zgrada viših od 10 nadzemnih etaža. .u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih tvari. te prilagođavanje pogodnih prirodnih. te smanjiti razinu buke odgovarajućim tehničkim mjerama (npr. potrebno je i izraditi kartu imisija buke i konfliktnu kartu za područje Općine te ustanoviti broj stanovnika. posebno u područjima neposrednog utjecaja na podzemne vode. Ovim Planom određuje se izgradnja skloništa osnovne i dopunske zaštite. . ugroženost građevine.saniranje i uklanjanje svih neuređenih odlagališta otpada kao izvora onečišćenja voda.smanjenje onečišćenja voda od agrotehničkih sredstava i drugih difuznih izvora. .obnavljanje zatrpanih i oštećenih bunara. potrebnih za preživljavanje pri zaštitnom režimu sklanjanja. Mjere posebne zaštite Sklanjanje ljudi Članak 133. Uz mjere za zaštitu voda utvrđena PPZŽ-om. dislociranjem izvora prevelike buke na odgovarajuću udaljenost od naselja). te postupno izbacivanje istih iz upotrebe.izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda za naselja Općine. ili do njihovog uključivanja u sustav. fizičke i zelene barijere uz prometnice i sl. rade ili su u poslovno-uslužnom odnosu u građevini. te uvjetovati tehničke i druge mjere zvučne zaštite (prometna regulacija. u područjima (zonama) obvezne izgradnje skloništa. a dopunske zaštite otpornosti 50kPa. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 59 . Potrebno je i evidentirati objekte i postrojenja koji su izvor prevelike buke. .u području zahvata zone plavljenja nizvodno od hidroenergetskih akumulacija. vrstu i namjenu građevine. dio kapaciteta nužno je prilagoditi zahtjevima sklanjanja ljudi.ukoliko je sklanjanje osigurano u već izgrađenom skloništu. Grade se na utvrđenim područjima uzimajući u obzir racionalnost izgradnje.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Zaštita voda Članak 131. Zaštita od buke Članak 132. Skloništa su namijenjena zaštiti ljudi i stvari. . podrumskih i drugih građevina za funkciju sklanjanja ljudi. obvezna je izgradnja trodijelnih nepropusnih septičkih jama. donose se i ističu slijedeće mjere: . Za naselja odnosno građevine koje neće moći biti uključene u sustav odvodnje. domaćinstava i objekata ugroženim prevelikom bukom. te označavanje i osiguranje okolnih područja u cilju njihova ponovnoga korištenja u poljoprivredne ili druge svrhe. Uz mjere za zaštitu od buke utvrđena PPZŽ-om. prosječan broj ljudi koji borave. .u razini nižoj od podruma zgrade: o u okviru građevina turističkih naselja i o u okviru građevina arheoloških lokaliteta. .u građevinama za privremenu uporabu. . ukoliko u zoni takve građevine sklanjanje nije osigurano na drugi način. geološko–hidrološke uvjete građenja i slično. komunalnih i sličnih građevina. . Skloništa u zonama obvezne izgradnje ne treba graditi: . Pri planiranju i gradnji podzemnih javnih.

o ako je građevina odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta.5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole. kolni prilaz prema glavnom ulazu i rezervnom izlazu. zadužiti poduzeća koja održavaju javne objekte da postupe u skladu s odredbama Uredbe o održavanju zgrada u dijelu koji se odnosi na dimnjake. kako bi se brzo i učinkovito djelovalo pri nesretnim događajima u cestovnom ili željezničkom prometu. dimovodne kanale.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Skloništa osnovne i dopunske zaštite obvezno se planiraju i projektiraju kao dvonamjenske građevine s prvenstveno mirnodopskom namjenom u skladu s opredjeljenjima i interesima investitora ili projektantskim smjernicama prostornih i urbanističkih planova. planovima nižeg reda. od rušenja zgrada i ostalog zaprečivanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara. utvrđuju se uz suglasnost nadležnog tijela uprave. Lokaciju pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta treba predvidjeti tako da je pristup omogućen i u uvjetima rušenja građevina. Dvonamjenske objekte. posebnim mjerama treba zaštititi. sanitarni čvorovi (u objektu ili neposredno uz njega) s fleksibilnom izvedbom priključka na vodovod i kanalizaciju. Kod križanja cesta u dvije ili više razina mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može preprojektirati za odvijanje na jednoj razini. veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. potrebno je donijeti plan za postupanje u slučaju nezgoda s opasnim tvarima. te izbjeglo stradanje osoba. oko visokih objekata označiti prostore koji su predviđeni za vatrogasni prilaz i pristup. te da bi se smanjila šteta koju bi prouzročio eventualni požar ili eksplozija. ako i skloništa kojima nije moguće odrediti mirnodopsku namjenu. riješiti vatrogasne prilaze. Zaštita od rušenja Članak 134.. brzinu širenja požara. Zone obvezne izgradnje skloništa i lokacija pojedinog skloništa ili dvonamjenskog objekta. Ceste i ostale prometnice. vatrogasna zajednica treba organizirati i provesti obuku članova dobrovoljnih društava. predlaže se provesti sljedeće mjere zaštite od požara: donijeti plan gašenja u kojemu treba riješiti specifičnost glede organizacije vatrogasne službe. Zaštita od požara Članak 135. treba projektirati kao višenamjenske poslovne prostore s ovim minimalnim zahtjevima: svjetla visina minimalno 2. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 60 . građevine moraju biti udaljene jedne od drugih najmanje 4 m. koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov najmanje 0. sačiniti plan oporavka i obnove voznog parka Javne vatrogasne postrojbe. Da bi se vjerojatnost izbijanja požara i eksplozija na području Općine svela na najnižu razinu.80 m. za pojedina područja predvidjeti cjevovode i sve ostale elemente hidrantske mreže. kod projektiranja i uređenja okoliša građevina poštivati odredbe Pravilnika za vatrogasne pristupe. a može i manje pod sljedećim uvjetima: o ako se dokaže da se požar neće prenijeti na susjedne građevine uzimajući u obzir požarno opterećenje. priključak za telefon i antenske priključke. sačiniti plan nabavke opreme za dobrovoljna vatrogasna društva. požarne karakteristike materijala građevine.

Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE - instalacije za gašenje požara. Članak 138. ukoliko nije drugačije riješeno županijskim zakonima. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 61 . U prostornim planovima užeg područja treba analizirati utjecaj potresa na građevine izvan naselja (prometnice. parkiranje vozila na urbanim prometnicama regulirati tako da je u svim ulicama osigurana najmanja kolno prohodna širina od 3. predlaže se da te poslove preuzme DVD. Zaštita od potresa Članak 137. koristi se Pravilnik o državnom standardu za proučavanje seizmičkih utjecaja na mikrolokaciju. odnosno geotehničkim mikrozoniranjem urbanih cjelina. Mikro ispitivanja nisu vršena. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.000. odnosno mikrozoniranjem pojedinih urbanih cjelina (1:5. Za izgradnju objekata. vatrogasne aparate. odvodnje i energetike). Važeće karte iz kojih se može očitati stupanj seizmičnosti pojedine lokacije su mjerila 1:1. te nužne i "panik" rasvjete. pojačati nadzor nad radom dimnjačarske službe. na temelju ugovorenih obveza.5 m. Operativni planovi intervencija u zaštiti okoliša na području Općine će se objediniti u jedinstveni plan. što mora biti usklađeno s seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske i s geotehničkim zoniranjem općina i gradova (1:25. jer navedeni podaci o kompaktnosti građe i odsustvo većih potresa ukazuju da ovo područje nije bilo ugroženo od snažnijih potresa. Članak 136. sustavi vodoopskrbe. U prostornim planovima užeg područja treba analizirati otpornost starijih građevina na rušilačko djelovanje potresa koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje. u okviru poduzimanja mjera zaštite šuma donijeti Program gospodarenja koji će sadržavati mjere zaštite šuma od požara. Lociranje građevinskih područja i građevina u prostornim planovima užeg područja mora se provoditi u skladu sa seizmotektonskim zoniranjem Županije i geotehničkim zoniranjem općina i gradova. stubišta za evakuaciju stanara. u tijeku ljetne sezone provoditi promatranje. kotlovnice za centralna grijanja.000. prema privremenim tehničkim zakonima za gradnju u aktivnim seizmičkim područjima.000). Kod rekonstrukcije takvih građevina izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati i ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. akumulacije. zabraniti parkiranje vozila na mjestima gdje su hidranti. Da bi se promatranje provelo što učinkovitije.000).

razgraničenje javnih i privatnih površina. Mjere provedbe plana Članak 139. Ovim se Planom utvrđuje obveza izrade sljedećih planova nižega reda: . ukoliko je to racionalno tehnički izvedivo i nije u sukobu sa urbanističkim pravilima (poštivanje formiranog građevnog pravca i sl. . .obveza izrade detaljnih planova uređenja (DPU) postoji za područja koja su označena u grafičkom dijelu ovog Plana na listu 3. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 62 .1. Članak 141. UPU-ovi i DPU-ovi mogu se izrađivati pojedinačno ili skupno za dva ili više područja obuhvata.B.potrebno je osigurati internu prometnu mrežu tako da pojedinačne građevinske parcele nemaju izravan priključak na državne.na pojedinim uličnim potezima potrebno je predvidjeti visinski ujednačene ograde koje ne smiju ugrožavati sigurnost u prometu. Pored uvjeta iz Planskih odredbi prilikom izrade UPU-a ili DPU-a moraju se poštivati i slijedeći dodatni uvjeti: .). Članak 142.osiguranje kolnog pristupa za svaku pojedinu parcelu.B. Obveza izrade prostornih planova Članak 140. posebno na križanjima. Na navedenim područjima nije moguća nikakva izgradnja do usvajanja UPU-a ili DPU-a. a) DPU turističke zone seoskog turizma u Ostrovici b) DPU za sve poslovno-proizvodne zone c) Općinsko vijeće može utvrditi obvezu izrade DPU-a naselja i dijelova naselja koji nisu označeni u grafičkom prilogu ovog Plana (karta 3. Utvrđuje se nadležnost Općinskog vijeća za donošenje Prostornog plana uređenja Općine. Izuzetak čine izgrađena područja GP naselja gdje je moguće graditi do početka izrade UPU-a ili DPU-a. Programom mjera Općinsko vijeće može donijeti odluku o proširenju granica obuhvata UPU-a ili DPU-a te odluku o izradi dodatnih UPU-a ili DPU-a koji nisu označen u grafičkim prilozima Plana.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 9. «Uvjeti korištenja i zaštite prostora». te donošenja drugih dokumenata prostornog uređenja za područje Općine.izrada plana komasacije i parcelacije. županijske i važnije lokalne prometnice. te planova nižega reda. Mjere su utvrđene važećim zakonom o prostornom uređenju i pravilnicima koji iz njega proizlaze. .). 9. Granice UPU-a ili DPU-a mogu obuhvatiti i izgrađena područja kako bi se omogućio usklađen i integralni razvoj cjelokupnog područja i integracija novonastalih građevinskih područja u već izgrađeni prostor. Ovim Planom utvrđuju se mjere provedbe Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke. .

povrćarstva i vrtlarstva).u gospodarskom kompleksu treba ostvarivati razvojne programe iz domene posebnih oblika turističke djelatnosti primjerenih vrijednostima prostora.2. rješavat će se prema odredbama do tada važećeg prostornog plana. poljodjelstva (naročito vinogradarstva. .). a pri tome voditi računa o zaštiti prostora.u rješavanju problema otpadnih voda treba što prije pristupiti izgradnji lokalnih kanalizacijskih sustava za zamjenu "crnih jama". sustav bi trebao biti odvojenog tipaposebna odvodnja oborinskih i fekalnih voda.podupirati sve nove Programe koji će omogućiti razvojne procese. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera Članak 143. . Potrebno je primijeniti i posebne razvojne i druge mjere važne za poticanje demografskog rasta i zadržavanje radnog stanovništva u Općini. te osigurati redovno održavanje svih javnih prometnica. a koje se odnose na poboljšanje općih životnih uvjeta s jedinstvenim ciljem održiva razvoja i to: . ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 63 . te zahtjevi za izdavanja građevinske dozvole zaprimljeni po nadležnoj ustanovi do donošenja ovog Plana. vinarstva i stočarstva te svih oblika maloga poduzetništva i uslužnih djelatnosti.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE 9. gospodarske građevine i kompleksi te građevine javnih i društvenih sadržaja). Rekonstrukcija se može odobriti i za one građevine (i ruševine) koje su bile izgrađene prije 15. Članak 145.u prometnom sustavu treba osigurati i očuvati zaštitne koridore glavnih prometnica od svih oblika devastacije.u vodoopskrbi trajno poticati potrebu izgradnje cjelovitog sustava. . .u društvenom pogledu poticati poboljšavanje zdravstvene i socijalne zaštite stanovništva i školstva. 9. te poticati obnovu ratom razorenih građevina (obiteljske kuće. Rekonstrukcija građevine čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Planom može se prihvatiti samo ako će se rekonstrukcijom smanjiti negativan utjecaj na okoliš u slučaju da takav utjecaj postoji.3. veljače 1968. Pravomoćne lokacijske dozvole će se uskladiti prema odredbama ovog Plana osim ako to nije moguće iz opravdanih razloga (nemogućnost usklađivanja veličine građevinske parcele i sl. Planom se omogućava rekonstrukcija građevina koje su bile izgrađene po propisima važećim do stupanja na snagu ovoga Plana i ako je namjena protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom ili drugim planom rađenim temeljem ovoga Plana. Pravomoćne građevinske dozvole. godine i ako nemaju građevinsku dozvolu. Promjena namjene se može prihvatiti samo ako će se približiti planiranoj namjeni ili smanjiti negativan utjecaj na okoliš. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni Članak 144. . Članak 146.

broj: 2198/29-06-17 Lišane Ostrovičke.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Prijelazne i završne odredbe Članak 147. čuva se u pismohrani Općine Lišane Ostrovičke. Praćenje provedbe ovog Plana obavljat će Poglavarstvo i Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke putem Izvješća o stanju u prostoru i Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru. Članak 150. Ova odluka stupa na snagu osmog (8.) dana nakon objave u "Službenom glasniku Općine Lišane Ostrovičke". godine OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE LIŠANE OSTROVIČKE PREDSJEDNIK Ivana Dević ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 64 . Članak 149. 2006. Datumom stupanja na snagu Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke prestaje važiti Općinski prostorni plan Općine Benkovac za područje unutar administrativnih granica Općine Lišane Ostrovičke. lipnja. Članak 148. 2. Klasa: 021-03/05-02/37 Ur. Izvornik Prostornog plana uređenja općine Lišane Ostrovičke kojeg je donijelo Općinsko vijeće Općine Lišane Ostrovičke i potpisan od Predsjednika Općinskog vijeća.

/86. Južno Hrvatsko primorje.Prostorni plan općine Benkovac.. grupa autora. . . dipl.Stručna podloga razvoja poljodjelstva i šumarstva (Prostorni plan Zadarske županije. dr.Projekt Jadranske auto-ceste . Republika Hrvatska.. 1985.Geografija SR Hrvatske. mr. Zagreb. Prirodno i tehničkotehnološke mogućnosti.sc. dr. Zavod za prostorno planiranje.-1971. 1974. . ŠK Zagreb. G.Institut za geografiju Sveučilišta u Zagrebu. dipl. 1857.Projekt Jadranske željeznice . Lovrinov. dipl. Knjiga 6. ing. Medin. Bušić. Z. . ing. dr. . B. Pasarić . ing. sc. ZADARSKA ŽUPANIJA ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE 65 . A. Z. 1995. Zadar 1991.Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske. G. srpanj 1997. dipl. .sc.. Dragun. dipl.Izmjene i dopune prostornog plana Zadarske županije 2004.. ing.Dokumentacija Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel u Zadru . .-1991. Barač.Statistička dokumentacija popisa stanovništva 1948. Kasap. Zavod za prostorno uređenje Zadarske županije .sc.Prostorni plan uređenja općine Lišane Ostrovičke OBRAZLOŽENJE Literatura . graditeljstva i stanovanja...Program razvoja agroindustrijskog kompleksa Zadarske regije. Ministarstvo prostornog uređenja. 2001.Mirko Korenčić: Naselja i stanovništvo SR Hrvatske.Osnove korištenja i zaštite prostora općine Benkovac. ing. ing. D. dipl.