P. 1
Masinski elementi

Masinski elementi

|Views: 1,593|Likes:
Published by cevapcic100
knjiga
knjiga

More info:

Published by: cevapcic100 on Dec 11, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/24/2014

pdf

text

original

Oqgovorni urednik

AimusELAM RUSTEMPASIC
Recenzenti _ _ _,.f' _" ,
DO{;; mr JANKO 'NINKOVIC; dipi. in;[;" Mdins'ki f!i.kulret Sarajevo'" __
EJD_B HADZISELIMOVIC, dip!. in:1;" -:- Tvornita,Hmatutll Satajevo
NEDO VASIC,_ prof" 'I'ehnicld §koh\,;i 'ctmtm'
Lektot
MILA MALJUKANOV1G
Naslovna
MUSA REHIC
llustratori
BATRTC PERAZIC i, FADIL CUSTOVIC
urcdnik
MILORAD BAlIIC
Rorektor
BRANISLAVA VARICAK

"SVJETLOST", ,DOUR Zavou loa _udzbenike i sredstva, SlIrajcI!()
Za -i;!:dava(;a
SAVO ZIROJEVIC.
Tirai: 10000
Stllihpa: "MINERVA"; radna orgmiuacija ...:... OOU:R Stamparska Suboticu
Z3 stll1npariju
LAZAR ANDRASJ(';, 'graL inol.
Savjet za unaprc;d.iv'anie vaspitno-'obrllZovnog rada Bosne i je i,upotrebu ovog
udibenika odlukom broi. 07.119/84 od 17. JUlli 1984, godine,
PR!1DGOVOR
U svakodneVtlOm Z£'llQtu savremenog,CQvjekcja,vlj[; 58 potreba za poznava-
njcrn raz!icitih maS£nskih dijeltnJa -:-' 'njihovog',oblika, 'rnaterijqla od kog 5U naCt'-
njeni, te pri'mjene £ naCina njt'hovpg funkcionisanja.".ovaj zahrjez) izrazen je fwd
radnika u neposrednoj posebno ,kod -metalaca kojima ja to d{o pro-
jesiunalnedjelatnosti, Radnicima-rnetalcima, hila da rade u iii ek-
sploataq'j£ 1Jia§ina, nameee se potreba temeljitog pozn'avanja'mas£nskih d(jelova.
,Upoznav§£ ovu materiju, metalci ce jed1WSta'vniy'e £ --kvalitetnije obav(jati svoje
zadatke £, istovl'cmeno, pas£vn£ posl1iatraci; ,posra:iacc akriz.:ni kreatori £
racionaiizat01;i prot'zvodn01. procesa,
--ovaj udzbenik je napisan prema pr.og1'mnu predmeta ma§insk£ u
OkV£l'U zajednz'ckih ,programsk£h osnova metalske strukc, Brojne ilustra.cije,
crteZi i tabele olakSacc ucen£ku., cesto, prvi susret sa nekim d{'jelom iii
sklopom. Jpak, -ovo ne iskljucufe potrebu kori§ienia ,dopunskih izvol'a, hao Ito
su jugoslove'f!Sk.i standal'di; tabele, katalozi, prirucnici i st, Posnie svakog pog-
lavlja data su kontl'oina a U pojedinim slucajevima t'zradeni $U p1'irnJeri
prorqcuna i dali kontrolni zadaci za vjdbe,
Za prosirenje znanja iz ove oblasti, zaintet"esovani S6 :mogu km'istit£ 'broj-
nom literaturom -na nasem jeziku, ad 'koje je iecian d£o naveden u pn'logu udzbe-
m'ha,
Autor
1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE
U rn:aSinskim elementima kaQ naucllpJ disciplini prollcavaju se racionalni
konstrukdoni oblici, osnove proracuna i principi izbonl tp-aterijala dije10va koji se
najceSce susreeu u masinama i uredajima raznovrsne namjene.
Svi mehanizmi i masine sastavljeni Stl od niza elementarnih dijc10va - eleme-
nata./ Svaki elemenat ima tacno odre4enu funkciju,. ad k6j'e zavise' njegov -oblik,
veliCina i matedjal. Dijelovi koji se u istam Hi sIicnom' obliku pojavljuju nu mnogim
i razliCitim masinama, konstrukcijama i uredajima, ikoji se ne rnogu rastaviti na
prostije dijelove, a da pri tome Cine funkcionalnu cjeiinu,- nazivaju se masinski iii
strojni dementi CnpL vijci, oprugc, zakovice" itd.).
,Skup vise masinskih dijelova ko;i cine 'jednu 1unkcionalnu Gjelinu- na?:iva se
masinski sklop (npr.leziste, \lentil, spojnica i s1.). U sk;lopu se, zavisno od njegove
siozeriosti, moze,definisati vise podsklopova (npL vagonsk
ll
osovina i tocak, tocak i
bandai, vijcano vreteno, sa navrtkom).
Skup vise sklopova i dijelova Jwji Sll sjedinjeni zajednickom fU,nkcijom naziva
se masinska grupa (npr.: reduktor, mjenjac, utedaj za upravljal}je kod,automobila
i s1.). Masinske grupe su osnovne cjeIine jedne tn'asine. -
U pra\ri!u svaki masinski odredenu elerncritamu, osnovmi funkciju
i moze biti u vidu jednog dije1a iIi u vidu djcIe masinske gru'pe. .
Masinski elementi u veCini slucajeva irn:aju standardJ:l,c oblike j S
obzirom na siroko podrucje primjene, izraduju se u specijalizovanim tvormcama
na visokoproduktivnim masinama iIi u tvornicama u 'Kojima izrada masinskih de-
menata, uz redovnu _pl;oizvodnju, omogucava -boijc koristenje masinskog parka iIi
manju zavisnost od kooperanata.
Elementi svake'masine medusobno su sjedi
I1
jeni) ncb ,pokretno, a neki n'epo-
hetno, i formiraju pojedine m,ehanizme. Mehanizmom se naziva iskustveno
stvoreni rn.ehanicki sistem tijela namijeujcn za prctvaranje (transfo'nnaciju) kretanja
jednog iIi vise tijc1a u potrebna kretanja drugih tijeb (npr, satnimehari4am, motorni
mehanizam i s1.). Masinom ili strojem nazivu se kombinacija pOjedin.ih-mcharp-
zama nami;_enjenih za' ,iskoristavanje energijc, Prema tom kriteriju" razHkuju se dva
osnovna tipa masina: pogonske (motod s uriutraSnjim sagorijevanjertl" parnc
turbine, elektromotori i s1.) i radne masine (masine-ahnke, pumpe i s1.).
Masincigradnja fe baza teske industrije 'i ima vodecu ulogu' li' privredi jer os-
novne proizvodne ptod::se u industriji,' saobrabiju, poljopdvredi i d:rugim ,gra1iama
5
privrede obavljaju masine. >-rivo razvoja masinogradnje bitno utice na nivo razvoja
drugih privrednih grana, zbog cega se njenom razvoju u nasoj zemlji poklanja
posebna paznja
i
'
Masinski dementi siroko su zastupljeni u razlicitim varijantama na tehnicko-
'-materijalnim sredstvima INA. Otuda jos jedan snazan motiv za maksimalno anga-
zovanjc u ciIju njihovog svestranog izucavanja. Posebno ce biti korisno uociti apli-
kacije masinskih elemenata prilikol11 posjer3 garnizonima i drugim oblicima sa-
radnje sa JNA. .
Nastavni predmet masinski elementi podrazumijeva poznavanje matematike,
p'ravila tehnickog tehnicke mehanike) otpornosti materijalu, tehnologije
materijala i predstavlja primijenjenu tehnicku discipIinu.
.2. PODJELA 1I1ASI2\SKIH ELE1I1E2\ATA
Elementi' od kojih se sastoje !ll(Jsine- sc w;'stati u clvije 'osnovne grupe:
a) opsta grupa masinskih elcmenata -- to su masinski clementi koji su za-
jednieki za masine raznih nC7.avisuo od njihovc namjene (npr. vijci, navrtke)
osovine; Y,:atila, leZ'ist:>" opruge i 51.) i
b) posebna' grtlp;a m,asi'nskih e!emcnata .- dementi koji su za
neku odrcdenu grupu iii tip masine (npr. klipovi, Idipni prstenovi, klipnjace, kolje-
nasta 1 bregasta vratila k6d motora sa' unutrasniim sagorijcvanjem; celicl1(:l
kuke, dohosi i. koturovi kod dizaIica i s1.).
Ovaj ud7.benjk obuh\yata orstu grupu masinskih elemenata koji sc, prcma
namjcni, dijele na:
clemente za ""bajanjc (zabn'icc, klinovi, Civijc., i opruge),
elemente sa. l?ridino' kretan/c (osovine, osovinice, vratila, spojnice i Iezista),
. -- clemente za prcnas kruznog kretarl:ia (frikcioni tockovi, zupeanid) remenski,
lancani i uzetni prenos) i
,- clemente z'a teCrwsfi i plinmJa (cijevi i cije\'ni zat\;araCi).
l.3.STANDARDI T STANDARDIZACljA
3.1. Potreba za stalldardizacijom i sistem standarda
Proizvoljna proizvo-dnja lUasinskih dijcloya) kao i tchnickih objekata, masina' i
s1., ne ganmtuje kvalitet i nije ekonomicna. da se masinski elementi
pojavijuju u istom iii slicnom obliku na vctini masina i uredaja) daje mogucnost
da sc oni proizvode serijski i musovno.
Najvainija osobina savremene maSinogradnjc sastoji se u uzajamnoj zamjen-
ljivosti dijelova, sto' znaCi da se maslne mogu, upotrijebiti i,.za drugu
masinu. Radi lakse zamjene dijelova, jednostavnije i jeftinije proizvodnje;- Q.ogovotom
i zajednickom saradnjom izmedu proizvodaca, potrosaca, trgovaca'i nosilaca nauc-
ne misli izradene su jedin'St1jene norme iIi standardi. Standarcli su propisi ko)i omo-
gucuju jedinstvenost u tehnickom poslovanju. -Oni definisu kvalitet
climenzije, obIik, tezinu) pakovanje, nacin isporuke proizvodir itd. Uvodenje
darda (standardizaci;a) p'rovodi se u svim granama privredc: metalskoj inclustriji)
metalurgiji, 'rudarstvu) gradevinarstvu, saob:racaju itd.
Standardiiacija pruza visestruke prednosti: masoyne, proizvodnje,
poboljsavanje kvaIiteta, skraCivan;e vremcna izrade i osvajanja novih prqiz.voda,
laganu izmjenu ostccenih iIi istrosenih dijelova, bolje' iskoristavanje investicija;
materijala i 81. Zahvaljujuti standardizaciji" moguce je pojedine konstruisati
gotovo iskljucivo od standardnih dijelova.
S'vaka industrijski -razvijena zeml;a donosi _ drZa';ine, iii wicionabie standardc.
Pored nacionalnih, postoje i internacionalni (medunarodni) standardi i intemi
standardi. Uskladivan;e nacionaltiih standarda pojedinih ddava.
medunarodna organizacija Za standardizaciju ISO, (International StandardIzIng
Organis,ation)) donosenjem med,unarodnih preporuka. Time, se pojednostavlj!lie ,i
unapreduje medunarodna I'azmjena dohara i usluga i razvija uzajamna Saradll).a l:a
polju intelektualne, naucne, rehnoloske i ekon,)mske aktivnosti. Nasa zemlJa Je,
Clanica ove prganizacije' i sa-njom aktivno sat-adu;e.
Nagli poslijcratni razvoj ind,ustrije u nas uslovio je da se od 1952."godin,e ! u:
nasoj zeml;i poene sa stahdardizacijom. Do danas Sll doneseni mnogi
8vih grana pI'ivrede. Svaki jugoslavcnski standard nastaje kao rezultat
potrcha j rnogucnosti svih zainteresovanih privfednih krugova (predstavll1ka pnnz-
vodaca i 1'otr08aea). Pri tome se koriste, u prvom rcdu) preporuke ISO" au nedo-
8tatku takvih preporuka standardi drugih ze111alja' i naucna
tendendjom poboljsanja kvaliteta proizvoda, i omogucavanja prC:1z-
vodnje. Svaki jugos]ovenski standard, dok je u -fazi bItl. stavlJcn
n3 ;avnu diskuslju, Gime se claje mogucnost svim zainteresovamm pr'lVredmm orga.-
nizadjama i institucijarna da ri odrede)10111 roku stave svoje primjcdbe.
Cje10kupna materiji:t koju obuhvataju jugoslovenski standardi podijeljena je u
16 grana koje se hznacavaju velikim siovima abccede. '
Grane stangardi7:acije sri:
Grana A Osnovni i opsti
Grana B Rudarstvo i prerada ininerala, uglja i nafte,
Grana C Metaiurgij'a i tehnologija prerade
Grana D Sumar,:stvo, drvna industrija 1 preradtr drvenastih matcrij<l,
Grana -E Poljoprivreda) prehrambena 'j duvanska
Grana F Tekstilna industrija,
Grana G Proizvodi pteradc kozc, gumc, s11101a, prirodnih i vj'estackih plas-tic-
nih masa i kosriju,
Grana H Hemijska
Grana K.
Grana L
Grana M
Grana N
A Jat j pribor"
MjeJ,"ni aparati i proizvodi precizne mehanike,
Masino gradnja i metalna industrija
- Elektrotehnika i elektroindustrija"
7
1.3.3. Prim;ena staitdardnih bro,jeva
NaroCito podesne vdicine koje se mogu izraziti standardnim brojevima_ (prema
JUS A.AO.002) su: duzinske mjere, povrsine, zapremine, tezine, dobavne koljcine,
sile, presjeci, dozyoljena naprezanja, hrojevi okretaja, brzine, snage, intervali m;e-
renja itd.
Primjeri
a) red RlO sadrzi, pored o5talih, brojeve 0,1; 0,25; 0,5; 1; 2; 5 i JQ koji;e uporreblja-
\'aju za ffijcrenje rnase, z.a novcane vrijednosti i s1.
b) LudoU<", bw; "' 3,14 bli"k fe, po ",,';0; vri;ednG"ti, bro;u 3,15 ko;i;e dan "dova 1'10,
R20 i R40. Ako usvoji n = 3,15, a za ptecnik kruga stHl1dardlli bro), obim i povrsina toga
kl'UgH bice takode sla!1dardni broj. Ovo se naroCito primjenjnje pri izracunavaI).ju obodnih
br:r.ina, brzina rezanja na masinama s kruznhn kretanjcrn i sl.
-c) Osmwni red R40 sadri!, pored ostalih, brojeve 375, 1500 i 3000 koji se primjenjuju za
brojeve oktctaja elekttomotora, zatim brojeve 6,10,16,25, 4(), 100, 125, 160,200 i 250 koji
se uzimaju za na.zivlle pritiske, cijen1ih zatvaraea i sl.
'Standardnc duzinske mjere treba primjenjivati u svim slucajevi11la kad se mjcr<.\
urvrduje slobodnim i:Zborom. ili proracunom. 1ma, medu:tim., slu.c<,ijeva kad mjera
ne biti standardna jer proistice u vidu. zbira, razlike, korijena'i s1..
standaidnih mjera. U takvim slucajevima nije obavezn-a primjena Qvog standarda.
Pri izboru standarunih brojeva treba teziti primjcni sto grubljih redova, po:-
cevsi od reda' R5 koji ima svega 5 danovu i najvecu. razliku iZlUedu -sllsjedria
cIuua. Upravo Z:ltO taj red o1Uogucava proizvodnju u veCim serijama, bolk kori8-
tenjc masinu sniZcnje troskova za- uiat, mjerne instrumenre i obrtna sredstva.
NedoStatak ovog reda je u tome sto zbog mnIog izbora brojeva uzrokuje veell pO-
trosnju materijala. Primjenorn, finijih redova, sa vise Clanova i maniom razlik6m
h1euu rijima, manji je ,gubitak materijala, ali su yeci trosk,ovi, zbog_ veceg broja
uiata i instrumenata"kao i zbog nuznosti uIaganja veCih sredstava u gotove
proizvode.
Propisi za zaoblJenJa. Zaobljenja se izvode na pre1azu sa jedne rayni nil drugu
ili sa manjcg pfccnika na veCi precnik, cline se znatno povecava izddljivost masin-
skill dijelova (s1. la). Propisane vrijednosti poluprecnika z.,apbljenja predstavljene
su- ll_ tab eli, 1.2. . ..,
Tabela 1.2. Propisani poluprechid :LuobljenJaj rum
::'htpomene uz labelu 1.2.
1) Prvcnstveno birati vrUednosti koje nisu u zagradi.
2) Poluprecnici zaobljenja mogu lmatij druge vrijednosti, ako Lo zahtijevaill kOl1struktivni razlozi.
10
Propisi za konusf £ nagibc. Phd konusom se ppdrazumijeva,odnos (s1. I.a):
_ID
L
I
k
; ; L '=0 I ;k
Gdilos 1 : k znaci da se na duzini k precnik mijenja -za 1 mm, a ha duzini
{za razliku D - d mm. Analogno se izracunava 'suzenje (kod "tijela oblika' krnje
piramid,e). '
Povl'sina nagrluta sarnO S i,edne strane naziva se nagib i izraza\'a se' odnosom
'(sL I.b,);
:n, odn. 1": rt,
Konitnost se nu crtezima obiljezava paralelno sa srediStijkoill.,' nazivom ,)ko-
nus" i navedenim Od110S(}ill, npr. kon., 1 ; 5; nagib je dovoljna obiljeziti broj-
nim odnosom, :upr., J : 60.
U tabeli 1.3. 'supropisane vrijednosti za konusc i nagibe,
Nfl lOkarSKom Jtfuju treba lzr.adililwnicni rukavac sa di111enzijama:, D 60 111m, d 0- 40 111l1l,
! =_ 100 mm. Izracunati kUnus, nag-ib, ug-ao kOl1usa i ugao poddavanja alma.
Rjdenj.:
II wbel" 1.3 za konus : 5 oeita nagib : 10, ugao konma 7" 11.': 25' po-
.' "'" , "Cf.
ddavanja alam m'asini 42' 38"
2
Q,
b.
SL L Obiljezavan;c konusa (a) i n.agiba (b)
Standar.dnc brojeve treba razumno, kritiCki i postupno kor,istiti. Postoji
niz ve1iCilla koje su se odomacile u. upotrebi j koje kao, standard pokrivaju
za: jednoobraznoiku,' a cije m,jere nisu iz Teda .s,tandardnih brojeva (neki precnici
kotrIjajucih sirina itd.).
11
Tabela 1.3. Propisi za konuse i nagibe
Nagib ! Ugao II -.-: --'[-- I
I ___ I l:n I __ __ ._l .. ________ __ j
__ (1 14,072) I' (1 19,44) i (14') i
i-.i' I __ -.i11o.:L._._III_--'_'_5 __ '_'..: .. __ 1_1' 25'
,:, 1: ____ :;--__ _____ __ __
(75') 1"1'0 I 1120 15'43'30":
1-: _ --l- A'
i_ (1 ,-1,500)'1 (1, 3). I I
: __ 1:J,866 ___ ,- __ , I ",,111:20 I 1:40
-F -:-- -=:-,--,
Napomenc uz tabelu t.3.
1) Vrijcdllostj u zagradama treba, po mogucnosti, izbjegavati.
2) Yeti precnik konusa D i "eea yisina'1I
2
trcha da iroaju standardm, vrijednosL
" 3) Ugao podesavanja alata nu masini je
2
PITANJA
1) Stu nazivamo ma§inskim elementom?
2) obuhvataiu masinski elementi kao no.ucna disciplina?
3) Sta su m-ehanizmi, a sta maSine?
4) Sta je masinski sklop, a sta masinska grup'a?
5) Objasni opstu'i posebou' grupu elemenata.
6) Sta sc postize standardizacijom?
7) Kako se oznacavaju jugoslavenski standardi?
8) Navesti karakteristike redova standardllih brojeva.
9) Oblasnlti pojmove: osnovni red, izuzetni red i izvedeni red standardnih brojcva. Sla su
podeSeni broj'evi?
]0)- Objasniti primjenu standardnih brojcva u procesu komtruisanja.
11) Objami pojam i naCin izraeunavanja konusa, ;;uzepja i nagiha.
1.4. TOLERANCIJE
U vrijeme zanatske proi;;:vodnje pojedini sklopovi dobijali su se podeSavanjem
mjera prilikom sklapanja dijclova. Savremena industri;a, fia scrijskom i masovnom
proizvodnjom, ne dozvo1iti izradu dije10va koji bi naknadno, pri montazi,
zahtijevali bilo kakve ispravke i podesavanja, jer bi se time poremetio neprekidlli
Ianac proizvodnjc .. /Specijalizacijom proizvodnje vrlo cesto se u jednu cjcHnu skla-
paju dijelovi izradeni u razHcitim tvornicama. Sklapanje tih· dijelova mciguce je
sarno ako su pcjedine mjere svakog od njih izradene u unaprijed odredenim grani-
cilma. Osim toga, potreba za zamjenom dotrajalih ill polomljenih di;elova nuZno je
zahtijevaIa da se pronade jectan siguran sistem kojim bi se unaprijed odredila maksi"'-
12
malIla odstupanja ad .zeIjenih mjera prilikom izrade komada.s ciljem postizanja
odredenih naIijegania. '
Zbog tog!! su industrijski zemli-e uvele svoje nadonalne sisteme po
kojima se unaprijed propisuje koliko radnik smije odstupiti od date dimenzije Hi
tzv. nazivne mjere. Ovo je potrebno i zbog toga sto radpik ne moze postiCi apsoJutnu
tacnQst mjere, kako zbog subjektivnih razloga (nesavrSenost Ijudskog rada) tako i
zbog objektivnih razloga (nesavrsenost masina> alata, mjernih i l1strumenata i s1.).
Odredivanjem 'dozvoljenih odstupanja, radniku je data mogucnost da zadovolji
konstruktivne i ostale zahtjeve pri izradi dijela. ,
Medutim, ovim se ni,e rijesilo jer· su se pojavili problemi pri razinjeni
proizvoda izfnedu zemal;a sa razliCitim sisteniima"odstupanja,mjera. Zbog toga je
,medunarodna organizacija Za standardizaciju (ISO) izradila zajednicki sistern, poz-
nat pod nazivom ISO-sistem tcilerancija. Jugoslaveriski standardi za tolerancije
duZinskih mjera izradeni su na bazi ISO-sistema toleranci;a.
1.4,1. Osnovni pojmovi i dcfinicije,
Masinski dijeJovi izraauju se sa odredenim mjerama. Na primjer> osovinu mo-
zemo po duzini mjeriti u aksijalnom smjeru, a njen prccnik - u radijalnom smjeru.
P'ri razmatranju tolerancija, pod oznakom "precnik" treba podrazumijevati bi10
ko;u duZinsku koja moze bid spo(jna (vanjska) j unurrasnja.
1. Spoljne i unutrasnje mjere. -Pod spoljnim mjerama (S) podrszumije-
vaju se one duzinske mjere precimeta, prilikom Cijeg mjerenja su dodirne povrsine
mjernog alata spolja - izvan dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.1.)., Pred-
stavnik spoljnih mjera u standardima 0 tolerancijama je osovina-cep i oznacava se
sa ),d".
81. 1.1. Mjeren;e spoljnib mjera
Pod unutrasnjim mjerama (U) podrazumijevaju se one duzinske mjerc,prcd-
meta prilikom Cijeg mjerenja SC" dodirne povrSine mjernog a.lata -
izmedu dodirnih povrsina mjerene duzine (s1. 1.2). unutrasn)lh m}era u
standardima 0 tolerancijama je rupa (otvor, provrt) i oznacava se sa p.
13
81. 1.2. Mjerenje unutrasn;ih mjera
l\1.jere kaje pO definiciji nisu ni spoljne ni unutras'nje nazivriju se' nevdredene
mjere U zavisnosti od funkcije m,ogu biti tretiranc kao spoljne iii unutrasnje.
Prinljeri definisanih spoljnih, uriutrasnjih i neodredenih mjcra prikazani su
crtezu masinskog dijela IlU 51. 1.3.
,""--, •.. ---+,
I- N---'>-j
N
J
I
I
. .
-
"' t
-;j
,,>...j..
Lt
,
5
5
SI. 1.3. M)ere: spoljne (S), unutrasnje (e), neodrcdcne (N)
,Izraz "osovina" vazi 7.<1 sve spoljne mjere, a izraz "rupa') za svc unutrasnje
mjere. Elementi toIerancije rupe oznacavaju sc veHkim slovimu) a .osovinc
slovima, (81. 1.4).
2. Nazlvna mjera CD, odn. d) je usvojena apsolutna mjcra koja sluzi kao os-
nova za odredivanje i provjcravanje dozvoljenih OdstupanjR; upisuje u crteze i
ostalu tehniCku dokumentadju, Osovina i fupa koje se medusobno sparLiju imaju
najccscc jcdnaku nuzivuu mjeru. U grafickom prikazivanju odsrupanja sc mjere
od nulrc limj"e koja odgovara nazivnoj mjeri i oznacava se linijom erta .- tacka __
erta.
3. Stvarna HAjeru (D", odn, dJ je ona Injera koja se ustanovi roje-ren'jem izra-
dc-nag komada, ukljucujuCi i greske pi·i
. 4, Granicna mjera je najveca iIi najmanja prcdvidcn-a vrijednost koju moze
stvarna mjcra da bi se izradeni predmet jos_ mogao smatrati isprav-riim. love
lUJcre swlric nctacnost mjerenja.
biti
14
Gornja.granitna mjera (Dg)_.odn, d
g
) jc najveca dozvolJcna mjera.
I)onja granicna mjera dd) je najmanja dozvoljena mJera.
5. Odstupanje je razlika izmedu nazivne mjere i neke druge mjere. i\1oze
nazivno, gornje,_ donje i.. .. stvarno Nazivno odstupanje 'jc'
OSOV/fi/.f
Sl. 1.4. Gramcne mjere, odstupan;a i tolerancije za rupu i osovinu za ftri kariktcristiCtia
polozaja - pol;a:
a) i d) tolerartcijska polja iznad nnIte linije:,
b) i e) tolerau.cijska 'polja' dcidiniju imltu lini)u,
c) i f) tolcrandjska_polja ispod nulte linije-.
6
izmeau,graniCne mjere i nazivne mjere. Nazivno odstl:rpanje ozna6ava se sa,-pIus
( +) ako je graniCna mjera vec-a od nazivne mjere, a sa minus ( - ) ako je gran'iena
mjera manja od_ nljere:. ' .
Gornje nazivn() odstupanje (Ag) odn. aq) ili
l
, krate, "gornje" 'je alge-'
barska razlika izmedu gornjc graniCne mjere i nazivne ,mjer<;:::
Ag = D" -,-' -odll. ag d.
Donje nazivno Od,swpan}e (Ad, odn. ad)' Hi, krace, "donje odstupanje" je alge:"
barska razlika izm,edu granicnc- mjerc j-llazivne injerc_:
- D, odn. aa -= ...:.. d,
Srvarno odstupanje CA., odn. as) razlika'izmedu stvarn'e mjere i
nazivne mjere:
A, = D. - D, odn, G
8
, -= ds - d.
6. Tolerancija CT) je, razlika izmedu gomie i donje gr:anicile mj9re:
T = Du D,p odn. 'J' = d'g' -'
U sirem smiSlu, tolerandja .oznacava dozvoljenu- netachost izraq,e.-
15
7. Tolerancijsko polje je podrucje ograniCenc> pq veliCini i polozaju, u od-
nosu na nultu liniju; gornjim i donjirn odstupanjem. U grafickom prikazivanjl.:1,
tolerancijsko polje se predstavlja pravougaonikom proizvoljnc duzine cija je visina
jednaka veHCini tolerancije u odredenom mjerilu. Ako se tolerancijsko polje nalazi
iznad milte .linije, tada i gornjc i dohie odstupanje imaju' predznak (+), a ako se
nalazi na nultoj-liniji, gornje odsrupanje ima predznak (+), a donje (-); za toleran-
cijska polja ispod nuite linije oba odstupanja imaju predznak (-).
Toierancijc se mogu oznacavati pomocu brojeva i slova.
O 5
·0 + 0,06 pojedini elemen. ti'toletancije iznose:
Primjer 1: Za otvot _ 0,02 _
gamje odstupanje
donjc odstupanje
gornja granicna mjcra
donja granicna mjera
tolerancija
Primjer 2: Za OSOViilU
gornje odstupanje
donjc odstupanje
gornja granicna mjcra
donia granicna mjcra '
- tolerandja_
Ag = ,+ 0,06 mm,
Aa = - 0,02 mm,
Dg = D + Ag = 50 + 0,06 =, 50,06 mm,
D(I;= D + Ad = 50 + (- 0,02) = 49,98 mm,
T =: Dg - Da = 50,06 - 49,98 = 0',08 mm.
o 50 -! 0,04 pojedini elementi to1erandje iznose:
- 0,03
ag = +- 0,04 mm,
ad = - 0,03 mm,
dg = d -+ au = 50 + 0,04 = mm,
dd = d + ad = 50 + (-- 0,03) = 49,,97 mm,
T = dg ,.-- dll = 50,04 - 49,97 =- 0,07 mm.
1.4.2. ISO-sistem toierancija
Sistem tdlerandfa daje niz planski postavljenih tolerancijskih polja prema
nultoj liniji. Polozaj polja oznacen je slovima abecede; j to velikim slovima za rripe,
a malim za osO\;ine (s1. 1.5).
Tolerancijska polja z,a rupe ad A do G leze iznad nulte linije, tako da su obje
granicne injere vece od nazivnc_mjere. Tolerancijsko polje H lezi na nuIto; Hniji
(donje ocistupanje jednako nuli), pa se donhl. granicna mjera podudara sa- nazivnom
rnjerom. Polja J i K sijeku nuItu liniju, tako da je gornja granicna mjera veca, a
danja manja od nazivne mjere. Polje Js simetricno je U odnosu na nultu liniju. Polja
M do ZC leze ispod uuIte linije, zbog cega su obje granicne mjcre manje od nazivne
mjere.
Tolerancijska polja za osovine im:lju anaiogan, ali obratan polozar Polja od "a"
do "g" priblizavaju se nultoj Liniji sa d:mje strane; tolerancijsko poJje dodiruje
nultu liniju (gornje odstupanje jednal.:::o uuli); polja "j'\ "j/' i "k" sijeku nultu
liniju; po1ja "m" do "zc" su iznad nuIte linije.
Za'istu nazivnu mjeru, precnik rupe sa tolerancijskim poIjem A ima najvecu
vrijednost, a sa ZC najmanju vrijednost. Obrnuto, precnik osovine sa tolerancijskim
poljem "a" ima najmanju vrijednost,_ a sa "zc" najvetu vrijednost, za istu nazivnu
mjero.
.Nazivne mjere su sta:ndardizovane do 3 150 mm i grupisane su u 21 poJrucje
nazivnih mjera. Do 500-ITL'll una 13 nazivnih podrucja: do 3 mnl, iznad 3-6 mm;
iznad 6-10 nun, .' .. iznad 400-500 mm '(tabela 1.4). Nazivne mjere iznad 500 do
16
S1. 1.5. POIOZIlJ toleraneijskih poija prema nuttoj lini;i: a) za rupc" b) Zil (lsol'ine
]: 150 Tmn in'laju 8 podrucja nazivnib mjera (tabcla 1.5). Neka od ovih podrucja
prosirem, su na 2 do 3 manjt} podrucja.
r<'Z:aiitet wlemnqie vcliCinu toleranciiskog poljti, odnosno stepen
tacnosti izradc. Osnovnc toicrancije odrcdenog kva1itetu, za sva podrucja l1azivnih
mjcm'oznacavaju Be slovima IT (09, ISO to1crancijski njz) i brojcm k-valitcta,
HfJr. ITi:L JUS prcdvida osnovne tolerancijc za kvalitcte IT 01 doTf ! 8 za podrucja
nazlvnih mjcra do 500 mm (tabela j.4) i IT 6 do IT 16 za mjcrc iznacl 500 do
3 150 nun (tabel" 1.5). VeCi hrpjevJ o!.nacavaju grublji kvalitct, dakle - vccu to1c-
ranciju. Izbororn gruhijcg kvaIitcta smanjuju se troskovi ohrade dijc1ova.
Kako proizvodni troskovi zavise od kvaliteta, a ne -ad polozaja
polja: prc;ma nultoj liniji, kvalitcti -su podijcljClii u grupe prema oblastima primjcne.
K valiteti 0 I do 7 koriste se za izradu mjerila; kvalitcti 5 do 11 za dije10ve koji obra-
zuju nalijeganju} a kVll1itcti 12 do 18 za dijc10ve koji ne obrazuju nalijE;ganja.
17
Kao osnovica za izraeunavanje veliCine tolerancije za·pojedina nazivna podrucja
uzima se srednja vrijednost mjere: Jj = ",ID
min
' Dm:£<.' [mm] kao geometrijska
sredina poc-etne mjere D
min
(mniJ i krajnje mjere Dmax [nun] u podrucju nazivnih
mjera. Preko srednje mjtre CD) izracunava seJcdt'nica tolerandje Ci) nazivnog podruc-
ja koja za nazivne mjere do 500 !Ilm iznbsi:
0,4s'lrT + 0,001 D [I'm].
Za nazivne mjere iznad 500 do 3 150 mm vrijedi: t' = 0,00.( D - 2,1 [,urn}.
Broj jedinica toleranci;a za IT 01 do IT 4 odreden je po posebnom postupku
preina JUS M.AI.ll1. Vrijednosti osnovnih tolerancija za kvalitcte od IT5
nom predstavljajl:l zaokruzene veliCine dobivene mnozenjem jedinice; tolerancije
"i" brojem jedinica tolerancije "n" (iz tabe1a lA. i 1.5) - T-= i· n.
Porastom geometrijske sredine CD) raste i jedinica tolerancijep). To prakticno
znaCi da se Za izradu veceg precnika mora dozvoliti i veca tolerancija. ,
PoIozaj tolerancijskog polja p-tema nultoj liniji odreden je osnovnim odstupanjem.
Brojnc vrijednosti osnovnih odstupanja tolerancijsldh polja za nazivne mjere do
500 rum. za rupe (ullutraSnje mjcre) date su U tabcli 1-6., a osnovna odstupanja
tolcrancijskih -polja za osovine (spoljnc 'mjere) u tabeli 1.7. Zapolja od A do H
osnovna odstulianja odgovarajtt donjim odstupanjima, a za polja od J do' ZC --
gOl'njim odstupunjima. Analogno, za polja ad "a" do "h" osnOV11a odstupanja o.dgo-
varaju gornjirn odstupanjima, a za poljaod "j" do "zc" -' donjim adstupanjim_a.
Vrijednosti osnovnih odstupanja za nazivne m,jere iznad 500 do 3 150 mm za
rupe i osovine date -.su u tab eli 1.8. _
Ako osnovno ocistupanje odgovara donjem odstupanju, onda se gonije odstu-
pauje oc1redi zbl'ujanjcm iznosadonieg od')t\1panja i .osnovne toierancije(Ag=(1_rf-T,
odn. a() = ad + T): Ako osnovno odstupanje odgovara gornjem odstupanju,
onda se dQ1'ije odstupul1je izracuna oduzimanjem iznosa osnovne tolerancije ad
gornjeg odstupanja -CAd = Ag - T, odn. ad = au -:- "T).
U oznaci tolerisanih duzinskih mjeni prema ISO, pored nazivne mjere, ozna-
cava se polozaj tolerancijskog polja i kvalitet tolerancijc. Tako npr. .0 80H9 zna'ci:
precnik rupe 80 mm, tolerandjsko polje H i kvalitet tolerancije 9; ,znaCi:
precnik osovine 80 rum, polje "e", kvalitet tolerancije g; - tolcrandja
sklopa 080H9je8.
PHmjer L Odrcditi na%ivna odstupanja i grullicne rupu, G gO P8.
1z tabele 1 A., za kvalitet 8 i podrucje llazivnih mierO!. iznad ,50 do vrijednost osnovne_
lbierancije'- T = 46 lim. 1z tabc1e; 1.6. za toierancijsko poljc F i podrucjc nazivnih mjerD, iznad
50 do 80, donje odstupanje Ad +-- 30,um_
gotnje odsmpinje
gornja grunicna mjera
dor}ja granicrh'l -mjera
AI! Ad +- T = 30 + 46
Dg = D .-j-- Au = 80 +- 0,076 = 80,076 mm,
Dd = D +- Ad = 80 +- 0,030 "" 80,030 mill.
Primjcl' 2. Odrc-diti toleranciju, nuztvna odstupanja i granibe mjere ia osovinu 0 40d1O,
Iz tabele 1.4. -Z!i kvalitet ! 0 i podrucje nazivnih mjcra iznad 30 do 50, vdjedno:;t osnovne'
tolenincije T = 100 pm .. 1z tabele 1.7. za tolerancijsko volje "d" i podrucje uazivnih micra
nad 30 do 50, gamjc odstupanje ag -- 80.urn.
18
donjc odstupimje
gornj'a grani';:,ua mjcra
donja graniba, mjcra
ad = af! .- T = - 80 - 100 = - 180
dg = d + au' = 40 +,C- 0,80) = 39,910 111m,
dd = d + ad = 40 --!-- (- 0,180) = 39,l:)20 mrno
1" !
'!'O.Ig ;
\ ...--:-
, '
j'gooo:
, 0"0 0 I
I '<t ..--, I
1------
""""I:--O\'«)-oo<n'-O
..... ...., M....,
,j 15 trl 0 0 I

! ..... I .
M ,-

'"

'"
00
0
" "

"

N
'" " " " ::;

M M
0
"
0
" " "

"
0
" "
'"

'"

-
N
'"
" "
0
" " "
'" '" " "
g
0
00

M
'"
N ,0

-
I <:! 0 0 "--' i
'V;:::;'I ' - _._N __ M_' ___ V': co <"'1 -< M <'I ....
_M<"'1tnoo
I
----..

,.-, N"" 01 """ .-< b\ -.::t t- '':'"'" 00 c;" \0 ('-1
S H -_('.1",,1;-
5
1-"'----'--- .. -,-----,-----.--- . -----.--
I ] _ . _ -N '1 i2!§
iil S_ II, .-::::' _ <:) 0'0

:r:: i 0l <", tr,
-:---' -_._ ....-
Z!'U 0001
-,,; '0' ,....:; M en '" cc
>:
- ...
<I .... j \0 ,..-,'"
Z t;:;OOO I
1
r:: «'>'tJ..--, -<.-<,('1(>";\.OO"-O'-<')<:I\MOOOO
p:J; _,
\C N Z£-= 0-:0 -: 0 a
.-;":;l<""; : ,<J'l ::2 N 00 g s: g
Q 1---=------:·,_·- ..-. ."
0' '"£ I 6' N M ocr 00' -i- oc t-' .. ,"" 0 0 0 0 0 0-0 0 0
r-. ........... M..q-t-"""Wl:-- ....'oooo
t1 I '-/
,---I -------_.-------.------. -- -.------------.---..---


'"
"0,
'"
-
N
..,
c,
", N 00 0
"
0
"
10
"
c
-
N
'"
N W
" "
-
N
".
0,


..,.
N 'C
'" '"
-
..,
00. 00
$;
00 C
'"
c
i
:;; ..,
,-
;:::
00
g
'"

'd
" - ! fl ...., --5 \C

i -I ..
.i I "l OS, M
il M I
'I 'I"<IT - -.., -::;-,,-,-'-: : : : s.
,-UBl;')lN B){UUZO
i __

,
------. -'i --,--------.-----.---.- ..
19
1:3
c,

T8'le.1a J .:\ Vrij"'G-lH,-Sti CHW'I!l,ii'l
Podmcjc m.zlv -db mjen:
mIl,1
izmd SOG do 630
--!--
630 -" 800
800" tODO
1000 _ 125{)
"
1250)) J 600
1600" 2000
!, lOGO." 2500
2500." 3150
Oznaka h'Gliteta
,·V,:
50
56
.165
195
230
280
330
IT 8
(tlnl) za na:d."H1C mjel'£ Pl<e!W :seD do 3150 tum. (JUS M.Al.121)
in 11
14 -1- i5
16
2,8 440 700 1100 1750
2800 i 4400
-!----
500 800 1250 2000 3200 I 5000 320
i
560
900 i 1400
2300 3000 5600
-
. ...-
36
260
42(
660 1050 ii 1650 2600 4-200 6600
--- -
310 500
) I
780 1250 1950 3100 5000 7800
!
370 600 920 1500 2100 3700 6000 9200
440
!
I-
i .lIOO
1750 f800 4400 7000 11000 700
540
,
I'
1350 2100 i 3300
5400
.. 8600 13500
,
. 860
IT 9
.---
,IT'12! IT 13 i IT 14: IT 15 10 ! IT 11
nl6
"
IT 1.
£/
Tabela 1.6. Osnovna odstup!,Plja za t'upe (unutrasnje mjcre) u ,Lfm (JUS
4,4
5,,0
!--
5,6
6,6

7,,8
9,2
-----
11,0
13)5
--
I --Ii -- -. ---- --- .. -,--.---- -----. Art, - ----------i
I
Podruc)e illJera 1=- B_;_-_-l c -CD-' ----13- EF --i'F. 1",,:_ __ ___ -l.
Za sve k<:alitete i
- .... --'- -c-- . . m
,-----'"---''' '18 "i +290 I 150 -+-95 i --'-50 :-.32 16 ",6 j 0 '

24 :' .. (;" -1-40 0 I
, " 24" 30 I I I I: .. , i 'i ,
!:-=,:·ltG., -40-1.3fbTI7i5:::-:
H20
· ! 9-[--0 t:: IN

__ 40_,_,-_ 50 I __ __,! ____ i .... 1. __ II __ -H
" 50" 65 : +-340 I -d90 1+140 i I
0
-- 120 +72 I ,'.12 1 __
0
120 ,. 1401 +460 I +260 1 cZOO I I I
-:-145" +B5 ! e43 i 14 0-
------- ---- -''''''------ ·-'-"--"i--
. ,50 I 115 I °
156-;- -- 0 I
-,-62 ,-- ---,=-:-:_8 ,1_-_- 0-__ -_-1
i ). --400 '450' -;;'-1500[- -,,-7(iO -1-':; .. 440-1, ,! I !
______ '1 __________ U30 }-135 : 68 I r-20 i 0
" Odstupanja u tolel'll.ilCijskim poljima A i B nisu predvidenn za nazivne mjere do 2 mnl.
_.;:,
§
B

,6

CJ
t:S Tubela 1.6. nastavak I
Gomj,
A. '"
········;01;;
-- ------._-
.
. .......•
A za kvalitet
lL:}t nazivnih mjera 1 K
.M .......... !
N
....
rnm,
prcko
preko idS
prcko
4 i 5
7 i 8
. 6 7 8 do g
8
do g't<;.
8 {) (
8*
.
6
, .........
"do 'T
.. T -:;72
+4 +6
-;
} 1
.J ··0

+6 +10 -=n:X - 1,5 }.
3 4 6
CiT +12
-' 1 .1. LI:76·,7.d --6"lo+L] 0 1
.132_ 3 G
." 10" 14
" 14 IS' - ·H'i +10 +]5 1--!-..:1 -7+,J -7 ·-12+,1 0 I 2 3 3 7· 9
--::-'c ;!-- + 8
Y--' ..........
1-· --
+12 ,·20 -2-!-..:1 -",8+,1 -8 -J5",!- __"1 0 1,5 2 '3
4 8 12
+1 0
!ct,14
·············--1-
+24 --·2+.J --9--!-.J --9 0 1,5 3 4 5 9 14
.. 4Q,.' .... _ .. [ ..........
;-
" 50" 65
-2+LI ;·[l,LI --11 ---20 0 2
,,-"580 + 13
+18 +28 3 5 6 11 16
" -g(l" 100
-I'
[.-
----...... . ·16
-)-22 +34 --3-f--.J ". 13+A -,13 ·23+",:1 -0 2
4 5 7 13 19
.. y
,,-I: "
....+ 1·-
" "140" 160 +18 +26
-1-41 -3:·" - ,- -,j ,·15 i·· 27+.1 0 3 4 6 7 15 23
16C 180
" -J80 .. -200 __
'200'" 225 ___ +22 +30 -\-47 -4--!-LJ -17+Ll ---17
3.1--1-":1 0 3 4 6 9 17 26
225" 250

1--- .
250 280
-280 ,,-:3i5"
+25 -1-36 +55 -4+/J -20 -34+_-1 0 4 4
.,
9 20 29
_...
l---
1_" 'If" '""
+29 +39- +60 -4+-"
-
-21+d ---21 3-7+;::1 0 4 5 7 11 21 32
355.. 400
400.. 450
+33 ! +43 -23+d
1
" 450" -,00-
+66 ---5--!-..:1
-
-23 ··40+,1
°
5 5 7 13 23 34
p
Tabela 1,6, nastavak II
•. "" Gorujc: odstupanj(' Ap' za tolerancijska polja
PodruCjc - , - -- - - -., -.. ----- -"'-.. -- ------
nazivnih iPdoZC! P R! S ! .. T I u I V X i Y Z ZA ZB I zc
mjera 1"·"""--'-------· ---- ---- ,. -- -- -- - -- - -- .---, --I '
rum '-----"'.-"''''---- !
i
d07
*1 8iviSc' ,I

" 24:>,,, 1,\-22; -28 --35 i i --48 --55 -64 I --lilfl--=T60j--21S-
1----. - 1'- -48----60.. -6C '--::80":- -94 112 -14'81- -201'- -274
_-=-:.:.." .. __ ??! -26 -41 - 54-:-=---70 ---114 ;"'--::"136 --=-180-1---i"4T ---325
" 50" 65' 0 ____
'" ,.,:-43 I -59 ",!'_ ,-}02 ___ -,120 __ -274, ,-_-360 --480
.. ! ...•
.•.·.! .... 0 ..... .. =/_ . L.l.··.[. .. :.; .. ..';f.·I,.-.-.-:.=J;f.· •.
. '" '50. I I ····84 ·-140 [--196 --284 1 --340 -425 1 -520 -640 I --820 -1050 I -1350
'. 1-
1
.. _,' J15" 3551 I' ... --62. ,._.-.-,1.0 .. 8 1 ... =..' ... .. L.:}90 _'.,._-;475'1-=,-.90_ .. _ .... -.. 73.0_ .. -.... ...11..s.O". _- .. _.l
so
.o..i .. =.·l9...
o
()i
" 355 " 4O'O,! "", j -,,,,·114 _ '--294 i --435 ! -660 ·-,,·820 i -1000 --1300 /-1650 -2100'1
.\: :: ::
._----"... ' ,
, ,* ,Za 'kvalitet do 7 za tolerancijsku'polja P do ZC vazi ..zbir (algebatski) ovih vrijednosti i odgovarujuCih' vrijedl10sti zf:lZ aye tabeIe. Na- primjer
}Ag,'za P7 za ,podru':;je nazivnih-mjc-ra"izuad,,18 do 30'mm,'bice P,8 + L1 = - 22,,-)- '8 = 14 pm,
'l;: Tabela 1.7. Osnovna odstupan;a za osovine (spoljne mjere) u pm (JUS
,I: Gor11je odstupanje) aI!' 2'2 tolerandjsko polje
I Pod):"llcje nazivnih mjel'a js
I, ... ___ __ __
ICtZ""d; ::: +-;U '!
i ....6 ....-, ... , _ ..... 1. .. .. -.1. -21l"-, _ 5!l..i •.... 56_ 1 . _= 25 __ 18 __ .i=:lU __ __ Q._
1
'
'i " 10" I. , I' I I I I 1
-.. ___ :-11 f-;
----------' -" i ---_---')--1-'-----.,,---1"------, -- ---,80 --)0 -,,25 i -9 () HI 1
.. ,1 ___ -----1 i- --!- __ I -"'---;----- --H
... --.-.... ... __ L.:IOD i _ _I_--=- LO-i- 0
,I __ _______ __ ! 'I -120 i ---72 : 36: -- -12 I 0
" 120" 140 I --460 i ·--260 -,-200 ! I i - 'V
·-1 t--- 0
N
v,
i-,. i ····C-6iiOl-:C.340 i i ! , §
I 1- -170 ,- 100 I -r-" 0 !3
: = : -'110 i
!1 ___ ___ ___ __ I -,-- ! -·210 --- 125 : -62 I -- I -18 I 0 I
____.L_ ' ""-I-------,-,--! ,--- _",_1_'_ -----; ---I
.__ ---230 !J5 -·-68 I 20 r 0
* Odstupanja u t(1!erandjskirn poljima a i b nisu predvidena za D:::zivne mjer,; do ! mm.
Tabela 1'.7. nastavak 1
Dorije odstupanje ad, 2a ,tolerancijsko pplje .
----
---. ,_'w!......___ "------'-I
I
.m niP I
run1 .. -.,;"",--
5 i 6 4 do ",,7 2a sve kvalitcte
iznad
6 ,;--10--1- -, ___ ; 6_' ___ .±I.O _ 1 __ .....::r..l5_1
ii'
--"---'1"8' --2'-;'- ____ 1_ _I 1 __ ° __ il_
! ,," ,I I I
__ I, : ___ "'-':'J, __ ____ ..'.:_I_ __ "35 I
1
" 30" 40 I' ,I I 1
__ -,,-40 i., I _2_' __ ___ :':'.1 117 ___ ___
',1 50" i i ·-f--.41. 1 -- +53
I I -12 11 __
I " 80" 100 1 I, I ' +51,-!-71
-fo6"'-;;-T26"- -9 -..-15 I --- I +3 0 i" -!--13 -!--23 I -1-37

... . ....-. -....•.......... -..... ·.---1- .. ---I' .-.... -.-. - --1'----.. ..........-. -. -.. ·.'----1
" 120" 140 1 I 1 1·-1-63 +92
··11 --18 II \ -1-3 I, +15 \ : 27 I +43 -:
" r 'l
_:"-;'=280,, -16 -26.1 +4, __
), 315,,, 355 1 I 'I +108 -+190 I,
I --18 __ _ _ __ ; ____ 'J."4 :'-l--- 0 ___ I .. , ___
" 400 " 450 I I" ' ' +120 T ....32 ,
---20 ,-:--5! 0 ______ +-40 ___L _______
Tabela 1.1. nastavak II

____ __ "-1_ __ ' " .. _____ ,- ,
mjera I U I v I X ! y Z i za zc I
, ._______ .<____ _. _______ ,_ ,,_,,_ I
I
mm Za sve kvalitetc 1
do _I _ -IC====--=- 1=_ __ -.. ---+40 _=:':--:1,,0===
I lznad 3 '" 6 I - ,23 - I -128 -- -135 --;-42 +50 -1-80,
I
-- - -- -- 1---- I -- - - -- - ------- - --..-----.---"' _n ---,--.,,--"-"'-,- ---""--,,--"- --------1
" \)" 10 I - I' 1-28 - I - 34 - "j-42 1 -+ 52-- +67 -1-97,
1
- -- - - - - -- --- -- - --- ......... .. - ----.
" 10" 14 I I -- -40 ,+50 le64 +90 +130 I

___ _I ___ ___ 14.?,,,_,, __ ..,_! __ __ _ __ i-=-. ____ __ I!· ___ __ 1
" 100" 120 ,+-104 -,;-144 +172 -:-210 \ , +254 +3\0 +,400 +525 +690
.-- .. -----.. , - 1-·--· ---.----.-. -.,--- .... --- ----... -- - ....... .. --.
" 120"" 140 i +122" +170 "j .. 202 _+300 , -1--365 - +470 +620 i +800 i
_-;; 1_ -:-j -- _ J 22if -;--140 _;_ -f = _____ t
v- I" - 1-
- : __ 2:"960 '_
" 225" 250. +196 - ';:284 --I ., 340 I - 425 II 520 I 1640 1820 - +1050 I 1--1350
__ =i-710 -. 11200 _-+1550
-
.--- 355 .. 40. 0 ----1-. -729. 4.·.-- -.I ..• --:;E.)60 ... 1-. --+-1 ...°.""00-
1
30 .. 0. . ...-"- 650 --. ---".-- + .... 21 00 --- -'.



,
Tabela 1.8. Osnovna !Jdstnpanj:a. za osovine i rupe-za naziVlie rnjcl'c P1"el,o 500 3150 mm u pm (JUS M.A1.132)
- ----;------ -- - -- ----- -- ." -_. __ .. _-, ..
TokranClJska polla .. -1
I Podrucj'e nazivuih mjera __ :Y_J::; __ G __ __ N $, S
I mm I za kvalitete 6 do 16 I
1
1
_ _ ____ _ _ _ I ___ au _l. ____ 1. ____ . _____ _ __
lznad 500 do 560 I I i I 150 280 400 600 i
___ -- - - 260 145 I 76 1 22 0' . 0 : 261 44 I 78 1- -
i--- " .---i i ___ -1•. "_'_"""_""" .. .. ,_ __ .
I ' ' I', , I
1
160
I 80 I 24 0 E i 0 ! .30 ! 50 i 88,
-I.. ---;' . '.--.-.. I. I···· ,----.210 ·430--
-1-----:,--9-00, }20 : 170 I 86 I 26 0 '>;!! 0 i 34 I 56 100 ]"--_-220 -"6so-'i---WSO-1
.--.... - -.--.'.. '" --1--- ···1· .-.. -- .--.. -.-,
" 1000" ,1120 Ii: 250 520 i 780 1150 I
1 _________ · ----'-----,-""-,,--'" 350 ,195 ,98 28 o. . ....... 0 ...... ' .. 40 ..... 6.6. . 1 ..2 ... 0 ... -..... -.. --.- .... - ... ...""---i"-."---- '-... ·_'.----..-...•.••.· ..-... 1
_ I __ ;--1 -_I __ ____ _. __ __ i ___ ____
: ,,1250 ,. 1400 I I" r: ! II I ,,300 i 640 1 960 1450
_ __ _ __ I 220 110! 30 0 t-< O!. 4.8. ! 78- .140, ..----:----- ------."--------- -'-------"--- ........
_____ , __ LI .. _ 1 330
1
__ 720
" 1600 " 1800 I 1 II. i ; I 1 370 1 820· 1200 1850.'1
.. '"
" ' 2000 " 2240 1 I I I ' I 440 I 1'000 '1500 ')300
.. -. 480 1260 130.. 34 I· 0 ." 0 68' 110 1195 '---1-·--· - ---.
n 2240)) 2500 L ____ ,I l;:l i , ! 460 1100, I 2.500
------""""'-'"------ ----I -- j --,,-,.,-'- .. -----
" __ 2500 ,j 2800: , 'I ; 550 \ J 250 1900 2900
-.........'. --..-. ... ,520.290 ... '.14.' • 38 1 O· 0 ... 76 i 135 .. 1240 1- .- - 1--- -.1
., __ 31_50 _____ i. __ ._' ___ " ___ J_. ______ ._! -- __ .... _" ___ ___ ' I ____

,r
Prinijer 3:. Odrediti toleranciju_, nazivna odslupanja i gtanicne mjere za rupu- B 100J8.
Iz tabeJe 1.4. za kvalitet 8 i podrucje nazivnih mjera iznad SO do 1-20. vrijednost os-no,ne
lolerancije '1' = 54,um. Iz- tabe1e 1.6. za tolerancijsko polje J i podtucje nazivnih mjcra i£J1ad 80'
do 120, gornje- odstupanje Ag = -+ 16 /A.m. '
donje odstupanje Ad, = Atj: T 16 - 54 = -- 38 Itm,
, gornja -granicna -mjera
donja granicna micra
Det = D + Aa = 100 + 0,016 = 100,016 nun,
Da D +- A
a
, "'_- 100 "I' C- 0,038>=099,962 mm_
-1.4.3. Korelacija kvaliteta povrsinske obrade i kvaliteta toierancija

Glavni kriterijum povrsinske hrapavosti masiu$kih dijelova je vrijednost sred-
njeg; odstupanja profila (Ra) - preina JUS M.Al.020 021 - 1964. Ove vrijednosti
svrstane su u dvanae'st stepcni (razreda) povrsinske hrapavosti j oznacavaju, se sa
do NI2. 1\-1anji brojevi odgovaraju finijim kvalitetima.
Trazeni kvalitct povrsinske hrapavosti propisujc se najvccom vrijeqnoScli za
Ra. iii brojem stepena povrsinske obrade. Provjera se vrsi injerenjem srednjeg od-
stupanja profih iii uporedivanjem sa odgovarajuCim uzorkom (etalon).
Uskc tolerancije mogu se ostvariti s,uuo pr1' odredenom kvalitetu povrsinske
obtade. svakorn kvalitetu t<)icrancija duzinskih mjera pripada najveca h1'a-
pavost koia se ne sl1).ije prckoraciti., posto dubina ncravnina mora ,hiti manja od
tolcnmdjskog polja. Uzajarrinu VC,zu izmedu najvete dozvoljene hrapayosti povr-
sine i kvaliteta tolerancija nazivamo korclacijom kvaliteta povrsinskc abrade i kva-
liteta toleranb;a.
U tabeli 1.9. daw je veza izmedu kvalitcta to1crandja koje se najc-csce
njuju u masinstvu i najvete dozvoljcnc povrSinske h1'apavosti Ra max Citm) Zn
razna podrucja nazivnih mjera. Za grube tolerancijc mogu hiti propisani i finiji
nacini obrade ako to zahtijeva funkcija odnosnc povrsinc (smanjenjetrenja, poooli-
sanje nosenja povl"sinc i s1.).
28
Tahe1a J ,9. KIJrei1!dja F:ndi1cta tokri'mcija j kvaHteta f.(',vrSinske obradc
(JUS M.Al.0ZS--19fi4 i
Kvalitet ISO
tolcrn;:;cija
Podrucje na:t:ivnih mjcra u mm
- - -----------
do 3
Iznad 3
do 8
)Iznad j R
do SO
Iznad 80
do 250
IZJl;-ld 250
1.4.4, Kon::rolnici za rupc- osovine
U proiz-vodnji, naroCito serijskoj' i masovJ?,oj, na)cesce nas interesujc da Ii'se
stvarna mjcra nala'4i izmedu gornje i donje granicne mjere, a ne koliki je njen iznos.
Zboo- toga se za brzu kontrolu precnika koriste granicna mjerila (kalibri, 1:::ontro1-
nicir GraniClll mjcrila ,su C\Tsta mierila koja sadde gornju i donju granicnu mjc:,.u-
slid 1.6. pl'ikazan je kontrolnik za rupe (a) i kontrolnik za osovinc (b). ".=
a.

I I'
I
1

I J
t.
101, 1.(], Granicna mjcrHa: a) za l'UpC, ll) ;;a oS(l':'inc
Kod pravilno izradcne rupc) strano. konttoinika sa gornjom granicnom mjcfOm
ne smije d,:j ude u pnrvrt) a stral1a sa donjom granicnom mjerom ttcb::! da uac 'u
provr;:-.
K,;)c: pl'Llvilno lzradcnc- osovinc
J
kontrolnika S8 gorn,iorn granicnom
rnjerom LIeba da naide na osovinu, a stfana SII d_onjom grcmicnom rnjcrOln ne sm,lie
da nnidt na osovinu.
, stvarna micrH koja SC'- nalazl izm.cdu graniCnih mjcra nazl'va se dohra
Dobm micra ie'i ona grani(;:n<l mjcra koja .se prva dobija pri obndi, Za rupu '
j; dobra micra - donjJ gt;anib18. mkri1 (Do:!' a za osovinu gamjn granicna mjcro
(do). O''!T m,iere OIlDguCJVitju ci,'cntu:dnu naknadnu doradu dijclovll. Na kontrol-
nom dobra mjcra oznacava sc Sri _,,IDE".
Svaka stvarna mjern koja se nJlazi izvan granicnih mjcfil naziv<l se lola mjcra.
Losa l'Iljcra je, mlovn:) fcb:::n:), i ,mot granicna mjcra koja .se dobij8. posJjednj[l pri
obradi. Z;1 rnpu je ioh mjcra ..- gornja granicna mjera (Dg), a za osovinu - donja
graniCna mjcra (dd)' Na kontrohiom mjerilu 10sa mjcra oznacava se sa "NE IDE';' <
29
1.4,5. Vrste nalijeganja
Uzajamni odnos stvarnih mjera dva dije1a iste l1azivne mjerc prije
naziva se nalijeganje (sklop, dosjed),' Na primjer, nalijeganje izmedu rukavca i
vijka i navrtke, vratila i klina i s1. U zavisnosti od odnosa precniku osovine i
rupc', razHkujemo: labava, cvrsra i neizvjesna nalijeganja (s1. 1.7),_ Izbor nalijcganja
zavisi od namjene dijelova. Nalijeganja se obiljezuvaju oznakom iz
oznaka tolerandjskih poljo. Za ntpu i osovinu ko;i su u skJopu, Ozno.ka za tUpu
stavlja se u brojnik, a za osovinu u nazivnik razlomka i mcdrisobno se odvajaju
kosom razlomackorn crtom (upr. H8rdS, P9/h8) iii sc pisu
bo
S1. 1,7. Vrstc a:- labavo) b,' cvt,:to, c) neizvjesno
Labu,·vo flah)'eganje (pokretljiv sklop; ost\luruje se ako je doilja granicnH mjera
rupe 'veca od gornjc granii:::nc mjerc osovine, ij, Dd > d" (s1. 1.70.). U slui:;.uju labavog
nalijeg,lhja) izr;.1edu dijdova uyijek posto,ii Z(!Z(lY (zracnost) i d.ijelovi su medusobl1o
pomicni. '
Razlika gornjc granicl1c mjcre rupc i donje granicne mjcre osovinc predstavlja
najveii zazor; Zg = D g dd'
Ruzlika donje granicne rnjere rupe i gomje granicne mjere osovine predstavlja
na)manji Z(JZOI': Zd = Dd - d
g

Kodltibavog nalijcganja oha zazom imaju uvijek POZitivl1U Lubuvo
nalijcganjc 1<.lv1ja sc u praksi kod rukavca i postcljice kliznog Jeiista, vijka i nan-tke
koja sc rnoze rucllo navrtati, zup6anika i vratila 1.1 mjenjacu rnzine itd.
nalijc!!,alljc 0 J 10 odrcditi najveCi i najma,pji zazor.
Iz t"bdc L'L i 1.6, Zit S 110 H::; oCiw gC gorujc od::tupanje /ly +- 54-pm, <l oct:
A" = O.
Iz tabc1c 1.4. i 1.7. za 0 1101"7 oCit" sc gomjc a'l =
panje ad -"'" -- 71 pm.
30
Dg=D_+Ag = 110 0,,05J, 110,054mrn;
Da = {) + Ad =-- 110 0 -= 1l0mm,
dg ,= d -'- ai! "'" 110 - 0,036 = 109,%4 mm,
da "---' d ad -= lJO - 0,071 = 109,929 mm
L
Zg =" Dg - dd_ =" - 109,929 = 0,125 mlU,
Zd = Del dg = ;110 - 109,964 = 0,036 mm.
- 3(, IJJ11., a donje: OdSIU-
evrsto nai£jeganje (nepokretljiv sklop) ostvar.uje se ako jc gornja granicnamjera.
rupe mtJ,nja od donje granicne mjere ,osovine, tj. Dr! < dd -Csl. 1.7b). Kod cvrs'tog
nalijeganja izmedu dijelova llvijek posroji preklop (zaq,or),
Razlika gornje granicne mjere osovine i donje granicne' nijer'e rupe predstavlja
naJveCi preklop: P{f = d
g
- Vito
Razlika doni_c granicllc mjere osovine i gornje granicne mjere rupe predstav-
lja najmanji preklop ::- F", === dd - D
fi
Kbd nalijeganja oba imaju uvijek pozitivnu vrijednost, Prirn-
jet cvrstpp; nalijeganja javlja -se kod rukavca i unutrasnjeg ,ptstena_ kqtrljajnog Ie-
zista, pri navlacenju zupcastog v:ijenca fla to,cak, itd. -Posto jc kod cvrstog na1ijeganja
precnik rupe uvijek manji od precnika osovrne, !O se ostvaren;e cvrste veze diJ,elova
postize utiskivanjem u hladnom stanju pod pritiskom iIi se dio sa rupom
pr-i cemu lUU se poveca, precnik i takav .postavi na osovinu, Pri hladenju; ,precnilz '
rupe se smanjujc i cvrsto ,obuhvati osovinu.
Primjer. Za nalijeganje p, 20 l-I7!p6 odtedi najvcti 'i najmanii. pteklup.
Iz mbcla 1.4. i 1.6. 020 H7 oCita se gomje odsrupanjc Ag '7 21 !1lll" a duni'_: uJstu-
panjc Aa = o.
1z tubel.a 1.4. i 1.7, za C" 20 pG oCita se- donjc
panjc- a
g
c-_ + 35 1,in.
Dg D .'- .ll
y
-=- 20 .,- 0,02l = 20,021 mm,
Del = D +- Aa = 20 .'. 0 = 20mm,
d
g
= d + a
g
= 20 0,035 .-=, 20.,035 lllill,
P
g
= dg · Dg = 20.,035 - 20 0,035 nUll"
P
a
"'" d,!· D,q =- 20,022 ,- 20,021 '-'- 0,001 mm.
..'. 22 jim, a gornjt odstu·
Neiz'vjcsno nalijeganje (prelazni. sJdop) ostvaruje se aka se kod nalijegunja moze-
pojaviti zuzct i preklop, u zQvisnosti od stvarnih mjera. rupc i osovine (s1.
Neizvjesno nalijeganje definisano je najveCim 'zazorom i najvcCinl prddopom:
ZrJ =-D
Il
_ -, dft) pdn, 10
g
= d,q -- D
a
,
Neizvjesno nnlijeganje primjenjuje se za dijelove koji se mogu su.stavljati i
rastavljati rukom Hi laganim udarcil1lu cekita, kao i onda kada se zahtijeva ceSce
sastavljanje i rastavljanje (-npr. kod.sklopa yrup,la i zupeanika, spojnica, remenica i.
s1.). Ovakya nalijega'nja korL.<;te sc same za manja i srcdnja opterecenja,
Primjel'. Za nalijeganjc 0 45 H6;j5 najvcCl i najmanji zazot ,- pl'cklop.
1z lllbda 104. i 1.6. za .045 _HG oi::ita se gornjc_ odstupar,.jc Ag "'" .+ 16 f-,m, t\ donje od:::lu-
panjc Ad = O.
1z tabela 1.4. i 1.7. za 045 j5 oCita sc odstupanjc ag = .!. 6/1om, a donje OdSlU--
panjc Ali = .- 5 Inn.
IJg = D -+- Ag =0 45 -+- 0,016 = 45;016 mm,
Dii =, D + Ali 45 0 = 45mnl,
dll = d + alj = 45 ..;-. 0,006 = 45,006
31
da = d + ad ""-= 45 - 0,005 "-"- 44,995 mm,
Zg = Dg - dd = 45,016 '- 44,995 = 0,021 mill,
Fg = d
u
- Dd_ = 45)006 - 45 = 0.,006 mm.
1.4.6. Sistemi nalijeganja - podesavanja
Pod sistemom nalijeganja podrazumijeva se niz planski odabranih nalijeganja
lwja imaju razne vri;ednosti zaz9ra i preklopa, te' mogu zadovoljiti sve potrebe
tehnicke prakse. Postoje dva sistema nalijeganJa: Sistem zajednicke rur _, i sistem
osovine.
Sistem zajednicke rupe (s1. 1.8) je takav sistem nalijcganja kod koga se za rupu
uzima tolerancijsko polje istog po1ozaja (H), a za osovinu - razliCita tolerancijska
poija (a do zc») ,u zavisnosti oct zc1jene vrstc nalijeganja (nrr. H6jk6, Hll/cll).
U sistemu zajednickc rupe lahavo nalijeganje I?stvarice- se ako se Z:l osovinu
odabere jedno od tolerancijsldh polja od a do h) llci;wjesno nalijeganje - od- j do
n) fl cvrst0 nalijeganje - od p do zc.
SYstem Z'afedniclw oso'vinc (s1. 1.9) jc takav sistenl, nalijeganja kod koga Be za
osovinu uzima tolcrancijsko poUe istog polozaja (h), a za rupn - razliCita toleran-
polja (A do ZC), 11 zavisnosT.i oJ. 7:djcnc vrste nalijcganja (upr, P7ih6, F8/h8).
U si,:tcmu O3o\-"lnc bbav() nalijcga.nje ostvariCc se ako se za rupu
odaberc jcdY)(l od t0icrallcijsklh rolja od A do II, ncizvjesno nalijeganje oj J do
l,;, II cvtsto nniijt:'ganjc od T' do ZC.
.4.7. hho:r tolerancija :l. naHjcgillllja
Iz.bor tolerancih i spactl u uadlczuost konstruktora. Pri tome iz-
bom s,c analizira f'unkcija di'jciuva i sklopova i mvgucnost njihove izrade, kon-
trole i montaze. Kvaiitet to1crancijc bltno utiCe na ckonomicnost proizvodnje. Fini
32
labavanalijegcinja
Cvrsta halijeganja

SI. Sistcm oso'Vine
kvaliteti zahtijevaju prcciznu izradu, a to sc rosti:tc na preciznim sped-
jalnim alatom, mjerru::n priborom i radom odgovarajuceg strucnog osoblja koje
sudjeluje u proizvodnji. Osin toga, proccnat otpada je veCi 8to su kvaIiteti finiji,
pa je i proizvodnja utoliko skuplja. Zbog toga, izabrani kvalitet treba dtr odgovara
najgrubljem kvalitetu koji jos garantujc potpunu ut)otrebljivost komada.
Kao op3ta orijentacij'a za primjenu pojedini'h kvaiiteta mogu posluziti sljcdcce
kvaliH;ti 01 do 4 za precizni mjerni pribor, 5 do.7 za mjerni prihor za tildionicku kontrohl, 6 d0
9 za fina nalijeganja, 7 do 10 za prosjccna nalijeganja, 9'do 11 za grub<\ na1i;eganja, 12 do 18 za
dijelove koji ne bbrazuju nalijeganje (kovani, liveni i grubo' obradcni polu[abrikali).
Svako nalijeganje mora bid u sistcmu zajednickc rupe ih zajcdniCke osO\:'inc.
1J -pral,si se cesce primjenjuje sistem zajednicke rupe, zbog toga 8to je iZf?-da osovine
laksa a-rupe teza (i skuplja). 2am se cesto usvaja kvalitet osovine za jcdan stcpcn
fi1?-iji) osobito za preciznija nalijeganja.
ISO sistem nalijeganja propisuje veliki broj tolerancijskih polja razlicitih kva-
liteta i poloiaja,prema nulto; liniji (28 polozaja za 20 kvaliteta). Iz razIoga ekono-
micnosti, jugoslovenski standardi predvidaju ograruccn izbor tolcrmlcijskih polja
koja treha prvenstveno primjenjivati u praksi.
U tal?elama '1.10. j 1.10'. dat je pregled dozvoljenih to1crancijskih pol;:] 2:1 rupe
i osovine za nazivne mjexe do 500 111m, a u tabeli LID." za- :nazlvne mjere preko
500 do 3]50 llllll.
I u po"gledu nalijeganja, ISO sistcm prcponicnje primjenu sarno ograniccnog;
broja nalijeganja - preporucena koja su razvrstana u, tri stepena priori-
teta. Prvenstveno'treba koristiti nalijeganja I stepena prioriteta. U tabeli 1.11., dat,
je pregled nalijeganja po stepcninia prioritcta sa smjcrnicama za izbo1' naiijegauja.
Prikazivanje tolerisanih mjei"a i nalijeganja po ,ISO za rupu i osovinu se
ptema s1. 1.10. Osirn oZliaJ,;;a za tolerancije, 'na radioniCkim crtdima 6baveino sc
upisuju vrijcdnosti odstupanja u nun u posebnoj tabeli, po mogucnosti u blizini
sastavnice,
33
Napomena: l(valitete 17 i 18 za lolerancijska polja H i Js -treba izbjegavati
34
0Z0p6
'"
• ,035
.O,OZZ
g- -
N
1St
b.
S1. 1.10. Primjer kotiran;a tolerisanih mjcra.
c.
TabeJa 1. 10.' tol,eraneijska polja za oSovine za nm:ivne nijere do -50{) mm
(prenm JUS M.AU40.)
Napomena: Kvalitete 17 i 18 za tolerancijska potfa h i is treba
Primjer U otvor poluge 1 treba cvrsto utisnuti cahuru 2, u kojoj slabodno tteba da
se pokreee 3 (s1. 1.11). Izvrsiti izbor odgovarajuCih nulijeganla i odrcditi potebne de-
mente toleranclJa .
Rjerenji!.' Izmedu poluge 1 i cahure 2 odabiremo cvrsro nalijeganje u sistem zajedn;cke
tupe 040 H7frG, (prema smjernicama u tabeli 1.11.).
Za rupu 0 40 H7 odredujemo:
-" gornje odstupanje,
donje odstupanje,
_ .. toleraricija,
gornja granicna m;
- danja gracicna mjera,
Au = :+ 25 pm =- -+ 0,025 mm,
T ,um = 0,025 nun,
Dg = D -+ Ag = 40 -+ 0,025 = 40,025 mm,
Da """ D -+ Aa = 40 -+ 0 = 40Il11'i1.
35
36
2 3
[
'-'-8
Sistem zajednitke osovine
"40 H7 '0,025
o
,,40r6 ·0,050
'0,094
"30 F8 '0,053
·0,020
o
"30h6 _ 0,013
SI. 1.11. Sklop p?,luge, cahure i osovinicc
Za osovinu 0 40 r6-
tolerancija, T = 16 = ON l6' mm,
donje odsmpanje, aa = + 3411ill = + 0,034 mm.
gornje odsmpanje, ag = Gil. -I- T= 34 +- 16 = + 1- O,050mm,
gorQja granicna mjera, dg = d -+- a
o
40 + 0,05 = 40,050 mm;
-- donia ,granicna ,_mjera, da = d "j", ad = 40 + 0,034 = 40,034 mm.
NaiveCi = dl) - D<1 oooc 40,050 -- 40 = O,050mm.
Najmanji preklop, Pa = dil _. Df! OC" 40,034 ,-- 40,025 = 0,009 mm.
Izmedu rripe u cahuri 2 i osovinice 3 odabiremo lahava nalijeganje u sistemu zajednicke
9sovinc 0 30 F8jh6 (prema smjcrnicama iz tabele t.J Li.
Za tupu 0' 30 F8 imamo:
Jolerancijn, T = 33 !un = 0,033 mm,
-- donje oastupanje, Art =-- + 20 !JIll =, 0,020 mm_,
gornje -,odstupanje, All = A(! -:- T 20 -: 33 = 53 m = 0,053 rum"
gornja granicna mjera" b!l = D All 30 ,L 0,53,--,-,30,053 rum_,
donja graniCna mjera, 1)'1 = D Ad = 10 = 30,020 mm.
Za osovinu 0 30 h6:
donie odstupanje ad = - 13 !fm = ---"-- 0,013 mm, gornje o[htupanje a!l = 0,
tolerancija, T -= 13 ft,m O,OJ] rum;
gamja granicna micra, dlJ = a --!- G!J = 30 0, '-' 30 mm,
dania granitnn mjera, dd d --i- ad_ = 30 0,013 29,9S7 mm,
Najv-eCi zazM, Zg = D!J - d(; = 30,053- 29,987 = 0,066 mm.
Najmanji zaZM, Z(I c= Dif --- d
q
=---- 30,020 -- 30 '--'- 0,020 mm,
Primjct" 2: Za klizno kziSte i l"ukavac yagonske asovine u sklopu, prccnika SO mmJ od-
rediti vrstu nalij"ganjn i porrebne elcmen1e tolerancije:
=Ti=tfiIll-=t

=.=
0=
= "
" =
2;'=
o

""-
o
" =
c
S1. 1.12. Grafieki prikaz nalijegallja lezl_sta- i _1!ukavca
RjdclIic: U tabcli, l.ll. prcclvidcria suo za veCinu kliznih- 4 nalijeganja '!J- $istemu
zajedniCke rupe i 5 naliieganja u sistemu zajednicke oSlvine, Ocito su to labava nalijeg.mja.
Usvaja se nalijeganje u I stepenu pri0Titcta rz; RO HBifR.
Za rupu 080 H8 je:
tolerancija, T = 46 ,urn 0,046 mm,
gomjc' odstupanje All = T --'= + 0,046 mm" donje odstupanje All = 0,
gornja' granicna mjers,. Dn D -J- An 80 + 0,.046 = 80,046 min,
d'onja granicna mjcra, D'l '07_ D _I A,I ""- 80 -' 0 -=-;- 80 mm.
Za osovinu 0 RO fR je:
- tolerancija" T ,= 46 !tID = 0,046 mm,
37
co
00
Tabela 1.11. Smjernice za izbor nalijeganja (za nazivne mjcrc do 500 mm)
$istem ',rupe _ Sistem osovine
I
.
1 i Karakteristike nalijeganja i :-''''-" - ,--"".
I ,stcpen II . .I.ll.'. st,cpel.'.. ... smjcl'nice ia prlmjenu I ,stepen II . III,
pnorneta prlOrltcta ptlOrltetn prlOflteta prtonteta pnonteta
_-ILi-BAVA NALI)EGAN)A . _____ . __
I
lIll/all H8jb9, Hll/bll 1. Vrlo velik zazor, vtlo Cll/h9, All/htl B9/h8, Ell/h11,
H9lcll, lab pokretljivost. Klizna C9jh8,
HI1/ell H8/c9 Idlsta i yodice kod grub- Cll/hI1, D9/h8, D9!hl1,
/d9, H9/dIO, Hll {dll Jjih masinaCpoljoptivred- D10lh9 D11/h11, E8/hS
I
Hl1jd9 H9!e9, ne,gradevinskei sl.)" Le- D10/h11
:!ista "dugih vratila kod E9/h9
I
I
1------
dizalica j transmisija, leZi- CJ 1/h11,
sta koturova kod dizalica, Dl0/hl1,
Idiiita dijelova izlozenih
vehklm promjenama
perature.
i __ _ 1
---1--- ..
H7lf7
H81fS
--_ .. _"
H71g6
H7lh6, H91hl1
llSlhS
H81h9, Illllhil
H91h9
Hll/h9
H7/[6, H9/f8
H61g5
2. Primjetan zazot', laka
pokretljivost. Vetina kliz-
nih JcziSta i vodiea.
3. Mali zazor, pokietljivost
moguca. Klizlla lezisla i i
yodice masina alatki. I
Gla.vcinc pomjerljivih !
_________ ........... ____ I __ zupcanika i spojl1ica. -J
4. Vrlo mal,i zazor,
Ijivost rukom moguCa i
pri podmazanim I
nama. Povrsine koje sluze I
H6/h5, H9/h8,
H12fhn, H13/h13
za celltriranje) poklopci !
rcciuktora i sl. GlavCille
promjenljivih ill pomjet-
ljivih zupeanika kod
sina alatki.
F81h6, F8!h8
FSlh9
G71h6
! R7/h6, F7/h8
i
------
G6/h5


,,>
'"
Tabela 1.11. (nastavak) 1\"
H71u6
iI61i6,
H71i6
fI61k6
H71k6
II NEIZvJESNA NALIJEGAN·JA

H61i5
H6jh5
H61m5, H7Jm6
5. Vrlo mali zazorili sas-
vim mali pl'cklop, po- I
mjerljivost moguca rukom I'
iii uz pomoc drvcnog ce-
kita. GlavCine kaiSnika, -
zupcanika i rucnih I
I va, ldisnc pqste1jice -
I pri cestimdemontazama. I
-'---1-
6
-. I--
mall prektop, pomjer- <
ljivost moguca samo uz
P011l0C drvenog cekica. I
GlavCinckaisnika, I·
nika, spojnica, tucnill I
, \ __ _
7. Sasvim" mali zozor Hi ,I
mali prcklop, i
Ijivost jedva jos moguea I
rucnim ceki{;em. GlavCine
; kaiilll1ka, spOj::-1
I

tIraJu. Podesem VI)e1, svor-I
s1. _ .._,_,_,, ______ ._;
--,----
i

I ,
I I
I 16/h5, I
! I
I J7!h6 !
I-
I
K61h5, K71h6
M61h5, M71h6
N71h6
!
I



1-------
I
:¥'
" >

5
""'
-
{j

"
'"

'"
f:!
40
T

i
____ I_-
I
I
1
,I
I
r
!
goruje au =-'= .- 30 {lill = 0,030 mm,
donje odstupanje', ad = a g - T = -- 30 ;-- 46 =e 76 ';!1l = -,' 0,076 mm,
gornja-granicna mjera, d
u
= d + a
g
=' 80 ,-
danja granicna mjera, d -1_ a,l = 80 c- 0,016 = 79,924 -illIh;
NajveCi zazor u sklopu: Zg = Dg _. dd '-"- 8,0,046 ;-- 79,924 =- 0)22 mm.
Najmanji zazor u sklopu: Za "-'" Da d(l = 80 - 79,970, = -0,030 mm.
ZADACI
L Za .0 70.r6, '.0 50 h'g, 0 30 P7" 0 100 DS' treba
a) graficki predBtaviti zadate to1erancijc,
. b) odrediti aozvbljena _ odstupanja,
c) odrediti graniene mjcre:,
d) odgovoriti kad ce pojcdini komadi iti 11a doradu, '<) kad na otp'ad.
2. Za nalijeganja,G GO RS/m?, 0-90 II9/h,R, .0 150H7js6, .0 80F8!h8 treba:
a) graficki predstl.1Yiti nalijeganje,
b) proracunati granicnc zazore - preklope,
c) odgovoriti-koliki mora biti st\'ar111 da hi nalijeganjc'bilo'dobro.
PITANJA
L ZaSto BU uvedene -l'oleranCije?
2. Sta je to1erancija?
3. Objasni pojam spoljnih i unutrasnjih mjera.
4. Definisati sve mjere i odstupanja u sistemu tolerancija.
5. Objasni ISO sistem. oznacavanja tolerancija.
6.0hja3'ni polozaje tolcrandjskih polja prema nuItoj lini)i.
7. Koja je razlika izmcdu oznaka 80 pS i 80 P8?
S. Koja je razlika izmedu oznaka 30 g6 i 30 g7?
9, _8ta je
10. Objasni i skicirlij vrste naWcgania.
1 L Stu je sistem nalijcganja?
I? Objasni sistem zaicdnickog otvora i sisteni zajednicke osovlne.
13. 'Objasni pojam dobrc i lose mjere.
14. Stu utice na izbor tolerandja?
41
2 ELEMENT I ZA SPAJANJE (ELEMENTI VEZE)
Elementi za 'spajanje su najbrojnija skupina masinskih e1emenata. Spo; (veza)
masinskih dijclova moze biti nerazdvojiv) razdvojiv i, eiaslican.
Nerazdvojivi spojevi Sil takvi kod kojih je spoj cvrst (spojeni dijelovi su medu-
sobno nepokretni) i nerazcivojiv, rj. nemoguce je izvrsiti rast3vljanje takvog spoja,
a da se pri tome ne osteti ili ne ullisti sam clemenat za spajanje iii dijelovi koje taj
elemcnat spaja. Ovi spajevi se ostvaruju: zakow'ca11la, zavarz'van.iem, lem(ienjem i
/t"jepljenjem.
Razdvojivi spojevi Sil takvi spojevi kod kojih je spo; cvrst (spojcni dijelovi
su lllcdusobno ali je razdvojiv, tj. moze se rastaviti bez pstect;':nja ele-
menata za spajanjc i spojenih e1emenata. Cvrsti razdvojivi spi)jevi ostvaruju se kH-
novimd, vijcima i civijama. OV1 elementi mogu se, nakon razdvajanja spoja, ponovo
upotrijebiti za spajanje.
omogucavaju elasticno pomjeranje spojcnih dijelova, a
ostvaruju'se pomocu opruga i gumenih jastuCica.
2.1. ZAKOVANI SPOJEVI •
OV1 spojevi bili Sil nekad osnovni vid spajanja pri izradi rezervoara) kotlova,
1l10stova i 81. Razvojem postupaka zavarivanja, zakivanje s,c posljednjih dccenija
manje primjenjuje. Ipak, zakovani spojevi ostali su osnovni vid cvrstog sp'ajanja pri
izradimefalnih_ konstrukcija od lakih legura (duralruninij), za koje los nisu razradene
pouzdane metode' zavarivanja. Zakovani spojevi se mnogo primjenjuju u m"ioin-
dustriji.
2.1.1. Zakovicc (zakivci)
Zakovlce su dementi kojima se vrsi (;vrsto n'erazdvojivo
tanjih dijelova, najcesce limov3, pro fila, nemctalnih dijclova 1 81. Sastoje se iz stabla
i gotovc ,giave. U procesu zakivanja formira se zavrsna glava ciji oblik i dimenzije
odgovaraju potrebama konkretne konstrukcije (s1. 2.1.1).
42
;\.
1
,....
Zakovice se dijele na sitne (precnika do 9 mni) i krupne (precnika 10, do
37 mm) - prema JUS M.B3.002.
Sitne zakovice izraduju se sa punin! i supljim stablom. Prema obliku glave
mogu biti:
sfabfo
glaV(J
(nosodna) gfava ,;
81. 2.1.1. spoj
sa poluokruglom giavom 2.1.2a), JUS M.B3.0li,
sa upustenom glavom (s1. 2.J.2b), JUS M.B3.012,
sa sOClvasto!U (lccastom} glavom (s1. 2.1.2c), -JUS M.B3.013,
sa,pljosnatom glayom (s1. 2.1.2d), JUS !vl.B3.014 i
za remenovc, JUS 1\1.£3.031 (sa sirokom upustcnom glavom),
D
L . I
"I
'Ii
f4..
I
i
,
.
g) bJ
c) d)
SI. 2.1.2. Vl"ste zakovica
e)
Kruonc zakovice su stand'lrdizovane sa razmakom vrijcdnosti precnika od,
3 mm. lirem,} obliku glave m0gu bti:
sa polt.lQkrugtom glavoni za celicnekonstrukcije (s1. 2.1.2a), JUS A1.B3.0Z1
sa llPustenom- glavom ($1.,2.1.2b), JUS M,B3.,022; " ','
sa ,poluCikruglom glavom za kotlove i sudove pod pritiskom (s1. 2.1.2a)
JUS M.B3.023 i '
- sa trapezastom (konicnom) glavom (sl. 2.1.2e), JUS M.B3.0:!5, za brodo_
gradnju. . .,.
Stablo z_akovica izradu;e se sa blagim konusom prema l<raju. ZbQg toga ,se
nazivni precnik stabla (c£) krupnih zakovica mjeri. 'na udaljenosti 5 nun ,ispod glave
Kod sitnih zakovica, do 2,6 ffilll prectlika, nazivni piecnik mjeri, se na 1 nun ispod
glave, a od 3 do 9 rom ns, udaljenosti 3 tnn1 glave.
43
c
U tabeli 2.1.1. date su glavlle mjerc krupnih po JUS.
Tabela 2.1.1. Dhnenzije- krupnih zakovica
poiuo- Zakovica sa Zakovica sa
I .-;s § kruglom glavom za lam g-lavom -za kotlove sa upus- trapezastom
I
.5 is 1,5 '0 b celicne ,konstrukdje i sudove pod pritiskom ,tJenom glavom
'::-a gavom I i
I N --T-7"j-' r
I d l d
1
i D h ________ .--------'-___ . ________ .. __..
10 --T 11 16 6,4 8 0,4 I 18 7 9;5 1 1 I 16- 5 I 17 8 0,4 I
13 I 11 21 8,5 II, 0_,6 23 9 E J,5 [,5 120,5 6,5
1
21 9,5 ,0,6 I
16 17 26 10 13,5 0,8 30 12-, 15,5 2 2 1 25 ,8 i 25 11,5 '0,8
1_9 20 30 12 0,8 35 14 18 2 2 I 30 9,5 I 30 0,8
22 23 35 I4 .. 18 1 40 16 2 2' 34,5 11 I 35 15,5 1
25 26 40 H; 20,5 45 18 23 25 2,5 39,5 12,5! -4.0 17,5
28 29 45 18 23 50 20 25,5 3 44 14" j 45 19,5
32 50 20 25,5 1,5 55 22 28 3 :I 49 1,5,5! 50 1,5
35 55 22 28 J,5 60 24 30,5 3,5 3,5 53,517 55 24 1,5
38 60 24 30,5 !,5 7'-) 26 3'4,5 4 4- 58,5 18.)! 60 26 2
a je dubina skosenja U otvoru za zakovicu (sarno kod kotlova j pod pritiskom
prcma s1. 2.1.16).
Zako'vice za obloge kocnica i kvaCila (s1. 2.1.3, prema JUS M,B3,040) izraduju-
se najceSce u ddjc variiante: sa punim (varijanta A) i sa djelimicno izbuse-
nim stablom (varija'nta B).
Varijanla B Varijanta A
r
I
. ..-,
SI. 2.1.3. Zakovice za obloge' kocnic'a i kvacila
Blak zakov£ce ("slijepe zakovice") omogucavaju zakivanje dijelova u s'poje-
vima koji BU pristup'acni samo s jcdne 'strane; pa je onemogucena i;;:;rada zavrsne
glave normalnim putem (81. 2.1.4),
Zalu)'vice s (s1. 2.1.5) se takode primjenjuju na miestima gdje je-
veza pristupacna samo sa jednc strane. U zakovice umetnut je eksploziv koji
se pali zagrijavanjem glave zakovice (oko' 300°C) posebnim alatom, Pritisak eksplo-
.zije prosiruje struk zakovice i stvara s_uplju zavrsnu_ gJavu.
44
o. b.
2.1.4: Postupak zr*ivanj':1 blol ..-zakov1c&ma: a) uJ1lctnula zakovica sa namjeiitenim klijes-
tlma za lzvlacen)e trna. b:, zukmmj-e povlacenjem trna koii se olkine" C} izgJed zakonmog
_ 1. Eksplozivna iakovica
2.1 ,2. za zakovice
Zakovicc sc izraouju od ceiika, bakra, mesinga, a:1urriinijurria i _ulumlriijskih
1egura (JUS GBO.5(6). lJ tabeli 2,1.2 dati Sll materijali Z(1 zakovice, oznakc mate-
mjcrodavne mchanicke karaktcristike, smjernice za primjeim i nacin zald,-
vanja.
1vlaterijal za zakovice trcba da Dude istog: iii slicnog sastava kao i matcrij<il
koji se spajaju. Ukoliko su od razliCitog matcrijala
J
zbog nejedriakc toplotne
diiat?-cjjc moze doCi do nchermcticnosti spoja, a zbog pojavc lokalnih nu-Jvanskih
struja sc n.'1 n1jCStu d;)dira javlja korozija, Stctan utic"Uj korozijc moze otklonid
pren;azivanjem nalijcZucih povrsina spojcnih dije10va od railicitog matcrijala 'antik0-
rozrum srcdstvima (npc bitumen, tcr-lak i s1.). ,
2.1.3. Vr-ste zakovanih spojcva
Prema polozaju dijclova kciji se spajaju, zakovani spojevi mogu hiti: suceo'n£
i p,reklopni. ' ' ,
Sue,eoni sppjevi izvode sc ili podmer::ica (preklQl"ria lima),
4.5
Tabela 2.1.2. Materijall za zakovic'e
"i
.
Zatezna Graniea
!
Oznaka cvrstoCa Primjena
NilCin
i
(kN,
"i
7..aki...;anja

C.0246 CZ 34

21 za opste svrhe u hladnom i
C.0247 CZ 34S 21 za celicne konstrukcije i iIi vrueem
C.0248 - 34-42 21 za ,sudove j, kotlove stanju,
i C.0446
-.
4J ··47 25 za brodogradnju
C.0447 (;Z 44 44-52 30 I u vrucem i
1 orodogradn)u ! stanju
CuAs
-
23
.. f
I. i
CU 99,50 - 21-24
Cu'67 Zn - 28-50
.-
,
!
A199 8-18
..
i-···
il hladnom
AllVlg 5
-
24-30 10-20
stanju
Allvlg 1 5i 1
-. 13-26 9-15
i
AICu 3 _Mg : i
-
26 15
AICu 5 Mg 2
-
i
44-42 28-25
I !
Prcma broju _redova zukovica, zakovani spojcvi mogu biti; jcdnotedni, dvoredni
i 'viferednz".
Kod spojevu sa podmctacem broj redova zakovica racuna se ad mjesta 8ucdja-
vanja, na jedIlu iii na drugu stranu.
PrcIna'rasporedu zakovica, spojcvi mogu biti: sa paralelnim rasporedom ? sa.
naizmjenil..-:nim (cik-cak) rasporedom,
46
Prema broju ruvni smicanja zakovica mogu bid: jednosfeClli z vi{esjeeni,
,Na slid 2.1 .6. prikazan je jednoredni preklopni spoj.
Na slid 2.1. 7. prikazan je dvoredni preklopni spoj.
Na slid 2.1.8. prikazan je troredni preklopni spoj,
SI. 2.1.6. }edUOredui preklopni spoj SI. 2.1.7. Dvoredui preklopru ,spoj
.
51. 2.1.8. Troredni preklopni SPO)

I .

I

I
I
c
l
51. 2.1.9.' Jednol'edni spo; sa ;edniIll
podinetacem
Na slid 2.1.9. prikazan je jednoredni spoj sa
Na slici 2: 1,10. prikazan je dvoredni spo; sa jedriim podmetacem.
Na slici 2.1.11.,prikqzan je jednoredni spo) sa dva podmetaca.
Na slid 2.1.12. prikazan je dvoredni spoj sa dva podmetaca.

SI. 2.1.io. spo; jednim
podmetacem
SI •. 2.1.11. spo; sa '_dva
podtnctaca
lZaspored zakovica na s'iikama 2.1. 7.." 2.1.10, 'i je
Kod ,spoJeva ,na slikama 2.1.6., 2.1.7., 2.1.,9.-i 2.1.10. ,z'alzovice su jedno-·
sjccne, a kod spojeva na slikama' 2.1.11. i ,2.1.12.,
Frem'a namjeni, zakovani spojevi ffiOgU bid: cvr,sti, nepropustljivi i {-vf;:;ti i
ncpropustljivi.
(;'vfsti' spojevi primjenjuju se u konstrukcijarp.a kod kojih ,je glavni krite-·
rijuffi, nosivost i, cvrstoCa (npr. kod, mostovu, dizulica" stubova' i 81.).
zakovanog eyota nosa(:a (s1. 2.1.t3) mQze'se uzeti primjer
CVts'wg tpoja. Ovakve konsttukcitc treba da ispunjavaju sljedece uslm'e: '
1. Stapovi (ugaonici iIi drugi pronE) treba da budu post;wljeni tako da se racunske linije-
djeiovauja \iita, koje prolaze kroz te:2i.Sw. pr,,:;jcka Stapova, sijeku u jednoj tacki. U ptotivnom slu-
caju u se, osim si1a, pojavljuju i momentL
47"
SI. 2.1.12. Dvorcdni spoj sa dva
podmetaca
Sl. 2.1.13. '-Zakovani evo1' nosaca
2. Broj zakovica za SYak! ne moze biti manji od dva.
L
3. Zakovlce _treha posradti sto blize osi koja prolazi kroz teZiSte CT) prcsjcka Wlpa (npr.
uga011ika - s1. 2,1.14).
Q.
81. 2.1.14. Polozaj zakovice
b.
S1. 2.1.1.5. Nacini odstl"anjivanja
m01nenata 'u cV()rlstu
,
Kod postav.1janja zakoyica izvan osa.n .spojn st:. F a j F;
njan,ie uticaj'" oVlh momenata ostvarUiC se pnmJeuOJ.n , ..... 1.15/. U SpOjU
pTem
a
51. 2,1.15a eliminisan je moment F ·17, a U spoJu prema s1. 2.1.15b chmu11Sana Sll oba mo-
menta.
Ncprop'ustl;'ivi spojc'{)£ primjenjuju se kod' rezervmira za tekuCine i
kad[l se kod spoja u prvi plan stavlja nepropusnost (hermeticnost).
c'>/)1'sti i nepropustljivi' spojc'lli ohezbjcduju istovremcno vcliku i
foe k?d pa:nih p?d
spoj mora bltl nepropustlJlV ! dovol)no cvrst da lzdrZl slIu prltlska pIma 111 tCl"U-
Cine u rczervoaru-kotlu.
2.1.4. Postl1pci zakivallja
Proces zaldvanja sastoji se iz pripremne faze i samog zakivanja, Pripremna
'faza obuhvata sve radnjc koje se mo'raju bbaviti do poc'ctka zaldvanja (ocrtavunje,
obiljeiuvanje, busehje, -' Ciscenje povrsina, centriranjc, rupa i pritezanje dijclcwa).
Na slid 2.1.16. prik;,l-zan je_ spoj pripremijen za zalzi,vunje, Odredivanjc duzine
$t[l,bla zakovice 'vrsi se iz standarda, u zavisnosti od debljine di;e1ova
koji se spajaju iIi na osnovu priblizriog, obrasca:
1 = s -+ x,
48
, ' . . , . \ ' ' ,
gdje l-duzina stabla nezakovane zakovice, 'd'ije16va koji ,se, ,spajaJu,
x":"dio stabla zavrsne glave ex = 1, 7d
1
za kotlovske zakovicc;'x = 1,
3d
l
ia konstniktivne zakovice) .
.2OvrSna
glava
S 2.1.16; Oblik i rupe: a)'za celicne konstrukdjc? b) za sUdove pod pTitiskom
Duzina stabla nezakovane zakovice 11C freba da prelazi (4-5) d,'
Precnici rupa za ktupnc_ zakovice treba da budu za 1 mm vccc od precnika
zal<;:ovice: d
1
,= d + I mm.
Za sitne zakovicc sa poluokrugIom glavom precnici rupa U odno'Su na prec-
nike zakovica dqti su u tabcli 2.1.3.
Tabela 2.1.3. rUJm za sitne zakovice
I precnik zakovice (d)
,
Cd
l
)
Zaldvanjem'dolazi 40 ntecenja': inaterijala- i 'do' popunjavanja rupe, tako cia
je nakon zakivanja zakovice jednak precniku TUpC. Zbog toga je l)recnik
rupe (d
1
) mjerodavan za- proracun zakovice,
Zakivanjc se moze izvesti u hladnom £ toplom Celicnc zai<ovice do 9 mm
precriika zakivaju -se u, hladnom stanju, a 'i1 toplorn stanju 10 mm i visc. Hladnim
zakivanjcm, ,zakovice ne ispunjavuju dobro rupu i ne stczu dovoljno konstruktivnc
dije1ove. Pri zaldvanju u !Oplom_ stanju se celicne zakovicc ugriju do svijetlocrvenog
usii::mja (1000-1 J oope) i u takv(}m stnnju 'Stavljaju u otvore, -a zatim se udarc1111a
cd;;ica iii pritiskorn prese formira zavrsna g!ava,_ Zakivanjc _ se mora zavrsiti
je zakovica jos.-u tamnocrvenom mijanju (r > 550"C). Poslijc izvrSetiog: zakivanja)_
zakovice se pbstcpcno hlade, usljed cega se skupljfiju i steiu dije10ve kOjL.'11 se
spahju.
Zakivanje se moze, izvesti rHCtlO £ masinski. Rueno zakivarije primjcn'jujei se
za zakovice do 22mlU prccnika stabla. Masinslm zakivanje primjelljuje se_za za-:-
49
kovice svih pl:ccnika. jc znatrio brZc od fUCll0g zakivanja i daje cvrsce spojeve,
jer se limovi snazno pritegnu, hidraulicnitn, pneumatskim iii nekim drugim ure-
dajem. Trajanje masinskog zakivanja vrlo je kratko, tako da se zakovica hiadi kad
j.e vee zakovana i pri tom steze limove.
Kod cvrstih i ncpropustljivih spojeva, gdje jc debljina lima preko 5 mm,
nepropustljivost se poboljsava podbijanjem krajeva limova i glava zakovica.
PITANJA
L Kako je izvrsenu podjeJa masinskih clemcnata za spajanje?
2. Sta je cvtsti nerazdvojivi spoj, a Sta cvrsti razdvojivi?
Kako je podjcla zakovica prc1l1a ptecniku?
4. Nucrtaj oblikc Sill1ih zakovica.
,5. NaCl'laj oblikc_krupnih zakovica.
6. Sta je nazivlli precnik zakovice i gdje se mjer.i?
7. Kojl materiJali se primjcnjuju za izradu zakovica?
8. Kako je izvrsena podjc1a zakovunih spojeva?
9. Kako se vr5i pripn:m:llimova za zakivanje?
10. Kako sc moze zakivanje?
lL Kad se moic rc6i dol je zakovica dobro zakovulla?
2.2. ZAVARENl SPOJEVI
Zavarivanjc jc 'spajanje jednog iii vise dijelova topljenjem materijala n3. spoj-
nom mjesUl, liZ dodavanje materijala Hi bez toga dodavanje\. U savremcooj masino-
gradnji i gradcvinarstvu veoma je rasprostranjeno sp.ajanje dijelova zavarivanjem,
Zavareni spojevi danas se prirnjenjuju u konstrukcijarna od ce1ika, cc1icnog !iva;
legura obojcnih metahl; kao i kod mater-ijala. Na veCini metalnih
korlstrul:;cij'a potpuno Sil POtiSllUli zakovane spojeve,
Treba razlil,ovati zavadvanje od navarivanja. Pod navarivanjem se podr<.t-
zumijeva nanoscnje dodatnog materijala i njcgovo spajanje sa osnovnini rnateri-
jalom, da bi se stv01'10 nanosni 510).
2.2.1. Osobine zavareuih konstrukci;a
Konstrukcije izradcnc zavariva-ujem imaju niz p1'ednosti u odnosu na zako-
vane i livcne konst1'ukcije:
- laksc su od livenih konstrukcija, u prosJeku za 50!%, a od zakovanih -
za 15%,
- dijdov! se mogu spajati suc:cono i ugaono bez preldopnih limova, cline se
smnnjuje tezina i povceava ckonomicnost, .
- zavarene ,konstrukcije relativno su jcftinije, naroCito pri pojedinacnoj iz-
radi (upr. izrada protoupova),
zav,arivati se -mogu clementi velike debljine,
50
-- nema buke pri mdu. (prilikom 7akivanja buka -je neizbjezna),
joj - go:O\:u, zavarenu mog:u prema pottebi, pojacati, dodati
r&di prosirenja funkcije,. iIi opraviti ako se prelomi. -
-'- e. ost,acl kollstrukcija izradenih zavarivanjem su:
I
, ---:- zbavlsnOSt kvaliteta vara od sposobnosti i savjesnosti varioca) kao j od kva-
lteta lza _ r?ne _ .
po!ava Zr,\ostalih napona l' deformacija usljed
- nejednaka sposobnost materijilla za .zavarivanje,
1 bI" . , .
- s a JcnJc mehaniCkih osobina_ matedjala na spojriom injestu zbog vcUke
temperature koja se stvara pd varenju,' " _ -
- veea osjetljivost zavarenog spoja na promjenljiva optcrecenja,
2.2,2. Oblici 'zavarenih spojeva -
, _ ' SIJojevi dob-ivaju obUk prema rriedusohnom IJ'olozaju di;elova koji
sc kao 1 prema oblilzu njihovih zavarenih kdjeva. Najvainiji oblici z'ava-
rellll (p"r.ema JUS C.T3.01l) predstavljcni su u tub eli 2.2.-1.
_, dementi Vara su(;conog spoj,a prikazani su fia s1. 2.2, la, II giavni ele-
mentl \dfa ugaonog spoja _ na slid 2.-2.1b.
7
oj b}
S1. 2.2,1. Glavni de......· )" , 1 ' . ..
4 '-1 . ... enti vara;,f\ .suceonog, b) ugaonog; . osnovru ll1atet'IJal, 2.
. pre aztla zona, 5, varenja, 6. tjeme vatu, 7. korijen vara.
val', J. uvar,
.. , ":ara mjel'od<1vna za proru-cun suceonpg spoja "a') (racunska deb-
lJma) Jednaka jC d bI·· . I· ") I d bl·· I·'·· "
dbI" .' C JmI una := u ; azo su e Jme r<'\z !Cite. :tl1Jcrodavna Je
k C k)lllH lima. Ra(;unska debljina ugaonog spoja "a" jednak; je vis'ini ravno-
ra og ttoug a upisanog u p1'ofil vara (s1. 2,2.1b) i uzima se da je a = 0,7J.
2.2.3. Prikazivanje kotiranje
I' . crtezirna varovi se mogu prikazivati potpuno iIi- up,;osceno. Na
. . . atI su potpuni i Jlpros¢eru prikaz sllcconog (1), prekiopnog (2) i T-spoja
51
Tabela 2,2.1. Ublici zavarenib spoJeva. " ..
.
.
popreeni presjek spojd
Objasnjenj·e
-.
Ncr z j v

Spa} nastao zavarivanjem dije/ova liji se
Sueeoni

krajevi sueeljavaju.Krajevi ko}i se
spa]
ju ,mogu zatvarati ugao u granicqma od
760 do 200
0
.
Prek/opni
..
Spoj nastaozavarivanjem dije/ova koji se·
prek/apaju.Preklopne spojeve, u natelu,
spoj
...
treba izbjegavati .. ..
Spo} sa

Spaj nastao privarivanjem veziee (trake)· na
vezicom
dije/ove .koji se spajaju
Na{ezni


Spoj nastao zavarivonjert) dvije,- trr;zke if; pro:.
spoj
fila p%ienih jedan no drugi
i-spo]

Spoj nastao zavarivanjem dva dijela pod
uglom od 90
0
Kosi T-spoj
Spoj nastaozavari"';njem dva dije/a"ciji
krajevi zaklapaju proizva/jan ugao
Knzni
+
Spo;' nastao ·zovarivtmjefT.! triju dijelova, .
{ukrsni)spoj
koji se ukrstaju
Spoi nastao za.rotivanfom krajeva'dvd di-
Visekraki

jela, koja se 5uceljavciju sa treCim,prib-
spo}

Uzna, upravnim na njih ifi sa vise (im.Qva
podrazficitirrt uglovima '
r
.
Spoj nastao zaviJrivanjem kraje"" dvaju oi - .
Ivicni
je/ovo, koji med'u.sobno zakfapaju iz-:
spo} vjeslan ugao ..
pf1rubni

Spo} nas/ao zavarivanjem povrnutih kra_
suceoni spoj
I
" jeva dvoju dijelova, koji se suteljavaju .
.
Prif'ubni

1F1
Spa} Dosiao zGI'Orivanjem priljubljenil1
krajeva' dvaju pribii/no up ....
ugaoni spoj fa vnih meauso.b,no
,
- ..
.
I

$poj nastao ?-Qvar;vanjem povfnutih kraje-
prirubni
i
trokraki
va dvo)/) clije!ova, ko}; se suceljavaju sa
spoj
tre;Cim upravnim no njih
...
. .
. . .
52
.
l
.

.,'" .
f '
... ,.. .. , •.... "
r
' .
.
Potpuni prikoz
..
Uprol_cftn prik'oz
.
f-.•
A:Otzen iZieoij'ivornV L

V
h71jeni /Oro<-
j,
1
a
..
I
, . ,
. ., . ....
"



_-:- ",,"--,
2
i
III
..
",
..
C. 12

",,'OI,'C3/.12
,
3

II J c.
\r;"a."k,M.-I9L
prikazivanja :i lWtiranja zavai'enih
Pojedini 81. 2.2.2. nazivaju se - '-
.. L Suceoni spoj sa poJ.;rivnim korijcnskim varkom i sa zljcbljenkm; tjeme i
korljen zavara obradem upravno ua pravac zavara. -
2. Prcklopni spoj sa oboSlrunim' uga'onirn zavurima razliCitih dehljina.
T-spoj sa obostranim ugaonim zavatima debJjine j oblika tjeme'na, l'uzne duZine i
poloza}a vara. . ' .
Duzina neprekidnih varova se nc kotira (s1. 2.2_2., primjcr 1 f 2). Va;ovl'koji
se ne protezu po djdoj duzini spoja oznacava;u se sa dvije tacke (:) stavljene 11epo-
sredno iza znaka'za vrstu vaTa (s1. 2.2.2., primjer, 3). Kotni broj nczavarenih duzina
stavl;a se u zagrade i ima ncgativan _predznak. Ako su duzillC nezaVarcnih mjest'i
Cl i c
2
, a duzina vafa I, kotira se na ovaj naCin: - (c
l
) -I- 'l- (c
2
)o . ,
2.2.4. Pl'iprema limova za zaVarivaitJc
Znacajan uslov'za uspjesno zavarivanjc jc dobro izvrsena l':1rcthocina priprcm,:l.
limova -(dije1ova) i izbor odgovarajuce vrste vara. Priprema dijc]ova za zavarivarijc
obuhvata: rezanje osnovllog maierijala, odnosrio obradu ivica za iljebovc, Clsccilje
povrsina, duz ivica za zavarivanje, -od koroziJe, 'zastitnih materijala; ulja) bojc: i
masnoca, i podesavanja dijelova. Zavarivanje se moze izvesti sa jedne iIi sa
ob;c stl'ane., Za promjenljiva- -treba prirnjenjivati obostrano zavarivanje.-
Na s1. 2.2.3. dat je naNn pripremanja Hmoya nekih odabranih vrsta suceonih
sastavaka, a na 81. 2.2.4. pripremanje_ limova za karakteristicne ugaonc, sastavke
' ......
r
,
"
G. /i./5HOmm S.25+<10mm
Si. 2.2.3. Priprerna Iirnova za suceono zavarivanje
S1. 2.2.4. Priprema limovn ugaonlh sastavaku


min 3D·
I
"'I
:22.5. Oblikovanje zavarenih konstrukcija i kvalitet zavara
Kvalitet zavatcIlC kOl1strukcije ulUnogomc zavisi od .11jenog pravilnog oblikovanja. Obliko-
vallje zavarenih konstrukdja temelji se na nizu pravila. Na oblikovanje bitno, utice i sarna odabrana
tchnologija zavarivanja .
. Rod zavarenih spojeva trebu izbiegavati oblike koji izuzivaju zareZllO J.jc1ovanjc, np!. nedo ..
voljno provarcn korijen yarn (s1. 2.2.5a). Zbog djelovan}.a opacia dimmitk? izd::zljivost
vura i moze ljaslupiri lom,usljed zamora. SHean utICa) lmaJokaCl)tl napollskog S1.anj:l U savu. 12
slikc 2.2.6. vidljivo jc dn ispupceni sai.' u:.orokuje nujvecu koncentraciju napona, a izdubljcni naj-
munju. Ipak, L:dce sc primjcnjuje ruvni uguoni say jer
54
b}
,2.5.Raspodjela uapoua u V-2;avarn: a) bez provarenog korijena, b) sa provarenim
jenom
Treba i,zbjegavati opterecenje korijena varu na zatezallje (81. 2.2.7a), kao i nagomilavanje
varova (s1. 2.2.8). Bolje je upou:ijebiti dute i tanje savove, urnjcsto kratkih i debe1ih. Pri'oblikovanju
Sio viSe primjen;iyati gotove-valjane profile i limove-,ili masinski oblikovane profile iz lima.
oj b) c)
S 1.2.2.6. Raspodjela napona u ugaonim savovima: a) ispupceni $av"b) ravni sa\', c) izdubljen
, sav
SI.2.2.7.
Zavarcni saV'ovi iziozeui savijan,u: a) ncpovoljllQ, korijeh opterecen za -zatczanje,
b) povoljnije, korijen optereccn uu pritisak.
b}
nagomilavanje-
S1. 2.2.8. Privarena rehra: a) nepovoljno"zbog l1agomilavanja zavara, b) neroa llago-
, milavanja zavara.
Krute -zavarene kansttukcije otpornc prcma vibrucijuma (tifranjima) i deformacijama od
savijanja i uvijallja mogu se astvariti UZ, manje debljine stijenki, upottebom zatvotenih sanducastih
ili kru,iuih (djevnih) presjeka.
S obzitom na kvalitet inaterijala, oblik sava, uaCill naprezuuja spaja, a prema izrade
Sav{)va i stepenu izvrilene kontrole",savovi se dijele na tri kluse kvaliteta: specijalni kvalitet, kvalitet I
i kvalitet II. .
Savovi spec£jalnog kvaliteta moraju biti:
1. cisti, bez naprslina, bez gresaka uvadv'auja i gresaka u korijenu; izuzetno se dazvoljava
pojcdinacnu prisutnost troske i pora;
2,. bez greSaka- na pocetku i na-ktaju sava; "
3. sa korijenom koji je (dlijetom, brusenjem' i' s1.) oCiscen i ponova iavaren;
55
4. zareza i n,adviSenja na lielt i nalicju sava; ukoliko ih ima, moraju se obradom od-
straniti; . - .
, S. ispitani ua Citavoj duiini, da bi se dokazao'trazeni kvalitet (upr. rentgensk6 ispitivanjci).
Savovi kvaliteta I moraju zadovoljiti zahtjeve navcdene pod f., 2. i 3. U slucaju_ zavarivania.
samo s_ ieduc strane, mora se omoguCiti bespriiekomo provarivanje korijena. Zahtjev 'pod 4. ubla-
zen je utoliko sto lice i nalicje saya ue m9raj-:J. biti obradeni ako nadvisenje nijl! veliko i naglo, nego
je raj prdaz blag i bez zareza. Zahtjev pod S. je, tak6der, ublaien'utoliko da say moz'e biti ispitan
u 10% do 50% duzine, u zavisnosti od nalaza, i cia je tom prilikom dokazauo ispunjenje postavlje-
nih zahtjeva. _
Savovi kvaZitcta II treba da zildovoljavaju uglavnom uslove kvaliteta I, osim 1;to je kontrola
blaza.
2:2.6. Proracun zavarenih spojeva
Pri proracunavanju zavaren-ih'spojeva treba imati- u vidu njihovu namjenu
i vrstu naprezanja kojoj su izlozeni. U zavisnosti od'vrste opterecenja, izvodi se
staticki iIi dinamick£ proracun zavarenih spojeva. '
U proracunima se uzima dri je- dozvoljeni napon zavara (aaz' odn. Tat) manji
od istog dozvoljen'og napona za matcrijal koji se zavaruje (Ud odn. Ta). Prvo se
bqredi 'llominalni napon' u zavarcnom spoju, 'koji SO, zatini, uporeduje sa d02VO-
ljcnim naponom.
Za staticko proracunavanje zayarenih spojeva 'koriste se dbrasd iz otjJornosti
materijaia. Uzi,ma se da je korisna duzina zavara (1,.) mania od stvarne duzine (l)
za hnos ,,2a'\ zbog supljikavosti krajcva zavara (s1. 2.2.9), i iznosi: lk = I - 2a,
.,
.
.
,:
."
1-
-
\
"I
St. 2.2.9. Sticeoni zavar opterecen na zateza'rije
Ukupna' (korisna) nosiva -povrsina zavara (A
z
) jcdnaka je sumi pojedinacllih
nosivih po-vrsina zavara koji ucestvuju u prcnoscnju -a to je pro-
izvoda debijine naH i -duzine "Z,/' pojeclinih zavara: =.]; (a - I,J.
Suceono SPO) opterecen 11a zatezanje (s1. 2.2.9) izracunava se prema
izrazu:
a: ,=, __ [kN].
;; L'(a-{JJ 4a< emll._
56
Ugaono' ztI,vareni'spoj 6ptereceti na zatezanje (sl: 2.2.10) izracunava se'pre1UU
. .-
.'"
F
--'-_._-.-
E(a I
k
}=ald+Q}1r
Sf. 2.2.10. Ugaoni val' optet'cc_cn' na z:at,ezailje
_81.,2.2.11. S,uceoni -'liar opterecen nn
2.2.12. lJgaoni ",ar optereceri na slUicanjc
57.
Suceono zavareni spoj optcrecen ua smic;:an;-e (sl. 2.2,11) proracunava se pre-
ma izrazu:
F F [kN]
= L: = '2' a -lk ::< Tsdz croZ
Ugaono zavareni spo; opterecen ua smicanje (s1-. 2.2.12) proracunava se'pre-
rna izrazu:
F . F [ill]
Tsz= E(a'IJ=-a(
21
1._2a'+12)<r
Sd
!i! emil .
Vrijednosti dozvoljcl1ih napollft.zavarenih spojeva -date su u tabeli 2.2.2., u
zaviSllosti od vrste spoja, vrste naprezanja i odgovarajuceg .dozvoljenog
napona materijala koji se zavaruje.
"fabeIa 2.2.2. Dozvoljerii naponi zavarcnih spo;cva za staticko optc1"ccenje
--------- ··-[-------·-------------1--------·-·-·-----
Vrsta -spoja I ____ _____ j __ _________.'
-----------------_·-----1 zatezanje 1 _____, __ ... ----I
Succuui ____ __,_.-,_,__ "pet __________ ' ----j
! ____, __ _ ___ .. ---------:-1
__ _______________ .__'"' uvijanje 0,65 Til I
i "isLe naprez<uiju _
Primjer 1. Koliku s,ilu F moze prellositi zavareni spaj prema slid 2.2.9., uz podatke
o -= 5 mm, 1 = 100 mm. Op[crecenje jc mirna. Lim je ad cc1iku C.OOOO sa "z;i 12 kN/cm
2
pri
mirnam optereccnju.
Rjdenje
Korisni presjek za-,-,ura:
A
z
= (1 - Za)' a = (lelO -- 2, 5) < 5 = 450 mm
2
= 4,5
Dozvotjeni nupon na zutezunje zavara, prema lubeli 2.2.3:
'''''-9,75 """" = 0,75' 12 = 9 kN/cm
2
._
Zuteznu sila kaju zavareni spoj moze prenositi:
F Ali' crzaz = 4,5 . 9 = 40,5 kN.
I'rim;er 2. Na zavarenu ceiicnu usku, prema slici 2.2.\ I., djeiuje stalna sila F = 30 k1'.'
Pvtrebno je provjcriti vdiCinn naponu u zavurenom spoju aka ie 1 --,-,- 65 mm, (; _.-- 4 mrn, mlnerijal
spojenih dijelova je celik sa "tsrl = 100
Rjdl!/ljc
Korimi presjek zavara:
A: = 2a (l - 2a) = 2' 4 (65 8) = 456
Dozvoljeni napon nit smicanje zavara iz tabele 2.2.3.
78<k == 0,65 "sa = 0,65' 110 ==- 71,5 N/mm!>.
58
Provjera napona
sto zadovo!Javu.
2:3. LEMLJENI SPOJEVI
je postupak toplinskog spajanja metalnih dije10va pomocu d.odat-
nog rastopljenog metala (lenia) eija je temperatura topljcn;a niza od temperature
topljcnja mctala koji se spajfl,jlL Dijelovi koji se spajaju ne tope' se n.a mjestu spoja.
Razlikujc se mcko, tvrdo £ kombinovaJlO lemljerije. ,lZod mekog lemljenja lern Be
topi ispod 450"C, a kod tvrdog i kombinovanog fieSto 1211ad 450"C; kod kombi-
novanog lcmijenja dolazi i do djelimicnog topljenja materijala koji se spajaju. Le-
movi su standardizovani, a isporucuju se U obIiku }:ice, zrnaca, plocies i s1.
'lJsljd zagrij(j.vanja nu. granicnoj povriiini izmedu lema'i OSnOVll,og muterijala Odvija se -it>
mjena mjesta atoma, a time i- difuzija (lcgiranjc). Zbog toga, _povrSille-lemljellja morajn_ biti -po'
mogucnosti_ glatke Cdubinu hrapa\'osti do 20 p:m) i dobro oCiscene. Kao pomo{;no oksidaciono
sredstvo koriste se otopinc soli (za meko'lemljellje cillk-hlorid, a zu tvrdo boraks) i zaIt-irni plirJovi
koji sprcCavaju oksidaciju povrsine lemtjenja prije nego sto se dostignc radnu temperatUra.l ...liesta
,:U kopma ne treba uu se hvata lem prem,uzu se odgovaraju6m pastama ilirastopinama (upr. 'gra-
. _..
Prillkom lemljenja, tlcba se pridtZuvati sljedeCih osnovnih pravila:
- materijal dijelova koji se spajaju mora imuti temperaturu topijenja istu iii harem Za 50"C
\'isu od temperature. tQpljenja lema,
boja lema treba da bnde ista kao boja dijdova koji se leme;
- povrsille koje ce se spajati moraju biti dovoljno velike i !:iste, pristupacne za grijanje
i nanosenje oksidacionog sredstvu i)emf\,.'
Prcma obliku Ieml;enih mjesta raz1ilmJe se:
10 Lemljenje sa zazorom, kod kojeg pOVl'sine spajanja imaju mali, po mo-
gucnosti zazor (za lern). koji opcenito ne prekot;1cuje h = 0,25 maL
Djelovanjem kapilarnih sila lem se usisava u prcdvideni zazor izmedu dijelova
koji -se spajaju, '
2. Lemljenje sa savom, kod kojcg povrsine sto se spajaju +maju razmak
vcci od h = 0,5 ffim iIi sa\' oblika V iii X. U posljednjem slucaju
oblik kao'kod zav.arivanja,
Prilikom mekog lemljenju temperatura' je 'relativno nisku, pa je i cvrstoca
spoja manjc pouz(fana, nego kod tvrdog lemljenja. Ali, "i.sa temperatura moze uzro-
kovati struktunilne 'pronijene iIi deforinaciju materijala.
Na slid 2.3,1. do 2.3.4. prikazani su uobicajcni lemljeni spojevi'limova, cijevi
i sipld.
59
1. Limov,t Ravl1im ceonim spojem limova (s1. 2.3.la) postize se niska'Cvl'-
stoCa spoja, zbog male povrsine lemljenja. Kosi cconi spoj (s1. 2.3.1b) poboljsava
donekle cvrstocu spoja, ali se, rie preporueuje (izvedba moguca 'za limove
Q.'

b.

&CS\\,
c

€.
,22
81: 2.3.1. Lemljeni spojevi limova: a; ceoni ravni, b) ceoni kosi, c) prcklopni; d) pregibni c) sa
vezicom, f) pertlovan
iznad 2 mm debltine). Prek'topni spojevl 1 spojevi sa vezicama (s1. 2,3.-1 c, d, e)
Sll najpogodniji, jer se kod njih na ve1ikoj povrsini ostvaruje zracnost koja se po-
punjava lernom. Kod tanjih limova trajnost lemlienog spoja ost\laruje se prethodnim
pertlovanjem limova (slika 2.3.lf).
2, Ceone spojeve die,,} (81. '2,3.2a) najbolje ic tvrqo lemiti. Kosa
(stozasta) izrada krajeva povecava povrsinu lemova (s1. 2.3.2b), Cijev'i debljine
stijenke ispod 2 mm j' koje treba meko lemiti, spajaju se pl'eklopom (sL
2.3.2c) iIi naglavkom (sL 2.3.2d)o

a. c.
,

b. d.
Sf. 2.3.2. Lemljeni spojevi eijevi: as ceoni ravni, b) ceoni c) sa preldopom., d) sa iJaglavkom
3: CiHndricni ohlici spajajri se sa limorh tako da, otvol' bude sto duzi; s
ravnomjernim sJojt.'IU lema (s1. 2.3.3a); ako se upotrebljava;u lagano presovani
sklopovi, otvol'i treba da imaju raspore u vidu kanala (s1. 23.3b) iIi da su cepovi
sa rebrima, 'Tanji limovi se izvlace, (81. 2,J:3c) iIi se pripl'eine U obHku stremena
(s1. 2.3.3d)'" i Ierne se na dva .
60
J
!

Q.
d.
S1. 2.3.3. Leml;eni spojevi cilind'ricuih oblika i lhnova
Pl'iIcmljivanje cifindara okomito na povrSinu prikazuje 81. 2.3.4,
8'1. 2.3.4. prilemljivanJi!- cHiudra,
204. LIJEPLJENI SPOJEVI
. ' U tchnologiji sP4janja meta1a pojavili su se" u tokp drugog' svjetskog rata;
rtovi naCini spajanja - lljepljenje sintetickLrn sm::Jlama (trgovacki nazivi: ataldit,
l'eduks, bostik, mctalon i dr.). Lijcpljenje dolazi do izraiaja pri spajanju' timkih
lim'ova" .'termicki osjctljivih m1tcrijaia, 1<10 i pri spajanju l'aznorodnih D111terijala
. (cdik" aluminijlL.'l1, piasrjka, keramika). U Oi;10S'l! na zakovane, zavarenc'i
konstrukcije, spojevi Ln:lju stanovite prcdnosti jer ,ne uZfpkuie nikakvu
koncentraciiu naprezanja, a otp:wni su m, koroziiu, ne mijenjaju .<;voj,stv3 mate-
rijala koji sf?: lijepe i ncpropusni'su .. ALduti.n, i otpornost ,na 'temperatur'ne
uticaje S11, zn1tno ispod zavarcnih i lcmijenih spojeva. Isto tako, zbog starenja,
cvrstoca lijcpljenih spojeva vl'cmenom opaqa.
Ljcpila Be d'i'jele u 3 gt'upe:
1. Prionljiva ljcpiJa koja il11aju malu kolJcziju i viliolm adheziju, i dijdo'ri spojeni
lam se bez ostee-cnja mogu opei odvojiri. '
61
2. Kontaktna Ijepila sa visokom kohezijom i visokom adhczijom, a spojeni dijelovi
se uglavllom ne mogu odvojiti bez ostetenja. '
3. Cvrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokorn koju se nakon vezivania
pretvaraju u cvrstu materiju i stvaraju nerastavljiv spoj.
D rhasinogradnji se najviSe" upotrebljavaju ('vrsta Ijcpilu ad unijetnih smola. vp0lrebljavaju
sc u tekucem stanju, u obiiku paste ili u cvrstom stanju Ckao folijc)., Nadaljc., ueba razlikovati
jednokompotlentna i dvokomj)otw1ltna Ijepi1a. KOd .. dvokou;ponentnog s.c prvoL kompo-
nenti dodati ·otvrdivac (druga komponenta)"ko)l dovodl do otvrdn)avan)a 1 odredu)c vrJ.)eme ot-
ytdnjuvanja. Jedhokomponcntno Ijepilo Otvrdl1java bez otvrdivaca.
U tehnici lijepljenja bitne su cetiri faze: izbor Ijepila) priprema povrSine, nano-
scnJe IjcpUa i sastavljanjc spoja. Sloj Ijepila trcba da bude sto tanji, teorijski bi
trebalo da bude jednak debljini mo1ekula, jer su adhezione sik 11 veCini slucajeva
vece od kohezionih silu. Zbog toga, cvrstoca spoja opada s porastom debljine sloja
Ijepila. .' . .' '
Lijepljeni spojevi izvode sc u slicnom obhku kao zavarcm I leml)em. Im.a)u
vc1iku, cvrstocu na iSlezunc i( na smicanje, a maiu cvrstocu prema odljepljivanju.
Postoje hladna ljepiIa, koja pri nOfmalnoj temperaniri, i vruca, kojti
otvrd,njavajlt p1'i teIuperaturamu 100 do 200°e. CVl'stoca Ijcpila za metale
l.juje se nn .tcmperaturi od najvisc 300
G
e. Neka ljepib mogu se upotrijebiti kao
hladna i kao vfuca. Prilikom upon-tbe ljcpiln trcba se strogo pridrzavati uputstava
proizvodaca, a U odredenim. slucajcyima .prethodno obavljati i PQkuse.
Na s1. 2.4.L predstm;Jjene su Inogucnosti- rrimjenc lijepljcnih spujcya. zbog.
produl.ai"\.'nc i ekonolllski opravdane tchnologijc, lijcpljeni .:::pojevi se koriste u
automobilskoj, avionskoi i elektrotchnickoj inrlustriji.
G.
t::.l ====f=./:::j/
h.
d.
mms
f{7l 1. 9
)
J.
SL 2.4.1. Lijepljeni spo;evi: a) naprezal1je nepodesno zbog odljepljivanja, b)
c) sa veznim plocicama, d) sa dodatko.m, f) prosirel!iem I1l\ kra)u,
g) sa usjcceniiu krajevima, h) sa van)sbm prSlenom, I) zupcanik,) zatvarauJc otvora (hlevo _. nor-
malno izveden otvor).
62
ZADACI
L Provjeriti napoll na zatczal1je pri statickom opterecenju u zavuru viljuskc, prema slic! 2.2,10.,
uz podatke: F = 20 kN, a = 5 mrn, d= 20 mm; matedjal poluge je C.0445.
2. Izra0unati nosivost zuvarenog spoja pri statickom oplerecenju prema slici 2.2.12., ut:' podutke:
() = 6 mm; fl, = 100 mm, 12 = 50 mm; Lim (:.0010.
PITANJA
1. Sta je zavarivanjl;, a sta navarivanje?
2, Niivedi prednosti i l1edo$tatke zavarel1ih konstrukcija U odnosu ua zakovane i livenc konstruk-
cije.
3. Navedi Vl"ste zuvarel1ih spojeva i l1jihove karaktcristike.
4. Ko)i Sll glavni clementi.vara?-
5. Objasni nacin prikazh'ania 'j kotirunju zavuru .. ,
6. Kako sc vrsi pripremaJimova za zavarivauje?
7. Koje simboIc zavarenih spojeva poznajeP
8. 0 ccmu treba vouili racuna prili!com oblikovanja zavaienili konstrukcija?
9. Nabroi kluse kvalitcra zuvurenih spojcva i njihO\'c'karakteristike. Gdje se .priillje:njUju, pojednc
kluse kvulitcta zavara?
JO. Kako su napregnuti. zavari pokdillih zavarenih sa kojima se susreces.u prabi?
11. U ';;cmu k razlika iZll"l.edu spojcva ostvarcnih mekim i tvrdim lemljenjern?
12. Objasni karakteristike lijepljcnih spojeva.
2,5. KLINOVI I CIVjJE
Klinovi sluzc za spajanjc, vodenje i osigunmje dijelova maUna. VezQ kl.inOH1.
je razdvojiva, tj. moze SCJ prema potrebi rastaviti i ponovo sastaviti.
lzmedu ldina i dijelova koji se spujaju pojavljuje se veliki povrsinski pritisak,
zbog ,ccga se klinovi izraduju od [elika. pinimalne zatezne cvrstocc. 60 kN/cm2
u stanju primjenc. Najcesce je to ce1ik C. 0645.
U zavisllosti od. polozaja prema osi dijelova koje sp,ajaju, k1i11ov1 ll10gu bid
uzduzni i poprecni.
2.S.L Uzduzui kIinovi
Uzduzni klinovi postavIjaju se uzduz o.sa dijelova koji sc, spajaju (s1. 2.5.1.),:
Klin J?'rizmatknog oblika (1) stavlja se u zlijeb kanaI) na vratilu (2) i preko
njih sc,navuce glavCina elementa 'koji se spaja (3) - zupcunik, rC1X.lcnica,:zamajac
i s1. Kiin posrcduje pri prenosu snage sa vrati1a na eiemcnat koji SC $- njim snaja)
iIi obrnuto - sa datog elementa na vratilo.
Uzduini kli1}.ovi se sa nagi1;)Qm i bez nagiba. Nagib klina 'izraduje
se sarno sa spoljasnjc stralle (s1. 2.5.2). Standatdna vrijcdnost' na2.iba uzduinih
klinova iznosi 1 : 100. OdgovarajuCi nagib jzradtije se u zlijebti' dok se
zlijeb u vratilu izraduje bez nagiba.
63
Ugao nagiba kad uzduznih klinova manji je od ugla trenja. Klinovi kod kojih
je ispunjen _ovaj uslov nazivaju se samokoCivi, jer je pod djelovanjem
onem,oguceno izbaCivanje kUna, iz spoja.
S1. 2.5.1. Poloilaj klina un vratilu i u glOlvcini
Sl. 2,.5.2. Uzdufrii klin sa nagibom:l. prednja s,trana, 2. zadnia strana, 3. spoljasnja
4. 5. botne strane
2.5.1.1. U zduzni kl£novi sa 1wr:ibom
Zl;og nagiba 11a spoijasnjuj strani'ldiu'l, u prenosenJu obrtnog momenta, od-
nosno sile sudjeluju njeg'w<1 spoljasnja i unutrasnja strana. Ove strane
izlozene 'si.! bkom pGvrsinskom pritisku, kao posn,edica zabijania u zIii:?
v-nitila i glavCine. ZJ,bijanjem klin:f stvara se I11p[)mka veza, J na dod1rllllTI
nama otpor trenja koji, u dobroj vczi, treba da prcnasi obodnu sHu. Bncne strane
ne sudjcluju u prenosenju ohodne sileo , .
Utiskivanje Idina vdl se 'rucnim cckiccm iI-i presom. Da usljed
'stanja ne 'bi porem=tila cei1tri:'n:nt vratila i gIJ.VCi;1C, odabiru se pod,csna nahr
c
-
ganja (H/k Jli HJm). Privkladtlo je. .H7 . r. " • "
Prerna obliku 1 poloz:lJU na vnmlu razhkuJu SC. nmmalnz
klinovi (s1. 2.5.3. i 2.5.4): retivnr klino'vi (s1. L5.5),- izd?tblJeni klinovi (s1. 2.5.6)
i tangcnr-ni klinovi (s1. 2.5.7).
64
Normalui klinovi (s1. 2.5.3) jednim dijelom u'zIijeb glavCine, a dru-
,gim u zIijeb vratila. Oni ostvaruju sigurnu vez'u
1
ali uslovljavaju -izradu zlijeba u
vratilu, 8tO oslabljuje vratilo i poskupljuje izradu. Mogu prenositi velika opte-
recenja i najceSce se upotrebljavaju. Prednja i zadnja stram1 'mogu biti zaobljene
(tip A) i rayne (tip B).
normalnog klina tipa A, duzina- zlijeba u vratilu jednaka je duzini
Spajanje ostvaruje tako da se prethodno kEn postavi u zlijeb, a zatim navlaCi
glavCina. Primjenjuje se kad vcza ni sa jedne stranc nije pristupucna Za 'izbijanje
klina. . .
. Kod nonhalnog kUna tipa B duzina zlijeba u vratiIu mo.ra' biti -l1a'jmanje dva
puta veca od duzine Idina. Spajanje -se ostvaruje tako da se k1in utiskuje izmeau
giavClne i v'ratHa. Ako je veza pristupacna samo sa' jedne strartc, upotrebijava -se
klin-sa kukom, (s1. 2.5.4) koji se zabija i izbija sa iste strane. Pl'opisi zastite zahtj-
jevaju
J
radi sprecavanja nczgoda.\ da se kuka prekrije zastitnim !im.om,
Tip A
poluokruglo
celo
I
E34
S1. 25.3. Nornmlnl klin sa ppluokrugHm i pravim edom
S1. 2.5.4. Kukasti nOl"11lalni l:Jin
Tetivni klinovi (s1. 2.5.5) cijclOlll, -vlsin0111 ulazc u zlijeb gIavCine. TJnu-
stranom k-lin nalijcze na vratilo, g'cije se tctivno izrndi ravna -povrslna.
Cija sirina odgovara sirini Idina. Ovi klinovi malo osbbljuju vratil0, ali m.ogu pre-·
nositi sarno obrtnog momenta z.a };:;oji je vratilo proracunato.
. lzdubijcni klinovi (s1. 2.5.6) djelom visinom u gbvCine" a, svo-
jom ullutrasnjom izdubljenom pclvrsinom nalijdu na vratilo. Zbog toga p61u-
prccnik izdubljenju U klinu (r) mora biti podcscn prcml poluprecni!<u vratila koje
spaja. PoSta ovaj ldin ostvaruje vezu samo usljed otpam trenja svojc izdubljellc
strane i vratila, moze se upotrijebiti za prenos manjih snaga. '
65
81"2.5.5. Tctivni klinovi: a) pljosnati kIin, b) kukasri -pIjosnari


oj b)
81. 2.5.6. Izdubl;cni Idinovi: a) izdubljeui kIin, b) kukasti izdublieni klin
Din'lenzijc- normalnih, wtivnih i izdubljenih klinova nalaze se u tabcIi -2.5. L-
Taugc11,tni kIinovl (s1. 25.7) primjenjuju se uvijek u paru. se
iedan na drugi prcdnjim stranamu, gdjc nalazi nagib 1. : 60 do 1 _: 100, Zlje-
bov1 na vratilu i u' glavCini su paralelni, sto olaksava' njihovu izradlL Zabijanjem
Idino\'u jednog prcma drugom, u spoju sc stvara potreban prednapon. Boene strane
klina postavljene' su tangendjalno na v1'8.ti10.
O\ri l(Jinovi primjenuju se za prenosenie vclikih obodnih si1a"z£1 jednosmierno
i'dvosmjerno okrctanje vratila. Ako se radi 0 dvosmjcrnom okretanju vra1i1<1,) onda
se ugraduju dva ,para ldinova koji su medusobno pomjereni po za 120'"
(ponekad .i 180°).
66
11
u
1'1
ij'
I
I
1
11
{1

i
'I
1
il
!
l
/
!
2.5.1.2. Uzdu!:ni klitunJi bez .. J.
Primjenom klinov;.\ bet nagiba izbjegavaju se deformacije kojc' nastaju zbog:
nabijanja klinova sa nagibom. 13rcncs obrrnog momen,ta vrsi 8e bocnim stra,namu
klina, n<l. kojima se stvara iiovrSinski pritisak, Uzdu.zni presjek Idina izlozen je
smicanju. Izmedu,sl){)ljne l<1ina i ilijeba u glayCini'postoji zazor (s1. 2.-5,8).
Duzina .zlijeba u. vrntHu ,odgovara duzini ldina,
OVi111 klinovima m'oze sc_ ostvariti cvrst i' pomican spoj, Cvrst spoj postiZe
se cvrstim naIijeganjem vrittila i glavCine. Glavicna se u hladnom iIi vrucern stanju
navlaCi prcko Jdina tia vratil0, U ovonl' s]ucaju kliri sIuzi kao demenat osigurahja,
a 6moguc:uje i prenosenjc veCih obo.4nih sila. '
Ako se zahtijeva uzduzno pomican.-je po vratilq;, moni se labtivO
nalijeganje izmedu vratiIa i glavCine, kao i izmcdu bocnih straria ldina i -zlijepa
u glavCini. Klinovi za poniicnispoj ,nazivaju se cest,o kl£novi za vodenje, a 'primje-
njuju se kod pomicnih zupcanika, spojnica, 1t9.
JugQ,slovenski standardi propisliju tri grupe klino\;a bez nagiba: n{sk
e
',klinove za marine alatke._ U tubeli 2.5.1. nalaze se dimenzije z,,:( visoke i rus1::,:e
b
SI. 2.5.8. kIin bei nBgibi
67
'
"

0
0

T
a
b
e
l
a

2
.
5
:
1
.

U
z
d
:
u
z
r
d

k
H
n
o
v
i

u

m
m

-
-
-

r
-
-
-
-
-
-
-

I

.
.
.

k
l
t
n
o
v
l

,

,

I
'

I

2
h
J
e
b

u

g
l
a
V
C
l
1
1
1

I
,

-
,

(
J
U
S

'
I

C
2
0
2
0

0
3
0
)

I

e
t
l
V
n
l

l
d
m
o
v
l

I
'

I

.

,
.

'
k
"

.
.
"

K
h
n
o
v
l

b
e
z

n
a
g
l
b
a

X
e
C
l
1
l
K

;
:
y



I

J
U
S

M

C
2
0
'
"
'
1

z
(

U
D

J
e
n
!

m
O
v
l

,

k

Z
a

I

Z
a

k
h
n
o
v
e

v
t
a
n
1
a

n
a
g
l
b
a

V
1
S
D
k
I

II
'
i

0
'
3
1

.

£
.
:

J
U
S

M
.
C
2
J
)
2
2

i

0
3
2

I

n
o
r
m
r
u
n
e

I
b
e
z

n
a
g
l
b
a

(
j
U
_
.

M

C
2
.
0
6
0
)

i

I

I

I

k
h
n
o
v
e

I

v
i
s
o
k
e

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
.

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-

-
-
-
-
-
-
-
-
-
-

"
"

i

_
b

1
_
,
h
o
i

-
,
t
,

I

i

b

I

h
,

(
_
t

_
_

1

b

1
_

h
,

I

t

J

:
'
"
.
.
1

t

I

t
l

i

d
+
t
:
,

t
-
:
-

,

,
.
e
'.
-
8
-
:
:
.
4
4
1
_
.
.

1
2
.

J
.
-
.
.
.
.
.
8
.....
1
_
"
,
9
_

.
.
.
.
1
.
-
_
1
2
,
.
1
-
1
1
.
.

.
1
.
.
-
6
.
_
.
I
.
-
-
l
,
s
-
.
L
.
1
2
.
-
I
-
..
.
.
.
.
.
-
.
-
-
I

.. -
.... 3
,
7

.
.
_
. _
_
,

_
_

2
.
1
.
.
1
2
.

i
.
-
.

_
.
6
-
L

.
.
.
3
.
-
.
,
.
9
-.
.
\
_
_
2
.
-
.
,
Z
!
_
_
.
d
.
I
_
.
'

G
.
.
_
.
1
-
.
.
.
d
:
.
1
.....
3
.

1
4
4
-
5
0
'

I

1
4

I

9

I

5
,
5

'

1
3
,
'

1
4

6

I

1
A

I

1
4
,

4
,
5

:'
4

.'
2
5
!

1
4

I

6
!

4

2
,
1
,

d
+
2
;
9

i

d
+
4

:

:

.
.
.

+
7
,
9
_

-

.
,

-
I

.

.
.

.

.

·
1

I
B
O
C
C
J
8
0
1
-
'
-
O
-
\
-
;
i
O
-
I
:
u
;
T
!
-
1
5
1
1
-
-
1
-
·
·

.

I
-
t

-
I

T

-
1
-
-
\
-
-
d
i
1
4
;
5
1

,
_

_

,

i
!
l

p

'
"

a

"
"

s
-
$

'J
>

0
.
"
'
0

'
8

g
'

:
,
:
t

§

u
q

:
;
;
)
-
-
'
0
0

(
J
)

0

7
;
"
'
:
>
;
'

E
t

:
:
;
.

a
n

d
-
:
5
"
<
l

t
:
!

8
.

5
'
g

)
7
'
:
=

.....
'

t
:
r

p
;
l

7
<

'
"

N

-
'
0

,....
..:
:
:

<
:

t
-
.
"

8

,
.
.
,

'"
1

0

-
-
,;
...J

;
:
:
'

:
4

a
:
-
g
:

)
:
:
:
l
,
:
:
:

0
-

C
tJ

"
"

,
.
.

c

o

0
'

t
v

2
:
.
8
.
0
'
0
4

.
.
.
.
.

,
:
:
:

J
:
j

<
.

Q

.
.
.
.
.

a
;

2
.
,
:
:

:
:
.
l
;
:
:
:
l
"
'
i
t
=
;

N
'
:
r
.
'
O
-
,
O

:
=

g

g
:
:
:

0
'
1
0
e
.
.

.
.
.
.

'
Z
)
Q
.
.
,

p

(
J
:
;

B
"
:
j

(
1
1

4

<
:

<
:
<

0

0
"

c
i

.
:
:
:
-
'
r
.
'

p
"

0
.

.
.
.
.
.
.

,
-
"
,

(
1
)

p

:
4

g

a
.

Q

t
i

o

.
.
!
'
:
:
:
.

7
l

j
:
j

......
S
.
z
·

B
"
,

_
c
i
;
=
:
A
=
I
,

j
.

n
u
;

'
:
;
-
"
;
:
l

:
3

l
S
I

:
-
'

'
,
j

.
s
:
g

P

t
,
)

0
.
.
.
.

\
)
'
.
.
,
.

(
)
(

g
,

s

o

:
:
:
?
r
'
.

;
...J

'
:
'
:

'
8
:

'
0
"

g

E
i

'
7
.
'

b
:

"
'
.

p

"
'
d

;
:
>

'
l
>

,
:
;
1
.
p

o

C
tJ

0

V
l

-
.
.
:
:
l

p

0
.

o
.
.
;
:
z
.
.

;
}

;
D

o

l
.
h

3
S

f
P

'-
.
.
.
/

r
f

p

!
o

:
]
'

0
<

.
<

S
'

'
g
.

8
"

(o
'i
N

Z
l

E
'
t
l

o

"

.
.

.
.
.

;
3

0
_

P
>

_
.

'
g
.
S
,

n
<

.
:
:
.
!
:
"

8

.
.


.

p

d

f
-
f

o
S

"

"

A

.
;
.

"

>

,

>

J
<
'_

t
I
l

,

O
J

,
L
C

C
"

..
V
1

C
D
'
"

:
:
-
'
(
;
;

,
,
"
3

0
"

I

i

'

U
N
"
'"
'"

v
,
.
"

"
"

'
0
'

o
:
q

(
,
,
<

'
-
'

c
:
I

!

I
)
J

,
"
,
-
5
\
l
'
"
'

"
'

p
.

g

?
f
.
,
@

2

:
r

:
:
;
.
,
N

5

g
'
'
r
J

0
0

'
:
:
f

'"
1

.
.
.
.
.
.
.

Q
.
:
:
:
t
'
:
:
:
!

0

t
:
:
I

;
:
:

f
J
)

I
l.
1

N
<
N
:
:
:
;
J
:
:
<
!

-
4
'
g

'
;
:
:
!

c
r

8
-
;
,
i
I
1
Q

;
:
:
r
'
:
:
;
'
-
0

;
:
1
,

<
:

0
0

.
.
.
.
.
.

'
"
1
'
-
-
-
'

0

:
:
:
:
l
'

"
1

.
.
.
.

'
"

g
'
p
s
·

.
.
.
·
g
:

'
2
'

;
.
.
'
t
n
'

'
3

;
;

(
0
·
3
1
:
:
.



'C
:
:
:

'"
"
!
.
>
-
<
'
1
;
;
.

p
:
l

t
t
.
'

ll:
>

<
:

f
:
.

§
"

;
:
l

g
.
'
r
.
n

E
'

g
5
°
o

'
t
j
r
g
c
r

o

"

0

a

"
.

>
-
<
,
.
.
.
,
:
=
-
:
'
"

f
o

8
"

D
,
O
I
7
)

:
:
!
.
:
,
'
1
j

'
p
:
l

g
,
Q
'
O

p
"
"

0
'

';
;
n

g
.
.

S
'

t
:
:
I

0

-
-
.
.
,

0

7
;
"

"

p
.

p
.

"

"
"
"
"

'
"

:
;
:
:
,
1
\
1

1
;
;

"
.

i
'
!

-
.

"

"

-
0

"
"

'
>
'

g
.

Lako se prilagodava polofaju giavCine. Primjenju!e se kod masina i
nih vozila jer je u primjeni jeftiniji ,kllI)..?va bez relatlvJ:i0
velike dubine zljeba- znatno se oslablJuJe vranlo, 8tO predstavI)a negatlvnu stru-
ovih-klinova.
2.S.I.3-. Izbor di-,ncnzzja £ Dznacavanje uzduznih kUnova
Uzduzni klinovi izlozeni _ su slozenim naprezanjima i
vrSllskom pritisku). U praksi se ne izvodi kl.ll;ovu! vec, se
uzimaju iz tablica sastavljcnih na osnovu prakticmh .. DunenzlJe pop-
recnog presjeka klina (b X h), se na 2.5·n"
Duzina klina odreauje se u zavlsnostl od duzme 1 glavCll:e ko)?- se spaJu
klinoffi. Korisna duzina ldina iznosi lit = LSd ako Je glavclllu od SlVOg
je od celika ili celicnog liva - lk = (1 do 1,3) d. VISl s_c
racunska kontrola napona smicanja u uzduznom pres)eku khna 1 konttola povr-
sinskog pritiska na bocnim stranama Idina.
Klin bcz nao-iba optercl:ujc obolna sila: Fv ""--' [kN], gdje je 1\10 [k1'\cm) :- ,obrt?-i
moment koji se Lotka prcllosi ua vrutilo Cili sa vcutlla Ila tOl:uk) posrcds1vom kl11la, d [em] -
precnik, vratila., .' v ,. _'" '. ,', ' " _
Posto je dubinu zlijeba u glavCini mun)u od zh)cba u vraniu, za ptt1V)ertl p()\tsm
skog'pritiska mjeroduvna je pOYrsina zlijeba u glavcllll:
F
P -=, < Pa,
19 . [1
• V' "1" b 1) doz\;oljelli povrsi115ki pri-
gdje je i
k
,- korisIlD. duzin::i Idina, '1- - dU7.ll1a z 1)(:: aug :lVClll,l,. <l
tisak. '
Narun smicanja u klinu;
I
' . ,.' vri,'clinos,ti odnose se n:1 miran
gdie je <sa: = (6 do 9) kNicm2, dozv0.leu,l napllU pn $l11lcan)u .
pogon, a manjc - pogon sa uJanma).
bIP9;J9!
--:l
b(P9;N9) i_I
QJ
b)
SI. 25.11. Tolerancije zljebova: a) u vtatilu, b) U /!ilavCin'i za klin sa 11agibom, c) u glavcini za
klin bez nagtba .
II
Na s1. ,2.5.11. prikazani Bll osnovni podact i toleranci,'e' k6fi 'se da;u nu radi{) ..
riiCklin vni.tila i .glavCinf!.. _ _, , ,_ '
1JZduznih klinova na crtezima saddi: naziv, sirinti) visinu) duzinu,
materl;al i pripad,ajud standard. Npr.,kukastiklin JUS .M.C2.-()20_"sirine 12 lUlll"
visine,h = 8 mm, duzine 1= 100mm od celika C.,0645 'ozriacava se;
Kukasti kJin 12 X 8 X 100 - C.0645 - JUSM.C2.Q20.
Prim;er., Veza vtarila d = 50 wm i reb1cnice od sivQg liva ostvaren,a je kljlloni pez.
nagiba sa poluokruglim celom. Odrediti dimenzije kHna.
RJdcnje. -Ii tabele 2.5.1. za vratila izuad 44 do 50 mm se mjere kiiha bez
nagiba (visoki): b = 14 mm) h = 9 mm, dubina zlijeba u vratiiu t =:;- 5,5 mm, dubina ,zlijepa u
glavCini t1 = 4 mm. Dtlzina kUna i k, = (i = 75mm,J,= lk + _b """ 89 mm.
Usvaja se klin Qez 14 x _ 9 _ x 90 -_ (;.0645 --'-- JUS ,M . .ci.06Q.
2.5.1.4. oliZtfcblfeni i polifJonalni !:>pofcvi
Uobkajeni haCin spajanja uzduznim klinovima sve vise, ustupa mjesto savre-
.menijim naCinima spajanja, u prvom redu ozlijebljeri1m._ (zyjezdastim) i poligo-
nalnim sp9jcdma. O:Wjebljeni spoj saeinjavuju 'dva" elementa:, ,!.z.lijebljcno -'oratiio
i oli/tj"ebljcrta gli:tvCina' 2.5.12).
U spojeva se glodanjem iIi provlacenjem izradi veCi broj
tizduznib. zljebova na vratilu. dije10vl vratila izmedu ovih zIjebova djcluju
kao. klinovi bez nagiba. Radi nesmetanog_ spajanj?-se i u odgov;lrajuci
zljebovi.
a. b.
Sl. 2.5.12. Ozlijebljeno vratilo: a) sa pravollsaonim profilom,_ b) sa trap.cznim profilom
O\;i spojevi imaju mnoge prakticne pi'ednosti. Klinovi Cine jednu cjelinu sa
vratiloin i ne mogu da olabave. Usljed veceg broja klinova, _p6stize se veea povr-
sma nalijeganja Sa znatno manjom dubinom zljebova. Time se ,smanjilje specifiCh.i
pritisak_ na bokove_ i 'slabljenje vratila. Celitriranje, vratila i glavCine je potpuno.
Nedostatak ozli;ebljenih, vratila je skupa izrada.,
71
Za prenos promjenljivih obrtnih momenata podesno je spajanje obrtnih ele-
menata ta poligonalna profilna vratila. Profil vr'atila najcesce je trougIasJ, sa zaob-
ivicama (s1. 2.5.13), dme je izbjegnuta koncentTacija napona koja ie neiz-_
bjezna kod ozlijebljenih vratBa.
vratito otvor
$
/ .
! - //

SI. 2.5.13. Vratiio trouglastog profila
2.5.2. Poprecni klinovi
Poprecni kllnovi postavljaju se okomito na geometrijsku osu clemenata koji
se spajaju, po cemu su i-dobili ime. Prcma:namjeni, razlikuju se: poprceni klinov£
za spajanJe i poprebit kliliovi za poddavanJe.
Poprecni klinovi za spajanje upotrebljavaju Se za spajanje masinskih dije10va
koji se krecu pravolinijsld. Pomotu njih se ostvai:ujc veza klipnc polugc i ukrsne
(kriznc) glavc, kao i vezivanje raznih poluga (s1. 2.5J4). Omogucavaju brzo sastav-
ljauje i rastavljanje. Izraduju se s nagiborn na jednoj, riede-nu obje strane, U 'po-
precnom presjeku klin ima oblik tlnivougaonika sa zaobljenim ivicama) Cime se
lzhjega\'a koncenttacija napona u spoju. Uobicajcni nagib poprccnih klinova Za
spajanje nalaz1. se u granicama 1 : 25 do 1 : 12. VeCi nagib imaju klinovi koji se
ceste rastavljaju. '
Postavljanje, i vadenje klina vrsi se udarcima cekica sa ceol1ih strana, Zbog
toga se ceone strane izraduju zaobljenim i zakosenim ispupcenjem, kako kIin,
'usljed raskivanja,_ ne bi postao neupotrebljiv. Poprecni kUnovi Sa nagibom vecim_
od 1 : 20 se protiv ispadanja obavezno osiguravaju (rasc;epkom iIi konicnom 6-
vijom).
51. 2.5.14. Spajanje poluga popreeniIn klinoln
Poprecni klinovi za podci3avanje primjcnjuju se za podesavanje poloiaja kon-
struktivnih' elemenata. Nagib sc, obicno, izraduje na jednoj strani i izn08i _ 1 : 10
do r : 5. Na"sl. 2.5.'15. 'preds'i:avljen je naNn posteljice u ,glavi,IDotorne
n
poluge. z;avrtanjem navrtke (6), ui "istovremeno popustanje suprotne navnke-
klin se uzduzno pomiee) pri cemu svojom nagnutom stranom poddava poloza:
pomicnog dijela poste1jice ],
2
3
-:-.--
4
Sl. 2.5.15. Podesavanje posteljice u glavi motorne poluge: 1. ncpomicni dio postdjice, 2. "'r'
micn! dio postcllice, 3. klin sa \'ijcima, 4. podmetac: 5. P.10iOl'!l2 poh,lga, 6. naYrtka - j J
2.5.3. Civije (zatici)
.Civijesluze za spajanie i priC:vl'sCivanje, za ta'::no odredivanje poloz8ja qrugih
masU1skih dijelova u sp.oju i za o;dguranje .od PQmicanju masinskih dijeJova. Spni
Civijama je cvrst i razdvQjiv. Prema obliku, Civijemogu hiti,: cililidr£tnc, bez
i sa zlijebom_ (s1. 2.5.16), kon£cne, bez zlijchn i sa zlijehom (sI. 2.5.17) i elastiol{;
(s1. 2.5. J 8),. . .
Cz'Undricne C£'lHj'C C.IUS IVLC2.201 ... )04) izracluju se sa ltonicnim.
korn (a), sa ravnim zansetkom (b), sa (c) i sa zljebOVll11_tt
po duzini, za fiksiranje Civijeu otvor (d)._Civija i .01\7.01' Qbrazuju sldop
ceSte H7/m6). Izraduju se rid svijetlo vucenog celik8 C. 0345 do C. 0645.
dardizovane su za pl'ccnike od T do 50 mm sa tolcl'ancijoin 118, h11 i m6> 7,a du:i{ne
od 1 do 200mm. '
Konicne Ci'D'I'je (JUSlvLC2.205 ... 207) imaju -konus 1 : 50". Izruduju Be k<lO
obicna konicna Civija (a), sa navojem koji'sluzi za vaL1cnje Civije _(h), sa
kom i navojcm (c) isa (d). Upotrebljavaju se za regulisanjc n1'eausohnog
polozaja dijelova. Standardizovane su za precnike do 50 mm i duzinc do 260
(360) 111m. Matcrijal je C. 0545. . . .
Elasifcne t£2!Zie (JUS lvt C2.230) izraduju se od savIJcne ce1iCne trake za o_prug,e,
se zatnn kale. Zbog: elasticnosti se lakQ prilagode otvoru PeSto manjeg pret<-
mka. Nakon sabijanja, Civija vrsi pritisak na on'ora i tako os!varuje CvfSt
73.
SVijet70 Ifuceno
.
, \/,Svijttf.o vuceno
-----"'-
'€i
- - --- -
c
c
,

a)
f
/))
. -'\ IJ..-'. t' '"
r
1; - [='+---. --.E
1- "
J iljeba
Il::::
IT
-
I
c)
d)
81. 2.5.16. Cilindricnc clvije
!
-I
r
r II
----
1/
r
l-
I
0)
-It
k-- I a,
c)
d)
SI. 2.5.17. Konicne civije
S1. 2.5.18._ Elasticna -civija
74
spo; ko;i. se tic da Precnik pripadajuceg j.e ujedUo: i p ,"': .
-tivije. StanQ.ardizovane su za precnike do 50.rum. duzmt;: _do AQQ,mrn, -l_CCUlk
Na s1. 2.5.19, dato je nekoliko primjera za primjenu Civija.
SI. 2.5.19. Primjeri prim;c_nc Civija
Oznaka Civije suddi precnik, du:tinu, oznaku pripadajuceg standarda i materijal. 1\: ". .
llndriclla Civija precnika d ",-,12 mill, duZina I = 60 rum, prema JUS M.C2.20J,
Cilindricna Civija 12 60 JUS lvLC2.201- (;.0545. " ,\ Se;
ZADATAK
. ,Veza ,vratiia. i remenice od. siYog liva je ,klinom bez -nagi6a sa l?oluokrU,giim eel
MJcrodaV'lll obrtm moment 1\10 = 8 kNcm,preclllk vrat!la d ='" 20 mm. Pogon je sa sIabuultd Ylll.
Dimcnzionisati i provjeriti klin. ' ll.rJrnll..
PlTANJA
1. Kako jc iZ\'CSella podjeJa klinova? .
2,,'Sta je nagib Idina? Koliki su llagibi za uzduznc, a lwliki za pop,rce,nc klinove?
3. Skiciraj poprecne presjcke uzduznih kEnova sa- nacriboU1.
4. Skicirati i objasuiti vezu 'normaillim, kukastim i klinom.
5. Koji klillovi manje oslabliuju vratilo?
6. Skiciraj i objasni spoj uzduznim klinom bGz p.agiba.
7. Kojim klinoviml!, se ostvaruju naponske veze? . .
8, Koje strane ls;.lina primajU: opterccenjc koJ uzduznih khn
ova
5
a
naglbom, a koje kOJ j>J"
bez nagiba? . '!!lovu
9.:Kako-se dimcn:iionisu uzduzni kHnovi?
10. Objasni nalijeganje i tolcrancije klina i zljebova vratila i giavcine kad jc,klin sa nagibo
m
'
je bez nagiba.' 1 kUd
11. U ccmu je ptednost oZlijebljenih i poligon,alnih u odnosu na l'pojeve l::linova.
12. Gdje se primjcnjuj:u poprecni klinovi?
1'3: Stu su clvije-i gdje se
14. Koji su konsiTukdoni oblici Civija?
75
a
2.6. Vue! (ZAVRTNJI)
Vijci Sll masinski elementi--kod kojih je na stablu virljkastog oblika narezan
nuvoj koji nalijeze U odgovarajuce navoje urezane u otvor navrtke Hi konstruktivnog
dije1a. Dva masinska dijela koja su spregnuta posredstvom navoja (vijak i navrtka)
Cine navoj1ii spo)'. Navojnim spojevima se ostvaruju razdvojivi spojevi iIi se kr Llzno
kretanje pretvara u pravolinijsko, "odnosno malom obodnom sHorn postizu ,reee
uzduzne sileo -
2.6.1. Postanak zavojnice navoja
Zavojn.ica je prostorna kriva Hnija koju opisuje tacka pri kruznom zavojnom
kretanju oko --nepomicne Dse. Pri tome tacka istovremeno vrsi dva jednoHka kre-
tanja po povrSini kruznog cilindra (iIi- konusa); kruillo kretanje oko Dse i pravo-
linijsko kretanje u pravcu ose, Na kruznoj ciHildricnoj povrsini ,nastaje .cilindricna
zavojnica, a na kruznoj konicno"j povrSini - koriicna zavojnica (s1. 2'-6.1). Drugim,
rijeeima} zavojnicu opisuje -hipotenuza pravouglog trougla ABC (s1. 2.6. In) kad
se trougao-obavijc oko cilindra.
p
Ugao uspona ((r) odreduje se iz odnosa: tgq; "'-'" gdje jc:
" . d· cr
hod) zavojnicc, d-precnik dEndra (kod navoja sredllji precnik
b)
Si, 2.6.1. Postanak cilindricna zavoinica desna, 11) konicna zHvbjnicn lijcY3
Ako se po zavojnici krete neka geometrijska slika (trougao, pravougaonik,
trepez), dna ce 0111s1vat1 tijelo koje se zove navo} (trouglasd, pravougaoni, trapezni),
Drugim rijeCima, navo; se dobije namotavanjem zice odgovarajuceg presjeka po
zavojnici (s1. 2.6.2) iIi urezivarijem zlijeba odgovarajuceg profila.
Navoji 11.a spoljnoj p-ovrSini valjka iii konusa nazivaju se spoijni na'L'oj£ (s1.
2.6.3); n rin unutrasnjoj povrsini (u rupi)--'- unutrasnf£ navo}i (sJ., '2.6.4),
Nav.oji niogu biti dlindl'icni i korzicni, U zavisnosti .od toga da 1i su narezani
na cilindricnoj iIi '11a 'koniCnoj
76
SI. 2.6.2. Postanak
navoja
81. -2.6.3. Spoljnf navo;
frffil
\w
L
!
i. --.J.'. ,I
\ I ,
. , I
S1. 2.6.4. Unutrasnji 'navoj
ZGlvisno od smjera zavnanja (navrtanja)., navoji mogu biti dcsni z'lijevi, n" .
navoj ima vijak koji se pri obrtanju u smjcru kazaljke na ,satu udaljujc od Po e};UI
, dn' 65\-'·' Sm."
traca u pravcu 03e, 0 03no uvrce u navrtIul (s1., 2. L). LI)eVl navoj 11118 ,,",-
, koji se, pri obrtanju u smjeru suprotnom smjeru kazaljke na S[ltu, Udalit;I·VIJUJZ
v ceO.4
posmatraca u pJ'avCll nsc., odnosno ll\TCC U -".0-",-- '--l
-I- J
51. 2.6.5. Desni navoj

ts?J,.'
81. 2.6.6. Lijevi
Navoji mogu biti jednovojn£ (jednohodni, sa jednim POcetk \
- ·v .• ( .,. d . ·V Y k' 'k' " v· - t . v '0111)
1 vzsevOJ1U VJSCl).W 111, sa Vise poccta a). n"O sa ,_,J-l oznaClmo )ro) pocetaka i
., "·1· •. I· I . "'od
, VISC;70J1ll ouda su poma po .,opsegu "ruga Vuljka -z '
360jn, a razl11ak lzmedu sus)cdmh navo)a 1Z11051 1) = Pitt (s1. 2:6. I). a
_ .. Pl"csijecanjem mivoja aksijahlO111 ravninom koja kroz, njegovu OSll do_
b1Te se.Jmifil (s1. 2.6.8). Navop mogu biti sa punmz pro/dorn (D = d),'
skral.-'cnim proj£lom (D d d). Osnovna gcomctrijska slika iz; koje je izveden,l
srika profila navoja naziva se lcon/ski na
7-7
S1. 2.6.7. Shcme uavoja: a) sa jednim pocet-
kom, b) ,m dva pocctka, c) sa tri pocetka
2.6.2. Osnovne veHcine navoja

I d _____
S1. 2.6.8. ProfH navoja u spoju
Na profilu navoja treba razlikovati sljeJece ve1icine .(s1. 2.6.8).
1. Veliki precnik spoljnjcg navajo. Cd) istoyremeno jc i IZazi'l.m£ (nominalni)
11.3.\'oja po kome navoj dobiva oznaku.' a../
2. Veliki precnil:: ullutrasnjeg nuv05a CD) je 11,ajveCi precnik unuuQsnjeg navaja.
3. preenit spoljnjcg navoja Cd
l
) iIi precnilz jezgra nuvaja mjeradavan je-
za promcun vijka. -
4. Mali precnik unutrasnjeg (D
I
) mjerodavan jc 'za izbor precnika.
spi1'alnih burgija za busenjc otvoru za navoj.
5. Srcdnji prccnik navoja (d-:,) podudara 'se sa srednjim precnikom navoj8.
na:vnke (D,'!.); mjcradavan jc za proracun uspona n<1\'oja. '
6. Korak (uspon, hod) nayoja (P) je uksijalno rastojanjc susjednih istoimenih
bokova navoja.
7. TeoriJska dub:i.nu navoja eN) je visina teorijskog profila, mjcreno
na asu navoja.
8. Dubina navoja (hI)' odnosno unutrasnjeg navoja (h
t
) jc
izmedu najuda:Ijeriije j najblize tacke stvarne 'gcometrijske slike profila ilavoja"
mjereno normalno 11a osu llm
T
aja.
78
.
. 9;" DJ:billa spoja (HI) je linye
SpOljll)eg 1 umltraSllJeg navoJa na pravu okomltu na osu navoja i iznO'si:
ii-D,

2
10. Zazo1'_ 11 vrhovllla spoljnjeg (ZI) 1 zazor u vrhovima unutras.nj
navoja (2
2
) predvidaju se radi lakseg medusobnog prilagoclavarija na-voja. eg
II. Ugao profila nav()ja (IX) je ugao koji zatvaraju bacne strane ptafila naval
d
2
' a._
l2. Povrsina pop1'ecnog presjeka jezgra vijka: J, • n ..
4
2.6.3. Vrste navoja
Prerna obliku protila tazlikuju se ostri (trouglasti) i titpi (pljosnati) nay ..
Od ostrlh navoja, najvise se upotrebljava metricki na.'voj sa trouglastim
-profiloID" Nekada je .siroku prLnjenu imao Vit-" '
vortov navoj,_ koji pteastavlja najstariji prakricno
rm:raden i, upotrijcbljen sistem navoju, a sada sc
povlaci i2:_ upotrebe. Zbqg veceg ugla profilu, 08-
tri jl:,(;.i atpor =Cor:, . M)
negu tuplUUVOJl p1'11stom akslJUlnolU opterecenju
Fa (s1. 2.6.9). Zbog. toga se ost1'i umioji primjenju- F,-
ju na vijc-ima za spajalljc, gdje ovaj povecani ot- j /' /,:
-trenja spre¢ava iIi bar otezava nepovoljno EI/.' F
navrtke. Izraduju se kao jcd- nL a
novoJn1" _ '".
51. l}tlcaJ ,ugia profila
Od tupih navoja najvise se upotrebljavaju na otpor trenja ilavoja
uapezn,i, ,kost' i obl£ naveji. Tupi nav'oji prirp,je-
Il:juju se vijcimu za prenos kretanja, jer je kod' njih potrebno da gubici 'll.S-,
IJcd tren)a budu manji, Izraduju se kao jedn07)ojni i visevofni.
2.6,3J. Metricki navoj
Teorijski profil metrickog mivoja sa_tl'ouglastim je istostrarrib
trokut" a rujere. se u milimetrima. Ugao pl'ofila nayoja je IX =
Stvarlll prQfl1 navoJa dobl)Cn je skracivanjem teorijskoo- profila pri vrhu i ,
njem pri dml. Profil i veHeine metrickog navoja su. fla sl. 2.6.10. J.,.-,
Medusobni odnosi pojcdinih profilu navoja prema sL 2.6.10. su:
co '. • .• 1:J
leon)ska dubrna nHYO)a - H = = 0866P'
2tg30° ) )
Dubina nos.ell;'u' spoja _. HI = Ii - Ii - II = H = p,
, 8 4 g ,
1
Poluprecnik zaobljenja - R = "':".H = 0-!44P'
6 ' ,
79
4
V7.inia se da jc D "'''' d1 jer poluprecnik zaohljcnja pri dnu navoja navrtke nije 'propisan.
Mali precnik u'nutrasnjeg navoja<=D
1
= d - 2Hl = d - 1)825 P;
1 1 17 .
Dubina spoljnjeg navoja hI ,-co H - ,- H - -H = - I-! = 0,6134 p.
86M •
Prccnik iczgra l1avoja =, d 2ftl = a 1,2268 P;
S1'edl1ji 1)1'ecpik navoja d" = d -, 2 - c- d - II = d - 06495 P.
- 2 R 4 '
o ! Nazivni precni-ci navoja svrstani su
I----""OO'C"--- II U 3 stepena priroriteta (JUS M.BO.Oll).
f-__
O
",] = dz __ Prvenstveno treba koristiti precnike pr-
I
81. '2.6.10. Metricki navoj
'0:
01
I
vog stepena prioriteta, dok se precnici
drugog i treceg: stepena prioriteta kor1s-
te samo izuz;ctno. U tabeli 2.6.1. dat je
preglcd' nazivnih precnika i koraka met-
rickog navoja. .
Prema vdicini koraka, metricki na-
voj maze bit] nO'i"'inalni Ckrupni) i simi
(fini). Normalni navoj primjcnjujc se za
opste svrhe do precnika d = 68 mm. Za
specijalne svrhe, kao .i za precnike d =
= 70 rum i vise, prhnjenjuju se sitni na-
\Foji koji manje oslabljuju clemente ua:"
vojnog spoja; sigurniji su od samoodvr-
tanja i zahtijevaju manju duzinu navoj-
nog spoja.
U tabeli 2.6.2< navedeni su stan dar-
dizovani preenici i prlp'adajuce vdjed-
nosti metrickog navoja sa krupnim kora-
kom.
2.4.3.2. VirvorlO'lJ (Whit'loorth) na'lwj
Teorijski profil Vitvortovog navoja je istokracni trougao sa ug:lom profila
.0; = 55°, Stvarni profil navoja dobijcn je zQobljenjem teorijskog profila pri vrhu
i pri duu. Dimenzije se jzrazavuju 11 colovima. ProfiI i veliCine Vitvortovog, navoja
prikazani su na '51. 2.6.11.
odnosi pojedinih yeiiCina l)fofila navoja pre-rna 51. 2,6.11. su';
P 550 2 :2
}-] = '2 . ctg O,96049P; III Jf 6" H ="3 H = O,64033P;
r
1
= O,B733P; d
1
D
1
, . d -' 2Hl = d - 1,28066P,;
D2 = d - Hi = d - O,64033P.
Kod'Vitvortovog navoja mora biti ispunjen uslov: 'z· P = 25,,4 mm) gdje je
"z" broj navoja na J coL*
* Za oznacavanjc nazivne velicinc Vit\'ortovog ciievnog llaVl'ja i n3Voja sa posehnim pro-
filom navoj"!, moze se upotrebljavati vrijednost izrazcm jedinicom cQl (palac) bez oznake jcdinice
col (") takn da soc oznacavanjc v1'si vrij,cdnostima iz1'azenim brojcm (11pr. 1/
2
; 3/{ itd.).
80
.. '.' ... ' ...' .....

",'- -,
Tahcla 2.6. J. Nazivni pl'ccpici i koraci Inctrickog navoja-JUSM nO 0
.._ ... _. . . l! izVod "'.
i Korak P _JI r Je1"
e
li.-to.l:tJ.
1 II nr IILI!...IilJ-.
stepena krupni sitni !! - i
prioriteta p1;ioriteta
0.,25
0,30

0,5
0,6
0,8-
1,2
J,'l
2
2;:'
4
5
"
10
12
20
0,35
0,55
0,1
0,9
1,1
1,4
],8
2.2
3,,5
4-,5
14
0,035
0.08
0.09
0,1
0,1
0,125
0,125
0,15
0,175
,0,2
,
0)225
0,25
0)25
0,25
0,3
0,2
--------_.
0,2
0.,2
0,2
- -- --_.-._._--_. .,._. __ . --,----
0;35 0,,::,
0,35 0,2
0,4 0,25
0,45 0,25
OA5 0,35
0,5 0,35
.. _-_. - ..
0,6 0,35
o_,7 0,5
-0,75' 0,5
,,----""-------_.
0,8 0,5
5,5 0,5
0,75


sitni
22
24
25
27
30
32
33
35
36
39
40
42
2,5 2
3 2
2
2
3,5 2
2
3,5
2
1,5
4
3
4
4,$
-- - --'-----
45
4,5
48
5
'I'
50
52
4
55
56
4
5,$
4
---------..
60
5,5
64
6
65
68
G
70
"0
'c
75
76
80
l,5
1,5
1,5
1,5 I,
1,5 1
1,5
1,5
2
1,5
2
2
2
3
2
3
3
4
4
1,5
1,'5
1,5
1.,5
2
l,5
2
2
2
1,$
1,5
1.,$
1,$
1,5
1,5
1,5
J.,5
2
2
1,$
2
1,5
IS
1,5
1 0 .. '5 85
2
.1,5
1,25 1 0,75 YO 6 :';'i 41 3
9 1,25 1 0,75 93 31
_. ____ ....... _ .. _ ....... . .... _ .. _ ...... _ .. ':.3
1,5 1.,25
1 J 1:,5 1
1,75 1.5
15
17
2
2
2,5
2,5
1,5
1,5
1,5
1,5
2
0,75
1,25
1)25
1
1
1,5
1,5
0,75 100
110
------,-
125
140
105
115
120
130
G
6
6
6
6
6
6
135 - 6
6

4
4
4
4
4
4
4
4
4
3
3
3
3
3
2
2
2
2
2
2
2
-- -:--.:.......:

12
0,8
,
, ..
],6
2
2,5
3
4
5
6
8
10
i
12
I
---
i
16
: 20
1_. ___
,
I
1
24
30
l 36
I·'
I 42
1-
48
I
56
, ..
I 64
I
,
0,9
J,l
1,4
1,8
22

4,5
14
18
0,20
0,225
0,25
0,2 '}
025 ,
0,30
0,35
0,35
0,40
0,45
GAS
0,50
O,6J
0,70
0,75-
0,80
1,00
1,25
1,50
1,75
2,00
2,00
2,50
2,50
0,670
0,754
0,839
0,938
1038 ,
1,205
1,373
1,573
1,740
1,908
2,208
2,675
3,110
3,545
4,013
4,480
5,350
7,188
9,020
10,863
12,701
lA,701
16,376
18,376
0,555
0,624
0,693
0,793
0893 ,
1,032
I,m
1,371
1,509
1,648
1,948
2,387
2,764
3,141
3,580
4,019
4,773
6,466
8,160
9,853
11,546
13,546
14,933
16,933
---------_ .... ---, .. _"-
22
27
39
45
2,50
3,00
3,00
3,50
3,50
4,00
4,00
4,50
4.,50
--'-'-
5,00
52 5,00
5,50
20,376.
-,
22,0),
25;051

27,727
30,727
33,402
36,402
39,0.77
42,077
----
44,752
48,752
52,428
18,933
,
_0,320
23,320
--------
25,706
28,706
31,093
34,093
36,479
39,479
-----
41,866

49,253
0,108
0,122
0,135
0,135
013" , ,
0,162
0,l89
0,189
0,217
0,244
0,244
0,271
0,325
0,379
0,406
0,423
0,541
0,677
0,812
0,947
1,083
1,083
1,353
1,453,
0,241
0,106
0,379
0,495
0628
0:836
1,080
1,470
1,790
2,l30
- 2,980
4,47-0,
6,00
7,750
10,1
12,7 '
17,9
32,8
52,3
76,2
104
144
175
225
... __ .,------
--
1,353
1,624
1.,624
182
324
427
5,46
5,46
5,45
4,86
440 ,
4,55
4,65
4,05
4,20
4,30
3,72
J,42
3,52
],60
3,40
3,26
3,42
3,,18
3,03
2,94-
2,87
, .•... ,
"
--
........
lAg
2,80
2,48
..
2,24
"
... A8
2,18
' --

1;894 519 2,34
1,894 647 2,08
2,165 759 2,19
2,165 9' •
"
_ 2,00
2,436 1045 2,10
2,436 1224" 1,95
------
2,706 1375 1,04
2,706 1651 1,87
2,977 1905
:

.--..
60 5,50 56,428 53,253 2,977 2227 1. 7:;
6,00 60,103 56,639 3,247 2519 1;82
68 6,00 ,64,103 60,639 3,241 2890 1,71

... --...
Postoje tri. vrste Vltvortoyih navo;a: ':tormalni, st"rnt' i cijevn
i
. nonnalnog
i cijevnog navoja-ima zaobljen vrh i korijen, a profil sitnog nuVOJU lroa favan vrh.
JUS na predvida Vitvortov situi navoj.
d
o
-: -------------------------:-
1
.gJ
gJ
0,
>,
0
0 ,
>,
c,
di
0'
c

oj
0
1 m,
01
i
SI. 2.6.11. Vitvortov navoj
Sl. 2.6,12. Trapf!Zrli navnj
Za opste svrhc stGndardiz{)van je navoj sa normalnim d.n d = 6
nuzivnog precnika, U noi'im komtrukcijama nijc dozv..'oljcna p:'zmJena
navoja. Koristi se pri zamjeni elemenata 11a masinama iz perloda -dok )C JOS biO
u upotrebi, U tabeli 2,6.3. navcdene su veliCine Vitvortovog normalnog nuvoja
od 1!4do 6 (JUS M.BO,051).
Vitvortov cijevni navoj jc sitniji od Vitvortovih norm,alnih lUlvoja, II?u l;nanju
dubinu navoja i manji uspon pa se- moze izradivati i na cijevima vrlo tanklh zldOl"a,
Dobro zaptiva, narocito uz primjemJ zaptivnog materijala navoj
standardizovan je za nazivne precnika od ili) U0 18. (J su
vcIicine Vitvonovog cijevnog navoja (JUS Al,BO.056), Nazivm precmk CiJcvnog
n<1voja jednak je pribliino unutrasnjem precniku cijevi, a ne,·kao kod ostalih navoja,
vanjskom precniku; mwoj od J ima Yanjski precnik 33,,2491nl1J.·
2.6,34, Trapezni na'Do.i
Profil trepeznog navoja je istokracan trapez, po cemu je i dobio ime (s1. 2.6.12).
Teorijski profiI je istokracan trokut sa uglom profila a = 30
e
,. Stvarni profil na ..
voja dobijen je vcCim zasijecanjem teorijskog profila pri vrhu i dnu,
83
Tabela 2.6..1. Vitvortov navo;
Nazivni precnik !
I
;m--, .
Broj
koraka
"' 1
Z
114 6,350 20
! 5{16 7,938 i8
I 3/8 9,525 16
... - --I
I
7116 11,113 14 I·
1/2 12,700 112 _I
r 5/8 15,876 t I !
··--·-.-··--------·-1
'1 3/4 19,051 ]0 i
I 7/8 22,226 9 I
j 1 25,40, 8 '
f- .. --.----...
I 1 l/E 28,576 7
1 l/4 31,751 7
i--, __ 34,,926 _. ___
---I
t I 1/2 38,101
II'i
l

6
5 ,
5._1
(> 47,(,27
j i 1/4
4 tjl
4 112
4
I
I
j
2 1/2
2 3,14
3
63,502
69,853-
76,203
4
3 j /2
3 112. I

3 '1/4- 82,553 3 1/4 i
J 3 1/2 88:,903 :i 1[4 ;
i 3 3/4 95,254 3 1
1--·---·
,4 lOT,604 3 \
I 4 1/4 107,954 7 7/8 i
! 4 112 114,304 2 JI8 i
j 4 1/4
5 127,005 2 3/4
5'1/4 133,355 2 5/8 ,
5 1/2 B,9705 5/S: J,I
5 3j4 146,,055 2 i/2
6 152,406 2 1 f2 (
- .--._-----. ---- _._---._--
Tabela 2.6.4. Vitvortov ci;evni navoj
c---------'---iI
I
,i Nazivni j Ptecnik I.
precnik I navoja a
I mm j .Z
1-·_·,·-··_··· ' .
R 1/8 .9,728 28
R 1/4 '13,157 19
R 3/B 16,662 19
....
R 1/2 20,955 14
R 5/8 22,911
14 1
R 3/4 26,441
__ J

7/8 30,201
'4
!
1
R 11/8 33,249 11
37,897 11
Rl1/4 41,910 .11
Rl '3/8 44,323 11
II
'
I R2 59,6J4 11
R2 1/4 65,710 11
, ,
! --1-' ---II
I R23/4 81,534 11
R3 87,88.1 11
- --- --
R3 1/4 93,980 11 !
R3 i J2 100,330 11 I
i R3 106,68.0 1 J
----.- ..
R4 li2 125,730 II I
R5 138,430 11 I
··'--1-,--1
i R6 163,830 11 I
" __
I
R8 214,630 10 I
R9 240,030 10 I
I RIO 265,430 10 I
____ _____ ·Ii
'I Rll 290,830 8
R12 316,230 8
i R13 347,472 8
L-__ _______ ___ .. _____ l
Medu:iobni odnmi pnjcdinih vciidna profila nayoja prcma' sL 2.6.12. su:
H "---"" I,866P;
= d -. 0,5P;
84
Trapezni navoj O"otovo je sasvim potisnuo iz upoterebe -pravougIi (kvad, <
naVal· posta ima jacf korijen i bolje medusobno nalijeganje navoja, a
, . di . ql
za izradu. Upotrcbljava se za pokretne veze (vretena na zahcatna i pres Je
vretena na masinama alatkama itd.); za cvrste veze upotrebljava sc kad su.
ve1ikog precn*a i kad su jace optereceni, iIi kad se yeza testo razdvaja.
dizovani su navoji norf!lalnog, sitnog i krupnog koraka (tabela 2.6.5). U tabeli ');?t-
date su veliCinc trapeznog normalnog navoja (JUS M.BO.062). -. ,6,
2.6.3.5. Kosi (resterasti) navoj
Tnhcla :::.0.5. Preglcd llazivnih precniim 'i kOf'aka trapeznog
navoj'a prcma JUS M.BO.061
Mjere u
1Um
- .. ------
Nazjvanj
J(orak nan)ja, l'
Nazivani
. Korak TI<1YQj:l, p
precnik precnik
llormalni norma1ni

10
,
2 85 12 4
18
12 3 2 90 12
'8
14 4 2 95 12
18
------
16 4 2 100 12 4
20
18 4 2 110 12 4
20
20 4 2 120 14 6 22

22 5 3 8 130 14 6
22
24 5 3 8 140 14 6
24
26 5 3 8 150 16 6
24
28 5 3 8 160 16 6
28
30 6 3 10 170 16 6
28
32 6 3 10 {SO 1R 6
28
36 6 3 JO 190 18 8 32
40 7 3 12 200 13 8
32
44 7 3 12 2]0 20 8 36

48 8 3 12 220 20 8 36
50 8 3 12 230 20 8
36
52 8 J 2 240 22 8
36
-- ---
55 9 3 250 22 12
40
60 9 3 14 260 22 12
40
65
'0
4 16 270 24 12
40
70 10 4 24 12
40
75 10 4 16 24 12
44
80 10 4 16 300 26. 12
44
85
.Q
i
I
;i
Tabela 2.6.6. Trapezni normaIni navo;
- JIJS M. BO.062
Pr{'cnik : Dubina I PO\'rsina
!
Ugao nagiba Nazivni
Korak
Srednji ,
precnik precnik jo:zgra noscnja ,
navoja
T'
d
J'
d 2 ""'" D2 d, H, A,
jed no- !
mm
mm
!
mm mm
i hod: t
dvohodi
mm
:
10 J 8,5 6,5 1,25 33 6,40 12,66
12 3 .10,5 8,5 1,25 57 5,20 10,30
14 4 12 9,5 1,75 71 6,08 12,00
i-
., ..- --_ .. ,.
16 4 14 11,5 1,75 104 5,20 10,30
18 4 16 13,5 1,75 143 4,57 9,05
20 '4 18 15,5 1.75 1 S9 4,05 8,02
,-_._--_. -_._-- ---_._---,.,,--
22 5 19,5 16,5 2 214 4,6H 9)28
24 5 21,5 18,5 ? 269 4,25 8 ,40
26 5 23,5 20,5 2 330 3.,81) '7,70
.. _----- .. _----
28 5 25,5 22,,5 2 3% 3,51> 7,11
30 6 27 23,5 2,5 434 .\,06 9,06
32 6 29 25,5 2,5 51l J.7f, ;,50
-------.. ... _---_ ..----_ .._.__ . .._._._._---
! 36. & 33 29,5 2,) 6B.J 3,31 6,60
I, 40 7 36,5 32,5 3 830 3,50 6,31
44 40.,5 J6,5 3 l04() 3)5 6,29 :
1-- --------..•.•. ------... ··--·· ... ·--1
II" 4B 8 44 395 3,;> 1225 3,31 6,60 \
50 R 46 41,5 3,5 1353 3,17 6.31 I
52 8 48 43,5 ],5 148(- 3,04 6,.05
.I ----;:;-;.
60 9 55,S 50,5 4 2003 2,06 5,90
65 10 60 54,5 4,5 2333 3,04 6,05 1
.---.---.. _ ... _ .......... -'-----.- --I
70 10 65 59;5 45 316: '2,61 5,22 l
75 JO 70 64,5 4,5 3267 2,61 5,22 J
_ .. ___ 75, 4,5 3794 2;44 4,88 !
85 12 79 72,5 5,5 4128 2,74 5,48 fl
90 12 84 5,5 471:- 2,57 5,14
90 12 89 82,5_ 5,5 5346 1,46
i-iF lFf-1!l' 4
j
-:ilf -Ii
--- ..
I 180 18 171 161 20358 1,92 3,84 i
1-- ... 18 181 17! "---8--'" 22966
I
200 18 191 181 8 25730 1,72 3,44 i
_.,.. __'-- 200 . ___ ___ 9 28055 1.83 3,66 ,-01'
I
220 20 210 199 9 3IlO} 1,74 3,48 .
230 20 200 209 9 34307 1,66 3,32 !
'L ___ ?lO ___ 229 211 ___ . 36984 ___
86
Medusobni odnosi pojedinih veliCina, profihl navoja prema s1. 2.6.13. su:
H """ 1,73205P; Hl = O,75P; Z2 = O',Il171P;
i = 0,52507P; .i
l
= O,45698jJ;
e = O,266384j:'.
S1. 2.6.13. Kosi navo; S1. 2.6.14. Obli navoj
Kosi navoJi prlmJcnJuJu sc za poktctljive navojne spojeve kada
dje1uje samo li. jednom smjeru. Zbog vrlo 'malog otpora tren;a, se
za prenos velikih uzduznih sila kod dizalicu, velikih presa i s1. IzraduJu se kao
norma/ni, sitni i krupni.
i.6.3.6. Obli 1lavoj
Tcorijski profil oblog navoja je iSlokraean trougao sa uglom pro!ila. IX """7 '30
Q

Stvarni profillici na veoma zaobljen trapezni llavoj, a vrh i korijen gotovo
oblik polukruga (s1. 2.6.14). Kod ovih navoja mora biti ispunjen uslov: z· p = 1.
.\I.edusobni odnosi pojedinih vdiCina profila 'navoja prema 2.6.14.
P 25,41:::; Ii "-' 1,86603P.; Hi = O,0835P,
'-, O,23851P; R? = O,25597P; Rl = O,22106P.
87
Obli navo; lako se poddava i Cisti, te se primjenjuje kod vijaka izloienih
neCistoCi (zeljeznicka kvacila, vatrogasni pribor i 81.). U tabeli 2.6.7. date su mjere
za obli navoj (JUS M.BO.8!).
Pored navedenih navoja, primjenjuju se i' drugi: obli navoj krupnog koraka
za zelj,eznicka vozila (JUS M . .BO.82), obli navoj za zeIjeznicka kvaCila (JUS
M.BO.83), Edisonov navoj (JUS M.BO.086 i 087), navoj za bicikle (JUS
. M.BO.095), navoji samoreznih vijaka (JUS M.BO.IOO) i dr. "
Tabela 2.6.7. Nazivni precni,i i kOl'aci oblog navoja _ JUS M.BO.OSI
Bro; I

Brej f
Nazivni Bre; Nazivni Nazivni
I
Broi Nazivni
,
precnik. keraka precnik korak!l precnik I
koraka precnik
koraka I
navoja na r navoja nn I navoja
!
n> I nav6ja na I
d[mm]

d[mml z
I
d[mmJ
I
z d [rom)
z 1
8 55 6 .lIO 4
I
8 10 24
I
9 10 26 8 60 6 120 4 ,
I 10 10 28 8 65 6
130 4 I
----I --------
11 10 30 8
I
70 6
140 4 I
12 10 32 & 75 6 150 4
14 S 36 g
I
80 6 160 4
16 8 40 6
I
85 6 170
-!-I
18 & 44 6 90 6 180
20 8 48', 6 95 6 190
4 I
22 8 52 6
I
100 6 200
4 i I
----,-''''---_ .. ,
2.6.4. Oznacavanje navoja
U tehnickoj i drugoj dokumentaciji navoji se oznacavaJu slovnim simbolima,
brojcanim vrijednostima karakteristiCnih ve1iCina navoja i pripadajuCim, standardom.
U oznakama na crtezima standard se ne upisuje (s1.' 2.6.15).
Mecr£cni. navof norinalnog koraka obilje.zava se slovom .M i nazivnim, precni-
kom d u mm; npr. navo; prccnika d = J6 mm, ima oznaku;
Navoj lV!.16 -- JUS M.BO.OI2; nn crteiu M16.
iYletrz'cM navoy' s£tnog koraka oznacava se SIOVOlU 1\1., nazivnim precnikom d
u rum i korakom P u npI'. za prccnik d =, 30 mm i korak P ::::::: L5 mm, imao
bi oznaku:
Navoj 1\130 X 1,5 - JUS .M.BO. 013; na crtezu M30 1,5.
Vitvortov navoj oznacava se nazivnim precnikom d u colima, npr. 1/2:
Vitvorto'D sl'lni navoj obiljezav<-l se nazivnim precnikom i korakom u colima,
1 I
npr. X--
2 6
88
.......... .
,.,•....,-<'"
'.- ....
Vhvorw'l' czj'c'lmi navoy' oznacava se slovom R i unutrasnjim,precnikoul, c"
u colima, npr. Rl; kotira se spoljasnji precnil;. cijevi. IJevi
Trapezn£ navoj obiljezava se oznakom Tr, nazivnim
korakom P u rum, npr. Tr 40 x 7.
precnikom, d. u
'
Hl
111 i
Kosi navoj se slovom S, nazivnim precnikom d u mm i korako!l} }:1
u mm, npr. S 40 x 7 .
Oblt' navoj obiljezava se sIovom Rd, nazivnim precnikom d u nuu i korako<
P u co'lima, npr. Rd 30 x 1/8. U oznaci oblog navoja za zeljezniC1;;a vozila
se izrazava u milimetrima. \
I<od lijevih navoja, uz oznaku se napise rijec "lijevi". Ako je
doda;e s-e, u zagradi, bro; pocctaka i djce_ ,,2-voini", odnosllo "n-vO)nl",
Tr 50 x 8 Iijevi (2-vojni). .
M16
M30XI,S 1/2
rn

!
_l
I
2'; X,;

...l-
i
!
I
I
, I
T,40X7 540X7 Rl .
g
,

I
j
i
I
I
!
I
,
J

Sl. 2.6.15. Oznacavanje na'!oja
2.6.5. Konstruktivni oblici vijaka
l.: industrijskoj praksi se primjenjuje "eoma 'veJiki broj razliCitih oblika vija1.
Izbor odgovarajuceg konstruktivnog oblika vijka zavisi od njcgovc namjene.
stveno treba primjenjivati standardne obJike vijaka. '
VlJci sa §cstost1'ano11t gla:vom imaju siroku primjenu (.<;1. 2.6 ..16) .. ?a Opstu Pti-
mjenu predviden je vijak ob]jk3 a) - JUS M.Bl.050; kod oVlh vIJuka pred,\'id'
se navoj po cijeloj duzini za precnik d 27 111m i duzine stabla I 80 HIll] d
JUS M.m.055.
Vijci sa sestostrano111 glavom prema (slici 2.6.16b) :'IU sa JDS
.I'\1.Bl.05J; navo'j mogu i111ati i duz Citavog stabla -.:... fine I srednjc klase izradc.
89
-
di
oj b)
SL 2.6.16. Vijci sa sestostranom glavom
Vijci Cia malom sestostranom gIavom za fiksiranje polozaja dijelovu" fine klasl:'
iuade, izraauju se sa siljastim zavrsctkol11 (JUS i\I.Bl.070) i sa cilindricnim /:8-
vrsctkom (JUS i\i.B1.071), prema 81. 2.6.17.
U tabdi 2.6.5. date su OSllQVne dimenzije vijaka sa sestostranom glavom prema
81. 2.6.16. i otvo1'1 za vijke (fini, srednji i grubi).
,,,
S1. 2.6.17. Vijci za fiksiralljc poloza;a S1. 2.6.18. Podeseni vljak
Vzjci za tacno nalijeganje (podeseni vijd) imuju nesto \feCi prccnik na dije1u
stabla koji nalije:tc U otvor od dije1a stabla nn kame je narezan navoj. Vijak i otvor
se izruduju sa neizvjesnim nalijeganjem (H7 jk6 iIi n6). Upotrebljavuju za p're-
noscnje poprccnih sila. Standardizovani su podeseni vijci sa sestos'tranom glavom,
sitnog koraka, fine kla,<.;e izrade (sa dugim navojem i sa kratkim navojem).
Elastieni vi/ci (s1. 2.6.19) izrad:uju sc sa manjim prccnikom stabia, koji pd-
bliZno odgovara prccniku jczgra viika. Zbog stanjenog prcsJcka stabia iztczijiviji
su od normalnih vijaka, pa stoga bOlje podnose promjenljiva i udarna opterecenJa.
Elasticnost vijaka moze sc postiCi i drugim mctodama, npr. busenjcm stabla uzduz
90
Ii
E
"
"
"
"
"5
S
0
t
>

"
E
0
>

"
E





'.



;;;
'"
n
" 0;

"
-
'····'·.'·' •. ·,'·1, •.. ,·
""j
I
"
" 0
,

0
0
:S2s
i
,5 ;..
2
'"
Q,
0

:D


"

c
::- r,
m '"
8
· ... ·2
z
0
"
"
;:;
"
"
;t:;:
0
::::
ose, izradom uzduzilih zljebova po stabIu, i 81. Upotrebljavaju se kod motora SUS"
pumpi" kompresora i s1.
Naponi u vijku nisu jednoiiko rasporedeni. NajveCi su 'na mjestu promjene poprecnog pre-
sjeka. Najugrozcnije mjesto na vijku s navrlkom je u podrucju nalijeganja navrtke nn podlogu.
NajccSce dolazi do lorna na tom mjestu (65%\ zatim na izlazu navoja (20% lomo\'a) i nn prelaw
stabla u glavu vijka (1"5% lomova).
Vi.ici sa cilindricnom glavo11l i §estostranorn j'upom '(s1. 2.6.20) primjenjuju se
kad prilaz vijku nije :thoguc normalnim kljueem pa se upotrebljava usadni kljue
(s1. 2.6:60b).
'1 !< I

,
-
d,
--
I
j i i
Q
1-
!
I

h
,
S]. 2.6.19. Elasticni vijci 81. '2.6.20. Vijak sa sestostranom rupom u glavi
Vljci sa upustcnmJ-1 glavom (s1. 2,6.21,) primjenjuju se kad povrsina spojenog.
elementa mora ostati 6sta. Standardizovani su za nazivne precnike od ] do 1,0 mm
(JUS M.B1.l30).
V£jC£ sa prstenasW111 glavom (5l. 2,6.22) koriste se za nosenje tcreta (srcdllje
kluse izrade). Analogan je zadatak prstenastih navrtki (sL 2,6.23).
Uvrtni vijd (sl. 2.6.24) sluze za podei'iavanje i osiguranje od pOnllcanja ele-
menata izlozenih mallin silama, Zavrseci ovih vijaka mogu biti razlicitog
a najeeSce su sa siljkom (s1. 2.6.24a) i cilingrieni (s1. 2.6.24b).
92
I.
D
..
S1. '2.6.22. Vijak sa lJt'cstenastom glavom 51. 2.6.23. Pt'stenasta navrtka
n
,
i
*
'=c.
,-----

c /1
I I
oj
51. 2.6.24. Uv!'tnJ vij d
Svorni v£jci iIi v£jC£ bez glavc (s1. 2.6.25) imllju veliku primjenu zhog malog
habanja' navoja i velii<c dinamiCkc izdriljivosti. KraCim krajem vijak se uvrce u
konstruktivni diD, navojem koji' se naziva osnovni navoj. Na duzem kraju vijka
d
!""'I

! 'I
·tO
l
:
. ,
.QJ._ ': ': j
b)
SI. 2.6.25. Svorni vi;ci
c) d)
93
./
.navrtka se navrce nll navoj koji se naziva redovni navoj, Redovni navoj uvijek je
nesto uuzi od osnovnog navoja.
JC$ je propisao: syorne vijke fine klase izradc za U\Tfanje u celi'\';, SlY1 liv ilakc ll1etale.
Vijci za spajanie nemetalnih dljelova sluze za spajanjc rnetalnih i nemataln.ih
dijelova masina i konstrukcija za njihov nemetalni dio, To su najcescc vijci za drvo,
za kozu, gUffiU, plasticne mase i s1. Izraduju se sa navrtkom i bez navrtke,
Na 51. 2.6.26. prikazan je vijak za drvo sa navrtkom. Sliean je normalnom vijkllc
za spajanje metalnih dijelova, sarno mu je glava sa povrSinom nalijeganja.
Stablo vijka ispou glave je cetverostrano, da se sprijeCi okretanje vijka u
a vijak se U otvor postavlja miskivanjem, Navrtka je redovno kvadratnog oblika.
Na s1. 2.6,27. prikuzani su vijci za drvo i druge nemetale, Glava im je upustena,
socivasta ili poluokrugla sa prorezom za izvijac, Navo; ima naroCit prcfil U obliku
sjeClva koje se usijeca u nemetalni dio.
SL 2.6.26. Vijak za dt'vo S1. 2.6.27.,Sitru vijei z.a drvo
Vijci za Ul;Vl'SSvunjc zc1jeznickih sina za drvcne pragove imaju poscban obliL
prema s1. 2.6.28.
Vliei za fi.mm){] (st 2.6.29) primjenjuju 5e za pritezanje tallkih limovn.l'.:a\'oj je
SL11110rczan (oblika prcmG JUS Ai.DO.IOO) utiskuje se u provrl u limu pri
94
S]. 2.6.28. Vijak za ucvrsclVanje sinn
za drvene pragove
Sl. 2.6.29. Vi;ak za lim.
StO znaCi da u limu ne treba urezivati navoje. l\1a:
eri
jal
mekSi od vijka, pa ovi vijci nisu podesni za cesta rastavljanja nt za veca
Vifei za cemelje (furidamentni iii sidreni vijd) upotrebljavaju se za ucvrSCi_
vanje maSina, stubova) pastolja i s1. za temelje (s1. 2.6.30).
0)
p)
st 2.6.30. V:ijci za a', :>\1 zadebljanim i. zasjecenim kraje-m, b)" sa krajc11l,
ci sa :r.asjccenim i raz{,ucenim krajem cijevi (iii U obliku zasjecenr: pnzmc'
lJgraciuju se tako da sc prethadno naprave otvori u temelju, se pos'(3vi \! otVQf
tako da stablo sa navojem izlazi iznad temelja, a zatim Be zalijc' cementom, glpSOI1lJ
olovom i s1.
SpreZnjaei vijci) upotrebljavaju se za ucvrScivanjc
dijcIova na adredenom rastojunju. To rastajanjc maze biti ,konstantno 1 prOlTI)e.
n
_
ljivo (st. 2.6.31). '
a) b)
c)
Sl. 2.6.31. Sprezn,aci
Pored naved-enih standardnih oblika vijaka, JUS prcdvida i razne druge konstruktivne
oblike vijaka, npr.: a) vijak sa cetvrtastom glavom i vijencem fina izrada JUS M.BL090; b)
vijak sa socivastom glavol11. fina ii"rada, JUS M.Bl.110; c) vijak sa upustenom glavom sa llosom
,,- JUS M.B1.150; d) vijak sa poluokruglom glavom fina' izrada, JUS M.Bl.I60; e) vijak sa
pohiokruglom glavom i nosom ----:- gruba izrada, JUS M.Bl.J)O; f) vijak sa poluokrugbm glavom
i cetvrtastim zaglavkom gruba izrada, JDS M.Bl.171; g) vijak sa glavom oblika "T"- gruba
izrada, JUS M.Bl.181, itd.
Osim standardnih oblika '.'ijaka, nasc tvornice proizvode j ""ijke posebnih obljka i namjena
(s1. 2.6.32.).
SI. 2.6.32. Konstruktivni obHci vijaka, navrtki i zakovica (iz proizvodnog programa
nasih tvornica)
Zavrseci vI/aka ovise 0 namjcni vijka. Na vijcima, za spajanje iZraduju sc
zavrseci prema s1. 2.6,33a) do c), n 11[1 vijcima Za odupiranje od nekc podloge,
prema 51. L6.33f) do jj.
2.6.6. Navrtke
Navrtke sU'ma.sinski elcmenti koji sa vijcima Cine cjc-linu potre-buu za stvaranje
vijcanog spoja. Navrtka ima otvor na Cijoj je unutrasnjoj strani navoj, a vanjska
povrsina ima odgovarajuci oblik 7." kljue. Izmc-du navoja vijka i navrtke mora
postojati odgovarajucc naiijeganje.
Sestostrana norl1lalna navnka (s1. 2.6.34) najvise se primjenjujc. Vrhovi na-
vrtke odsi;ecaju se nozem nagnutim prema ceonoj strani, za 30
0
• Osnovne veli-
Cine navrtkc su: vistaa em), otvor kljuca i nazivni precnik navoja (d).
96
111 tDr1ll1firO
o. b. c. d.e.
Jl!IJIllrlJJl
f. 9. h. i. j.
St. 2.6.33. ZavrSeci vi;aka
Visina nonnalne aavrtke iznosi rl'l = ako je vijak od istog i1i sliCnog
terijala kao i navrtka. Pored normalnih, JUS predviaa jos i niske nnvrtke (s1. 2.6.35';
i visoke navrtke (st 2.6.36). -'
Otvor
SI. 2.6.34. Sestostl;'ana navrtka
m 5
Sl. 2.6.35. Niska navrtka
97
Niiske sestostraile nuvrtkc visine m = 0,5d koriste se za" osiguranje od samo-
odvrtnju. Visoke sestostrane navrtke upotrcbljavaju se za vete sile Hi
ako je n:lvrtka, od sivog liva iIi mcsinga. Za pritezanje s povecanom povrslfiom
nalijeganja upotrebljava se visoka, 'sestostraria navrtka s vijencem.
Kvadratna navrtka (51. 2.6.37) izniduje se sa sarno s jedne strane.
Koristi se za spajanje drvenih konstrul,cija.
J(runastc navrtke (51, 2.6j8) izraduju se u dvije varijante; u prvoj varijanti
se radijalni zljebovi ilsijecaju u ceonu stranu navrtke;a u drugoj - u cilindricni
produzetak eeoile strane. Zljebovi sluze za osiguranje rascjepkom.
Sl. 2.6.36. Visoka navrtka 52 vijencem Sl. 2.6.37. Kvadratna navrtka
Ii Ziij.bova
,
L I
, (f' l'
z:a s =22 do60
S1.' 2.6.38. Krunaste navrtke
98
Cilindrienc navrtke (s1. 2.6.39) manjih Sil dimenzija i Za manja optere-
tenja. Za ave navrtke potrebni Stl specijalni kljucevi.
Navrtke za prz'tezemje rukOtfl izvode se kao nareckane (s1, 2;6.40) i'lzrilaste
(s1. 2.6.41), a za jaca zatezahla i cesta odvijanja ,mogu imati l"ucku-(s1. 2'.6A2).
S1. 2.6.;l9. Cilindricne navrtke: a) sa otvorima na oboou, b) ,;a izrezima na oboJu, c) sa OLvorima
nn celu, d) prorez n:1 cdu
$1. 2.6.40. Nareckana navrtka
S1., :':.6.41. K1"ilasta navrtka
Kompenzac£onc navrdw primjcnjuju se radi
ravllomjernijc raspodjele optereecnja u navojima.
JcI', u_sklopu navcija Yijka- i navrtke nisu svi navoji
jednako optercceni, zbog pojavc ncjcdnakih clas-
ticnib-dei<m:nacija u nm'ojim8.. KajviSe jc optcre-
ten prvi zavojak koji se nalazi do mjcsta 08-
'lanjanja i opterecenje se pre,ma lvrhu
smanjuje (vidi dijagrain na s1. .2.6.43). Sl. 2.6.42. Navrtka sa ruckom
99
Ispitivanja izvrsena ua vijcima Ml6 od (::.0345 sa deset navoja poka7.ala su da prvi navoji
'primaju najveCi dio opterecenja pryi navoj cak 34°'\',J drug! oko 22,7%" a posljednji nav6j
syega oko 1 Gi ().
Navrtka na s1. 2.6.43a ima koniCno sastrugane vrhove dorijih navoja, Cime se-
smanji njihova vis'ina, a time i uCeSce tih navoja u prenosu opterecenja.
Navrtka na s1. 2.6.43d izradena je sa prstenastim zlijebom koji u znatnoj
mjeri utice na elesticnu popustljivost donjih zavojaka,
Redni broj
nalloja
. .
·m·:
.. .!. '/j . ' .. ::.
/ . /, ,
! I
a) b)
c;)
51. 2.6.43. Dijagr:a:m raspodjeJe opterecenja it navojima i nacini za rastereecnje prvih
navoja
Konstrukcije navrtki sa prepustima' (s1. 2.6.43cd) daju 'bolji. efekat od pret-
hodnih, posto i vijak una promjenljiv precnik jezgra stn, omogucuje joifravno-
mjerilij':l raspodjelu napona po navojima- u sklopu.
2.6.7, Materijal i oznacavanje vijaka j navrtki
Vijci i navrtke najceSce sc lzraduju od ce1ika, zatim od mcsinga, bak:ra,-ula
minijuma j Icgura aluminiju:;;:l8" i od sivog liva i celicnog }iva. Za navrtke sc,
po pravilu, upotrebljava materijal manjc cvrstoce od materijala vijka,.
Oznaka vijaka i navrtki u tehnickof i drugoj dokumentaciji sadrzi: naziv ,_,vi-
jak'\ odn. "navrtka", oznaku navojt)-, oznaku'materijala odn. oznaku klas.e cvrstoce
vijka ,,- navrtke i pripadajuCi standard.
Klasa cvrstoce lelibzih vi-falw oznacava se sa dva broja koji se odvajaju tackom.
Pry! broj prcdstavljaljlO najmanjc vrijcdnosti zatezne cvrstoce tj. Ulll/lO, a diugi
lO-suuku vrijednost odnosa donje graruce razvlacenja prema najmanjoj vrijed-
nosti zatezne cvrstoce, tj. 10· (tabela 2.6.9).
Primjer; za vijak od celikn najmanje zatezne rnstoce O'M _7,- 50 kN/cm
2
i donje granice
razvlacenja ffT = 40 kNfcm
2
, oznaka klase cvrstoce bite:
100
prvi broj (l'
ili
J10 -'-'. 50/10 5,
drugi hroj uTiuM = lOx 40/50'.= 8,
oznake kluse evrstoce je 5.8.
Oznaka vijka sa scstostranom glavom za opstu llfimjenu sa M16 ad navcdcn\1g
materija1a bite:
Vijak Mli':i, 5.8 )DSJ.LBl.05?
Tabela 2.6,9. Oznake klase CVl'stocc celie nih vijaka
PRVI BRO) 12 14
Najmanja zatezna cyrstoca [kNicm
2
J 120 140
DRFGI BHOS
9
9
Donja -granica razvlacenja ((1' ' ('02
... 10 iIi ·10
Najmanja zntezna CYfstoca If.V ".11
(;
KZasa cvrscoic lelicnih naz)rtki oznaC<1va sc brojcm koji prcdstG,,-Jj;', 1J1O vri-
jednosti ispitnog naprczanja a, u kN/cm2., kojc je jedi1ako n::1jmrmj01 vrijcdllost
i
iatezne cvrstoce "Jf vijka sa kojim jc u sklopu (tabc1a 2.6.10).
TabeJu 2.6.10. Oznake klasc cvrstoce celicnih navrtki
Oznaka klase cvrstoce
8 10 12 14
80 lOO !20 140
Pritnjcl'; oznaka se!;tostrmlC' nilYTlkc <;a nay())· m :\\ 20 y .l oel celika cijc je ispitno na-
tezanjc (Ji = je:
Navrtka .\·120 1. 5 F'S i\-l.BL601.
2.6.8. Navojni spojevi navojnj prcnosnici
Navojni spojevi su ncpokretni llerazdvojivj, spojcvi masinskih dijclo\"a koji
sc pomocu Lako s.c I"astavljaju i s.astavljaju, bcz ostccenj[) e1emc-
nata, Praviino konstrUlsan 1 Izveden nuvojni 's,.,o) Trella da ima istu i kru-
tost kao da se fadi 0 homogcnom dijelu. .
Spojevi koji SC ostvarujll vijkom j navojcm urczanim U s110jni clerncnflt nazi-
vaju se neposredni 1w.'vo.,ini 'spojc'C£ (s1. 2.6.44). .
Spojevi masinskih d.ijclova P01110CU vijak,1 i mrvrtki nazivajl1 se /'o.';-J'cdni sfto.icTi
(sl. 2.6.45).
Navojni prenosnic.i sluzc za pretvanmje obrtnog krctanj::f jednog: dementa
(vijka iIi navrtke) u translatorno kretanjc drugog (rjede trimslatornog U obd:no).
Omogucavaju ostvarivanje velikib uzduznih sila malim obrtnim momcntom, ali
im je stepen korisnog dje10vanja re1ativno niZ8k, Za :navojnc- prenosnike niljtesce
se koriste trapezni i kosi navoji. , '
101
b)
cJ
SI. 2.6.44. Neposredni llavojni spojevi
Sl. 2.6.45. Posredni navojni spojevi
b)
oj
lijev; navtO.i
0' - -_.%]
I - _-
Zate-zna spojka
oj
Sl. 2.6.46. Navo;'ni prenosnici: a) rucna dizalica sa navol'uim J"'''lel'Oln b·· .
'. rtlClll slc:.::ac, c) zategu
102
2.6.9. podlozne p]ocice
podlozne plodce iii popinetaCi postavljaju se izmedu podlog
e
i navrtke
> Sa
zadatkom:
-:;- da pov:ecaju dodirnu povrsinu izmedu konstruktivriQg" dijela i naVrtk
da zastite povrsine od habanja, pogotovo ako je podloga od 1l1.ek e,
materi;ala (drvo, aluminijum i 81.),' . og
_ da priIagode povrSinu nalijeganja normalno na OSU vijk
a
. .
Izraduju ::;e ad. trgovackog kvaliteta, od lakih m'etaia, bakra, inesinga
presovane umjetne mase i 6pruznog celika. . , _ )
Na s1. 2.6.47. prikazana je podloznu ploCicu za -sestQstra
ne
. i gIav
vijaka, ana slici 2.6.48. Za drvene konstrukcije (koja maze blt11
-rupom). ' -
i· -L . .,
cli, I· ' ;.; I I
! 0 - - I
I---'---------i
81. 2.6.47. Podlozna plocica
I . I
Ii. I cl-
R=i-J
--tpJ-
. I '
Pl'ilagodavanje kosc povrsine nalijeganja vrsi se pomocl.l -podlozl"!-c plocicc) ,
prema 81. 2.6.49.
S1. 2.6.49. Kosa podlozna plocica
103
2.6.10. Osiguranje navojnih spojeva
Osiguranje navojnih spojeva vrsi se sa ciljem da se sprijeci nepozeljno samo-
odvrtan;e navrtki i vijaka pod dje10vanjem pulzirajuCih i udarnih opterecenja.
Osiguranje navrtki od samoodvrtanja ostvaruje se:
-- dodatnom naponskom sUom (tren;em) i
- podesnim oblikom osiguraca (mehanicki).
Sustina osiguranja naponskom silom sastoji. se u stvaranju i odrzavanju pri-
tiska izmedu navoja u svim uslovima rada navrtke, a ostvaruje se sa dvije navrtke
iIi pomotu elasticnih podloznih plocica.
Osiguranje sa dvije navrtke (osiguranje protunavrtkom) je je'dnostavan i pouz-
dan naon osiguranja (s1. 2.6.50). Navrtke se medusobno cvrsto pritegnu u potreb-
nom polozaju, sa dva kljuca" zbog cega postoji pritisak izmcdu navoja i onda kada
je uzduzna sila u vijku jednaka nuli. Nalijeganje navoja u gorn;oj i donjoj navnki
je na suprotnim stranama profila. Navoj gomjc navrtkc oslanja SC na navoj vijka
donja novrtka
SI. 2.6.50. Osiguranjc sa dvi;e navrtkc
isto onako kako bi sc oslanjao kada ne bi bilo donje navrtke. To znaCi da gornja
navrtka prima opterecenje od uzduzne sile u vijku i ona je glavna navrtka., dok donja
obezbjedu;e pritisak u navoju gomjc navrtke i una ulogu osiguraca. Zbog toga
gornja navrtka mora biti nonnalne visine 111 0,8 d, dok donja maze biti niska.
1z prakticnih razlog-a najccscc se uzimaju obje navrtke iste visine, tj. standardne.
Osiguranje sa dvije navrtke primjenjujc se na mjestimu gdje se zahtijeva mo-
gucnost podes.avanja silc zatezanja (npr. kod dvodijelnog kli7.nog !czaja). Nc moic
se preporuCiti jedino kada je veza izlozcna Jakim potresima.
Elaslicnc podlozne ploCice (s1. 2.6.51) imaju ulogu pochIlctaca i
osiguraca. Postavljaju se izmedu navrtkc i podloge iii glave vijka i podloge. Prili-
kom pritezanja vijka one se e1asticno deformisu i vrse pritisak na navrtku i podlogu
istovremeno, a time osiguravaju vezu od odvrtanja. Standardni materijal za e1astiC"D.e
podlozne pIociee je C.2130. Najcesce se prirnjenjuju glatke elastiClle podlozne plo-
c£cekojeseizraduju u dva oblika: oblikA (izvi;en) i oblik B (ravan), prema s1. 2.6.51a.
Nedostatak im je sto prsten 'pritiskujc navrtku ria "jednom mjestu. .
ZUpcasle podiozl1e ploCice (s1. 2.6.51b) izraduju se sa zupcima po obod.u (izvana
Hi izuutra), koji se pod pritisJ.:::om elasticno deformisu. Slicno dje10vanje imaju
lepezaste podlozne (s1. 2.6.51c).
104
A
IzrijHI
n
"'i
8
Ramn
n
.
,or 25%
oj
e}
S1. 2.6.5.1. Elasticne podlozne ploCice: a) glatkc:, b) >,upcasTv, c) lepezastc
Osiguranjc silorn moze sc ostvariti zakri"vlicnim i 'calovilim podloznim ploCi-
cama (s1. 2.6.52). .
Osiguranje podesnim oblikol11 osiguraca predstavlja vrIo siguran mchanicki
na6n osiguranja. 1\a s1. 2.6.53. prikazano jc osiguranjc rascJeplwm, i to: a) rascjcpka
postavljena U otvo1' n,3vrtke i vijka, b) l'ascjepka postavljena u' 'otyor vijka, c) rRf3-
cjepka postavljena u zIijeb krunaste navrtkc i U ot\'or u vijku.
Rascjepke kao clementi osiguranja izruduju sc od poluokrugk zice sa jednim
duzim krakom (s1. 2.6.54). Pri osiguranju knijevi rascjepke se rastave, da ne bi ispab.
NaUjeganje rascjepke u otvoru mora bid prisno. lzraduju se od zilavog me-
singa, bakra, aluminijumskih legura i slicno.
Osiguranje pomocu plaslienog prsLCna (s1. 2.6.55) je jednostavno i ·efikasr:o.
Prsten, najccscc od plasticne mase, umctrie se u zlijeb navrtke.·Navoj vijka prodlre
u prste.t:t koji daje vcliki otpor trenja i time sprecava odvrtanje.
105
51. 2.6.52. Opruzne podloine ploCice: zukrivljena, valovita
0) b)
sr. 2.6.53. OsigUi'anje navl"tke pomocu l'ascjepke
S L 2.6.54. Rasejepka
m
I
S1. 2.6.55. Nav.rtka sa plasticnim
pt'stenom
Na s1. 2.6.56. prikm-:ano je nekoliko naCina osiguranja pomocu podesnog oblika
osigutfica: a) osiguranje vijka pritezanjem zice, b) osiguranje pomocu' podlozne
ploCice sa produzccima i c) osigul'anje pomocll plocice II obliku kljuca i vijkom.
Mehanickim naCinima osiguranja ne moze se ostvariti fino poddavanje polo-
zaja navrtke, tj. po zelji regulisati sila pritez<l?-ia riavojnog spoja.
106
oj b) cJ
Sl. 2.6.56. Nacin osigul'anja podesnim oblikom
2.6.11. Kljucevi i ·odvrtaci
KJjucevi su aim %a Uvrtanje, odvrtarijc ili pridrZavanje navrtkdli glava vJjakn.
Oblik im je p1'ilagoden obliku i polozuju llavrtke Hi glave vijka,_ kao i raspo!oziVOIll
prostoru za prilaz 11av1'tki, odnosno glavi vi;ka. Prema konstrukd;i, kljucevi rriogu
bid: jednoslavni, -po11licni i 11lomemni.
Otvofeui kliucev/ navrtke sarno u pr:hnjenjuju Se kad
ima dovoljno prostora za rukoyanje. Izraduju se kao (s1. 2.6.57) i dvo:
slra.ni (s1. 2.6.58). Radi lakseg rukovanju kljucevima U ogranlcenom. prostoru, OS1
celjusti nagnute su prema osi drs:ke ! 5". Dvostrani, otvoreni kljuc ima razlicite
otvOre ceIjusti (S), obiCno za dvijc_u7.astopne vi'ijednosti navoja.
:£1
I
81. 2.6.57. Jednostrano otvorerii kljuc
107
"--"--------
-3
S]. 2.6.58. Dvostrano otvoreni -kljue
Zatvoreni kljuce<vi potpuno obuhvutaju navrtkc iIi glave vi;aka. lvIogu bid
seslostrani (sL 2.6.59) i cetvrtasti. Koriste St kod ventila 2;1 vodu, plin i s1. -
SI. 2.0;59. Sestostrani zatvoreni kljuc
Usadni kljucevi (sL 2.6.60) i 1lasadn.i kljuccv': (s1. 2.6.61) primjclljuju se l<ad;c
vijku moguce priCl sarno 12 jednog pravca. Okretanje kljuca vrSi se sipkoni koja se
provlaCi kroz kljue. US{Jdni i nasadni' Idjucevi izraduju se i sa odgovarajucom gIa-
yom Hi otvorom za kljue za okretanje drugim Idjucom. Za manje momente priteza-
nja'primjenjuje se usadni sestostrani s3vijeni kljuc (s1. 1.6;60b).
Okasti k ~ i u c (s1. 2.6.62) podesan jc za prite-7.anjc sestostranih nayrtki i glava
vijaka koji se nalaze U ogranicenom prostoru.
Kukasti kljul (s1. 2.6.63) sluzi za pritezanje okruglih navrtki sa otvorima od-
11osno izrezim,a na obodu.
Pomicni kljucevi sastoje sc iz vise dijelova od kojih je jedan pomican, sto daje
moguenost poddavanja otvora ceIjusti (s1. 2:6.64). .
108
'"
b.
SI. 2.6.60. Usadni kljucevi; a) cet\'rtasti, b) :;estostnmi
81. 2.6.61. Nasadni -kljuc
51. 2.6.62. O1msti kljue
51. 2.6.63. Kukast'i kljuc
SI .. 2.(6.64. Pomicni (univerzalni) kJ-jl.lc
109
Odm'zaN sluze za uvrtanje i odvrtanje vijaka sa urezima. Sta·ndardizovani su
jCdnostrani odvnaci (s1. 2.6.65a) i dvostrani odvrtaCi (s1. 2.6.65b).
/!.lomentni k(juCevi sluze za pritezanje navojnih spojcva odreacnOlll si10111, od-
nosno momentom. Od mnogih izvedbi prikazani su momentni kljucevi sa' kazalj-
kom (s1. 2.6.66a) i sa mjernim satom (s1. 2.6.66b). Moment pritezanja ciCita sa nu
skali (kazaljka pokaze oddon zbog savijanja poluge prilikom pritezanja), odnosno

0)
------------1
b)
II nl II
... -11---.. - ..--------1
1 t--"--r----
1
L
- '1
0-1--- i _, _' W.i- I' . I i,
I __ r
51. 2.6.65. OdvrtaH: a) jednosnani, b) dyostrani
11:l1l1jcrnom satu. Upolrcblj!.-;yaju i Idjucevi sa oprugOlli., it U s(Tijsko
proiznjdnji I.E1Cumutski momentni kljucevi koji sc mngu pOdesiti za ,Potrcbni mo-
mem: pritezanja.
Kljuccvi se u trgovini. nubze pojnlinacno iE u garnitur::nul (:-,1. 2.6.67).
U proizvoJnji uClflC, piinu, plsstike, boja i lakm'tI, te 'u rudnicima i slien'rn PDg(mimQ pro-
pisi obave;::ujupldu(; ljudc uu Pos,:buu opreZllost i zai;titu od ckspJozi,ie i pozara. u talwim
sredintlma moze izazvsti Pl'UVL kutastrofu, ugroziti Ijudske zivote i nanijeti velil,e. s.tete urustvc-
noj iluovini. Jt.:dna od oba\'cza od di.splozije i pO-l:ura u takvim sredinania je upotreha sigur-
nosllog neiskrcccg uluta (nu OtlZ1 bcrilija, bahn i drugih komponenata).
110
o.
F
I
b.
Sl. 2.6.66. Momentni ldjucevl: a) sa kazaljkoni, S(l mjernilll stltOm
Sl. 2.6.67. Garuitu1'U klj,JJ.ceva
2.6 12. Proracun vijaka
Prorac.unavanjc vijakn svodi sc na odrcdivanje izboI
.. . - .-. . . I ,. spoJu {j. ZO\ilSnostl ad
naVOja 1 provJeru povrsl11skog pnns (H U .... '-'-. . "T ,
vijka, vrste i naciila djelovanja vijCl su podlJei)en.1 U
te se svaka grupa nosebno proracunava. Ovdjc ce se razmatrat1 neb slucaJGVl pro-
raCUi1a vijaku izlofcnih zatezanju i smicanju.
Vljci izlozeni zatczartju (51. 2.6.68) proracunava;u se 11a osnOVU obrascD iz
lla,uke 0 cvrstoCi (otpornosti) materijala:
F
A, --. [cm'].
d,d
111
Ovdje je: 1 .... [kNJ - aksijalno opterecenje.vijka, Al [emS] - poprecnl presjek
jezgra vijka, o'za [kN/cm
2
] - dozvoljeni napon vijka pri zatezanju.
. :r<:.ad se izracuna jezgra, iz tabliee' za odgovara;ucu vrstu navoja izvrsi'
se lzbor standardnog precmka navoja koji odgovara izracunatom presjeku jezgra.
Dozvoljeni napon odredi se 'obieno pomocll
granice razvlacenja (u v) i stepena sigurnosti ('P): uza =
d a
(kN/cm
2
J. Brojne vrijednosti stepena sigurnosti
p
uzimaju se u granicama l' = (2 - 3); vete vrijcdnosti
trebabiratizagrubljuizradu i za opterecenja koja Sil
promjenljiva.
Provjera povrsinskog pritiska u navojnom spoju
vrsi se izraza;
gdje je: Ap (em2] ---c- projckcija radne povrsine svil)
navoja na ravn.inu okomitu na osu navoju,
d
2
[em] -- srectn,ji pree;nik navoja,
HI [em,] - dubina nalijeganja,
z - bro} navoja, u spoju,
Kod navoja povrsinski pritisak iznosi:
p
Sl. 2.6.68. Kuka sa zavrsnim
dijel()m U obliku vijka
d, ' " ' Z ' H, d, ' " ' Z ' 0,5412 P
0,588 F, 0,588
Dozvoljeni povrsinski pritisak kod ntpokretnih spojeva uzima se jednak doz-
voljenom naponu zatezall;a,
I:l'imjer: Proracunati yijeani spoj kuke (s1. :',6,68) za dizanje tcreta Fa -- 25 kN. Kuka
je ad C;0545. Navoj je metricki krupnog koraka, prosjecne izrade.
RjeIenje:
L Za jednosmjcrno promjcnljivo opterccenje i prosjecnu klasu iznlde w;vujamo stepen
sigurnosti 'If = 3, pa je dozvoljeni nnpon
G" 36
Gea = - = --- "'- !2 kNicm"'.
" 3
2. Povrsina jezgra vijka
F/i. 25
Al. = - = = 2,08 em'" 208
G$d 12
3. Nazivni precnik navoja iznosi d ",- 20 mm, prema pn'oj veeoj povrsini_ jezgm vijka
A) 225 (,tabela 2.6.2).
4. Provjera povrSinskog pritiska izmedq navoja normalnc nayrtke (m ,= O,8d)
p=
0,588, Fa, 0,588' 25
= 5 < 12 kN1em2,
l,S4' 1,6 '
8to zadovoljava. ,
112
viJak izlozen djelov ' . . SC iX
uslova .. Nairne, da bi se i;':;'U poprecn£h sila (s!. Sf;
F" da otpor deforIllacija vijka usljed savijatlJa;;cijerlt
treuJa) spnJccl khzan)e konstruktiv 'h n,?, Fit = /-l • FtI- (ft = 0,1 do 0,2, ko
e
'1$. 11
tom sluca;u mora biti. ispun)' en u njl . dlJelova zbog djelovanj,a poprecnib sJ '
SOY: P
.. k v 8""'" 1t=/-l'P,
pa se VIJa' proracunava na zatcz . p'
anJe -8ili F =---.:...!.
Ako sa "i" oznaCimo' bro)"d d' . a p. ,
'. 0 lrmh pO "
mo stepen slgurnOStl protiv prokl' -" vrstna i usvo, )'i-
d· lzavaUJa j'
on au" navoJnom spoju treba Ostvar't' 1-1 = L 2, ... 1,5,
F
F 'j'
<" = -c-"'-,"- [kN] ,
1 ' i'
Povrsinu )'ezfTra ",')'k',) ,
t> v lznosi:
1 uZduznu sHu:
Ovdje jc (]zd = (kN ;cn e], oie
n
I 1 - dozvol)' .. crrfl
,. ,'V eUI napon na zatezanje,-ol' - t?
-razvlacen,a, r = (3 - 4) _ st, . .
. ' . ' , '. epen slgurnosti ( , "'[1 -g
lJu lzraau 1 peflodlcno prom)'enr' vece vrijednosti usvajaju se p
• )lVO Opterec .) "
Prema dob1venom rezultatu' enJc .' 050-
0
v 'k· T • liSVa)? se n '. 000
preC111 Jczgra al, lZ standardnih t'l.bf UJ lZl veti presjek jczgra A-;'J
< lea Za navoje,
Primjer: I1roracunati ncpod , '. . cOW
smjerno p' 0 ' r' esem Vl)ak ko" e JC
,. -,. rr: r ,mjcn J1VOm silom F. = 5 kN "s J1 s11aja dvije cc1icne ·trakc optercce:t1, 'C tV 'fl
tr1ckh rucne luadc, Koefieijcm tren)'a kl", \). 2.fj.69), Vijak jc ad cclika (:.0445: NIl",rol.
1
",/loJ
,,=15 - IZ<lnJllu-"015 - Jdl
pll
, ' , -- .' ,stepen sigurnosti protl\' pro -
Rje.fCl1jc
1 p'otrebna 'J -
• Sl a zatczanju. ,-ijka" ic Fa = Fs' v{l 5 . 1,5
----;-------.;- = --- = 50kN.
t,· (t J.
2. Dozvoljeni napon zatczunja za. " d
0" = 26 i UsvoJcni proni;enljivo 'optcrccenj,c,
nash 'I = 3,5 bite: '
3, Povrsina jezgra vijka:
Iz tabek 2,6.2. Za mCIricOl . ...1f11
e
ko·c odo',' nUH)jUS\ujase ""S9
w
j ill g ,aLIl navo) 1\136. prva "Cell ,njcdnost plcsjeka Al ,,00 I . ,
Podesel1i vijci izlozeni djeZov '.' _ ' , .' tC)
otvor pa je povrsinu 'presjeka sila (s1. 2.6,70) nalijdu j
vUka povrsinskom ptitlsku N VI! lZlozena smicanju, a omotac ot\T. ilJljC
vijka od ispadanja.iz veze. . , Spoj kod oviil vijaka sIu?:i za osigtlf
1z obrasca za napon smicanja Ts
J
4'P
d
s
=, [em])
n·n·Y8d
izraCllna se stabla:
gdje je:
Fs [Iu,\[] - poprecna sila koja opterecuje jedan vijaj{)
fl: - broj presjeka stabla vijka izlozenih smicanju
A. a; ''''- [em'] povrsina presjeka stabia vijka,
4
Nal<on proracuna precnika stabla vi;ka (d$) usvaju s,e
nazivni precnik navoja (d), i to nesto manji nego sto je
precnik stftbia koji je izlozen smicanju (d
s
)) kako se ne hI
Ostetio zavoj pri lltiskivanjll vijka u otvor.
Na omotacll stabia vijka i otvora potrehno je izvrsiti
kontrolu povrsinskog pritiska:
51. 2.6.70. Podeseni
vijak izlozen poprec-
!lOln Qpterecenju
gdje "je; Pd [kN/cm
2
J - dozvQljeni napon na povrSiriski
pritisak izmedu stabia i spojenih dijelova.
Primjer: Proraculluti vijak iz prethodnog zadatka pod uslo'vo11l
da je pociesen. Najmanja aktivna debljina stapa iznosi b 10mm.
Rjdenjc
1. Dozvoljcni napon sinicanja T8d = O,8lf
z
d :.:; 6 kN!cm
Z
, Pa UZ<l
2. Precnik stabla izracuna sc iz
Usvuju,tnO, d, 1_2 u navoj MlO.
Provjcitt povrSinskog pritiska:
F, 5
P =" -.._,,'... = ----- 4,17 < Pd<
dS'b 1,2·1
2.'6.'13. Kont'rola izrade
Kontrola taCllosti izrade navoja vrsi se gramcnun mjerilima za navo;, pri
celllu yrijede uglavnom isti principi kao-i za kontrolu duzinskih mjcra graniCnim:
mjerilima. Tcorijski, kontrqla navoja obuhvata kontrolu pojedinih geometrijskih
elemenata navoja, ito: velik£ preenik, mi.tli_prelnik, korak i t!gao
profila navc'.ia., U praksi se konrrola navoja svodi nu provjeravanje dozvoljenih
odstupanja da bi se osigurala zamjenljivost dijc1Qva s- navojem, i _ n;ihovo ispravno
funkcionisanje, -pa se kontrola navoja 'svodi _sarno na kontrolu tri elemeXl!a,: velikog;
malog i st'ednjeg prccnika.. . ,
114.
Na 8L 2.6.71a prikakano je racvasto tqleraticijsko ll1ierilo-z_a_§poljni navoj.
Ono se sastoji iz -dva para valjaka sa odgov'a.tajucim -navojem. Navoj je dobar' ako
prode kroz 'prvi prJ-r a los kad prqc1e kroz,oba'jJara valjaka.
l'fa '81. 2.6.7.1b prikazan je kaIibar za: kontt;olu ,unutrasnjih-'navo;a. U dobrib-
duza strana prolazi a kraca ne, '
51, 2.6.71. Granicna navoj: a) racvasto, b) cep
ZADACI
L Proracunati yijak sa prstenastom gJavom (s1. 2.15.22) za rnirno __opterc<.';enje F;" .10 kK
Vijak je o,d C.0345. Navoj je krupnog koraka, prosjecnc izrade. ,
2. Stapovi konstrukclje debljinc b = 10 mm od_ C.0245 vt',mni su sa dva poddena vijku prci:'>:'
nika do = 12 mm.' Koliku poprecnn silu moze prenositi OV4 vezu ako su vijci izradeni !.lei.
(:.0445, it optereccnje je jedl1osmjerno promjenljivo? Usvojiti b' "-"" 9 mm.
('!TANJA·
1. Ob;asni,postanak zHvojnice i llavoja.·
2. Sta je ugao t1:spona zuvojnicei kak0 se odreduje?
3. Kako se mogu' podijeliti navoji?,
4. Sta jc profil navoja?
5. Koji llllVOji pruzaju l1ajmanji otpor trenja?
6. Nacrtaj proW metriCl;:.og navoja i oznaCi oSllovne vdiCinc:-
7. Naenaj profil Vitvortovog navoja i oZnae! osnovne veliCine.
8. Nacrtaj profil trapeznog- lla'voja i oZllaCi osnovne
9._ Nacrrilj profit kosog' navoja i oznaCi o&noY11(;-'
J.O. Naertaj proW oblog navoja i oznaCi osnovne veliCine.
11. Objasni oZhuke:' MI0) MJO XI, 1<.1) Tr60 x 9, S32 x '6, Rd40 X 1/6.
Kako- se oznacavaju:viSevQjni i lijevi riavoji?
13. Koji navoji se koriste na vijcima za kretanjo.?
14. Kako je izvrsena podjela vijaka ,prema riamje,ni?
15. Objasni razliku"izmedu podesenog i nepodeSenog vijka._
16. Prema ,sjeeanju, skiciraj navojno vrcteno skJ;i,Pa.
17. Kitd, se' vijci _bez navrtk;e?
18. Kad"se prifU;eujuju viie!._ bez :glave?,
19, Nav:edi nekoliko specijalne svrhe:, _ _ _, , "
2Q.',,Kolika je ,visina_ normalne_ navrtk,cj u kolika, glava, vijka _ sa se(ltOtlgaonom $1!1vom?
21: 'Sta su navojne ,reie, a Sta navojni prenosnici?
11S
22. Navedi oblike navrtki.
23. Kako se oznaeavafu vijci, a kako navttke?
24. Cemu sluie podlozne plocice (
25. Navedi svrhu i primjera osiguranja navrtki,
26. Koje vrste kljuceva poznaje1i( ,
27, U cemu se sastoji kontrola izra.dc navoja?
2.7.0PRUGE
Opruge sluze za elasticno vezivanje konstruktivnih elemenata. Glavno svojStvo
opruga je elastiCnost, na cemu sC'j zasniva njihova,upotreba.
2. 7. !. Namjena opruga
Zbog sposobnosti opruga da se mogu m.anje i1i vise clastkno deformisati,
narnjena ill. moze hiti;
za amortizaciju (prigusenje) energijc udara-(kod vozila, odbojnika, spojnica
i 51.);
za akumuliranje energije (kod cascivnika, igracaka, oruljn itd.);
za mjerenje sile, teiine i momenta (kod dinamometara, vnga i momentnih
kljuccva sa ugradenim oprugama)!
za ograniCenje najvece silej odnosno pritiska (kod ycntila sigurnosti i s1.);
Za elasticno medusobno pritiskivanje dijelova (brave, stege itd.).
2.7.2. 'Vl'ste opruga
Konstruktivni oblici opruga- su vrlo razliCitj i zavise, od Ovisno od
oblika i naCina opterecenja, opruge mogu biti pretezl10 izloiene savijiinju (fleksiji),
uvijanju (torziji) ill povrsinskom pritisku (prstenaste opruge). Prema tome se i
dijcle
a) fleksionc oprugc,
b) tOj-zianc oprugc i
c) prstcnaste oprugc.
U poscbnu grupu elastiCnih veza spadaju gwneni JastuCiii k6ji se koriste za
ublazavanjc udara, o,scilacija i sumova.
2,7.2. L Fleks£onc oprugc
Pod djelovanjem silc, ove opruge su 'pretc,zno riaprcgnute 11a savijanje,
a obuhvataju; proste lim,ate opruge, slozene lisnau opruge (gibnjevi), spiralne
t.anjirasre opruge i fle/isz:one zavojne opruge.'· ' _ ' '.
116
P1'oste lunate opruge '(s1. 2.7.1a) 'primjenjuju se za mala opterecenja, gdje'se
traZi velika sposobnost deformisanja (kod mehanizama za tekstilne.i pol;oprivrednc
masine, u prehiarnbenoj i procesnoj industriji).
Slozene limate opruge - gibnjevi (s1. 2.7.1b) imajU siroku primjenu. Pogodrie
su za velika opterecenja, kod druIllSkih i sinskih vozi1a i opcenito kod tninsportnih
sredstav3, zatim. presa itd.
Spiralne opTUge (s1. 2,7.1c) primjenjuju se kod mehanizama uglavnom kao aku-
mulatori energije(npr. kod casovnika, igracaka i s1.).
Tanjiraste opruge (81. 2.7.1d) pogodnc su za velike sile i sluze uglavnom'kao
snaZlli amortizeri (kod hidraulicnih p,ostrojenja, za ventile i s1.), Za 'nMbCito jaka
optcreeerija i za veee ugibe se opruge postavljaju It vidu "paketa". Moe llosenja i
ugibanja postizc se odgovarajucim siaganjc11l opruga.
Zavojne fleksione opruge (s1. 2.7.1 e) imaju relativno veliku ugaonu clcformaciju
koja se postize smanjenjem precnika, CD} zavo;ne' opruge, pri ccmu njcna duij,.,y
ostaje neptomjcnjiva: Pl;imjenjuju se u domaCin.o;;tvu (stednjaci, stipaljke) kod tdz-
stilnih, stamparskih, poljoprivrednih j drugih ,masinH.
,)
,j
Sl. 2.7.1. Fleksione opruge: a) prosta lisnata opruga, b) gibanj, c) spiralna opruga. d) tHnji-
rHsta opruga, e) za-vojna fleksiona opruga
2,7,2.2. Torzione oprugc
Pod djelovanjem vanjske sile, ove opruge su prctezno' izlo:lcnc uvijanjuJ a
obuhvataju: torzione §wpo'vc,"torziollc za7.Jo.inc oprugc i puzasl-c (tclcSkopskc) oprugc
Torzioni Slap (prosta torziona oprugc), s1. '2.7.2a primjcnjuje sc rclntivno 1'i-
jetko - kad treba obezbijcditi clasticnu vezu pri malim uguonim deformacijama
ZavoJne wrzz'one opruge ilnuju najsiru primjenu (kod vozila i opcenito"kod tl'ans:'"
portnih srcdstava, motora SUS, masinn alatIjika'itd.). Prema naCinu optcrecenja,
torzione opruge m6gu biti zatezne - vlaene (51. 2.72b i. 2 7.3) i pritisnc - tlacne
(81. 2.7.2c i2.7.4).
117
ZalcZllC oprugc <mogu biti sa razmaknutim i sa zbijenim zavojCinia, Oye drugc
obicno imuju medusobni 'pritisak koji Be protivi istezanju. Pored cilindricnih,
izraduju se i kon£(;nc i parabolicnc zavajne opruge. Presjek iice 'kad zavojnih opruga
moze biti kruzni, kvadratni ,i pravougaoni.
81. 2.7.2, TOi'zi.onc opl'uge;, a'. tvrztoni ;tnp" oj zavoj'iJa zatezna 01)1'llga, c) z'avojllu prithria
opruga, d) pllzasta opruga
Sl. 2.7.3. Zatezne, torzione: (lpru.ge
SI. 2.7.4_. opruge
118
Puiaste (teleskopske) opruge (s1. 2.7.2d) izniduju se'od trakastog l:elika
poprecnog pres;eka sa ve1ikim odnosom uzduzne i poprecne strane presjeka.
Koriste se_ za velika opterecenja, naroCito ?:'a odbojuike/ Karakteristicna os09ina
puzaste (i konicne navojne) opruge jeste da tiajvece -defonnacije _pri opterecenju
imaju zavojci sa radijusom,
2.7.2.3. Prstenaste oprugc
Sastoje ,se od unutrasnjeg i spo-
Ijasnjih __ celicnill prstenova koji medu-
sobno naJijeiu svojirn ,konicmnl' povr:..
(s.1., 2.7.5), UzehtZp.a sHa koju
prima opruga,_ sNai'a nu, dQdirnoj po-
.
Qj
vrsini prsteria- ve1il,u silu pritiska pod 81. 2:7,:5. Prstenasta opruga
Cijim djelovanjem se _s'poljni prste1).ovi _,'
istezu) a unutrasnji skupIjaju. -Zbog \'clikih amortizacionih moguchosti povoljne su
itt odbojqike.
:2.7.3. Materijali, za._ Oprtlge
Zbog velikih dcformaciju, U oprugama se javijaju i jaid naponi, -pa se oprugc
izraduju od materijula sa velikom statickom i dinamiCl:;:om (:\'1'stOC0111. To su uglje-
nicni Gelici sa velikim 'sadrzajem ugljenika (do 1,1 i legirani samanganom,
silicijulrJOm, hro1110111), vanadijumom i:i viSestru,ko legirani celici. C:vrstoca materi-
jala za opruge znatno se poboljsava Icrmickbm i,povrsinSkom obradom.
Za izradu opruga u vrucem stmlju predvidcqi su, ceHci prema JUS C.EO.551.
(tabela 2.7.1).
Celik

C. 213.2
C.2133
C. 2330
C.233]
C.2134
C. 4230
C.4830
C.4831
,
j
Vru6e \'aljano
HE [kN/em:!]

240
255
270
290
310
310
310
310
3JO
310
217
230
:.:.30
235
240
240
240 .
240
235
235
lOS,
110
)10
110
110
110
120
135
120
135
120--140
130-150
230-150
. 130-·150
(30-·150

140--=---·160
150-:1-70
135-'170
135-170
hrada _:lice za opruge hhldninl izvlacerijem koristi se ;;;.a zice malih precmka,
Zatezna cvrstoca je vcea ukoiiko ;e precnik zice __ manji, a kyalitet ce1ika bolji.
Dozvoljeni naponi" opruga- su veliki, 'da bi se sto deformacioni _rad.
119
Za mirna i rijetko prornjenijiva opterecenja jc dozvoljeni napon za opruge
od celika:
o'srt =-0,75' (/1', '= 0,68 . don j 7:'d = 0,5 dm'
Za dinamiCka opterecenja je:
if,. = (0,45 do 0,52) ff
m
; Td = (0,33 do 040) am.
2.7.4. Karakteristika i rad opruge
Pod (}pterecenjem se opruga elasticno defoqnise db gramcnog opreree-enja
(Fmax odn. Mmax.), pri kome napondostize granicu elasticnosti. Veza izmedu defor-
madje i opteree-enja predstavlja karaktel't'stiku opruge. Ako izmedu deformacije
opruge' (ugib, ugao uvijanja) i opterecenja (sila, moment uvijanja) posto;i propor-
81. 2.7.6. Karakteristika
opruge
cionalnost), onda je karaktel'istika opruge prava
linija (kod fleksionih i torzionih opruga u oblasti
elasticnosti) - s1. 2,7.6,
Linearna zavisnost izmedu ugiba (j) i sile (F)
moze se -izraziti pomocu jednaCine:
Karakurisdka. oprugc pokazujc ,kolild ugib u
em izaziva jediniCna sila; 'Sto je ugao nagiba ka-
rakteristike (0:.) manji, tj. 8to je karakteristika polo-
zenija, odredeno opterecenje stvorice yeti ugib, pa
kazcmo da je opruga elasticnija. Obrnuto, sto je
ugao (0:;) ved odredeno opterecenje stvorice manji ugib - opruga je kru6a.
Krutost op1'uge pokazujc kolika 'jc sila potrebna u kN da izazove ugib od I em;
.
Defurmacioni rad oprugc opterecene silom (F) koja izaziva ugib {f) iznosi:
A =p.! [kNcmJ.
, 2
Kod opruge koja radi bez trenja, rad utrosen prilikom njenog ugiba jednaJ::: jc
l'adu koji opruga kasnije proizvede. Ako se kod opruge javlja veliko trenje izmcdu
pojedinih elemenata, tada je utroseni rad veti od ohog koji opruga kasnije preda.
Takve opl'uge pri radu apsorbuju, usljed trenja, dio utrosenog maa, pa stoga
sluze kao prigusivaCi udara (prstcnaste oprugc).
2.7.5. Pl"OraCUD fleksionih opruga
Prosta lisnata opruga pl'edstavlja najprostiji oblik fleksione opruge. Na s1.
2.7: 7a prikazana' je prosta lisnata opruga konstantnog,presjeka, a na s1. 2.7. 7b prosta
lisnatR opruga stalne debljine (h), a promjenljive sirine) od b = 0 do b.
120
NajveCi moment[savijanja je na mjesru-ukljesten;a:
M. = F (1- x),)a x = 0, -=::: F· I.
Kod opruge konstantnog napon savijanja je najveCi -u ukljestenju, i,
iznosi:
Kod oprug-c promjcnljivog
presjcka najveCi napoll savijanja
je u slucaju kad je x = O}i jednak
je u svirn presjecima oprugc)
posto se otporni moment pro-
porcionalno povecava sa poveca-
njem momenta savijanja (idealan
oblik).
Maksimalni -ugib je na kmjl1
konzole i, na osno\'u nnuke (l
nosti matcrijala,

,

't-\1
H
.. b •
p.j3 ·1F·F
a) f = 3£' I =
2 P'(ismaxrcm]
F. - - za oprugl1 nepromijenjenog prcsj('ks"
za opruglt pre'iekn.
Moze se zakljuCiti da je lisnuta opruga pr.omi
cn1
j
j
'vog za 33 de[ormahilnij" u
odnosu na lisnatU oprngll ncpl'omjcnljivog prcs)cka. -
Krutost opruge ncpromijenjenog
veea je od krutosti opruge promjenljivog presjeka
F b· 11
3
• E
C = .- = ----[kNjcmJ.
f 6'P
izracuputi dinamicku lisnate opruge prayougaonog oblikr.
2.7.7a), duzine 1= 400 mm, );irine b C-,- 50mm 1 deblj1ne II "---- JO mm. Opruga je od celika C.21:;(:.
Rjdcnjc
1. Dozvoijenl napon: (;-,,,1 = O,5f1m =- 0,5· 120
b.h2 5.1
2
_
2. Nosivost opruge: F '"" ----- . Usr'l = 60 = J ,25 kN.
6·1 6'40
F'P 4·1"·13 4·1,,25'40:\
3. Najvcci ugib 'opruge: I = -3 . E . I =- E. 11 . -,-. 21 500 . 5 . J3 = 3 em.
Slozellc limata D,"ruge koriste se za. velik.a ?pterccenja, bi bilo nei"vodivo
veliko pavecanje sirine (h) lisnate opruge 1 ne in bIlo dohra velika debljinc lista,
se tako povecava krutost opruge.
121
Predstava 0 postanku gibnja moze sc dobiti tako sto se sirina (B) dijcli ua \'Ise listova iiriuc
}lj, pa se oni postavljaju jedan iznad drugog (s1. 2.7.8). Na taj naCin dolazi se do idcalne slozene
Hsuate opruge (idealui gibanj) kod koje su naponi jednaki u syim presjccima:
Ms 6P'1
== - -- = const;
W n: b ·lt
2
·O\'dje je II. - broj listova istog prcsjeka.
1z kOllstruktivuih ruzloga stvarni gibnje:vi sastoje se ad listova koji se po svojoj duZini i
Dbliku razlikuju ad listova koji obrazuju idealni gibanj (zbog vezivanja li5tova i pricvriiCivanja
0)

.. ,
-, ,
. ,
'!';1 b)
S1. 2.7.8. Postallak gibnja
F
Cgib gibnja., f ''''-
c
5
3. Ko\':ficijCllt obliLI za 11' ,,--
pomocu uski). Umiesto ostrih zavrsetaka 1i5!0\'a, primjcl1juju
se trapezni zavdeci (81. 2.7.9.). Izuzetak Cin( gornji list, na
cijim se krajC\;ima izraduju usice za zglavkasLO vezivanje gibnja
karoserijom L s1.). Gornji list naziva se glavna_ traka.
Ugib nu kraju stvarl10g gibllja munji je u oJnosu 11a
ugib idcalnog gibnja i iznosi:
: -F .1
3
/"'" em,
gdje je: - koeficijcl1t oblika, Zil\'isi,od oclnosa bib i broja
lisl0va jcdnake dui':inc bo sto je prvi (n'); = 1 za idc-
alui gibanj;
G = 0,8 za b'{b = 0,4 i It -= :?!3:,
1; 0,67 z;). b' = bill ,--'-'" :----' J.
lzn,dcnc jednaCine u cije10sti vrijede kod dvosrrukog
gibnja (sL 2.7.9) ako se uzmc duzina gibnja (21) i nn
vimn oprcrecenje (P).
DvoSlruki ugih, uz ism uosivost, postiie se
uvOjllOg gibnja (sl. 2.7.10). PWccalljc nosivoni dvojuih gib-
njcva postize se primjenom- dvojnog dvoredl1og gibnja (sL
2.7.11).
Primjer:. Proratunati dvoslruki gibanj duZil1c
21 = 1000 mm ako je optereccnje F = 5 kN. MaterijaI listo\,u
jc (:.2130, stepen sigurnos[i protiv 5tatitkog loma P- = ,2. Brqj
list{lVa n'= 6, sirina lisla b -= 40 min. KrUlost optuge
c 1 kN!cm.
5 ern.
b'
b
0,4:, iz'nosi = 0,8.
4. Debljina li.sla opruge (II; HWZC se \)drcuill iz jednaCine za W;ib;
6· . F· {J
n·E·.b ·f
6 ' 0,8 < 5 . 503
--" 2,014 em, h = 11,9 em.
6 . 0,1 . -10-1 • :.1 • 5
5. Sirina 11a kraju !ista b' -'7' 0,4, b '= 28 mIn.
122
2F
il====+19 I!·&
, S1. 2,.7,9. gihunj
S!. 2.7,10. DvoJni J?:it'.anj
2.7,6. Proracun zavojne opruge
?pterecenje (F) koje djdu;e U osi opruge moze se reducirati na asnu liniju
(sI. 2.7.12). Moment sprega, Mu "'--= F· R napreze oprugu na uvi-
J3nJe:
Na unutraSnjoj strani zice opruge napon je veti od racunske vriiednosti i
zavisi od odnosa Did. To povecanje napona uzima se u prora:C:un koeficijentom (K)
koji je dat u tabeli 2.7.2. .
. 0
r--"-"---j
! R F I
r----
SI. 2.7.12. Glavne veliCine ciHncit'icne
zavojne pritisne opruge
Precnik iice zavojne opruge iznosi:
/
"SF-{D)"-
d Ai ,"J . f( [em].
. Posto krajnji zavojci porav.nati zbog
pnlagoaavanja podlozi, uzima se. da Oprug8
una .1;5 ncaktivnih zavojaka. Prema tome.
ukupni broj zavojaka jc:
Z "-"" Za -:- 1,5,
gdje je: Za - .. broj aktivnihzavoiaka, Duiin,{
tice aktivnih zavojaka iznosi:
11/ =D·::7·.Z".
Ckupna duiina iice moze se izraziti ohras-
cern:
I = DnZ "--=: ill (Za 1,5).
;\linill1alno rastojanje iZlnedu zavojaka
U opterecenom stanju' treba da iznosi
S mil) = 0,1 d, a ne smije biti manjc ad
0,5 mm.,
Stvama visina neoptercccnc oprl}gc
(L):
L Z· d + Zo . S = (Zo .,. 1,5) d + Z"· s.
Tabela 2.7.2. Koeficijcnt povecanja napona kod zavojnih opruga
r DId 3 4 5 G 7 8 9 10 12 15 10 30
I - .. _. , ... _._""_
l K
I
- ..
---_._----
1,55 ]'38 1,29 1,23 1,20 1,17 1,15 1,14 1,3 J,09
..----..--..-
. ,Izrac,?nati precnik o.!<ruglc za torzione Opruge
malo plOlU)Cnl)l\om sllom F =, 600 N. Opruga)1:: od cehka C. 2130. Raditi sa odnowm D!d "'""'" 6"
Rje.fenjc
1. DI;}Zvoijeno naprezanjc T,l .'"" 0,5T
m
= 0,5 . 120 60 kN/cm".
124
2. Precnik zice opruge;
. Usyaja sc precnik d·= 2
2,7.7. Gumeni jastucici
Gumeni jastuCiCi (opruge od gume) imaju znacajnu primjenu kao elementi :la
elasticno spajanje dije1ova, posebno dijelova ko;i su izlozeni potresima. Primjenjuju
se za ublazavanje udara, oscilacija i sumava, npr. kod transportnih sredstava, da-
sticnih spojnica, kod temeljenja (fundiran;a) ffia.sina itd. Posto' se el.asticna svojstva
gume bitno razlikuju ·od elasticnih svoistava celika, opruge oct gume moraju biti
drugacijeg oblika,
Gumeni jasrnciCi lllljceSce su izlozeni naprezanju -i18. 'pritisak. Na s1. 2.7,13.
prikazano je nckoliko: lUogucnosti primjenc jastuCica.
o.
d. e. f
Sl. 2.7.13. GumenJ jastucici za sUe prHiska
ZADACI
1. Izracunaj sirinu tl'ake i ugih prostc lisnate opruge (s1. 2).7) or! C. 2330 za pro-
mjenljiva opterecenja do F = 500 0J. Dulioa Oprugc je 1 '300 mm, dcbljina trake h = 5 mm,
Proracun izvtsit.i za oprugu, konstantnog presjcka i za idealni oblik.
2. Izracuoati bra) Iistova dvosrrukog gibnja (s1. 2.7.9) za dinamicka oprerecenjn do 2F = 20 kN.
Dulinn gibnja je 21 = 600 rum, sirina b "'" 60 mm, debljimi lista h """ 5 mm., Materijal
C.2131. .'
3. jednosmjerno promlenljivo opterecenje CIa prenosi cilindrlf;1l3 'zavoina
opruga izradcna. oi okrugle zice -precnika d =' 4 m.m, srednjcg precnika D = 80 mm. Zlca
je od C, 4230.
125
PITANJA
L Koje funkcije mogu vrsiti oprugc?
2, Kako je izvr!Iena podjela opruge?
3. Objasni osnovua obiljeija opruge? ,
4. Kaje su prednosti proste trougaone opruge u odnosu na prostu pravougaonu oprugu?
5, Objasni postanak gibanja?
-6. Kako se povecava noslv()st, a kaka ugib gibnieva? -
7. Gdje se upotrebljavaju spiralne fleksione opruge?
8. Kako se povccava ;tosivost, a kako ugib tanjirastih opruga?
9. Kako je izvrseua !J0djela torzionih opruga?
10. Sta, BU gumcJ?-i jastuCiCi i gdje se primjenjuj'u?
126
3, ELEMENTI ZA KRUZNO KRETANJE
U clemente -za kruzno kretqnje spada;tl: osovine, 'vraiila) le1iisw
spojnice,
3.1. OSOVINE
Osivine nose dijclovc masina koji miruju iIi rotiraju, kao sto su remenice,
zupcanici, dobcisi i s1. Izlozene'su momelltima savijanja (ne prcnose obrtne mo-;
mente). J\{ogu,biti ror.irajuce i nerotirajuce, pune i suplje.
Rotirajucc osovinc okrccu se zajedno sa elcmentima koji su na njima,n?glav-
Ijeni, npr. vagonska osovina (s1. 3.1.1), a na nerotirajuce se postavljaju rotacioni cle-
menti, upr. osovina \iagoneta (s1. 3.1.2). Primjenom supljih osovina znatno se sma---
njuje njihova tezina, a neznatrto otpornost na savijanjc.
SI. 3.1.1. Va,gonska osovina
Prema 'konstrill<tiVnom izg1.edu, osoviilc ni.ogu. biti 1'aVllC i stepchastc;.-Ravnc
osovine iinaju isti precnik na Citavo; .duzini i 1ako' se iiraduju. Najcesce se osovine
izradujukao stepcriaste" time se PQstiZe, usteda u,materijalu: i sm'anjenje tczirje, ,rui
je sk:uplja., ' - ., .'"
_ Osovinc' mogu imati' izgle'ci npsaca hiz prepus't'a,- 'sa, jcdnim .--pr<:;pl.1stom; iIi sa'
dva prepusta. Na 8L 3.1.33., prikazana u proste grede ..
SI. 3.1.2. Osovina vagoneta
Osovinc se izraduju od zilavih konstroktivnih celika (:.0461 do (::0545, a za
jaca optereccnja C.0645. Za tasko opterecene osovine uzimaju se ugtjenicni celid Za
<:ementaciju i poboljsavanje.
Proracun osovine svodi se na odredivanje precnika na karakteristicnim mjcstima
osovinc na mjestima :qaglavljivanja (podglavci) i na rukavcima. Prvo se odrede
otpori oslonaca, zatim momenti a zatim precnici osovinc.
128
Napon savijanja u pojedinim presjedma odreduje se iz jednaCine:
3 odavde idealni precnik osovine
Ovdjc je: M" [kNcm) .- moment savijanja
d" [em']
10
- aksijalni otoprni moment za kruini presjek,
v,, [kNicm'] dozvoljcni napon savijanja.
a. A
b.
Stvarnj oblik
osovme
x
b
\
1$i8
I
Fa
Idea In; obHk
osovine
.. -!:I.l.3., Prlkaz shematski., b) idealni _J swarni oblik
Ovako proraeunata osovina u po)erunun presjecima imala' bi idealan jer
bi sc precnik povecavao od 0 do d
max
- po ;ednaCini kubnog paraboloida. Stvarni
oblik prilagodava sc_kc)nstruktivnim uslovima (51. 3.1.3b). Precnik stv2rnog oblika
osovine ni na jednom mjestu ne smije da bude -manji od precnika idealnog oblikn.
-optereccnjc rotirajucih osovina je naizmjenicno promjenljivo, a nerotirajuCih
- jednosmjerno promjenljivo.
Prim;er: Proracunati osovinuopteret.'tnu prema slid 3.1.3., ako je J-.\ = 6 kN, a o.c, 350 mm,
b = 250 mm. Osovina rotira. Materijal osovine je' C. 0545 sa UHd G kNjc;mz.
RjeJenJe
1. Otpori oslonaca:
'M
A
= - FH (a ----'--- b) --0- F· a = 0
P'a 6'35
Fn '= --'= = 3,5kN.
a + b 35 - 25
AlB = FA (a + b) F· b = 0,
F·b 6'25
I?A =';-0 = -35 '.--:- 25- = 2,5 kN.
2. Momenti savijunja:
Afsmax = FA'a = 2,5' 35 oc,_ 87,5kNcm.
Za x 0= 20 em, Aisa: FA' X = 2,5' 20 ''0'' 50kNcrn.
3. Ide-alni prc-cnik osovinc:
10· 87,5
6
10/\1so; 10'50
= 5,25 em.
--= = 4,37 em.
Gsii 6
4. Stvami precnik oso\-;inc dobija se taka da se ide-alni precnik povcca za oko 10%_, radi nagla
v
-
ljivnnja glavCina, pa je: d = 1,1' 5,25 50 775 em.
Usvaja se pn'j veti precnik, a = '60mm.
3.2 OSOVINICE (SVORNJACI)
Osovinice su relativno kratke osovine pomocu kojih St. ostvnruju zglav1'::}ste
(zglobnc) veze 23 oscilatorno i kruino krctanjc illaSinskih -dijclova. U svojim IdiS-
tima osovinicc miruju iIi osdliraju, a spojeni dementi osciliraju iIi rotiraju oko 050-
viniea. Izraduju se od cclika, obicno (;.0445 za manja optcrccenja, a za veea optcre-
tenja od ugljicnih celika g8rantovanog sa<;t8va iii od legiranih celika. Standardi-
zovano jc vise oblika osovinica. Neki od tih oblika prikazani su na s1. 3.2.1.
129
I
°1
L n I

Q.
81. 3.2.1. Standardni oblici osovinicn: a) sa glavom (JUS 11.C3.020; 021; 022), bj bez glave-
(JUS M.C3,.040), c) sa u.pustenom glavom (JUS M.C3.030)., eI) sa navojem (JUS M.C3:060}
3,2.1. Osigurali;c osovinica
Osovinic:e se moraju osiguratl protiv uzduinog pomjeranja i obrtanja. NajcesCi
oblid osiguranja su na s1. 3.2.2.) ito:
a) osovinica je sa navojem., a osiguranie navojnog spoja izvrseno je rascjepkOIil;
b) osiguranje prstenastim ut;kocnikom:
c) osiguranje pomocll dvije rascjepke;
d) osiguranje trvrtnim vijkom;
e) osiguranje pomocu limcilog osiguraca.
Sl. 3.2.2. Primjena i nacmi osigultanja
,
PJ'Slcnasl'i uskocn£ci (Scegcrovi prstenovi) sluze za osigura:hje od uzduznog
pomjerarija oso:vina, osovinicu i lez.iSta s kotrijanjcm., a ponekad i clem enata za prenos
snage. Standardizovani su:
130
unutrasnji prstenasti uskocnici - za rupe (s1. 3.2.3.) i
spoljasn;i prstenasti uskocnici za osovine (s1. 3.2.4).
Provrti na uSicama prstenova sluie da o.dgov.arajucim kliie .
prsten moze pri ugradnji a unutrasnjl stlsnutI. Za izradu u
se ce!ik za opruge, najcesce C.2130 s

--
,
, "

I
. .JUM1. 11, I
-J,..I'tlJ.t
S1. 3.2.3. Unutrasnji prstenasti USkOCllik
SI. 3.2.4. Spoljasnji prstenasti. uskocnik
Ozmika uskoenika sadrh pretnik rupe, _odnosno pr.ecnik osovme i .stalld
prstcnasti uskocnik za prcenik osovmc d = 30 mm oznacava se: -Cskocnik _30 ntd. 11
, iDs'
!,j.e,
3.2.2. }>roracun osovinica
'40,:
Osovinke, BU izlozene suvijanju, smicanju riiiti' '
oSQyinice izracunava se iz momenta, savijanja, a prQvlerava na ;povrs' Sku. f! ,
Kod kratkih osovinica provjerava' se i napon s!nicanja, ,
, -U zglavkastoj vezi poluga pomocu osovmice na s1. 3.2.5, OPt ll..is
llk
,
podijeli se ,simetricno na dva dijela. Tada je najveCi moment SaVijalfi:I'e(Clf
ja: (k
F F I P'L '
M - --- .-.. - [kNcmJ,
$ 2 2 4 8
gdje jc
. L-/ / L+/
[em].
. 4 2 4
Najveei napon savijanja iznosi:
gdje je
otporni moment kruznog pre,sjeka.
81. 3.2.5. Djclovanje na osovinicu
Odavde je precnik osovinicc,
Pov,rsinski pritisak na duzini' (1) osovinice iznosi: p - <;"Pd' a na duzini
d ./
'L 0) F "
\ - l, P = -,------- Pd.
, d (L -I)
132
Dozvoljeni povJsrnski pritisak treba da bude
Pa (I - 1,4) kN/cm' za celicne kaljenc i brusene dc)dirne povrsinc;
i'd =- J kN/cm
2
za osovinice od telika a posreljice od bronze iii crvenog !iva;
Prl --=::: 0,5 kN/cm
2
- za ad celika, a posteIjice od sivog !iva.
Napon smicanja javlja sc u dva prcsjeka (A
F 2F
TB = -2A = 'd
2
; <; "[sU·
d'n) . , .
= -4-" 1 120051:
3.3. VRATILA
Vratila za :n0rrienata dui (sl. ,33 . .1
razliku od osovma vratda su lzlozena slozenom naprezanJu na i uvrl:
u'radu se- uvijek okrecu. ,) n}c!
M{obrtnimomentj
P(opterecenje)
51. 3.3.1. Vl'atilo
Prcma konstrukciji vratila mogu biti c'Drsta i savitljil)(:;. Kod Cvrstih, .
poloZaj osne linije; je ncpromjcnljiv, a mogu bid prava (s1. 3.3.2) i koIJ'e, \ra;Ila
- zaSta \.s1.
3,3.3). ,
Prava v,r atila mogu biti glatka i stepenasw. Pri konstrukciji stepcna."till -:.". .
"k 'd " d" d ' 'V,atlh
treba pre1azc 1Z jednog prcem a u rugl lZVO Itt sa 0 govarajucim rac!i' . "
'. al·'· . . '-- ,'lUSHly
zaobljenja, came se na t (VIm lUjCstlma SffiaOJUJc mogucnost StvaranJ'l n ' 'I' a
- c aprSlll
a
uslJed konccntraClJC napona, ' _ ,- -
Koljenasta vratila sluie za pretvaranje pravolinijskog kretu'nja U kruzn
1
' l' '" ('1 ·,0 (nnr
kod motora SUS), i obratno u-uznog u pravo mljSKO npr. cod kJipnih k'
.' . /' P 1 I' '1" omprr_
sora). IzraduJu se 1<:00 P1"Osta 1 s ozena. , rosta (0 jcnasta vratl a ImaJu jcdno k l'
1
, , . .., 1 I' ' 0 jeno.
a s ozena IffiaJU VIse m )ena. '"
SI. 3.3.2. Glatko
133
S1. 3.3.3. Koljenast.o vl'atilo
KQd savitljivih vratiia polozaj osne lin'"
njati. Savitljiv'a vratila mom biti IJC 11
1
1()Ze se U odrcctenim
'I " 0 sea (8 3 3 4)' 'k
Vn:ttl a upotrebljuvaju ::;.c za prenos- olrreia" ." .. 1. gzp a (s1. 3.3.5).-Z<:rlavkasta
mijenja za vrijerne rada vnUila-(np" 'k- lzv!esnim uglo11l koji m;zc da se
. . . _ ar cmsko vratil .
se ,ko:1 pokretnih brusilica. b "T ,< 0 .. Gipka vr.atila
od. vbf celicne ZIce (1) koje su &wi": brZlnOlllJcra 1 81. SastOjC se
nUlZnljClllCnO uprcdenih; ce1icue tral"e (2) ',cne U obliku zavojnih zateznih oprug
a
:J ' _. " , 1 oklopa (3)
llcma vrsr,t naprezanja cvrsta vt'ltil" b' '
, ,c u. lllOgu iti falw i teska.
Sl. 3.3.4. 'Kardansko -vrut"lo d -
. rumskog vozila
Zustitna c!Jev
vratilo.
Pogonsko. stfunc
ae
b,
S1. 3.3.5. Gipko vratilo: U s'klopu,e
b) struktura vratila
134
Opisana pOdjela vratila moze se prikazati s.hemaiski:
cv_r1s'ta
"'--i
prava koljenasta
I
,ravna stepenasta <
VRATILA

slbtena
t.a,ka vratila (sl. 3.3.6) su prava vratila kaja sli'.tZlozena s
njima uema, elemenata za_ prenos snage: naprezanje nil savijatije
atno
U.\lij<tJ: .
sopstvene tezine vratila se zanemaruje. Shematski tezitle lJU, jer tl.a
moment, duz ose obrtanja, od, Pren sr:oJnica .
spojnice Sl dO, spojulcc S 2· Nu LA! Qbrtut
mjestima .A i B EU osland. Ako I 0
bi se tezina vratila i tdina spoj-
nica zanemarile - kao rclativno
male> vflltilo, bi bilo iYlozeno
sumo uvijanju. ,
Sf
Proracun lakih -vratila vrsi se tirrrnTInmnTTnTT!TTT!TTTrm __
sarno n? u\'ijan;e, s, tim d'a se ::;
dozv.oljeni naponi uvijanja uzi- :::t't-WlJ.1.UlWillWlWJ.WJ.illlllililliil! illiT7TTr
maju umanjeni )zako bi se kom- ,
pcnzlralo zanemar'eno naprczanje Sl. 3.,3.6. Shema I k.' "
od,savijanja. a ,Og Vl'ati1a
Precnik odi-edujc sc ppmocu jednaCine zit napon u '.
" VIJari.ja·
"
7:1' ='If.7
"
"-VI'I [It;Ncm] ._- moment uvijanja kame 'je vratilo izloz
euo
:
Wo ternS] - polal:ni otporrii moment 'povrsme
iznosi:
presjeka; ia k
ruz'
III Pl"tsjek
dLJ'{
'"
16
d
S
5
napon uvijnnja.
Iz jednaCine za napon uvijunja odreduje se precnik vrm:ila:
d 3/l
61v
,"" 3/2
i
\1,,[cm'l,
,J :n . 'Tud Y Tud
Moment uvijanja odreduje se pomOCll P [kWj j UgaOlle b .
. ,rz1ui.\ wI
tadhJ:
135
Ako se snaga, izrazi u fk\\TJ, a broj okretaja n tmill'-l], onda je:
P
1VIu = 955 - kNem.
n
Ako se U oSl1ovni obrazac za izracunavanje precnika lz uslova uvijanja zamijene
vrijednost Mu i odgovarajuCi bud) dobiju se izrazi za izracunavanje precnika vratila
prema kvalitetu'materijala (tab. 3:3.1).
Tabdu73.3.1. Izrazi za preenik vratila_ d [em]
I
I
I
iud =
1 2
'(12 N.Pa)·

15,,8
2kNfcm
z
(20 MPa)
3 kNfcm
2
(30 MPa)
----I
13,4 I 11,7
Za dugacka vratila kod Kojih lako 11102e doci do deformacije od uvijanja (su-
kanje) vrsi se proracun nu -OSI10VU dozvoljenog ugla dcformacije zaokretanja od
1/4
0
po metru duzinc vratila. Precnik vratiia, U zavisnosti od ugla defol'macije,
dobije f'>e na osnovu izraza izvedenog U otpornosii materjjala:
Nakon proracuna vratila iz uslova uvijanja i dozvoijenog -ugla deformacije,
za precnik se usvaja veca vrijednost. Ako se naglavljivanje rotacionih elemenata na
vratilo vrsi klinovima, proracunski precnik povecava se za oko 10%; pa se precnik,
po mogucnosti, standardizuje na pivi veCi iz redova R5 i RIO.
Primjer: Izracunati Precnik vratila e-lektromotora snage P = 6 kW sa 11 = 960 min-I.
Vratilo je od celika sa -Cud = 2,5 kN/cm
2

Riden/c
1. I'vioment uvijanja:
P 6
M" -_. 995 = 995 ,,'" - = 5,97 kNern.
11 960
2. Prccnik vratiJa:
Zbog zlijeba za Idin, precnik Plwecavamo za 10%, tj.
d ,,"- 2,28 . 1,1 = 2,51 em.
Usvajamo standardni precnik, d = 28 mm.
TeSka vratila su lUotorna vratila pogonskih masina i glavna transmlslOna
vratila koja na sebi nose teske toc!;;:ove, a i sama imaju velilm tezinu. Pored momenta
136
. .
, izlozena Sil i momemima savijanja koji poticll 9d sila lSoi'e
prenosu obrtnog momenta. " . . . .
Na s1. 3.3.7. prikazana je prim;ena teSkihyratila kod pogonskog u,reda}3 fabnc-
kog krana. , . ;
Vratila se najceScc izraduju od ugljerucnih zatez'ne
evrstoce Urn = 34 do sO kNJcm
2
, a ponekad i veee zatezne c:,rstoce.2a Jaka
Duta vratila upotrebljavaju se i legiruni edici
com veCom od 100 kN/cm
2
• U tabcli 3.3.2. qat le pregled materlJala kO)l se upotreb-
Ijavaju za vratila.
.c;;;;"1 .
-_.-' .
.' . I" I
w L.-J , .. _____ -. .. __ .
Materijal
IZonstruktivni
ugljenic-ni celici
JUS C.ED.500nO
Celid za
JUS C.B9.021
S1. Pogonski urcdaj krana
Tabcla 3.3.2. Celid za vratila
Oznaka
Cpotreba
Slabijc opterecena vratlla. ."
Jace optcrecena vratila_; brzorol1ra)u.ca \T:ltib
(:.0461
(;.0545 !
C.0645
i
--1- ...•• ""
Izbor materljaia je od yratija
'j 'ze1jcnc graniee zu 16 de>
t.1430
(;.1530
(;.1730
(:.1431\
<;:.1531
J
'
C.1731
(:.3130\
C.
3131
1
100 mm dolaze U 'ohzir on matcrl)ah: .
niskooptcrcccni _dijclo·(1j \'ozila i dijc!m·j main no-
gra:duje,
Yratila prenosnika, ,
vrntila slrugova, l-)UZll[\ vratila. i-"
Kao i prethodni, a odlikuju SC, u I?oreacnJ;-: sa
njima, boljirri osobinama ohraci,cllll:.
nizim primjesama PiS i raVll0tn)crUl)om sl) tl,'.-
turotn.
Dije10vi preno$a, i dijcloyj kod kojih sc
veca t:YrsNca Jczgra.
C.4730 I "'--c-,----...
------_ ..
Celici za cemcntaciju
JUS C.B9.020
(:.1220 _
C.11211
(:,1220 1
(;.4320
(:.4321
C.5421
Rukavci
Vrctena brusnih strojeva.
Mala vratiia U gradilji v07-ila i preno!'w:;
srcdnja vratila u gradnji vozila. i
vratila. veCih dlmenzlJU.
:3.4, RUKAVCI
Rukavci su mjesta na osovinama i vratil' d: .' . '
Najcesce -Cine cje1iml sa i vratilimu;:a g !edse Cst 3.4.1).
lorn spajaju sa osovinom, odnosno vratHom.' a rJc e se lzraduJu odvojeno i po-
• • v u .0:'01:0- poglavlju ce se. govoriti 0 rUlzavcima za k1' ,v'¥ •
JakIm OPterecenjima" haban;u i za-'Ti"avim' :czlSta. OVI su
tlc,na na osovitiama i vratilima. Zatogs J uk r:redstavlJaJu kri-
-z:; veca opterecenJ'a i ,brzl'ne b . e r a'Cl obraduJu f1ll1m struganJ'ern a
- ruseu;em. - -,
Optereeenje
(ezaj
-j
\
Irukavoc' -
SI. 3.4.1. UlcziStcnje rukavca
I
,-"
\{etajna
cauro
'304,1. Vrste rukavaca
Prana .. djelovanja opterecenja, rulmvci mogu. 'biti:
radlJulm koji prcnose opterccenje
aksi' 'tIni (uzd 0' ') •• . 0 na OSU,
)c uznr , kOJI prcnose optcrecenjc u pravcu ose i
radiaksialni (kombinovani), koji prenose pojJrecna i uzduzna opterec, .
Na s1 .., 4 2 'k' " . . enJa .
.l. , .-L .. ,pn 'azal11 su oblici -ruI"ava'" 't . '/' d' 'v ' '
lwniC-;-u" (sl 34 ')b) I '( I 3 CUI O. cz m ncm (sL 3.4,2.a, b, c f '
- • >"'--' , oprastl s, .4.2e) 1 grebenasti (sl, 3A.2h). ' ,g),
poloz,aju na vratilu, rukavci se dijele nu' , Z' ..
osovina i vradla i um/tra {njc (vratne) k·' kO).1 se nalaze
SreQlm vratila. OJ1 su U ' )ell1 od kraJCva preilla
S:'poljru' cilindricni' rukavci mo'" , b - . , 'd'
naslona (s1. 34 ?b) R,ll, I"an', 's ltl sIn )C mID nasJOIlom (sl. 3.4.2a) i f>a dV'l
/c " v •• -. " lUll). nas on01n prcdviQcn je z 'd" 1 ,(
¥,. a m?ze da prihvati i mala kratkotra'na aksi'ah ' ",' '., " a na Optere-
Na nJega Je mogucc postaviti jednodijcll1a i U jCdnOlll smjeru.
, Rllkavac sa dva n'lslon't moze do 'I . d"
·trajna akSijalna oPtere6enja < u· oba ra, °1 i mala krutko--
.samo dvidijeIna Iezista. . <lova av ru<.avac JC moguce postaviti
Unucrasnji- cilindrt"Lni rukavac (sl 34 2c) . . -- .. ..
mah kratkotrajna aksijalna maze prihvatltl radlJalna opterecenja
;138
r-ukavac (s1. 3.4.2d) upotrebijava se na gdje je tokii eksploa-
tacije,potrebno poddavati radijalni zazor.
LoiJtasti rukavac (s1. '3A,2c) kori.sti se kada rukavac i leZiste u toku eksploat[,).clfe
treba da imaju ugaoho pomjeranje (npt. k9d prednjih osovina kamiona )·traktora,
zglobne 'veze upravljackog,mchanizma automobila i 51.). o.vai.rukava9.moze pored
da prenosi i ,aksijalne sile, pU.pripada grupi radiaksijalnih rukavaca.
4ksijalnirukavc'i mogu biti sa,r:.1-vnoIJj dodirnom"povrsinom (51. 3.4'.if),i prsrc-
nastom' dQdirnom povt,sinoin (sL3.4.2g). ,Primjcnom prstenaste .povrsine. dobije se
ravnQ1ujernija raspodjela .poyr§inskog .pritiska, posto, obo,dna (v =, l' ' w)
raste .. prerna periferiji. rUkavca, a time i hahanje, pa'pritisak pustaje veci sto jt blue,
geornetrijskoj "osi rukavca; to bi u centtalnoj zQni dovdo do istiskivanja mazi\'a i
gnjece:nja
F
··fJ
.,
f, 9,
h.
81.,3.4.2. Oblici l'ukava,ca: a) spoijni cilindricni sa jednirn nasionom, b)'spoljni cilindricni sa
dva naslona, c) unutrasnji, d) .konicni, e) loptasti.' f) aksijaini .sa raVl10m dodirnom povrsinom,
g) aksijalni sa prstenastom 'dodirnom pO\'Tsinom" h) grebcnasti
Grebenasii 1:ukd.vac (51. 3.4.2h) izraduje se sa vise- poyrsina;
moze da primi 'velika uzduzna opterecenja i radijalna
opterccenja pa spada.u radiaksijalnc. niklivce.
Rukavci mogu da se izraduju' kao 'pur#' i suplji;"Suplji rukavci imaju bitno
manju teiinu, uz nczlmtno smanjcnu nosivos1:.
Dimenzije naslonu rukm'aca uzimaju se prema empiriiskim obrascima (81. 3.4.3;:
visina II -,---.' (0,07 0)) d ..:- 0,5 (em),
. ...:: debljina s --"- (1 -, 1,5)
poluprecnik zaobijenja Q > Q,J
3.4.L Pror,3cun ra:dijalnih rukavaca
Od radijalnog opterecenja (F) rukavci su izlozeni povtSinskom pritisku, savi-
janju) uvijanjui smiCan.ju. 'Napr,ezanje na uvijanje., ,koje nastaje usljed trenja u le-
iistu i napreianje: na smicanje relativno su mali __ pa 's6 u proracunu'zanemaruju.
,
139
koje su: precnik (J) i aktivna duzina ruk - (I) uk '
na, duzma rukavca i nasIon (sl. 3.4.3). , avea } up-
Proracun rukavca' na povrsi'nski pritisak _vrSi
, laz F F
selzpo nog obrasca:p = --:" = -'-- <p odak-
A; I· d """ '"
Je je precnik tukavca d = F_
em],
I, Pd
Ovdje je:
F [JzN] radijalna sila koja oprerecuje ru-
kavae,
AJ! = I . d [em 2] - projekciona povrsina omo-
taca rukavca (s1. 3.4.3); ,
I [em] - duzina rukavca,
d [em] - prce-nik rukavca,
... P,,_ ---.. dozvoljeni povrsinski pritisak
kO)1 za\TlSl rnatenJala rukavca i posteljice lez'ista.
ptcma tahell 3.4.1. -
Dohijen':l. vrijednost precnika na osnovu po-
potrebno jc provjeriti 'iz. uslova
(pn ccmu rukavac posmatramo kao
konzolu):
51. 3.4.3. Opterecenje spoljnog
cilindrienog rukavca
je:
Ms - moment savijanja,
W [em3] - otporni moment kruinog presjeka.
'. prccnika primjenjujc se ako je unapri''ed ,oznata
njihova duzma. V110 cesto ova duzma UlJe poznata; tada se pro-
Tubela 3.4.1. povrsinski pritisak
Ml1tcrija: rukavca
('cHic
ceJik
celik
kaljen i brusen tclik
ceiil(
kaljen i brusen celik
Matcrijal poste1jicr:
liveno gvozde
bron;m iii mcsing
kalajna bronza
kaJajnu bronzu
bijeli metal
bijeli metal
1 ___ kaljcn J __ " ____ __ k I' 'b" I
, "_ __________ CC ik_
0,3
0,5
0,,6
0,8
0,6
0,9
1,,5
Napomena uz yibelu 3.4.1: podaci vaie za obodnc brzine rukavca ') < 3 d 4 ".- . '"
brzllluma'se Ptl smanjuje. . 0 m, s, pn veClm
140
vow preko koilstrukti1.me karakteristike rukavca(ip) koja predsta\rr ' .
rukavca'i njegovog precnika cp = lId. Ja kOlicllik du""
Najpovoljnija se .izraCllnati 'iz - ' ,ZlUe
moti nosenja s obzirom na povrslllskl prltlsak 1 SaVljanje pa ie' llSlova .
, ' 'Jedtlake
, d'J· (fsd, l'U [2 (fBd .
d . 1 . Pd = '-'51'- ';]2 = sP:z '
odakle ie: l' = = .
. Teba teziti da konstruktivna karakteristika rukavca bude izro. d '
1,2 kako duzina rukavca ne bi bila velika, jer' bi u tom ·slucaj,tl. U f[!, '""" 0 0
'1 - , ,0 do
kavca bI 0 neravnomJerno. . . .--I.Je dtit
Nakon odredivanja konstruktivne karaktcrIstlke vrsi se
rukavca (posto sc zamijeni vrijednost I = <p 'd) iz uslova' n
Og
F = 1 . d . Pd ""'- 9) . d'l . Pd>
__ [em],
, tv (P' Pd
iii iz uslova savij3nja :
pr'ecnika
pritiska:
Us:vaja se veca vl'ijednost pl'ccl)ika koju treba povccati' Za oko 1
l?anja i ,usvojiti standardni precnik. 0% zbog h
a-
Ovako proracunat rukavac odgovara uslovirna cvrstoce. M.' .
i s se pojaviti, rtlkava
kun brzmama. Intenzltet zagnJavanla zaVlSl povrsmskog pritiska _le
no
Pri v r
C
i uslova rada leiista, Provjera zagrijavanja vrsl, sc na osnovu karak' O,')Odne b" 1-
, ,-. "d" 1 ' 'I r lCl'l'It 'k 1Zlne
varqa (p' '1)) kOja predstavlJa prolzvo povrstflswg pntls;;a \p) i ob 4' t e Zao-', ..
-' ,- Oqne b,.' ",II)a_
lZIUe ( ..
, F [kN] , d''''il I'm]· vJ,
Posto JC: P 0= 7-.d 1 'v = -60-:1'OoL--; >
zagrijavanja iznosi:
p . ') = I I 'C; (p . z,), .
Ovdje je: I [e1111 -- duZina rukavea, d [em-I -, precnik rURavc .
broj okretaja rukavca. Dobijena vrijedn?st karakX?ri.stike zagrjiav
u
) [:nin--
1
] --..
manja. iIi jednaka dozvoljenoj vrijednostl karaktcnstike n:tora b:'
" .. lla(p 'It I
se usvaJa prema tabeh 3.4.2. ,. V)d kOja
141
Vrsta rukavca-namjena

1. Konstruktivna kuruktcristika;
'Ii = = j;Is 1,4-1.
2. P<i '= 0,5 kNiclll tabe.Ie 3.4.
'Zbog habullja i' POh:b'e- k
' nu nadl10g bruscnja pre' 'k .
d' 1 ' l:1lI lukavca treba p ..
= ,1.1,45 = 1,595 cm. OVecatl za 10%, pa je:'
D
ST,sY'dja se standardl1i pu ..:cnil-
3. manu rukavca;- d = J6mm.
1 = 1 41.16 _0- '"))
. ' " __ .,56 mm 23 mm.
4. Provjcru zagrijavanja;
P·'n 15'450 "
__ .- .. [,kN Ill]
2000'j 2000'? "j 0,147 .. - .
.",. s J
" Posto j e dobivenu karakteristika z." .
12 tabele 3.4.2., prora:--'uH ua :. ' .. agU)llVan)u mania ud (p . 1:;\ ' 0
5. I(oustruktivl1e w.licin; ruk' . rUl;avcu zuc()\'ol,'usu A = ,4 do 0,6 (kNmicm $)
d\Ca pIenl',);1 J.'" -,' . -
h -" 0 1 . d ' ' " .:- . "..). l<:nose;
-, T 5 mm ::c. ° 1 . 16 .', 5 6 6
" J -'), mm,
s = 1,2' h = 1 2·66 - 7 9?
, -' , - lllm, se s = 801m,
(! = 0;1 . d =- 0,1 . 16 C'-' J 6
y • ,lmm, usvaja sc e = 2mm.
Us,'ala se zaobljenje vanjskog naslona r = 1 mm,
142
3.4.3. Proracun' aksijalnih rukavaca
Izracuriavanje precriika aksijalnih rukavaca vrsi ,se_- iZ 'ush)v'!l do.zvoljenog
vrSinskog pritiska izmedu cetme strane rukavca i .posteljice;' prem
a
jednakostin:-3'
F 4F
<Pd za prine (s1. 3:4.2f),
d
2
• n'
p-
A
4F
P =-----.-.. <Pci - za suplje nikavee (s1. 3.4.2g).
n (d"!. ,...... di)
Ako se odnos precnika ozna(:i sa 1jl =:'. !!::. = (0,2 do 0,8), ouda je·:
d
.._ pa je precnik_ rukuvca d--= ...J. [em}.
"d' (1 -V'') " '
Dozvoljeni povrsinski pritisak (Pd) za aksijahie rukavce uzima se u zavisnosti.
od vrste matcrijala rukavca i posteljice, prcma tabeli 3.4.3.
Tabda 3.4.3. Dozvoljeni povrsinski pritis'ak, za aksijalne rukavcc
L\'iaterijul rukavca
. ___ __ __ ..".------.l
celik
cdik
Malerijal posteljice
UYeno gvo:lde
bro!l:'::U
bronza
celilc
kaljen celik
_I __ celik , ___ __ ._ .. ___ __ c
0,2 do
oA du
0,7 do
do
0,25
,0,5
O,g
1,5
Kod izracunav;mja karakteristike zugrijavanju aksijaInih rwzuvaca uziinu se
obodna brzina, na srednjem precniku
i+d
1
'
ds,- ':=:::---- [em],
. 2
pa je srednja obodna i:lrzina:
Vs!" = '
Provjera zagrijavanJa aksijalnih 'rukavaca vr§i -se uporedivmijem lzarakteristilze
zagrijavunja sa dozvoljenom karakteristikom zagrijavanja:
4F 'n'n
60 . 100 < (1' .
Dozvoljene vrijednosti karakteristike zagrijavanja zu aksijalne rukavce iznose'
priblizno polovinu vrijednosti karakteristikc zagrijav.anja _za radijalne rukavce,
143
I:
Proracunati aksijalni rukavac . .
;:aJalne maSIDC (81. 3.4.2g) ako je F ==a
1
na vratilu
r,' lit . u avac Je od kal)Cnog cehka, a poste-
)lca od bronze. Odno:> preenika - = 1" -, 0 5 B . k .
d >. ro) 0 retaja rukavca n = 400 min-I.
Rjdcnje
J. Dozvoljena karakteristika zagrijavanja:, iz tab .. le
'" 3.4.2.:
(p . o)a 0,20 [kN .
c-;n p, s
Dozvoljeni povrsinski pritisak iz tabele 3.4.3. iznosi,
'2. Preenik rukavca,
kN
p '= 0,4--.
em'
d· ···1,91 em
Usvaia se d = 20 mm, d. = ") . d 0',5
" '20 -= 10 mm.
3. Provjera zagrijavanja:


. kN ",1.
= 0,16 <: 0,2 ::ito zadovol)'ava.
cm
2
s r
,ZADACI
1 . ?sovinu prerpa 51. 3.1.3. ako je F = 3 kN a ...
T?tJra. lvlateflja! OSOVIne C.0461. ) - 200 mm, b "= 300 mm. Osovina
2. watDo kojtS prima sna l P = - , " .' ,
Ma1e(1)aJ vratua je C.0545. gI - ) [kWJ pIj bIOJU okreta)a n = 1 000 [min-t]:
3. Rukavac VTatiJa alatne ma-iinc izraden je o::i kaf . _ y. '
bronze. Duzina rukavca'iznosi 1 60 mm -pr brusenog cehka, a posteljica je ad kalajne
1)
" eC111" "''''40mm abro)' k t'
oz\,oljtno naprezanjc na savijanje rUl .. ' ,>' 0 're aJa n. = 500 min-I.
radno opterecenje rukuvca. ,avea Usa 0--'- 6 kNj
c
m
2
. Izraeunati najvcl:e dozvoljeno
4. I", " .. , _, _'.
Rukavac )e od celika, a poste1jica od B' . Ilk a l)esanJ,u kO)l jC opterecen sllom F '--"'- 2 k1'\.
-t;. IOj 0 reta)a rUkavca 11 .-= 180 min-I.
PITANJA
1. Ohjasni razliku izmedu osovina i \Tatila?
-, Kako jc izvriicna podjcla osovina?
3. Kako jc izvr:'kna podjcIa vqtila?
4. Gd kojih mated,jaia se izraduju osminc i vratila)
5, ?biasni karakteri5tikc lakih i kiik-ih vratila. .
6. Sta je idcalni oblik osovine?·
7. sc osovina U obliku proSlc gredc?
8. Sta su OSOVlIllce?
9. Kako se proracunavaju laka vratila?
10. Kako je izvrsellu podjc1a rukavaca?
11. Kako se proracunavaju radijalni l'ukavci?
·144
12. Sta je konstruktivna karakteristika rukavca i kako se bira?
13. Sta je karakteristika zagrijavanja rukavca?
14. Sta se postiie primjenom aksijalnog rukavca sa prstenastom dodirnom pO\Tsinom i kako se on
proracunava?
15. Nfl kojim miestima primjenju]u loptasti ruka;-d?
3.5. LEZISTA (LEZAJEVI)
Lezis't.:'1 su oslond vratila, osovina i osovinica. Prema mog;u se
podijeliti u dvije osnovne grupe:
kl£ztla lez£§tG) kod kojih je rukavac u neposrednom dodil'u sa posteljicom
ldista
kotrl.iajuca kod kojih rukavac nije u neposrednom dodiru Sa oslonccm:
ncgo se izmedu nepokretnog i pokrctnog dijela lezista nalazi niz kotrlj8:juCih tijela
(kuglica, valjaka ili iglica); pri obrtanju se pojavljuje preteZl10 trenjc kotrljanja:
Prcma pravcu djelovanja sila, lciista mogu bid:
-- kod kojih sila djc1uje normalno na osu 1czistB,
aks(ialn.a, kod kojih sila djclujc uzdui ose, rukavca i
tadiaksl)'alna, kod kojih istovremeno djeluju poprccne 1.1zduzne sileo
3.5.1. Klizna leiista
Kod kliznih 1ezjsta rukavac jc u neposrcdnom dodiru sa poSte1jic0111) pa sc pri
okrctanju rukavca pojavljuje trenjc klizanja. Izraduju se kao zasebnc konstrukcijE:-
ili su u sasta-VJl, kOllstrukcijc, masinc. Dobre osobinc kliznih lczista su: jedliostav118
konstrukcija, hisu osjetljivi na udal', im,aju miran rad, pogndni su za vdike obodne
brzine, au slucaju ostecenja H10guca je opravka. Nedostaci kliznih lezista u ()dnosu
na kotrlja,iuCa su u tome !ito: iwuzaju zf1atno vcCi otpor narnCito u' pocetku
rada, dok se ne dostigne nOfmalni rdim, tako da sc ja\rljaju ved gubici i vcce zagri-
javanjc; zahtijevaju c1obro od.rzavmije i podmazivanje; trosc l'cia1.iYllo mnogo 1110-
zi\"u, a prijc stavljanja u pagon ITlot8ju sc--razrJditi.
3.5, . i, Konsrrukcija radljalnih lc1ii§w
Prcmn konstrukciji, l:adijalna klizn!11ei.ista -mogu biti.icd:n.7d(/elna i dt/iid{iClna,
JcdnodiJelna ldnJra primjcnjuju se kod manjih precniku, a i kad sc
ugradnjn idista iz konstruktivnib razloga mora izvoditi aksijalno. lznu.iuju se Sa
P0stcljicom i bez posteljice (za l11.f1l1ja optcrccenja i'l1ovremeni rad).
Na sL 3.5. L predstavljeno je jcdnodijelno klizno 'leiiS1C koje se sustoji iz okiqpa
iii kuCista (1) i postc1j-ice ili blazinke (2). Posteljica je U l1cposrcdnom dodiru Sa
rukavcem, a postavlja se u kuCiste. Prouv okret<mja osigurana je vijkom (3). Kroz
otvor u kuc:istu (4) vrSi se podmazivanje lciista.
145
Sl. 3.5.1. Jednodi;elno klizno' ldiste
S1. 3.5.2. Jcdnociijehw kliz,no Idiste zavftrcne
konstrnkclje
KuCista se lUlJcesLe izraJuju
od sivog liva, a u pojedinacnoj pro-
izvodnji - zavarivanjem. Na sL
3.5.2. prilzuzano je jednodijelno
klizno leziste Cije je kuciSte izra-
d:eno zavarivanjem.
Na 81. 3.5.3. dat je prikaz iz-
bora dimenzija za radi-
jalno leziste, a na s1. 3.5.4. 'za
prirubno radijalno lciistc.
Nedostatak jednodijdnih leZis-
ta jc u tome !ito se klizna povrsina
vrcm.enom istrosi, tako da se paveca
zracnost i pajata oscilacija rukavca.
Kad zracn08t prede odredcnu. gra-
niCll, ll'tora sc-zamijcniti cahura postetjica, P081:0 se zracnost kod oyih IeZista
ne moze poddavati. Izuzctuk Cine !czista sa poste1.jiC011l koja je Sa v:mjske
strane kOlli6m i prorczana po duzini (s1. 3.5.5). Krajevi ove posteljice su cilinJricno
pniduzeni sa nuvojcm. Zrucnost u lezistu podesava se uzduznim pomjeranjem
ljice pomocu na\Ttkc. Ovakva lezista nalaze primjenu kao glavna letista strugova.
Dvodijefna lez/sta prin1.jenjuju sc na mjestima gdje se ne moze posmviti jcdno-
dijclho lczistc
j
a to jc sIucaj kod Unutrasnjih ruk:waca i spoijnjih tukavaca sa naslo-
nom. Postoji niz dvodije1nih lc1:ista, kao sto su; transmisijska (kratka i
dugacka), za di:za!iL'C, ghl\'na leiista motom itd.
Nl1 s1. 3-.5.6. dat jc prikaz izbora glnvnih dim.cnzija za dvodijelno radijalno klizno'
It:'Zi.;le) sa d'i'oc1ijclnom posteljicom i pournazivanjem pomocu maz:11icc.
Na 51. 3.5.7. prcJstuyljcl10 je krutko transmisiono le2iste kojc sc sastoji od:
kucist'--t (1), poklopca (2), d\'oc1ijclne posteljicc (3 i 4), i <.iva vijka sa llavrtk:.ull.<1 (7)
ko)i sluze Za spajunje trupa i poklopca i za poddavunje zracnos.ti u lcZistu. 1)onji
dio kuCista irna prostor za _skupljanjc ulju. Posteljiea je osigurafu'1 od obrtanja
ispustorn (6) koji se llalazi na gornjem dije1u posteljice, a ad aksijalnog pomic:mja
osigunm!.l jc obodima sa obje strane poste1jice.
Ka 81. 3.5.8. prikazano jc dvodijclno klizno leiiste sa dva prstena za pOlUnuzi-
vanje koji se slobodno okrecu sa rukavcem i ulje i2 kuCista prenose na rukavac.
146
'"


I
*
T
I
I
i'S I. >c
i I I If,
I'"
..
I
I
!
'IJ
I
<0
:;;
7
"" "'-
-0
(.)
<>
!:!
'"'
:;:
:.:
()
'"
:x:
<>
<0
III
...
.....

'"
Q
'"
Q
...
'"
-0
I=:
....

-"'-
... ....
I"' I'"
!!!
I
..,
I::: Ir.
'"
'" '"

:! 2!
.; .;
'"

B.
'"

<>
'"

.,
'"
C)

e


.,
:::!
'" '"
<>

!!! ..
...
...


.,
lli
51
<>
<>


..
..
l:z 15: 1::1 ::: R

• :Jl
L;

I:;: :::
.iii

147
/
SI. 3.5.5. Leiiste 'sa pl'orezanom konicllom posteljicom
'., tmmJ
I 0 i A i B 1 elL '1 H I HI j d f dl I h 101 I ( 1 £: D2 DJ n )h+( hJ) R Ht f i
d
Ji
d
Jf5
K 3;-'
)'''1'01'' ;:::1'''''0/;;1110 130 10 2 "." 65 ''1>''-'50
-, -1;J;j---;,;j .
:5- 330\00 lOO 1'12.;1 =<-1150 90 (202 120 '401150 12320196 /JO ,30 5 .5 ()
100' I' ", 015 120 ;\; I 71-036°(100 :110 135! 110 2:(5 24 M30 "'. 1(JO 50tm 115,235 If,fJ 160 180 12 310115 !Nf ,,,0 26 40 ()
*5 460!120 )fJO!160!fJO 255 MJ M.J5 220jSOrf* 1.15 )290 '''0 200 220 14 3201 135 501211 ,4075
mis:501150 460200 160 335 136 ii l; 260 75 165 1703452052]0260 1fi :; 25175 1;,0 {J5
SI. 3.5.6. Dvodijelno kIizno leziste
148
Sl. :LS,7. Kratko trauslllisi;sko Idislc
MaterUal za pcHeij:1ce
i> g;; se za nll1 bir" makrijclj j",:' imH ppli-
poslcljica prc,jm.:avlja dlO _.
maIne eksploatacionc kuo sU.
velika otpornost l)rema koroziii i hahanill.
velika'izdr:Hjivosl na priliskc i uciarc,
mali ot110l" lrenja,
1 zllo[; ccga morn dn buck nd
sposobnosr dobrog prilagodaYanlli rl.l Gl\·cu.
primanjc. i ra;;poredlyan;e mal.iv;l,
dobro odvodenie lOplote's\vorl'l1c trcnjU1"I< ..
_' prjbJiZuo i ..ti koeficijem sirenju mUlcrijahl ruka\'ca i llwlerijaJa posteJ)lCZ: 1
.. _. . . ,. . " ... l" ceJicni l'jy., (elik., brol1za., mesl.n¥' Iveglhc a u-.
Za i7.radu postelJli::a lr'.· ,;. aterijaJi, c1rv0, mase·1
minijuma, magneziiurna i kadmJ)umu: hqch meta an! m· ,
guma,
149
Sivi h,! je za postelike sporohodnih vratila pri malim brzintllna (v < 3,5 m/s) i
rimlim pritiscima (p < 0,08 kNjcm1). .
Kod povremel1og rada dozvoljava se pritisak j do 0,6 kNjcm
2
• Pr1mienjuje se kod lezaja
dizalica, ukrsnih glava, droJilica, transmisija i s1. Osjetljiv je na udare. Podnosi temperature do
100"C. Nosivost i opsta svojstva posteljica oj SL poboijSavaju se zalijevanjem posteljice bijelim
metalom iIi nekom drugom lezainom legurom.
trW, i celibti ii-v p;dno3e znatne prliiske i brzine, ali se od njih izradene posteljice redovno
leZajnom lcgurom.
Bronza se upo:rcbljava za izraju punih posteljica, iii se sa njom zalivuju posteljice od sivog
Hva i celika. Podnosi velike povrSinske pritiske pri znatnijlm brzinama kIizanja. Odlikuje se dovoli-
nom cvrstocom j daje vrlo giatke povrsine, ali je relativno skupa. Za izradu posteliica najceM::e se
upotrcbljavaju kalajna, ni()vna i fosforna broIlza.
Kalajna bronzll podesna je za posleljice iz!ozene vcIlkim opterecenjimu i udarima. Posto-
jana je prema koroziji i podnosi visok0 temperature. Dozvoljava povrsinski pritisak Pd = 0,6
kN{cm2 i hrzln0 klizan)a do 'U ","0_ 45 m:'s. Primjenjujc se %1] lda)e matilna u prehrarnbcnoj indu-
striji. '
Olovna brul1:-.:a ll1n:'ie ptimiti veta llCgo kalaina. Vrlo,je otporl1a prema hubaniu
i pru;i;a l1CZllatan otpor rrcn'ja pri pustanju maiiine urad. Pri l1aro21to ldkim uslovima rada, cdicne
posleljice sc zali"aju olovnoJH bronzol11. Dozvoljava p'Ovr!1inski pritisak j)" ,-- 1,2 kN/cm2 i brzine
kHzanju do v '= 5 m,'i;. Primienjuje se :I.a teSko op:erecene lokomotivske i slienc lezajeve.
Fosforna bronza upotrcbljava se ;la postdjic0 izioZene vr!o visokim pritisdma (npr. kod
\"uljauni<':izih uredaja). Pruza muli otpj[ Lrenja, tvrda je i otporna ua habanje.
lUesilly' se upotrebljava %a nnnje optcrecene posteljice, u prvom redu - za jednodjjelne.
Jdhl1iji je od bronze, ali jc manje izdr21jiv.
Bijdi mctalje lesura bakrn, kalaja, 010\,a i antimuna. Zbog male cvrsLoceo upotrebl;ava se
iskljllCivo kao ;whvak 1.1. postdjicama oj. sivog lil'a, celika iii bronze, Debljina zalivka (kosuljice)
krete $1:; oj 0,5 do 6 mm. POillosi do p 0,4 i brzine klizanja do 6 mig,
Bijeli metal odlicno se prilagodava ra::lnim uslol'ima i daje vrIo glatke klizne povrsine. Ima
nisku lemperaluru top1i.\Cnja i osjl:;tljiv jt', na uJare, oZrunieu,-u njegoYu primjenu kod tdkih,
dinamicki optereccnih Jdajeva.
AlwnJl1tjwfl;k;:, za izra iu posl':::ljiea kuje mogu primiti priliskt, do 4 kN)em2 i
brzinc klizanja do :) tn,'s. oJvoj<.' wplmu. Nedostatak 1m je s(Q se sa poviseniem temperature
smanjuje zracl10st u leZliju i imaju veliki koeficijent trenja, zbog cega se moraju dobra podma-
zkali. lTpotreb\javaju se n ieLaje sa unutralinjim sagorijc\'imicm.
Sinterouani /tu.taijaLi zaiuadu p03leljica dohijaju se oct sm;ese zelJezu, bukra, cinka, OlOVll,
kaJaja i II ptahu koja se presuje u kalupe o'u!iku postejjice, a zatim przi. Ovakve posteJjice
porozne Sll i do 35%. SUpljUl·:: u postdjici nutopc se toplim uljem koje za vrijeme rada leiaja,
usljed pritiska i povisene tell1pera[urc, izlazi 1z pura i vrsi podmazivanjc. Nakol1 pre-kida rada kiaj
i.e ohladi i ulje se p;)nollO nata u pore. Tahilezaji nose malo maz;va, ne prijaju okolinu i sami se
poJmazuju. Zbog toga n:!laze primjcuu U pOJonima gdje se zahtijeva: velika Cistoca (prehrambena
industrija), leao i na mk'Stima gdje je otez:lUO podmazivanie <kod usislv::tca prasine-, e1ektromotora
i s1.).
Lezaji od. sil1cerov,mih maleri.jala po.lllose pritiskc ell) 1 kN{cm
2
uz Qbojne' briine do 5 mis.
ViciJ.taC!.;c nnS{: za P05teIjke smjese vjeStaCldh smola, drveta, tekstilnih vlakana, papira,
azbesta i $1. od o\'ih materjjala izraduju se presovanjem pod visokim pritiskom i tempera··
tutom. OtPOl"llC su ll'd h:.\'0anjc, nc zahtijevaju mnogo maziva, ali loSe oJvoJe topiotu. Zbog toga
'>u poJlozne zagtijevanju i defonnaciji, pa ih treba dabro hladiti obilnim po::1mazi\>uniem .
.. PoJnose pritiske do 1,2 kN:'cm
2
i obodne brzille do 6 tnis.
(;111'11:1 se primj.:niuje koi ldaja koji rade u vaLli.
Konstrukci;e posteljica
Za jednojijelne le1aje su i posteljice jednoJijelllc - U obLiku supljih tallkih cilindara. Izra-
duju se najcdce o:11ivenog gvozda, bronze iIi ';elika. JednoJijelne·posre1jice uglavljuju se u ot\'or
d:,nja i osigUravaiu p,;otil' abiialnog pomicanja i p:-oti\, obrtal1ja pomocu ·Civija i sL
150
1,1'
'I·
"" _,.. . d·· Inc osteIjice predstavljen je na s1. 3.5:9. Na
obhk IJ\o'i;e sku Ija mazivo. Ovaj zlijeb ne lZraduje se.Qo kraJcva
ljanja lzraduJe se J) .u
I
ziio napolie-'" Ivice posteljice su' na sastavku z,aobljenc, dane
pos(eljic
e
, kako uiJe ne s °e (2) u sredini posteljicc dovodi na klizne
hi grebale rukavac. Maz:\ 0 sk .,'al m",eran,", posteljic
e
a ob11anje sprecuva vlJak kO)1 jedrum
/ \ Obodi (4) sprecavaju a SI). no})o ( \ '
ulazi u kuCiste a drugln1 dl)elom u obod ,Si'
dl)eOn1 ' .
51. 3.5.9. Bronzana dvodijelna posteljica
- . .. d se zliebovi uvijek izraduju u neopterecenom dijelu poste1jice.
freba tn1at! na umu a . - - , a·' '. k 'c'
. .te1jice precnik (d" i duhna (f), odredenc su lillenZlJllJlla ru a\ a, a
Osnovn
e
mJe,:e pOl' ' .. I'im obrasci::na zavisno' od precnika rukavea.
oowie obicno je lednaka debljini naslona (0;' i izracunava se prema
izrazu:
i) = (0,05 do 0,07) d -j- 5 min,
tiok l;e precnik naslona moze izracunati prema izrazu:
Ii, = d + (3,5 do 3_,8) b. ,
" "" d 1" 0" da treba da budu nesto deblje od bronzanih, a od, celika
Postclpce 0 lvenog gv z
.- nesto
tunje. Na s1. 3.5.10. flrikazana je konsn:ukcija J?oste1jice Sa zativkom od teiajn
e
legure. Zalijevanje
..e \'rsi u zljebove koji su izradcni u \'ldu lastma repa.
Sl. 3.5.10. Posteljica sa zalivkom
151
Debljina zalivka oj bijelog metaJa moze -se izracunati orijcntacionr>, prema obrascima:
d
s =. i-- 1,5 mm, za posteljicu od _SL,
85
d
.\' ''''' 140 +-0,5 mm, za posteljicu od celika.
Dimenzijc zljcbova
c 3 $,
f (2 do- 4) .I,
t!)1in = 0,5 mm
3.5.1.2. K011Strukcija aksijalnih ldista
A1anje aksijalnc sile mogu pfenositi i radijalna leziSta preko nnsiona mka\'aca.
Za prihvatanje vcCih aksijalnih sila potfe-bne su poscbne konstrukciie leiista aksi-
jaln8 leiista.
I
r
\..
S1. 3.5.11. Potporno klizno leiiste
Na s1. 3.5.1'1. predstavljeno ;c
potporno leziste. U 'osnovi, Stlstoji
se iz jednodi,ie1nog oklopa (1), pos-
teljice' (2) i podmetaca (3). Podmc:-
tae se oslanja na kuCiste 1ciista
ispupcenom povrsinom, Sto omo-
gucava prilagodavanje nalijcganjn
ccone pCivrsine ruka,vCQ na podmc-
taCo Okrctanj-e pbdmetaca sprecava
Civija koja jcdnim dijelolTI ulazi u ku-
68te, a drugim dijelo111 u podmetac.
Za velike uzduzne 1 ujedno
popreene sile keid hOl;izontalnih
vratila moze se upotrijehiii grebc-
nasto leiiste (s1. 3.5) 2). Nedostatal<
ovog Jeiista je, .<ito se ukupna sila,
'zbog netaenosti izradc, ne raspore-
duje jednoliko na sve grebene ruka-
Yea. Podmazivanje se ostvarujc po-
mocu prstena za podmazivanje.
Za vrlo vclike uzduzne sile
prinl.jenjuju se Idista sa segmen-
tima prcma s1. 3.5.13. Prikaz[mo
lcziSte je radiaksijalno. Na presjcku
I-I vidi se naCiu ugradnje dvodi-
jeine posteljicc radijalnog dijela
lciista, a na pogledu )1-H, oblik
segmenata 'aksijalnog dije1a lezlsta.
Konstrukcija _posteljice sa segmentimn omoguc:ujc efikasno podmazivanje. Postcljicp
se sasto;i 1Z vise scgmenata (4, do 16) ovalne povrsine, a izmcdu scgmenata se
nalazi ul;c; tako u radu brzo dolazi do trenja okvasenih po\'rsina. Klizne pcwdine
segmenata zalivene su'biielif!1 metaJom.
152
3:SJ.3, Podmazivanjc kliznih
lcZista
Podmazivanje je proces do-
vodenja maziva izmedu dodirnih
povl'sina na kojim s.c tre-
nje, S 'ciljem otklanJanJa 111 sma-
njivanja ncpozeljnih
trenja. Nedovoljno
prouzrokuje povecan otpor trenja,
haqanje dodirnih povrsina i zag-
rijavanje dijelova.
Izmedu rukavca i lezista
pojavljuju se tri vrste trenja:
rrenjc) polusU'lJO -trcnJc i tc-
kuic trenic.
S'U'l)O rrenjc (s1. 3.5.143.) mis-
taje kad izmedu lukavca i pos-
teijice -prestanc dovod mazi\'a) tj'
kad su povrsinc suvt:. Ono se
1n02e pojuviti i pri pustanju ma-
sine urad. Pri suvom trenju se
metalne povrsinc_neposrcdno do-
diruju, a posljedice su habanje
nalijduCih j)l)\TSina, :l.Qgrijavunk
i zaribavanje. Smio trenjc k
najopasnije, zbog eega trcha vri-
jemc njegQvog trajanja svesti na
n.ajmanju mjenL
Polusu·vo iii nenjc 1'0-
luokvasenih povrsina (s1. 3.5.14b)
nustaje kada dospijeva
sarno na pojcdine dijclovc tarnih
povrsina, Ovo trenje redovno se
,javlja pri pustanju U fad i zaus-
ravljanju masine. kao i pri malim
brzinama klizanja._ l-\alezne po-
vrSinc 8C nepo8redno dodiru ju
na ispupcenim dijcl.ovima hrh-
pavosti, jer pritisnk u sJoju 111n-
Zi\,,'l nijc dovoljan da ih f8.zdvoji
da bi se izmcdu njih stvorio sloj
mazlY3. Podmazivanje je nepot-
puno pa, zhog stctnih posljedica,
i ova trenje treba svesti na naj-
manju mjeru.
T ckuce rrenic iii trenje okva-
senih povrsillu (s1. 3.5 .14c)
taje kad dospijeva toliko maZlVa,
3 . .5.12:. Grebennsto Idistc
11
Pogled HoB
S1., 3.5.13. le'zistc
153

" '/
b) c)
SI. 3.5.14. Vrste tren;a: a) suva, b) pO\USllVO, c) tekute
po koliCini i kvalitetu, da se izmedu rukavca i leilita obl'azuje tanki sloj (film) wja.
Podmazivanje je po!puno': U ovom slucaju se trenje svodi sarno na trenje izrriedu
molekula mazivu. S obzirom da je ova trenje neznatno, pri pocimazivanju treba
nastojati ostvariti trenje okvasenih povrsina.
:;;iva.
Koeficijenti trenja za pojedine vfste trenja iznose:
,Ii. 0,12 do 0,35 za suva trenje, zavisno ad wste materijala letajne posteljice.,
p - 0,01 do 0,1, i viSe, za Polusu\'o trenje,
jJ -- O,UOl do 0,008 za tekuce trenjc, zavisno od debljil1c uljnog sioja i viskoznosti mu-
. Pokretne klizne povdine pri pra\"olinijskom kretanju trcb .. da budu tako konstruisane cia
lzaZOVll pritisak u sloju maziva koji (c ill razdvoiiti. S1. 3.5. J 5. prikazujc kako se mijenja pritisak u
e
Sl. 3.5.15. Dijagram rasprostiranja
pritiska u sloju ulja
mazivu prilikom krei'anja djcla po povrSini u smjeru
za slucai potPU11og podmazivanja
U pocetku, 113 ivici A, ovaj pritisak jednak je
nuli, tj. atmosferskom priitisku. tim gornja
sina, usljed krClanja udesno, potisne mazivo pod
sebe SVOj0111 skosenom stranom, naglc poraste pri-
tisak u muzivu, usljed cega se gornja povrSina
ndvoji od donje. Poslije toga, mazivo se djelimicno
isriskuje, pritisak opada na odredenu vrijednost i
ostaje koustantan od iviee B do ivice C. Kad ivice
C, usljed povceauja zuzon, zbog skoSene povrSine,
poCinje da opada i postaje cak negativan
(manjt od atmosferskog), lia bi se kod ivice D .izjed-
naCia sa atmQsferskim pritiskom.
. Potpuno podmazivanje postize se sarno aka
su brzine klizanja i viskoznost ulja dovoljno veliki.
Pritisak u ulju, koji se prj tom stvara, zove se hidro-
dinamicni pritisak.
, U m,irovanja !czi na posteljici, usl;ed sopstvene tezine i optcrccenja, a sa
gon:)c stra.nc )UvlJll zawr \.s1. 3.5.16a). Na mjeslu dodira rukavca j posteljice nema
mUZlva. Pn ruka\:ca u smjeru kazaljke na sam, on ce sc, zbag polusuvog trenja, perijati
po desno). posteljice. Alazivo ispunjava prostor na kame je rukavae slajno, a
rukav?3. se mazivQ tl klinasti prostor na desno; strani (stvara se uljni kiin'.
Poveca.l1jem ok::etUjll, potiskuje se sve veea koliCina maziva u k1in, usljed cega nastaje pritisa'k
u kO!l o.dvuJ.u ruk?-vac. od posteljice. HidroJinamicki prilisak
j
prouzrokoyan dovoljnim
broJem okretaJa, 1 dul)c pOclsku)e rukuvac u strantl, dok ova; ne zauzme konaean paloiaj, pdkazan
na 81; Rukavac "pliva" na uijnom sloju, a trcnjc izmedu rukal/ea i posteljice je potpuno
tekuce trenJe.
priliska u lezaju nalazi se u blizini najmanjeg razmaka (h) u smjeru
okretanJa. tog m)es.ta mo2e, zbog povecanja presjeka, docLdo potpritiska evidi dijagram
.s1. 3.5:160.). Da bl se oS\\"3nlo potpuno podmazivanje, otvore za mazivo kao i zljebove u poste:--
litCl za llJCgOVO razvo::ienje treba izvoditi u neopterecenom dijelu posteljiee.
Kol besk;onacno velikog broja okretaja prltisak u mazivu bio bi ravnomjeran, pa bi se ru-
kavac okretao tacno u sredhltu leiaja (s1. 3.5.16c). U praksi je avo, razumljivo, nemoguce postiCi.
154
-SI. 3.5.16. Polozaj rukavca u posteljici pri razliCitom a) bJ;zina nikavca
b) brzina rukuvca'l'elativno velika, c) b'rzina rUkal/ell "'" if) c
3.5.1.4. lYiaziva
Za pucimazivanjc lezista upotr.cbljavaju sc ulja i masli, a pOJ,lckad c"IIlulzijc
ul;"a i grafit. Uljc je redovq.o sredstvo z'a podmazivanje kliznih leZista, dok' se kod
kotrljajul:ih leiista !<oristi mast i ulje. l\1azivom se smanjuje trenje 'izmedu poste-
ljice lezista i rukavca i odvodi dio stvorene top line iz ldista.
Uije je nar06to pogodno. za lciista koja rade sa velik:im brojem okretaja, za
velika optcrecenja i temperature. Ulje moze biti minerainog, biljnog i
skog porijekia. Mineraln6 tilje je najpostojanije i najjeftinije, pa se najcesce i
trebljava. '
Osnovna karakteristika Uljll 'je· vis/wznDst, kOlO., se i izbor uija.
Uije vece viskoznosti primjenjuje se kod veCih specificnih piitisaka, yeCih
ratura i manjih brzina. Porastom temperature viskoznost uIja se naglo smanjuje.
Za male brzine rukavca i posteljice obicnc'izrade pr-imjenjuJe se uIje sa vecom
Ijepljivoscu, kome se 'dodaje grafit.
JUS propisuj.e oznake i karakteristike uiju za pojedine namjetie: mQtorna
u\ja (1\1), turbinsb. ulja (TU), lezajna ulja (L), ulja za vretena (V), ulja za osovinc
i vratila (0), hipoidna ulja za zupcanik:e (HIP), ulje za visol,<epritiske (UVP) i dr.
Masti za podmazivanje SlJ. .smjes(: sapuna i mineralnih uija. U primjeni. su
uglavnorp, kalcijumove (K) i natrijumove (N) masti. masti ne rastva-
raju se u vodi, a primjenjuju se do 70°C. Natrijumove friasti rastvaraju se u vodi,
a primjenjuju se do tE!mperature 200
o
e. Ponekad se primjenjuju 'i mijeSane kalci-
jumove i (NK).
Na izbor maziva uticu: raani uslovi broj okrctaja prec-
nik )ukavca) i naCi1! podmazivanja. (mazalicom,. prstenoID, pod pritiskOltl, i s1.).
Kod kliznih lezista dt.izvoljeno je rucne podinazivanje za brojeve okretaja
n -< 50 min'-I. Pedinazivanje mazalict1ma (kapanjem) dozvoljava, se za 11. ""'=- 50., do
700. Cirkulaciono, podmazivanje.L podrnazivanje pomoCu prstena primje-
njuje se' za bre) obrtaja n.= 100 do 2000 min-I.
Podmazivanje kliznih'le:iista maseu izvodi se mazalicmp.a i pod pritiskom.
Za t < 60°C pdmjcnjuju se mlsli tije su tacke topljerija vece od 80
v
e. Za t > 60°C
primjenjuju se m'lsti sa tackom topljenja vecom od' l50
o
e.
155
3.5.1.5. Naprave za podmazivanje
Podrriazivanje lezista .moze sc vrsiti pojedinacno i centralno. Kod pojedinacllog
podmazivanja svako lezistc- se podmazuje zase-bnom napravom. Kod centralnog
pocimazivanja' vrSl se 'podmazivanje vise 1ciista sa jednog mjesta. U tu svrhu ulje
se iz posebnog rezcrvoara dovodi do mjesta podmazivanju, a zatim se posebniin
kanalima vraca natrag u rczervoar.
Pojedinacno podmazivanje lezista ostvarujc se P01110Cu razliCitih vrsta ma- .
zalica.
Mazalica sa fitiUe111 (s1. 3:5.17) ima vuneni iIi pamucni filii; koji upi/a ulje.
Usljed kapilarnog dje16vanja fitilja, uIje ·se dize iznad svog nivoa i provodi kroz
cjevCicu. KoliCina kapanja zavisi ad debljine fitilja. Podmazivanje .se prekida lmd
se fitilj izvuce. Nedostatakove'mazalice je u tome sto ulje izlizi i kad 1eziste ne radi.
lvlazalica sa ja.,stukmn (s1. 3.5.18) prlrnjenjuje se za pocimuzivanje kliznih lezi-
sta na zelje,znickim 'Yagonima. JastuciC je napravljen od pamuka ili vune i ucvrs-
ccn na limenoj podlozi koja sc pomocll opruge prhiskuic na rukaysc. Sio ie hroj
okretaja vc(:i, iace je p0dmazivanje.
81. 3.S.17. Mazalica sa fitiljem S1. 3.5.18. Mazalica sa jastukQm
lHa.zalica so. iglom (sl. 3.5.19) 1m" ig!u kOj:l prolazi kroz donji dio rna:&alicc
i osianja se na rukavac. Kad sc fukuvac okrccc, igra titra i propuRta ulje-. Nedo-
statak joj }c'stn ulje prodire u lciiste j kad rukavac miruic.
]\{azalica sa 'ucntilom (s1. 3.5.20) omogucuj( rcgulaciju koliCine podizu-
njel11 ili spustanjem iglc.
maz:alica (s1. 3,5.21) prii11jenjujc se za podmazivanjc lezista'maseu.
Tijdo i 'poklopac napune sc maseu koja se zantanjem poklopca potiskuld kroz
orvor u leziste,
Jlazal£ca so. oprug01n (s1. 3.5.22) omogucava neprekidno podmazivan,ie potis-
kivanjem masti klipom i oprugom.
156
za ulj,
.
SL :l-.5.19. ,M.zzaJic-a sa iglOlTI
7i
I
1._4''-''''''-

oivor kljucC! $.(
I
I ,.0'" i I

z-o uije
venti!
SI; 3.5.2(J, MazaHca sa vcntHom
Sl. 3.5.22. Mazalica
sa oprugo1n
'.0.23. Ai,,,",,""
sa vijIu;m
JHo.zalico. sa z!£j/w;n Csl. .\,5.23) primjenjuje se za podmazivanje oS(1vinlc[!
zglobnih veza kod ·ko'lib jc potrchna mala koliCiu8 m,tziv3..
Centralno !Jodmaz,i'-;xmjc najcescc sc ostvarujc pomocu zupcaste pumpe (sl.
3.5.24a) koja sc·sastoji od civa jcdnakp. zupcanika, od kojih je jcdan pogon.,>ki. Okre-
tanjem zupcanik$- ulje ulazi iz usisne cijeviu prostor'izmedu kuCista i zubaca koji
ga kr()z potisnu cijev potiskuju llH mjcsta podmazivanja, Ulje se usisaVD tako sto
157
se pri izlasku zuba iz mcduzublja_ stvara podpritisak. Zupcasta pumpa narocIto
se upotrebljav,l kod motom s unutrasnjim sagorijevanjem. Za centralno podma-
zivanje koriste se i druge pumpe, kao !'ito su klipna i vibraciona.
Na s1. 3.5,24b prikazan je poloiai zupcastc pumpe kod- centralnng podma-.
zivanja.
Q. b.
S1. 3.5.24. Centralno podumzivanjc: a) pumpa) b) shema i.:cntralnog
SI. 3 ..S.24c. ,l?rcdaj za nn tcnku T-55: 1 -. rezdvour £;a uljc; 2 o4vodna cijev
uSlSwh sekclja pUtnpC za ul)e; :I propusni ventil hladniaka; 4 _. eel' orvora za nalivanje'; 5 _
ci.j.ev za uljc;. 6 7 - tennomelUr; 8 hladnjak za nIje.; 9 -- primae termul1.1etra Zf\
1 0 C1JCY za ll:!Jc; ,II poklopac giU:'llOg J:.uD'-:la, za ulje; 12 djev za ulje; 13 _ giubi pre-
nsta<-; ulJa; J4 man?mClra xa, ulle j b - fl11l preCis tal: ulju; j 6 ciiev za ulje; 17 -:- cijev
za uIJe od pumpc za nIle do [lflOg prcCJslaea ulia; 18 kompreSOfj 19 - cijev za ulje od kompre-
sora do 20 - pumpa za uIje; 21 - cijev za ulje; 22 - onlOlac za zagrijavanjc_ od:'
vodne cllen; 23 - oLivodnu CIJCV pumpe za ulje; 24 --" pUmpa za ulje; 25 _ odvodna cijev usisnih'
sekcija za ,uljc; 26 - odvo:lna za od b'Iubog preCistaca do kompresora; 27 _ od-
vodna CIJev zu ullC; 2H omotac odvodne clJevl; 29 - prikljucak spiralne cijevi grijacu; 30 _
sito odvodne cijevi
158
Glavni dijelovi uredaja za podmazivan"je na tenku T-55 (s1. 3.5,246) su: rezer;-
voar -za ulje, pumpa za ulje, gnibi preCistac ulja, Hni precistac ulja, hladnjak. 2ft
ulje, pomocna pumpa, propusni ventil, kontrolni instrumenti (mano-
metar i termometar) i cijevi.
Kotrljajuca leziSta
3.5.2.1. Konstrukcija i osobinc
Kotrljajuca lezista sastojc _sc iz dva prsteila (s1. 3.5.25. i s1. 3.5.27) Hi koluta
(s1. 3.5.26) u kojima su izradene staze kotrljimja. Po tim stazuma kotrljaju se ko-
trljajna _tijela koja mogu biti: kuglice, '{.Jo.ljcz:; -,k.onusi, bacp£ce (budd) i igli(:e
(s1. 3,5.28). Kotrljajna tijela drie sc na potrebnom'meuusobnoll1 rastojanJu pomocu
ddaca (kavcza). DdaCi mogu biti presovaiJ..i od, lima iii izradcni u' vidu kruznog
cilindra, pa sc ta4a zovu 11.1.aSiVn1 (51. 3.5.29). Unutrasnji prsteh leiista postavlja
se na rukayac, a spoljni u kttCiste. jcdall od prstenova se okr6::c, najceSce unutrasnji
sa rukavcem., dok drugi 'prsten mirujc.
51._3.5.25., Radijaluo Idi-
ste: 1. ,-,poljni prsr.eu,
2. unmrasnji prsten,
3. valjct., 4. drZ2.C
S1. 3.5.26. Aksijalno leZ:i-
stc: 1. .i 2. koluti,
3. kugl.icc, 4. drLac
//
I
._j
L._. L
OJ 6) CJ d)
SI. 3.5.27. Radiaitsijalno
lciiste! 1. spoljui
2. unutrasnji_ prsten,
,3. kuglice, 4. drzac
,
I
J
e)
S1.,3.5.28. Oblici kotrljajnih djeia: a) kuglica;b) cilindricniyaljCic, c) bacvica, d) kOnicni
- - Cie, e) iglica '
159·
Kotrljajuca leiista mogu, zavisno od konstrukcijc, prcnositi radijaJna, aksi-
ia1na i kombinovana opterecenja. l\1.ogu biti kruta i podesiva; osa krutih lezista
mora se podudarati sa oSl rukavca, dok se osa podesivih leziSta moze prilagodavati
Sl. 3.5.29. DriaCi: a) za kuglicc,
b) masivni, lOa valjke
prema osi rukavca._
Kotrljajuca lezista pruzaju neupore-
divo manji otpor ,tt;enja nego klizna lezista,
naroCito pri pokretanju j zaustavljanju.
Osim. toga, ne -zahtijevaju nikakvo razra-
divanje prije stavljanja u pogon, imaju
zbijenu konstrukciju, mali utrosak maziva,
mogu se opteretiti u svim radijalnim
pravcima i nabavljaju se kaogotovaroba.
Nedostatak im je sto Sll osjetljivi na udare
i potrcsc, ogranicehog' su vijeku, zahti-
jevaju bri71jivu ugi'adnju i-DC mogu se
popravlJuti.
Kotrljajuca proizYo.:le, u samo,indust.rijski v!s?k? U :?:usoj
:cc1l11ji stvoreni su ekonomsko-tehnicki uslo'" za pr01zvodnju k01rl):ljuCJh Jezlsta, <l pf{llzvodacl SU,
\'ec u "djem afirmisani, IKL Beograd i t:NiS Sarajevo.
3.5.2.2. Tipovi kotrriaJuCih !czisra
Prstenasti kuglicni jedno1"cdni iezaj sa radijainim dodirom (51. '3.5.30)
moze da prim.a vcce radijalno i manje aksijalno opterccenjc (Fa) U oha smjera
(F ,< 036FrJ. Krutl Sll i clozvoljavaju ugno nagiba osi vratila prema osi !ezista
doa 15'. 'Nisu' rastavljivi jer jc spajanje drZac::l izvrseno zakivanjcm. Odlikuju se
l1ajnizl1om djenom i najsire ')c primjenjuju u opstem masinstvu.
SL Oznaka lduju: BClO" RCO:;',
BC03, Be04
31. 3.5.31. Oznuka iczaja: ,,,,BNOl
i BN03
Prstenasti i,uO'Hcni jednoredni lezaj sa kosim dodirom, (s1. 3.5.31) iroa do-
dir kurrlica i p:StenoVD u aksijalnom pravcu s jcdnc strane. To im onl.ogucujc da,
pored prime i znatno aksijalno optereccnje u smjcl'u. Po pra-
vilu se ugraduju u' parovima, medusobno suprotno okFetnutL
160
Prstenasti kuglicni dvoredni lezaj sa kosim dodirom (sL 3.5.32) konstruk_
tivno odgovara paru prstenastih kuglicnih ie4norednih leZaja sa kosim dodirom
Podesa.n je, za velika i aksijalna opterecenja.
rastavl,Jiv, Ima male aksl)alne zuzorc. PnmJenJuJe se same za veoma l<:ruta,yratiIa;
S1. 3.5.32. Oznaka BG:B
Prstenasti dvoredni podesivi lezaj sa lwsirn dodirom, CsL 3.5:33)
im.a sfernu povdinu kotrijanja na spoljaSnjem pl'stenu. Pri ugibu vratila pornice
se unutrasnji prstcn, a kuglice pre1aze -u novu, adgovarajucu stazu kotrljanja. po
sferno; povrSini spoljasnjeg, prstena. Dozvoljeni nagih vratila je do Pored radi-
jainog opterecenja, mogu da prime i manja aksijalna 0pterecenj'a U oba sm,jera.
Podesni su za vratila sa velikim nisponom izmedu oslonaca i za vratib Ciji su oslonci
postavljeni u odvojena kuCista. '
Prsienasti cilindricno .. valjcani jcdnoredni lezaj (s1. 3.5.34) inw za !cotr1ja_
juca tijela ciUndrienc 'valjke. 'U zavisnosti od nasloria za na prstenima, mogu
biti:
SI. 3.5.34. Oznaka lciaja;
RN; RU; Rl; RT
81. 3.5'.35. Oznaka lezaja: KB02; KB22-,
, 'KB03;--KB23J .-'_,,' __.... btc.:!
161
sa naslonom za vodenjc kotrljajuCih tijeIa sumo lla jednom prstenu· unu-
trasnjem (RN) ili spoljasnjem (RU) i
- sa nasIon om za vodenje na spoljasnjem prstenu i sa jednim naslonom na
prstenu (NJ), a sa vodenjem na oba prstena CRT).
LeziSta tipa RN i RU koriste se za radijalna opterecenja i aksijalno slobodne
oslonce. Tip RJ koristi se za radijalno opterecenje i za alzsijalno llcvrscenje vratila
,u jednom smjeru. Tip RT koristi se za radijalna optcrecenja i obostrano aksijalno
uc:vrscenje vratila.
Cilindricno-valjcani lezaji veoma 81.1 kruti, pa se mogu ugradivati saroo na
kruta vratila. Pogodni su za velike brojeve okretaja
i udarna opterecenja. Rasklopivi su pa se lako ug-
raduju.
Prstenasti konicno-valjcani lezaj (s1. 3.5.35) ima
za povrsine kotrljanja spoljasnjeg 1 unutrasnjeg prs-
tena dijelove konusa (:iji vrhov1 Ide u isto; tacki na
osi IcZaja. Kotrljajna tijela 8il zarubljeni konusi eij1
vrhovi leze u istoj tacki na osi lezaja u kojoj BU i
vrhovi zarubljenih prstenovD...
Vodenje konienih valjcica omogucuju. nasioni
na unutrasnjem prstenu. Ovi lezaji mogu 4a prime
jaku tadijalna i znatna aksijalna optrecenja u jedllom
smjeru. Spoljasnji prsten je odvojiv, pa se aksijalni
zazor moze fino podesavati. Dgraduju se u parovi-
ma, mcdusobno suprotno okrenuti.
Prstenasti bacvasti jednoredni lezui (s1. 3.5.36)
lina valjCice u obliku bacvicu. Voc1enje baevica osi-
gurava zlijeb 11a unutrasnjem prstenu, a no. spoljas ..
njem prstenu je sferna povdina kotrljanja kOI'a omo-
Sl. 3.5.36: Ozuaka lezaja:
SR02; SR03 gucava podesavanje Iezaja za nagibc vratila do 4"'.
,Mogu da prime veliko radijalno i malo aksijalno
opterccenjc u yba smjera. Nisu rastavljivi ni podesni za velike brojeve okretaja_
Sl.' 3.5.37. Oznaka leZaja: SD22; SD23
162
Sl. 3.5.38. Oznaka leiaja: TAll;,
TA12; TAI3;"':fA14
Ptstenasti bacvasti dvol"edni podesivi lezaj sa kosim dodirom (sL 3 ::.:;
moze da primi velika radijalno i aksijalno optcrecenje U oba'smjera. p
?rojeve okretaja. r:::sta:,rljivi. Podesivt
naglbe 0,5"'. PnmJenJuJu se za rad u teslnm uslovlma (valjaonicl-"" Za
sine, teSki reduktori, lokomotive i s1.). . \ .... 111a-
(s1.. 3.5.38 .. i kOIUht Vra i ,
1 koluta kUClsta. Sluze za pnhvatan)e vehkih akslJalnih optere,cenja jednored . qd
jednosmjerna,' a dvoredni za dvosmjerna opterecenja. Radijalna optereeen.lll Za
mogu prihvatiti. ')8. ne
S1. 3.5.39. Oznaka le:iaja: TDC22,;
TDC23; TDC24
Sl. 3.5.40. Oznaka
TS93;'TS94
: 'l'S92;
Kol';ltni (51. ..40) mogu prime velika aksiiahl< ..
ffi3nJU radtJalna opterecen)a. Dodlrnc povrsme sfencne pa su ovi.le:2ajevi' p d 1
sivi. Primjcnjuju sc kod vodnih turbina, za brodskc propelcre i s1. 0 c-
3.5.2.3. Oznacaval1y'c kotrlJajuezlt lciiaja
je unutrasnjeg prSte' "
kop.predsta::1Ja l?tovremeu? precmk precnik jeCin:
1
",
JC precmku Vnltlla, kaela unutrasl1Jl prsten neposredeo nah)cze na cilindri6no
tilo. Kod le.zaja sa konicnim provrtom (konus 1 : 12) kao nominaini precnik
se najmanji precnilc provrta. ' 2J.nla
Oznaka Jezaja sastoji se iz omO'l:ne oinakc, koja 'se obavczno navodi u tch . \
koj dokumentaciji, i dopunske oZ1lake, koja se navodi prema P?trebi (rUS
Osn01:na oznaka ima sl;edeCi simbolicki pfikaz:
Provrt
i
Tip, Red mjera
XXX
1
xxx XX
broj 2 iIi 3 sIova 2 broja
...
163
4C
Prvi, numeriCki dio osnovne oznakc, oznacava precnik lezaja (d) u'mm (prec-
nik rupe unutrasnjeg prstena),
Drug£, slovni dio osnovne o:znake, sastoji se od 2, ponekad i 3 slova i ukazuje
na vrstu le:iaja, Siovo na prvom mjcstu oznacava tip le-zaja kako slijedi:
B prstenasti kuglicni iezaj,
.R prsranasti valjkasti lezaj,
S prstimasti podesivi hacvasti lezaL
K prstenasti konicno··vaIjcam leZuj i
T kolutni '}<:ilglicni i valjka.<;.ti le:iaj.
810\'0 na 'Odnosno na trecem mjestu odnosi se na
ke Iezaja.
'T're6i, numeric-ki dio oznuke sadrzi elva broja, od kojih se prvi odnosi na sirinu
1.czaja B, a drugi -'_. na spoljasnji precnik spoljnjeg prstena D. Svnkom prstenu
provrta Iczuja pripada vcCi broi spoljnih precnika i veCi broj sil'ina leza;a. Drugim
rijecima, unutrasnjem precnika lezaja Cd) pripada vcCi bro) (mijvise sedam)
redova spoJjnjih precnika CD), kojc oznacavamo brojevima 8) 9, 0, 1., 2, 3, i 4. Redll
8 odgovara najmanji, 3 rcdu 4 najveCi spoijni precnik.
Isto'tako, svakom unutrasnjc111 precniku (d) i spoljnjem, piecniku (D) pri-
pada veCi braj sirinn lezaja (B), koje oznaeavamo so.: 0, 1,2.,3,4, 5 i 6. Iovdjc
-'P1'V1 broj 'oznucava lezaj D3jmanjc., a posljednji, lezaj najvece sirine B. Kombi-
nacijom'ovih hrojeva dobijc sc red mjcra; npr. broj 31 oznacava Idaj reda sirinc
3 i recta spoijnjeg precnika !.
Domtnska oZllaka sastoji se od kombinacijc brojcva i slova, a odnosi se un
konstfulcciju ddaca, unutrasnjj zazor i tolerancije, mazivo i zastitl13 sredstva,'
lezajevi visokoKkvaliteta, besumni i sl.
Plan spo1;in/t"h '11'u"cra IczaJa predvida tri reda visina lczaja: 7, 9, 1
sest redova spoJj-nih precnika: 0, J, 2, 3, 4, 5.
Iza simbolicke oznwl.;.c stav1ja se odgovarajuCi hroj standarda JUS koji detaljno
orisujc lczai nB. koji Sf: OZDrlk:J odnosl.
Primjcrt:
Pr8tenasti -kugli:':ni iedno;·cJni }eZl1j sa- Taciijalnim ,j"odirom, precnik;) d ..' 60 mm, j·cda
nj.::fn .10, iIua oznaku: 60 Be 10., JUS M.C3.GOL
Pr:C;lenasti cilinJricni valjc;u)1i je,lnoredni Idaji bez boc:nih nasiona na spoljnom prstenu.,
prccnika d c", 30 mm, mjcra 02 ima oznaku: 30 RN 02., JDS l'vLC3.635.
fZolu';:ni jcJnosmjerni ldaj, prccnika provrta koluta d = 40 mm, reda mjera
12 lma oznalsu.: 40 TA ]2, JUS
"istem oznaeavanja lczaja
1. Zamjenljivost raznih tijlOva lezaja jednakih osnovnih mjera d, B, D. Ukoliko na nekom
mjcslu, na primjer, nc za;}ovolji ku;licni le7:aj, moze sc usvojiti valjeani leiaj istih osnovnih mjcra.
usklve najvise posto
preeniku d oig-ovara niz ietajfi raznih siriria i faznih spoljnih preenika. Povecanjem spoijnih mjera
leiaja (Sirine B ,i spoljnjeg precniku D) raste njihova mac uosenja.
164
3.5.2.4. Ugradnja lczaja £ ulezistenje vratila
Kod vratila sa dva oslonca, jedan Ida; mora biti aksijalno uevrscen kakd hi
prihvatio aksijalno opterecenje u jcdnom iIi U oba smjera. 1!rugi lezaj m.oze biti
aksijalno slobodan i t,fda moze da prim5
sarno radijalno opterecenje (s1. 3.5.41);
w::.o jc i drugi lezaj aksijalilo llCVl'SCen, onda
jcdan lezaj prima aksijalno opterccenje
u jednom smjeru, a drugi prima
opterecenje u drugom smjeru (s1. 3.5.42).
UcvrsCivanje uflutrnsnjeg prstcna le-
ZHjtl vrSi se uvijek kad je, !cia; aksijalno
slobodan - kad ne prima aJzsijalna optere-
tenja. AJ.w fe:hlj prima aksijaln<l opterc'-
cenja, unutraSnji prsten ne mora u nekim
slucajevima cia sc pricvrsti 7:3 \Tati1o.,
kao na 1'1. 3.5.42.
Na sL' 3.5.43. i 81. 3,5.44. prikazani s-u
naCini uc:vrsCivanja unutrasnjl'g
!czaja za vrati10,;
UcvrsClvanje ul1utrasnjeg prstcnu
pomocu navrtke sa urezirna nn ohodu- j
limcnog osiguraca (s1. 3.5.45) veoma ccsto
sc primjcnjujc l1H unutrasnjim rukav-
cima, kao i na spoljn.im -ako lezaj prima
aksi)uln'o optercccnk., Limeni oslgurUi ..
ima zupcc po obodu i jedan zubac ml
unutrasnjcm dijeIu, Un:utrasnji zuhac pro-
b.
51. 3.5.41. Ulefistenje vntHri "a
jalnim llcvrScenjem U Jt:<htom oslon'cu
SI. 3.5.42. Vldisten;c vratUa sou aksijalnim ucvrscenjem u dva oslonca
SI. 3.5.43. Naciui llcvrscivanja unutrasnjeg prs-
tena lezaja: a) Pon10Cu prsteuastog uskoenikll o b) i
c') pomoCu prirubne ploCicc i vijka"
81. 3.5.44. Ucvrscivanje unutrasnjeg
prstena Ieiaja pomocu navrtke' i U-
me,nog osignraca
165
lazi krnz uzduzni ziijeb ria navojnom dijelu vratila. Nakon 'pritezanja navrtke savije
se jedan spoljaSnji zubac osigurilca u urez navrtke i nn taj na6n izvrsi osiguranje
navrtke od odvrtanja.
Cl'
i .,
i

Sl. 3.5.45. Navrtka i lim.eni osigurac
3.5.2.5. Posw'uhcmjc, i odrzavaJ1:ic horrijajuCih _ieZaja
Lezaji imaju vdiku trajnnst ukoliko se pruvilno odrzuvaju i pravilno ugrauuju
na r-ukavac, odnosno lalCistu.. Svaki kontakt sa lczujem treba vrsiti Cistim, rukamH
i-cIs-tim jer su ldaji osjetljivi 11a prasillu, metalne cesticc, vlagu i diuge ne-'
Cistocc. NL'Clstc lczajc prije montai.c- treba oprati u benzinu ill benzolu) osusiti
i podnmzati pa 011<.1<\ ugraditi. M.nst knjom jc iczaj konz.cr\'irun mozc sluziti i za
pml.mazi,,:mje ukoliku je r < 125"C.
1:)rijc ug,radnjc le1.aja treba povrsinu rukavcil i kuCishl. fino oCistiti i pn:mazati
uljcm iii maseu. Ugradnja lczaja obavlin sc u Cistim prostorijama} po mogucnosti
odvojenirn_ od drugih prostoriju.
M.anji lczaji d :;:; 40 nun:: naviacc St' mt rukavcc u hladnom stanju, po-
motu rucne ili hidraulicne ,presc, iIi cekica i cijevi koja nalijez.e na unutrasnji
prsten (st 3.5.46a). Nijc dozvoljcno navlacenje prcko spoljasnjeg prstena jer bi
sc ostetio drzac kotrljajnih tijela. Ako sc ugradnja lczaju vrsi istovremeno nu ruka- '
vae i u kuCiste, potrcbno jc postaviti plocu koja dodiruje oba prstena,. pa blagim
udarcem cekica net cuhuru izv[siti montazu Iduju (s1. 3S46b).
Q. b.
51. 3.5.46. Iczaja.; a) lia rukuvac, b/ nu ru';.avac i kuciste
Ld.aji srednjih j vclildh dimcnzija postavljaju se na rukavuc u toplom stanju,
a zagrijavaju se u, ulju na od. 70 do 80"C (max 120"C).
166
Ugradnja lezaja u kuCi§rc, sa cvrstim nalijeganjem, vrsl se tako 1 v ."
ohladi iIi ImCistc zagrije. lO Se eza}
. Skidanje_ lezaja. izvodi SC, pomocu uredaja pr-ema s1. 3:5.47 Lez··· ,.
.. - . ,. kl k"d • - , l' " . ,aJeVl veClh
1 sa veClm .opom s 1 UJU se v u -lU)ekt<;>ra kojim se ul'
pod prlUskom ubacuJe lzmedu prestena lezaJa 1 rukavca 1 taku,-olaksava
Q"
b"
81. 3.5.47. Ureda; za skidanje leiaja: a: unutrasnjeg prstena, b) vanjskog prstena
3.5.2.6. Izbor kotrlja.iucih lciista
Sv;-:tld tip specific-ne karakteristike, koje treba poznavati d ""
. "" d . . 1 v'v. 7< ,{ , • 1 ." . . a bl se
lZvrslo lzbor 0 govarujuceg tlpa eZlSta. ju.ogucnostt (onscenj:l "
" "h 1 ." "k' b I" , • 1 "U "pova
czaja pn 511 u ta e 1 -J.), <' •
v Iezaja vr.si. sc uslovlma:
prccUlku rukavca, v 0I?terecen)u,' I?lllut?-om ,bl?JU ok:ctaJa 1 zelJenom tra'an'
nos.enje optc;-ecc:",a. defolTUacije
povrsma ·lezaJa_ moe kotrl)ajucih lezaja, ored
oznaka i dimenzlJU) daJu za svakl leza) dlllanucku. nOSlvost C \'kN) 1" st t' "1'
, , alCuno_
sivost Co (kN)"
Stacicka nos£vost je ono najvece, staticko opterecenje kojc na nu)" opte ..
-. ,. ,. . 1 ", d £: ' •• . reccl11jcm
mjestu u lezaJu neee lZaZyatl tra,ne p astlcne clOrmaCljC radnih povrSina lezaja. '
je pravca i inteniiteta ko'c
moze da izdrZl mIlton obrtaJa naJrnanJe 90% lspruvnih lduja. Izbor Ie'" k J".
[
"-'] ," d" "'k" zaJa 0)1
se okreeu sa n rom _, vrSl se na osnovu lllaIDlC"e noslvosti. Dinarnicka -' .
za hila koji reziIn rada odreduje se iz jednaCinc: UOSIVOst
P'fL
C [kNj,
f.
gdje je: F [kNJ
opterecenje lezaja,
faktor vijcka lciuja
tima (Lh)"
kofi zavisi od. prcdvidenog tl"a'l"a' "
11Ja U sa-
111 . faktor broja okreta;a koji zavisi od- broja okretaja 'n (min-i).
Vrijednosti faktorafL ill! fabrika IKL Beograd daje u tablicama 'Tto b
zalezista sa kuglicama (tabela 3.5.2. i 3.5.3) a posebno za leiista no
167
SA
Tabela 3.5.1.
Tip
1 '2 3 • S 6 7 8 9 10
Tip
I 2 3 • 5 6 7
8 9110'
"'",in ftd;ia

}
.. oe 0 e
••
0 e

411 e e- 49 e _1-1- 0
I



IIiOI'l> ee 6e
••
• 0

e 0- 411 - 0'
i'
--
,

,IHlI 06 e 0
-. •
0

.0 e@
el"e
01
0

, ,
'I)
eo ilO
,

.Ie oe 0
,
I
- --

e 01_ -till
ZNACENJ£'

upatreba
00 eo 0
"
00 0

' ,
61_

ee
e ogranuna
upatreba
••
o.

-e
-I-

-I·
I
-j-
ooije
upotrebljiv
Brojcvi u tabeli 3.5.1. znace da jc h;zaj predYiden za:
1. Radijalno optercccnjc.
2. Aksijalno opterecenjc.
3. Duiinsko izjecinaCaYanje lInutar UCVl"SCCllOg leiaja.
4. Duiinsko izjcdnacavanjc preko kliznog sklopu jednog od prstenova.
5: Slucajevi ugradnje koji zahtijevaju rasklopljivc Idajevc.
6. Izjednacavanje pmvca vratiJa.
I. Izvodcnje sa povccunom tacnoscu.
8. Broj obrtaja preko normalne granict-o
9. Nar6Cito smanjeni ilum pri radu.
,
,
o. 0 0 oe
i- f-
eo
«oliO
oj
.1
0
!
! '
°1
0
01-1
_ dolazi
U obzir
10. Sklapanje sa vratilom pomoCu sedia 7,ll ucvrik:cnje -Jwd Je1aja sa pronto]}):'.
Ako na leziste djeluje, radijalno optreccnjc F" (kN) i aksijalno optcrcccnjc
Fa (kN); onda se izbor Iczaja vrsi nrl osnOVll ekvivalentnog opterecenja F (kN),
prema lzrazu:
F = X • Fr .0" Y . F".,
gdje je: X faktor radijalnog optcrecenja,.
y faktor aksijalnog optcrcccnja.
Vrijcdnost ovih faktora proizvoQaci le:iiSta daju u katalozima, prema tipo-
viroa lezaja i uslovima rada. Na osnovu izracunate dinamicke mod nosenja, iz
kataloga proizvodaca odabirc se odgovarajuCi leia;. Posto izracunatoj dinamickoj
mod moze da odgovara vise razliCitih lezista istog tipa, izbor' vrsi ta1l;o da se
usvoji Ida; koji najvise odgovara precniku rukavca i pr,ovrta u kuCistU-',
]68
...
TabeJa 3.5.2.
VRIJEDNOSTI U ZAVISNOSn OD TRAJ"'JA
. U CASOVlMA LlI. .i'l. .Q.
(Lduji sa kuglicama)
LII ...
100 iL
105 0,595 470 0,980 1850 1,545 7 400 ! 31
110 0,604 480 0,987 1900 1,,560 7600 2,:6
32
000 3,96 -
115' 0,613 490 0,994 1950 1,575 7 800 33'000
120 0,622 500 1,000 2000 1,59Q 8000 2'52" 34000'
125 0,631 520 1,015 2100 J ,615 8200 2:54 i6S 000
130 0,639 540 1,025 2200 1,640 8400 000 4.
,.,16
135 0,,647 560 1,,040 2300 1,665 8600 2 37000 '
140 0,654 580 1,050 2400 1,,690 8800 ,58 83 000
2,60 39,000 4,24,
145 0,662 600 1,065 2500 1,710 9000 2,62 ' 4,27
; !Hgg 1:;J
g:m ling UB !; ggg ;;;;
0,705 720 1,130 3100 1,835 10500
45
000 4,4t) 175
'80
185
190
195
2oo
210
220
230
24.0
250
260
270
280
290
0,712 740],140 32001,855 11000 460004_'
0.,718 760 1.150 3300 1,875 l1SUQ 2:85 47000
0,724
0,731
0,737
0,749
0,761
0,772
o 7H:<
0794
0804
0,814
0,824
0,834
780 J,160 3400 J,895 12000 280 48(}00 .1,51;
800 1,170 3500 1,910 49000 '4"
820 1,H:O 3600 1,930 13000 2,9t' ';;OOOn "'I
190 3 700 1 95
52 000
840 ], 0 i 13500 :,70
860 1,200 3800 1,965 14000 3,00 54000
o
880 1,205 390 1,985 14500 3:07
900 1,215 '4000 2,000 15000 3,11 'l,B,;;

92
4
°
0
1,225 4100 2,02 15500 3,14 60000 4,94
960
980
1100
1,235 4200 2,03 16000 3 I 62000 A
, 8 (41)00 '"1,9$1
1,245
1.,250
1,260
4300
4400
4500
2,05
2.07
2,08
16500 3,21 5,04
17 000 3,24 66000
17 3,27 68000
300 0,843 1 050 1,280 4600 2,10 18000 3. 7000U
1 100 300 4 700 "11 ,30
310 0.,852 1,. 4800 .. , 18500 3,33 .!: 000
5,09
5,14
5,19
320 0.86l 1150 1,320 2,,13 19'000 3 iG 74000
330 0 .. 870 1200 1,340 49002,14 19500 .,. 76000
340 0 .• 879 1250 1,300 5000 2,15 20000 78000
350 n.,S8S 1 300 1,375 5200 2,18 21000 80 000
3AR 000
.0,896 1350 !,395 5400 2,21 22000 3,53
370 '0,905 14001,410 5600 2.24 23000 3,51\ 840{}0
380 0,913 14501,425 580(} 2,27 2400{) J,63 86000
390 0,921 1 500 J ,445 6000 2.29 25000 j 6i1 8800{1
400 0,928 1550 1,460 6300 2,32 26000 3:73 90000
410 0,936 1,6001,475 64002,34 27000 92000
5,2."
5,29
5,34
5.38
5·4.1
5A&

5,56
5,60
.),/8 94000
:ig ! 96000 5,7;
440 0,959 1 750 1,520 7000 2,41 30900 3,91 98000 5.81
100
000 <
5,65
5,,@
5,73

... .. ..............•.•. -
Tabela 3.5.3.
VRI}EDNOSTI KOEFlCI}ENTA It! ZAVISNO OD BROJA OBRTAJA n (min-
1
)
(Leza;i sa kuglicarna)
10 1494
10,5 1,470
11 1,447
11,5 1A26
12 1,405
12,5 1,387
13 1;369
13,5 1,351
14 1,335
14,5 1,320
15 1,305
15,5 1,291
16 1,277
16,5 1;264
17
17.5 1,240
18 1,228
18,5 1,217
HI 1,206
19,5 1,196-
20 1,1:)0
21 1,166
22; 1,148
23 1,132
24 1,116
25 1)100
26 1,086
27 1,073
1,060
29 1-,048
30 1,036-
31 1,025
32 1,014
33 1,003
34 0,994
35 0,984
36: 0,975
37 0)966
38
39 0)940
40 0,941
41 0,933
42 0,926
43 0,91,9
44 0,905
45 0,905
46 0,898
47 0,892
48 0,885
49 0,880
52 0,863
54 0,851
56 0,841
58 0,831
60 0="",82:=2__
170
n
62
64
66
6S
70
72
74
76
78,
80
82
8.
86
88
90
92
••
9.
9.
11)0
105
110
115
120
125
130
135
140
145
150
155
160
165
170
175
180
185
190
195 '
200
210
220
230
240
250
260
270
280
290
300
310
320
330
340
350
t"
0,813
0,805
0",797
0,788
0,781
0,774
0,7,67
0,760

0,747
0,741
0,735
0,729
0,724
0,718
0,,713
0,708
0,703
0,698
0,693
0,682
0,672
0,662
0,652
0,644
00635
0,627
0,620
0,613
0,606-
0,599
0)593
0,586-
0,581
0,575
0,570
0,565
0,560
0,555
0,550
0,541
0,533
0,525
0,51:)
0,511
0,504
0,498
0,492
0,487
0,481
0,476-
0,471
0,466
0,461
0,457
n
360 0,453
370 0,448
380 0,444
390 0,441
400 0,437
410 0,433
420 0,430
430 0,426
440 0,423
450 0,420
460 OA17
470 0,414
480 0,411
490 0,408
500 0,406
520 0,400
540 0,395
560 0,390
580 0,386
600 0,382
620 0_,378
6010 0,374
660 0,370
680 0,366
700 0,363
720 0,359
740 0_,356
760 0,353
780 0,350
800 0,347
820 0,344
840 0,341
860 0,339
880 0,336

940 0,329
960 0,326
980 0,324
1000 0,322
1050 0,317
1100 0,312
1150 0,307
1200 0,303
1250 0_,299
1300 0,295
i 1350 0)291
1 400 0,288
1450 0)284
1500 0,281
1550 0,278
1600 0,,275
1650 0,272
1700 0,270
1750 0,267
n
1800
1850
1900
1950
2000
I
2300
2400
2500
I 2600
i 2700
2800
2900
3000
3100
;) 200
3300
I 3400
3500
3600
3700
3800
3900
4000
4100
4200
4300
4400
4500
i 4600
.700
4800
4900
5000
I 5200
5400
5600
5800
6000
6200-
5400
6600
6800
7000
7200
7400
7600
7800
8000
8200
8400
8600
8800
9000
j.
0,265
0,262
0,260
0,258
0,255
0,251
0,247
0,244
0,240
0,237
0,234
0,231 I
0,228
0,226
0,143
0,221
0,218
0)216
0,214
0,212
0,210
0,208
0,206
0,205
0,203
0,201
0,199
0,190
0,196
0,195
0,193
0,192
0,191
0)190
0,188
0,186
0,183
0,181
0,179
0,177
0,175
0,173
0,172
0)170
0,168
0,167
0,166
Q,164
0,162
0,161
0,160
0;158
0,157
0,156
0,155
n
9200
9400
9600
9800
10000
10500
11 000
11500
12000
12500
13000
13500
14000
14500
15000
15500
16000
16500
17000
17500
18000
18500
19000
19500
20000 '
21000
22000
,23000
24000
25000
26000
27000
28000
29000
30000
31000
32000
33000
34000
35000
36000
37000
38000
39000
40000
41000
42000
43000
44000
45 000
46000
47000
48000
49000
50000
0,154
0,153
0,152
0)150
0,149
0)147
0,145
0,143
0,141
0,139
0)137
0,135
0,134
0)132
0,131
0,129
0,12S
0,126
0,125
0,124
0,123
0,122
0,121
0,120
0,119
0,117
0,115
0,113
0,112
0,110
0,109
0,107
0,106
0)05
0,104

0,101
0,100
0,,0994
0,0984,
0,0975 :
0,0966 :
0,0958 :
0)0949 i
0)0941 '
0,0933 :
0,0926
0,0919
0,0912
0,0908,
0,0898 !
0,0892 ,
0,0885 :
;
U tabelama 3.5.4., 3.5.5.,.3.5.6. i 3.5.7. dati su podaci za karakter,isticne-tipo\je
lezaja. Kod proracuna leZaja najbolje je koristiti se uputstvima i podacima iz fata-
loga proizvodaca lezaja.
Pritrijer: Proracunati'leiaj sa kuglicama za radijalno [it" -'-- 5 kN sa brojem
okretaja rI _,= SlOO i trajanjem L/! = 11 000 radmh san; ptecmk rukavca d -'" 65' mm.
Tabela 3.5.4. PRSTENASTI KL'GLICNI JEDNOREDNI LEZAH SA ,RADIJALNIM
DODIROM
,ei _ reda mjera,
--I·· BC02(62) I BC03J63)
Ul li-:; r----.
t.' K:[i G Co. D B t· C Co D B T C Co 1J 13 T
i'" I I .
1 10 i 3A_ 2,08 26 0,5 I 3A "1'7 30 91 I· 6,55 3.75 3s 111
, 12 , 3,7;:, 2
J
5 28 gO,S 5,3 3;25 32 10- 1 8 4,25 37 12
! 1
\ 15 I 4,05, 2,9 32 9 0,5 :1 5,85 3)9 35 11 1. !I 8,8
< 17 I 3,35 35 lO 0,5 7,2 5 40 12 .1,5 10,6
20 I 5,2 42 12 1 . ,9,8 6,95 47 14 1,5
5,7 42 13
6,7 47 -14 1,$,
8,3 52 15 2
25 I 7,'$ 5,85 47 12 1 10,4 6,15 52 J5 1,51' 16.,6
30 r 10 8 55 13 1.5 14,6 il,6 62 16 1,5 22
35 112 lOA 62 1.4 l 19,6 15,6 72 17 2 ,26
I
1
'40 12,7 11)6 68 15 1.5 1- 22,4 20,0 80 18 2 31-,5
45 I 14 75 16 25,,0 20,8 85 19 2 40,$
50 j 17 15,6 80 16 ·27 ,24,5 90 20 2 47,5
12,1
17
20
50
54
i 55 122 20 90 18 2 ,\1 32,5 30 100 21 2,5 54
I, 60 I 22,8 21,6 9S 18 2 40 36,5 110 22 2,5 I 61
I I: ::,6 ::: II ::,5 ::,5 ::::: :,5 ::
I 15 j' 31,5 33,5 115 20 2 50 53 130 25 2,5 i 85 76,5
'80 37>5 39,0 125 22 2 ',' 55 58,5 140- 26 3 I 93 81,5
I,
85 39 42,5 130 22 2 I 63 :54 150 28 3 102 93
I
90 145 49 140 24 2,5 I 71 72 160 30 -3 110 104
I
95 48 53 145 24 2,5 I 80 69,5 170 32 3,5 120 116
,100 I 48 53 ;1.50 24 2,5 90 90 180 34 3,5 137 140
1,
105 57 63 160 26 3 98 88 190 36 3,5 146 i53
110 64 69,5 170 28 3 108 106 200 38, 3,5 166 170
.6217:2
72192
80 21 2,5
90 23 2,5
IOU 25 2,;f
110 27 3
120,293
130 313,5
140 33 3;5
ISO 35
160 37
17039 },5
180 41 4
190 43 4
200 45 4
215,47 4
225_ 49-4
240 50 4
171
Rjdenje
Iz tabele 3.5.3. za n = 900 min-
1
oCitamo JITe '''' 0,333, a iz tabele 3,5.2. za L/. ,,-,. 11 000 sad
oCitamo .h = 2,8.
posto nema aksijalnog ekvivalentno opterecenje jednako je radijalnom optere.:.
cenju. Po1'rebna dinamicka moe noiienja i:.mosi:
Fr'fL 5·2,8
G ..,.'" --....-. = _._- = 42,04 kN.
In 0,333
:"abela 3.5.5. - PRSTENASTT KuGLICNI JEDNOREDNT LEZAH SA KOSIM
DODIROM -
tipa reda mjcra, nosivC}st [kNJ i mjere J..?1m,"l'--__ _
;:1 _______ _ .. _____ i _____ B_N 03
ld:; l5.B C c, D B T r:l ' C Co D B T r l I
- g :-
172
20 : 10.,4 47 14 1,5 0,8 13,7
25 111,6
3
3
°5 ,I 16,3
21_,6
40
45
50
55
60
65
70
75
80
26
29
i 30,5
I 38
I 45,5
I 51
56
58,5
c?5,5
72
85
95
8,8
12,7
17,3
21,2
24,5
26,5
33,5

49
53
57
64
73,5
86,5
100
52
62
72
80
85
90
100
110
120
125
130
140
150
160
170
15 1,5
"16 r,5
17 2
18 2
19 2
20 2
21 2,5
22 2,5
23 2;5
24 2,5
25 2,5
26 3
28 3
30 3
32 3,5
0,8
0,8
1
1,2
1,2
1,2
1,2
1,2
1,5
1,5
1,5
2
'
I
35,5
46,5
54
6,2
\ 69,5
!78
1 88
I 96,5
i 106
Ill6
1127
i 137
7,8
9,3
14,3
19,3
23,2
29
39
45,)
54
62
8J
93
104
116
!29
143
47
52
62
72
SO
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
14 1,5-
!5 2
17 2
19 2
23 2,5
25 2,5
27 :;
29 3
31
33 3.5
3."; 35
37
39
41 4
43 4
4" .+
0,8
J
J
1
1,2
1,2
1,2
1;5
1,5
2
2
2
2
Ovoj dinamiCkoj moci l10senja odgovara lezaj oznake 65 Be 02. (vidi tabe1u 3.5..4) sa djnamic-
kom moti nOSenja C =-_ 43,16 kN i precnikom d = 65 mm·
Racun:;kj viiek rrajanja izabranog leZaja jzracunava se prema faktoru vijeka:

h=
p
43,16·0,332
-.,,"-..----- = 2,87.
5
Iz tuhele 3.5.2. za .h = 2,87 oCitamo vlick trajanja izabran\;)g lezaja L" c..- 11 750 radnin
:mti.
Tabela 3S{).'- PRSTENASTI KUGLH'::NJ DVOREDNI LEZAJI SA KOSIM DODIRO!vl
\ j .. Oznaka tipa rada fkN] [rom} _____
I"" • BG 32 (32 i BG 33 (33) I
I! __ B ___ B __ -. _'_I
.j 15! 7,8 6,55 35 15,9 1 13,7 9 42 19,0 1,5
I
17 _.11 7,8 40 17,5 1,5 18,6 12 47 22,2 1,5
2Q) 15)3 11 47 20,6 .1,5 18,6 13,7 52 22,2 2
I
i
25 1 17,3 ]3,2 52 20.,6 26 19,6 62 2
·1 g;r i,5 ts
'I l !ts 55 .
50 l 47,6 40 90 30,2 2 69,5 110. ,44}J. 3
!I 1 1 gg-,
"65! 71 69.,5 120 38,1 2,5 114 112 140
I
70 I 71 78 125 39.7 2,5 132 127 150
75 i 78 83 130 41,3 2,5 137 146 160
80! 95 93 140. 44,4 3 156 .160 170
i
85 1 102 112 150 49,2 3 173 186 180
90 I 118 125 160 52,4 3 196 208 190
95 i 137 146 170 55,6 3,5 216 232 200
49,2
54,0
58,7
63,5
68,3
68,3
73,0
7'].,0.
77,8
4
4
4
!
100] 146 ]66 180 60,3 3,5 2J6 260
I
1 .1
1
92,1 4
____ I
'---
173

I" p
T. ,-
"'I ... ' , ,., I
-';'" I
'-------3
174
...,
f1 "'t. \0 N
O",_r-- '<1"0\0 0<'>0"<3" o\"<t"':; «1'<t_
....,M'<t'<t >n ..... O:> r--r-OO 0_('.1
..... 00 "'t .,..,.,..,\0 .,..,.,.., ....
r-- ('.I 00"""''' "0"'<0 ..,0'....,"'0:: ""'''00'''''''
('.I...., .... "<t .,..,.,..,1..0 \Or--r-- 00000,
.......... V>.,..,
____ NM('.I NN'N MM"f'")
"l""",,"';, <n ..... <n <nor,
",", __ N ('INN N"NN' r-1N"f'")
Tubela 3.5.8.
NACINI PREPOZNAVANJAPOJEDINIH GRESAKA LEZAlA
Ponasanje leZaja
u radu
Ncmiran hod
I
,
MoguCi -uzrod 'takvog
ponasanja
Ostceen;a na prstenima
kotrljajnim tijelima,
oneCiscenje,
velika zracnosl
,---: "---------
Smanjenje
rada
tacnosti I
!
-- .Istrosenje kao posljedica onc-
nedovoljnog pod-
mazrVRnJu,
ostecenie ua prstenima i kotr-
ljajnim -,tijelima
Neuobicajena ,buka Nedovoljna zracnoSl
leiaja:
zavijajuCi iIi' zviidu-
Ci zvuk
Lupaj uC! i nejedno-
lik zvuk
.
StaIno promjenIjiv
zvuk
Neuobieajeno v1so-
ka temperatura.
Velika zracnost,
o3tecenja staza korrljanja,
o-QeCiscenje,
(pregusto) ma-
21VO·
Promijenjena zracnost pod
uticajem temperature.
-- oste6enje staze kotrljanja.
Srednji i vmolei brojevi "h.-_
taja.
premalena zracnost,
nedovoljno iii prekomjemo
podmazivanje,
lose ugradelli zaptivaCi
--------_. --
Porast temperature,
a da nisu nastupile
promjenepogonskih
uHova.
Teiak hod Idaja:
jeduoliko visoko tre-
nje
'Pomanjkanje maziva,
pocetak Ijustenja.
Prenapregnut Idaj,
tiiesno ugradeni zaptivaCi,
previse maziva iii prektiuto
maz,ivo
----1---- --------
Nejednoliko trenje, Strana tijela u kz.aju.

Primjeri
-----,-----:'
Automobili: klimanjt
tockova, potres}- sIstema za up-
ravljanje;
Ventilatori: potresi.
Motori S uU,utTasnjim sagorije-
vanjem: pojac<lJ;li potresi ria ko':
lj)!nastom vratHu.
Tokarski siloj:' tragovi na
divanom komadu.
v-31ov1ta slika br'uiienja.
Valjul':ki stan za hladno vuljanjc:
tragavi ua rnaterijalu koji' se
vulja_valovitosL
Elektromotori,
redukwri
(leod reduktora' se zbog buke
zupcanika huka leiaju tcsl:(\ uo-
cava).
Takvi nedostaci mogu se uo(':iti
pri kontr?1i masina koje
se serijskl prOlzvode,
Takve _ greslee se pd pravilnom
odrZavanju uvijek pravovremcno
uocavaju.
Prevcliko trenjc moze se llor-
maino osjetiti rukom pri okreta-
niu leiaja.
175
3.5.2.7. O§ceCenja kotrljajnih Ida.ia
r' Vijck trajanja I.czaja zavisi 0 broju ciklusa e." .".
na tije1ima i stazama k r 0:t:tereClVanJa 1 I.) inten-
nIh leiaJeva mogu nastupiti u8ljed: nornl.alnog zam Ostecenja kotrlja)'.
ug d " b "klac1n' ora matenJal 1""
ra e nepn og montaznog alata k' . a ezaJa, pogresne
korozlJe, oneCiscenja i 81. ' onstrukttvnc greSke, usljed
. Normalni zamor se oCituje Ijustenjem (listanjem) v'
11 ostecenje lczaja znatno ranije ne0"O ho se oeck" alPovrsmc kotrija..Tlja, Nastuoi
tr . n' k 1 y '. t::> IV 0 prema x -
a!a Ja, ta TVO ezaJno IDJesto. tt;'cba bezuslovno' Dodv ,. k ' . proral,.;unu vijeka
g
uce prem t . , rCI Ontrah N 'Y '"
, .'. a ragovuna na stazama kotrljanja., donijeti zal r..,., . a}cesce jc'mo-
cen}a 1 nenormalnog rada leZaja, d "Jucke 0 uzroeima oste-
U tabeli 3.5.8. dat je pregled moguCih naCin' Y.
eventualnl" uzrOC1' 1" k nl . .... a ponasan)a Ie' "
" 0 {retm pnmJen takvih ponasanja, " Zfl}a u pogonu,
3.5.2.8. Podmazivanjc koaljajuCih
Izbor naCina podm2.zivanja kotrljajuCih lezista 2' " .
m
. v' ,-' v' <1\ lSI od ra'·1. '1
," maseu vrSl .se brojcvi okretaja n "< 3000 in" uslova. Pod-
n <. pum sc maseu 2/3 slobodne zapremill. I, v ,ill . Ka? su brojevi
seo 1 /2 zapr.crr:ine Idaja. Za a JC 12 > 1500,
I C Be mastl sa tackom topljenja t > "l80ne Z' I. ratul e t ""oo - 20 do
konste'se masU sa tackom topljenja t ; ... 230nc. . .... u tern,pCr:3ture t > 125"'C
Za brojcve okretaja n > 3000 min \ obavezno jc' elm' .
l1l.agiom, cirkulaciono" pom.Deu uIJ'ue kupke pon-oc' PDf" "l.
az1
:r
an
}c uljem (uIinom
r v', • k' .' -" .1 U Itl Ja 1 d 'I .
u Jern V!Sl ·SC 1 '"ad su bro)cYl ol(retaja rukavca veliki 1 v .; r.;. Podmazivanjc
peratun. ,a czaJ lzlozcn, visokoj tem-.

d

,
g
St. 3.5.48. Labir'intsko zaptivanje'
176
3.5.2.9. ZaptivanJe kotrljajucih leziJea
Zaptivanje ima zadatak da sprijeCi prodil'anje pfaSmc, vlage, tecnosti j .pli- '
nova u lezaj. Posto Idaj ima svoje podma'zivanje, zapuvanje treba da sprjeCi
zenje rnaziva iz leiaja. Zaptivanje se moze izvesti bez do"dira zaptivnih clemenata
(labirintsko), sa dodirom. zaptivnih elernenata' i kombinovano, "
Lab.£rttllsko zapliva1lje temelji se na promjeni brzine i ,smjera va.2iduha koji
sprceava' prodiranjc, ncCistoca u' leiaj (s1. 3.5.48). Bolje zaptivanje daju rjescnja
vise. iljebova, 'prema s1. 3.5.48b) i c) iIi vise labirinata, ka.o na s1. f)
1 g). Rjcsenja kao na 81. 3.5.48a) i 'e) mogu se 'primjenjivati sarno kad lczaJ radlU
tistorn i suhom prostoru.
Zaptivailje sa dodirom zaptivnih elemenaea prikazano je na" s1. 3,5.49.

S1. 3.5.49. Zaptivanje sa dodirom zaptivnih elemenata
Zaptivanje pomocu filcanog prstcna prika-
zano jc na s1. 3,5.49. a), b) i c). RjeSenja ,sa
dva ili viSco filcanih prstcnova j sa moguenosti
pdtczanja, primjcnjuju se 'u tdim l'adnim us-
lovima. Pdjc: ugradnje filcani prstcnovi se na-
tope vrueim uljem .
. Gumimn£ zaptivaci sa oprug0111 (s1. 3.5,49d)
e) izraduju se od gume iIi plasticne mase
pojacane mctal,nitn prstcnom (iii bcz prstena) .
Opruini prsten pritiskuje liZ vratilo rub man-
,zctne zaptivaea.
177
Na s1. 3.5A9f) i g) 'prikazal1i su naCini zaptivimju pomocu metalnih lunova.
Kombinovano z'aptivanje sastoji se 04 dodirnih i labirintskih zaptivaca (s1.
3.5.50).
ZADATAK
1. Iz'racunati nosivost kotrljajudh lezaja 50 Be 50 Be 02 i 50 Be 03 za vijek trajanja
Lh = 10000 radnih sati pd n = 1000 min-to
PITANjA
L ,Sta su Idaji?
2. Kako je izvrscna podjela Idllja pre-rna konstrukciji?
3. Kako jc izvrSena podjela ie-zala pre-rna djelovanju sila?
4. Objasni jednodijelni 1dizni leiaj,
5. Objasni dijdove' i nUlnjenu dvodijelnog klizIlOg leiaiz\.
6. Stu je poslc1jica i od kojih matcdjala SI;: izraduje?
7. U kom dijelu posteljicc se- izral1uju uljni kanali?
l:L Stu se posliZe prinJ:)enom segmcntnih
9.'Kako jc izvrscna poJjela kotrljajnih lcbjevu prcma obliku kmrljujnih tijelu?
10. Koil Sll susravni dijc1Q\;i lzotrijajnih, !czaja?
t 1. K'ad sc primjenjuju Idaji sa kuglicamu, a kad sa Yaljcifllu?
12. Koji rnale;:ijali se primjenjuju za izradu kotrljajnih lei.aja?
t3. Kakvc sile rnogu primati pojedinc vrste le2aja sa
14. Kako se vrsi Iduja ml rulmvcu, a kako u
15. Kako se vrsi izbor ,kotrlfujnih ie'zaja?
16. Stu jc svrhu podmazivallja?
17. Objitsni pciju.m suvog lrenja, polusuvog trenja i tckllceg Htnju.
18. Kad. ,ge podmazivanje vrH uljem, a kad masc:u?
19. Objasni naprave za podmazivanjc.
20. Sta je' zadalak zaplivanja ldaja i kako se ostvarujc?
21. Kako se v1'8i obiljcZuvanje kotrljajuCih leZaju?
3.6. SPOJNICE (SPOJKE)
Spojnice napmvc obrtnog ,kretanja koje sltlic za spajanjc kraj'eva vratiia
u jednu cjclinu, iii za spajanje vratila sa razliCitim rotirajutim dcmentuna (rcme-
nicama, zupeanicima i 51.).
Na 81. 3,6.la) shematski 'je prikazana veza spojnicama: vratila pogonske lua-
ulaznim vratilom prenosnika (reduktora) i izlaznog vratila prenosnika sa
vratiloJ!l radne' masine. Du,g:::I.Ciza vratiht izraduju se iz vise dijelova pa se pomoc:u
spo;nica povezuju u jednu cjelinu (s1. 3.6.1b).
178
Prenia naClllU r principu rad,a spojnice se, pod,ijeliti "na;,:
hidraulicke, pneumatske i hi(irodiftamicke. U_ priinjeni
su, najcesce, mehanicke spojnice.
KonstrUkcija: spojnice 'treba da
_2;adovolji sljedece opilte uslove:
- -da je po obliku rotaciono Li-_
jelo i da.je' stolakSa, kako bi se manje
opte-rel:ivalo vratilo'i leiajevi,
- da se lUoze postaviti ilto bUze-
lezaju, .k.ako bi se smanjio moment
-
- da omog\lcava, dobro 'centii-
ninje vratila,
- - da, budc cl.Obro
- du bude jcdnostavne konst-
rukcije, da tie lako postavlja i skida"
'-:-' da istureni dijelovi budu po-
kriveni i zasticeni, kako ne bi dolazHo
dO,nesretnih slucajeva.
L
!,
I
.JL :t
Rodno·
mns_i,oll -
[,
J
-:w
l
* -J
S1. Shema ,primjene, spojnic?
Prema, karakteristik::!n14 ostvarene "mehanicke spQjnice :mogu biti:
a) .krule, koje _sp-recavaju bilo"kakvo
b.
b) dilatacionc, kojc dozvoljavaju izvjesno uzduino' poinjeranje- vratila usljed
promjene temperature;
c) elasri{'tl-c, koje .omogucayaju t:e1ativno' ,na_ raclln dasticne
dcformacije uI;l1,etnutih e1ernenata it spojnicu;
d) zglm;kasi{!- (zglobne), za spajanje ,vratila p,od
e) ko'je se mogu u toku fada ukljl.!Civati.i iskljuCivati;
f) spectj"alne_ spoJnice sa razliCitom namjenom, npL da kO,d
iskljuce vratila, (sigurnQsne spojnice).
3.6.1. Krutc
Primjenom spojnica ostvaru;e k;ruta,veza dva vratila",Zbog -i:OJ;U Be
'vibracije i udari sa jednog ad spojenih vratiUtprenose u 'cjelini i ra vratilo,
ela krute spojnke treba, prirnjenjiva# sump "rude
sa dovoljuc) ujcdllacenim rez1mom:' "
IZrute spojuice se jednostavnoscu !;:onstrukcijc_ 'i U
upotrebi su, najceS,ce, hute spojnice: sa naglavkqm, oldopna, ,sil, ob.odima i koni-
penzujuCa zlipcasta.
sa naglavkom,.csL: 3.6,2.) sU$toji se od ,naglavka U obHklj. supHeg; ciliPctta
koji se navuce na krajeve vratila. V cza ,naglavka i vratila ostvaruje se pdmocu kli-
nova. Ako su klinovi kukasti (s1. 3.6.2a), kuka se mora zastititi limeriirh dklopima., -
Ako su klinovi bcz nagiba, osiguranje naglavka od uzduznog _ pomjerJ.Ilj* __ yrsi' se
pomocu uvrtnih vijak<,l. "Naglavci se iztaduju od celika JC.044S) i c,eliepog' Jiva
(CL.0445).
179
L
o.
b.
SI. 3.6.2. Spojuica s,a naglavkom: a) veza naglavka i vratila pomocu kukastog kUna, b) veza
nagIavka i vratila pomoCu klina bez nagiba
nhneuzije naglavak3. su: D = (l
t
4-- 2)d; L = - 3,8)d. Manje vdjednosti
se za vece precuike vmtihi. Nazivni precnik vijka: Md 1/4 d, gdje je. d mm - preenik vratda.
Oklopna spojuica (s1. 3.6.3.) nna dvodijelni okJop ko;i se priteze vijcima. Sila
trenja stvorena prite"l:anjem vija1,.a treba da je veta od obodne sile na dodirnoj
povrsini CFT} > Klin je bez nagiha"i sluzi za vodenje. Oklopi sc izraduju od
sivog liva.
£1. 3.6.3. Oklopna spojriica
Glavue mjere su: D = (2 - 3) d; L = (3 - 4) d; manje vrijcdnosti treba uzimati za veec
preenike vratila., broj vijaka, z = (6 - 8).
rje5enje I
u.
b.
81. 3.6.4. Spo;nica: a) sa nakovanim b) sa zavarenim obodima
180
Oklopna spojniea lako se postavlja i skida osnog pomjeranja vratila.
Moze se primijeniti i za spajanje vratila nejednakih precrtika. Nedostata,k joj je
sto se teSko uravnoteiuje (balallsira) i sto'se zbog spoljnih neravriina mora"?astiti
limom. ..
'Spo;nica sa obodima (kolutna spojnica)' ima obode na krajevima vratila koji
se roedusobno spajaju vijcima. Za velike precl1ike vratila obom se iskivaju zajedno
sa vratilom iIi se zavaf4ju (s1. 3.6.4.). Vijci za spajanje oboda abieno su podeseni
(rje§enje I), a rjede nepodei3eni (rjescnje II).
1
r!! .
o.
Sf. 3.6.5. Spojuice sa zasebnim obodima
Mjcre spojniee sa, zasebnim obodima iznose:
D = (3,2 -- 3,,5) d +- 2 em; -Dg = (1;6 1,8) d + 2 em;
Do, => - 2,5) d -+ 2 em; Dr. = 0,4 -'-/1,6) d -1- 2 em; L = (2,5 -' 3;5) d;
d
s
= (0,16 - 0,18) d + '1 em; 0 = (0,24 - 0,26) d + 1
b = (2 - 5) mm.
SpoJnice sa zasebllim obod£ma prikazane su na 81. 3.6.5. Vcia ohoda '1 vratila_
izvodi se klinom. Na (s1.. 3.6.5.a) cGntriranje je izvcdcno pomocu u
jednom obodu i ispupcenja na dru-
gom obodu istog nominalnog prcc-
nika (Dc). Na s1. 3.5.5.b) ccntriranje
se ostvaruje pomoCu prsterr3, a obo-
di su jednaki.
Hirtova zaupcasta spojnica sluii
za spajanje zavrsctka ,rratila sa zup-
canicima (pr:imjcr 11a s1. 3.6.6.), za
spajanje dije10va koljenastog vratila
i 81. Profil zubaca Hirtove spojnice
u razvijenom obliku odgovara pro-
filu metric.kog navoja. Primjenom
Zup.ci

Sl. 3.6.6. .zupcasta spojriica
181
Hirtove SpOJlliCe mogu se pojedini dijelovi konstruktivne cjeline izradivati
odvojeno i od razliCitih materij;:ua, a osteceni e1ementi mogu se pojeclinacno z_a-
m,jenjivati.
3:6:2. Dilatacione spojnice
Ove spojnice omogucuju uzduzno ,pomjeranje vratila usljed promjena tem-
perature i drugih uzroka. Najpoznatije gil kandzasta i zupcasra dilalaciona spojnica.
182
Prff5jek A-A
3.6.7. Kandtasta spojuica
Mjcte kandza.stc spojnice od SL:
D = (3 - 4)d; L (3,5 5)d; Ii (1,5 - l,8)d;
"'" 0,3d -{- 1 em; b = O,3d -'- 2,5 em.
S1. 3,.6.8.
Kandzaj5ta spoJnlCa (s1. 3.6.7.) se
iz dvije glavcine sa po tri kandZe pravouga7
onog profila i prstena za centriran;e. Spre-
zanje kandZi ostvaruje se sa: aksijalnim
zazorom koji omog'ucuje uzduzne dilanicije
vratila. .
Zupcasta spo,nlca (s1. 3.6.8.) sastoji se
iz dvijc ozubljene glavCine sa zupcima Cija
sU tjemena sfcrnog oblika i dVil naglavka sa
unutrasnjim, ozubljenjem koji sc spajaju
vijcima, Ova spojniCa oIUoguc:uje malo, uz-
duzno, poprccno i ugaono poil1jeranje jednog
vratila u odnosu na drugo.
3.6.3. Elasticnc spo;nicc
Ovc spojnice ublazuju (prigusuju) pro-
mjcne obrtnog, momenta i udare koji se
javljaju u 'radli. Takode, - dozvoljavaju i
male lletacnosti pri sklapaniu vratila.
Elasticna sa -obodima (st 3.6.9'.) sastojise.iz dva>razlicita_ oboqa koji
se uklinjavaju na vratila. U jednol11_obodu izradujll se- cililldric,ni otvori u koje se
postavijaju gtim.enih_ prstenova iIi aka su
prstenovi 6d kozc, onda treba-,da budu 'u obodu,spojnice
izraduju ,se'k,onicni otvori (kOllUS 1 : 10) za l,lcvrscenJe _vijaka k()ji nose elasticne
prstenove. 1zm_cau ,-oboda i- gwnenih prstcnova se, me:talni
koji opode razdvajaju, .
Tabe1a 3.6.t. Mjere clasticnc spojnice sa gumenim prstenovima
Mjere; u rom

x -,-
Non· @
xas....l,E E
,I'd, D i
.8 i:i -+'_'-,-_-,-: _a_,.'."b_ i
I
35 35 55 120 82 62
i
c I,vijak do I d i 1
.' e I 'g
33 ,35 1..::... 5 M 10 14 27 7 0,12
42 45 72 140 100 33 35 J...;:- 5 M 10 27 7
4
6
4,9 4700
7,8 4000
50 52 85 170 120 112 42 45 6 M 12 18 35 9 6 0,46 14,7 3300
60 65 ! H}S 190 140 lU 42 45 26M 12
75 80 i 130 ;no 170 142 42 45 2+ 6 M 12
i
85 95
105 115
, 135 145
! 150
! '
i
185
,230
260 "195142 58 552-'--- 8 MIG
330 245 175 75 70 2..;,-10 1'1'124
410 310215 90 90 M30
18 35 9 8
18 45 '9· 10
24 45 11 10
,0,72 19,4
1,10 30
2,Q6, 45,2
3000
I
2600 I
2200 i
,
,
30 56' 14 10 4,12 97,1 <1700_1
38 70 18 10 $,48 14000 i
i, 170 180 i.290 500380 225 JI0 110 2+)5 M 36 46 86 22 10 15,38 320 11000 I
i ___ . ___
183
Kod ovih spojnica postize elektriena izoladja drugog oboda. U tabeli 3.6.1.
date su diIhenzije spojnica s'a ·gum.enim"prstenovima,-za riajveCi dozvoljeni moment
uvijailja max).
Perifleks-spojnic;l (s1. 3.6.10.) saStoji se iz dva oboda (I), gumenog obruaLkoji
elastiCrio povczuje obode (4), dva pritisna prstena (2) i vijaka (3). Obruc: spo;nice
moze na jl$dnom mjestu biti fadi lakSe ,montaze.
Perifleks-spo;nice odlikuju' se veiikom elasticnoscu i da obez-
bijede radijalno pornjeranje_ (do 4 mm), aksijalno pomjeranje (do ,8 mm) i ugaono
pomjeranje (do 4°). Pogodile su za spajan;e vratila sa visokim brojem okretaja.
s.
3.6.4. Zglavkaste spo;nice
a. I
I
Perifieks-spojnica
Primjenjuju se za spajanje vratila koja prenose obrtni moment pod nekim
uglom. Najcescc se koriste u parovima (s1. pri cemu u.metntiro vratilo
(III) nema konstaptnu ugaonu brzinu. U gaone brzine pogonskog i g:onjenog vra-
SI. 3.6.11. Shema zglav;kaste veze vratila
tila (I i II) biee jednake pod uslovitna:
da su osovine zglavaka parruclne, da ose
vratila leze u istoj ravni i da Stl uglovi iz-
m,edu umetnutog: vratila jednaki (a'1 a
z
)-
Ako su gornji U$lovi priblizl10 ispu-
njeni i ako su uglovi 0';1 i 0';2 mali (do 5°).,
ugaonc brzine pribliznci rc-dnake
(W1 = co
2
)·-
Na 's1. prikazana je zglavkasta spojriica sa glavcinama viljuskastog
oblika koje se povezuju sa ukrsnjakom, pomocu osovinice i dva vijka Ciji ,zavrseCi
za povezivanje vr'atila.
184
Na s1. 3.6.12b) prikazanaije zglavkasta spojnica za spajanje sa ozlijebljenim
vratilom.,
a.
81. 3.6.12. Konstrukci;c spojni,ce
3.6.5. Iskljucne spojnice
Ove spojnice u toku mda omogucuju iskljucivanje jednog vratila/'a ukljucuju.
sc samo u stanju mirovanja Hi laganog okretanja.
Na' s1. 3.6.13. prikaz;:ma je kandzasta sp0.in£ca sa nekoliko proHl::!. kandZe:
a) prayougaone, h) c) trapezaste i d) trouglastc.
pre';'kA-A

' ..
Q.
b.
c.
d.
S1. 3.6.13. Kandiasta iskljucna spo;nica_
Jedna glavCina kandzaste spojnice nepokretna je 'u odnosu na vratilo, spojena
je klinom bez riagiba i osigurana od uzduznog pomjeranja, pomocu vijka.'
Druga glavcina je duza' i sa kruznim radijalrum spojena za prsten me--
185
haniima kojim se spojnica ukljucuje i iskljuCtije (s1. 3.6.14). glavcina spo-
jena je sa vratilom pom,ocu dva klina bez nagiba. Prsteu_ ia centriranjy osiguran
je od pomjeranja, pomocu uvrtnog vijka.
3.6.14. Uredaj Za ruc_
no- ukljucivanjc i
civanje spojnica
3.6.6. Ukljucno-iskljucne spojn,ice
To su spojnice koje omogucuj"u ukljuCivanje i is..,
kljuCivanje ;ednog vratila u vrijeme dok je drugo vra-
tilo U ObiC-lio rade na pdndpu trenja" pa se ti
tom slucaju nazivaju frikcione spojnice.
FrikciorUl, spojnica sa ravnom dodirnom pOVrSi1W11'i
(s1. 3.6.15a) ukljucuje se pritiskivanjem diska na go:...
njenom vrutilu uz, disk na pogonskom vratilu. -Proiz-
ycdeni otpor trenja stavlja -u pogon gQnjeno' vratilo.
Slieno dje1uje i spojnica sa konicnim dodirnim 'povr-
sinama (s1. 3.6.15b). Spojnica sa lamelama Csl. 3.6.15c)
prirnjenjujc se za jaea opterecenja i eeSea ukljucivanja.
Spojn-ica sa j)apucama (s1. 3.6.ISd) ,ukljul:uje see pri-
tiskivanjem papueu uz cilindricnu povrSinu spojnice.
''Irenje, potrebno za prenosenje ,obrti1.og momenta, moze
sc ostvariti i pi'itiskivanjenl, elasticne, trake uz cilind-
ricnu povrsinu (s1. 3.q.1Se). Kod spojnice (prema 81.,
3.6.1Sf) kuCiste sc 'puni nekim _lll_u'-terijalom, npr. 10pti-
cama, grafitom i. s1. U sljed- centrifugalne sile, punjeni
lUuterijal sec sabija i uspostavlja vezu izmedu pogonskog
i gonjenog vratila.
..•...

oj b) c) d) e)
S1. 3.6.15. Sheme frikcio-ruh spojnica
Spojnicc nu 81. '3.6.15.a), b) i c) optcrecuju vrati16.i aksijalnim silarna kad SLl
ukljucene, d?k se kad ostalih spojnica ak8ijalna opterecenJa, ne" pojavljuju.
Da bi se obrtni moment prenio s jednQg vratila na ,drugo, sita trcnja na do-
d.irnim povdinarna (F) mora da budc vee-a iii jcdnalza obodnoj sili (Fo)' Posto je
sila trenja = F" . f1- (gdje jc F" sila normalna rut povdinu, a p - k09ficijent
trenja klizanja) prl ukljuCivanju ,cc dolaziti do proklizavanja ,na dodirnim povr-
.. d·1 . l' al' Fu Po
smama sve 0';: se ne posngne to lka norm na Fn = _.- - koja cc
/), ,u
Do
p .. _-
o 2
omoguCiti prc1iosenje obrtnog momenta j\1
o
bez proklizavanja.
:186
da se btzina frikcionih spojnlca Il1.Q v
gucujc' postepeno ukl;uCivan;e spojnice, tako da se mogu izb' pog.esaV-ati
voljno.djeluju -na i druge n:a \iratilu;: }eel tldari
sila dodirnirn povrsi- -, Uepo":
frikdonih spojriica mQ'ze se postiCi: 1 2·
.
mehanicki' (oprugom' iIi mehanizmom ,za
ukljuCivanje), clektrciri1:'agnetnim putem,
pneumatski" i hidraulicki. Dil bi ta sila bila
sto mat;tja, dodirne povrsi'ne oblazu 'se '-
frik<;:i.onirri mate;rijalom, time'se povecava
}renja,
-1' Na s1. -3,6.16. prikazana'je konstruk-
dja frikcionc spojn{cc ,sa_ jednom ravnom
dodirnotn povrs£nom. Pogonsko vratilo '1
disk'spojnice (1) spojene.su medusobno
p0tn.OGU _klina sa nagibom. Gniljeno vi-ati-
10 i disk spojnice,-,(2) spojeni su pomoc,u
dva klina hez, nagiba, tako da se disk (2)
moze pomjerati.
Nedostatak ove sp6jrilce jc u tome
I
sto je ZH. ukljucivan;e potrebna velika aksi- 51.' 3.6.16. F -lk :-
. 'I· 1 . ' ,. " , r CIOlla spo' .
Jalna ,S1 a coJa optercc"Uje povrsi- ravnom'dodirno Jlllca Saj 'd.n
ne i leziSta. Zato se ,ovakva spojnica pri-" III (11).
mjenjuje za prenos, 11lmijih Qbrtn.ih
Frikd(t;p.a 'spojnica' liia lu)ri'icnim, dodirnim povrsinaina ('1
Sf:_ iz dva ,koniCna oboda: spoljaSnjeg, koji se cvrsto spaja. na s. 3,6.17.j Sa.' "
un';l.tr:;!'snj<:? koji, se pos!:vIja pomoctl
Ua JC pokretlJlv. AkslJalna Sila ukl)ucivanja' (F), 0- "T ez t, 1
opruge; podesayanje velicine aksijalne sile moze se vrsiti po'm
UgaQ konusa iznosi Ix. :;= 12';' do .l6(). ' , rnocu dVije
Sila za, u19.juCivarije ove spojnice' znatno je manja nego',kod sp . . e.
nom, dodirnom povrsinom.- OJnlCe "',-
ucl fav_
SI.
G.
\
i1
d.
---:1-;
" ,,4' _ __
3.6.17. sa konienom dodirnom
-Spojnica-motor.t;t;ih .. vozila (kvacilo) je prvi dio ,transmisije iI"' '
llizrna motornog vozila. Njen da prehese sna!Tu rn It_prcfloSP.og-nieb,
I;>. .. Ora n.a p
, , . ogOnske
187
tockove i ujedno ornoguCi odvajanjc i spajanje prenosnog rnehanizma sa rnotorom
pri P91asku vozila i pri -promjcni stupnjeva brzine. Ugraduje se u zamajac 'motora.
Kod veCine autom6bila prin1.jenjuju se' spojnice sa jednom lame1om.
S1. 3.6.18. Spo;nica motoruog vozHa
t"i6.7.! Spojnice sa daJjinskim upravljanjcm
Na s1. .3.6.18. prikazana je
automobilska spojnica u ukljuce-
nom poiozaju. Disk: sa oblogom
(1) -, Jamelu, koja je aksijalno
pokretna po ozljcbljenom dijelu
gonjenog (spojniCkog) vratila (2),
pritiskuju opruge (3) kojih obicno
ima Scst) izmedu ploea (4). Zahva-
IjuiuCi Olporu trenja vrsi se prenos
obrtnog mOmenta sa preko
zamayca (5}, na gonjeno vratilo.
l1a bi se spojka ukljucila,
potrebno je larile1u osloboditi pri-
tiska. Kad vQzac pyitisne polugu
kvacila (7) potiskuje se uJijevo fezaj
(8) i d'.'Okrake poluge «(}) - obic-no
ib _ima tIi, koje oslobadaju ploce
(4) i prekida se prenosenjc obrtno
momenta sa motora. Cahura uklju-
cnog leiista je' sa zaptivac-em (6).
Kraj spojnickog vnitila osJonjen je
u zamajeu pomoCu kuglicnog le-
7.<,tja.
Glavno frikciono kvaCilo
tenka T-55 novije proizvodnjc
ima 19 lamela (10 pogonskih i 9
gonjenih) sa hidropneumatskom
komandom. -
Daljinsko upravljanjc radom spojnic::r ostvaruje -sc clektromagnetnim, pneu-
matskim i hidraulickim putem.
EiektJ'omagnetn'e spojnice omogucuju' daljinsko ukljucivanje pomocu elektro-
magneta ,cijim djelQvanjem se ostvaruje potrebna sila trenja ,za prenos obrtnog
momenta.
188
Na 51. 3.-6.19. prikazana ole elektromagrietna frikciona spojnica sa lamelama. 'Na pogonskom
vratilunaglavljena je glavCina (I), nu ko)o) se nalazi pIoca (2), oZljcbIjeno vczana sa glavCinom
(1), tako da Se po n;oj moze l.lksijalno pomjerati. Namotaji elektromagneta postavljeni su u nepo-
kretnom nosaeu namotaja (3) koji je'centriran na glavCini (1) pomocu kuglicnog idaja (4). PUSta-
njem struje u namotaje javlja se elekttomagnetna'sila koja privlaCi plotu (2), pritiskujuti nn taj
nacin lame!e (5) i medulamele (7) izmedu ploea (11) i (6). Medulamele (7) spoj_ene su pomoCu
zubaca sa gonjenini. dijelom spojnice (8). Po prestanku djelovanja elektromagnetnp sile, opruge
(9) potisnu plocu (2) ulijevo,-Cime se gUbipritisak izmedu lamela i veza se prekida. Aksijalno
1 diste sa kuglicama (J 0) prima pritisak opruga _za vrijem,e rada. LameJe se, podesavaju pomoeu
navrtke (6).
Aktiviranje namotaja dektromagnetn vdi se istosmjernom sirujom napona 24 volta.
SI. 3.6.19. Ele1.--:tromagl1.etna lamelasta spojnica
Pneumatske spo;nice omogueuju daljin.<:;.ko ukljuCivanje pombcu vazduha pod
pritiskom.
Hidrau1icke spOJDlce komtrukciono su jd'mticlle (st 3.6.20)
i, rade na istom principu a ukljuCivanje se vrsi pomocu u'ij 1 p;:)(1
Grupa specijalnih spojnica ohuhvata cemr£fugaJnc. sp'ojnicc koie omogucavaju
automatsko ukljucivanje iIi iskljuCivanje spojnice i sigurnosne koje osi-
guravaju prenosne clemente od optcreccnja;
Centrifugalna spo;ntca (s1. 3.6.21) sastoji se od pog,)l1skog o'boda (J) i gonjenog
oboda (2), tegova (3), koji su obrtni oko osovinice, i zateznc' tdrzione \ opruge (4).
Spojnica se ukljutuje sam} kad pog::msko vratilo d')stig'1e ojre;:ieni broj
pa tGgovi, zbog centrifug11ne sile, rastegilu oprugu i -pritisriu unutrasnju tarriu
povrsinu' gonjcnog oboda. '
189
N'a sl. 3.6.20. prikazana je.lame-
lasta tarna spoj niea sa pneumatskim
ukljucivalljem. Stlaceni vazduh struji
kroz provne u vratilu i kroz otvor
(a) u prostor cilindra (b). Tamo pri_
,tiskuje na klip (e) pomicuCi ga ulijcvo.
Sa klipom jc vezan veti braj osovinka
Cd) koje uu lamelc.lskljucc-
nje spojke postizeseprekdom dovodu
stlaccnog vazduha i odzracenieni
dova. Oprugc (e) vracaju Idip u po-
cetni polozaj. ' ,
Danas sc pneumatske spojnlce
cesce upotrebljavuju. Lo;a su im stra-
na gubki koji mogu nastupiti usljed
eVcntualllog loscg zuptivunja i mljed
koroziVllog djdov:mja vlaznog \'a/.-
.;Iuba._
a
-
S1. 3.6.20. Pncumatska lameiasta spojnica
S1. :1.6.21. Ccntrifugatna spojllica
Ove spojnice omogucuju da sc npr. elektromotori urad neoprereC:eni,
a spajaju sa raanom maSinom tek posto dostignu propisani braj okretaja. A1.ogu
se primjeniti i za osiguranje pri preopterecenju ili udarima. U tom slucaju nastaj'e
klizanje izmedu dodirnih 'povf,'iina tegova.i oboda. '
190
Sigurri.osna.spOJnlca 'sa, clvIJama (sl: 3,6.2;2) sastOJ1 se iz Q?()da (1) iobadu.,
(2), povezanih civijama (3) koje se, tp,ontiraju u cahure (4) ,i osiguravaju vijcimg.,.
(5)., U slucaju preopterecenja povecava se 9hodna i dolazi 9-0 smicanja CivijIl,.
2
3
5
L
j
S1. 3.6.22. Sigurnosna spo;nica sa civijama
Na sL'3,6.23. prikazana je'sigu.re-
noma, spojnica sa kuglicama koja' sluii
za ograni{:ehje obrtnog, ):nqrnenta. Sa-
stoji sc od pogo'nskCig dijela (1), gonje-
nog dijeia: (2), dviju kl,lglica (3) i opni-
ge (4). Prj sila na
kuglici savladi .aksijalni otpor opruge
i na taj naem nastajc mcdusobno
zakretanje pogonskog i gon.jenog di..,.
jela spa juiCe.
SI. ,Sigurnosna spojnic,a kuglicama.
3.6.9.: Hidrodi:namicke spo;nice
Osnovni clementi hlurodinaniicke spojulce (s1. 3.6.24a) koF ucestvuju u ,snage su:
kolo pumpe (1) i kolo,turbine (2\, Oba kola smjdtena su u zaj,ednickom kuciStu; a sa unutrasnje
strane imaju raYne radijalne lopaticc. Spojnica se puni lakim.mineralnim uljem sa B5 'do 90%
zapremine,! da ne bi doslo do 'povisenU1 piitisaka U -unutrasnjo&1i spojuice) sirenja ulja pri
zab'-rijavanju:
Pri okrctanju kola ie: na pogonskom VTatilu, pokrenc zbog centriftigalne ,sile,
tekuCina prema valljskom obodu do kola turbine"zatim skrcce preuiU srcdiSw kola turbine i po-
novo ula:d u kolo pumpc.,Brzina kruzcnja tckuCine nije jednolika, nego se u pumpi poveeava
prema obodu, a' u turbini sc smanjujc prCII).a srediStu. Vsljed .toEa nastaje pdtisak tek"UCine na
10J?atice turbine, pod kojim se turbina po.cne okr?tar,L. : , ,'. .' '
S obzirom da pumpa ima uvijek lleSto veei broj okrctaja od turbine, centrifuga1na sila ulja.
u pumpi bite uvijek nesto veca od centrifugalnesilc u turbini. ZbogtOga.lllje.neprekidno,kruii
predajuCi tutbilli dio ki:rletickc cnergije kojli dobija od pumpe.'
Na 8L 3.6.24b predstavljena jc konstr'ukcija hidrodinamicne spoji:tice. ,:pumpno kolo (1)
cini cjclinu sa oklopom (3), koji obuhvata turbinsko kolo (2). Vratilu furbinskog kola uvuceno'
jeu oklop. yrotiv isticauja uija mora. se ,izv.rsiti .s,igurno,
191
HidrOdinarriicke spojnice obezbjeduju mekSi pogO? dobr.o udare.l la?ano
<se ukljucuju i iskljucuju. lJpotrebljavaju se kod sinskih 1 drumsklh vozila vecih snaga, buldozera,
-drobilica, itd.
2
n,
o.
b.
<'-'-""-,
/- , """
[Sl. 3.6.24. a.1drodinamicka spojnlca: a) shema djelovanja b) izgled u presjeku

PITAN A
1. 8ta su spojnice i kako se dije1e?
2. Ko}} opsti usIovi se postavljaju za konstrukciju spojuice?
3. Skiciraj spojnicu sa 'naglavkom i objasni uaCin prcnosenja ohrtuog momenta.
4. Sta su dilaIacione sP9inice? Skiciraj i obiasni kandzastu spojnicu?
5. Sta su clasticne spojnice i gdje se primicnjuju?
6. Objasni rad iskljucnih spojnica.
7. Sta Sll e1asticne spojnke i gdje se primjenjuju?
8. Objasni rad frikcionc spojnice za motorna vozi1a.
9. Kako se vrsi upravljanje radom spojniea?
10. Kad se'primjenjuju pojedinc sigurnosne spojnice?
4. ELEMENTI ZA PRENOS' KRUZNOG KRETANIA
(PRENOSNICI) .
4.1. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA
Poznato je da ,pogonske masine (motori) najceSce rade sa konstantnim brojem
Dkrctaja>' dok radne masine imaju razliCit reiim rada uz razliCite hrojevc okretai;L
To uslovljava da se izmedu pogonskc i radne masine morn posta\'iti odredelli
mehanizam koji prcm)si snagu od pogonske do radnc maSinc i prilngoaayG. brojcvt
Dkrctaja pogonskc masinc potrcbni11l brojevima ok-ctajn radne masine. Taj mcha-
nizam nazivtl' SC prcnosnik. Prcnosnicima se suvl;id,wa i, udaljcnost izmedu 1'Og011-
ske i radne masint'o Shemarski pril,b7-, pcilozaja preriosnika (reduktorri) u radu vidi
se nll 81. 3.6.1. ' ,
KoJ svakog prcnosnika treba razlikonni:
1. u'lazno vratilo - pogonsko i
2. izlazno vratilo - gonjcno.
P
l
snag'a na ulaznom
III broj ohetaja ula?oog 'walila,
Wl .- ugaona brzinu ulaznog vratiJa,
snaga nu izlaznom vratilu,
nz brej okretuja izlaznog vratHa"
((1 2 ugaona brzina izJaznog \Tdtila.
Kolicnik i --= 11aziva se prcnomi (ldn(ls. Prenosni odnos je broj ko)i pOkazujc
my, 11-2
koliko se- puta pogonsko vratilo okrenc za jcdah okrctaj gonknog Yratila. Vrijcdnostprenosnog
odnosa moie hili Yeca, manja ili je-dnaka jeclan,:t).
i ;; 'J.
<
Ako jc i > 1, sma'njuje 13roj okretaja izlazilog ,TatiJa ua rai:un povcCanja obrtnog
momenta (M,,). TakYl lwcnosnici naziva)u se reauktori.
Ako je i ..::: I, prenosnik pove-cava broj okretaja izJaznog vratila na rawn smunienja ohrtnog
mome-nla. Taltvi prcnosnici nazi\'u)u se mu!tiplikat01·i*.
Ako je i = 1, hroj okrcraja ulaznog vratila j:;dnak jc broju okretaja iZlaznog watila i prc-
nosnik ne vl'si transfonpaciju oblinog momenta.
>l' Termini Tcduktor j multjplikator kori8tc se u 8111,is1u osno\'nc namje-ne prcnosnika.l pri ccmu
-se ne mislj na konstrukcione izvcdbe.
193
Silaga na izlaznom vratilu manja je od'snage na ulaznom vratilu, za izno,s gubitaka koji
nastaju u radu prenosnika. Broi koji pokazuje koliki je odnos snage J;la izlaznom pre-ma snazi na
ulaZllom vratilu) naziva se stepen iskoriscenja (I)), tj.
P,

P"
se moze izraziti kao proizvod obttnog momenta i ugaone brzine:
P
1
= MOl' Wi i F2 = M o2 ' w
2
,
a je:
P,
kfol
w,
Aka se podijeli. Af
n
sa .LtJOl> dobije se:
11-f02 P2'W1 •
MOL = = 11·t,
Afo2
a odavde je JA
lln
= M
tn
'7j ··i iii i =
A:f01";
Izmz za pIenosni adnos moze se, dakle, napi\ati u -prosircllom obliku:
. wt 11)
1·= =
0;'2
Zavisno od naCina prenoscnja snage od pogonske do radnc maSlllC, prenos-
mel mogu biti: tnchanich£, hidraulicki, pnewllatsk£ i elekt1·omagnctni. Najvise se-
primjcnjuju mehanicki prenosnici i oni 5U predrnet izucavanja masinskih eieme-
nata. Iv1.ogu sc pQdijeliti n:1 neposredne i posredne,
U grupu p.eposrednih prcnosnika ubrajaju se: Jrikc£oni i zupcasli prenosn£d,
a u grupu posrednih prenosnika remcnsh£ i lancani prcnosnici.
Frikcioni i remenski prcnosnici zovu se elastit.':ni jer osigurava;u prenosnc
clemente od preoprerecenja, a zupcasti i bncani zovu sc prinudni jer rade sa kon-
stantrum prenosnim odnosom. Elasticni prenosnici rade na principu stvaranja
trenja 'izmed.u dodirnih povfsina, a prinudni - na principu ozubljenja. .
Shematski prikaz podjele mehaniCkih prenosnika:-
MEHAKICKI
I
NEPOSREDNI

I

PRENOSNICI


LANtANI
I
REl\1ENSKI
I
Svaki prenosnik ima spccificne karak:teristike i oblast pritnjene. Izbor prenos-
nika vrSi se: prema veliCini snage koja se prenosi, broju okretaja, obodnoj i ugao-
noj brzini, prenosnom odnosu
l
koeficijentu korisnog djelovanja i rastojanju izmedu
osa vratila. Vaznu ulogu igraju gabariti L tdina prenosnog m.ehanizma, cijena
izrade prenosnika i troskovi ekspioatacije,
194
Osnovne karakterist,'ke nek,'h t,'pova p'renosnika bl " '
o ast prtmJene dati .im u
tabeli 4,1.
Tabela 4.1. Karakteristike osnovnih tipova ..
I

I
I
Snaga koja
se pIenosi
! Obodna brzina Prenosni
-"-,-, -
' korisnOg
[kWJ
1-
I Pljosnatim do 100
. remenom (1500)
I
Klinastim do 50
I (300)
I
,
sa pravim
zupcima,
sa kosim
zlipcima
Puzni
Lancem
do 10000
do 50000
do 100
do 200
(5000)
1- ----....--,-"
I

do 20
5-30
(100)
5·--30
25
25
(140)
do 35
(puh)
do 25
odnosi
djelovunja ,

r-
,.,--'
do 7 I 0,86-0,92
I (25).
j
dp 4
0,92-0,9£
I
(10)
,
I
do T
I
0,87 -0,97,
f
(15)
r
I
do 6
\
0,92-0,99
I
(10)
I'
do 7, ! 0,94-0,99 I
(20) 'j
8-100
ClOOO)
0,1 -0,98
do 15 0,94--·0,98
-
--I
,
}\'aponJcna: U zagradamn navedene najvece poznate vl·ijednostio
4,2, FRIKCIONI TOCKOVr
4.2.1. Princip i podjela frikci ..
onih prenosn_ika
Prcnos snage frikcionim tockovima
:rsi se neposrednim doclirom po?,onskog
1 gonjcnog tocka (s1. 4.2.1). Pri tome jedan
od tockova mora biti .. pom,ican. Priti-
skivanjem tockova, na njihovim .dodirnim
nastaje trenje koje . omogu-
cava prcnos obodne sHe sa pogonskog
na gonjeni tocak.
U od karaktera prenosnog
1 medusobnog polozaja osa obrta-
l11.
a
pogonskog i gonjenog tocka, frikcioni
prenosnici se dijeIe na:,
a) prenosnike sa stalnirn pj'enosnim
odtf,osorn*, koji mof,'U biti:
__ --1
SI. 4.2.1. Konsl:ruktivni oblici frikcioIrlh
prenosni.ka
* Kod ove podjele ne uzima se II obzir klizanje kao uticaj na .. pronijeriu. prenosnog odnOsa.
195
· __.. cilindriCni sa ravnim obodom (s1. 4.2.1a) i iljebas.tirn obodom (s1. 4.2.1b) i
-- konicni (sJ. 4,2, Ie),
b) prenosnike sa promjenljivim prenosnim odnosom, kojl -omoguc:uju postizanje
razliCitih ugaonih br'zina gonjenog vr2:ti1a pri isloj ugaonoj brzini pogonskog vra-
tHo.; (;vakvi prenosnici nazivaju se varijatori (s1. 4.2.1 d).
U· poredenju sa drugim prenosiocima. frikcioni prenosioci imaju sljedece
prednosti:
jednostavne su kOllstru1<cije i izrada im je
tiho'rade, be;z zujanja i lupanja,
u slucaju preopterccenja, dolazi do klizanja dodirnih povrsina, te dijelove
stite od lorna,' ,
lako se vr5i ukljucivanjc, iskljuCivanjc, promjena brzine i smjera okretanja.
I.ose o§obine ovog prenosa su:
netaenost i nesigurnost prenosnog odnosa zbog pojave klizanja,
nlsu podesni' za' velike snage, zbog jakog opter'eecnia vratUa 1 lc"liSta.
tockovi se, usJfed trenja i klizanja, zagrijavaju u radu, habaju ii trose,
Frikcioni prenosnici upotrebljavaju se za prenos snuge na manja rastojanja.
Nalaze :'primjcnu kod'reduktora i U opstem ni.asinstvu, za podizanje
tcreta i s1. Stepen iskor1sccnja frikcionih prenosnika krece se od 0,86 'do 0,92.
Da hi se smanjili gubiCi usljed proklizavanja tockova i cia bi se smanjio pr1-
tisak, a time i optCJ:ccc1"ije vratila, obicno se pogoriski tocak oblaze matcrijalom
koji inla veti kocficijent 'trenja klizanja. Na s1. 4.2.2. prikazano jc nekoliko naCina
oblaganja frikcionih tockova gumoffi, drvetom, plasticnom masom i kozom.
(I. b, c. d.
m. 4.2.2. F1"ikcioni tockovi oblozcni: a) gumom, b) drvetom. 'c) pia,sticnom masom,
d) kozom
4.2.2. Frikcioni prenosnid za stalan prellosni o-dno-s
CHili'drieni fJl'ikcioni tockovi prim;cnj'uju se za 'prenos snage ko'd vr-atHa Cije
su ose paraldne. Kincmatskc povrsinc su im cilindricne (s1. '4.2.3.) iii jedlla cilin-
dricna, a druga ravna (st A:2.1 d).
Na 81. 4.2.3. prikazana Sll dva dlindricna frikciona tocka precnika Cd!) i (d,J,
sirine (b), koji imaju ugaonc' brzinc (Uh) i ((;)2)' Prenosni odnos sprcgnutih tockova
(i) je minos vece ugaone brzine (WI) prema manjoj ugaonoj brzini, (w
2
): i =
w
2
196
Obodnc brzine frikcionih to(;kova, VI
= 1'2 . ,n ;;2., bite' jednake pod. llslovom da nema' klizanja na dodirrtim povrsi-
nama, pa se prenosni odnos moze
izraziti
- WI n
1
d
z
1
(1)2 n
2
d
1
U jednacini za prenosni odnos
koeficijentprokHzavanja =-=0,97 -0,99.
Ako su poznati osnQ, rastojanjc
vratiln (a) i prenosni odnos (1:), rhogu se
odrediti precnici (d
t
) i (d:!)
jz jednaCina:
b
J
. 2a 2a . £
d
1
.=: __ d'J = §l. 4.2.3. Cilindricni f:rikcioui tOCKOV
I' + 1 z + 1
Da ne hi doslo do proklizavanja na dodirnim p()vrsil1ama frikcionih
Obadna 0"1 F P fkWl IkN"J I ' . ")' I ' 1; 'I'" , "
.,,1 a '0 = -._ .._--;--- _t 1 mora )Hl manJa 11 )aren"\ )ee nU,G1 S11 trcn1U:
" [rols]
Fo c::-:;;' PJ-j = F" . ll.
(Ovdje ;'e: f1- - koefici;ent trenja klizflnja, 8. F normalna na po,'l"6'inu dodira
frikcionih tockova). "
Koeficijcnti trcnja klizanja I' za suvc povrsine frikcionih toe-kova i7.110se:
0,05 do 0,1 za kaljen cc1ik po kaljenom ccliku,
0;1 do 0,,15 za SL po SL,
.do 0,20 t:a givi Ii\' po fiberu,
0,,20 do 0,25 za sivi liv p'o tekstoJitu,
0,5 do 0,75 za siyi liv po gum],
0,2 do 0,3 za sivi liv po ko:2f,
_. 0,3 do 0,,) zn slvi Ii\' po dr"'etu.
Ako se usvoji stepen sigurno5ti protv proklizavailja
sila treba da lZ1105i:
Ff!
p.
v siLl opterecujc tockov.c, vratiJa i pa treba nastojati du bude
sto manJa. I ako npr. ako se pogonskl toeak oblozi kozcm koja sa gonjenim to'ckom
od ima koeficijent trcnja It ",,:..: 0,2, uz stepen sigurnosti protiv prokliza-
vanJa y = lA, nonnalna sila mora biti 7 puta veca od obodne slle koja se
, Fo
(Fo J,4 = 7 Fo)
" .'
197
·Da bi se sa manjorn silom 'tildjuCivunja' prenijela sto ve'ca obodna sila, primje-
njtiju se zljebasti dlindricni tockov£ (s1. 4.2.4.). SHa ukljuCivartja (F) rastavlja se na
dvije komponente (Ft!) koje su i pojedinaeno vece od F, zbog cega je i trenje znutno
veee. Zahvaljujuci tome, cilindricnim frikcionim tockovima sa zljebastim dodirnim
povdinama_potrebna je za oko 2,5.puta mania sila ukljuCiV'anja nego tockovima sa
ravnim dodirnim povrsinama liz isti koeficijent trenja. Ugao zlijeba iznosi <p = 20
do 40°, a broj zljebova se uzima do 5.
b
51.. 4.2.4. Zljcbasti frikcioni tockovi
NeriostQtak zljehastih frikcionih
to(;kova u poreot;?nju sa ravnim je u
tome 8tO 811 slozenijeg oblika, pa
im je i djenu veca. Kod zljebastih
tockovu obodna brzina je razliCita
po dmini zijehova, pa se nu dodir-
rum povrSinama zljebova pojavl;uje
klizanje. To dovodi do hdeg habanja
dodirllih povrslna.
Konicrii frikcioni tockovi primje-
njuju se za prenos snage o.d vratila
Cije 5C ose sijeku (s1. 4.2.5). Uldju-
Civanje prenosnika vrsi se djelova-
njem uzduzne sHe F na manjem
tocku.
4.2.3. Frikcioni tockovi za pro-
mjcrujiv prenosni odn.os (vari-
;atori)
S1. 4.2 5. Konicni frikcioni toc-kovi
Ovi prenosnici omogu6uju kontinuiranu promjenu prenosnog odnosa u toku
lZonstruktivne izvedhe ovih prenosnika mogu biti veoma razliCite.
_Na s1. 4.2.6. prikazaria jc shema vari;atora sa cilindricnirn frikcionim tockovima.
PromJenom poluprcenika (RJ od R
min
do RmaJf. mijenja se i pren.osni odnos, tj.
98
ugaon.a brzina gonjenog vratila (0)2)' 'Smjer 1.J.gaone brzine moze se mijenjat1
gornjeg .locka fla suprotnu' stranu.
'iill II .
"'"
'f Rmax ,"
'1
I'! 1'1
1 I tIl <I l..
R
a. b.
SI. 4.?6. Varijator sa cilindrlCnim tockovima
Prenosni odnos, i
n,
WI!; 11-2
r_ lil0ze .se mijenjari u intervalu od naj-
R"
do najmun;eg prenosnog odn_usa,
•. . d . r
. veceg prenosnog 0 nosa, l
1llilX
= ,
_. R
min
r
= D, naziva se dijapazon podei3avanja.
Na s1. 4.2.7 .. prikazan je va-
rijator su konicnim tockovima.
Sastoji se od dva duza koilicna
tocka (1) i (2), spojena posredst-
vom uzduzno pokretljivog cilind-
ricuog toeka (3). Pritiskivanje toc-·
lwva vrsi oi)fuga (4). Promjena
prenosnog; odnosa postize se po-
mjeranjem toNza (3) mduz njego-:-
ve ose, pri cemu prenosIDk jedan-
put radi kao reduktor, a drugi
SI. 4.2..7. VarijatO!.' sa ,fikstUl¥ _ konusima
krctljivim diskom.
1'0-
put kao multiplikator. Kad je liZ].
kra; pogonskog tocka u sprezi sa
sirim krajem gonjenog to.cku, prc-
nos je reduktivan. ObrnutQ, ·k-ad
se siri kra; pogonskog tacka sprez.e
multiplikativan.
sa uzUn krajem gonjenog tocka, prenos je
199
Ovaj varijator Oll1ogucuj,c znatno vecu promjenu prenosnog odnosa:
WlnJ.X
2

z = = --- = .-r-, pa Je
OJ
2
n
2
Xl
I
dijapazon podesavanja:
3'
5
D = ;= = 8 ._- 10.
irni>l R
mrn
Na s1. 4.2.8. prikazan je preno-
snik za promjenu smjera okretanja,
sa dlindricnim tockovima. 'Na P9-
gonskom ,vratilu nalazi _ se glavcina
(l) satockovima (2) i (3). ToCkovi
se mogu uksijalno po.ni,icati pornoCu.
prekretnog mehanizma koji se po-
,raviia u ziijcb (5). Na gonienom
vratilu, koje stoji vertikalno, rialazi
se tocak (4). Kad su u dodiru tocko-
vi (2) i (4), gonjen6 vratilo ima je-
dan smjer okretanja. Ako se mehani':'"
zmom za prektetanje
smj'er okretanja.
spojc tockod (3) i (4), onda gonjeno vratilo dobija s:uprotan
Ovaj prcnosnik nalazi primje-
nu kod frikcionih pre'sa. Gonjeno
vratilo je, u stY:lri, navojno Vl:ete""
no koje se uvija u nepokretnu na-
vrtku, tako da ono vrsi aksijalno
krctanjc gore-dolje, u zavisnosti
od polozaja pogonskih tockO'va.
Kretanje navojnog . vrcrena prerna
dolje jcradnihod (ubrzanokretanje),
a prema gore-- prazni hod (uspo-
reno kretanje).
Na s1. 4.2.9. prikazano je jos
nckoliko karakteristicnih rjeserija
frikcionih varijatora.
PITAN]A
1. Objasni zadatak i primjenu prcuos-
nika.
2, Sta nazivamo prenosnim odnosoUl i
kako se on maze izraziti?
3. je izvrikna pod)ela prenosllika?
4. Sta su reduktori, a sta multiplikatori?
5" Stn lleposredni, a stu posredni
prcnosioci ?
6. Objasni princip tada frikcionih pre-
nosnika.
0) b)
c), ci)
Sl. 4.2.9. Varijatori: a) konusni, b) sa fiksnim
konusima i pljosnatim kaisem, c) sa \riskovima
d) ceon! varijator,
7. Kako je iZ-VTsena podjela frikcionih prenosnika?
8. Sta 8U a sta nedostaci frikcionih prenosnika?
200
9. Objasni prednosti ozlijebljenih frikcionih prenosnika U odnosu na ra,:ne frikdone prciwsnike ..
]0. Sta BU varijatori? Objasni princip rada jednog varijatora.
11. Objasniti dijapazon regulisanja prcnosnog adnosa kad varijatora.
4.3. PRENOS ZUPCANICINlA
4.3.1. Opsti pojmovi, definicije i podjela
Zupcasri po.r Cine dva hazubljena elementa ---:-:' zupcanika, (:iji zupd medl1sob-..
nim naizmjeniCnim dodirivanjern vrse pfctvaranje jednog kruznog kretunj8 _'u drugo
iii kruznog' kretanja- u pravolinijs}zo i obrnuto. Prct\'aranje jednog kruznog- kretanja
u drugo' omogucavaju zupcanid sa ograniCenim prccnikom, a pretvaranje kruznog
kretanja u pravolinijsko, i obrnuto., omoguCava se ako jc jedan od spregnutih zup-
canika sa neogr::micenin1 precnikom - zup!!asla let'va.
Spregnuti zupcanid su zupcanici koji pripadaju jednom zupcastom pnn1.
Zupcanik koji prcnosi kreranje naziva se pogDnski, a zupcanik na koji se- prenosl
krctanje naziva se zupcanik.
Kincmatska osa jc trcnutna 05a' rc1ativllog krctanja jc'dnog zupeanlka U odnosu
na drugi. Polozaj Jdncmntskc OBC zavisi oel -polozajn 058. spregnutih zupcar.ikn (yidi
sl. 4.3.1. i 4.3.2).
K£ncma.cskc p(;vr.\:ine su povrSine kojc opistijc kincxnatska osa pri relativnom
krctanju jednog zupcanika U odnosu na drugi. Kinernatskc-' pO\7riHne spregnutih
zupcanika dodiruju se duz kinematske ose i kotrljaju sc jcdna po hez kli-
?anj().., Klizanje kinematskil1 povrSina zbog uzubljenja moze postqjatj samo-,u pravcu
kinematske osc. Kincmatske povrSine zupcastih pat'ova sa nepromjenljivim odnosom
brzina su,diindricne pov1'51ne) odnosno cilindricna povr,i5ina i ravnina (vidi 51. 4.:'.1.
i 4.3.2). "
" Kincmacske limic su presjecene linije kinematskib povrSina i odredenih pogod-
nih pov1'sina, zavlsllo od !ipa zupcastog pm-a. Kincmatske linije zupcastih pal;OYQ
sa l1.epromjenljivim odnosom brzina su krugovi, odnosno krug i pruvn Ijnija (slucaj
sprezanja zupcanika sa: zupcastom 1ctvom).
Kincmacshi pol je tacka na ldnematskoj osi u kojoj se d()diruje par kincmatsldb
kru'gova sprcgmitih -zupcanika.
Podjela zupcastih parova zasniva se na obHku njihoyih }1nvr,sinZl
prema kojim zupcanici mogu biti: cilindnlni, konJtni'i lnj)crb%£dni.
Ciiimiricni zupcallici (s1. 4.3.1) sa pravin1, kosim i strelastim zupcirna imaju
cilindri6ue kincmatske povrsinc, a osc rotacije vratila su paralclne. lVlogu biti sprcg-
nuti kil.O:
spoljasnji par (s1. 4.3.1a, d, e, 0.
unutrasnji cilindriCni par (s1. 4.3.1 b)
ravan cilindricni par (s1. 4.3. fc).
20r
.Kinematslu'
Cilindri
ct.
KinBmttlski
krugovi
inertKltsKi
J<rwovi
- /
/ . .iii::,,,. rug
\ ' Kinemcrtska osa
\'
'" , A., - KinemGltska r.
\''''
"c; //
e.
b.
SI. 4.3.1. Cilindricni zupcanici: a) sa pravim zupcinia, b) sa pravim zupcima, unutraliniim
-1 ozubljenjem, c) zupcanik i zupcasta letva, d)_sa kosim zupcimu, e) sa dvostrukim
zupcima, f) sa strelastim zupcimn
202
, S1. 4.3.2. Konicni zupcanici: a) sa pravim zupcima, b) S;l kosirri zupcima, c) sa' kiivolinijskim
(lutnim) zupcima, d) sa unutrasnjim ozubljenjem
Kod spolja1njcg cilindrieno!; para kinematski cilindri dodirufll se, spolja, a
snijerovi rotadjc zupcanika su razliciti,
Kod unutrasnjeg dlindrienog para kinem:atski -cilindar dodi..:
ruje kinematski ciIindar velikog zupcanika iznlitra, a smjerovi fotacije spregnutih
zupcanika su istL -
Ravan cilindricni par (zupcanik i zupcasta lctva) shili za kruznog
kretanja u pravoliilijsko, i obratno.
Konicni zupcanici imaju konicnc kinematske povrSine, a upotrebljavaju se kod-
vratila Cijese- ose sijeku. Zupci'm.ogu biti lJ1:avi, kosi i kl"ivoUnzjski (lueni). Konicni
zupeanici, kao i cilindriCni, mogu biti_ sprcgnuti 1<ao:
spoljasnji konicni Pill' (s1. -4.3.2a" b, c),
konicni par Csi.
ravan korucni par (s1. 4.3.2cj,
Hiperboloidni (s1. 4.3.3) unaju _hiperboloidnc kinematske povrSine,
it ose watila se mimoilaze ukrstaju. To su: cilindricni, zupcanici sa zavojnirn
(he1ikoidnim) zupdma, konicni zupcanici sa rupoidnim zupcima i,puzni par.
Smjer rotac:ije je desni aka se poklapa sa smjerom kazaljke na-sati.!, a lijevi ako je
suprotan smjeru kretanja kazaljke na salu.
203
Osnc.> (a) je koju. osc spregnritih zupcanika na nji-
hovo} za}edntckoJ normall 1 predstavlJa naJmahJu _!Ucdusohnu udaljenost osa ..
a. 6,
c.
81. 4.3.3. Hipcrholoidni zupcanici: a) ciJindricni sa zavojnim zupcima, b> konicni sa hipoidnim
\ - zupciina, c) puzni par
\ \' j
ohiljezja, zupcanika

'"j
ZUjX'i zupcanika su ispupcenja na zupcaniku pomocu kojih se krctar,je 8.1 jednog
zupcanika prcnosi na drugi (s1. 4.3.4)" Svi lstog zupcanika moraju biti istng
ob!ika i dimenzija. Prostor izmedu dVD zupca i jednog zupeal1ika naziva se mcdu-
zublfc.
Povrsina kOj3 ogranicava zupce po visini naziva se ljcinen(f. povrsina. 'POVrSillfl.
koja ograniCava meduzublja 'po dubini naziva se pOdtlOzna povrs£na.
Povrsinc koje ogranicavaju zupce po duiini nazivaju se {eone povr§£ne. Razli-
kujemo prednju i za4nju ceonu povrsinu" Kod koniCnih zupcanika, zadnja povrSina
je 'uvijek 0'11<1 koja je bUia vrhu kiriematskog konusa.
Ooh gldv"
Eok I' ?;mfflU povi'lina
(;t':.-t!i{)-- . linija
, zupctJ
6lavo :rupca
povr;;'.
.. ,,,.",," zubaca zupcanika
204
Kod zupca 'raz1jkujemo glavu i nogu (podnozjc). Cla'va zupca je diD' ZUpca
izmedu tjemena i lcinematske povrsine. Noga ZUpCCl je dio zup,ca -izmcdu kiriematske
i podnozne povrsine.
Povrsina zupca izmedu tjememt i podnozja naziva s-e bak -ZUj'ca. Na bokli sc
razlikuju korisni dio boka'i prelazni dio boka. Aktivni dio boka zupca .ie dip boka
na kome se vrsi dodirivanje sa spregnutini bokom.
Bolna lin(ia. zupca Je presjecna linija bob. zupca sa kinem.J.tskom .
. Moze biti prava iii kriva linija na kinematskoj ppvrsiiri, zavisuq od ciblika zllbaca.
Bokovi kQji dolaze u mufu ;obni dodir u toku rada zupcanika 'nazivaju se sprcgi2uri
bokov£ zuba.'Ca.
Profil ZllpCa. dobija se presjekom: zupca pogodno odabranom poYrsinom.
Kod cilindricnih zupcanika profil zupca dobije se presijecanjern 'zupca bilo· kojam
iavninom okomito na osu zupcanika (s1. 4.3.5a). Profil zubaca konicnih zUj:lcanika
dobiva se presjekom zubaca i omotaca biln kojc lopte sa 5redistem. u pres-jceno;
tacki 053 (51. 4.3.5b).
b
S1. 4.3.5. P!t'ofil .zubaca: a) dHndricnog :mpcanilca,
\1) konicnog zupcallika Sprcgnu,ti IH'ofili zuhaca
Kod profila zupca, analogno bokuzupca, razlikuie se: f;jcmcni krifg (die), pod-'
noini krug (d
l
) i kinen;la.ts'ki lm,ig (d), Oni omogticuju dc' sc pd proucavanju bokova
zubaca operise profilonl i bocnom linijolU zupca koji potpuno _pdreduju hok zupca
zupcanika., "
Na s1. 4.3.6. prikazani su spregnuti 'Jwofili zubaca zupcanika. U tfcnutnoJ
tacki dodira profila moze sc povuCi (t) i zajednicka
(n). Liniia koju 'opis-uje -tacka dodira profila zubac:r u toku sprczanja naziva se
dod£mica jmJ.fila.. N()1'lTI.ala povuccna na tangcntu spregnutih profila zubaca l1aziva
se napadna linUa
4.3.3. Osnovllo pravii6 sp1"czan;a zubaca zupcanika
Zupcunid treba da omoguce ravnom;cran prcnos obrtanfa s jednc)g vratila
na druWY. Nalvazrriju ulogu pri ima aktivni dio boka jer sc po -njeniu
vrsi dodirivanje sa spregnutim profilom. Zbog toga _se za oblik dijela boka
205
zupca bim takva krivulja koja ce omoguciti stalnl prenosni odnos:
t = ="d
z
const,
W
2
d
1
\
81. 4.3.7. Osnc}vno pravilo sprezanja
iubaca zupcanika
Ako se U odredenom trenutku profili
zubaca dodiruju u tacki A, (s1. 4.3.7), ouda
ce komponente obodne brzme u' pravcu
zajednicke normale u ovoj tacki ua "bokove
zubaca biti jednake kod oba zupcanika'
(v{ =, U protivnom, bokovi zubaca bi
zadirali jedni u drugeo: 8to -je prakticno ue-
moguce. Akp se komponente obodnih btzma
izraze preko ugaonih brzina pogonskog
gonjenog zupcanika, dobice se:
Posta je ---' 'L';p to se maze napisati
jednakost:
ili
Iz slicnosti trouglova O)\lC i 02N2C
dobiva se:
d'J.
r
b2
=
-2
d,
r"
d,
d
r
2
Prerna tome, prethodria jcduaCina pop rima oblik:
r
b2
d'
= const.
d).
SHC'Ilosti pomenutih trouglova Ol;t\l C i O'J.N zC postojace same ako zajednick<l
normala, povucena kroz trenutnu tacku dodira dva zupca, prolazi kroz kinematski
pol C.
1z ovog proizilazl osnovno pravilo sprezanja zuhaca zupc8niku) _koje glasi:
zajednicka normda lW pToJile zubaca 14 lrenutnoj wehi dodira mora prdaziti kroz
dodirnu tafku kincmalskih krugov(l (lu'nematski pol C).
Da bi posto;ao konstantan prenosni odnos u toku cijelog zahvata
koyi zubaca rnoniju bid izradeni tako da odgovaraju osnovnom zakonu sprezalljao
4.3.4. Oblici profila -zubaca
Profil zupca moze biti bilo koja kriva linija koja zadovoljava osnovno pravllo
sprezanja. Najpovoljnije su one krive linije !zoje su istog karaktera na oba profila
zubaca spregnutih zupcanih:a, a to su evalvema kruga i C£kLoida.
206
Kod evolventnog profiln je Citav bok zupea ispupcen(sL 4.3.8a), a kod ikl .
nog profila bokglave ispupcen,. a bok.noge zupea izd'.'bljen (s1.
Ovakav zubaca omogucava l?-Jihovo boi,e nahJeganje, fito-' ' b).
stavlja prednost prerna evolventrllm' , pred_.
rna. S :;;t'rane, ,.didoidni zupcanici
zahtijevaju tacnu montazu i odrZav'ai1;e
,o_snog dok evolventni zupcanici
dozvoljavaju izvjesna odstupanja u tom po-
gledu: Isto tako, izrada cikloidnih zupcani-
ka.zt+atno je slozenija od izrade evolventnih

a) . . b)
SI. 4.3.8. Profili zuhaca; a) ev 1"
,b) cikloidni' 0 \entni"
Niwcdene prakticne prednosti ,evolven.- _,
!nil: su im :pr.iinjenu U inasiIlstvu. Cikl :..
prof:l s.e na zupcamClI;ta Zupe'. 0
1 na zupcamcuua za prepznu mehamku Cnpr. kod casovruka). Nedostatak <>
zubaca, je .sto imaju ve¢e, trcnje . koj,c _,se
profllu zupca. UsIJcd toga se evolventm ZUpCl VIse habaju 1,kratkotrajniji SU
cikloidnih. od
, prave po kmgu, Ako ..obrtanja 0 1 i
evolvemmh .zuptalllku povu<:emo llormale 11a napadnu h!1.1)u profllu pod uglom <X (sta .' . lJ.h
ugaO napadne linije profila <XI! "'" 20"), dobicc se poluprecnici osnovnih krugova fbl i rb
o
kol!:,-
lar
dI
U
.
,duju krugovc pomocu kojih se konstruik evolventa - osnoyni ili evolventni krugOVi"(slJ14°Ure-
.. .3.9) ..

E volvc.nto. 1
Evotventa 2
0,
Sl. 4.3.9. Konstrukcija evolventnog profila zubaca
207
Tacke i N2 nalaze se u presjeku napadne linije profila i osnovnih krugova. Ako se it:
·tackte ]\1) iIi'ma koje druge tacke na osno'vnom krugu izvr_s,i podjela kruga na vise'jednakih dije-
lava Iv'. l' =- 1 '2' ... = 5'6', pa se iz tacaka 1', ,2' . -•• 6' povuku tangente, na osnovni krug i na
njih nanesu razvijeni lukovi 7\'1 l' = 1'1", ... N,6' = 6'6" dobij.ti se taCke 1", 2" ... 6" evol-
vente osnovnog kruga.
Aktivni dio profila zupca odreden je evolv_cntom osnovnog kruga izmedu tjemenog i osnov-
nog kruga. Prelazni dio profiia -zupca izmedu osnovnog i podnoznog kruga odreden je pravom
pbvucenom 1z cemra obrtania _ normalno na napadnu liniju profila i poluprecnikom zaobljenja
(12) OSDovne zupcaste letvc - alata.
Profil zubaca mijenja se s vcliCinom zupcanika. Krivinn profila je utoliko manjacsto je-
precnik zupcanika veei. Ko:1 zupcanika sa beskanacno velik'im profil zupca bite prava
linija. Pravolinijski profil zupca maze se lako i tacno izraditi, zbog cega je usvojen kao standardni
profil. 70a izradll i proucavanje oblika zubaca. '
4.3.5. Standardni pt'ofil za ciiindricne z,upcanikc
Na 8L 4.3.10. prikazai1. je standardni profil Cilindricnih cvolvemnih zupcanika:
Korisni_dio pfofila jc prilva linija. Pre¥lG JUS M.CI. 016, sve velicine kojc se od-
nose na standardni profi1 imaju index i iznose:
:208
I (".mod
,lnnj ,motl
--.-=---1--.---.. I
IInija
51. 4.3.10. Standardni profil cvolventnih zupcanika
il..
n
= 20"-' ugaa standardnog profila,
'11'1" modul (tal;c:la 4.3.1'., prema JUS IVLC1.015):
tn = m,-,. ':n; ._- korak 8tandardnog - profila,
hI'. = 2 U." . m" - visina pravolinijskog dijcla standardnog profila,
1 faktor visine pravolinijskog dijcla profila,
1 -,. sin IX,;
poluprccnik zaobljenog. dijda standardnog profila,
C;" F" (0,1 - 0,3) - faktor zaohljenja standardnog profila.
Obicno, se uzim;l en = 0,2.
Profil ,zubaca osnovne zupcaste, letve za zupcanike sa pravim zupciin'a (81.
4.3.11) podudara se sa standardnim profilom;
Za cilindricne zupCanike sa kosim zupdma profil zubaca _osnovne zupca
lerve odreden je standardnim ,profilom i uglom nagiba boc-ne linije zubaca
zupeaste letve (flo). . _, ' 11e
Korak profila osnovne .zupcastc ktve za zupcanike sa kosim zupcima lzn05i (s1. 4.3.11.):
'.
= cos{3o'
Posto je korak to 0= til . IT -a, t,,"---'- III" • ,tl,) je modul
Visina zubaca je ista za cilindricne zupcanike sa ptavim i kosim zupcima, h = h - 2
"11 - 1/ln.
Ugao profila 7-3 cilindricne zupcanike sa kosim zupcima maZe s:: odrediti. iz jednacin'e
tg 0:" tg 20°
tg :Xo = --=- ...--""
cos flo cos Po
Stem/oit/ni pr-ofl(
\Srldnja tinija
prQ(!£a OSJ'lDrnt'

Sl. 4.3.11. Osnovna zupcasta letva
ligao nagiba bofne liuije osnO\,he zupcaste letve Po =,0- 45°. Obicl1o je flo = 5 _ 300
je,dpaCipaI!la uspostav1Ja ;;e v:za. izmedu i profila
kao 1 veza CIlmdncruh cvolventmh :tupcalllka sa 1 ZUpClma.
Sta:n.dardllt' modul zup'eanika ,em,,) je polazul- podatu1( za proraeul1 I konstrukciju
geo:netrjjskih veliCina zupcanika. Vrijednosti standardnog date su u ta-
belt 4.3.1, prema JUS M.C1.015. Prvenstveno se kOrlStltl modulima I ste-
pena prioriteta, zatim II stepena prioriteta, a -izuzetno - III stepena prioriteta
Sprezati se mogu sarno zupcanici istog -modula. .
209
Stepeni
prioriteta
4.3.1. Standardni moduli zupcanika
I
II
III
r
II
1 1,25 1,5 2
1,125 1,375 1,75 2,25
2,5 3
2,75 3,5
3,25
4
4,5
5
5,5
8
10 12 16 20 25 32 40
7 9
11 14 18 22 28 36 45
4.3.6. ,CUindricni zupcanici sa pravim zupcima
6
6,5
50
Boene linije zubaca ovih zupcanika su prave linije koje su par?lelne sa osama
spregnutih' zupeanika. Dodirivanje zubaca pocinje. i zavrsava se lstovremeno na
citavoj duzini zupca.
Osnovne geometrijske ve1icine cilindricnih zupcanika sa date
BU, na pojednostavljcnom pi'ikazu zupcanika na 81. .. Dodlf1VanJc
klizanja vrsi se na kinematskom krugu zupeanika Cd) kop Ie kod normalmh zupca-
nika identican podionom krugu (do)·
Sl. 4.3.12. Osnovne _lJeometrijr;b veUCine_ zupcanika- _
210
Korak profila zupca (t) predstav'lja luCno rastojanjeistoim_cnih susjed-
J
riih zubaca, mjereno na podionom krugu; jedap. zubac i-jecino medu-
zublje. Na podionom krugu- ima toliko koraka koliko zupcanik ima zubaca. '
Modul (m) je di9 podionog precnika koji pripada jednom zupcu, i izrazava se
odnosom m = t.ln (mm).
Preen£k pod£onog kruga (do) predstavlja precnik kruga koji dijeli zupce na glavu
zupca visine Ilk i nogu zupca h,. Na ovom krugu mjere se: -korak, debljina zupca i
sirina meduzublja.
Obim podionog kruga odreduje se IZ uslova precnika: 0 = do . 71:, a iz uslova
broja zubaca. i koraka:, 0 = r' z. Izjednacenjem·ovih'izraza dobija se:
t
d
o
·7(; = t . z, a odavdc, do =,"-_. Z =-nl.· Z.
Jt
Precnik tJemelwg kruga Cd
k
) izracunava se tako da se podionom precniku (do)
dodaju dvije visinc glave zupca (h
k
):
Visina glave zupca jednaka je modulu: hk = m. Ako se 7.umijene vrijcdnosti
do = m . z i hk = m, precnik tjemenog kruga iZJ,1osi
d
k
= m (z + 2),
Iz navedenog izraza za precnik tjemenog kruga moze, se odrediti modul goto-
vih zupeanika:
d,
m =---.
Z +'2
Freenik podnoznog kruga (d,) izntc"mava se tako da se,od podionog precnika
(do) oduzmu dvijc visine noge zupca (h
t
):
Visina Doge zupca iznosi: h
f
,= (1,1 do 1,3) 'm. NajccSce je h,
tome, precnik podnoznog kruga izn05i;
d
t
= m (z - 2,4).
mstojanJe (s1. 4.3.13) iznosi:
dOl + do?
=
m
2
1)2 nI. Prema
211
Tjemen£ zazor (c) je najkrace rastojanje izmedu tjemene povrsmc i jednog
zupcanika i pocillo:r..ne P9vrsine spregnutog zupcanika. Tjemeni, zazori spreguutih
zupcanika najcesce sri jednaki i izrazavaju se li od, modula (s1. 4.3.13);
C
1
=_C
2
= (0,1 do .0,3) m.
Sl. 4.3.13. Tjemeni i boCni zazor
Kruzni zazor (j) je razlika iz-
medu lucne sirine (e) i
debljirie zupca (s); tj.
.J = e - s.
Vrijednostovog zazora odredujc
se u zavisnosti od __ modula i iznosi:
- j = 0,16 m - za- neobra-
,dene, zupce,
j .(0,08 do 0,04) m ia
obradene zupcc.
Oa bi se postjgao ovaj ,zazo1',
zupci s6 izraciuju fiesto tanji od siri-
ne meduzublja. Normalno rastojanje
dvaju polozaja spregnutih bokova
zubtl'ca koje odgovara kruznom za-
zoru naziva se bocni zazor Cis)'
Duzina zupca (b) zavisi od kva-
liteta izrade zuhaca, tacnosti sklapa-
nja i nacina oslalljanja 11 lezistima.
Zupci mogu biti utolika duzi uko-
liko su bolje ispunjcni navedeni
uslovi.
Dtizina z-qpca fa'cuna se' 1i zavi-
snosti od mod,ulaizaopstu primjenu
krece se u granicama:
b = (6 do 20) m (mm).
llrimjer: lzracunati geometrij'ske veliCine i osno rastojanje cilindricnog, zupcastog para
sa pravim zupcima, uz podatke: m .;:" 4 mm" Zl = 25_, Z2 = 40.
212

Precnici podionih kmgova:
dOl = 111 . Z1 = 4 ·25 100 rom,
.t42 =- • Zz ""'- 4, 160 111m.
tjemcnih !zrugnva:
d"l = rn (z} 2) = 4 (25 2) 108 mm,_
"'" m(za + 2) 0= 4(40 +- 2) = Hi8rom.
Precnici pOdnO:lllih krugova:
d
f1
= m (zJ - 2,4) = 4 (25 - 204) = 90,4 mm,
d
n
'= 1'Il (Z2 2,4) =' 4 (40 - 2,4) = 150,4 mm.
Usno rastojanje;
dOl + dD2 100 + 160
a = = = 130mm.
2
4.3.7. Jednostruki i Visestruki prenosi
Jednostruki prenosnik Cine dva spregnuta zupcanika.· Posto se kine' , .
klugovi zupcanika medusobno kotrljaju bez klizanja, obrazac za prenosh _
ima oblik (kao i kod frikcionih tockova): ,- 1 0 nos
WI n
1
de
z = - =---
n, d,
Posto je za s'pregrmte zupcanike modul jednak, a kinematski prccnik d '-:='-m
prenos,ni odnos moze se izraziti kao odnos brojeva zuljaca' Zz .
Z1
_ J :dnostrukiffi_ mogu. se ostvariti odnosi z" = 5 do
Za }ace prenosne odnose sa Jednostrukim veel zupcanik bio bi s ,", 7.
a n7 b.io dobal' profila
takvlm slucaJcvlma upotreDl,8vaJu se pren081l1Cl sa Y1Se zupcastih parO\" k': U
nazivaju visest1'Uk£ iii viseslepcp.i. ' 3" 0)1 Be
Na 51. 4.3.14. prikazana je
shema dvostrukog prenosnika.
Pojcdinacni prenosni odnosi su;
z, --
Zot
11). Zl
i2
Z,
--
n, .s
Ovdje su: n
1
, 1'(.2 i 1/.:, - bro-
jevi okretaja vratila I, II i In;
Zl i Zi) - brojevi zuhaca pogon-
skih zupcanika, z z i Z4 brojevi
zut:mca gonjenih zupcanika.
Ukupni prenosni odnos \'i-
sestrukog prenosnika jednak jc
proizvodu pojedinacnih prenos-
nih odnosa:
Sl. 4.3.15. Prenosnik sa meduzupcanikom
z.
1-.-
.1 I
n]
81. 4:3.14. Dvostruki !lrenosnik
. slucaju, za dvo_
struKl prcnos1l1l( JC odnos:
z tl . 12 _!:2.=
122 n3 .za
iii £ = =: • !!
n3 Z3
. Broj vratila ne utice na ve1itinu
prenosnog odnosa, ali mice. n" sm·
" ", Jer
213
okretanja izlaznog vratilil. 'Izlazno vratilo ima isti smjer okretan;a kao i ulazno
ako je, bro; vratila nepamn, a srnjer okretahja suprotan smjeru ulaznog ako je paran
broj vratila.
Na 81. 4.3.15. prikazana je shema prenosnika sa meduzupcanikom koji je umet-
nut izmedu pogonskog i gonjenog zupcanika. Pojedini prenosni odnosi prenosnika
ovakvog tipa su:
. n
1
Z",
1'1 co:::::: -- - = .... -
n, Zl
:vlnozenjem pojedinacnih prenosnih odnosa dobija se ukupni prenos;ni od-
nos:
nJ n:, Zx
odnosno
= r'"1_
Z'1.
I
J t'1.
- J
n, ZJ.
z'"
rt'1. Zl
Iz ovog se vidi da meduzupcanik ne utite na prenosni odnos, vee samo mijenja
smjer okretanja susjednog gonjenog vratila prenosnika. Pored uticaja ua smjer
okrctanju) meduzupcanici omogucavtliu manjc gaburilne miere zupcanika.
4.3.8. Aktivlla duzina dodirnice, dodirni lu.k profila i stepcn sprezanja
Aktivll:l duzina dudirll.ict: udredena je presjccni.m lackama dodirnice ';a tjemenim krugovimu
zupcanika (sl. 4.3.16 i 4.3.17.)
Od p0cctka sprcLanja AI
1
\ do zavrsctka zupcanik prede put koji it jednak
lucnoj duiini FCJ n3 podionom krugu koja sc naziva Jodimi luk profila. Za istu vdjemc
1et\,<1 preCi cc po podionoj pravoj put DE. Pri sprezanju zubac-.l zupcanika i zupcastc nema
klizanja, lako da su lJ\.j putcvi jcdnaki: 6]': ED -'. qJ! - dodirni luk profita.
Da bi sec osigurao slahl11 prenosni odnus", prijc nego jcdan par zubaca spregnutih zup-
cauika izadc it: zahvata - sljedeCi par zubaca mora uti u zahvat. Ovo je maguec ostvariti sumo
aka je dulina dodirnog luka profila (q1» veca od koraka (f
o
), pa je uslov za ispravno sprezauie:
Ql' /" to· Prakticno hi trcbalo da bude Q1' > 1,2to·
izmedu dudimog luka j koraka profila nazi\'a stcpen sprezanja profila (£p):
J,2.
I
\ I

, I
S1. 4.3.16. Duzina dodirnog luka profila
i duiina dodirnice
214
___
1
S1. 4.3.17. Aktivna duZina dodirnice
Kod' cilindricnih zupcap.ika sa kosim z1.lpchna dodit dva zupca zupcab.i.ka .ue
ostvaruje se istovremeno po dje10j duiini) posto boena.linija zaklapa ug$O fll) sa osama obrtanja.
Dodirivanie jednog baka zl,lpca pocini,e npr. u podnozju profila pogonskc'>g zupcauika na jedi:lOj
a, zavrsava se.na tjemenu prQfila zupca na drugoj ceonoj povrsini. LUena duiina
projekcije bocne liuiie zupca TI.a kinematski krug
(s1. 4.3.18.) ]',)redstavlja dodirni luk bocnih 1inija
(qg). ski cilindor
Ukupui sprezanja ;ednak je zbiru
stepena sprezanja profila i stepena sprezanja
nih linija:

to to
VeCi sprezanja' kod ovih zupcanika
vrlo plwoljuo se odrazava na njihov rad.
4.3.9. Zupcanici sa malim brojcm
zubac:a
IInijo
Dodir,;i [uk· bocne lin;je
Savremene industrije, naroCito auto- S1. 4.3.18. DQdirni. luk bocnih linija
rnobilska i avionska, teze . .da smanje dimen-
zije zupcanika, sto uslovljava, i smanjenje broja zubaca zllpcanjka. Kod odre(1enog,
malog bi-oja zuhaca pri nasijecanju zubaca alatom u vidu zupcaste Jetve, doMo bi
do. podsijecanja bokova nogu zubaca (8L,4.3.19). Takvi zupci bt oslabljeni upravo'
, u presjeku gdie treba da btidu najjaci. '
Putonjo vrha zupco osnovne
zupcaste (oloto)
1
I
I, /
i·t-
·t .S4
. : / /A
\e ! ! .. I.!
.
81. 4.3.19< Podsijecanje aktivnog dijela hoka noge
zupca
a) podsijecanjem zubaca (s1. 4.3.19),
b) povccanjem ugh do"ciirnicc,
Podsijecanje z;ubaca pre-
klapanje, nastupa kod zupcanika
kod kojih prevojna taeka (Ni)
padne na aktivni dio dodirnice
(sI. 4.3,20).
Najmanji bro; zuhaca zup-
canika kod koga 'neIDa- podsije-
canja haziva se gra,n£cni broy"
zubilca i iznosi za cilindricne
zupcanike. sa ptaviro zupcima:
z(I = 17 beL podsijecanja, a sa
prakticno dozvoljenim p.ocisije-
canjem, 'z!I =:;; 14. Kod cilindric.-
nih f:upcaliika, sa kosim zupcima
g'rariieni brqj zubaca je manji sto
je veCi ligao nagiba bocne liniJe
zupca.
Otklanjanje jJoj:;tve prekla-
panja ostvaruje se na vise nacinal
c) smanJivanjeri1' tjemene visiue zuhaca veceg zripcanika' i
d) korigovanjem zubaca zupcanika.
Podsijecanje;m, zubaca zupcanikasmanjuje,se,c.vrstoca zubaca l' aktivna duiina
profila, a time i stepen 'sprezarija 'profila. Zato se, dozvoljava malo
215
ko;e' ne sman;uje bitnije stepen sprezanja i cvrstocu; ali najvise do iznosa koji od-
govata' 'broju zubaca z = 14. .
Poveeanje ugla dodirnice. 8to je ugao dodirnice to je veea zakrivljenost
profila zupca, a korijen :z.upea deblji. Kod l.igla dodimice = 25°, granici broj zu-
baea pri prenosnom odnosu i =; 1 : 1 iznosi Zg = 9. 'P6vecanjem ugla dodirnice
smanjuje se stepen sprezanja) a povecava opterecenje i Jrosenje, zubaea, 8tO pred-
stavlja ifedostatak ov6g naCina otklanjanja odsijeeanja. Osim toga, ow metodu nije
moguce primijeniti jer je standardizovano et.:
n
= 20°.
r\2

! \
I \
I \
/
81. 4.3.20. Sprecavanje 2;agiavljivanja smanjivanjcm visine glave zupca velikog zupcanika
Smanj£vanie tjernene vis£nc glave zupca sasto;i se u skraCivanju _ zubaca veceg
zupcanika, toliko'da se otkloni opasnost od zadiranja u bok noge manjeg' zupcanika
Cst 4.3.20). OvaIevim skraCivanjem smanjuje se aktivna duzina dodiiiticc', a time i
stepen _ sprezanja.
KO'l"ehtura zubaca se pomjeranjem profila- osnovne zupcaste letve. Na s1.
4.3.21a prikazano je sprezanje zupcanika i zupcastc letve u slucaju normalne izrade
,graniCnog :zupcanika' (sa Zy = 17 zubaea). Prevojna tatka (N
1
) podudara se sa tac-
kom pocetka dodirivanja bokova zubaca (1\:1
1
), a srednja linija profila - sa tangen-
tom na podioni krug u tacki C.
Odmicanjem zupcaste letve od centra zupcanika za veliCinu X' m (s1. 4.3.2.1b),
gdjc je, x faktor pO:r1"!jeranja profila, m modul, prevojna tacka (N!) -ostaje izvan
aktivne duzine dodirnice, a srednja linija profila se ne podudara sa podionom 1i-
nijom alata .(zupcaste Ietvc). Profil zupca i dalje ostajc evolventni, jer se osnovni
krug ne mijenja. Ipak, vidljiva je- u samom obliku zubaca.
216
Ako se zupeasta letva odmice od sredista zupcanika, pomjeranj'e naziva
se pozit.ivno C + xm), a aka zupcasta letva primite sredistu zupcanika, pomjeranje
je negatfvno (- xm). Kod oba nati,na 'pomjeranja podioni ktug i korak isti.
E
Srednjo liniju
profilo
Podioni
krug
E
E
Podion;
krug
Sl. 4.3.21. Sprezanje zupcanika i zupcaste letve: a) granicni slU:caj, be7 korekrure-, b) sa
pozitivnom korekturom
Na zupcanicima sa pozitivnom korekturom povecavaju se; precnik podnoz-
nog i tjcmcnog krug-a za ir,l1oS 2 . x . 111" zatim debljina zupea i visina glave zup'ea; -8
sn'lanjuje se: visina noge zupca, sirina meduzublja i tjemena debljina zupea. Na zup-
canicima sa negativnom korekturom promjene dimenzija zupcanika su obrnute.
Naravno" 11a zupcanicima 'Fa bro.iem zubaea ispod granicnog ima smisla vr8iti sarno
pozitivnu korekturu. Na ovaj naCin mogu se izraditi zupcanici sa pravim zupcima
sa minimalnim brojem zub.ap bez podsijecanja bob, Zmin =- 7.
4.3.10. Cilindricni zupcanici sa zupcima_
i\ko bi se cilindricni zupcanik sa pravim zupcima podije1io na neko-liko bnkih
dijelova okomito na OSll, pa se G-obivene ploce pomjerile uzajamno za isti ugao, c1()-
bio bi se stepenasti zupcanik, prcma s1. 4.3.22. ZujlCi ovakvih zupcanika ulazili bi
l)ostepeno u zahvat. Posljediea toga hi hila ravnomjerniji ract i povccan step en
sprezanja. Posta bi bilo teSko izraditi i pravilno spregnuti bokovc zubaea stepenastih
zupcanika) postanak zupcanika sa kosim zupcima moze se objasniti malim relatlY-
nim pomjeran'jem beskonacno tankih zupcastih ploca,
Na s1. 4.3.ld) dat je izgled cilindricnog zupeastQg para sa l<osim zupcima.
Nagib zubaca sprcgnutih zupcanika je suprotan - kod jednog zupcanika zavojnicc
su desnog, a kod drugog - lijevo? nagiba (s1. 4.3.23).
217
51. 4.3.22. Postanak cilinddcnog zupcanik'1 sa kosim zupcima
Kako je (iz s1. 4.3.11) In = t . cos fJ 0' pa prema tome i rna = nl . cos fJ 0' prccnik
'pociionog kruga zupcunika moze se izruziti pomocu cconog- i normalnog modula:
218
'desna zavojnica
zupb:;mik 2
I
tijeva
zavojnica
[
Sl. 4.3.23. Smje? na;iba zubaca
rtl
n
. Z
do='m'z=---
cos, fJ 0
Precnik podnoZnog kruga:
Precnik t;emenog kruga:
Osno rastojanjc zupcaniku':
a
dot
2 2 cos fJo
l"rimjcl': Izracunati geomctrijske vdiCine
cihndricnih zupcallika sa ko::;im 2;upcim(l., UZ
podalkc: z) Jl', ::2 = 61,NI -- 5 mm, riu 8'-.
Rjefef/jc
Prccnici podionih krugova:
5·38
0,9903
191 J{658 <mm).
5·61
= 307,9951 "mm).
0,9903
Precnici tjemellih kn;l.gova:
dki. ,;. dG" -+ 2m" = t91,8658 + 2· 5 201,9 Cmm),
df<2 C"- 1. 211/" 307,9951 +,2" 5 318 (lllm).
Precnid podnoinih krugova:
d;l = d
Bl
- 2,41lt
n
191,8658 - 2,4' 5 R:: 179,9 (rom),
d
f2
='d
u
• -- 2,4Jtl" =. W7,9951 - 2,4' 5 296 (mm).
Osno rastojanje:
19J,8658 307,9951
. ' - ---j' ....'".. ______ . -"-' 249,9304 250 (mm),
Osuovua pre-dnost zupcanika sa kosim zupcima zupl:anicima sa pravim zuPcima ie
postepenost sprezanja zubaca., Kod zupeanika sa pravim zupcima, linije dodira bokova zubaca
su paralelne osama abrtanja spregnutih zupcaniku, taka da dodirivanje poCinje i zavdava iStovre.:.
meno na citavoj duzini zriPC!l. Zbog toga je rad oyih zupCal'iika bucan, a sve greske u koracima
ispoljavaju se u neravnomjernom mdu zupcanika., Kod zupcanika sa kosim zupcima linije dOdiru
bokova zubaca nisu paralelpe osama obrtanja, taka da se ,dodirivanje zubaca prenosi sa )ednog
kraja zupca od glave ml. drugi kraj zupca prema. 11ozi, a kod spregnutog zupeauika prOCes
je,' obrnut. Nctacnosti j1rofila ZllatuO mallje uticu qa pravilan md zupcanika, md tm je tih, gotovo
neeujan. .
Slicno poredenie moze se iz\"rSiti. uko sc prati optcrecenjc z.ubaca. Kod zupcanika sa
vim zupcima optercccnje j<: koncentrisunu, u jcduom trenutku duz .,Cltavog Kou ZUpeal1ika
sa kosim zupcnml znpci se oprerecuju i rastcrccuju postepeuo, zbog cega je napoll sa\'ijanju
bueu' manji.
Primjena zupcal1ika sa kosim zupcima nuroCito je pogouna i opravdana za prenosenje
kill snaga, :La \'elike obodne brzine, ve!ike prcnOsne odriose i lla rnjestima gdje se zahtije\'u
zuvank bu('oog rad3 zupcanika (reduktori, drumsku vozila, avioni, masine alatk<.: i '51.).
4:3.11. Materijal za zupcanikc
Za male hr.l'ine i mala optcrecenja zuptanid mogu biti od livenog gvozda, Sa
ncobradenim zupcima. Ovak";ri zupcanici su podesni za rad u .necistoj okolini, zah-
valjujuci liveno; kori koja je otporna na hahank. Za veta opterecenja", umjesto li-
vcnog gvozda, upotrebljava se 'celicni . Iiv,
y • .u:nj:rene brzin<: i optcreccnja .zupcaJ::ici .se od
cclika III celilza za cementacIJu. Za vrlo velike brzme 1 opterecenJa upotreblJavaju ,Se
lcgirani eelici koji tcrmicki kalc i s1.). A1anji zupcanik
obieno se izraduje od kvalitetnileg jer je cest:e II zahvatu, pa jc time jace
optcl'eCcn.
Ubla7..<J.vanje bukt- pri mdu postizc se primjenom nemetalnih matcri;ala Za
. jcdan od spregnutih zupcaniku. Pri tom je pravilno da veti __bude od ne-
a inanji od 111etala. Ncmetalni materijali za zupcanike najceSce su na bazi
umjetnih sllc)ia (ferol:el, bakelit, novotcks itd.).
J\1arcrijaii nu bazi umjetriih smola sastoje se od slojeva.tekstilnog tkiva, namo-
cenog u umjctnu smolu, koji su slozeni j:;!dan na drugi. Pod pritiskom'u zagrijanom
stanjLl dobivaju se ploce puuog iIi profiliS'allog oblika. Kao posebne prednosti
materijala trcba naglasiti: malu spccificnu tez.inu, visoka mehanicka svojstva (odgo-
varaju SL), otpornost na morsku vodu i ulic) visoku sposobnost prigllsivatlja, Dt-
pornost na temperature do 120"C i ncosjctljivost na udarna opterecenja. Kod utnJet-
nih m.atcrijala trcba obratiti paznju dobrom podmazivanju. U pocetku treba zube
namazati.slojem grafitnc paste. Grafit se utisnc u pcfre bokova. zuba, da
se dobije uglacani bok zuba.
219
4.3.12. SHe na zupcu cilindricnih zupcan'ika i opterecenja vtatila
Pri prenosenju obrtnog momenta (Mo) zupce opterecuje normalna sila (Fro)
koja kod evolventnip zupcanika djeJuje u pravcu dodirnice profiia zubaca. Norma.lna
sila moze se razloziti na obodnu s£lu (Ff)' radiJalnu silu (Fr) i aksijalnu silu (P,J, sl.
4.3.25. Kod cilindricnih zupcanika sa pravim zupcima = O. Nakon prorac-una
sila moze se nacrtati shema opterecenja vratila u hori:?ontalnoj (H) i -vertikalnoj
ravnini(V),
I
.--r-'
/

t-- '..., "..
A
1
B
I
I
S1
I--
I C IF D
,
T
I
J
,
OJ
-
t:::=
--
Sf!.ma opferecenjct vratila I1
b)
Sl. 4.3.24. SHe tia zupcu ciHndricnog zupcanika sa pravilT.l zupciroa i sheme optere ..
cenja
220
Kod cilindricn£h zupcanika sa pravim zupcima normalna sHu (F,,) moze se raz-
loziti no obodnu (Pa) i radijalnu sJlu (s1. sila iz, ()brtnog mQ-
menta:
2i\1
01
2A1oz 'T
F" --- [kNj.
POI doz
Obodne'sile imaju isti intenzi'i:et' na pogonskom i gonjenoni zupcaniku, a smj{;'.-
rovi su im razliciti. Obodna siia na gonjenom zupcaniku ima smjer- ugaone
brzine (w
2
). Prema tome, obodna sila (F01) ima smjer suprotan smjeru ugaone
brzine (WI)'
Radijalne sile na pogonskomj gonjenom zupcaniku su istog intenziteta, a u.vi-
jek su usmjerene ka obrtanja zupcanika:
Fr = Fo tg '0: [kN].
Na s1.. 4.3.24h data jc prostorna shema opterccenja vratila t i II u horizontalnoj
ravnini (H) i vertikalnoj ravnini (V). Ako se uzmu u obzir tezioe spojnica (G,) i
teZine 7-upcanika (G
z
), njihovo djelovanje se manifestujc u. vcrtikalnoj raynini prems
dolie,
PresjekA-A
SI. 4.3.25. SHe na zupcu cilindricnog zupcanika sa kosim. zupcima
221
Kod cilindricnih zupcaizika sa .kosim zupcima, normalna silaFI/ na zupcu zamislje-
nog zupcanikQ. sa pravim zupcima --.:.. fiktivni zupcanik (presjek A-·A, s1. 4.3.25)
moze se razloziti nu silu normalno na zubac nu podionom krugu (P;') i radijalnu
silu (F"):
F,. =--0 F .. tg IX".
SUa normalna ria zubac maze se, dalje, razloziti na obodnu silu (Po) i
aksijalnu silu (F'ft)' Intcnzitet obodne sile najiakse se odredi iz obrtnog momenta
(Mo)·
Pomocu obodne sile izracumt\'uju se radi-
jalna i aksijalna sila:
F
Fr = P;" tgxn = tg 0.:" ,
cos(Jo
F" Fo . tg (30'
gdje jc Po - ugao nagiba bocue linije zupca
prema gcometri;skoj osi 7.:upcanika.
Smjer aksijalne sile Z<1\'iS1 {lei smjera
bocne linije (lijevi 11i desni) i smjera obrranja
zupcaniktL
Sile na zupcima prcnose se na vratilu, le-,
S1. 4.3.26. SHe na strelasti-m. 'zup- zista i konacno temeljc masine. Ove sile opte-
chua recuju vratiia na savijunje, a uz to, obodna sila
naprde vratilo i na uvijanje. Aksijalna sila (Fa)
savija vratilo (momcntom savijanja Fa . d()/2), a, osim toga, "izlaie vratilo pritisku,.
odnosno . razvlaceniu. Povecanjem 'ugla nagiba boka zupca flo, raste i aksijalna
sila koju moraju preuzeti lcziSta. Ponistavanje aksijalne sile moze se postiCi primje--
nom zupcanika 'sa dva reda supromo nagnutih zubaca (s1. 4.3.1e) i strelastih
zubaca (s1.· 4.3.1f i 81. 4.3.26). Zahvat kod strelastih zubaca treba da poCinje na
vrhu strelice. -
4.3.13. Konicni zupcauici
Konicni zupcanici sluze Z3 prenos obrtnog momenta izmedu vratila cijc se
osc sijeku. Kine1l1atske povrsinc su im krnji konusi Ciji se vrhovi nalazc u prcsje-
cistu osi konic11ih zupcanika. Ove povrsine kotrijaju se jedna po drugoj bez klizanja
(vidi 81. 4.3.27).
Ranije srno istakli tia je profil zubaca konicnih zupcanika odreden presjekom
zuba,ca bilo kojom 101'tasto111 povrsinom sa srcdistem u presjecnoj tacki osa (vidi
s1. 4.3.5b). S obzirom da loptaste povrsine ne mogu da se prikazu u r'dzvijenom
obliku, to Be uzima da zupci konicnih zupcanika Ide na povrsini dopunskih konusa
(s1. 4.3.27). Izvodnice dopunskih konusa (R
c1
i R
c2
) okomite su na, izvodnice kine-
matskih konusa, a vrhovi im Ide na odgovarajudm osama zupcanika. Konstruisan;e
profila zubaca na dopunskom konusu izvodi se kao kod cilindricnih zupcanika, s
tim sto za poiuprecnike kinematskih krugova treba uzeti izvodnice dopunskih ko-
nusa CRe! i Rc2)'
222
Razvijenr dopunski
konusi
\
\
Dppunski
konus
\
2::::.-----l---..f-...
/
--\-----
Y
/
SI. 4.3.27. Kinematski i dopunski konusi konicirlh
Veza kinematskih i dopunskih konusa moze se-uspostaviti jednacinama:
odnosno
gdje su: 01 i 0'2 uglovi kincmatskih konusa spregnutih. zupeanika.
Uglovi konusa ovise 0 prenosnom odnosu (i)) pa 5e lz njega
proraclUlavaju. IZ' 51. 4.3.27. slijecli:
dol OC . ,
---- = . Sln ()
2 1
d" -o-C. . .,
- = . Sln U2)
2
\
223:
pa je prenosni odnos kotiicnog zupcastog para:
w,
"'-
d"
=
z, sin b,
=
w, n,
d"
z, sin b,
NajceSce je 01 + b
2
= 90
0
, pa je tada prenosni odnos:
Poseban- sIuCaj ,nastaje kad jedaI? od' postane "tanjiras,t", tj, kad je
ugao kinematskog konusa 90
0
(vidi s1. -4.3.2c i s1. 4,3.28). Tanjirasti zupeanik usvaja
se kao polazni oblik za proracun i izradu konicnih zupcanika i naziva se osnovna
Q. c.
81. 4.3.28. Oblici bocnih linija zubaca konicnih zupcanika: a) ravni, b) kosi,
c) lucni
81. 4.3.Z9. Spoljni i srednji
konicnog zupcnnika
224
zupcasta ploca. Osno\'na zupeasta p10ea je-
najprostiji konicni zupcanik, jer joj je kine-
matska povrsina u obIiku ravni. Ima istu
ulogu za" kanicne zupcan_ike koju osnavna
zupcasta Ietva irna za dlindrkne zupca-
nike. Prema abliku bocnih linija zubaca
osuovne zupcaste place razlikuju se konicni
zupcanid sa pravim, kosim i lucnim zupci-
rna (sl. 4.3.28).
Madul zupcaniku kontinuirana se ,l1lije-
nja pO,-Citavoj du.zini zupca, jer se mijenjaju
mjere popreenog presjcka duz zupca.
Nazivni modul zupcaniKa odgovara spoijasnjem modtilu (na dopunskom 'konusu)
i ne mora biti standardan. .' - _ ,
Kod normalnih zupcanika -precnik _podionog krl:lga dopunskog konusa (de)
podudara se sa precnikom podionog kruga -zupcanika do).
Precnik podionog kruga: do = m . z.
Veza izmcdu spoljnjeg modula (m) i sredlljeg modula (mm) moze se izvcsti
prema slid 4.3.29.:
. b.
d,. =d
m
,
.L A' ,2 l'
pa je modul:-
Na 81. 4.3.30. prikazall je konicni zupcasti par sa pravim zupciuw) sa svun'
geometrijskim mjcrama potrebnim za izradu i kontrolu,
S1. 4.3.30. Geometri;ske mjere konicnog zupcastog para, ,
225
4,3.14. Cilindricni zayo;i.ti zupcanici
LJpoti'ebljavajl.i se za prenos obrtnog momenta izmeduvratila Cije-sc:Cise mimo-
ilaze (s1. 4.3.3a i s1. 4.3.31), Prema obliku su slicJ;1i cilindricnim zupcanicima sa
kosiro zupcima, ali se bitno razlikuju po naCinu rada.
81. ,4.3.31. Zupcanici sa zavo;nim zupcima
shcma
CilindriCni zavojni zupcasti
par iroa zupce sa isrim -smjerom
nagiba (lijevi iIi desni), a, uglovi
nagibfi bocnih linija PI i _R;; ne
moraju biti,ish. Kod ciliridricnih
Zupc311ika sa k_osim zupcima
smjcroyi nagiba zubaca su raz-
liciti, a ugloyi PI i P2' rooraju biti
isti.
2upci' 'zayojnih zupcanika
teorijsld u tacizi (kod
cilindricnlh zupcallika sa kosim
zupcima po liniji), zbog cega se
brzo, trose. Usljcd zavojnog kre-
tanja zupca po zupcu, -
se klizani,c dui zubaca, pa 'je sto-
ga stepen iskoriscenja relarivno
mali (rr 0,92). Zato su zupca- _
nici sa zavdjni.m zupciroa primje-
njuju za prenos munjih snaga,
pri malom' prenosnom odnosu i malo; brzini (najcesce za pomocno kretanje, upr;
kod mot01:a SUS). '
4:3.] 5. Puzni parovi
zupcasti par sastoji se iz puza i jJUznog zupcanika '(s1. 4.3.3c i s1. 4.3.32).
Primjenjuje se za prenos kretanja izmedu: 'iratila t:ije se use inimoilaze.
Najcesce je puz pogonski, a puzni,zupcanik gorijeni elemenat; njihova vratila medu-
zatv,araju ugao od 90° (izuzetno-moze biti drugi ugao). Prexna tome, puzni
par redovl'io nidi kap reduktor. Upotrebljava, se za velike-- prenosne odnose, i = 5
do ge) pa i znatno vise.
Pui iUl<l ulogu ,;jjka i moze imati jeda11 do pet pocetaka. Puini zupcanik irna
ulogu navi·tke Ciji su navoji ispnJddani i smjcsteni po obimu tocka. Qvi nuvoji su
samo djclimicno sprcgnuti sa navojima puza. Pri okreranju pu:tu koii je aksijalno
ncpokretan, 'obrce se i puzlli zupcanik. Smjer obrtallja puznog zupcanika zavisi od
-smjcra ,ohrtanja puza i smjera ujegove zuvojnice.
Za jedan okrctaj puza, puzni zupcanik se okrcce za jcdan koral, - ako je pui
sa jednim poc,etkom, za dva koraka _. ako jc puz sa dva pocctka, itd. Prem.a tome,
prenosni ,odnos, puznog para bice: .
W
l
n
1

z =,---,.-=-,
'1,12 Zl
226
Pre:jekA-A
51. 4.3.32. PiJzni zupcasti par
gdje iG_: Zl -"-- 'bro; pocetaka 'puin
$_2 -:-:- broi zubac4 puznog ztip'canik::t, ,
bi -Pl!za i PUZ??!? zupcanlka- bilo ispravno, aksiJalni korak plliu
na _ POdiOlla) praVO) (tal) mora bitt }ednalc koraku puznog zupcanika n..'l podionom
krugu (tog):c . . . .
tal' = t02 '- 7t.
Ugao uspona zavojnice puza ,moze se' 'odrediti kao i uspona zavojnice vijka
prema obrascu: ",
. L
tgyo = _ ..
din' n
gdje je-; L = '$1 • zavojnice puza.
Ugao uspona zavojnice krcce se u granicama SO do, ,30"-.
q,
SI. 4.3',33., ruZni parovi: a) _b) glob6idan
227
Prema obliku tjemenih i podnoznih povrsina puzasti parovi mogu biti cilin-
dricni (81. 4.3.33a) i globoidni (81. 4.3.33b). Navoji globoidnog puzabolje Su priJago-
de ni zupcima pufnog zupeanika nego navoji cilindricnog puza. Zbog toga je pre-
nosriik sa globoidnim, puzem podesniji za velika opterecenja. S obzirom da globo-
idniprenosnik zahti;ev;:cveoma tacnu izradu i sklapauje, u praksi se pretezno primje-
njuju prenosnici sa dlindricnim puzem.
Na 81. 5.4a) prikazana je prim;ena puznog.zupeastog para kod reduktora.
PuZ'se redovno pravi od tvrdog (najceSce,(:;064:;, (:.0745, C.1220), a Zft
teSke uslove --, od celika 1egiranih hromom i manganom. ,Ptizni zupcanik se od
venog'gvozda izraduje za,rucni pogon, a za trajni pogon i vece brzine - od fosforne
br-onze, aluminijumskc bronze i od plasticnih ma;m. ..
4.3.16. Konstruktivni oblici zupcanika
Oblici zupdmika znvise od koiih su najuticajniji namjena, mate-
fija} i naCin, izrade. Zupcanici se mogu izradiyati bez skidanja strugotine (livenjem)
kovanjem, presovanjem; zavar-iv'anjem) i skidanjem strugotine.
Kad je razlika podnoznog prcenika zupeanika i precnika vratila (fJ)
mala, tako cia se ne maze ostvariti veza pomoCu Idina, 7;upcanici se izraduju izjedna
sa ,vratilom (s1. 4.3.34). Prednost ovakve izrade je u malirri gabaritnim mjerama,
manjem utrosku materijaia i manjoj mehanickoj obradi. Medutiil1, cijena ovako
izradenih zupcanika veta je u odnosu 'n'a djenu izrade zupcanika zasebno, zbog toga
8to se matcrijal za zupcanike, koji je znamo skuplji mora upotrijebiti i za vratilo i
8tO je izrada slo:icnija. .
0.. b.
S1. 4.3.34. Zupcanici izradeni izjedna sa vratilom
Zupcaruci prcenika do 400 (500) nun izraduju se kovanjem ili livenjem, a nak-
uadno' se vrSl,obrada nalijeZudh povrsina i ozubljenje.
Na s1. 4.3.35a piikazan oblik zupcanika kod koga nije velika razlika izmedu
podnoznog precnika i precnika vratila, a na s1. 4.3.35b zupcanik kod koga je, ova
nizlika vcea, pa se u tijelu zupcanika predvida;u otvori za smanjenje tezine.
Kad su razlike izmeau po"dnoznog precnika zupcanika i precnika vratila vece,
tijc.io zupcanika se obliku;e kovanjem (iIi livenjem) tako da se na njemu uocavaju
glavcina, disk (iii raod) i vijenac (s1. 4.3.36a). Vijenac zupcanika'moze Se izraditi i
zasehno, obi¢no od boljcg celika, a spajanje vijenca, diska i glavCine vrsi se zavari-
vanjem (sL 4.3.36b).
228
a.
SI. 4.3.35. Zupeauici: a) mali, b) sa otvorima
b.·
.;
..
d, <(1.(;; •• 1.8) d
b, ICO.3b '
b,
flv' :rik "10m
d, 11: d .. -tlg
5


'b,
,
D. ; '<I" ..(oaf
·2
I • (/ .. : I.:ntf
.
"I
.., ..:;
t
;':J4
• -:M6
1': OIl' 0.5 m
In .. in,idul
";4 c-
·1-
. ..
SI. 4.3.36. Zupcanici od celika dimenzija: a) kovani, b) vare11i

..
:
"
t
i
"
I

'//E ,/.
I
;
,.
SI. 4.3.37. livenjem

VeCi liveni zupcunici izraduju se sa paocima" najceSce livenjem (s1.
Na 81. 43.38. prikazan je konicni zupcanik od kovanje.m,
mjerama koje treba unijeti na crtez zupeanika. Pored slike su podaCl zu
dimenzija.
tfg={16 .• 1.8)d
b,=a3b
s,·Q.2R.
/. (f .... 1.3)d
Puz se nUJCCSCC izraduje izje-
dna sa vratilom, pa u tom slueaju
pm i, vratilo Cine jednu konstruk-
tivnu cjelinu (s1. 4.3.39).
Zupci puznog zupcanika i_zra-
duju se' metodom relativnog kotr-
nallja, dbieno' glodanjem iii renru-
sanjem, Posto se vijenac puZnog
zupeanika obicno izraduje od legure
aluminijuma iii kalajne bronze, veza
vijenca i ti;ela puznog zupcanika iz-
vorn se vijcima) prema s1. 4.3.40.
43.17. Kontrola zupcanika
SI. 4.3.38. Konicni zupcanik Netacnost izrade r montaze
Castih parova izaziva nepovoljna
{:cnja, vibmcijc, sum i zagrijavanje. Da bi se obezbijedio potreban kvalitet odrcduru
se toIcrancije zupcanika i tacnosti moutaie.
81. 4.3.39. Puz izradcn izjedna.sa vratilom
U procesu proizvodnje vr!ii se kontrola
zUpcanika, koja obuhvaw:
pojedinllcnu kontrolu odredcnih odstu-
panja i
kont1'01u zupcanika sprez'anjem.
Pojedinacnll kontrola dolazi U obzir samo
lwd vr10 preciznih zupcanika" vclikim brojevima
Dkretaja, kQd zupcanika zu prccizne instrumcnte
i podione aparatc, za 'j s1.
Kontrola zllpeanika sprezanjem obavlja So;:
sprezanjem etaloIl7zupcanika i 'ztipcanika koji
zelirno komrolisati. Etalon-zupcanik mora biti
izmden dovoljno tacno da bi se _ujegova odstu--
panja mogh zancmariti U odnosu na odstupanja
zup,canika koji se kontroliSe. Kontrola spl'eza-
;/30
b"QJI>
Za CL. I '(LU)d
zO SL.
zo a. ri.NI.6..18jd
(/,' ril<,-/Om
ri·' m.2 do m' If! 'lim
'1'-m za m_J2mm
EkY>jrupa, '1'5 ..._12
SI. 4.3.40. Pnz.ni zupcanik ..= vC?:a- vijenca
i tijela: a) uvrtnim b) podderum
vijcima
niem daje zbir:na spregnutih zupca.ni.kll, 'a utvrdivap.;e izvo;r;a i.- lizroka, odstl,1panj,a
obavija se pojedinacnonJ. kontrolom. -
. Kontrola' debljine zupca moze se vrsiti,direktn'o; na jednom, ili indirektno, mjere-
njem prek(} vise wbaea:, -
·Za direktnq.kontrolu debiiirie zupea sImi speCijalno kljuhast9',mjetilo,koje se naziva modulno
rrijerilo. Ovaj naCin,.1J1jerenja_ne _daje,dovoljno ppuzdane rezultate.
Uobitajeniji naCin debliine zubaca je mje-renj'e preko vise zubaca (s1.
4.3.41.), a izvodi se pomoCu iriikrometra sa tanjirastirn mjemimyovrsinama. Mjera prek.o
(W) je rastojanje raznoimenih, boklwa preko, oaredenog, _hrqja ,zubaca ,("mjerni bra; zul)acl,!"),'
mjereno dui zajednicke_nonnale krajIljih obuhvacenih bokova zul;>aca; ,
w
SI. 4.3.41. Mjcr3' preko zubaca '
ZADACI
1. Cilindricni zupcanik sa ravnlm zupcima je u raq.u ostecen i treba ga zamijeniti novim. Bro;
zubaca tog zupcanika iznosi z, = 28, a ,mjerenjem je ustanovljcn prcLnik tjemenog krugu
dle =. 120 rom. Koliki- je mod,ul tog zupcanika?
2. Izracunaj geometrijske veliOne, cilinddcriog zupcastog- para sa' kOSIm zupcima; liZ podatke:,
-= 20, ':;2 = 50," Po""'" 20?, mn = 5 mm.
3. Koliki je prenosni pdnos puzriog para ako I:ui ima tri pocetk.a" a, puini toeak 99 zubaca,
PI'I'ANJA
1, Objasni nacll1 prenosa snage zupcanicima ..
2. Kojc Sil OSl1ovne karikte.ristike zupcastih prenosliika?
3. Kako je izvrsena podjela, zup_canik.a prema medusobnom polozaju osa vTatila,,?
4. ,Nacrraj zubac i qbjasni njegqve veliCine?
5. Sta je prom 'il. ha konicn?g zupcanika?
6. Stu JC ,napadna linija,_ a sta dodirriica profila -zubacar
7. Stu je -niodul_zuptinikai '
8. Koji krugovi posi:oje -kod -ztipcanika -i _ kak{J' se lzraeunavaju njihovi
9. Kako 5e iZI;acunava preno'sili trostrukog z.upcastog
10. Sta Sf' postiZc_ liritnjenom meduzup(..rnika'?
-11. Sta je stepen sprezanja? .
12. Objas'ni karakteristike evolventnog i ciklciidnog profila zubaca.
231
13. 8ta je standardni profil- cilindricnih evolv!O"ntnih zuptamka?
14. Sta jt granicni bro; zubaca? '
15. 'Kako se odstranjuje podsijecanje - preklapanje zubaca?
16. Uporedi osobine cilindriCnih zupcanika sa pra,vim i cilindtienih zupcanika sa kosim zupcima.
17. Uporedi osobine cilindricnih zupeanika sa kosim zupclma i diindricnih -zupcanika sa za-
vojnirn zupcima. /
18. KaJw se izraeunava prenosni odnos konienih_zupcanika?
19. Objasni karakteiistike i upotrcbu puznih zupcastih parova.
20. 8ta obuhvata kontrola zupcimika?
404. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICI
4.4.1. Princip rada, osobine i podjela.
Remenski
sl. 4.4.1). ..
__ rnorl1 biti _dQYt),ljno
__ ce prirnorat!.$,oni_cnu_:remeni0J,
tome ce omij dio remenu' remenicu biti jace
zategnut., a onaj koji silazi sa pogonske remenice, slabijc. J ace z[tegliu1:Lilio
naziva se radni kmk, a __
__
duzina dije1a remena, leojj obavija -- ------- "'-,"'_ .. -
- ..-----'" - ,-'---'-
S1. 4004.1. Elementi otvorenog remenskog prenosnika
232
.. pri velikim .. ___
, ' . . _, '
presiek ..
4.4.2a, b, c). Stainost prenosnog' odnosa postlze pomocu zupcastog remen'''''·(Sl.
4.4.2d). . a (sL
1M
I
Q. b.
c.
SI. 4.4.2. ObHci popreenog prcsjcka remena: a) pijosnati, b) trapczni,. c.) okrugli; d.') 2

PUo.mati remcn pdmjenjuje se praktiCno za sya osna rastojal1ja, dok se trap'" "
rernen upotrebljava sarno za manju osna rastojanja (kod veCih snaga, do
. .
Tmpezni rem£novi imaju dvije dodirne povfsine sa- tnipezi1hn zlijebon1 !"
nica, sto im omor,-ucuje boljc prianjanje i jati prcnosni odnos uz manjc
r:tapeznih, biti na prcnosniku
omogucuJe da prenosmk; radI hez Jcdnog remcna. IzraduJu se kao beskrajUi, dok
pljos,nati spajnju naknadno. Izrada remenica za tr:apezne rcmene skuplja je l\
nosu na odgovarajuce: remenicc za pljosnati remen._ ,," {)-l'
OkrugU Te1nen primjenjuje sc same) za pomocnc i nltne (notne) Pogon .
rjeae i za meh:::micke pogone manjih snags. - , C, d
Prcma mCdusobnom' poioiaju osa vratila, remeni prenosnicl mogu biti: oh
reni, uhl'steni ipoluu!'rstc:zi. (s1. 4.4.1.! 4.4.?). Okru¥li.i
se za otvoren prenos" Pfl kome su S111JcrOVl okretanp ISt1, dok se pl)osnatl kais In ,: '
primijeniti i za druge oblike prenosa. Ole
Kod ukrStenog prenosa povecava se povrsina obuh\tatanja izmedu rel11en .
rcmenice, sto dovodi do manjeg proklizavanja i tnogucnosti postizanja jacih pren a t
nih odnosa pri manjim osnirn rastojan;ima. Ncdostatak ukdtenog prenosa
tome sto se,dodirivanjcrn trosi i sto se, zbog po.vecanog
. !

b.
,.
..
$1. 4.4.3. Vrste prenosa pljosnatim rClllcnOlll: a; ukrSten, b) poluukrihen, c) sa sporovod-
dnim tocizom, J) sa s(cpcnastim remenicamu, e) sa zateznom remcn1com
njego,v vijek trajanja remenu. Z3tO se preporuc.uje primjena ukrstenog prenosa za
-v < IOmjs.
Poluukdtcni prcnos koristi se kod vratila Cijc se use mimoilazc. Pd
:;rednja linija nuilaznog kraka rcmcna mora cia prolazi kroz srcdnju ravninu reme--
nice. Ovaj prenos moze radiIi sarno u jednom smjcru.
. Sprovodnc remcnicc primjcnjuju se kad nije slobodan prostor izl'nedu -dvije
rcmcnice, pa nije mogucc dircktno -povezivanje remena.
Stepenastc remenice primjenjuju se u slucajevima kada je potrebna promjena
broja bkretaja radne ll1aSine. SVaka stcpcnica predstavlja za sebe jcdan prenosnik.
Prenosrii odnos se mijenja premjeStanjem remena sa jednog para remenica (stepena)
nn drugi par. Uslov za korihcnje istog rcmena je,da zbir precnika spregriutih ste-
pena bude konstantan."
Prenos, zateznom remellicom primjenjuje sc rudi povecanja vucne sposobnosti
remena, Za-rezni remen povccava obuhvatni ugao oko mnnje remenice i vrSi stalan
pritisak na renicn, a to omogucava prenosenje 'ohrtnog krc.tunja i pri manjim osnim
rastojanjuna,
4.4,2. l\tlaterijal i dimenzije remenova
l:Jljosn.ati remenovi izraduju sc od koie, tekstila i vjestackih matcrija., a rjcde i od
,gume iIi tunkih celicnih ti:aka.
I Koini yettlello'l'i vrlo su ebstieni, savitljivi i trajni. Osjetljivi su na vlagu i povi-
senu temperaruru, zbog cega se primjenjuju u za:tvorenirn prostorijama
vlaznosti. Nedostatak im je vi80ka cijena kostanja.
Teksrilni rmnenovi izniGuju se od pamuka, kudjelje, svile i s1. Vr10 su savitljivi,
zbog cega se mogu primjenjivati kod remenica manjih precnika, Rcmenovi od pa-
muka izraduju se od jednog iii vise slojeva pamucne tkanine i redovno se.irnpregni-
234
TutU, (natapa;'u) sredstvima k9ja -i:n1 pov,ecav_uju Qtpqrnost, pl'em,a, ,:_1'
1:emp,eraturi. Znatno BU jeftinUi, od koinih, ali SU,- tna!lje jZdr-*ljivi. Remenovi od'
-svile se velikoIJJ -jacinom na kidanje-koja je 4,--'5 puta_veta,od, -jaCine,koz-,
nih',Osjetljivi su na povisenu tel11perat:uru 'i st'!_ -sk1.ipi: - -
_Ces:ru ptunjenil imaju' iztadeni 'od' g:uJ.Ue' tekstilnim Ul:oSJ.tdm fer
su znatno jeftiniji, od ostalih. Nekoliko, slo;eva tekstilne,_tkanine, (na;ceSce 'patnucne',1
impregnira se a zatim vuIkanizira (izlaZe pritisku pri ,
turi\, Ovi ,otporni su na.' im(iju ,miran h9d ,1 mogu raditi objema
stranaroa. 11Z : '
U tabe,Ii 4.4.1, date sU,standardne koznih, gumir,anih (tekstil-
nih remenova i remenica.
Tabe1a 4.4.1, (mje:re'u mm)
Napqmene uz tabelu 4.4.1
L u zagradama- za kozne kaisci,;e -predstavljaju debljine kaiseva.
2. DozvQl!.eno odstupanje sjrine J;;ajsa je 2.:-_5 a kaisnika l-'J'_mm',' u od'
Dozvoljeno Q?SWpanje debljine _kaisa j,e + 0,5 fl1m.
81. ,4.4,4,. St:l'ukiura ekstremultu&-:remenova: a) V!leni sIoj od ,polia:nidne b) _wcni'
liloj -od 'poliester':"uzadi

Od vjeStackih materijala, za izradu remenova naJVISe se koriste poliarnidl
(najlon; perIon, orlon i s1.). Poliamidni remenovi otporni su fla haban;e i agresivne
Imaju veliku cvrstoeu, elasticnost i savitljivost, a malu j'stegljivost., Visoka
cvrstoca poliamida.iskoristena jf: kod ekstremultus-remenov4. To su viseslojni pljos-
nati remenovi' koji s'e sastoje od vucnog sloja iz poliamid:Qe trake ill, poliester-uzadi.
Vucni sloj -sa radne strane preSVllc.en je slojem kromove -koze radI povecanja otponi
protiv klizanja, a sa druge strane je pokr,iven sIo;em od specijalne tkanine iIi kromove
koie (s1. 4.4.4), '
Vueni sIo; je'tailak, gibak i iroa veliku cvrstocu na istezanje. Tarni slo; iroa.
povoJjan i konstantan koefidjent trenja i kod djelovanja ulja, te ve1iku otpornost
prema habanju. Pokrivni, sloj vrlo je savitljiv'u uzdu.zllom- smjeru, a krut u popre!=:-
nOlll. 'smjcru.
Strul.-fura materijala ekstremultus-remenova u navedenim kombinacijama pruZa siroke
mogucnosti njih6ve primjene kod:
pogona sa malim dimenzijama i osnim rastojanjima,
pogona gdje sc nazi rad'sa 5to manje buke,
pogona koji moraju elasticno preuzimati i ublazavati udarna opterecenja,
pogona sa -srazmjerno mali'm opterecenjem vratila,
preciznijih pogona, gdje se 'traz.e miran rad be'z titranja, i najveca tacnost prenOsa
obratanja,
- pogona koji sprecavaju elektrostaticko nabijanje remena,
- prenosne snage 3500 i viSe kW j brzioe r'srnena do JOO mis.
Remenovi ckstremultus isporucuju se, s' obzirom na tip i izradu, u sirina111a do 1 200 mm
i ieljenim duiinarna,,i to u beskrajnoj trnci ili_ pripremljcni za spajanje 'na samOn1, stroju, Za 8pa-
janje ovih remenOvu potrcbni :m pos('ban pribor i specijalno obucem rudnik.
mmliko se pokaze ekonomski 0rrnvclano" 1110guce su rekonstrukdjc p03tojeCih pogona nn
pogon ekstremultus' remcnom. Na s1. 4.4.5a dat je prenofil1ik klinastim remenom, a oa s1.
4.4.50 isti prenosnik nakon rekonstrukcije, na pogon mirn ekstremultus-rem::nom.
Trapezni (klinasti) remellovi imaju popree-ni presjek U obl1ku trapeza'i stan-
dardhi ugao profila T ,= 40" ± 1" Csl. 4.4.6). Izraduju se Od,gWl1c
kompresora P = 165 kW: a) pogon kliriastim remenom- b)
, rckonstrukcije, remcno'm ekslrcrnulrils '
236
nim vlaknima iznad neutralnog sIoJa., koja im daju vecu moe nosenja. R.
oblaZe sa viSe slojeva tkanine spojene vulkaniziranoID gumom, sto mu pe
lU
en
Se
izddljivost radnih povrsina i moe nosenja. ovecava.
Fr
S1. 4.4.6. ProfH klinastog remel1a
SI, 4A.7. SHe prl prenosU. tr
rcmenom apeZllilll,
Ugao profila remena (rr) odreduje se iz uslova du pri radu 11e dode do zaglavliivan'
. )a renwtJ
u zijcb re01enice. To da radijalna komponcma ukupnog Olpora klizanju, (2F . cos !). 0
2 ,lJlo ..
rn biti manja od radijalne sile (F
r
), 81. 4.4.7:
sila
Ako se u gomjo] jednac;ini otpor proti\' klizanja zamijeni izrazom Fp = PI" 1--'
. !p , .' a' radijalIla
Fr = 2Fn dobije se jednaCinu:
rp rr
2F" ·It. cos "2 .--;; 2F" 'sin j-,
odn .
'I'
• u. <.:: t g
z
'
Aim se koeficije-nr trenja zamijeni ugloIl) trenja (tg Q = fJ.\ dobije se: tge. -< tg.! z
2 . - a
prosjecnu trenja'p.-= .0,3, ugaa trapezn?g reme-na ie fJi = 33' .
slgurnof>ti (da ne bl doslo do pOjave ukhnJcnJu remena u zl)ebu rerncmce), llsvojcno je Sta d'. R,Udl
f{J=40e± ' n .ltUt10
,r
__ N1 } ",I' \ 0\ \
Rcmenice se najce.<;ce izraduju od sivog liva (s1. 141 s1. 18) i ce11cnoll' 1
Radi sm:mJ·euJ'a teiine, remenice za trapeznc remenove lzraduJu se i d I'" l\'a
o a UUltlU_
jwnskih leg-ura za livenje iii od presovanih i zavarenih
Na remenici se razlikuju: g-lavcina, disk (iii pao.ci) i vijeIL.1.C (51. 4.4.8\ r
remenica za pljosnati remen vijenac je Qvalan na mjestu dodira sa
\ 0;·
237
OvaJni vijcnci bolJc vode remcnove i sprccavaju spadan;e l'cl}1cna pri radu. Osnovne
dimenzije i oblik r'crnenica za pljosnate remenove-prikazani su na s1. 4.4.8. raoCi
su najccSce elipsastog poprccnog presjeka, da bi se smanjio otpor va'zduha, -jer su
brzine pri kojima remen radi relativno velike. Akoje precnik remenice ispod 300
mm, vijenac i glavCina spajaju se diskom sa otvorima koji sluze' za smanjenje te-
zinc.
a
UJ "o.8a
;"=QBh
h '::',25 a
dg ::(1.8,.2)d

I' 200 ';-']00 3 mm
so:.<Q018
8-: 1.1b+10mm
51. Remenicc' pljosnati remen: a) sa jednhn redom paoka, b) sa dva reda paoka
No.. &1. 4 4.9. prikazani su oblid vijcnca trapeznih remenica, prema JUS
Cl. 233.
51. 4.4.9. Oblici vijenaca klinastih remenica.
Nomil1ulni - racumld prt:cnici rcmcnica za trapczne- reUlcnove (£l
w
) pre-ma, JUS M.C1.253
iznose: 20, 25, 2B, 30, 40, 45, 50, 53, 56, 60, 63, 67, 71, 75, 80, 85, 90, 100, 106, 112> 118,125,
132,150,160,170, 1S0, lYO, 200,212,224,236,250,265,280,300,,315,355,375, 400, 425,
450,.475, 500, 530, 560, 600, 630, 670, 710 ... 2500 lllIl-l'.
l'otcrtuni precnici imaju prioritct, u predstuvijaju istovremcno i n'ominalne precnikc rel11C-
nieu za pljosnute femcnove.
Na s1. 4.4.10. prikazane BU remcnice sa glavCinonl od punog materijalu i vijen-
cemod presovmlOg cdicnog lima. Spajanje glavCine i vijenca vrsi se zakivanjem iIi
vijcima. Ovakve remenicc su relativno lakse i jeftinije, Remenica'na s1. 4.4.l0b ima
uloske koji se mogu ski dati racti podesavanja nalijcganja remena.
Za stepenastu promjenu prenosnog odnosa se stepenastc_ reme-
nice CsI, 4.4.11).
23.8
o.
b.
limen!,·
ulo$ti.
S1. 4.4.10. Tr3_pezile remenice sa linicriim vijencem: .a) sa dvu,_ b) sa jedpim zljebom
i limenim ulokima '
SI. Stepenasta klillaH
sta remenica
4.4.4. NaNni spajanja i
Pijosnati remenovi se iz,raduju ,u obliku trake
konacne duzine koja se sijecC' nu potrebnu duzinu i
nakon toga_spaja. Spajarije remena 'u_ beskrajnu, traku
izvodi Be: lijepljenjem, pr()sivanjem i rneialnim sPojka1J.la ..
S1. 4.4.12. lijepljenJem
Lijepljcnjem se najcesce spajaju ko;ini remenovi. Krajevi rernena se prethodno,
koso zasijeku (sLAA.12), a zatim se ,povrsine' obrade grubim brushim papirom i
,ce1knom cetkom. Zasjeccni kra;evi remena se zagriju,_ preroai.u Ijepilom,
sastave na odgovarajuCi naCin i .stegnu presqin izmcdu_ -zagrijanih dasaka.
239·
vlagu, povisentl temperaturu, prasmu i promjenu osn()g raz1llaka' ,vratila." ;pobro
podnosi u,darna opterecenja. Pogo.d.a:p. je za jake prenosne odnose (i '1, .dQ_ 8) i
velike snage;, malo. opterecuje vi-atlia. '
Ned;ostfj.tak lanaca je u,_ton-;w sto se'vr:enienom ist-c;gn'u, zbog-'Cega
koraklanca, te Janac 16sije nalijeze- i _brzine j:)ojacavaju se
sumovi'i udari. Zato se_izbJegava primjen-a lanaca za broj okretaja n '>- t 060. ___,min-
1
;
pren()sniku potreban je nesto yeti period U odnosu na -druge
prenosnik? - _ _ --, - - . - ,
treba--qa (z;a-raz1iku'-0:d, renienskog
prenosa}; dfi-bi,se cIanci mogli lakse odyajati -od zubaca lancanika,; Lanci,-se"izraduju
od- ugljicnih i legiranih ce1ika za cementacUu .iIi poooljsanje. ,- -
; Pt_Crios".-lancinia- primj'enjuje se kad poljoprivrednih
tor<;t i prikljucnih masina), bicikla i 'IDQtor-oicikla, kod alatnihmaSina;,tta,nsportnih
ma.sina, IDaSina itd.
81.,4. :;.2. Izg'led :prenosa zglobllim
. lancem
Za ,snage _primjenjuju s_e:_zglob,_zi
, land .(s1. 4.5.2) koji mogu biti:-, vaijkasli,
cahur.asti, svorn£ i zupcasti. '
Valj,kasti lanci, izraduju se kao _
(s1. 4.5.3a), dv()redni (s1. 4.5.3b) i troredni
(s1. 4.5.3(;). -Sastavl;aju Be Clanaka' koji 'se
sastoje iz: ,u,I1Utrasnjih .ploci(;a __ (l), :\<;.poljnih
plocica (2), osovinica (3), fiksnih.valji)ka (4)
i obrtriih'valjaka (5). FikSni -valjak :#na za-
datak d,li- ojaca poprecni presjek osoVinice i
da prirni povrSinski pritis-ak u
tniro valjkom. bmed:u- obrtnih' valjaka _ i -'zu-
-ba:ca,lancanika,javlja se trenje kotrijariia, sto
predstavlja prednost valjkastih lanaca U odllosu nli -astale; zglobne 'lance.

L
h. c.
4;5:3. Valjkasti 'land: -a) jednotedn'i,_ b) dvoredni; -c) 'troreetni
242
Sp.oljasnJc plocice i' oso"0n.ice:saCinjavaju spnijaSnji 'Clanak (s1." 45.4), a utiutraS-
p.je pl{),Cice i valjci cine uhutraSnji clanak (s1. 4;5.'5).
*'
!' h :
f""7'--------
/!¥i
Sl. clanak SC- 4.5.5. Unutrasnji clanak
Krajevi lanca -spajaju se ,spojhim, clancima (sl. -'4,5.6). 'Spojni-:ilanc:C
se u _cetiri i -za lance, _prema JUS:M.CI,820, koriste- se;,
Spojni ffanok
tip A
Spajn; llanak'
tip C
1. Spojni danak tipa A
h>12,7 rom.
2. Spojni Clamik tipa B
h >"12,7 nllri..'
)US "'.82.3
81. 4.5.6. Spol;ni cIanci
,---. za lance sa parnim.
- za- lance §3 [parIum
Spop clanak
tip B
Spojni , e lanok
tip D
i,hi
brojem clanaka
bl'ojem clanaka
za korak
za korak
3. Spojci claf!-ak tipa C, kombinovan sa dva spojna clanku tipa,A, i.a lance sa
neparn,irh bro;eru clanaka i korak. h <_12;7 IUm.
4. Spojni clan,ak tipa D, kombinovan s jednim spojnim Clankom ti1'a B, za.
lance -sa neparninl brojem clanaka i h > 12,7 mm.
'Posto su _spojni tipa C ,i j) znatno slozen'iji" a osim ,zahtijevuju r
k()mbinovanje' sa spojnim clancima tipa A i }3, treba-.izbjegavati lance sa 'neparniin
brojenl clani)ka.
243
land (s1. 4:5.7) sastoje se iz spoljasnjih, unutraSnjih 1. dva tipa .spojuih
6lanaka, Nemaju obJ;Xni valjak,_pa se izmedu cahure-i zupca lancanika javlja
zanje, a time i pojacano haban;e. Izradu;u se kio jednoredni. -
Caura
81. 4.5.7. Cahll1'asti land



SI. 4.5.9. Zupcasti lane!
244
land_(s1.' 4.5.8) se ii ,'spojenih
male,:.brzin,e i_mala opterecenja. ,Se",ka0J:dno-
redni. ... . .. .
(, ,', , .:--' ' "', ,-
Zupcasti' .ianci (s1. 4.5.9) s3$tQje se od ploi;':ica "":'zupeastog:'ob$<a-
zupce Jancanika. Lanac. -je osigur-an od ,sa _plQc,iqu;na""za :;Y90erij,e
s ob;e Hi, pp_.sredini. ...U poredenju sa.,valjkastim lancima, zupcasti lanci
su tezi, ali im je rad niitniji.
- , r
Evartovilanci (s1.4.5.1O) sastoje'se od pravougaonih karika(l),'uCijen{prodllietla{
su kUke za spajan;e lunea (2)., Lanae je rastavljiv-Dl:i ka,riki. NarnjeSta se-,na
lancanike tako da mu otvori kuka budu na spoljnoj strani se_ZB.
grublje prenose, kod poljoprivredriih .rudaistv'ii'
·1 . I ....•.. ,

2 .. '. ,
T
-ijjlli·.lf3J·.
Sl.
4.5.3. Lancanici
Lancruiici _su tockovi na cijem su vijeu<;u -narezani ·zupd posebnog oblika na.
koje se'narnjeSta Ne preporueu;e se manji broj zubilca 'od Zmin ',=: 10, ruti
.. .. . ...•
Kao i 'kod zupci lancanika mora;u imati dovol;nu '(;vrstocu. Za iz-
radu lancanika se materijaJ.i koji 'prvenstve1:10 treba da -o111oguce radnu
h
Il.
b.
SI. 4.5.11. Oblik lancanika,Za valjkaste i cahuraste lance: a)'jedncirednij b) dvoredrii
sobnost bokova zupaca. Za' brzinu, v < Illir-1-1om'prenosu, moze sej)rimije-
niti celieni liv ill s"ivi liv., Pri vecim brzinama, i manjim -l.,1.darima. moze -,se,
u!S'ljicni celik za i, Za vece .?fz.U;e i
, laneanik izradu;e se od legtranog cehka z:a ,cementaCIJU: 111, pobolJsanJe.
, 1ma vise' oblika profila: zubaca' lancanika. Prinijena odgovarajuceg -profila za-
visi'od'obodne brzine) niiCina lanca'l sl,
Na s!. 4.5.1I.pl'lkazan je oblikprofila lancartika koji senajcescel?riinjenjujn .
za "valjkaste i Caliuraste' 'lance. .
. .u.ZETNI PRENOS (PRENOS lJZETOM)
. _ ,U±ad su ranije koristena"za prenos snage, sa_ pogonske na '.radne
kod veCi4 udal;enosti (do 30,ill i vise), Razvojem pogonskih motora t:ikvi prenosl
uglavf,lom su zamijenjcni pojedinacnim pogonom. Dzad se danas siroko primje:-
njuju u tehnict trailsportnih'sredstava, kod ?icara; ski-1iftova i s1.
Uiad od nemetalitih materijala najcesce se mizivaju konQPi. Izraduju se 'od
bmnih vlakana (konoplja i dr.) iIi sintetickih' vlakana {najlon, -dakron te poli(!ti-
:leni Hi polipropilen.i) u promjerilna od 13 do 150 mm. Konopi od sintetickih vlakana
su znatno jaCi nego 'od konoplje (najlon 3,75 putu, &ikroi1 2,5, poIietilen -2,2
polipropilen 2,6pllta). " .
Zastita konopa od organskih vlakana vdi se nat,apanjem u karbo1ineumu ilii
vruccm katranu, ali se time smanjuje za 10%. Nisu podesna za rad ha povi-
senoj a ostri bridovi ih ostceuju.
Celicna uzad sluzeza povlacenje i vezanjc tercta (kod dizalica, sportskih i
s'!<:ih .'liCata- i 81.), ili za nosen.je (.'lieare, skek i" s1.)" Izraduju se iiea koje se
" , 'snell u' struk.ove (pramenovc), a oni", ponovnim daju odgovarajuce UZt.
'¢eli9lla uzad mogil biti 'bez jezgre (s1. 4.-6.1) i sa Js1. 4.6,2).
:> _ licani stru'k
l' _vlaknena jezgra
si 4.6.1. Celieno uze bez jezgre SI. 4.6.2. Ce'licno uze s jezgrom'
Uiad_bez jezgre (srZi) je spleten,a ()d zica istog precnika. Oko. sredisnje z,ic:
sukano j,e-u prvo
11l
sloju,6 ziea, u drugom 12, a u,trecem 18 iiea, prema tome da Ii
je u.,Ze sastavljeno -od jednoga, dva iIi tri sloja. Sukanje prvog $loja moze biti
(tj. ,nonnalno) iIi lijevo" Sukanje u sljedecim slojevima uvijek ie sukanJu U
sl?ju _prije- ,toga. :2iCe biti gole i J?ocincane. '
246
'Jugoslovenski- stanaa!d 'predvid:a 's}jedet,e meta bez, jezgra: 1 + v = 7 zica,;
r+ 6 +',12,'7' 19 -iic&,;_ r + 6. + 12 + 1'8 =}7 iiea.
CelitfJa jezgrorn bia (iIi 8) zicanih strtikova (kao kod uzeta,hez je'zgre)
sukanih oko vlaknen6 jezgre._ Slikanje: 'zjcanih strukova maze biti, -takode, desno
Hi lijevo. l?rf;!ma tOn;lc da lije gornjisloj .struka sukan desno i1i lijevo, ,uze:moze biti
sukano ,ukrsteno (normalno) iistosmjerno.
simidar4 predvida sljedece -izvedbe uZeta'sa jezgro:rn: 6 (1 + 6) = 42 z_i'ce
-+ jezgra:; 6 (1 + 6 + 12) e=- 114, :liea + jezgra; 6 (l +' 6 + r2 +' 18) = 222 :lice:+ jezgra'
,8 (1 ,+ 6 +'-12 + 18) = 296 iiea + _ ' ' '
i5eJima_ posebne 1mnsirukcije sastavl;ena'su od--6 (iii 8) zieanih strukova,
sUkanih oko 'jezgre (kao'y.Zads jezgrom), -pri cemu su zicani stTukovi od fiea
ci:tog,precnika; Na--sL ,4;6,.3. date,su izvedbe (Sit) i W'a!Thlgton (Vering-
ton) .
SI. -4.6.3. Izvedba"-uzadi: a) Seale, b) Warrington, c) sa zicanom ispmlrlm
Jugoslovenski standard predv-ida uzadi posehne konstrukcije:
- , Dieta- Scale: -6 (1 + '9 + 9) '= 114 iiea + jczgra; 8 (1 + ,9 -+ 9) = 152_ :licc jezgra;
6 (7 + 15 -+- ,15) ,= 222 _ :lice + jezgra.
---: _Dzeta WarringtOlf: 6 (1 -+ ,6 ,+ 6 :+,_'6) ='- 114 ,:lica + jc_zgra; 8 (1, -:- 6- + 12) '= 152
+ -( + 48) zica ..1._ jezgra
',-- Uzeta,Warrington - Seale': ,6 (1 + 6 + 6 .L_ 6 -VI2) 186 zica + jezgra; 60 -;.- 7 .'
-1- 7 + 7 +'14} =,228 zieu + jezgra; 8 (1 + 7 + '7 + 7 +, 14) = 28.8 ziea_+'jezwa
Jezgra'mogu biti biljtza (juta, konoplja), .edicna, mineralna (azbest) iIi plasticna
(najlon, pe,rlon i.s1.). Organske jezgre povisuju gipkost, odnosno"elust1cnost tizadi.
natopljena cuvU' uz_e,od korozije i 'podmazuje ike koje s,e pri radu
'medusobno taru. Organske jezgre' poduose tempera'turu do + 200°C: Za viSe tern-
'perature (npr. u Ijevaonicama ,i celicanama) priinjenjuju se 'jezgre' od azbesta ili
mekog -celika.
IZoroziJa"bitno smanjuje trajnost uzeta. Zb.Qg'-t9ga'se,uzad podmazuju, a mogu
se izvesti j sa 'zastitn1ln slojem, cirika (ako rade' u:v1azi i 'Yodi), olova (ako postoji
pdsutnost- kiselina) i 'kaIaja (ukrasno). ,U novije vrijeme presvlace se ,i plasticnim
mM'an1.a(poIiamidi, polimeri). Za-traju<?st i sigurnost uza,di od presudnog je znacaja
redovno _podmazivanje',- koje im produzuje trajanje 3 do Sputa. Upotreb1javaju se
vazelini, odnosno masti koji :n:e 'sadrie _,kiseline. Diad s plasticnom presvlakom-ne
riikakvo- -odrzavanje.
247
PITANJA
1. Objasm sustinu prenosa snage lancima.
2. U cenlU flU prednosti i nedostaci prenosa landma u poredenju sa prenosom zupeanicinia i
remenom?
3. Koji se-lanci primjenjuju za prenos .snage?
4. Iz kojih dijelova s:e sasroji valjkasti lanae?
5. Objasni naCin spajanja valjkastih lanaca.
6. Kole prednosti ima zupcasti lanae u odnosu na valjkasti?
7. Skiciraj oblik lancanika za valjkaste lance?
8. Ohiasm karakteristike inetalnih i nemetalnih uz.adi i naCin njihovog
248
5.
5.L ZADA'l'AKTPODJELA
. .
"iIi puini' pren'6'sni,mehaniz<inl ;:k9JL u,,'posebl1?
cija' je: osuovna broj lUflsipa',s!xuwii
broj __ ,5,l).:
SI. 5.1. Polozaj reduktora'-prl prenosu
motora ulazno' vratilo_ preko a -
nekim relativno rijetkim slueaJevima _ -,remenskog i1i laueanog prenosa. Od __
vratilii moment se, dalJG" prenosf na vratilq radp.e
spojriice iii posredn-og 'prenosnika - laneanog.'iii zupeastog.
Nekad je potrebno da se brojevi okretaj'a vratila" smanje ___ll,_-vise'
peni. y_ tu svrbu tl_ se _postavljaJu odrederu broj -zupcasiih P_arova razliCitih_
odnosa.-i 'specijalni preklopni, mehanizaril koji da pkIJuiJ. -prem-a._
odredeni :par zlJ.pcanika. Tak:vi prenosnL mehanizmi nazivaju, se mjenja5.
Bilo koji broj U odred.enoin dijapazonu obezbje<lu;u varijatori.
KuCiste_,reduktora mora _da ima,:dovoljriu krutost da obezbijedi,-nesmetan rad
-zupCastih parova. Ono stiti prenosnike od uricaja::\ylaite;:prasine,_-povisene
Hi snizene -tClnperature :i -prisustva 'raznih agr_csivnih Kuciste,' re4uktora
-'lljccillO ,sriri radno '-osoblje od j uljnu- kupkg"za
i lezajeVa. ,
Reduktori se nai,cesce samostalni, urcdaji (st 5.2)" a ,ffiOgu 'biti
-'Ughict,cni u motor- ,Hi 1n:asmu" u_spetii,alizovanim
'tv()rnic::ama, zlJ,og roba, i ,1,1gra:divati na,P?trebIlo
,mjes:t;o. Primj'enjuju _se ve'Olna .i):lnogo tl savremen()j indlistriji i poiiskp:ju,iz upotrebe
otvorene 'prerios'nike" .
SI. 5.2.: Redu:J(,tor,
Reduktori se izradlljU ia sna'ge od 0,1 do: 10 000 k\V i \risc, a 'scrijski' _._. 'za-
snage do 700 kW. Prenosni odnos obicno je 1 du 500. (10000).
. Prema medusohnom, polozaju vrat'ila; redukto-d m,ogiI biti:
sa paraIe1njm vratilirria, gdji su prenosriici dlindricni '_zupcanki, sa
iIi strelastinl zupcin:a;
,"-. sa 'vratiIlnia ,'sijeku (obicno pod,.9QO), gdje su prenosnlci kollien}
zupcanid sa- pravim, kosim iii zavojnim zupcima;
-::-' sa vratilim:a ,koJa iii m.i.moilaze,(takod'er pod uglom od .90°),
, SU prenosnl e1e:menti put i 'puzni zupcapik;
-,.. sa kombinaciJom -, par?1e1nih, . t 'riiil)1oilaztiih
250
broju 'Zupt'astih parova"mogU, biti: j"edno'stepen{ it' ".
, VOstePen:·
Prema' poloz8.Ju -prenosnika u reduktoru mogu_ biti: hO'1'i ,1 ]
i kosi. Z01ta,In. • ,1ft
l, 'b '
Prema nacinll_prenosenja sJ;1age mQgu hiti; ob£cni i specijaln. (p_ ert'i4,
iiuktori. ' . ,1. 1% Ct.? '
et<lt'l. \.
. lj
5.2. OSNOVNE .KONSTRlJKCIJE I KINEMATSKESBW1
. REDUKTORA H E
.Jednostepcrti redli.kt01' 'sa _C£Zindr£cnlm ?upcanict"ma (s1, 5,1) r' ,
prenosne odnose, ] do 10. Jednostavne je k01l$trukcije i p P l1hJCl1ju,j_'
". , ..,'. ',' oUzdau ie t "<'"
]ednosteperp -reduktm' sa konzcnzm zupqantcuna (s1. 5.3) prhn'c '. It 1:,- <'i
nosne odnose do £ = 5. J llJUJe 8(; i:l.Q.ll
<,I '
Dr\::,
St. 5,,3. 'sa konicnim
JednOSlcpen£ puz1Zi uduluor (s1. 5.4) primjenjuje se za prenos '
0.0. 70. Prema medusobnom polozaju puza -i ,puznog zupeanika i __,
strukci;e sa puzom iznad, ispod i sa strane putnog zupcanika Se k"" S
ccsto se,_primjenjuje u savremenQj industdji:jer zauzima malo , Uznl, redlJ.kOl1,
man i ujednacen rad. -. . Stora) .l.tTl.a
.
Na's1. 5.4b predstavljena je konstrukci;a jednostepenog 1'11'" '
sa ventilatorom i rebrima 'za hladenje. Puz je jznad puznog zupc" zn?k
g
.redUkto'
.' d li'· anIa'ak "
Je 1zm eno venJerrt, - '''Uei):
, "
b.
Sl. 5.4. Jednostepenl pumi a) paz ispod,!.bfpui izriad zupcanika
DVOSlepeni reduktaJ" sa cilindrz'cnim zupcam"cima (s1. 5.5) primjen;u;e se za pre:-
nosne odnose £ = 10 do 70. Prvi stepen reduktora -- brzohodni., u veCini slucajeva
ima zupcanike sa kosim zupcima, a drugi stcpen .- sporohodni, moze biti izra-::
den i sa pravim zupcima. Podjednako se primjenjuju'redukxori kod kojih oba
stepena imaju zupcanike istog tipa (sa pravim, kosim ili strelastim zupcima). Nedo,':'"
252
statak opisane sherrie je u tome, 8t6 je raspored zupcanika nesimetrieaD., preroa oslon-.
droa. To dovodi doneravnoinjernosti rusporedivanjfi duz
nedostaci su ko4,_redu}<tora _s:i_granaf?,jcl11 snage'.pren1a s1.- 5,:6;_.'gdje je .
prvi ,stepen podijeljen na dva para zupcanika, ,sa sUPrQtno zakosenim '-zupci.nla.
I
Irru' .. ·.
I' ' -, 2J
1_, ,
,Sl. 5.5.' Dvostepeni :t'edUktor sa

••:j •. t.:!
SI. r,e#uktor _' s':i$

Iivostepeni lwaksijalnz' ,reduktor Cst .s-.7.) imft. uJazn(;)g' ,(izlaznog Vratilu
l1a istom pravcu, a konsttukcija rm':l- joe z,bijenija od, razvucene prema
s1. 5.5. Nedostatak njegove konstrUkcije je,,'u oslonca' leiista,,-'u pro:-
storu kuCista; za ulazno i izlazno"vfa.tilo_., Ovai.,?slpnac ote;hlVa izrad,u,
njego.vu sirinu i otezava opsluiivanje.',Osim',tolip, brzohodnog
stepena jednako je rastojan.ju za sporohOctni"stepen)""rnacJ.,a,>b.i/l?rema -pr.omcU!iu,
mogio biti, zhatno manje,; ,
Dvostepeni 1·eduktor sa br;;:;ohodnim koni(.yn'm i sporohodnini _cililldri&tim, tup-
cast£m parom (s1. 5:8), ko'risti ,se za prenosne,odnose i = 5 do, '40.
. -r
I I
I J
.
... ,
L
.
SI. 5.7. Kmiksijalni ,dvostepeni
rcduktor
. .
1 .
to
SI. 5.8.' Dvostepi.mi reduktor 'sa
koniCnim i. :J?aron;f
W11:,: III. :
si 5.9. --.
Trostepen.i reduktor sa cilindrienim ,zupcanicima (s1.5.9) prenosni
, odnos" i :;;= 60 do, ,3'0'0. Pozitivna strana date sherne, :j¢ u sim,egicnom
zupcanika svih, stepena.
253
novoj navor
SI. S.U. Varijator. sa trapeznim remeriom
Na "s1. 5.10. prikazan j'e izgled
trosrcpenog '. Tcduktora 'prvi par, .su
konicn1 zupcanici sa lucnim ,zupcin
7
,a,
drugi par su cilinddcni zupcanici sa
koslln 'zupcima, a treci par Bll. cilin":
dricni zllpCcinic,i 'sa 'x'avnim ztlpcMia.
Na 81. 5;11.- 'prikazan je' varijaior
sa klinastim j aksijalno. 'po.:...
ffijetljl'vim konusima. ',Posebnim'meha",",
niZmOlTI podeSava se sirina zljebova
obiju remenica' istovremeno, pri c.emu
dolazi do smanjenja nominalnog prec-
nika jedm:: re.menice, a srazmjernog
pove:tanja nominalnog precnika druge
rernenice.
U 'l1asoj ima vise pTOlzyOaaca
rcduktora:, Energoirlvcst.- 'ILR -
Zeleznik, NiS, Litostroj --l.jubljana
idr. .
l\-ljenjace proizv6dc,: i' "Unis"
Sara;e'vo,, ,,21.. "ma;" - TAM c---
Maribor i dr.
Motorne varijatore prqizvodi "Sjeve;- - Gorenie".

5.3. PLANETAlmr REDUKTORJ
Obienl,Teciuktori cii:najiI veIike,"dimenzije i. re1ativno -slab srepen
VratiIa. se u nepokretnim osloncima, pa su obrtne cse'
vratila
Kad pokretnp. USU, reduktor dobija 1),1nogo pogodriija
svojstva, .npr.: "saZetu konstr:ukciju,. mogucnost jaceg, prenosnQg odnosa, koaksi-
jatnosr, ulaznog. i izlaznqg L-sI.' Takvi ,rf!duktori 'nazivaju se,
'Zupcanik "sa pOkretni
rn
oslcincenL zove se planetarni (satelitni), a zupcanik
oko'kogri 'on (suncani).
2
SI. 5.12. PIaneta'rni: jednostepeni
reduktor
Sl: 5.13. Planctarni dVQstepeni reduktor'
pianetarni'redu1<tor '(s1. 5-.f2.) sastoji se od·sredisnjeg; zupcanika
(1), plullctarnilY zupcanika Hi satelita (2), kojih obicll0 ima ,dva, t1"i Hi cetiri, nosaca
satelita (3), ,statorskQg z'upcanika (4) i 'kutista (5). Pri obrtanju pogonskog,zup-
(.1) 'udesho {u, smjer
ll
kazaljke na 'saru) zupci l1bkrecll spregllute
satclite (2). Kflke ,su sateliti spregnuti i sa l1cpola·e,tnim. zU'pcailikom sa 'Ullurar-
njiIn ozubljenjem (4)" ·s.e okretati oko"trenutnog sredista-okretanja i pokrecu
nosac 'satelita (3) pdesno .. Pri tom. sateliti vrse s102eno kretanje: okrecu Be oko
sopstvene,.osG uIijevo i istovT,emeno, kruze sa nosacern oko. sredisnjeg zupcanika
(1) lidesno.
'. Na.sL .5.13.' prlkazana je shema d,'ostepenog planetarnOlr reduktora.
Radi.sto racionalnijeg'iskoriscavanja snaga 'Se kod planetarnih reduk-
tora redoVno t;rana sa jednog'.suncanog 'zupeanika (1) na vise satelita ,- obicno-
tri (2).- U ,tom sIucaju, kod dobro izvcdenih Jwnstrukcija, svaki satelit prenosi ] /3
snage.
Plane,tarnill). reduktorima mpgu se 'posiiCi vrlo jaki prenosnl odnosi (do i =
] 0 000), ,ali' fe iskoristcnje u takvim'slueajevima nisko.
5.4. PODMAZIVANJE REDUKTORA
Sistem 'podlnazfvanJa treba da ohezbijedi·,da radne povrsine·,budu uvijek pre,-
krivene si()jem' :ma7Jva .. radL stpanjenja, intep.zitet:a habanja j gubitaka energije na,
-·ttcnje rbuckanje maziva, a i radi' boljeg odvodenja toplote. i sprecavanja preko:--
mjerno'g zagrijavanja. ' -
255·
Za zuptastih u zatvorenim kuCistima postoje ,dva
,Dsnovna sistema: potapanje elemenata zupcastog prenosnika u; uljno kupatilo i
:'ubrizgavanje ulja (cirkulacioni'sistem):
o. b.
".51. 5.14. POdlIlRzivanje potapanjem zupcanika: a) jednostepeni redukwr, b) dvostepeni
reduktor
Podmazivanje potapanjem zupcastog prenosnika u uljno kupatilo (s1. 5.14)
_pl'imjcnjuje se za obodne brzinc zupcunika do 15 (20) !ills, -a puza -:- do, 10 m/s.
Pri veCim obodnim brzinama centrifugalna si1a odbacuje mazivo sa bokova zuhaca
pa je porulluz,ivanje nedovoljno. OSiffi toga, povecavaju-s,c"gubici energije- uSl{ed
intenzivnog buckanja ulja i raste temperatura maziva. Radi smanjivanju gubitaka
od buckanja i rasprsivanja ulja pozeljno je <..ia se brzohodni zupcanik bude
Ijen u_.uljena _manju dubinu nego sporohodni. Obicno se 'preporucuje potapanje
brzohodnog zupcanil<:a ne vise od dvostruke visine -zub'aca) a .sporohodnog do jedne
treCine njegoYog poluprecnika. Pri obrt,mju zupcanika pO:topijcnog u ulje, ulje
_se -rasprskava i odbacuje'iz bazena na poklopac reduktora, odakle se sliva na donji
dio kutista i posebnim kanalima dovodi do 1ei.iSta.
Prednost sistema za poclmazivanja potapanjem je velika, slgurnost -u pogonu.
Ovaf sistem ne zahtijcva nikakve specijalne urea_aje pa siroko tasprostranjen"
u praksi. Nedostatak mu je sto se mazivo u procesu rada ne ,moze, filtrirati.- Za
reduktorc opstc namjenc sc' najcesce primjenjuje ovaj sistem. '
i N;ljs.avrS.eniji s.istein za po<hu-uzivanje Je cirkulucioni, kod',koga sc, na 'bok'cwe
-zubaca neprekidno dovodi svjeze, ohludeno i preCisceno {fi1trirano)"mazivo._ Kioz
s.istem za podmuzivanje (koji saddl. rezervoar, pump-u, filter, hladn'jak, skupljac
rb.az'iva, potrcbne djevnc vodove sa cijcvnom armaturom i 'za kontrolu, termometar
i mamonlctar) st:Jlno cirkulise jedno te isto uije. Kod reduktdra, kuCis,te sluzi i kao
rczervoar i sakupljae maziva. lz rezcrvoara uIje se potiskuje kroz filter, i hladnjak
do a odatic odlazi u sakupljac. Ovak6 dovcdeno svjde uije
ne same da pouzdano i dobro podmazuje zupcanike nego ih istQyremeno intenzivno
h13.di i Cisti radne povrUne zUbaca. Cirkulacioni sistem podhiuzi'ilanja reduktota
,se prhnjenjujc pri.obodnim-brzinama zupcanika iznad 15'ni/s) ,a i nezavisno od
o.bodne brzinc ako je to cjelishodno zbog radnih uslova i -ako je ekonomski oprav-
dano (za specijalne reduktora kada je pociITIazivanje '_potapanjem onemoguceno).
2a turbinSke rcduktorc primjenjuje se iskljuCivo cirkulacioni sistem podmazi-
Nivo inaziva u kuCistu mora bitt ispod zupcanika (s1. -S.15C).
256
Reduktori .velikih sgaga moraju' se hladitL
ruje se slijedecim naCinima: , _,,,,
;- pomocu k6;i struju vazdul1a' usmjerava,na ',,4_onji -dio ktiCista
. (81. 5.15a);· ..
vodom koja cirkulise kroz zmijastu cijev J<;oja je ,polQzena u u'ije (s1. 5.1Sbj;
_ - primjenoro cirkulacionog sisteriJ.ri podrnazivanja (s1, 5.15c).
81. 5.15. Vjestacko hladenje reduktora: a) strulpm \:azuuha, b), VOdOffi,-: c) c'irku1aciouo
Kadu je dov()<? maziva u kotrljajna 1ezista zbog konstrukcije otezan iii ned)-
voljan) lezista se moraju pojcdinacno pod.mazivad lzonzistentnom maseu. Tada
se sa unutrasnjc strane kul:ist:.l postavlja zastitni prsten', Jl. sa spoljne poklqpac,
da se ne bi gubilo mazivo. 1viaseu-se 1/3,do ]/2 slobodne zqpr:eminc
ako je broj obrta'iznad 1 500 a- 2/3 pri broju obrta do 1 500 min-
1
. Mast
se dopunjava svaka tri- mjeseca, a 'jeChlom -godisl'lje se'-,zamjenjuje nOVOID mas'¢u,
posto se pretbodno leiiste ispere i ocis.ti. -, -- , , '
Prema kon,kretnim, uslovima 11, eksploataciji, treba, u kllcistu obezbijediti opti,.._
malnu koliCinu maziva, fer viSak. P9v_ecane,gubitke- encrgije na 8avla-
divanje hidraLilickih otpora, a manjak _ TIC obezbjeduje, ,zadovoljavajuce' -podmazi,..
vanje spregnutih zUbaca. Zamjcna maziva reduktorskirn kucistima odredujc se
u .svakom konkretnom slucaju u zavisnosti od uslova, e1<;splo'atacije, sredine tl
ko)oj reduktor radi i drugih faktora. ,
Svaki rcduktor ima .ua poklopcu otvor za sipanje ulja) a u najnizem dijeiu
kudsta cep _ ispustanjc ulja. Kontro,Ia nivoa ulja najceSce, i.-e pokaziva.¢em i1
obliku sipke ili bazdarcne _ 'providnc cijevi. ,','
Za podm,azivanjc zupcanika i leziSta u rcduktoru mogu ,se "primijell1ti
strijska ulja) automobilska, avionska, cilindarst;:a" i spGcijalna ulja. Pri
izboru ulja treba sc pridrzavati uputstava proizvoduca reduktora. -
PITANJA
1. Stu nazivamo reduktorom?
2. !,-ako je izvrscna 'podit:1a reduktor.a?
1. Sta je zadatak kuCista reuuktdra? _ _ _,' _ .
4. £.Jantaj shem:: jeunoslepenog, dvoslepenog_ i rrostepcnog 'reduktora?
5. Stu su mjenjaCi? '
6. Sta se postize primjenom planetaruili- rCdl1ktora>
7. Objasni, rad. jecinostl'pcnog i dvo&te-p';:nog planetarnog, _n::duktora.
8. Kako se izvodi poumazivanje reduktora? ',' .
9. Kako se izvodi poumazivanje puioih rcduktora?
6. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA
6.1. CUEV!
Cijevi su suplji elerncnti vece duzine pri re1ativno maloj dcbljini stijenke.
Sluze zu sprovodenje fluida, tjestastih i sitnozrnastih cvrstih materi;ala. Upotreb-
ljavaju'se za vodovodne instalacije, za parovQde, plinovode, za sprovodenjc kom-
primiranog vazduha, za naftovode, za premjestanje zitarica u mlinovima i 8tova-
ristima, transport pijeska i s1.
6.1.1. 'V1"ste djevi
Osnovni kriterijumi 7.3 podjclu i proracun cijevi su pritisaJ::: i temperatura
fluida, prcma kojima su cijevi podijc1jcne u tri grupe:
L za fluid sa temperaturom do 120"C; nominalni pritisak (p,,) mjerodavan
za izbor, provjeru iii proraCi.m djcvi ;ednak je radnom priti,sku (p);
Tabela 6.1. -- NOMINALNI (p"j, RADNI (p) I PROBNI PRITlSCI'(pp) ZA CIJEVI
PREMA JUS C.B5.120
P [hor)
,
p"
I II III •
.
Pp
[har]
za obode za obode za obode za cijevi
[bar]
j dje\,j i cijev
1 t 1 2
2,5 2,5
,
4
-
6 6 5 10
10 10 8 16
16 16 13 13 10 25
25 25 .20 -20
16 40
40 40 32 32 25 60
64 6.4 50 40 40 96
100 100 80 64 64 150
160 160 125 100 100 240
250 250 200 160 160 375
400 400 320 250 250 600
640 640 50() 960
100() 1000 800 1500
258
i
II. za fluid sa t = 120' do 300'-C; radni 'pritisak p =
III: za fluide sa [ > 300"C; radni pritisak, p = 0,64p .. ,
......
U tabeli 6,1, dati BU nominalni pritisci (Pn) za cijevi sve tri vrste., u zuvisn()stl
Dd radnog pritiska. U istoj tabeli dati su i probni pritisci (P;,) koji su obiCi10 za
-veCi od nominalnih pritisaka, Navedeni probni pritisci odnose se na pojedine
cijevnih vodova, a ne na kompletne cijcvne vodo\"c, Za gotove,. po16zerie
cijevne ti se pritisci posebuo utvrduju. Kod takvih vodova oni- obicllO
odgova,raju radnim pritiscima. Za slobodno polcizenc parne; zracne i plinske yodove
ne preporucuJe St probno ispitivanje vodom, zbog preoptcrcCCl1)a _konstrukcije
na koju je vod oslonjen.
6.1.2. Materijal i primjcna cijevi_
Cijevi se izraduju od mctala i 12etllCliJla,. Od metala, naJVlSC kori::;rc: ::.1vi
!iv, celiCni Iiv, edik, bal:ar, o]ovo., aluminijum, mesing i drugc legUlT, a od neme-
tala --- gumu, plastiCna masa, staIdo_, drvo, beton, keramika i druGo, IzboT matc-
rijala za izradu djevi zavisi od -vrste fIuida' koji SC' provodi kn1z"cjeVOi.lOd, od rri-
tiska, temperature i hrzinc proticarija.
od sivog !iva, obicno od SL 14 izraduju se'fsa nominalnilD, prccnikom_,
D ';;:;;.:0 40 do 1200 mm i duiinama L ",c:.' 2000-4000 m111. Primjenjll)U se za vodo-
kanalizacionc' i plinske instalacije u kojima je pritisak do 10 ban!.. Za cen-
trifugalno livcne cijcvi dozvoljava sc pritisak i do j 6 barn, 0 Ve0D18 s'i1 ntporne na
koroziju. Nc uporrcbljavaju se za sprovodenje pan;., _
Ctjevi od ce!icnog liva primjcnjuju sc za pritlske Pn :> 10 baret. btih dinlcn-
zija kao i ci;evi od SL.
Radi spajanja u cjevovod, livene se izradulu sa ohodi.ma (prirubnical11a)
na oba kraja- (51. 6.1) iIi sa nag1avkom (kolCakom) na Iccin0111 kraju (st. 6.2). ,
Nogib 1: 5
/ do.
/ -rr- .
:;;:; :
D2
"---"D"-, ----400: i I
'i 1
DI lP"'!
SI. 6.1. Obod liveni cijevi Sl. 6.2. Naghtvak livcnc cijev!
O;jevi naro!!£tog oblika i ciic'l.mi'prikUulci (s1. 63) omogucuju razvodcnje (rac-
vanje) i promjenu pravca cjevovoda, a izraduju se takode od sivog i 'celicnog Eva.
Na 51. 6.3, prikazano je vise cijcvi i cijevnih prikljucaka naroCitog_ oblik,u.
25.9
".
b.
51. 6.3. Cijevi i ci;evni pl'ikjucci posebnog oblika:) a') ptavough.r3.c\'a, b) kosougla racva,
c) jednostruki luk, d) luk, e) koljeno, fl reduktor, g) T-komad
Celicnp CijC1)i pogodne su za razliCitc pritiske. Veiike su duzine, obieno do
j 6 mJ pa jc manje spojriih mjesta, zbog}:ega su znatno povoljnije U odnosu na ostale
cijeyi. Vise .';>u podlozne koroziji, pa se vrsi zastita katranom iii jutom natoplje-
110m u katran. Za vodovodne insralacije koristc sc pocinlwvane celienc cijevi .
. Premi:t naCinu. izradc, ce1icne cijevi mogu -biti: bda'l.'1le koje Se izraduju
iii i o;ievi- sa .favom - zakovane, ZU\'UrenC, lemljene i prc-
sovanc.
13esuvne cijc\'i naro6to se primjenjuju kod parllih postrojenja i opcenito u
instalacijama Za visokc pritiske. Cijevi sa savom primjenjuju se za manjc i umje-
rene pritiskc (Pn <.40 bara). Zakovane cijevi primjenjuju St sarno kad su _precnici
Dn 600 mlU. U novije vrijeme, -zakovanc cijevi gotovo su potp:uno potisnute
upotrebo'111 zavarcnih cijevi.
C£Jevi od bahra i?:raduju se izvlacenjcm sa nominalrllill prccnicima Dr> ;0:;'.::: 5
do 80 mm i dcbljinom zida (; = 0,5 do 3 nun. Primjenjuju se u hemijskoj indu-
striji za toplotllC kod rashladnih uredaja i 51. VrIo su savitljive i dobro
se prilugo,uavaju ostrirn krivinamu, pa se koriste za razvodcnjc maziva na masi-
nan),u. Nisu podesIlt.': za temperature preko 220°C jer se cvrstoCa bakra !Uda naglo
smanjuje.
C£JC'l.!Z- od mcsinga izraduju se u vc1iCinama kao i bakarnc. Namjena 1m
je ista !zao i baku rnih cijevi, ali su rnanje savitljive.
Olo'l.me cijc'Zl£ primjcnjuju se 11 hemijskoj industriji, zbog otpornosti prema
Idselimuna, i u vodovodnim instalacijama, zbog dobre savitljivosti.
Cijev£. od alu'tnimJuma primjenju)u sc opcenito za "-lake konstrukcije, u indu-
stdji namjeStaja i sL
Ctje'Lt£ od #asricne mast! vdo sU otporne. na hcmijske uticajc, zbog ccga sc
koristc u hemijskoj industriji, za sprovodenje agresivnih tc6nosti i plinova.'Takodc
nalazc SifOku primjenu kod insnlladja u prehrWll'Jelloj industriji, za n<.lvodiljavanje
i za vodovodne instaiadjc) g::lje u,,;.jJje'5ru zl:n):;_ljuju cciic-l"': cijevi.'\
Norninulni prccnik je unutrasnjj precnik cijcvi e/),,). Standardni prccnid cijevi
$U: 1; 1,2; J,5; 2; 2,5; 3; 4; 5; 6; Hi 10; 15; 20; 25; 32; 40; 50; (60); 80; (YO); 100; (110); 125;
150, (175); 200; (225); 250; 300; (325); 400; 450; 500; (550); 600; 700 (mm). Vrijednosti dat,c U
zugradama treba hbjcgavati_
U tehnickoj dokumcntaciji i u'vedeno je oba\'czno o7.nacavanje dicvi. Glatku
bdavna cdicna cijcv oznil;ava sc vanjskim prdmjerolll i debljinol11 stijenke u mm_, slandatHom i
materijalom npr:_:
cijev bez sava 30 x 2)5 - JUS C.BS.221 - (:.0003.
260
Besavna celicna cijev za djevni navoj, izradena <ld celika Qznacava se unutrasnjim
prqmjerom u colima, debljinom stijenke u milimetrima i brojem,_standarda: npr:
cu'e,; bez sava.2 X 4,5' - JUS CJ35.222. ,. -'
D, postroje:njima u kojima pus,toje cjevovodi, S razniril, \'1'8'tama 'rltiida, potrebnq. je _villJ.;ska
oznaka cijevi, kako bi se znal0 !.ito nekom cijevi protjece. Fluid ,se oznaeava odredenom b.oj<;)XJ:i',U
obliku sirokog prstena na va,njskoj strmu cijevi. .
6.1.3.Spajanje cijevi
Cijevi u cjcvovodu se spajaju naglavcima, obodiJ:;o.<).; nuvolcl11:.
Spajanje .. primjenjuje se, pretezno 1,od plastitn'n; CiJev(
Na 81. 6.4. prikazan je naGin spajanjtl livene cijevi sa naglavkoni. Izrn,edu oboda i
cijevi postavljeni su._ zaptivaCi i spoj se olov'qm. '
,.
////
,
S1: 6.4. Spajanje cijevi naglavkoIll S1. 665. Spajan,e cijevi obodima
,
Spa,janje obodi,na: pririljenjuje se pl'ctcino kod cijcvi. Na plocamu
s-u otvori zu vj.jke 'kojih moze bid: 4, 8, 12, 16, 20,,24,28 i,32.
Na s1. 6.5. pi-il\az{m je nacin spajanja oboda koji moze ,bid iskovan ill izli-
ven zajedno sa cijevimiL jc izvdcno p,qmocu d.va slolwd113 koluta . .Iimedu
oboda je zaptivac. " . -

o. -b.
/ /:
%
c.
- at· ......... -
... i·
r
d. <.
S1. 0.6. Spajanje cijevi i oboda: a), c) zavarivaujem, d) zakivunjem, e) pO-,
mocu navoju
Obodi sa cijevima cesto se spajaju uvaljavanjem i
pomocu navoja (s1. 6.6).
Spajanjc za'llari<zmnjem prim;enjuje se kod cjcwwoda za visoke pritisl<::e i_ tem-
perature. Na 801. 6.7. prikazana su dva naCina r;ijevi: 'a) suceono b)
preklopno.
Spajanje na'l!Oiem primjcnjuje se kod cijevi manjih precnika (upr. u instala-
cijat"Ua vodovoda, centralno grijanje itd.). Na 31. 6.8. prikazana su tri naCina spa-
janja cijevi pomocu navoja:- a) spoljasnji cijevini navoj je kouican,"b) j-c) na cijevi
su posravljeni obodi sa navojem, za medusobno spajanje pomocu navrtke,
a.
<1. ft,
h.
c.
51. 6,7. Zavarene djevl 51. 6.8. Spajanjc cijevi navojcm
6 . .4. KOlupenzadone i cijevi
Kinn,{ienza.cioJlc cUe·vi ugrac1uju ::>c u djcvni vod na odrcdenim odstojanjim.a,
cia bi se' omog11t11o sirenjc i skur,ljanjc (dilatacija) cjevovoda zbog promjenc tem-
perature.
Na 81. 6.9a i b) prikuzam; Sli civije kompenzacionc cijevi ("lire"), koje se 17,1'a-
auju od hakra iIi mekog cclika, Pohizu RC horizontalno racE slohodnog: prolaza
f!uida odnosno kondE;l1zata. Nis.u za v1sokc -pritiske,
Na sL i d diJatacija jc omogucena tako 8tO jedna cijcv uhzi J1 4rugu, a
vanjska cijev (gumirann m od talasastog lima) osigurava zaptivanje spoja. Ov<::
cijevi zHuzimaju manjc prostora i nc mije_njaju 'pravac l-)l'otoka.
So.'nir{ji-rc q"jcvi (51. 6.1O.)'pdm.ien;uju se au mjestjm8 gdje je rustojanjc -izmedu
masina ] uredaja vezanih cijcvima promjenlji-vo. Izraduju sc od valovitih vrpci
U obliku zavoinicc --" "ad cctikG, l!lcsinga, i sL
6.1 i izolac:ija djevnih vodova
"Ja spojnirn m,jcstima u cjevovodu postavljaju se zaptivaci koji sprccavaju
pfoJaz fluida 'iz jedne sredine 11 drugu., Zaptivanje c;cvovoda izvodi se pomocu
nemetalnih zaptivnih materijala, metalnih zaptivnih materijala iii kombinacije ne-
262
d.
51. 6.9. -Kompenzaciollc cijevi: «), b) lire, c), d) aksijalni kompcnzatorl
i !zbor zaptivaca zavi::>i od fluida koji se provodi 'kroz cjevov0d
5
n,egovog pntlska J temperature. U pravilu, dcbljina zaptivaea trcba da jc sto manja.
Od nemetaia za zaptivanjc najvise se koriste kudjc1ja, guma, k02a, presovani
papir, azbest, pluto i umjetne smole. Granice uDotrehc nemctalnih zaDtivaca odre-
duje njihova postojanost prema hemijskim i prema '
Za pojncanc zahtjevc dolaze U obzir sarno metalni, zapfivaci od alumi'nijuma,
D}ova, mes1,nga1 bakra i cclika, .iVlcki metali zbog svoje plastitnnsti dobra znptivaju,
ali je i njihova upotrcba ograniccna tcmperatUrn0111 iidrzlji'voscu. Za naj\rise pri-
tiskc i temperature kao zaptivac se
upotrcbljnva celik. Bakar ne treha
upotrcbljavati kan zaptivac lzmedu
tel.icnih priruhnica, zbog opasnosti
od eicktrolitickc korozije.
Kao kombinacija mctalnih I
ncmetalnih matcrijala, za zaptiv(1"·
njc se nujvlse kOr1sti azhcst oblozen
bakarnim limom; a ,za visoke tem-
perature azbest oblozcn celicnim
limom. Ponekad sc nemetalni m.ate-
rijali pojacavaju llJoscima od :lice.
Sl. '6:10. Sa:-vitl;iva cijev
263
Ako treba sacuvati konstantnu temperaturu fluida koji se
J
sprovod.i, vrsi se
izolacija cjevovoda. Izolaci;a se izvodi oblaganjem cjevovoda materijalima koji su
slabi provodnici topline, kao 8to su: staldena vumi, pluto, treset, file, azbe8t, troska,
gips i 81. U trgovini se izolaciona masa 9.obija u vidu praha iii gotovih supljih polu-
dlindricnih opeka.
6.2. CIJEVNI ZA TV ARACI
Cijevnifu zatvaracima nazivuju Se naprave kojima Be vrsi zatvaranje ilLpode-
savanje protoka fluida kroz cjevovode. Prema konstrukciji, ruzlikuju se cetiri osnovne ,
vrste zatvaraca: ventill (s1. 6.11a), zasun£ (s1. 6.11b), prt'klopci (s1. 6.11c) i slavine
(s1.6.11d).
a.
I

I
c.
b.

SI. 6.11. :Sheme cijevnih zatvaraca: a) b) ZUSUH, c) priklopac, d) slavina
Ventili se pri otvaranju krecu normalno na ravninu sjedista ventilui zasuni
se, krecu paraleIno sa povrsinom sjerusta; pdldopci Be oko svo;e ose okrecu bez
ldizanja po povrsini nalijeganja; slavine sc ol<:recu U svom-'sjedistu sa klizanjem
dodirnih vovrsina.
264
6.2 ..1. YeJ!,tili
Glavni .. dijdovi ventila za ,vodove Sll (st .6.12:):, (l),-,zaporno
tijelQ ploeu (2), vreteno. (3), poklopac (4) i toc<liz(5):Okretanje1l)tocka(5)na"
,- vojno_ uvrce se u navrtku sm;dteilu unosacll ,koji je 5Poteg,_ sa poklpp-
cern (4) i talco se podi"e iii spustasaplocom (2). . . .
6.12. Venti! sa obodima
KuCiste vcntila izraduje se od si\'og liva> cdicnog liva) felikaJ c11lCSil1gu ,Hi
bronze, sto zavisr od temperature i za koji ,'ie ventil predvideq. No. kuCi-
stu se nalaze prirubnice za prikljucenje 11:1. tjevovod. Kuciste tl'cba da bude pl'ila-
goucno sto pogodnijcm protoku fhiida, sa
njim otporima.
Na 51. 6:13. prikazan je'vendl standardne kon-
.strukdjc sa navojnim prikljucko111.
ZaporllO lijcio --, ploca -n102(:: se izradivati (ld istog
muterijalu kno j ku6ihc. Sa 'vrete,llom je vezano pokretljivo,
sto mu omogucuje boljc nalijegl.'mje na sjedistt.:. Nltlijezuca
plLlee s donje moze biti ruvna (;;1. (d 2),
konicha (sl. 6.13) ili loptasta.
SjcdiSte se tedovno l,zraduje u viJu zasebuLlg p1's1ena
koji se uti;me ili zavari u' kuCiSte. Nalijeiul:e povriiine sjedis-
tn i Zllporn.:' place moraiu hiti fino .radi postizanjH
hcrmeticn0sti.
"vreteno se izraduje od bronze_, mesinga iii od cclik,a,
sa llurezanim lrapeznim -navojem. Na gornjem kraju iq1(1-
kvadraull zavrsetak'za postuvljanjc lOcka sa kojim se, okre-
\·relena podize ili Spustll zaporna ploca.
Poklopac je dio vcntila koji sluzi za zatvaranje kuci5ta
sa gornjc stranc. Na poklopcu su nosut':i nu\'rtke _ u koju se
uvrce vteterro. Izmedu poklopca i vrelcna postavljaju S,e
z(lptivni
265
Smjer proticanjaJedovllo je takav da pritisak pri zatvorenom ventilu djeluje odozdo na za-
'pawu plocu.' Kod veoma opterecenih ventila, radi lakseg zatvaranja,. uzima se suprotan smjer
proticanja. Lakse otvaranje velikih ventila posllze se ugradnjom pomocnog., manjeg ventila
spaja objc strane kucHta glavnog ventila. Prvo se otvara pamocni ventil, a nakon izjednacenja
:nritiska - glavni ventiI.
Nedostatak opisanog - ravnog ventiIa je !lto pruza znatan otpor pri 'proticanju, posto
radna materija prinudena da, prilikom proticanja kroz Yehtil) nekoliko puta mijenja smjer. Ovi
guhici znatno se smanjuju p-rimjenom kosog ventila (81. 6.14)
SI. 6.14. Kosi VC11-tU
Kod 'opisanih konstrukcija osnovni problem je odrzavanje ispnivnosti zaptivnih
,-1twd;ina kaje se- tokom rada trase. Opravku zapti"vnih povrsina moguce je izvrsiti sarno kad je
;,ccn!iJ'van upntrebe. Ovaj nedostatak otklonjen je u 'znatnoj mjeri kod ventila sa klipom (s1. 6.15).
--, ..•... _._-- - -- .. - --')
SI. 6.15. Klipni ventil
:266
Dijelovi ovog ventila 5U: kuCiSte (1), donji zaptivni prsten ventila (2),"klip (3), cahura-luterna:C4',
gornji zaptivni. prsten ventila (5}, svorni vijak (6)., sestougaona na.vrtka (7), poklop:lc ventilu (8\'
navojno vreteno (9), grarucna cahura (to), TUelli tocak (11), navrtka na mcnom tocku (12;. - n
UJogu z!!-porric ploCe ovde vdi celicni valjkasti ldip (3), a ulogu sjedista .- zaptivni p1i:micni
prstenovi (2 i 5) koH :m izmjenljivi. Ukoliko pri radu dode do propustanja vcntila, dotelmu se
navrtke (7), time poklopac ventlla (8) pririsnc zaptivne prstenove (2 i 5), taka da ani jace. nalegnu'
uz klip 0). Znacajna prednost ove k.onstrukcije jc u tome sto sc ventil, za vrijeme poprayke,
n05no' zamjene zaptivnih prstenova, ne mora skidati. sa cjevovoda. .
6.2.2. Zasllni
LJ asuni PfUzUjU znatno manji otpor proticanju fluida nego vendii, nema
naglih skretanja fluida kao kod ventila. Pogodni su za cjevovode sa velikom koli-
Cinom protoka kao i za velike pritiske i velike hrzinc fluida. Otvaranje i zatvaranjc
zasuna moze sc izvrsiti postepcno, 8to je od vclike va7;nostl, naroCito. kod velikih
cjevovodu gdje hi nagla otvaranja i zatvaranj'<l moglu izazvnti udaf pokretnih maS<1)
tj. nugh porast pritiska i pr$kanje cijevi. Nedostatak je zasuna sin se zaptivne 110-
vrsinc izlizavaju usljed klizanja Z311ornog tije1a pti otvaranju i zatvanmju zasuna_
Glavni dijelovi zasuna prenEl sl. 6.16. su:' kliCiste (1), 'poklopac (2), ploeG
(.3). zaptivni jlrstcnovi (4), Yrcte110 (5), toeak (6), Clementi Za Zfll,tiyunje i
vrctC:l1i:! (7) i yodice ploce (8).
81. 6.16. ZaSUtl
6.2.3. Priklopci (zaklopci)
Priklopci su konstruktivno najjcdnostavniji cijevni zatvaraCi. Upotrebljavaju
se uglavnom pri niskim prit!scima, kada sc he zahtijeva potpuna zaptivenost. Dijele
se, na priklopce za prigusivanje j odbojne. prildopce. '
267
Kod priklopca za prigusivanje (s1. 6.lIe) zaporna ploca okrece se oko Evoje
osc koja stoji_ okomito na 08 cijevi i tako regulise vclicinu -qryora za proluz fluida.
Odbojni priklopac (sL 6.17.) sastoji se od kudsta (1), poklopca (2) i zatvarac. (3),
koji se izraduju od sivog liva. Zaptivni prsten na zatvaracu moze bid-metaIni (sivi
mesirig, bronza) iii nemetalni (koza ili guma), sto zavisi od vrste fluida
i temperature. Otvaranje i zatvaranje priklopca odvija- se automatski, pod uticajem
razlilze pritisaka 8 objc strane priklopca. Priklopci se ugraduju na rrijestima _gdje
treba sprijeCiti povratno strujanje (npr., izapumpi da bi se sprijeCio povratni hOod
tekuCinc). .
S1. 6.1,1. Odbo;ni priklopac
6.2.4. Slavine
Shwinc su cijcyni zatyaraCi sa zapornim tijc10m !zojc se pri otvaranju i
nmju okrcce oko s\'oje ose u sjedistli. Sbvina sa konicnim zatVamcem (si. 6.18)
sastoji se od kuCisu_i (l) i konicnog tepa (2), koji illla otvor ZG prolaz flui&L Okre-
tanjem cepa podduva otvor cepa SU_ otvorom
cjevovoclll i ta_ko vrsi otvaranje, odnosno zatvaranje
protoka. Nepropustljivost se postize finom
clom zaptivnill povrsina i pritezanjem ccpa uz
kueistc pomocu navrtkc. Da se navrtka ne bi u
radu oelvftala, stablo vijka- pri kraju cepa, na dijeiu
gdjc sc nalazi podmetac, im,u cetvfVJst -oblik tako
da se podmetac okfcce zajedno sa nav1'tkorn i
Cep0i1.1.
KuCiste slavine izraduje Se od sivog 11\'<1,
mcsinga i s1., a cep ad sivog Iiva, mesinga iii
bronze. SIavinc Sli po konsttukciji jednostHvnc,
ali se pri okretanju javlja kli.zanje, usljed
ccga dolazi do ostccenja tadnih pOYrSina i S1U<l'"
njcne zaptivosti.
Kod kuglastih slavina (s1. 6.19.) zutvarai:: iina ohHk
SL 6.18. Slavin.. kuglc sa proluznim okruglim otvororn. Kuglustu 81:>.-
cama vina sastoji se od kuciSta koje je jednodijelno (1) i Ltva okvira
268
< sa prJkljucni.n1 prirubnicam'1 (2) koji se vezuju u cjevovod_ Spafulije" kuc" ,
ostvaruje se sa 4 (iIi viSe) svornih viJaka (1.0). ' tsta sa
D Stl. ug.radeni: kugla telefonski zaptivni prstenovi _(sjedi" _ . -" "
kugla (4), oditojni prstenoyi (5), spoljni zaptivni prstenovi ugradeni u kanal .. ko)e
(6), vretenb za okretanje kugle (7), kqje obostrano zaptiveuosa strana
p,ritcZu navrtkom (9)._Pritezanjem kumta slavine',SY9rnirQ. (8) ,ko)! se
fonskih prstenova, Cirne -se osrvaruje zaprivanje. Kugla se Be, tele-
ugao od 90", a tacan, polozai ,otvora kugle je, odreden gl;anicnicima. " ,/, pre}::o ::retena,
Kog ovih slavina nema habani_a metalnih 'dijelova, s obzirom--d_a je trenje
. teldonskim se Za PNtic; un
DemoIltaia,rddl Clscenja,ih 'l;amjene dotraJahh zuptlvnih telefonMuh prstenova smjera.
nim popustanjem svornih vijaka i izvlacenjem kompletnog ku6ista sla '. POStlze?e ledrtostav-
- - _ ' - - _ -- _ -,',-,', - VIne-prema gore.
Mcdu poznatijirn proizyodacima razHcitih vrsta djevnili U nus .
goinvest", Sarajevo, o,Prvu Baric i Tvornicg. parnih koti0Y,a,'_Z!agreb. ,C!) zeu1.1j,i su ,}Ener:'
S1. 6.19. :Kuglasta slavit;la
6.3. ClJEVNI VODOVL UPROSCENO I SHEMATSKO l'RIlZAZIVANJE
Cijevi i njihove arm':lture nabavlhju s.e u kao standlrd'·, ..' t-- ,-.'
. d' Z· . h ") . d 1 ..... '- '- Lo\< 1m go ,,)\ 1
prOlZvo 1. Qog tOg1, u te Ule (QJ ' ,Eum::ntaclJl CIJevne voj,)Ve' (v" .1· •
1 ..' " 1)" 1 . , l - 'k I. I, ce_n-
tru
1
.llo 1 : :hC llllJC pr
1
sa presjecinn: :00---'
vo Jll0 Jc<pn -az::lt11 _ S lcmJ.ts Z11 ::.:aJl su _ .lU U JUS ,C.Jl.030.
Simboli (znakovi) se mugu vuci trokutovima, sestarom; -sablonim
c
.·il' - ,,' '-. I'
1'·,· i-' V " d bi" . k - 1 ¥. a Ipros_oru ......,
no, UOl)lcaJenom ve lCJuom 1 C JlUom u sva 'om po ... ozaJu.,. -"
U tabeli 6.2., dati su simboli .za djevi i pdhor. leoti se, -l1ajcesce
u praksi.

Tabela 6.2.
Simboli za cijevi i pribor
Simbol Znacenje Simbol
i
Znocenje
-------
cijev
[;k.:J
r:kJ
·ci
venti/" ,
I I obod
,
t:l1
,
( nogJavok c ijftV;
,
zosun
!
I
provougoona rocvo
[;:.a::j
Ltfl
i slayino
.L
I
c'\ /{O$O: racva
,

,
priklopac
!----'i
spojnica
I
J;
r"
+
I
ukrsiljah

YroW sigurnosni
I
(

! rt.'dukciani ventii
holjena
1
B
venti! 'sisurnosti
zo cije'l
I
\::>i V
rf.'duktor odv(!jai! vade
S1
.

odvojac utljo
iona
Clftl!

[onae
0
usisna itorpo
c;;djJ
parornjflr iIi
vodomjer
.
ventit
koljeno ostri ogranaf( siavina (pipac) koljeno
r b)
Sl. 6.20. Gijevni vod: a") uprosccni prikaz, bl shcmatski prikaz
270
.
:
<;:ijevne instalacije izvode Be u horizont!linom: i vertikalnom pa se
sheme cijevnih vodova moSU prJkazivati sarno u jednoj projekciji; pri tom se cijevi
koje jz jedne ravnine prelaze u drugu zavrsavaj-q krugom. Ponekad se, radi Dolie
preglednosti, cijevna' inst\llaeija erta u aksonometriji ili kosoj projekciji. '
Na s1. 6.20. dat je uprose,cni i shematsJd prika:;:: jednog c:ijevnog -,"'oda.
Pri kotiranju' cijevnih vodova unose se dimenzije znacajne za montaZU
J
a to'
su: t\lean .polozaj pojedinih elemenata, zatim precl1ik cijevi -i, eventualno, gla\'ne
dimenzije elemenata (sl. 6.21). •
Na s1. 6.22, dat je shcmatski J1rikaz instalacija za napajanje gorivom kod tea--
ka T-55. . .
____ _____

IJ ,!m
Sl. 6.21. Prinije!' koth'an;a cijcvnog voda
,. ,
,.
IZ 11
llZO l.E(i£NDA:
_ rot< (;ORfVA -_ Wi( (;O""'''A (WI RI!()[/ iiIUY,o,C'-;
_ TOI( GOM"A I YA70lJ#A
_OIWOl) (iQIUIIA /I S//KUPLJ/l.C -- rOI( V,A,;;PUNA
SI. 6.22. Shematski prikaz uredaja. za napajanjc gorivom lla tenku T
J - prcdnji rczervoar_ za gorivo j 2 - hocni rezel"voari za gorivo; 3 - otvor Zll nalivanjc prednjcg.
rezervoaraj 4 - otVOJ: za nalivanje bocnih rezervoata; 5 -- ventil za ispustai1je vazduha iz pumpe
visokog pritiska i finog: preCistaea za gorivo; 6 - spoljni rczervoari za gorivo; 7 .- deo srednjcg
rezervoara za spoj SD almosferom; 8 .. - otVOT za naJivanje srednjeg rezervoara; 9 - pumpa Tisokog
pritiska za gorivo; 10 - pumpa za gorivo un:ciaja za stvaranie dimne zavj(;seTDA; 11 - cijev 2a
dovod goriva u urcdaj za 5tvaranje dimne zayjcse; 12 -- pumpa n,iskog pritisku 2a gorivo; 13 - sa-
kupljac viska gorivu; 14 - sTednji rezcrvoar za gorivo; 15 - grubi preCistac za goriv(); 16 -.
jac; 17 - djcvi za spoj sa atmosferom; 18 - cijev Za ispuf.tanje vazduha iz purnpe Yis(,kog priliska
i finog precistaca za gorivo; .19 -0-- djev za zagrijavanje goriva; 20·- razvodna slavlna za
gorivo; 21 - rucna pumpa za gorivo; 22 ._. otocni ventili rczervoara za gorivo
27l.
Uredaj Z3. nupajanjc go'dvom 'na tenku T-5_5 (s1. 6.22) _saCinjavaju: prednji
dva bocna xezervoaru, srcdnji re7;ervoa,r, tri spoljna rezei'voara, pumpa
visokog pririska, grubi prccistac goriva, fini precJstac gnriva, ruc.na pumpa z.a
gorivo, l'azvodna slavina, pumpa niskog pHtiska, rezervoar za slivanje goriva, ven-
til za ispustanje vazduha iz pWl1.pC visokog pritiska i finog prcCistaca i sistem cijevi.
Prednji rczervoar smjdten je u prednjem dijelu oklopnog tijela tenka. U rezer-
voaru postoji pregrada koja smanjuje talasanje g-Jrivrt pri kretanju tenka. Radl
zastite od korozije rezcrvoar je spolja i)znutra prcmlZan bakelitnim laIcom.
Bucni rezerv<?ari smjesteni su u prednjem dijelu oklopnog tijela, iza prednjeg
rezervoara. Postole dva boena rezervoara - desni i' lijevi.
Srednji rezei'\'oar ,sf:ljdtcn i'2 pored desrie bocne oklopp.e ploce. Spojcn je
sa lijevim bocnim rezervoarom i s.a spoljnim rezcrvoarOffi.
Spoljni rezervoari smje.steni Sil i uevrsceni nu des-nom blatobranu. Ima ih tri,
a mcdusobn6 su spojcni U Bcriji.
.PITANJA
1. Sta su cijevi a 1;ta
L-. K_oie pritiskc razlikujcmo kod cije-vi i kakm' jc njibov odn,os?
3. Koji matcrijuE se zu i<::rudu dje-vi?
4. ,Gdjc se primjenjuju cijevi od sivog lh'u, a gdje cijcvi od edika?
5. ',Sla su priruunice a sta nao;lavci?
6. Kad se u cjc\'ovou ugraduju 'kompcnzacione dje-vi?
7. Stu till cijcvlll,ekmcl1ii?
8. i'labroj na,:ine spajun:ju cijcyi?
9. SUI. su cijenu zatvaraci i klko se dijek?
10. Obju::mi konsuWzcij:: i naein rada CijCV11ih zatvamca.
1 L Sta ito svrha zaplivanja i izolacije cijev11ih vodova i kako se izvode?
12. Kako se vdi uproiiceno, a kuko shemursko prikazil.'unjc cijevnih vodova?
272
LITERATURA
1. Bartos, }. i dr.: Ca.sti strojo\' II i III Bratislava, 1972.
2. Baturin, A. T. i dr.: Detali masin, Moskva, 1971-
3. Blagojevic, D.: Masinski clementi, Sarajevo, 1974,
4. Drapil\ S.: Masinski elementi s konstrukcijama, Sarajevo, 1977.
5. Drapic_, S.: Masillski dementi s konstrukcijamu, Sarajevo, i97t .
6. Decker, K. H.: Maschinenekmente Gcstahullg und BercchmUlg, rvi.iinchcnJ 19-73.
7. Frischherz,-Domayer: Ivtaschincneiemente, Mtinchen, 1957.
8. Rercigonja, E.:, 'Strojni dementi Zagreb, 198.2.
9. Ivanovic, M., Srojanovic, M.: Kotrljajni idc.ji, Beograd, 1966.
10. J.: Rcduktori. Privredni pregled. Beograd.
] 1. Koludrovic, C.: Tehnicko crtanje ,u slid. Rijeka, 196G,
120 Kraut, D.: Strojarski priru(;,nlk. ,Zagreb, _1982.
13. Mosusov, B.: Masinski clementi I i II, Beograd, 1968.
14. Movin" Goljciker: Detali masin, Lenjingrad, 1971.
15. Niemann, G.: 1.'i.aschienenclemente I i II, Berlin, 1965.
1 G. NiciporCik, S. N. i dr.: Detall masin,v primerah i zadacall, i\1.insk, 1981.
17, Obcrsmit, E.: Strojarsrvo 2 (Elementi strojeva\ Zagreb" 1973.
] S. Sckulic, B.: Musinski dementi sa reienim prakticnim probiemirna za vise tehlli'cke llkole, I
Beograd, 1966. '
19. Sekulic, B.: Elementi strojeva III, Rijeka, 1971.
20. Zoe, A.: Masi.nski clementi, Beograd, 1969.
21.. Sojic, P.: Masinsld clementi, Beograd, 1968.
22. Trbojevic, M. i dr,: Re'duktori, Naucna knjiga, Beograd, 1977.
23. Vitus, D., Trboicvic, M.: Masinski elementi I, II i III, Beograd, 1978.
24. Volkov) V.: Etementi lll11SJ.nu i i II, Saraievo. 1969.
25. Veriga, S.: Masinski clementi, Beograd, 1972.
JUS, kaw.lozi i pl'Ospckti fabrika, izdanja SSNO
273
SADRZAj
1. UVOD U MASINSKE ELEMENTE
1.1. OPSTE NAPOMENE .............. .
1.2. PODJELA MASINSKIH ELEMENATA
1.3. STANDARD I I STANDARD,IZACIJA
1.3:1. Potreba za standardizacijom i sistem standarda
1.3.2. Redovi standardnih brojcYa
1.3.3. Primjena standard nih brojeva.
1.4. TOLERANCI]E .......... .
1.401. Osnovni pojmovi i definkijc
1.4.2. ISO-sistem tolerancija
1.4.3. Koreiacija kvaliteta pOHsinske obrade i kvalitcta tolerancija
1.4.<1. Kontrolnici 7:a rupe i oSClvine
I A.S. Vrste nalijeganja ........... .
lA.G. Sistemi nalijeganja ~ poddavanja
1.4.7. Izbor toicrancija i nalijcganja ...
£-. ELEMENTI ZA S1'AJANJE (ELEIvlENTI VEZE)
2,1. ZAKOVANI SPOJEVI
2.1.
2.1.1. Zakovice (zaklvd)
2.1.2. Materija! za zakovice
2.1.3. Vrste zukovanih spojcva
2.1.4. Postupci zakivanja
ZAVARENI SPOJEVI
2.2.1. Osobine zavarenih konstrukcija
2.2.2. Oblici zavarenih spojeva
2.2.3. Prilmzivanje i kotiranje varova
2.2.4. Priprema limovu za zavarivanjc
2.2.5. ObJi,kovanje zavarenih konstrukcija
2,2.6. Pl'oraC'ltn zuyurenih spojeva
2.3. LEMLJENI SPOJEV1
2.4. LIjEPLjENI SPOjEVI
2.5. KLINOVI I CIVIJE
2.5,;1. Uzduini klinovi
i kvalitet zavara
2.5.1.1. Uzduzni klinnvi sa nagibom ......... .
2.5.1.2. Uzduini klinovi bez nagiba (pera)
2.5.1.3. 1zbor dimenzija i oznacavanje uzdmnih ldinova
2.5.1.4. OzIijebljeni i poligonalni spojevi ..................... ,'"
Strana
5
5
6
6
6
8
10
12
13
16
28
29
30
32
32
42
42
42
45
45
48
50
50
51
51
53
54
56
59
61
63
63
64
67
70
fj)
27,
2.5.2. Poprccni klinovi ......... ,
2.5.3. Civije (zatici)
2:6. VIJCI (ZAVRTNJI)
2.6,,1. Postanak zavojnice i navoja
2.6.2. Osnovnc veliCine navoja
'2.6.3. Vrste navoja
2.6.3,1. MetriCki na\'oj
2.4.3.2. Vitvortov (Witworth) navoj
2.6.3.4, Trapezni nuvoj
2.6.3.5. Kosi (testerasti) navoj
2.6.3.6. Obli 11avoj
2.6.4. Oznutavunje navoja
2.6.5.
2.6,6.
2.6.7.
Konsv:uktivni obEd vijaka
Navrtke . " .. '
1vlaterijal i oznacavanje vijaka i !1avrtki
2.6.8. Navojni spojevi i navojni prenosnici
2.6.9. Pudloznc ploCice
2.6.10. Osigurank l1uvojnih spojeva
2.6.11. Kljuccvi i odvrtaci
2.6.12. Proracun vijaka
2.6.13. Kontrola izrade navo.b
2.7. OPRGGE ..
2.7,1.
2.7.2.
Hamjc-nu opruga
Vrste opruga .
2.7.2.1. Heksione opruge.
2.7.2.2. Torzione upruge
2.7.2.3. Prstenaste opruge
2.7.3. Materijali za oprugc.
2.7.4. Karak.teristiku i rad oprugc
2.7.5. Proracun fleksionih opruga
2.7.6. Pn)racun zavojnc opruge.
2.7.7. Gumeni jastu':lci
3. ELEMENTI -ZA KRUZNO KRETANJE ..
3.1. OSOVINE
3.2. OSOVINICE (SVORNJACI)
3.2.1. Osigurimje osovinicu.
3.2.2. Promcull osodnica
3.3. VRATlLA
3.4. RUKAVe!..
3.4.1. Vrste rukavaca
3.4.2. Proractm" radijalnih rukavaca
3.4.3. Proracull aksijalnih ruk:lVw.;a
3.5. LEZISTA (LEZAjEVI)
276
3.5.1. Klizl1ft leziSta
3.5.1.1. Konstrukcija rudijalnih Idista
3.5.1.2. Konstrukcija aksijalnih Idista
3.5.1.3. Podmazivanjc kliznih ldista
. . . . . . . ! . . .
72
7.3
7.6
76
7.8
79
79
80
83
85
87
88
89
96
100
101
103
104
107
ill
114
116
116
! !6
116
117
119
1 i9
l20
12(}
J24
125
127
127
129
130
i31
133
138
138
139
143
145
145
145
152
153
3.5.1'.4. Maziva
3.5.1.5. Naprave za podmazivanje
3.5.2. Kotrljajuca IdiSta
3.5.2.1. Konstrukcija i osobine
3.5.2.2. Tipovi kotrljajuCih le.zista
3.5.2.3. Oznacavanje kotrljajuCih leia;a.
3.5.2.4. Ugradnja letaja 1 uletiStenje vratila ............. .
3.5.2.5. Postavljanjc, skidallje j odrZavanje kotrijaju6h lezaju
3.5.2.6. Izbor kotrljajuCih leiiSta ...... , '" ........ , ..
3.5.2.7. Ostecenja kC!u}iajnih letaja ...................... .
3.5.2.8. Podmazival1je kotrljajuCih lezista .............. .
3.5.2,9. Zaptivanje kotrijajuCih !eiisla ............ .
3.6. Sl'OJNICE (SPOJ!CE)
3.6.1. Krute spojnice
3.6.2. Dilatacione spojnice
3.6.3. Elasticne spojnicc
3.6.4. Zglavkuste spojnice
3.6.5. Iskljucne spojnice
3.6.6. Ukljlitno-isk!jucne spojnicc.
'3.6.7. Spojnice sa daljinskim l.lpravljanjem
3.6.H. Specijaine Spojl1icc ........ .
3.6.9. Hidrodinamicke (rurbohidraulicke) spojnicc
4. ELE1viENTI ZA PlZENOS Kl{ETA.NJA
4.1. ULOGA I PODJELA PRENOSNIKA. .
4.2. FRll(CI0l"-JI TOCKOVI
4:"2.1. Princip, tada i podjda frikcionill prenosnika
(PRENOSNICI)
4.2.2. lo'rikcioni prcnosnici za stalan prcnosni odnos ........ .
4.2.3. Frikcioni tockovi zu prornjenljiv prenosnl odnos (varijatori) . ' ..
4.3. PRENOS
4.3.1. Opsti pojmovio d.efinicijc i podjela
4.3.2. Glavna obilje1ju zll-pcanika
4.3.3. Osnmrno pravilo sprezanja zllbaca zup':anik.a
4.3.4. Oblici profila zUbaca . " .. " ........ .
4.3.5. Slandar'dni_ profil za 'cilindricnc zupcauikc .. : .
4.3.6. Cilindricni zupcanici sa zupcima ...
4.3.7. Jcdnostruki i YiSestruki prenosi
4.3.8. Ak'tlvnu duiina dodirnice, dodirni luk pl'\)fila i slepen sprczanja
4.3.9. ,Zupcanid sa l11alim brojem zubaca
4.3.10. Cilindricni zupcanici kosim:,'zupcima ...... .
4.3.11. Materijal za zup¢anike
4.3.12< Sile na zupcu cilirlaricnih zupcanik::! .i optere.cenja vr<llila
4.3.13. K.onicni zupcanici
4.3.14. Cilindricni zuvojni L:upcanici
4.3.15. PliZui parovi
4.3.16. KonstruktivIli oblici zupeanika
4.3.17. Konttola zupcauika .......... .
4.4. REMENSKI (KAISNI) PRENOSNICl.. . . ......... .
4.4.1. Princip rada., osobine i podjela
4.4.2. Ma1.erijal i dimenzijc remcno\'a
155
156
159'
159
160
163
165
166 .
167
176
176
177
1)8
179
182
183
184
185
186
188
189
191
193
193
195
195
196
19B
201
201
204
205
206
208
210
213
214
215
217
219
220
222
226
226
228
230
232
232
234
6
-----
4.4.3. Remenice (kaisnici)
4.4.4. NaCini spajanja i zatezanja remenova
4.5. LANCASTI PRENOSNICI ..... .
4.5.1. Princip rada i osobine
4.5.2. Vrste ianaca za prenos
4.5.3. Lancanici ..
4.5. U2ETNI PRENOS (PRENOS U2ETOM)
5. REDUKTORI
5.1. ZADATAK J PODJELA
5.2. OSNOVNE KONSTRUKCIJE I KINEMATSKE SHEME REDUKTORA
5.3. PLANETARNI- REDUKTORI ............ .
5.4. PODMAZIVANJE REDUKTORA
6. CIJEVI I ELEMENTI CJEVOVODA
.6.1> CI)llVI
6.1.1. Vrste djevi ..
6.1.2. Matcrija1 i primjena djevi ..
6.L3. Spajunje eijeyj
6.1.4. Kompcn7.acionc i savitljive cijevi.
6,1.5. Zaptivauk i izolacija' cijevuih vodoyu
6.2. CIJEVNI ZATVAH.ACI ...
6.2.1. Veutili
6.2.2. Zasuni
6.2,3. Priklopci (zaklopci)
6.2.4. Slavine (pipci)
6.3. CIJEVNI VODOVI. I SHEl",lATSKO' PRIKAZIVANJE
237
239
241
241
242
245
246
249
249
251
255
255
258
258
258 -
259
26)
262
262
264
265
267
267
268
269
-:. ,'- 4<
.'

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->