SADRAJ:

UVOD............................................................................................................................2 1. OSNOVNI AGREGATI............................................................................................3 2. BRUTO DRUTVENI PROIZVOD.........................................................................4 3. TRITE RADA........................................................................................................5 4. PONUDA RADA: KOLIKO JE STVARNO NEZAPOSLENIH?............................6 5. UZROCI NEZAPOSLENOSTI.................................................................................6 6. NEZAPOSLENI RESURS ILI SOCIJALNI PROBLEM?.....................................7 6.1. ZAPOSLENOST NEZAPOSLENOST............................................................7 6.2. NETO PLATA I ZVANINA STOPA NEZAPOSLENOSTI...........................7 6.3. MLADOST PREDNOST ZA ZAPOSLENJE ILI ZA ODLAZAK?...............7 6.4. KVALIFIKACIONA STRUKTURA NEZAPOSLENIH................................10 7. PROBLEM ILI SUROVA REALNOST?................................................................10 7.1. TRANJA ZA RADOM KO IMA ANSU?................................................10 7.2. TRANJA ZA RADOM NA CRNO.............................................................11 7.3. KORUPCIJA.....................................................................................................13 7.4. SIROMATVO KAO POSLEDICA NEZAPOSLENOSTI.............................14 ZAKLJUAK..............................................................................................................16 LITERATURA:............................................................................................................17

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

UVOD

Ekonomsko stanje u zemlji direktno utie na nivo zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti. Razumljivo, ekonomsko stanje odreuje e odnose na tritu rada i nain njegovog funkcionisanja. Obzirom da je rije o tritu specifinog faktora proizvodnje, klasine metode ekonomske politike za regulisanje odnosa na tritu (preko ponude i tranje) ne mogu se dosljedno primijeniti. Upravo zbog toga trite rada zahtijeva poseban tretman prilikom postavljanja strategija, voenja makroekonomske i sektorske politike, kao i posebnu strategiju i politiku rjeavanja problema vezanih za njegovo funkcionisanje. Naravno, preduslov za to je ocjena ekonomskog stanja.

POZICIJA BIH U JUGOISTONOJ EVROPI, 2002.

% uea u zbiru za Jugoistonu Evropu Zemlja Teritorija Albanija BiH Bugarska BJR Makedonija Moldavija Rumunija Hrvatska SiCG Republika Srpska Ukupno 4 8 17 4 5 37 9 16 4 100 Stanovnitvo 5 7 14 4 7 38 7 18 2.5 100 BDP 2002. 4 5 14 3 1 39 20 14 1.4 100 %DBP/%St. 0.800 0.714 1.000 0.750 0.143 1.026 2.857 0.778 0.560 1.000 %St./Ter. 1.250 0.875 0.824 1.000 1.400 1.027 0.778 1.125 0.625 1.000 Koeficijent blagostanja

1. OSNOVNI AGREGATI
Zapoljavanje je troenje ovjekove energije i vremena u procesu preoizvodnje. To je radni input u privredi, a u ekonomiji ovaj pojam opisuje stvaranje svih onih dobara i usluga koji po definiciji ulaze u drutveni proizvod. Sutina zapoljavanja kao proizvodne aktivnosti je injenica da njime izvoa dobija pravo na dohodak nadnicu. Zaposlenost (fond) se moe mjeriti kao broj osoba koje imaju posao. Zapoljavanje (tok) je minimum ponude rada i tranje trda. To je broj radnika koji poslodavci trae ili broj radnika koji mogu da rade za datu nadnicu. Ponuda rada utoliko je jednaka radnoj snazi ukupnom broju radnika koji hoe da zarade dohodak, i ona je jednaka broju zaposlenih radnika plus oni koji mogu da rade ali s obzirom da ne mogu da nau posao, su nezaposleni. W. Brown smatra da osoba se smatra nezaposlenom ako nema posao i aktivno ga trai... ljudi koji nemeju posao niti gatrae su obeshrabreni radnici i ne ubrajaju se u radnu snagu.1 1. Puna zaposlenost postoji onda kada svi koji a) imaju znanja/vjetine i b) ele posao su zaposleni. 2. Frikciona nezaposlenost: proizvodne mogunosti drutva tada su potpuno iskoriene i nezaposlenost je naminimumu frikcione nezaposlenosti privremeno su nezaposleni samo oni radnici koji prelaze s jednog na drugi posao (oko 5-6% ukupne radne snage). Odravanje zaposlenosti na ovom frikcionom minimumu vezuje se i za stopu nezaposlenosti koja ubrzava inflaciju. 3. Struktura nezaposlenosti: na kratak rok stok kapitala je fiksan, i to je gornja granica ponude rada koju jedna privreda moe apsorbovati na kratak rok. Ukoliko raspoloiva ponuda rada nadmai ovu granicu tada se javlja strukturna nezaposlenost koja se moe umanjiti ili otkloniti: a) promjenama u strukturi ili veliini stoka kapitala; b) promjenama kvaliteta ponude rada koja se razlikuje od kvaliteta tranje za radom kroz obrazovanje, kvalifikacije/prekvalifikacije i prostorno realociranje. 4. Nedovoljna zaposlenost ne mora se ispoljiti u formi otvorene nezaposlenosti. Nezaposlenost se na mnogo razliitih naina moe prikriti: a) potencijalni radnici mogu biti potpuno izvan ponude rada, jer su penzionisani, kune pomonice, studenti, mogu poeti da rade ukoliko se tranja za radom povea (tzv. obeshrabreni radnici) za koje je teko ustanoviti koliko se ljudi nalazi u pojedinim kategorijama nezaposlenosti; b) radnici i dohoci mogu biti podijeljeni na pojedine radnike i to tako da svako radi manje sati, dana, ili manje intenzivno (dioba posla u poljoprivredi zbog vika ponude rada, kada je ograniena ponuda zemlje); c) nedovoljna zaposlenost u niskoproduktivnim i inferiornim djelatnostima(neformalna zaposlenost u urbanim sektorima zemalja u razvoju).

W. Brown, MACROECONOMICS, Prentice Hall, 1988., str. 17.

Zaposlenost pokree proizvodnju, a to su dva najvanija realna makroekonomska agregata. Nihovu vezu opisao je A. Okun (tzv. Okunov zakon) i to na dva naina: 1. u dva sukcesivna perioda: Qt Qt-1 = -a(Ut Ut-1) 1 promjena drutvenog proizvoda (Q) zavisi od promjene nezaposlenosti; 2 da bi se drutveni proizvod poveao (Qt > Qt-1) nezaposlenost mora da se smanji (Ut<Ut-1) (posredstvom konstante a). 2. u odnosu proizvoda/nezaposlenost: na prirodne veliine drutvenog

(Q Q*)/Q = b(U U*) 1 odstupanje stvarnod DBP (Q) u odnosu na prirodni (na nivou pune zaposlenosti) (Q*) je DBP gep; 2 ukoliko je Q < Q*, tada je U > U*: za stvarni proizvod manji od prirodnog stvarna nezaposlenost je vea od prirodne nezaposlenosti. Svi radnici ne suoavaju se sa jednakom vjerovatnoom sa nezaposlenou, a to zavisi od dva faktora: a) iste diskriminacije (npr., odluke poslodavaca da ne zapoljavaju mlade, ene, pojedinane etnike grupe) i b) racionalne diskriminacije (npr., prethodno eliminisanje pojedinih kategorija iz kruga onih koji konkuriu za posao da bi se smanjili trokovi). Unutar grupe nezaposlenih izdvajaju se etiri podgrupe: a) b) c) d) novopridolice, ponovni aplikanti za posao, radnici koji su napustili posao i radnici koji su izgubili posao.

2. BRUTO DRUTVENI PROIZVOD

Bruto drutveni proizvod predstavlja ukupno proizvedenu koliinu materijalnih dobara i proizvodnih usluga u jednoj drutvenoj zajednici (dravi) u odreenom vremenskom periodu (npr. u godini dana). Bruto drutveni proizvod je jedan od najvanijih makroekonomskih agregata. U BDP se najpotpunije odraava uspijeh i efikasnost privreivanja uopte. To je veliina od koje zavisi mogunost obnavljanja proizvodnje i zadovaljenje potreba. Poreenjem veliine BDP nacionalne privrede u razliitim periodima dobija se jasan uvid u kretanje nacionalne privrede (stopa rasta).

Bruto drutveni proizvod po stanovniku stavlja BiH 61% ispod prosjeka EU, 21% ispod svjetskog prosjeka i 19% ispod prosjeka zemalja lanica Pakta stabilnosti. GDP per capita iz 2000. je po paritetu kupovne moi u BiH bio 65 procenata manji nego deset godina ranije: 4.370 dolara prema 10.725 dolara. Mada je izmeu 1990. i 2000. godine GDP opao za 65 procenata, on se ustvari izmeu 1998. i 2001. svake godine poveavao, po ne sasvim zanemarljivom prosjeku od 3,6 posto u dolarima i 10,5 posto u KM. Kvaka je, dodue, u sivoj ekonomiji: kad bi se poslovi "na crno" i siva ekonomija uraunali, GDP bi moda bio i do 20 posto vei. Mogue je i da je stvarni broj stanovnika u BiH 10-15 posto manji nego to sugeriu zvanini podaci: no, to neemo znati do narednog popisa. Nije tako crno, ima sivo Raspoloivi podaci, makroekonomski pokazatelji i statistike nedvojbeno govore ono to je bjelodano: BiH je daleko od "odrivog razvoja", daleko od sebe same prije deset godina. Sa industrijskom proizvodnjom sredinom 2001. godine od 38,6 procenata, GDP u 2000. godini od 41 i GDP per capita od 47 posto od predratnih nivoa, privreda BiH ozbiljno zaostaje za veinom tranzicijskih zemalja. I da stvar bude crnja, nije realno da se oekuju visoke stope rasta GDP-a, poto privatizacija i restrukturiranje vode do otputanja vika radne snage u preduzeima koja su sada u dravnom vlasnitvu. Izvjetaj, naravno, detektuje i korupciju, manjak direktnih stranih investicija i privatizacijske probleme.

3. TRITE RADA
Nae poslovanja. trite rada odstupa od uobiajenih standarda trinog

Jedan od razloga svakako predstavlja nerazvijenost trita. Trite je ureen mehanizam za povezivanje ponude i tranje. Dugo godina smatralo se da je trite radne snage nemogue u naoj privredi, pa su i oni trini mehanizmi, koji su bili naslijeeni iz prolosti, bili vrlo brzo ukinuti. Bez ovih mehanizama uobiajena pokretljivost rada tekla je kroz druge kanale, a ne posredstvom trinih odnosa. Vrednovanje rada nije zavisilo od rijetkosti i produktivnosti radne snage, nego se odvijalo na osnovu drugih principa raspodjele. Kako su drutvena preduzea relativno samostalno donosila odluke o raspodjeli svoga dohotka i o raspodjeli linih dohodaka svojih radnika, to je nastala neobina posledica da se ista vrsta rada plaa potpuno drugaije. Nije postojala jedinstvena trina cijena za istu vrstu radnika. Trite rada je bilo segmentirano. Pod segmentiranjem trita rada podrazumijevamo njegovu podjelu na posebne dijelove izmeu kojih postoje teke prepreke za slobodno seljenje radne snage. Pokretljivost rada bila je mala, a razlike u linim dohocima velike. Brojni razlozi su doprinijeli segmentiranju trita rada. Oskudica stanova je samo jedan od njih. Tako nalaenje stana je predstavljalo realnu

prepreku za promjenu zaposlenja kada je ono iziskivalo preselenje u neko drugo mjesto boravka. Stvaranje mini nacionalnih ekonomija takoe je predstavljalo prepreku za veu pokretljivost rada. Od ostalih razloga osnovni razlog je sistemske prirode i nalazi se u obliku svojine i iz njega izvedenom ponaanju drutvenih preduzea kao preovlaujuih privrednih subjekata.

4. PONUDA RADA: KOLIKO JE STVARNO NEZAPOSLENIH?

Ponuda rada na jednom tritu predstavlja skup ljudi koji su spremni da rade uz date uslove koje nude poslodavci i koje garantuje drava. U tom smislu, ponuda rada je vei skup od institucionalno registrovanog broja zaposlenih i lica koja trae zaposlenje, jer ona obuhvata i one koji su spremni za rad na crno i mimo uslova koje garantuje drava, odnosno u neregistrovanoj zoni. Meutim, u modernom smislu, sva trita su institucionalno ureena, sa jasnim pravilima ostvarivanja ponude i tranje, te zakljuivanja transakcija. Stihija ima sve manje prostora u regulisanju odnosa na tritu to je posebno izraeno na tritu rada, s obzirom na dostignuti nivo civilizacijskog i humanog razvoja. Odnosi na tritu rada zatieni su i humanizovanim standardima ljudskih prava i sloboda, to potvruje sve vei broj meunarodnih konvencija o radu. Naravno, to ne znai da su odnosi na tritu rada harmonizovani. U velikom broju zemalja jo uvijek postoji rasna, nacionalna, vjerska i polna diskriminacija u radu i zapoljavanju. Takoe, u zemljama sa izrazitim siromatvom, sivo trite rada apsorbuje znaajan dio ponude i tranje rada, tako da su i mogunosti postojanja diskriminacije i krenja prava zaposlenih i nezaposlenih mnogo vee. Dakle, ukljuujui mogunost manje obuhvatnosti i strukturne nepreciznosti, u modernim privredama ukupna ponuda rada predstavlja zbir registrovanih nezaposlenih i zaposlenih lica. Registraciju broja i strukture lica koja tre zaposlenje u skladu sa zakonom obavljaju ovlaene institucije. Tu funkciju u BiH obavlja Zavod za zapoljavanje FBiH i RS.

5. UZROCI NEZAPOSLENOSTI
Nezaposlenost jeste makroekonomska pojava i kao takva nalazi se pod uticajem niza spoljnih faktora. Nema sumnje da su dugotrajne posledice dunike krize, raspada zemlje i ekonomske sankcije znaajno doprinijele da se formira visok stepen nezaposlenosti. Meutim, pored njih postoje i mikroekonomske osnove nezaposlenosti koje bi djelovale ak i da nije bilo nepovoljnih spoljnih okolnosti. Zatvorenost drutvenih preduzea iskljuivanje konkurencije nezaposlenih i zaposlenih lica, na jednoj strani, i nedostatak motiva za poveavanje zaposlenosti i neadekvatna reakcija drutvenih preduzea na trine stimulanse, na drugoj strani, predstavljaju sutinu mikroekonomskih uzroka nezaposlenosti kao opte makroekonomske pojave u naoj privredi. 6

6. NEZAPOSLENI RESURS ILI SOCIJALNI PROBLEM?

6.1. ZAPOSLENOST NEZAPOSLENOST
Zaposlenost, jedan od znaajnijih pokazatelja, predstavljala je i jednu od najproblematinijih oblasti analize. Sredinom 1990. godine 1.054.000 ljudi u BiH bilo je registrirano kao zaposleno. U industriji 85 posto, a 15 posto u javnom sektoru. Rez: krajem 2001. bilo je registrirano 633.860 zaposlenih 75% u industriji i etvrtina u javnom sektoru. U industriji, oko 410.000 zaposlenih manje, no desetak hiljada vie u javnom sektoru. I to su podaci koji ne obuhvataju vojsku i policiju - oko 60.000 ljudi vie na platnom spisku javnog sektora. Zvanini podaci entitetskih ureda daju zbirnu brojku od 421.198 nezaposlenih!

6.2. NETO PLATA I ZVANINA STOPA NEZAPOSLENOSTI

Prosjena mjesena neto plata u BiH je u avgustu iznosila 215, neto vie u FBiH (251) nego u RS (188). Zvanina stopa nezaposlenosti je u junu 2002. godine iznosila oko 41% u FBiH i 40% u RS. Nedavna demobilizacija oko 10.000 pripadnika vojske FBiH je poveala nezaposlenost u tom entitetu. Smanjenje broja zaposlenih u javnoj upravi koje se oekuje sa poetkom reforme dravne slube moe dovesti do daljeg poveanja nezaposlenosti. Meutim, zvanini statistiki podaci o nezaposlenosti ne uzimaju u obzir veliki broj neprijavljenih radnika u sivoj ekonomiji. Nezvanine procjene Svjetske banke sugeriu da bi stvarna stopa nezaposlenosti mogla biti upola nia od zvaninih podataka.

6.3. MLADOST PREDNOST ZA ZAPOSLENJE ILI ZA ODLAZAK?

U maju 2005. godine agencija Prism Research je sprovela istraivanja nad uzorkom od 454 sluajnih ispitanika starosti od 18 do 30 godina od ukupno ispitanih 1500 ispitanika vezano za nezaposlenost mladih u BiH. Uzorak je reprezentativan na nivou BiH, entiteta te na nivou 3 podruja sa jednim brojano veinskim narodom. Tom prilikom se dolo do sljedeih rezultata: 69.8% ispitanika u dobi od 18-30 godina je nezaposleno. Gledano po nacionalnosti, 79.6% Bonjaka, 64.6% Srba i 48.4% Hrvata u dobi od 18 do 30 godina je nezaposleno. No treba uzeti u obzir da ak 18.7% Hrvata nije eljelo odgovoriti na pitanje o svom radnom statusu.

 Meu nezaposlenim ispitanicima je najvie onih koji nisu prijavljeni na Zavod za zapoljavanje (51.6%). Gledano po nacionalnosti, meu prijavljenima je najvie Bonjaka (44.9%) i Srba (30.8%), dok je prijavljanih Hrvata tek 10.9%. No opet, treba uzeti u obzir relativno visok postotak Hrvata koji nisu eljeli odgovoriti na ovo pitanje (27.9%). Gotovo svi ispitanici koji nisu zaposleni, a prijavljeni su na Zavod za zapoljavanje - izjavljuju da im Zavod za zapoljavanje dosada nije ponudio nikakvo zaposlenje (92.5%). Gotovo 2/3 ispitanih mladih koji su nezaposleni nisu u stanju procijeniti koliko e vremena proi dok ne dobiju stalni posao (64.5%). Oko 7% ispitanih vjeruje da e na posao ekati 3 i vie godina. Manje od 5% oekuje da e posao nai u roku od nekoliko mjeseci. Meu nezaposlenim u dobi od 18 do 30 godina najvie je onih koje izdravaju roditelji (46%). Gledano po nacionalnosti, najvie je Srba (51.8%), dok je najmanje Hrvata (37.8%). No ak 28.8% Hrvata nije odgovorilo na pitanje o tome kako se izdravaju. 61.2% svih ispitanih nezaposlenih dosad se nije nijednom javila na oglas za slobodno radno mjesto. Meu onima koji su se javili od 1-5 puta najvie je Srba (22.3%), dok je meu Hrvatima opet relativno visok postotak onih koji nisu eljeli odgovoriti na ovo pitanje (31.4%). Nezaposleni koji navode da su se javljali na oglase za posao, u najveem broju navode da se radilo o bilo kojem poslu (44.8%), neovisno o kvalifikacijama za koje su se kolovali. Plata je glavni faktor koji bi se uzeo u razmatranje prihvaanja posla koji je izvan okvira linih kvalifikacija (42.7%). U dosadanjoj potrazi za poslom 21.4% ispitanih nezaposlenih bilo je prinueno povui veze i poznanstva dok je 8.7% bilo prinueno na mito. Na upit o tome to smatraju glavnim razlozima zbog kojih jo nisu nali posao, najvei broj ispitanih nezaposlenih navodi da nema veze i uticajna poznanstva (37.1%), koja bi im eventualno potpomogla u dobijanju posla te da je na tritu rada sve vie otputenih radnika a sve manje radnih mjesta (27.9%). Sa drugonavedenim razlogom osobito se slau Bonjaci i Hrvati. Gotovo etvrtina ispitanih nezaposlenih navodi da je bila prinuena na zaraivanje na crno (23.5%), i to prvenstveno iz razloga to je to bio jedini nain da neto zarade (61.8%). Na crno su neto manje radili Hrvati (14.1%) u odnosu na Bonjake (22.8%) i Srbe (26.1%). Fokusiranje na zapoljavanje mladih u okviru ukupne problematike nezaposlenosti i ma viestruke razloge: Otean prelazak mladih iz svijeta obrazovanja u svijet rada usljed brzih promjena nastalih razvojem informatike tehnologije, koje nije mogao da adekvatno prati obrazovni sistem;

 Poveana nezaposlenost mladih u veini zemalja u odnosu na ukupan rast nezaposlenosti; Shvatanje da nezaposlenost mladih ima negativne implikacije na razvoj privrede i drutva u cjelini, poto se drutvo na taj nain odrie doprinosa najproduktivnijeg dijela radne snage, koja je u stanju da se izuzetno brzo prilagoava i pokree promjene; Socijalni problemi kao posledica nezaposlenosti mladih u formi iskljuivanja iz socijalne sredine, konflikata, droge i drugih bolesti zavisnosti, kasnog zakljuivanja braka i reprodukcije i dr. Spoznaje o nepovratnom gubljenju potencijala i zaostajanju znanja mladih ljudi iskljuivanjem iz svijeta rada. Problem nezaposlenosti mladih u BiH ne moe se posmatrati samo kao dio optih trendova u oblasti nezaposlenosti u svijetu, pa i kod nas. On ima svoje specifinosti i specifine posljedice, koje se razlikuju od drugih zemalja u tranziciji, pa shodno tome treba pristupiti i traenju rjeenja. Uz tipine posledice vlasnike i strukturne tranzicije, nezaposlenost u BiH nosi posledice razaranja privredne strukture u toku rata, slabog i raseljenog stanovnitva i ukupnog siromatva. Oigledno je nezaposlenost mladih u BiH neposredan odraz ukupne nezaposlenosti, koja nije strukturna ni fikcijska, nego krizna. S obzirom na obim i mogue dugorone negativne implikacije nezaposlenosti mladih, neophodno je prvenstveno na nivou drave utvrditi strateke pravce i sistem mjera za podsticanje breg zapoljavanja mladih koji bi bio sinhronizovan sa stratekim pravcima privrednog razvoja i utemeljen na sprecifinostima nezaposlenosti mladih u BiH. Potrebu poveanja zaposlenosti mladih treba posmatrati sa aspekta vanog faktora privrednog rasta i ouvanja, odnosno boljeg korienja ljudskih resursa. Rjeavanje ovog sloenog problema zahtijeva mobilizaciju svih drutvenih i privrednih faktora, utvrivanje jasnih zadataka, prioriteta i podsticajnih mjera (povoljniji uslovi za korienje kreditnih linija, razvojni fondovi, garancijski fondovi i itav niz poreskih i drugih podsticajnih mjera u okviru ekonomske politike). Ovo nije problem kojim treba da se bavi samo Zavod za zapoljavanje. Problem nezaposlenosti je primarno ekonomski problem, a posledice imaju socijalna obiljeja. Nije, dakle, dovoljno samo usmjerenje na posledice, nego je neophodno otklanjati uzroke. Zato podsticanju zapoljavanje mladih strunih kadrova treba pristupiti kao pokretau ukupnog privrednog razvoja. U suprotnom, dalji izostanak ove populacije iz privrednog ivota u sadanjem obimu i odliv mladih u inostranstvo moe da ima viestruke i dugorone posledice po razvoj i socijalnu stabilnost i ukupno zdravlje drutva (psihike deformacije u vidu depresije, gubitak samopouzdanja, konfliktnog i agresivnog ponaanja zbog nagomilanih frustracija, bolesti ovisnosti, kriminalitet, pad nataliteta, razaranje porodica itd.). Problem nezaposlenosti mladih je veoma kompleksan i zahtijeva paljiv izbor i kombinaciju mjera koje utiu na njegovo rjeavanje.

6.4. KVALIFIKACIONA STRUKTURA NEZAPOSLENIH

Obrazovanje je jako bitan element: veoma dobra obrazovna infrastruktura na svim razinama, na srednjem stupnju razvoja u Evropi, neto je ime se BiH mogla pohvaliti 1990. Obuhvaeni osnovnim obrazovanjem izmeu visokih 96 i 98 procenata, 80 posto aka nastavljalo je srednju kolu. U 2000/2001. kolskoj godini osnovci su bili "obuhvaeni" sa 97 posto, ali se zato za srednje obrazovanje odluilo tek 56 procenata zavrenih osnovaca! Koeficijent bruto obuhvaenosti, dakle, iznosio je samo zabrinjavajuih 64,1 posto. "Vadi" nas neto vii koeficijent pismenosti odraslih, ali smo u vrlo nepovoljnom poloaju u odnosu na susjede iz Pakta za stabilnost i zemlje biveg SSSR-a. Posljedica: "odliv mozgova". Na stranu to vani najee ostaju najbolji i najbistriji bh. prognanici: od 1996. do kraja marta 2001. BiH je napustilo 92.000 mladih ljudi. itav jedan grad! A istraivanja ukazuju i na to da bi 62 posto mladih "otilo kad bi im se pruila prilika". Kvalifikaciona struktura nezaposlenih nije pretrpjela znaajnije promjene u posljednjih osam godinam, mada je broj nezaposlenih u okviru razliitih kvalifikacionih grupa mijenjao po razliitim stopama. U ukupnom broju nezaposlenih nejvei je broj kvalifikovanih radnika, zatim nekvalifikovanih (bez zanimanja) i radnika sa srednjom strunom spremom. Krajem 2003. godine ove tri kategorije nezaposlenih inile su 92.58%, a 1996. godine inile su 89.24% ukupnog broja lica koja trae zaposlenje. Takoe, krajem 2003. godine kvalifikovani radnici i radnici sa srednjom strunom spremom zajednom, predstavljali su 60.08% ukupnog broja nezaposlenih, a sedam godina ranije 59.62%. Ta stopa uea bila je maksimalna 2001. godine i iznosila je 62.46%. Pri tome, tokom itavog analiziranog perioda relativno uee kvalifikovanih radnika u broju nezaposlenih bilo je najvee i kretalo se oko 37%. Ova struktura tipina je za privrede u stagnaciji, odnosno privredu sa niskom stopom industrijskog rasta, jer upravo industrijske grane apsorbuju najvei broj kvalifikovanih i radnika sa srednjom strunom spremom. Takoe, ova pojava je tipina za drutvo u kome trite rada nema veliki uticaj na obim i strukturu obrazovnog sistema.

7. PROBLEM ILI SUROVA REALNOST?

7.1. TRANJA ZA RADOM KO IMA ANSU?
Obaveza poslodavca da prijave Zavodu za zapoljavanje potrebe za radnicima postojala je vie od 50 godina. U toku socijalistikog perioda ona je smatrana velikom privilegijom nezaposlenih, jer je svako zapoljavanje mimo Zavoda za zapoljavanje i mimo pravila koja su bila propisana u toj oblasti smatrano nezakonitim. To je bio izvor prava nezaposlenih i Zavoda za zapoljavanje da pokreu sporove pred sudskim i samoupravnim organima. Takav pristup zapoljavanju i pravima nezaposlenih bio je utemeljen na dominantnom konceptu svojine (drutvenoj svojini) i samoupravnim odnosima 10

u reprodukciji kroz koje je promovisana solidarnost zaposlenih sa nezaposlenim, te se teilo eliminaciji otuivanja sredstava za proizvodnju, kao opteg dobra, od nezaposlenih. Dakle, zakonske odredbe o zapoljavanju naglaavale su socijalnu, politiku i humanitarnu dimenziju zapoljavanja. Mada ekonomska dimenzija nikad nije formalno negirana, iz svega se moe zakljuiti da je ona bila podreena socijalnim principima. Konkurencija za slobodna radna mjesta bila je modifikovana raznim socijalnao politikim kriterijumima kao to su duina ekanja na zaposlenje, socijalno stanje u porodici, te nacionalni klju i slino. Konkurencija izmeu zaposlenih i nezaposlenih nije postojala jer je trajno zapoljavanje iskljuivalo svaku mogunost konkurencije. Strukturni poremeaji na strani ponude rada amortizovani su raznim politikama zapoljavanja, pa ak i zakonskim normama. Tako je krajem osamdesetih godina zapoljavanje mladih ljudi, odnosno pripravnika, bilo zakonski regulisano. Svako preduzee i institucija sa preko 50 zaposlenih moralo je godinje da primi bar jednog pripravnika. Ako se to nije dogodilo, rukovodioci su pozivani na sud i kanjavani za uinjeni prekraj. Na ovaj nain vjetaki je kreirana trnja na tritu rada i prikrivani promaaji u looj strukturi obrazovnog sistema. Time je samo odgaan kolaps drutvene privrede. Prema tome, naputanje socijalistikih principa zapoljavanja moralo je afirmisati slobodu poslodavca da bira lica koja e zaposliti jer on u svakom pogledu snosi rizik takve odluke. Na drugoj strani, time se oslobaa konkurencija meu nezaposlenim, to dugorono treba imati pozitivne efekte na strukturu i kvalitet obrazovnog sistema, ali i znanja koja sa sobom donose novozaposleni. Socijalni, politiki i humanitarni kriterijumi zapoljavanja time gube na znaaju, a ekonomski postaju odluujui. Svi poslodavci, bez obzira kako su stupili u kontakt sa novozaposlenim radnikom, duni su izvriti prijavu zaposlenja radnika Fondu penziono invalidskog osiguranja i Fondu zdravstvenog i socijalnog osiguranja i plaati propisane doprinose. Na osnovu tih podataka mogue je pratiti registrovani dio tranje za radom kako u RS, tako i u FBiH. Meutim, rad na crno time nije obuhvaen, mada, po svemu sudei, predstavlja znaajan segment ukupne tranje za radom u ovim entitetima. Njegove razmjere morae se procijeniti odgovarajuim metodama.

7.2. TRANJA ZA RADOM NA CRNO

Slomam socijalistike privrede i legalizacijom privatnog preduzetnitva, rad na crno, kao nelegalizovano zapoljavanje radnika, dobio je na znaaju. Naravno, ne moe se tvrditi da rada na crno nije bilo u socijalistikoj eri razvoja BiH. Meutim, on se odvijao kroz manji broj djelatnosti kao to je zanatstvo, poljoprivreda, graevinarstvo i ugostiteljstvo. U to vrijeme rad na crno imao je najee privremeni i sezonski karakter. U vrijeme legalizacije privatnog preduzetnitva, zatim naglog pada efikasnosti dravnog sektora privrede, te istovremenog slabljenja vladavine prava, rad na crno postaje esta pojava u gotovo svim djelatnostima. Danas su razmjere rada na crno 11

takve da je statistika u nekoliko navrata zabiljeila da postoji registrovano vie pravnih lica u privatnom sektoru vlasnitva nego to je u njima zaposleno radnika: dakle, mogue je da ek preduzee postoji, a da nema ni jednog zaposlenog radnika!? Na drugoj strani, inspekcijski organi utvrdili su da je vrlo esta pojava da su radnici na ekanju iz dravnog sektora privrede istovremeno zaposleni na crno u privatnom sektoru privrede. Takoe, postoji veliki broj luajeva da su radnici na ekanju razvili vlastiti privatni biznis i obavljaju ga radei na crno ili kao dopunsku djelatnost to predstavlja legalni oblik bavljenja privatnim biznisom i pored zaposlenja u dravnom sektoru privrede. Fenomen rada na crno i njegove iroke rasprostranjenosti ima svoje duboke uzroke u socijalistikom nainu regulisanja zapoljavanja, prava radnika i poreza i doprinosa po osnovu zaposlenja. Dakle, bilo bi pogreno tvrditi da je na ovom prostoru toliko rairem rad na crno zato to su ovdje ljudi skloniji kriminalizaciji poslova nego u drugim dijelovima svijeta. Ovdje je stvoren pravni ambijent u kome je izuzetno skupo za poslodavca da plaa sve dabine koje su propisane, s jedne strane, i istovremeno vrlo stimulativno krenje propisa kojima su propisane razliite obaveze poslodavaca, s druge strane. Prema tome, preduzea koriste rad na crno kao faktor maksimiranja profita. Ona prave jednostavnu kalkulaciju izmau poreza i doprinosa na plate zaposlenih radnika i eventualnih sankcija u sluaju ne registrovanja zaposlenja radnika. Postoje dva vana parametra koja determiniu sklonost poslodavca da zapoljavaju radnike na crno: Prvo, socijalistika drava dala je velika socijalna prava svim granima. Takva prava podrazumijevaju vlike javne prihode i rashode, odnosno visoke stope poreza i doprinosa. Kako je dominirao dohodovni princip u poslovanju preduzea, a najznaajniji dio dohotka kojim raspolae preduzee bile su plate, to je bilo logino da je najjednostavniji i najefikesniji nain prikupljanja prihoda u javne fondove bio visoko optereivanje plata porezima i doprinosima. U nekim periodima deavalo se da za novanu jedinicu plate koju primi radnik treba izdvojiti jo jednu jedinicu dravi. Na taj nain uspostavljen je veliki socijalistiki paradoks: rad je vjetaki, mimo trita, uinjen skupim faktorom proizvodnje, a na drugoj strani bile su velike nezaposlenost i skrivena nezaposlenost. U takvim okolnostima bilo je stimulativno za poslodavce da zapoljavaju radnike na crno ali je to bilo prihvatljivo i za radnike jer su dobijali neto vee plate nego pri legalnom zapoljavanju. Naravno, moe se primijetiti da zapoljavanjem na crno radnik gubi privilegije koje legalno zaposleni ostvaruju kod javnih fondova (npr. zdravstveno, penziono osiguranje...). Meutim, ti fondovi su u takvom stanju, da ako vam zatreba njihova usluga i kad ste legalno zaposleni radnik, najee morate da platite participaciju cijene usluge ili kompletnu cijenu usluge, tako da radnici zaposleni na crno ne smatraju da gube mnogo uskraivanjem prava na slobodan pristup uslugama javnih fondova. Drugo, drava je svjesna da je u dravnom sektoru privrede i dravnim institucijama prisutna prezaposlenost. Na drugoj strani, postoji i formalno registrovana visoka nezaposlenost. U takvim uslovima, ako bi se dravni sektor privrede i institucija otvorio djelovanju trita vrlo brzo bi dolo do

12

naglog rasta i onako visoke nezaposlenosti. Prema tome, drava je svjesna postojanja rada na crno, ali i ona provodi svoju politiku kalkulaciju povodom njega: ona nije rigorozna u eliminisanju rada na crno jer je nemona da rijei problem nezaposlenosti, a svjesna je da bi zaotravanje discipline u zapoljavanju smanjilo rad na crno ali bi povealo i nezaposlenost jer veliki broj poslodavaca ne bi pod novim uslovima (de facto rast cijena rada) zadrao sve zaposlene. Takoe, rast prihoda javnih fondova kroz eliminaciju rada na crno nije primarni motiv drave: prihodi se ne bi poveali do nivoa koji rjeava sve probleme javnog sektora jer problem prihoda fondova je prvenstveno vezan za nemo dravnog sektora privrede da uplauje svoj dio obaveza, poto dravni sektor jo uvijek zapoljava veliki broj radnika. Dakle, preutno tolerisanje rada na crno predstavlja svojevrsnu nagradu privatnim poslodavcima zato to su bar djelimino ublaili problem nezaposlenosti. Oba faktora pod ijim djelovanjem se razvija rad na crno ukazuju na krizu dravnog preduzetnitva i nunost radikalnog reformisanja dravnih institucija. Razvoj trita rada namee se kao neminovnost. Pored rada na crno, funkcionisanje trita rada u BiH optereeno je i sledeim pojavama iz domena sive ekonomije: izbjegavanje penzionisanja radnika koji su ispunili zakonske uslove za penzionisanje, fiktivno voenje veeg broja zaposlenih zbog povlaenja veih prinadlenosti iz fondova i budeta, fiktivno voenje velikog broja sezonskih radnika zbog izbjegavanja plaanja obaveza mimo sezone, postojanje dvojnog sistema plata: nie plate u knjigama zbog izbjegavanja plaanja obaveza i isplata neevidentiranog dijela plate u gotovini, korupcija u institucijama za evidentiranje prijava o zapoljavanju radnika: prijava predata ali zbog zauzetosti nije provedena...

7.3. KORUPCIJA
Pred kraj godine, tradicionalno se objavljuju rezultati razliitih istraivanja globalnih pojava i trendova, a meu njima percepcije korupcije. Predstavljamo rezultate do kojih su doli ogranci meunarodne nevladine organizacije Transparency International u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Najreprezentativnije svjetsko istraivanje o korupciji koje svake godine radi Transparency International pokazuje da Bosna i Hercegovina spada u najkorumpiranije i najnerazvijenije zemlje Evrope. Prema ovogodinjem globalnom indeksu percepcije korupcije, od 163 drave, koje su bile obuhvaene, Bosna i Hercegovine sa ocjenom 2,9 dijeli devedeset tree do devedeset devetog mjesta zajedno sa Argentinom, Armenijom, Eritrejom, Sirijom i Tanzanijom.

13

U prethodne etiri godine BiH je biljeila konstantan pad prema ljestvici globalnog indeksa percepcije korupcije. BiH je prole godine sa istom ocjenom dijelila 88. do 96. mjesta. Pad na ljestvici je prouzrokovan veim brojem zemalja koje su ove godine bile obuhvaene istraivanjem, objasnio je predsjedavajui Odbora direktora Transparency Internationala za BiH Boris Divjak: BiH nije doivjela ove godine pomak nabolje, sreom nije ni nagore, tako da je ovo prvi indeks koji ne biljei pad BiH, ve stagnaciju. Iako je pad na ljestvici konano zaustavljen, ovogodinji rezultat je razoaravajui, a kljuni uzrok je prije svega nepostojanje politike volje vlasti BiH za borbu protiv korupcije. Divjak takoe istie da je iz uporedbe korupcije i bruto drutvenog proizvod pojedine zemlje sasvim jasno da je siromatvo posljedica korpucije, a ne obrnuto. Iskorjenjivanjem korupcije iskorjenjujemo i siromatvo. Istraivanja koja su vrena ukazuju da je najvea prepreka za borbu protiv korupcije prisustvo korupcije u samom vrhu vlasti, te izuzetno izraeno prisustvo efekta zarobljene drave, odnosno neprimjerenog utjecaja monih oligarhija i kriminalnih grupa na vlast. Prema svim istraivanjima politike partije su najkorumpiraniji segment drutva, dok je korupcija najvidljivija na lokalnom nivou. Poreenje sa zemljama regiona pokazuje da BiH zaostaje i za zemljama iz najblieg okruenja. Hrvatska je ove godine na 69. poziciji sa istom ocjenom kao i prole godine od 3,4, dok Srbija iz godine u godinu biljei konstantan rast, pa je tako ove godine prestigla BiH i nalazi se na 90. mjestu sa ocjenom 3,0. Hrvatska je po percepciji korupcije na 69. mjestu u svijetu. Ove je godine ocijenjena sa 3,4, kao i prole godine, to znai da je negativni trend zaustavljen. Meutim, ne smije se biti zadovoljan sa stagnacijom.

7.4. SIROMATVO KAO POSLEDICA NEZAPOSLENOSTI

Iako je nezaposlenost jedan od vanih kriterija za procjenu nivoa siromatva, nedavno obavljena Anketa ivotnog standarda pokazuje da 60% stanovnitva koje ivi u siromatvu potjeu iz domainstava u kojima je bar jedan lan domainstva zaposlen. Takoer pokazuje da je starosna dob treine siromanog stanovnitva ispod 18 godina i da postoji korelacija izmeu niskog nivoa obrazovanja i siromatva. Iako anketa pokazuje da 20% stanovnitva BiH ivi u siromatvu (25% u RS i 16% u FBiH) indikacije su da dodatnih 30% stanovnitva ivi na granici siromatva. Ove brojke ukazuju na ranjivost BiH stanovnitva na bilo kakav novi ekonomski pad. Porast siromatva u BiH neosporna je injenica. Uzroke je lake identifikovati nego razrijeiti: pojava novih kategorija u stanju velike

14

ekonomske i socijalne ugroenosti, postepeno nestajanje srednje klase, koja prelazi u nie slojeve drutva ili iseljava, starenje stanovnitva - kolaps privrednog sistema povezan sa tranzicijom, rat koji je trajao "paralelno sa tranzicijom", i sasvim loe ekonomsko upravljanje, posljedica politike stagnacije u etniki podijeljenoj postdejtonskoj BiH. Krajnje se siromatvo definie kao "nemogunost osobe da sebi osigura minimalnu prehranu potrebnu za preivljavanje", tj. 2.100 kalorija na dan. Utvrena granica, 747 KM po osobi godinje, 2,05 KM po osobi dnevno. Dakle, 8,2 KM dnevno za etverolanu porodicu i 249 KM za porodicu mjeseno. Ukoliko se uzme u obzir zadovoljavanje neprehrambenih potreba (robe i usluge), prema ekspertima Svjetske banke, ta linija povlai se na 1.843 KM po osobi godinje, ili 5,05 KM po osobi dnevno: na hranu otpada 40,55 posto trokova. Za domainstvo koje ima etiri lana rije je o dnevnim trokovima koji iznose 20,2 KM ili mjesenim u iznosu od 606 KM. To je isto novana procjena, a mogunost domainstva da ove procjene zadovolji mjeri se kombinovanjem novanih prihoda sa nenovanim dopunama (poljoprivredni proizvodi, recimo). Tako da nivo prihoda izraen u novcu moe biti prilino razliit od onog to domainstvo iskazuje kao svoj prihod u novcu. Elem, zakljuak je da u BiH "niko ne ivi u stanju krajnjeg siromatva", barem ne ovako striktno definiranog. Meutim, ispod linije "opteg" siromatva ivi 19,1 posto stanovnitva 15,6 posto u FBiH, ak 24,8 posto u RS-u, da preciziramo. U anketi iz decembra 2001, 9,4 posto ispitanika u FBiH i 21,8 posto ispitanika u RS-u odgovorilo je da ima problema s pokrivanjem svojih prehrambenih potreba. Ima, dodue, i porodica koje mogu "sebi priutiti skupe stvari", po 8,7 posto u FBiH i 2,6 posto u RS-u, ili "sve to poele" - 0,8 posto u Federaciji, 0,2 posto u RS-u. Kuriozitet u odreenoj mjeri predstavlja to to je sirotinja u Federaciji koncentrirana vie na urbana, a u RS-u na ruralna podruja, mada je u manjem entitetu, primjerice, obradive zemlje vie. Zanimljivo je i to da je Ginijev koeficijent (mjera drutvenog raslojavanja po osnovu prihoda na skali od 0 do 100) u oba entiteta u porastu i skoro identian - 26,5 u Federaciji, 26,8 u RS-u. U oba entiteta penzije kasne mjesecima. Prosjena penzija je 110 KM u RS-u i 196,98 KM u Federaciji, dok su najnia i najvia po 117 KM i 533,64 KM u Federaciji, te 80 i 597 KM u RS-u, prema podacima za juni 2001. Penzionera u BiH ima 460.928. Izbjeglice, raseljena lica i povratnici takoer su osjetljive socijalne kategorije. Jo uvijek 613.700 izbjeglica boravi van BiH od Daytona naovamo vratilo se 372.200 izbjeglica, od toga 342.848 na podruje Federacije, u RS tek 29.345. Raseljenih je 555.700, 283.900 u Federaciji, 284.300 u RS-u i 23.500 u Distriktu Brko. Mjerenjem ivotnog standarda se procjenjuje da vie od 35 posto "zvanino" registrovanih zaposlenih radi na "ekonomski neodrivim radnim mjestima", te da oko 150.000 radnika eka zaostale plate dva ili vie mjeseci. Dok, dakle, zvanina (mimo sive ekonomije) nezaposlenost iznosi 28,1 posto, procjenjuje se nezaposlenost prema ILO (International Labour Organization) standardima na relativno skromnih 16,1 posto. Nezaposlenost je, prema LSMS-u, najdrastinija u starosnoj grupi izmeu 19 i 24 godine (34,8 %).

15

Procjenjuje se da gubitak dravnih prihoda zbog neprijavljenih radnika iznosi oko 250 miliona KM. I niz drugih pokazatelja za zemlje Regiona (za 2002. godinu) upuuje na nizak nivo ranga BiH:
Direktne strane investici je Stopa Stopa siromat va javnih rashod a u DBP Uee privatno g sektora u DBP 75 45 75 60 65 15.8 40.6 16.8 31.9 8.2 Stopa nezaposleno sti Ue e strano g duga u DBP 24.5 46.9 70.3 40.4 33.2 Ue e strano g duga u izvozu 140.2 165.4 133.9 110.8 93.1

Zemlja

Inflacij a

Fiskal ni deficit

Albanija BiH Bugarsk a BJRM Rumunij a Hrvatsk a SiCG Slovenij a Kritini nivo

5.4 0.5 5.8 1.9 22.5

7.5 2.7 0.8 5.8 2.7

51 71 54 71 49

... 20 24 16 21

31.4 58.4 41.9 41.7 35.6

2.2 21.2 7.5

4.8 4.5 3.2

225 53 1.377

8 18 2

50 47.3 42.6

60 45 65

14.8 28.9 5.9

68.5 75.6 40.0

145.6 365.3 68.9

80%

220%

Fiskalni deficit je jedan od najviih u Regionu (2.7%), stopa siromatva (20%) je tkoe meu najviim, stopa nezaposlenosti je daleko iznad ostalih (40.6%), uee stranog duga (165.4%) itd.

ZAKLJUAK
Da bi poboljala trenutno stanje u privredi, BiH ve due vrijeme tei ka rjeavanju ovih nagomilanih problema. U zemlji sa velikom nezaposlenosti i velikim socijalnim problemima eliminisanje sivog trita rada spada u prioritete. To je jedan od puteva da se ukupno socijalno-ekonomsko stanje popravi. Naravno, da bi se poveala stvarna tranja za radom i rijeio problem nezaposlenosti potrebno je poboljati ambijent prevreivanja kako bi on bio stimulativan za investitore.

16

LITERATURA:
Rajko Toma, NEZAPOSLENI, Banja Luka, 2004. god. Miomir Jaki, Hamid Alibai, OSNOVI MAKROEKONOMSKE ANALIZE, Brko, 1998 god. Slobodan Bara, Budimir Staki, OSNOVI EKONOMIJE, Bijeljina, 2005. god. Bogdan Ili, Milan Tomi, SAVREMENA POLITIKA EKONOMIJA, Brko, 2003. god.

17

Miomir Jaki, MAKROEKONOMIJA, Beograd, 2003. god. INTERNET: www.fzs.ba www.mladi.info www.dwelle.de www.worldbank.org

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

18