1. POJAM KRIVINOG POSTUPKA Krivicno procesno pravo je grana krivicnopravnih nauka koja se odnosi na krivicni postupak.

Krivicni postupak je predmet (objekat) krivicnog procesnog prava. U teoriji KPP postoji vise shvatanja o odredjivanju pojma krivicnog postupka. Za objasnjenje sustine posebno su znacajna dva pojma krivicnog postupka: realisticki i pravni. - Realisticki Krivini postupak posmatran u svojoj spoljnoj manifestaciji, kao fiziki fenomen, jeste skup krivinoprocesnih radnji procesnih subjekata: suda i stranaka (tuioca i osumnjienog, odnosno optuenog), regulisanih procesnim propisima i upravljenih na postizanje sudske odluke. Krivini postupak je skup zakonom ureenih procesnih radnji, procesnih subjekata, koje u odreenom procesnom cilju preduzimaju procesni subjekti. Izvrenjem krivinog djela stvara se izmeu izvrioca djela i drave jedan materijalno pravni odnos. Odnos koji nastaje izmeu osumnjienog i drave, pravni je odnos jer je regulisan pravom i ustanovljava pravo i obaveze za obje strane. Materijalnopravni odnos je sutinski i konkretan, ali je hipotetian, jer njegovo stvarno postojanje i obim tek treba da se utvrde i to se raspravljanje i utvrivanje vri u krivinom postupku. Krivini procesni odnos razvija se izmeu suda, osumnjienog, odnosno optuenog i tuioca (procesnih subjekata): sud ima odreena prava i dunosti prema strankama, a stranke odreena prava i dunosti prema sudu i izmeu sebe, tj. pravni odnos je trostran. Osumnjieni ima optu dunost da stupi u otpoeti proces i da podnosi, trpi proces bez obaveze na neko injenje, sem obaveze odazivanju pozivu suda, a ima i niz prava koja omoguavaju njegovu odbranu i zatitu njegove linosti. Opta dunost tuioca je zasnivanje procesnopravnog odnosa u emu je tuilac vezan u odluivanju u smislu da je pokretanje postupka zasnovano na naelu legaliteta ili naelu oportuniteta. Za odnos izmeu stranaka karakteristino je da je tuilac obavezan da gonjenje vri objektivno, emu odgovara pravo osumnjienog, odnosno optuenog da u protivnom trai njegovo izuzee. 2. CILJEVI I OPRAVDANJE KRIVINOG POSTUPKA Neposredni cilj KP je omoguavanje primjene materijalnog krivinog prava na konkretan sluaj, tj.utvrivanje sudskom odlukom da li je KD izvreno, da li ga je izvrio optueni, da li se optuenom moe izrei krivina sankcija.Krivini proces pored ovog neposrednog ima i konaan cilj koji je istovjetan sa sa ciljem materijalnog krivinog prava, a sastoji se u odbrani ili obezbjeenju drutvenog poretka od kriminaliteta.Opravdanje KP nalazi se u injenici da je to najsigurniji nain reagovanja na kriminalitet, jer obezbjeuje da nevin nee biti osuen i da kriv nee izbjei krivinu sankciju.U KP stalno su prisutna dva suprostavljena interesa. 3. POJAM, PREDMET I DIOBA KPP KPP je skup pravnih propisa kojima se odreuju procesne radnje, njihova forma i unutranja vrijednost i odreuju procesni subjekti kao vrioci tih radnji i njihov pravni poloaj. Pojam KPP obuhvata i predmete koji se eventualno javljaju van krivinog zahtjeva, ali su predmet KPP(imovinskopravni zahtjev, prejudicijalna pitanja i trokovi postupka).PREDMET KPP je utvrivanje postojanja krivinopravnog zahtjeva drave u pojedinoj krivinoj stvari pokrenutoj povodom uinjenog KD.Taj predmet okonava se donoenjem pravosnane odluke o toj stvari.Uobiajena dioba KPP je: a)Redovno i vanredno KPP,b)Opte i posebno KPP, c) Osnovno i dopunsko KPP, d) Glavno i sporedno KPP,e) Trajno i privremeno KPP,f) Unutranje i meunarodno KPP. 4. IZVORI KPP KPP nastaje normativnom aktivnou nadlenih dravni organa, u obliku zakona, drugih propisa i optih akata.Evropski sud za ljudska prava u jednoj od svojih presuda definitivno je zauzeo stanovite da i obiajno pravo pedstavlja zakon u smislu EKLJP.Krivine procesnopravne norme 1

mogu biti sadrane u zakonu ili podzakonskom aktu. To su apstraktni izvori KPP, odnosno forme u kojima se ovo pravo moe javiti.Pravne propise KPP donose PSBiH, Parlament FBiH, NSRS, i Skuptina BD. 5. KONKRETNI IZVORI KPP U BIH S obzirom na porijeklo konretni izvori KPP BiH mogu biti unutranji ili meunarodni, a so obzirom na njihov rang ustavni,zakonski ili podzakonski akti.U odnosu na pitanje u kojoj je mjeri njihov sadraj posveen regulisanju KP,oni mogu biti glavni ili sporedni izvori KPP. - Glavni unutranji izvor zakonskog ranga ine ZKPBiH,ZKPFBiH,ZKPRS. - Glavni unutranji izvori podzakonskog ranga su brojni :Uredba sa zakonskom snagom o izruenju po molbi meunarodnog suda, Upustvo o primjeni pravila u postupku ekstradicije za nadlene institucije BiH,FBiH,RS i BDBiH,Odluka o naknadi trokova krivinog postupka prema ZKPBiH,Pravilnik o kunom redu u ustanovama za izdravanje krivine sankcije,mjere pritvora ili drugih mjera BiH itd. - Glavni meunarodni izvori krivinog procesnog prava su : EKLJP,MPGPP i Univerzalna deklaracija o pravima ovijeka iz 1948. g. - Sporedni unutranji izvori krivinog procesnog prava u BiH mogu biti ustavnog i zakonskog karaktera. - Meunarodni sporedni izvori su : Konvencija protiv torture i drugih surovih,neljudskih ili poniavajui kazni i postupaka iz 1984.g.,Evropska konvencija o suzbijanju terorizma,Meunarodna konvencija o suzbijanju finansiranja terorizma,Meunarodna konvencija o suzbijanju teroristikih bombakih napada,Konvencija UN protiv transnacionalnog organizovanog kriminaliteta,sa dopunskim protokolima iz 2000 g. 6.KPP U BIH U Ustav BiH, od 14.12.1995.godine , unijeto je niz novih vanih pravila vezanih za KP. Ustavi BiH, FBiH i RS uvode nekoliko novih ljudskih prava i sloboda, a neka od dotadanjih znaajno proiruju.Ta pitanja vezana su za, pravo na upotrebu jezika, pritvor, na odbranu osumnjienog odnosno optuenog, prava lica lienog slobode pretres stana, nepovredivost tajne pisma i dr.sredstava javnog openja, javnost glavnog pretresa, prava na upotrebu pravnog lijeka, ponavljanje KP i naknadu tete neopravdano osuenim licima i licima neosnovano lienim slobode.Kao instrument za zatitu ljudskih prava i sloboda KP ima zdatak da titi i prui satisfakciju u sluaju povrede ili ugroavanja pravani sloboda priznatih ustavom, i da onemogui krenje sloboda i prava graanima ukljuenim u KP. 7.VAENJE KPP KPP kao i druga pozitivna prava nije univerzalno ve je ogranieno vremenski i prostorno, a mogue je njegovo ogranienje njegovog vaenja u pogledu lica i predmeta na koje se primjenjuje.VREMENSKO VAENJE KPP: Krivini postupak se vodi prema odredbama zakona koji je na snazi u asu preduzimanja rednje.ZKP vai od dana njegovog stupanja na snagu,ako nije drugaije propisano.Prestaje da vai donoenjem novog zakona,koji se donosi umjesto njega.(tzv. abrogacijska klauzula).Novi procesni zakon primjenjuje se i na sve procesne radnje u nezapoetim ili ve zapoetim postupcima,koje treba preuzeti poslije njegovog stupanja na snagu,tako da sve procesne radnje,izvedene po starom zakonu,u potpuno dovrenim ili nedovrenim postupcima,ostaju na snazi.Od ovog pravila najvaniji izuzeci su slijedei: a) Za krivine predmete u kojima je optunica stupila na pravnu snagu,postupci se nastavljaju po dosadanjim propisima ako zakonom nije drukije odreeno. b) Za krivine predmete koji su ve presueni u drugom stepenun i kod kojih je na taj nain proces skoro pri kraju. 2

c) Ako je na dan stupanja na snagu ZKP bio u toku neki rok,on e se raunati po dosadanjem ZKP,ako je to,s obzirom na duinu roka,za stranke povoljnije. PROSTORNO VAENJE KPP: Dejstvo domaih krivinih propisa moe biti izuzetno iskljueno ili ogranieno na domaoj teritoriji u slijedeim sluajevima: a) Kada se o tome sporazumiju drave. b) Strani propisi se mogu primjenjivati i u sluaju okupacije,bez pristanka domae drave. c) Na sopstvenoj teritoriji domae pravo se ne primjenjuje na neka podruja na kojima se nalaze diplomatske prostorije.To su tzv. eksteritorijalna mjesta,tj. privilegovana mjesta koja su izuzeta od vrenja sudske vlasti,zato to su sjedita lica koja uivaju lini krivinoprocesni imunitet iz meunarodnopravnih razloga. d) Krivini procesni propisi domae drave ne primjenjuju se na strane ratne brodove koji se nalaze u naem obalnom moru po dozvoli domaih vlasti. VAENJE KRIVINOG PROCESNOG PRAVA U POGLEDU LICA: Postoji vie krivinih procesnih imuniteta.Imunitet je apsolutan (opti) kada spreava gonjenje za svakoKD.Imunitet je relativan ili funkcionalan kada se odnosi samo na pojedina KD koja se tiu funkcije zbog koje je dat.Imunitet moe biti stalan (traje i po prestanku funkcije) ili privremen,koji prestaje istekom funkcije koja ga je opravdala.Imunitet moe biti bezuslovan (ne moe se oduzeti prije isteka funkcije) ili uslovan,koji vai ako ga nadleni organ ne ukine (bez obzira na to to funkcija jo traje). Imuniteti se dijele i na unutranje i na meunarodnopravne (ili diplomatske). Meunarodnopravni imunitet sastoji se u zabrani da se protiv lica koja ga uivaju pokree krivini postupak u zemlji u kojoj ona vre svoju misiju. VAENJE KPP U POGLEDU PREDMETA KPP vai za postupanje i odluivanje o onome to moe biti glavni predmet ili sporedni predmet (imovinsko pravni zahtjev,prejudicijalna pitanja i trokovi postupka) krivinog postupka.Propisi krivinog procesnog prava odnose se na postupanje po krivinim djelima.Krivino procesno pravo ne ureuje postupak izvrenja krivinih sankcija,niti postupak pomilovanja,jer se ne radi o sudskim postupcima. 8.POJAM I VRSTE PROCESNIH SUBJEKATA Krivinoprocesni subjekti su procesno sposobna fizika ili pravna lica koja na osnovu zakonom predvienih prava i dunosti u KP,preduzimanjem odreenih radnji,stupaju u krivinoprocesni odnos,odnosno doprinose ostvarenju krivinoprocesnog zadatka.Naslov procesnog subjekta imaju samo oni uesnici krivinog postupka koji stupaju u krivini procesnopravni odnos i u njemu vre procesnopravnu funkciju suenja gonjenja i odbrane (procesni subjekti u uem smislu) ili imaju odreena druga prava i obaveze (procesni subjekti u irem smislu, kao to je npr. oteeni).Glavni ili osnovni procesni subjekti su sud (kao samostalni i nezavisni dravni organ), tuilac (koji vri funkciju krivinog gonjenja) i osumnjieni,odnosno optueni koji vri funkciju odbrane.Tuilac i osumnjieni,odnosno optueni su procesne stranke,tako da su glavni procesni subjekti sud i stranke. Sporedni procesni subjekti imaju odreena i ograniena ovlaenja u KP. Tu spadaju oteeni,koji se javlja na strani tuioca,bez obzira na to da li mu pripada imovinskopravni zahtjev,pravno ili fiziko lice,prema kome treba izrei mjeru bezbjednosti oduzimanja imovinske koristi i organ starateljstva u postupku prema maloljetnicima. 9. OSNOVNA NAELA O PROCESNIM SUBJEKTIMA Istorijski krivini postupak je bio : optuni (akuzatorski),istrani (inkvizitorski) i savremeni (akuzatorsko-inkvizitorski). Optuno naelo postoji ako su osnovne procesne funkcije (gonjenje,odbrana i presuenje) povjerene odvojenim i nezavisnim subjektima.Kao stranke u postupku,tuilac i optueni su potpuno ravnopravni.Postupak se pokree na zahtjev tuioca,koji ne mora biti dravni organ.Optueni koji vri funkciju odbrane,samostalan je subjekt sa mogunou vrenja odbrane lino ili preko strunog 3

branioca.Optueni je duan da se upusti u proces koji je protiv njega pokrenut,sa obavezom da se odazove na poziv suda i daje odgovor na tubu. Objektivan poloaj suda obezbjeuje se injenicom da sud ne moe zapoeti krivini postupak po sopstvenoj inicijativi,nego samo aktom tuioca (naelo,nema postupka bez tuioca). Istrano (inkvizitorsko) naelo Ovaj postupak je suta suprotnost akuzatorskom postupku.Osnovna karakteristika istranog naela je u tome to u istranom postupku ne postoje stranke,te to su sve tri osnovne procesne funkcije (gonjenje,odbrana i suenje) povjerene sudu.Inkvizitorski postupak se dijeli na istragu i suenje.Sudija ne moe da osudi ako nije prikupljena koliina i kakvoa doakza odreena u zakonu (negativna teorija zakonskih dokaza),odnosno mora da osudi ako je prikupljena kakvoa dokaza odreena u zakonu (pozitivna teorija zakonskih dokaza). 10.POJAM I VRSTE KRIVINIH SUDOVA Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvrne vlasti i njima pripada sudska vlast.U vrenju sudske vlasti sudovi su duni da tite ljudska prava i slobode,utvrena prava i interese pravnih subjekata i zakonitost.Sudovi su zakoniti,jer se organizacija, osnivanje, nadlenost i sastav sudova i postupak pred sudovima ureuje zakonom. Primjenu materijalnog krivinog prava na konkretan sluaj moe vriti samo sud.Sud je jedinstven,u okviru jedinstvene funkcije i u njegovu nadlenost spada suenje krivinih,graanskih i drugih stvari,u skladu sa zakonom.Zbog toga izraz krivini sud,koji se uobiajeno upotrebljava radi lakoe izraavanja,treba shvatiti uslovno,kao oznaku za dio jedinstvenog suda koji se bavi vrenjem krivinog pravosua. U okviru suda moe postojati vie razliitih sudskih organa (sudija za prethodni postupak,sudija za prethodno sasluanje,sudija pojedinac,vijee za glavni pretres,albeno vijee itd.).Sudovi se, u pogledu ovlaenja koja imaju u odnosu na suenje,dijele na redovne i vanredne.Redovni sudovi mogu biti sudovi opte nadlenosti i specijalizovani sudovi.Sudovi opte nadlenosti sude,po pravilu,za sva krivina djela i za sve optuene,sem onih nadlenosti specijalizovanih sudova.Specijalizovani sudovi sude samo za odreena krivina djela odreenih uinilaca.Krivini sudovi u BiH su pozivni.S obzirom na funkcionalnu nadlenost,od znaaja je i podjela sudova na istrane i presudne.Istrani sudovi su oni koji vode prethodni postupak,a presudni sudovi odluuju o krivinoj stvari u meritumu. Sudovi se osnivaju i ukidaju zakonom.Osnivanjem suda BiH omogueno je pruanje sudske zatite u stvarima koje spadaju u nadlenost drave BiH,to prema Ustavu BiH predstavlja preduslov za uspostavljanje vladavine prava u BiH.Sud ima svoju stvarnu nadlenost i u krivinopravnoj oblasti,ije je izvorite u lanu III/1g Ustava BiH koji odreuje da je nadlenost institucija BiH provoenje meunarodnih i meuentitetskih propisa,ukljuujui i odnose sa Interpolom. Optinski sudovi u FBiH (U RS osnovni sudovi) su nadleni da sprovode samo prvostepeni krivini postupak za krivina djela odreene teine. Kantonalni sudovi ( u RS okruni sudovi) sude u prvom stepenu za krivina djela iz svoje stvarne nadlenosti i u drugom stepenu po albama stranaka protiv presuda optinskog (osnovnog) suda.Apelacioni sud BDBiH je sud drugog stepena u odnosu na osnovni sud BDBiH. Vrhovni sud FBiH (sa sjeditem u Sarajevu) i vrhovni sud RS (sa sjeditem u B. Luci) su sudovi tree instance,tj odluuju o albama protiv drugostepenih odluka kantonalnih (okrunih) sudova,kad je takva alba izuzetno dozvoljena. 11.NEZAVISNOST SUDA I SUDIJA Naelo nezavisnosti suda i sudije znai da su sudovi, a time i sudije u svome radu nezavisni, tj. da njihov rad ne moe niko uticati. To je nezavisnost prema predstavnicima leigislative i ekzekutive, kao i prema svakom drugom uticaju. Zabrana obuhvata sve vidove uticanja i mjeanja u sudsku djelatnost, neposredno ili posredno, otvoreno ili prikriveno, naredbom ili sugestijom, nagovorom i molbom ili pritiskom ili prijetnjom. Sudska nezavisnost moe biti shvaena kao stvarna ili supstancijalna nezavisnost, lina nezavisnost, kolektivna nezavisnost, interna nezavisnost. Sudska funkcija je stalna, ali ne i doivotna, jer prestaje zbog ispunjenja uslova za penziju. Nezavisnost sudije treba da se obezbjedi i 4

garantovanjem da on nee biti kanjavan premjetanjem iz jednog suda u drugi, to se postie ustanovom nepokretnosti sudije. Inkopatibilnost sudijske funkcije sa obavljanjem drugih funkcija, poslova i aktivnosti predvia ZVSTV, kao jednu od garancija sudske nezavisnosti. 12. BROJNI SASTAV SUDA Brojni sastav suda je zakonom odreen na slijedei nain : 1) U prvom stepenu sudije sude u vijeima sastavljenim od trojce sudija za krivina djela za koja se po zakonu moe izrei kazna zatvora od 10 godina ili tea kazna. 2) Sudija pojedinac u prvostepenom sudu sudi krivina djela za koja je propisana kao glavna novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina. Ovaj sudija sprovodi i postupak za izdavanje kaznenog naloga. Sudija pojedinac, kao sudija za maloljetnike, sprovodi pripremni postupak i vri druge dunosti. 3) U drugom stepenu sudovi sude u vijeima sastavljenim od torjice sudija. 4) U treem stepenu sudovi sude u vijeima sastavljenim od trojice sudija. Suenje u treem stepenu dato je Vrhovnom sudu FBiH, odnosno Vrhovnom sudu RS. 5) U vijeu sastavljenom od trojica sudije sud odluuje o albama protiv rjeenja kada je to odreeno zakonom i donosi odluke van glavnog pretresa (tzv. vanraspravno vijee). 6) Osim sudije pojedinca koji sudi odreena krivina djela,u prvostepenim sudovima postoje i druge sudije koje ne sude,vea kao pojedinci donose druge odluke,odnosno obavljaju druge radnje u postupku.To su: sudija za prethodni postupak,sudija za prethodno sasluanje,predsjednik suda i predsjednik vijea. 7) U vijeu sastavljenom od trojice sudija,sud odluuje i o zahtjevu za ponavljanje postupka. 13.SUBJEKTIVNA SPOSOBNOST SUDIJE Subjektivna sposobnost sudije javlja se u dva vida: kao apstraktna(opta) sposobnost za uestvovanje u bilo kom procesu i kao konkretna (relativna) sposobnost tj. sposobnost jednog apstraktnog sudije da uestvuje u postupku po odreenoj krivinoj stvari. Prije stupanja na dunost imenovani sudija daje sveanu izjavu usmeno pred predsednikom VSTV BIH ili lanom vijea koga ovlasti predsednik kao i stavljanjem potpisa na izjavu. 14. KONKRETNA SPOSOBNOST SUDIJE Apstraktno sposoban sudija, koji to postaje izborom i uvoenjem u dunost, mora biti i konkretno sposoban da bi uestvovao u postupku po jednoj krivinoj stvari.Da bi mogao suditi u konkretnom sluaju, sudija mora biti objektivan(nepristasan). Konkretna sposobnost sudije obezbjeuje se raznim oblicima izuzea. Izuzee sudije je ustanova krivinog procesnog prava putem koje se iz krivinog postupka odstranjuje sudija u sluaju kada postoje razlozi koji ga ine nepodobnim za vrenje sudijske funkcije ili pobuuju sumnju u njihovu nepristrasnost i na taj nain se istovremeno doprinosi objektivnom i nepristrasnom ostvarivanju krivinoprocesnog zadatka. Izuzee je odstranjivanje sudije iz postupka zbog sumnje u njegovu nepristrasnost, koju izaziva odreena veza izmeu sudije i predmeta suenja ili pojedinih uesnika u postupku. Ta veza predstavlja osnov izuzea i mora biti konkretna. Zato se moe traiti samo izuzee poimenino odreenog sudije, ne i svih sudija jednog suda ili izuzee svih sudova. Osnov izuzea, takoe, ne moe biti sumnja stranke u pravno znanje i nezavisnost sudije, jer je to pitanje apstraktne sposobnosti sudije, koje se rijeava u postupku izbora i razrjeenja. Izuzee ima za cilj da doprinese nepristrasnosti u vrenju sudijske funkcije u svakoj krivinoj stvari. Osnovi (razlozi) iskljuenja, zbog kojih se sudija obavezno mora uzdrati od vrenja dunosti su slijedei: 1) Kada je oteen KD koje je predmet postupka. 2) Kada mu je osumnjieni odnosno optueni,njegov branilac,tuilac,oteeni,njegov zakonski zastupnik ili punomonik,brani odnosno vanbrani drug ili srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena,u pobonoj liniji do etvrtog stepena ,a po tazbini do drugog stepena. 5

3) Kada je sa osumnjienim,odnosno optuenim,njegovim braniocem,tuiocem ili oteenim u odnosu staraoca,staranika,usvojioca,usvojenika,hranica ili hranjenika. 4) Kada je u istom krivinom predmetu uestvovao kao sudija za prethodni postupak,sudija za prethodno sasluanje ili je postupao kao branilac,zakonski zastupnik ili punomoenik oteenog,odnosno tuioca ili je sasluan kao svjedok ili kao vjetak. 5) Kada je u istom predmetu uestvovao u donoenju odluke koja se pobija albom. 6) Ako postoje druge okolnosti koje izazivaju razumnu sumnju u njegovu nepristrasnost. Zahtjev za izuzee mogu podnijeti i stranke i branilac. Zahtjev za odstranjenje sudije stranka i branilac mogu podnijeti do poetka glavnog pretresa.Zahtjev za iskljuenje sudije moe biti podnijet u svim stadijumima i fazama postupka,ali poslije poetka glavnog pretresa,najdalje do zavretka glavnog pretresa.Zahtjev za izuzee za sudiju vieg suda stranka i branilac moe isticati u albi ili odgovoru na albu. Zahtjev mora kumulativno ispunjavati dva uslova: da je individualno odreen i da je obrazloen. Postupak za izuzee vodi se u okviru krivinog postupka,ali je po svojoj prirodi neka vrsta upravnog postupka.Zbog toga, po zahtjevu za izuzee koji podnosi stranka ili branilac odluuje opta sjednica. 15.REDOVNE NADLENOSTI Redovne nadlenosti su stvarna, mjesna i funkcionalna. Stvarna nadlenost je pravo i dunost jednog suda prvog stepena da sudi odreeno KD zbog njegove prirode, drugih njegovih osobina i svojstva njegovog izvrioca i regulisana je odedbama zakona o sudovima.Prvostepena suenja za KD pripadaju sudovima opte nadlenosti(SUD BIH, opinskiosnovni, kantonalni okruni). Mjesna nadlenost je pravo i dunost stvarno nadlenog suda da presudi KD zbog teritorijalnog odnosa koji postoji izmeu suda i KD, odnosno njegovog izvrioca.Regulisana je u ZKP. 1.Mjesna nadlenost po mjestu izvrenja KD, 2. Mjesna nadlenost po prebivalitu ili boravitu osumnjienog, odnosno optuenog i 3. Mjesna nadlenost po mjestu gdje je osumnjieni, odnosno optueni uhvaen ili se sam prijavio. Funkcionalna (poslovna) nadlenost je pravo i dunost jednog suda, odnosno sudskog organa da obavi dio KP, dok drugi dio postupka u istoj stvari treba da obave drugi sudovi ili drugi sudski organi u sastavu istog suda.Ovlatenja sudije za prethodni postupak proteu se na istragu i odnose se na zatitu osnovnih ljudski prava i sloboda i sudsko obezbjeenje dokaza. Sudija za prethodno sasluanje javlja se nakon podizanja optunice i ima ovlatenja kao i sudija za pp, te postavlja i razrjeuje branioca, odruje pritvor nakon podizanja optunice, kao i mjere zabrane , odnosno jemstva ako ve nisu bile odreene. U toku gl.pretresa sud realizuje funkciju suenja u inokosnom i zbornom sastavu.Sudovi pravnog lijeka takoe odluuju o jednoj krivinoj stvari u inokosnom i zbornom sastavu. 16.VANREDNE NADLENOSTI Vanredne nadlenosti su: a)nadlenost po meusobnoj vezi krivinih djela, b)prenesena nadlenost i c)nadreena nadlenost. a)Nadlenost po meusobnoj vezi krivinih djela Veza krivinih stvari moe biti subjektivna (kada jedan osumnjieni, odnosno optueni odgovara za vie krivinih djela),objektivna (kada vie osumnjienih, odnosno optuenih odgovaraju za jedno zajedniko krivino djelo) ili mjeovita (kada postoji objektivni koneksitet, a jedan od osumnjienih, odnosno optuenih odgovara za najmanje jedno svoje samostalno krivino djelo).Mjeoviti (subjektivno-objektivni) koneksitet postoji u sluajevima kada je vie lica optueno za izvrenje jednog ili vie krivinih djela (objektivni koneksitet),a neko od tih lica je optueno samo i za jo neko drugo krivino djelo (subjektivni koneksitet). U sluaju subjektivnog koneksiteta, ako neka krivina djela spadaju u stvarnu nadlenost nieg, a druga u stvarnu nadlenog vieg suda, jedinstveni krivini postupak sprovee sud stvarno nadlean za najtee krivino djelo,tj.vii sud.Mjesna nadlenost kod subjektivnog koneksiteta odreuje se prema prvenstvu potvrivanja optunice,a ako optunice nisu potvrene koji je prvi primio 6

optunicu na potvrivanje.Odreivanje stvarne nadlenosti kod objektivnog koneksiteta se ne javlja,jer izvrioci i sauesnici o kojima se ovdje radi odgovaraju za isto krivino djelo,a stvarna nadlenost je odreena prema krivinom djelu. Kod mjeovitog koneksiteta stvarna nadlenost odreuje se prema najteem krivinom djelu,a mjesna (ako su djela iste stvarne nadlenosti, a sa podruja raznih sudova) prema prvenstvu potvrivanja optunice,odnosno prvenstvu otpoinjanja postupka. b)Prenesena (delegirana) nadlenost Prenoenje nadlenosti postoji kada se iz razloga odreenih u zakonu oduzima postupanje po jednom odreenom krivinom predmetu od mjesno nadlenog suda i predaje drugom, inae mjesno nenadlenom sudu. Rije je, zapravo, o jednoj vrsti vanredne mjesne nadlenosti, kojom se ne moe mijenjati stvarna nadlenost suda. Prema razlogu za prenoenje mjesne nadlenosti, postoje dvije vrste prenoenja. 1) Nuno prenoenje. To mogu biti situacije kada u sudu nema dovoljan broj sudija za obrazovanje vijea (zbog izuzea) i zbog sprijeenosti sudije da prisustvuje suenju,iz faktikih razloga. 2) Prenoenje ako postoje vani razlozi. Razlog za ovo delegiranje mjesne nadlenosti moe da bude u opasnosti od nereda i nemira za vrijeme postupka pred nadlenim sudom ili u tekoama da se obezbjedi nepristrasno i objektivno suenje zbog prevelikog uzbuenja mjesnog stanovnitva ili nekog drugog uzroka koji stvara nepovoljnu atmosferu za normalno suenje. Protiv rjeenja o prenoenju nadlenosti alba nije dozvoljena. Rjeenje o prenoenju, protiv koga nije dozvoljena alba,moe se donijeti na prijedlog sudije za prethodni postupak,sudije za prethodno sasluanje,sudije ili predsjednika vijea ili na prijedlog jedne od stranaka ili branioca. 17.SUKOB NADLENOSTI Sukob nadlenosti je sluaj u kojem se miljenja vie dravnih organa, odnosno sudova koji nastupaju u KP razilaze oko pitanja koji od njih treba rjeavati konkretni krivini predmet. Takva situacija nastupa obino kao posljedica razliite pravne kvalifikacije KD i tumaenja propisa o odreivanju stvarne i mjesne nadlenosti. Sukob nadlenosti moe nastati izmeu samih sudova ili izmeu sudova i drugih dravnih organa. Sukob nadlenosti nije mogu izmeu unutranjih organizacionih jedinica istog suda. U povodu sukoba nadlenosti provodi se poseban postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti, predvien za sluajeve negativnog sukoba nadlenosti. Sud koji se smatra nenadlenim oglasit e se rjeenjem nenadlenim, dostavie rjeenje strankama i braniocu i po pravosnanosti tog rjeenja ustupit e predmet nadlenom sudu. Protiv tog rjeenja stranke mogu izjaviti albu, u kom sluaju e drugostepeni sud svojim rjeenjem utvrditi svoju nadlenost odgovarajueg suda, pod uslovom da je drugostepeni sud u isto vrijeme i sud nadlean da rjeava sukob nadlenosti izmeu tih sudova. Ako albe nije bilo, sud kome je predmet ustupljen, ako smatra sebe nadlenim, nee donositi rjeenje o tome, vee e pokrenuti postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti. U ovom sluaju radi se o negativnom sukobu nadlenosti, koji, dakle, postoji kada se vie sudova oglase nadlenim. Mogu je meutim, iako rijetko, i pozitivan sukob nadlenosti, koji postoji kada vie sudova sebe smatraju nadlenim, odbijajui ustupanje predmeta na traenje drugog suda. Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki neposredno vii sud. Sud koji rjeava o sukobu nadlenosti trai prethodno miljenje od stranaka i branioca. Svaki od sudova koji se spore o nadlenosti duan je, dok se sukob ne rijei, poduzimati radnje za koje postoji opasnost od odlaganja. Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti alba nije dozvoljena. Odluujui o sukobu nadlenosti, sud moe po slubenoj dunosti donijeti odluku o prenoenju mjesne nadlenosti. 18.PRAVNA POMO Meusobni odnos sudova i drugih dravnih organa manifestuje se i kroz institut pravne pomoi. Dogaa se da je za potrebe suda potrebno da neke radnje obave drugi dravni organi, kao i procesne radnje izvan podruja teritorijalne nadlenosti toga suda. Ovakve poslove sudovi obavljaju putem pravne pomoi koja moe biti Unutranja (domaem sudu pruaju pomo domai sudovi) i 7

meunarodna (domaem sudu ukazuju pomo inostrani sudovi ili organi. Pomo moe biti u uem smislu uzajamna pomo jednog suda drugom u obavljanju krivinoprocesnih radnji, i u irem smislu pomo sudovima od drugih dravnih organa u obavljanju drugih pravnih radnji i tehnikih i drugih slunih poslova. Ukazivanje pravne pomoi vri se dostavljanjem pismene molbe sudu ili organu od kojeg se pomo trai. Pod pojmom pravna pomo u smislu ovog zakona smatra se uzajamna pomo sudova, a pod pojmom slubena saradnja uzajaman saradnja organa za provoenje zakona, saradnja izmeu sudova i organa za provoenje zakona, te saradnja izmeu sudova, odnosno organa za provoenje zakona i drugih organa vlasti. 19.STRANAKA I PROCESNA SPOSOBNOST Stranaka sposobnost je apstraktna procesno pravna mogunost da se bude tuilac ili osumnjieni, odnosno optueni u postupku. Ova se sposobnost utvruje posebno za svaku stranaku. Tuilac ima sposobnost kao stranka u postupku samim tim to je dravni organ. On je izabran u posebnom postupku i pod uslovima koji garantuju da samostalno obavlja krivinoprocesne radnje. Ako iz nekog razloga naknadno tu sposobnost izgubi, o tome e se rjeavati izvan krivinog postupka. Svako lice prema kome se po odredbama materijalnokrivinog prava mogu primjeniti krivine sankcije ima stranaku sposobnost osumnjienog, odnosno optuenog u postupku. Osumnjieni, odnosno optueni ne moe biti svaki izvrilac KD. Tako npr.: prema maloljetnom licu ispod 14 godina ne mogu se primjeniti nikakve sankcije. Tu dolaze i druga lica koja ne mogu odgovarati, npr. zastupnici, poslanici. Uinilac koji u momentu izvrenja KD nije bio uraunljiv, moe biti optueni u postupku. Kriv. odgovornost ovog lica e izostati ako se utvrdi da nije bio uraunljiv u vrijeme izvrenja djela. Procesna sposobnost je mogunost tuioca ili osumnjienog ili optuenog koji ima stranaku sposobnost da obavlja radnje u procesu. Procesna sposobnost se ne mora uvijek podudarati sa stranakom sposobnou. Tuilac kao nosilac funkcije u dravnom organu, uvjek ima procesnu sposobnost za preduzimanje procesnih radnji. Razlog tome je to je imenovan u dravnu slubu koje prema Zakonu jame i garantuju pravilno preduzimanje tih radnji. Osumnjieni, odnosno optueni koji je sposoban da bude stranka u postupku, po pravilu sposoban je da vri radnje u postupku. Ako je optueni faktiki nesposoban da vri procesne radnje (gluv, slijep, umobolan,) obezbjeuje mu se obavezna odbrana preko branioca. U krivinokm postupku iskljueno je zastupanje osumnjienog, odnosno optuenog, jer on odgovara lino. Pravna lica u krivinom postupku nastupaju preko svojih zastupnika i branilaca. Uraunljivost osumnjienog, odnosno optuenog cijeni se u momentu izvrenja KD, a ne u momentu suenja. 20.PROCESNA NAELA O STRANKAMA Naelo kontradiktornosti Naelo kontradiktornosti (raspravnosti) sastoji se u pruanju mogunosti svakoj stranci da tokom postupka iznese sopstveni stav o pitanjima koja su predmet raspravljanja i da se po pravilu u neposrednoj diskusiji izjasni o stavovima protivne stranke i stavlja prijedloge radi rjeavanja spornih pitanja i zatite svojih prava. Ovim naelom se svakoj od stranaka prua mogunost da se izjasni u pogledu procesnih dejstava druge stranke (da im protivrjei) prije nego bude donesena odluka suda. Cilj ovog naela je da se doprinese ravnopravnosti stranaka i nj. efikasnijoj zatiti prava. Kontradiktorno raspravljanje postie se omoguavanjem prava stranaka da stavljaju svoje prijedloge, da postavljasju pitanja, iznose svoja miljenja, te da izvode svoje dokaze. U istrazi ovo naelo dolazi do izraaja prilkom ispitivanja osumnjienog. Naelo ne bis idem (ne ponovo o istom) 8

Niko ne moe biti ponovno suen za djelo za koje je ve bio suen i za koje je donesena pravomona sudska odluka. Ovdje se radi o neponovljivosti svojstava procesnih subjekata u istoj krivinoj stvari Princip neponovljivosti krivinog procesnog subjekta dolazi do izraaja po pravilu upotrebom prigovora presuene stvari, a u sutini predstavlja zabranu ponovnog suenja o istoj krivinoj stvari. Cilj je da se obazbjedi pravna sigurnost graana koji moraju biti lieni neizvjesnosti i straha da e se protiv njih ponovo voditi krivini postupak zbog iste krivine stavri koja je pravosnano rjeena. Ovo naelo obuhvata dva kumulativna uslova, i da bi se primjenilo oba uslova moraju biti ispunjena: da je krivini postupak ve voen protiv odreenog lica za odreeno KD i da je donesena pravosnana sudska odluka u tom krivinom predmetu. 21.KRIVINA TUBA Krivina tuba je procesna aktivnost ovlaenog subjekta (tuioca) kojom se od suda trai da otvori krivini postupak i utvrdi postojanje krivinopravnog zahtjeva u konkretnom sluaju i izrekne optuenom odgovarajua zakonska sankcija. Krivina tuba je optunica-optuni akt, i predstavlja tubu u formalnom smislu, a drugo ona predstavlja svaku radnju tuioca kojoj je cilj otvaranje i odravanje u toku kriv. postupka i to je tuba u materijalnom smislu. Organizovanje krivine tube Kriv. tuba se organizuje na taj nain to se odreuje organ ili lice koje e predstavljati tuilaku stranu kao procesni subjekt, pokretati postupak i podnositi zahtjev o kome sud treba da odlui. Bez tog organa, odnosno lica ne moe se pokrenuti postupak: sud ne vodi krivini postupak po slubenoj dunosti, nego samo na zahtjev ovlatenog tuioca, a ako tuilac odustane od tog zahtjeva ne moe se nastaviti krivicni postupak. Krivina tuba danas se organizuje kao javna tuba koju u javnom interesu vre posebni dr. organi (tuilatva). U BiH od donoenja novog Krivinog zakona postoji samo jedna vrsta tuilaca: tuilac, koji gonjenje poduzima po slu. dunosti. 22.T U I L A C Osnovno pravo i osnovna dunost tuitelja je otkrivanje i gonjenje uinitelja krivinih djela koja su u nadlenosti suda. Tuilac je stranka u kriv. postuupku ali i dravni organ, sa zadatkom da goni uinioce krivinih djela. Unutranja organizacija, djelokrug i ustanovljenje tuilatava u BiH propisani su zakonima o tuilatvu. Tuilatvo BiH je samostalni organ, osnovan u cilju osiguranja efikasnog ostvarivanja nadlenosti drave BiH kao i potivanja ljudskih prava i zakonitosti na njenoj teritoriji. U pogledu svoje pravne prirode tuilatvo se razlikuje od suda jer ne vri sudsku funkciju i nije kao sud nezavistan organ. Tuilatvo je nezvisno od sudstva i policije i nijedno lice niti organ nema pravo da nareuje ili utie na tuilatvo u toku vrenje nj. funkcije. Funkcija tuilatva je upravna, ali tuilatvo nije organ javne uprave ve poseban upravni organ koji postupa u oblasti pravosua, pa se moe rei da je tuilatvo poseban upravno-pravosudni dravni organ. Obaveza tuioca je objektivno i nepristrasno gonjenje. Pravo i dunosti tuioca a) odmah po saznanju da postoji osnovana sumnja da je uinjeno krivino djelo preduzme potrebne mjere u cilju njegovog otkrivanja i provoenja istrage, pronalaenja osumnjienog, rukovoenja i nadzora nad istragom, kao i radi upravljanja aktivnostima ovlatenih slubenih osoba vezanih za pronalaenje osumnjienog i prikupljanje izjava i dokaza, b) provede istragu u skladu s ovim zakonom, c) daje imunitet u skladu s zakonom, d) zahtijeva dostavljanje informacija od dravnih organa, preduzea, pravnih i fizikih osoba e) izdaje pozive i naredbe i predlae izdavanje poziva i naredbi u skladu s ovim zakonom, f) naredi ovlatenoj slubenoj osobi da izvri naredbu izdatu od suda u skladu s ovim zakonom, g) predlae izdavanje kaznenog naloga u skladu s zakonom h) podie i zastupa optunicu pred sudom, i) 9

podnosi pravne lijekove, j) obavlja i druge poslove odreene zakonom.U skladu sa zakonom svi organi koji uestvuju u istrazi duni su da o svakoj poduzetoj radnji obavijeste tuitelja i da postupe po svakom njegovom zahtjevu. 23.OSUMNJIENI, ODNOSNO OPTUENI Osumnjieni, odnosno optueni su procesni subjekti, fiziko lice, izuzetno pravno, za koje postoje osnovi sumnje da je izvrilo KD ili prema kome se vodi kriv. postupak zbog osnovane sumnje da je izvrilo KD, s ciljem da se utvrdi da li je to lice krivino odgovorno, i usluaju da su uslovi ispunjeni, da mu se izrekne odgovarajua kriv. sankcija. Utvrivanje linosti osumnjienog, nije sporno jer je sadrano u aktu o Krivinom djelu. U sluaju da se to ne moe utvrditi postupak se ne moe pokrenuti. Identifikacija se vri osnovni generalijskim podacima od te osobe. Osumnjieni je osoba za koju postoji osnovana sumnja da je poinila krivino djelo, Optueni je osoba protiv koje je jedna ili vie taaka u optunici potvrena, Lica koja mogu imati svojstvo osumnjienog, odnosno optuenog Pitanje ko moe biti osumnjieni, odnosno optueni u kriv. postupku identino je sa pitanjem ko moe biti kriv. odgovoran za izvreno KD. Pod osumnjienom osobom podrazumjeva se ne samo izvrilac KD ili saizvrilac, ve i podstreka i pomaga. Izraz osumnjieni se moe koristiti i za lice koje ne moe biti osumnjieni u konkretnom kriv. postupku (maloljetnik, lice sa imunitetom). Prava i dunosti osumnjienog , odnosno optuenog Osnovno pravo koje pripada osumnjienom odnosno optuenom je pravo na odbranu iz koga proistiu sva ostala prava. Rje je o pravu osumnjienog, odnosno optuenog, a ne i njegovoj dunosti. Pravo na materijalnu odbranu (pravo da se brani sam), kao i pravo na formalnu ili strunu odbranu obranu( brani se uz pomo branioca) sadre ustavne odredbe i odredbe meunarodnog prava o pravima ovjeka. Osumnjieni, optueni u krivinom postupku ima sledee Dunosti: 1. Da stupi u postupak i omogui postupak protiv sebe, Mora potovati zahtjeve tuioca da se nj. sluaj rasvjetli u skladu sa zakonom i izvriti nareenja tuioca i suda koja se tiu rukovoenja postupkom, 2. Da se odazove pozivu suda, a ako ne da svoj izostanak opravda, 3. Da dopusti da bude predmet dokaza, a to se odnosi na njegov tjelesni pregled, lini pretres, vjetaenje, analizu DNK 24.ODBRANA OSUMNJIENOG, ODNOSNO OPTUENOG Odbrana je procesna aktivnost kojom se vri potpuno ili djelimino suprostavljanje optubi. Ona je posledica procesnog poloaja osumnjienog, odnosno optuenog, kome se stavlja na teret da je izvrio KD i da je kriv. odgovoran, pa mora imati mogunost da se brani , istiui okolnosti suprotne elementima optube. Opravdanje odbrane u toku kriv. postupka je viestruko. Odbrana je garancija zakonitosti sudskih odluka i pravilnosti pravosua uopte. To nije samo zahtjev osumnjienog, odnosno optuenog, nego interes drutvene zajednice u cjelini. MATERIJALNA ODBRANA OSUMNJIENOG, OPTUENOG je ona koju osuumnjieni odnosno optueni vri sam i koju za osmnjienog odnosno optuenog vri druga lica osim branioca (sud,tuilac). Ako materijalnu odbranu vri sam osumnjieni ili optueni onda je to lina odbrana. Ako materijalnu odbranu vri sam osumnjieni odnosno optueni, koji je najvie zainteresovan da se brani i pobija optubu, mogunost za to prua mu se ve na prvom sasluanju kada mora biti obavjeten o djelu za koje se tereti i o osnovima optube. Osumnjienom mora biti omogueno da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist, a pored toga mora mu se osigurati dovoljno vremena da spremi odbranu. Pravo na vrenje materijalne odbrane zakon daje jo nekim srodnicima i zakonskim zastupnicima (npr. brani, vanbrani drug, krvni srodnik po prvoj liniji, usvojilac, usvojenik, brat, sestra) albu u 10

korist optuenog mogu podnijeti nj. zakonski zastupnik, brani, vanbrani drug, brat, sestra, a ista ova lica mogu podnijeti zahtjev za ponavljanje kriv. postupka u korist osuenog poslije nj. smrti. FORMALNA ODBRANA OSUMNJIENOG, OPTUENOG Formalna odbrana koju osumnjieni, optueni vri preko strunog branioca, upotpunjava odbranu osumnjienog, odnosno optuenog, slui zatiti i ostvarivanju njegovih prava i boljem funkcionisanju pravosua. Saradnja strunog branioca u nekim sluajevima je samo dozvoljena /fakultativna formalna odbrana/, a nekada se samo nalae /obavezna formalna odbrana/. Zakon predvia tri vrste formalne odbrane: Obavezna, fakultativna, i odbrana siromanih. 25.SPOREDNI PROCESNI SUBJEKTI Sporedni procesni subjekti imaju izvjesna ovlatenja u kriv. postupku, osim prava procesnog raspolaganja. Javljajui se uz glavne procesne subjekte, u krivinom postupku sporedni proc. subjekti su: Oteeni (na strani tuioca), pravno ili fiziko lice (na strani optuenog, okrivljenog) i organ starateljstva (na strani suda). OTEEE NI To je lice ije je imovinsko, lino ili neko drugo pravo, povrijeeno KD ili je ugroeno. Ovo pravo ne mora biti imovinsko, moe biti i lino (ast, ugled, brak, oinstvo) i ne mora biti povrijeeno, ve je dovoljno da je ugroeno. Oteeni moe biti i pravno i fiziko lice, ali se najee pod oteenim podrazumjevaju fizika lica. PRAVNO ILI FIZIKO LICE Pravno ili fiziko lice kao sporedni procesni subjekt na starni osumnjienog, odnosno optuenog javlja se u sluajevima KD kod kojih imovinska korist ostvarena izvrenjem KD ne pripada uiniocu KD, ve nekom pravnom licu, najee preduzeu ili nekom drugom organu ili organizaciji uinioca ili licu na koje je imovinska korist prenesena, po pravilu nj. srodnicima. Tada se imovinska korist ne moe oduzeti osumnjienom, jer nije njegova, pa se pravno lice kome je imovinska korist pripala mora ukljuiti u krivini postupak, da bi od osumnjienog, odnosno okrivljenog bila oduzeta imovinska korist koju je stekao na protivpravan nain. ORGAN STARATELJSTVA Osnovna prava i dunosti organa starateljstva kao sporednog procesnog subjekta na strani suda utvrena su lanom 347 o postupku prema maloljetnicima. Pored toga organ starateljstva pojavljuje se kao pomoni organ suda, dostavljajui sudu na njegov zahtjev, izvjetaj o svim okolnostima koje se tiu linosti maloljetnika, sredini i prilikama pod kojim maloljetnik ivi, vrei nadzor nad maloljetnicima u toku pripremnog postupka, davanje izvjetaja sudu prije donoenja odluke. 26.OSTALI UESNICI U POSTUPKU Radi se o zastupnicima i pomonicima procesnih subjekata i treim licima koja uestvuju u krivinom postupku. ZASTUPNICI PROCESNIH SUBJEKATA Zakonski zastupnici Zakonski zastupnici su lica koja u postupku preduzimaju procesne radnje u ime i za raun procesno nesposobne stranke koju zastupaju i sa dejstvom za tu stranku. Zakonski zastupnik ima prava i dunosti kao i zastupana stranka, a radnje koje obavi zastupnik imaju istu vanost kao da ih je obavila sama stranaka. Preko zakonskih zastupnika u krivinom postupku rade procesno nesposobna lica koja se u procesu mogu javiti kao oteeni i pravna lica. Zakonski zastupnici maloljetnika su nj. roditelji ili staratelji. Punoljetnicima kojima je privremeno ili stralno oduzeta poslovna sposobnost zakonski zastupnici su staratelji odreeni u posebnom postupku. Staraoce odreuje nadleni organ strateljstva a ne krivini sud. Procesni zamjenici (supstituti) Procesni zamjenici su lica koja po svojoj inicijativi i u svoje ime i za raun procesne stranke preduzimaju pojedine procesne radnje u interesu jednog procesnog subjekta, koji je i sam procesno sposoban. Ovlatenje za preduzimanje pojedinih procesnih radnji daje se procesnim zamjenicima zbog pravne veze koja postoji izmeu njih i procesnog subjekta u ijem interesu postupaju. Procesni 11

zamjenici i lica u ijem interesu rade su uvijek u bliskom odnosu, najee srodnikom ali ih se moe vezati i za procesni predmet u kome imaju zajedniki interes. Punomonici Punomonik je lice koje je za vrenje procesnih radnji ovlastila procesno sposobna stranka ili zakonski zastupnik procesno nesposobne stranke, koje u njihovo ime i za njihov raun obavlja te radnje, koje se po zakonu ne moraju obavljati lino. Punomonik radi u ime i u interesu vlastodavca koji je jedini subjekt procesnog odnosa, da bi se vlastodavac oslobodio tereta linog uea u kriv. postupku ili da bi u tom postupku bio lino predstavljen. Osumnjieni, odnosno optueni moe imati samo branioca koji mu pomae, ali ne i punomonika, koji bi mjesto njega radio u procesu. Punomonik moe biti svako fiziko lice koje uiva poslovnu sposobnost i on ne mora imati strunu pravnu spremu. POMONICI (POMONI ORGAN) PROCESNIH SUBJEKATA Pomonici procesnih subjekata (suda, tuioca i osumnjienog, odnosno optuenog) pomau tim subjektima, na njihov poziv ili po naredbi u vrenju njihove procesne aktivnosti. Pomonici suda a) struno lica koje pomae organu kriv. postupka na osnovu svog posebnog strunog znanja ili vjetine, davanjem savjeta, instrukcija, ili drugih vidova pomoi u rjeavanju pojedinih strunih i tehnikih pitanja, ili na planu pruanja struno-tehnike pomoi organu kriv. postupka i krivinoprocesnim strankama. To mogu biti pojedinci odgovarajue struke ili u sluaju potrebe strune ustanove. b) Zapisniar u kriv. postupku je lice koje procesne radnje pismeno utvrije i ozvaniava. O svakoj radnji preduzetoj u toku kriv. postupka sastavlja se zapisnik, a o radu na glavnom pretresu vodi se zapisnik o glavnom pretresu. Zapisniar moe biti i izuzet iz istih razloga koji su predvieni za izuzee sudije. c) Tumai su lica koja na zahtjev tuioca ili suda prevode izjave pismeno ili usmeno, pojedinih uesnika postupka na jezik u slubenoj upotrebi suda i obratno, kao i mimike znakove kojima se prilikom davanja izjava slue gluvi, nijemi i gluvonijemi uesnici postupka.. Trokove za tumae ulaze u trokove krivinog postupka. d) Struni saradnici i pripravnici, to su lica koja imaju u sudu poloen pravosudni ispit i pomae sudiji u vrenju sudijske finkcije. e) Organi starteljstva, f) Ovlaeno slubeno lice, OSL, je ona osoba koja ima odgovarajua ovlatenja unutar dravne granine slube, policijskih organa , sudske policije, kao i carinskih organa, organa finansijske policije, poreskih organa i organa vojne policije, Rje je organima koji funkcioniu na raznim nivoima i u skladu sa zakonom i ustavom obavljeju poslove iz svog domena, a uz to meusobno sarauju. Pomonici procesnih subjekta Pomonici tuioca su OSL, organi starateljstva, dr. dr. organi od kojih moe traiti pravnu pomo i struni saradnici i pripravbnici u tuilatvu. Struni pomaga osumnjienog, odnosno optuenog je branilac, ija je aktivnost formalna odbrana. TREA LICA U KRIVINOM POSTUPKU Meu njima su najvanije svjedoci i vjetaci ili lica koja samo prisustvuju u postupku a to su novinari, nevladine organizacije, itd.. Za ishod postupka to su pravno nezainteresovana lica. 27.POJAM I VRSTE PREDMETA KRIVINOG POSTUPKA Predmet kriv. postupka je materija o kojoj se raspravlja u postupku i o kojoj sud treba da donese odluku. Svaki krivini sud mora imati makar jedan osnovni predmet uz koji mogu da se jave i jedan ili vie sporednih (akcesornih, eventualnih) predmeta postupka. Osnovni predmet krivinog postupka je raspravljanjejednog konkretnog krivinopravnog odnosa nastalog izvrenjem KD izmeu drutvene zajednice predstavljene dravom i osumnjienog, odnosno optuenog. Osnovni predmet kriv. postupka je krivina stvar (causa criminalis), odnosno ustanovljenje da je izvreno KD, da li je optueni kriv, i da li su ispunjeni zakonski uslovi za izricanje kriv. sankcije. 12

Sporedni predmet krivinog postupka pripada drugoj strani, a ne krivinopravnoj, a u krivinom postupku javlja se, eventualno, uz osnovni predmet postupka. U krivinom postupku se o sporednom predmetu raspravlja i odluuje zbog veze koja postoji izmeu sporednog i osnovnog predmeta kriv. postupka, jer bi se o predmetima te vrste inae odluivalo u dr. sudskim ili nesudskim postupcima. Predmet kriv. postupka su samo krivina dijela, ne i prekraji, koji su regulisani zakonima o prekrajima. Ne postoji mogunost spajanja u jedan postupak i suenja pred jednim organom za KD i prekraj. 28.HOMOGENI KONEKSITET (veza krivinih stvari meusobno) Ovaj koneksitet postoji kada se u dva ili vie krivinih sluajeva podudaraju njihovi subjektivni ili objektivni elemnti, tj. u svakom od ovih sluajeva isti je osumnjieni, odnosno optueni ili KD. Prema vezi koja postoji izmeu vie KD, odnosno vie uinilaca, ovaj koneksitet moe biti subjektivni, objektivni ili mjeoviti. a) subjektivni (personalni) koneksitet postoji kada je jedno lice optueno za vie KD. Koneksitet je subjektivan jer je veza izmeu predmeta uspostavljena preko zajednike linosti uinioca, a izmeu samih KD nema nikakve veze. b) Objektivni (realni) koneksitet postoji kada je vie lica koja su u meusobnoj vezi optueni za isto tj. zajedniko KD c) Mjeoviti koneksitet postoji kada je vie lica optueno za izvrenje vie KD ali samo ako izmeu izvrenih KD postoji meusobna veza. Procesni uticaj koneksiteta nastupa po pravilu po diskrecionoj ocjeni suda. Ukoliko do toga uticaja doe, on se manifestuje u spajanju krivinih stvari u jedinstven postupak. Pitanje spajanja krivinih stavri regulisano je u Zakonu ne propisujui ni u jednom sluaju obavezno spajanje predmeta u jedinstven postupak. Prijedlog za spajanje postupka mogu dati stranke i branilac, ali sud moe i bez takvog prijedloga po slubenoj dunosti odluiti da se izvri objedinjavanje postupka i provede jedinstveni postupak. Protiv rjeenja o spajanju postupka nije dozvoljena alba, ali se ono moe pobijati u albi na presudu. Sud moe iz vanih razloga, ili cjelishodnosti do zavretka glavnog pretresa odluiti da postupak za pojedina KD ili protiv pojedinih optuenih razdvoji i posebno dovri. Sudija donosi rjeenje o razdvajanju protiv kojeg nije dozvoljena alba, ali branilac i optueni to rjeenje mogu pobijati u albi na presudu. 29.IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEV KD osim krivinopravni proizvodi i druge najee graanskopravne posljedice. Prema pravnoj prirodi to je graanski predmet za koje vrijede pravila graanskog prava uz posebne odredbe zakona o krivinom postupku. Mogunost ostvarivanja imovinskopravnog zahtjeva u kriv.postupku ima viestruke prednosti. Prije svega, postupak je jeftiniji, jer umjesto dva odvojena postupka vodi se jedan jedinstven. Spajanje je korisno i zbog manje mogunosti pojave protivrjenosti u odlukama o krivinoj i graanskoj stvari nego kada se postupak vodi odvojeno. Realizacija imovinskopravnog zahtjeva u kriv. postupku ima meutim i tetnih efekata na sam kriv. postupak. Zbog toga se propisuje niz ogranienja: a) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao usljed vrenja KD raspravie se na prijedlog ovlaenog lica u kriv. postupku ako se time ne bi znatno odugovlaio postupak b) O podnesenom imovinskopravnom zahtjevu sud moe odluiti samo u presudi kojom se optueni oglaava krivim. c) sud ne moe odbiti postavljeni imovinskopravni zahtjev ni onda kada je on nesumljivo neosnovan, ve samo podnosioca uputiti na parnicu u cjelini ili djelimino. d) od svih mnogobrojnih imovinskopravnih zahtjeva koja bi se u sluajevima izvrenja KD mogla postaviti u kriv. postupku, dozvoljena su samo tri: za naknadu tete, povraaj stvari ili ponitaj odreenog pravnog posla. Predmet imovinskopravnog zahtjeva u krivinom postupku Po zakonu samo su dozvoljena tri imovinskopravna zahtjeva:. 13

Povraaj stvari, Povraaj stvari se odnosi na svojinu i predstavlja neposredan i najpotpuniji oblik obeteenja, da li u naturi ili po vrijednosti. Povraaj stavri u korist ovlaenog lica moe se izrei samo ako je u krivinom postupku postavljen zahtjev u tom smislu. Ponitaj odreenog pravnog posla Ponitaj pravnog posla u krivinom postupku moe se traiti samo ako je on imovinskopravni, a nastao je usljed izvrenja KD. Naknada tete Izvrenjem KD u svakom sluaju nastaje tetna posljedica. U nekim sluajevima ta teta pogaa ne samo linost, nego i imovinu, to daje pravo na njenu naknadu u kriv. postupku. Prema l.155 Zakona o obligacijama, teta je umanjenje drutvenih sredstava ili neije imovine (obina teta), ili spreavanje njihovog uveanja koje se moglo osnovano oekivati (izmakla dobit). kao i nanoenje drugome fizikog ili psihikog bola i straha (nematerijalna teta) 30.PREJUDICIJALNA PITANJA Da bi neko pitanje bilo prejidicijalno, mora biti: Pravno, a ne injenino,Takvo da se odnosi na materijalnokriv.pravo i da od njegovog prethodnog rjeavanja zavisi primjena mat.kriv.prava, ne i kriv. postupka,podobno za samostalno rjeavanje u nekom dr. postupku. Prejidicijalna su pravna pitanja koja predstavljaju poseban element u zakonskom opisu odreenog KD ili su poseban uslov krivine odgovornosti ili uslov za izricanje kriv. sankcije. Pred krivinim sudom e se raspraviti prejudicijalno pitanje ako je nj. raspravljanje pred nadlenim sudom ili nekim dr. organom nemogue. Raspravljanje prejudicijalnog pitanja je raspravljanje sa gledita logike, ne u cilju stvaranja obavezne odluke po tom pitanju. Raspravljanje krivini sud vri po odredbama koje vae za dokazivanje u kriv. postupku. Ako je o takvom prethodnom pitanju donio odluku sud u kom drugom postupku ili neki drugi organ, takva odluka ne vee krivini sud u kom drugom postupku ili neki drugi organ, takva odluka ne vee krivini sud u pogledu ocjene da li je uinjeno odreeno KD. To znai da ostale odluke o prejudicijalnim pitanjima, donijete od drugih organa i u drugom postupku, veu krivini sud i one ne mogu biti izmjenjebne u krivinom postupku. 31.TROKOVI KRIVINOG POSTUPKA Trokovi kriv.postupka su izdaci uinjeni od njegovog pokretanja do zavretka. Trokovi kriv. postupka ne obuhvataju trokove izvrenja krivinih sankcija i policijskih radnji, putne trokove i naknade sudijama, odravanje sudskih zgrada, itd. Trokove kriv.postupka obuhvataju: 1. Trokove za svjedoke, vjetake, tumae, struna lica, kao i trokove uviaja, (naknade za ishranu prenoite, naknade za pratioca, putni troak..), 2. Podvozne trokove osumnjienog, odnosno optuenog, (spadaju izdaci za podvoz kopji je na slobodi od mjesta nj. prebivalita do sjedita organa kod koga je pozvan) 3. Izdatke za dovoenje osumnjienog, odnosno optuenog ili lica lienog slobode (snosi ih optueni ako su prouzrokovani nj. krivicom) 4. Podvozne trokove i putne trokove slubenih lica, (trokovi za obavljanje procesnih radnji izvan sudske zgrade) 5. Trokovi lijeenja osumnjienog, odnosno otuenog dok se nalazi u pritvoru, trokovi poroaja 6. Trokovi tehnikog pregleda vozila, analize krvi i prevoza lea do mjesta obdukcije (ove trokove snosi sud) 7. Paalni iznos, (naknada za sitne sudske izdatke koji se ne mogu evidentirati i specifirati kanc. materijal i sl.) 8. Nagrada i nuni izdaci braniocu (po sl. dunosti) 9. Nune izdatke oteenog i nj. zakonskog zastupnika (oteeni koji je pozvan kao svjedok ima pravo na naknadu trokova) Zakon utvruje da su trokove kriv. postupka duni da naknade: 1. Optueni koji je oglaen krivim, bez obzira da li je osuen na kaznu 2. Budetska sredstva, u sluaju kada se obustavi kriv.postupak ili kada se donese presuda da se optueni oslobaa krivice ili kojom se optuba odbija. 14

3. lice koje je svjesno podnijelo lanu prijavu. Ako je otrokovima raspravljano u presudi dozvoljena je alba na presudu, a ako je odlueno posebnim rjeenjem o albi protiv tog rjeenja odluuje vijee drugosstepenog suda. Odluka se moe pobijati zbog povrede zakona, a ne moe osporavati i visina trokova. 32.O PROCESNIM RADNJAMA UOPTE Procesne radnje su vrsta pravnih radnji zbog toga to proizvode pravne posljedice i regulisane su pravom. Od drugih pravnih radnji one se razlikuju jer su procesnopravne obavljaju se u procesu posredno ili neposredno , sluie ciljevima procesa. Procesne radnje se preduzimaju na osnovu zakona utvrenih prava i dunosti procesnih subjekata, to znai da za nj.obavljanje vai princip zakonitosti kao garancija eventualnih zloupotreba. Uzevi u obzir proc. subjekte koji ih vre, procesne radnje se djele na: radnje suda i radnje stranaka. Proces.radnje suda su: dokazivanje, radnje procesne prinude, radnje odluivanja, radnje rukovienja postupkom, radnje dostavljanja, itd. Procesne radnje stranaka su raznovrsne i mnogobrojne, a uglavnom je nj. podjela na radnje odbrane (koje vre osumnjieni, odnosno optueni), i radnje optuenja (koje vri tuilac) Procesne radnje se izvode i po formi i po sadrini na nain propisan zakonom, meutim vanost procesne radnje ostaje i onda kada ona nije obavljena u skladu sa zakonom zbog ega zakn propisuje mjere da se na vrijeme sprijei njihovo nastajanje. S obzirom na taj kriterijum, procesne radnje u krivinom procesu djele se na pravilne i nepravilne. Polazei od stadijuma preduzimanja, procesne radnje suda mogu biti istrane i sudee. S tim u vezi procesne radnje mogu biti i policijske preduzete u istrazi. 33.OSNOVNA NAELA KRIV. POSTUPKA KOJA SE ODNOSE NA FORMU PROCESNIH RADNJI Osnovna naela kriv.postupka koja se odnose na formu procesnih radnji su: Naelo usmenosti i naelo pismenosti, naelo javnosti, naelo neposrednosti, naelo procesne ekonomije i naelo lojalnosti. Naelo usmenosti i naelo pismenosti.Ovo naelo postoji kada stranke i drugi uesnici svoje izjave, prijedloge i dokaznu grau daju usmeno sudu i prua im se mogunost da se o njoj usmeno izjasne. Po naelu usmenosti optuba se na pretresu mora iznijeti usmeno (proitati), iako je podenesena u pismenom obliku. Naelo pismenosti postoji kada stranke izjave i prijedloge pismeno podnose sudu, a dokazna graa za sudsku odluku zasniva se na spisima predmeta. Izuzetak od naela usmenosti sadri postupak za izdavanje kaznenog naloga l. 334-339. Naelo javnosti.Javnost glavnog pretresa podrazumjeva da raspravljanju pred sudom mogu prisustvovati samo punoljetna lica iji broj zavisi od raspoloivog prostora u sudnici. Maloljetrna lica ne mogum prisustvovati ako se ne sasluavaju kao svjedoci ili oteeni. Lica koja prisustvuju glavnom pretresu ne smiju nositi oruje niti drugo orue za napad, osim uvara zatvora ili optuenog kojma sudija to dozvoli. U optem postupku javnost moe biti iskljuena, za cio pretres ili njegov dio. Osnovi za ovo su sledei: interesi dravne bezbjednosti, uvanje dravne tajne, vojne, poslovne, slubnene, uvanje javnog reda, zatita morala u demokratskom drutvu, linog i intimnog ivota optuenog. Odluku o iskljuenju javnosti vijee moe donijeti poslubenoj dunosti ili na osnovu prijedloga stranaka i branioca. Osim iskljuenja javnosti sa glavnog pretresa, zakon poznaje i iskljuenje nekih tehnikih sredstava obavjetavanja javnosti, kao to su npr.: snimanja, fotografisanja. Snimanje moe biti i odobreno ali sudija moe iz opravdanih razloga pojedine djelove pretresa ne dozvoliti da se snimaju. Presuda se uvijek saoptava javno pa i onda kada je javnost bila iskljuena Naelo neposrednosti.Smisao ovog naela je da se dokazi na glavnom pretresu i pri donoenju presude moraju u naelu ocjenjivati u njihovom izvornom obliku a ne posredno iz drugih izvora u sekundarnom obliku (svjedoci po uvenju, itanje zapisnika umjesto neposrednog ispitivanja svjedoka). U uem smislu to naelo odreuje da se dokazi moraju izvoditi pred sudom bez 15

posredovanja drugog organa. Raspravni sud mora uvjek sam ostvariti kontakt s izvornim dokazom, ne smije izvoenje dokaza prepustiti nekom drugom organu, tzv formalna neposrednost ili neposrednost u uem smislu. Mora uvjek obezbjediti da se na pretresu pribavi i izvede taj izvorni dokaz tzv. materijalna neposrednost ili neposrednost u irem smislu. Sprovoenje nacela neposredne sudske ocjene dokaza uva sud od opsnosti daocjenjuje dokaze u nestvarnoj formi. Neposrednost zato dolazi do punog izraaja na glavnom pretresu, ali je to samo pravilo sa manjim ili veim brojem izuzetaka. Naelo procesne ekonomije .Naelo procesne ekonomije izvodi se iz lana 13 stav 2 po kome je sud duan da postupak sprovede bez odugovlaenja. Ono se obezbeuje i propisivanjem rokova u kojima sud mora donijeti odluku ili obaviti drugu procesnu radnju, najee u sluajevima kada je osumnjieni, odnosno optueni u pritvoru, a nekada uopte. Zahtjev za sprovoenje ovog naela mora se dovesti u sklad sa drugim procesnim naelima, naroito naelom istine. Naelo lojalnosti i potenja uesnika postupka i suzbijanja zloupotrebe i njihovih procesnih prava.Naelo lojalnosti i potenja uesnika postupka znai da su stranke i njihovi zastupnici duni da u vrenju svojih procesnih aktivnosti postupaju ne samo ispravno, u skladu sa zakonom, nego i poteno bez zloupotreba. Ovo naelo ima svoj osnov u lanu 13 stav 2 u kome je formulisano da je sud duan da onemogui svaku zloupotrebu prava koja pripadaju licima koja uestvuju u postupku. Procesne zloupotrebe u postuplu suzbija sud, sredstvima koja mu stoje na raspolaganju. Procesne zloupotrebe suzbijaju se i na taj nain to sudija, odnosno predsjednik vjea moe odrediti pritvor radi obezbjeenja prisustva optuenog na glavnom pretresu. 34.FORMA PROCESNIH RADNJI Forma procesne radnje odnosi se na odreivanje naina i mjesta njenog odvijanja. Zakon nema normi o formi koje bi se odnosile na sve procesne radnje, ve posebne odredbe o formi za pojedine radnje (ispitivanje osumnjienog, sasluanje svjedoka, pretresanje stana) U ovom sluaju rje je o posebnom pravilu o formim procesnih radnji. Ako forma za neku procesnu radnu nije propisana, procesni subjekt u skladu sa optim odredbama o formama vri je na nain za koji smatra da je najpogodniji za postizanje cilja. Znaaj procesni formi je viestruk. Sa jedne strane procesne forme obezbjeuju nesmetano vrenje prava procesnih subjekata, u skladu sa zakonom. S druge strane, kao rezultat viegodinjeg iskustva kako treba obaviti procesnu radnju, sa nnajmanje napora, vremena i trokova omoguavaju najoptimalniji procesni efekat. To doprinosi da sudske odluke budu sigurnije, objektivnije i kvalitetnije.. Naelno, sud ne moe oslobaati od procesnih formi koje odreuje zakon. Ipak u nekim sluajevima zakon je dao ovlatenje sudu da odstupi od propisane forme (npr. u postupku sa maloljetnicima l.356 stav 1, 364 stav 1. 35.VRIJEME PROCESNIH RADNJI Da bi procesne radnje bile usklaene, prije svaega vremenski, obavljaju se svakog radnog dana, izuzetno i u neradne dane i praznikom, ako ne trpe odlaganje. U ovom kontekstu najvei znaaj imaju rokovi i povraaj u preanje stanje. Rokovi .Rok je vremenski periood u kojem se odreena procesna radnja mora preduzeti ili se ne smije preduzeti ili je treba preduzeti. Zajedniki cilj svih rokova u krivinom postupku je stvaranje uslova za efikasnije vrenje ovlaenja koja pripadaju starankama. Odredbe zakona bave se procesnim rokovima, za razliku od materijalnih koji se odnose na materijalno krivino pravo (npr.rokovi za gonjenje ili izvrenje kazne, rokovi za rehabilitaciju i brisanje osude itd.) Materijalni rokovi su znaajni i o njima se mora voditi rauna u krivinom postupku, jer proizvode odreene posledice i stanja od kojih zavisi mogunost voenja krivinog postupka. Procesni rokovi odnose se na procesne radnje stranaka. Polazei od toga ko ih odreuje, rokovi mogu biti zakonski i sudski. Sudski su oni rokovi koje sudija odreuje na osnovu zakonskog ovlatenja i to diskreciono, pri emu se rukovodi okolnostima pojedinog sluaja. Pravi sudski rok postoji kad je odreivanje roka u potpunosti preputeno krivinom sudu. Zakonski su oni rokovi ije je trajanje neposredno odreeno u zakonu i oni se ne mogu produiti, osim ako to zakon izriito dozvoljava.

16

Zakonski rokovi mogu biti odreenog (dan, mjesec dana) i neodreenog trajanja (pritvor zbog koluzijske opasnosti l.132 stav 1 zbog mogueg ometanja uticajem na svjedoke, vjetake ili sauesnike. Rokovi dalje mogu biti: peremtorni(npr.istekom ovog roka gubi se pravo na podnoenje prigovora)dilatorni,(suspenzivini,odloni) instrukcioni(opominjui,upuujui). Razlikovanje se vri s obzirom na to da li je dejstvom roka procesna aktivnost zabranjena, obavezna ili dozvoljena U odnosu na mogunost produavanja rokovi mogu biti strogi (ne mogu se produiti) i obini (mogu se produiti). Sudski rokovi mogu se produiti, ali samo u okviru odreenom zakonom. Zakonski rokovi se isto tako izuzetno mogu i skraivati. Od roka treba razlikovati ROITE (termin), koji predstasvlja odreeni dan i as predvien za preduzimanje procesne radnje, po pravilu uz uee vie svjedoka. Za rioite je karakteristino istovremeno preduzimanje djelatnosti vie subjekata na jednom mjestu. Povraaj u preanje stanje Povraaj u preanje stanje je pravno sredstvo kojim se odlukom suda otvara mogunost obavljanja proputene procesne radnje uesniku postupku kome je prekluzivni rok istekao bez njegove krivice. Povraaj u preanje stanje opravdava se razlozima pravinosti, ali je i pogodno sredstvo za odugovlaenje postupka i procesne zloupotrebe. Pravo na povraaj u preanje stanje pripada optuenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu albe na presudu ili na rjeenje o primjeni mjere bezbjednosti ili vaspitne mjere o oduzimanju imovinske koristi. Za povraaj u preanje stanje zakon propisuje dva uslova, i to materijalni i formalni. Materijalni uslov za povraaj u preanje stanje jeste da je optueni iz opravdanih razloga propustio rok za izjavu albe na pomenute sudske odluke. Formalni uslov za povraaj u preanje stanje jeste: da optueni molbu za povraaj u preanje stanje podnese u roku od osam dana poslije prestanka uzroka zbog koga je proputen rok i da blagovremenom molbom preda albu ali se povraaj u preanje sxtanje ne moe traiti ako je od dana proputanja roka proteklo vie od tri mjeseca. 36.NEPRAVILNE PROCESNE RADNJE Propisujui formu, vrijeme i sadrinu procesnih radnji, zakon obavezuje procesne subjekte samo na radnje koje su izvrene saobrazno zakonu (perfektne procesne radnje), tj. koje nisu manjkave (nepravilne procesne radnje). Zato zakon propisuje mjere iji je cilj s jedne strane spreavanje nastupanja nepravilnih procesnih radnji (preventivne mjere), a s druge strane i mjere u pogledu nepravilnih procesnih radnji, eventualno i subjektima koji ih preduzimaju.Nepravilne procesne radnje mogu biti vrlo razliite od beznaajnih do najkrupnijih pa su i mjere za njihovo otkklanjanje razliite.Pravne posljedice neurednih procesnih radnji zavise od stepena i znaaja tih nepravilnosti za KP.Preko nepravilnosti moje nisu bitne za rezultat postupka prrelazi se ,druge se otklanjaju poduzimanjem mjera,a samo u posebnim sluajevma nepravilno poduzeta procesna radnja ponitava kompletan rezultata KP tj.ini bezvrijednim i one radnje koje su pravilno poduzete. U preventivne mjere i mjere za obezbjeenje vjerodostojnosti procesnih radnji spadaju: zakletva svjedoka, vjetaka i tumaa, svjedoci prisutni izvoenju procesne radnje,(svjedoci prilikom pretrtesa prostorija,stana i lica)prepoznavanje lica i stvari, suoenje i rekonstrukcija dogaaja.Kod izvoenja ovih procesnih radnji mora biti ispunjena odreena zakonska forma da bi ona bila pravilno izvedena. 37.DOKAZI I DOKAZIVANJE UOPTE Radnje dokazivanje su one radnje koje sud vri da bi formirao svoje ubjeenje o postojanju ili nepostojanju injenica koje mogu biti od uticaja na njegovu odluku. Ovdje je rje o dokazu u formalnom smislu koji se poklapa sa dokaznim postupanjem. Dokaz u materijalnom smislu je svaki dokazni osnov ili razlog sadran u odreenom dokaznom sredstvu koji govori o istinitosti neke injenice vane za postupak. Pravilno utvrivanja injenica u krivinom postupku je osnovni i najvaniji zadatak sudova, ali je tei nego u drugim sudskim postupcima. 17

Iz definicije dokaza u materijalnom smislu moe se zakljuiti da se pojam dokaza sastoji iz tri elementa: Predmet dokaza, Dokazni osnov i Dokazna sredstav. injenica koju treba dokazati je predmet dokaza. Predmet dokaza je Tvrdnja o postojanju, rjee nepostojanju injenice. injenica koja je ve utvrena i iz koje se izvodi zakljuak o istinitosti injenice koju treba dokazati naziva se dokazni osnov ili razlog. Izvori iz kojih se dobivaju injenice koje predstavljaju dokazni osnov nazivaju se dokazna sredstva. Nain dokaza je posebna karakteristika dokaza u krivinom postuupku. Podobnost dokaznog sredstva da uvjeri sudiju u istinitost injenice koja je predmet dokazivanja naziva se dokaznom snagom. Polazei od dokazne snage dokazi se dijele na: Potpune i Nepotpune dokaze. Potpun dokaz je onaj koji u cjeliosti potvruje istinitost ili neistinitost neke sporne injenice, a nepotpun ili poludokaz ini to samo djelimino. Neposredne ili posredne. Neposredni dokazi zasnivaju se na neposrednom opaanju injenica, a posredni na saznavanju injenica posrednim putem, preko drugih izvora (svedok, vetak, itd). Dokaze u uem smislu (neposredno, direktno opaanje injenica koje vre organi krivinog postupka o postojanju pravno relevantne injenice) i dokaze i irem smislu (Indicije), tj. injenice koje nisu pravno relevntne, ali na osnovu kojeg pravnog postojanja se loguikom argumentacijom dolazi8 do zakljuka o postojanju pravnmo relevantne injenice. Dokazi optube i dokazi odbrane. Osnov kvalifikacije je u vrijednosti dokaza, polazei od prirode stranakih zahtjeva u krivinoj stvari. Dokazi optube potkrepljuju optubu, a dokazi odbarane odbranu. Stvarni (realni, materijalni) i Personalni (verbalni) dokazi. Zakon propisuje da se dokazi izvode na glavnom pretresu i da sud presudu smije zasnivati samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu lan 281, stav 1. 38.PREDMET DOKAZIVANJA injenice koje se upostupku dokazuju Predmet dokazivanja u odreenoj krivinoj stvari su samo pravno relevantne injenice ili odlune injenice, tj. one koje su od znaaja za odluivanje o toj stvari. Nazivaju se relevantnim injenicama, zato to na ove injenice pravo nadovezuje odreene pravne posljedice. Dokazuju se samo injenina, ne i pravna pitanja. injenice koje se dokazuju mogu se odnositi na krivino matgerijalno i krivino procesno pravo. injenice koje se tiu materijalno krivinog prava odnose se samo na krivino djelo, krivinu odgovornost i kanjivost. To su injenice koje se odnose na djuelo (objektivne) ili na linost uinioca djela (subjektivne). Objektivne injenice tiu se optih obiljeja krivinog djela zuajednikih za sva krivina djela (radnja, predvienost u zakonu, protivpravnost i krivixca) ili posebnih obiljeja djela koje je predmet suenja. Subjektivne injenice odnose se na odluke o krivinoj odgovornosti i kanjivosti. Meu injenice koje se odnose na procesno pravo dolaze one koje su vane za rjeavanja pitanja nadlenosti, izuzee sudija, povraaj u preanje stanje, priznavanja svojstva oteenog. injenice ije je dokazivanje nepotrebno To su pravno relevantne injenice koje sud u svojoj presudi koristi kao utvrene iako ih u postupku posebno ne dokazuje, jer su dokazi sami po sebi, zbog svoje oiglednosti, notornosti ili drugih razloga. Po tom osnovu ne dokazujeu se: Oigledne injenice. (npr. dokazivanje punoljetstva osobe koje moe biti oigledno po izgledu te osobe Notorne (optepoznate) injenice. Notorne su one prirodene, ljudske injenice ili faktike situacije iz prolosti ili sadanje o kojima je saznanje sa obiljejem istine raireno u irem krugu ljudi, zbog naina na koji suse te injenice ostvarile ili zbog naina na koji su se rasprostrle. injenice ije dokazivanje zabranjeno Takav sluaj predvien je u lanu 82, po kome se ne moe sasluati svjedok: - lice koje bi svojim iskaziom povrijedilo dunost uvanja dravne, vojne ili slubene tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi te dunosti; - branilac osumnjienog u pogledu injenica koje su mu postale poznate u svojstvu branioca; - lice koje bi svojim iskazom povrijedilo dunost uvanja profesionalne tajne (vjerski slubenik), i 18

- maloljetno lice koje s obzirom na uzrast i duevnu razvijenost nije sposobno shvatiti znaaj prava da ne mora svjedoiti. 39.DOKAZNA SREDSTVA Dokazna sredstva su izvori iz kojih se dobijaju dokazni osnovi, tj. izvori iz kojih se dobijaju injenice koje slue kao podloga za izvoenje zakljuaka o istinitosti ili neistinitosti onoga to je predmet dokaza. Na zakon ne sadri odredbe o sistemu dokaznih sredstvaa i uslovima njihove primjene, nego samo odredbe o izvoenju dokaza pojedinim radnjama dokazivanja (ispitivanje osumnjienog, sasluanje svjedoka, uviaj, vjetaenje). Pored toga zakon sadri odredbe o zabrani koritenja pojedinih dokaznih sredstava ili metoda za sticanje dokaza, ali to ne znai da je dozvoljena upotreba ostalih dokaznih sredstava, koja zakonom nisu iskljuena, a suprotna su pravnom poretku i osnovnim naselima postupka. Nedozvoljena dokazna sredstva Nedozvoljena dokazna sr. su ona koja su protivna pravnom poretku, naelima postupka, nekoj izriitoj zakonskoj odredbi ili drutvenom moralu, iako bi inae, bila podobna za utvrivanje injenica koje su predmet dokazivanja. Zakon u nizu svojih odredaba propisuje da se na iskazima lica datim uz odreene povrede postupka ne moe zasnivati odluka suda, to praktino znai da se te izjave ne mogu koristiti kao dokaz.(svjedoci osumnjieni ,vjetaci) lanom 10 stav 1 zabranjuje se od osumnjienog, optuenog ili bilo kojeg drugog lica koje uestvuje u postupku iznuivati priznanje ili kakvu drugu izjavu. Zabrana upotrebe nezakonitih dokaza vrijedi u cjelom krivinom postupku, od njegovog zapoinjanja do zavretka i odnosi se na sve predmete, odnosno na sve oblike postupka. Spoznajna vrijednost ovakvih dokaza ne moe konvalidirati nezakonitost. Pojedina nedozvooljena sredstva su: narkoanaliza (serum istine) predstavlja psihijatrijski terapeutski postupak koji se koristi u cilju lijeenja razliitih psihikih poremeaja. Usled spuitanja nivoa inhibicije do nivoa u kome se ne djeluje svjesna cenzura, stvara se mogunost da se od ispitanika dobije obavjetenje o izvrenom KD. Ova metoda se smatra modernim oblikom stavljanja ljudi na muke i moe bititetna za zdravlje i uzrokovati smrt ispitanika. Lobotomija Ovi metodi su u zakonu izriito zabranjeni. Prema odredbi lana 109, stav 3, nije doputeno da se nad optuenim, osumnjienim, svjedokom vre medicinske intervencije ili da im se daju takva sredstva kojima bi se uticalo na njihovu volju pri davanju iskaza. Meutim ostale su neke druge dileme koje su tjesno povezane a radi se o Primjena aparata za otkrivanje lai Posljedice upotrebe nedozvoljenih dokaza Poto su dokazi pribavljeni na zakonom zabranjen nain ili krenjem osnovnih ljudskih prava i sloboda, te bitniom povredama zakona, pravno nevaljani, to se i sudska odluka koja se temelji na takvim dokazima smatra nevaljanom i ukida se. Za razliku od ostalih sluajeva ovdje izvedeni dokaz sam za sebe nije nezakonit, meutim, on je nezakonit jer je pribavljen iz izvornog dokaza koji je nastao na nezakonit nain. Kriterij za ocjenu zakonitosti dokaza je izvorni dokaz. 40.POSTUPAK SA DOKAZIMA Postupak sa dokazima sastoji se iz nastupanja dokaza, izvoenje dokaza i ocjene dokaza. Nastupanje dokaza.Predstavlja izjavu volje nadlenog organa da odreeni dokaz treba izvesti u cilju utvrivanja odreene injenice. Uloga suda u nastupanju dokaza zavisi od vrste krivinog postupka. U savremenim krivinim postupcima mjeovitog tipa vlada naelo sudske odgovornosti, po kome se sudija, uporedo sa djelatnou stranaka, stara o dokazivanju injenica vanih za postupak. To se razlikuje od naela odgovornosti stranaka. (gdje stranke snose terret ne i dunost dokazivanja). Kada je u pitanju sudska odgovornost, zadatak suda je da sakzupi cio injenini materijal o krivinom sluaju i to po slubenoj dunosti. Sa nastupanjem dokaza stoji u vezi i naelo procesne akvizicije ( zajednikog rezultata procesnih subjekata). Sutina je u tome da je bez znaaja injenica od koga je potekao dokaz. Dokaz unijet u 19

postupsk odvaja se od subjekta koji ga je unio i smatra se akvizicijom (tekovinom), steenom za proces i na raspolaganju je svim procesnim subjektima i moe biti upotrebljen u svaijem interesu. Izvoenje dokaza.Izvoenje dokaza predstavlja koritenje, na nain propisan zakonom, dokaznih sredstava, rado saznavanja injenica koje su predmet dokazivanja. Izvoenje dokaza odreeno je posebno za svako dokazno sredstvo. Izvoenje dokaza se u pravilu vri u vrijeme kada on treba da bude upotrebljen, zajedno sa drugi elementima potrebnim za odluku suda, ali je mogue i prije toga. Izvoenje dokaza predstavlja sadrinu dokaznog postupka, kao posebne procesne faze, lan 261-278. Ocjena dokaza Ocjena dokaza predstavlja posljednu zavrnu i najvaniju aktivnost suda kojom se postie krajnji cilj dokazivanja. Ocjena dokaza mogu da vre i stranke: tuilac (prilikom donoenja naredbe o sprovoenju istrage i donoenja odluke o podizanju optunice), i optueni (prilikom ulaganja prethodnih prigovora protiv optunice i sl.). Pri ocjeni dokaza sudija se slui logikim i tehnikim ispitivanjem. Princip je da se jedna injenica dokazuje sa vie dokaznih osnova. Ako vie dokaznih osnova dokazuje neku injenicu na isti nain, u pitanju je sticaj dokaza. Kolizija dokaza postoji ako vie dokaza predstavlja istu injenicu razliito. Sumnja je najnii stepen ubjeenja u istinitost neke injenice i postoji kada su razlozi koji govore za i protiv istinitosti jednaki ili su, ak, razlozi protiv jai od osnova za. Osnovana sumnja je vii stepen sumnje zasnovan na prikupljenim dokazima koji upuuju na zakljuak da je izvreno KD.Uz osnovanu sumnju, zakon koristi pojmove: osnovi sumnje, dovoljno osnova za sumnju, i vjerovatnost. Osnovi sumnje su utvrene injenice i okolnosti koje posredno ukazuju na mogunost postojanja KD, na odreeno lice kao uinioca, kao i na odreenu bliu ili dalju vezu izmeu uinioca i KD-a. Vjerovatnoa se nalazi izmeu izvjesnosti i sumnje i postoji kada sudija nije potpuno uvjeren u istinitost neke injenice koju utvruje, tj. kada nije doao do izvjesnosti, ali su ipak razlozi koji ghovore za istinitost injenice jai od razloga koji govore protiv istinitosti. Izvjesnost je postizanje takvog stepena uvjerenja u kome svi razlozi govore za istinitost relevantnih injenica, tako da se u njih ne moe posumnjati. 41.PROCESNA NAELA KOJA SE ODNOSE NA RADNJE DOKAZIVANJA To su: Naelo zakonske ocjene dokaza i ocjene dokaza po slobodnom uvjerenju, naelo istine i naelo in dubio pro reo. Zakonska ocjena dokaza i ocjena dokaza po slobodnom uvjerenju Zakonska ocjena dokaza m,oe biti pozitivna i negativna. Prema pozitivnoj ocjeni dokaza sud mora uzweti u obzir da je odreena odluna injenica dokazna, prema tome i da j djelo izvreno i da je optueni uinilac, kada nastupi ona koliina i kakvoa dokaza odreena zakonom. U sluaju negativne teorije zakonskih dokaza sud nije mogao uzeti u obzir da je odreena injenica dokazna ako se ne stekne ona koliina i kakvoa dokaza propisana zakonom, ali ako se ta koliina i kakvoa postigne, sudija je slobodan da po svom uvjerenju cijeni da li je injenica dokazna. Ocjena dokaza po slobodnom uvjerenju dokaza postoji kadaq sudija vri ocjenu o postojanju injenica na osnovu sopstvene analize, ne po pravilima utvrenim u zakonu. Svoje slobodno uvjerenje o vrijednosti izvedenih dokaza sud formira na osnovu logike analize i psiholoke ocjene dokaznog materijala, nevezan nikakvim zakonskim pravilima o ocjeni dokaza, jedino sa obavezom da o toj ocjeni poloi raun u obrazloenju svoje odluke. Naelo istine Naelo istine izriito je ustanovljeno u lanu 14, koji propisuje da su sud, tuilac i drugi organi koji uestvuju u krivinom postupku duni da s jednakom panjom ispituju i utvruju kako injenice koje terete osumnjienog, tako i one koje im idu u korist. Na ovaj nain, u odnosu na same injenice koje se utvruju u postupku, ovim zakonskim rjeenjem uvodi se standard jednakog obzira koji vai u toku cjelog krivinog postupka. Izvjesna ostupanja od utvrivanja istine konstituisana su radi zatite indivuidualnih prava osumnjinog i dr. lica i ne umanjuju vrijednost i znaaj tog naela. takva odstupanja predstavljaju npr.: pravo na utnju, oslobaanje od dunosti svjedoenja. Naelo in dubio pro reo 20

Naelo je jedna od pogodnosti koja se priznaje osumnjienom, da bi se popravila njegova pozicija u postupku. Skup tih pogodnosti oznaava se kao prednost odbrane. Pravilo in dubio pro reo propisano je u lanu 3 stav 2 znai da se dilema oko postojanja svih injenica koje idu u korist optuenog rjeava tako da se u presudi utvruje njihovo postojanje, a dilema u postojanju injenica koje idu na tetu optuenog rjeava na nain da se u presudi uzima njihovo nepostojanje. Odredba lana 284 taka c, direktno predvia izricanje oslobaajue presude ako nije dokazano da je optueni uinio KD za koje se optuuje. 42.PRETRESANJE STANA, PROSTORIJA I LICA Pretresanje je matrijalno istraivanje nad licimA ili stvarima u cilju pronalaenja tragova KD ili predmeta vanih za KP ili u cilju hvatanja osumnjienog odnosno optuenog.Objekat pretresanja mogu biti lica ili stan i druge prostorije osumnjienih lica ili drugih lica ,koja su zbog linih odnosa sa osumnjienim osloboeni dunosti svjedoenja.Pretresanje se vri po pravilu u istrazi ali moe i u svim fazamam postupka u kriminalistikom smislu najuspjenije je odmah nakon izvrenog KD. Prettrersanje lica ( lini pretres) predstavlja istraivanje na tijelu ili u tijelu ili na obui odjei i linom prtljagu odreenog lica kada je vjerovatno da je to lice poinilo KD ili bda e se pretresanjem pronai predmet ili tragovi KD vani za KP.Pored ovih sluajeva prettresanje lica se vri prilikom privoenja i liavanja slobode.Srestva kojim se vrpi lini pretres su razliita(pregled ispitivanje tjelesnih upljina, rengenoskopija). Pretresanje osobe obavlja osoba istog spola. Stanom se smatra svaka prostorija ili prostor u kome se boravi ili moe boraviti.Pretrtesanje se moe izvriti I na drugim mjestima koja ne obuhvataju stan(dvorita,sijena).Nezakonito pretresanje povlai posljedicu nitavnosti poduzete radnje. Pretresanje pokretnih stvari, u smislu odredbe stava 1. ovog lana, obuhvaa i pretresanje kompjutera i slinih ureaja za automatsku obradu podataka koji su s njima povezani. Pretresanje kompjutera i slinih ureaja iz stava 2. ovog lana, e se obaviti uz pomo strune osobe. Uslovi za pretres Pretresanje stana i drugih prostorija moe se odrediti samo onda ako ima dovoljno osnova za sumnju da e se pri pretresanju: Pronai pretpostavljeni izvrilac KD ili nj. auesnik, Otkriti tragovi KD ili Pronai predmeti vani za kriv.postupak. Formalni uslov za pretresanje je naredba suda koja mora biti pismena i obrazloena. Podrazumjeva da sud mora prethodno utvrditi postojanje zakonskih uslova za pretresanje koji su predvieni l. 51 i 52. Pretresanje bez naredbeOvlatena slubena osoba moe ui u stan i druge prostorije bez naredbe i bez svjedoka i, po potrebi, izvriti pretresanje ako stanar tog stana to eli, ako neko zove u pomo, ako je potrebno uhvatiti uinitelja krivinog djela koji je zateen na djelu ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi suda ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja. Nakon izvrenja pretresanja bez naredbe za pretresanje, ovlatena slubena osoba mora odmah podnijeti pisani izvjetaj tuitelju koji e o tome obavijestiti sudiju za prethodni postupak. Izvjetaj mora sadravati razloge pretresanja bez naredbe. Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe moe se podnijeti kada postoji opasnost od odlaganja. Usmeni zahtjev za izdavanje naredbe o pretresanju moe se saopiti neposredno sudiji za prethodni postupak ili telefonom, ili radio-vezom ili drugim sredstvom elektronske komunikacije.Kad podnesen usmeni zahtjev za izdavanje naredbe za pretresanje, sudija za prethodni postupak e daljnji tok razgovora zabiljeiti. U sluaju kada se koristi zvuni ili stenografski zapisnik, sudija za prethodni postupak je duan dati zapisnik na prijepis, ovjeriti istovjetnost prijepisa i predati originalni zapisnik i prijepis sudu u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. U sluaju doslovnog biljeenja razgovora sudija za prethodni postupak e potpisati kopiju zapisnika i predati je sudu u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. Vrijeme izvrenja naredbe za pretresanje Naredba za pretresanje mora se izvriti najkasnije 15 dana od izdavanja naredbe nakon ega se, bez odlaganja, mora vratiti sudu. Naredba za pretresanje se moe izvriti bilo kojeg dana u sedmici. Naredba se moe izvriti samo u vremenskom periodu od 6 sati do 21 sata, 21

osim ako u naredbi nije izriito dato ovlatenje da se moe izvriti u bilo koje doba dana ili noi, u skladu odredbama zakona. Pretresanju stana, ostalih prostorija ili osobe prisustvuju dva punoljetna graanina kao svjedoci. Pretresanju osobe prisustvuju svjedoci istog spola. Pretresanje osobe vri osoba istog pola. Prilikom vrenja pretresanja slubenih prostorija pozvat e se njihov starjeina ili rukovoditelj da bude prisutan pretresanju. Ako se pretresanje mora preduzeti u vojnom objektu, pisana naredba o pretresanju dostavlja se vojnim vlastima, koje e odrediti najmanje jednu vojnu osobu da bude prisutna pretresanju. O svakom pretresanju stana, prostorije ili osobe sastavit e se zapisnik koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vri pretresanje i osobe ija je prisutnost obavezna. Prilikom vrenja pretresanja oduzet e se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u vezi sa svrhom pretresanja. U zapisnik e se unijeti i tano opisati predmeti i isprave koje se oduzimaju, a to e se naznaiti i u potvrdi o oduzimanju predmeta koja e se odmah uruiti osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete. Ako se pri pretresanju stana, prostorije, odnosno osobe nau predmeti koji nemaju veze s krivinim djelom zbog kojeg je izdata naredba za pretresanje, ali upuuju na drugo krivino djelo, oni e se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju e se odmah izdati potvrda. O tome e se obavijestiti tuitelj. 43.PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA I IMOVINE Privremeno oduzimanje predmeta i imovine je pritvor prema imovini, odnosno svojevrsni oblik ograniavanja prava raspolaganja svojinom. Ova radnja je specifina za istragu, a moe zapoeti i prije zapoinjanja istrage, kao hitne istrane radnje. Sastoji se u privremenom oduzimanju predmeta.Predmeti koji se po KZFBiH imaju oduzeti ili koji mogu posluiti kao dokaz u krivinom postupku privremeno e se oduzeti i na osnovu sudske odluke e se osigurati njihovo uvanje. Ko dri takve predmete, duan ih je predati po naredbi suda. Osoba koja ih odbije predati moe se kazniti do 50.000 KM, a u sluaju daljnjeg odbijanja - moe se zatvoriti. Privremeno oduzimanje predmeta se moe odrediti u cilju kasnijeg izvrenja mjere bezbijednosti predviene KZ.Ako su stvari oduzete zbog procesnog cilja vraaju se uvijek njihovom draocu kada se dokazni postupak zavri. Formalni uslov za privremeno oduzimanje predmeta i imovine je postojanje sudske odluke u formi naredbe .Naredbu za oduzimanje predmeta izdaje sud, na prijedlog tuitelja ili na prijedlog ovlatene slubene osobe koja je dobila odobrenje od tuitelja.Oduzimanje predmeta vri ovlatena slubena osoba na osnovu izdate naredbe za oduzete predmete izdae mu se potvrda Nakon privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije, u zapisniku e se popisati privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija i o tome izdati potvrdaPredmet koji je oduzet od fizike odnosno pravne osobe ne moe se prodati, pokloniti ili na drugi nain njim raspolagati.Osoba od koje se privremeno oduzima predmet i dokumentacija ima pravo albe.alba ne odlae privremeno oduzimanje predmeta i dokumentacije. Privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija pohranjuju se u sudu ili sud na drugi nain osigurava njihovo uvanje. Pravo uvida u ove predmete ima tuilac. Privremeno oduziimanje predmeta bez naredbe.Predmeti mogu se privremeno oduzeti i bez naredbe suda ukoliko postoji opasnost od odlaganja. Ukoliko se osoba koja se pretresa izriito usprotivi oduzimanju predmeta, tuitelj e u roku od 72 sata od izvrenog pretresanja podnijeti zahtjev sudiji za prethodni postupak za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta. Ukoliko sudija za prethodni postupak odbije zahtjev tuitelja, oduzeti predmeti se ne mogu koristiti kao dokaz u krivinom postupku. Privremeno oduzeti predmeti e se odmah vratiti osobi od koje su oduzeti. Posebni sluajevi privremenog oduzimanja predmeta Privremeno oduzimanje pisama, telegrama, i drugih poiljki Privremeno se mogu oduzeti pisma, telegrami i druge poiljke upuene osumnjienom, odnosno optuenom ili one koje on odailje, a koje se nalaze kod preduzea i osoba koje vre poslove pote i telekomunikacija. Izdate poiljke otvara tuitelj u prisutnosti dva svjedoka. Pri otvaranju e se paziti da se ne povrijedi peat, a omoti i adresa e se sauvati. O otvaranju e se sastaviti zapisnik 22

Naredba banci ili drugoj pravnoj osobi Ako postoje osnovi sumnje da je neka osoba poinila krivino djelo koje je povezano s dobivanjem imovinske koristi, sud moe, na osnovu prijedloga tuitelja, narediti da banka ili druga pravna osoba koja vri finansijsko poslovanje dostavi podatke o bankovnim depozitima i drugim finansijskim transakcijama i poslovima te osobe, kao i osoba za koje se osnovano vjeruje da su ukljuene u te finansijske transakcije ili poslove osumnjienog, ako bi takvi podaci mogli biti dokaz u krivinom postupku. Privremeno oduzimanje imovine Sud moe u bilo koje vrijeme u toku postupka donijeti na prijedlog tuitelja privremenu mjeru oduzimanja imovine koja se ima oduzeti po KZ, mjeru zaplijene ili drugu neophodnu privremenu mjeru kako bi se sprijeilo koritenje, otuenje ili raspolaganje tom imovinom. . Vraanje privremeno oduzetih predmeta Predmeti koji su u toku krivinog postupka privremeno oduzeti vratit e se vlasniku, odnosno dratelju kada u toku postupka postane oigledno da njihovo zadravanje nije u skladu s odredbama zakona, a ne postoje razlozi na njihovo oduzimanje. 44.ISPITIVANJE OSUMNJIENOG Pojam, pravna priroda i vrste iskaza osumnjienog Iskaz osumnjienog je izjava koju on daje u tom svojstvu o KD koje mu se stavlja na teret i drugim pitanjima krivine stvari koja je predmet suenja. Iskaz osumnjienog je , prije svega, sredstvo odbrane osumnjienog, ali moe da poslui i kao dokazno sredstvo. Iskaz osumnjienog koristi se kao vano sredstvo ne samo zbog toga to u nekim sluajevima nikakvih drugih dokaza nema, ve zbog toga to moe korisno posluiti za provjeru vjerodostojnosti i istinitosti drugih dokaza. Krivini postupak se ne moe odrei upotrebe iskaza osumnjienog kao dokaznog sredstva, jer je osumnjienom, kao neposrednom uesniku dogaaja o kome se sudi, po pravilu, najbolje poznato da li je i kako djelo izvreno. Sve dokazne elemente iskaza osumnjienog tuilac je obavezan da provjerava drugim dokaznim sredstvima. Poseban znaaj ima priznanje koje osumnjieni moe dati u svom iskazu. Priznanje predstavlja izjavu kojom osumnjieni tereti sebe za izvrenje KD, odnosno djelimino ili potpuno prihvata navode optube kojima se oznaava kao uinilac. Priznanje je jedan od najspornijih dokaza u krivinom postupku, prema kome u sudskoj praksi i nauci postoji dosta predrasuda i ekstremnih tumaenja. Priznanje moe biti u uem smislu ako osumnjieni potvrdi da je uinio KD, i u irem smislu kada je svaka izjava osumnjienog koja je istinita vana injenica koja se tie nj. krivice, a za njega je nepovoljna. Priznanje moe biti:vansudsko i sudsko, znai da li je dato pred sudom ili van suda pred tuiocem, policijom,Prosto i kvlaifikovano, Prosto postoji kada osumnjieni priznaje ono zato se optuuje, bez ikakvih ogranienja. Kvalifikovano priznanje postoji kada osumnjieni priznajui izvrenje, u isto vrijeme priznaje i okolnosti koje iskljuuju KD ili bar umanjuju krivinu odgovornost.Potpuno i nepotpuno, znai da osumnjieni priznaje sve navode optube ili samo neke a druge odbija, Dobrovoljno i neizbjeno, prema tome da li osumljieni slobodno odluuje da prizna ili to ini pod uticajem ve otkrivenih injenica i okolnosti. Forma i sadrina ispita oosumnjienog lanom 6 odreuje se da osumnjieni ve na prvom ispitivanju: mora biti obavjeten o djelu za koje ga se tereti,zatim mu se mora omoguiti da se izjasni o svim injenicama i dokazima koji ga terete,da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist. Ispitivanje osumnjienog u istrazi vri tuilac. Ispit je mogu u svako doba, danju, nou i u sve dane. Ciljevi ispitivanja osumnjienog su predoavanje okrivljenja i pruanje mogunosti za odbranu, kao i razrjeenje subjektivnih i objektivnih okolnosti KD, kako bi se mogli potvditi ili odbaciti osnovi sumnje protiv njega. Kad se osumnjieni prvi put ispituje pitae se za osnovne identifikacione podatke( ime, prezime, nadimak, ime roditelja gdje je roen, gdke stanuje, datum roenja itd) Na poetku prvog ispitivanja osumnjienom e se saoptiti za koje se KD tereti i osnovi sumnje protiv njega, a pouie se o sledeim pravima: 23

Da nije duaniznijeti svoju odbranu niti odgovarati na postavljena pitanja Da moe uzeti branioca po svom izboru koji moe biti prisutan njegovonm ispitivanju, kao i da ima pravo na branioca bez naknade u sluajevima predvienim zakonom, Da se moe izjasniti o djelu koje mu se stavlja na teret i iznijeti sve injenice i dokaze koji mu idu u korist, osim ako je rje o spisima i predmetima ije bi otkrivanje moglo dovesti u opasnost cilj istrage, Da ima pravo na besplatne usluge prevodioca ako ne razumije ili ne govori jezik koji se koristi prilikom ispitivanja, Zakonom se posebno reguliu situacije koje se odnose na dva sluaja odricanja osumnjienog od prava koje mu pripadaju tokom ispitivanja. U prvom sluaju radi se o odricanju od branioca, a u drugom odricanju od prava da ne odgovara na postavljena pitanja. Registrovanje iskaza osummnjienog predstavlja njegovo biljeenje koje, s jedne strane odrava tok i rezultat procesne radnje ispitivanja osumnjienog, a s druge strane slui kao izvor podataka o onome to je u vezi sa krivinim dogaajem lice opaalo ili inilo i pred tuiocem o to,e saoptilo. Registrovanje je mogue u dva oblika: obavezno (uformi zapisnika) i po pravilu (snimanjem na audio ili video traku). 45.POJAM SVJEDOKA I SVJEDOKOG ISKAZA Svjedok je osoba koja koja moe pruiti informacije o nekom KD,za koja je saznao neposrednim ulnim opaanjem ili je do informacija doao na neki drugi nainuo od drugoga)r Svjedok nije procesni subjekt i po pravilu nezainteresovan je za ishod postupka.Osumnjieni odnosno optueni ne moe u isto vrijeme biti svjedok u procesu u kome se javlja kao osumnjieni.Svjedok ne mogu biti i drugi procesni subjekti:tuilac sudija,zapisniar,tuma. Svjedoki iskaz je izjava lica koje nije glavni procesni subjekt, data sudiji u toku postupka o ulnom opaanju neke injenice iz prolosti koja ima znaaja za konkretan predmet kriv. postupka u cilju dokazivanja te injenice. injenice se mogu odnositi na izvrenja KD, tako i na linost uinioca i druge vane okolnosti znai Svjedok je lice koje u postupku pred sudom daje takav iskaz. Predmet svjedokog iskaza su ulna opaanja neke injenice iz prolosti, vane za kriv. postupak. Iskaz ili zjava svjedoka daje se u usmenoj formi. Sama opaanja mogu biti neposredna od svjedoka ili posredna preko drugog lica. (svjedoenje po uvenju) Moe da svjedoi o onome to se pria ili govori. Iskaz svjedoka treba da bide dat u toku postupka, i to tuiocu, odnosno sudu. Saoptenja data dr. orgnaima, policiji, OSL, uzeta i u formi zapisnika, nisu iskazi svjedoka u smislu kriv. postupka. OSL radi svojih zadataka uzimaju ove iskaze. 46.PRAVA I DUNOSTI SVJEDOKA I SANKCIJE ZA NEIZVRAVANJE DUNOSTI Prava svjedoka.Svjedok ima pravo na naknadu putnih trokova i na naknadu za izgubljenu zaradu. Ne pripada mu nikakva nagrada za svjedoenje. Takoe ima pravo na zatitu od vrijeanja, prijetnji i napada. Tom pravu odgovara odgovarajua dunost sudije, odnosno predsjednika vjea koji e upozoriti ili novano kazniti uesnika u postupku ili bilo koje drugo lice koje ga vrijea, prijeti ili dovodi u opasnost bezbjednost svjedoka pred sudom. Dunosti svjedoka.Svjedoenje je opta dunost svih lica, domaih i stranih dravljana, koja borave na teritoriji BiH, ukoliko zakonom nisu osloboena te obaveze. Zakon ne postavlja bilo kakve uslove u pogledum psihikog ili fizikog stanja linosti svjedoka. Svjedok ima obavezu svjedoenja prema tuiocu, odnosno sudu, a dunost svjedoenja nastupa po odluci tuioca, odnosno suda. Svjedoenje obuhvata obavezu svjedoka da se odazove na poziv, zatim obavjesti o KD, uiniocu i drugim vanim okolnostima i da ukoliko su to ispunjeni uslovi promisorno poloi zakletvu, odnosno da izjavu. Obaveza odazivanja pozivu.Poziv za svjedoenje dostavlja tuilac, odnosno sud. Svjedok je duan da se odazove pozivu tuioca, odnosno suda i da lino doe pred tuioca, odnosno sud koji ga poziva. Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu, mogu se sasluati u svom stanu, bolnici ili na drugom mjestu. 24

Obaveza davanja iskaza.Lice pozvano kao svijedok duno je dati iskaz ako u zakonu nije drugije odreeno i dati ga istinito. Obavezno polaganje zakletve ,odnosno davanje izjave Sankcije za nevrenje svjedokih dunosti Ako se svjedok ne odazove pozivu, niti svoj izostanak opravda sud moe izrei novanu kaznu od 5.000 KM ili narediti prinudno dovoenje. Obje sankcije su fakultativne, a mogu se odrediti alternativno ili zbirno. Predviena je mogunost novanog kanjavanja do 30.000 KM svjedoka koji odbije da svjedoi 47.NESPOSOBNOST ZA SVJEDOENJE I ODBIJANJE SVJEDOENJA Iskljuenje svjedoka zbog nesposobnosti Pravilo je da svako sposoban u kriv. postupku moe biti svjedok. U nekim sluajevima, meutim, kriv.proc. pravo iskljuuje neka lica svjedoenja, a to se zasniva na nesposobnosti odreenih lica da vre svjedoku dunost u bilo kom procesu ili na nesposobnost da se kao svjedoci pojave u pojedinom krivinom predmetu. Sluajevi apsolutne nesposobnosti svjedoka propisuju se zakonom, a relativna nesposobnost se podrazumjeva ili je izriito predviena u zakonu. Apsolutna nesposobnost za svjedoenje Svjedok moe biti svako lice , bez obzira na uzrast, duevno stanje, fizike nedostatke, itd., kao to su djeca, starci, gluvonijemi, pijani i sl. Sud moe odbiti da saslua ovakva lica kao svijedoke, ali ne po osnovu zakonske zabrane njihovog sasluanja kao svijedoka, ve zbog injenice da se kao svijedoci sasluavaju samo ona lica za koja je vjerovatno da e biti u stanju da prue u postupku korisne podatke o predmetu suenja. Relativna nesposobnost svjedoka Tu dolaze lica za koja se podrazumjeva da su relativno nesposobna kao svijedoci i lica koja su izriito zakonom iskljuena kao svijedoci. Lica koja se podrazumjevaju iskljuenim kao svjedoci. Iako ne postoji izriita zakonska odredba, podrazumjeva se da su iskljuena kao svjedoci lica koja u konkretnom postupku imaju neku drugu procesnu funkciju. Funkcija procesnih subjekata u odreenoj krivinoj stvari nespojiva je sa funkcijom svjedoka u istoj krivinoj stavri, a to vai i za zapisniara i tumaa, odnosno i za vjetaka. Odbijanje svjedoenja.Svjedoenje mogu odbniti sledea lica, po lanu 83, stav 1: brani ili vanbrani drug optuenog, odnosno osumnjienog,roditelji ili dijete, usvojilac ili usvojenik osumnjienog ili optuenog,U oba sluaja organ koji vodi sluaj treba provjeriti da li se radi o licu koje spada u ovu kategoriju svjedoka. Odbijanje svjedoenja je mogunost koja se ne mora koristiti. Pravo svjedoka da ne odgovara na pojedina pitanja.Svjedok ima pravo da ne odgovara na pojedina pitanja ako bi ga istinit odgovor izloio krivinom gonjenju. Treba naglasiti da zakon ne zabranjuje organu postupka da postavlja svjedoku ovlaenje da na takva pitanja uskrati odgovor.Postoji mogunost da svjedok ipak odgovara i na takva tzv. samooptuujua pitanja, i to ukoliko mu se da imunitet. 48.POSTUPAK PRI DOKAZIVANJU SVJEDOCIMA Postupak pri dokazivanju svjedocima Postupak dokazivanjima svjedocima (kao i svaki dokazni postupak) sastoji se iz tri faze: nastupanje svjedoka, izvoenje dokaza svjedocima ( sasluanje svjedoka) i ocjena iskaza svjedoka. Nastupanje svjedoka Kao svjedoci pozivaju se lica za koja je vjerovatno da e moi da daju obavjetenja o kriv. dijelu i uiniocu i o drugim vanim okolnostima. Koji e svjedoci biti pozvani u postupak i u kom broju, odluuju stranke i sud. Opta pravila o nastupanju dokaza vae i za nastupanje dokaza svjedocima, ali se svjedok moe i sam javiti organu koji vodi postupak. Izvoenje dokaza svjedocima Iskaz svjedoka pribavlja se njegovim sasluanjem. Propisana je dunost svjedoka da odgovore daje usmeno, ali to nije mogue primjeniti na nijeme i gluhonijeme svjedoke, pa je zakonom posebno propisano sasluanje ove kategorije svjedoka. 25

Nakon to je svjedok upoznat sa svojom osnovnom dunou i posljedicama njenog krenja, od njega se uzimaju nj. osnovni podaci, kao i podaci koji se odnose na prirodu i vrstu njegovog odnosa sa osumnjienim, odnosno optuenim. Poslije optih pitanja svjedok se poziva da iznese sve to mu je o predmetu poznato, a zatim e mu se postavljati pitanja radi provjeravanja, dopune i razrjeenje. Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu svjedoi. Ako se njihovi iskazi ne slau u pogledu vanih injenica, svjedoci se mogu suoiti. Zakon dozvoljava mogunost da se sasluanje svjedoka moe snimati audivizuelnim sredstvima u svim fazama postupka. Ocjena iskaza svjedoka Iskaz svjedoka u praksi je najei dokaz u krivinom postupku, ali je ocjena dokazne vrijednosti svjedokog iskaza najtea od svih ocjena dokazne vrijednosti radnji dokazivanja. Osnovni problem pri ocjeni iskaza svjedoka jeste utvrditi u kojoj mjeri se izjava svjedoka o injenicama podudara sa stvarnim stanjem. Osim istinitog iskaza, postoje i laan i pogrean. Iskaz je pogrean kada postoji nepodudaranje iskaza svjedoka sa realnou iz razloga koji su van volje i svijesti svjedoka. Pogrean iskaz moe nastati zbog greaka prilikom primanja utisaka i njihovog pamenja kao i zbog izlaganja onog to je svjedok primio. Nepodudaranje iskaza svjedoka sa realnou moe da nastupi iz razloga koji zavise od volje i svijesti svjedoka i tada je iskaz laan. U pogledu obrazloenja sudske ocjene iskaza svjedoka, vae ista pravila i kao kod drugih dokaza 49. ZATIENI SVJEDOK S obzirom da su svjedoci izloeni opasnosti od prijetnji i drugih osveta ukazala se potreba na ozakonjenje ovog instituta. Meunaroden preporuke potenciraju dvije oblasti u kojima je neophodna posebna zatita svijedoka, a to su: organizovani kriminal i posebno osjetljivi svjedoci koji su direktno pogoeni izvrenjem KD npr. dijeca, starci, duevno oboljela lica i druga lica sa posebnim potrebama. Pitanja zatienog svjedoka regulie poseban zakon o zatiti svjedoka. Svijedok pod prijetnjom je onaj svijedok ija je lina bezbjednost ili bezbjednost njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegovog uea u kriv. postupku, kao rezultat prijetnji, zastraivanja ili slinih radnji koje su vezane za njegovo svjedoenje ili svjedoka koji smatra da postoji razuman osnov za bojazan da bi takva opasnost vjerovatno proistekla kao posljedica njegovog svjedoenja. Ugroeni svjedok je onaj svijedok koji je ozbiljno fiziki ili psihiki traumatizovan okolnostima pod kojima je izvreno KD ili koji pati od ozbiljnih psihikih poremeaja koji ga ine izuzetno osjetljivim, kao i dijete maloljetnik. *Posljedice nepotovanja zatite identiteta svjedoka su krivinopravnog karaktera. Tako KZBiH sadri novo KD pod nazivom Otkrivanje identiteta zatienog svjedoka( kazna zatvora od 3 mjeseca do tri godine) Mjere zatite svjedoka.Sud moe odrediti one mjere zatite svjedoka koje smatra potrebnim, a koje su predviene zakonom o zatiti svjedoka ukljuujui primjenu vie mjera istovremeno. Sud e prvo odreivati mjeru koja je laka za primjenu, a ako bude potrebe odredie i teu mjeru. (sasluanje van sudnice,onemoguavanje braniocu i optuenom uvid da pregleda spise i dokumerntaciju 50.UVIAJ I REKONSTRUKCIJA Uviaj je neposredno i u zakonskoj formi preduzeto ulno opaanje organa koji vodi postupak, o injenicama vanim za rjeenje konkretnog krivinopravnog sluaja i naknadu tete. Cilj uviaja je otkrivanje i prikupljanje materijalnih dokaza ili indicija o postojanju i vrsti KD, koje mogu posluiti pronalaenju i identifikaciji uinilaca djela ili o tome da se te injenice razjasne ili da se utvrde tragovi i posljedice KD ili provjeri istinitost drugih dokaza. Predmet uviaja mogu biti stvari (pokretne i nepokretne, mjesta gdje se god mogu pronai predmeti i tragovi KD).

26

Uviaj lica moe se vriti nad osumnjienim bez obzira na njegov pristanak ako je potrebno da se utvrde injenice vane za kriv. postupak, a nad drugim licima, bez nj. pristanka samo ako se mora utvrditi da li se na nj. tjelu nalaze odreeni tragovi ili posljedica KD. *Zakon ne propisuje neki formalnopravni osnov za obavljanje uviaja kao to je zahtjev, naredba ili rjeenje o uviaju. Radi toga je za vrenja uviaja dovoljan samo materijalan uslov, a to je da je za utvrivanje odreene injenice potrebno neposredno materijalno opaanje. Tako se uz primjenu krim.tehnike i taktike pristupa vrenju uviaja kako bi se pronali ili utvrdili odreeni predmeti i injenice potrebne za krivini postupak. Rekonstrukcija Radi provjeravanja izvedenih dokaza ili utvrivanja injenica koje su od znaaja za razjanjenje stvari organ koji vodi postupak moe odrediti rekonstrukciju dogaaja koja se vri tako to se ponavljaju radnje ili situacije u uvjetima pod kojima se prema izvedenim dokazima dogaaj desio. Ako su u iskazima pojedinih svjedoka ili osumnjienih, odnosno optuenih radnje ili situacije razliito prikazane rekonstrukcija dogaaja e se, po pravilu, posebno izvriti sa svakim od njih. Rekonstrukcija se ne smije vriti na nain kojim se vrijea javni red i moral ili se dovodi u opasnost ivot ili zdravlje ljudi. Prilikom rekonstrukcije mogu se, po potrebi, ponovno izvesti pojedini dokazi. Razlike uviaja i rekonstrukicije je u tome to se u zapisnik o uviaju ne mogu unositi stvari i zjave svjedoka ili vjetaka kao u zapisniku o rekonstrukciji. Organizovanje uviaja Uviaj u istrazi je primarno u nadlenosti tuioca koji sprovodi istragu, a sekundarno nakon obavjetavanja tuioca, uviaj u istrazi moe izvriti i OSL, a ako je tuilac prisutan na licu mjestaa u toku vrenja uviaja od strane OSL, moe traiti da OSL izvri odreene radnje koje on smatra neophodniim, pri emu se sve radnje preduzete prilikom uviaja moraju dokumentovati i detaljno obrazloiti kako u zapisniku tako i u posebnom slubvenom izvjetaju. Nakon podizanja optunice uviaj obavlja sudija za prethodnosasluanje, dalje na glavnom pretresu uviaj vri sudija, odnosno vijee. Uviaj se obavlja u prisustvu strunog lica kriminalistike ili druge sline struke koja e pomoi u pronalaenju, osiguranju, opisivanju, fotodokumentaovanju tragova. Na uviaj ili rekonstrukciju moe se pozvati i vjetak ako bi nj. prisustvo bilo od koristi radi davanja nalaza i miljenja. Tom prilikom vjetak moe predloiti da se razjasne pojedine okolnosti ili da se licu koja se sasluava postave odreena pitanja. Dokazna snaga uviaja Uviaj je najpouzdaniji nain utvrivanja injenica u kriv.postupku, jer organ koji ga sprovodi utvruje injenice vlastitim opaanjem. Najveu dokaznu vrijednost ima uviaj koji sud sprovodi na glavnom pretresu, neposredno opaajui relevantne injenice. U svakom sluaju, stvarna dokazna vrijednost uviaja bez obzira na to da li je sproveden prije ili na glavnom pretresu, zavisi od slobodne ocjene suda. 51.ISKAZ VJETAKA Iskaz vjetaka je izjava procesno nezainteresovanih lica koje stranke i sud uzimaju na osnovu strune spreme ili vjetine steene vrenjem poziva, da opaze injenice, okolnosti ili pojave ili da o njima daju svoje miljenje. Vjetak kao posebna vrsta svjedoka nije potreban ako sud i stranke mogu razumjeti i vrijednovati dokaze bez pomoi strunog lica koje ima znanje o nekom predmetu. Vjetake obino pozivaju tzuilac ili branilac osumnjienog, odnosno optuenog. U posebnim sluajevima ako sud ne razumije injenice moe pozvati svoje vlastite vjetake. Vjetaenje je djelatnost vjetaka na prikupljanju nalaza i miljenja. U nalazu vjetak daje ono to je opazio i ispitivanjem utvrdio, a zanajno je za razrjeavanje relevantnih injenica. Vjetaenje se danas proiruje i na kriminoloko ispitivanje osumnjienog. U odnosu na svjedoka vjetak se razlikuje u tome to svjedok svjedoi o injenicama iz prolosti, van postupka, a vjetak daje miljenja o sadanjim injenicama u postupku. Svjedok se ne moe zamjeniti i ne moe biti zauzet, a vjetak moe. Meutim za vjetaka se nee uzeti lice koje bude sasluano kao svjedok. Sposobnost vjetaka Vjetak treba da raspolae strunom, tehnikom i pravnom sposobnou za vjetaenje. U pogledu strunesposobnosti, podrazumjeva se odreeno potrebno znanje (struna sprema), koje e mu omoguiti da zapazi odreene injenice i da o njima da svoj sud. 27

Vjetak je duan:da tuiocu, ili sudu dostavi izvjetaj koji sadri: dokaze koje je pregledao, obavljene testove, nalaz i miljenje do kojeg je doao i sve druge relevantne podatke koje vjetak smatra potrebnim za pravednu i objektivnu analizu, dostaviti nalaz i miljenje kao i radni materijal, skice i zabiljeke organu koji ga je odredio detaljno obrazloiti kako je doao do odreenog miljenja,,briljivo razmotriti predmet vjetaenja,da se odazove pozivu, da podnese nalaz i miljenje i da poloi zakletvu. Sudska ocjena vjetakovog iskaza Sudija je slobodan da cjeni iskaz vjetaka i moe ga prihvatiti ili odbaciti. Ako ne prihvati vjetakovo miljenje, to neslaganje uvjerljivo mora obrazloloiti u presudi. 52.I S P R A V E Isprava je predmet na kome se ljudskom djelatnou grafiki, figurativno, slikom ili zvuno utisnuti podaci o injenicama koje su vane za pravne odnose i pravni saobraaj. Isprave nisu samostalno dokazno sredstvo po svom sadraju, jer sadre uvijek neko drugo postojee dokazno ssredstvo (svjedodbu, vjetaenje, priznanje ili indicije), tj. specijalni su oblik u kome se javljaju ostala dokazna sredstva ili su predmet uviaja tako da se javljaju kao posebno dokazno sredstvo. Pojam isprave ili dokumenta definie lan 1 stav 23 KZ BiH. Dokazna vrijednost fotgrafije, originala, kopije i telekomunikacijske adrese je u kriv.postupku veoma znaajna. Fotografije su fotografski, digitalni i rendgenski snimci, video trake i filmovi. Snimci napravljeni za vrijeme uviaja predstavljaju tzv. tehniko registrovanje injenica. Original predstavlja spis, snimak ili slian ekvivalent kojim se ostvaruje isto dejstvo od strane lica koje ga pie, snima ili izdaje. Kopija je preslikavanje originala ili matrice, ukljuujui uveanja i umanjenja, mehanikim ili elektronskim presnimavanjem, hemijskom reprodukcijom ili nekom drugom ekvivalentnom tehnikom kojom se precizno reprodukuje original. Telekomunikacijska adresa je svaki trelefonski broj, bez obzira da li je linijski ili mobilni, odnosno elektronska ili internet adresa. Isprave mogu biti javne i privatne. Javne su one koje su u propisanom obliku izdali javni ili dravni organi vlasti u svojim granicama nadlenosti kao i isprave koje su izdala pravna lica u vrenju javnog ovlatenja koje im je povjereno na osnovu zakona ili propisom zasnovanom na zakonu. Da bi neka isprava bila uzeta u ocjenu kao dokaz, prethodno se mora uitvrditi njeno svojstvo. Dokaznu vrijednost isprava sud cijeni po slobodnom uvjerenju. Prema tome ni javne ni privatne isprave nemaju obaveznu dokaznu snagu za sudiju. 53.I N D I C I J E Indicije ili osnovi podozrenja su injenice koje same nisu predmet dokaza ija je istinitost utvrena, a iz kojih se moe zakljuiti, tj. posebno utvrditi da je jedna druga injenica koja je predmet dokaza, odnosno koja treba da se dokae, takoe istinita, jer ona prva stoji s njom u tjesnoj logikoj vezi. Da bi jedna injenica bila indicija, ona mora biti nesporno utvrena i mora biti u neposrednoj vezi sa injenicom koja je predmet dokazivanja. Za organe krivinog postupka indicije predstavljaju izvor saznanja o pravno relevantnim injenicama. One su posredni dokazi, jer se njima direktno ne utvruje nita to je predmet dokaza. Zato se ti dokazi i zovu kritikim i posrednim dokazima, dokazima rezonovanja ili sastavnim dokazima. Dokazivanje indicijama i dokazna snaga indicija Pri ocjeni dokaza po slobodnom uvjerenju, dokazna snaga osnova podozrenja cijeni se kao dokazna snaga svakog drugog dokaza. Poto jedna indicija obino prua samo odreenu vjerovatnou da neka pravno znaajna injenica postoji ili nepostoji, a da bi to bilo sigurnije potrebno je, redovno, postojanje vie indicija koje treba meusobno da se podudaraju. U nekim iznimnim sluajevima dovoljna je i samo jedna indicija O tome koliko je indicija potrebno da bi se dobio puni dokaz, zakon ne govori, niti je to mogao ureeivati, jer se radi o faktikom pitanju.

28

54.POSEBNE ISTRANE RADNJE To su takve mjere kojima se koriste dravni organi u borbi protiv organiziranog kriminala i terorizma, a u okvirima meunarodnih prihvaenih standarda i EKLJP. Protiv osobe za koju postoji osnovana sumnja da je sama ili s drugim osobama uestvovala ili uestvuje u uinjenju krivinog djela za koja se moe izrei kazna zatvora najmanje tri godine ili tea kazna mogu se odrediti posebne istrane radnje ako se na drugi nain ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo povezano s nesrazmjernim tekoama. Uslovi za primjenu posebnih istr.radnji Osnovni uslovi za primjenu posebnih istranih radnji vezana su za KD protiv integriteta BiH, protiv ovjenosti i meunarodnih vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, terorizma, i za djela za koja je predviena i moe se izrei kazna zatvora u trajanju najmanje tri godinem ili tea kazna. Posebne istrane radnje mogu se odrediti samo ako se na drugi nain ne mogu pribaviti dokazi ili bi njihovo pribavljanje bilo skopano s nesrazmjernim tekoama. To predstavlja materijalnopravni uslov i one nee biti dozvoljene ako se nekom drugom mjerom ili radnjom moe postii svrha. Ovo naelo je povezano sa naelom srazmjernosti, a to znai da se radnje nee primjenjivati kod KD za koje se moe izrei blaa novana kazna, pri emu bi nastupio nesrazmjer izmeu teine samog KD i inteziteta zahvata u ljudska prava i slobode prilikom prikupljanja dokaza. Posebne istrane radnjke mogu se odrediti prema odreenom licu uz postojanje odrenih procesnopravnih razloga za njihovo preduzimanje: ako postoje osnovi sumnje protiv lica da je samo ili sa drugim licimja uestvovalo u vrenjuKD,ako nadleni sudski oprgan odredi nj. primjenu,trajanje posebnih istranih radnji je ogranieno na mjesec dana, s tim to se taj rok moe produiti na rok od tri ili est mjeseci na prijedlog tuioca, odnosno sudija za p.postupak moe prekinuti istrane radnje ako one nemaju efekta. Formalni uslov za preduzimanje posebnih istranih radnji jeste postojanje odgovarajue odluke suda, kojoj prethodi inicijativa nadlenog organa. Tu naredbu sudija za p.postupak dostavlja na izvrenje policijskom organu koji ovisno o vrsti i trajanju odreene posebne radnje, osigurava kadrovske i tehnike uslove nune za njihovo efikasno provoenje. Izuzetno ako postoje dva kumulativna uslova, ako se pisana naredba ne moe dobiti na vrijeme i ako postoji opasnost od odlaganja policijki organ na osnovu usmene naredbe moe zapoeti posebne istrane radnje. U tom sluaju pisana naredba mora biti dostavljena u roku 24 sata od izdavanja usmene naredbe. Vrste posebnih istranih radnji nadzor i tehniko snimanje telekomunikacija, pristup kompjuterskim sistemima i kompjutersko sravnjenje podataka, nadzor i tehniko snimanje prostorija, tajno praenje i tehniko snimanje osoba i predmeta, prikriveni istraitelj i informator, simulirani otkup predmeta i simulirano davanje potkupnine, nadzirani prijevoz i isporuka predmeta krivinog djela. Ovih sedam posebnih istranih radnji moemo razvrstati na: mjere tajne operacije, mjere prodora u kriminalne grupe, mjere audio i video nadzora i mjere tajne opservacije. Po prestanku radnji policijski organi moraju sve informacije, podatke i predmete dobijene preduzetim radnjama, kao i izvjetaj o tome predati tuitelju. Tuitelj je duan dostaviti sudiji za prethodni postupak pisani izvjetaj o preduzetim radnjama. Na osnovu podnesenog izvjetaja sudija za prethodni postupak provjerava da li je postupljeno po njegovoj naredbi. Korienje dokaza pribavljenih posebnim istranim radnjama Tehnike snimke, isprave i predmeti pribavljeni pod uvjetima i na nain propisan ovim zakonom mogu se koristiti kao dokazi u krivinom postupku. Prikriveni istraitelj i informator, kao i osobe koje su provele istrane radnje mogu se sasluati kao svjedoci o toku provoenja radnji Sluajni nalazi ne mogu se koristiti kao dokaz informacije i podaci dobijeni preduzimanjem radnji iz lana 130. ovog zakona ako se ne odnose na krivino djelo iz lana 131. ovog zakona.

29

55.MJERE ZA OBEZBJEENJE PRISUSTVA OSUMNJIENOG OPTUENOG I USPJENO VOENJE KRIVINOG POSTUPKA

,ODNOSNO

Radnje procesne prinude prema licima sastoje se, u veoj ili manjoj mjeri, u ograniavanju line slobode osumnjienog, odnosno optuenog, to ne znai uvijek lienje slobode. Mjere koje se mogu preduzeti prema optuenom za osiguranje njegove prisutnosti i za uspjeno voenje krivinog postupka jesu poziv, dovoenje, zabrana naputanja boravita, jamstvo i pritvor. Prilikom odluivanja koju e od navedenih mjera primijeniti, nadleni organ pridravat e se uvjeta odreenih za primjenu pojedinih mjera, vodei rauna da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom mjerom. Ove mjere ukinut e se i po slubenoj dunosti odmah kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit e se drugom blaom mjerom kad za to nastupe uvjeti. Odredbe ove glave shodno se primjenjuju i na osumnjienog. Pozivanje Poziv je prva i najblaa mjera za obezbjeenje prisustva osumnjienog, odnosno optuenog i drugih subjekata u kriv.postupku, odnosno prisutnost optuenog pri izvrenju radnji u krivinom postupku osigurava se njegovim pozivanjem. Pozivanje je pod prijetnjom zakonske sankcije u sluaju nedolaska. U istrazi poziv moe uputiti osumnjienom tuilac a u izuzetnim sluajevima i OSL. Pozivanje se vri pismenom naredbom a izuzetno i usmenom koje e se zabiljeiti u zapisniku koji e pozvano lice potpisati. Sankcija za neodazivanje pozivu sadri vei stepen prinude a to je dovoenje, pritvor i novana kazna. Pozivanje se vri dostavljanjem zatvorenog pisanog poziva koji sadri: naziv organa koji poziva, ime i prezime optuenog, naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje optueni ima da doe, dan i sat kad treba da doe, oznaenje da se poziva u svojstvu optuenog i upozorenje da e u sluaju nedolaska biti prinudno doveden, da je duan odmah obavijestiti tuitelja, odnosno sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promijeni boravite i slubeni peat i potpis tuitelja, odnosno sudije koji poziva. Kad se optueni prvi put poziva pouit e se u pozivu o pravu da uzme branitelja i da branitelj moe biti prisutan njegovom sasluanju. Kad se osumnjieni prvi put poziva, pouit e se u pozivu o njegovim pravima. Do podizanja optunice poziv osumnjienom upuuje tuitelj. Ako optueni nije u stanju odazvati se pozivu usljed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat e se u mjestu gdje se nalazi ili e se osigurati njegov prijevoz do zgrade suda ili drugog mjesta gdje se radnja preduzima. Dovoenje Naredbu da se optueni dovede moe izdati sud ako je donijeto rjeenje o pritvoru ili ako uredno pozvani optueni ne doe, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvriti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti oigledno proizlazi da optueni izbjegava prijem poziva. Izuzetno, u hitnim sluajevima, naredbu iz stava 1. ovog lana moe izdati i tuitelj ukoliko uredno pozvani osumnjieni ne doe, a svoj izostanak ne opravda, s tim to ovu naredbu mora odobriti sudija za prethodni postupak u roku od 24 sata od izdavanja naredbe. Naredbu za dovoenje izvrava sudska policija. Naredba za dovoenje izdaje se pisano. Naredba sadrava: ime i prezime optuenog koji se ima dovesti, naziv krivinog djela koje mu se stavlja na teret, uz navoenje odredbe krivinog zakona, razlog zbog kojeg se nareuje dovoenje, slubeni peat i potpis sudije koji nareuje dovoenje. Osoba kojoj je povjereno izvrenje naredbe predaje naredbu optuenom i poziva ga da poe s njom. Ako optueni to odbije, dovest e ga prinudno. Mjerom dovoenja obezbjeuje se prisustvo svjedoka, vjetaka i strunog lica, ako se iz neopravdanih razloga ne odazovu pozivu. Zabrana naputanja boravita U pitanju je mjera koja u potpunosti ne znai ni pritvor a ni potpuinu slobodu. Prinuda je u ogranienju kretanja bez liavanja slobode. Ta zabrana je ralativnog karaktera, s obzirom da moe napustiti mjesto boravita ali samo ukoliko to odredi sud. Ova mjera se moe zamjeniti drugom stroijom mjerom ako se prakri. 30

Mjera zabrane naputanja boravita je fakultativnog karaktera i moe se odrediti obrazloenjem suda ukoliko postoje okolnosti koje alternativno ukazuju na to da bi osumnjieni, odnosno optueni mogao: pobjei, sakriti se ili otii u nepoznato mjesto ili inostranstvo. Uz mjeru zabrane naputanja boravita optuenom moe biti zabranjeno posjeivanje odreenih mjesta ili sastajanje s odreenim osobama ili nareeno da se povremeno javlja odreenom organu ili privremeno oduzeta putna isprava ili vozaka dozvola, kao i zabranjeno preduzimanje odreenih poslovnih aktivnosti. Ovim mjerama ne moe se ograniiti pravo optuenog da komunicira sa svojim braniteljem. U toku istrage mjere zabrane naputanja boravita odreuje i ukida sudija za prethodni postupak, poslije podizanja optunice sudija za prethodno sasluanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja glavnog pretresa taj sudija, odnosno predsjednik vijea. Mjere mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdue do pravomonosti presude. 56.JEMSTVO To je takva mjera koja predstavlja zamjenu za pritvor a cilj joj je da obezbjedi prisustvo osumnjienog, odnosno optuenog tokom trajanja kriv.postupka. Lice koje je dalo jemstvo moe traiti tokom postupka smanjenje ili ukidanje jemstva. Jemstvo je lino ili verbalno kada jedno ili vie lica daju obeenje da e u sluaju bjekstva osumnjienogplatiti odreeni iznos novca, ali taj novac unaprijed ne polau niti za obeani iznos daju obezbjeenje na svojoj imovini. Kod stvarnog jemstva novac se unaprijed polae a kod verbalnog tek u sluaju bjekstva optuenog. Jemstvo uvijek glasi na novani iznos, a iznos nije odreen zakonom ve ga po slobodnoj ocjeni odruje sud s obzirom na teinu KD, line i porodine prilike osumnjienog odnosno optuenog. Postupak odreivanja jemstva Jemstvo moe traiti optueni, odnosno osumnjieni ili neko drugi za njega. Smatra se da se jemstvo moe ponuditi u pismenoj formi ili izjavom na zapisnik. U toku istrage rjeenje o jamstvu i o njegovom ukidanju donosi sudija za prethodni postupak, poslije podizanja optunice sudija za prethodno sasluanje, a nakon dostavljanja predmeta sudiji, odnosno vijeu u svrhu zakazivanja glavnog pretresa taj sudija, odnosno predsjednik vijea. Rjeenje kojim se odreuje jamstvo i rjeenje kojim se jamstvo ukida donosi se po sasluanju tuitelja. U vezi sa jemstvom sud donosi odluke u formi rjeenja a izuzetno u obliku naredbe. Rjeenje o jemstvu se dostavlja tuiocu, osumnjienom, odnosno optuenom, nj. braniocu a odluku bi trebalo dostaviti i licu koje je ponudilo jemstvo. Prestanak jemstva Prestaje na dva naina: Propau ili oslobaanjem od jemstva. Jemstvo propada ako osumnjieni, odnosno optueni pobjegne, vrijednost jemstva pripada budetu iz koga se finansira sud koji vodi postupak. Jemstvo postaje slobodno tj. ukida se: A) Ako ne postoje razlozi za pritvor koje jemstvo zamjenjuje ili ako se jemstvo moe zamjeniti blaom mjerom zabrane naputanja boravita, B) Ako se prema osumnjienom odredi pritvor, jemstvo prestaje i zamjenjuje se pritvorom (ako osumnjieni ne doe na poziv, a izostanak ne opravda, ako se sprema za bjekstvo, ako se protiv njega ne pojavi drugi zakonski osnov poto je na slobodi). C) Donoenjem pravosnane odluke kojom se postupak protiv optuenog okonava D) Kada lice koje je dalo jemstvo odustane od tog jemstva. 57.PRITVOR Pojam i vrste pritvora Pritvor je preventivno liavanje slobode lica za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo KD koje odreuje sud kada postoje zakonom propisani uslovi. To je jedna odm mjera za obezbjeenje fizikog prisustva osumnjienog i uspjeno voenje postupka. Izdvaja se od ostalih mjera po sadraju kao najtea mjera i po mjerama koje se njim postiu. Zakon je ustanovio samo jednu vrstu pritvora fakultativni (mogui) i ne poznaje obavezni (obligatorni) pritvor. Osnovi za odreivanje pritvora 31

Opti materijalnopravni osnov za odreivanje pritvora je postojanje osnovane sumnje da je uinjeno KD. A pritvor je fakultativan ako protiv lica postoji pored osnovane sumnje da je uinilo KD i neki od posebnih uslova za utvrivanje pritvora koji su odreeni u zakonu. Osnovi za pritvor su slijedei: Pritvor radi obezbjeenja prisustva optuenog u kriv.postupku. Ako postoje osnovi da se osumnjieni krije ili postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva odreuje se pritvor. Koluzijska opsnost kao osnov za odreivanje pritvora. Odreuje se ako postoji bojazan da e osumnjieni izmjeniti, unititi, falsifikovati dokaze ili tragove koji su vani za kriv.postupak, ili da e uticati na svjedoke, sauesnike ili prikrivae. Pritvor zbog iteracijaske opasnosti. Odreivanje ovog pritvora ovisi o dva pravna standarda: prvo potrebno je da je ispunjen opti uslov za odreivanje pritvora (postojanje osnova sumnje), te bojazan da e osumnjieni ponoviti KD ili dovriti zapoeto KD a za to dijelo se moe izrei kazna zatvora 5 i vie godina. Pritvor zbog potrebe sigurnosti graana ili imovine. Odreuje se ako se radi o KD zbog kojeg se moe izrei kazna zatvora 10 i vie godina, a uslijed naina i izvrenja ili posljedica KD-a odreivanje pritvora je neophodno za dalju sigurnost. U zakonu postoji jo jedan uslov osnov za odreivanje pritvora: ako optueni koji je uredno pozvan oigledno izbjegava da doe na glavni pretres i ako prinudno dovoenje nije uspijelo. Nadlenost za odreivanje pritvora u istrazi pripada sudiji za p.postupak koji e prije donoenja rjeenja preispitati osnovanost zahtjeva za odreivanje pritvora. O odreivanju pritvora odluuje sudija za prethodno sasluanje, a o produenju pritvora vijee Pritvor poslije izricanja prvostepene presude. Ovaj pritvor je mogu kada sud izrekne presudu na kaznu zatvora preko 5 godina, a postoje razlozi za odreivanje pritvora. Pritvor odreuje sudija, tj. vijee koje je izreklo presudu. Pritvor se odrezuje rjeenjem suda. Trajanje pritvora A) Trajanje pritvora u istrazi Prije donoenja rjeenja o odreivanju pritvora sudija za prethodni postupak e preispitati osnovanost zahtjeva za odreivanje pritvora. Po rjeenju sudije za prethodni postupak pritvor moe trajati najdue mjesec dana od dana lienja slobode. Poslije tog roka osumnjieni se moe zadrati u pritvoru samo na osnovu rjeenja o produenju pritvora. Pritvor se odlukom vijea po obrazloenom prijedlogu tuitelja, moe produiti za najvie dva mjeseca. Protiv rjeenja vijea doputena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja. Ako se postupak vodi za krivino djelo za koje se moe izrei kazna zatvora 10 godina ili tea kazna i ako postoje naroito vani razlozi, vijee Vrhovnog suda moe, po obrazloenom prijedlogu tuitelja, produiti pritvor za jo najvie tri mjeseca. Protiv rjeenja vijea doputena je alba koja ne zadrava izvrenje rjeenja. Tako da pritvor moe trajati najdue 6 mjeseci. Ako se do isteka rokova ne potvrdi optunica, osumnjieni e se pustiti na slobodu. B) Nakon potvrivanja optunice pritvor moe trajati najdue jednu godinu. Ako za to vrijeme ne bude izreena prvostepena presuda pritvor e se ukinuti i optueni pustiti naslobodu. Poslije izricanja prvostepene presude pritvor moe trajati najdue jo est mjeseci. Ukidanje pritvora O ukidanju pritvora mora se donijeti rjeenje, bez obzira po kom se osnovu pritvor ukida. Pritvor moe biti ukinut na prijedlog stranaka branioca ili po slubenoj dunosti. Stranke i branilac mogu staviti na prijedlog za ukidanje pritvora uvijek i ponavljati ga neogranieno. 58.POJAM VRSTE I STRUKTURA SUDSKIH ODLUKA Sudske odluke oznaavaju sve oblike odluivanja sudskih organa u krivinom postupku. Njime se, u stvari, izraava volja suda o promjeni zakona na konkretan sluaj koji je predmet odluivanja. Prema svojoj formi, sudske odluke donijete u kriv.postupku mogu imati oblik ili formu presude, rjeenja i naredbe. Presuda. To je najvanija odluka u kriv.postupku. To je takva sudska odluka kojom se konkretni krivinoprocesni odnos, koji je predmet postupka, raspravlja za tu instancu. Drugi dravni organi ne mogu nikada donositi presudu, ali presuda nije poslednja odluka koja se ne moe donijeti u postupku. Naime, poslije prvostepene presude, mogua je i presuda suda drugog stepena, a nekada i suda treeg 32

stepena. Presuda postaje konana samo onda kada se vie ne moe pobijati reddovnim pravnim lijekovima. Glavni pretres se po pravilu zavrava presudom. Presuda prema maloljetnicima se moe izrei samo kada se oni osuuju na kaznu maloljetnikog zatvora, a u postupku prema pravnim licima se izrie presuda. Rjeenje. To je odluka kojom se po pravilu ne raspravlja glavni predmet postupka, nego rjeavaju pojedina procesna pitanja u toku ili, eventualno, po zavretku postupka. Iako slue donoenju presude, postoje i neka rjeenja kojima se krivina stavr definitivno razrjeava i postupak okonava. Glavni postupak se okonava rjeenjem: ako optueni umre, ako se maloljetniku izrekne vaspitna mjera, ako vijee obustavi postupak prema maloljetniku, ako optueni nakon izvrenog KD duevno oboli. Procesne situacije u kojima se u zakonu odluuje rjeenjem mnogobrojne su i raznovrsne (npr.: o izuzeu sudije, odreivanju jemstva, odreivanju pritvora, odlaganju gl.pretresa, itd.) Forma i sadraj rjeenja u zakonu su odreeni za odreene sluajeve (rjeenje o odreivanju pritvora), rj. o sudskoj opomeni, itd), Protiv rjeenja je alba uvijek dozvoljena ako zakonom nije drugije odreeno. Naredba. To je svaka odluka koja u zakonu nije oznaena kao presuda ili rjeenje. To su odluke kojima se odreuje primjena nekog sredstva procesne prinude (npr.: naredba za pretresanje, dovoenje, itd). Naredbe najee izdaje tuilac, odnosno sudija pojedinac (za p.postupak, i za p.sasluanje, te sudija predsjednik vijea). Naredbom se upravlja tokom itavog procesa ili odluuje o preduzimanju pojedinih radnji. Naredbe su operativne odluke koje mogu biti prema svim uesnicima u kriv.postupku., Struktura sudskih odluka Kakvu e formu imati akt pojedinih sudskih odluka i kako izgleda njegova sadrina u zakonu je propisano samo za presudu. U pogledu sadrine rjeenja i naredbi, zakon nema opte odredbe, ve za pojedine sluajeve odreuje ta treba da sadre i kako izgledaju. Pravilo je da sve sudske odluke sastoje od uvoda, izreke (dispozitiva), obrazloenja, pouke o pravnom lijeku i djela za ozvanienje. Sve ove dijelove moraju imati presuda i neka rjeenja, a druga rjeenja i naredbe samo neke od tih djelova. Uvod ili rubrum (glava odluke). Slui individualizaciji i identifikaciji odluke. Uvod presude sadri: naznaenje da se presuda izrie u ime BiH, naziv suda,ime i prezime predsjednika i lanova vijea i zapisniara, ime i prezime optuenog, KD za koje je optuen, kao i to da li je bio prisutan glavnom pretresu, dan glavnog pretresa, da li je gl.pretres bio javan, ime i prezime tuioca, branioca, zakonskog zastupnika i punomonika koji su bikli prisutni na gl.pretresu i dan obajvljivanja izreene presude. Izreka (dispozitiv). To je najvaniji dio odluke. Njome se u najsaetijem obliku izraava odlukasuda o pitanju koje je predmet odluivanja, s odreenim ravnim posljedicama za stranke i uesnike u postupku. Zbog takvog znaenja, njen je sadraj za pojedine odluke, naroito za presude, zakonom vie ili manje odreen. Ako je optueni oglaen krivim, izreka mora obuhvatiti i podatke navedene u lanu285 ZKP-a. Obrazloenje. To je dio odluke koji sadri prikaz logikog postupka kojim je sud doao do injeninih utvrenja i na njima zasnovanih pravnih zakljuaka. Ono mora sadravati razloge iz kojih je sud uzeo pravno relavantne injenice utvrenim, kao pravna shavatanja koja su uslovila rjeenje pravnih pitanja u uvodu. U sadraj obrazloenja prvostepene presude sud e unijeti razloge za svaku taku presude i odreeno i potpuno iznijeti injenice i iz kojih razloga uzima kao doakzane ili nedokazane, dajui pri tome, naroito ocjenu vjerodostojnosti protivrjenih dokaza, navodei iz kojih razloga nije uvaio pojedine prijedloge stranaka, kojim razlozima se rukovodio pri rjeavanju pravnih pitanja, , a naroito da li postoji KD i krivina odgovornost optuenog. Ako je optuenom izreena kazna, u obrazloenju e se navesti koje je okolnosti sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. Posebno e se sud obrazloiti kojim se razlozima rukovodio pri odluci da kaznu treba ublaiti ili optuenog osloboditi od kazne ili izrei uslovnu osudu ili oduzimanje imovinske koristi. Ako se osptueni oslobaa u obrazloenju e se navesti iz kojih razloga, a ako sud odbija optubu ograniava se samo na razloge odbijanja optube. Pouka o pravnom lijeku. Takoe je sastavni dio svih sudskih odluka protiv kojih je doputena alba. Ta pouka sadri uputstvo kakav je pravni lijek doputen, u kom roku, te kome i kolikom broju primjeraka moe nezadovoljna stranka podnijeti pravni lijek. 33

Svaka odluka mora sadravati dio koji slui ozvanienju odluke. Prema zakonu presudu potpisuje sudija, odnosno predsjednik vijea i zapisniar. Ostali lanovi samo potpisuju zapisnik o glavnom pretresu. 59.POSTUPAK ODLUIVANJA Postupak odluivanja treba razlikovati tri faze: Izricanje (donoenje, formiranje) odluke, Saoptavanje izreene odluke, i Pismena izrada odluke. Izricanje odluke Izricanje ili donoenje odluka podrazumjeva postupak njihovog nastanka i formiranja i on zavisi od toga da li odluku donosi sudija pojedinac ili vijee. Odluke vijea donosi se poslije vijeanja i glasanja. U donoenju uestvuju samo sudije, ne i zapisniar, iako on ulazi u sastav vijea. Vijeanje je diskusija (savjetovanje) i izmjena miljenja izmeu lanova vijea o tome kakvu odluku donijeti u predmetu koji se raspravlja. Vijeanjem i glasanjem rukovodi predsjednik vijea, koji glasa poslednji i duan je da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Zapisnik koji se sainjava o tajnom vijeanju i glasanju odvojen je od zapisnika o glavnom pretrresu, i uva se u posebnom omotu koji moe otvoriti vii sud prilikom odluivanja o pravnom lijeku. Saoptavanje odluke Saoptavanje odluke je upoznavanje sa njenom sadrinom lica koja treba da budu upoznata i imaju interes da je saznaju. Odluke se saoptavaju objavljivanjem ili dostavljanjem ili oboje. Objavljivanje odluke je njeno usmeno saoptavanje prisutnim zainteresovanim licima. Dostavljanje se sastoji u predaji ovjerenog prepisa odluke zainteresovanim licima kojima se ona po zakonu mora saoptiti. Presude se saoptavaju objavljivanjem i dostavljanjem, a druge sudske odluke samo objavljivanjem ili samo dostavljanjem. Presuda se objavljuje odmah pooslije izricanja i to ini sudija, odnosno predsjednik vijea. Objavljivanje se vri i kada neko od njih nije prisutan. Objavljivanje je uvijek javno, a ako je javnost na glavnom pretresu bila iskuljuena, izreka presude e se uvijek proitati u javnom zasjedanju. Pismena izrada sudskih odluka Poslije izricanja, odluka se sastavlja i pismeno po pravilu odmah poslije objavljivanja. Svaka pismeno izraena odluka ima svoj prvi primjerak (izvornik) i ostale primjerke (prepise, otpravke). Presuda se mora pismeno izraditi u roku 15 dana o dana objavljivanja a u sloenijim stvarima i u roku od 30 dana. o odluku donosi vijee ono to ini nakon vijeanja i glasanja u tajnom zasjedanju, a potom se takva odluka potpisuje od lanova i zapisniara, i taj zapisnik se naziva originalom. 60. VRSTE PRESUDA Krivinom presudom rjeavaju se tri osnovna pitanja. Prije svega u svakoj krivinoj stvari mora se utvrditi da li su ispunjeni uslovi za voenje postupka, odnosno postoje li smetnje za njegovo voenje.Sledee pitanje je da li je optueni uinio KD i da li je kriv. odgovoran, i ako od ovih pitanja jedno je negativno, sud dodnosi Oslobaajuu presudu. Ako na ova pitanjaodgovori potvrdno sud donosi presudu kojom se optueni oglaava krivim, i poslije toga se uputa u tree osnovno pitanje, tj. odluivanje o krivinoj sankciji.Te se presude nazivaju sutinskim (materijalnim, meritornim, supstancijalnim).(1) Presuda kojom se optuba odbija sud se ne uputa u meritorno raspravljanje stvari koja je predmet suenja, nego samo utvruje da postoje odreene pravne smetnje da se o toj stvari sudi ili da tj sud o toj stvari sudi. Presuda kojom se optuba odbija sud donosi u sluajevima predvienim odredbama ZKP, a ti sluajevi su slijedei: Ako sud nije stvarno nadlean za presuenje Ako je postupak voen bez zahtjeva tuioca, Ako je tuilac od zavretka glavnog pretresa odustao od optunice Ako je bilo posebnog odobrenja ili ako je nadleni organ odustao od odobrenja Ako je optueni za isto KD osuen, osloboen od optunice ili je postupak protiv njega rjeenjem pravosnano obustavljen, Ako je optueni aktom amnestije ili pomilovanja osloboen od gonjenja ili se krivino gonjenje ne moe preduzeti zbog zastarjelosti ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju krivino gonjenje. 34

(2) Presuda kojom se optueni oglaava krivim izrie se kada sud nae da je osnovan krivini zahtjev tuioca, uz odreene sankcije koja odgovara odgovornosti optuenog ili bez toga. Presuda kojom se optueni oglaava krivim ne mora uvijek glasiti na kaznu, kao to je sluaj kod osuujue presude. Presuda kojom se optueni oglaava krivim mora sadravati podatke: Za koje je dijelo optueni oglaava krivim, uz naznaenje injenica i okolnosti koje ine obiljeje KD kao i one od kojih zavisi primjena odreene odredbe krivinog zakona, Zakonski naziv KD i koje su odredbe KZ primjenjene, Kakva se kazna izrie optuenom ili da li se on po odredbama KZ-a oslobaa od kazne, Odluku o uslovnoj osudi, ako je sud izrie umjesto kazne Odluku omjerama bezbjednosti, o oduzimanju imovinske koristi i odluku o vraanju predmeta, ako predmeti do tada nisu vraeni vlasniku, Odluku o uraunavanju pritvora ili ve izdrane kazne, ukoliko je optueni bio u pritvoru ili na izdravanju kazne za to KD Odluku o trokovima krivinog postupka, o imovinskopravnom zahtjevu, kao i to da se pravosnana presuda ima objaviti u sr.javnog informisanja. Ako je izreena novana kazna, u presudi e se odrediti rok u kojem se ima platiti i nain zamjene novane kazne u sluaju da se ne moe platiti. (3) Oslobaajuom presudom sud porie osnovanost kriv. zahtjeva tuioca koji je predmet optube i zbog toga utvruje da nema mjesta izricanju presude kojom se optueni oglaava krivim. Razlozi zbog koji sud moe osloboditi optuenog od su sledei: Ako djelo za koje se optueni optuuje nije zakonom propisano kao KD, Ako postoje okolnosti koje iskljuuju krivinu odgovornost optuenog Ako nije dokazano da je optueni uinio KD za koje se optuuje. 61.ODNOS PRESUDE I OPTUBE Optuba se odnosi na odreeno lice i odreeno KD, koji su predmet optube. Oni su injenina osnovica optube za razliku od pravne osnovice optube, u kojoj tuilac daje svoje miljenje o pravnoj kvalifikaciji KD koje je izvrio optueni. Predmet mora rjeiti optubu, tako da izmeu predmeta optube i predmeta presude mora da postoji podudarnost, i to u pogledu i obima i sadrine. Ne postoji nit je neophodna formalna podudarnost izmeu optube i presude, koja bi znaila obavezu suda da po svakoj optunici donese posebnu presudu, jo manje da se za svako KD i svakog optuenog, obuhvaene jednom optunicom mora donijeti posebna presuda. Isto tako sud nije vezan optunim aktom koji se odnosi na tuioevu ocjenu nadlenosti. Meutim presuda se mora podudarati sa optubom u pogledu injeninog stanja. Mora postojati identitet injenine osnovice optube i presude i to kao subjektivni (u pogledu optuenog), tako i objektivni identitet ( upogledu nj. djela). Ovaj identitet znai da sud svoju presudu moe izrei samo prema onom licu i samo za ono dijelo koje su navedeni u optunici, odnosno optubi tuioca. Sud znai ne moe presudom obuhvatiti drugo lice ili drugo dijelo, osim ako tuilac u zakonom predvienim uslovima izmjeni svoju optubu, ili je proiri. Sud zasniva presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnom pretresu. injenini identitet ili identitet djela sainjava odreenje djela i lica kojem se sudi, Identitet u irem smislu obuhvata osim identiteta djela i pravni idnetitet, odnosno ukljuuje pravnu kvlaifikaciju KD. Objektivni idenitet postoji ako je i u optubi i u presudi rije o istom djelu, odnosno dogaaju. Identitet je sauvan i ako je djelo drugaije, ali je u sutini, ostalo isto, sa nekim promjenama u pogledu pojedinih okolnosti sluaja. Tada se presuda moe donijeti bez izmjene optube. Nasuprot tome identitet je naruen ako je u pitanju drugo djelo, u odnosu na ono koje je predmet optube. Obavezu identiteta izmeu injenine osnovice optube i presude utvruje i zakon. Presuda se mora odnositi na lice koje je optueno i samo na dijelo koje je u podnesenoj optunici. Presuda suda preko toga je prekoraenje optube, a presuda ispod toga je nepotpuno rjeavanje predmeta optube. Ove situacije predstavljaju apsolutnu povredu krivinog postupka zbog koje se presuda u albenom postupku ukida.

35

62.NEDOSTACI U PRESUDI I NJIHOVO OTKLANJANJE Razlozi za ispravljanje presude jesu pogreke:u imenima i brojevima druge pogreke u pisanju i raunanju,nesaglasnost izraene presude s izvornikom presude. Ovo su formalne ili tehnike pogrke. Ispravku formalnih greaka i neslaganja vri sud koji je donio presudu. On na taj nain ne mjenja presudu, nego vri oigledne ispravke, to koristi strankama. Nedostatke ispravlja sudija, predsjednik vjea, onaj koji je donio presudu, na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti. Ispravka se vri posebnim rjeenjem, a protiv koga je mogua alba o kojoj odluuje vii sud. Dopuna presude Kada sud propusti da u presudi neto odlui o nekom pitanju o kojem je trebalo odluiti, on tada o tome odluuje naknadno. To odluivanje predstavlja dopunu presude, a to je mogue ako to i zakon dozvoljava. Npr.: o trokovima kriv.postupka se odluuje posebnim rjeenjem. Posebno rjeenje donosi sudija za p.postupak, sudija za p.sasluanje, sudija, odnosno predsjednik vijea i protiv nj. je alba dozvoljena.injenine grke i povrede zakona u presudi otklanjaju se upotrebom pravnih lijekova.

POSEBNI DIO

36

1.PRIJAVLJVANJE KD Poseban znaaj o sastavljanju odnosno dostavljanju prijave javnom tuiocu imaju policijski organi.Otkrivanje KD obavlja se najee putem prijave ili glasom ako glas dopre do tuioca.Prijava kao krivinoprocesni akt otkriva da je izvreno KD I obavjetava tuioca.Mada je prijava krivino procesni akt koji prua prva saznanja o izvrenom KD ,esto prouzrokuje I pokretanje krivinog postupka,zakon ne daje njenu definiciju.Prijava je akt kojim pravno ili fizko lice obavjetava nadlenog tuioca da je izvreno KD I pri tome moe da ukae eventualno na izvrioca.Prijava moe biti pismena I usmena.Za OSL ako ona primaju prijavu njen sadraj za nju predstavlja niz saznanja o dogaaju.U zavisnosti ko podnosi prijave prijava moe biti slubena i privatna.Slubena prijava je akt kojim slubeno i odgovorno lice u organima vlasti preduzeima obavjetava tuioca o KD o kome su oni obavijeteni ili za koje saznaju na drugi nain.Podnosei prijavu slubeno lice e poduezeti mjere da se sauvaju tragovi KD predmeti I drugi dokazi. Privatna prijava je akt kojim pojedini graani ili pravno lice sem organa I pravnih lica iz l.213 obavjetavaju tuioca neposredno ili preko drugih zakonom predvienih organa o KD.Odredbe l.214stav 1 propisuje da graanin ima pravo da prijavi KD ,za razliku od stava 1 koji nije obavezujui odredba stava 2 je obavezujua I propisuje obavezu prijavljivanja KD kada ne prijavljivanje KD predstavlja KD l.230 KZ BiH.Sa asppekta obaveznosti prijava moe biti obavezna I fakultativna I:obavezna je za slubena I odgovorna lica u organima vlasti koja su duna da prijave KD o kojima su obavijetena ili o kojima saznaju neki nain.Prijava moe biti potipisana I anonimna,usmena ili pismena,lana istinita,djelimina ili potpuna.Znaaj prijave uslovljen je kvalitetom njene sadrine.ZKP ne sadri izriite odredbe o sdraju prijave osim djelimino kada se radi o izvjetaju OSL i lubenim i odgovornim osobama u svim organima vlasti u BIH.Pomogunosti svaka prijava bi trebala da sadri :line podatke o prijaviocu ako to nije tetno za njega ,podatke o KD ,mjesto nain opis KD itd,ko i ta je napadnuto,podatke o prijavlljneom licu oteenom,vrijeme saznanja ,saznanja koja svojom djelatnou pribavljaju OSL.U prijavi se navodi koje e mjere poslije prijave poduzeti OSL. 2.SPROVOENJE ISTRAGE Istraga se pokree naredbom tuioca o sprovoenju isstrage.Naredba za sprovoenje istrage se odnosi na postojanje osnova sumnje da je izvreno KD,to predstavlja matrijalni osnov za sprovoenje istrage. . Protiv naredbe tuioca o sprovoenju istrage nije doputena alba. Zakon predvia jo jednu mogunost za pokretanje istrage kada postoji rjeenje suda o ponavljanju krivinog postupka.Naredba za sprovoenje istrage predstavlja formalni uslov za njeno sprovoenje i sadri sljedee obavezne elemennte.:podatke o uiniocu ukoliko su poznati,opis KD iz koga proizilasze zakonska obiljeja,zakonski naziv KD ,okolnosti koje potvruju osnov sumnje za sprovoenje istarge,postojee dokaze.U naredbi tuilac e navesti koje okolnosti treba istraiti i koje istrane radnje treba poduzeti.Danom donoenja naredbe poinju tei rokovi dati zakonom tuiocu za sprovoenje istarge . Sadraj istrage odreen je tako da u toku njenog sprovoenja tuilac moe poduzeti sve istrane radnje ukljuujui uzimanje izjava,vjetaenje,vrenje uviaja rekonstrukciju itd.Prije preduzimanja nekih radnji tuilac je obavezan pribaviti naredbu sudije za prethodni postupak.O poduzetim istranim radnjama u skladu sa zakonom sastavlja se zapisnik.Tuilac ima pravo i ne donijeti naredbu za sprovoenje istrage kada ocijeni da prikupljeni dokazi ne predstavljaju osnov za sprovoenje istrage.(nema osnova sumnje,zastrajelost)O ne sprovoenju istrage tuilac donosi naredbu i o tome obavjetava podnosioca prijave u roku od tri dana.Poeseban sluaj je kada tuilac nee narediti sprovoenje istrage je kod primjene meunarodnog prava za lica sa imunitetom. 3.NADZOR TUIOCA NAD RADOM OSL Materijalni uslov da bi OSL vrila odreene radnje jeste postojanje osnova sumnje da je izvreno KD pri emu su mogue dvije situacije: prva ako postoje osnovi sumlje da je izvreno KD sa propisanom kaznom zatvora preko 5 godina OSL duno je odmah obavijestiti tuioca i pod njegovim nadzorom 37

poduzeti mjere da se pronae uinilac KD da se sprijei skrivanje i bjekstvo osumljienog, da se otkriju tragovi KD i predmeti koji mogu posluiti kao dokazi. Ako postoji osnovi sumlje da je izvreno KD za koje je zakonom propisano do 5 godina OSL je duno obavijestiti tuioca o svim raspoloivim informacijama radnjama i mjerama koje je preduzelo i to najkasnije u roku od 7 dana od saznanja da je izvreno KD. Poseban formalni uslov za poduzimanje radnji OSL nepostoji ve se radi o faktikom vrenju radnji, ali postoje izvjesni formalni aspekti koji se odnosi na dunost obavjetavanja tuioca i onemoguavanja da on vri nadzor nad radom OSL koji podrazumjeva aktivnu ulogu tuioca u istrazi ve od postojanja osnova sumnji da je izvreno krivino djelo.Rukovoenje predstavlja aktivniji odnos tuioca uz njegovo neposredno uee u planiranju i izvoenju odreenih istranih radnji,analiziranje sumiranje itd a nadzor predstavlja paasivniji odnos u kome tuilac inicijativu preputa OSL nadzirui nihov rad u smislu njihove efiksnosti.Rukovoenje istragom podrazumijeva da tuilac neke radnje moe obaviti neposredno a neke povjeriti OSL.Znaaj nadzora je u funkciji ostvarenja zakonitosti i pravinosti postupka.Zakonom se samo uspostavio institut nadzora ali se ne definiu mehanizmi nadzora to ttreba regulissati drugim propisima 4.RADNJE KOJE PREDUZIMA OSL Ovlatena OSL moe obavljati raznovrsne radnje u cilju ostvarenja istrage. U cilju pronalaska uinioca KD, spreavanja skrivanja ili bjekstva osumljienog pronalsaka tragova i predmeta koji mogu posluiti kao dokazi kao i prikupljanje potrebnih informacija OSL moe: prikupljati potrebne izjave od lica, izvriti potreban pregled prevoznih sredstava , putnika i prtljaga, ograniiti kretanje u odreenom prostoru, poduzeti mjere u vezi sa utvrivanjem identiteta lica i predmeta, raspisati potragu za licem i stvarima, u prisustvu odgovornog lica pretraiti odreene objekte i prostorije dravnih organa i obaviti uvid u odreenu njihovu dokumetaciju. Pored toga OSL ima mogunost lienja slobode, zadravanja na mjestu izvrenja krivinog djela vrenju uviaja, i vjetaenja osim obdukcije i eshumacije, moe vriti fotografisanje i uzimati otisaka lica, privremeno oduzimanje predmeta, pretresanje prostorija stana i lica.O svim injenicama i okolnostima koje su utvrene pri preduuzimanju pojedinih radnji kaoi opredmetima koji su pronaeni i li oduzeti sainjavaju se zapisnici ili sl.zabiljeka. 5.SUDSKO OBEZBJEENJE DOKAZA Dolazi u obzir kada je mogue oekivati da e se pojaviti tekoe u vezi sa prisustvom svjedoka na glavom pretesu kao i obezbjeenju drugih dokaza za koje postoji vjerovatnoa da se nee moi izvesti na glavom pretresu. To je i materijalni uslov za sasluanje svjedoka prije glavnog pretresa, a formalni uslov za ovako sasluanje svjedoka sastoji se u procesnoj inicijativi stranaka ili branioca i prihvatanju tog prijedloga od strane sudije za prethodni postupak koji donosi naredbu da se od svjedoka uzme izjava na posebnom sasluanju. Ukoliko je obezbjeeno prisustvo svjedoka na glavnom pretresu takva izjava se nee upotrijebiti ve e se on ispitati na glavnom pretresu. U odnosu na druge dokaze koje je potrebno obezbijediti prije glavnog pretresa, odnosno druge dokaze ne trae se strogo odreeni materijalno i formalni uslovi potrebno je samo da stranke smatraju da e doi do nestanka odreenog dokaza ili nemogunosti izvoenja takvog dokaza na glavom pretresu, kada mogu predloiti sudiji za prethodni postupak preduzimanje neophodne radnje u cilju obezbjeenja dokaza ako prihvati obavijestie o tome stranke, a ako odbije sasluanje svjedoka ili inicijativu za obezbijeenje drugih dokaza donijee rjeenje protiv kojeg se moe izjaviti alba vijeu. 6.ZAVRETAK ISTRAGE Istraga se moe zavriti na dva naina: obustavom istrage u sluaju kada rezultati istrage ukazuju da nema mjesta optubi.Pravo da obustavi istragu ima samo tuilac koji donosi naredbu o obustavi istrage. Naredbu o obustavi e donijeti kada odluujui o bilo kom pitanju u toku istrage utvrdi da djelo koje je osumljieni uinio nije KD, zatim kada nema dovoljno dokaza da je osumljieni uinio KD i kada je djelo obuhvaeno amnestijom. O donoenju naredbe o obustavi istrage tuilac je duan 38

obavijestiti oteenog koji ima pravo pritube u uredu tuioca. Drugi nain zavrenja istrage je okonanje istrage je kada tuilac nae da je stanje stvari dovoljno razjanjeno da se moe podii optunica, to podrazumjeva razjanjenje o kom KD se radi, ko je uinilac i s kojim se dokazima raspolae, okonanje istrage zabiljeie se u spisu u formi zabiljeke. Tuilac je duan sasluati osumljienog prije okonanja istrage i podizanja optunice. Ako se istraga ne zavri u roku od 6 mjeseci od donoenja naredbe za sprovoenje istrage, potrebne mjere da bi se istraga okonala poduzee kolegij tuilatva. 7.POJAM PODIZANJE I SADRINA OPTUNICE Optunica je u zakonskoj formi sastavljen akt tuioca kojim se omoguava odvijanje krivinog postupka pred nadlenim sudom.Optunicom se omeava predmet suenja odreuje se lice kome treba da se sudi i djelo za koje teba da se sudi. Krivini postupci U BIH zasnovani su na akuzatorskom (optunom naelu) tako da sudija ne moe da zapoeti postupak ako to ne zatrai tuilac.Kada u toku istrage tuilac nae da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je osmunjieni uinio KD pripremie optunicu i uputiti je sudiji za prethodni postupak.To je mat. uslov za podizanje optunice.Priprema opt.sastoji se iz analize prikupljenih dokaza izjava ,tragova vjetaenja itd. i injeninom i pravnom zakljuivanju i sastavljanju opt. u pisanoj formi.Optueni i branilac imaju pravo uvida u sve spise i dokaze i stranke i branilac imamu pravo sudiji za PP predlagati radnje koje se odnose na sudsko obezbjeenje dokaza.Formalni uslov za podizanje opt. Odnosi se na dva uslova svojstvo lica ovlaenog za podizanje opt.i sadraj optunice Sadraj optunice ine tri dijela u prvom dijelu navode se podaci o sudu pred kojim treba da se odri glavni pretres i ime i prezime sa linim podacima osumnjienog,drugi dio sadri pravnu kvlaifikaciju djela,trei dio je injenini opis djela .Obavezni elementi optunice su Naziv suda,lini podaci osumnienog,konkretizacija djela kao injeninog stanja,zakonski naziv KD,prijedlog dokaza koje treba izvesti,rezultate istrage,matrijal koji potkrepljuje navode optunice.Uz navedene fakultativne elemente opt. moe da sadri i neobavezne elemente npr. Prijedlog za pritvor optuenog.Jednom optunicom se moe obuhvatiti vie KD ili vie osumnjienih uz ispunjjenje uslova za spajanje krivinog postupka. 8.POSTUPANJE SUDA SA OPTUNICOM Po prijemu optunice sudija za PS ispituje da li optunica sadri sve formalne elemente.Ovom procesnom radnjom vri se formalnopravna kontrola optunicce,pri tome sudija za PS ovlaten je da pozove tuioca da dopuni ili ispravi optunicu.Sudija ZA PS potvruje ili odbija sve ili pojedine take optunice,koje predstavljaju pojedinane samostalne opise djela.Ukoliko odbije sve ili pojedine take optunice sudija za PS donosi rjeenje na koje tuiocu nije dozvoljena alba.Poslije ispitivanja optunice i njenog potvrivanja optunica se dostavlja optuenom.Ukoliko je optueni na slobodi optunica se dostavlja bez odlaganja ako se nalazi u pritvoru opt. se dostavlja u roku od 24 sata.Uz dostavu potvrene optunice optuenom sudija za PS obavjetava optuenog da se odreenog dana najkasnije u roku od 15 dana javi sudu radi izjanjavanja o krivnji.Nakon odbijanja svih ili pojedinanih taaka optunice tuilac moe podnijeti novu izmijenjenu optunicu na potvrivanje, koja moe biti zasnovana na novim dokazima.Optunica izmiijenja na glavnom pretresu ne podlijee potvrivanju. 9.PPRELIMINARNI STAV OPTUENOG U ODNOSU NA NAVODE IZ OPTUBE Predtavlja ustvari njegov stav u odnosu na potencijalnu krivnju za krivino dijelo koje je predmet optube a zavisno o tome dali on prihvata krivnju ili je negira zavisi i mogui tip postupka. Prilikom izjanjavanja o krivnji optueni iznosi svoj stav u odnosu na navode u optubi a dalji tok postupka se odvija u zavisnosti dali se optueni izjavio kao kriv ili da se nesmatra krivim. Zakonom je regulisana i situacija ukoliko se optueni ne izjasni o krivnji kada postoji apsolutna pretpostavka da se optueni izjanjava da nije kriv pa e sudija za prethodno sasluanje po slubenoj dunosti unijeti u zapisnik da optueni porie krivnju. Izjavu o krivnji optueni daje sudiji za prethodno sasluanje u prisustvu tuioca i branioca. 39

Izjanjavanje optuenog da je kriv Ako se optueni izjasni da je kriv sudija za prethodno sasluanje upuuje predmet sudiji odnosno vijeu radi zakazivanja roita za utvrivanje postojanje uslova iz l. 230 za pregovaranje o krivnji. Ukoliko se optueni proglasi krivim nakon zavretka glavnog pretresa ili promjeni svoju prvobitnu izjavu o poricanju krivim naknadno prizna krivnju njegova izjava o poricanju krivnje nee biti uzeta u obzir kod odmjeravanja sankcija. Izjanjavanje optuenog da nije kriv Poricanje navoda sadranih u optunici ima znaaj za tok krivinog postupka to se nemoe svesti na pretres za izricanje krivino pravnih sankcija. Ukoliko se optueni izjasni da nije kriv nakon unoenja izjave poricanje krivnje se unosi u zapisnik. Sudija za prethodno sasluanje proslijeuje predmet sudiji odnosno vijeu kome je predmet dodjeljen. 10.RAZMATRANJE IZJAVE O PRIZNANJU KRIVNJE Izjava o priznanju krivnje je predmet odgovarajue sudske kontrole izmeu ostalog zbog toga jer je mogue da optueni lano prizna krivnju. Prilikom razmatranja o priznaju krivnje sudija odnosno vijee provjerava vie kumulativno postavljenih elemenata. Najprije da se do izjave o priznanju krivnje dolo dobrovoljno, svijesno i sa razumjevanjem kao i nakon upoznavanja sa moguim posljedicama ukljuujui i posledice vezane za imovinsko poravni zahtjev i trokove krivinog postupka. Priznanje mora biti potpuno i nedvosmisleno, svijesno i bez sumnje urainljivosti optuenog i nesmije biti posljedica prijetnji, iznude i neznanja. Nakon utvrivanja navedenih okolnosti mora se utvrditi i postojanje drugog elementa u okviru procesne radnje razmatranja krivnje koji je kumulativan i odnosi se na provjeravanje dali postoji dovoljno dokaza o krivnji optuenih. Ako sud prihvati izjavu o priznanju krivne izjava se unosi u zapisnik i istovremeno se odreuje datum odranja procesa za izricanje krivino pravnih sankcija najkasnije u roku od tri dana od dana prihvatanja izjave o priznanju. Ako sud odbaci izjavu o priznanjku krivnje o tome se obavjetavaju stranke i branilac i to se konstatuje u zapisnik ime je ovaj postupak zavren. 11.PREGOVARANJE O KRIVNJI Optueni i njegov branilac mogu prije glavnog pretresa pregovarati sa tuiocem o uslovima priznavanja krivnje za djelo za koje se optueni tereti. Krajni cilj pregovaranja o krivnji je zakljuenje sporazuma o priznanju krivnje koji sainjavaju tuilac i osumnjieni, odnosno optueni i njegov branitelj. Sporazum o priznanju krivnje je sporazum ne i ugovor koji sainjavaju stranke i branilac s ciljem okonanja odreenog krivino procesnog predmeta bez odravanja glavnog pretresa koji je obavezno podnesen sudu ali koji proizvodi pravne posljedice ne neposredno ve putem presude koju donosi sud nakon to prethodno prihvati sporazum. Predmet sporazuma su uslovi pod kojim os/odnosno optueni priznaje krivnju i oni se prvenstveno odnose na vrstu odnosno visinu krivinih sankcija. Moe se dogovoriti i izricanje kazne ispod zakonskog minimuma. Nemoe se dogovoriti kazna ili druga krivino pravna sankcija koju ne predvie krivini zakon ili koja se nemoe izrei primjenom zakonskih odredba o ublaivanju kazne. Nakon to se sporazum o priznanju krivnje saini u pismenoj forni, potpie od strane uesnika u procesu pregovaranja i dostavi sudu na razmatranje, poinje odgovarajua procesna aktivnost suda u cilju usvajanja ili odbacivanja sporazuma. 12.ODLUKE SUDA O PRIZNAVANJU KRIVNJE Sudsko odobrenje sporazuma je posljednj barijera na putu rjeavanja predmeta nagodbom u odnosu na sporazum o priznavanju krivnje uloga suda je kontrolna, sud moe sporazum prihvatiti ili odbaciti. U sluaju prihvatanja sporazuma o priznanju krivnje, postupak je isti kao kod izjave o priznanju krivnje: izjava osumnjinog e se unijeti u zapisnik i istovremeno e se odrediti datum pretresa za izricanje krivino pravnih sankcija. Odluka o prihvatanju sporazuma je konana i nemoe se izmjeniti na pretresu za izricanje krivino pravne sankcije gdje e suditi novi sudija odnosno vijee ako je sporazum prihvatio sudija za prethodno sasluanje. Ukoliko sud odbaci sporazum o priznanju krivnje 40

on e o tome obavjestiti stranke i branioca i to konstatovati u zapisnik. U tom sluaju se postupak nastavlja po pravilima koja vae za fazu postupka ukojoj je sainjen i dostavljen na razmatranje sporazium o priznavanju krivice. O ishodu sud obavjetava oteenog. 13.POVLAENJE OPTUNICE Povlaenje optunice bez prethodnog odobrenja tuilac moe koristiti do potvrivanja optunice .Nakon toga do poetka glavnog pretresa optunica se moe povui samo uz odobrenje sudije za PS koji je potvrdio optunicu,to predstavlja jedan od vidova kontrole.Po otpoinjanju glavnog pretresa tuilac ne moe na ovaj nain odustati od optunice ,moe odustati od krivinog gonjenja i donosi se presuda kojom se optuba odbija koja predstavlja trajnu smetnju koja iskljuuje krivinu odgovornost.Bez obzira kako je dolo do povlaenja optunice,prije potvrivanja ili poslije, sudija za prerthodno sasluanje donosi rjeenje kojimse krivini postupak obustavlja . 14.POJAM ZADATAK I PRETPOSTAVKE ZA ODRAVANJE GLAVNOG PRETRESA GP je faza glavnog postupka u kojoJ se pred sudom,svestrano i potpuno raspravlja kako o optunom aktu tuioca tako i o svim dokazima na kojima e se zasnivati sudska odluka.Po svojoj formalnoj prirodi glavni pretres je skup stranaka roite u odreeno vrijeme u ciljun kontradiktornog usmenog,javnog izvoenja dokaza i raspravljanja o osnovanosti optube.Istovremeno glavni pretres je i skup meusobno povezanih i jedinstvenih radnji koje se obavljaju u krivinom procesu.Zadatak glavnog pretresa je svestrano i potpuno rasvjetljavanje konkretne krivine stvari odnosno donoenje adekvatne sudske odluke. Da bi se KP mogao zasnovati i dalje odvijati moraju biti ispunjeni odreeni zakonski uslovi.Osnovna pretpostavka za odravanje glavnog pretresa je prisustvo pozvanih lica,prije svega glavnih procesnih subjekta.O ispunjenostii ovih pretpostavki stara se sudija.Subjekti ije je prisustvo obavezno bez kojih se ne moe odrati GP i dijele se u dvije vrste:subjekti ije je prisustvo obavezno(sud,zapisniar,optueni branilac,tuilac ) i subjekti ije prisustvo nije apsolutno obavezno(vjetaci,svjedoci) Gp pretres se moe odrati i bez njihovog prisustva. Ako tuilac ne doe GP e se odloiti,sudija ili presjednik vijea pozvat e tuioca ili lice koje ga zamjenjuje da iznese razloge ne dolaska na GP ako razlozi nisu opravdani sudija mu moe izrei novanu kaznu. Nedolazak optuenog proizvoodi nekoliko posljedica:prinudno dovoenje optuenog,odlaganje glavnog pretresa,odreivanje pritvora radi obezbjeenje prisustva optuenog na glavni pretres,zabrana suenja u odsustvu( obaveza suenja u prisustvu je obaveza koja je odnedavno usvojena i u naem krivinom zakonodavstvu Nedolazak branioca. Glavni pretres e se odloiti ako su kumulativno ispunjna dva uslova:da je branilavc uredno pozvan i da ne doe na glavni pretres.Sudija ili presjednik vijea postupa kao i kod tuioca. Nedolazak svjedoka ili vjetaka .Svjedoenje je opta graanska dunost.Osnovna procesna posljedica svjedoka ili vjetaka je mogunost sankcionisanja i to na dva naina :prinudno dovoenje i novano kanjavanje.U sluaju nedolaska vjetaka ili svjedoka mogunost odlaganja glavnog pretresa je fakultativna. Nedolazak oteenog .Primjenjuju se iste procesne posljedice kao kod svjedoka. GP se ne moe odrati bez prisustva tumaa ako je njegovo prisustvo obavezno iako nema izriite zakonske odsredbe o tome. 15.RUKOVOENJE GLAVNIM PRETRESOM Glavnim pretresom rukovodi sudija osnosno predsjednik vijea a ponekad i samo vijee. Zadaci glavno pretresa su: -staranje o svestranom pretresivanju predmeta, -utvrivanju istine, -otklanjanje svega to odugovlai postupak a da ne dopusti razreavanju stvari ukoliko zakonom nije drugaije propisano, -da odluuje o prijedlozima stranaka, -staranje o odreivanju redosljeda radnji glavnog tuioca, 41

-staranje o redu u sudnici i dostojanstvu suda, -staranje o redu i procesnoj dosciplini, -odluivanje o dopustivosti pitanja ili dokaza, -odluivanje o prekidu glavnog pretresa. -staranje o zapisniku glavnog pretresa i prepisu zapisnika o iskazu svjedoka i vjetaka, -davanje rijei strankama i braniocma, 16.TOK GLAVNOG PRETRESA Redovan tok GP odreen je u l.256-278 .Meutim sudija odnosno presjednik vijea moe odrediti da se odstupi od redovonog toka raspravljanja zbog posebnih okolnosti,naroito zbog broja optuenih,broja KD,i obima dokaznog matrijala.Za vrijeme Redovnog toka gl.Pretresa poduzima se niz procesnih radnji,prilikom ulaska sudije svi u nsudnici obavezni su da ustanu. -otvaranje zasijedanja,znai objavljivanje strankam i publici da je sudijA odnosno vijee spremno da otpone sa radom u konketnom predmetu i otvara se mogunost uesnicima u postupku da po zakonu utvrenom redoslijedu ponu sa vrenjem njihovih zakonskih ovlatenja.Otvaranjem zasijedanja GP ne poinje on poinje itanjem optunice.Zasijedanje otvara sudija odnoson presjednik vijea koji objavljuje sastav vijea .Poslije donoenja odluke da se GP odri sudija ,presjednik vijea utvruje identitet optuenog,nakon toga upitae stranke i branioca imaju li primjedbi na sastav vijea i nadle.suda i dae odreena upustva svjedocima i vjetacima i upute ih u odreenu prostorjiju gdje e saekati da budu pozvani.Dunost sudije je da poduzme mjere da sprijei komuniciranje stranaka svjedoka i vjetaka .Sudija je duan da prui oodreene upute i pouke(upuivanje oteenog da podnese imovinsko pravni zahtjev ) -poetak glavnog pretresa,poinje itanjem optunice,nakon itanja opt..tuilac e ukratko iznijeti dokaze na kojima se temelji optunica,poslije itanja sudija e pitati optuenog da li je razumio optunicu,ako nije razumio sudija e mu ukratko pjasniti optunicu na nain koji je razumljiv.Nakon itanja optunice przua se mogunost optuenom odnosno odbrani da ukratko iznese dokaze odbrane. -dokazni postupak .Karakteristike dokaznog postupka su javnost usmenost ,kontradiktornost, koji je i glavni princip izvoenja dokaza na GP,jer se procesne radnje ispitivanje svjedoka,vjetaka obavljaju po pravilima unakrsnog ispitivanja.Pravo pozivati svjedoke i izvoditi dokaze imaju stranke i branilac .Svjedoke i vjetake na GP poziva sud,bez obzira koje predloio izvoenje.Dokazi na GP izvoode se sljedeim redom:dokazi optube,dokazi odbrane,dokazi optube kojima se pobijaju navodi odbrane,dokazi odbrane kao odgovor na pobijanje(replika),dokazi ije je izvoenje naredio sud.Prilikom sasluanja svjedoci polau tekst zakletve ,koji ne mogu polagati maloljetna lica.Prilikom izvoenja dokaza dozvoljeno je direktno unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka.Direktno ispitivanje obavlja stranka koja je pozvala svjedoka ali i sud moe u svakom trenutku postaviti pitanje svjedoku.Unakrsno ispitivanje je ispitivanje svjedoka od suprotne stranke odnosno branioca.Dodatno ispitivanje svjedoka je tzv drugo direktno ispitiivanje svjedoka ,od strane koja je pozvala svjedoka ali se drugoj strani morao moguiti nakon toga drugo unakrsno ispitivanje.Tokom direktnog ispitivanje strane se moraju suzdrati od sugestivnih pitanja.Prilikom izvoenja dokaza koje je predloio sud sud e prvo ispitati svjedoka a nakon toga dozvolit e strankama da i oni postave pitanja. Ako se svjedok vrijea ili mu se upuuju prijetnje sud moe stranku koja se tako ponaa upozoriti ili novano kazniti,ukoliko se radi obavijestie sud tuioca.Policjske mjere zatite svjedoka poduzimaju se na prijedlog jedne od strana ,a vrstu i obim nareuje sudija. Odbijanje svjedoenja povlai novano kanjavanjei to do 30 000km.Uslovi za novano kanjavanje svjedoka su kumulativni da je odbio da svjedoi bez opravdanog razloga,i da je to uinio i nakon upozorenja suda na posljedice odbijanja svjedoenja. Vjetaka na GP mogu angaovati stranke branilac i sud.Prije njegovog ispitivanja sud e ga upozoriti na njegovu dunost da iznese nalaz i miljenje na najbolji mogui nain i u skladu sa vjetinom i pravilima struke i upozorie ga na davnje lanog iskaza.Vjetak prije svjedoenja daje zakletvu i na njega kao i na svjedoka primjenjuju se pravila direktnog unakrsnog i dodatnog ispitivanja. 42

Ispitivanje svjedoka ili vjetaka van sudnice mogue je ako su ispunjeni matrijalni i formalni uslovi.Mattrijaln uslov je postojanje odreenih tekoa koji opravdavaju ispitivanje van sudnice a formalni je donoenje sudske odluke..Sudija branilac i stranke e prisustvovati ispitivanju van sudnice ,kao i sluaju rekonstrukcije. Izuzezeci od neposrednog izvoenja dokaza.Iskazi dati u istrazi doputeni su kao dokaz na GP i mogu biti korieni prilikom unakrsnog ispitivanja ili pobijanja iznesenih navoda ,ali se licu moe dati mogunost da objasni ili pobije svoj prethodni iskaz. Izuzetno zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu se po odluci suda koristiti kao dokaz na GP ako su:ispitana lica umrla,duevno oboljela,ako se ne mogu pronai,ako je njihov dolazak na sud nemogu ili otean. Pravo sudije je da ne dozvoli odgovor na pitanje bilo koje stranke i branioca ako je pitanje ponovljeno ,ako je pitanje nedozvoljeno ili nevano. Posebna pravila postoje u sluaju dokazivanja sexualnih delikata.U ovakvim sluajevima pravila dokazivanja tee da zatite rtvu napada .U postupku se nemogu koristiti injenice koje se odnose na ranije sexualno ponaanje rtve i njegov raniji sexualni ivot.Moe se koristiti da sperma optuenog potie od drugog lica. U sluajevima KD protiv ovjenosti zatienih meunarodnim pravom pristanak rtve se ne moe koristitiapisnik o sasluanju sa svom prateom dokumentacijm uva se u posebnom omotu. Posljedica priznanja optuenog na glavnom pretresu ako je potpuno i skladu sa ranije izvedenim dokazima oslobaa sud dunosti da izvodi druge dokaze,izuzev onih od kojih zavisi odluka o krivinopravnoj sankciji. Tuiocu je ostavljena mogunost da u sluaju kada se nae da se izmijenilo injenino stanje izneseno u optunici u toku glavnog prertresa izmijeni optunicu i prilagodi je novom injeninom stanju,zbog ega sud moe odgoditi GP radi pripremanja odbrane.U sluaju izmjene optube izmijenjena optunica se ne dostavlja na potvrivanje ,a GP se nastavlja po redosljedu koji je odreen zakonom ili koji je odredio sudija ili presjednik suda. Nakon izvoenja dokaza ,sudija pita stranke ima li jo neki dokazni prijedlog ako ima on e odluiti da li e ga prihvatiti,ako se prihvati pretres se odlae da bi se stranke optuba i odbrana mogle pripremiti.Ako nema sudija objavljuje nakon zavrnih rijei da GP zavren. Zavrna rije je posljedni dio GP ,poslije dokaznog postupka u kome stranke daju zvrnu rije tumaei injenice i izjanjavajui se o matrijalu iznesenom na GP. Prvo zavrnu rije da je tuilac osim priedloga da se optueni oglasi krivim moe zatraiti izricanje odgovarjue krivino pravne sankcije,zatim zavrnu rije daje oteeni koji moe dati prijedlog za postavljanje imovinsko pravnog zahtjeva.Posljednju zavrnu rije imaju optueni i branilac nakon ega moe doi do replike ili triplike od strane tuioca ili oteenog,stim to optuenom pripada zavrna rije.Zavrna rije ne moe vremenski biti ograniena.Nakon zavrnih rije sud oglaava da GP zavren i sud se povlai radi vijeanja i donoenja presdude. 17.ODLAGANJE I PREKIDANJE GLAVNOG PRETRESA Formalni uslov za odlaganje ili prekidanje GP jeste postojanje zahtjeva od strane stanaka u postupku i da taj prijedlog prihvati sudija.Matrijalni uslov sastoji se u postojasnju odreenog razloga:ako treba pribvaiti neki dokaz,ako optueni nije sposoban da prisustvuju GP,ili ako postoje neke druge smetnje.Rjeenje kojim se odgaa GP unijee se u zapisnik i po mogunosti odredie se mjesto i vrijeme nastavka GP. Za dalji tok GP vana su dva momenta protok vremena i sastav suda .Ako je sastav vijea isti GP e se nastaviti nakon kratkog upoznavanja sa tokom GP ,ako je dolo do izmjene sastav vijea GP e poeti iznova.Isto tako ako je pretres trajao due od 30 dana i ako se novi GP dri pred novim sudijom ili presjednikom vijea GP e poeti iznova. Razlozi za prekid GP navedeni su u l.252 :zbog odmora,zbog isteka rdanog vremena ,da bi se pribavio neki dokaz u kratkom vremenu,zbog pripremanja optube ili odbrane.

43

18.DONOENJE I OBJAVLJIVANJE PRESUDE Po zavretku GP sud donosi presudu .Kada je gP zavren sudija odnosno vijee se povlai radi donoenja presude.Vijee odmah zasijeda i glasa.Potrebno je odluku odmah donijeti i objaviti,zato to su utisci sudije nakon GP najsvjeiji .Izuzeci postoje samo u komplikovanim sluajevima.Presuda donesena odmah ne mora biti pismena u cjelini..Presduda se izrie u ime BIH,RS, FBIHime se daje sveaniji izgled i autoritet presudi.Objavljivanje presude svi prisutni sasluavaju stojei ukljuujui i sudiju ili presjednika vijea. 19.POJAM ZNAAJ I ZADATAK PRAVNIH LIJEKOVA Pravni lijekovi su vrsta pravnih sredstava kojima stranke i druga ovlatena lica u kp pobijaju odluku Suda o krivinoj stvari koju smatraju nepravinom ili nezakonitom traei od Suda donoenje pravnog lijeka da je izmjeni ili ukine. Pravni lijekovi su procesne radnje subjekta u kp kojima se pobija sudska odluka s ciljem da se izmjeni ili ukine donoenje nove sudske odluke. Kada se zavri postupak u prvom stepenu suenje u daljem stepenima uslovljeno je upotrebom pravnih lijekova. Opravdavanje upotrebe pravnih lijekova sadrano je i u izvjesnosti donoenja pravilnije odluke u postupku pravnog lijeka, koja se oglada u vie vanih injenica: -izjavom pravnog lijeka krivini se predmet iznosi pred viu instancu. 20.OSNOVI I VRSTE PRAVNIH LIJEKOVA Osnovi pravnog lijeka su nedostaci kako u samoj odluci tako i postupku njenog donoenja na osnovu kojih se od vieg suda moe traiti ukidanje ili preinaavanje odluke nieg suda.Da bi neka povreda zakona bila osnov pravnog lijeka ona mora biti bitna .Da li je neka povreda bitna propisuje se zakonom.Sve bitne povrede nemaju istu vanost .Polazei od toga razlikujemo apsolutne povrede zakona gdje se polazi od pretpostavke da su one imale tetan uticaj na odluku i trai se samo da se dokae povreda bez dokazivanja uticaja na odluku i relativne povrede zakona kod kojih je ostvaljeno sudu da u svakom pojedinanom uticaju odluuje da li je povrda uticala na pravilno i zakonito donoenje presude. Pravni lijekovi se dijele na redovne i vanredne .Redovni se odnose na odluke koje jo nisu postale pravosnane i njime se onemoguava stupanje na pravnu snagu odluke nieg suda.Vanredni prvani lijkeovi odnose se na odluke koje su stupile na pravnu snagu.Kod redovnih pravnih lijekova konkretna sudska odluka se moe napadati zbog svih kako injeninih tako i zbog pravnih nedostataka .Vanredni lijekovi se mogu koristiti samo izuzetno i u tano odreenim sluajevima i to tek kada su iskorieni redovnim pravni lijekovi.Pravni lijekovi mogu biti potpuni i nepotpuni.Kod potpunog pravnog lijeka odluka se moe pobijati i po pravnom i po injeninom osnovu.Dok nepotpunim pravnim lijekovima odluka se moe samo pobijati samo zbog povrede zakona,tako to e se navesti da je krivini postupak nepravilno voen. Dioba pravnih lijkeova se moe vriti na osnovu uticaja prema izvrenju odluka koje se pobijaju pravni lijekovi sa suspenzivnim dejstvo i nesuspenzivnim dejstvomm,prema organu pred kojim se vodi pravni lijek moe biti sa devolutivnim i nedevelotivnim dejstvom. 21.SUBJEKTI PRAVNIH LIJEKOVA Svojstvo subjekta pravnog lijeka priznato je u prvom redu strankama krivino pravnog odnosa tj.tuiocu i optuenom s timda subjekti pravnog lijeka mogu biti neka druga lica ,kako u odnosu na odluku u glavnoj stvari tako i na sporedne predmete. Zakon doputa da vie podnosilaca albi podnese vie albi protiv iste presude tad se radi o tzv.konkurenciji albi. Najpotpunije pravo albe ima tuilac jer ima pravo izjaviti i na tetu i u korist optuenog.Ne moe podnijeti albu po osnovu imovinsko pravnog zahtjeva. Optueni je ovlaen da pobija presudu po svim osnovama.Ne moe izjaviti albu na svoju tetu.U ime optuenog albu na presudu mogu izjaviti zakonski zastupnik brani i vanbrani drug roditelj,usvojilac.Branilac optuenog mora u korist optuenog preduzeti sve mjere i radnje koje idu u korist optuenog i zatite njegovih prava i moe izjaviti albu samo u korist optuenog. 44

Oteeni kao sporedni subjekt u ima pravo ogranienog poodnoenja albi protiv presude.Moe podnijeti samo albu zbog odluke suda o trokovima krivinog postupka i odluke o imovinsko pravnom zahtjevu.Poto je subjekt albe dostavlja mu se nepravomona sudska presuda. Pravni lijek lica kome je oduzet predmet ili lica od koga je oduzeta imovinsko pravna korist pribavljena KD . Pravni lijek se moe iskljuiti kad ga mali znaaj ili privremneost odluke ne opravdavaju ili kad se pravnom lijeku suprostavlja neki vii interes. Odlaganje pravnog lijeka dolazi onda u kojima bi samostalan pravni lijek protiv pojedinih rjeenja nepotrebno odugovlaio postupak a naknadno ostavljanje njegovog rjeevanja ne ostavlja tetne posljedice po ovlatenog subjketa pravnog lijeka. 22.OBIM POBIJANJA I RAZMATRANJA ODLUKE POBIJANE PRAVNIM LIJEK. Pravnim lijekom odluka se moe pobijati samo u okviru sadrine koju zakon daje svakom pravnom lijeku.,zatim po osnovima koje pojedini pravni ljek obuhvata,i u granicama interesa subjekata ovlaenog na pobijanje odluke. Drugostepeno preinaenje neke prvostepene odluke na tetu one stranke u iju je korist izjavljen pravni lijek zakonom je zabranjeno, ako je alba izjavljena samo u korist optuenog ,sud je ne smije izumijeniti na tetu optuenog. Zabrana vai ne samo u postupku po albi kako za odluivanje na sjednici drugo stepenog suda tako tako i na pretresu koji se odrava nakon ukidanja prvostepene presude. Subjektivno proirenje ispitivanje presude preko albe se ne proiruje na dalje dijelove ili take presude ve se pored alioca proiruje na saoptuene . 23.DEJSTVO PRAVNOG LIJEKA Devolutivno dejstvo pravnog lijeka sastoji se u tome to po albi odluuje drugi organ a ne onaj koji je donio presudu. Pravni lijekovi sa nedevolutivnim dejstvom su izuzetak.Devolutivno dejstvo imaju redovni pravni lijekovi i po njima odluuju drugi sudovi. Izuzetak su albe na presude II stepenog suda gdje odluuje isti sud u izmijenjenom vijeu. Suspenzivno dejstvo postoji ako se spreava da odluka stupi na pravnu snagu a i time da se izvri. Ekstezivno dejstvo pravnog lijeka se sastoji u institutu pogodnosti pridruivanja .Ovaj institut predvien je u u korist saoptuenih u postupku odluivanja suda po uloenom pravnom lijeku. Pravilo pogodnosti pridruivanja treba da sprijee da se sa optuenima koji su oglaeni krivima istom presudom i ija je pravna situacija jednaka razliito postupa.Ovaj institut se koristi po albi na presudu I stepenog suda i II stepenog suda. 24.FORMALNOSTI UPOTREBE PRAVNIH LIJEKOVA Sadraj albe.lan 295 odreuje ta alba treba sadravati.alba koja sadri sve propisane elemente predstavlja valjan osnov za odluivanje.Ti elementi su:oznaenje presude protiv koje se podnosi alba(naziv suda broj presude),osnov za pobijanje presude,obrazloenje albe,prijedlog da se pobijena presuda preinai,potipis lica koje je podnijelo albu.U suprotnom ukoliko nisu u albi sadrani svi potrebni elementi sud e pozvati podnosioca da otkloni nedostatke,dopuni albu u odreenom roku,ako alilac ne postupi po ovom pozivu sud e odbaciti albu. U albi se iznose nove injenice i novi dokazi,koji nisu predstavljeni na glavnom pretresu. Redovni pravni lijekovi poodnose se u odreenim rokovima,za razliku od vanrednog ppravnog lijeka ponavljanje postupka,koji se ne vezuje za rok.Rok za albu protiv presude I stepenog suda je 15 dana od dana dostavljanja presude .Ovaj rok vai i za lica kojima je oduzeta imovinskopravna korist ili lica kojima je predmet oduzet.U sloenim stvarima na zahtjev stranaka i branioca sud moe rok produiti najvie 15 dana. Rok za albu na rjeenje je 3 dana od dana dostavljanja rjeenja.Rokovi za albu su prekluzivni to znai da se ne mogu produavati i njihovim istekom ovlaeno lice gubi pravo na albu. Pravni lijek se podnosi viem sudu a predaje se sudu koji je izrekao I stepenu presudu.Zakon dozvoljava dostavljanje albe putem pote,telegrafom i drugim komunikacijnim sredstvo.Ako se radi 45

o albi na presude alba se predaje u dovoljnom broju primjeraka za sud kao i za protivnu stranku i branioca radi dostvljanja odgovoora na albu.U slluaju odricanja od pravnog lijeka stranka izjavljuje albu da ne eli koristiti pravni lijek .Izjava se daje podneskom ili u zapisnik.Ako stranka propusti albu smatra se da je preutno se odrekla prava na albu.U redovnom postupku stranka se moe odrei albe nakon to mu se dostavi presuda.Odustati od albe mogu tuilac i optueni. 25.ALBA NA PRESUDU I STEPENOG SUDA alba protiv prvostepene presude odnosi se na sve vrste presuda I st.sudova i osnovi ove albe su jednaki.Ova alba je potpuna alba jer se moe izjaviti i na pravno i injenino stanje.Presuda se moe pobijati :zbog bitne povrede odredaba kriv.postupka (koje mogu biti apsolutne u koje spadaju povrede zakona koje se odnose na sud,povrede koje se odnose na optubu, tuioca i optuenog,povredee koje se odnose na presudu, Relativne povrede odredaba krivinog postupka postoje ako sud za vrijeme pripremanja GP ili u toku GP ili prilikom donoenja presude nije primjenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu zakona a to je moglo biti od uticaja na zakonito i pravilno donoenje presude),zbog povrede KZ,zboog pogreno utvrenog injeninog stanja,,zbog odluke o krivino pravnim sankcijama,oduzimanju imovinske koristi,trokovima krivinog postupka. Postupak po albi na presudu I stepena obuhvata niz zakonom predvcvieenih radnji. Tehnike radnje I stepena obuhvata prijem albe, i ispitivanje njene tehnike ispravnosti Odluivanje prvo stepenog suda po albi.odbacuje neblagovremenu i nedoputenu albu,albu koja je izjavljena od strane neovlatenog lica. Postupak po albi pred drugostepenim sudom zapoinje onog trenutka kada spis po albi stigne u ovaj sud .Vijee II suda donosi na sjednici vijea ili na osnovu odranog vijea.U okviru ovog postupka razlikujemo: -postupak van sjednice.Krivini predmet sa albom predaje se presjedniku albenog vijea koji odreuje sudiju izvjestiioca,koji izuava predmet i referie na sjednici vijea -postupak u sjednici vijea,sjednica je javna i o njoj se obavjetava tuilac optueni i njegov branilac.Sjednica poinje izlaganjem podnosioca albe,vijee moe od stranaka zatraiti potrebna objanjenja. Odravanje pretresa pred II stepenim sudom predstavlja drugi mogui nain razmatranja albe na I stepenu presudu.Pretres e se odratii ako II stepeni sud ukine I stepenu presudu.Pri tome odredbe o GP u I stepenom postupku primjenjuj se i na pretres i u II postupku,o emu se vodi zappisnik koji se sastavlja kao i zapisnik o GP. Odluke II suda koje moe donijeti po albi na presudu I suda nabrojane su u l.310.Sud moe u sjednici vijea odbaciti albu kao neblagovremenu,ili kao nedoputenu ili odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi presudu I suda ili preinaiti I presudu(meritorno rjeenje II suda,ako su odlune injenice ppravilno utvrene ,ali nije pravilno primijenjen zakon) ili ukinuti presudu i odrati pretres( ako postoji bitna povreda odredaba KP,ako je potrebno izvesti nove dokaze ili ponoviti izvoenje dokaza iz I postupka usljed kojih je pogreno utvreno injenino stanje ) Vijee II suda moe moe i djelimino ukinuti presudu i u odnosu na taj dio odrati pretres.Ako se optueni nalazi u pritvoru a II sud je ukinuo I presudu,II sud mora ispitati da li postoje razlozi za pritvor. Svaka sudska odluka pa i ona II suda mora imati obrazloenje u kojem se navode razlozi kojima se rukovodio sud pri donoenju odluke nsadrane u njenoj izreci. 26.ALBA NA PRESUDU II STEPENOG SUDA Na zakon iako postavlja dvostepenost kao pravilo doputa l.333 ZKPFBiH i 324 ZKPRS ali samo u nekim sluajevima pobijanje odluke II suda pred jo jednom instancom ,ime se uvodi trea instanca kao iznimka Predviena su dva sluaja kojima se albom moe pobiti drugostepena presuda. Trea instanca dolazi u obzir: ako je drugostepeni sud donio novu osuujuu presudu, ako je drugostepeni sud preinaio 46

prvostepenu presudu kojom se optueni oslobaa optube i izrekao presudu kojom se optueni proglaava krivim. Lice ovlateno za podnoenje albe protiv drugostepene presude i osnovi za pobijanje drugostepene presude. Pravo na albu protiv drugostepene presude treba priznati svim licima. albu u korist optuenog moe podnijeti i tuilac. Nadlenost i postupak pred sudom treeg stepena Sud treeg stepena sudi u vijeu sastavljenom od tri odnosno pet sudija. U ovim vijeima nemogu uestvovati sudije koje su uestvovale u donoenju presude koja se pobija albom. Za postupak pred vrhovnim sudom vrijede sve odredbe koje su predviene za drugostepeni postupak. Pred tim sudom se moe odrediti pretres, ime je dozvoljena mogunost da se taj sud neposredno utvruje odnosno preinaava injenino stanje koje je vezano iskljuivo za odluivanje na osnovu pretresa. Pred sudom III stepena odrava se tzv javna sjednica i to u svemu prema pretostavkama i na nain koji su predvieni. O podnesenoj albi sud treeg stepena odluuje meritorno kao i drugostepeni sud. 27.ALBA NA RJEENJA Pored presude i meritornih rjeanja kojima se odluuje o samoj krivinoj stvari donose se brojna i druga rjeenja kako prije samog pokretanja krivinog postupka tako i u njegovom toku pa i poslije njegovog zaretka. Takvim rjeenjem priprema se sprovoenje krivinog postupka i upravlja tim postupkom te odluuje o pojedinim incidentnim pitanjima u toku i van samog postupka kao i poslije njegovog okonanja. Dozvoljenost i dejstvo albe na rjeenje Na rjeenja na koja je alba uvjek doputena ukoliko to pravo nije zakonom izriito uskraeno. -rjeenje na koje alba uopte nije doputena -rjeenje gdje pravo na albu nije iskuljueno ve je samo odgoeno. Opte je pravilo da se protiv rjeenja suda donesenih u prvom stepenu moe podnijeti alba uvjek kada u zakonu nije izriito odreeno da alba nije doputena. To su rjeenja koja su po pravilu mogu pobijati albom. Pri izlaganju o pitanju protiv kojih je rjeena alba doputena a protiv kojih je iskljuena mora se poi putem eliminacije. Idui tim putem rjeenja protiv kojih nije dozvoljena alba mogu se razvrstati ovako: 1.Rjeenja za koja je u posebnim odredbama iskljuena alba, -Rjeenja doneena u drugom stepenu -Rjeenja suda BiH, Vrhovnog suda F BiH, Vrhovnog suda RS,i apelacionog suda BD BiH. To su rjeenja protiv kojih uopte nije dozvoljena alba. Iskljuenje albe protiv tih rjeenja utemeljeno je na autoritetu tog suda. -Rjeenja protiv kojih nije dozvoljena samostalna alba ali se mogu podnijeti u albi na presudu. Ova rjeenja se nazivaju i rjeenja sa odgoenom albom. To su rjeenja koja se donose radi pripremanja glavnog pretresa i presude za koje je odreeno da nije doputena posebna alba pa se mogu pobijati u albi potiv presude. Rokovi za albu i lica ovlatena na podnoenje albe protiv rjeenja. alba se podnosi sudu koji je donio rjeenje. Opti rok za podnoenje albe na rjeenje odreen je zakonom. Gdje je reeno da se alba protiv rjeenja ukoliko zakonom nije drugauje odreeno podnosi u roku od tri dana od dana dostavljanja rjeenja. Rok za albu od osam dana predvien je protiv takozvanih meritornih rjeenja.Skraeni rok od 24 sata vrijedi za albu protiv pojedinih rjeenja o pritvoru te protiv rjeenja o izricanju disciplinske kazne za prestupe pritvorenika.Pravo na podnoenje albe protiv rjeenja prua se strankama i ostalim licima na iju primjenu upuuje lan 322. Postupanje sa albom i odluke po albi na rjeenje. alba na rjeenje podnosi se sudu koji je donio rjeenje a ova je skupa sa svojim spisom proslijeuje sudu koji odluuje o njoj. Sud kojem je alba podneena ispituje njenu blagovremenost i doputenost. Neblagovremenu i nedoputenu albu odbacije sudija odnosno predsjednik vijea koji je donio pobijano rjeenje. Protiv tog rjeenja doputena je alba drugostepenom sudu. Po albi protiv rjeenja drugostepeni sud odluuje u sjednici vijea. Sjednica je nejavna. Izuzetno je doputeno odravanje javne sjednice kada je u pitanju alba protiv tzv.meritornih rjeenja. Pri odluivanju o albi na 47

rjeenje vii sud se kree u granicama albe pr odluivanju o albi vii sud je vezan zabranom reformatio peius.Sud koji rjeava po albi moe odbaciti albu kao neblagovremenu ili nedozvoljenu a moe albu odbiti kao neosnovanu ili je uvaiti i u tom sluaju prvostepeno rjeenje preinaiti ili ukloniti. Ako po zakonu nije drugaije odreeno odredbe zakona se primjenjuju i na sva ostala rjeenja. 28.POJAM I VRSTE PONAVLJANJA KRIVINOG POSTUPKA Osnovna karakteristiika ponavljanja postupka je je u tome to se on podnosi protiv pravosnanih presuda,ali ovaj pravni lijek ima i specifinosti koje ga razlikuju od redovnih pravnih lijekova a one se ogledaju u posebnoj svrsi,izuzetnosti,ogranienju mogunosti pobijanja,osnovama pobijanja,razliitosti subjekata za njegovo podnoenje . Ponavaljanje krivinog postupka zahtijeva se zbog toga to usljed novih injenica i dokaza koji se iznose pred sud a kojima sud nije ranije raspolagao,injenino stanje koje je utvreno pravosnanom sudskom presudom pokazuje se kao pogreno.Osnovna karakteristika ponavljanja postupka je ponavljanje novih injenica koji se mogu javiti u razliitim oblicima:novi dokazi,nove injenice,izvrenje KD od krivino procesnih subjekata.(tuilac,svjedok,vjetak).Ponavljanje krivinog postupka moe biti nas tetu i ukorist osuenog.Uslovi za ponavljanje postupka u korist osuenog su:ako se presuda zasniva na lanoj ispravi,ako je do presude dolo usljed KD koje poinio sudija ili lice koje vri istarne Radnje,ako su iznesene nove injenice i novi dokazi,ako je nekom licu za isto djelo sueno vie puta,ako ustavni sud ili evropski sud za LJP ili dom za LJP utvrdi da su u toku postupka krena ljudska prava. Ponavljanje postupka na tetu optuenog moe se desiti samo u jednom sluaju,ako je izvreno KD od strane tuioca i imalo je za posljedicu donoenje presude kojimse optuba odbija. Pravo na podnoenje zahtjeva za ponavljanje postupka ima branilac osueni i optueni a poslije smrti osuenog roditelj,brani drug itd.Zahtjev za ponavljanje postupka nije vezan za rok pa mu na putu ne mogu stajati ni izdrana kazna,zastarjelost amnestija ili pomilovanje. 28.POSTUPAK ODLUIVANJA PO ZAHTJEVU ZA PONAVLJANJE KRIVINOG POSTUPKA. Sam postupak ima dvije faze prvu fazu ini formalno odluivanje a drugu fazu meritorno.O zahtjevu za ponavljanje odluuje vijee trojice sudija suda koji je u ranijem postupku sudio u I stepenu,osim sudija koji su sudili u I stepenu.U zahtjevu se mora navesti po kom zakonskom osnovu se trai ponavljanje i kojim dokazima se potkrepljuju injenice.Ako zahtjev ne sadri ove podatke povat e se podnosilac da u odreenom roku dopuni zahtjev. Formalno odluivanje Vijee prvo ispituje doputenost,pa ako nae da je zahtjev nedoputen odbacuje ga rjeenjem u sljedeim sluajevima:ako je zahtjev podnijelo neovlaeno lice,,ako nema zakonskih uslova za ponavljanje postupka,ako se podnosilac zhatjeva nije odazvao sudu da u odreenom roku otkloni nedostatke,,ako injenice i dokazi koji su izneseni nisu podobni za ponavljanje postupka ili su ve iznoeni. Meritorno odluivanje Ako vijee ne odbaci zahtjev dostavlja protivnoj stranki zahtjev da u roku od 8 dana da odgovor na njega.Nakon isteka roka i stizanja odgovora presjednik vijea daje odreuje da se pribave injenice i dokazi koji su izneseni u zahtjevu.Svoje odluke vijee donosi na nejavnoj sjednici bez prisustva stranaka i branioca.Odluuji meritorno o zahtjevu vijee donosi rjeenje kojimse dozvoljava ponavljanje postupak ili kojim se zahtjev odbija.Kada odlui da ponovi postupak vijee svojim rjeenjem odluuje da se zakae novi GP ili predmet vrati u stanje istrage ako u ranijem postupku istraga nije sprovedena do kraja. Podnoenje zahtjeva u korist osuenog ne moe uticati na izvrenje kazne zatvora na koju je pravosnano osuen.Ipak ukoliko ocijeni na osnovu dokaza da bi nova presuda mogla biti povoljnija za osuenog moe odgoditi izvrenej kazne Protiv rjeenja o o zahtjevu za ponavljanje postupka nezadovoljna strannka ima pravo albe u roku od tri dana i ona odlae izvrenje rjeenja. 48

Za novi postupak vae iste odredbe kao i za prvi postupak.Na novom suenju dolazi do izvoenja novih dokaza i ranije iznesenih dokaza.U ponovooljenom postupku mogue je jo jedan nain odluivanja djelimino stavljanje ranije presude van ssnage(kad ranija presuda sadri vie dijelova osuujui oslobaajui ili se odnosi na vie nKD).u Novoj presudi sud moe izrei sporednu kaznu. 29.PRAVOSNANOST I IZVRNOST SUDSKIH ODLUKA Donesena sudska odlukmoe proizvoditi dejstva samo kada postane pravosnana i izvrna.U teoriji prava uobiajeno je razlikovanje formalne (spoljne) i matrijalne unutranje pravosnanosti. Formalna pravosnanost je njeno svojstvo da se vie ne moe pobijati redovnim pravnim lijekovima.Formalna pravosnanost stie se bez obzira da li je konkretna sudska odluka u skladu sa zakonom.Trenutak pravosnanosti ima znaaj kod pojedinih situacija u krivinom postupku(raunanje rokova,zastarjelosti davanje amnestijeili ppomilovanja i drugo). Matrijalna pravosnanost sastoji se u stvaranju prava u konkretnom sluaju izricanjem presude,to iskljuuje mogunost donoenja nove drukije ili istovjetne odluke,to ini pozitivnu funkciju matrijalne pravosnanosti koja slui ciljevima pravne sigurnost i u isto vrijeme iskljuuje mogunost da stranke iji je matrijalno pravni odnos raspravljen pravosnanom presudom- trae da se po istoj stvari vodi novi postupak to ini negativnu funkciju matrijalne pravosnnanosti koja slui procesnoj ekonomiji otklanjanjem neogranienog trajanja postupka. Izvrnost presude nastupa kada ona postane pravosnaana i kada za njeno izvrenje ne postoje zakonske smetnje.Od ovog pravila postoji jedan izuzetak koji omoguava izvrenje kazne zatvora prije pravosnanosti presude kojom je ona izreena kad se optueni nalazi u pritvoru i kad zahtijeva upuivanje u ustanovu. Izvrnost rjeenja nastupa po pravsonanosti rjeenja i zavisi od toga da li je protiv njega dozvoljena alba.Treba razlikovati optu zakonsku odredbu koja kae da se rjeenja izvravaju kad postanu pravosnana ukoliko zakonom nije drugaije odreeno i posebne odredbe u kojima je odreeno da alba ne odlae izvrenje rjeenja. Izvrnost naredbe je pom pravilu u momentu njihovog donoenja ,zbog nemogunosti ulaganja albe i odsustva pravosnanosti. 30.IZDAVANJE KAZNENOG NALOGA Postupak za izdavanje kaznenog naloga je jdna vrsta skraenog postupka ,za relativno laka KD,zasniva se na ideji uproavanja i racionalnosti procesnih formi. Uslovi za izadavanje KN su : matrijalni u koje spadaju :da je za KD propisana kazna zatvora do 5 god,da tuilac raspolae sa dovoljno dokaza na osnovu kojih je mogue utvrditi da je osumnjieni poinio KD i formalni uslov sastoji se u procesnoj inicijativi tuioca za izdavanje KN.Tuilac moe da trai izricanje jedne ili vie krivino pravnih sankcija,nov.kazne,uslovne osude,oduzimanje protivpravno steene imovinske koristi.Ne moe traiti kaznu zatvora ali moe traiti istovremeno izricanje vie KP sankcija.Novana kazna je ogranien na 50 000 km. Sud moe prihvatiti zahtjev za izdavanje KN ili odbiti zahtjev tuioca.. Prihvatanje zahtjeva za izdavanje KN podrazumijeva:potvrivanje optunice i sasluanje optuenog u roku od 15 dana .Prilikom sasluanja sud e utvrditi da li je ispotovano pravo da ga zastupa branilac,da li je razumio opt. I zahtjev tuioca za izdavanje KN,upoznati ga sa dokazima i traiti davanje izjave u vezi sa dokazima,pozvati ga da se izjasni o krivnji i predloenoj KP sankciji.Ako optueni se izjasni da nije kriv ili stavi prigovor na optunicu sudija e zakazati GP.Ukoliko se izjasni da je kriv sudija e pristupiti utvrivanju krivnje i presudom izdati KN.Obrazloenje presude kojom se izdaje KN ograniava se na razloge kojim pravda izdavanje KN .Rok za albu je 8 dana od dana dostavljanja presude,koja se dostvlja optuenom i braniocu.

49

31.OSNOVNE KARAKTERISTIKE POSTUPKA PREMA MALOLJETNICIMA -dunost obazrivog postupanja organi koji uestvuju u postupku duni su obazrivo postupati prema maloljetniku vodei rauna o duevnoj razvijenosti,osjetljivosti,linim svojstvima,zbog mogueg tetnog uticaja na razvoj maloljetnika. -obavezna odbrana shodno meunarodnim standardima propisano je da maloljetnika mora imati branioca od poetka pripremnog postupka. -mogunost oslobaanja dunosti svjedoenja u odnosu na odreeni predmet svjedoenja,osloboeni su roditelj,usvojilac,branilac soc.radnik,vjerski slubenik. -uloga organa starateljstva u postupku prema maloljetnicima je posebna-ima pravo da se upozna sa postupkom,stavlja prijedloge,moe da prihvati sprovoenje mjere nadzora. -pozivanje maloljetnika se vri preko roditelja odnosno zakonskog zastupnika -objavljivanje toka KP-procesna diskrecija ima dva oblika. Iskljuenje javnosti i procesna ogranienja u pogledu obavjetavanja javnosti,ne smije se objaviti tok KP niti odluka. -dunost hitnog postupanja-nalae se organimakoji postupaju u postupku hitno postupanje. -sastav suda u I stepenu sudi sudija za maloljetnike koji vodi pripremni postupak u II stepenu sudi vijee za maloljetnike u sastavu nod trojice sudija. -pribavljanje podataka o linosti maloljetnika vri sudija za maloljetnike -princip oportuniteta krivinog gonjenja-odstupanje tuioca od naela legaliteta , ne zahtijevanje krivinog gonjenja ako je maloljetnik ve na izdravanju kazne.O neslaganju sa ovim sudije za maloljetnike odluuje vijee. -pritvor ili privremeni smjetaj-pritvor se moe narediti ako se radi o KD preko 10 god.,ako se krije ,ako postoji bojazan da e unititi tragove itd.Pritvor moe trajati najdue 30 dana s tim da vijee moe produiti jo 60 dana..moe se narediti da u toku pripremnog postupka maloljetnik bude smjeten u prihvatilite. -iskljuenje javnosti-javnost je uvijek iskljuena u pripremnom postupku,na GP. 32.PRIPREMNI POSTUPAK Predstavlja I fazu i obaveznu fazu postupka prema maloljetnicima,a zavisno od njegovog ishoda moe doi do glavne faze postupka,koji se moe okonati izricanjem krivino pravne sankcije ili obustavom postupka .Svrha pripremnog postupka nije samo prikupljanje injenica i dokaza o KD nego je sudija za maloljetnike duan prikupiti sve injenice i utvrditi okolnosti za ocjenu linosti maloljetnika.Pripremni postupak zapoinje podnoenjem od strane tuioca zahtjeva za pokretanje pripremnog postupka.Prije podnoenja zahtjeva tuilac je duan razmotriti mogunost izricanja vaspitne preporuke(za kD za koja je zakonom predviena novana kazna ili kazna zatvora do 3 godine.)Prije donoenja vaspitne preporuke tuilac mora utvrditi ispunjnost uslova:teina KD,priznanje ,izraena spremnost za izmirenje sa oteenim maloljetnika.Radnjama u pripremnom postupku mogu biti prisutni tuilac i branilac.Zakonom se omoguava da se ispitivanje maloljetnika moe vriti uz pomo pedagoga.Po odobrenju sudije postupku mogu prisustvovati organ strateljstav,roditelj,staratelj. 33.PRVOSTEPENI POSTUPAK Nakon to zavri pripremni postupak postupak prema maloljetnicima prelazi u sljedei dio pod nazivom Prvostepeni postupak.Ako tuilac predlae izricanje vaspitne mjere bez naznake njene vrste sudija za maloljetnike nakon to proui spis predmeta ocijeniti e da li postoje razlozi za izricanje zavodske i vanzavodske mjere.Ako sudija odlui da zakae roite ,to znai da je unaprijed ocijenio da nije mogue izricanje zavodske vaspitne mjere.Zakon ne obavezuje na obavjetavanje i pozivanje nekih lica na roite ali mu mogu prisustvovati branilac,tuilac staratelj organ startaeljstva.Lica koja prisustvuju roitu imaju pravo stavljati prijedloge u pogledu dokaznog matrijala. Ako sudija za maloljetnike zakae glavni pretres umjesto roita duan je na pretres pozvati sve stranke ije je prisustvo obavezno i roditelje staratelje organ strateljstva,ali ne dolazak tih lica ne spreava odravanje GP.Na GP se primjenjuju odredbe shodno GP iz redovnog KP.Sudija za 50

maloljetnike donosi svoju odluku u obilku presude samo kad se maloljetniku izrie kazna u svim ostalim sluajevima odluke sudije za maloljetnike donose se u obliku rjeenja kojim moe rjeenjem postupak obustaviti ili maloljetniku izrei vaspitnu mjeru.Rjeenje o obustavi postupaka sudija donosi kad se donosi presuda kojom se optuba odbija ,kad se donosi oslobaajua presuda, kad nije maloljetniku cjelishodno izrei ni kaznu ni vaspitnu mjeru.Rjeenje o izricanju vaspitne mjere sadri samo izreku u kojoj se navodi vrsta vaspitne mjere ali se maloljetnik ne oglaava krivim.Sudija za maloljetnike moe maloljetnika obavezati na plaanje trokova postupka i na ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako je osuen na kaznu maloljetnikog zatvora. 34.PRAVNI LIJEKOVI U odjeljku 5 glave XXVI nalaze se odredbe o albi protiv presude i albi na rjeenje ,zatim zabrani izricanja stroije sankcije kao i o ponavljanju postupka.Lica ovlatena za podnoenje albe protiv presdue kojom je maloljetniku izreena kazna protiv rjeenja kojim je maloljetmiiku izrena vaspitna mjera ili rjeenja o obustavi postupka su lica navedena u l.293 ZKP. (tuilac,branilac,oteeni,usvojilac,roditelj,brat brani drug) .Rok za albu je 8 dana od dana dostavljanja presude, rjeenja.Drugostepeni sud donosi odluku na sjednici vijea ili na osnovu odranog pretresa.Drugostepeni sud ispituje presudu rjeenje samo u dijelu u kojem se ono pobija.Odluke se donose u obliku rjeenja a presudom kada se preinaava I stepena odluka i izrie kazna maloljetnikog zatvora. Ponavljanje postupka je van.pravni lijek kao i optem krivinom postupku primjenjuje se na isti nain. 35.IZRICANJE SUDSKE OPOMENE Sudska opomena se moe izrei za KD za koja je predviiena kazna zatvora do 3 god.Sudska opomena izrie se rjeenjem .Rjeenje o sudskoj opomeni objavljuje se odmah po okonanju GP.Tom prilikom e sudija upozoriti optuenog da mu se ne izrie kazna jer se oekuje da e i sudska opomena postii svrhu kanjavanja.Izreka rjeenja o sudskoj opomeni treba da sadri sljedee podatke :line podatke,,zakonski osnov,navooenje da se izrie sudska opomena.U izreci rjeenja optueni se ne oglaava krivim zbog degradacije i poniavanja optuenog.ZKP ne odreuje izriito rok za podnoenje albe na rjeenje o sudskoj opomeni,primjenjuje se rok od 15 dana kao i u postupku kojim se optueni oglaava krivim.Rjeenje o izricanju sudske opomene moe se pobijati zbog istih razloga kao i alba protiv I presude(povreda odredbi postupka,pogreno utvrenog injeninog stanja,povreda KZ)Ako rjeenje o sudskoj opomeni sadri odluku o mjerama bezbijednosti,trokovima KP,oduzimanju imovinske koristi onda se odluka moe pobijati i iz tih razloga.U postupku albe sud moe albu odbiti kao neosnovanu,da uvai kao osnovanu na dva naina donese osuujuu ili oslobaajuu odluku. 36.POSTUPAK U SLUAJU NASTUPANJA DUEVNE BOLESTI I NEURAUNJIVOSTI Ako je kod optuenog nakon izvrenja KD nastupila takva duevna bolest da nije sposoban uestvovati u postupku,sud e nakon psih.vjetaenja prekinuti postupak i optuenog uputiti organu nadlenom za pitanja soc.staranja .Postupak e se prekinuti ako su ispunja tri uslova kumulatiivno:da je kod optuenog nakon izvrenja KD nastupila bolest i da usljed toga nije sposoban uestvovati u postupku.Nakon donoenja rjeenja mogua su dva ishoda :postupak e se na prijedlog tuioca kojim mora dostaviti dokaze nastaviti kad se zdravstveno stanje pobolja tako da moe uestvovati u postupku i donijeti presudu kojom se optuba odbija zbog zastare gonjenja,ako je ona nastupila,ali obzirom da se presuda donosi samo na osnovu odranog GP,postupak e se obustaviti rjeenjem. Protiv oosumnjienog koji je djelo uinio u stanju neuraunljivosti tuilac u optunici stavlja prijedlog da sud utvrdi navedenu okolnost..Presudom se utvruje da je osumnjieni uinio KD ,da je djelo uinio u stanju neuraunljivosti, i na kraju se predmet uputi organu nadlenom zapitanja soc.staranja-radi pokretanja odgovarajueg postupka.Presudu donosi sudija ili vijee na GP na kojem prisustvuju i optueni jer je suenje u odsusutvu nedoputeno,meutim on se nee izjanjavati o prijedlogu optunice.Postupak u kome e se odnijeti odluka o zadravanju duevno bolesnih lica 51

stvar je vanparninog postupka meutim nijedan zakon o vanparninom postupku u BIH ne trettira ovaj problem zbog ega se namee potreba donoenja posebnog zakona kojim e se ovo pitanje urediti.GP u postupku utvrivanja neuraunljivosti je ogranien na izvooenja dokaza i injenica kojim se dokazuje neuraunljivost a optueni mora imati branioca. 37.POSTUPAK U SLUAJU OBAVEZNOG LIJEENJA OD ZAVISNOSTI Za primjenu ove mjere neophodno je da sud pribavi nalaz i miljenje vjetaka koji treba da se izjasni o mogunosti lijeenja optuenog .U pismenom nalazu vjetak mora da se izjasni o postojanju zavisnosti od droga ili alkohola,o emu se vjetak usmeno sasluava na GP.Kada je mjera bezbijednosti izreena uz uslovnu i lijeenje se sprovodi na slobodi ukoliko se optueni ne podvrgne ili napusti lijeenje sud e po slubenoj dunosti ili na prijedlog ustanove odrediti prinudno izvrenje i opozivanje uslovne osude.Prije donoenja ove odluke sud e sasluati tuioca i uinioca a po potrebi pribaviti i miljenje ljekara. 38.IZRICANJE MJERE BEZBIJEDNOSTI ODUZIMANJE PREDMETA U sluaju kada se KP zavri presudom kojom se optueni oglasi krivim sud e predmete koji se po KZ BiH imaju oduzeti ,rjeenjem oduzeti,ali smo ako to zahtijevaju interesi bezbijednosti i to kad je za odreeno KD propisano njihovo obavezno oduzimanje .Ako sud propusti u presudi kojom se optueni oglaava krivim oduzeti predmete on to moe uiniti posebnim rjeenjem o oduzimanju predmeta samo ako je oduzimanje obavezno po zakonu i pod uslovom da to zahtijevaju interesi bezbijednosti.Ovjeren prepis odluke dostavie se vlasniku i strankama i braniocu.Na rjeenje se moe uloiti alba zbog nezakonitog oduzimanja predmeta. 39.IZRICANJE MJERE ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI Sastoji se u oduzimanju imovinske koristi koja je pribavljena izvrenjem KD.Prema KZ BiH oduzimaju se predmeti od vrijednosti u koje spadaju:novac zlato, nakit ,tehnika roba ,hartije od vrijednosti itd.Imovinsku korist sud utvruje po sl.du i za to nije potreban prijedlog tuioca,ali je tuilac duan prikupiti dokaza kojimse dokazuje da je KD ostvarena imovnska korist . Prilikom oduzimanja imovinske koristi sud je ovlaen po slubenoj dunosti odrediti privremene mjere obezbjeenja ako postoji opasnost da se ostvarena imovinska korist kasnije nee moi oduzeti od uinioca KD ,prijedlog za privremenu mjeru obezbjeenja moe podnijeti i oteeni.Na odluku o oduzimanju moe se uloiti alba ,koju II sud rjeavajui po albi moe uvaiti ili odbaciti.U odnosu na imovinskom pravni zahtjev oteenog ,oduzet e se samo imovinska korist ukoliko ona prelazi imovinsko pravni zahtjev.U sluaju da je uinilac pribavio imovinsku korist za pravno lice,ona se obavezno oduzima i od pravnog lica.Lice kojom je pravosnanom presudom oduzeta imovinska korist,moe traiti ponavljanje postupka u pogledu te odluke. 40.POSTUPAK OPOZIVANJE USLOVNE OSUDE Postupak za opoziv uslovne osude zbog ne ispunjenja obaveza odreenih u uslovnoj osudi moe se provseti ukoliko osueni u odreenom roku ne ispuni odreene obaveze u uslovnoj osudi.Postupak se moe pokrenuti po slubenoj dunosti ili na prijedlog tuioca,oteeni moe samo dati inicijativu,opoziv sprovodi sudija odnosno vijee koje je sudilo u I stepenu.Na roite za opoziv obavezno se pozivaju tuilac osueni i oteeni.Sasluanje se vri pred sudijom pojedincom ili vijeem koje je sudilo u I stepenu.Odluke povodom zahtjeva za opoziv uslovne osude zavise od toga da li je sud utvrdio da li je osueni izvrio obaveze koje su mu naloene u uslovnoj osudi.Ako sud nae da nema osnova za donoenje neke od odluka rjeenjem e obustaviti postupak za opoziv.Ako sud utvrdi da nije ispunio obavze iz uslovne osude sud ne mora uvijek opozvati osudu.Ako sud utvrdi da osueni nije ispunio obaveze iz uslovne osude sud e presudom opozvati uslovnu osudu i odrediti da se utvrena kazna izvri ili odredi novi rok za ispunjenje obaveze ili ukinuti taj uslov .Ako osueni ne izvri obavezi sud u roku od godinu dana od kad je preteklo vrijeme provjeravanja odrediti da se izvri kazna utvrena u uslovnoj osudi.Protiv odluka koje su doneene u postupku opoziva uslovne osude moe se izjaviti alba pod uslovima koji vae za albu na presudu i rjeenje. 52

41.POSTUPAK ZA BRIISANJE OSUDE Brisanje osude nastupa po sili zakona ili na osnovu sudske odluke u zavisnosti od vrste sankcije koja je izreena osuenom.Bez obzira to do brisanje dolazi na osnovu zakona ,automaski,nadleni organ za voenje KE o tome mora donijeti rjeenje po slubenoj dunosti u odgovarajuem postupku.Ovaj organ vri prethodne provjere naroito da li je u toku KP za neko novo KD,uinjeno za vrijeme roka predvienog za brisanje osude.Donoenje rjeenja se odlae ako je takav postupak u toku.Ako organ ne donese rjeenje po slubenoj dunosti o brisanju osude ,osueni moe zahtjevom traiti da je nastupilo brisanje osude po sili zakona,ako nadleno organ ne postupim po zahtjevu u roku od 30 dana ,osueni se moe sa zahtjevom obratiti sudu koji je sudio u I stepenu da se donese rjeenje o brisanju osude. Postupak brisanja osude na osnovu sudske odluke pokree se na molbu osuenog lica .Osueni moe traiti brisanje osude iz KE kazne zatvora od 1-3 god.,pod uslovom da je proteklo 5 godina od dana izdrane ili oprotene kazne i da osueni nije izvrio novo KD .Molbu moe podnijeti samo oosueno lice.Molba se podnosi sudu koji je sudio u I steepnu.Ako sud odbije molbu osueni moe u roku od 1 god. Od dana pravosnanosti rjeenja podnijeti novu molbu radi brisanja iz KE. 42.POSTUPAK ZA PRESTANAK ODREENIH MJERA BEZBIJEDNOSTI I PRAVNIH POSLLJEDICA OSUDE. Molba za prestanak primjene mjera bezbijednosti propisanih u KZBiH ,podnosi se sudu koji je sudio u I stepenu.Predmet molbe su mjere bezbijednosti iz l.116 KZ BiH:mjera bezbijednosti zabrane vrenja poziva ako su protekle 3 god. od dana njenog izricanja i pravne posljedice koje se sastoje u zabrani sticanja odreenih prava(3 god).Po molbi postupa sudija kojeg odredi presjednik vijea .Prvo se ispituje osnovanost molbe u pogledu ispunjenja zakonskih uslova koji se odnose na protok vremena predvien zakonom.Sud moe donijeti dvije odluke odbiti molbu ili je uvaiti.Odluka se odnosi u formi rjeenja protiv kojeg je dozvoljena alba koju mogu izjaviti podnosilac molbe i tuilac o kojoj odluuje vijee u II stepenu.U sluaju kad sud odbije molbu osueni moe podnijeti novu molbu kad istekne 1 god. Od dana pravosnanosti rjeenja kojim je odbijen. 43.POJAM ZNAAJ I PRAVNO REGULISANJE MEUNARODNE KRIVINE POMOI U dokumentima Vijea Evrope izvori meunarodne krivine saradnje razvrstavaju se na one o: ekstradiciji, meunarodnoj krivinoj pomoi,izvrenje strane krivine presude, priznanje strane krivine presude,prenos krivinog postupka, u novije vrijeme u tome se dodaju privremeno oduzimanje dobiti od krivinog dijela, prikupljanje i razmjena podataka i regionalni i subregionalni pravosudni prostor. U podruju meunarodne krivine saradnje postoje i opta znaajna naela. Neka meu njima su opta naela meunarodnog krivinog prava a takoe i ona koja imaju vanost prije svega za meunarodnu krivinu saradnju. Vanija su takva naela: identiteta norme (dvostruke kanjivosti, reciproteta (uzajamnosti),specijalnosti,ekstradibilnosti,naelo locus regit actum.Meunarodna krivino pravna pomo vri se po odredbama KZ BiH ukoliko meunarodnim ugovorom nije to drugo odreeno.Prema tome odredbe ovog zakona ne primjenjuju se samo onda kada ne postoje drugi zakoni BiH ili meunarodnim ugovorom oni imaju prdnost nad odredbana KZ BiH.Tuilatvo BiH je organ koji je nadlean za primanje zahtjeva za meunarodnu pravnu pomo u krivinim stvarima i to u skladu sa zakonom i multiliteralnim i bilateralnim sporazumima i konvencijama ukljuujui i zahtjeve za izruenje i predaju lica od strane sudova i organa na teritoriji BiH i drugih drava odnosno meunarodnih sudova. Meunarodna krivino pravna ponmo u uem smislu Obuhvata preduzimanje pojedinih radnji krivinog postupka od strane domaih sudova na molbu stranih procesnih organa, odnosno stranih procesnih organa na molbu domaih sudova.

53

44.POSTUPAK ZA IZVRENJE KRIVINE PRESUDE STRANOG SUDA Razmatranje priznanja strane krivine presude mora poi od optih polaznih pretpostavki od kojih je prva identitet norme, i druga pravosnanost presude.ZKP i meunarodni ugovori prediviaju jo neke uslove koji moraju biti ispunjeni a to su:postojanje meunarodnog ugovora,osueni mora biti dravljanin BiH,saglasnost osuenog(ZKP ne trai saglasnost osuenog radi izvrenja poresude stranog suda),pretpostavke u vezi sa KD(KD mora biti KD i prema KZ BiH),preostali dio kazne mora biti u odreenom minimalnom vremenskom trajanju(mora iznosti najmanje 6 mjeseci u vrijeme podnoenja molbe),domai sud mora u skladu sa KZ BiH izrei presudom novu sankciju . 45.USTUPANJE KRIVINOG GONJENJA STRANOJ DRAVI Prema l.11 KZ BIH ,KZ se primjenjuje i na strance kao uinioca KD.l.412 predviena je mogunost ustupanja i krivinog gonjenja i suenja u stranoj dravi u kojoj stranac ima prebivalite .Da bi dolo do ustupanja krivnog gonjenja potrebnmo je da budu ispunjeni uslovi kako na meunarodnom tako i na unutranjem planu.Ustupanje krivinih spisa stranoj dravi radi krivnog gonjenja mogue je pod sljedeim uslovima:da je KD izvreno na teritoriji BIH,da je u pitanju KD za koje predviena kazna zatvora do 10 god.da je izvrilac stranac koji ima prebivalite u stranoj dravi, da se strana drava i oteeni ne protivi ovom ustupanju.Bez obzira na ispunjenost uslova nee se dozvoliti ustupanje krivinog gonjenja stranoj dravio ukoliko bi se stranac izloio nehumanom i nepravednom postupku. Priliko odluivanja o preuzimanju krivinog gonjenja od strane drave tuilac moe odluujui o zahtjevu prihvatiti ili odbiti zahtjev.Tuilac e prihvatiti zahtjev ako nae da u spisu ima dovoljno elemenata za postojanja osnovane sumnje o uinjneom KD.O svoj odluci strana drava se mora obavijestiti diplomatskim putem . 46.IZDAVANJE OSUMNJI.OPTUENIH I OSUENIH LICA-EKSTRADICIJA Ekstradicija predstavlja najvaniji vid meunarodne krivino pravne pomoi u cilju da se onemogui uioniocima izvrenja KD izbjegavanje krivinog gonjenja,odnosno izvrenje kazne bjekstvom iz jedne drave u drugu.Ekstradicija omoguava uspjeno voenje KP i doprinosi meunardnoj saradnji u borbi protiv kriminaliteta.Postoje raliite definicije i i razliita miljenja o pravnoj prirodi ekstradiciji,jedni misle da je to sudski akt posebnog oblika,koji se sastoji u podvrgavanju uinioicaKD u dravi moliteljici,drugi da je ekstradicija akt meun.krivine pomoi jer ne rezultira primjeni kazne na delikventa nego omoguava realizaciju pravnog interesa strane drave trei ,da je to jedna vrsta meunarodnog pravnog posla koji se sklapa izmeu vlada zainteresovanih drava.Postupak izdavanja se danas ureuje kao: iskljuivo sudski,iskljuivo administrativni i mjeoviti.Izdavanje ukljuuje sluajeve akcesorne ekstradicijie kada zamoljena drava prihvatanjem naknadne molbe ,prihvati da se protiv izdatog lica vodi postupak i za KD koje nije bilko predmet prvobitnog zahtjeva i reekstradicije znai izdavanje lica od strane prvobitne drave moliteljice uz pristanak prvobitne zamoljene treoj dravi. Pretopstavke za ekstradiciju koje utvruje sud:da lice ije se izdavanje trai nije dravljanin BIH,da ne uiva pravo azila,da KD za koje se izdavanje trai nije izvreno na teritoriji BIH ,da je KD za koje se trai KD i u domaem zakonodavstvu,da KD za koje se trai nije vojno politiko KD,da po domaem zakonodavstvu nije nastupila zastara gonjenja,da je utvren identittet lica koje se trai,da ima dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da je stranac ije se izdavanje trai poinio KD,da se izdavanje ne trai radi krivinog gonjenja zbog njegovog pola,rase,nacije. Fakultativnu smetnju za ekstradiciju moe predstavljati injenica koju ministar pravde utvruje na osnovu konkretnog sluaja:da je u domaem zakonu za djelo za koje se trai predviena kazna do 3 god. Ili da je inostrani sud izrekao kaznu lienja slobode do 1 god.

54

47.POSTUPAK ZA NADOKNADU TETE ,REHABILITACIJA OSUENIH I NEOSNOVANO LIENIH SLOBODE

LICA NEOPRAVDANO

Pojam neopravdano osueno lica. Pozitivna pretpostavka da bi se neko lice smatralo neopravdano osuenim jeste da je prema njemu bila izreena pravsonana krivinopravna sankcija ili da je oglaeno krivim a osloboeno od kazne a kasnije povodom van.pravnog lijeka ponovljeni postupak pravosnano obustavljen ili pravosnanom presudom osloboen ili optuba odbijena.. Negativne pretpostavka da bi se lice smatralo neopravdano osuenim su sljedee:da optueni svojim lanim priznanjem nije prouzrokovao svoju osudu,da do obustave nije dolo zbog odustanka tuioca iz linih interesa,da optuba nije odbijena zbog nenadlenosti suda. Pojam lica neosnovano lienog slobode. Pravo na naknadu tete pored lica neoprvdano osuenog ima i lice koje neosnovano lieno slobode .Zakon predvia sljedee sluajeve naknade tete uz uslov da lice svojim nedoputenim ponaanjem nije nije prouzrokovalo lienje slobode.:lice nezakonito lieno slobode od strane pol.organa,lice neoprvdano pritvoreno prema rezultatima krivinog postupka,lice koje je izdravalo kaznu lienja slobode koja je po van.pravnom lijeku smanjena.lice koje nezakonito pritvoreno ili zadraano u pritvoru ili u ustanovi za izdravanje kazne ili mjere,lice koje je provelo u pritovru due nego to kazna iznosi. Pravo na postvlajnje zahtjeva za naknadu tetu iskljuivo pripada za ivota oteenom koji moe to uraditi preko punomoenika.Nasljednici nasljeuju samo pravo na ovog lica na naknadu imovinske tete.Ako je oteeni stavio zahtjev nasljednici postupak mogu nastaviti u granicama postavljenog zahtjeva i to samo u pogledu naknade imovinske tete.Tuba na naknadu tete podnosi se protiv BIH.Dakle drava je pasivno legitimisana starnka prema kojoj moe biti usmjeren zahtev za naknadu tete.Zahtjev moe biti upuen prema organu u kojem je zaposleni radio koji u estvovao u KP svojim nezakonitim radom prouzrokovao tetu.Prema ZKP nadoknauje sva vrsta tete imovinska i neimovinska(rehabilitacija moralna reparacija). Postupak za naknadu tete odvija se posebno od KP po njegovom zavretku.Ovaj postupak ima dviije faze upravnu( pred organom uprave)koja je obavezna i ima za cilj da da se postigne sporazum o nakandi tete i druga faza sudska koja nije obavezna i odvija se pred parninim sudom ukoliko se sporazum o naknadi ne postigne.Prije podnoenja tube tuilac je duan da se obrati ministarstvu pravde radi postizanja sporazuma o visini tete.Ako se postigne sporazum donosi se rjeenje u kojem se odruje visina i vrsta nadoknade tet i time se postupak okonava.Ako sporazum nije mogu MP obavjetava stranku da sporazum nije mogu kako bi on mogao pokrenutri pranicu.Postupak pred sudom odvija se prema pravilima Zakona o krivinom postupku. Ukoliko je javnost obavjetavana putem medija o ranijoj osudi ili neopravdanom lienju slobode rehabilitacija se sastoji u objavljivanju informacije u sredstvima javnog informisanja o neoprvdanoj osudi i lienju.Na zahtjev stranke odluka o rehabilitaciji se dostavlja organu gdje oteeni radi,politikoj pratiji udruenju graana. Kao vid moralne rehabilitacije neopravdano osuenog lica predvia se i obaveza suda koji je sudio u I stepenu da po slu. Dunosti poniti upis neopravdano upisane osude.ZKP predvia da lice koje neopravdano lieno slobode ili osueno i kome je prestao radni odnos ima pravo na priznanje radnog staa, za vrijeme neopravdane osude i lienja slobode. 48.POSTUPAK ZA IZDAVANJE POTJERNICE I OBJAVE Potjernica predstavlja akt kojim se traga za odreenbim licem za razliku od objave ,koja je akt traganja za predmetima koji su u vezi sa KD .Potjernica se izdaje za osumnjienimn odnsono optuenim u toku KP pod odreenim uslovima ili ako odnsono optueni pobjegne iz ustanove u kojoj izdrava kaznu.Sud pred kojim se vodi KP moe narediti izdavanje potjernice ako je KP postupak pokrenut za KD za koje se moe izrei kazna 3 godine i vie,ako je optueni u bjekstvu, ako je izdata naredba za dovoenje osumnjienog.KP dakle mora biti pokrenut.Postoji tzv.meunarodna potjernica koju raspisuje nadleno ministrstvo BIH radi meunardne sardnje u oblasti kriminaliteta.Raspisuje je ministrstvo bezbijednosi odnosno nacion.ured INTERPOLA. 55