Nase Sume BR 26-27

NAE UME OUR FORESTS ISSN 1840 1678 UDK 630 asopis za unaprijeenje umarstva, hortikulture i ouvanja okoline
ne Journal for the improvement of forestry, horticulture and preservation of the environment IZDAVA PUBLISHER Udruenje inenjera i tehniara umarstva Federacije Bosne i Hercegovine (UIT FBiH) i Hrvatsko umarsko drutvo Mostar (HD) Association of Forestry Engineers and Technicians Federation of Bosnia and Herzegovina (UIT FBiH) and Croatian Forestry Society Mostar (HD) ZA IZDAVAA FOR PUBLISHERS Prof. dr. Mersudin Avdibegovi, Ljubo Rezo, dipl. ing. um. SAVJET ASOPISA EDITORIAL COUNCIL Ahmet Sejdi, dipl. ing. um. Predsjednik President prof. dr. Mersudin Avdibegovi, mr. sc. Devad Muslimovi, dr. sc. efik Korii, mr. sc. Ahmed Dizdarevi, Behudin Zec, dipl. ing. um., Edib Pai, dipl. ing. um., Miroslav Bilo, dipl. ing. um., Sead Ali, dipl. ing. um., Nevzeta Elezovi, dipl. ing. um., mr. sc. Senad Kozar, Marko Bagari, dipl. oec., Mladinko Perkovi, dipl. oec., Ante Begi, dipl. ing. um., mr. sc. Ivica Juri, Davorka Prce, dipl. ing. um., Vlado Boro, dipl. ing. um. REDAKCIJA ASOPISA EDITORIAL BORD Samira Smailbegovi, dipl. ing. um., Ivan Aneli, dipl. iur., Mirza Pjano, dipl. ing. um., Frano Kljajo, dipl. ing. um., Ismet Zeevi, dipl. ing. um., Smail Karovi, dipl. ing. um., Sead Ali, dipl. ing. um., Dragan Tomi, dipl. ing. um., Jusuf avkunovi, dipl. ing. um., Fadil ehi, dipl. ing. um. GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK EDITOR IN CHIEF Prof. dr. Dalibor Ballian ZAMJENIK GLAVNOG I ODGOVORNOG UREDNIKA DEPUTY EDITOR IN CHIEF Prof. dr. Sead Vojnikovi TEHNIKI UREDNIK TECHNICAL EDITOR Azer Jamakovi LEKTORI PROOF READERS Prof. Dunja Grabovac - Sadikovi Bosanski jezik Bosnian language Mr. sc. Josip Raos Hrvatski jezik Croatian language GRAFIKO UREENJE I DTP GRAPHIC DESIGN AND DTP Studio Art 7, Sarajevo FOTOGRAFIJA NA NASLOVNOJ STRANI Photo on the front page Njegovana sastojina bukve bakon naplodnog sijeka (foto: Prof. dr. Dalibor Ballian) TAMPA PRINTING tamparija Fojnica d. d. Fojnica TIRA 600
ADRESA REDAKCIJE ASOPISA ADDRESS Redakcija asopisa Nae ume Editorial bord of Journal Nae ume Ul. Zagrebaka broj 20., Zgrada umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel./fax: +387 33 81 24 48; E-mail: info@usitfbih.ba; Web: http://www.usitfbih.ba/casopis.html Journal of Nae ume Online: http://www.usitfbih.ba/casopis.html NAPOMENA NOTE: Redakcija asopisa Nae ume ne mora biti saglasna sa stavovima autora. Rukopisi, fotografije, CD i diskete se ne vraaju. The editorial board of Journal Nae ume may not be consistent with the attitudes of the autor. Manuscripts, photos, CDs and disks can not be returned. asopis Nae ume upisan je u Registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo pod brojem: NMK 43/02 od 03. 04. 2002. godine, na osnovu lana 14. Zakona o medijima. Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta/porta Bosne i Hercegovine, broj 04 15 7094/02 od 25. 10. 2002. godine asopis Nae ume je proizvod iz lana 19. taka 10. Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga na iji se promet ne plaa porez na promet proizvoda. Journal Nae ume is entered in the Register of the media in the Ministry of Education, Science and Information of the Canton Sarajevo: NMK 43/02 from 03. 04. 2002. on the basis of the Article 14 Law on the media. Opinion of the Federal Ministry of Education, Science, Culture and Sport of Bosnia and Herzegovina number: 04 15 7094/02 from 25. 10. 2002. Journal Nae ume is a product of the Article 19, 10 th point Law on tax on goods and services on which the market does not pay sales tax on products. asopis Nae ume indeksiran je u naunoj bazi podataka CAB Abstracts Journal Nae ume is indexed and abstracted in the scientific database CAB Abstracts
SADRAJ
RIJE GLAVNOG UREDNIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 UMARSTVO Mei, Dautbai, Mujezinovi UPOTREBA FEROMONSKIH KLOPKI U PRAENJU I SUZBIJANJU SMRINOG PISARA (Ips typographus L.) NA PLANINI GRME USAGE OF PHEROMONE TRAPS IN TRACING AND SUPRESSING OF SPRUCE BARK BEETLE (Ips typographus L.) ON MOUNTAIN GRME . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 Ballian, Mujagi-Pai STATUS CRNE TOPOLE I NJENA PERSPEKTIVA U BOSNI I HERCEGOVINI AN OVERVIEW AND PERSPECTIVE OF BLACK POPLAR IN BOSNIA AND HERZEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10 Pinjuh NEDOSTACI PRI OBILJEAVANJU GRANICA PROSTORNIH UREAJNIH JEDINICA UMA U DRAVNOM VLASNITVU . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 HORTIKULTURA Hadiderviagi DETALJI U URBANOM ZELENILU SKULPTURE DETAILS ABOUT URBAN GREEN SPACES SCULPTURES . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22 Braji, Avdibegovi HISTORIJSKI PREGLED RAZVOJA SPOMENIKA PRIRODE VRELO BOSNE A HISTORICAL OVERVIEW OF THE DEVELOPMENT OF NATURE MONUMENT VRELO BOSNE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 Ballian, Omerhodi, Dautbai PRELIMINARNA ISTRAIVANJA PROLJETNE I JESENJE FENOLOGIJE DIVLJEG KESTENA (Aesculus hippocastanum L.) NA NEKIM LOKALITETIMA U SARAJEVU TIJEKOM 2009. PRELIMINARY RESEARCHES OF SPRING AND AUTUMN PHENOLOGY OF THE HORSE-CHESTNUT TREE (Aesculus hippocastanum L.) IN SOME LOCALITIES IN SARAJEVO DURING 2009. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 INTERVJUI INTERVJU SA REFIKOM HODIEM DIREKTOROM J.P. UME TK D.D. KLADANJ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 INTERVJU SA REDEPOM SALIEM DIREKTOROM FIRME GRUBE D.O.O. SARAJEVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 MEUNARODNI DAN UMA - 21. OUJKA/MARTA Beus KOJA JE ULOGA UMARSKOG FAKULTETA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 Groi OBILJEEN SVJETSKI DAN UMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 PODRUNICA UMARIJA CAZIN OBILJEILA SVJETSKI DAN UMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 EKOLOKA AKCIJA Nali LETS DO IT OISTIMO ZEMLJU ZA JEDAN DAN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64 INFO IZ UMARSTVA Groi PD UNSKO-SANSKE UME D.O.O. BOSANSKA KRUPA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66 Hodi CERTIFICIRANJE GOSPODARENJA UMAMA I IZDVAJANJE HCVF UMA NA PREOSTALOM DIJELU DRAVNIH UMA NA PODRUJU TUZLANSKOG KANTONA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75 TAKMIENJE UMARA Mutabdija EFNS - NA NJEMAKI NAIN . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77 PRIKAZI KNJIGA Meki PLANIRANJE EKSPERIMENATA U BIOTEHNIKIM NAUKAMA Azra abaravdi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 Avdibegovi OSNOVE EKONOMIKE UMARSTVA Sabina Deli . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83 Mutabdija FOPER JAANJE EDUKACIONIH I ISTRAIVAKIH KAPACITETA ZA RAZVOJ UMARSKE POLITIKE I EKONOMIKE U REGIONU JUGOISTONE EVROPE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84 PRIRODNE RIJETKOSTI Ballian STARA MUNIKA NA PRENJU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88 Ballian, Dubravac, Miki, Sankovi TO JE ABONOS - CRNI DUB IZ BOSANSKE POSAVINE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 IZ ARHIVA Glavoevi REPUBLIKO NATJECANJE SJEKAA MOTORISTA 1972. GODINE U OLOVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92 IN MEMORIAM Groi EMSUD AUEVI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 SAMIR HRNI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94
RIJE GLAVNOG UREDNIKA Prof. dr. Dalibor Ballian
Nakon dueg vremena, evo nas s novim brojem. Iako nam je elja i stremljenje redovito tiskati asopis, to nikako ne postiemo. Razlog tomu je, pored kroninog nedostatka novca, jedan jo vei problem, a to je da veoma teko dolazimo do kvalitetnih tekstova iz umarskih poduzea i uprava. Inae, openito je poznato da se umarski inenjeri iz poduzea i uprava teko odluuju neto napisati iako imaju o mnogo emu, kao i o brojnim aktualnim problemima koji pritiu umarstvo nae zemlje. Nekima od njih nee biti pravo, ali neka ih ove moje rijei pokrenu, te me brzo demantiraju slanjem brojnih tekstova urednitvu naeg i njihovog asopisa. S druge strane, iz znanstvene zajednice imamo redoviti priliv tekstova, pa se tako poneki nae i u rezervi za naredni broj. Ipak, i pored reenog, u ovom broju imamo razloga i za malo slavlje povodom jubileja, a to je deseta godinjica izlaenja asopisa Nae ume. Jedno je desetljee iza nas, a to je ve dobar pomak da se moe ocijeniti uraeno. U povodu ovog jubileja neemo praviti sveane akademije i prijame, neka obljetnica proe tiho i dostojanstveno, a umjesto akademija i prijama treba da pokuamo osigurati dostatna sredstva za tiskanje narednog broja asopisa. Ako smo se odrekli slavlja, ne smijemo zaboraviti pionire, pokretae ovog asopisa, prof. dr. Faruka Mekia sa umarskog fakulteta u Sarajevu, Seada Hadiabdia, dipl. in. um., tada predsjednika UIT-a, Ahmeta Sejdia, Florijana Glavoevia, Miroslava Biloa, kao i tadanje urednitvo asopisa, koji su s velikim entuzijazmom krenuli u realizaciju ovog veoma zahtjevnog projekta. Kako je svaki poetak teak, tako je i ovaj s poetkom
tiskanja asopisa Nae ume bio je posut trnjem sa bezbroj prepreka na putu. Pokretai su, prije svega, osporavani i kritizirani, ali su i pored svega bili istrajni, te uporno radili na boljitku asopisa, koji se nije ugasio ve u poetku, nego je izlazio periodino. Tako je krenulo i odrastanje asopisa, koji je iz broja u broj napredovao i evoluirao ka sve boljem i aktualnijem. Ipak, glavni problemi s kojima su se susretali u poetku, prije deset godina, isti su oni koje imamo i danas: nedostatak sredstava za tiskanje, te kronini nedostatak pisanog materijala, uza stalne bezbrojne kritike i osporavanja sa svih strana. Ipak, to se sve uspijeva prebroditi te asopis izlazi sve redovitije i sve se vie profilira u jedan od znaajnijih strukovnih asopisa u Bosni i Hercegovini. Neto kasnije se u izdavanje ovog asopisa ukljuuje i HD iz Mostara, to mu daje posebnu teinu i irinu, te asopis postaje opeprihvaen. asopis je proivio i brojne grafike transformacije do dananjeg oblika, kao jedan od moderno dizajniranih asopisa. To nas uvjerava kako i dalje treba pratiti grafika stremljenja te asopis dizajnerski i grafiki dalje usavravati. Moda ovo izgleda malo, ali oni koji ne znaju to je to tiskanje jednog asopisa u razdoblju od deset godina treba da znaju kako je napravljen veliki iskorak, te da se struka moe uvijek osloniti na ovaj asopis, i kroz njega pokuati oblikovati javno mnijenje. Treba spomenuti je da smo u Bosni i Hercegovini imali slinih asopisa, ali su se ugasili nakon jednog ili dva broja. Neka ove rijei budu apel odgovornim da i dalje pomau tiskanje asopisa Nae ume, i da im to ne predstavlja troak, kako bi asopis nastavio svoj razvoj i bio od pomoi umarskoj praksi.
Izvorni nauni/znanstveni lanci Original scientific papers UDK 595.768.1:582.475(234.422 Grme)
Haris Mei1 Mirza Dautbai2 Osman Mujezinovi2
UMARSTVO UPOTREBA FEROMONSKIH KLOPKI U PRAENJU I SUZBIJANJU SMRINOG PISARA (Ips typographus L.) NA PLANINI GRME USAGE OF PHEROMONE TRAPS IN TRACING AND SUPRESSING OF SPRUCE BARK BEETLE (Ips typographus L.) ON MOUNTAIN GRME
damage. However, if the populations of specific species is increased because of the damage of biotic balance and the food chain, catastrophic consequences arise. The spruce bark beetle (Ips typographus L.) is a species that is found in a state of increased population level. For the requirements of this work the performance of the pheromone traps in the monitoring and suppressing of spruce bark beetles was tested. The research was made on the location Grme in 2010. In total 31 traps where installed. The same are distributed on different heights (not great distances), and four exposures, those are: in the south 8 traps, in the north 7, on the east 9, on the west six and in the south - west one trap. Based on the results of the conducted research a difference in the amount of bark beetle catch was determined on the different exposures and also a different share and species of the untargeted entomofauna was determined. Key words: Ips typographus L., pheromone traps, exposures, traps, untargeted entomofauna
Izvod
Svi lanovi umskog ekosistema, s posebnim naglaskom na insekte, pri normalnoj (optimalnoj) brojnosti populacije imaju pozitivan utjecaj na ekosistem i gotovo da ne priinjavaju nikakve tete. Meutim, ukoliko je brojnost odreene vrste insekata poveana usljed poremeaja biotike ravnotee i lanca ishrane nastaju katastrofalne posljedice. Smrin pisar (Ips typographus L.) je vrsta koja se esto nalazi u stanju poveane brojnosti. Za potrebe ovog rada utvrivan je uinak feromonskih klopki u monitoringu i suzbijanju smrinog pisara (I. typographus L.). Istraivanja su provedena na lokalitetu planine Grme u 2010. godini. Ukupno je instalirana 31 klopka. Iste su rasporeene na razliitim nadmorskim visinama (ne velike razlike), te etiri ekspozicije i to: na junoj 8 klopki, na sjevernoj 7, na istonoj 9, na zapadnoj est, i na jugo - zapadu jedna klopka. Na osnovu rezultata provedenih istraivanja utvreno je postojanje razlika u koliini ulova potkornjaka na razliitim ekspozicijama, te udio i vrste neciljane entomofaune. Kljune rijei: Ips typographus L., feromonska klopka, ekspozicija, ulov, neciljana entomofauna
UVOD INTRODUCTION
ume i umska zemljita u Bosni i Hercegovini zauzimaju 2.709.769 ha (Mati i sar., 1971), odnosno 51% od ukupne povrine. Zaliha etinara iznosi oko 107 miliona m, a liara 183 miliona m. Udio smre u ukupnoj povrini etinara iznosi oko 31.355 ha. Stabilnost umskih ekosistema je pod utjecajem velikog broja faktora biotske i abiotske prirode. Jedan od najvanijih faktora biotske prirode su potkornjaci, a najznaajniji i najtetniji meu njima je smrin pisar (I. typographus L.). 3
Abstract
All members of the forest eco system, with special emphasis on insects, by normal (optimal) population density have a positive influence on the ecosystem and they almost do not make any
Mr. sc. Haris Mei, PD Unsko-sanske ume, d.o.o. Bosanska Krupa, Bosna i Hercegovina 2 Prof. dr. sc. Mirza Dautbai, doc. dr. sc. Osman Mujezinovi, umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, ul. Zagrebaka br. 20, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
1
Haris Mei, Mirza Dautbai, Osman Mujezinovi UPOTREBA FEROMONSKIH KLOPKI U PRAENJU I SUZBIJANJU SMRINOG PISARA (Ips typographus L.) NA PLANINI GRME
Potkornjaci su relativno brojna grupa insekata sa preko 2000 vrsta registrovanih u svijetu. U Bosni i Hercegovini su registrovane 44 vrste, od kojih je dvadesetak koji se razvijaju na etinarima od veeg ekonomskog znaaja. Iako etinari po drvnim zalihama zaostaju za liarima, oni su znatno kvalitetniji dio umskog fonda u Bosni i Hercegovini, sa posebnim ekonomskim znaajem. Jelu, smru, i vrste naih borova napada veliki broj insekata iz familije Curculionidae. Na prostoru Bosne i Hercegovine smru napadaju sljedee vrste potkornjaka i drvenara: Trypodendron (=Xyloterus) lineatum Oliv., Dendroctonus micans Kug., Polygraphus polygraphus L., Pityogenes chalcographus L., Ips amitinus Eich., Ips typographus L., i Pityophthorus micrographus. Smru pored navedenih vrsta napada Hylurgops palliatus Gyll., Hylastes cunicularius Er., Cryphalus piceae Ratz., Cryphalus abietis Ratz., Dryocoetus autographus Ratz., Pityophthorus micrographus L., Orthotomicus laricis F.. Svakako da je najznaajnija vrsta potkornjaka koja napada smru I. typographus L. odnosno smrin pisar (Dautbai i abaravdi, 2001). Geografska rasprostranjenost I. typographus L. poklapa se sa rasprostranjenjem smre - Picea excelsa Link. (Picea abies Karst.).
rendzine na dolomitu, distrini kambisol itd. umska zemljita su suha, skeletna i plitka. Cilj istraivanja u ovom radu je bio utvrivanje broja ulovljenih jedniki smrinog pisara po ekspozicijama, te odreivanja vrsta i brojnosti neciljanih insekata u lovnim klopkama.
MATERIJAL I METODE MATERIAL AND METHODS

Terenska istraivanja za potrebe ovog rada provedena su u 2010. godini. Ukupno je postavljena 31 klopka. Iste su postavljene na etiri ekspozicije i to: na jugu 8 klopki, na sjeveru 7, na istoku 9, na zapadu est, i na jugo - zapadu jedna klopka. Klopke su postavljene 14. i 15. aprila 2010. godine. Ranije postavljanje nije bilo mogue usljed velike koliine snijega na ovom lokalitetu. Pranjenje klopki vreno je svakih 7 dana. Postavljanje prvih feromonskih dispenzera je bilo nakon instaliranja klopki (14. i 15. april), a njihovo mijenjanje bilo je 12. juna i 14. augusta 2010. godine. Klopke su pranjene do 2. oktobra, nakon ega su korita skinuta sa istih. Kvantificiranje ovog ulova je vreno jednostavnim brojanjem jedinki osmozubog smrevog potkornjaka. Prilikom pranjena klopki svi naeni predatori u koritu klopki, a koji su bili ivi, su isputani nazad u prirodu i evidentirani. Ovo je bio najei sluaj sa Tanasimus formicarius. Ulov iz korita je istresan u plastine providne vreice. Insekti su usmrivani tkaninom natopljenom u alkoholu koja je ubacivana u vreice. Ulov iz vreica je u laboratoriji razdvajan na potkornjake i ostali dio insekata. Nakon toga vrena je determinacija i izdvajanje ciljane vrste potkornjaka (I. typographus L.) od ostalih neciljanih vrsta koji su naknadno determinisani. Osim potkornjaka, vrena je determinacija i razdvajanje ostalog neciljanog dijela entomofaune na predatore i ostale neciljane vrste. Nakon zavrenih terenskih istraivanja pristupilo se razvrstavanju podataka i ureenju statistikog skupa. Obrada i analiza podataka izvrena je upotrebom odreenih statistikih softvera i alata (program SPSS 17.0 ; SPSS Inc.; Microsoft Office Excel 2007). Znaajnost razlika utvrena je pomou 2 testa.
PODRUJE I CILJ ISTRAIVANJA OBSERVED AREA AND GOAL OF RESEARCH

Istraivanja za potrebe ovoga rada obavljena su u odjelima: 141., 143., 126/1., 109., 110., 111., 127., 124., 148., i 155., gospodarske jedinice Grme - Bosanski Petrovac, umskogospodarsko podruje Bosansko Petrovako. Ovo podruje spada u oblast unutranjih Dinarida. Klimu ovog podruja karakteriu umjereno kontinentalna i izmijenjeno kontinentalna klima, koja sa visinom poprima karakter planinske. Srednja godinja temperatura zraka je 7,85 C, a njena vrijednost u toku vegetacionog perioda je 14,07C. Visina godinjeg atmosferskog taloga je 1.291 mm. Podruje je uglavnom izgraeno od krenjaka i dolomita, te zemljita obrazovanih na ovakvim supstratima kao to su: kalkomelanosoli, kalkokambisoli, luvisoli na krenjaku, a manje
REZULTATI RESULTS
Broj ulovljenih jedinki I. typographus L. po ekspozicijama predstavljen je na grafikonu 1. Analiza znaajnosti razlika ulova ciljane vrste potkornjaka (Ips typographus L.) prema razliitim ekspozicijama predstavljena je u tabeli 1., dok je pregled ulovljene neciljane entomofaune po porodicama predstavljen u tabeli 2.
Grafikon 1. Broj ulovljenih jedinki smrinog pisara (Ips typographus L.) po ekspozicijama Graphic 1. Number of caught units of the spruce bark beetle (Ips typographus L.) by exposures
Tabela 1. Analiza znaajnosti razlika ulova ciljane vrste potkornjaka prema ekspozicijama Table 1. Analysis of the importance of different catch of bark beetles species by exposures Posmatrane frekvencije Broj ulovljenih Oekivani broj Ekspozicija Ukupno fo-fe jedinki jedinki Jugo - zapad 3726 3406,4 7132,4 159,8 -159,8 zapad 3385 3406,4 6791,4 -10,7 10,7 istok 3306 3406,4 6712,4 -50,2 50,2 jug 4273 3406,4 7679,4 433,3 -433,3 sjever 2342 3406,4 5748,4 -532,2 532,2 Ukupno 17032 17032 34064 159,8 -159,8 Oekivane frekvencije Ekspozicija Ukupno (fo-fe)^2/fe Jugo - zapad 3566,2 3566,2 7132,4 7,160574 7,160574 zapad 3395,7 3395,7 6791,4 0,033716 0,033716 istok 3356,2 3356,2 6712,4 0,750861 0,750861 jug 3839,7 3839,7 7679,4 48,89676 48,89676 sjever 2874,2 2874,2 5748,4 98,54458 98,54458 Ukupno 17032 17032 34064 Podaci Rezultati Nivo znaajnosti 0,05 Kritina vrijednost 9,48772903 Broj vrsta 5 Statistiki 2 test 310,772989 Broj kolona 2 p- vrijednost 5,13691E-6 Stepeni slobode 4 Odbacuje se hipoteza
Na osnovu provedenih statistikih analiza utvrene su znaajne razlike u koliini ulova 5
potkornjaka u lovnim klopkama prema razliitim ekspozicijama.
Tabela 2. Pregled ulovljene neciljane entomofaune po porodicama Table 2. Overview of caught untargeted entomofauna by family RB 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. Carstvo Animalia Kolo Arthropoda Klasa Hexapoda Red Coleoptera Podred Edephaga Scarabaeoidea Chrysomeloidea Cleroidea Byrrhoidea Staphylinoidea Porodica Carabidae Haliplidae Dytiscidae Scarabaeidae Cerambicidae Cleridae Trogostidae Byrrhidae Staphylinidae Silphidae Leiodidae Scaphidiidae Elateridae Histeridae Cantharidae Buprestidae Rhizophagidae Coccinellidae Nitudilidae Colydiidae Erotylidae Phalacridae Mycetophagidae Tenebrionidae Salpingidae Hydrophilidae Dermastidae Scolytidae Formicidae Vespidae Apidae Tachinidae Bombyllidae Coreidae Pentatomidae Gerridae Aradidae Reduvidae Acrididae Forficulidae Br. 106 1 4 15 9 67 29 3 142 90 13 18 16 168 56 6 30 32 5 14 1 4 5 4 8 6 22 21 698 7 37 24 7 12 2 11 7 16 5 5 13 24 1 11 24 7 1806
Curculionoidea Elateroidea Histeroidea Cantharoidea Buprestoidea Cucujoidea
Hymenoptera Diptera Heteroptera
Hydrophiloidea Dermestoidea Scolitoidea Apocryta Apoidoidea
Mollusca
Crustacea Arachnoidea Gastropoda
Orthoptera Dermaptera Lepidoptera Raphidioptera Isopoda Araneae UKUPNO
Caelifera Forficulina
Arachnoidae
Od ukupno ulovljenih 58.795 jedinki svih vrsta u feromonskim klopkama, na ciljanu vrstu 6
(I. typographus L.) otpada 56.989 jedinki, a na neciljanu entomofaunu 1.806 jedinki.
DISKUSIJA DISCUSSION
U ovom radu je vreno istraivanja upotrebe feromonskih klopki i feromonskih dispenzera za monitoring i suzbijanje smrinog pisara (I. typographus L.). Utvren je broj ulovljenih jedinki smrinog pisara po ekspozicijama te vrste i brojnost neciljanih insekata u lovnim klopkama. Za potrebe ovog rada ukupno je postavljena 31. klopka. Iste su postavljene na razliitim ekspozicijama. Provedenim istraivanjima i statistikim analizama utvreno je da postoje statistiki znaajne razlike u koliini ulova potkornjaka na razliitim ekspozicijama (tabela 1.). Najvei ulov zabiljeen je u klopkama koje su bile juno eksponirane, a prosjean broj ulovljenih jedinki smrinog pisara u tim klopkama iznosio je 4.273 jedinki. S druge strane najmanji ulov je bio u sjeverno eksponiranim klopkama. Prosjean broj ulovljenih jedinki u klopkama te ekpozicije iznosio je 2.342 jedinki, dok je prosjean ulov u klopkama zapadno eksponiranim iznosio 3.385 jedinki. Broj potkornjaka u klopkama postavljenim na istonim ekspozicijama bio je 3.306 jedinki, a na jugo zapadno eksponiranim 3.726 jedinki. Navedeni podaci ukazuju na brojnost insekata u klopkama na zapadnoj, jugo zapadnoj, i istonoj ekpoziciji po kvantitetu koja je izmeu brojnosti ulova na junoj i sjevernoj ekspoziciji. Juno eksponirane strane na kojima su se nalazile klopke bile su vie vremena izloene utjecaju sunevim zrakama, to je podravalo boravak potkornjaka. Broj potkornjaka uhvaenih u feromonske klopke znatno ovisi o okoliu i lokalim uvjetima, kao to je temperatura, izloenost suncu, osjetljivost stabala, itd. (Lobinger, 1995). Stoga su dobiveni rezultati sasvim oekivani i prirodni ako se uzmu u obzir ispoljavanje klimatskih uslova na razliitim ekspozicijama. Utvreni ulov po ekspozicijama direktno je proporcionalan djelovanju mikroklimatskih prilikama na istim. Na godinji ulov najvie utjeu srednje vrijednosti mjesenih temperatura i koliine padavina u maju i junu (Bakke, 1992). Prema Lobinger i Skatulla (1996) u klopkama postavljenim na junoj ekspoziciji utvreni su kvantitativno vei ulovi I. typographus i do etiri puta u odnosu na klopke postavljene u sastojini na sjevernoj ekspoziciji. Rezultati ovih istraivanja upuuju na zatitne aktivnosti od ovog tetnika koje moraju biti 7
posebno usmjerene na sastojine vie ekspnirane suncu, posebno june. Stoga se sugerie posebna panja u radovima biotehnike kontrole potkornjaka na ovako eksponiranim dijelovima sastojine. Sigurno je da treba obezbijediti odgovarajui broj klopki sa feromonima te njihovo pravovremeno postavljanje. Od ukupno ulovljenih 58.795 jedinki svih vrsta u klopkama, na ciljanog insekta (smrinog pisara) otpada 56.989 jedinki, a na ostalu neciljanu entomofaunu otpada 1.806 jedinki ili 3,07%, dok na predatorske insekte otpada 438 jedinki ili 0,74%. Daljnom analizom moe se ustanoviti da na red Coleoptera otpada 1.593 jedinke ili 2,70%, to je daleko najvie kada su u pitanju drugi redovi (Hymenoptera, Diptera, Heteroptera, itd.). U pogledu razliitih porodica u neciljanom ulovu ustanovljeno je da je najvei broj neciljanih jedinki pripadao porodici Curculionidae i to 698 jedinki ili 1,18%. Istraivanjima Perneka (2002) ukupno u feromonskim klopkama namijenjenih ulovu smrinog pisara ulovljeno je 114.851 jedinki navedene vrste potkornjaka, dok je broj neciljane entomofaune iznosio 1.680 ili 1,44%, od ega na predatorske insekte otpada 722 ili 0,62%. Prema istom autoru u feromonskim klopkama namjenjenim ulovu P.chalcographus L. ukupno je ulovljeno 73.067 jedinkih estozubog smrinog pisara, a nepoeljnih vrsta 2.093 ili 2,78%, od ega 845 ili 1,12% predatora. Prije svega treba spomenuti visoke ulove vrste iz reda: Colembola i porodica Elateridae, Histeridae, Mycetophagidae, Mordelidae. Roediger (1988) dobiva vrlo visoke ulove predatora Nemasoma elongatum (Coleoptera; Trogositidae) (2,8%) ali samo u poetnom periodu lova, jer kasnije oni postaju toliko niski u odnosu na ukupni ulov da se mogu zanemariti. Iz svega je vidljivo da se dobiveni rezultati mnogo ne razlikuju od rezultata drugih autora i da zadovoljavaju sa aspekta selektivnosti. Vano je napemenuti da je determinacijom ulova ustanovljeno da su se u klopkama uoene jedinke koje pripadaju u preko 40 razliitih porodica, 10 razliitih redova, u etiri klase i dva kola. U pogledu predatorske entomofaune istiemo da je najvei broj ulovljenih vrsta iz reda Coleoptera, a znatno manje Diptera, Heteroptera, Raphidioptera i Hymenoptera. Cjevaste klopke su se u istraivanjima pokazale kao problematine
kada je u pitanju ulov predatora Thanasimus formicarius L. (Coleoptera; Cleridae) (Nemec i dr. 1993). Ovo je vrlo bitno, jer je to regulacijska vrsta koja konzumira jedinke smrinog pisara. Najvei broj predatora je pripadao rodu Staphylinidae, zatim po brojnosti dolazi vrsta Tanasimus formicarius, te razliite vrste iz porodice Histeridae, Rhizophagus depressus F., Nemosoma elongatum L., Pterostichus oblongopunctatus F., Pityofagus ferugineus, Cerylon histeroides, itd. Od samih neciljanih potkornjaka najveu brojnost je imao P. chalcographus L. Osim ulova nekih jelovih potkornjaka, zabiljeen je i ulov tipinih borovih potkornjaka. Poznavanje udjela neciljane i predatorske entomofaune vano je zbog selektivnosti i praktinosti upotrebe feromonskih klopki ija je uloga da privlae ciljanu vrstu potkornjaka, a u isto vrijeme da su selektivne prema ostalim insektima, posebno predatorima koji reguliraju njihovu brojnost.
Od neciljanih vrsta potkornjaka najveu brojnost u ulovu je imao P.chalcographus L. Osim ulova nekih jelovih potkornjaka (Pityokteines curvidens Germ., Pityokteines spinidens Reitt., Pityokteines vorontzovi Jacob., Cryphalus piceae Ratzeb.), zabiljeen je i ulov tipinih borovih potkornjaka (Hylastes ater Pay., Xyleborus sp., Hylurgops palliatus Gyll., Ips sexdentatus Boern.).
LITERATURA REFERENCES
1. Bakke, A., (1992): Monitoring bark beetle populations: effects of temperature. J. Appl. Entomol. 114, 208211. 2. Dautbai, M., abaravdi, A. (2001): Upotreba agregacionih feromona za kontrolu i suzbijanje potkornjaka (Scolytidae) smre u Bosni i Hercegovini, Radovi umarskog Fakulteta u Sarajevu br.1, pp. 19-33. 3. Lobinger, G., (1995): Einsatzmglichkeiten von Borkenkferfallen. Allg. Forst. Z. Waldwirtsch. Umweltvorsorge 50, 198201. 4. Lobinger, G., Skatulla, U., (1996): Untersuchungen zum Einuss von Sonnenlicht auf das Schwrmverhalten von Borkenkfern. Anz. Schdl.kd. Panzenschutz Umweltschutz 69, 183185. 5. Mati, V., Drini, P., Stefanovi, V.,iri, M. i saradnici (1971): Stanje uma u SR Bosni i Hercegovini prema inventuri uma na velikim povrinama u 1964. - 1968. godini. umarski fakultet i institut za umarstvo u Sarajevu, Posebno izdanje broj 7., Sarajevo. 6. Pernek, M. (2002): Analiza bioloke uinkovitosti feromonski pripravaka i tipova klopki namijenjenih ulovu potkornjaka Ips typographus L. i Pityogenes chalcographus L. (Coleoptera; Scolytidae), Rad umarskog instituta 37(1):061-83, Jastrebarsko, Skraeni magistarski rad. 7. Nemec, V., Zumr, V., Stary, P., (1993): Studies on the nutritional state and the response to aggregation pheromones in the bark beetle, Ips typographus L., Col., Scolytidae. J. Appl. Entomol. 116, 358363. 8. Navodila za uporabo Pheroprax-ampule, BASF Aktiengesellschaft 67056 Ludwigshafen, Nemija (Njemaka). 8
ZAKLJUCI CONLUSIONS
Najvei ulov je zabiljeen u klopkama koje su bile juno eksponirane. Najmanji ulov je zabiljeen u sjeverno eksponiranim klopkama. Ulov u klopkama koje su se nalazile na zapadnoj, jugo zapadnoj i istonoj ekspoziciji po kvantitetu se nalazi izmeu naprijed pomenute dvije. Utjecaj ekspozicije na kvantitet ulova je izrazit, to je potvrdila i statistika analiza. Neciljane vrste insekata u ukupnom ulovu su participirale sa 1.806 jedinki ili 3,07%. Najvei broj ulovljenih neciljanih jedinki je pripadao redu Coleoptera (1.593 jedinke ili 2,70%). Najzastupljenija porodica u neciljanom ulovu je bila Curculionidae sa 698 jedinki ili 1,18%. Predatorske vrste insekata su participirale sa 438 jedinki ili 0,74%. Najvei broj predatora je pripadao rodu Staphylinidae, zatim po brojnosti dolazi vrsta Tanasimus formicarius, te razliite vrste iz porodice Histeridae. Takoe su zabiljeeni ulovi Rhizophagus depressus F., Nemosoma elongatum L., Pterostichus oblongopunctatus F., Pityofagus ferugineus, Cerylon histeroides, itd.
SUMMARY
Bark beetles are a relative numerous group of insects with over 2000 species registered in the world. In Bosnia and Herzegovina, 44 species are registered, twenty of them that develop on softwood of higher economic value. The research goal in this work was the determination of the count of spruce bark beetle units by exposures, then the species determination and number of untargeted insects in traps. The research for the requirements of this work was conducted in the departments 141, 143, 126/1, 10., 110, 111, 127, 124, 148, i 155, of the economic unit Grme - Bosanski Petrovac, forest management area Bosansko Petrovako. The field research was conducted in 2010. In total 31 traps where installed. The same are made on four exposures: in the south 8 traps, in the north 7, on the east 9, on the west six and in the south - west one trap. With the conducted research and statistical analysis it is determined that there are differences in the amount of beetle catch on different exposures. The biggest catch was made in traps that were located in the south, and the least catch on the north. The catch in the traps that were made in the west, southwest and east exposures are between the mentioned two (south and north). From the caught 58.795 units of all species in the traps, the targeted insect was found (spruce bark beetle) in 56.989 units and the untargeted entomofauna was found in 1.806 units or 3,07%, while the predatory inspect was found in 438 units or 0,74%. With the further analysis it can be determined that to the line of Coleoptera belong 1.593 units or 2,70%, that is the highest amount where different lines are the case (Hymenoptera, Diptera, Heteroptera, etc.). By looking at the different families in the untargeted catch it is determined that the biggest number of untargeted units belongs to the family Curculionidae, and that is 698 units or 1,18%. The biggest number of predators belongs to the species Staphylinidae, next ist Tanasimus formicarius, then different species from the family Histeridae, Rhizophagus depressus F., Nemosoma elongatum L., Pterostichus oblongopunctatus F., Pityofagus ferugineus, Cerylon histeroides, etc. 9
Slike 1-3. Predatori I. typographus L. uhvaeni u oglednim klopkama (Rhizophagus depressus gore), (Pityophagus ferrugineus sredina) i (Tanasimus formicarius dole) (Mei, H.)
Dalibor Ballian, Aida Mujagi-Pai STATUS CRNE TOPOLE I NJENA PERSPEKTIVA U BOSNI I HERCEGOVINI
Dalibor Ballian1 Aida Mujagi-Pai2
UMARSTVO STATUS CRNE TOPOLE I NJENA PERSPEKTIVA U BOSNI I HERCEGOVINI AN OVERVIEW AND PERSPECTIVE OF BLACK POPLAR IN BOSNIA AND HERZEGOVINA
the most valuable poplar which we managed to select by the riverbeds of our rivers and because there are predispositions for producing of large quantities of planting material of this kind. Key words: Black Poplar (Populus nigra L.), protection
Saetak:
U ovom radu je prikazano stanje crne topole (Populus nigra L.). Crna topola je kod nas marginalizirana vrsta, ali mogu igrati vanu ulogu u proizvodnji tehnikog drva i biomase du rijenih tokova u Bosni i Hercegovini. Prema zadnjoj inventuri uma, prirodne i umjetne ume topol pojavljuju se na oko 1000 ha, a postoje jo drugi, vei zemljini potencijali za njihov uzgoj. Stoga ovoj vrsti treba posvetiti veu panju, kao vrsti velikih prinosnih mogunosti. Ovo tim vie to raspolaemo znaajnim genofondom ove vrijedne vrste. Zbog toga je u epu podignut klonski arhiv najvrjednijih crnih topola koje su se mogle selekcionirati du naih rijeka, te postoje pretpostavke za proizvodnju velikih koliina sadnog materijala ove vrste. Kljune rijei: crna topola, (Populus nigra L.), zatita
UVOD INTRODUCTION
Prema inventuri uma, ukupna je povrina uma i umskih zemljita 3.231.500 ha, od ega na visoke ume dolazi 1.652.400 ha, niske ume 1.252.200 ha i ikare 130.600 ha, te na goleti 187.200 ha (Lojo i Bali, 2011). Na prirodne ume topola dolazi oko 900 ha, a na plantae euroamerikih topola oko 100 ha, s tim da postoje mnoge manje skupine stabala topola du vodotoka koje nisu uzete u obzir, te mnogi nasadi u drvoredima u junom i jugozapadnom dijelu zemlje. Da bi se bolje razumjela situacija s vodotocima i njihovim polojima na kojima rastu topole, potrebno je napomenuti da ukupna duina rijeka i potoka u Bosni i Hercegovini iznosi oko 11.000 ha (Alikalfi, 1998), a podruja pogodna za rast topola ograniena su samo na doline veih rijeka: Drine, Bosne, Vrbasa, Une, Sane i Neretve, s ukupnom duinom oko 1.200 km. Inae, topole u Bosni i Hercegovini naseljavaju aluvijalna, rahla pjeskovita zemljita du rijeka, ravniarskih i niih brdskih podruja, do oko 300 m (ili, 1983), iako u unutranjosti u dolinama idu i do 700 m. Tako, prema novoj inventuri uma, gdje su svrstane sve poplavne umske zajednice, postoji potencijal od oko 40.000 ha za topolove ume. S(a)ovako malim povrinama pod topolama u Bosni i Hercegovini ne moe se pretendirati na neku veliku proizvodnju, kao to je to sluaj u velikim zemljama. Ipak prednost je Bosne i Hercegovine u njezinom autohtonom genofondu, 10
Abstract:
In this manuscript is shown current status of Black Poplar (Populus nigra L.). Black Poplar, here in Bosnia and Herzegovina, are marginalized species even thou it can play a very important role in production of technical wood and biomass by the riverbeds. According to the last forest inventory, of natural and artificial forests of poplar we have 1000 ha of it, but there are bigger and better potentials for them to grow. Therefore we need to pay more attention as to specie which has great income potential and even more because we have significant gene pool of these valuable species. Thats why in epe we made clone archive of
Prof. dr. sc. Dalibor Ballian, umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, ul. Zagrebaka 20, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina 2 Aida Mujagi-Pai, dipl. ing. polj., Biotehniki fakultet Univerziteta u Bihau, ul. Luke Marjanovia bb, 77000 Biha, Bosna i Hercegovina
1
Pregledni lanci Review papers UDK 582.681.81(497.6)
koji je, slobodno se moe rei, jedan od najbolje ouvanih po pitanju topola.
TOPOLE POPLARS
U Bosni i Hercegovini zatupljene su etiri osnovne vrste topola: jasika (Populus tremula), crna topola (P. nigra), bijela (P. alba) i siva topola (P. canescens), te itav spektar niih taksona koji proizlaze iz ove etiri vrste (Back-Mannagetta, 1906; Fukarek, 1959; Janji (1983., 1984.,1990., 1992.-1996.). Moda najvie panje od niih taksona treba obratiti takozvanim dlakavim crnim topolama (Populus nigra subsp. caudina), koje rastu u jugozapadnom podruju Bosne i Hercegovine (Slika 1). Te dlakave crne topole mogu igrati znaajnu ulogu pri ponovnom naseljavanju topola du velikih rijeka Bosne i Hercegovine, u izmijenjenim ekolokim uvjetima prouzroenim klimatskim promjenama (Kajba i sur., 2004).
Kako je rasprostiranje topola u Bosni i Hercegovini vezano za velike rijeke i neke od njihovih manjih pritoka (Ballian, 2004), dae se krai pregled njihovog pojavljivanja. U dolini rijeke Drine crne topole rastu u gornjem toku od Foe do Viegrada, te u donjem toku od Tegara do ua u Savu kod Rae. Du cijelog toka rijeke Bosne od Sarajevskog polja do ua u rijeku Savu rastu crne topole bilo kao grupe stabala bilo pojedinano. U dolini rijeke Vrbasa imamo tri odvojene grupe crnih topola: jedna je u gornjem toku u Uskopaljskoj dolini od Gornjeg Vakufa do Bugojna (gdje imamo jedno malo nalazite slabo dlakavih crnih topola), a druga je od od Jajca do Podmilaja, s pojedinanim primjercima topola, te od Banje Luke nizvodno Vrbasom. Razlog odvojenosti jest kanjon Vrbasa s nedostatkom rijenih poloja na kojima bi mogla rasti topola. Na rijeci Uni pojava crnih topola je u dijelu toka kroz Bihaku kotlinu i nizvodno do ua u Savu. Topole nalazimo u dolini rijeke Sane, ali tek u njenom donjem toku od Sanskog Mosta do ua u Unu, gdje rastu crna i bijela topola. Du toka rijeke Save koji pripada Bosni i Hercegovini nalazimo crnu topolu, kao pojedinana stabla ili manje grupe. Na rijeci Neretvi u donjem toku javlja se poseban tip crne topole, poznat kao dlakavi tip (Populus nigra subsp. caudina), koje postiu respektabilne dimenzije, a naseljavaju donji tok rijeke od itomislia do granice s Republikom Hrvatskom (kod Metkovia). U gornjem toku imamo jednu malu populaciju na pritoci Neretve potoku Treanici, sa specifinim nalazitem netipinih crne dlakave topole, koje su u zadnjoj fazi nestajanja, te je ova populacija pred nestankom. Naa zemlja nije bila poteena introdukcije kultivara euroamerikih (kanadskih) topola (P. canadensis Moench). U svojim radovima ih navode Fukarek (1959.) i Janji (1992.-1996.), ali podizanje plantaa euroamerikih topola nikada nije u potpunosti zaivjelo. Maksimalne povrine pod plantaama bile su poetkom 70tih godina prolog stoljea i iznosile su oko 500 ha, da bi, prema posljednjoj inveturi uma, bile zastupljene sa samo 100 ha. Pored euroamerikih topola u manjoj mjeri unoene su i balzamaste topole, samo za potrebe hortikulture u urbanim sredinama. 11
Slika 1. Dlakava crna topola (Populus nigra subsp. caudina) rijeka Neretva u apljini Picture 1. Hairy black poplar (Populus nigra subsp. caudina) river Neretva in apljina
Slika 2. Afganistanska topola (P. afghanica (Aitch. et Helmsl.) Schneid. cv. Afghanica) - bjelokori jablan - Duvanjsko polje Picture 2. Afgan poplar (P. afghanica (Aitch. et Helmsl.) Schneid. cv. Afghanica) - white bark poplar - Duvanjsko polje
bitnu ulogu u stvaranju energetskog potencijala, te e u tom segmentu topole igrati vrlo znatnu ulogu, kroz podizanje intenzivnih ili ekstenzivnih nasada. Ipak e biti potrebno teiti da autohtone topole u tim poslovima budu prioritetne, s obzirom na to da, za razliku od euro-amerikih hibrida, naseljavaju loija stanita. Tako bi se ujedno smanjila mogunost pojave introgresije alohtonih gena, te i dalje ouvala dobra genetika osnova autohtonih topola.. Ipak, osnovnu prijetnju autohtonom genofondu predstavlja neplansko koritenje zemljita du rijenih tokova, stihijska i neplanska regulacija rijenih tokova, otvaranje ljunkara, deponiranje otpadnog materijala kao i nepostojanje bilo kakve zakonske regulative koja bi zatitila stanje sadanjeg genofonda crnih topola. Na temelju iskustava do kojih se dolo kroz mrenu suradnju u okviru EUFORGEN-a i kolega iz Hrvatske, na zatiti autohtonog genofonda topola ve je mnogo uraeno. Tako je, za razliku od drugih vrsta, u epu podignuta klonski arhiv, u kojem je pohranjen najvaniji genofond ove vrijedne vrste (Ballian, 2009). Tako je u arhiv crne topole u Bosni i Hercegovini spremljeno 170 klonova autohtone crne topole.
Inae, prva introdukcija aloktonih vrsta topola vezuje se za dolazak Austrougarske monarhije u Bosnu i Hercegovinu, kada se pored eljeznikih postaja sade introducirane vrste. I pored svega, te topole nisu predstavljale veu opasnost za genofond autohtonih topola u Bosni i Hercegovini. Stoga se moe slobodno rei da je autohtoni geneofond topola u dobrom stanju, i da je on meu najbolje ouvanim u Europi, te predstavlja pravu riznicu. Za takvo stanje prije svega treba zahvaliti injenici da u Bosni i Hercegovini nikad nije u velikoj mjeri poela intenzivna proizvodnja mekih listaa, nego su se potrebe za drvom mekih listaa podmirivale uvozom iz zemalja u susjedstvu (Hrvatska i Srbija). Ipak je bilo pokuaja da se podignu odreene povrine plantaa, ali su rezultati bili bez veeg uspjeha, jer ih je pratio slab prinos i pojave patogena, a prije svega nedostatak iskustva u toj oblasti umarstva. Tako jo i danas moemo putujui Bosnom sresti te stare i naputene plantae. U novije vrijeme, poinje se razmiljati o rjeavanju problema proizvodnje biomase, koja treba da odigra vrlo 12
Slika 3. Tipina kora crne topole (Populus nigra) - mazer Picture 3. Tipical bark of black poplar (Populus nigra) - mazer
Pregledni lanci Review papers UDK 582.681.81(497.6)
Pored aktivnosti na zatiti u tijeku su ve dui niz godina radovi na istraivanju unutarpopulacijske i meupopulacijske varijabilnosti na morfolokoj razini, a takoer i na molekularnoj, to treba da ukae u kojem pravcu treba usmjeriti daljnje aktivnosti. Trenutano stanje s topolama ipak je takvo da za sada predstavljaju marginalnu vrstu u Bosni i Hercegovini, ali e se situacija vjerojatno u blioj budunosti iz temelja izmijeniti jaanjem ekoloke svijesti stanovnika, kao i zbog potreba za obnovljivim energetskim resursima. Inae, crna topola je vrsta koja moe odigrati vrlo znaajnu ulogu u aktivnostima na remedijaciji zagaenih rijenih vodotoka, kao i zagaenih tala u industrijskim sreditima, te istovremeno osigurati veu koliinu potrebne biomase za energetske potrebe.
1. Alikalfi, F. 1998: Johe uz obale naih vodotoka i njihov znaaj za kvalitet ivotne sredine, Works of Faculty of Forestry University of Sarajevo, No 1: 1 - 17. 2. Back Mannagetta, G. 1906: Flora Bosne i Hercegovine i Novopazarskog sandaka, 2(1) dio. Glasnik Zemaljskog muzeja, 18. Sarajevo. 3. Ballian, D. (2004): The status of Black and White Poplar (Populus nigra L., Populus alba L.) in Bosnia and Herzegovina, In: Populus nigra Network. Report of the 8th Populus nigra Network Meeting, Frankfurt (Oder) / Treppeln. IPGRI, Rome, Italy, pp. 17 - 20. 4. Ballian, D. 2009: Znaaj kolekcije klonova autohtonih crnih i hibridnih topola za Bosnu i Hercegovinu. Radovi Hrvatskog drutva za znanost i umjetnost, Sarajevo, 11: 221 - 230. 5. Fukarek, P. 1959: Pregled dendroflore Bosne i Hercegovine. Narodni umar, Sarajevo, 13. 5/6: 263 - 286. 6. Janji, N. 1983: Dve nove hibridne polupiramidalne crne topole iz centralne Bosne (Two new semipyramidal hybrid black poplars from central Bosnia). Biosistematika, Beograd, vol. 9, No.1: 15 - 27. 7. Janji, N. 1984: Prilog poznavanju dlakavih svojti crne topole (P. nigra L.) u Bosni i 13
Hercegovini (Ein Beitrag Zur Kenntnis der Behaarten Sippen der Schwarzpappel (P. nigra L.) in Bosnien und Herzegowina). Glas. Zem. muz. ???BiH, Prir. nauke, Sarajevo, 23: 255 -278. 8. Janji, N. 1990: Prilog sistematici bele topole (Populus alba L.) u Bosni i Hercegovini (A contribution to the systematics of Populus alba L. in Bosnia and Herzegovina). God. Biol. Inst. Univ., Sarajevo 42: 45 - 56. 9. Janji, N. 1992 - 1996: Pregled prirodnih i gajenih topola Bosne i Hercegovine (Conseptus of native and introduced poplars of Bosnia and Herzegovina). ANU BiH, Radovi LXXXIX, Odjelj. prir.-mat. nauka, Sarajevo, 26: 109 - 117. 10. Kajba, D., Ballian, D., Idojti, M., Bogdan, S. 2004: The differences among hairy and typical European black poplars and the possible role of the hairy type in relation to climatic changes. Forest Ecology and Management, Vol. 197, 1-3: 279 - 284. 11. Lojo, A., Bali, B. 2011: Prikaz povrina uma i umskih zemljita. In: Lojo, A., Bali, B., Hoevar, M., Vojnikovi, S., Vinji, ., Musi, J., Deli, S., Treti, T., abaravdi, A., Gurda, S., Ibrahimspahi A., Dautbai, M., Mujezinovi, O.: Stanje uma i umskih zemljita u Bosni i Hercegovini nakon provedene Druge inventure uma na velikim povrinama u periodu 2006. do 2009. godine, str. 34 - 48. 12. Stefanovi, V. 1986: Fitocenologija sa pregledom umskih fitocenoza Jugoslavije, II dopunjeno izdanje, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. 269 str. 13. ili, . 1983: Atlas drvea i grmlja, Sarajevo, Bosna i Hercegovina. 218 str.
SUMMARY:
The distribution of native poplar (Populus nigra) in Bosnia and Herzegovina is associated with large rivers and some of their smaller tributaries. The arrival of the Austro-Hungarian Monarchy to Bosnia and Herzegovina brought with it the first introduction of exotic species of poplar, when introduced species were planted near railway stations. Our country was also not spared the introduction, although largely unsuccessful, of
the cultivars of Canadian poplars (P. canadensis Moench). Apart from Canadian poplars, only balsam poplars have been introduced, in smaller numbers, and are being used only for urban plantings. Nevertheless, we can consider the genetic resource of native poplars in Bosnia and Herzegovina to be in good health and one of the best preserved in Europe. Thus it represents a real treasure. This status is primarily due to the fact that intense production of woods trees has never been taken place in Bosnia and Herzegovina. Lack of management of human activity in riparian areas, the arbitrary and unplanned regulation of water flows, opening of gravel production plants, deposition of garbage, and absence of any legal regulations that would protect the current status of the black poplar genetic resource, all represent basic threats to the native genetic resource of black poplars. Based on this experience with our EUFORGEN and Croatian colleagues, a clone archive of black poplars in Bosnia and Herzegovina with around 170 clones of native black poplars has been establish in 2006. Currently, poplars are considered marginal species the country, but this situation will most likely change entirely in the near future, with the increasing of ecological consciousness of the people, and because of the need to meet the demand for economic resources. Additionally, black poplar is a species that can play a very significant role in the remediation of polluted rivers, as well as polluted soils in the industrial zones, as well as in securing larger quantities of biomass for energy needs.
Slika 4. Crne topole (Populus nigra) uz rijeku Bosnu (lokalitet Biljeevo) Picture 4. Black polar (Populus nigra) along the river Bosna (locality Biljeevo)
14
Struni lanci Profesional papers UDK 630*1/*9
Pinjuh Miljenko
UMARSTVO NEDOSTACI PRI OBILJEAVANJU GRANICA PROSTORNIH UREAJNIH JEDINICA UMA U DRAVNOM VLASNITVU
Obiljeavanje granica ovih prostornih cjelina u umskim podrujima esto prate razliita odstupanja od utvrenih standarda. Kao konsultant i/ili instruktor strunih ekipa na terenskim snimanjima pri izradi umskogospodarskih osnova u vie GP u FBiH, u poratnom razdoblju, imao sam priliku uoiti mnoge nedostatke, koji cijeli posao na izradi ovog najvanijeg planskog dokumenta u umarstvu jako devalviraju. U ovom radu je ukazano na najee propuste pri obiljeavanju granica prostorne podjele u dravnim umama i detaljno navedeni naini obiljeavanja granica svake od navedenih prostornih jedinica.
UVOD
Gospodaranje u umarstvu je vezano za velike prostore to ini izvjesne potekoe, a koje se poveavaju kada je prisutna heterogenost osnovnih, odnosno proizvodnih tipova uma u sastavu umskog kompleksa. Heterogenost osnovnih, odnosno proizvodnih tipova uma je karakteristika gotovo cijelog umskog prostora BiH, a to je posljedica raznolikosti mnogih faktora koji ine stanini prostor. Ova pojava raznolikosti je naroito izraena u dijelu BiH u ofiolitskoj zoni u kojoj su prisutne magmatske i sedimentne stijene i vrlo izraena morfo-struktura. umski prostor na kome se gospodari predstavlja se na kartama sa vertikalnom projekcijom terena kako bi se lake mogao sagledati taj golemi i raznoliki prostor. Posmatrajui heterogenost umskih fitocenoza odnosno umskih sastojina na kompletnom podruju pokazalo se nunim da taj prostor treba izdijeliti na manje povrine tipove uma, kako bi se lake mogle locirati pojedine fitocenoze, odnosno sastojine na terenu i potom ucrtale na kartu. Ovo je nuno uraditi ne samo radi pregleda rasprostranjenosti fitocenoza odnosno umskih sastojina nego i radi svih radova koji se izvode na prostoru i u umskim sastojinama, a to su razni premjeri, nauna i struna opaanja, gradnja puteva, raznih objekata, poumljavanja te doznaka i sjea. Ovako izdijeljen prostor omoguava planiranje svih radova koje treba izvoditi na svakoj konkretnoj povrini. Posebno je vana ova podjela kod planiranja sjea kako bi se moglo pratiti stanje u svakoj sastojini i sprijeilo naruavanje kontinuiteta gazdovanja umama. U umarstvu BiH je prisutna podjela uma na prostorno ureajne jedinice: umskoprivredna podruja, gospodarske jedinice, odjeljenja i odsjeke.
GRANICE PODJELE U DRAVNIM UMAMA

1. Spoljne granice posjeda (granica izmeu privatnog i dravnog posjeda) 2. Granice unutranje podjele a) b) c) d) Izmeu umskoprivrednih podruja, Izmeu gospodarskih jedinica, Izmeu odjela, Izmeu sastojina (odsjeka).
Miljenko Pinjuh, dipl. ing. umarstva, ul. Antuna Branka imia br. 6, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Obnavljanje granica vri se po pravilu svake desete godine, zavisno koliku ima vanost umskogospodarska osnova, paralelno sa taksacionim snimanjima. Granice spoljne i unutranje podjele se nee mijenjati kod obnavljanja, ukoliko ne postoje opravdani razlozi, a oni mogu biti imovinskopravni, administrativni i veliina odjela. U sluaju bilo koje potrebe za promjenu granice, nova granica se postavlja na terenu, zatim se odgovarajuim instrumentom snimi i ucrta na kartu, a stara granica se brie na terenu i na karti. Obiljeavanje granica je potrebno uraditi kao u prethodnom ureivanju, po nekadanjem standardu JUS-u (Jugoslovenski standard sa obaveznom primjenom od 01.01.1969. godine; 15
Miljenko Pinjuh NEDOSTACI PRI OBILJEAVANJU GRANICA PROSTORNIH UREAJNIH JEDINICA UMA U DRAVNOM VLASNITVU
umski znakovi-Obiljeavanje granica i stabilizacija graninih znakova; Klasifikacija. JUS D.A0.320, VIII-1968.; Rjeenje br. 06-5219/1 od 14.08.1968.; Slubeni list SFRJ br. 35/1968.) i Pravilniku o nainu obiljeavanja granica dravnih uma i umskog zemljita, o vrsti i postavljanju graninih znakova (Slubene novine Federacije BiH, broj 20/02), koji je jo uvijek vaei. Osim naprijed navedenih granica u naim umama se jo obiljeavaju: e) f) g) Granice stalnih oglednih ploha, Granice praumskih rezervata, Granice sjemenskih sastojina.
2. Granice unutranje podjele uma

a) Obiljeavanje granica izmeu umskoprivrednih podruja
1. Spoljna granica posjeda (granica izmeu privatnog i dravnog posjeda) Granini znak ini oznaka D, ispod znaka horizontalna linija, a ispod linije arapski broj koji predstavlja redni broj znaka. Primjer:
Izmeu umskoprivrednih podruja znakovi se postavljaju na ivim stablima, drvenim stubovima usaenim u zemlju i obloeni humkom zemlje i na stijenama Znak za umskoprivredno podruje ine tri horizontalne linije irine 20 mm, razmak irine izmeu linija 15 mm i taka prenika 50 mm ispod donje linije 15 mm na sredini duine donje linije ablona (Pravilnik o obiljeavanju granica uma u drutvenoj svojini i postavljanju graninih znakova, Sl. list SR BiH, br. 25/78). - Znakovi se izvlae (farbaju) masnom crnom bojom. - Razmak izmeu znakova na granici umskoprivrenih podruja treba da je toliki da se meusobno dogledaju. - OBILJEAVANJE NA IVIM STABLIMA Kod obiljeavanja na ivim stablima treba po mogunosti vriti izbor stabala po debljini, zdravstvenom stanju i vrsti drveta. Oznake e due trajati to je stablo zdravije i deblje jer je kod takvih debljinski prirast i pucanje kore manje, a samim time znak postavljen na tim stablima ima duu trajnost. Kod izbora debljih stabala treba izbjegavati stavljanje znakova na stabla koja su po svojim svojstvima prioritetna za sjeu, to znai da prezrela stabla treba izostaviti, odnosno stabla prenika 70 cm i veeg kao i jae oteena i bolesna stabla. Nisu pogodna ni tanja stabla za postavljanje graninih znakova jer ona brzo rastu i prouzrokuju pucanje kore i bre iezava znak. Za obiljeavanje je najbolje koristiti stabla prsnog promjera 40-50 cm, a tanja i deblja stabla od ovog promjera koristiti samo iznimno. Od vrsta drvea za obiljeavanje granica najbolji su hrastovi, borovi, jela i jasen. Nepovoljne vrste za obiljeavanje granica su bukva, smra, javori, grab i topola. Kod javora treba oprezno ostrugati mrtvu koru kako ne bismo povrijedili ivu koru iz koje izlazi sok kojeg pojedu puhovi i vjeverice zajedno sa bojom. Kod smre se takoe ne smije povrijediti iva kora (naroito kod mlaih stabala) jer dolazi do curenja smole i prelijevanja 16
D 24
Granini znakovi se postavljaju na ivim stablima, drvenim stubovima usaenim u zemlju i obloenim humkom zemlje, i na stijenama. Stabla za postavljanje znakova trebaju biti zdrava, najbolje odgovaraju srednje debljine 40 do 50 cm. Znakovi se postavljaju na kori ivih stabala koja mora biti paljivo poravnata (omakljana). Postavljeni znakovi se snimaju instrumentomGPS-om i ucrtavaju na odgovarajue karte rednim brojem kako su postavljeni na terenu, pri emu se vodi zapisnik razgranienja. Znakovi D se stavljaju na razmaku da se dogledaju, a obavezno na mjestima gdje se granica lomi. Poloaj svakog znaka se utvruje po geodetskom principu odmjeravanjem od znaka do tri stabilna predmeta na terenu kako bi se mogao odrediti poloaj znaka ukoliko doe do unitavanja istog. Ovi znakovi moraju biti uvani od strane lugara na ijem rejonu se nalaze. Ukoliko doe do unitavanja ili nevidljivosti znaka zbog starosti, iste treba obnavljati.
brojeva smolom, a kod bukve ako se povrijedi iva kora, nakon godinu dana kora ispuca i boja sa nje otpadne. Kod dobro pripremljene podloge makljanjem do uravnjenosti bez ljebova, duina trajanja znakova je do 25 godina. Linije znakova na stablima moraju biti horizontalne, pa i onda kada je stablo krivo. Duina linija iznosi 5/8 promjera d na prsnoj visini, a ovaj odnos vai za stabla do promjera od 240 mm. Za stabla deblja od 240 mm duina linija je 150 mm, a irina linija 20 mm, na stablima iji je prsni prenik manji od promjera 150 mm irina linije moe biti 15 mm. Znak se u pravilu stavlja na visinu od 1,7 m od zemlje s tim da gornja linija znaka bude na navedenoj visini od 1,7 m. Ukoliko postoje prepreke znak se die ili sputa. Na odstojanju od oko 100 metara stavlja se znak po JUS-u, a obavezno na mjestima gdje granica prelazi potok, cestu, vlaku, put, stavljaju se oznake obadva odjela ija granica tu prelazi i to naizmjenino na dva stabla radi bolje vidljivosti sa objekta koji prelazi. Razmak izmeu znakova treba da je takav da se od jednog znaka vidi drugi da se dogledaju. U sluajevima kada granica umskoprivrednog podruja ide umskim putem, cestom granine znakove postavljamo sa one strane puta na kojoj se nalazi podruje. Ovo se radi iz praktinih razloga da kada se ide putem gledamo u znak koji obiljeava umskoprivredno podruje.
GRANINI ZNAK ZA UMSKOPRIVREDNO PODRUJE
b) Obiljeavanje granica izmeu gospodarskih jedinica
I obiljeavanje granica gospodarskih jedinica vri se kako je navedeno za umskoprivredna podruja. Znak za granicu gospodarske jedinice je ablon sa 3 horizontalne linije irine 20 mm, meusobnog razmaka od 15 mm. Linije znaka moraju uvijek biti horizontalne bez obzira da li je stablo nagnuto. Razmak izmeu dva znaka na granici gospodarske jedinice treba da je takav da se meusobno dogledaju. Duina linije je zavisna od prsnog prenika i za stabla promjera do 240 mm ona iznosi 5/8 promjera prenika, a za deblja stabla od promjera 240 mm duina linije je 150 mm. irina linije moe biti i manja od 20 mm ako je promjer stabla manji od 150 mm i onda iznosi 15 mm. Sve ostale pojedinosti: visina znaka od zemlje, nain izbora stabla, priprema stabla (makljanje) za znak, razmak znakova, prelazi preko potoka, puteva i druge pojedinosti su iste kao i kod obiljeavanja granica umskoprivrednih podruja.
GRANINI ZNAK ZA GOSPODARSKU JEDINICU
37
c) Obiljeavanje granica izmeu odjela
37
Znakovi odjela stavljaju se isto kao i kod umskoprivrednih podruja i gospodarskih jedinica na: Betonski stub dimenzija 10x10x50 cm sa nadzemnim dijelom visine 10 cm (slika 1.); Grubo obraen kameni stub duine 50 cm sa obraenim nadzemnim dijelom 10x10x10 cm (slika 2.); Prirodna stijena sa obraenom glavom 10x10x10 cm (slika 3.); Dubee drvo (stablo) najmanjeg prenika 30 cm sa zatesima 10x10 cm na prsnoj visini, 1,30 m iskljuivo na kori (slika 4.).
Slika 1. Foto: Emin erkez, dipl.ing.um.
17
GRAFIKI PRIKAZ ZNAKOVA ZA OBILJEAVANJE GRANICA DRAVNIH UMA I UMSKOG ZEMLJITA (Pravilnik o nainu obiljeavanja granica dravnih uma i umskog zemljita, o vrsti i postavljanju graninih znakova Slubene novine Federacije BiH, broj 20/02)
Znak granice odjela ine dvije horizontalne linije jedna ispod druge, iznad gornje linije stavi se broj odjela, a u smijeru granice odjela stave se dvije take u visini linija prenika 50 mm jedna naspram druge i pokazuju smijer pruanja granice. Na mjestima gdje se sastaju dvije, tri ili vie granica odjela (vorna taka) stavljaju se na makljanjem pripremljena mjesta (prostor) dva prstena po obimu stabla jedan ispod drugog na razmaku od 15 mm, irina svakog prstena je 20 mm. Na odstojanju od gornjeg prstena stavljaju se brojevi odjela koji se tu sastaju ili razdvajaju. Duina, irina i razmak izmeu linija kod obiljeavanja granica odjela ista je kao i kod obiljeavanja granica gospodarskih jedinica i umskoprivrednih podruja, a to je da duina linija za stabla promjera manjeg od 240 mm iznosi 5/8 prenika stabla na prsnoj visini. Na stablima promjera veeg od 240 mm duina linija iznosi 150 mm. irina linija je 20 mm, a na stablima promjera manjeg od 150 mm irina linija moe biti i ua. Razmak izmeu linija iznosi od irine linije od 15 mm, a isti je razmak izmeu linije i brojeva. Znakovi na stablima stavljaju se na visinu od 1,7 m od zemlje s tim da na toj visini bude gornja linija znaka, ako na mjestu gdje bi trebao da 18
stoji broj postoji neka prepreka, a u blizini nema pogodnijeg stabla broj se podie ili sputa. Na granici izmeu dva odjela razmak izmeu brojeva koji definiu te odjele treba da je toliki da se od jednog broja vidi drugi, tj. da se dogledaju, a oni se postavljaju naizmjenino du granice. Kada granica ide potokom ili putem brojevi se stavljaju sa lijeve strane puta odnosno potoka za odjel na lijevoj strani, a brojevi sa desne strane puta, odnosno potoka za odjel na desnoj strani, tako da kada se ide potokom ili putem gleda se u brojeve odjela koji tu granie. esto se od ovog pravila odstupa tj. oznake se postavljaju proizvoljno as na jednu as na drugu stranu. Na mjestima gdje granica odjela prelazi (sijee) potok ili put, granica se na tom mjestu stavi za oba odjela naizmjenino tako da se znakovi sa puta jasno vide. U praksi ima sluajeva da je veliina odjela prevelika i nepogodna za gospodarenje, pa elimo taj odjel podijeliti na dva manja. Da ne bi remetili postojei redoslijed numeracije odjela i mijenjali njihove brojeve u cijeloj gospodarskoj jedinici, to bi bio obiman i jako skup posao, to inimo na nain da odjel podijelimo na dva priblino jednaka dijela, a postojei broj stavimo u razlomak:
24 1
U sluaju da se broj na stablo ne moe staviti horizontalno (tanko stablo) brojevi se u tom sluaju
stavljaju odozgo jedan ispod drugoga jednakog razmaka izmeu njih i jednake udaljenosti od zemlje. Nije rijedak sluaj da se brojevi nepravilno napiu, pa umjesto pravog broja odjela 126 stoji broj 621. Primjer: PRAVILNO
1 2 6
NEPRAVILNO
6 2 1
Ima sluajeva da paralelno sa potokom kojim je granica izmeu dva odjela ide put ili cesta, tada nije ispravno stavljati granicu putem, a ona je potokom, u tom sluaju su obadvije granice u istom odjelu, a ne izmeu odjela gdje bi stvarno trebale biti. Ukoliko se na granici odjela nae istina tada se brojevi stave na poetak istine i to za oba odjela, moe i na jedno stablo za oba odjela ili na dva stabla zavisno o izgledu tih stabala. Kada se pree istina ponovo na njenom kraju stavimo brojeve oba odjela kao i na poetku istine, a dalje kroz umu naizmjenino. Neto drugaiji je sluaj ako na granici imamo privatni posjed (enklavu). Ako se radi o manjoj enklavi, tada stavljamo brojeve na poetku i na kraju enklave kao i kod istine jer se brojevi dogledaju, ukoliko je enklava vea tada na poetak enklave stavimo prsten kao i na kraju enklave, a dalje kroz umu kako je naprijed opisano. Jo jedna korisna napomena kod obiljeavanja granica. Po mogunosti treba izbjegavati obiljeavanje granice uz potok i niz greben. Kod obiljeavanja uz potok esto se desi da se potok 19
razdvaja i ini potekou u odreivanju pravca pruanja granice, pa se esto odabere pogrean potok umjesto pravog. Slinu, i jo teu situaciju imamo i kod obiljeavanja granice niz greben koji nije jako izraen, ukoliko je greben zaravnjeniji i ukoliko se on na svojoj duini razdvaja pravo je umijee pogoditi pravac pruanja glavnog grebena od sporednog i ne pogrijeiti. Na utvrivanje pravca pruanja glavnog grebena znaajnu tekou ine i gustoa stabala. Ove potekoe se mogu izbjei tako da se prate oznake od ranijeg obiljeavanja. Ukoliko oznaka nema iz bilo kojeg razloga, pravac pruanja granice utvrujemo GPS-om. Obiljeavanje granica je esto puta uvjetovano vremenskim prilikama odnosno stanjem stabala. Ukoliko pada kia nije mogue kvalitetno obaviti obiljeavanje jer se voda od kie slijeva niz stablo pa tako i preko pripremljene povrine za stavljanje oznake. Natopljena povrina za oznaku vrlo slabo prima boju, a jo veu smetnju ini voda koja se slijeva niz stablo jer odnosi boju. Navedene smetnje su naroito izraene kod liarskih vrsta koje imaju glatku koru kao i kod tanjih stabala jele i smre. Neto manje su smetnje ako je stablo samo vlano kod drvea deblje kore kao naprimjer kod hrastova i borova ali i debljih stabala jele i smre. Na pripremljenu, a vlanu podlogu uglavnom ne treba stavljati broj jer on ostane blijed i za 1-2 godine iezne. Da bi ovaj posao odgovarao svrsi treba ga obavljati za suha i topla vremena kako bi duina trajanja vidljivosti brojeva bila to dua. Nuno je istai i pojavu kod obiljeavanja ovih granica koju pojedinci samovoljno primjenjuju stavljajui nepotpune oznake. Tako umjesto potpunog znaka (dvije linije, broj odjela i dvije take stavljaju samo dvije linije bez broja ili 2 take pokazivae pravca pruanja granice. Ovakve oznake ne daju nikakvu informaciju osim da je tu neka granica odjela ali koja je nepoznanica. Striktnom kontrolom ovakve radnje treba na vrijeme sprijeiti, jer po JUS-u nepotpuni znaci nisu predvieni. Kolike potekoe ine ove improvizacije najbolje znaju taksatori koji trae znak sa brojem da utvrde da li se nalaze u odjelu koji radi, a teren je strm ili jo gore ako je obrastao gustim odraslim podmlatkom.
GRANINI ZNAK ZA ODJEL
37
e se granica nastaviti obiljeavati, a nikako da se prsten postavi naprimjer na desnu stranu potoka ili puta ceste, a granica se nastavlja obiljeavati na lijevoj strani. U sluajevima kada granica odjela polazi sa granice izmeu privatnog i dravnog posjeda prsten se postavlja na prikladno stablo na granici. Ukoliko takvog stabla nema, a uz granicu moe biti golet, ibljak ili izdanaka uma iji prenik stabala je manji i nije mogue staviti prsten, u takvom sluaju ako imamo deblje stablo do 10 metara od granice na njega stavljamo prsten. Ako se prva stabla na koja bi se mogao staviti prsten nalaze dalje od navedenog odstojanja tada ne stavljamo prsten ve poinjemo sa stavljanjem brojeva odjela. Na prva stabla treba staviti oba broja odjela i dalje nastaviti stavljati brojeve kako je naprijed predstavljeno.
e) Obiljeavanje granica izmeu odsjeka (sastojina)
d) Obiljeavanje vornih toaka (prstenova)
Na mjestima gdje se sastaju dvije ili vie granica odjela obiljeava se vorna toka (prsten). Obiljeava se sa 2 prstena oko stabla jedan ispod drugog. irina prstena je 20 mm a razmak izmeu njih je 15 mm, stavljaju se kao i oznake za odjel (brojevi) na visini od 1,7 m od zemlje, s tim da je na toj visini gornji prsten. Ovo se postie pomou page koju horizontalno postavimo oko stabla i zaveemo i po njoj pomiui i farbajui linije ablona ofarbamo horizontalni prsten. Na prsten se stavlja, poev od donjeg prstena vertikala irine 20 mm da pree gornji prsten 80 mm. Na prstenu se povlai okomitih linija toliko koliko se tu sastaje granica odjela tako da svakoj granici odgovara jedna okomita linija. Okomite linije se postavljaju tono u pravcu granice odjela kojima pripadaju tako da kada se gleda u okomitu liniju gleda se ujedno u pravac pruanja granice odjela. Izmeu okomita linija a na gornji prsten stavljaju se odgovarajui brojevi odjela po istom principu kao i kod postavljanja brojeva odjela. Kod odvajanja granice odjela od prstena dva prva znaka postave se na najblie stablo. U sluaju da je prostor za stavljanje broja izmeu okomitih linija na prstenu uzak i ne mogu stati brojevi odjela oni se stavljaju odozgo jedan ispod drugog do gornjeg prstena. Isto kao kod stavljanja brojeva na tanka stabla. Kada granica odjela polazi iz potoka ili puta- ceste obavezno se prsten stavlja na onu stranu potoka ili puta-ceste gdje 20
Znak ini horizontalna linija irine 15 mm, a duina linije iznosi promjera za stabla do 240 mm prsnog prenika, a na debljim stablima duina linije je 150 mm. Iznad linije na sredini stavlja se slovo odsjeka ija visina iznosi 70 mm, a irina linija slova 10 mm. Slovo se iznad linije stavlja na 10 mm visine. Pravac granice odsjeka pokazuju 2 take sa prednje i zadnje strane stabla. Take se stavljaju na visini linije na kojoj je slovo odsjeka, a odstupiti se moe ako postoje neke prepreke na stablu. Na poetku granice odsjeka odnosno na mjestu gdje se granica odsjeka odvaja od granice odjela stavlja se opet znak za odjel tj. dvije crte i broj, a ispod donje crte granice odjela stavlja se slovo odsjeka. Ovaj znak se stavlja okomito na pravac pruanja granice odjela. Princip obiljeavanja granice odsjeka isti je kao i kod obiljeavanja granica odjela. To se radi tako da se znakovi za odsjek (linija sa slovom i dvije take promjera 50 mm) stavljaju naizmjenino tako da jedno slovo nosi oznaku jednog, a drugo slovo oznaku drugog suprotnog odsjeka. Nekada je nuno staviti na isto stablo slovo obadva odsjeka ukoliko ne postoji prikladno stablo da bude naizmjenino, a nuno je da se zna o kojim odsjecima se radi. Znakovi se stavljaju iskljuivo na iva zdrva stabla, na kojima je podloga za znak pripremljena makljanjem.
Linija znaka odsjeka stavlja se na visinu od 1,6 m od zemlje. GRANINI ZNAK ODSJEKA KROZ ODJEL
koristi kod pisanja po ablonu laganim kuckanjem jer se na taj nain popune sve pore u kori. Premazivanje etkom po ablonu nije dobro jer se onda boja podlijeva ispod ablona i broj postaje loe vidljiv. Poslije zavrenog dnevnog posla abloni se oiste od boje razreivaem, a sa etke se skine paga i etka potopi u razreiva do jutra, dobro se iscijedi i ponovo vee pagom.
ZAKLJUAK
Izradi umskoprivredne osnove prethodi ili se odvija paralelno obiljeavanje granica prostornih podjela u dravnim umama. Tom prilikom obiljeavaju se granice prostornih ureajnih jedinica: umskogospodarska podruja, gospodarske jedinice, odjeljenja i odsjeka prema utvrenim standardima. U praksi, naalost, esto se odstupa od propisanih standarda to devalvira cjelokupan posao na izradi umskogospodarskih osnova. U lanku se navode najea odstupanja kao i detaljno opisani naini pravilnog oznaavanja prostornih jedinica u dravnim umama. Blagovremenom kontrolom treba onemoguiti ovakve radnje, ime se GO dobiti viestruko na kvaliteti, a rad na organizaciji posla i snalaenju na terenu olakati.
GRANINI ZNAK ZA ODSJEK NA GRANICI ODJELA
37 c
NEOPHODAN PRIBOR ZA RAD I NJEGOVO KORITENJE:
Topografske karte gospodarskih jedinica sa odjelima gdje se vri obiljeavanje (najea razmjera je 1:25.000 Busola za orijentaciju (najbolja je SILVA) GPS ureaj za snimanje svih granica unutranje podjele, vanjske granice posjeda, komunikacija i drugih objekata Manja sjekira dobro naotrena Ovalna maklja abloni od tankog savitljivog lima od mesinga. Ovaj lim se pokazao kao najbolji, dugotrajan je i lako se isti od farbe. etka za farbanje (najbolje se pokazala okrugla etka do 40 mm promjera i duine dlake cca 50 mm. Boja (najbolje se pokazala crna boja sa to manje laka ili potpuno bez laka) Da bi brojevi i linije bili lijepo napisani nuno je etkicu omotati tankom pagom 2/3 visine dlake od osnove, a da joj vrh ostane slobodan. Ovako pripremljena etka, umoena u farbu, se 21
LITERATURA
1. Ei N. (1962): Prirunik za praktino ureivanje i procjenu uma - Sarajevo 2. Jugoslavenski standardi (sa obaveznom primjenom od 1.1.1969. godine). 3. Jugoslovenski standard sa obaveznom primjenom od 01.01.1969. godine; umski znakovi-Obiljeavanje granica i stabilizacija graninih znakova; Klasifikacija. JUS D.A0.320, VIII-1968.; Rjeenje br. 06-5219/1 od 14.08.1968.; Slubeni list SFRJ br. 35/1968. 4. Pravilniku o nainu obiljeavanja granica dravnih uma i umskog zemljita, o vrsti i postavljanju graninih znakova (Slubene novine Federacije BiH, broj 20/02). 5. Pravilnik o obiljeavanju granica uma u drutvenoj svojini i postavljanju graninih znakova, Slubeni list SR BiH, br. 25/78.
Dino Hadiderviagi DETALJI U URBANOM ZELENILU SKULPTURE
Dino Hadiderviagi
HORTIKULTURA DETALJI U URBANOM ZELENILU SKULPTURE DETAILS ABOUT URBAN GREEN SPACES SCULPTURES
1996). Prisan odnos izmeu posmatraa i umjetnikog djela, najbolje se uspostavlja upravo onda kada se umjetniko djelo nalazi u prirodnom okruenju. U tom pogledu, skulptura je svakako u znatnoj prednosti nad ostalim granama likovnih umjetnosti (Buha, 1993). Skulptura u slobodnom prostoru prati ljudski rod od njegovih poetaka pa do dananjih dana. Poev od najranijih obrednih skulptura prahistorijskog ovjeka, preko drevnih civilizacija Egipta, Bliskog Istoka, klasine Grke i Rima, srednjeg vijeka, renesanse Italije (Mili, 1995), baroka Francuske i Rusije (Musi, 2003), rokokoa, realizma, impresionizma, pa do kubizma, nadrealizma, futurizma i dr. kod umjetnika se stvara tenja da svojim djelima stvore mjesto u prostoru, gdje e ona biti najblia ovjeku posmatrau. Na podruju Bosne i Hercegovine kao poseban vid skulpture u prostoru treba istai komplekse (nekropole) nadgrobnih spomenika steaka, koji predstavljaju najranije poetke pojavljivanja skulptura u slobodnom prostoru, ali i nastanka skulptura kod nas uope. Mnogi od ovih steaka predstavljaju vrlo vrijedna umjetnika djela.
Izvod
Skulpture predstavljaju bitan element u stvaranju prepoznatljivosti i slike svakog grada. U ovom radu su prikazane osnovne karakteristike skulptura u prostoru, njihova podjela, postavljanje i sagledavanje na slobodnim povrinama, te razliiti odnosi skulpture i zelenila. Cilj je upozoravanje znaenja skulptura u oblikovanju urbanog identiteta, kao i kontrolisanje kompozicije prostora. Skulpture u prostoru upuuju na njihovu nedjeljivost i povezanost sa zelenim povrinama urbanim zelenilom. Kljune rijei: skulptura, urbano zelenilo, prostor, kompozicija, umjetniko djelo.
Abstract
The sculptures represent an important element in creating visibility and image of each city. This paper presents the basic characteristics of a sculpture in space, their classification, placement and assessment of the free surfaces and various related sculptures and greenery. The aim is to alert the meaning of the sculpture in the formation of urban identity, as well as controlling the composition of space. Sculptures in the space indicated on the indivisibility and their association with green areas greenery. Key words: sculpture, urban greenery, space, composition, work of art.
SKULPTURE I NJIHOVA PODJELA SCULPTURES AND THEIR DIVISION

Skulptura ili plastika je sinonim za pojedinano kiparsko djelo; svaka trodimenzionalna forma kreirana u cilju umjetnikog izraza (sl. 1). Veina skulptura ima isto estetski cilj. Kada trodimenzionalni objekt ima osim umjetnikog i funkcionalni aspekt, moe se nazvati skulpturom samo ukoliko je umjetniki aspekt predominantan. Skulptura se moe doivjeti na razliite naine, kako vizualno, tako i taktilno (opipom). Nastaje oblikovanjem volumena u prostoru sa glavnim izraajnim sredstvima kao to su: masa, ploha, linija, povrina, svjetlo i sjena, te boja. Skulptura sama po sebi moe biti figurativna ili apstraktna (sl. 2), a prema stepenu plastinosti dijeli se na: 22
UVOD INTRODUCTION
Umjetnost oblikovanja gradskog prostora ne predstavlja luksuz, ve potrebu gradskog ovjeka da ivi u umjetniki oblikovanoj sredini. Skulpture predstavljaju bitan element u stvaranju prepoznatljivosti i slike grada (Obad itaroci,
1
Mr. sc. Dino Hadiderviagi, umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, ul. Zagrebaka 20, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina, e-mail: dinoh_sfsa@yahoo.com
Pregledni lanci Review papers UDK 712.5/.7:730
Slika 1. Skulptura Multikulturalni ovjek e izgraivati svijet u Sarajevu Figure 1. Sculpture The Multicultural man will build the world in Sarajevo
Slika 2. Apstraktna skulptura ena ispred Doma zdravlja na Mlaki u Rijeci Figure 2. Abstract sculpture Woman in front of the Health centre on Mlaka in Rijeka
punu plastiku statua (kip) ili slobodno stojea skulptura, mobil arhitektonsku plastiku npr. karijatide (enski kipovi koji zamjenjuju stupove) reljef visoki, niski i ulegnuti Puna plastika Full plastic Puna plastika (statua) ili slobodno stojea skulptura je tijelo koje slobodno stoji u prostoru. Za potpuni doivljaj mora se sagledati sa svih strana jer je trodimenzionalna. Mobil predstavlja pokretnu punu plastiku. Masa mobila je mala, a konstruisan je tako da se pomie i na najmanje strujanje zraka (poput zvonca koje se objesi na vratima) ili pomou nekog drugog izvora energije, npr. elektromotorom. Za razliku od statue koju moramo obilaziti kako bi se sagledala, mobil se sam okree, te na taj nain dobivamo puni dojam umjetnikog djela. Neke od najpoznatijih mobila (sl. 3) uradio je ameriki skulptor Alexander Calder. 23
Slika 3. Mobil Alexander Caldera u Washingtonu, D.C. Figure 3. Alexander Calder mobil in Washington, D.C.
Arhitektonska plastika Architectural decoration Predstavlja skulpturu u kojoj je jasno izraena funkcionalnost i povezanost s organizmom graevine (npr. karijatide) vrsta funkcionalne skulpture ili primijenjenog kiparstva. Reljef Relief Reljef je plastika oblikovana sa prednje i bonih strana, dok zadnja strana najee nije oblikovana, ve zaravnjena (sl. 4). Dijeli se na visoki (duboki), niski (plitki) i ulegnuti (ucrtani) reljef.
oblikovanjem izboenja. Slian je statui u punoj plastici, tako da se za puni dojam treba sagledati sa vie strana. Niski (plitki) reljef je za razliku od visokog ispunjen manjim izboenjima, iako se i ovdje javlja igra svjetla i sjene. Zbog sjen stvorenih razlikama u visini pojedinog dijela reljefa dolazi do izgleda plastinosti reljefa. Ulegnuti (ucrtani) reljef nema nikakvih izboina ve udubljenja uklesana u kamenu plou. Udubljenja su plitka i uska, sve su plohe ravne, a odnos mase i prostora je manje primjetniji nego kod visokog i niskog reljefa. Ulegnuti reljef
Slika 4. Reljef Khajuraho hrama u Indiji Figure 4. Relief of Khajuraho temple in India
Visoki (duboki) reljef je reljef kod kojega se prostor i masa meusobno isprepliu, tj. pojedini dijelovi reljefa su toliko izboeni od okvira reljefa prema posmatrau da prodiru kroz prostor, dok se on pak zavlai u udubljenja nastala 24
posmatramo samo iz jednog pravca, za razliku od posmatranja visokog reljefa, a primjer za njega su mnoge nadgrobne ploe i sarkofazi. Upravo zbog toga ulegnuti reljef se vizualno pribliava svojstvima slike.
ODNOS VOLUMENA I PROSTORA RELATIONSHIP OF VOLUME AND SPACE

Volumen i prostor uvijek imaju nekakav oznaen meusoban odnos. Kod nekih skulptura koje su blago zakrivljene, te nemaju naglo presijecanih ploha i udubljenja, volumen je netaknut prostorom, kao to je i prostor netaknut volumenom. Na svakom mjestu gdje se nalazi blaga zakrivljenost pojavljuje se sjena. Postoje, pak, volumeni koji su sastavljeni od mnogih razliito usmjerenih dijelova gdje se onda volumen i prostor meusobno dodiruju na svakom mjestu usjeka ili izboine u kipu. Volumen i prostor koji se uvlae u, na taj nain oblikovan kip, vrlo su iskidani i kip ine dinaminijim. Neki tipini oblici skulpture su: poprsje (bista) prikaz osobe od prsa nagore, konjanik prikaz osobe na konju, obino kraljeva ili vojskovoa, vodoskok osim estetske ima i funkcionalnu svrhu, nakit, mobil, reljef i kip.
u prirodni pejza, a vri se tako da se skulptura uklopi u okolinu, te da se postavi tako da je sluajni prolaznik zapazi i sa njom uspostavi prisan odnos (sl. 6). Prema Buhi (1993) i Vujkovi i dr. (2003) u ostvarivanju emocionalnog dejstva skulpture, veliku ulogu ima i prednji plan skulpturalne kompozicije koji vri emocionalnu pripremu i usmjeravanje panje na umjetniko djelo. Kod postavljanja skulptura na zelene povrine treba paziti i na strukturu skulpturalne kompozicije, simetriju i asimetriju, proporciju i kontrast, te kolorit i osvjetljenje. Ravnotea ovih elemenata vrlo je bitna za opi utisak kompozicije
POSTAVLJANJE SKULPTURE U PROSTOR PLACING THE SCULPTURE IN SPACE

Kod postavljanja skulpture u prostor, mora se rukovoditi odreenim principima od kojih zavisi da li e se posmatrau skulptura postaviti na pravi nain. Osnovni princip, kome su podreeni svi ostali, je svakako odnos skulpture prema ovjeku posmatrau. Upravo iz njihovog meusobnog odnosa proizilaze i ostali problemi koji se nameu, a to su: pravilno odabran poloaj skulpture u odnosu na njenu okolinu i prirodne uslove sredine, dobro isplaniran prilaz skulpturi, usklaene veliine i oblici skulpturalnih kompozicija, te pravilno odabran fon (podloga) i okvir skulpture koji e je istai na pravi nain. Prema Vujkovi i dr. (2003) problem postavljanja skulpture u slobodni prostor rijeen je tada kad ona, nezavisno od veliine, tematike, materijala i ostalih osobina, predstavlja nedjeljivu cjelinu sa arhitekturom (sl. 5), biljkama, vodom i sl. Zelenilo predstavlja najbolji okvir za skulpturu. Dobro ukomponovana skulptura u svoju neposrednu okolinu, moe predstavljati nezamjenjiv ukras, doprinosei ljepoti svake zelene povrine i obogaujui njenu sadrinu. Veliki problem se javlja kod postavljanja skulpture 25
Slika 5. Skulptura Tri djevojke i djeak u Berlinu Figure 5. Sculpture Three girls and a boy in Berlin
Slika 6. Skulptura uklopljena sa okolinom Figure 6. Sculpture incorporated with the environment
jer je skulpturalna kompozicija trodimenzionalna i moe se sagledati iz vie uglova i sa raznih udaljenosti. Karakter i tematika skulpture treba da su usklaeni sa karakterom i namjenom prostora.
Pored ovoga, takoer je vana stilska usaglaenost i usklaenost veliine prostora i skulpture. To znai da se na nekom trgu uraenom u klasinom stilu ne moe nai moderna skulptura Henry Moorea
karaktera (sl. 8), odluujuu ulogu moe odigrati dominantan poloaj u prostoru, a velianstvenijem izgledu neke kompozicije u velikoj mjeri doprinosi voda i njeni efekti.
Slika 7. Moderna skulptura ena koja sjedi kipara Henry Moorea u Washingtonu, D.C. Figure 7. Modern sculpture Seated Woman by sculptor Henry Moore in Washington, D.C.
Slika 8. Monumentalna skulptura sa dominantnim poloajem na travnoj podlozi Figure 8. Monumental sculpture with dominant position on grass surface
(sl. 7), Joan Miroa i sl., ili u poslovnom centru okruenom velikim zgradama nema mjesta skulpturama malih dimenzija namijenjenih intimnim i manjim prostorima.
POSMATRANJE I SAGLEDAVANJE SKULPTURE OBSERVATION AND UNDERSTANDING OF SCULPTURE

Na uslove posmatranja i primanja utisaka, osim poloaja objekata i puteva, vrlo mnogo utiu i bioloki elementi, kao i sam prostor. Skulpture velikih dimenzija zahtijevaju vrlo prostrane travne povrine, livade, poljane, dok se sitna plastika izgubi na velikoj povrini, te se za ovakve skulpture biraju mali, intimni prostori okrueni zelenilom. Primjer za navedeno je da se anrovska skulptura postavlja na slobodnom prostoru travnjaka, vodene povrine i sl., tako da se moe sagledati sa svih strana, dok bista zahtijeva samo prednji plan, postavljena uz neki element koji predstavlja prepreku sagledavanju poleine. Za skulpture u prostoru vrlo je bitan poloaj u odnosu na prirodne uslove. Ovdje se prvenstveno misli na uslove osunanosti i na reljef terena. Za mnoge skulpture, posebno one monumentalnog 26
Najvaniji faktor od prirodnih uslova za dobro sagledavanje skulpture je doba dana, kao i atmosferske prilike. Poloaj skulpture zahtijeva dovoljnu osunanost prednje strane, to je uslov za jasno sagledavanje svih detalja. Pri tome znaajnu ulogu ima svjetlosni i tonski odnos izmeu skulpture i njene pozadine (Vujkovi i dr., 2003). Osobine reljefa mogu doprinijeti utisku koji skulptura ili cijela kompozicija izaziva kod posmatraa. Naroito valoviti reljef moe povoljno utjecati na formiranje tog utiska. Osim dobre podloge za skulpture, reljef moe stvarati i izvanredne uslove za sagledavanje djela. Meutim, najvanija uloga reljefa je u davanju skulpturi dominantne uloge, naroito se ovo odnosi na monumentalne spomenike sveanog karaktera (Buha, 1993). Jo jedan bitan prirodni element koji doprinosi isticanju skulpture, predstavlja vodena povrina. Voda ima svojstvo uveliavanja perspektivnog izgleda skulpturalnog djela, obraanje panje posmatraa na njega i pokazivanje na vodenoj povrinu kao u ogledalu. Za estetski utisak koji jedna skulptura ostavlja na posmatraa od presudnog je znaaja veliinski odnos skulpture prema prostoru na kome se
nalazi i prema okolnim objektima, ali i rjeenje prilaza skulpturi. Meusobni odnos veliine i oblika prostora i skulpture od velike je vanosti za isticanje djela, jer upravo taj odnos stvara prvi utisak o nekom djelu. Prilaz treba imati irinu primjerenu znaaju skulpturalnog djela.
ODNOS SKULPTURE I ZELENILA RELATIONSHIP BETWEEN SCULPTURE AND GREENERY

Fon predstavlja pozadinu skulpture, odnosno onu povrinu na kojoj e se skulptura sagledavati, a okolina skulpture cijeloj kompoziciji daje zavrni izgled. Skulptura se najjasnije istie ako sa pozadinom uspostavi kontrastan odnos. Zelenilo predstavlja najljepi okvir i pozadinu za skulpturu koja podie zelenu povrinu na vii estetski nivo. Zelenim povrinama primjerene su sve vrste dekorativnih skulptura (sl. 9), od monumentalnog spomenika, biste, statue, pa do minijaturne dekorativne plastike. Takoer, mora se voditi rauna o biljnom okviru koji najbolje odgovara odreenoj vrsti skulpturalnog elementa.
Takoer treba imati na umu da se bronzane skulpture istiu na svijetlom fonu, dok se na tamnom gube. Pored njih se biraju drvenaste i grmaste vrste sa srebrnom, uto-zelenom, utom i slinim bojama lia. Svijetle skulpture (npr. od mramora, gipsa, kamena i sl.) zahtijevaju tamnozeleni vegetacijski fon kako bi dole do izraaja. Za spomenike odgovarajue vegetacijsko okruenje predstavljaju liarski masivi, iste i mjeovite liarske i etinarske grupe, kao i pojedinana liarska ili etinarska stabla. Odgovarajua po veliini, obliku i formi ova vegetacija, sa svojim irokim krunama i visokim deblima, pomae u pribliavanju spomenika pejzau. Visoko i srednje visoko grmlje sadi se u velikim grupama, a cvijetnjaci u irokim masivima, te se tako oko spomenika obrazuje efektan vegetacijski okvir (Vujkovi i dr., 2003). Takoer, ovdje se moe napomenuti da postoje i zelene skulpture formirane orezivanjem razliitih vrsta biljaka ili, pak, formirane od blata i trave (sl. 10), a mogu biti pravilnih geometrijskih oblika, pa sve do najrazliitijih sloenih oblika. Ove skulpture predstavljaju izuzetno atraktivan detalj
Slika 9. Skulptura U potrazi za... edukativnog parka u Junoj Koreji Figure 9. Sculpture In search of... of educative park in South Korea
Slika 10. Zelena skulptura Blatna djevojka u Londonu Figure 10. Green sculpture Mud Maid in London
U nedostatku slobodne travne povrine skulptura se postavlja na fonu drvea i grmlja pri emu vegetacijski fon igra odluujuu ulogu. 27
na svakoj zelenoj povrini. Razliiti oblici zelenih skulptura mogu se dobiti i upotrebom, najee, ianih kalupa koji omoguavaju formiranje biljke i odravanje eljene forme, a ujedno puzavicama
pruaju i potporu (oslonac). to je skulptura vea kalup mora biti vri i stabilniji, kako ga biljna masa ne bi tokom vremena uruila. Ovo je naroito vano kada se skulpture formiraju od puzavica koje na kalup nalijeu svom teinom.
prepoznatljiv motiv na gradskim razglednicama. Takoer, skulptura ima onu privlanost koju posjeduje svako umjetniko djelo, a to je jedinstvenost i neponovljivost.
ZAKLJUAK CONCLUSION
Skulpture, danas, predstavljaju bitan element u stvaranju prepoznatljivosti i slike svakog grada (imida), bilo da se radi o kipu, bisti, konjaniku, vodoskoku, mobilu, reljefu i sl. One uestvuju u kontrolisanju kompozicije prostora, te su moderatori urbane komunikacije jer prenose poruke koje nadilaze njihov doprinos slobodnom ili arhitektonskom prostoru. Kod postavljanja skulpture u prostor, mora se rukovoditi odreenim principima kao to su: odnos skulpture i posmatraa (pravilno odabran poloaj skulpture, usklaene veliine i oblici, pravilno odabran fon podloga i sl.), uklapanje skulpture u okolinu, struktura skulpturalne kompozicije, usklaenost sa karakterom i namjenom prostora, stilska usaglaenost skulpture i prostora i dr. Na posmatranje i sagledavanje skulpture znatno utjeu i biljni elementi, kao i sam prostor. Skulpture velikih dimenzija zahtijevaju prostrane travne povrine ili poljane, dok se male skulpture koriste za intimnije prostore. Odnos veliine i oblika prostora i skulpture stvara prvi utisak o nekom umjetnikom djelu. to se tie zelenila ono predstavlja najbolji fon odnosno podlogu za skulpturu koja se najjasnije istie ako sa pozadinom uspostavi kontrastan odnos. Fon moe biti svaka travna povrina, grmlje ili drvee odnosno vei etinarski i liarski masivi, mjeovite etinarske i liarske grupe i dr. Za skulpture se moe konstatovati, na nivou urbanizma, da one esto sudjeluju u oblikovanju gradske kompozicije kao element sistema akcenata odnosno repernih taaka. Na najviem stepenu reprezentativnosti, u slijedu sekvenci, skulpture sreuju geometriju prostora, odreuju vanost nekog mjesta, te fiksiraju odnose sa ostalim fokalnim kompozicionim takama nainom na koji djeluju i ostali elementi, tzv. urbano-kompozicionog vokabulara (fontana, vodoskok, slavoluk i dr.). Kao takve, este su i 28
1. Buha, M. (1993): Skulptura u slobodnom prostoru sa primerima iz Beograda, Diplomski rad, umarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd. 2. Mili, B. (1995): Vrtovi rane i visoke renesanse, Prostor, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Vol. 3, No. 1(9), str. 125-140. 3. Musi, T. (2003): Perivojna arhitektura Sankt Peterburga, Prostor, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Vol. 11, No. 1(25), str. 77-88. 4. Obad itaroci, M. (1996): Parkovna arhitektura kao element slike grada, Prostor, Arhitektonski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, Vol. 4, No. 1(11), str. 79-94. 5. Vujkovi, Lj.; Neak, M.; Vujii, D. (2003): Tehnika pejzanog projektovanja, umarski fakultet Univerziteta u Beogradu, Beograd. Internet izvori Internet Sources 1. Masa i prostor, http://likovna-kultura.ufzg. unizg.hr/volumen.htm (on-line: 28.03.2012.) 2. Relief, http://en.wikipedia.org/wiki/Relief (on-line: 27.03.2012.) 3. Sculpture, http://en.wikipedia.org/wiki/ Sculpture (on-line: 27.03.2012.) 4. Skulptura, http://hr.wikipedia.org/wiki/ Skulptura (on-line: 27.03.2012.) 5. Saveti za ureenje i odravanje zelenih povrina Napravite svoju zelenu skulpturu, http://www.lepo-polje.rs/katalog/15_saveti_ topy.html (on-line: 29.03.2012.) 6. Topiary Joe, http://www.topiaryjoe.com/ (online: 03.04.2012.) Izvori ilustracija Illustration Sources Sl. 1. http://www.flickr.com/photos/23050625 @N06/2264018403/ Sl. 2. http://crofan.org/showthread. php?p=128547
Sl. 3. http://3.bp.blogspot.com/-FaKKEPilUqo/ TiWFrwZDU9I/AAAAAAAAEXw/p7RbaTT_ yvE/s1600/ Calder+m%25C3%25B2bil.jpg Sl. 4. http://truecolorsofindia.blogspot.com/ /2011/09/north-india-temples-tour.html Sl. 5. http://3088.blogspot.com/2010/05/berlin. html Sl. 6. http://rozcawley.typepad.com/.a/ 6a00d8341c22ce53ef0133ed6837e097 0b-popup Sl. 7. http://gordon.shecket.org/ ScuptureGardens/Hirshhorn2006.htm Sl. 8. http://3.bp.blogspot.com/_ U7N6CH5mIhQ/THC6NCpohWI/ AAAAAAAAGqI/vFa3qVlneIU/s1600/ modern_sculpture.jpg Sl. 9. http://glcitymusic.com/wp-content/ uploads/honeymoonisland.jpg Sl. 10. http://inspirationgreen.com/moss-art. html
SUMMARY:
Sculpture or the plastic is a synonym for an individual work of art, each 3D form created for the purpose of artistic expression. Main meaning of sculpture is shaping of volume in space. The sculpture can be figurative or abstract, and the degree of plasticity is divided into: full plastics, architectural sculpture and relief. The basic principle of setting up a sculpture in space is the relationship of sculpture and the observer. Well incorporated sculpture into local area, may represent an indispensable decoration, contribute to the beauty of every green space. Balance of sculptural composition elements (symmetry and asymmetry, proportion and contrast, colour and lighting) are very important for the overall impression of sculptural composition. Greenery is the best framework and background for the sculpture, which raises the green space to a higher aesthetic level. The sculptures represent an important element in creating visibility and image of each city. They are involved in controlling the composition of space.
29
Amila Braji, Mersudin Avdibegovi HISTORIJSKI PREGLED RAZVOJA SPOMENIKA PRIRODE VRELO BOSNE
Amila Braji1 Mersudin Avdibegovi2
HORTIKULTURA HISTORIJSKI PREGLED RAZVOJA SPOMENIKA PRIRODE VRELO BOSNE A HISTORICAL OVERVIEW OF THE DEVELOPMENT OF NATURE MONUMENT VRELO BOSNE
UVOD INTRODUCTION
Kompleks Vrelo Bosne predstavlja jedan od najstarijih hortikulturnih objekata u Bosni i Hercegovini, te kao takav zauzima znaajno mjesto u nacionalnoj kulturno-historijskoj batini. Podruje Vrelo Bosne bogato je vodom, te raznovrsnom florom i faunom, to ga, zajedno sa njegovom kulturno-historijskom batinom, ini posebnim i vrijednim zatite. Na ovom podruju voda se javlja u obliku vrela, povrinskih vodotoka, podzemnih, termalnih, termomineralnih i hladnih voda. Brojni izvori ovog podruja spajaju se u jedinstveni vodotok koji ini rijeku Bosnu. Ovdje se nalazi i glavno gradsko izvorite pitke vode Baevo, a slivno podruje izvorita predstavljaju planine Igman i Bjelanica. Na trenutno stanje Vrela Bosne, pa i svog urbanog zelenila u Sarajevu, utjecali su mnogi faktori, prije svega drutveno-politike i ekonomske okolnosti kroz koje je BiH prolazila u svojoj dugoj historiji postojanja. Svi istraeni objekti naeni na ovom podruju pruaju dokaze o kontinuitetu ivljenja, to znai da su ovi prostori bili naseljeni od prahistorije, antike, kroz cijeli srednji vijek, te kroz osmanski period i period AustoUgarske monarhije, do naeg vremena. Ovaj rad je preglednog karaktera i ima za cilj upoznavanje javnosti o historijskom razvoju urbanog umarstva, a Vrelo Bosne jeste najvea i najznaajnija urbana uma u Sarajevu. Vrelo Bosne u periodu Aqua S... Vrelo Bosne in the period of Aqua S... Prostor Vrela Bosne su oduvijek krasile mnogobrojne prirodne ljepote, pejza, bogatstvo vode, ugodna klima i to je ono to je ovaj prostor inilo atraktivnim za narode koji su ga naseljavali i osvajali. Vjeruje se da je na ovim prostorima ovjek ivio i prije mlaeg kamenog doba (prije 30
Izvod
U ovom radu dat je kratki historijski pregled razvoja spomenika prirode Vrelo Bosne kroz razliite historijske periode, od Rimskog carstva i Aqua S..., Osmanskog carstva, Austro-Ugarske monarhije, pa sve do 20. vijeka i danas. Rad je preglednog karaktera i ima za cilj upoznavanje javnosti o historijskom razvoju urbanog umarstva, a Vrelo Bosne predstavlja najveu i najznaajniju urbanu umu u Sarajevu. Dogaaji u ovim historijskim periodima dali su Vrelu Bosne izgled koji danas predstavlja dragocjenost u kulturno-historijskom i prirodnom nasiljeu Bosne i Hercegovine. Kljune rijei: Vrelo Bosne, historijski razvoj, urbane ume
Abstract
This paper presents a short historical overview of the development of nature monument Vrelo Bosne through different historical time from Roman period and Aqua S..., Ottoman period, Austro-Hungarian period, until XX century and today. Paper has review character and aims to inform public about historical development of urban forestry, and Vrelo Bosne is the largest and the most important urban forest in Sarajevo. Events in these historical periods gave Vrelo Bosne appearance which today represent gem in the cultural-historical and natural heritage of B-H. Key words: Vrelo Bosne, historical development, urban forests
Mr.sc Amila Braji, umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, ul. Zagrebaka br. 20, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina 2 Prof. dr. sc. Mersudin Avdibegovi, umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, ul. Zagrebaka br. 20, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
1
Pregledni lanci Review papers UDK 712.2:338.483.11(497.6 Vrelo Bosne)
6.000 g. p. n. e.), meutim nema jasnih dokaza o tome (Mari, 2000). Prema miljenju nekih istraivaa, plemenska zajednica Desitijati rasprostirala se izmeu ostalog i na podruju Sarajevskog polja jo prije rimskog osvajanja zapadnog dijela Balkana (6. - 9. g. n. e.). Pretpostavlja se da su ova plemena posjeivala sumporna vrela koja se nalaze na podruju dananje Ilide, te da su uoili njegovu ljekovitu vrijednost i tu razvili jedno od svojih prvih kultnih mjesta (eman, 2000a). Rimljani su dolaskom na ovo podruje, prepoznali znaaj i ljepotu ovog mjesta, te su se smjestili u blizini izvora termalnih vrela. Vremenom je ovo seosko naselje preraslo u naseobinsku cjelinu urbanog tipa sa jasno izdvojenim banjskim kompleksom i prateim sadrajima i kasnije preraslo u upravni i politiki centar sredinjeg dijela provincije Dalmacije. Poznati rimski natpis u kamenu, na kojem pie nepotpuno ime ovog naselja u formi Aquae S... i koji ukazuje na autonomni status ovog naselja, pronaen je u konstrukciji turskog mosta podignutog na rijeci eljeznici, 1936. godine. Kamena baza je bila postavljena u ast cara Dioklecijana (284. - 305. g. n. e.), a natpis na njoj svjedoi o postojanju naselja koje je ve razvijeno i imalo izgraene atribute i sadraje rimskog grada. Natpis glasi: IMP(eratori) [C(aesari)] C(aio) VALER(io) DIOCLETI(a)N[O] P(io) F(elici) INVI[C] TO AVG(usto) R(es) P(ublica) AQ(uarum S[......] (eman, 2000a). Prema miljenju arheologa Esada Paalia, rimsko naselje na Ilidi moglo je dobiti naziv po prirodnim i mineralnim svojstvima ljekovite vode, te je predloio da se naziv ovog naselja ita Aquae Sulfurae ili Sulfuratae, kao Sumporna ili Sulfurna Banja. Naziv takoe moe ukljuivati i ime cara Septimija Severa (193. 211. g. n. e.), za koga se smatra da je bio posebno zasluan za razvoj rudarstva i procesa romanizacije na ovom podruju (eman, 2000a). Sadraje i dobra od opteg interesa rimska vlast je po osvajanju obino prisvajala tako je i termalni izvor bio nacionaliziran. To podrazumijeva da je pristup vrelu bio strogo regulisan, razliitim zabranama i obavezama. S obzirom na razmjerno brojne ostatke arhitekture, rimski natpisi koji bi svjedoili o razliitim aspektima ivota u ovom naselju su relativno oskudni. Pretpostavlja se da su ti natpisi u kasnijim vremenima, zbog potrebe za kvalitetnim 31
graevinskim kamenom, bili upotrijebljeni kao sekundarni graevinski materijal. Do danas su na irem podruju Ilide otkrivena svega tri arhitektonska objekta, dva su ranosrednjovjekovne crkve, a jedna je kasnosrednjovjekovna utvrda. Crkve se nalaze na meusobnoj udaljenosti od oko 4 km u selima Vrutci i Rogaii. Crkva u Vrutcima (Slika 1.) je najstarija srednjovjekovna crkvena graevina u centralnoj Bosni. Spomenuta je meu 12 posjeda bosanske nadbiskupije u povelji iz 1244. godine, a bila je posveena svetom Stjepanu Prvomueniku. Sagraena je krajem 9. ili poetkom 10. vijeka, a sruena krajem 13. vijeka ili poetkom 14. Oko njenih ruevina formirana je nekropola sa stecima (Fekea, 2000).
Slika 1. Nacrt crkve u Vrutcima (Izvor: Zemaljski muzej u Sarajevu) Figure 1. Sketch of the Church in Vruci (Source: The National Museum in Sarajevo)
Iz ovog vremena potie svima poznati obiaj bacanja metalnih novia u ljekoviti izvor. Danas, ene svih vjeroispovijesti na Aliun (2. august) bacaju novi u vrelo Bosne, obino oekujui ispunjenje posebne elje za ostvarenje plodnosti i zdravog potomstva (eman, 2000a).
Vrelo Bosne u periodu Osmanskog carstva Vrelo Bosne in the period of Ottoman Empire Tokom 14. vijeka prostor Bosne zauzimaju Osmanlije, utjeui na razvoj ne samo ovog podruja, ve i cijelog Balkanskog poluotoka. Dananji naziv Ilida dolazi iz turskog jezika, a oznaava banje ili toplice. Osim nekoliko javnih objekata znaajnih za razvoj naselja nastalih u 16. vijeka, u historijskim izvorima nema podataka niti materijalnih ostataka koji bi ukazivali na intenzivniju izgradnju na ovom podruju u vrijeme osmanske uprave. Za ovaj period karakteristine su tzv. ishodne kue (ljetnikovci) koje su sluile za izlete tokom ljetnog perioda, a podruje Ilide je bilo poznato kao naselje sa ishodnim kuama. lanovi bogatijih porodica su odlazili na Vrelo Bosne, te do termalnih voda radi otklanjanja zdravstvenih tegoba, ali u skladu s obiajima i moralnim naelima tog vremena.
... piju age Sarajlije na Ilidi pokraj eljeznice... (Zlatar, 2000) Poznato je da su Osmanlije posebnu panju pridavale hortikulturnom ureenju privatnih bata i da nisu posebno njegovale javno gradsko zelenilo (Ljuji-Mijatovi, 1998). Putopisac Evlija elebi, prolazei kroz Ilidu 1660. godine je zapisao: Ima izletite na Vrelu Bosne. Na obali te rijeke ljudi cijelog eher Sarajeva koji znaju da uivaju, razapnu manje i vee atore te u mreu love pastrmku, teku po jednu oku. Od nje prave ukusne evape, pa jedui i pijui uivaju (abanovi, 1996). Kroz Ilidu su jo od davnina prolazili vani putevi, to je podrazumijevalo podizanje mostova na mjestima gdje je za to postojala potreba. U mjestu Planditu kod Blauja, na rijeci Bosni nalazi se stari kameni most poznat kao Rimski most (Slika 2). Postoje osnove za pretpostavku
Slika 2. Rimski most (Autor: Braji, 2010) Figure 2. The Roman Bridge (Author: Braji, 2010)
Obiaji Sarajlija da u fijakerima odlaze na Ilidu i izvoru rijeke Bosne, ili na obalama eljeznice i Zujevine teferie uz svirku i pjesmu, ouvani su i u stihovima narodnih pjesama: 32
da je most sagraen na temeljima starog rimskog mosta u osmanskom periodu. Pretpostavlja se da je obnovljen u 16. vijeku, a vjerovatno i ponovo sagraen. Kuripei je zapisao da je Bosnom gazio na tom mjestu, a talijanski putopisac Catharino Zeno 1550. godine kae da je na tom
mjestu Bosnu preao preko kamenog mosta sa sedam lukova, pa se pretpostavlja da je most sagraen izmeu 1530. i 1550. godine. U njega su ugraeni kameni ulomci arhitektonskih dijelova i drugih kamenih spomenika sa podruja rimske naseobine Aquae S.... (Zlatar, 2000). Most je sauvao svoj izvorni materijal i osnovni oblik, pa se smatra jednim od najbolje ouvanih mostova u Bosni i Hercegovini podignutih za vrijeme Osmanskog carstva (eman, 2000b). Osmanska kultura i umjetnost islamskih civilizacija dali su specifian peat urbanizmu, arhitekturi i umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Meutim, na prostoru Ilide nema karakteristinih fortifikacija, jasno uobliene urbane jezgre, monumentalnih javnih i vjerskih objekata kroz koje bi dolo do izraaja osmansko poimanje organizacije volumena i prostora u naseobinskim cjelinama. Jasno vidljivi dokazi osmanskog utjecaja ogledaju se u gradnji mostova, hanova, begovskih kula i ishodnih kua po okolnim posjedima i selima. Jedan od poznatijih hanova je han velikog vezira Rustem-pae, a nalazio se na lijevoj obali rijeke eljeznice. Namjena hana je bila pruanje usluga putnicima, te smjetaj i pruanje usluga graanima tokom posjete mineralnim izvorima. Kasnije, 1890. godine, han je prepravljen u hotel Ilida, a zatim u nekadanju zgradu Opine Ilida (eman, 2000b). Nije poznato mnogo o organizaciji i sistemu ljeilita, niti samom procesu lijeenja na Ilidi tokom perioda osmanske vlasti. Moe se pretpostaviti da je nain koritenja prirodnih resursa (prije svega vode) za vrijeme osmanskog carstva, bio pod snanim utjecajem moralnog i vjerskog kodeksa ponaanja tog vremena. Zbog svega ovoga, na prostoru Ilide nisu u ovom periodu podizani objekti visokog drutvenog standarda i znaajnijih graditeljsko estetskih dostignua. Vrelo Bosne u periodu Austo-Ugarske monarhije Vrelo Bosne in the period of Austro-Hungarian Monarchy Nakon dolaska Austro-Ugarske monarhije 1878. godine, vie panje se posveuje ureenju javnog gradskog zelenila, te nastaju prvi parkovi i aleje u Sarajevu. Na podruju Vrela Bosne odnosno Ilide poinje intenzivna gradnja, te su u toku narednih 40 godina na ovom podruju izgraeni i ureeni termalno kupalite, kompleks 33
hotela, nova banja te niz privatnih vila. Oko blatnih jezera su ve osamdesetih godina 19. vijeka bili izgraeni objekti za boravak i kupanje u sumpornoj vodi. Izmeu sumpornih vrela i hana koji se nalazio na mjestu stare zgrade Opine Ilida protezao se perivoj sa ureenim stazama, etnicama, cvijeem i zelenilom. Vlast je predvidjela mogunost daljeg prostornog razvoja, te je nastojala ukljuiti u banjski kompleks iru okolinu Ilide sa izvorima i parkovima. Zbog toga je Zemaljska vlada u Sarajevu radila na projektovanju i faznom ureenju kompletnog banjskog kompleksa Ilide koji je ukljuivao i izgradnju hotela. (Krzovi, 2000). Na skici katastarskog plana banje Ilide iz 1888. Godine (Slika 3), nacrtana je pozicija hotela za koji je bilo otkupljeno zemljite. Prema ovoj skici hotel je trebao biti u obliku slova U. Ovaj oblik je izmijenjen, i umjesto jedne zgrade projektovana su dva hotela. Skica pokazuje da se tada jo nije razmiljalo o povezivanju banjskog kompleksa i Vrela Bosne. Zbog potrebe za pronalaenjem jaeg sumpornog vrela, devedesetih godina 19. vijeka se otpoelo sa planiranjem i projektovanjem veeg banjskog, hotelskog i parkovskog kompleksa nego to je prvobitno bilo planirano (Krzovi, 2000). Cijeli banjski kompleks je isplaniran 1892. godine sa hotelima koji su bili grupisani u sredini (Slika 4). U istonom dijelu kompleksa oko vrela je bila rasporeena nova banja, do nje banja za muslimanske ene, rezervoar za rashlaivanje sumporne vode koja se dovodi u kade, objekat pumpe i zgrada banjske uprave. U sjeveroistonom dijelu bila je smjetena blatna banja, jo jedan rezervoar za rashlaivanje, pomoni objekti, tala, spremite za kola, kuglana, gostiona i vjetako jezero sa dva instalirana plivalita, muko i ensko. Vei park sa jezerom, ribnjakom i labudnjakom bio je planiran u junom dijelu kompleksa. U zapadnom dijelu je bila planirana eljeznika stanica Banja Ilida, sa peronskom zgradom i natkrivenim koridorom kojim se moglo doi do restauracije, hotela i dalje do stare banje. Cijeli kompleks je bio povezan cestama sa Hrasnicom, Butmirom i Vrelom Bosne. Pravac koji je spajao Vrutke, Vrelo Bosne i banjski kompleks pravolinijskom cestom projektovao je ininjer Matija Ribari. Ovaj pravac zamiljen je kao etalite dugo 4 km, sa srednjom kolskom stazom i bonim pjeakim stazama. Uz
Slika 3. Katastarski plan banje Ilida iz 1888. godine (Izvor: Krzovi, 2000) Figure 3. Cadastral plan of the spa Ilida in 1888 (Source: Krzovi, 2000)
Slika 4. Plan banje Ilida iz 1895. godine (Izvor: Krzovi, 2000) Figure 4. Plan of the spa Ilida in 1895 (Source: Krzovi, 2000)
kolsku stazu su zasaena stabla divljeg kestena i javorolisnog platana i etalite je dobilo naziv Velika aleja. Na pruzi Sarajevo-Mostar nalazila se eljeznika stanica Ilida. Oko puta koji je vodio 34
do stanice zasaena su stabla kestena i isti je dobio naziv Mala aleja. Na ovu stanicu su trebali dolaziti lokalni vozovi koji su povezivali Ilidu sa Sarajevom (Krzovi, 2000).
Prema generalnom planu, u centru banjskog kompleksa Ilida smjeteni su hoteli Hungaria, Austria i Bosna. Pretpostavlja se da je hotel Hungaria projektovao Carl Panek, 1889. godine, a hotel Austria Franz Blaek 1892. godine (Slika 5). U osi izmeu dva hotela postavljena je banjska restauracija, frontom okrenuta krunom cvijetnjaku, koju je eljeznika stanica Banja Ilida povezivala sa hotelima. Blizu paviljona restauracije postavljen je muziki paviljon, osmougaonog oblika i od drvene konstrukcije fino profiliranih gredica. Projekat centralnog dijela kompleksa projektovao je Georg Berl, tehniki slubenik u graevinskom odjeljenju Zemaljske vlade (Krzovi, 2000). Najvei objekat iz tog vremena predstavlja hotel Bosna koji je izgraen 1895. godine. Pokazalo se nakon kratkog vremena da su dva hotela
Slika 5. Hotel Austria, razglednica iz perioda do 1945. godine (Izvor: Internet) Figure 5. Hotel Austria, postcard from the period before 1945 (Source: Internet)
Slika 6. Stari cvjetni perivoj, razglednica iz perioda do 1945. godine (Izvor: Internet) Figure 6. Old flower gardens, postcard from the period before 1945 (Source: Internet)
bila nedovoljna, pa su, podravajui trijalistiku ideju sa Bosnom u Austro-Ugarskoj monarhiji, postavljeni temelji treeg hotela. Projektovao ga je Franz Blaek, 1893. godine kao reprezentativnu dvokatnicu irokog gabarita i visokog krovita gdje su spojeni elementi austrijske alpske i domae bosanske drvene arhitekture. Banjski i hotelski kompleks na Ilidi ne bi imao visok nivo ureenosti i izgraenosti bez ureenja njegove neposredne okoline. 1892. godine, iril M. Ivekovi, arhitekt u Graevinskom odjeljenju Zemaljske vlade u Sarajevu, napravio je projekt parkovskih povrina. Nastojao je unijeti privid prirodnih, slobodnih i krivolinijskih puteva, zelenih i cvjetnih povrina, te iste uklopiti u pravilne i stroge forme ve prisutne arhitekture. Prilikom gradnje hotela Hungaria i Austria Ivekovi je projektovao veliku parkovsku povrinu oko i izmeu hotela, koja je ila do linije u produetku Velike aleje. Najveu panju arhitekt je posvetio kruno-krinoj formi cvijetnjaka izmeu hotela, gdje je primijenio simetrinu shemu staza i cvjetnih polja (Slika 6). Okolne i dalje povrine ispresijecao je krivudavim stazama i nepravilnim zelenim i cvjetnim povrinama po ugledu na stari perivoj. Na jugozapadnim i junim dijelovima Ivekovi je projektovao parkovske plohe i etnice u ovalnim i krivim tokovima oko jedne ose, paralelne sa osom Velike aleje i simetralne dispozicije hotela. Na ovoj plohi postavio je dvije manje rondele: jedna sa cvijetnjakom, a druga sa paviljonom. U krajnjem jugozapadnom dijelu postavio je gue zasade srednjeg i visokog rastinja etinara i listopadnog drvea sa Igmana i okoline. U krajnjim dijelovima postavio je bau za srne, kavez za medvjede i paviljone sline kuama za orlove i sokolove. Na vjetakom jezeru u junom dijelu kompleksa postavio je kuice za labudove. Vjetako jezero je imalo odvod i dovod sa eljeznice i bilo je okrueno vrbama. Zasadima cvijea, ureenim travnjacima sa visokim i niskim rastinjem, zajedno sa briljivo ureenim i rasporeenim objektima, parkovski kompleks je svojom dimenzijom i ljepotom predstavljao reprezentativnu cjelinu. Zbog toga je ovaj kompleks postao poznat, ne samo po sumpornom vrelu, ve i ljepoti prirodnog i izgraenog ambijenta. 1892. godine radilo se takoe na proirenju i ureenju Velike aleje. Uz aleju sa obje strane odreen je pojas parcela sa vilama, gdje su 35
projektovane nejednake parcele veliine 2.500 i 3.000 m2. Iz perioda Austro-Ugarske vladavine postoji i predaja meu Ilidancima, vlasnicima fijakera da je: prvi fijaker doao sa Franjom Ferdinandom. On se povezao prvim fijakerom. Od tada i djeluje fijaker (Softi, 2000). Iako udaljeno 4 km, Vrelo Bosne povezano sa banjskim kompleksom Velikom alejom, predstavljalo je njegov vaan dio. Ono je i ranije privlailo panju i izazivalo divljenje posjetilaca svojim vrucima i izobiljem vrela od kojih odjednom nastaje rijeka. Zbog svoje rijetke ljepote, vrelo je ureeno, obale i rukavci premoeni su mostiima, a pomou ustava i nasipa napravljen je i ribnjak. 1914. godine cijeli kompleks je renoviran i modernizovan. Vrelo Bosne u periodu od 1918. do 2006. godine Vrelo Bosne in the period 1918 - 2006 Generalno se moe rei da je kompleks sumporne banje Ilida i Vrela Bosne doivio svoj preporod u devedesetim godinama 19. vijeka. Ono to je tada planirano i realizirano dalo je ovom podruju izgled koji i danas predstavlja dragocjenost u kulturno-historijskom i prirodnom naslijeu Bosne i Hercegovine. U godinama izmeu dva svjetska rata Ilida nije bila u sastavu grada Sarajeva. Iako su se intervencije u ovom periodu svodile uglavnom na rekonstrukciju postojee infrastrukture i hortikulturnih karakteristika, kao banjsko, izletniko, zabavno, sportsko i lovno podruje, kompleks Vrela Bosne je imao poseban tretman i privlaio ne samo Sarajlije nego i brojne druge posjetitelje. U toku Drugog svjetskog rata, parkovi, travnjaci, drvee i grmlje su bili oteeni ili potpuno uniteni. Vojska je u parkovima drala komore, parkirala vozila i drugu ratnu opremu. Od prosutih motornih ulja oteena su i osuila se mnoga stabla. Nakon osloboenja, kompleks je dobio vrtlariju za uzgoj parkovskog cvijea, te mali staklenik za uzgoj dekorativnog bilja i cvijea lonanica za ukraavanje banjskih hotela. Zakonom o administrativno-teritorijalnoj podjeli BiH 1947. godine, Ilida je ula u sastav gradskog naselja Sarajeva (Iek, 2000). Ureivanje parkova na podruju Vrela Bosne zapoelo je 1947. godine, prema projektima arhitekta Smiljana Klaia. U sredinjem dijelu kompleksa, ispred 36
hotela Srbija i Hercegovina, izraen je kruni bazen sa vodoskokom, a oko njega travne plohe sa cvjetnim rundelama i stazama sa svih strana. Generalni urbanistiki plan i Generalni regulacioni plan iz 1948. godine su bila dva temeljna dokumenta koja su regulirala ovo podruje. Aktivnosti koje su proizlazile iz ovih opih planskih dokumenata i koje su bile realizovane u narednom periodu su najveim dijelom bile ostvarene uz potivanje strunih principa. Potivale su se najvanije prirodne i historijske vrijednosti kao to su vrelo Bosne, Velika aleja, termalna vrela Banje Ilida, rimske iskopine itd. Kompletno podruje je regulacionim planom 1948. godine, dobilo poseban tretman sa golf i tenis igralitima, zoo vrtom, parterom, rijenim plaama, terenima za konjiki sport i nizom drugih atrakcija. Krajem 40-tih godina 20. vijeka projektovani su parkovi na Vrelu Bosne, posebno oko izvora i du obala rijeke koja je bila obrasla vrbom, crnom johom, brijestom, jasikom i topolom. Preko livada uraene su etnice, a iznad tokova rijeke Bosne drveni mostii. Uraena je zgrada mrijestilita riblje mlai, te ribnjak. Najintenzivniji period u ozelenjivanju ovih prostora bio je izmeu 1952. i 1955. godine. U periodu rata u Bosni i Hercegovini (19921995.), podruje Vrela Bosne nije pretrpjelo oteenja u mjeri u kojoj se to desilo sa ostalim hortikulturnim objektima i povrinama javnog gradskog zelenila u opkoljenom Sarajevu. Meutim, relativno dug vremenski period tokom i poslije rata, u kojem su izostale koordinirane i planske aktivnosti na ouvanju i unaprijeenju prirodnih ljepota, uz evidentne probleme nedozvoljene gradnje, nezadovoljavajueg zdravstvenog stanja stabala u Aleji, oneienja vode i neodravanja cijelog kompleksa, uzrokovali su da podruje Vrela Bosne u znatnoj mjeri izgubi svoj prijeratni izgled. Prostor koji obuhvata izvorite Vrela Bosne bio je pod specifinim reimom zatite jo od 1954. godine. Skuptina Kantona Sarajevo je, na sjednici odranoj 25. 05. 2006. godine, donijela Zakon o proglaenju Spomenika prirode Vrelo Bosne i isti je objavljen u Slubenim novinama Kantona Sarajevo broj 16/06. Zakonom su odreene granice obuhvata spomenika prirode, kategorija zatienog podruja, zoniranje prostora, razvojni ciljevi, mjere zatite, intervencije u zatienom
podruju, kao i koritenje prirodnih vrijednosti, upravljanje i finansiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i zavrne odredbe. Ukupna povrina Vrela Bosne, po lanu 3., ovog zakona, iznosi 603 ha. Cilj zatite se ogleda u ouvanju brojnih prirodnih, pejzanih, hidrolokih, kulturnohistorijskih, sociolokih, edukativnih, naunih i ekonomskih vrijednosti, kao i usklaivanju istih sa zatitom, koritenjem i razvojem kompletnog podruja. U skladu sa Zakonom o zatiti prirode Federacije BiH (Slubene novine FBiH, broj 33/03), podruje je proglaeno III kategorijom zatite (spomenik prirode), to je ekvivalentno III kategoriji zatite prema Meunarodnoj klasifikaciji za zatitu prirode (IUCN). Skuptina Kantona Sarajevo je, na sjednici odranoj 25. jula 2007. godine, donijela Odluku o osnivanju Kantonalne javne ustanove Spomenik prirode Vrelo Bosne Sarajevo (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 26/07).
godinama 19. vijeka. Ono to je tada planirano i realizirano dalo je ovom podruju izgled koji i danas predstavlja dragocjenost u kulturno-historijskom i prirodnom naslijeu Bosne i Hercegovine. Zbog svog znaaja, ljepote i historijske vrijednosti, ovo podruje je proglaeno spomenikom prirode, te uiva III stepen zatite Zakonom o zatiti prirode.
1. elebi, E. 1996: Putopis, Sarajevo-Publishing, str. 101-126, 261, 478. 2. eman, M. 2000a: Res Publica Aquarum S, Ilida, str. 123, Opina Ilida. 3. eman, M. 2000b: Ishod na Ilidu, Ilida, str. 203, Opina Ilida. 4. Fekea, L., Gavrilovi, M. 2000: Od dolaska Slavena do pada Bosanskog kraljevstva, Ilida, str. 171, Opina Ilida. 5. Iek, T. 2000: Od moderne do suvremenosti, Ilida,str. 367, Opina Ilida 6. Krzovi, I. 2000: Ilida izmeu Sarajeva i Bea, Ilida, str. 329, Opina Ilida 7. Ljuji-Mijatovi, T., Mrdovi, A. 1998: Prizvodnja cvijea i ukrasnog bilja, str. 10-52, Sarajevo. 8. Mari, Z. 2000: Od Butmira do Desitijata, Ilida, str. 99, Opina Ilida 9. Redi, S. 2000: ivi svijet i ekosistemi, Ilida, str. 51, Opina Ilida 10. Slubene novine FBiH, br. 33/03, Zakon o zatiti prirode Federacije BiH 11. Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 16/06: Zakon o proglaenju Spomenika prirode Vrelo Bosne 12. Slubene novine Kantona Sarajevo, broj 26/07, Odluka o osnivanju Kantonalne javne ustanove Spomenik prirode Vrelo Bosne Sarajevo 13. Softi, A. 2000: Usmene predaje, Ilida, str. 317, Opina Ilida 14. Zlatar, B. 2000: Ilida, Ilida, str. 191, Opina Ilida 15. Internet: Stare razglednice B-H, Hotel Austria: t t p : / / w w w. b l o g g e r. b a / g a l e r i j e / h post/2038323/195254 (24.12.2010.) Stare razglednice B-H, Cvjetni perivoj: h t t p : / / w w w. b l o g g e r. b a / g a l e r i j e / post/2038323/194395 (24.12.2010.) 37
ZAKLJUAK CONCLUSION
Na stanje i izgled urbanih uma u Sarajevu, pa i samog Vrela Bosne, utjecali su mnogi faktori i okolnosti kroz koje je BiH prolazila u svojoj dugoj historiji postojanja. Kompleks Vrelo Bosne predstavlja jedan od najstarijih i najznaajnijih hortikulturnih objekata u Bosni i Hercegovini. Kao takav zauzima znaajno mjesto u nacionalnoj kulturno-historijskoj batini, to govori i podatak da je ovaj prostor bio pod specifinim reimom zatite jo od 1954. godine. Sva historijska istraivanja na ovom podruju pruaju dokaze o kontinuitetu ivljenja, od prahistorijskog doba pa sve do danas. Ovaj prostor su oduvijek krasile mnogobrojne prirodne odlike kao to su ljepota pejzaa, bogatstvo vode, ugodna klima to ga je inilo atraktivnim za narode koji su ga naseljavali i osvajali. Vjeruje se da je na ovim prostorima ovjek ivio i prije mlaeg kamenog doba. Meutim prvi podaci o ureenom zelenilu u gradu Sarajevu datiraju tek iz osmanskog perioda, gdje su bile njegovane i ureivane samo privatne bate. Dolaskom Austro-Ugarske monarhije u BiH poinje se sa ureivanjem javnog gradskog zelenila, te nastaju prvi parkovi i aleje u Sarajevu. Moe se rei da je kompleks sumporne banje Ilida i Vrela Bosne doivio svoj preporod u devedesetim
SUMMARY
This paper has review character, and aims to inform public about historical development of urban forestry, and Vrelo Bosne is the largest and the most important urban forest in Sarajevo. The conditions and shapes of urban forests in Sarajevo are affected by many factors and circumstances which happened in long history of Bosnia and Herzegovina. Complex Vrelo Bosne is one of the oldest and most important landscapes in B-H. As such, it takes an important place in the national cultural-historical heritage, reflecting the fact that it is under the specific protection regime since 1954. All historical researches on this area provide evidence of continuity of life, from the prehistorically period to present time.
This area has been attractive for the people, since it is naturally rich with landscapes beauty, water, pleasant climate etc. It is believed that people lived in this area before New Stone age. However, first data about landscaping in the Sarajevo date from the Ottoman period, and yet only private gardens were landscaped. First urban greenery, parks and alleys in Sarajevo dates from AustroHungarian Monarchy. It can be argued that complex Vrelo Bosne experienced its resurgence in the late XIX century. What was planned and realized in that period had shaped this complex today as the gem of the cultural-historical and natural heritage of B-H. Since it has significant importance, beauty and historical value this area, by the Law on Nature protection, is proclaimed as nature monument.
38
Prethodno saoptenje/priopenje Preliminatory note UDK 582.746.56:581.46/.48(497.6 Sarajevo)2009
Dalibor Ballian1 Neira Omerhodi2 Mirza Dautbai1
HORTIKULTURA PRELIMINARNA ISTRAIVANJA PROLJETNE I JESENJE FENOLOGIJE DIVLJEG KESTENA (Aesculus hippocastanum L.) NA NEKIM LOKALITETIMA U SARAJEVU TIJEKOM 2009. PRELIMINARY RESEARCHES OF SPRING AND AUTUMN PHENOLOGY OF THE HORSE-CHESTNUT TREE (Aesculus hippocastanum L.) IN SOME LOCALITIES IN SARAJEVO DURING 2009
Key words: Horse-chestnut tree, Aesculus hippocastanum L., phenology, variability, Sarajevo
Saetak
U ovom je radu istraivana fenoloka varijabilnost divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) na sedam lokaliteta u irem podruju Sarajeva tijekom 2009. godine. U istraivanju je praeno 8 fenolokih faza u proljetnom i 8 u jesenjem aspektu razvoja lista, s ciljem utvrivanja utjecaja gradske mikroklime na fenoloke promjene divljeg kestena. Rezultati istraivanja pokazali su da su prisutne statistiki znaajne razlike izmeu analiziranih jedinki unutar lokaliteta, kao i izmeu lokaliteta u poetku i na zavretku pojedinih fenofaza. Kljune rijei: Divlji kesten, Aesculus hippocastanum L., fenologija, varijabilnost, Sarajevo
UVOD INTRODUCTION
Prirodna rasprostranjenost divljeg kestena (Aesculus hippocastanum L.) ograniena je na Balkanski poluotok, meutim, znanje o njegovom prirodnom stanitu bilo je nerazjanjeno sve do kraja devetnaestog stoljea (Walter, 2000). Divlji kesten je arktotercijarni endemit junog i jugoistonog dijela Balkanskog poluotoka (Avtzis i sur., 2007). Prirodno je rasprostranjen u Albaniji, srednjoj i sjevernoj Grkoj (Heldreich, 1980; Aas i Riedmiller, 1992; Boratynski i sur., 1992; Tsalikides, 1994; Strid i Tan, 2000), na prostoru Makedonije (Greuter i sur., 1986; Polunin, 1997; Jovanovi, 2000), kao i na ogranienom podruju u istonoj Bugarskoj (Ball, 1968). Ova podruja karakterizira velika relativna zrana vlaga, prirodna zaklonjenost stanita koja imaju karakter refugija u kojima se sauvao veliki broj reliktnih biljnih vrsta (Vukievi, 1996). Tijekom 1576. godine divlji kesten je prenesen u Be, preko Carigrada (Istanbul), a potom dalje kroz srednju i zapadnu Europu (Krssmann, 1976), gdje je postao omiljeno stablo u parkovima, vrtovima i alejama (Pignatti, 1982). U Bosni i Hercegovini je aloktona vrsta jer ne gradi prirodne populacije, a prvi put se pojavljuje kao unesena vrsta za vrijeme otomanske vladavine, prije 400 ili vie godina, kada je donesen iz makedonskih prirodnih uma, kao vrsta znaajna u veterinarskoj medicini onog doba. Tada poinje njegova sadnja manjeg obujma kao pojedinanog stabala u tadanjim gradskim sreditima. 39
Abstract
This paper presents a research of phenological variability of the Horse-chestnut tree (Aesculus hippocastanum L.) in seven localities in a wider area of Sarajevo during 2009. During the research, 8 phenological phases in spring and 8 in autumn aspect of leaf development was investigated, in order to determined influence of urban microclimate to phenological changes of the Horse-chestnut tree. Obtained results showed presence of statistically significant differences between analysed individuals within the localities, as well as between the start and end of individual phases.
Prof. dr. sc. Dalibor Ballian, prof. dr. sc. Mirza Dautbai, umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, ul. Zagrebaka 20, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina 2 Mr. sc. Neira Omerhodi
1
Dalibor Ballian, Neira Omerhodi, Mirza Dautbai PRELIMINARNA ISTRAIVANJA PROLJETNE I JESENJE FENOLOGIJE DIVLJEG KESTENA (Aesculus hippocastanum L.) NA NEKIM LOKALITETIMA U SARAJEVU TIJEKOM 2009.
Kasnije, nastankom javnih parkova i razvojem urbanog zelenila u Bosni i Hercegovini, nedugo po austrougarskom preuzimanju vlasti nad Bosnom i Hercegovinom, 1878. godine, pri formiranju razliitih kategorija urbanog zelenila, divlji kesten zauzima znaajno mjesto. U tom razdoblju predstavlja osnovnu vrstu za podizanje brojnih aleja, u Sarajevu i na Ilidi (Beus, 2009), kao i brojnim drugim gradovima irom BiH. U zadnjim desetljeima neplanskom urbanizacijom grada Sarajeva i Ilide brojne aleje su unitene, a o njima svjedoi poneko zaostalo stabalo na krajevima nekadanjih aleja (Beus, 2009). O nekadanjoj aleji od divljeg kestena uz prometnicu od Dolac-Malte do Marindvora danas svjedoe preostala stabla u propadanju, zaostala djelimino uz junu traku Ulice Zmaja od Bosne i u pojasu tramvajske pruge. Gradnjom nove prometnice Ul. Zmaja od Bosne i tramvajske pruge uklonjen je skoro u cijelosti sjeverni niz stabala aleje, a stabla u junom nizu propadaju u asfaltiranom trotoaru, kao i zbog estih prokopavanja uz sama stabla. Na podruju Koevske doline uz dananje ulice Patriotske lige odnosno Koevo bila je aleja od divljeg kestena, koja je posjeena tijekom zadnjeg rata. Na podruju starog dijela Sarajeva u ovom razdoblju saena su takoer pojedinana stabla divljeg kestena, o emu danas svjedoe pojedina stabla na podruju parka Atmejdan, odnosno na Trgu Austrije, kao i stabla u gradskom Velikom parku (Beus, 2009). Sadnja divljeg kestena u Sarajevu i drugim bosanskohercegovakim mjestima nastavlja se i kasnije, a posebno u periodu pred Zimske olimpijske igre u Sarajevu (1983. godine), kao i u razdoblju nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, tijekom 1996. i 1997. godine. Novi su drvoredi podignuti od posebnog kultivara, naziva Baumannii u ploniku sa zapadne strane ulice Patriotske lige, odnosno Koevo, a izvrena je dopuna aleje na Dolac-Malti. Ova sorta nema plodova i manje je osjetljiva na nepovoljan utjecaj soli koja se akumulira u tlu nakon zimskog posipanja ulica (Dautbai, 2002). Danas, na podruju grada Sarajeva, ne moemo nai jako stare individuume, jer je ivotni vijek ove vrste relativno kratak zbog izloenosti razliitim negativnim antropogenim utjecajima. Ipak, preostale jedinke koje su saene 40
tijekom austrougarske vladavine dostiu zavidne dimenzije, kako visinom, tako i promjerom. U ovom istraivanju polazi se od hipoteze da e se prouavanjem fenolokih pojava kod divljeg kestena, na unutarlokacijskoj i meulokacijskoj razini, dobiti varijabilnost u poetku odreenih fenofaza listanja divljeg kestena. Cilj istraivanja jest analiza vie skupina (lokacija) divljeg kestena na sarajevskom podruju i usporedba pojedinih fenofaza unutar jedne lokacije, kao i poreenje grupa izmeu razliitih gradskih lokacija. Rezultati istraivanja daju preliminarne podatke kako gradske mikroklime utjeu na razvoj fenofaza na stablima divljeg kestena i tako odgovoriti na pitanje u kojim je mikroklimatskim uvjetima povoljnije saditi ovu dekorativnu vrstu u gradu Sarajevu.
MATERIJALI I METODA RADA MATERIAL AND METHODS

Svojstva podruja istraivanja Characteristics of the analysed area
Sarajevo je smjeteno u kotlini izduenog oblika, okrueno visokim planinama. Kotlina je orijentirana u pravcu istok - zapad sa postepenim sputanjem od Starog grada (530 m n.v.) prema Sarajevskom polju (500 m n.v.) na geografskoj irini 43 52. Prema Ekoloko-vegetacijskoj rajonizaciji prostora BiH (Stefanovi i sur., 1983), podruje Sarajeva pripada: oblasti unutranjih Dinarida, podruju srednjobosanskom, rajonu sarajevskozenikom. Na rast i razvoj biljaka u urbanoj sredini od posebne su vanosti mikroklimatski uvjeti podruja koji mogu bitno varirati izmeu dvije relativno bliske lokacije; tako je osmatranje obavljeno na 7 lokaliteta u gradu Sarajevu (tablica 1). Budui da ne postoje meteoroloke postaje na prouavanim lokalitetima iji bi se parametri bili iskoriteni neposredno za opis podruja prouavanih lokaliteta, izabrani su relevantni klimatski elementi s dvije meteoroloke stanice koje postoje na podruju Sarajeva (tablica 2). Za analizu su posluili sljedei meteoroloki parametri: srednja mjesena temperatura zraka, srednja relativna vlanost zraka i mjesene sume oborina (tablica 3).
Tablica 1. Lokaliteti Table 1. Locality R.br. No. 1 2 3 4 5 6 7 Lokalitet Locality Park Atmejdan, odnosno Trg Austrije Park kod Predsjednitva - Veliki park Koevo, odnosno Koevska ulica Malta - stara stabla (Zemaljski muzej - Veterinarski fakultet) Malta - mlada stabla (Zemaljski muzej - Veterinarski fakultet) Ilida - poetak Velike aleje Vrelo Bosne - kraj Velike aleje Kordinate Longitude/Latitude 435124N 182542E 435135N 182458E 435158N 182439E 435118N 435108N 182403E 182247E 435118N 435108N 182403E 182247E 434933N 181821E 434908N 181610E Broj stabala No. Trees 3 stabla 7 stabala 30 stabala 30 stabala 27 stabala 30 stabala 30 stabala
Tablica 2: Meteoroloke stanice Table 2. Meteorological stations R.br. No. Meteoroloka stanica Meteorological stations Lokalitet Locality Park Atmejdan, odnosno Trg Austrije Park kod Predsjednitva BiH - Veliki park Koevo, odnosno Koevska ulica Malta stara stabla (Zemaljski muzej Veterinarski fakultet) Malta mlada stabla (Zemaljski muzej Veterinarski fakultet) Ilida poetak Velike aleje Vrelo Bosne kraj Velike aleje
SARAJEVO - BJELAVE
BUTMIR - AERODROM
Tablica 3. Prikaz kimatskih podataka za Sarajevo 2009. godine Table 3. Overview of climate indicators for Sarajevo 2009 year Meteoroloka postaja SARAJEVO-BJELAVE Mjesec III Srednje mjesene temperature zraka (C) 4,7 Srednja relativna vlanost zraka (%) 74 2 Mjesene sume padalina (l/m ) 83,6 Meteoroloka postaja BUTMIR-AERODROM Mjesec III Srednje mjesene temperature zraka (C) 4,9 Srednja relativna vlanost zraka (%) 77 Mjesene sume padalina (l/m2) 62,4 IV 12,2 70 61,3 IV 12,0 71 35,6 V 16,2 67 63,5 V 16,2 70 72,0 VI 17,8 74 154,5 VI 17,8 70 116,6 VII 20,6 71 86,1 VII 20,7 69 40,4 VIII 20,4 70 52,6 VIII 20,2 72 42,6 IX 16,6 71 20,0 IX 16,3 75 12,8 X 9,1 81 171,5 X 9,0 83 125,4
Pored svih navedenih prirodnih uvjeta potrebno je napomenuti i neke antropogene utjecaje koji imaju izravnu vezu sa osmatranim stablima divljeg kestena na pojedinim lokalitetima. Stabla na lokalitetu Atmejdan, odnosno Trg Austrije i pored blizine rijeke Miljacke i Bistrikog potoka, gdje bi trebalo biti dobre opskrbljenosti stabala vodom, imaju deficit jer su vodotoci 41
kanalirani betonom i kamenom, a stabla se nalaze na podruju parkinga, koji je asfaltiran, a, pored toga, izloena su i poveanim temperaturama u ljetnim mjesecima zbog prevelikog zagrijavanja asfalta. U parku kod Predsjednitva - Velikom parku stabla su u veoma povoljnim ekolokim uvjetima, jer je to stoljetni park koji ima nenaruen vodni
reim, kao i normalnu vlanost zraka zbog gustog sklopa stabala u parku. Stabla u drvoredu u Koevskoj ulici nalaze se na zelenoj povrini pored plonika, s dovoljno vlage u tlu. Ovdje su stabla na prilino otvorenom poloaju, to im osigurava dovoljno svjetlosti i osunanosti tijekom cijelog dana. Na podruju Dolac-Malte promatrana su dva lokaliteta i to u drvoredima od Zemaljskog muzeja do Veterinarskog fakulteta. Razlika izmeu ovih drvoreda je u starosti stabala. Za stabla na ovim lokalitetima moemo rei da se nalaze u veoma loim ekolokim uvjetima zbog elemenata infrastrukture u podzemnom dijelu, zasjene okolnih visokih zgrada i asfalta. Velika aleja na Ilidi i Vrelu Bosne, koja je takoer osmatrana, izloena je razliitim negativnim antropogenim utjecajima, posebno od sredine dvadesetog stoljea, kada poinje oscilirati podzemna voda, a to je umanjilo vitalitet i skratilo ivotni vijek stabala. Meu najvanije negativne utjecaje treba istai asfaltiranje kolnikoga traka i brojne prokope za
instalacije, kojima su sasijecani korijenski sustavi (Burlica i sur., 1991; Beus, 2009). Inae, stabla na Vrelu Bosne manjih su promjera debla od ostalih stabala divljeg kestena koji su zasaeni u istom razdoblju na drugom lokalitetu. Na razvoj divljeg kestena, u zadnjih dvadesetak godina, posebno utjee intenzitet napada primarnog tetnika divljeg kestena, lisnog minera Cameraria ohridella, koji izaziva prijevremeno uenje i opadanje lista ove vrste. U istraivanju koje je proveo Dautbai (2002.) ova problematika divljeg kestena detaljno je obraena za podruje Sarajeva, a na istraivanim lokalitetima je intenzitet napada rangiran od 4 do 5 (vrlo jak i jak napad). Terenska istraivanja Field research Osmatranja fenolokih promjena na divljem kestenu obavljena su u razdoblju od 25. 03. do 12. 10. 2009. godine, odnosno u proljetnom i jesenjem aspektu. Za uspjeno promatranje formiran je niz praenih fenofaza (tablica 4, slika 1).
FAZA A
FAZA B
FAZA C
FAZA D Slika 1. Fenoloke faze listanja dobivene vizuelnim promatranjima Figure 2. Phenological stages of leafing obtained by visual observations
FAZA E
FAZA F
42
Tablica 4. Fenoloke faze listanja dobivene vizuelnim promatranjima Table 4. Phenological stages of leafing obtained by visual observations PROLJETNI ASPEKT RAZVOJA RED. BR. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. OZNAKA FF FENOLOKA FAZA A Uspavani pup B Poetak otvaranja pupova C Otvoren pup D Otvaranje lista E Mladi list F Potpuno razvijen list Normalan list List poslije cvjetanja OP Poetak otpadanja listova JESENJI ASPEKT RAZVOJA Odsutnost vegetacijske A1 aktivnosti na stablu B1 Drugi poetak otvaranja pupova C1 Drugi otvoren pup D1 Drugo otvaranje lista E1 Drugi mladi list F1 Drugi potpuno razvijen list Normalan list 2 Drugi list poslije cvjetanja OP1 (12.10.) Kraj vegetacije izazvan snijegom
promatranom stablu. Kada je primijeeno novo bubrenje pupova na pojedinim lokalitetima (poetak jesenjeg aspekta razvoja), fenoloka opaanja su se nastavila svaka dva dana sve do pojave prvog snjega 12.10. 2009. godine. Za obradu podataka kao prikaz rezultata dobivenih tijekom ovog istraivanja koriteni su programi Microsoft Excel 2000 i SPSS 15.0 for Windows.
REZULTATI ISTRAIVANJA RESULTS

Na temelju fenolokih osmatranja kao poetak vegetacije divljeg kestena na sarajevskom podruju moe se uzeti 30. oujka jer je na est lokaliteta ovog dana poelo otvaranje pupova (grafikon 1). Izuzetak od ovoga je samo lokalitet Koevo, kod kojeg je poetak vegetacije kasnio 5 dana. Toan prestanak vegetacijske aktivnosti divljeg kestena teko je utvrditi zbog razliitih mikroklimatskih utjecaja na biljku (mala koliina oborina, a visoke temperature) i zbog visokog intenziteta napada kestenovog moljca minera (Cameraria ohridella). Zbog jesenjeg aspekta razvoja divljeg kestena moe se rei da se njegov vegetacijski period zavrava tek s pojavom prvih snjegova, jer oni izazivaju promrzlost listova i nagli prestanak razvoja sljedeih fenofaza kod stabala. Ova pojava je veinom uvjetovana stvorenim nepovoljnim okolnostima, jer se esto javlja ve i sredinom ljeta, ak i ranije, a znatno rjee jesenjim proljeem. Osmatranjem fenofaza divljeg kestena u 2009. godini na podruju grada Sarajeva utvreno je da se jedna odreena fenofaza listanja javlja u priblino istom vremenskom intervalu na svim istraivanim lokalitetima, i da svaka faza ima svoj maksimum odreenog datuma. Analiza individualne varijabilnosti Analyze of individual variability Istraivanjem utjecaja mikroklime na fenoloke faze divljeg kestena na sedam razliitih lokaliteta u Sarajevu utvreno je pomou neparametrijskih testova (Kruskal-Wallisov test) da postoje statistiki znaajne razlike izmeu faza listanja stabala unutar lokacija u odnosu na datum
Kao dan poetka odreene fenofaze u proljetnom aspektu razvoja lista kod divljeg kestena definiran je onaj dan tijekom kojeg smo opazili da je na vie od polovine grana u kronji stabla zastupljena odreena faza. Iz prethodne tabele vidimo da fenofaze u jesenjem aspektu razvoja lista kod divljeg kestena imaju isti redoslijed razvoja kao i u proljetnom aspektu, samo to je tada tee pravilno odrediti odreenu fenofazu, jer kronja stabla nije kompaktna i ne izlistaju svi pupovi na stablu. Zbog toga je kod jesenjeg aspekta razvoja lista poetak odreene fenofaze definiran onog dana kada je opaeno da je na vie od polovine svih izlistalih grana zastupljena odreena fenofaza. Fenoloka su promatranja obavljana isti dan na svim lokalitetima. Osmatranja su obavljana prvo dva puta tjedno, i to poevi dva tjedna prije pretpostavljenog datuma otvaranja pupova. Nakon to se primijetilo bubrenje pupova, lokaliteti su posjeivani svaka dva dana. U narednom razdoblju fenoloka opaanja su obavljana jednom tjedno do primjeivanja poetka opadanja listova kod prvog stabla, a nakon toga svaka tri dana do poetka opadanja listova i na posljednjem 43
osmatranja, ali da ne postoje statistiki bitne razlike izmeu faza listanja unutar jedne lokacije
u odnosu na datum za obe razine znaajnosti (p<0,05 i p<0,01) (tablica 5).
Napomena: Broj stabala predstavljen je u procentima (%). Grafikon 1. Razvoj fenofaza listanja kod divljeg kestena osmatrano na svim lokalitetima. Graph 1. Development of phenol-phases horse-chestnut tree of leafing at all analysed sites Tablica 5: Statistiki znaajne razlike izmeu faza listanja stabala divljeg kestena unutar svake osmatrane lokacije Table 5. Statistically significant differences between the phases of leafing of horse-chestnut tree for each locality Lokacija Datum
20.03. 25.03. 30.03. 02.04. 04.04. 06.04. 07.04. 09.04. 11.04. 13.04. 15.04. 17.04. 19.04. 21.04. 23.04. 25.04. 27.04. 1,000 1,000 0,368 1,000 0,368 1,000 0,368 1,000 0,368 1,000 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 1,000 1,000 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 1,000 1,000 1,000 1,000 0,413 1,000 0,413 0,413 0,413 0,413 0,519 0,413 1,000 0,413 0,413 0,413 0,413
Park Atmejdan
Park kod predsjednitva
Koevo
Malta stara stabla Asymp. Sig.

1,000 1,000 0,413 0,499 0,477 0,481 0,460 0,463 0,459 0,481 0,475 0,413 0,413 0,427 0,421 0,423 0,421
Malta mlada stabla

1,000 1,000 0,408 0,408 0,496 0,453 0,408 0,408 0,408 0,464 0,457 0,408 0,408 0,408 0,408 0,421 0,408
Ilida
1,000 1,000 0,413 0,413 0,413 0,481 0,477 0,468 0,463 0,413 0,413 0,470 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413
Vrelo Bosne
1,000 1,000 0,413 0,413 1,000 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,544 0,508 0,556 0,618 0,618 0,608 0,597
44
Lokacija
29.04. 02.05. 04.05. 06.05. 08.05. 10.05. 12.05. 15.05. 17.05. 19.05. 25.05. 29.05. 01.07. 04.07. 07.07. 13.07. 16.07. 22.07. 28.07. 31.07. 03.08. 06.08. 09.08. 12.08. 15.08. 17.08. 19.08. 21.08. 25.08. 27.08. 28.08. 31.08. 01.09. 03.09. 07.09. 09.09. 11.09. 13.09. 15.09. 17.09. 23.09. 25.09. 27.09. 29.09. 01.10. 03.10. 05.10. 07.10. 09.10. 11.10. 12.10.
Park Atmejdan
1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 0,368 0,368 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 0,368 0,368 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 0,368 1,000
Park kod predsjednitva

0,423 0,423 0,423 1,000 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 0,423 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000
Koevo
0,413 0,413 0,557 0,413 0,513 0,518 0,518 0,413 1,000 1,000 0,574 0,557 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,432 0,566 0,611 0,684 0,987 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000
Malta stara stabla

0,450 0,413 0,413 1,000 0,413 0,496 0,490 0,498 0,569 0,413 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 0,413 0,532 0,432 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413
Malta mlada stabla

0,427 0,413 0,427 0,413 0,424 0,423 0,494 0,408 0,408 0,408 0,427 0,408 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 0,408 0,408 0,408 0,484 0,531 0,519 0,535 0,462 0,408 0,408 0,408 0,408 0,408 0,408 0,408 0,408 0,408 0,408 0,408 0,408 0,408 0,408 0,408 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000
Ilida
0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,524 0,654 0,413 1,000 1,000 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,424 0,541 0,413 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000
Vrelo Bosne
0,575 0,525 0,413 0,413 0,413 0,525 0,494 0,447 0,575 0,413 1,000 1,000 0,413 0,491 0,450 0,413 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 1,000 0,413 0,498 0,418 0,472 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413 0,413
45
Napomena: * - p < 0,05; ** - p < 0,01; Na lokalitetu Atmejdan - Trg Austrije vegetacija poinje 30. oujka na dva stabla, a na jednom kasni 2 dana. Faza poetak otvaranja pupova, faza otvorenog pupa, kao i faze otvaranja lista i mladih listova traju svaka po 5 dana. Listovi su potpuno razvijeni 11. travnja, a na jednom stablu 13. travnja. Faza potpuno razvijenih listova trajala je do 12. svibnja i ona obuhvaa i cvjetanje divljeg kestena. Ponovni poetak otvaranja pupova dogaa se 16. kolovoza na dva stabla, a na treem osmatranom stablu 13. rujna. Kod jesenjeg aspekta razvoja divljeg kestena listovi su potpuno razvijeni prvog rujna na dva stabla, a faza normalno razvijenih listova na ovim stablima javlja se 11. rujna i traje do pojave prvih snjenih padalina. Na treem osmatranom stablu, gdje je kasnio jesenji aspekt razvoja lista u odnosu na druga dva osmatrana stabla sa ovog lokaliteta, prve snjene padaline su prekinule fazu potpuno razvijenog lista, odnosno kada je stablo bilo u razdoblju cvjetanja. Snjene su padaline na stablima ovog lokaliteta uzrokovale prekid razvoja daljnjeg listanja i izazvale oteenja stabala divljeg kestena. U parku kod Pedsjednitva - Velikom parku osmatrano je 7 stabala divljeg kestena. Poetak otvaranja pupova kod divljeg kestena na ovom lokalitetu poinje u vremenskom intervalu od 30. oujka do 04. travnja, a zavrava 07. travnja. Sljedee dvije fenofaze traju u prosjeku po 3 dana, i vidljive su na pojedinim stablima ovog lokaliteta do 23. travnja. Potpuno razvijanje lista se odvija dosta sporo, a obuhvaa i cvjetanje, a zavrava se sa poetkom opadanja prvih cvjetova u cvatu. Ova fenofaza je u vremenskom intervalu od 15. travnja do 17. svibnja. Zavretak je cvjetanja na stablima ovog lokaliteta polovinom svibnja. Nakon ove fenofaze nastupa nova fenofaza potpuno razvijenog lista. Datum fenofaze poetka otpadanja listova veoma je varijabilan, najranije poinje 09. rujna, a najkasnije 29. rujna, to ovisi poloaju jedinke. Na ovom se lokalitetu ne javlja jesenji aspekt razvoja listova. Na lokalitetu Koevo - Koevska ulica vegetacijska aktivnost je poela 04. travnja na 28 stabala, a na dva stabla kasnila je dva dana. Otvoranje pupova na ovim stablima poelo je u intervalu od 07. do 11. travnja i traje u prosjeku 6 dana. Sljedea faza, odnosno otvaranje lista 46
poinje najranije 11. travnja, a najkasnije osam dana poslije, i traje do 27. travnja. Na ovom lokalitetu list se nalazio u fenofazi mladog lista u razdoblju od 21. travnja do 04. svibnja. Ova faza pokazuje veliku individualnu varijabilnost, na nekim stablima traje dva dana, a na nekim do 13 dana. Faza potpuno razvijenog lista u prosjeku traje oko 20 dana, samo na jednom stablu je trajala 32 dana. Zavretkom ove faze zavrava se i cvjetanje na ovom lokalitetu, a cvjetovi na pojedinim stablima se zadravaju do 29. svibnja. Faza otpadanja lista pokazuje veliku individualnu varijabilnost jer otpadanje poinje 25. kolovoza, a najkasnije 15. rujna. Fenofaza odsustva vegetacijske aktivnosti poinje u vremenskom intervalu od 27. kolovoza do 17. rujna. Na Dolac-Malti, kod starih stabala (Zemaljski muzej Veterinarski fakultet) vegetacija poinje 30. oujka, a na pojedinim stablima 09. travnja. Faza otvaranja pupova na ovom lokalitetu traje vrlo kratko, u prosjeku oko 4 dana. Fenofaza otvorenog pupa traje u prosjeku 4 dana, a vidljiva je na stablima u vremenskom intervalu od 02. do 13. travnja. Poetak listanja divljeg kestena, faza otvaranje lista takoer je varijabilna jer na pojedinim stablima poinje 04. travnja, a na nekim tek za 12 dana. Fenofaza mladog lista javlja se u vremenskom intervalu od 07. do 21. travnja, u zavisnosti od promatrane jedinke, i traje u prosjeku od 4 do 6 dana. Sljedea fenofaza, za razliku od prethodnih, traje neto dulje odnosno oko 20 dana. Iz datuma kraja ove fenofaze potpuno razvijenog lista evidentirano je da cvjetanje na ovom lokalitetu traje na pojedinim stablima do 19. svibnja. Faza potpuno razvijenog lista poslije cvjetanja pojavljuje se na ovom lokalitetu najranije 10. svibnja i zadrava se na pojedinim individuumima do 13. rujna, kada se javlja najkasnije zabiljeeno otpadanje listova. Najranije otpadanje listova dogaa se 09. kolovoza. Odsutnost vegetacijske aktivnosti najranije je zabiljeeno 12. kolovoza i traje sve do 12. listopada, izuzev etiri stabla, na kojima se javlja jesenji aspekt razvoja listova. Najranije ponovno otvaranje pupova na ovom lokalitetu zabiljeeno je od 13. do 21. rujna. Fenofaza drugog otvorenog pupa javila se u vremenskom intervalu od 19. do 25. rujna, a faza otvaranja lista u intervalu od 25. rujna do 01. listopada. Prvi mladi listovi u jesenjem aspektu
razvoja zabiljeeni su 29. rujna, a primijeeni su na jednom stablu. Na druga tri stabla snjene padaline su prekinule fazu potpuno razvijenoga lista, koja se najranije javila na ovom lokalitetu 09. listopada. Kada su u pitanju mlada stabla na lokalitetu Dolac-Malta (Zemaljski muzej Veterinarski fakultet), praene su promjene na 27 stabala. Poetak vegetacije kao i na ostalim lokalitetima bio je 30. oujka. Prva fenoloka faza (otvaranje pupova) trajala je na pojedinim stablima najkasnije do 11. travnja. Faza otvorenih pupova pokazala je varijabilnost, a poinjala je najranije 04. travnja, a najkasnije 17. travnja. Prosjeno trajanje ove faze bilo je 6 dana, ali je na nekim jedinkama trajala od dva do osam dana. Otvaranje listova trajalo je u prosjeku est dana, ali na nekim stablima i do 14 dana. Ova faza javlja se u vremenskom intervalu od 07. do 25. travnja, dok je fenofaza mladi listovi najranije zapaena 09. travnja i trajala je na ovom lokalitetu do 02. svibnja. Potpuno razvijeni listovi javljaju se od 15. travnja do 29. svibnja, kada i posljednja stabla na ovom lokalitetu zavravaju sa cvjetanjem. List se poslije cvjetanja zadrao od polovice mjeseca svibnja pa sve do kraja rujna. Najranije, otpadanje listova sa stabala na ovom lokalitete konstatirano je 06. kolovoza, a najkasnije 29. rujna, kada je i na posljednjem stablu poeo otpadati list. Lokalitet Ilida poetak Velike aleje zastupljen je sa 30 stabala. Fenoloki razvoj listova poinje, kao i na veini ostalih lokaliteta, 30. oujka, kada se na nekim stablima poinje primjeivati otvaranje pupova, a na nekim se to dogaa tek 09. travnja. Ova fenofaza u prosjeku traje oko 6 dana, i traje na pojedinim stablima do 13. travnja. Sljedea fenofaza na stablima sa ovog lokaliteta pokazuje jo veu varijabilnost u svome kretanju, jer poinje od 04. do 15. travnja, a traje od 2 do 8 dana. Otvaranje lista je najranije registrirano 07. travnja i trajalo je u prosjeku je 6 dana. Najkasnije registriranje ove faze je bilo 25. travnja. Faza mladog lista trajala je u prosjeku 4 dana, u intervalu od 09. do 27. travnja to pokazuje znaajnu varijabilnost. Najkasnije je zabiljeena ova faza 29. travnja kod dvije jedinke. Potpuno razvijen list najranije je registriran 17. travnja na dva stabla divljeg kestena, a na ostalim stablima ova se fenofaza postepeno zbivala do 02. svibnja, a zadrala se do 23. svibnja, kada su 47
posljednja stabla zavrila sa cvjetanjem i prela u fenofazu razvijenog lista. Ova faza se zadrava do 12. kolovoza, kada poinje otpadanje listova. Od 01. srpnja se na ovom lokalitetu registrira otpadanje listova, nakon ega su ta stabla prestala sa vegetacijskom aktivnou, odnosno nastupila je fenofaza odsutnosti vegetacijske aktivnosti na stablima divljeg kestena sa ovog lokaliteta i trajala je do sljedeeg proljea. Na lokalitetu Vrelo Bosne kraj Velike aleje, praene su fenoloke promjene na 30 stabala divljeg kestena. Prva fenoloka faza (poetak otvaranja pupova) zapaena je najranije 30. oujka, a najkasnije 04. travnja i trajala je prosjeno 4 dana. Faza otvorenog pupa registrirana je u vremenskom intervalu od 06. do 13. travnja, a trajala je u prosjeku 6 dana. Faza otvaranja listova trajala je u prosjeku pet dana, od 09. do 17 travnja. Fenofaza mladog lista registrirana je od 15. do 21. travnja, fenofaza potpuno razvijenih listova od 17. travnja do 19. svibnja jer je tada na svim stablima zavreno cvjetanje. Fenofaza lista poslije cvjetanja traje dva mjeseca, odnosno od 08. svibnja do 10. srpnja. Faza otpadanja listova traje 13 dana odnosno od 01. do 13. srpnja na svim stablima, nakon ega nastupa fenofaza odsutnosti vegetacijske aktivnosti. Ova se fenofaza najranije registrira 04. srpnja, a prekinuta je na 21-om stablu zbog poetka pojave jesenjeg aspekta razvoja lista. Za jesenji aspekt razvoja lista karakteristino je da traje krae u odnosu na proljetni. Na 18 stabala fenofaza drugog poetka otvaranja pupova poela je 05. rujna, na dva 07. rujna, a na jednom stablu 23. rujna i trajala je od 2 do 6 dana. Fenofaza drugog otvorenog pupa traje od 2 do 4 dana, osim na jednom stablu gdje je kasnila 18 dana, odnosno od 07. do 29. rujna, a fenofaza drugog otvaranja lista konstatirana je na ovom lokalitetu u vremenskom intervalu od 09. rujna do 05. listopada. Faza drugog mladog lista zabiljeena je u intervalu od 11. do 17. rujna, a na jednom stablu 07. listopada, i na tom stablu je ova fenofaza prekinuta zbog snjenih padalina. Drugi potpuno razvijeni listovi najranije se pojavljuju 15. rujna, a najkasnije 11. listopada. Ova fenofaza pokazuje na ovom lokalitetu znaajnu varijabilnost, jer traje od 6 do 24 dana. Fenofaza lista poslije cvjetanja najranije je zabiljeena 29. rujna, a njezin razvoj prekinut je na 19 stabala pojavom prvih snjenih padalina.
Deskriptivna analiza meupopulacijske (meulokacijske) varijabilnosti Descriptive analysis of inter-population (inter-location) variability Pomou neparametrijskih testova (KruskalWallisov test), analizirana je meulokacijska varijabilnost fenolokih faza listanja na obje razine znaajnosti (p<0,05 i p<0,01). Ove analize potvrdile su postojanje statistiki znaajne razlike izmeu fenofaza listanja (tablica 6). Primjenom ovog testa (Kruskal-Wallis Test) takoer je utvreno da postoje statistiki znaajne razlike izmeu faza listanja stabala divljeg kestena u odnosu na datum promatranja kod svih istraivanih lokaliteta (tablica 7).
Tablica 6: Prikaz statistiki znaajnih razlika (p<0,05 i p<0,01) izmeu faza listanja stabla kod osmatranih lokaliteta u odnosu na datum (Napomena: * - p < 0,05; ** - p < 0,01) Table 6: Statistically significant differences (p<0.05, p<0.01) between the phases of leafing of horse-chestnut tree and different dates of observation for each analysed Test Statistics(a,b) Fenoloka Chi-Square df faza 8.242,348 77 Asymp. Sig. 0,000 **
Tablica 7: Prikaz statistiki znaajnih razlika (p<0,05 i p<0,01) izmeu faza listanja stabala divljeg kestena u odnosu na datum osmatranja (Napomena: signifikantne razlike * - p < 0,05; ** - p < 0,01) Table 7: Statistically significant differences between the phases of leafing of horse-chestnut tree in relation to the date of observation (notice: significant * - p < 0,05; ** - p < 0,01)
DATUM 20.03. 25.03. 30.03. 02.04. 04.04. 06.04. 07.04. 09.04. 11.04. 13.04. 15.04. 17.04. 19.04. 21.04. 23.04. 25.04. 27.04. 29.04. 02.05. 04.05. 06.05. 08.05. 10.05. 12.05. 15.05. Chi-Square 0,000 0,000 20,933 55,685 44,475 48,060 51,360 40,634 55,292 51,515 66,629 70,701 82,403 86,463 82,037 76,082 87,712 89,955 93,460 106,241 114,772 101,731 80,351 21,308 29,565 df 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 Asymp. Sig. 1,000 1,000 0,002** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,002** 0,000** DATUM 22.07. 25.07. 28.07. 31.07. 03.08. 06.08. 09.08. 12.08. 15.08. 17.08. 19.08. 21.08. 23.08. 25.08. 27.08. 28.08. 31.08. 01.09. 03.09. 05.09. 07.09. 09.09. 11.09. 13.09. 15.09. Chi-Square 133,433 131,988 128,471 124,967 123,967 125,560 121,919 114,820 114,295 104,425 101,320 104,549 100,991 108,378 107,974 103,922 106,237 92,681 83,244 87,955 93,222 91,896 88,546 91,995 91,718 df 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 Asymp. Sig. 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000**
48
DATUM
17.05. 19.05. 21.05. 23.05. 25.05. 27.05. 29.05. 01.07. 04.07. 07.07. 10.07. 13.07. 16.07. 19.07.
Chi-Square
34,074 68,422 91,201 94,122 116,171 94,533 23,270 13,130 40,210 75,804 112,411 133,054 133,433 133,433
df
6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6
Asymp. Sig.
0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,001** 0,041* 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000**
DATUM
17.09. 19.09. 21.09. 23.09. 25.09. 27.09. 29.09. 01.10. 03.10. 05.10. 07.10. 09.10. 11.10. 12.10.
Chi-Square
90,355 86,992 86,544 86,270 90,360 89,128 89,084 91,677 88,662 85,896 85,893 85,623 85,471 89,775
df
6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6
Asymp. Sig.
0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000** 0,000**
Analizom fenolokog razvoja kod stabala divljeg kestena na sedam osmatranih lokaliteta utvrene su razlike u kretanju i trajanju pojedinih fenofaza iako se radi o lokalitetima koji se nalaze na geografski malom podruju (tablica 8).
Iz grafikona 2 vidimo da prvih est fenofaza najranije poinju na lokalitetu Malta kod starih stabala, a najkasnije na lokalitetu Koevo Koevska ulica.
Tablica 8: Prikaz razvoja promatranih fenofaza divljeg kestena na svim lokalitetima u 2009. godini Table 8: Overview of development of observed phenol-phases of horse-chestnut tree at all sites in 2009
Lokacija Faza/ Datum Uspavani pup Poetak otvaranja pupova Otvoren pup Otvaranje lista Mladi list Potpuno razvijen list List poslije cvjetanja Poetak opadanja listova Odsutnost vegetacijske aktivnosti na stablu Drugi poetak otvaranja pupova Drugi otvoren pup Drugo otvaranje lista Drugi mladi list Drugi potpuno razvijen list Drugi list poslije cvjetanja Kraj vegetacije izazvan snijegom PARK ATMEJDAN Najraniji / 30.03. 04.04. 07.04. 11.04. 15.04. 12.05. 07.07. 10.07. 15.08. 19.08. 27.08. 28.08. 21.08. 11.09. * Najkasniji 30.03. 04.04. 07.04. 11.04. 15.04. 12.05. 10.07. 13.07. 11.09. 13.09. 21.09. 25.09. 29.09. 11.10. 11.10. 12.10. PARK KOD PREDSJEDNITVA Najraniji / 30.03. 04.04. 06.04. 11.04. 15.04. 10.05. 09.09. 11.09. * * * * * * * Najkasniji 02.04. 02.04. 13.04. 19.04. 23.04. 15.05. 27.09. 29.09. 12.10. * * * * * * * KOEVO Najraniji / 04.04. 07.04. 11.04. 21.04. 27.04. 27.05. 25.08. 27.08. * * * * * * * Najkasniji 04.04. 09.04. 17.04. 25.04. 02.05. 29.05. 13.09. 15.09. 12.10. * * * * * * * MALTA STARA STABLA Najraniji / 30.03. 02.04. 04.04. 07.04. 13.04. 10.05. 09.08. 12.08. 13.09. 19.09. 25.09. 29.09. 21.09. 11.10. * Najkasniji 07.04. 09.04. 13.04. 19.04. 23.04. 19.05. 13.09. 15.09. 12.10. 21.09. 25.09. 01.10. 11.10. 11.10. 11.10. 12.10.
49
Lokacija
Faza/ Datum Uspavani pup Poetak otvaranja pupova Otvoren pup Otvaranje lista Mladi list Potpuno razvijen list List poslije cvjetanja Poetak opadanja listova Odsutnost vegetacijske aktivnosti na stablu Drugi poetak otvaranja pupova Drugi otvoren pup Drugo otvaranje lista Drugi mladi list Drugi potpuno razvijen list Drugi list poslije cvjetanja Kraj vegetacije izazvan snijegom /
MALTA MLADA STABLA

Najraniji 30.03. 04.04. 07.04. 09.04. 15.04. 12.05. 06.08. 09.08. Najkasniji 06.04. 11.04. 17.04. 25.04. 02.05. 29.05. 27.09. 21.09. 12.10. /
ILIDA POETAK ALEJE

Najraniji 30.03. 04.04. 07.04. 15.04. 17.04. 12.05. 01.07. 04.07. Najkasniji 09.04. 13.04. 21.04. 25.04. 29.04. 23.05. 12.08. 15.08. 12.10. /
VRELO BOSNE
Najraniji 30.03. 06.04. 09.04. 15.04. 17.04. 08.05. 01.07. 04.07. Najkasniji 02.04. 07.04. 13.04. 17.04. 21.04. 19.05. 10.07. 13.07. 12.10.
* * * * * * *
* * * * * * *
* * * * * * *
* * * * * * *
05.09. 07.09. 09.09. 11.09. 05.09. 29.09. *
27.09. 29. 09. 05.10. 11.10. 05.10. 11.10. 12.10.
Napomena:
-/- Datum nije zabiljaen;
- * - Nije bilo jesenjeg aspekta razvoja divljeg kestena na odreenom lokalitetu
LEGENDA:
1* 2* 3* 4*
Uspavani pup Poetak otvaranja pupova Otvoren pup Otvaranje lista
5* 6* 7* 8*
Mladi list 9* Odsustvo vegetacijske aktivnosti na stablu Potpuno razvijen list 11* Drugi poetak otvaranja pupova List poslije cvjetanja 12* Drugi otvoren pup Poetak opadanja listova 13* Drugo otvaranje lista
14* 15* 16* 17*
Drugi mladi list Drugi potpuno razvijen list Drugi list poslije cvjetanja Kraj vegetacije izazvan snijegom
Grafikon 2. Razvoj fenofaza listanja kod divljeg kestena osmatrano na svim lokalitetima. Graph 2. Development of phenol-phases horse-chestnut tree of leafing at all analysed sites
50
RASPRAVA DISCUSSION
Na prouavanju vremena fenologije openito u cijelom svijetu, kao i u naem regionu radi se s veim ili manjim intenzitetom vie od sto godina. Podatci o mnogim fenolokim istraivanjima dostupni su u razliitim radovima domaih i stranih autora, na web-stranicama i razliitim kalendarima prirode. Analizom fenolokih svojstava u ovom istraivanju eljelo se utvrditi da li fenoloke faze divljeg kestena zavise od mikroklimatskih uvjeta, a to istie Urbani (1914.): da u gorskim krajevima cvjetanje kasni 3 - 4 dana na svakih 100 metara visine. Tako isti autor u svom radu navodi da proljee u Zagrebu nastupa desetak dana prije nego u selima koja lee u ravnicama oko Zagrebake gore, pa divlji kesteni zagrebakih etalita prije prolistaju i cvjetaju nego u Krievcima ili Koprivnici. Ova je tvrdnja potvrena i ovim istraivanjem, jer prema rezultatima koji su dobiveni u ovom istraivanju na lokalitetu Koevo Koevska ulica poetak otvaranja pupova kasnio je 5 dana u odnosu na druge lokalitete. Ovaj lokalitet je na najvioj nadmorskoj visini od svih osmatranih lokaliteta, a i drugi parametric utiu na ovu pojavu. Pored nadmorske visine, oblik reljefa, ekspozicija i nagib padina mogu u znatnoj mjeri utjecati na veliinu vertikalnog gradijenta time to, mijenjajui osnovne makroklimatske imbenike, obrazuju vie ili manje izraen lokalnu mikroklimu. Tako u konkavnim oblicima terena, prije svega zbog niskih, nonih temperatura, tempo razvia veine biljaka usporava se ili ubrzava (Kremer, 2001). Ortopec (1980.) navodi da cvjetanje jabuke na dnu doline moe kasniti do dva dana u odnosu na toplije, vie padine, koje se nalaze iznad inverzionog sloja. Takoer navodi da u jesen fenoloke razlike izmeu dna doline i padine mogu biti jo vee. Do promjene boje i otpadanja lia dolazi prije u dolini, zbog skupljanja hladnog zraka, nego na padinama. Tako prema Ortopecu (1980.) u planinama srednje Europe ove faze esto nastupaju istovremeno na visinama i dnu dolina, dok na sredini padina nastupaju kasnije. Rezultati ovog istraivanja sarajevskog podruja potvrdili su prethodne navode, jer se najranije otpadanje listova javlja na lokalitetima koji se nalaze u dnu Sarajevske doline, a to su lokaliteti 51
Vrelo Bosne kraj Velike aleje i Ilida poetak Velike aleje. Kada je u pitanju poetak otpadanja listova, na lokalitetima Koevo Koevska ulica i At-mejdan poinje najranije. Za rezultate sa lokaliteta park Atmejdan moemo rei da su sukladni s rezultatima drugih autora, ali na lokalitetu Koevo Koevska ulica poetak otpadanja listova kasni iako je ovo lokalitet koji se nalazi na najvioj nadmorskoj visini. Razlog ovome moe biti razliita starost stabala ili zbog injenice da se radi o drugom kultivaru divljeg kestena, to bi se moglo dokazati daljnjim fenolokim istraivanjima na stablima divljeg kestena sa sarajevskog podruja. Na lokalitetima koji se nalaze u sreditu Sarajevske doline (Dolac-Malta stara stabla i mlada stabla) poetak otpadanja listova na stablima divljeg kestena kasni oko mjesec dana za lokalitetima sa dna i vrha doline, to je sukladno rezultatima do kojih je doao Ortopec (1980). Posebno je izraeno kanjenje poetka otpadanja listova na stablima sa lokaliteta park kod Predsjednitva BiH Veliki park, a razlog tome su najpovoljniji mikroklimatski uvjeti ovog lokaliteta. Kako je divlji kesten vana vrsta u parkovskim prostorima, na njoj su i ranije vrena fenoloka opaanja kako u regionu tako i kod nas. U veini radova istraivana je samo fenologija cvjetanja divljeg kestena, to oteava komparaciju rezultata iz ovoga istraivanja. U svojim radovima Kremer (2001.), pored ostalih vrsta bavio se i fenologijom divljeg kestena u Hrvatskoj, na lokalitetu Botanikog vrta Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. On navodi da je divlji kesten cvjetao 21. travnja 1998. i 20. travnja 1999., s vrhuncem cvata 05. svibnja 1998. i 04. svibnja 1999. i krajem cvata 19. svibnja 1998. ili 18. svibnja 1999. godine. Inae, poznato je da divlji kesten cvjeta iza listanja, od svibnja do lipnja (Krssmann, 1976). Ettinger (1882., 1883.a, 1883.b) navodi da je divlji kesten 1882. godine poeo cvjetati 04. travnja, a 1883. godine 05. svibnja u Zagrebu, to je velika razlika u vremenu cvjetanja jedne vrste na istom lokalitetu. Na alost, Ettinger u svom radu ne komentira koje su klimatske prilike uzrokovale ovu znaajnu razliku u vremenu cvatnje. Prema web-stranici Ministarstva za prostor i okoli Republike Slovenije stabla divljeg kestena prosjeno su u periodu 1991.-2000. godine poela
sa listanjem u vremenskom intervalu od 28. oujka do 18. travnja, odnosno u roku od 21 dan, zavisno od poloaja fenoloke postaje, odnosno od lokaliteta na kojem je vreno fenoloko osmatranje, a rezultati su u skladu s rezultatima naeg istraivanja. I istraivanje koje je provedeno u Republici Sloveniji, na podruju Koevja u razdoblju od 1961. do 1990. prema Vilharu i sur. (2003.) ukazuje na to da je divlji kesten poinjao sa listanjem prosjeno 30. travnja, najranije 01. travnja, a najkasnije 12. svibnja, to nam pokazuje da poetak vegetacije ponajprije zavisi od nadmorske visine, te klimatskih prilika u odreenoj godini.
na nadmorskoj visini od 630 m. Usporedbom podataka Hidrometeorolokog zavoda i naeg istraivanja moemo zakljuiti da je razdoblje poetka listanja divljeg kestena u 2009-oj godini slino razdoblju poetka listanja od 1974. do 1977. godine navedenog istraivanja. Vano je napomenuti da se u fenolokim istraivanjima opaanja vre vizualno, to moe dovesti do odreenih razlika s promjenom promatraa, kao i do toga da mogu postojati razlike u odreivanju pojedinih fenofaza. Razlike izmeu ovog istraivanja i od strane Hidrometeorolokog zavoda mogle bi se pripisati utjecaju vee nadmorske visine na kojoj se nalazi ovaj zavod.
Tablica 9: Prikaz razvoja posmatranih fenofaza divljeg kestena od 1970. do 1981 godine, Federalni hidrometeoroloki zavod BiH Table 9: Overview of development of observed phenol-phases of horse-chestnut tree between 1970-1981. Federal Hydrometeorological Institute BH Godina
1970. 1971. 1972. 1973. 1974. 1975. 1976. 1977. 1978. 1979. 1980. 1981.
Poetak listanja
24. 04. 26. 04. 31. 03. 24. 04. 05. 04. 05. 04. 09. 05. 07. 04. 18. 04. 15. 04. 18. 04. 15. 04.
Poetak cvjetanja
07. 05. 08. 05. 06. 04. 02. 05. 30. 04. 17. 04. 17. 05. 26. 04. 24. 04. 07. 05. 09. 05. 10. 05.
Opte ili puno cvjetanje

11. 05. 14. 05. 11. 04. 12. 05. 06. 05. 22. 04. 22. 05. 06. 05. 29. 04. 20. 05. 23. 05. 23. 05.
Pojava prvih zrelih plodova

24. 09. 22. 09. 12. 09. 21. 09. 22. 09. 19. 09. 27. 09. 28. 09. 20. 09. 26. 09. 27. 09. 27. 09.
Opte uenja lia

15. 10. 17. 10. 13. 10. 15. 10. 09. 10. 02. 10. 13. 10. 10. 10. 17. 10. 15. 10. 15. 10. *
Opte opadanje lia

24. 10. 02. 11. 28. 10. 30. 10. 23. 10. 28. 10. 26. 10. 20. 10. 28. 10. 20. 10. 23. 10. *
Prosjean datum
16. 04.
01. 05.
09. 05.
23. 09.
13. 10.
25. 10.
U Bosni i Hercegovini fenoloka opaanja na divljem kestenu vrio je Federalni hidrometeoroloki zavod BiH (tablica 9). Ova fenoloka opaanja vrena su u nizu od 1970. do 1981. godine na podruju fenoloke stanice Sarajevo-Bjelave,
U Bosni i Hercegovini su fenoloka osmatranja divljeg kestena, prema istraivanju Karlinskog (1893.), vrena i u Stolcu 1889. i 1890. godine i Konjicu 1891. i 1892. godine, to je prikazano u tablici 10.
Tablica 10: Prikaz razvoja posmatranih fenofaza divljeg kestena u Stolcu i Konjicu Table 10: Overview of observed phenol-phases of horse-chestnut tree in Stolac and Konjic Grad STOLAC KONJIC Godina 1889. 1890. 1891. 1892. Listanje 23. 03. 18. 03. 18. 04. 23. 04. Cvjetanje 21. 04. 23. 04. 01. 05. 02. 05. Dozrijevanje plodova 17. 08. 24. 08. 28. 08. 25. 08. uenje lista 20. 10. 21. 10. 31. 10. 26. 10.
52
Iz tablice vidimo da listanje divljeg kestena ranije poinje u Stolcu, a kasnije u Konjicu u odnosu na nae istraivanje, a razlog je u zemljopisnom poloaju gradova, te klimatskim prilikama koje vladaju u njima. Fenolokim osmatranjem divljeg kestena u Sarajevu utvren je i jesenji aspekt razvoja lista na lokalitetu Dolac-Malta stara stabla, u parku Atmejdan i na Vrelu Bosne kraj Velike aleje. Takoer, prema Kremeru (2002.), jedan autor inicijala J. E. u lanku iz 1896. godine navodi da je u rujnu 1895. godine jedno stablo divljeg kestena procvalo po drugi put u Botanikom vrtu u Zagrebu. O drugom listanju divljeg kestena moemo rei da je izazvano blagim porastom koliine oborina, niskim temperaturama i manjim brojem sunanih dana tijekom ljeta 2009., to je za pojedina stabla nakon ljetnog mirovanja predstavljalo signal za poetak proljea. Na drugi poetak listanja divljeg kestena sa lokaliteta Atmejdan i Malta stara stabla, pored prirodnih, zoogenih (defolijacija usljed napada insekata miner lista) utjeu i antropogeni imbenici jer su ovdje izraeni nepovoljni uvjeti za opstanak bilo koje vrste. Stabla ovih lokaliteta izloena su stalnim mehanikim oteenjima, negativnim utjecajima ispunih plinova iz automobila, nedostatku vlage, stalnim variranjima temperature tla zbog blizine asfalta oko samih stabala. Kada je rije o lokalitetu Vrelo Bosne - krj Velike aleje, karakteristian je utjecaj planine Igman, koja pravi stalnu zasjenu i time onemoguava normalan razvoj ove vrste, a tu su i izmijenjeni uvjeti vlage u tlu u posljednjih 30 godina, kao posljedica izgradnje crpnih stanica za vodoopskrbu Sarajeva. Produeno trajanje vegetacije utjee na to da su ta stabla neotporna na mrazeve, to dovodi do izmrzavanja ljetorasta zbog nedovrenog odrvenjavanja, kao i lomljenja kronje od ranih snjegova, a to u konanici vodi njihovom propadanju od sekundarnih tetoina. Kontinuiranim praenjem fenologije openito dolazimo do vrlo vanih podataka o razvoju drvenastih vrsta koje rastu u naim parkovima i njihovoj generativnoj/reproduktivnoj sposobnosti. Na taj nain obogaujemo svoje znanje o ovim vrstama izvan podruja njihovog prirodnog rasprostiranja, jer podatci iz strane literature o vremenu listanja i cvjetanja pojedinih vrsta najee se odnose na prostore gdje te vrste rastu u prirodi. 53
ZAKLJUCI CONCLUSION
Na rast i razvoj biljaka u urbanoj sredini od posebne su vanosti mikroklimatski uvjeti podruja koji mogu znaajno varirati izmeu dvije relativno bliske lokacije. Ovo potvruje i analiza fenolokih faza divljeg kestena u ovom istraivanju, jer su na promatranim lokalitetima utvrene razlike u kretanju i trajanju pojedinih fenofaza iako se radi o lokalitetima koji se nalaze na malom zemljopisnom prostoru. Provedenom analizom dobivenih podataka pomou neparametrijskih testova (KruskalWallis Test) potvreno je postojanje statistiki znaajnih razlika izmeu faza listanja stabala unutar lokaliteta u odnosu na datum osmatranja, te je potvreno da ne postoje statistiki znaajne razlike izmeu faza listanja stabala unutar jedne lokacije u odnosu na datum poetka odreene faze na obje razine znaajnosti (p<0,05 i p<0,01). Analiza meulokacijske varijabilnosti izmeu faza listanja kod stabala divljeg kestena na oba nivoa znaajnosti (p<0,05 i p<0,01) pokazala je da postoje statistiki znaajne razlike izmeu faza listanja stabla kod istraivanih lokaliteta u odnosu na datum poetka odreene faze. Stabla iz austrougarskog razdoblja pokazuju najbolja fenoloka svojstva na lokalitetu Park kod Predsjednitva BiH, odnosno Veliki park jer su tu najpovoljniji mikroklimatski uvjeti za razvoj divljeg kestena na podruju grada Sarajeva. Fenolokim osmatranjem u 2009. godini na stablima divljeg kestena zabiljeen je i jesenji aspekt razvoja lista kod stabala koja su obuhvaena ovim istraivanjem to je najee posljedica stvorenih nepovoljnih okolnosti, a rjee izazvano specifinim klimatskim prilikama jesenji dani kao proljetni. Prilikom fenolokih opaanja na lokalitetu Dolac-Malta stara stabla, jesenji aspekt razvoja zabiljaen je samo na 4 jedinke, na lokalitetu parka Atmejdan na svim stablima (3 osmatrana stabla) i na Vrelu Bosne - krj Velike aleje na 21om stablu. Jesenji je aspekt razvoja lista kod divljeg kestena posebno izraen na lokalitetu Vrelo Bosne - krj Velike aleje, jer blizina planine Igman utjee na stvaranje velike zasjene kao i na pojave temperatura niih od ostalih dijelova Sarajeva, kao i zbog poremeaja reima podzemnih voda.
Iako se na osnovi jednogodinjih fenolokih istraivanja ne mogu donositi opi zakljuci o fenolokim karateristikama istraivane vrste i zakonitosti koje u pogledu sezonskih promjena vegetacije vladaju na razliitim lokalitetima, ovi rezultati nam mogu posluiti kao dobra osnova u daljnjim prouavanjima.
1. Aas, G., Riedmiller, A. 1992: GU Naturfhrer Bame. Grfe und Unzer, GU Mnchen. 2. Avtzis, N. D., Avtzis, D. N., Vergos, S. G., D i Amandis, S. 2007: Natural distribution of Aesculus hippocastanum in Greece. Phytologia Balcanica 13 (2): 183 187, Sofia. 3. Ball, P. W. 1968: Hippocastanaceae. In: Tutin, T. G. & al. (eds), Flora Europaea. Vol. 2, p. 340. Cambridge Univ. Press, Cambridge. 4. Beus, V. 2009: Stare aleje Sarajeva, Fondeko svijet - Nauno popularna revija o prirodi, ovjeku i ekologiji, Sarajevo, proljee/ljeto 2009., broj 28, godina XIII. str. 32 33. 5. Boratynski, A., Browicz, K., Zieliski, J. 1992: Chorology of Trees and Shrubs in Greece. Sorus, Pozna/Krnik. 6. Burlica, ., Gavrilovi, P., Lazarev, V., Meedovi, S., Meki, F., Usupli, M. 1991: Ekoloko proizvodni potencijal i zdravstveno stanje aleje Ilida Vrelo Bosne (studija), umarski fakultet, Sarajevo. 7. Dautbai, M. 2002: Bioekoloke karakteristike Cameraria ohridella Deschka & Dimi (Lepidoptera, Lithocolletidae) u Bosni i Hercegovini : doktorska disertacija. 8. Ettinger, J. 1882: Izkaz kada je godine 1882. u okolici grada Zagreba i Maksimira poimalo cvjetati umsko drvee i grmlje. umarski list. 4(6): 204 - 207. 9. Ettinger, J. 1883a: Izkaz kada je godine 1882. i 1883. u okolici grada Zagreba i Maksimira poimalo cvjetati umsko drvee i grmlje. umarski list. 5(7): 252 - 255. 10. Ettinger, J. 1883b: Izkaz o cvatnji i dozrievanju ploda umskog drvea i grmlja u okolici Zagreba. umarski list. 4(6): 303 - 305. 11. Greuter, W., Burdet, M. H., Long, G. 1986: MedChecklist. Dicotyledones. (ConvolvulaceaeLabiatae). Bot. Garden & Bot. Museum, 54
Berlin-Dahlem. 12. Heldreich, U. 1980: Dictionary of the Common Plant Names of Greece. Publ. Tolides Broth., Athens. 13. Karlinski, J. 1893: Prilozi za fenologiju Hercegovine uz kratak uvod kako se prave fenoloka opaanja, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo. 14. Kremer, D. 2001: Fenoloka zapaanja cvatnje nekih drvenastih vrsta u Botanikom vrtu Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, umarski list br. 9 - 10, str. 475 - 486. 15. Kremer, D. 2002: Fenologija kasnoproljetnog cvjetanja nekih drvenastih vrsta u Botanikome vrtu Prirodoslovno-matematikoga fakulteta u Zagrebu, umarski list br. 9- 10, CXXVI, str. 489-99. 16. Krssmann, G. 1976: Handbuch der Laubgehlze. Verlag Paul Parey, Berlin und Hamburg. 17. Ortopec, S. 1980: Agrometeorologija, Nolit, str. 173 - 199, Beograd. 18. Pignatti, S. 1982: Flora dItalia. Edagricole, Bologna. 19. Polunin, O. 1997: Flowers of Greece and the Balkans, a Field Guide. Oxford Univ. Press, Oxford, New York, Tokyo. 20. Stefanovi, V., Beus, V., Burlica, ., Dizdarevi, H., Vukorep, I. i sur. 1983: Ekoloko - vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Posebna izdanja: br. 17, umarski fakultet u Sarajevu. 21. Strid, A., Tan, Kit. 2000: Flora and Phytogeography of NW Greece (Epirus and W. Macedonia). Report of a Student Excursion from the University of Copenhagen 20 May2 June 1999. Bot. Inst., Univ. of Copenhagen. 22. salikides, . 1994: Suitable Plants for Greek Gardens. Observer, (Parateretes), Thessaloniki (in Greek). 23. Urbani, N. 1914: Phenoloke biljeke. umarski list 1(38): 16 - 20. 24. Vilhar, U. 2003: Odvisnost med nastopom fenofaz pri bukvi in navadnem divjem kostanju v Koevju ter povprenimi mesenimi temperaturami zraka v obdobju od leta 1961 do 1990. Zbornik gozdarstva in lesarstva 72, str. 63-81. 25. Vukievi, E. 1996: Dekorativna dendrologija, Beograd.
26. Walter, L. H. 2000: The Discovery and Rediscovery of the Horse Chestnut. Curtiss Botanical Magazine 17(2): 109 -137.
SUMMARY
This paper presents a research of phenological variability of the Horse-chestnut (Aesculus hippocastanum L.) in seven localities in a wider area of Sarajevo during 2009. During the research, 8 phenological phases in spring and 8 in autumn aspect of leaf development was investigated, in order to determined influence of urban microclimate to phenological changes of the Horse-chestnut tree. Microclimatic conditions of an area, which can have significant variations between two relatively close locations, can have considerable influence to growth and development of the plants. This is confirmed by the analysis of phenological phases of the Horse-chestnut in the research, since certain differences in movement and duration of individual phenological phases were determined in observed localities even though they are located in a very small geographical area. Analysis of obtained data using nonparametric tests (Kruskal-Wallis Test) confirmed existence of statistically significant differences between the phases of tree leafing within the localities in relation to observed date, but also confirmed non-existence statistically significant differences between the phases of tree leafing within one locality in relation to date on both levels of significance (p<0.05 and p<0.01). Analysis of inter-location variability between phases of leafing in the Horse-chestnut trees on
both levels of significance (p<0.05 and p<0.01) showed existence of statistically significant differences between the phases of tree leafing in investigated localities in relation to date, as well as existence of statistically significant differences between the phases of leafing in the Horsechestnut tree in relation to observed date in all observed localities. Trees from the Austro-Hungarian period showed the best phenological characteristics in the Grand Park locality next to the BiH Presidency building, since it has the most suitable microclimatic condition for development of the Horse-chestnut tree in the City of Sarajevo. Phenological observations of the Horsechestnut tree in 2009 showed autumn aspect of leaf development in trees analysed in the research. During the phenological observations, the autumn aspect of development was noticed as it follows: at the locality Dolac Malta old trees in only 4 individuals, at the locality At-mejdan park in all tress (3 observed trees), and at the locality Vrelo Bosne end of Velika aleja in 21 trees. The autumn development of leaf development in the Horse-chestnut tree is especially expressed at the Vrelo Bosne end of Velika aleja locality, since the close position of the Igman Mountain causes the creation of large shadows, low temperatures and disturbances in regime of underground waters, which is not the case in other parts of Sarajevo. Although general conclusions on phenological characteristics of analysed specie and facts on season changes of vegetation in different localities cannot be made based on one year phenological researches, these results can serve as good basis in further analyses.
55
INTERVJU SA REFIKOM HODIEM, DIREKTOROM J.P. UME TK D.D. KLADANJ
INTERVJUI INTERVJU SA REFIKOM HODIEM DIREKTOROM J.P. UME TK D.D. KLADANJ

iznosila782.160 KM tako da je i protekla poslovna 2011. godina je bila uspjena. Ukupni prihod preduzea za 2011. godinu je iznosio 16.557.026 KM ili 91% od planiranog, a ostvareni su rashodi u iznosu od 16.374.554 KM ili 93% od planiranog. Ostvaren je pozitivan rezultat od oko 182.000 KM bruto dobiti. Preduzee nema nikakve kreditne zaduenosti, obaveze po osnovu javnih prihoda prema dravi, radnicima i dobavljaima su u potpunosti ispunjene. Imamo dobar reiting i moemo ulaziti u investicije bez problema. Svi planirani poslovi iz uzgoja i zatite ume su u potpunosti zavreni. Obaveze iz iskoritavanja uma, odnosno realizacija etata, ostvarena je sa 88 %, a razlog neizvrenja plana je problem plasmana crnog bora. Ono to je bitno istai je da smo pokrenuli investicioni program, iji je finansijski okvir oko 3 miliona KM. Od toga je planirano 403.300 KM vlastitih sredstava, sufinansiranje resornog kantonalnog ministarstva, odnosno Uprave za umarstvo TK-a sa 1.160.000 KM i 1.346.000 KM iz kreditnih sredstava banaka. Plan investicionih ulaganja se svodi na ulaganje u umske puteve, mostove, umske traktore, animale-konje za vuu, kombinjerku, terenska vozila, motorne pile, raunare, printere, izrada GO-a i certifikacija uma. Investicioni program je pri kraju i oekujemo realizaciju u aprilu i maju. ta dobijamo? Efikasnije upravljanje prihodima i trokovima unutar preduzea. Cilj je nabavka i animala u zatienom podruju u cilju usklaivanja gospodarenja umama u obuhvatu zatienog podruja u skladu sa uspostavljenim mjerama u Zakonu o zatienom podruju. Krajem poslovne 2011. godine, zatieno podruje predali smo na upravljanje Javnoj ustanovi Zatieni pejza. U okviru realizacije investicionog programa bitno je istai i projekte na izgradnji umske putne infrastrukture, kao i njenih objekata. Planirano je da se u umsku infrastrukturu uloi oko 400.000 KM. Tim sredstvima sufinansiranje vri resorno kantonalno ministarstvo, odnosno Kantonalna uprava za umarstvo. Preduzee ulae velike napore, odnosno
Slika 1. Refik Hodi, dipl. ing. um. - direktor JP ume TK d.d. Kladanj
Neto ukratko iz Vae biografije? Roen sam 1962. godine u mjestu Stari opina Kladnj. Osnovnu kolu i gimnaziju, zavrio sam u Kladnju, a umarski fakultet u Sarajevu, diplomirao 1988. godine. Iste godine poinjem raditi u Kladanjskom umarstvu. Tokom radnog vijeka proao sam sve faze koje bi jedan inenjer trebao proi, od projektanta, tehnologa za uzgoj i zatitu uma, efa tehnike slube i pripreme rada, upravnika umarije, izvrnog direktora za tehnike poslove i trenutno sam aktuelni direktor JP ume TK. Neke osnovne informacije o preduzeu, te kako je protekla prethodna poslovna godina? J.P. ume TK, gospodari na ukupnoj povrini od 72.435 ha. Osnovna djelatnost preduzea je uzgoj i zatita uma, iskoritavanje uma, lov, uslune djelatnosti u umarstvu i dr. Organi preduzea su skuptina, nadzorni odbor, uprava drutva i odbor za reviziju. Preduzee je sastavljeno od 5 organizacijskih jedinica i to 4 umska gazdinstava i direkcije. Nastavljen je pozitivan trend poslovanja preduzea iz 2010. godine kada je bruto dobit
56
INTERVJUI
materijalna sredstva i ljudski potencijal po pitanju ekologije. Prola, 2011. godina bila je proglaena Meunarodnom godinom uma, te smo na osnovu toga donirali 22.000 sadnica etinara iz vlastitog rasadnika eko udruenjima, osnovnim i srednjim kolama i fizikim licima na podruju Tuzlanskog kantona. Uestvovali smo na obiljeavanju svih znaajnijih eko datuma iz meunarodnog ekolokog kalendara i odazivamo se na sve pozive i akcije organizovane od strane eko udruenja, planinara, te dajemo potporu, i strunu i novanu, kod izvoenja tih radova. Koliko ulaemo panje na uzgoj i zatitu uma govori podatak da smo u 2009. godini, koja je bila recesivna godina, imali ispunjenje plana u punom obimu, bez obzira to je plasman umskih drvnih proizvoda bio ugroen. Iznali smo sredstva da poumljavanje uradimo u punom kapacitetu. to se tie angaovanosti kapaciteta na sjei, izradi i izvozu umski drvnih sortimenata, preduzee te poslove obavlja kombinovano. Jedan dio obavlja vlastitim kapacitetima sa oko 60 %, a oko 40 %, uslugama privatnih preduzetnika. Preduzee vie koristi vlastitu radnu snagu na podruju kantona i sigurnija je proizvodnja sa vlastitim kapacitetom, pogotovo u zimskom periodu, kada se postiu bolji rezultati sa vlastitim snagama. to se tie sekundarnih djelatnosti, posjedujemo rasadnik u Budinom potoku, gdje proizvodimo etinare za vlastite potrebe preduzea, a viak sadnog materijala plasiramo na trite FBiH. Kod rasadnike proizvodnje u toku je i projekat osnivanja rasadnika za lisiare, na podruju Stupara. Poumljavanje je izvreno u 100% procentu, a to je 167,55 ha. to se tie popunjavanja, to su prirodne sastojine i umske kulture i izvreno je na povrini od 31,54 ha odnosno 87%. Pregled izvrenja njege sastojina i umskih kultura iz prirodne obnove je izvreno na povrini od 611,49 ha ili 100 %. to se tie aktivnosti iz gospodarenja umama, one su definisane u umsko-gospodarskim osnovama (GO). Imamo 4 umsko-gospodarske osnove i sve su jo vaee. U toku je izrada GO Spreko, a raspisan je tender za GO Konjuh, tako da e preduzee gospodariti na osnovu vaeih planova. to se tie razvoja u 2012. godini, planira se u potpunosti realizirati investicioni program, informatiko uvezivanje izmeu 5 organizacionih jedinica tj. od panja pa do realizacije-otpreme, formiranje baze podataka na nivou preduzea.
Imamo ukupno 544 radnika, od toga 2 magistra, 56 radnika VSS, 4 radnika VS, 201 radnik SSS, 3 VK radnika, 186 KV radnika, 24 PK radnika i 68 NK radnika. Od 56 zaposlenika sa VSS-om, imamo 38 inenjera umarstva i jedan kolega je magistar umarskih nauka. Takoer, posveujemo veliku panju na edukaciju postojeeg kadra. Problemi sa kojim se susreete? Nepostojanje zakona o umama na podruju FBiH oteava normalno gospodarenje sa umama i utjee na finansijsku stabilnost preduzea, kako naeg tako i ostalih umsko-privrednih drutava. Kad je u pitanju gospodarenje umama, u prvom redu problemi se odnose na bespravne sjeeprekrajne prijave, imovinsko pravnih problemi, aktuelni poari, to sveukupno stvara loe stanje u umama. Drugi problem je nerazumijevanje od strane lokalne zajednice, kad su u pitanju aktivnosti, gdje nam onemoguavaju normalno gospodarenje sa umama i pored urednog obavjetavanja i upoznavanja sa aktivnostima na tom lokalitetu, a to za posljedicu ima neizvravanje postavljanja planskih zadataka. Jedino je ovaj kanton u FBiH gdje su uvari uma- lugari u sastavu preduzea. Nadlenosti iz zakona o umama iz dijela uvarske slube su regulisani sporazumom sa Vladom TKa, odnosno resornim kantonalnim ministarstvom i odlukom Skuptine TK-a. Ovakav model zatite i uvanja uma moe posluiti kao uzorak za koparativnu analizu sa drugim kantonima u pogledu efikasnosti vrenja funkcije zatite i uvanja uma. Na podruju TK-a, podnesene su 782 prijave po pitanju bespravnih sjea, a od tog broja, 177 je krivinih i 605 prekrajnih prijava. Broj rijeenih prijava je 168, te se moe konstatovati da je to nedovoljno i da nema preventivni karakter. Stepen naplate tete pravosnanih sudskih rjeenja je izmeu 5-10 % to direktno utjee na poslovanje preduzea umarstva. Nadlena tuilatva i sudovi moraju iznai modus brih rjeavanja ovih prijava. Preduzee naalost ima i 75 invalida druge kategorije, to predstavlja dodatno optereenje poslovanju. Mislim da drava treba kroz zakon o penzijsko-invalidskom osiguranju, kvalitetnije rijeiti sticanje prava invalidnosti odreene kategorije, jer preduzea to ne mogu podnijeti i sada smo iz tih razloga na kritinoj granici. To su zaposlenici sa takvom preostalom radnom
57
INTERVJU SA REFIKOM HODIEM, DIREKTOROM J.P. UME TK D.D. KLADANJ
sposobnou za koju preduzea umarstva nemaju adekvatno mjesto u svojim sistematizacijama radnih mjesta. Zabiljeeno je i 40 umskih poara u 2011. godini, od ega je samo jedan bio visoki, dok su ostali bili niski poari, te je opoarena povrina od 96 ha. Kakva je situacija po pitanju zatienog podruja? 2009. godine je usvojen Zakon o proglaenju dijela planine Konjuh Zatienim pejzaom Konjuh, na povrini od 8.016 ha i isto se prostire na prostoru umsko-privrednog podruja (PP) Konjuh i PP Spreko. Istim zakonom su uspostavljene ograniavajue mjere u pogledu izvoenja radova u sjei. Navedenim mjerama preduzeu je onemogeno ostvarivanje prihoda predvienog GO-a. Prolim Zakonom o umama i Uredbom o umama bilo je definisano pravo naknade na ime ogranienog gospodarenja za preduzea umarstva kada neko odreenim aktom proglasi ume zatitnim ili umama posebne namjene. Preduzee je podnijelo zahtjev za tu naknadu i nismo jo dobili odgovor, a ako ne budemo u mogunosti ostvariti tu naknadu, preduzee e je traiti sudskim putem, jer po toj osnovi manji je prihod za oko 1.500.000 KM u obuhvatu zatienog podruja. Do kraja 2011. godine, preduzee je vrilo poslove iz dijela upravljanja zatienim podrujem, te je krajem 2011. godine, to upravljanje preuzela Javna ustanova Zatieni pejza Konjuh. U toku je izrada planske dokumentacije za zatieno podruje, a preduzee je uzelo uea u izradi osnovnih dokumenta koja su definisana u Zakonu u zatienom podruju. Kakva je situacija po pitanju certificiranja uma? J.P. ume TK su dobile FSC certifikat za gospodarenje umama za podruje PP-a Majeviko i dijela PP-a Konjuh. Ova certificirana povrina od 17.240 ha je bio pilot projekat. Preduzee je svojim trogodinjim planom gazdovanja predvidjelo certificiranje svih uma na podruju TK-a. Potpisali smo pismo namjere sa WWF-om (Worldwide Fund for Nature), Federalnom i Kantonalnom upravom za umarstvo u pomoi pripremanja preduzea za certificiranjem
preostalih dravnih uma na podruju TK. J. P. ume TK e biti dio globalne trgovinske mree umarstva (GFTN - The Global Forest & Trade Network), a cilj ovog projekta je da se eliminiu ilegalni proizvodi na tritu u umarstvu i da se unaprijedi odgovorno gazdovanje umama i trgovinska politika olaka trgovinske veze i partnerstva unutar poslovnih okvira i to su prednosti ove mree. Koristit e se novi GIS alati HABEaS (Hotspot Areas for biodiversity and ecosystem services), koji je razvijen od WWF Portugala, a koji omoguava slobodan pristup informacijama, koje se odnose na biodiverzitet i usluge biosistema. Primjena ovog specifinoog online GIS alata e doprinijeti i olakati identifikaciju uma visoke zatitne vrijednost. Ovaj projekat e se realizirati u naredne dvije godine. Vrijednost projekta certificiranja gospodarenja umama u narednom trogodinjem periodu iznosi oko 250.000 KM i svakako da su tu indirektni trokovi najvei. Perspektiva umarstva u narednom periodu? Perspektiva umarstva zavisi od svih ljudi koji rade u PD-ovima, prvenstveno umara i vlasti bilo kojeg nivoa. Za dobru poziciju prvenstveno smatram odgovornim umare. Ona e zavisiti od hitnog zakona o umama u FBiH, koji je u nadlenosti Vlade i Parlamenta FBiH. umari trebaju uraditi snaan pritisak na razne naine kroz medije i politiku prema Parlamentu i Vladi FBiH. Ja sam linim istupima na mjestima gdje se govorilo o umama i umarstvu, traio da se umari okupe u Sarajevu ispred Vlade i Parlamenta FBiH, kako bi ukazali na problem nepostojanja zakona o umama i (ne) brigu vlasnika za umsko blago. Poruka itaocima asopisa Nae ume? umari i neumari da vie piu o naunim i praktinim iskustvima u oblasti umarstva i ukazuju na dobre i loe dogaaje koji bi posluili kao primjer kako treba odnosno ne treba raditi u umarstvu. Da bi se umari vie pitali kada je upitanju donoenje i sprovoenje politike u umarstvu isti trebaju da se vie ulanjuju u politike partije, a da pri tome ostanu na fonu struke i nauke jer do danas glas umara slabo se uo. Azer Jamakovi
58
INTERVJUI
INTERVJUI INTERVJU SA REDEPOM SALIEM DIREKTOROM FIRME GRUBE D.O.O. SARAJEVO

razvijala se vie od 65. godina, ostvarujui uspjeh na tritu i irei svoje poslovanje na cijelo podruje Evrope. Danas je to firma sa preko 250 radnika u 10 evropskih zemalja, koji vodi trea generacija, na elu sa doktorom Ginterom Grubeom.
Od kada je firma krenula sa radom u BiH?
Firma Grube d.o.o. Sarajevo - Sve za umarstvo je deseta kerka firma i generalni je zastupnik, ne samo za BiH, ve i za Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru. Krenula je sa radom 2004. godine i kao osniva i direktor firme, ponosan sam to sam dio ovog tima i na neki nain predstavnik bh. umarstva u Evropi.
Neto o asortimanu proizvoda i njihovom plasmanu?
Slika 1. Redep Sali, dipl. ing. um. - direktor kompanije Grube d. o. o. Sarajevo
Neto ukratko iz Vae biografije?
Roen sam 1967. godine u Plavu, Republika Crna Gora. Osnovnu kolu zavrio sam u Plavu, a srednju u umarskom kolskom centru na Ilidi, zvanje tehniar iskoritavanja uma. Diplomirao sam na umarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, upisao postdiplomski studij na istom fakultetu, nauna oblast ekonomika i organizacija umarstva. Generalni sam menader firme Grube za jugoistonu Evropu, odnosno za Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Srbiju i Crnu Goru.
Ukratko o kompaniji Grube?
Firma Grube ima preko 10.000 proizvoda u svom asortimanu. Naa ciljna grupa je umarstvo i svi oni ije je radno mjesto u prirodi. Sa svojim proizvodima pokrivamo sve sektore umarstva, od uzgajanja uma, zatite uma, mjernih instrumenata za ureivanje uma, alat i oprema za sjeu i izvoz i dr. Takoer, pratimo trend razvoja umarstva u svim sektorima. Radi se o profesionalnoj i atestiranoj opremi za umarstvo. Mi smo trite osvojili kvalitetom, a ne cijenom. Plasman naih proizvoda vrimo umarskim preduzeima, kantonalnim upravama, umarskim fakultetima i ministarstvima u BiH i regionu. U svom programu nudimo i lovaku opremu svjetskih poznatih marki kao to su: Hubertus, Hally Hansen, Meindl itd. nedavno smo izdali prvi put u historiji umarstva BiH, katalog proizvoda na bosanskom jeziku.
Kakva je saradnja sa umarskim preduzeima i institucija?
Osniva kompanije Grube je bivi umar Waldmar Grube. Nekoliko sedmica nakon zavretka Drugog svjetskog rata, u ljeto 1945. godine, izvadio je dozvolu za rad i otvorio trgovinu Grube, oprema za umarstvo, koja je opstala i 59
Saradnja sa umarskim preduzeima je sjajna. Moje kolege umari brzo su prepoznali kvalitet naih proizvoda i nain poslovanja nae firme.
INTERVJU SA REDEPOM SALIEM, DIREKTOROM FIRME GRUBE D.O.O. SARAJEVO
Poslujemo sa svim preduzeima kako u dravi, tako i u regionu. U ovom kratkom periodu uspjeli smo izgraditi prepoznatljivo ime i brend na prostorima bive Jugoslavije. Iz godine u godinu na ovom tritu postiemo sve bolje rezultate i nae trino uee ima stalan rast. Naa kompanija se pokazala kao jedan od najsvjetlijih primjera u bh. privredi za vrijeme recesije, u sektoru umarstva, sa pozitivnim poslovanjem. Klju uspjeha Grube d.o.o. Sarajevo moe se pripisati partnerskom odnosu sa kupcima, odnosno orijentiranosti naeg tima cilju da udovolji svim zahtjevima i specijalnim eljama kupaca. Pored toga kvalitet proizvoda je kljuni faktor i vodilja svih poslovnih aktivnosti koji osigurava konkurentsku prednost i orue za borbu sa konkurencijom kako u zemlji tako i u regionu. Otvoreni smo za saradnju i sa drugim preduzeima mimo umarstva.
Planovi za budunost?
Kako vidite dananje stanje u umarstvu?
Situacija u umarstvu FBiH je sramna. Nedopustivo je da pojedini ljudi sjede i primaju platu, a ne zarade je. Veliki je kriminal i mnogo se novca troi na nepotrebne stvari. Utjecaj politike je ogroman i veliki broj firmi je na rubu egzistencije. Da bi se popravila slika, umari se moraju ukljuiti u donoenju novog zakona o umama. Trebamo voditi rauna da strune i uspjene ljude postavljamo na vane funkcije, gdje se donose vane odluke. Siguran sam da se iz ove situacije moe izai jednom postojanom dugoronom strategijom razvoja umarstva i postavljanju uspjenih i strunih, a ne samo podobnih ljudi na rukovodea mjesta u preduzeima.
Vaa poruka itaocima asopisa?
Firma Grube trai zemljite ili poslovni prostor u Sarajevu, gdje e se praviti centralni lager za jugoistonu Evropu. elimo biti jo bri u isporuci nae robe umarskim preduzeima, privatnom sektoru, lovcima i svim drugim koji su zainteresirani za nae proizvode.
Jedne prilike mi je pokojni kolega Ginter Gros rekao: Zna li Redepe da kada majka dobije kerku kod nas u Bajernu, da mata da joj se ona uda za umara. Neka bude poruka, da svi ponemo razmiljati, ta smo mi kao pojedinci uinili ili inimo da promjenimo miljenje obinih ljudi o umarima u Bosni i Hercegovini. Azer Jamakovi
60
MEUNARODNI DAN UMA - 21. OUJKA/MARTA

KOJA JE ULOGA UMARSKOG FAKULTETA?
ume kao najsloeniji ekosustavi imaju neprocjenjivu vrijednost (ekoloku, privrednu i socijalnu), svijest o njihovoj vanosti, ouvanju i poboljanju stanja sve je prisutnija u meunarodnoj zajednici. Na prijedlog hrvatske delegacije na Ministarskoj konferenciji UN u New Yorku (2007. godine) 2011. godina bila je proglaena Meunarodnom godinom uma. Te godine na Meunarodni dan uma - 21. oujka/marta u organizaciji Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Odjeljenja prirodnih i matematikih nauka, odrana je znanstvena konferencija pod naslovom: ume indikator kvaliteta okolia. S referatima na ovom skupu sudjelovalo je i nekoliko nastavnika umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koji se tako na posredan nain ukljuili u obiljeavanju Meunarodne godine uma. I na ovom se, na alost, sve okonalo, umjesto brojnih i raznovrsnih aktivnosti u kojima je Fakultet trebao biti spiritus movens, to javnost oekuje! Umjesto ovog, proputena je jedinstvena prilika za afirmaciju i popularizaciju Fakulteta i umarske struke. Meunarodni dan uma u svijetu se obiljeava s ciljem ukazivanja na probleme ouvanja i poboljanja stanja uma te senzibiliziranja javnosti o ovim problemima. I obiljeavanje Meunarodnog dana uma 21. oujka/marta ove godine kod nas je proteklo u slinom ozraju. S malim izuzetcima izostale su aktivnosti umara irom Bosne i Hercegovine na obiljeavanju ovog znaajnog datuma. Ovakva pasivnost i nedopustivo ponaanje zabrinjavaju! umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu u zajednikoj akciji sa JKKP Park i SO Novo Sarajevo obiljeili su Meunarodni dan uma ove godine sadnjom stablaica lipe u etalitu Aleja lipa uz lijevu obalu rijeke Miljacke. Tom prigodom sadnjom sitnolisne lipe (Tilia parvifolia Mill.) popunjena je dionica ove aleje u kojoj su bile unitene lipe. Akcija je bila u okviru viekratnih nastojanja da se ouva i kompletira Aleja lipa, koja predstavlja omiljeno etalite graana. Njezino podizanje zapoeto je u jesen 1978. godine prema projektu umarskog fakulteta, a sa idejom 61 da se podigne jedinstvena aleja lipa, kao jedno od obiljeja Sarajeva, od eher-ehajinog mosta kod Vijenice do Geodetskog zavoda na Alipainom polju, u duini oko est kilometara. Akcija vrijedna pozornosti popraena je informacijama u tiskanim i elektronskim medijima.
Slika 1. Studenti sa zasaenom svojom lipom
No, ovim ne treba biti zadovoljan. Lepeza prigodnih aktivnosti za obiljeavanje Meunarodnog dana uma iroka je: akcije poumljavanja, njega mladih umskih nasada, sadnja drvea u urbanim sredinama, predavanja o vanosti uma, naroito u kolskim organizacijama, izlobe s temom o umi... Potrebno je napraviti program aktivnosti uz podrku Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva Federacije BiH, koje
Slika 2. Uesnici po zavretku akcije sadnje
takoer ne smije biti po strani ovih aktivnosti. Realizaciju zacrtanog programa treba obaviti u nekoliko dana uz i na 21. oujka/marta Meunarodni dan uma. O imidu koji bi Fakultet i umarska struka na ovaj nain postigli suvino je govoriti. Sigurno je da ne bi bilo javno postavljenog pitanja Da li u ovom gradu jo postoji umarski fakultet i profesori u njemu? (Osloboenje, 2. mart 2010. godine), pitanje postavljeno poslije sjee vitalnog stogodinjeg stabla javorolisnog platana kod Katedrale i preutne suglasnosti profesora Fakulteta. Prof. em. dr. sc. Vladimir Beus
OBILJEEN SVJETSKI DAN UMA

Svjetski dan zatite uma u svijetu se obiljeava 21. marta, na prvi dan proljea s ciljem da se ukae na ogroman znaaj uma i potrebu njihovog ouvanja. Bosna i Hercegovina, a posebno 62
Unsko-sanski kanton obiluju prostranim umskim predjelima na kojima se pruaju mnoge ouvane ume, to predstavlja veliko bogatstvo u ekolokom, drutvenom i privrednom smislu. Meu brojnim institucijama i organizacijama koje su obiljeile Meunarodni dan uma svrstalo se i umsko-privredno drutvo Unsko-sanske ume iz Bosanske Krupe, koje su pokrenule niz akcija poumljavanja, ienja i simbolinog zasaivanja sadnica po gradskim parkovima, krugovima kola i drugim prigodnim povrinama. Jedna od ovakvih akcija obiljeavanja Svjetskog dana uma provedena je u Bosanskom Petrovcu, gdje su zaposlenici ovdanje Podrunice umarija u Gradskom parku upriliile simbolino zasaivanje dvadesetak sadnica hortikulturnih vrsta. Pored akcije simbolinog zasaivanja sadnica u Gradskom parku, u sklopu obiljeavanja Svjetskog dana uma u Bosanskom Petrovcu, uprilien je i izlet na planinu Otrelj sa lanovima ekoloke sekcije Osnovne kole Ahmet Hromadi. Ovom prilikom pomonik upravnika Podrunice umarija
Bosanski Petrovac, mr. Haris Mei prisutnim uenicima odrao je predavanje o umama i njihovom znaaju. Vrijedi napomenuti jo da e u okviru obiljeavanja Meunarodnog dana uma, Podrunica umarija Bosanski Petrovac, u narednim danima, izvriti poumljavanja u saradnji sa Osnovnom kolom Ahmet Hromadi i umarsko-tehnikom kolom iz Bosanskog Petrovca te sportskim kolektivima. Sline akcije provodie se i u ostalim podrunicama PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa.
datum. Akcija je provedena u rejonu Dubrava u opini Cazin, a svoje uee dalo je i oko etrdeset lanova Lovakog drutva Jelen iz Cazina. Zasaeno je oko 3 000 sadnica smre. Ovom akcijom poumljavanja, zaposlenici Podrunice umarije Cazin i lanovi Lovakog drutva Jelen Cazin htjeli su da ukau na stalnu potrebu obnove i uvanja uma kao naeg najznaajnijeg prirodnog resursa. ume su najsloeniji ekoloki sistem na planeti Zemlji bez kojih se ne moe zamisliti ivot na njoj i kao takva
Slika 1. Sadnjom sadnica u Bosanskom Petrovcu obiljeen Meunarodni dan uma
Slika 1. Lovci i umari na poumljavanju
PODRUNICA UMARIJA CAZIN OBILJEILA SVJETSKI DAN UMA UMARI I LOVCI U ZAJEDNIKOJ AKCIJI POUMLJAVANJA
Podsjeajui na vanost uma kao obnovljivog prirodnog resursa i potrebu njihovog ouvanja u budunosti, zaposlenici Podrunice umarija Cazin, organizovali su opsenu akciju poumljavanja 21. marta, ime su obiljeili ovaj znaajan ekoloki
zasluuje nau stalnu brigu i panju, istaknuo je Ibrahim Kapi, upravnik Podrunice umarija Cazin. I ostali uesnici akcije poumljavanja istiu da su ume znaajan resurs koji trebe racionalno koristiti i maksimalno tititi kako bi i generacije koje dolaze mogle uivati u blagodatima koje umski ekosistemi nude ovjeanstvu. lanovi Lovakog drutva Jelen u akciju su se ukljuili jer su svjesni da bez dobrih i bujnih uma nema ni lovita, te iz tog razloga veliku panju posveuju zatiti prirode, naglasio je predsjednik ovoga udruenja, Esad Pjani. Jasmin Groi
63
Ena Nali LETS DO IT - OISTIMO ZEMLJU ZA JEDAN DAN
EKOLOKA AKCIJA LETS DO IT - OISTIMO ZEMLJU ZA JEDAN DAN

Akcija ienja u Bosni i Hercegovini pod nazivom Lets Do It oistimo zemlju za 1 dan, najvea je akcija u historiji BiH posveena prvenstveno ienju ilegalnih deponija smea u jednom danu, ali i ienju zelenih povrina. Projekat je takoer posveen razvijanju svijesti o ouvanju i zatiti okolia i prirodnih bogatstava. Volonterska akcija ienja se planira sprovesti sinkronizovano u jednom danu sa poetkom u isto vrijeme na teritoriji itave Bosne i Hercegovine nedjelja, 09. septembra/rujna 2012. godine. Sve aktivnosti se mogu pratiti putem oficijelne web stranice www.letsdoit.ba. Akciju ienja Lets Do It Estonija su uspjeno realizovali Estonci 2008. godine sa ueem od preko 50.000 volontera. Estonci su, naime, inicijatori jedne ovakve ideje o ienju ilegalnih deponija za jedan dan i prvi su sproveli jednu takvu akciju u svojoj zemlji. Ubrzo nakon njih, ukljuila se i Slovenija koja je 2010. godine implementirala isti projekat u svojoj dravi, sa ueem od 270.000 volontera. Na osnovu iskustava iz Estonije i Slovenije, ovu aktivnost je uspjeno provelo jo sedamnaest zemalja u svijetu. Ove godine se provodi globalna akcija ienja cijele planete pod nazivom Lets Do It World Cleanup 2012. S ciljem davanja podrke globalnoj inicijativi ienja planete, Udruenje graana Ruke iz Sarajeva odluilo je organizovati akciju na nivou Bosne i Hercegovine pod nazivom Let`s Do It oistimo zemlju za 1 dan, a sprovodie se u saradnji sa Udruenjem graana Mozaik prijateljstva iz Banja Luke, te u partnerstvu sa vladinim sektorom, javnim i privatnim privrednim subjektima, kolama/ fakultetima i drugim nevladinim organizacijama/ udruenjima uz podrku meunarodne zajednice, akademske zajednice, javnih i privatnih medija (elektronskih i printanih medija), te uglednih osoba iz javne drutvene i poslovne sfere ivota. Pored davanja podrke globalnoj inicijativi ienja planete, razlog pokretanja ove akcije u Bosni i Hercegovini je i spoznaja da u naoj zemlji postoji veliki broj ilegalnih deponija (njihov broj se procjenjuje na preko 10.000) koje imaju 64 izuzetno negativan utjecaj na ivotnu sredinu, sve vrste ekosistema, kao i na zdravlje ljudi. Prema podacima iz Federalnog plana upravljanja otpadom 2012. 2017., godinja prosjena koliina neopasnog otpada koji se proizvede u FBiH iznosi 2.325.100 tona, od ega je komunalni otpad 735.051 tona. To znai da se u prosjeku dnevno proizvede 1,07 kg po glavi stanovnika. Navedene injenice ukazuju da je neophodno to prije ukloniti deponije smea iz prirodnog okruenja, odnosno odloiti ih na ekoloki prihvatljiv nain, ukljuujui recikliranje dijela otpada koji je pogodan za tu svrhu. Prije same glavne akcije ienja, koja e se odrati 9. septembra/rujna 2012. godine na podruju cijele Bosne i Hercegovine, planirano je i niz manjih, pilot akcija ienja. Kao jedna od narednih, planira se odrati pilot-akcija ienja Trebevia (plua Sarajeva) 1. jula 2012. godine planine koja je na odreeni nain ostala zaboravljena i postala zatrpana smeem i ilegalnim deponijama. To se desilo i pored injenice da se ta planina planira uskoro proglasiti zatienim podrujem, odnosno uvrstiti u kategoriju zatienog pejzaa.
Slika 1. Divlja deponija. Lokacija: Dariva (Foto: Bakir Gani, 2012)
EKOLOKA AKCIJA
Ciljevi akcije Let`s Do It oistimo zemlju za 1 dan su: - Napraviti upotpunjeni registar svih ilegalnih deponija smea koji e se odnositi na itavu teritoriju Bosne i Hercegovine, tj. kompilirati podatke o broju, specifinostima i lokacijama pojedinih divljih deponija smea koristei postojee parcijalne registre iz razliitih izvora i naa terenska istraivanja - prije akcije i poslije akcije; - Ukloniti iz prirodnog okruenja najmanje 20.000 tona smea; - Podii svijest i edukovati javnost o zatiti ivotne sredine i okolia; - Napraviti funkcionalni network nevladinog i vladinog sektora, privrednih subjekata i graanstva, kola, fakulteta, akademske zajednice, medija i drugih subjekata koji e nastaviti zajedniki saraivati i na drugim ekolokim akcijama u kontinuitetu, tj. poslije zavretka ove volonterske akcije ienja 9. septembra/rujna 2012. godine, kao i uiniti Let`s Do It akciju u Bosni i Hercegovini tradicionalnom svake godine. Gore navedeni ciljevi su ambiciozni, ali ostvarivi uinimo Bosnu i Hercegovinu zemljom istih ulica, livada, uma i rijeka. Bosanskohercegovake ume zahtijevaju posebnu panju u upravljanju i njenoj zatiti, imajui u vidu injenicu da je vie od 50% teritorije nae zemlje prekriveno ovim znaajnim prirodnim blagom. Naalost, svjedoci smo da nae ume
sve ee postaju mjesta za odlaganje smea i formiranje ilegalnih deponija smea. Plastine boce, kese, stari namjetaj sve se to moe nai na divljim deponijama u umama svih dijelova BiH. Premda je prethodna godina bila Meunarodna godina uma, problem nastajanja divljih deponija u umama nije rijeen, a niti je data nadlenost uvarima ume, odnosno umarskim preduzeima, da kontroliu i rjeavaju ovaj i druge probleme vezane za upravljanje umama ak ta vie, jo uvijek ne postoji zakon o umama i upravljanju umama. Lokalno stanovnitvo i dalje uglavnom nesmetano i bez ikakvih sankcija koristi svoje najblie ume za bacanje smea i razliitog otpada, formirajui manje ili vee deponije smea. To ukazuje na nizak nivo osvjetenosti stanovnika Bosne i Hercegovine o potrebi i znaaju uvanju ume kao znaajnog prirodnog bogatstva, ali i neodgovornosti lokalnih zajednica i viih nivoa vlasti koji nisu obezbijedili organizovan odvoz smea iz pojedinih ruralnih dijelova nae zemlje. Volonterska akcija ienja Let`s Do It oistimo zemlju za 1 dan e nastojati da oisti veinu takvih deponija iz naih uma u septembru 2012. godine, ali takoer joj je cilj da utjee na razvijanje svijesti naeg stanovnitva o tetnosti i neadekvatnosti odlaganja smea u ume i na druga mjesta koja za to nisu predviena, kao i da utjee na sve nivoe vlasti da organizovanije pristupe rjeavanju ovog problema u svim podrujima Bosne i Hercegovine. uvajmo ono to smo od prirode dobili, a od predaka naslijedili, vratimo neto prirodi i proslijedimo potomstvu (ostavimo kao zalog buduim naratajima). Ena Nali bch. ing. mikrobiologije
65
Jasmin Groi INFO IZ UMARSTVA
INFO IZ UMARSTVA PD UNSKO-SANSKE UME D.O.O. BOSANSKA KRUPA

U PD-u UNSKO-SANSKE UME D.O.O. BOSANSKA KRUPA OBILJEEN 22. APRIL DAN PLANETE ZEMLJE
Dan planete Zemlje, ovih dana, obiljeen je irom svijeta uz prigodan program i razliite akcije kojima je cilj skretanje panje na vanost ouvanja okolia. Meu brojnim institucijama i organizacijama koje su obiljeile ovaj znaajan ekoloki datum svrstalo se i PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa, koji su proveli razne ekoloke aktivnosti u svim svojim podrunicama. Opsenija akcija kojom je skrenuta panja na potrebu ouvanja okolia, a tako i cijele Planete provedena je u Podrunici umarija Bosanski Petrovac, iji su zaposlenici radili na uklanjanju smea du magistralne ceste Bosanski Petrovac Otrelj - Drvar. Na ovaj nain zaposlenici PD-a, su svim graanima poruili da nije dovoljno samo priati o zatiti okolia, nego je potrebno i konkretno djelovati. Dan planete Zemlje obiljeava se u vie od 150 zemalja svijeta, a ovogodinja kampanja nosi naziv Zatitimo na dom - planetu Zemlju. Cilj kampanje je skretanje panje na opasnosti koje prijete ivotu na Zemlji, te poticanje zajednike odgovornosti u ouvanju prirode i njenih bogatstava. U visokim umama dva poara su se desila na podruju kojim gospodari Podrunica umarija Bosanskom Petrovcu. Zahvaena je povrina od devet hektara i jedan poar na podruju kojim gospodari Podrunica umarija Cazin u opinama Cazin, Velika Kladua i Buim. Poar je evidentiran na povrini od 0.6 hektara. Kada su u pitanju umski poari na kulturama Podrunica umarija Sanski Most je zabiljeila tri poara na povrini 27,50 hektara, Kljuu jedan na povrini od 3,8 ha, Bosanskom Petrovcu etiri na 57 ha, Pogon Bosanska Krupa jedan na 17 ha i Biha jedan na 0,1 ha. U izdanakim umama u 2011. godini Podrunica umarija Klju zabiljeila jedan umski poar napovrini od 10 ha; Pogon gospodarenja Bosanska Krupa jedan na 0,2 ha dok je Podrunica umarija Biha imala sedam umskih poara u izdanakim umama na ukupnoj povrini od 103,1 hektar. Poari su evidentirani i na neobraslom zemljitu i to ukupno sedam na povrini od 52 hektara. Podrunica umarija Bosanski Petrovac je zabiljeila etiri poarana 21,5 ha i Podrunica umarija Biha tri na 30,5 ha.
PD-u UNSKO-SANSKE UME PROUZROENE TETE U IZNOSU OD 760.128 KM

PD Unsko-sanske ume d.o.o. Bosanska Krupa u protekloj godini biljeilo je znaajne tete nastale uslijed umskih poara. Statistike pokazuju da su u visokim umama evidentirana tri umska poara, kulturama deset, izdanakim umama devet i neobraslom zemljitu sedam poara. Dakle, u 2011. godini ukupno je bilo 29 umskih poara, a zahvaena je povrina od 280,30 hektara. Priinjena je materijalna teta u iznosu 760.128 KM. 66
Slika 1. umski poar
Gledano po podrunicama u 2011. godini Podrunica umarija Sanski Most je imala tri umska poara na kulturama na povrini od 27,5
ha. Izgorjelo je 35.625 sadnica do tri godine starosti, a ukupna materijalna teta procijenjena je na 248.284 KM. Podrunica umarija Klju dva umska poara u kulturama i izdanakim umama na povrini od 13,80 ha sa materijalnom tetom 33.171 KM. Podrunica umarija Bosanski Petrovac evidentirala je 10 poara na povrini od 87,5 ha, a tete su iznosile 96.049 KM. U Pogonu gospodarenja za Opinu Bosanska Krupa desila su se dva poara na povrini od 17,2 hektara, a materijalna teta procijenjena je na 380.514 KM. podrunica umarija Biha zabiljeila je 11 umskih poara na povrini od 133,7 hektara sa materijalnom tetom od 1.985 KM. Podrunica umarija Cazin sa opinama Velika Kladua i Buim evidentirala je jedan poar na povrini od 0,6 ha, a prouzroena je materijalna teta u iznosu od 124,00 KM. Imajui u vidu da uskoro dolazi proljee i vrijeme ienja i ureenja vrtova i njiva, ovim putem apelujemo na graane kao i na izletnike, rekreativce i sve zaljubljenike prirode da budu oprezni kako ne bi izazvali poar. ume su plua zemlje i svi smo odgovorni za njih.
INTERVJU SA IZVRNIM DIREKTOROM ZA OBLAST UMARSTVA FADILOM EHIEM, dipl. ing. um.
KRAJINA: Odlukom Skuptine PD Unskosanske ume d.o.o Bosanska Krupa u maju protekle godine imenovani ste na poziciju izvrnog direktora za oblast umarstva. Koliko ste, u relativno kratkom vremenskom periodu, uspjeli pohvatati konce na novoj dunosti i dati vlastiti doprinos uspjenom poslovanju preduzea koje ve due vrijeme u F BiH nosi epitet najuspjenijeg preduzea u oblasti umarstva? EHI: Prije mog imenovanja na mjesto izvrnog direktora za oblast umarstva u PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa, bio sam na dunosti upravnika Podrunice umarija Bosanski Petrovac, tako da mi poslovanje i organizacija proizvodnje unutar PD Unskosanske ume d.o.o Bosanska Krupa nije bila nepoznata. itav svoj radni vijek ja sam proveo radei poslove iz svoje struke, a posljednje dvije decenije obnaao sam itav niz rukovodeih dunosti u G Risovac Biha i PD Unskosanske ume d.o.o Bosanska Krupa. Odmah po 67
preuzimanju dunosti izvrnog direktora za oblast umarstva u PD-u, odrao sam vie sastanaka sa svojim najbliim saradnicima, odnosno, sa upravnicima podrunica i rukovodiocima sektora, kako bismo utvrdili strategiju i prioritete u naem radu, upoznali se sa problemima koji nas prate kroz rad i poslovanje te pronali najefikasniji nain da se ti problemi otklone. Dobra saradnja sa upravnicima podrunica i rukovodiocima sektora koja je uspostavljena mojim imenovanjem na mjesto izvrnog direktora za oblast umarstva, izraena je i danas i svakako predstavlja bitnu kariku u lancu uspjeha koje, skoro pa svakodnevno, postiemo u naem radu i poslovanju. Pored svojih saradnika odrao sam i sastanke sa privatnim izvoaima radova koji su angaovani od strane unsko-sanskih uma. Cilj ovih sastanaka bio je da se izvoaima radova ukae na potrebu potivanja odredaba ugovora koje smo sa njima potpisali, te drugih zakonskih akata i procedura. Jedan od mojih prioriteta bila je i uspostava saradnje sa predstavnicima vlasti i lokalne zajednice koja je takoer urodila plodom. Uglavnom, zadovoljan sam rezultatima koje sam postigao kao izvrni direktor za oblast umarstva, a koji se ogledaju u uspjenoj organizaciji poslova, zakonitosti u radu, realizaciji proizvodnje i ispunjenju obaveza prema naim poslovnim partnerima i graanima. KRAJINA: Prema svim pokazocima poslovanja oito je da ste 2011. godinu okonali uspjeno. U kojoj mjeri je realiziran Plan i program rada PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa za 2011. godinu? EHI: Plan proizvodnje umskih-drvnih sortimenata na nivou preduzea realizovan je veoma uspjeno u svim proizvodnim fazama. Sjea drvnih sortimenata bila je planirana u koliini od 369.236 m3, a izvrena je sa 383.106 m3, to je vie za 13.950 m3. U odnosu na 2010. godinu, realizacija sjee drvnih sortimenata vea je za 34.839 m3. Izvoz drvnih sortimenata za 2011. godinu, bio je planiran u koliini od 369.236 m3, a izvren je u koliini od 383.296 m3 to je vie za 14.060 m3. U odnosu na 2010. godinu, iznos i izvoz drvnih sortimenat bio je vei za 28.333 m3 svih drvnih sortimanata. Otprema drvnih sortimenata na nivou PD-a, takoer je realizovana uspjeno. Od planiranih 369.236 m3 realizovano je 391.173, to je vie za 21.937 m3.
Kad ve govorimo o realizaciji Plana za 2011. godinu, posebno bih naglasio da smo umskouzgojne radove realizovali sa sto posto. Sve radove smo izveli vlastitom radnom snagom. Posebnu panju posvetili smo poumljavanju u koje smo povremeno ukljuivali uenike, sportiste, lovaka drutva, planinare i studente. U par navrata u akcije poumljavanja bili su ukljueni i neki vijenici opina kao i slubenici ministarstva poljoprivrivrede, vodoprivrede i umarstva, koji su na taj nain htjeli dati svoj doprinos u obiljeavanju 2011. godine koja je proglaena meunarodnom godinom uma. KRAJINA: PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa je jedino preduzee u Federaciji BiH koje posjeduje FSC certifikat za cjelokupno podruje kojim gazduje. Koliko vam to pomae u redovnom poslovanju? EHI: Prestini certifikat o pravilnom gospodarenju umskim resursima FSC, koji je dodijeljen unsko-sanskim umama predstavlja na neki nain krunu naeg uspjenog, dugogodinjeg gospodarenja, i zato je jednako vaan za sve umare na ovom kantonu. Da bi se dobio ovaj certifikat nije dovoljno pravilno gazdovati umama godinu ili dvije, nego itave decenije. Znai, ovaj certifikat je svojevrsna potvrda da smo mi u PD-u promovirali ekoloki prihvatljivo, ekonomski odrivo i drutveno korisno gospodarenje umskim resursima. Da bismo dobili FSC certifikat mi smo morali uloiti ogroman trud, meutim, puno vei trud trebae uloiti da bi se certifikat i zadrao. Naravno, FSC certifikat donosi i dosta koristi, posebno kad je u pitanju plasman drvnih sortimenata na trite Evropske unije. Ovaj certifikat donosi odreenu korist i drvopreraivaima koji kupuju sirovinu od unsko-sanskih uma, iz razloga to im omoguuje da svoje proizvode lake plasiraju na inostrana trita. Certifikat je koristan i zbog psiholokog efekta jer znaajno utjee na svijest ljudi, to jest, na njihov nain razmiljanja i ponaanja prema umi i blagodatima koje uma nudi ovjeanstvu. KRAJINA: Predstavniki dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je Nacrt novog Zakona o umama. Strunjaci iz oblasti umarstva ukazali su na brojne manjkavosti istog. ta bi u konanoj verziji Zakon o umama trebao definirati? EHI: Novim Zakonom o umarstvu Federacije BiH predvieno je osnivanje jednog preduzea 68
umarstva na jednom umsko-privrednom podruju. U sluaju da se usvoji ova verzija Zakona o umama, ugasilo bi se PD Unskosanske ume, a vie od 200 radnika ostalo bi bez posla. to se tie opinskih preduzea umarstva, vei dio njih prestao bi ubrzo da funkcionie zbog nemogunosti samofinansiranja. Novi zakon nije jasno definisao uvanje uma kao ni kantonalne uprave za umarstvo, stoga smatram da bi usvajanje ovog zakona otvorilo put ka nevienoj pljaki i bezobzirnom unitavanju uma. Jednom rijeju, usvajanje novog Zakona o umama FBiH, znailo bi poetak kraja umarstva u Bosni i Hercegovini. Mi umari svjesni smo ove opasnosti i traimo od svih utjecajnih politikih subjekata, kojima je stalo da se umarstvo kao veoma jedna od najvanijih privrednih grana odri u BiH, da ne podre novi Zakon o umama. Mi smatramo da vlasnitvo nad dravnim umama i umskim zemljitem u Federaciji BiH treba rijeiti u skladu sa vaeim ustavnim odredbama, uz preciziranje vlasnikih odnosa. U tom pravcu, traimo da se formira zasebno ministarstvo za ume i vode i vraanje Zakona o umama iz 2002. godine uz manje dopune koje bi se odnosile na dio o lokalnim zajednicama. Nacrt Zakona o umama koji je usvojio Predstavniki dom Parlamenta F BiH nema podrku nijednog umsko-privrednog drutva u Federaciji kao ni podrku Federalnog udruenja umarskih inenjera i tehniara, Hrvatskog umarskog drutva i umarskog fakulteta u Sarajevu. Pitam vas, ta to dobro i korisno donosi ovaj zakon? Moj odgovor je nita, jer zakonom bi se unitilo deset uspjenih umsko-privrednih drutava, ume bi bile izloene dodatnom unitavanju, umsko zemljite pljaki i uzurpaciji, unitila bi se dobra organizacija preduzea i krenulo bi se ispoetka; i to je najbolnije, Unsko-sanski kanton bi izgubio svoje najjae preduzee koje u cijelom regionu slovi kao jedno od najorganizovanijih i najuspjenijih. KRAJINA: Vlada USK-a je polovinom decembra 2011. godine usvojila Plani i Program rada PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa za 2012. godinu. Uskoro bi se o istom trebala oitovati i Skuptina USK-a. Oekujete li uprkos tekoj ekonomskoj situaciji u zemlji i svijetu, jednako uspjenu poslovnu 2012. godinu kao to je bila godina iza vas? EHI: U jeku ekonomske krize u 2009. i 2010.
godini, koja je pogodila vei dio svijeta, Unskosanske ume poslovale su pozitivno, a ostvarile su ak i odreenu dobit. Imali smo spremne mjere za ublaavanje negativnih posljedica ekonomske krize, koje su se veim dijelom oslanjale na mjere tednje. Ukoliko bi recesija zahvatila domau ekonomiju u ovoj godini, mi emo opet posegnuti za antirecesivnim mjerama kao i prethodnih godina. Ii emo na mjere tednje, a proizvodnju drvnih sortimenata prilagodiemo zahtjevima trita. Znai proizvodiemo onoliko koliko moemo prodati, uvaavajui pri tom propisane zakone i norme. I na kraju, elim da izrazim svoje optimistiko uvjerenje da e i 2012. godina biti uspjena, moda ne kao prola godina ali, ipak bie uspjena, u to sam siguran.
Slika 2. Fadil ehi, dipl.ing.um.
VISOKE KAZNE ZA IZAZIVAE POARA NA OTVORENOM PROSTORU

Opinski naelnici Buima i Bihaa, preko svojih organa civilne zatite, odnosno vatrogasnih drutava, 13. i 14. marta 2012. godine, organizovali su radne sastanke u Buimu i Bihau sa predstavnicima PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa, rukovodstvom mjesnih zajednica, policijskih uprava te Nacionalnog parka Una. Cilj sastanka odnosio se na dogovor o preventivnom djelovanju na suzbijanju umskih poara u predstojeem proljetnom periodu. Kako bi sprijeili nastanak poara na otvorenom prostoru, prisutni na sastanku dogovorili su 69
se da preduzeima i drugim pravnim licima, samostalnim privrednicima i graanima, pored mjera propisanim zakonom, odgovarajuim standardima, pravilnicima i tehnikim normativima zatite od poara uvedu neophodne zabrane. Tako je uvedena zabrana loenja vatre na udaljenosti manjoj od 150 metara od ume, osim za to predvienim i odobrenim mjestima od strane PD-a. Zabranjena je i upotreba otvorenog plamena uz poljoprivredno zemljite za vrijeme sazrijevanja usjeva, pa sve do njiohovog uklanjanja sa poljoprivrednog zemljita. Loenje vatre u zatitnom pojasu koji iznosi 10 metara od ruba saobraajnice, takoer, nije dozvoljeno. Prilikom obavljanja radova poput spaljivanja grana, suhog lia, korova, niskog raslinja, ostataka od usjeva i drugog biljnog otpada na njivama, livadama, panjacima i drugom zemljitu radi ienja i pripremanja zemljita za sjetvu, spaljivanja smea i otpada, loenja improviziranih rotilja i logorske vatre, potrebno je preduzeti mjere opreza, osigurati odgovarajua sredstva za gaenje poara, te preduzeti mjere zatite od poara u skladu sa propisima. Prisutni su na sastanku usaglasili i potrebne mjere zatite od poara. Svim preduzeima i drugim pravnim licima, samostalnim privrednicima i graanima, nalae se da spaljivanje vre tokom dana kada je vrijeme mirno bez vjetra i povienog pritiska. Potrebno je osigurati da suha trava, bunje, ostaci od usjeva i drugi biljni otpad, zavisno o koliini i zapaljivosti bude dovoljno udaljen od drugih objekata ili povrina sa zapaljivim tvarima. Na poljoprivrednom zemljitu treba loiti vatru i vriti spaljivanje samo na odgovarajuim mjestima i uz prisutnost osobe za nadzor i pripremljena sredstva za gaenje. Oko mjesta spaljivanja potrebno je izolirati ili na drugi nain oistiti sigurnosni pojas od najmanje pet metara. Veoma je bitno stalno neposredno nadzirati spaljivanje sve do potpunog gaenja vatre na cijeloj zapaljenoj povrini. Zavisno o koliini tvari tokom spaljivanja potrebno je osigurati potreban broj lica, odgovarajuu opremu i sredstva za zatitu od poara (lopate, kante s vodom i dr.) za sluaj da vatra izmakne kontroli. Improvizovane rotilje treba koristiti na mjestima koja su oiena od svih gorivih tvari u krugu od 1,5 metara od ruba rotilja i uz uslov da je pripremljena odgovarajua koliina vode za gaenje ostataka loenja vatre i za
polijevanje pepela. Potrebno je preduzeti i druge mjere za zatitu i sprjeavanje mogunosti irenja poara na susjedne povrine. Sudionici sastanka podrali su i kaznene odredbe po Odluci o mjerama zatite od poara na otvorenom prostoru, koju je ranije usvojilo Opinsko vijee Biha. Prema ovoj odluci Sluba inspekcijskih poslova Opine Biha e lica koja koriste improvizovane rotilje suprotno preventivnim mjerama zatite od poara kazniti novanom kaznom od 50,00 do 100,00 KM na licu mjesta. Novanom kaznom od 500,00 do 7.000,00 KM kaznit e se za prekraj preduzee ili drugo pravno lice i samostalni privrednik ako ne postupa po odredbama odluke koje govore o zabrani loenja vatre. Odgovorno lice u preduzeu i samostalnoj djelatnosti ili drugo pravno lice za isti prekraj kaznit e se novanom kaznom od 100,00 do 2.000,00 KM. Novanom kaznom od 100,00 do 1.000,00 KM kaznit e se za prekraj fiziko lice ako ne postupa po odredbama ove odluke koje se tiu zabrane loenja vatre i poduzetih mjera opreza.
privrednog drutva Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa. Tema sastanka odnosila se, izmeu ostalog, na problematiku zakonske regulative u oblasti umarstva i saradnju sa Kantonalnom upravom za umarstvo, posebno u oblasti uvanja i zatite uma, te privremenog oduzimanja, licitacije i lagerovanja drvnih sortimenata. Bilo je rijei i o zakupu poslovnih prostorija PD-a u Bihau (biva Direkcija J.P Risovac) od strane kantonalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva. Na sastanku se raspravljalo jo o aplikacijama PD-a za finansijska sredstva za zatitu i unapreenje stanja postojeih i podizanja novih uma. Nakon to su prisutni razmotrili i prodiskutovali o svim takama dnevnog reda doneseno je i nekoliko zakljuaka. S obzirom da je Uredba o umama prestala vaiti, a novi zakon o umama jo nije donesen, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, KU-a kao i menadment PD-a, sloili su se da pokrenu inicijativu za donoenje Uredbe o umama USK-a koja e se nakon usaglaavanja izmeu
Slika 3. Sastanak sa vatrogascima
Slika 4. Sastanak sa ministrom Emdadom Galijaeviem
SASTANAK PREDSTAVNIKA MPV USK I UNSKO-SANSKIH UMA

U utorak, 20. marta 2012. godine u Bosanskoj Krupi, kantonalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, Emdad Galijaevi sa svojim saradnicima i direktorom Kantonalne uprave za umarstvo Mensudom Tuzlakom, odrao je sastanak sa menadmentom umsko70
Ministarstva, Kantonalne uprave za umarstvo i PD-a uputiti Vladi USK-a na razmatranje i usvajanje. Kako bi se nivo saradnje izmeu PD Unskosanske ume d.o.o Bosanska Krupa i Kantonalne uprave za umarstvo podigao na jedan vii nivo, dogovoreno je da zaposlenici PD-a i Kantonalne uprave za umarstvo, koji su zadueni za provoenje Akcionog plana integralne zatite uma na podruju USK-a, da odravaju mjesene
sastanke. Pitanje zakupa poslovnih prostorija PD-a u Bihau (biva Direkcija J.P Risovac) od strane Kantonalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, rijeeno je tako to je dogovoreno da PD saini prijedlog ugovora o zakupu te da ga preko resornog ministarstva uputi Vladi USK-a na razmatranje. Sudionici sastanka takoer su se usaglasili da bi sredstva iz budeta USK-a trebala da se kvalitetnije troe. Sredstva koja dolaze kao prihod od uma, kako su istakli uesnici sastanka, trebalo bi da se vraaju umama kroz projekte uvanja i bogaenja umskog fonda na podruju Unskosanskog kantona.
Petrovac. Njegov magistarski rad o bio-ekolokim istraivanjima smrinog pisara na planini Grme od velike je vanosti za dalja prouavanja ovog tetnog insekta, to e uveliko pomoi u efikasnijoj borbi protiv njegovog tetnog djelovanja.
JO JEDAN MAGISTAR U PD-u

Pored uspjenog poslovanja i dobre organizacije preduzea, PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa moe se pohvaliti i svojim kvalitetnim i strunim kadrovima. U PD-u, pored ostalih zaposlenika, radi i sedam magistara nauka, a nedavno je ovaj broj i povean za jedan. Na umarskom fakultetu u Sarajevu, 17. februara 2012. godine magistarski rad o temi Bio-ekoloka istraivanja smrinog pisara (Ips typographus L.) na planini Grme, odbranio je zaposlenik PD-a, Haris Mei iz Bosanskog Petrovca. Komisiju za ocjenu odbrane magistarskog rada inili su prof. dr. Tarik Treti kao predsjednik komisije, prof. dr. Mirza Dautbai kao mentor i lan komisije, te doc.dr. Osman Mujezinovi kao lan komisije. Nakon zavrenog izlaganja o motivima izbora teme, metodama rada i rezultata do kojih je doao, kandidat Mei uspjeno je odgovorio na postavljena pitanja na to je komisija jednoglasno, utvrdila da je Haris Mei, dipl.ing.um. odbranio svoj magistarski rad i stekao pravo na struni naziv magistar umarskih nauka. Haris Mei roen je 12.08.1985. godine u Bihau. Osnovnu kolu i opu Gimnaziju zavrio je u Bosanskom Petrovcu, a diplomirao na umarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Poloio sve predmete predviene nastavnim planom i programom postdiplomskog studija sa prosjenom ocjenom 9,42. Zaposlen je u PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa gdje obavlja poslove i radne zadatke pomonik upravnika Podrunice umarija Bosanski 71
Slika 5. Odbrana magistarskog rada Harisa Meia, dipl.ing.um.
PREDSTAVNICI UMARSKOG FAKULTETA IZ SARAJEVA POSJETILI PD US D.O.O BOSANSKA KRUPA

Delagacija umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu koju su inili dekan fakulteta prof. dr. Faruk Meki i prodekan za finansije prof. dr. Mersudin Avdibegovi, u petak 20. aprila 2012. godine posjetili su umsko-privredno drutvo Unsko-sanske ume d.o.o. Bosanska Krupa sa ijim rukovodstvom su odrali i radni sastanak. Predstavnici umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, sa rukovodstvom umsko-privrednog drutva Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa razgovarali su o trenutnim aktivnostima umarskog fakulteta, unaprjeenju poslovne saradnje izmeu umarskog fakulteta i unskosanskih uma, te aktuelnoj problematici u oblasti umarstva. Predstavnici umarskog fakulteta u Sarajevu izrazili su svoje zadovoljstvo dosadanjom saradnjom sa umsko-privrednim drutvom Unsko-sanske ume d.o.o. Bosanska Krupa kao i spremnost da ovu saradnju u skorijoj budunosti podignu na jedan vii nivo. U narednom peridu moe se oekivati da e umarski fakultet zajedno sa unsko-sanskim umama zajedniki
raditi na unaprijeenju rada Rasadnika u Cazinu, unaprjeenju proizvodnje i plasmana drvnih sortimenata i sjemenskog materijala kao i efikasnijem gospodarenju izdanakim umama.
Slika 6. Sastanak sa predstavnicima umarskog fakulteta u Sarajevu
Nakon odranog radnog sastanka, predstavnici umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu zajedno sa direktorom PD-a evadom Muslimoviem posjetili su Biotehniki fakultet u Bihau sa ijim rukovodstvom su razgovarali o uspostavi saradnje. Sastanak je rezultirao dogovorom oko potpisivanja zvaninog sporazuma izmeu umarskog fakulteta u Sarajevu i Biotehnikog fakulteta, oko realizacije nastave na umarskom odsjeku, za koji trenutno nema dovoljno kompetentnih kadrova da se u potpunosti realizira nastavni proces. Ono to posebno ohrabruje jeste i injenica da e u rjeavanju ovog problema aktivno uestvovati i javno preduzee Unsko-sanske ume, iji e struni kadrovi takoer biti na raspolaganju u realizaciji redovnog i kvalitetnog nastavnog procesa na umarskom odsjeku Biotehnikog fakulteta Univerziteta u Bihau.
koju je inilo dvanaest umarskih inenjera i tehniara predvodio je Herman Sunik, savjetnik u Upravi uma podrunice Delnice. Druenja i prijateljstva izmeu domaih i umara iz Delnica, radi razmjene iskustava i miljenja, traju ve jednu deceniju, i poprimila su tradicionalan karakter. Struni dio posjete odnosio se na upoznavanje sa umsko-privrednim drutvom Unsko-sanske ume iz Bosanska Krupe i njegovim poslovanjem, kao i obilazak podrunica Rasadnik i umarija u Cazinu. S obzirom da je razmjena iskustava i saznanja iz oblasti umarstva, jedan od ciljeva ovakvih posjeta, delegacija umara iz Uprave uma, Podrunica Delnice, posebno interesovanje pokazala je za nain gazdovanja u umama pitomog kestena, kao i nain uzgoja, kalemljenja i zatite marona, u emu unskosanske ume postiu jako dobre rezultate. Osim to su razmijenili iskustva i struna saznanja delegaciji umara iz Republike Hrvatske uprilien je obilazak izletita ujnovac u Bosanskoj Krupi, kao i pjeake staze na Lanitu kod Kljua na ijem su ureenju bili angaovani zaposlenici PD-a Unsko-sanskih uma. Pomenuta delegacija uivala je i u obilasku Nacionalnog parka Una i jo nekih znamenitih kulturno historijskih mjesta na podruju Unsko-sanskog kantona.
DELEGACIJA H IZ UPRAVE UMA DELNICE POSJETILA PD UNSKO-SANSKE UME D.O.O. BOSANSKA KRUPA
Predstavnici Hrvatskih uma iz Uprave uma, podrunica Delnice, boravila je u uzvratnoj posjeti PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa u periodu 19.- 21. aprila ove godine. Delegaciju 72
Slika 7. Kolege iz Delnica u uzvratnoj posjeti PD Unsko-sanske ume
UNSKO-SANSKE UME ZADRALE FSC CERTIFIKAT

umarski eksperti certifikatorske kue SGS Slovakia iz Slovake u periodu 25. - 28. aprila
izvrili su prvu kontrolu gospodarenja umskim resursima u PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa. Ovo preduzee je u februaru 2011. godine dobilo prestini FSC certifikat za odrivo gospodarenje umskim resursima na cjelokupnom podruju kojim gospodari. FSC certifikat predstavlja svojevrsno priznanje umarima za sav trud koji su decenijama ulagali u zatiti i unaprijeenju umskog bogatstva u ovom dijelu Bosne i Hercegovine. Dobivanjem ovog certifikata PD Unskosanske ume iz Bosanske Krupe svrstale su se u red najnaprednijih evropskih preduzea umarstva, te postale prvo umarsko preduzee u Federaciji Bosne i Hercegovine koje je dobilo certifikat za cjelokupno podruje za dravne ume kojima gospodari. FSC certifikat koji izdaje meunarodno vijee za nadzor nad umama je svojevrsna potvrda da se umama gospodari u skladu sa strogim ekolokim socijalnim i ekonomskim standardima. PD Unsko-sanske ume aktivno su ukljuene u proces certificiranja od 2007. godine i u tu svrhu preduzeli su brojne aktivnosti. Sredinom marta 2010. godine, ovo preduzee dobilo je certifikat za Kljuko umsko-privredno podruje, nakon ega su otpoele pripreme za certificiranje cjelokupnog podruja kojim gospodari PD. Redovnu godinju kontrolu certificiranja izvrili su eksperti certifikatorske agencije SGS iz Slovake, glavni procjenitelj Milan Toth i ovlateni procjenitelj Bojan uri. U srijedu 25.05.2012. godine procjenitelji su izvrili kontrolu dokumentacije u Direkciji Preduzea, a zatim su obili kanjon rijeke Krunice kako bi izvrili provjeru da li se potuju propisane mjere gospodarenja na ovom podruju (zabrana sjee uz izuzetak sjee sluajnih uitaka, izgradnja bespravnih objekata, deponija, primjene hemijskih sredstava itd.). Drugog dana boravka 26. maja ove godine, certifikatori su izvrili kontrolu na podruju kojim gospodari Podrunica umarija Cazin u odjelima 26. i 30. Gospodarske jedinice Gata gdje se provode umsko-uzgojne mjere. U petak 27. maja, eksperti certifikatorske agencije SGS iz Slovake u Podrunici umarija Sanski Most izvrili su kontrolu dokumentacije kao i pregled odjela 39. i 51. Gospodarske jedinice Grme-Palanka u kojima se izvode radovi sjee drvnih sortimenata. Certifikatori su zatim izvrili i 73
pregled odjela 117. kako bi izvrili provjeru stanja odjela nakon izvrenih radova sjee. Nakon detaljnog uvida u dokumentaciju i stanje na terenu, procjenitelji certifikatorske kue SGS Slovakia saoptili su rezultate do kojih su doli istiui da su veoma zadovoljni stanjem koje su zatekli tokom kontrole certificiranja u PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa.
Slika 8. Eksperti certifikacijske agencije SGS iz Slovake
UMSKI POARI U BIH PRIJETNJA NESTANKU UMA

Problem umskih poara na podruju kojim gospodari PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa, svake godine postaje sve izraeniji i ozbiljniji. Samo u prva etiri mjeseca 2012. godine na podruju kojim dravnim umama gospodari ovo umsko-privredno drutvo, registrovana su 82 umska poara koji su zahvatili povrinu od preko 1.700 hektara. Materijalna teta koja je priinjena u ovim poarima procijenjena je na 1.217.772 KM, dok je teta koja je naneena umskom ekosistemu daleko vea. Zbog ovakvih zabrinjavajuih podataka, Uprava PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa ukazala je na neophodnost aktivnije uloge svih institucija naeg drutva na zatiti umskih ekosistema od moguih poara. Svake godine svjedoci smo ogromnih teta koje izazivaju umski poari koje, veoma esto, za posljedicu imaju deforestizaciju uma, odnosno potpuni nestanak uma odreenog podruja sa svim negativnim konsekvencama po ivot ovjeka,
saopeno je iz Uprave Unsko-sanskih uma. Dosadanja iskustva pokazuju da je nedovoljan angaman nadlenih struktura sistema na proces organizacije i neposrednog gaenja umskih poara. U veini sluajeva direktni sudionici na gaenju umskih poara su samo uposlenici umsko-privrednih drutava te profesionalne i dobrovoljne vatrogasne brigade. Za efikasnu i efektivnu borbu protiv umskih poara to nije dovoljno. Potreban je mnogo ozbiljniji odnos na prevenciji i suzbijanju umskih poara, naveli su lanovu Uprave PD Unskosanske ume d.o.o Bosanska Krupa. Uvaavajui znaaj i ulogu uma, kao prirodnog resursa Bosne i Hercegovine od neprocjenjive vanosti i znaaja, traimo od svih zakonodavnih, izvrnih i sudskih vlasti, da pitanju umskih poara posvete vie panje, kako bi zaustavili unitavanje uma kao naeg najveeg prirodnog bogatstva, jer ume ne pripadaju samo nama, ve i generacijama koje e doi iza nas, naveli su lanovi Uprave PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa.
zavrio je u Bihau 1965. godine, a Ekonomski fakultet u Beogradu 1970. godine. Sudbina je htjela da se Mladen ponovo vrati u Biha i da u ovom gradu pronae ivotnu saputnicu, osnuje porodicu i tako postane Krajinik. Svoj prvi radni odnos zasnovao je 1970. u TK Kombiteks, gdje je radio do 2001. godine. Od 2002. godine zaposlen je u Unsko-sanskim umama, kao ef raunovodstva, gdje je ostao do 2008. godine kada je izabran za internog revizora u PD-u. Za one koji ga nisu dovoljno poznavali rei emo da je Mladen i veliki humanista i darivalac krvi. Za svoj 65. roendan dao je 113 puta krv. Svojim radom i humanou, mnogima je pomogao i zato mu se u ime PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa iskreno zahvaljujemo i elimo ugodne penzionerske dane.
MLADEN KOVAI, HUMANISTA IZ PD UNSKO-SANSKE UME D.O.O. BOSANSKA KRUPA

Meu zaposlenim u PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa malo je onih koji ne poznaju Mladena Kovaia, dugogodinjeg efa raunovodstva u ovom preduzeu. Nakon dugog niza godina provedenih u raznim slubama i na raznim radnim mjestima, did Mladen, kako ga od milja zovu, doekao je zasluenu penziju u koju su ga njegove radne kolege ispratile 31. decembra 2011. godine. Njegovim saradnicima i radnim kolegama trebae vremena da se priviknu na njegov odlazak koji e zasigurno ostaviti prazninu u kolektivu. Mladen Kovai roen je u akovcu (R. Hrvatska) 17.10.1946. godine, gdje je stekao i osnovno obrazovanje. Srednju ekonomsku kolu
Slika 9. Mladen Kovai
Tekst i fotografije: Jasmin Groi
74
Refik Hodi CERTIFICIRANJE GOSPODARENJA UMAMA I IZDVAJANJE HCVF UMA NA PREOSTALOM DIJELU DRAVNIH UMA NA PODRUJU TUZLANSKOG KANTONA
CERTIFICIRANJE GOSPODARENJA UMAMA I IZDVAJANJE HCVF UMA NA PREOSTALOM DIJELU DRAVNIH UMA NA PODRUJU TUZLANSKOG KANTONA
Javno preduzee ume Tuzlanskog kantona dioniko drutvo Kladanj pokrenulo je projekat certificiranja gospodarenja umama na preostalom dijelu necertificiranih dravnih uma na podruju Tuzlanskog kantona. Osnovni ciljevi certifikacije su: Potvrditi stogodinju tradiciju odrivog gospodarenja umama. Pribliiti umu kao ekosistem iroj populaciji stanovnitva. Zadovoljenje sve veih socio-ekolokih zahtjeva. Izdvojiti i zatititi povrine uma visoke zatitne vrijednosti (HCVF). Zadovoljiti zahtjeve kupaca umskih drvnih sortimenata za certificiranim proizvodom. Poveanje konkurentske sposobnosti preduzea. Unaprijediti sve performanse poslovanja preduzea. U tu svrhu uraen je projekat certificiranja gospodarenja uma na preostalom dijelu dravnih uma Tuzlanskog kantona a koji je sastavni dio Plana poslovanja preduzea za trogodinji period 2012.-2014. godine. Pokazivanje dugorone predanosti prema slaganju sa principima FSC P&C, te je u tom cilju potpisano pismo namjere izmeu italijanske kue WWF (World Wide Fund for Nature), Federalne uprave za umarstvo i Kantonalne uprave za umarstvo i preduzea sa ciljem relizacije projekta certificiranja i izdvajanja HCVF vrijednosti. U cilju to kvalitetnije pripreme za realizaciju postavljenih zadataka u projektu i potpisanog pisma namjere odrana je radionica dana 14. i 15. 03. 2012. godine u motelu Zlaa kod Banovia. Tema radionice: pripremne i trening aktivnosti na certificiranju gospodarenja umama po FSC modelu i cerificiranje drvopreraivakih firmi za dobijanje COC certfikata. Uesnici radionice bili su odgovarajui kadrovi Federalne uprave za umarstvo, Kantonalnog ministarstva 75 poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede, Kantonalne uprave za umarsvo, Kantonalne uprave za inspekcije TK umarska, umarskog fakulteta Sarajevo, drvopreraivakih firmi i JP ume TK d.d. i gosti. Realizacijom potpisanog pisma namjere JP ume TK d.d. Kladanj e postati lan GLOBALNE TRGOVINSKE MREE ZA UMARSTVO (The global forest and trade network GFTN). WWF (World Wide Fund for Nature) je pokrenuo projekat Globalne trgovinske mree za umarstvo sa zadatkom da promovira dobre prakse u gazdovanju umama. Globalna trgovinska mrea je trino orijentisan instrument koji ima za cilj da: Kroz svoju primjenu nastoji da eliminie ilegalne proizvode u umarstvu (bilo da je rije o drvnim ili ne drvnim umskim proizvodima) i da postakne unapreenje u gazdovanju umama. Koristi pristup korak po korak kako bi se unaprijedilo odgovorno gazdovanje umama i unaprijedilo trgovinsku politiku. Olakava trgovinske veze i partnersva unutar poslovnih okvira Prua strukturalnu potporu kako bi preduzee na jedan vjerodostojan nain kroz verifikaciju i kontrolu treih nezavisnih stranaka dobilo FSC certifikat. Globalna trgovinska mrea umarstva prua jedinstven, vjerodostojan i transparentan globalni okvir unutar kojeg progresivno i kupci i proizvoai mogu pokazati najbolje prakse i razne pogodnosti koje se pruaju u sljedeim podrujima koja se odnose na: Pristup informacijama Smjernice i pristup najboljim praktinim alatima Veze sa uredima Globalne trgovinske mree (GFTN) i Svjetskog fonda za prirodu (WWF) Pripremi za FSC certifikaciju
Refik Hodi CERTIFICIRANJE GOSPODARENJA UMAMA I IZDVAJANJE HCVF UMA NA PREOSTALOM DIJELU DRAVNIH UMA NA PODRUJU TUZLANSKOG KANTONA
HABEaS
HABEaS je skraenica za (Hotspot Areas for biodiversity and ecosystem services) arine povrine za biodiverzitet i usluge ekosistema (usluge opekorisnih funkcija uma). To je ustvari on-line geoinformacioni sistem (GIS) koji omoguava slobodan pristup informacijama koje se odnose na biodiverzitet i usluge ekosisema (opekorisne funkcije uma ) koji je razvijen od WWF Portugal (Svjetskog Fonda za prirodu Portugal). Do sad je ovaj alat primijenjen samo u Portugalu. Radi se na tome da se primjena ovog HABEaS alata proiri i na ostatak mediteranske regije (to se prvenstveno odnosi na paniju, Francusku i Italiju) i Tuzlanski kanton u Bosni i Hercegovini, koji bi ustvari bio prvo podruje izvan Portugala gdje je primijenjen ovaj alat. Primjena ovog specifinog online GIS alata e doprinjeti i olakati identifikaciju uma visoke zatitne vrijednosti (HCVF - High Conservation Value Forest) u kontekstu dobijanja FSC certifikata.
Identifikacija uma visoke zatitne vrijednosti i sam proces cerifikacije svih dravnih uma na podruju Tuzlanskog kantona e olakati procjenu bioloke raznolikosti u kontekstu primjene EU Direktive o stanitima u BiH. Da bi se uspjeno realizovao gore navedeni projektni zadatak JP ume TK d.d. Kladanj je potpisalo ugovor sa umarskim fakultetom Sarajevo o poslovnoj saradnji u dijelu pruanja savjetodavnih i konsultantski usluga. Glavni dio planiranih aktivnosti na pripemi preduzea za cerificiranje preostalog dijela dravnih uma Tuzlanskog kantona kao i izdvajanju i obradi uma visoke zatitne vrijednosti (HCVF) radit e struni kadar preduzea na elu sa formiranom radnom grupom koja vodi kompletan projekat. Rok za relizaciju kompletnog projekta je do kraja 2014. godine. Na kraju vano je napomenuti da je JP ume TK d.d. Kladanj uspjeno prolo prvu reviziju posjedovanja FSC certifikata za GP Majeviko i GP Konjuh, GJ Srednja Drinjaa. Refik Hodi, dipl.ing.um.
76
TAKMIENJE UMARA
TAKMIENJE UMARA EFNS - NA NJEMAKI NAIN

EFNS je ove godine posjetilo 10 lanova UIT-a
Slika 1. Hod po ledu, jezero Titisee
44. po redu EFNS je ove godine odran u periodu 27.02. - 04.03.2012. godine u mjestu Todtnau u Njemakoj. Za veinu predstavnika UIT-a na ovom takmienju, ovaj EFNS e ostati upamen kao prvi na kojem su uestvovali sa eljom da sljedei, 45. EFNS, doekaju kao takmiarke i takmiari. Teko je, a moda ponekada ak i suvino, priati i pisati o ljepotama prirode i pogleda koji se prostire daleko preko prizora poznatih sa TV reklama. Jedino to je vrijedno pomenuti jeste da sam esto pomiljala da su ti prizori ili jedni te isti koji se koriste iznova i iznova ili su jednostavno nastali kao proizvod ljudske mate i elje da kreira harmonian prostor spokoja i pitome divljine. Iz tog razloga ne mogu puno, ili nedovoljno dobro, pisati o ljepotama predijela june Njemake. Najzad 77
jedino to vrijedi i to zauvijek ostaje je impresija. I impresioniranost skladom prolosti i budunosti, ljepote i besprijekorne praktinosti, ovjeka i prirode. Oni iskusniji putnici meu nama kau da smo imali sree jer smo vidjeli najljepi (a i najbogatiji) dio Njemake. Pa da ponemo. Prva destinacija je bio Titisee-Neustadt, poznato turistiko mjesto. Sam grad je dobio ime po jezeru Titisee, a jezero pak po uvenom rimskom vladaru Titusu. Jezero je gleerskog porijekla, veliine 1.3 km2 i prosjene dubine od 20 metara. Rijetko kad se desi da povrina jezera zaledi, zahvaljujui jakim vjetrovima koji konstantno pokreu povrinu vode. Kada se to desi, to je svakako bio sluaj ove hladne zime, pojedini dijelovi jezera bivaju otvoreni za
Senka Mutabdija EFNS - NA NJEMAKI NAIN
etnju u krpljama. Kako smo ovo mjesto posjetili na samom izdisaju zimskih minusa preostalo nam je samo da fotografiemo korake onih koji su etali ovom velikom ledenom poljanom. Zatim slijedi slobodni grad - Freiburg, naa baza u danima EFNS-a i posjete Njemakoj. Ovaj grad sa najviim temperaturama i najvie sunanih dana, u Njemakoj je poznat po svojoj vrtoglavoj historiji glavnog grada regiona gornje Rajne, Univerzitetu Albert-Ludwig kao jednim od najstarijih njemakih univerziteta (osnovan je 1457. godine), srednjovjekovnim manastirima, visokom ivotnom standardu i naprednim nainima zatite ivotne sredine. Stoga, uz vievjekovni sinonim grada slobodnih graana, sve ee ovaj grad nazivaju jo i gradom biciklista.
borbu protiv poara i napajanje stoke, a danas ovi kanali pruaju prirodno hlaenje zraka i ugodan zvuk uborenja vode za vrijeme ljetnih vruina. Zanimljivo je napomenuti da ovi kanali nikada nisu koriteni u svrhu odvoda otpadnih voda - od srednjeg vijeka se u gradu propisuju stroge kazne za svakoga ko ugrozi istou ovih kanala. Srednjevjekovna katedrala Mnster predstavlja jo jednu autentinu graevinu grada Freiburga. Katedrala je graena u periodu 1200. 1530. godine, u gotikom stilu, od crvenog pjeara. Ispred katedrale se nalazi trg Mnsterplatz, najvei u ovom gradu na kojemu je i poznata trnica gdje zanatlije i poljoprivredni proizvoai imaju priliku da izloe svoje proizvode. Prizor je zaista autentian - u prepoznatljivom srednjoevropskom stilu sa
Slika 3. Nagovjetaji proljea, trg Mnsterplatz
Slika 2. uveni frajburki bchle
Iako je Freiburg pretrpio ozbiljna oteenja tokom Drugog svjetskog rata, obnovom se uspjela povratiti njegova srednjevjekovna autentinost. Tako grad i dan danas krasi mrea kanala (poznatijih kao bchle) razvedenih iz rijeke Dreisam. Voda iz ovih kanala se nekada koristila za 78
puno razliitog cvijea, organski uzgojenog povra i voa, drvenih igraaka koje se pokreu pomou solarnih panela i neizostavnog mirisa njemakih peciva. Naalost, vrijeme koje smo izdvojili za razgledanje grada nas nije najbolje posluilo pa nismo uspjeli uivati u prelijepom pogledu na grad koji puca sa tornja katedrale. Posjetili smo i Tbingen, iju jednu etvrtinu populacije ine studenti inei ovaj grad najmlaim u cijeloj Njemakoj. Zahvaljujui nepostojanju industrijskih postrojenja i portvovanou lokalnog ljekara Teodora Doblera da sauva mir, grad Tbingen je jedan od nekoliko gradova u Njemakoj koji nije imao ozbiljnijih oteenja za vrijeme Drugog svjetskog rata. Tako je ovo mjesto uspjelo da sauva autentinost uskih i krivudavih kaldrmisanih staza i uliica koje u potpunosti prate breuljkasti teren. Okruene dobro ouvanim tradicionalnim
TAKMIENJE UMARA
kuama sa vidljivom drvenom konstrukcijom ove ulice stvaraju nevjerovatan osjeaj uukanosti i spokoja. Kao da je vrijeme stalo.
No kako ljepotu i posebnost grada ne ine samo graevine, vano je pomenuti da su u ovom gradu roeni i/ili stekli svoje obrazovanje mnoge istaknute linosti poput Alzheimera, Hegela, Straussa, pape Benedikta XVI itd. Kako se odmicalo upoznavanje sa jugom Njemake bliio se trenutak zvaninog poetka EFNS-a. Zvanina ceremonija otvaranja je zapoela u sumrak i bila koncipirana na tradicionalni njemaki nain. Bili smo podijeljeni u nekoliko grupa, a svaku od ovih povorki predvodio je po jedan duvaki orkestar. Uesnici su nosili baklje dok se, hodajui u ritmu muzike, svih pet povorki nije slilo ispred prostora predvienog za zvanino otvaranje ovogodinjeg takmienja.
Slika 4. Ispred Gradske vijenice u Tbingenu
Slika 5. lanovi UIT-a na elu kolone
Slika 6. Povorka raspjevanih uesnika
79
Senka Mutabdija EFNS - NA NJEMAKI NAIN
Osvanuo je i prvi takmiarski dan. Odjednom se desila udna transformacija - more ljudi u civilu se pretvorilo u ozbiljne sportiste. Onakve kakve viamo na TV-u, na prenosima sportskih takmienja u zimskim sportovima. Za nekoga ko dolazi iz sredine gdje se prototip umarskog inenjera definitivno ne poistovjeuje sa sportistom u vrhunskoj formi to je bio zaista snaan dojam. Pored toga, ono to me je lino najvie impresioniralo jeste znaajan broj starijih ljudi, i ena i mukaraca, koji su uzeli uee u ovom
nakon to prohodaju, nai sportisti su odlinim rezultatom i top formom pokazali da mogu ii rame uz rame (ili u ovom sluaju skijama uz skije) sa svojim kolegama sa sjevera. Takoe, starije kolege su nama mlaim inenjerima umarstva pokazali da je mogue, a i potrebno, mijenjati na imid u onaj koji je blii sportskom duhu. I zaista kada se uzme u obzir ljepota i krajnji cilj umarske struke, a to je briga prema umi kao neprocjenjivo vrijednom prirodnom resursu, sport je prirodna nadogradnja.
Slika 7. Bodrenje naih
nimalo laganom sportu. Gledati ovjeka od 70-ak godina kako sa lakoom savladava napornu stazu je neto vrijedno potovanja. Takoe, nerijetko su se mogle vidjeti cijele porodice na skijama! to se tie BiH tima, nije nedostajalo navijakog duha i dobre atmosfere. Neega to je svim umarima, bez obzira da li dolaze iz Norveke, Bosne ili Francurske, svojstveno. Obraz BiH su i ove godine, osvijetlili Mirko i Ile Mihaljevi iz preduzea PD Hercegbosanske ume. Iako je nordijsko skijanje tradicionalna disciplina skandinavskih naroda za koje se aljivo kae da su skije prvo na ta njihova djeca stanu odmah 80
Slika 8. Diskusija nakon trke, Mirko i Ile Mihaljevi
TAKMIENJE UMARA
Slika 9. Zajednika fotografija navijai i takmiari
Slika 10. Najava slijedeeg domaina EFNS-a
Da ipak ima nade u mlae narataje dokazao nam je i Tomislav Mandi, lan UIT-a Republike Srpske. Tomo je po prvi put uestvovao na ovom takmienju i kako sam kae - nema namjeru da odustaje od daljeg uea. Nadamo se da emo narednih godina, uz brojniji tim, moi konkurisati kolegama Skandinavcima. Motiv vie je i injenica da e se sljedei EFNS odrati na nama poznatijem terenu u susjednoj Hrvatskoj, u Delnicama. Na sveanom zatvaranju ovogodinjeg EFNS-a kolege iz Hrvatske su preuzele zastavu od ovogodinjih domaina i obeali dobro druenje i puno dobrih sportskih rezultata. I za kraj, na povratku kui, odluili smo da posjetimo jo jedan grad kao eklatantan primjer njemake tradicije. U pitanju je Karlsruhe (ili Karlov mir). To je jedini grad u Njemakoj u kojem se u potpunosti sauvao neoklasini stil izgradnje. Legenda kae da je njegov osniva, markgrof Karl Vilijam, nakon lova usnio da osniva novi grad. elja mu je bila da to bude grad u kojem e uivati u miru i ljepotama prirode to je na kraju i realizovao. Jo se kae da je plan ovog grada, nastalog 1715. godine, posluio i za izgradnju Vaingtona. Toranj njegove palate predstavlja centar grada odakle se, poput sunevih zraka, proteu 32 ulice. Oko palate se prostire ogroman, danas gradski park, bogat raznovrsnim drvenastim i zeljastim vrstama i barskim pticama. I zaista, etnja ovim parkom koji se polako budio iz zimskog sna je bio lijep i spokojan nain da se zavri naa posjeta ovogodinjem EFNS-u, ali i priprema na niske tempearture koje su na ekale nakon povratka kui. Dobro vrijeme da se ponu pripreme za sljedei EFNS, pomislit ete. Senka Mutabdija, BSc. um.
81
Faruk Meki PRIKAZI KNJIGA
PRIKAZI KNJIGA NOVI UDBENIK: PLANIRANJE EKSPERIMENATA U BIOTEHNIKIM NAUKAMA Azra abaravdi
kovarijanse, Dvofaktorijalni eksperimenti, Ostali faktorijalni eksperimenti i Testiranje hipoteza o raspodjelama. U Prilogu su date statistike tablice, pojmovnik i index pojmova. Predstavljeni sadraji tematiziraju osnove formulisanja i testiranja statistikih hipoteza za jednostavnije eksperimente kakvi se u umarstvu javljaju u svim oblastima, a posebno u eksperimentima u uzgajanju uma (sjemenarstvo, rasadnika prizvodnja, genetika istraivanja, uzgojni tretmani umskih zasada i sastojina, agrotehniki tretmani i sl), zatiti uma (istraivanje preventivnih i represivnih mjera u borbi protiv napada insekata i bolesti umske vegetacije i sl.), ekologiji uma (istraivanja ekolokih utjecaja na vegetaciju i sl.), iskoritavanja uma (istraivanja tehnolokih postupaka, maina, opreme i sl.), ureivanja uma (istraivanja razliitih utjecaja na rast i razvoj umskih stabala i sastojina i sl.) i slinim istraivanjima u okviru urbanog zelenila. U poglavlju Ostali faktorijalni eksperimenti, predstavljene su osnove sloenijih planova i analiza varijansi eksperimenata (trofaktorijalni, hijerarhijski, planovi razdijeljenih eksperimentalnih jedinica), te naznaene multivarijacione analize koje su u ovom vremenu postale uobiajene metode analize podataka (faktorska, diskriminaciona i klasterska). Moe se rei da ovi sadraji predstavljaju prvu i vanu stepenicu za dalju elaboraciju potrebnih statistikih metoda za planiranja i analize specifinih eksperimenata u umarstvu, koji po svojim sadrajima svakako spadaju u skupinu kompleksnih, vieznanih i zahtjevnih naunih i strunih poduhvata. Cijenimo da e ovaj udbenik biti od koristi iroj naunoj i strunoj javnosti iz oblasti biotehnikih nauka kao i svim potencijalnim korisnicima znanja iz primijenjene statistike i planiranja eksperimenata. Predstavljene teme imaju poseban znaaj za istraivae, praktiare i entuzijaste iz oblasti umarstva i hortikulture koji ele da svoje hipoteze provjere na nauan nain i doprinesu sveukupnom drutvenom razvoju. Prof. dr. sc. Faruk Meki
umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu je, u okviru svoje izdavake djelatnosti poetkom 2012. godine, postao bogatiji za jo jedan univerzitetski udbenik. Objavljen je udbenik pod naslovom Planiranje eksperimenata u biotehnikim naukama autora prof. dr Azre abaravdi. Recenzenti ovog izdanja su prof. dr. Faruk Meki, prof. dr. Rabija SomunKapetanovi i akademik prof. dr. Mirsada Huki. Udbenik je prvenstveno namijenjen studentima biotehnike oblasti, posebno studentima II ciklusa studija umarstva, hortikulture i poljoprivrede, a mogu ga koristiti i studenti i istraivai svih oblasti koji se bave eksperimentalnim istraivanjima. Udbenik sadri jedanaest poglavlja i to: Osnove eksperimentalnog istraivanja, Formulisanje i testiranje statistikih hipoteza, Jednostavni komparativni eksperimenti, Jednofaktorijalni eksperimenti potpuno sluajni plan, Viestruka testiranja, Model sluajnih blokova, Model latinskog kvadrata, Analiza
82
Mersudin Avdibegovi PRIKAZI KNJIGA
OSNOVE EKONOMIKE UMARSTVA Sabina Deli

umarstvo u BiH. Odgovarajua kombinacija teoretskih pojanjenja i praktinih primjera, omoguava itaocu da postepeno ali temeljno usvoji znanja neophodna za razumijevanje osnovnih ekonomskih problema u umarstvu. Sadraj udbenika nudi konzistentan uvid u savremena dostignua ekonomike umarstva kao zasebne naune discipline, kritiki analizirajui specifinosti proizvodnje u umarstvu i ekonomskih potencijala umskih resursa u BiH. Posebna panja je usmjerena na analizu trita umskih drvnih proizvoda uz isticanje multifunkcionalnosti umskih resursa i potrebe njihovog sveukupnog vrednovanja. Sadraj udbenika je organiziran u osam poglavlja i to: Uvod u ekonomiku umarstva, Osnovne ekonomske kategorije i zakonitosti, uma kao drutvenoekonomska kategorija i njene funkcije, Proizvodnja u umarstvu, Znaaj umarstva u privredi BiH, Trite proizvoda umarstva, umska taksa i rente u umarstvu i Raunanje vrijednosti uma i umskog zemljita. Posebno je potrebno istai loginu organizaciju teksta u odgovarajua poglavlja, koja itaocu omoguava postepeno usvajanje materije i kontinuirano stvaranje vlastite predobe kompleksnosti i vanosti ekonomskih problema u umarstvu. Pored toga, opredjeljenje autora da prije svakog poglavlja jasno naznai ciljeve koji se ele postii usvajanjem materije prezentirane u istom, na tragu su jednog od osnovnih zahtjeva studiranja u skladu sa Bolonjskim procesom preciznog definiranja ishoda uenja (engl. Learning outcomes) za svaku konkretnu nastavnu disciplinu. Vie od jedne treine koritenih literarnih izvora su publikovani u proteklih deset godina (od ega znaajan dio od strane autora), to ukazuje na visok nivo aktuelnosti, a samim tim i kvaliteta udbenika. Struna terminologija koritena u rukopisu je usklaena sa postojeim propisima i dobrom praksom publikovanja iz ove naune oblasti. Stil pisanja (u konceptualnom i jezikom smislu) je pregledan, jasan i razumljiv, to kompletnom udbeniku priskrbljuje izuzetno visoke ocjene kad je u pitanju didaktiko-pedagoki aspekt. I pored toga to je prvenstveno namijenjen studentima, udbenik moe biti koristan i svim ostalim itaocima, prije svega strunjacima iz prakse i istraivaima koji pokazuju interes za razumijevanje ekonomskih pitanja i problema u vezi gospodarenja umskim resursima. Cijenimo da svaki umarski strunjak u njemu moe nai korisne informacije koje e mu pomoi u rjeavanju problema u praksi. Prof. dr. sc. Mersudin Avdibegovi
Poetkom januara 2012. godine u izdanju umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu iz tampe je izaao univerzitetski udbenik Osnove ekonomike umarstva, autora prof. dr. Sabine Deli. Recenzenti ovog izdanja su prof. dr. Mersudin Avdibegovi i prof dr. Makedonka Stojanovska. To je prvi udbenik iz ove oblasti na prostoru Bosne i Hercegovine u kome su date osnove ekonomike umarstva, to e zajedno sa planiranom objavom drugog dijela Ekonomike poslovnih sistema u umarstvu, initi jednu zaokruenu cjelinu. Na taj nain e se popuniti makar dio praznine kad je u pitanju domaa udbenika literatura iz ove oblasti, koja je u proteklom periodu bila neopravdano zapostavljena u umarskoj nauci i praksi BiH. Udbenik je rezultat dvadesetogodinjeg naunog i pedagokog rada autora. Autor je u ovom udbeniku prikazao rezultate vlastitih istraivanja, kao i istraivanja koja su u prethodnom periodu provoena od strane timova strunjaka sa Katedre za ekonomiku, politiku i organizaciju umarstva i urbanog zelenila na umarskom fakultetu u Sarajevu. Ovakav pristup omoguava potpuno razumijevanje evolucije naune misli kad je u pitanju ekonomika umarstva u BiH pristup bez kojeg nije mogue shvatiti i analizirati ekonomsko-politike realitete u kojima se danas nalazi
83
Senka Mutabdija FOPER - JAANJE EDUKACIONIH I ISTRAIVAKIH KAPACITETA ZA RAZVOJ UMARSKE POLITIKE I EKONOMIKE U REGIONU JUGOISTONE EUROPE
FOPER JAANJE EDUKACIONIH I ISTRAIVAKIH KAPACITETA ZA RAZVOJ UMARSKE POLITIKE I EKONOMIKE U REGIONU JUGOISTONE EVROPE
Jedno od kljunih pitanja modernog ljudskog drutva je problem odrivog upravljanja prirodnim resursima. Pritisak zahtjeva javnosti za odrivim gospodarenjem umskih resursa doveo je do toga da su mnoge evropske zemlje poduzele reformu umarskog sektora i redefinirale principe nacionalne umarske politike. Zemlje Jugoistone Evrope su suoene sa neophodnou prilagoavanja novom demokratskom okruenju i uslovima trine ekonomije. Na putu evropskih integracija neophodna je i reforma sektora umarstva ovih zemalja. Evidentno je da zemlje Jugoistone Evrope imaju respektabilnu tradiciju kad je u pitanju bioloko-tehniki aspekt visokokolskog obrazovanja u umarstvu, ali i nedostatak naunih i profesionalnih kapaciteta iz podruja umarske politike, ekonomike, organizacije, menadmenta i legislative. Taj nedostatak, kao i potreba za obrazovanjem strunjaka koji e biti spremni ponuditi adekvatna politiko-ekonomska rjeenja u odnosu na promjenjive zahtjeve drutva prema umi, je prepoznat od strane Vlade Finske kroz finansiranje projekta FOPER. Cilj ovog projekta je jaanje edukacionih i istraivakih kapaciteta iz oblasti umarske politike i ekonomike u regionu Jugoistone Evrope. Na kraju, jedan od razloga pokretanja FPE Master programa je i podsticanje postojeih umarskih fakulteta da jae naglase potrebu obrazovanja iz oblasti umarske politike i ekonomike na nivou dodiplomskih i diplomskih studija. Utvreno je da, za razliku od tehnikoekoloke komponente, ekonomsko-politiki aspekt umarske struke nije dovoljno razvijen na svih est umarskih fakulteta u regionu Jugoistone Evrope, te da je istom potrebno dati vie znaaja u izvoenju nastave po principima Bolonjskog procesa. FOPER je implementirao Evropski Institut za umarstvo (EFI) u saradnji sa umarskim fakultetima i institutima iz Albanije, Makedonije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U okviru projekta Jaanje edukacionih i obrazovnih kapaciteta za razvoj umarske politike i ekonomike u regionu Jugoistone Evrope (FOPER) realizuje se i FOPER Master program iz oblasti umarske politike i ekonomike. Meunarodni FOPER Master program je u potpunosti koncipiran u skladu sa Bolonjskim procesom i ini najbitniju komponentu FOPER projekta. Ovaj Master program predstavlja jedinstven projekat u Evropi zato to je prvi pokuao da u jednom diplomskom studiju, na balansiran nain, kombinuje umarsku politiku i ekonomiku. Pored toga to predstavlja najznaajniju regionalnu inicijativu za jaanje
Slika 1. Prva zajednika fotografija FOPER Master studenata, Igman, septembar 2010. godine
Slika 2. Zajednika fotografija na Cetinju sa prve regionalne FOPER Master ekskurzije, maj 2011. godine
84
univerzitetskog obrazovanja u umarskoj politici i ekonomici ovo je i jedan od najrazvijenijih projekata saradnje u oblasti visokog obrazovanja i istraivanja u regionu Jugoistone Evrope. U pitanju je jedini zajedniki program obrazovanja u oblasti umarstva u ovom dijelu Evrope koji se izvodi u cijelosti na engleskom jeziku i koji, ukljuujui najnovija nauna i struna saznanja iz oblasti umarske i ekoloke politike i ekonomike, zatite prirode, upravljanja zatienim podrujima, obnovljivih izvora energije, marketinga umskih proizvoda, urbanog umarstva itd. predstavlja po mnogo emu specifian program studija. Master program iz oblasti umarske politike i ekonomike se realizuje na dva Univerziteta (Sarajevo i Beograd), po blok sistemu izvoenja nastave u malim grupama studenata, uz uee eminentnih svjetskih i regionalnih predavaa, znaajnu zastupljenost terenske nastave i ekskurzija te najsavremenijih metoda i sredstava za izvoenje nastavnog procesa. Posebnu korist za studente, univerzitete u regionu i sektor umarstva, predstavlja jaka saradnja meu umarskim fakultetima koji su ukljueni u program. FOPER Master program dao je osnovu za povezivanje zemalja Jugoistone Evrope sa postojeom obrazovnom mreom iz oblasti umarske politike i ekonomike u Evropi. Sve gore navedeno upuuje da je FOPER Master program iz oblasti umarske politike i ekonomike kljuni podstrek za razvoj sektora umarstva naeg regiona. U okviru nastavnog plana FOPER Master programa, studentima se pored redovnih
predmeta u kojima se upoznaju sa metodologijom nauno-istraivakog rada i primjenom kvalitativnokvantitativnih metoda, prua i mogunost da kroz niz izbornih kurseva (npr. SPSS, dizajniranje istraivanja, primjena studija sluaja, priprema upitnika, metode kreiranja uzoraka, analiza teksta podrana IT aplikacijama itd.) unaprijede svoja znanja u pogledu nauno-istraivakog rada. Posebnu specifinost ovog studijskog programa predstavlja ukljuenost studenata u naunoistraivake projekte to rezultira potrebnim nivoom sinergije izmeu obrazovanja i istraivanja, te teorije i prakse. Tako se studentima omoguuje ukljuivanje u Partnerske regionalne istraivake timove (Collaborative Regional Research Teams CRRT) koji se bave aktuelnim problemima iz domena umarske i ekoloke politike i ekonomike, zatite prirode, upravljanja zatienim podrujima, obnovljivih izvora energije, marketinga umskih proizvoda, lovne privrede i urbanog umarstva. Na ovaj nain je studentima, pored praktine primjene teoretskih znanja, omogueno da kroz aktivno uee u projektima CRRT timova prikupe podatke neophodne za izradu njihovih Master teza. Sutina kreiranja FOPER CRRT timova se sastoji u tome da se svakoj od partnerskih institucija nudi mogunost apliciranja za projekte iz ue i ire oblasti umarske politike i ekonomike. S tim u vezi, institucija kojoj je odobren prijedlog projekta samim tim postaje i voa CRRT tima. Pored rada na svom projektu, koordinirajuim institucijama se ostavlja mogunost uea u svim ili nekim od ostalih CRRT projekata. FOPER je u potpunosti finansirao rad 7 takvih timova. Slijedi kratak opis svakog od 7 CRRT projekata. 1. Prilagoavanje sistema umarske politike u SEE zemljama novim modalitetima koncepta International forest governance Glavni cilj ovog istraivanja je da utvrdi da li i kako kljuni akteri umarske politike zemalja Jugoistone Evrope poimaju meunarodno prihvaeni koncept forest governance i na koji nain je koncept ukljuen u sektore umarstva analiziranih zemalja. Koordinatorska institucija: umarski fakultet Univerziteta u Sarajevu 85
Slika 3. Radna atmosfera, FOPER Master studenti
2. Procjena efektivnosti aktuelnih mehanizama i instrumenata umarske politike u zemljama Jugoistone Evrope Projekat tei da identifikuje nove mehanizme i instrumente umarske politike u zemljama Jugoistone Evrope u kontekstu procjene kvaliteta primijenjenih mjera za poboljanje umarske politike analiziranih zemalja. Njegov osnovni cilj je da identifikuje i analizira aktere koji usporavaju i podravaju efektivnu primjenu navedenih instrumenata/mehanizama. To e se obaviti kroz: istraivanje trenutne umarske politike, strategija i NFPa, legislativnog okvira i angairanosti interesnih grupa i pojedinaca u procesu donoenja odluka. Koordinatorska institucija: Agencija za okoli i umarstvo Tirana 3. Ocjena primjene Governance koncepta u upravljanju zatienim podrujima u SEE regionu Glavni cilj ovog istraivanja je da utvrdi na koji nain su governance principi prisutni/ inkorporirani u upravljanje zatienim podrujima zemalja Jugoistone Evrope. Svaka od pet zemalja ukljuenih u ovo istraivanje je odabrala 2 zatiena podruja koja predstavljaju dva studija sluaja. Nastojalo se da u svim zemljama budu odabrana tek proglaena i ranije proglaena i ve poznata zatiena podruja kako bi se obuhvatio varijabilitet u poslovanju sa ciljem da se: a) Analizira efektivnost primjene trenutnih reima upravljanja zatienim podrujima u zemljama Jugoistone Evrope; b) Identificiraju problemi i mogunosti u upravljanju zatienim podrujem; c) Analiziraju problemi i razvije institucionalni, menaderski, zakonski i ostali prijedlozi reformi sa ciljem poboljanja upravljanja zatienim podrujima. Koordinatorska institucija: Institut za umarstvo Beograd 4. Poduzetnitvo, trita i marketing nedrvnih proizvoda umarstva u SEE regionu Osnovni cilj ovog istraivanja je da analizira organizaciju i kooperaciju u lancu vrijednosti nedrvnih umskih proizvoda zemalja Jugoistone 86
Evrope. Istraivanjem e se prikupiti kvantitativni podaci kao to su broj preduzea u ovom sektoru, broj aktera ukljuenih u lanac vrijednosti, koliina prikupljenih, preraenih i izvezenih proizvoda i kvalitativni podaci kao to su trini akteri, organizacione strukture, marketinki alati, oblici saradnje itd. Kao to je poznato, umsko-gospodarske osnove zemalja Jugoistone Evrope do sada nisu sadravale podatke o ovom nainu iskoritavanja umskih resursa. Stoga bi se ovim istraivanjem istakla potreba za novim i neophodnim podacima za razvijanje umarske politike zemalja Jugoistone Evrope i u ovom segmentu djelatnosti. Koordinatorska institucija: umarski fakultet Univerziteta Sv.Kiril i Metodij, Skoplje 5. Mogunosti proizvodnje energije od drveta iz privatnog umoposjeda u SEE regionu Ciljevi ovog istraivanja su: Analiza trenutne proizvodnje energije i udjela obnovljivih izvora energije; Utvrivanje potencijala privatnih umovlasnika za proizvodnju energetskije iz umske biomase; Definiranje glavnih interesnih strana spremnih za proizvodnju i prodaju umske biomase i opis krajnih korisnika. Oekuje se da e rezultati ovog istraivanja: Mobilizirati iskoritenje velikog potencijala umske biomase koji se nalazi u umama u privatnom vlasnitvu; Posluiti evaluaciji faktora koji utjeu na odluku vlasnika da iskoritavaju biomasu iz svojih uma; Pomoi integraciji privatnih umovlasnika u iskoritenju umske biomase. Koordinatorska institucija: umarski fakultet, Univerzitet u Banja Luci 6. Stavovi, motiviranost i ponaanje lovaca u SEE regionu Ovo je prvo istraivanje u naem regionu koje ima za cilj da prikupi socio-ekonomske karakteristike lovaca i njihove stavove, motivaciju i norme ponaanja u lovu, njihove stavove u pogledu promjena u legislativi kao i nain na koji
lovake organizacije predstavljaju njihove interese. Stoga je cilj istraivanja da obezbijedi socioekonomske podatke o lovcima u regionu i pronae vezu izmeu njihovih socio-ekonomskih karakteristika i stavova, motiva i ponaanja vezanih za lov. Koordinatorska institucija: umarski fakultet Univerziteta u Beogradu 7. Graani i governance u urbanim umama glavnih gradova SEE regiona (FORCITY) Cilj ovog istraivanja je da istrai slinosti i razlike u governance-u urbanih uma zemalja Jugositone Evrope kao i da utvrdi vezu izmeu graana i urbanih uma i da li urbane ume zadovoljavaju potrebe graana.
Jedan od ciljeva ovog istraivanja je da rezultati ovog projekta budu korisni kako naunicima tako i institucijama nadlenim za prostorno planiranje i zainteresiranoj javnosti. Projekat e biti realizovan u 9 gradova regiona (Ljubljana, Zagreb, Banja Luka, Novi Sad, Beograd, Sarajevo, Podgorica, Skoplje i Tirana). Koordinatorska institucija: Hrvatski umarski instituti Jastrebarsko Kako je ve napomenuto, FOPER Master studentima se nudi mogunost izbora izmeu fakulteta u Sarajevu ili Beogradu kao institucija na kojima e odbraniti svoje Master radove. U narednom tekstu navodimo listu studenata i nazive njihovih Master radova koje e braniti na umarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Ime i prezime studenta: Naslov Master teme Koncept Governance u upravljanju prirodnim resursima - primjena good governance Adnana Hasanovi indikatora u procesu uspostave zatienog podruja Konjuh Ajla Mehmedovi Odrivi turizam kao element ruralnog razvoja na podruju planine Bjelanice Alisa Poli Uee javnosti u donoenju odluka u vezi upravljanja zatienim podrujem Vrelo Bosne Alketa Gjoka Implikacije decentralizacije na umarske institucije u Albaniji Amila Braji Governance principi u umarskoj legislativi Federacije BiH Odnosi izmeu kljunih aktera umarske politike u Federaciji BiH u kontekstu forest Bruno Mari governance Denan Beirovi umarska politika i zakon kao governance komponenta u sektoru umarstva Federacije BiH Ines Cilka Ocjena implementacije nacionalne strategije razvoja sektora umarstva i panjaka u Albaniji Brendiranje urbane ume Vrelo Bosne od strane Kantonalnog javnog preduza Zatiena Naida Kadui prirodna podruja Kantona Sarajevo Senka Mutabdija Meusektorsko razumjevanje koncepta forest governance u Federaciji BiH Tamara Bajkua uma kao element ruralnog razvoja na podruju planine Bjelanice
Senka Mutabdija, Bsc. um.
87
Dalibor Ballian STARA MUNIKA NA PRENJU
PRIRODNE RIJETKOSTI STARA MUNIKA NA PRENJU

Bavei se dendrokronolokim istraivanjima munike na planini Prenj, pronali smo vie veoma starih primjeraka, veoma velikih prsnih promjera. Na slici uz ovaj tekst vidljivo je da imamo primjerak velikih dimenzija. Slika je napravljena s gornje strane stabla koje je izraslo iz same litice, za oko 2 m nie od mjesta koje vidimo. Ako se proanalizira slika, vidljivo je da s gornje strane uza stijenu je nagomilana velika koliina iglica i granica, to omoguava prilazak stablu. Kako nije bilo mogue u potpunosti prii stablu sa svih strana, morali smo pristupiti procjeniti prsnog promjera ovog starog primjerka munike. Promjer je procijenjen na preko 140 cm. Pored promjera procijenili smo starost na temelju analize susjednih stabala, te bi ovo stablo moglo imati od 550 do 600 godina. O tonoj starosti ne moe se govoriti jer je stablo u sredinjem dijelu trulo, te nismo bili u mogunosti starost precizno odrediti izvrtkom, koji u ovim istraivanjima vadimo iz stabla na prsnoj visini. Pored ovog stabla sa slike, na ovom lokalitetu nalazimo i vei broj tanjih stabala, ali jako velike starosti, iz razloga to rastu na ekstremnom stanitu. Sam lokalitet karakterizira veliki broj izraenih krakih fenomena u obliku vrtaa, krapa, golih kamenih blokova i sl.. Kako je u pitanju subendemska vrsta, koja je ve ranije zatiena, ova grupa stabala koju karakterizira velika starost ipak zasluuje dodatnu panju i zatitu.
Slika 1. Stara munika (foto: Simon Poljanek)
Prof. dr. sc. Dalibor Ballian 88
Prirodne rijetkosti
TO JE ABONOS - CRNI DUB IZ BOSANSKE POSAVINE
ABONOS (Vladimir Gudac) ...I drvo koje pada u vodu korijenom naprijed, kao propelerom, kree se niz vodu sve dok ga ne prekrije naplavina oblog kamenja, ljunka. Tada drvo stane, a kamen se u vodi kotrlja dok i njega ne prekrije neki novi sloj nadolih naplavina. Drvo tada tijekom jedne, dviju ili sedam tisua godina tamni. Najprije je tamnosmee, a potom sve crnje. Ako je to drvo hrast, dub, ono postaje crni dubabonos.... ...Prolo vrijeme moe biti znamen mudrosti svijeta u naletu banalnosti, a tih 5 ili 6 tisua godina zrenja hrasta do crnog duba-abonosa moe nas uputiti na dubinsko proivljavanje i potivanje neeg starijeg, poput zvijezda nad nama i vlastitih oiju nastalih tijekom milijuna godina evolucije iz materije koja je poput svemira i abonosa crna. Hrast lunjak, od kojeg nastaje abonos naseljava preteno vlana, glinasta, pjeskovita i ljunkovita, duboka i plodna zemljita, koja se nalaze ponad podzemnih voda relativno visoke razine, to se susree u Bosanskoj Posavini. Na temelju reenog, hrast osobito dobro uspijeva u dolinama naih velikih rijeka. Sam rast hrasta lunjaka pospjeuju promjene vodostaja, te izlijevanje i povremena plavljenja uz formiranje movara...
Slika 1. Abonos na stovaritu, zatien od isuivanja (foto dr. sc. Tomislav Dubravac)
89
Dalibor Ballian, Tomislav Dubravac, Mate Miki, Mandica Sankovi TO JE ABONOS CRNI DUB IZ BOSANSKE POSAVINE
Zbog stalne promjene toka rijene matice, jer rijeke krivudaju dolinama, crtajui tako u krajoliku svjetlucave ive meandre, kao to je sluaj s rijekom Savom, o emu svjedoi i njezin sadanji tok, koji je ve desetljeima reguliran. Ako pak analiziramo avionske i satelitske slike, moemo primijetiti da je rijeka Sava u prolosti veoma esto mijenjala tok. U trenutcima tih promjena, kad nabujala rijeka potkopava obalu nad kojom raste drvee, ono pada u snanu i nabujalu vodu, koja ga povue sa sobom, te ga matica nosi. Kada stablo noeno vodom zapne svojim granama i korijenom za dno korita, lagano poinje tonuti kako se saturie vodom, i veoma brzo ga prekrivaju mulj, pijesak i ljunak. Od tada drvo vie nije u kontaktu s atmosferom, nalazi se u anaerobnim uvjetima i poinje njegovo konzerviranje i kree proces sazrijevanja abonosa. Tako je hrastovo drvo na dnu rijeke Save tijekom stotina i tisua godina, a pod utjecajem rastvorenih minerala i eljeza iz vode, zapoelo mijenjati svoju strukturu uz usporeno raspadanje drva. Ovaj proces mijenjanja tehnike i kemijske strukture drva vodi prema promjeni boje od smee do potpuno crne, a zapoinje i promjena fizikih svojstava drva, poveava mu se tvrdoa u tolikoj mjeri da ga je kasnije mogue
uspjeno obraivati samo pomou posebno konstruiranih i iznimno vrstih alata. Smea, a potom crna boja drveta, ponekad i njihova kombinacija, uvjetovana je poloajem debla u njegovom tisuljetnom leitu. Leite je najee u muljevitom pijesku ili ljunku na dubini od oko 8 - 9 metara od povrine naplavine. Ipak, veoma esto boja abonosa ovisi o starosti drva u leitu i o mikrouvjetima za njegovu konzervaciju. Specifinu ulogu u procesu nastajanja abonosa igra i kretanje podzemnih voda, koje sa sobom nose brojne otopljene minerale, odnosno odreene kemijske tvari reagiraju sa znaajnom koliinom treslovine iz drva hrasta, te time dovode do tamnjenja drva sve do pojave potpuno crne boje. Iz tog razloga je i stari tradicionalni naziv za crni dub. Vrijeme potrebno da se drvo hrasta od njegovog kraja biolokog rasta, te potonua na dno rijeke i smjetanja u leite, do transformiranja u abonos, odnosno crni dub - razliito je. Prije svega je ovisno o mikroekolokim uvjetima u kojima se odvija proces njegovog sazrijevanja, koje obino traje dvije, tri ili ak sedam tisua godina. Zbog razliitih mikroekolokih uvjeta sazrijevanja, kao i starosti, ne postoje dva debla abonosa potpuno iste boje.
Slika 2. Abonos, panj (foto dr. sc. Tomislav Dubravac)
90
Prirodne rijetkosti
Prosueno i posebno obraeno drvo abonosa izuzetno je tvrdo, ali boja ne utjee na tvrdou. Mlai primjerci abonosa ponekad su smee-crni, a oni stariji od pet tisua godina u potpunosti su crni. Ta je boja izrazito specifina pa svaki poznavatelj materijala moe primijetiti dubinsku proetost strukture drva njegovom tamnoom, plemenitom crnom bojom ivog drveta razliitog od crne okamine kao to je ugljen. Ta vrijednost dubinske tamnoe posebna je znaajka abonosa kao gradbenog materijala, posebice kada se iz njega izrauju furnir, daske ili gredice, ovisno o namjeni. Pogotovo je dojmljivo kada se u pojedinim dijelovima izraevina uoi prirodno nastala upljina ili pukotina i kada se kroz tamne dijelove drveta uoavaju pramenovi zlatnosmeih dijelova drva, koji se nejasno u nijansama pretapaju s tamnim dijelovima na posve prirodan nain. Sve su te karakteristike posebno izraene onda kada je povrina drva fino ispolirana i preparirana voskom. Estetski uinak abonosa temelji se upravo na doivljaju prirodno nastale tamne boje drva, na jako dobrom uoavanju strukture drveta, na njegovom nesavrenom izgledu i na injenici da se kombiniraju komadi drva koji svojom raznolikou boj, oblikom ili nekim oteenjima, oivljavaju duh davnih vremena od prije nekoliko tisua godina. Na obraeno drvo abonosa ne utjeu uobiajeni atmosferski uvjeti, te nikakvi nametnici, koji obino umanjuju kvalitetu i izgled drveta, tako da se moe zaista uivati u njegovoj ouvanosti i velikoj starosti. Nalazita abonosa u svijetu vrlo su rijetka, a i ako postoje, u njima su ograniene koliine tog vrijednog drva. Ta nalazita je vrlo teko pronai, pa tako i u dolini toka rijeke Save, njenih starih
meandara, kao i njezinih pritoka. Ipak, kada se pronau, iznimno je teko izvaditi drvo sa dna rijeke. Za vaenje sa dna rijeke potrebno je obaviti opsene pripreme, koje zahtijevaju iznimne trokove. Prije svega je potrebno angairati specijalno obuene ronioce, sposobne da drvo izvuku iz dubina obino muljevite i tamne vode, sa dna rijeke Save. Inae, abonos ronioci pronalaze u potpunome mraku, a njegovo izvlaenje iz vode zapravo je prvi pogled na to drvo pri dnevnoj svjetlosti nakon nekoliko tisua godina. To je uistinu iznimno dojmljiv prizor kada izranja drvo na povrinu rijeke, odnosno kada se posebnim balonima-padobranima i debelim konopcima koja vuku vitla jake dizalic podigne deblo i u svom punom obliku pojavi na dnevnoj svjetlosti. Kad se drvo izvadi iz vode, tada nastaju prave tekoe u manipulaciji njime, te je ouvanje njegove kakvoe vrlo zahtjevan postupak. Deblo treba odmah po izvlaenju iz vode na zrak omotati u nepropusnu foliju, da ne bi dolo do naglog isuivanja. U suprotnom bi se zbog naglog gubitka vode iz drva, odnosno dehidracije, drvo raspuklo i dezintegriralo, smrvilo i na kraju raspalo u prah. Zato je proces njegova suenja veoma dugotrajan i senzitivan, jer ga je potrebno postupno otkrivati, lagano provjetravati i na kraju suiti u hladu tijekom jedne godine. Ukoliko se svjee, iz vode izvaeno, drvo odmah obraduje, a to je dobro zbog toga to e kasnije prosueno. biti viestruko tvre, treba ga tako ispiljenog u daske ponovno sloiti u oblik prvobitnog debla koje smo imali prije rezanja i tako postupno suiti. Odreene koliine drva koje se ne namjeravaju odmah obraivati treba drati u vodi, u posebno konstruiranim bazenima, do trenutka kada su prispjeli za obradu. Prof. dr. sc. Dalibor Ballian Dr. sc. Tomislav Dubravac Mate Miki Mandica Sankovi
91
Florijan Glavoevi IZ ARHIVA: REPUBLIKO NATJECANJE SJEKAA MOTORISTA 1972. GODINE U OLOVU
IZ ARHIVA REPUBLIKO NATJECANJE SJEKAA MOTORISTA 1972. GODINE U OLOVU

Direktor Stupanice, ing. Petar Damiani. Ekipa umarstva Sebei, osvojila prvo mjesto 1972. godine.
Slika 1. Stoje (slijeva na desno): Florijan Glavoevi, Zahid Hrustanovi, Fadil Mehi, eljko Pervan, Petar Damiani, Tomo Petri, Gojko uri i Vaso Erak. ue: Marko Mravak i Niko Toljui - osvojili prvo mjesto, dva pokala i dvije motorne pile.
Florijan Glavoevi, dipl. in. um.
92
IN MEMORIAM
IN MEMORIAM EMSAD AUEVI (1951. - 2012.)
U petak, 20. januara 2012. godine, rodbina, prijatelji kao i brojni zaposlenici PD Unskosanske ume d.o.o Bosanska Krupa, posljednji put, oprostili su se od Emsuda auevia, zaposlenika Podrunice Graenje, mehanizacija i odravanje Bosanski Petrovac, koji je umro od posljedica modanog udara. U Unsko-sanskim umama, Emsud auevi radio je od 1996. godine kao voza teretnih vozila. Rahmetli Emsud auevi roen je u Prijedoru 1951. godine gdje se kolovao i zasnovao obitelj. Agresija na Bosnu i Hercegovinu donijela je Emsudu nezapamenu tragediju. U samo jednoj noi nepoznati zloinci pobili su skoro cijelu njegovu porodicu, tri brata, majku i maloljetnog sina jedinca. Pet mezara njegovih najmilijih, pet je rana na dui koje su ga cijelog ivota boljele. Emsudova tragedija nije bilo jedino zlo koje ga je zadesilo. Kako bi sauvao vlastiti ivot, ubrzo je morao napustiti rodni Prijedor i zajedno
sa hiljadama drugih Bonjaka dijeliti gorku sudbinu izbjeglice. U izbjeglitvu se ukljuio u redove Armije Republike Bosne i Hercegovine i u narednim godinama, rame uz rame sa svojim saborcima, uvao je svoj narod od sudbine koja je pogodila njegovu porodicu. Uprkos svim nevoljama koje su ga kroz ivot pratile, rahmetli Emsud sauvao je svoju ljudskost. Njegove kolege iz Unsko-sanskih uma kau da je bio dobar i estit ovjek, radian i uzorit u svemu. O tome kakav je zaista bio na Emsud, najbolje se izrazio imam prijedorske arijske damije koji je rekao: Ako elite da saznate kakav je ovjek bio za ivota, otiite na njegovu denazu i broj prisutnih sve e vam rei. I zaista, ogroman broj ljudi koji su doli da se sa Emsudom oproste posljednji put, dovoljno je rekao o njegovoj dobroti. Smrt nije kraj i ovjek ivi sve dok ga se ljudi sjeaju, i na Emsud e ivjeti sve dok je onih koji ga iskreno vole. Neka ti je veliki rahmet ! Kolektiv PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa
93
IN MEMORIAM
SAMIR HRNI (1965. - 2012.)
Zaposlenici umsko-privrednog drutva Unsko-sanske ume d.o.o. Bosanska Krupa, Podrunica umarija Klju, zauvijek su se oprostili od kolege Samira Hrnia, koji je ivotnu bitku izgubio 19. marta ove godine usljed nesretnog sluaja. U Podrunici umarija Klju, rahmetli Samir Hrni je radio od 1985. godine pa do izbijanja agresije na Bosnu i Hercegovinu. U prvim danima agresije, zajedno sa svojim sugraanima, Samir
je prognan iz rodnog mjesta. Teak ivot nije ga omeo da da svoj doprinos u odbrani nae drave. Dolaskom u Travnik, ukljuio se u redove 7. korpusa Armije Republike BiH, gdje je ostao do kraja agresije. Po okonanju ratnih sukoba, Samir se vratio u Klju i ponovo zasnovao radni odnos Podrunici umariji Klju kao poslovoa eksploatacije. Iza Samira Hrnia je ostalo troje maloljetne djece. Kolektiv PD Unsko-sanske ume d.o.o Bosanska Krupa
94
UPUTE AUTORIMA
UPUTE AUTORIMA
asopis Nae ume objavljuje naune/ znanstvene lanke iz podruja umarstva, hortikulture, zatite prirode, lovstva, ekologije, prikaze strunih predavanja, savjetovanja, kongresa, proslava i sl., prikaze iz domae i strane strune literature, te vanije spoznaje iz drugih podruja koje su vezane za razvoj i unapreenje navedenih podruja. Objavljuje nadalje i ono to se odnosi na struna zbivanja u u navedenim podrujima kod nas i u svijetu, podatke i crtice iz prolosti umarstva, prerade i upotrebe/uporabe dreveta/drva. lanci kao i svi drugi oblici radova koji se dostavljaju zbog objavljivanja moraju biti jasno i saeto napisani na bosanskom/hrvatskom jeziku. Molimo autore da se pridravaju sljedeeg: Strukturu naunog/znanstvenog lanka treba da ine: kratak izvod, o temi lanka najvie do stranice, uvod, metod rada, analiza podataka i diskusija, zakljuci, eventualno zahvale, literatura, saetak. Nauni/zanstveni i struni lanci u prilogu trebiju imati saetak (Summary ili Zusammenfassung) na engleskom ili njemakom jeziku (iz posebnih razloga na nekom dugom jeziku) podatke i zakljuke razmatranja. Autori su odgovorni za tanost/tonost prijevoda na strani jezik. Saetak na stranom jeziku treba biti napisan najmanje na 1/2 stranice s prore dom na papiru formata A4. Takoer i svi crtei, fotografije, tabele, grafikoni, karte i sl. treba da imaju prijevod prateeg teksta na jezik na kome je pisan saetak. Za naune/znanstvene radove obavezno je navo enje kljunih rijei (do 5 rijei) navedenih ispod izvoda. U uvodu treba napisati ono to se opisuje (istrauje), a u zakljuku rezultate istraivanja i njihov znaaj. Opseg teksta moe iznositi najvie 10 tampanih/ tiskanih stranica asopisa sa prilozima (tablice, slike, crtei...) to znai do 16 stranica sa proredom 1,5 na papiru A4. Samo u izuzetnim sluajevima Redakcija asopisa moe prihvatiti radove neto veeg obima/opsega, ako sadraj i kvaliteta tu obimnost/opsenost opravdavaju. Naslov rada treba biti kratak i jasno izraavati sadraj rada. Ako je lanak ve tampan/tiskan ili se radi o prijevodu, treba u biljeci na dnu stranice (u fusnoti) navesti gdje, kada i na kojem jeziku je tampan/tiskan. Fusnote glavnog naslova oznaavaju se zvijezdicom, dok se fusnote u tekstu oznaavaju redosljedom arapskim brojevima, a navode se na dnu stranice gdje se spominju. Fusnote u tablicama oznaavaju se malim slovima i navode odmah iza tablica. Za upotrebljene oznake treba navesti nazive fizikalnih veliina, dok manje poznate fizikalne veliine treba posebno objasniti u jednainama/jednadbama i sl. Tablice i grafikone treba sastaviti i opisati da budu razumljivi i obiljeiti ih brojevima kako slijede. Sve slike (crtee, karte i fotografije) treba priloiti odvojeno od teksta i olovkom napisati broj slike, ime autora i naslov lanka. Crtee, karte i grafikone treba uredno nacrtati. Tekst i brojke (kote) napisati uspravnim slovima, a oznake fizikalnih veliina kosim. Fotokopije trebaju biti jasne i kontrastne. Poeljno je navesti u emu se sastoji originalnost lanka i zbog kategorizacije po medunarodnim kri terijima. Obvezno treba abecednim i hronoloki/kronolokim redom navesti literaturu na koju se autor u tekstu poziva. Kao primjer navodimo: 1. ili, . (1990.): Endemine biljke; IP Svjetlost, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Sarajevo i Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd. 2. Fabijani, B., Fukarek, P., Stefanovi, V. (1963.): Pregled osnovnih tipova umske vegetacije Lepenice; Nauno drutvo BiH, Posebna izdanja, knjiga III, Sarajevo, pp. 85129. 3. Ewald, J. (2004.): On the status of phytosociology as a discipline; Botanical Electronic News, No. 326.(www. ou.edu/cas/botanymicro/ben/ben326.html). Pored punog imena i prezimena autora treba navesti zvanje i akademske titule (npr. prof., dr., mr., dipl. ing. ...). Tekst lanka treba (osim izuzetno), pripremiti s pomou Microsofte Office Word: veliina slova 12, pismo: Times New Roman, margine teksta lijeve i desna 3,17 cm i gornja i donja 2,54 cm. Potpuno zavrene i kompletne lanke (CD, tekst u dva primjerka) slati na adresu Urednitva. Primljeni rad Urednitvo dostavlja recenzentu odgovarajueg podruja na miljenje u zemlji, a za znanstvene lanke i recenzentima u inozemstvu. Primljeni radovi sa prilozima se ne vraaju. Redakcija asopisa Nae ume Ul. Zagrebaka broj 20 Zgrada umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina www.usitfbih.ba e-mail: info@usitfbih.ba
95
IZ FOTO ARHIVA
Slika 1. Foa: ekrk na prugu u dolini Govze
Slika 2. Han Pijesak: Izrada eljeznikih pragova runom pilom
KROZ OBJEKTIV UMARA/TROUGH THE LENS OF A FORESTER Foto/Photo: Admir Avdagi

Nase Sume BR 26-27

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Nase Sume BR 26-27

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NAE UME OUR FORESTS ISSN 1840 1678 UDK 630 asopis za unaprijeenje umarstva, hortikulture i ouvanja okoline

RIJE GLAVNOG UREDNIKA Prof. dr. Dalibor Ballian

Izvorni nauni/znanstveni lanci Original scientific papers UDK 595.768.1:582.475(234.422 Grme)

Haris Mei1 Mirza Dautbai2 Osman Mujezinovi2

MATERIJAL I METODE MATERIAL AND METHODS

PODRUJE I CILJ ISTRAIVANJA OBSERVED AREA AND GOAL OF RESEARCH

Izvorni nauni/znanstveni lanci Original scientific papers UDK 595.768.1:582.475(234.422 Grme)

Na osnovu provedenih statistikih analiza utvrene su znaajne razlike u koliini ulova 5

potkornjaka u lovnim klopkama prema razliitim ekspozicijama.

Curculionoidea Elateroidea Histeroidea Cantharoidea Buprestoidea Cucujoidea

Hymenoptera Diptera Heteroptera

Hydrophiloidea Dermestoidea Scolitoidea Apocryta Apoidoidea

Crustacea Arachnoidea Gastropoda

Orthoptera Dermaptera Lepidoptera Raphidioptera Isopoda Araneae UKUPNO

Izvorni nauni/znanstveni lanci Original scientific papers UDK 595.768.1:582.475(234.422 Grme)

Izvorni nauni/znanstveni lanci Original scientific papers UDK 595.768.1:582.475(234.422 Grme)

Dalibor Ballian1 Aida Mujagi-Pai2

Pregledni lanci Review papers UDK 582.681.81(497.6)

Pregledni lanci Review papers UDK 582.681.81(497.6)

Struni lanci Profesional papers UDK 630*1/*9

GRANICE PODJELE U DRAVNIM UMAMA

2. Granice unutranje podjele uma

Struni lanci Profesional papers UDK 630*1/*9

b) Obiljeavanje granica izmeu gospodarskih jedinica

Slika 1. Foto: Emin erkez, dipl.ing.um.

Slika 2. Foto: Emin erkez, dipl.ing.um.

Struni lanci Profesional papers UDK 630*1/*9

GRANINI ZNAK ZA ODJEL

Slika 3. Foto: Emin erkez, dipl.ing.um.

d) Obiljeavanje vornih toaka (prstenova)

Struni lanci Profesional papers UDK 630*1/*9

Slika 4. Foto: Emin erkez, dipl.ing.um.

GRANINI ZNAK ZA ODSJEK NA GRANICI ODJELA

Dino Hadiderviagi DETALJI U URBANOM ZELENILU SKULPTURE

SKULPTURE I NJIHOVA PODJELA SCULPTURES AND THEIR DIVISION

Pregledni lanci Review papers UDK 712.5/.7:730

Dino Hadiderviagi DETALJI U URBANOM ZELENILU SKULPTURE

Pregledni lanci Review papers UDK 712.5/.7:730

ODNOS VOLUMENA I PROSTORA RELATIONSHIP OF VOLUME AND SPACE

POSTAVLJANJE SKULPTURE U PROSTOR PLACING THE SCULPTURE IN SPACE

Dino Hadiderviagi DETALJI U URBANOM ZELENILU SKULPTURE

POSMATRANJE I SAGLEDAVANJE SKULPTURE OBSERVATION AND UNDERSTANDING OF SCULPTURE

Pregledni lanci Review papers UDK 712.5/.7:730

ODNOS SKULPTURE I ZELENILA RELATIONSHIP BETWEEN SCULPTURE AND GREENERY

Dino Hadiderviagi DETALJI U URBANOM ZELENILU SKULPTURE

Pregledni lanci Review papers UDK 712.5/.7:730

Amila Braji1 Mersudin Avdibegovi2

Pregledni lanci Review papers UDK 712.2:338.483.11(497.6 Vrelo Bosne)

Pregledni lanci Review papers UDK 712.2:338.483.11(497.6 Vrelo Bosne)

Pregledni lanci Review papers UDK 712.2:338.483.11(497.6 Vrelo Bosne)

Pregledni lanci Review papers UDK 712.2:338.483.11(497.6 Vrelo Bosne)

Prethodno saoptenje/priopenje Preliminatory note UDK 582.746.56:581.46/.48(497.6 Sarajevo)2009

Dalibor Ballian1 Neira Omerhodi2 Mirza Dautbai1

MATERIJALI I METODA RADA MATERIAL AND METHODS

Prethodno saoptenje/priopenje Preliminatory note UDK 582.746.56:581.46/.48(497.6 Sarajevo)2009

Prethodno saoptenje/priopenje Preliminatory note UDK 582.746.56:581.46/.48(497.6 Sarajevo)2009

REZULTATI ISTRAIVANJA RESULTS

u odnosu na datum za obe razine znaajnosti (p<0,05 i p<0,01) (tablica 5).

Park kod predsjednitva

Malta stara stabla Asymp. Sig.

Malta mlada stabla

Prethodno saoptenje/priopenje Preliminatory note UDK 582.746.56:581.46/.48(497.6 Sarajevo)2009

Park kod predsjednitva

Struni lanci Profesional papers UDK 6301/9

Struni lanci Profesional papers UDK 6301/9

Struni lanci Profesional papers UDK 6301/9

Struni lanci Profesional papers UDK 6301/9