DOBRA HIGIJENSKA PRAKSA U PROIZVODNJI MLIJEKA

- Septembar 2010 -

PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUDENA OD STRANE AMERIFKE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (USAID) I ŠVEDSKE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FOSTTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY)

DOBRA HIGIJENSKA PRAKSA U PROIZVODNJI MLIJEKA
do trţišta - MLEKO« Autor: Dr Midhat Glavić - Septembar 2010 -

Stajališta izražena u ovoj publikaciji odražavaju stajališta autora i ne moraju da odražavaju stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske, ili Švedske međunarodne agencije za razvoj.

Recenzija
Proizvodnja mlijeka je najstruĉnija i najzahtjevnija proizvodnja u domenu poljoprivrede, odnosno stoĉarstva. U tu proizvodnju moraju biti ukljuĉena multidisciplinarna znanja iz poljoprivrede, zoohigijene, zdravstva, patologije, zaštite okoline i dr. Zato je to veoma teško iznijeti u jednom pisanom materijalu tipa priruĉnika za dobru i higijenski ispravnu proizvodnju mlijeka. Naša literatura jako je skromna u prezentovanju publikacija o toj problematici, ako tih radova i ima onda se oni nalaze na više mjesta pa su ĉesto i nedostupni. Autor priruĉnika dr Midhat Glavić kao vrsni poznavalac te problematike uspio je na jednom mjestu da to sve obuhvati na jedan vrlo pristupaĉan i struĉan naĉin. Pisati priruĉnike veoma je teško i odgovorno, jer on koristi svakome: onaj koji zna neka provjeri svoje znanje, a onaj koji ne zna neka nauĉi. Ovo djelo sluţiće našim farmerima kao koristan tehnološki vodiĉ za dobru proizvodnju i higijensku ispravnost mlijeka. U priruĉniku su iznešena sva najnovija dostignuća koja se sad primjenjuju. Sama koncepcija pisanja priruĉnika zasnovana je na kranje struĉnim i nauĉnim osnovama jer ĉini jedinstven i zatvoren biološki krug: zemlja, hrana, krava, objekat, iskorištavanje, pravilna upotreba (tehnologija). Jednostavno reĉeno prilikom pisanja ovog priruĉnika dr Midhat Glavić imao je jasnoću u mozgu, mislima, idejama i pisanjem. Banja Luka, 27.5.2010. god. Recenzent

Prof. dr Dragutin Matarugić

.....................19 5..................... Zahtjevi za proizvodnju mlijeka.......................1 Otpuštanje mlijeka.................3 Stimulacija nakon muţe............................6 Rutina muţe..8 Higijena muzaĉa..........SADRŢAJ 1........................................ Mlijeko...................51 6.........10 Mlijeko sa utvrĊenim nepravilnostima........2 Laktacija................. Higijenski propisi EUza gazdinstva s proizvodnjom mlijeka i kolostruma.............10 3................................2 Stimulacija prije muţe..........................................................................57 1 ..................... Zahtjevi preduvjetnog programa GAP/GMP / GHP specifiĉni za farme za proizvodnju mlijeka – Kontrola rada na farmi.......49 6.....45 6........................51 6.......1 Mlijeĉna ţlijezda – vime.........55 6.......45 6............... Smjernice za izradu pravila za ulazak posjetilaca u staju........................................................2 Faktori koji utjeĉu na kvalitet mlijeĉnih proizvoda....................................1 Pravila za ulazak u staju ......4 Efikasno izmuzivanje..9 Izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka.....................50 6..............35 5.55 6...........45 6....14 3.39 6......................... Muţa.................1 GLOBALGAP ..............................................................................................................................16 4....................................................................................15 4.........................49 6.............28 5..........HACCP pristup utemeljen na sigurnost hrane na farmama za proizvodnju mlijeka...............................................14 3......7 Ĉišćenje i pranje sisa........................................................................................5 Interval muţe..................5 2..............

...........82 8.......6.6..........5 Prostor za muţu – izmuzište.....1 Struktura..........11 6.................63 7.........................79 8......................................................87 8.....3 Preporuĉeni sistem ĉišćenja....................2 Opće zdravlje............5 Uspješnost ĉišćenja........ Izvori kontaminacije mlijeka.....83 8..............................82 8..........................88 8..........3 Ĉišćenje....................6 Muzna oprema........80 8.6........87 8...7............3 Smještaj ţivotinja u stajama sa slobodnim naĉinom drţanja......................................................4 Preporuĉeno ĉišćenje vrućom vodom.....7....1 Kljuĉni izvori kontaminacije................6...............5..88 6.12 6.... Ţivotinje i smještaj................................57 Ponašanje krava..................6...........................................6 Odrţavanje.......2 Upravljanje izmuzištem................................................................78 8..........7................86 8..85 8.2 Kako reducirati rizik kontaminacije mlijeka....80 8........84 8..............88 8...................................78 8.....3 Automatski sistem muţe (ASM)........................87 8.......2 HlaĊenje mlijeka.....................................86 8....................4 Prolazi..........................................65 8..............................................5........5.............77 8..................................7 HlaĊenje mlijeka i tankovi za skladištenje.1 Deterdţenti i dezinficijensi.............................................................................................................58 Metode muţe.................1 Upravljanje ĉistoćom..................................Završna dezinfekcija.......13 2 ...68 8.......1 Smještaj tankova..............2 Dnevni postupci.62 7..............60 7......6....

9............................4................................. Mastitis i kontrola mastitisa....................1 Smještaj i struktura..4 Jedinice za izolaciju.........95 8........8...................6 Principi kontrole mastitisa.....2 Zašto odreĊujemo broj somatskih stanica u mlijeku.........3..9.........104 9..................................8 Prostor za skladištenje mlijeka.5 Tijek infekcije.........90 8.....................95 8..93 8...............................................3......117 9........103 9...96 9....................9.........................94 8.......................99 9......................1 Opskrba vodom...........................110 9...108 9..........................4 Hroniĉni mastitis................................................4 Otrkivanje mastitisa.....3............9...........3...3 Na koji naĉin se odreĊuje broj somatskih stanica u mlijeku..........3 Sub-kliniĉki mastitis.................9...............................6 Higijena mlijeka....................3 Veterinarski nadzor mlijeĉnih farmi....9....92 8..5 Lijeĉenje mastitisa......2 Razvoj mastitisa...................................120 9...104 9.........................................4...122 3 ................................89 8..............3.......8........110 9...............................................96 8..................117 9....97 9...........5 Osoblje...101 9.......104 9.......................4..........105 9..........103 9..................2 Štetoĉine i ostale ţivotinje................................................1 Akutni mastitis..3.........1 Somatske stanice........1 Uzroĉnici mastitisa............9 Opće preporuke.....8...........................2 Sub-akutni mastitis........2 Upravljanje.........3 Oblici mastitisa.....6 Odbrana organizma od infekcije..93 8......

....................................................................6.........................................140 4 .........1 Svjesnost o mastitisu i organizacija kontrole mastitisa...........................7 Gubici uzrokovani mastitisom.124 9........125 10..............9............................................................. Zakljuĉak....130 12.... Literatura....127 11......... Evidencija u proizvodnji mlijeka....

Mlijeko ĉesto koriste riziĉne kategorije stanovništva: djeca. te da je osnov proizvodnje bezbijedne hrane – primarna proizvodnja. jer će farmer dobiti više novca za higijenski ispravno mlijekao a industrija će moći proizvesti proizvode sa većom dodanom vrijednošću. Na ovaj naĉin su u lancu svi zadovoljni.zajedniĉke bolesti ljudi i ţivotinja. stari i bolesni ljudi. npr. bedrenica.11. to je potrebno uvesti relevantne mjere kontrole u svim fazama u proizvodnom lancu mlijeka. On . Cilj farmera je osigurati sigurnost i kvalitet sirovog mlijeka proizvedenog na farmi te da zadovolji i najviša oĉekivanja od strane prehrambene industrije i potrošaĉa. Kako bi se sprijeĉili ili smanjili rizici od bolesti prenesene hranom. bruceloza . tuberkuloza. Zahtjevi u proizvodnji mlijeka Sva hrana (ukljuĉujući mlijeko i mlijeĉne proizvode) moţe postati potencijalni uzrok ili sredstvo prijenosa bolesti (alimentarne intoksikacije – toksini).farm praksa (praksa na farmi) takoĊer treba osigurati da se mlijeko proizvodi od zdravih ţivotinja pod 5 . Netreba zaboraviti da sigurnost hrane poĉinje na farmi.prijenos sa ţivotinje na ĉovjeka). Mlijeko je hrana visoke prehrambene vrijednosti. koja se ĉesto koristi u svakodnevnoj ishrani. ukljuĉujući i primarne proizvoĊaĉe farmere. ili posrednik u prijenosu samih uzroĉnika bolesti. Ţivotinje koje proizvode mlijeko mogu biti prijenosnici patogenih mikroorganizama opasnih za ljude (zoonoze . Patogeni mikroorganizmi prisutni u mlijeku mogu povećati rizik od pojavljivanja bolesti koje se mogu prenijeti hranom.

ali tu je GlogalGAP na nivou farme.sirovog mlijeka po prihvatanju metoda proizvodnje koja zadovoljava zahtjeve potrošaĉa i mljekare. što je definisano Pravilnikom o kvalitetu svjeţeg sirovog mlijeka u odjeljku cijena mlijeka. Fokus bi trebao biti na sprjeĉavanju problema u proizvodnji (ukljuĉujući bolesti ţivotinja) umjesto da ga riješi nakon što se problem pojavi.uzgoj ţivotinja za proizvodnju hrane. GMP – Good Manufacturing Practice) od strane svih zaposlenih na nivou farme. HACCP je široko prihvaćen kao najefikasniji naĉin proizvodnje sigurne. FAO / WHO te druge relevantne institucije u svijetu smatraju da HACCP planovi se ne odnose na farme . GHP – Good Hygenic Practice . 2005. gdje postoje stimulacije i destimulacije na cijenu po osnovu klasa kvaliteta. moţe biti izgraĊen kao HACCP i preporuke za sigurnu proizvodnju odreĊene hrane. higijenske i proizvoĊaĉke prakse (GAP – Good Agricultural Practice. ). rukovanje i pripremu razliĉite hrane. prihvatljiva hrana. Farmeri bi trebali imati priliku za povećanje vrijednosti njihovih krajnjih proizvoda ..prihvatljivim uvjetima za ţivotinje te u skladu s zaštitom okolice (Kljajić i sar. Iako GAP/GMP/GHP pravila nisu specifiĉne za proces ili proizvod. dobra proizvoĊaĉka i dobra higijenska praksa) predstavljaju opća pravila (znanstveno utvrĊene najbolje prakse) za higijensku proizvodnju. GAP/GMP/GHP (dobra poljoprivredna. oni sadrţe upute kako proizvesti odreĊenu hranu na higijenski naĉin i predstavlja osnovu (preduvjet) za daljnje nivoe kontrole. Uloga proizvoĊaĉa mlijeka je da osigura provoĊenje dobre poljoprivredne. 6 .

kada je dostupan potrošaĉima. Ipak. o mikrobiološka kontaminacija mlijeka treba biti niska a ostvariva je koristeći dobru proizvodnu praksu u proizvodnji mlijeka.Ovo je naznaĉeno u Uredbi (EC) No 852/2004 o higijeni prehrambenih proizvod. direktive EU. Rev 4-2003. kako bi se proizvodilo mlijeko sigurno i pogodno za daljnju upotrebu. Cilj je: a) primjena preporuka Opća naĉela higijene hrane (CAC/RCP 1-1969. Odredbe CAC/RCP: 1-1969. 57-2004 i 472001 za primarnu proizvodnju mlijeka: o mlijeko ne smije sadrţavati bilo koji kontaminant na nivou koji ugroţava odgovarajuće nivoe zaštite javnog zdravlja. c) nacionalna zakonodavna (Pravilnik o kvalitetu svjeţeg sirovog mlijeka FBH i RS) i d) znanstvena naĉela u razvoju modela za kontrole u preduvjetnom programu za farme za uzgoj muznih krava. GlobalGAP primjenju sve HACCP principe ali u primarnoj proizvodnji. b) Kodeks higijenske prakse za mlijeko i mlijeĉne proizvode (CAC/RCP 57-2004). 7 . o kontaminacija mlijeka od ţivotinja i okoline tijekom primarne proizvodnje treba biti minimiziran. HACCP naĉela su vrijedna i ona su korištena za analizu opasnosti i preporuke potencijalnih korektivnih mjera. Rev 4-2003). uzimajući u obzir tehnološke zahtjeve za naknadnu preradu.

primjenjivati adekvatne mjere u kontroli higijene mlijeka i mlijeĉnih proizvoda kroz cijeli prehrambeni lanac (“od polja do stola”).mikroorganizmi imaju sve potrebno za razvoj. dezinficijensi). rast i razmnoţavanje (idealne uvjete ţivota. vodu te vrlo pogodnu temperaturu). kao i prikladnosti njihove upotrebe. laktozu ili mlijeĉni šećer. trudnica i dojilja. proteine. djece. proizvodne i higijenske prakse treba pridonijeti osiguranju i sigurnosti mlijeka i mlijeĉnih proizvoda. Konzumiranje kravljeg mlijeka i mlijeĉnih proizvoda znaĉajno doprinosi oĉuvanju zdravlja tijekom cijelog ţivotnog vijeka. mlijeka za ljudsku potrošnju. sredstvima za zaštitu bilja i ostalim hemijskim zagaĊivaĉima (sredstva za pranje pribora. Sastav mlijeka i mlijeĉnih proizvoda vrlo je pogodan medij za rast patogenih mikroorganizama . luţine. 8 .Postupci muţe kao i postupci skladištenja mlijeka nose rizik daljnje kontaminacije (muzaĉ. kako bi se osigurala sljedivost i prikladnost hrane tj. Osim prisutnosti mikroorganizama (patogenih i apatogenih). mlijeĉnu mast. okoliš i rast prisutnih mikrorganizama). posebno dojenĉadi. Primjena dobre poljoprivredne. te starije populacije. jer mlijeko zajedno s mlijeĉnim proizvodima predstavlja velik udio u prehrani potrošaĉa. Iz tih razloga potrebno je . Cilj ovog Vodiĉa je što bolje upoznavanje proizvoĊaĉa mlijeka s vaţnošću primjene dobre higijenske prakse u proizvodnji i postupanju s mlijekom. Konzumiranjem mlijeka i mlijeĉnih proizvoda u organizam se unosi malo kalorija. vitamine i minerale. postoji i mogućnost kontaminacije mlijeka reziduima veterinarskih lijekova. kiseline. a puno korisnih tvari.

Većina je tih zahtjeva i zakonski regulirana. U današnje vrijeme pred proizvoĊaĉe mlijeka stavljaju se mnogobrojni zahtjevi kojima moraju udovoljiti ukoliko ţele proizvoditi mlijeko za trţište. primjenjuju se naĉela dobre proizvoĊaĉke. poljoprivredne i veterinarske prakse (GlobalGAP). ukljuĉujući vladu. preraĊivaĉe. tamo gdje se ne mogu primjeniti naĉela HACCP-a u potpunosti.Higijenska praksa u proizvodnji i preradi mlijeka treba biti primjenjena unutar konteksta HACCP-a (Hazard Analysis and Critical Control Points – Analiza opasnosti i kritiĉne kontrolne taĉke) naĉela. uzgajivaĉe. 9 . Kako postoje odreĊena ograniĉenja u primjeni HACCP-a na nivou primarne poljoprivredne proizvodnje. trgovce hranom i potrošaĉe. Svatko je odgovoran osigurati sigurnu hranu. a time i sigurnost mlijeka kao namirnice koja sluţi za ljudsku ishranu i njezinu prikladnost za potrošnju.

perivih i netoksiĉnih materijala. HIGIJENSKI PROPISI EU ZA GAZDINSTVA S PROIZVODNJOM MLIJEKA I KOLOSTRUMA A) Zahtjevi za prostore i opremu 1. moraju se ĉistiti bez poteškoća. prikupljanje ili prijevoz). spremnici. Površine opreme koje dolaze u dodir s mlijekom i kolostrumom (posude. Poslije svakog transporta ili svake serije transporta. Poslije upotrebe se takve površine moraju oĉistiti i po potrebi dezinficirati. 10 . ali u svim sluĉajevima barem jednom dnevno je potrebno spremnike i cisterne koje se koriste za prijevoz sirovog mlijeka i kolostruma oĉistiti i dezinficirati na odgovarajući naĉin prije ponovne upotrebe. To zahtijeva upotrebu glatkih. namijenjene za muţu. te prema potrebi dezinficirati i odrţavati u dobrom stanju. 2. Prostori za skladištenje mlijeka i kolostruma moraju biti zaštićeni od gamadi.2. kada je vrijeme izmeĊu istovara i sljedećeg ponovnog punjenja vrlo kratko. 4. Oprema za muţu i prostori gdje se skladište. cisterne itd. 3.. moraju biti odgovarajuće odvojeni od prostora u kojima su nastanjene ţivotinje i imati odgovarajuću opremu za hlaĊenje. obraĊuju ili hlade mlijeko i kolostrum moraju biti locirani i izraĊeni tako da se ograniĉi opasnost kontaminacije mlijeka i kolostruma.

B) Higijenski propisi za muţu. te da se mlijeko i kolostrum koji pokazuju takve anomalije ne koriste za prehranu ljudi. e. da se ţivotinje koje zbog lijeĉenja mogu prenijeti ostatke u mlijeko i kolostrum identificiraju. da se mlijeko i kolostrum ţivotinja koje pokazuju kliniĉke znakove bolesti vimena koriste za prehranu ljudi samo prema uputama veterinara. b. 11 . d. vime i susjedni dijelovi ĉisti prije nego zapoĉne muţa. da su sise. o puštanju biocidnih pripravaka u promet. te da se mlijeko i kolostrum koji se dobiju od takvih ţivotinja prije isteka propisane karence ne koriste za prehranu ljudi. Muţa se mora obaviti pod higijenskim uslovima koji omogućavaju: a. da se kolostrum muze odvojeno i da se ne miješa sa sirovim mlijekom. c. f. prikupljanje i prijevoz 1. februara 1998. da mlijeko i kolostrum svake ţivotinje pregleda osoba koja obavlja muţu u pogledu organoleptiĉkih ili fiziĉkokemijskih anomalija ili se pregledaju metodom kojom se postiţu sliĉni rezultati. da se kupke ili sprejevi za sise koriste samo po odobrenju ili registraciji u skladu s postupcima iz Direktive Europskog parlamenta i Vijeća 98/8/ES od dana 16.

4. ako se sakupljanje ne odvija dnevno. Nositelji prehrambene djelatnosti ne moraju se pridrţavati temperaturnih zahtjeva iz taĉke 2 i 3 ako mlijeko ispunjava kriterije iz dijela III i: a. je potrebna viša temperatura iz tehnoloških razloga povezanih s proizvodnjom odreĊenih mlijeĉnih proizvoda i nadleţni organ dodijeli odgovarajuću dozvolu. temperatura mlijeka i kolostruma ne smije biti viša od 10°C. ako se sakupljanje ne odvija dnevno ili zamrznuti. 12 . planiranom i opremljenom tako da se sprijeĉi kontaminacija. Kolostrum se mora ĉuvati odvojeno i potrebno ga je odmah ohladiti na temperaturu koja nije viša od 8°C u sluĉaju dnevnog sakupljanja.2. a. 3. preradi se u roku dva sata poslije muţe ili b. Tijekom prijevoza potrebno je zadrţati lanac hlaĊenja. a prilikom dolaska u ciljni pogon. b. Neposredno poslije muţe je potrebno mlijeko i kolostrum ĉuvati u ĉistom prostoru. Mlijeko mora biti odmah ohlaĊeno na temperaturu koja nije viša od 8°C u sluĉaju dnevnog sakupljanja ili na temperaturu koja nije viša od 6°C. ili na temperaturu koja nije viša od 6°C.

Pr ojekt »Hi gijena mHigijena mlijeka od krave do trţišta .C) Pravilnik o preraĊivaĉkim pogonima na podruĉju namirnica ţivotinjskog porijekla Pravilnik odreĊuje sadrţaj zahtjeva i postupak registracije te odobravanja preraĊivaĉkih pogona na podruĉju namirnica ţivotinjskog porijekla (u nastavku teksta: pogoni) za provoĊenje Uredbe (EZ) 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od dana 29.tzv. S 1. o posebnim higijenskim pravilima za namirnice ţivotinjskog porijekla. januarom 2006. aprila 2004. Namjena navedenog zakonodavstva je omogućavanje sigurnosti i mogućnosti praćenja hrane i krmiva: „od vila do vilice“. Higijenski paket predstavlja europsko zakonodavstvo koje odreĊuje postupke prerade. prodaje i nadzora sve hrane i krmiva.MLEKO« 13 . higijenski paket. na snazi su nova zajedniĉka pravila i zakoni o higijeni hrane i krmiva u drţavama ĉlanicama Europske unije .

odnosno odgovarajuće ĉizme i odjeću koja je na raspolaganju. Jednako tako ţelimo da se posjetitelji ne zaraze bolestima od ţivotinja. SMJERNICE ZA IZRADU PRAVILA ZA ULAZAK POSJETILACA U STAJU Koristite pravila za ulazak posjetilaca u staju kako biste sprijeĉili prenošenje bolesti Svi oni koji su ukljuĉeni u preradu krmiva i/ili hrane moraju omogućiti da su posjetioci obavješteni o pravilima za ulazak u staju i da se u staji primjereno ponašaju. prije ulaska u staju morat ćete obuti ĉizme koje su dezinficirane i odjenuti radnu odjeću. na ulazna vrata u prostor gdje se obavlja muţa.1 Pravila za ulazak u staju Na našoj farmi bavimo se dobivanjem hrane i krmiva i zbog toga ţelimo odrţati visok stepen higijenskog standarda. To moţemo omogućiti na naĉin da tablu s upozorenjem objesimo na vidljivo mjesto gdje posjetioci dolaze na farmu ili npr. 3. • Ako ste prije 24 sata posjetili druga stada ţivotinja. Izuzetno. nije vam dopušten ulaz u staju i druge prostorije gdje se nalaze ţivotinje.3. Zato vas uljudno molimo da poštujete dolje navedena opća pravila ponašanja: • Ako ste prije 48 sati bili na drugoj farmi. pravila za ulazak u staju moţemo umnoţiti i podijeliti posjetiocima prije ulaska u staju. 14 .

kanala za gnojovku i silosa. • Ruke operite prije jela kako biste izbjegli prenošenje bakterija iz ruku u usta. staja. ruke operite prije i poslije kontakta sa ţivotinjama. o ĉišćenju krava. cisterne). 3. o temperaturi hlaĊenja mlijeka (od staje pa sve do preraĊivaĉkih pogona). Trudnice trebaju izbjegavati podruĉja gdje se odvija muţa. o ĉišćenju sustava ventilacije. o ispravnoj primjeni tehnologije prerade mlijeka (mljekara). mljekovoda i tankova za hlaĊenje mlijeka (laktofriza). o prijevozu mlijeka do preraĊivaĉkih pogona (kamioni. o preraĊivaĉkom pogonu (mljekari).ekt »Higijenaa – MLE 15 . o ĉišćenju opreme za muţu. • Trudne ţene trebaju izbjegavati podruĉja gdje ţivotinje kote (posebno gdje se janje ovce). o uvjetima i postupcima muţe.• Ako ţelite dodirivati ţivotinje. kvaliteta gotovog mlijeĉnog proizvoda u uskoj je vezi s kvalitetom sirovine koja zavisi o više faktora: o zdravlju krava. o krmivima korištenima u hranidbi.2 Faktori koji utjeĉu na kvalitet mlijeĉnih proizvoda Kao većina pokvarljive hrane.

o kontrola zdravlja ţivotinja kako bi se uklonili rizici za ljudsko zdravlje nakon potrošnje mlijeka i eliminirali rizici za prikladnost mlijeka za daljnju preradu (Propisi 853/2004. 98/58). 91/68. do vremena kada je njihovo zdravstveno stanje provjereno. Ove mjere ukljuĉuju ţivotinje nepoznatog zdravstvenog statusa. direktiva 80/778. Direktiva 80/778). o zaštita mlijeka od fekalne i drugih kontaminacija (Propisi 852/2004. 48/2005. veterinarskih lijekova i drugih materija koje se koriste u primarnoj proizvodnji (Propisi 90/2377. 852/2004. odnosno da li se upotrebljavaju na odgovarajući naĉin (Propisi 853/2004. 853/2004. 2377/90. 64/432. 98/58). 64/432. koja će biti izdvojene prije nego što je uvedena u stado. CAC/RCP 38 -1993 i 49-2001). 853/2004. Mlijeko mora potjecati od ţivotinja koje su pod sluţbenom kontrolom u cilju provjere primjene odgovarajućih mjera upravljanja kako bi se sprijeĉile bolesti ţivotinja i za kontrolu lijekova koje se koriste za lijeĉenje oboljelih ţivotinja ili stada. Tijekom tog perioda odvajanja. 854/2004. Zahtjevi preduvjetnog programa GAP/GMP/GHP specifiĉni za farme za proizvodnju mlijeka – Kontrola rada na farmi Poljoprivrednici trebaju primijeniti mjere za: o kontrolu oneĉišćenja iz zraka. Mjere za prevenciju bolesti. 2377/90. tla.4. hrane. direktiva 96/23. direktiva 96/23. pesticida. mlijeko od tih ţivotinja ne smije 16 . 854/2004. 91/68.

Ishrana. Dobrobiti ţivotinja. Ţivotinje moraju biti oznaĉene. Ţivotinje koje pokazuju kliniĉke simptome bolesti trebaju biti odvojeno ili se muzu posljednje. dobro izbalansiran obrok. Muţa ne smije ozlijediti krave i mora se izbjeći kontaminacija mlijeka. Sirovo mlijeko mora biti kvaliteta u skladu sa zakonskim propisima (Pravilnik o kvalitetu svjeţeg sirovog mlijeka. primjer. Osigurati maksimalnu zaštitu ţivotinja od: ţeĊi. bolesti. ozljeda. Zaštite zdravlja ţivotinja. Filter za filtriranje bi 17 . gladi. da se hrana koristi na naĉin koji će smanjiti mikrobiološku kontaminaciju mlijeka. straha i odnosno obezbijediti normalne uvjete za ţivotinjsko ponašanje (Direktiva 98/58). Hrana mora biti odgovarajuće hranjive vrijednosti. rezultate provedenih testova da bi se utvrdito status ţivotinja. Ovaj program takoĊe treba ukljuĉivati i obaveznu identifikaciju ţivotinja. Uvode se i identifikacija za svaku ţivotinju koja dolazi ili odlazi u stado. ĉiste i drţane u dobrim uvjetima. a takvo mlijeko ne bi se smjelo koristiti za ljudsku ishranu.se koristiti za proizvodnju mlijeka i vlasnik bi trebao voditi evidenciju o relevantnim informacijama. To mlijeko ne smije biti miješano s mlijekom od zdravih krava. Direktivom 98/58). Muţa. Korištenje hrane sa ţivotinjskim proteinima (mesno koštano brašno) u hranidbi krava za muţu je zabranjen (Direktiva 98/58). ili se muzu pomoću zasebne muzne opreme ili ruĉno. Svo mlijeko treba filtrirati (cijediti) prije sipanja u rashaldni tank (laktofriz). Muţu treba obaviti na takav naĉin da se minimizira kontaminacija mlijeka koje se proizvodi. Potrebno je voditi brigu o pripremi hrane. boli. Trebao bi biti uspostavljen efikasan program upravljanja zdravstvenim stanjem stada.

Nakon ĉišćenja i dezinfekcije opremu treba oprati s ĉistom pitkom vodom. Kante i cisterne koje se koriste za prijevoz mlijeka na sabirni 18 . Dezinficijensi moraju biti odobreni za tu svrhu. Proces dezinfekcije vimena mora biti sa sredstvima odobrenim od strane nadleţnih vlasti i mora se primjenjivati nakon muţe. Sprijeĉiti kontaminaciju mlijeka od opreme za skladištenje. Muzaĉi trebaju nositi prikladna i ĉista radna odjela. Zdravlje i osobna higijena osoblja na muţi. ruke moraju biti ĉiste pogotovo kad muţe. 206-1999). Rukovanje. Direktiva 80/778). skladištenje i transport mlijeka trebaju se provoditi na naĉin da se izbjegne kontaminacija i minimizira bilo kakvo povećanje mikrobiološke kontaminacije mlijeka. Dizajn opreme treba biti na takav naĉin da se izbjegne slijepa muţa.trebao biti postavljen cijelo vrijeme muţe i za vrijeme pranja postrojenja za muţu. skladištenje i transport. Mlijeko treba biti pohranjena pod 8°C (regulative 853/2004. ĉistu odjeću (regulative 853/2004. Oprema mora biti ĉista. Filter treba koristiti prema uputama proizvoĊaĉa. ispravna i u dobrom stanju. Mora se osigurati pravilno rukovanje s mlijekom nakon muţe. Codex stan. Oprema za muţu. S obzirom na korištenje mlijeka. te da osoblje nema bilo kakve zarazne bolesti. Osoblje mora nositi prikladnu. rukovanje. Odmah nakon muţe. Osoblje ne smije biti izvor kontaminacije mlijeka. Oprema za muţu ne smije biti izvor kontaminacije mlijeka. mlijeko treba skladištiti u dobro odrţavane tankova ili kante na ĉistom mjestu. pokrivene sve posjekotine ili rane. Kante za mlijeko moraju biti pokrivena kada ih osoblje nosi kroz farmu. Opreme za skladištenje mlijeka.

Osoblje na farmi treba biti dovoljno edukovano.) za sirovo mlijeko i aktivnosti vezane za proces u skladu s HACCP principima na temelju analize odabranih opasnosti.1 GLOBALGAP . 4.Bazni modul za stoĉarstvo . Oprema i ĉetke trebaju biti pohranjeni u higijenski dobrim uvjetima (regulative 852/2004.punkt (otkupnu stanicu) i koji su u direktnom kontaktu s mlijekom. Nakon ĉišćenje i dezinfekcije opremu treba oprati pitkom vodom. moraju biti ĉisti i dezinficirani nakon svake upotrebe. prema odabranim kriterijima.Bazni modul za goveda i ovce . moraju biti i definisani procesni koraci kao npr. 19 . svjesno i odgovorno za svoj posao.HACCP pristup utemeljen na sigurnost hrane na farmama za proizvodnju mlijeka DIJAGRAM TOKA SIROVOG MLIJEKAPRIMARNA PROIZVODNJA Nakon definiranja osnovnih zahtjeva za preduvjetni program mora biti uraĊen dijagrama toka (shema 1. 853/2004. Direktiva 80/778). Trening. ishrane muznih krava sa identifikacijom relevantnih opasnosti i kriterija za analizu opasnosti.Bazni modul za mlijeko Nakon ovog koraka. Svi ovi procesni koraci kao i smještaj i uvjeti drţanja krava su definisani u GlobalGAP standardu za mlijekoa sa tri bazna modula: . odnosno nakon serijski upotrebe (ako su u blizini vremenski intervali) barem jednom dnevno.

Muţa 9.Tretman ţivotinja 5.Nabavljene ţivotinje za farmu 3.Transport sirovog mlijeka 20 . Telad oteljena na farmi 2.Proces proizvodnje sirovog mlijeka na farmi 4. korektivne radnje i zapisi koji su definisani.mjere za kontrolu i monitoring ishrane muznih krava.Ishrana ţivotinja (hrana i dodaci hrani) 7.Voda 8. Shema 1.Skladištenje sirovog mlijeka 10. Dijagram toka sirovog mlijeka .primarna proizvodnja 1.Smještaj ţivotinja 6.

21 .Primjer procesnog koraka muţa. odnosno aktivnosti vezane za ovaj procesni korak su sljedeće:  priprema ubrusa. Pranje i dezinfekcija ureĊaja za muţu se obavlja nakon završenog procesa muţe cijelog stada. sredstava za dezinfekciju vimena  provjera rada dovoda vode za pranje  provjera rada vakuum pumpe i sisaljki  ulazak krava u izmuzište  smještaj krava u izmuzištu  pranje vimena toplom vodom i masaţa vimena  posušivanje vimena  izmuzanje prvih mlazeva mlijeka  dezinfekcija prije muţe (ako se radi)  postavljanje sisnih ĉaša na sise  puštanje u rad muznog ureĊaja  kontrola rada muznog ureĊaja i protoka mlijeka (izbjegavanje slijepe muţe)  iskljuĉivanje vakuuma  skidanje sisnih ĉaša  dezinfekcija vimena nakon muţe  izlazak krava iz izmuzišta Ovaj postupak treba primjeniti kod svake krave.

4 ML 5. tj. Promatrati muţu i/ili upitati uzgajivaĉa da objasni politiku. Promatrati krave u tijeku izmuzivanja na nelagodu i/ili provjeriti zapise planiranog odrţavanja. su definisane slijedeće kontrolne taĉke sa kriterijima usklaĊenosti: R.1 ML 5. Ne N/A. modul za mlijeko. NE N/A. NE N/A. Ĉista tekuća voda mora biti dostupna u izmuzištu preko cijevi pod pritiskom i uzgajivaĉ treba objasniti politiku. Primarni Primarni Primarni 22 . provodi li se sustav i je li implementiran kako bi se osiguralo da je mlijeko od krava unutar perioda karence koje sadrţi lijekove uklonjeno i da ne ulazi u hranidbeni lanac? Osigurava li rutina muţe da prije muţe vimena budu ĉista i suha? Je li dostupna ĉista tekuća voda za ĉišćenje prljavih krava. Pisana procedura je poţeljna. prepreke. NE N/A. Ne N/A. NE N/A.Za procesni korak muţe u GlobalGAP standardu. Nivo Primarni Sekundarni ML 5.br. Unakrsna provjera sa BS 7. ukljuĉujući podove konstruirani tako da minimaliziraju štete za krave? Da oprema u izmuzištu ne uzrokuje probleme za dobrobit ţivotinja u tijeku izmuzivanja? Kriterij usklaĊenosti MUŢA Uzgajivaĉ treba opisati rutinu izmuzivanja. sklizak pod.7 Promatrati muţu i/ili upitati uzgajivaĉa da objasni politiku. Ne N/A.2 Kontrolna taĉka Jesu li krave redovito izmuzivane? Jesu li jedinice za izmuzivanje. Provjeriti izmuzište na bilo kakve štete za krave .3 Primarni ML 5. straţnjica i podova tijekom muţe i je li dostupna pitka voda za ĉišćenje mljekarske opreme? Da mlijeko od individualnih krava nije ušlo u sustav sakupljanja dok nije bilo provjereno na abnormalnosti ili infekciju? Primarni ML 5. Promatrati muţu i/ili uzgajivaĉa da objasni politiku.2.6 U dodatku zahtjevima za biljeţenje upotrebljenih medikamenata. oštri rubovi. ML 5 ML 5.5 ML 5. Uzgajivaĉ treba opisati politiku odrţavanja.

2 Sekundarni ML 6.1 ML 6. Primarni ML 6. Ne N/A.nema suvišnih proizvoda . ptica.ĉista oprema . ptica ili domaćih ţivotinja? .2.lako ĉistljive površine .pasa.2 ML 6. dobro drenirani podovi Zapisi preporuka proizvoĊaĉa i zapisi izvještaja o servisiranju i rezultati.ML 6 ML 6. maĉaka.nema smeća .nema potencijalnih šteta od kontaminacije staklom .se osigura da ĉišćenje kemikalijama koje se koriste na opremi je korištenoprema uputama? Da u izmuzištu: .nema prekomjerne prašine .zidovi.nema evidencije štetoĉina.ĉvrsta vrata i prozori .1.da nema ulazišta za štetoĉine .ĉvrsti.3 Primarni ML 6. ne klizajući podovi sa samodrenaţom .Ne N/A Primarni 23 . vrata i podovi su lagani za ĉišćenje? .ranjiva svjetla .1 OPREMA I OBJEKTI ZA MUŢU OPREMA ZA MUŢU Je li oprema za muţu testirana i servisirana jednom godišnje po industriji i zahtjevima proizvoĊaĉa i ĉuvaju li se zapisi. Vizualna ocjena gdje je moguća ili radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora.1. insekata .prikladni.redovito ĉišćenje . glodavaca.se osigura da temperatura pitke vode korištena u ciklusu ispiranja je prikladna i konstantna? .dovoljno svjetlosti . osim ako je samo ruĉna muţa. Zapisi o izmjenama. rezultati i testiranja? Jesu li zapisi o zamjeni sisnih ĉaški i ostalih nosećih dijelova zamjenjeni u skladu s proizvoĊaĉkim uputama? Jesu li ĉuvani zapisi da: .1.1 IZMUZIŠTE Vizualna ocjena izmuzišta za evidenciju : .ĉista oprema odrţavana u skladu s uputama proizvoĊaĉa . Ne N/A osim ako je samo ruĉna muţa.adekvatno osvjetljenje da bi krave vidjele i da bi operateri efikasno radili . NE N/A.vanjska vrata i prozori koji su vodo nepropusni .

ML 6.3 ML 6.3.1

MLJEKARA (SAKUPLJANJE MLIJEKA/ĈUVANJE) Postoji li u mljekari: Za provjeru sukladnosti, Primarni - vrata do izmuzišta? potrebno je provjeriti - sigurnosne mjere koje mljekaru na: preveniraju neovlašteni pristup -zakljuĉavanje vrata bez nadzora? izmuzišta - objekte za osobnu higijenu - vruću vodu, sapun i ruĉnike - nema evidencije ptica, - domaće ţivotinje (npr. štetoĉina, maĉaka i pasa? maĉke i psi) - mjere koje su poduzete za - kontrola štetoĉina (npr. kontrolu insekata? Štakori, miševi, ptice) - nema utoĉišta za štetoĉine? - kontrola insekata - nema predmeta koji nisu - smeće specifiĉni za mljekaru? -medikamenti/pomoć pri - nema šteta od nezaštićenih telenju itd. svjetala? - pokrivena svjetla - prikladni podovi? - nivo ĉistljivosti - nema nereda i smeća? podova/vrata/zidova - perivi podovi i vrata? -vodonepropusnost - nema pristupa vremenskim - Pušenje nije dopušteno na uvjetima? podruĉju sakupljanja i - i nema pušenja? skladištenja. Ne N/A Je li mljekara ĉista u bilo koje - Mljekara je ĉista i uredna. vrijeme? Ne N/A. Je li sva oprema za sakupljanje Vizualna ocjena i upitati Primarni mlijeka ĉista i drţi li se zatvorena radnike da demonstriraju kad nije u upotrebi i primjenjuje svjesnost tijekom razgovora. li se rutina kako bi se odrţavala Ne N/A. ĉistoća? OPREMA ZA SAKUPLJANJE MLIJEKA (SKUPNI TANKOVI, BUĆKALICE ITD.) Je li sva oprema za sakupljanje Vizualna ocjena i upitati Primarni mlijeka ĉista i drţi li se zatvorena radnike da demonstriraju kad nijeu upotrebi i primjenjuje li svjesnost tijekom razgovora. se rutina kako bi se odrţavala Ne N/A. ĉistoća?

ML 6.3.2

ML 6.4 ML 6.4.1

24

ML 6.4.2

ML 6.4.3

Hladi li oprema mlijeko na manje od 8ºC ako se ĉuva više od 2 sata od muţe i manje od 6ºC ako se ne sakuplja dnevno? Jesu li svi materijali i/ili površine koje dodiruju sirovo mlijeko napravljeni od odgovarajućeg materijala.

ML 6.5 ML 6.5.1

Vizualna ocjena temperature mlijeka na skladištu i radnici moraju pokazati svjesnost. NE N/A. Svi materijali i/ili površine koje dodiruju sirovo mlijeko su napravljeni od nehrĊajućeg ĉelika ili materijala usporedive kvalitete. SKUPNI TANK/POLOŢAJ VOZILA Vizualna procjena podruĉja sakupljanja na izostanak vode koja se zadrţava. Ne N/A. Vizualana ocjena prostora za sakupljanje mlijeka na ĉistoću. NE N/A. Kamion za sakupljanje mlijeka trebao bi biti u mogućnosti pristupiti, isprazniti mlijeko i izaći iz jedinice bez da je sprijeĉen od jama, sklizavih površina ili ostalih prepreka. HIGIJENA Vizualna ocjena gdje je moguće ili radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Ne N/A. Vizualna ocjena gdje je moguće ili radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Ne N/A. Vizualna ocjena gdje je

Primarni

Sekundarni

Postoji li podruĉje dobro drenirano i s ĉvrstim stajalištem do mljekare kako bi se omogućio pristup vozilima? Jesu li sva takva podruĉja drţana ĉistima kako bi se sprijeĉila kontaminacija? Je li pristup tim podruĉjima slobodan od prepreka?

Primarni

ML 6.5.2

Primarni

ML 6.5.3

Preporuka

ML 7 ML 7.1

Ĉista prikladna odjeća nora biti nošena od strane onih koji su ukljuĉeni u proces muţnje? Jesu li sve ozljede zamotane?

Primarni

ML 7.2

Primarni

ML

Da radnici koji boluju od neke

Primarni

25

7.3

znaĉajne bolesti nisu ukljuĉeni u bilo koje aktivnosti u mljekari?

ML 7.4

ML 8 ML 8.1 ML 8.2

ML 8.3

ML 8.4

ML 8.5

moguće ili radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Ne N/A. Ima li osoblje koje radi u Vizualna ocjena gdje je mljekari ĉiste ruke i šake? moguće ili radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Ne N/A. MATERIJAL ZA ĈIŠĆENJE I HEMIKALIJE Slijede li se upute za upotrebu Radnici trebaju demonstrirati tamo gdje se koriste hemikalije, svjesnost tijekom razgovora. pesticidi ili tvari za ĉišćenje? Ne N/A. Koriste li u mljekari ili u Uzgajivaĉ treba pokazati objektima samo hemikalije i/ili preko zapisa/oznaka da su maziva koji su registrirani za hemikalije i/ili maziva upotrebu na mlijeĉnoj farmi od odobreni (tj. specifikacije strane sluţbenih tijela? kao što su ne-pokvareno) za upotrebu u mljekarstvu. Ne N/A. Koriste li se metode za kontrolu Radnici trebaju pokazati štetoĉina ili za lijeĉenje, a koje su svjesnost tijekom razgovora i odobrene od strane relevantnog proizvodi trebaju biti autoriteta? provjereni na odobrenje od odgovarajućeg kompetentnog autoriteta. NE N/A. Kad nisu u upotrebi, jesu li Odvojeno skladište u kojem hemikalije pohranjene u su sve hemikalije za upotrebu sigurnom skladištu, daleko od u mljekari/izmuzištu mljekarske opreme? pohranjene. NE N/A. Jesu li dostupne za korištenje Upute za upotrebu tvari za proizvoĊaĉke upute za korištenje ĉišćenje i ostalih hemijskih sredstava za ĉišćenje i ostalih tvari su dostupne za odabrane hemijskih tvari? hemikalije. NE N/A.

Primarni

Primarni

Primarni

Primarni

Primarni

Sekundarni

26

kontrola zdravlja ţivotinja. hlaĊenje mlijeka DA DA – filtracija mlijeka DA – lijekovi odobreni i korišteni po uputama NE DA DA NE DA Bolje sprijeĉiti nego lijeĉiti 27 . A AP A DA – pregled vimena.Analiza nekih opasnosti vezanih uz primarne proizvodnje mlijeka Kriteriji analize opasnosti Biološka opasnost Staphylococcus aureus DA DA Opasnost Fiziĉka opasnost Ţivotinjska dlaka DA NE Hemijska opasnost Veterinarski lijekovi DA DA Da li opasno za sigurnost hrane Da li je problem za sigurnost mlijeka u prodaji Primarni izvor opsanosti A – ţivotinje P – proizvodni proces Da li moguće primjeniti efikasne mjere kontrole na farmi Da li je moguće primjeniti efikasne mjere kontrole tijekom prerade Da li je opasnost za daljne analize opasnosti izvan farme.

Zbog svoje male teţine.3 (Kazein)* 2. koja okruţuje kuglice i koja ima sloţenu graĊu. mast se uzdiţe na površinu mlijeka.5.1 do 20μm (1 μm= 0.6 (Globulin)* U tragovima Mineralne soli (pepeo) 0.7 (Albumin)* 0.7 UKUPNO 12. koji je svijetlo ţute boje. MLIJEKO Mlijeko je nezamjenjiva namirnica jer ima veliku prehrambenu vrijednost koja se zasniva na hemijskom sastavu. laktozi. Emulzija je stabilizirana tankom membranom (5 – 10nm. vitaminima i mineralima.7 Mast 3. U 1 ml nalazi se oko 15 milijardi kuglica. 28 . Tabela 1. nalazi se u obliku malih kuglica ili kapljica koje su raspršene u mlijeĉnom serumu. 1nm= 109m). mastima.001mm) i njihova je prosjeĉna veliĉina 3-4μm. Dijametar tih kuglica kreće se od 0. odnosno bjelanĉevinama. plivajući na površini te tako ĉineći kremasti pokrivaĉ.9 Bjelanĉevine 3.6 * ulazi u sastav bjelanĉevina Mlijeĉna mast Mlijeĉna mast je lakša od vode.6% ili 1/8 Koliĉine pojedinih sastojaka suhe tvari kravljeg mlijeka (%) Laktoza 4. Sastav sirovog mlijeka Prosjeĉan hemijski sastav kravljeg mlijeka VODA 87.4% ili 7/8 SUHA TVAR 12.

29 . probavnom sistemu i jetri razgraĊuju do jednostavnijih sastojaka. enzimima. citrati i kazeinati.Proteini Proteini su najvaţniji hranjivi sastojci mlijeka i predstavljaju esencijalan dio naše prehrane. a koriste se tako što se u organizmu tj. gdje se koriste kao konstrukcijski materijal za izgradnju vlastitih proteina. a neproteinski azotni spojevi se takoĊer mogu naći u mlijeku. Sirutkin protein Sirutkini proteini imaju visoku nutritivnu vrijednost i široko se koriste u prehrambenoj industriji. Velika većina hemijskih reakcija koje se odvijaju u organizmu kontroliraju se odreĊenim aktivnim proteinima. aminokiselina. One se pojavljuju kao fosfati. Proteini su velike molekule koje se sastoje iz manjih jedinica tj. Minerali i soli Mlijeko se sastoji iz minerala u ukupnoj koncentraciji manjoj od 1%. natrijeve. On se još naziva serumski protein. Najvaţnije soli su: kalcijeve. koji se sastoji iz komponenti koje zajedno ĉine kompleksne ĉestice ili micele. Kazein U sastavu proteina nalazi se 80% kazeina. Ti sastojci se zatim prenose do stanica. U mlijeku su prisutni u obliku kazeina. kalijeve i magnezijeve. a proteinska molekula se sastoji iz jednog ili više lanaca aminokiselina. kloridi. albumina i globulina. tzv. U mlijeku su prisutni kao otopina. Neproteinski azotni spojevi (NPN) Jedan od glavnih sastojaka proteina je azot.

Npr. FOSFATAZA ima sposobnost da razgraĊuje odreĊene fosfo kiselinske estere na fosfatnu kiselinu i alkohol. Vitamini daju mlijeku ukus i esencijalni su za odrţavanje ţivotnih funkcija. Dva faktora koja znaĉajno utjeĉu na enzimatsku reakciju su temperatura i pH. Fosfataza se uništava uobiĉajenom pasterizacijom (72ºC na 15s).Vitamini Vitamini su organske tvari koje se pojavljuju u vrlo malim koncentracijama. višak slobodnih kiselina u mlijeku i mlijeĉnim proizvodima rezultira uţeglim ukusom. PEROKSIDAZA se aktivira kad je mlijeko zagrijano na 80ºC kroz nekoliko sekundi. LIPAZA razgraĊuje masti na glicerol i slobodne masne kiseline. dok svjeţe mlijeko iz zdravog vimena sadrţi zanemarivu koliĉinu. lipaza uzrokuje promjene u ukusu. Mnogi mikroorganizmi proizvode lipazu. Djelovanje enzima je specifiĉno: svaki tip enzima katalizira samo jedan tip reakcije. Nekoliko enzima u mlijeku se koristi u testiranju kvalitete i kontroli. Oni imaju sposobnost pobuĊivanja hemijskih reakcija i mogu utjecati na smjer i brzinu takvih reakcija. KATALAZA razgraĊuje vodikov peroksid na vodu i slobodni kiseonik. Enzimi Enzimi (katalizatori) su skupina proteina koje proizvode ţivi organizmi. Testovi prisutnosti enzima nakon obavljene 30 . Kad se ošteti mlijeko. Mlijeko iz oboljelog vimena ima visok sadrţaj katalaze. To svojstvo se moţe iskoristiti kako bi se dokazala prisutnost ili odsutnost peroksidaze u mlijeku i na taj se naĉin kontrolira je li postignuta temperatura iznad 80ºC kod pasterizacije.

pasterizacije mogu se koristiti za utvrĊivanje uspješnosti pasterizacije. Kako postići zadovoljavajuću koliĉinu masti u mlijeku (iznad 3,2%) Koliĉina masti u mlijeku je najvarijabilniji sastojak mlijeka i zavisi od:  genetskih mogućnosti ţivotinje,  pasmini i starosti,  stadiju laktacije,  stadiju muţe,  klimatskim prilikama,  sezoni,  zdravstvenom stanju i  ishrani krava muzara. Selekcijom se nastoji povećati koliĉina masti u mlijeku. MeĊutiom, selekcija je skupa i dugotrajna. Vezano za selekciju koliĉina masti u mlijeku u veliko zavisi od pasmine krava. Postoje pasmine koje daju mlijeko s osjetno većom koliĉinom masti u mlijeku (npr. Jersey). U poĉetku laktacije, proizvodnja mlijeka je najveća, a koliĉina masti u mlijeku niska. Tijekom lakatcije smanjuje se koliĉina mlijeka a postotak masti se povećava. Stadij muţe takoĊe moţe utjecati na koliĉinu masti u mlijeku. Tako mlijeko na poĉetku muţe sadrţi manje masti, a pred kraj muţe sadrţi najviše masti. Zato muţa treba biti neprekidna i potpuna (izmuzivanje vimena). Nakon zrele dobi krave muzare, pada proizvodnja mlijeka i postotak masti u mlijeku. U toplijim klimatskim uvjetima masnoća mlijeka je niţa. Varijacije u postotku masti izmeţu zime i ljeta kreću se od 0,3 do 0,5%. 31

Od svih faktora koji utjeĉu na koliĉinu masti u mlijeku ishrana je najzanaĉajniji, ne samo zato što ona ima najveći utjecaj na koliĉinu masti u mlijeku, već i stoga što sam proizvoţaĉ moţe raznim korekcijama ishrane znaĉajno utjecati na koliĉinu masti u mlijeku. Na koliĉinu masti u mlijeku vaţnu ulogu ima udio te usitnjenost volumonoznog dijela obroka. Glavna voluminozna krmiva u našim uvjetima proizvodnje mlijeka su prirodni i sijani travnjaci (paša, livadna trava, leguminoze itd.), zatim krmno bilje sa oranica (djetelina, lucerka, silaţni kukuruz) u svjeţem i konzerviranom obliku. Najvaţniji sastojak voluminozne krme koji utjeĉe na sadrţaj masti u mlijeku je sirova vlakna. Vlaknine voluminozne krme su heterogenog sastava (celuloza, hemiceluloza i lignin). Hemijski sastav voluminozne krme, odnosno koliĉina i sastav vlaknine zavisiti će o vrsti i stadiju razvoja biljaka. Vlaknine odreĊuju brzinu i tip fermentacije u buragu od ĉega zavisi i koliĉina masti u mlijeku. U buragu se dovija proces fermentacije djelovanjem mikroorganizama u buragu. Od voluminozne krme , dakle, nastaje ishodišni materijal za sintezu mlijeĉne masti. Osim koliĉine vlakana u obroku vaţna je i usitnjenost voluminozne krme. Voluminozna krma usitnjena ispod 0,6 cm moţe sniziti postotak mlijeĉne masti bez obzira što obrok sadrţava dovoljnu koliĉinu sirovih vlakana. Dodavanjem koncentrata u obrok kravama visoke muznosti povećat će se mlijeĉnost, pa treba smanjti udio voluminoznog dijela obroka, odnosno koliĉine vlakana. Stoga je vaţno poznavati strukturu obroka i niso ishrane. Pod strukturom obroka podrazumjeva se omjer koncentratne i voluminozne krme, jer taj omjer direktno 32

utjeĉe na koliĉinu mlijeĉen masti. Omjer voluminoznog i koncentratnog dijela obroka se mijenja tijekom lakatcije, jer se mijenja i potreba organizma krave muzare. Voluminozni obrok daje visok nivo mlijeĉne masti ali nisku proizvodnju mlijeka, dok povećanje koncentratnog dijela obroka djeluje obrnuto, tj. daje visoku proizvodnju mlijeka s niskom sadrţajem masti. Stoga je izbalansiranost obroka osnovni preduvjet za postozanje visoke koliĉine masti u mlijeku uz visoku muznost. Koliĉina voluminozne krme u obroku osnova je za proizvodnju mlijeka sa zadovoljavajućum postotkom mlijeĉne masti. Kako postići zadovoljavajuću koliĉinu bjelanĉevina u mlijeku (iznad 3%) Koliĉina bjelnaĉevina u mlijeku manje je varijabilan hemijski parametar u poreĊenju s mlijeĉnom masti. Najveći utjecaj na koliĉinu bjelanĉevina u mlijeku imaju faktori kao što su:  genetska osnova krave,  stadij laktacije i  ishrana Koliĉina bjelanĉevina u mlijeku nastoji se povećati selekcijskim radom, ali to je skup i dugotrajan put. U prvom dijelu laktacije koliĉina bjelanĉevina pada, dok u drugom dijelu (nakon 10 sedmica) postepeno raste sve do kraja lakatcije. ProizvoĊaĉ mlijeka moţe ishranom, do izvjesne mjere, djelovati na koliĉinu bjelanĉevina u mlijeku. Da bi povećali mlijeĉnost i sadrţaj bjelanĉevina u mlijeku, obrok mora sadrţavati koncentrat. Za povećanje koliĉine bjelanĉevina u mlijeku, vrlo je vaţan raznovrstan 33

stimulišu sintezu mikrobnih bjelanĉevina. 34 . a to su: svjeţa trava.obrok. Povećanje koliĉine bjelanĉevina u mlijeku moţe se postići ishranom krmivima koja sadrţe lakofermentirajuće šećere i bjelanĉevine. repa. kako bi mlijeko uz koliĉinu imalo i zadovoljavajući hemijski sastav s obzirom na koliĉinu masti i bjelanĉevina. Ovakva krmiva. pa se krava mora opskrbljivati svim aminokiselinama da bi se postigla visoka proizvodnja bjelaĉevina u mlijeku. Kod visoko muznih krava vrlo ĉesto se dogaĊa manjak lizina i metionina. bogat skrobom i postruminalno probavljivim bjelanĉevinama. U tom smislu primjena bjelaĉevina koje se teţe razgraĊuju u buragu kao što su kukuruzni gluten. nego voluminozni tip obroka. stoga ih u obroku treba nadoknaditi iz drugih izvora. već je potrebno osigurati krmiva koja sadrţe teţe topljive i teţe probavljive bjelanĉevine u buragu s dovoljno esencijalnih aminokiselina. sojina i suncokretova saĉma mogu imati pozitivan efekat na koliĉinu bjelanĉevina u mlijeku. ţitarice i sojina saĉma. Nije dovoljno povećati samo ukupnu koliĉinu bjelanĉevina u obroku. Bjelanĉevine mlijeka su graĊene od aminokiselina. Đubrenje pašnjaka visokim nivoom azota neće djelovati povoljno na koliĉinu bjelanĉevina u mlijeku. legumionze. Stoga je potrebno pravilno izbalansirati obrok zavisno o fiziološkom stanju krave i visini muznosti. Moţemo naglasiti da na koliĉinu bjelanĉevina u mlijeku povoljnije utjeĉe obrok sa više krepkih krmiva. u kombinaciji s krepkim krmivima. melasa.

ne moţe prijeći u bilo koju drugu mlijeĉnu ţlijezdu. jer će tada sise biti usmjerene prema van. Desna i lijeva strana vimena su odvojene središnjim ligamentom. koja su povezana u cjelinu i svaka od njih završava sisom. Ĉine ga ĉetiri potpuno odvojena ţlijezdana dijela – ĉetvrti. Koliĉina sekretornog tkiva ili broj sekretornih stanica je limitirajući faktor za proizvodni kapacitet vimena. Iz tog razloga vime treba biti vrlo dobro povezano s koštanim i mišićnim sistemom. Mlijeko koje se sintetizira u jednoj ţlijezdi.1 Mlijeĉna ţlijezda – vime Vime je koţna ţlijezda u kojoj se stvara mlijeko. Slika 1. Izgled vimena Vime je vrlo veliki organ koji teţi. Središnji ligament se sastoji iz elastiĉnog fibroznog tkiva. Ako ligamenti oslabe.ekt »Higijena mlijeka od krave do Mlijeĉna ţlijezda sastoji se iz sekretornog i vezivnog tkiva.5. dok su postrani ligamenti sastavljeni iz vezivnog tkiva koje nema takav elasticitet. vime će postati nestabilno za strojnu muţu. Uobiĉajeno je uvjerenje da je veliko vime 35 . oko 50 kg (ukljuĉujući mlijeko i krv). dok su prednje i straţnje ĉetvrti odvojene finim vezivnim membranama.

Mlijeko se sintetizira u sekretornim epitelnim stanicama koje su smještene na bazalnoj membrani u sferiĉnoj strukturi alveole. a popularno se naziva „mesnato vime“. Struktura ovog podruĉja je vrlo sliĉna strukturi pluća. dok cisterna sadrţi samo 20 do 40%. a pohranjuje se u alveolama. Shematski prikaz anatomije vimena 36 . Iz svakog lobula izlazi mlijeĉni kanalić koji vodi do mlijeĉne cisterne. mlijeĉnim kanalima i mlijeĉnoj cisterni vimena. To ipak uvijek nije u stvarnosti tako.povezano s velikim proizvodnim kapacitetom. Slika2. IzmeĊu muţi mlijeko se kontinuirano sintetizira u alveolarnom podruĉju. zato što veliko vime ukljuĉuje i veliku koliĉinu vezivnog i masnog tkiva. Nekoliko alveola zajedno formiraju lobule (reţnjeve). 60 do 80% mlijeka je pohranjeno u alveolama i malim mlijeĉnim kanalićima. Promjer svake alveole je oko 50 do 250 mm.

Mlijeĉna ţlijezda je vrlo dobro protkana krvnim ţilama. 6 do 10 longitudinalnih nabora formiraju takozvanu Fuerstenbergovu rozetu. Iz navedenog se moţe zakljuĉiti da je za takav protok krvi vaţno da je ţivotinja dobrog zdravlja (srce!!!). a postoje male arterijske veze koje prolaze iz jedne polovice u drugu (vaţno kod primjene lijekova). posebno u sisama. Ipak. kroz vime treba proteći 500 litara krvi. Desna i lijeva strana vimena imaju svoju vlastitu arterijsku opskrbu.Sisa se sastoji iz sisne cisterne i sisnog kanala. Zbog povećanog protoka krvi. tj. Sisni kanal je opskrbljen keratinom ili keratinu sliĉnim tvarima koji izmeĊu muţi imaju ulogu barijere za patogene bakterije. a ne usmjeravati je na odbranu organizma. Sisni kanal je okruţen snopom glatkih mišićnih vlakana koji obavljaju funkciju zatvaranja sisnog kanala. Mlijeĉna ţlijezda je gusto proţeta ţivcima. kroz vime proteĉe 15. koja predstavlja lokalnu odbranu od mastitisa.000 litara krvi. Na mjestu gdje se susreću sisna cisterna i sisni kanal. Primarna funkcija arterijskog sistema je kontinuirana opskrba stanica za sintezu mlijeka hranjivim sastojcima. ne postoji direktna inervacija koja direktno kontrolira tkivo u kojem se proizvodi mlijeko. na pritisak. Kako bi se proizvela jedna litra mlijeka. Za proizvodnju 30 litara mlijeka. mogućim 37 . toplinu i frekvenciju sisanja. Koţa sisa je opskrbljena osjetilnim ţivcima koji su osjetljivi na sisanje teleta. Potrebno je maksimalno voditi raĉuna o svim faktorima koji utjeĉu na zdravstveno stanje kako bi ţivotinja svu energiju mogla usmjeriti na proizvodnju mlijeka. Vime je takoĊer opskrbljeno ţivcima koji su povezani s glatkim mišićima u cirkulatornom sistemu i glatkim mišićima u mlijeĉnim kanalima. arterijama i venama.

jer većina produktivnih ţivotinja ţivi kraće (svega 2. djelomiĉno uzrokovanog prisutnošću mlijeka u vimenu koje pritišće limfni sistem vimena. Naţalost ova ĉinjenica i naše znanje o razvoju mlijeĉne ţlijezde nisu u potpunosti iskorišteni. Dakle. lakom isušivanju i pucanju (potrebna stalna njega). prvorotkinje ĉešće. Limfni ĉvorovi sluţe kao filter koji uništava strane tvari. Formiranje sisa zapoĉinje u drugom mjesecu gestacijskog perioda i razvoj se nastavlja sve do šestog mjeseca gestacije. sisama i ţlijezdanom cisternom. tj. U koţi vimena nema lojnih ni znojnih ţlijezda. a ostale rjeĊe mogu patiti od edema. Razvoj mlijeĉne ţlijezde poĉinje rano u fetalnom razvoju. Koţa vimena je vrlo tanka. vime je gotovo u potpunosti razvijeno s ĉetiri odvojene ţlijezde i središnjim ligamentom. Vime se nastavlja povećavati. pa se na taj naĉin povećava i kapacitet za proizvodnju mlijeka. Ono prenosi otpadne produkte iz vimena. Razvoj mlijeĉnih kanalića i sekretornog mlijeĉnog tkiva odvija se izmeĊu puberteta i telenja. labavo je povezana s podlogom. Vime se takoĊer sastoji iz limfnog sistema. prekrivena je vrlo rijetkom i sitnom.5 laktacije). njeţnom dlakom. Kad je fetus u starosti od šest mjeseci. Projekt »Higijena mlije 38 . Oko termina telenja. ali takoĊer osigurava izvor limfocita kako bi se organizam obranio od infekcija.uzroĉnicima bolesti (mastitisa) omogućeno je olakšano kolanje organizmom. vime još nije dosegnulo svoj maksimum fiziološkog i proizvodnog razvoja. te je zbog toga vrlo podloţna ozljedama. povećava se veliĉina i broj stanica kroz prvih pet laktacija.

razmaci od 12 sati od muţe do muţe rezultiraju većom proizvodnjom mlijeka. Rezidualno mlijeko 39 . rezidualno mlijeko. Izluĉivanje mlijeka ili refleks „otpuštanja“ mlijeka je kratkotrajan. a moţe ga inhibirati bol ili strah. Dva su oblika nepotpune muţe: o Prvi oblik je uzrokovan neadekvatnom stimulacijom ili inhibitornim efektom adrenalina koji se izluĉuje kod uplašenih ili uznemirenih krava tijekom muţe. Na samom poĉetku laktacije koliĉina mlijeka je veća i postupno raste dok ne dosegne maksimum (što se dogaĊa vrlo brzo nakon poroda). Koliĉine rezidualnog mlijeka bit će obrnuto proporcionalne jaĉini stimulansa. Najmanje 10% mlijeka zaostaje u vimenu kao tzv. a na koliĉinu rezidualnog mlijeka najviše utjeĉu intervali muţe. o Drugi oblik nepotpune muţe javlja se kad mlijeko u vimenu prestaje teći. a stimulira ga dobra praksa gospodarenja ţivotinjama. Naprotiv. Koliĉina mlijeka u periodu laktacije varira. Moderni muzni ureĊaji su dizajnirani kako bi uklonili 95% ukupnog mlijeka. Iz tog je razloga potrebno razviti rutinu muţe. dok s odmicanjem od poroda postotak mlijeĉne masti i proteina raste. To je kontinuirani proces sekrecije i skladištenja mlijeka u vimenu. Mlijeĉne masti i proteina je manje na poĉetku laktacije. a zatim koliĉina postepeno opada. Svaka promjena treba biti postupna i paţljiva.2 Laktacija Laktacija predstavlja razdoblje izluĉivanja mlijeka od telenja do zasušenja.5. hemijska kvaliteta mlijeka suprotnog je tijeka od koliĉine proizvedenog mlijeka. Ujednaĉeni intervali tj.

a oni su presudni u obrani 40 . Laktacija prosjeĉno traje 305 dana. U kolostralnom periodu povećan je sadrţaj svih komponenti mlijeka. Laktacijska krivulja – koliĉina mlijeka i vrijeme od poroda: Grafikon 1. već će biti izmuzeno u narednoj muţi. Taj odnos karakterizira velika koliĉina proteina mlijeĉnog seruma u kojima imunoglobulini zauzimaju dominantno mjesto. a os y lit/danu. vaţno je znati da zaostalo mlijeko nije izgubljeno. Ipak. Iz tog razloga neće biti utjecaja na prosjeĉni sadrţaj mlijeĉne masti kroz odreĊeni period vremena. Period izluĉivanja mlijeka dijeli se na kolostralni i postkolostralni. Laktacijska krivulja mliječne krave Os x predstavlja tjedne nakon telenja.ima mnogo veći sadrţaj masti od ostalog mlijeka. ali je najbitnije povećanje ukupnog broja i meĊusobni odnos bjelanĉevina.

Kod visoko produktivnih pasmina postotak masti se smanjuje i tokom trećeg mjeseca. Od svih sastojaka mlijeka laktoza podlijeţe relativno najmanjim varijacijama u toku laktacije. U postkolostralnom razdoblju smanjuje se sadrţaj masti tijekom drugog mjeseca. Pr Grafikon 2. Na koliĉinu laktoze najveći utjecaj ima zdravstveno stanje vimena. te tek onda raste. U sluĉaju mastitisa koliĉina laktoze znatno se smanjuje. a os y postotak ili g/100g mlijeka 41 . a kod teţih oblika bolesti moţe pasti ispod 2% (sumnja na bolest ako je vrijednost laktoze ispod 4. Dinamika sadrţaja ukupnih bjelanĉevina i kazeina u mlijeku ima sliĉan tok kao i postotak masti.mladog organizma u periodu prilagoĊavanja novim ţivotinim uslovima.5%). Promjene u sastavu mlijeka tijekom laktacije Os x predstavlja mjesece laktacije. a zatim postupno raste do sedmog i znatnije do kraja laktacije.

Tijekom gestacije fetus je potrebno opskrbiti svim hranjivim (gradivnim) sastojcima kako bi se u potpunosti razvio i po dolasku na svijet bio sposoban samostalno ţivjeti. zahtjevi potrošaĉa u pogledu sastava mlijeka nisu u potpunosti povezani s biološkim kapacitetom preţivaĉa. Potrošaĉi i mljekarska industrija preferiraju mlijeko s niskim sadrţajem masti i visokim sadrţajem proteina. Nakon telenja dolazi do naglih i velikih promjena u organizmu ţivotinje. Tijekom laktacije krava mora proizvesti veliku koliĉinu mlijeka kako bi prehranila tele. 42 . Nadalje. velikih poboljšanja u ishrani i dobrog gospodarenja. ţivotinja je izloţena vrlo iznimnom psihološkom stanju. Kako bi krava mogla ispuniti zahtjeve za vrijeme i nakon breĊosti. Probavni trakt se povećava i njegova funkcija je optimalizirana (suhostaj). Nakupljene tjelesne rezerve tijekom gestacije se poĉinju koristiti i metabolizam se preusmjerava do situacije gdje se nakupljene tjelesne rezerve razgraĊuju i koriste za osiguranje energije za proizvodnju mlijeka. Moţe li krava zadovoljiti te zahtjeve? Tijekom gestacijskog perioda (breĊosti) i laktacije. Iz tog razloga ulaţu se napori da se proizvede takvo mlijeko kroz primjenu uzgojnih metoda i prilagodbom hranidbe. dolazi do promjena u metabolizmu/probavi hrane i zapoĉinje nakupljanje tjelesnih rezervi (masno tkivo). povećava unos hrane.Krava u laktaciji u današnje vrijeme proizvodi mnogo više mlijeka nego što su potrebe teleta. To je rezultat genetike. ali i „višak“ za proizvoĊaĉa.

a i junice koje su se brzo razvijale obiĉno imaju slabije prinose mlijeka. krava mora koristiti vlastite tjelesne rezerve. vaţna je kad se raspravlja o tehnici muţe. nije samo vrijeme laktacije ono kojem treba posvetiti posebnu paţnju u pogledu hranidbe. ali takoĊer i mlijeĉna ţlijezda. Ako se junice brzo razviju. Nakon poroda. laktacija se i dalje nastavlja kontrolirati razliĉitim hormonima kojima upravlja mozak. Spoznaja da je mlijeĉna ţlijezda organ koji kontrolira. Krava proizvodi veliku koliĉinu mlijeka dok istovremeno ima problem s vlastitom opskrbom dovoljnom koliĉinom energije zahvaljujući limitirajućem kapacitetu unosa energije (hrane) koja je odreĊena veliĉinom probavnog trakta. Ipak. dakle proizvodi više nego što moţe pojesti! Kako bi mogla proizvesti tu veliku koliĉinu mlijeka (genetska predispozicija). Dobro je poznato da brzi uzgoj moţe rezultirati ranijom dobi prvog telenja. a ne samo organ kojim se kontrolira. unos hrane i ponašanje. ţeludac i endokrine ţlijezde. Tijekom prvih tjedana laktacije visoko proizvodna krava je u negativnoj energetskoj ravnoteţi. Vrlo dobro je poznat fenomen u modernoj proizvodnji mlijeka da je prvi dio laktacije povezan s mataboliĉkim poremećajima. U posljednje vrijeme otkriveno je da su sise opskrbljene ţivcima razliĉitog porijekla koji tijekom sisanja/muţe mogu utjecati na razliĉite organe u tijelu i time na razliĉita psihološka stanja.Kako se taj proces regulira? Tijekom gestacije aktivirani su mnogi hormoni koji reguliraju metabolizam i pripremaju mlijeĉnu ţlijezdu za nadolazeću laktaciju. s direktnim i indirektnim utjecajem na hormone koji kontroliraju laktaciju. dolazi do 43 . Sisanje predstavlja vaţan stimulans za mlijeĉnu ţlijezdu.

Visok udio skroba i niski sadrţaj vlakana pospješit će fermentaciju u buragu i dovesti do acidoze ili kisele indigestije. Kako bi se reducirao sadrţaj masti u mlijeku (zahtjevi potrošaĉa i preraĊivaĉa mlijeka). Hranidba koncentratima s visokim udjelom bjelanĉevina .saĉme i pogaĉe ili anorganskim dušikom. a s premalo voluminozne krme dovodi do alkaloze ili luţnate indigestije. Mlijeĉna krava ima kao preţivaĉ posebni kapacitet probavljanja hrane s visokim sadrţajem vlakana kao što je celuloza.reduciranog rasta mlijeĉne ţlijezde (mlijeĉna ţlijezda ima više masnog tkiva od ţljezdanog) u usporedbi s junicama koje se sporije razvijaju. Na poslijetku će to utjecati na metabolizam masti u mlijeĉnoj ţlijezdi. posebno kod visoko produktivnih ţivotinja na poĉetku laktacije. Hranidba tijekom razdoblja zasušenja . Iz tog razloga hranidba mlijeĉnih krava trebala bi sadrţavati visok udio voluminoze. uzgajivaĉi hrane krave hranom s visokim udjelom koncentrata (ukljuĉujući visok udio skroba). Zbog toga maksimalan preporuĉeni prirast za Holstein junice i junice sliĉnog tipa iznosi oko 600 grama po danu u periodu od 325 kg sve do tri mjeseca prije poroda. Negativna ravnoteţa energije . a niţi udio koncentrata. Preporuĉuje se postupno povećanje koncentrata u tjednima prije telenja kako bi se izbjegla negativna energetska ravnoteţa.nedostatak glukoze. 44 . moţe dovesti do još jednog metaboliĉkog poremećaja – ketoze. Tijekom tog razdoblja hranidba treba biti restriktivna kako bi se sprijeĉilo debljanje krava koje vodi metaboliĉkim poremećajima tijekom poĉetka laktacije.suhostaja takoĊer predstavlja izazov. smanjujući sadrţaj masti u mlijeku.

1 Otpuštanje mlijeka Tijekom muţe i sisanja aktiviraju se ţivĉani receptori u koţi sisa koji reaguju na pritisak. 6. Djelovanjem oksitocina izazivaju se kontrakcije mioepitelnih stanica koje su obavijene oko alveole i koje se nalaze duţ alveolarnih odvodnih kanalića potiskujući 45 . Pravilna muţa je jedan od znaĉajnijih faktora koji utiĉu na proizvodnju mlijeka. Spretan muzaĉ razvija pravilne rutinske postupke pri muţi. MUŢA Postoji neposredna povezanost izmeĊu dobrih uslova u štali. biti će bolji i rezultati.. Hormon se transportuje do vimena putem krvi. Dobra muţa je spretnost. Harmonija odnosno dobar odnos izmeĊu muzaĉa i krave je neophodan. Pravilnom muţom dobijamo veće koliĉine mlijeka. po kojima radi pri svakoj muţi. koja se lako nauĉi u praksi. Za pravilnu muţu potrebno je da muzaĉ zna osnove stvaranja mlijeka. Dobro poznavanje stvaranja mlijeka i rada muznog aparata od poĉetka do kraja muţe je nuţno potrebno. manji su problemi sa zdravljem krava (vimena) i u krajnjem sluĉaju moţe da produţi ţivotni odnosno proizvodni vijek krave. Ova mehaniĉka stimulacija uzrokuje prijenos impulsa do hipofize u mozgu uslijed ĉega dolazi do otpuštanja hormona oksitocina. Ako su postupci muzaĉa pri muţi dobri. ishrane krava i pravilne muţe sa finansijskim uspjehom pri proizvodnji mlijeka.6. pravilnu pripremu krave za muţu i proces muţe. Dobar muzaĉ utiĉe na pomuţenu koliĉinu mlijeka a time na finansijsku dobit farme.

Ţivotinje imaju sposobnost pamćenja redoslijeda radnji (uslovni refleks) pa je vaţno da ĉesto ne mijenjamo postupke jer tada dolazi do poremećaja luĉenja svih hormona koji „sudjeluju“ u procesu muţe. Izluĉeno mlijeko se zadrţava u kanalićima sve dok ne doĊe do osjetnog pritiska u ţlijezdi i izluĉivanja oksitocina iz neurohipofize u krv. kao i primjenjivati ispravne rutinske postupke u tijeku muţe. Pod pritiskom kojeg uzrokuje neurohormonalni mehanizam mlijeko se stalno ulijeva u cisterne mlijeĉne ţlijezde. Zbog toga je jako vaţno pravilno pripremiti vime za muţu. mlijeĉne cisterne sisa koje se prazne za vrijeme sisanja teleta ili muţe. Ţlijezdane stanice alveola mlijeĉne ţlijezde pod djelovanjem prolaktina neprekidno izluĉuju mlijeko.na taj naĉin mlijeko iz alveolobularnih podruĉja. tj. Slika 3. Reagovanje krave na proces muže 46 . Oksitocin se prestaje izluĉivati 7 do 10 minuta nakon poĉetka muţe (vaţno je i poţeljno u tom vremenu završiti muţu pojedine ţivotinje).

lajanja pasa.Vrijeme koje je potrebno za otpuštanje mlijeka od poĉetka stimulacije sisa je 30 do 60 sekundi. Refleks otpuštanja mlijeka. osluškivanje ili gledanje teleta i hranjenje koncentratima. ukljuĉujući sekreciju oksitocina. udaranje) dolazi do aktiviranja hormona adrenalina i kortikosteroida koji utjeĉu na znatno smanjenje koliĉine pomuzenog mlijeka. ukoliko su ţivotinje u strahu. ali varira od krave do krave i ovisno je i o stadiju laktacije. Posljednja istraţivanja ukazuju na to da se oksitocin otpušta tijekom cijele muţe. Sisanje teleta ukljuĉuje stimulacija prije muţe. zbog galame i buke. moţe biti stimuliran na mnoge naĉine kao što je primjena taktilnih podraţaja sisa. Iz tog razloga optimalna tehnika muţe treba imitirati sisanje. Najefikasniju stimulaciju sisa prije otpuštanja mlijeka provodi tele. sisanje i stimulacija nakon muţe. 47 . prisutnost teleta. ako se loše postupa sa ţivotinjama. npr. Ukoliko se ne provodi primjerena priprema vimena za muţu i ako se ne provode prikladni rutinski postupci u tijeku muţe (ako se sisne ĉaške muznog ureĊaja ne stavljaju pravovremeno.

Oksitocin poĉinje djelovati na mioepitelne stanice i na taj naĉin dolazi do otpuštanja mlijeka. Reakcija na buku tijekom muže Adrenalin uzrokuje vazokonstrikciju pa ne dolazi do ispunjavanja kapilarnih sinusa na bazi sisa krvlju. masiranje sisa i vimena. 48 . Zbog toga dolazi do oteţene i usporene muţe. Korist ispravne predstimulacije je u kraćem vremenu muţe. a ne dolazi i do erekcije sisa.Silka 4. ukljuĉujući izmuzivanje prvih mlazeva kontrolnog mlijeka. ĉišćenje i sušenje sisa. većem protoku mlijeka i u nekim sluĉajevima mnogo efikasnijem izmuzivanju mlijeka. 6. Predstimulacija se moţe provoditi ruĉno ili mehaniĉki. Povećana koncentracija adrenalina u krvi onemogućuje put oksitocina u vime pa dolazi do izostajanja kontrakcija mioepitelnih stanica i mlijeko ostaje zadrţano u alveolama.2 Stimulacija prije muţe Stimulacija prije muţe je općenito procedura koja se provodi prije stavljanja sisnih ĉaški.

6. UtvrĊeno je da poststimulacija (zadnju minutu muţe prelazi se sa strojne na ruĉnu muţu) rezultira sa 4 do 5% većom proizvodnjom mlijeka. tako da se postepeno smanjuje mljeĉnost ţivotinje (sliĉan proces odvija se tijekom zasušenja).3 Stimulacija nakon muţe Stimulacija nakon muţe moţe se promatrati kao procedura kojom se manipulacija na vimenu i sisama dogaĊa nakon što je protok mlijeka općenito oslabio ili se zaustavio. vrlo je vaţno isprazniti vime što je više moguće. Ti mehanizmi mogu utjecati na ispraţnjavanje vimena i takoĊer na kapacitet mlijeĉnih sekretornih stanica. Zbog zdravstvenih razloga takoĊer je vaţno 49 . što ukazuje na veliku vaţnost naĉina na koji muzni ureĊaj stimulira ili djeluje na sise tijekom muţe.4 Efikasno izmuzivanje Efikasno izmuzivanje rezultira visokim prinosom mlijeka. Primjeri su mehaniĉko ili ruĉno izmuzivanje. Efekt poststimulacije moţe se objasniti aktivacijom lokalnih regulatornih mehanizama unutar vimena. dosad nije pronaĊena takva mehaniĉka varijanta koja bi bila tako efikasna kao ruĉna. bitno smanjujemo ukupnu hemijsku kvalitetu mlijeka.Ipak. Sastav mlijeka tijekom muţe je vrlo razliĉit i ako muţu ne obavimo do kraja. 6. Zaostalo mlijeko u vimenu sprjeĉava izluĉivanje „novog“ mlijeka. Mlijeĉna ţlijezda je organ koji takoĊer kontrolira svoju funkciju kao što kontrolira ostale organe u tijelu. Kad se mlijeko plaća prema sadrţaju masti. Neki od tih kontrolnih sustava se aktiviraju kroz proces muţe/sisanja. jer zadnji mlazevi mlijeka imaju najveći sadrţaj masti.

a sve to opet moţe dovesti do pojave mastitisa. Proizvodnja mlijeka (kg mlijeka) povećava se za nekoliko postotaka ukoliko su intervali jednaki u usporedbi s nejednakim intervalima muţe. 50 . olakšanog ulaska mikroorganizama u krvotok). Dugoroĉni efekt je povećana proizvodnja zahvaljujući povećanom broju mlijeĉnih sekretornih stanica. Muţu koja je uĉestalija od dva puta dnevno bolje usvajaju krave normalnog ponašanja i potreba. ambicije ispraţnjavanja vimena „što je više moguće“ ne znaĉi da moţemo dopustiti prekomjernu muţu (moţe doći ozljeda krvoţilnog sistema.5 Intervali muţe Interval od 12 sati je najoptimalniji interval muţe kad se muze dva puta na dan. Uĉestalija muţa ima kratkoroĉne i dugoroĉne efekte. zdravlje i dobrobit ţivotinja. Ipak. jer tele siše 4 do 7 puta dnevno. Neka istraţivanja navode rezultate povećanja proizvodnje mlijeka za 5 do 25% kad se ţivotinje muzu tri puta dnevno.obaviti muţu do kraja što je više moguće. Kratkoroĉni efekt je povećana proizvodnja mlijeka zahvaljujući povećanoj aktivnosti u mlijeĉnim sekretornim stanicama. Dakle ako su intervali muţe kraći od 12 sati pokušavamo se uskladiti s fiziološkim potrebama krave za ispraţnjavanjem vimena.tele). 6. a u prvim danima ţivota ĉak 15 do 20 puta (kod slobodnog drţanja krava . Povećana frekvencija muţe utjeĉe na visoko proizvodnu mlijeĉnu kravu na pozitivan naĉin s obzirom na proizvodnju.

nećemo postići optimalnu proizvodnju mlijeka. izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka. ukoliko se ne primjenjuje zadovoljavajuća rutina muţe i muzne opreme. Slika 5 i 6. osušeni i dezinficirani kako bi se dobilo kvalitetno mlijeko. feces. blato. prostirka. Pregled vimena prije muže Pranje vimena toplom vodom Sise i vime trebaju biti oprani. Rutina muţe treba biti provedena na dosljedan naĉin.7 Ĉišćenje i pranje sisa Ĉišćenje i pranje sisa prije muţe vaţno je kako bi se odstranila vidljiva neĉistoća (npr. Istraţivanja su pokazala da broj bakterija nije neophodno povezan s neĉistoćom i zbog toga sve krave trebaju biti ĉiste. 51 . Bez obzira na dobar genetski potencijal i hranidbu visoko proizvodne krave.6 Rutina muţe Cilj efikasne rutine muţe je ostaviti najmanju moguću koliĉinu mlijeka u vimenu. a ne samo one s vidljivo zaprljanim sisama. rezidualni dezinficijens nakon muţnje) i bakterije koje mogu kontaminirati mlijeko. ruĉna predstimulacija i dezinfekcija sisa prije muţe te izmuzivanje i dezinfekcija nakon muţe. 6. Optimalna rutina muţe ukljuĉuje razliĉite korake kao što je pranje i ĉišćenje sisa i vimena.6.

Dezinfekcija vimena prije muže 52 . Vime treba biti potpuno suho (nesmiju ostajati kapi vode) Slika 8.Slika 7.

Potpuno čist papirni ubrus.Slika 9 Dobro posušeno vime prije muže Slika 10. vime spremno za mužu 53 .

promasira vime i obavlja dezinfekcija nakon muţe. Potrebno je paziti na tijek muţe. pravovremeno se iskljuĉuje podtlak. vrlo je vaţno 54 . Sise trebaju biti oprane ĉistom.za svaku kravu uzima se novi. za svaku ţivotinju potrebno je promjeniti vodu. Nakon pranja vime treba posušiti. kako bi se sprijeĉio prijenos patogenih uzroĉnika mastitisa izmeĊu krava. Kod jako prljavog vimena moţe se primijeniti i pranje s pH neutralnim sapunima. sijeno. tekućom vodom. svaki kut ruĉnika treba koristiti za pojedinu sisu kako bi se sprijeĉio prijenos s jedne sise na drugu. bakterijskim sporama i ostalim potencijalnim zagaĊivaĉima treba biti svedena na najmanju mjeru. a ne inhibirao. Kako bi se stimulirao refleks otpuštanja mlijeka. gnoj i muzaĉ).Slika 11. skidaju se ĉaške. Nakon pripreme ţivotinje obavlja se muţa. Ako je moguće. Vime spremno za mužu Kontaminacija bakterijama iz okoliša (staja. prostirka. a ako se pere iz kante. idealno bi bilo jednokratnim papirnatim ruĉnicima . a zatim isprati s ĉistom vodom.

puštanje krava u izmuzište.postupati s kravama na najprikladniji naĉin tijekom i prije muţe.) zapoĉinje kompleksni slijed psihofizioloških procesa koji pripremaju kravu na otpuštanje mlijeka. Ako je ovaj proces ometan na bilo koji naĉin. Slika 12. S najranijim znakovima koji ukazuju na to da se pribliţava muţa (buka muzne opreme koja se ukljuĉuje. Muzaĉ mora biti uredan. Svi postupci trebaju biti obavljeni u pravilnim razmacima svakodnevno. 6. Pušenje u izmuzištu nije dozvoljeno. muzaĉ mora nositi ĉistu odjeću. Ruke i podlaktice moraju biti u potpunosti oprane prije muţe i treba ih za cijelo vrijeme muţe odrţavati ĉistima. itd. Shema ispravnog pranja ruku 55 .8 Higijena muzaĉa Tijekom muţe i rukovanja mlijekom. otpuštanje mlijeka bit će inhibirano.

moţe se ukloniti potencijalno kontaminirano mlijeko iz sisnog kanala i stimulirati otpuštanje mlijeka Slika 13 i 14. hemijske i organoleptiĉke nepravilnosti.9 Izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka Mlijeko svake ţivotinje mora se provjeriti na fizikalne. Izmuzivanje prvih mlazeva – posebna posuda .crna podloga s cjedilicom 56 .6. U najvećem broju sluĉajeva nejefikasniji naĉin je obavljanje izmuzivanja prvih mlazeva mlijeka. Na ovaj naĉin moţe se vrlo rano detektirati mastitis.

Slika 15. Tako se stvaraju preduvjeti za 57 . Kod utvrĊenih nepravilnosti.10 Mlijeko s utvrĊenim nepravilnostima Ţivotinje koje proizvode mlijeko u kojem su utvrĊene nepravilnosti ili one ţivotinje koje pokazuju kliniĉke znakove bolesti vimena moraju biti jasno oznaĉene.11 Završna dezinfekcija Nakon što je muţa obavljena potrebno je izvršiti završnu dezinfekciju sisa. ţivotinje je potrebno posljednje musti. Uoĉene nepravilnosti mlijeka ukazuju na poĉetak mastitisa. Pregled mlijeka na podlozi – vidljiva pozitivna reakcija (Ugrušci pri izmuzivanju prvih mlazeva na crnoj podlozi) 6. u zasebne posude (dobro odrţavanim odvojenim ureĊajem i cjevovodom). 6. Odmah nakon muţe potrebno je dezinficirati sise zato što je prstenastim mišićima sise potrebno oko 15 minuta da bi zatvorili ulaz u sisu i to predstavlja najpovoljnije vrijeme za ulaz mikroorganizama.

Efikasno upravljanje zahtjeva dobro znanje o sposobnostima uĉenja mlijeĉnih krava. korisno je dopustiti ţivotinjama privikavanje na to podruĉje njihovim vlastitim izborom. vaţno je posjedovati razumjevanje o sposobnostima krave za otkrivanjem dogaĊaja u njenom okruţenju. pamćenja i djelovanja. obiĉno su potrebne 2 – 4 posjete. ponašanju. bez prisile osoblja. Dezinfekcija vimena nakon muže 6. Kad se krave uvode u novo podruĉje staje. Kad se uvode junice u izmuzište.12 Ponašanje krava Uspješno gospodarenje kravama mora poštivati osnovne biološke zahtjeve ţivotinja. toplini. itd. vrijeme koje se ostavlja da nauĉe ulaziti u izmuzište moţe se skratiti ako im se da prilika da slobodno istraţe 58 . opskrbi zrakom. hranidbi. Što znaĉi da je potrebno posjedovati znanje o zahtjevima smještaja. Slika 16. Sredstvo za dezinfekciju poslije muţe štiti ulaz sisnog kanala. Što se tiĉe ponašanja.nastanak mastitisa. posebno kad se radi o izmuzištima i muţi uz pomoć robota. Kako bi otkrile da je novo podruĉje sigurno. privremeno na 6 do 8 sati.

kravama ponuditi više krmiva bogatih celulozom i moţda povećati frekvenciju muţe. kao što je kruţenje jezikom i griţenje repova. To moţe biti rezultat premale aktivnosti i nedostatak mogućnosti izraţavanja normalnog ponašanja. vaţno je imati na umu da se motivacija za muţu ne moţe jednostavno usporeĊivati s onom vezanom uz ishranu i napajanje. krave proizvedu više mlijeka.izmuzište prije poĉetka laktacije. Neki od primjera kako bi se reducirali problemi mogu biti ĉešće hranjenje. TakoĊer je vrlo vaţna interakcija izmeĊu muzaĉa i mlijeĉne krave u efikasnom gospodarenju ţivotinjama. Osim ponašanja stoĉara. kao što je potraga za hranom. Vrlo je vaţno za ţivotinju da dobije pozitivnu i sigurnu interakciju od stoĉara. Uoĉeno je da u stadima u kojima se stoĉar obraća kravama. nego kod stada u kojima nema takve komunikacije. Ponašanje stoĉara u izmuzištu tijekom muţe (dodirivanje krava tapšanjem) moţe ohrabriti krave da jednostavnije uĊu u izmuzište i na taj naĉin pozitivno se utjeĉe na otpuštanje mlijeka. U mnogim stadima nije neobiĉno da ţivotinje pokazuju razliĉite oblike abnormalnog ponašanja. interakcija kao što je “interakcija rukom” i “interakcija glasom” izmeĊu osobe i ţivotinje znaĉajne su kad se uspostavlja interakcija povjerenja. Obiĉno se odmaraju i hrane zajedno. Kad se radi o muţi. socijalnim interakcijama i 59 . Zbog toga je vrlo vaţno na to obratiti paţnju kad se ureĊuje okoliš izmuzišta. Ţivotinje unutar stada preferiraju meĊusobno djelovanje kao koordinirana socijalna jedinica. Glas stoĉara takoĊer utjeĉe na proizvodnost krave. Ponašanje stoĉara moţe imati direktne ekonomske posljedice. VoĊenjem brige o ponašanju ţivotinja.

jer one sadrţe najveći dio mlijeka. Najprije se trebaju pomusti prednje ĉetvrti.psihološkim zahtjevima ţivotinja utjecat će se na zdravlje ţivotinja. Najvaţnije je da se muţa obavlja dobro osmišljenom. dobrobit i proizvodnju. 6. opranom 60 .13 Metode muţe Dva su naĉina muţe: ruĉna i strojna. paţljivo ĉišćenom. Ručna muža Metode strojne muţe osmišljene su tako da se stvori ugodan osjećaj muţe za krave i kako bi se izbjegle opasnosti za zdravlje vimena. Muža muznim ureĎajem Slika 18. Muţa se provodi cijelom rukom i potrebno je izbjeći izmuzivanje zadnjih mlazeva kaţiprstom i palcem. Posuda u koju se obavlja ruĉna muţa treba biti pokrivena kako bi se reducirala kontaminacija prašinom iz okoliša ili dlakama vimena. Slika 17. Ukoliko se radi o ruĉnoj muţi treba ju provoditi ĉistim i suhim rukama.

i adekvatno odrţavanom opremom kojom se rukuje iskljuĉivo prema proizvoĊaĉkim uputama. Nikada nevucite muzne čašice sa vimena pod vakumom Slika 20. Slika 19. Isključite vakum prije skidanja muznih čašica 61 .

Mlijeko moţe biti kontaminirano u bilo kojoj taĉki proizvodnog procesa. ali ne i bakterije u mlijeku. Izbjegnite kliženje muznih čašica 7. IZVORI KONTAMINACIJE MLIJEKA Kako bi proizveli kvalitetno i higijenski ispravno mlijeko. Filtriranje ili cjeĊenje mlijeka otklanja vidljivu neĉistoću.Slika 21. potrebno je znati prepoznati izvore kontaminacije mlijeka. ali predstavlja efikasan naĉin detektiranja kliniĉkih simptoma mastitisa. 62 . Odgovornost je na proizvoĊaĉu mlijeka da otkrije te taĉke i da primjeni kontrolne mjere kako bi se mlijeko zaštitilo od kontaminacije. Izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka nema velik utjecaj na ukupni broj bakterija u mlijeku.

blata. konzistencija). posebno od ostataka iz muznih jedinica i tankova. ugrušci. boja. Glavni izvor kontaminacije mlijeka su površine koje dolaze u doticaj s mlijekom u tijeku muţe i hlaĊenja i najĉešće predstavljaju uzrok visokog broja bakterija. prljavih ruku. jer se na taj naĉin eliminira izvor kontaminacije. o Hemijska kontaminacija koja potjeĉe od rezidua veterinarskih lijekova. prašine. prljave opreme i ne primjenjivanja postupaka ĉišćenja i dezinfekcije sisa prije muţe.KO« o Kontaminacija koja potjeĉe iz neprepoznavanja nastalih promjena u mlijeku (krv. prostirke. o Bakterijska kontaminacija koja potjeĉe od neadekvatnog ĉišćenja i dezinfekcije muzne opreme i tankova mlijeka. hemikalija za ĉišćenje staja i opreme. vimena i repova). 7.1 Kljuĉni izvori kontaminacije o Fekalna kontaminacija (potjeĉe od prljavih ţivotinja. o Fizikalna kontaminacija. posebno sisa.Projekijenamlijeka od krave do trţišta . Jednostavniji i najjeftiniji naĉin je primjena postupaka pranja i ĉišćenja te dezinfekcije. 63 . o Kontaminacija koja potjeĉe od slabo ili nedovoljno primjenjenih postupaka muţe. insekata i ţivotinjskih dlaka. miris.Kontaminacija putem zraka nije od velikog znaĉaja u normalnim proizvodnim uslovima.

300 1.Tabela 2.000 500.000.200 4.000 Broj mikroorganizama/ml mlijeka Srednje Loše < 100 100-1.000 1.000-10.000 10.000 10.000-20.000 1.000 10-100 10.000 5.000-10.000-20. Broj bakterija u mlijeku u zavisnosti od temperature i vremena Vrijeme (sati) 0 24 48 72 5º 4.300 4.000-10.000 10.000 100.000.000 326.000 128. Odakle i u kom broju mikroorganizmi dospjevaju u mlijeko IZVOR Okolni vazduh Neĉiste ruke Neĉisto vime Mljekovod vimena Oprema za muţu i hlaĊenje mlijeka Oboljele ĉetvrti BROJ 100-15 000 / ml 1 000 / ml 5 000-20 000 / ml 10-1 000 / ml 300-3 000 000 / ml 10-20 000 / ml Tabela 3.000-500.000 Tabela 4.000-100.000 5.000-100.000 100-1.000 64 .000-6.000-5.000 100.000-10.000.300 Temperatura ºC 10º 4.000-1.000 15º 4.600.000.000 100-1.000 20.000-100.000 50.000-50.000 50.000-50.000 10.600 8.750.000 50.000 30. Izvori kontaminacije mlijeka mikroroganizmima Dobro mlijeko u vimenu u sisinom kanalu vazduh u štali ruĉna muţa mašinska muţa filter pumpa i hladionik kanta sabirni tank Ukupan broj mikroorganizama 1.000 1.000 1.300 14.000-50.000-50.000 1.000-100.000.000-10.

7. Ocjena čistoće krave 65 .ĉiste puteve . Donji dio noge 3. podruĉja za leţanje trebaju biti dovoljne veliĉine i treba ih se odrţavati suhima i ĉistima. odvoz otpadnih voda i lešina. Ocjena ĉistoće krave 1.koji se koriste za dovoz ţivotinja. ĉiste stelje i opreme. Bokovi Slika 22. Putovi u krugu farme trebaju biti odvojeni na . odnosno neĉiste puteve . Vime 2. Sve površine na farmi trebaju biti odrţavane na naĉin da budu bez nakupljenih neĉistoća. kao što je blato ili gnojnica.2 Kako reducirati rizike kontaminacije mlijeka? a) ĉistoća ţivotinja – ţivotinje koje se uzgajaju za proizvodnju mlijeka moraju se drţati ĉistima. krmnih smjesa.za odvoz gnoja kod izgnojavanja.

1 – ĈISTO 2-MALO PRLJAVO 3-UMJERENO PRLJAVO 4-IZRAZITO PRLJAVO Slika 23. 24. 25 i 26. Kategorije čistoće krave 66 .

Potrebno je voditi raĉuna o redovitim i/ili izvanrednim servisima. dodirne površine i muzna oprema moraju uvijek biti ĉiste. Mora biti ohlaĊeno u što kraćem vremenskom periodu nakon muţe kako bi se sprijeĉilo razmnoţavanje bakterija. Ocjena čistoće vimena od 1 do 4 b) muţa – mlijeko svake ţivotinje mora biti pregledano na fizikalne/ hemijske/organoleptiĉke nepravilnosti i tamo gdje se utvrdi nepravilnost. Sva oprema mora se odrţavati ĉistom i u dobrom stanju. Tankovi za mlijeko moraju biti oprani. d) skladištenje mlijeka i hlaĊenje – mlijeko se mora zaštititi od kontaminacije tijekom prijevoza i skladištenja. vime i okolni dijelovi moraju biti ĉisti prije muţe. c) muzna oprema – površine koje dolaze u dodir s mlijekom moraju biti efikasno oprane. mlijeko se iskljuĉuje iz daljnjeg procesa proizvodnje (neškodljivo uklanjanje). oĉišćene i po mogućnosti dezinficirane odmah nakon muţe. Sise.MLEKO« 67 .Slika 27. oĉišćeni i dezinficirani nakon svakog sakupljanja mlijeka i treba ih odrţavati u dobrom stanju. Ruke. Projekt »Higijena mlijeka oţišta .

Kako bismo postigli najveći uĉinak. Drţanje krava u štalama. potrebno je paţljivo odabirati. Sve farme (ukljuĉujući i farme za mlijeĉne krave) koje se grade moraju biti u skladu s Pravilnikom o uslovima kojima moraju udovoljavati farme i uslovima za zaštitu ţivotinja na farmama . sintezu i izluĉivanje mlijeka te naĉine postupanja s mlijekom nakon muţe.EU. to jest njegov odnos prema ţivotinjama.8. ne podrazumjeva samo zaštitu ţivotinja od razliĉitih spoljnih faktora. za povećanje proizvodnih sposobnosti (lakša manipulacija sa kravama i jednostavnija kontrola odreĊenih pojava). upotrebljavati i odrţavati opremu. Vaţan faktor je svakako i ĉovjek.  dovoljna opskrba higijenski ispravnom vodom za napajanje mlijeĉnih krava. već nudi bolje uslove za praćenje ishrane krava.  ureĊeno gnojište. zaštitu pašnjaka itd.EU).  dobra ventilacija.  a prije svega znanje i struĉna osposobljenost stoĉara. ŢIVOTINJE I SMJEŠTAJ Osnovni uslovi proizvodnje kvalitetnog i higijenski ispravnog mlijeka su:  uredne staje i mljekare (prostori za muţu i skladištenje mlijeka). 68 . trebaju se poznavati potrebe ţivotinja.  redovno pranje i ĉišćenje prostora. staja se mora graditi promišljeno (Zakon o dobrobiti ţivotinja . graĊu vimena. prilagoĊavanje navika krava savremenim naĉinima proizvodnje.

Keeling. kada posljedice globalnog zagrijavanja. odnosno njihove rekonstrukcije i uopšte obhoĊenja prema domaćim ţivotinjama. hrana koja im se daje mora biti zdravstveno ispravna i ukusna. to jest da 69 . radi povećanja konkurentnosti proizvodnje polako gubi primat. Istorijski gledano. Pitanje uslova smještaja krava u njima je svakim danom sve vaţnije.Slobodu od gladi i loše ishrane: prema tome domaće ţivotinje ne smiju gladovati. Prema Websteru (1987).Trend povećanja broja grla po farmi uslovljava naĉin izgradnje štala. rasta cijena osnovnih pogonskih goriva i elektriĉne energije sve snaţnije utjeĉu na poljoprivrednu proizvodnju. koliko proizvode te ţivotinje. dobrobit i smještaj trebaju da ispune sljedeće funkcije: . Praksa.Jensen. U objektima koji su nedovoljno obezbjeĊeni od spoljašnjih klimatskih faktora. 2002). koji se koriste na farmi itd. Tek potom se javljaju pitanja proizvodnje. povećavaju se potrebe za uvoĊenjem raznih pomoćnih ureĊaja. a posebno posljednjih godina. raspšivaĉi.tih godina XX vijeka. a povećana je potrošnja elektriĉne energije i drugih energenata. veliki su gubici na zdravlju ţivotinja. a koja podrazumjeva izgradnju što jeftinijih objekata. te odrţati ih ţive i zdrave. kao što su ventilatori. ciljem drţanja domaćih ţivotinja prvih stoĉara bilo je sprijeĉiti te ţivotinje da nebi pobjegle. koja je poĉela 60 . te kako poboljšati njihove proizvodne karakteristike. (L. P. Pristup promjenama u naĉinu drţanja domaćih ţivotinja uveo je i neke „zakone“ koji regulišu to pitanje i daju smjernice koje uslove treba ispuniti prilikom planiranja i izrade objekata.

Slobodu od bolesti i povreda: Higijena u štalama se mora redovno odrţavati.Slobodu što prirodnijeg ponašanja: ţivotinje trebaju normalno da ispoljavaju svoje prirodne potrebe. . . . 70 . bez obzira kolika je proizvodnja samog grla.Slobodu od straha. a prije svega od izrazito niskih i visokih temperatura. ne adekvatnih stepenica i drugo. kada se pojave agresivnija grla u stadu. Pored toga. mogućnosti širenja nekih bolesti i infekcija treba onemogućiti. Sa ţivotinjama se ne smije ophoditi na loš naĉin. Taj faktor je veoma vaţan što se tiĉe cjelokupne reprodukcije. jer u dugoroĉnom periodu njihovo ponašanje utjeĉe na smanjenje prihoda. na ĉemu bi se ţivotinje mogle ozlijediti. već normalnih fizioloških potreba. . dobro napravljena štala treba da obezbijedi sljedeće: . ili bar svesti na minimum. nuţdu. U tom sluĉaju je najbolje takva grla izluĉiti iz stada. U objektima ne smije biti oštrih ivica. koji bi uzrokovao trajan stres. da ţivotinje imaju dovoljno mjesta za odmor.konzumiranje hrane nije posljedica velike gladi ţivotinja. treba obezbijediti dovoljne koliĉine pitke vode. Ukratko reĉeno.optimalnu vlaţnost i temperaturu vazduha. Strah moţe biti izazvan i meĊu samim kravama.Slobodu od temperaturnih i fiziĉkih tegoba: Objekti u kojima se drţe ţivotinje trebaju omogućiti ţivotinjama zaštitu od spoljašnjih uticaja.nizak nivo ĉestica u vazduhu (prašine. . tara od sijena itd). Objekti trebaju biti izgraĊeni tako da omoguće osnovnu komoditu ţivotinjama koje se drţe u njima. za ishranu. ishrane i proizvodnje. rupa u podu.

rast i razvoj. fiziološka stabilnost i patološki ĉinioci.stalan dotok svjeţeg vazduha. Okolina. zdravstveno stanje ţivotinje i individualna prilagodljivost. b) Osobine ţivotinje: vrsta. Prema tome proizvodnja mlijeka. moţemo zahtjevati povećanje proizvodnje i bolje zdravlje ţivotinja. hidratacija. pol. reprodukcija. Male promjene u proizvodnji mogu imati velike posljedice ekonomnskog karaktera. Prema Lee-ju (1965) postoje 3 grupe razliĉitih ĉinioca. te loše reproduktivne osobine. koje se ispoljavaju kroz pad proizvodnje mlijeka. itd. koju karakterišu velike farme. c) Proizvodni ĉinioci: proizvodnja. Tek kad to obezbijedimo. kretanje vazduha. relativna vlaţnost vazduha RV. koji zajedno stvaraju proizvodnu sliku svake ţivotinje. krzno. pogoršano zdravstveno stanje krava ili ĉak smrt. ishrana. cjeloţivotni boravak krava u štalama. Ovo nam ukazuje kompleksnost proizvodnje mlijeka i njene podloţnosti djelovanju razliĉitih ĉionioca. a pogotovo njena industrijalizacija. eventualno u ispustima. sposobnost aklimatizacije. stanje prometa materija (metabolizam). koje se ispoljavaju 71 .dovoljnu koliĉinu svjetla. odnosno proizvodni ambijent jedan je od najutjecijnijih faktora kad je u pitanju proizvodnja mlijeka. a to su: a) Ĉinioci okoline: temperatura (T). rasa. Sve to predstavlja mikroklimu štale. Male promjene u proizvodnji mogu imati velike posljedice ekonomnskog karaktera. radijacija i padavine. mora biti pod stalnim nadzorom struĉnih lica. . uzrast..

kroz pad proizvodnje mlijeka. kako u Bosni i Hecegovini. planiranju proizvodnje. uticaj temperature na primarnu proizvodnju dobija sve veću ulogu u istraţivanjima nauĉnika iz ove oblasti. te optimalne temperature za pojedine kategorije evropskih rasa goveda. odnosno arhitekture objekata. uzgajivaĉ temperaturu štale 72 . Slika 28. razvoju veterinarske medicine itd. S obzirom da se u budućnosti oĉekuje daljnje povećanje proizvodnje mlijeka po kravi. On je posebno izraţen u krava sa visokom proizvodnjom. te nekim nepredvidivim i brzim klimatskim promjenama. Na većini manjih gazdinstava. te loše reproduktivne osobine. pogoršano zdravstveno stanje krava ili ĉak smrt. tako i u regionu. za oĉekivati je i veće probleme koje toplotni stres moţe izazavati u primarnoj proizvodnji mlijeka. Toplotni stres je trenutno jedan od osnovnih ĉinilaca koji negativno utjeĉe na proizvodnju mlijeka i zdravlje krava. Pored toga povećanjem prijetnji od klimatskih promjena koje su zahvatile cijelu zemljinu kuglu. Temperaturne zone za goveda U tabeli su prikazane gornje i donje temperaturne granice iznad odnosno ispod kojih temperatura moţe imati utjecaj na zdravstveno stanje ţivotinja ili proizvodnju.

Treba znati da goveda imaju arktiĉko porijeklo. Povećava se vlaţnost u štali. MeĊutim. mastitis itd).u zimskom periodu prilagoĊava svojim potrebama. ali svakako da je bilo kakvo provjetravanje poţeljnije nego nikakvo. krave se znoje i tu se stvaraju problemi (npr. PRILAGODITI ĈOVJEKU. respiratorne bolesti. PRILAGODITI KRAVI. U takvim sluĉajevima. suho i da nisu izloţene jakom vjetru. Temperaturno-humidni indeks KLIMU U ŠTALI. dosta naših uzgajivaĉa zatvori svaki dovod vazduha i zraka do unutrašnjosti štale. A KLIMU U KUĆI.veća podloţnost infekcijama rana. Dovoljno je da imaju udobno leţište. Temperaturno – humidni indeks T E M P E R A T U R A 38 º 37 º 36 º 34 º 33 º 32 º 31 º 30 º 29 º 28 º 27 º 26 º 24 º 30% 84 83 81 80 79 78 76 75 74 73 72 70 69 35% 85 84 82 82 80 79 77 76 75 73 72 71 70 40% 86 85 83 82 81 79 78 77 75 74 73 71 70 TEMPERATURNO HUMIDNI INDEX RELATIVNA VLAGA 45% 50% 55% 60% 87 88 90 91 86 87 88 89 85 86 87 88 83 84 85 86 82 83 84 85 80 81 82 83 79 80 81 81 78 78 79 80 76 77 78 78 75 75 76 77 73 74 75 75 72 73 73 74 71 71 72 72 65% 92 90 89 87 85 84 82 81 79 77 76 74 73 70% 93 91 90 88 86 85 83 81 80 78 76 75 73 75% 94 93 91 89 87 86 84 82 80 79 77 75 74 80% 95 94 92 90 88 86 85 83 81 79 78 76 74 85% 97 95 93 91 89 87 86 84 82 80 78 76 75 < 74 Normalno 75-78 Oprez 79-83 Opasnost > 84 Velika opasnost Grafikon 4. bolja sredina za razvoj razliĉitih mikroorganizama . 73 . ako je njemu hladno na nekih -5 do -10°C. ne mora znaĉiti da je to za krave previše niska temperatura.

Slika 29. Normativi za izgradnju ležišta i slobodno držanje krava

Slika 30. Farma mliječnih krava izgraĎena prema novim zahtjevima

74

Slika 40. Unutrašnjost novoizgraĎene farme

Slika 41. Primjer adekvatnog držanja životinja

75

Slika 42. Primjer naedekvatnog držanja životinja

Slika 43. Primjer dobro ventiliranog objekta 76

Veća je vjerojatnost da će ĉiste ţivotinje biti manje podloţne bolestima i da će za vrijeme muţe imati manju mogućnost kontaminacije mlijeka sa štetnim bakterijama. bedrima i trbuhu smanjuje se koliĉina zemlje ili fekalija koji se mogu lako uhvatiti na ta podruĉja. Slika 44.TakoĊer je potrebno prilagoditi ishranu kako bi se smanjila koliĉina gnoja kojeg ţivotinje izluĉuju. urednim repovima privlaĉe manje muha. Automatsko čišćenje staje 77 . jer krave s ĉistim. Skraćivanjem dlaka na vimenu. Redovno ĉetkati ţivotinje. Potrebno je podrezati dlake na repovima.8. potrebno je provoditi nekoliko mjera koje se trebaju primjeniti kako bi se poboljšala ĉistoća ţivotinja.1 Upravljanje ĉistoćom Osim što je za smještaj ţivotinja vaţna izvedba objekta kao i upravljanje objektom.

preporuĉena površina za leţenje treba biti 2.5m2. gnojnice ili prosipane hrane. a površina za slobodno kretanje po kravi je 6. Svi prolazi. prostori za slobodno kretanje trebaju biti bez nakupljenog gnoja.5 m2. 8. a svakih 4 do 6 tjedana potrebno je kompletno odstraniti prostirku. 78 .3 Smještaj ţivotinja u stajama sa slobodnim naĉinom drţanja Staje sa slobodnim naĉinom drţanja ne smiju biti prenaseljene. mlijeko se ne smije koristiti za ljudsku upotrebu.8. Mlijeko za ljudsku upotrebu mora potjecati od ţivotinja koje su dobrog zdravlja. Mlijeko ţivotinja koje pokazuje pozitivnu reakciju na testiranje tuberkuloze ili bruceloze ne smije se koristiti za ljudsku upotrebu i prehranu drugih ţivotinja ili teladi. Pojilice ne smiju biti smještene u podruĉju prekrivenom prostirkom. Za kravu prosjeĉne teţine od 600 kg.2 Opće zdravlje Tamo gdje postoji dokaz da ţivotinje nisu dobrog zdravlja i posebno tamo gdje je vidljiv iscjedak iz genitalnog trakta. gdje je prisutan enteritis s proljevom. Dobro upravljanje ukljuĉuje barem jednom dnevno steljenje. groznica i/ili infekcija vimena.

gnoja i gnojnice.4 Prolazi Prolazi do prostorija za muţu. odrţavani u dobrom stanju i trebaju imati sposobnost lakog isušivanja. Slobodno držanje krava 8. 79 . unutar staje ili na pašnjacima trebaju biti bez nakupina blata.Slika 45 i 46.

da ih se moţe lako ĉistiti. Najbolje je smjestiti izmuzište tako da bude dobro odvojeno od ostalih zgrada ili odvojeno unutar staje. gumene rukavice i naoĉale za upotrebu kad se rukuje s hemikalijama. Potrebno je osigurati dovoljan pad od podruĉja koje se nalazi ispod vimena kako bi se osiguralo da se podruĉje moţe odrţavati ĉistim i slobodnim od mogućeg nakupljanja vode koja se koristi kod pranja. muhe. Moguće su alternative: plastiĉne obloge. ukljuĉujući prašinu. Tijekom muţe mora biti dostupna dovoljna koliĉina ĉiste. pitke vode za ĉišćenje zaprljanih sisa i vimena.8. Podruĉje za muţu i obliţnji okoliš moraju se odrţavati ĉistim. direktno priĉvršćen fiberglas ili keramiĉke ploĉice. podova.5 Prostor za muţu – izmuzište Prostor za muţu mora biti smješten i konstruiran na naĉin koji osigurava zadovoljavajuće higijenske uslove tijekom muţe. zidova. 8. Vrata i zidovi trebaju biti glatki i vodonepropusni. ruku. 80 . ptice i ostale ţivotinje. Podovi moraju biti vodonepropusni i ocjediti.1 Struktura Karakteristike izmuzišta moraju smanjiti rizike od kontaminacije iz bilo kojeg izvora. Poţeljno je u izmuzištu imati i termometar (raspon od 0 do 100 ºC). glatke betonske površine.5. Za zidove je prikladan završni cementni sloj kojeg je moguće obojiti. opreme.

Slika 47. Izmuzište 81 . Primjeri izvedbe izmuzišta Slika 48.

koja po mogućnosti sadrţi dezinficijens.5. tekuću vodu. podove. U prostoru izmuzišta treba postaviti kantu za otpatke za odlaganje prljavih ruĉnika i drugog otpada. Idealano bi bilo osigurati svjetlo sa zaštitom i vodonepropusnim difuzorima. Potrebno je osigurati toplu. TakoĊer trebaju biti dostupni paprinati ruĉnici. Gornje dijelove zidova i stropove treba redovito ĉistiti od nakupljene neĉistoće. 8. Ventilacija treba osiguravati odvoĊenje zraka izvan izmuzišta. Nakon svake muţe u potpunosti je potrebno oĉistiti prostor izmuzišta.2 Upravljanje izmuzištem U izmuzištu je potrebno osigurati crijevo s dovoljnim volumenom i snagom za pranje opreme i stajališta krava tijekom i nakon muţe. Sva otpadna voda treba otjecati u poseban odvod sistema odvodnje.3 Automatski sistem muţe (ASM) Kad se radi o automatskom sistemu muţe. Nuţno je osigurati umjetno osvjetljenje kako bi se muţa i ĉišćenje odvijalo u dobro osvjetljenim uslovima. zidove.5. 8. vimena i oprema uvijek kad postanu zaprljane. Ventilacija treba biti zadovoljavajuća kako bi se osigurao ĉist zrak i izbjegla kondenzacija. kako bi se mogle oprati ruke.Stropovi trebaju biti izraĊeni od nepropusnog materijala i potrebno je poduzeti odgovarajuće korake za sprjeĉavanje nakupljanja štetnika u pukotinama. opremu i sve dodirne površine. podruĉje izmuzišta treba biti što je više moguće zatvoreno. Podovi ispod i u neposrednoj blizini automatskog sistema za muţu trebaju biti nagnuti od 82 . Kantu je potrebno isprazniti nakon svake muţe. zaštitna odjeća.

8. o primjena metode dezinfekcije za uništavanje mikroorganizama. Vaţni zahtjevi za odrţavanjem opreme su: o korištenje opreme za muţu s glatkim dodirnim površinama. Efikasnost deterdţenata se povećava upotrebom vode odgovarajuće temperature. o upotreba deterdţenata za uklanjanje taloga i zaostataka mlijeka. bakterije će se razmnoţavati i na površinama koje su vizuelno ĉiste u razdoblju izmeĊu muţi. Neophodna je upotreba deterdţenata kako bi se oprema efikasno oĉistila prije dezinfekcije. Zahtjeva se primjenjivanje dokazanih postupaka ĉišćenja. oprema se mora oprati. o opskrba nekontaminiranom vodom. Nemoguće je uobiĉajenim sistemom ĉišćenja odstraniti sve zaostatke mlijeka s površina koje dolaze u doticaj s mlijekom.podruĉja za muţu. Nije dopušteno nakupljanje gnoja i gnojnice u blizini ASM-a. uz uloţen minimalni trud i minimalne troškove. tako da će oprema imati nizak broj bakterija. 83 .6 Muzna oprema Oprema za muţu mora biti izraĊena od materijala koji smiju dolaziti u dodir s hranom (mlijekom) i uvijek je treba odrţavati ĉistom i u dobrom stanju. dezinficirati i isprati pitkom vodom. Osim za vrlo hladnog i suhog vremena. Odmah nakon muţe. adekvatnom koncentracijom i vremenom primjene. koja ima minimalni broj spojeva i kuteva. pranja i dezinfekcije.

8. istiskuju nakupine mlijeka.1 Deterdţenti i dezinficijensi Deterdţenti povećavaju potencijal vlaţenja iznad površine koja se ĉisti. toplina prodire u depoe i pukotine i uništava bakterije. tako da se moţe odrţavati temperatura od najmanje 77 ºC u trajanju od najmanje dvije minute. Ukoliko osiguramo ispravnu temperaturu i odrţavamo je tijekom procesa dezinfekcije. Kad se koristi samo vruća voda. fenolni dezinficijensi).6. skladištiti i rukovati njima na oprezan naĉin. a neke od njih kombiniraju se s deterdţentima (deterdţenti za sanitaciju). Uvijek je potrebno primjenjivati proizvoĊaĉke upute. Postoji i alternativa koja se moţe primjenjivati kao što je vruća voda ili hemikalije. najbolje je zapoĉeti s vrućom vodom koja nije niţa od 85 ºC. otapaju proteine mlijeka. Efikasnost deterdţenta se povećava porastom temperature vode i koristeći se ispravnom koncentracijom i vremenom primjene. Dezinficijensi se ne smiju miješati osim ako to nije navedeno u uputama. emulgiraju masti i pomaţu u odstranjenju neĉistoće. Mnoge hemikalije su prikladni dezinficijensi. a treba izbjegavati one koji mogu oneĉistiti mlijeko (npr. ali ipak one nemaju isti potencijal prodiranja kao toplina i neće tako efikasno dezinficirati dodirne površine koje nisu lagane za ĉišćenje. Dezinficijensi koji su u prahu 84 . Dezinficijensi u mljekarstvu se prodaju kao koncentrati i u tom su obliku korozivni i mogu oštetiti koţu i oĉi. Od dezinficijensa se zahtjeva da unište bakterije koje su zaostale ili se naknadno razmnoţavaju na ĉistim površinama. Zbog toga ih je uvijek potrebno dobro oznaĉiti. Upotrebljavati se trebaju samo oni koji su odobreni. Uĉinkovitost hemikalija se povećava uz djelovanje temperature.

obavezno se kiseline dodaju u vodu. Nakon toga mogu biti skladištene u izmuzištu da se ocijede. prikladne su i efikasne ruĉne metode ĉišćenja.2 Dnevni postupci Dnevni postupci ĉišćenja i dezinfekcije variraju ovisno o veliĉini i kompleksnosti muzne instalacije. Vrlo je vaţno da se oprema u bilo kojoj metodi dezinfekcije ocijedi što je prije moguće nakon pranja izmeĊu muţi. Ako se radi o većim tankovima. ali voda koja se nalazi u opremi za muţu će na prikladnim temperaturama osigurati uslove za masivno razmnoţavanje bakterija. U bilo kojem sluĉaju.6. Ukoliko bilo koji koncentrirani dezinficijens doĊe u kontakt s koţom i oĉima. a nikako ne voda u kiselinu. Bakterije se neće razmnoţavati u suhim uslovima. koristi se automatska. potrebno ga je detaljno isprati velikom koliĉinom ĉiste vode. pranja i sterilizacije. ali ukljuĉuju metode uklanjanja neĉistoće i muţu opremom koja je prethodno dezinficirana. Posude za izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka mogu biti potencijalni izvor bakterijske kontaminacije i trebaju se takoĊer oprati i dezinficirati nakon svake muţe. prethodi hladno ispiranje prije upotrebe otopine za pranje.trebaju se ĉuvati na suhom. Rashladni tankovi za mlijeko mogu biti oĉišćeni bilo ruĉno koristeći se hladnim ili toplim otopinama deterdţenta/dezinficijensa. 8. muţe u posudu ili kantu.Pro Mlijeko moţe postati jako oneĉišćeno od bakterija koje se nalaze na dodatnoj opremi koja takoĊer mora biti uĉinkovito oĉišćena i dezinficirana. Kod ruĉne muţe. Oprema kojoj su površine u 85 . Ako se koriste kiseline. programirana oprema. Kod muţe u cjevovod potrebno je provoditi sistemsko pranje i dezinfekciju.

8. Prije ponovne upotrebe potrebno je izvršiti temeljito ispiranje. potrebno je izribati površine toplom sanitacijskom otopinom. ili . Ĉišćenje površina interijera nakon svake muţe moţe se obaviti na nekoliko naĉina: .6. Tjedno vruće ispiranje je takoĊer nuţno kod ovog sustava ĉišćenja. treba obavezno biti isprana u dezinficijensu prije same muţe.6.ĉišćenje vrelom vodom kojoj je dodana kiselina – potpuno pranje vrućom vodenom otopinom kiseline.prethodno toplo ispiranje. vruće recirkulacijsko pranje sanitacijskom tekućinom i završno hladno ispiranje (idealno dodati 25 ml hipoklorita na 40 l vode). koja dolazi u doticaj s mlijekom. Tjedno koristiti otopinu hipoklorita umjesto kiseline kako bi se sprijeĉilo nakupljanje proteina (bio film). u cirkulaciju se pušta hladni natrijev hidroksid na 10 minuta i otopina se ostavlja u jedinici izmeĊu muţi. 8.toplim cirkulacijskim ĉišćenjem . Preporuĉuje se koristiti odstranjivaĉ kamenca kako bi se sprijeĉilo nakupljanje kamenca unutar opreme.lošem stanju. Nakon svake muţe i prije ĉišćenja.4 Preporuĉeno ĉišćenje vrućom vodom Cirkulacijsko ĉišćenje – 10 do 15 litara po muznoj jedinici. Temperatura vode treba biti kao što je navedeno 86 .3 Preporuĉeni sistem ĉišćenja Tijekom muţe u blizini treba biti crijevo kako bi se odrţavala ĉistoća. ili .hladno ĉišćenje cirkulacijom natrijevim hidroksidom Nakon ispiranja. s puno zglobova i koja ostaje mokra izmeĊu muţi na temperaturama iznad 20 ºC.

8. • ispravnoj cirkulacijskoj ravnoteţi kako bi se osigurala jednakomjerna distribucija otopine za ĉišćenje. • provjeriti i oĉistiti „slijepe“ površine dnevno – npr. Površine koje dolaze u dodir s mlijekom moraju biti izraĊene od materijala koji smiju dolaziti u dodir s hranom. 8. Zapoĉeti minimalno na 96 ºC. treba ih se odrţavati uvijek ĉistima i u dobrom 87 . Uzavrela voda kojoj je dodana kiselina – 14 do 18 litara po muznoj jedinici. 8. Mijenjanje gumenih nastavaka svakih 60 dana ili nakon 1000 muţi.6.5 Uspješnost ĉišćenja Uspješnost ĉišćenja ovisit će o: • ispravnoj upotrebi i djelotvornosti hemikalija.6 Odrţavanje Redovno provjeravati i obnavljati potrošne dijelove opreme kako bi se odrţavala u dobrom stanju.7 HlaĊenje mlijeka i tankovi za skladištenje Tankovi za skladištenje mlijeka moraju biti smješteni i konstruirani na naĉin koji limitira rizik od kontaminacije mlijeka. a završna temperatura na 50 ºC. • prikladnom protoku otopine za ĉišćenje. koje prije doĊe na red. gumbe.u proizvoĊaĉkim uputama ili poĉetna na 85 ºC. U svim sluĉajevima potrebno je: • oĉistiti cjevovode vakuuma najmanje jednom mjeseĉno. Potrebno je redovno provjeravati i biljeţiti temperaturu tople vode (najmanje jednom mjeseĉno).6. ĉepove. navoje. Sve dodirne površine opreme moraju postići 77 ºC kroz dvije minute.

ako se mlijeko sakuplja dnevno.stanju.7. 8.2 HlaĊenje mlijeka Odmah nakon muţe. Ako sakupljanje nije dnevno onda ga je potrebno ohladiti na minimalno 6 ºC. Tankovi za skladištenje mlijeka moraju biti prikladno zatvoreni kako bi se sprijeĉila fiziĉka kontaminacija mlijeka. Slika 49. moraju biti konstruirani na naĉin kojim se sprjeĉava kontaminacija mlijeka. Ako je bilo koji dio tanka smješten izvan podruĉja za skladištenje. ventilator i inspekcijska vratašca. mlijeko mora biti ohlaĊeno na minimalno 8 ºC. 88 .1 Smještaj tankova Potrebno je ostaviti najmanje 600 mm slobodne površine oko tanka kako bi se omogućilo efikasno ĉišćenje. utiĉnica tanka.7. Mlijeko poslije muţe mora biti što je prije moguće ohlaĊeno. Mlijeko poslije muže u roku od 1 sat treba biti ohlaĎeno na 4ºC 8. npr.

uz vrijeme kontakta od 10 minuta. • isprati pitkom vodom. kao i ruĉno ĉistiti vanjske površine tankova kako bi se odrţavali prihvatljivi uvjeti. Potrebno je redovito provjeravati funkcioniranje automatskog sustava muţe. • Automatsko vruće ĉišćenje sanitacijskim sredstvom na bazi hipoklorita.8 Prostor za skladištenje mlijeka Kao i prostor za skladištenje hrane. Ptice.3 Ĉišćenje Unutrašnja površina tanka mora biti oĉišćena svaki put kad se tank isprazni. ĉepovi u okolini tanka i unutar odvodne cijevi. Vrata se trebaju drţati zatvorenima. 8. Obiĉno je potrebno periodiĉko uklanjanje kamenca. Vanjski dio tanka je takoĊer potrebno odrţavati ĉistim. • oprati sanitacijskom otopinom. prostorijom za skladištenje mlijeka potrebno je upravljati na takav naĉin da se minimalizira rizik od kontaminacije.kt Prihvatljive metode ĉišćenja ukljuĉuju sljedeće: • Ruĉno ĉišćenje otopinom na bazi joda. štetoĉine i ostale ţivotinje (maĉke i psi) ne smiju imati pristup u prostor za skladištenje.7. • Automatsko hladno ĉišćenje otopinom za ĉišćenje na bazi joda ili kiseline. 89 .8. Tank je potrebno: • isprati pitkom vodom. Kako bi se odrţavala ĉistoća potrebno je tjedno ruĉno ĉišćenje hipoklornom otopinom. Osigurati ĉišćenje manje dostupnih površina kao što su dijelovi ispod tanka. Pristupni dio i okoliš se mora odrţavati ĉistima.

izvan oĉitih izvora kontaminacije.1 Smještaj i struktura Prostorija za skladištenje mlijeka mora biti smještena u ĉistom podruĉju. Primjer prostora za skladištenje mlijeka 8. Prilaz treba biti dovoljno velik kako bi se omogućio pristup vozaĉu od vozila do prostora za skladištenje mlijeka. Prostorija za skladištenje ne smije se koristiti u druge svrhe osim za hlaĊenje i skladištenje mlijeka. kao i za ĉišćenje i skladištenje muzne opreme.8. Smještaj kompresora i vakuumskih pumpi u prostoru za skladištenje mlijeka nije preporuĉljiv. Slika 50. najbolje betonski. Prostorija mora zaštititi mlijeko od kontaminacije i treba ju odrţavati ĉistom i slobodnom od štetoĉina.Prostorija za skladištenje mlijeka mora se uvijek odrţavati ĉistom. 90 . Struktura prostorije za skladištenje hrane ne smije izloţiti mlijeko riziku od kontaminacije. Prilazi – prilaz treba biti ĉvrst.

toaleta ili skladišta hrane. Zahtjeva se umjetno osvjetljenje i svi dijelovi trebaju biti dobro osvjetljeni. osim ako nisu zaštićeni mreţicom protiv muha. prostorijama za mehanizaciju i uredima. prekriven zidnom oblogom ili nekim drugim glatkim prekrivnim materijalom. 91 . i trebaju imati zaštitu od oštećenja. nepropusne i trebaju imati sposobnost lakog ĉišćenja. Trebaju biti glatki. s dobrim nagibom prema prostoru za sakupljanje.Crijevo za ispumpavanje treba biti pozicionirano na ĉistoj površini. Završni sloj moţe biti cementni. Prilaz ostalim podruĉjima – nije dozvoljen direktni prilaz izmeĊu prostorije za skladištenje mlijeka i smještaja za stoku. prozori trebaju biti neoštećeni i treba ih se drţati zatvorenima. Prozori i osvjetljenje – tamo gdje postoje. Kako bi se izbjegla kondenzacija kanali s vodom se trebaju pokriti. Vrata mogu biti okovana šarkama ili klizna i trebaju dobro prianjati. Ventilacija – treba biti osigurana dovoljna prirodna i umjetno potpomognuta ventilacija. Površine koje se lako prljaju trebaju biti glatke. Preporuĉuju se vrata koja se sama otvaraju. Zidovi i vrata – sve površine trebaju biti u dobrom stanju u punoj visini. Ne preporuĉuje se direktni prilaz izmuzištu. nepropusni i da ih se lako moţe oĉistiti. Podovi i drenaţa – podovi moraju biti nepropusni i trebaju imati mogućnost slobodnog ocjeĊivanja. Krov / strop – trebaju biti konstruirani na naĉin da se minimalizira ulaţenje prašine. a grijaĉi vode trebaju biti smješteni izvan prostora za skladištenje u ĉistom okruţenju. Svjetiljke ne smiju biti hrĊave i oštećene.

Otrovi. Cilj je stvoriti ĉistu prostoriju za skladištenje hrane. Prostoriju se ne treba koristiti kao prolazni put. kao i za prostor za skladištenje mlijeka. treba izbjegavati upotrebu prostorije za pripremu hrane za telad. ured.2 Upravljanje Cijelim podruĉjem mora se upravljati na naĉin da se osiguraju zadovoljavajući higijenski uslovi. Odvojene prostorije za pranje – tamo gdje su osigurane odvojene prostorije za pranje muzne opreme. lijekovi i veterinarski materijal ne smiju se ĉuvati u prostoru za skladištenje mlijeka. za pranje ĉizama ili za upotrebu veterinarskog osoblja.Prikljuĉci – kako bi se osiguralo efikasno ĉišćenje svi prikljuĉci unutar prostora za skladištenje trebaju biti glatki i nepropusni. ishranu ostalih ţivotinja. Ovo ukljuĉuje i elektriĉne prikljuĉke koji trebaju biti vodonepropusni. 8. Ne smiju imati znakove hrĊe i otpale boje. Prostoriju za skladištenje mlijeka ne smije se koristiti kao ĉajnu sobu. skladište ili općenito mjesto isporuke. Kako bi se sprijeĉilo nakupljanje prljavštine 92 . U prostoriji treba biti prisutna mala kanta za otpatke. a trebaju se poduzeti koraci koji će smanjiti rizik od kontaminacije tj. Dozvoljeno je skladištiti samo stvari koje su neophodno potrebne za proces. Zaštita od štetoĉina – prostorija za skladištenje mlijeka mora biti zaštićena od štetoĉina.8. moraju biti konstruirane na naĉin da se sprijeĉi kontaminacija mlijeka tj. ali samo za sakupljanje smeća koje se nakupilo u toj prostoriji. pranje i skladištenje opreme za telenje ili kanti za napajanje teladi. Mlijeko mora biti zaštićeno od kontaminacije.

Potrebno je ĉuvati prikladne zapise. odlascima. o bolestima koje mogu utjecati na sigurnost mlijeka. Potrebno je voditi farmske knjige koje osim gore navedenih podataka mogu i moraju sadrţavati i sve podatke o lijeĉenju ţivotinja.i otpadaka. Zahtjeva se dovoljna koliĉina pitke vode za pranje ruku. U prostoriji za skladištenje nije dozvoljeno pušenje. Mora biti dostupna dovoljna koliĉina ĉiste i pitke vode u izmuzištu za ĉišćenje prljavih sisa i vimena. glodavaca i ptica kako bi se sprijeĉila kontaminacija (redovna provedba dezinsekcije i deratizacije). dokumente: od opskrbljivaĉa hranom za ţivotinje. kanta se treba prazniti svaki dan. o veterinarskim proizvodima. dolascima itd. kao i sve rezultate analiza uzoraka mlijeka i testiranja koja su napravljena na ţivotinjama ili njihovim proizvodima.9. kao i za ispiranje i ĉišćenje 93 . zdravstvenih rizika i upotrebe opreme.9 Opće preporuke Potrebno je provoditi mjere za kontrolu insekata. tj. Projekt »Higijena mlijeka EKO« 8. 8.1 Opskrba vodom Sva voda koja se koristi u izmuzištu i u prostoriji za skladištenje mlijeka mora biti zdravstveno ispravna voda za piće. sisa i vimena. tijekom i nakon muţnje. opreme. Osoblje koje je ukljuĉeno u proizvodnju mlijeka mora biti educirano iz podruĉja higijene hrane. ruku. moraju biti izolirane. Ako su ţivotinje bolesne ili su sumnjive na bolesti koje se prenose na ljude preko mlijeka. telenjima. prikljuĉaka i podova. pripustima.

prozorima). insekti i prašina). To ukljuĉuje redovno testiranje vode. trebaju postojati dokazi koji pokazuju da voda kojom se opskrbljuje zadovoljava zakonske standarde zdravstvene ispravnosti vode za piće. Hemijski sastav vode bit će vaţan kod odabira deterdţenata. Pitka voda treba udovoljavati propisima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.opreme te pranje zidova i podova. • oznaĉavanje mjesta na koja su postavljeni mamci i voĊenje evidencije obnavljanja mamaca. ptice. glodavaca i ptica kako bi se sprijeĉila kontaminacija. 8. • ĉuvanje sve hrane u zatvorenim kontejnerima i uklanjanje otpadne hrane iz jasala nakon svake muţe. potrebno je koristiti fiziĉke barijere kao što su mreţice protiv muha na svim otvorima (tj. • uklanjanje otpadnog mlijeka iz prostorija za skladištenje mlijeka nakon svake muţe. Kontrolne mjere ukljuĉuju:Projekt »Higijena mlijekave • uklanjanje smeća i vegetacije oko izmuzišta i prostorija za skladištenje mlijeka. Bez obzira poduzimaju li se opće mjere za zaštitu od glodavaca. Glavni tankovi ili tankovi za skladištenje moraju biti adekvatno zaštićeni od kontaminacije (glodavci.9. zatvaranje otvora u zidovima posebno na mjestima gdje 94 . kao i za odreĊivanje potrebe za periodiĉnim tretiranjem uklanjanja kamenca u grijaĉima vode ili depoima u muznoj opremi. Tamo gdje se koristi voda iz privatnog izvora.2 Štetoĉine i ostale ţivotinje Trebaju se provoditi prikladne mjere za kontrolu insekata.

Svi veterinarski lijekovi trebaju biti pod nadzorom. Ţivotinje koje su lijeĉene trebaju biti jasno oznaĉene i ukoliko postoje razdoblja karence za mlijeko ili meso trebaju se specificirati i nadzirati. a mlijeko se mora neškodljivo ukloniti. gumene zastavice na vratima. . bez pojave bolesti vimena ili maternice koje mogu inficirati mlijeko i bez simptoma infekcioznih zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti putem mlijeka.vrstu lijeka.oznaku ţivotinje. 8. . Takve ţivotinje se moraju drţati u izolaciji. .razdoblje karence za mlijeko.razdoblje karence za meso.datum aplikacije lijeka. .su cijevi ili gdje prolaze ţice. 8. Svi veterinarski lijekovi trebaju se ĉuvati na sigurnom mjestu. .3 Veterinarski nadzor mlijeĉnih farmi Ţivotinje moraju biti dobrog zdravstvenog stanja. Zapisi trebaju biti aţurirani u što je moguće kraćem vremenskom roku (unutar 72 sata) i minimalno trebaju sadrţavati: .9. 95 .9.koliĉinu koja je aplicirana. Zapisi upotrebe veterinarskih lijekova moraju se ĉuvati. treba ih posljednje musti posebnom opremom koja se nakon muţe mora u potpunosti oprati i dezinficirati.4 Jedinice za izolaciju Mlijeko ţivotinja koje pokazuje pozitivnu reakciju na testiranje tuberkuloze ili bruceloze ne smije se koristiti za ljudsku upotrebu. zakljuĉani u izdvojenoj prostoriji ili zakljuĉanom ormaru.

Nije dozvoljeno pušenje u podruĉjima izmuzišta. s prikladnim osvjetljenjem. Do kontaminacije dolazi tijekom i nakon muţe. skladištenja mlijeka ili pranja. odvojiti od ostalog ispravnog. Prije stavljanja muznog ureĊaja.9. koje sadrţe flastere kako bi se mogle prekriti posjekotine i otvorene rane. Svo osoblje treba imati ĉiste ruke. 96 . Kako bi se reducirao broj oboljelih krava. Jedinice za izolaciju trebaju imati odvojeni sistem odvodnje i odzraĉivanja. adekvatnim pranjem vidljive neĉistoće s vimena i sisa. Kako ne bi došlo do kontaminacije potrebno je mlijeko koje potjeĉe od krava oboljelih od mastitisa. U izmuzištu i prostoriji za skladištenje mlijeka uvijek trebaju biti dostupne kutije za prvu pomoć. 8. a time i broj sluĉajeva kliniĉkog mastitisa. ne smije dolaziti u doticaj s mlijekom (redovna sanitarna kontrola). da ih se moţe lako ĉistiti i dezinficirati. tj. ĉistu odjeću i treba primjenjivati postupke ispravne hiigijene.5 Osoblje Osoblje koje boluje od bolesti ili je prijenosnik uzroĉnika bolesti (kliconoše) koja moţe kontaminirati mlijeko.9. U prostoriji treba biti umivaonik za pranje ruku.Ţivotinje za koje se sumnja ili je potvrĊeno da boluju od infekcioznih bolesti moraju biti izolirane do neškodljivog uklanjanja. podovi trebaju biti protuklizni. potrebno je provoditi postupke kontrole mastitisa.6 Higijena mlijeka Neposredno pomuţeno mlijeko iz neinficiranog vimena je sterilno. 8. sisnih ĉaški potrebno je izbjeći kontaminaciju koja potjeĉe iz prljavog vimena i sisa.

što znaĉi visoku proizvodnju zdravih ţivotinja koje ne pate ni od jednog oblika bolesti mlijeĉne ţlijezde. 9. nego lijeĉiti. Mastitis nije moguće sprijeĉiti u potpunosti.000/ml. tako da mlijeko iz samo jedne inficirane ĉetvrti moţe oneĉistiti ukupno mlijeko. Većina sluĉajeva mastitisa javlja se u subkliniĉkom obliku i zbog toga ih stoĉar teško uoĉava. mastitisa) su: o vime i sise krava trebaju se odrţavati ĉistima. Mastitis i kontrola mastitisa Preduslov proizvodnje mlijeka na ekonomiĉan naĉin je relativno visok prinos i dobra kvaliteta. 97 . Zlatno pravilo u proizvodnji mlijeka glasi: bolje sprijeĉiti. o muţu treba provesti na naĉin da se minimalizira mikrobiološka kontaminacija. broj se moţe povećati na nekoliko milijuna/ml. Zbog toga je vaţno otkriti subkliniĉke sluĉajeve i sprijeĉiti da problematiĉno mlijeko uĊe u skupni tank. a kad doĊe do kliniĉkog oblika mastitisa.Nuţni zahtjevi kako bi se vime odrţalo slobodnim od infekcije (tj. ali se primjenom prikladnih postupaka moţe svesti na prihvatljivu mjeru. o sve do trenutka isporuke pomuzeno mlijeko treba skladištiti u ĉistim tankovima i na temperaturama koje onemogućuju rast mikroorganizama. Prihvatljiv broj mikroorganizama je do 100. U mnogim sluĉajevima uzgajivaĉ je svjestan samo kliniĉkih sluĉajeva mastitisa. Mastitis je najĉešća i najskuplja bolest mlijeĉnih stada.

Patološke posljedice mastitisa jesu ozljede tkiva i promjene u sekretornoj funkciji. jer neinficirane ĉetvrti mogu kompenzirati smanjeni prinos ĉetvrti koje su inficirane. Tijek infekcije varira. dok se ukupni protein neznatno smanjuje tj. bez vidljivih znakova koje bi stoĉar mogao uoĉiti (to je oblik subkliniĉkog mastitisa). dok u isto vrijeme dolazi do povišenja broja somatskih stanica. gljivice itd). Uzroĉnici mastitisa mogu tjednima ili mjesecima biti prisutni u mlijeĉnoj ţlijezdi. najĉešće je uzrokovana bakterijama. ali i do promjena u sastavu mlijeka. Mehanizam koji se nalazi iza ove regulacije kompenzacije i dalje je nepoznat. a kazein se smanjuje). Subkliniĉki mastitis se teţe otkriva. jer se i mlijeko i vime mogu ĉiniti normalnim. što dovodi do pogoršanja kvalitete u preradi mlijeka (proizvodnja sira . Što se tiĉe promjena u sastavu mlijeka. a subkliniĉkog mastitisa 90 do 95%. To dovodi do smanjene proizvodnje mlijeka. dolazi do opadanja koliĉine masti i laktoze. dolazi do promjena u proteinskom sastavu (serumski protein se povećava. Udio kliniĉkog mastitisa u stadu je od 5 do 10%. Tako da je broj somatskih stanica jedini znak koji upućuje na mastitis. Iz tog razloga je odreĊivanje broja somatskih stanica vrlo vaţno.loš randman). Tada dolazi do razvoja infekcije u jednoj ili više ĉetvrti vimena. jer nas broj somatskih stanica upozorava na 98 . iako uzroĉnici mastitisa mogu biti i drugi mikrorganizmi (virusi. Mastitis je upala jedne ili više ĉetvrti vimena. Mastitis se pojavljuje kad su sise izloţene patogenim mikroorganizmima koji prodiru kroz sisni kanal. Mastitis se pojavljuje u subkliniĉkom i kliniĉkom obliku. Ispravna procjena koliki je taj gubitak ne moţe biti pouzdana.

Ovisno o broju.000 som. mikoplazme (Pseudomonas aeruginosa. S. agalactiae. okoliša (porijeklom iz stelje. Najĉešći uzroĉnici mastitisa su Staphilococcus aureus i Streptococcus agalactiae.promjene u vimenu kad još nema kliniĉkih znakova mastitisa – subkliniĉki mastitis. dijagnoza i terapija).st. 9. Izluĉuju se mlijekom 99 . uberis. pa se stoga valja pripremiti na vrijeme.). U EU kriteriji za maksimalni broj somatskih stanica su stroţi i pribliţavaju se fiziološkom broju (200 -250. Enterobacter itd. dysgalactiae. Staphylococci – Staphilococcus aureus.000/ml mlijeka) obavještavaju se nadleţni veterinarski inspektori i veterinarske stanice. a to ĉeka uskoro i Bosnu i Hercegovinu. Coliformi – Escherichia. zemlje. Candida. Klebsiella. ostali mikrorganizmi – virusi. Uzroĉnici mastitisa mogu potjecati iz inficiranog vimena. vrsti i mjestu porijekla mikroorganizama bit će potrebno i razliĉito vrijeme izloţenosti ţivotinje kako bi došlo do infekcije. S. gljivice. Serratia. vode i gnoja). Mycoplasma bovis). Corynebacterium pyogenes.1 Uzroĉnici mastitisa Najĉešći uzroĉnici mastitisa su: bakterije (Streptococci – S. coli. equinus. Fungi. S. OdreĊivanje broja somatskih stanica u mlijeku provodi se u laboratoriju za kontrolu mlijeka. kao i novonabavljenih ţivotinja (donose nove sojeve mikroorganizama iz prijašnjeg mjesta uzgoja). Posljediĉno tome razlikuje se tijek infekcije te vjerojatnost izljeĉenja kod primjene terapije. O povećanom broju somatskih stanica u mlijeku (više od 400./mL). Zakonom i Pravilnicima obavezni su poduzimati odgovarajuće mjere suzbijanja mastitisa (otkrivanje subkliniĉkih mastitisa.

agalactiae i Str. te se iz tog razloga šire uglavnom muţom. Ovakav oblik mastitisa je najĉešći kod krava koje se nalaze u zatvorenim stajama u ranoj laktaciji. Kod mastitisa kojeg uzrokuju koliformne bakterije javlja se endotoksemija s povišenom tjelesnom temperaturom i znaĉajno je smanjena proizvodnja mlijeka.inficiranih ĉetvrti. coli najĉešće se nazivaju „okolišne“. Str. kliniĉki oblik mastitisa gotovo uvijek prolazi. smanjena opća otpornost. Obiĉno uzrokuju kroniĉne infekcije subkliniĉkog tijeka koji povremeno moţe prijeći u kliniĉki oblik (stres. ako se apliciraju prikladni antibiotici u vime. Izvor ovih mikroorganizama je okoliš i sama ţivotinja. Infekcije koje su uzrokovale bakterije Str. Infekcije koje uzrokuje Str. Kad se radi o infekcijama koje uzrokuje stafilokok postotak izljeĉenja je lošiji i takve su infekcije daleko tvrdokornije. agalactiae. telenje). U sluĉaju da je uzroĉnik mastitisa Str. izluĉevine). disgalactiae je sliĉan Str. dok je kod infekcije koju uzrokuje E. te tako moţe nastati tvrdokorni subkliniĉki mastitis. Uberis obiĉno dobro reagiraju na terapiju. aureusu u tome što se moţe 100 .coli vrlo vaţno dati potpornu terapiju kako bi se prevladala endotoksemija. Razmnoţavanje se odvija u organskom materijalu okoliša (slama. bilo tijekom pripreme vimena ili preko prljavih ruku i muzne opreme. dolazi do oporavka. prašina. ali moţe doći do bitno smanjene proizvodnje te ţivotinje (oštećenje sekretornih stanica). Sistemske infekcije s gubitkom apetita i povišenom tjelesnom temperaturom su rijetke. uberis i E. Ti patogeni mikrooganizmi se mogu razmnoţavati i kolonizirati u upaljenim sisama i sisnim kanalima što povećava stepen izlaganja sisa bakterijama. Ako je odabrana uspješna terapija.

ali uzroĉnici Pseudomonas i Mycoplasma bovis mogu uzrokovati ozbiljne probleme u nekim stadima.razmnoţavati i vrlo brzo kolonizirati lezije na sisama. Mnogo drugih mikroorganizama moţe uzrokovati mastitis. Sama ţivotinja je vrlo vaţan faktor u razvoju mastitisa. mastitisa potrebno je ispunjenje odreĊenih preduslova. uzroci infekcije mogu se dijagnosticirati s pouzdanošću jedino bakteriološkim testovima na uzorcima mlijeka koji su uzeti iz ĉetvrti vimena u sterilnim uvjetima (vaţno struĉno uzimanje uzoraka za mikrobiološka ispitivanja kojeg iskljuĉivo trebaju obavljati veterinari). već okoliš. tj. tj. Iako patologija razliĉitih vrsta infekcija pokazuje izrazite razlike. Uzimanje uzoraka za bakteriološku analizu (antibiogram) 9.2 Razvoj mastitisa Kako bi došlo do upale mlijeĉne ţlijezde. 101 . Slika 51. Ti manje uĉestali oblici nisu vaţni u tolikoj mjeri. ali primarno mjesto na kojem obitava nije mlijeko i inficirane ĉetvrti.

Upravljanje stadom (menadţment) 20% . ozljedama npr. nepravilna hranidba. sklonost bolestima.Genetika 25% .Mašine Grafikon 4. ozljeda vrška sise. voda.predisponirajući faktori ţivotinje kao što su genetika. Faktori koji utiĉu na pojavu mastitisa 6% 49% 20% 25% Masine Smjestaj Genetika Upravljanje 49% . opća otpornost. smanjeni imunitet – posebno nakon telenja. vrijeme izloţenosti mikroorganizmima. oprema. prostirka. toplinom ili hladnoćom. Faktori koji utiču na pojavu mastitisa 102 . higijena itd). vlaga. Mikroorganizmi: vrste mikroorganizama. hrana.Smještaj 6% . postojeća trauma koja moţe biti uzrokovana muznim ureĊajem. brzina strujanja zraka. brojnost i njihova virulentnost (sposobnost izazivanja bolesti). Okoliš: mikro i makroklimatski uvjeti u staji (temperatura.

Oblici akutnog mastitisa mogu biti: .ljetni mastitis: prenose ga muhe.infekciozni: povišena temperatura. Lijeĉenje treba zapoĉeti u ovoj fazi kako bi se izbjegle komplikacije. crvenilo. . zatim vodenasto i ĉak moţe sadrţavati krv. oteklina. padovima. gubitkom apetita.1 Akutni mastitis Općenito ga karakterizira crvenilo. bolovi. moţe doći do pojave groznice. Formiraju se kroniĉni apscesi u vimenu (zatvoreno gnojno ţarište u koţi ili potkoţnom tkivu ĉiji gnojni sadrţaj ima tendenciju izbijanja na površinu). uzrokovano transportom. nema temperature. poĉinje se stvarati gnoj. tijekom vlaţne sezone. sirast i neugodnog mirisa.coli: mlijeko postaje ţućkasto.3 Oblici mastitisa 9. ni crvenila.3. gubitka apetita.9.coli mlijeko je ţute boje i vodenasto. smanjene proizvodnje. moţe biti prisutna opća endotoksemija s povišenom tjelesnom temperaturom. Porijeklo ovog tipa mastitisa moţe biti traumatsko – praćeno promjenama u navikama. udarcima i nakon oteţanog telenja. Kao i kod tipa E. Isjedak iz apscesa je infektivan. .upalni: pojavljuje se nemir. gubi apetit. vrućica.uzrokovan E. postoje ĉvorići i ţivotinja je bezvoljna/depresivna. ĉak moţe doći do uginuća ako nije primjenjena adekvatna terapija potrebno je brzo djelovati . 103 . Ozdravljenje je vrlo sporo. mogu se (ali nije obavezno) napipati ĉvorići. gust. pojavljuje se blizu šuma. Uvijek se pojavljuje iznanada i pogaĊa više ĉetvrti. U ovoj fazi još nije izraţena infekcija. Najĉešće zahvaća ţivotinje koje nisu u laktaciji.

9.3. Opće stanje ţivotinje ne izgleda pogoĊeno. unutar nekoliko sati. postoje ĉvorići bez otekline. Ovisno o vrsti uzroĉnika ovisi tijek bolesti koji moţe loše završiti (moţemo izgubiti ĉetvrt vimena ili moţe doći do uginuća ţivotinje). crvenila ni otekline). nodularnog telitisa (upala vrška sise) i pada proizvodnje mlijeka.2 Sub-akutni mastitis Tijek bolesti brţi je od akutnog. Ovaj tip mastitisa je dosta uĉestao meĊu kravama koje su već bile lijeĉene antibioticima.4 Hroniĉni mastitis Pojavljuje se nakon uĉestalih mastitisa razliĉite etiologije nastanka. Kad uoĉimo prve simptome tijek moţe prijeći u akutni. ovaj tip mastitisa moţe voditi ponovljenim mastitisima. razvija se vrlo brzo.3. 104 . Preporuĉuje se što prije pristupiti struĉnom ljeĉenju. što potiskuje akutnu fazu.9. bez obzira na umjerenost simptoma. lezije. Na sisama se javljaju izboĉine. Ako se ne lijeĉi.3. Uoĉljiv visok broj leukocita zahvaljujući stafilokoknim uzroĉnicima i povećan broj somatskih stanica. kako bi ishod bio što povoljniji i za ţivotinju i vlasnika. otvrdnuća pa moţe doći do gubitka funkcionalne ĉetvrti.3 Subkliniĉki mastitis Postoji malo ili uopće nema općih ili lokalnih simptoma (nema povišene tjelesne temperature. 9. neoĉekivano.

u intervalima izmeĊu muţe.3. Krava ima nekoliko prirodnih naĉina odbrane od infekcije.MLEKO« Prodiranje (penetracija) kroz sisni kanal moţe se odvijati tijekom muţe.000 do više milijuna u ml. Dolazi do migracije kroz sisni kanal i kolonizacije sekretornih stanica 3. To je zbog toga što izlaganje patogenim mikroorganizmima traje obiĉno kratko. kod starijih krava i kod krava s kojima se loše gospodari. Mnogi faktori utjeĉu na pojavnost mastitisa i zbog toga je sistem gospodarenja ţivotinjama posebno vaţan. najvaţniji je zdrav sisni kanal koji sprjeĉava prodiranje mikoorganizama. ĉak i kad krava nije u laktaciji. Sve mlijeĉne krave kontinuirano su izloţene patogenim mikroorganizmima koji mogu uzrokovati mastitis. Broj patogenih mikroorganizama u mlijeku inficiranih ĉetvrti će varirati manje od 1. Mikroorganizmi koji su kolonizirali sekretorne stanice proizvode toksiĉne tvari koje su štetne za stanice koje proizvode mlijeko 4. a moţe eliminirati neke oblike infekcije. Mikroorganizmi ulaze kroz sisni kanal 2. Dolazi do reakcije imunog sustava krave koji šalje bijele krvne stanice (somatske stanice) na mjesto upale kako bi se organizam obranio Projekt »Higijena mlijeka od krave do trţišta . Mehanizam odbrane unutar vimena funkcionira na naĉin da reducira jaĉinu infekcije.000/ml i još se dalje razrijeĊuje mlijekom iz 105 . ali nove infekcije nisu toliko uĉestale. Nove infekcije se najĉešće pojavljuju u vrijeme zasušenja.5 Tijek infekcije 1. ali je najĉešće manje od 10. To se najĉešće dogaĊa kod oštećenih sisa i s loše osmišljenom muznom opremom koja ima “obrnuti protok“ mlijeka tijekom muţe.9.

Izloţenost sisa mikroorganizmima Str. jer se na taj naĉin ne utjeĉe na kolonizaciju upaljenih sisa i kanala. Dezinfekcija sisa u velikoj mjeri smanjuje mogućnost oneĉišćenja i infekcije mikoorganizmima i što je jako vaţno potiĉe iscjeljivanje manjih ranica na sisama. Nadalje. agalactiae i Str. 106 . povratno ispiranje) takoĊer će smanjiti izlaganje. dezinfekcija sisa. kolonizaciju). Povremeno će izlaganje biti povećeno ako se radi o neprimjereno oĉišćenoj muznoj opremi ili pranju vimena s kontaminiranom vodom. agalactiae i Str. pukotina i bilo kakvog oblika oštećenja sisa.ostalih neificiranih ĉetvrti vimena. aureus. dysagalactiae je dezinfekcija sisa odmah nakon muţe. Kako bi se odrţavalo sise u dobrom stanju mogu se u tekućinu za dezinfekciju (ali ne i u sredstva na bazi hiploklorita) dodati emolijenti (sredstva za omekšavanje koţe) ili masti. Najefikasniji naĉin smanjenja izlaganja mikororganizmima S. aureus. Dysagalactiae znaĉajno će se povećati kad su sise oštećene pa je tada olakšana i kolonizacija tim patogenim mikroorganizmima. Ostali postupci kao što je pranje vimena s dezinficijensom i ispiranje muzne opreme nakon svake muţe (tj. To se moţe izbjeći usvajanjem jednostavnih metoda ĉišćenja opreme. ali je njihov efekt manji nego uranjanje u dezinficijens tj. Str. Broj patogenih mikroorganizama na ĉistim pašnjacima je vrlo nizak. dezinfekcija sprjeĉava rast patogenih mikroorganizama u sisnom kanalu (tj. Kako bi se odrţavala niska razina izlaganja mikroorganizmima najvaţnije je odrţavati koţu vimena zdravom i na taj naĉin izbjegavati nastajanje upala. Str.

To se sprijeĉava redovnom izmjenom prostirke i/ili drţanjem krava na ĉistim pašnjacima. Zdrav sisni kanal je posebno efikasan naĉin sprjeĉavanja prolaska patogenih mikrorganizama u vime i predstavlja prirodnu barijeru od infekcije mikroorganizmima. Neizbjeţno je da prostirka s vremenom postane vlaţna i kontaminirana izluĉevinama i da se razvija dovoljno topline uslijed ĉega dolazi do ubrzanog razmnoţavanja E. Uberis ne razmnoţavaju. slama se mora dnevno nadomještati. 107 . Primjeri lošeg gospodarenja: . uberis. U sluĉaju pojave kliniĉkog mastitisa. Kad se krave drţe na slami ili piljevini u boksevima (slobodne staje). . .nepravovremeno pristupanje lijeĉenju. što moţe pogodovati nastanku mastitisa.nestruĉno apliciranje lijekova (neĉisti pribor). Nema samo funkciju fiziĉke barijere od prodiranja.neispravna muzna oprema. potrebno je ukloniti prostirku u potpunosti i obaviti dodatnu dezinfekciju poda staje. Osim rizika kod povećanog izlaganja mikroorganizmima i olakšanog prodora u mlijeĉnu ţlijezdu. postoje i ostali faktori u gospodarenju ţivotinjama koji su vaţni.Zemlja i svjeţi materijal za prostirku najĉešće nemaju patogenih mikrorganizama. ali mogu doprinijeti razvitku vrlo velike populacije patogenih mikrorganizama unutar nekoliko dana nakon što se stvore optimalni uslovi vlage i temperature. već omotaĉ u sisnom kanalu sadrţi sekret koji moţe sprijeĉiti rast mikroorganizama. coli i Str. TakoĊer je poţeljno koristiti pijesak kao neorganski materijal za prostirku u kojem se koliformne bakterije i Str.

ali kad je neophodno. ukljuĉuje kako tjelesne komponente (zdrava koţa i sluznica). Infekcije uzrokovane ovim naĉinom mogu se izbjeći ako koristimo muznu opremu koja ne moţe skliznuti tijekom muţe. Na ovaj naĉin moguće je da se patogeni mikroorganizmi prenesu mlijekom i da prodiru u ili kroz sisni kanal uzrokujući infekciju. 108 .6 Odbrana organizma od infekcije IMUNITET je sposobnost organizma da se odbrani od infekcija uzrokovanih izlaganjima mikroorganizmima ili parazitima. Nespecifiĉan imunitet predstavlja stalnu odbranu. Ako je sterilnost instrumenta upitna.. vrh sise treba biti oĉišćen dezinficijensom kroz 15 sekundi prije umetanja. Umetanje instrumenata tj. instrument treba ponovo sterilizirati. a u iznimnim sluĉajevima i sami uzgajivaĉi po dogovoru i uputama veterinara (nadzor). a instrument mora biti sterilan. što je regulirano zakonskim propisima (Zakonom o stoĉarstvu.3. Zakonom o dobrobiti ţivotinja i pripadajućim pravilnicima). Pod odreĊenim uvjetima u muznoj opremi moţe doći do znaĉajnih vakuumskih fluktuacija u omotaĉu sisne ĉaške. obrnuti protok). tako i ĉitav niz molekula u sekretima i stanicama krvi i tkivima. pribora za aplikaciju lijekova kroz sisni kanal treba izbjegavati. Kao rezultat javlja se turbulencija mlijeka koje uobiĉajeno teĉe iz sisa.zanemarivanje rezultata ispitivanja mlijeka (povišen broj somatskih stanica. 9. niţe vrijednosti mlijeĉne masti i laktoze). no u ovom sluĉaju se vraća u sisu (tj. Ovo je “prva linija odbrane”. Zakonom o veterinarstvu. Sve intervencije na ţivotinjama treba obavljati struĉno i educirano osoblje: veterinarski tehniĉari i veterinari.

Za njih se smatra da su relativno bezuspješne u sprjeĉavanju infekcija. osim ako se naposlijetku ne dogodi spontani oporavak ili ako se krava izluĉi iz stada. 109 . mjesecima i godinama biti prisutne pa se o tome mora voditi raĉuna kod plana kontrole mastitisa. ovaj dio imunološkog sistema prvi reagira. stres uzrokovan toplinom i faktore kao što je dob krave i stadij laktacije. . To ukljuĉuje hranidbu. a ako do prodora ipak doĊe. Infekcije uzrokovane E. Postoje ostali psihološki i okolišni faktori koji jesu ili se ĉini da su vaţni u odreĊenim stadima. U vimenu i mlijeku postoji odreĊen broj antimikrobnih tvari. imunoglobuline koji imaju sposobnost fagocitoze. . aktivira se specifiĉan dio odbrane. kolostrum) i aplikacija seruma sa specifiĉnim antitijelima oboljeloj ţivotinji (transfuzija).aktivni – kod infekcije nastaju specifiĉna antitijela. Interakcije su mnogo kompleksnije i nisu u potpunosti objašnjene.humoralni .pasivni – prijenos specifiĉnih antitijela s majke na mladunĉe (placenta. coli su najtvrdokornije ako se ne lijeĉe. ali su vaţni za reduciranje ozbiljnosti infekcije. Tek ako se na ovaj naĉin organizam ne odbrani. Ovdje su navedeni tek glavni aspekti vezani uz obranu organizma.imunitet kod kojeg tijelo stvara cirkulirajuća antitijela tj. Dugotrajne infekcije uzrokovane stafilokokima mogu tjednima.koja ima zadaću sprijeĉiti prodor napadaĉa u organizam. .celularni (staniĉni) – T-stanice limfocita pamte izloţenost vrsti mikroorganizma i šalju informaciju Bstanicama da proizvedu odgovarajuća antitijela. Specifiĉni imunitet moţe biti: .

4. tjelesnih stanica (tkivo vimena). a potjeĉu od leukocita (bijele krvne stanice) i epitelnih tj. Slika 52.4 Otkrivanje mastitisa U prevenciji mastitisa vrlo je vaţno rano otkrivanje poĉetka mastitisa. u normalnim okolnostima mogu biti mobilizirane vrlo brzo u sluĉaju ulaska bakterija.9. Somatske stanice gledane elektronskim mikroskopom Krave imaju dobro razvijen imuni sustav koji pomaţe u zaštiti od bakterijskih infekcija. Stanice krvotokom dospjevaju do mjesta infekcije. 9. koje stvara imuni sustav. Specijalizirane somatske stanice. Sumnju na postojanje mastitisa moţemo postaviti ako utvrdimo povećan broj somatskih stanica u mlijeku. One mogu prijeći stijenke krvnih ţila u 110 .1 Somatske stanice Somatske stanice ĉine sastavni dio mlijeka.

Kazein mlijeka. smanjenje sadrţaja mlijeĉne masti. mlijeĉna mast i laktoza opadaju kako se povećava broj somatskih stanica u mlijeku. Takvi proizvodi imaju lošiju aromu od proizvoda koji su proizvedeni od mlijeka s niskim brojem somatskih stanica. broj somatskih stanica i ostaci oštećenih stanica uzrokuju znaĉajne promjene u fizikalnim karakteristikama mlijeka. fermentirani proizvodi). To smanjuje vrijednost svjeţeg sirovog mlijeka. reducira vijek trajanja mlijeka i mlijeĉnih proizvoda. proteina i ukupne koliĉine mlijeka dovodi do smanjenja osnovne cijene mlijeka. Somatske stanice mlijeka ĉvrsto su povezane sa statusom zdravlja vimena. somatske stanice mogu imati i prijateljsku i neprijateljsku ulogu. a posljediĉno i s gubicima u proizvodnji i narušenom kvalitetom mlijeka. Visok broj somatskih stanica u mlijeku rezultira niţim kazeinom koji je vaţan u proizvodnji sira. a kao skupina nazivaju se bijelim krvnim stanicama. ali ne moţe 111 .podruĉje infekcije i imaju alate za otkrivanje i uništavanje invadirajućih bakterija i zaštitu tijela. leukocitima ili somatskim stanicama. a sam protein je općenito niţe kvalitete što se tiĉe karakteristika zgrušavanja. Povremeno. Postoji nekoliko tipova. pahuljice itd. Iz perspektive proizvodnje mlijeka. Prema broju somatskih stanica u mlijeku moţemo procijeniti zdravstveno stanje vimena. Pasterizacija uništava bakterije. kod ozbiljnijih sluĉajeva mastitisa. Visok broj somatskih stanica u mlijeku koje se koristi za preradu u mlijeĉne proizvode (konzumno mlijeko. Visok broj somatskih stanica u mlijeku predstavlja manje poţeljan sirovinski materijal za preraĊivaĉe. Povećani broj somatskih stanica. kao što su grudice.

Ti faktori se smatraju indirektnima i najvjerojatnije utjeĉu na pojavu nove infekcije. Upalne promjene vimena potrebno je dijagnosticirati (npr. što rezultira većom podloţnošću novim infekcijama. Primarni uzrok povišenog broja somatskih stanica je infekcija vimena. broj laktacija. Broj somatskih stanica u mlijeku proizvoĊaĉima odreĊuje osnovnu cijenu mlijeka (razred). a i prava na dodatna plaćanja (tvorniĉka i drţavna premija) koja se baziraju na broju somatskih stanica u sirovom mlijeku. Indirektni faktori su stres uzrokovan toplinom. individualni broj somatskih stanica se vrlo brzo podiţe. otvorene ozljede. kao i problemi s papcima. Visoke temeprature takoĊer mogu uzrokovati toplotni stres.uništiti enzime u mlijeku. starost krave. Na taj naĉin krave su izloţene većem broju bakterija ĉime se povećava rizik od novih infekcija.000 u mL. Broj veći od 200. a ostali faktori koji se pojavljuju indirektno utjeĉu na broj somatskih stanica. time se slabi imuni sustav ţivotinje. UtvrĊivanjem mastitisa California Mastitis Testom) i lijeĉiti. posebno ako su ta mjesta vlaţna i oneĉišćena. Normalan broj (individualne ţivotinje) somatskih stanica u mlijeku zdrave ţivotinje manji je od 200. Toplina takoĊer moţe uzrokovati povećan broj bakterija u podruĉjima gdje se krave odmaraju. Kad doĊe do infekcije vimena. 112 .000/mL upućuje na upalne promjene (raste broj leukocita u krvi/mlijeku) u vimenu/organizmu ţivotinje. Iz svega navedenog moţe se zakljuĉiti da povećan broj somatskih stanica ĉini znatne financijske gubitke i za proizvoĊaĉe i za preraĊivaĉe mlijeka. Enzimi mogu oštetiti frakcije masti i proteina te uzrokovati lošiju aromu. Infekcije vimena su direktan uzrok povišenog broja.

o Testirajte cijelo stado jednom mjeseĉno. ali se rezultati dobijaju veoma brzo i lako iz svake ĉetvrti vimena. ukoliko individualni SCC nije dostupan. on procjenjuje koliĉinu somatskih stanica u mlijeku. Postoji mnogo situacija gdje je CMT od velike koristi: o Za testiranje tek kupljene krave da bi se detektovao subkliniĉki mastitis. 113 . Ovaj test je manje precizan od individualnog brojanja ćelija. o Da bi utvrdili koja je ĉetvrt vimena zaraţena. jeftin i brz. on reaguje sa jedrima leukocita tako što formira gel. više ima nukleusa leukocita i formira se više ţelatinaste mase. ovaj test predstavlja najbolje rješenje za testiranje broja stanica. o Da bi se potvrdio status krave ukoliko doĊe do povećanja individualnog SCC. Posle ovoga moţete da odbacite mlijeko iz zaraţene ĉetvrti vimena. ili ga koristite izmeĊu dva DHI testa da bi bolje pratili subkliniĉki mastitis. Kada se CMT rastvor doda mlijeku. CMT – Kalifornija Mastitis Test Gledano sa strane ţivotinja.Slika 53. Što je veća infekcija mastitisom. Jednostavan.

Izbjegavajte mješanje mlijeka iz različitih sisa.o CMT moţe da se koristi kao rutinska praksa od 2 do 4 dana poslije teljenja. ili u nekim sluĉajevima da se primeni terapija antibioticima. Sakupite po nekoliko mlazeva iz svake sise u odgovarajući kontejner. testiranje ostalih ĉetvrti vimena vam dozvoljava da lijeĉite subkliniĉke ĉetvrti u isto vrijeme. CMT pozitivne ĉetvrti vimena se mogu dodatno testirati. Izmuzite nekoliko mlazeva iz vimena. o Kada morate da lijeĉite neku ĉetvrt vimena antibioticima tokom laktacije. 114 . Rezultati se teţe analiziraju na gustom kolostrumu odmah nakon teljenja. Slika 54 i 55. o PoreĊenje CMT rezultata tokom perioda zasušenosti i nakon teljenja moţe biti korisno da bi se utvrdilo da li je terapija za krave bez mlijeka efektivna i da li se dešavaju nove infekcije tokom perioda zasušenosti.

bez pravljenja mjehurića. Nagnite kontejnere sa mlijekom na stranu tako da vam ostane samo potrebna količina mlijeka.Slika 56 i 57. Dodajte istu količinu CMT rastvora u svaki od kontejnera. 115 .

Slika 58 i 59. Najbolje vrijeme za dobijanje rezultata je 10 sekundi nakon dodavanja rastvora. Isperite kontejnere prije slijedećeg testa. jer kasnije reakcija može da nestane. Rotirajte sve kontejnere horizontalno da biste promješali rastvor. 116 .

Slika 60. Upotreba CMT 117 .

2 Zašto odreĊujemo broj somatskih stanica u mlijeku? Broj somatskih stanica u mlijeku odreĊuje se zbog kontrole zdravstvenog stanja vimena. zbog spreĉavanja pojave mastitisa (otkrivanje subkliniĉkog mastitisa. cijenu i prodaju mlijeka.Fiziološki se broj somatskih stanica povećava dva do tri tjedna pred zasušenje i do 14 dana nakon telenja.6 puta povećava broj krava izluĉenih iz proizvodnje. Moramo uzeti u obzir da je svaka ţivotinja jedinka za sebe.3 Na koji naĉin se odreĊuje broj somatskih stanica u mlijeku? Broj somatskih stanica u mlijeku odreĊuje se fluoro-optoelektronskom metodom (ISO 13366-2:2006/IDF 1482:2006). Kod pojave mastitisa pojavljuju se sljedeći troškovi: o smanjuje se proizvodnja mlijeka. U laboratoriju za kontrolu mlijeka analiza 118 . o mlijeko je smanjene kvalitete. o povećavaju se troškovi veterinarskih usluga. Zbog svega navedenog moţe se reći: “Mastitis je najskuplja bolest mlijeĉnih krava”. 9. o povećavaju su izdaci za obnovu stada. koji predstavlja oblik mastitisa kod kojeg nema vidljivih znakova bolesti). 9. tj. Mastitis za 10 do 30% smanjuje proizvodnju.4. o povećavaju su izdaci za lijekove. a za 1. pa navedeno vrijeme fiziološkog povećanja broja somatskih stanica moţe i znaĉajnije odstupati. o povećavaju se troškovi rada. o umanjuje se trţišna vrijednost grla.4.

bez potrebnog vremena za poĉetak rada i bez rizika za izlaganje laserskoj zraci prilikom servisa. Prilikom prolaska ispred mjerne jedinice uzorak se obasjava plavim svjetlom koje pobuĊuje obojene stanice na taj naĉin da one emitiraju crveno svjetlo. Fossomatic 5000 razlikuje se od drugih brojaĉa stanica na principu protoĉnog citometra u više pogleda. mnoţe s radnim faktorom kako bi se dobio broj somatskih stanica u mililitru. Nit uzorka nošena je pomoću kemikalije Sheat liquid koja stvara vrlo tanku. Korist je u niţim troškovima odrţavanja. Princip rada analizatora Fossomatic 5000: Fossomatic 5000 sastoji se od mjernog sustava. Širina niti je rezultat promjera protoĉne ćelije i pritiska pomoću kojeg je uzorak ubaĉen u ćeliju. pipetne jedinice i konvejera. Protoĉni citometar: Mjerni princip je protoĉni citometar. . broje pomoću fotomultiplajera.Koristi halogenu svjetiljku umjesto lasera.odreĊivanja broja somatskih stanica provodi se na analizatorima: Fossomatic 5000 i Fossomatic FC (Foss). Glavne razlike su: . a temelji se na prolasku uzorka u vrlo tankoj niti ispred mjerne jedinice. što smanjuje prenosivost i mogućnost nakupljanja neĉistoća unutar analizatora. ali dobro definiranu nit uzorka.Prije svakog uzorka protoĉni sustav se temeljito ĉisti. Prije nego uĊe u protoĉnu ćeliju mlijeko se miješa s fluorescentnom bojom koja boji DNA molekula somatskih stanica. Ovi crveni svjetlosni impulsi se povećavaju. Promjer niti je tako mali da istovremeno omogućava prolaz samo jedne somatske stanice. 119 .

Od radnih otopina samo buffer/diluent i rinsing/sheath liquid ĉuvaju se u spremnicima izvan analizatora. prelaze preko ulaznog filtera i inkubiraju se u cjevĉici koja vodi do protoĉne ćelije.Mogućnost povratnog ispiranja pipete omogućuje pranje pipete u sluĉaju njene blokade neĉistoćama iz uzorka.Postoji ulazni filter koji uspješno sprjeĉava zaĉepljenja unutar protoĉne ćelije.istovremeno. olakšava rukovanje otopinama i sprjeĉava svaki direktni kontakt s otopinom. . a ulazni filter (preko kojeg se mješavina uzorka i 120 . .Zahvaljujući naprednom protoĉnom sistemu. .izmeĊu dva mjerna ciklusa cijeli se protoĉni sistem ispire. . .kada mješavina uzorka i Dye prolazi ispred mikroskopa.nakon inkubacije mjerni cilindar ubacuje mješavinu uzorka u protoĉnu ćeliju. . Filter se povratno ispire izmeĊu svakog uzorka. .mlijeko i dye buffer radna otopina se miješaju pomoću cilindra za uzorak i cilindra za buffer. broje i izraĉunava se broj somatskih stanica u mililitru. . izloţena je svjetlu i uslijed toga emitira svjetlosni impuls.. . dye i buffer/diluent se miješaju u skladištu u komori za miješanje.Dye otopina u vrećicama štedi vrijeme za pripremu kemikalija. . Funkcije protoĉnog sistema: . mlijeko ne ulazi u cilindre.mlijeko se iz uzorka uzima pomoću pipetne jedinice. Ovi impulsi koji potjeĉu od obojenih somatskih stanica se povećavaju. što znaĉajno produţuje trajnost klipa.Otpadno mlijeko razdjeljuje se u tri kategorije.

Kad se detektira mastitis. Zbog toga što spontani oporavak nije ĉesta pojava i ne postoji naĉin kako poboljšati oporavak. To utjeĉe na 121 . ali obavezno nakon provedenog ispitivanja uzoraka mlijeka – utvrĊivanja uzroĉnika i antibiograma. preporuĉuje se sprijeĉiti samo nastajanje mastitisa aplikacijom antibiotika u periodu zasušenja.otpad se separira u tri kategorije: otpadno mlijeko. vime je potrebno izmusti i pristupiti lijeĉenju prema savjetima veterinara. ijeka od krave do trţišta . U sluĉaju pojave kliniĉkog mastitisa potrebno je odmah potraţiti pomoć veterinara i pristupiti lijeĉenju. aureomycim). streptomycin.dye prolazi prije ulaska u protoĉnu ćeliju ) se ispire povratno: . penicilin ukljuĉujući polusintetiĉke. ovisit će i samo lijeĉenje. a i samog lijeĉenja koje nije ekonomiĉno tijekom laktacije. Efikasnost lijeka ovisit će djelomiĉno o osjetljivosti patogenog mikroorganizma na lijek i takoĊer o naĉinu na koji je lijek formuliran. Aplikacija antibiotika kroz sisni kanal u vime u razdoblju zasušenja je jednostavan naĉin prevladavanja gotovo svih kliniĉkih oblika mastitisa i eliminacije velikog broja infekcija. otpad s niskom koncentracijom i otpad s visokom koncentracijom dye otopine. Mnogi antimikrobni lijekovi koriste se u stvaranju proizvoda za terapiju mastitisa (npr.MLEKO« 9. uvoĊenje antibiotske terapije predstavlja glavnu prednost u kontroli mastitisa. Zbog oteţane dijagnostike subkliniĉkog mastitisa.5 Lijeĉenje mastitisa Ovisno o tome radi li se o kliniĉkom ili subkliniĉkom obliku mastitisa.

LIJEĈENJE NE PROVODITI PREMA VLASTITOM NAHOĐENJU! Ako se lijeĉenje provodi u razdoblju zasušenja krava koristeći se formulacijama koje su smišljene za tu svrhu. ali takoĊer i utvrĊivanjem uzroĉnika i anitbiograma. antibiotici širokog spektra) koji se koriste u toku laktacije i kod krava u zasušenju. Postotak izlijeĉenja u sluĉaju infekcije mikoplazmom i pesudomonasom je niţi. Gotovo sva terapija se daje bez prethodnog saznanja o uzroĉniku mastitisa.apsorpciju. U sluĉaju akutne upale. postotak izlijeĉenja se povećava i kreće se oko 50% za stafilokokne infekcije. Postotci eliminacije stafilokoknih infekcija variraju znaĉajno izmeĊu stada i manji su kod krava koje imaju više od jedne inficirane ĉetvrti i kod onih koje imaju mnogo ozbiljnije sluĉajeve 122 . Idealno bi bilo prije poĉetka terapije uzeti uzorke mlijeka za utvrĊivanje vrste uzroĉnika mastitisa i utvrĊivanja antibiograma pri ovlaštenim institucijama. distribuciju. Niti jedan antibiotski lijek nije idealan za sve situacije i zbog toga se koriste mješavine kako bi bili što efikasniji protiv velikog broja patogenih mikroorganizama (tj. bez obzira na potrebnu brzu intervenciju uvijek bi bilo poţeljno uzimanje uzorka mlijeka prije aplikacije lijeka (na taj naĉin potvrĊujemo ispravnost izbora lijeka ili nadopunjujemo terapiju). metabolizam i ekskreciju lijeka iz mlijeĉne ţlijezde. Pod ovim uvjetima tretiranje ĉetvrti vimena zahvaćenih kliniĉkim mastitisom standardnim proizvodima daje bakteriološku eliminaciju od 75 do 90% kod streptokoknih i oko 30% kod stafilokoknih infekcija.

Kako bi se izbjegla aplikacija kontaminiranog antibiotika.MLEKO« 9. izbor antibiotika i karenca trebaju biti po preporuci veterinara. Sljedeći rutinski postupci reducirat će broj inficiranih krava i pojavu kliniĉkih mastitisa za najmanje 70% ako se koriste kod svake muţe. Terapija se provodi najĉešće kao oblik davanja dvije do tri infuzije u intervalu od 24 sata. a ako se radi o sluĉaju tvrdokornih infekcija potrebno je davati i sistemske antibiotike (a ne samo lokalno u mlijeĉnu ţlijezdu). a mlijeko se ne predaje dva ili više dana kako bi se izbjegla kontaminacija skupnog mlijeka antibioticima (karenca). niti se moţe kontrolirati vakcinacijom ili upotrebom antibiotika. ali moţe biti reduciran na prihvatljiv nivo dobrim gospodarenjem i planiranom upotrebom antibiotika.6 Principi kontrole mastitisa Mastitis se ne moţe u potpunosti iskorijeniti. moţe potrajati i nekoliko dana prije nego što mlijeko postane normalno. potrebno je koristiti samo tvorniĉke jednokratne aplikatore. Projekt »Higijena mlijeka od krave do trţišta . Iako gotovo svi sluĉajevi kliniĉkog mastitisa odgovaraju brzo na terapiju. 123 . te potpornu terapiju kako bi se poboljšalo opće zdravstveno stanje ţivotinje. Antibiotska terapija se obiĉno daje kao otopina infuzije kroz sisni kanal. Kontrola mastitisa se temelji na jasnom sustavu upravljanja kako bi se sprijeĉila infekcija. Preduvjet za sprjeĉavanje pojave mastitisa je primjena dobre higijenske prakse. Aplikacija se treba obaviti samo nakon paţljivog ĉišćenja površine sise dezinficijensom. Lijeĉenje.mastitisa.

tekućom vodom najbolje rukom. • Izbjegavati upotrebu nisko poloţenih pašnjaka i moĉvarnih podruĉja gdje je uobiĉajena pojava muha. Preseliti goveda s pašnjaka za koje se zna da uzrokuju probleme s mastitisom. • Oprati zaprljana vimena prije muţe ĉistom. hipoklorit. Neizvjestan je uspjeh kontrole mastitisa kod zanemarenih. sredstva za dezinfekciju koja sadrţe emolijentno sredstvo. • Uroniti u dezinficijens ili prskati sve sise nakon muţe dezinficijensom za sise (npr. oštećenja sisa).1. najbolje je obavljati izmjenu organske prostirke na dnevnoj bazi ili koristiti pijesak za prostirku. Usvojiti prakse dobrog gospodarenja ţivotinjama (kravama) kao vrlo vaţnu bazu u rutinskoj kontroli mastitisa (npr. idophor. jednokratnim papirnatim ruĉnicima i u potpunosti osušiti. Reducirati izlaganje patogenim mikroorganizmima: • U potpunosti oĉistiti svu opremu nakon muţe. Ako se pojave lezije. koristiti sredstva za uranjanje ili prskanje vimena tj. • Krave koje se drţe u stajama moraju biti u ĉistim uvjetima drţanje. 124 . • Usvojiti kontrolne mjere za suzbijanje muha. • Dodatne koristi mogu se ostvariti dezinfekcijom ruku prije muţe svake krave. koristeći se individualnim ruĉnicima. • Ako je moguće oboljele krave posljednje musti. pothranjenih krava koje se drţe pod utjecajem stresa i u prljavim uvjetima. Ne prati kontaminiranim priborom i vodom. drţanje. higijena). uranjajući sisne ĉaške u dezinficijens prije muţe svake krave i povratnim ispiranjem. klorheksadin). 2. hranidba. • Usvojiti postupke koji sprjeĉavaju pojavu lezija sisa (rana.

9. • Izluĉivanje krava kod kojih je uĉestala pojava kliniĉkog mastitisa. • Korištenjem muzne opreme koja je ispravno testirana i odrţavana. kooperacijama ili mljekarama koje sakupljaju mlijeko.3. • Tretiranje krava u razdoblju zasušenja infuzijom antibiotika po preporuci veterinara. Takav oblik podrške moţe se osigurati putem razliĉitih vladinih agencija. • Minimaliziranjem efekta vakuumskih fluktuacija. Reducirati trajanje infekcija kroz: • Otkrivanje kliniĉkog mastitisa pregledavanjem prvih mlazeva mlijeka mastitis testom ili automatiziranim muznim ureĊajima koji detektiraju promjene u mlijeku. Smanjiti mogućnost prodora patogenih mikroorganizama kroz sisni kanal: • Izbjegavanjem ozljeda sisa ili najezde muha. • Korištenjem prilagoĊene muzne opreme kako bi se sprijeĉio „obrnuti protok“.6.1 Svjesnost o mastitisu i organizacija kontrole mastitisa Ukoliko uzgajivaĉi ţele uspješno kontrolirati mastitis potrebno je potraţiti tehniĉku i laboratorijsku podršku. 4. nego u prvoj godini razine padaju na 50% i nastavljaju padati u narednim godinama. Takav oblik podrške trebao bi: • Osigurati usluţni servis (veterinara. Redukcija pojavnosti infekcije ne javlja se odmah. tehnologiju gospodarenja ţivotinjama i mehanizacijom za muţu) 125 . • Apliciranje intramamarne infuzije antibiotika pod veterinarskim nadzorom kravama koje su zahvaćene kliniĉkim oblikom i obavezno ĉuvati zapise.

7 Gubici uzrokovani mastitisom Zbog vaţnosti kontrole mastitisa i potrebe primjenjivanja dobre higijenske (proizvoĊaĉke) prakse navodimo pregled gubitaka koje uzrokuje mastitis: UZGAJIVAĈI tj. dezinficijense i antibiotike. U sluĉaju dopreme kontaminiranog 126 . Smanjuje se prinos mlijeka. mjeseĉno) dajući rezultate analiza uzoraka mlijeka (skupnog i individualnog) kako bi se ukazalo na problematiku u stadu. te smanjene hemijske i higijenske kvalitete mlijeka. • Izvještavati redovito uzgajivaĉe (npr. mlijeko koje ima slabiji kvalitet ili je kontaminirano antibioticima nije za prodaju. EFIKASNA KONTROLA MASTITISA OVISI O REDOVITOM POSTUPANJU UZGAJIVAĈA PREMA JEDNOSTAVNIM RUTINSKIM POSTUPCIMA.kako bi osigurali da uzgajivaĉi dobiju ispravnu informaciju o najboljim postupcima po kojima treba postupati. 9. prisutni su troškovi veterinarskih intervencija i antibiotika. • Osigurati dostupnost dobre opreme za muţu.MLJEKARSKA INDUSTRIJA Industrija prerade mlijeka je takoĊe izloţena gubicima zbog problema koji proizlaze iz mlijeka u kojem se nalaze antibiotici. PROIZVOĐAĈI MLIJEKA Mastitis uzrokuje direktne ekonomske gubitke uzgajivaĉima na nekoliko naĉina. PRERAĐIVAĈI .

Problemi ovakve prirode predstavljaju dodatne troškove kako ljudima tako i nacionalnom zdravstvu. ZDRAVLJE LJUDI Lošiji kvalitet mlijeka moţe utjecati na zdravlje ljudi. ZDRAVLJE ŢIVOTINJA Pojavom mastitisa dolazi do smanjene funkcije ĉetvrti vimena. Mlijeko ţivotinja koje su tretirane lijekovima zbog pojave mastitisa moţe sadrţavati rezidue koje mogu uzrokovati probleme sa zdravljem ljudi tj. pojavu alergija (posebno su osjetljive skupine: djeca. oboljele osobe. starije osobe. 127 . osobe oštećenog imunog sustava). proizvodi se manje mlijeka. a u ozbiljnijim sluĉajevima mastitisa posljedice mogu biti i uginuće ţivotinje ili dolazi do izluĉivanja ţivotinje iz stada.mlijeka u krug tvornice mljekara ga je duţna neškodljivo ukloniti što predstavlja dodatni trošak. trudnice.

infekcione bulbarne paralize. Samo pravilnim i sistematskim radom ostvariti će te dobre rezultate. kao i mlijeko od krava za koje 128 .10.rutine muzaĉa Ako ţelimo pri proizvodnji mlijeka ostvariti veći profit moramo se toga pridrţavati. Koje boluju od zaraznih bolesti (plućna tuberkuloza.ĉistoće štale . Da bi smo proizveli kvalitetan mlijeĉni proizvod. hemoragiĉne septikemije. tuberkuloza vimena). MLIJEKARA NE SMIJE DA OTKUPI MLIJEKO KOJE POTIĈE OD KRAVA 1. kojeg proizvodimo. crnog prišta. potrebno je brzo hlaĊenje mlijeka na 4ºC.ispravno korištenog muznog aparata . od koliĉine vode koju moţemo upotrijebiti za hlaĊenje i raspoloţive elektriĉne energije. Izbor opreme za hlaĊenje zavisi od koliĉine mlijeka. Koje boluju od goveĊe kuge. slinavke i šapa.higijene i zdravlja vimena . bjesnila. bolesti crijeva.ZAKLJUĈAK Proizvodnja kvalitetnog mlijeka zavisi od: . Ako se pridrţavate uputa koje se navedene neće te imati pojave mastitisa u stadu a time i manje somatskih ćelija u mlijeku i mikroorganizama (bakterija) u mlijeku. upale pluća. crvenog vjetra. 2. mokraćnih i polnih organa kao i od krava koje pozitivno reaguju na tuberkuloznu probu. Pravilan rad muznog aparata u velikoj mjeri zavisi od njegovog odrţavanja. da sprijeĉimo razvoj bakterija.

4. sulfamidima ili nekim drugim lijekovima koji mogu da prijeĊu u mlijeko. i to najmanje 5 dana od završetka lijeĉenja. 7. TakoĊe ni 1. ali ne 15 dana prije niti 8 dana poslije telenja (da ne bi sadrţalo kolostrum). iz razliĉitih razloga. 6.53°C) ili indeksom refrakcije (da nije manji od 1. ţućkastobijelo boju. Kome nije dodata voda. što se utvrĊuje taĉkom mrţnjenja (koja ne smije da bude veća od 0. Mlijeko za koje je utvrĊeno da su mu dodavane bilo kakve primjese i falsifikovano mlijeko 2. sumnjamao da boluju od nekih pomenutih zaraznih bolesti. ukus.3. 4. . 2. Koje imaju upalu vimena (mastitis). 3. Kome ništa nije dodato niti oduzeto. utvrdio da nije za ljudsku ishranu. Ĉije je opšte zdravstveno stanje loše. Koje ima njemu svojstven miris. 8. Mlijeko koje ima mehaniĉkih primjesa od prljavih krava i suĊa MLIJEKARA MOŢE PREUZETI SAMO MLIJEKO: Koje dobijemo muţom zdravih krava. Ĉije mlijeko pri kontroli izluĉuje pahuljice.3420) ili brojem refrakcije (koji nije manji od 39) 129 1. Iz ĉijih se polnih organa izjuĉuje gnoj Kod kojih je veterinar. 5. Koje su lijeĉene antibioticima.

8.034. koje sadrţi najmanje 3.5. Kome nije oduzeta bilo na koji naĉin.2 % mlijeĉne masti. Ĉiji stepen kiselosti nije veći od 7. mlijeĉna mast tj.6°SH (po Soxlet-Henkelu).029 niti iznad 1. Koje ima najmanje 8. Koje je neposredno poslije muţe ohlaĊeno na 4°C 10. 7.5 % suhe materije bez masti. 9. Ĉija specifiĉna gustina nije ispod 1. 6. Koje nije grubom mehaniĉkom neĉistoćom oneĉišćeno 130 .

EVIDENCIJA PROIZVODNJE MLIJEKA PRAĆENJE KOLIĈINE MLIJEKA U STADU KRAVA ime i br. Datum zadnjeg telenja Datum zadnjeg pripusta Servisno razdoblje Datum zasušenja Zasušena dana Pasmina S/HF Datum 131 .

Ţivotna proizvodnja 132 . 2. 5. 3.PROIZVODNJA MLIJEKA PO LAKTACIJI Ime: Broj: Oteljena: Pasmina: Otac: Majka: Broj laktacije Datum telenja Intrval telenja Starost Laktacija dana Mj. Mlijeka litara Mast Protein Dnevni prosjek NAPOMENE % kg % kg litara %mast %protein God 1. 4.

KONTROLA KVALITETA MLIJEKA KRAVA ime i br. br. Koliĉina lit. Ml. Mikroorganizmi NAPOMENA 133 . masti % Proteini % Somatske ćel.

INFORMACIJE O ZDRAVLJU KRAVA ZA FARMERE I VETERINARE Izvještaj o pojavi mastitisa (MAST) Krava Datum Primjedba Mlijeĉna groznica (MF) Krava Datum Primjedba Zaostala placenta (RP) Hromost krava (LAME) Krava Datum Primjedba Krava Dijareja (DIARHEA) Datum Primjedba Krava Ketoza (KETOSIS) Datum Primjedba Krava Metritis (METR) Datum Primjedba Upala pluća (PNEU) Krava Datum Primjedba 134 .

OBRAZACA ZA TESTIRANJE MUZNIH GRLA Farma Oznaka stada Datum testiranja Dogadjaj (Staviti samo broj) 1=Nije osjemenjena 4=Osjemenjena 2= Oteljna 5=Gravidna 3=Open 6=Zasusena 7=Prodana Mlijeko .muza Identifikacija i ime krave jutarnja vecernja Broj uzorka Dogadjaj Datum Bik (UKUT kodovi: Uslovi koji uticu na testiranje) M=los rad mjeraca A=Mastitis L=Izgubljen uzorak H=Krava u estrusu F=Krava trenutno nije na farmi 135 .

G=Gatacko.Crveni holstajn. SA . B=Bik.Broj Farme_______________________ Registar muznih grla Azurirano________________ Ime vlasnika farme_______________________ Selo______________________ Pol & Status * Datum rodjenja Zvanicna oznaka grla (ID) 1 2 3 4 5 6 7 Uobicajeno ime Pasmina** Otac Ime & Oznaka Majka Ime & Oznaka * K=Krava. CH=Crni holstajn. RH . MT=Musko tele ZT= Zensko tele B=Smedje Alpsko. M=Mjesano (objasni) 136 . ** S=Simental. N=Normandijsko. O=Ostalo (objasni).Sivo Alpsko.

Obrazac br. zasusenje + prodaja) Cijena mlijeka TELJENJE I POBACAJI Krava Datum KM Broj markice Tele M/Ţ Prethodno vrijeme Vrijeme testiranja Zasusenje Datum Zasusenje Datum start stop Tezina Krava prodata Datum Razlog TEZINA TELENJA 1 Bez pomoci 2 Manja pomoc 3 Potrebna pomoc 4 Znacajan zahvat 5 Veoma tesko RAZLOZI PRODAJE 1 Mala prizvodnja mlijeka 2 Uzgoj 3 Bolest ili povreda 4 Mrtva 5 Mastitis 6 Noge/papci 7 Selidba 137 . 1 za farmere (Teljenje.

Obrazac br. 2 za farmere (Informacije o reprodukciji) Izvjestaj o uzgoju i parenju Steona Ime krave/br Datum Bik Ime krave/br Datum Bik Datum provjere steon._______ Otvoreno Posljednje 3 isporuke mlijeka 1 2 3 138 .

KALENDAR OSJEMENJAVANJA. ZASUŠENJA I TELENJA Kontrola JAN Osjemenjavanje AVG Kontrola Zasušenje FEB MAR APR MAJ JUN SEP Kontrola OKT Kontrola NOV Kontrola DEC Kontrola 22 23 24 25 26 27 28 29 30 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 JAN OKT NOV DEC JAN FEB MAR Telenje 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 22 23 24 25 26 27 28 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 22 23 24 25 26 27 28 29 30 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 139 .

JUL Osjemenjavanje FEB Kontrola Kontrola Zasušenje AVG SEP OKT NOV DEC MAR Kontrola APR Kontrola MAJ Kontrola JUN Kontrola 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 JUL APR MAJ JUN JUL AVG SEP Telenje 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 22 23 24 25 26 27 28 29 30 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 22 23 24 25 26 27 28 29 30 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 140 .

Kalit.. G. Mužić. : . Kostelić. Michael M. Zagreb.uk . S..com – Somatic Cells: Function and relationship to milk production 12. 2003 2. Caput.o. 2000. www.uk – Dairy knowledge 13. A.. A... Novi Sad.delaval. Zagreb.: Higijena na farmi i u okolišu. : Mlijeko od farme do mljekare. Grgić. 4. Zagreb. S. Z. Tumpej. 6. 5. Petričević A.co. Križevci. Scutz . 8.: Stočarstvo.. Standards and guidelines for assessment 17.. Asaj.edu . i suradnici: Sustav kontrole mlijeka u Hrvatskoj... S. 2002. Nikolić.fao.gov.ansci.: Ishrana krava. Štafa.org. Solić. D. Strokovna publikacija. www. P. Univerzitet u Novom Sadu.... 2007 3. Z. J. HSC 11. Zagreb. 1996.Milk Production and Biosynthesis 14.uiuc..defra. 1991.. Krolik. Caput.Milking. Združenje govedorejcev Slovenije. M.foodsci. Brinzelj. Čaušević. Celeber d.Somatic Cells in Milk 10. Srećković A. P. Sveučilište u Zagrebu. M. Dr. Jovanović. www.Dairy knowledge 15. Zagreb. Feldhofer.milkproduction. Z.o. Havranek. 2003 7.Mastitis Treatment and Control 16. www.org . www.uoguelph. R.. 1998...ca .: Kako postići kakvoću svježeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom. M. Poljoprivredni fakultet. www. I. Jurić.National dairy farm assured scheme. V.uk . Domžale..Literatura 1. milk production hygiene and udder health 141 . Dakić.classes. Steiner Z..: Govedarstvo.ndfas. A. Hrvatska mljekarska udruga. 9. Rupić. Školska knjiga.: Higiensko pridobivanje mleka.Higijenska proizvodnja mlijeka. www.

96/23/EC: Council Directive on measures to monitor certain substances and residues thereof in live animals and animal products. 24. 28. Rev 4-2003: Recommended international code of practice: General principles of food hygiene. and in particular Annexes I and III thereto. 48/2005: Directive maximum residue levels for certain pesticides in and on cereals and certain products of animal and plant origin. 854/2004: Regulation (EC) specific rules for organisation of official controls on products of animal origin intended for human consumption. 22. 91/68/EEC: Directive belonging to a sheep and goat holding officially free or free of brucellosis (Brucella melitensis). 98/58/EC: Directive concerning the protection of animals kept for farming purposes.vetextension. 64/432/EEC: Directive on animal health problems affecting intra-community trade in bovine animals and swine. CAC/RCP 38-1993: Recommended internationa code of practice for control of the use of veterinary drugs 142 . 29. 23.psu. 21. CAC/RCP 1-1969. is applicable as regards the maximum residue levels for pharmacologically active substances in milk. 90/2377 Council Regulation (EEC): Community procedure for the establishment of maximum residue limits of veterinary medicinal products in foodstuffs of animal origin (9). 853/2004: Regulation (EC) specific hygiene rules for food of animal origin. 26.18.edu . 80/778/EEC: Council Directive relating to the quality of water intended for human consumption. 27. 20. 852/2004: Regulation (EC) hygiene of foodstuffs.Bovine Mastitis 19. 30. 25. www.

CAC/RCP 57-2004: Code of hygienic practice for milk and milk products. 34. 36. CAC/RCP 54-2001: Codex Code of Practice on Good Animal Feeding. CODEX STAN 206-1999: Codex general standard for the use of dairy terms. 32. CAC/RCP 49-2001: Code of practice for source directed measures to reduce contamination of food with chemicals. CAC/RCP 47-2001: Code of hygienic practice for the transport of food in bulk and semi-packed food. 35. 33. GlobalGAP Standard 143 .31.

033 722 090 Fax.bosniafarma. 035 277 520 Fax.PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUDENA OD STRANE AMERIFKE AGENCIJE PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUDENA OD AGENCIJE ZA MEĐUNARODNI ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (USAID) I ŠVEDSKE STRANE AMERIEKE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (USAID) I ŠVEDSKE AGENCIJE ZA MEĐUNARODNI RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FOSTERING AGRICULTURAL MARKETS RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY) ACTIVITY) FARMA Sarajevo Kolodvorska 12 Phone.035 277 521 FARMA Banja Luka Krajiskog korpusa bb Phone. 051 327 530 Fax.033 661 562 FARMA Tuzla Marsala Tita 34 A Phone.ba .051 327 532 FARMA Mostar Buna bb Phone/Fax: 036-480-935 www.