You are on page 1of 147

DOBRA HIGIJENSKA PRAKSA U PROIZVODNJI MLIJEKA

- Septembar 2010 -

PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUDENA OD STRANE AMERIFKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (USAID) I VEDSKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FOSTTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY)

DOBRA HIGIJENSKA PRAKSA U PROIZVODNJI MLIJEKA


do trita - MLEKO Autor: Dr Midhat Glavi - Septembar 2010 -

Stajalita izraena u ovoj publikaciji odraavaju stajalita autora i ne moraju da odraavaju stajalita Amerike agencije za meunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava, Vlade Kraljevine vedske, ili vedske meunarodne agencije za razvoj.

Recenzija
Proizvodnja mlijeka je najstrunija i najzahtjevnija proizvodnja u domenu poljoprivrede, odnosno stoarstva. U tu proizvodnju moraju biti ukljuena multidisciplinarna znanja iz poljoprivrede, zoohigijene, zdravstva, patologije, zatite okoline i dr. Zato je to veoma teko iznijeti u jednom pisanom materijalu tipa prirunika za dobru i higijenski ispravnu proizvodnju mlijeka. Naa literatura jako je skromna u prezentovanju publikacija o toj problematici, ako tih radova i ima onda se oni nalaze na vie mjesta pa su esto i nedostupni. Autor prirunika dr Midhat Glavi kao vrsni poznavalac te problematike uspio je na jednom mjestu da to sve obuhvati na jedan vrlo pristupaan i struan nain. Pisati prirunike veoma je teko i odgovorno, jer on koristi svakome: onaj koji zna neka provjeri svoje znanje, a onaj koji ne zna neka naui. Ovo djelo sluie naim farmerima kao koristan tehnoloki vodi za dobru proizvodnju i higijensku ispravnost mlijeka. U priruniku su izneena sva najnovija dostignua koja se sad primjenjuju. Sama koncepcija pisanja prirunika zasnovana je na kranje strunim i naunim osnovama jer ini jedinstven i zatvoren bioloki krug: zemlja, hrana, krava, objekat, iskoritavanje, pravilna upotreba (tehnologija). Jednostavno reeno prilikom pisanja ovog prirunika dr Midhat Glavi imao je jasnou u mozgu, mislima, idejama i pisanjem. Banja Luka, 27.5.2010. god. Recenzent

Prof. dr Dragutin Matarugi

SADRAJ
1. Zahtjevi za proizvodnju mlijeka..................................5 2. Higijenski propisi EUza gazdinstva s proizvodnjom mlijeka i kolostruma..................................................10 3. Smjernice za izradu pravila za ulazak posjetilaca u staju............................................................................14 3.1 Pravila za ulazak u staju .....................................14 3.2 Faktori koji utjeu na kvalitet mlijenih proizvoda.............................................................15 4. Zahtjevi preduvjetnog programa GAP/GMP / GHP specifini za farme za proizvodnju mlijeka Kontrola rada na farmi...........................................................16 4.1 GLOBALGAP - HACCP pristup utemeljen na sigurnost hrane na farmama za proizvodnju mlijeka.................................................................19 5. Mlijeko.......................................................................28 5.1 Mlijena lijezda vime.....................................35 5.2 Laktacija..............................................................39 6. Mua...........................................................................45 6.1 Otputanje mlijeka...............................................45 6.2 Stimulacija prije mue.........................................45 6.3 Stimulacija nakon mue......................................49 6.4 Efikasno izmuzivanje..........................................49 6.5 Interval mue.......................................................50 6.6 Rutina mue.........................................................51 6.7 ienje i pranje sisa...........................................51 6.8 Higijena muzaa..................................................55 6.9 Izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka.....................55 6.10 Mlijeko sa utvrenim nepravilnostima..........57

Zavrna dezinfekcija.....................................57 Ponaanje krava............................................58 Metode mue.................................................60 7. Izvori kontaminacije mlijeka.....................................62 7.1 Kljuni izvori kontaminacije..............................63 7.2 Kako reducirati rizik kontaminacije mlijeka................................................................65 8. ivotinje i smjetaj....................................................68 8.1 Upravljanje istoom..........................................77 8.2 Ope zdravlje......................................................78 8.3 Smjetaj ivotinja u stajama sa slobodnim nainom dranja..................................................78 8.4 Prolazi.................................................................79 8.5 Prostor za muu izmuzite...............................80 8.5.1 Struktura................................................80 8.5.2 Upravljanje izmuzitem.........................82 8.5.3 Automatski sistem mue (ASM)...........82 8.6 Muzna oprema....................................................83 8.6.1 Deterdenti i dezinficijensi....................84 8.6.2 Dnevni postupci.....................................85 8.6.3 Preporueni sistem ienja...................86 8.6.4 Preporueno ienje vruom vodom.....................................................86 8.6.5 Uspjenost ienja................................87 8.6.6 Odravanje.............................................87 8.7 Hlaenje mlijeka i tankovi za skladitenje..........................................................87 8.7.1 Smjetaj tankova....................................88 8.7.2 Hlaenje mlijeka....................................88 8.7.3 ienje..................................................88

6.11 6.12 6.13

8.8 Prostor za skladitenje mlijeka............................89


8.8.1 Smjetaj i struktura................................90 8.8.2 Upravljanje.............................................92 8.9 Ope preporuke...................................................93 8.9.1 Opskrba vodom.....................................93 8.9.2 tetoine i ostale ivotinje.....................94 8.9.3 Veterinarski nadzor mlijenih farmi.......................................................95 8.9.4 Jedinice za izolaciju...............................95 8.9.5 Osoblje...................................................96 8.9.6 Higijena mlijeka.....................................96 9. Mastitis i kontrola mastitisa.......................................97 9.1 Uzronici mastitisa..............................................99 9.2 Razvoj mastitisa................................................101 9.3 Oblici mastitisa..................................................103 9.3.1 Akutni mastitis.....................................103 9.3.2 Sub-akutni mastitis...............................104 9.3.3 Sub-kliniki mastitis.............................104 9.3.4 Hronini mastitis..................................104 9.3.5 Tijek infekcije......................................105 9.3.6 Odbrana organizma od infekcije..........108 9.4 Otrkivanje mastitisa...........................................110 9.4.1 Somatske stanice..................................110 9.4.2 Zato odreujemo broj somatskih stanica u mlijeku..............................................117 9.4.3 Na koji nain se odreuje broj somatskih stanica u mlijeku..................................117 9.5 Lijeenje mastitisa.............................................120 9.6 Principi kontrole mastitisa.................................122

9.6.1 Svjesnost o mastitisu i organizacija kontrole mastitisa............................................................124 9.7 Gubici uzrokovani mastitisom..........................125 10. Zakljuak..................................................................127 11. Evidencija u proizvodnji mlijeka.............................130 12. Literatura..................................................................140

11. Zahtjevi u proizvodnji mlijeka


Sva hrana (ukljuujui mlijeko i mlijene proizvode) moe postati potencijalni uzrok ili sredstvo prijenosa bolesti (alimentarne intoksikacije toksini), ili posrednik u prijenosu samih uzronika bolesti. ivotinje koje proizvode mlijeko mogu biti prijenosnici patogenih mikroorganizama opasnih za ljude (zoonoze - zajednike bolesti ljudi i ivotinja, npr. tuberkuloza, bedrenica, bruceloza - prijenos sa ivotinje na ovjeka). Patogeni mikroorganizmi prisutni u mlijeku mogu poveati rizik od pojavljivanja bolesti koje se mogu prenijeti hranom. Mlijeko je hrana visoke prehrambene vrijednosti, koja se esto koristi u svakodnevnoj ishrani. Mlijeko esto koriste rizine kategorije stanovnitva: djeca, stari i bolesni ljudi. Kako bi se sprijeili ili smanjili rizici od bolesti prenesene hranom, to je potrebno uvesti relevantne mjere kontrole u svim fazama u proizvodnom lancu mlijeka, ukljuujui i primarne proizvoae farmere. Netreba zaboraviti da sigurnost hrane poinje na farmi, te da je osnov proizvodnje bezbijedne hrane primarna proizvodnja. Cilj farmera je osigurati sigurnost i kvalitet sirovog mlijeka proizvedenog na farmi te da zadovolji i najvia oekivanja od strane prehrambene industrije i potroaa. Na ovaj nain su u lancu svi zadovoljni, jer e farmer dobiti vie novca za higijenski ispravno mlijekao a industrija e moi proizvesti proizvode sa veom dodanom vrijednou. On - farm praksa (praksa na farmi) takoer treba osigurati da se mlijeko proizvodi od zdravih ivotinja pod

prihvatljivim uvjetima za ivotinje te u skladu s zatitom okolice (Kljaji i sar., 2005; ). Farmeri bi trebali imati priliku za poveanje vrijednosti njihovih krajnjih proizvoda - sirovog mlijeka po prihvatanju metoda proizvodnje koja zadovoljava zahtjeve potroaa i mljekare, to je definisano Pravilnikom o kvalitetu svjeeg sirovog mlijeka u odjeljku cijena mlijeka, gdje postoje stimulacije i destimulacije na cijenu po osnovu klasa kvaliteta. Uloga proizvoaa mlijeka je da osigura provoenje dobre poljoprivredne, higijenske i proizvoake prakse (GAP Good Agricultural Practice, GHP Good Hygenic Practice , GMP Good Manufacturing Practice) od strane svih zaposlenih na nivou farme. Fokus bi trebao biti na sprjeavanju problema u proizvodnji (ukljuujui bolesti ivotinja) umjesto da ga rijei nakon to se problem pojavi. GAP/GMP/GHP (dobra poljoprivredna, dobra proizvoaka i dobra higijenska praksa) predstavljaju opa pravila (znanstveno utvrene najbolje prakse) za higijensku proizvodnju, rukovanje i pripremu razliite hrane. Iako GAP/GMP/GHP pravila nisu specifine za proces ili proizvod, oni sadre upute kako proizvesti odreenu hranu na higijenski nain i predstavlja osnovu (preduvjet) za daljnje nivoe kontrole, moe biti izgraen kao HACCP i preporuke za sigurnu proizvodnju odreene hrane. HACCP je iroko prihvaen kao najefikasniji nain proizvodnje sigurne, prihvatljiva hrana. FAO / WHO te druge relevantne institucije u svijetu smatraju da HACCP planovi se ne odnose na farme - uzgoj ivotinja za proizvodnju hrane, ali tu je GlogalGAP na nivou farme. 6

Ovo je naznaeno u Uredbi (EC) No 852/2004 o higijeni prehrambenih proizvod. Ipak, HACCP naela su vrijedna i ona su koritena za analizu opasnosti i preporuke potencijalnih korektivnih mjera. GlobalGAP primjenju sve HACCP principe ali u primarnoj proizvodnji. Cilj je: a) primjena preporuka Opa naela higijene hrane (CAC/RCP 1-1969, Rev 4-2003), b) Kodeks higijenske prakse za mlijeko i mlijene proizvode (CAC/RCP 57-2004), direktive EU, c) nacionalna zakonodavna (Pravilnik o kvalitetu svjeeg sirovog mlijeka FBH i RS) i d) znanstvena naela u razvoju modela za kontrole u preduvjetnom programu za farme za uzgoj muznih krava, kako bi se proizvodilo mlijeko sigurno i pogodno za daljnju upotrebu. Odredbe CAC/RCP: 1-1969, Rev 4-2003, 57-2004 i 472001 za primarnu proizvodnju mlijeka: o mlijeko ne smije sadravati bilo koji kontaminant na nivou koji ugroava odgovarajue nivoe zatite javnog zdravlja, kada je dostupan potroaima; o kontaminacija mlijeka od ivotinja i okoline tijekom primarne proizvodnje treba biti minimiziran; o mikrobioloka kontaminacija mlijeka treba biti niska a ostvariva je koristei dobru proizvodnu praksu u proizvodnji mlijeka, uzimajui u obzir tehnoloke zahtjeve za naknadnu preradu. 7

Postupci mue kao i postupci skladitenja mlijeka nose rizik daljnje kontaminacije (muza, okoli i rast prisutnih mikrorganizama). Sastav mlijeka i mlijenih proizvoda vrlo je pogodan medij za rast patogenih mikroorganizama - mikroorganizmi imaju sve potrebno za razvoj, rast i razmnoavanje (idealne uvjete ivota, mlijenu mast, proteine, laktozu ili mlijeni eer, vitamine i minerale, vodu te vrlo pogodnu temperaturu). Osim prisutnosti mikroorganizama (patogenih i apatogenih), postoji i mogunost kontaminacije mlijeka reziduima veterinarskih lijekova, sredstvima za zatitu bilja i ostalim hemijskim zagaivaima (sredstva za pranje pribora, kiseline, luine, dezinficijensi). Iz tih razloga potrebno je - primjenjivati adekvatne mjere u kontroli higijene mlijeka i mlijenih proizvoda kroz cijeli prehrambeni lanac (od polja do stola), kako bi se osigurala sljedivost i prikladnost hrane tj. mlijeka za ljudsku potronju. Cilj ovog Vodia je to bolje upoznavanje proizvoaa mlijeka s vanou primjene dobre higijenske prakse u proizvodnji i postupanju s mlijekom, jer mlijeko zajedno s mlijenim proizvodima predstavlja velik udio u prehrani potroaa, posebno dojenadi, djece, trudnica i dojilja, te starije populacije. Konzumiranjem mlijeka i mlijenih proizvoda u organizam se unosi malo kalorija, a puno korisnih tvari. Konzumiranje kravljeg mlijeka i mlijenih proizvoda znaajno doprinosi ouvanju zdravlja tijekom cijelog ivotnog vijeka. Primjena dobre poljoprivredne, proizvodne i higijenske prakse treba pridonijeti osiguranju i sigurnosti mlijeka i mlijenih proizvoda, kao i prikladnosti njihove upotrebe. 8

Higijenska praksa u proizvodnji i preradi mlijeka treba biti primjenjena unutar konteksta HACCP-a (Hazard Analysis and Critical Control Points Analiza opasnosti i kritine kontrolne take) naela. Kako postoje odreena ogranienja u primjeni HACCP-a na nivou primarne poljoprivredne proizvodnje, tamo gdje se ne mogu primjeniti naela HACCP-a u potpunosti, primjenjuju se naela dobre proizvoake, poljoprivredne i veterinarske prakse (GlobalGAP). Svatko je odgovoran osigurati sigurnu hranu, ukljuujui vladu, uzgajivae, preraivae, trgovce hranom i potroae, a time i sigurnost mlijeka kao namirnice koja slui za ljudsku ishranu i njezinu prikladnost za potronju. U dananje vrijeme pred proizvoae mlijeka stavljaju se mnogobrojni zahtjevi kojima moraju udovoljiti ukoliko ele proizvoditi mlijeko za trite. Veina je tih zahtjeva i zakonski regulirana.

2. HIGIJENSKI PROPISI EU ZA GAZDINSTVA S PROIZVODNJOM MLIJEKA I KOLOSTRUMA


A) Zahtjevi za prostore i opremu 1. Oprema za muu i prostori gdje se skladite, obrauju ili hlade mlijeko i kolostrum moraju biti locirani i izraeni tako da se ogranii opasnost kontaminacije mlijeka i kolostruma. 2. Prostori za skladitenje mlijeka i kolostruma moraju biti zatieni od gamadi, moraju biti odgovarajue odvojeni od prostora u kojima su nastanjene ivotinje i imati odgovarajuu opremu za hlaenje. 3. Povrine opreme koje dolaze u dodir s mlijekom i kolostrumom (posude, spremnici, cisterne itd., namijenjene za muu, prikupljanje ili prijevoz), moraju se istiti bez potekoa, te prema potrebi dezinficirati i odravati u dobrom stanju. To zahtijeva upotrebu glatkih, perivih i netoksinih materijala. 4. Poslije upotrebe se takve povrine moraju oistiti i po potrebi dezinficirati. Poslije svakog transporta ili svake serije transporta, kada je vrijeme izmeu istovara i sljedeeg ponovnog punjenja vrlo kratko, ali u svim sluajevima barem jednom dnevno je potrebno spremnike i cisterne koje se koriste za prijevoz sirovog mlijeka i kolostruma oistiti i dezinficirati na odgovarajui nain prije ponovne upotrebe.

10

B) Higijenski propisi za muu, prikupljanje i prijevoz 1. Mua se mora obaviti pod higijenskim uslovima koji omoguavaju: a. da su sise, vime i susjedni dijelovi isti prije nego zapone mua; b. da mlijeko i kolostrum svake ivotinje pregleda osoba koja obavlja muu u pogledu organoleptikih ili fizikokemijskih anomalija ili se pregledaju metodom kojom se postiu slini rezultati, te da se mlijeko i kolostrum koji pokazuju takve anomalije ne koriste za prehranu ljudi; c. da se mlijeko i kolostrum ivotinja koje pokazuju klinike znakove bolesti vimena koriste za prehranu ljudi samo prema uputama veterinara; d. da se ivotinje koje zbog lijeenja mogu prenijeti ostatke u mlijeko i kolostrum identificiraju, te da se mlijeko i kolostrum koji se dobiju od takvih ivotinja prije isteka propisane karence ne koriste za prehranu ljudi; e. da se kupke ili sprejevi za sise koriste samo po odobrenju ili registraciji u skladu s postupcima iz Direktive Europskog parlamenta i Vijea 98/8/ES od dana 16. februara 1998. o putanju biocidnih pripravaka u promet; f. da se kolostrum muze odvojeno i da se ne mijea sa sirovim mlijekom.

11

2. Neposredno poslije mue je potrebno mlijeko i kolostrum uvati u istom prostoru, planiranom i opremljenom tako da se sprijei kontaminacija. a. Mlijeko mora biti odmah ohlaeno na temperaturu koja nije via od 8C u sluaju dnevnog sakupljanja ili na temperaturu koja nije via od 6C, ako se sakupljanje ne odvija dnevno; b. Kolostrum se mora uvati odvojeno i potrebno ga je odmah ohladiti na temperaturu koja nije via od 8C u sluaju dnevnog sakupljanja, ili na temperaturu koja nije via od 6C, ako se sakupljanje ne odvija dnevno ili zamrznuti; 3. Tijekom prijevoza potrebno je zadrati lanac hlaenja, a prilikom dolaska u ciljni pogon, temperatura mlijeka i kolostruma ne smije biti via od 10C. 4. Nositelji prehrambene djelatnosti ne moraju se pridravati temperaturnih zahtjeva iz take 2 i 3 ako mlijeko ispunjava kriterije iz dijela III i: a. preradi se u roku dva sata poslije mue ili b. je potrebna via temperatura iz tehnolokih razloga povezanih s proizvodnjom odreenih mlijenih proizvoda i nadleni organ dodijeli odgovarajuu dozvolu.

12

C) Pravilnik o preraivakim pogonima na podruju namirnica ivotinjskog porijekla Pravilnik odreuje sadraj zahtjeva i postupak registracije te odobravanja preraivakih pogona na podruju namirnica ivotinjskog porijekla (u nastavku teksta: pogoni) za provoenje Uredbe (EZ) 853/2004 Europskog parlamenta i Vijea od dana 29. aprila 2004. o posebnim higijenskim pravilima za namirnice ivotinjskog porijekla. S 1. januarom 2006. na snazi su nova zajednika pravila i zakoni o higijeni hrane i krmiva u dravama lanicama Europske unije - tzv. higijenski paket. Higijenski paket predstavlja europsko zakonodavstvo koje odreuje postupke prerade, prodaje i nadzora sve hrane i krmiva. Namjena navedenog zakonodavstva je omoguavanje sigurnosti i mogunosti praenja hrane i krmiva:

od vila do vilice.Pr
ojekt Hi

gijena mHigijena mlijeka od krave do trita - MLEKO 13

3. SMJERNICE ZA IZRADU PRAVILA ZA ULAZAK POSJETILACA U STAJU


Koristite pravila za ulazak posjetilaca u staju kako biste sprijeili prenoenje bolesti Svi oni koji su ukljueni u preradu krmiva i/ili hrane moraju omoguiti da su posjetioci obavjeteni o pravilima za ulazak u staju i da se u staji primjereno ponaaju. To moemo omoguiti na nain da tablu s upozorenjem objesimo na vidljivo mjesto gdje posjetioci dolaze na farmu ili npr. na ulazna vrata u prostor gdje se obavlja mua. Izuzetno, pravila za ulazak u staju moemo umnoiti i podijeliti posjetiocima prije ulaska u staju.

3.1 Pravila za ulazak u staju


Na naoj farmi bavimo se dobivanjem hrane i krmiva i zbog toga elimo odrati visok stepen higijenskog standarda. Jednako tako elimo da se posjetitelji ne zaraze bolestima od ivotinja. Zato vas uljudno molimo da potujete dolje navedena opa pravila ponaanja: Ako ste prije 48 sati bili na drugoj farmi, nije vam doputen ulaz u staju i druge prostorije gdje se nalaze ivotinje. Ako ste prije 24 sata posjetili druga stada ivotinja, prije ulaska u staju morat ete obuti izme koje su dezinficirane i odjenuti radnu odjeu, odnosno odgovarajue izme i odjeu koja je na raspolaganju. 14

Ako elite dodirivati ivotinje, ruke operite prije i poslije kontakta sa ivotinjama. Trudne ene trebaju izbjegavati podruja gdje ivotinje kote (posebno gdje se janje ovce). Trudnice trebaju izbjegavati podruja gdje se odvija mua. Ruke operite prije jela kako biste izbjegli prenoenje bakterija iz ruku u usta.

3.2 Faktori koji utjeu na kvalitet mlijenih proizvoda


Kao veina pokvarljive hrane, kvaliteta gotovog mlijenog proizvoda u uskoj je vezi s kvalitetom sirovine koja zavisi o vie faktora: o zdravlju krava; o krmivima koritenima u hranidbi; o uvjetima i postupcima mue; o temperaturi hlaenja mlijeka (od staje pa sve do preraivakih pogona); o ienju opreme za muu, mljekovoda i tankova za hlaenje mlijeka (laktofriza); o ienju krava, staja; o ienju sustava ventilacije, kanala za gnojovku i silosa; o prijevozu mlijeka do preraivakih pogona (kamioni, cisterne); o preraivakom pogonu (mljekari); o ispravnoj primjeni tehnologije prerade mlijeka (mljekara).ekt Higijenaa MLE

15

4. Zahtjevi preduvjetnog programa GAP/GMP/GHP specifini za farme za proizvodnju mlijeka Kontrola rada na farmi
Poljoprivrednici trebaju primijeniti mjere za: o kontrolu oneienja iz zraka, tla, hrane, pesticida, veterinarskih lijekova i drugih materija koje se koriste u primarnoj proizvodnji (Propisi 90/2377, 852/2004, 853/2004; direktiva 80/778, 48/2005; CAC/RCP 38 -1993 i 49-2001); o kontrola zdravlja ivotinja kako bi se uklonili rizici za ljudsko zdravlje nakon potronje mlijeka i eliminirali rizici za prikladnost mlijeka za daljnju preradu (Propisi 853/2004, 854/2004, 2377/90, direktiva 96/23, 64/432, 91/68, 98/58); o zatita mlijeka od fekalne i drugih kontaminacija (Propisi 852/2004, 853/2004, Direktiva 80/778). Mlijeko mora potjecati od ivotinja koje su pod slubenom kontrolom u cilju provjere primjene odgovarajuih mjera upravljanja kako bi se sprijeile bolesti ivotinja i za kontrolu lijekova koje se koriste za lijeenje oboljelih ivotinja ili stada, odnosno da li se upotrebljavaju na odgovarajui nain (Propisi 853/2004, 854/2004, 2377/90, direktiva 96/23, 64/432, 91/68, 98/58). Mjere za prevenciju bolesti. Ove mjere ukljuuju ivotinje nepoznatog zdravstvenog statusa, koja e biti izdvojene prije nego to je uvedena u stado, do vremena kada je njihovo zdravstveno stanje provjereno. Tijekom tog perioda odvajanja, mlijeko od tih ivotinja ne smije 16

se koristiti za proizvodnju mlijeka i vlasnik bi trebao voditi evidenciju o relevantnim informacijama, primjer, rezultate provedenih testova da bi se utvrdito status ivotinja. Uvode se i identifikacija za svaku ivotinju koja dolazi ili odlazi u stado. Zatite zdravlja ivotinja. Trebao bi biti uspostavljen efikasan program upravljanja zdravstvenim stanjem stada. Ovaj program takoe treba ukljuivati i obaveznu identifikaciju ivotinja. Sirovo mlijeko mora biti kvaliteta u skladu sa zakonskim propisima (Pravilnik o kvalitetu svjeeg sirovog mlijeka, Direktivom 98/58). Dobrobiti ivotinja. Osigurati maksimalnu zatitu ivotinja od: ei, gladi, ozljeda, boli, bolesti, straha i odnosno obezbijediti normalne uvjete za ivotinjsko ponaanje (Direktiva 98/58). Ishrana. Potrebno je voditi brigu o pripremi hrane, da se hrana koristi na nain koji e smanjiti mikrobioloku kontaminaciju mlijeka, dobro izbalansiran obrok. Hrana mora biti odgovarajue hranjive vrijednosti. Koritenje hrane sa ivotinjskim proteinima (mesno kotano brano) u hranidbi krava za muu je zabranjen (Direktiva 98/58). Mua. Muu treba obaviti na takav nain da se minimizira kontaminacija mlijeka koje se proizvodi. ivotinje moraju biti oznaene, iste i drane u dobrim uvjetima. Mua ne smije ozlijediti krave i mora se izbjei kontaminacija mlijeka. ivotinje koje pokazuju klinike simptome bolesti trebaju biti odvojeno ili se muzu posljednje, ili se muzu pomou zasebne muzne opreme ili runo, a takvo mlijeko ne bi se smjelo koristiti za ljudsku ishranu. To mlijeko ne smije biti mijeano s mlijekom od zdravih krava. Svo mlijeko treba filtrirati (cijediti) prije sipanja u rashaldni tank (laktofriz). Filter za filtriranje bi 17

trebao biti postavljen cijelo vrijeme mue i za vrijeme pranja postrojenja za muu. Filter treba koristiti prema uputama proizvoaa. Proces dezinfekcije vimena mora biti sa sredstvima odobrenim od strane nadlenih vlasti i mora se primjenjivati nakon mue. Dezinficijensi moraju biti odobreni za tu svrhu. Osoblje mora nositi prikladnu, istu odjeu (regulative 853/2004, Direktiva 80/778). Oprema za muu. Oprema za muu ne smije biti izvor kontaminacije mlijeka. Oprema mora biti ista, ispravna i u dobrom stanju. Nakon ienja i dezinfekcije opremu treba oprati s istom pitkom vodom. Dizajn opreme treba biti na takav nain da se izbjegne slijepa mua. Kante za mlijeko moraju biti pokrivena kada ih osoblje nosi kroz farmu. Zdravlje i osobna higijena osoblja na mui. Osoblje ne smije biti izvor kontaminacije mlijeka. Muzai trebaju nositi prikladna i ista radna odjela, ruke moraju biti iste pogotovo kad mue, pokrivene sve posjekotine ili rane, te da osoblje nema bilo kakve zarazne bolesti. Rukovanje, skladitenje i transport. S obzirom na koritenje mlijeka, rukovanje, skladitenje i transport mlijeka trebaju se provoditi na nain da se izbjegne kontaminacija i minimizira bilo kakvo poveanje mikrobioloke kontaminacije mlijeka. Mora se osigurati pravilno rukovanje s mlijekom nakon mue. Odmah nakon mue, mlijeko treba skladititi u dobro odravane tankova ili kante na istom mjestu. Mlijeko treba biti pohranjena pod 8C (regulative 853/2004; Codex stan. 206-1999). Opreme za skladitenje mlijeka. Sprijeiti kontaminaciju mlijeka od opreme za skladitenje. Kante i cisterne koje se koriste za prijevoz mlijeka na sabirni 18

punkt (otkupnu stanicu) i koji su u direktnom kontaktu s mlijekom, moraju biti isti i dezinficirani nakon svake upotrebe, odnosno nakon serijski upotrebe (ako su u blizini vremenski intervali) barem jednom dnevno. Nakon ienje i dezinfekcije opremu treba oprati pitkom vodom. Oprema i etke trebaju biti pohranjeni u higijenski dobrim uvjetima (regulative 852/2004, 853/2004, Direktiva 80/778). Trening. Osoblje na farmi treba biti dovoljno edukovano, svjesno i odgovorno za svoj posao. 4.1 GLOBALGAP - HACCP pristup

utemeljen na sigurnost hrane na farmama za proizvodnju mlijeka


DIJAGRAM TOKA SIROVOG MLIJEKAPRIMARNA PROIZVODNJA Nakon definiranja osnovnih zahtjeva za preduvjetni program mora biti uraen dijagrama toka (shema 1.) za sirovo mlijeko i aktivnosti vezane za proces u skladu s HACCP principima na temelju analize odabranih opasnosti, prema odabranim kriterijima. Svi ovi procesni koraci kao i smjetaj i uvjeti dranja krava su definisani u GlobalGAP standardu za mlijekoa sa tri bazna modula: - Bazni modul za stoarstvo - Bazni modul za goveda i ovce - Bazni modul za mlijeko Nakon ovog koraka, moraju biti i definisani procesni koraci kao npr. ishrane muznih krava sa identifikacijom relevantnih opasnosti i kriterija za analizu opasnosti, 19

mjere za kontrolu i monitoring ishrane muznih krava, korektivne radnje i zapisi koji su definisani. Shema 1. Dijagram toka sirovog mlijeka - primarna proizvodnja 1. Telad oteljena na farmi 2.Nabavljene ivotinje za farmu

3.Proces proizvodnje sirovog mlijeka na farmi 4.Tretman ivotinja 5.Smjetaj ivotinja 6.Ishrana ivotinja (hrana i dodaci hrani)

7.Voda

8.Mua

9.Skladitenje sirovog mlijeka

10.Transport sirovog mlijeka

20

Primjer procesnog koraka mua, odnosno aktivnosti vezane za ovaj procesni korak su sljedee: priprema ubrusa, sredstava za dezinfekciju vimena provjera rada dovoda vode za pranje provjera rada vakuum pumpe i sisaljki ulazak krava u izmuzite smjetaj krava u izmuzitu pranje vimena toplom vodom i masaa vimena posuivanje vimena izmuzanje prvih mlazeva mlijeka dezinfekcija prije mue (ako se radi) postavljanje sisnih aa na sise putanje u rad muznog ureaja kontrola rada muznog ureaja i protoka mlijeka (izbjegavanje slijepe mue) iskljuivanje vakuuma skidanje sisnih aa dezinfekcija vimena nakon mue izlazak krava iz izmuzita Ovaj postupak treba primjeniti kod svake krave. Pranje i dezinfekcija ureaja za muu se obavlja nakon zavrenog procesa mue cijelog stada.

21

Za procesni korak mue u GlobalGAP standardu, modul za mlijeko, su definisane slijedee kontrolne take sa kriterijima usklaenosti:
R.br. ML 5 ML 5.1 ML 5.2 Kontrolna taka Jesu li krave redovito izmuzivane? Jesu li jedinice za izmuzivanje, ukljuujui podove konstruirani tako da minimaliziraju tete za krave? Da oprema u izmuzitu ne uzrokuje probleme za dobrobit ivotinja u tijeku izmuzivanja? Kriterij usklaenosti MUA Uzgajiva treba opisati rutinu izmuzivanja. NE N/A. Provjeriti izmuzite na bilo kakve tete za krave , tj. sklizak pod, prepreke, otri rubovi. NE N/A. Promatrati krave u tijeku izmuzivanja na nelagodu i/ili provjeriti zapise planiranog odravanja. Uzgajiva treba opisati politiku odravanja. NE N/A. Promatrati muu i/ili upitati uzgajivaa da objasni politiku. Pisana procedura je poeljna. Unakrsna provjera sa BS 7.2. NE N/A. Nivo Primarni

Sekundarni

ML 5.3

Primarni

ML 5.4

ML 5.5 ML 5.6

U dodatku zahtjevima za biljeenje upotrebljenih medikamenata, provodi li se sustav i je li implementiran kako bi se osiguralo da je mlijeko od krava unutar perioda karence koje sadri lijekove uklonjeno i da ne ulazi u hranidbeni lanac? Osigurava li rutina mue da prije mue vimena budu ista i suha? Je li dostupna ista tekua voda za ienje prljavih krava, stranjica i podova tijekom mue i je li dostupna pitka voda za ienje mljekarske opreme? Da mlijeko od individualnih krava nije ulo u sustav sakupljanja dok nije bilo provjereno na abnormalnosti ili infekciju?

Primarni

ML 5.7

Promatrati muu i/ili upitati uzgajivaa da objasni politiku. Ne N/A. ista tekua voda mora biti dostupna u izmuzitu preko cijevi pod pritiskom i uzgajiva treba objasniti politiku. Ne N/A. Promatrati muu i/ili uzgajivaa da objasni politiku. Ne N/A.

Primarni

Primarni

Primarni

22

ML 6 ML 6.1 ML 6.1.1

OPREMA I OBJEKTI ZA MUU OPREMA ZA MUU Je li oprema za muu testirana i servisirana jednom godinje po industriji i zahtjevima proizvoaa i uvaju li se zapisi, rezultati i testiranja? Jesu li zapisi o zamjeni sisnih aki i ostalih noseih dijelova zamjenjeni u skladu s proizvoakim uputama? Jesu li uvani zapisi da: - se osigura da temperatura pitke vode koritena u ciklusu ispiranja je prikladna i konstantna? - se osigura da ienje kemikalijama koje se koriste na opremi je koritenoprema uputama? Da u izmuzitu: - nema evidencije tetoina, ptica ili domaih ivotinja? - nema potencijalnih teta od kontaminacije staklom - zidovi, vrata i podovi su lagani za ienje? - dovoljno svjetlosti - vanjska vrata i prozori koji su vodo nepropusni - da nema ulazita za tetoine - ista oprema odravana u skladu s uputama proizvoaa - nema suvinih proizvoda - nema prekomjerne praine - prikladni, dobro drenirani podovi Zapisi preporuka proizvoaa i zapisi izvjetaja o servisiranju i rezultati. Ne N/A. Zapisi o izmjenama. NE N/A, osim ako je samo runa mua. Vizualna ocjena gdje je mogua ili radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Ne N/A osim ako je samo runa mua. Primarni

ML 6.1.2

Sekundarni

ML 6.1.3

Primarni

ML 6.2 ML 6.2.1

IZMUZITE Vizualna ocjena izmuzita za evidenciju : - pasa, maaka, ptica, glodavaca, insekata - ranjiva svjetla - lako istljive povrine - adekvatno osvjetljenje da bi krave vidjele i da bi operateri efikasno radili - vrsta vrata i prozori - nema smea - ista oprema - vrsti, ne klizajui podovi sa samodrenaom - redovito ienje - Ne N/A Primarni

23

ML 6.3 ML 6.3.1

MLJEKARA (SAKUPLJANJE MLIJEKA/UVANJE) Postoji li u mljekari: Za provjeru sukladnosti, Primarni - vrata do izmuzita? potrebno je provjeriti - sigurnosne mjere koje mljekaru na: preveniraju neovlateni pristup -zakljuavanje vrata bez nadzora? izmuzita - objekte za osobnu higijenu - vruu vodu, sapun i runike - nema evidencije ptica, - domae ivotinje (npr. tetoina, maaka i pasa? make i psi) - mjere koje su poduzete za - kontrola tetoina (npr. kontrolu insekata? takori, mievi, ptice) - nema utoita za tetoine? - kontrola insekata - nema predmeta koji nisu - smee specifini za mljekaru? -medikamenti/pomo pri - nema teta od nezatienih telenju itd. svjetala? - pokrivena svjetla - prikladni podovi? - nivo istljivosti - nema nereda i smea? podova/vrata/zidova - perivi podovi i vrata? -vodonepropusnost - nema pristupa vremenskim - Puenje nije doputeno na uvjetima? podruju sakupljanja i - i nema puenja? skladitenja. Ne N/A Je li mljekara ista u bilo koje - Mljekara je ista i uredna. vrijeme? Ne N/A. Je li sva oprema za sakupljanje Vizualna ocjena i upitati Primarni mlijeka ista i dri li se zatvorena radnike da demonstriraju kad nije u upotrebi i primjenjuje svjesnost tijekom razgovora. li se rutina kako bi se odravala Ne N/A. istoa? OPREMA ZA SAKUPLJANJE MLIJEKA (SKUPNI TANKOVI, BUKALICE ITD.) Je li sva oprema za sakupljanje Vizualna ocjena i upitati Primarni mlijeka ista i dri li se zatvorena radnike da demonstriraju kad nijeu upotrebi i primjenjuje li svjesnost tijekom razgovora. se rutina kako bi se odravala Ne N/A. istoa?

ML 6.3.2

ML 6.4 ML 6.4.1

24

ML 6.4.2

ML 6.4.3

Hladi li oprema mlijeko na manje od 8C ako se uva vie od 2 sata od mue i manje od 6C ako se ne sakuplja dnevno? Jesu li svi materijali i/ili povrine koje dodiruju sirovo mlijeko napravljeni od odgovarajueg materijala.

ML 6.5 ML 6.5.1

Vizualna ocjena temperature mlijeka na skladitu i radnici moraju pokazati svjesnost. NE N/A. Svi materijali i/ili povrine koje dodiruju sirovo mlijeko su napravljeni od nehrajueg elika ili materijala usporedive kvalitete. SKUPNI TANK/POLOAJ VOZILA Vizualna procjena podruja sakupljanja na izostanak vode koja se zadrava. Ne N/A. Vizualana ocjena prostora za sakupljanje mlijeka na istou. NE N/A. Kamion za sakupljanje mlijeka trebao bi biti u mogunosti pristupiti, isprazniti mlijeko i izai iz jedinice bez da je sprijeen od jama, sklizavih povrina ili ostalih prepreka. HIGIJENA Vizualna ocjena gdje je mogue ili radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Ne N/A. Vizualna ocjena gdje je mogue ili radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Ne N/A. Vizualna ocjena gdje je

Primarni

Sekundarni

Postoji li podruje dobro drenirano i s vrstim stajalitem do mljekare kako bi se omoguio pristup vozilima? Jesu li sva takva podruja drana istima kako bi se sprijeila kontaminacija? Je li pristup tim podrujima slobodan od prepreka?

Primarni

ML 6.5.2

Primarni

ML 6.5.3

Preporuka

ML 7 ML 7.1

ista prikladna odjea nora biti noena od strane onih koji su ukljueni u proces munje? Jesu li sve ozljede zamotane?

Primarni

ML 7.2

Primarni

ML

Da radnici koji boluju od neke

Primarni

25

7.3

znaajne bolesti nisu ukljueni u bilo koje aktivnosti u mljekari?

ML 7.4

ML 8 ML 8.1 ML 8.2

ML 8.3

ML 8.4

ML 8.5

mogue ili radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Ne N/A. Ima li osoblje koje radi u Vizualna ocjena gdje je mljekari iste ruke i ake? mogue ili radnici trebaju pokazati svjesnost tijekom razgovora. Ne N/A. MATERIJAL ZA IENJE I HEMIKALIJE Slijede li se upute za upotrebu Radnici trebaju demonstrirati tamo gdje se koriste hemikalije, svjesnost tijekom razgovora. pesticidi ili tvari za ienje? Ne N/A. Koriste li u mljekari ili u Uzgajiva treba pokazati objektima samo hemikalije i/ili preko zapisa/oznaka da su maziva koji su registrirani za hemikalije i/ili maziva upotrebu na mlijenoj farmi od odobreni (tj. specifikacije strane slubenih tijela? kao to su ne-pokvareno) za upotrebu u mljekarstvu. Ne N/A. Koriste li se metode za kontrolu Radnici trebaju pokazati tetoina ili za lijeenje, a koje su svjesnost tijekom razgovora i odobrene od strane relevantnog proizvodi trebaju biti autoriteta? provjereni na odobrenje od odgovarajueg kompetentnog autoriteta. NE N/A. Kad nisu u upotrebi, jesu li Odvojeno skladite u kojem hemikalije pohranjene u su sve hemikalije za upotrebu sigurnom skladitu, daleko od u mljekari/izmuzitu mljekarske opreme? pohranjene. NE N/A. Jesu li dostupne za koritenje Upute za upotrebu tvari za proizvoake upute za koritenje ienje i ostalih hemijskih sredstava za ienje i ostalih tvari su dostupne za odabrane hemijskih tvari? hemikalije. NE N/A.

Primarni

Primarni

Primarni

Primarni

Primarni

Sekundarni

26

Analiza nekih opasnosti vezanih uz primarne proizvodnje mlijeka


Kriteriji analize opasnosti Bioloka opasnost Staphylococcus aureus DA DA Opasnost Fizika opasnost ivotinjska dlaka DA NE Hemijska opasnost Veterinarski lijekovi DA DA

Da li opasno za sigurnost hrane Da li je problem za sigurnost mlijeka u prodaji Primarni izvor opsanosti A ivotinje P proizvodni proces Da li mogue primjeniti efikasne mjere kontrole na farmi Da li je mogue primjeniti efikasne mjere kontrole tijekom prerade Da li je opasnost za daljne analize opasnosti izvan farme.

AP

DA pregled vimena, kontrola zdravlja ivotinja, hlaenje mlijeka DA

DA filtracija mlijeka

DA lijekovi odobreni i koriteni po uputama NE

DA

DA

NE

DA

Bolje sprijeiti nego lijeiti

27

5. MLIJEKO
Mlijeko je nezamjenjiva namirnica jer ima veliku prehrambenu vrijednost koja se zasniva na hemijskom sastavu, odnosno bjelanevinama, mastima, laktozi, vitaminima i mineralima. Tabela 1. Sastav sirovog mlijeka
Prosjean hemijski sastav kravljeg mlijeka VODA 87,4% ili 7/8 SUHA TVAR 12,6% ili 1/8 Koliine pojedinih sastojaka suhe tvari kravljeg mlijeka (%) Laktoza 4,7 Mast 3,9 Bjelanevine 3,3 (Kazein)* 2,7 (Albumin)* 0,6 (Globulin)* U tragovima Mineralne soli (pepeo) 0,7 UKUPNO 12,6

* ulazi u sastav bjelanevina Mlijena mast Mlijena mast je laka od vode, nalazi se u obliku malih kuglica ili kapljica koje su rasprene u mlijenom serumu. Dijametar tih kuglica kree se od 0,1 do 20m (1 m= 0,001mm) i njihova je prosjena veliina 3-4m. U 1 ml nalazi se oko 15 milijardi kuglica. Emulzija je stabilizirana tankom membranom (5 10nm; 1nm= 109m), koja okruuje kuglice i koja ima sloenu grau. Zbog svoje male teine, mast se uzdie na povrinu mlijeka, plivajui na povrini te tako inei kremasti pokriva, koji je svijetlo ute boje. 28

Proteini Proteini su najvaniji hranjivi sastojci mlijeka i predstavljaju esencijalan dio nae prehrane. U mlijeku su prisutni kao otopina, a koriste se tako to se u organizmu tj. probavnom sistemu i jetri razgrauju do jednostavnijih sastojaka. Ti sastojci se zatim prenose do stanica, gdje se koriste kao konstrukcijski materijal za izgradnju vlastitih proteina. Velika veina hemijskih reakcija koje se odvijaju u organizmu kontroliraju se odreenim aktivnim proteinima, tzv. enzimima. Proteini su velike molekule koje se sastoje iz manjih jedinica tj. aminokiselina, a proteinska molekula se sastoji iz jednog ili vie lanaca aminokiselina. U mlijeku su prisutni u obliku kazeina, albumina i globulina. Kazein U sastavu proteina nalazi se 80% kazeina, koji se sastoji iz komponenti koje zajedno ine kompleksne estice ili micele. Sirutkin protein Sirutkini proteini imaju visoku nutritivnu vrijednost i iroko se koriste u prehrambenoj industriji. On se jo naziva serumski protein. Neproteinski azotni spojevi (NPN) Jedan od glavnih sastojaka proteina je azot, a neproteinski azotni spojevi se takoer mogu nai u mlijeku. Minerali i soli Mlijeko se sastoji iz minerala u ukupnoj koncentraciji manjoj od 1%. Najvanije soli su: kalcijeve, natrijeve, kalijeve i magnezijeve. One se pojavljuju kao fosfati, kloridi, citrati i kazeinati.

29

Vitamini Vitamini su organske tvari koje se pojavljuju u vrlo malim koncentracijama. Vitamini daju mlijeku ukus i esencijalni su za odravanje ivotnih funkcija. Enzimi Enzimi (katalizatori) su skupina proteina koje proizvode ivi organizmi. Oni imaju sposobnost pobuivanja hemijskih reakcija i mogu utjecati na smjer i brzinu takvih reakcija. Djelovanje enzima je specifino: svaki tip enzima katalizira samo jedan tip reakcije. Dva faktora koja znaajno utjeu na enzimatsku reakciju su temperatura i pH. Nekoliko enzima u mlijeku se koristi u testiranju kvalitete i kontroli. LIPAZA razgrauje masti na glicerol i slobodne masne kiseline. Kad se oteti mlijeko, lipaza uzrokuje promjene u ukusu. Npr. viak slobodnih kiselina u mlijeku i mlijenim proizvodima rezultira ueglim ukusom. Mnogi mikroorganizmi proizvode lipazu. PEROKSIDAZA se aktivira kad je mlijeko zagrijano na 80C kroz nekoliko sekundi. To svojstvo se moe iskoristiti kako bi se dokazala prisutnost ili odsutnost peroksidaze u mlijeku i na taj se nain kontrolira je li postignuta temperatura iznad 80C kod pasterizacije. KATALAZA razgrauje vodikov peroksid na vodu i slobodni kiseonik. Mlijeko iz oboljelog vimena ima visok sadraj katalaze, dok svjee mlijeko iz zdravog vimena sadri zanemarivu koliinu. FOSFATAZA ima sposobnost da razgrauje odreene fosfo kiselinske estere na fosfatnu kiselinu i alkohol. Fosfataza se unitava uobiajenom pasterizacijom (72C na 15s). Testovi prisutnosti enzima nakon obavljene

30

pasterizacije mogu se koristiti za utvrivanje uspjenosti pasterizacije. Kako postii zadovoljavajuu koliinu masti u mlijeku (iznad 3,2%) Koliina masti u mlijeku je najvarijabilniji sastojak mlijeka i zavisi od: genetskih mogunosti ivotinje, pasmini i starosti, stadiju laktacije, stadiju mue, klimatskim prilikama, sezoni, zdravstvenom stanju i ishrani krava muzara. Selekcijom se nastoji poveati koliina masti u mlijeku. Meutiom, selekcija je skupa i dugotrajna. Vezano za selekciju koliina masti u mlijeku u veliko zavisi od pasmine krava. Postoje pasmine koje daju mlijeko s osjetno veom koliinom masti u mlijeku (npr. Jersey). U poetku laktacije, proizvodnja mlijeka je najvea, a koliina masti u mlijeku niska. Tijekom lakatcije smanjuje se koliina mlijeka a postotak masti se poveava. Stadij mue takoe moe utjecati na koliinu masti u mlijeku. Tako mlijeko na poetku mue sadri manje masti, a pred kraj mue sadri najvie masti. Zato mua treba biti neprekidna i potpuna (izmuzivanje vimena). Nakon zrele dobi krave muzare, pada proizvodnja mlijeka i postotak masti u mlijeku. U toplijim klimatskim uvjetima masnoa mlijeka je nia. Varijacije u postotku masti izmeu zime i ljeta kreu se od 0,3 do 0,5%. 31

Od svih faktora koji utjeu na koliinu masti u mlijeku ishrana je najzanaajniji, ne samo zato to ona ima najvei utjecaj na koliinu masti u mlijeku, ve i stoga to sam proizvoa moe raznim korekcijama ishrane znaajno utjecati na koliinu masti u mlijeku. Na koliinu masti u mlijeku vanu ulogu ima udio te usitnjenost volumonoznog dijela obroka. Glavna voluminozna krmiva u naim uvjetima proizvodnje mlijeka su prirodni i sijani travnjaci (paa, livadna trava, leguminoze itd.), zatim krmno bilje sa oranica (djetelina, lucerka, silani kukuruz) u svjeem i konzerviranom obliku. Najvaniji sastojak voluminozne krme koji utjee na sadraj masti u mlijeku je sirova vlakna. Vlaknine voluminozne krme su heterogenog sastava (celuloza, hemiceluloza i lignin). Hemijski sastav voluminozne krme, odnosno koliina i sastav vlaknine zavisiti e o vrsti i stadiju razvoja biljaka. Vlaknine odreuju brzinu i tip fermentacije u buragu od ega zavisi i koliina masti u mlijeku. U buragu se dovija proces fermentacije djelovanjem mikroorganizama u buragu. Od voluminozne krme , dakle, nastaje ishodini materijal za sintezu mlijene masti. Osim koliine vlakana u obroku vana je i usitnjenost voluminozne krme. Voluminozna krma usitnjena ispod 0,6 cm moe sniziti postotak mlijene masti bez obzira to obrok sadrava dovoljnu koliinu sirovih vlakana. Dodavanjem koncentrata u obrok kravama visoke muznosti poveat e se mlijenost, pa treba smanjti udio voluminoznog dijela obroka, odnosno koliine vlakana. Stoga je vano poznavati strukturu obroka i niso ishrane. Pod strukturom obroka podrazumjeva se omjer koncentratne i voluminozne krme, jer taj omjer direktno 32

utjee na koliinu mlijeen masti. Omjer voluminoznog i koncentratnog dijela obroka se mijenja tijekom lakatcije, jer se mijenja i potreba organizma krave muzare. Voluminozni obrok daje visok nivo mlijene masti ali nisku proizvodnju mlijeka, dok poveanje koncentratnog dijela obroka djeluje obrnuto, tj. daje visoku proizvodnju mlijeka s niskom sadrajem masti. Stoga je izbalansiranost obroka osnovni preduvjet za postozanje visoke koliine masti u mlijeku uz visoku muznost. Koliina voluminozne krme u obroku osnova je za proizvodnju mlijeka sa zadovoljavajuum postotkom mlijene masti. Kako postii zadovoljavajuu koliinu bjelanevina u mlijeku (iznad 3%) Koliina bjelnaevina u mlijeku manje je varijabilan hemijski parametar u poreenju s mlijenom masti. Najvei utjecaj na koliinu bjelanevina u mlijeku imaju faktori kao to su: genetska osnova krave, stadij laktacije i ishrana Koliina bjelanevina u mlijeku nastoji se poveati selekcijskim radom, ali to je skup i dugotrajan put. U prvom dijelu laktacije koliina bjelanevina pada, dok u drugom dijelu (nakon 10 sedmica) postepeno raste sve do kraja lakatcije. Proizvoa mlijeka moe ishranom, do izvjesne mjere, djelovati na koliinu bjelanevina u mlijeku. Da bi poveali mlijenost i sadraj bjelanevina u mlijeku, obrok mora sadravati koncentrat. Za poveanje koliine bjelanevina u mlijeku, vrlo je vaan raznovrstan 33

obrok. Bjelanevine mlijeka su graene od aminokiselina, pa se krava mora opskrbljivati svim aminokiselinama da bi se postigla visoka proizvodnja bjelaevina u mlijeku. Kod visoko muznih krava vrlo esto se dogaa manjak lizina i metionina, stoga ih u obroku treba nadoknaditi iz drugih izvora. Poveanje koliine bjelanevina u mlijeku moe se postii ishranom krmivima koja sadre lakofermentirajue eere i bjelanevine, a to su: svjea trava, legumionze, repa, melasa, itarice i sojina sama. Ovakva krmiva, u kombinaciji s krepkim krmivima, stimuliu sintezu mikrobnih bjelanevina. ubrenje panjaka visokim nivoom azota nee djelovati povoljno na koliinu bjelanevina u mlijeku. Nije dovoljno poveati samo ukupnu koliinu bjelanevina u obroku, ve je potrebno osigurati krmiva koja sadre tee topljive i tee probavljive bjelanevine u buragu s dovoljno esencijalnih aminokiselina. U tom smislu primjena bjelaevina koje se tee razgrauju u buragu kao to su kukuruzni gluten, sojina i suncokretova sama mogu imati pozitivan efekat na koliinu bjelanevina u mlijeku. Moemo naglasiti da na koliinu bjelanevina u mlijeku povoljnije utjee obrok sa vie krepkih krmiva, bogat skrobom i postruminalno probavljivim bjelanevinama, nego voluminozni tip obroka. Stoga je potrebno pravilno izbalansirati obrok zavisno o fiziolokom stanju krave i visini muznosti, kako bi mlijeko uz koliinu imalo i zadovoljavajui hemijski sastav s obzirom na koliinu masti i bjelanevina.

34

5.1 Mlijena lijezda vime


Vime je kona lijezda u kojoj se stvara mlijeko. ine ga etiri potpuno odvojena lijezdana dijela etvrti, koja su povezana u cjelinu i svaka od njih zavrava sisom. Mlijeko koje se sintetizira u jednoj lijezdi, ne moe prijei u bilo koju drugu mlijenu lijezdu. Desna i lijeva strana vimena su odvojene sredinjim ligamentom, dok su prednje i stranje etvrti odvojene finim vezivnim membranama.

Slika 1. Izgled vimena Vime je vrlo veliki organ koji tei, oko 50 kg (ukljuujui mlijeko i krv). Iz tog razloga vime treba biti vrlo dobro povezano s kotanim i miinim sistemom. Sredinji ligament se sastoji iz elastinog fibroznog tkiva, dok su postrani ligamenti sastavljeni iz vezivnog tkiva koje nema takav elasticitet. Ako ligamenti oslabe, vime e postati nestabilno za strojnu muu, jer e tada sise biti usmjerene prema van.ekt Higijena mlijeka od krave do Mlijena lijezda sastoji se iz sekretornog i vezivnog tkiva. Koliina sekretornog tkiva ili broj sekretornih stanica je limitirajui faktor za proizvodni kapacitet vimena. Uobiajeno je uvjerenje da je veliko vime 35

povezano s velikim proizvodnim kapacitetom. To ipak uvijek nije u stvarnosti tako, zato to veliko vime ukljuuje i veliku koliinu vezivnog i masnog tkiva, a popularno se naziva mesnato vime. Mlijeko se sintetizira u sekretornim epitelnim stanicama koje su smjetene na bazalnoj membrani u sferinoj strukturi alveole. Promjer svake alveole je oko 50 do 250 mm. Nekoliko alveola zajedno formiraju lobule (renjeve). Iz svakog lobula izlazi mlijeni kanali koji vodi do mlijene cisterne. Struktura ovog podruja je vrlo slina strukturi plua. Izmeu mui mlijeko se kontinuirano sintetizira u alveolarnom podruju, a pohranjuje se u alveolama, mlijenim kanalima i mlijenoj cisterni vimena. 60 do 80% mlijeka je pohranjeno u alveolama i malim mlijenim kanaliima, dok cisterna sadri samo 20 do 40%.

Slika2. Shematski prikaz anatomije vimena

36

Sisa se sastoji iz sisne cisterne i sisnog kanala. Na mjestu gdje se susreu sisna cisterna i sisni kanal, 6 do 10 longitudinalnih nabora formiraju takozvanu Fuerstenbergovu rozetu, koja predstavlja lokalnu odbranu od mastitisa. Sisni kanal je okruen snopom glatkih miinih vlakana koji obavljaju funkciju zatvaranja sisnog kanala. Sisni kanal je opskrbljen keratinom ili keratinu slinim tvarima koji izmeu mui imaju ulogu barijere za patogene bakterije. Mlijena lijezda je gusto proeta ivcima, posebno u sisama. Koa sisa je opskrbljena osjetilnim ivcima koji su osjetljivi na sisanje teleta, tj. na pritisak, toplinu i frekvenciju sisanja. Vime je takoer opskrbljeno ivcima koji su povezani s glatkim miiima u cirkulatornom sistemu i glatkim miiima u mlijenim kanalima. Ipak, ne postoji direktna inervacija koja direktno kontrolira tkivo u kojem se proizvodi mlijeko. Mlijena lijezda je vrlo dobro protkana krvnim ilama, arterijama i venama. Desna i lijeva strana vimena imaju svoju vlastitu arterijsku opskrbu, a postoje male arterijske veze koje prolaze iz jedne polovice u drugu (vano kod primjene lijekova). Primarna funkcija arterijskog sistema je kontinuirana opskrba stanica za sintezu mlijeka hranjivim sastojcima. Kako bi se proizvela jedna litra mlijeka, kroz vime treba protei 500 litara krvi. Za proizvodnju 30 litara mlijeka, kroz vime protee 15.000 litara krvi. Iz navedenog se moe zakljuiti da je za takav protok krvi vano da je ivotinja dobrog zdravlja (srce!!!). Potrebno je maksimalno voditi rauna o svim faktorima koji utjeu na zdravstveno stanje kako bi ivotinja svu energiju mogla usmjeriti na proizvodnju mlijeka, a ne usmjeravati je na odbranu organizma. Zbog poveanog protoka krvi, moguim 37

uzronicima bolesti (mastitisa) omogueno je olakano kolanje organizmom. Vime se takoer sastoji iz limfnog sistema. Ono prenosi otpadne produkte iz vimena. Limfni vorovi slue kao filter koji unitava strane tvari, ali takoer osigurava izvor limfocita kako bi se organizam obranio od infekcija. Oko termina telenja, prvorotkinje ee, a ostale rjee mogu patiti od edema, djelomino uzrokovanog prisutnou mlijeka u vimenu koje pritie limfni sistem vimena. Razvoj mlijene lijezde poinje rano u fetalnom razvoju. Formiranje sisa zapoinje u drugom mjesecu gestacijskog perioda i razvoj se nastavlja sve do estog mjeseca gestacije. Kad je fetus u starosti od est mjeseci, vime je gotovo u potpunosti razvijeno s etiri odvojene lijezde i sredinjim ligamentom, sisama i lijezdanom cisternom. Razvoj mlijenih kanalia i sekretornog mlijenog tkiva odvija se izmeu puberteta i telenja. Vime se nastavlja poveavati, tj. poveava se veliina i broj stanica kroz prvih pet laktacija, pa se na taj nain poveava i kapacitet za proizvodnju mlijeka. Naalost ova injenica i nae znanje o razvoju mlijene lijezde nisu u potpunosti iskoriteni, jer veina produktivnih ivotinja ivi krae (svega 2,5 laktacije). Dakle, vime jo nije dosegnulo svoj maksimum fiziolokog i proizvodnog razvoja. Koa vimena je vrlo tanka, labavo je povezana s podlogom, prekrivena je vrlo rijetkom i sitnom, njenom dlakom. U koi vimena nema lojnih ni znojnih lijezda, te je zbog toga vrlo podlona ozljedama, lakom isuivanju i pucanju (potrebna stalna njega). Projekt Higijena mlije

38

5.2 Laktacija
Laktacija predstavlja razdoblje izluivanja mlijeka od telenja do zasuenja. To je kontinuirani proces sekrecije i skladitenja mlijeka u vimenu. Izluivanje mlijeka ili refleks otputanja mlijeka je kratkotrajan, a moe ga inhibirati bol ili strah, a stimulira ga dobra praksa gospodarenja ivotinjama. Koliina mlijeka u periodu laktacije varira. Na samom poetku laktacije koliina mlijeka je vea i postupno raste dok ne dosegne maksimum (to se dogaa vrlo brzo nakon poroda), a zatim koliina postepeno opada. Naprotiv, hemijska kvaliteta mlijeka suprotnog je tijeka od koliine proizvedenog mlijeka. Mlijene masti i proteina je manje na poetku laktacije, dok s odmicanjem od poroda postotak mlijene masti i proteina raste. Najmanje 10% mlijeka zaostaje u vimenu kao tzv. rezidualno mlijeko, a na koliinu rezidualnog mlijeka najvie utjeu intervali mue. Ujednaeni intervali tj. razmaci od 12 sati od mue do mue rezultiraju veom proizvodnjom mlijeka. Dva su oblika nepotpune mue: o Prvi oblik je uzrokovan neadekvatnom stimulacijom ili inhibitornim efektom adrenalina koji se izluuje kod uplaenih ili uznemirenih krava tijekom mue. o Drugi oblik nepotpune mue javlja se kad mlijeko u vimenu prestaje tei. Moderni muzni ureaji su dizajnirani kako bi uklonili 95% ukupnog mlijeka. Koliine rezidualnog mlijeka bit e obrnuto proporcionalne jaini stimulansa. Iz tog je razloga potrebno razviti rutinu mue. Svaka promjena treba biti postupna i paljiva. Rezidualno mlijeko 39

ima mnogo vei sadraj masti od ostalog mlijeka. Ipak, vano je znati da zaostalo mlijeko nije izgubljeno, ve e biti izmuzeno u narednoj mui. Iz tog razloga nee biti utjecaja na prosjeni sadraj mlijene masti kroz odreeni period vremena. Laktacija prosjeno traje 305 dana. Laktacijska krivulja koliina mlijeka i vrijeme od poroda:

Grafikon 1. Laktacijska krivulja mlijene krave Os x predstavlja tjedne nakon telenja, a os y lit/danu. Period izluivanja mlijeka dijeli se na kolostralni i postkolostralni. U kolostralnom periodu povean je sadraj svih komponenti mlijeka, ali je najbitnije poveanje ukupnog broja i meusobni odnos bjelanevina. Taj odnos karakterizira velika koliina proteina mlijenog seruma u kojima imunoglobulini zauzimaju dominantno mjesto, a oni su presudni u obrani 40

mladog organizma u periodu prilagoavanja novim ivotinim uslovima. U postkolostralnom razdoblju smanjuje se sadraj masti tijekom drugog mjeseca, a zatim postupno raste do sedmog i znatnije do kraja laktacije. Kod visoko produktivnih pasmina postotak masti se smanjuje i tokom treeg mjeseca, te tek onda raste. Dinamika sadraja ukupnih bjelanevina i kazeina u mlijeku ima slian tok kao i postotak masti. Od svih sastojaka mlijeka laktoza podlijee relativno najmanjim varijacijama u toku laktacije. Na koliinu laktoze najvei utjecaj ima zdravstveno stanje vimena. U sluaju mastitisa koliina laktoze znatno se smanjuje, a kod teih oblika bolesti moe pasti ispod 2% (sumnja na bolest ako je vrijednost laktoze ispod 4,5%).

Pr

Grafikon 2. Promjene u sastavu mlijeka tijekom laktacije Os x predstavlja mjesece laktacije, a os y postotak ili g/100g mlijeka 41

Krava u laktaciji u dananje vrijeme proizvodi mnogo vie mlijeka nego to su potrebe teleta. To je rezultat genetike, velikih poboljanja u ishrani i dobrog gospodarenja. Nadalje, zahtjevi potroaa u pogledu sastava mlijeka nisu u potpunosti povezani s biolokim kapacitetom preivaa. Potroai i mljekarska industrija preferiraju mlijeko s niskim sadrajem masti i visokim sadrajem proteina. Iz tog razloga ulau se napori da se proizvede takvo mlijeko kroz primjenu uzgojnih metoda i prilagodbom hranidbe. Moe li krava zadovoljiti te zahtjeve? Tijekom gestacijskog perioda (breosti) i laktacije, ivotinja je izloena vrlo iznimnom psiholokom stanju. Tijekom gestacije fetus je potrebno opskrbiti svim hranjivim (gradivnim) sastojcima kako bi se u potpunosti razvio i po dolasku na svijet bio sposoban samostalno ivjeti. Kako bi krava mogla ispuniti zahtjeve za vrijeme i nakon breosti, poveava unos hrane, dolazi do promjena u metabolizmu/probavi hrane i zapoinje nakupljanje tjelesnih rezervi (masno tkivo). Probavni trakt se poveava i njegova funkcija je optimalizirana (suhostaj). Tijekom laktacije krava mora proizvesti veliku koliinu mlijeka kako bi prehranila tele, ali i viak za proizvoaa. Nakon telenja dolazi do naglih i velikih promjena u organizmu ivotinje. Nakupljene tjelesne rezerve tijekom gestacije se poinju koristiti i metabolizam se preusmjerava do situacije gdje se nakupljene tjelesne rezerve razgrauju i koriste za osiguranje energije za proizvodnju mlijeka.

42

Kako se taj proces regulira? Tijekom gestacije aktivirani su mnogi hormoni koji reguliraju metabolizam i pripremaju mlijenu lijezdu za nadolazeu laktaciju. Nakon poroda, laktacija se i dalje nastavlja kontrolirati razliitim hormonima kojima upravlja mozak, eludac i endokrine lijezde, ali takoer i mlijena lijezda. Sisanje predstavlja vaan stimulans za mlijenu lijezdu, s direktnim i indirektnim utjecajem na hormone koji kontroliraju laktaciju, unos hrane i ponaanje. Spoznaja da je mlijena lijezda organ koji kontrolira, a ne samo organ kojim se kontrolira, vana je kad se raspravlja o tehnici mue. U posljednje vrijeme otkriveno je da su sise opskrbljene ivcima razliitog porijekla koji tijekom sisanja/mue mogu utjecati na razliite organe u tijelu i time na razliita psiholoka stanja. Vrlo dobro je poznat fenomen u modernoj proizvodnji mlijeka da je prvi dio laktacije povezan s matabolikim poremeajima. Tijekom prvih tjedana laktacije visoko proizvodna krava je u negativnoj energetskoj ravnotei. Krava proizvodi veliku koliinu mlijeka dok istovremeno ima problem s vlastitom opskrbom dovoljnom koliinom energije zahvaljujui limitirajuem kapacitetu unosa energije (hrane) koja je odreena veliinom probavnog trakta, dakle proizvodi vie nego to moe pojesti! Kako bi mogla proizvesti tu veliku koliinu mlijeka (genetska predispozicija), krava mora koristiti vlastite tjelesne rezerve. Ipak, nije samo vrijeme laktacije ono kojem treba posvetiti posebnu panju u pogledu hranidbe. Dobro je poznato da brzi uzgoj moe rezultirati ranijom dobi prvog telenja, a i junice koje su se brzo razvijale obino imaju slabije prinose mlijeka. Ako se junice brzo razviju, dolazi do 43

reduciranog rasta mlijene lijezde (mlijena lijezda ima vie masnog tkiva od ljezdanog) u usporedbi s junicama koje se sporije razvijaju. Zbog toga maksimalan preporueni prirast za Holstein junice i junice slinog tipa iznosi oko 600 grama po danu u periodu od 325 kg sve do tri mjeseca prije poroda. Hranidba tijekom razdoblja zasuenja - suhostaja takoer predstavlja izazov. Tijekom tog razdoblja hranidba treba biti restriktivna kako bi se sprijeilo debljanje krava koje vodi metabolikim poremeajima tijekom poetka laktacije. Preporuuje se postupno poveanje koncentrata u tjednima prije telenja kako bi se izbjegla negativna energetska ravnotea. Mlijena krava ima kao preiva posebni kapacitet probavljanja hrane s visokim sadrajem vlakana kao to je celuloza. Iz tog razloga hranidba mlijenih krava trebala bi sadravati visok udio voluminoze, a nii udio koncentrata. Kako bi se reducirao sadraj masti u mlijeku (zahtjevi potroaa i preraivaa mlijeka), uzgajivai hrane krave hranom s visokim udjelom koncentrata (ukljuujui visok udio skroba). Visok udio skroba i niski sadraj vlakana pospjeit e fermentaciju u buragu i dovesti do acidoze ili kisele indigestije. Na poslijetku e to utjecati na metabolizam masti u mlijenoj lijezdi, smanjujui sadraj masti u mlijeku. Hranidba koncentratima s visokim udjelom bjelanevina - same i pogae ili anorganskim duikom, a s premalo voluminozne krme dovodi do alkaloze ili lunate indigestije. Negativna ravnotea energije - nedostatak glukoze, posebno kod visoko produktivnih ivotinja na poetku laktacije, moe dovesti do jo jednog metabolikog poremeaja ketoze. 44

6. MUA
Postoji neposredna povezanost izmeu dobrih uslova u tali, ishrane krava i pravilne mue sa finansijskim uspjehom pri proizvodnji mlijeka. Pravilna mua je jedan od znaajnijih faktora koji utiu na proizvodnju mlijeka. Pravilnom muom dobijamo vee koliine mlijeka, manji su problemi sa zdravljem krava (vimena) i u krajnjem sluaju moe da produi ivotni odnosno proizvodni vijek krave. Dobra mua je spretnost, koja se lako naui u praksi. Harmonija odnosno dobar odnos izmeu muzaa i krave je neophodan. Dobar muza utie na pomuenu koliinu mlijeka a time na finansijsku dobit farme.. Spretan muza razvija pravilne rutinske postupke pri mui, po kojima radi pri svakoj mui. Ako su postupci muzaa pri mui dobri, biti e bolji i rezultati. Za pravilnu muu potrebno je da muza zna osnove stvaranja mlijeka, pravilnu pripremu krave za muu i proces mue. Dobro poznavanje stvaranja mlijeka i rada muznog aparata od poetka do kraja mue je nuno potrebno. 6.1 Otputanje mlijeka Tijekom mue i sisanja aktiviraju se ivani receptori u koi sisa koji reaguju na pritisak. Ova mehanika stimulacija uzrokuje prijenos impulsa do hipofize u mozgu uslijed ega dolazi do otputanja hormona oksitocina. Hormon se transportuje do vimena putem krvi. Djelovanjem oksitocina izazivaju se kontrakcije mioepitelnih stanica koje su obavijene oko alveole i koje se nalaze du alveolarnih odvodnih kanalia potiskujui 45

na taj nain mlijeko iz alveolobularnih podruja. lijezdane stanice alveola mlijene lijezde pod djelovanjem prolaktina neprekidno izluuju mlijeko. Izlueno mlijeko se zadrava u kanaliima sve dok ne doe do osjetnog pritiska u lijezdi i izluivanja oksitocina iz neurohipofize u krv. Pod pritiskom kojeg uzrokuje neurohormonalni mehanizam mlijeko se stalno ulijeva u cisterne mlijene lijezde, tj. mlijene cisterne sisa koje se prazne za vrijeme sisanja teleta ili mue. Oksitocin se prestaje izluivati 7 do 10 minuta nakon poetka mue (vano je i poeljno u tom vremenu zavriti muu pojedine ivotinje). Zbog toga je jako vano pravilno pripremiti vime za muu, kao i primjenjivati ispravne rutinske postupke u tijeku mue. ivotinje imaju sposobnost pamenja redoslijeda radnji (uslovni refleks) pa je vano da esto ne mijenjamo postupke jer tada dolazi do poremeaja luenja svih hormona koji sudjeluju u procesu mue.

Slika 3. Reagovanje krave na proces mue 46

Vrijeme koje je potrebno za otputanje mlijeka od poetka stimulacije sisa je 30 do 60 sekundi, ali varira od krave do krave i ovisno je i o stadiju laktacije. Posljednja istraivanja ukazuju na to da se oksitocin otputa tijekom cijele mue. Refleks otputanja mlijeka, ukljuujui sekreciju oksitocina, moe biti stimuliran na mnoge naine kao to je primjena taktilnih podraaja sisa, prisutnost teleta, oslukivanje ili gledanje teleta i hranjenje koncentratima. Najefikasniju stimulaciju sisa prije otputanja mlijeka provodi tele. Iz tog razloga optimalna tehnika mue treba imitirati sisanje. Sisanje teleta ukljuuje stimulacija prije mue, sisanje i stimulacija nakon mue. Ukoliko se ne provodi primjerena priprema vimena za muu i ako se ne provode prikladni rutinski postupci u tijeku mue (ako se sisne ake muznog ureaja ne stavljaju pravovremeno, ako se loe postupa sa ivotinjama, ukoliko su ivotinje u strahu, npr. zbog galame i buke, lajanja pasa, udaranje) dolazi do aktiviranja hormona adrenalina i kortikosteroida koji utjeu na znatno smanjenje koliine pomuzenog mlijeka.

47

Silka 4. Reakcija na buku tijekom mue Adrenalin uzrokuje vazokonstrikciju pa ne dolazi do ispunjavanja kapilarnih sinusa na bazi sisa krvlju, a ne dolazi i do erekcije sisa. Zbog toga dolazi do oteene i usporene mue. Poveana koncentracija adrenalina u krvi onemoguuje put oksitocina u vime pa dolazi do izostajanja kontrakcija mioepitelnih stanica i mlijeko ostaje zadrano u alveolama. 6.2 Stimulacija prije mue Stimulacija prije mue je openito procedura koja se provodi prije stavljanja sisnih aki, ukljuujui izmuzivanje prvih mlazeva kontrolnog mlijeka, ienje i suenje sisa, masiranje sisa i vimena. Oksitocin poinje djelovati na mioepitelne stanice i na taj nain dolazi do otputanja mlijeka. Korist ispravne predstimulacije je u kraem vremenu mue, veem protoku mlijeka i u nekim sluajevima mnogo efikasnijem izmuzivanju mlijeka. Predstimulacija se moe provoditi runo ili mehaniki. 48

Ipak, dosad nije pronaena takva mehanika varijanta koja bi bila tako efikasna kao runa. 6.3 Stimulacija nakon mue Stimulacija nakon mue moe se promatrati kao procedura kojom se manipulacija na vimenu i sisama dogaa nakon to je protok mlijeka openito oslabio ili se zaustavio. Primjeri su mehaniko ili runo izmuzivanje. Utvreno je da poststimulacija (zadnju minutu mue prelazi se sa strojne na runu muu) rezultira sa 4 do 5% veom proizvodnjom mlijeka. Efekt poststimulacije moe se objasniti aktivacijom lokalnih regulatornih mehanizama unutar vimena. Ti mehanizmi mogu utjecati na ispranjavanje vimena i takoer na kapacitet mlijenih sekretornih stanica. Mlijena lijezda je organ koji takoer kontrolira svoju funkciju kao to kontrolira ostale organe u tijelu. Neki od tih kontrolnih sustava se aktiviraju kroz proces mue/sisanja, to ukazuje na veliku vanost naina na koji muzni ureaj stimulira ili djeluje na sise tijekom mue. 6.4 Efikasno izmuzivanje Efikasno izmuzivanje rezultira visokim prinosom mlijeka. Sastav mlijeka tijekom mue je vrlo razliit i ako muu ne obavimo do kraja, bitno smanjujemo ukupnu hemijsku kvalitetu mlijeka. Kad se mlijeko plaa prema sadraju masti, vrlo je vano isprazniti vime to je vie mogue, jer zadnji mlazevi mlijeka imaju najvei sadraj masti. Zaostalo mlijeko u vimenu sprjeava izluivanje novog mlijeka, tako da se postepeno smanjuje mljenost ivotinje (slian proces odvija se tijekom zasuenja). Zbog zdravstvenih razloga takoer je vano 49

obaviti muu do kraja to je vie mogue. Ipak, ambicije ispranjavanja vimena to je vie mogue ne znai da moemo dopustiti prekomjernu muu (moe doi ozljeda krvoilnog sistema, olakanog ulaska mikroorganizama u krvotok), a sve to opet moe dovesti do pojave mastitisa. 6.5 Intervali mue Interval od 12 sati je najoptimalniji interval mue kad se muze dva puta na dan. Proizvodnja mlijeka (kg mlijeka) poveava se za nekoliko postotaka ukoliko su intervali jednaki u usporedbi s nejednakim intervalima mue. Uestalija mua ima kratkorone i dugorone efekte. Kratkoroni efekt je poveana proizvodnja mlijeka zahvaljujui poveanoj aktivnosti u mlijenim sekretornim stanicama. Dugoroni efekt je poveana proizvodnja zahvaljujui poveanom broju mlijenih sekretornih stanica. Poveana frekvencija mue utjee na visoko proizvodnu mlijenu kravu na pozitivan nain s obzirom na proizvodnju, zdravlje i dobrobit ivotinja. Muu koja je uestalija od dva puta dnevno bolje usvajaju krave normalnog ponaanja i potreba, jer tele sie 4 do 7 puta dnevno, a u prvim danima ivota ak 15 do 20 puta (kod slobodnog dranja krava - tele). Dakle ako su intervali mue krai od 12 sati pokuavamo se uskladiti s fiziolokim potrebama krave za ispranjavanjem vimena. Neka istraivanja navode rezultate poveanja proizvodnje mlijeka za 5 do 25% kad se ivotinje muzu tri puta dnevno.

50

6.6 Rutina mue Cilj efikasne rutine mue je ostaviti najmanju moguu koliinu mlijeka u vimenu. Bez obzira na dobar genetski potencijal i hranidbu visoko proizvodne krave, neemo postii optimalnu proizvodnju mlijeka, ukoliko se ne primjenjuje zadovoljavajua rutina mue i muzne opreme. Rutina mue treba biti provedena na dosljedan nain. Optimalna rutina mue ukljuuje razliite korake kao to je pranje i ienje sisa i vimena, izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka, runa predstimulacija i dezinfekcija sisa prije mue te izmuzivanje i dezinfekcija nakon mue. 6.7 ienje i pranje sisa ienje i pranje sisa prije mue vano je kako bi se odstranila vidljiva neistoa (npr. feces, prostirka, blato, rezidualni dezinficijens nakon munje) i bakterije koje mogu kontaminirati mlijeko. Istraivanja su pokazala da broj bakterija nije neophodno povezan s neistoom i zbog toga sve krave trebaju biti iste, a ne samo one s vidljivo zaprljanim sisama.

Slika 5 i 6. Pregled vimena prije mue Pranje vimena toplom vodom Sise i vime trebaju biti oprani, osueni i dezinficirani kako bi se dobilo kvalitetno mlijeko. 51

Slika 7. Vime treba biti potpuno suho (nesmiju ostajati kapi vode)

Slika 8. Dezinfekcija vimena prije mue

52

Slika 9 Dobro posueno vime prije mue

Slika 10. Potpuno ist papirni ubrus, vime spremno za muu 53

Slika 11. Vime spremno za muu Kontaminacija bakterijama iz okolia (staja, sijeno, prostirka, gnoj i muza), bakterijskim sporama i ostalim potencijalnim zagaivaima treba biti svedena na najmanju mjeru. Sise trebaju biti oprane istom, tekuom vodom, a ako se pere iz kante, za svaku ivotinju potrebno je promjeniti vodu. Kod jako prljavog vimena moe se primijeniti i pranje s pH neutralnim sapunima, a zatim isprati s istom vodom. Nakon pranja vime treba posuiti; idealno bi bilo jednokratnim papirnatim runicima - za svaku kravu uzima se novi, kako bi se sprijeio prijenos patogenih uzronika mastitisa izmeu krava. Ako je mogue, svaki kut runika treba koristiti za pojedinu sisu kako bi se sprijeio prijenos s jedne sise na drugu. Nakon pripreme ivotinje obavlja se mua. Potrebno je paziti na tijek mue, pravovremeno se iskljuuje podtlak, skidaju se ake, promasira vime i obavlja dezinfekcija nakon mue. Kako bi se stimulirao refleks otputanja mlijeka, a ne inhibirao, vrlo je vano 54

postupati s kravama na najprikladniji nain tijekom i prije mue. S najranijim znakovima koji ukazuju na to da se pribliava mua (buka muzne opreme koja se ukljuuje, putanje krava u izmuzite, itd.) zapoinje kompleksni slijed psihofiziolokih procesa koji pripremaju kravu na otputanje mlijeka. Ako je ovaj proces ometan na bilo koji nain, otputanje mlijeka bit e inhibirano. Svi postupci trebaju biti obavljeni u pravilnim razmacima svakodnevno. 6.8 Higijena muzaa Tijekom mue i rukovanja mlijekom, muza mora nositi istu odjeu. Ruke i podlaktice moraju biti u potpunosti oprane prije mue i treba ih za cijelo vrijeme mue odravati istima. Puenje u izmuzitu nije dozvoljeno. Muza mora biti uredan.

Slika 12. Shema ispravnog pranja ruku

55

6.9 Izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka Mlijeko svake ivotinje mora se provjeriti na fizikalne, hemijske i organoleptike nepravilnosti. U najveem broju sluajeva nejefikasniji nain je obavljanje izmuzivanja prvih mlazeva mlijeka. Na ovaj nain moe se vrlo rano detektirati mastitis, moe se ukloniti potencijalno kontaminirano mlijeko iz sisnog kanala i stimulirati otputanje mlijeka

Slika 13 i 14. Izmuzivanje prvih mlazeva posebna posuda - crna podloga s cjedilicom

56

Slika 15. Pregled mlijeka na podlozi vidljiva pozitivna reakcija (Ugruci pri izmuzivanju prvih mlazeva na crnoj podlozi) 6.10 Mlijeko s utvrenim nepravilnostima ivotinje koje proizvode mlijeko u kojem su utvrene nepravilnosti ili one ivotinje koje pokazuju klinike znakove bolesti vimena moraju biti jasno oznaene. Kod utvrenih nepravilnosti, ivotinje je potrebno posljednje musti, u zasebne posude (dobro odravanim odvojenim ureajem i cjevovodom). Uoene nepravilnosti mlijeka ukazuju na poetak mastitisa. 6.11 Zavrna dezinfekcija Nakon to je mua obavljena potrebno je izvriti zavrnu dezinfekciju sisa. Odmah nakon mue potrebno je dezinficirati sise zato to je prstenastim miiima sise potrebno oko 15 minuta da bi zatvorili ulaz u sisu i to predstavlja najpovoljnije vrijeme za ulaz mikroorganizama. Tako se stvaraju preduvjeti za 57

nastanak mastitisa. Sredstvo za dezinfekciju poslije mue titi ulaz sisnog kanala, privremeno na 6 do 8 sati.

Slika 16, Dezinfekcija vimena nakon mue 6.12 Ponaanje krava Uspjeno gospodarenje kravama mora potivati osnovne bioloke zahtjeve ivotinja. to znai da je potrebno posjedovati znanje o zahtjevima smjetaja, opskrbi zrakom, toplini, hranidbi, ponaanju, itd. to se tie ponaanja, vano je posjedovati razumjevanje o sposobnostima krave za otkrivanjem dogaaja u njenom okruenju, pamenja i djelovanja. Efikasno upravljanje zahtjeva dobro znanje o sposobnostima uenja mlijenih krava, posebno kad se radi o izmuzitima i mui uz pomo robota. Kad se krave uvode u novo podruje staje, korisno je dopustiti ivotinjama privikavanje na to podruje njihovim vlastitim izborom, bez prisile osoblja. Kako bi otkrile da je novo podruje sigurno, obino su potrebne 2 4 posjete. Kad se uvode junice u izmuzite, vrijeme koje se ostavlja da naue ulaziti u izmuzite moe se skratiti ako im se da prilika da slobodno istrae 58

izmuzite prije poetka laktacije. Kad se radi o mui, vano je imati na umu da se motivacija za muu ne moe jednostavno usporeivati s onom vezanom uz ishranu i napajanje. ivotinje unutar stada preferiraju meusobno djelovanje kao koordinirana socijalna jedinica. Obino se odmaraju i hrane zajedno. Zbog toga je vrlo vano na to obratiti panju kad se ureuje okoli izmuzita. Takoer je vrlo vana interakcija izmeu muzaa i mlijene krave u efikasnom gospodarenju ivotinjama. Osim ponaanja stoara, interakcija kao to je interakcija rukom i interakcija glasom izmeu osobe i ivotinje znaajne su kad se uspostavlja interakcija povjerenja. Vrlo je vano za ivotinju da dobije pozitivnu i sigurnu interakciju od stoara. Ponaanje stoara moe imati direktne ekonomske posljedice. Ponaanje stoara u izmuzitu tijekom mue (dodirivanje krava tapanjem) moe ohrabriti krave da jednostavnije uu u izmuzite i na taj nain pozitivno se utjee na otputanje mlijeka. Glas stoara takoer utjee na proizvodnost krave. Uoeno je da u stadima u kojima se stoar obraa kravama, krave proizvedu vie mlijeka, nego kod stada u kojima nema takve komunikacije. U mnogim stadima nije neobino da ivotinje pokazuju razliite oblike abnormalnog ponaanja, kao to je kruenje jezikom i grienje repova. To moe biti rezultat premale aktivnosti i nedostatak mogunosti izraavanja normalnog ponaanja, kao to je potraga za hranom. Neki od primjera kako bi se reducirali problemi mogu biti ee hranjenje, kravama ponuditi vie krmiva bogatih celulozom i moda poveati frekvenciju mue. Voenjem brige o ponaanju ivotinja, socijalnim interakcijama i

59

psiholokim zahtjevima ivotinja utjecat e se na zdravlje ivotinja, dobrobit i proizvodnju. 6.13 Metode mue Dva su naina mue: runa i strojna. Ukoliko se radi o runoj mui treba ju provoditi istim i suhim rukama. Mua se provodi cijelom rukom i potrebno je izbjei izmuzivanje zadnjih mlazeva kaiprstom i palcem. Najprije se trebaju pomusti prednje etvrti, jer one sadre najvei dio mlijeka. Posuda u koju se obavlja runa mua treba biti pokrivena kako bi se reducirala kontaminacija prainom iz okolia ili dlakama vimena.

Slika 17, Mua muznim ureajem

Slika 18. Runa mua

Metode strojne mue osmiljene su tako da se stvori ugodan osjeaj mue za krave i kako bi se izbjegle opasnosti za zdravlje vimena. Najvanije je da se mua obavlja dobro osmiljenom, paljivo ienom, opranom 60

i adekvatno odravanom opremom kojom se rukuje iskljuivo prema proizvoakim uputama.

Slika 19. Nikada nevucite muzne aice sa vimena pod vakumom

Slika 20. Iskljuite vakum prije skidanja muznih aica 61

Slika 21. Izbjegnite klienje muznih aica

7. IZVORI KONTAMINACIJE MLIJEKA


Kako bi proizveli kvalitetno i higijenski ispravno mlijeko, potrebno je znati prepoznati izvore kontaminacije mlijeka. Mlijeko moe biti kontaminirano u bilo kojoj taki proizvodnog procesa. Odgovornost je na proizvoau mlijeka da otkrije te take i da primjeni kontrolne mjere kako bi se mlijeko zatitilo od kontaminacije. Izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka nema velik utjecaj na ukupni broj bakterija u mlijeku, ali predstavlja efikasan nain detektiranja klinikih simptoma mastitisa. Filtriranje ili cjeenje mlijeka otklanja vidljivu neistou, ali ne i bakterije u mlijeku.

62

Kontaminacija putem zraka nije od velikog znaaja u normalnim proizvodnim uslovima. Glavni izvor kontaminacije mlijeka su povrine koje dolaze u doticaj s mlijekom u tijeku mue i hlaenja i najee predstavljaju uzrok visokog broja bakterija. Jednostavniji i najjeftiniji nain je primjena postupaka pranja i ienja te dezinfekcije, jer se na taj nain eliminira izvor kontaminacije.

7.1 Kljuni izvori kontaminacije


o Fekalna kontaminacija (potjee od prljavih ivotinja, posebno sisa, vimena i repova). o Kontaminacija koja potjee od slabo ili nedovoljno primjenjenih postupaka mue, prljavih ruku, prljave opreme i ne primjenjivanja postupaka ienja i dezinfekcije sisa prije mue.Projekijenamlijeka od krave do trita - KO o Kontaminacija koja potjee iz neprepoznavanja nastalih promjena u mlijeku (krv, ugruci, boja, miris, konzistencija). o Fizikalna kontaminacija, posebno od ostataka iz muznih jedinica i tankova, praine, prostirke, blata, insekata i ivotinjskih dlaka. o Bakterijska kontaminacija koja potjee od neadekvatnog ienja i dezinfekcije muzne opreme i tankova mlijeka. o Hemijska kontaminacija koja potjee od rezidua veterinarskih lijekova, hemikalija za ienje staja i opreme.

63

Tabela 2. Odakle i u kom broju mikroorganizmi dospjevaju u mlijeko


IZVOR Okolni vazduh Neiste ruke Neisto vime Mljekovod vimena Oprema za muu i hlaenje mlijeka Oboljele etvrti BROJ 100-15 000 / ml 1 000 / ml 5 000-20 000 / ml 10-1 000 / ml 300-3 000 000 / ml 10-20 000 / ml

Tabela 3. Izvori kontaminacije mlijeka mikroroganizmima


Dobro mlijeko u vimenu u sisinom kanalu vazduh u tali runa mua mainska mua filter pumpa i hladionik kanta sabirni tank Ukupan broj mikroorganizama 1.000-10.000 1.000-10.000 1.000-10.000 1.000-10.000 100-1.000 100-1.000 5.000-50.000 Broj mikroorganizama/ml mlijeka Srednje Loe < 100 100-1.000 10-100 10.000-50.000 50.000-100.000 10.000-100.000 100.000-5.000.000 10.000-50.000 50.000-100.000 10.000-20.000 20.000-50.000 1.000-100.000 100.000-1.000.000 1.000-10.000 10.000-20.000 50.000-500.000 500.000-6.000.000

Tabela 4. Broj bakterija u mlijeku u zavisnosti od temperature i vremena


Vrijeme (sati) 0 24 48 72 5 4.300 4.200 4.600 8.300 Temperatura C 10 4.300 14.000 128.000 5.750.000 15 4.300 1.600.000 30.000.000 326.000.000

64

7.2 Kako reducirati rizike kontaminacije mlijeka?


a) istoa ivotinja ivotinje koje se uzgajaju za proizvodnju mlijeka moraju se drati istima, podruja za leanje trebaju biti dovoljne veliine i treba ih se odravati suhima i istima. Putovi u krugu farme trebaju biti odvojeni na - iste puteve - koji se koriste za dovoz ivotinja, krmnih smjesa, iste stelje i opreme, odnosno neiste puteve - za odvoz gnoja kod izgnojavanja, odvoz otpadnih voda i leina. Sve povrine na farmi trebaju biti odravane na nain da budu bez nakupljenih neistoa, kao to je blato ili gnojnica. Ocjena istoe krave

1. Vime

2. Donji dio noge

3. Bokovi

Slika 22. Ocjena istoe krave

65

1 ISTO

2-MALO PRLJAVO

3-UMJERENO PRLJAVO

4-IZRAZITO PRLJAVO

Slika 23, 24, 25 i 26. Kategorije istoe krave 66

Slika 27. Ocjena istoe vimena od 1 do 4 b) mua mlijeko svake ivotinje mora biti pregledano na fizikalne/ hemijske/organoleptike nepravilnosti i tamo gdje se utvrdi nepravilnost, mlijeko se iskljuuje iz daljnjeg procesa proizvodnje (nekodljivo uklanjanje). Sise, vime i okolni dijelovi moraju biti isti prije mue. Ruke, dodirne povrine i muzna oprema moraju uvijek biti iste. c) muzna oprema povrine koje dolaze u dodir s mlijekom moraju biti efikasno oprane, oiene i po mogunosti dezinficirane odmah nakon mue. Sva oprema mora se odravati istom i u dobrom stanju. Potrebno je voditi rauna o redovitim i/ili izvanrednim servisima. d) skladitenje mlijeka i hlaenje mlijeko se mora zatititi od kontaminacije tijekom prijevoza i skladitenja. Mora biti ohlaeno u to kraem vremenskom periodu nakon mue kako bi se sprijeilo razmnoavanje bakterija. Tankovi za mlijeko moraju biti oprani, oieni i dezinficirani nakon svakog sakupljanja mlijeka i treba ih odravati u dobrom stanju. Projekt Higijena mlijeka oita - MLEKO

67

8. IVOTINJE I SMJETAJ
Osnovni uslovi proizvodnje kvalitetnog i higijenski ispravnog mlijeka su: uredne staje i mljekare (prostori za muu i skladitenje mlijeka), dovoljna opskrba higijenski ispravnom vodom za napajanje mlijenih krava, redovno pranje i ienje prostora, ureeno gnojite, dobra ventilacija, a prije svega znanje i struna osposobljenost stoara. Kako bismo postigli najvei uinak, staja se mora graditi promiljeno (Zakon o dobrobiti ivotinja - EU), potrebno je paljivo odabirati, upotrebljavati i odravati opremu, trebaju se poznavati potrebe ivotinja, grau vimena, sintezu i izluivanje mlijeka te naine postupanja s mlijekom nakon mue. Sve farme (ukljuujui i farme za mlijene krave) koje se grade moraju biti u skladu s Pravilnikom o uslovima kojima moraju udovoljavati farme i uslovima za zatitu ivotinja na farmama - EU. Dranje krava u talama, ne podrazumjeva samo zatitu ivotinja od razliitih spoljnih faktora, ve nudi bolje uslove za praenje ishrane krava, za poveanje proizvodnih sposobnosti (laka manipulacija sa kravama i jednostavnija kontrola odreenih pojava), prilagoavanje navika krava savremenim nainima proizvodnje, zatitu panjaka itd. Vaan faktor je svakako i ovjek, to jest njegov odnos prema ivotinjama. 68

Trend poveanja broja grla po farmi uslovljava nain izgradnje tala. Pitanje uslova smjetaja krava u njima je svakim danom sve vanije, a posebno posljednjih godina, kada posljedice globalnog zagrijavanja, rasta cijena osnovnih pogonskih goriva i elektrine energije sve snanije utjeu na poljoprivrednu proizvodnju. Praksa, koja je poela 60 - tih godina XX vijeka, a koja podrazumjeva izgradnju to jeftinijih objekata, radi poveanja konkurentnosti proizvodnje polako gubi primat. U objektima koji su nedovoljno obezbjeeni od spoljanjih klimatskih faktora, poveavaju se potrebe za uvoenjem raznih pomonih ureaja, kao to su ventilatori, raspivai, veliki su gubici na zdravlju ivotinja, a poveana je potronja elektrine energije i drugih energenata, koji se koriste na farmi itd. Istorijski gledano, ciljem dranja domaih ivotinja prvih stoara bilo je sprijeiti te ivotinje da nebi pobjegle, te odrati ih ive i zdrave. (L.Keeling, P.Jensen, 2002). Tek potom se javljaju pitanja proizvodnje, koliko proizvode te ivotinje, te kako poboljati njihove proizvodne karakteristike. Pristup promjenama u nainu dranja domaih ivotinja uveo je i neke zakone koji reguliu to pitanje i daju smjernice koje uslove treba ispuniti prilikom planiranja i izrade objekata, odnosno njihove rekonstrukcije i uopte obhoenja prema domaim ivotinjama. Prema Websteru (1987), dobrobit i smjetaj trebaju da ispune sljedee funkcije: - Slobodu od gladi i loe ishrane: prema tome domae ivotinje ne smiju gladovati, hrana koja im se daje mora biti zdravstveno ispravna i ukusna, to jest da 69

konzumiranje hrane nije posljedica velike gladi ivotinja, ve normalnih fiziolokih potreba. Pored toga, treba obezbijediti dovoljne koliine pitke vode. - Slobodu od temperaturnih i fizikih tegoba: Objekti u kojima se dre ivotinje trebaju omoguiti ivotinjama zatitu od spoljanjih uticaja, a prije svega od izrazito niskih i visokih temperatura. Objekti trebaju biti izgraeni tako da omogue osnovnu komoditu ivotinjama koje se dre u njima, da ivotinje imaju dovoljno mjesta za odmor, za ishranu, nudu. - Slobodu to prirodnijeg ponaanja: ivotinje trebaju normalno da ispoljavaju svoje prirodne potrebe. - Slobodu od bolesti i povreda: Higijena u talama se mora redovno odravati, mogunosti irenja nekih bolesti i infekcija treba onemoguiti, ili bar svesti na minimum. U objektima ne smije biti otrih ivica, rupa u podu, ne adekvatnih stepenica i drugo, na emu bi se ivotinje mogle ozlijediti. - Slobodu od straha. Sa ivotinjama se ne smije ophoditi na lo nain, koji bi uzrokovao trajan stres. Taj faktor je veoma vaan to se tie cjelokupne reprodukcije, ishrane i proizvodnje. Strah moe biti izazvan i meu samim kravama, kada se pojave agresivnija grla u stadu. U tom sluaju je najbolje takva grla izluiti iz stada, jer u dugoronom periodu njihovo ponaanje utjee na smanjenje prihoda, bez obzira kolika je proizvodnja samog grla. Ukratko reeno, dobro napravljena tala treba da obezbijedi sljedee: - nizak nivo estica u vazduhu (praine, tara od sijena itd), - optimalnu vlanost i temperaturu vazduha, 70

- dovoljnu koliinu svjetla, - stalan dotok svjeeg vazduha. Sve to predstavlja mikroklimu tale. Tek kad to obezbijedimo, moemo zahtjevati poveanje proizvodnje i bolje zdravlje ivotinja. Male promjene u proizvodnji mogu imati velike posljedice ekonomnskog karaktera, koje se ispoljavaju kroz pad proizvodnje mlijeka, pogorano zdravstveno stanje krava ili ak smrt, te loe reproduktivne osobine. Okolina, odnosno proizvodni ambijent jedan je od najutjecijnijih faktora kad je u pitanju proizvodnja mlijeka. Prema Lee-ju (1965) postoje 3 grupe razliitih inioca, koji zajedno stvaraju proizvodnu sliku svake ivotinje, a to su: a) inioci okoline: temperatura (T), relativna vlanost vazduha RV, kretanje vazduha, radijacija i padavine. b) Osobine ivotinje: vrsta, uzrast, pol, rasa, stanje prometa materija (metabolizam), krzno, sposobnost aklimatizacije, ishrana, hidratacija, zdravstveno stanje ivotinje i individualna prilagodljivost. c) Proizvodni inioci: proizvodnja, rast i razvoj, reprodukcija, fizioloka stabilnost i patoloki inioci. Ovo nam ukazuje kompleksnost proizvodnje mlijeka i njene podlonosti djelovanju razliitih ionioca. Prema tome proizvodnja mlijeka, a pogotovo njena industrijalizacija, koju karakteriu velike farme, cjeloivotni boravak krava u talama, eventualno u ispustima, itd. mora biti pod stalnim nadzorom strunih lica. Male promjene u proizvodnji mogu imati velike posljedice ekonomnskog karaktera, koje se ispoljavaju

71

kroz pad proizvodnje mlijeka, pogorano zdravstveno stanje krava ili ak smrt, te loe reproduktivne osobine. Toplotni stres je trenutno jedan od osnovnih inilaca koji negativno utjee na proizvodnju mlijeka i zdravlje krava. On je posebno izraen u krava sa visokom proizvodnjom. S obzirom da se u budunosti oekuje daljnje poveanje proizvodnje mlijeka po kravi, za oekivati je i vee probleme koje toplotni stres moe izazavati u primarnoj proizvodnji mlijeka. Pored toga poveanjem prijetnji od klimatskih promjena koje su zahvatile cijelu zemljinu kuglu, te nekim nepredvidivim i brzim klimatskim promjenama, uticaj temperature na primarnu proizvodnju dobija sve veu ulogu u istraivanjima naunika iz ove oblasti, planiranju proizvodnje, odnosno arhitekture objekata, razvoju veterinarske medicine itd.

Slika 28. Temperaturne zone za goveda U tabeli su prikazane gornje i donje temperaturne granice iznad odnosno ispod kojih temperatura moe imati utjecaj na zdravstveno stanje ivotinja ili proizvodnju, te optimalne temperature za pojedine kategorije evropskih rasa goveda. Na veini manjih gazdinstava, kako u Bosni i Hecegovini, tako i u regionu, uzgajiva temperaturu tale 72

u zimskom periodu prilagoava svojim potrebama. Meutim, ako je njemu hladno na nekih -5 do -10C, ne mora znaiti da je to za krave previe niska temperatura. U takvim sluajevima, dosta naih uzgajivaa zatvori svaki dovod vazduha i zraka do unutranjosti tale. Poveava se vlanost u tali, krave se znoje i tu se stvaraju problemi (npr. respiratorne bolesti, bolja sredina za razvoj razliitih mikroorganizama - vea podlonost infekcijama rana, mastitis itd). Treba znati da goveda imaju arktiko porijeklo. Temperaturno humidni indeks
T E M P E R A T U R A 38 37 36 34 33 32 31 30 29 28 27 26 24 30% 84 83 81 80 79 78 76 75 74 73 72 70 69 35% 85 84 82 82 80 79 77 76 75 73 72 71 70 40% 86 85 83 82 81 79 78 77 75 74 73 71 70 TEMPERATURNO HUMIDNI INDEX RELATIVNA VLAGA 45% 50% 55% 60% 87 88 90 91 86 87 88 89 85 86 87 88 83 84 85 86 82 83 84 85 80 81 82 83 79 80 81 81 78 78 79 80 76 77 78 78 75 75 76 77 73 74 75 75 72 73 73 74 71 71 72 72 65% 92 90 89 87 85 84 82 81 79 77 76 74 73 70% 93 91 90 88 86 85 83 81 80 78 76 75 73 75% 94 93 91 89 87 86 84 82 80 79 77 75 74 80% 95 94 92 90 88 86 85 83 81 79 78 76 74 85% 97 95 93 91 89 87 86 84 82 80 78 76 75

< 74 Normalno

75-78 Oprez

79-83 Opasnost

> 84 Velika opasnost

Grafikon 4. Temperaturno-humidni indeks KLIMU U TALI, PRILAGODITI KRAVI, A KLIMU U KUI, PRILAGODITI OVJEKU. Dovoljno je da imaju udobno leite, suho i da nisu izloene jakom vjetru, ali svakako da je bilo kakvo provjetravanje poeljnije nego nikakvo.

73

Slika 29. Normativi za izgradnju leita i slobodno dranje krava

Slika 30. Farma mlijenih krava izgraena prema novim zahtjevima

74

Slika 40. Unutranjost novoizgraene farme

Slika 41. Primjer adekvatnog dranja ivotinja

75

Slika 42. Primjer naedekvatnog dranja ivotinja

Slika 43. Primjer dobro ventiliranog objekta 76

8.1 Upravljanje istoom Osim to je za smjetaj ivotinja vana izvedba objekta kao i upravljanje objektom, potrebno je provoditi nekoliko mjera koje se trebaju primjeniti kako bi se poboljala istoa ivotinja. Potrebno je podrezati dlake na repovima, jer krave s istim, urednim repovima privlae manje muha. Skraivanjem dlaka na vimenu, bedrima i trbuhu smanjuje se koliina zemlje ili fekalija koji se mogu lako uhvatiti na ta podruja. Redovno etkati ivotinje. Vea je vjerojatnost da e iste ivotinje biti manje podlone bolestima i da e za vrijeme mue imati manju mogunost kontaminacije mlijeka sa tetnim bakterijama.Takoer je potrebno prilagoditi ishranu kako bi se smanjila koliina gnoja kojeg ivotinje izluuju.

Slika 44. Automatsko ienje staje

77

8.2 Ope zdravlje Tamo gdje postoji dokaz da ivotinje nisu dobrog zdravlja i posebno tamo gdje je vidljiv iscjedak iz genitalnog trakta, gdje je prisutan enteritis s proljevom, groznica i/ili infekcija vimena, mlijeko se ne smije koristiti za ljudsku upotrebu. Mlijeko ivotinja koje pokazuje pozitivnu reakciju na testiranje tuberkuloze ili bruceloze ne smije se koristiti za ljudsku upotrebu i prehranu drugih ivotinja ili teladi. Mlijeko za ljudsku upotrebu mora potjecati od ivotinja koje su dobrog zdravlja. 8.3 Smjetaj ivotinja u stajama sa slobodnim

nainom dranja
Staje sa slobodnim nainom dranja ne smiju biti prenaseljene. Za kravu prosjene teine od 600 kg, preporuena povrina za leenje treba biti 2,5m2, a povrina za slobodno kretanje po kravi je 6,5 m2. Pojilice ne smiju biti smjetene u podruju prekrivenom prostirkom. Dobro upravljanje ukljuuje barem jednom dnevno steljenje, a svakih 4 do 6 tjedana potrebno je kompletno odstraniti prostirku. Svi prolazi, prostori za slobodno kretanje trebaju biti bez nakupljenog gnoja, gnojnice ili prosipane hrane.

78

Slika 45 i 46. Slobodno dranje krava

8.4 Prolazi Prolazi do prostorija za muu, unutar staje ili na panjacima trebaju biti bez nakupina blata, gnoja i gnojnice, odravani u dobrom stanju i trebaju imati sposobnost lakog isuivanja. 79

8.5 Prostor za muu izmuzite


Prostor za muu mora biti smjeten i konstruiran na nain koji osigurava zadovoljavajue higijenske uslove tijekom mue. Podruje za muu i oblinji okoli moraju se odravati istim. Tijekom mue mora biti dostupna dovoljna koliina iste, pitke vode za ienje zaprljanih sisa i vimena, opreme, ruku, podova, zidova. Poeljno je u izmuzitu imati i termometar (raspon od 0 do 100 C), gumene rukavice i naoale za upotrebu kad se rukuje s hemikalijama. 8.5.1 Struktura Karakteristike izmuzita moraju smanjiti rizike od kontaminacije iz bilo kojeg izvora, ukljuujui prainu, muhe, ptice i ostale ivotinje. Najbolje je smjestiti izmuzite tako da bude dobro odvojeno od ostalih zgrada ili odvojeno unutar staje. Podovi moraju biti vodonepropusni i ocjediti. Potrebno je osigurati dovoljan pad od podruja koje se nalazi ispod vimena kako bi se osiguralo da se podruje moe odravati istim i slobodnim od mogueg nakupljanja vode koja se koristi kod pranja. Vrata i zidovi trebaju biti glatki i vodonepropusni, da ih se moe lako istiti. Za zidove je prikladan zavrni cementni sloj kojeg je mogue obojiti. Mogue su alternative: plastine obloge, glatke betonske povrine, direktno privren fiberglas ili keramike ploice.

80

Slika 47. Primjeri izvedbe izmuzita

Slika 48. Izmuzite 81

Stropovi trebaju biti izraeni od nepropusnog materijala i potrebno je poduzeti odgovarajue korake za sprjeavanje nakupljanja tetnika u pukotinama. Ventilacija treba biti zadovoljavajua kako bi se osigurao ist zrak i izbjegla kondenzacija. Nuno je osigurati umjetno osvjetljenje kako bi se mua i ienje odvijalo u dobro osvjetljenim uslovima. Idealano bi bilo osigurati svjetlo sa zatitom i vodonepropusnim difuzorima. Sva otpadna voda treba otjecati u poseban odvod sistema odvodnje. 8.5.2 Upravljanje izmuzitem U izmuzitu je potrebno osigurati crijevo s dovoljnim volumenom i snagom za pranje opreme i stajalita krava tijekom i nakon mue. Potrebno je osigurati toplu, tekuu vodu, koja po mogunosti sadri dezinficijens, kako bi se mogle oprati ruke, zatitna odjea, vimena i oprema uvijek kad postanu zaprljane. Takoer trebaju biti dostupni paprinati runici. U prostoru izmuzita treba postaviti kantu za otpatke za odlaganje prljavih runika i drugog otpada. Kantu je potrebno isprazniti nakon svake mue. Nakon svake mue u potpunosti je potrebno oistiti prostor izmuzita; podove, zidove, opremu i sve dodirne povrine. Gornje dijelove zidova i stropove treba redovito istiti od nakupljene neistoe. 8.5.3 Automatski sistem mue (ASM) Kad se radi o automatskom sistemu mue, podruje izmuzita treba biti to je vie mogue zatvoreno. Ventilacija treba osiguravati odvoenje zraka izvan izmuzita. Podovi ispod i u neposrednoj blizini automatskog sistema za muu trebaju biti nagnuti od 82

podruja za muu. Nije doputeno nakupljanje gnoja i gnojnice u blizini ASM-a.

8.6 Muzna oprema


Oprema za muu mora biti izraena od materijala koji smiju dolaziti u dodir s hranom (mlijekom) i uvijek je treba odravati istom i u dobrom stanju. Odmah nakon mue, oprema se mora oprati, dezinficirati i isprati pitkom vodom. Neophodna je upotreba deterdenata kako bi se oprema efikasno oistila prije dezinfekcije. Efikasnost deterdenata se poveava upotrebom vode odgovarajue temperature, adekvatnom koncentracijom i vremenom primjene. Nemogue je uobiajenim sistemom ienja odstraniti sve zaostatke mlijeka s povrina koje dolaze u doticaj s mlijekom. Osim za vrlo hladnog i suhog vremena, bakterije e se razmnoavati i na povrinama koje su vizuelno iste u razdoblju izmeu mui. Zahtjeva se primjenjivanje dokazanih postupaka ienja, pranja i dezinfekcije, tako da e oprema imati nizak broj bakterija, uz uloen minimalni trud i minimalne trokove. Vani zahtjevi za odravanjem opreme su: o koritenje opreme za muu s glatkim dodirnim povrinama, koja ima minimalni broj spojeva i kuteva; o opskrba nekontaminiranom vodom; o upotreba deterdenata za uklanjanje taloga i zaostataka mlijeka; o primjena metode dezinfekcije za unitavanje mikroorganizama.

83

8.6.1 Deterdenti i dezinficijensi Deterdenti poveavaju potencijal vlaenja iznad povrine koja se isti, istiskuju nakupine mlijeka, otapaju proteine mlijeka, emulgiraju masti i pomau u odstranjenju neistoe. Efikasnost deterdenta se poveava porastom temperature vode i koristei se ispravnom koncentracijom i vremenom primjene. Od dezinficijensa se zahtjeva da unite bakterije koje su zaostale ili se naknadno razmnoavaju na istim povrinama. Postoji i alternativa koja se moe primjenjivati kao to je vrua voda ili hemikalije. Ukoliko osiguramo ispravnu temperaturu i odravamo je tijekom procesa dezinfekcije, toplina prodire u depoe i pukotine i unitava bakterije. Uinkovitost hemikalija se poveava uz djelovanje temperature, ali ipak one nemaju isti potencijal prodiranja kao toplina i nee tako efikasno dezinficirati dodirne povrine koje nisu lagane za ienje. Kad se koristi samo vrua voda, najbolje je zapoeti s vruom vodom koja nije nia od 85 C, tako da se moe odravati temperatura od najmanje 77 C u trajanju od najmanje dvije minute. Mnoge hemikalije su prikladni dezinficijensi, a neke od njih kombiniraju se s deterdentima (deterdenti za sanitaciju). Upotrebljavati se trebaju samo oni koji su odobreni, a treba izbjegavati one koji mogu oneistiti mlijeko (npr. fenolni dezinficijensi). Uvijek je potrebno primjenjivati proizvoake upute. Dezinficijensi u mljekarstvu se prodaju kao koncentrati i u tom su obliku korozivni i mogu otetiti kou i oi. Zbog toga ih je uvijek potrebno dobro oznaiti, skladititi i rukovati njima na oprezan nain. Dezinficijensi se ne smiju mijeati osim ako to nije navedeno u uputama. Dezinficijensi koji su u prahu 84

trebaju se uvati na suhom. Ukoliko bilo koji koncentrirani dezinficijens doe u kontakt s koom i oima, potrebno ga je detaljno isprati velikom koliinom iste vode. Ako se koriste kiseline, obavezno se kiseline dodaju u vodu, a nikako ne voda u kiselinu. 8.6.2 Dnevni postupci Dnevni postupci ienja i dezinfekcije variraju ovisno o veliini i kompleksnosti muzne instalacije, ali ukljuuju metode uklanjanja neistoe i muu opremom koja je prethodno dezinficirana. Kod rune mue, mue u posudu ili kantu, prikladne su i efikasne rune metode ienja, pranja i sterilizacije. Kod mue u cjevovod potrebno je provoditi sistemsko pranje i dezinfekciju.Pro Mlijeko moe postati jako oneieno od bakterija koje se nalaze na dodatnoj opremi koja takoer mora biti uinkovito oiena i dezinficirana. Rashladni tankovi za mlijeko mogu biti oieni bilo runo koristei se hladnim ili toplim otopinama deterdenta/dezinficijensa. Ako se radi o veim tankovima, koristi se automatska, programirana oprema. U bilo kojem sluaju, prethodi hladno ispiranje prije upotrebe otopine za pranje. Posude za izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka mogu biti potencijalni izvor bakterijske kontaminacije i trebaju se takoer oprati i dezinficirati nakon svake mue. Nakon toga mogu biti skladitene u izmuzitu da se ocijede. Vrlo je vano da se oprema u bilo kojoj metodi dezinfekcije ocijedi to je prije mogue nakon pranja izmeu mui. Bakterije se nee razmnoavati u suhim uslovima, ali voda koja se nalazi u opremi za muu e na prikladnim temperaturama osigurati uslove za masivno razmnoavanje bakterija. Oprema kojoj su povrine u 85

loem stanju, koja dolazi u doticaj s mlijekom, s puno zglobova i koja ostaje mokra izmeu mui na temperaturama iznad 20 C, treba obavezno biti isprana u dezinficijensu prije same mue. 8.6.3 Preporueni sistem ienja Tijekom mue u blizini treba biti crijevo kako bi se odravala istoa. Nakon svake mue i prije ienja, potrebno je izribati povrine toplom sanitacijskom otopinom. ienje povrina interijera nakon svake mue moe se obaviti na nekoliko naina: - toplim cirkulacijskim ienjem - prethodno toplo ispiranje, vrue recirkulacijsko pranje sanitacijskom tekuinom i zavrno hladno ispiranje (idealno dodati 25 ml hipoklorita na 40 l vode). Preporuuje se koristiti odstranjiva kamenca kako bi se sprijeilo nakupljanje kamenca unutar opreme. ili - ienje vrelom vodom kojoj je dodana kiselina potpuno pranje vruom vodenom otopinom kiseline. Tjedno koristiti otopinu hipoklorita umjesto kiseline kako bi se sprijeilo nakupljanje proteina (bio film). ili - hladno ienje cirkulacijom natrijevim hidroksidom Nakon ispiranja, u cirkulaciju se puta hladni natrijev hidroksid na 10 minuta i otopina se ostavlja u jedinici izmeu mui. Prije ponovne upotrebe potrebno je izvriti temeljito ispiranje. Tjedno vrue ispiranje je takoer nuno kod ovog sustava ienja. 8.6.4 Preporueno ienje vruom vodom Cirkulacijsko ienje 10 do 15 litara po muznoj jedinici. Temperatura vode treba biti kao to je navedeno 86

u proizvoakim uputama ili poetna na 85 C, a zavrna temperatura na 50 C. Uzavrela voda kojoj je dodana kiselina 14 do 18 litara po muznoj jedinici. Zapoeti minimalno na 96 C. Sve dodirne povrine opreme moraju postii 77 C kroz dvije minute. Potrebno je redovno provjeravati i biljeiti temperaturu tople vode (najmanje jednom mjeseno). U svim sluajevima potrebno je: oistiti cjevovode vakuuma najmanje jednom mjeseno; provjeriti i oistiti slijepe povrine dnevno npr. epove, gumbe, navoje. 8.6.5 Uspjenost ienja Uspjenost ienja ovisit e o: ispravnoj upotrebi i djelotvornosti hemikalija; prikladnom protoku otopine za ienje; ispravnoj cirkulacijskoj ravnotei kako bi se osigurala jednakomjerna distribucija otopine za ienje. 8.6.6 Odravanje Redovno provjeravati i obnavljati potrone dijelove opreme kako bi se odravala u dobrom stanju. Mijenjanje gumenih nastavaka svakih 60 dana ili nakon 1000 mui, koje prije doe na red.

8.7 Hlaenje mlijeka i tankovi za skladitenje


Tankovi za skladitenje mlijeka moraju biti smjeteni i konstruirani na nain koji limitira rizik od kontaminacije mlijeka. Povrine koje dolaze u dodir s mlijekom moraju biti izraene od materijala koji smiju dolaziti u dodir s hranom, treba ih se odravati uvijek istima i u dobrom 87

stanju. Mlijeko poslije mue mora biti to je prije mogue ohlaeno. Tankovi za skladitenje mlijeka moraju biti prikladno zatvoreni kako bi se sprijeila fizika kontaminacija mlijeka.

Slika 49. Mlijeko poslije mue u roku od 1 sat treba biti ohlaeno na 4C 8.7.1 Smjetaj tankova Potrebno je ostaviti najmanje 600 mm slobodne povrine oko tanka kako bi se omoguilo efikasno ienje. Ako je bilo koji dio tanka smjeten izvan podruja za skladitenje, npr. utinica tanka, ventilator i inspekcijska vrataca, moraju biti konstruirani na nain kojim se sprjeava kontaminacija mlijeka. 8.7.2 Hlaenje mlijeka Odmah nakon mue, mlijeko mora biti ohlaeno na minimalno 8 C, ako se mlijeko sakuplja dnevno. Ako sakupljanje nije dnevno onda ga je potrebno ohladiti na minimalno 6 C. 88

8.7.3 ienje Unutranja povrina tanka mora biti oiena svaki put kad se tank isprazni. Tank je potrebno: isprati pitkom vodom; oprati sanitacijskom otopinom; isprati pitkom vodom. Vanjski dio tanka je takoer potrebno odravati istim.kt Prihvatljive metode ienja ukljuuju sljedee: Runo ienje otopinom na bazi joda, uz vrijeme kontakta od 10 minuta. Osigurati ienje manje dostupnih povrina kao to su dijelovi ispod tanka, epovi u okolini tanka i unutar odvodne cijevi. Automatsko hladno ienje otopinom za ienje na bazi joda ili kiseline. Kako bi se odravala istoa potrebno je tjedno runo ienje hipoklornom otopinom. Automatsko vrue ienje sanitacijskim sredstvom na bazi hipoklorita. Obino je potrebno periodiko uklanjanje kamenca. Potrebno je redovito provjeravati funkcioniranje automatskog sustava mue, kao i runo istiti vanjske povrine tankova kako bi se odravali prihvatljivi uvjeti.

8.8 Prostor za skladitenje mlijeka


Kao i prostor za skladitenje hrane, prostorijom za skladitenje mlijeka potrebno je upravljati na takav nain da se minimalizira rizik od kontaminacije. Pristupni dio i okoli se mora odravati istima. Vrata se trebaju drati zatvorenima. Ptice, tetoine i ostale ivotinje (make i psi) ne smiju imati pristup u prostor za skladitenje. 89

Prostorija za skladitenje mlijeka mora se uvijek odravati istom. Struktura prostorije za skladitenje hrane ne smije izloiti mlijeko riziku od kontaminacije. Prostorija za skladitenje ne smije se koristiti u druge svrhe osim za hlaenje i skladitenje mlijeka, kao i za ienje i skladitenje muzne opreme.

Slika 50. Primjer prostora za skladitenje mlijeka 8.8.1 Smjetaj i struktura Prostorija za skladitenje mlijeka mora biti smjetena u istom podruju, izvan oitih izvora kontaminacije. Prostorija mora zatititi mlijeko od kontaminacije i treba ju odravati istom i slobodnom od tetoina. Smjetaj kompresora i vakuumskih pumpi u prostoru za skladitenje mlijeka nije preporuljiv. Prilazi prilaz treba biti vrst, najbolje betonski. Prilaz treba biti dovoljno velik kako bi se omoguio pristup vozau od vozila do prostora za skladitenje mlijeka.

90

Crijevo za ispumpavanje treba biti pozicionirano na istoj povrini. Prilaz ostalim podrujima nije dozvoljen direktni prilaz izmeu prostorije za skladitenje mlijeka i smjetaja za stoku, toaleta ili skladita hrane. Ne preporuuje se direktni prilaz izmuzitu, prostorijama za mehanizaciju i uredima. Podovi i drenaa podovi moraju biti nepropusni i trebaju imati mogunost slobodnog ocjeivanja, s dobrim nagibom prema prostoru za sakupljanje. Zidovi i vrata sve povrine trebaju biti u dobrom stanju u punoj visini. Povrine koje se lako prljaju trebaju biti glatke, nepropusne i trebaju imati sposobnost lakog ienja. Zavrni sloj moe biti cementni, prekriven zidnom oblogom ili nekim drugim glatkim prekrivnim materijalom. Vrata mogu biti okovana arkama ili klizna i trebaju dobro prianjati. Preporuuju se vrata koja se sama otvaraju. Krov / strop trebaju biti konstruirani na nain da se minimalizira ulaenje praine. Trebaju biti glatki, nepropusni i da ih se lako moe oistiti. Prozori i osvjetljenje tamo gdje postoje, prozori trebaju biti neoteeni i treba ih se drati zatvorenima, osim ako nisu zatieni mreicom protiv muha. Zahtjeva se umjetno osvjetljenje i svi dijelovi trebaju biti dobro osvjetljeni. Svjetiljke ne smiju biti hrave i oteene, i trebaju imati zatitu od oteenja. Ventilacija treba biti osigurana dovoljna prirodna i umjetno potpomognuta ventilacija. Kako bi se izbjegla kondenzacija kanali s vodom se trebaju pokriti, a grijai vode trebaju biti smjeteni izvan prostora za skladitenje u istom okruenju. 91

Prikljuci kako bi se osiguralo efikasno ienje svi prikljuci unutar prostora za skladitenje trebaju biti glatki i nepropusni. Ne smiju imati znakove hre i otpale boje. Ovo ukljuuje i elektrine prikljuke koji trebaju biti vodonepropusni. Zatita od tetoina prostorija za skladitenje mlijeka mora biti zatiena od tetoina. Odvojene prostorije za pranje tamo gdje su osigurane odvojene prostorije za pranje muzne opreme, moraju biti konstruirane na nain da se sprijei kontaminacija mlijeka tj. kao i za prostor za skladitenje mlijeka. 8.8.2 Upravljanje Cijelim podrujem mora se upravljati na nain da se osiguraju zadovoljavajui higijenski uslovi. Cilj je stvoriti istu prostoriju za skladitenje hrane. Prostoriju se ne treba koristiti kao prolazni put, skladite ili openito mjesto isporuke. Dozvoljeno je skladititi samo stvari koje su neophodno potrebne za proces. Mlijeko mora biti zatieno od kontaminacije, a trebaju se poduzeti koraci koji e smanjiti rizik od kontaminacije tj. treba izbjegavati upotrebu prostorije za pripremu hrane za telad, ishranu ostalih ivotinja, pranje i skladitenje opreme za telenje ili kanti za napajanje teladi. Otrovi, lijekovi i veterinarski materijal ne smiju se uvati u prostoru za skladitenje mlijeka. Prostoriju za skladitenje mlijeka ne smije se koristiti kao ajnu sobu, ured, za pranje izama ili za upotrebu veterinarskog osoblja. U prostoriji treba biti prisutna mala kanta za otpatke, ali samo za sakupljanje smea koje se nakupilo u toj prostoriji. Kako bi se sprijeilo nakupljanje prljavtine

92

i otpadaka, kanta se treba prazniti svaki dan. U prostoriji za skladitenje nije dozvoljeno puenje. Projekt Higijena mlijeka EKO

8.9 Ope preporuke


Potrebno je provoditi mjere za kontrolu insekata, glodavaca i ptica kako bi se sprijeila kontaminacija (redovna provedba dezinsekcije i deratizacije). Ako su ivotinje bolesne ili su sumnjive na bolesti koje se prenose na ljude preko mlijeka, moraju biti izolirane. Osoblje koje je ukljueno u proizvodnju mlijeka mora biti educirano iz podruja higijene hrane, zdravstvenih rizika i upotrebe opreme. Potrebno je uvati prikladne zapise, tj. dokumente: od opskrbljivaa hranom za ivotinje, o veterinarskim proizvodima, o bolestima koje mogu utjecati na sigurnost mlijeka, kao i sve rezultate analiza uzoraka mlijeka i testiranja koja su napravljena na ivotinjama ili njihovim proizvodima. Potrebno je voditi farmske knjige koje osim gore navedenih podataka mogu i moraju sadravati i sve podatke o lijeenju ivotinja, pripustima, telenjima, odlascima, dolascima itd. Mora biti dostupna dovoljna koliina iste i pitke vode u izmuzitu za ienje prljavih sisa i vimena, opreme, ruku, prikljuaka i podova, tijekom i nakon munje. 8.9.1 Opskrba vodom Sva voda koja se koristi u izmuzitu i u prostoriji za skladitenje mlijeka mora biti zdravstveno ispravna voda za pie. Zahtjeva se dovoljna koliina pitke vode za pranje ruku, sisa i vimena, kao i za ispiranje i ienje 93

opreme te pranje zidova i podova. Pitka voda treba udovoljavati propisima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie. Tamo gdje se koristi voda iz privatnog izvora, trebaju postojati dokazi koji pokazuju da voda kojom se opskrbljuje zadovoljava zakonske standarde zdravstvene ispravnosti vode za pie. To ukljuuje redovno testiranje vode. Glavni tankovi ili tankovi za skladitenje moraju biti adekvatno zatieni od kontaminacije (glodavci, ptice, insekti i praina). Hemijski sastav vode bit e vaan kod odabira deterdenata, kao i za odreivanje potrebe za periodinim tretiranjem uklanjanja kamenca u grijaima vode ili depoima u muznoj opremi. 8.9.2 tetoine i ostale ivotinje Trebaju se provoditi prikladne mjere za kontrolu insekata, glodavaca i ptica kako bi se sprijeila kontaminacija. Kontrolne mjere ukljuuju:Projekt Higijena mlijekave uklanjanje smea i vegetacije oko izmuzita i prostorija za skladitenje mlijeka; uvanje sve hrane u zatvorenim kontejnerima i uklanjanje otpadne hrane iz jasala nakon svake mue; uklanjanje otpadnog mlijeka iz prostorija za skladitenje mlijeka nakon svake mue; oznaavanje mjesta na koja su postavljeni mamci i voenje evidencije obnavljanja mamaca. Bez obzira poduzimaju li se ope mjere za zatitu od glodavaca, potrebno je koristiti fizike barijere kao to su mreice protiv muha na svim otvorima (tj. prozorima), zatvaranje otvora u zidovima posebno na mjestima gdje

94

su cijevi ili gdje prolaze ice, gumene zastavice na vratima. 8.9.3 Veterinarski nadzor mlijenih farmi ivotinje moraju biti dobrog zdravstvenog stanja, bez pojave bolesti vimena ili maternice koje mogu inficirati mlijeko i bez simptoma infekcioznih zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti putem mlijeka. ivotinje koje su lijeene trebaju biti jasno oznaene i ukoliko postoje razdoblja karence za mlijeko ili meso trebaju se specificirati i nadzirati. Zapisi upotrebe veterinarskih lijekova moraju se uvati. Svi veterinarski lijekovi trebaju se uvati na sigurnom mjestu. Zapisi trebaju biti aurirani u to je mogue kraem vremenskom roku (unutar 72 sata) i minimalno trebaju sadravati: - vrstu lijeka; - datum aplikacije lijeka; - oznaku ivotinje; - koliinu koja je aplicirana; - razdoblje karence za mlijeko; - razdoblje karence za meso. Svi veterinarski lijekovi trebaju biti pod nadzorom, zakljuani u izdvojenoj prostoriji ili zakljuanom ormaru. 8.9.4 Jedinice za izolaciju Mlijeko ivotinja koje pokazuje pozitivnu reakciju na testiranje tuberkuloze ili bruceloze ne smije se koristiti za ljudsku upotrebu. Takve ivotinje se moraju drati u izolaciji, treba ih posljednje musti posebnom opremom koja se nakon mue mora u potpunosti oprati i dezinficirati, a mlijeko se mora nekodljivo ukloniti. 95

ivotinje za koje se sumnja ili je potvreno da boluju od infekcioznih bolesti moraju biti izolirane do nekodljivog uklanjanja. Jedinice za izolaciju trebaju imati odvojeni sistem odvodnje i odzraivanja, podovi trebaju biti protuklizni, s prikladnim osvjetljenjem, da ih se moe lako istiti i dezinficirati. 8.9.5 Osoblje Osoblje koje boluje od bolesti ili je prijenosnik uzronika bolesti (kliconoe) koja moe kontaminirati mlijeko, ne smije dolaziti u doticaj s mlijekom (redovna sanitarna kontrola). Svo osoblje treba imati iste ruke, istu odjeu i treba primjenjivati postupke ispravne hiigijene. U prostoriji treba biti umivaonik za pranje ruku. U izmuzitu i prostoriji za skladitenje mlijeka uvijek trebaju biti dostupne kutije za prvu pomo, koje sadre flastere kako bi se mogle prekriti posjekotine i otvorene rane. Nije dozvoljeno puenje u podrujima izmuzita, skladitenja mlijeka ili pranja. 8.9.6 Higijena mlijeka Neposredno pomueno mlijeko iz neinficiranog vimena je sterilno. Do kontaminacije dolazi tijekom i nakon mue. Kako ne bi dolo do kontaminacije potrebno je mlijeko koje potjee od krava oboljelih od mastitisa, odvojiti od ostalog ispravnog. Kako bi se reducirao broj oboljelih krava, a time i broj sluajeva klinikog mastitisa, potrebno je provoditi postupke kontrole mastitisa. Prije stavljanja muznog ureaja, tj. sisnih aki potrebno je izbjei kontaminaciju koja potjee iz prljavog vimena i sisa, adekvatnim pranjem vidljive neistoe s vimena i sisa. 96

Nuni zahtjevi kako bi se vime odralo slobodnim od infekcije (tj. mastitisa) su: o vime i sise krava trebaju se odravati istima; o muu treba provesti na nain da se minimalizira mikrobioloka kontaminacija; o sve do trenutka isporuke pomuzeno mlijeko treba skladititi u istim tankovima i na temperaturama koje onemoguuju rast mikroorganizama. Zlatno pravilo u proizvodnji mlijeka glasi: bolje sprijeiti, nego lijeiti. Mastitis nije mogue sprijeiti u potpunosti, ali se primjenom prikladnih postupaka moe svesti na prihvatljivu mjeru. Veina sluajeva mastitisa javlja se u subklinikom obliku i zbog toga ih stoar teko uoava. Prihvatljiv broj mikroorganizama je do 100.000/ml, a kad doe do klinikog oblika mastitisa, broj se moe poveati na nekoliko milijuna/ml, tako da mlijeko iz samo jedne inficirane etvrti moe oneistiti ukupno mlijeko. Zbog toga je vano otkriti subklinike sluajeve i sprijeiti da problematino mlijeko ue u skupni tank.

9. Mastitis i kontrola mastitisa


Preduslov proizvodnje mlijeka na ekonomian nain je relativno visok prinos i dobra kvaliteta, to znai visoku proizvodnju zdravih ivotinja koje ne pate ni od jednog oblika bolesti mlijene lijezde. Mastitis je najea i najskuplja bolest mlijenih stada. U mnogim sluajevima uzgajiva je svjestan samo klinikih sluajeva mastitisa. 97

Patoloke posljedice mastitisa jesu ozljede tkiva i promjene u sekretornoj funkciji. To dovodi do smanjene proizvodnje mlijeka, ali i do promjena u sastavu mlijeka. Ispravna procjena koliki je taj gubitak ne moe biti pouzdana, jer neinficirane etvrti mogu kompenzirati smanjeni prinos etvrti koje su inficirane. Mehanizam koji se nalazi iza ove regulacije kompenzacije i dalje je nepoznat. to se tie promjena u sastavu mlijeka, dolazi do opadanja koliine masti i laktoze, dok se ukupni protein neznatno smanjuje tj. dolazi do promjena u proteinskom sastavu (serumski protein se poveava, a kazein se smanjuje), to dovodi do pogoranja kvalitete u preradi mlijeka (proizvodnja sira - lo randman). Mastitis je upala jedne ili vie etvrti vimena, najee je uzrokovana bakterijama, iako uzronici mastitisa mogu biti i drugi mikrorganizmi (virusi, gljivice itd). Mastitis se pojavljuje u subklinikom i klinikom obliku. Udio klinikog mastitisa u stadu je od 5 do 10%, a subklinikog mastitisa 90 do 95%. Mastitis se pojavljuje kad su sise izloene patogenim mikroorganizmima koji prodiru kroz sisni kanal. Tada dolazi do razvoja infekcije u jednoj ili vie etvrti vimena. Tijek infekcije varira. Uzronici mastitisa mogu tjednima ili mjesecima biti prisutni u mlijenoj lijezdi, bez vidljivih znakova koje bi stoar mogao uoiti (to je oblik subklinikog mastitisa). Subkliniki mastitis se tee otkriva, jer se i mlijeko i vime mogu initi normalnim, dok u isto vrijeme dolazi do povienja broja somatskih stanica. Tako da je broj somatskih stanica jedini znak koji upuuje na mastitis. Iz tog razloga je odreivanje broja somatskih stanica vrlo vano, jer nas broj somatskih stanica upozorava na

98

promjene u vimenu kad jo nema klinikih znakova mastitisa subkliniki mastitis. Odreivanje broja somatskih stanica u mlijeku provodi se u laboratoriju za kontrolu mlijeka. O poveanom broju somatskih stanica u mlijeku (vie od 400.000/ml mlijeka) obavjetavaju se nadleni veterinarski inspektori i veterinarske stanice. Zakonom i Pravilnicima obavezni su poduzimati odgovarajue mjere suzbijanja mastitisa (otkrivanje subklinikih mastitisa, dijagnoza i terapija). U EU kriteriji za maksimalni broj somatskih stanica su stroi i pribliavaju se fiziolokom broju (200 -250.000 som.st./mL), a to eka uskoro i Bosnu i Hercegovinu, pa se stoga valja pripremiti na vrijeme. 9.1 Uzronici mastitisa Najei uzronici mastitisa su: bakterije (Streptococci S. uberis, S. dysgalactiae, S. equinus, S. agalactiae; Staphylococci Staphilococcus aureus, Coliformi Escherichia. coli, Klebsiella, Enterobacter itd.), ostali mikrorganizmi virusi, gljivice, mikoplazme (Pseudomonas aeruginosa, Serratia, Corynebacterium pyogenes, Fungi, Candida, Mycoplasma bovis). Uzronici mastitisa mogu potjecati iz inficiranog vimena, okolia (porijeklom iz stelje, zemlje, vode i gnoja), kao i novonabavljenih ivotinja (donose nove sojeve mikroorganizama iz prijanjeg mjesta uzgoja). Ovisno o broju, vrsti i mjestu porijekla mikroorganizama bit e potrebno i razliito vrijeme izloenosti ivotinje kako bi dolo do infekcije. Posljedino tome razlikuje se tijek infekcije te vjerojatnost izljeenja kod primjene terapije. Najei uzronici mastitisa su Staphilococcus aureus i Streptococcus agalactiae. Izluuju se mlijekom 99

inficiranih etvrti, te se iz tog razloga ire uglavnom muom, bilo tijekom pripreme vimena ili preko prljavih ruku i muzne opreme. Ti patogeni mikrooganizmi se mogu razmnoavati i kolonizirati u upaljenim sisama i sisnim kanalima to poveava stepen izlaganja sisa bakterijama. Obino uzrokuju kronine infekcije subklinikog tijeka koji povremeno moe prijei u kliniki oblik (stres, smanjena opa otpornost, telenje). Sistemske infekcije s gubitkom apetita i povienom tjelesnom temperaturom su rijetke. U sluaju da je uzronik mastitisa Str. agalactiae, ako se apliciraju prikladni antibiotici u vime, kliniki oblik mastitisa gotovo uvijek prolazi, ali moe doi do bitno smanjene proizvodnje te ivotinje (oteenje sekretornih stanica). Kad se radi o infekcijama koje uzrokuje stafilokok postotak izljeenja je loiji i takve su infekcije daleko tvrdokornije. Infekcije koje uzrokuje Str. uberis i E. coli najee se nazivaju okoline. Izvor ovih mikroorganizama je okoli i sama ivotinja. Razmnoavanje se odvija u organskom materijalu okolia (slama, praina, izluevine). Ovakav oblik mastitisa je najei kod krava koje se nalaze u zatvorenim stajama u ranoj laktaciji, te tako moe nastati tvrdokorni subkliniki mastitis. Kod mastitisa kojeg uzrokuju koliformne bakterije javlja se endotoksemija s povienom tjelesnom temperaturom i znaajno je smanjena proizvodnja mlijeka. Infekcije koje su uzrokovale bakterije Str. Uberis obino dobro reagiraju na terapiju, dok je kod infekcije koju uzrokuje E.coli vrlo vano dati potpornu terapiju kako bi se prevladala endotoksemija. Ako je odabrana uspjena terapija, dolazi do oporavka. Str. disgalactiae je slian Str. agalactiae i Str. aureusu u tome to se moe 100

razmnoavati i vrlo brzo kolonizirati lezije na sisama, ali primarno mjesto na kojem obitava nije mlijeko i inficirane etvrti, ve okoli. Mnogo drugih mikroorganizama moe uzrokovati mastitis. Ti manje uestali oblici nisu vani u tolikoj mjeri, ali uzronici Pseudomonas i Mycoplasma bovis mogu uzrokovati ozbiljne probleme u nekim stadima. Iako patologija razliitih vrsta infekcija pokazuje izrazite razlike, uzroci infekcije mogu se dijagnosticirati s pouzdanou jedino bakteriolokim testovima na uzorcima mlijeka koji su uzeti iz etvrti vimena u sterilnim uvjetima (vano struno uzimanje uzoraka za mikrobioloka ispitivanja kojeg iskljuivo trebaju obavljati veterinari).

Slika 51. Uzimanje uzoraka za bakterioloku analizu (antibiogram) 9.2 Razvoj mastitisa Kako bi dolo do upale mlijene lijezde, tj. mastitisa potrebno je ispunjenje odreenih preduslova. Sama ivotinja je vrlo vaan faktor u razvoju mastitisa, tj. 101

predisponirajui faktori ivotinje kao to su genetika, opa otpornost, sklonost bolestima, postojea trauma koja moe biti uzrokovana muznim ureajem, toplinom ili hladnoom, ozljedama npr. ozljeda vrka sise, smanjeni imunitet posebno nakon telenja, nepravilna hranidba. Mikroorganizmi: vrste mikroorganizama, brojnost i njihova virulentnost (sposobnost izazivanja bolesti), vrijeme izloenosti mikroorganizmima. Okoli: mikro i makroklimatski uvjeti u staji (temperatura, vlaga, brzina strujanja zraka, higijena itd), prostirka, hrana, voda, oprema. Faktori koji utiu na pojavu mastitisa
6% 49% 20% 25%

Masine

Smjestaj

Genetika

Upravljanje

49% - Upravljanje stadom (menadment) 20% - Genetika 25% - Smjetaj 6% - Maine Grafikon 4. Faktori koji utiu na pojavu mastitisa

102

9.3 Oblici mastitisa 9.3.1 Akutni mastitis Openito ga karakterizira crvenilo, vruica, bolovi, oteklina, moe doi do pojave groznice, gubitka apetita, smanjene proizvodnje. Oblici akutnog mastitisa mogu biti: - upalni: pojavljuje se nemir. U ovoj fazi jo nije izraena infekcija, nema temperature, ni crvenila, mogu se (ali nije obavezno) napipati vorii. Lijeenje treba zapoeti u ovoj fazi kako bi se izbjegle komplikacije. Porijeklo ovog tipa mastitisa moe biti traumatsko praeno promjenama u navikama, uzrokovano transportom, padovima, udarcima i nakon oteanog telenja. - infekciozni: poviena temperatura, crvenilo, poinje se stvarati gnoj, postoje vorii i ivotinja je bezvoljna/depresivna, gubi apetit. - uzrokovan E.coli: mlijeko postaje ukasto, zatim vodenasto i ak moe sadravati krv, moe biti prisutna opa endotoksemija s povienom tjelesnom temperaturom, gubitkom apetita, ak moe doi do uginua ako nije primjenjena adekvatna terapija potrebno je brzo djelovati - ljetni mastitis: prenose ga muhe, pojavljuje se blizu uma, tijekom vlane sezone. Najee zahvaa ivotinje koje nisu u laktaciji. Uvijek se pojavljuje iznanada i pogaa vie etvrti. Kao i kod tipa E.coli mlijeko je ute boje i vodenasto. Formiraju se kronini apscesi u vimenu (zatvoreno gnojno arite u koi ili potkonom tkivu iji gnojni sadraj ima tendenciju izbijanja na povrinu). Isjedak iz apscesa je infektivan, gust, sirast i neugodnog mirisa. Ozdravljenje je vrlo sporo.

103

9.3.2 Sub-akutni mastitis Tijek bolesti bri je od akutnog, razvija se vrlo brzo, neoekivano, unutar nekoliko sati. Kad uoimo prve simptome tijek moe prijei u akutni. Preporuuje se to prije pristupiti strunom ljeenju, kako bi ishod bio to povoljniji i za ivotinju i vlasnika. Ovisno o vrsti uzronika ovisi tijek bolesti koji moe loe zavriti (moemo izgubiti etvrt vimena ili moe doi do uginua ivotinje). 9.3.3 Subkliniki mastitis Postoji malo ili uope nema opih ili lokalnih simptoma (nema poviene tjelesne temperature, crvenila ni otekline). Uoljiv visok broj leukocita zahvaljujui stafilokoknim uzronicima i povean broj somatskih stanica. Ope stanje ivotinje ne izgleda pogoeno, postoje vorii bez otekline. Ovaj tip mastitisa je dosta uestao meu kravama koje su ve bile lijeene antibioticima, to potiskuje akutnu fazu. Ako se ne lijei, bez obzira na umjerenost simptoma, ovaj tip mastitisa moe voditi ponovljenim mastitisima. 9.3.4 Hronini mastitis Pojavljuje se nakon uestalih mastitisa razliite etiologije nastanka. Na sisama se javljaju izboine, lezije, otvrdnua pa moe doi do gubitka funkcionalne etvrti, nodularnog telitisa (upala vrka sise) i pada proizvodnje mlijeka.

104

9.3.5 Tijek infekcije 1. Mikroorganizmi ulaze kroz sisni kanal 2. Dolazi do migracije kroz sisni kanal i kolonizacije sekretornih stanica 3. Mikroorganizmi koji su kolonizirali sekretorne stanice proizvode toksine tvari koje su tetne za stanice koje proizvode mlijeko 4. Dolazi do reakcije imunog sustava krave koji alje bijele krvne stanice (somatske stanice) na mjesto upale kako bi se organizam obranio Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO Prodiranje (penetracija) kroz sisni kanal moe se odvijati tijekom mue, u intervalima izmeu mue, ak i kad krava nije u laktaciji. To se najee dogaa kod oteenih sisa i s loe osmiljenom muznom opremom koja ima obrnuti protok mlijeka tijekom mue. Krava ima nekoliko prirodnih naina odbrane od infekcije, najvaniji je zdrav sisni kanal koji sprjeava prodiranje mikoorganizama. Mehanizam odbrane unutar vimena funkcionira na nain da reducira jainu infekcije, a moe eliminirati neke oblike infekcije. Mnogi faktori utjeu na pojavnost mastitisa i zbog toga je sistem gospodarenja ivotinjama posebno vaan. Nove infekcije se najee pojavljuju u vrijeme zasuenja, kod starijih krava i kod krava s kojima se loe gospodari. Sve mlijene krave kontinuirano su izloene patogenim mikroorganizmima koji mogu uzrokovati mastitis, ali nove infekcije nisu toliko uestale. To je zbog toga to izlaganje patogenim mikroorganizmima traje obino kratko. Broj patogenih mikroorganizama u mlijeku inficiranih etvrti e varirati manje od 1.000 do vie milijuna u ml, ali je najee manje od 10.000/ml i jo se dalje razrijeuje mlijekom iz 105

ostalih neificiranih etvrti vimena. Broj patogenih mikroorganizama na istim panjacima je vrlo nizak. Izloenost sisa mikroorganizmima Str. aureus, Str. agalactiae i Str. Dysagalactiae znaajno e se poveati kad su sise oteene pa je tada olakana i kolonizacija tim patogenim mikroorganizmima. Povremeno e izlaganje biti poveeno ako se radi o neprimjereno oienoj muznoj opremi ili pranju vimena s kontaminiranom vodom. To se moe izbjei usvajanjem jednostavnih metoda ienja opreme. Najefikasniji nain smanjenja izlaganja mikororganizmima S. aureus, Str. agalactiae i Str. dysagalactiae je dezinfekcija sisa odmah nakon mue. Dezinfekcija sisa u velikoj mjeri smanjuje mogunost oneienja i infekcije mikoorganizmima i to je jako vano potie iscjeljivanje manjih ranica na sisama. Nadalje, dezinfekcija sprjeava rast patogenih mikroorganizama u sisnom kanalu (tj. kolonizaciju). Ostali postupci kao to je pranje vimena s dezinficijensom i ispiranje muzne opreme nakon svake mue (tj. povratno ispiranje) takoer e smanjiti izlaganje, ali je njihov efekt manji nego uranjanje u dezinficijens tj. dezinfekcija sisa, jer se na taj nain ne utjee na kolonizaciju upaljenih sisa i kanala. Kako bi se odravala niska razina izlaganja mikroorganizmima najvanije je odravati kou vimena zdravom i na taj nain izbjegavati nastajanje upala, pukotina i bilo kakvog oblika oteenja sisa. Kako bi se odravalo sise u dobrom stanju mogu se u tekuinu za dezinfekciju (ali ne i u sredstva na bazi hiploklorita) dodati emolijenti (sredstva za omekavanje koe) ili masti.

106

Zemlja i svjei materijal za prostirku najee nemaju patogenih mikrorganizama, ali mogu doprinijeti razvitku vrlo velike populacije patogenih mikrorganizama unutar nekoliko dana nakon to se stvore optimalni uslovi vlage i temperature. Neizbjeno je da prostirka s vremenom postane vlana i kontaminirana izluevinama i da se razvija dovoljno topline uslijed ega dolazi do ubrzanog razmnoavanja E. coli i Str. uberis, to moe pogodovati nastanku mastitisa. To se sprijeava redovnom izmjenom prostirke i/ili dranjem krava na istim panjacima. Kad se krave dre na slami ili piljevini u boksevima (slobodne staje), slama se mora dnevno nadomjetati. U sluaju pojave klinikog mastitisa, potrebno je ukloniti prostirku u potpunosti i obaviti dodatnu dezinfekciju poda staje. Takoer je poeljno koristiti pijesak kao neorganski materijal za prostirku u kojem se koliformne bakterije i Str. Uberis ne razmnoavaju. Zdrav sisni kanal je posebno efikasan nain sprjeavanja prolaska patogenih mikrorganizama u vime i predstavlja prirodnu barijeru od infekcije mikroorganizmima. Nema samo funkciju fizike barijere od prodiranja, ve omota u sisnom kanalu sadri sekret koji moe sprijeiti rast mikroorganizama. Osim rizika kod poveanog izlaganja mikroorganizmima i olakanog prodora u mlijenu lijezdu, postoje i ostali faktori u gospodarenju ivotinjama koji su vani. Primjeri loeg gospodarenja: - neispravna muzna oprema; - nestruno apliciranje lijekova (neisti pribor); - nepravovremeno pristupanje lijeenju;

107

- zanemarivanje rezultata ispitivanja mlijeka (povien broj somatskih stanica, nie vrijednosti mlijene masti i laktoze). Pod odreenim uvjetima u muznoj opremi moe doi do znaajnih vakuumskih fluktuacija u omotau sisne ake. Kao rezultat javlja se turbulencija mlijeka koje uobiajeno tee iz sisa, no u ovom sluaju se vraa u sisu (tj. obrnuti protok). Na ovaj nain mogue je da se patogeni mikroorganizmi prenesu mlijekom i da prodiru u ili kroz sisni kanal uzrokujui infekciju. Infekcije uzrokovane ovim nainom mogu se izbjei ako koristimo muznu opremu koja ne moe skliznuti tijekom mue. Umetanje instrumenata tj. pribora za aplikaciju lijekova kroz sisni kanal treba izbjegavati, ali kad je neophodno, vrh sise treba biti oien dezinficijensom kroz 15 sekundi prije umetanja, a instrument mora biti sterilan. Ako je sterilnost instrumenta upitna, instrument treba ponovo sterilizirati. Sve intervencije na ivotinjama treba obavljati struno i educirano osoblje: veterinarski tehniari i veterinari, a u iznimnim sluajevima i sami uzgajivai po dogovoru i uputama veterinara (nadzor), to je regulirano zakonskim propisima (Zakonom o stoarstvu, Zakonom o veterinarstvu, Zakonom o dobrobiti ivotinja i pripadajuim pravilnicima). 9.3.6 Odbrana organizma od infekcije IMUNITET je sposobnost organizma da se odbrani od infekcija uzrokovanih izlaganjima mikroorganizmima ili parazitima. Nespecifian imunitet predstavlja stalnu odbranu, ukljuuje kako tjelesne komponente (zdrava koa i sluznica), tako i itav niz molekula u sekretima i stanicama krvi i tkivima. Ovo je prva linija odbrane, 108

koja ima zadau sprijeiti prodor napadaa u organizam, a ako do prodora ipak doe, ovaj dio imunolokog sistema prvi reagira. Tek ako se na ovaj nain organizam ne odbrani, aktivira se specifian dio odbrane. Specifini imunitet moe biti: - aktivni kod infekcije nastaju specifina antitijela; - pasivni prijenos specifinih antitijela s majke na mladune (placenta, kolostrum) i aplikacija seruma sa specifinim antitijelima oboljeloj ivotinji (transfuzija); - celularni (stanini) T-stanice limfocita pamte izloenost vrsti mikroorganizma i alju informaciju Bstanicama da proizvedu odgovarajua antitijela; - humoralni - imunitet kod kojeg tijelo stvara cirkulirajua antitijela tj. imunoglobuline koji imaju sposobnost fagocitoze. U vimenu i mlijeku postoji odreen broj antimikrobnih tvari. Za njih se smatra da su relativno bezuspjene u sprjeavanju infekcija, ali su vani za reduciranje ozbiljnosti infekcije. Ovdje su navedeni tek glavni aspekti vezani uz obranu organizma. Interakcije su mnogo kompleksnije i nisu u potpunosti objanjene. Postoje ostali psiholoki i okolini faktori koji jesu ili se ini da su vani u odreenim stadima. To ukljuuje hranidbu, stres uzrokovan toplinom i faktore kao to je dob krave i stadij laktacije. Infekcije uzrokovane E. coli su najtvrdokornije ako se ne lijee, osim ako se naposlijetku ne dogodi spontani oporavak ili ako se krava izlui iz stada. Dugotrajne infekcije uzrokovane stafilokokima mogu tjednima, mjesecima i godinama biti prisutne pa se o tome mora voditi rauna kod plana kontrole mastitisa.

109

9.4 Otkrivanje mastitisa


U prevenciji mastitisa vrlo je vano rano otkrivanje poetka mastitisa. Sumnju na postojanje mastitisa moemo postaviti ako utvrdimo povean broj somatskih stanica u mlijeku. 9.4.1 Somatske stanice Somatske stanice ine sastavni dio mlijeka, a potjeu od leukocita (bijele krvne stanice) i epitelnih tj. tjelesnih stanica (tkivo vimena).

Slika 52. Somatske stanice gledane elektronskim mikroskopom Krave imaju dobro razvijen imuni sustav koji pomae u zatiti od bakterijskih infekcija. Specijalizirane somatske stanice, koje stvara imuni sustav, u normalnim okolnostima mogu biti mobilizirane vrlo brzo u sluaju ulaska bakterija. Stanice krvotokom dospjevaju do mjesta infekcije. One mogu prijei stijenke krvnih ila u 110

podruje infekcije i imaju alate za otkrivanje i unitavanje invadirajuih bakterija i zatitu tijela. Postoji nekoliko tipova, a kao skupina nazivaju se bijelim krvnim stanicama, leukocitima ili somatskim stanicama. Iz perspektive proizvodnje mlijeka, somatske stanice mogu imati i prijateljsku i neprijateljsku ulogu. Prema broju somatskih stanica u mlijeku moemo procijeniti zdravstveno stanje vimena. Povremeno, kod ozbiljnijih sluajeva mastitisa, broj somatskih stanica i ostaci oteenih stanica uzrokuju znaajne promjene u fizikalnim karakteristikama mlijeka, kao to su grudice, pahuljice itd. Somatske stanice mlijeka vrsto su povezane sa statusom zdravlja vimena, a posljedino i s gubicima u proizvodnji i naruenom kvalitetom mlijeka. Visok broj somatskih stanica u mlijeku rezultira niim kazeinom koji je vaan u proizvodnji sira, a sam protein je openito nie kvalitete to se tie karakteristika zgruavanja. Kazein mlijeka, mlijena mast i laktoza opadaju kako se poveava broj somatskih stanica u mlijeku. To smanjuje vrijednost svjeeg sirovog mlijeka. Poveani broj somatskih stanica, smanjenje sadraja mlijene masti, proteina i ukupne koliine mlijeka dovodi do smanjenja osnovne cijene mlijeka. Visok broj somatskih stanica u mlijeku predstavlja manje poeljan sirovinski materijal za preraivae. Visok broj somatskih stanica u mlijeku koje se koristi za preradu u mlijene proizvode (konzumno mlijeko, fermentirani proizvodi), reducira vijek trajanja mlijeka i mlijenih proizvoda. Takvi proizvodi imaju loiju aromu od proizvoda koji su proizvedeni od mlijeka s niskim brojem somatskih stanica. Pasterizacija unitava bakterije, ali ne moe

111

unititi enzime u mlijeku. Enzimi mogu otetiti frakcije masti i proteina te uzrokovati loiju aromu. Iz svega navedenog moe se zakljuiti da povean broj somatskih stanica ini znatne financijske gubitke i za proizvoae i za preraivae mlijeka. Broj somatskih stanica u mlijeku proizvoaima odreuje osnovnu cijenu mlijeka (razred), a i prava na dodatna plaanja (tvornika i dravna premija) koja se baziraju na broju somatskih stanica u sirovom mlijeku. Normalan broj (individualne ivotinje) somatskih stanica u mlijeku zdrave ivotinje manji je od 200.000 u mL. Broj vei od 200.000/mL upuuje na upalne promjene (raste broj leukocita u krvi/mlijeku) u vimenu/organizmu ivotinje. Primarni uzrok povienog broja somatskih stanica je infekcija vimena. Kad doe do infekcije vimena, individualni broj somatskih stanica se vrlo brzo podie. Infekcije vimena su direktan uzrok povienog broja, a ostali faktori koji se pojavljuju indirektno utjeu na broj somatskih stanica. Indirektni faktori su stres uzrokovan toplinom, starost krave, broj laktacija, kao i problemi s papcima, otvorene ozljede. Ti faktori se smatraju indirektnima i najvjerojatnije utjeu na pojavu nove infekcije. Visoke temeprature takoer mogu uzrokovati toplotni stres, time se slabi imuni sustav ivotinje, to rezultira veom podlonou novim infekcijama. Toplina takoer moe uzrokovati povean broj bakterija u podrujima gdje se krave odmaraju, posebno ako su ta mjesta vlana i oneiena. Na taj nain krave su izloene veem broju bakterija ime se poveava rizik od novih infekcija. Upalne promjene vimena potrebno je dijagnosticirati (npr. Utvrivanjem mastitisa California Mastitis Testom) i lijeiti. 112

Slika 53. CMT Kalifornija Mastitis Test Gledano sa strane ivotinja, ovaj test predstavlja najbolje rjeenje za testiranje broja stanica. Jednostavan, jeftin i brz, on procjenjuje koliinu somatskih stanica u mlijeku. Kada se CMT rastvor doda mlijeku, on reaguje sa jedrima leukocita tako to formira gel. to je vea infekcija mastitisom, vie ima nukleusa leukocita i formira se vie elatinaste mase. Ovaj test je manje precizan od individualnog brojanja elija, ali se rezultati dobijaju veoma brzo i lako iz svake etvrti vimena. Postoji mnogo situacija gdje je CMT od velike koristi: o Za testiranje tek kupljene krave da bi se detektovao subkliniki mastitis. o Da bi se potvrdio status krave ukoliko doe do poveanja individualnog SCC. o Da bi utvrdili koja je etvrt vimena zaraena. Posle ovoga moete da odbacite mlijeko iz zaraene etvrti vimena. o Testirajte cijelo stado jednom mjeseno, ukoliko individualni SCC nije dostupan, ili ga koristite izmeu dva DHI testa da bi bolje pratili subkliniki mastitis. 113

o CMT moe da se koristi kao rutinska praksa od 2 do 4 dana poslije teljenja. CMT pozitivne etvrti vimena se mogu dodatno testirati, ili u nekim sluajevima da se primeni terapija antibioticima. Rezultati se tee analiziraju na gustom kolostrumu odmah nakon teljenja. o Poreenje CMT rezultata tokom perioda zasuenosti i nakon teljenja moe biti korisno da bi se utvrdilo da li je terapija za krave bez mlijeka efektivna i da li se deavaju nove infekcije tokom perioda zasuenosti. o Kada morate da lijeite neku etvrt vimena antibioticima tokom laktacije, testiranje ostalih etvrti vimena vam dozvoljava da lijeite subklinike etvrti u isto vrijeme.

Slika 54 i 55. Izmuzite nekoliko mlazeva iz vimena. Sakupite po nekoliko mlazeva iz svake sise u odgovarajui kontejner. Izbjegavajte mjeanje mlijeka iz razliitih sisa.

114

Slika 56 i 57. Nagnite kontejnere sa mlijekom na stranu tako da vam ostane samo potrebna koliina mlijeka. Dodajte istu koliinu CMT rastvora u svaki od kontejnera, bez pravljenja mjehuria.

115

Slika 58 i 59. Rotirajte sve kontejnere horizontalno da biste promjeali rastvor. Najbolje vrijeme za dobijanje rezultata je 10 sekundi nakon dodavanja rastvora, jer kasnije reakcija moe da nestane. Isperite kontejnere prije slijedeeg testa.

116

Slika 60. Upotreba CMT 117

Fizioloki se broj somatskih stanica poveava dva do tri tjedna pred zasuenje i do 14 dana nakon telenja. Moramo uzeti u obzir da je svaka ivotinja jedinka za sebe, pa navedeno vrijeme fiziolokog poveanja broja somatskih stanica moe i znaajnije odstupati. 9.4.2 Zato odreujemo broj somatskih stanica u mlijeku? Broj somatskih stanica u mlijeku odreuje se zbog kontrole zdravstvenog stanja vimena, tj. zbog spreavanja pojave mastitisa (otkrivanje subklinikog mastitisa, koji predstavlja oblik mastitisa kod kojeg nema vidljivih znakova bolesti). Mastitis za 10 do 30% smanjuje proizvodnju, cijenu i prodaju mlijeka, a za 1,6 puta poveava broj krava izluenih iz proizvodnje. Kod pojave mastitisa pojavljuju se sljedei trokovi: o smanjuje se proizvodnja mlijeka, o mlijeko je smanjene kvalitete, o poveavaju su izdaci za obnovu stada, o umanjuje se trina vrijednost grla, o poveavaju su izdaci za lijekove, o poveavaju se trokovi rada, o poveavaju se trokovi veterinarskih usluga. Zbog svega navedenog moe se rei: Mastitis je najskuplja bolest mlijenih krava. 9.4.3 Na koji nain se odreuje broj somatskih stanica u mlijeku? Broj somatskih stanica u mlijeku odreuje se fluoro-optoelektronskom metodom (ISO 13366-2:2006/IDF 1482:2006). U laboratoriju za kontrolu mlijeka analiza 118

odreivanja broja somatskih stanica provodi se na analizatorima: Fossomatic 5000 i Fossomatic FC (Foss). Princip rada analizatora Fossomatic 5000: Fossomatic 5000 sastoji se od mjernog sustava, pipetne jedinice i konvejera. Protoni citometar: Mjerni princip je protoni citometar, a temelji se na prolasku uzorka u vrlo tankoj niti ispred mjerne jedinice. Nit uzorka noena je pomou kemikalije Sheat liquid koja stvara vrlo tanku, ali dobro definiranu nit uzorka. irina niti je rezultat promjera protone elije i pritiska pomou kojeg je uzorak ubaen u eliju. Promjer niti je tako mali da istovremeno omoguava prolaz samo jedne somatske stanice. Prije nego ue u protonu eliju mlijeko se mijea s fluorescentnom bojom koja boji DNA molekula somatskih stanica. Prilikom prolaska ispred mjerne jedinice uzorak se obasjava plavim svjetlom koje pobuuje obojene stanice na taj nain da one emitiraju crveno svjetlo. Ovi crveni svjetlosni impulsi se poveavaju, broje pomou fotomultiplajera, mnoe s radnim faktorom kako bi se dobio broj somatskih stanica u mililitru. Fossomatic 5000 razlikuje se od drugih brojaa stanica na principu protonog citometra u vie pogleda. Glavne razlike su: - Koristi halogenu svjetiljku umjesto lasera. Korist je u niim trokovima odravanja, bez potrebnog vremena za poetak rada i bez rizika za izlaganje laserskoj zraci prilikom servisa. - Prije svakog uzorka protoni sustav se temeljito isti, to smanjuje prenosivost i mogunost nakupljanja neistoa unutar analizatora. 119

- Postoji ulazni filter koji uspjeno sprjeava zaepljenja unutar protone elije. Filter se povratno ispire izmeu svakog uzorka. - Mogunost povratnog ispiranja pipete omoguuje pranje pipete u sluaju njene blokade neistoama iz uzorka. - Zahvaljujui naprednom protonom sistemu, mlijeko ne ulazi u cilindre, to znaajno produuje trajnost klipa. - Otpadno mlijeko razdjeljuje se u tri kategorije. - Dye otopina u vreicama tedi vrijeme za pripremu kemikalija, olakava rukovanje otopinama i sprjeava svaki direktni kontakt s otopinom. - Od radnih otopina samo buffer/diluent i rinsing/sheath liquid uvaju se u spremnicima izvan analizatora. Funkcije protonog sistema: - mlijeko se iz uzorka uzima pomou pipetne jedinice; - istovremeno, dye i buffer/diluent se mijeaju u skladitu u komori za mijeanje; - mlijeko i dye buffer radna otopina se mijeaju pomou cilindra za uzorak i cilindra za buffer, prelaze preko ulaznog filtera i inkubiraju se u cjevici koja vodi do protone elije; - nakon inkubacije mjerni cilindar ubacuje mjeavinu uzorka u protonu eliju; - kada mjeavina uzorka i Dye prolazi ispred mikroskopa, izloena je svjetlu i uslijed toga emitira svjetlosni impuls. Ovi impulsi koji potjeu od obojenih somatskih stanica se poveavaju, broje i izraunava se broj somatskih stanica u mililitru; - izmeu dva mjerna ciklusa cijeli se protoni sistem ispire, a ulazni filter (preko kojeg se mjeavina uzorka i

120

dye prolazi prije ulaska u protonu eliju ) se ispire povratno: - otpad se separira u tri kategorije: otpadno mlijeko, otpad s niskom koncentracijom i otpad s visokom koncentracijom dye otopine. ijeka od krave do trita - MLEKO

9.5 Lijeenje mastitisa


Ovisno o tome radi li se o klinikom ili subklinikom obliku mastitisa, ovisit e i samo lijeenje. U sluaju pojave klinikog mastitisa potrebno je odmah potraiti pomo veterinara i pristupiti lijeenju. Kad se detektira mastitis, vime je potrebno izmusti i pristupiti lijeenju prema savjetima veterinara. Zbog oteane dijagnostike subklinikog mastitisa, a i samog lijeenja koje nije ekonomino tijekom laktacije, preporuuje se sprijeiti samo nastajanje mastitisa aplikacijom antibiotika u periodu zasuenja, ali obavezno nakon provedenog ispitivanja uzoraka mlijeka utvrivanja uzronika i antibiograma. Zbog toga to spontani oporavak nije esta pojava i ne postoji nain kako poboljati oporavak, uvoenje antibiotske terapije predstavlja glavnu prednost u kontroli mastitisa. Aplikacija antibiotika kroz sisni kanal u vime u razdoblju zasuenja je jednostavan nain prevladavanja gotovo svih klinikih oblika mastitisa i eliminacije velikog broja infekcija. Mnogi antimikrobni lijekovi koriste se u stvaranju proizvoda za terapiju mastitisa (npr. penicilin ukljuujui polusintetike, streptomycin, aureomycim). Efikasnost lijeka ovisit e djelomino o osjetljivosti patogenog mikroorganizma na lijek i takoer o nainu na koji je lijek formuliran. To utjee na 121

apsorpciju, distribuciju, metabolizam i ekskreciju lijeka iz mlijene lijezde. Niti jedan antibiotski lijek nije idealan za sve situacije i zbog toga se koriste mjeavine kako bi bili to efikasniji protiv velikog broja patogenih mikroorganizama (tj. antibiotici irokog spektra) koji se koriste u toku laktacije i kod krava u zasuenju. Gotovo sva terapija se daje bez prethodnog saznanja o uzroniku mastitisa. Pod ovim uvjetima tretiranje etvrti vimena zahvaenih klinikim mastitisom standardnim proizvodima daje bakterioloku eliminaciju od 75 do 90% kod streptokoknih i oko 30% kod stafilokoknih infekcija. Postotak izlijeenja u sluaju infekcije mikoplazmom i pesudomonasom je nii. Idealno bi bilo prije poetka terapije uzeti uzorke mlijeka za utvrivanje vrste uzronika mastitisa i utvrivanja antibiograma pri ovlatenim institucijama. U sluaju akutne upale, bez obzira na potrebnu brzu intervenciju uvijek bi bilo poeljno uzimanje uzorka mlijeka prije aplikacije lijeka (na taj nain potvrujemo ispravnost izbora lijeka ili nadopunjujemo terapiju). LIJEENJE NE PROVODITI PREMA VLASTITOM NAHOENJU! Ako se lijeenje provodi u razdoblju zasuenja krava koristei se formulacijama koje su smiljene za tu svrhu, postotak izlijeenja se poveava i kree se oko 50% za stafilokokne infekcije, ali takoer i utvrivanjem uzronika i anitbiograma. Postotci eliminacije stafilokoknih infekcija variraju znaajno izmeu stada i manji su kod krava koje imaju vie od jedne inficirane etvrti i kod onih koje imaju mnogo ozbiljnije sluajeve 122

mastitisa. Antibiotska terapija se obino daje kao otopina infuzije kroz sisni kanal. Aplikacija se treba obaviti samo nakon paljivog ienja povrine sise dezinficijensom. Kako bi se izbjegla aplikacija kontaminiranog antibiotika, potrebno je koristiti samo tvornike jednokratne aplikatore. Terapija se provodi najee kao oblik davanja dvije do tri infuzije u intervalu od 24 sata, a mlijeko se ne predaje dva ili vie dana kako bi se izbjegla kontaminacija skupnog mlijeka antibioticima (karenca). Iako gotovo svi sluajevi klinikog mastitisa odgovaraju brzo na terapiju, moe potrajati i nekoliko dana prije nego to mlijeko postane normalno. Lijeenje, izbor antibiotika i karenca trebaju biti po preporuci veterinara, a ako se radi o sluaju tvrdokornih infekcija potrebno je davati i sistemske antibiotike (a ne samo lokalno u mlijenu lijezdu), te potpornu terapiju kako bi se poboljalo ope zdravstveno stanje ivotinje. Projekt Higijena mlijeka od krave do trita - MLEKO

9.6 Principi kontrole mastitisa


Mastitis se ne moe u potpunosti iskorijeniti, niti se moe kontrolirati vakcinacijom ili upotrebom antibiotika, ali moe biti reduciran na prihvatljiv nivo dobrim gospodarenjem i planiranom upotrebom antibiotika. Kontrola mastitisa se temelji na jasnom sustavu upravljanja kako bi se sprijeila infekcija. Preduvjet za sprjeavanje pojave mastitisa je primjena dobre higijenske prakse. Sljedei rutinski postupci reducirat e broj inficiranih krava i pojavu klinikih mastitisa za najmanje 70% ako se koriste kod svake mue.

123

1. Usvojiti prakse dobrog gospodarenja ivotinjama (kravama) kao vrlo vanu bazu u rutinskoj kontroli mastitisa (npr. hranidba, dranje, higijena). Neizvjestan je uspjeh kontrole mastitisa kod zanemarenih, pothranjenih krava koje se dre pod utjecajem stresa i u prljavim uvjetima. 2. Reducirati izlaganje patogenim mikroorganizmima: U potpunosti oistiti svu opremu nakon mue. Krave koje se dre u stajama moraju biti u istim uvjetima dranje, najbolje je obavljati izmjenu organske prostirke na dnevnoj bazi ili koristiti pijesak za prostirku. Oprati zaprljana vimena prije mue istom, tekuom vodom najbolje rukom, jednokratnim papirnatim runicima i u potpunosti osuiti. Ne prati kontaminiranim priborom i vodom. Uroniti u dezinficijens ili prskati sve sise nakon mue dezinficijensom za sise (npr. hipoklorit, idophor, klorheksadin). Usvojiti postupke koji sprjeavaju pojavu lezija sisa (rana, oteenja sisa). Ako se pojave lezije, koristiti sredstva za uranjanje ili prskanje vimena tj. sredstva za dezinfekciju koja sadre emolijentno sredstvo. Ako je mogue oboljele krave posljednje musti. Dodatne koristi mogu se ostvariti dezinfekcijom ruku prije mue svake krave, koristei se individualnim runicima, uranjajui sisne ake u dezinficijens prije mue svake krave i povratnim ispiranjem. Izbjegavati upotrebu nisko poloenih panjaka i movarnih podruja gdje je uobiajena pojava muha. Preseliti goveda s panjaka za koje se zna da uzrokuju probleme s mastitisom. Usvojiti kontrolne mjere za suzbijanje muha. 124

3. Smanjiti mogunost prodora patogenih mikroorganizama kroz sisni kanal: Izbjegavanjem ozljeda sisa ili najezde muha. Koritenjem muzne opreme koja je ispravno testirana i odravana. Koritenjem prilagoene muzne opreme kako bi se sprijeio obrnuti protok. Minimaliziranjem efekta vakuumskih fluktuacija. 4. Reducirati trajanje infekcija kroz: Otkrivanje klinikog mastitisa pregledavanjem prvih mlazeva mlijeka mastitis testom ili automatiziranim muznim ureajima koji detektiraju promjene u mlijeku. Apliciranje intramamarne infuzije antibiotika pod veterinarskim nadzorom kravama koje su zahvaene klinikim oblikom i obavezno uvati zapise. Tretiranje krava u razdoblju zasuenja infuzijom antibiotika po preporuci veterinara. Izluivanje krava kod kojih je uestala pojava klinikog mastitisa. Redukcija pojavnosti infekcije ne javlja se odmah, nego u prvoj godini razine padaju na 50% i nastavljaju padati u narednim godinama. 9.6.1 Svjesnost o mastitisu i organizacija kontrole mastitisa Ukoliko uzgajivai ele uspjeno kontrolirati mastitis potrebno je potraiti tehniku i laboratorijsku podrku. Takav oblik podrke moe se osigurati putem razliitih vladinih agencija, kooperacijama ili mljekarama koje sakupljaju mlijeko. Takav oblik podrke trebao bi: Osigurati usluni servis (veterinara, tehnologiju gospodarenja ivotinjama i mehanizacijom za muu) 125

kako bi osigurali da uzgajivai dobiju ispravnu informaciju o najboljim postupcima po kojima treba postupati. Izvjetavati redovito uzgajivae (npr. mjeseno) dajui rezultate analiza uzoraka mlijeka (skupnog i individualnog) kako bi se ukazalo na problematiku u stadu. Osigurati dostupnost dobre opreme za muu, dezinficijense i antibiotike. EFIKASNA KONTROLA MASTITISA OVISI O REDOVITOM POSTUPANJU UZGAJIVAA PREMA JEDNOSTAVNIM RUTINSKIM POSTUPCIMA.

9.7 Gubici uzrokovani mastitisom


Zbog vanosti kontrole mastitisa i potrebe primjenjivanja dobre higijenske (proizvoake) prakse navodimo pregled gubitaka koje uzrokuje mastitis: UZGAJIVAI tj. PROIZVOAI MLIJEKA Mastitis uzrokuje direktne ekonomske gubitke uzgajivaima na nekoliko naina. Smanjuje se prinos mlijeka, mlijeko koje ima slabiji kvalitet ili je kontaminirano antibioticima nije za prodaju, prisutni su trokovi veterinarskih intervencija i antibiotika. PRERAIVAI - MLJEKARSKA INDUSTRIJA Industrija prerade mlijeka je takoe izloena gubicima zbog problema koji proizlaze iz mlijeka u kojem se nalaze antibiotici, te smanjene hemijske i higijenske kvalitete mlijeka. U sluaju dopreme kontaminiranog 126

mlijeka u krug tvornice mljekara ga je duna nekodljivo ukloniti to predstavlja dodatni troak. ZDRAVLJE LJUDI Loiji kvalitet mlijeka moe utjecati na zdravlje ljudi. Mlijeko ivotinja koje su tretirane lijekovima zbog pojave mastitisa moe sadravati rezidue koje mogu uzrokovati probleme sa zdravljem ljudi tj. pojavu alergija (posebno su osjetljive skupine: djeca, starije osobe, oboljele osobe, trudnice, osobe oteenog imunog sustava). Problemi ovakve prirode predstavljaju dodatne trokove kako ljudima tako i nacionalnom zdravstvu. ZDRAVLJE IVOTINJA Pojavom mastitisa dolazi do smanjene funkcije etvrti vimena, proizvodi se manje mlijeka, a u ozbiljnijim sluajevima mastitisa posljedice mogu biti i uginue ivotinje ili dolazi do izluivanja ivotinje iz stada.

127

10.ZAKLJUAK
Proizvodnja kvalitetnog mlijeka zavisi od: - higijene i zdravlja vimena - istoe tale - ispravno koritenog muznog aparata - rutine muzaa Ako elimo pri proizvodnji mlijeka ostvariti vei profit moramo se toga pridravati. Ako se pridravate uputa koje se navedene nee te imati pojave mastitisa u stadu a time i manje somatskih elija u mlijeku i mikroorganizama (bakterija) u mlijeku. Samo pravilnim i sistematskim radom ostvariti e te dobre rezultate. Pravilan rad muznog aparata u velikoj mjeri zavisi od njegovog odravanja. Da bi smo proizveli kvalitetan mlijeni proizvod, potrebno je brzo hlaenje mlijeka na 4C, da sprijeimo razvoj bakterija. Izbor opreme za hlaenje zavisi od koliine mlijeka, kojeg proizvodimo, od koliine vode koju moemo upotrijebiti za hlaenje i raspoloive elektrine energije. MLIJEKARA NE SMIJE DA OTKUPI MLIJEKO KOJE POTIE OD KRAVA 1. Koje boluju od zaraznih bolesti (pluna tuberkuloza, tuberkuloza vimena), bolesti crijeva, mokranih i polnih organa kao i od krava koje pozitivno reaguju na tuberkuloznu probu, 2. Koje boluju od govee kuge, upale plua, slinavke i apa, crnog prita, crvenog vjetra, hemoragine septikemije, bjesnila, infekcione bulbarne paralize, kao i mlijeko od krava za koje 128

3. 4. 5. 6. 7.

8.

sumnjamao da boluju od nekih pomenutih zaraznih bolesti, Koje imaju upalu vimena (mastitis), ije je opte zdravstveno stanje loe, Iz ijih se polnih organa izjuuje gnoj Kod kojih je veterinar, iz razliitih razloga, utvrdio da nije za ljudsku ishranu, Koje su lijeene antibioticima, sulfamidima ili nekim drugim lijekovima koji mogu da prijeu u mlijeko, i to najmanje 5 dana od zavretka lijeenja, ije mlijeko pri kontroli izluuje pahuljice,

Takoe ni 1. Mlijeko za koje je utvreno da su mu dodavane bilo kakve primjese i falsifikovano mlijeko 2. Mlijeko koje ima mehanikih primjesa od prljavih krava i sua MLIJEKARA MOE PREUZETI SAMO MLIJEKO: Koje dobijemo muom zdravih krava, ali ne 15 dana prije niti 8 dana poslije telenja (da ne bi sadralo kolostrum), Kome nita nije dodato niti oduzeto, Koje ima njemu svojstven miris, ukus, ukastobijelo boju, Kome nije dodata voda, to se utvruje takom mrnjenja (koja ne smije da bude vea od 0,53C) ili indeksom refrakcije (da nije manji od 1,3420) ili brojem refrakcije (koji nije manji od 39) 129

1.

2. 3. 4.

5. Kome nije oduzeta bilo na koji nain, mlijena mast tj. koje sadri najmanje 3,2 % mlijene masti, 6. ija specifina gustina nije ispod 1,029 niti iznad 1,034, 7. Koje ima najmanje 8,5 % suhe materije bez masti, 8. iji stepen kiselosti nije vei od 7,6SH (po Soxlet-Henkelu), 9. Koje je neposredno poslije mue ohlaeno na 4C 10. Koje nije grubom mehanikom neistoom oneieno

130

EVIDENCIJA PROIZVODNJE MLIJEKA PRAENJE KOLIINE MLIJEKA U STADU


KRAVA ime i br. Datum zadnjeg telenja Datum zadnjeg pripusta Servisno razdoblje Datum zasuenja Zasuena dana Pasmina S/HF Datum

131

PROIZVODNJA MLIJEKA PO LAKTACIJI


Ime: Broj: Oteljena: Pasmina: Otac: Majka:

Broj laktacije

Datum telenja

Intrval telenja

Starost

Laktacija dana Mj.

Mlijeka litara

Mast

Protein

Dnevni prosjek

NAPOMENE

kg

kg

litara

%mast

%protein

God 1. 2. 3. 4. 5. ivotna proizvodnja

132

KONTROLA KVALITETA MLIJEKA


KRAVA ime i br. Koliina lit. Ml. masti % Proteini % Somatske el. br. Mikroorganizmi

NAPOMENA

133

INFORMACIJE O ZDRAVLJU KRAVA ZA FARMERE I VETERINARE


Izvjetaj o pojavi mastitisa (MAST) Krava Datum Primjedba Mlijena groznica (MF) Krava Datum Primjedba

Zaostala placenta (RP)

Hromost krava (LAME) Krava Datum Primjedba

Krava

Dijareja (DIARHEA) Datum Primjedba

Krava

Ketoza (KETOSIS) Datum Primjedba

Krava

Metritis (METR) Datum Primjedba

Upala plua (PNEU) Krava Datum Primjedba

134

OBRAZACA ZA TESTIRANJE MUZNIH GRLA


Farma Oznaka stada Datum testiranja Dogadjaj (Staviti samo broj) 1=Nije osjemenjena 4=Osjemenjena 2= Oteljna 5=Gravidna 3=Open 6=Zasusena 7=Prodana Mlijeko - muza Identifikacija i ime krave jutarnja vecernja Broj uzorka Dogadjaj Datum Bik (UKUT kodovi: Uslovi koji uticu na testiranje) M=los rad mjeraca A=Mastitis L=Izgubljen uzorak H=Krava u estrusu F=Krava trenutno nije na farmi

135

Broj Farme_______________________ Registar muznih grla Azurirano________________ Ime vlasnika farme_______________________ Selo______________________ Pol & Status * Datum rodjenja

Zvanicna oznaka grla (ID) 1 2 3 4 5 6 7

Uobicajeno ime

Pasmina**

Otac Ime & Oznaka

Majka Ime & Oznaka

* K=Krava, B=Bik, ** S=Simental, G=Gatacko, CH=Crni holstajn, RH - Crveni holstajn, N=Normandijsko, MT=Musko tele ZT= Zensko tele B=Smedje Alpsko, SA - Sivo Alpsko, O=Ostalo (objasni), M=Mjesano (objasni)

136

Obrazac br. 1 za farmere (Teljenje, zasusenje + prodaja) Cijena mlijeka TELJENJE I POBACAJI Krava Datum KM Broj markice Tele M/ Prethodno vrijeme Vrijeme testiranja Zasusenje Datum Zasusenje Datum start stop

Tezina

Krava prodata

Datum

Razlog

TEZINA TELENJA 1 Bez pomoci 2 Manja pomoc 3 Potrebna pomoc 4 Znacajan zahvat 5 Veoma tesko

RAZLOZI PRODAJE 1 Mala prizvodnja mlijeka 2 Uzgoj 3 Bolest ili povreda 4 Mrtva 5 Mastitis 6 Noge/papci 7 Selidba

137

Obrazac br. 2 za farmere (Informacije o reprodukciji) Izvjestaj o uzgoju i parenju Steona Ime krave/br Datum Bik Ime krave/br Datum Bik Datum provjere steon._______ Otvoreno

Posljednje 3 isporuke mlijeka 1 2 3

138

KALENDAR OSJEMENJAVANJA, ZASUENJA I TELENJA


Kontrola JAN Osjemenjavanje AVG Kontrola Zasuenje FEB MAR APR MAJ JUN

SEP Kontrola

OKT Kontrola

NOV Kontrola

DEC Kontrola 22 23 24 25 26 27 28 29 30 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

JAN

OKT

NOV

DEC

JAN

FEB

MAR

Telenje

22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

22 23 24 25 26 27 28 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28

22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

22 23 24 25 26 27 28 29 30 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

139

JUL Osjemenjavanje FEB Kontrola Kontrola Zasuenje

AVG

SEP

OKT

NOV

DEC

MAR Kontrola

APR Kontrola

MAJ Kontrola

JUN Kontrola 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

JUL

APR

MAJ

JUN

JUL

AVG

SEP

Telenje

22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

22 23 24 25 26 27 28 29 30 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

22 23 24 25 26 27 28 29 30 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31

140

Literatura
1. Asaj, A.,: Higijena na farmi i u okoliu, Zagreb, 2003 2. Daki, A., i suradnici: Sustav kontrole mlijeka u Hrvatskoj, Krievci, 2007 3. Brinzelj, M., Caput, P., auevi, Z., Juri, I., Krolik, G., Mui, S., Nikoli, M., Petrievi A., Srekovi A., Steiner Z.: Stoarstvo, kolska knjiga, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1991. 4. Caput, P.: Govedarstvo, Celeber d.o.o., Zagreb, 1996. 5. Jovanovi, R.: Ishrana krava, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, Novi Sad, 1998. 6. Havranek, J., Rupi, V., : Mlijeko od farme do mljekare, Zagreb, 2003 7. Kalit, S., Kosteli, A., tafa, Z., Feldhofer, S., Grgi, Z.: Kako postii kakvou svjeeg sirovog mlijeka zadanu pravilnikom, Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, 2000. 8. Tumpej, M.: Higiensko pridobivanje mleka, Strokovna publikacija, Zdruenje govedorejcev Slovenije, Domale, 2002. 9. Dr. Michael M. Scutz - Somatic Cells in Milk 10. Soli, D., : - Higijenska proizvodnja mlijeka, HSC 11. www.milkproduction.com Somatic Cells: Function and relationship to milk production 12. www.defra.gov.uk Dairy knowledge 13. www.foodsci.uoguelph.ca - Milk Production and Biosynthesis 14. www.delaval.co.uk - Dairy knowledge 15. www.classes.ansci.uiuc.edu - Mastitis Treatment and Control 16. www.ndfas.org.uk - National dairy farm assured scheme, Standards and guidelines for assessment 17. www.fao.org - Milking, milk production hygiene and udder health

141

18. www.vetextension.psu.edu - Bovine Mastitis 19. 64/432/EEC: Directive on animal health problems affecting intra-community trade in bovine animals and swine. 20. 80/778/EEC: Council Directive relating to the quality of water intended for human consumption. 21. 90/2377 Council Regulation (EEC): Community procedure for the establishment of maximum residue limits of veterinary medicinal products in foodstuffs of animal origin (9), and in particular Annexes I and III thereto, is applicable as regards the maximum residue levels for pharmacologically active substances in milk; 22. 91/68/EEC: Directive belonging to a sheep and goat holding officially free or free of brucellosis (Brucella melitensis). 23. 96/23/EC: Council Directive on measures to monitor certain substances and residues thereof in live animals and animal products. 24. 98/58/EC: Directive concerning the protection of animals kept for farming purposes. 25. 852/2004: Regulation (EC) hygiene of foodstuffs. 26. 853/2004: Regulation (EC) specific hygiene rules for food of animal origin. 27. 854/2004: Regulation (EC) specific rules for organisation of official controls on products of animal origin intended for human consumption. 28. 48/2005: Directive maximum residue levels for certain pesticides in and on cereals and certain products of animal and plant origin. 29. CAC/RCP 1-1969, Rev 4-2003: Recommended international code of practice: General principles of food hygiene. 30. CAC/RCP 38-1993: Recommended internationa code of practice for control of the use of veterinary drugs

142

31. CAC/RCP 57-2004: Code of hygienic practice for milk and milk products. 32. CAC/RCP 47-2001: Code of hygienic practice for the transport of food in bulk and semi-packed food. 33. CAC/RCP 49-2001: Code of practice for source directed measures to reduce contamination of food with chemicals. 34. CAC/RCP 54-2001: Codex Code of Practice on Good Animal Feeding. 35. CODEX STAN 206-1999: Codex general standard for the use of dairy terms. 36. GlobalGAP Standard

143

PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUDENA OD STRANE AMERIFKE AGENCIJE PRIPREMA OVE PUBLIKACIJE JE OMOGUDENA OD AGENCIJE ZA MEUNARODNI ZA MEUNARODNI RAZVOJ (USAID) I VEDSKE STRANE AMERIEKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (USAID) I VEDSKE AGENCIJE ZA MEUNARODNI RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FOSTERING AGRICULTURAL MARKETS RAZVOJ (SIDA) PUTEM PROJEKTA FARMA (FORSTERING AGRICULTURAL MARKETS ACTIVITY) ACTIVITY)

FARMA Sarajevo Kolodvorska 12 Phone. 033 722 090 Fax.033 661 562

FARMA Tuzla Marsala Tita 34 A Phone. 035 277 520 Fax.035 277 521

FARMA Banja Luka Krajiskog korpusa bb Phone. 051 327 530 Fax.051 327 532

FARMA Mostar Buna bb Phone/Fax: 036-480-935

www.bosniafarma.ba

You might also like