METODOLOGI JA DRUTVENI H

I STRAI VANJA
1
ZNANOST I ZNANSTVENE
METODE
NA KOJI NAI N SPOZNAJEMO KAKO I ZGLEDA
SVI JET KOJI NAS OKRUUJE?
2
Spoznaja
?
3
?
4
to ste vidjeli?
5
radijator
komad eljeza
zidnu dekoraciju
Koja je razlika izmeu prve i druge slike?
Zato vam je teko uoiti razliku izmeu dvije
prikazane slike?
Rijei
6
Naa spoznaja je oblikovana rijeima kojima se sluimo u
opisu stvarnosti koja nas okruuje.
Rijei slue kao instrumenti preko kojih razmiljamo.
Nemamo li rije koja imenuje fenomen (objekt ili pojavu) koji
spoznajemo vjerojatno je da emo zaboraviti iskustvene slike
pridole osjetilima.
Imamo li rije koja imenuje fenomen, ona e svojim
znaenjem odrediti tijek nae spoznaje.
Rijei uglavnom u svom znaenju kodiraju najvanije
karakteristike spoznavanog objekta i ignoriraju nevane
varijacije pojavnih oblika.
Misli
7
Rijeima se sluimo u razmiljanju.
Ako se ne sluimo rijeima koristimo neki od
alternativnih kodnih sustava razvijenih kao
nadopuna jezinom simbolikom razmiljanju (npr.
brojke, note, )
Jednom kad smo se odmakli od neposrednog
doticaja s objektom nae spoznaje ostaju samo rijei
je kodirana naa spoznaja.
Znanje
8
Sustav informacija kodiranih u simbolikom sustavu koji
obuhvaamo svoje ili tue iskustvo s realnou koja na
okruuje.
Prednost zajednikog jezika je mogunost komuniciranja
iskustva ili dijeljenja iskustva drugih osoba ak i kada nam
fenomen nije bio neposredno dostupan.
No upravo injenica da moemo dijeliti i iskustvo kodirano
rijeima, a da mu nismo svjedoili u osobnom procesu
spoznaje moe dovesti do vrlo udne pojave da razvijemo
strategije i naine djelovanja prema objektima koje nikad
nismo vidjeli ili propitali u vlastitom procesu spoznaje.
Konstrukcija stvarnosti
9
Svojom akumulacijom znanja na simbolikoj razini implicitno
stvaramo (konstruiramo) novu realnost koja proizlazi iz nae
simbolike konstrukcije svijeta.
Ovaj pristup imao je odraza u mnogim sferama ljudske djelatnosti:
filozofiji gdje svijet ideja dobiva primat nad svijetom realnosti (moda zato to
su ideje ureene, a realni svijet uglavnom kaotian),
drutvenim djelatnostima gdje se vodimo nekim idejama o tome kako bi svijet
ili drutvo trebalo izgledati i time stvaramo sliku idealnog koju nastojimo
ostvariti,
u spoznaji gdje imenovanjem pojedinih fenomena pridonosimo lakem
uoavanju tih fenomena u odnosu na druge koje nismo imenovali,
normativnom oblikovanju stvarnosti oblikovanjem drutvenih normi ili zakona
kojima ureujemo drutvene odnose ne samo da mijenjamo realnost ve i
stvaramo tim normama posebnu normativnu realnost
to time postiemo?
10
Iako stvarnost postaje sve kompleksnija jer joj stalno
dodajemo nove konstrukcije ili aspekte, otvaramo
sebi mogunost da:
mijenjamo strategiju odnosa prema realnosti odabirui
razliite simbolike reprezentacije,
obogaujemo svoje spoznaje uvodei nove aspekte,
stvaramo planove i strategije akcija vie ljudi kroz zajednike
simbolike sustave,
djelujemo na osnovi pretpostavki ak i kada one nisu
potvrene.
Kako izgleda naa realnost?
11
Normativno
oblikovana
realnost
Kolektivno
iskustvo
Osobno
iskustvo
fenomen
Predmet naeg spoznajnog
procesa moe biti svaki od
aspekata jer pridodana
tumaenja postaju entiteti
(realnosti) za sebe, pa
moemo prouavati:
Fenomen
Osobno iskustvo neke osobe
Kolektivno iskustvo javno
mnijenje o fenomenu
Norme kojima drutvo
ureuje aspekte fenomena
kojima se eli baviti
ZNANOST PREDSTAVLJA SKUP SPOZNAJA
KOJE SU NASTALE POSEBNI M STRATEGI JAMA
SPOZNAJE.
12
Znanost
Naini spoznavanja svijeta (Charles Peirce, ameriki filozof)
13
Metoda ustrajnosti
uvjerenja u koja smo uvjereni da su istinita, nerado ih i rijetko
propitujemo, ustrajni smo u njihovoj obrani jer ih smatramo
dijelom vlastite linosti
Metoda autoriteta
preputamo se miljenju autoriteta kojem vjerujemo
Prediskustvena (a priori) metoda
oigledne istine koje nije potrebno dokazivati
Znanstvena metoda
kritiki pogled na svijet, u kojem nema neupitnih istina, ve sve
tvrdnje podlijeu objektivnoj provjeri kroz skupljanje empirijskih
injenica
to je znanost?
14
Ne postoji jednostavno odreenje znanosti
jedni je poistovjeuju s mnotvom injeninih spoznaja
prikupljenih u cjelinu znanstvenim produktom
drugi s objektivnim istraivanjem iskustvenih pojava -
metodologijom
trei s posebnim stavom to ga zauzima prema stvarnosti
nainom razmiljanja
Obiljeja znanstvenog pristupa:
15
sistematizacija i kategorizacija injenine zbilje -
prepoznavanje vladajuih zakonitosti
posebna pravila u prikupljanju i analiziranju iskustvene
grae omoguila je nakupljanje spoznaja - nadovezivanje na
ranija znanja.
opaanje kao osnovni oblik prikupljanja podataka
kritian stav, ak i prema naizgled neupitnim i oiglednim
"injenicama"
Znanost i metafizika spoznaja
16
Znanost
Znanost nema jasno ogranieno podruje djelovanja, ve se
bavi svim pojavama dostupnima iskustvu.
Znanost je po strukturi spoznaje pokuaj pojednostavljenja,
aproksimacije realnosti svijeta oko nas te stoga ne tei istini
ve izgradnji operativnih modela svijeta koji nas okruuje.
Metafizika
Razlikuje se od drugih vidova spoznaje, primjerice filozofije ili
religije iji predmet izuavanja nadilazi iskustvo.
Cilj ovih pristupa je spoznaja sutine, istine kao takve.
Pozitivizam filozofska podloga suvremene znanosti
17
Prvi je puta postavljen zahtjev da spoznaja ostane pri
injenicama te da se ogranii na podruja dohvativa iskustvenoj
provjeri.
Zaetnik pozitivizma, francuski filozof Auguste Comte smatrao je
da ljudska misao prolazi kroz tri stadija:
teoloki - boanska bia
metafiziki - temeljna poela svijeta
injenini ili znanstveni - prouava prikupljene injenice i, uoavajui
pravilnosti u njihovu javljanju, podvodi cjelokupnu prirodu pod
odgovarajue zakone
Comte-ov se doprinos takoer ogleda u razvrstavanju istih
znanosti onoga vremena u piramidu temeljnih i izvedenih.
Redukcionizam - svoenje viih razina na nie, primjerice tumaei
drutvene pojave biolokim zakonitostima ili potonje kemijskim procesima
Razgraniavanje znanosti od drugih vidova spoznaje
18
PSEUDO-ZNANOST I
ZDRAVORAZUMSKO
RAZMILJANJE
FILOZOFIJA
ZNANOST
NAINI SPOZNAVANJA
RELIGIJA
Temeljena na iskustvu
(empirijski)
Nadilazi iskustvo
(transcedentalno)
Znanstvena metodologija i
kritinost
Znanost, pseudo-znanost i zdravorazumsko razmiljanje
19
Znanost nije toliko odreena samim sadrajima koji ine
predmet njezina izuavanja, ve ponajprije metodologijom
to je koristi.
Razgraniavanje znanosti od pseudo-znanosti uvelike
poiva na naelu kojeg je uveo Popper (1959) - mogunost
odbacivanja ili opovrgavanja neke teorije.
Prema Popperu, znanstvenost teorije ogleda se u jasnim
predvianjima to iz nje proizlaze, a mogu biti potvrena
ali i opovrgnuta.
Odlike znanstvenog i neznanstvenog pristupa znanju
20
NEZNANSTVENI ZNANSTVENI
Opdi pristup intuitivan, zdravorazumski empirijski
Opaanje prigodno, nesustavno, bez
kontrole
sustavno, kontrolirano
Izvjetavanje subjektivno objektivno
Definicije pojmova dvosmislene, nejasne jasne, operacione
Instrumenti netoni, neprecizni toni, precizni
Mjerenje nevaljano i nepouzdano valjano i pouzdano
Pretpostavke neprovjerljive provjerljive
Zakljuci subjektivni, osobni, nadilaze
objektivne podatke
utemeljeni na podacima
Stav nekritian kritiki, skeptian
Znanstvena metodologija
21
Sustav pravila i postupaka na temelju kojih se obavljaju
istraivanja i u skladu s kojima se provjeravaju izvodi razliitih
teorija.
Cilj metodologije:
opis i analiza temeljnih metoda to se koriste u razliitim
znanstvenim disciplinama,
upoznavanje s njihovim prednostima i ogranienjima,
pretpostavkama na kojima poivaju i moguim ishodima
njihove uporabe.
Metodologija nam pomae da shvatimo, ne produkte
znanstvenog istraivanja ve postupke dolaenja do njih.
Razliite znanosti uvelike se razlikuju prema predmetu svog
bavljenja i podacima kojima raspolau, ali su vrlo bliske s
obzirom na instrumentarij i pojmovni aparat kojim dolaze do
spoznaja.
Pojmovi bliski metodologiji
22
Epistemologija - filozofska disciplina zaokupljena
znanjem i spoznajom bavi se temeljnim pitanjima
koja mogu biti postavljena u potrazi za istinom.
empirizam ili racionalizam
determinizam ili neodreenost
pravila induktivnog zakljuivanja
pravila uzrono-posljedinog zakljuivanja
Metode opi pristupi u provedbi istraivanja
Tehnike osobiti naini primjene metoda
Temeljne pretpostavke (pozitivistike) znanosti
23
Uvjerenje o postojanju spoznatljive zbilje
upravljane nepromjenjivim prirodnim zakonima
1. Prirodom vlada red
2. Priroda je spoznatljiva
3. Sve prirodne pojave imaju prirodne uzroke
4. Nita nije samo po sebi razumljivo
5. Znanje se usvaja iskustvom
6. Znanje je nadmono neznanju
Ciljevi znanosti
24
Opisivanje
Predvianje
Razumijevanje
Kontrola
Opisivanje:
25
postupci kojima razliite pojave definiramo, utvrujemo
njihova svojstva, razvrstavamo ih i popisujemo,
logiki, opisivanje je uvijek prvi korak u znanstvenom
prouavanju nekog problema,
znanstveno opisivanje se u drutvenim znanostima
obino odvija s dvojakom svrhom,
1. klasifikacije razliitih pojava ili objekata
(taksonomije)
2. njihove analize koja bi trebala ukazati na mogue
uzrono posljedine veze
Predvianje:
26
nastojanje da se predvidi neki dogaaj ili
ponaanje
nastojimo utvrditi korelacije nekih pojava
nastojimo uspostaviti znanstvene zakone tj. pravila
koja uvijek vrijede
Razumijevanje:
27
najvaniji znanstveni cilj
moemo rei da smo neku pojavu razumjeli onda kad
spoznamo njene uzroke
za izvoenje uzrono-posljedinih zakljuaka nuan je vei broj
preduvjeta od kojih se u novije vrijeme najee spominju tri:
1. meusobna povezanost (kovarijacija) pojava,
2. odgovarajui vremenski slijed (uzrok prethodi posljedici),
3. odbacivanje svih drugih moguih i uvjerljivih objanjenja
utvrene povezanosti meu varijablama postupcima
logike analize ili eksperimentalne kontrole
relativno i nikad potpuno konano objanjenje koje ne
zahtijeva dodatna objanjenja
Kontrola:
28
krajnjim ciljem znanosti, smatra se kontrola
odnosno mogunost utjecaja na pojave to se
istrauju
ovladavanje pojavama mijenjanjem situacijskih
faktora
zahtijeva poznavanje uzroka
ponekad zbog neznanja, kontrola kao cilj znanosti
izaziva protivljenje i osporavanje
SI MBOLI KA PRERADA EMPI RI JSKOG
I SKUSTVA.
29
Znanstvena teorija
to je teorija?
30
Skup zamisli o tome to je priroda i prema kojim naelima
funkcionira.
Logiki ustrojen niz pretpostavki (tvrdnji) koje slue
definiranju dogaaja (pojmova), opisuju veze meu njima i
objanjavaju njihovo javljanje (Shaughnessy i Zechmeister
1994.)
Simbolika prerada iskustva (Kaplan 1964.)
Pojmovna organizacije zbilje sa svrhom njena
objanjavanja.
Svoenje pojava na simboliki oblik i njihovo saimanje na
opevaee zakone.
Teorija kao cilj i pokreta znanosti
31
Teorije na ekonomian nain apstrahiraju
zdruuju i pohranjuju podatke prikupljene
istraivanjima pridonosei ovladavanju prirodom
- cilj znanosti.
Pored organizacije empirijskog znanja, teorije su i
sredstvo daljnjeg napretka znanosti jer usmjeruju
istraivanja.
Sastavni elementi teorije
32
Bez obzira na disciplinu, teorija redovito obuhvaa
sljedee elemente
konstrukte
hipoteze
znanstvene zakone
znanstvena objanjenja
Konstrukti
33
Pojave, koje nisu podlone izravnom opaanju, ve o njima
sudimo neizravno, na temelju razliitih pokazatelja.
Pojmovi se odnose na skupine pojedinanih objekata, poput
kue, ulice ili vrta.
Konstrukti su poseban oblik pojmova koji zahtijevaju mnogo
vei stupanj zakljuivanja jer obuhvaaju objekte koji su sami
po sebi apstraktni. (Melvin Marx 1963.)
Ukoliko je neka pojava apstraktna i skrivena opaanju prije
negoli stvarna i zamjetljiva, utoliko je blia pojmu konstrukta.
Drutvene znanosti se uglavnom bave konstruktima.
To omoguuje teoriji mnogo viu razinu apstrakcije to
pridonosi njezinoj ekonominosti i univerzalnosti.
Vrste konstrukata
34
Zahtjev za operacionalizacijom je bio put suprotstavljanja
metafizikom i nejasnom znaenju pojmova u znanosti, a
sastojao se u zahtjevu da se svaki pojam ili konstrukt definira
putem empirijskih pokazatelja. (Bridgman, 1927.)
Prema stupnju u kojem doputaju operacionalizaciju, konstrukte
dijelimo na (MacCorquodale i Meehl 1948.):
posredujue (intervenirajue) varijable (objanjenja koja se
umeu umjesto nepoznatih dijelova spoznaje)
hipotetike konstrukte (objanjenja koja imaju status
pojmovnih opisa ili definicija elemenata spoznavanog
fenomena)
Hipotetiki konstrukti
35
Hipotetiki konstrukti ne mogu se posve izjednaiti s
operacijama na kojima poivaju ve sadre i odreeni
"viak" znaenja hipotetikog karaktera.
Njihovo uvoenje u pojedine drutvene znanosti vremenski
se podudarilo s narastajuim prigovorima i tekoama na
koje je nailazio ortodoksni operacionalizam.
Korisniji su u poetnim stadijima istraivanja kada je
usmjeravanje daljnjeg toka vanije od preciznosti nalaza.
Hipoteze
36
Nepotvrene tvrdnje, pretpostavke ili provizorna
tumaenja odnosa izmeu iskustvenih podataka ili
teorijskih konstrukata.
Najvanije sredstvo kojim se usmjerava proces izgradnje
teorije.
Teorija u pravilu posjeduje vei stupanj dokazanosti i veu
obuhvatnost od hipoteze.
Temeljna zadaa hipoteze je usmjeravanje istraivanja.
Znanstveni zakoni
37
Iskustveno utemeljene ope tvrdnje koje govore o odnosima
meu istraivanim pojavama.
Empirijsko uopavanje koje se prihvaa kao tono.
Otkrivanje zakona jedna je od osnovnih zadaa znanosti jer
znanost pretpostavlja deterministiku narav zbilje pokretane
upravo prirodnim zakonima.
Teorije su u veoj mjeri hipotetine i spekulativne jer ne poivaju
u tolikoj mjeri na empirijskoj grai.
U zakonima su konstrukti definirani operacionalno, odnosno
potpuno su ili uglavnom svedivi na opaane pokazatelje.
Znanstveno objanjenje
38
Nadilazi puko opisivanje: opis kazuje samo to se dogodilo,
objanjenje ide korak dalje, nastojei odgovoriti na pitanje
zato.
Bihevioristi su smatrali da je objanjavanje nepotrebno
drei ga neim to nadilazi empirijske podatke te time
prelazi granicu izmeu znanosti i metafizike: ateoretinost.
Objanjenja u teorije unose primjesu nagaanja.
Obiljeja znanstvenog objanjenja
39
Objanjenju svojstvena barem tri temeljna obiljeja:
Djelominost jer uzimaju u obzir tek neke initelje vane za
istraivanu pojavu.
Uvjetnost jer vrijede samo pod odreenim okolnostima.
Priblinost jer su redovito manje ili vie neprecizne u odnosu
na opaanje i ne omoguuju posve tono predvianje.
Nisu dovoljna za potpuno odreenje izuavane pojave,
ograniene su na uski spektar situacija i zamjenjive su
drugim objanjenjima ili teorijama.
Dvije vrste znanstvenih objanjenja (M. Marx, 1963.)
40
Reduktivna objanjenja
sastoje se u svoenju predmeta izuavanja na osnovnije,
temeljnije razine opisa
primjerice psiholoke pojave i ponaanje esto se tumae
fiziolokim ili biokemijskim mehanizmima, a drutvene pojave
ekonomskim odnosima
Konstruktivna objanjenja
ona u kojima se istraivane pojave opisuju podjednako
sloenim konstruktima, odnosno onima koji se nalaze na istoj
razini openitosti
Shematski prikaz strukture znanstvene teorije
41
TEORIJA III TEORIJA I
objanjenja
hipoteze
zakoni
konstrukti
empirijski
podaci
TEORIJA II
Kriteriji dobre teorije
42
Iste podatke mogu tumaiti vrlo razliite, nerijetko posve
suprotstavljene, teorije.
Dobra bi teorija morala udovoljavati nizu zahtjeva koji se
dijele na:
sadrajne
formalne
Sadrajni kriteriji
43
injenina utemeljenost
naelo korespondencije: to je vei broj iskustvenih pokazatelja
i znanstvenih zakona (injenica) u skladu s predvianjima
neke teorije, to je vjerojatnije da je ona tona (Kaplan 1964.)
Usklaenost s drugim teorijama
teorija, bi, u odreenoj mjeri, morala biti usklaena s drugim
teorijama koje potkrepljuje injenina graa
usklaenost s drugim teorijama kao kriterij valjanosti koristi
se samo onda kada se radi o teorijama razliitog stupnja
openitosti koje zbog toga nisu meusobno suprotstavljene
Formalni kriteriji
44
Obuhvatnost
Jednostavnost (znanstvena parsimonija)
Logika dosljednost (konzistentnost)
Preciznost predvianja
Mogunost provjere
Oborivost
Dosljednost, preciznost i obuhvatnost
45
Obuhvatnost
znanost tei objasniti pojave u to irem opsegu i na to openitiji nain
oituje se u mogunosti teorije da objasni velik broj razliitih pojava iz
neke domene
ukazuje na snagu i univerzalnost pravila to ih neka teorija propisuje
Dosljednost
ako teorija nije dosljedna i sadri unutarnja proturjeja, teko je nai
izvode na temelju kojih bi bila testirana
Preciznost predvianja
teorije koje precizno predviaju dogaaje smatraju se boljima od onih
ija su predvianja odve openita
predvianje je tim bolje to smo teorijom obuhvatili vie stvarnih
uzroka
Jednostavnost
46
Naelo jednostavnosti (kanon tednje, zakonom parsimonije),
sadrano je jo u nauavanju skolastikog filozofa Williama od
Ockhama (1284-1347)
kazuje da bi svaki problem trebalo svesti na temeljne i
najjednostavnije postavke - Ockhamova otrica
Neka je teorija jednostavna ako malim brojem temeljnih naela
objanjava cjelokupnu raznovrsnost pojava iz domene kojom se
bavi.
Popper (1959), primjerice, smatra jednostavnijom teorijom onu koju
je lake opovrgnuti.
Morganov kanon tednje prema kojem neko ponaanje ne treba
tumaiti sposobnostima to se susreu na filogenetski vioj razini
ako ih je mogue objasniti onima s filogenetski nie razine
Mogunost provjere i obaranja
47
Mogunost provjere
bez takve mogunosti teorije ostaju posve u domeni nagaanja,
a njihovu stvarnu vrijednost teko je procijeniti
Mogunost obaranja
teorija koja se ne moe oboriti, nema znanstvenu vrijednost.
teorija je neoboriva kad iz nje ne proizlaze jasna predvianja o
pojavama koje nastoji protumaiti
to se obino dogaa s teorijama koje su: pretjerano uopene ili
apstraktne, neprecizne i neodreene ili su metafizikog
karaktera odnosno nepovjerljive iskustvom
Induktivno deduktivna spirala znanstvenog istraivanja
48
uoavanje pravilnosti
induktivnim pristupom
postavljanje
teorije
formuliranje teorijskih
izvoda deduktivnim
pristupom
empirijsko
istraivanje
empirijska provjera
izvoda
uoavanje pravilnosti
induktivnim pristupom
empirijska provjera
izvoda
postavljanje
teorije
formuliranje teorijskih
izvoda deduktivnim
pristupom
Normalna znanost i znanstvena revolucija
49
Normalna znanost je kumulativna nadogradnja teorijske
refleksije realnosti i empirijske evidencije.
Stoga je uobiajeno da svaki znanstveni rad ima pregled
dotadanjeg razvoja spoznaje o nekom fenomenu.
Kad postojei model postane preuzak za nadolazee spoznaje,
nastupa revolucija koja iz temelja mijenja paradigmu (Kuhn
1962.).
Znanstvena revolucija predstavlja nagli razvoj suparnike
paradigme koju znanstvena zajednica moe tek postupno
prihvatiti (Kuhn 1962.).
OPI PRI STUPI SPOZNAJI KOJI ODREUJU
STRATEGI JE KOJI MA ZNANOST PRI STUPA
SPOZNAJNOM EMPI RI JSKOM PROCESU.
50
Znanstvene paradigme
Filozofske tradicije objektivizma i subjektivizma
51
Ren Descartes (1596.-1650.)
Filozofiju prirode treba organizirati oko razgovjetnosti i
samorazumljivosti to ih nudi matematika.
Ralanjivanje sloenih problema na jednostavnije.
Sudovi ne smiju sadravati nita vie od onog to je u jasnom obliku
predoeno umu - objektivnost.
Immanuel Kant (1724.-1804.)
Otvorio je vrata epistemologiji utemeljenoj na subjektivnim procesima.
Ono to iskustveno doivljavamo nije jednostavno vienje, ve je
istodobno odraz duhovnog ustroja koji preoblikuje i organizira
informacije dobivene osjetilima.
Znanje u konanici odraz razumijevanja koje nije iskljuivo plod
osjetilnog iskustva.
Element transcendentalnosti - vanost tumaenja i razumijevanja
neovisnih o neposrednom iskustvu.
Temeljne istraivake paradigme
52
Paradigma - sustav uvjerenja ili pogled na svijet kojim se
istraiva rukovodi pri organizaciji istraivanja i nain na koji
pristupa spoznavanju vlastitog predmeta izuavanja.
Za odreenje paradigme kljuna su tri pitanja:
Ontoloko - bavi se prirodom stvarnosti i onime to je o njoj bitno
znati.
Osnovno razgranienje izmeu pozitivistike i ostalih paradigmi ini pretpostavka
o postojanju ili nepostojanju objektivne stvarnosti.
Epistemoloko - zahvaa prirodu odnosa izmeu spoznavatelja i
predmeta spoznaje.
Osnovno razgranienje je objektivnost prema subjektivnosti.
Metodoloko - bavi se nainom spoznavanja onog to, prema
pretpostavci, moe biti spoznato.
Osnovno razgranienje je pomna kontrola nasuprot prirodnosti.
Paradigma dominantna u suvremenoj drutvenoj znanosti
53
Povijesno gledano, prirodna znanost je uvijek bila
naglaeno okrenuta pozitivizmu i kvantifikaciji.
Takvu opu znanstvenu tradiciju prigrlila je prvo
psihologija, a zatim i druge drutvene znanosti, kako bi
potvrdile svoj znanstveni status.
Zrelost neke discipline ogledala se u stupnju
kvantificiranosti kojim su proeta istraivanja.
Pozitivizam
54
Naivni realizam, pretpostavlja postojanje spoznatljive stvarnosti
upravljane nepromjenjivim prirodnim zakonima.
Paradigma je redukcionistika i deterministika.
U spoznajnom pogledu, istraiva i istraivana pojava su odvojeni
entiteti koji u procesu istraivanja ne bi trebali utjecati jedno na drugo.
Temeljna metoda kojom se dolazi do spoznaje o objektivnoj stvarnosti
jest eksperiment, kao preduvjet uzrono-posljedinog zakljuivanja.
Konani ciljevi definirani su kao pokuaj uinkovitog predvianja,
objanjavanja i kontrole istraivanih pojava.
Kvalitativna istraivaka metodologija, kad je i zastupljena, zauzima
rubno mjesto.
Post-pozitivizam
55
Spoznatljivost objektivne stvarnosti je djelomina i nesavrena zbog
ogranienosti ljudskog uma i teko dokuive prirode.
"Kritiki realizam" zbog potrebe da se kritikim istraivanjem pribave
spoznaje koje e vjerno, premda nikad savreno, opisivati stvarnost.
Vjeruje se da je ljudsku subjektivnost teko izbjei.
Metodologija se temelji na viestrukoj operacionalizaciji kako bi se
problem sagledao iz vie moguih kutova.
Vie se okree istraivanjima u prirodnom okruju i eksperimentima
izvan laboratorija.
Od kvalitativnih tehnika uglavnom su zastupljene granine metode koje
doputaju kvantifikaciju (nereaktivne istraivake tehnike, opaanje)
Kritika teorija
56
Pretpostavlja da je spoznatljiva zbilja oblikovana drutvenim, politikim,
kulturalnim, ekonomskim i drugim initeljima.
oko istinske stvarnosti vremenom nakupile naslage drutvenih utjecaja -
povijesni realizam
spoznaja zbilje posve je subjektivnog karaktera
Istraivaev vrijednosnim sustav udara peat na istraivaki proces.
istraivai nastoje ne samo spoznati svijet nego ga i promijeniti, odnosno
uiniti boljim i pravednijim
Trostruki cilj (koji kombinira spoznaju i drutvenu akciju):
(a) studiranja drutvenih, politikih, etnikih, kulturalnih i spolnih
utjecaja na izuavanu situaciju
(b) uklanjanja neznanja i pogrenih uvjerenja
(c) pokretanja akcije za preobrazbu postojeih struktura.
Pravci: feminizam, neo-marksizam
Kvalitativne tehnike - etnografija, sudioniko opaanje i intervju
Konstruktivizam
57
Zbilja je spoznatljiva samo kroz drutveno i iskustveno
oblikovane mentalne konstrukcije pojedinca.
svaka osoba stvara vlastitu stvarnost - ne postoji jedna jedinstvena
objektivna istina
ne postoje konstrukcije koje su vie ili manje istinite, ve se razlikuju
samo prema stupnju razraenosti
Cilj jest upoznati svijet pojedinca i doi do znaenja njegova
ivota putem razgradnje subjektivne zbilje.
Potpuno se oslanja na kvalitativnu metodologiju koja
omoguuje otkrivanje znaenja neijeg ivota.
u tome su najkorisnije metode etnografije, opaanja, intervjua i
izuavanja osobnih dokumenata
PROVJERA PRETPOSTAVKI I LI TEORI JA
UVI DOM U I SKUSTVENE I NJENI CE.
58
Znanstvena istraivanja
Koraci u istraivakom procesu
59
Odabir
istraivake metode
Definiranje
istraivakog
problema
Postavljanje
hipoteze
KONCEPTUALNI OKVIR
Prikupljanje
podataka
Zavrni
izvjetaj
Obrada i analiza
podataka
Nenametljivo
istraivanje
Korelacijsko
istraivanje
Eksperiment
Kvalitativna
metoda
Izrada istraivakog
nacrta
PROVEDBA
ISTRAIVANJA
Izvori istraivakih ideja
60
Teorijski motivirani problemi
testiranje teorije
nova otkria i sluajni i sretni (usputni) nalazi
Metodoloki motivirani problemi
nedostaci ranijih istraivanja
ponovljene studije
novine u metodologiji ili mjernim instrumentima
Hipoteza
61
Pretpostavke o tome kako bi se moglo odgovoriti na
problem - mogui odgovori na problem.
Hipoteza bi morala ispunjavati sljedee uvjete:
biti primjerena problemu
biti jasna i nedvosmislena, postavljena na nain koji doputa
opovrgavanje
biti najjednostavniji mogui odgovor na problem
biti provjerljiva
biti razlona i vjerojatna prije same provjere
Primjeri hipoteza:
62
Problem:
Razlikuju li se mukarci i ene
prema prosjenom rezultatu na
skalama politike
informiranosti?
Problem:
Koja propagandna poruka ima
vei pozitivni efekt na birae, a
ili b?
Problem:
Postoji li povezanost izmeu
drutvenog statusa i glasanja za
stranku x na izborima?
(Potvrdna) hipoteza: Mukarci i
ene se razlikuju na skalnim
mjerama politike
informiranosti tako da mukarci
iskazuju veu politiku
informiranost.
(Nul-)hipoteza:
Nema razlike u uinkovitosti
poruke a i b.
(Direktivna) hipoteza:
Za stranku x na izborima u
prosjeku ee glasaju osobe
nieg drutvenog statusa
Istraivaki problem
63
Problem je pitanje koje trai odgovor.
Mora imati svoj teorijski znaaj, a njegovo rjeenje
zahtijeva uporabu znanstveno istraivakih metoda.
Odlike istraivakog problema su:
relevantnost (teorijski znaaj)
nedovoljna istraenost ili proturjenost nalaza
provjerljivost
preciznost (specifinost)
Podjele istraivakih pristupa
64
Temeljna i primijenjena istraivanja
temeljni istraivaki pristup bavi se prikupljanjem spoznaja o nekom problemu
pri emu je korist uglavnom spoznajno teorijska, a ne praktina
primijenjena istraivanja se bave problemima ije rjeavanje donosi neku
neposrednu praktinu korist
Nomotetska i idiografska istraivanja
nomotetska istraivanja nastoje doi do irokih uopavanja i zakona koji vrijede
za populaciju u cjelini
nasuprot nomotetskom, idiografski pristup poiva na izuavanju pojedinca i
naglaavanju njegove jedinstvenosti.
Kvantitativna i kvalitativna istraivanja
kvantitativna istraivanja su ona koja pruaju brojani opis istraivane pojave,
redovito putem statistike analize i saimanja izvornih podataka.
kvalitativna se istraivanja ne oslanjaju na statistike zakljuke, ve nude dublji,
ali posve kvalitativan odnosno nenumeriki opis pojave koju istrauju
Klasifikacija istraivakih metoda
65
ISTRAIVAKE METODE
KVANTITATIVNE
Ne-eksperimentalne Eksperimentalne
Istinski
eksperimenti
KVALITATIVNE
Eksperimenti
na pojedincu
Kvazi-
eksperimenti
Korelacijska
istraivanja
Opaanje Nenametljiva
istraivanja
Intervju
KVALITATIVNI PRISTUP
Istraivaki pristupi
Klasifikacija istraivakih metoda tj.
pristupa
Kvalitativni pristup Kvantitativni pristup
Istraivaki pristup
Kvalitativni pristup - promatra realnost kao dinamiki i
kompleksni entitet koji se sastoji od mnogostrukih
znaenja i perspektiva koji utjeu na interakciju izmeu
sudionika odreenog konteksta i njihove subjektivne
interpretacije.
Kvantitativni pristup - promatra socijani svijet kao na
pravilima ureenu i rukovoenu stvarnost koja moe u
potpunosti biti spoznata i egzaktno izmjerena.
Kvalitativni pristup
Kvalitativan pristup u metodologiji istraivanja
oznaava usredotoenost istraivaa na narativni opis
drutvenih pojava i na izlaganje smisla i znaenja koje
pojedini dogaaji, procesi imaju za drutvene aktere
koji ih tvore ili sudjeluju u njihovom stvaranju.
To je u osnovi inventivni istraivaki proces gdje
istraiva nastoji dati smisao i znaenje prouavanim
drutvenim fenomenima pomodu opaanja, usporedbe
i klasifikacije.
Odreenje kvalitativnog pristupa
Viemetodski pristup koji poiva na tumaenju
subjektivnih pojava (Denzin, Lincoln, 1994).
Bilo koje istraivanje iji rezultati nisu podvrgnuti
statistikoj analizi ili drugom nain kvantifikacije
(Strauss, Corbin, 1990).
Kvalitativni pristup je proces istraivanja fenomena kroz
otkrivanje znaenja i rijei, informacija koje se dobiju iz
prve ruke o fenomenu koji se istrauje (Mayering,
1995).
Povijesno-filozofski korijeni kvalitativne metodologije
Kantova epistemologija utemeljena na subjektivizmu (18.
stoljede)
- Naa spoznaja se ne prilagoava predmetima ved je obrnuto, predmeti
spoznaje se moraju prilagoavati naim mogudnostima spoznaje.
Etnografsko prouavanje primitivnih kultura i lokalnih
zajednica (19. - 20. stoljede)
ikaka kola urbane sociologije - etnografska istraivanja
izdvojenih vidova ivota u velegradu (20. stoljede)
- Uloga socijalnog rada u istraivanjima proizalim iz ikake kole
Etnografski korijeni kvalitativne metodologije
Etnografija je grana antropologije koja se bavi pruanjem
znanstvenog opisa obiaja i naina ivota u suvremenim kulturama.
Ateoretina jer se uglavnom sastoji u pruanju podrobnog opisa
pojedine kulture.
Etnografi prouavaju obiaje, svakodnevicu, vrijednosti i drutvene
odnose odreene kulture.
Etnografska istraivanja s kraja 19. i poetka 20. stoljea (npr.
Du Bois, 1899.; Lynd & Lynd, 1929.)
ikaka kola urbane sociologije
Tridesetih i etrdesetih godina 20. stoljeda oblikuje se na ikakom
sveuilitu kao novi socioloki pokret koji je prigrlio kvalitativnu
metodologiju
Prouavali su ivot u etvrtima siromanih, doseljenikih skupina,
ovisnika, kriminalaca i ostalih ranjivih skupina koristei pri tome
metode opaanja, ivotne prie, te analize sekundarnih
podataka
Najznaajniji predstavnici ikake kole su bili: Park, Thomas,
Burgess, McKenzie i Wirth
Odlike kvalitativnog pristupa
Kvalitativni pristup prouava fenomene u njihovom prirodnom
okruenju nastojedi im dati smisao i protumaiti ih sukladno znaenju
kojeg im pridaju ljudi.
poivaju na pretpostavci da je subjektivna istina jedino to postoji
temelji se na analizi tekstualne grae nastale na temelju osobnih
iskustava, ivotnih pria, pojedinanih i skupnih intervjua, opaanja i
drugih vrsta evidencije o istraivanim fenomenima
Kvalitativnim istraivanjem odabrana se pojava, promjena ili fenomen
drutveno kontekstualiziraju, odnosno stavlja se u vremenski i
prostorni okvir. Svaki istraivaki proces istovremeno je i drutveni
odnos, stoga se ne smije izolirati od drutvenih relacija i interakcija.
Obiljeja kvalitativnog pristupa
1. Kvalitativna se istraivanja provode intenzivnim boravkom u
prirodnim ivotnim situacijama.
2. Istraiva nastoji stedi cjelovit)uvid u okruje koje prouava kao i u
ustroj i pravila koja u njemu vladaju.
3. Istraiva pokuava prikupiti grau o vienju samih aktera "iznutra"
putem duboke pozornosti i empatije.
4. Glavna je zadada objasniti kako ljudi razumijevaju i ponaaju se u
uobiajenim doticaju s fenomenom.
5. Od mnogih mogudih tumaenja neka se namedu vie od drugih zbog
teorijskih razloga ili vede unutarnje dosljednosti.
6. Analiza se vedinom provodi na rijeima.
Osnovni istraivaki ciljevi kvalitativnog pristupa
Primarne svrhe su pruanje detaljnog opisa, stvaranje
osnove za neku novu teoriju ili opdenito produbljivanje i
proirenje spoznaje o izuavanoj pojavi.
poetno upoznavanje s problemom
pribliavanje izuavane pojave vlastitom iskustvu i stjecanje
dubljeg razumijevanja
Poetno upoznavanje s problemom
Poetno upoznavanje, produbljivanje ili nastojanje da se na
ranije ispitano podruje baci novo svjetlo.
Neosvijeteno koritenje kvantitativnih metoda moe:
dovesti do posve apstraktnog promiljanja problema
voditi nalazima koji se, zbog prirode metode, a ne pojave same,
kredu u uskim okvirima polazine teorije
Kvantitativne su metode najede slijepe za nova i radikalna
rjeenja starih problema ili potpuni obrat teorijske paradigme.
Stjecanje dubljeg razumijevanja
Kvalitativne metode potiu nesputano i kreativno
razmiljanje o problemu.
Kvalitativne metode daleko su slikovitije i sadrajnije
kada je potrebno postidi dublje i potpunije
razumijevanje pojave.
Kvalitativne metode su fleksibilne i osjetljivije na
socijalni kontekst u kojem se podaci produciraju
Ostavljaju vedu slobodu u oblikovanju spoznajnog
procesa.
Sumirajmo...
Razlozi za odabir kvalitativnog pristupa mogu biti:
1. Priroda istraivakog pitanja
npr. Razumijevanje iskustva s gubicima, ovisnodu, boleu
2. Malo znanja o nekoj pojavi
npr. initelji oporavka od posttraumatskog stresnog poremeaja
3. Produbljivanje znanja o poznatoj pojavi
npr. Kako djeca doivljavaju ivot u ustanovama socijalne skrbi ili
udomiteljskim obiteljima?
Daljnje mogunosti primjene kvalitativnih
istraivanja
Pojanjavanje i ilustriranje kvantitativnih nalaza
Razvoj instrumenata
Evaluacija programa i intervencija
Usmjeravanje praktinog rada strunjaka
Generiranje nalaza za komercijalnu uporabu
Stvaranje novog (temeljnog) znanja
Uloga istraivaa u kvalitativnom pristupu (1)
Kvalitativni istraivai se esto nazivaju mekim
znanstvenicima ili paraznanstvenicima jer metode i tehnike
kojima se slue nemaju one dokazne modi kao u prirodnim
znanostima.
Multipla metodologija kvalitativnih istraivanja moe se
oznaiti kao umijee svega, a kvalitativnog istraivaa kao
bricoleura tj. osobu koja raspolae razliitim vjetinama i
znanjima meusobno povezanih u praksi rjeavanja
problemskih situacija ljudi.
Uloga istraivaa u kvalitativnom pristupu (2)
Istraiva kao multikulturalni subjekt upoznat je s razliitim
sociokulturnim sredinama, pristupa realitetu s nizom ideja
koje oblikuje odreeni paradigmatski okvir, zatim postavlja
niz pitanja o nainima spoznavanja tog realiteta koja zatim
prouava na posebne naine i posebnim postupcima.
Spoznaja o sebi i svom vlastitom realitetu upuduje
istraivaa da prihvati perspektive drugih tj. one koje
promatra i prouava rukovodei se pri tome etikim
naelima istraivanja.
Uloga istraivaa u kvalitativnom pristupu (3)
Istraiva je mjerni instrument - on nastoji da bude to otvoreniji
prema svim aspektima stvarnosti koju istrauje; odnosno da za
razliku od formuliranja hipoteza u kvantitativnim istraivanjima,
ostavi po strani svoje pretpostavke, uvjerenja ili oekivanja.
Empatina neutralnost
1. Istraivanja poivaju na istraivaevoj punoj ukljuenosti i empatiji jer
one vode boljem razumijevanju osobnih iskustava to ih iznosi
sudionik istraivanja.
2. Istraiva ukljuuje osobno iskustvo i empatine uvide kao dio vanih
podataka, ali zauzima neutralni i nevrednujudi stav prema sadraju
odnosno empirijskoj grai koju izuava.
Sudionici u kvalitativnom istraivanju
Sudionik i istraiva su aktivni participanti u istraivakom
procesu, odnosno sudionici aktivno sudjeluju u procesu
razumijevanja i interpretacije informacija i procjenjuju
valjanost tumaenja i opisa to ga iznosi istraiva.
Dekonstrukcija klasine relacije subjekt-objekt
istraivanja i uspostavljanje novog odnosa subjekt-
subjekt.
Sudionici prestaju biti brojevi i statistiki podaci, a postaju
ivotne prie ispriane kroz naraciju istraivaa.
Strategije istraivanja u kvalitativnompristupu
Fenomenologija Utemeljena teorija Narativno
istraivanje
Etnografija Studij sluaja
Svrha pristupa Razumijevanje biti
iskustava o fenomenu
Razvoj teorije
utemeljene na podacima
Istraiti ivot
pojedinca
Opisati grupu ili
kulturu
Razvoj prouavanja
jednog ili vie sluajeva
Prikupljanje
podataka
Intervju Intervju Intervju i analiza
sadraja
Opaanje i intervjui Viestruki izvori
podataka koji ukljuuju
analizu dokumentacije,
arhivske zapise,
intervjue, opaanje
Analiza
podataka
Izjave
Znaenja
Teme znaenja
Opdi opis fenomena
Otvoreno kodiranje
Aksijalno kodiranje
Selektivno kodiranje
Prie
Povijesni pristup
Opis
Analiza
Interpretacija
Opis
Tematske cjeline
Rezultat
istraivanja
Opis biti fenomena Provizorna teorija ili
teorijski model
Iscrpan prikaz ivota
pojedinca
Opis ponaanja grupe
ili pojedinaca
Dubinska analiza sluaja
ili sluajeva
Ponovimo...
Prouavanje
stvarnosti
Znanstveni
pristup
Neznanstveni
pristup
Kvantitativni
pristup
Kombinirani
pristup
Kvalitativni
pristup
Pozitivizam Postpozitivizam Konstruktivizam Kritika teorija
Utemeljena
teorija
Narativno
istraivanje
Etnografija
Studija
sluaja
Fenomenologija
87
PRISTUPI I TEHNIKE
KVALITATIVNIH ISTRAIVANJA
Povijesno-filozofski korijeni kvalitativne metodologije
88
Kantova epistemologija utemeljena na subjektivizmu (18.
stoljee)
etnografsko prouavanje primitivnih kultura i lokalnih
zajednica (19. 20. stoljee)
ikaka kola urbane sociologije etnografska istraivanja
izdvojenih vidova ivota u velegradu (20. stoljee)
Etnografski korijeni kvalitativne metodologije
89
Etnografija
Grane antropologije koja se bavi pruanjem znanstvenog
opisa obiaja i naina ivota u suvremenim kulturama.
Ateoretina jer se uglavnom sastoji u pruanju podrobnog
opisa pojedine kulture.
Etnografi prouavaju obiaje, svakodnevicu, vrijednosti i
drutvene odnose odreene kulture.
Etnografija je proistekla iz zanimanja za izvore zapadnjake
kulture i civilizacije.
Dralo se da su primitivne zajednice ivui primjerci kultura koje
su prethodile zapadnoj civilizaciji.
Pretpostavka o nejednolikoj evoluciji - sve kulture izuzev
zapadnjake pretrpjele su tijekom svog razvoja neki oblik zastoja.
Etnografska istraivanja s kraja 19. i poetka 20. stoljea
90
Du Bois (1899.)
proveo istraivanje u kojem je na temelju 5000 razgovora s
obojenim iteljima Philadelphije, nastojao prouiti kako bi se
oni mogli uklopiti u zajednicu
Lynd i Lynd (1929.)
primjenom kvalitativne metodologije, sudionikog opaanja i
razgovora, obavili istraivanje u prosjenom amerikom
gradiu
prouavali razliite vidove ivota lokalne zajednice poput
obiteljskog ivota, religioznog ponaanja, slobodnog vremena,
pokretljivosti i drugih
ikaka kola urbane sociologije
91
tridesetih i etrdesetih godina 20. stoljea oblikuje se na
ikakom sveuilitu kao novi socioloki pokret koji je
prigrlio kvalitativnu metodologiju
bavei se ivotom Chicaga i njegovih graana, Robert E.
Park je poimao grad kao drutveni laboratorij sazdan od
razliitih ljudi, ivotnih stilova i svjetonazora
studirali su ivot u etvrtima siromanih, doseljenikih
skupina, ovisnika, kriminalaca i svakojakih drugih rubnih
drutvenih kategorija
Odlike kvalitativnih pristupa
92
Kvalitativno istraivanje je viemetodski pristup koji poiva na
subjektivnom tumaenju pojava.
nalazi nisu posredovani statistikom analizom ni drugim nainima
kvantifikacije
Kvalitativni pristup prouava fenomene u njihovom prirodnom
okruenju nastojei im dati smisao i protumaiti ih sukladno
znaenju kojeg im pridaju ljudi.
poivaju na pretpostavci da je subjektivna istina jedino to postoji
temelji se na analizi tekstualne grae nastale na temelju osobnih
iskustava, ivotnih pria, pojedinanih i skupnih intervjua, opaanja i
drugih vrsta evidencije o istraivanim fenomenima
Ciljevi kvalitativne analize
93
Ciljevi kvalitativne analize su potpunije i dublje
razumijevanja istraivane pojave.
To postiemo:
iscrpnim prouavanjem iskustva drugih koji su u dubljem ili
uestalijem doticaju s prouavanim fenomenom, te
sagledavanjem njihovog vienja i doivljaja fenomena
(kompetentni sugovornici)
organiziranim promatranjem fenomena ukoliko je fenomen
dostupan
prouavanjem materijalnih dokaza ili tragova egzistencije
fenomena koji istraujemo
Obiljeja kvalitativnog pristupa
94
1. Kvalitativna se istraivanja provode intenzivnim i produljenim
boravkom u prirodnim ivotnim situacijama.
2. Istraiva nastoji stei holistiki (cjelovit) uvid u okruje koje
prouava te na ustroj i pravila to u njemu vladaju.
3. Istraiva pokuava prikupiti grau o vienju samih aktera
"iznutra" putem duboke pozornosti i empatije.
4. Glavna je zadaa objasniti kako ljudi razumijevaju i ponaaju
se u uobiajenim doticaju s fenomenom.
5. Od mnogih moguih tumaenja neka se nameu vie od drugih
zbog teorijskih razloga ili vee unutarnje dosljednosti.
6. U istraivanjima se rijetko koriste standardizirani postupci
mjerenja, tako da je, u pravilu, istraiva sam mjerni
instrument.
7. Analiza se veinom provodi na rijeima.
Ogranienja pozitivistikog pristupa
95
Kvalitativni pristup, za razliku od kvantitativnog
upozorava na neke zanemarene odrednice
istraivanih pojava:
drutveno uvjetovanoj prirodi stvarnosti
prisnoj povezanosti istraivaa i predmeta izuavanja
situacijskim ogranienjima koja utjeu na istraivaki
proces
Kvalitativna istraivanja su posebno prilagoena
96
Razumijevanje znaenja koje situacija ima za sudionike u
istraivanju umjesto prouavanja "objektivnih" okolnosti.
Razumijevanje posebnog okruja u kojem sudionici djeluju
i naina na koji ono na njih utjee umjesto irokih
uopavanja i opevaeih zakona.
Uoavanje neoekivanih i nepredvidljivih pojava umjesto
onih koje diktiraju unaprijed definirana pitanja.
Razumijevanje tijeka kojim se odvijaju dogaaji i ponaanje
umjesto iskljuivo ishoda.
Razvijanje uzronih objanjenja tzv. lokalne uzronosti.
Osnovni istraivaki ciljevi kvalitativnog pristupa
97
Primarne svrhe su pruanje detaljnog opisa,
stvaranje osnove za neku novu teoriju ili openito
produbljivanje i proirenje spoznaje o izuavanoj
pojavi.
poetno upoznavanje s problemom
pribliavanje izuavane pojave vlastitom iskustvu i
stjecanje dubljeg razumijevanja
Poetno upoznavanje s problemom
98
Poetno upoznavanje, produbljivanje ili nastojanje da se na
ranije ispitano podruje baci novo svjetlo.
Neosvijeteno koritenje kvantitativnih metoda moe:
dovesti do posve apstraktnog promiljanja problema
voditi nalazima koji se, zbog prirode metode, a ne pojave same,
kreu u uskim okvirima polazine teorije
Kvantitativne su metode najee slijepe za nova i radikalna
rjeenja starih problema ili potpuni obrat teorijske
paradigme.
Stjecanje dubljeg razumijevanja
99
Kvalitativne metode potiu nesputano i kreativno
razmiljanje o problemu.
Kvalitativne metode daleko su slikovitije i sadrajnije kada
je potrebno postii dublje i potpunije razumijevanje pojave.
Ostavljaju veu slobodu u oblikovanju spoznajnog procesa.
Uopavanje i uzorkovanje
100
Kvantitativni pristup:
potreba za probabilistikim uzorkovanjem i velikim uzorcima zbog
mogunost uopavanja nalaza na cjelokupnu populaciju
Kvalitativni pristup:
uopavanje nije primarna zadaa pa se umjesto probabilistikog,
gotovo iskljuivo koriste namjerni uzorci
rtvuje mogunost uopavanja za veu dubinu i analitinost
mali nereprezentativni uzorci ili pojedinani sluajevi koji se
podrobno izuavaju unutar vlastitog okruja
uzorkovanje ipak nije posve nevano jer se obino eli upoznati cijeli
raspon pojavnosti nekog fenomena ili doivljaja
Sudionici u kvantitativnom istraivanju
101
Nastoje se odstraniti svi nekontrolirani uinci, pa tako i oni vezani uz
ispitanika i istraivaa.
Ispitanici su iskljuivo objekti istraivanja koji esto nisu ni svjesni prave
svrhe zbog koje se ono provodi.
"Naivnost" jami rezultatima veu vjerodostojnost jer se neupueni
ispitanici vladaju prirodno.
Dvostruko slijepi eksperimenti
uz ispitanike i istraivai su lieni informacije koja skupina je izloena
djelovanju NV.
Postupak s ispitanicima i istraivaima trebao bi zajamiti:
Veu objektivnost (neovisnost rezultata o sudionicima)
Ukloniti mogunost artefakta (nesvjesnog utjecaja na rezultate zbog
upoznatosti s istraivakom svrhom ili postupkom)
Poveati vanjsku valjanost odnosno mogunost uopavanja na druge
ispitanike i istraivae.
Sudionici u kvalitativnom istraivanju
102
Ispitanik i istraiva su ravnopravni i aktivni sudionici u
istraivakom procesu.
Subjektivnost se ne nastoji ukloniti niti umanjiti ve
naglasiti.
Ispitanici aktivno sudjeluju u procesu razumijevanja i
tumaenja informacija i procjenjuju valjanost tumaenja i
opisa to ga iznosi istraiva.
Istraivanja poivaju na istraivaevoj punoj ukljuenosti i
empatiji jer one vode boljem razumijevanju osobnih
iskustava to ih iznosi ispitanik.
Istraiva je aktivan sudionik, ija se perspektiva ne nastoji
zatomiti ve eksplicirati.
Obrada kvantitativnih i kvalitativnih podataka
103
Kvantitativna metodologija
iziskuje solidno poznavanje statistikih metoda
postupci analize razmjerno su jednoznano odreeni istraivakim ciljem
konani rezultati uglavnom neovisni o istraivau koji obavlja obradu
Kvalitativna metodologija
zahtijeva mnogo vie istraivaevog truda i panje
opa pravila su mnogo manje definirana
nita ne jami da e, vie istraivaa doi do posve sukladnih zakljuaka zbog
mnogoznanosti rijei u odnosu na brojeve
Svi analitiki postupci temelje se uglavnom na zajednikom nizu koraka koji
obuhvaaju
poetno kodiranje
preslagivanje i razvrstavanje podataka
uoavanje slinosti i njihovo izdvajanje
izvoenje zakljuaka na temelju konzistentnih obrazaca
Tehnike prikupljanja podataka
104
Intervju
Dubinski intervju
Razgovori u fokus grupama
Opaanje
Opaanje bez sudjelovanja
Sudioniko opaanje
Nenametljive istraivake metode
Prouavanje arhivske grae
Prouavanje fizikih tragova
Analiza sadraja
105
Intervju
Intervju
106
"Razgovor sa svrhom, ali svrhe mogu biti iznimno brojne i
raznovrsne.
Izvor metode - Kliniki intervju - dijagnostiko i terapijsko
sredstvo koje se koristi u klinikom okruju.
njegova specifinost se sastoji u tome to ga obino inicira ispitanik
(pacijent)
intervju nije samo nain prikupljanja informacija (dijagnostiki
instrument) ve i sredstvo pruanja, odnosno primanja psiholoke
pomoi
U znanosti - Istraivaki intervju - razgovor dviju osoba
kojeg je potakao intervjuer s ciljem prikupljanja informacija
znaajnih za istraivaki problem.
Ciljevi su opisivanje, predvianje i objanjavanje.
Redovito ne utjee u nekoj veoj mjeri na ispitanika.
Razdioba istraivakih intervjua
107
Razlikuju se s obzirom na osnovni pristup u prikupljanju
informacija:
Dubinski ili nestandardizirani intervjui
Mnogo slobodniji, doputaju improvizacije u hodu i ne nameu
kategorije unutar kojih se oekuju odgovori.
Usredotoeni uglavnom na otvaranje novih perspektiva i stjecanje
potpunijeg uvida u dotad nedovoljno istraenom podruju.
Standardizirani intervjui
Koristimo ih tek poto smo jednoznano odredili istraivake ciljeve i
hipoteze, jasno i precizno formulirali pitanja, provjerivi ih prethodno
na pilot uzorku.
Bave se prikupljanjem podataka uporabom zatvorenih pitanja koja se
kreu unutar unaprijed odreenog okvira otuda naziv.
Pretpostavljaju istovjetnost podraaja - cjelokupna procedura mora
zajamiti da ispitanicima budu postavljena ista pitanja.
Dubinski intervju
108
Heuristiki pristup - potraga za novim spoznajama o nainu na
koji ljudi razmiljaju i osjeaju o odreenom problemu.
Korisni su pri poetnom formuliranju problema, iznalaenju
novih pretpostavki i konstrukciji upitnika.
Od voditelja razgovora se oekuje posjedovanje iznimne vjetine
poticanja sugovornika kako bi se prikupile sve informacije vane
za problem.
Intervjuer posjeduje samo grubi plan razgovora ocrtan u
natuknicama.
Vrlo osjetljiv na emocionalno zasiene doivljaje (teko
strukturiranje teme) ili manjak iskustva.
Teka kontrola strukture razgovora i kontrola ponavljanja.
Standardizirani intervju
109
Koristi se s jasno definiranim ciljevima istraivanja.
Doputa izradu okvira analize ispitivane pojave prije
poetka provoenja istraivanja.
Nije izloen toliko velikom utjecaju strukturiranja iskaza
koje daje sudionik (sugovornik).
Olakan izlaz iz tekih situacija u kojima je funkcija
metode naruena.
Intervjueru je doputeno ad hoc dopunjavanje scenarija
pitanjima koje razjanjavaju iznenadne nalaze ili
restrukturiranje scenarija sukladno tijeku razgovora.
Tko je sugovornik u intervjuu?
110
Metodom intervjua istraiva eli doznati od osobe koja
je u doticaju s fenomenom koji istrauje koje je njeno
iskustvo s tim fenomenom.
Istraiva ne moe direktno prouavati fenomen. Stoga
ga prouava kroz iskustvo drugih.
Osoba mora imati iskustvo s prouavanom pojavom.
Istraiva u intervjuu doznaje od te osobe kakvo iskustvo ima i kako
doivljava fenomen.
Ukoliko istraiva oekuje da razliite osobe imaju razliit doivljaj
fenomena bira vrlo razliite osobe kako bi provjerio tu pretpostavku.
Preliminarni razgovor
111
Odabir sudionika preliminarnim razgovorom bi
mogao biti strategija odabira sudionika koji ima to
rei.
Ali:
Preliminarni razgovori imaju tendenciju produljenja jer
istraiva eli bolje provjeriti prikladnost sudionika.
Sudionik u intervjuu ima dojam da je ve razgovarao o toj temi
s istraivaem te je manje otvoren i manje informativan.
Kako se provodi izbor sugovornika?
112
Izvor sugovornika je namjerni izbor:
Po vanjskim obiljejima moramo prepoznati one koji imaju
(vie) iskustva s prouavanim fenomenom
Biramo osobe koje se po karakteristikama koje smatramo
vanima razlikuju kako bi provjerili pretpostavku o razliitom
doivljavanju prouavane pojave.
Uzorak sugovornika za dubinski intervju
113
Namjerni uzorak od najvie tridesetak osoba
Istinska reprezentativnost za cijelu populaciju osoba obino nije
imperativ
Vano da istraivanjem budu obuhvaeni vrlo razliiti ispitanici to
bi trebalo osigurati zastupljenost svih stajalita o problemu.
Broj ispitanika u pravilu nije unaprijed odreen, ve se prilagoava
nadolazeim podacima.
Razgovori se obavljaju sve do trenutka dok se ne iscrpi izuavana
tema, tako dugo dok se izreena miljenja ne ponu ponavljati -
teorijsko zasienje
S obzirom na veliinu i prigodnost uzorka i na
nestandardiziranost postupka,
podaci dobiveni dubinskim intervjuima ne prevode se u brojane
pokazatelje niti se njihova obrada provodi statistikim metodama.
Ponaanje voditelja u dubinskom
intervjuu
114
Ispitanika valja privoljeti da slobodno razgovara o temi i prekidati ga
to je manje mogue.
U najboljem sluaju, razgovor e poprimiti oblik monologa
U svakom trenutku razgovora voditelj mora biti usredotoen, kako bi
zamijetio ono to je reeno, nain na koji je reeno, ali i ono to je
ostalo neizreeno.
Sve praznine, nejasnoe ili neloginosti valja odmah uoiti i pokuati
razjasniti umjesnim potpitanjima.
Ispitaniku nipoto ne smijemo dati do znanja da se udimo ili ne
odobravamo ono to nam o sebi govori jer bismo ga time mogli zakoiti.
Razgovor treba tei prirodno, ali voditelj nipoto ne smije "ispustiti
uzde iz ruku.
Intervencije trebaju biti suptilne naravi, a ispitiva se mora nametnuti
kao autoritet ali istodobno i prijatelj.
Regrutacija i prostor odravanja
dubinskog intervjua
115
Prilikom regrutacije se ispitaniku ukratko opisuje postupak i
svrhu istraivanja spominjui temu samo u najkraim crtama.
Nastoji se smanjiti mogunost "pripreme" za razgovor, odnosno
osigurati spontane i iskrene odgovore.
Razgovori obino traju sat ili dva, a odvijaju se u vrlo razliitim
prostorima.
Vano je da prostorija bude ugodna, tiha i neometana, ime se postie
oputen i smiren ugoaj, pogodan za obavljanje povjerljivog razgovora.
Neadekvatan prostor moe ugroziti iskrenost ili opsenost odgovora:
previe prisutnih osoba ili poveana buka izazvat e reakciju manje
povjerljivosti kod sudionika.
Prekidi u odvojenoj prostoriji remete tijek razgovora i razinu
povjerljivosti.
Tijek razgovora
116
Na poetku razgovora potrebno je:
najaviti temu (kontrola odstupanja od cilja istraivanja i uklanjanje straha od iznenadnih pitanja)
vrijeme trajanja (radi odravanja panje i najave vanosti razgovora).
Plan razgovora sastoji se tek od osnovnih naznaka i tema koje valja pokriti.
Intervjueri moraju dobro poznavati plan i u svakom trenutku biti svjesni koje su
teme pokrivene, a koje nisu.
Prijelazi s teme na temu trebaju biti spontani, kao da se radi o svakodnevnoj i
neusiljenoj konverzaciji.
Iznimno je bitno postavljati pitanja koja ne navode na odgovor.
Pri razgovoru valja neizravno postavljati potpitanja.
Razgovor je poeljno snimati.
Voenje zabiljeki ne smije naruiti prisnost i emocionalnu bliskost sugovornika.
Razgovor zavravamo:
rezimeom i zakljukom da je to sve to smo htjeli pitati ili
konstatacijom da smo iscrpili predvieno vrijeme
pitanjem Moete li mi jo neto rei to vas nisam pitao?
117
Fokus grupe
Fokus grupe
118
Posebna tehnika grupnog razgovora koja za cilj ima dublje
spoznavanje istraivane pojave.
Provodi se u manjoj grupi sudionika koje dijele neka
zajednika obiljeja.
Sudionici razgovaraju o odreenoj temi uz usmjeravanje
strune osobe moderatora.
Sudionike se eli potaknuti na slobodno iznoenje vlastitog
miljenja i stavova.
Pruaju podatke kvalitativne prirode kao i intervju.
Od individualnih intervjua ih razlikuje grupna interakcija.
Grupna interakcija
119
Sinergijski uinak postignut interakcijom pridonosi prikupljanju
mnogo veeg broja informacija u odnosu na pojedinani razgovor.
Osnovni cilj provoenja fokus grupa je pokuaj da se ukloni reaktivnost
sudionika na samog istraivaa.
U intervjuu je gotovo nemogue iskljuiti reaktivnost sudionika s
obzirom na:
visoko obrazovanje znanstvenog istraivaa (sudionik oekuje da istraiva zna
vie od njega),
pozivanje na ulogu sluaa (sudionik nastoji neto nauiti od znanstvenika),
nepovjerenje (teko uvjeravanje sudionika da je mogue prepriavanjem prenijeti
neko osobno iskustvo).
U fokus grupama sudionik priopuje svoje iskustvo drugim sudionicima
slinima po socijalnom i obrazovnom statusu te slinima po iskustvu,
te je time otvorenost mogue lake postii.
Ogranienja fokus grupa
120
Nemogunost uopavanja na populaciju
ALI! Uopavanje nije niti cilj
Mali, nereprezentativni uzorak ispitanika
Razumijevanje (samo) specifinog sluaja ili uzorka
osoba koje su ispitivane
ALI! Birani tono oni pojedinci koji su u fokusu interesa
Ispitiva vrlo izravno i aktivno sudjeluje u prikupljanju
podataka
ALI! Istraivaeva ukljuenost i empatija vode dubljem i
boljem razumijevanju
Problemi s FG
121
Neprimjerena primjena
Pokuavanje kvantificiranja
Donoenje zakljuaka kakvi se iz kvalitativnih
podataka ne mogu donositi
Subjektivnost moderatora u voenju FG i autora
izvjetaja u odabiru informacija i njihovoj
interpretaciji
ALI! Zbog brojnih prednosti koristan su alat u
istraivakom procesu, ukoliko se potuju principi
i pravila provoenja FG
Veliina fokus grupa
122
Veliina fokus grupa odreena je pokuajem da se potakne
meusobna grupna komunikacija koja je osloboena reaktivnosti
prema istraivau.
Fokus grupe su u pravilu sainjene od 6-10 osoba, ali mogui
raspon sudionika kree se od 4 do 12.
Ako je grupa prevelika, neki sudionici se ne uspijevaju izboriti za
rije, a komunikacija toliko ljudi uglavnom nije mogua te se
panja usmjerava na moderatora kao arbitra.
Ako je grupa premalena, broj ideja do kojih dolazi je nedovoljan,
a usmjerenost ne moe zaobii prisutnost moderatora to takve
fokus grupe ini intervjuom s vie svjedoka.
Sastav fokus grupa
123
Sudionici moraju biti odgovarajue motivirani i
zainteresirani za razgovor o temi, jer e u protivnom
rasprava rezultirati nedovoljno sadrajnim nalazima.
Sudionici razgovora trebali bi imati neto zajedniko.
Sastav fokus grupa trebao bi biti homogen, jer e ljudi
slinijih obiljeja lake nesputano priati jedni pred
drugima.
Grupnu raspravu moe omesti meusobno poznavanje
sudionika.
Neki e sudionici nerado govoriti i otkrivati svoju intimu zbog
poznanika.
Problem su i ranije uspostavljeni odnosi moi i nadreenosti koji se
prenose u fokus grupu, tako da ne moemo oekivati posve otvorenu
i sadrajnu raspravu.
Fokus grupe se provode u nizu!
124
Izdvojena fokus grupa esto navodi na pogrene zakljuke zbog
mnotva detalja i sluajnosti koje mogu pridonijeti atipinom
ishodu.
Sastav fokus grupa esto je homogeniziran kako bi se ispitanici lake
oslobodili u razgovoru sa sudionicima koji su im slini po osobnim
karakteristikama i socijalnom porijeklu. Time smo dobili odgovore
tipine za jedan socijalni sloj, koje treba upotpuniti s uvidima u stanje u
drugim socijalnim slojevima.
To se u pravilu dogaa zbog dominantnog sudionika, indisponiranog
moderatora ili specifinog sastava grupe.
Zbog zainteresiranosti za raspon zastupanih miljenja, potrebno
je provesti vei broj razgovora kako ne bismo ostali uskraeni za
dio rjee zastupanih stavova.
Grupne razgovore potrebno ponavljati sve dok ne ustanovimo kako
novim grupama ne stjeemo nove niti produbljujemo postojee nalaze.
Planiranje sudionika
125
Pitanje sudionika esto je neopravdano podcijenjeno
Tko e biti sudionici?, Koliko ih treba biti?, Kako ih izabrati i
osigurati da se pojave?
Ovisno o problemu, ciljnu grupu mogu predstavljati vrlo
razliite skupine osoba.
Sudionici moraju biti sposobni i motivirani razgovarati o
odreenoj temi.
Fokus grupe barem u nekoj mjeri homogene kako bi mogle
raspravljati bez sustezanja i drutvenog pritiska.
Ipak, meu sudionicima trebaju postojati i zamjetne
razlike, odnosno nuna je odreena arolikost koja e
zajamiti javljanje suprotstavljenih gledita.
Pristranost pri izboru sudionika
126
Pristranost moe se "uvui" i u kvalitativna istraivanja.
Ako se suradnik koji nalazi ispitanike rukovodi vlastitim sudom o
tome tko bi bio zahvalniji ili bolji sugovornik.
Ako su sudionici fokus grupa motivirani iskljuivo nagradom.
Razgovor e se zbog nedostatka prave motivacije ili manjkavog
poznavanja tematike rasplinuti i nee ponuditi odgovarajue
spoznaje.
Pristran izbor ispitanika najee ipak nema ozbiljnijih
posljedica po rezultate fokus grupa.
Metode uzorkovanja
Kako fokus grupe pripadaju meu kvalitativne metode, njihova
namjena je dublje i potpunije ocrtavanje istraivanog fenomena, a
ne procjenjivanje obiljeja svih moguih sudionika.
U takvim uvjetima koristimo neprobabilistike metode kao
pogodnije za variranje strategija odabira informiranih
sugovornika:
Prigodni uzorak
Namjerni uzorak
Kvotni uzorak
Metoda snjene grude
Probabilistike metode koristimo kad elimo na osnovi naeg
uzorka sudionika zakljuiti neto o svim potencijalnim
sudionicima, to s fokus grupama nije sluaj.
Prigodni uzorak
128
Prigodni uzorak uglavnom prepoznajemo kao pristup
odabiru sudionika u kojem smo koristili one sudionike
koji su nam bili dostupni (na raspolaganju).
Takav uzorak je npr.:
kad koristimo osobe koje se odazovu na poziv za sudjelovanje
(oglas u novinama ili nekom drugom mjestu, pozovemo na
sudjelovanje sudionike nekog okupljanja ili prisutne na nekom
dogaaju i sl.)
kad odluimo prihvatiti bilo koga koji se zatekne na mjestu poziva,
kad odluimo da se u odabiru neemo baviti sutinskim zahtjevima
uzorkovanja.
Namjerni uzorak
129
Namjerni uzorak uglavnom prepoznajemo kao pristup odabiru
sudionika u kojem smo koristili neku strategiju odabira
sudionika po nekom kriteriju koji osigurava veu homogenost
ili bolju informiranost sudionika o temi razgovora.
Takav uzorak je npr.:
kad koristimo osobe koje smo zatekli na mjestu okupljanja onih koji
su informirani o nekom fenomenu (sudionici protesta, lanovi kluba,
zaposlenici nekog specifinog poduzea),
Kad regrutiramo u fokus grupe sudionike birajui ih tako da namjerno
istiemo neke posebne karakteristike (npr. jednog dobro
informiranog, jednog jako zainteresiranog, jednog indiferentnog itd.)
Kvotni uzorak
130
Kvotni uzorak uglavnom predstavlja doradu namjernog uzorkovanja
s jasnim planom pokrivanja svih tipova sudionika prema unaprijed
definiranom planu.
Ovaj tip uzorka se uglavnom koristi u planiranju serija fokus grupa u
kojoj e svaka fokus grupa predstavljati jednu kvotnu skupinu.
Npr.:
Odluimo li u fokus grupama odvojiti mukarce i ene u odvojene fokus grupe,
napravili smo kvotni izbor prema spolu.
Odluimo li fokus grupe homogenizirati i po obrazovanju, organizirat emo
fokus grupe s visokoobrazovanim i nie obrazovanim sudionicima kako bi
zahvatili mogue razlike u razmiljanju.
Koritenjem oba kriterija formiramo ukupno etiri fokus grupe: muke
niskoobrazovanje, muke visokoobrazovane, enske niskoobrazovane i enske
visokoobrazovane.
Uzorak snjene grude
131
Uzorak snjene grude koristi injenicu da u drutvu postoje socijalne
mree koje povezuju ljude slinih karakteristika ili interesa.
Ukoliko zakljuimo da takve skupine ine skup povezanih pojedinaca
moemo se kroz takve socijalne mree kretati tako da naemo jednog
lana socijalne mree koji e nam ukazati na sljedee sudionike, ti
sudionici na sljedee i tako dalje.
Ovu metodu moemo koristiti samo u sluaju da su potencijalni
sudionici u meusobnom dodiru.
Npr.:
U istraivanju siromatva u Hrvatskoj koritena je ova metoda s molbom
svakom sudioniku da usmjeri istraivaa na nekoga tko je jo siromaniji od
njega..
Istraivanje npr. homoseksualne zajednice moe biti provedeno ovom
strategijom.
Sudionici fokus grupa se ne bi trebali otprije
poznavati
132
Za to postoje barem tri razloga.
Ako meu poznanicima postoji hijerarhijski odnos on e se
odraziti i na razgovor u grupi.
Kad su neki od sudionika prijatelji ili se dobro meusobno
poznaju, neemo biti u stanju pratiti komunikaciju onako kako
bismo htjeli, jer je komunikacija uskraena za dio zajednikog
iskustva sudionika prijatelja to onemoguuje razumijevanje i
inhibira druge sudionike u razgovoru.
Vjerojatnije je da e nam sastav grupa biti homogen, uvelike
ujednaen prema zastupanim stajalitima, to e na koncu
rezultirati umjetno suenim rasponom miljenja.
Planiranje i spontanost u fokus grupama
133
Fokus grupe nalikuju spontanom razgovoru ali su zapravo
pomno unaprijed osmiljene.
Naizgled spontane i prirodne, slijede jasno zacrtani plan,
odlikuju se razumljivou i logikom
Njihova otvorenost i nesugestivnost trebale bi zajamiti
posve neusiljene odgovore.
Provoenje fokus grupa
134
Tri elementa kljuna za uspjenu primjenu fokus
grupa:
1. planiranje
2. provedba (voenje razgovora)
3. tumaenje rezultata
Planiranje fokus grupa
135
Zapoinje utvrivanjem svrhe i cilja istraivanja.
Fokus grupe se obino primjenjuju prilikom:
1. Provoenja preliminarne studije koja treba pruiti poetne uvide
u istraivanu pojavu ili u sluaju ogranienih sredstava.
2. Postojanja nerazumijevanja ili jaza izmeu razliitih kategorija
ljudi kojeg se eli bolje upoznati i istraiti u grupnom razgovoru.
3. Izuavanja sloenih ponaanja teko dohvatljivih uobiajenim
kvantitativnim metodama, pogotovo onih zasienih uvstvenim
faktorima.
4. Upoznavanja spontanih reakcija i komentara na odreenu vrstu
podraaja.
Planiranje prostora
136
Fokus grupe provode se u najrazliitijim prostorima
Privatnim stanovima, restoranima, hotelima
Specijalno opremljenim prostorijama koje doputaju izravno
promatranje ili video snimanje razgovora
Potrebno je odabrati onaj koji e najbolje odgovarati
posebnoj svrsi istraivanja.
Vano je osigurati prostoriju u kojoj se razgovor nesmetano
odvija.
Ugoaj treba biti smiren i oputen, to bi sudionicima
trebalo omoguiti da se osjeaju ugodno i neugroeno.
Snimanje ponekad moe umanjiti spontanost reakcija i
oslabiti valjanost istraivanja.
Voenje razgovora u fokus grupama
137
Uvelike ovisi o kvaliteti:
Scenarija predloka za razgovor
Moderatora osobe koja vodi razgovor
Zadae moderatora
138
POSJEDOVATI UMIJEE KOMUNIKACIJE
Mora biti osoba upoznata s grupnom dinamikom.
Mora poticati na razgovor utljive i obuzdavati prenametljive
sugovornike.
Mora neupadljivo kontrolirati grupu.
Mora osjetiti trenutak kad je neko pitanje iscrpljeno, odnosno kad valja prijei na
drugo.
Vano da pritom ne prekida raspravu koja je u jeku, kao i da ne ostaje na nekom
pitanju predugo.
POKAZATI ZANIMANJE ZA LJUDE
Mora biti zainteresiran za razgovor i sugovornike.
Mora posjedovati i pokazati potovanje spram sudionika i njihova
miljenja.
Mora posjedovati osobine ugodnosti i srdanosti koje e mu
omoguiti da sa sudionicima stvori "prijateljski" odnos.
Moderator mora:
139
BRZO UITI IZ NOVE SITUACIJE
Prepoznati uloge koje sudionici preuzimaju
Preduhitriti potekoe
Prilagoditi se u odreenoj mjeri tonu razgovora koji je nametnula grupa
POZNAVATI TEMU
Razumjeti o emu sudionici govore
Prepoznati jesu li se pomaknuli na neko drugo pitanje i iskoristiti taj
trenutak da potpuno iscrpi to pitanje
Postavljati informirana potpitanja
Razlikovati bitno od nebitnog
Postavljati otvorena pitanja, na koje sugovornici nee odgovarati s
da/ne
DOPUSTITI SEBI DA POGRIJEI I NASTAVI
140
Moderator ne smije:
Postavljati se kao strunjak za temu koja se istrauje
Ponavljati pitanja koja su ve iscrpljena razgovorom
Prekidati sugovornike dok odgovaraju na pitanja
Iznositi svoje stavove i/ili komentare o temi (slagati se ili
se ne slagati)
Vrednovati izreeno
Dopustiti da voenje grupe preuzme netko od sugovornika
Stilovi voenja fokus grupa
141
Moderator - u potrazi za znanjem
Cilj mu je postii razumijevanje, uvid i mudrost
Pretpostavlja da sudionici imaju znanje koje e pravim pitanjima od njih dobiti
Dobro je upoznat s temom
Moderator koji brzo usvaja informacije, ali nema znanja o temi
Ostavlja dojam da ne poznaje temu
Potie sudionike da njemu objanjavaju temu
Brzo shvaa dana objanjenja
Mora biti oprezan da na strunjake ne ostavi dojam neozbiljnosti
Strunjak konzultant
Jasno pokazuje da je strunjak za temu
Vodi FG u ime naruitelja
Ravnopravno sudjeluje u raspravi
Moderator koji izaziva sudionike
Izaziva sudionike na diskusiju
Ciljano suprotstavlja sudionike koji se ne slau i potie njihove meusobne razgovore
Nain voenja razgovora
142
Potrebno je da sve predviene teme u ogranienom vremenu od sat-dva
budu dovoljno temeljito obraene.
Vie tei spontanosti nego mehanikom nizanju tema redom kojim
su navedene u scenariju.
Moderator bi trebao predvidjeti tijek razgovora i unaprijed izbjei
"slijepe ulice".
Moderator stalno mora naglaavati kako su stavovi razliiti od
iznesenih poeljni i neophodni.
Poticanje na dodatnu razradu stavova kljuno je naelo usmjeravanja
razgovora.
Ono se postie kratkom stankom ili potpitanjem.
Za moderatora je takoer vano da ne koristi inae uobiajene znake
odobravanja poput kimanja glavom ili rijei "aha, aha".
Mora dobro nauiti vladati verbalnim i neverbalnim izrazima koje
inae koristi automatski.
Kontrola sudionika
143
etiri osnovna tipa osoba koje sudjeluju u fokus grupama:
Srameljivi sudionik
Ima to rei, ali ga grupna situacija sputava te je potreban dodatan
moderatorov napor kako bi se ukljuio u raspravu.
Strunjak
Njegov samouvjeren nastup moe ostale zakoiti i obeshrabriti u davanju
suprotstavljenih miljenja.
Strunost se ogleda u naobrazbi, prihodima, uglednom zanimanju,
politikom utjecaju ili prolom iskustvu.
Dominantni sugovornik
Preuzima rije u grupi, o svemu iznosi svoje miljenje, zauzima istaknuto
mjesto za stolom.
Moderator mora takvu osobu "utiavati" .
Brbljavac
Mnogo pria, ali bez jasnog stava i komentara.
Moderator ga mora prekidati jer bi inae potroio previe dragocjenog
vremena.
Tijek fokus grupe - UVOD
144
Uvod je esto kljuan
Preuzimanje kontrole
Pozdravljanje sudionika
Zahvaljivanje na odazivu
UKRATKO cilj cijele studije i specifino fokus grupe
Predstavljanje prisutnih (ukoliko nije jasno da se svi znaju)
Najava tema?
Uvodno pitanje - SVIMA
Obaveze moderatora i suvoditelja u pripremi FG
145
Upoznati se s nainom rada tehnikih pomagala i potrebnim
potronim materijalom
Prouiti scenarij i odrediti okvirna vremena koja se posveuju
dijelovima scenarija
Provjeriti pripremljenost prostorije
Doznati oekivani broj sudionika i njihov sastav (odjave i sl.)
Postaviti tehnika pomagala u najbolje pozicije (diktafone,
kamere, kazete, baterije, blokove, olovke, telefone...)
Postaviti sat na tako da omoguuje nenametljivo kontroliranje
vremena izvedbe.
Pripremiti se za voenje i biljeenje
Snimanje
146
Audio diktafon
Video kamera/diktafon
OBAVEZNO upoznati sudionike sa snimanjem
Etika istraivanja ne doputa nekad esto koritenu
tehniku skrivene kamere.
Poloaj kamere ipak treba biti takav da nije
neposrednom vidokrugu u vrijeme razgovora.
Tijek fokus grupe - RASPRAVA
147
Slijediti scenarij
Voditi rauna o svemu ve navedenom
Pratiti vrijeme
Unaprijed napravljene biljeke s vremenima
Sat na stolu
Biljeka o vremenu zavretka
Postavljanje pitanja
148
FG, u naelu, zahtijevaju otvorena pitanja
Neka pitanja su samo naizgled otvorena
Koliko ste zadovoljni komunikacijom s graanima?
Kako biste ocijenili vau komunikaciju s graanima?
A neka su preobuhvatna
Koji su vai prijedlozi za smanjenje problema oko
provedbe Projekta?
Koji su vai prijedlozi za poboljanje komunikacije s
graanstvom?
Postavljanje pitanja
149
Iz pitanja se jasno mora znati koju temu otvarate
Kakve sve promjene je Projekt potaknuo u vaoj
lokalnoj zajednici?
Koje skupine ljudi su, prema vaem miljenju,
najvie ukljuene i/ili pogoene provedbom
projekta?
Postavljanje pitanja
150
Pitanje ne smije biti predugo
Koliko esto servisirate ureaj, kako je organizirano
servisiranje i koje izdatke zbog toga imate?
Koliko esto servisirate ureaj?
Kako je organizirano servisiranje?
Kolike izdatke imate zbog servisiranja ureaja?
Postavljanje pitanja
151
Poeti sa openitijim pitanjima (koja manje
sugeriraju odgovore), zatim nadopuniti diskusiju
sa konkretnijim pitanjima
Kakva su vaa iskustva s koritenjem ureaja?
S kakvim se problemima susreete koji su vezani za
servisiranje ureaja?
Postavljanje pitanja
152
Potaknite iznoenje miljenja drugaijih od onih
koje ste ve uli
Ima li netko drugaija iskustva?
A kakva su vaa iskustva s pritubama graana?
Slaete li se vi ostali? - NIKAKO
Postavljanje pitanja
153
Kod postavljanja pitanja imajte na umu da se
sastanak na kojem se nalazite zove FOKUS grupa
Postavite i pitanja koja nisu u scenariju
Zabiljeite pitanja koja vam se ine korisna za
sljedee fokus grupe
Biljeite potpitanja koja vam padnu na pamet
dok sluate odgovore
Jezik
154
Pitanja jezika odnose se na
Koritenje slang-a
Pojednostavljivanje/Ueno izraavanje
Struna terminologija
Lokalizmi
Naglasci
Pomo
155
Zatije/stanka
Traite dodatne informacije
Moete li mi to poblie objasniti?
Rekli ste da su se ljudi alili. Na to su se (najvie)
alili?
Neverbalna komunikacija i reakcije na izjave
156
Moe biti koristan alat, ako je svjesno koritena
Kimanje glavom
mh aha da, da, da
Izbjegavajte rjeice i reakcije koje sadre
vrednovanje
izvrsno, to je dobro, nevjerojatno, grozno
Oekivane greke na poetku
157
Moderator previe govori
Postavljanje pitanja kada tema nije iscrpljena
Skakanje s teme na temu
Strah od zatija/stanke
Nekontrolirani neverbalni znakovi
Nastojite zadrati neutralnu poziciju vanjskog
promatraa
Moderator vs. Pomonik (Voditelj i Suvoditelj)
158
Podjela uloga
Nadopunjavanje uloga
Izmjena uloga
Tijek fokus grupe - ZAVRETAK
159
Faktor vremena
Pitanja su odgovorena
....Netko neto dodati
....Jesmo li zanemarili neko vano pitanje vezano uz
temu
Zahvala
Pozdravljanje
Obaveze moderatora i suvoditelja nakon fokus grupe
160
Porazgovarati sa sudionicima koji se zadre
Zahvaliti domainima na organizaciji
Pokupiti svoju opremu
Obaveze moderatora i suvoditelja nakon fokus grupe
161
Nadopuniti biljeke i/ili pisati izvjetaj TO PRIJE nakon
fokus grupe
Proslijediti izvjetaj u prethodno zadanom roku
Predati snimke u arhivu
Predati izvjetaj o trokovima i raune
VODITI VLASTITU EVIDENCIJU O
OBAVLJENIM AKTIVNOSTIMA I
IZVRENIM ZADACIMA
Openite napomene
162
Voditeljice i voditelji
Vlasnitvo nad informacijama
Pitanja odgovornosti
Pitajte
Pisanje biljeaka iz FG
163
Popis SVIH prisutnih
Biljeenje to je vie mogue sadraja izreenog
Nadopunjavanje ODMAH nakon provedbe FG
Ispisivanje dojmova koji se ine relevantnim i
korisnim za provedbu istraivakog projekta
KARAKTERISTINI CITATI su vani za konani
izvjetaj
Pisanje izvjetaja
164
Stalno voditi brigu o razlikovanju informacija dobivenih tijekom
razgovora (od sudionika) i interpretacija autora izvjetaja
Prouiti stare izvjetaje i CILJEVE
Unijeti ispravke nakon itanja
to vie citata koji ilustriraju zakljuke odabir konanih moe
naknadno
Oekivane promjene u provedbi projekta koje e se dogoditi zbog
eventualne promjene vlasti nakon izbora
Definiranje moguih potekoa/prepreka u provedbi projekta
Potivati dogovorene rokove
165
Primjer
Time nismo bili zadovoljni
TIME nismo bili zadovoljni
Time NISMO bili zadovoljni
Time nismo BILI zadovoljni
Time nismo bili ZADOVOLJNI
Tumaenje rezultata
166
Fokus grupe tee dubljem i cjelovitijem razumijevanju
istraivane pojave.
Tumaenje je okrenuto traenju razloga neijeg stava, ali i
pruanja informacija o rasponu miljenja.
U analizi se trae nalazi koji e nae znanje i spoznaje o
istraivanoj pojavi podii na novu razinu - "prosvjetljenje"
Analizu ne treba odgaati jer vrijeme brie tragove pamenja, ak
i uz snimku grupnog razgovora.
Tumaenje treba sadravati podjednaku koliinu opisa i analize
prikupljenih podataka.
Kvaliteta analize moe se popraviti koritenjem povratnih
informacija od strane sudionika ili strunjaka.
Prednosti fokus grupa
167
PREDNOSTI
mogunost da se istodobno prati ponaanje i verbalna komunikacija.
u odnosu na dubinski intervju, FG su mnogo cjenovno i vremenski
ekonominije.
tema od interesa se obrauje potpunije i iscrpnije nego u spontanom
razgovoru.
FG su pogodne za zahvaanje dublje razine iskustva koje pomau
potpunijem razumijevanju ponaanja i doivljavanja.
Nedostaci fokus grupa
168
NEDOSTACI
FG nemaju prirodnu spontanost jer su sakupljene na umjetan nain,
a sudionici se vjerojatno nikada ne bi ni sreli da se nisu odrale.
manjka poneto od prirodnosti za kojom tee kvalitativne metode.
oskudno praenje neverbalnog ponaanja.
FG ne izbjegava potpuno problem reaktivnosti
169
Opaanje
Opaanje
170
Laiko, svakodnevno, opaanje je uobiajena aktivnost opservacije
svijeta koji nas okruuje.
Po svom karakteru je:
prigodno
nesustavno
podlono osobnim pristranostima opaaa
podlono situacijskim iskrivljenjima i usmjeravanjima
opaa ne biljei, ve pamti to je pod utjecajem strukturiranja
informacija pri zapamivanju, zaboravljanja i isticanja nekih
informacija
Znanstveno opaanje
Tehnika kojom istraiva nastoji doi u neposredni doticaj s
fenomenom koji istrauje, kako bi stekao dublji uvid u
egzistenciju fenomena ili kako bi proveo kvantifikaciju, mjerenje
nekih aspekata samog fenomena.
Znanstveno opaanje bi trebalo biti:
sustavno
objektivno
u jasno definiranim uvjetima
samo izabrani aspekti promatrane situacije
biljeenje rezultata po odreenim pravilima
171
Prednosti u odnosu na druge metode
Prednosti:
izravnost, neposrednost, direktni dodir
vea prirodnost uvjeta nego u eksperimentu, ali i u
odnosu na ankete ili samoprocjenu
opisuje meuovisnost pojava i interakciju ponaanja i
situacijskih odrednica
ne zahtijeva suradnju ispitivanih osoba
izvodivo je kad je nemogue manipulirati nezavisnu
varijablu ili je to ne-etino initi
172
Opaanja prema strukturiranosti
opaanje prirodnog tijeka dogaaja bez prethodnog izbora
opaa promatra fenomen u cjelini bez prethodnog
fokusiranja na odreene aspekte
strukturirano opaanje u kojem su jedinice opaanja
unaprijed strukturirane i odreene
opaa zna to trai i koje aspekte promatra
173
Opaanje opseg utjecaja opaaa
opaanje bez ukljuivanja
opaa pasivno promatra, ne izazivajui pojave koje
promatra i ne intervenirajui u situaciju
opaanje s ukljuivanjem
opaa aktivno mijenja situaciju ili je u interakciji s
promatranim osobama
174
Nain biljeenja opaenog ponaanja
kvalitativne metode
narativni zapisi
terenske zabiljeke
kvantitativne metode
liste oznaavanja
prisutnost-odsutnost
trajanje
uestalost
udaljenost
mjere procjene
175
Kvalitativno opaanje
Proces u kojem istraiva uspostavlja viestrani i razmjerno
dugotrajan odnos s nekim ljudskim udruenjem u njegovoj
prirodnoj okolini u svrhu znanstvenog razumijevanja tog
udruenja. (Loftland i Loftland, 1984.)
Istraivaka strategija u kojoj se odrava prisutnost
promatraa u nekoj drutvenoj situaciji radi znanstvenog
istraivanja. (Schwartz i Schwartz, 1955.)
176
Etnografsko sudioniko opaanje
177
istraivai sve vie prihvaaju ulogu rubnog lana koja istodobno
doputa pogled iznutra, ali i dovoljno prostora za opaanje
jedino ime se rukovode pri opaanju je vanosti zbivanja za
iskustva i ivote sudionika
etnografija - disciplina koja se bavi opisom kulture u nastojanju
da razumije ivot neke druge zajednice oima njenih pripadnika
uglavnom bavi pruanjem opisa svakodnevnog ivota zajednice
kako ga vide njeni pripadnici
sudjelovanje u ivotu zajednice stoga je kljuno naelo
entografskog rada
Kvalitativno opaanje - obiljeja
178
odvija se redovito u prirodnim uvjetima to mu daje
specifine prednosti
opaaju se osobe koje bi se, i bez istraivanja, zatekle u
situaciji u kojoj se nalaze, a njihovo je ponaanje onakvo
kakvo se odvija u svakodnevnom ivotu
opaai su, lieni potrebe da dogaaje klasificiraju prema
unaprijed utvrenoj shemi, ve slobodno biljee sve ono to
se ini vanim i znaajnim
u veoj ili manjoj mjeri istraiva-opaa je ukljuen u
zbivanja kojima se bavi kao znanstvenik
koncept, strategija istraivanja i objanjenje fenomena
preputeni su situacijskim odrednicama
Pristup prouavanoj zajednici
metoda se uglavnom koristi za uvid u logiku i fenomenologiju
funkcioniranja marginalnih skupina i ekstremistikih
organizacija
ulazak u razliite organizacije poput vojske, zatvora ili duevne
bolnice otean je sloenim birokratskim postupcima
ak i uz odobrenje, istraivau nikad nije omogueno slobodno
kretanje
esto je potrebna velika doza domiljatosti kako bi se pristupilo
takvim razmjerno zatvorenim zajednicama i dobilo dozvolu za
opaanje
179
Prikriveno ili neprikriveno opaanje?
180
PRIKRIVENO
ideal je nevidljivi istraiva
izbjegava reaktivnost, ali
istodobno otvara etiko
pitanje ugroavanja tue
privatnosti
mogunost pogrene
identifikacije
upoznatost s informacijom
koje ne bi trebao znati
NEPRIKRIVENO
postavljanje pitanja u tom
sluaju oekivano i prirodno,
to omoguuje prikupljanje
potpunijih podataka
prisutan problem
reaktivnosti
omoguuje kombinaciju s
drugim metodama
intervju, anketa i sl.
nema etikih dvojbi ni
problema vezanih za
pogrenu identifikaciju
Tijek opaanja
nakon pristupanja nekoj zajednici ili sredini, veina se
etnografskog posla sastoji jednostavno u promatranju i sluanju
istraiva se najprije mora sroditi sa sredinom, upoznati lanove
zajednice i proniknuti u odnose meu njima, prepoznajui one
lanove oko kojih se okree veina aktivnosti (tzv. zvijezde)
u prvo vrijeme opaanje se sastoji u praenju vodia prilikom
njegovih dnevnih poslova
cijelo vrijeme valja voditi terenske zabiljeke nastojei se ne
oslanjati previe na pamenje
181
Prikupljanje podataka
Za prikupljanje i obradu podataka vrlo je vaan nacrt
istraivanja.
njegova se zadaa sastoji u anticipatornom saimanju
podataka jer ograniavaju kasniju analizu usmjerujui
pozornost relevantnim pojavama, izostavljajui pritom one
sporedne
nacrt bi prikupljanje podataka trebao unaprijed ograniiti, ali i
usmjeriti istraivaa na primjeren nain obrade
Prikupljene podatke valja prije same analize dodatno
obraditi.
biljeke treba prepisati, pojasniti, proiriti i urediti, a auditivne
zapise transkribirati
istraiva treba osmisliti primjeren nain pohrane podataka,
koji ukljuuje imenovanje pojedinih dokumenata
182
Analiza nakon opaanja
analiza zapoinje itanjem u kojem se razmatra uvjerljivost
pretpostavki nastalih tijekom opaanja i stvaraju se nove
u konanici autor obino prua detaljan opis opaane
pojave, prethodnih uvjeta, sudionika, uoenih zakonitosti i
drutvenog konteksta
183
Tri pravca u kvalitativnoj analizi
184
Interpretivisti
tumaenje trae u dubokom razumijevanju, odnosno empatiji s
osobama koju prouavaju
podatke ne kodiraju, ve pomnim iitavanjemnastoje doi do
sutine
ovakvim se metodama slue fenomenolozi, dekonstruktivisti,
etnometodolozi i hermeneutiari
Pravac drutvene akcije
voena su strategijom poticanja drutvenih promjena
Pravac socijalne antropologije
podatke prilikom analize saimlje i kategorizira, nastojei pritom
izgraditi i usavriti polazni model
ovamo se mogu ubrojiti pravci poput etnografije, antropologije,
ivotne povijesti ili drugih
Kvantitativno opaanje
zamjena za druge tehnike kvantifikacije
mjerni instrument je uglavnom istraiva-opaa
usmjerava se na specifine aspekte promatranog fenomena
koje je mogue kvantificirati
uglavnom se radi o ogranienom dostupu do fenomena ili o
uzorkovanju situacija u kojima se vri opaanje
pogodna je kao strategija kojom se supstituira neka druga
metoda koja zahtijeva veu suradnju ispitivanih osoba
185
Vrste ponaanja koje se mogu opaati
neverbalno ponaanje
npr. izraz lica, razmjenjivanje pogleda, tjelesne kretnje, stav
tijela
manja uoljivost za neuvjebanog opaaa, problem
intrepretacijske razine
prostorno ponaanje
Hall (1963) kategorizira udaljenosti meu osobama na:
intimni prostor (do 0.5m)
osobni prostor (od 0.5 do 1.2m)
drutveni prostor (od 1.2 do 3m)
javni prostor (preko 3m)
186
Vrste ponaanja koje se mogu opaati
ekstralingvistiko ponaanje
npr. jaina i boja glasa, brzina govora, naglasci, ritam,
prekidi i stanke u govoru, izbor rijei
lingvistiko ponaanje
sadraj govorne komunikacije
187
Uzorkovanje elemenata opaanja
uzorkovanje ponaanja
uzorak vremenskih odsjeaka
sluajni raspored
sustavni raspored
uzorak dogaaja
uzorkovanje situacija
188
Objektivnost metode opaanja
opaa moe utjecati na objektivnost zapisa promatrane pojave
definirati promatranu pojavu i njene manifestacije
uvjebati opaaa da uoava pojavu
upoznati opaaa s tipinim pogrekama kao to su halo-efekt,
pogreka kontrasta, pogreka slinosti, pogreka isticanja itd.
definirati liste oznaavanja
uvesti vie opaaa kako bi se osobni utjecaji ponitili
kombiniranjem vie opaajnih rezultata
kombinirati vie tehnika opaanja
u skalama procjena odrediti postupke kojima se centrira i sidri
procjena
189
190
Odabir sudionika u kvalitativnom
istraivanju
Tko je sugovornik u intervjuu?
Metodom intervjua istraiva eli doznati od osobe koja
je u doticaju s fenomenom koji istrauje koje je njeno
iskustvo s tim fenomenom.
Istraiva ne moe direktno prouavati fenomen. Stoga
ga prouava kroz iskustvo drugih.
Osoba mora imati iskustvo s prouavanom pojavom.
Istraiva u intervjuu doznaje od te osobe kakvo iskustvo ima i kako
doivljava fenomen.
Ukoliko istraiva oekuje da razliite osobe imaju razliit doivljaj
fenomena bira vrlo razliite osobe kako bi provjerio tu pretpostavku.
191
Kako se provodi izbor sugovornika?
Izvor sugovornika je namjerni izbor:
Po vanjskim obiljejima moramo prepoznati one koji imaju
(vie) iskustva s prouavanim fenomenom
Biramo osobe koje se po karakteristikama koje smatramo
vanima razlikuju kako bi provjerili pretpostavku o razliitom
doivljavanju prouavane pojave.
192
Uzorak sugovornika za dubinski intervju
Namjerni uzorak od najvie tridesetak osoba
Istinska reprezentativnost za cijelu populaciju osoba obino nije
imperativ
Vano da istraivanjem budu obuhvaeni vrlo razliiti ispitanici to
bi trebalo osigurati zastupljenost svih stajalita o problemu.
Broj ispitanika u pravilu nije unaprijed odreen, ve se prilagoava
nadolazeim podacima.
Razgovori se obavljaju sve do trenutka dok se ne iscrpi izuavana
tema, tako dugo dok se izreena miljenja ne ponu ponavljati -
teorijsko zasienje
S obzirom na veliinu i prigodnost uzorka i na
nestandardiziranost postupka,
podaci dobiveni dubinskim intervjuima ne prevode se u brojane
pokazatelje niti se njihova obrada provodi statistikim metodama.
193
Regrutacija i prostor odravanja dubinskog intervjua
Prilikom regrutacije se ispitaniku ukratko opisuje
postupak i svrhu istraivanja spominjui temu
samo u najkraim crtama.
Nastoji se smanjiti mogunost "pripreme" za razgovor,
odnosno osigurati spontane i iskrene odgovore.
Razgovori obino traju sat ili dva, a odvijaju se u
vrlo razliitim prostorima.
Vano je da prostorija bude ugodna, tiha i neometana,
ime se postie oputen i smiren ugoaj, pogodan za
obavljanje povjerljivog razgovora.
194
Sastav fokus grupa
Sudionici razgovora trebali bi imati neto zajedniko.
Sudionici moraju biti odgovarajue motivirani i zainteresirani
za razgovor o temi, jer e u protivnom rasprava rezultirati
nedovoljno sadrajnim nalazima.
Sastav fokus grupa trebao bi biti homogen, jer e ljudi slinijih
obiljeja lake nesputano priati jedni pred drugima.
Grupnu raspravu moe omesti meusobno poznavanje
sudionika.
Neki e sudionici nerado govoriti i otkrivati svoju intimu
zbog poznanika.
Problem su i ranije uspostavljeni odnosi moi i
nadreenosti koji se prenose u fokus grupu, tako da ne
moemo oekivati posve otvorenu i sadrajnu raspravu.
195
Fokus grupe se provode u nizu!
Izdvojena fokus grupa esto navodi na pogrene zakljuke
zbog mnotva detalja i sluajnosti koje mogu pridonijeti
atipinom ishodu.
To se u pravilu dogaa zbog dominantnog sudionika,
indisponiranog moderatora ili specifinog sastava grupe.
Zbog zainteresiranosti za raspon zastupanih miljenja,
potrebno je provesti vei broj razgovora kako ne bismo
ostali uskraeni za dio rjee zastupanih stavova.
Grupne razgovore potrebno ponavljati sve dok ne
ustanovimo kako novim grupama ne stjeemo nove niti
produbljujemo postojee nalaze.
196
Provoenje fokus grupa
Tri elementa kljuna za uspjenu primjenu fokus
grupa:
1. planiranje
2. provedba (voenje razgovora)
3. tumaenje rezultata
197
Planiranje fokus grupa
Zapoinje utvrivanjem svrhe i cilja istraivanja.
Fokus grupe se obino primjenjuju prilikom:
1. Provoenja preliminarne studije koja treba pruiti poetne uvide
u istraivanu pojavu ili u sluaju ogranienih sredstava.
2. Postojanja nerazumijevanja ili jaza izmeu razliitih kategorija
ljudi kojeg se eli bolje upoznati i istraiti u grupnom razgovoru.
3. Izuavanja sloenih ponaanja teko dohvatljivih uobiajenim
kvantitativnim metodama, pogotovo onih zasienih uvstvenim
faktorima.
4. Upoznavanja spontanih reakcija i komentara na odreenu vrstu
podraaja.
198
Planiranje sudionika
Pitanje sudionika esto je neopravdano podcijenjeno
Tko e biti sudionici?, Koliko ih treba biti?, Kako ih izabrati i
osigurati da se pojave?
Ovisno o problemu, ciljnu grupu mogu predstavljati vrlo
razliite skupine osoba.
Sudionici moraju biti sposobni i motivirani razgovarati o
odreenoj temi,
Fokus grupe barem u nekoj mjeri homogene kako bi mogle
raspravljati bez sustezanja i drutvenog pritiska.
Ipak, meu sudionicima trebaju postojati i zamjetne
razlike, odnosno nuna je odreena arolikost koja e
zajamiti javljanje suprotstavljenih gledita.
199
Pristranost pri izboru sudionika
Pristranost moe se "uvui" i u kvalitativna istraivanja.
Ako se suradnik koji nalazi ispitanike rukovodi vlastitim
sudom o tome tko bi bio zahvalniji ili bolji sugovornik.
Ako su sudionici fokus grupa motivirani iskljuivo nagradom.
Razgovor e se zbog nedostatka prave motivacije ili manjkavog
poznavanja tematike rasplinuti i nee ponuditi odgovarajue
spoznaje.
Pristran izbor ispitanika najee ipak nema ozbiljnijih
posljedica po rezultate fokus grupa.
200
Naini odabira sudionika za fokus grupe
Koritenjem popisa
Na licu mjesta
Tehnikom snjene grude (kumulativna metoda)
Oglasom u novinama
201
Sudionici fokus grupa se ne bi trebali otprije poznavati
Za to postoje barem tri razloga.
Ako meu poznanicima postoji hijerarhijski odnos on e se
odraziti i na razgovor u grupi.
Kad su neki od sudionika prijatelji ili se dobro meusobno
poznaju, neemo biti u stanju pratiti komunikaciju onako kako
bismo htjeli.
Vjerojatnije je da e nam sastav grupa biti homogen, uvelike
ujednaen prema zastupanim stajalitima, to e na koncu
rezultirati umjetno suenim rasponom miljenja.
Stoga je upotreba tehnike snjene grude ograniena, te je u
sluaju upotrebe te metode potrebno
202
Analiza sadraja
Istraivaka tehnika kojom se na objektivan i sustavan nain
kvantitativno opisuje sadraj nekog vida komunikacije.
Omoguuje analizu:
dogaaja
reakcija
ivotnog stila vremena
preokupacija
svjetonazora
vrijednosti
Ima problem s:
nedefiniranom ulogom urednika i novinara
utjecaj procesa proizvodnje vijesti
utjecaj vlasnika medija i trinog pozicioniranja
203
Posebno korisnom u dva sluaja:
kad opsenost ili brojnost materijala ne doputa cjelovitu
analizu na svoj dostupnoj grai
kad istraivau nisu dostupni nikakvi drugi podaci osim
zabiljeenih poruka
Prednosti u odnosu na drugu dokumentaciju
jasno datiranje
odreen interval obuhvata informacija
omoguuje analizu povezanosti s publikom
pokriva sve relevantne dogaaje i utjee na tijek politikih zbivanja
204
Tri osnovna cilja:
opisivanje obiljeja komunikacije
zakljuivanje o dogaajima koji su prethodili
komunikaciji
zakljuivanje o uincima komunikacije
205
Postupak kojim se provodi analiza sadraja
obino obuhvaa sljedee korake:
uzorkovanje
odreivanje jedinice analize
odreivanje sadraja kategorija
kodiranje
statistika analiza
206
Uzorkovanje
Uzorkovanje dokumenata
Uzorkovanje unutar dokumenata
207
Jedinice analize
fizike jedinice
sintaktike jedinice
tematske jedinice
208
Pridruivanje brojanih vrijednosti
dihotomno odreivanje sukladno naelu:
pojavilo se nije se pojavilo
uestalost pojavljivanje kategorije u dokumentu
koliina prostora posveena kategoriji u dokumentu
snaga ili intenzitet kojom je kategorija zastupljena
209
Statistika analiza podataka
saimanje podataka
otkrivanje povezanosti meu podacima
povezivanje podataka dobivenih analizom sadraja s
onima prikupljenima iz drugih izvora ili drugim
metodama
210
211
Analiza podataka u
kvalitativnom istraivanju
ime se odlikuje kvalitativni pristup?
212
Pozitivistika znanost istrauje pojave za koje vjeruje da posjeduju
svoju "objektivnu" sliku neovisnu od vienja promatraa
Kvalitativno istraivanje je viemetodski pristup koji poiva na
tumaenju subjektivnih pojava.
Njihovi nalazi nisu posredovani statistikom analizom ni drugim
nainima kvantifikacije.
Kvalitativni pristup prouava fenomene u njihovom prirodnom
okruenju nastojei im dati smisao i protumaiti ih sukladno znaenju
kojeg im pridaju ljudi.
Poivaju na pretpostavci da je subjektivna istina jedino to postoji.
Temelji se na analizi tekstualne grae nastale na temelju osobnih
iskustava, ivotnih pria, pojedinanih i skupnih intervjua, opaanja.
Osnovni ciljevi kvalitativne analize
213
Osnovni ciljevi kvalitativne analize su potpunije i dublje
razumijevanja istraivane pojave.
To se nastoji postii iscrpnim prouavanjem iskustva
sudionika koje odraava njihovo vienje i doivljaj stvarnosti.
Poveavaju nae razumijevanje problema jer je razina analize
mnogo detaljnija i dublja.
Kvalitativna analiza moe, baciti na izuavanu pojavu posve
novo svjetlo, odnosno ukazati na ono to kriju subjektivna
iskustva nedohvatljiva drugim sredstvima.
Temeljna obiljeja kvalitativnog pristupa
214
1. Kvalitativna se istraivanja provode intenzivnim i produljenim
boravkom u prirodnim ivotnim situacijama.
2. Istraiva nastoji stei holistiki (cjelovit) uvid u okruje koje
prouava te na ustroj i pravila to u njemu vladaju.
3. Istraiva pokuava prikupiti grau o vienju samih aktera
"iznutra" putem duboke pozornosti i empatije.
4. Glavna je zadaa objasniti kako ljudi razumijevaju i ponaaju
se u uobiajenim ivotnim situacijama.
5. Od mnogih moguih tumaenja neka se nameu vie od drugih
zbog teorijskih razloga ili vee unutarnje dosljednosti.
6. U istraivanjima se rijetko koriste standardizirani postupci
mjerenja, tako da je, u pravilu, istraiva sam mjerni
instrument.
7. Analiza se veinom provodi na rijeima.
Ogranienja pozitivistikog pristupa
215
Kvalitativni pristup, za razliku od kvantitativnog upozorava
na neke zanemarene odrednice istraivanih pojava:
drutveno uvjetovanoj prirodi stvarnosti
prisnoj povezanosti istraivaa i predmeta izuavanja
situacijskim ogranienjima koja utjeu na istraivaki proces
Kvalitativna istraivanja posebno su prilagoena
216
Razumijevanje znaenja koje situacija ima za sudionike u
istraivanju umjesto prouavanja "objektivnih" okolnosti.
Razumijevanje posebnog okruja u kojem sudionici djeluju i
naina na koji ono na njih utjee umjesto irokih uopavanja i
opevaeih zakona.
Uoavanje neoekivanih i nepredvidljivih pojava umjesto onih
koje diktiraju unaprijed definirana pitanja.
Razumijevanje tijeka kojim se odvijaju dogaaji i ponaanje
umjesto iskljuivo ishoda.
Razvijanje uzronih objanjenja tzv. lokalne uzronosti.
Ciljevi istraivanja
217
Opisivanje i tumaenje iskustava, prikupljanje novih spoznaja,
Stjecanje znanja i razumijevanje bez polaznih pretpostavki
Osnovni istraivaki ciljevi kvalitativnog pristupa
218
Primarne svrhe su pruanje detaljnog opisa, stvaranje
osnove za neku novu teoriju ili openito produbljivanje i
proirenje spoznaje o izuavanoj pojavi.
Poetno upoznavanje s problemom
Pribliavanje izuavane pojave vlastitom iskustvu i stjecanje
dubljeg razumijevanja
Poetno upoznavanje s problemom
219
Poetno upoznavanje, produbljivanje ili nastojanje da se na
ranije ispitano podruje baci novo svjetlo.
Neosvijeteno koritenje kvantitativnih metoda moe
dovesti do posve apstraktnog promiljanja problema.
voditi nalazima koji se, zbog prirode metode, a ne pojave
same, kreu u uskim okvirima polazine teorije.
Kvantitativne su metode najee slijepe za nova i radikalna
rjeenja starih problema ili potpuni obrat teorijske
paradigme.
Stjecanje dubljeg razumijevanja
220
Kvalitativne metode potiu nesputano i kreativno
razmiljanje o problemu.
Kvalitativne metode daleko su slikovitije i sadrajnije kada
je potrebno postii dublje i potpunije razumijevanje pojave.
Nain prouavanja
221
Prouavanje u prirodnim uvjetima pri emu se sloenost
okolnosti dri prednou jer omoguuje uvid u cjelinu
Mogunost uopavanja nalaza
222
Nemogunost uopavanja na populaciju; razumijevanje
specifinog sluaja ili uzorka osoba u prvome planu.
Uopavanje nije primarna zadaa pa se umjesto
probabilistikog, gotovo iskljuivo koriste namjerni uzorci.
rtvuje mogunost uopavanja za veu dubinu i analitinost.
Mali nereprezentativni uzorci ili pojedinani sluajevi koji se
podrobno izuavaju unutar vlastitog okruja.
Uzorkovanje ipak nije posve nevano jer se obino eli
upoznati cijeli raspon miljenja.
Uopavanje i uzorkovanje
223
Uopavanje nije primarna zadaa pa se umjesto
probabilistikog, gotovo iskljuivo koriste namjerni uzorci
rtvuje mogunost uopavanja za veu dubinu i analitinost.
Mali nereprezentativni uzorci ili pojedinani sluajevi koji se
podrobno izuavaju unutar vlastitog okruja.
Uzorkovanje ipak nije posve nevano jer se obino eli
upoznati cijeli raspon miljenja.
Uloga istraivaa
224
Istraiva svojom vlastitom perspektivom utjee na
tumaenje; perspektiva je eksplicirana, ali ne moe biti
uklonjena; istraivaeva ukljuenost i empatija su poeljne
jer vode dubljem i boljem razumijevanju osobnih iskustava.
Istraivanja poivaju na istraivaevoj punoj ukljuenosti i
empatiji jer one vode boljem razumijevanju osobnih
iskustava to ih iznosi ispitanik.
Istraiva je aktivan sudionik, ija se perspektiva ne nastoji
zatomiti ve eksplicirati.
Podaci
225
pripovjedni opisi,
tekstovi,
transkripti razgovora,
podaci sadrani u rijeima koje se ne prevode (kodiraju) u
brojeve,
zabiljeke
Obrada podataka
226
literarna,
verbalna,
neredukcionistika
Obrada empirijskih podataka
227
Kvalitativna metodologija zahtijeva mnogo vie
istraivaevog truda i panje.
opa pravila su mnogo manje definirana
nita ne jami da e, vie istraivaa doi do posve sukladnih
zakljuaka zbog mnogoznanosti rijei u odnosu na brojeve.
Svi analitiki postupci temelje se uglavnom na zajednikom
nizu koraka koji obuhvaaju
poetno kodiranje
preslagivanje i razvrstavanje podataka
uoavanje slinosti i njihovo izdvajanje
izvoenje zakljuaka na temelju konzistentnih obrazaca.
Primarni doprinos
228
Razumijevanje iskustva kojem vodi njihovo intenzivno i
produbljeno izuavanje bez zaokruenog teorijskog okvira.
Tri pravca u kvalitativnoj analizi
229
Interpretivisti
Tumaenje trae u dubokom razumijevanju, odnosno empatiji s
osobom koju prouavaju.
podatke ne kodiraju, ve pomnim iitavanjemnastoje doi do
sutine, onog postojanog u ivotu pojedinca.
Ovakvim se metodama slue fenomenolozi, dekonstruktivisti,
etnometodolozi i hermeneutiari.
Pristalice pravca drutvene akcije
voena su strategijom poticanja drutvenih promjena.
Pristalice pravca socijalne antropologije,
podatke prilikom analize saimlje i kategorizira, nastojei pritom
izgraditi i usavriti polazni model.
Ovamo se mogu ubrojiti pravci poput etnografije, ekoloke
psihologije, ivotne povijesti ili drugih.
Zajedniki elementi kvalitativne analize
230
1. Pridruivanje kodova zabiljekama s opaanja ili intervjua
2. Biljeenje razmiljanja ili opaski na rubovima stranica
3. Prolaenje kroz podatke ne bi li se utvrdili zajedniki
elementi, obrasci ili teme
4. Izdvajanje obrazaca, povezanosti i pravilnosti te njihovo
provjeravanje u sljedeoj istraivakoj etapi
5. Postupno razraivanje manjeg broja uopavanja koja
objanjavaju dosljednosti utvrene u podacima
6. Sueljavanje takvih uopavanja s dosadanjim
spoznajama uklopljenima u konstrukte ili teorije
Postupci u kvalitativnoj analizi
231
Redukcija podataka
Saimanje postojee grae sukladno preuzetom teorijskom okviru;
Izdvajanje bitnog, usmjeravanje i isputanjem sporednoga.
Kodiranje, nalaenje teme, pisanje prie ili klasteriranje.
Prikazivanje podataka
Pregledno iznoenje saetih nalaza u obliku koji doputa izvoenje
zakljuaka.
Lieno brojeva pa se u matrici nalaze verbalni opisi.
Koriste se i strukturirani saeci, dijagrami ili skice.
Izvoenje zakljuaka
Pridavanju smisla podacima i njihovom tumaenju.
Zakljuci obino poprimaju oblik usporedbi, uoavanja obrazaca ili
tema zajednikog javljanja pojava.
Prikupljanje podataka
232
Za prikupljanje i obradu podataka vrlo je vaan nacrt
istraivanja.
Njegova se zadaa sastoji u anticipatornom saimanju podataka jer
ograniavaju kasniju analizu usmjerujui pozornost relevantnim
pojavama, izostavljajui pritom one sporedne.
Nacrt bi prikupljanje podataka trebao unaprijed ograniiti, ali i
usmjeriti istraivaa na primjeren nain obrade.
Prikupljene podatke valja prije same analize dodatno
obraditi.
Biljeke treba prepisati, pojasniti, proiriti i urediti, a auditivne
zapise transkribirati.
Istraiva treba osmisliti primjeren nain pohrane podataka, koji
ukljuuje imenovanje pojedinih dokumenata
Naini analize
233
Konani ciljevi kvalitativne analize sastoje se, u opisu i
tumaenju opaenih obrazaca i pravilnosti uoenih u podacima.
Ope strategije:
analiza putem nacrta
Ve sam scenarij intervjua, ili plan opaanja mogu posluiti kao okosnica sistematizacije
prikupljenih podataka. Iako se sam plan u istraivanju moe mijenjati ili nadopunjavati
sukladno novim spoznajama, on ipak moe posluiti kao prva provizorna organizacijska
shema.
privremena analiza
Privremena analiza se provodi u vrijeme provoenja istraivanja kako bi se istraivaeva
pozornost usmjerila na nove aspekte koji su se pojavili. Slui ispravljanju propusta u
konceptualizaciji.
ponavljanje postupaka u krunoj analizi
Izmjenjivanjem indukcije (izgradnja pretpostavki i teorijskih objanjenja sintezom
podataka) i dedukcije (testiranje teorija prikupljenim injenicama) provodimo misaonu
simulaciju generalnog naina napretka u znanosti.
Analitike strategije
234
Analiza nacrtom
Anticipatorna redukcija podataka.
Suavanje arita odvija se putem izostavljanja dijela
sporednih varijabli i usmjeravanja na one koje su od sutinske
vanosti.
Privremena analiza
Moe preusmjeriti istraivaku pozornost na neka dotad
zanemarena pitanja ispravljajui time propuste u
konceptualizaciji.
Kruna analiza
Jednom kad se neka tema, pretpostavka ili obrazac nametne
induktivnom analizom, predstoji njegova provjera u kojoj se
nastoji potvrditi ili opovrgnuti ono do ega se dolo.
Postupci analize
235
Analiza unutar sluaja
Analiza izmeu sluajeva
Analiza unutar sluaja
236
Analiza zahvaa dvije razine razumijevanja, opisnu i
eksplanatornu.
Prva razina bavi se pitanjem "to se i kako zbiva
Druga razina, koja se bavi pokuajem pruanja valjanog objanjenja,
odgovara na pitanje "zato dolazi do neega?"
Kvalitativna analiza uvelike poiva na slikovnom prikazu
podataka.
Prikaz je oblik predstavljanja podataka iz kojeg je mogue izvlaiti
zakljuke i poduzimati odgovarajue akcije.
Prikaz je obino saet i proien u odnosu na sveukupne podatke i
doputa usporedbe, obrasce ili teme to se ponavljaju.
U pravilu je rije o matrici tekstualnih zabiljeki.
Lokalna uzronost
237
Pregled neposrednih dogaaja koji su doveli do pretpostavljene
posljedice
Analiza koja se obavlja je retrogradna jer se odreenoj pojavi uzroci
trae u prolosti.
Za uzronost je od presudne vanosti poznavanje vremenskog slijeda
jer je jasno da samo prethodei dogaaji mogu biti uzroci naknadnih.
Nakon to se izdvoje mogui uzronici, provjerava se jesu li uistinu
doveli do kljunog dogaaja, uz iskljuivanje drugih moguih
objanjenja nastalog ishoda.
Autori skloni kvalitativnom pristupu dre da je uzronost u konanici
uvijek lokalna.
Pretpostavljeni uzroci djeluju interaktivno te je potrebno prepoznati
obrasce i meusobnu isprepletenost uzroka i posljedica.
Analiza izmeu sluajeva
238
Analizom veeg broja osoba (grupa, organizacija) u
raznovrsnijim uvjetima zajamit e rezultatima vii stupanj
openitosti.
Rezultat kvalitativne analize u pravilu je vrlo specifina
slika koja vrijedi upravo za izuavani sluaj.
analiza izmeu sluajeva se ne moe provesti bez
prethodnog preusmjeravanja arita na zajednike
elemente vie razine openitosti.
Postoji opasnost da se time izgube lokalne posebnosti
svakog sluaja i analiza zavri na openitoj i apstraktnoj
razini.
Specifinost analize izmeu sluajeva u odnosu na
korelacijski pristup
239
Usmjerenosti prema sluajevima umjesto varijablama.
Pristup usmjeren sluaju gleda na svakog pojedinca traei
njegov osobni uzroni obrazac.
Tek potom se temeljem usporedbe manjeg broja slinih osoba
mogu izvesti i neke openitije zakonitosti.
Kvantitativna analiza pogodna je za nalaenje povezanosti
meu varijablama u velikom uzorku ispitanika.
Istodobno je slijepa za specifinu, lokalnu uzronost.
Izvoenje zakljuaka u kvalitativnim istraivanjima
240
Vjerodostojnost zakljuaka poiva na koherenciji i
smislenosti tumaenja.
Hoe li tumaenja to ih nalazimo u kvalitativnom istraivanju
podnijeti test valjanosti i ponovljivosti?
Kvalitativna istraivanja izvode zakljuke i provjeravaju ih
na osobit nain.
Tumaenje poiva na velikom broju postupaka nazvanima taktikom
izvlaenja smisla.
Postupci koji omoguuju tumaenje
241
Uoavanje obrazaca i tema
Nalaenje uvjerljivih tumaenja
Povezivanje u kategorije ili klasteriranje - zdruivanje pojedinanih elemenata i
njihovom svrstavanju u ire cjeline.
Koritenje metafora (prenesenog znaenja) - uoavamo odnose meu
varijablama, odmiemo se od sirovih podataka i uspostavljamo spone izmeu nalaza i
ire teorije.
Brojenje uestalo javljanje neke teme ili obrasca naglaavamo brojenjem njegova
spominjanja
Usporeivanje i suprotstavljanje sastoji se u nalaenju slinosti i razlika meu
pojavama
Uoavanje povezanosti meu varijablama svodi se na svojevrsno mentalno
raunanje korelacije
Razlaganje varijabli udovoljava vanom znanstvenom naelu parsimoniji.
Podvoenje posebnoga pod ope mjesto nalazi i u kvalitativnoj analizi kao izvrstan
nain razvrstavanja.
Uspostavljanje pojmovne (teorijske) suvislosti sastoji se u ugraivanju podataka
u iru teorijsku mreu.
Valjanost nalaza kvalitativnih istraivanja
242
Osnovna sredstva tumaenja kvalitativnih podataka uporite nalaze u
logici i "mentalnoj" statistici u kojoj su brojke zamijenjene rijeima.
Gubi se sigurnost to je pruaju brojke i dostupni statistiki postupci
lieni ljudskog subjektivizma.
Ljudi su veinom "slabi znanstvenici:
skloni su nalaziti obrasce i zakonitosti u sluajnim podacima
vidjeti ono to ele vidjeti
oslanjati se na esto vrlo osobne prosudbe.
Kvalitativna istraivanja su zbog toga znaajno ranjivijima na prijetnje
valjanosti koje ugroavaju vjerodostojnost njihova tumaenja.
Rijetko su u prilici unaprijed otkloniti prijetnje pravilno sainjenim
nacrtom.
Osuene su se baviti valjanou nakon to je istraivanje ve otpoelo
Prijetnje vezane za istraivaevu pristranost
243
Holistika greka tumaenje dogaaja kao vie sreenih
nego to u stvarnosti jesu, "peglanjem" podataka i
zanemarivanjem proturjeja kojima obiluje drutveni ivot.
Elitistika pristranost precjenjivanje podataka dobivenih
od informatora vieg statusa naobrazbe i intelektualnih
sposobnosti u odnosu na inferiornije osobe.
Pristajanje uz "uroenika" objanjenja usvajanje gledita
i ponuenih tumaenja skupine koja se istrauje.
Valjanost nalaza ovisi njihovom tumaenju!
244
Kvalitativna istraivanja poivaju na specifinim podacima.
to su podaci potpuniji i toniji, to e i njihovo tumaenje biti
vjerodostojnije.
Do iskrivljenog tumaenja najee dolazi zbog nametanja
vlastitog kognitivnog okvira i vrijednosnog sustava prilikom
opaanja ponaanja.
Zanemarivanje znaenja koje pojavama pridaju opaane osobe.
Postavljanje sugestivnih i navodeih pitanja.
Nepostojanje svijesti o utjecaju vlastitih stavova na tumaenje.
Neobaziranje na podatke nesukladne uspostavljenom modelu.
Nevoenje rauna o drugim objanjenjima u odnosu na ono koje
nudi istraiva.
Naini provjere valjanosti
245
Kvaliteta podataka
provjera reprezentativnosti
provjera utjecaja istraivaa
triangulacija
ponderiranje podataka
Testiranje utvrenih obrazaca
provjera odstupajuih
podataka
koritenje krajnjih sluajeva
prouavanje iznenaenja
traganje za opovrgavajuim
nalazima
Testiranje objanjenja
ako-onda testovi
iskljuivanje lane
povezanosti
ponavljanje nalaza
testiranje suparnikih
objanjenja
traenje povratne
informacije od informatora
Kvaliteta podataka
246
Je li rije o tipinom sluaju, odnosno reprezentiraju li
dobiveni podaci dovoljno dobro pojavu kojom se bavimo?
Greke nastaju zbog:
izbora nereprezentativnog informatora
uopavanja na temelju nereprezentativnih zbivanja.
Dvije vrste reaktivnosti
247
UTJECAJ ISTRAIVAA NA
PROMATRANE OSOBE
rjeava se, duljim boravkom
u opaanoj zajednici ime se
ostvaruju desenzitizacija i
habituacija
UTJECAJ OPAANIH OSOBA
NA ISTRAIVAA
do njega dolazi zbog usvajanja
perspektive opaane zajednice i
prihvaanja njihovog
tumaenja o ponaanju koje je
predmet izuavanja.
izbjegava se tako da se ne
oslanja samo na jednog ili
manji broj informatora i
provoditi dosta vremena
"izvan" istraivake situacije,
kako ona ne bi "zavladala"
naom percepcijom i otupjela
njenu otrinu.
Dodatni naini osiguranja kvaliteta podataka
248
Triangulacija
Moe poivati na koritenju razliitih izvora podataka (osoba,
uvjeta, situacija), metoda (opaanje, intervju, analiza
sekundarne grae), istraivaa ili teorija.
Ponderiranje podataka
Neki podaci vredniji ili vjerodostojniji od drugih.
Jedni informatori mogu biti vjerodostojniji od drugih,
Podaci prikupljeni u odreenim situacijama mogu biti
smatrani uvjerljivijima od onih dobivenih u drugaijim
okolnostima.
Vjerodostojnije izvore i podatke vie emo uzimati u obzir pri
izvoenju zakljuaka i tumaenju rezultata.
Testiranje utvrenih obrazaca
249
Odstupajui podatci
Mogu nam pomoi i osnaiti nae zakljuke.
Mogu ukazati na neke slabosti naeg modela.
Krajnji sluajevi
odstupaju od opeg naela iako je to bilo teko oekivati.
Sluimo se logikom analizom kako bismo utvrdili kako je do njih dolo.
Iznenaenja
Pomae nam da kritiki sagledamo vlastite pretpostavke i teorijsku
osnovu.
Vodi nas pitanju kako prilagoditi teoriju prispjelim spoznajama.
Traganje na opovrgavajuim nalazim
Potraga za podacima koji se protive usvojenim zakljucima.
Slue odbacivanju teorije.
Testiranje objanjenja
250
Pokuaj otkrivanja zakona uspostavljanjem spona meu
varijablama u obliku ako-onda povezanosti.
Iskljuivanje lane (spuriozne) povezanosti
Ponavljanje nalaza kako bi se provjerilo je li rije o izdvojenom
sluaju ili opem pravilu
Bavljenje suparnikim hipotezama pri tumaenju do trenutka
kad se konano objanjenje ne nametne zbog snane potpore
prikupljenih podataka.
Savjetovanje s informatorima - njihove prosudbe o uvjerljivosti
dobivenih nalaza, tumaenja i objanjenja mogu biti od
neprocjenjive vanosti.
251
NENAMETLJIVE
ISTRAIVAKE METODE
Prouavanje realiteta
Normativno
oblikovana
stvarnost
Kolektivno
iskustvo
Osobno
iskustvo
Fenomen
Normativn
o
oblikovana
stvarnost
Kolektivn
o
iskustvo
Osobno
iskustvo
Fenomen
Kako pristupiti istraivanju fenomena?
Nenametljive metode su nereaktivnog
karaktera
Tri najvanija izvora pogreke uslijed reaktivnog
uinka mjerenja su:
ispitanici
istraiva
postupak mjerenja
254
Ispitanici kao izvor pogreke
svijest ispitanika o sudjelovanju u istraivanju
reaktivnost se oituje na nain da se osobe uvijek nastoje prikazati na
jedan (drutveno poeljan), a ponaati na drugi nain
jamenje anonimnosti u pravilu ne uklanja probleme, ve ih samo
ublaava
udeenosti ispitanika da daju odgovore sukladno formalnim, a ne
sadrajnim obiljejima pitanja
ispitanik iskazuje sklonosti da na pitanja odgovara uglavnom ili
iskljuivo potvrdnim odgovorima, da ne izraava stav, da se opisuje
uvijek u ekstremnim kategorijama, ili pak uvijek u neutralnim
255
Istraiva kao izvor pogreke
interakcijske pristranosti
mnotvo istraivaevih obiljeja
bio-socijalnih
psiho-socijalnih
njegova oekivanja
neinterakcijske pristranosti
reakcije ispitanika na relevantna obiljeja ispitivaa
256
Postupak mjerenja
primjena metode donosi posebnosti koje imaju odraza na
ishod istraivanja
usporedivost ishoda rezultata istraivanja u pravilu je
mogua samo unutar iste metode
257
Izvori podataka
Fiziki tragovi
fiziki ostaci i tragovi koji ukazuju na neki dogaaj
Arhivska graa
podaci o kojima se unutar drutvene zajednice vode statistike ili
zabiljeke
dokumenti koje proizvode razliite organizacije, dravna
administracija ili tijela koja donose odluke
258
Ograniena upotrebljivost metode
valjanost kao pokazatelja politikih dogaaja ili ponaanja
nain na koji tragovi nastaju ili se mijenjaju u vremenu
(razliito troenje ili nakupljanje)
nejasna struktura izvora, nemogunost odreenja
populacije niti suvisle strategije uzorkovanja
259
Arhivska graa
260
podaci Dravnog zavoda za statistiku
dostupni dokumenti i drugi zapisi iz dravnih tijela,
ustanova i administracije
dokumenti politikih organizacija i drugih organizacija
koje imaju status aktera u politikim dogaajima ili
drutvenim akcijama
zapisi sa sjednica
osobni zapisi dnevnici, biografije
obavljene informacije u medijima masovnog
komuniciranja
Prednosti i nedostaci
261
niska cijena i mali utroak novca, ali veliko ulaganje truda i
vremena
nenametljivost
povijesne usporedbe ili longitudinalna praenja
lake do brojnijeg uzorka
iskrenost, spontanost
selektivna pohrana
selektivno ouvanje
nepodudaranje izmeu dostupnih podataka i onih potrebnih za
valjane zakljuke
zastarjelost podataka
Klasifikacija arhivske grae prema vremenu
nastanka
Lichtman i French 1978.
primarni izvori podaci koji su dio prouavanog dogaaja ili ih je
dogaaj proizveo
sekundarni izvori drugi podaci koji se odnose na dogaaj ili su
nastali neposredno nakon njega
tercijarni izvori naknadno napisana graa kao rekonstrukcija
dogaaja ili njegova analiza
Webb i Webb 1932.
dokumenti proizvedeni u svrhu djelovanja
literatura proizvedeni u svrhu analize
262
Biografije kao izvor
Mowat 1971. navodi niz potekoa u koritenju biografije kao
izvora
nejasan odnos biografa i pojedinca
biografija je opis pojedinca, a ne predmetno i vremensko
istraivanje dogaaja u politici
nejasan je status vjerodostojnosti izvora koji nisu dostupni iroj
javnosti
tendencija uveavanja vlastite vanosti u danom sklopu okolnosti
Kardinalno pravilo (Mowat)
injenice iz dnevnika moraju, ako je to mogue, biti
potkrijepljene injenicama iz drugih izvora.
263
Ogranienja metode nenametljivog
istraivanja
konstruktna valjanost nereaktivih mjera
pouzdanost i osjetljivost dostupnih podataka
nesklad izmeu dostupnih podataka i istraivakih
potreba
264
Analiza sadraja
Istraivaka tehnika kojom se na objektivan i sustavan nain
kvantitativno opisuje sadraj nekog vida komunikacije.
Omoguuje analizu:
dogaaja
reakcija
ivotnog stila vremena
preokupacija
svjetonazora
vrijednosti
Ima problem s:
nedefiniranom ulogom urednika i novinara
utjecaj procesa proizvodnje vijesti
utjecaj vlasnika medija i trinog pozicioniranja
265
Posebno korisnom u dva sluaja:
kad opsenost ili brojnost materijala ne doputa cjelovitu
analizu na svoj dostupnoj grai
kad istraivau nisu dostupni nikakvi drugi podaci osim
zabiljeenih poruka
Prednosti u odnosu na drugu dokumentaciju
jasno datiranje
odreen interval obuhvata informacija
omoguuje analizu povezanosti s publikom
pokriva sve relevantne dogaaje i utjee na tijek politikih zbivanja
266
Tri osnovna cilja:
opisivanje obiljeja komunikacije
zakljuivanje o dogaajima koji su prethodili
komunikaciji
zakljuivanje o uincima komunikacije
267
Postupak kojim se provodi analiza sadraja obino
obuhvaa sljedee korake:
uzorkovanje
odreivanje jedinice analize
odreivanje sadraja kategorija
kodiranje
statistika analiza
268
Uzorkovanje
Uzorkovanje dokumenata
Uzorkovanje unutar dokumenata
269
Jedinice analize
fizike jedinice
sintaktike jedinice
tematske jedinice
270
Pridruivanje brojanih vrijednosti
dihotomno odreivanje sukladno naelu:
pojavilo se nije se pojavilo
uestalost pojavljivanje kategorije u dokumentu
koliina prostora posveena kategoriji u dokumentu
snaga ili intenzitet kojom je kategorija zastupljena
271
Statistika analiza podataka
saimanje podataka
otkrivanje povezanosti meu podacima
povezivanje podataka dobivenih analizom sadraja s
onima prikupljenima iz drugih izvora ili drugim
metodama
272
METODOLOGI JA I STRAI VANJA U
SOCI JALNOM RADU
273
Mjerenje kvantitativni pristup
empirijskoj spoznaji
Teorija
Tumaenje realnosti svijeta oko nas:
definira konstrukte kojima tumai realnost,
odreuje nain na koji se konstrukti mogu zahvatiti
mjerenjem,
odreuje odnose meu konstruktima.
274
Konstrukt
manje ili vie apstraktna duhovna tvorevina
(konstrukcija) kojom opisujemo i tumaimo realnost.
za empirijsku provjeru potrebno je odrediti preko
kojih indikatora se konstrukt moe mjeriti i tko su
nosioci indikatora.
275
Mjerenje
Mjerenje je utvrivanje stanja promatranog svojstva
kod nosioca svojstva. Mjerenje moe biti realizirano
kroz utvrivanje koliine ili oblika pojavljivanja
promatranog svojstva.
entitet nositelj svojstva
svojstvo najee indikator nekog konstrukta
mjerenje nain, procedura kojom utvrujemo stanje
svojstva kod svakog od entiteta
276
Entiteti
Jedan proces mjerenja ukljuuje samo istovrsne
entitete.
Nepridravanje ovog pravila dovodi do nejednakih procedura
utvrivanja stanja obiljeja.
Npr. osobe, obitelji, ustanove, drave
277
Mjereno svojstvo
Svojstvo ije stanje utvrujemo u procesu mjerenja.
svojstvo mora biti dostupno mjerenju
svojstvo mora biti na jednaki nain utvreno kod svih
entiteta
ishod mjerenja ne smije ovisiti o drugim karakteristikama
koje nosi entitet
278
Mjerenje
Procedura kojom utvrujemo stanje svojstva kod
svakog entiteta.
Procedura se sastoji od:
izazivanja fenomena ako on nije stalno prisutan
procedure utvrivanja stanja svojstva
naina registracije stanja
pripisivanja izmjerenog svojstva svakom od entiteta
279
Tipovi mjerenja
280
U osnovi se mjerenja mogu podijeliti na kvalitativna i
kvantitativna.
Kvalitativna mjerenja odreuju stanje, pojavnost, kvalitetu u
kojoj se mjereno svojstvo pojavljuje.
Proces mjerenja kao ishod ima to da svaki od entiteta ima jedan od
opisnih atributa kojima smo definirali stanja svojstva koje smo
mjerili.
Kvantitativna mjerenja odreuju koliinu svojstva koje entitet
nosi.
Proces mjerenja za ishod ima brojani iskaz koliine svojstva koje
smo mjerili.
Skale mjerenja
Dvojnost tipova mjerenja rezultira nizom graduacija
koliine informacija koje smo prikupili mjerenjem.
Stevens (1954.) daje tipologiju skala mjerenja:
Nominalna skala kvalitativna svakom se entitetu pripisuje
jedan atribut, pridjev
Ordinalna skala kvantitativna nastaje usporedbom entiteta
u relacijama vie-manje svojstva, rezultira redoslijedom
entiteta po koliini svojstva
Intervalna skala kvantitativna utvruje se koliina svojstva
ne ukljuuje odreenje kada svojstva nema pa se ne mogu
uspostavljati omjeri
Omjerna skala kvantitativna - utvruje se koliina svojstva u
relativnim odnosima ukljuuje odreenje kada svojstva
nema pa se mogu uspostavljati omjeri
281
Po proceduri mjerenja
Kvantitativna mjerenja moemo podijeliti na direktna i
indirektna.
Direktna mjerenja su mjerenja u kojima se koliina
svojstva utvruje istovrsnom mjernom jedinicom kakvo je i
svojstvo koje mjerimo. Tj. svojstvo mjerenja je direktno
dostupno.
Indirektna mjerenja su mjerenja u kojima se koliina
svojstva utvruje mjernom jedinicom koja nije istovrsna s
mjerenim svojstvom. Prema tome svojstvo nije direktno
dostupno opaanju ve se o mjeri preko manifestacija za
koje smo utvrdili da su povezane sa mjerenim svojstvom.
282
Po provoditelju mjerenja
Mjerenje u antropometrijskim disciplinama moe biti
izvedeno od samog entiteta (subjektivne samoprocjene) ili
od strane provoditelja procedure mjerenja (opaanje).
Samoprocjene su podlone veoj fluktuaciji u proceduri,
gubitku predmeta mjerenja, ali imaju bolji uvid i vie
informacija koje razmatraju.
Promatranje nije u potpunosti osloboeno subjektivnosti
(subjektivnost provoditelja mjerenja), vie se dre
procedure i bolje poznaju koncept mjerenja, ali imaju uvid
u manje injenica.
283
Operacionalizacija
Detaljna razrada procedure mjerenja.
obrazloenje zato se navedena mjera smatra indikatorom nekog
konstrukta
planiranje postupaka mjerenja
utvrivanje metode mjerenja i potrebnih aparatura
odreenje uvjeta mjerenja
odreenje entiteta mjerenja
odreenje skale mjerenja
Operacionalizacija slui uspostavi jednakosti uvjeta i postupaka
mjerenja za sve entitete i time usporedivosti mjernih rezultata.
284
Operacionalizacija
Operacionalizacija je pokuaj kontrole izvora varijabiliteta
rezultata mjerenja.
variranje koliine svojstva koje mjerimo
variranje uvjeta mjerenja
variranje procedure mjerenja
variranje mjerioca
variranje entiteta
Rezultat mjerenja bi trebao u to je mogue veoj mjeri biti
posljedica samo prvog, uz minimalnu prisutnost ostalih
izvora varijabiliteta.
285
Mjerna svojstva imenovanje strategija
286
Valjanost
da mjerimo eljeni konstrukt
Osjetljivost (diskriminativnost)
da po izmjerenom svojstvu postignemo maksimalno razlikovanje entiteta
Pouzdanost
da rezultat mjerenja ne varira od mjerenja do mjerenja
Objektivnost
da se rezultat mjerenja ne mijenja s razliitim mjeriteljima
Badarenost
da znamo kakvi se rezultati pojavljuju meu entitetima kako bismo
mogli u relativnom smislu pozicionirati rezultat nekog entiteta
Valjanost
287
Sadrajna valjanost
da sadraj procedure mjerenja obuhvaa pretpostavljene
manifestacije konstrukta
da su obuhvaeni svi teorijom predvieni aspekti
da su meusobni omjeri zastupljenosti pojedinih aspekata u
skladu s teorijskim oekivanjima
da entiteti imaju dojam da mjerimo ono to smo
namjeravali mjeriti (izgledna valjanost ili face validity)
Osjetljivost - diskriminativnost
288
Postii to je mogue vie razlikovanja meu
entitetima.
Ovisi o:
upotrebljenoj skali mjerenja
preciznosti mjerne jedinice
postignutom broju ostvarenih razlikovanja meu
entitetima
Osjetljivost definira mogunost provjere ostalih
mjernih svojstava, zbog upotrebe korelacije kao
mjere podudarnosti stvarnog i idealnog mjerenja.
Pouzdanost
289
Da mjera ne mijenja ishod na osnovi sluajnih
varijacija u uvjetima mjerenja.
Utvrujemo:
popudarnou uzastopnih mjerenja
Test-retest
Split-half
Nutarnja konzistencija (Cronbach alfa)
Objektivnost
290
Da rezultat mjerenja ne ovisi o mjeritelju.
Podudarnost u rezultatu razliitih mjeritelja:
podudarnost redoslijeda entiteta
podudarnost grupnih pokazatelja aritmetike sredine,
standardne devijacije
podudarnost pojedinanih pokazatelja
Valjanost - ponovo
291
Da mjerimo konstrukt koji smo eljeli mjeriti.
kriterijska valjanost - podudarnost s relanim aktivnostima
gdje se oekuje taj konstrukt
konstruktna valjanost podudarnost u pogledu:
Jednakih relacija prema drugim konstruktima
Jednakih relacija prema operacionalizacijama istog konstrukta
Velikom udjelu varijabiliteta koji se moe pripisati mjerenom
konstruktu
Badarenost
292
Mogunost interpretacije rezultata u odnosu na rezultate
drugih entiteta.
Istraivaki problem
Problem je pitanje koje trai odgovor
Mora imati svoj teorijski znaaj, a njegovo rjeenje
zahtijeva uporabu znanstveno istraivakih metoda
Odlike istraivakog problema su:
relevantnost (teorijski znaaj)
nedovoljna istraenost ili proturjenost nalaza
provjerljivost
preciznost (specifinost)
1
293
Izvori istraivakih ideja
1
294
Teorijski motivirani problemi
Testiranje teorije
Nova otkria i sluajni i sretni (usputni) nalazi
Metodoloki motivirani problemi
Nedostaci ranijih istraivanja
Ponovljene studije
Novine u metodologiji ili mjernim instrumentima
Hipoteza
Pretpostavke o tome kako bi se moglo odgovoriti na
problem - mogui odgovori na problem
Hipoteza bi morala ispunjavati sljedee uvjete:
biti primjerena problemu
biti jasna i nedvosmislena, postavljena na nain koji doputa
opovrgavanje
biti najjednostavniji mogui odgovor na problem
biti provjerljiva
biti razlona i vjerojatna prije same provjere
1
295
Primjeri hipoteza:
Problem: razlikuju li se mukarci i
ene prema prosjenom rezultatu
na upitnikim mjerama
emocionalne stabilnosti?
Problem: koji lijek uspjenije
uklanja depresivnu
simptomatologiju meu
psihijatrijskim pacijentima, a ili b?
Problem: postoji li povezanost
izmeu drutvenog statusa i
glasanja za stranku x na izborima?
(Potvrdna) hipoteza: mukarci i
ene se razlikuju na upitnikim
mjerama emocionalne stabilnosti
tako da mukarci iskazuju veu
emocionalnu stabilnost
(Nul-)hipoteza: nema razlike u
uinkovitosti lijekova a i b
(Direktivna) hipoteza: za stranku x
na izborima u prosjeku ee
glasaju osobe nieg drutvenog
statusa
1
296
Statistika
Procedure (matematike) kojima rezultate mjerenja
saimamo na manji broj pokazatelja (deskriptora),
zakljuujemo neto o cjelini na osnovi vjerojatnosnih
modela (inferencija, zakljuivanje s uzorka na
populaciju na osnovi vjerojatnosti).
Sve procedure su razraene u skladu s
mogunostima koje doputaju skale mjerenja.
Postoje paralelni modeli za pojedine skale mjerenja.
297
Statistika
Tip skale mjerenja odreuje koji statistiki postupci se mogu
koristiti u sistematizaciji podataka i nainu statistikog
zakljuivanja.
Nominalne skale klasifikacija entiteta u kategorije
utvrivanje estine pojavljivanja pojedinih kategorija i testiranja
oekivanja u pogledu estine kategorija
Ordinalne skale redanje po veliini, rangiranje utvrivanje
nositelja koji su pozicionirani u sredini niza, testiranje
redoslijeda u razliitim indikatorima
Intervalne skale sve operacije zasnovane na zbrajanju i
oduzimanju, sredinje tendencije, rasprenja, utvrivanje razlika
Omjerne skale operacije zasnovane i na mnoenju i dijeljenju
utvrivanje omjera
298
to istraujemo?
Oblik distribucije (histogram)
Uestalosti pojavljivanja pojava (testiranje apriornih
distribucija hi-kvadratom)
Parametri distribucije ukoliko je normalno raspodijeljena
(aritm. sredina i std.devijacija)
Pripadnost poznatoj populaciji (zona variranja
aritm.sredine)
Testovi pripadnosti istoj populaciji (t-test)
Mjere povezanosti (korelacije intervalnog ili nominalnog
tipa)
299
I EMU SLUI ?
Mali kroki statistike logike
U poetku su svi ljudi bili jednaki!
Ako uzmemo u obzir da smo svi ista vrsta, imamo
jednaki broj kromosoma itd itd.
Svi bismo trebali postizati jednake mjerne rezultate u
svim podrujima u kojima nas je mogue mjeriti.
Mjerenje bi izgledao ovako:
svi smo jednaki 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
Meutim,
neki su dobili jednu kombinaciju gena, a drugi drugu
nekima su se majke u trudnoi nervirale vie, a nekima
manje
nekima su majke bile na dijeti, a nekima su jele mnogo
nekima su pile Juicy, a drugima estoka pia
neki su imali teak porod, a neki lagan
.
Pa su neki imali mnogo negativnih, a drugi mnogo
pozitivnih utjecaja na vlastiti razvoj.
Iako vas sve to nije ubilo, ostavilo je na vama traga
Tragovi su ostali kao niz malih utjecaja koji su ili
poveavali ili smanjivali va poetni rezultat.
Kod onih kod kojih se skupilo mnogo loih okolnosti
dolo je moda i do smrti.
Kod ivih, netko je bio te sree da se dogodilo vie
pozitivnih utjecaja, a nekome se skupilo vie
negativnih utjecaja.
Pa sad imamo drugaije stanje:
svi smo jednaki geni nerviranje dijeta
zdrava
hrana teak porod
100 0,398945 -0,349770 0,091076 0,176162 0,495358
100 -0,000655 0,466198 -0,197371 -0,104866 0,417804
100 -0,059867 0,166579 0,445341 0,012363 0,293448
100 -0,033692 0,012064 -0,052989 0,086129 0,246589
100 0,109625 0,453311 -0,178061 -0,354598 0,133978
100 0,312329 -0,414721 0,252122 -0,452704 0,339073
100 0,378590 -0,050242 -0,340033 -0,270115 -0,303722
100 -0,491318 -0,278801 -0,194335 -0,435656 -0,464601
100 0,231622 0,165666 -0,239400 -0,215898 0,360959
100 -0,064304 0,452505 0,136422 0,079585 -0,148164
100 0,219767 -0,325925 0,110933 -0,496878 -0,237278
100 0,101496 -0,408225 -0,499107 -0,347127 0,033206
Pa su nai rezultati ovakvi
99,8 99,7 99,9 100,3 100,1 99,1 100,5 100,8 100,0 100,5 99,3 100,6 100,5
99,8 99,4 100,3 100,4 100,4 99,2 98,8 101,3 99,4 100,2 99,6 99,8 100,4
99,3 99,8 99,5 100,4 99,4 100,4 99,6 100,3 100,5 99,9 99,4 101,2 100,5
99,7 100,6 100,9 99,7 100,2 99,9 100,2 99,8 99,8 100,7 100,8 99,9 99,6
99,3 98,7 99,6 101,0 100,3 99,4 99,0 100,1 99,2 101,0 99,7 100,2 100,0
100,0 100,9 100,9 100,4 100,7 99,7 98,9 99,8 100,0 99,3 99,6 100,8 101,1
100,3 99,6 99,6 100,6 99,4 99,9 99,9 99,8 100,1 99,5 100,0 99,3 99,2 99,7
99,8 100,2 100,1 100,1 100,7 99,0 99,8 100,3 99,7 100,6 100,2 99,8 100,0
99,5 99,8 100,6 100,4 99,6 99,6 100,3 99,9 100,2 100,1 99,0 100,1 100,6
99,4 100,0 100,5 99,1 100,0 99,7 99,9 99,8 98,6 99,7 101,3 99,3 99,9 99,4
100,0 99,3 100,4 100,3 100,5 100,3 99,3 100,1 100,0 100,6 100,1 99,3 100,1
99,6 100,4 98,6 99,7 100,5 99,8 98,8 100,1 100,4 99,7 99,3 99,0 98,8 100,2
100,4 99,4 99,8 98,9 99,8 100,4 99,8 99,7 100,7 99,5 100,3 99,6 99,8 100,8
99,7 99,9 99,9 100,6 100,0 99,7 100,5 98,7 99,6 100,0 100,6 100,0 99,7
100,4 101,3 99,1 98,9 100,1 99,5 99,2 99,6 100,1 99,6 100,2 99,6 100,2
100,1
Jesmo li se sjetili svih moguih utjecaja?
to ako su utjecaji na rezultate mjerenja brojniji i
snaniji?
Sve ovisi o odnosu mjerenog i snazi utjecaja koji mijenjaju ishod
Brojimo li koliko ruku ima svaki ovjek teko je mogue domisliti koji
to graduirani utjecaji mogu dovesti do promjene rezultata od 2 ruke po
ovjeku.
Mjerimo li npr. inteligenciju mogue je da je na predmet mjerenja
osjetljiv kako na snane razvojne utjecaje tako i na fluktuacije u
vremenu.
Kad ih sve zbrojimo neki su pozitivni, neki
negativni, pa smo malo bolji i malo loiji.
X = Xorig + Xutj1 + Xutj2 + Xutj3 + Xutj4 + . + +
+Xutj10721
Pa kad izmjerimo mnogo ljudi ima najvie rezultata u sredini.
Koja je onda bit ljudskog roda?
Pa svi smo jednaki:
Aritmetika sredina daje poloaj sredine distribucije tj. toke
na koju su se nadodavale varijacije.
Ali se i znatno razlikujemo:
Standardna devijacija e nam opisati koliko rezultati odstupaju
od sredinje toke (aritmetike sredine), tj. koliki je opseg
dodatnih utjecaja.
Sjeate li se formula?

( )
N
X X
s
N
X
X

=
=
2
Pod utjecajem nije samo na razvoj ve i svaka
pojedina mjera koju odluimo utvrditi
Recimo da smo odluili izmjeriti teinu.
Svako mjerenje se sastoji od:
X=XT+Xutjecaj1+Xutjecaj2+Xutjecaj3+Xutjecaj4+Xutjecaj5++Xutjecaj107
31
I ini ustvari nae izmjerene vrijednosti istog objekta
(entiteta) i istog svojstva varijabilnim po istoj logici kao i
u primjeru razvoja.
Da ne bismo pisali beskrajno mnogo pribrojnika za
sluajne utjecaje, sve ih iskazujemo kao jedan sluajni
pribrojnik:
X=XT+XE
Model pravih rezultata mjerenja
(Ch. Spearman 1904.)
X1=XT+XE1
X2=XT+XE2
X3=XT+XE3
X4=XT+XE4
X5=XT+XE5
X6=XT+XE6
X7=XT+XE7
------------
Xprosjeno=XT
jer se komponente pogreke meusobno
ponitavaju
Model se zasniva na radu K. Pearson-a
Koeficijent korelacije opisuje stupanj podudaranja u
variranju dvije varijable.
Zamislimo da je:
A = AT + AE
B = BT + BE
Kako varijable nemaju zajednikih komponenata ne
oekujemo nikakvu pravilnost kojom bismo mogli opisati
rezultate u B na osnovi poznavanja A.
Npr. ako je A visina, a B pamet ne moemo oekivati
da e vii biti pametniji, a nii manje pametni.
Dvije varijable bez povezanosti
Model se zasniva na radu K. Pearson-a
Koeficijent korelacije opisuje stupanj podudaranja u variranju
dvije varijable.
Zamislimo da je:
A = AT + AE
B = AT + BE
Kako varijable imaju zajednikih komponenata oekujemo
nikakvu pravilnost kojom bismo mogli opisati rezultate u B na
osnovi poznavanja A.
Npr. ako je A visina ovjeka bez eira, a B visina ovjeka sa
eirom moemo oekivati da e vii ljudi bez eira i sa
eirom biti vii od niskih.
Dvije varijable koje dijele 40% zajednike
varijabilnosti
Dvije varijable koje dijele 80% zajednike
varijabilnosti
Koeficijent korelacije

( ) ( ) ( ) ( )
N
s
d
s
d
r
s s N
Y Y X X
s s N
d d
r
y
y
x
x
y x y x
y x

|
|
.
|

\
|
=

= =
*
* *
*
* *
*
Prikaemo li slike u samo etiri polja
Moemo korelaciju predstaviti kao odnos
podudarnih i nepodudarnih elemenata
N
r



|
.
|

\
|
+
+

|
.
|

\
|

+ +
=
|
.
|

\
|
+
+
+
|
.
|

\
|

+ +
|
.
|

\
|
+
+

|
.
|

\
|

+ +
=
No Spearman je otiao korak dalje
Ako nije mogue ponoviti vie puta isto mjerenje
istog entiteta jer to nije izvodivo moemo li to
postii nesavrenim mjerenjima?
A = AT + AE
B = AT + BE
C = AT + CE
D = AT + DE
Ponavljajui niz nesavrenih mjerenja istog
konstrukta
moemo poboljati procjenu konstrukta tako da
zbrojimo te mjere, jer e se slino kao i kod
ponavljanja istog mjerenja podudarni elementi
multiplicirati, a varijabilni meusobno ponitavati.
A = AT + AE
B = AT + BE
C = AT + CE
D = AT + DE
Povezanost dvije varijable u kojima je po 40% zajednikog
predmeta mjerenja
Povezanost dvije zbrojene varijable (svaka se sastoji od po dvije varijable u
kojima je po 40% zajednikog predmeta mjerenja)
Povezanost dvije zbrojene varijable (svaka se sastoji od po etiri varijable
u kojima je po 40% zajednikog predmeta mjerenja)
Povezanost dvije zbrojene varijable (svaka se sastoji od po est varijabli u
kojima je po 40% zajednikog predmeta mjerenja)
ime dolazimo do zakljuka
da se viestrukom operacionalizacijom, tj. upotrebom vie
indikatora koji mjere isti konstrukt, i njihovim zbrajanjem,
moe postii bolja mjera konstrukta nego pojedinanim
mjerenjima
To vrijedi ak i u sluaju ekstenzije mjernog modela i na
sluajeve u kojima imamo i druge, dodatne predmete
mjerenja ili utjecaj metode na ishod mjerenja:
A = AT + AT2 + AM + AE
B = AT + BT2 + BM + BE
C = AT + CT2 + CM + CE
D = AT + DT2 + DM + DE
Jer je zbroj navedenih mjera
zbog ponavljanja podudarnih komponenti i
djelominog ili potpunog ponitavanja nepodudarnih
komponenti rezultata mjerenja uvijek blii pravom
stanju konstrukta koji mjerimo.
naravno, napredak je spor ako je udio pravog
rezultata malen, a znatno bri i izvjesniji ako je udio
pravog rezultata vei
Anketno istraivanje
Obiljeja metode ankete
svrha istraivanja je prikupljanje statistikih
podataka koji opisuju neki vid prouavane
populacije
osnovni nain prikupljanja podataka su pitanja
upuena ispitanicima
podaci se prikupljaju samo na uzorku, odnosno
ogranienom dijelu populacije
metoda omoguuje viestruke operacionalizacije i
kvantifikaciju indikatora
Vrsta podataka
demografska obiljeja
drutveno ili fiziko okruenje
ponaanje
miljenje i stavovi
Metode prikupljanja podataka
objektivni uvidi u postojee informacije
(nenametljive tehnike)
kvantificirana opaanja (ek liste i skale procjene iz
metode opaanja)
samoprocjene ispitanika (metoda intervjua ili
metoda testova linosti)
testiranje postignua (testovi znanja i sposobnosti)
Prednosti metode
mogunost kombiniranja razliitih strategija
operacionalizacije
kvantificirani postupci s mogunou korelacijskih
usporedbi
mogunost viestruke operacionalizacije koja
omoguuje vei broj mjernih modela
nezahtjevni modeli mjerenja u kojima se doputa
izvjesni stupanj varijacije okolnih uvjeta
P
L
A
N
I
R
A
N
J
E

I
S
T
R
A

I
V
A
N
J
A
UPITNIK UZORAK METODA
PRIKUPLJANJA
PODATAKA
P
R
O
V
E
D
B
A


I
S
T
R
A

I
V
A
N
J
A
sastavljanje upitnika
pilot testiranje
odabir metode konstrukcija uzorka
odreivanje veliine
uzorka
IZVJETAJ
KODIRANJE, UNOS I OBRADA
PRIKUPLJANJE PODATAKA
PRIHVATLJIVA
RAZINA GREKE
PROBLEMI I
CILJEVI
ISTRAIVANJA
RASPOLOIVA
SREDSTVA I
VRIJEME
uvjebavanje i kontrola anketara
postizanje visokog odziva
uoavanje i ispravljanje greaka u hodu
kodiranje otvorenih odgovora
odluka o ponderiranju
Uzorkovanje
Utvrivanje ciljne populacije
Utvrivanje okvira uzorkovanja
Izbor metode uzorkovanja
Odreivanje potrebne veliine uzorka
Uzorkovanje
Odluka o ponderiranju i procjena
utjecaja odbijanja
Odreenje populacije
Populaciju je potrebno odrediti u terminima (Kish,
1965):
sadraja
jedinica
obuhvata
vremena
Okvir uzorkovanja
Tri su osnovne metode nalaenja okvira uzorkovanja:
koritenje postojeeg popisa
koritenje dvaju ili veeg broja popisa
koritenje postupaka koji ne iziskuju popis cjelokupne
populacije
Problemi s okvirom uzorkovanja
Najei problemi:
nepotpun okvir
skupine elemenata koje se pojavljuju zajedno
strani elementi ili praznine
viekratno pojavljivanje istih jedinica
Metode uzorkovanja
Neprobabilistike metode
Prigodni uzorak
Kvotni uzorak
Namjerni uzorak
Metoda snjene grude
Probabilistike metode
Jednostavni sluajni uzorak (sa ili bez povrata)
Sustavni uzorak
Stratificirani uzorak
Uzorak klastera
Stupnjeviti (vieetapni) uzorak
Odnos veliine uzorka i pogreke aritmetike
sredine uzorka
1
1
0
0
2
0
0
3
0
0
4
0
0
5
0
0
6
0
0
7
0
0
8
0
0
9
0
0
1
0
0
0
1
1
0
0
1
2
0
0
1
3
0
0
1
4
0
0
1
5
0
0
veliina uzorka
v
e
l
i

i
n
a

p
o
g
r
e

k
e
Veliina pogreke uzorka (error)
N
s
s
x
=
Pod pojmom pogreka uzorka podrazumijevamo
sluajnu varijaciju aritmetikih sredina uzoraka oko
prave aritmetike sredine populacije, nastalu uslijed
injenice to je u uzorku ispitan sluajno izabrani dio
promatrane populacije.
Pogreka uzorka ovisi o rasprenju pojave koju
ispitujemo (to vee rasprenje to vea pogreka
uzorka) i veliini uzorka (to vei uzorak to manja
pogreka).
Pogreka uzorka
N
q p
s
x
-
=
Metode prikupljanja podataka u anketnim
istraivanjima
potanskom anketom
izravnim kontaktom (razgovorom licem u lice)
telefonskim anketiranjem
web anketom
e-mail anketom
sms anketom
Usporedba razliitih metoda anketiranja
Potanska Izravna Telefonska Internet
anketa
Prihvatljiva cijena + - +
Mogunost brzog izvoenja +/- +/- ++
Mogunost veeg broja pitanja ++ ++ -
Mogunost postavljanja sloenih
pitanja
- ++ -
Standardiziranost +/- +/- +/-
Izbjegavanje anketarske pristranosti ++ - -
mogunost kontrole odgovora - ++ -
Anonimnost, povjerljivost i pogodnost
za osjetljive teme
+ - +/-
odziv na anketu - - + +/-
pristranost uzorka - - - + +/-
Izvori pristranosti (bias)
nepotpun ili neadekvatan okvir uzorkovanja
osipanje ili selektivni odaziv na anketu
oblikovanje anketnih pitanja
nain prikupljanja odgovora proces anketiranja
pogreke u kodiranju i obradi podataka
Izvori greke u anketnom istraivanju
Tri sastavnice (Kish, 1965; Henry, 1990):
pristranost neovisnu o uzorkovanju
utjecaj anketara na ispitivanu osobu
utjecaj formulacije pitanja
reaktivnost
itd
pristranost uzorkovanja
najee neadekvatna realizacija planiranog uzorka
varijabilnost (stabilnosti) uzorka
nestabilnost pojave ili samog populacijskog skupa
Okvir uzorkovanja
Nepotpun okvir uzorkovanja
izostavlja neke segmente populacije
npr. telefonski imenik - izostavlja iz liste one koji su nedavno
promijenili adresu stanovanja
npr. biraki popis nedovoljno aurno prati osobe koje nisu nisu
glasale na prolim izborima
Okvir uzorkovanja koji ne daje jednaku vjerojatnost izbora svim
dijelovima populacije
popisi koji u nekim segmentima poveavaju, a u drugima smanjuju
vjerojatnost izbora u uzorak
npr. sluajni izvor iz aktivnih brojeva u mobilnoj telefoniji vea
ansa da se izabere netko tko ima dva mobitela (mlae osobe), a
nikakva ansa da se izabere netko tko nema mobitel (starije osobe)
Osipanje ili selektivni odaziv
Odgovaranje na anketu je dobrovoljan in ispitivane osobe.
Ankete ee odbijaju:
manje obrazovane osobe ope nepovjerenje u znanstveni interes
osobe nezainteresirane za temu ankete
U procesu realizacije anketnog istraivanja anketari su skloni:
anketirati osobe koje su slinog socijalnog statusa kao i oni
izbjegavati osobe s potekoama u komunikaciji, te druge osobe koje
odstupaju od normalnosti
izbjegavati osobe sa dna drutvene ljestvice
Oblikovanje anketinih pitanja
Sugestivnost pitanja
neutralna ili sugestivna moe utjecati na odgovore ukoliko ispitivane
osobe nemaju jasan stav o temi
Hoete li izai na izbore?
Razmatrate li mogunost da ne izaete na izbore?
Razumljivost pitanja
pokazalo se da ispitanici nisu skloni traiti razjanjenje pitanja kad
ga ne razumiju ve daju nasumine odgovore
razumljivost pitanja treba provjeriti u predtestiranju na skupini
najmanje obrazovanih osoba iz promatrane populacije
npr. Jeste li skloni pomoi imigrantima?
ili
Biste li bili spremni pomoi osobama koje su tek doselile u Hrvatsku iz
neke druge zemlje?
Oblikovanje anketinih pitanja
Upotreba emocionalno zasienih termina
upotreba emocionalno zasienih termina ili formulacija moe utjecati
na nain odgovaranja
elite li za susjeda osobu koja upotrebljava opojna sredstva?
elite li za susjeda nakromana?
Viestruka pitanja u jednom
pitanja moraju biti postavljena tako da u njima ne postoji vie pitanja
istovremeno
Slaete li se s tvrdnjom: Mora se striktno drati Bojih zakona o
abortusu, pornografiji i braku prije nego to bude kasno, a oni koji ih
kre moraju biti jako kanjeni. Neki e ispitanici odgovarati na
potrebu pridravanja Bojih zakona, a drugi o podrci kanjavanju.
Oblikovanje anketinih pitanja
Formulacije koje su relativne u odnosu na polaznu poziciju ispitanika
pitanja trebaju izbjegavati mogunost interpretacije koja je relativna u
odnosu poloaj ispitanika
Jeste li zadovoljni svojim kompjuterom?
Otvorena i zatvorena pitanja
pitanja bez ponuenih odgovora naizgled ostavljaju veu slobodu
odgovaranja, ali rezultiraju s vrlo malo odgovora (u nekim sluajevima
ispod 5%) i velikom mogunou da se kasnija klasifikacija odgovora
optereti utjecajem samog istraivaa
pitanja s ponuenim odgovorima u pravilu imaju vrlo velik postotak
odgovora, osim ako su ponueni odgovori nedostatni da pokriju sve
varijante odgovora
npr. ini li Vlada sve to je u njenoj moi da rijei pitanje nezaposlenosti?
ini najvie to moe
ini mnogo u danim okolnostima
ini malo ili gotovo nita
Anketa u cjelini
Odaziv i iskrenost odgovora mogu ovisiti i o dizajnu
ankete u cjelini
preduge ankete pate od gubitka panje i sklonosti da se
anketiranje okona u zavrnim fazama ankete
socijalno osjetljiva pitanja ne treba postavljati na poetku
ankete
slijed pitanja treba odgovarati dinamici razgovora i ne skakati
s teme na temu
Proces anketiranja
Ispitanici su skloni:
davati odgovore za koje smatraju da ih anketar oekuje
prikrivati injenice za koje misle da su osjetljive naravi
prikazivati se openito boljima nego to jesu
Anketari su skloni:
verbalno i neverbalno odobravati one odgovore koji su podudarni s
njihovim stavovima
izbjegavati u samom procesu sve aktivnosti koje oteavaju njihov rad
ili ga kompliciraju (dodatna objanjenja, pokazivanje kartica sa
skalama, doputanje ispitaniku da obrazloi odgovor i sl.)
Pogreke u kodiranju i obradi
Kodiranje otvorenih odgovora omoguuje:
nametanje hipoteze istraivaa
pogreku premalog broja klasifikacijskih kategorija koje
nedovoljno razlikuju kljune fenomene
pogreku predetaljne klasifikacije koja ne daje mogunost
generalizacije
pogreku dojma razumijevanja ili pogreku klasifikacije na
osnovi premalo elemenata
Pogreka ili pristranost
Sumirajui sve mogue utjecaje na ishod anketiranja
moemo zakljuiti da je neuspjeh u istraivanju u
znatno veoj proizvod pristranosti u postupku, nego
pogreke nastale zbog varijacija uzoraka.
POSTAVLJANJE HIPOTEZA U
KVANTITATIVNOM ISTRAIVANJU
Osnovni model provjere
U kvantitativnim istraivanjima mjerenje je
odredilo na interes na sagledavanje prosjenih
vrijednosti i rasprenja u cijeloj populaciji.
Za uzorak koji smo odabrali u istraivanje
smatramo da je odabran sluajno iz populacije
koju elimo opisati.
Cilj statistikih analiza je iskljuiti mogunost
da sluajna odstupanja u odabranom uzorku
budu osnovica naih zakljuaka.
Hipoteze
Polaze od pretpostavke da su razlike ili podudarnosti
nastale sluajno.
Cilj je statistike analize pokazati da je vjerojatnost
da se takva konfiguracija podataka dogodi u
uzorcima koji opisuju istu populaciju gotovo
nemogua (dogovor statistiara je da se tolerira rizik
manji od 1%).
Formulacija hipoteza
Ovisi o odabranom statistikom modelu i tipu varijabli
koje se koriste.
Korelativni pristup opisuje povezanost dvije pojave
bez ambicije da opie uzrok i posljedicu, te doputa da je
podudarnost posljedica djelovanja nekog treeg uzroka.
Dokaz kauzalnosti pretpostavlja pored povezanosti i
dokaz vremenskog slijeda i iskljuenje drugih
utjecaja na zavisnu varijablu.
1. Model hi-kvadrat (K. Pearson)
Opisuje povezanost pojavljivanja entiteta (subjekata, ispitanika) u
kombinacijama svojstava u dvije nominalne varijable.
Primjer:
Spol muki, enski
Obrazovanje nie, srednje, vie
Ako su spol i obrazovanje povezani dogodit e se posebna konfiguracija
uestalosti (brojnosti) entiteta u razliitim kombinacijama kategorija.
Primjer:
mukarci su bolje obrazovani od ena vie mukaraca se pojavljuje u kategoriji vieg
obrazovanja, a vie ena u kategoriji nieg obrazovanja
ene su bolje obrazovane od mukaraca - vie ena se pojavljuje u kategoriji vieg
obrazovanja, a vie mukaraca u kategoriji nieg obrazovanja
nema povezanosti spola i obrazovanja raspored mukaraca i ena je podjednak
(proporcionalan) u svim kategorijama
Primjeri konfiguracije broja ispitanika (entiteta)
prema postavkama iz prethodnog prikaza
nie srednje vie
mukarci 20 60 20
ene 40 50 10
nie srednje vie
mukarci 35 55 10
ene 30 50 20
nie srednje vie
mukarci 30 50 20
ene 29 52 19
Postupak hi-kvadrat
Doputa da je brojnost razliita jer rauna oekivanja
na osnovi proporcija.
Test izraunava u kojoj mjeri konfiguracija
izmjerenih frekvencija odstupa od oekivanja da
nema povezanosti.
Vjerojatnost pojavljivanja takvih odstupanja
provjerava se prema hi-kvadrat distribuciji.
SPSS primjer
H0: Ne postoji razlika u visini obrazovanja ispitanika
razliitog spola.
Rezultati analize realnih podataka
2. Model t-test
(Student - WilliamSealy Gosset)
Opisuje razlike u aritmetikim sredinama dva uzorka
kao sluajne varijacije uzoraka iz iste populacije.
Ukoliko se obori pretpostavka o uzorcima iz iste
populacije -> moe se zakljuiti da su razlike
posljedica djelovanja NV na ZV (uz dodatne dokaze
kauzalnosti).
Ako nema dokaza kauzalnosti razlika u
aritmetikim sredinama ukazuje na koreliranost.
Uvjeti i primjeri
Nezavisna varijabla nominalna varijabla s dvije kategorije.
Zavisna varijabla intervalna ili omjerna varijabla u kojoj
aritmetika sredina predstavlja srednju vrijednost koja
opisuje koliinu svojstva koje je mjereno.
Primjer:
NV:
Spol (mukarci, ene)
Eksperimentalna manipulacija npr. novana nagrada
(eksperimentalna grupa = prisutna, kontrolna = odsutna)
ZV:
Bilo koja varijabla koja mjeri koliinu svojstva (kolska ocjena, prosjena
obrazovanost, prosjena starost)
SPSS primjer
H0: Ne postoji razlika u obrazovanosti mukaraca i
ena u populaciji.
H0: Prisutnost i odsutnost novane nagrade nisu
utjecale na visinu kolskih ocjena studenata.
Ako oborimo H0
Ako je ansa za takvu razliku u aritm. sredinama mala
naputamo ideju o uzorcima iz iste populacije (t-test
distribucija).
Utjecaj koji smo definirali nezavisnom varijablom djeluje
na prosjeke u zavisnoj varijabli!
Mukarci su u prosjeku bolje obrazovani od ena.
Prisutnost novane nagrade dovela je do povienja ocjena
studenata.
Zbog: - navesti teorijsko objanjenje od kojeg se polo u ovakav tip
istraivanja.
Rezultati analize realnih podataka
3. Model korelacija (Karl Pearson)
Dvije intervalne varijable.
Primjer:
Stupanj obrazovanja
Starost
Provjeravamo povezanost u stilu:
s viim vrijednostima u obrazovanju uglavnom se podudaraju vie
vrijednosti u starosti ispitanika
s viim vrijednostima u obrazovanju uglavnom se podudaraju nie
vrijednosti u starosti ispitanika
nema pravilnosti starost i obrazovanje nemaju pravilnih
podudarnosti
Izmiljeni primjer umjerene povezanosti
0
2
4
6
8
10
12
0 5 10 15
Test povezanosti
Znaajnost korelacije govori je li mogue da je
povezanost u uzorcima sluajna konfiguracija
podataka nastala odabiranjem uzorka iz populacije u
kojoj nema povezanosti (t-test).
Ako postoji znaajna povezanost
Opis podudarnosti treba obrazloiti teorijski
razmatranjem u kojem se opisuje zato se dvije
varijable podudaraju u vrijednostima.
Opis moe pretpostavljati neki vanjski uzrok koji
djeluje na obje varijable.
Koeficijent povezanosti pomnoen sa samim sobom i
pomnoen sa sto (r*r*100) daje postotak faktora koji
djeluju u istom smjeru u obje varijable
Rezultati analize realnih podataka
Grafiki prikazani
Prosjeci
dvije
skupine
Grafiki prikaz tri varijable istovremeno
4. Model ANOVA
(Ronald Aylmer Fisher)
Provjera je li mogue da se u vie uzoraka
aritmetike sredine podudaraju tako da se svi uzorci
mogu pripisati istoj populaciji.
NV jedna ili vie nominalnih varijabli
spol (muki, enski), starosne kategorije, regionalna
pripadnost
ZV intervalna varijabla
obrazovanje, kolske ocjene, motiviranost
Istraivaki nacrt
Dvije nezavisne varijable djeluju na jednu zavisnu
dva uzroka proizvode posljedicu
Jedna nezavisna varijabla i jedna ometajua varijabla
proizvode posljedicu provjera uzroka nakon to se
ukloni ometanje koje remeti na kauzalni dokaz
Primjer:
Spol i dob utjeu na stupanj obrazovanja koji e stei osoba
Spol utjee na stupanj obrazovanja koji e stei neka osoba,
bez obzira na razlike u vremenu u kojem se osoba kolovala
Prosjena razina kolovanja za spol i starost
mlai srednji stariji
mukarci 3,1 2,7 2,1
ene 3,1 1,7 1,1
Hipoteza i obaranje
H0: Spol i starost nisu karakteristike koje odreuju
stupanj obrazovanja.
Oborimo li hipotezu:
Spol utjee na stupanj obrazovanja tako da poveava anse za
vie obrazovanje mukarcima.
Starost ispitanika pokazuje da su u prolim vremenima anse
za obrazovanje bile manje.
Razlike u spolu su se smanjile u odnosu na prola vremena.
Analiza realnih empirijskih podataka (prosjeci
podgrupa spola i starosti)
Analiza realnih empirijskih podataka (test hipoteze
da su svi poduzorci iz iste populacije)
Grafiki prikaz aritmetikih sredina podgrupa
(varijanta 1)
Grafiki prikaz aritmetikih sredina podgrupa
(varijanta 2)