ANDRIJA ZIRDUM

POECI NASELJA I STANOVNITVO BRODSKOG! GRADIKOG KRAJA

1698.- 1991.

Slavonski Brod, 2001.

SADRAJ

Predgovor Uvodni dio:

." . . .11 ,,. . . . , .... . . . .15

SLAVONSKA POSAVINA NA PRIJELAZU IZ XVII; U XVIII. STOLJEE . . . .15 1. Slavonska Posavina pod osmanlijskom vlau 15 2. Veliki beki rat, osloboenje slavonske Posavine te ratovi do sredine XVIII. st. . . . .18 3. Stanovnitvo slavonske Posavine potkraj XVII. i u prvoj polovini XVIII. stoljea . . . 22 4. Vjerske prilike u slavonskoj Posavini 27 Glavni dio: I. OPINA BEBRINA 1. Banovci . . . 2. Bebrina 3.Duboac 4. Kania 5. Stupniki Kuti 6. Sumee 7. Zbjeg . II. OPINA BRODSKI STUPNIK 1. Brodski Stupnik 2. Krajaii 3. Lovi 4. Stari Slatnik III. OPINABUKOVLJE 1. Bukovlje 2. Jeevik 3. Korduevci 4. Vranovci 33 33 .33 .34 35 37 41 42 45 48 48 49 .49 50 .52 52 .53 55 55

IV. OPINA CERNIK. 1. Bain Dol . . . . . 2.Banievac ,....' 3. Cernik 4. Giletnici 5. Golobrdac 6. Opatovac 7. Oprinac 8. Podvrko 9. Sinlije 10. agovina Cernika 11. umetlica V. OPINA DAVOR 1.Davor 2. Orubica VI. OPINA DONJI ANDRIJEVCI 1.DonjiAndrijevci 2. Novo Topolje 3. Sredanci 4. Staro Topolje VII.OPINADRAGALI 1. Donji Bogievci 2. Dragali 3. Gorice . 4. Mai 5. Medari 6. Poljane . . , . VIII. bPINA GARIN 1. Bicko Selo . 2. Garcin . 3. Klokoevik 4. Sapci 5.Selna 6. unjevci . . 7. Tranjani 8. Vrhovina . . ,' 9. Zadubravlje IX. OPINA GORNJA VRBA 1. Donja Vrba 2. Gornja Vrba X. OPINA GORNJI BOGIEVCI . . . 1. Dubovac 2. Gornji Bogievci 3. Kosovac . . . . 4. Ratkovac 5. Smrti 6.Tmava .

' .

. . . .

. .

58 58 59 59 64 ..65 65 65 66 66 67 .70 71 71 73 75 .75 76 V . 78 . .80 80 . . 80 . 82 -83 -84 88 -90 90 93 96 .98 . . . . 100 102 . 104 107 110 112 112 115 116 . 116 \\1 120 120 122 123

XI. OPINA GUNDINCI 1. Gundinci XII. OPINA KLAKAR 1. Donja Bebrina . 2. Gornja Bebrina 3. Klakar . . / . . . . . . 4. Ruica XIII. GRAD NOVA GRADIKA 1.Kovaevac 2. Nova Gradika . . . . 3. Ljupina . . i 4. Prva XIV. OPINA NOVA KAPELA . . 1. Batrina 2. Bili Brig 3. Donji Lipovac 4.Dragovci 5. Gornji Lipovac 6.MagiMala 7. Nova Kapela . 8. Pavlovci 9. Seoce lO.Sie 11. Srednji Lipovac . 12. Stara Kapela XV. OPINA OKUANI 1. Benkovac ; . . . 2. Bijela Stijena . . . ./ 3. Bobare 4.Bodegraj . . 5. Cage ....., 6. aprginci 7. ovac 8. Donji Rogolji 9. Gornji Rogolji 10. Laevac 11.Ljetani . . . . ' 12. Okuani 13.agovinaMaika 14. irinci 15.Trnakovac 16. Vrbovljani 17. uberkovac . . . XVI. OPINA OPRISAVCI 1. Kupina 2. Novi Grad 3. Oprisavci . . 4. Poljanci . .

.v

. . . .

. .

. .125 .125 .129 129 . . .132 .134 137 141 141 .142 .144 145 148 .148 . .150 ,151 . ........ . 152 t .153 .154 .154 155 156 156 160 162 . . . . . . .163 .163 163 167 167 170 172 173 173 .175 175 .177 177 .182 183 . .185 -185 .186 188 188 .189 .190 . . .193

5. Prnjavor . 6. Struani 7.,Svilaj . . : 8. Trnjanski Kuti 9. Zoljani XVII. OPINAORIOVAC 1.Beic . 2. Ciglenik 3. Kujnik 4. Luani. .
5. M a l i n o . .

108

LJ5

199

-202
2 0 5

-206
2 0 6 2 0 7

'

.207 .208
-211
2 1 2 2 1 6 2 1 7 2 1 9 2 2 1

6. Oriovac 7. Priac 8. Radovanje . 9. Slavonski Koba 10. ivike XVIII. OPINA PODCRKAVLJE 1. Brodski Zdenci 2. Crni Potok 3. Donji Slatinik 4. Dubovik . 5. Glogovica 6. Gornji Slatinik. . 7. Grabarje . . 8.Kindrovo 9. Matkovi Mala . ' 10. Oriovi 11.Podcrkavlje . . . 12.Rastuie . 13. Tomica XIX.OPINAREETARI 1.Adamovci 2. Brani 3. Bukovica . 4. Drenik 5. Gunjavci - 6. Reetari 7. Zapolje . :..... XX. OPINA SIBINJ 1. Bartolovci 2. Brino 3. elikovci 4. Gornji Andrijevci 5. Griii 6. Grgurevii 7. Gromanik 8. Jakaina Mala 9. Ravan

.221 ..:. ,

2 2 4 225

-226
2 2 9 2 3 0

23i
:

'

233

2 3 3 2 3 4

.235
L>J

. .242

2 4 2 2 4 4 2 4 4

245 '

2 4 6 2 4 6

-247
2 4 9

. .249 -249
2 5 0

2 5 1

. .253 254 . . . 260 -260

10. Sibinj 11. Slobodnica 12. Zavrje XXI. OPINA SIKIREVCI 1. Jaruge 2. Sikirevci XXII. GRAD SLAVONSKI BROD 1. Brodski Varo 2. Podvinje 3. Slavonski Brod XXIII. OPINA SLAVONSKI SAMAC 1. Kruevica 2. Slavonski amac XXIV. OPINA STARA GRADIKA 1. Donji Varo 2. Gornji Varo 3. Greani 4. Novi Varo 5. Pivare 6. Stara Gradika 7. Uskoci XXV. OPINA STARO PETROVO SELO 1. Blaevi Dol 2. Donji Crnogovci 3. Godinjak 4. Gornji Crnogovci 5.Komarnica . 6. Laze . . . .; 7. Otri Vrh " 8. Starci 9. Staro Petrovo Selo 10. tivica . . . . 11. Tisovac -. 12. Vladisovo 13.Vrbova , XXVI. OPINA VELIKA KOPANICA 1. Beravci 2. Divoevci 3. MalaKopanica 4. Velika Kopanica XVII. OPINA VRBJE 1. Bodovaljci 2. Dolina 3. Makovac 4. Savski Bok 5. Siice . . 6. Visoka Greda . . . 7. Vrbje

260 .265 269 270 270 271 275 275 276 .279 286 286 287 289 289 289 290 290 290 .291 293 294 294 294 . . 296 297 297 298 299 299 300 302 305 . . 306 .306 .309 309 ..310 310 311 - . 31.7 317 .318.. 318 319 320 322 .322

XXVIII. OPINA VRPOLJE . . 1. ajkovci 2. Stari Perkovci 3. Vrpolje Saetak Kratice Izvori i literatura Kazalo zemljopisnih pojmova Kazalo osobnih imena

' ..,..

.325 325 -326 32? 329 331 .332 . 337 345

PREDGOVOR

U ovoj studiji sabrana je graa o poecima suvremenih naselja te rastu stanovnitva brodskog i gradikog kraja od 1698. do 1991. godine, a povod je 300. obljetnica popisa kuedomaina i njihove imovine u Slavoniji. Radi se, dakle, o kraju koji se nalazi izmeu planina Psunja, Poekog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga, na 2034 etvorna km, to ini 3,59% Republike Hrvatske. On je prostorno izduen u pravcu zapad-istok, 116 km zrane udaljenosti, a prosjene je irine od 10-15 km. U njegovu su sastavu dva grada, Slavonski Brod i Nova Gradika te 26 opina, to skupa ini 185 naselja. 1. Zamoljen sam da s latinskoga jezika prevedem i pripremim za tisak dio izvorne grae koju je Ive Mauran objavio pod naslovom Popis naselja i stanovnitva u Slavoniji 1698. godine, Osijek 1988., a to se odnosi na podruje Brodsko-posavske upanije. Kad sara to uradio, naao sam se u dvojbi. Premda je to najstariji i vrijedan izvor, zbog ondanjeg nesreena politikog i upravnog stanja te smetnji na koje su popisivai nailazili, on je nepotpun pa bi suvremene itatelje mogao navoditi na krive zakljuke. Naime, spomenuti popis obradio je samo 71 naselje, pri obradi spomenuto je jo 29 susjednih naselja koja nije obradio, a u to su vrijeme ve postojala gotovo sva sadanja naselja. I kad sam tom popisu dodao 8 sela-krajinika iz 1702. god., rad iste Komisije, to je (1891.) objavio Tade Smiiklas, ni time slika slavonske Posavine kako uvjetno nazivam podruje brodskog i gradikog kraja - nije bila mnogo cjelovitija. Da dobijem vjerniju sliku ivota i zbivanja, posegnuo sam za arhivskom graom iz Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu. Naime, od 1699. do 1773. podruje brodskog i gradikog kraja - osim okolice Vrpolja - pripadalo je Zagrebakoj biskupiji. Uz arhivsku grau kanonskih izvjea iz 1730., 1746., 1756., 1758., 1760., 1761., 1765., 1769,, 1775. i 1800. god., sluio sam se starim katastarskim i vojnim zemljovidima, opisom sela u dijelu Vojne krajine (1780.) te objavljenim izvorima i znanstvnom literaturom. Da bih rjeio neke dvojbe, koristio sam dosta pouzdane suvremene vojne zemljovide te osobno obilazio naselja. Moja istraivanja su, uglavnom, do 1800. a ostalo sam, kratko, preuzeo iz izvora i literature. 2. Studiju sam podijelio po opinama, abecednim slijedom, a unutar njih abecednim redom naselja. Zbog velikog broja naselja, svako od njih odredio sam zemljopisno po udaljenosti od gradova Slavonskog Broda, odnosno Nove Gradite, te opine kojoj pripada.. Budui da ljudi ine naselje naseljem, njima sam posvetio glavnu pozornost. U tome je vrijedan spomenuti komorski popis iz 1698. i 1702. u kome je - u ovom dijelu slavonske Posavine - poimenice zabiljeeno 79 naselja sa 1502 kuedomaina. Od 71 sela opisanih 1698.,

u njih 24 spominju se doseljenici iz Bosne. Te izvore sam doslovce preveo i tiskao kurzivom. A kad se zna kako je nakon toga slijedilo burno etrdesetgodinje razdoblje, ustrojenja krute Vojne krajine, te dva rata u kojima je moralo sudjelovati cijelo stanovnitvo, onda je jasno da se ranija slika stanovnita gotovo posve izmijenila. Zato sam - iz kasnije arhivske grae - pobiljeio gotovo svako spomenuto ime jer su to bili uglavnom vodei ljudi u selima. A onda sam, iz Nadbiskupskog arhiva u Zagrebu, uzeo popis kuedomaina iz 1760., to je, vjerujem, temelj sadanjem puanstvu. Budui da u to doba nije bilo zastupljeno nacionalno razlikovanje suvremenog oblika, zadrao sam ondanji nain izraavanja: katolik, pravoslavac. 3. Dok gledamo sadanja naselja, pa se onda vratimo tristo i vie godina unatrag, neto nam je jasnije zato je o selima malo povijesne grade. U poetku su prigorska sela bila gue napuena od onih u ravniarskom dijelu. Selo je, zapravo, bilo vea ili manja skupina ratrkanih kua, napravljenih od pletena iblja, oblijepljenih ilovaom, pokrivenih slamom, drvenim korama ili daskom. U sluaju potrebe, opasnosti ili voljom gospodara lako su se premjetali. Neka su sela bila velika pa su se kasnije dijelila, druga su se smanjivala ili ak nestala. Njihov spomen biljeen je u poreznim i crkvenim knjigama. A kad je u naselju bila sagraena kapela, u kojoj je povremeno sluena misa i dijeljeni sakramenti, time je selo - zbog crkvenog goda (kirvaja) - bilo predstavljeno i iroj okolini. Njihovi odnanji duobrinici-franjevci uzimali su zatitnike sela to im je nudila tradicija, ili su birali nove u skladu sa svojim shvaanjima, planovima i mogunostima djelovanja. I kad su se tijekom vremena naselja preseljavala pored novih prometnica, najee su sauvala svoje zatitnike. 4. U svom radu, kao svaki istraiva, nailazio sam na tekoe i nejasnoe. Kako sam ih rjeavao, i jesam li ih rijeio, sudit e itatelji. Komorsko izvjee iz 1698. pisano na latinskomjeziku - to za podruja brodskog i gradikog kraja obuhvaa 162 stranice izvornog teksta - podijeljeno je, uglavnom, u tri dijela. U prvom su pobiljeeni kuedomaini i njihov imetak, 13 pitanja u drugom dijelu odnose se na obveze koje su imali i imaju prema novoj, vojnoj vlasti, a u 15 pitanja treeg dijela opisan je poloaj naselja, granice, opseg, kvaliteta zemljita to obrauju, granine utvrde i drugo. Popisivaima su pitanja bila odreena i oni su od predstavnika sela - pod prisegom da e govoriti istinu - traili njihove odgovore. Kako pod vojnom vlau u dijelu slavonske Posavine na mnoga pitanja nije bilo nikakva odgovora, ispustio sam suvine brojeve to bi samo ometalo itatelja. Latinski jezik nije klasini, nego inovniki s puno ve ranije ustaljenih fraza iz pravne i gospodarske terminologije dravne administracije. Neke rijeci i izraze nisam uope naao u latinskom jeziku pa sam morao tragati po drugim europskim jezicima. Latinske reenice su ponegdje duge i do jedanaest redaka. Njih sam, naravno, zbog razumijevanja, razdijelio u krae reenice. U starim tekstovima nastaju tekoe oko itanja hrvatskih glasova koji se u suvremenoj gramatici nazivaju slivenici (c, , , d, ) i tjesnanici (s, , z, , f, h), a koje su stariji popisivai pisali razliito, bilo maarskim, talijanskim ili nekim svojim posebnim nainom. Uz to, pisali su onako kako su ljudi u selu izgovarali i kako ih je on uo. I pored toga to sam u tome imao iskustva iz ranijih radova, ovdje je bilo dosta tekoa, a rjeavao sam ih poglavito pazei kako su popisivai pisah nazive ve poznatih sela u.kojima su bili spomenuti glasovi. U komorskom popisu i ime i prezime - kako stoji u tekstu - prenio sam doslovice, a u popisu 1760., prezimena sam tranliterirao, preslovio, a imena pisana latinskim jezikom preveo u skladu sa suvremenim imenima. Popisivai su razlikovali "" i "", a u popisu su davali prednost slovu "" - to sam, naravno, potivao - a to je u suvremenim prezimenima manje uobiajeno. Uz to se susree dvojnost pisanja u istom tekstu pa sam i to sauvao. Neki su popisivai pravili razliku izmeu kratkih i dugih glasova (Kolleszarisc, Millics, Vallics, Ulakovacz, Mattan, Illia; Matho, Thomo, Marhia), na to se, zbog naravi studije, nisam mogao obazirati. Budui da je u istom selu bilo i

po nekoliko domaina s istim imenom i prezimenom, popisiva je to - da itatelj ne bi pomislio da je greka - naznaio s 1,2,3. Ja sam to ispustio. U popisu iz 1760. uz kuedomaina stoji broj obitelji, lanova u kui, te broj onih koji su primili neke sakramente. Ja sam u zagradi ubiljeio samo broj obitelji i lanova. Ako je jedan suprunik umro, popisiva to ne smatra punom obitelji, pa je stavio crticu. Kod sabiranja lanova popisivai su esto grijeili, pa sam te njegove greke ispravio. Komorski popisi prave razliku izmeu katolika i pravoslavaca, ali ih kod popisa kuedomaina ne razdvajaju. U kanonskom popisu iz 1760. popisani su samo katolici, njih 5151 kuedomain, a pravoslavci su - kao to su to inili i oni sami - navedeni samo po broju kua. Njih je oko 1760. prema mojim istraivanjima - najvie u zapadnom dijelu, u tzv. Maloj Vlakoj - bilo 1108 kua. Kad se uzme daje u 5151 katolikoj kui ivjelo 41250 katolika, to je prosjeno osam lanova po kui, onda je na tlu sadanje upanije 1760. bilo 6259 kua sa oko 50110 stanovnika. U to doba deset najmnogoljudnijih katolikih naselja bila su: Kopanica (1074), Brod (1016), Lipovac (967), tivica (948), Koba (943), Orubica (924), Sikirevci (844), Sie (805), Gundinci (787), Reetari (778). Pratei oblikovanje naselja, na ovom podruju nakon izgona Osmanlija, tragao sam i za njihovim najranijim spomenom. Glavni mi je izvor bio maarski istraiva Csanki - koga je Bosendorfer najveim dijelom samo prepisao - te druga povijesna graa. Doao sam do zanimljivih podataka. Naime, sadanjih 70 naselja u upaniji spominju se poimenice jo u srednjem vijeku. Toponime, uglavnom, nisam ni pokuavao odgonetavati, ali - da bih drugima, evantualno, u tome pomogao - u fusnote sam stavio najstarije nazive pojedinih naselja, nain i godinu kako su nekad pisana. Da bi se prijelomno doba za slavonsku Posavinu moglo bar djelomice razumjeti, potrebno je prethodno proitati uvodnu studiju. Dva su me prijatelja, gosp. Petar tajduhar i gosp. Slavko Mirkovi, nagovorili na ovaj posao i hrabrili da ustrajem, a dr. Ma to Artukovi, mr. Luka Marijanovi i neki drugi, opskrbili su me tee pristupanim izvorima i strunom literaturom. Svima im hvala! Nadam se da e ova studija biti poticaj za daljnja ira pojedinana istraivanja, to e pridonositi dubljoj svijesti o naem identitetu.

UVODNI DIO

SLAVONSKA POSAVINA NA PRIJELAZU IZ XVII. U XVIII. STOLJEE Uvodni dio nema namjere iscpnije obraivati tu opirnu temu, nego eli biti povijesni okvir itatelju kako bi lake razumio skupljenu grau. Zato e se, iz irih povijesnog zbivanja, vie panje i neto opirnije baviti slavonskom Posavinom, odnosno njezinim dijelom od Stare Gradike do Gundinaca. Bit e govora o osmanlijskoj upravi, osloboenju spomenutog kraja ispod osmanske vlasti, dvama ratovima u prvoj polovini XVIII. st., stanovnitvu i njihovim, obvezama, vojno-komorskoj upravi te crkvenom ivotu u to doba. 1. Slavonska Posavina pod osmanlijskom vlau U cijeloj slavonskoj povijesti nita nije ostavilo tako dugotrajno teke tragove i posljedice kao to su to bile borbe s Osmanlijama1, njihova osvajanja i vlast u slavonskoj Posavini. Premda je osmanska vlast trajala oko sto pedeset godina, ipak je sav ivot u njoj, i blizu dva stoljea nakon osloboenja, bio uvjetovan ratovima, obranom, spreavanjem pljakakih upada, ivotom i izdravanjem Vojne krajine. 1) Jo potkraj XV. st. Osmanlije su stvorili vrsta uporita u sjevernoj Bosni odakle su ee provaljivali prema sjeveru i zapadu. U tome su ih djelomice sprjeavale Jajaka i Srebrenika banovina. U vrijeme pohoda Sulejmana II. protiv Ugarske 1526., prethodnica osmanske vojske zauzela je sve gradove i Osijek (14.VIII.1526.) do akova. Kod Osijeka su sagradili veliki most, preko njega preli rijeku Dravu, a onda ga poruili. Nakon pobjede na Mohakom polju (29.VIII.1526.) - gdje je poginuo kralj Ludovik II. Jagelovi (1508.-26.) i puno ugarskohrvatske vojske - Osmanlije su uli u Budim i Petu, popalili ih te se, zbog buna na Istoku, urno vratili. Mohaka pobjeda omoguila im je lake zauzmanje Jajca (krajem 1527.), Banja Luke (1528.) i drugih utvrda Jajake banovine jer su se njihove, prorijeene i slabo opskrbljivane posade povlaile u dolinu Save.
1 Naziv za vladajuu dinastiju u Osmanskom Carstvu i vladajui sloj u toj dravi. Ime potjee od osnivaa drave Osmana koji je vladao 1288.-1326. Drava je kao kneevina osnovana 1288. god. Posljednji vladajui lan bio je Mchmct VI. (1918.-22.). Osmanski sultani igrali su kljunu ulogu u razdoblju uspona Carstva. - Turci, narod skupine turkijskih naroda naseljen u Maloj Aziji, bili su samo dio Osmanlija. Islamizirani Hrvati bili su Osmanlije, a ne Turci.

Osmanska vojska u svojim osvajakim pohodima sluila se ve ranije prokuanim metodama. Zapoinjala je pljakakim upadima u krajeve to ih je namjeravala osvojiti. Time ih je gospodarski oslabila, puanstvo prorijedila odvoenjem u ropstvo ili ga prisiljavala da bjei u sigurnije krajeve. Time je, ujedno, poljuljala moral i ulijevala strah meu one koji su ostali. Nakon toga slijedilo je osvajanje, nametanje osmanskog dravnog, drutvenog i gospodarskog poredka. I pored neposredne i stalne opasnosti od Osmanlija, smrt Ludovika II. dovela je u Slavoniji i Ugarskoj do unutranje borbe za prijestolje. Ferdinand I. Habsburki (1503.-64.) polagao je svoje pravo na osnovi ranijih ugovora, ali je vei dio ugarskog plemstva za kralja izabrao erdeljskog kneza Ivana Zapolju (1487.-1540.). Hrvatsko plemstvo na saboru u Cetini (l.I.1527.).odluciIo se za Ferdinanda jer ih je on uvjeravao da e im pomoi u obrani zemlje. Tjedan dana kasnije slavonsko je plemstvo za kralja izabralo spomenutog Zapolju. Unutranje borbe - to su Osmanlije potajno poticali - olakavale su im pljakake upade u hrvatske krajeve, to je jo vie siromasilo i slabilo zemlju. Budui daje Zapolja sve vie gubio oslonac i doivio poraz, sa sultanom je sklopio savez protiv Ferdinanda. Sultan mu je, kao svom podloniku, potvrdio posjede i gradove u Bosni i Slavoniji, a zapovjednik sultanovih janjiara (14.IX.1529.) ustoliio gaje na ugarsko kraljevsko prijestolje. Zapolja e se zato, neto kasnije, pridruiti sultanovoj vojsci u drugom pohodu na Be.2 Ujesen 1529. - na povratku s neuspjele vojne - dio osmanske vojske popalio je Poegu, pustoio Slavonijom te kod Kobaa preao Savu i vratio se u Bosnu. Od tada je puanstvo iz straha sve vie poelo naputati slavonsku Posavinu. U takvom ozraju ni Ferdinandov poziv na vjernost kralju, ni poziv na borbu protiv Osmanlija, nije nailazio na oekivani odaziv jer su po Slavoniji jo bili voeni lokalni okraji meu Ferdinandovim i Zapoljinim pristaama. Te unutranje borbe Osmanlije su iskoristili da proire i uvrste svoju vlast. Husrev-beg se, krajem 1535. i poetkom 1536., sukobio sa slavonskim velikaem Stjepanom Berislaviem koji je u tim borbama bio ubijen.3 Husrev-beg mu je odmah zauzeo gradove Dobor i Kobas u Bosni, Brod na Savi, Staru Gradiku i drugo. Brod je pao 31. srpnja 1536., Poega 25. sijenja 1537. a s njom i itava Poeka upanija. Prvi i jedini Ferdinandov pokuaj da preko generala Ivana Kacijanera zaustavi osmanska osvajanja i oslobodi Slavoniju, zavrio je/u listopadu 1537., tekim porazom njegove vojske kod Gorjana nedaleko od akova. Premda je ve tada Osmanlijama bio otvoren put u ostale dijelove Slavonije, zbogsukoba s Mleanima, nakratko su ostavili Slavoniju na miru pa su osvajanja nastavili 1540. zauzimanjem Jasenovca i Novske, a 1543. Bijele Stijene.4 Kransko je plemstvo ponegdje ostavljano na svojim posjedima, ali se moralo odrei znatnog dijela svojih dobara i prava. Ako je plemi primio islam, stjecalo je naslov bega5, a time mu je pruana mogunost da doe na vise poloaje/'
||
Usp. Branislav urdcv, "Srijem, Baka i Banat" vi Historija naivclu Jugoslavije, II, Zagreb, 1959, /kratica; urdev (1959^ I75s; Vjckoslav Klai, Povijest Htvata, IV, Zagreb, 1973, 417-426; V, 73-132 /kratica: Klai (1973/; Mirko Markovi, Bral\{ Kulturno povijesna monografija, Slavonski Brod, 1994, 91 /kratica: Markovi (1994)/; Hazim abanovi, Bosanski paalim Sarajevo, 1982, 56s /kratica: abanovi (1982)/. 3 Stjepan Bcrislavi, naslovni srpski despot (+1535), Ivanov sin, pripadao je malobrojnim slavonskim velikaima koji* su pristali uz austrijskog nadvojvodu Ferdinanda. U poetku je od Osmanlija uspjeno branio svoje posjede Vukovskoj urniji tc gradove izmeu Dunava i Tise. Budui da nije dobivao dostatno pomoi, gradove je 1529. prepustio Osmanlijama. Zat.o je bio uhien i skupa s majkom zatvoren u Budimu. Za pohoda Sulcjmana II. na Be 1532. pobjegao jc iz zatvora i stupiti^ sultanovu slubu koji mu je povratio posjede i gradove. Od tada je ratovao na strani Zapoljinih pristaa te im je pomog^ou osvajanju Slavonije. Kad se pokuao izmiriti s Ferdinandom, ubio gaje bosanski sandak Husrev-beg. Usp. Hrvatski biografski leksikon, l, Zagreb, 1983, 688-690; Hr\>atsku enciklopedija, 3, Zagreb, 1941, 424. 4 Usp. abanovi (1982), 58s, 61, 180. 5 beg - gospodin, naslov viih plemia. " Usp. Sabanovi(l 982), 16-20.
3

2) Neto prije 30. sijenja 1538. u sredinjoj Slavoniji ustrojena je nova vojno-upravna jedinica, Poeki sandak7, u sastavu Budimskog ejal.eta,8 - kome je. pripadala i slavonska Posavina - a od 1600., kad je osnovan Kaniki ejalet, pripojen je njemu.9 Unutar spomenutog sandaka, ubrzo je osnovan brodski kadiluk/0 premda se prvi put spominje 1545. god. U brodskoj tvravi bila je jaka posada od 1500 vojnika, a unutar kadiluka, uz Brod, bile su varoi Novigrad i Sikirevci te skela i varo u Dubocu. U brodskom kadiluku, uz nahiju" Brod, bile su (1545.) nahije: Vrhovine sa selima Zdenci, Zavrje, Slatinik, Donja Glogovica, Grabarje i dr.; Brezna za sela sjeveroistono od Broda te nahija Ravna (Ravan), sjeverozapadno od Broda, za sela na jugozapadnim padinama Dilja.12 U poecima osmanske uprave, nakon pada Jajake banovine, u Bosanskom Kobau osnovan je kadiluk, kome su, uz ranije posjede Jajake banovine, prikljueni dijelovi slavonske Posavine, dok 1557. nije osnovan azmanski, odnosno Pakraki, sandak - koji je bio u sastavu Bosanskog ejaleta - a ije e sjedite iz sigurnosnih razloga, neto prije 1607., biti preneseno u Cernik, koji je bio ujedno i sjedite kadiluka. Tu su sredinom XVI. st. nahije: Ceraik, Pakarski Sredel (u blizini Okuana), Bila Stina, Podvrki i agovina.13 3) Sve do osmanskih provala stanovnitvo slavonske Posavine bilo je uglavnom katolike vjeroispovijedi s neto drugih narodnosti, posebno Maara. S osmanskim prodiranjem dolazi novo puanstvo, pravoslavci i muslimani a neto se starosjedilaca islamiziralo. Tijekom osmanske vladavine veinsko poljodjelsko stanovnitvo bilo je katoliko, a muslimani su nastanjivali utvrene gradove, varoi i trgovita te plodnije zemlje oko njih. Na naputena zemljita Osmanlije su sustavno naseljavali novo ljudstvo iz unutranjosti. U tom su naroito koristili pokretljive Vlahe14 koji su na taj nain zadravali svoje stare i stjecali nove povlastice te donekle izbjegavali podreenost i kmetski odnos. Ve u poetku osmanske vladavine susreemo pravoslavne Vlahe kao njihove martologe.'5 Poseban poloaj tog pravoslavnog ivlja - zbog granice s Hrvatskom - bio je u Pakrakom odnosno Cernikom sandaku, naroito u gorskim predjelima. U tom kraju Osmanlije su, tvrave slavonske vlastele, pretvorili u sjedita svojih nahija, stavili u njih svoje posade, a po okolnim selima naselili gotovo iskljuivo Vlahe. Zato je taj kraj i nazivan Mala Vlaka.16 Ti su Vlasi imali obveze vojnika-krajinika, poglavito da straare na rjeici Ilavi i drugim pograninim mjestima. Uz njih je u martolokim etama bilo i neto katolika koji su nazvani "predavcima".17 Dio muslimanskog stanovnitva inili su doseljenici iz Srbije i Bosne a naroito domai ljudi koji su preli na islam. Naime, Osmanlije su u svojim osvajakim pohodima vrili jaku promidbu pozivajui sve stanovnitvo da ostane u svojim kuama a onima, koji se dragovoljno

'sandak - vojna i upravno teritorijalna jcdinica u Osmanskom Carstvu. ejalet, paaluk, bcgicrbegliik - najvia vojno-upravna jcdinica u Osmanskom Carstvu, sastavljena od vie sandaka. " Usp. Ncnad Moaanin, Poega i PoeStina u sklopu Osmanlijskog caivtva (1537.-1691.), Jastrebarsko, 1997, 32-34 /kratica: Moaanin (1997)/; Ive Mauran, Popis naselja i stanovnitva u Slavoniji 1698. godine, Osijek, 1988, 17 /kratica: Mauran (1988)/. 111 kadiluk - kotar, sudsko i upravno podruje u Osmanskom Carstvu. Vie kadilika sainjavalo je sandak, ' 11 nahija - upravna jedinica manja od kotara, okruja, 12 Usp. abanovi (1982), 217-219. n Usp. abanovi (1982), 223-225. w viah - u prolosti je oznaavao pastira, karavanskog prijevoznika, plaenog vojnika. Vlasima su Osmaniije nazivali krane, U Hrvatskoj je to bio naziv za pravoslavce. 13 martolozi - naoruani ljudi, pripadnici vojnog ustroja koji su Osmanlije organizirali u pograninim krajevima radi zatite granice, prikupljanja podataka i sudjelovanja u ratovima. v ,f ' U tom kraju Vlasi su imali posebnu organizaciju. Usp, abanovi (1959), 206-208. " Naziv jc od rijei "predati se", ostati pod Osmanlijama.
x

pokore njihovoj vlasti, da se nee nita dogoditi.18 Pozivali su stanovnitvo da primi islam jer e tako, uz zemlju, sauvati i svoje povlastice te ravnopravno sudjelovati u izgradnji i podjeli nove vlasti. Naime, Osmanlije nisu pravili razlike po krvi, jeziku i narodnosti, nego samo po vjeri. To je potaklo neke krane - izmuene ratovima i zbog straha glede budunosti u tuim krajevima da prihvate islam. Nakon poetnih veih prelazaka na islam,19 daljni proces islamizacije u slavonskoj Posavni bio je spor i nije imao ire razmjere. Meu rijetkim plemstvom na islam je preao Krsto Zeampe Svetaki, koji je drao tri-etiri grada u posavskoj Slavoniji, predao ih (1540.) sultanu a od njega dobio manji posjed s prihodima. Njegov sin Sulejman-beg bio je slavonski spahija20 a neki od njegovih potomaka beg u Kobau.21 Ubrzo su i na krane u, slavonskoj Posavini primijenjivani erijatski22 propisi prema nemuslimanskim podanicima. Oni su djelomice ovisili o raznim imbenicima, poglavito o politikim prilikama te brojanom odnosu muslimana i nemuslimana. Temeljne erijatske odrednice bile su: kranima je doputena sloboda kulta, sigurnost duhovnika i zatita imovine uz plaanje danka.23 Nisu smjeli podizati niti popravljati crkava ni samostana, niti napadati islam ili bilo koga ometati da prijee na islam. Pokuaj obraenja muslimana kanjavan je smru. Djeca iz mjeovitih brakova morala su biti muslimani. Bili su obvezni potivati muslimane i odijevati se razliito od njih. Osmanlijski porezni sustav bio je sloen a temeljni porezi bili su: zemljarina, glavarina, carine, nameti na sitnu stoku, obveza odravanja putova, mostova, primanje na konak, opskrba vojske hranom, popravljanje tvrava, prijevoz namirnica i vojnog materijala te feudalne obveze, kao desetina i slino.24 2. Veliki beki rat, osloboenje slavonske Posavine te ratovi do sredine XVIII. st. Nakon poraza osmanske flote kod Lepante (1571.), sruen je mit o njihovoj nepobjedivosti. Jo jae je u Europi odjeknuo osmanlijski poraz na kopnu pod Siskom (1593.), ime je zaustavljeno prodiranje u Hrvatsku i prema zapadu. I pored poraza pod Siskom, Osmanlije su u daljem ratovanju osvojili (1600.) Kaniu (Nagykanizsa) i tu ustrojili Kaniki ejalet. God. 1606., nakon etrnaestgodinjeg rata, bili su prisiljeni sklopiti mir na uurijekeitve u Dunav koji e dugo trajati. Uzrok postupnog slabljenja Osmanskog Carstva bio je gospodarske naravi, jer je

w Bosanski kralj Stjepan Tomaevi (1461.-63.) u jednom dopisu papi Piju H., tui sc kako Osmanlije iz osvojenih tvrava pozivaju seljake da prijeu njima i kako im obeaju slobodu. Kralj strahuje, jer ti jednostavni ljudi ne predmnijevaju da su Osmanlije lukavi i prijevarni. Usp. Marko Pcrojcvi, "Stjepan Tomacvi", Poviest hrvatsMi zemalja BiH, Sarajevo, 1942, 556. ''' Krajem studenog 1536. zagrebaki biskup imun Brdody pisao je hrvatskom banu Franji Baaniju kako jc, prema njegovoj procjeni, za pol godine oko etrdeset tisua katolika prel na islam. Usp. Markovi (1994), 92s. 211 spahija - naziv za bolje stojeeg domaina islamske vjere koji jc bio posjednik spahiiuka (lena) tc je u sluajurata bio duan ii u osmansku vojsku. 21 Usp. Hamdija Kreevljakovi, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1980, 159 /kratica: Kreevljakovi (1980)/; abanovi (1959), 208, Najvei dio osvojene Slavonije Osmanlije su podijelili na vlastelinstva-timare. U Pakrakom sandaku (1563.) bilo jc trideset spahijskih timara od kojih sii samo dva pripadala kranskim spahijama; Ju iju Katiu i Stjepanu sinu Krste Svetakog. Usp, abanovi (1959), 210. 22 erijatsko pravo je religiozno-graanski kodeks kojim sc ustrojava religiozni i podaniki ivot muslimana svake islamske drave, a u izuzetnim sluajevima primjenjivao se i na nemuslimane kad se obrate erijatskom sudu. Ono sadri propise o pravu vlasnitva, obveznom obiteljskom, nasljednom i kaznenom pravu, p sudskom postupku i si, 23 Uz ostale bio je i "danak u krvi", tj. uzimanje djeaka za janiarc, U naim se zemljama taj danak plaao do etrdesetih godina XVII. st., a od poetka tog stoljea mogao se pretvoriti u novani iznos. Tako jc 1604. umjesto 200 mladia,, koje jc uirne danka u krvi trebalo skupiti iz Poekog sandaka, plaeno 400 dukata. Nekako u to vrijeme uveden je i dulus koji su plaali franjcvci zato to su po Ahd-nami bili osloboeni nekih dravnih davanja. Usp, Hazim abanovi, "Slavonija", HNJ, II, Zagreb, 1959, 625, /kratica: abanovi (1959)/, 24 Vani sultanovi prihodi bili su od mostarina, skelarina, carina te porez na ribarenje. Stanovnici varoi i sela pored rijeka morali su popravljati i odravati mostove, odravati skele i sluiti kao vozari na njima i slino. Usp. urev (1959), 9-49; abanovi (1959), 2'1'ls; S.M. Daja, "Pravno-povijcsni obris poloaja krana u turskom carstvu", Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz JS. u 19. stoljee, Zagreb, 1971, 19-33, /kratica: Daja (1971)/; Hamid Hadibcgi, "Porez na sitnu stoku i korienje ispaa", POF, VIII-IX/1958-59, Sarajevo, 1960, 63-109.

izostajao ratni plijen te je sve vie dolazilo do izraaja raslojavanje i korumpiranje vojnofeudalne drave.25 a) U ljeto 1683. Osmanlije su, s golemom vojskom na elu s Kara-Mustafom, posljednji put izvrili prodor u srednju Europu, napali sjevernu Ugarsku i pokuali osvojiti Be. Nadali su se uspjehu jer je habsburki dvor bio zaokupljen agresivnom politikom francuskog kralja Luja XIV. (1638.-1715.) na zapadnim granicama Njemake te ureenjem odnosa s ugarskim velikaima. Beka je posada dva mjeseca odolijevala napadima dok joj nije stigla u pomo austrijska i poljska vojska. Poljake je predvodio kralj Jan III. Sobjeski (1629.-96.) pa su zajedno 12. rujna 1683. pod Beom teko porazili Osmanlije. Car Leopold I. (1640.-1705.) odmah je ponudio primirje, ali ga je veliki vezir odbio pa je udruena kranska vojska nastavila potiskivati Osmanlije. Vijest o porazu pod Beom odjeknula je Europom a naroito u osmanlijskim pograninim krajevima. God, 1684, u Slavoniji je dolo do ustanka pod vodstvom fra Luke Ibriimovia26. Zbog toga je muslimansko stanovnitvo zahvatio strah, te se ono u velikom broju poelo povlaiti prema Bosanskom paaluku. God. 1687. osloboeni su Osijek, Vukovar, akovo i vei dio Slavonije, osim Broda i Gradike. Ba odatle Osmanlije su vrili protuupade i protunapade pa j e ratna srea dugo vremena bila promj enjiva i neizvjesna. Poetkom 1688. Osmanlije su upadali u poeku kotlinu pljakali je a krane odvodili u roblje. Da bar donekle sprijei te upade, general Aenea Caprara, zapovjednik vojske u Slavoniji, naredio je da se razore tvrave u Cerniku i Bijeloj Stijeni a cerniko stanovnitvo da se silom preseli u Poegu.27 Posljednjih dana srpnja 1688. carska je vojska porazila Osmanlije i osvojila Brod a ve poetkom kolovoza i Gradiku. Ali, zbog poraza austrijske vojske u Srbiji, Osmanlije su ponovno sve ee upadali i pustoili Slavonijom. Kad su oni ponovno (18.IX.1690.) zauzeli Beograd, austrijska posada napustila je Brod a uoi povlaenja poruila tvravu i opkope, bacila u Savu 43 topa, unitila streljivo i hranu. Tako su Osmanlije ponovno preli Savu, zauzeli Brod, Gradiku, Cernik, Bijelu Stijenu, Pakrac i Poegu te napali Osijek. Meutim, u vanoj bitki kod Slankamena (19.VIII.1691.) osmanska je vojska doivjela teak poraz, a u tom je boju poginuo i veliki vezir sa oko 20000 vojnika. Vijest o porazu obeshrabrila je osmanske posade u Slavoniji pa su same neputale poloaje u Brodu, Gradiki i Pakrau. Tako je carska vojska 12. listopada 1691. lako, zastalno, ula u Brod, tri dana kasnije u Gradiku, a 17. listopada 1691. u Pakrac. Time je zavren rat za osloboenje Slavonije koji je trajao, od srpnja 1684. do listopada 1691. god. Budui da je u veljai 1695. umro sultan, a na prijesto doao ratoborni Mustafa II. (1644.1703.), koji je kod Temivara (1696.) pobijedio Friedricha Augusta I. nadajui se uspjehu, krenuo je i dalje. Kod Sente je osmansku vojsku, na elu s velikim vezirom Mehmed Elmaspaom, 11. rujna 1697. teko porazila austrijska vojska na elu s princom Eugenom Savojskim. Ubrzo nakon te bitke Savojski je preao Savu i dolinom rijeke Bosne od 11. listopada do 5. studenog 1697. otiao do Sarajeva, popalio ga i odmah se vratio. U ratu, koji se naziva beki rat,

* Usp. Daja (1972), 27-30; Mauran (1988), 17. Luka Ibriimovi (O.1620.-98.), franjevac, bio je gvardijan franjevakog samostana u Velikoj i vikar zagrebakog biskupa za Slavoniju. esto jc putovao u Be, Zagreb i Varadin pa je Osmanlijama bio sumljiv. Zato je dvaput bio zatvaran (jedanput osuen i na smrt) i oba puta uz otkup bio puten. Istaknuo se u borbama za osloboenje Slavonije (1687.-91.), naroito Poege. 27 Postupak generala Caprare izazvao je negodovanje u narodu i medu krajikim zapovjednicima. Ban Nikola Erd6dy pisao jc zagrebakom biskupu Mikuliu kako ruenje tvrava ne znai zapreku nego olakanje Osmanlijama da nesmetano mogu harati susjednim selima i odvoditi narod u roblje. U istom pismu ban iznosi kako mu je pisao zapovjednik iz Velike da su Osmanije, odmah nakon ruenja tvrave, spalili Cernik. Usp. Radoslav Lopai, "Slavonski spomenici za XVII. viek. Pisma iz Slavonije u XVII. vieku (1633.1709.)",- Starine JAZU, sv. 30, Zagreb, 1902, 80s /kratica: Lopai (1902)/; Ive Mauran, Izvjetaj Caraffine komisije o ureenju Slavonije i Srijema nakon osmanske vladavine 1698. i 1702. godine, Osije 1989, 13, /kratica: Mauran (1989)/.
2,i

Sveta liga (Austrija, Venecija, Poljska i Rusija) je nakon 13 godina ratovanja zastalno protjerala Osmanlije iz velikog dijela Panonije. Ti su vojni uspjesi i zvanino potvreni mirom u Srijemskim Karlovcima 26. sijenja 1699. god.28 b) Karlovakim mirom Osmansko Carstvo moralo je napraviti najvee zemljine ustupke u svojoj-povijesti i poslije toga nikad vie nije predstavljalo ozbiljniju opasnost susjednim dravama. Premda je mir sklopljen i povuene nove granice, ni pobjednici ni poraeni nisu bili zadovoljni. Prvo je naruen "vjeni mir", to ga je Porta2" 7. veljae 1699. potpisalas Mletakom Republikom koja je, premda gospodarski osiromaena, i dalje nastojala zadrati svoj nekadanji sjaj i ugled. Budui da su (1714.) Osmanlije poeli poduzimati ire vojne akcije protiv crnogorskih pobunjenika, a od mletake vlasti traili da ih ona ne pomae niti prima u svoje podruje, osmanske ete hvatajui pobunjenike upadale su i u mletako Primorje. Porta je predmnijevala da su lanice Svete lige zauzete sobom pa ne mogu pomoi Mleanima. Kako su se tamonje vlasti ogluivale o osmanlijske zahtjeve, Porta je 9. prosinca 1714. slubeno objavila rat Mletakoj Republici, koja je za to bila nespremna. Vei vojni sukobi poeli su u proljee sljedee godine.30 I Austrija se, gradnjom utvrda du svoje granice, pripremala za obranu i rat. Premda Osmanlije nisu to oekivali, Austrija je sredinom 1716. ula u rat na irokoj bojinici. Da bi, donekle, olakao osmanskim etama kretanje u smjeru Ugarske, Ibrahim-paa je upao u slavonsku Posavinu ali je kod Kobaa bio poraen i vraen. Glavna bitka bila je 5. kolovoza 1716. kod Petrovaradina u kojoj je Eugen Savojski ponovno porazio osmansku vojsku. Nakon te pobjede austrijska je vojska poela upadati i u sjevernu Bosnu. Pukovnik Petra31 s krajinicima je napao i osvojio Bosanski Brod. U borbama oko Dervente 15. kolovoza 1716. pobjedio je zapovjednika derventske tvrave Belagia te se s 200 krana i ratnim plijenom vratio u Slavoniju. Ohrabren tim uspjehom, pet dana kasnije, napao je Bosansku Gradiku koja je smatrana najboljom tvravom na desnoj obali Save - i zauzeo je. Dvije ete prele su Savu kod Bosanskog Kobaa zauzeli ga i sa sobom dovele 100 krana. Poetkom rujna carska vojska krenula je od Gradike prema Banja Luci i ondje porazila osmansku vojsku. U studenom 1716. Petra je s krajinicima ponovno preao Savu zauzeo vanu tvravu u Derventi, poruio je, a stanovnitvo oglobio. 20. studenog 1716. zauzeo je Odak i Dobor-kulu. Doborski se beg predao bez borbe a u dogovoru s austrijskim asnicima s 30 lanova posade otiao u Graanicu. Drugi odred carske vojske napao je Doboj - tvravu nije zauzeo - popalio je naselje, na povratku i Kotorsko, te su se oba odreda ve 24. studenog 1716. vratila u Brod. Tako je koncem 1716. austrijska vojska osvojila uski pojas bosanskog tla u sjevernoj Bosni.32

Usp. Lopai (1902), 98; Jorio Tadi, "Ratovi i oslobodilaki pokreti od II. opsjede Bea do beogradskog mira", HNJ, II, Zagreb, 1959, 811-818, 825-828; Mauran, (1989), 11-19; Tade Smiiklas, Dvjestogodinjica ailoboctenja Slavonije. Drugi dio: Spomenici o Slavoniji u XVII. vijeku (1640.-1702.), Zagreb, 1891, 34-37/kratica: Smiiklas (1891)/; Markovi (1994), 11104; Ercf Kovacvi, Granice Bosanskog pasulitka prema Austriji i Mletakoj republici po odredloama karlovakog mira, Sarajevo, 1973; Jozo Dambo, "Iz prve ruke o vojnom pohodu Eugena Savojskog na Bosnu 1697.", Bosna franciscana, 9 (1998), 137-148,/kratica: Dambo (1998)/. 2J ' Porta (Visoka porta) - diplomatski naziv za osmaniijsku carsku vladu u Carigradu. ?u Usp. Enes Pelidija, Bosanski ejalet ocl Karlovakog do Poaremkog mira, Sarajevo, 1989, 34-38, /kratica: Pelidija (1989)/; Jorio Tadi, "Austrijsko-turski ratovi u prvoj polovini XVIII. stoljea, HNJ, II, Zagreb, 1959, 830s, /kratica: Tadi (1959)/. 31 Maksimilijan Petra (1668.-1724.) kao pukovnik postao je (1711.) zapovjednik brodske tvrave. U ratu 1716. bio je ranjen, a nakon rata postaje generalom i zapovjednikom osjeke tvrave. Kao odtetu za rane i za hrabrost dobio je (1717.) trgovite Ccrnik i dio cernikog vlastelinstva, pa je obnavljao cerniku utvrdu. Njegova ena Marija von Beckcrs dopustila je franjevcima proiriti gradilite i graditi samostan. Usp. Julije Janula, Povijest Cernika i cemika samostanska kronika, Ccrnik, 1980, 163-164, /kratica: Janula (1980b)/. 11 Usp. Pelidija (1989), 189-206; Gustav Bodcnstcin, "Povijest u Posavine god. 171S-1739", GZM, god. XIX. (1907), 575-578, /kratica: Bodcnstcin (1907)/; Tadi (1959), 83ls. U ovom ratu posebno znaajno bilo je zauzimanje Beograda 17. kolovoza 1717. god.

28

Prema planu Eugena Savojskog trebalo je zauzeti Zvornik, Banja Luku i druge manje utvrde te podruje sjeverne Bosne pretvoriti u obrambeni bedem. Meutim, austrijska vojska, uz mnogo gubitaka, nije uspjela zauzeti Zvornik. Njezin drugi odred poraen je kod Bosanskog Novog pa je taj plan propao. Na Porti je, zbog unutranjih nemira, i pored gubitka Banata, dijela Beogradskog paaluka i pograninih mjesta u Bosni, rastao broj pristalica miljenja da je bolje im prije sklopiti mir s Beom negoli doivjeti koji tei vojni poraz. Na slina razmiljanja bio je prisiljen i Beki dvor, kako bi imao slobodnu vojsku u ratu sa panjolskom - jer su panjolci u meuvremenu (1717.) zauzeli Sardiniju - to je za habsburke interese bilo vanije. U mirovne pregovore uspjeli su ukljuiti i Mletaku Republiku premda su joj Osmanlije tijekom rata preoteli Pelopenez i skoro sve posjede na Levantu. Osmanlijama je uspjelo da se Austriji ustupi samo ono to je vojskom ve bila osvojila, a ne i one dijelove do kojih su dopirale njene predhodnice i gdje su drale strae. Vrlo povoljan mir za Beki dvor potpisan je 21. srpnja 1718. u Poarevcu. Tim mirom Austriji je pripao i uski zemljinji pojas sjeverne Bosne, zavisno od oblija tla. Uz politike potpisani su i povoljni trgovaki ugovori. Od sredine listopada 1718., za nepuna dva mjeseca, postavljene su granine humke u udaljenosti, jedna od druge, od etvrt do sat i pol hoda.33 c) U ratu za poljsko nasljedstvo (1733.-35.) austrijska je vojska trpjela poraze navie bojita pa su joj protivnici na kraju preoteli Siciliju, Napuljsko Kraljevstvo i manji dio Lombardije. Istodobno se Rusija spremala za rat s Portom i napala je, ujesen 1735., im je prestao spomenuti rat. Po ugovoru s Rusijom iz 1726. Austrija ju je morala pomagati u ratu jednim jakim korpusom, a poto je izgubila rat sa zapadnim dravama, nastojala je, zbog iscrpljenosti, izbjei svoju obvezu. Ipak se odluila za rat u nadi da e, osvajanjem Bosne i nekih drugih krajeva na Balkanu, nadoknaditi ono stoje izgubila u Italiji. U meuvremenu vojska bosanskog ejaleta sudjelovala je u ratovima s Perzijom. Odande se vratilo samo 10% bolesnih i iscrpljenih vojnika. God. 1732. pojavila se kuga koja je s prekidima harala deset godina. Meutim, im je Rusija zaratila s Osmanlijama, deset tisua vojnika bilo je otpremljeno na bojite od kojih je njih veina (14.VII. 1737.) izginula od eksplozije streljiva, a svi ostali bili su zarobljeni. Tijekom spomenutog rata pogranini kapetani iz sjeverne Bosne izvjeivali su bosanskog vezira Ali-pau Hekim-oglua kako se austrijska vojska priprema napasti Bosnu. On je ta izvjea prosljeivao velikom veziru koji je svakako elio da se ne remeti mir s Austrijom pa je naredio da bosanska vojska bude suzdrana. Ali kad je ve bilo posve oito da e Austrija napasti Bosnu, "skupi k sebi na vijee pasa s mulom, svu gospodu bosansku koliko prija i uini vijee. ta (da se radi), jerbo jur od cara pomoi ne mogadijahu imati, budui da se on zabavio s Moskovom na Oziji. Indi (onda) maknu paa po svemu paaluku da svatko imade ustati na vojsku tko godi more'sablju nositi. I tko ne bi poao da se imade obisiti na svojizijeh vratije." U srpnju 1737. austrijska je vojska napala Ostrovicu i Zvornik, a njezina glavnina - njih oko dvadeset tisua na elu s princom Hildburghausenom - krenula je na Banja Luku. Granine ete, a s njima i puanstvo, povlaili su se prema gradu. Budui da je princ oklijevao, Banja Luci je doao u pomo bosanski vezir

?? Opirna karta s novom granicom, selima na desnoj obali Save i slavonskim straarnicama iz L7I8. pod naslovom "Carta von dem Theil Bosnicn" nalazi se u prilogu spomenutog Bodensteinova lanka. - Mieanima je bilo krivo to jc poarcvakim mirom Dubrovaka Republika zadrala granicu uspostavljenu jo nakon karlovakog mira, a njihove su se posade morale povui iz Popova polja, Hutova, Carin i Zubava, kao i s uskog zemljinog pojasa koji se protezao od Herceg Novog i Risna. Povlaenje Mlcana iz navedenih mjesta Dubrovanima nije bilo dostatno sigurno pa su Osmanlijama ustupili Kick i Ncum na sjeveru, a Sutorinu na jugu, kako ni na jednom mjestu ne bi graniili s Mletakom Republikom. Tako jc Bosanski ejalet dobio dva izlaza na Jadransko more. Usp. Pclidija (1989), 239-259; Bodenstein (1907), 575-597; abanovi (1982), 93.

Ali-paa i u odluujuem boju 4. kolovoza 1737. nanio austrijskoj vojsci teak poraz i protjerao je preko Save. Ta pobjeda unijela je veliko samopouzdanje u redove osmanske vojske u Bosni, a mirom u Beogradu (1.IX. 1739.), Austrija je izgubila sva prodruja to ih je dobila poarevakim mirom. Pod Banjom Lukom su propali planovi Bekog dvora da se proiri na Balkanski poluotok. Punih pedeset godina nakon toga Austrija - gospodarski iscrpljena i bez sposobnih vojnih zapovjednika - nije protiv Bosne poduzimala nikakve vojne pohode.34 3. Stanovnitvo slavonske Posavine potkraj XVII. i u prvoj polovini XVIII. stoljea Tri okrutna rata tijekom samo pedeset godina imali su tragine posljedice na stanovnitvo Slavonije i Bosne jer je ljudstvo praktiki - zbog popunjavanja vojnih redova i gospodarstva bilo najtraeniji i najvredniji ratni plijen.35 a) Selidbe puanstva Osmanlije su sa sobom donijeli nemilosrdni nain ratovanja u kome se vodila borba ne samo s vojskom nego i s cjelokupnim puanstvom napadnute zemlje. Osmanski graniari, i mimo ratnih pohoda, esto su upadali u Slavoniju, pljakali je, ubijali i odvodili ljude u ropstvo pa je ona u vrijeme osmanskog zauzimanja bila djelomice pusta. Nova vlast je, kao to je ve spomenuto, u naputene i opustjele krajeve dovodila novo stanovnitvo, esto stoare iz dinarskih krajeva. Budui daje i to dovedeno kransko stanovnitvo ponekad bjealo meu austrijske podanike, osmanske su vlasti bile prisiljene da ga pojaaju naseljavanjem muslimanskog ivlja. Tako je i s osmanske i s habsburke strane bilo nasilnog preseljavanja, raseljavanja i u mirno doba, naroito ako je neka oblast bila zaraena hajduijom.36 Uz ratna i planska preseljavanja, desetljeima je trajao i tihi odlazak ljudi u bolje i zatienije krajeve. Biskup fra Marijan Maravi u izvjeu od 15. oujka 1655. biljei kako je iz Bosne, u posljednjih deset godina, u Prekosavlje i druge susjedne krajeve, preselilo preko 2000 obitelji, to je vie od 15000 katolika.371 pored nekih pojedinanih podataka, tijekom stoljea i pol osmanske vladavine imamo malo sauvane grae o etnikoj slici slavonske Posavine.38 1) Da je tijekom bekog rata slavonsko stanovnitvo bilo izloeno velikim pogiblima, svjedoi pismo fra Luke Ibriimovi zagrebakom biskupu Aleksandru Mikuliu (24.11.1688.) u kome se tui na slabosti carske vojske koju e Osmanlije, ako dou, protjerati. "Naime, vojska, koja se ovdje nalazi, nije dosada usmjeravala pozornost na ouvanje ovih krajeva, nego na upropatavanje Kristovih vjernika. A ucviljeni se kranski puk u velikom broju raselio, zato to nema nikakvih sredstava za ivot, pa se, ili opet podloe Turcima, ili e, ako ostane ovdje, umrijeti od gladi. A to se nipoto ne bi smjelo dogoditi, budui da je ivenih namirnica preostalo u veoma zadovoljavajuoj koliini, kako od kmetskih poreza, tako i od zapljene

Usp. Andrija Zirdum, Filip Lastri-Oevac 1700.-1783, Prilog kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine, Zagreb, 1982, 1012, /kratica: Zirdum (1982a)/; Hazim abanovi, "Bosanski paaluk u XVIII. stoljeu", HNJ, II, Zagreb, 1959, 1324-1326; Tadi (1959), 835-839. 35 Isto je vrijedilo i u ponovno feudaliziranoj Slavoniji, Jo sredinom XVIII, st. Marko Pcjaevi dao je nekom Butkoviu 200 for. "da na njegova imanja dovede naseljenika iz hrvatske i jo mu obea za svaku dovedenu glavu pet marijaa. Mnogi koji nisu bili zadovoljni sa novoureenom krajinom, prelazili sii takoer u graansku Slavoniju i dobivali trogodinji oprost od poreza." Josip Bosendorfer, Crtice iz slavonske povijesti.., Osijek, 1910; II. izdanje, Vinkovci, 1994, 408, /kratica: Boscndorfer (1994)/. Usp. Vasa ubrilovi "Seobe i etnike promjene u jugoslavenskim pokrajinama od XV. do poetka XIX. stoljea", HNJ, II, Zagreb, 1959, 840-853. 37 Usp. Euzcbije Fermcndin, Acta Bosnaepotissimum ecdesiastica... ab anno 95 usgue ad annum 1752, Zagrabiae, 1892, 475480,/kratica: Fermendin (1892)/. M Buturac predpostavlja da je, potkraj osmanske vladavine, u Slavoniji bilo oko 100000 muslimana, oko 70000 katolika, oko 30000 pravoslavnih i oko 10000 kalvina. Usp. Josip Buturac, Katolika crkva u Slavoniji za turskog vladanja, Zagreb, 1970, 213, /kratica: Buturac (1970)/.

kruarica od Turaka. Stoga se samo, zbog nebrige gore spomenute vojske za na osiromaeni kranski puk, gotovo dvije tisue ljudi obaju spolova nalazi jo uvijek u turskim rukama u ropstvu." Petnaestak dana kasnije Ibriimovi ponovno javlja kako Osmanlije ubijaju i odvode krane u ropstvo te, ako uskoro ne stigne neka pomo, propast e taj puk jer je vrlo malobrojan.39 Da Ibriimovi nije pretjerivao, svjedoi, etiri mjeseca kasnije, izvjee princa Ludvika Badenskog caru u kome ustvruje kako stanovnici Slavonije "ele prebjei u neprijeteljsku zemlju", jer je nova vlast* zbog vojnih potreba, stavljala na stanovnitvo nesnosne namete. Da bi sprijeio iseljavanje, odnosno bijeg puanstva, i da bi privukao nove doseljenike u zemlju, car se 1689. obratio svim podancima, uzeo ih u zatitu i kroz tri godine oslobodio daa, osim javne tlake i nekih drugih obveza.40 2) Tijekom sedam godina ratovanja muslimansko i dio pravoslavnog stanovnitva napustilo je Slavoniju i preselilo se u Bosnu i Srbiju, jer su starim gospodarima i tamo trebali vojnici i kmetovi. Bosanski franjevci - koji su cijelo vrijeme osmanske vladavine bili duobrinici i Bosne i Slavonije - neto iz straha od osvete a vie u nadi za boljim i sigurnijim ivotom preseljavali su puk iz Bosne u Slavoniju, Srijem i Podunavlje. O tome nam svjedoe nepotpuni i esto uopeni podaci o vremenu i broju preseljenih. Tako je iz dijela upa bosanske Posavine - to je potvrdio i biskup fra Nikola Ogrami - oko 1691. u Slavoniju preselilo 22300 katolika: Duboac 2700, Velika (Plehan) 2300, Majevac 1500, Vasiljevo (Penik) i Radunjevac (Dubica) 6500, Soanica 4500, Kusmadanj (Komuina) 5300.41 Pouzdaniju sliku o seobama u Slavoniju moemo naslutiti iz usporedbe izvjea biskupa fra Nikole Ogramia i izvjeafranjevakog pohoditelja Ivana de Vietrija. Naime, po Ogramievu izvjeu u sjevernoj se Bosni 1675. - na dijelu koji je donekle bio naslonjen na slavonsku Posavinu - nalazilo 15 katolikih upa sa 35183 katolika: Gradika 7000, Lijeve 1649, Orubica 1308, Linja 1180, Zablae 1670, Kusmadanj (Komuina) 2050, Soanica 1400, Duboac 2000, Derventa l200, Majevac 860, Vasiljevo 930, Radunjevac 1600, Modria 4120, Crkvie (Crkvina) 1915, remonica (Tramonica) 6301 katolika. Tome broju treba dodati 5900 katolika iz doline rijeke Bosne: Sarajevo 922, Visoko 300, Maglaj 467842 za koje je opravdano predpostavljati da ih je Eugen Savojski poveo sa sobom. On je, naime, u svom dnevniku 24. listopada 1697. zapisao: "Cjelokupni krani dolaze u grupama, trae zatitu i mole za dozvolu da smiju sa svojim stvarima doi u tabor, budui da ele napustiti zemlju i poi s nama. Ja se takoer nadam da u sve krane, koji se nalaze u zemlji, moi odvesti preko Save".43 Da se na tome sustavno radilo, svjedoci nam izvjea franjevakog pohoditelja fra Ivana de Vietrija koji 1708. u sjevernoj Bosni nije zatekao nijedne od ranije spomenuti katolikih upa.44 Uzimajui samo spomenute pouzdane podatke, iz Bosne je u Slavoniju prelo ili stradalo u ratu 41083 katolika, ne raunajui one iz drugih dijelova Bosne, posebno tuzlanskoga kraja, te pravoslavni ivalj to je skupa s katolicima prelazio ili silom preveden pod habsburku vlast. Neki su od njih, novonaseljenim selima, davali imena svojih sela iz sjeverne Bosne kao Rogolji, Bobare, Cage i slino45

Usp. Lopai (1902), 73-76; Mauran (3989), 12s, Prema saetom popisu iz 1688. u iroj okolici Osijeka, Poege i Virovitige bilo je samo 70 naseljenih, a 425 raseljenih seia i naselja. Usp. Smiiklas (1891), 32s. : Usp. Jaroslav Sidak, ^Hrvatska", HNJ, II, Zagreb, 1959, 1002; /kratica: Sidak (1959)/. Usp. Julian Jeleni, Spomenici kulturnog rada, I, Mostar, 1927, 3s; Mijo Batini, Djelovanje pwijevaca u Bosni i Hercegovini za pmh est viekova njihova boravka, II, Zagreb, 1882, 176. 42 Arhiv Propagande, Rim, SC, Bosnia, vol. II, f. 8l3r-841r. 43 Dambo (1998), 140. 44 Usp. Mijo Batini, Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj poviesti, Zagreb, 1885, 10-22. 45 Usp. Buturac (1970), 48s.
40 41

39

Mauran raunu daje 1696. god. "Slavoniju nastanjavalo svega oko 40000 stanovnika, to je oko 2{)% stanovnitva koje je Slavonija imala oko 1680. godine. Toliko demografskog unitavanja nije zabiljeeno nigdje u pisanoj povijesti Evrope."46 b) ivot i obveze stanovnitva u slavonskoj Posavini Vojna krajina u hrvatskim zemljama bila je podruje s posebnim vojnim poretkom na kojem je u XVI. st. s Osmanskim Carstvom uspostavljena granica kao vojnoobrambeni sustav i zdravstvena pogranina sluba. Nakon karlovakog mira njezin je teritorij proiren i na slavonsku Posavinu. 1) Premda se tijekom rata ivot sporo vraao u Slavoniju, Beki dvor se pourio da novoosvojene krajeve u Slavoniji stavi pod upravu Dvorske komore.47 Prema planu njezina predsjednika kardinala Leopolda Kolonia pripremljen je plan (1688.) da se popiu postojea i biva naselja, utvrdi njihov opseg, te pobiljee nekadanji vlasnici. Sa stanovnicima je trebalo ugovoriti godinji iznos poreza, a vlasnicima dobara prije osmanske okupacije - ukoliko vlasnitvo dokau - trebalo je vratiti dobra a ostala prodati na javnoj drabi. Pokuaj uvoenja komorske uprave, vojne vlasti u Slavoniji doekale su s nepovjerenjem, a protunapadi Osmanlija i ponovno zauzimanje slavonske Posavine odgodili su njezin rad. A kad su ujesen 1691. prestali ratni pohodi, stanovnitvo je i dalje ostalo u svojim gorskim i umskim sklonitima jer se carska vojska svojim postupcima nije razlikovala od Osmanlija. Ona je, zbog slabe i neredovite opskrbe, otimala sve do ega je mogla doi. Nastupom proljea 1692. zapoo je pokret slavonskog stanovnitva koje se polako poelo vraati u svoja nekadanja sela i selita ili osnivati nova naselja. Sve kue bile su male i skromne - to se moe vidjeli iz njihova opisa po selima - napravljene od pletena iblja, omazane blatom, pokrivne slamom, korama od drveta ili daskama. U poplavnim krajevima bile su izdignute od zemlje, na stupovima (sovama). Na osnovi odnosa na bojnom polju i ranijih iskustava, bilo je oito da e budua granica ii rijekom Savom. Zato su na prijedlog Ratnog savjeta povojaena sva sela slavonske Posavine, premda to nije bilo u interesu Dvorske komore. Komora je u studenom 1695. poslala svog izaslanika Martina Zemljaka s uputama da popie sva imanja i podvrgne ih komorskoj vlasti a pusto zemljite da dadne u zakup na nekoliko godina, da nadzire rad drugih slubenika, uredi sudstvo u kojem e, umjesto vojnih sudaca, suditi komorski slubenici. Smetnje su im stavljali vii i nii vojni zapovjednici. Oni su sav prihod na grub i nemilosrdan nain uzimali sebi, tako da je u zadnje tri godine, prema tvrdnjama slubenika, iz Slavonije pobjeglo vise od 500 obitelji.48 Iste godine general Guido Starhemberg, vrhovni zapovjednik u Slavoniji, izdao je proglas da e se Vojna krajina odvojiti od ostale zemlje u Slavoniji. U proglasu, uz ostalo, stoji, da je car "meni generalu i visokom komisionu svoje komore zapovidio i naredio, da se vojnik od teaka razlui, da se stanoviti meai od kraine postave i broj vojnikov da se upie i mista zabilee, u koim e pribivati i stajati, a ostalim krajinikom da se zabilee zemlje koje e posidovati brez ikakva danka i nameta, koju e milost uivati i oni, koi plau budu uzimati, i tako krainici nee biti podloni nikakvu

Mauran (1988), 9; usp. Vojna enciklopedija, 8, 522. Dvorska komora je odjei za gospodarstvo i financije Beke vlade, carska blagajna. Ona je postala jedini vlasnik zemlje iji su prihodi trebali biti upotrebljeni za izdravanje krajike vojske, inovnitva i drugog. 48 Usp. Mauran (1989), 21.
4

danku i nametu kao dosada, a oni, koi budu izvan kraine, u miru e posidovati svoja dobra i zemlje."49 Na traenje vojne komisije Zemljak je 3. travnja 1697. poslao izvjee o brojnom stanju vojske u Slavoniji. U dijelu slavonske Posavine bilo je: u Buju 4 konjanika i 50 pjeaka, u Cerniku 8 konjanika i 80 pjeaka, u Gradikoj 50 konjanika i 150 pjeaka, u Orubici 34 pjeaka, u Makovcu 20 pjeaka, u Davoru (Svinjaru) 50 pjeaka, u Siicama 40 pjeaka, u Kobau 100 konjanika i 150 pjeaka, u Dubocu 20 konjanika i 70 pjeaka, u Brodu i okolnim mjestima sve do Babine Grede 50 konjanika i 1012 pjeaka, ili ukupno 220 konjanika i 1526 pjeaka.50 Oekujui uspjene mirovne pregovore, Beki dvor je donio odluku da u novoosvojene krajeve poalje komisiju koja e u Slavoniji provesti novu organizaciju vlasti te odijeliti vojnu od graanske uprave. Carskim ukazom od 18. listopada i 7. prosinca 1697. na elo te komisije tavljenje Don Ferdinand Carl Grof Caraffa di Stigliano a uz njega je bilo nekoliko uglednih slubenika. Komisija je 14. sijenja 1698. stigla u Osijek i poela razgovore s generalom Guidom von Starhembergom iji su zahtjevi glede vojske bili pretjerani. Caraffa se tome suprotstavio smatrajui daje njemaka vojska duna braniti tvrave, a za narodnu miliciju je dovoljno da se oslobodi plaanja daa i dozvoli joj da se bavi obrtom i drugim poslovima. Neto novca moglo bi joj se dati za odore i obuu, odnosno kapu, opanke ili izme. On je smatrao da se ureenje zemlje ne moe provesti ako se prethodno ne izvri popis naselja, zemljita i puanstva. Tek kad se to uradi, mogue je odrediti iznos zemljinog poreza i pristupiti razdvajanju seoskog stanovnitva od graniara., Dok se Komisija bavila naelnim pitanjima, komorski nadzornik Martin Zemljak izradio je (30.1.1698.) ope i pojedinane upite buduim popisivaima. Za okruja: Brod, Duboac, Koba, Cernik, Dijanovac (Okuane) i Gradiku komorski slubenici bili su iz Baje: Franjo Balog i Georg Hapcz. Popisivai i njihovi pomonici sastali su se u Osijeku gdje su 3. oujka 1698. prisegnuli da e vjerno obaviti popis a izvjea uvati u tajnosti.51 Vojne vlasti, u novom pograninom podruju, zahtijevale su izgradnju tvrava, oruana, vojarni, stanova za asnike i drugo. Od puanstva su traile razne usluge, uzimale od njih proizvode a da nisu plaali. Nii vojni zapovjednici globili su narod, otimali ito, stoku ivino. Bezakonja i nepravde injene su u sudskim i upravnim postupcima. Prema izvjeu carskih povjerenika iz kraja 1698., vojska je sudovanje pretvorila u pljaku i bogaenje. Neki su zapovjednici prednjaili u nasilonom prisvajanju tuih prihoda i nisu se osvrtali na prosvjede komorskih nadzornika.52 Tijekom popisa biskup fra Nikola Ogrami nije dopustio popisivati akovo i sela koja su pripadala njegovoj vlasti." U svom radu Caraffa se pozivao na carsku odluku da se u Slavoniji, uzdu rijeke Save, odvoji Vojna krajina a vojniki status prizna samo onim stanovnicima koji ive na tom prostoru i obavljaju vojnu slubu. Zato je posebna komisija pregledala prostor od Babine Grede do Kraljeve Velike, uzdu rijeke Save, u irini jedne do dvije milje te je 27. srpnja 1698. izdala dokument o razdvajanju vojnika-graniara od seljatva.54

" Lopai (1902), 129; Mauran (1989), 2is. " Usp. Mauran (1989), 22s. 51 Usp. Mauran (1989), 24s; Lopai (1902), 161. 52 Usp. Lopai (1902), 124s, 129; Mauran (1989), 18-30; idak (1959), 1003. a Usp. Mauran (1989), 31, 53. Nakon pogibije' biskupa fra Nikole Ogramia Oiovia, Caraffa je akovako vlastelinstvo podloio upravi Dvorske komore. * Usp. Mauran (1989), 28, 31.

Tako je vojno-komorsko suvlae znailo uspostavu novog feudalizma i podjelu stanovnitva na podlonike Dvorske komore i vojnike-graniare u sastavu Vojne krajine. 2) Mirom u Srijemskim Karlovcima (26.1.1699.) mjesno stanovnitvo, uzdu nove granice, moralo je podizati straamice (ardake). Na spomenutom dijelu slavonske Posavine, uz rijeku Savu, bile su sljedee straarnice: Babina Greda, Sikirevci, Jaruge, Sivrica, Kopanica, Brodac, Novi Grad, Oroak, Keina, Svilaj, Oprisavaki Brod, Bogaz, Guska, Gradina, Butnaa, Kruka, Kamengrad, Bijala Kapa, Macal, Beg, Glogova, Bjelina, Viu, Brod, Melite, Slobodnica, Vrguzovci, Mamia Brod, Ukrina, Duboac, Struga, Gerlica, Busje, Oriovac, Pipli, Priac, Kamen, Kon, Cernik, Sopot, Kaoci, Vrbova, Mlinite, Grabrik, Topolje, Orubica, Trnava, Korana Beg, Mali Strug, Veliki Strug.55 14. rujna 1700. vladinim povjerenicima bilo je nareeno da urede Vojnu krajinu u Slavoniji. Nakon obavljenog novaenja, vojsku je trebalo rasporediti du granice, u postajama i straamicama.56 Svakom asniku57 i vojniku, prema inu i slubi, pripadala je plaa. U gotovini su primali jednu treinu, a za druge dvije treine dobivali su zemljite kao vojno leno, na uivanje i koritenje, s tim to je Dvorska komora bila gospodar a vojnik samo uivalac i korisnik zemljita. Ako je netko od njih izgubio krajike povlastice, bio je duan plaati sve javne obveze.58 U proljee 1702. zapoela je raspodjela zemljita i novaenje krajinika pa je do kraja rujna bila osnovana Vojna krajina. Krajiko stanovnitvo bilo je podijeljeno u etiri razreda. Prvom su pripadali oni koji su izabrani za vojnike bez obzira na in i vrstu slube. Drugi razred inili su straari u straarnicama (ardacima), a u treem krajinici zasluni u ratu. U etvrti razred pribrojani su oni koji su eljeli biti vojnici ali, zbog ograniena broja, nisu bili primljeni. Pripadnici svih etiriju razreda bili su osloboeni javnih poreza i davanja, osim ako se netko bavio trgovinom. Da bi se bolje razlikovali, krajinici su morali nositi oznake svog razreda i vojnog ina. Tijekom vremena poloaj graniara se mijenjao. Graniari su sami morali popravljati utvrde. U poetku im je bila plaana nadnica a onda je to ukinuto. A kako im je obveza tlake koila rad u poljoprivredi, radije su plaali prireze za izgradnju tvrava kako bi se nje oslobodili. No vlasti su prirez poveale i pretvorile ga u zemljini porez, a uz to su ponovno traile tlaku. Zato je krajinik-graniar bio opetreeniji nego drugi seljak jer je uz zemljine obveze morao vriti i vojnu slubu. Prema jednom izvjeu iz 1725. posavski su krajinici u tolikoj bijedi da nisu imali ni koulje na tijelu i da su posljednju imovinu prodavali kako bi platili zemljini porez. Tome zlu pridruilo se i "dobrovoljno" davanje darova asnicima i doasnicima jer plaa, koju su neki od njih dobivali, jedva im je dostajala za odoru i opremu te. su bili upueni na prihode sa zemlje pa su tjerali vojnike daje obrauju. Krajinici su postali neke vrste kmetovi svojih asnika.5'' Tako sudbina nije bila sklona puanstvu Slavonije.

v Usp. Mauran (1989), 37s. Prema karti iz 1718. broj straarnica je smanjen. 56 U Babinoj Gredi bila je eta pjeaka (100 ljudi: porunik, zastavnik, narednik, etiri desetara i 93 vojnika) i eta konjanika (50 ljudi: porunik, zastavnik, narednik, dva desetara i 45 vojnika), U Brodu je rasporeeno 100 pjeaka i 100 konjanika, u Kobau 100 pjeaka! 100 konjanika, a li Gradiki 100 pjeaka i 100 konjanika. Usp. Mauran (1989), 38s. 57 Brodski zapovjednik pukovnik Johann Ferdinand Kyba (Giba) barun od Kienstelda traio je od komisije 1200 forinti gostbine (Tafclgeld) i 600 forinti dodatka na poloaj, a od 2-3 tisue za izgradnju utvrda i 300 forinti za plaanje uhoda, zatim selo Pleternim ili Lipovac, pusta sela apnu i Ljcskovicu u okolici Plctcmice, a u okolici Broda majur s mlinom i 6 rali oranica, 200 kopaa vinograda, vei broj kosaca livada i kuu u Brodu. Komisija je zakljuila da sc pukovniku dade 1000 forinti godinje plae i dva pusta sela na uivanje u trajanju pet godina. Usp. Mauran (1989), 37-39. ^ Usp. Mauran (1989), 37-39. 59 Svaki krajinik (graniar) bio je vojnik od 16. do 60. godine. Budui da su se sami morali odijevati i hraniti, osim u ratu, izbila je 1751. njihova pobuna kojom nisu popravili svoj poloaj. Pobune su nastavljene sve dok poneto nije popravljeno. Usp. Sidak (1959), 1044s. '

"Umjesto aga i begova oni dobivaju nove gospodare u liku komorskih slubenika, vojnih vlasti i zemljoposjednika, pod ijom se upravom njihovi ivotni uvjeti pogoravaju i moda ak postaju tei nego za osmanske vladavine."60 Kad je poslije 1715. uvoena stajaa vojska, vojni zapovjednici - smatrajui slavonsku Posavinu svojom kolonijom - nalazili su naina izrabljivanja globama i tlakom. Tijekom vremena vrena su preoblikovanja unutar Vojne krajine, ali ona, uglavnom, nisu puno popravljala poloaj krajinika. Sve je to, donekle, znalo kransko stanovnitvo u susjednoj Bosni - od kojih su neki iz Vojne krajine prebjegli u Bosnu - pa je zato brodski zapovjednik Petra tijekom vojnih pohoda 1718. preporuio da ih se naseli u osvojenom dijelu Bosne ili ih se preda komorskoj vlasti u Osijeku da im ona d o z n a i zemljita pored Drave, jer "ti ljudi radi svog promjenjivog i uvijek na:zlo naginjajueg -osjeaja ne bi trebalo da se ostave blizu rij eke Save".6' Osnivanjem Vojne krajine prostor uz rijeku Savu u Slavoniji bio je pretvoren u golemu vojarnu i stalno izvorite vojske koja e ii na bojita diljem Europe. Kad je tu dolazilo do veih zalouporaba, krajinici su -pristajali da odlaze izvan Krajine samo na tono odreeni rok. Na pokuaje da ih silom zadre u borbi, odgovarali su -masovnim bijegom ili odmetanjem u hajduke.62 4. Vjerske prilike u.slavonskoj Posavini Budui daje prostor, to obraujem, uski pojas uz rijeku Savu, o njemu je, glede vjerskih prilika, malo grae. Njegov, posebno prigorski kraj, bio je gusto naseljen. To svjedoi i injenica da se od sadanjih 185 naselja, njih 70 poimenice spominje u srednjovjekovnim povijesnim izvorima. Prema povijesnim pokazateljima, u slavonskoj Posavini su tijekom srednjeg vijeka ivjeli katolici. Glede crkvenih struktura, glavnina je pripadala Peujskoj, uski zapadni dio do Dragalia Zagrebakoj, a prostor od rijeke Save do akova JBosanskoj biskupiji. Da je .na tom prostoru bio bujan vjerski ivot nasluujemo - zahvaljujui komorskim popisivaima*-1, kanonskim i drugim izvjeima - po malobrojnim sauvanim srednjovjekovnim crkvama i kapelama, a mnogo vie po njihovim ruevinama i starim crkvitima. Nakon 150-godinje osmanske vladavine, u spomenutim su izvorima, zabiljeene 38 kamenih crkava, kapela ili njihovih ruevina. To su, navodim od zapada prema istoku: Bijela Stijena (sv. Barbare), Laevac (nepoznatog sveca), Dragali (sv. Ivana Krstitelja), Prva (Svih svetih), Cernik (nepoznatog sveca), Reetari (sv. Ivana Krstitelja), Opatovac (sv. Stjepana), Zapolje (sv. Nikole), Bain Dol (sv. M. Magdalene), Drenik (sv. Grgura), Banievac (sv. Martina), Tisovac (sv. Kria), Otri Vrh (sv. Ladislava), Staro Petrovo Selo (nepoznatog sveca), Vrbova (sv. Jurja), Bili Brig-Dubovac (BDM), Srednji Lipovac (sv. Luke), Pavlovci (sv. Nikole), Dragovci (sv. Mihovila), Luani (sv. Margarete), Oriovac (sv. Emerika), Koba (BDM), Lovi (sv, Martina), Gornji Andrijevci (nepozatog sveca), Brino (Snjene Gospe), Grgurevii (sv. Jurja), Brodski Zdenci (sv. Petra), Glogovica (sv. Stjepana), Gornji Slatinik (sv. Katarine), Podcrkavlje (sv. Benedikta), Grabarje (sv. Josipa), Podvinje (sv. Antuna), Brod (sv. Marka), Klakar (nepoznatog sveca), unjevci (sv. Martina i sv. Mihovila), Vrhovine (sv. Jurja) i Garin (sv. Petra).64
a Mauran (1989), 9. " fr ' Bodenstein (1907), 581. "J Usp. idak (1959), 1031-1035. M U srednjem vijeku crkve od kamena biic su ujedno i utvrde u koje se u vrijeme bilo kakve opasnosti moglo skloniti stanovnitvo. Komorski ih inovnici biljee iz slinih fortifikacijskih potreba. M Usp. str. 166, 170, 87, 146, 62, 243, 65, 248, 58, 246, 59, 305, 299, 301, 308, 150, 160, 155, 152, 210, 214, 217, 49, 252. 250, 256, 223, 229, 230, 236, 232, 278, 281, 136, 103, 108,- 98.

Tijekom prodora Osmanlija i zauzimanjem slavonske Posavine raspale su se crkvene hijerarhijske strukture i ustrojstva redovnikih zajednica. Sveenici, redovnici i mnogobrojni krani morali su seliti prema sjeveru ili sjeverozapadu. Zarobljeni su dijelom prodani u roblje, islamizirani, ili su ostali kranski kmetovi. Najvei dio kranskih graevina bio je poruen a neke od njih pretvorene su u islamske bogomolje.65 Brigu za malobrojno katoliko puanstvo u Slavoniju preuzeli su franjevci provincije Bosne Srebrene.66 Oni su od ranije bili zatieni Ahd-namom, poveljom sultana Mehmeda II. to je

(1463.) dana fra Anelu Zvizdoviu. Franjevaka pokretljivost i djelatnost tijekom XV. i XVI. st. slikovito je izraena rijeima: "Kud god Turin ordom (maem), tamo fratar torbom!" Taj novi duobriniki sustav bio je pretpostavka da su mogli preivjeti osmanske prodore i nastaviti djelovanje pod tekom i dugotrajnom nekranskom vlau. Bez stalnog boravita, gostovali s-u po katolikim kuama, oblaili graansko odijelo, a u sumnjivim okolnostima predstavljali se kao rodbina, "ujaci", domaina gdje su zateeni.

U drugoj polovici 1660. muslimanski putopisac Evlija clcbi proao je Slavonijom. U svom putopisu biljei kako se u Cerniku "nalaze prizemne i jednospratne kue, a sve su pokrivene sindrom. Od bogomolja ima dvadeset i jedna damija (mihrab). U tri se klanja duma-ntimaii. Samo te damije nisu pokrivene olovom. Damija u ariji je lijepa," U Bijeloj Stijeni ima jedna damija. U brodskoj tvravi nalazi se "SuIcjman-hanova damija, koja je ranije bila crkva". Usp. Evlija elcbi, Putopis, Sarajevo, 1967, 230, 232, 239, /kratica: elcbi (1967)/. '''' Jo su pape Urhan V. (1369,) i Etigen IV. (1446.) franjevcima u Bosni - u njihovu radu s bosanskim krstjanima - predali misijsku odgovornost i katoliko duobrinitvo. Dugogodinji raci i izvanredni uvjeti te zahtjevnost cvadeoskog svjedoenja silila ih je na prilagodbu, traenja svoga identiteta u novim prilikama. Stvarajui program katolikog djelovanja nisu robovali davnim propisima ili ustaljenim sustavima, nego su - vodeni cvacoskim duhom - traili i stvarali nove oblike pa se njihova djelatnost) u ve uhodanim strukturama, ponekad inila kao nedosljednost ili ak nered.

a) Bosanski franjevci u slavonskoj Posavini 1) irenjem Osmanskog Carstva, rasla je i provincija Bosna Srebrena. Ona se, od sredine XVI. st., prostirala na golemom prostoru od Budima i Temivara na sjeveru, do granica Dubrovake Republike te uz jadransku obalu do Karina i Obrovca na jugu i jugozapadu, Bihaa, Petrinje (untia) i Virovitice, na zapadu. Zbog nepovoljnih politikih prilika, slabe prometne povezanosti i pogibeljnosti putovanja, svoju duobriniku djelatnost ustrojili su po samostanskim podrujima! Mnogo tekoa imali su zbog nedostatka osoblja. Zato je svaki samostan, uz duobriniko, ve od poetka morao biti i odgojno sredite. Po upama su sabirali djeake, pouavali ih u

BOSNA SREBRENA PRED DIOBU 1735.GOD.

SASTAVIO' ANORIJA ZlROUM

IZRAOfO: NIKOLA BADANKOVlC, U99.GOO

osnovama pismenosti, a onda poneke od njih slali na kolovanje u samostane gdje su za to bili odreeni uitelji. Neki od njih su, nakon samostanske kole, ili na vii studij u inozemstvo. Kad su se u Slavoniji ustalile politike prilike, franjevci su (1575.) od Osmanlija dobili doputenje da obnove ranije naputeni franjevaki samostan sv. Augustina u Velikoj kod Poege. Taj je samostan postao jedan od sredinjih samostana Bosne Srebrene i on je preuzeo duobriniku djelatnost u velikom dijelu Slavonije.67 Iz njega e franjevci - a nakon bekog rata i iz novoosnovanih samostana u Brodu, Cerniku i Staroj Gradiki - sve do 1753. voditi duobrinitvo cijele slavonske Posavine.
fi7

Usp. Franjevci Hrvatske provincija A . irila i Metoda, Zagreb, 1992, 27. T

O franjevakoj djelatnosti saznajemo djelomino iz oskudnih izvijea tijekom XVII. st. Veliki su franjevci (1623.) - ne raunajui Poetinu i okolicu - sluili upe: Cernik, Posavinu, Ratkovicu, Brod, Dubovik i Vrhovine; samostan u Visokom, Gradiku i Orubicu, a samostan u Modrii Sikirevce.68 Djelomina slika kranskog ivota moe se dobiti iz biskupskih duobrinikih pohoda slavonskom Posavinom. Tako je biskup fra Tomo Ivkovi (1626.-30.) u upama i podrunim kapelama na tlu slavonske Posavine krizmao: u Garinu 585 katolika, u Vrhovinama 880, u Brodu 1005, u tivici 260, u Luanima 1291, u Brinu 111, u Buju 594 i u Sikirevcima (Rastiu) 650. Premda se nekoliko puta navraao u neke upe, ili njihove podrune kapele, ipak 5376 krizmanih katolika puno govori.69 Desetak godina kasnije (u travnju i svibnju 1638.) biskup fra Jeronim Lui krizmao je: u Buju 376, u Brinu 157, u Duboviku 372, u Garinu 480, u Vrhovinama 586, u Brodu (Podvinju) 1523, u Luanima 449, u Ratkovici 345 i u Cerniku 530 katolika, tj. 4818 krizmanika.70 Izneseni podaci, a i drugo, govori o napuenosti slavonske Posavine i plodnoj duobrinikoj djelatnosti bosanskih franjevaca.71 2) Beki rat izmijenio je politiku kartu jugoistone Europe pa se franjevaka provincija Bosna Srebrena - najprostranija crkvena organizacija u povijesti Hrvata - koja je stoljee i pol skladno djelovala, nala u tri meusobno neprijateljske drave: Habsburkoj Carevini, Osmanskom Carstvu i Mletakoj Republici. Dok je u Bosni propalo 70% samostana, a neki njihovi lanovi preli u novoosloboene krajeve, dotle je u Slavoniji - gdje su 1693. bila dva samostana (Velika i Naice) - njihov broj brzo rastao. Duobrinitvo u slavonskoj Posavini, uz Veliku, Modriu i Kraljevu Sutjesku, preuzeli su jo i franjevci iz Broda, Cernika i Stare Gradike, a cijeli kraj, osim okolice Vrpolja, bio je pripojen Zagrebakoj biskupiji.72 upe su i dalje, po franjevakim duobrinikim povlasticama, bile crkveno-pravno vezane uz spomenute samostane a vodili su ih poglavito lanovi dotinog samostana. Tu ustrojbu u poetku prihvaa Zagrebaka biskupija a franjevci u njoj nastavljaju svoju djelatnost. U postavljanju upnika gvardijani su - uz suglasnost provincijala i biskupa - imali odlunu rije i oni su, nekoliko put godinje, nadgledali njihov rad, o njemu izvijeivali provincijala i brinuli se o trajnoj duobrinikoj formaciji upnika i njihovih pomonika. Budui da je upnika sluba imala niz obveza i zadataka, franjevci su - uz svjedodbu o uzornom vladanju pred posebnom komisijom polagali upniki ispit i tek nakon njega preuzimali upu. Sadraj ispita, uz ostalo, bio je u vjeronaunoj pouci djece i odraslih, to je bila osobita dunost svakog upnika. Franjevaki pohoditelj fra Ivan de Vietri u svom izvjeu (1708.) izraava zadovoljstvo nad katehetskim radom franjevaca po upama, spominjui kako mnogi upnici pruaju djeci i prve spoznaje u itanju i pisanju. Tijekom premjetaja upnici nisu smjeli, osim osobnih stvari, sa sobom nita nositi. Suviak je iao u samostan za izdravanje kola te starih i bolesnih lanova.

Usp. Pandi Basilius, "Rclatio dc provincia Bosnac Argcntinae O.F.M. an. 1623 s. Congrcgationi dc Promaganda Fide exhibita", u Ratlovi Htvatskog povijesnog instituta u Rimu, Rim, 1965, 211-234, /kratica: Padi (1965)/; Andrija Zirdum, "Provincija Bosna Srebrena u vrijeme Matije Divkovia (1563.-1631.), Zbornik radova o Matiji Divkoviu, Sarajevo,! 982, 288, /kratica: Zirdum (1982b)/. U Velikoj kao duhovnom i vjerskom sreditu tijekom vremena boravilo jc 20-30 franjevaca sveenika, f> " Usp. Krunoslav Draganovi, "Izvjee fra Tome Ivkovia, biskupa skradinskog, iz godine 1630.", Croatia sacra, god. IV, Zagreb, 1934, 74-77, /kratica: Draganovi (1934)/. 711 Usp, Krunoslav Draganovi, "Biskup fra Jeronim Lui, njegovo doba i izvjee Svetoj stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji (1638), CCP, god, VI., br. 10, Zagreb, 1982, 90s, /kratica: Draganovi (1982)/. Medu njima nije moglo biti puno odraslih osoba, jer je fra Tomo Ivkovi, prije desetak godina, krizmao u istom kraju. 71 Kako nizanje arhivske grae iz uljeg vremenskog razdoblja i na irem prostoru, poglavito iz konfliktnog stanja, bez ireg i dubljeg sagledavanja problematike - daje sve bilo jasno ne bi se obraali Kongregaciji - moe dati nepotpunu i krivu sliku zbivanja, primjer je Buturac (1970), 64-162, 72 Usp. Zirdum (1982a), 17s. Stare granicc biskupija bile su zaboravljene pa jc spor izmeu zagrebakog i bosanskodakovakog biskupa, oko novog razgraniavanja, trajao sve do 1701. god,

68

Velike radne i druge obveze te ve spomenuto siromatvo puka nije franjevcima doputalo ozbiljnije graditeljske pothvate. Po selima su, esto na ruevinama crkava ili pored njih, graene drvene kapele u kojima su povremeno sluili mise, ispovijedali i prieivali za Uskrs i Boi te drali blagoslove polja. Zatitnici (patroni, kirvaji) kapela bili su crkvena protenja po kojima su pojedina sela postala poznata i prihvaena u okolini.73 upni domovi bili su od drveta, mali i neprimjereni, a odravao ih je upnik uz pomo upljana. upnikovi prihodi bili su vrlo skromni, jer veina upljana nije mogla plaati ni takse ni lukno74 pa su se upnici izdravali vlastitim vrtom, vinogradom ili pronjom. A kad su se prilike ve ustalile - u Vojnoj krajini donator je bio austrijski car - god. 1734. izvren je opis prihoda upnika koji je trebao posluiti kako bi se vidjelo koliko pojedinim upnicima nedostaje za pristojan ivot. Rezultati oituju veliko siromatvo.75 Kad je ve bilo oito da e franjevcima biti oduzete sve upe u Slavoniji, zapovjednik Vojne krajine general Franjo de Gaissruck svojim dopisom od 20. veljae 1752. zagovarao je njihov ostanak. Kao razloge navodi - to je ujedno i karakteristika njihove djelatosti - kako franjevci, zbog stoljetnog zajednitva s pukom, uivaju njihovo povjerenje i potovanje. Dolaskom svjetovnih sveenika puk e upasti u dvostruki troak, izdravanja novih upnika a i pomaganja franjevcima. Franjevci su, u svojoj skromnosti, primali i prinose u hrani, a ne samo novac. On misli da e sveenike trebati izdravati iz sveenike blagajne jer nee imati dovoljno prihoda po upama. Za Ratno vijee kao patrona "upa u Krajini biti e velik izdatak dovoenje sveenika na upe u Slavoniji, jer nema svjetovnog sveenstva u blizini. Uz to, ranije su vojnim vlastima bila predloena tri kandidata, od kojih su oni jednog izabrali, a sad to nee moi biti" i slino.76 3) Ubrzo nakon ratnih sukoba koncem XVII. st, poela su presizanja u franjevaku duobriniku i drugu djelatnost. Zato su lanovi Bosne Srebrene sabirali svjedoanstva o svojoj dugoj prisutnosti i djelovanju tijekom osmanske vladavine kao i svojim prinosima tijekom bekog rata. Potvrde o tome dala su razna slubena tijela ili osobe, vojni zapovjednici, gradske uprave, pojedini biskupi te carevi Leopold I. (1703.), Josip I. (1705.), kardinal Koloni, Karlo VI. (1712.)77 a poslije i Marija Terezija (1741.). Na osnovi prispjelih svedoanstava Kongregacija je (1712.) odobrila franjevako duobriniko djelovanja a kaznila neke koji se s time nisu mirili.78 Onda pojedini biskupi nisu vie otvoreno radili na oduzimanju upa, nego su pojedine podrune crkve proglaavali upama. Spomenuta svjedoanstva i pokuaji obrane franjevake duobrinike djelatnosti vrijedili su dok se na carskom dvoru nije promijenilo raspoloenje prema redovnicima uope, pa time i premafranjevcima/Naime, Marija Terezija dola je pod utjecaj jansenista, iji su stavovi sve vie dolazili do izraaja u crkvenim pitanjima, ukljuujui tu i oporbu prema redovnitvu openito, a njihovu duobrinitvu napose, to e pod Josipom II. (1741.-90.) dovesti do ukidanja redovnikih zajednica, samostana i oduzimanja njihovih dobara. Tako je Beki dvor utke

Usp. Emanuel Hoko, "Slavonsko-podunavski dio Bosne Srebrene u doba njezinih dviju dioba", Kai, god, XVII, Split, 1985, 110-120, /kratica: Hoko (1985)/; Batini (1885) 10-22; Kronika Franjevakog samostana u Brodu, na Savi, 1. (1706.1787.), SSav. Brod, 1995, 45-73, /kratica: Kronika I (1995)./. 74 lukno - davanje Crkvi u novcu ili proizvodima. 75 Usp. Stjepan Sran, Katolike upe u istonoj Htvatskoj 1733J34. godine, Osijek, 1995, /kratica: Sran (1995)/. Usp. Emericus Pavich, Ramus viridantis olivae.seu paraphrastica et topographica descriptio provinciae nuper Bosnae Argentinac jam veros. Joannis a Capistrano noncupatae..., Budae, 1766,183-185, /kratica: Pavich (1766)/; Hoko (1985), 115. 77 Usp. Filip Lastri, Pogled starina Bosanske provincije, Sarajevo, 1977, 102-107; /kratica: Lastri (1977)/; Hoko (1985), 110Kongregacija je zabranila biskupu Bakicu dirati u duobrinika prava Bosne Srebrene, pa mu je bilo nareeno da napusti akovo. Od 1729. do 1740. boravio je u Varadinu i u vezi s tim do smrti nije vie nita poduzimao. Usp. Emericus Gai, Brevis consectus historicus dioecessium bosnesnis-diakovensis et Syrmiensis, Osijek, 1944, 37-39.
w

73

116.

preao preko postupka zagrebakog biskupa Franje Thauszyja, kad je 16. rujna 1753. oduzeo upu u Poegi, a ubrzo i sve upe u slavonskoj Posavini, osim samostanskih upa u Cerniku i Staroj Gradikoj.79 b) Duobrinitvo pravoslavaca Pravni poloaj Pravoslavne crkve u Osmanskom Carstvu uredio je sultan Mehmed II. (1453.) kad je osobno uveo u posjed patrijarha Genadija Skolarisa. Od tada je njihov visoki kler Porta, na prijedlog svetog sinoda, imenovala carskim ukazima. Zato je vii pravoslavni kler bio izuzet ispod osmanlijske lokalne vlasti, a imao je pravo od svojih vjernika legalno ubirati dabine. Time je Pravoslavna crkva ostala u svojim feudalnim stukturama koje je imala i u Bizantskom Carstvu. Vlasti se nisu mijeale u njihove obiteljske, brane i nasljedno-pravne odnose, koje su oni rjeavali po obiajnom pravu. Suci su bili vjerske starjeine ili knezovi.80 Pravoslavni ivalj naseljen je u veem broju u zapadnom dijelu Slavonije, na ondanjoj granici prema Hrvatskoj, tj. od Poekog polja do Pakraca i stubotskog grada, na sjever do Voina. God. 1563. u tom je kraju bilo 410 vlakih kua koje su imale svoju posebnu ogranizaciju. Njihova je zadaa bila uvati granicu prema Hrvatskoj na rijekama: Ilovi, Breznici>-Bukovici i Dobrovici. S pravoslavcima su doli i njihovi sveenici. Potkraj XVI. st. spominje se Poeka eparhija, a duhovno sredite bilo je manastir u Orahovici, gdje je 1593. sagraena nova crkva. Njihov episkop je 1595. preao u Hrvatsku, to je bio povod mnogima da se (1593.-1603.) presele pod austrijsku vlast, s istim obvezama a povoljnijim ivotnim uvjetima.81 Poto je pogranini dio Hrvatske prema Osmanlijama bio gusto naseljen, austrijski carevi su odredili da se - bez njihove posebne dozvole - pravoslavci vie ne smiju naseljavati. U vrijeme bekog rata, neki su pravoslavci prebjegli u Hrvatsku a nakon osloboenja opet se vraali u svoja sela. Oko 1691. u Slavoniju je dolo novih pravoslavaca iz Bosne koji su, ne samo popunili ranija, nego i naselili mnoga stara opustjela sela, krei ume za kue, livade i vinograde. A kad je 1702. u slavonskoj Posavini ustrojena Vojna krajina, poelo je stalno doseljavanje pravoslavaca iz Banovine i Like.82 Pravoslavci su imali vie pravoslavnih upa (parohija), posebice u zapadnom dijelu slavonske Posavine, a neke od njih - prema popisu kua 1734. i 1759. - bile su male.83 Ovaj povijesni okvir trebao bi pomoi kod itanja i razumijevanja sabrane izvorne grae1. Prevedeno izvjee komorske komisije vrlo je vrijedno, ali ga u nekim izjavama, bilo zbog neznanja ili straha, treba uzimati s rezervom. Slino je i s postupcima vojnih vlasti, koji u izvjeima djeluju i previe otmjeno.

''' Usp. Hoko (1985), 110-116; Julije Janula, Franjevci u Cerniku, Poega, 1980,/kratica: Janula (1980a)/. Usp. Daja, (1971), 25. Usp. abanovi,(1959), 207s, 623s, Buturac (1970) 35, 40, 49, 70; Mirko Valenti, "O etnikom korijenu hrvatskih i bosanskih Srba", asopis za suvremenu povijest, 24 (3), Zagreb, 1992, 1-21; Snjeana Buzov, "Vlako pitanje i osmanlijski izvori", Povijesni prilozi, 11, Zagreb, 1992, 39-60. K Usp. Spomenica o srpskom pravoslavnom vladianstvu pakrakom u slavu etrdesetgodinjice episkopstva, ezdesetgodinji svelenilui slube, i osamdesetpetogodinjice ivota vladike Mirona, Izdanje svetenstva vladianstva pakrakog, Novi Sad, 1930, 18-21,/kratica: Spomenica (1930)/. Usp. Spomenica (1930), 211-214.
m

GLAVNI DIO

I. OPINA BEBRINA
1.1. BANOVCI Banovci se nalaze 16 km jugozapadno od Slav. Broda, izmeu autoceste i rijeke Save, 3 km juno od Bebrine, 90 m n/m. Svoje su ime, ini se, dobili po vojnicima iz banove ete koji su ondje boravili.1 Selo se spominje 1451. kao vlasnitvo jednog od potomaka plemike porodice Jakua (Jakuevia). Nije obraeno u komorskom popisu 1698., ali ga je, samo godinu dana kasnije (1699.), Muller ucrtao u topografsku kartu pod imenom Banovac. Iz spomenute karte vidi se kako je okolica bila obrasla umom.2 Nakon odlaska Osmanlija, tragova dugogodinjeg rata i kasnijih vojni na Bosnu, Banovci su ubrzo ponovno postali vitalno selo. Prema izvjeu kanonske vizitacije 1730., imalo je 40 kua, novu drvenu kapelu sa slikom Preobraenja Gospodnjeg te groblje etvrt sata udaljeno od sela. Izvjee su (1734.) ispred sela potpisali desetar uro Halavani i Mihovil Halavani.3 God. 1746. u Banovcima su bile 33 kua i 54 obitelji. U izvjeu 1758. napominje se kako im je kapela, dimenzija 4x3 m4, dotrajala, da su mjetani eljni graditi novu ali im to - jer su preoptereeni obvezama i nametima - jo nije mogue. Pored ulaza u kapelu, bilo je postavljeno zvono od oko 40 kg.5 Crkvenjak u selu bio je Juro osi. God. 1760. Banovci su imali 36 kua, 52 obitelji i 3196 katolika. Kuedomaini bili su: Josip Alavani (3 obitelji, 15 lanova), Petar osi (1,2), Matija Alavani (1,4), Anto Karali

Usp. Rjenik hivatskog ili srpskog jezika, I., 71) /kratica; RHSJ/. Usp. Dezso Csanki, Magyarorszdg tdrtbelmi a Hunyadiak kordban, Budapcst, 1894, 339 /kratica: Canki (1894)/; Bosendorfer (1994), 182; Markovi (1994), 74. U izvorima stoji: Banoucz (1451), Banovczy (1730).. 3 Usp. Sran (1995) 42. 4 Dimcnijc sc biljee u orgijama. Orgija, hvat (seanj, klafter) - stara jedinica za duljinu. Posljednji jc iznosio 1,896 m. Izvcdne jedinice: prostorni (metriki) hvat upotrebljava sc u narodu za mjerenje zemljita i pravilno naslaganih drva, iznosi 4 kubna metra. _ s U izvorima teina jc izraena u librama. Jedna trgovaka ili beka libra (funta) bila jc 0,56 kg. 6 U izvorniku stoji 329. Popisiva sc brojei esto zbunio, pa sam, prema izvorniku, ponovno prebrojio i ispravio.
2

(2,8), Tadija Alavani (1,7), Petar Alavani (1,9), Martin Pavi (-,7)7, Mato Bazadi (1,8), Mara8 Alavani (2,11), Toma Alavani (1,5), Mato Koli 1,4), Manda Koli (-,6), Mato Filakovi (3,13), Lovro oi (1,4), Juro Coi (2,11), Ivan Coi (1,5), Martin Stivi (3,17), Marija Pavi (-,8), Manda Petkovi (-,3), Petar Grgaevi (2,9), Tomo Grgaevi (2,14), Stjepan Grgaevi (-,2), Stjepan Olojevi (3,14), Tadija Kobai (1,9), imo Petkovi (2,13), Ivan Orozovi (1,7), Matija Tadianovi (1,4), Lovro Tadianovi (2,11), Ivana Alavani (-,2), Petar Orozovi (2,13), Bartol Bonjai (1,6), Marko Mikajevi (1,9), Marko Boi (2,12), Josip Petri (1,10), Mijo Petri (2,13), Matija Mikajevi (5,24). God. 1769. selo je imalo 34 kue, 55 obitelji i 287 stanovnika.'-1 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Banovcima pie: "Bara Osatno, koja protjee jednim plitkim udubljenjem, i koja je kod sela premoena drvenim mostom, iroka je 30 do 40 koraka, u ovom kraju nikad ne presui, a osim preko tog drvenog mosta ovdje nije prohodna. Meutim, ostala barska udubljenja iznad i ispod sela utjeu u to udubljenje, ljeti povremeno presue. (...) Put prema umeu za suha je vremena dosta suh i dobar za vonju. Ostali ovdanji putovi su, osobito za vlana vremena, za laka kola zbog stalnoga blata oteano prohodni. Seoska crkva drvene je grae."10 Oko 1800. Banovci su imali 355," 1837. 400, katolika12 1857. 481, 1890., 379, 1931. 501, 1953. 519,113 a 1991. 39914 stanovnika. 1.2. BEBRINA Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 15 km jugozapadno od Slav. Broda, 90 m n/ Selo nije uvrteno u komorski popis 1698. ali se spominje1. God. 1730. Bebrina je imala 40 kua a usred sela drvenu kapelu dimenzija 8,5x4,5 m sa slikom sv. Marije Magdalene. Ispred Bebrine izvjetaj iz 1734. potpisali su Toma uri i Mihovil Jozi.2 God. 1746. broj je kua porastao na 57, sa 65 obitelji. Pored kapele sagradili su tornji sa zvonom od oko 45 kg. Crkvenjak je bio Stjepan Mirkovi. Sahranjivali su se u Klotru kod Kobaa oko crkve Uznesenja BDM. God. 1760. Bebrina je imala 57 kua 103 obitelji i 543 katolika. Kuedomaini su bili: Martin Grgi (1,3), Matija uri (1,5), Nikola Luki (1,8), Matija Podravac (1,8), Lovro uri (1.7), Juro uri (2,8), Matija uri (2,6), Marko uri (2,6), Anto Joi (2,9), Lovro Joi (1.8), Toma Joi (1,12), Marko Jozi (1,8), Matija Jozi (1,6), Toma Jozi (2,6), Mijo Luki (1,7), Ivan Luki (1,5), Martin Luki (1,6), Stjepan Luki (1,11), LovrO Mirkovi (2,7), Tomo Starevi (1,6), Anto Starevi (4,18), Grgo Starevi (1,7), Mijo Starevi (2,11), ivan m.

Domaica jc umrla, Martin jc udovac, I pored sedam lanova, popisatelj ih ne biljei kao obitelj. " Mara = Marijan. ,J Usp. Nadbiskupski arhiv Zagreb /kratica: NAZ/ Prot. 29/1, SI, 114; 30/11, 304-305, 309; Acta ecclesiastia, kutija 89, Cathalogus Domoiiim Personarum et ex his confesstonis, comnumionis capacium confiimalum et Matiimonio Junctarum pm tn Pamchut... Aniio Damini 1760. confecim..." (rukopis), 136s; 31/11, 104s; 3l/III, 84; 32/IV, 169. (kratica: popis, kut 89/. 1,1 Hivatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljea, 1. Gradika pukovnija, pripremili A. Buczynski, M. Kruhck, M. Valcnti; Iransiitcrirala i prevela Mica Orban Kljai, Zagreb, 1999, /kratica: HNTZ (1999)/, 179s. 11 Usp. NAZ Prot. 213, 274, 12 Usp. Schemutismus deri dioecesis zagmbiensis pro anno MDCCCXXXV1I (1837), 50; /kratica: Schematismus eleri/. 13 Usp. Mirko Korcni, Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb, 1979, 645,/kratica: Koreni, (1979)/. 14 Svi podaci iz 1991. uzeti su iz: Popis stanovnitva 1991., Zagreb, 1992, 180. ' Usp. Mauran (1988) 182, U izvorima stoji: Bebrina (1698), Bebeniija (1760). 2 Usp. Sran (1995), 42.

Starevi (-,2), imo Didovi (7,25), Josip Bonjakovi (1,4), Filip Markuli (3,10), Stjepan Alvani (5,28), Mijo Mirkovi (3,17), Marijan Mirkovi (3,14), Nikola Mirkovi (1,11), Stjepan Mirkovi (3,10), Matija Crnevi (1,7), Bartol Crnevi (2,20), Doroteja Crnevi (-,2), Tomo Mirkovi (3,16), Ivan Bonjakovi (1,8), Petar Bonjakovi (3,11), Mijo Feri (3,16), Franjo Grgi (2,7), Filip Grgi (5,23), Jakov Grgi (1,7), Ivan Grgi (1,3), Petar Grgi (3,20), Anto Grgi (1,5), Matija Grgi (1,7), Manda Grgi (-,4), Matija Miloovi (1,9), Matija Frankovi (4,21), Ivan Sofi (1,4), Toma Soakovi, (1,7), Stjepan Soakovi (1,6), Mijo Sofi (1,7), Mijo Sofi (3,12), Tomo Miloevi (2,6), Jela Miloevi (-,5), imo Joi (2,11). God. 1769. selo je imalo 53 kue, 113 obitelji i 618 katolika.3 O Bebrini, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Bare Brazolja i Bistra, od kojih je Bistra dolje na putu prema Kutima premoena drvenim mostom, povremeno ljeti potpuno presue; inae su te bare samo po prolaznim putovima vrlo oteano prohodne; a i ti putovi za vrlo vlana vremena postanu neuporabljivi. Sipraje u polju oko selo vrlo je gusto zaraslo. Ovdanji putovi, osim puta koji odavde vodi za Kaniu, a koji je za suha vremena i suha tla prohodan za sva teka vozila, gotovo su stalno blatnjavi, a za loa su vremena i domaim tekim kolima vrlo oteano prohodni. Staza do kordonskog ardaka Brusija konjima je samo za suha vremena prohodna kroz baru Osatno. Crkva i asniki stan u selu, kao i sve druge zgrade, izgraene su od drveta..."4 Katolika upa u Bebrini osnovana je 1789., a pripala su joj sela Banovci i Kuti. Oko 1800. Bebrina je imala 703,5 1837. 783,5 1857. 867, 1890. 769, 1931. 952, 1953. 893,7 a 1991. 536 stanovnika. Sadanja crkva sv. Marije Magdalene graena je 1825. god.8 1.3. DUBOAC Duboac je naselje nastalo na visokoj lijevoj obali rijeke Save, 20 km jugozapadno od Slav. Broda, 6 km juno od Bebrine, 92 m n/m. Na desnoj obali je Bosanski Duboac. Oba naselja bila su na staroj skeli koja je spajala cestu iz Bosne s onom u Slavoniji uzrijekuOrljavu prema Poegi te onoj prema Brodu. Oba su naselja imala svoje crkve. U srednjovjekovnim izvorima Duboac se spominje 1259., 1275., 1317., 1322., 1323., 1339., 1356., kao posjed 1395., 1401., 1408., 1432., 1477., 1478., 1491., te kao utvrda l300. god. Bio je u posjedu plemena Borievia, obitelji Berislavia, koja je u Dubocu sagradila tvravu - a nakon toga je i u Bos. Dubocu podignuta tvrava - te su njih dvije bile jaka obrana prijelaza preko Save i cijeloga kraja. God. 1536. Osmanlije su zauzeli tvravu i naselili se oko nje. Zbog blizine veih naselja Broda i Kobaa, Duboac se nije naroito razvijao. God. 1626. imao je 25 muslimanskih kua. Veu ulogu od njega dobivao je Bos. Duboac, jer u susjedstvu - osim nove Dervente - nije imao veeg naselja, pa je on 1626. imao oko 230 muslimanskih kua. Tijekom XVII. st. tvrava u slavonskom Dubocu proirena je pa je imala neto vei utjecaj na okolna sela.1

Usp. NAZ Prot. 29/1, 81,114; 30/11,305s, 309; popis, kut. 89, 135s; 31/11,104; 32/IV, 169. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 179. * Usp. NAZ Prot. 213, 274. '' 782 katolika i jedan pravoslavac. Usp. Schematismus eleri (1837), 50. 7 Usp. Korcni (1979), 645. K Usp. Opi ematizam Katolike crkve u Jugoslaviji, Zagreb, 1975, 86, /kratica: Draganovi (1975)/. ! Usp. Csanki (1894), 395; Bosendorfer (1994); 126; Hrvatska enciklopedija, V, (1945), 356. U izvorima stoji: Terra Dobouch (1259), Aqua Dobouchpotoka (1275), Posscssio Doboch (1395), Districtus Doboucz (1408), Opidum Dwbowcz (1500), Dubocchiz (1623), Dubocsacz (1698).
4

36

j
i

Tijekom bekog rata Duboac je doivio velike promjene. Odselilo je muslimansko j stanovnitvo a katolici s bosanske strane - njih je u upi Bos. Duboac 1672. bilo oko 20002 - { pod vodstvom fra Andrije Sipraia, Duboanina - preli su na slavonsku stranu i naselili su u pusti Duboac i .okolicu1: U prvom kartografskom prikazu (1697.) vidi se da je tvrava sa svih ' strana bila utvrena obrambenim jarcima. Kue su bile poredane u pet nizova, pa je oito da je Duboac u to doba imao znaaj manje varoice. Popis-1698. nije ga obuhvatio premda se kao tvrava esto spominje. Na Miillerovoj topografskoj karti (1699.) prikazan je kao utvreno \ naselje, ali bez oznaenih kua.3 Nakon karlovakog mira (1699.) - i nove granice prema Osmanskom Carstvu koja je ila rijekom Savom - naselje sve vie gubi na znaenju jer skela preko Save nije prometovala. U crkvenom pogledu Slav. Duboac je 1334. pripadao poekom arhiakonatu. Cijelo vrijeme osmanske vladavine upu su - koja je bila jedna s obje strane rijeke Save - sluili franjevci iz Kraljeve Sutjeske. Ona se spominje u prvom popisu upa 1623.4 a i kasnije. Da su franjevci nakon bekog rata samo premjestili svoje sjedite na slavonsku stranu, govori i podatak da se grupa franjevaca 2. svibnja 1699. sastala u Dubocu kako bi potpisala izjavu da je bosanski biskup oduvijek vrio vlast u Slavoniji,5 te da je upa i dalje neprekinuto nastavila svoju djelatnost. Budui daje od 1718.-39. dio bosanske Posavine pripao Austriji, muslimani su pobjegli iz nje, a stanovnici iz Duboca i susjednih sela - koji su ranije preli u Slavoniju - obraivali su ondje svoje nekadanje posjede. Kad je beogradskim mirom (1739.) Osmanska Carevina vratila bosansku Posavinu, gradove su ponovno naselili muslimani; a neto katolika ostalo je na svojim ranijim posjedima.6 Prvi popis stanovnika slavonskog Duboca poznat je iz 1723. god. U njemu je tada bilo 70 naseljenih kua.7 Prema kanonskom izvjeu 1730. upu sv. Mihovila, arkanela, ve je etiri godine sluio fra Luka Soljanin (Tuzlak) iz samostana Kraljeve Sutjeske. Uz Duboac, koji je tada imao 60 katolikih kua, pripadalo mu je i selo Zbjeg. Crkva je bila drvena s tri oltara i dva zvona. Neto kasnije (1746.) selo je imalo 66 kua i 289 katolika. Groblje s kapelom sv. Luke nalazilo se petnaestak minuta udaljeno od sela. Iz izvjea 1758. saznajemo kako je u selu sagraena nova drvena crkva (dimenzija oko 17x7 m), s tri oltara, drvenim korom iznad ulaznih vrata te drvenim tornjem s dva zvona. U istom izvjeu se napominje kako je 22. srpnja 1756. fra Franjo Lavanin predao upu svjetovnom sveeniku vl. Emeriku Cvetkoviu. God. 1760. Duboac je imao 69 kua 68 obitelji i 387 katolika. Kuedomaini su bili: Bartol Arambai (-,9), Josip Sedmak (1,7), Petar Domuzovi (1,3), Mijo Domuzovi (1,8), Juro elatrovi (-,1), Mijo Loi (2,5), Marko Glogi (2,6), Mijo Stubarovi (1,5), Franjo Domuz (1,7), Ivan Filipovi (2,7), Martin Karamovi (1,5), Mijo Sokevi (2,7), Josip Kusi (1,6), Marija Maleuk (1,2), Petar Tafri (-,7), Ivan Tafri (-,3), Bartol usti (1,6), Juro Vui (1,4), Kata Kujundi (-,1), Ivan Lui (1,4), Iva Petrinovi (-,3), Juro Markelevi (2,5), Marko Markelevi (1,7), Jakov Stupar (-,3), Ivan ivkovi (2,9), Mijo Opaar (1,4), Ivan Sari (1,8);

Rimski arhiv, SC, Bosnia vol. II., f. 821 v. * Usp. Markovi (1994), 158s; Mauran (1988), 158, 172, 176,184. 4 Usp. Zirdum (1982b), 288. s Usp. Buturac (1970), 159. " Da ivot uz granicu nije bio siguran, svjedoe izvjea Ijetopisaca i drugi izvori; "1739, Ovoga ljeta nekolicina Turaka zvani balije preplovili su nou jednom trodjelnom laom rijeku Savu izmeu Broda i Duboca i napali nae strae, puki ardak, potajice. Ubivi jednog krajinika, drugoga sa sobom povevi, a dvojicu ili trojicu u bijeg natjeravi, Turci su sc vratili. Davi uzbunu u krajini, krajinici su sc skupili i krenuli u potjeru za Turcima balijama preko rijeke Save, Natjeravi,u bijeg Turke, krajinici su kao plijen u Brod dovezH trodjelnu ladu." Kronika I. (1995), 89. Dulje vrijeme u brodskom franjevakom samostanu djelovao jc propovjednik fra imun iz Duboca. Usp. Kronika I (1995), 27, 31, 33. 7 Usp. Markovi (1994), 158. '

Anto Ivakovi (1,6), Josip Bari (1,5), Bartol Goli (-,3), Juro Biledi (1,5), Ivan Tadi (2,12), Juro Seki (2,16), Marko Biledi (3,11), Kata uri (-,1), Ivan Bori (1,7), Martin Golubovi (2,12), Juro Pulekovi (1,5), Petar Cigi (1,4), Ivan Kujundi (1,2), Andrija Gavranovi (1,6), Anto Matkovi (2,13), Manda Agati (-,4), Marija Andri (-,1), Ivan Bukvi (1,8), Marko Kopi (1,3), Bartol Haanovi (1,4), Mijo Bukvi (1,4), Manda Andri (-,1), Ivan Vui (2,7), Jakov Jurjevi (1,4), Anto Augustinovi (1,5), Stjepan Stipani (1,6), Marko Marzig (1,5), Juro Praski (2,12), Anto Meni (1,9), Martin Peri (2,10), Juro Mihaljovi (1,10), Marija Saraii (-,3), Matija Haanovi (1,2), Bartol Kreci (1,6), Luka Zikai (1,6), Luka Kuhavii (1,6), Nikola Soli (-,1), Ivan Domuzovi (1,4), Martin Vukovi (1,2), Nikola Bonjakovi (1,5), Mijo Pori (1,4), Bartol Vueti (1,5). God. 1769. Duboac je imao 65 kat. kua, 76 obitelji i 400 katolika te 6 pravoslavnih kua.8 Da je u Dubocu koncem XVIII. st. bila razvijena privredna djelatnost, svjedoe nam narudbe brodskog brodovlasnika Antuna Tomia. On je svoje lae naruivao kod tamonjih graditelja i plaao ih gotovinom u dukatima.9 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Dubocu pie: "Stalna bara Osatno, koja ovdje jednom tri do etiri stope dubokom grabom tee u rijeku Savu, iroka je 40 do 50 koraka. Meutim, puno je ua u blizini rijeke, gdje je, prije ulijevanja urijeku,premoena drvenim mostom. Ta bara, koja od svog mosta gore prema Banovcima sve do rijeke Save ini granicu izmeu Gradike i Brodske pukovnije, nikad ne presui, a i bez spomenutog mosta ne moe se prijei. (...) Nad selom i nad podrujem s ove strane sela dominiraju umovite uzvisine u blizini turskog sela Duboac, koje se nalazi preko puta ovoga sela na desnoj obali Save. Kordonski komunikacijski put, koji na ovostranoj obali nizvodno od Kobaa vodi kroz ovaj kraj i dalje nizvodno sve do Broda..., sve dok Sava ostane unutar svojih obala, u svako je doba prohodan za natovarena vozila, ali za loa vremena neto oteano. (...) Crkva, upni stan, asniki stan i straarski ardaci u selu drvene su grae. Pored straarskih se ardaka, meutim, nalaze jo neki ostaci uruena zidanoga straarskog tornja."10 Oko 1800. - nakon to je 1773. dio slavonskih upa predan akovakoj biskupiji - upa Duboac ostala je bez Zbjega, a selo je imao 512 katolika,11 1837. 668,121857. 657,1890. 637, 1931. 571,1953. 477,n a 1991. 268 stanovnika. 1.4. KANIA Naselje se nalazi izmeu autoceste irijekeSave, s june strane Mrsunje, 11 km jugozapadno od Slav. Broda, 4 km istono od Bebrine, 90 m n/m. To je neko bio izrazito poplavan kraj pa, moda, na to upuuje i .samo ime. U srednjem vijeku selo se izravno ne spominje ali je zemljite pripadalo brianskom posjedu koji se spominje 1428. god. Na njega nas podsjea lokalitet Brisnica, koji je neto sjevernije od Kanie. Posjed je pripadao raznim gospodarima, a dulje vrijeme Truteljeviima.1

* Usp. NAZ Prot. 29/1, 59s, 106s; 30/11, 24s; 295-301; popis, kut. 89, 139s; 32/IV, 132-133. 9 Usp. Markovi (1994), 199. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), ISOs. 11 Bilo jc 490 katolika i 22 pravoslavaca. Usp. NAZ Prot. 213, 273.; /kratica: Spomenica, (1930), 212. 12 650 katolika i 18 pravoslavnih. Usp. Schematismus deri (1837), 51. i* Usp. Korcni (1979), 645. 1 Usp. Markovi (1994), 69, 155.

U komorskom popisu 1698. selo se naziva Vrguzovci. Prema Miillerovoj topografskoj karti i drugim pokazateljima ono je identino s dananjom Kaniom. Kada je i zbog ega promijenilo ime, nije poznato. God. 1698. ovako je opisano: a? 1) Popis stanovnika i podlonika: Marko Veselii, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 5, jutar penice 4, vozova3 sijena 5, najamnik41. Ivan Jandii, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 3, konica 4, jutara penice vozova ijem 3. Martin Sotikovi5, sinova 2, vol 1, ovaca i koza 5, svinja 4, kopaa6 vinograda 2, jutro peni 1, voz sijena 1. Marian Stefani, sinova 3, ki 1, vol 1, krava 1, svinja 1, konica 3, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1. Bla Bertolovi, sinova 2, ki 1, vol 1, ovaca i koza 3, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena
2.

Lovren Nesironovi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, svinja 5, konica 1, jutara penice 2, vozova sijena 2} najamnik 1. Mato Vranjeevi, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 5, konica 2, jutara penice 2, v sijena 1, najamnika 2. Miho Soldosokovi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1. Bla Stefanovi, sin 1, konj 1, krava 2, junadi 4} konica 1, jutara penice 2, vozova sijena 3. Franjo Petrakovi, keri 2, vol l, krava 1, junadi 2, vozova sijena 2. Luka Simievi, sinova 2, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 2, jutara penice 3, vozova sijena Mihal Domankosi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1. Filip Horozovi, sinova 2, keri 3, krava 1, june 1, konica 2} jutro penice1, vozova sijena 2. Anto Stefanovi, ki 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 4, kopaa vinograda 3 jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1. Mihael Matievi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopa vinograd 1, jutara penice 2, vozova sijena 3, Joso Rogaevi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june I, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena Miho Vuinovi, ki 1, krava 1, june 1, konica 1, voz sijena 1, najamnik 1. Mari7 Stoievi, sinova 2, ki 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1. Marian Lui, sin 1, ki 1, vol 1, kmva 1, svinja 5, konica 5, jutara penice 2, vozova sijena Grga Milevi, sinova 2, ki 1, volova 2; krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 5, jutara penice vozova sijena 3, najamnik 1.

Mauran (1988), 180-182. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima pie: Vcrguzovezy (1698), Malla Kanisa (1730), Kanisa (1746). 3 voz - natovarena zaprena kola kao mjera koliine tereta. 4 U izvorniku jc inkvilin (inquilinus) - stanar, zakupnik stana; doljak, nametnik, najamnik. Po hrvatsko-ugarskom privatnom pravu to je kmet koji nije imao zemlje ili je njezina povrina bila manja od jedne osmine selita. * Kao svjedok i prvak u selu zabiljeen je kao Sutokovi. Koji jc oblik ispravniji, teko je rei. ini se da bi mogao biti ovaj drugi, jer jc on bio nazoan i razgovarao s popisivaem. " kopa vinograda - to jc povrina koju moe jedan radnik dnevno uraditi. Ima i drugih naziva za tu vrstu rada, kao jedna motika i slino. Obino sc rauna 275 etvornih hvata. Predstavnici vojnih vlasti traili su da jutro oranice i kosac livada iznosi 220 koraka u duljinu i 50 koraka u irini. Meutim, Caraffa jc zakljuio da jutro oranice i kosac livade iznosi 3 80 koraka u duljinu i 40 koraka u irinu, isto kao u Maarskoj i1 Austriji. Usp. Mauran (1989), 42. 7 MSri, s kratkosilaznim naglaskom na slovu "a", je umanjenica, ime od milje, od Marijan, kako bi sc mogli razlikovati u selu. Kad su nekoga u selu tako zvali, onda su ga tako i upisali. Kasnije emo susretati imena: Benak, Martini, Fiiak, MihaJi, Starec i slino (Vrpolje). '

'

Nikola Zotolkovi, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, svinja 5, konica 3, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. MihoMatovi, sin 1, ki 1, krava 1, svinja 1, konica 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1 Jakob Lui, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, svinja 4, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Grga Matievi, sin 1, ki 1, ovaca 2 jutro penice 0.5, voz sijena 1. Miho Babavi, sin 1, konj 1, volova 2, krava 3, junadi 6, svinja 5, konica 10, jutara penice 3 vozova sijena 4najamnika 3. Martin Seniki, sin 1, volova 2, krava 1, june 1, jutara penice 3, vozova sijena 5, najamnik 1 Stevo Meserovi, sinova 2, ovaca i koza 5, jutro penice 1, voz sijena 1. Grgo Brzi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 4, svinja 4, konica 4, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1. Bartol Orozovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 2 Stepo Mikevi, sinova 2, ovaca i koza 3. Ukupno: sinova 36, keri 23, konja 5, volova 26, krava 31, junadi 46, ovaca i koza 43, svinja 56, konica 56, kopaa vinograda 13, jutara penica 52.5, vozova sijena 66, najamnika 17. 2) Ovi su stanovnici pokorni zapovijedima svojih nadlenih poglavara. Ovdje nazoni Marko Veselii, Ivan Jandri i Martin Sutokovi, nakon prisege, osobno ispitivani, izjavili su: Stanovnici ovoga, tijesna i movarna, posjeda, zbog nedostatka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje poljodjelsko gospodarstvo. Oni su ovaj posjed batinili od svojih prea, bez doznake i komorske dodjele, te ga stalno sve do sada obraduju te do sada na njega nisu plaal nikakav porez ni namet na zemlju. Gospodin pukovnik Gibas sudac je ovim pograninim stanovnicima u svim sluajevima i tu slubu obavlja besplatno. Ovi pogranini stanovnici, graniari, do sada nisu plaali nikakve vojnice'}. Ipak su morali izdravati, nekad vie nekad nekoliko, narodnih vojnika kapetana Sekule10. Stanovnici ovoga sela morali su zapovjedniku brodskog otoia godinje besplatno davati 28 kosaca sijena. Ovi pogranini stanovnici, za utvrivanje brodske tvrave 1687. g, morali su dati 16 radnika koji su po dva dana radili bez plae i hrane. Za spomenute radove stanovnicima nita nije plaano. Stanovnici se nita ne sjeaju o nekim zaprekama komorskom gospodarstvu ili o smutnjama dunosnika. 3) Ovo mjesto nalazi se na povienom tlu meu movarama. Selo se od pamtivijeka zvalo Vrguzovci Udaljeno je od Broda tri etvrtine milje11, od Osijeka 10, od Petrovaradina 24 milje U osmansko doba svi su ovi stanovnici bili kmetovi12, a sada su graniari}S, rimokatolike vjeroispovijedi.

* Giba, Kyba, Johann Ferdinand Freiherr von Kinsfeld, pukovnik, zapovjednik tvravske posade u Brodu, a kasnije Vojne krajine vi Slavoniji. portio militarLs - razni nameti za potrebe vojske, vojnica. U ratno i nemirno vrijeme oni su bili vei, raznolikiji a esto su bili ovisni o volji vojnih zapovjednika. 1,1 Janko Sckula, krajiki kapetan. 11 U tekstu se rabe dvije veliine milje. ee jc ugarska: 8,362 km, a ponekad je i njemaka 7,586 km milja. itatelj e zapaziti kako su procjene udaljenosti naselja proizvoljne. 11 kmet - stanovnik naseljen na zemlji zemljevlasnika za iju jc obradu morao gospodaru davati u naravi, novcu (dae), radu (tlaka), slubi na imanju, dvorcu i slino. 13 U izvorniku stoji "haydones", u znaenju hajduci, pjcaci, narodna vojska; ovdje graniari,

Imaju 30 kuica sagraenih od drveta, pokrivenih slamom, a zbog izlijevanja voda izdignute su od zemlje14. Imaju tri cijela narodna selita15. Teritorij ovog posjeda prostire se uokolo oko pola milje. S istoka mu je brodska tvrava, sa zapada selo Bebrina, s juga selo Sumee, a sa sjevera mei sa selom Andrijevcima'6. Granice su mu s istoka Brod, sa zapada Koba, s juga Duboac, a na sjeveru dotie Poegu. Posjed ima oko 60 jutara17 oranica i neobradiva movarna, zbog toga manje plodna, zemljita. Rtova,s nema. Ima oko 20 jutara boljih sjenokoa, te oko 30 jutara uma, hrastovih i johovih, za loenja i lake gradnje. Ne nazire se trag nijednoj graevini19, a nemaju nijedne vodenice. Imaju oko 15 jutara ironosnih uma, do sada slobodnih od irovine20. Oko sela ima dosta ribnjaka ili mlaka koje obiluju ribama i kornjaama. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je sarajevski teftedar21 kome je svaki stanovnik godinje morao platiti 1florin22 i 20 denara23 i drugo nita. Stanovnici nikada nisu plaali desetine24 od proizvoda na koje se ona odnosila. Osmanskom caru nisu plaali nikakva poreza, ali su zato stalno morali odravati carske putove. Njegovu Velianstvu, osim to neprestano vre vojniku slubu i obveze prema narodnoj vojsci, do sada drugo nita nisu plaali Spomenuta ukonaenja vojnika25 stanovnicima je odredio kapetan Sekula. Skupa sabrani stanovnici su dragovoljno rekli da su istinite sve ove toke. b. Kanonsko izvjee 1730. biljei da selo Mala Kania ima oko 20 kat. kua i kapelu. Ve sljedee izvjee (1746.) napominje da je selo posve katoliko i da ima 53 kue sa 433 stanovnika te drvenu kapelu sv. Grgura, sa zvonom. Ovako velika razlika u broju kua, nakon samo petnaest godina, daje naslutiti da se dio stanovnitva bio vratio ti bosansku Posavinu, a onda - nakon beogradskog mira (1739.) - ponovno morao doi u Kaniu. Kasnije se (1758.) opisuje drvena kapela sv. Grgura, dimenzija oko 12x4 m, sa dva zvona. Sahranjivali su se u zajednikom groblju sa umeem. God. 1760. Kania je imala 79 kua, 105 obitelji i 629 stanovnika. Kuedomaini su bili: Marko Matievi (1,9), Tomo Babai (1,5), Grgo Odi (1,4), Mijo Topalovi (1,3), Karlo Lui (1,4), Matija Babai (1,4), Mijo Blaanovi (1,3), Marko Ivaki (9,39), Marin Veselii

14 U narodu sc to obiavalo rei "na sojama". Takve kue, izdignute od zemlje, graene su u Posavini sve do novijega vremena. 15 sessio - selite, batina, okunica. Sesija jc imala 24 jutra obradive zemlje, ukljuivi tu livadu i vinograd. Kao ekvivalent za kopaa (motiku) vinograda bila su dva jutra oranice, a kosac livade bio je istovjetan s jutrom obradivog zemljita. Usp. Mauran (1989), 44. Takva selita dobivali su obino vlaki martolozi, dok su kranske obitelji imale selite, okunicu s polovicom sesije to jc bilo dostatno za ivot jedne obitelji od pet do est lanova. Selo Gornji Andrijevci. 17 jutro - jcdinica za povrinu zemljita; beko jutro = 0,575 hektra, a madarsko jutro = 0,431 hektra. 18 promenthorium - rt, uzviica, podbreje. Tlo prikladno za vinograd i vonjak. w U srednjom vijeku kamena graevina, bilo crkvcna ili svjetovna, bila je ujedno i utvrda. Zato se u popisu stavlja i to pitanje. 20 irovina, irovna teksa, irovnica - taksa za skupljanje i koritenje plodova hrasta i bukve. Zirovanjc jc bio tradicionalni nain prehrane svinja koje su cijelu jesen lutale po umama. ak su po umama improvizirali svinjce i svinje izvlaili pred kolinje. 21 teftedar - raunovoa, tajnik. 22 florin, forinta, fiorin - novana jedina u Habsburkoj Carevini i Ugarskoj. Forinta je 5 marijaa ili 20 groa ili 60 krajcara (crucigerus) ili 100 novia. 23 denar - novi. y desetina - deseti dio ljetine koju kmet daje gospodaru. 25 U izvorniku stoji quarteria - konaita, ukonacenje vojske.

(5,22), Augustin Luki (1,4), Karlo Luki (1,6), Matija Veselii (1,2), Petar Vilakovi (-,4), Karlo Veselii (1,2), Tadija Veselii (-,5), Mijo Mikendi (1,3), Julijana Jozievi (-,2), Ivan Jozievi (-,3), Grgo Babai (-,3), Tomo Odi (1,9), Matija Saraii (4,18), Luka Maroii (1,7), Bartol Matievi (-,4), Ivan tivanovi (1,2), Ilija Babai (1,8), Ivan Soltokovi (1,5), Tomo Soltokovi (2,9), Marin Soltokovi (3,12), ivko Babai (1,7), Marin Blaanovi (2,10), Anto Ivandi (1,6), Pavo Ivandi (1,3), Marko Ivandi (1,5) Iva Miki (-,1), Marko Sinii (-,1), Ivan tiviic (2,13), Mijo Fili (3,19); Kata Babai (4,21), Anto Soltokovi (-,4), Marko Mikendi (2,12), Anto Abramovi (1,7), Josip Grgeti (-,5), Nikola Sudarevi (3,12), Martin Babai (1,4), Martin Orozovi (1,8), Demeter Bari (3,32), Ivan Starevi (-,4), Stanko Luki (2,10), Tomo tivanovi (2,5), Ilija Vuinovi (1,5), Ana Sinii (-,2), Stjepan Stipatovi (1,6), Stanislav Miki (1,11), Anto Stai (1,11), Marin Grgeti (1,9), Bartol Miki (2,11), Lovro Saraii (2,5), Franjo Saraii (3,21), Ivan Matievi (1,5), Andrija Beli (1,8), Ana tivanovi (-,4), Marko tivanovi (1,5), Anto Brzi (2,11), Andrija Begovi (1,7), Ivan Jozi (2,7), Mijo Sinii (1,6), Filip Maroii (-,16), Franjo Miki (2,18); Nikola Stipatovi (1,6), Jela Babai (-,3), Mato Jozanovi (1,8), Elizabeta tivii (-,4), Augustin Matievi (1,6), Martin Miki (1,7), Mato Miki (2,10), Grgo tivanovi (2,7), Ivan Miki (2,8), Anto Kreinovi (1,5), Petar Babai (1,6). Da je selo bilo vitalno svjedoi i izvjee iz 1769. gdje je Kania imala 75 kua, 143 obitelji i 882 katolika.26 Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Ovo selo lei izmeu bara i movara pokraj potoka Matnik, koji tuda protjee. On nastaje iz bara kod Kuta i povezan je s barskim grabama kod Bebrine. Te se grabe, kao i potok, zbog stalno duboka blata ne mogu prijei niti onda kad nisu ispunjene vodom. Potok se moe prijei samo preko drvenog mosta ispod sela. Istih su svojstava i barske grabe Kernadi i Duac. One vodom natapaju potok Kostreevica, koji iz njih nastaje te utjee u potok Mrsunju. Potok Mrsunja dolazi iz bara kroz ume Jelas, kod Kuta i odavde tee kroz stalno neprohodnu movaru zvanu Rit, kroz umu Rakitje i dalje. (...) Bara tik uz selo, koja je ljeti potpuno suha, za kina vremene ni na koji nain nije prohodna. (...) Crkva i asniki stan u selu drvene su zgrade."27 God. 1789. Kania je odvojena od Broda i postala je samostalnom upom. Crkva sv. Grgura Velikog sagraena je 1840. God. 1837. selo je imalo 1136 katolika23, 1857. 887, 1890. 905, 1931.1167,1953.125429, a 1991.779 stanovnika. Koncem XIX. st. u Kaniu se doselilo neto Rusina iz Galicije. 1.5. STUPNIKI KUTI Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 15 km zapadno od Slav. Broda, a 3 km sjeverno od Bebrine, 90 m n/m.'

Usp. NAZ, Prot. 29/1, 64, 95; 30/11, 279; popis, kut. 89,154-157; 32/1V, 124. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 184s. Usp. Schematismus venerabilis deri dioecesium Bosnensis scu Diakoviariensis et Syrmiensis... pm anno... MDCCCXXXVIU Pcstini, 37. /kratica: Sdicmatismus (1837)/. * Usp. Korcnii (1979), 645. J Usp. Markovi (1994), 156. 1 Sama rije "kut" praslavenskog jc podrijetla. Uz redovito znaenje dijela ravnine koju zatvaraju dva pravca, u prenesenom znaenju to jc malo i skriveno ili usko mjesto odakle se tcSko moe izai. Usp. RHSJ, V, 836s. U izvorima stoji: Kutty (1730), Kutti (1746).
27 28

2,1

Selo nije uvrteno u popis iz 1698. niti se u njemu spominje. Meutim, ve 1730. Kuti su imali 20 kat. kua i drvenu kapelu sv. Katarine. Petnaestak godina kasnije (1746.) u selu je u 30 kua sa 45 katolikih obitelji. Uz kapelu, dimenzija oko 6x4 m, bilo je postavljeno zvono od oko 40 kg. Sahranjivali su se u Klotru, pored Kobaa, oko crkve Uznesenja BDM. Crkvenjak je (1758.) bio Mijo Feri, a (1760.) Augustin Imbrovi. God. 1760. Kuti su imali 33 kua, 58 obitelji i 321 katolika. Kuedomaini su bili: Mijo Pavukovi (1,8), Pavao tivi (1,11), Ignacije Feri (1,5), Matija Feri (1,7), Marko Feri (3.15), Martin Feri (3,18), Juro Matolovi (1,2), Matija Feri (1,9), Klara Feri (-,1); Marko Feri (-,12), Mato Alavi (1,8), Mato Feri (3,14), Ilija Bogdanovi (2,11), Mijo Imbrovi (3,139), Pavao oi (2,79), Ivan Vukovi (3,17), Ilija Stvorovi (1,9), Petar Imbrovi (1,6) Marko Imbrovi (4,18), Tomo Imbrovi (2,7), Ana Bogdanovi (-,3), Marijan Ivanievi (1,7), Matija Agi (2,18), Mijo Dikanovi (1,9), Marko Dikanovi, 4,14), Mijo Dikanovi (2,7), Josip Alagi (1,4), Franjo Alagi (2,7) Stjepan Imbrovi (1,8), Ivan Imbrovi (3,13), Anto Feri (3.16), Lovro Feri (2,10), Mijo Feri (1,6). God. 1769. selo je imalo 31 kuu 80 obitelji i 384 katolika.2 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Kutima pie: "Cijelo podruje oko sela barovito je i blatno i pokriveno takvim grabama. Blatno podruje i bara kraj sela, te one izmeu sela i ume Jelas, kao i proizlazee barske grabe Borisav i ICernadi, koje ta bara natapa, u ovom kraju za dugotrajnih vruina ljeti presue. One su, osim ako vrijeme nije stalno kino, na prolaznim putovima prohodne za ovdanja vozila. Za loa se pak vremena vrlo oteano prolaze. Velika bara Uvoz, iz koje se natapa potok Mrsunja, tek u kasno ljeto presui, a i to ne svake godine. (...) Poplave, koja Sava prouzroi... svake godine dva do tri puta, a zbog kojih cijeli ovaj kraj stoji pod vodom, i to uvijek onda kada se ta rijeka izlije, stvaraju ve opisana blatna podruja i bare, kako u umi tako i izvan nje. (...) Crkva u selu izgraena je od drveta;1'3 Oko 1800. Kuti su imali 441 katolika.4 God. 1837. 5345, 1857. 624, 1890. 587,1931. 712, 1953. 722,6 a 199L 430 stanovnika. 1.6. UMEE

Naselje je smjeteno nedaleko od savske obale, 15 km jugozapadno od Slav. Broda, a 4 km jugoistono od Bebrine, 90 m n/m. Premda je teko utvrditi podrijetlo imena, ini se, daje selo dobilo ime po okolnim umama, jer je u poetku bilo na istini okruenoj umama.1 U komorskom popisu 1698. Sumee je ovako opisano: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: uro Sokolovi, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 4. Marko Cerlenovi, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 1, konica 1, jutara penice 4, vozov sijena 5, najamnik 1. Ivan Jandrakovi, sin lt vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 2, konica 1, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 80s, 114; 30/11, 306s; popis, kut. 89,137s; 31/111, 105; 32/IV, 169. HNTZ, Gradilai pukovnija (1999), 177-179. Usp. NAZ Prot. 213, 274. * Usp. Schematisitms cimi (1837), 50. " Do 1931. selo se zvalo Kuti, a onda mu jc - za razliku od drugog naselja - dodan pricijevak Stupniki. Usp. Korenei (1979), 646s. 1 Druga mogunost jc po "umljenju" potoka koji tuda protjee. Usp. Markovi (1994), 157; RHSJ, XVII, 879. 2 Mauran (1988) 182-184, Prijevod s latinskog jezika. U izvornima stoji: Sumccsa (1698), Sumcchi (1730), Szumcchc (1746), Sumcche (1760).
1 4

Juro Martinovi, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2.5, jutro jema 0.5, vozova sijena 6. Ivan Kovaevi, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 6, konica 2, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1. Marko Jandrakovi, sin 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, jutara penice 1.5, vozova sijena 2. Miho Kumbejac, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 3svinja 2, konica 3, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 7, najamnika 2. Mari Sokolovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 2, jutara penice 4, vozova sijen 2, najamnik 1. Jerko Ivanovi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, jutara penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1. Marian Dedovi', sin 1, vol 1, Icrava 1, junadi 2, svinja 2,-jutara penice 3, vozova sijena 4, najamnik 1. Lukas Kumbovi, sin 1, konica 1, vozova sijena 2.5. Grgo Sokolovi, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, vozova sijena 2. Nikola Cesralovi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutro penice 1, vozova sijena 3, najamnik 1. uro Pavlo, sin 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Franjo Kemzizovi, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 4. Andre Kumbavi, sinova 2, vol 1, Icrava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 2 laka Jeli, vol 1, krava 1, junadi 2, vozova sijena 2. Marko Kolesavi, svinja 1, najamnik l. Jakob Davidovi, sin 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, vozova sijena 2. Miho Cerlenovi, sinova 2, krava 1, june 1} voz sijena 1. Ukupno: sinova 19, keri 4, volova 13, krava 21, junadi 30, svinja 23,. konica 11, jutara penice 36, jutara jema 2, jutro zobi 1, vozova sijena 60.5, najamnika 12. 2) Pobiljeeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno su doli Ivan Jandrakovi, uro Martinovi3, Marko Cerlinovi4, koji, nakon prise ispitivani, rekli su: Ovi pogranini stanovnici nisu kadri obraditi svoje seosko gospodarstvo i zemljite, budui da je ono najveim dijelom movarno te zato ne trae drugo susjedno zemljite. Stanovnici ovaj posjed batine od svojih preda pa do sada nisu nita plaali u ime poreza ili nameta na zemlju. Gospodin pukovnik Giba i kapetani narodne vojske suci su ovim stanovnicima, a sudske sluajeve meu njima vre besplatno. Vojnicu do sada nisu plaali Ipak, imali su obvezu, nekad manju nekad veu, glede zbrinjavanja narodne vojske kapetana Sekule; drugog nikakvog nameta do sada nisu plaali. Ovi pogranini stanovnici moraju, bez kruha i plae, danju i nou obavljati vojniku slubu i strae na Savi Svaki stanovnik, isto tako, mora godinje brodskom prekosavskom zapovjedniku mjesec i pol dana kositi, kupiti i vui. A taj zapovjednik, ako je nezadovoljan njihovim radom, silom obiaje odvui sijeno to su ga sebi priskrbili. Isto tako, svakoga mjeseca moraju nasjei i dovui 20 hvata drva za loenje. Za brodsku tvravu moraju nasjei i svojim kolima besplatno dovui 400 palisada5 i 300 snopia prua. Svaki stanovnik godinje cijeli mjesec mora raditi kao obini radnik.
3 4 5

U popisu ga nema, osim ako ne odnosi na uru Sokolovia. U popisu jc erlcnovi. palisada (franc.) - ograda ili prepreka od meusobno spojenih balvana, greda ili kolaca.

Za gornje radove stanovnicima nikad nita nije plaano. Stanovnici nita ne znaju o zaprekama komorskom gospodarstvu. 3) Ovo mjesto, smjeteno u ravnici i ugodno, posjed je upravitelja skele u Dubocu. Selo se naziva Sumae. Udaljeno je od Duboca pola sata hoda, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 24 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, a sada su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 20 razasutih, laganih, slamom i daskama pokrivenih kua te dva narodna selita. Teritorij ovoga posjeda prostire se uokolo na prostoru od oko pola milje. S istoka mu je selo Zbjeg, sa zapada selo Banovci, s juga Duboac i Sava, a sa sjevera medi s Vrguzovcima (Kaniom). Granice su mu: s istoka Brod, sa zapada Koba, s juga Duboac, a na sjeveru dodiruje Poegu. Selo ima oko 200 jutara obraenih oranica i neobraene, esto plavljene zemlje; nema nijednog rta te ima oko 120 jutara plavljenih sjenokoa. Posjeduje oko 10 jutara uma za gradnju, a uma za loenje nema. U mjestu se ne naziru tragovi nekoj graevini, nema vodenice niti hrastovih ironosnih uma. Oko sela ima puno bara koje vrve kornjaama. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je nasor6, tj. brodski carski upravitelj. Svaki mu je stanovnik godinje plaao 12 denara i nita dmgo. Desetine nikad nikakve nisu plaali jer su u osmansko doba sluili na skeli u Dubocu. Svaki je stanovnik godinje osmanskom cam plaao po jedan florin i 20 denara. Njegovu Velianstvu, osim obveza vojnike slube koju su duni besplatno vriti, stanovnic do sada nita dmgo nisu davali. Zajedno sabrani, stanovnici su dragovoljno i jednoduno potvrdili da su istinite gornje toite. b. Selo je 1730. imalo 20 kat. kua i kapelu. ini se da seje, petnaest godina kasnije (1746.), nakon beogradskog mira, zbog ponovnog dolaska katolika iz bosanske Posavine, njihov broj znatno poveao pa je imalo 37 kue i 271 stanovnika. U selu je bila drvena kapela Pohoenja BDM, dimenzija oko 4x3 m. Uz nju je bilo zvono od oko 45 kg. Druga kapela sv. Spasitelja, i oko nje groblje, bila je etvrt sata udaljena od sela. God. 1760. u umeu je bila 41 kua, 58 obitelji i 357 katolika. Kuedomaini su: Marko Crljenovi (2,13), Petar Kovaevi (1,5), Marko Kovaevi (1,3), Josip Kovaevi (3,14), Martin Varoi (2,13), Marko Varoi (-,4), Mijo Crljenovi (1,6), Antun Kolesari (-,5), Matija Kolesari (1,6), Martin Filipovi 1,5), Antun Jaki (2,9), Jakob Jandrakovi (1,7), Nikola Jandrakovi (1,7), Marko Crljenovi (1,7), Bartol Zlatarovi (1,6), Marko Gemi (4,25), Ilija Sokolovi (-,5), Petar Diedovi (1,8), Franjo Kombovi (1,8), Stjepan Komazli (1,7), imo Sokolovi (2,15), Ivan Sokolovi (2,11), Marko Klipan (1,7), Augustin Pesutovi (1.10), Marko Kombovi (1,12), Adam Diedovi (2,10), Marko Komazli (2,7), Stjepan . Martinovi (2,15), Josip Kombovi (2,10), Bonaventura Kombovi (2,13), Stjepan Diedovi (3.11), Marko Jeli (1,11), Marko Toki (1,5), Martin Jeli (1,8), Franjo Martinovi (3,11), Juro Martinovi (3,10), Franjo Joldi (3,15), Grgo Jeli (1,7), Petar Kombovi (-,4) i Juro Martinovi (1,2). God. 1769. umee je imalo 43 kue, 70 obitelji i 433 stanovnika.7

b 7

nasor, nasir (tur.) - pomoga, pomonik. Usp. NAZ, Prot. 29/1, 64, 95; 30/11, 280s; popis, kut. 89, 142; 32/1V, 133.

Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Selo lei na jednom otrom zavoju kod stalno duboko muljevitog i 15 do 20 koraka irokog potoka Matnika koji tuda protjee. U ovom kraju ni po kojem vremenu prijelaz preko potoka, osim preko njegova tri mosta, nije mogu, iako se voda ljeti povremeno iz njega potpuno povue. Blatna mjesta Dersalo i umeica ljeti su za dugotrajnih vruina suha. (...) Put za Duboac vodi kroz nezaobilazne bare pa je kroz cijelo to podruje teko prohodan i lakim kolima, a za kina vremena nije uporabljiv. Do ume Medoga moe se jahati stazom. asniki stan, crkva i sve ostale kue u selu drvene su grade."8 upa u ast sv. Ladislava, kralja, osnovana je 1807. a kasnije je (1858.) sagraena crkva Pohoenja Marijina.9 God. 1837. umee je imalo 389 katolika10,1857. 350,1890. 370,1931. 582,1953.63611, a 1991.602 stanovnika. 1.7. ZBJEG

Naselje se nalazi nedaleko od obale rijeke Save, 13 km jugozapadno od Slav. Broda, 6 km jugoistono od Bebrine, 90 m n/m. Naziv je dobilo od rijei zbjei se, bijeg, bjeanje.1 Nastalo je oko 1690., u nizinskom kraju pored Save, u prostranim hrastovim umama bez pristupnih putova, u vrijeme protuosmanskih napada u Slavoniji. Tu se sklanjalo stanovnitvo iz susjedne Bosne, ali i okolnih sela, jer su strahovali od obje vojske. Poslije spomenutog vojnog pohoda^ neki su tu ostali i tako je nastao Zbjeg. U komorskom popisu 1698. selo je ovako opisano: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Joanit Jerievi, sinova 3, ki I, konja 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 2, jutara penice 2 vozova sijena 4. Miho Kucibradovi, sinova 2, ki 1, konja 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 3, jutara peni 2, vozova sijena 4. Marian Stoi, sinova 2, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 3, konica 5, jutara penice 2, vozova sijena 3. ._... Stoi Culek, krava 1, june 1, jutro penice 0.25, voz sijena L Marko Tomievi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 3, najamnik L Josip Dragovi, vol 1, krava 2, june l,, ovaca i koza 3, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnika 3. Jakob Bencevi, najamnik 1. Maro Kucibradi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Luka Pliava, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 2. Ivan Miloi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Ivan Verlanji, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. VidakPavli, sin 1. Luka Jegovi, sin 1. krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1, Ivan Belobradi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Ilia Kirezovi.
* HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 183s. '' Usp. Draganovi (1975), 153. Usp. Schematismus (1837), 38. !1 Usp. Korcni (1979), 646. 1 Usp. RHSJ, XXII, 660s. U izvorima stoji: Zbicgh (1698), Zbigh (1730), Zbicgh (1746); Zbig (1760). 2 Mauran (1988), 184-187. Prijevod s latinskog jezika.

Marko Stoianovi, sin 1, ki 1, ovaca i Icoza 3konica 2, najamnik L Ivan Boi, sin 1, krava 1, junadi 2, voz sijena 1, najamnika 2. Miho Vuini, sin 1, konica 3. Luka Gigi, ki 1. Milovan Bail, sin 1, volova 2, krava 2, june 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Vuka Diini, ovaca 2, najamnik1. Stepan Kopio, voz sijena 1, najamnik 1. Kostadin Popovi, sin 1, bava 1, june 1, voz sijena L Ivan Petrui, ki 1, ovaca i koza 3, jutro penice 1. Stanivuk Milenovi, najamnika 2. Malcsim Ostoi, ki 1, krava 1, june 1, jutro penice 1. Bla Mandaki, ki 1, Todor Desetnik, krava 1, june 1, najamnik 1. Ilia Cegovi, najamnik 1. Andria Vei, jutro penice 1. Nikola Redi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice L Ostoia Gruii, ovaca i koza 4. Andria Veri, sin 1, krava 1, jutro penice 1. Petar Migi, ovca i koza 6. Andro Kustura, krava 1, june 1, jutro penice 1. Anton ii, sinova 2, I<rava 1, june 1, jutro penice 1. tipan Dragovi, sin 1, konja 2, krava 1, junadi 2, jutara penice 2. Martin Cvitani. Mihal Buagia. Ilia Drini, najamnik 1. Ukupno: sinova 25, keri 10, konja 1, volova 9, krava 29, junadi 32, ovaca i koza 24, konic 18, jutara penice 14.5, vozova sijena 42, najamnika 20. 2) Gore spomenuti stanovnici jednoduno i dragovoljno ele nastaviti zapoeti vojniki ivot. Osobno nazoni Marian Stoi, Ivan Bilii i Luka Martinovi, nakon prisege, ispitivani po tokama, rekli su: Ovi pogranini stanovnici nemaju dovoljno zemljita za svoje poljodjeljstvo, pa su prisiljeni koristiti i zemljite sela Vrguzovaca (Kanie) protiv volje njihovih stanovnika. Oni su na ovaj posjed doli iz Bosne prije devet godina i posjeduju ga bez doznake pa su slobodni od poreza. Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima a pravne usluge vri besplatno. Budui da ovi stanovnici ive pod vojnom vlau, do sada nisu plaali vojnice niti nameta. Stanovnici ovog sela, gonjeni vojnom prisilom, moraju svake godine zapovjedniku brodskog otoia, bez naknade, davati 100 kosaca. Isto tako, svakoga su mjeseca prisiljeni besplatno dovui 12 hvata diva za loenje. Stanovnici ovoga sela, za utvrivanje brodske tvrave, morali su besplatno dati 1500 veliki palisada, 400 snopia prua te stalno davati pet obinih radnika sve do njihove zamjene. Za spomenute radove stanovnicima nikada nita nije plaano. O smetnji komorskom gospodarstvu stanovnici ne znaju nita. 3) Ovo je mjesto u ravnici, a prije devet godina naselili su ga stanovnici iz Bosne. Selo se zove Zbjeg. Udaljeno je od Duboca sat hoda, od Osijeka 10, od Petrovaradina 24 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniaii, mjeovite vjeroispovijedi: katolici i pravoslavci. Imaju 40 skromnih kuica sagraenih od johova drveta, pokrivenih slamom te jedno narodno selite. Stanovnici ne znaju na kolikom se teritoriju prostire ovo mjesto jer ovdje prije nij

bilo sela, nego su ga - kao to je reeno - prije devet godina nastanili Bosanci. Ovo mjesto s istolr mei s Brodom, sa zapada selom Sumaem, sa juga pustim Koraem3, a sa sjevera utvrdom Sibinjem. Granice mu dotiu, s istoka Brod, sa zapada Koba, s juga Teanj4, a sa sjevera Poegu. Budui da posjed nije bio nastanjen niti je selo postojalo, stanovnici o drugim tokama nita ne znaju. Oni ipak njegovu Velianstvu ovih devet godina slue u vojsci bez plae, a prisiljeni su besplatno raditi teke seljake poslove. Za ove pobiljeene toke svi, ponovno upitani, dragovoljno su rekli da su posve istinite. b. God. 1730. selo je imalo 30 kat. kua i novosagraenu kapelu sv. Jurja, a petnaest godina kasnije (1746.) 35 kat. kua 42, obitelji i 240 katolika. Kapela im je bila opskrbljenu priborom za sluenje mise i zvonom od oko 40 kg. Sahranjivali su se u umeu pored kapele sv. Spasitelja. Kasnije je u selu sagraena nova kapela dimenzija oko 8x6 m. God. 1760. Zbjeg je imao 47 kua i 72 obitelji i 385 katolika. Kuedomaini su: imo Hrvaevi (1,4), Ilija Ostoi (1,9), Pavao Stoi (2,12), Josip Brasni (2,6), Andrija Hercegovi (1,5), Tadija Hercegovi (1,7), Jela Belobradi (-,4), Nikola Klari (1,6), Petar Klari (4,20), Ivan Klari 3,14), Jakov Pavi (3,10), Anto Ostoi (1,9), Marko Markovi (2,11), Tadija Markovi (1,4), Ana Markovi (-,2), Jakov Okovanovi (1,2), Ivan Okovanovi (1,10), Stjepan Kovaevi (3,11), Petar Pilipovi (2,11), Mijo Brki (3,13), Matija Jagodi (3,20), Nikola Puzo (1,2), Juro Verlazi (1,3), Franjo Bilii (3,20), Petar Lacmovi (3,16), Petar Lui (1,5), Juro Lui (1,5), Ivan Matokovi (1,6), Petar Kicevi (2,7), Jakov Trgovevi (2,6), Marko Stoi (2,13), Jakov Boi (1,8), Josip Trgovevi (1,9), Manda Kicevi (-,3), Ivan Matoevi (3,12), Martin Kuebradi (1,6), Nikola Kuebradi (1,6), imo Trgovevi (2,8), Luka Matkovi (1,7), Marko Rebi (1,3), Ilija Kicevi (1,4) Martin ie (2,11), Marko Luketi (1,6), Nikola Vezi (1,8), Ilija Rai (1,8), Petar Mami (3,10) i Petar Luketi (-,3). God. 1769. selo je imalo 45 kua, 64 obitelji i 363 katolika i 7 pravoslavnih kua.5 U opisu sela, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Potok zvan Matnik, koji tuda protjee, presuuje za vrua ljeta, ali njegov ustajali duboko pjeskoviti talog ne presuuje nikada. irok je 15 do 20 stopa6, a obale su mu ravne. Kraj sela premoen je drvenim mostom, a kod straarskog ardaka Korae, gdje kroz dva rukavca utjee u Savu, nalaze se jo dva takva mosta, te se osim preko njih potok drugdje ne moe prijei. Barske grabe Svrata i Posavje ljeti su povremeno posve suhe. (...) Sava, gledano od sredine sela, tee etvrt sata nizvodno udaljeno od njega. Nizvodno od ardaka Rupa, gdje zavrava Gradika i poinje Brodska pukovnija, iroka je do 320 koraka, kod straarnice Korae, gdje joj.se s desne strane ulijeva rijeka Ukrina, iroka je 360 do 390 koraka. (...) Na Savi u podruju straarnice Korae, kao i ispod ardaka Hambar, stoje tri laomlina. (...) Crkva i asniki stan u selu drvene su grae."7 God. 1837. Zbjeg je imao 405,s 1.857. 380, 1890. 319, 1931. 372, 1953. 344,y a 1991. 450 stanovnika.

Korae je katoliko selo s desne strane rijeke Save. Teanj, grad tvrava u Bosni, nedaleko od Doboja. Osmanlije su ga zauzeli prije 1489. god. Neko vrijeme drali su ga Vlasi koji su pripadali carskom posjedu. Usp. abanovi (1982), 150. 5 Usp. NAZ, Prot. 29/1, 60, 106; 30/11, 297s; popis, kut 89, 141; 31/111, 110; 32/IV, 133. U Spomenici (1930), 212, stoji da Je u Zbjegu 1734. bilo 12, 1759. 9, a 1779. 7 pravoslavnih kua. stopa - stara jcdinica duljine, 1/6 hvata; posljednja je iznosila 31,6 cm. 'HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 18M83. K Usp. Schematismus (1837), 38. " Usp. Korcni (1979), 647.
4

II. OPINA BRODSKI STUPNIK

2.1. BRODSKI STUPNIK Brodski Stupnik je naselje 16 km zapadno od Slav. Broda uz regionalnu cestu u smjeru Zagreba, 104 m n/m. Da je okolica Brodskog Stupnika od davnina bila naseljena, pokazuje otkriveno naselje poljodjelskog tipa na barovitu tlu (1949.), iz ranofeudalnog doba, datirano u X.-XIII. st. Naselje je imalo potkovasti oblik s promjerom oko 80 m. Rubni su mu dijelovi bili utvreni zemljanim nasipom, ispred koga je bio zatitni jarak. irina nasipa u razini iznosila je 12 m, pri vrhu 6 m, a visina 2 m. Sredinji dio naselja unutar nasipa bio je povien. Naselje je stradalo u poaru. Uz dosta keramike pronaeno je kovanih avala, eljeznih brava, okova za vrata i si. Nastambe su bile drvene, oblijepljene ilovaom. Pretpostavlja se da je bilo 15-20 kua ili oko 100 stanovnika.1 U srednjovjekovnim izvorima Stupnik se spominje 1358., 1381., 1413., 1451., 1483., 1484. god.2 Selo je postojalo 1698. ali nije uvrteno u komorski popis 1698.3 God. 1730. Stupnik je imao 30 kat. kua, drvenu kapelu sv. Ilije sa slikom zatitnika i grobljem. God. 1760. Stupnik je imao 29 kua, 44 obitelji i 212 katolika. Kuedomaini su bili: Luka Keli (2,6), Ivan imi (2,14), Matija Keeri (1,6), Ivan Ilari (1,6), Marko Glogi (1,4), Ivan Stojani (1,8), Pavao Stojani (3,13), Mijo Blai (2,8), Marijan Anii (1,8), Nikola Anii (2.5), Juro Anii (1,4), Antun Anii (1,5), Ilija Benovi (1,3), Nikola Feri (3,13), Petar Komendatovi (1,6), Luka Sekuli (3,9), Ivan Paldakovi (3,14), Anto Glavaevi (-,6), Grgo Valeki (3,11), Antun Tanculi (4,17), Matija Tanculi (2,8), Grgo Grgi (1,2), Anto Grgi (1,4), Anastazija Grgi (-,1), Franjo Bogdanovi (-,4), Ivan Peurli (3,11), Marko Valeki (1.6), Pavao Trebi (-,3), Marijan Crepuli (1,7).

1 Rije "stupnik", ovclje bi, uz druga, mogla imati preneseno znaenje: mjesto, zemljite, brclo s kojeg sc dalje vidi. Usp. RHSJ, XVI, 827; Markovi (1994), 62s. 2 Usp, Csanki (1894), 428; Bosendorfer (1994), 152. U izvorima stoji; Stupnok (1358), Ztupnuk (1381), Zthwpnok (1483), Ztupnik (1698), Sztupnik (1730). s Usp. Mauran (1988), 178, 189, 196.

Izvjee 1761. navodi da je kapela na breuljku, u groblju, blizu sela, da je nedavno nabavljeno zvono od oko 50 kg. God. 1769. Stupnik je imao 28 kat. kua, 42 obitelji i 218 katolika.4 Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu pie: "Potok Pavlaak... koji je do dva hvata irok i stopu do dvije dubok, izvire iz jednog jakog izvora u gorju koje se uzdie na sjeveru ispod brda Vinogradite, Dva mala potoka - od kojih jedan tee gore, u neposrednoj blizini sela, a drugi, zvan Kevia dol tee prema Slatniku - na pola sata od sela, kod gore spomenutoga gorja, sputaju se nizvodno i gube u livadama pored ume Jelas. (...) uma se Jelas ispod sela stere ravnicom sve do Kuta... Uzvisina Brdo dominira nad selom, a sa spomenutih, umom obraslih brda Rastovica i Gaj vidljiva je zemaljska cesta izmeu ovdanjeg podruja i Slatnika. Meutim, nad svim tim uzvisinama opet dominira brdo Mosovac. (...) Satniki stan u selu kamena je graevina, a crkva sv. Ilije, koja je udaljena punih etvrt sata od sela, ispod brda Mosovac, i koja stoji na putu za Lovi, samo je drvene grae."5 Oko god. 1800. naselje je imalo 2736,1837. 3707,1857. 382,1890. 724,1931.1206,1953. 1440,8 a 1991.1636 stanovnika. U drugoj polovici XIX. st. u Stupnik se doselilo puno Liana tako da su oni neko vrijeme inili veinu.9 2.2. KRAJAII Selo se nalazi na zapadnim obroncima Dilja, na odvojku ceste u smjeru Pleternice, 14 km sjeverozapadno od Slav. Broda, a 6 km sjeveroistono od Brodskog Stupnika. Ime je dobilo po posjedniku imanja.1 Stanovnici Krajaia u starini nisu posebno biljeni, nego su pribrojavani prostranom naselju koje se skupnim imenom zvalo Odvorci.2 Njihovih 11 kua uneseno je u vojni zemljovid iz 1780. pod imenom Krajaii (Odvorci).3 Krajaii su 1857. imali 61,1890. 64,1931.121,1953.147,4 a 1991.127 stanovnika. 2.3. LOVI Lovi je smjeten na zapadnim padinama diljskog gorja 16 km sjeverozapadno od Slav. Broda, 5 km sjeverno od Brodskog Stupnika, oko 149 m n/m. Spomenuto gorje u starini je bilo gusto naseljeno pa je imalo svoju upu koja je tijekom vremena mijenjala ime. Ponad sela bila je zidana crkva sv. Martina pa e Lovi nastaviti tovanje toga sveca.1

Usp. NAZ Prot. 29/1, 76; popis, kut. 89; 31/111, 177; 32/IV, 161. HNTZ, Gradifca pukovnija (1999), 171-173. ' Usp. NAZ Prot. 213, 270. 1 Usp. Schematismus deri (1837), 52. U selu jc tada ivjelo 335 katolika i 35 pravoslavnih. U Spomenici (1930), 212, stoji da su 1839. u Stupniku bile 3 kue i 20 pravoslavnih. * Do 1890. naselje sc nazivalo Stupnik, 1900. Stupnik Slavonski, a od 1910. nosi sadanje ime.-Nekad su se odvojeno biljeili dijelovi naselja Riino Polje i Stupniko Brdo. Usp. Koreni (1979), 645, 647. " Usp. Pavii (1953), 246. 1 U XVI. st. spominju se Toma Krajai (1550) i Mihal Krajai (1581). Usp. RHSJ, V, 440. 2 Budui da su Grgurevii nositelji tradicija Odvoraca, u njima su pobiljeeni stanovnici iz 1760. koji su djclomice nastanjavali i Krajaie. 3 Usp, HNTZ, Gradika pukovnija (1999), S11-C2. 4 Usp. Koreni (1979), 645, 647. ! Usp. Draganovi, (1982), 90; Buturac (1977), 73.
5 f

Ne spominje se u starijim kanonskim izvjeima, jer su njihove ratrkane kue, u upi Buje (Zagrade) bile pribrojane nekom od okolnih veih sela. U izvjeu 1734. stoji: "upa ima staru zidanu filijalnu crkvu sv. Martina, biskupa, izmeu sela Buje i Slatinika, kojoj treba popraviti idove i krov, a crkva je i bez oltara i ostalog ukrasa. Da se sve to uredi, trai se 600 forinti. Crkva je udaljena od matice pola sata hoda."2 Kad je sagraen regionalni put izmeu Nove Gradike i Broda, stanovnitvo se poelo naseljavati uz put, a oni koji su ostali grupirali su se oko Lovia. O Loviu, uz vojni zemljovid 1780., pie: "To mjesto usred gorja, sa svih strana omeeno umom, dio je sela Buje. Zbog velike udaljenosti od Buja nosi svoje ime... Potok Popovac izvire ovdje nedaleko od sela, premoen je drvenim mostom, irok je do dva hvata, dubok stopu do dvije... Meu mnogobrojnim brdima, koja dominiraju selom sa svih strana, najvie su povezane uzvisina Plehan i uzvisina na kojoj se na etvrt sata udaljenosti od sela nalazi crkva sv. Martina. (...) Crkva sv. Martina, odakle su vidljivi oblinji prolazni putovi prema Zagradu i Odvorcima, zidana je."3 Oko 1800. selo se spominje u upi Buje a imalo je 174,4 1837. 2005,1857. 260,1890. 316, 1931. 332,1953. 3206, a 1991.118 stanovnika. 2.4. STARI SLATINIK Naselje se nalazi uz regionalnu cestu izmeu Gornjih Andrijevaca i Brodskog Stupnika, 14 km zapadno od Slav! Broda, 114 m n/m.1 God. 1730. selo je imalo 30 kat. kua i drvenu kapelu sv. Josipa2, a 1760. 41 kue, 49 obitelji i 304 katolika. Kuedomaini su bili: imo Kopori (3,17), Mijo uri (2,10), Luka uri (1,11), Matija Grgi (1,4), Tomo Galami (1,8), Ivan Matelovi (1,7), Mijo Kopori (2,18), Matija Kopori (1,6), Antun Kopori (1,6), Stanislav Matelovi (1,3), Marko Svraki (1,3), Marijan Svraki (3,10), Juro Galoni (2,4), Pavao Salanti (2,11), Tomo Augustinovi (1,7), Mijo imonovi (1,7), Antun Dragojevi (2,11), Luka Dragojevi (1,5), Andrija Hrvaanin (2,6), Ivan Marti (1,5), Petar Hrvaanin (-,4), Luka Franievi (1,4), Matija Kneevi (1,4), Luka Kneevi (2,8), Juro Topi (2,6), Luka Kaapovi (1,8), Luka Vidojevi (-,5), Luka Suni (2,9), Boo Kovaevi (1,9), Stjepan Marti (-,5), Toma Bai (3,11), Martin Lovri (3,11), Marijan Kopori (1,5), Mijo Kopori (1,9), Matija Kopori (1,5), Matija Kopori (1,5), Matija Kopori (1,3), Bla Kopori (1,5), Matija Danki (1,6), Anto Kopori (4,14), Marko Kopori (1,9). Te godine selo je imalo novu drvenu kapelu sv. Josipa, dimenzija oko 12x5 m, s tri oltara: sv. Josipa, sv. Katarine i sv. Jelene te s ostakljenim prozorima3. God. 1769. Slatinik je imao 44 kue, 71 obitelji i 358 katolika.4

2 3 4 5 ft 1 2 J 4

Sran (1995), 89. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), I65s. Usp. NAZ Prot. 213, 273. Usp. Schamaiismus cleri (1837), 51. Usp. Koreni (1979), 646. U izvorima stoji: Szlatinijk (1730). Szlatinik i Slatinik-(1760). Usp. NAZ Prot. 29/1, 76. ' Usp. NAZ Prot. popis, kut, 89, Usp. NAZ Prot. 32/IV, 152.

Uz vojni zemljovid iz 1780. pie:"... Sva tri potoka, Bijeli zdenac, Zavrki potok i Potoina izviru u oblinjem sjevernom gorju. Prva dva spomenuta potoka, od kojih Zavrki potok tee kroz selo, gube se jo u ovoj sekciji, a Potoina se gubi u barovitim poljima izmeu uma i ipraja na junoj strani ravnice koja ovdje zavrava. Sva su tri potoka na zemaljskoj cesti, koja ih sijee, premoena drvenim mostovima. (...) asniki stan u selu zidana je graevina."5 Nakon pripajanja dijela slavonskih upa akovakoj i Srijemskoj biskupiji (1773.), Slatinik, kao granino selo, pripojen je spomenutoj biskupiji, odnosno Sibinju. God. 1837. imao je 553fi, 1857. 475,1890. 542,1931. 821,1953. 8507,1991.1386 stanovnika. Koncem XIX st. u selo se doselilo povei broj Liana.8

HNTZ; Gradika pukovnija (1999), 173s. Imao je 512 katolika i 41 pravoslavaca Usp. Schematismus (1937), 38. U Spomenici (1930), 212, stoji da je 1839. u selu bilo 6 pravoslavnih kua sa 51 lanom. ' Do 1900. naselje je nazivano Slatinik ili Slatinik Gornji, a onda - da bi se razlikovalo od druga dva istoimena naselja nazvano je dananim imenom. Dio naselja Pisci 1921. biljeeno je odvojeno, a poslije je i ono ukljueno u sadanje naselje. Usp. Koreni (1979), 646-648. " Usp. Pavii (1953), 246.
6

III. OPINA BUKOVLJE

3.1. BUKOVLJE Bukovlje se nalazi na junim padinama Dilja 4 km sjeveroistono od Slav. Broda, 111 m n/
m.
1

Srednjovjekovno Bukovlje spominje se u izvorima 1422., 1428., 1446., 1450., 1482., 1483. god.2 Pripadalo je tomikom posjedu koji je mijenjao gospodare. Stanovnici sela uspjeli su se odrati tijekom osmanlijske vladavine.3 Selo se 1698. spominje, ali nije obraeno4. God. 1730. Bukovlje je imalo 8 kua i kapelu; 1746.15 kua, 26 obitelji i 131 katolika, a 1754. kapelu posveenu sv. Ivanu Krstitelju. God. 1760. u Bukovlju je bilo 16 katolikih kua, 39 obitelji i 202 katolika. Kuedomaini su bili: Anto Fugadi (4,19), Franjo Fugadi (2,9), Marin Fugadi (1,10), Matija Fugadi (2,14), Anto Alkovi (2,14), Matija Alkovi (3,18), Marin Alkovi (2,6), Ivan Boi (4,19), Nikola Alkovi (4,19), Matija Alkovi (2,9), Marin Petrovi (2,12), Mijo Petrovi (3,6), Luka Petrovi (2,8), Franjo Alkovi (1,9), Gabrijel Fugadi (4,21) i Grgo Fugadi (2,9). Izvjee 1765. navodi kako je u selu nedavno sagraena nova kapela sv. Ivana Krstitelja i uz nju tornji. Crkvenjak je bio Matija Alkovi. God. 1769. Bukovlje je imalo 16 kua, 44 obitelji i 201 stanovnika/ Na vojnom zemljovidu iz 1780. vidi se selo sa 24 naseljene kue, uvrstane samo uz sjevernu stranu zemaljske ceste. Iz sredita sela, prema sjeveru, odvajao se put prema starom Selitu gdje se nalazilo srednjovjekovno Bukovlje. Tu se uzgajala vinova loza. Na istonom kraju sela vidi se kapela. U opisu stoji: "Selo se nalazi ispod brda Igra na prolaznoj zemaljskoj cesti koja vodi od Nove Gradike prema Vinkovcima, Mitrovici i dalje. Ovdje se jo spaja s cestom od Broda prema Osijeku. (...) Putovi prema Gornjoj Vrbi za suha vremena lako su prohodni tekim kolima... Put prema Tomici i Podvinju u podnoju brda Igra, koje ostaje s desne strane, do Tomice krai je od zemaljske ceste... Putovi koji preko golog brda Igraa vode prema Tomici i
' Naziv jc, ini sc; dobilo po nekad dominantnom biljnom pokrovu. Usp. Csanki (1894), 398. U izvorima stoji: Bokolya (1422), Bukovlya (1446), Bukovjc (1483), Bukovye (1698), Bukovilia (1730), Bukovie (1746), Bukovlyc (1760). I Usp. Markovi (1994), 70, 171. Usp. Mauran (1988), 152,156. 5 Usp. NAZ Prot. 29/1, 63, 89; 30/11, 368; popis, kut. 89, nepaginirano; 31/111, 65; 32/IV, 113.
2

Jeeviku strmi su i samo oteano prohodni lakim vozilima. Crkva na kraju sela drvene je grade."6 God. 1837. Bukovlje je imalo 2647,1857. 226,1890. 358,1931. 501,1953. 596,8 1991. 902 stanovnika. Tijekom XIX. i poetkom XX. st. stanovnitvo se, uz poljodjelstvo, bavilo i uzgojem svilaca pa je uz cestu od Broda prema Bukovlju bila zasaena aleja dudova. Zadnjih sto godina, zbog blizine grada, poeli su se zapoljavati u industriji.9 3.2. JEEVIK

Jeevik se nalazi u diljskom gorju, na umskoj krevini Dolice, 7 km sjeveroistono od Slav. Broda, 3 km sjeverno od Bukovlja, 182 m n/m. Ime je dobio po jeevima, sisavcima kukcodercima. Selo je nastalo u osmansko doba kad su tu stigli vlaki martolozi, iskrili dio uma, podigli malo naselje i ivjeli uglavnom od stoarstva. Kad su se tijekom bekog rata Osmanlije povukli, u selu su ostale etiri obitelji. U komorskom popisu 1698. Jasevik je ovako opisan: a. 1 1) Imena stanovnika ipodlonika: Lovak Kasapovi, svinja 1, konica 1, jutro penice 0,5, najamnik 1. Grgo Kasapovisin 1, ki 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 1, jutro penice 1, najamnik 1. Jakob Kasapovi, ki 1, krava 2, junadi 2, svinja 3, konica 2, jutro penice 1.5, vozova sijena 2, najamnik 1. Jovica Bonjak. Ukupno: sin 1, keri 2, krava 3, junadi 3, svinja 3, konica-.4, jutara penice 3, vozova sijena 2, najamnika 3. 2) Ovi su se stanovnici prilagodili svojim susjedima i zapovijedima svojih predpostavljenih. Doavi osobno ovi graniarski stanovnici s prezimenima Lovaka Kasapovia s ostalim, nakon obavljene prisege, rekli su: Ovi stanovnici zbog nedostatka radne stoke ne mogu orati zemlju svoga seoskog gospodarstva, nego sve rade kopajui i zato ne trae druga susjedna zemljita. Sadanji stanovnici svoj posjed nisu dobili dodjelom komorskih slubenika, nego su ga batinili od svojih prea. Do sada, uime poreza ili nameta na zemlju, nisu nita plaali. Glavni sudac ovim stanovnicima, u svim parnicama, je gospodin pukovnik Giba, a onda voe narodne vojske. Oni su im do sada pravne usluge vrili besplatno. Vojnice nikad nisu plaali, ali su ipak etiri tjedna na hrani izdravali jednog njemakog vojnika s drugom dvojicom. Kao nadomjestak vojnice, drugo nita nisu plaali niti su bilo kome to davali. Po nalogu gospodina pukovnika Gibe stanovnici ovog seoca, za njemaku posadu u Brodu, morali su godinje besplatno nasjei i dovui pola hvata drva za loenje. Stanovnici ovoga posjeda, za utvrivanje brodske tvrave, bili su prisiljeni besplatno nasjei i
''HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 70. 263 katolika i jedan pravoslavac. Usp. Schematismus (1837), 36. U starijim izvjeima selo sc naziva Bukovlje, da bi sc neko vrijeme nazivalo Bukovlje Podvinjsko. Od 1953. Bukovlje Brdo poelo sc odvojeno biljeiti kao dio naselja, da bi u novije doba i ono bilo ukljueno u naselje. Usp. Koreni (1979), 645-647. Pavii (1953), 268, tvrdi da u Bukovlju pedesetak starih porodica dri dvije treine sela, a medu naseljenieima ima desetak kua Liana, " Usp. Markovi (1994), 205, 165, 267. 1 Mauran (1988) 151-153. Prijevod s latinskog jezika,1 U izvorima stoji: Jessevics (1698), Jcssevik (1746), Jescvijk (1760).
7 8

dovui 50 veih palisada te godinje davati jednog radnika da deset dana besplatno radi Za gore spomenute radove stanovnicima nije nita plaano. O komorskim gospodarskim smetnjama i slubenicima stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo je mjesto u zaklonu dvaju breuljaka. Uvijek je bilo malo i stalno se zvalo Jeevik Udaljeno je od Broda sat i pol hoda, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 18 ugarskih milja. Ovi su stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi, osim jednog. Imaju 4 skromne kuice napravljene od prua, pokrivne slamom, a nemaju nijednog narodnog selita. Teritorij ovog posjeda prostire se na udaljenost od jednoga sata hoda. S istok su mu Korduevci, sa zapada selo Podvinje, s juga selo Bukovlje, sa s sjevera mei sa selom Crnim Potokom. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Poega, s juga Teanj - preko Save na granici s Osmanlijama -a na sjeveru Podgora2. Imaju oko 50 jutara obraenih oranica i neobrene zemlje razmjetene po gorju i dolinama; rtova nemaju, a boljih sjenokoa imaju oko 6 jutara. Suma za loenje iza gradnju i to hrastovih, tisovih i zelenike, posjeduju oko 50 jutara. U ovom mjestu ne naziru se tragovi crkvene ili svjetovne graevine; nema nijedne niti poruene vodenice. Imaju oko 10 jutara zironosnih hrastovih uma, slobodnih od irovine. Nemaju ribnjaka niti jama s ribama. Osmanski gospodar ovoga posjeda bijae brodski spahija Omeri, kome je svaka kua kao naknadu godinje plaala 80 denara, davala tri radnika te za svaku tovljenu svinju plaala 4 denara. Njemu su davali i desetinu od svih prihoda, na koje se ona odnosila, i dmgo nita. Budui da nisu imali rtova, nisu plaali desetinu vina. Osmanskom caru plaali su godinje 3florina te su morali raditi na mostovima preko potoka Brezine3. Njegovu Velianstvu, osim to su duni besplatno obavljati vojniku slubu, drugo nita ni plaali Oponovnoj rasporedbi vojnice, budui da do sada nita nisu plaali, nita ni ne znaju. Stanovnici, skupa pozvani, dragovoljno su rekli da su ove toke posve istinite. b. Tijekoni sljedeih godina u Jeevik e doselilo nekoliko izbjeglih porodica iz Bosne. U izvjeu 1730. selo nije posebno spomenuto, premda izvjee iz 1746. napominje kako ono, kao i u ranijem izvjeu, ima 5 kua. God. 1760. u selu je bilo 13 nastanjenih kua i to 6 katolikih sa 7 obitelji i 48 katolika te 7 pravoslavnih kua. Katoliki kuedomaini bili su: Toma Kasapovi (1,5), Marin Kasapovi (1,9), Pavao Kasapovi (1,7), Mijo elekovi (2,14), Juro Kasapovi (1,8), Marko elekovi (1,5). God. 1769. u Jeeviku je bilo 6 kat. kua, 11 obitelji i 51 katolika.4 Na vojnom zemljovidu iz 1780. vidi se kako je selo smjeteno unutar male krevine, sa svih strana okruene umama. U to doba Jeevik je imao 13 uz kolnik uvrstanih kua. "Klanci, koji se uzdiu ispod uzvienja kraja i Rastuke doline, natapaju se iz malih izvora, a iz njihova sutoka izvire Potok. Preko njega... na putu odavde za Tomicu vodi drveni most, a klanci zbog svojih strmih uzvisina nisu prohodni. Suma na bregovima Cerovac i Vijenac see do brijega

2 3

Podgora - naselje 11 km jugoistono od Naica. Tu jc bio srednjovjekovni grad. U osmansko doba bila je tu varo, sjedite kadiluka, s oko 60, a 1698. imala je 10 kua. Usp. abanovi (1982), 220; Mauran (1988), 97. U izvorniku stoji Tergin. 4 Usp. NAZ Prot. 29/1, 91. 30/11,242; popis, kut. 89,218; 31/111,154; 32/1V, 101. Izvjeu iz 1761. navodi da u selu ima 7 pravoslavnih kua. U Spomenici (1930), stoji da je 1734. bilo 5 pravoslavnih kua.

Vijenac niz dolinu blizu Korduevaca, i na ovoj je strani obrasla visokim drveem i gusto prorasla."5 God. 1837. Jeevik je imao 736, 1857. 71, 1890. 87, 1931. 153, 1953. 1367, 1991. 71 stanovnika. 3.3. KORDUEVCI Korduevci se nalaze u diljskom gorju, u uskoj izduenoj dolini kroz koju protjecu potoci Brezna i Djedov Potok, 10 km sjeveroistono od Slav. Broda a 5 km od Bukovlja, 160 m n/m. Ime mu, ini se, potjee od maarske rijei kardo (ma). U srednjem vijeku Korduevci su bili jedno od mnogih sela u sastavu velikog posjeda Vrhovina. Spominje se 1474. god.1 U osmansko doba starosjedioci su bili prisilno udaljeni, a na njihovo su mjesto naseljeni pravoslavni Vlasi koji su Osmanlijama sluili kao pomone ete. Dio tih Vlaha napustio je selo u vrijeme bekog rata, tijekom povlaanja Osmanlija. Komorska komisija nije ga popisala, premda je u selu bilo nekoliko naseljenih kua.2 Kasnije se u njega naselilo neto katolikih izbjeglica iz Bosne. God. 1730. Korduevci su imali 8 kat. kua i kapelu sv. Josipa; petnaest godina kasnije 9, a 1758. 13 kat. kua i 16 obitelji. God. 1760. u selu je bilo 30 kua, 11 kat. kua s 12 obitelji i 67 katolika te 19 pravoslavnih kua. Katoliki kuedomaini bili su: Matija Petrovi (2,7), Anto Velikanovi (2,9), Marin Augustinovi (1,7), Tadija Petrovi (1,6), Mato Dereli (1,4), Mijo Velikanovi (1,4), Mato Feri (-,8), Mato Kokanovi (1,5), Marko Stani (1,5), Martin Kokanovi (1,5) i Grgo Kokanovi (1,7). God. 1769. broj se kat. kua smanjio na 9 kua, s 11 obitelji i 67 katolika.3 Na vojnom zemljovidu iz 1780. Korduevci su selo sa 22 - uz kolnik u smjeru unjevaca uvrstane kue okruene vonjacima. U opisu stoji: "Dvije do tri stope irok i do dvije stope dubok potok, koji se u ovom kraju zove Pocerje, pjeice i konjima nije prohodan samo po prolaznim putovima, nego i na vie drugih mjesta... Dva potoka istoga imena Butnaa izviru u velikoj umi, ispod gorskog grebena, s kojeg je vidljiva u planu naznaena granica izmeu vojnog podruja i Provincijala s druge strane. Ti potoci nakon svog sutoka ispod brijega Trojak ine potok Kolievac, koji se u 14. sekciji zove Brezna, gdje je premoen drvenim mostom. (...) Suma na bregovima Trojak, Vinogradite, Panje i Babina njiva visoka je, rijetka, pomijeana sa iprajem..."4 God. 1837. Korduevici su imali 176 stanovnika,5 1857. 136, 1880. 137,' 1921. 267, 1953. 313,6 a 1991.174 stanovnika. 3.4. VRANOVCI Naselje lei uz regionalnu cestu u smjeru Vrpolja, 6 km sjeveroistono od Slav. Broda, povezano s Bukovljem, 111 m n/m.
HNTZ, Brodsku pukovnija (1999), 69s; Markovi (1994), 186. 23 katolika i 50 pravoslavaca. Usp. Schematismus (1837), 36. 7 Usp. Koreni (1979), 645. 1 Usp. Csanki (1894), 274, 325; Bosendorfer (1994), 166. U izvorima stoji: Kordsevvcz (1474), Kordusevczy (1698), Kordusscvczi (1730). 2 Usp. Mauran (1988), 152. 1 Usp. NAZ Prot. 29/1, 58, 91; 30/11, 241s; 31/111, 154; 32/IV, 101. Spomenica (1930) 212, navodi da je u selu 1734. bilo 10, a 1779.18 pravoslavnih kua. 4 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 60s. 5 104 pravoslavca i 72 katolika. Usp. Schematismus (1834), 212; U Spominici (1930), 212 stoji da je 1839. u selo bilo 14 pravoslavnih kua sa 74 pravoslavaca. 6 Usp. Koreni (1979), 645.
5

Selo se u srednjovjekovnim ispravama spominje 1422., 1428., 1446., 1450., 1467., 1481., 1482., 1483., 1498. god.1 Pripadalo je tomikom posjedu kojim su upravljali Truteljevii. Starosjedioci su se tijekom osmanske uprave uspjeli odrati, a 1698. selo je ovako opisano: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Franjo Biori, keri 2, ovaca i koza 2 svinja 1, vozova sijena 1, najamnik 1. Marian Halievi, svinja 1, konica 1, jutro penice 1, najamnik 1. Franjo Doboli, sinova 2, krava 1, june 1, jutro penice 1. Luka epi, sin 1, krava 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, najamnik 1. Marian Keverovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 2. svinja 1, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena 2. Marko Dereli, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 0.5. Mihal Cakalovi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutr penice 0.5, vozova sijena 2. Juro Ponadi, keri 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 2, svinja 1, konice 1, kopa vinograda voz sijena 1. Antol Alkovi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1.5, vozova sijena 2, najamnik 1. Mikola Petrovi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnika 2. Filip Bendari, sinova 2, jutro penice 0.5. Ukupno: sinova 11, keri 8, volova 2, krava 9, junadi 8, ovaca i koza-4, svinja 8, konica 11 kopaa vinograda 5, jutara penice 8, vozova sijena 9, najamnika 6. 2) Ovi stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno prisutni Franjo Topoli3, Mihal akalovi i Luka epi, nakon prisege, ispitivani, rekli su: Stanovnici ovog posjeda, zbog manjka radne stoke, ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo i svoju zemlju te ne koriste susjedno zemljite. Ovaj posjed nisu dobili doznakom i razdjelbe komorskih slubenika, nego su ga batinili od svojih prea te do sada nisu plaali nikakvih poreza na zemlju. Gospodin pukovnik Giba, i njemu podloni asnici, suci su ovim stanovnicima a pravne usluge vre besplatno. Sadanji stanovnici, zbog vojnih povlastica, do sada nisu plaali vojnice, niti su to davali kao naknadu za nju. S ovog posjeda, za brodsku tvravu, morali su nasjei, odvui i ukopati 245 veih palisada. Isto tako, morali su godinje davati tri radnika, kojima je svakom od njih dnevno plaano po 12 denara. Za radove, u svezi s dovoenjem spomenutih palisada, nita im nije plaano. O zapreci komorskom gospodarstvu, stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo mjesto smjeteno je u prigorju s lijepim pogledom u daljinu4 Selo se oduvijek zvalo Vranovci. Udaljeno je od Broda sat hoda, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 20 milja. Svi ovi stanovnici u osmanslco doba bili su kmetovi, sad su graniari, katolike vjeroispovijed Imaju 12 bijednih kuica napravljenh od iblja, pokrivenih slamom te etvrtinu narodnog
1 Ladislav, sin Petra eha, dao jc u zalog (1448) "possessiones suas Wranovacz... in commitatu de Poscga". U izvorima stoji: Branocz (1422), Vranolcz (1428), Wranoucz (1446), Wranocz (1450), Wranacz (1467), Vranovczy (1698). Usp, Csdnki (1894), 431; Bosendorfer (1994), 155. Od 1890. kao dio naselja Vranovci-Brdo povremeno je biljeeno odvojeno. 3 Mauran (1988), 149-151. Prijevod s latinskog jezika. n U popisu stoji Doboli. 4 Selo jc bilo neto sjevernije na padinama Dilja. Kasnije je preneseno u ravnicu.

selita. Teritorij ovog posjeda prostire se sat hoda u daljinu. S istoka mu je selo Tomin Kut5, s zapada selo Tomica, s juga Vrbova6, a sa sjevera mei s Jeevikom. Granice su mu, s istoka Babina Greda, sa zapada Koba, s juga Doboj, a na sjeveru dotie Naice. Ima olco 60 jutara dosta plodnih, obradivih oranica i neobraene zemlje razmjetene po gorj uglavnom obrasle trnjem, tri jutra pustih nova i 15 jutara sjenokoa. Nema uma za divenu grau, ali ima olco 10 jutara uma za loenje. Ovo mjesto nema ni svjetovne ni crkvene graevine, ni vodenice. Isto tako nema ni ironosnih uma, ni ribnjaka, ni jama s ribama, osim jednog potoka. Prema prianju prea znaju dodue da je kranski gospodar ovog posjeda bio neki Vuk Despot7, a o njegovim pravima i prihodima ne znaju nita. Stanovnici meu sobom, glede raspodjele zemlje, nemaju nikalcvih tekoa. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Ali-beg skupa s brodskim franjevcima, koji su u ovom selu imali jednu vodenicu. Njemu je svaka kua kao naknadu plaala godinje po 12 denara i davala tri radnika; drugih nameta nisu plaali. Spomenutom osmanskom gospodaru zemlje svake su godina davali desetinu od svih prihoda. Istom osmanskom gospodaru zemlje davali su i desetinu vina ali u odgovarajuoj novanoj protuvrijednosti. Ovo alodijalno8 seoce osmanskom je caru godinje plaalo jedan grki dufmt. Njegovu Velianstvu, osim vrenja vojnike slube, do sada drugo nita nisu plaali. Budui da do sada nisu plaali vojnice, nita ne znaju o ponovnoj razdiobi. Prisutni su stanovnici gornje toke potvrdili jednoduno i dragovoljno. b. God. 1730. Vranovci su imali 15 kat. kua i kapelu sv. Bartola; 1746. selo je podijeljeno meu podvinjskom, u kojoj je bilo 9 kua s 10 obitelji i 88 katolika, i vrhovakom upom sa 12 kat. kua i kapelom sv. Ivana evaneliste. I u izvjeu 1758. selo je s 30 kat. kua u dvije spomenute upe. U podvinjskom dijelu Vranovaca bila je kapela Uznesenja BDM. God. 1760. Vranovci su imali 15 kua s 15 obitelji i 96 katolika. Kuedomaini su bili: Pavao Luki (2,11), Franjo Tobolevi (1,7), Petar Tobolevi (-,3), Martin Keverovi (1,9), Andrija Keverovi (1,4), Martin upi (-,2), Matija Dereli (1,5), Vid Dereli (1,6), Marko Dereli (2,10), Ivan Vaidi (2,8), Mijo Dereli (1,5), Marin Topolevi (-,3), Mato Luki (1,10), Mijo upi (1,7), Mato upi (l,6).y Na vojnom zemljovidu iz 1780. Vranovci su selo sa 25 uvrstanih kua s obje strane zemaljske ceste, U opisu stoji: "Mali potoci Vinkovac, Topola i Dolica izviru u ovom podruju ispod sjevernih uzvisina koje su obrasle visokim mjeovitim drveem i gustim grmljem. Zbog svojih dubokih graba potoci su na prolaznoj cesti premoeni drvenim mostovima. (...) Punih pola sata od sela u smjeru Trnjana od ove se ceste odvaja na lijevu stranu zemaljska cesta koja vodi od Broda za Osijek, a na etvrt sata od Klokoevika vodi za Novo Topolje,"1" God. 1837. Vranovci su imali 226," 1857. 248, 1890. 280, 1931. 456,1953. 470,'2 a 1991. 475 stanovnika.
Dio Trnjana. Donja Vrba. ' Bcrislavi, plemika obitelj. Slavonski Berislavii nose pridjevak Grabarski po svom glavnom imanju Grabarju kod Broda. Izumrli su 1535. god. * alodij - nasljedno imanje. U Hrvatsko-ugaTskom kraljevstvu posjedovanje alodija od XV. st. bilo je mjerilo za odredivanje plemikog statusa. U hrvatskim pisanim spomenicima alodij sc oznaavao izrazima plemenina ili baina, premda ta dva pojma mogu imati i ire znaenje. " Usp. NAZ Prot. 29/1, 58, 89s; 30/11, 241, 268, 271; popis, kut. 89, 219. 1,1 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 69s. 11 221 katolika i 5 pravoslavnih. Usp. Schematismus (1837), 36. 12 Usp. Koreni (1979), 647.
5

IV. OPINA CERNIK

4.1. BAIN DOL Naselje se nalazi na padinama Poeke gore, 7 km sjeveroistono od Nove Gradike a 4 km od Cernika. Ime je dobilo po prezimenu Baca (Bain)'. U srednjovjekovnim izvorima spominje se 1458. i 1501. god. Premda u vrijeme osmanske vlasti nemamo o njemu podataka, prema nekim pokazateljima moglo bi se zakljuiti da se tu stalno zadralo starosjedilako stanovnitvo. Bain Dol nije uvreten u komorski popis iz 1698. niti se u njemu spominje. God. 1730. imao je 16 kat. kua. Ispod sela, na ruevinama kamene crkve, bila je drvena kapela sv. Marije Magdalene, sagraena tako da je "s tri strane drvena a s etvrte, sjeverne strane ostao je stari kameni zid". Petnaest godina kasnije (1746.) selo je imalo 18 kua i 192 katolika. U izvjeu 1758. spominje se kako se za sluenje mise u kapeli sv. Marije Magdalene, na groblju, pribor uzima iz kapele sv. Blaa koja je u selu, ali koja je u loem stanju daje nadzornik upa Ivan Paxy naredio da se stvari i zvono prenesu u spomenutu kapelu. A gdje se nalazila kapela sv. Blaa, teko je rei, jer je selo - prije rasijano po gorama i dolovima - u meuvremenu preneseno pored puta. Nazivi okolnih njiva i danas poneto govore o smjetaju nekadanjega sela. God. 1760. Bain Dolje imao 39 kua sa 109 obitelji i 484 katolika. Kuedomaini su bili: Ivan Lui (5,23) Marijan Mandi (2,11), Iva Dobi (-,2), Juro Lui (3,14), Marko Mori (3,11), Grgo Peiani (1,6), Marijan Lui (2,14), Matija Bigovi (2,13), Mato Bigovi (3,13), Antun Miki (3,20), Martin Fratrovi (2,11), Nikola Lui (7,35), Stjepan Bigovi (6,28), Juro Bigovi (3,17), Matija Bonjak (2,15), Mijo Bonjak (4,15), Matija Terzi (4,20), Matija Aleki (1,8), Ivan Spai (1,4), Toma Merkovi (3,10), Nikola Merkovi (3,11), Nikola Martokovi (3,10), Filip Martokovi (1,6), Ivan Tubi (1,7), Marko Martokovi (1,6), Ivan Kova (2,12), Petar Tui (2,13), Tomo osi (2,7), Tomo Lui (5,8), Mika Gerdi (4,12),

1 U izvorima stoji g. "Bagyaweige possessio" (1458), Batyawelg (1501), Bachin Do! (1730). Baehindoll (1746), Bachindo (1760). Neki povjesniari tvrde da je utvrda Graanica bila nedaleko od Bain Dola. Usp. Csanki (1894), 399; Bosendorfer (1994), 129,123.

Mijo Jaki (1), Stjepan Panduri (7,13), Anto Kii (4,14), Andrija Ozeren (2,8), Grga Lukievi (1,8), Franjo Debeljakovi (4,22), Bla Terzi (6,20), Nikola Aleki (1,8) i Nikola Jaki (1,8). God. 1778. selo je imao 36 kua, 103 obitelji i 473 katolika.2 Bain Dolje imao 1857.420,1890. 497,1931. 605,1953. 613,3 a 1991. 441 stanovnika. 4.2. BANIEVAC Selo se nalazi na sjevernoj strani Poeke gore 12 km sjeveroistono od Nove Gradike u smjeru Poege, 8 km od Cernika. Na banievakom groblju bila je kamena crkva. Tu je (1939.) pronaen nadgrobni spomenik iz 1403. s plemikim grbom i latinskim natpisom a neto kamenja od stare crkve ugraeno je u novu.1 Banievac se ne spominje u komorskom popisu 1698. naselja. God. 1730. imao je 8 "isto katolikih kua". Izvjee te godine kapelu sv. Martina stavlja u Bain Dol "uz cestu kojom se ide iz Poege u Cernik pored starih ruevina s vlastitim ograenim grobljem". God. 1746. napominje se kako selo skupa sa Sinlijama ima 10 kua i 45 katolika. Izvjee 1758. biljei da je u selu kapela sv. Ivana evaneliste, a da se stanovnici sahranjuju kod kapele sv. Martina na brdacu blizu ceste, koja je nainjena od dasaka pa je u njoj zbog tronosti zabranjeno sluiti misu. Dakle, crkva a kasnije i kapela sv. Martina, nalazila se ne u Bain Dolu, nego u Banievcu. God. 1760. Banievac je imao 12 kua, 28 obitelji i 141 katolika. Kuedomaini su bili: Tomo Valei (7,40), Juro Dugali (1,6), Antun Kneevi (2,11), Stjepan Kneevi (2,7), Juro Kneevi (2,11), Nikola Kneevi (3,15), Josip Jeloni (2,10), Josip Vinkovi (3,18), Luka Blaevi (1,7), Martin Kneevi (1,5), Stanislav Kneevi (2,6), Petar Kneevi (2,5). God. 1778. selo je imalo 16 kua 36 obitelji i 155 osoba.2 God. 1857. Banievac je imao 242,1890. 326,1931. 412,1953. 447,3 a 1991. 281 stanovnika. 4.3. CERNIK Cernik se nalazi u podnoju Psunja, 3 km sjeverno od Nove Gradike. U srednjovjekovnim izvorima spominje se 1372., 1381., 1396., 1403., 1407., 1408., 1413.16., 1421., 1445., 1454., 1455., 1463., i 1464. god.! Njegova okolica u predosmansko doba bila je gusto naseljena. Uz njega se spominje vise plemikih rodova, posebice Desislavii. God. 1520. plemii Desii pribavili su Cerniku pravo drati nedjeljom tjedni, a na sv. Franju godinji sajam. Poetkom XVI. st. Desii su na brdu u Cerniku sagradili tvravu. Osmanlije su ga osvojili 1536. god. U njemu je ve 1550. bilo sjedite nahije, a od 1582. sjedite kadiluka. Neto prije 1607. Cernik je postao sjedite sandaka pa je time ubrzo dobilo vee znaenje meu muslimanskim naseljima.2 Atanazije Jurjevi (Georgiceo), u svom opisu Cernika 1626. biljei da varo ima 500-600 kua i 700 vojnika, da je opasana zidovima s tvravom koja ima nekoliko tornjeva i tri teka
2 Usp. NAZ Prot. 29/1, 24, 26, 117s; popis, kut. 89, 73-75;31/III, 73. -1 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. Janula (1980b), 97s. U aktima vizitacija stoji: Banichevacz (1730). 2 Usp. NAZ Prot. 29/1, 24, 26, 118; popis, kut. 89, 72s; Janula (1980b), 212, 243, 288. 3 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. Bosendorfer (1994), 132. U izvorima stoji: Chernnyk (1372), Cernuk (1381), Chernek (1403), Cernek (1408), Cernizza (1623), Zernich (1646), Czernik (1698). 2 Usp. Hivatska enciklopedija, III, Zagreb, 1942, 680s; Janula (1980b), 144-160; abanovi (1982), 224s,

topa. Biskup fra Jeronim Lui 19. svibnja 1638. krizmao je - uz asistenciju devet franjevaca 530 katolika. U svom izvjeu napominje da Cernik ima od kamena sagraenu crkvu, da u njemu boravi paa i drugi osmanlijski dostojanstvenici, da upu vode fra Ivan Poljianin sa pomonikom. Putopisac Evlija elebi biljei daje tvrava sagraena od tvrdog matrijala, na niskom brdu u obliku etverokuta "izmeu dva prostrana brijega sa vinogradima i baama na obali rijeke umetlice", da u njoj ima dovoljno streljiva, spremite ita i begov dvor. U tvravi se nalazila i mala damija, a ispred gradskih vrata preko opkopa bio je drveni visei most. U njoj su stanovali samo gradski zapovjednik i sandak-beg. U varoi, uz vie bogomolja, "nalazi se jedna tekija (derviki samostan), tri osnovne kole, dva hana, jedan mali hamam (javno kupalite)" i mnogo duana. "Kue koje lee s desne i lijeve strane ove rijeke kao i ostale kue imaju svoje bae, divne kao zemaljski raj. Na ovoj rijeci okreu se mnoge vodenice... Kako je klima prijatna, tu i tamo se nailazi na hrvatske ljepotice. Na glasu su im i vrlo poznati vinogradi i maslo". God. 1680. Cernik je imao oko 1000 kua. Premda je dolaskom Osmanlija oko polovica stanovnika prela na islam, katolici su u Cerniku stalno imali svoju upu. Oko 1630. cernika je upa imala oko 1500 katolika a sluili su je dva franjevca.3 U vrijeme bekog rata oko Cernika su dugo voene borbe. Austrijski general Aenea Caprara smatrao je da je Cernik loa tvrava i nesposobna da se brani pa ju je 14. svibnja 1688. poruio, u varoi spalio sve kue, a Cerniane prisilio da se presele u Poegu. God. 1691. Cernik je osloboen a muslimansko stanovnitvo preselilo se u Bosnu.4 U komorskom popisu 1698. Cernik je ovako opisan: a. 5 1) Imena stanovnika i podlonika: Juro Dugonovi, sinova 2, keri 3\ konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopaa vinograd 6, jutara penice 3, vozova sijena 3. Ivan Kutnjak; sinova 3, konj 1, volova 2, ovaca i koza 10, svinja 4, konica 5, kopaa vinograda 5, jutara penice 6, jutro jema 1, vozova sijena 2. Petar Sandukia, sin 1, konj 1, vbl 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopaa vinograda 4, jutar penice 3, vozova sijena 2. Mato Vidakovi, keri 2, konj 1, junadi 5, konica 3, kopaa vinograda 3, jutara penice 2, vozova sijena 1. Mato Simi, sin 1} konj 1, vol 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutro zobi 1, vozova sijena 1. Marko Sagovac, sinova 2, ki 1, konj 'l, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 1, kopaa vinograda 6, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 6. Ilia Gerguri, sin 1, keri 2, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 3, jutara penice 5, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Petar Vuiievi, sin 1, ki 1, konj 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 1, jutara penice 2 vozova sijena 2. tipan Buadi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 5, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Ivan Mirkovi, sinova 3, ki 1, konj 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutro penice 1 voz sijena 1.

3 4

Usp. eJcbi (1967), 230; Hivatska enciklopedija, III, 680s; Draganovi (1982), 91. Usp, Janula (1980b), 15ls; Gjuro Szabo, Srednjovjeni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji, Zagreb, 1920, 122s, /kratica: Szabo (1920)/. 5 Mauran (1988), 230-233.

tipan Poti, sin 1, konj 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Marian is, sinova 2, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 4jutara penice 3, jutro zobi 0.5, vozova sijena 3. Ivan Klai, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 2, konica 5, kopaa vinograda 5, jutara penice 5, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 6. Toma Mirkovi, keri 2, konj 1, krava 1, june 1, kopa vinogarada 1, jutro penice 1, jutr zobi 1, voz sijena 2. Marko Poparovi, sinova 2, keri 2, konj 1, krava 1, june 1, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, vozova sijena 2. Pavo Leta, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 3, jutara penice jutro zobi 1, voz sijena 1. Mato Golubi, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, voz sijena 1. Mato Terzanoc, sin 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 0.5, jutro penice 1. Marko Bukvi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, motika vinograda 1, jutara penice 1.5 voz sijena 1. Juro Vinkovi, sinova 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopa vinograda 1, jutara penice jutro zobi 1, vozova sijena 2. Anton Bukovi, ken 2, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, vozova sijena 2. Marko Pauii, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 4, kopaa vinograda 4, jutara penice 2, vozov sijena 2. Marin Kukanovi, sin 1, keri 2, volova 2, krava 2, june 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 4, vozova sijena 3. Ivan Kliki, sinova 2, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 4, konica 1, kopaa vinograda jutara penice 4, vozova sijena 2. Marko Ceped, sin 1, krava 1, junadi 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Mihal ipan, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, ovaca i koza 6, kopaa vinograda 3, jutara penice 2, jutro zobi 0.5, vozova sijena 2, najamnik 1. Luka Bukva, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, vozova sijena 2. Mato Jelaavi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, juta penice 2, vozova sijena 2. Marko Gerguri, sinova 2, keri 3, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 3, jutara penice 3, jutr jema 1, vozova sijena 2. Mato Glei, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 1, kopaa vinograda 3, jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Mato Blaevi, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopa vinogi-ada 1, jutara penice voz sijena 1.5. Ivan Radai, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, voz sijen 1.5. Itvan Torok, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, kopaa vinograda 3, jutro penice 1, jutro jema 0.5, vozova sijena 3, najamnik 2. Ukupno: sinova 42, keri 33, konja 17, volova 32, krava 35, junadi 59, ovaca i koza 29, svinja 22, konica 23, kopaa vinograda 84.5, jutara penice 87.5, jutara jema 6.5, jutara zob 7.5, vozova sijena 72, najamnika 6.

2) Prije spomenuti stanovnici svi redom ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno su doli Juro Dugonovi, Ivan Kutnjak i Petar Kandukia6 koji, nakon prisege, ispitivani rekli su: Ovi tvrdavski stanovnici, zbog manjka radne stoke, ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo ni svoju zemlju i zato ne trae susjedna zemljita. Oni su na ovom posjedu, skupa s muslimanima, ivjeli jo od osmanskog doba i do sada nisu nita uzimali od komorske razdjelbe, niti su do sada ita plaali uime poreza ili nameta na zemlju. Gospodin potpukovnik De Bourgh sudac je ovim tvravskim stanovnicima, a pravne usluge vri besplatno. Vojnicu ili namete do sada nisu plaali pod izlikom da su prilikom ulaska i izlaska carske vojske u svojim privatnim poslovima pretrpjeli goleme gubitke.7 Zato o drugim tokama ne mogu nita rei. 3) Ovo je mjesto smjeteno u dolini i na padinama dvaju lijepih gorskih rtova. Tvrava se zove Cernik. Udaljena je od Osijeka 12 a od Petrovaradina 30 milja. Ovi su stanovnici, kao graani, u osmansko doba stanovali meu muslimanima; sada su svi graniari rimokatolike vjeroispovijedi Imaju nekoliko starih muslimanskih kua, sagraenih od drveta, pokrivenih indroms, dobro namjetenih, a glavnina je - ukupno ih je 60 - poput raanskih,J, napravljena od prua. Imaju etiri cijela narodna selita. Teritorij ove tvrave obuhvaa prostor od oko pola ugarske milje. istoka joj je selo Reetari, sa zapada selo Kovaevac, s juga selo Prva a sa sjevera mei selom Sumetlicom. Granice su: s istoka Poega, sa zapada Pakrac, s juga Gradika, a na sjeveru dotie Sira'". Tvrava posjeduje oko 200 jutara oranica i neobraene zemlje smjetene u ravnici i prilino plodne, oko 100 jutara rtova smjetenih na gorju s istone strane, te oko 150 jutara dobro odravanih sjenokoa. Suma nema, osim za loenje. Usred tvrave postoji etverokutna ruevna kula, okruena trostrukim opkopom, jos dobr stojea. Pored nje protjee ugodna rjeica u kojoj se mogu uloviti manje ribe, kao ribice (fundul rakovi, a za obilnijeg dotoka vode i pastrmke. Na rijeici su sagraene etiri potone vodenic napravljene poput raanskih. Vide se i ruevine neke crkve koja je poruena do temelja ". Do nje je druga drvena cr/cva gdje franjevci obavljaju slubu. Na ovom teritoriju nema ironosnih u ni ribnjaka, osim spomenute rjeice. Stanovnici nemaju drugih povlastica osim onih koje su stanovnicima dali gospoda zapovjednik uprave Nagy12 i nadglednik Zemljak o slobodnom stanovanju i koritenju ovoga zemljita. Stanovnici ove tvrave, zbog imanja i zemljita, imaju stalne nesporazume i parnice sa susjednim seljacima, oekujui skoru podjelu komorskoga zemljita. Gospodar ove tvrave bio je osmanski car kome stanovnici nisu plaali naknadu ili neto to bi njoj odgovaralo, nego su sluili njegovoj vojsci
U popisu pie Sandukia. Tu se, vjerojatno, misli na ruenje utvrde i spaljivanje grada. " indra (njem. Schindcl) - otesana daica za pokrivanje krova; sluila je umjesto crijepa. '' raani - naziv za pravoslavce. Raka (Rascia) je srednjovjekovni naziv za srpsku dravu u kojoj jc prijestolnica bio grad Ras. Zato su mnogi susjedni narodi Srbe zvali Raanima. Hrvatski leksikograf Ivan Belostenec (1594.-1675.) u svom djelu Cazophylacium} naziv Raa izjednauje s Trakija, Velika Vlaka, odnosno Vlaki orsag, a rije rascianus = valachus, viah. 1,1 Sira se kao posjed i utvrda prvi put spominje 1334. god. U srednjem vijeku promijenio je vie feudalnih gospodara. Pod osmanskom vlau bio je od 1542. do 1687. god. Usp. Bosendorfer (1994), 86; elcbi (1967), 233; abanovi (1982), 180, 223, 225. 11 Na koju se tu crkvu misli, teko je rei jer povijesni izvori nisu uvijek jasni. Usp. Janula (1980b), 91s. 12 Ladislav Nagy, upravitelj Dvorske komore u Slavoniji.
7 h

Desetinu apsolutno ni od ega nisu davali. Njegovu Velianstvu, osim sluenja u vojsci, do sada drugo nita nisu radili. Stanovnici skupa sabrani jednoduno i dragovoljno su potvrdili ono to su, glede spomenutih toaka, rekla trojica gore pribiljeenih stanovnika. b. U vrijeme spomenutog popisa u Cerniku je stanovao i gradiki zapovjednik De Bourg, a za stanovnike se kae da su imuni ljudi. Premda naselje nije imalo puno stanovnika - to je znak da se nije doselilo mnogo novih - bilo je ipak vee od drugih pa je u njemu ostalo sredite i trgovite za cijelu okolicu. Cernikom vlastelinstvu pripadalo je trgovite i 12 posjeda, tj. 98,5 selita. Cernik je, sa zapadnim dijelom vlastelinstva, car 10.IX.1707. dao Maksimilijanu Petrau13. Deset godina kasnije to mu je opet potvreno u znak zahvalnosti za hrabrost i za rane zadobivene u ratu (1715.-17.). Maksimilijan je ponovno gradio, ali nije dovrio, poruenu cerniku tvravu o kojoj u izvjeu 1730. stoji, kako je "nedavno obnovljena i sagraena na etiri ugla sa svoja etiri tornja".14 Istoni dio vlastelinstva od carske komore uzeo je kasnije (1727.) Petraev sin Josip. U vrijeme habsburko-osmanskog rata 1736.-39. vojska, koja je ratovala u Bosni, skupljala se u Cerniku. Njihov zapovjednik Josip Hildburghausen krenuo je 7.VII. 1737. prema Banja Luci i utaborio se pred gradom u mjestu Trn. Zbog odugovlaenja, Osmanlijama je pristigla pomo iz drugih krajeva Bosne te su 4.VIII.1737. habsburke ete bile poraene, a mnogi Hrvati izginuli. U povratku ih je zahvatila zarazna bolest (diarrhea) pa se u Cerniku i okolici sabralo oko 6000 bolesnika. Poslije je zavladala kuga od koje je 21. VI. 1739. umro i cerniki gvardijan fra Bartol Kai. Rat je zavrio poarevakim mirom 18.IX.1739. kojim je granica Osmanskog Carstva ponovno vraena na rijeku Savu.*5 U osmansko doba franjevci velikog samostana vodili su duobrinitvo u Cerniku i okolici. upa se spominje 1623. u prvom popisu upa franjevaca Bosne Srebrene.16 God. 1660. u Cerniku su djelovali fra Bernardin i fra Grgur, a 1695. fra Mijo Poeanin. U Cerniku su imali drvenu kuu koju su sagradili uz pomo gospodarice Cernika Ane Marije Petra. God. 1711. podignuta je drvena crkva i nabavljena zvona. God. 1728. cerniki su se franjevci osamostalili i ustanovili svoju rezideniciju. Temeljac novom samostanu stavio je fra Andrija od Kutjeva i do 1735. sagraeno juno krilo dananjeg samostana. Temeljac sadanjoj crkvi sv. Petra stavljen je 26.VIII.1736. i ona je do 1744. bila uglavnom dovrena.17 U izvjeu 1746, stoji kako je sagraena nova crkva s tornjem sa pet zvona. Opaa se kako je kuga prorijedila Cernik te je u naselju samo 60 kua i 220 katolika. God. 1760. Cernik je imao 89 kua, 98 obitelji i 506 stanovnika. Kuedomaini su bili: Mato idolovi (1,7), Mato uriakovi (-3), Petar Zkec (2,8), Anto Bokuni (2,6), Josip Palekovi (1,4), Ivan Kuni (3,10), Ivan evisovi (1,3), Marko agovac (1,4), Marija Bosanka (-,6), Iva Bosanka (-,3), Franjo Tapea (-,1), Luka uri (2,11), Mijo uri (2,9), Pavao iorkovi (2,8), Antun Andraevi (3,9), Ivan uri (2,13) Juro Kovaevi (2,13), Pavao Kovaevi, (-,1), Andrija Netigovi (1,7), Mato Sai (1,6), Lucija Budimli, (-,1), Mato uri (2,7), Antun Vlaini

" Maksimilijan Petra /Maximilian Frcihcrr von Pctrasch/ (Olomouc, 1668 - Fiirstena, 24.8.1724), Moravac (eh) kao mladi stupio jc u habsburku vojsku te poslije postao asnik. Za Rakocijeva ustanka pao jc u ropstvo. im jc razmijenjen, brzo je napredovao. 1711. postao je pukovnik i zapovjednik brodske tvrave. Tada se oenio s Marijom Dorotejom, kerkom baruna von Buckcrsa, graditelja osjeke tvre. Sudjelovao je 1716.-18. u habsbursko-osmanskom ratu gdje je bio ranjen. 1718. postao je general, a 1721. zapovjednik osjeke tvre te izgradio krunsku utvrdu s druge strane Drave. Po njemu jc sauvano ime vinorodnog brda u Cerniku Pctrascvac. Usp. Janula (1980b), 164-168. 14 Usp. NAZ Prot. 29/1, 19. 15 Usp. Zirdum (1982a), 10-12; Janula (1980b), 168-175. Ifi Usp. Zirdum (1982b), 288. " Usp. Ivan Stracmanac, Povijest franjevake provincije Bosne Srebrene, Zagreb, 1993, Priredio, preveo i uvod napisao Stjepan Sran, 278-283. /kratica: Stracmanac (1993)/.

(2,5), Marko atlai (2,11), Marko Devegi (1,3), Juro Ulagi (1,5); Ivan Andri (1,6), Manda Saraili, (-,3), Nikola Lulagi (1,5), Grgo Perkoii (1,5), Tomo Jankovi (2,6), Ivan Jankovi (1,2), Ivan Vlaini (1,5), Marija Tui (-,4), Marija Borova (-,4), Antun Kokanovi (-,3), Mato Usurac (1,8), Mijo Rosnii, (-,4), Mijo Abri (1,4), Ivan Petrovi (1,5), Marko Lui (1,7), Stjepan Makarovi (2,10), Juro Telebaa (1,4), Franjo Mikatovi (1,5), Antun Pauri (2,10), Emerik 01mayer (1,2), Mato Jogunovi (2,5), Mato Bursi (1,7), Anto Ordani (2,14), Juro Bursi (1,4), Jela Barunovi, (-,6), Anto Radovi (2,6), Petar Kurjakovi (2,6), Filip Senjo (1,5), Petar Lemi (1,10), Mijo Kova (1,3), Ivan Petrievi (1,5), Anto Batrovi (1,6), Anto Jelini (2,10), Franjo ivkovi (1,10), Mato erni (1,10), Anto Matkovi (2,11), Anto oki (1,4), Ivan Papi (1,2), Mato imi (1,6), Anto ivkovi (1,4), Mato agovac (1,5), Mijo Matkovi (1,6), Ivan Antunovi (1,3), Bla Alai (1,9), Jakov Gi (1,2), Franjo oki (1,9), Pavao Laniar (1,4), Kata Binkovi (-,3), Josip Miali (1,3), Martin Greguri (1,7), Stjepan Kapetanovi (1,6); Juro Rui (1,4), Ivan Bonjak (1,4), Jela Tersi (-,2), Mato Matekovi (2,8), Mijo Martinkovi (2,10), Mato Bukvi (1,3), Marijan Bukvi (1,6), Jela Stojakovi (-,1), Pavao Horvat (-,1) Ivan Bori (-,2), Ivan Kling (2,3), Stjepan De Markovi (-,3). '* God. 1787. Cernik je imao 711 stanovnika, oko 1800. 759,1815. 1013,20 1857. 1410, 1890.1649,1931.1907,1953. 2155,21 a 1991. 2017 stanovnika. 4.4. GILETINCI Naselje se nalazi na obroncima Psunja, 6 km od Nove Gradike, 3 km sjeverno od Cernika. Ime je dobilo po nazivu posjeda, po plemiima kojima je pripadao. Nazivano je i Trnavica. Spominje se 1396., 1445. i 1488.1 Giletinci se spominju i poetkom XVII. st. u seobama katolikog puanstva iz okolice Cernika u smjeru sjeverozapada (u okolicu Krievaca).2 U komorskom popisu iz 1698. naselje se spominje ali nije obraeno.3 U izvjeu 1730. stoji daje selo isto katoliko i da ima 8 kua. Petanestak godina kasnije (1746.) naselje je imalo 6 kua i 36 stanovnika.4 God. 1760. Giletinci su imali 14 kua, 21 obitelj, 104 katolika i to: Ivan Bonjakovi (1,6), Marko Martinovi (1,6), Tomo Bokuni (1,6), Nikola Vinceti (3,9), Marko Bokoni (1,9), Petar Vinceti (1,6), Marko Perosovi (1,6), Petar Terzi (3,10), Antun Farkovi (1,5) Andrija agova (1,5), Grgo Grgi (1,5), Andrija Grgi (2,12), Ivan Martinovi (1,6), Juro Turkovi (3,18).5 God. 1778. selo je imalo 16 kua, 34 obitelji, 202 stanovnika, a spominje se i njihovo staro groblje udaljeno pola sata od sela. U njemu je bila drvena kapela sa slikom sv. Mateja. God. 1815. selo je imalo 20 kua i 225 stanovnika.6 God. 1857. Giletinci su imali 158, 1890. 220, 1931. 326,1953. 3337, a 1991. 289 stanovnika.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 115-117; popis, kut. 89, 64-68; 31/111, 72; Janula (1980b), 208-210. Usp. NAZ Prot. 213, 252. Usp. Janula (1980b), 229,232. -" Usp. Koreni (1979), 421. 1 "Fiuvius ct poss. Tarnocha" (1396), Gilctyncz, Gilctincz (1445), "supra posscsioncm Gylcthyncz al. nom. Tharnowcza (1488), Usp. Csanki (1894), 408s, Gclcntichy (1698). Gilctinchi (1760). J Usp. Pavii (1953), 214s. 3 Usp. Mauran (1988), 519. 4 Usp. NAZ Prot. 29/1, 26, 118. 5 Usp. NAZ popis, kut. 89, 76s. " Usp. Janula (1980b), 214,245s. 7 Usp. Koreni (1979), 421.
111

4.5. GOLOBRDAC Golobrdac je malo selo na junim padinama Psunja, pored rjeice Grabac, na samoj granici upanije, udaljeno 13 km sjeveroistono od Nove Gradike a 10 km od Cernika. Ne spominje se u starijim izvorima. Ako je i bilo nekoliko kua, one su ranije bile pribrojane Podvrkom. God. 1857. Golobrdac je imao 165,1890. 230, 1900. 251, 1931. 218, 1953.113,' a 1991.46 stanovnika. 4.6. OPATOVAC Opatovac je naselje na junim padinama Psunja, pored potoka Grabca, 9 km sjeveroistono od Nove Gradike, a 6 km od Cernika. Samo mu ime govori daje smjeteno na prostoru nekadanje benediktinske opatije Rudina, koja se u izvorima spominje 1279., 1366., 1380., 1443., 1444., 1455., 1500. i 1506. god. Na to potsjea i potok koji se zove Rudinski. Opatija je bila posveena sv. Mihaelu, a patronatsko pravo tijekom vremena imale su nad njom obitelji Podvrki, Cerniki, Godesanski i Tomaii. Dio posjeda bio je u Sinlijama.1 ini se da se Opatovac ranije zvao i Ljupina. God. 1500. spominju se Sv. Stjepan i Ljupina kao dva razliita posjeda kaptola Podvrko. Posjed Sv. Stjepan leao je oko vrlo starog groblja koje je i danas zajedniko Opatovcu i Podvrkom. Na njemu je, neto iznad Opatovca, u srednjem vijeku bila crkva sv. Stjepana.2 U komorskom popisu naselja iz 1698. selo se ne spominje. God. 1730. Opatovac je imao 11 kat. kua i kapelu sv. Stjepana kralja. Pored nje su bile neke ruevine. U vrijeme kuge (1739.), ispod spomenute kapele sagraena je nova, sv. Roka, s tornjiem i zvonom. God. 1746. selo je imalo 14 kua i 115 stanovnika.3 God. 1760. Opatovac je imao 17 kua, 55 obitelji i 294 osobe. Kuedomaini su bili: Mato Jurkovi (4,20), Juro Josipovi (6,34), Marko Marianovi (4,16), Mijo Tomi (4,15) Grga Gudovi (3,18), Marko Gudovi (2,8), Josip Gudovi (4,19), Stjepan Curi (-,10), Luka Curi (2,9), Mijo Markovi (6,29), Grgo Martinovi (5,19), Ilija Curi (2,10), Bla Mati (2,18), Marko Curi (6,30), Mato Franji (1,8), Josip Curi (2,10), Matija Curi (2,21).4 God. 1778. Opatovac je imao 20 kua 69 obitelji i 330,1815. 25 kua i 379 stanovnika.5 God. 1857. naselje je imalo 314,1890.428,1931.559,1953.539,6 a 1991.385 stanovnika. 4.7. OPRINAC Oprinac je malo selo na sjevernim padinama Babje gore, 11 km sjeveroistono od Nove Gradike, 9 km od Cernika a 2 km jugoistono od Banievca. Njegovi su stanovnici, ranije, bili pribrojani Banievcu. God. 1857. Opriinac je imao 47, 1880.171,1910.186,1931.185,1953.136,5 a 1991.73 stanovnika.

Usp. Koreni (1979), 421. Abbas dc Rodina (1279), . Abbas dc Rudina (1366), Abbacia ccclcsie dc Rudyna in comitattu de P. (1443), Usp. Csanki (1894), 424s; Bosendorfer (1994), 150, 289, Opatovecz (1730), Opatovczi (1746). 1 Usp. Janula (1980b), 98s. Usp. NAZ Prot. 29/1, 26, 117s. 1 Usp. NAZ popis, kut. 89, 70. 5 Usp. Januia (1980b), 246s h Usp. Koreni (1978), 422. 1 Usp. Koreni (1979), 422.
1

4.8. PODVRKO Podvrko je naselje, na padinama Psunja, uz potok Grabac, 12 km sjeverno od Nove Gradike, a 9 km od Cernika. U izvorima se 1264. spominje kao "zemlja zvana Podvrko" te 1380. i 1403. God. 1413. navodi se kao plemika kua za stanovanje. Kasnije je (1443.) Podvrko kula koja je imala etiri posjeda: Sv. Stjepan, Laholc, Deevci i Kovaicte 1446., 1500. i 1506. god.1 Nije spadala u vee utvrde. Od njezinih tragova - bila je smjetena pod brijegom - nazire se samo jedna okrugla graevina. ini se da je bila slina cernikoj.2 Osmanlije su Podrvko zauzeli skupa s cijelim krajem. God. 1565. u njemu je bilo sjedite nahije kojoj je pripalo i selo Hrgodol.3 U komorskom popisu 1698. Podvrko se ne spominje. God. 1720. selo je bilo raspreno po gorju te se napominje kako usred sela postoji kamena kula s neto ruevina, o kojoj nitko od ljudi ne zna nita rei.4 God. 1730. Podrvko je katoliko selo sa 17 kua, a 1746. sa 20 kua i 215 katolika.5 God. 1760. naselje je imalo 40 kua, 108 obitelji i 570 stanovnika. Kuedomaini su: Marko Topkia (6,30), Stanislav Pei (2,16), Marijan osi (1,6), Marko Vini (2,10), Stjepan Vinkovi (2,12), Petar Reli (1,6), Mato Mihali (2,8), Ivan Mihali (9,31), Grgo Reli (1,4), Stjepan Josipovi (2,9), Filip Mikanovi (4,17), Nikola Dukanovi (3,19), Toma Dukanovi (3,19), Nikola Martinovi (2,19), Josip Martinovi (2,21), Ivan Terzi (3,15), Josip Dolji (7,31), Pavao Trobi (3,15), Stjepan Trobi (3,17), Mato uri (4,13), Ivan Teri (6,34), Josip Vranievi (5,20), Matija Vranievi (3,19), Ilija Anti (-,5), Mato Anti (2,5), Stjepan Kovaevi (1,6); Grgo Kovaevi (1,8), Tomo Mati (-,7), Andrija Teri (2,8), Stjepen Cerljenkovi (9,42), Petar Filipovi (3,19), Franjo Luki .(1,5), Juro Luki (-,5), Mijo Bilobrk (3,15), Antun Petrui (-,6), Marijan Vinkovi (4,18), Matija Relji (1,8), Grgo Kovaevi (1,8), Ivan Monduin (1,10), Petar Dukanovi (1,3)* God. 1787. Podvrko je imalo 46 kua i 608 stanovnika,71857. 574,1880. 621,1910. 775, 1931. 705,1953. 682,8 a 1991. 402 stanovnika. 4.9. SINLIJE Sinlije su malo selo na padinama Psunja, uz potok Orljavicu, 12 km sjeveroistono od Nove Gradike, a 9 km od Cernika. Selo se spominje u komorskom popisu 1698. ali nije obraeno1. U izvjeu 1746. Sinlije su pribrojane Banievcu, uz napomenu, da su tu katolici meu pravoslavcima.2 God. 1760. selo je

1 Usp. Csanki (1894), 398; Bosendorfer (1994), 127, 124. U izvorima stoji: Podvvrs (1264), Podvvers (1380), Podvvarsa (1403), Opidum Podvversa (1506), Podversky (1730), Podcrsko (1760). 2 God. 1443. Podvrko jc kupio Ivan de Thomassi. God. 1443. budimski kaptol uvaa u posjed Lovru Hedcrvarskog i sina mu Emcrika, a protiv toga prosvjeduje (1453) bivi vlasnik Lorantovi. God, 1521. Hedervari zalae posjed za 3000 forinti Petru Kegloviu, a kad je Hedervari izgubio Beograd, kralj mu za kaznu uzeo Podvrko i tvrdu dao u posjed imunu Mcriu. Usp. Szabo (1920), 122. 3 Usp. abanovi (1982), 224. 4 Usp. Janula (1980b), 84s. 5 Usp. NAZ Prot. 29/1, 26,118. " Usp. NAZ kut. 89,70-72. 7 Usp. Janula (1980b), 248. 8 Usp. Koreni (1979), 422. ' Usp. Mauran (1988), 326, 342. U izvorniku stoji: Sinliae (1698), Szinlie (1746), Sinlia (1760). 2 Usp. NAZ Prot. 29/1,118.

imalo 7 kua, pet pravoslavnih i dvije katolike, i to: Juro Mihi (2,9) i Marko Sohalovi (2,9).3 God. 1848. Sinlije su imale 60 stanovnika, 56 pravoslavnih i 4 katolika,4 1857. 42,1890. 69, 1921.61,1953.82,5 a 1991.41 stanovnika. ' 4.10. SAGOVINA CERNIKA

Na obroncima Psunja sjeverozapadno od Nove Gradike postoje dvije Sagovine: Cernika i Maika, koje su tri km udaljene jedna od druge. Cerniku agovinu, koja je 7 km sjeverozapadno od Nove Gradike a 5 km od Cernika, nastanjuju katolici, a Masiku pravoslavci. U srednjem vijeku bilo je vie posjeda s nazivom Sag (Saag, Sagh). U dokumentu kralja Andrija II., kojim on 1210. redovnicima templarima potvruje darovane zemlje te, opisujui njihove mee, napominje kako je ona ila do mjesta gdje je on - jo dok je bio herceg - ubio vepra i urezao najednom stablu znak kria. A tu su upravo tri mee Markova sina, koje vode k izvoru iji se potoi zove Rakonia. Tu se agovina izriito ne spominje, ali je to posjed koji bi, po smjetaju, odgovarao dvjema dananjim Sagovinama i poloaju nekadanje utvrde Saga. God. 1464. Ladislav, Silvestar i Nikola Sag optueni su zbog nasilja i teta. Poveljom kralja Matije (1476.) Stjepanu, sinu Dee Cernikog, potvruje se imanje Nikole Saga, jer je Stjepan (1473.) kupio agovinu i neke druge posjede. Poveljom kralja Ferdinanda (1528.) oduzeti su posjedi Andriji Drenikom - proglaen je izdajicom - a meu njima je i agovina, koju je kralj dao Nikoli Ostoiu de Giletinci. God. 1543. Krsto Svetaki preao je sultanu i predao mu svoje etiri utvrde. Tako su Osmanlije zauzeli agovinu. U njoj se 1565. spominje sjedite nahije.1 Premda o tvravici Sagu nema izvora, ostaci ruevina svjedoe da je ona postojala. Povjesniar Szabo je na brdu kod Sagovine otkrio neto zida istoimene tvravice, koja je bila graena kao i susjedne, bolje poznate, a oko nje je bio dubok jarak.2 U komorskom popisu 1698. agovina je ovako opisana: a 3 1) Imena stanovnika i podlonika: Paval Matievi, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca 2, svinja 1, kopaa vinograda 3, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 7, najamnik 1. * Petar Lui, sin 1, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 4, svinja 3, kopaa vinograda 3, jutara penice 2.5, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Vuina Bogoievi, sinova 4, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, svinja 1, jutara penice 6, jutro zobi 1, vozova sijena 5. Jovica Uglesi, sinova 2, konja 2, volova 3, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 15, svinja 5, jutar penice 4, jutara zobi 2, vozova ijem 3, najamnik 1. Marian Kovaevi, sin 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 1, jutro jema 1, voz sijena 1. Bozo Ivanovi, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 5, svinja 2, konica 1 jutara penice 3, jutro zobi 1, voz sijena 1, najamnika 2. Radoa Njirkovi, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Mato Markovi, sinova 3, volova 2, krava 1, junadi 2, ovca 1, svinja 4, kopa vinograda 1, jutara penice 3, jutro jema 1, voz sijena 1.
3 4 5 1 5 i

Usp. NAZ popis, kut. 89, 73. Janula (1980b), 250. Usp. Koreni (1979), 422. Usp. Janula (1980b), 61s; abanovi (1982), 224. Usp. Szabo (1920), 122s. Mauran (1988), 235-237. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Sagovina (1698), Shagovina (1730).

Mato Davkovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutara penice 4, vozova sijena 3, najamnik 1. Marko Stimai, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 5, kopaa vinograda 2, jutara penice 4, vozova sijena 3, najamnik 1. Andria Mikovi, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 6, konica 3, kopaa vinograda 2, jutara penice 5, jutro jema 1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1. Martin Lukaevi, sinova 2, ki 1, konja 2, krava'2, junadi 4, ovaca i koza 16, svinja 18, konica 4, kopaa vinograda 5, jutara penice 7, jutara zobi 2, vozova .njena 4, najamnika 3. Mato Jurekovi, sinova 2, keri 3, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, jutara penice 3 jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnika 2. Tadia Bogoievi, sinova 2, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 14, svinja jutara penice 6, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Vuk Lukanovi, sin 1, konj 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, jutro penice 1, jutro zobi 1, voz sijena 1. Petar Vlah, sinova 4, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 16, svinja 6, kopaa vinograda 2, jutara penice 5, jutro jema 1, vozova sijena 3. Stivan Vulei, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3, jut zobi 1, vozova sijena 2. Paval Kivi, sin 1, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 10, kopaa vinograda jutra penice 4, jutra zobi 2. Mihal Lui, sinova 3, ki 1, konja 2, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 10, svinja 8, konica 2, kopaa vinograda 4, jutara penice 4, jutro jetna 1, jutro zobi 1, vozova sijena 5. Juro Begovi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozova sijena 2. Mato Terzi, sinova 2, ki 1, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 10, svinja 1, jutara penice 4, jutara zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Luka Coi, konja 2, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 10, jutara penice 5, jutro zobi 1, vozova sijena 4. Tadia Jurkovi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 1, kopaa vinogara 5, jutro zobi 1, vozova sijena 5. Vinko Bogdanovi, sin 1, keri 2, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 3, jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 4. Martin Hatmazi sin 1, keri 2, konja 2, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 5, svinja 10, jutara penice 3, jutro zobi 1, voz sijena 1. Ivan Curi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 2, Jcopa vinograd 1, jutara penice 3, jutro zobi 0.5, vozova sijena 2. Ukupno: sinova 41, keri 26, konja 19, volova 33, krava 28, junadi 46, ovaca i koza 120 svinja 49, konica 7, kopaa vinograda 25, jutara penice 79.5, jutara jema 6, jutara zobi 17.5 vozova sijena 62, najamnika 16. 2) Svi popisani stanovnici vojni su obveznici Osobno prisutni Paval Matievi, Petar Lui i Vuina Bogoievi, nakon prisege, ispitivani po tokama, rekli su: Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraditi svoje seosko gospodarsko ni svoju zemlju pa ne koriste susjedno zemljite. Svoja selita u ovom mjestu batine od svojih prea, a nisu ih dobili doznakom ili komorskom dodjelom te do sada nisu plaali poreze ni namete na zemlju. Sudske poslove meu stanovnicima besplatno vri gradiki zapovjednik gospodin potpukovnik De Burgh.

Stanovnici ovoga sela platili su vojnicu samo za 1697. god. skupa s cijelim cemikim vojvodstvom4 razmjerno svome imovnom stanju. Po zapovjedi prvog povjerenika gospodina Ernesta Kestlera, stanovnici ovoga sela morali su 1697. god. dati etiri vola pod izlikom da iz Osijeka u Gradiku dovuku hranu, od kojih su t uginula u temivarskom logoru i za njih nisu dobili naknadu. , Za pretrpljene tete, kao to je spomenuto, stanovnicima nije nita isplaeno. O autoru komorskih gospodarskih zapreka i slubenicima, stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo mjesto nalazi se na brdu. Selo se zove Sagovina. Udaljeno je od Cernika jednu milju, od Osijeka 20, a od Petrovaradina 30 milja. U osmansko doba svi su ovi stanovnici sluili pri osmanskoj vojsci, sada su takoer graniari, mjetovite vjeroispovijedi, katolike i grkog obreda. Imaju 10 malih kua sagraenih od drveta, pokrivenih djelomice slamom, a djelomice daskom. Ovaj teritorij prostire se jednu ugarsku milju u daljinu. S istoka mei cemikom utvrdom, sa zapada selom Raenovcima, s juga selom Trnavom, a sa sjevera je selo Zaberie5. Granice mu dotiu sa istoka Cemik, sa zapada Bijelu Stijenu, s juga Gradiku, a sa sjevera Sira Selo ima oko 60 jutara oranica i neobraene, neplodne, zemlje, oko 8 jutara dobro obraenih rtova, te oko 25 jutara oskudnih sjenokoa. Ima oko 100 jutara hrastovih uma i zelenike za loenje i manje gradnje. Ovdje nema tragova nekoj graevini. Imaju dvije potone vodenice na rjeici Trnavi. U gor imaju oko 50 jutara ironosnih uma, do sada slobodnih od irovine. Ribnjaka nemaju. Gospodar ovoga sela bio je sam osmanski car, kome su stanovnici sluili kao vojnici i po kui godinje plaali 1 fl. i 20 denara. Desetinu nikada, ni od ega i nikome nisu davali. Njegovu Velianstvu jedne godine, skupa s cijelim vojvodstvom, dali su vojnicu to je povjerenik Kestler odredio a kapetan Staki naplatio. Drugo nita nisu plaali, osim to besplatno obavljaju vojniku slubu. Istinitost gornjih toaka potvrdili su dragovoljno i jednoduno svi a i svaki pojedini stanovnik. b. Budui da je selo bilo rasuto po gorju, u komorski su popis uvrteni skupa stanovnici Cernike i Maike Sagovine. God. 1730. Cernika agovina imala je l l kat. kua, a petnaest godina kasnije (1746.) 13 kua sa 78 katolika.5 God. 1760. selo je imalo 24 kue, 38 obitelji i 207 katolika i to: Petronila uri (-,8), Vinko Mati (2,12), Petar uri (2,6), Juro Grgi (2,13), Matrin Markovi (1,5), Franjo Matoevi (4,19), Filip Matoevi (2,10), Josip Matoevi (1,4), Nikola Matoevi (1,5), Mato Marjanovi (1,4), Juro Matievi (2,15), Ivan Valenti (2,10), Franjo Jagodi (2,11), Mato Jagodi (2,5), Tomo Jagodi (2,8), Marko Jagodi (2,10), Marko Matoevi (1,8), Martin Kuli (2,16), Ivan Korogli (2,6), Mijo Matievi (2,8), Petar Frani (2,9), Luka Novak (1,7), Ivan Mati (1,5), Ana Jagodi (-,3). God. 1778. Cernika agovina je imala 30 kua, 58 obitelji i 312 katolika,7 oko 1800. 344,8 1848. 426,y 1857.428, 1890.458,1931. 546,1953. 550,50 a 1991. 354 stanovnika.

4 5

vojvodstvo - politika jedinica na elu s vojvodom, vodom plemena i niim vojnim zapovjednikom. Nije poznato gdje se nalazilo to selite. " Usp. NAZ Prot. 29/1, 26, 118. 7 Usp. NAZ kut. 89, 75s, popis; Janula (1980b), 213s, 249. s Usp. NAZ Prot. 213, 252. '' Usp. Schematismus deri (1848), 35. Usp, Koreni (1979), 422.

4.11. UMETLICA umetlica je selo na junim padinama Psunja, na rjeici umetlici, 7 km sjeverno od Nove Gradike, a 4 km od Cernika.1 Spominje se kao posjed 1464. god. koji je 1497. bio vlasnitvo Pavla sina Benedikta od emeka te je tada dvorski sudac Stjepan Bator odredio da se u taj posjed uvede Stjepan, Dein sin.2 God. 1734. umetlica je imala 12 pravoslavnih kua3; 1760. 16 prav. i 2 kat. kue i to: Nikola aki (1,3) i Josip aki (2,4).4 Izvjee 1761. navodi daje umetlica pravoslavna upa, da u njoj boravi pravoslavni sveenik, koji slui selo sa 18 kua i Sinlije sa 5 prav. kua.5 God. 1848. umetlica je imala 386 stanovika,61857. 366,1900. 745,1731. 566, 1953. 315,7 a 1991. 332 stanovnika.

Kod Pakraca postoje seia Gornja i Donja umetlica opisana u komorskom izvjeu. Usp. Mauran (1988), 450-453. Usp. Janula (1980b), 87. Usp. Spomenica (1930), 213. 4 Usp, NAZ popis, kut. 89, 75; Janula (1980b), 213. 5 Usp. NAZ, Prot. 31/111, 73. r ' 341 pravoslavnih i 45 katolika Usp. Schematismits deri (1848), 35. 7 Usp. Koreni (1979), 422,
1 1

V. OPINA DAVOR

5.1. DAVOR Davor je naselje na lijevoj obali Save, nasuprot uu rijeke Vrbasa, 20 km jugoistono od Nove Gradike, 92 m n/m. Do 1890. nazivao se Svinjar. O njemu nemamo podataka u Srednjem vijeku. Da je i onda postojalo naselje, svjedoi injenica da je ono ubrzo nakon pada pod osmansku vlast, dobilo status varoi i skelu preko Save. Njom se prelazilo u Bosnu na putove dolinom Vrbasa. U Davoru se 25.V.1638. biskup fra Jeronim Lui prevezao preko Save da bi ga na bosanskoj strani doekalo mnotvo puka na konjima i pratilo ga u smjeru Banja Luke1. U komorskom popisu 1698. Davor se spominje ali nije obraen. Po nainu kako se spominje, tu je bila granina utvrda to je titila prijelaz preko rijeke.2 God. 1730. imao je drvenu kapelu sv. Jurja, sa zvonom i slikom sveca na platnu. Izvan sela bilo je groblje s kapelom sv. Bartola. Budui daje u to vrijeme i desna obala rijeke Save, s bosanske strane, pripadala Austriji, i na njoj su imali kapelu sv. Katarine, to pokazuje na raniju povezanost puka. U selu je bilo oko 40 katolikih i nekoliko pravoslavnih kua. God. 1734. izvjee ispred sela potpisali su Martin Mrai i Toma Beni. Nakon poraza austrijske vojske pod Banja Lukom 1737. broj se katolika u Davoru vie nego udvostruio. God. 1746. naselje je imalo 98 kat. kua, 102 obitelji i 384 katolika.3 U izvjea 1758. stoji daje u selu od drvenih greda sagraena nova kapela sv. Jurja, veliine oko 12x6 m, s drvenim korom i pet oltara. Bila je oblijepljena ilovaom i obijeljena, s tornjem i zvonom od oko 15 kg. God. 1760. Davor je imao 83 kue, 123 obitelji i 624 katolika. Kuedomaini su bili: Ilija Aneli (1,7), Antun Aneli (1,6), Luka Aneli (3,16), Gapar Beni (1,5), Marko Blaeki (1,5), Antun Butumovi' (1,3), Lovro Biskupovi (-,6), Matija Brli (4,17), Bla Blai (4,15), Juro Balani (-,2), Matija Buki (2,9), imo Beni (3,13), Ilija Brli (1,5), Pavao Brli (1,4),

Usp. Draganovi (1982), 92. U izvorima pie: Svigniar (1638), Szvinyar (1698), Szviniar (1730), Szvinijar (1760). Usp. Mauran (1988), 206. 215, 217, 219, 222, 234, 241. Popis krajinika i njihovih posjeda 1725. god! Usp. Bodenstcin (1907), 171-175. 3 Usp. NAZ Prot. 29/1, 17s, 122; Sran (1995), 57.
2

Mijo Blagi (2,9), Martin Cipri (1,6), Marko oli (1,6), Nikola melevi (1,8), Matija esikovi (-,2), Mijo elepirovi (2,7), Stanislav Cipri (1,4), Stanislav uusovi (2,5), Bla elepirovi (-,8), Mijo Daki (3,10), Ivan Daki (2,13), Ivan Devi (1,4), Ivan Furi (2,6), Mijo Forkaevi (1,5), Grgo Filipovi (1,7), Stanko urevi (3,10), Marko Gelimanovi (1,7), Mijo Gelimanovi (2,10), Martin Gelimanovi (2,5), Josip Gelimanovi (1,4), Matija Esterhazi (4,20), Ilija Jugovi (1,3), Mijo Ivanei (3,8), Nikola Jurevi (1,4); Stanislav Jakirevi (2,11), Stanislav Ivani (1,6), Juro Kori (1,9), Marko Komarii (1,6), Vid Klari (2,6), Juro Kovaevi (1,6), Matija Kerdi (1,9), Stjepan Lonarevi (1,4), Stanislav Matoevi (1,10), Matija Matoevi (1,7), Franjo Mati (1,8), Tomo Marai (1,8), Juro, Marini (1,9), Franjo Marjanovi (2,10), Jela Mii (-,3), Josip Mihi (1,4), Mijo Mati (2,12), Pavao Marianovi (3,12), Franjo Oholi (3,12), Matija Pioni (-,6), Juro Popi (-,4), Nikola Pioni (1,5), Andrija Porobevi (-,4), Petar Banovi (1,6), Toma Ralkovi (2,7), Luka Raljkovi (1,7), Mijo Reljkovi (4,18), Anto Reljkovi (1,3), Marko Smoljanovi (1,11), Petar Zlatanovi (1,4), Luka kvorevi (1,7), Grgo egi (1,3), imo egi (1,3), Stjepan ii (1.6), Tomo Stuburi (1,11), Stanislav Staumovi (1,8); Ivan tubari (2,9), Ilija tivi (2,9), Mijo erbi (2,9), Grgo Svitlanovi (2,11) Luka ii (1.7), Nikola tivi (3,10), Petar kvorevi (1,4), Matija Smoljanovi (1,5) i Ivan tivin (3,11). God. 1769. Davor je imao 90 kua, 153 obitelji i 660 katolika. Uz katolike bilo je i 30 prav. kua.4 Davor je pripadao upi Orubici, sve dok 1789. nije osnovana samostalna upa sv. Jurja. Kao obrazloenje navodi se, kako je naselje oko sat i pol udaljeno od Orubice te da je u vrijeme izlijevanja Save - a to je cijelu zimu - bilo posve odsjeeno od upe. Oko 1800. Davor je imao 925 katolika.5 God. 1866. sagraena je nova upna crkva.6 Uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Selo se nalazi na lijevoj obali Save, u koju ovdje, s druge strane turskoga podruja, utjee rijeka Vrbas, iroka oko 200 koraka. Sava, u svako doba plovna, iroka je od postaje Mlatura nizvodno do ardaka Skela 300 do 310 koraka..., cijelom svojom duinom ima strme, pet,' est i do sedam hvati visoke obale... Graba Crnac, koja potjee iz bare Krnjad, kroz ovdanje livade i polja utjee u umu Veliki lug i kroz nju kod kordonske postaje Crnac utjee u Savu... uma Veliki lug ima mjetovito, veinom gusto obraslo visoko i srednje visoko drvee. (...) Bare, tik iza sela, na prolaznim su putovima, dok nema poplave, prohodne i za suhih ljeta potpuno suhe. Voda koja se inae u njima nalazi koristi se za napajanje stoke. (...) Crkva u selu drvene je grade. Laomlinovi na Savi ispod sela nemaju stalni poloaj. Vidljivi su samo jo urueni ostaci staroga anca u selu - gradnja kojeg je zavrena u vrijeme zadnjeg rata s Turcima radi spreavanja ulaza u Savu iz rijeke Vrbas."7 God. 1837. naselje je imalo 1468, 1857. 1478, 1900. 1610, 1931. 1928, 1953. 2326,lJ a 1991.2603 stanovnika.

4 Usp. NAZ Prot. 30/11, 320; popis, kut. 89, 105-107; 32/IV, 193; Prema Spomenici (1930), 212, Davor (Svinjar) je bio pravoslavna upa u kojoj jc 1734. bilo 10, 1759. 16, 1809. 27, a 1839, 24 pravoslavnih kua sa 166 pravoslavaca. s Usp. NAZ Prot, 213, 274. '' Usp. Buturac (1931), 241; Draganovi (1975), 85. ''HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 140s. * 1305 katolika i 163 pravoslavaca. Usp. Schematismus deri (1837), 53. "Usp. Koreni (1979), 421.

5.2. ORUBICA Orubica je naselje na lijevoj obali rijeke Save, 14 km jugoistono od Nove Gradike, a 6 km sjeverozapadno od Davora, 93 m n/m.11 na desnoj, bosanskoj, obali Save postoji manje selo istog imena. God. 1339. spominju se plemii od Zapolja kao sinovi nekog Demetrija od Orubice ili "pokraj Save". U prvom popisu upa Bosne Srebrene navodi se i Orubica, a sluili su je franjevci iz Visokog.2 Biskup fra Tomo Ivkovi u vremenu od 1626.-30. u Orubici je krizmao 200 katolika. Biskup fra Jeronim Lui bio je 10.VII.1638. u upi i tu, u pratnji 8 franjevaca, krizmao 436 katolika. upa, koja je obuhvaala obje strane rijeke Save a veim dijelom bila u zapadnom meurjeju Save i Vrbasa, nije imala crkve. upnik je bio fra Jakov iz Majdana. Biskup fra Marijan Maravi u Orubici je 6.X.1649. krizmao 304 katolika.3 Orubiku upu pohodio je 28.111.1672. fra Nikola Ogrami i od 1715 upljana krizmao ih je 1308. U upi nije bilo ni crkve ni njezinih tragova, a upnik nije imao ni kue ni stalnog boravita nego je gostovao po katolikim kuama.4 U vrijeme bekog rata veina katolika prela je na lijevu obalu rijeke Save. S njima je preao i upnik pa time preneeno i sjedite upe. God. 1695. upnik je bio fra Grgo iz Gradike.5 Selo se ne spominje u komorskom popisu 1698. god. God. 1730. upna crkva sv. Ilije, sagraenu od drveta, zbog poplave, bila je izdignuta od zemlje na stupove, soje, a na groblju je bila kapela sv. Roka. upnik fra Augustin Spai, bio je lan starogradikog franjevakog samostana. U izvjeu iz 1734. stoji da je drveni upni dom neudoban. "upa ima malen vrt, a od ostalog nema nita; niti vinograda, niti kakve oranice za usjeve, niti livadu. Koliko tko treba dati upniku u penici nije odreeno, ve svatko daje prema svojim mogunostima i urodu. Odatle upnik moe imati jedva neto penice, budui da je upljani unazad vie od sedam godina nisu sijali zbog estih poplava. U prosu upnik moe imati oko 30 mjera, a kukuruzu oko 10 mjera, (...) Nema nikakvih davanja u novcu kao niti u kruhu ili vinu, budui da upljani nemaju vinograde," Izvjee su, u ime sela, potpisali Marko Balakovi i zastavnik Ivan Striki/5 Nakon poraza habsburke vojske pod Banja Lukom (1737.) selo se povealo tako da je 1746. imalo 103 kua, 126 obitelji i 545 katolika. Uz crkvu je bio postavljen drveni tornji sa zvonom. Uz groblje sv. Roka, spominju se i druga dva groblja na bosanskoj strani koja su ostala pod osmanskom vlau. upnik je bio fra Filip evapovi. U upi je (1758.) sagraena nova drvena crkva sv. Ilije, dimenzija oko 16x5 m, pa se - jer je bila uz Savu - napominje, kako je gotovo jedan metar izdignuta od zemlje na stupovima. Pred ulaznim vratima bio je tornji sa zvonom od oko 25 kg. upu je, po biskupovoj odredbi, 25.VI.1756. fra Luka Cakali predao svjetovnom sveeniku vl. Matiji Dirkou, rodom iz Bosiljeva kod Karlovca, God. 1760. Orubica je imala 108 kua, 206 obitelji i 925 katolika. Kuedomaini su bili: Marijan Ai (1,4), Ilija Berbanac (1,4), Mijo Blaekovi (4,15), Anto Bakali (4,12), Mijo Burazorovi (3,12), Mijo Balakovi (3,17), Ilija Blaanovi (4,14), Ivan Crlja (3,12), Anto
1 Dijelovi naselja: Duboac Orubiki, Krst Orubiki, Mutniko i Voe, nekad su biljeeni odvojeno. Uz Duboac na Savi kod Bebrine u kanonskim sc izvjeima sredinom XVIII. st. spominje i selo Duboac koje sc nalazio izmeu Stare i Nove Gradike. God. 1730. Duboac Orubiki imao je 8 katolikih kua, 1746. 4 kue s 30 lanova, 1760. 6 kua, 9 obitelji i 58 lanova, a kuedomaini su bili: Ivan Juranovi (4,22), Juro Valaki (1,4), Grgo Kai (1,6), Josip Lonca rov i (1,8), Stjepan Bcrsakovi (1,8) i Luka Filipovi (1,10); 1769. 6 kua, 13 obitelji i 73 katolika, da bi mu sc u kasnijim izvorima izgubio trag. Usp. NAZ Prot. 29/1, 25, 118; 32/1V, 193; Janula (1980b), 219. 2 Usp. Janula (1980b), 102; Zirdum (1982b), 288. 5 Usp. Draganovi (1934), 75; Draganovi (1982), 94; Maravi (1887), 151. 4 Usp. Arhiv Propagande - Rim, SC, Bosnia vol. II., f. 81 Iv. U izvorima stoji: Oruguiza (1623), Horugiza (1638), Orugbizza (1649), Orugbicza (1730), Orubicza (1760). 5 Usp. Lopai (1902), 119. '' Usp. MAZ Prot. 29/1, 16; Sran (1995), 56s.

Cvitanovi (4/14), Mijo Duki (2,9), Ivan Dai (-,4), Mijo Drami (1,4), Matija Greguri (3.10), Ivan Gali (7,23), Marijan Gali (3,6), Matija uki (1,4), Stjepan uri (-,2), Matija Gavranovi (1,3), Pavao Griguri (1,4), Mijo Karasovi (-,2), Bla Griguri (1,6), Lovro Griguri (1,7), Ivan Griguri (2,9), Franjo uri (2,13), Lovro uri (1,5), Matija Grgi (1,3), Matija Haidi (2,7), Ivan Ivanei (3,11), Franjo Juri (3,14), Martin Ilievi (2,5), Stjepan Koi (2,7), Martin Koa (3,14), Josip Karasovi (3,12); imo Kneevi (3,13), Ivan Klari (1,5), Juro Kovaevi (2,4), Marko Klasni (2,11), Martin Katalinovi (1,7), Ivan Kovaevi (4,20), Luka Lovri (3,11), Ivan Leinjak (1,7), Juro Lasunovi (4,21), Franjo Lovri (3,15), Anto Mitrovi (-,4), Bla Markovii (1,6), Ivan Margeti (1,5), Martin Margeti (1,4), Matija Mihaljevi (4,14), Jakov Mikli (1,6), Juro Mikli (2,10), Luka Mihalini (4,18), Mijo Matiaevi (4,13), Stjepan Makarevi (-,3), Josip Mihaljevi (1,5), Juro Mihaljni (2,15), Mijo Mikovi (2,11), Bla Margeti (1,6), Mijo Pustai (1,4), Stjepan Pustai (1,6), imo Pustai (1,5), Martin Petrovi (1,4), Ivan Pei (2.11), Luka Jaki (-,4), Martin Poli (2,7), Pavao Pei (3,10), Stjepan Ragoini (1,4), Nikola Ragoini (1,5), Bla Svili (5,20), Josip Soeri (2,8), Gapar Zeli (2,5); Stjepan tivevi (2,8), Mijo deri (2,12), Bla Soeri (2,11), Mijo Svai (2,6), Ivan Severovi (1,8), Josip Siverovi (1,5), Mijo tivi (5,21), Ilija tivii (-,8), Luka tivevi (2,7), Mijo triki (3,23), Andrija tivii (4,11), Marko Stipi (1,6), Pavao Smoli (3,10), Luka Smoli (3,16), Marijan Soki (2,6), Matija tivii (1,4), Ivan Soki (1,4), Josip tivii (2,14), Mijo oki (4,15), Mijo oki (1,4), Franjo tivevi (2,10), Bernard tivevi (1,4), Marko Sarevi (1,10), Ivan Soki (1,8), Martin Soeri (1,5), Matija Soeri (2,7), Manda Semi (-,1), Jela urinovi (-,1), Marija Ivanei (-,1), Martin Drumi (-,1), imo Soki (1,4), Franjo Tomaevi (2,8), Petar Tomi (2,9), Ivan Marievi (1,8), Juro Tomi (3,13), imo Tomi (1,7), Josip Vizoli (2,7), Josip Valijui (2,7). God. 1769. Orubica je imala 106 kua, 221 obitelji i 942 katolika.7 Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Ovo selo lei na Savi, koja ovdje ispod sela ini zavoj... Njezino izlijevanje, koje se dogaa tri do etiri puta godinje, preplavi ovdanju ravnicu u irini od sat vremena,... nakon to se voda povue, ostaju loi putovi i blatna podruja, koja samo sporo isuuju. (...) Dok je teren preplavljen, odavde se, ovisno o vremenskim uvjetima, pet do est dana pa i tri do etiri tjedna nikamo ne moe prolaziti bez brodova. asniki je stan u selu zidana zgrada; crkva i kordonski ardaci izgraeni su od drveta, a ardaci stoje na drvenim stupovima.1"5 Oko 1800. Orubica je imala 1157 katolika9, 1837. 1400,10 1857. 1376, 1900. 1404, 1921. 1365, 1953. 1492,11 a 1991. 855 stanovnika. upna crkva u ast sv. Iliji sagraena je 1829. godine.52

Usp. NAZ Prot, 29/1, 121-123; 30/11, 318-324; popis, kut. 89,102-104; 32/IV, 193. HNTZ, Gradite pukovnija (1999), 138-140. '' Usp. NAZ Prot. 213, 264. 111 Usp. Schematismus deri (1837), 49. II Usp, Koreni (1979), 422s. 13 Usp. Buturac (1931), 233.

I K

VI. OPINA DONJI ANDRIJEVCI

6.1. DONJI ANDRIJEVCI

Naselje se nalazi uz regionalnu cestu 23 km istono od Slav. Broda u smjeru Vrpolja, 90 m n/m. . U srednjovjekovnim izvorima spominje se 1428. i 1474. kao selo koje je pripadalo Levanjskoj Varoi,1 U starini je pripadalo dragotinskoj upi, koja je bila gusto naseljena i sluila sela istonog diljskog gorja. Budui da je selo bilo u posjedu bosanskog biskupa fra Nikole Ogramia Olovia, komorska ga komisija 1698. nije popisivala. a. U popisu 1702. u selu su ivjeli sljedei domaini: Fila Cupi, Bla Vulcainovi, Luka Stefaniov, Bla Danovi, Marian Markovac, Bla Markovac, Luka Markovac, Franjo Markovac, Pavo Selatkovi, Tadian Beni, Ivan Markovac, Beno Vukovi, Mato Bonjak, Stepan ivkovi, Birta Zupani, Miho Maruovac, Luko uraani, Beno Balievi, Matan uraanovi, Marian Zupani, Petar Cupi, Nikola Seletkovi, Marko Keli, Bura Stepanio Bla Stepaniov, Grga Keli. Ukupno posjeduju: 7 cijelih selita, 11 oenjene brae, 3 oenjenih sinova, 7 najamnika, 4 konja i drijebadi, 10 volova, 12 krava, 17 junadi, 26 ovaca i koza, 49 svinja i prasadi, 9 konic ukupno 14 jutara penice, 22.5 jutara neobraene zemlje, 2 jutara jema, 2 jutara zobi, 31 vozova sijena.2 b. Opis sela u izvornom jeziku iz 1702. glasi: "Atari3 ovoga sela andrijevakoga u komiluku selom Cajkovci i priimlju od ume Laze zvane do vode Bia od istoka i kraj Bia uzhodei do Varcagia potok tako zvani od podneva4, a odtuda Vukainoviov gaj do Velike struge bare zvane, koja jest od ponoja5. Seonici6 od ovoga mista jesu od starine Slovinci, svi katolici; u vrime Turaka svojega

Usp. Bosendorfer (1994), 180. U izvorniku stoji: Androwcz (1428), Andrewcz (1474), Andrcjovczy (1702) Ive Mauran, Popis zapadne i srednje Slavonije 1698. i 1702. godine, Osijek, 1966, 101, /kratica: Mauran (1966)/. Prijevod s latinskog jezika. 3 atar (hatar) - kraj, predio, kotar. 4 od podneva - s june strane. 5 od ponoja - od sjevera. 6 seonik - stanovnik.
2

gospodina imae u Djakovu nikojega Usaina Begia tako zvana, kojemu sve poslove i desetinu od sviju stvari davahu i plaahu, a za cara turskoga na krajine kanike davae haraa na godite forinti osam. Za odaaem turakime komandat diakovaki, koji bie, s njima zapovidae i njihov gospodin bie do doaa pokojnoga biskupa7, koji do smrti njegove jest njihov gosp odin bit,, kojemu tolikojer sve poslove i desetinu davahu i plaahu. Sume imadu jednu zvanu Laza, u kojom jesu drva za vatru za jutara okolo'tri jt<) me; jo ) Cupi gaj, u kojem jest drvje irovno za jutara oko dvi stotine; jote Keli gaj, u ,ernu je li jote drva za vatru i irovna za jutara reku dvi stotine i trideset; jote Donovica gaj u kojemu jesu drvenja irovna i za vatru za jutara reku dvi stotine i pedeset; jote Vitkoveki gaj u kojemu jest drvenje irovno reku za jutara tri stotine. Pae svi imadu za ivinu k vodi Biu, ritove zvane za jutara reku etiri stotine. ajera8 za kositi nahodi se od kosaca devedeset i pet. Zemalja orai za jutara sto i etrdeset, a neoranih zemalja nahodi se rekui tri stotine dvadeset i pet. Pustoseline9 jesu tri, prva Surblavci, druga Ninjakovci, trea Markovci, od kojizi zemlje oratne i ajera vee su u umi zaraslo, budui odavno pusto, drva pitoma od voa jesu okolo sela reku za deset jutara."J" c. God. 1734. Donji Andrijevci su pripadali vrpoljskoj upi; imali su drvenu kapelu, a izvjee su ispred sela potpisali seoski knez Franjo Markovac i imun Balievi." Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Potok Svrnica irok je pet do deset koraka, ima jako muljevito dno, ljeti je veinom suh, a prohodan je osim preko mosta u selu i na raznim drugim mjestima. Sipraje oblinjih polja, proraslo s neto visokih hrastova, svugdje je gusto i osim po uobiajenim prolazima pjeice je samo oteano prohodno. Velika uma, prostirui se prema sjeveru, obrasla je visokim drveem i gustim grmljen. (...) Ostali ovdanji putovi za kina su vremena tee prohodni... asniki stan u selu izgraen je od kamena a crkva je samo drvene grae."12 upa u Donjim Andrijevcima osnovana je 1789. god. God. 1837. selo je imalo 1382 stanovnika,n 1857. 1428, 1880. 1320, 1921. 1427, 1953. 264714, a 1991. 2787 stanovnika. Crkva sv. Andrije graena je od 1826., groblje sv. Mihovila je od 1866. god. 6.2. NOVO TOPOLJE Naselje se naslanja na Staro Topolje u smjeru jugoistonih padina Dilja. Nalazi se 18 km sjeveroistono od Slav. Broda, a 5 km sjeverozapadno od Donjih Andrijevaca, 102 m n/m. U izvjeu nadglednika garinske upe iz 1761. stoji, kako u granicama upe u selu Topolje,

Fra Nikola Ogrami Olovi, biskup, (Poega, 1639 - akovo, 14.VIII. 1701). God. 1670. posveen jc za biskupa. Na brdu Lopati kod Kreeva bio je sagradio sebi kuu koju jc 1682. zastalno napustio. Kao vojni sveenik i carski savjetnik sudjelovao jc u bekom ratu. Ubili su ga u akovu u njegovoj rezideniciji, mrnjom zavedena dva straara, koji su - kako svjedoi oevidac akovaki upnik don Ivan Grlii - poslije za to u Makarskoj vrili javnu pokoru. Tijelo mu je preneseno u Naice, a na grobu je napisano: "Ovdje u grobu lei olovski biskup, nepravedno ga jc potenog, neprijateljska ruka predala nasilnoj smrti. On je bio na eiu svojim ovcama trideset godina, sjajnim naukom i pobonou ukraen". Usp. Z. Baoti "Uloga franjevaca u sjeveroistonoj Bsni u XVII. st." u Zbornik predavanja znanstvenog skupa u Subotici 12.-14.Vili. 1986., Subotica, 1987, 556s. " air - livada, poljana, panjak. " pustoselina - naputeno selo. Smiiklas (1891), 313s. 11 Usp. Sran (1995), 87s. 13 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 92s. " 1365 katolika i 17 pravoslavaca. Usp. Scbemalismus (1837), 29. 14 Usp. Koreni (1979), 645.

"koje narod naziva Gornie Topolie", ima 18 pravoslavnih kua. Tu je bila i pravoslavna upa sa pravoslavnim sveenikom.1 U izvjeu iz 1775. selo se naziva "Novo Topolije" a u njemu je bio 45 pravoslavnih kua.2 Uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Selo lei u podnoju velikog umom obrasloga gorja. Na grebenu toga gorskog lanca protee se granica izmeu vojnog i civilnog dijela Slavonije... Mali potok Beravci na kraju sela premoen je drvenim mostom... Okolnosti su sline i oko izvora. Izvori iz gorja teku izmeu ovdanjeg kraja i uz crkvu sv. Petra... Oni se takoer mogu prijei samo prolaznim putovima i preko mostova. Voda im se gubi u poljima. (...) Selom i njegovim krajobrazom dominira padina umskoga gorja. S gologa gorskoga grebena brda Ilinsko preko ume, s ove strane, u pravcu juga prua se pogled na veliku udaljenost, sve do Save. (...) U selu su zidane graevine asniki stan i'gostionica, odakle je vidljiva prolazna cesta."3 God. 1809. selo je imalo 36 kua i 260 pravoslavaca, 1837. 248 pravoslavaca i 7 katolika,4 1857. 246,1880. 313,1831.,417, 1953. 388,5 a 1991. 223 stanovnika. 6.3. SREDANCI Naselje se nalazi izmeu autoceste i potoka Bia, 22 km istono od Slav. Broda a 4 km juno od Donjih Andrijevaca, 87 m n/m. Spominje se u komorskom popisu 1698., ali nije obraeno.1 God. 1730. Sredanci su imali oko 30 kat. kua i novu drvenu kapelu. Sahranjivali su se u grobljima Hrastiu i Gradcu. Izvjee iz 1734. u ime sela potpisali su desetar Andrija Rei i Mihovil Ferjenevi. God. 1746. u selu je bilo 30 kat. kua sa 119 stanovnika, kapela sv. Roka za 20-ak osoba i zvono od oko 10 kg. Crkvenjak je bio Juro Reji. Sredinom XVIII. st., zbog blizine i lakeg prometa, selo je iz kopanike pripojeno svilajskoj upi. God. 1760. Sredanci su imali 37 kua 51 obitelji i 224 katolika, Kuedomaini su bili: Juro Rei (6,19), Stanislav Rei (2,8), Marija ivi (-,3), Marko ivi (1,7), Marko Jerkovi (1,5), Juro Kristanovi (1,7), Vinko Kristanovi (1,4), Mato ivi (1,4), Josip Kristanovi (1,4), Juro ivi (2,7), Juro Daani (-,7), Mijo Kaleevi (1,2), Mato Kaleevi (1,6), Tomo ivi (1,4), Petar ivi (1,5), imo ivi (1,4), Ivan ivi (1,8), Franjo ivi (3^9), Mato ivi (3,13), Bartol ivi (1,3), Josip Bonjakovi (3,14), Ivan ivi (-,3), Andrija ivi (1,3), Petar Iliai (-,2), Matija Iliai (1,4), Marko Iliai (1,4), Marijan Tomaevi (2,9), Mijo Amii (1,4), Vinko Amii (2,8), Nikola Utvi (1,3), Marijan Utvi (1,4), Tadija Balei (1,4), Ivan uki (1,2), Jakov Balai (1,5), Tomo Balai (3,8), Marko uki (1,5) i Andrija uki (2,13). God. 1769. Sredanci su imali 40 kua, 67 obitelji i 409 katolika2. Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Mala rijeka Bi, ili Bi, od svoga gornjeg do donjeg mosta kod Divoevaca iroka je 40 do 70 koraka... Dno joj je jako muljevito te zbog toga u ovom kraju, osim preko mosta, nije prohodna, izuzev za vrlo sunih ljeta, kad u ovom kraju ponekad presui, zapravo rijetko tijekom nekoliko godina. Za jakih kia ili dugotrajno vlana vremena ta se rijeka izlije po livadama i po umi, koja raste uz drugu stranu obale, pa nastaju mnoga blatna mjesta, posebice u toj umi. Zato za vrijeme poplave, to traje dodue samo nekoliko dana, prolazni

' Usp. NAZ Prot. 31/111, 149. NAZ Prot. 32/IV, 592. - HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 89-91. 4 Pravoslavnoj upi Novo Topolje, koja jc 1759. imala 20 pravoslavnih kua, pripadala su sela: Novi Grad s 4 i ajkovei s jednom pravoslavnom kuom. Usp. Spomenica (1930), 214; Schematismus (1837), 34. s Nekad su sc odvojeno biljeili zascoci Kozjak i Surduk. Usp. Koreni (1979), 646s. 1 Usp. Mauran (1988), 117. U izvorniku stoji Szrcdan (1698), Szredanczi (1730), Szredanczi (1760). 2 Usp. NAZ Prot., 29/1, 53, 97; Sran (1995), 43s; 30/11, 209; popis, kut. 89, 169s; 31/111, 128; 32/IV, 89.
2 Usp. 1

putovi nisu uporabljivi, a i nakon povlaanje vode prolaz je jo dugo vrlo otean jer se ta mjesta vrlo sporo isuuju. Neposredno uz selo prostire se barska graba Osatna. Sadri vodu samo za vrua vremena, a kad presui, moe se prijei i drugdje, a ne samo preko dvaju mostova. are Dvojnajsti Jelas, s druge strane grabe Osatna, nikad ne presue, a ostala barska mjesta na okolnim livadama isuuju se samo ljeti. Suma uz rijeku Bi u ovom je kraju visoka i rijetka. (...) Crkva i asniki stan u selu drvene su grae."3 God. 1837. Sredanci su imali 387 katolika,4 1857. 278,1890. 436, 1931. 495, 1953 539,5 a 1991. 381 stanovnika. 6.4. STARO TOPOLJE

Naselje se nalazi 18 km sjeveroistono od Slav. Broda, a 4 km zapadno od Donjih Andrijavaca, izmeu eljeznike pruge i lateralnog kanala - koji je pokupio vode brojnih malih potoka to su nekad tekli s diljskog gorja - na odvojku s regionalne ceste u smjeru Vrpolja, 90 m n/m. Selo je pripadalo garinskoj upi koja je i u osmansko doba bila aktivna te svoju djelatnost nastavila i nakon bekog rata. Spominje se u komorskom popisu 1698. ali nije obraeno.1 a. God 1702. u Topolju su ivjeli sljedei kuedomaini: Martin Petrovi, Tomo ttiai, Andria Gaborjanovi, Stepan Sudi, Andria Perovi, Fila Ilii, Tomo Kolesari, Martin Ili Andria Terzi, Toma Sudi, Mika Sudi, Jakob ivkovi, Grga Matani, Tomo Ivanovi. Ukupno posjeduju: 3 cijele, jednu polovicu i pola etvrtine selita, 6 oenjene brae, jedan oenjeni sin, 2 konja i drjebadi, 28 volova, 30 krava, 37 junadi, 50 ovaca i koza, 137 svinja i prasadi, 41 konicu pela, ukupno: 31,5 jutara penice, 47 jutara neobraena zemljita, 0.5 jutara jema, 0.5 jutara zobi 0.5, 42 kosaca livada.2 b. Izvoran opis sela iz 1702. glasi: "Atare ima selo Topolje u komiluku selom andrievskim i priimlje od Varcagie potoka odonuda do vode; Bia, do bare Garinec zvane, koja jest od podneva, a odonuda k Stepii gaju do druma velega broskoga k Radakovci mei, koja jest od ponoja, a od tuda k potoku Varcagia, koji jest od strane istoka. Seoniki ovoga mista jesu Slovinci, svi katolici, u vrime turako svoga gospodina imae u Osiku, nikojega Turina Ma(h)mud-bega tako zvana, kojemu na godite od svake kue davae po dva teaka3 i plaahu i davahu desetinu od svata, vie toga caru na krajinu kaniu4 haraa forinti deset. Po odaau turskome sve ljudstvo ovoga mista bie hajduko5, s kojima zapovidae komandat diakovaki do doasa pokojnoga biskupa, koji za tizim sve paore6 uini i njihov gospodin bie do smrti, kojemu sve poslove i desetinu davae i plaae. uma imadu Lug zvani, u komu jesu drva irovna, za grau i vatru za jutara okolo hiljadu. Pau seosku drugu ne imadu, vee po umah pasu njihovu marvu. ajera koseih nahodi se za kosac etrdeset i dva. Zemalja orai nahodi se jutara sedamdeset i devet, zemalja neorai nahodi se okoli tri stotine jutara, a kada izie Sava, tek da ne potopi vas
3 4

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 98s. Usp. Schematismus (1837), 31, Usp. Koreni (1979), 646. Usp. Mauran (1988), 114. Mauran (1966), 102. Prijevod s latinskog jezika. 3 radnika. 4 Kania (Nagykanizsa), grad jugozapadno od Blatnog jezera, u kome je od 1600. bilo sjednite ejaleta, paaluka. Usp. abanovi (1982), 61. s od rijei haydones - graniar, narodni vojnik, h paor - seljak, poijodjelnik.
5 1 3

atar koliko ga jest."7 c. God. 1730. Topolje je imalo 12 kat. kua i kapelu sv. Lovre. Izvjee 1734. u ime sela potpisali su Andrija Terzi i Antun Petrovi. God. 1746. u selu je 19 kua i 76 katolika,8 a 1758. uz kapelu je bilo malo zvono. God. 1760. Topolje je imalo 31 kat. kuu, 48 obitelji i 273 katolika. Kuedomaini su bili: Ilija Koleari (1,6), Jeronim Petrovi (4,19), Grgo Teri (2,11), Matija Matoi (1,7), Nikola Petrovi (1,6), Marko Petrovi (2,9), Vinko Petrovi (1,7), Matija Sudi (2,13), Luka Sudi (,5), Ivan Sudi (2,8), Matija Petrovi (1,8), Matija Matoi (3,14), Marin Matoi (1,9), Petar Vukainovi (-,4), Mijo Iliai (1,5), Josip Sudi (1,5), Juro Sudi (3,10), Marin ivkovi (4,19), Mijo Sudi (1,10), Ilija Sudi (2,8), Franjo Terzi (2,14), Tomo Terzi (1,7), Bla Iliai (2,12), Anto Petrovi (3,19), Mijo Bonjakvoi (2,8), Marko Iliai (1,5), Bla Blaevi (-,4), Boo Petrovi (1,8), Ilija Tunukovi (1,6), Luka Pavlovi (1,5), Mijo Lui (1,2). God. 1769. u selu je bilo 39 kua 58 obitelji i 339 katolika, a 1775. 37 kua, 47 obitelji i 404 stanovnika.9 Uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Potok Beravci koji tuda protjee, zbog dubokog korita u selu je premoen drvenim mostom te u podruju sela otjee u baru Jelas... Potok Varezasi, u umi obrasloj visokim gusto zaraslim drveem, pokree obinu liaricu... Ljeti je esto bez vode, koja je pitka ako tee... Bara Jelas premoena je mostom na prolaznom putu za Oprisavce... Ljeti se esto potpuno isui, za kina pak vremena prijelaz je njome otean, a povremeno je i potpuno neprohodna. uma odavde do Garina obrasla je visokim i gusto proraslim drveem. (...) Crkva i asniki stan drvene su grae.""1 God. 1837. Staro Topolje imalo je 454," 1857. 387, 1900. 398, 1931. 589, 1953. 764,12 a 1991. 789 stanovnika. Crkva sv. Lovre sagraena je 1851." U selo se koncem XIX. i tijekom XX. st. doselilo Gorana, Liana, Bosanaca i Dalmatinaca.14

Smiiklas (1891), 314. Usp. NAZ Prot. 29/1, 51, 93; 30/11, 229s; Sran (1995), 29. Usp. NAZ Prot. popis, kut. 89, 209s; 31/111,148; 32/IV, 95, 592. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 93s. U Kronici II. (1997), 43, za kolovoz 1807. pie: "Oko blagdana sv. Stjepana kralja u Starom Topolju u kui obitelji Petrovi uz crkvu, roen je djeak s repom. Na kraju repa, koji je bio dugaak pola ovjekova lakta, nalazio se vor od mesa, poput jabuke. Osmi dan jc umro i bio pokopan". " Usp. Schematismus (1837), 34. 12 Usp. Koreni (1979), 646. 13 Usp. Schematismus (1921), 51. 14 Usp. Pavii (1953), 269.
8

VII. OPINA DRAGALI

7.1. DONJI BOGIEVCI Naselje se nalazi izmeu autoceste irijekeSave, 10 km jugozapadno od Nove Gradike, a 3 km od Dragalia, 109 m n/m. Selo pod nazivom Bogievci spominje se 1599. prigodom Herbersteinova preseljavanja Vlaha.' U to doba, a i kasnije, Donji i Gornji Bogievci bili su jedinstveno selo, a stanovnitvo je, zbog graninog podruja, bilo lako pokretljivo. God. 1734. Donji Bogievci su imali 29, a 1759. 30 pravoslavnih kua. I u izvjeu 1761. u selu se spominje 30 pravoslavnih kua.2 Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Pomalo muljeviti potok Draevac, koji je u ovdanjem kraju do etiri hvata irok i dvije stope dubok, na pola sata nizvodno od sela, nakon to se spaja s potokom Stara mijenja ime, pa se nadalje kroz umu do rijeke Save naziva Crnac... Gore kod sela premoen je drvenim mostom... Izvorska voda, kojoj je odvodna graba kod sela premoena s dva drvena mosta, pitaka je... Prolazna zemaljska cesta od Stare Gradike oteano je provozna od Donje Varoi kroz umu kad je gotovo bez vrste podloge, a potpuno je neprohodna u vrijeme poplave, kad se Sava prelije. Ovdje se spomenuta cesta dijeli i preko Gornjih Bogievaca i dalje vodi u Bjelovar i Zagreb u Hrvatskoj i dalje, a preko Dragalia itd. za Novu Gradiku."3 God. 1779. selo je imalo 38, a 1809. 23 kue sa 202 stanovnika.4 God. 1857. imalo je 231, 1890. 280,1931. 423,1953. 429,5 a 1991. 327 stanovnika. 7.2. DRAGALI Naselje se nalazi 7 km zapadno od Nove Gradike, na odvojku s regionalne ceste 2 km juno od Medara.

1 2 3 J s

Usp. Pavii (1953), 213. Usp. NAZ Prot. 31/111, 53. Tu pie: "Infcriori Bogichcvczij". HNTZ, Gradiki pulcovnija (1999), llOs. Usp. Spomenica (1930), 213. Usp. Koreni (5979), 421

U selu se 1334. spominje katolika upa. Posjed je pripadao redovnicima ivanovcima pa su oni izmeu Dragalia i Bogievaca uredili njegovo sredite, s utvrenim prostranim dvorcem, i posvetili ga sv. Ivanu. U njemu je bilo sijelo njihova visokog inovnika koji je upravljao okolnim posjedima Trnavom, Starom i Ljesnicom. U blizini Dragalia bila je sagraena crkva sv. Ivana Krstitelja koja je okolnim selima bila i upna crkva. Prodorom Osmanlija starosjedilako stanovnitvo je izginulo ili pobjeglo a ono islamizirano preselilo se u Gradiku i Cernik. Poslije su u taj kraj doli pravoslavni Vlasi. U vrijeme seljenja "Vlaha i krana" (1599.) u Krievaku krajinu, spominje se i Dragali. Tijekom bekog rata bilo je ponovno veliko premjetanje puanstva. Neto stanovnika doselilo se iz sjeverne Bosne, Povrbasja, a neto iz sisake i ivanike Posavine.1 U komorskom popisu 1698. Dagali se naziva vilom.2 Obveze i posebnosti sela opisane su skupa sa selom Medarima. U Dragaliu su bili sljedei kuedomaini: a.3 Imena stanovnika: Stoi Dereza, sinova 2, konja 3, volova 4krava 4, junadi 4, svinja 12, kopaa vinograda 4, jutara penice 7, jutara jema 2, jutara zobi 2, jutara prosa4 4, vozova sijena 6, neobraene zemlje 6 jutara. Minko Matoa, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro prosa 1. Mitar Vukoievi, brat 1, sin 1, ovaca 3, voz sijena 1. Klava Ratkovi, brat 1, vol 1, ovaca 4, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 2 jutra. Nikula Stipanovi, brat 1, ki 1, ovaca 4, vozova sijena 2, neobraene zemlje 2 jutra. Miho Bonjak, ki 1, ovaca 2, voz sijena 1, neobraene zemlje 5 jutara. Stifan Mihi, brat 1, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 2, jutara penice 2, jutro prosa 1, vozova sijena 4. Miho Magisteri, keri 6, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, jutara penice 2, vozova sijena 6, neobraene zemlje 2 jutra. Andreas Glavaevi, brae 2, ovaca 3, vozova sijena 1.5. Mato Kraiai, vol 1, krava 1, june 1, svinja 6, kopa vinograda 1, jutara penice 4, jutro prosa 1.5, vozova sijena 5. Grubea Milinovi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 3, jutro penice 1, neobraene zemlje 1 jutro. Filip Bartolovi, sinova 2, volova 2, jutro prosa 1, vozova sijena 2. Marian Potrovi, sin 1, krava 2, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 2. Grgo Ivani, brae 2, volova 2, ovaca 3, jutro penice 1. Baiza Tomi, brae 2, konj 1, krava 2, junadi 2, svinja 5, konica 2, jutara penice 3, jutro jema 1, jutro prosa 2, vozova sijena .4, neobraene zemlje 3 jutra. Ukupno: brae 10, sinova 8, keri 9, konja 5, volova 14, krava 15, junadi 15, ovaca 22, svinj 26, konica 2, kopaa vinograda 5, jutara penice 26, jutara jema 3, jutara zobi 2, jutara prosa 10.5, vozova sijena 36.5, neobraene zemlje 21 jutro.5

Usp. Hivatska enciklopedija, V, Zagreb (1945), 231s; Pavii (1953), 213. Poloaj te "villc" pokazuju i sve donedavni nazivi njiva na tom mjestu: "Varo", "Varoina", Usp, Hrvatska enciklopedija, V, 231, 3 Mauran (1988), 512. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku pie: Draganich (1698), Draganich (1730), Dragalich (1746), Draga!ijeh (1760). A proso - jednogodinja biljka iz porodice trava; uzgaja se od davnina; zmje sc koristi a prehranu ljudi, stoke i peradi. 5 Sve drugo jc skupa sa selom Medarima jer je Dragali pripadao pod nadgledniku vlast Radivoja Raanovia, Usp, Mauran (1988), 510-514.

1 2

b. God. 1730. iznad Dragalia vidjele su se "ruevine crkve sv. Ivana Krstitelja blizu potoka Trnave". U selu je bilo sedam kat. kua.6 U sljedeem izvjeu (1746.) Dragali je iz duobrinikih razloga prikljuen upi Stara Gradika; tada je imao 34 kat kue, 53 obitelji i 247 katolika. God. 1758. u Dragaliu je bila drvena kapela sv. Ane, sa starom slikom na platnu. Uz kapelu je bilo zvono od oko 10 kg. God. 1760. u Dragaliu je bilo 35 kua, 70 obitelji i 306 katolika. Kuedomaini su bili: Petar Marianovi (1,10), Anto Petrai (1,9), Ivan Tambura (2,7), Andrija Korai (2,10), Mato Dreanin (5,21), Ilija Dreanin (3,11), Luka Ivanovi (2,9), Matija Petrievi (2,6), Juro Zukanovi (2,18), Mijo Kovai (3,11), Tomo Zukanovi (3,9), Mato Francuz (2,7), Nikola Bradaevi (1,8), Marko Gaki (1,8), Ivan Bradaevi (1,5), Marko Ribarevi (5,17), Mato Duda (2,5), Boo Boanec (2,5), Petar Babi (2,11), Andrija Krajai (1,10), Juro Babi (1,3), Tomo Viini (1,6) Mijo Babi (3,12), Mato Filipovi (1,3), Ivan Opat (4,17), Petronila Jelini (-,1), Mato Zukanovi (3,10), Andrija Vini (1,3), Nikola Zebi (2,8), Marko Marianovi (1,5), Mijo Petrievi (2,11), Juro Maistorovi (2,7), Andrija aulak (1,6), Anto Valjuga (1,3) i Mijo Bradaevi (4,14). Uz 35 katolikih zabiljeeno i 5 pravoslavnih kua. God. 1769. Dragali je imao je 33 katolike kue, 65 obitelji i 315 katolika.7 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Dragaliu pie: "Potok Trnava, koji ovdje pokree razne uobiajene liarice, irok je u ovdanjem kraju est do osam stopa, dubok stopu do dvije, ima mjestimino plitke i opet dvije do tri stope visoke obale te pitku vodu, pjeskovito dno; na cesti za Medare premoen je drvenim mostom, a na mogim je mjestima prohodan pjeice i konjima. Veinu vremena suha graba izmeu ovdanjeg podruja i Donjih Bogievaca za kina vremena opskrbljena je vodom iz male bare, koja je etvrt sata udaljena od sela, a malog je opsega te je ljeti prohodna... Cestom iz pravca Stare Gradike, koja ovuda prolazi za Novu Gradiku, od Donjih je Bogievaca za loa vremena i duboko blatna tla vrlo je otean prolaz. (...) Satniki stan u selu zidana je graevina."8 Oko 1800. selo je imalo 284 katolika," 1837. 295,,(11857. 246,1890. 412,193L 657,1953. 717," a 1991. 655 stanovnika. 7.3. GORICE Selo se nalazi na povienom tlu izmeu autoceste i rijeke Save, 8 km jugozapadno od Nove Gradike, a 4 km juno do Dragalia, na 139 m n/m. God. 1734. starogradiki franjevci su u Gorici imali dio svog posjeda. "Tu su i samostanske oranice za usjeve do 3 jutra i vinograd od 15 kopaa."1 God. 1746. spominje se kako se u vinogradima, zvanim Gorice, nalazi kapela sv. Vida.2 U izvjeu 1760. goriki alodij (nasljedno imanje) ima 4 katolike kue 5 obitelji i 18 katolika. Katoliki kuedomaini bili su: Ivan Bunievac (1,4), Luka Anii (1,4), Ivan Puia (2,6), Zaharia Kapetanovi (1,4) i 9 pravoslavnih kua.3

Kapela je bi!a slina onoj na groblju kod Drcnika. Usp. NAZ Prot. 29/1, 24, 26. Usp. NAZ Prot. 29/1, 121; 30/11, 53, 333; popis, kut. 89, 61s; 32/IV, 206. U Spomenica (1930), 213, 1734. u Dragaliu su 5, a 1759. 4 pravoslavne kue. HNTZ, Gvadiska pukovnija (1999), 109s, * Usp. NAZ Prot. 213, 266. 272 katolika i 23 pravoslaca. Usp. Schematismus deri (1837), 47. " Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. Sran (1995), 33. 2 Usp. NAZ Prot. 29/1, 120, 3 Usp. NAZ Prot. popis, kut. 89, 62; 31/111, 53; Spomenica (1930), 213, 1759. spominje 6, 1779. 18, 1809. 28 pravoslavnih kua.
7

Uz vojni zemljovid iz 1780. o Goricama pie: "Povieni teren na kojem lei ovo selo dominira nad oblinjim krajobrazom. (...) Oblinja uma zvana Veliki lug prekrivena je potocima i grabama, za kina je vremena jako blatna, a nije prohodna, osim preko prolaznih putova. uma prema rijeci Savi toliko je pod vodom kad se ta rijeka izlije, da je u to vrijeme zadugo potpuno onemoguen prolaz bez brodova. Ta uma obrasla je drveem srednje visine, najveim dijelom gusto proraslim iprajem. Put za Donje Bogievce uvijek je prohodan...".4 Oko 1800. Gorice su imale 31 katolika i kapelu sv. Vida.5 God. 1837. 124,6 1857. 173, 1890. 276,1931. 392,1953. 400,7 a 1991. 220 stanovnika. 7.4. MAI

Naselje se nalazi uz regionalnu cestu u smjeru Zagreba 4 km zapadno od Nove Gradike, a 4 km sjeverno od Dragalia. Spominje se 1602. u napadu ivanikih graniara na osmansko podruje kad su oni zapalili Cernik i okolna sela a vlako puanstvo poveli i naselili u okolicu Ivania.1 U komorskom izvjeu 1698. stoji "villa Masichy", a selo je ovako opisano: a.2 1) Imena stanovnika: Stania Jovanovi, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 4, neobraene zemlje 5 jutara. Stanko Dragaevi, brata 2, sin 1, konja 2, volova 2, krava 3, junadi 3, ovaca i koza 7, konica 5, kopaa vinograda 5, jutara penice 5, jutara prosa 2, vozova sijena 5, neobraene zemlje 8 jutara. Miho Prakolovac, brat 1, sinova 2, volova 2, krava 2, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, jutara zobi 3, jutara prosa 2, vozova sijena 3neobraene zemlje 3 jutra. Vuk Jovanovi, brat 1, sinova 2, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozova sijena 4, neobraene zemlje 4 jutra. Ninko Markovi, brata 2, sinova 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, kopa vinograda jutara penice 2, jutara zobi 2, jutara prosa 2, vozova sijena 4, neobraene zemlje 4 jutra. Novak Petkovi, vol 1, krava 1, june 1, svinja 6, kopaa vinograda 3, jutara penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 2, voz sijena 1, neobraene zemlje 6 jutara. Ukupno: brae 6, sinova 7, konja 4, volova 7, krava 8, junadi 8, svinja 9, konica 5, kopa vinograda 13, jutara penice 17, jutro jema 1, jutara zobi 7, jutara prosa 10, vozova sijena 21, neobraene zemlje 30 jutara. 2) Ovo je mjesto od pamtivjeka bilo selo. Udaljeno je s istone strane gradike utvrde oko dv i pol sata hoda, a sa zapadne strane cernike utvrde oko pol sata hoda. Ova toka je kao u selu Medari. Imaju male kue. Nekad su imali samo jedno cijelo selite, a krenjem je zemljite proireno i podijeljno u etiri selita. Njihov se teritorij prostire u duljinu treinu sata, a u irinu pola sata hoda. Mee su mu, s istoka utvrda Cernik, sjuga Prva, sa zapada Poljane a sa sjevera Giletinc Posjeduju 150 jutara plodne i isto toliko neplodne zemlje. Imaju 25 kopaa obraenih vinograda, 58 jutara sjenokoa, te oko 50 jutara uma za loenje. O ostalom nema nikakvih podataka.
4

HNTZ, Gradite pukovnija (1999), 111. Usp. NAZ Prot. 213, 266. '' 80 pravoslavaca i 44 katolika. Usp. Schematismus cleri (1837), 49. 7 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. Pavii (1953), 213. 2 Mauran (1988), 518s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima pie: Masichy (1698), Marsich (1760), Mashich (1769).
5

U drugim tokama kao u selu MedarL3 b. God. 1734. selo je imalo 20 pravoslavnih kua,4 a 1760. 23 pravoslavne i 8 katolikih kua. U spomenutim katolikim kuama ivjelo je 16 obitelji i 75 lanova, a kuedomaini su: Nikola Builovi (5,15), Ivan Matoevi (3,11), Antun ui (1,11), Magalena Samardi (1,6), Marko Puilovi (3,13), Pavao Matoevi (2,12), Petar Samardi (1,5), Ivan Roi (1,4)/ God. 1769. u selu je, uz pravoslavne, bilo i 11 katolikih kua s 20 obitelji i 80 lanova.6 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Maiu pie: "Splo se nalazi ispod brda Medarsko Kutjete i brda Vinograd, izmeu kojih tee mali potok Brstanica, a koji u obliku dubokog zavoja vodi niz neprohodnu dolinu. U selu je premoen drvenim mostom, a dalje nizvodno do grabe Veprijak pet je do est stopa irok i do stope dubok, ljeti obino presui, a voda mu je inae pitka. Strme padine spomenuta dva brda dominiraju nad selom i njegovim krajobrazom. Meu njima je brdo Vinograd najvia uzvisina. (...) Stazom, koja od brda Medarsko Kutjete vodi dalje za agovinu i uberkovac, moe se jahati. Satniki i asniki stan u selu zidane su zgrade, a crkva je drvene grae."7 God. 1837. Mai je imao 148,8 1857. 217, 1890. 513,' 1931. 647, 1953. 576/J a 1991. 649 stanovnika. 7.5. MEDARI

Naselje se nalazi na rjeici Trnavi, uz regionalnu cestu u smjeru Zagreba 6 km zapadno od Nove Gradike, a 2 km sjeverno od Dragalia. Spominje se 1599. kad je general Herberstein iz cernikog kraja izveo vlake krajinike i nastanio ih oko Ivania.1 U komorskom opisu 1698. Medari su ovako opisani: a. 2 1) Imena stanovnika Srean Vukosavi, brat 1, sinova 2, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, kopaa vinograda 4, jutara penice 2, jutro jema 1, jutro prosa 1.5, vozova sijena 4, neobraene zemlje jutara 6. Jovo Miloevi, sin 1, ki 1, konja 2, volova 3, krava 2, junadi 2, ovaca 4, svinja 10, konica kopaa vinograda 5, jutara penice 5, jutro jema 0.5, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 5, neobraene zemlje 15 jutara. Mlaan Damianovi, brat 1, sinova 2, ki 1, krava 3, june 1, svinja 2, kopaa vinograda 2 jutro penice 1, jutro jema 1, jutro prosa 1.5, vozova sijena 3, neobraene zemlje 8 jutara. Makaria Ruinovi, brata 2, ki 1, junadi 2, ovaca i koza 10, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, jutro jema 1, jutro prosa 1.5, vozova sijena 2, neobraene zemlje 7 jutara. Mihalia Radkovic, brat 1, sinova 2, krava 2, june 1, svinja 5, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutro prosa 1.5, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra. Mili Milini, brata 2, sinova 2, konja 3, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 1, kopa vinograda 1.5, jutara penice 2, jutro prosa 1.5, voz sijena 1.5, neobraene zemlje 6 jutara.

Budui da nekoliko sela pripada istom vojvodstvu, popisiva se - da ne ponavlja - poziva na izvjee o seju Medari. God. 1759. u Maiu jc 26, 1779. 30,1809. 25 pravoslavnih kua sa 157 lanova. Usp. Spomenica (1930), 211. Usp. NAZ, popis, kut. 89, 81. < Usp. NAZ Prot. 32/IV, 207. ' 7 HNTZ, Gradika pulwvnija (1999), 104s. 8 145 pravoslavaca i 43 katolika. Usp. Schematisrnus deri (1837), 48. 9 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. Pavii (1953), 213. 2 Mauran (1988), 510-514. Prijevod s latinskog jezika.
4

Tadia Miroslavi, brat 1, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda jutro penice 1.5, jutro prosa 0.5, vozova sijena 4, neobraene zemlje 15 jutara. Radi Stoiaovi, brata 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutr penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 8 jutara. Zaleta Vukosani, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 1, kopaa vinograda 4 juta penice 4, jutro jema 0.5, jutro zobi 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 7 jutara. Peter Kneevi, sin 1, keri 2, icrava 1, june 1, ovaca 2, svinja 1, konica 1, kopa vinograda jutro penice 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 4 jutra. Troa Kneevi, brat 1, konj 1, krava 1, june 1, svinja 5, konica 1, kopa vinograda 1, ju penice 1, jutro prosa 0.5, vozova sijena 3, neobraene zemlje 7 jutara. Jovan Kneevi, brat 1, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 4, jut penice 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 8 jutara. Ostoia Neaki, keri 2, ovaca 2, konica 1, jutro penice 0.5, jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 4 jutra. Stoian Popovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, jutro penice 1, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraena zemljita 6 jutara. Vuk Ramini, brat 1, sin 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra. Jovo Lubeni, brat 1, konja 2, krava 1, june 1, ovaca 4, konica 1, jutara penice 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 8 jutara. Jovo Kraiais, sin 1, konica 1, jutro penice 1, jutro jema 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 2 neobraene zemlje 6 jutara. Simo Sudar, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 2, svinja 8, konica 1, kopaa vinograda 3, jutara penice 2, jutro jema 1, jutro prosa 0.5, vozova sijena 2, neobraena zemlje 3 jutra. Buro Ivanovi, brat 1, sinova 2, krava 1, june 1, svinja 1, konica 3, kopaa vinograda 3, jutara penice 1.5, jutara jema 5, jutro prosa 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 6 jutara. Mato Panis, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 4, svinja 4, kopaa vinograda 2, jutro penice 1 jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara. Gfgo Kj aiais, sin 1, krava 1, june 1, konica 3, kopa vinograda 1, jutro prosa 1, voz sijena neobraene zemlje 5 jutara. Radivoi Mectak, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutara penice 3, jutro pros 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 10 jutara. Janko Urankovi, brat 1, sin 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro prosa 0.5. Cvio Daki, brat 1, sinova 3, june 1, jutro penice 0.5, jutro jema 0.5. Vueta Novovi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 0.5, jutro jema 0,5, jutro prosa 0.5. Jovan Ciganosin, brat 1, sin 1, ovaca 4, kopa vinograda 1, jutro penice 0.5. Stania Bonjak, sin 1, ovaca 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1, jutro jema 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 3 jutra. Ukupno: brae 18, sinova 27, keii 11, konja 11, volova 14, krava 25, junadi 27, ovaca i koza 34, svinja 47, konica 24, kopaa vinogi-ada 46, jutra penice 39, jutara jema 13, jutar zobi 1.5, jutra prosa 22, vozova sijena 54, neobraene zemlje 155 jutra. 2) Istrani opis cijelog vojvodstva Radivoja Raanovia openito te sela Medara posebno. Knez Sran, Jovan Miloiis3, Vaso Mili, Vueta Skoi4, Mlaan Damianovi, glavar

;1 4

U popisu stoji Jovo Miloevi. Ovoga nema na popisu.

stanovnika ovog vojvodstva, prisegnuti te ispitivani rekli su: Stanovnici ovog mjesta imaju dovoljno zemlje za svoje seosko gospodarstvo, ali je vei dio pod umom, na movarnom tlu i premda ga kre, zbog izlijevanja rijeke Save, esto je uniteno. Nikakvo im zemljite nije dodijeljeno. Sudske stvari u manjim sluajevima rjeava gospodin gradiki zapovjednik a u teim parnicama gospodin general Gvido od Storumbergha. U ovoj toki tui se Vaso Mili5 kako j prije kakvih dvije godine vojvoda, zvani Klaic, oko blagdana sv. Jurja, s nekoliko pripremljen ljudi, u noi, razbivi vrata, silom i snagom provalio u kuu spomenutog Vase Milia i iz nje ote jednu ensku te ju je spomenuti vojvoda Klaic htio odvesti sebi za enu. Budui da se enska opirala te i jedna a i druga strana opalila iz samokresa, jedan od ljudi iz mraka, u vojvodovo pratnji - koji je ne znajui prolazio - pao je mrtav. Zbog toga ubojstva i ina gospodin gradiki zapovjednik kaznio je ijednu i drugu stranu. Vaso Mili morao je spomenutom zapovjedniku dat 30 dukata, tj. 127,50 fl.6 Osim toga, eni ubijenog mua dosudio je da se dadne 60 florina i jed krava, od kojih je ve isplaeno 30 fl. a ostatak urgira da se sada mora isplatiti. A spomenut Petar Klaic, vojvoda, morao je istom gospodinu gradikom zapovjedniku platiti 25 dukata, tj 106 fl Tako je i jedna i dmga strana, kako poinitelj tako i uzronik napada, oglobljena i kanjena. Ve sedam godina plaaju vojnicu i primaju konaenja. KJ OZ svih sedam godina vojvod Radivoj Radanovi ju je sabirno i dostavljao u kasu Ratnog komisarijata. Kolike su bile obveze vojvode i njegovih podanika, nisam mogao doznati jer im nije obiavao davati nikah>e priznanice. Godine 1697. sabirno je Ivan Staki7 - za to je nekima davao i priznanice - a koliko, nisam mogao doznati. Godine 1698. ovo je vojvodstvo, prema namiri pod slovom "Akoju je odredio gospodin Schlintenpuch*, platilo 318 florina. Ovo se vojvodstvo ali kako su Osmanlije, u vrijeme zauzea Beograda, meu ostalim utvrdama bili ponovno zauzeli i Bijelu Stijenu. Kako ih je ve sljedee godina carska vojska stjerala u polje, a stanovnici ovog vojvodstva, zatvorivi Osmanlije u spomenutu Bijelu Stijenu, oekivali su pomo carske vojske. Meutim, u vrijeme dok su se oni borili protiv Osmanlija(>, navalili su Virovitiani, Voinci i stanovnici Jugova Polja, ne da se bore protiv neprijatelja, ne na stoku siromanoga naroda. Otjerali su svu stoku i uzeli je sebi i to: ovaca i koza 850, konja 26 krupne rogate stoke 176, svinja 166, 26 konja natovarenih pokustvom, samokresa 25, sablji 16 Oni ponizno mole asnu Komisiju da im se teta namiri Godine 1697. cijelo je vojvodstvo izdravalo - bez plae ili odbitka obveza - 4 govedara i 12 volova, da bi ujedno za magistrova kola bili obvezni dati jedno kunino krzno i pet lisiijih u vrijednosti od 10 florina. Godine 1696. dali su, bez ikakve naknade, 6 kola te pojedinano 6 ujarmljenih volova, ukupno 36 glava, pod izlikom da moraju dovesti hranu iz Osijeka do granice s ove strane Save, od kojih je 9 volova uginulo, u vrijednosti 180 fl. Davali su prijevoz za dovoz hrane, drati su strae na savskim straamicama, radili su na opkopima oko gradike granine utvrde, a za sve to nikada nisu dobili nikakvu plau. 3) Opis zemlje i njezinih osobina. Ovo je mjesto od davnina bilo selo. Udaljeno je od gradikih opkopa oko dva sata hoda na sjever, a od rijeke Save oko sat i pol. Ovo mjesto, i u osmansko doba a i sada, nastanjavaju stanovnici-vojnici grkog obreda.
5 ft 7

Vase Milia nema u popisu. Ta suma je u vrijednosti od oko est volova. Ivan taki bio je kapetan. s Georg Johann Schlintenbuch, vrhovni vojni zapovjednik u Slavoniji, godine 1687.

Imaju male kue. Jo u osmansko doba tu su bile etiri cijele batine, a poslije je to zemljite podijeljeno na 15 dijelova. Njihov se teritorij prostire pola sata hoda u duljinu i irinu. Na istoku dotie sela Mai i Poljane, na jugu Dragali, a na zapadu Trnavu. Oranice imaju, manjim dijelom u prigorju, a ostalo je na vlanu tlu; na suhu je oko 300 jutara, u ravnici na movarnu mjestu oko 200jutara. Sjenokoa imaju oko 150 jutara, obraenih vinograda 50 kopaa, neobraenih nema, a ovaj prigorski kraj prikladan jeza sadnju vinograda Zironosne ume, koje posjeduju skupa s vilom Dragali, prostiru se sat hoda u duljinu a pola sata u irinu. Na ovom teritoriju ima zidana crkva sv. Ivana10, otkrivena i djelomice uruena. Imaju dvije vodenice na rjeici Trnavi; svaka od njih, kad melje dan i no, moe samljeti oko jedan cent" brana. Porez na vodenice nije plaan ni u osmansko doba niti nakon osloboenja ovih krajeva. Ovo je mjesto blagajniki (fiskalni) kraj. Kranska vlast nije priznavala niije vlasnitvo, je ikome drugome davala pravo na vlasnitvo. Osmanski gospodar ovoga zemljita zvao se Igin Bai, koji je boravio u Gradici. Njemu je godinje svako selie plaalo 120 denara te nije davalo druge nikakve namete. A to se tie radnika, od svakog su selia morali davati po jednog eteoca, po jednog oraa sa zaperegom po jednog kosca. A u svako vrijeme bili su obvezni biti na usluzi osmanskoj vojsci. U mimo doba osmanskom caru nisu davali nikakvih poreza. Nakon rata poeli su - nekad vie nekad manje - plaati, a koliko, nisam mogao sigurno doznati. b. God, 1734. selo je imalo 22 pravoslavne kue.12 U izvjeu 1761. stoji daje selo ima 28 pravoslavnih kua, da su u njemu ranije boravila dva sveenika i da su odatle sluili i druga okolna sela,13 Budui da su sela Medari i Trnava u vojnom zemljovidu iz 1780. ucrtana jedno pored drugoga, skupa su i opisani. "Ta dva sela lee vrlo blizu jedno drugome na prolaznoj zemaljskoj cesti od Nove za Staru Gradiku, i za Bjelovar i Zagreb u Hrvatskoj, a dijeli ih samo potok Trnava koji tee izmeu njih. (...) est do deset stopa irok i stopu do dvije dubok, potok Trnava na prolaznoj je cesti, kao i izvan sela na cesti za Dragali, premoen drvenim mostom; ima stopu do etiri stope visoke obale, najveim dijelom obrasle grmljem, pjeskovito korito i pitku vodu, a za jakih kia naglo nabuja i prijee obale, ali voda se ve za nekoliko sati opet povue. Mali potok Veprijak, koji je zbog svoje grabe ispred Medara na cesti od Nove Gradike premoen drvenim mostom i koji se dalje nizvodno sjedinjuje s potokom Brstanica iz pravca Maia, tik prije Poljana utjee u potok Trnavu... Brdo Trnava kao i brdo Medarsko Kutjete, koje je najveim dijelom obraslo hrastovim stablima srednje veliine i gustim iprajem... na strani sela Medari dominira nad oba sela i njihovim poljima dolje u ravnici. (...) Crkva pokraj sela Medari drvene je grae.1"4 God. 1839. Medari su imali 22 pravoslavne kue sa 150 lanova, 1857. 198, 1880. 262, 1921. 499,1953. 496,15 a 1991. 452 stanovnika.

Usp. selo Dragali. cent-52 kg. Medari su bili sjedite pravoslavne upe. 1759. imali su 3'1, 1779. 27, 1809. 24 pravoslavne kue sa 150 lanova. Usp. Spomenica (1930), 213. God. 1837. Medari s Trnavom imali su 431 stanovnika i to 391 pravoslavca i 40 katolika. Usp. Schematismus cleri (1837), 47. 13 Usp. NAZ Prot. 31/11, 53. w HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 103s. 15 Usp. Koreni (1979), 421.
12

1(1 11

7.6. POLJANE

Naselje se nalazi na rjeici Trnavi 5 km jugozapadno od Nove Gradike i 2 km jugoistono od Dragalia, 105 m n/m. Selo se ne spominje u ranijim povijesnim izvorima, a 1698. ovako je opisano: a JI) Imena stanovnika: Janko Ladian, ki 1, konj 1, junadi 2, svinja 1, jutro penice 0.5, vozova sijena 4, neobrae zemlje 4 jutra. Radoan Doiovi, brat 1, ki 1, konj 1, krava 2, junadi 2, ovaca 2, svinja 7, jutro penice 1 jutro jema 2, jutro prosa 4, vozova sijena 5, neobraene zemlje 7 jutara. Milisav Travisan, krava 2, junadi 2, ovaca 2, konica 1, jutara prosa 3, vozova sijena 4. Milia Stoi, brat 1, ki 1, krava 2, junadi 2, ovaca 2, svinja 10, kopaa vinograda 6, jutar prosa 3, vozova sijena 6, neobraene zemlje 10 jutara. urac Damianovi, brata 2, sinova 2, keri 2, konja 2, krava 2, junadi 2, ovaca 2, svinja 10 kopaa vinograda 5, jutro jema 1, vozova sijena 5, neobraene zemlje 10 jutara. Pridolje Bonjak, svinja 2, jutro penice 1, voz sijena 1, neobraene zamlje 3 jutra. Juria Obrais, svinja 4, jutro penice 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 3 jutra. Luka Milankovi, brat 1, sin 1, svinja 5, kopa vinograda 0.5, vozova sijena 3, neobraene zemlje 2 jutra. Jovan Bear, svinja 5, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena 2. Voin Lasi, ki 1, konj 1, svinja 2, konica 1. ^ ..... ... Stoiak Bonjalc, brat 1, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca 1, jutro jema 1. Toma Bonjak, brat 1, sin 1, krava 1, ovca 1, jutro penice 1. Trivul Bonjak, brat 1, sin 1, ki 1, konj 1, svinja 5, jutara penice 2, neobraene zemlje 2 jutra. Boeta Bonjak, keri 2, konja 2, svinja 1, jutro penice 1, vozova sijena 2, neobraene zemlj 2 jutra. Serdan, brat 1, sin 1, svinja 3, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2. Radoan Bonjak, brat 1, sin 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, jutro prosa 1. Sinvi Bonjak, brat 1, sin 1, keri 2, konja 2, krava 2, junadi 2, ovaca 1, svinja 1, jutro pros 1. Radoa Bonjak, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, ovaca 2, konica 5, kopaa vinograda 4, ju jema 1, vozova sijena 2. Nikula Markovi, brata 2, sinova 2, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 8, jutara penice 8, jutro prosa 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 3 jutra. Andreas Tomi, sinova 2, konj 1, ovaca 4, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 2 jutra. Marko Bogdanovi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 1 vozova sijena 4, neobraene zemlj 6 jutara. Jovan Davidovi, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, jutara prosa 2, vozova sijena 4, neobraene zemlje 6 jutara. Stoina Radonavovi, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra. Tomas Matoevi, june 1, svinja 3, jutro penice 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 8 jutara.

Mauran (1988), 5l6s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: PolIyana (1698), Polijane (1746), Poljane (1760).

Ukupno: brae 122, sinova 13, keri 11, konja 11, volova 4, krava 18, junadi 23, ovaca i koz 25, svinja 63, konica 8, kopaa vinograda 15.5, jutara penice 22.5, jutara jema 5, jutara prosa 17, vozova sijena 54, neobraena zemljita 74 jutra. 2) Ovo je mjesto od davnina bilo selo. Udaljeno je od gradike utvrde oko dva sata hoda u unutranjost prema sjeveroistoku. Imaju male kue. Govore da je bilo samo jedno cijelo selite, ali nakon njegove podjele u tii dijela i poto je zemljite kreno, teritorij je povean. A prostire se trietvrt sata u duljinu i irinu Mee su mu, s istoka Piva, s juga rijeka Sava, sa zapada Dragali, sa sjevera Medari. Imaju oko 150 jutara plodnih oranica, 54 jutra sjenokoa te 50 jutara obinih uma za loenje. ironosnih uma imaju u duljinu trietvrt a u irinu etvrt sata hoda. Selo posjeduje jednu vodenicu na rjeici Trnavi, koja za dan i no moe samljeti jedan cent itarica. O drugim stvarima nita nisam doznao. O ostalim tokama kao u selu Medari. b. Poljane su 1734. imale 12 pravoslavnih kua.3 U izvjeu 1746. stoji kako je selo s mjeanim puanstvom da ima 12 katolikih kua, 14 obitelji i 74 katolika. Izvjee 1758. navodi daje od davnina drvena kapela sv. Fabijana i Sebastijana i daje crkvenjak Grgo Katii, Blaev. Poslije su uz kapelu sagradili i tornji sa zvonom. Sahranjivali su se, skupa sa Dragaliem, na groblju pored ruevina kapele Glavosjeka sv. Ivana Kristitelja. U selu je tada bilo 13 kua i 86 katolika. God. 1760. Poljane su imale 19 pravoslavnih i 12 katolikih kua, 21 obitelj i 74 katolika. Kuedomaini katolici bili su: Bla Kati (2,6), Jakov Katii (1,2), Mijo Katii (1,4), Marko Pavievi (3,8), Mlato Maroevi (2,4), imo Ivanovi (1,4), Mijo Hrki (3,10), Mijo Ivanovi (2,10), Ilija Jeli (2,8), Ivan Krajai (2,8), Nikola Maroevi (1,5) i Pavao Katii (1,5), a 1769.12 katolikih kua, 13 obitelji i 104 osoba.4 Uz vojni zemljovid iz 1780. selo Poljane je ovako opisano: "Potok se Trnava iznad sela spaja s malim potokom Veprijak; ima pjeskovito dno, u selu je premoen drvenim mostom, a u umi, punih pola sata odavde, ima jo jedan most, etiri do pet stopa visoke, grmljem obrasle obale te pitku vodu. Taj je potok u ovom kraju est do osam stopa irok i dubok do tri stope, a izvan ume je za uobiajena vodostaja na razliitim mjestima prohodan pjeice i konjima. uma Veliki lug, koju presijecaju Trnava i potok umetlica - voda kojih se mijea - oko tih potoka najveim dijelom ima drvee srednje visine, gusto je prorasla, tlo joj je gotovo uvijek vlano te nema drugog prolaza osim preko javnih, u planu navedenih prolaznih putova..."3 Oko 1800. naselje je imalo 303 stanovika,6 1837. 340,7 1857. 236, 1890. 325, 1931. 478, 1953. 420,K a 1991.412 stanovnika.

U izvorniku stoji pogreno: 3 brata, 17 sinova. God. 1759. 26, 1779. 22, 1809. 24 pravoslavne kue sa 225 lanova, a 1839. 26 kua sa 167 lanova. Usp. Spomenica (1930), 211. 4 Usp. NAZ Prot. 29/1, 121; 30/11, 328, 333; popis, kut. 89, 62; 31/111, 53; 32/IV, 206. 5 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 108s. 6 Usp. NAZ Prot. 213, 266. Tu stoji da je u selu, uz ranije spomenute pravoslavce, bilo i 78 katolika. 7 260 pravoslavnih i 80 katolika. Usp. Schematismus deri (1837), 47. 11 Usp. Koreni (1979), 422.
a

VIII. OPINA GARIN

8.1. BICKO SELO

v

Naselje se nalazi 14 km istono od Slav. Broda, na odvojku s regionalne ceste 2 km juno od Garina, 90 m n/m. Ime je dobilo po rjeici Bid.1 U starijim se izvorima ne spominje, a u komorskom popisu 1698. ovako je opisano: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Toma Cakmaza, sin 1, keri 2, konja 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutara penice 5, jut zobi 1, vozova sijena 5. Mato Mazlani, vola 2, krava 1, june 1, konica 2, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik Marian Cakmazovi, sinova 2, ki I, vol i, krava 2, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutara peni 3, vozova sijena 4, najamnik 1. Paval Kamiia, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutara penice vozova sijena 4, najamnik 1. Luko Lackovi, sinova 2, ki 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 3, vozova sijena 2. Joso Lackovi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, konica 3, jutro penice 1 vozova sijena 3. najamnik 1. Petar Cakmazovi, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena najamnik 1. Nikola Maza lovi, sin 2, ki 2, vol 2, krava 2, junadi 3, svinja 3, konica 2 jutara penice vozova sijena 3, najamnik 2. Ukupno: sinova 20, keri 6, konja 2, volova 8, krava 9, junadi 23, svinja 26, konica 15, jut penice 17, jutro zobi 1, vozova sijena 27, najamnika 5. 2) Gore spomenuti stanovnici dragovoljno i odvano izjavljuju da pripadaju vojsci. Osobno nazoni Mato Mazalovi, Marian Cakmazovi i ostali, nakon prisege vjernosti, rekli Ovi stanovnici, zbog manjka radne stoke, ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo zemlju, pa ne mogu koristiti susjedno zemljite. Ovaj posjed stanovnici batine od svojih prea, nisu mu ga dodijelili niti doznaili komorski slubenici. Oni su pozvani da ovamo dou dijelom
' U izvorima stoji: Biscka, a rjeica sc naziva Bics, Bicska (1698), Bicsko Selo (1730), Biczkovo Szello (1761), Biczko Selio (1775). 2 Mauran (1988), 110-113. Prijevod s latinskog jezika.

Bosne a dijelom iz tibiskih krajeva*'. Ovi graniarski stanovnici nisu dosad na ovo zemljite plaa nikakve poreze ni namete, ali zato stalno vre vojniku slubu. Gospodin pukovnik Giba, i voditelji podlone mu narodne vojske, suci su ovim graniarima i do sada pravne usluge nisu naplaivali stanovnicima. Ovi graniarsl stanovnici nisu do sada plaali m redovite ni izvanredne vojnice, nego su u nek godinama izdravali njemake vojnike, sad jednog, sad dvojicu, sad konja, sad posluitelje, dva tjedna, do njihova razmijetanja. Tako su 1696. kroz tri mjeseca besplatno sijenom, zobi i ostalim s cijelim vojvodstvom, izdravali 8 konja i dva posluitelja gospodina pukovnika Gibe; isto tako s cijelu zimu izdravali pola ugarskog konjanika. Za te svoje usluge nisu dobili nikakvu nagradu n plau. Ovi se graniari ale da - uz stalne vojnike obveze na straarnicama, utvrdama i uz granicu moraju davati kmetovske radnike za podizanja opkopa. Uz to, prole 1697., dok je carska vojsk ila u Bosnu, zato to je gospodin pukovnik Giba puno potroio na gospodu zapovjednike, pripremili su gospodinu pukovniku tri zapaena izleta u vrijednosti od 15 fl., ne na silu, nego to eljeli udovoljiti njegovoj molbi Isto tako, zapovjedniku prekosavskih opkopa moraju godinje besplatno odvui pet i pol hvata diva za loenje. Od ovoga sela, k drugim selima i okolici, nije moglo pobjei pet stranaca zato to je tu, iz straha od neprijatelja, neprestano prisutna narodna vojska skupa s kmetovima. Stanovnici ovoga posjeda, uz stalnu vojniku slubu, morali su davati deset radnika za podizanje opkopa zidovima na granici Broda, Doboja, brodskog otoia i straarnica na Savi, zvanih ardaci, a prema potrebama i vie njih. Isto tako posluivali su, bez plae, orujem i drvima ali, ipak, ima ve jedna godina, da im se za jednog graniara godinje daje 17 oka brana. 3) Ovaj je posjed smjeten u krasnom ravniarskom kraju, ali u vrijeme izlijevanja rijeka Save obino biva poplavljen. Zove se Bicka. Udaljen je od Broda jednu, od Osijeka 7, a od Petrovarad 20 ugarskih milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, danas su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 8 divenih, neto boljih kua, pokrivenih slamom, a zbog estog izlijevanja Save, one su n sojama izdignute od zemlje. Imaju jedno narodno selite. Cijeli je posjed uglavnom movaran, a prostire se na prostoru od oko pola ugarske milje. Medi s istoka selom Oprisavcima, sa zapada selom Zadubravljem, s juga selom Kutima, a sa sjevera selom Garinom. Granice su mu: sa istoka Srebrenil, osmanska granica preko Save, sa zapada Brod, s juga Doboj, a sa sjevera Naice. Ovaj posjed ima oko 80 jutara obraenih oranica i neobraene zemlje koja, zbogplavljenja Save, esto biva upropatena. Ima oko 4 jutra malih pustih rtova. Boljih, stvarno bujnih, sjenoko ima oko 20 jutara. Mlaih hrastovih i tisovih uma za loenje i prikladnih za lake graevine ima oko 30 jutara. Ne nazire se neka crkvena ili svjetovna graevina. Gospodin pukovnik Giba dao je na rjeici Biu sagraditi vodenicu i od nje ubire koiist. Imaju oko 10 jutara loe ironosne i hrastove ume d sada slobodne odirovine. Za ribarenje koriste rijeicu Biu kojoj ima obilje dobrih riba, kornjaa i rakova. Stanovnici ovog posjeda tvrde da su uli kalco je kranski gospodar ovoga posjeda bio nek brodski Vuk Despot. O njegovim pravima, osim o dostojanstvu, ne znaju nita.

3 4

ex patribus ad Tybiscum - stanovnitvo iz podruja rijeke Tise. Srebrenik sc prvi put spominje 15. oujka 1333. Bio jc najtvri bosanski grad. Osmanlije su ga osvojili 1512. Od mohake bitke do karlovakog mira bio jc grad bez naroite vanosti. Popravljen je 1777. god. Usp. Kreevljakovi (19S0), 194.

Glede zemlje stanovnici nemaju nikakvih meusobnih razmirnica. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Ahmed-beg brodsku Njemu su stanovnici po kui, godinje, plaali 80 denara, i svaki mu je od njih morao besplatno raditi devet dana. Spomenutom osmanskom gospodaru zemlje svake su godine davali desetinu od svih prihoda na koje se ona odnosila. Osmanskom caru stanovnici nisu nikada nita plaali, ali su zato morali raditi na odravanju mostova prema Osijeku. Njegovu Velianstvu, osim prije spomenutih obveza i usluga te neprestane, besplatne vojni slube, do sada drugo nita nisu plaali. Gore spomenute namete odredio im je Schlintenbuch. Na sve ovdje izneseno, svi stanovnici i svaki pojedini od njih dragovoljno i spontano dali su sv suglasnost. b. God. 1730. u Bickora Selu bilo je 15 katolikih kua i kapela sv. Tome, apostola; 1746.22 kue i 123 katolika.5 U izvjeu 1758. stoji kako je kapela na posjedu obitelji Cakmazovi, da ima zvono od oko 15 kg i da je crkvenjak Ivan Vorgi, Sahranjivali su se dijelom u Oprisavcima, dijelom u Klokoeviku pored crkve sv. Petra. God. 1760. u Bickom Selu bilo je 26 kua, 37 obitelji i 210 stanovnika. Kuedomaini su bili: Juro Poli (2,10), Mijo Poli (3,18), imun Kamievi (2,13), Filip Lackovi (1,5), Ilija Lackovi (2,11), Ivan Vidovi (1,7), Tomo Mari (1,4), Luka Zejecevi (4,21), Mijo Kova (1,6), Anto Mari (1,4), imo Mirkovi (2,8), Nikola Koli (1,8), Tomo Peteli (1,5), Anto Peteli (1,5), Martin Peteli (2,5), Ivan Vorgi (1,10), Martin Poli (1,4), Mato Kovaevi (1,6), Franciska Mazanovi (-,5), Martin akmazovi (3,10), Martin Radovanovi (2,15), Marko Radovanovi (1,7), Stjepan Vukovi (1,5), Marko akmazovi (1,7), Matija akmazovi (1,3), Luka Poli (1,8). God. 1769. selo je imalo 37 kua, 80 obitelji i 333 katolika, a 1775.37 kua, 70 obitelji i 329 stanovnika.6 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Bickom Selu pie: "Mala rijeka Bi ili Bi, koja izvire iz velike movare Jelas kod Kuta... u ovom je podruju premoena s dva drvena mosta. Preko gornjeg mosta vodi put za Poljance, a preko donjeg, velikog mosta, put za Oprisavce. Osim preko njih rijeka nigdje drugdje nije prohodna. Uzvodno je iroka 60 koraka, a prema velikom mostu i dalje nizvodno do 110 koraka. U poetku je duboka hvat, zatim dva do tri hvata. Korito joj je jako muljevito, a obale su joj naizmjenine visine dvije i etiri, pa i est stopa. Za dugotrajno kina vremena nabuja i izlije se te preplavi okolne livade. Na njima, nakon povlaenja vode, koja brzo nestane, ostaju mnoga blatnjava mjesta. Ona se vrlo sporo sue i tek za vrueg ljeta povremeno presue. Ovdanji su putovi, ovisno o vremenu, dobro ili loe prohodni."7 God. 1837. Bicko Selo je imalo 312 stanovnika - a od 1863. kapelu Presv. Trojstva8 -1857. 289,1890.417,1831.542,1961.705,y a 1991.581 stanovnika. Koncem XIX. i tijekom XX. st. u selo su se doseljavali Liani, Gorani, Bosanci i Dalmatinci te oni danas u selu prevlauju.'0

Usp. NAZ Prot. 29/1, 51, 93. " Usp. NAZ Prot. 30/11, 228,233; popis, kut. 89, 21 ls; 3VIII, 143; 32/IV, 95, 592. 7 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 96. * 299 katolika i 13 pravoslavnih, Usp. Schernatismus (1837), 34; (1928), 55. * Usp. Koreni (1979), 645. 1,1 Usp. Pavii (1953), 269.

8.2. GARIN m.! Naselje se nalazi 14 km istono od Slav. Broda uz regionalnu cestu u smjeru Vrpolja, 96 m n/

Ime je dobilo po gradini Gardunu, to lei oko 5 km sjevernije od sela, na niskom brdu istog imena. Rije "gardin" je, vjerojatno, od latinske rijei cardo, cardonis, tj. gornji, sjeverni kraj, jer se nalazio sjeverno od prometnice, diljskog podgorja. Kasnije se selo saselilo uz regionalnu cestu. Na istoimenom brdu ponad Garina nalazio se stari grad Gardun. Tvrava potjee, vjerojatno, iz rimskog ili ranohrvatskog doba. Gradina, ije su se zidine sve do nedavno vidjele, sagraena je vjerojatno u estom ili sedmom stoljeu i Hrvati su je zatekli skoro novu. Usvojili su njezino ime. Svakako je Gardun morao imati vano znaenje za cijelu okolicu, jer su prema njemu nazvani naselje i potok. God. 1244. Garin je bio u sastavu posjeda Brezna, a kao tvrava (castellum Garchyn) spominje se 1474., u vlasti bosanskog biskupa. Kad je, nakon pada Bosne, i Slavoniji zaprijetila opasnost od Osmanlija, akovaki su biskupi u Garinu sagradili manju utvrdu. Osmanlije su je zauzeli u jesen 1536., a utvrda je tijekom osmanske vladavine propala2. U XVII. st. garinska upa bila je prostrana i vana. Biskup fra Tomo Ivkovi (1626.-30.), u upi je krizmao 585 osoba, a biskup fra Jeronim Lui u svom izvjeu pie: "Prvog svibnja (1626.) bio sam u garinskoj upi (Gargino), koja je podlona naoj brizi. U njoj su dvije kamene crkve, pokrivene i opremljene, naime, sv. Petra i sv. Nikole3. Sakramente kranskim vjernicima podijeljuje fra Marijan Dumnanin (Duvnjak). Tu sam pod sveenom misom, obuen u biskupski ornat, uz asistenciju 10 franjevaca, sakrament potvrde podijelio 480 osoba obaju spolova".4 U kanonskom izvjeu fra Petra Nikolia 1660. stoji: "U upi koja je zove Garin (Garchina) postoji dvije crkve: prva, pod imenom sv. Nikole, za koju se davno, neki svjetovni sveenik Ivan, pobrinuo da se sagradi i pokrij e, bila je stara crkva; i druga, pod nazivom sv. Petra apostola. Duobrinitvo vodi neki fra Mato iz Naica, a obje su crkve dobro opremljene i uvane."s God. 1673. garinska upa imala je 2200 katolika.6 Komorski izvjetaj 1698. o Garinu glasi: a ? 1) Imena stanovnika i podlonika: Filip Balentovi, sinova 2, ker 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, jutara penice 3, vozova sijena 12.
1 Kao dio naselja nekad su posebno biljeene Surevice. U izvorima stoji: Garchyn (1474), Gareino (1630), Garcsin i Gcrscin (1698), Garehin (1730), Gercsin (1769). 2 Usp. Bosendorfer (1994), 183, 163; Markovi (1994), 73, 174. Zahvaljujem gosp. Vinku Akamoviu i Luki Vinkoviu, ljubiteljima povijesti i kulture, to su mi, tijekom ovoga rada, o svom selu ustupili vie arhivske grae nego to jc sam skupio. 3 Crkva sv. Nikole jc kod Dubravnika, izvan podruja upanije. 4 Draganovi (1982), 90. Prijevod s latinskog jezika. Usp. Pavii (1953), 257, 263. Buturcvu pretpostavku - na temelju izvjea biskupa Jeronima Luia (1638.) - da su neko vrijeme u Garinu "valjda slubovali svjetovni sveenici", usp. Buturac (1970), 38, osporava sam biskup Lui svojim pismom iz Poege 29.IV.1639.: "Ovim naim listom izjavljujemo svima nepokolebivom vjerom da su dolje navedene upe Poega, Rat kov Potok, Garin, Dragotin i Selca uvijek spadale samostanima fratara sv. Franje, male brae u Velikoj i Naicama, izmeu rijeka Save i Drave, to znam kao starac sa 50 godina provedenih u redu sv. Franje; budui su spomenuti samostani i domovina imali malo pripadnika Reda, bosanski biskupi su malo po malo otuivali i uzurpirali dotine upe reenim samostanima, koji se nisu mogli uzdravati i odgajati mlade u svojim krajevima a da se spomenute upe ne vrate samostanima Velika i Naice. I zato oima tih samostana dajemo svjedoanstvo ovim pismom i ovjerovljujemo ga naim peatom i potpisujemo vlastitiom rukom da dugujemo spomenute upe reenim samostanima...". Draganovi (1983), 50. Da su tijekom XVII. st. pojedini biskupi uzimali prihode garinske upe, to je ve drugo pitanje. U svom izvjeu biskup Lui 28. listopada 1637., nakon to jc sretno preao rijeku Savu i u Sikirevcima "izaao iz Bosanskog kraljevstva i uao u Kraljevstvo Slavonije", u Selcima blizu akova krizmao jc 246 katolika. "Tu su dvije crkve, jedna sv. Katarine, a druga sv. Nikole. Prva je od drveta, a druga od kamena". Usp. Draganovi (1982), 88. 5 Smiiklas (1891), 10. Prijevod s latinskog jezika. " Usp. Jcleni (1918), 144-146. 7 Mauran (1988), 134-136. Prijevod s latinskog jezika.

Franjo Primir, sin 1, ki 1, ovca 1, konica 2, jutro penice 0.5, voz sijena 1. Petar Balentovi, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 3, konica 3, jutara penice 3.5, vozova sijena 8, najamnik 1. ' Petar Osinjanin, sinova 2, keri 2, ovaca i koza 2, svinja 1, konica 2. Ivan Kundaki, ki 1, ovaca i koza 4, jutro penice 1, vozova sijena 6, najamnik 1. Ilia Ivanovi, ovaca i koza 2, svinja 2, konica 2, jutro penice 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1 Mihailo Radievovi, sinova 2, ki 1, krava 1, junadi 2, ovca 1, konica 4, jutara penice 2, vozova sijena 3. SimoJanii, sin 1, ki 1, ovca 1, svinja 1, jutro penice 0.5. Marko Ninkovi, ki 1, ovaca i koza 2, jutro penice 1, voz sijena 1. Simon Balentovi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, konica 5, jutro penice 2, vozova sijena 10. Ivan Kneevi, krava 1, june 1, svinja 4, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnik 1 Ukupno: sinova 9, keri 10, volova 2, krava 5, junadi 8, ovaca i koza 13, svinja 12, konica 2 jutara penice 14, vozova sijena 36, najamnika 4. 2) Ovi gore spomenuti stanovnici dragovoljno ele nastaviti ivjeti vojnikim ivotom. Osobno nazoni Filip Balentovi, Franjo Demilis i Petar Balentovi, nakon uobiajene priseg ispitivani, rekli su: Ovi pogranini stanovnici ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarsko, premda je zemljite ovog imanja tako opisano da ga mogu uzorati tri oraa. Ovaj su posjed sadanji stanovnici od davnina batinili od svojih prea, jo od vremena osmanske vlasti, a nije im komorski dodijeljeno i do sada nisu plaali nikakav porez na zemlju. Ovi stanovnici u svim sluajevima svoje parnice rjeavaju kod gospodina pukovnika Gibe i on im to besplatno ini. Ovi stanovnici, koji su pod vojnikom stegom, do sada nisu plaali vojnice, nego su kadkad ko rasporedbe i premjetanja vojske bili obvezni hraniti ih. A za to nisu imali nikalcvih olalcica. Stanovnici ovog posjeda morali su nasjei i zapovjedniku brodskog otoia dovesti jedan hvat drva za loenje. Isto tako ili su besplatno orati gospodinu pukovniku Gibi. Svaki stanovnik ovoga sela morao je do sada svake godine po jedan dan raditi na utvrivanju brodske tvrave. Isto tako, cijelo je selo moralo besplatno nasjei i dovui 80 veih palisada pomagati kod prijevoza. Za sve spomenute radove stanovnicima do sada nije nita plaano. Stanovnici tvrde kako su gospoda brodski vojniki asnici ometali brodsko komorsko gospodarstvo. 3) Ovo je mjesto, u pravom smislu rijei, smjeteno meu umama. Zove se Garin. Udaljeno od Broda jednu, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 16 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sad su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi Imaju 9 skromnih drvenih kuica, pokrivenih slamom. Imaju etvrtinu- selita. Teritorij ovo posjeda prostire se uokolo sat hoda. Mee mu seu: na istok pusti Boleevac'J, na zapad selo Seln na jug Bicko Selo, na sjever selo Klokoevik. Granice su mu: sa istoka Babina Greda, sa zapada Brod, juga Doboj, sa sjevera Naice.

* Vjerojatno sc misli na Franju Primira. '' Neko mjesto kod Starog Topolja.

Selo posjeduje oko 150 jutara obraenih oranica i neobraene zemlje, koja je najee zarasla u trnje. Pusti rt, smjeten na breuljku, ima oko 3 jutra. Ima oko 20 jutara dosta dobrih i korisnih sjenokoa. Ima oko 50 jutara uma hrastovih i tisovih za loenje i pogodnih za graenje. Na ovom teritoriju nalazi se kamena crkva sv. Petra apostola. Na rjeici Gerini10 ima jedna potona vodenica. Posjed ima oko 25 jutara hrastovih, ironosnih uma i zelenike, do sada slobodnih od irovine. Nemaju ni ribnjaka, niti jaruga s ribama. Osmanski gospodar ovoga sela bio je Mohamet-beg brodski, kome je godinje, kao naknadu, svaka kua davala 12 denara i tri radnika, i isto toliko dana. Ujedno su za svaku svinju plaali po jedan denar te po kui oku i pol maslaca. Istom su osmanskom gospodaru svake godine davali desetinu od svih proizvoda na koje se ona odnosila. (Nikad u ovom selu nije uzimana desetina od vina). Osmanskom su caru stanovnici ovog posjeda za cijelo selo plaali 6fl. i 60 denara te po potrebi besplatno su radili na mostovima prema Osijeku. Njegovu Velianstvu, osim prije spomenutih kmetskih radova i besplatna sluenja u vojsci, stanovnici do sada nita drugo nisu, davali. O razdiobi povremenih nameta stanovnici stvarno nita ne znaju. Ove su toke, uz prisegu trojice pribiljeenih predstavnika, stanovnici dragovoljno potvrdili. b. U izvjeu 24.V. 1730. stoji da je "stara kamena crkva garinske upe sv. Petra i Pavia bez tornja i zvona". Imala je tri oltara: glavni, apostolskih prvaka, sa slikom na platnu te oltare Duha Svetoga i apostola Filipa i Jakova. upi su pripadala sela: Selna, Vaskovec, Klokoevik, Dubravnik, Lapovac, Topolje, Oprisavci, Poljanci, Kuti, Bicko Selo i Sapci. Za potrebe rasprenog puka upnik fra Augustin Blaevi iz Velike11 sagradio je u Garinu drvenu crkvu u ast sv. Mateja, apostola i evaneliste, s drvenim tornjem i zvonom. Crkva je bila samo blagoslovljena i u njoj je sluena misa. Uz crkvu je bio drveni upni dom. Mjesto je izloeno poplavi. upnik nije imao oranica, ali je imao dva vinograda i to u Klokoeviku i Vaskovcima, gdje je ranije bila upna kua, dok nije prenesena u sredite upe. Te godine u Garinu je bilo 15 katolikih kua, a sahranjivali su se uz staru crkvu sv. Petra i Pavla.12 God. 1734., crkve na podruju garinske upe ovako su opisane: "upa ima zidanu filijalnu crkvu sv. Petra, apostola, nedaleko sela Klokoevika. Crkva je stara i njezini poboni zidovi trebaju popravak, omazanje i lienje, a potreban je i novi krov i oltar, koji ima sliku. Udaljena je od matice etvrt sata hoda. Druga je filijalna crkva zidana i takoer stara, crkva sv. Nikole biskupa, smjetena u umi na prostoru akovakog vlastelinstva nedaleko sela Dubravnik. Njezini su zidovi donekle dobri, crkva treba manji popravak, mazanje, lienje i novi krov. (...) Udaljena je od matice sat hoda."13 God. 1746. Garin je imao 18 kua i 245 katolika, a upnik je bio tridesetgodinjak fra Mato Jakopovi iz Radovanca.14 Po biskupovoj odredbi fra Grgo Tomaki predao je 25. srpnja 1756. garinsku upu svjetovnom sveeniku vl. Iliji Ikasu, rodom iz Kostajnice. God. 1760. Garin je imao 26 kua, 30 obitelji i 239 stanovnika. Kuedomaini su bili: Matija elikovi (2,17), Franjo elikovi (3,12), Matija Balentovi (1,6), Stanislav Balentovi (1,6), Vinko Ivanovi (2,7), Franjo Balentovi (1,3), Mijo Ivanovi (1,7), Ilija Ivanovi (2,16), Marin

'" U izvorniku stoji Gercsina, danas Gardun. " Usp. NAZ Prot. 29/1, 51s. lan jc franjevakog samostana u Velikoj, star 37 godina, filozofiju studirao u Poegi, a teologiju u Firenci. 12 Usp. NAZ Prot. 29/1, 49s. Sran (1995), 27. 14 Usp. NAZ Prot. 29/1, 92s.

Balakovi (1,5), Bla Balentovi (3,16), Marko Balentovi (3,13), Lovro Primiti (2,14), Juro Kova (1,2), Nikola Akamovi (1,7), Josip Balentovi (2,9), Matija Ivanii (2,12), Vinko Benakovi (4,23), Marko Benakovi (1,11), Antun Joi (2,7), Matija uri (1,8), imun esti (1,5), Luka Marianevi (1,3), Tomo Kljui (1,6), Marko Miki (2,8), Franjo Ciganij, Juro Ciganij (1,2). God. 1769. Garin je imao 31 kuu, 49 obitelji i 227 katolika, a 1775.35 kua 57 obitelji 270 lanova.15 Na vojnom zemljovidu iz 1780. Garin ima 40 kua. U opisu stoji: "Potok Garinac ima muljevito dno i u ovom kraju nema prolaza, osim preko mosta na putu koji odavde vodi gore prema velikom, umom obraslom, gorju kod Klokoevika. Samo ljeti, na mjestima na kojim esto potpuno presui, prohodan je tu i tamo pjeice jer ima visoke obale. Sume su u ovom kraju obrasle visokim drveem i gustim grmljem. (...) Crkva i asniki stan u selu drvene su grae."16 God. 1837. Garin je imao 396 stanovnika,17 1857. 378,1890.554,1931.759,1953. 92418, a 1991.1088 stanovnika. Koncem XIX. i tijekom XX. st. u selo su se doseljavali Gorani, Liani, Bosanci i Dalmatinci te oni danas prevlauju. 8.3. KLOKOEVIK

Naselje lei na rubu savske nizine i posljednih junih ogranaka Dilja, 12 km sjeveroistono od Slav. Broda a 5 km sjeverozapadno od Garina, 140 m n/m. Ime mu, ini se, potjee od rijei "kloko", vrste drveta to rodi plodom u kojem jezgra, kad se trese, klokoe. U srednjovjekovnim povijesnim izvorima spominje se 1461. i 1471. i pripadao je posjedu akovakog crkvenog vlastelinstva. Osmanlije su u vrijeme svoje vladavine raselili katolike starosjedioce a na njihovo mjesto naselili pravoslavne Vlahe koji su im sluili u pomonim etama. Ti su Vlasi zajedno s Osmanlijama 1687. napustili Klokoevik, pa je selo ostalo pusto. God. 1696 u selo su dole izbjeglice iz Bosne.1 Komorsko izvjee iz 1698. glasi: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Petar Vuksanovi, sin 1, keri 2, konja 2, vola 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 12, svinja 2 jutara penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 4, Mili Mileti, sinova 2, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 3. BlaKoreni, sin 1, keri 2, krava 1, june 1, svinja 3, konica 2, jutara penice 3jutro jema 0.5 vozova sijena 3, najamnik 1. Peiak Verbanovi, sinova 2, krava 1, ovca 1, svinja 1, jutro penice 0.5, voz sijena 1. Vuii Stoianovi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 2, vozova sijena Marko Pavlovi, sinova 2, ki 1, svinja 5, jutro penice 1. Gavran Vuksani, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, jutro penice 0.5. Petar Pustaija, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, jutro penice 1. Ukupno: sinova 9, keri 7, konja 3, krava 8, junadi 7, ovaca i koza 16, svinja 13, konica 5 jutara penice 13, jutro jema 1.5, jutro zobi 1, vozova sijena 13, najamnik 1. 2) Gore navedeni stanovnici dragovoljno su prihvatili da nastave ivjeti vojnikim ivotom.

Usp. NAZ Prot. 30/11, 225-233; popis, kut. 89, 207; 32/IV, 95, 592. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 95. 390 katolika i 6 pravoslavaca. Usp. Schematismus (1837), 34. Usp. Koreni (1979), 645. ^ Usp. Pavii (1953), 269. 1 Usp. Csanki (1894), 325, 444, 447; Bosendorfer (1994), 203; Markovi (1995), 189. U izvorima se pie: Klokochcwyth (1461), Clokocliewygh (1471), KJokosevacz (1698), Klokochcvik (1730), Klokocbcvigh (1760). 2 Mauran (1988), 146s. Prijevod s latinskog jezika.

u % 17 ,s

Stanovnici ovog posjeda BlaKoreni, Mili Mileti, Peia Verbanovi, nakon prisege vjernost rekli su: Ovi pogranini stanovnici zbog manjka radne stoke, nisu u mogunosti orati niti obraivati svoje seosko gospodarstvo, zato do sada nisu, niti misle traiti na koritenje susjedno zemljite. Ovaj posjed stanovnici nisu dobili iz razdjelbe komorskih slubeniku, nego su - prije dvije godine iz Bosne ovamo dotjerani - ovdje se nastanili Oni, u ime poreza ili nameta na zemlju, do sada na ovo zemljite nisu nita plaali. Gospodin pukovnik Giba glavni je sudac ili pravni posrednik te voe narodne vojske. Oni su dosad seljacima besplatno sudili. Vojnicu nikad nisu plaali, nego su ove tekue godine deset dana na hram izdravali jednog ugarskog vojnika prije njegova razmjetaja na dunost a za to im nije dana nikakva naknada. Ovi graniari tvrde kako im je najtee to su, od vremena svoga prelaska iz Bosne ovamo, prisiljeni neprestano besplatno obavljati vojniku slubu i godinje davati tri radnika. Tijekom utvrivanja brodske tvrave morali su besplatno nasjei i dovui 80 veih palisada te pomagati pri prijevozu hrane i drugih potreptina. Kroz protekle dvije godine stanovnicima nije nita isplaivano za vojnike usluge i kmetske radove. O zapreci komorskom gospodarstvu i slubenicima nita ne znaju. 3) Ovo se mjesto nalazi u prigorju; selo je malo i odpamtivjelca se zvalo Kbkoevik. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 8, od Petrovaradina 17 ugarskih milja. Imaju osam skromnih od iblja napavljenih i slamom pokrivenih kuica te jedno cijelo narodno selite. Ovaj posjed protee se sat hoda uokolo. S istoka mei sa selom Dobrovnik3, sa zapada Vrhovinom, s juga Selnom a sa sjevera Hrkanovcima. Granice mu seu:.na istoku Babina Greda, na zapadu Brod, na jugu Doboj, na sjeveru Naice. Posjed ima oko 100 jutara oranica i neobraene zemlje smjetene u prigorju, srednje kvalitete. Ima oko 30 jutara pustih rtova, oko 50 jutara isto hrastovih uma za loenje i gradnju. Ovdje se ne nazire nikakva kamena graevina. Ima jedna potona vodenica na potoku Klokoevi. Ovaj posjed ima oko 70 jutara pravih hrastovih uma koje su dosad bile slobodne od irovine. Ribnjaka ni jama s ribama nema. O ostalim propisanim tokama stanovnici - budui da su ovamo doli prije dvije godine - ne znaju nita rei. Njegovu Velianstvu - osim to vojniku slubu i kmetske radove koje su kroz protekle dvije godine besplatno radili - do sada drugo nita nisu davali Zato ne znaju ni o razdiobi nameta. Gornje toke dragovoljno su izloili te, ponovno upitani, potvrdili da su istinite. b. U Klokoeviku je neko boravio garinski upnik. Tu je ostao upni vinograd to ga je zasadiofra Martin Teovan. God. 1730. selo je imalo 12 katolikih i 20 pravoslavnih kua. U selu su pravoslavci sagradili kapelu, uz nju je stanovao kaluer koji je posluivao cijelu okolinu.4 God. 1746. selo je imalo 10 katolikih kua, 90 katolika i kapelu Sv. kria.5 U izvjeu 1758. opisuje se dosta zaputena kamena crkva sv. Petra, nedaleko od sela, veliine oko 20x8 m, u koju su pribor za misu donosili iz Garina. Oko crkve bilo je groblje u koje su se, uz mjestane, sahranjivali katolici Garina, Selne, Sapca a dijelom i Vrhovina. Crkvenjak je bio Tomo Rui.

1 U istim izvorima ranije stoji Dobravinik, U izvjeu 1730. selo Dubravnik jc katoliko selo; ima 8 kua i staru zidanu crkvu sv. Nikole biskupa. Usp. NAZ Prot. 29/1, 50s. 4 Usp. NAZ Prot. 29/1, 50. U selu jc 1759. bilo 42, 1779. 39, 1809. 32, a 1839. 34 pravoslavne kue. Usp. Spomenica (1930), 213. s Usp. NAZ Prot. 29/1, 93.

God. 1760. u Klokoeviku je bilo 18 katolikih kua, 29 obitelji i 155 katolika, te 15 pravoslavnih kua. Katoliki kuedomaini bili su: Kata Kavedi (-,5), Filip Rui (2,11), Luka Rui (1,6), Marko Joi (2,13), Ivan Pejakovi (2,9), Ivan Petrovi (1,6), Filip Mili (1,6), Franjo Paulji (1,11), Tomo Ivi (2,8), Matija Ivi (2,13), Anto Martinaevi (2,9), Ivan Garai (2,6), Andrija Garai (1,7), Stanislav Garai (1,3), Franjo Blaevic (5,20), Nikola Markovi (4,16), Andrija Markovi (1,4) i Josip Beni (1,2). God. 1769. selo je imalo 18 katolikih kua, 32 obitelji i 162 katolika te 15 pravoslavnih kua, a 1775.18 kua, 29 obitelji i 162 katolika.6 Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Selo se djelomino nalazi ispod brda ania, koje dominira nad selom. Mali potok Grdljivac ljeti je veinom bez vode. Meutim, zbog visokih obala konjima i kolima nije prohodan, osim na prolaznim putovima i preko drvenih mostova. Potok Zveajac, koji se nizvodno od mosta zove Garinac ima ista obiljeja kao i Grdljivac. (...) Granino umsko gorje i uma u ravnici, izmeu ovdanjeg podruja i Selne, obrasli su visokim drveem i gustim grmljem. Od golog obronka brda okovac preko ume, na junoj strani, prua se izvrstan pogled nadaleko, sve do Save. (...) Crkva je zidana, a asniki stan u selu drvene je grae. Kapela sv. Petra, na povienom terenu pola sata od sela, u pravcu Novog Topolja, izgraena je od kamena..."7 God. 1837. selo je imalo 500 stanovnika,81857. 485,1890. 667, 1931.1017,1953. 867,9 a 1991. 687 stanovnika. 8.4. SAPCI

Naselje se nalazi na regionalnoj cesti u smjeru Vrpolja 16 km sjeveroistono od Slav. Broda, 2 km istono od Garina, 87 m n/m. Ne spominje se u starijim povijesnim izvorima, premda je ranije, posebice u vrijeme Osmanlija, moralo postojati. U komorskom izvjeu 1698. ovako je opisano: a} 1) Imena stanovnika i podlonika: Miho Plaevi, keri 1, konj 1, krava 1, june 1, konice 3, jutara penice 1, vozova sijena 5 najamnik1. Juro Plaevi, sin 1, konj 1, krava 2, junadi 3, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 4. Marian Plaevi, keri 2, konj 1, ovaca i koza 5, svinja 1, konica 3, jutro penice 1, jutro jem 0.5, vozova sijena 3. Nikola Stevi, krava 1, ovaca i koza 4, svinja l, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Ivan Budini, sin 1, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica l jutro penice 1, jutro jema 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Lovak Radai, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 3, svinja 3, konica 2, jutro penice 1, vozova sijen 3, najamnik 1. Franjo Feri, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1 svinja 1, konica 3, jutro penice 1, jutro jema 1 vozova sijena 3. Antol Plaevi, sin 1, keri 2, krava 1, june 1, svinja 1, konica 3, jutro penice 1, jutro zobi 0.2 vozova sijena 3, najamnik 1.
f ' Usp. NAZ Prot. 30/11, 229; kut. 89, 208s, popis; 32/IV, 95s, 592. Na koncu popisa katolikih kuedomaina stoji da u selu ima 15 pravoslavnih kua, a da izmeu Kiokocvika i Vrhovina ima jo 25 pravoslavnih kua s 3 pravoslavna sveenika, 7 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 88s. 8 334 pravoslavaca i 166 katolika. Usp. Schematismus (1837), 36. 9 Usp. Koreni (1979), 645. 1 Mauran (1988), 131-134. Prijevod s latinskog jezika.

Luka Bonjak, sin 1, ki 1, ovaca i koza 6, svinja 1, jutro penice 0.5, voz sijena 1. Ukupno: sinova 8, keri 9, konja 4, volova 2, krava 7, junadi 8, ovaca i koza 18, svinja 12 konica 18, jutara penice 8.5, jutara jema 2.5, jutro zobi 0.25, vozova sijena 29, najamnika 6. 2) Svi ovi stanovnici dragovoljno prihvaaju ivjeti vojnikim ivotom. Osobno nazoni Miho i Marian Plaevi, nakon uobiajene prisege, rekli su: Ovi stanovnici smjeteni sred uma, prilino udaljeni od Save, zbog manjka radne stoke nisu u mogunosti obraivati svoje ratarsko gospodarstvo - siju obino kukuruz2 - iza to ne trae drugo zemljita. Ovaj su posjed batinili od davnina od svojih prea, a nisu im ga doznaili neki komors slubenici. Do sada na ovo zemljite, u ime zemljinih nameta ili poreza, nisu nita plaali. Gospodin punovnik Giba glavni je sudac ovim stanovnicima te voe narodne vojske, zvani harambae, kojima za to do sada nita nisu plaali. Vojnice do ovog asa nisu plaali. Ipak su, gotovo svake godine, kroz neko vrijeme, tri do e tjedna, izdiavali jednog ili dva vojnika dok oni nisu dobili svoj raspored. Tako su pola ove teku godine preko zime izdravali jednog ugarskog vojnika. Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe ovi stanovnici moraju pripremiti i u Brod, u njemaku vojarnu, besplatno dovui 6 hvati drva za loenje. Isto tako, svake godine moraju sudjelovati kosidbi sijena. Stanovnici ovog posjeda morali su sve do sada, za utvrivanje brodske tvrave, cijelo ljeto besplatno davati po 8 obinih ranika. Isto tako, morali su sudjelovati u svakovrsnim prijevozima. Za sve ove iznesene radove i za sluenje vojske stanovnicima do sada nita nije plaano. O smetnjama komorskih slubenika ili o njihovom razlasku, stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo mjesto udaljeno od Save, smjeteno je strogo sred uma. Selo je, i od pamtivjekaje bilo zvano, Sapci.3 Udaljeno je od Broda jednu i pol, od Osijeka 8 a od Petrovaradina 16 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju osam boljih, od oblih drvenih greda, sagraenih kuica, pokrivenih slamom i daskom, jedno narodno selite. Ovaj se posjed protee sat i pol hoda uokolo. S istoka mei selom Topoljefn sa zapada Garinom, s juga Oprisavcima a sa sjevera Dobravnikom. Granice mu dotiu: naistoku Babinu Gredu, na zapadu Brod, na jugu Doboj i na sjeveru Naice. Selo posjeduje oko 6 jutara oranica i neobraene, neplodne zemlje, ba ikara i trnjaka. Ima oko 20 jutara pustih rtova i loih sjenokoa. Ima oko 100 jutara tisovih, hrastovih i plodonosnih uma za loenje i laldte gradnje. Ne mogu se vidjeti ruevine neke kamene zgrade niti stanovnici ovog posjeda imaju vodenicu. Dobro je to je na ovom prostoru gospodin pukovnik Giba na rjeici Biu dao sagraditi vodenicu. Na ovom teritoriju ima oko 10 jutara oskudnih hrastovih ironosnih uma koje su do sada bile slobodne od irovine. Ribnjaka i jama s ribama nema. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Broanin spahija Carizovi. Njemu kao naknadu stanovnici nisu nita plaali nego je svaki od njih po pet dana morao raditi Na svaku svinju plaali su po dva denara, a svaka kua morala je dati oku i pol maslaca. Svake su godine, gore spomenutom spahiji, davali desetinu od svih proizvoda na koje se odnosila. Desetinu od vina nisu plaali. Osmanskom caru stanovnici ovog sela plaali su po jednom selitu 1,20florina. Radnike nisu morali davati.

2 s

U izvorniku stoji "kukuruczarii". U izvorniku pie: Sabcza (1698), Szapcza (1730), Sapczc (1760).

Njegovu Velianstvu, osim prije spomenutih manjih nameta, stalne vojnike slube i kmetskih radova, do sada drugo nita nisu davali Ako, naime, stanovnici, po uredbama Schlintenbucha, budu imali odreene namete, die da to biti ostvareno po zapovijedi prvog komesara gospodina Kestlera. Svi stanovnici, i svaki pojedini, dragovoljno su odobrili sve gornje toke. b. Sapci su 1730. imali 15 katolikih kua i kapelu sv. Antuna, pustinjaka; 1746.21 kua 115 osoba i kapelu sv. Didaka.4 ^ God. 1760. u Sapcima je bilo 31 kua, 33 obitelji i 232 stanovnika, a kuedomaini su bili: Boo Lonarevi (1,8), Petar Mandi (1,7), Josip Kernjakovi (1,7), Mijo Kernjakovi (2,9), Ilija Lonarevi (1,5), Mijo Loketi (1,8), Ivan Grabanevi (1,4), Marko Petrovi (2,9), Antun Lokevi (1,5), Ivan Blaevi (2,10), Franjo Blaevi (2,10), Gapar Blaevi (2,7), Marta Magudovi (-,2), Juro Ramnievi (1,79, Juro Utagalovi (1,6), Matija Vragulovi (1,6), imo Bari (1,10), Ana Bari (-,3), Marin Feri (2,12), Mijo Feri (1,7), Matija Feri (1,4), Grgo Lovakovi (3,19), Tomo Feri (2,12), Ivan Blaevi (1,6), Mijo Budini (1,4), Nikola Gavranovi (1,8), Matija Gavranovi (2,10), Andrija Gavranovi (1,5), Franjo Blaevi (2,11), Luka Feri (1,5), Tomo Loki (1,6). God. 1769. selo je imalo 30 kua, 49 obitelji i 225 osoba, 1775. 36 kua, 49 obitelji i 221 stanovnika5. Na vojnom zemljovidu iz 1780. u Sapcima je ucrtano 38 kua. U opisu stoji: "Potok Garinac ljeti esto potpuno presui, a za jakih kia i inae dugotrajna vlana vremena preplavi oblinje livade te na taj nain ispod sela stvara veliku baru Jelas. Ona vrlo sporo presuuje pa osim preko mosta u selu konjima i kolima nema prolaza. U umi na tzv. Livadi prema sjeveru raste visoko mjeovito i bunastorijetko drvee. uma je prekrivena mnogim blatnim mjestima, koja se samo za vrueg ljeta isue, pa spreavaju prolaz umom, osim po uobiajenim prolaznim putovima."6 God. 1837. selo je imalo 231 stanovnika,71857.234,1890.322,1931,452,1953.613,8 a 1991. 575 stanovnika. U Sapcima je 1862. sagraena crkva sv. Ivana Kristitelja. Koncem XIX. i tijekom XX. st. u selo su se doseljavali Liani, Gorani, Bosanci i Dalmatinci te oni sada u selu prevlauju.'J 8.5. SELNA

Selna se nalazi izmeu Trnjana i Garcina, uz regionalnu cestu u smjeru Vrpolja, 11 km sjeveroistono od Slav. Broda, 98 m n/m. U srednjovjekovnim se izvorima ne spominje. U osmansko doba u njoj je bilo neto vlakih martologa,1 a nakon njihova povlaenja tu su se naselili veim dijelom katolike izbjeglice iz Bosne. God. 1698. selo je ovako opisano: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Nikola Bunjvac, sin 1, keri 2, konj 1, volova 2, krava 3, junadi 3, ovca 1, konica 4, jutara penice 6, jutro jema 1, vozova sijena 15, najamnik 1. Nikola Jureti, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 3, konica 2, jutara penice 2, vozov sijena 3, najamnik 1.

4 5 r

Usp. NAZ Prot. 29/1, 51, 93; 30/11, 233. Usp. NAZ Prot. kut. 89, 210B, popis; 32/IV, 96, 592. > HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 94s. 7 Usp. Schematismus (1837), 34. Usp. Koreni (1979), 646. * Usp. Schematismus (1900), 94; Pavii (1953), 269. 1 Usp. Pavii (1953), 260. 2 Mauran (1988), 136-138. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Szelna (1698).

Marko Andri, sin 1, konj 1, june 1, konica 1 jutro penice 1, najamnik 1. Cvetko Radoii, ki 1, krava 1, june 1, konica 1, najamnik 1. Petar Solanin, sin 1, ki 1, ovaca i koza 3, jutro penice 1. Marko Ivanovi, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Stoi Harambai, ki 1, krava 1, june 1, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena 2. Luka Kapriri, sinova 4, konj 1, vol 1, krava 1, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Miho Somadin, sin 1, vol 1, krava 1, vozova sijena 2. Anton Pustaia, sin 1, konj 1, ovaca i koza 4. Ukupno: sinova 10, keri 8, konja 5, volova 6, krava 9, junadi 10, ovaca i koza 8, konica 11 jutara penice 13, jutro jema 1, vozova sijena 28, najamnika 6. 2) Ovi navedeni stanovnici, protivei se kmetskoj tlaci, prihvatili su vojniki ivot. Luka Kapriri3, Stoi Harambai, stanovnici prije opisanog posjeda u Selni, s ostalim, nakon prisege rekli su: Stanovnici ovoga graniarskog posjeda prije godinu dana doselili su se ovamo djelomice iz Bosne, a djelomice iz drugih susjednih sela. Zbog manjka radne stoke i siromatva nisu u mogunosti obraivati svoje zemlje. Ovo selite nisu dobili ni od slubenika hiti od svojih prea, je su piije godinu dana iz Bosne i susjedstva ovdje nastanjeni. Njihova zemlja u ovom mjestu slobodna je od plaanja zemljinog poreza. Gospodin pukovnik Giba glavni je sudac ovim stanovnicima te voe narodne vojske koji sudski posreduju bez naplate.Vojnicu, i neke sline vojne namete, stanovnici ovog posjeda dosada nisu plaali niti sit za takvo to imali neke olakice. Sadanji stanovnici ovog posjeda po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe moraju, bez ikakve naknade, obavljati vojniku slubu na straarnicama i uz granicu. Od prekosavskog plijena, djelomice otetog od Osmanlija, gospodin pukovnik ili uzima deseti dio, ili sve njima preputa i daje. U vrijeme utvrivanja brodske i babogredske tvrave stanovnici ovog posjeda morali su, uz veliko zalaganje, bez plae, davati ok 60 velikih palisada i 50 obinih radnika s isto toliko dana. Isto tako, po zapovijedi spomenutog gospodina pukovnika Gibe, morali su priskoiti u pomo prigodom redovitog prijevoza za potrebe brodske vojarne ne obazirui se na svoj graniarski poloaj. Za sve ove vojne i kmetske spomenute radove stanovnicima nije nita plaano.Stanovnici tvrde da su gospoda vojni asnici ometali brodsko komorsko gospodarstvo. 3) Ovo je selo smjeteno sred uma na dobrom i suhom mjestu. Zove se Selna. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 9, a od Petrovaradina 16 milja. Ovi stanovnici, boravei u Bosni u osmansko doba, bili su njihovi kmetovi,, sad su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 10 neuglednih kuica sagraenih od drveta, pokrivenih slamom. Imaju pola narodnog selita. Kamo se protee ovaj teritorij i koliko prostora obuhvaa, ovi sianovnici-doljaci to ne znaj Znaju da su mee ovoga sela na istok selo Grarin, na zapad selo Tominkut, na jug selo Zadubravlje a na sjever selo Klokoevik. Granice su mu: s istoka osmanska granica Sokol4, sa zapada Brod, s juga Doboj, a sa sjevera Naice. Kau da posjed ima (koliko sami znaju i koliko su ih drugi obavijestili) oko 200jutara obradive i neobraene zemlje. Ima oko 10 jutara pustih rtova, te oko 25 jutara sjenokoa obraslih trnjem i trskom. Suma za loenje, i boljih hrastovih za gradnju, ima oko 25 jutara.
-1 U popisu stoji Koprivi. 4 Sokol, tvrava izmeu Gradaca i Graanice, prvi put sc spominje 2. lipnja 144.9. god. Osmanlije su je zauzeli 1512. Od poetka XVIII. st. imala jc dizdara (katelana), zapovjednika tvrave, a popravaljana jc 1777. god. Usp. Krcevljakovi (1980), 194.

Ne nazire se trag nekoj graevini niti vodenici, osim jedne poruene na potoku Rovaka. Nema ribnjaka niti jaruga s ribama, niti ironosnih uma, osim ve spomenutih. O drugim propisanim tokama stanovnici nita ne znaju, jer su nedavno iz Bosne doli ovamo. Ne znaju ni o vladanju Njegova Velianstva, kome stanovnici ovogposjeda, osim to besplatno v vojniku slubu i kmetske obveze, do sada drugo nita nisu plaali. Ponovno o ovome po tokama upitani, svi su, a i pojedinano, posvjedoili da je sve pravo reeno. b. Selna je 1730. imala 15 katolikih i 2 pravoslavne kue te kapelu sv. Ilije. Petnaest godina kasnije (1746.) u istom broju kua, ivjelo je 225 katolika, a kapela je bila posveena sv. Vidu.5 Sahranjivali su se pored crkve sv. Petra blizu Klokoevika. God. 1760. u Selni je 18 katolikih kua, 17 obitelji i 108 katolika te 5 pravoslavnih kua. Katoliki kuedomaini bili su: Juro Lonarevi, (1,5), Mari Mari (1,6), Franjo Mari (1,5), Anto Marianevi (-,4), Mijo Lonarevi (1,5), Kata Marianevi (-,3), Antun Milevi (-,2), Tadija Smilami (1,7), Marko Kopilii (1,6), Bartol Ciprianovi (1,4), Antun Lonarevi (1,5), Juro Lonarevi (1,8), Mijo Kopilii (1,7), Mijo Dumevevi (3,17), Jakov Andri (1,4), Bernard Andri (1,7), Matija Milevi (1,4) i Marin Milevi (1,9). God. 1769. u Selni je 17 kat. kua s 18 obitelji i 91 katolika te 5 pravoslavnih kua, a 1775.16 kua 17 obitelji i 81 katolik.6 Na vojnom zemljovidu iz 1780. u Selni su ucrtane 24 kue. U opisu stoji: "Potok Orije ovdje je na putu prema Klokoeviku premoen drvenim mostom. Punih etvrt sata od mosta nizvodno ulijeva se u potok Garinac... Ni irina ni dubina potoka nije velika, meutim visoke obale i muljevito dno spreavaju prolaz preko njega u ovdanjem poduju, osim preko spomenutog mosta. U umi odavde do Klokoevika raste visoko, grmljem gusto obraslo drvee. Mala uma Gaj obrasla je mladim gusto bunastim drveem."8 God. 1837. selo je imalo 139 stanovnika,9 1857.141,1890. 226,1921. 327,1953J. 418,10 a , 1991.367 stanovnika. Koncem XIX. i tijekom XX. stoljea u selo su doseljavali Liani, Gorani, Bosanci i Dalmatinci pa su oni sada veinsko stanovnitvo. U Selnoj je (1913.) sagraena kapela sv. Antuna Padovanskog.11 8.6. UNJEVCI Selo se nalazi na blago povienom tlu diljskog prigorja izmeu potoka Brezne i Bjeskovice, 9 km sjeveroistono od Slav. Broda, 7 km sjeverozapadno od Garina, 134 m n/m. Ime mu je nastalo od osnove koju nalazimo u rijei "suanj", to znai lie i granje koje se skupljalo za stelju blaga, ili za potpalu. U srednjovjekovnoj ispravi iz 1464. selo se spominje u posjedu Nikole, Ivana i Martina Berislavia.1 Nakon to su Osmanlije zagospodarili selom, starosjedioci su u njemu i dalje ostali. Meutim, njih su postpuno preseljavali u druge krajeve a dovodili pravoslavne Vlahe, martologe. Skupa s Osmanlijama povukli su se i Vlasi pa je selo ostalo pusto. U njega su se onda doselile izbjeglice iz Bosne. U komorskom izvjetaju iz 1698. selo je ovako opisano:

Usp. NAZ Prot. 29/1, 50, 93. Usp. NAZ Prot. popis, kut. 89, 207s; 32/IV, 96, 592. * HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 95s. II 93 katolika i 46 pravoslavnih. Usp. Schemutismas (1837), 34. III Usp. Koreni (1979), 646. " Usp. Schematismus (1928), 55; Pavii (1953), 269. 1 Usp. Csnki (1894), 425.
r>

a. 2 1) Imena stanovnicka i podlonika; Augustin Stojevi, krava 1, june 1, konica 2, jutara penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1. Petar Vugdragovi, sin 1, konj 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 3. Jura Vidovi, ki 1, konj 1, krava 1, jutara penice 2, vozova sijena 2. Jura Grgi, sin 1, krava 1, june 1, konica 2, jutara penice 2, vozova sijena 2. Andria Gavi, sin 1, krava 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Ukupno: sinova 3, ki 1, konja 2, krava 5, junadi 4, konica 4, jutara penice 8, vozova sijena najamnik 1. 2) Ovi stanovnici, kao to ve jednu godinu vojniki ive, i nadalje to ele. Osobno prisutni Augustin Stoievi, Petar Vukdragovi i Juro Vidovi, nakon prisege, ispitiva po tokama, rekli su: Ovi graniari, zbog manjka radne stoke, nisu u mogunosti obraivati svoje seosko gospodarstvo ni svoju zemlju, i za to ne koriste druga zemljita. Oni su prije godinu dana preli i Bosne na ovo imanje i tu se smjestili bez komorske doznake ili razdjelbe. Do sada nisu plaali nikakva poreza. Gospodin pukovnik Giba i voe narodne vojske suci su ovim stanovnicima i to im ine besplatno. Ovi stanovnici, boravei ovdje jednu godinu, nisu plaali ni vojnice ni nameta, niti su, zbog povlastice, togod davali. Zato o drugim tokama ne mogu nita posebno rei. 3) Ovo mjesto nalazi se u ravnici. Priaju a je tu u ugarsko doba bila mala tvravica. Selo se zove Sunjevci. Udaljeno je od Broda pola milje, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 17 milja. Sadanji stanovnici u osmansko doba boravei u Bosni bili su kmetovi, sad su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju pet skromnih kuica sagraenih od drveta, pokrivenih slamom. Nemaju nijednog narodnog selita. Dokle se protee ovaj posjed, stanovnici ne znaju. Ipak, s istoka mei selom Tominkut, sa zapada Vranovcima, s juga Vrbom, a sa sjevera Vrhovinom. Granice mu dopiru n istok do Babine Grede, na zapad do Broda, na jug do Doboja, a na sjever do Naica. Selo ima oko 60 jutara obradive i neobraene gotovo puste zemlje. Ima oko 8 jutara sjenkoa obraslih trnjem, oko 20 jutara hrastovih i tisovih uma za loenje i za lake gradnje. Tu se nalaze ruevina crkve posveene sv. Martinu, biskupu, ije su kamenje Osmanlije prenijel u Brod. Na ruevinama su stanovnici sagradili drvenu kapelu i dobro je pokrili i u njoj franjevci katolicima vre slubu. Nemaju ni vodenice, ni ironosnih uma, ni ribnjaka. O drugim propisanim tokama ovi stanovnici, budui da su nedavno doli pod vlast Njegova Velianstva, nita ne znaju rei. Isto tako, osim to su jednu godinu sluili u vojsci, drugo nita plaali. Oni su ove ope i posebne toke pod prisegom dragovoljno potvrdili. b. Sunjevci su (1730.) imali 11 katolikih i 13 pravoslavnih kua te katoliku kapelu sv. Lovre.3 U izvjeu 1734. stoji: "Pokraj sela unjevaca nalazi se filijalna zidana stara crkva sv. Mihovila arkandela. Zgrada i krov su u loem stanju; ako se njezini poboni zidovi to prije ne obnove, sruit e se... Crkva ima oltar i sliku". Izvjee ispred sela potpisali su Luka Brki i Andrija Vidakovi.4 God. 1746. selo je imalo 4 katolike kue i kapelu sv. Ane,5 U izvjeu 1758.

- Mauran (1988), 144-146, Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Swsncwchy (1464), Susnycvczy (1698), Susnevczi (1730), Sussnycvczy (1760). Usp. NAZ Prot. 29/T, 58; Spomenica (1930), 212. 4 Sran (1995), 85. 5 Usp. NAZ Prot. 29/1, 90.

detaljnije je opisana spomenuta crkva sv. Mihovila. Obnovljena je dijelom kamenom a dijelom drvetom, dimenzija je 20x4 m, potpoena je i kvalitetno pokrivena. Imala je kor od dasaka, a na oltaru staru sliku na platnu sv. Mihovila, stari kip BDM te sav pribor za misu. Imala je dvoja vrata, ali nije imala ni tornja ni zvona. Oko nje je bilo groblje u kojem su sahranjivanji katolici unjevaca, Korduevaca, Crnog Potoka, Jeevika, Vranovaca, Hrpaa, Glavica, Zadubravlja, Satnice, Trnjana i Tominkuta. Crkvenjak je bio Josip Maroevi.6 God. 1760. Sunjevci su imali 10 kua, 10 obitelji i 61 katolika te 9 kua pravoslavnih. Katoliki kuedomaini bili su: Anto Vidasovi (2,10), Josip Vidasovi (1,5), Marko Gavri (1,10), Karlo Berki (1,9), Stjepan Klari (1,3), Franjo Ivii (-,6), Juro Palai (1,6), Andrija Vukovi (1,5), Marko Blaevi (1,4) i Martin Osinjanin (1,3). God. 1769. selo je imalo 9 katolikih kua, 11 obitelji i 67 katolika te 18 pravoslavnih kua.7 Na vojnom zemljovidu iz 1780. u unjevcima je 25 kua. U opisu stoji: "Potok Brezna, zvan Kolinevac, spaja se ispod uzvienja Breza s malim potokom Matakovac, u 12. sekciji zvanim Pocerje. Nakon spajanja irina je potoku 10 do 12 stopa, a dubina tri do etiri stope. Oba potoka i sjedinjeni potok, zbog visokih obala i dolinskih breuljaka bez prolaznih putova i njihovih mostova vozilima ne bi uope bili prohodni, a pjeice samo na malo mjesta. Dno je tih potoka kaljuavo, ali voda je pitka za ljude. U umama Gornje i Donje Praulje i edovci, koje meusobno granie, kao i na umskoj povrini Kapelica, rastu narijetko mladi hrastovi, obrasli gustim grmljem. Putovi koji vode odavde po suhom su vremenu za nudu uporabljivi. (...) asniki stan u selu i crkva sv. Mihovila, koja se nalazi izvan sela, drvene su grae".8 God. 1837. unjevci su imali 220 stanovnika,91857.230,1890.340,1921.383,1948.568,10 a 1991. 239 stanovnika. Crkva sv. Mihovila sagraena je 1863.J1 8.7. TRNJANI Naselje se nalazi na ravnom, humovitom, plodnom tlu pored regionalne ceste u smjeru Vrpolja, 10 km sjeveroistono od Slav. Broda a 4 km zapadno od Garina, 102 m n/m. Dananje Trnjane tijekom XVIII. st. sainjavala su etiri naselja: Tominkut, Hrpae, Trnjani i Glavica. Trnjani se u srednjem vijeku izriito ne spominju, ali po poloaju i kvaliteti zemljita morali su biti naseljeni. Izmeu dananjih lokaliteta Dolnja Dolca i Trnjana nalazilo se naselje Tominkut, stoje na katastarskoj karti 1781. oznaeno kao Tominako selite. Glavica je, vjerojatno, bila naselje oko brdk Bourevac, a Hrpae su prema Donjoj Vrbi pa u dodatnoj biljeci 1746. pie "aliter Vrba". Tominkut, koji je danas u sastavu Trnj ana, u srednjem vijeku pripadao je imanju akovake biskupije. Tada je, na humu ponad sela, stajala manja utvrda koja je uvala put od Broda prema akovu. Spomenutu utvrdu 1536. zaposjeli su Osmanlije, ali su je napustili pa je ubrzo propala. Tu su Osmanlije naselili pravoslavne Vlahe, a starosjedioce protjerali u dananju Madarsku. Kad su oni 1687, napustili Brod, dio pravoslavnih Vlaha ostao je u selu. U meuvremenu se tu doselilo nekoliko katolikih porodica iz susjedne Bosne.1

Usp. NAZ Prot. 30/11, 236s, 241. Prema Spomenici (1930), 212, u selu jc 1759. bilo 12, 1779, 19, 1809. 20 pravoslavnih kua, Usp. NAZ Prot. kut. 89, 217s, popis; 31/111, 217s; 32/IV, 101. '"HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 71s. '' 128 katolika i 92 pravoslavaca, Usp. Schematismus (1837), 36; 1928., 56. 111 Usp, Korenii (1979), 646. 11 Usp. Schematismus (1900), 99, 1 Usp. Markovi (1994), 172s.

U komorskom popisu 1698. dio Tranjana Tominkut ovako je opisan: a ,21) Imena stanovnika i podlonika: Filip Antolovi, sin 1, keri 2, voli, krava 1, junadi 2, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 3 Bartol Petrovi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 3, konica 3, jutara penice 1.5, vozova sije 3, najamnik 1. Nikola Kovaevi, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Grgo Koi, sin 1, vol 1, krava 1, svinja 5, konica 2, jutara penice 1.5, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1. , Petar Babi, krava 2, junadi 3, konica 3, jutro penicel, vozova sijena 4, najamnik 1. Jovan Sumanovi, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, konica 1, jutro penice l, voz sijena 1, najamnik 1. Ilia Petrovi, sinova 2, ki 1, vol 1, ovaca i koza 3, konica 4, jutro penice 1, voz sijena 1. Cavlan Bonjak, sin 1, keri 2, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 6, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 3. Andria Markovi, sin 1, ki 1, ovaca i koza 4, konica 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Radoica Vulakovi, sin i, krava 1, june 1, konica 3, jutro penice 0.5, vozova sijena 2, najamn 1. Radivoj Makar, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 4, ovca 1, konica 3, jutro penice 1, vozova sijen 4, najamnik 1. Juro Kuli, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 3, jutara penice 2, vozova sijen 3. Marian Martali, sin 1, voli, krava 1, june 1, konica 2, jutro ita, kosaca 4. Stano Ratkaj, sinova 2, june 1, ovaca i koza 4, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Ukupno: sinova 13, keri 11, volova 7, krava 14, junadi 24, ovaca i koza 25, svinja 5, konica 34, jutara penice,15.5, jutro jema 1, vozova sijena 35, najamnika 8. 2) Pobiljeeni stanovnici, kako do sada tako i ubudue, prihvaaju vojniki ivot. Predstavnici stanovnika Filip Antolovi, Bartol Petrovi i Nikola Kovaevi, doavi osobno nakon prisege vjernosti, odgovorili su sljedee: Ovi graniarski stanovnici zbog siromatva nisu u mogunosti obraivati svoje ratarsko gospodarstvo i svoju zemlju i zato ne trae susjedno zemljite. Oni su piije dvije godine iz Bosne i susjednih krajeva preli ovamo i svoj boravak i stanite stavili u ovo pusto mjesto bez komorske doznake ili razdjelbe i zato do sada za svoje zemlje nisu plaali uobiajene poreze. Gospodin pukovnik Giba je zapovjednik i sudac meu stanovnicima koji to ini besplatno te voditelji ove narodne vojske. Ovi stanovnici, koji djelatno vre vojniku slubu, do sada nisu plaali vojnice, nameta niti it mgo u ime toga, niti su davali neku naknadu ili neto slino. Stanovnici ovog posjeda, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, moraju godinje za brodsku njemaku vojarnu nasjei i dovui 12 hvata diva za loenje. U viijeme Icosibe i obrade vina pomau, takoer, spomenutom gospodinu pukovniku. On ih za to uvijek poasti dobrim piem. Tijekom ut\>rivanja brodske tvrave, stanovnici ovoga posjeda davali su, u ljetno vrijem

2 Mauran (1988), 138-140. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Ternijani, Thominkutt, Herpache, Giavicza (1760).

neprestano kroz tri godine po pet obinih radnika. Isto tako, 1696g. morali su besplatno nasjei dovui 210 veih palisada to odgovaraju utvrdi. Uz to su morali besplatno pornagati u svakoj potrebi kolskog prijevoza. Za sve ove spomenute vojnike i kmetske radove stanovnicima nije nita plaano. Stanovnici znaju da su vojni asnici ometali komorsko gospodarstvo, ali okolnosti ne znaju. 3) Ovo je mjesto podignuto usred uma i meu vonjacima. Selo se naziva Tominlait.3 Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 16 ugarsldh milja. Ovi su stanovnici u vrijeme Osmanlija djelomice bili kmetovi a djelomice straari, sada su svi graniari mijeane, katolike i pravoslavne, vjeroispovijedi. Imaju 14 skromnih kuica, napravljenih od iblja ili od drveta, pokrivenih slamom. Imaju dva narodna selita. Ovaj posjed prostire se jednu ugarsku milju u daljinu. S istoka mei sa selom Selnom, sa zapada Vranovcima, s juga Vrbom a sa sjevera Vrhovinom. Granice mu seu na isto Nijemci4, na zapadu Poega, na jugu Doboj5, a na sjeveru Naice. Selo ima oko 200 jutara obrcidive i neobraene zemlje, sada najee zarasle u trnje. Rtova nema. Ima oko 20 jutara dosta dobrih sjenokoa. Suma hrastovih, tisovih i drugih za loenje i prikladnih za graenje ima oko 250jutara. Ovdje se ne nazire mjesto s crkvenom ili svjetovnom zgradom. Nemaju ni vodenice osim jedne poruene na potoku Reica6. Imaju oko 6 jutara hrastovih ironosnih uma koje su do sada bile slobodne odirovine. Nemaju ribnjaka niti jama s ribama. Sadanji stanovnici, o ostalim propisanim tokama, nita ne znaju jer nisu ovdje ranije boravil Vlasti Njegova Velianstva do sada nisu nita davali, osim to besplatno vre vojniku slu kmetske usluge. Jednoduno su potvrdili sve ove toke u opim i pojedinanim odredbama. b. God. 1730. na podruju dananjih Trnjana, koje je pripadalo vrhovakoj katolikoj upi, bila su ova sela: Tranjani s 8 kat. kua i drvenom kapelom Snijene Gospe; Tominkut s 8 kat. kua i Glavica sa 6 kat. kua i kapelom sv. Bernardina. Izvjee iz 1734. u ime Trnjana potpisuju Martin Koji i Jakob Miladinovi. U sljedeem izvjeu (1746.) Trnjani su imali 6 kat. kua sa spomenutom kapelom, Tominkut 9 kua, a Glavica 5 kua s kapelom sv. Stjepana, prvomuenika. Svi su se oni sahranjivali u unjevakom groblju. God. 1758. u Glavicama je 6 kua, 8 obitelji i 38 katolika, u Tominkutu 16 kua, 20 obitelji i 61 katolik, a u Trnjanima 8 kua, 7 obitelji i 37 katolika. Spominju se kapele u Glavicama i Tominkutu, a u Trnjanima se ne spominje. U Tominkutu je, uz kapelu, bilo zvono od oko 20 kg. God. 1760 prostor dananjih Trnjana obraen je po zaseocima i to ovim redom: Hrpae su imale 4 kue, 3 obitelji i 28 katolika. Kuedomaini su bili: Grgo Coi (2,13), Ivan Vinakovi (1,6), Mijo oi (-,4), Stanislav Vlasanovi (-,5). Glavice su imale 7 kua, 8 obitelji i 49 katolika. Kuedomaini su bili: Josip Odobai (3,15), Anto Lonarevi (2,10), Matija Dardali (-,5), Mato Petrovi (1,5), Nikola Jakovljevi (1,8), Tomo Lonarevi (1,5), Tadija Maroki (-,1). Trnjani su imali 6 kua, 3 obitelji i 33 katolika i 33 pravoslavne kue. Katolici kuedomaini bili su: Ilija Sopi (-,4), Ivan Belobrkovi (1,11), Andrija uri (1,9), Franjo Bukvi (-,2), Luka Matievi (1,6), Matija Svinjarevi (-,1).
J

Kad sc geografski gleda, poloaj odgovara nazivu; a ima li kakve veze s "posscsio seu oppidim Tomycze cum tributo", teko je rei. Usp. Bosendorfer (1994), 128. 4 Tvrava u Nijemcima spominje sc 1473., 1476., 1478. god. Bila jc u posjedu Loranda, a onda Zapoljskih. I u osmansko doba bila jc tvrava. Imala je crkvu BDM. Usp. Bosendorfer (1994), 280. 5 Doboj sc prvi put spominje 1415. god. Osmanlije su ga zauzeli 22. veljae 1503. god. Od tada pa do 1835. u njemu je bio dizdar (katelan) sa oko 30-ak vojnika. Usp. Kreevljakovi (1980), 166. 0 danas potok Brezna.

U Tominkutuje bilo 16 kua, 18 obitelji i 104 katolika. Kuedomaini su: Juro Kunii (1,4), Franjo Petrovi (2,11), Ilija Petrovi (2,7), Mijo Petrovi (1,6), Tomo Antolovi (2,7), Bartol Miki (1,7), Tomo Jeruljevi (2,11), Nikola,Radi (1,5), Manda Vrabac (-,6), Anto Franji (1,9), Marin Franjek (1,5), Tomo Franji (1,7), Petar Franji (1,5) Ivan Kunii (-,3), Nikola Ciganin (1,6) i Mato Koi (1,5). God. 1769. u Trnjanima je 21 kat. kua, 20 obitelji i 132 katolika, u Glavici 6 kua, 12 obitelji i 59 katolika. Tominkut se vie ne spominje. U to doba u Trnjanima je bilo blizu 30 pravoslavnih kua.7 U jozefinskom katastarskom planu (1781.) Trnjani su uvrstani oko ceste to je vodila prema Selni i Garinu. Selo je izdueno a na istonom kraju presijecao gaje potok Brezna. U sreditu sela vidi se vea kua, to je sluila seoskom zapovjedniku, a nasuprot njoj kua vojne posade sa skladitem. Stanovnici Tominkuta su se oko 1770. preselili uz cestu i spojili s novim Trnjanima. Iz Trnjana kolinik je vodio u Klokoevik, odnosno u Zadubravlje. Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Potok Brezna irok je est do osam stopa i tri do etiri stope dubok. U selu i gore na putu od Vrhovine premoen je drvenim mostom, a osim preko njega ne moe se prijei konjima i kolima. Potok Orije irok je dvije do tri stope i dubok stopu... uma kroz koju potok Orije tee obrasla je visokim hrastovima i prorasla gustim bunjem. (...) Uzvisina Plane dominira nad ovim podrujem, a s nje se prua dobar pogled na veliku udaljenost. Isto se tako s povienog terena, gdje se na pola sata od sela nalazi groblje, preko ume prua irok pogled na okolno podruje. (...) Satnikov stan u selu drvene je grae."8 God. 1828. u Trnjanima je sagraena crkva sv. Marka, pa je tu 1833. iz Vrhovina preneseno upno sredite. God. 1837. Trnjani su imali 304 stanovnika,91857. 355,1890.578,1931. 665, 1953.691,1(1 a 1991.724 stanovnika. 8.8. VRHOVINA Naselje se nalazi u diljskom prigorju, na ravnom i humovitom tlu, s prostranim dolovima, 11 lan sjeveroistono od Slav. Broda, 8 km sjeverozapadno od Garina, oko 155 m n/m. U srednjem vijeku Vrhovina se nalazila u susjedstvu vlastelinstva Brezne koje je pripadalo akovakoj biskupiji. Prvi poznati vlasnik imanja Bartolo spominje se 1231., a 1324. stekao gaje Nikola Trutelj iz roda Borievia. U popisu tog imanja iz 1422. spominju se 33 sela, meu kojima je najvee i najuglednije bilo Vrhovina, pa je cijelo imanje po njemu dobilo svoje ime. Od srednjovjekovnih naselja spomenutog imanja, do danas su se odrala sela: Borojevci, Ratkov Dol, Slobodna Vlast i Korduevci. Vrhovina se spominje 1408., 1470., 1489. god.1 Padom pod osmansku vlast kransko puanstvo ostalo je u svojim domovima i nije bilo voljno prihvatiti islam. Zbog toga su doli u sukob s osmanskom vlau pa su neki morali napustiti svoj zaviaj, a Osmanlije su u njega doveli pravoslavne Vlahe, martologe.2 U prvom popisu upa Bosne Srebrene 1623. upa sv. Mihovila u Vrhovinama pripadala je

Usp. NAZ Prot. 29/1, 58, 90; 30/11, 242; popis, kut. 89, 221s, popis; 3 J/III, 154, 222; 32/IV, 101. Sran (1995), 86; Za pravoslavce stoji da ih ima blizu 30 kua, a u Spomenici (1930), 21*3 stoji, da je 1759. u Trnjanima i Sclnoj 24, 1779. samo u Trnjanima 26, 1809. 24 pravoslavne kue. * Usp. Markovi (1994), 173; HNTZ, Bivclska pukovnija (1999), 73s. " 182 pravoslavaca i 122 katolika. Usp, Schematismus (1837), 36. 1(t Usp. Koreni (1979), 646. 1 "Possessio Verhouyna" spominje sc zajedno s Ruevom. Usp. Csanki (1894), 430s.; Bosendorfer (1994), 154. U izvorniku stoji: Werhowyna (1470), Vcrhovina (1698). t Usp. Markovi (1994), 188. Da je mjesto od davnina svjedoi i izvjee iz 1730. gdje stoji kako blizu stare crkve sv. Mihovila "quondam fuissc cittas, vci oppidum, cuius adhuc invcniuntur vestigia rudera per Turcas destruetam et desolatam" NAZ Prot. 29/1, 57.

velikom samostanu.3 Biskup fra Jeronim Lui, pohodio ju je 5.V.1638., te spominje kako su u njoj kamene crkve sv. Mihovila i sv. Jurja, pokrivene i opremljene. upnik je bio fra Anto Poeanin. Taj dan on je, uz sudjelovanje estorice franjevaca, podijelio krizmu 586 katolika.4 Biskup fra Marijan Maravi je u crkvi sv. Mihovila (30.XI.1646.) krizmao 183 katolika.5 U vrijeme biskupskog pohoda fra Nikole Ogramia Oloviia (3. V. 1672.) u upi Vrhovina bilo je 670 katolika, a biskup ih je krizmao 416.6 A kad su Osmanlije 1687. naputali okolicu Broda, s njima su otili i vlaki martolozi. U opustjelu Vrhovinu poeli su se doseljavati izbjegli bosanski katolici. God. 1698. komorska komisija selo je ovako opisala: a. 7 1) Imena stanovnika i podlonika: Josef Matakovi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 5, jutro penice 0.5, voz sijena 0.5. Martin Galovi, krava 1, june 1, svinja 2, konica 2, voz sijena 1, najamnik 1. Franjo Imrikovi, sin 1, svinja 2, jutro penice 0.5, vozova sijena 2. najamnik 1. Tomo Domiani, sin 1, ki 1, ovaca i koza 5, konica 3, jutro jema 0.5, najamnik 1. Stepan Babi, ovaca i koza 4, svinja 3, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Fila Malievi, krava 1, ovca 1, svinja 3, konica 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Tomo Babi, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 2, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik Simon Imrikovi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 6, jutro penice 1, voz sijena 1. Ukupno: sinova 6, keri 3, vol 1, krava 3, junadi 2, ovaca i koza 21, svinja 13, konica 10, juta penice 6, jutro jema 0.5, vozova sijena 7.5, najamnika 5. 2) Svi pobiljeeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno prisutni Josef Matakovi, Martin Galovi i Galo Jurikovi8, nakon prisege, pitani po tokama, rekli su: Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko gospodarstvo ni zemlju i zato ne trae dmgo susjedno zemljite. Oni su na ovaj posjed prije tri godin doli iz Bosne i zaposjeli ga bez neke doznake komorskih slubenika i do sada nisu davali nikakvih poreza to se odnose na zemlju. Ovim je stanovnicima gospodin pukovnik Giba zapovjednik i sudac te voe narodne vojske. Oni za svoje usluge nisu uzimali nita ni u novcu ni u naravi Stanovnici ovog posjeda, kao vojni obveznici, do sada nisu plaali vojnice. Ipak su, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, kroz tri mjeseca 1696. g., kao obvezu u naravi, morali izdiavati tri njemaka konjanika. Druge obveze, za sline oproste, dosada nisu plaali Stanovnici ovog posjeda moraju, ve tri godine neprestano bez ikakve plae i hrane, obavljati vojniku slubu. Uz to, moraju priskoiti u pomo gospodinu pukovniku Gibi - premda to kmetovi ne rade - u vrijeme konje sijena. Slino, kad ih pozove, moraju, uz pie, obraivati vinograd brodskog kapetana gospodina Janika. Za utvrivanje brodske tvrave stanovnici su morali nasjei i dovui 72 veepalisade te su za podizanje opkopa svake godine besplatno davali osam obinih radnika. Za sve ove obavljane radove stanovnicima nije nita plaano. O smetnjama komorskog gospodarstva stanovnici ne znaju nika/cva pozitivnog naravnog razloga.

Usp. Pandi (1964), 223; Zirdum (1982b), 288. . Usp. Draganovi (1982), 90. Usp. Maravi (1887), 110. Usp. Arhiv Propagande, SC, Bosnia IIu, f. 812vr8i.3r. 7 Mauran (1988), 147-149. Prijevod s latinskog jezika. x Nema ga u popisu.
4 5

3) Ovo mjesto smjeteno je na padinama gorja, meu samim vonjacima. Selo se zove Vrhovina. Udaljeno je milju i pol od Broda, 8 od Osijeka a 18 milja od Petrovaradina. Stanovnici ovog posjeda boravei u Bosni u osmansko doba bili su kmetovi, sada su svi graniari rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 8 vrlo bijednih kuica napravljenih od iblja, neoblijepljenih, pokrivenih slamom. Imaju etvrtinu narodnog selita. Teritorij ovog posjeda prostire se na prostoru od oko pola njemake milje9. Mee su mu s istoka selo Klokoevik, sa zapada Jeevik, s juga unjevci a sa sjevera Rad Dol. Granice mu seu: na istok Babina Greda, na zapad Brod, na jugDoboj, na sjever Naice. Posjed ima oko 60 jutara obraivane i neobraene zemlje, smjetene po breuljcima i dolinama Pustih rtova ima oko 10, a oskudnih sjenokoa takoer oko 10 jutara. Suma hrastovih i tisovih za loenje, ali i prikladnih za gradnju, ima oko 150 jutara. Ne mogu se vidjeti tragovi neke crkvene ili svjetovne graevine. Nemaju ni vodenice, a jedna poruena na potoku to protjee kroz selo, lako bi se dala obnoviti. Imaju 8 jutara ironosnih hrastovih uma na koje do sada nisu plaali irovine. Nemaju ribnjaka niti jama s ribama. O drugim propisanim tokama, ovi nedavni doljaci, nita ne znaju rei osim o vlasti Njegova Velianstva. Njoj do sada nita drugo nisu davali, osim to vre vojniku slubu i kmetske poslo su 1696. g., po zapovijedi gospodina Gibe, bili obvezni izdravati tri njemaka konjanika. Zajedno sabrani gornje su toke pod prisegom dragovoljno potvrdili. b. Vrhovina je bila katolika upa kojoj su pripadala sljedea sela: Satnica, Zadubravlje, Tominkut, Glavice, Trnjani, Vranovci, unjevci, Hrpae, Jeevik, Korduevci, Crni Potok, Varo, Musii, Majar, Ratkov Dol, Imrovci, Borojevci, Hrkanovci i Slobodna Vlast. God. 1730. crkva sv. Mihovila, pored Sunjevaca, pola sata udaljena od sela, sagraena na ruevinama stare kamene crkve, bila je samo nominalno upna crkva. Pola spomenute graevine bili su stari zidovi, a druga polovica, prije 70-ak godina, bila je sagraena od drveta. Oko nje je bilo groblje. Budui da je upnikfra Mato Kovaevi boravio u samom selu, u njemu je sagradio drvenu kapelu sv. Marka, pa je spomenuta upna crkva ostala zaputena. U selu su tada bile 22 katolike i dvije pravoslavne kue. U izvjeu 1734. stoji: "upa Vrhovine, kojom upravlja jedanfranjevac, ima za svoga zatitnika sv. Marka evanelistu. Kapela (zgrada, oltar i ostali ures) je u dobrom stanju. Izgraena je od drveta i za sada je ne treba popravljati. (...) Postoji drveni upni dom, dosta jadan i uzak, smjeten u selu Vrhovine, a treba mu popraviti krov. Popravke obavlja upnik sa upljanima. Postoji mali vrt za kuhinju i jedan ljivik, u svemu do pola jutra." Izvjee su u ime sela potpisali Vinko Matakovi i Bartol Babi. Oko 1746. 34-godinji upnik fra Nikola uri sagradio je u Vrhovninama novu upnu kuu sa est prostorija.10 God. 1758. upa se ve naziva sv. Marka. U Vrhovinama je tada bilo 27 katolikih i jedna pravoslavna kua. Fra Antun Cakali predao je (14.VII.1756.) vrhovaku upu, svjetovnom sveeniku, 27-godinjem vl. Jurju Mulihu iz Hraa (Turopolje).11 God. 1760. selo je bilo podijeljeno na dvije upe. U garinskom dijelu sela bilo je 8 kua, 17 obitelji i 86 katolika, te jedna pravoslavna kua. Katoliki kuedomaini bili su: Matija Vaskovac (4,18), Stjepan Matanovi (4,20), Matija Franievi (1,12), Matija Imbrekovi (3,11), imo Imbrekovi (3,11) Anto Jozi (-,1), Martin Matanovi (2,9), Nikola Jandri (1,4). U vrhovakom dijelu upe bilo je 28 kua, 34 obitelji i 205 katolika. Kuedomaini su bili: Matija Diakovi (4,23), Juro Beni (1,7), Mijo Vinkovi (2,9), Mijo Kazani (2,7), Martin Lovri (-,3),

Njemaka geografska milja iznosi 7,42 km. Usp. NAZ Prot. 29/1,57-59; 90-92; Sran (1995), 85s. " Usp. NAZ Prot. 30/11, 234-242.

Mijo Babi (1,7), Mijo Babi (1,4), Marin Bokovi (1,7), Mato Mii (1,9), Anto Rui (1,4), Ivan Pei (2,12), Marin Babi (3,8), Kata Tomi (-,3) Mato Matakovi (-,4), Mijo Ivoi (1,5), Ivan Ivoi (-,8), Josip Verovovi (2,15), Ivan Luki (1,5), Antun Luki (1,5), Grgo Balievi (2,16), Marin Vickovi (1,6), Mijo Benakovi (1,5), Juro Benakovi (2,10), Lovro Balievi (1,6), Tomo Beni (1,4), Ivan Pauli (1,3), Mijo Radoii (1,8) i Petar Matakovi (-,2). God. 1769. selo je imalo 35 katolikih kua, 62 obitelji, 349 katolika te dvije pravoslavne kue.12 U katastarskom planu sela iz 1781. vidi se kako Vrhovina ima veliko imanje, koje je na sjever dopiralo do najvieg grebena Dilja. Selo se prualo usporedo s kolnikom koji gaje povezvao sa susjednim Klokoevikom. Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Potok Orije, u selu premoen drvenim mostom, irok je etiri stope i stopu dubok, nizvodno kroz veliku umu, u kojoj izvire, nije prohodan zbog strmih uzvisina... Mali sporedni potoci, koji se ovdje spajaju s potok Orije, a vodu dobivaju iz malih izvora i esto potpuno presue, iz istih ve navedenih razloga, bez mosta i prolaznih putova nisu uporabljivi kolima, ali prohodni su pjeice i konjima na razliitim mjestima. (...) uma izmeu ovdanjeg sela i Korduevaca s ove strane obrasla je visokim hrastovim stablima, a najveim dijelom mladim gustim raslinjem proraslim drveem. Nad selom, u blizini kojega se nalazi drvena crkva, sa svih strana dominiraju oblinje uzvisine."13 God. 1833. sjedite upe iz Vrhovina preneseno je u Trnjane. God. 1837. Vrhovina je imala 286 stanovnika,14 1857. 279,1890.417,1931. 625,1953.502,15 a 1991. 280 stanovnika. 8.9. ZADUBRAVLJE Naselje se nalazi 11 km istono od Slav. Broda izmeu autoceste i rijeke Save, 3 km jugozapadno od Garina, 89 m n/m. Pored sela je nekad protjecao potok Brezna, koji je u novije vrijeme presjeen lateralnim kanalom, to odvodi vode junih obronaka Dilja prema Savi kod Poljanaca. Selo se u srednjovjekovnim izvorima ne spominje. Nastalo je, vjerojatno, u osmansko doba kad je od glavne ceste kod Trnj ana izgraen kolski odvoj ak do Donje Bebrine, U komorskom popisu 1698. Zadubravlje se spominje, ali nije opisano.1 Prema izvjeu iz 1730. bilo je podijeljeno u dva dijela. U jednom je bilo 7 kat. kua s drvenom kapelom sv. Mihovila, a u drugom 8 kua s kapelom bez posebnog zatitnika. Izvjee iz 1734. u ime sela potpisali su Andrija Volarovi i Nikola Galavi. Prema kanonskom izvjeu 1746. u Donjem Zadubravlju bila je kapela sv. Ladislava, u Gornjem sv. Augustina, a u oba su dijela bile 23 kat. kue.2 God. 1760. napominje se kako je nova kapela Gospodinova uzaaa, dimenzija oko 12x6 m sagraena od greda. Imala je i zvono od 10 kg. Sahranjivali su se kod kapele sv. Mihovila. U selu je bilo 37 kua, 49 obitelji i 262 katolika, a kuedomaini su bili: Ivan Galovi (1,8), Vinko Galovi (1,6), Juro Galovi (1,5), Marin Vrbljanevi (1,8), Stjepan Vrbljanevi (2,7), Baro Vrbljanevi (2,4), Ivan Maarevi (1,5), Matija Maarevi (1,8), Juro Maarevi (1,6), Luka Maroevi (1,9), Marko Maroevi (2,6), Josip Maroevi (1,3), Josip Andraovi (1,4), Marin
12 13 14 15

Usp. NAZ Prot. popis kut. 89, 208, 216s; 31/III, 154; 32/IV, 101. Usp. Markovi (1994), 188; HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 61. 278 katolika i 8 pravoslavnih. Usp. Schematismus (1837), 37. Usp. Koreni (1979), 646. 1 Usp. Mauran (1988), 110, 137. Tu jc zabiljeeno kao: Zadobravie i Zadobrat (1698), te Zadubran (1730) i Zadubravjc (1746). 2 Usp. NAZ Prot. 29/1, 58, 90; Sran (1995), 86.

Volarovi (1,5), Ilija Boani (1,10), Ilija Jerkovi (2,8), Marko Jerkovi (1,5), Marko Jerkovi (1,4), Martin Vidakovi (2,7), Mijo Vidakovi (1,7), Stjepan Vidakovi (1,7), Grgo Vidakovi (3,12), Martin Boani (1,5), Matija Vidakovi (1,5), Marin Vidakovi (-,5), Grgo Kneevi (2,12), Franjo urevi (1,9), Petar urevi (1,7), Marin Bukovi (2,20), Pavo Bukvi (1,4), Marko Radovanovi (3,11), Matija Radovanovi (1,5), imo Radovanovi (1,4), Ivan Perakovi (1,4), Mijo Tomi (2,6), Franjo Jerkovi (1,8) i Marko Perakovi (2,13). God. 1769. Zadubravlje je imalo 38 kua, 55 obitelji i 314 katolika.3 Na jozefinskom katastarskom planu (1781.) vidi se da je Zadubravlje bilo izgraeno s obje strane kolnika, a potok Brezna daje tekao s njegove istone strane. Potok je kod crkve skretao u sredite sela, a od crkve se odvajao kolnik prema Bickom Selu. Sredite sela, oko crkve, bilo je oblikovano kao manji trg u ijem su sreditu rasli dudovi. Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Potok Brezna nizvodno od Trnjana irok je est do deset stopa i dubok stopu, dvije. U selu je premoen drvenim mostom. Zbog visokih obala i muljevita dna nije prohodan. Od sela nizvodno do ulijevanja u baru Jelas kod Kuta, gdje postaje potpuno plitak, za suha je vremena prohodan ne samo na prolaznim putovima, nego i na mnogim drugim mjestima. Mala uma Gaj obrasla je mladim gusto proraslim drveem... Uzvisina Plane kod Trnjana, koja se sputa iz pravca te ume, dominira nad selom i krajobrazom. (...) Seoska crkva drvene je grae."4 God 1837. selo je imalo 422 stanovnika,51857.450,1890.514,1931.681,1953.887,6 a 1991. 1001 stanovnika. U Zadubravlju se rast stanovnitva bolje oitovao nakon izgradnje eljeznike pruge, kad je na sjevernoj strani sela stavljena eljeznika postaja. Tijekom XX. st. u selo se doselilo neto Liana.7

3 4 5 6 7

Usp. NAZ Prot. 31/111,152s; popis, kut. 89, 220s; 32/IV, 101; Markovi 1994., 164. Usp. Markovi (1995), 165; HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 75. Usp. Schematismus (1837), 37. Usp. Koreni (1979), 647. Usp. Pavii (1953), 268s.

IX. OPINA GORNJA VRBA

9.1. DONJA VRBA

Naselje se nalazi izmeu autoceste i eljeznike pruge 7 km sjeveroistono od Slav. Broda, a 3 km sjeveroistono od Gornje Vrbe na 93 m n/m. Njegova imovina, daleko od rijeke Save, zahvaa i poneto humlja junih izdanaka Dilja. Selo se spominje 1422., 1428., 1446., 1447., 1448., 1450., 1467., 1483., 1498. kao posjed u sastavu veeg imanja koje je imalo svoje sredite u Tomici a koje je pripadao najee feudalnom rodu Borievia, odnosno njegovoj grani Truteljeviima. Stanovnici su preivjeli razdoblje osmanske vladavine, a nakon nje postali su slavonski graniari.3 U komorskom izvjeu 1698. Donja Vrba je ovako opisana: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Marian Babi, sin 1, keri 2, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 8, svinja 25, konica 10, jutara penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1. vozova sijena 15, najamnika 3. Mato Valjeti, sinova 2, keri 2, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 10, jutara penice 5, jut jema 1, jutara zobi 2, vozova sijena 15. Joso Doboii, sin 1, svinja 1, konica 1, jutro penice 0.5. Simon Doboii, sinova 3, keri 2, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 7, konica 6, jutara penice 5, najamnika IO.3 Mihal osi, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 10, jutara penice 2, vozova sijena 8. Matan Laci, sinova 2, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 6, konica 4, jutara penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 10. Ilia Glavian, keri 3, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 3, jutara penice 2, vozova sijena 6, najamn 1> Franjo Dobuisinova 2, konj 1, krava 2, junadi 4, svinja 4, jutara penice 4, vozova sijena 10. Marko Dobui, sin 1, ovaca i koza 2, svinja 1, jutro penice 1, najamnik 1, . Martin Dobori, sinova 3, keri 1, konj 1, ovaca i koza 15, svinja 10, konica 4, jutara penice
1 Usp. Csanki (1894), 430; Bosendorfer (1994), 128,154; Markovi (1994), 161. U izvorima se pie: BarbasMvva (1422), Vcrbafalwa (1422), Wcrba (1446), Verbova (1698). Kad se imenu doda maarska rije felva, rije je o selu. 2 Mauran (1988), 142-144. 3 Znai !i to da sc kod njega smjestila brojna rodbina ili jc greka.

3, vozova sijena 5. Stepan Borevi, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 10, konica 3, jutara penice 5, vozova sijena 14, najamnika 2. Ukupno: sinova 17, keri 11, konja 4, volova 9, krava 13, junadi 12, ovaca i koza 35, svinja 8 konica 30, jutara penice 35.5, jutara jema 3, jutara zobi 4, vozova sijena 83, najamnika 17. 2) Gore pobiljeeni stanovnici ele dragovoljno ivjeti vojnikim ivotom. Marian Babi, Mato Valjeti, Joso Doboii, uz ostale, osobno prisutni, nakon poloene prise rekli su: Ovi pogranini stanovnici zbog nedostatka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko gospodarstvo te drugog zemljita ni ne trae. Sadanji su stanovnici svoj posjed batinili od svoji prea a ne doznakom komorsldh slubenika. Do sada na ovu zemlju nisu plaali nikakve poreze ni namete. Gospodin pukovnik Giba glavni je sudac ovim stanovnicima, a onda voe narodne vojske. Oni su do sada meu njima besplatno dijelili pravdu. Ovi stanovnici, budui da imaju vojne povlastice, do sada vojnice nisu plaali. Ipak su 1695. g preko zime izdravali njemakog konjanika, a za naknadu im nita nije plaeno. Uostalom, drugi redovitih ili izvanrednih daa nisu plaali, niti su - zbog olakica i povlatenosti - ita drugo u im nameta i daa plaali. Ove stanovnike najtee optereuje to to, po naredbi gospodina pukovnika Gibe, moraju stalno vriti vojnike obveze i besplatno davati ljude na razliite savske strae. Isto tako, po zapovijed gospodina pukovnika, moraju nasjei 11 hvata drva za loenje i odvui ih u opkope prelco Save. Za brodsku tvravu i opkope svaka je kua godinje morala nasjei i besplatno odvui po 7 palisada, a cijelo selo onda 77palisada. Isto tako tijekom izvedbe radova, svaki je seljak morao raditi najmanje 20 dana. Kadgod je i kolikogod je trebalo iz Osijeka u Brod dovoziti namirnica i streljiva, stanovnici su morali besplatno dovui. Za sve ove obavljene radove nikome od stanovnika nije nita plaano. O komorskoj gospodarskoj zapreci i slubenicima stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo je selo u ravnici, smjeteno je uz potok. Zove se Vrba. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 18 milja. Svi su ovi stanovnici u tursko doba bili kmetovi; sad su graniari rimokatolike vjeroispovijed Imaju 15 jednostavnih od iblja napravljenih kuica, pokrivenih slamom, razbacanih po umama ovdje-ondje. Imaju jedno narodno selite. Teritorij ovog posjeda prostire se dva sata ho S istoka mei s pustom Glavicom4, sa zapada Koprivnom5, s juga Ruicom, sa sjevera Vranovcima. Granice mu seu: na istok Babina Greda, na zapad Brod, na jug Doboj, a na sjever Naice. Imaju oko 800jutara boljih oranica i neobraena zemljita dosta udaljena od Save. Nemaju nijednog rta. Posjeduju oko 300jutara plodnih sjenokoa. Imaju oko 50 jutara uma za loenje al nekvalitetnih za graenje. Ne naziru se nikakvi tragovi ni crkvene ni svjetovne graevine. Nemaju vodenice niti poruene, nego idu na Savu. Nemaju ironosnih uma, ni ribnjaka, ni jama s ribama, ali imaju jedan potoi. Stanovnici znaju da je neki Vuk ili Wolfgangus Despot bio kranski gospodar zemlje ili posje ali ne znaju o njihovim prihodima i pravima.

4 5

Vjerojatno Kukavice juno od Selnc. Nepoznato mjesto.

Glede zemlje (zbog manjka radne stoke) nemaju meusobno nikakvih razmimica. Osmanlijski gospodar ovog posjeda bio je tzv. brodski emin6, nadstojnik osmanskog cara. Njemu je svaka kua godinje plaala lfl. i 20 denara, te davala jednog radnika i nita drugo. Nikalzvu desetinu, niti desetinu od vina, nisu davali. Osmanskom caru nisu davali nikakvih nameta, zato su morali davati radnike za most preko Glogovice7. Njegovu Velianstvu, osim vojnike slube i kmetskih obveza koje su do sada besplatno obavljali te izdravanja jednog njemakog konjanika, drugo nita nisu davali. Spomenuti vojnik stavljen je ovim stanovnicima po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe. Sve ove i ope toke, skupa sabrani stanovnici, dragovoljno su rekli da su istinite. b. Donja Vrba je 1730. pripadala brodskoj upi, imala je 15 kua i drvenu kapelu. Petnaest godina kasnije (1746.) broj se kua nije poveao, a katolika je bilo 92. Sahranjivali su se na sadanjem brodskom groblju, zvanom Brekinja, kod kapele sv. Lovre. God. 1760. u Donjoj Vrbi bilo je 18 kua, 20 obitelji i 124 katolika, a kuedomaini su bili: Marko Babi (-,6), Tomo Babi (1,3), Martin Babi (1,6), Matija Babi (1,4), Ivan Babi (1,3), Andrija Jakovljevi (1,5), Marko Adi (2,14), Ivan Maenovi (1,8), Ivan Bardari (1,6), Mato Valjeti (2,14), Ivan Beni (-,4), imo Leevi (3,10), Luka Lai (1.9), Matija Lai (1,4), Lovro Bai (1,10), Matija Bogdanovi (1,6), Andrija Babi (1,4) i Matija Valjeti (1,8). God. 1769. oba dijela sela imala su 36 kua, 64 obitelji i 245 katolika.8 Na katastarskom planu (1781.), vidi se kako je selo uvrstano s obje strane kolnika. Oko njega je malo obradiva zemljita; vie je uma, livada i panjaka.9 Tijekom 1785. u Donjoj Vrbi izvrena je komasacija tako da su sve okunice bile jednake. Na planu sela, koji je tom prigodom uinjen, vide se 24 naseljene kue. Graniarska straarnica nalazila se na poetku sela. Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Ovo je mjesto dio sela Gornja Vrba. Stoga se oba mjesta pojavljuju u popisnoj listi pukovnije samo kao jedno selo imenom Vrba, iako su mjesta jedno od drugoga udaljena sat vremena. Mali potok tee nizvodno od Vranovaca kroz nisko ipraje u poljima izmeu polja ovoga kraja i Gornje Vrbe. Prohodan je na prolaznom putu i na mnogim drugim mjestima. No, ipraje koje poput neke vrste ivice raste oko razliitih polja gusto je zaraslo i spreava prolaz kroz polja. Doka, gusto zarasla uma, obrasla drveem srednje visine, neprohodna je, osim preko prolaznih putova. Ovdanji su putovi za lijepa vremena lako prohodni a teka vozila, ali za kina su vremena suvie blatni i vonja je po njima oteana. Putom prema Oprisavcima za kina se vremena kroz baru Jelas i grabu Grajina pretoka, u podruju Donje Ruice, uope ne moe voziti. Po takvu vremenu jednako je otean i put odavde prema Donjoj Ruici kroz baru Reica." Kasnije su se, diobama ili spajanjima, posjedovni odnosi poremetili pa je 1861. slika sela neto drugaija.50 God. 1837. Donja Vrba je imala 316 stanovnika,11 1857. 369, 1890. 439,1931. 523,1953, 640,12 a 1991. 727 stanovnika. U selu je 1909. sagraena kapela sv. Filipa i Jakova.

'' emin - povjerenik, pouzdanik. U izvorniku pie Glogova. Usp. NAZ Prot. 30/11, 275; popis, kut. 89, 166s; 32/IV, 124. " Usp. Markovi (1994), 161s. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 75s. 11 Usp. Schematismus (1837), 36; (1928), 56. 12 Usp. Koreni (1979), 645.
7 K

9.2. GORNJA VRBA Naselje se nalazi 4 km istono od Slav. Broda, jedan km sjeverno od Save, 94 m n/m. Danas je praktiki predgrae grada.1 Ono to je reeno od Donjoj Vrbi u prolosti, odnosi se djelomice i na Gornju Vrbu. Ona u razdoblju osmanske uprave, vjerojatno, nije postojala pa se ni ne spominje u komorskom popisu 1698. god. Ne spominje se izdvojeno ni 1730., nego tek 1. srpnja 1746. god. U njoj je tada bilo 17 kua sa 90 osoba. Moglo bi se pretpostavljati da su to doseljenici iz Bosne nakon tzv. banjalukog rata (1737.), kad su Osmanlije ponovno stavili granicu na rijeku Savu. God. 1758. u selu je bila drvena kapela sv. Nikole, sa sveevom slikom na platnu i zvonom od oko 25 kg. Seljani se sahranjuju na Brekinji, kod kapele sv. Lovre.2 God. 1760. selo je imalo 20 kua, 24 obitelji i 120 katolika. Kuedomaini su bili: Matija Borevki (1,13), Bartol Borevki (1,4), Matija Biri (1,4), Nikola Jozi (2,9), Ivan Babi (1,3), Marija Doborevic (-,2), Bartol Doborevi (-,3), Luka Babi (2,11), Mijo Babi (2,5), Mijo Doborevi (1,4), Toma Berki (3,15), Karlo Berki (1,6), Stjepan Berki (1,5), Luka Berki (1,5), Filip Filipovi (,6), Josip Kruarovi (1,6), Marin Berki (1,3), Ivan Berki (1,7), Grgo Berki (1,3) i Martin Borevki (2,6).3 Katastarski plan (1781.) pokazuje kako je Gornja Vrba bila uvrstana s jedne i druge strane kolnika. Na zapadnom kraju stajala je crkva, a na istonom straarnica, zbog mogunosti osmanlijskih upada preko Save. Obradivih povrina je bilo malo, oko kua su bili vonjaci, panjaci i ponajvie ume. Ureivanje sela u skladu s terezijanskim propisima, obavio je 1785. zastavnik Vukasovi, Selo je tada imalo 23 naseljene kue s jednakim okunicama. Uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Potoi Regava natapa se isldjuitvo kiom ili bujanjemrijekeSave. U ovom je podruju irok est do osam stopa. Nema nikakva prijelaza, ali na vie se mjesta moe prijei pjeice. O gusto proraslom ipraju u poljima odavde prema Donjoj Vrbi govoreno je u prolom broju. (...) Crkva pored sela drvena je zgrada."4 God. 1837. Gornja Vrba imala je 268,5 1857.279,1890. 314,1931. 369,1953. 551,6 a 1991. 1264 stanovnika.

1 2 3 4 5 6

Neko vrijeme dio naselja Klis biljeen je odvojeno. Usp. NAZ Prot. 29/1, 94; 30/11,281. NAZ popis, kut. 89,167s. Usp. Markovi (1994), 159s; HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 76. Usp. Schematisnius (1837), 34. Usp. Koreni (1979), 645.

X. OPINA GORNJI BOGIEVCI

IO.I..DUBOVAC Naselje sp nalazi 13 km jugozapadno od Nove Gradike, 3 jugozapadno od Gornjih Bogievaca, 104 m n/m.1 U srednjem vijeku pripadao posjedu Ljesnica koje je, ve u 1210., kraljevski dvor dao templarima. Njih su naslijedili ivanovci. Zbog plodna zemljita kraj je bio gusto naseljen. Kad su spomenuti kraj, oko 1540., zauzeli Osmanlije, zemljite je bilo pusto. Naselili su ga novim stanovnicima koje se - ve prema potrebi ili boljoj ponudi - selilo dalje.2 Dubovac se u komorskom popisu 1698. ne spominje. Tijekom i nakon ratova u prvoj polovici XVIII. st., tu su se doseljavali pravoslavci i katolici iz Bosne ili iz susjednih hrvatskih krajeva. God. 1759. Dubovac je imao 23, a 1761.30 pravoslavnih kua, a u kanonskim izvjeima prvi put je zabiljeen 1761, god.3 Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Potok, nazvan po selu Dubovac, izvire dolje u selu, irok je do tri hvata, dubok dvije stope, ima plitke obale obrasle ibljem te muljevito dno i vodu uporabljivu za napajanje konja, a za vrua vremena na mnogim je mjestima, gdje presui, prohodan pjeice i konjima.'14 God. 1857. selo je imalo 218, 1890. 300, 1931 794, 1953. 657.5 a 1991. 560 stanovnika. Pavii tvrdi da su se u spomenuti kraj doseljavali Hrvati iz susjednih sela, a tijekom XIX. st. pravoslavci iz Like, Kordina i Banovine.6

Nekad je biljeen kao Dubovac Okuanski. U izvorniku pie: Dubovacz (1761). Usp, Hrvatska enciklopedija, V, Zagreb (1945), 231s. 3 Usp. NAZ Prot. 3I/III, 53; 1809. i L839. 27 pravoslavnih kua. Spomenica (1930), 213. 4 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 100. * Usp, Koreni (1979), 421. " Usp. Pavii (1953), 222.
2

10.2. GORNJI BOGIEVCI

Naselje se nalazi uz regionalnu cestu 10 km zapadno od Nove Gradike u smjeru Zagreba. Prvi put se spominje 1599. u svezi s pothvatom generala Herbersteina glede preseljavanja 17 graniarskih sela na hrvatsku stranu i naseljavanja u okolici Ivania.1 U komorskom opisu 1698. selo je ovako opisano: a} 1) Imena stanovnika i podlonika: Mihal Smuka, sinova 3, ki 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutara penice 5, jutro jem 0.5, vozova sijena 4. Luka Zbani, sin 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 1, konice 2, jutara penice 4, jutr jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Martin Stubli, sinova 2, volova 2, svinja 2, jutara penice 4, jutro jema 0.5, voz sijena 1. Matko Jureni, sinova 2, konj 1, volova 4, krava 2, junadi 3, svinja 10, konica 2, jutara peni 8, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Mato Smero, sin 1, ki 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 4, jutro zobi 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1. Ostoia Radmani, sin 1, krava 1, junadi 2, konica 1, jutro penice 1, vozova sijena 2. Lovren Rai, sin 1, volova 2, krava 1, junadi 2, jutara penice 5, jutro jema 1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1. Ivan Kara, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 1, june 1, svinja 2, jutara penice 5, jutro zobi 0.5, vozova sijena 2, najamnik 1. Matia Blagoevi, sinova 4, ki 1, vol 1, june 1, svinja 1, konica 2, jutro penice 1, vozova sijen Martin Rinkovi, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 3, jutara penice 6, jutro zobi vozova sijena 2, najamnika 2. Mato Levordi, sinova 5, ki 1, konj 1, volova 4, Icrava 2, jundi 4, svinja 5, jutara penice 3, ju jema 0.5, jutro zobi 0.5, vozova sijena 2. Mihal Karac, sinova 2, ki 1, volova 4, krava 2, junadi 4, svinja 4, jutara penice 8, vozova sije 3, najamnika 2. Stanivuk Berisa, sinova 4, konj 1, volova 3, krava 3, junadi 6, svinja 2, konica 3, jutara penic 8, vozova sijena 4. Vukoman Pokraiac, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, konica 3, jutara penice 8, vozova sijena 3. Nikola Radovanovi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 3, vozova sijena 3. Maksim Petrovi, sin 1, ki 1, voli, krava 1, june 1, konica 4, jutara penice 2, vozova sijena 2 Radomir Mirkovi, sinova 2, ki 1, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutara penice jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Raale Dragolovi, sin i, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 4, jutro jema 0.5, jutro zobi 0.5, voz sijena 1. Mihat Vukovi, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozov sijena 2. Serdia Vukojevi, sin 1, ki 1, vol 1, jutro penice 1, juto jema 0.5, voz sijena 1. Radivoj Milinovi, sin 1, ki 1, vol 1, jutro penice 1, jutro jema 0.5, voz sijena 1. Vukadin Dragoievi, sinova 2, ki 1, ovaca 2, jutro penice 1, jutro jema 0.5.

1 2

Usp. Pavii (1953), 213. Mauran (1988), 227-230. Prijevod s latinskog jezika.

. Jurica Martek, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 1, jutara penice 6, jutro jema 1, jut zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Juro Kuleti, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 1, jutara penice 5, vozova sijena Tevo Cigeri, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. MihalPoka, krava 1, june 1, jutara penice 5, voz sijena 1, najamnik 1. Jurko Jegeti, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 1, jutara penice 3, jutro zobi 1, voz sijena 1. Mihal Stepi, volova 2, krava 1, junadi 4, svinja 3, jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijen 2, najamnik 1. Ukupno: sinova 38, keri 15, konja 10, volova 40, krava 34, junadi 60, ovaca 2, svinja 42, konica 18, jutara penice 109, jutara jema 9.5, jutara zobi 10.5, kola sijena 58, najamnika 14. 2) Gorepobiljeeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno prisutni Mihalj Smuko, Mato urovi3 i Martin Stubli, nakon prisege, upitani po tokama, rekli su: Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke nisu sposobni obraivati svoje seosko gospodarsvo ni svoju zemlju i zato ne koriste susjedno zemljite. Oni su ovamo, na ovaj posjed, prij etiri godine slobodno preli i zaposjeli ga bez komorske doznake ili dodjele i na ovo zamljite nis do sada plaali nikakve zemljine poreze ili namete. Gospodin potpukovnik DeBourg sudac je ovim graniarskim stanovnicima u svim sluajevima. Njemu je 1695. g. Mihalo Smuko, knez ovoga posjeda, posudio sedlo, dok je spomenuti gospodin potpukovnik polazio u Be, kako bi se, idui od sela do sela, to prije mogao povratiti u Gradiku. Kada je ono u mlce reenoga kneza bilo dolo, on vlasniku sedla nije htio da prizna, da mu j pripadalo. I njega je za oku maslaca procijenjenu na 6 florina, kaznio s dvjema ovcama. Kada je 1696. g. vojska Njegova Velianstva prolazila kroz selo, prostaki je vrijeala i tukla stanovn ovoga graniarskog posjeda. Zbog tih ina, gospodin poeki zapovjednik, kaznio ih je u ono vrijeme s 20 florina. Od svoga prelaska ovamo, stanovnici nisu plaali ni ope ni posebne vojnice. Ipak su morali, bez priznanica, ukupno dati 700florina to su ih odredili dijelom Ivan Juraj Schlintenbuch, dije tzv. dijanovski (okuanski) vojvoda Klari. A to se tie nameta u naravi, morali su gotovo svak godine izdravati na hrani nekad tri a nekad etiri carska ili narodna vojnika. Tako i ove teku godine izdravaju dva ugarska konjanika za ije izdravanje doznaeno je 20 florina iz ranije d Schlintebuchove odredbe. Drugih nameta do sada nisu davali osim to im je 1697. g. dijanovski (okuanski) vojvoda odredio da plate 30 florina pod izlikom olakica nameta od gospodin generala Starembergha, ali tu olakicu stanovnici nisu ni u emu osjetili, zapravo ne znaju kako ih je spomenuti vojvoda Klari upotrijebio. Stanovnici ovoga graninog posjeda moraju gospodinu potpukovniku De Bourghu svake godine, bez plae, davati osam kosaca i isto toliko dana. Za radove na gradikoj utvrdi stanovnici ovog selo moraju stalno, sve do zamjene, besplatno slati po tri obina radnika za sjeu palisada i pravljenje snopia prua. Godine 1697. stanovnici su morali besplatno, iz ikakve naknade, izdravati dva gonia i es carslah volova. Za spomenute radove i usluge stanovnicima nije nita plaano. O spreavanju komorskog gospodarstva stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo se mjesto nalazi u krasnoj i prikladnoj ravnici. Selo se zove Bogievci4. Udaljeno je od Gradike pola milje, od Osijeka 15, a od Petrovaradina 30 milja.

5 4

Nema ga u popisu stanovnika sela. U izvorniku stoji Bogicvczy (1698), Bogichczcvczy (1730), Bogichcvvczi (1760).

Svi su ovi stanovnici u osmansko doba sluili vojsku u Hrvatskoj, u karlovakom generalatu, sada su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi.5 Imaju 20 malih od kombiniranog drva prikladno sagraenih kua, pokrivenih slamom. Posjeduju pet cijelih narodnih selita. Posjed im se prostire oko pola milje uokolo. Mei: s istok selom Ratkovac, sa zapada utvrdom Dianovac (Okuani), sa sjevera selom Cage, a sa juga Gradikom. Granice su mu: s istoka Cernik, sa zapada Jasenovac, s juga Banja Luka, sa sjevera Bijela Stijena. Selo posjeduje oko 100 jutara vrlo plodna ravniarskog obraena i neobraena zamljita. Rtova nema. Ima oko 40 jutara sjenokoa. Ima oko 150 jutara hrastovih i drugih vrsta uma prikladnih za loenje i gradnju. U ovom mjestu nema tragova nekoj crkvenoj ili svjetovnoj graevini. Ima jednu potonu vodenicu na rjeici Sloboini. Ima oko 50 jutara ironosnih uma na koje do sada nisu plaali irovinu. Nemaju ni ribnjaka ni jama s ribama. Stanovnici imaju neprilika sdijanovskim (okuanskim) Vlasima glede zemlje, koju su oni silo pokuali oteti, nakon to su je ovi Hrvati dobro pripremili i obradili. Budui da ovi stanovnici ne borave ovdje odavno, ne znaju o drugim propisanim tokama. Njegovu Velianstvu, osim ranije spomenutih nameta i dodatnih obveza te uz stalno besplatno obavljanje vojnike slube i kmetskih poslova, do sada drugo nita nisu plaali. Gore spomenute obveze i namete odredio im je dijelom kapetan Staki, a dijelom Ivan Juraj Schlintenbuck Spomenute toke, ope i posebne, stanovnici su, zajedno sabrani, dragovoljno potvrdili. b. Bogievci su pripadali starogradikoj upi sv. Mihovila, a 1730. imali su oko 55 isto katolikih kua. U njemu je bila drvena kapela Duha Svetoga s tornjiem i zvonom. "U selu redovito boravi jedan franjevac koga nazivaju kapelanom". Izvjee u ime sela potpisali su (1734.) Jakov Smolko i desetar Toma Cauevi. God. 1746. naselje je imalo 53 katolike kue, 77 obite' ji i 296 katolika.6 Izvjee 1758. ire opisuje kapelu Duha Svetoga, dimenzija oko 14x7m, sagraenu od greda, pokrivenu daskom. Na oltaru je bila slika Duha Svetoga na platnu, pored ulaznih vrata tornji sa zvonom od oko 25 kg. Oko kapele bilo je groblje. Bila je opskrbljena priborom za misu. God. 1760 Bogievci su imali 52 kue, 71 obitelj i 289 katolika. Kuedomaini su bili: Andrija mirig (2,5), Grgo Banovi (2,4), Luka mirig (2,5), Jakov Topoliak (1,5), Toma uke (1,5), Marija Matiaevi (-,2), Mijo Matiaac (1,5), Matija Milekovi (2,6), Ivan Goleti (2,7) Pavao Kerstanac (2,8) Mato Kerstanac (1,4), Tomo Lovri (3,11), Josip Dobrikovi (1,3), Mato Matoevi (1,2), Nikola Klai (1,2), Kata Orei (-,3), Mijo Jelini (1,4), Matija Jelini (1,3), Andrija abrajac (2,10), Mato urovi (2,7), Mato Jurii (1,6), Mato ugaja (1,7), Nikola But-ia (1,4), Nikola Klavi (-,6), Luka uranac (1,5), Matija uranac (1,3), Andrija Posavac (2,7), Ju: : Perekovi (3,10), Franjo Perek (1,3), Andrija urovi (3,9), Andrija Kovaevi (1,4), Ju: Perekovi (1,7), Matija Smoljanovi (1,4), Marko Kova (1,5), Mijo Tkalac (1,4), Marij;, ukanevi (-,4), Luka urovi (1,6), Mato Lukinovi (2,5), Martin Orii (1,5), Mato Koleai (1,2), Juro Orei (1,4), Stjepan Landorovi (2,7), Ivan anevi (1,5), Mijo velinac (1,5), Malo velinac (2,5), Stjepan Franji (3,11), Martin Cernojevi (1,5), Tomo Pikorac (1,6), Ivan ukic (2,8), Juro Upoglavac (1,7), Mijo Upoglavac (3,17) i Nikola Upoglavac (1,2).

5 Po imenima pojedinih kucdomaina vidi se kako jc u sciu bilo i pripadnika grkoga obreda. Kad popisiva kae da su svi rimokatolici, jesu li oni, moda, maranski unijati, kojih je bilo medu pravoslavnim uskocima, prebjezima i Vlasima u Hrvatskoj? 6 Usp. NAZ Prot. 29/1,12, 121; Sran (1995), 33.

God. 1769. selo je pripojeno novogradikoj upi a imalo je 50 kua, 80 obitelji i 339 katolika.7 Na vojnom zemljovidu iz 1780. selo je uvrstano s obje strane dijelom zemaljske ceste a dijelom pored puta u smjeru Donjih Bogievaca. U opisu stoji: "Potok Starca, premoen drvenim mostom na cesti od Donjih Bogievaca, izvire u ovdanjem podruju, irok je do etiri hvata, dubok tri stope, ima dvije stope visoke obale, za stoku pitku vodu i muljevito dno, a samo je za suha godinjeg doba tu i tamo prohodan pjeice i jahanjem. Selom i njegovim krajem dominira dijelom grmljem obrasla uzvisina, a na njezinoj se padini nalazi crkva drvene grae. (...) U selu se nalazi zidani asniki stan."a upa Gornji Bogievci ustanovljena je 1789., a naselje je oko 1800. imalo 377 katolika. God. 1837. selo je isto katoliko sa 435 osoba,91857.412,1890.556,1931.814,1953. 824,10 a 1.991. 881 stanovnika. Crkva Sv. Duha sagraena 1830. god.11 10.3. KOSOVAC Kosovac se nalazi uz regionalnu cestu u smjeru Zagreba, izmeu Gornjih Bogievaca i Okuana, 12 km zapadno od Nove Gradike. Selo nije obraeno niti spomenuto u komorskom popisu 1698. god. God. 1734. imalo 8 pravoslavnih kua,11761.12 pravoslavnih ijednu katoliku kuu Petra Grinovia (2,5). Osam godina kasnije (1769.) u selu su bile 2 katolike kue, 3 obitelji sa 12 katolika.2 Uz vojni zemljovid s konca XVIII. st. pie: "Oblinje uzvisine, obrasle vinogradima, dominiraju nad selom i njegovim krajobrazom, a nad tim uzvisinama opet dominira brdo Plandite, povezano s uzvisinom. Prolazna zemaljska cesta, od Stare i Nove Gradike za Zagreb i Bjelovar u Hrvatskoj, od Gornjih Bogievaca, kao i odavde dalje do Bodegraja, prohodna je u svako doba tekim vozilima."3 God. 1837. Kosovac je imao 140 stanovnika,41857.117,1890.179,1931.493,1953.377,5 a 1991.232 stanovnika. 10.4. RATKOVAC

Selo se nalazi 10 km sjeverozapadno od Nove Gradike, a 2 km sjeverno od Gornjih Bogievaca, na sj evernom odvojku s regionalne ceste, s desne strane potoka Stara. Ratkovac se spominje 1599. u svezi s Herbersteinovim preseljavanjem graniara u okolicu Ivania.1 God. 1698. u komorskom popisu ovako je predstavljen: a. 2 1) Imena stanovnika: Njegosav Markovi, brat 1, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 25, svinja 3 jutara penice 2, jutro prosa 1, vo sijena 1, neobraene zemlje 2 jutra.

Usp. NAZ Prot. 30/11, 328, 333; popis, kut. 89, 59-61; 32/IV, 206. * HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 102. l> Usp. Schematismus clen (1837), 47. Usp. Koreni (1979), 421. 11 Usp. NAZ Prot. 213, 266; Draganovi (1975), 85. 1 God. 1779. imalo je 17, 1809. 12, a 1839. 13 pravoslavnih kua. Usp. Spomenica (1930), 213. 2 Usp. NAZ Prot. 31/11, 53; popis, kut. 89, 63; 32/IV, 207. U izvorniku stoji: Kosovacz, Koszovacz, Kossovacz (1760). Oko 1800. u Kosovacu jc ivjelo i 16 katolika. Usp. NAZ Prot. 213, 266. 3 HUVZ, Gradika pukovnija (1999), lOls. 4 124 pravoslavca i 16 katolika. Usp. Schematismus deri. (1837), 47, s Usp. Koreni (1997), 421. 1 Usp. Pavii (1953), 213. 2 Mauran (1988), 522s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima stoji: Ratkovacz (1698), Ratkovczi (1769).

Ilia Vuiis, brat 1, sinova 2, keri 3, konj 1, volova 4, Ja'ava 3, junadi 3, ovaca i koza 15, svi konica 2, jutara penice 6, jutro jema L5, jutro zobi 1.5, jutara prosa 3, vozova sijena 7, neobraene zemlje 8 jutara. Vui Vuiis, brat 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 30, svinja 10, jutara pen 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 3 jutra. Tatomir Dragovi, brata 2, sinova 2, ki 1, konj 1, volova 4, krava 4, junadi 4, ovca 1, konic 2, jutara penice 10, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 3, vozova sijena 8, neobraene zemlje 5 jutara. Marko Vukmani, sin 1, ovaca 5, jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutro prosa 1, voz sijena. 1 neobraene zemlje 3 jutra. Radoica Stekovi, sinova 2, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 5, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 7 jutara. Milosav Germanovi, sinova 3, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 5, jutara penice 2, jutro zobi 1, jutara prosa 4, vozova sijena 5, neobraene zemlje 5 jutara. Heimovi, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 5, jutara penice 3, jutara zobi 2, jutro prosa 1 voz sijena 1, neobraene zemlje 2 jutra. Mislen Vanavi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 5, jutara zobi 2, jutar prosa 4, vozova sijena 4, neobraene zemlje 3 jutra. Gruica Jovanovi, brat 1, sin 1, ki 1, volova 2, krava 1, june 1, jutara penice 2, jutro zobi 1 jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 2 jutra. Jovan Vuianovi, brat 1, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 3, svinja 1, konica 1, jutar penice 3, jutro zobi 1, jutara prosa 3, vozova sijena 4, neobraene zemlje 3 jutra. Relja Markovac, brat 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca 5, svinja 2, konice 2, jutro penice jutro jema 1, jutro prosa 1, kola sijena 1, neobraene zemlje 3 jutra. Stepan Jankovi, brat 1, vol 1, krava 1, junadi 3, konice 2, jutara penice 2, jutro prosa 1, vozova sijena 2. Mihat Tatomir,-konica 1, jutro penice 1, jutro prosa 1, voz sijena 1. Blagoie Mikuli, brat 1, junadi 5, konica 1, jutro penice 1, jutro prosa 1, voz sijena 1. Toor Sladovi, brat 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 2, kopa vinograda 0.5, juta penice 2, jutro jema 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 2. Ukupno: brae 11, sinova 16, keri 13, konja 4, volova 19, krava 19, junadi 28, ovaca i koza konica 14, svinja 18, kopa vinograda 0.5, jutara penice 46, jutara jema 8.5, jutara zobi 4.5 jutara prosa 30, vozova sijena 45, neobraene zemlje 53 jutra. 2) Ovo je mjesto od pamtivjeka bilo selo. Udaljeno je ocl Gradike na sjever oko dva sata hoda Imaju sh-omne kuice. Tvrde da su od starine imali samo dva cijela selita, poslije je to zemlji podijeljeno na sedam kua. Teritorij se prostire treinu sata u duljinu i irinu. Mee su mu: na is Smrti do potoka Starca, na jug Bogievci do izvora urenovca, na zapad do Dianovca (Okuana) do mee Cviina Livada i Podegajci proteui se do puta prema Bijeloj Stijeni, na sjev Cage do mee Grobje i Sirinci sve do mee Babina njiva. Ima plodnih oranica smjetenih uprigoiju 50 jutara i neplodnih 200jutara. Sjenokoa 50 jutara Mjeovitih uma za loenje, djelomice sa ironosnim stablima, ima oko 50 jutara. Mala vodenica na potoku Starca za dan i no ne moe samljeti vie od pola centa pa zato ne plaa nikakva poreza. O ostalom se ne moe nita zapaziti na ovom terenu.

Glede stanovnika poziva se na selo Me dare.

O drugim tokama sve se slae sa selom Medari, osim to tvrde da su osmanskom gospodar zemlje plaali desetinu i sa nezasijene zemlje. A s vlastite, otkupljene, nisu davali nikakve desetine b. Ratkovac je 1734. imao 29 pravoslavnih kua i bio sredite istoimene upe. God. 1759. u selo je bila 31,1779.27,1809.22 pravoslavnih kua.4 Na vojnom zemljovidu iz 1780. Ratkovac je opisan skupa sa Smrtiem. Tu pie: "Ta dva sela razdvojena su potokom Draevcem. Selo Smrti, jednim dijelom u 7. sekciji, lei lijevo, a Ratkovac desno od upravo spomenutog potoka, kojeg natapa vie manjih potoka koji se spajaju i svi zajedno u podruje irinaca dolaze iz umskoga gorja Psunj. (...) Potok Dabrovac... dolazi iz istoga goija... kod Ratkovca u njega utjee mali nevaan potok Klipavac i ulijeva se odmah ispod sela u potok Draevac, gdje je na svim mjestima prijelazan. Breuljci na strani Smrtia dominiraju nad oba sela i nad ravnicom u dolini koja se prostire na strani sela Ratkovac; tom ravnicom i spomenutim breuljcima s druge strane opet dominira Rizvanovo brdo iznad Ratkovca. (...) Crkva kod Ratkovca drvene je grade."5 God. 1857. selo je imalo 171,1890.196,1931.365,1953.316/' a 1991.327 stanovnika. 10.5. SMRTI

Naselje se nalazi 10 km sjeverozapadno od Nove Gradike, uz potok Staru, pred Ratkovcem, na sjevernom odvojku s regionalne ceste. Spominje se 1599. u svezi s Herbersteinovim preseljavanjem graniara u okolicu Ivania.1U komorskom popisu 1698. Smrti je ovako opisan: a.21) Imena stanovnika: Janko Nikuli, brat 1, sinova 3, ki 1, konja 2, volova 3, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 20, sv 4, jutara penice 10, jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 20 jutara. uria Bulakovi, brat 1, sinova 2, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 4, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, jutro jema 1, jutara prosa 4, vozova sijena 4, neobraene zemlje 15 jutara. NikulaArahami, sinova 3, keri 2, voli., krava l, june 1, jutara penice 2, jutro prosa 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 10 jutara. Stanoe Komakovi, brata 2, ki 1, konj 1 vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 4, jut zobi 1, jutara prosa 3, vozova sijena 4, neobraene zemlje 6 jutara. Ostoia Stoievi, brat 1, ki 1, krava 1, ovaca 4, jutara penice 2, jutara prosa 2, vozova sijen 3, neobraene zemlje 10 jutara. Blagoie Cviovi, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutara prosa 3, vozova sijena neobraene zemlje 11 jutara. Cvino Vuiao, brata 2, sin 1, vol 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, jutro jema 1, jutro prosa 1 vozova sijena 4, neobraene zemlje 20 jutara. Ivan Ivanovi, brat 1, sinova 2, keri 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 25 svinja 2, konica 4, jutara penice 5, jutro jema 1, jutara prosa 2, vozova sijena 6, neobraene zemlje 5 jutara. Ilia Ivanovi, brata 3, vol 1, Icrava 1, june 1, svinja 8, jutara penice 2, jutro prosa 1, vozova si 2, neobraene zemlje 12 jutara. Vuen Manani, brat 1, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutara prosa 2, vozov
Usp. Spomenica (1930), 213; NAZ Prot. 31/111, 53. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 84s, 102s. " Usp. Koreni (1979), 422. 1 Usp. Pavii (1953), 213. 2 Mauran (1988), 519s, Prijevod s latinskoga jezika. U izvorima stoji; Zmcrtich, Zmertichy (1698), Smirtichi (1761).
4 5

sijena 3, neobraene zemlje 2 jutra. Vuko Tucakovi, brat 1, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 7, jutara penice 2, jutro jem 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 10 jutara. Janko Milanovi, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 7 jutara. Dragolo Knez, brat 1, sinova 3, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 4, jutro prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 8 jutara. Bozo Zeevi, brata 3, sinova 2, vol 1, krava 3, junadi 2, ovaca i koza 10, jutara penice 2, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 15 jutara. Ukupno: brae 17, sinova 18, keri 11, konja 5, volova 16, krava 19, junadi 16, ovaca i koza 5 svinja 24, konica 6, kopaa vinograda 2, jutara penice 44, jutara jema 4, jutara zobi 2, jutara prosa 25.5, vozova sijena 48, neobraene zemlje 151 jutro. 2) Prvaci stanovnika sela Janko Mikuli, uria Bulatovi, Jovan Radoti3, nakon zaldetve upitani odgovorili su: Na ono to je zabiljeeno u opem izvjeu u opisu sela Medari, nisu imali nikakve posebne primjedbe. 3) Ovo je mjesto od pamtivjeka bilo selo. Udaljeno je od Gradike, prema sjeveru, dva sata hoda. Imaju skromne kuice. Uosmanlijsko doba imali su dva cijela selita, a proireno krenjem zemljite podijeljeno je na 15 kua. Njihov teritorij prostire se oko trietvrt sata u duljinu, a treinu sata u irinu. Mee su mu: na istoku selo Tmava do Duge mee, juno sve do Save nema nilcalcv sela, a protee se do mee Cmopolje, na zapadu Ratkovac do mee Stari, na sjever Zuberkovci d mee zvane Spahina Rosula. Ima 100 jutara plodnih oranica smjetenih u prigorju, 200jutara neplodna zemljita, 50jutara sjenokoa te dva kopaa vinograda. Zironosnih uma ima pola sata u duljinu i etvrt sata u irinu Ima jednu vodenicu to radi samo u kino doba, a za dan i no moe samljeti pola centa i do sada se na nju nije plaao porez. O ostalim se tokama nita ne moe rei, osim to su osmanskom gospodaru zemlje od svakog selita davali 120 denara. Davali su i desetinu od svega uroda. Budui da su ivjeli uz granicu, vr su vojniku slubu te na druge usluge i davanja nisu bili obvezni.4 b. Smrti je 1734. imao 38,1761.32,1779.31,1809.28,1839.29 pravoslavnih kua.5 God. 1857. 232,1890.309,1931.397,1953. 330,6 a 1991.486 stanovnika. 10.6. TRNAVA

Naselje se nalazi 8 km zapadno od Nove Gradike na regionalnoj cesti u smjeru Zagreba, a 2,5 km sjeveroistono od Gornjih Bogievaca. Neko vrijeme selo je zvano Gornja Trnava. Naselje je postojalo u osmansko doba, a u komorskom popisu 1698. ovako je opisano: a. 1 1) Imena stanovnika: Vaso Mili, brata 2, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 15, svinja 10, konica 5, kopaa vinograda 7, jutara penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 3, vozova sijena 7, neobraen zemlje 10 jutara. Vueta Kovi, brat 1, ki 1, konj 1, voli, ovaca i koza 10, svinja 2, kopaa vinograda 2, jutara
3 4

.5 6
1

Nema ga u popisu. Sve ostalo jc slino kao u selu Mcdarima. Usp. Spomenica (1930), 213; NAZ Prot. 31/111, 53. Usp. Koreni (1979), 422. Mauran (1988), 514-516. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku pie: Tcrnava (1698), Timova (1760).

penice 4, jutro jema 1, jutro prosa 2, vozova sijena 7, neobraene zemlje 10 jutara. Mareta Skori, brat 1, sinova 2, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 8, kopaa vinograda jutara penice 2, jutro jema 1, jutro prosa 1.5, vozova sijena 7, neobraene zemlje 7 jutara. Stoi Boronis, svinja 1, jutro penice 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 8 jutara. Radoi Vukomanovi, sinova 2, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, kopaa vinograda 3, jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutro zobi 0.5, jutara prosa 2, vozova sijena 8, neobraene zemlje lOjutara. Berian Vuiis, brata 2, keri 2, konj 1, volova 2, krava l,june 1, ovaca i koza 7, svinja 6, kon 1, kopaa vinograda 3, jutara penice 5, jutro jema 0.5, jutro zobi 1, jutro prosa 2, kola sijena 5 neobraene zemlje 4 jutra. Radivoi Radanovi, brat 1, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 6, konica 3, jutara penice 4, jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 6 jutara. Ilia Miievi, sinova 3, ovaca 4, jutro penice 1, jutara prosa 2, neobraene zemlje 4 jutra. Vukalia Mlaenovi, sinova 3, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, kopaa vinograda 2, juta penice 2, voz sijena 1, neobraene zemlje 5 jutara. Ninko Bonjak, sin 1, keri 2. Stoiaa Radoevi, brata 2, sinova 2, ovaca 2, jutara penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutr prosa 2, neobraene zemlje 4 jutra. Radoan Dobrevi, brat 1, sin 1, vol 1, ovaca 5, kopa vinograda 1, jutro penice 1, jutara je 2, jutro zobi 0.5, neobraene zemlje 3 jutra. Milo Belaj, brat 1, ki 1, voli, krava 1, june 1, jutro jema 1, jutara prosa 2. Tadia Ranielevi, brat 1, vol 1, krava 1, jutro jema 0.5, jutro prosa 1. Dvoiko Bonjak, jutara penice 2. Ivan Ognanovi, sin 1, vol 1, jutro jema 1. Ilia Dobroevi, brat 1, jutara penice 4, jutro jema 1, neobraene zemlje 2 jutra. Vuk Vukoievi, brat 1, sin 1, ovaca i koza 6. Vukoman Bonjak, ovaca 3, jutara penice 2, neobraene zemlje 2 jutra. Milovan Bonjak, sin 1, ki 1. Rektamani2, sin 1, vol 1, svinja 1, jutara jema 2. Miter Bonjak, brata 2, sinova 2, vol 1, krava 1, jutro penice 1, jutro jema 1. Ukupno: brae 16, sinova 223, keri 10, konja 5, volova 16, krava 11, junadi 9, ovaca i koza 6 svinja 26, konica 9, kopaa vinograda 21, jutara penice 38, jutara juma 13.5, jutara zobi 5, jutara prosa 18.5, vozova sijena 38, neobraena zemljita 72 jutra. 2) Ovo je mjesto od pamtivjeka bilo selo. Udaljeno je od utvrde u Gradiki oko dva sata hoda prema sjeveru. Imaju skromne kuice. Kau da su imali samo tri cijela selita podijeljena na 14 kua. Njihov s teritorij protee oko pola sata u duljinu i irinu. Mee su: mu na istok Medari, na jug Dragali, n zapad Smrti, na sjever Sagovina. Plodnih oranica ima oko 200jutara, obraenih vinograda 21 kopaa, neobraenih nema, a mjesto je prikladno za njihovo saenje. Sjenokoa ima oko 50, a uma za loenje oko 200jutara. Imaju dvije vodenice na potoku Tmavi, a svaka od njih kroz dan i no moe samljeti cent ita. Ostale se toke slau sa opisom u selu Medari. b. Trnava je 1734. imala 23,1761.25,1779.32,1809.24,1839. 28 pravoslavnih kua.4 God. 1857. 202,1890. 381,1931. 476,1953. 415,5 a 1991. 414 stanovnika.
2 4

ini sc da su ga zvali po nadimku "pravoruk", pa su ga tako i zabiljeili. U izvorniku grekom stoji 2. Usp. Spomenica (1930), 213; NAZ Prot. 31/111, 53. 5 Usp. Koreni (1979), 421.

XI. OPINA GUNDINCI

GUNDINCI

Gundinci su ponad autoceste u smjeru upanje, 37 km istono od Slav. Broda, 86 m n/m. Ne spominju se u starim povijesnim izvorima, ali su postojali u osmansko doba.1 U komorskom popisu 1698. ovako su opisani: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Filip Kokanovi, sinova 3, ki 1, konja 2, volova 4, krava 1, june 1, ovaca i koza 20, svinja 1, konica 2, jutara penice 8, jutro jema 1, jutara zobi 2, vozova sijena 10. Jakob Bai, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 5, jutara penice 2. Tomo Matepanin, sinova 5, keri 2, vol 1, ovaca i koza 3, svinja 5, jutara penice 2, vozova sijena 3. Bartol Ognanovi, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 10, jutara penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1. Bartol Galubii, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 3. Marian Babi, sinova 2, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1. Stefan Lukaevac, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1. Stefan Mikuli, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1 Tomo Vari, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, vozova sijena 2. Jurka Biberovi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 10, svinja 4, jutro penice 1. Ilia Jusbai, sin 1, lei 1, svinja 5, jutro penice 1. Marko Balinevi, sin 1, ki 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Nikola Belakovi, sin 1, keri 3, krava 2, june 1, jutro penice 1. Paval Babi, keri 2, konj 1, krava 1, jutro penice 1. Ivan Kadi, sinova 2, ovaca i koza 3, svinja 1, jutro penice 1. Petar Kadi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, jutara penice 2, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1.

1 1

Usp. Pavii (1953), 261. Mauran (1988), 125-128. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku pie: Kundincz (1698), Gundinezi (1730), Gundinci (1760).

Franjo Saroli, keri 2, svinja 5, najamnik 1. Miho Vari, keri 2, vol 1. krava 1, june 1, svinja 5, jutara penice 2, jutro jema 1, vozova si Marian Husarevi, krava 1, june 1, svinja 2, jutro penice 1, najamnik 1. Marko Mihi, sinova 2, la-ava 1, svinja 3, jutro penice 1, voz sijena 1. Mato Karasangi, ki 1. Franjo Vari, sin 1, ovaca i koza 3, svinje 2, najamnik 1. Tomo Kadi, keri 2, ovaca i koza 2, jutro penice 0.5. Luko Vineti, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 2. Mitar Usarevi, ki 1, konj l, krava 1, june 1, svinja 8, vozova sijena 3. Joan Jerg Baktek, ki 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1. Miica Balintevi, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena najamnik 1. Filip Buigia, ki 1, krava 1, june 1, svinja 6, najamnik 1. Jura Bui, keri 2, vola 2, krava 1, junadi 2, svinja 10, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1. imo Koganovi, ki 1, vol 1, ovaca i koza 5, svinja 2, jutro penice 1. Bernjak Mali, sinova 2, vol 1, ovaca i koza 5, svinja 6. Bemjak Veliki, keri 2, vol 1, ovaca i koza 4. Stepan Mihi, keri 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 4. Dominko Oroli, krava 1, june 1. LovakLei, sini, volova2, krava 1, junadi2, najamnik 1. Dimitar Jovanac, sinova 2, ki 1, svinja 5. Nikola Kokanovi, sin 1, ovaca i koza 5, svinja 4, konica 3, jutara penice 2, voz sijena 1. Matan Paprei, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, jutro penice 1, vozova sijena 2. Jaka Mihia, keri 2, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 4, jutara penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1, Ukupno: sinova 33, keri 40, konja 4, volova 24, krava 27, junadi 34, ovaca i koza 61, svinja konica 6, jutara penice 46.5, jutara jema 2, jutara zobi 3, vozova sijena 42, najamnika 13. 2) Jakov Bai, Toma Vari i drugi Tomas Mateanin3 s ostalim, kojih je bilo mnogo osob nazonih, nakon prisege, ispitivani po tokama, rekli su: Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko gospodarstvo, zato ne trae druga zemljita. Oni su ovaj posjed, od njihovih prea u kmetskoj uporabi, do sada u miru koristili, bez komorske doznake. Na njega nisu plaali ni vladarski zemljini porez. Gospodin pukovnik Giba redoviti je sudac ovim stanovnicima u svim sluajevima, to ini oinski besplatno. Vojnicu ili namet ovi stanovnici, koji su u vojnikoj slubi, do sada nisu plaali. Stanovnitvo se osobito i opravdano tui da im je najtee i gotovo nesnosno to tolike vojnike, a ujedno i kmetske, obveze moraju bez plae dragovoljno initi. Oni su za utvrivanje brodske tvrave, Icadje bila potreba ili kad je bilo traeno, bili duni besplatno kroz pol godine slati obinih radnika koji su stalno, do zamjene, radili. Zbog toga su etvorica stanovnika odlui preseliti se u susjedni kraj. Za brodsku tvravu i utvrdu na otoiu, stanovnici ovog posjeda besplatno su nasjekli i odvuk 400 veih palisada, a dobivali su ipak carski kruh.

U tekstu stoji Matcpanin,

Ve prema potrebi, morali su iz Osijeka u Brod prevoziti ivene namirnice, a 1696. g. ak do Banja Luke. Kad je, zbog nedostatka potrebite hrane, kapetan Maleni, silom uzeo vola od stanovnika Marka Balenevia4, koga je spomenuti stanovnik bio sakrio, zato ga je reeni kapetan dao zatvoriti i kaznio ga sa dvije svinje. Za gore spomenute radove i za vojnike usluge stanovnicima nije nita plaano, osim to su dobili neto malo kruha. O zapreci komorskom gospodarstvu stanovnici ne znaju nita. 3) Ovo mjesto smjeteno je meu movarama i johovim umama. Selo se zove Gundinci. Udaljeno je od Broda etiri, od Osijeka osam a od Petrovaradina 15 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sad su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Selo ima 30 kua sagraenih od obla drveta, pokrivenih djelomice slamom, a djelomice daskama. Ima etiri i pol cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se uokolo oko dvi ugarske milje. Granice su mu: s istoka pusta upanja5, sa zapada selo Beravci, s juga selo Sikirevci sa sjevera slabo obraene prkovake pustare. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Brod, s juga ruevine tvrave Dor6, sa sjevera Mikanovci. Ovaj teritorijima oko 300jutara obraena zemljita i neobraena, najee zarasla johovinom i trnjem. Rtova nema. Ima oko 40 jutara boljih sjenokoa. Suma za loenje te hrastovih, tisovih, johovih i topola prikladnih za gradnju, ima oko 200jutara. Na ovom prostoru nema ni traga kamene graevine ni crkvene ni svjetovne. Ima jedna potona vodenica na rjeici Beravi7, te oko 100 jutara ironosnih uma slobodnih odirovine. U selu je dos ribnjaka i mlaka u kojima imariba a posebice obilje malih kornjaa. Osmanlijski gospodar ovoga posjeda bio je brodski spahija Mehmed kome stanovnici, kao godinju naknadu, nita nisu davali nego je svaki od njih po sedam dana morao raditi. Za svaku svinju plaali su po denar, a svaki doljak, koji je imao koze, morao je platiti dvanaest denara. Svake su godine istom osmanskom gospodaru davali desetinu od svih vrsta prihoda, osim desetine od vina koju - nemajui rtova - nisu plaali. Svaka je kua osmanskom caru godinje davala po 3 florina, ukupno 30 florina, a deset kuica morale su raditi na poslovima to su se ticali osjekih mostova. Njegovu Velianstvu, osim tekih vojnikih i kmetskih usluga to ine besplatno, do sada nis plaali nikakve druge namete. Za spomenute obveze nita im nije plaano. Obje skupine gornjih toaka, svi stanovnici i svaki pojedini, dragovoljno su prihvatili i potvrdili b. God. 1730. selo je imalo oko 30 katolikih kua i drvenu kapelu, a 1746.42 kue sa 452 katolika.8 Izvjetaj su iz 1734. u ime Gundinaca potpisali Bernjak Jankovi, desetar, i Baria Mihi.lJ U izvjeu 1758. Gundinci su imali 72 kue, a umjesto stare, sagraena je nova kapela sv. Mateja, dimenzija oko 14x8 m, sa zvonom pred ulaznim vratima od oko 50 kg. Kapala je imala svoj pribor za misu i u njoj je jednom mjesenoj i na neke druge svetkovine, sluena misa. Sahranjivali su se u groblju nedaleko od Beravaca. God. 1760. Gundinci su imali 72 kue, 151 obitelji i 787 katolika. Kuedomaini su bili: Bla

Nema ga na popisu. U izvorniku stoji: "dcscrto Supanic", u to doba upanja Blato. Trdava Dorr nalazila sc izmeu sela Jaruge i Prnjavor. O njezinu postojanju svjedoi danas rudina Dorovo. Usp, Mauran (1988), 128. 7 U izvorniku stoji Garava. 8 Usp. NAZ Prot. 29/1, 53, 97. Usp. Sran (1995), 44.

4 s

Uarevi (5,11), Nikola Uarevi (4,24), Nikola Uarevi (3,10), Bartol Vari (3,9), Matija Vari (3,9), Ivan Vari (5,13), Juro Uarevi (2,10), Ivan Uarevi (1,11), Martin Uarevi (4,20), Anto Matoevi (1,13), Marijan Vari (-,3), Augustin Vari (1,5), Marko Vari (1,6), Matija Mihi (3,12), Petar Vari (5,23), Andrija Kodi (1,8), Ivan Mihi (1,6), Karlo Mihi (2,16), Petar Mihi (2,18), Juro Kokanovi (4,20), Vinko Kokanovi (1,4), Andrija Kokanovi (3,10), Mijo Vladi (3,9), Ivan Kokanovi (1,6), Bla Kokanovi (5,19), Marko Kokanovi (2,10), Pavao Lui (1,8), Ilija Lui (3,12), Bernard Matoovi (2,10), Anto Matoovi (1,11), Ivan Matoovi (1,7), Mijo Horvatovi (3,11), Andrija Vari (1,4), Ivan Vari (1,7), Martin Jankovi (2,8), Luka Karavidovi (2,8); imo Karavidovi (2,10), Marko Kokanovi (2,23), Bla Kokanovi (3,17), Juro Kokanovi (2,9), Marko Kokanovi (2,6), Anto Papratovi (2,10), Marijan Papratovi (2,7), Petar Kodii (-,9), Juro Kodii (3,18), Bla Kodii (2,10), Petar Mihi (4,11), Marko Kodii (4,22), Ivan Mihi (2,20), Bartol Kodii (1,5), Jeronim Kladi (1,5), Franjo Kodi (1,7), Mijo Kodii (1,12), Marijan Kadi (2,9), imo Kadi (2,7), Juro Kokanovi (3,139, Lovro Kadi (1,5), Marijan Kokanovi (3,22), Grgo Kokanovi (1,10), Andija Jankovi (2,11), Andrija Jankovi (3,14), Toma Jankovi (1,8), imo Kneevi (2,10), Juro Mihi (1,10), Luka Mihi (1,7), Mato Mihi (1,5), Grgo Mihi (6,31) Petar Mihi (2,10), Jeronim Vari (2,8), Marijan Mihi (1,7), Jeronim Vari (1,8), Petar Mihi
(1,8).'

Uz vojni zemljovid izl780. pie: "Natopljena barska graba Velika Berava iroka je 10 do 20 koraka, a u 16. sekciji do rijeka Bi i do 40 koraka... Gore u selu premoena je drvenim mostom. Iako ljeti povremeno presui, na ovom podruju ni po kojem vremenu nije prohodna, osim preko mosta. Barska graba Mala Berava nastaje iz Velike Berave ispod mosta preko grabe. Prolazi u neposrednjoj blizini sela i nie kroz selo, a zatim vodi u Babinu Gredu, U selu je premoena s tri drvena mosta... Manja barska mjesta na livadama s obje strane ovih barskih graba ljeti se za dugotrajno vrua vremena esto potpuno isue... ikarom je obrasla bara ersina u umi Gundinaki lug. Iz nje izvire barska graba Mala Bitulijai spaja se s grabom Velika Bitulija, a nakon spajanja premoena je drvenim mostom. Ispod njega se spojena graba uskoro opet rastae u dva rukavca. (...) Velika uma izmeu ovoga podruja i Perkovaca s ove se strane zove Gundinski lug. Kroz nju se proteu prethodno opisane barske grabe. (...) asniki stan i crkva drvene su grae."'1 upa u Gundincima ustanovljena je 1789. odvajanjem od Kopanice. Naselje je 1837. imalo 2121 stanovnika,12 1857. 2163,1890. 2070,1921.1992,1953. 2463,13 a 1991. 2186 stanovnika. Crkva sv. Mateja sagraena je 1852., a kapela sv. Josipa, u groblju, 1894. god.K

Ul

Usp. NAZ Prot. 30/H, 206,212; popis, kut. 89,187-190. Ima i drugi neto izmijenjen popis str. 200-202; 31/111, 139, 143. " HNTZ, Bivclska pukovnija (1999), 130s. 12 2100 katolika i 21 pravoslavaca. Usp. Schematismus (1837), 30. 13 Usp. Koreni (1979), 645. 14 Usp. Schematismus (1928), 48.

XII. OPINA KLAKAR

12.1. DONJA BEBRINA

Naselje je smjeteno u velikom luku Save, u prostranoj aluvijalnoj ravnici srednje visine 88 m n/m, 2 km udaljeno od rijeke, 15 km jugoistono od Slav. Broda, a 3 km od Klakara. Donja Bebrina zbog povoljna poloaja bila je naseljena u neolitsko doba, a pripadala je tzv. sopotskom kulturnom krugu. Tu su otkrivene i keltske poluukopane nastambe, da bi pred dolazak Rimljana imali karakter lokalnog sredita. Pored sela je u srednjem vijeku ila granica Poeke i Vukovske upanije.1 Selo je postojalo u osmansko doba, a komorska gaje komisija 1698. ovako opisala: a. 2 1) Popis stanovnika i podanika: Juro Baboseti, sin 1, vol 1, krava 2, jutro penice 2, voz sijena 2, najamnik 1. Nikola Baboseti, keri 2, vol 2, krava 2, june 2, svinja 4, konica, 2, jutara penice 2, vozov sijena 2, najamnik 2. Mato Siroti, sin 2, ki 2, vo^l, krava 1, june 2, svinja 2, konica 2, jutro penice 1, voz sijena Toma Coi, sinova 3, krava 2, svinja 2, konica 2, jutro penice 2,.voz sijena 1. Marian Svaganovi, ki 2, krava 2, june 1, svinja 2, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 2 najamnik 2. Anton Svaganovi, sin 2, ki 2, krava 2, june 2, voz sijena 2, najamnik 2. Jakov Baloti, ki 2, konj 2, vol 2, krava 2, svinja 2, jutro penice 2, vozova sijena 2, najamnik Petar Siroti, konj 2, vol 1, krava 2, june 2, svinja 2, jutro penice 2. Grgo Svaganovi, ki 2, krava 2, june 2, svinja 2, jutro penice 0.5, voz sijena 2. Mato Baboevi, ki 2, konj 2, vol 2, krava 2, svinja 2, jutro penice 2, vozova sijena 2, najamn Luka Siroti, ki 2, vol 2, krava 2, june 2, svinja 2, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik uro Svaganovi, ki 1, krava 2, konica 2, jutro penice 2, voz sijena 2, najamnik 2. Marko Siroti, sinova 2, vol 2, krava 2, june 2, jutro penice 2, voz sijena 2. LovakAnakovi, sin 2, vol 2, krava 2, june 2, svinja 2, konica 2, jutro penice 2, vozova sijena 4, najamnik 2.
' Usp. Markovi (1994), 29, 38, 44; Zvonimir Toldi, Narodna nonja Donje Bebrine, Zagreb, 1997. Mauran (1988), 103-105. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Dolnya Bebrina (1698), Bebrina Dolnia i Bebrignia inferior (1730).
2

Juro Siroti, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 2, jutara penice 2, jutro jem 1. vozova sijena 3, najamnik 1. Jakob Baboevi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, jutara penice 3 vozova sijena 3, najamnik 1. Juro Baboevi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 5, jutara penice 2, jutro jema 1 vozova sijena 4, najamnika 2. LukaAnakovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 3, kopa vinograda 1, jutro penice 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Marko Baloi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, kr&va 1, june 1, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1. Juro Baloi, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1. Franjo Lehovi, keri 2, konj 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, jutro penice 1, vozova sijen Vinko Lehovi, sin 1, ki 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2 konica 2, jutro penice 1, jutr jema I, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Bernard Anakovi, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Ukupno: sinova 17, keri 17, konja 8, volova 15, krava 24, junadi 19, svinja 28, konica 1 kopaa vinograda 2, jutara penice 32.5, jutara jema 4, jutro zobi 1, vozova sijena 45, najamnika 1 2) Navedeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno nazoni LovakAnakovi, Jakov Baboevi, Juro Seroti i ostali, nakon prisege, rekli s Svi ovi graniarski stanovnici ne mogu vlastitom radnom stokom obraditi svoju zemlju i poljodjelsko gospodarstvo; do sada nisu traili niti sada trae drugoga zemljita. Stanovnici su s posjed batinili od svojih prea i do sada na svoju zemlju nisu nita plaali. Veina ovih stanovnika jo za osmanske vladavine u ovom Kraljevstvu Slavonije, doselila se iz Bosne. Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima u svim sluajevima te vojni zapovjednici. Njima do sada za pravne usluge nisu nita plaali, niti su ih kanjavali, osim to su ponekad bili batinani. Ovi stanovnici do sada nisu plaali nikakvih pristojbi. Ve etiri godine obvezni su neprestano izdravati dva konjanika, a uime toga nisu im davane nikakve olakice. Ovim je stanovnicima najtee to to, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, moraju na granici besplatno stalno vriti napornu vojniku slubu i straariti. Isto tako, bili su prisiljeni, vrijeme utvrivanja brodske tvrave i drugih savskih opkopa, davati deset radnika bez hrane novane nalcnade. O drugim tokama stanovnici poneto znaajnije znaju rei, ali ovo jednoglasno iznose i ale se kako, uz tolike i talcve obveze, ne mogu dobiti nikafcvu naknadu. 3) Ovo mjesto nalazi se na obali Save na movarnu tlu. Zove se Donja Bebrina. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 20 ugarskih milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi Imaju 23 neto bolje kuice sagraene od popreno tavljenja drveta, pokrivene slamom. Posjeduju jedno i po cijelo narodno selite. Posjed se prostire u duljinu i irinu sat i pol hoda. Sa istoka mu je, preko Save, pusti Svilaj3, sa zapada selo Klakar, s juga preko Save pusti Vujalc4, n sjeveru se vee sa susjednim selom Poljancima. Granice su mu: s istolca preko Save Solcol, sa zapada Brod, s juga preko Save Doboj, sa sjevera Osijek

3 4

Donji i Gornji Svilaj, bili su iseljeni ili uniteni u vrijeme bekoga rata. Vujak je goije s najviim vrhom od 368 m. Na njihovim su padinama danas sela Velika i Mala Brusnica. I u to vrijeme kraj jc bio naseljen, ali je zbog rata bio naputen.

Imaju oko 60 jutara obraenog i neobraivanog zemljita. Inae, na takvom je mjestu koje je vrlo esto izloeno poplavama rijeke Save. Imaju, s druge strane Save, oko 100 jutara pustih rtova koje su ranije koristili prekosavski susjedni seljaci. Imaju oko 15 jutara, movarnih i obraslih aom sjenokoa, te oko 50 jutara uglavnom johovih uma za loenje. Nema tragova kamenoj crkvi ili utvrdi. Nemaju nijedne vodenice, nego se donekle slue savski vodenicama. Nemaju ni ironosnih uma. Okolne movare, to ih ini Sava, obiluju ribama i kornjaama. Osmanlijski zastupniki gospodar ovoga posjeda bio je brodski emin kome su godinje po kui kao naknadu stanovnici plaali 1 for. i 20 denara te im je u to bila uraunata desetina i drugi nameti. Desetinu nikada nikome nisu plaali Ni desetinu od vina nisu davali, nego je to svaki domain podmirivao okom i pol maslaca. Osmanskom caru, budui da su bili zakupljeni, nisu davali nita ni kao naknadu ni u obliku radova. Njegovom Velianstvu, osim gore spomenutih nameta i stalnog besplatnog vrenja vojnike slube, do sada drugo nita nisu davali. Voe ili narodne harambae ove vojske odreivali su ovim stanovnicima prije navedene namete i vojniku slubu. Ove ope i posebne toke stanovnici su jednoduno i dragovoljno potvrdili. b. Donja Bebrina je 1730. imala oko 20 kua i drvenu kapelu, a sluili su je brodski franjevci. Neto kasnije (1746.) imala je 31 kuu sa 254 katolika s drvenom kapelom i zvonom. God. 1760. selo je imalo 84 kue, 106 obitelji i 548 katolika. Kuedomaini su bili: Mijo Matievi (1,6), Jakov Zviroti (1,4), Bartol Zviroti (1,3), Andrija Leovi (3,9), imo Leovi (2,11), Mijo Leovi (2,7), Franjo Leovi (1,8), Grgo Leovi (2,11), Toma Leovi (2,7), imo Zviroti (2,7), Mijo Zviroti (1,5), Nikola Zviroti (1,4), Ivan Zviroti (2,9), Martin Zviroti (3,10), Juro Zviroti (1,6), Matija Zviroti (1,9), Ivan Zviroti (1,4), Franjo Gali (2,9), Matija Gali (1,5), Ivan Gali (2,7), Mijo Zviroti (-,3), Boo Zviroti (1,4), Andrija Zviroti (1,5), Kata Zviroti (-,2), Martin Anakovi (1,6), Jakov vaganovi (1,4), Juro iprakovi (2,9); < Marko iprakovi (1,5), Franjo Mirkovi (-,6), Juro Anakovi (1,4), Anto Anakovi (2,6), Bernardin Anakovi (1,7), Iva Anakovi (-,3), Toma Anakovi (1,3), Stanislav Anakovi (1,11), Ivan Anakovi (1,8), Juro vaganovi (1,5), Nikola vaganovi (2,8), Matija vaganovi (3,10), Nikola vaganovi (2,5), Marko Aidukovi (3,9), Adam Aidukovi (2,8), Anto Anakovi (2,10), Josip Anakovi (2,10), Juro oli (2,10), Marin Anakovi (1,9), Matija Anakovi (3,8), Marko Anakovi (1,7), Ivan Anakovi (1,4), Toma Baboseli (1,4), Luka Baboseli (1,6), Martin Baboseli (1,6), Juro Anakovi (1,7), Cecilija Anakovi (-,3), Martin Baloi (1,8), Ivan Blaevi (1,5), Petar Blaevi (2,15), Matija Blaevi (1,3), Nikola Blaevi (1,7), Marija Blaevi (-,5), Martin Blaevi (1,5) imo Blaevi (1,11), Marko Baboseli (3,12), Josip Baboseli (1,7), Andrija Baboselii (1,8), Juro Baboseli (2,9), Matija Puakovi (2,7), Ilija Puakovi (1,6), Bartol Matievi (1,3), Stanislav Baloi (-,6), Mijo Baloi (1,7), Petar Jednobrk (2,6), Ivan Jednobrk (2,8), Magdalena Baloi (-,3), Luka tivi (1,5), Ilija Baboseli (1,8), Josip Koli (1,6), Andrija Anakovi (-,5), Nikola Anakovi (1,4), Nikola vaganovi (1,6), Luka tivi (1,7), Marko Baboseli (1,5), Franjo Baboseli (1,6) i Mijo Baboseli (-,4). God. 1769. naselje je imalo 79 kua, 123 obitelji i 504 katolika.-5

Usp. NAZ Prot. 29/1, 64, 94; popis, kut. 89, 160-162; 32/IV, 124.

Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu pie: "Ovuda prolazi nasip za spreavanje estih izljeva Save. Sava kroz ovo podruje tee s one strane nasipa etvrt sata udaljenosti. Kod kordonskog ardaka Berisavica rijeka je iroka 300 koraka, u podruju ardaka Kruka iroka je 310 koraka, a zatim samo 300 koraka dolje kod straarnice Grabi, gdje prelazi u 18. sekciju... Stalna bara u poplavnom podruju izmeu spomenutog nasipa i Save gusto je obrasla trskom i aem, a prohodna je pjeice i lakim kolima samo u ponekim godinama za jako suhih ljeta, i to na podruju gdje se spajaju grabe Sitnjaa i Osatna te od njihova spajanja nadalje. (...) asniki stan u selu drvene je grae."6 U Donjoj Bebrini je 1830. otvorena puka kola, a tri godine kasnije uitelj je bio kaplar Stanko Zvirovi. God. 1855. puku kolu pohaalo je 45, a 1872.106 uenika.7 God. 1837. selo je imalo 788 katolika, 1857. 810,1890. 814,1931. 693,1953. 669,9 a 1991. 483 stanovnika. God. 1887. u selu je sagraena kapala Duha Svetoga. 12.2. GORNJA BEBRINA

Naselje je, kao i Donja Bebrina, u velikom luku rijeke Save ali neto sjevernije, 9 km jugoistono od Slav. Broda, 2 km zapadno od Klakara, 88 m n/m. Prvi spomen Gornje Bebrine javlja se u ispravi iz 1422. kad se utvrivala granica izmeu posjeda akovake biskupije i imanja feudalne porodice Truteljevia, a pripadala je posjedu akovake biskupije.1 Tijekom osmanske vladavine puanstvo se dobro ouvalo. God. 1698. selo je u brodskom podruju prvo opisano, a imena kuedomaina su isputena ili zagubljena. Ostalo je ovako opisano: a. 2 1) Miho Markoti, Mato Gemeec i Tadia Dankovi s ostalim, osobno prisutni, nakon prisege da e govoriti istinu, na upite, rekli su: Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obavljati poljodjelske radove nit obraivati zemlje. Oni ovaj posjed batine od svojih prea, koji su ga i u osmansko doba naprestan posjedovali kao kmetovi, i do sada na zemlju nisu plaali nikakve poreze ni dae. Gospodin pukovnik Giba sudac je i presuditelj ovim stanovnicima u svim potrebama i besplatno obavlja izmirenje i sud meu pukom. Ovi graniarski stanovnici, jer su vojni obveznici, do sada nisu plaali vojnice niti nameta. Niti s ikome ita davali za potporu ili oporavak. Ipak, ove tekue godine morali su na hrani izdravati jednog ugarskoga konjanika. Stanovnici ovog posjeda moraju brodskom prekosavskom zapovjedniku svake godine amcima besplatno dovui 15 hvata drva za loenje. Ovi pogranini stanovnici morali su, pri utvrivanju brodske tvrave i opkopa sve do 1696. g. kopanje opkopa i sjeu palisada, davati 100 obinih radnika i raditi isto toliko dana bez ikakv hrane i novane naknade. Za gore spomenute vojnike i kmetske radove, ovim stanovnicima do sada nije nikada nita plaano. Ozapreki komorskih slubenika stanovnici nita ne mogu znati. 2) Ovo se mjesto nalazi uz rijeku Savu. Selo se odpamtivjeka zvalo Gornja Bebrina. Udaljeno je od Broda jednu njemaku milju, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 23 ugarske milje.
" HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 84. Usp, Toldi (1997), 9. Usp. Schematismus (1837), 34; (1928), 55. Usp. Koreni (1979), 645. J Usp. Bosendorfer (1994), 182, 284. Mauran (1998), 99s. Prijevod s latinskog jezika, U izvorniku pie: Gornya Bebrina (1698), Bebrina Gornia (1730).

7 x y

Svi su ovi stanovnici u osmanlijsko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Svaki trei dan moraju besplatno drati vojnike strae u Brodu i na savskim straarnicama, zvanim ardaci.3 Imaju 30 laganih od iblja napravljenih kuica, oblijepljenih ilovaom i pokrivenih slamom. Imaju tri cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda protee se na prostoru od pola njemake milje. Mee mu dotiu: s istoka selo Klakar, sa zapada selo Slobodnicu, s juga Savu, sa sjeve Bicko. Granice su mu: s istoka Novigrad, sa zapada Brod, s juga preko Save Doboj, sa sjevera akovo. Selo ima oko 150 jutara u ravnici, vrlo plodne, obraene i neobraene zemlje, koja je esto, zb izlijevanja Save, poplavljena i unitena. Ima oko 8 jutara pustih rtova te oko 20 jutara sjenokoa najee obraslih aem i trnjem. Ima oko 10 jutara johovih uma za loenje, prikladnih i za lake graevine. U mjestu se ne nazire nijedna ni crkvena ni svjetovna kamena graevina. Nema ni vodenice, nego za nju se ide na Savu. Nema niironosnih uma. Za ribarenje koriste savski rukavac kojim je selo podijeljeno u dva dijela iz koga, kao i iz same Save, dobivaju ribu i ostalo. Stanovnici su uli kako je bosanski Despot odpamtivjeka bio kranski gospodar, a o njegovim pravima i prihodima nita ne znaju.4 Stanovnici ive bez prepirki oko zemlje i imanja. Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je sarajevski emin. Njemu su stanovnici, kao naknadu za vlasnitvo, godinje po kui uime desetine i drugih davanja plaali 3 florina i 50 denara, kola i voz sijena. Desetine nisu plaali. Uime desetine vina svaki je vinogradar od svoga vinograda, ili umjesto vina kao naknadu, morao svome osmanskom upravitelju dati 80 denara i koko. Osmanskom caru ni spomenutom sarajevskom eminu kao naknadu nita nisu plaali, nego su morali obavljati tekue radove na mostovima u vrijeme izlijevanja Save. Njegovu Velianstvu, osim stalne vojnike slube i stalnih kmetskih obveza na graninim utvrdama, koje besplatno moraju obavljati, do sada drugo nita nisu plaali. Zavrivi gornje toke stanovnici su - i skupno pozvani i pojedinano pitani - sami od sebe slobodno i dragovoljno rekli da su istinite. Oni se ne protive obvezama nego sami besplatnim sluenjem vre svoje vojnike obveze. b. Selo je 1730. imao oko 20 katolikih kua i drvenu kapelu, a sluili su ga brodski franjevci. Petnaest godina kasnije (1746.) selo se povealo pa su u njemu bile 33 kue i 189 katolika. Pribor potreban za misu u kapeli pribavio im je fra Ambrozije Broanin. God. 1760. naselje je imalo 51 kuu, 57 obitelji i 361 katolika. Kuedomaini su bili: Matija Dankovi (1,5), Matija Kovaevi (1,12), Ivan iprokovi (4,14), Ilija Vidi (1,9), Matija Ciprokovi (1,7), Marko Dvorkovi (1,10), Josip Petrovi (1,7), Marija Lukaevi (-,4), Nikola urevi (-,7), Mato urevi (1,9), Mijo Fili (1,5), Juro Babi (2,11), Marin Bonjakovi (2,11), Mijo Luki (1,5), Ivan Luki (1,7), Mijo Novoselovi (1,6), Tomo iprakovi (-,6), Matija Kovaevi (-,2), Adam Kovaevi (1,6), Marija Tuilovi (-5), Toma ami (3,7), Marin Novoselovi (1,5), Pavao Lemei (-,7), Franjo Vidakovi (-,3), Ivan Lemei (1,11), Luka Barii (1,5), Antun Barii (3,22), Bartol Tuilovi (1,6), Toma Dai (-,4), Boo Dai (1,2), Stjepan okevi (-,7), Ilija Lakui (3,12), Bernard Lakui (1,5), Nikola Filipovi (1,4), Ivan Novoselovi (2,6), Bartol Mati (-,3), Lovro Lovi (4,12), Ivan Lovi (1,10), Augustin Dianovi (2,11), Andrija Vidakovi
3 4

ardak - zgrada na stupovima od drva s izboenim gornjim katom. Misli sc na Stjepana Bcrislavia Grabarskog.

(1,2), Jakov Vidakovi (1,2), Marin Tuilovi (1,8), imo Dankovi (2,10), Luka Birti (1,6), Bartol Raki (1,7), Mijo Radi (1,4), Mato Surievi (1,9), Ivan Surievi (1,5), Mijo Dami (1,4), Pavao Radi (-,7) i Matija Filjekovi (1,6). God. 1769. u Gornjoj Bebrini je bilo 47 kua, 91 obitelj i 435 katolika.5 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Gornjoj Bebrini pie: "Sava u ovom podruju ini duboki zavoj kod kordonskog ardaka ljivi nizvodno do ardaka Berisavica. Od ardaka Macal pa sve do ispod straarnice Bilokapa Sava je iroka do 310 koraka, od ardaka Vez do idueg ardaka Kamen iroka je 320 koraka, a zatim opet do straarnice Berisavica samo 300 koraka. Ova strana obala, irine est do sedam stopa, via je od onostrane obale, koja je gusto obrasla visokim mjeovitim drveem. Rijeka se na ovom podruju izlijeva dva do tri puta godinje i preplavi cijelo podruje sve do osam stopa visokog nasipa, koji se protee du okolnih sela. Nakon povlaenja poplavne vode na tom podruju ostaju poznate stalne bare i duboko blatne grabe... Duboko blatna graba zvana Drenovac s ove strane nasipa poinje ispod sela i svoj tok nastavlja do bare Jelas... Uokolo je sela gusto obraslo grmlje, pomijeano s pokojim stablom johe..."6 God. 1837. selo je imalo 591 katolika,71857. 602,1890. 652,1931 653,1953. 632,8 a 1991. 503 stanovnika. 12.3. KLAKAR

Klakar se nalazi izmeu Gornje i Donje Bebrine, 11 km jugoistono od Slav. Broda, 89 m n/m. Naziv sela je od latinske rijei klak, klaka1, to znai vapno, kre. Klakari su radnici koji su radili na kreanama. Selo se ne spominje u srednjovjekovnim ispravama pa je, vjerojatno, naseljeno u osmansko doba. Naime, stanovnici Donje i Gornje Bebrine dovozili su s bosanske strane Save vapnenac, palili ga na mjestu dananjeg sela. Poslije su tu, pored jama, podizali svoje nastambe te selo prozvali Klakarjem. Palei vapno krili su ume i stvarali oranice, livade i panjake. Time su i gospodarski ojaali. U komorskom popisu 1698. selo je ovako opisano: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Miho Dominevi, sin 1, keri 2, konja 2, volova 3, krava 3, svinja 15, konica 5, jutara penic 4, vozova sijena 10, najamnika 2. Bla Lehevi, sin 1, ker 1, volova 2, krava 3, junadi 3, svinja 7, konica 5, jutara penice 4, vozova sijena 8, najamnika 2. Jakob Stani, volova 2, krava 2, junadi 2, jutro penice 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Ilia Tverdovi, keri 2, konj 1, volova 2, junadi 2, svinja 3, konica 4, jutro penice 1, vozov sijena 4, najamnik 1. Filip Jurkovi, konja 2, volova 2, krava 3, junadi 3, svinja 10, konica 2, jutara penice 3, voz sijena 10, najamnik L Niko Gari, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena najamnik 1.

Usp. NAZ popis, kut. 89, 162s; 31/(11,125; 32/IV, 124. HNTZ, Brodska pulcovnija (1999), 82s. Usp. Schematismus (1837), 35. " Usp. Koreni (1979), 645. 1 Rije jcMatinskog podrijetla: calx, calcis. Usp. Markovi (1994), 163s; U izvorniku stoji: Klakar (1698), Klakary (1730), Klakarjc (1746), Klakar (1760). 2 Mauran (1988), 101-103. Prijevod s latinskog jezika.
6 7

Gruica Tverdovi, volova 2, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena najamnik 1. Miho Pranje, vol i, krava 1, june 1, konica 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Pila Imrovi, lei 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 10, konica 3, jutro penice 1, vozov sijena 5, najamnik 1. Ostoia Buleti, sin 1, keri 2, volova 2, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 4, najamn 1. Toma Ili, volova 2, krava 2, junadi 2, konica 6, jutara penice 2, vozova sijena 5, najamnika Jerko Caklovac, vol 1, krava 2, junadi 2, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 3. Stepan Dabevic, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 2, konica 4, jutro penice 1, vozova sijena 3. Marko Gabri, sin 1, voli, ovaca i koza 10, konica 2, jutro penice 1, vozova sijena 3, najamni Ukupno: sinova 6, keri 9, konja 5, volova 30, krava 31, junadi 28, ovaca i koza 13, svinja 5 konica 53, jutara penice 27, vozova sijena 82, najamnika 15.3 2) Prisutni Miho Dominovi, BlaLehevi i Filip Jurkovi s ostalim, nakon prisege, ispitivani, rekli su: Ovi pogranini stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo ni svoju zemlju te zato ni ne trae susjedno zemljite. Oni svoj posjed od pradjedova ukundjedova -a ne nekom doznakom - u miru koriste i do sada nisu plaali poreza ni zemljinih nameta. Gospodin pukovnik Giba je pravosudnik ovim stanovnicima. On ih ne optereuje niim dmgim osim to obavljaju straarske slube i stalnu vojnu obvezu. Budui da su u vojnoj slubi, stanovnici do sada nisu plaali vojnice, ali su ipak 1696. g. po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, preko cijele zime morali izdravati jednog njemakog konjanika. Slino, ove tekue 1698. g., moraju izdravati jednog njemakog konjanika. Dosada nemaju drugih doprinosa ni davanja. Ovi pogranini stanovnici svake godine moraju besplatno dovoziti hranu iz Osijeka za njemaku vojarnu u Brodu. Za to svaki graniar i narodni konj za hranu dobije samo jednu oku brana. Ovi se stanovnici, isto tako, tue da slubene ivene namirnice to ih je Schlintenbuch njima obeao za osloboenje od nameta i daa 5 mardurinskih koa4 za 1696. g. stanovnici nisu mogli imali, zato zbog izbjegavanja srdbe i stvarne prisile, pristali su da im se ove godine stavi na izdravanje jedan ugarski konjanik. U vrijeme utvrivanja ograda i jaraka u Babinoj Gredi stanovnici ovoga sela morali su neprestano davati deset obinih radnika za podizanje nasipa i sjeu palisada, i pored obeanja ipak su ostali bez hrane i plae. Za sve ove opisane vojnike i kmetske radove nikad nikome nita nije plaano. Stanovnici dobro znaju o komorskim slubenicima, posebno istiu gospodina Ivana poljaria i nekog brodskog tridesetnika5, za koje tvrde da su bili u svojim obvezama sprjeavani od vojni asnika. 3) Ovo selo smjeteno je u jednoj dolinici uz obalu rijeke Save; od starina se zvalo Klakar. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 7, a od Petrovaradina 22 milje.

3 4

U izvorniku stoji pogreno: 9 sinova, 10 keri i 18 najamnika. marturina (od martes, kuna) oblik poreza na zemlju koji sc plaao prvotno u kuninim koama (kunovina), a poslije u novcu. 5 tridesetnik - carinik.

' Svi ovi stanovnici u osmansko doba bili su kmetovi, sada su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi, koji besplatno vre vojnike i kmetske obveze. Imaju 15 boljih kuica sagraenih od obla drveta, pokrivenih slamom. Imaju tri narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se pola njemake milje. S istoka mu je selo Donja Bebrina, s zapada selo Gornja Bebrina s juga pusti kraj Vinske6, a sa sjevera mei sa selom Kuti. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Brod, sjuga Doboj, sa sjevera akovo. Selo posjeduje oko 180 jutara vrlo plodne, smjetene u ravnici, obraene i neobraene zemlje. Imaju oko 50 jutara pustih rtova smjetenih po gorju s druge strane Save. Boljih sjenokoa, djelomice pustih i neobraenih, ima oko 50 jutara. Ima i oko 30 jutara uma uglavnom tisovih za loenje, ali i prikladnih za gradnju manjih zgrada. U ovom mjestu naziru se ruevine kamene crkve, ali se ne zna kojem je svecu bila posveena. Vidi se, isto tako, jedna lijepa kamena kula neposredno s druge strane Save, zvana Kamen7. Nem nijedne vodenice, nego se slui savskim. Ima 15 jutara slabije i neplodne ironosne ume. U blizin imaju baru, zvanu Bebrinica, koja je po dubini jednaka Savi, a u kojoj love ribe i drugo. Stanovnici ovog posjeda imali su od osmanskog cara sigurnu povlasticu koja ih je branila od nameta, jer im posjed stalno potapa Sava. Osmanlijski zakupniki gospodar ovog posjeda bio je brodski emin kome je svaka kua godinje plaala po 1 florin i 20 denara i svaki je stanovnik morao besplatno raditi po dva dana. Korisnici zemlje nisu plaali desetinu u naravi, nego je svaki korisnik umjesto desetine morao platiti po jedan dukat. Slino ni desetinu vina stanovnici u naravi nisu morali davati, nego su umjesto njega morali dat oku i pol masla ca. Budui da su svi stanovnici bili zakupnici osmanskog cara, za obranu nisu morali nita davati niti to bilo im nadomjestiti. Njegovu Velianstvu do sada nita drugo nisu plaati osim to su stalno u vojnikoj slubi i to dvije godine izdravali dva konjanika. Spomenute obveze stanovnici su morati stalno vriti po zapovijedi gospodina Gibe. Oni prethodne toke, ope i posebne, dragovoljno potvruju. , b. U Klakaru - koji su sluili brodski franjevci - 1730. bilo je 12 kua i kapela sv. Jakova, apostola, sa slikom na platnu.8 U obiajniku brodskog franjevakog samostana (1737.) pie: "U predveerje sv. Jakova apostola jedan sveenik odlazi u selo Klakar, a na blagdan odlaze i otac poglavar s ocem propovjednikom; ondje dri propovijed; kod kue nema propovijedi, jer i puk odlazi, budui da je kapelica posveena tom svecu. Uprilien je i susret s gospodinom zapovjednikom za vrijeme objeda." U prvi subotnji dan nakon Svih svetih "obiaj je da se jedna sveta misa slui na groblju u Klakaru, a odre se i zadunice...".9 God. 1746. selo je imalo 26 kua i 166 katolika. U izvjeu 1758. stoji daje u selu sagraena nova kapela, dimanzija oko 16x8 m, s dvoja vrata i korom od dasaka. Uz nju je bilo zvono od oko 35 kg. Oko kapele je bilo groblje u koje su sahranjivani stanovnici i susjedna dva sela. Svake je

" Biskup fra Marijan Maravi u svom izvjeu od 15.111.1655. navodi da jc u Vinskoj boravio katoliki upnik, to znai da je to bilo veliko selo. Usp. Andrija Zirdum, "Povijest katolika plehanskog kraja: od poetaka do 1878.", u Plehan (monografija), Plehan, 1987, 18. 7 Spomenutu kulu arheolozi su ovako opisali: Kamen, Donji Klakar. Na rubu breuljka uz Savu nalaze sc ostaci tornja graenog od opeke, rimski burg i srednjovjekovno utvrenje. Bio je kvadratinog tlocrta, veliine s jedne strane 10 m. Oko tornja je spram brijegu iskopan duboki jarak. ini se da je koriten i u srednjem vijeku. Usp. Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, 2, Sarajevo, 1988, 63 (04.17). Ovaj povijesni podatak daje mu novo znaenje. Usp. NAZ Prot. 29/1, 64. * Kronika I. (1995), 61, 67.

nedjelje, osim mlade nedjelje,10 i svetkovine jedan franjevac redovito dolazio u Klakar i tu sluio misu. Uz selo, tu su se okupljali katolici Gornje i Donje Bebrine te Kuta.11 God. 1760. u Klakaru su bile 44 kue 47 obitelji i 249 katolika. Kuedomaini su bili: Mato Pei (1,8), Ivan Gai (1,4), Marko aklovi (1,2), Lovro Ili (1,8), Marko urkovi (1,7), Kata urkovi (-,5), Mijo urkovi (1.4), Franjo urkovi (1,3), Marko urkovi (1,5), Ivan Dapevi (1,8), Stjepan Ili (1,7), Toma Ili (1,2), Magda Ili (-,2), Andrija Gai (1,2), Ivan Gai (2,10), Mijo Gai (1,10), Toma Stani (3,12), Marin Blaevi (1,5), Marko Gavri (1,3), Bartol Bartoli (-,2), Tadija Stani (1,6), Juro Mandi (1,5), Marko Pitlovi (1,12), Martin Pei (1,9), Marin Baanovi (1,8), Ivan Topalovi (-,3), Mato Atvanovi (-,1), Ana Atvanovi (-,3), Juro aklovi (1,7), Anto Leovi (2,8), Stjepan Tverdoevi (2,8), Marin Tverdoevi (2,6), Mijo Pitlovi (2,8), Marko Stani (1,3), Ivan Stani (1,5), Ilija Topalovi (1,4), Matija Buljevi (1,4), Franjo Pitlovi (1,5), Ivan Pitlovi (1,3), Ivan Damievi (2,6), Ivan Tverdoevi (2,7), Stjepan Leovi (1,5), Josip Leovi (1,8) i Stanislav Tverdoevi (1,6). God. 1769. Klakar je imao 39 kua, 61 obitelji i 327 katolika.12 God. 1781. na poetku Klakara bila je kua graniarskog zapovjednika i red kua uz sjeveroistonu stranu. U selo se moglo doi prisavskim kolnikom iz Ruice i poljskim putem iz Kuta. Selo je bilo starim i novim savskim nasipom zatieno od poplave. Seoski posjed bio je prilino velik, a jedan dio zemlje inile su movare i neplodno zemljite. Uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Duboko blatna graba Bebrinica gotovo je stalno pod vodom i nije prohodna od sela nizvodno do mosta preko nje. Ispod mosta preko dva rukavca na prolazu prema Kutima za suha je vremena prohodna konjima i kolima. Za dugotrajnih kia ta se graba izlije te tada gore kod sela ini veliku baru. Da bi se ta bara izbjegla, iz sela za Donju Bebrinu mora se voziti preko nasipa do crkve sv. Jakova. Taj nasip podignut je da bi zaustavio poplave koje Sava prouzroi svake godine u razliita doba. (...) Vozni put od kordonskog ardaka Kamen u poplavnom podruju preko barskih graba Sanata i Jerkova premoen je drvenim mostovima. asniki stan u selu i crkva sv. Jakova izvan sela drvene su grae."" upa Klakar odijeljena je od Broda 1789., a pripadala su joj i sela Donja i Gornja Bebrina.14 Crkva sv. Jakova sagraena je 1828. godine. Klakar je 1837. imao 378 stanovnika,151857.405,1890.386,1921.391,1953.422,16 a 1991. 306 stanovnika. 12.4. RUICA Ruica se nalazi na cesti koja povezuje naselja uz savski nasip, 5 km jugoistono od Slav. Broda - dijelom je povezana s Gornjom Vrbom a dijelom izlazi na savsku obalu - 7 km sjeverozapadno od Klakara, 91 m n/m. Selo se spominje u Poekoj upaniji 1422., 1448., 1450., 1453., 1454., 1455., 1459., 1482., 1483., 1484., 1489., 1498. godine. Budui da je zemljite malo povieno, bilo je zatieno od

Mlada nedjelja je prva nedjelja iza mjeseca mlaaka. Usp. NAZ Prot. 29/1, 94; 30/11, 276, 293s. Usp. NAZ Prot. 31/111, 126; popis, kut. 89, 164s; 32/IV, 124. 13 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 83; Markovi (1994), 164. !4 U Kronici II. (1997), 55, stoji da jc 12.III.I808. "Mnogopotovani gospodin Nikola Filkovi, poslije peto mjesenog podnoenja bolesti, budui da mu lijeenje nije nita pomoglo, umro jc u 12 sati nou u svojoj upi u Klakarju. Prcasni ga jc gospodin upnik i ovdanji prepot, u pratnji oca gvardijana i vikara, koji su mu asistirali, ondje pokopao." 15 Usp. Schematismus (1837), 34s. Usp. Koreni (1979), 645.
11 12

poplava. Pripadalo je feudalnom posjedu Borievia, odnosno njihovoj grani Truteljeviima, sa sreditem u Tomici. Krajem srednjeg vijeka selo se dijelilo u tri dijela: Gornje, Donje i Srednje. Kako su se Truteljivii parniili oko prava na posjed, o njemu iz sudskog dokazivanja imamo neto vie pojedinosti.1 U osmansko doba stanovnitvo se tu uglavnom zadralo. God, '1698. Ruica je u komorskom popisu ovako opisana: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Ivan urakovi, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 2, jutara penice 3, vozova sijena 5. tivo Matakovi, sinova 2, ki 1, konj 1, ovaca i koza 10, svinja 1, konica 6, jutara penice 3 vozova sijena 8, Juro Nikolevi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 2 najamnika 3. tivo Mirkovi, sinova 2, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 2, konica 5, jutara penice 4, vozov sijena 15, najamnika 3. Martin Bokovi, keri 2, vol 1, jutro penice 1, vozova sijena 5, najamnik 1. Luka Bokovi, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1. Bla Raki, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 3. Franjo Matakovi, ki 1, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 4, konica 6, jutara penice 3, vozov sijena 10. uro Matakovi, krava 1, june 1, ovaca i koza 8, svinja 6, konica 6, jutro penice 1, najamnik 1. ... Bla Mirkovi, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, konice 3, jutro ita 1, kosaca 6. uro Mirkovi, sinova 1, konja 2. vol 1, krava 2, junadi 2, konica 5, jutara penice 3, jutr jema 1, vozova sijena 15, najamnik 1. Ukupno: sinova 8, keri 8, konja 6, volova 8, krava 12, junadi 14, ovaca i koza 18, svinja 19 konica 33, jutara penice 24, jutro jema 1, vozova sijena 90, najamnika 10. 2) Gorepobiljeeni stanovnici, prije kmetovi, sada odabiru oruje i vojniki ivot. Doavi osobno uro Matakovi, Ivan urakovi i Juro Mikolevi3, nakon prisege, ispitivan izjavili su: Ovi graniarski stanovnici, zbog manjka radne stoke, ne mogu obraivati svoje poljodjelsko gospodarstvo ni zemlju to posjeduju te za to ne koriste susjedno zemljite. Ovo je zemljite, zbog izlijevanja Save, talco movarno da rijetko koje godine njive budu neoteene. Ovaj posjed stanovnici su batinili od svojih prea, a nisu ga dobili doznakom ili komorskom dodjelom, i sve d sada nisu plaali nikakve poreze na zemlju. Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima te njegovi podinjeni voe narodne vojske; oni besplatno usluuju stanovnike. Stdnovnici ovoga posjeda, koji su vojni obveznici\ do sada nisu plaali vojnice niti su, zbog izuzea i olakica, bilo kome to davali. Ipak su bili obvezni besplatno izdravati, mjesec ili dva mjeseca, jednog ili dvojicu njemakih vojnika sve do njihova premjetanja. Stanovnici ovoga posjeda po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, uz trajnu vojnu slubu, morali su za vojarnu na brodskom otoiu besplatno nasjei i dovui 100 hvata drva za loenje. Is tako, spomenutom gospodinu pukovniku, za kosidbu i skupljanje sijena, besplatno su davali 100 obinih radnika; istina, ne po strogoj zapovijedi, nego po osobnom pozivu harambaa ili voa.

1 Da je posjed bio vrijedan i da je bio podijeljen u tri dijela, vidimo iz sauvanih izvora gdje se navodi: "Tres ville Hnvsnycza" (1428), "Tres poss. Hrwsyeza" (1454), "Tres Poss. seu viilc Rwsnycza", Rusics (1698), Rustzischza (1718), Ruschica (] 760). Usp. Csanki (1894), 41 ls; Bosendorfer (1994), 275. 2 Mauran (1988), 140-142. Prijevod s latinskoga jezika. U popisu pie: Nikolevi.

Slino su svake godine davali po deset radnika za berbu njegova vinograda. Stanovnici ovoga sela, za utvrivanje brodske tvrave, za poslove to zatrebaju, daju 200 radnika. Oni, isto tako, moraju besplatno i bez hrane nasjei i dovui ukupno 70 veih palisada. Moraju, takoer, po potrebi besplatno kolima dovoziti namirnice i streljivo iz Osijeka u Brod i a prema Doboju. Za sve ove obavljene radove i za sluenje u vojsci stanovnicima nikad do sada nita nije plaano. O zapreci komorskom gospodarstvu i slubenicima, stanovnici nita ne znaju. 3) Ovaj je posjed smjeten na vlanu mjestu, blizu Save; zove se Ruica. Udaljen je od Save i Broda sat hoda, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 16 milja. Stanovnici to ovdje stanuju u osmansko doba svi su bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi Selo ima 10 kuica sagraenih od drveta, jedan hvat izdignutih od zemlje, pokrivenih slamom Iz njih, djeca i odrasli u vrijeme kad se Sava izlije, prisiljeni su voziti se amcima. Imaju jedno narodno selite, premda im dodue dva bijahu pripadala, ali ono drugo osam volova ne mogu obraditi. Carska je vojska 1697. g. u ovom selu - uz druge velike tete - pojela svinje, kozlie, slan i perad. Ovaj movarni posjed prostire se uokolo jednu ugarsku milju. S istoka mu je selo Gornja Bebrina, sa zapada neposredno Brod, s juga Bagato4, pusti kraj preko Save, sa sjevera medi s Vrbom. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Brod, sjuga Doboj, a sa sjevera granii Naicama. Selo posjeduje oko 600jutara obraivanog i neobraena zemljita koje obiavaju koristiti ak i brodski stanovnici, koje je u suno vrijeme plodno, a kad izlije Sava obino je uniteno. Nema nijednoga rta. Ima oko 200 jutara sjenokoa koje su, zbog ve iznesenih razloga, vrlo esto oteene. Na njih reflektiraju i Broani te kapetan Ivan Staki. Nemaju obinih uma za loenje onih za gradnju imaju oko 15 jutara. Ovdje se ne nazire trag neke kamene graevine. Nemaju vodenice ni rijeke osim Save. Nemaju isto tako, ni ironosnih uma. Imaju jezerce zvano ibova u kome, u vrijeme izlijevanja Save, ima obilje riba i rakova, a kornjaa imaju uvijek. Osmanski gospodar zemlje bio je emin, tj. upravitelj osmanskog cara, kome je svaka kua godinje plaala 1 florin i 20 denara, a svaki kmet morao je jedan dan raditi. Osmanskom caru - osim gore reenog da je svaka kua eminu plaala 1florin i 20 denara te morala odravati mostove na Glogovici - drugo nita nisu davali. Njegovu Velianstvu do sada drugo nita nisu davali osim prije spomenutih kmetskih poslava stalne vojnike slube i 15 nameta u naravi (a o njihovoj diobi nita ne znaju). Sve ope i posebne toke u svim dijelovima jednoduno i dragovoljno su, uzprisegu, potvrdili. b. U Ruici je - koju su sluili brodski franjevci -1730. bilo oko 15 kua i drvena kapela. Petnaest godina kasnije (1746.) selo je bilo podijeljeno na Gornju Ruicu, koja je imala 17 kua i 59 stanovnika, i Donju Ruicu sa 17 kua i 43 stanovnika. Takvu veliku promjenu, u kratkom vremenu, ini se, treba dovesti u svezu s posljedicama banjalukog rata (1737.) kad su neki stanovnici iz plehanskoga kraja morali ponovno seliti preko Save.5 God. 1760. Donja Ruica imala je 19 kua, 28 obitelji i 109 katolika. Kuedomaini su bili: Nikola Mirkovi (1,6), Anto Mikolevi (1,6), Ivan Mikolevi (1,4), Andrija Mikolevi (1,4), Anto Mikolevi (-,4), Martin Bokovi (1,3), Toma Bokovi (1,6), Toma Kati (1,3), uro Bokovi (1,4), Martin Kati (2,8), Luka Kati (1,4), Marko Kati (1,6), Anto Kati (1,5), Matija

" Nepoznato mjesto. Usp. NAZ Prot. 29/1, 64, 94.

Boakovi (1,3), imo Boakovi (2,6), Andrija urakovi (1,3), Matija Mirkovi (3,9), Filip Mirkovi (3,10), Matija Mirkovi (5,15). U Gornjoj Ruici bilo je 15 kua, 18 obitelji i 82 katolika. Kuedomaini svu bili: Mijo Hekmedi (1,6), Anto Raki (3,8), Kata Mirkovi (-,6), Nikola Matakovi (2,5), Mijo Matakovi (-, 3), Anto Katavi (1,3), Magda Prezimenovi (-,4), Ivan Kati (-,4), Franjo Terzi (-,2), Stjepan Petrakovi (4,12), Anto Mirkovi (2,7), Lovro Matakovi (2,6), GabrijelTerzi (2,5), Mijo Baanovi (1,6) iLukaJagai(-,5).6 U izvjeu 1765. opisana je nova od greda sagraena kapela sv. Vinka Ferarskog7 gdje je, zbog blizine upne crkve, misa bila sluena samo na sv. Vinka.8 U katastarskom planu 1781. vidi se da se Donja Ruica nalazila jugoistono od dananjeg naselja, a kolnikom je bila povezana s Gornjom Bebrinom. Gornja Ruica bila je uvrstana smjerom sjever-jug. Na junom kraju nalazio se stan krajikog zapovjednika. Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Kompanija Gornju i Donju Ruicu dri jednim selom i stoga su oba u popisnoj listi navedena imenom Ruica. Sava je kod kordonskog straarskog ardaka Dedinac nizvodno i od oblinje straarnice Glogova dalje nizvodno iroka oko 300 koraka, a dolje u blizini ardaka ljivi samo 290 koraka. (...) Za spreavanje poplava podignut je nasip visine osam stopa. Nasip poinje ovdje ispod sela i vodi do obale udaljene pola sata od njega, a potom na 2000 koraka udaljenosti od rijeke... Mali potok Glogova kod istoimenog ardaka, gdje utjee u Savu i gdje je premoen drvenim mostom, irok je pet do est hvati... Mali potok Topola ulijeva se u barsku grabu Reica na istoku. Vodeni istok iz te grabe izlijeva se djelomino u poljima Donje Ruice a djelomino se ulijeva u baru Jelas. (...) Satniki stan u selu izgraen je od kamena. (...) Velika bara Jelas izmeu Donje Ruice i Kuta obrasla je gustom ikarom. Ljeti presui toliko da po njoj moe pasti stoka... Grabom Bi prolazi se na putu za Gornju Bebrinu... ipraje u seoskim poljima i livadama uokolo sela pomijeano je s rijetkim stablima johe...". Donja Ruica je, poetkom XIX. st. naputena, a njezini stanovnici preselili su u nekadanju Gornju Ruica.9 God. 1832. u selu je sagraena kapela sv. Vinka muenika. God. 1837. Ruica je imala 333 stanovnika,101857.522,1890.411,1931.458,1953.571,11 a 1991.1002 stanovnika. God. 1968.-70. graena je nova crkva sv. Vinka, muenika, a upa je ustanovljena 3. IX. 1969. godine.12

" Usp. NAZ popis, kut. 89,165s; Ako se eli usporeivati stanovnitvo slavonske Posavine, sa ondanjim stanovnitvom na desnoj obali Save u plehanskom kraju, moe sc pogledati, usp. Zirdum (1987), 81-119. 7 Sv. Vinko Ferrerski (1350.-1419.), panjolski dominikanac, bio je poznat propovjednik svoga doba. K Usp. NAZ Prot. 31/111, 14. * Usp. Markovi (1994), 160; HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 80-82. 1,1 Usp. Schemiistnus (1837), 34; (1928), 34. "2 Usp. Koreni (1979), 646. 1 Usp. Draganovi (1975), 152.

XIII. GRAD NOVA GRADIKA

13.1. KOVAEVAC

Naselje je smjeteno uz regionalnu cestu na zapadnom izlazu iz Nove Gradike u smjeru Zagreba. Danas je povezano s gradom. Selo se spominje u srednjem vijeku 1445., 1455. i 1464. u imenu nieg plemstva.1 U komorskom popisu 1698. u Kovaevcu su pobiljeeni kuedomaini i njihova imovina, a ostale su toke - to se zakljuuje iz konteksta u dokumentu - kao u Medarima: a. 2 1) Imena stanovnika: Voin Radmanovi, brat 1, sin 1, konj 1, krava 2, junadi 2, kopa vinograda 1, jutro penice jutro jema 1, jutro zobi 1, jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 8 jutara. Grubea Ruvanovi, brat 1, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 2, kopaa vinograda jutara penice 3, jutara jema 3, jutro zobi 1, vozova sijena 12, neobraene zemlje 8 jutara. Grubea Davidovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penic jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 11, neobraene zemlje 8 jutara. Jovan Ratkovi, sinova 2, Icrava 2, junadi 3, kopaa vinograda 3, jutara penice 3, jutara je 4, vozova sijena 12, neobraene zemlje 8 jutara. Janko Miloevi, sin 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 13, svinja 4, kopaa vinograda 2, juta penice 2, jutro jema 1, jutro prosa 1, voz sijena 0.5, neobraene zemlje 7 jutara. Marko Rovanovi, brat 1, svinja 3, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutro prosa 1, vo sijena 1, neobraene zemlje 7 jutara. Peter Voinovi, brat 1, sinova 2, krava 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, jutro zobi jutara prosa 2, vozova sijena 5, neobraene zemlje 7 jutara. Dragi Stivan, brat 1, sin 1, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara pe 3, jutara prosa 2, vozova sijena 5, neobraene zemlje 10 jutara. Marko Jovaovi, brat 1, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 12, svinja 2, kopaa vinograda. 3, j penice 4, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 6 jutara.

1 Usp. Csanki (1894), 415; Bosendorfer (1994), 142. U izvorima stoji; Kowachowcz (1445) Kovvaczocz (1455), Kowachcwcz (1464), Kovachcvczy (1698), Kovachevacz (1760). 2 Mauran (1988),'517s, Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji "villa Kovachevczy".

Frano ovakovi, brat 1, sin 1, krava 1, june 1, konica 3, kopaa vinograda 3, jutara penice jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 5, neobraene zemlje 2 jutra. Stanko Mili, brat 1, keri 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 15, svinja 5, jutro penice 1, jutr jema 1, jutro prosa 1, vozova sijena 5, neobraene zemlje 7 jutara. Kukula orevi, sin 1, krava 1, ovaca 2, svinja 3, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, jutr prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 1 jutro. Bogdan Mirkovi, sinova 3, june 1, ovca 1, svinja 6. Cvio Bonjak, svinja 4. Ukupno: brae 8, sinova 15, keri 4, konja 4, volova 4, krava 16, junadi 18, ovaca i koza 4 svinja 27, konica 3, kopaa vinograda 25, jutara penice 29, jutara jema 11, jutara zobi 6, juta prosa 13, vozova sijena 64.5, neobraene zemlje 79 jutara. b. God. 1734. Kovaevac je imao 183, a 1760.19 pravoslavnih i 9 katolikih kua, sa 13 obitelji i 75 katolika. Kuedomaini katolici bili su: Marko Ivanievi (3,10), Jela Ivanievi (-,6), Juro Frani (1,4), Juro Ivanievi (1,6), Toma Junaevi (1,14), Juro Ivanievi (1,7), Petar Mii (2,6), Nikola Mii (2,12), Ilija Ivanievi (2,IO).4 Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Selo lei na prolaznoj zemaljskoj cesti od Nove do Stare Gradike i za Hrvatsku i dalje, ispod brijega, koji se strmo prostire u 5. sekciju i koji je gore obrastao drveem srednje visine, a mjestimino gustim grmljem, te dominira nad krajobrazom sela. Granica izmeu vojnog dijela i Provincijala cernikog vlastelinstva dolazi preko toga brijega iz 5. sekcije u ovu sekciju, na brdo Maarice i ovdje u obliku razliitih malih zavoja vodi preko brda Slave iznad Nove Gradike, gore kroz selo Mala, a zatim preko brda Vrelj u 8. sekciju u pravcu sela Bukovica... Dva mala potoka Kovaevaki potok i Priseka, koji izviru iz oblinjega brda, premoteni su u selu na prolaznoj zemaljskoj cesti drvenim mostovima..."5 Oko god. 1800. selo je imalo 115 katolika,6 1837. 375 stanovnika,7 1857. 306,1890. 383, 1931. 547,1953. 651,s a 1991. 807 stanovnika. 13.2. NOVA GRADIKA Grad je smjeten na junom podnoju Psunja, uz regionalnu cestu, 13 km sjeverno od rijeke Save, oko 130 m n/m. Danas je to grad zapaene kulturne i privredne djelatnosti. Sredinom XVIII. st. Marija Terezija odluila se za temeljite reforme unutar Habsburke Monarhije. U to je bila ukljuena i vojska a time i Vojna krajina. A ve od ranije osjeala se potreba da se osnuje novo stoerno mjesto i izmjesti vojska iz gradike utvrde na Savi, zbog svog nepovoljnog poloaja u movarnoj savskoj ravnici, jer je utvrda tijekom godine dulje vremena znala biti odsjeena od svoga zalea. Zato je Dvorsko ratno vijee odluilo izmjestiti stoerno sjedite. To je povjereno barunu Engelshofenu. On je pogodno mjesto pronaao na prostranom itom posijenom polju pol sata juno od Cernika. Briga oko ustrojenja i podizanja novog mjesta povjerena je potpukovniku Beku.1 Novo mjesto, utemeljeno 1. svibnja 1748., dobilo je ime po prvom zapovjedniku gradike regimente Friedrichu Schmidtu, Friedrichsdorf (Fridrihovo selo). Meutim, ve 1. studenog 1750. zvanino je prozvano Nova Gradika.
Usp. Spomenica (1930), 2U. Usp. NAZ popis, kut. 89, 80s. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 105s. * Usp. NAZ Prot. 213, 262. 7 303 katolika i 62 pravoslavnih. Usp. Schematismus deri (1837), 48. 8 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Phiiipp Lewin Beek (Manheim, 1720. - Be, 1768.), austrijski general, nakon ustrojenja i podizanja mjesta istakao se kao ratnik i vojni zapovjednik.
4 5 3

Vojska se brinula da dobije graansko stanovnitvo, naroito obrtnike i trgovce, nune za potrebe vojske. Na prijedlog spomenutog Beka, Nova Gradika je ve 1755. proglaena slobodnom vojnom opinom, te je time ukinuta vojna uprava. Tu je povlasticu kasnije (1788.) ukinuo Josip II., pa je naseljavanje trgovaca i obrtnika bilo smanjeno jer su zazirali od vojnih dunosti. Prve zgrade i spremita bila su od drveta a 1756. poinju se graditi ciglom. Meu prvima je 15. lipnja 1756. poela gradnja jednobrodne, kasnobarokne crkve sv. Terezije Avilske.2 God. 1760. u Novoj Gradiki je bilo 29 katolikih kua, 26 obitelji i 125 katolika te 34 pravoslavnih kua. Katoliki kuedomaili bili su: Ivan Pissesinler (1,4), Ilija Miljevi, kapetan, (1,5), Ferdinand Klancz (1,4), Klara Treplin (-,4), Ivan Kelpi (1,4), Valentin Haim (1,6), Ivan Harc (1,7), grof Akonija (1,7), Jakov Frioska (1,3), Tomo Gerba (1,4), Adam Kilian (1,4), Ivan Hailler (1,4), Ivan Alluksski (1,4), Mijo Veba (1,3), Juro vorc (1,3), Jakov Laitner (1,7), Fridrik Belin (1,6), Mato Lasar (1,5), Josipa Seninin (-,2), Ivan Huli (1,3), Zahorski (1,2), Josip Pikler (1.3), Andrija Kalb (1,3), Franjo Klement (1,3), Franjo Benedeti (1,3), Ignacije Laurovi, (-,6), Mato Filipovi (1,5), Ivan Bedekovi (1,3), Anto Sonau (1,4), sluge kod pukovnika (5), sluga kod potpukovnika (l).3 U naselju Mala - koje je izmeu Nove Gradike i Cernika, kroz koje je prolazila granica civilne i vojne vlasti, a danas je dio Nove Gradike - god. 1760. bilo je 38 kua, 53 obitelji i 291 stanovnik. Kuedomaini su bili: Nikola Feri (3,8), Tomo Skrami (1,6), Augustin Kovaevi (2,13), Ivan Kliki (2,10), Ivan Ivanovi (2,3), Tomo Dergi (2,9), Andrija Ferkani (2,5), Filip Senji (1,6), Mijo Stai (2,13), Ivan Katii (1,5), Josip Lovri (2,16), Mijo Kliki (1,8), Ivan Juni (1,3), Jvan Klai (1,10), Anto Kapi (1,8), Josip Jelaevi (1,5), Mato Feni (1,7), Tomo Miloevi (4,11), Luka Trobi (2,12), Mato Miki (-,4), Ilija Klai (1,10), Tomo Valenti (2,5), Jela Kati (-,3), Anto Legimi (1,4), Luka Fontakovi (1,6), Luka Matievi (2,8), Mato Katii (1,4), Matija Filipovi (1,4), Anto,Klai (-,3), Juro Buri (1,9), Mijo Rusiaevi(2,22), MatijaBuri(2,19), Juro Onipuzi (1,7), Matij a Gipanac (2,8), Karlo Gipanac (1,6), Juro Kliki (1,3), Juro Teri (1.4) i Mijo Klii (1,4).4 God. 1769. Nova Gradika je imala 28 kat. kua, 26 obitelji i 88 katolika, a Mala 21 kuu, 36 obitelji i 161 katolika.5 Sve do uvoenja prvog stalnog novogradikog upnika vl. Gapara Rebrovia, 20. sijenja 1765., duobrinitvo u Novoj Gradiki i okolini vodili su cerniki franjevci. U popisu puanstva obavljenom u Novoj Gadiki 1776., mjesto je imalo 128 kua i 366 stanovnika (276 katolika i 90 pravoslavaca). Budui daje crkva bila mala, 1811. poela je gradnja nove velike crkve (38,70x14,60 m) a prva misa sluena je 4. listopada 1829. god. Pravoslavci su 1754. sagradili malu a 1824. veliku upnu crkvu sv. Trojstva, koja je 1941. sruena.6 Uz vojni zemljovid iz 1780. za Novu Gradiku pie: "Glavno je i stoeno mjesto Gradike pukovnije... Sedam do etrnaest stopa irok i stopu do tri stope dubok potok umetlica ima pjeskovito korito... gore od Cernika nizvodno ima najveim dijelom gusto prorasle obale iprajem; potok ima dobru, pitku vodu; na prilazima u selu i izvan njega na prolazima ima vrste drvene mostove... Njegova poplava za jakih kia, kad ubrzo prijee obale, nikad ne traje dugo. liarice na tom potoku nisu od neke vanosti. Vinogradima obrasli bregovi Okruga i Slave - na

2 Usp. Povjesnica Nove Gradike 1748.-1998., Nova Gradika, 1998, 7; Nova Gradika. U povodu 250. obljetnico osnivanja grada, Nova Gradika, 1998, 53-63, 75-104. 3 Usp. NAZ popis, kut. 89, 63s. 4 Usp. NAZ popis, kut. 89, 68s. 5 Usp, NAZ Prot. 32/IV, 206s. 6 Usp. Povjenka Nove Gradike 1748.-1998., 7-10; Horvat (1936), 22s.

zadnjem stoji od drveta izraena crkva sv. Vincenta - dominiraju selom, a i brdo Vrelj kod Male, koje je djelomino gusto obraslo srednje visokim drveem, dominira nad tim selom i ravnicom na jugu. To selo vidljivo je s tih brda i njihovih strmih padina... u pravcu rijeke Save i u cijeloj ravnici, i u oblinjem kraju veim dijelom. (...) Od vrstih zgrada, od kojih bi prolaz prolaznim putovima bio sporan i s kojih bi se mjesto moglo braniti, u selu se nalazi: stan pukovnika, dopukovnika, dvojice bojnika i ostalog tapskog osoblja, zatim katolika i ortodoksna crkva i jo neke zidane graanske kue. Pivnica kod tvrave Gradike drvene je grae."7 Oko 1800. Nova Gradika je imala 536, a Mala 197 katolika,81837.751, a Mala 247 katolika9, 1857.1852,1890. 3045,1931. 4905,1953. 7548,10 a 1991. grad je imao 14044 stanovnika. 13.3. LJUPINA Naselje je smjeteno izmeu autoceste i rijeke Save, 4 km juno od Nove Gradike, 102 m n/m. U zapisima o skupljanju papinske desetine 1332.-35. na prostoru Ljupine bile su dvije upe, jedna sv. Ivana a druga sv. Marije. Jedna od njih bila je na groblju u Ljupini. God. 1396. Ljupina je pripadala posjedu Cernikih. God. 1444., 1445., 1446., 1464. i 1500. naziv je i u plemikim imenima toga doba. Selo se spominje 1602. jer su iz njega preseljeni predavci (katoliki martolozi) u krievaku krajinu.1 U komorskom popisu 1698. Ljupina se spominje ali nije opisana.2 God. 1730. imala je 13 kua, a 1746.15 kua i 87 katolika.3 God. 1760. Ljupina je imala 31 kuu, 70 obitelji i 306 katolika a kuedomaini su bili: Bla Juri (2,8), Juro Soli (4,15), Andrija elarevi (3,13), Martin oi (1,8), Anto Gadi (2,4), Ivan Grigori (3,11), Mijo Lotri (2,7), Luka Apanovi (2,9), Vinko Apanovi (1,9), Luka Klari (1,10), Tomo Latri (1,5), Marijan Beri (3,12), Marko uri (2,10), Grgo Apanovi (2,12), Ivan Skrami (2,6), Ivan Tomi (3,12), Ivan Marinovi (3,13), Ivan Ilik (4,16), Andrija Abrambai (1,4), Andrija Buri (7,27), Ivan Ivii (5,20), Mato Fri (1,4), Ivan Kovaevi (2,12), Marko Mikovi (1,6), Ilija Marinovi (-,2), Marijan Agi (2,9), Juro Mihaljevi (3,12), Anto Mihaljevi (1,4), Mato Matii (3,9), Vinko Lodri (1,6), Juro Mari (2,12).4 God. 1765. na groblju u Ljupini bila je nova, sagraena od greda, kapela sv. Katarine s korom i zvonom od oko 35 kg. Crkvenjak je bio Ivan Kovaevi. God, 1769. selo je imalo 32 kue, 74 obitelji i 379 katolika.5 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Ljupinipie: "Ovo selo Jei u ravnoj poljani i ima crkvu drvene grae. (...) Ovdanji putovi, koji vode do navedenih mjesta, openito su vrlo teko prohodni za loa. vremena zbog dubokog blata, a put za Gorice i put prema straarskom ardaku Kopanik za takva su vremena kroz umu potpuno bez vrste podloge."6 Oko god. 1800. Ljupina je imala 461 katolika,7 1837. 280 katolika,81857. 435, 1890. 475, 1931. 789,1953,1104,<J a 1991. 1343 stanovnika.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 106s. Usp. NAZ Prot. 213, 262. Schcmutismus deri (1837), 48. m Usp. Koreni (1979), 421. 1 U izvorima stoji: Liphine (1396), Liphmyc (1444); Lypinye (1500) Luknia (1698), Lupina (1730), Liupina (1760). Usp. Csanki (1894), 416; Bosendorfer (1994), 143; Janula (1980b), 87, 94; Pavii (1953), 214s. 2 Usp. Mauran (1988), 234. 3 Usp. NAZ Prot. 29/1, 26, 118. * Usp. NAZ popis, kut. 89, lOOs. 5 Usp. NAZ Prot. 31/III, 125; 32/IV, 206. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 11 ls. 7 Usp. NAZ Prot. 213, 262. K Usp. Schematsmus deri (1837), 48. * Usp. Koreni (1979), 421.
8 7

13.4. PRVA

Prva se nalazi 2 km jugozapadno od Nove Gradike, izmeu eljeznike pruge i autoceste, s desne strane rjeice umetlice, 113 m n/m. U povijesnim izvorima spominje se 1264., 1396., 1434., 1445. i 1464. u imenu susjednih i meanjih plemia odoljskog okruja.1 U komorskom popisu 1698. selo je ovako opisano: a. 2 1) Imena stanovnika i podanika: Marian Radoevi, sinova 2, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 10, kopaa vinograda 3, juta penice 3, vozova sijena 2. Stoi Smolanovi, sinova 3, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 10, konica 1, kopaa vinograda 4, jutara penice 3, vozova sijena 3. Bla Golubi, sinova 2, ki 1, konja 2, volova 2, krava 3, junadi 6, svinja 20, konica 2, kopa vinograda 6, jutara penice 10, vozova sijena 6, najamnika 2. Stanko Purgari, vol 1, krava 1, june 1, motika vinograda 3, jutara penice 2, kola sijena 2. Miho Purgari, sinova 3, ki 1, konja 2, volova 3, krava 2, junadi 3, svinja 10, konica 3, kopa vinograda 2, jutara penice 6, vozova sijena 4, najamnik L Mato Striovi, sinova 2, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 5, svinja 6, konica 5, jutara penice 7, jutara zobi 1.5, vozova sijena 3, najamnik 1. Miho Lukai, sin 1, vol 1, krava l,june 1, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1. Juro Stojevi, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3, ju jema 1. vozova sijena 2. najamnik 1. Ivan Matievi, keri 2, krava 1, ovaca i koza 3, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozov sijena 3, najamnik 1. Ukupno: sinova 14, keri 7, konja 5, volova 14, krava 15, junadi 24, ovaca i koza 8, svinja 56 konica 11, kopaa vinograda 20, jutara penice 38, jutro jema 1, jutro zobi 1.5, vozova sijena 26 najamnika 7. 2) Gore navedeni stanovnici i dalje su spremni ivjeti vojnikim ivotom. Osobno prisutni Marian Radosovi, Stoi Smolanovi i Bla Golubi, nakon prisege, ispitivani po tokama, rekli su: Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko gospodarstvo niti svoje zemlje te zato ne koriste susjedno zemljite. Oni su ovaj posjed batinili stalno, sve do sada, od svojih prea jo iz osmanskog doba, a ne od komorske razdjelbe. Do sada nisu nita plaali uime poreza ili nameta na zemlju. Gospodin potpukovnik DeBurgh zapovjednik je ovim stanovnicima. On meu njima besplatno obavlja sudske poslove. Vojnicu su za 1697. g, razmjerno, prema razrezu brodskog kapetana Stakia, skupa s cijelim vojvodstvom, platili 2040florina. Moraju ipak kroz godinu vriti tekue obveze bilo prema carsko bilo prema narodnoj vojsci. Za utvrdu u Gradici stanovnici ovog mjesta moraju stalno davati po dva radnika za sjeu palisada, pravljenja snopia prua i druge radove, uz carski kruh ali bez plae. Godine 1697. ovi graniarski stanovnici morali su, po zapovijedi gospodina povjerenika Emesta Kestlera, pod izlikom da iz Osijeka u Gradiku dovuku hranu, dati tri vola ravno pod Temivar Ondje je uginuo jedan vol, a nisu dobiti nikakve naknade.
1 U izvorima stoji: Terra Proucha (1264), Procha, Proucha (1396), Provcha (1445) Perucze i Perfcze (1698), Pcrveha (1730), Parvcha (1760). Usp. Csanki (1894), 423; Bosendorfer (1994), 145, 149. 2 Mauran (1988), 233-235.

Stanovnicima za obavljene poslove i pretrpljenu tetu nije nita plaano. Nita ne znaju o smetnjama komorskog gospodarstva. 3) Ovo se mjesto nalazi u ravnici. Selo se zove Prva. Udaljeno je od Cernika etvrt milje, o Osijaka 20, a od Petrovaradina 30 milja. Ovi su stanovnici u osmansko doba sluili vojsku pod stjegom osmanskog cara; sada su graniaririmokatolike vjeroispovijedi. Imaju deset malih kua sagraenih od prua pokrivenih slamom. Posjeduju jedno cijelo narodno selite. Ovaj se posjed prostire oko pola milje uokolo. S istoka mu je selo Ljupina, sa zapada selo Poljane, s juga selo Makovac, sa sjevera mei s Cemikom. Granice su mu s istoka Svinjar (Davor), sa zapada (Kraljeva) Velika, sa sjevera Cernik. Selo ima oko 50 jutara obraenih i neobraenih oranica. Ima oko 20 jutara obraenih rtova t oko 50 jutara dobro odravanih sjenokoa. Ima oko 400jutara hrastovih i jelovih uma za loenje ali i prikladnih za gradnju. Ovdje postoje ruevine kamene crkve Svih svetih koju su stanovnici divom adaptirali. Ima jedn vodenica na rjeici Sumetlici3. Ima oko 200 jutara dobre ironosne ume slobodne od irovine Ribnjaka nemaju. Osmanlijski gospodar ovoga sela bio je beg, cerniki zapovjednik. Njemu su stanovnici, uime naknade, donosili po tri oke maslaca i sluili vojsku pod njegovim zapovjednitvom. Desetine nikad ni od ega nisu plaali. Osmanskom caru, uz sluenje vojske, svaka je kua plaala 1florin i 20 denara. Njegovu Velianstvu, osim obveze 1697. g. skupa s vojvodstvom to je odredio gospodina Kestler a napaltio kapetan Ivan Staki, te uz vojniku slubu koju besplatno vre, do sada drug nita nisu davali. Ove toke, ope i posebne, svi su stanovnici dragovoljno i jednoduno potvrdili. b. U izvjeu 1730. spominje se crkva Svih svetih na polju blizu Prve, sazidana od kamena, na starim ruevinama, s drvenim tornjem i zvonom. Imala je kamene oltare: Svih svetih, sv. Luke i sv. Jakova apostola te jedan u predvorju crkve kako bi puk mogao komotno pratiti misu. God. 1746. selo je imalo 22 kue i 110 katolika.4 God. 1760. Prva je imala 44 kua, 71 obitelji i 375 katolika. Kuedomaini su: Petar akovi (2,9), Mijo akovi (3,15), Nikola akovi (1,7), Vinko Smoljanovi (1,6), Jakov Bonjak (2,7), Nikola Roi (3,12), Juro Radoevi (1,2), Anto Vukovi (1,6), Ivan Jelini (2,16), Petar Vukovi (2,8), Mijo Radovi (-,3), Mato Radoevi (2,8), Andrija Jelini (3,10), Franjo Vukunovi (1,3), Stjepan Vukovi (2,9), Mato Roi (2,18), Juro Roi (2,18), Franjo Lakendia (1,5), Antun Bonjak (1,4), Josip Diakovi (-,12), Grgo Gureevi (-,3), Mato Mieevi (-,9), Petar Mieevi (2,5), Petar Mieevi (1,3), Juro Ivanovi (1,4), Ivan Mieevi (1,4), Ivan Mieevi (3,16), Franjo Jelini (3,13), Marko Mieevi (3,13), Josip Radoevi (3,13), Vinko Roi (2,4), Josip Roi (-,6), Marko Roi (4,15), Nikola Roi (-,4), Ivan Ljuboevi (1,7), Nikola Kablevi (1,4), Juro Guakovi (2,10), Juro Kablevi (1,5), Juro Purgari (2,12), Juro agovac (2,6), Filip Rani (3,17), imo Saboljevi (1,7), Marko Purgari (3,12), Mato tivanovi (4,18).5 Izvjee iz 1765. opisuje kapelu Svih svetih u Prvi, koja je sagraena na kamenim temeljima, okrenuta istok-zapad, sa skladnim drvenim tornjem i zvonom od oko 50 kg. Crkvenjak, odnosno sindik, crkve bio je kapetan Emerik tivanovi. Oko crkve je bilo groblje u koje su se sahranjivala tri okolna sela. God. 1769. naselje je imalo 44 kue, 74 obitelji i 351 katolika.6
5 4

U izvorniku pie Sumecsicza. TJsp. NAZ Prot. 29/1, 22, 118. Usp. ftAZ kut. 89, 78-80. f ' Usp. NAZ Prot. 31/01, 130s, 32/IV, 207. God. 1759. Prva je imala 12, 1779. 12, 1809. 13 pravoslavnih kuca. Usp. Spomenica (1930), 211.
5

Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Selo lei na potoku umetlici, koji... ima kamenito dno i plitke, najveim dijelom grmljem obrasle obale; premoen je nestabilnim drvenim mostom te je nizvodno do svog utoka u potok Trnavu, tamo gdje to njegove grmljem prorasle obale doputaju, prohodan pjeice i konjima i izvan mosta i ostalih prolaza. Taj potok za jakih kia i ostalog dugotrajno kinog vremena preplavi, iako nakratko, livade u pravcu Ljupine na 300 do 400 koraka."7 Oko 1800. Prva je imala 305 katolika,81837. 533,91857. 446,1890. 786,1931 869,1953. 878,10 a 1991.877 stanovnika.

7 s 9

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 108. Usp. NAZ Prot. 213, 262. 467 katolika i 66 pravoslavaca. Usp. Schematismus cleri (1837), 48. Usp. Koreni (1979), 422.

XIV. OPINA NOVA KAPELA

14.1. BATRINA

Naselje je smjeteno uz regionalnu cestu 23 km jugoistono od Nove Gradike, danas praktiki povezano s Novom Kapelom, 108 m n/m. Batrina je u srednjem vijeku bila naseljana. Posjed se zvao Remunt. Ime mu se sauvalo u nazivu potoka Rinovica, kako se i danas zove stara Orljavica od Lipovca do sela.1 U komorskom popisu 1698. Batrina je ovako opisana: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Mihat Lovri, konj 1, volova 3, krava 2, junadi 3, svinja 10, konica 4, kopaa vinograda 4 jutara penice 5, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Marko Dunkovi, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 5, konica 1, kopaa vinograda jutara penice 4 jutro zobi 0.5, vozova sijena 6, najamnika 2. Grgo Miki, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 3, jutara pen 5, vozova sijena 2, najamnika 2. Mihailo Milinkovi, sinova 2, volova 3, krava 2, junadi 2, svinja 1, konice 2, kopaa vinogra 2, jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Franjo Berkani, sin 1, volova 3, krava 1, june 1, svinja 1, konice 2, kopaa vinograda 3 juta penice 4, jurao zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Ukupno: sinova 3, konja 3, volova 13, krava 9, junadi 13, svinja 19, konica 9, kopaa vinograda 16, jutara penice 22, jutara zobi 3.5, vozova sijena 19, najamnika 7. 2) Ovi gore navedeni stanovnici dobrovoljno su odluili nastaviti vojniki ivot. Osobno nazoni Mihat Lovri, Marko Dinkovi3 i Grgo Miki, nakon prisege, ispitivani po tokama, rekli su: Ovi stanovnici zbog manjka radne stoke nisu u mogunosti obraivati svoje seosko poljodjelstvo ni zemlju te zato ne trae okolno susjedno zemljite. U ovom mjestu stanovnici, jo od osmanskog doba, uivaju svoju batinu bez ikakve komorske dodjele i do sada nisu plaali nika/cv poreza na zemlju.
1 Usp. Juraj uk, "Poeko plemstvo i poeka upanija od prvih sauvanih imena i naziva do polovice etrnaestog vijeka", Rad JAZU, Zagreb, 1925, 53, /kratica; uk (1925)/; Juraj Kolari, Dvjesta novokupelakih proljea, Zagreb, 1977, 26, /kratica: Kolari (1977)/. 2 Mauran (1988), 218s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Batrina (1698), Battrina (1760). 3 U popisu stoji Dunkovi.

Gospodin pukovnik Giba do sada besplatno medu stanovnicima vri sudske poslove. Stanovnici ovog posjeda platili su 1696. i 1697. g. vojnicu skupa s cijelim vojvodstvom. Uz to s nameti - samo na stanovnike ovog sela - da su gotovo svake godine izdravali dva konjanika bilo carske , bilo narodne vojske. Prvima su stanovnici mjeseno plaali po 4 florina, a narodnoj vojsc osim hrane, drugo nita nisu davali. Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe stanovnici ovog posjeda morati su godinje za brodsku tvravu besplatno nasjei i dovui 100 hvata drva za loenje. Stanovnici ovog sela bili su prinueni, za utvrivanje brodske tvrave, besplatno dati 400 veli palisada, a za radove na opkopima godinje jednog radnika bez novane naknade; ipak, dobivao je carski kruh. Za spomenute radove stanovnicima nije nita plaano. Razlog i utemeljitelji komorskog gospodarstva stanovnicima su nepoznati. 3) Ovo se selo nalazi u ravnici pored rijeke Orljave. Zove se Batrina. Udaljeno je etvrt milje o Kobaa, 10 od Osijeka a 25 milja od Petrovaradina. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari rimokatolike vjeroispovijedi Imaju pet skromnih kua napravljenih od iblja, pokrivenih drvenim korama. Imaju dva cijela narodna selita. Ovaj se posjed prostire oko pola milje uokolo. S istoka mei sa selom Luani, sa zapada Sie, s juga Priac, mjesto gdje je nekad bila skela, sa sjevera selom Dragovci Granice m dotiu: s istoka Koba, sa zapada Svinjar (Davor), sjuga Banja Luku, sa sjevera Poegu. Selo posjeduje oko 50 jutara plodnih oranica i neobraena zemljita. Rtova nema. Ima oko 20 jutara sjenokoa, oko 50 jutara uma za loenje i boljih raznih vrsta drvea za gradnju. U mjestu se ne nazire nikakva graevina. Ima jednu vodenicu na rijeci Orljavi. Ima oko 20 jutara ironosnih uma, do sada slobodnih odirovine. Ribnjaka nema, a u rijeci Orljavi nae se manjih riba. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Zaifis-beg iz Banja Luke kome je, kao naknadu, svaka kua plaala 50 denara, svaki je stanovnik morao raditi tri dana, a na svaku svinju trebalo je platit po jedan denar. Svake su godine gospodaru zemlje davali desetinu od vina i svih drugih prinosa. Osmanskom caru, kao vojnicu, svaka je Icua plaala po 80 denara. Njegovu Velianstvu, osim ranije spomenutih obveza plaanih s cijelim vojvodstvom i nameta naravi po odredbi Ivana Jurja Schlintenbucha te osim vojnike slube koju vre, do sada drugo n nisu davati. Ove iznesene toke nazoni su dobrovoljno i jednoduno potvrdili. b. Batrina je 1730. imala 30 kat. kua i drvenu kapelu. Neto kasnije (1746.) selo je imalo 37 kua i kapelu sv. Antuna, opata, sa zvonom. Izvjee 1758. napominje kako je u spomenutoj kapeli sveeva slika i slika BDM Pomonice, a zvono je bilo teko oko 35 kg. Selo nije imalo svoga groblja nego su se sahranjivali kod kapele sv. Pavla, skupa s jo nekoliko drugih sela sianske upe. God. 1760. Batrina je imala 39 kua, 61 obitelj i 318 katolika. Kuedomaini su bili: Antun Bili (-,7), Bartol Diakovi (3,15), Matija Denanovi (2,13), Abraham Bogdanovi (1,7), Ivan Bogdanovi (3,18), Franjo Donkovi (2,3), Ivan Donkovi (-,4), Ivan Donkovi (1,5), Josip Herpai (1,5), Mijo Kazi (2,10), Vid Kerni (2,14) Grgo Kovaevi (4,16), imo Kovaevi (2,10), Tomo Kovaevi (3,14), Marko Livi (1,6), Andrija Lovri (1,7), Janja Lovri (-,4), Juro Lovri (3,11), Josip Lovri (2,7), Luka Lovri (1,10), Marin Lovri (1,6), Antun Mateli (2,8), Marijan Miki (1,4), Marijan Miki (1,6), Andrija Milinkovi (2,9), Augustin Milinkovi (1,6), Juro Petkovi (1,9), Josip Petkovi (1,4), Grgo Puli (1,4), Mijo Puli (2,4), Anto Romi (1,11), Juro Romi (1,5), Petar Romi (1,6), Ivan Seni (2,6), Franjo Tomaevi (-,6), Luka Vlahovi (1,4), Grgo Tuni (5.14), Matija Vlahovi (2,14), Mijo Ausi (2,6).

God. 1769. Batrina je imala 36 kua 64 obitelji i 345 katolika.4 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Batrini pie: "Potok Brajnovac, dalje nizvodno prema ivikama zvan Struga, vijuga izmeu dvije stope visokih obala pored sela... premoen je s tri stabilna mosta, a na putu odavde do Seoca isto tako jednim drvenim mostom... Voda mu je pitka i samo za vrlo vruih ljeta povremeno presui. Za jakih kia naglo nabuja, te se prelije, a ta su prelijevanja openito kratkotrajna. (...) Padina brijega Jeevik dominira nad ovdanjim krajem. (...) asniki stan u selu zidana je zgrada, a crkva izvan tog sela na putu za Seoce samo je drvene grae."5 Batrina je oko 1800. imala 354 katolika,61837. 390,71857. 364,1890. 500,1931 945,1953. 1197,8 a 1991.1149 stanovnika. 14.2. BILI BRIG
i

Bili Brig se nalazi pored regionalne ceste izmeu Nove Kapele i Vrbove, s desne strane potoka Kamenice, 19 km jugoistono od Nove Gradike, 3,5 km sjeverozapadno od Nove Kapele, 133 m n/m. U izvorima se naziv sela spominje tek 1758. god. Ali na bilobrikom podruju mjesni naziv Dubovac, na predjelu Gospina polja, svjedoi kako je tu od XIII. do XVIII. st. bio velik i bogat posjed. Plemiki posjed Dubovac, koji se nalazi na starom potoku Dubovcu, dananjem Kamenici, u predjelu Bilog Briga i Magi Male, dala je 1259. kraljica Marija, ena hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. (1235.-70.), plemiu ehu Puinu. Kraljica Elizabeta, majka hrvatsko-ugarskog kralja Ladislava (1272.-91.), darovala gaje Nikoli, Stjepanu i Petru aku. God. 1356. Dubovac prelazi plemiima Gorjanskim.1 Oni su Dubovac uinili sreditem svojih velikih posjeda u tom dijelu upanije. Tako je nastao dubovaki kotar koji se spominje 1408. god. U Dubovcu su drani nedjeljnji sajmovi koji su donosili bogat prihod. Zbog takva poloaja naselje je podkraj XV. st. steklo i trgovako-obrtniki stupanj koji su, u poekoj Posavini u to doba, dobila jo dva vea mjesta u njegovu susjedstvu: Vrbova iDimitrovci (kasnije nazvani Petrovo Selo). U naselju je rano osnovana upa sa zidanom crkvom BDM. Dolaskom Osmanlija Dubovac nije sruen pa mu se i naselje odralo u veem broju. Ono je ouvalo i svoju crkvu, koja je u XVII. st. pripadala upi sa sreditem u Radkovu Potoku. Biskup fra Marijan Maravi je u njoj 10.XI.1646. krizmao 217 katolika.2 U komorskom popisu 1698. Dubovac se ne spominje. Prema izvjeu 1730. imao je 25 kat. kua i ranije spomenutu zidanu crkvu BDM, a oko nje groblje, koja je bila upna crkva sianske upe. U sljedeem izvjeu (1746.) selo se smanjilo na 20 kua a u crkvi nije nita novoga uraeno.3 God. 1758. pohoditelj upa biljei kako je upna crkva BDM, dimenzija oko 18x8 m, na breuljku Dubovcu, pokrivena daskom. Unutra su bila tri oltara s kipom BDM. Na strani evanelja bila je slika na dasci sv. Ivana Krstitelja, a na strani poslanice sv. Ivana Nepomuka. Tu su bili i natpisi: "Utoie grinika, Zdravjenemonika, Pomonico krstianska!" Sliku sv. Josipa na njegovu oltaru nabavio je kapetan Maurovi, sliku sv. Lovre za njegov oltar darovao je gospodin Tkalevi, a sliku sv. Ane s Gospom i sv. Joakimom darovala je gospoa pukovnika De Rieda.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 342; popis, kut. 89, 121s; 32/IV, 179. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 150s. < Usp. NAZ Prot, 213, 270. ' 7 Usp. Schematismus deri (1837), 51; (1929), 56. 8 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. uk (1925), 53-55; Koiari (1977), 26-28. 2 Usp. Hrvatska enciklopedija, V, Zagreb (1945), 359; Maravi (1887), 110. 3 Usp. NAZ Prot. 29/1, 74,112; Usp. Sran (1995), 65. U izvorniku stoji: Dubovacz (1730).

4 5

Misa se slavila svake mlade nedjelje i na marijanske svekovine. Crkva je imala kameni oltar i pribor potreban za sluenje mise.4 Proces saseljavanja je pospjeila nova kraljevska cesta (via regia) koju su sredinom XVIII. st. krajike vlasti gradile nekoliko km junije od Dubovca te odredba da se seoska gospodarsva razvrstavaju u seline jedinice. U izvjeu 1758. Dubovac se kao selo vie ne spominje, ali se sad uz druga ranije spominjana sela - prvi put spominje Bili Brig, On je 1758. imao 34 katolike kue, 41 obitelj i 127 odraslih, to je znak da se tu dio Dubovana preselio a selo preimenovalo. God. 1760. Bili Brig je imao 32 kue, 49 obitelji i 263 katolika. Kuedomaini su bili: Marko Beni (1,5), Ivan Beni (2,11), Marin Beni (3,15), Matija Beni (2,7), imo Beni (1,3), Nikola Berki (1,3), Anto Berki (2,5), Franjo Berki (2,5), Juro Berki (1,10), Marko Bonjakovi (.1,6), Juro Bonjakovi (2,5), Marko Bonjakovi (1,5), Tomo Bonjakovi (3,14), Luka Bonjakovi (2,5), Marin uturi (3,13), Matija uki (2,16), Ivan Labavi (1,5), Stjepan Labavi (3,8), Juro Labavi (1,5), Marin Labavi (2,7), Anto Labavi (1,5), Grgo Ograevi (-,4), Matija Ograevi (1,2), Josip Ograevi (-,4), Bartol Rakovi (1,5), Juro Sori (2,10), Nikola tivi (1,8), Grgo tivi (2,19), imo tivi (2,14), Juro Tuci (1,4), Stjepan Vlahi (1,3) i Grgo Vlahi (1,3). God. 1769. selo je imalo 29 kua, 44 obitelji i 253 katolika.5 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Bilom Brigu pie: "Potok Benakia dol u selu na prolaznoj zemaljskoj cesti od Nove Gradike za Vinkovce premoen je vrstim drvenim mostom... korito mu je pjeskovito, a voda mu je za ljude pitka; za vruih ljeta povremeno presui te je prohodan pjeice i konjima na razliitim mjestima ispod i iznad sela. (...) Nad selom i njegovom okolicom dominira uzvisina Ravnja, ovdje djelomino obrasla umom; na njoj se punih etvrt sata do sela na putu za Srednji Lipovac nalazi crkva vrste grae, zvana Dubovac...".0 Oko 1800. Bili Brig je imao 189 katolika,71837. 204, 1857.163,1890.343,1931. 614,1953. 667,<J a 1991.423 stanovnika. , Stjepan Pavii tvrdi kako su od druge polovine XIX..st., "kad su mnoge starinake porodice zbog bezdjetnosti stale izumirati, te se po tim selima nalo obilno zemlje na prodaju", tu su prvo doselili Gorani sa ogulinskog podruja i Delnica, a za njima su doli i Liani. Zato "oni prevlauju ve daleko starosjedioce u Vrbovi, Bilom Brigu i Novoj Kapeli".10 14.3. DONJI LIPOVAC Tri sela Donji, Srednji i Gornji Lipovac nalaze se u prigorju Poeke gore, koja su u starini bila gusto naseljeno, a selo se jedinstveno zvalo Lipovac. U unutranjoj uporabi bilo je podijeljeno li jedanaest zaselaka. Danas su to tri posebna sela. Budui da se sredite toga velikog naselja nalazilo u Srednjem Lipovcu, neto vie o njemu, u starini, rei u ondje. Donji Lipovac nalazi se s desne strane potoka Rinovice, 22 km istono od Nove Gradike, a 3 km sjeverno od Nove Kapela, 136 m n/m. U veini izvjea Lipovac se uzima kao jedinstveno selo, a u opirnom izvjeu iz 1758. kad je naselje ralanjeno u 11 zaselaka, dananji Donji Lipovac zvao se uanje. Imao je 13 kua, 24

Usp. NAZ Prot. 30/11, 334-348. Usp. NAZ Prot. 30/11, 348; popis, kut. 89, 115s; 32/IV, 179. U izvorniku stoji: Biclibrigh (1758), Bili Brek (1760). ''HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 148s. 7 Usp. NAZ Prot. 213, 270. * Usp. Schemalismus cleri (1837), 51, "Usp. Koreni (1979), 421. Usp. Pavii (1953), 245.
s

obitelji i 104 lanova, a treba li mu pridodati jo koje od drugih deset zaselaka, iz izvora se ne moe naslutiti.1 God. 1760. uanje je imalo 13 kua 32 obitelji i 165 katolika. Kuedomaini su bili: Anto Benkovi (2,7), Bla Benkovi (2,8), Filip Benkovi (3,18), Ivan Benkovi (3,14), Petar Benkovi (1,8), Adam Droi (2,6), Franjo Droi (3,17), Antun Droi (1,7), Marko Droi (4,17), Petar urdi (2,10), Filip urdi (2,10), Ivan Lukai (3,21), Stjepan Pejakovi (4,22).2 God. 1765. selo je imalo skromnu drvenu kapelu sv. Ignacija u koju su, u vrijeme mise, pribor donosili iz kapele sv. Luke. Crkvenjak je Stjepan Pejakovi.3 Sto godina kasnije (1865.) u uanjima je obnovljena kapela u ast sv. Vida.4 Uz vojni zemljovid iz 1780. u opisu sela stoji: "Potok Brajnovac, na kojem se nalaze razliite liarice, u selu je zbog povienih obala premoen drvenim mostom... Naglo bujanje toga potoka za jakih kia ne traje dugo i ovdje nije toliko jako. (...) Ovim krajem dominira brdo Motajac, obraslo rijetkim drveem i vinogradima. (...) asniki stan u selu drvene je grae."5 Oko 1800. uanje je imalo 204 stanovnika,61837.224,7 a pod nazivom Donji Lipovac 1857. 199,1890.288,1931.466,1953.470,8 a 1991. 334 stanovnika. 14.4. DRAGO VCI Naselje se nalazi 5 km sjeveroistono od Nove Kapele na putu prema Pleternici, pod gorjem Majdan, s desne strane Orljave, 109 m n/m. Spominje se u komorskom popisu 1698., ali nije obraeno.1 U izvjeu 1730. Dragovci su obraeni skupa s sa selom Ratkovicom, koje je udaljeno 4 km, te su skupa imali 40 kat. kua. Na breuljku, oko pola sata od sela, bila je zidanu crkvu sv Mihovila, arkanela, dimenzija oko 16x7 m.2 U crkvi je bila stara slika zatitnika, na platnu. Nije imala kora ni tornja, ali je bila dobro ograena. Oko crkve bilo je groblje u koje su sahranjivani katolici iz Dragovaca, Ratkovice, Stare Kapele i Komornice. U njoj je sluana misa samo na njezina zatitnika i zornica na Boi. U samom selu, na uzviici, bila je sagraena drvena kapela sv. Antuna Padovanskog, sa zvonom od oko 45 kg. U dragovakim vinogradima bila je kapela sv. Vinka. God. 1760. Dragovci su imali 33 kue, 47 obitelji i 239 katolika. Kuedomaini su bili: Grgo Bonjakoiv (1,6), Stjepan Deli (1,5), Matija Deli (1,5), Mijo Deli (1,5), Marko Deli (1,5), Bartol Bonjakovi (1,17), Franjo Bonjakovi (1,3), Juro Dosegovi (3,17), Luka Grahovac (1,3), Bla Gubidan (2,7), Lovro Pui (2,7), Matija Kozloder (1,5), Matija Kaurunovi (1,6), Matija Ivanievi (2,5), Luka Martinovi-Zingari (1,10), Ivan Meki (2,7), Grgo Mihaevi (2,17), Lovro Orikovi (2,6), Bogdan Orikovi (1,6), Anto Osti (1,6), Franjo Poljac (1,5), Marko Poljac (1,7), Josip Poljac (2,6), Nikola Zebevi (1,6), Ivan Zebevi (2,6), Petar Zebevi (3,16), Marin Zebevi (1,3), Juro ivi (1,9), Matija Stoi (1,9), Marko Varoi (2,7), Franjo Zubovi (1,4), Andrija Zubovi (1,10) i Martin Svinjarac (2,9).

U izvorima stoji: Szusanyc, Ssussanjc (1760), Shushanya (1800), Shushanic (1837) Usp. NAZ popis, kut. 89, 116, s Usp. NAZ Prot. 31/IIIj 99s. 4 Usp. Buturac (1931), 249. s HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 151s. " Usp. NAZ Prot. 213, 270. 1 Usp. Schematismus cleri (1837), 51. 8 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. Mauran (1988), 219, "pagus Dragocz" (1698), Dragovcziy (1730), Dragovacz (1760). 2 U izvjeu fra Petra Nikolia 1660. crkva sv, Mihovila nalazi sc u upi "Grako potoehi" (Ratkov Potok, Ratkovica). Usp. Smiikias (1891), 9.
2

God. 1769. selo je imalo 28 kua, 44 obitelji i 219 katolika.3 U opisu sela, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Mali potok, koji od izvora nizvodno tee iz oblinje ume, u selu je premoen drvenim mostom, ljeti je veinom suh, a kroz ravniarska polja ispod sela sve do rijeke Orljave na razliitim je mjestima prohodan; inae nije ni od kakve vanosti. Taj potok Orljavu opskrbljuje pitkom vodom za stoku... uma brda Jeevik i brda Hrani sastoji se od mjeovitog drvea, visokog i srednje visine... Ta brda povezana su izan ponora, koji se prostire izmeu njih i zavrava ovdje kod sela; u ovom kraju ta su dva brda najvie uzvisine...".4 Oko god. 1800. Dragovci su imali 204 katolika,51837. 256,51857.280,1890.336,1931.543, 1953. 613,7 a 1991. 604 stanovnika. 14.5. GORNJI LIPOVAC Selo je smjeteno u prigorju Poeke gore, 22 km istono od Nove Gradike, 7 km sjeverno od Nove Kapele, 174 m n/m. U strunim kartama, uz ime sela, stoji i naziv Matievi. Vie o prolosti sela bit e reeno u opisu Srednjeg Lipovca. U izvjeu 1758. za Matievi Malu kae se da na breuljku ima kapelu sv. Jeronima sa zvonom od oko 25 kg, U izvjeu 1761. kapela je nazvana sv. Andrije. God. 1760. Matievac je imao 17 kua, 33 obitelji i 169 katolika. Kuedomaini su bili: Nikola Gazdovi (2,15), Franjo Gazdovi (3,15), Luka Gazdovi (2,11), Juro uri (-,4), Nikola Kelei (2,7), Ivan Matievi (2,10), Luka Matievi (2,7), Marko Matievi (2,17), Nikola Matievi (2,10), Demeter Matievi (2,7), Mijo Matievi (2,5), Marko Malai (1,8), Josip ivi (1,6), Nikola ivi (3,16), Anto Starevi (3,17), Juro Starevi (2,6) i Luka Starevi (2,8). God. 1765. u Matievcu je bila skromna drvena kapela sv. Andrije apostola, sa slikom sveca. Crkvenjak je bio Franjo Gazdovi.1 O Gornjem Lipovcu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok Brajnovac - koji nastaje iz razliitih izvora gorja Veliki Jezer, a njihova se voda iznad sela sjedinjuje... prohodan je pjeice i konjima. Za jakih kia taj potok brzo nabuja i prelije se tako da se u ovdanjem podruju ne moe prijei devet do dvanaest sati. uma gorja Veliki Jezer, puna dubokih i neprohodnih ponora, obrasla je mjeovitim visokim i srednje visokim drveem. (...) Meu oblinjim uzvisinama, koje dominiraju selom sa svih strana; najvie je brdo Matievac u blizini sela. (...) Crkva sv. Andrije na breuljku izvan sela drvene je grae."2 U Matievcu ili Gronjem Lipovcu je 1789. osnovana katolika upa. Pripadala su joj sela: Pavlovci, Stara Kapela, Srednji Lipovac, Komorica i krabutnik. Selo je oko 1800. imalo 155 katolika,31837.230,41857.227,1890.459,1931.573,1953.326,5 a 1991.152 stanovnika. Crkva Presv. Trojstva sagraena je 1837. godine.6
-1 Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 342-348; 31/111, 102; popis, kut. 89, 120s; 32/1V, 179. U izvjeu 1730. stoji kako jc kapela u selu posveena sv. Vidu, ali u svim kasnijim izvjeima sv. Antunu. U opisu prednost jc dana Dragovcima pred Ratkovicom, koja je 1734. imala 23 pravoslavne kue. Usp. Spomenica (1930), 212. 4 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 159s. 5 NAZ Prot. 213, 270. h Usp. Schematismus deri (1837), 51. 7 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. NAZ Prot. 30/11, 348; popis, kut. 89, l!8s; 31/111,101. U izvroniku stoji: Matichcvczi (1760), Mattichcvicli seu Lippovacz Sup. (1800). 2 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 155s 3 Usp. NAZ Prot. 213, 274. 4 Usp. Schematismus deri (1837), 52; (1929), 55s. 5 Usp. Koreni (1979), 421. ft Usp. Draganovi (1975), 86.

14.6. MAGI MALA Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 20 km jugoistono od Nove Gradike, a 4 km jugozapadno od Nove Kapele, s lijeve strane potoka Kamenice, 95 m n/m. Ne spominje se u starijim izvorima niti u komorskom popisu 1698. U starijim izvjeima selo je bilo ukljueno u Sie. Tek 1758. pojavljuje se samostalno s kapelom sv. Ivana Napomuka, dimenzija oko 12x7 m, i zvonom od oko 30 kg. Crkvenjak je bio Pavao Skvori. God. 1760. Magi Mala imala je 33 kue, 68 obitelji i 342 katolika. Kuedomaini su: Antun Bebovi (4,14), Pavao Blaevi (2,8), Toma Blaevi (2,10), Anto Cili (3,13), Ivan Gigi (1,5), Ana Filipovi (-,3), Juro Filipovi (3,15), Marko Filipovi (4,16), Mijo Filipovi (1,2), Stanko Filipovi (-,4), Luka Jai (1,4), Juro Ivanagi (2,6), Ivan Katei (4,19), Marijan Krii (1,15), Vinko Krii (4,20), Anto Magi (2,15), Juro Magi (4,25), Matija Magi (1,5), Mijo Magi (-,1), imo Oi (3,12), Marijan Oi (2,11), Pavao Oi (1,6), Franjo Skvori (3,13), Mato Skvori (1.3), Matija Skvori (2,11), Marko Skvori (3,16), Pavao Skvori (4,20), Aneo pani (2,18), Marijan uni (1,4), Ivan Soboti (1,6), Josip Soboti (2,9), Martin Vildanovi (2,8) i Martin Vrai. God. 1769. selo je imalo 27 kua, 63 obitelji i 344 katolika.1 Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu pie: "Potok Benakia dol ljeti je veinom suh..., u ovom podruju premoen je s etiri drvena mosta... Voda se, kad tee, na pola sata od sela gubi u umi Veliki lug. (...) Poplave koje Sava povremeno prouzroi ire se preko ume Veliki lug i ovostranih oblinjih polja sve do kua donjeg dijela sela...".2 U izvjeu oko 1800. stoji da selo ima kapelu sv. Ivana Nepomuka i 537 stanovnika,31837. 466,4 1857. 457, 1890. 576,1931. 790,1953. 822,5 a 1991. 522 stanovnika. 14.7. NOVA KAPELA Naselje je nastalo na raskriju regionalnog puta i puta u smjeru Poege, 22 km jugoistono od Nove Gradike, 123 m n/m. Podruje Nove Kapele ranije je pripadalo upi Ratkov Potok a od poetka XVIII. st. upi SieDubovac. Kad je sredinom XVIII. st. sagraena kraljevska cesta i odreeno da se ratrkana sela uvrstaju pored prometnice, kretanje puanstva uvjetovalo je i prenoenje starih upnih sredita u nova. Duobrinitvo su vodili franjevci. U matici roenih od 1729. Sie se naziva "Capela", a 1742. stoji "svi iz Sia, tj. iz Kapele". U kanonskim izvjeima 1761. stoji "Sie, puki Kapela", a 1765. pie da se kapela sv. Klare nalazi u Novoj Kapeli.J God. 1760. Nova Kapela je imala 25 kua, 47 obitelji i 248 katolika. Kuedomaini su bili: Matija Babi (1,8), Franjo Banovi (2,5), Mijo Banovi (1,7), Josip ori (2,6), Stjepan ori (1.4), Antun Bosani (1,8), Bla Fulirovi (2,8), Andrija Doli (2,10), Mijo Doli (1,4), Anto Jai (3,17), Josip Jai (1,10), Nikola Jai (3,18), Franjo Kalaii (1,4), Grgo Kalaii (2,16), Anto Leki (2,9), Pavao Leki (1,6), Grgo Luki (3,14), Josip Luki (1,12), Matija Luki (4,16), Antun Smai (3,15), Matija Smai (1,7), Matija Smai (4,21), Matija Sraai (2,9),2 Anto Vukali (1,6) i Pavao Vukali (2,8).
1 Usp. NAZ Prot. 30/11, 341; 31/111, 97; popis, kut. 89, IlOs; 32/IV, 179. U izvroniku pie: Magissha (1760), Magich Mala (1769). '-HNTZ, Gradika pukovnija (1999), !45s. * Usp. NAZ Prot. 213, 270. 4 Usp. Schematismus deri (1837), 51. 5 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. Kolari (1977), 71-83. 2 Kuedomaini istog imena i prezimena, ni u drugim naseljima nisu rijetkost.

God. 1769. Nova Kapela je imala 22 kue 36 obitelji, 218 katolika te jednu pravoslavnu kuu.3 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Novoj Kapeli pie: "Potok Vrutak natapa se iz razliitih izvora ispod oblinje uzvisine Ravnja, a njihovi se istoi, nakon to prou selo, sjedinjuju... Njihova voda, koja ljeti esto presui, pitka je. Padina uzvisine Ravnja, na mjestima obrasla bunjem, dominira nad selom i njegovim krajobrazom. (...) Od zidanih zgrada, iz kojih je vidljiva prolazna zemaljska cesta, u selu se nalaze ove: crkva, upni dvor, satniki stan i gostionica."4 Iz Sia u Novu Kapelu preneseno je sjedite upe i preimenovan naslov. upnik vl. Tomo Grgurevi (1769.-92.) poeo je 1773. u Novoj Kapeli graditi crkvu Roenja BDM, koja je dovrena u rujnu sljedee godine, a posveena 13. srpnja 1777. god. Iz stare upne crkve u Dubovcu, uz ostalo, prenesen je Gospin kip i stavljen na glavni oltar. Umjesto njega je kasnije na glavni oltar postavljen pozlaeni kip BDM. Kapela sv. Ivana Krstitelja u selu je sagraena 1863. god.3 Oko 1800. naselje je imalo 224 katolika,61837.245,71857.264,1890. 640,1931.857,1953. 980,8 a 1991.1018 stanovnika. 14.8. PAVLOVCI Selo se nalazi u poekom gorju 24 km istono od Nove Gradike a 7 km sjeveroistono od Nove Kapele, na odvojku puta to sredite opine vee s Gornjim Lipovcem, oko 200 m n/m. Ne spominje se u starim izvorima ni u komorskom popisu 1698. God. 1730. Pavlovci su imali 9 kat. kua i ruevine stare crkve sv. Nikole a oko njih je bilo groblje. Do sljedeeg izvjea (1746.) uz spomenute ruevine sagraena je drvena kapela sv. Nikole. Crkvenjak je bio Petar Doli. U izvjeu 1804. stoji kako je kapela sv. Nikole naslonjena na reevine crkve tako da je jedna njezina strana bio zid prastare crkve. God. 1760. Pavlovci su imali 8 kua, 12 obitelji i 70 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ivan Babi, (1,9), Petar ani (2,8), Petar Doli (3,11), Mijo Doli (-,10), Luka Doli (1,7), Bla Ralai (-,5), BlaJRalai (2,10), Josip Ralai (3,10).' O Pavlovcima, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Selo lei u ponoru koji se prostire ovdanjim krajem. Potok Livadica, koji u tom ponoru izvire, natapa ga vodom; iznad sela u taj potok nizvodno uviru druga dva potoka, izvirui iz malih nevanih izvora s oblinjega gorja... Voda tog potoka povremeno ljeti potpuno presui, a za jakih kia, kad se slijeva s gorja sa svih strana, prijee obale... i esto osam do dvanaest sati onemogui svaki prolaz. (...) Crkva sv. Nikole na povienom terenu izvan sela drvene je grae."2 Oko god. 1800. selo je imalo 104 stanovnika,3 1837. 210,4 1857. 205 - od 1869. do 1931. Pavlovci su biljeeni skupa s Gornjim Lipovcem -1953.261,5 a 1991.82 stanovnika.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 74, 112; 30/11, 348; popis, kut. 89, 123; 32/IV, 179; Hrvatska enciklopedija, V, Zagreb 1945,359. HNTZ, Gradika pidcovnija (1999), 149s. Usp. Kolari (1977), 129-141; Buturac (1931), 245-248; Draganovi (1975), 86. 6 Usp. NAZ Prot. 213, 270. 7 235 katolika i 10 pravoslavaca. Usp. Schematismus cleii (1837), 51. * Usp. Koreni (1979), 422. 1 Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 345, 348; 31/111, 93,101; popis, kut. 89, 119; Kolari (1977), lOls. U izvjeu 1746. stoji da je drvena kapela sv. Pavla, ali sc u svim ostalim navodi kapela sv. Nikole. 2 HNTZ, Gradika puicovnija (1999), 156s. s Usp. NAZ Prot. 213, 274. 4 Usp. Schematismus eleri, (1837), 52. 5 Usp. Koreni (1979), 422s.
4 s

14.9. SEOCE Naselje je smjeteno izmeu autoceste i rijeke Save, 23 km jugoistono od Nove Gradike, 2 km juno od Nove Kapele, 101 m n/m, Ne spominje se ni u starijim izvorima ni u komorskom popisu 1698. god. U izvorima se naizmjenice zove Seoce i Selce, a 1730. imalo je 16 kat. kua i drvenu kapelu sv. Pavla. U sljedeem izvjeu (1746.) broj kua se poveao na 35. U groblju su, kod spomenute kapele, uz mjetane sahranjivani i stanovnici Batrine. God. 1758. u selu je bila i drvena kapela sv. Roka, dimenzija oko 9x5 m, s malom sakristijom i zvonom od oko 20 kg nabavljenim u Zagrebu. Crkvenjak je Matija Habjanovi. God. 1760. Seoce je imalo 33 kue, 68 obitelji i 402 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ivan Habjanovi (2,15), Ivan Habjanovi (1,5), Mijo Bui (2,13), Filip Bui (2,13), Josip ebi (4,19), Stjepan uri (2,15), Josip Dekani (2,9), Stjepan Dekani (1,6), Ivan Franji (4,19), Andrija Grgi (2,13), Marin Grgi (2,15), Juro Gliveti (3,15), Juro Gliveti (1,5), Luka Gliveti (2,12), Tomo Gliveti (1,6), Pavao Klokoi (4,18), Filip Kluki (1,19), Pavao Lazari (2,10), Franjo Livi (2,6), Ivan Lui (-,7), Grgo Mileti (3,20), Matija Mileti (2,8), Matija Mileti (3,17), Matija Mileti (2,12), Franjo Mikovi (3,16), Martin Mikovi (-,5), Juro Mudrilovi (,2), Grgo Nimkovi (2,17), Franjo Pei (2,15), Luka Peki (4,13), Mijo imi (3,15), Ivan Tomai (1,7) i Mijo Tomai (3,15). God. 1769. Seoce je imalo 33 kue, 76 obitelji i 445 katolika.3 O Seocu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Suha graba koja nedaleko odavde prema Siama tee u potok Vrutak samo za kina vremena sadri vodu... Moe se prijei pjeice i konjima samo u podruju gdje je premoena mostom na putu za Novu Kapelu. Mali breuljak izmeu putova koji vode za Batrinu i Novu Kapelu dominira nad podrujem oko sela."2 Oko god. 1800. Seoce je imalo 454 stanovnika i kapelu sv. Roka,31837.434/1857.441,1890. 397,1931. 533,1953 633,5 a 1991. 426 stanovnika. Poetkom XX. st. u selo su doseljavali Gorani, Liani i Zagorci/' 14.10. SIE

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 22 km jugoistono od Nove Gradike a 4 km juno od Nove Kapele, 96 m n/m. Ne spominje se u starijim izvorima, a u komorskom popisu 1698. ovako je predstavljeno: a} 1) Imena stanovnika i podlonika: Franjo Babi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 4, juta zobi 4, vozova sijena 4, najamnik 1. Vinko Liki, keri 2, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutara pen 5, jutro jema 1, jutara zobi 2, vozova sijena 4, najamnik 1. Filip Smai, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 2, svinja 3, kopaa vinograda 3, vozova sijena najamnika 3.

' Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 344, 348; 31/111, 96; popis, kut. 89, 122; 32/IV, 179. U izvorniku stoji: Szelczy (1730), Szcllczc (1760), Sclczc (1769). 2 HNTZ, Graduka pukovnija (1999), 144. 3 Usp. NAZ Prot. 213, 270. 4 Usp. Schematismus cleri (1837), 51. U cmatizmu stoji Scocc. s Usp. Koreni (1979), 422. 4 Usp. Pavii (1953), 245. ' Mauran (1988), 220-222. Prijevod s latinskog jezika.

Grgo Gliveti, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, kopaa vinograda 4, jutara penice jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Petar Seni, ki 1, konj 1 vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 6, konica 4, kopaa vinograda jutara penice 4, jutara zobi 2, vozova sijena 4S najamnika 2. Ivo Radievie, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 2, kopaa vinograda 4, juta penice 6, jutro jema 1, jutro zobi 2, vozova sijena 5. Franjo Turkai, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 2, kopaa vinograda 2, juta penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. '" Mihal Magi, sinova 2, konja 2, volova 3, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 10, svinja 20, kopa vinograda 2, jutara penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 5, najamnik 1. Juro Filipovi, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 7, kopaa vinograda 3, jutara penice 6, jutro jema 1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 3, najamnika 2. Mato Skvori, sinova 3, vol 1, krava 1, junadi 2, s\>inja 3, konica 1, jutara penice 5, jutro je 1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 4, najamnik 1. Ivan Jurainovi, krava 1, june 1, jutro penice 0.5, voz sijena 1. Bla Skvori, sin 1, keri. 4, vol 1, krava 1, junadi 3, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1 jutara penice 5, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3. Luka Rakovi, sin 1, ki 1, konja 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutro jema 0.5, vozova sijena 2, najamnik 1. Maro Madari, keri 2, krava 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutr jema 0.5, vozova sijena 2. tipan Harldi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1.5, sijena 1.5. Paval Madari, sin 1, ki 1, konj 1, krava 1, june 1, svinja 2, jutro penice 1, jutro zobi 1, vozov sijena 3. Marko Keevi, ki 1, krava 1, june 1, svinja 2, konice 2, jutara penice 1, voz sijena 1. MihoKeseri, kil, voli, krava 1, svinja 1, konica 1, jutro penice 1. tipan Lapori, keri 2, voz sijena 1. Paval Harkei, sin 1, vol 1, krava 1, jutro penice 0.5. Maro Sebeli, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 5, svinja 2, konica 2, kopa vinograda 8, jutro jema 0.5, vozova sijena 2. Mihat Keeri, keri 2, voli, krava 1, june 1, svinja 5, konica 2, jutro penice 1.5, voz sijena 1 Mato Keeri, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 3, konica 2, kopa vinograda 1, juta penice 2, voz sijena 1.5. Ivan Keeri, krava 1, june 1, svinja 3, jutro penice 1, voz sijena 1.5. Petar Svii, ki 1, krava 1, june 1, svinja 2, jutro penice 0.5, voz sijena 1. Juro Jankovi, sin 1, krava l,june,l, svinja 2, voz sijena 1. Ilia Dekani, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3, jutro zo 1, vozova sijena 3. Martin Habianovi, sin 1, krava 1, june 1, svinja 3, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijen 3, najamnik 1. Ivan Gliveti, sinova 2, vol 1, Icrava 1, svinja 4, konica 2, jutara penice 4, jutara zobi 1, vozo sijena 4, najamnik 1. Ninko Midrovinec, sin 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 3, kopaa vinograda 3, vozova sije 2, najamnik 1. Ukupno: sinova 21, keri 22, konja 21, volova 23, krava 32, junadi 45, ovaca i koza 10, svinja 116, konica 31, kopaa vinograda 42.5, jutara penice 77.5, jutara jema 13, jutara zobi 18, vozova sijena 74.5, najamnika 17.

2) Ovi gorepobiljeeni stanovnici dragovoljno prihvaaju graniarski nain ivota. Osobno nazoni Luka Rakovi, Mihal Magi i Ivan Jurainovi, nakon prisege, ispitivani po tokama, rekli su: Ovi graniarski stanovnici, zbog manjka radne stoke, ne mogu potpuno obraivati svoje seosko gospodarstvo, te ne trae susjedno zemljite. Oni ovaj posjed batine od svojih prea i koriste ga osmanskog vremena sve do sada, bez ikakve komorske dodjele i doznake, i do sada nisu plaal poreza ni nameta na zemlju. Gospodin pukovnik Giba i asnici narodne vojske djelitelji su pravde u svim sporovima ovim graninim stanovnicima a tu slubu vre besplatno. Stanovnici ovog posjeda plaali su 1696. i 1697. g. vojnicu, skupa s cijelim vojvodstvom, svaki prema svom imovnom stanju. Gotovo svake godine, kao namete u naravi, morali su izdravati sad dva carska, sad dva narodna vojnika; svakome od carskih vojnika morali su mjeseno plaati po florina, a narodne vojnike samo izdravati na hrani. U vrijeme gradnje brodske tvrave stanovnici ovoga sela bili su prisiljeni nasjei i dovui 600 hvata drva za loenje bez kruha ili bilo kakve novane naknade. A, isto tako, morali su zapovjedniku otoia svake godine besplatno pribaviti 100 vozova sijena. Ovi graniarski stanovnici, za utvrivanje brodske tvrave, morali su besplatno nasjei i dovu 4000 veih palisada. Za obavljene poslove nita im nije plaano. O autoru komorske gospodarske zapreke stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo je mjesto u ravnici pored ivopisnog potoka zvanog Bukovac2. Selo se zove Sie3. Udaljeno je od Kobaa pola milje, od Osijeka 10 a odPetrovaradina 25 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 30 malih prikladnih kuica sagraenih od drveta, pokrivenih daskom. Imaju dva cijel narodna selita. Ovaj posjed prostire se oko jednu ugarsku milju uokolo. Na istoku dotie selo Luane, na zapadu selo Stivicu, na jugu Svinjar (Davor), na sjeveru selo Lipovac. Granice mu dopiru: na istoku Koba, na zapadu Gradiku, na jugu Banja Luku, na sjeveru Poegu. Selo posjeduje oko 220jutara oranica i neobraene zemlje, koja je zbog izlijevanja Save esto upropatena. Rtova poloenih u ravnici ima oko 5 jutara, a dobro odravanih sjenokoa oko 80 jutara. Suma hrastvih, zelenike i vrbovih, za loenje a ujedno iza gradnju, ima oko 50 jutara. Blizu sela nalazi se dobro pokrivena crlcva 5v. Marije Magdalene, pokornice. Vodenice ne nijedne. Ima oko 25 jutara ironosnih ali neplodnih hrastovih uma pa su zbog toga osloboene irovine. Kao ribnjakimaju susjednu mlaku, zvanu Crnak, u kojoj love ribe i kornjae. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Husaim-beg, gradiki zapovjednik, komu su stanovnic svake kue, kao naknadu, godinje plaali po 60 denara, po tri dana su radili, a na svaku svinju morali su plaati po jedan denar. Istom osmanskom gospodaru davali su svake godine desetinu kako od vina tako i od dmgih proizvoda na koje se ona odnosila. Osmanskom caru kao porez morala je svaka kua godinje davati po 70 denara te vriti tekue poslove na 'granicu Njegovu Velianstvu, osim spomenutih nameta to ih je odredio i naplatio zapovjednik Josip Juraj Schlitenbuch te osim stalne vojnike slube koju besplatno vre, do sada drugo nita ni plaali

Danas sc zove Sianski potok. -1 U izvorniku stoji: Szccs (1698), Sziclic (1730), Sziczc (1760).

Upitani za sve ove toke, skupno i posebno, dobrovoljno su ih potvrdili. b. Nakon velikih pokreta puanstva tijekom bekog rata, u Sie su franjevci premjestili sjedite upe koje je ranije bilo u Ratkovom Potoku (Ratkovici), a upna crkva, slubeno je bila kamena crkva Roenja BDM u selu Dubovcu. Matine knjige upe sauvane su od 1725. pod naslovom: "Ova knjiga pripada sianskoj upi, tj. crkvi Roenje BDM u Dubovcu", a upnik je bio fra Andrija Guterovi. Meutim, u Siu je ve oko 1708. sagraan upni dom. Izvjee 1730. spominje drvenu kapelu posveenu sv. Stjepanu kralju, a od 1734. navodi se daje kapela posveena sv. Klari, sa svim misnim priborom. Selo je 1730. imalo 140 kat. kua, a sianskoj upi pripadala su sela: Dubovac, Lipovac, Dragovci, Vrbova, tivica, Komarnica, Seoci, Batrina, Pavlovci i krabutnik4, a sluili su je fra Andrija Guterovi i fra imun iz Straemana. God. 1734. Martin Radievi bio je vojvoda sela, a Mato tabi, kapetan iz sela.5 U drugom izvjeu (1746.) kapela je imala dva zvona. U selu je sagraena jo jedna kapela u ast sv. Ladislava. Sie je tada imalo oko 70 kua, a upu su sluili fra Stjepan Mati i fra Andrija Kuloilovi.e Pohoditelj upa bio je u Velikom Siu 9. veljae 1758. Tu je bila kapela sv. Stjepana, kralja, dimenzija oko 13x8 m, sa zvonom oko 12 kg. Fra Marko Oraanovi, zadnji upnik franjevac, predao je 15.IX.1754. upu 42-godinjem svjetovnom sveeniku vl. Josipu Horvatu, rodom iz Samobora.7 God. 1760. Sie je imalo 81 kuu, 173 obitelji i 805 katolika. Kuedomaini su bili: Lovro Apeti (2,11), Mijo Apeti (1,5), Josip Banovi (2,12), Ivan Bari (2,7), Luka Bazdanovi (1,5), Marko Bazdanovi (1,7), Tomo Berali (3,12), Luka Buneki (4,19), Ivan Cvili (2,6), Tomo Cvili (2,12), Ilija vori (1,7), Juro vori (4,18), Ilija upi (6,25), Tomo Droi (3,14), Pavao Burdali (4,11), Luka Glavii (4,20), Augustin Grabri (1,6), Franjo Grabri (3,12), Ilija Jankovi (2,9), Franjo Jankovi (1,4), Luka Jankovi (3,12), Filip Jankovi (2,11), Kata Ivankovi (-,2), Josip Ivankovi (4,13), Luka Ivankovi (1,5); Marko Jurii (3,10), Pavao Jurii (2,10), Marko Kalovi (2,6), Matija Kalovi (1,5), Anto Kasapovi (2,9), Juro Kasapovi (2,13), Marko Kasapovi (1,3), Bla Kelakovi (1,6), Bla Kelakovi (1,6), Grgo Kelakovi (1,6), Josip Kelakovi (3,11), Luka Kelakovi (2,5), Tomo Kelakovi (2,5), Andrija Keeri (1,7), Grgo Keeri (3,12), Marko Keeri (3,10), Martin Keeri (5,26), Matija Keeri (3,12), Mijo Keeri (1,6), Petar Keeri (2,5), Stanko Keeri (1.6), Antun Kojanovi (2,12), Stjepan Keeri (1,11), Pavao Keremanovi (1,4), Bla Kojanovi (2.15), Pavao Kojanovi (4,16), Franjo Kovaevi (2,8), Juro Kovaevi (1,5), Luka Kovaevi (2.16), Nikola Zapuri (2,5), Ivan Makovi (2,7), Matija Madari (3,10), Tomo Madari (1,5), Josip Mauvrovi (1,6) Margarita Mili (1,1), Josip Pauevi (2,9), Matijai'Pauevi (2,11), imo Poceni (1,10), Pavao Rakovi (2,11), Karlo ebeli (2,1.1), Josip ebeli (2,19), Matija ebeli (2.7), Stanko ebeli (4,19), Stjepan ebeli (3,17), Marin ivkovi (3,20), Matija ivkovi (4,22), Luka tabi (2,8), Antun Smii (3,13), Juro Smii (3,13), Ivan Smii (1,8), Ana Svanulovi (1,3), Matija Svanulovi (3,14), Marin Tomi (2,5), Matija Tomi (1,3), Vinko Vidoi (2,8) i Adam Vraki (2,9). God. 1769. Sie je imalo 77 kua, 169 obitelji i 813 katolika.

krabutnik jc selo u Poekoj gori jugozapadno od Poege te pripada Poekoj upaniji. God. 1730. imalo jc 5 kat. kua. Na ruevinama crkvc sv. Katarine, na groblju, bila jc drvena kapela gdje jc sluena misa na spomenutu sveticu. Poslije je scio pripalo Poegi pa upi Gornji Lipovac. God. 1837. imalo jc 26 katolika i 109 pravoslavaca. Usp. Schematismus cleri (1837), 52. 5 Usp. NAZ Prot. 29/1, 74; Sran (1995), 65-67, 15 Usp. NAZ Prot. 29/1, 111-113; Kolari (1977), 79-94. 7 Usp. NAZ Prot. 30/11, 334-348. K Usp. NAZ Prot. popis, kut. 89, 108-110; 32/IV, 179.

O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Potok je Vrutak kod sela premoen drvenim mostom..., ljeti esto potpuno presui. uma Veliki lug u ovdanjem je podruju obrasla rijetkim drveem srednje visine, a mjestimino gustim grmljem, i odavde nema nikakav drugi prolaz, osim prolaza za Priac. (...) Crkva u selu drvene je grae."9 Oko god. 1800. Sie je imalo kapelu sv. Stjepana i 771 stanovnika,1 1837.679,111857.605, 1890. 617,1931. 770,1953. 75712 a 1991. 454 stanovnika.. 14.11. SREDNJI LIPOVAC Naselje se nalazi u poekom gorju 21 km istono od Nove Gradike, 6 km sjeverno od Nove Kapela na putu u smjeru Poege. U srednjem vijeku cijeli lipovaki posjed pripadao je Poegi jer se nalazio na putu to je taj grad povezivao s Posavinom. Nazivao se Orljavica. Spominje se 1443., 1444. te 1500-1506. god.1 U osmansko doba kraj je bio u sastavu upe Ratkov Potok.2 Crkva sv. Luke spominje se 1660. god.3 U komorskom popisu 1698. Lipovac se spominje, ali nije opisan.4 God. 1730. Lipovac, sa svim zaseocima, imao je 100 katolikih kua, kamenu crkvu sv. Luke i osam drugih malih kapela. U sljedeem kanonskom pohodu (1746.) naselje je imalo 72 kue.4" Pred ulazom u Srednji Lipovac, na breuljku, s desne strane puta u smjeru Poege, "u selu Didovi, drugaije Lipovac", nalazila se ranije spomenuta kamena crkva sv. Luke, apostola, pokrivena daskom s dvije slike sv. Luke na platnu. Oko nje je bilo groblje. Ono je bilo sredinje sastajalite puanstva cijelog Lipovca. Imala je dva zvona, jedno od oko 60, a drugo od oko 45 kg. Izvjee 1758. spominje kapelu, koja je neko bila sazidana od kamena gotovo u kvadratinu obliku, a sada je opet obnovljena, s jednim lijepo ukraenim kamenim oltarom sv. Luke. Bila je potpoena i pokrivena daskom. Oko nje je bilo groblje u koje se sahranjivalo "devet zaselaka koji se zajedno nazivaju Lipovac". U zaseoku Fiskovi5 (Fikovi) Mala bila je drvena kapela sa slikom sv. Ane koja je tu prenesena iz upne crkve. Uz kapelu je bilo zvono od oko 12 kg. U Hergovi Maloj bila je kapela sv. Jelene, a u Feri Maloj kapela sv. Trojstva. U popisu 1760. na podruju Lipovca - osim ranije spomenutih uanja (Donjeg Lipovca) i Matievca (Gornjeg Lipovca) - bili su sljedei zaseoci: ikardi Mala6 imala je 9 kua, 24 obitelji i 132 stanovnika. Kuedomaini su bili: Marin Beni (1,7), Franjo ikardi (3,20), Marko ikardi (3,15), Luka ikardi (4,25), Andrija Galovi (1,6), Filip Galovi (-3), Matija Galovi (2.9), Nikola Galovi (3,16), Tomo Mladinovi (7,31). U Bogdanovi Maloj - u ranijem izvjeu (1758) ona je bila podijeljena na Bogdanovi, Beni i Jeli Malu - bile su 22 kue, 38 obitelji i 214 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ivan Bogdanovi (2,10), imo Bogdanovi (2,12), Marin Bogdanovi (2,10), Antun Bogdanovi
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 144s. '" Usp. NAZ Prot. 213, 270. 11 Usp. Schematismus eteri (1837), 51. 12 Usp. Koreni (1979), 422. 1 Usp. Csanki (1894), 416; Bosendorfer (1994), 143. U izvorima stoji Upancz (1443), Lypoucz (1444), Lipovacz i Lypovacz (1698). 2 Usp. Buturac (1970), 36. ' Usp. Smiiklas (1891), 9. 4 Usp. Mauran (1988), 210, 217, 222. 4il Usp. NAZ Prot. 29/1, 74, 112. 5 U izvjeima 1761. i 1765. stoji Fichkovich i da je crkvenjak Marko Fikovi. h Mala je rije nastala od turske rijei mahala u govorima u kojima se h ne izgovara, u smislu zaselak, to jc u izvorniku i istaknuto "Mala scu vicus".
9

(4.17), Nikola Bogdanovi (1,7), Grgo Budakovi (5,25), Josip Beni (4,23), Juro Beni (-,1), Mijo Beni (-,6), Ivan Beni (1,3), Ivan Beni (4,21), Anto Ivkovi (1,7), Ivan Ivkovi (1,2), Grgo Ivkovi (1,7), Juro Ivkovi (1,6), Antun Ivkovi (2,9), Matija Jeli (3,14), Marin Jeli (2,17), Jakov Jeli (-,2), Grgo Jeli (1,6), Martin Jeli (1,4), Grgo Jeli (1,5). Fikovi Mala imala je 10 kua, 22 obitelji i 141 stanovnika. Kuedomaini su bili: Juro Fikovi (4,29), Andrija Fikovi (2,12), Ilija Kolundi (2,16), Andrija Miki (2,15), Marin Maroevi (4,23), Josip Miki (1,5), Luka Miki (2,8), Marko Miki (1,7), Luka Miki (1,6), imo Tkalevi (3,20). Diedovi Mala imala je 19 kua, 32 obitelji i 188 stanovnika. Kuedomaini su bili: Luka oli (2,18), Juro Diedovi (1,4), Marko Diedovi (2,11), Josip Diedovi (3,19), Marin Diedovi (2,4), Augustin Diedovi (2,12), Tomo Diedovi (2,8), Bla Kerepi (1,4), Pavao Kerepi (1,5), Tomo Kerepi (2,5), Ivan Kerepi (3,14), Andrija Kneevi (1,11), Grgo Kneevi (-,7), Matija Kneevi (2,4), Tomo Kneevi (1,9), Ana Marievi (-,2), Petar Marievi (3,15), Matija Marievi (3,20), Grgo Vojvodi (2,16). Hergovi Mala imala je 10 kua, 23 obitelji i 123 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ivan Bonjakovi (1,2), Josip Hergovi (1,5), Bartol Hergovi (2,6), Grgo Hergovi (3,15), Antun Hergovi (2,12), Filip Pavi (4,21), Demeter Pavi (421), Ivan ari (1,5), Andrija ari (3,16), Grgo imunovi (2,20). Feri Mala imala je 9 kua, 21 obitelj i 84 stanovnika. Kuedomaini su bili: Josip Berki (4.18), imo Deni (3,10), Lovro Feri (2,6), Antun Feri (1,3), Josip Feri (2,9); Matija Feri (3,13), Ivan Petrievi (1,5), Anto Petrievi (4,16), Franjo Petrievi (1,4). U Glavi Maloj bilo je 8 kua, 15 obitelji i 85 stanovnika. Kuedomaini su bili: Aleksandar Belovari (1,2), Andrija Benaki (-,7), Antun Benaki (2,13), Ivan Benaki (1,6), Juro Ljubi (4,26), Anto vedi (1,7), Ivan vedi (2,6), Marko Vukoi (4,18).7 Daje Lipovac, sa svojima zaseocima, bio gusto naseljen, svjedoi izvjee iz 1769. kad je u selu bilo 137 katolikih kua, 244 obitelji i 1418 katolika." U opisu sela, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Ovo selo lei u dolini na potoku Brajnovac, koje nastaje u ovdanjem gorju iz razliitih izvora kojima se voda sjedinjuje... Taj potok i ostali mali potoci ovog okruga izlijevaju se, za iznimno jakih kia nabujaju i preplave svoje doline; te poplave zbog strmih snanih vodopada u selu esto uzrokuju velike tete, iako rijetko kad traju vie od devet sati, a najvie dvanaest sati. Selom dominiraju sa svih strana oblinje uzvisine, a s golog uzvienja brda Kalca prua se dobar pogled na cijelu ravnicu. Meutim, brda Para, Gaj i Grozniavac mnogo su visa od tog brijega, ali budui da su pokrivena mjeovitim drveem, na mjestima i rijetko rasporeenim, s tih se brda ne prua nikakav pogled. (...) Crkva sv. Luke na breuljku izvan sela izgraena je od kamena."y Oko god. 1800. Srednji Lipovac je imao 528 stanovnika,101837.488,11 1857.463,1890.558, 1931. 698,1953. 784,:12 a 1991. 487 stanovnika.

7 s 9

Usp. NAZ Prot. 30/11, 338-348; popis, kut. 89,116-119. Usp. NAZ Prot. 31/111, lOOs; 32/IV, 179. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 126s. ,u Usp. NAZ Prot. 213, 274. " Usp. Schematismus cleii (1937), 52. Usp. Koreni (1979), 422.

14.12. STARAKAPELA Selo je smjeteno u poekom gorju 24 km istono od l4ove Gradike, 7 km sjeveroistono od Nove Kapele na odvojku puta iz Donjeg Lipovca. Ne spominje se u starim izvorima. U upnim maticama 1735. susreemo "antiqua Capela", a 1741. "Capela vetera". Iz konteksta se nasluuje da je bila ivotno vezana s Pavlovcima i lipovakim zaseocima jer se ba, u izvjeu 1758., uz njih i spominje. Te je godine selo imalo kapelu sv. Marka. Nova kapela Gospodinova Uzaaa sagraena je 1860. god. God. 1760. Stara Kapela imala je 13 kua 30 obitelji i 167 stanovnika. Kuedomaini su bili: Martin Abgari (3,15), Antun Kplesari (2,9), Ivan Kolesari (1,5), imo Fernai (3,11), Matija Fernai (3,21), Pavao Fernai (1,13), Marin Fernai (2,9), Marko Fernai (2,9), Juro Fernai (5,34), Antun Tuci (3,17), Matija Tuci (2,9), Josip Tuci (1,6), Ivan Tuci (2,9),' a 1769. ubrojena je, ini se, opet meu zaseoke mnogoljudnog Lipovca. Uz vojni zemljovid iz 1780. o Staroj Kapeli pie: "Selo se nalazi na uskom povienom terenu ovoga kraja, na izvoru koji presui za ovdanjih vruih ljeta. Nije prohodna dolina kojom se istok tog izvora slije u ravna polja izmeu Dragovaca i Ratkovice do ua na spomenutim poljima... uma izmeu ovdanjega kraja i Dragovaca obrasla je mjeovitim, visokim i srednje visokim stablima, najveim dijelom proraslim gustim grmljem... Brdo Hrani najvie je od svih oblinjih brda koja dominiraju selom sa svih strana."2 Oko 1800. Stara Kapela je imala 126 stanovnika,31837. 164,4 1857. 158, 1890. 122,1931. 170,1953.164,5 a 1991. 38 stanovnika.

1 Usp. NAZ Prot. 30/11, 345, 348; 3l/III, 93, 101; popis, kut. 89,120; Kolari (1977), 82,103. U izvorima stoji: Sztara Kapella, Starakapella. Selu su pribrojane i tri kue iz sela Ratkovice: Anto Deakovi (1,11), Martin Jurii (4,24) i Marin Matievi (2,9). 2 HNTZ, Gradilca pukovnija (1999), 157. 5 Usp. NAZ Prot, 213, 274. 4 Usp. Schematismus cleii (1837), 52. 5 Usp. Koreni (1979), 422.

XV. OPINA OKUANI

15.1. BENKOVAC Naselje se nalazi 5 km sjeverno od Okuana, na regionalnom putu u smjeru Pakraca s desne strane rjeice Slobotine.1 Spominje se 1599. meu selima iz kojih je general Herberstein odveo graniare u okolicu Ivania.2 U vrijeme bekog rata raselio se vei dio stanovnitva, ali se poslije doselilo novo, uglavnom iz Bosne. Selo se ne spominje u komorskom popisu 1698., ali se spominje u popisu 1702. premda ni tu nije obraeno.3 Budui daje puanstvo bilo pravoslavne vjeroispovijedi, kanonski ga pohoditelji nisu zabiljeili. O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Benkovac lei u prostranoj dolini, prohodnoj^po prolaznim putovima, na rijeci Slobotini; ona tee nedaleko od sela... Za jakih kia i u proljee kad se snijeg naglo otopi, preplavi svu dolinu, ali samo kratko... U selu se nalaze dva izvora pitke vode, koja je, kao i rijena voda, zdrava za ljude. uma na brijegu Milinovaka visoka je i iroka, s mjeovitim, srednje visokim drveem. Brijeg aska glavica, na padini obrastao grmljem, i to osobito u pravcu doline Dabrovac na suprotnoj strani, dominira nad ovostranim dolinskim breuljcima. (...) Seoska crkva sv. Ivana izgraena je od drveta."4 God. 1759. Benkovac je imao 22,1779. 24,1809. 26, a 1839. 26 pravoslavnih kua.5 God. 1857. selo je imalo 215,1890.307,1921.400,1953.278,6 a 1991.189 stanovnika. 15.2. BIJELA STIJENA Naselje se nalazi na obroncima Psunja 17 km sjeverozapadno od Nove Gradike, a 9 km sjeverno od Okuana na putu u smjeru Pakraca. U srednjem vijeku Bijela Stijena bila je veliki vlastelinski posjed koji je u poetku XIII. st. organiziralo pleme Tiboldovo. Oni su od kralja dobili mnogo zemlje na podurju izmeu Pakre
1 2 3 4 s 6

Neko vrijeme biljeeno jc kao Benkovac okuanski. Usp. Pavii (1953), 213. Usp. Smiiklas (1891), 266s. Tu stoji: Bcnckovach i Benkovacz (1702). HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 82s. Usp. Spomenica (1930), 213. U Schematismus eleri (1929), 50, stoji da selo ima 384 pravoslavaca i 15 katolika. Usp. Koreni (1979), 421.

i Save. Najznatniji im je posjed bio Svetaje, po kojemu je jedna grana toga plemena i nazvana Svetaki, Bjelostjensko vlastelinstvo prostiralo se preko rjeice Slobotine, bilo je gusto naseljeno, te je osim bogatog podgraa u poetku XVI. st. imalo jo 80 podrunih sela. U samoj Bijeloj Stijeni bila je izgraena utvrda koja je u starim dokumentima poznata pod maarksim imenom Ferjerko, to znai bijela stijena. U predgrau je bila crkva sv. Barbare. Tu je, u srednjem vijeku, bilo i sjedite opatije koja je pripadala templarima a poslije ivanovcima^Vranskom prioratu). Poetkom XVI. st. franjevci su, uz pomo Franje Berilavia - koji je u to vrijeme bio posjednik Bijele Stijene - podigli prostran samostan u Dvoriu. Osim Podgrada trgovako-obrtniki znaaj dobilo je i to Dvorite, koje je bilo sredite gusto naseljenog kraja/Trgovite je branila utvrda koja je bila sagraena na oblinjem breuljku. , / Kad su Osmanlije 1536. osvojili slavonsku Posavinu, bjegunci iz Gradike naselili su se na bjelostijensko vlastelinstvo. U to vrijeme hrvatski ban Petar Keglovi bio je vlasnik bjelostjenske tvrave i branio ju je do 1540. kad je hrvatska ratna obrana napustila tvravu. Osmanlije su je osvojili 1543. god. Hrvatsko puanstvo raseljavalo se u dva smjera, prema Madarskoj, i u zapadnije hrvatske krajeve gdje se naseljenici susreu pod imenom Belostenac. Osmanlije su obnovili utvrdu u Bijeloj Stijeni i na pusto bjelostjensko vlastelinstvo naselili muslimane. Tu su osnovali nahiju, koja se prvi put spominje 1565., a drugi put 1660., kad je pripadala cernikom kadiluku. Bjelostjensko podruje pripadalo je cernikom sandaku a tvrava je imala stalnu posadu. Na ostali pusti prostor Osmanlije su naselili pedesetak vlakih kua, koji su sluile u martolokim odredima, vrei strau po brdima prema potoku Ilovi. Muslimani su mjesto zvali, u ikavskom narjeju, Bila Stina a pred beki rat imala je oko sto kua. Tijekom borbi u Slavoniji 1687.-91. muslimani su pobjegli u susjednu Bosnu, pravoslavci su preli na podruje Hrvatske, odakle su se neki poslije vratili na svoja stara selita, a tu su jo doselili i novi pravoslavci iz Bosne. Slino se dogodilo i s neto katolika. Kad su konano oko 1692. Osmanlije istjerani iz tog kraja, poelo je novo naseljavanje bjelostijenskog podruja. Doseljenici su bili uglavnom iz Bosne i to obje vjeroispovijedi. I danas se naziru tragovi triju bjelostjenskih kula.1 U komorskom popisu 1698. selo je opisano po naslovom "Opis kule Bela Stena". a. 2 1) Imena stanovnika: Frano Stari Jano, voivoda, brat 1, sinova 2, ki 1, konja 2, volova 3, junadi 4, svinja 1, konic kopaa vinograda 8, jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutara zobi 3, jutara prosa 2, vozova sijena Nikula Bonjak, ki 1, konj 1, vol 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutro zobi 1.5, jutara prosa 6, vozova sijena 2, neobraene zemlje 2 jutra. Ivan Bonjak, sinova 2, vol 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2 jutro zobi 1, jutara prosa 2. Ilia Pipanovi, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra. Bozo Radinovi, vol 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro zobi 0.5, jutro pros 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 2 jutra. Milisav Sivkovi, ki 1, vol 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro penice 1 jutro zobi 1, jutara prosa 6, neobraene zemlje 2 jutra. Radoi Liki, sinova 3, vol 1, june 1, svinja 1, konica 4, kopaa vinograda 4, jutara penice 2, jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2.
1 Usp. Hrvatska enciklopedija, II, Zageb, 1941, 53 ls; abanovi (1982), 224. Evlija clcbi 1660. biljei: "Grad se nalazi u umovitom kraju, a sagraen jc od tvrdog materijala u obliku etverokuta. U gradu sc nalazi kapetan, sto sedamdeset vojnika posade, jedna damija i ambar. Drugim graevinama nema traga. Samo ovaj grad pripada gradu Cerniku." elcbi (1967), 232. 2 Mauran (1988), 524-526. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku: "Bcllasztena aliter Pallcstina" (1698), Billa Sztina (1760).

Duka Ratkovi, brat 1, sinova 3, vol 1, june 1, svinja 6, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, jutro jema 0.5, jutro zobi 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 2. Vuiko Vukovi, brat 1, sin 1, konj 1, vol i, krava 2, june 1, ovaca i koza 10, jutara penice 2, jut zobi 1, jutara prosa 3, vozova sijena 5, neobraene zemlje 4 jutra. bozo Delianovi, brat 1, sinova 2, voli, krava l,june 1, jutara penice 3, jutro jema 1, jutara prosa 3, vozova sijena 4. Mirosav Pri, krava 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutr prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 4 jutra. Stanko Sunar, sinova 2, vol 1, Icrava 1, june 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro penice jutro zobi 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 2. Dragi Bonjalc, brat 1, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, jutro pros 1, vozova sijena 2. Gregorije Markovi, sinova 2, keri 4, konj 1, vol 1 krava 2, june 1 svinja 1, konica 2, kopa vinograda 2, jutara penice 3, jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra Nikola Lonar, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 4, svinja 1, konica 2, kopa vinograda 2, jutara penice 2, jutro zobi I, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutar Tomas Tomi, sin 1, krava 1, ovca 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro penice jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara. Radonja Hromevi, brat 1, ovaca 2, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 6 jutara. Janko Raduovi, sinova 3, june 1, svinja 2, jutro penice 1, jutro zobi 0.5, jutro prosa 0.5, vozov sijena 2. Mileta Adamovi, brat 1, sinova 2, ki 1, ovaca 2, konica 1, kopa vinograda 1, jutro penice jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 6 jutara. Markus Dobriovi, brae 2, sinova 3, keri 3, ovaca 4, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda jutro penice 1, jutro prosa 1, volova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara. Vukmir Terzi, .brata 3, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 7, svinja 1, kopaa vinog)3, jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra. Jovan Vukovi, brata 2, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca 4, svinja 1, jutara peni 2, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 3 jutra. Vuko Jakobovi, brata 3, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 14, svinja 2 kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 3 jutra. Subota Pudmirovi, brat 1, sinova 2, vol 1, krava 2, junadi 3, ovaca 4, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutara prosa 3, vozova sijena 3, neobraene zemlje 4 jutra. Toma Makarovi, kopaa vinograda 3, jutara prosa 7. Sijede Bosanci: Jovo Marinovi, sin 1, krava 2, june 1, ovaca 3, s\nnja 1, konica 2, jutara penice 2, jutara prosa 3, neobraene zemlje 3 jutra. Mihalj Bonjak, krava 1, june 1, svinja 3, vozova sijena 2. Ilia Bari, krava 1, jutro penice 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 2 jutra. Jandro Bonjak, sinova 2, ki 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutara prosa 2. Vida Bonjak, vol 1, krava 1, june 1, neobraene zemlje 3 jutra. Pavel Bonjak, krava 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara prosa 3. Ukupno: brae 18, sinova 36, keri 15, konja 9, volova 21, krava 23, junadi 33, ovaca i koza 5 svinja 32, konica 41, kopaa vinograda 50, jutara penice 41, jutara jema 2.5, jutara zobi 14.5, jutara prosa 62, vozova sijena 56, neobraene zemlje 71 jutro. 2) Ovo mjesto u osmansko doba bijae njihova obrambena kula, udaljena od Poege prema zapadu cijeli dan hoda, od Gradike prema sjevem tri sata hoda.

Ovo je mjesto nastanjavala osmanlijska posada, a sada tu borave veim dijelom katolici a djelomice i pravoslavci. Imaju skromne kuice. Za selita ne mogu znati budui da ovdje nema nazonog nijednog domorodca. Nakon zauzea ovih krajeva nije vrena nikakva razdjelba. Njihov teritorij, stjenj brdima, prostire se pola sata hoda u duljinu i irinu. Mee su mu: na istok do planina Psunja i izv voe Oreec, na jug selo aprginci do mee oranice zvane Brekinja i druge mee Magoriin bro tree mee Stara reka, etvrte mee potoka Mileevac, zatim ide na mjesto zvano Staro selie, jug i zapad na meu zvanu Potopcino kuim, na zapad selo Golei do mee Duboki potok, na sjever Brezani do mee Veliki ozkorac, onda prema istoku mea dopire do potoka Lakat i drug mee zvane Korlat, odatle na Stari breg i Kameniti put k brijegu Vilinsko brdo. U prigorju ima oko 150 jutara neplodnih oranica, 50 kopaa vinograda, 100 jutara sjenokoa Mijeane ume za loenje, djelomice iironosna stabla, prostiru se na oko 400jutara. Na visokom brdu nalazi se kamena kula posve poruena, djelomice postoje samo ostaci. Ispod nje je, u dolini, s istone strane, osrednja zidana crkva do temelja poruena, od koje djelomice im ostaci, posveena sv. Barbari. Ima sedam vodenica na potoku zvanom Raiki, a svaka od njih kroz dan i no moe samljeti oko 80 kg ita. Svaka od njih godinje plaa 12 denara poreza. Budu da je ovo mjesto pod osmanskom vlau bilo prethodnica osmanslce obrane, nakon zauzimanja ovoga kraja, nisu davali nita osim sluenja vojske i nameta koji su istaknuti u opem opisu pobiljeenu u selu Medari, i zato o ostalim tokama nemam biljeaka. Postoje tekoe glede mee ovog teritorija. Naime, kako su vojvode sobockog vojvodstva o starine i pod osmanskom vlau za se osvojiti ove zemlje do spomenute kule, u velikoj su muci stanovnici ovog mjesta Bele Stene izjaviti, ako zemlju ne mogu ponovno posjedovati, ne mogu ostati na ovom mjestu zbog oskudna zemljita. b. U popisu 1702. Bijela Stijena je ovako opisana: 1) Imena stanovnika: Nikola Palkovi, Ilia Pipalovi, Milia ivkovi, Jura Vukovi, And uk, Anton Miloovi, FranioAndraovic, VitJatovi, Ivanato, Nikola Lonar, Boo Prikosav Jovan Radoovic. 2) Posjeduju: selita 6.25, oenjene brae 3, oenjenih sinova 2, konja 9, drjebadi 9, volova junadi 3, krava 22, teladi 33, ovaca, koza, janjadi 37, svinja 1, konica 14, kopaa vinograda zasijanih jutara: penice i rai 16, jema i zobi 8.5, prosa 14, kukuruza 15, kosaca livada 14. 3) Selo Bijela Stijena smjeteno je u gorju. Tvrava na breuljku srutena je i ruevina stri. D je carska vojska osvajala Gradiku, Osmanlije - koji su oko ove tvrave nastanjivati 20 kua pobjegli su preko Save. Pakrac je dva i pol sata od nje prema sjeveru, a Gradika dva i pol sata prema jugu. Mee su mu: sa zapada selo Gole, sa sjevera Ljetani, s istoka Bobare, s juga Trnakovac i Benkovac. Kad su Osmanlije pobjegli preko Save, ovo je mjesto ostalo osam godina pusto. Naime, samo su Osmanlije nastanjavati ovo mjesto. Prije devet godina doli su ovamo iz Bosne sadanji stanovnic i nastaniti se i to, devet katolikih kua i tri kue grkog vjerozakona. O kranskom gospodaru zemlje, nita ne znaju. Imaju 160 jutara oranica, 20 sjenokoa, obilje panjaka, u vinogradima i vrtovima voa, novih vinograda imaju 26 kopaa, malu vodenicu na potoku Raaka. Diva uzimaju iz velikih uma Gdgovac sa susjednog zemljita. Selo pripada carskoj blagajni. N.B. Sadanji stanovnici na pograninom gradikom podruju oru njive i kose sijeno. Ta zeml pripadala je ovom selu. Dok je prije etiri godine komisija postavljala mee, njihova polja i livade dole su pod granicu. Prije dvije godine bilo je 20 kua, sad su se ve iz osam kua sve porodice raselile u druga mjesta.3
-1 Smiiklas (1891), 266. Prijevod s latinskog jezika.

c. U Bijeloj Stijeni 1734. bilo je 6,1759.9,1779.9, a 1839.6 pravoslavnih kua.4 God 1760. u selu je bilo 13 katolikih kua, 24 obitelji i 116 katolika. Kuedomaini su bili: Bla Pipalovi (2,8), Ivan Kuri (3,13), Nikola Pipalovi (1,8), Marko Pipalovi (2,15), Marin Vidovi (3,15), Marko Vidovi (1,7), Josip Vidovi (1,3), Ivan Pipalovi (3,12), Anto Kovai (3,13), Marko Pipalovi (1,4), Grgo Paukovi (2,7), Marko ukovi (1,5), Mijo imi (1,6)5. O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Mali potok Gakovac, koji izvire izmeu ovdanjega kraja i gornjeg dijela sela Golei iz ljeti suhog izvora, ima pitku vodu i svugdje je prijelazan. uma izmeu sela i doline Rogoljice obrasla je mjeovitim i rijetkim drveem srednje visine. Brdo Rudera dominira nad selom i njegovim oblinjim krajobrazom. (...) U selu se nalazi zidani asniki stan, a od njega se prua pogled na prolazni put."6 God. 1857. Bijela Stijena imala je 186, 1890. 198, 1931. 237, 1953. 194,7 a 1991. 50 stanovnika. 15.3. BOBARE Selo se nalazi na zapadnim obroncima Psunja, s lijeve strane raakog potoka, 15 km sjeverozapadno od Nove Gradike, a 10 km sjeverno od Okuana. Nakon 1691. u Bobare su se doselili bosanski pravoslavci.1 God. 1702. opisani su skupa s Ljetanima.2 Bobare su 1734. imale 7,1759.8,1779.8,1809.8, i 1839.8 pravoslavnih kua.3 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Bobarama pie: "To malo selo lei ispod umskog gorja Psunj, na jednom malom nevanom potoku, koji vodi iz jednog izvora iz spomenute ume i na pola sata od sela utjee u potok Raaku. uma u pravcu doline Raake visoka je, mjestimino gusto prorasla te presjecana dolinom Otavski, koja se tu prostire."4 God. 1857. imale su 107,1890.151,1931.170,1953.162,5 a 1991. 78 stanovnika. 15.4. BODEGRAJ

Naselje se nalazi na regionalnom cesti od Okuana u smjeru Novske, 15 km zapadno od Nove Gradike. Danas je praktiki spojeno s Okuanima. Predmnijeva se daje nakon izgona Osmanlija, u selu ostalo neto stanovnitva, ali je glavnina ipak doselila poslije. U komorskom popisu 1698. Bodegraj je ovako opisan: a} 1) Imena stanovnika: Grubea Mazilin, brata 2, konja 2, volova 3, krava 1, june 1, svinja 6, kopaa vinograda 2, ju penice 6, jutro jema 1, jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 7 jutara. Stanko Ivanovi, brata 4, sin 1, ki 1, konj 1, volova 3, krava 1, june 1, ovaca i koza 15, svinja kopaa vinograda 4, jutara penice 5, jutro jema 1, jutara prosa 3, vozova sijena 8, neobraene ze 10 jutara.

Usp. Spomenica (J 930), 214. NAZ popis, kut. 89, 34. " HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 78. 7 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. Pavii (1953), 220. 2 Usp. Smiiklas (1891), 265. 3 Usp, Spomenica (1930), 214. 4 HUVZ, Gradika pukovnija (1999), 80. 5 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Mauran (1988), 552-555. Prijevod s latinskog jezika. Kod opisa, uz Bodegraj opisano je i selo Laevac. U izvorniku stoji: Podegray, odnosno Lagyevczy (1698).
5

Juraj Milevi, sin 1, ki 1, konj 1, volova 4, krava 2, junadi 2, svinja 8, kopaa vinograda jutara penice 4, jutro jema 1, jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 6 jutara. Ninko Bukovi, sinova 2, keri 2, volova 2krava 2, junadi 3, konica 4, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, jutro jema 0.5, jutro prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 9 jutara. Kostalin Miroslavi, brat 1, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca 6, jutara jema 4, vozov sijena 3, neobraene zemlje 5 jutara. Lazo Perenovi, brat 1, sin 1, keri 3, konj 1, volova 3, krava 2, junadi 3, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 2 jutra. Jovan Kaladovi, brata 2, sin 1, ki 1, konja 4, vol 1, june 1, ovaca i koza 15, svinja 2, koni 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3, jutro jema 0.5, jutro zobi 1, jutro prosa 2, vozova sijena 2 neobraene zemlje 6 jutara. Bozo Raki, brat 1, sin 1, ki 1, konj 1, volova 3, june 1, ovaca i koza 10, svinja 1, konica 3 kopaa vinograda 3, jutara penice 3, jutro jema 1, jutro prosa 1.5, vozova sijena 3, neobraene zemlje 2 jutra. Bozo Nikuli, sinova 3, konj 1, volova 4, junadi 4, ovaca 5, svinja 20, konica 3, kopa vinograda 1, jutara penice 6, jutro jema 1, jutara prosa 3, vozova sijena 4, neobraene zemlje jutra. Mihalio Radoiis, sinova 2, konj 1, svinja 1, kopa vinograda 2, jutro penice 1, voz sijena 1 neobraene zemlje 8 jutara. Dobo Dragulevi, brata 2, sin 1, konj 1, vol 1, june 1, ovaca 6, svinja 1, konica 1, jutara peni 2, jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 4 jutra. Stoi ivkovi, sinova 2, ki 1, volova 4, june 1, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 4, jutar penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 4, neobreene zemlje 8 jutara. Miat Milanovi, sin 1, june 1, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, jutro jema 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 3 jutra. Guian Buiaovi, sin 1, june 1, svinja 5, jutara penice 3, jutro prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje 5 jutara. Milanko Venovi, brat 1, sin 1, konj 1, volova 2, ovaca i koza 13, svinja 1, jutara penice 5, jut jema 0.5, jutara prosa 2, vozova sijena 2. Rodan Ozkerdani, brat 1, sinova 4, ki 1, vol 1, june 1, ovaca i koza 10, jutro penice 0.5, jutr jema 0.5, jutro prosa 1.5, vozova sijena 3, neobraene zemlje 4 jutra. Radovan Jovankovi, sin 1, vol 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, jutro prosa 1, neobraene zemlje 5 jutara. Bianko Raidoi, brat 1, sin 1, ki 1, june 1, svinja 1, jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutro pros 0.5, vozova sijena 3, neobraene zemlje 2 jutra. Mergino Raanovi, sin 1, keri 2, ovca 1, svinja 3, jutara penice 2, jutro jema 0.5, jutro pros 1, voz sijena 1. Stania Militi, brat 1, konja 4, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2, neobraene zemlje 2 jutra Sava Sladoievi, brat 1, keri 2, vol 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, jutro prosa 1, voz sijena Mihalio Vidovi, brat 1, voli, krava 2, ovaca 6, svinja 1, jutro jema 0.5, jutro prosa 1, voz sij 1, neobraene zemlje 2 jutra. VukAgramovi, sinova 4, krava 1, june 1, voz sijena 1. Vuia Daimais, brat 1, sinova 2, ki 1, vol 1, june 1, ovaca 4, jutro penice 1, jutro jema 1, jutr prosa 1. Stania Militi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, jutara penice 1, jutro prosa 1. Mihalio Mislovi, sinova 3, vol 1, krava 1, june 1, jutro prosa 0.5. Jovan Joviis, sin 1, vol 1, june 1, jutro penice 1, jutro prosa 0.5.

Dragoslav Huglidovi, brat 1, keri 2, krava 1, jutro penice 1. Miloia Marinkovi, braa 3, sin 1, ki 1, vol 1, junadi 2. Jovica Mili, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1. Kristin Voinakovi. MiladinAbravani, sin 1, june 1, kopa vinograda 1, Vucko Buianovi, sin 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopaa vinograda 2. Radoica Bonjak, sinova 2, june 1. Ilia Cvianin, sin 1, june 1, ovaca 3. Stanis Radoiis, june 1. Sava Petrovi, brat 1, sinova 2, volova 2. Merga Ferenovi. Ukupno: brae 25, sinova 47, keri 21, konja 19, volova 44, krava 18, junadi 45, ovaca i koz 95, svinja 48, konica 15, kopaa vinograda 27, jutara penice 58.5, jutara jema 17.5, jutara zob 2, jutara prosa 28.5, vozova sijena 54, neobraene zemlje 96 jutara. 2) Istrani opis kneevstva pod sadanjim vojvodom Petrom Klaiem. Prvaci ovih stanovnika: knez Grubia Muzulin2, Stanko Ivankovi, Juraj Kovaovi3, Blagoia Vuikovi, Tribun Markovi, Milosav Radlovi4, nakon prisege, ispitivani, rekli su o tokam sljedee: Stanovnici ovog mjesta imaju dostatno zemljita za svoja ratarska gospodarstva, a ni nemaju puno ravnice. Nikakva razjelba nije injena, niti je ita rijeeno glede ove toke. Sudske poslove obavljao je gradiki zapovjednik za ije usluge, ne treba ni pomiljati, da sije neto naplatio. Neki stanovnik, imenom Jovan, spavajui u kui nekom enom, u noi je ustao, ubio je sjekirom spomenutu enu i pobjegao odnijevi neke stvari i sigurno puno novca, te se o njemu nita vie nije moglo doznati. Kamo je, naime, mogao otii ovaj ubojica, kako bi mogao biti priveden pred reenog zapovjednika (budui da je bio pobjegao, a da stanovnici nisu znali). Zapovjednik je od spomenutih sela Laevca i Bodegraja naplatio globu, nakon to je stanovnike po 12 dana stavio u zatvor, iznudio je od njih 100 florina. Obvezni su na straarenje i plaali su godinje oko deset obroka vojnice, koje je prijanjih godin naplaivao knez i predavao vojvodi bez ikakve priznanice. A koliko su koje godine morali platiti, n mogu se sjetiti. Godine 1697. Ivan Staki naplatio je, bez priznanica, od ovog kneevstva 1.20 zlatnih dukata, djelomice u zlatu a djelomice u srebrenom novcu, pojedinano po 4 florina i 25 denara, kad se zbroji 510 florina. Godine 1698., uz namete u naravi, gospodinu Schlintenpuchu su pet obroka u vidu vojnice, 76 florina. Tue se da osim sluenja vojske moraju obavljati obine poslove oko gradike tvrave i prevo hranu po zapovijedi gradikog zapovjednika te svake godine istom vojvodstvu pokositi veliku koliinu sijena, oko 100 vozova, bez ikakve naknade, pod izlikom daje sijeno skupljeno i prevezen za Njegovo Velianstvo, to je on ipak obiavao upotrijebiti za svoje gospodarstvo. Isto tako, ov Jcneevstvo moralo, bez naknade, svojim sijenom u vrijeme zime uzdravati sedmero krupne stok Slino, svake godine ova dva sela morala su, po odredbi istog zapovjednika, dati gotovu hran (krmu) pod izgovorom trokova to se moraju davati za ratne pohode, a to se utjerivanje esto obiavalo, a ne znaju koliko put. Tui se, isto tako, Miladin Kleni5, kako je, naime, prole jeseni, boravei u logoru preko Sa nakon to im je ponestalo hrane, sa svoja etiri druga otiao kui da je donese i, premda se ve sljedei dan vratio s potrebnom hranom, gradiki zapovjednik kaznio ga je sa 36 florina.
2 3 4 5

U popisu stoji Mazilin. Nema ga u popisu. Budui da su skupa opisani Laevci i Bodegraji, posljednja trojica su iz Laevca. U popisu stoji Radmovi. On jc iz Laevca, a u popisu stoji Knemidi.

Slino se tue, kako su s kolima i volovima bili 1696. poslani u carski logor bez obskrbe hranom i budui da nisu imali opskrbe u logoru, morali su se zbog gladi vratiti iz logora. Zapovjednik j gonie ovog vojvodstva kaznio sa 70 florina. Osim toga, morali su za psovke, umjesto zatvora, platiti 14 florina. Godine 1697. imali su na hrani, bez ikakve plae ili namire u sijenu, tri carska vola i jednog gonia. Godine 1696. morali su, bez opskrbe hranom, za potrebe svoje carske vojske, pod izlikom dovoenja namirnica iz Osijeka u Brod, dati dvoja kola, dvanaest ujarmljenih volova, od kojih se vratilo a sedam uginulo, a vrijedili su 140 florina. Tue se, premda im je bilo posve jasno i poznato, da nisu morali u logor krenuti iz Osijeka u Bro s natovarenom hranom, bolja bi se rasporedba i proraun uinio da su govedari mogli ostati s poslanim kolima i da nisu trebali bjeati i tako ne bi bili ni volova pogubili. 3) Opis terena i sredstava Ova su mjesta oduvijek bila sela, koja su smjetena djelomice u gorju a djelomce u ravnici. Udaljena su dva i pol sata od Gradike prema sjeveru. I budui da ova navedena sela imaju meusobno izmijeanu zemlju, nemaju uzajamnih mea, nisu se mogla odvojeno opisati, nego su oba zemljita skupa. Stanovnici ovog mjesta grkog su obreda, bili su vojnici koji su ratovali protiv krana; sada ti i nastanjeni stanovnici grkog obreda vre vojniku slubu protiv Osmanlija. Kau da na oba zemljia nije bilo vie nego etiri selita, a nakon krenja i proirivanja zemljita, ono je podijeljen na oko 30 okunica. Mee su im: s istoka selo Cage do potoka Sloboine, juga s pravca sela Bodegraji selo Dianovci (Okuani), a od Laevca rijeka Sava, sa zapada selo Borovci, sa sjever selo Benkovac do brda Nakopan. Duljina i jednog i drugog zemljia prostire se na oko trietvrt sa hoda. Imaju oko 30 jutara neplodnih prigorskih oranica, a plodnijih oko 200 jutara smjetenih u ravniarskom kraju. Imaju oko 50 kopaa vinograda i dovoljno mjesta za saenje novih. Na podruju Laevca ima prigorskih ironosnih uma oko pol sata hoda. u duljinu i irinu. Sjenoko imaju 150 jutara. Na podruju Bodegraja imaju prigorskih ironosnih uma oko treinu sata hoda u duljinu i irinu. Na podruju sela Laevca vide se tragovi do temelja poruene kamene crkve. Na potoku Slobotini postoje etiri vodenice i svaka od njih za dan i no moe samljeti oko 100 kg itarica. Drugih tragova nema. b. O Bodegraju, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Selo lei na zemaljskoj cesti iz pravca Stare i Nove Gradike prema Zagrebu i Bjelovaru u Hrvatskoj; njime dominiraju bunaste uzvisine, koje se uzdiu prema sjeveru. (...) U selu se nalaze dva zidana asnika stana..."6 Bodegraj je 1759. imao 55,1779.47,1809.44,1839.52 pravoslavne kue.7 God. 1857. selo je imalo 634,1890. 642,1931. 850,1953. 699,8 a 1991.562 stanovnika. 15.5. CAGE Naselje se nalazi na regionalnom putu u smjeru Pakraca, s desne strane Slobotine, 14 km sjeverozapadno od Nove Gradike, a 4 km sjeverno od Okuana. Cage se spominju 1599. u svezi s preseljenjem krajinika u okolicu Ivania.1 U komorskom
"HNTZ, Gvadilia pukovnija (1999), 84. 7 Usp. Spomenica (1930), 211. Po katolikim cmatizmima Cage i Bodegraj imali su 1837, 13 katolika i 550 pravoslavnih, a sam Bodegraj (1929.) 20 katolika i 668 pavoslavnih. Usp. Schematismus cleri (1837), 47; (1929), 50. * Usp. Koreni (1979), 421, ' Usp, Pavii (1953), 213.

popisu 1698. selo je ovako opisano: a. 2 1) Imena stanovnika: Radivoj Siminsin, brat 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutara penice 2, jut jema 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 10 jutara. Jovan Resoievi, brat 1, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 1, konica 1, kopaa vinogra 2, jutara penice 2, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 10 jutara. Radak Paulovi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 3, svinja 1, jutara penice 2, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara. David Deanovi, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 4, jutara penice 3, jutro jema 0.5, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara. Vukoie Paulovi, brat 1, sinova 2, ovaca 3, svinja 1, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijen 2, neobraene zemlje 3 jutra. ObradinJanetovi, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 1, june 1, ovca 1, svinja 1, Iconjica 2, juta penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 4 jutra. Milak Lauranovi, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca 3, svinja 2, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 10 jutara. Sekula Dragalevi, brat 1, ovaca 4, svinja 2, jutro penice 0.5, vozova sijena 2, neobraene zemlje 6 jutara. Vugrin Markovi, brae 2, vol 1, krava 1, ovca 1, svinja 1, jutara penice 2, jutro jema 1, jutr prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 6 jutara. Vui Samoradu, jutro jema 0.5. Ukupno: brae 6, sinova 9, keri 5, volova 10, junadi 10, ovaca 15, svinja 14, konica 4, kopa vinograda 2, jutara penice 17.5, jutara jema 4, jutara prosa 9, vozova sijena 19, neobraene zemlje 59 jutara. 2) Ovo je mjesto od pamtivjeka bilo selo. Poloaj mu je brdovita udaljeno je sat hoda od kule Bijela Stijena. Imaju skromne.kuice. Zemljite mu se prostire oko pola sata hoda u duljinu i irinu. Mede su mu: s istoka Rat kova do mee Bukvemen, s juga selo Dianovac (Okuani) do mee Dvoi vitlovica mlin, sa zapada Golei do tzv. Zikuvina kamena, sa sjevera Subocka. Govore, da je u osmansko doba bila samo jedno selite podijeljeno na pet kua, a nakon krenja i oplemenjivanja zemljita imaju sedam kua ije cjelokupno zemljite obuhvaa 150 jutara neplodnih prigorskih oranica. Imaju dva kopaa vinograda a za nove nasade ima dosta mjesta. Sjenokoa imaju 30 jutara, a 100 jutara uma za loenje. Nema nikakvih tragova zgrada. Na stubockom potoku imaju dva mjesta za vodenice; za sada nijedna nije sagraena. Drugo nita nisam zapazio. Druge su toke kao u selu Medari. b. Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu stoji: "Rijeka Slobotina u ovom je kraju tri stope duboka... Ovdje treba jo spomenuti da se graba pokraj mlina, koja iz te rijeke vodi ispod sela, a u blizini mlina ima nekoliko uobiajenih liarica, opet spaja s rijekom te da nije na svim mjestima prijelazna. Brijeg Ostruil, obrasto mjeovitim, bunastim drveem, dominira nad brijegom Vraje, djelomino pokrivenim vinogradima, kao i onostranim dolinskim breuljkom ovoga kraja, a tim brijegom opet nadaleko dominira brijeg aska glavica kod Benkovca..."-1 Cage su 1759. imale 19,1779.20,1809. 21,1839.20 pravoslavnih kua.4 God. 1857. selo je imalo 175,1890. 256,1931.338,1953. 251,5 a 1991.420 stanovnika.
Mauran (1988), 528s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Csaghc (1698). HNTZ, Gradislat pukovnija (1999), 83. Usp. Spomenica (1930), 213. U NAZ Prot., 31/111, 53. stoji da Cage imaju 20 pravoslavnih kua. Prema Schematismus cleri (1929), 50, Cage su imale 305 pravoslavaca i 23 katolika. 5 Usp. Koreni (1979), 421.
s 4 2

172 15.6. APRGINCI

Selo se nalazi u psunjskom gorju, nedaleko od izvora potoka Draevca, 14 km sjeverozapadno od Nove Gradike, 8 km sjeverno od Okuana. U komorskom popisu 1698. selo je ovako opisano: a. 1 1) Imena stanovnika: Stoian Glibaevi, brat 1, sin 1, ovaca 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1, vozova sijena 2. Dragoia Mitrovi, brat 1, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 8, svinja 5, konica kopaa vinograda 3, jutara penice 3, jutro jema 0.5, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 4 neobraene zemlje 9 jutara. Jovan Vuikovi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutara penice 4, jutro prosa vozova sijena 2, neobraene zemlje 9 jutara. Vukain Gerbaevi, brat 1, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 4, svinja 2, konica 1, ko vinograda 1.5, jutara penice 1.5, jutro jema 1, jutro prosa 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje jutara. Jain Milanovi, sinova 2, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1.5, juta penice 2, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara. Milivoi Miliovi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 3, svinja 1, jutara penice 2, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara. Ste fan Listar, ki 1, krava 1, junadi 2, ovaca 5, svinja 4, jutara penice 2, jutro prosa 1, vozo sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara. Stanivulc Bai, keri 3, june 1, ovaca 6, svinja 1, konica 1, kopa vinograda i, jutro penice jutro prosa 1, vozova sijena 2. Ninko Praegeovac, sin 1, krava 1, jutro penice 1. Ukupno: brae 3, sinova 9, keri 7, konja 2, volova 5, krava 7junadi 8, ovaca i koza 28, svin 13, konica 4, kopaa vinograda 9, jutara penice 17.5, jutro jema 1.5, jutro zobi 1, jutara prosa vozova sijena 20, neobraene zemlje 32 jutra. 2) Ovo mjesto oduvijek je bilo selo. Udaljeno je pola sata od Bijele Stijene, u brdovitu kraju nastanjeno ljudima grkog obreda. Imaju bijedne kuice napravljene od prua. Njihov teritorij prostire se pol sata u duljinu a et sata u irinu. Mee su mu: na istok planina Prenj do potoka Oraac, na jug Cage do mee Kam na zapad selo Golei do mee potoka Klenovac. Tvrde da su o osmansko doba imali samo jedno selite, a njihov teritorij danas ima 120 jutar oranica osrednje plodnosti. Imaju 10 kopaa vinograda, 40 jutara sjenokoa i oko 200jutara um za loenje. Imaju jednu vodenicu na rjeici Sloboini koja za dan i no moe samljeti oko 80 kg Drugo nita nisam zapazio. Ostale toke slau se sa opisom sela Medari. b. aprginci su 1702. ovako opisani: 1) Imena stanovnika: Blagaj Mitrovi, Vukmir Terzi, Stefan Mileti, Tadia Stojatovi, J Mitrovic. 2) Imaju ukupno: selita 3.75, oenjene brae 3, konja 6, drjebadi 3, volova 8, krava 7, jun 8, ovaca, koza, janjadi 64, svinja 23, konica 8, kopaa vinograda 3, zasijanih jutara: penice i 12, jema i zobi 1, prosa 5, kukuruza 6, sjenokoa 11. 3) Selo Capriginci smjeteno je u goiju pored psunjskih uma. Pakrac je od njega udaljen dva pol sata prema sjeveru, a Gradika dva i pol sata prema jugu. Mee su mu: selo Sirinciprema jugu
1

Mauran (1988), 529,s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Csapigarinczy (1698).

Bobare i Ljetaniprema sjeveru, psunjske ume prema istoku, Benkovac prema zapadu. Zemlje i livade ovoga sela komisija je prenijela djelomice na susjede. Ima 60 jutara oranica, sjenokoa 13 zajednikih panjaka u obilju, vinograda jednog kopaa, vodenicu na rjeici Slobotini, drv uzimaju izpsunjskih uma. Kad su Nijemci iz tvrava i utvrda istjerali Osmanlije; stanovnici su se - kojih je ovdje bilo 5 ku grkog vjerozakona - razbjeali, a selo je tri godine bilo pusto. Sadanji stanovnici istog vjerozako doli su iz Bosne i nastanili e u pet kua. Ne znaju kome su njihovi prethodnici plaali porez, pa onda ovo mjesto pripada dravnoj blagajni.2 Selo je 1734. imalo 12,1759.16,1779.19,1809.15, a 1839.14 pravoslavnih kua.3 Uz vojni zemljovid iz 1780. za aprgince pie: "Potok Dabrovac... tee ovim krajem, pjeskovita je dna, ima pitku vodu i do etiri stope visoke obale; dolazi iz brdovite visoke ume... a dolje kod Smrtia utjee u potok Draevac.... uma niz dolinu s obje strane doline ima visoko mjeovito drvee, ali i gusto bunasto drvee, te osim puta prema Ratkovcu ovuda nema drugih prolaznih putova."4 God. 1857. aprginci su imali 148,1890.151,1931.192,1953.126,5 a 1991.94 stanovnika. 15.7. OVAC Covacje smjeten izmeu autoceste i rijeke Save, 16 km jugozapadno od Nove Gradike a 4 km jugozapadno od Okuana, 96 m n/m. Ne spominje se ni u starijim izvorima, ni u komorskom popisu 1698., ni u popisu 1702. Naseljen je pravoslavnim ivljem. God. 1759. selo je imalo 47, 1779. 47, 1809. 49, 1839. 47 pravoslavnih kua.1 O Covcu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok Jelas... ima plitke obale, za stoku pitku vodu, duboko kaljuavo dno; premoen je drvenim mostom i odavde do Greana nema prolaza. Dolazi od Okuana i na trietvrt sata nizvodno od sela, ipak ve u umi, ulijeva se u rijeku Mali Strug."2 God. 1857. imalo je 543,1890. 543,1931. 633,1953. 583,3 a 1991.373 stanovnika. 15.8. DONJI ROGOLJI Selo se nalazi u psunjskom gorju, s desne strane rogoljikog potoka, 17 km sjeverozapadno od Nove Gradike, 10 km sjeverno od Okuana. U starijim izvjeima Donji i Gornji Rogalji bili su jedinstveno selo. Ono je i u osmansko doba bilo naseljeno. Spominje se 1599. u svezi s odlaskom krajinika u okolicu Ivania i u druge sjeverozapadne krajeve.1 Rogolji su 1698. opisani u distriktu Subocka.2 a. Imena stanovnika: Radosav Zastani, brati, sinova 2, ki 1, konj 1, vola 2, krava IJune 1, ovaca i koza 10, svinja
Smiiklas (1891), 267. Prijevod s latinskog jezika. Usp. Spomenica (1930), 214. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 81. 5 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. Spomenica (1930), 211. U NAZ Prot. 31/III, 53. stoji da selo ima 63 kue "in quo residet Proto Popa cum quatuor Poponibus". U izvorniku stoji: Csovaez (1760). 2 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 93. > Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. Pavii (1953), 213, 219. 2 Mauran (1988), 504s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Rogollye (1698), Rogolye (1702).
3 4 1

l, kopa vinograda 1, jutara penice 3Jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 10 jutara Vukadin Radanovi, sinova 2, vol 1, svinja 1, konica 2, jutara penice 2, jutro prosa 1, voz sije 1, neobraene zemlje 5 jutara. Zivko Radanovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 4 jutra. Milovan Bonjak Ilia Jovanovi, june 1, jutara penice 2, jutro prosa 1. Jovan Bonjak, june 1, jutro penice 1, jutro prosa 1. Jovan Funatovi, brat 1, sin 1, june 1, ovaca 5, svinja 5, jutro penice 1, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 3 jutra. Vukoman Kovaevi, brat 1, sin 1, konj 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 15, konica 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 4, neobraen zemlje 6 jutara. Vuk Vukosavi, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, konica 2, kopa vinograda 0.5 jutara penice 2, jutro jema 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 8 jutara. Vuin Vukosavi, brat 1, sin 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 12, svinja 3, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 4 jutra Boicko Vukosavi, brata 2, krava 1, june 1, ovaca 5, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijen 2, neobraene zemlje 8 jutara. Sava Vukosavi, brae 2, konj 1, vol 1, krava 1, ovaca i koza 9, svinja 6, jutara penice 2, jutr prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra. Vasel, brat 1, june 1, jutara penice 2, jutro jema 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 5jutar Gapar Soboti, sin 1, volova 2, krava 1, ovaca 6, jutara penice 2, jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 5 jutara. Jaim Kolari, june 1, jutara penice 2, jutro prosa 1, voz sijena 1. Ukupno: brae 9, sinova 9, konja 5, volova 11, krava 9, junadi 12, ovaca i koza 68, svinja 16 konica 5, kopaa vinograda 4.5, jutara penice 29, jutara jema 3, jutara zobi 4, jutara prosa 15, vozova sijena 25, neobraene zemlje 62 jutra. b.3 God. 1702. Rogolji su opisani skupa sa selom Brezianima. Budui da tog naziva danas nema - nema ga ni u popisu sela rogoljske pravoslavne upe - to se, vjerojatno, odnosi na Donje i Gornje Rogolje. 1) Imena stanovnika: Radosav Radonovi, Vukoman Kovacoviz, Vasil Mitrovic, Vgrin Vukasovi, Vuk Grubeiz, Bosa Teodorovi, Jovan Jagnatovi, Sivko Ivankovi, Sobo Vukao Sifko Radonovi, Kaspar Soboli. Imaju ukupno: selita 6.12, oenjene brae 5, konja 7, drjebadi 2, volova 18, teladi 5, krava junadi 18, ovaca, koza i janjadi 67, svinja 13, konica 7, kopaa vinograda 8, penice i rai 14.5 jema i zobi 5, prosa 10.5, kukuruza 4.5, kosaca livada 18. 2) Selo Rogolji i Breziani smjeteni su u uvali meu gorjem a tvrava Pakrac im je dva sata hoda prema sjeveru. Mee su mu: na sjever Skenderovci, na istok ume Psunj, na jug Bobare i Ljetani, na zapad Cagli. Imaju 170 jutara oranica, 30 jutara sjenokoa, obilje zajednikih panjaka u gorju te vrtova i plodonosnih vinjaga, obraenih vinograda 8 kopaa, jednu mala vodenica na potoku Roako. Suma nemaju. Drva uzimaju po potrebi izgore spomenutih velikih uma. Kad su Nijemci u ovaj kraj prvi put doli, stanovnici su se odavde razbjeali i selo je ostalo jedn godinu pusto, a onda je ponovno oivjelo. U osmansko doba bile su 4 kue grkog obreda, a sada
3

Smiiklas (1891), 265. Prijevod s latinskog jezika.

ih je 11 istog vjerozakona. O kranskom gospodaru zemlje nita ne znaju rei. Posljednji osmansk gospodar bio je gradiki kapetan Tueroviz. Nisu davali ni tlake ni desetine, nego su samo na Kerendiji davali strae. Od jednog selita morali su godinje platiti jedan dukat. Ovo je mjesto komorska zemlja. c. Rogolji su bili sjedite pravoslavne upe. God. 1734. imali su 16,1759.18,1779.24,1809. 26, a 1839. 25 pravoslanvih kua.4 Na vojnom zemljovidu iz 1780., premda su iscrtani odvojeno, Rogolji su opisani kao jedno selo. "Dolina potoka Rogoljice duboka je i neprohodna. Potok je ovdje gotovo cijelom duljinom prohodan. Kod gornjeg dijela sela u taj se potok ulijeva mali potok, koji dolazi iz Vrtlinskih izvora ispod brijega Vrtina... Potok Raika istjee kod crkve sv. Grgura iz oblinje ume Psunj; ispod spomenute crkve, gdje stvara mali otok, ima prolaz te dvije do tri stope visoke obale; dolje na putu odavde za Trnakovac premoen je drvenim mostom... Tik ispod spomenutog mosta njegova se pitka voda mijea s potokom Rogoljicom, a nakon tog se mijeanja vode rijeka dalje naziva Slobotina. (...) Povezani gorski prijevoji Konjska glava i Bjelavina najvie su uzvisine... Brdo Bregov dominira nad selom, a njima opet dominira, iako neto udaljenije, u rijetko bunje zarasli brijeg Sladunj. (...) Crkva sv. Grgura drvene je grae."5 U popisu puanstva voeni su kao jedinstveno selo, a 1948. imali su 130,1961.128/'a 1991. 99 stanovnika. 15.9. GORNJI ROGOLJI Selo se nalazi u psunjskom gorju 2 km sjevernije od Donjih Rogolja, u smjeru Pakraca, s lijeve strane rogoljikog potoka. U povjesnim izvorima Rogolji su bili jedinstveno selo; nije dijeljeno. Moda se jedno od njih kao to je prije spomenuto - ranije nazivalo Brezianima. Koji je dio sela u prolosti imao prednost, teko je rei. Ono to je u povijesnim izvorima reeno-a stoje stavljeno u Donje Rogolje - odnosi se i na Gornje Rogolje. God. 1857. Rogolji su, odnosno Gornji Rogolji, imali su 1857. 275,1890. 420,1931. 700, 1953.215,1 a 1991.102 stanovnika. 15.10. LAEVAC Laevac se nalazi pod Laevakim brdom 17 km zapadno od Nove Gradike uz regionalnu cestu u smjeru Novske a 4 km sjeverozapadno od Okuana. U komorskom popisu 1698. opisan je skupa s Bodegrajem, pa su ovdje pobiljeeni samo stanovnici. a.1 Imena stanovnika: Tribun Markovi, brat 1, ovaca 5, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro prosa 1, voz sijena, neobraene zemlje 6 jutara. . " Blagoia Markovi, sin 1, konj 1, volova 2, krava 1, june 1, ovaca 2, svinja 2, kopa vinograda jutara penice 2, jutara prosa 2, vozova sijena 3, neobraene zemlje 6 jutara. Milosav Radmoni, brati, sin 1, konja 2, volova 3, junadi 2, ovaca 3, kopa vinograda 1,jutara penice 4, jutro prosa 1, neobraene zemlje 4 jutra.
4 5 4

Usp. Spomenica (1930), 214. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 79s. Usp. Koreni (1979), 421. ' Usp. Koreni (1979), 421. 1 Mauran (1988), 551s, Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Lagyevczy (1698).

Stanko Zerjak, konj 1, vol 1, krava 1, jutara penice 2, jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 2 jutra. Tadia Ignatovi, brat 1, sin 1, konja 2, volova 2, june 1, ovaca i koza 10, kopa vinograda 1 jutara penice 4, vozova sijena 4, neobraene zemlje 5 jutara. Maksin Knemii, sin 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutro penice 0.5, jutro prosa 1 vozova sijena 2, neobraene zemlje 3 jutra. Miladin Knemii, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 5, svinja 7, jutara penice 2, vozova sije 3, neobraene zemlje 7 jutara. Ilia Ignatovi, sin 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, jutro prosa 0.5, vozov sijena 2, neobraene zemlje 4 jutra. Vidovi, brat 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, konice 2, jutro penice 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 3 jutra. Jaka Vukovi, brata 3, sinova 2, volova 3, krava 3, junadi 3, ovaca i koza 10, kopaa vinogra 2, jutara penice 5, jutara prosa 5, vozova sijena 4, neobraene zemlje 6 jutara. Dragola Vukoievi, brata 2, ki 1, volova 3, krava 2, junadi 2, ovaca 4, konica 5, kopaa vinograda 2, jutro zobi 1, jutara prosa 4, vozova sijena 4, neobraene zemlje 6 jutara. Stania Voikovi, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 1, june 1, konica 1, kopaa vinograda jutro prosa 1, voz sijena 1, neobraene zemlje 4 jutra. Miladin Mileti, krava 1, june 1, ovaca 6, jutro penice 1, vozova sijena 4, neobraene zemlje jutra. Marko Praekovsanec, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 2, junadi 3, jutro penice 1, jutro prosa 1 vozova sijena 2. Rado Ignatovi, brata 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 1, jutara penice 2, jutro prosa 1, neobraene zemlje 3 jutra. Vuica Joviis, sinova 2, ki 1, svinja 5, jutro penice 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobrae zemlje 3 jutra. erko Vidovi, keri 3, svinja 1, jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara. Marinko Bonjak, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara. Gozdan Zaidovi, brat 1, vozova sijena 2. Simo Bonjak, brata 2, jutro penice I Cvio Starac. Radivoi Sainavi, brat 1, sin 1. Vukolia Kovaovi, brat 1, sin 1. Bonjak, sin 1. Ukupno: brae 15, sinova 15, keri 10, konja 7, volova 20, krava 18, junadi 20, ovaca i koza svinja 16, konica 10, kopaa vinograda 12, jutara penice 29.5, jutro zobi 1, jutara prosa 20.5 vozova sijena 41, neobraene zemlja 76 jutara. b. Uz vojni zemljovid iz 1780. o Laevcu pie: "Ovo selo... lei ispod brijega Vedro, koje dominira nad njegovim krajem...; padina sela dijelom je obrasla rijetkim bunjem, a dijelom prekrivena vinogradima. Grabu Crkveni, kraj koje izvan sela stoji od drveta izgraena crkva, natapa mali izvor iznad te crkve..."2 Laevac je 1734. imao 26,1759. 37,1779. 38,1809 38,1839. 36 pravoslavnih kua.3 God. 1857. imao je 312,1890.505,1931. 743,1953.592,4 a 1991. 424 stanovika.

HNTZ, Gradika pultovnija (1999), 69, * Usp. Spomenica (1930), 211. Prema Schematismus deri (1929), 50, Ladcvac je imao 672 pravoslavca i 12 katolika. 4 Usp. Koreni (1979), 421.

15.11. LJETANI

Selo se nalazi u psunjskora gorju, s desne strane rogoljskog potoka, nedaleko od Rogolja, 17 km sjeverozapadno od Nove Gradike, 10 km sjeverno od Okuana. Ljetani se ne spominju u komorskom popisu 1698., a 1702. opisani su skupa sa selom Bobarama. a.1 1) Imena stanovnika: Radoica Liki, Marko Dabriic, Jovan Romani, Teodor Nikoli, Ivan Vukovic, Trifon Bosanca 2) Ukupno posjeduju: selita 3.75, oenjene brae 4, konja 2, volova 6, tele 1, krava 7, junad 12, ovaca, koza, janjadi 35, svinja 28, konica 4, kopaa vinograda 9, penice i rai 11 jutara, jema i zobi 3 jutra, prosa 6 jutara, kukuruza 6 jutara, livada 10 kosaca. 3) Selo Ljetani s Bobarama nalaze se u gorju. Dva sata prema sjeveru je tvrava u Pakracu, a tri sata prema jugu u Gradikoj. Mee su mu: Rogolji prema istoku, Bijela Stijena prema jugu, Bjelanovac prema zapadu, Cagli prema sjeveru. Ima 110 jutara oranica, 10 kosaca livada, obilje zajednikih panjaka, 9 kopaa obraenih vinograda u kojima, a i u vrtovima, ima plodonosna voa. Na raakom potoku imaju jednu vodenicu. Suma nemaju. U osmansko doba bila je samo jedna kua u kojoj su boravili muslimani. Sadanji stanovnici doli su iz Bosne prije 9 godina i ovdje se nastanili Tu sad ima 6 kua grkog obreda. O kranskom gospodaru zemlje nita ne znaju, a sad ovo mjesto spada pod komorsku upravu. b. Ljetani su 1734. imali 5,1759. 9,1779. 8,1809.7, a 1839. 7 pravoslavnih kua.2 God. 1857. imali su 40,1890.51,1931.109,1953.90,3 a 1991.35 stanovnika. 15.12. OKUANI

Naselje se nalazi 13 km zapadno od Nove Gradike na regionalnom putu u smjeru Novske, na raskriju putova u smjeru Pakraca odnosno Stare Gradike. U starini se zvalo Dijanovac^ a sredinom XVIII. st; nazvano je Okuani1 prema okuci to je tu ini rjeica Slobotina.2 U blizini Okuana nalazila se varo Pakarska pa je po njoj nazvana nahija Pakarski Sredel, koja se spominje 1565. god. Njoj su tada pripadali: selo Dijanovac, varo Pakarska, selo Hrastje i druga,3 U komorskom opisu 1698. Okuani su opisano kao utvrda: a. 4 1) Imena stanovnika i podlonika: Simun Kei, sin 1, konj 1, volova 3, krava 3, junadi 4, svinja 3, konica 2, jutara penice 8, jutr jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 5. Petar Maister, sinova 2, konja 3, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 6, jutara penice 8, jutro jema 1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 4. Boso Smolanevi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 4, vozova sijena 2. Stanivuk Stevanovi, volova 3, krava 3, junadi 6, ovaca i koza 10, svinja 10, konica 2, jutara penice 10, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Mika Kei, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, konica 1, jutara penice 5, jutro zo 1, vozova sijena 2.
Smiiklas (1891), 265s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji Lcsztany (1702). Usp. Spomenica (1930), 214. * Usp. Koreni (1979), 421. 1 U kanonskom izvjeu 1761. stoji: Okuchani. Usp. NAZ Prot. 31/111, 53. 2 Usp. Pavii (1953), 221. 3 Usp. abanovi (1982), 224. 4 Mauran (1988), 222-227. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: "Opidum haidonicale Dianovcz".
2 1

Lui Kei, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 5, jutro jema 1, vozo sijena 2, najamnik 1. Dimiter Domi, sin 1, konj 1, volova 3, krava 2, junadi 3, svinja 5, jutara penice 8, jutro zobi 1 jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Lubuia eti, sinova 3, ki 1, konj 1, volova 2, krava 1, june 1, konica 1, jutara penice 6, jutr jema 1, vozova sijena 2, najamnika 2. ulia Doi, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 3, vozova sijena 2, najamnika 3. Vuica Komlenovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca 2, jutara penice 4, jutro jema 0.5, voz sijena 0.5. Bogdan Vuii, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 3, jutara penice 4, jutro jema 1, vo sijena 1. Juka Radonovi, sinova 2, keri 2, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, kosaca 1.5. Gavrilo Kovaevi, volova 2, krava 2, junadi 4, jutara penice, 5, jutro jema 1, voz sijena 1.5, najamnik 1. Jovan Neksi, konj 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, najamnik 1. Ostoa Caglevi, sin 1, keri 2, konja 2, volova 3, krava 1, junadi 2, ovaca i kojza 20, svinja 1 konica 5, jutara penice 8, jutara jema 2, vozova sijena 2, najamnik 1. Ignjac Kovaevi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 5, svinja 2, konica 1 jutara penice 3, voz sijena 1. BogOsa Eimovi, sinova 2, ki 1, konja 2, volova 3, krava 2, junadi 4, jutara penice 8, jutara zobi 2, vozova sijena 2, najamnik 1. Dobrovoj eanovi, sin 1, ki 1, konja 3, volova 4, krava 4, junadi 7, svinja 10, konica 3, juta penice 9, jutro jema 1, jutro zobi 1, Vozova sijena 2, najamnika 2. Radivoj Vukovi, ovca 1, jutro penice 1, najamnik L MilakJokovi, junadi 7, jutro penice 1. Miat Militi, sin 1, jutropenice 1. ] ' ' tipan Milivoi, konja 2, vola 2, svinja 4, jutara penice 5, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnika 2. [ | Stanivuk Petkovi, sinova 3, konja 2, volova 3, krava 2,1junadi 4t svinja 3, konica 6, jutara penice 8, kosaca 2, najamnik 1. ' | Bogoslov Sestanovi, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 2, jutara penice 4, ju jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Vukomir Milanovi, ki 1, konja 2, volova 4, krava 3, junadi 6, svinja 15, konica 5, jutara penice 8, vozova sijena 2, najamnik 1. Jerman Mareti, sinova 3, konj 1, volova 3, krava 2, junadi 4, konica 5, jutara penice 6, jutr jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3. Pero Smii, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 3, voz sijena 1, Harleta Rabsanovi, ki 1, vol i, junadi 2, svinja 2, konica 2, jutara penice 4, jutro jema 1, vozova sijena 2. Simon Dobri, ki 1, konja 3, volova 4, krava 4, junadi 8, svinja 5, konica 3, jutara penice 8 voz'sijenal. Mirko Neki, sin 1, ki 1, vol 1, b-ava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 3, jutro jema 1. Radosa Kovaevi, sinova 2, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 1, jutara penice 4, jutro jema 1, najamnik 1. Boso Cvetkovi, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 5, konica 1, jutara penice 2, jutro jema 1, jutro zobi 1, voz sijena 1. , Radiak Miki, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 3, jutro jema 0.5, kosac sijen 1, najamnik 1.

Petos Jankovi, sin 1, keri 2, konja 2, vol 1, Icrava 1, june 1, svinja 2, konica 1, jutara penic 4, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnika 2. Luki Slavoievi, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 10, svinja 10, konica 2, jutara penice 7, jutro jema 0.5, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Boso Ulimanovi, sin 1, keri 2, krava 2, junadi 3, svinja 1, konica 1, jutara penice 3, voz sije 1, najamnik 1. Vuk uri, krava 1, june 1, jutro penice 1. Miho Smerdanovi, sin 1, konj 1, vol 1, Icrava 1, junadi 2, jutara penice 3. Milin Klai, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 4. Nikola Ladi, jutro penice 1, najamnik 1. David Jonovi, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 2, konica 1, jutara penice 3, najamnik Radonja Zobi, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 3. Stoian Mari, ovaca i koza 5, jutara penice 2, najamnik L Vukoman Jomanovi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, jutro jema 0.5, voz sijena 1, najamnik 1. Marko Jovanovi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1.5. Nerlcsa Baiac, sinova 3, keri 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 1, jutara penice Miloie Maister, ki 1, volova 2, svinja 6, jutara penice 5. Sivko Meranovi, ki 1, vol i, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutro jema 1.5. Vulimer Dragosova, ki 1, konj 1, voli, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutara penice 3 jutro jema 0.5, voz sijena 1.5. Bogi Mirkovi sin 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutro penice 1. Ilia Dragonovi, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutro penice 1. Statumir Jakovi, sinova 3, ovaca i koza 4, jutro penice 1, najamnik 1. Radovan Berisa, ki 1, vol 1, krava 1, ovaca i koza 6, jutara penice 3, najamnika 3. Miloie Maister, vol 1, ovaca i koza 6, jutara penice 4, najamnik 1. Radoica Verisavie, sinova 2, konj 1, ovaca i koza 5, konica 1, jutara penice 5, najamnik 1. Petar Mihailovi, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 1, jutara penice 4. Jovan Ivanovi, volova 2, krava 1, june 1, jutara penice 3. OstoianAbranoviki 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, jutara penice 4, voz sijena 1, najamnik 1. Milica Stani, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 6, jutara penice 6, jutara jem 2, vozova sijena 3, najamnik 1. Prodan Stani, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 6, jutara penice 6, jutro jema 1. Damian Stani, sin 1, konja 3, volova 4, krava 3, junadi 6, ovaca i koza 10, svinja 10, konica jutara penice 12, jutara jema 2, jutara zobi 2, vozova sijena 6, najamnika 2. Stanko Tovari, konj 1, Icrava 1, junadi 2, jutara penice 3, najamnika 2. Vtaden Rac, sin 1, ki 1, ovaca i koza 5, jutro penice 1, najamnik 1. Jerman Starac, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 6, vozova sijena 2. Vuia Jankovi, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 5, jutara penice 5, voz sijena 1 najamnik 1. Stoi Obradovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 4, vozova sijena 3. Vukosav Zei, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, jutara penice 6, jutro jema 1, jutro zo 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Ivan Susnjak, vol 1, krava 1, junadi 4, svinja 4, jutara penice 3, jutro jema 0.5, najamnik 1. Obrad Kopi, sinova 3, krava 1, junadi 2, jutara penice 2. VeeririRac, vol 1, krava 2, junadi 4, jutara penice 4. Milinko Kevanovi, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2. Zmedar Predragovi, ki 1, jutro penice 1.

Ilia Cetkovi, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 6, jutara penice 6, jutro jema 1, vozova sijena 3 najamnik 1. Topa Vui, sin 1, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 3, jutara penice 5, najamnik 1. Prodan Indi, sin 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, voz sijena 1. Milo Roi, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, konica 4, jutara penice 6, jutro jema voz sijena 1, najamnik 1. Bogo Milosolevi, sin 1, ki 1, krava 1, jutro penice L Medak Marinkovi, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, jutara penice 8, jutro jema 1, jutro zo 1, vozova sijena 3. Ukupno: sinova 69, keri 38, konja 45, volova 102, krava 102, junadi 181, ovaca i koza 101 svinja 165, konica 47, jutara penice 315.5, jutara jema 30, jutara zobi 12, vozova sijena 109.5, najamnika 52. 2) Gore spomenuti stanovnici, kao to su do sada tako i nadalje, jednoduno ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno nazoni Simun Kei, Petar Maister i Ostoja Caglevi, budui da su apsolutno odbili dati prisegu, rekli su po svojoj istoj savjeti: Ovi graniarski stanovnici imaju dostatno zemljita za svoje poljodjelsko gospodarstvo; dapae koriste i susjedna zemljita, kao to je to zemljite Bodegraja, gdje svaki stanovnik mora stanovnicima spomenutog sela platiti godinje po 28 denara po jutru. Ovaj su posjed stanovnici batinili od svojih prea i do sada im nije doznaavana nova komorska zemlja. Na posjed do sada ni u kom vidu, nisu nita plaali. / Gospodin potpukovnik De Burgh, gradiki zapovjednik, sudac je /ovim graniarskim stanovnicima u svim prijepornim sluajevima. On je 1696r g. od Stojana Prekoselia5, stanovnika ovog posjeda, koji je bio tuen kako je neku svau dojavio Osmanlijama i da je bio pozvan na sud i kanjen s 80, a spomenutom gospodinu potpukovniku morao je dati 20florina. Iste godine, slino, uzeo je 30florina od stanovnika Mike Keia, koji je zbog svoje zemlje, sluei se batinom, svome susjedu razbio glavu, a bio je i 15 dana u zatvoru. Iste se godine u ovoj utvrdi desilo pravo ubojstv Stanovnici nisu mogli otkriti ubojicu, zato je isti gospodin potpukovnik ovu utvrdu kaznio sa 100 florina, a kad je ubojica bio otkriven, isti je gospodin zapovjednik sve povratio. Godine 1.696. meu sobom su razmjerno podijelili 141florina i 85 denara vojnice i predali, bez priznanice, brodskom kapetanu Ivanu Stakiu. Iste godine, preko cijele zime izdravali su na hra jednog njemakog konjanika. Godine 1697. meu sobom su podijelili svotu od 107 florina i uz priznanicu, koju su izgubili, predati je spomenutom kapetanu Stakiu. Napokon, ove tekue 1698. g. meusobno su razdijelili iznos od 131florina vojnice uime obrane i predali je ugarskim konjanicima. Ove iste godine izdravaju tri ugarska konjanika. A ranijih godina stalno su preko zime, sad vie sad manje, izdravali Makarianove husare.6. Gospodinu potpukovniku i gradikom zapovjedniku DdBurghu, morali su godinje besplatno davati 32 kosca^tepreko zime izdravati njegovu sitnu stoku. Za tvravu u Gradici stanovnici ove utvrde morali su preko godine davati 8 radnika za sjeen palisada i obline tekue poslove, sve do zamjene, bez novane naknade, ali ipak uz carski kruh. Godine 1697. morali su, po zapovijedi Schlintebucha, preko cijele zime, izdravati dva carska govedara i est volova. A godine 1696. stanovnici su morali dati deset volova i dvoja kola pod izlikom da iz Osijeka u Brod trebaju prevesti hranu, ali su ravno poslani carskoj vojsci pod Temiva gdje je svih deset volova uginulo, a nisu primili nikakve naknade. Za gore spomenute radove, niti za pretrpljenu tetu, stanovnicima nije nita plaeno.
5 6

Ne nalazi u popisu stanovnika sela. Ivan Makar, jedan od vojnih zapovjednika. Usp. Janula (1980b), 155s; Bosendorfer (1994), 336.

O zaprekama komorskog gospodarstva te obvezama slubenika stanovnici ne znaju nita. 3) Ovo mjesto, prilino razasuto, blizu je rijeke Save ali je ipak dostatno - oko pola njemake milje - od nje udaljeno. Utvrda se zove Dianovac (Okuani). Udaljeno je od Osijeka 15, a o Petrovaradina 30 milja. Svi su ovi stanovnici u vrijeme Osmanlija bili orunici ili straan, suprotstavljajui se kranskim graniarima. Sada su graniari, svi grkog vjerozakona. Imaju 80 dosta prostranih kuica sagraenih od popreno sastavljena drveta, meusobno prilino udaljenih, pokrivenih daskama. Imaju 15 cijelih narodnih selita. Teritorij ovog posjed prostire se oko dvije njemake milje uokolo. S istoka mu je selo Bogievci, na drugu stranu Sava, juga selo Dragali, a sa sjevera mei sa selom Cage. Granice su mu: s istoka Cemilc, sa zapada lasenovac, s juga Gradika, a sa sjevera Bijela Stijena. Selo ima oko 600jutara oranica i neobraene zemlje, u suno doba vrlo plodne, ali je Sava obiaje poplaviti i unititi. Ima oko 25 jutara pustih rtova, oko 30 jutara boljih sjenokoa koji su djelomice obrasli trnjem iaom. Ima oko 600jutara hrastovih, zelenike i jelovih uma za ogrev i boljih, prikladnih za gradnju. Ovdje se ne naziru neki tragovi kamene graevine. Na rjeici Slobotini ima pet potonih vodenica i tri poruene. Imaju oko 200 jutara ironosnih, ve etiri godine neplodnih uma, te samim time osloboene su irovine. Mlake, u vrijeme kad izlije Sava, obiluju ribama i kornjaama Osmanlijski gospodar ovog posjeda bio je gradiki zapovjendik Ali-beg kome kao naknadu godinje nita nisu davali nego je svaki od njih morao po tri dana raditi i neprestano bdjeti i straa protiv provala kranske vojske. Istom osmanlijskom gospodaru svake su godine davali desetinu od svih vrsta prihoda, osim desetine vina koju nikada nisu plaali. Slino, osmanskom caru kao naknadu nisu nita davali, osim to su budno vrili vojniku slu protiv kranske strane. Njegovu Velianstvu, osim spomenutih obveza i izdravanja te neprestanog obavljanja vojni slube, drugo nita ne daju. Stanovnicima je spomenute dae s potraivanjima djelomice stavio kapetan Staki, djelomice Ivan Juraj Schlintebuch, i od njih ubirao. Stanovnici su dragovoljno potvrdili istinitost gornjih opih i pojedinanih toaka. . b. Kad se vidi prostranost naselja, mede to su ga obiljeavale te brojnost kuedomaina, moe se zakljuiti kako su u Okuane uvrtena i neka druga sela juno od naselja. God. 1730. selo je imalo 21,1759.24,1779. 28,1809.37,1839.41 pravoslanih kua,7 a bilo je sjedite pravoslavne upe koja je jo sluila Benkovac, Dubovac, Kosovac i Cage. U izvjeu 1761. stoji kako su u Okuanima ranije bila etiri kaluera, a sada je ostao samo jedan.8 O Okuanima, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Rijeka Slobotina ovuda protjee u razliitim rukavcima... ima pjeskovito korito, plitke obale, pitku vodu; osim po drvenim mostovima, koji vode preko nje, prohodna je za uobiajena vodostaja pjeice i jahanjem. Potok Jelas izvire iz izvora kod sela a ijedan drugi izvor opskrbljuje ga vodom; muljevit je i uporabljiv samo za napajanje stoke... iprajem obrasli brijeg Plandite kod Kosovca dominira nad ovim krajem. (...) Dvije crkve dolje na kraju sela drvene su grade, mlin kao i vojno spremite izgraeni su pak od kamena i pruaju pogled na cestu koja vodi u ovaj kraj."9 God. 1857. naselje je imalo 339,1890.765,1931.962,1953.1021,a 1991.2267 stanovnika.

7 9

Usp. Spomenica (1930), 213. Usp. NAZ Prot. 31/111, 53. God. 1837. Okuani i Dubovac imali su 460 pravoslavaca i 50 katolika, a 1929. kapelu sv. Vida, 286 katolika, 538 pravoslavnih te 4 grkokatolika. Usp. Schematismus deri (1837), 47; (1929), 50. " HNTZ, Gradika puicovnija (1999), 101. Usp. Koreni (1979), 422.

182 15.13. SAGOVINA MAIKA

Selo se nalazi na padinama Psunja 9 km sjeverozapadno od Nove Gradike a 7 km sjeveroistono od Okuana. O prolosti posjeda Sag reeno je neto vie u opisu Sagovine Cernike. U komorskom popisu 1698. naselje je opisano kao agovina Manja: a. 1 1) Imena stanovnika: German Vukovisin 1, ki 1, volova 2, ovaca i koza 10, kopa vinograda 1.5, jutara penice 3 neobraene zemlje 3 jutra. Vuiko Mihokovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1.5, jutara penice 3 neobraene zemlje 4 jutra. Mihokovi Bonjak, brat 1, sin 1, vol 1, krava 1, konica 2, kopa vinograda 1, jutara penice jutro prosa 1, neobraene zemlje 5 jutara. Andre Radulovi, ki 1, ovaca 6, kopa vinograda 1, neobraene zemlje 3 jutra. Milo Vukoievi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca 3, jutro penice 1, jutro prosa 1, neobrae zemlje 4 jutra. Tomo Kalaii, brat 1, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca 2, konica 2, kopa vinograda 1, ju penice 1, neobraene zemlje 5 jutara. Dragoan Ili, ovaca 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1, neobraene zemlje 4 jutra. Milo Blaevi, brat 1, june 1, ovaca 4, kopaa vinograda 8, jutro penice 1.5, neobraene zem 5 jutara. Ukupno: brae 3, sinova 5, keri 5, volova 4, krava 5, junadi 4, ovaca i koza 27, konica 4, kopaa vinograda 8, jutara penice 12.5, jutara prosa 2, neobraene zemlje 33 jutra. 2) Ovo mjesto je od pamtivjeka bilo selo. Udaljeno je od Gradike dva i pol sata hoda. Imaju skromne Icuice. U osmanlijsko doba imali su jedno cijelo selite, podijeljeno na pet ku Njihov teritorij prostire se trietvrt sata hoda u duljinu i irinu. Meai su mu: s istoka Sagovina potoka Sagovac, na jugu selo Trnava do potoka Trnove, na zapad Zuberkovac do mee Derinoga, na sjever brdo Psunj. Imaju oko 100 jutara oranica osrednje plodnosti smjetenih u psunjskom podgorju. Kau da nemaju nikakvih livada. Imaju deset kopaa vinograda i dovoljno mjesta za nove nasade. Uplani Psunju imaju oko 400jutara ironosnih uma gdje mogu nai i drva za gradnju. Imaju jednu vodenicu na uberkovskom potoku, to radi u kino doba, a za dan i no moe samljeti oko 25 kg ita. U ovom mjestu ne moe se sagraditi vie nijedna vodenica. Drugo se nita ne moe zapaziti da postoji, osim jednog davno od kamena sazidanog podruma, ali je on posve poruen. U ostalim se tokama slae sa selom Medarima. b. Godine 1702. u selu su ivjeli: 1) Milo Stupar, Vuiko Miokovi, ivko Milankovi, Vaso Vukovi, Mili Milenkovi, To Kolaiz, Radovan Mihokovi, Mihal Jovanovi, RadiaAdamovi i German Popovi. 2) Imali su: selita 3.5, oenjene brae 2, oenjen sin 1, konja 6, drijebe 1, volova 11, junadi krava 11, teladi 9, ovaca, koza i janjadi 80, svinja 2, konica 7, kopaa vinograda 21, penice 2 jema i zobi 3, prosa 9.5, te kukuruza 7.5 jutara. 3) Selo Sagovina nalazi se u podnoju i meu psunjskim umama. Gradika mu je sat i pol hoda prema jugu. Mee su mu: s istoka selo etnika Sagovina, s juga selo Trnava, s istoka Zuberkova sa sjevera psunjska brda. Ima 120 jutara oranica, sjenokoa nema. Budui da je prije etiri godin
1

"Conscriptio pagi Sagovina minom". Mauran (1988), 523s. Prijevod s latinskog jezika.

komisija mee u njima postavila, imaju dovoljno ispae u umama. Imaju 21 kopaa obraenih vinograda, u njima i u vrtovima obilje voa, jednu malu vodenicu na uberkovakom potoku. Drv uzimaju iz golemih psunjskih uma. U osmansko doba tu su bile etiri kue grkog vjerozakona. Dolaskom carske vojske oni su se razbjezali i tu vie nitko nije ivio, pa je kraj tri godine bio pust. Sadanji stanovnici doli su ovamo iz Bosne prije deset godina, smjestilisuse iive u desetkua isto vjerozakona. O kranskom gospodaru zemlje nita ne znaju; rte znaju ni to su predhodniciplaali Ustvari, ovo selo pripada dravnoj blagajni.2 c. agovina Maika 1734. imala je 11,1759.28,1779.28,1809.25, a 1839.21 pravoslavnih kua.3 God. 1857.175,1890.164,1931. 267,1953.209,4 a 1991. 209 stanovnika. 15.14. IRINCI

Selo se nalazi u psunjskom podgorju 12 km sjeverozapadno od Nove Gradike, a 8 km sjeverno od Okuana. U komorskom popisu 1698. obraeno je skupa sa susjednim selom uberkovcem. a.! 1) Imena stanovnika: j Budimir Radoievi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 4, jutara jema 2, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 15 jutara. Lazo Komlanovi, sinova 2, ki 1, vol 1, ovaca 4, svinja 2, jutara penice 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 8 jutara. ! Vujanin Vuievi, brat 1, sinova 2, ki 1, konja 2, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca 6, juta penice 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 4, neobraene zemlje 10 jutra. Mihalo MUinovi, brat 1, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, ovaca 4, konica 2, jutarapenice 5, j jema 0.5, jutro zobi 0.5, jutroprosa 1.5. . German Maleevi, brae 2, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 7, svin 3, konica 3, jutara penice 2, jutro zobi 1, jutara prosa 2, vozova sijena 5, neobraene zemlje 12 jutara. Milovan Drage_evi, brae 2, volova 3, krava 1, june 1, ovaca 3, jutara penice 4, jutro zobi jutro prosa 1:5, vozova sijena 2, neobraene zemlje 8 jutara. Gruin Ninkovi, brae 2, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca 6, svinja 4, konica 6, jutar penice 3, jutro zobi 1, jutro prosa 1, vozova sijena 3, neobraene zemlje 20 jutara. Janko Radonovi, brat 1, sinova 3, ki 1, konj 1, volova 3, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 7, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 4, jutro penice 1, jutro jema 1, jutara prosa 2, voz sijena neobraene zemlje 11 jutara. Vukolia Bonjak, ki 1, vol 1, krava 2, ovaca 2, svinja 2, jutara penice 3, jutro zobi 0.5, neobraene zemlje 10 jutara. Stoian Frislavi, sinova 2, ki 1, volova 2, l&ava 2, ovaca 5, jutro penice 1, jutro prosa 2, vo sijena 1, neobraene zemlje 10 jutara. Stepan Nikuli, brat 1, ki 1, volova 2, junadi 2, ovaca 5, jutro penice 1, jutro jema 0.5, vozo sijena 4, neobraene zemlje 11 jutara. Vukela Gvozdenovi, brat 1, sinova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 13, jutara penice 2, jut jema 0.5, jutara prosa 2, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara. Jovica Popranovi, brat 1, sin 1, ki 1, konj 1, volova 3, krava 1, jutra penice 3, jutro zobi 1.5 jutro prosa 1, vozova sijena 2, neobraene zemlje 5 jutara.
1 3 4 1

Smiiklas (1891), 269s. Prijevod s latinskog jezika. Usp. Spomenica (1930), 213. Usp. Koreni (1979), 422. Mauran (1988), 52ts. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji" Sirinczy (1698), Szirinczi,

Jovan Radoti, sinova 2, keri 2, konj 1, voli, krava 2, junadi 2, ovaca 4, svinja 2, jutara prosa 2, voz sijena 1, neobraene zemlje 8 jutara. Boso Damianovi, brae 2, sinova 2, keri 2, vol i, june 1, ovaca 4, svinja 4, jutara jema 2, jutara prosa 2. Ukupno: brae 14, sinova 21, keri 13, konja 7, volova 27, krava 20, junadi 19, ovaca i koza 7 svinja 17, konica 13, kopaa vinograda 4, jutara penice 35, jutara jema 7.5, jutara zobi 6.5, prosa jutara 21, vozova sijena 31, neobraene zemlje 133. 2) Ovo je mjesto od pamtivjeka, pod osmanskom vlau, bilo selo. Jo i sada oni borave u dva mjesta, a budui da su im zemlje izmjeane, ne mogu ih u opisu razdvajati. Udaljeno je od Gradik oko dva i pol sata hoda, Imaju skromne kuice. Pod osmanskom upravom imali su dva cijela selita, a poto je zemljite podijeljeno na 9 domainstava, koliko sad imaju, ne moe se znati. Njihov se teritorij prostire pola sata hoda u duljinu i irinu. Mee su mu: na istoku Sagovina do biljega Barberi, na jug Smrti d biljega Kosulovac, na zapad Caprginci do potoka Slatine, na sjever pod brdo Psunj do potoka Orevac. Imaju oko 200 jutara plodnih oranica smjetenih u prigorju, sjenokoa 50 jutara; ironosnih uma nemaju, a uma za loenje imaju 50 jutara. Mala vodenica u potoku Stara u kino doba moe, za dan i no, samljeti 26 kg ita. O ostalom nema nikakvih obavijesti. Druge su sve toke kao u selu Medari. b.z U opisu 1702. irinci su ovako opisani: 1) Imena stanovnika: Budimir Radioviz, Milovan Dragioviz, Radi Mirosolovi, German Meleoviz, Mihal Milivojevic, Radoica Kova. 2) Posjeduju: selita 4,1/8, oenjene brae 4, konja 5, drjebadi 3, volova 11, junadi 7, krava teladi 13, ovaca, koza, janjadi 55, svinja 20, konica 2, kopa vinograda 1.5, zasijanih jutara: penice i rai 13, jema i zobi 2, prosa 10, kukuruza 5, kosaca livada 18. 3) Selo Sirinci smjeteno je u gorama pored psunjskih uma. Pakrac mu je dva i pol sata prema sjeveru. Mee su mu: s istoka selo Zuberkovac, prema jugu selo Ratkovac, prema zapadu aprginci, prema sjeveru Bobare. Ima 100 jutara oranica, 20 kosaca sjenokoa, dovoljno zajednikih panjaka, u vrtovima voa te jedan i pol kopa novozasaena vinograda, jednu malu vodenicu na poroku Stara; kad kii, ima vode, drugaije je suh. Kad su Nijemci bili istjerali Osmanlije iz Poege i Gradike, ovdanji su se stanovnici razbjeali i selo je dvije godine bilo pusto a onda je oivjelo. Pod osmanskom vlasti bilo je 5 kua grkog vjerozakona, sad ih je 6 kua istog vjerozakona. O kranskom gospodaru zemlje ne znaju nita. Posljednji osmanski gospodar bio im je Husen-beg cerniki, komu su davali desetinu od prihoda te od svakog selita godinje jedan dukat. Selo pripada carskoj blagajni. c. O irincima, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Ovo selo lei povieno tik ispod gorja Psunj. Cijeli ovaj kraj pun je dubokih ponora spomenutoga goija. Iz sutoka voda toga gorja nastaje potok Draevac. uma na brijegu Psunj u ovdanjem je kraju obrasla visokim gusto proraslim drveem i samo je na nekim mjestima rijetka, ima neprohodne klance te nema prolaza. uma upravo spomenutog brijega izmeu ovdanjeg podruja i uberkovca visoka je i rijetka. Selom sa svih strana dominiraju okolni breuljci. U ovom iznimno brdovitom kraju ne moe se nikamo kretati izvan uobiajenih prolaznih putova."3 '

2 1

Smiiklas (1891), 268. Prijevod s latinskog jezika. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 85s.

irinici su 1734. imali 8, 1759. 9, 1779. 11,1809.10, a 1839. 10 pravoslavnih kua4. God. 1857. selo je imalo 110,1890.149,1931.180,1953.145,5 a 1991. 54 stanovnika. 15.15. TRNAKOVAC

Selo se nalazi na regionalnom putu u smjeru Pakraca, 15 km sjeverozapadno od Nove Gradike a 7 km sjeverno od Okuana. Trnakovac se ne spominje ni u starijim izvorima ni u komorskom popisu 1698. God. 1702. ovako je opisan: a. 1 1) Imena stanovnika: Vuiko Vukojevi, Marko Pavi, Boso Velisolovi, Pantelia Joanovi Pavel Stankovi, Jovica Vukuioviz, Miter Romovic, Jurac Davidovi, Janko Pavlovi. Imaju ukupno: selita 3.74, oenjene brae 3, konja 3, drebadi2, volova 13, teladi 2, krava junadi 24, ovaca, koza, janjadi 31, svinja 8, konica 6, kopaa vinograda 5, zasijano: penice i ra 17jutara, jema i zobi 2.5 jutra, prosa 13 jutara, kukuruza! 7 jutara, livada 24 kosaca. 2) Selo Trnakovac smjeteno u umama Psunja. Tvrava Pakrac mu je na sjever dva i pol sata hoda, a Gradika prema jugu dva sata hoda. Mee su mu: na sjever Bijela Stijena, na zapad Gol na jug Benkovac, na istok psunjske ume. Ima 100 jutara oranica, 24 kosaca livada, dovoljno panjaka, 5 kopaa obraenih vinograda, a u vrtu raznog voa. Imaju jednu malu vodenicu na rjeici Slobotini Drvo uzimaju iz velikih psunjskih uma. 3) Ovdje u osmansko doba bijae 5 kua grkog obreda, nikad ga nisu naputali, sada ih je 9 kua istog vjerozakona. O kranskom gospodaru zemlje nita ne znaju. Posljednji osmanski gospodar bio je cerniki Hasan-beg, komu su za jedno cijelo selite godinje plaali jedan dukat Isto tako Sali-agi, bjelostijenskom spahiji, davali su desetinu od svih prihoda. Neprestano su mor davati strae na Kerdiji Ovo mjesto spada pod komorsku vlast. b. Uz vojni zemljovid iz 1.780. o Trnakovcu stoji: "Selo lei u dolini na potoku ili maloj rijeci Slobotini; ona je... pjeskovita i skoro svuda prohodna. Ta rijeka za jakih pljuskova ili nagla topljenja snijega u proljee brzo nabuja i prelije se pa u to vrijeme nekoliko sati, a ak i nekoliko dana nije prijelazna. Ima zdravu, pitku vodu. Na iskopanoj grabi uz mlin nalaze se tri uobiajene liarice. Mali potok Klenovac izvire ispod uzvisina kod aprginaca i ovdje tee u prehodno opisanu rijeku... Potok Gakovac manji je od ve spomenutog potoka... Brdo Veliko dominira nad ovim krajem."2 Trnakovac je 1734 imao 7,1759.16,1779.11,1809. 7, a 1839.8 pravoslavnih kua.3 God. 1857. selo je imalo 78,1890.127,1931.146,1953.151,4 a 1991.138 stanovnika. 15.16. VRBOVU ANI Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 17 km jugozapadno od Nove Gradike a 3 km od Okuana, 105 m n/m U starijim se izvorima ne spominje. Napomenuto je ve kako su njegovi stanovnici u komorskom popisu 1698. pod skupnim imenom ubrojeni u Okuane.

Usp. Spomenica (1930), 213. Kanonsko izvjee 1761. stavlja selo s 11 kua u trnovaku pravoslavnu upu. Usp. NAZ Prot. 3l/III, 53. 5 Usp. Koreni (1979), 422. 1 Smiiklas (1891), 266s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Ternakovach. 2 I-INTZ, Gradika pukovnija (1999), 81s. 3 Usp. Spomenica (1930), 214. * Usp. Koreni (1979), 422.

U kanonskom izvjeu 1761. stoji da su'Vrbovljani pravoslavna upa, da imaju 50 kua, da im pripadaju sela: Klenik sa 20 i Kosovac s 12 kua.' O Vrbovljanima, uz vojni zemljovid 1780., pie: "Nekoliko kua ovog sela smjeteno je s druge strane rijeke Slobotine. Rijeka Slobotina... koja ovdje stvara razliite male otoke, tako reku nema obale ili ako ih ima, one su vrlo plitke. Do grabe Sijeraa, koja iz te rijeke nastaje, a tamo gubi svoje ime i nadalje tee kao Mali Strug... ima pjeskovito dno i dobru, pitku vodu..., odmah ispod sela premoena je i drvenim mostom. Poplave koje uzrokuju Mali i Veliki Strug, a posebice Save, nastaju gotovo svake godine tri do etiri puta, zahvaaju umu i Mramorsko polje, katkad i oblinja seoska polja...".2 Vrbovljani su 1779. imali 51,1809.55, a 1839.54 pravoslavne kue.3 God. 1857. selo je imalo 500,1890. 637,1931. 775,1953. 644,4 a 1991. 551 stanovnika. 15.17. UBERKOVAC

uberkovac je selo u psunjskom gorju, 12 km sjeverozapadno od Nove Gradike a 8 km sjeveroistono od Okuana. U komorskom popisu 1698. - kao to je ve napomenuto - selo je obraeno skupa sa irincima, jer im je zemljite bilo pomijeano.1 Tu su, naravno, irinci imali prednost. Meutim, uberkovac je posebno obraen u popisu 1702. god. a. 2 1) Joviz Poznanoviz, Despot Mirkovi, Jovica Mislenovi, Vukel Tamaeviz, Stanko Caki Jovan Bosnak, Jala Radoa. Imaju ukupno: selita 2.5, oenjene brae 2, konja 2, volova 9, teladi 3, krava 9, junadi 11, ovaca, koza, janjadi 42, konica 5, zasijane zemlje:penice i rai 9 jutara, jema i zobi 1.5, prosa 6 jutara, kukuruza 5.5 jutara, livada 7 kosaca. 2) Selo uberkovac nalazi se uz psunjske ume. Gradika je od njega udaljena 2 sata prema jugu. Mee su mu: sa zapada Sirinci, sa sjevera Psunj, sa istoka Sagovina, s juga Smrti. Ima 150 jutara oranica, 15 kosaca livada, obilje zajednikih panjaka, obilje voa u vrtovima, 4 kopaa obraenih vinograda koji pripadaju Stefanu Radanoviu, koje jeza sebe, kao granine, zadrao Ima jednu malu vodenicu na potoku Zuberku, Suma nemaju. A izgore spomenute planine uzimaju sebi drvo. 3) Ovdje su u osmansko doba bile dvije muslimanske i 3 kue grkog vjerozakona. Kad je carska vojska bila osvojila Gradiku i druge tvrave u ovoj provinciji, grkoistonjaci su pobjegli Hrvatsku a muslimani preko Save. Pet godina bilo je pusto. Iz Bosne su doli stanovnici grkog vjerozakona i nastanili se u 13 kua. Ove godine 1702. est kua su napustili, poruili ih i sa svim svojim preselili na gradiku granicu. O kranskom gospodaru nitko nita ne zna. Zadnji osmansk gospodar bio je cerniki Hasan-beg, kome su davali desetinu od plodova a po jednom cijelom selitu zlatni dukat. Strae su drali u blizini Pakraca. Selo pripada dravnoj blagajni. b. O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "uberkovac i Sagovina lee ispod okolnoga gorja Psunj, obrasloga visokim, vie rijetkim nego gusto proraslim drveem. Tamonji potok Trnava, koji kroz duboku neprohodnu, u ovom kraju ipak prohodnu, dolinu tee..., ima plitke obale, ljunkovito dno te dobru, pitku vodu; iznad sela uberkovca te upravo u selu pokree nekoliko

1 2 3 4 1 2

Usp. NAZ Prot., 31/111, 53. U izvorniku stoji: Virbovliani (1760). HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 92s. Usp. Spomenica (1930), 211. Usp. Koreni (1979), 423. Usp, irinci. Smiiklas (1891), 269. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Sumberkovacz (1698), Xuberkovacz (1761)'.

uobiajenih liarica. Mali sporedni potoci, koji utjeu u taj potok kod agovine nizvodno, nisu od posebne vanosti. (...) U uberkovcu se nalazi asniki stan drvene grae."3 uberkovac je 1734. imao 3,1759.15,1779.15,1809.15, a 1839.13 pravoslavnih kua.4 God. 1857. imao je 128,1890.152,1931.171,1953.132,5 a 1991. 67 stanovnika.

3 4 5

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 86s. Usp. NAZ Prot., 31/111, 53; Spomenica (1930), 213. Usp. Koreni (1979), 423.

XVI. OPINA OPRISAVCI

16.1. KUPINA

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 25 km istono od Slav. Broda, 8 km od Oprisavaca, 88 m n/m. Selo je u prolosti pripadalo sikirevakoj upi, koja je nekad nazivana Rasti, a sluio ju je franjevaki samostan u Modrici. ! U komorskom popisu 1698. nije posebno obraeno, ali se ini da su njegovi stanovnici ukljueni u popis sela Prnjavora. God. 1730. Kupina je imala je 15 kat. kua i novu drvenu kapelu sv. imuna. Izvjee iz 1734. ispred sela potpisao je desetar Marko Juri.2 U sljedeem izvijeu 1746. Kupina je imala 29 kua i 81 katolika. Uz raniju kapelu sagraena je i kapela sv. Bartola. Obje su imale zvona. God. 1760. Kupina je imala 25 kua, 44 obitelji i 233 stanovnika. Kuedomaini su bili: Nikola Juri (2,10), Stjepan okevi (2,15), Franjo Vukanovi (2,7), Mijo Vukanovi (1,8), Mijo Juri (2,14), Stjepan Balievi (2,9), Filip Radievi (2,13), Grgo Petrievi (2,8), Martin Kovaevi (2,8), Nikola Kovaevi (2,6), Mijo Buzatovi (1,7), Ivan Kovaevi (1,8), Matija Trepi (2,1.0), Ilija Trepi (1,8), Andrija Trepi (1,3), Anto Vukanovi (3,10), Mato Vukanovi (1,8), Marijan Trepi (3,13), Franjo okevi (314), Marijan okevi (1,8), ivko Paukovi (1,9), Mijo Vukanovi (3,18), imo Vukovi (2,11) i Stjepan Mirtovi (1,8). God. 1765. kapela sv. Bartola, na poplavnom podruju, bila je toliko dotrajala i zaputena, da je nadzornik upa preporuio da treba nai drugo mjesto i sagraditi novu.3 O selu, uz vojni zemljvid iz 1780., pie: "Bare prema Soljanima i Divoevcima ljeti esto potpuno presue. Meutim, za loa vremena dulje su posve neprohodne, posebice kad potok Mostavnik kod Divoevaca iznad mosta izlije i preplavi ih."4 God. 1837. Kupina je imala 205 stanovnika,5 1857. 200,1890. 316,1931. 335,1953. 357,6 a 1991.315 stanovnika.

1 2 3 4 5 6

Usp. Zirdum (1982b), 288. Usp. Sran (1995), 42. Usp. NAZ Prot., 29/1,53,97; 30/11,212; popis, kut. 89,185s. Ima i drugi, neto izmijenjen, popis istog sela str. 198s; 31/111,36. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 119. Usp. Schematismus (1837), 31. Usp. Koreni (1979), 656.

16.2. NOVI GRAD Selo se nalazi na obali rijeke Save, 27 km istono od Slav. Broda, a 12 km od Oprisavaca, 87 m n/m. Vjerojatno se, na to povieno mjesto na obali Save, odnose povijesni dokumenti koji govore o Novom Gradu to se spominje 1408., 1414., 1432., 1477.-78.1 Da bi osigurali Mihaljevaki brod (skelu kod Slav, Samca), preko koga je tekao veliki promet iz Slavonije u Usoru i dalje u Bosnu, Berislavii su oko 1500. sagradili utvrde u Jarki (Arky) u Jarugama i Novom Gradu, i to s obje strane rijeke Save, Pod osmansku vlast pao je 1536. skupa s Babinom Gredom i Jarugama, a u brodskom kadiluku spominje se 1545. kao Varo Novi.2 U komorskom popisu 1698. tvrava se spominje, ali nije opisana.3 Selo je 1730. imalo 25 kua i drvenu kapelu s oltarom i slikom sv. Ivana Krstitelja. U sljedeem popisu (1746.) imalo je 18 kua i 105 katolika, a uz kapelu je stavljeno zvono. Izvjee 1758. spominje drvenu kapelu ali sad sv. Vida, sa zvonom od oko 25 kg. Crkvenjak je bio Marko Petrovi. Nemaju vlastitog groblja nego su se sahranjivali u groblju Rasti (Hrasti) nedaleko od Svilaja. God. 1760. Novi Grad je imao 19 kat. kua, 23 obitelji i 134 osobe. Kuedomaini su bili: Mijo Vincianovi (4,20), Josip Crnii (4,17), Marko Petrovi (1,9), Tomo Siraji (1,3), Ilija Semerovi (1,4), Marija Lonarevi (-,3), Ana Lonarevi (-,2), Josip Batalovi (1,7), Andrija Bemiakovi (1,4), Ivan Benakovi (1,5), Bla Blaevi (-,5), Marko Matiaevi (1,10), Martin Matiaevi (1,3), Stjepan Doki (2,9), Nikola imunovi (3,9), Anto Mandi (1,9), Franjo Mandi (-,4), Andrija Jovanovi (1,9), Anastazija Barunovi (-,2), Selo je imalo i 9 pravoslavnih kua. God. 1769. Novi Grad je imao 18 katolikih kua i 141 katolika te 5 pravoslavnih kua.4 U opisu, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Selo lei ispod nasipa visokog sedam do osam stopa. Nasip vodi uz Savu nizvodno, a izgraen je da bi spreavao izlijevanje Save. Sava je gore kod ardaka Mlin, u blizini kojega se na toj rijeci nalaze mnogi laomlinovi, iroka 360 koraka... Poznate bare na sjevernoj strani sela, a i barske grabe koje su iz njih nastale kao posljedica estih poplava Save prije negoli je podignut nasip da bi te poplave spreavao, rijetko kada, i to samo u kasno-ljeto, potpuno ili toliko presue da se dijelom mogu koristiti kao seoske livade. Meutim, barska graba Zdelo po prolaznim je putovima veinom prohodna. (...) asniki stan kao i kordonski straarski ardaci, pokraj sela prema kojem su dobili ime Novi Grad, drvene su grae."5 Novi Grad je 1837. imao 242 katolika6,1857. 242,1890.282,1931. 296,1953. 269,7 a 1991. 350 stanovnika.

1 Usp. Bosendorfer (1994), 125. U izvorima svugdje stoji: Novum castrum (1408), castc! lan i dc Wywar (1414), Varo Novi (1545), Novigrad (1730). 2 Usp. Ivo Bojanovski, "Dobor u Usori (sjeverna Bosna)", Nae starine, Sarajevo, 1981, 11, bilj. 3; abanovi (1982), 219: Pavii (1953), 46, 257. 5 Usp. Mauran (1988), 100, I20s. U opisu sela Prnjavora spominje se Novi Grad s ove strane Save, "ex meridic Novigrad cis Savauiim", te pusti Novi Grad s desne strane Save. 1 Usp. NAZ Prot. 29/1, 55, 100; 30/11, 221, 224; popis, kut. 89, 172s; 31/111, 22; 32/IV, 89. -HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 117. s Usp. Schematisnms (1837), 31. 7 Neko vrijeme, nakon 1900., biljceno jc kao Novigrad na Savi. Usp. Koreni (1979), 646.

16.3. OPRISAVCI Naselje se, kako mu i samo ime kae, nalazi pored Save, 17 km istono od Slav. Broda, 87 m n/ m.

Ne spominje se u starijim objavljenim dokumentima, a u komorskom popisu 1698. ovako je opisano: a.11) Imena stanovnika i podlonika: Ivan Tomi, sin 1, ki 1, konj 1, krava 3, junadi 4, svinja 1, jutro penice 1, jutro jema 1, vozo sijena 2, najamnik 1. Boso Jurinac, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, svinja 1, konica 2, jutara penice jutro jema 1, voz sijena 1. Paval Berakovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 3, jutara penice 2, jut jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Miat Jurinac, keri 2, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 4, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik Petar Beanakovi, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 8, konica 5, jutara penice 3, jutara jema 2, vozova sijena 2. Marin Jeneevi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 1, jutro penic vozova sijena 3. Nikola Jurakovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 8, konica 3jutro penice 1, jutr jema 1, vozova sijena 3. Marian Jurinac, sin 1, keri 2, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 2, jutro penice 1, jutro jema vozova sijena 2. IvanAlai, sin 1, konj 1, konica 1, jutro jema 1, voz sijena 1. Mato Bladi, keri 2, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 4y svinja 3, konica 3, jutara penice 2, jut jema 0.5, vozova sijena 2, najamnik 1. Nikola Komaro, keri 2, krava 1, konica 1. Ivan Jani, ki 1, krava 1, june 1, konica 1. Anton Berakovi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 6, svinja 2, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 1. Petar Kurkuti, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 2, jutro penice 1, jutro jema 1, voz sijena 1.5. Marko Berakovi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, ovca 1, konica 2, jutro penice 1, jutro jema 1, voz sijena 1. Stefan Gregi, sin 1, ovaca i koza 2, konica 1, voz sijena 1. Ilia Lonar, sin 1, krava 1, june 1, konica 1, voz sijena 1. Miat Ivanevi, konj 1, voli, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 2, jutro penice 1, jutro jema 1, voz sijena 1. Boso Vladi, sin 1, krava 1, june 1, konica 1, voz sijena 1. Toma Lasi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, voz sijena 1. Ukupno: sinova 18, keri 15, konja 10, volova 11, krava 25, junadi 36, ovaca i koza 15, svinja 37, konica 31, jutara penice 18.5, jutara jema 11, vozova sijena 29, najamnika 4. 2) Osobno nazoni Ivan Tomi, Boso Jurinac i Miat Jurinac, nakon prisege, ispitivani rekli su Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko gospodarstvo ni svoju zemlju i zato ne koriste susjedno zemljite. Oni ovaj posjed od osmanskih vremena stalno posjeduju bez komorske doznake i plaanja danka ili poreza vlastima.
1 Mauran (3988), l i 3-115. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Opriszavacz (1698), Oprisavczij (1730), Opriszavczi (1760).

Gospodin pukovnik Giba i voe narodne vojske suci su ovim stanovnicima i to ine besplatno. Ovi stanovnici, za to to vre vojniku slubu, ne plaaju vojnice. Obvezni su ipak svake godine izdravati jednog ili dvojicu carskih vojnika. I ove godine moraju izdravati jednog ugarskog konjanika. Druge nikakve vojne poreze ni namete, ovdje i sada, ne plaaju. Stanovnici ovog posjeda svake godine moraju zapovjedniku brodskog otoia besplatno odvu po 17 hvati drva za loenje. Isto tako, razmjerno, gospodinu pukovniku i zapovjedniku otoia moraju besplatno davati radnike za kosidbu sijena. Stanovnici ovog posjeda, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, prinueni su, po potrebi, besplatno voziti ivene namirnice i streljivo iz Osijeka u Brod i prema Doboju. Za sve ove spomenute radove stanovnicima nije nita plaano, nego je od Boia 1696. do sada svakom pojedinom narodnom vojniku samo jednom dano po 18 oka brana. O komorskoj gospodarskoj zapreci stanovnici tvrde da je ona poradi gospode vojnih asnika. 3) Ovo selo nalazi se na lijepom poloaju uz potok Bi. Od pamtivjeka je bilo selo i zvalo se Oprisavac. Udaljeno je od Broda dvije, od Osijeka sedam, a od Petrovaradina 20 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari razdijeljeni na tri mjesta rimokatolike vjeroispovijedi Selo ima 20 kuica sagraenih od pletena iblja, pokrivenih slamom. Posjeduju jedno i pol narodno selite. Teritorij ovog posjeda zauzima prostor od jedne ugarske milje. S istoka mu je selo Sredanci, sa zapada Bicko Selo, s juga selo Kuti, a sa sjevera mei sa selom Topoljem. Granice s mu: na istoku Babina Greda, na zapadu Brod, na jugu Doboj, na sjeveru se pribliuje akovu. Selo ima oko 200jutara oranica i neobraena zemljita koje Sava estim izlijevanjem obiaje unititi. Ima, s druge strane Save, oko 4 jutra pustih rtova, oko 40 jutara neplodnih sjenokoa koj izlijevanje rijeke obiaje unititi, te oko 40 jutara uma za loenje, a boljih hrastovih, tisovih ijoho za gradnju. Ne nazire se trag nekoj crkvenoj ili svjetovnoj graevini. Nemaju vodenice. Imaju oko 20 jutara ironosnih uma, sada jo neplodnih i osloboenih od irovine. Za ribarenje stanovnici koriste potok Bi koji obiluje ribama, '.rakovima i kornjaama. Osmanski gospodar ovog sela bio je Mehmet-aga brodski kome stanovnici kao naknadu nisu nita davali. Svaki je od njih, ipak, po tri dana morao raditi, a selo muje tjedno moralo davati ok i pol maslaca. Istom su gospodaru svake godine moratiavati desetinu od svih proizvoda. Desetinu od vina, ipak, nilcada nisu morati davati. Osmanskom caru svaka je kua godinje morala plaati po 3 florina i 50 denara, tj. ukupno 24 florina. Morali su etiri, pet dana pomagati u redovitim poslovima na mostovima prema Osijeku, isto toliko dana tamo ostati i biti na raspolaganju. Njegovu Velianstvu, osim prije opisanih nameta i stalne slube u vojsci, do sada drugo nita nisu plaali. Ovi stanovnici morati su gornje namete izvravati po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe. Gore opisane toke, skupno i pojedinano pitani, dragovoljno su potvrdili. b. Oprisavci su 1730. imali 30 katolikih kua, dvije kapele: sv. Roka i drugu nedovrenu. Nedaleko od sela bilo je kuno groblje.2 Izvjee iz 1734. uime sela potpisali su Petar Berakovi i Petar Markuli.3 U sljedeem izvjeu (1746.) selo je ve imalo 50 kua i 315 katolika te kapelu sv. Augustina sa zvonom. Izvjee 1758. ne spominje kapelu sv. Augustina, nego opisujekapelu sv. Simuna i Jude, koja je bila malo izv^n sela, dimenzija 10x4 m. Imala je pribor za misu. Na oltaru je bila dosta velika
2 1

U izvorniku pie: kucsko grobie. Usp. Sran (1995), 29.

slika sv. Jurja, te slika sv. Antuna Padovanskog, a pored kapele zvono od oko 25 kg. Oko kapele je bilo groblje gdje su se, uz mjetane, sahranjivali stanovnici sela Kuti, Poljanaca i dio Bickog Sela. U selu je bila i mala kapela sv. Roka sa zvonom od oko 25 kg. Crkvenjak za obje kapele bio je Petar Janei. God. 1760. Oprisavci su imali 70 kua 109 obitelji i 653 stanovnika. Kuedomaini bili su: Stanko ivkovi (1,10), Nikola ivkovi (1,7), Martin ivkovi (3,10), Marko urinac (1,6), Matija urinac (1,10), Juro Loketi (1,6), imo Loketi (1,9), Marijan ivkovi (1,9), Martin ivkovi (3,15), Martin Alai (1,7), Mauricij urinac (3,13), Ivan urinac (1,8), Marin Loketi (3,11), Ivan Ivi (1,6), Luka Loketi (2,13), Mijo Vlai (2,8), Pavao Alai (3,20), Mijo AndrOevi (1,11), Marin Marinkovi (2,10), Ivan Marinkovi (1,10), Martin Maarevi (1,6), Franjo Marini (3,18), Nikola Samevi (1,8), Marin Akamovi (1,7), Mijo Kovaevi (1,16), Andrija Markuli (2,5), Petar Markuli (2,6), Josip Barakovi (-,5), Marin Barakovi (1,11), Toma Barakovi (1,6), Petar Jani (2,10), Juro Berakovi (3,11), Nikola Berakovi (2,10), Marin Bonjakovi (1,7), Grgo Kernjakovi (1,9), Franjo Egei (2,13), Petar Jani (2,15), Martin Berakovi (1,5), Pavao Berakovi (1,6), Mijo Sanievi (1,6), imo Berakovi (2,13), Ivan Berakovi (2,13); Andrija Berakovi (1,8), Marin Berakovi (4,23), Marko Kurkutovi (1,8), imo Berakovi 3,12), Mijo Berakovi (2,8), Martin Kurkutovi (2,12), Anto Berakovi (2,8), Matija Kurkutovi (2,10), Mijo Kurkutovi (1,12), Marko Loketi (2,9), Matija Berakovi (1,8), Ivan Berakovi (,8), Luka Berakovi (2,10), Andrija Berakovi (1,10), Marin Berakovi (1,7), Marko Vukovi (2,7), Marko Kovaevi (1,8), imo Stovragovi (-,3), Andrija Kovaevi (1,6), Martin Kunjaa (1,9), Marin Loketi (3,10), Andrija Kurkutovi (1,4), Matiaurinac (-,5). Ovih 65 kua pripadalo je garinskoj a sljedeih pet svilajskoj upi: Ivan Zeri (2,9), Petar Zeri (2,7), Matija Maaievi (1,5), Bartol Jeakovi (1,5) i Toma Gavri (1,2). God. 1769. u Oprisavcima je bilo 76 kua, 114 obitelji i 508 katolika.4 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Oprisavcima pie: "To veliko i gotovo sat dugo selo, kao i cijelo njegovo podruje, bilo je prije tri pa i etiri puta godinje izvrgnuto poplavama Save. Meutim, od vremena izgradnje do osam stopa visokog nasipa..., pri izlijevanju Save bude poplavljeno samo malo podruje izmeu nasipa i rijeke. Sava u ovom kraju ini veliki duboki zavoj... Obala s ove strane via je od obale na drugoj strani, vrlo je strma i est od sedam stopa visoka. Obala s turske strane pokrivena je gustom visokom umom. Barske grabe i movare na spomenutom poplavljenom podruju presue vrlo rijetko, tek svakih nekoliko godina. Barske grabe i bare s ove strane nasipa, s obje strane sela, za topla vremena pak presue svake godine. (...) Mala uma Gaji na tom poplavnom terenu obrasla je rijetkom hrastovom umom. (...) Crkva, gore izvan sela, i straarski ardak Strug na kraju sela, drvene su grae."5 U Oprisavcima je 1804. ustanovljena katolika upa.6 Od 1830. ima crkvu Uzvienja sv. kria. Selo je 1837. imalo 845 stanovnika,71857.845,1890.796,1931.1101,1953.1243,8 a 1991.1106 stanovnika.

4 s

Usp. NAZ Prot. 29/1, 51, 93; 30/11, 227s, 233; popis, kut. 89, 212-214,173: 31/111, 41; 32/IV, 89, 96, 592. HNTZ, Btvdska pukovnija (1999), 97s. '' Prvi upnik bio jc fra Ivan Vujii, lan provincije Presvetog Otkupitelja u Dalmaciji. Bio je dobar propovjednik pa jc esto propovijedao i u samostanskoj crkvi. Njemu su ponekad na izlet dolazili studenti iz brodskog samostana sa svojim profesorom. 13.XI.1813. zamijenio ga jc fra Franjo Vezi. Usp. Kronika II (1997), 17, 23, 35, 43, 45, 71, 79, 115, 131, 133, 157. 7 820 katolika i 25 pravoslavnih Usp. Schematismus (1837), 35. * Usp. Koreni (1979), 646.

16.4. POLJANCI

Naselje se nalazi pored Save 14 km jugoistono od Slav. Broda, 2 km zapadno od Oprisavaca, 88 m n/m. U starijim, do sada objavljenim, izvorima selo se ne spominje, a u komorskom popisu 1698. ovako je opisano: a. 1 1) Imena stanovnika i podlonika: Marko Emanovi, sin 1. konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Nikola Prianovi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, vozova sijena 1. Radosa Ginkovi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 0.25, voz sijena 1. Milo Vukosalovi, sin 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 0.25, vozova sijena 2. Petar Mileevi, sin 1, ki1, konj 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutara penice 2, vozova sijena 2 Milovan Dragosalovi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 5, vozova sijena 2. Todor Vukojevi, ovaca i koza 4, svinja 1. Jania Gruii, sin 1, svinja 1, voz sijena 1. Peio Stepanovi, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 0.25, voz sijena 1. Jakob Jaridovi, sin 1, krava 1, june 1, voz sijena 1. Ukupno: sinova 8, keri 3, konja 2, volova 1, krava 8, junadi 11, ovaca i koza 8, konica 2, jutara penice 3.75, vozova sijena 14, najamnik 1. 2) Ovi stanovnici, i to svaki pojedini dragovoljno, naputajui kmetski, prihvaaju vojniki ivot Osobno nazoni Marko Emanovi, Nikola Peianovi, Milo Vukoselovi2 i Milovan Dragosalovi, uz ostale, nakon prisege, rekli su: Ovi su stanovnici pravi graniari - stanuju uz savsku obalu i rasporeeni su po savskim straama - nisu u mogunosti pravo voditi svoje poljodjelstvo niti obraivati svoju zemlju i zato ne trae susjedna zemljita. Dio stanovnitva od davnina batini ovaj posjed, a dio ih je nedavno doao iz Bosne. Oni na svoju zemlju do sada, uime poreza ili nameta, nisu nita plaali, nego su stalno moral obavljati vojniku slubu na savskim straama, na granici prema Doboju i ostalo. Gospodin pukovnik Giba, u svim sluajevima, sudac je ovim pograninim stanovnicima i od njih do sada nije uzimao ni novca ni uzdarja. Ovi pogranini stanovnici nisu plaali nikakve vojnice jer su izuzeti zbog vojnike slube. Ipak, morali su neke, kroz dvije godine, po dva mjeseca izdravati na hrani dok nisu dobili zemlju. Ove tekue godine 1698., od zime, izdravaju jednog ugarskog vojnika sa enom. Osim ovih, drugih redovitih ili izvanrednih nameta nisu plaali. Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe svake su godine zapovjedniku brodskih prekosavskih opkopa morali besplatno davati etiri kosca i isto toliko dana. Isto tako, stanovnici ovog posjeda morali su godinje besplatno nasjei sedam hvata drva za loenje, a ljeti moraju besplatno ovri penicu gospodinu pukovniku Gibi. Polovica ovog sela morala je preseliti na drugo mjesto zbog stalne vojnike slube koju moraju besplatno vriti i zbog teta koje ovome zemljitu svake godine obiaje initi rijeka Sava svojim izlijevanjem. Za podizanje svih brodskih opkopa, zgrade za ivene namirnice te straarnica uz Savu, zvanih ardaci, stanovnici ovog posjeda morali su raditi skupa sa cijelim vojvodstvom bez novane

1 :

Mauran (1988), 105-108. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Polyanczi (1698) i Poljanczi (1760). U popisu stoji: Prianovi i Vukosalovi.

naknade i hrane, uz prazna obeanja. Tako i sada moraju raditi kojekakve javne radove, pod izgovorom kmetskih obveza, i vriti prijevoz posredstvom Nijemaca. Stanovnici moraju besplatno vui hranu iz Osijeka u Brod za brodsku njemaku posadu i dobojske graniare, a tako prema potrebi i streljivo. Za sve ove vojnike i kmetske obavljene poslove stanovnicima nije nita plaano. Za smetnje komorskim slubenicima stanovnici optuuju ratne povjerenike. 3) Ovaj je posjed smjeten uz obalu Save na movarnom tlu. Selo se od pamtivjeka zvalo Poljanci. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 20 ugarskih milja. Dio ovih stanovnika u vrijeme Osmanlija bili su orunici a dio kmetovi. Sad su svi graniari rasporeeni po savskim ardacima; mijeane su vjeroispovijedi, katolike i grkog obreda. Selo ima 10, izdignutih od zemlje, kuica sagraenih od pletena iblja pokrivenih slamom. Imaju pola narodnog selita. Teritorij ovog posjeda prostire se na etvrt milje. Mei: s istoka selom Oprisavcima, sa zapada selom Kuti, sjuga selom Gornja Bebrina a sa sjevera Bickim Selom Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Brod, s juga Sokol na granici osmanskog prekosavlja, sa sjevera akovo. Selo posjeduje oko 30 jutara oranica i neobraena zemljita, koja Save esto poplavi i zato je manje korisno. S druge strane Save ima oko 5 jutara pustih rtova, koji su zbog straha od Osmanlij ostali neobraeni. Ima i oko 6 jutara sjenokoa kojepopalava unitava te oko 4 jutra johovih uma i sitnije tisovine samo za loenje. S druge strane Save ima kamena graevina, nemarno sagraena i sva zarasla u umu, zove s Gradina. Nemaju vodenice niti ironosnih uma. Stanovnici ovog posjeda imaju vrlo blizu Savu z ribarenje i bare koje ona pravi. , Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Durmi-beg brodski kome su godinje stanovnici ovoga posjeda, a onda izaseoci cijelog sela, davali 1 florin i 20 denara te svaki stanovnik godinje mor i raditi po deset dana. \ Istom osmanskom gospodaru zemlje davali su svake godine desetinu od svih prihoda na koje s Ona odnosila. Desetinu vina nikada nikome nisu davali. Ovi stanovnici nisu plaali nikalcva poreza osmanskom caru, ali su morali raditi tekue poslov na mostovima prema Osijeku. Njegovu Velianstvu, osim nameta kroz tri godine i stalne vojnike slube koju besplatn moraju vriti, stanovnici do sada drugo nita nisu davali. Spomenute namete stanovnicima su odreivali povjerenik gospodin Kestler i Schlintenbuch. Sve gornje toke, stanovnici ovog posjeda i pojedinano su dragovoljno potvrdili. b. Poljanici su 1730. imali oko 12 katolikih kua, neto pravoslavnih, a u izvjeu 1734. ispred sela potpisao je uro Mati. God. 1746. selo je imalo 20 kua i 80 katolika, a 1760.12 kat. kua, 10 obitelji i 76 katolika. Kuedomaini su bili: Martin Garinevi (1,6), Andrija Stepevi (1,6), Marko Stepevi (1,8), Ivan Stepevi (1,8), Marko Stepevi (-,7), Luka Janei (1,8), Luka Mati (2,8), Marin uni (1,4), Matija Emanovi (1,6), Juro Janei (1,8), Ivan uni (-,6), Martin Jaspri (-,1). God. 1769. Poljanici su imali 11 kua, 14 obitelji i 72 osobe, a 1775.16 kua, 29 obitelji i 144 katolika.3 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Poljancima pie: "Barovita mjesta na livadama pokraj sela ljeti se potpuno isue. bunje, pomijeano s neto visokog drvea, gusto je zaraslo na podruju odavde do Kuta i s obje strane prema Bickom Selu."4
3 Usp. NAZ Prot. 29/1, 51, 93; 30/11, 233; popis, kut. 89, 214s; 32/IV, 96, 592. Sran (1995), 29. Poljanci su 1734. imali 6,1759. 14,1779.12, 1809. 7, a 1839. 8 pravoslavnih kua. Usp. Spomenica (1930), 212. * HNTZ, Brodska pukomija (1999), 96s,

God. 1837. Poljanci su imali 194 stanovnika,51857.212,1890.239,1931.313,1953.389,6 a 1991.290 stanovnika. 16.5. PRNJAVOR

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 26 km jugoistono od Slav. Broda, a 9 km istono od Oprisavaca, 87 m n/m. Naziv je, ini se, dobilo od grke rijei koja oznauje imanje, dobro, samostansko selo. U starijim objavljenim izvorima selo se ne spominje. U komorskom popisu 1698. ovako je opisano: a. 1 1) Imena stanovnika i podlonika: Franjo Simonovi, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, june 1, ovaca i koza 10, jutara penice 2, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Simon Mum, sin 1, ki 1, krava 2; junadi 1, ovaca i koza 10, svinja 3, konica 5, jutro penice najamnik 1. Nikola Trevii, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, konica 2, jutara penice 2, vozova sijena 5, najamnik L Marko Pristoiak, konj 1, konica 2. Jakob Buckovi, sinova 2, ki 1, konj 1, krava 2, junadi 2, svinja 3, konica 6, jutara penice 4 jutro jema 1, kosaca sijena 3, najamnika 2. Nikola Muni, sin 1, konj 1, vol 1, krava 2, june 1, ovaca i koza 10, svinja 4, konica 5, jutara penice 2, kosaca sijena 2, najamnik 1. Jakov Ostoji, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, svinja 6, konica 5, jutara penice 2, jutro jema 1 vozova sijena 2, najamnik 1. Luka Ciganovi, sinova 2, ki 1, konj 1, voli, june 1, ovaca i koza 2, konica 2, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1. Miho Olosari,sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 2, jutro penice 1, najamnik 1. Juro Rizovi, sin 1, ki 1, krava 1, konica 1, najamnik 1. Ivan Vinari, sin 1, krava 1, ovaca i koza 5, svinja 3, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro penice 0,25, vozova sijena 3, najamnik 1. Petar Vinari, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, jutara penice 2, jutro jema 1 vozova sijena 2, najamnik L Simon Ferenevi, sin 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 3, jutro penice 1, jutro jema 1, najamnik 1. Juro Varga, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 0.5. Mato Berakovi, sin 1, ki 1, ovaca i koza 3. Jovica Manolovi, sin 1, ovaca i koza 4, jutro penice 1. Mihailo Tepi, sin 1, ki 1, ovaca i koza 3, jutro penice 1, jutro jema 0.25. Marko Begi, sin 1, ovaca i koza 2, jutro penice 1, najamnik 1. Marko Kovinevi, ovaca i koza 3, svinja 1, konica 3, jutro penice 1, najamnik 1. Matia Diviak, sin 1, ovaca i koza 2. Martin Zeki, keri 2, ovaca i koza 2. Nikola Cati, sini, ovca 1, jutro penice 0.5. Marko Jureti, sin 1, ki 1, ovaca i koza 2, konica 2.
5 4 !

126 katolika i 68 pravoslavnih. Usp. Schematismus (1837), 35. Usp. Koreni (1979), 646. Mauran (1988), 118-121. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Prenyavor (1698), Pemiavar (1746), Pernjavor (1760).

StoiakPiluianin, sin 1. Miho Stipanovi, sin 1, ki 1, konj1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, Vozova sijena 3 najamnik 1. Ivan Dragoslovi, sin 1. Miho Perenevi, ovaca i koza 3, svinja 3, jutara penice 2, vozova sijena 3. Juro Vukanovi, sin 1, keri 3, vol 1, krava 1, jutara penice 2, jutro jema 0.5, voz sijena najamnik 1. Josip Vukanovi, sini, voli, krava 1, svinja 5, jutro penice 1, jutara jema 2, vozova sijena 2 najamnik 1. Bla Vukovi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, svinja 1, konica 2, jutar penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1. Mika Vukanovi, sin 1, keri 2, ovaca i koza 4, jutro penice 1, jutro jema 1, voz sijena 1. Mato Gostoji, sinova 2, ki 1, voli, krava 1, june 1, jutro penice 1, jutro jema 1, voz sijena Tadia Vu/csanovi, sinova 2, ovaca i koza 2. Marian Buzaevi, sinova 2, keri 2, ovaca i koza 3, jutro penice 0.5. Ivan Juri, sinova 2, ovaca i koza 3. Nikola Nekei, keri 2, ovca 1, jutro penice 0.25. Lovak Trebi, sin 1, ki 1, konj 1, ovaca i koza 6, jutro penice 1, jutro jema 1, vozova sijen Jurko Radievi, sin 1, ovaca i koza 2, jutro penice 0.25. Toma Tadianovi, sin 1, ovca 1. Andria Teri, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 2, najamnik 1. Miho Malui, konj 1 Icrava 1, june 1, konica 3, jutro penice 0.5, jutro jema 1, vozova sij 2, najamnik 1. Franjo Teri, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, konica 2. Nikola Gimonjanin, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 4, konica 3. Josip Pei, sin 1, konica 1. Andria Jakianin, vol 1, ovaca i koza 3, konica 2. Pavo Pandi, ki 1, jutro penice 0.5, najamnik 1. Marian Benakovi, ovaca i koza 3, svinja 3. Marian Matiaevi, sin 1, krava 1, june 1, konica 4. Mato Kovaevi, ovaca i koza 4, konica 2. Mato Skrupi, sinova 2, krava 1, june 1, konica 2. Ivan Semenovi, sin 1, ki 1, ovaca i koza 3, konica 2. Ivan Ila/, ki 1, konj 1, ovaca i koza 3, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 2. Bono Petlebert, sin 1, ki 1, ovaca i koza 2. Andria Slatinanin, sin 1, ovaca i koza 2, konica 2. Stepan Daki, sinova 5. Marko Nekei Marian Patai, sin 1, ovca 1. Martin Sapunia, sin 1, ki 1, ovca 1. Grgo Sivi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 10, svinja 4, jutro penice 1, jutro jema 0.25. GrgoAlovi, sin 1, keri 2, ovaca i koza 2, svinja 2, jutro penice 1, jutro jema 0.5, najamnik 1 Matan Pei, sinova 2, keri 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 7, svinja 6, konica 3, jutro pen 1, voz sijena 1, najamnik 1. Martin Belaki, sin 1, ki 1, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 10, jutro penice 1, voz sijena 1 najamnika 2. Nikola Hamii, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, svinja 7, jutro penice 1, voz sijena 1, najamn Fila Cuti, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, jutro penice 1, najamnik 1.

Marko Sepi, keri 3, ovaca i koza 3. IliaPogusi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 4, konica 3, jutro penice 0.5. Luka Sivi, sin 1, krava 1, ovaca i koza 10, svinja 10, konica 5, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnika 3. Franjo Sivi, sin 1, ovaca i koza 3, konica 2. Stepan Benek, sin 1, ki 1, ovaca i koza 7, svinja 5, jutro penice 1, voz sijena 1. Ukupno: sinova 71, keri 48, konja 9, volova 15, krava 32, junadi 23, ovaca i koza 194, svin 69, konica 84, kopaa vinograda 2, jutara penice 48, jutara jema 12.25 jutara, jutara zobi 2 vozova sijena 46, najamnika 32. 2) Osobno nazoni Simon Muni, Nikola Trepoi, Jakob Vuevi2 s ostalim, nakon prisege rekli su: Stanovnici ovog posjeda - inae u tri zaseoka, etvrt sata meusobno udaljena, smjetena djelomice u umama uz suha mjesta pored rijeke Save, traei ljepe parcele u krenju uma - ne uspijevaju zbog siromatva voditi svoje seljako gospodarstvo niti obraivati zemlju te ne korist susjedno zemljite. Ovaj posjed, jo od osmanskog vremena, stalno pripada sadanjim stanovnicima, a ne doznakom ili dodjelom nekih slubenika i do sada nisu plaali nikakva poreza na zemlju. Gospodin pukovnik Giba, i njemu podlone narodne voe, zapovjednik je i sudac ovim stanovnicima, a presude su meu stanovnicima do sada vrili besplatno. Ovi graniarsld stanovnici, na osnovi vojnikih povlastica, nisu imali vojnice ni drugih namet niti sit, zbog olakica, ikome ita morali davati. Stanovnici ovog sela, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, uz stalnu vojniku slubu koju su duni besplatno obavljati po ardacima, uz granicu i u logoru, moraju za opskrbu dolazee odlazee vojske besplatno nakositi 15 vozova sijena, i to osobno snose uz ne male izdatke. Stanovnici ovog sela, za utvrivanje brodske tvrave, morali su besplatno nasjei 200 veih palisada. Isto tako morali su dati 90 radnika bez novane naknade, ipak uz pola hljeba kruha na dan. Jednako bez plae dovlae po potrebi hranu i streljivo. Za ove kmetske radove, a tako i za vojnike usluge, nikome od stanovnika nita nije bilo plaano, O ometanju komorskih prava i dunosnika, ovi stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo je mjesto, kako je prije spomento, uz Savu, meu umama, podijeljeno u tri zaseoka. Selo se odpamtivjeka zvalo Prnjavor. Udaljeno je od Broda tri, od Osijeka 10, a od Petrovarad 15 ugarskih milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi; tu je i jedan jedini shizmatik3. Selo ima 70 malih kua sagraenih od iblja, pokrivenih slamom. Ima tri narodna selita. Teritorij ovoga posjeda pokriva uokolo jednu ugarsku milju. S istoka mei sa selom Kopanicom, zapada selom Svilajem, s juga pustim Novim Gradom s druge strane Save, sa sjevera selom Divoevcima. Granice mu seu: na istok Babina Greda, na zapad Brod, na jug Novi Grad s druge strane Save, na sjever akovo. Posjed ima oko 200jutara oranica i neobraene zemlje u ravnici, crnice i to plodne, ali zbog estog izlijevanja Save zna biti unitena. Rtova nema. Ima oko 40 jutara sjenokoa ali oteenih, oko 400jutara tisovih, jablanovih i ljeskovih uma za loenje. Nemaju vodenice.

2 3

U popisu stoji: Trevii, odnosno Buckovi. shizmatik - otpadnik od crkvene zajednice, raskolnik; ovdje, pravoslavac.

Na ovom se teritoriju ne nazire ruevina bilo crkvene bilo svjetovne graevine. Nemaju ni ironosnih uma. Na ovom prostoru ima dosta ribnjaka i bara to vrve ribama i kornjaama. Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je brodski hoda4, inae nadzornik poljskih imanja u selu Sikirevcima, kome stanovnici nita nisu plaali kao godinju naknadu, nego su to nadomjetal prevozei njegove prihode. Svake su godine istom brodskom hodi davali desetinu od svih proizvoda na koje se ona odnosila. Desetinu vina nisu davali. Budui da su se morali brinuti za prijevoz prihoda, osmanskom caru kao naknadu nita nisu plaali. Njegovu Velianstvu, osim to su do sada stalno bili duni besplatno vriti vojniku slubu kmetske usluge, drugo nita nisu plaali. Ovim stanovnicima do sada nikakve usluge nisu plaane. Skupa sabrani stanovnici dragovoljno su pod prisegom potvrdili istinitost svih toaka ovog zapisnika. b. Opis, premda je naslovljen kao Prnjavor, odnosi se, kao to je spomenuto i na dva susjedna sela, Zoljane i Kupinu. Tako, dok je 1698. Prnjavor imao 70 kua, 1730. imao je oko 12 kua s novom kapelom. God. 1734. predstavnici sela bili su Ilija Vukovi i Luka Ostoji.5 Selo je (1746.) imalo 30 katolikih kua i kapelu sv. Antuna sa zvonom. God. 1758. uz selo je, u kopanikoj upi, spomenuta kapela Gospodinova preobraenja, a selo je zbog blizine i drugih okolnosti bilo pripojeno svilajskoj upi. God. 1760. Prnjavor je imao 20 kua, 25 obitelji i 141 katolika. Kuedomaini su bili: Ilija Ostoii (2,6), Jeronim Trepi (5,20), Kata Riovi (-,3), Tomo Riovi (1,6), Andrija Ostoii (2,11), Marko Mumi (1,5), Josip Mumi (1,7), Grgo Mumi (1,3), Josip Mumi (1,7), Petronila Trepi (-,4), Ilija Trepi (1,4), Matija Vukovi (1,3), Stjepan Vukovi (2,7) Marijan Vukovi (2,8), Ana Vukovi (-,3), Ivan Trepi (2,13), Petar Ostoii (3,15), Marta Riovi (-,7), Ana Bonjakovi (-,5), Rua Bonjakovi (-,4). God. 1769. selo je imalo 19 kua, 36 obitelji sa 184 osoba.6 O Prnjavoru, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Selo lei uz barsku grabu Bostilova. Preko nje je na kraju sela podignut drveni most. Ta barska graba, druge grabe s njom povezane i jo neke bare u ovom kraju veinu su vremena neprohodne. Ljeti su pak povremeno suhe, pa su tako ponekad prohodne, a mogu se i kositi ili koristiti kao seoske livade."7 God. 1837. selo je imalo 224 stanovnika, 1857.242,1.890.262,1931.331,1953.321,9 a 1991. 231 stanovnika. 16.6. STRUANI Struani se nalaze izmeu autoceste i rijeke Save, 23 km istono od Slav. Broda, 7 km od Oprisavaca, 87 m n/m. Selo se ne spominje u starijim objavljenim izvorima ni u popisima iz 1698. i 1702. god. Nije izriito spomenuto ni u kanonskom izvjeu 1730. ali bi se selo Tuan, u tom izvjeu, na njega moglo odnositi. Naime, pripadalo je kopanikoj upi, zabiljeeno izmeu Sredanaca i Zoljana, a i danas ondje ima lokalitet Tuk po kome je moglo biti nazvano. Tuan je imao oko 10 katolikih
hoda - muslimanski duhovnik, vjerouatetj, imam. Usp. Sran (1995), 44. Usp. NAZ Prot. 29/1, 53, 97; 30/11, 57, 64, 224; popis, kut. 89, 172; 32/IV, 89. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 119. " Usp. Schematismus (1837), 31. y Usp. Koreni (1979), 646.
5 6 7 4

kua. U izvjeu 1746. selo se ve naziva Struan. Imalo je 25 katolikih kua, 74 osobe i kapelu sv. Mihovila arkanela.1 God. 1758. selo je pripalo svilajskoj upi, a skupa sa Zoljanima imalo je 31 kuu. God. 1760. Struani su imali 19 kua, 31 obitelj i 140 stanovnika. Kuedomaini su bili: Bartol Vinari (3,15), Stjepan Vinari (2,7), Ilija Vinari (2,9), Stanko Zei (1,3), Franjo Zei (1,6), Petar Zei (2,6), Juro Zei (2,7), Mariana Zei (-,3), Bla Zei (1,4), Franjo Trienevi (1,4), Mijo Trienevi (3,11), Marijan Trienevi (1,6), Juro Trienevi (1,4), Mato Trienevi (2.9), Marko Augustinovi (2,11), Jela Augustinovi (-,5), Andrija Trepi (3,13), Josip Benai (2.10) i Petar Benai (2,7). God. 1769. Struani su imali 20 kua, 45 obitelji i 205 katolika.2 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Struanima pie: "Barska graba Osatna dolazi iz Sredanaca. Ovdje ispred sela potpuno nestaje i samo je za dugotrajno kina vremena neprohodna. Druga barska graba Osatna, koja se kod Oprisavaca zove Skorotina, ovdje je ispod sela premoena drvenim mostom. Kroz nju je na putu od Sredanaca prema Svilaj u podignut nasip. U ovom podruju ljeti je esto potpuno suha otkad je sprijeeno izlijevanje Save izgradnjom nasipa du rijeke. U to vrijeme prohodna je i osim preko spomenutog mosta i nasipa. Bara s ove strane Osatne prema Svilaju te bare Rakitovac iTrstenik s ove strane u livadama postaju neprohodne samo za izuzetno vlana vremena."3 God. 1837. Struani su imali 195,41857.158,1890.181,1931.189,1953.188,5 a 1991.181 stanovnika. 16.7. SVILAJ Naselje je uz rijeku Savu, 22 km jugoistono od Slav. Broda, 5 km od Oprisavaca, 90 m n/m. U komorskom popisu 1698. Svilaj je ovako opisan: a. ' 1) Imena stanovnika i podlonika: Jovica Savi, sin 1, ki 1, konj 1, krava 1, june 1, konica 7, vozova sijena 7. Franjo Radievi, sinova 2, konj 1, krava 1, konica 3, jutro jema 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1. JuraPustaia Josef Brkovi, sin 1, ki 1, konj 1, krava 1, vozova sijena 2. MiliHorvat, krava l,june 1, konica 5, voz sijena 1, najamnika 2. Franjo old, ki 1. Ivan Radulovi, krava 1, june 1. Bono Samarica, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, najamnik 1. Pavo Pavlinovi, sin 1, krava 1, june 1, voz sijena 1, najamnik 1. tipa Siplevi, sin 1, konica 1. Bla Cermoanin, krava 1, june 1, najamnik 1. Damian Ostoi, sin 1. Marko Beanovi, krava 1, june 1, voz sijena 1, najamnik 1. Stepan Vrani, sin 1, najamnik 1.

Usp. NAZ Prot. 29/1,53,97. U izvorniku stoji: Tusan (1730), Sztrusan (1746), Sztrusani (1760), Struxani. Usp. NAZ Prot. 30/11, 224; popis, kut. 89, 171; 32/IV, 89. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 120. 4 Usp. Schematismus (1837), 32; (1928), 50. 5 Usp. Koreni (1979), 646. 1 Mauran (1988), 115-118. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Szvillai (1698), Szvillaj (1730), Svilaj (1760).

1 2 3

Stepan Ninkovi, ki 1, ovaca i koza 4. Pava Lelieni, najamnik 1. Marko Zulovi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, voz sijena 1. Vukailo Sekuli, ovaca i koza 3, konica 3, najamnik 1. Lovro Garevanin, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, konica 1, voz sijena 1. Nikola Lovi, sin 1. Marko Osmerica, krava 1, june 1, najamnik 1. Stoica Eskereki, sin 1, krava 1, june 1, konica 1. Marko Borovac, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, konica 1, najamnik 1. Juro Horvatan, sin 1, krava 1, june 1, konica 1, najamnik 1. Mato Vicikoi, krava 1, june 1. Marin Nefiran, sin 1, krava 1, june 1, najamnik 1. Andras Miloovi, krava 1, june 1, konica 1, najamnik 1. Luko Vukovarca, ki 1, ovce i koze 2, konica 1, najamnik 1. Tadia Nauianin, sin 1. Andreas Marii, sin 1, krava 1, ovaca i koza 2, najamnik 1. Franjo Kaluni, sin 1, voz sijena 1. Jakob Kova, sin 1, ovaca i koza 3, konica 1. Jakob Beni, krava 1, june 1, konica 1, najamnik 1. Gal Pustaia Ilia Milevi Isak lliakovi, ki 1, krava 1, june 1, konica 2, najamnik 1. Ivan Spano, krava 1; june 1, konica 1, najamnik 1. Franjo Ivii, sin 1, ovaca i koza 2. Tomo Diani, sin 1, krava 1, june 1. Martin Dori, sin 1, krava 1, june I. Vueta Doki, konica 1, najamnik 1. Mikolica Vuinovi, ovca 1. Nikola Oloilevi, krava 1. Ukupno: sinova 23, keri 10, konja 3, krava 26, junadi 22, ovaca i koza 17, konica 31, jutro jema 1, vozova sijena 18, najamnika 21. 2) Svi gore pobiljeeni stanovnici dragovoljno su prihvatili vojniki ivot i dalje ga ele i hoe odravati Osobno nazoni Jovica Savi, Franjo Radievi, Jozef Brlovi2 i ostali, nakon prisege, rekli su Svi ovi pogranini stanovnici smjeteni na savskoj obali uz ardak ili savsku straamicu, u tijesnu i movarnu mjestu, zbog manjka radne stoke nisu sposobni obraivati svoje seljako gospodarstvo i zato ne trae na koritenje tue susjedno zemljite, nego na svom zemljitu Jave ume i prave plodnu zemlju te podiu nasipe. Sadanji stanovnici koriste ovaj posjed, bez neke slubene doznake, jer su se prije est godina doselili iz Bosne u ovaj kraj Kraljevstva Slavonije i p zapovijedi gospodina Gibe, nastanili su se kao strae. Zato na ovu zemlju, u ime poreza ili nameta, dosad nisu nita plaali. Gospodin pukovnik Giba - i voe narodne vojske - sudac je ovim graniarima u svim sluajevima i dosad od ovih stanovnika nesumnjivo nita nije uzimao ni u novcu ni u naravi. Stanovnici su ovdje pod orujem smjeteni i nikome nisu plaali ni vojnice ni nameta, nego su osloboeni zbog vojnikih obveza i dranja straa ovdje uz Savu. Na ovom mjestu ranije nije bil
2

U popisu stoji: Brkovi.

ni sela ni posjeda nego, budui da je Sava na ovom mjestu ravna i prikladna za prelazak neprijatelja, ovi su stanovnici zato ovdje postavljeni. Nita im nije dano kao olalcica. Stanovnicima je najtee to su naselili ovo mjesto, a ono nema prikladnih polja ni panjaka; to danju i nou, zbog straha od Osmanlija moraju stalno vriti vojnike slube i savske strae ee uz tetu i gubitak ivota, bez naknade. Preko dvadeset graniara morali su - budui da nemaju prikladna zemljita te sebi ne mogu dostatno, zbog esta izlijevanja Save, posijati turskog kukuruza - preseliti se u drugi kotar. Za brodsku tvravu prisiljeni su godinje dva cijela mjeseca davati po 20 radnika, bez plae te nasjei i Savom, isto tako bez plae, dovesti 600 palisada; ipak uz carski kruh i obeanja kasnije naknade. Za sve gore iznesene radove stanovnicima nikad nije plaano. Pobiljeeni stanovnici nita se ne sjeaju o smetnji komorskim slubenicima i njihovom odlasku. 3) Ovo je mjesto ranije bilo obraslo johovim umama, a drugo mjesto, neposredno s druge strane i kraja, zvalo se Svilaj. Prijelazom stanovnika odatle nazvano je Svilaj, a prije ovoga, ovd nije postojao nikakav posjed. Udaljeno je od Broda jednu i pol, od Osijeka 8, a od Petrovaradin 20 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba boraviti u Bosni, i to kao kmetovi; sad su graniari katolike vjeroispovijedi i grkog obreda. Imaju 33 skromne kuice, veinom nemamo sagraene, polcrivene slamom. Nemaju nijednog narodnog selita. Teritorij ovog posjeda budui da ga ranije nije bilo - ne moe se zn S istoka mu je savska obala, sa zapada Opnsavci, s juga Svilaj zvani, onaj preko Save, sa sjevera selo Sredanci. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Brod, s juga, preko Save, Dobo sa sjevera akovo. Imaju oko 20 jutara oranica smjetenih uz samu savsku obalu, ostalo su sami iskrili. Rtova je bilo s druge strane Save ali ih stanovnici, zbog straha od Osmanlija, ne mogu uivati. Tako je sa sjenokoama s druge.strane Save koje stanovnici ne smiju kositi, a to esto ine uz pogibelj za ivot. Na ovom teritoriju ima oko 100 jutara johovih i tisovih uma za loenje. Crkvenoj ili svjetovnoj graevini ili nekoj tvravi nema nikakva traga. Nemaju vodenica ni njihovih ruevina. Nemaju niironosnih uma. S ove strane nemaju ni ribnjaka s ribama, nego su s druge strane Save. Budui da stanovnici nisu davno doli u ovaj kraj, o ostalim propisanim tokama ne znaju nita rei. Govore ipak o prelasku preko Save, gdje su prije ivjeli i to u odnosu prema drugim stanovnicima; o prihodima nakon prelaska nita ne znaju. Sabrani stanovnici dragovoljno tvrde da su istinite ove pojedinane i ope toke. b. Iz ve opisanog oito je kako su navedeni stanovnici preli iz Bosne, poglavito iz susjednog Svilaja. Njihova ranija upa bila je Radunjevac a sluili su je franjevci iz Kraljeve Sutjeske.3 Budui daje, nakon Poarevakog mira (1718.) granica Habsburke Monarhije ila nekoliko km u unutranjost Bosanske Posavine4, upnik franjevac odabrao je Svilaj za svoje sjedite, tako daje mogao sluiti i puanstvo koje se povratilo u Bosnu, a pripadala su mu jo sela: Novi Grad i Jaruge. Crkva je bila drvena, posveena Imenu BDM, imala je staru i lijepu sliku na platnu. Neto od pribora za misu pripadalo je sutjekom samostanu; upnik ga je koristio dok upa sebi ne nabavi. upnikov stan bio je uz crkvu. Sve je bilo skromno. upljani su, zbog estih poplava, sijali samo kukuruz. God. 1730. upnik je bio fra Luka Jeskerica, iz

3 4

Usp. Arhiv Propagande - Rim, Bosnia SC, vol. II, f. 820v; Draganovi (1982), 88. Usp. Pclidija (1989), 255s.

sutjekog samostana, a selo je imalo 35 katolikih kua. Izvjee 1734. ispred sela potpisali su: desetar Matija Jozi, Grgur Vukovarac i Ivan Paulinac. U izvjeu 1746. stoji kako je sagraena nova crkva, jer se stara nije mogla proiriti. Uz crkvu je bilo zvono od oko 50 kg. Zbog izlijevanja Save nisu imali svoga groblja nego su se sahranjivali u Kopanici. Te godine selo je imalo 34 kue i 200 katolika, a upnik je bio fra Andrija Jelii iz Kreeva.5 U izvjeu 1758. opisuje drvenu svilajsku crkvu, dimenzija oko 16x7 m. Na oltaru su bile slike: Gospina, sv. Antuna Padovanskog i sv. Ivana Nepomuka. I nakon to su 1756. franjevcima oduzete upe, Svilaj su nastavili sluiti sutjeki franjevci. upnik je bio fra Luka ali, rodom iz Fojnice, a crkvenjak Petar Kreevac. God. 1760. Svilaj je imao 36 kua, 38 obitelji i 212 stanovnika. Kuedomaini su bili: Andrija Vukovarac (1,7), Stjepan Osmerica (2,10), Mijo Galovac (2,8), Luka Ivii (1,5), Marko Sliepievi (1,4), Nikola Diao (1,3), Stjepan Peii (2,6), Marko Ostnanin (1,6), Petar Boni (2,7), Kata Majstori (-,6), Pavao Siraii (-,2), Petar Kreevac (1,8), Stjepan Dori (1,9), Marko Filipovi (1,5), Mato Marii (-,5), Kata Paulenovi (-,4), Jela Paulenovi (-,4), Petar Jovii (2,13), Pavao Milaovac (1,6), Ivan Pavi (1,5), Juro upri (2,9), Ivan Miloevi (1,5), Franjo Kovaevi (1,4), Stjepan Isakovi (2,10), Bartol Beni (-,3), Jakov Trgovievi (2,9), Kata Savi (-,2), Mato Savi (1,4), Mijo Vukainovi (-,2), Ivan Culjevi (1,6), Juro Kujuni (1,8), Andrija Juri (2,5), Stjepan Dumenci (-,5), Ivan Benakovi (2,6), Mato Osmerica (1,4), Ilija Pavi (1,7). God. 1769. selo je imalo 31 kuu, 39 obitelji i 193 katolika.6 U katastarskom opisu 1781. stoji: "Od ardaka Svilaj, s kojeg se od turskog sela Svilaj moe razaznati nekoliko kua, suprotna je obala Save na udaljenosti oko etvrt sata nizvodno otvorena i sasvim je obrasla visokim gusto proraslim stablima. Nasip, visok sedam do osam stopa, izgraen radi suzbijanja izlijevanja rijenog toka Save, u ovom podruju se sputa tik uz rijeku. Movarna bara Popovac, preko koje prelaze dva drvena mosta, kao i male movare na seoskim livadama, za ovdanjih ljeta potpuno presue. (...) Crkva je izgraena od opeke, asniki stan, meutim, samo od drveta. Crkva izvan sela nedaleko od rijeke Save, zajedno sa upnim stanom, koja se nalazi na mjestu gdje je neko stajalo selo, drvena je graevina, a vonjaci uz njih okrueni su malim barama. ardaci na rijeci Savi za smjetaj kordonskih postaja izgraeni su od drveta i stoje na palisadama."7 God. 1837. Svilaj je imao 316 stanovnika,8 1857. 281,1890.342,1931. 346,1953. 348,'9 a 1991.345 stanovnika. 16.8. TRNJANSKI KUTI

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 12 km jugoistono od Slav. Broda, 4 km jugozapadno od Oprisavaca, 91 m n/m. U starijim se izvorima ne spominje, a u komorskom popisu 1698. opisano je pod imenom Kuti. a. 1 1) Imena stanovnika i podlonika: Petar Radovanovi, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 10, konica 1, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 6.
Usp. NAZ Prot. 29/1, 55s, 100; SrSan (1995), 74s. " Usp. NAZ Prot. 30/11, 219, 224; popis, kut. 89, 168s; 32/1V, 89. 7 Kat. opis, 96-98. s 315 katolika ijedan pravoslavac. Usp. Schematismus (1837), 31. Usp. Koreni (1979), 646. 1 Mauran (1988), 108-110. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Kutti (1698), Kutty (1730), Kutti (1769).
5

Anton Milkovi, ki 1, krava 2, junadi 4, svinja 15, konica 2, jutara penice 4, vozova sijena 3 najamnik 1. Mato Milkovi, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, june 1, ovaca i koza 4, svinja 15, jutar penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Franjo Jurkinovi, sin 1, konj 1, voli krava 1, june 1, ovaca i koza 4, svinja 2, jutara penice 1 jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Mihailo Radovanovi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 1, jutar penice 4, jutro jema 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Ilia Stanei, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 3, jutara penice 2, vozova sijena 3. Juro Zeevi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, june 1, svinja 2, konica 3, jutara penice 2, ju jema 1, vozova sijena 3. najamnik 1. Ivan Kova, ki 1, june 1, ovaca i koza 2, jutro penice 0.5. Mato Kneevi, sin 1, krava 1, svinja 1, konica 1, voz sijena 1, najamnik 1. Petar Bogdanovi, sin 1, ki 1, krava IJune 1, svinja 1, konica 1, voz sijena 1, najamnik 1. Luka Danevi, sin 1, vol 1. krava 1, junadi 2, svinja 3, jutro penice 3, vozova sijena 3. Jakob Mikolevi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, voz sijena 3. Ukupno: sinova 11, keri 7, konja 5, volova 10, krava 15, junadi 19, ovaca i koza 10, svinja konica 8, jutara penice 24.5, jutara jema 5, jutro zobi 1, vozova sijena 33, najamnika 7. 2) Ovi stanovnici dragovoljno, skupno i pojedinano, tvrde da ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno prisutni Petar Radovanovi, Ilia Stanei, Petar Bonjak2 s ostalim, nakon prisege, iskreno su rekli: Ovi stanovnici, pravi graniari, zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsk gospodarstvo ni svoju zemlju i za to ne trae druga susjedna zemljita. Stanovnici ovaj posjed batine od svojih prea, a nije im dodijeljen niti doznaen od nekih inovnika. Na ovo zemljit uime poreza ili nameta na zemlju, do sada nisu nita plaali. Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim graniarskim stanovnicima i do sada za to, kao nagradu, nije nita uzimao ni u novcu ni u naravi. Budui da imaju vojnike povlastice, do sada nisu plaali vojnice. Izdravali su, ipak, jednog njemakog vojnika za vrijeme njegova premjetaja, ali mu u novcu nisu nita plaali. A ba sad izdravaju polovicu njemakog vojnika na hrani, bez konja. Osim ovih prolaznih obveza, nisu dava nikakvih drugih nameta ili neto tome slino. Najmunije je ovim stanovnicima to moraju davati stalne vojnike strae na savskim ardacima, a tako i na granici prema Doboju, bez hrane i plae. Isto tako, u ljeti vre logorske ravniarske slube, a kapetanu takiu i zapovjedniku brodskih prekosavskih opkopa, bez ikalc upravnog rijeenja, svakog mjeseca moraju besplatno nasjei i dovui po est hvata diva za loenj Za utvrivanje brodskih opkopa i zidova svaka je kua morala, kroz dvije godine, o svojoj hra davati radnike. Svake godine, besplatno i o svojoj hrani, iz Osijeka za Brod voze ivene namirnice i streljivo, sami ne uivaju carsku hranu. Za sve gore iznesene radove stanovnicima nije nita plaano. 3) Ovo mjesto ima dosta lijep poloaj. Uz Savu je pa ga ona esto poplavi. Selo se od pamtivjek zvalo Kuti. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 7, a od Petrovaradina oko 20 ugarskih mil Svi su stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sada su graniari koji, zbog oskudice i nedostatka kmetova, vre i kmetske usluge. Uz to, duni su besplatno obavljati stalne strae na S

Nema ga u popisu, ili se odnosi na Bogdanovia.

i na granici prema Doboju. Vjeroispovijedi su rimokatolike. Imaju 12 prilino ugodnih kua sagraenih od oblovine, pokrivenih korama. Imaju dva narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se uokolo u daljinu jednu njemaku milju. S istok mu je selo Poljanci, sa zapada selo Ruica, s juga selo Bebrina, sa sjevera selo Zadubravlje. Granice su mu: s istoka Sokol, osmanslta prekosavska granica, sa zapada Brod, s juga Doboj, a s sjevera Naice. Selo ima, u ravnici, oko 100 jutara oranica i neobraena zemljita koje ne plavi lijeka Sava. Im oko 5 jutara prekosavskih rtova, oko 35 jutara boljih sjenokoa te oko 150 jutara uma za loenje te hrastovih, a najvie johovih, prikladnih za bolje graevine. Ne nazire se mjesto neke crkvene ili svjetovne kamene graevine. Nemaju vodenicu, nego se donekle slue Savom. Na ovom terenu ima oko 70 jutara ironosnih hrastovih uma. Od vremena izgona Osmanlija, stanovnici ovog posjeda, bez poreza, ribare na Savi i njezinim pritolcama. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je zakupnik, brodski emin, kome je svaka kua godinje kao naknadu plaala 3 florina i 50 denara te je svaki stanovnik morao jedan dan besplatno raditi. U osmansko doba nisu plaali desetine niti neto kao njezinu zamjenu. Nisu davali ni desetinu vina. Budui da je reeni brodski emin zakupio ove stanovnike skupa s posjedom, oni nisu nita plaali osmanskom oru. Njegovu Velianstvu, osim manjih davanja i stalne vojnike i kmetske slube koju su besplatn bili duni obavljati, drugo nita do sada nisu davali. Gornje namete bio je odredio gospodin Emest Kestler, ratni povjerenik. Stanovnici su dragovoljno potvrdili gore iznesene ope i posebne toke. b. Kuti su 1730. imali 20 kat. kua i kapela sv. Luke. U izvjeu 1734. kao predstavnik sela potpisan je Luka Vidakovi.3 U sljedeem izvjeu (1746.) broj kua se poveao na 30 kua sa 142 katolika. God. 1760. Kuti su imali 41 kuu, 53 obitelji i 309 katolika. Kuedomaini su bili: Marija Kovaevi (-,4), Ivan Radovanovi (1,5), Luka Radovanovi (-,5), Ivan Alai (2,13), Matija Radovanovi (2,11), Nikola Teri (1,6), Anto Teri (2,7), Luka Alai (-,2), Vinko Radovanovi (1,11), Tomo Radovanovi (1,10), Tomo Radovanovi (2,8), Nikola Radovanovi (1,8), Nikola Vidakovi (1,4), imo Vidakovi (1,4), Tomo Vidakovi (2,11), Anto Mirkovi (1.7), imo Zeevi (1,7), Tomo Zeevi (2,8), Marin Koi (1,10), Juro Koi (2,11), Mijo Zeevi (1,4), Marko Mirkovi (1,8), Nikola Koi (1,5), Vinko Grui (4,15), Matija Mikolevi (1.8), Matija Dapevi (3,19), Marin Dapevi (1,7), Marin Gai (3,12), Matija Dapevi (2,9), Ivan Mirkovi (1,5), Ilija Dapevi (1,9), Marko Mirkovi (1,5), Marin Mirkovi (1,7), Ilija Stani (2,11), Bernard Kovaevi (1,5), Anto Stanei (1,9), Matija Stanei (1,6), Ana Mirkovi (-,5), Stanislav Stanei (1,3), imun Vidakovi (1,2), Bartol Zeevi (1,3). Izvjestitelj upa 1765. kritizira nemarnost i zaputenost kapele sv. Luke u Kutima te su mjetani u korizmeno vrijeme odlazili u susjednu kapelu u Oprisavce. God. 1769. selo je imalo 40 kua, 68 obitelji i 352 katolika, a 1775.33 kue, 52 obitelji i 271 katolika.4 O Kutima, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Selo lei na neto povienom polju. Sa zapadne i s june strane okrueno je velikom barom zvanom Jelas i drugim barskim grabama. Bara Jelas obrasla je gustiem, a godinama rijetko kad presui toliko da bi bila prohodna. Bara Jelas plavi duboke muljevite grabe koje iz nje istjeu. Od tih graba prolaznim su putovima za suha vremena

Sran (1995), 29. Usp. NAZ Prot. 29/1, 51, 93; 30/11, 233; popis, kut. 89, 215s; 31/111, 42; 32/IV, 96, 592.

prohodne ove grabe: Grajina pretoka i Poena, kod Klaraka zvana Bebrinica. Graba Bi na putu prema Zadubravlju premoena je drevnim mostom. (...) asniki stan u selu drvene je grae."5 God. 1837. Kuti su imali 393 stanovnika,6 1857. 430,1890. 381, 1931. 515, 1953. 537,7 a 1991.369 stanovnika. Crkva sv. Luke, evaneliste, sagraena je 1847. godine. 16.9. ZOLJANI Zoljani se nalaze izmeu autoceste i rijeke Save, 24 km istono od Slav. Broda, a 7 km istono od Oprisavaca, 87 m n/m. Selo se ne spominje u starijim izvorima, niti je izriito spomenuto u komorskom popisu 1698., premda je, ini se, ubrojano u Prnjavor. God. 1730. Zoljani su imali 4 kue, 1746.8 kua i 23 osobe. U izvjeu 1758. obraeni su skupa sa Struanima i, zbog blizine, bili pripojeni svilajskoj upi. God. 1760. selo je imalo 8 kua, 15 obitelji i 72 katolika. Kuedomaini su bili: Franjo Ciganovi (2,8), Nikola Matievi (3,14), Stjepan Koleavi (2,9), Andrija Koleavi (2,11), Marija Bogdanovi (-,1), Bla Jurei (3,13), Bla Mikelevi (2,9), Grgo Mikelevi (1,7). God. 1769. selo je imalo 7 kua, 17 obitelji i 93 katolika.1 Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu pie: "Udaljeno je punih etvrt sata od Kupine i Struana. U mjestu je tek sedam kua, koje se prema previnjoj naredbi s vremenom moraju preseliti u Svilaj. Barska graba Osatna na podruju tog mjesta duboka je tri do pet stopa. Sadri vodu i nikad nije prohodna. Za dugotrajno kina vremena prelije se u bare kod Kupine. Movara omorci, obrasla trskom, za dugotrajno suna ljeta dijelom presui."2 God. 1837. Zoljani su imali 84 stanovnika,31857.65,1890.76,1931.73,1953.78,4 a 1991.53 stanovnika.

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 84s. Usp. Schematismus (1837), 35; (1928), 55. Usp. Koreni (1979), 646. 1 Usp. NAZ Prot. 29/1, 53, 97; 30/11, 212; popis, kut. 89, 171; 32/IV, 96. U izvorima stoji: Zolian (1730), Zolyan (1746), Zogljani (1760). 2 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 119. 3 Tu stoji da se selo nekad zvalo Saldis. Usp. Schematismus (1837), 31. 4 Usp. Koreni (1979), 647.
7

XVII. OPINA OMOVAC

17.1.BEIC Beic se nalazi na zapadnom prigorju Dilja, s lijeve strane rijeke Orljave, 23 km sjeverozapadno od Slav. Broda, 5 km sjeverozapadno od Oriovca, 136 m n/m. Selo se ne spominje u starijim izvorima niti u komorskom popisu 1698., ali je u to doba postojalo. God. 1730. Beic je imao 17,1746.12, a 1758.15 kat. kua. Sahranjivali su se u groblju kod Ciglenika.J God. 1760. Beic je imalo 14 kua, 15 obitelji i 87 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ivan Pavi (4,19), Matija Pavi (3,10), Manda Matanovi (-,8), Grgo Kranevi (1,3), Ivan Marianovi (1,5), Ivan Vladii (1,4), Martin ii (1,5), Mijo Agati (1,7), Mijo Matievi (1,8), Abraham Josupovi (1,5), Nikola averli (-,1), Marija Govran (-,2), a Lucija Kranevi (-,5), Leonard Mlinari (1,5). God. 1769. selo je imao 10 kua, 11 obitelji i 73 katolika.2 O Beicu, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Rijeka Orljava... ima tri do pet stopa visoke, najveim dijelom gustim iprajem obrasle obale, te pjeskovito dno; izmeu dva mlina postoji prolaz kojim se za suha ljetna doba i niska vodostaja moe pregaziti Voda, koja izvire u oblinjem izvoru i tee pored sela te kod gornjeg mlina utjee u Orljavu, pitka je... Uzvisine Jelinak i Zukaa, djelomice obrasle vinogradima, dominiraju nad selom i ravnicom desne obale Orljave. No objema uzvisinama opet dominira brdo Sokolovac, koje je dijelom grmovito, a dijelom obraslo vinogradima..."3 Oko 1800. selo je imao 60/1837.82,51857.67,1890.147,1931.172,1953.204,6 a 1991.136 stanovnika.

' Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 110; 30/11, 318. U izvorniku stoji: Becsicz (1730), Bechicz (1746), Becsicz (1760). Usp. NAZ popis, kut. 89,130s; 32/1V, 161. HNTZ, Gradika pukovniju (1999), 166s. 4 Usp. NAZ Prot. 213, 270. 5 Usp. Schematismus ckri (1837), 52. 6 Usp. Koreni (1979), 645.
2 5

17.2. CIGLENIK Ciglenik se nalazi na zapadnom prigorju Dilja, s desne strane rijeke Orljave, 24 km zapadno od Slav. Broda, a 5 km sjeverozapadno od Oriovca. Ime je dobio, vjerojatno, po ciglani kojoj se kasnije zameo trag. U starijim se izvorima spominje 1457., 1469., 1481., 1483., 1489. i 1493. Pripadao je plemiima Sulkovakim i Vrbovskim. U osmansko dobanastanjavali su ga dijelom pravoslavci, a spahija im je bio Tebudar iz Kobaa.1 U komorskom popisu naselja 1698. spominje se, ali nije opisan.2 U izvjeu 1730. Ciglenik je imao 30 kat. kua i drvenu kapelu sv. Mihovila arkanela, sa slikom sveca na platnu i grobljem oko kapele. Neto kasnije (1746.) u selu je bilo 20 kua. God. 1760. Ciglenik je imao 24 kue, 37 obitelji i 172 katolika. Kuedomaini su bili: Anto Bartolovi (2,10), Marko Bonjakovi (3,11), Ana Jurkovi (-,1), Jakov Lonari (1,7), Jeremija Vinkovi (1,6), Ivan Jeli (1,6), Petar Jani (2,7), Ana Oberstarovi (-,3), Juro Kovaevi (5,17), Bernardin Bonjakovi (2,5), Luka Andri (3,12), Marko Kopi (1,6), Mijo Kopi (1,3), Kata Andri (-,3), Lovro Topolovi (1,4), Juro Marievi (1,7), Josip Jeli (2,8), Ivan Kopi (2,7), Ivan Glunevi (2,11), Juro Vinkovi (1,4), Luka Zdeni (1,6), Nikola Livi (1,2), Ivan Glunevi (1,4), Marko Jokovi (2,12). Izvjee 1765. napominje da su novu kapelu sagradili od oblovine, a crkvenjakje bio Grgo Vinkovi. God. 1769. selo je imalo 22 kue, 37 obitelji i 171 katolika.3 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Cigleniku pie: "Rijeka Orljava nizvodno prema Luanima samo je 10 do 12 hvati iroka i pet do est stopa duboka... Kod seoskih mlina ta se rijeka za vrlo niska vodostaja povremeno moe pregaziti pjeice i konjima. Mali potok, koji tee kroz selo, izvire iz razliitih izvora oblinjeg gorja i ispod sela uvire u Orljavu; ljeti je veinom suh, a sadri dobru i pitku vodu. Nad selom i ravnicom s druge strane Orljave dominiraju uzvisine koje se uzdiu prema istoku..."4 Oko 1800 Ciglenik je imao 134 katolika,51837.171,61857.222,1890.317,1931.362,1953. 397,7 a 1991. 223 stanovnika U drugoj polovici XIX. i poetkom XX. st. u selo su doseljavali Liani i Gorani, te neto pravoslavaca iz Banovine i Korduna.8 17.3. KUJNIK Kujnik se nalazi na regionalnom putu izmeu Oriovca i Luana, 22 km zapadno od Slav. Broda. Posjed se spominje 1457. i 1483. u vlasnitvu plemena Sulk. U osmansko dobra nastanjavali su ga muslimani.1 Kujnik se ne spominje u komorskom popisu 1698. god. U izvjeu 1730. imao je 17, a 1746.15 kat. kua. God. 1734. predstavnik sela bio je desetar Vito Martinovi.

1 Usp. Bosendorfer (1994), 133. U izvorniku stoji: Chyglcnyk (1457), Chcglcnyk (1489), Chygcnyk (1493), Cziglenik (1698), Cziglenik (1730). , 2 Usp. Mauran (1988), 189. 3 Usp. NAZ Prot. 29/1,78,110; 30/11, 313, 318; popis, kut. 89, 127; 31/111, 91; 32/IV, 161. 4 HNTZ, Gradska pukovnija (1999), 167. 5 Usp. NAZ Prot. 213, 270. r - 145 katolika i 26 pravoslavaca, Usp. Schematismus deri (1837), 52; (1929), 57. Prema Spomenici (1930), 212, Ciglenik je 1809. imao 2 pravoslavne kue i 18 pravoslavaca. 7 Od 1900. naselje sc zvalo Ciglenik Luanski. Usp. Koreni (1979), 645, s Usp. Pavii (i953), 246. 1 Usp. Csanki (1894), 415; Bosendorfer (1994), 142. U izvorniku stoji: Kwhnik (1457), Kwhynnyk (1483), Kuinik (1730).

God. 1760. Kujnik je imao 20 kua, 21 obitelji i 140 stanovika. Kuedomaini su bili: Stjepan Serdar (1,3), Juro Lali (5,20), Mijo Gurgurevi (-,9), Petar Bartolovi (1,10), Grgo Dumi (1,6), Anto Nedai (2,9), Matija Vui (1,4), Urula Gurgurevi (-,8), Jakov Ostraanin (1,6), Nikola Ostarianin (1,4), Stana Gurgulevi (-,3), Tomo Ostraanin (1,6), Anto Zejeevi (1,10), Marija Mati (-,5), Mijo Mrazovi (1,6), Matija ivkovi (1,4), Pavao Mati (-,4), Josip ivkovi (1,8), Jeremija Mati (1,4), Bla Gurgulevi (2,11). God. 1769. u selu je bilo 20 kua i 135 osoba.2 O Kujniku, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Potoi Kujinski potok izvire iz oblinjeg sjevernog gorja. Taj je potok unutar i izvan sela gotovo na svim mjestima prohodan, njegova pitka voda, koja se ispod sela gubi u poljima, ljeti esto potpuno presui. Nad selom i njegovim donjim podrujem u pravcu juga dominiraju oblinje bunjem obrasle uzvisine. (...) Stan pukovnijskog lijenika u selu zidana je zgrada, a asniki je stan samo drvene grae."3 Oko 1800. Kujnik je imao 185 katolika,4 1837.111 stanovika,5 1857.144,1890. 247,1931. 325,1953.335,6 a 1991.336 stanovnika. Koncem XIX. i poetkom XX. st. u selo se doselilo neto Liana i Gorana.7 17.4. LUANI

Naselje se nalazi s desne strane rijeke Orljave, uz regionalnu cestu, 24 km zapadno od Slav. Broda, 4 km zapadno od Oriovca, 96 m n/m. Srednjovjekovne isprave poekog kaptola spominju zemlju Luan (terra Lusan) na Orljavi, posjed Vukote, koji gaje prodao nekom Biloti. Nalazio se na velikoj kraljevoj cesti to je prolazila junim dijelom posjeda, a na sjeveru je graniio zemljom Rinovicom. Spominje se 1256. i 1397., a nazvan je po ranijem plemiu posjedniku.1 Zbog prikladna poloaja u osmansko doba Luani su neko vrijeme bili sjedite upe koja je sluila katolike sve do rijeke Save. Ta se upa u izvijeu 1623. naziva Posavina2. Biskup fra Jeronim Lui krizmao je (1638.) u njoj 449 osoba.3 Biskupfra Marijan Maravi (16.XI.1646.) u upi Luanima, zbog "obijesnih Osmanlija" nije smio krizmati.4 U izvijeu fra Petra Nikolia 1660. stoji: "U luanskoj upi ima samo jedna crkva, posveena Uznesenju BDM, a duobrinitvo vri o. fra Jakov Poeanin".5 U komorskom popisu 1698. naselje je ovako predstavljeno: a/' 1) Imena stanovnika i podlonika: Franjo Beli, sinova 2, ki 1, krava 2, june 1> kopaa vinograda 2, jutara penice 2, vozova sije

- Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 110; 30/11, 314, 318; popis, kut. 89, 126; 32/IV, 161; Sran (1995), 56. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 169s. Usp. NAZ Prot. 213, 270. 5 90 katolika i 21 pravoslavca. Usp. Schematismus deri (1837), 52. Prema Spomenici (1930), 212, u Kujniku je 1809. bila jedna pravoslavna kua. * Usp. Koreni (1979), 464. 7 Usp. Pavii (1953), 246. 1 Usp. uk (1925), 58; Csanki (1894), 417; Bosendorfer (1994), 143. U izvorniku stoji: Lusan (1256), Lussani (1638), Lusam (1698), Luxan (1760). 2 Usp. Zirdum (1982b), 288. ? Sveanost jc obavljena na starom crkvitu u Kobau. U izvjeu pie: "Isto tako, 15. svibnja 1638. u upi Luani, Iwja pripada franjevakom samostanu u Velikoj, i ovdje ima jedna crfcva, uz koju je u starini bio franjevaki samostan iji se trago vide, zvao se u starini sv. Franje, i sada se tako zove spomenuta crkva, koja je kamena i ukraena. Vjernike sakramentima posluuje fra imun Vuradinac. Tu sam tijekom sveane mise, u biskupskom ornatu, uz asistenciju 8 franjevaca, sakrament potvrde podijelio 449 osoba oba spola." Draganovi (1982), 91. Prijevod s latinskog jezika. 4 Usp. Maravi (1887), 110. 5 Smiiklas (1891), 10. " Mauran (1988), 189-192. Prijevod s latinskog jezika.
3 4

Mato Andri, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, vozova sijena 2. Franjo Lunevi, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozov sijena 2, ura Andri, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 3, junadi 6, svinja 8, konica 3, kopaa vinograda jutara penice 4, vozova sijena 3, najamnika 2. Mari Palkovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 4, kopaa vinograda 3, jutara penice 4, voz Niko Kova, sinova 2, vol 1, krava 2, junadi 4, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara penice vozova sijena 4, najamnik 1. Miho Madari, sin 1, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 4, kopaa vinograda 2, jutara penic vozova sijena 4, najamnik 1. Vuica Knezovi, keH 2, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 2, konica 1, kopaa vinogr 3, jutara penice 4, vozova sijena 5, najamnik 1. Miho Mili, sin 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 3, kopaa vinograda 3, jutara penice vozova 2. Marian Sofi, sin 1, ki 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutro pe 1, vozova sijena 4. Janko Kosti, sin 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1.5, vozov sijena 2, najamnik 1. Tomo Radevievi, sinova 2, ki 1, vol 1, Icrava 1, junadi 2, konica 2, kopa vinograda 1, ju penice 2, voz sijena 1, najamnik 1. Grgo Vrati, sin 1, konj 1, voli, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 2, kopa vinograda 1, jut penice 3, vozova sijena 4. Marian Slivari, vol 1, krava 1, june 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, vozova sijena najamnik 1. Ivan Radeievi, ki 1, krava 1, junadi 2, konica 2, jutro penice 1.5, voz sijena 1. Miho Duboanec, sinova 2, konja 2, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozova sijena 3. imon Feri, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozo sijena 3. Miho Radievi, sin 1, konj 1, krava 1, junadi 2, konica 2, kopa vinograda 1, jutro penice vozova sijena 3, najamnik 1. Stepan Vei, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, vozova sijena najamnika 2. Marko Slea, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozova sije 3, najamnik 1. Ukupno: sinova 19, keri 13, konja 8, volova 16, krava 27, junadi 42, ovca 1, svinja 18, kon 18, kopaa vinograda 34, jutara penice 49, vozova sijena 60, najamnika 12. 2) Ovi stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno nazoni Franjo Beni, Franjo Glunevi7 i Miho Mili, nakon prisege, rekli su. Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko gospodarstvo ni svoju zemlju te ne koriste susjedno zemljite. Oni ovaj posjed, jo od osmanskog doba, trajno posjeduju, a ne nekom doznakom. Do sada nisu nita plaali uime poreza na zemlju. Gospodin pukovnik Giba i kapetan Sekula suci su ovim stanovnicima i njihove meusobne sluajeve rjeavaju besplatno.
7

U popisu stoji Beli i Lunevi.

Samo su 1697. stanovnici meusobno razmjerno podijelili sumu od 93 florina i 50 denara vojnice i predali je kobasicom kapetanu Sekuli bez priznanice. A kao namet morali su gotovo svake godine na hrani izdravati sad njemakog vojnika, sad husara8 slobodne ete kapetana Sekule. Po zapovijedi kapetana Sekule stanovnici ovog sela moraju svake godine besplatno nakositi 12 vozova sijena, to se onda meu gospodom asnicima podijeli. Svakog mjeseca, po odredbi zapovjednika brodskog otoia, moraju nasjei po 6 hvata ogrijevnog drveta i Savom odvui. Za utvrivanje brodske tvrave stanovnici ovoga mjesta moraju nasjei 2000 veih palisada i bez naknade ih odvui. Za uinjene radove stanovnicima nije nita plaano. O komorskim zaprekama i pravima, stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo je mjesto u osmansko doba bilo sagraeno kao utvrda, smjetena u ravnici pored brze rijeice. U njoj su stanovali muslimani pomijeani s kranima. Selo se od pamtivjeka zove Kasaba iliLuan9. Udaljeno je pola milje od Kobaa, od Osijeka 12, a od Petrovaradina 25 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 20 malih od iblja sagraenih i oblijepljenih kuica, pokrivenih djelomice slamom, djelomice daskama. Imaju dva cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se jednu mi uokolo. S istoka mu je selo Oriovac, sa zapad Sie, s juga Koba, a na sjeveru mei s atrinom. Granice su mu: s istoka Brod, sa zapada Cemik, s juga Banja Luka a sa sjevera dopire do Poege Selo ima oko 100 jutara oranica i neobraene zemlje koju esto poplavi Sava. Ima oko 6 jutara rtova prvi put obraenih te oko 30 jutara boljih sjenokoa. Imaju oko 40 jutara uma za gradnju, a uma za loenje nemaju. Tu se naziru ruevine kamene crkve sv. Margarete, djevice i muenice, koju su Osmanlije poruili. Ima jedna vodenica na potoku Oriovac. Nemaju ni ironosnih uma ni ribnjaka. Osmanski gospodar bio je neki Osmanlija Svetakovi, Orahovanin, komu je svaka kua godinje morala plaati po 60 denara, davati po tri radnika, a na svaku svinju plaali su po jedan denar. Drugo nita. Spomenutom osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih proizvoda na koje se ona odnosila, a takoer i od vina. Osmanskom caru svaka je kua morala godinje davati po jedan florin te popravljati mostove preko oriovakog potoka. Njegovu Velianstvu, osim vojnice koju su jedne godine platili ukupno 93florina i 50 denara t vrenja stalne vojnike slube, drugo nita nisu plaali Odreditelj gornjih obveza te prije spomenutih nameta, bio je kobaki kapetan Sekula. Sabrani stanovnici skupno i pojedinano tvrde da su gore opisane toke, u opim i pojedinim lancima, posve istinite. b. Luani su 1730. imali 40 kua, drvenu crkvu sv. Margarete s grobljem i zvonom od oko 30 kg te oltarske slike sv. Margarete, sv. Grgura pape i sv. Matera evaneliste. Izvjee 1734. ispred sela potpisali su desetar uro tivi i skorotea (kurir) Ivan ljivari. Neto kasnije (1746.), selo je imalo 35 kua. Izvjee 1758. navodi se, kako je spomenuta crkva, dimenzija oko 8x5 m, dosta zaputena. Crkvenjak je bio Marko Vrai. U groblju su se, uz mjetane, sahranjivali i katolici Prica i Zivika. Luani su 1760. imali 51 kuu, 78 obitelji i 373 stanovnika. Kuedomaini su bili: Matija

* husari - vojnici lake konjice, od maarske rijei husz= dvadeset. U Maarskoj su od 1445. dvadesetorica seljaka morali opremiti jednog konjanika za rat. U izvorniku stoji "Kaszaba aliter Lusan". Kasaba znai gradi, varoica, palanka.

Fili (1,4), Marijan Slivari (1,7), Marijan Duboanac (2,9, Tomo Duboanac (1,4), Grgo Fili (2.8), Mijo tivi (3,10), Matija Ani (2,10), Anto uki (1,4), Mijo Andi (1,3), Tomo Bleski (2.9), Nikola Beri (2,8), Mijo Sekuli (1,2), Ivan Sekuli (1,8), Pavao Vrai (2,9), Grgo Vrai (3,11), Lovro Vrai (1,7), Marijan Vrai (1,5), Martin Vrai (2,11), Mijo Mitrovi (2,9), Tomo Motavii (2,9), Matija Horvaanovi (1,5), Matija esti (2,9), Juro Mliovi (1,8), Nikola Mai (3,13), Martin Bonjakovi (1,2), Jela Radi (-,1), Marijan Radi (1,5), Bla Matija (1,8), Grgo Ceri (2,10), Ivan Mievi (2,6), Ilija Koiaevi (1,9), Ivan Joruni (2,7), Martin Zei (3,14), Mijo Mikai (1,13), Tomo Joruna (1,8), Matija Svakovi (1,3), Mijo Kosti (2,8), Martin Agii (2,8), Luka Ai (1,7), Toma Rado (1,5), Ivan Tiri (1,5), Matija Slivari (1,7), Karlo Sofi (1,6), Nikola Radojevi (2,7), Filip Radojevi (2,10), Juro Pasuti (3,13), Mijo Mlievi (1,6), Mijo Bonjak (3,13), Ivan Mlievi (1,7), Stjepan Josepovi (-,3), Bernardin Bladi (1,2). God. 1769. Luani su imali 47 kua, 74 obitelji i 357 katolika.10 O Luanima, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Rijeka Orljava, koja ovuda tee... ini otok...; na ovdanjoj zemaljskoj cesti od Nove Gradike za Vinkovce i Mitrovicu prema Malinu premoena je stabilnim drvenim mostom; pjeskovita je dna, ima pitku vodu... Ta rijeka ispod sela ima dva prolaza i nizvodno kroz desni rukavac na otoku samo jedan prolaz... Povremeno, kad se rijeka izlije, to se obino dogaa svake godine i do tri puta, u,proljee, za vrijeme etve i ujesen, ovdanja ravnica biva preplavljena u irini po pola sata s obje strane rijeke, tako da se, osim spomenutom, uzdignutom zemaljskom cestom odavde nikamo kopnom ne moe proi, sve dok se voda opet ne povue, a to erijetkodogodi bre od 48 sati. (...) Crkva i asniki stan u selu drvene su grae."11 Oko 1800. Luani su imali 413 katolika121837.455 stanovnika,131857.495,1890.693,1931. 953, 1953. 1057,14 a 1991. 1275 stanovnika. Koncem XIX. i poetkom XX. st. u Luane je doselilo neto Liana, ali su starosjedioci brojniji. Pravoslavci su se doseljavali iz Like, Banovine i Korduna.15 Katolika upa Fatimske Gospe i sv. Magdalene obnovljena je, odnosno osnovana, 1967. godine.16 . . . 17.5. MALINO Naselje se nalazi na jugozapadnom prigorju Dilja, pored regionalne ceste, 22 km zapadno od Slav. Broda, 3 km od Oriovca. U starijim izvorima spominje se 1469., 1481., 1489., i 1493. ^ a ne spominje se u komorskom popisu 1698. god. God. 1730. Malino je imalo 16 kat. kua i drvenu kapelu sv. Stjepana muenika sa slikama sv. Stjepana i sv. Luke. Tu podrunu kapelu spominje i izvjee 1734., a predstavnik sela bio je porunik Marko Vukovi. U sljedeem izvjeu (1746.), broj kua smanjio se na oko 10. God. 1758. kapela posveena sv. Luki nalazila se izvan sela a oko nje je bilo groblje u kome su, uz mjetane, sahranjivani i katolici Kujnika. Crkvenjak je bio Matija Zubi. U selu je jo,, pored carskog puta, kapetan Marko Vukovi obnavljao staru kapelu sv. Roka, dimenzija oko 9x5 m.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 110; 30/11, 312, 318; popis, kut. 89, 127-129; 31/1II, 90; 32/IV, 161; Sran (1995), 56. HNTZi Gradika pukovnija (1999), 167s. Usp. NAZ Prot. 213, 270. 13 436 katolika i 19 pravoslavaca. Usp. Schematismus cleii (1837), 52. 14 Nekad sc dio naselja Kudeljara posebno biljeilo. Usp. Koreni (1979), 646s. 15 Usp. Pavii (1953), 246. ' ,(i Usp. Draganovi (1975), 86. 1 Usp. Csanki (1894), 417; Bosendorfer (1994), 144;. U izvorniku stoji: Malino (1469), Malyn (1489), Malyno (1760).
12

10 11

Crkvenjak u njoj bio je Anto Gaparevi. Malino je 1760. imalo 15 kua, 31 obitelji i 139 stanovnika. Kuedomaini su bili: Juro Vukovi (4,16), Andrija Oraanovi (5,23), Juro kari (2,5), Juro Gaparovi (2,8), Toma Erdegati (4,20), Matija Vargatevi (2,9), Ivan Juri (3,13), Matija Zubi (1,5), Kata Kranijeevi (-,3), Marko Poplaen (1,3), Anto Skari (2,7), Stjepan Vukovi (1,7), Lovro Jeri (2,8), Andrija Jeri (1,7), Anto Vuin (1,5). God. 1769. selo je imalo 15 kua, 32 obitelji i 166 katolika.2 Uz vojni zemljovid iz 1780., o selu pie: "Potoi Dubovaki potok... izvire iz razliitih malih, ljeti veinom suhih izvora, tee niz gorje i u podruju kod Luana kod mosta se ulijeva u Orljavu. Ovdanje uzvisine onih planina koje se uzdiu prema sjeveru obrasle su prorijeenim niskim raslinjem i vokama, a dominiraju nad podrujem oko sela. (...) Crkva izvan sela drvene je grae."3 Oko 1800. Malino je imalo 176 katolika4, 1837.283,51857.300,1890. 384,1931. 595,1953. 639,6 a 1991.653 stanovnika. U drugoj polovici XIX. i poetkom XX. st. u Malino su se doselili Hrvati uglavnom Liani, a pravoslavci iz Banovine i Korduna.7 17.6. ORIOVAC

Naselje se nalazi na jugozapadnom prigorju Dilja, pored regionalne ceste, 20 km zapadno od Slav. Broda. Oriovac se u srednjovjekovnim izvorima spominje kao Orihovac. Ime mu potjee od Orihove drage, kako je zabiljeeno u ispravi iz 1220. god. Oriovac je pripadao plemikoj porodici Giletia, ali ve poetkom XIV. st. spominje se kao posjed dubovake plemike obitelji ak. Poslije je pripao sinovima File. U Orihovcu je 1501. ivio plemi Pavao, koji je u blizini sela podigao manju utvrdu, vjerojatno, s namjerom da selo zatiti od najezde Osmanlija.' Biskup fra Tomo Ivkovi u izvjeu o dijeljenju sakramenta potvrde (1626.-30.) spominje kako je u samom Oriovcu imao 163 potvrenika. God. 1693. meu upnicima koji su primili sveta ulja bio je i "otac Augustin Henpace za upu Blaene Djevice Marije Uznesene u Kobau i Oriovcu".2 U komorskom popisu 1698. Oriovac je ovako opisan: a. 3 1) Imena stanovnika i podlonika: Vuk Zeteevi, sin 1. Miho Dekanovi, sinova 2, keri 2, konja 2, volova 2, krava 3, junadi 4, svinja 3, kopaa vinograda 4, jutara penice 6, vozova sijena 6, najamnik1. Marko Herpaa, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 4. svinja 1, kopaa vinograda 2, ju penice 3, vozova sijena 4, najamnik 1. Martin Kolesari, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2\ svinja 1, kopaa vinograda 2, jutara penice voz sijena 1. Miho Dekanovi, sin 1. keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, vozova sijena 3.
2 Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 110; 30/11, 313, 315, -1 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 168$. 4

318; popis, kut. 89, 127; 31/111, 91; 32/1V, 161; Sran (1995), 54-56.

Usp. NAZ Prot. 213, 270. Usp. Schematismus deri (1837), 52; (1929), 57. Spomenici (1930), 212. Nekad se Maiino-Brdo biljeilo posebno. Usp. Koreni (1979), 646. Usp. Pavii (1953), 246. Mnogo jc posjeda bilo s imenom prema rijei "orah": Orehovac, Orcan, Orihova draga, Orihovac, Orahovac i si. Usp. uk (1925), 75; Markovi (1994), 73. 2 Usp. Draganovi (1934), 77; Buturac (1970), 35, 155; Barbari-Holzlcitcr, (2000), 201, 325. ' Mauran (1988), 187-189. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Oriouiza (1630), Orihovacz (1698), Oriovacz (1730),
5 6 7 1

lose Punukuvi, keri 2, vol 1, krava 1, ovaca i koza 10, svinja 2, konica 1, kopaa vinograd 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Franjo Lovrenovi, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 1, kopaa vinograda 3 jutara penice 2. Miho Kaii, sin 1, ki 1, vol 1, Icrava 2, junadi 4, svinja 1, kopaa vinograda 3, jutara peni vozova sijena 4, najamnik 1. Marko Dekanovi, sin 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, najamnik 1. Toma Tancoli, sin 1., konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 3, konica 1, kopaa vinogr 3, jutara penice 5, vozova sijena 3, najamnik 1. Nikola Brabi, sinova 2, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopaa vinograda jutara penice 4, vozova sijena 4. VukMalik, sin 1, keri 2, june 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, vozova sijena 2. Bla Benovi, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, vozo sijena 2, najamnik 1. Grgo Benovi, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutara penice vozova sijena 2, najamnik 1. Marko Kari, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 2, kopa vinograda 1.5, jutro penice 1, vo sijena 2. Ivan Valeti, sin 1, konj 1, volova 2, Icrava 2, junadi 2, svinja 2, konica 1, kopaa vinograd jutara penice 4. Stepan Mihali, sin 1, vol 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, vozova sijena najamnik 1. Mato Gergovi, sini, ki 1, konica 3, kopaa vinograda 2, vozova sijena 3. Ivan Feri, sinova 2, keri 2, vol 1, Icrava 1, june 1, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, voz sijena 2. Franjo Kovaevi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, kopaa vinograda 2, jutara pen 2, vozova sijena 3, najamnik!. Marko Feri, sinova 3, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 2, kopaa vinograda 3, juta penice 2, vozova sijena 4. Franjo Stani, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopaa vinograda 2, jutara penic 4, vozova sijena 3, najamnik 1. Miho Grgi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 3, jutara penice 3, vodova sijena 2 najamnik!. ' ( . IvanDupi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutara penic 3, vozova sijena 3. Malo Ivi, krava 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Nikola Hervasi, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 3, kopaa vinograda 3, jut penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1. Marko Posavac, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutara penice vozova sijena 3, najamnik 1. Martin Bai, konj 1, vol 1, krava 1, svinja 1, kopaa vinograda 2, vozovasijena 3. Marko Babi, sin 1, vol 1, krava 2, june 1, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, voz sijena 3, najamnik 1. Paval Zei, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1. Ukupno: sinova 32, keri 23, konja 10, volova 30, krava 35, junadi 49, ovaca i koza 10, svinj 37, konica 13, kopaa vinograda 61, jutara penice 66, vozova sijena 75, najamnika 16. 2) Gore spomenuti stanovnici, kako do sada tako i od sada, prihvaaju vojniki ivot.

Osobno nazoni Vuk Veeri, Miho Dekanovi i Marko Herpaka4, nakon prisege, ispitivani tokama, rekli su: Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje poljodjelsko gospodarstvo i zemljite pa ne koriste susjedno zemljite. Oni ovaj posjed od pamtivjeka batine od svojih prea i do sada nisu na njega plaali nikakva poreza. Gospodin pukovnik Giba i kobaki kapetan Sekula suci su ovim stanovnicima i to ine besplatno. Godine 1697. stanovnici ovog sela meusobno su razmjerno podijelili 129 florina i 75 denara vojnice i predali je, bez priznanice, kobakom kapetanu Sekuli. A prijenjih godina imali su obvezu da samo na hrani izdravaju sad njemakog, sad narodnog vojnika (husara) slobodne ete kapetana Sekule po njegovoj zapovijedi. Po odredbi kapetana Sekule Stanovnici ovog sela svake godine moraju, pod izlikom brige za carsku vojsku, besplatno dovui 12 vozova sijena. Njega, gdje nema vojske, sebi odvuku i meusobno podijele gospoda brodski asnici i vojni trgovci namirnicama. Slino moraju zapovjedniku brodskog otoia besplatno nasjei i dovui 108 hvata drva za loenje. Stanovnicim se ini nepravedno, to gospodin pukovnik Giba svake godine od njih zakupi i uzme vino, a onda slabijim konkurentima odreuje cijenu. Stanovnici ovog sela morali su za utvrdu nasjei i ukopati 1000palisada i to bez plae. Za obavljene radove stanovnicima nije nita plaano. Razlog i autora smetnji komorskom gospodarstvu stanovnici uope ne znaju. 3) U ovom je mjesto ranije bila mala utvrda, smjetena na breuljku, zvana Orihovac. Udaljen od Kobaa jednu, od Osijeka 12, a od Petrovaradina 25 milja. Svi su stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sada su graniari, straari na savskim straamicama, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 30 malih kua sagraenih od drveta, pokrivenih djelomice slamom a djelomice aom (rogozom). Imaju dva i pol narodna selita. Teritorij ovoga posjeda prostire se na prostoru jedn milje. S istoka mu je selo Stupnik, sa zapada selo Ciglenik, s juga Koba, sa sjevera mei selom Drenovac. Granice su mu: s istoka Brod, sa zapada Cernik, s juga Koba, sa sjevera Poega. Selo ima oko 150 jutara obraenih oranica i neplodne neobraene zemlje. Ima oko 10 jutara pustih rtova i oko 60 jutara osrednjih sjenokoa. Ima oko 200jutara uma za loenje i to zelenika i ive (vrbovine), a za gradnju nemaju. Postoje ruevine crkve sv. Emerika, ugarskog kralja5. Vodenice nemaju. Postoji jedna porue na potoku Oriovcu. Nemaju ni ironosnih uma, ni ribnjaka, ni bara s ribama, osim potoka Oriovc u kojem ima riba i rakova. Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je oriovaki Osmanlija Cvetakovic, kome je svaka kua godinje kao naknadu davalo 80 denara, a na svako prase, kozle i janje plaali su po denar. Svak je stanovnik morao po tri dana besplatno raditi. Istom spomenutom osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih prihoda na koje se ona odnosila; drugo nita. Svaka je kua osmanskom caru plaala godinje 1 florin i 50 denara te je morala raditi na odravanju mostova na potoku Oriovcu. Njegovu Velianstvu, osim jedne godine date vojnice od 129 florina i 75 denara te nameta vrenja stalne vojnike slube bez naknade, drugo nita nisu davali

U popisu stoji: Zeteevi i Herpaa. Emerik (Mirko) bio je sin ugarskog kralja svetog Stjepana I. i kraljice blaene Gizefc. Umro je 1031. uoi svoje krunidbe.

Namete i obveze odredio je Ivan Juraj Schlinsteribuch, a izvritelj je bio kapetan Selcula. Iznesene toke, stanovnici svi zajedno sabrani, dragovoljno i jednoduno su potvrdili i posvjedoili. b. God. 1730. Oriovac je bio sjedite i naziv upe. Imao je 52 katolike kue, drvenu kapelu sv. Marka evaneliste, sa zvonom i slikama zatitnika, sv. Emerika i BDM. Sluili su je veliki franjevci, a upnik je bio fra Franjo Setkovi. Izvjee su 1734. ispred sela popisali desetar Ivan Maetinovi i skorotea Matija Kovaevi. U izvjeu 1746. stoji daje naziv upe Uznesenja BDM, dakle, prema kobakoj crkvi, da imaju staru sliku BDM na platnu, a ranije spomenuta crkva sv. Marka je izvan sela. Meutim, seljani su upravo tada, na temeljima stare crkve sv. Emerika, gradili novu, drvenu. Selo je imalo 56 kat. kua, a upnik je bio fra Ivan Davidovi. Franjevci su 21 .VII.1756. predali oriovaku upu vl. Juraju Demuru iz Lipika, od Karlovca. Daje spomenuta, jo graena, crkva bila velika, svjedoi nam izvjee iz 1758. koje navodi da je . crkva, sagraena od greda, dimenzija oko 22x10 m, s korom iznad glavnog ulaza, drvenim nadkrivenim tornjem, te s dva zvona od oko 75 i oko 25 kg. Groblje je, uz ranije spomenutu kapelu sv. Marka, etvrt sata bilo udaljeno od sela. U njega se, uz mjetane, sahranjuju i katolici Radovanja. U seoskim vinogradima bila je drvena kapela sv. Franje Ksaverskog. God. 1760. Oriovac je imao 61 kuu, 93 obitelji i 496 katolika. Kuedomaini su bili: Mijo Milain (2,15), Iva Dugali (-,4), Juro Milinkovi (1,7), Mijo uki (1,11), Mijo Imbreak (1,5), Matija Zeevi (1,3), Matija Gromi (1,6), Nikola Matii (1,2), Nikola Babi (2,9), Stjepan Babi (2,7), Jakov Mauraka (2,6), Mijo Boruki (1,7), Ivan enan (1,3), Petar Frajaki (1,2), Tomo Horvat (1,2), Josip Ostovi (5,25), Tomo Jiljak (2,7), Andrija Deakovi (2,11), Marko Plai (2,11), Mato Ili (1,9), Josip Kolesari (1,7), Juro Kolesari (1,7), Matija Novakovi (1,5), Matija Segeti (4,15), Bernardin Panduri (2,7), Martin Feri (1,6), Luka Gari (2,11), Matija uri (1,7), Grgo Poplainovi (1,4), Matija Evari (-,3), Tomo Evari (2,9), Matija Baii (3,11), Anto Horvaan (1,4), Tomo Horvaan (1,10), Juro Plai (1,6), Nikola Dei (4,19), Mijo Zivatovi (1,8), Martin ivatovi (2,7), Mijo Banjalui (2,5), Matija Banjalui (1,5), Petar Maljevuk (1,6), Tomo Maljevuk (2,11); Marko Boi (2,19), Anto Tustani (2,9), Martin uri (1,4), Marijan aldar (2,16), Abraham Dugali (1,7), Tomo aldar (3,11), Anto aldar (1,11), Tomo aldar (2,8), Josip Blaevi (2,10), Ivan ianac (2,13), Martin Erpai (1,8), Ana Erpai (-,2), Ivan Kovaevi (4,18), Ivan ili (2,10), Josip Kovaevi (2,10), Marko Kovaevi (-,3), Matija Frajaki (1,4), Ivan Ostovi (1,2), Ivan Renduli (1,2). God. 1769. selo je imalo 60 kat. kua, 107 obitelji i 464 katolika te jednu pravoslavnu kuu.6 O Oriovcu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Dva mala potoka, Kasonjski i Brianski potok, od kojih prvi vodi gore a drugi dolje kroz selo, u poljima ispod sela gubi se... Ti se potoci osim preko mostova mogu prijei i na razliitim drugim mjestima... Selom i njegovim donjim podrujem dominiraju male uzvisine koje se s gorja sputaju. (...) U selu se nalazi satnikov stan i stan doasnika, upni stan i gostionica; sve te zgrade izgraene su od kamena."7 Oko 1800. Oriovac je imao 743 katolika8, 1837. 572,y 1857. 686, 1890. 1027, 1931. 1297, 1953.1426,110 a 1991.2049 stanovika. Koncem XIX. i poetkom XX. st. u selo se doselilo dosta Liana.11
" Usp. NAZ Prot. 29/1, 77, 109; 30/11, 310, 315, 318; popis, kut. 89, 123-125; 32/IV, 161; Sran (1995), 54-56. HNTZ, Gradite pukovnija (1999), 170. * Usp. NAZ Prot. 213, 270. v 561 katolika i 11 pravoslavaca, Oriovaki upnik vl. Karlo Radinovi bio je doktor teologije. Usp. Schematismus cleri(1837), 52; (1929), 57. Prema Spomenici (1930), 212, Oriovac je 1839, imao jednu, a 1929. 3 pravoslavne kue, 1,1 Usp. Koreni (1979), 646. 11 Usp, Pavii (1953), 246.
7

17.7. PRIAC Priac se nalazi na rijeci Savi, izmeu Orljave i Orljavice, 26 km jugozapadno od Slav. Broda, 7 km jugozapadno od Oriovca, 90 m n/m. Spominje se i u komorskom popisu 1698. ali nije obraen.' God. 1730. selo je imalo 16 katolikih, nekoliko pravoslavnih kua te kapelu sv. Antuna, opata. God. 1760. Priac je imao 16 kat. kua, 25 obitelji i 122 katolika. Kuedomaini bili su: Stjepan Bureta (3,13), Ivan Pavi (3,11), Stjepan Krajai (1,3), Jeremija Andrii (2,12), Ilija Martinovi (-,2), Ivan Vukovi (2,9), Petar imi (1,9), Nikola Zlatanovi (1,5), Pavao Pavi (2,7), Matija Kami (1,7), Pavao Pavi (4,15), Marko Stoi (2,7), Stanislav Zlatanovi (1,7), Franjo Bureti (1,6), Simo Skoki (1,6), Kata Vukovi (-,3). God. 1769. Priac je imao 15 kat. kua, 22 obitelji, 116 katolika te 15 pravoslavnih kua.2 Uz vojni zemljovid iz 1780., o selu pie: "Sava, koja tuda protjee te se na njezinoj lijevoj strani nalazi selo, od postaje Crnac nizvodno iroka je 300 do 320 koraka, kod sela do 330 koraka, ali uskoro opet kod kordonskog ardaka Piinka i nadalje nizvodno samo 320 koraka; ima est od sedam stopa visoke obale, koje su u podruju sela niske, ali izvan sela i ispod njega strmog nagiba... Poplave koje ta rijeka... svake godine prouzroi, prostiru se ovim podrujem ne toliko iroko kao kod drugih mjesta te za najveeg vodostaja ne seu do ivike. Neovisno o tome za vrijeme poplave odavde se ne moe nikamo stii bez brodova. (...) Rijeka Orljava... stvara otok... prohodna je pjeice i konjima samo za potpuno niska vodostaja kraj tamonjeg mlina... Ta rijeka povremeno, a osobito kad je njezin tijek suzbijen porastom Save, prelazi svoje obale, a izlijevanjem Save u ovom podruju zajedno s tom rijekom uzrokuje poplavu..."3 Oko 1800. Priac je imao 133 katolika,4 1837. 225,5 1857.233,1890. 253,1931. 241,1953. 207,6 a 1991.152 stanovnika. 17.8. RADOVANJE Naselje se nalazi na junim padinama Dilja, imeu Oriovca i Brodskog Stupnika, na regionalnoj cesti, 18 km zapadno od Slav. Broda. Radovanje se ne spominje u komorskom popisu naselja 1698. god. God. 1730. selo je imalo 15 kua i drvenu kapelu sv. Bartola; 1746. broj kua se smanjio na 7. Sahranjivali su se u Oriovcu. God. 1760. Radovanje je imalo 10 kua, 19 obitelji i 88 katolika. Kuedomaini su bili: Stjepan Tadi (4,18), Matija Kuzni (1,5), Martin Gabri (5,18), Mijo Pustai (3,9)^ Ilija Koiaevi (2,6), Ilija Bonjakovi (1,10), Bernard Fili (1,6), Tomo Verli (1,5), Martin ami (1,7), Martin Pustai (-,4). God. 1769. selo je imalo 10 kua, 21 obitelj i 100 katolika.1 O Radovanju, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potpuno plitki potoi Radovanjski potok, irine tri do etiri stope, svugdje je prohodan pjeice i konjima a ljeti je veinom suh. Izvire ispod brda Sani, u selo je premoen drevnim mostom, a rastae se u poljima ispod sela kraj ume Jelas. uma Jelas, obrasla gustim grmljem... zbog poplave, koju Sava svake godine prouzroi dva, tri pa i etiri puta godinje... esto dugo stoji pod vodom... Sania brdo dominira nad selom, a njima opet dominira umsko gorje, koje se uzdie na sjeveru..."2
Usp. Mauran (1988), 219. U izvorniku stoji: Prisacz (1698), Pricsacz (1730), Prichacz (1760). Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 111; 30/11, 315, 318; popis, kut. 89,130; 32/IV,J61; Sran (1995), 55. HNTZ, Gradiki pukovnija (1999), 141-143. 4 Usp. NAZ Prot. 213, 270. 5 146 katolika i 79 pravoslavaca, Usp. Schematismus deri (1837), 52; Spomenica (1930), 212. * Usp. Koreni (1979), 646. ' Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 111; 30/11, 314, 318; popis, kut. 89, 125; 32/IV, 161; Sran (1995), 55. U izvorniku stoji: Radovanjac (1730) i Radovanijc (1760). 2 HNTZ, Gntdika pukovnija (1999), 170s.
2 3 1

Oko 1800. Radovanje je imalo 121 katolika,3 1837. 91,4 1857. 110, 1890. 226, 1931. 368, 1953. 434,51991.348 stanovnika. Koncem XIX. i poetkom XX. st. u selo su se dosaljavali novi stanovnici a meu njima su Liani bili najbrojniji.6 17.9. SLAVONSKI KOBA Koba se nalazi na rijeci Savi, 21 km jugozapadno od Slav. Broda, 7 km od Oriovca, 92 m n/m. Ime je dobio, vjerojatno, po radionici anjki, a takvi su se amci u srednjem vijeku zvali "kobi". U Kobau je u starini bio prijelaz, skela, preko Save na putu u smjeru Jajca. Ue Orljave te putovi povezani s njim na drugoj strani Save, od pamtivjeka su bili prikladni za boravak ljudi i promet roba. O njima nemamo povijesnih podataka nego ih, iz nekih pokazatelja, moemo nasluivati. Meutim, nedaleko od ua Orljave u Savu u XIV. st. bilo je naselje Gileti. Nazvano je po plemikoj porodici koja je u poekom kraju imala velike posjede, pa je, irei ih prema jugu, izbila na Savu. Neki elan toga roda osnovao je tu naselje s trgom te doveo nekoliko obrtnika i trgovaca. U latinskim se ispravama naselje spominje kao "Forum Geleti". Tako gaje, izmeu 1332. i 1335., zabiljeio papinski legat zatekavi tu katoliku upu s crkvom. Od 1470. Gileti se u pisanim ispravama naziva Koba, "Kopa possessio", a kao feudalni gospodari pojavljuju se Berislavii. Pretpostavlja se, naime, da su u XV. st. Gileti i Koba bila dva susjedna naselja, razliitih vlasnika. Koba je oito bio mlae naselje pa u njemu nije bilo ni crkve ni trga. ini se da su Berislavii od poetka XVI. st. imali vlasnitvo i nad Giletiem te su oba naselja spojena u jedno sa zajednikim imenom Koba. Prva potvrda hrvatskog imena toga naselja potjee iz 1503. kad su bosanski franjevci kod Giletia preli Savu i pokraj rijeke, na nekim starim ruevinama - na dananjem lokalitetu Klotar - podigli crkvu i samostan. Franjevac, koji je biljeio tijek gradnje, zapisao je kako se on nalazi pored utvrde koja titi skelski prijelaz preko Save. Tu su franjevci boravili samo tridesetak godina (1504.-32.), jer su, od straha pred Osmanlijama, morali selili prema sjeveru. Osmanlije su poruili crkvu Uznesenja BDM i samostan. Ipak, na ruevinama crkve gotovo tri stoljea, okupljali su se okolni vjernici i ona e biti njihovo glavno sastajalite, premda se naziv upe tijekom vremena mijenjao prema mjestu gdje je upnik boravio. I danas se veliko polje, sa starom zavjetnom crkvom i grobljem s lijeve strane ua Orljave u Savu, oko 3 km uzvodno uz Savu, naziva Klotar.1 Osmanlije su 1530. prvi put zauzeli Koba, a konano 1535. god. Tada su ve, vjerojatno, u Bosanskom Kobau osnovali kadiluk, koji se prvi put spominje 1540., a koji je obuhvaao prostor i sjedne i druge strane rijeke Save. Kobaki kadiluk drugi put se spominje 1554. kad je Banja Luka bila u njegovu sastavu. ini se daje ve u drugoj polovini XVI. st., sjedite kadiluka preneseno u Banja Luku jer se kobaki od 1587. vie ne spominje. Sredinom XVI. st. u Kobau je bio beg Svetakovi, potomak plemia Svetaki. U vrijeme pobune katolika protiv uvoenja novog poreza, dulusa (1607.), eta Franje Kolakovia zauzela je Koba, ali je brzo bila poraena, a voe u akovu pogubljeni. Koba je (1626.) imao 200 kua. Nakon bekog rata - jer je naselje stradalo - Osmanlije, uvajui novu granicu, pojaavaju Bosanski Koba i ondje osnivaju kapetaniju.2

3 4 5 f

Usp. NAZ Prot. 213,270. Usp. Schematismus cleri. (1837), 52. Usp. Koreni (1979), 646. ' Usp. Pavii (1953), 246. 1 Usp. Markovi (1994), 73s, 83s; Bosendorfer (1994), 141; Buturac (1970), 13, 25. 2 Usp. abanovi (1982), 177; abanovi (1959), 625; Krcevijakovi (1980), 159; Lopai (1902), 146.

I Habsburgovci su u Slavonskom Kobau imali utvrdu, s vojnom posadom, pa ona u komorskom popisu 1698. nije opisana. Kanonsko izvjee 1730. biljei da je Koba upa velikog samostana, daje upnik fra Bartol Ivanovi, da on uz Koba slui Novoselje3, Kute, Bebrinu i Banovce, da u njezinoj tvravi stoluje kapetan, daje naselje imalo 100 katolikih i isto toliko pravoslavnih kua. upa je imala drvenu dosta prostranu crkvu sv. Ivana Krstitelja, s oltarima sv. Ivana, Uznesenja BDM i sv. Petra i Pavla s odgovarajuim slikama te dva zvona. Izvan utvrde, etvrt sata daleko, bila je kapela sv. Roka, a pola sata od utvrde nalazilo se sauvano samo svetite poruene crkve Uznesenja BDM, zvane Klotar. Uz svetite je povezan pokriveni toranj. Crkva je imala drveni oltar i sliku na platnu Uznesenja BDM. Oko crkve je groblje, a u njegovu nastavku bilo je pravoslavno groblje.4 Izvjee 1746. navodi da je u crkvi sv. Ivana Krstitelja stavljen etvrti oltar u ast udotvorne Gospe te da je nabavljeno tree zvono. Koba je tada imao 135, a Novoselje 12 katolikih kua. Do sljedeeg izvjea (1758.) u Kobau je sagraena, na zidanim temeljima, drvena crkva dimenzija 24x10 m, s korom. Novi toranj jo nije bio podignut ali su imali tri zvona od oko 90,50 i 40 kg. Uz opis crkve u Klotru - koja se nalazila u groblju - spominje se stara slika Uznesenja BDM, gdje Presveto Trojstvo kruni Mariju. Ta slika, na drvenom oltaru, asnije ostatak stare poruene crkve. Misa se tu sluila na svetkovinu Uznesenja BDM, sv. Lovru i Duni dan. God. 1760. Koba je imao 126 kua, 136 obitelji i 813 katolika. Kuedomaini su bili: Andrija ' Pei (2,13), Andrija Voivodi (1,4), Andrija Matokovi (1,6), Andrija uurovi (1,6^, Anto Peri (1,3), Anto Feri (1,3), Anto Feri (1,8), Anastazija Stankovi (1,3), udovica Ana arac (,4), Ana Beli (-,1), Bartol Vuinovi (1,7), Bono Kovaevi (2,10), Kata Martinovi (-,4), Kata Rozari (-,3), Kata Stankovi (-,4), Klara Nikii (-,4), Ilija Voivodi (3,9), Ilija Mihalinovi (1,5), Ilija Knentovi (1,6), Ilija Kabakovi (1,5), Ilija Andri (1,4), Franjo Marketi (3,15), Franjo Jagodarovi (1,4), Franjo Dragali (1,3), Juro Tomi (2,11), Juro imi (1,2), Juro Bogoovi (1,4), Juro Matoovi (1,5), Juro Jakogarovi (1,7) Jure Neia (-,7), Grgo Matolkovi (1,6), Grgo Vinkovi (1,6), Grgo Tomievi (1,6), Jela akarovi (-,3), Jela Matolovi (-,3), Jela Luanac (-,5), Jela Matolkovi (-,3), Iva Tomievi (-,3), Ivan Tomievi (1,6), Ivan Obojevi (1,5), Ivan Nikii (1,4), Ivan Berki (2,7), Ivan Topalovi (1,4), Ivan oli (1,8), Ivan Jagodarovi (1,4), Ivan Luanac (1,8), Ivan Lakai (1,8), Ivan Marianovi (2,14), Ivan Pesi (1,8), Ivan Rementri (1,9), Jakov Mikii (1,5); Iva uns (-,5), Luka Jurii (1,6), Lovro Pei (1,3), Marko Marinkovi (1,7), Marko Deliji (-,3), Marko Deliji (2,6), Marijan Agai (1,10), Marijan Mitrovi (1,6), Marijan Bertolovi (1,13), Marijan Deli (1,5), Marijan Nii (1,5), Marijan Tomekovi (1,6), Marijan Paulovi (1,8), Manda Tursnovi (-,3), Martin Pei (-,4), Martin Somborli (2,9), Margareta Franji (-,4), Marija izmi (-,3), Marija Bilobrkovi (1,5), Margareta Tondari (-,3), Margareta Domuzovi (,3), Marija Terzi (1,1), Marija Mitrovi (-,1), Marko Bai (1,8), Matija Loboovi (-,3), Matija Jakodarovi (3,12), Matija Jakodarovi (1,0), Mato Jakodarovi (1,5), Matija Klari (2,7), Matija Obojevi (1,7), Mato Nii (1,6), Matija Martinovi (-,7), Mato Mihai (1,4), Matija Stankovi (1,4), Matija Mitrovi (4,19), Matija Tomi (2,13), Matija Vidakovi (1,4), Mijo Sari (1,8); Mijo arac (1,9), Mijo Rugi (1,6), Mijo Peni (1,3), Mijo Nikii (1,3), Mijo Marketi (1,6), Mijo Koluni (1,4), gosp. kapetan Petar Koluni (1,7), Mijo Katani (1,6), Mijo Iliaevi (3,21), Mijo Matinovi (1,4), Mijo Doboovi (1,6), Nikola Deli (1,6), Nikola Zoloti (1,5), Nikola Crnogagi (1,7), Petar Kati (2,6), Petar Kamberovi (2,6), Petar Tandari (1,6), Pavao
3

Novoselje (Novoszelya, Novoszeliia), Novi Koba, imao je 13 kat. kua i novosagraenu kapelu sv. Ane. Usp. NAZ Prot. 29/1, 80s. Izvjee 1734. potpisali su Petar Kujuni, kobaki vojvoda i Petar Stankovi, kapetan porunik iz Kobaa. Usp. Sran (1995), 40-42.
4

Jeli (1,6), Nikola Jeli (2,10), Nikola Marketi (1,7), Stjepan Dragali (1,7), Stjepan ukarovi (1,10), Stjepan Radmilovi (3,14), Stjepan Kamberovi (1,11), Stjepan Pesi (1,7), Stjepan Peri (1,4), Stjepan Talianac (1,5), imo Marketi (1,6), imo Matolovi (1,7), imo Feri (1,4), Simo Luanac (1,7), Toma Feri (3,9), Toma Simi (-,9), Toma uurovi (3,10), Tomo izmi (1.6), Tomo Mitrovi (4,16), Ivan Penie (2,8). Novoselje (Novi Koba), sjeverni dio naselja, biljeenje odvojeno. Imao je 12 kua, 19 obitelji i 130 katolika. Kuedomaini su bili: Juro Grgi (3,18), Grgo Frani (1,9), Mijo Klaso (2,16), Pavao Lali (1,6), Mijo Lali (1,12), Petar Lali (2,12), Martin Lali (2,10), Martin Matanovi (2.7), Tomo Posavac (2,15), Tomo Praevi (1,13), Matija Romevi (1,4), Juro Tomanovi

(1.8).
God. 1769. Koba je imao 133 kue, 159 obitelji i 677 katolika, a Novoselje 13 kua, 24 obitelji i 131 katolika. Kao organist 1758. i 1761. spominje se Antun Feri Kobaanin, a 1769. Toma Nikii, star 24 godine, koji je sviranje i pjevanje uio kod pavilina.5 O Kobau, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Ovo selo lei na obali rijeke Save, visine sedam do deset stopa, koja razdvaja ovo podruje od turskoga, kojemu pripada polovica vodenog podruja zajedno s onom stranom, s desnom obalom, zbog ega je i plovidba doputena stanovnicima obje strane. Ta rijeka je od ardaka Orljava..., nizvodno sve do Duboca gotovo stalno 340 do 350 koraka iroka, a i za najnieg vodostaja jo ima dovoljnu dubinu za plovidbu teretnih laa i upravo zbog toga nema prolaza. Korito je te rijeke kaljuavo, a voda, iako je ljudi piju, nije najzdravija jer je vrlo bogata ribom. Sava svake godine etiri puta prijee svoje obale... tako da se u to vrijeme cijelim tim podrujem bez laa nikamo ne moe proi. (...) Kapela Gospoja, koja stoji pola sata izvan sela s lijeve strane puta koji vodi u Luane i Malino, i dvije crkve u selu, izgraene su od kamena. asniki stan, straarski ardaci i sve ostale zgrade u selu izgraeni su od drveta i stoje na drvenim stupovima. Iste su kakvoe i straarske kue ili kordonski ardaci du Save nizvodno, koji se odravaju za kordonske postaje."6 Oko god. 1800. Koba je imao 1056, a Novoselje 173 katolika.7 God. 1837. naselje je imalo puku kolu i 1738 stanovnika, a Novoselo (Novoselje) 161 katolika,8 God. 1857. Koba je imao 1979,1890.1774,1931. 2050,1953. 2004,9 a 1991.1342 stanovnika. 17.10. IVIKE ivike se nalaze s desne strane rijeke Orljave, izmeu autoceste i Save, 26 km jugozapadno od Slav. Broda, 7 km od Oriovca, 92 m n/m. Selo se ne spominje ni u starijim izvorima niti u komorskom popisu 1698. god. U izvjeu 1730. imalo je 20 kat. kua i novosagraenu kapelu sv. Katarine sa slikom svetice. Do sljedeeg izvjea (1746.) selo se nije povealo. Sahranjivali su se u luanskom groblju. God. 1760. ivike su imale 34 kue, 62 obitelji i 276 katolika. Kuedomaini su bili: Stanko ivi (1,4), Franjo ivi (4,26), Mijo Bari (1,5), Stjepan Vukovi (1,7), Martin Kerekovi (1,7), Grgo Kerekovi (3,11), Grgo Matii (2,10), Matija Matii (1,5), Marijan Zrinovi (1,7), Pavao Kerekovi (1,8), Nikola Kerekovi (1,6), Martin Margeti (3,10), Martin Kerekovi (3,8), Marko
5 Usp. NAZ Prot. 29/1, 113; 30/11, 301-303, 309; popis, kut. 89, 131-134, 138s; 32/IV, 168s. U kanonskom izvjeu 1761. stoji kako su katolici pomijeani s pravoslavcima, koji u Kobau imaju 77 kua i dva pravoslavna sveenika. Usp. NAZ Prot. 31/111, 107s. ''HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 176s. 7 Usp. NAZ Prot. 213, 270. 8 1230 katolika i 518 pravoslavaca. Usp. Schematismus deri (1837), 51. Prema Spomenici (1930) pravoslavna upa u Kobau sluila je 24 okolna sela. Naselje je 1743. imalo 65, 1759. 49, a 1839. 60 kua i 403 pravoslavaca. 9 Sve do 1948. s izuzetkom 1910., popisi su odvojeno biljeili Novoselje, Novo selo, Novi Koba. Usp. Koreni (1979), 646, 648.

Kriti (1,6), Ivan Zrinovi (2,8), Tomo Zrinovi (1,7), Ivan Vinkovi (1,6), Stanislav Kriti (1,4), Stjepan Kriti (1,5), Juro Kriti (3,9), Tomo Delolia (5,17), Nikola Polini (1,3), Anto Skoki (1,5), Bla Harsti (1,7), Nikola ivke (4,15), Mijo Paukovi (3,12), Franjo Paukovi (3,15), Martin Ginotak (4,11), Ilija Kerekovi (1,5), Grgo Blaevi (2,7), Matija Frani (1,6), Marijan Frani (2,5), Ivan Frani (1,4) i Mijo Frani (1,5). God. 1769. selo je imalo 34 kua, 64 obitelji i 303 katolika.' Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu pie: "Potok Struga, koji na istoku prolazi kraj sela i koji se od Batrine nizvodno zove Brajnovac... pjeskovit je, ima veinom iprajem obrasle obale... Potok ima dobru pitku vodu... Njegovo izlijevanje za jakih kia nije dugotrajno niti ne ometa prolaz. Kad je ravnica prema Savi pak poplavljena, to se dogaa gotovo svake godine dva do tri puta..., ovuda se, sve dok se voda ne povue, za Priac ni na koji nain ne moe prolaziti bez brodova...".2 Oko 1800. ivike su imale 292,31837.333 katolika;41857.374,1890.437,1931.539,1953. 523,5 a 1991.346 stanovnika.

' Usp. NAZ Prot. 29/1, 78, 111; 30/11, 314, 318; popis, kut. 89, 129s; 32/IV, 161; Sran (1995), 55. U izvorniku stoji: Sivijkc (1730), Sivikc (1760), Xivikc (1769). Prema Spomenici (1930) 212, selo je 1734. imalo 12, 1759. 7, a 1929. jednu pravoslavnu kuu. 2 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 143s. J Usp. NAZ Prot. 213, 270. 4 Usp. Schematismus deri (1837), 52, (1929), 57. 5 Usp. Koreni (1979), 647.

XVII. OPINA PODCRKAVLJE

18.1 BRODSKI ZDENCI Naselje se nalazi u diljskom gorju, u dolu izmeu Vidova brda (383m) i najvieg grebena, na odvojku regionalnog puta u smjeru Naica, 12 km sjeverozapadno od Slav. Broda, a 6 km od Podcrkavlja. Zdenci se spominju 1282. prilikom opisa posjeda utvrde Petnje. Tada je vlasnik Zdenaca bio neki Budimir, koji je - sudei prema imenu - bio mjesni plemi. Kasnije su posjed Zdenaca preuzeli velikake porodice Juha i Ban. U starijim izvorima spominju se 1464., 1483., 1484., 1498. kao posjed nieg plemstva. U XV. st. Zdenci su imali upu s crkvom sv. Petra, koja je dolaskom Osmanlija poruena, a starosjedilako se stanovnitvo djelomice ouvalo. U osmansko doba selo se spominje 1545. u nahiji Vrhovine. Osmanlije su u njega naselili Vlahe, martologe, prvoslavne vjeroispovjedi.1 U komorskom popisu 1698. Zdenci su ovako opisani: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Jakob Tomi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 3, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozova sijena 2. Stoian Vukovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, jurte 1, ovaca i koza 2, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1. MihalMatai, keri 2, konj 1, voli, krava 1, junel, svinja 4, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Boic Grdanovi, vol 1, krava 1, jutara penice 3, vozova sijena 2, najamnik 1. Smolian, voli, svinja 2, jutara penice 3, voz sijena 1. uro Riani, sin 1, vol 1, krava 1, svinja 2, konica 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3, voz sijena L Lovro Horvat, sin 1, vol 1, jutara penice 2, voz sijena 1. Nikola Bencevi, sin 1, vol 1, june 1, svinja 3, konica 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3, vozova sijena 1.
1 Usp. Csanki (1894), 433; Usp. Bosendorfer (1994), 156; abanovi (1982), 219; Markovi (1994), 180s.' U izvorimu stoji: Izdencz (1464), Zdneczy (1698), Zdenczi (1760). - Mauran (1988), 164-166. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: "Naputena osmanska utvrda Zdenci".

Stoi Bonjak, sin l,vol 1, svinja 1, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1. Filip Katana, sin 1, ki 1, vol 1, krava l,june 1, konica 2, kopa vinograda 1, jutara penic 2, vozova sijena 2. Miho Mandi, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 3, kopa vinograda 1, jutara penice 2 vozova sijena 2, najamnik 1. Luka Bencevi, keri 2, vol 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, voz sijena 1. Stepan Bokovica, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara penice 2, voz sijena 1. Grgo Juraevi, ki 1, krava 1, june 1, jutro jema 1, voz sijena 1. Augustin Bonjak, sinova 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 2, svinja 2, konica 5 kopaa vinograda 2, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnika 2. Grgo Rohovi\ sinova 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 5, konica 1, jutara penice 2, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 2. Ukupno: sinova 11, keii 7, konja 4, volova 13, krava 12, junadi 9, ovaca i koza 8, svinja 24 konica 24, kopaa vinograda 12, jutara penice 36, jutara jema 4, vozova sijena 28, najamnika 9. 2) Gore navedeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno nazoni Jakob Tomi, Stoian Vukovi i Mihal Matai, s ostalim, nakon prisege rekli su: Ovi graniarski stanovnici ne uspjevaju obraditi svoje poljodjelsko gospodarstvo i zemlju. Doli su ovdje na ovaj posjed - prije pet godina svojevoljno iz Bosne - koga su Osmanlije opustoili, bez ikakve komorske slubene doznake, i do sada nisu nita plaali u ime poreza i drugih davanja. Gospodin pukovnik Giba djelitelj je pravde medu stanovnicima i to ini besplatno. Vojnice d sada nisu plaali, nego su 1695., po zapovjedi gospodina pukovnika Gibe, s cijelim harambaatom (vojvodstvom), kroz cijelu zimu izdravali tri, a 1696. dva njemaka konjanika kojima su, po kui kao naknadu, davali 7 florina. Druge poreze i namete do sada nisu plaali. U vrijeme utvrivanja brodske tvrave morali su nasjei 50 palisada i bez plae i hrane dava radnike od svetkovine sv. Jurja, vojnika i muenika do svetkovine sv. Mihovila. Prisiljeni su iz Osijeka u Brod i Doboj besplatno vui streljivo i hranu te davati strae. Za sve ove radove nikome od stanovnika nije nita plaeno. O smetnjama u komorskom gospodarstvu stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo mjesto smjeteno na breuljku, ranije je bilo osmanska tvravica, sada je selo koje se zove Zdenci. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 18 ugarskih milja. Ovi su stanovnici u osmansko doba u Bosni bili kmetovi; sada su graniari, dijelom grkog obreda a, ipak, veim dijelom katolike vjeroispovjedi. Imaju ukupno 16 kuica, pokrivenih slamom, a od toga dvije jo iz vremena Osmanlija, pokrivene indrom i oblijepljene ilovaom. Imaju jedno i pol narodno selite. Teritorij ovog posjeda prostire se na prostoru oko pola milje. S istoka mu je selo Glogovica, sa zapada selo Odvorci, a sjuga meu selom Gromanikom. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Koba, s juga Brod, a sa sjevera granii Orahovicom3. Po breuljcima i dolinama ima 100 jutara obraenih oranica i neplodne zemlje; oko etiri jutra djelomice pustih a djelomice obraenih rtova te oko 20 jutara sjenokoa. Suma za loenje, te boljih za gradnju, ima 200jutara.

' Grekom stoji Brod.

Ne nazire se mjesto nekoj zgradi osim ruevine muslimanskog tornja (munare) zvanog meekf. Na rjeici Glogovici imaju izgraene dvije potone vodenice, a dvije su poruene. Ima oko 15 jutara ironosnih uma koje rijetko raaju, i do sada su bile slobodne od irovine. Budui da ovi stanovnici ranije - do vladanja Njegova Velianstva - nisu ovdje boravili, o drugim tokama ne mogu nita znaajnije odgovoriti. Stanovnici do sada nisu drugo nita dava osim to stalno besplatno obavljaju vojniku slubu i to daju pristojbe u naravi. Gore spomenute obveze stanovnicima je odredio gospodin pukovnik Giba. Gore navedene toke, koje su pod prisegom dali, pojedinano potvruju. b. Zdenci su 1730. imali oko 15 katolikih i vie pravoslavnih kua. Na breuljku pol sata udaljenom od sela bila je zidana crkva sv. Petra, s malom slikom na platnu. God. 1734. ovako je opisana: "To je stara zidana crkva posveena sv. Petru apostolu. Poboni zidovi crkve su zajedno s krovom u novije vrijeme obnovljeni, omazani iznutra i olieni, te za sada zgradu ne treba popravljati". Izvjee su u ime sela potpisali desetar Lovro Topalovi i August imi. U sljedeem izvjeu (1746.) Zdenci su, iz prakinih razloga, pripojeni dubovakoj upi, a imali su 34 katolikih kua. Oko crkve je bilo groblje u koje su se, uz mjetane, djelomice sahranjivali i katolici Gromanika, sibinjske upe. Crkvenjak je bio Marko imi. Uz spomenutu crkvu, u selu je sagraena i kapela sv. Ane. Ona je, prema izvjeu 1758., bila dimenzija oko 7x5 m, pokrivena daskom i korom napravljenim od dasaka, sa slikom sv. Ane na platnu u boji, opskrbljena priborom za misu i zvonom od oko 13 kg. God. 1760. u Zdencima je bilo 35 kat. kua, 53 obitelji i 290 katolika. Kuedomaini su bili: Boo Abramovi (1,8), Jure Abramovi (1,8), Petar Abramovi (3,14), Tomo Abramovi (1,3) Marko Aladrovi (3,15), Marko Bilobrk (1,5), Franjo Janji (2,13), Josip Kati (2,9), Ivan Lovri (1,4), Anto Komi (2,12), Mato Mandi (1,8), Bartol Marianovi (1,7), Marijan Marianovi (1,9), Tomo Marianovi (1,8), Juro Marianovi (3,10), Mijo Marianovi (1,9), Ivan Perki (2,9), Franjo Petrovi (1,8), Anto Rovii (2,10), Karlo Rovii (-,4), Luka Rovii (1, 2), Ivan Topalovi (1,3), Lovro Topalovi (3,13), Petar Topalovi (1,6), Jakov orevi (2,9), Ivan orevi (3,11), Matija orevi (-,5), Marko imi (-,8), Matija Simi (1,8), Pavao imi (2,8) Luka egi (3,15), Franjo Komi (1,2), Pavao Rovii (1,9), Nikola Zolji (1,9), i Bartol Abramovi (2,9). God. 1769. selo je imalo 32 kat. kua, 57 obitelji i 290 katolika te 14 prav. kua.5 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Zdencima stoji: "Ovo selo lei na uzvisini s koje se na 800 koraka udaljenosti moe vidjeti okolni kraj... Iz sliva razliitih malih potoka, koji teku iz izvora i najveim dijelom sa sjevernog umskog gorja, u ovdanjem podruju izvire potok Glogovica..., muljevita dna, pitke vode, ima stopu visoke obale... Dolinski breuljci nizvodno visoki su i strmi. Livade zvane Petrovci prema Gornjem Slatiniku gotovo za svake jae kie nekoliko sati stoje pod vodom, ne toliko zbog malog potoka Bojak, koji klancem Arvacki dol utjee dolje u potok Glogovicu, nego puno vie zbog kinice koja se esto slijeva iz visokoga goija. Te poplave u spomenutim livadama za sobom ostavljaju mnoga barovita mjesta... uma na junoj i na sjevernoj strani sela vrlo je brdovita, visoka i grmljem gusto prorasla... Crkva u selu drvene je grae."6 God. 1837. Zdenci su pripadali podcrkavskoj upi, a imali su 414,7 1857. 376,1890. 420, 1931.584,1953.554,8 a 1991.350 stanovnika. God. 1863. sagraena je crkva sv. Ane.
4 5 6

mescit (mcsdid) - manja islamska bogomonja obino bez mimbera i munare. Usp. NAZ Prot. 29/1, 56, 86; 30/11, 247, 250; popis, kut. 89, 231s: 31/111, 162; 32/IV, 107s; Sran (1995), 64. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 45s. 1 328 katolika i 86 pravoslavaca. Usp. Schematismus (1837), 36. Prema Spomenici (1930), 211, Zdenici su 1734. imali 12, 1759. 14, a 1839. 10 pravoslavnih kua. " Do 1900. selo je biljeeno samo Zdenci. Usp. Koreni (1979), 647.

18.2. CRNI POTOK

Selo se nalazi u diljskom gorju pod brdom ardak, 10 km sjeveroistono od Slav. Broda, a 5 km od Podcrkavlja, 222 m n/m. U srednjovjekovnim izvorima nema podataka o njemu. Prvi stanovnici stigli su na taj teren posredstvom Osmanlija, iskrili su dio brdske kose i na njoj podigli nekoliko kuica. Tko su bili tadanji stanovnici, teko je rei. Vjerojatno su to bili vlaki martolozi koji su ivjeli kao stoari. Oni su odatle otili 1687. zajedno s Osmanlijama i nakon toga selo je ostalo pusto.1 U komorskom popisu 1698. o Crnom Potoku pie: a. 2 1) Imena stanovnika i podanika: Miho Mari, sinova 3\ ki 1, vol 1, krava 1, junadi 3, svinja 2, konica 3, jutro penice 1,5 vozova sijena 3. uro Mari, sinova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, svinja 2, konica 2, jutro penice 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3. Jakob Filipovi, krava 1, ovaca i koza 6, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutro penice 1, najamnik 1. Ukupno: sinova 5, ki 1, krava 3, junadi 4, ovaca i koza 12, svinja 6, konica 5, kopaa vinograda 3, jutara penice 3.5, jutro zobi 1, vozova sijena 6, najamnik 1. 2) Pobiljeeni graniari dragovoljno su prihvatili graniarsku slubu. Osobno nazoni Miho Mari, Juro, isto Mari i Jakov Filipovi3, uz ostale, nakon priseg vjernosti, rekli su: Ovi graniarski stanovnici, zbog manjka radne stoke, ne uspjevaju obraditi svoje seljako gospodarstvo ni zemlju pa zato ne trae drugog zemljita. Ovaj posjed dio stanovnika batini od ' svojih prea, a dio ih se, koji na posjed pozvani iz Bosne, njime slui bez ikakve slubene komorske doznake. Uime poreza ili nameta na zemlju nita nisu plaali. Gospodin pukovnik Giba i voditelj narodne vojske, suci su ovim stanovnicima i dosada su besplatno posredovali. Do sada nisu plaali nikalcve vojnice, nego su 1696., skupa s cijelim harambaatom, preko cijele zime izdravali jednog njemakog vojnika muke tara4, kome je svaka kua davala po 4 florina, a cijelo selo 12 florina - bez ikakve priznanice - za njegovo izdravanje. Osim toga, drugih nameta nisu imali. Za brodsku tvravu morali su nasjei, dovui i ukopati 60 palisada. Isto tako svaka kua daje radnike, poevi od svetkovine sv. Jurja do svetkovine sv. Mihovila, bez ikakve naknade ipak ponekad uz pola hljeba kruha. Sve ee i ee, ve prema potrebi, tjerani su da o svojoj hrani, bez sijena i krme, vuku streljivo iz Osijeka u Brod. Za sve radove nikome od stanovnika nikada nita nije plaeno. Stanovnici se ne sjeaju o nekoj zapreci komorskim inovnicima i gospodarstvu. 3) Ovo je mjesto smjeteno na velikom breuljku na granici akovakog kotara. Selo se od pamtivjeka zvalo Crni Potok. Udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka osam a od Petrovaradina 18 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sada su svi graniari, katolike vjeroispovjedi. Imaju tri skromne kuice pokrivene slamom. Nemaju nijednog narodnog selita. Teritorij ovoga posjeda prostire se po velikim umama uokolo na prostoru jedne milje. S istoka mu je selo Vrhovina, sa zapada selo Kindrovo, s juga selo Jeevik, sa sjevera dotie selo Paku.
1 2 3 4

Usp. Markovi (1994), 185. Mauran (1988), 161s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Czcrnipotok (1698), Czcrni Potok (1769). ini sc da bi starosjedilac mogao biti posjednik vinograda. muSkctar - vojnik naoruan starinskom vojnikom pukom, glavnim orujem pjeatva u to doba.

Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Poega, s juga Brod, a na sjeveru dopire do Naica. Ima oko 30 jutara obraenih oranica i neobraene zemlje razmjetene po gorju, pustih rtova oko 10 jutara, a sjenokoa oko 10 jutara. Ima oko 500jutara uma za loenje i lake graevine i to zelenike i tisovine. Ovdje e ne moe vidjeti neko mjesto gdje je mogla biti crkvena ili svjetovna graevina. Nema vodenice niti za nju prikladna mjesta. Ima oko 100 jutara ironosnih uma koje rijetko raaju; do sada su slobodni od irovine. Ribnjaka ili jama s ribama nema. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Jeniceni poeki, kome je svaka kua godinje, kao naknadu, davala 60 denara i svaki je stanovnik preko godine morao tri dana besplatno raditi. Drugo to se odnosi na ovu toku nisu plaali. Spomenutom osmanskom spahiji davali su desetinu od svih proizvoda na koje se ona odnosila. Osmanskom caru svaka je kua godinje plaala po 8 florina, a nikakve poslove nisu obavljali. Njegovu Velianstvu, uz namet jedne godine i datih 12 florina, drugo nisu plaal Spomenuti namet ovim stanovnicima odredio je gospodin pukovnik Giba. Zajedno sabrani, dragovoljno su potvrdili da su istinite ove i posebne toke. b. Poetkom XVIII. st. stiglo je nekoliko hrvatskih izbjeglikih obitelji iz Bosne koje su obnovile selo. Crni Potok je 1730. imao 9 kua i skromnu drvenu kapelu. Kasnije se broj kua poveao na 13, a rastao je i broj stanovnika. Godine 1760. u selu je bilo 12 kat. kua, 17 obitelji i 96 stanovnika. Kuedomaini su bili: Filip Mari (2,7), Luka Sedlarovi (1,9), Andrija Sedlarovi (1,7), Anto Bogdanovi (2,11), Anto Milainovi (5,16), Matija Milainovi (1,6), Boo Petrovi (1,10), Luka Mari (1,4), ura5 Mari (1,8), Kata Mari (-,6), Juro Sedlarovi (2,9), Ana urkovi (-,3). God. 1769. selo je imalo 17 obitelji i 105 osoba.6 O Crnom Potoku, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Izmeu potoka Modronja i potoka Veliki zdenac, koji se dalje prema Korduevcima zove Pocerje, na povienom terenu lei selo. Oba potoka izviru u velikoj umi, ispod gorskog prijevoja... Oni su u ovom kraju potpuno plitki, ali zbog svojih strmih breuljaka u dolinama ili klancima nisu prohodni, osim po prolaznim putovima. Suma oko sela sastoji se od mladog, visokog i bunastog, najveim dijelom rijetkog drvea. (...) Kapela izvan sela izgraena je od drveta."7 God. 1837. Crni Potok je pripadao trnjanskoj upi i imao 111 katolika,8 1857. 101,1890. 96, 1931.117, 1953.114,9 a 1991. imao je samo 5 stanovnika. 18.3. DONJI SLATINIK Naselja Donji i Gornji Slatinik nalaze se u diljskom gorju. Kroz doline u kojima lee protjeu dva diljska potoia, Slatina i Klenovac. Ime sela potjee od potoka Slatine, odnosno njegova vrela. U narodu rije "slatina" oznauje dobru, slatku vodu za pie i otuda je dosta naselja koja nose to ime. Donji Slatinik je smjeten 11 km sjeverozapadno od Slav. Broda, a 4 od Podcrkavlja, s desne strane regionalnog puta u smjeru Naica. Srednjovjekovno selo pod imenom Zalatnok spominje se 1250. u vlasnitvu Stjepana Borevia, sina bana Boria. Kasnije je on - kao odtetu za ranjavanje ene i ubojstvo estorice
5 6 Usp. NAZ Prot. 29/1, 58, 91; 30/11, 247, 239; 1 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 59. K

U izvorniku stoji Gijura. Vidi se da ga razlikuje od Georgius (Juro). popis, kut. 89, 218; 32/IV, 101.

Usp. Schematismus ( 1837), 36; (1928), 56. ' Do 1900. biljeen je kao Crni Potok, a onda Crni Potok Brodski. Usp. Koreni (1979), 645.

slugu - posjed morao predati u vlasnitvo Aleksandra Boria. Poslije ga je kupio neki Kristofor. Jo u predosmanskom vremenu na tom posjedu spominju se sela Gornji i Donji Slatinik. U osmanskim izvorima Slatinik se spominje 1545., kao selo vrhovake nahije. Osmanlije su u njega doveli pravoslavne Vlahe, martologe, a s njihovim povlaenjem povukli su se i Vlasi.' U komorskom popisu 1698. selo se ne spominje. God. 1730. u oba Slatinika bilo je 15, a 1746. 29 kat. kua i 41 katolika. God. 1760. Donji Slatinik imao je 12 kua, 19 obitelji i 93 katolika. Kuedomaini su bili: Ivan Kovaevi (2,11), Bartol Marianovi (2,16), Stjepan Marianovi (2,5), Marko Nikoli (4,14), Marko Petakovi (-,2), Mijo imunovi (-,2), Andrija Vuini (2,9), Anto Vuini (2,9), Marin Vuini (2,9), Anto Vuini (-,3), Mijo Vuini (2,9), Matija Vuini (1,4). God. 1769. selo je imalo 11 kua, 21 obitelj i 100 katolika.2 O Donjem Slatiniku, uz vojni zemljovid 1780., pie: "Dio je sela Gornji Slatinik, i u popisnoj listi pojavljuje se samo pod imenom Slatinik... Potok, koji se od svog ishodita u podruju granine ume, nizvodno od Klenovca i kod sela sve do utoka u potok Glogovicu kraj istoimenog sela zove Slatinaki potok, u podruju do sela, gdje je premoen drvenim mostom, nije prohodan zbog svoga strmog dolinskog breuljka... Voda mu je pitka. Suma kod brda Slatinaki gaj i Malika sastoji se od rijetkog hrastova drvea, pomijeana s gustiem. (...) Kapela sv. Kate, punih pola sata od sela, nalazi se na graninoj umi izmeu gustog raslinja i izgraena je od kamena."3 God. 1837. Slatinik se biljei kao jedinstveno selo u upi Podcrkavlje. Imao je 229 katolika.4 Donji Slatinik imao je 1857. 112, 1890. 184, 1931. 249, 1953. 246,5 a 1991. 181 stanovnika. 18.4. DUBOVIK Dubovik je naselje u diljskom gorju, u dolini istoimenog potoka, 11 km sjeverno od Slav. Broda, na odvojku s regionalne ceste 3 km od Podcrkavlja, 144 m n/m. Dubovik se prvi put spominje u srednjovjekovnoj ispravi 1250. kad je Stjepan, sin bana Boria, dao svoj posjed Slatinik susjednom plemiu Aleksandru Boriu. Suglasnost za to dao mu je njegov roak Berislav iz Dubovika. Spomenuti Berislav imao je istoimenog sina, a njegovi su se sinovi zvali Deo i Nikola. Oni su bili preci Berislavia i Deia koji su u Duboviku imali svoja imanja. Selo se spominje 1470. i 1489. god. Berislavii i Deii bili su, pred opasnou od Osmanlija, na prijevoju Dilja, sagradili manju utvrdu. Meutim, Osmanlije su njihov posjed osvojili bez borbe te preselili starosjedilako puanstvo a doselili pravoslavne Vlahe, martologe, koji su se, nakon osloboenja Slavonije, s njima povukli u Bosnu.' Katolika upa Dubovik u dokumentima se naziva raznim imenima: Sv. Benedikt, Dubovik i Podcrkavlje. upnici su boravili uglavnom u Duboviku, jer je bio podalje od prometnica. Na tlu upe bila je Crkva sv. Benedikta. Biskup fra Jeronim Lui pohodio ju je 1638. i ovako opisao: "Isto tako dana 28. travnja u upi sv. Benedikta, koja pripada velikom samostanu, nalaze se etiri kamene i namjetene crkve i to: sv. Petra apostola, sv. Andrije, sv. Benedikta i sv. Stjepana prvomuenika. Vjernike sakramentima posluuje fra imo Voini. Ovdje sam
Usp. Csanki (1894), 432; Markovi (1994), 181;. abanovi (1982), 219. Usp. NAZ Prot. 29/1, 61, 84; 30/11, 248; popis, kut. 89, 228; 31/111, 162; 32/IV, 108. U izvorniku pie: Sziattinek (1730), Zlatnik (1746), Slatinik (1760). J HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 53s. 4 Usp. Schematismus (1837), 36. 5 Koreni (1979), 645. 1 Usp. Csanki (1894), 405; Bosendorfer (1994), 134; Markovi (1994), i82s. U izvorima stoji: Dobowyk (1470), Dubovik (1698).
1 2

tijekom sveane mise u biskupskom ornatu i uz pratnjufranjevaca sakrament potvrde podijelio 372 osoba obaju spolova."2 God. 1660. fra Petar Nikoli u kanonskom izvjeu pie ovo: "U upi sv. Benedikta imaju tri dobro opremljene crkve, a etvrta, u ast sv. Petra nema cijeloga krova. Od tih triju prva je sv. Benedikta, druga sv. Stjepana a trea sv. Andrije. Dunost upnika vri fra Marko iz Modrie."3 U komorskom popisu naselja 1698. Dubovik je ovako opisan: a. 4 1) Imena stanovnika i podanika: Mato Vali, sinova 2, ki 1, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 10, svinja 10, konica 3, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Franjo Matkovi, keri 2, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara penic 2, vozova sijena 1, najamnik 1. Stevo Perievi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Matia Mari, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 4, junadi 3, svinja 6, konica 4, kopaa vinograda 4, jutara penice 4, jutro jema 1, vozova sijena 6, najamnika 3. Bla Lasi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 6, konica 3, kopaa vinograda 3, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Skupa: sinova 5, keri 5, konja 3, volova 6, krava 10, junadi 9, ovaca i koza 20, svinja 25, konica 12, kopaa vinograda 11, jutara penice 13, jutara jema 2, jutara zobi 1, vozova sijena 15, najamnika 6. 2) Ovi pobUjeeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno prisutni Stefan Ferievi i Matia Maii5, prisegnuti, upitani, rekli su: Ovi graniarski stanovnici ne uspjevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo ni svoju zemlju, zato ne oru druga susjedna zemljita. Ovaj posjed batine od svojih preda bez ikakve doznake carskih slubenilca i do sada nisu nita plaali uime nameta na zemlju. Gospodin pukovnik Giba, i voditelj narodne vojske, suci su u svemu ovim stanovnicima i njihove pravne sluajeve presuuju besplatno. Vojnice nisu plaali nego su 1695. i 1696. pet njemakih konjanika zbrinjavali zimskom hranom. Isto tako, tih je godina svaka kua tim njemakim nenamjetenim vojnicima, bez priznanice, davala po 3 florina i 50 denara. Drugih do sada nikakvih nameta nisu davali. Za utvrivanje brodske tvrave, po zapovjedi gospodina pukovnika Gibe, morali su svalce godine dati radnike - bez plae i uz nedovoljno carskog kruha-za sjeenje 125 palisada i druge radove: Za ranije iznesene radove te za vojnike usluge stanovnicima nije nita plaano. O komorskoj zapreci stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo je mjesto smjeteno izmeu dva breuljka. Selo se zove* Dubovik; udaljeno je od Broda jednu, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 18 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sada su graniari, rimokatolike vjeroispovjedi. Stanovnici imaju 5 skromnih kuica sagraenih od iblja, pokrivenih slamom te jedno narodno selite. Teritorij ovoga posjeda prostire se uokolo na prostoru od pola milje. Sa istoka mu je selo Oriovac6, sa zapada selo Zdenci, s juga selo Rastuje, sa sjevera mei sa selom Sovski Dol. Granice su mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Koba, s juga Brod a sa sjevera granii s Orahovicom.

2 3 4

Draganovi (1982), 90. Prijevod s latinskog jezika. Smiiklas (1891), 10. Prijevod s latinskog jezika. Mauran (1988), 166-168. Prijevod s latinskog jezika. 5 U popisu stoji: Perievi i Mari. '' U izvorniku pie Orihovaez, dananji Oriovi.

Selo posjeduje oko 100 jutara dosta plodnih oranica i neobraene zemlje, oko 6 jutara obraenih rtova te oko 6 jutara oskudnih sjenokoa. Suma za loenje, hrastovih i zelenike, boljih i za graenje ima oko 10 jutara. Ne naziru se tragovi neke crkvene ili svjetovne graevine, a imaju drvenu kapelu sagraenu usred sela. Imaju jednu potonu vodenicu na potoku zvanom Dobovicak; oko pet jutara ironosnih uma do sada slobodnih od irovine. Ribnjaka, ni jama s ribama, nemaju. Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je Jenizain poeki, kome je svaka kua godinje davala 80 denara, svaki je stanovnik tri dana u godini besplatno radio, a morali su plaati na svaku svinju po jedan denar. Istom osmanskom gospodam zemlje stanovnici su davali desetinu od svih proizvoda na koje se ona odnosila. Osmanskom caru kao naknadu nisu nita plaali, nego su preko rjeice Glogovice morali obavljati tekue radove na mostovima, a njih su ustvari morali i sagraditi. Njegovu Velianstvu, osim nameta kroz dvije godine, i to to su morali plaati samim nenamjetenim vojnicima, te uz stalnu vojniku slubu, koju su duni vriti besplatno, do sada drugo nita nisu plaali. Spomenute namete preko zime odredio je stanovnicima gospodin pukovnik Giba. Svi su dragovoljno ~ drei se prethodne prisege - jednoduno potvrdili i posvjedoili sve tok gornjeg zapisnika. b. Kao to je napomenuto, zbog prikladna poloaja, u osmansko doba a i kasnije, Dubovik je bio sjedite upe. Pripadala su joj sela: Glogovica, Dubovik, Podcrkavlje, Gromanik, Gornji Andrijevci, Slatinik, Grabarje, Sovski Dol i Paka. Selo je 1730. imalo 15 kua, drvenu kapelu sv. Ivana Krstitelja, s tornjem i zvonom. upnik je bio fra Nikola Lonarevi, iz velike franjevake obitelji. Izvjee 1746. napominje se kako je selo od tri dijela: Dubovika, Matkovi Male i Oriovia, da ukupno ima 42 kue, 60 obitelji i 253 odraslih osoba. upu je sluio fra Franjo iz Kostanjca. God. 1758. u upi je, u Podcrkavlju, bila drvena crkva sv. Ivana evaneliste, a upnikov dom i pored njega kapela, koja je ranije sluila kao upna, ostao je i dalje u Duboviku. Sahranjivali su se pored crkve sv. Benedikta na osamljenom breuljku ponad Podcrkavlja. 13. srpnja 1756. franjevci fra Josip Opaevi i njegov pomonik predali su dubovaku upu svjetovnom sveeniku vl. Vidu Doenu7, i njegovu pomoniku Ivanu Kovaiu, iz Jamnice, u Hrvatskoj. God. 1760. Dubovik je imao 19 kua, 21 obitelji i 131 katolika. Kuedomaini su bili: Vinko Banovi (-,9), Petar Benevi (2,10), Andrija Blaevi (1,7), Ivan Blaevi (1,4), Stjepan Blaevi (1,6), Ivan Kovaevi (-,9), Luka Kovaevi (-,9), Stjepan Kovaevi (3,11), Pavo Kuruc (2,7), Ana Marii (-,4), Marija Marii (-,5), Grgo Marii (2,6), Ivan Marii (1,4), Stjepan imi (1,6), Matija Tomi (1,8), Bartol Valji (1,8), Franjo Valji (1,6) i Marin Valji (4,15). God.1769. Dubovik je imao 20 kua, 28 obitelji i 147 katolika.8 Uz vojni zemljovid iz 1780., o selu pie: "Potok Svikovac i potok Fratrovac izviru iz sjevernog umskog gorja, u kojem se sputaju nizvodno preko tamonjih dubokih ponora, i nakon sjedinjenja iznad sela ine potok Duboviac... Taj se potok na etvrt sata sputa niz selo i spaja s potokom Biliica, koji je sputa od Matkovia Male. (...) Nad selom dominiraju dolinski breuljci s obje strane sela. Ti su breuljci obrasli s neto visokog drvea i niskog raslinja, a izmeu toga su vinogradi. (...) Crkva, kapelica i asniki stan u selu drvene su grae."y

7 Vid Dosen (Tribanj, Lika, oko 1719. ili 1720. - Dubovik, 1778.). Nakon kolovanja u Krievcima, Zagrebu i Grazu, slubovao jc u Poegi i Duboviku. U pamfletu Jeka planine... (1767.), izdanom anonimno, napao jc pisca pjesme Tambura slavonski, koji jc otro kudio Relkovieva Satira. * Usp. NAZ Prot. 29/1, 61, 83; 30/11, 243, 250; popis, kut. 89, 223s; 3l/III, 162; 32/rv, 107. 'J HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 54s.

God. 1837. Dubovik je imao 135 katolika,10 1857. 136, 1890. 198, 1931. 249, 1953. 221,11 a 1991. 90 stanovnika. God, 1904. u Duboviku je sagraena crkva sv. Mihovila arkanela.12 18.5. GLOGOVICA Naselje se nalazi u diljskom gorju, s desne strane potoka Glogovice, 9 km sjeverozapadno od Slav. Broda, 3 km od Podcrkavlja, na lijevom odvojku s regionalne ceste u smjeru Naica, 140 km n/m. Selo je dobilo naziv prema vodi koja tu izvire. Prema ispravi iz 1248. posjed Glogova je pripadalo Borievim sinovima Odoli, Celku i Boriu, sinovima Boria. Oni su bili odluili prodati poekom upanu Lorandu. Meutim, toj se prodaji usprotivio Benedikt iz roda Borievia sa svojim sinovima Marcelom i Mijom, jer su smatrali da je vlasnik trebao, prvo, njima ponuditi taj posjed. Kasnije je posjed mijenjao gospodare. Na visu ponad sela vide se ostaci srednjovjekovne utvrde, koju mjetani zovu Visoka Gradina, ali se ona ne spominje u izvorima. S june strane Glogovice, pod brdom, nalazi se srednjovjekovna crkva sv. Stjepana. Smatra se daju je poetkom XIII. st. sagradio Stjepan, sin bana Boria.1 U osmansko doba Glogovica kao selo u vrhovakoj nahiji spominje se 1545. god.2 U biskupskim izvjeima tijekom XVII. st. spominje se glogovaka crkva sv. Stjepana prvomuenika. Biskup fra Marijan Maravi je, 25. studenog 1648. u crkvi sv. Stjepana krizmao 104 osobe.3 Njoj je Sv. Stolica 1658. podijelila oproste za vjernike.4 U komorskom popisu 1698. Glogovica se ne spominje. God. 1730. imala je oko 20 kat. kua a na breuljku ponad sela skromnu kapelu Gospodinova Uzaaa. U izvjee 1734. spominje se "zidana filijalna stara crkva sv. Stjepana prvomuenika kraj sela Glogovica. I njezino zdanje, oltar, kao i slika, u dobrom su stanju." Izvjee su ispred sela potpisali Marko Stivi i Jakov Jori. Izvjea 1746. i 1758. puno prostora posveuju spomenutoj crkvi, koja je bila dimenzija oko 13x7 m, nanovo pokrivena i iznutra i izvana obijeljena. Nalazila se ispod brda Prievca. Imala je tri zidana oltara, sa starom slikom sv. Stjepana koja je smjetena izmeu dva kamena kipa sv. Josipa i sv. Antuna. Na Gospinu oltaru bila je novija slika BDM, te slika sv. Stjepana, kralja. Ponad ulaznih vrata sagraen je drveni kor. Pored ulaznih vrata bio je drveni zvonik sa zvonom od oko 50 kg. Oko crkve je bilo groblje u koje su se, uz mjetane, sahranjivali i katolici iz Donjeg Slatinika. Crkvenjak je bio Matija Jori. God. 1760. Glogovica je imala 40 kua, 49 obitelji i 283 stanovnika. Kuedomaini su bili: Franjo Jori (1,8), Jakov Jori (6,32), Mijo Jori (-,4), Marko Jori (3,11), Matija Jori (1,7), Ivan Kasapovi (1,4), Marijan Kasapovi (2,12), Nikola Kneevi (1,12), Juro Krianovi (2,14), Gabrijel Mari (2,15), Antun Medi (1,5), Bartol Medi (1,5), Juro Medi (2,12), Ivan Medi (1,2), Petar Medi (1,7), Andrija Mlinari (1,2), Stjepan Mlinari (1,8), Juro umi (2), Jakob umi (1,6), Ivan Sarailio (3,13), Josip Salomun (1,5), Ana Salomun (-,3), Bartol Stivi (1,7), Juro Stupari (1,4), Jakov Stupari (-,2), Stjepan Valji (-,4), Mijo Vrbanac (1,8), Vinko Vrbanac (1,7), Franjo Baraijevi (-,2), Filip Bonjakovi (3,9), Nikola Diakovi (1,3), Matija Endut (1,3), Cecilija Lui (-,2), Lucija Lui (-,2), Marko Lui (1,8), Nikola Maleta (1,3), Franjo Rainovi (1,5), Lovro Stari (1,6), Antun Stipi (-,4), Ivan Lovri (2,8). God. 1769. Glogovica je imala 37 kua, 60 obitelji i 283 katolika.5
111 Usp. Schematismus (1837), 35. " Usp. Koreni (1979), 645. 12 Usp. Schematismus (1928), 58. 1 Usp. Markovi (1994), 179. 2 Usp. abanovi (1982), 219. J Usp. Maravi (1887), 110. 4 Usp. Buturac (1970), 99, 111, 179. 5 Usp. NAZ Prot. 29/1, 61, 84; 30/11, 245, 250; popis, kut. 89, 224s; 31/111, 162; 32/IV, 107. Usp. Sran (1995), 23s.

O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok iza sela Glogovica vodi iz pravca Zdenaca niz duboku dolinu. Ta dolina do utoka potoka, koji tee od Gornjeg Slatinika, ima visoke i strme breuljke. Potok se dalje nizvodno kod postojeeg mlina sjedinjuje sa Slatinakim potokom, koji tee iz pravca Donjeg Slatinika. On ispod tog mlina ini mali otok, a na oba je rukavca premoen drvenim mostovima. Dalje nizvodno od njega uvire voda maloga potoka, koji tee kroz selo. (...) uma uokolo sela u blizini tog sela obrasla je vie grmovitim nego visokim drveem. (...) Selom sa svih strana dominiraju oblinje uzvisine. S golog prijevoja brda Vrak, i s brda Katune preko puta moe se promatrati veina prilaza selu i cijela dolina; Vrak dominira... S uzvisine na kojoj stoji crkva sv. Stjepana, i nad kojom dominiraju spomenute uzvisine, takoer se najveim dijelom moe pregledati dolina i promatrati uzbrdo i nizbrdo. (...) asniki stan u selu izgraen je od drveta. Crkva sv. Stjepana izvan sela i kapela sv. Petra, udaljena puna trietvrt sata od sela, u brdovitoj umi na zapadu ispod brda iniak, izgraene su od kamena."6 God. 1837. Glogovica je bila najbrojnije selo podcrkavske upe. Imala je 454 katolika.7 God. 1857. naselje je imalo 396, 1890. 532, 1931. 490, 1953. 436,8 a 1991. 254 stanovnika. God. 1873. sagraena je crkva sv. Roka, a na groblju je bila crkva sv. Stjepana prvomuenika.9 18.6. GORNJI SLATINIK Gornji Slatinik se nalazi 12 km sjeverno od Slav. Broda, 5 km od Podcrkavlja s desne strane regionalne ceste u smjeru Naica. to je reeno o Slatiniku openito, vrijedi i za Gornji Slatinik. Kao to je ve spomenuto, Slatinik je bio jedinstveno selo. Kapela sv. Katarine dimenzija 7x3 m s grobljem bila je nedaleko od Gornjeg Slatinika. Crkvenjak je bio Matija Benevi. Pohoditelj fra Josip Mihi 22.111.1734. biljei da je kapela "podignuta od dasaka iznad zidanih temelja stare crkve. (...) Da bi se izgradila nova zidana crkva, pokraj ostataka stare, bilo bi dovoljno 2000 forinti".1 U izvjeu 1758. selo je podijeljeno na Gornji i Donji Slatinik. God. 1760. Gornji Slatinik je imao 12 kua, 23 obitelj i i 141 katolika. Kuedomaini su bili: Mato Benevi (7,35), Tomo Benevi (1,5), Pavao Cikovi (1,7), Juro Filipovi (1,8), Lovro Matoovi (1,6), Josip Ivi (1,5), Bozo Kobi (1,9), Juro Matoi (2,17), Tomo Matoovi (2,9), Ivan Miloi (1,8), Josip Matoi (2,20), Stjepan Tomaevi (3,12). God. 1769. Gornji Slatinik je imao 11 kua, 29 obitelji i 141 osobu.2 O Gornjem Slatiniku, uz vojni zemljovid iz 1780., stoji: "Potok zvan Dranski dol, koji od izvora Cerik tee nizvodno u klanac, i potok Grbavac, koji, kao i Dranski dol, izvire ispod grebena umskog gorja, na kojem se punih pola sata od sela nalazi granica izmeu vojnog podruja i Provincijala... Brdovita granina uma na sjeveru u ovom je kraju obrasla visokim stablima... uma brijega Kozak na jugu visoka je i grmljem gusto prorasla. Meu oblinjim breuljcima, koji dominiraju nad selom, najvie je brdo Benevi u blizini sela..."3 God, 1857. Gornji Slatinik je imao 104, 1890. 138, 1931. 236, 1953. 217,4 a 1991.93 stanovnika. U selu je 1871. sagraena crkva sv. Katarine.5

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 51s. Usp. Schematismus (1837), 35. * Usp. Koreni (1979), 645. ,J Usp, Schematismus (1928), 58. 1 Sran (1995), 89. 2 Usp. Donji Slatinik; NAZ Prot. 30/11, 250; popis, kut. 89, 228s; 31/111, 162; 32/IV, 108. 3 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 53. 4 Usp. Koreni (1979), 645. 5 Usp. Schematismus (1928), 58.

6 7

18.7. GRABARJE

Grabarje se nalazi u diljskom prigorju, pored regionalne ceste u smjeru Naica, 6 km sjeverno od Slav. Broda, a kilometar udaljeno od Podcrkavlja, 122 m n/m. Feudalni rod Borievia je ve u XIII. st. ponad sela sagradio zavjetnu crkvu sv. Benedikta. Uz nju je bio neki stari grad koji je rano naputen. U Grabarju je u srednjem vijeku - jo prije izgradnje Broda - bilo sjedite jedne grane feudalnog roda Borievia, od koga su kasnije potekli Berislavii, Deii, Borii i Turki. Oni su - prema svom domu u Grabarju - u XV. st. nosili plemiki pridjevak Grabarski. Za Berislavie se zna da su u Grabarju imali plemiki dvor i da su odatle upravljali svojim posjedima koji su se prostirali po cijeloj savskoj nizini od Duboca do Garina. Selo se spominje 1455., 1464. te 1484. god. Nakon to su Osmanlije zauzeli Grabarje, u selu je ostalo malo starosjedilaca. Potomci Berislavia pobjegli su u Ugarsku.1 U osmansko doba Grabarje se spominje u vrhovakoj nahiji 1545. god.2 U komorskom popisu naselja 1698. Grabarje je ovako opisano: a. 3 1) Imena stanovnika i podlonika: Paval Radicevi, sinova 3, keri 2. Marko Mirosevi, krava 1, june 1, svinja 4, konica 4, kopaa vinograda 12, jutara penice vozova sijena 5, najamnik 1. Stoian Simonovi, sinova 4, keri 3, vol 1, krava 1, june 1, svinja 4, konica 4, kopaa vinograda 3, jutara penice 4, vozova sijena 3. Gtga Caplovi, sinova 4, krava 1, june 1, svinja 2, jutro penice L Jura Simonovi, keri 2, krava 1, june 1, svinja 2, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 1. Franjo Mihalevi, sinova 2, konj 1, vol 1, Icrava 1, june 1, svinja 5, konica 2, jutara penice vozova sijena 3. Ukupno: sinova 13, keri 7, konj 1, volova 2, krava 5, junadi 5, svinja 17, konica 12, kopa vinograda 15, jutara penice 11, vozova sijena 12, najamnik L 2) Ovi stanovnici dragovoljno ele obavljati vojniku slubu. Osobno nazoni Pava Radievi, Marko Miloevi i Stefan Simonovi, nakon prisege, ispitivani po tokama, rekli su: Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje ratarsko gospodarstvo ni s-voje zemlje te ne trae susjedno zemljite. Ovaj su posjed batinili od svojih prea i koriste ga neprestano od osmanskih vremena i do sada nisu davali nikakvih nameta na zemlju. Gospoin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima i to im ini besplatno. Vojnice, zbog povlastica koje kao vojnici imaju, stanovnici do sada nisu plaali. Imali su ipak obvezu tijekom cijele zime 1695. g. tri njemaka vojnika drati na zimovanju, kojima su pred polazak iz ovog seoca morali dati 9 florina, te do sada nikakvih drugih nameta nisu plaali Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, stanovnici ovoga posjeda morali su nasjei i besplatno dovui tri hvata drva za loenje. Na utvrivanju brodske tvrave svaki je stanovni morao godinje besplatno, kao obini radnik, raditi 80 dana; kojima je po tri dana, kad se zbroj dnevno bilo isplaivano po 7 krajcara. Za obavljene radove stanovnicima nije nita drugo plaeno, osim to je zabiljeeno.

1 Usp. Csanki (1894), 409, Markovi (1994) 71, 83, 177. * Usp. abanovi (1982), 219. ' Mauran (1988), 157s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima stoji: Grabova (1455), Grabarya (1484), Grabar (1698), Grabaric (1730), Graborje (1760).

O autoru smetnji komorskom gospodarstvu stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo seoce, smjeteno meu umama, zove se Grobar. Udaljeno je od Broda sat hoda, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 20 milja. Svi su stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sad su svi vojnici, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju tri skromne kuice od iblja, pokrivene slamom. Nemaju nijednog cijelog selita. Teritorij ovog posjeda prostire se oko pola milje uokolo. S istoka mu je selo Jeevik, sa zapada selo Rastuje, s juga selo Podvinje, sa sjevera mei s Podcrkavljem. Granice mu dodiruju: s isto akovo, sa zapada Duboac, s juga Brod, sa sjevera Orahovicu. Selo ima oko 40 jutara oranica i neobraene zemlje, razbacane po gorju, ali pak plodne. Ima oko 5 jutara rtova poetih u sredini obraivati te oko 20 jutara dobro pripremljenih sjenokoa. Ima oko 40 jutara uma samo za loenje, a ne za gradnju. Pored sela naziru se tragovi kamene crkve, a kome je svecu bila posveena, stanovnici ne znaju. Na rjeici Glogovici ima jedna potona vodenica. ironosnih uma i zelenike ima oko 30 jutara, do sada slobodnih od irovine. Nemaju ribnjaka niti jama s ribama. Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je Mahmut-aga brodski, kome stanovnici kao naknadu nisu nita plaali, nego je svaki po tri dana besplatno radio, a na svaku su svinju plaali po dva denara. Svaka je kua, isto tako, u ime naknade morala dati po jedno kozle i po jednu oku maslaca. Istom osmanskom gospodaru morali su svake godine davati desetinu od svih prihoda na koje se ona odnosila. Svaka je kua godinje morala dati 80 denara osmanskom caru, a bili su tjerani na vonju i radove sve do Velike Kanie. Njegovu Velianstvu, osim vojnikih i kmetskih usluga koje su do sada besplatno bili dun obavljati te nameta 1695. g., drugo nisu plaali. Spomenute namete morali su izvriti po naredbi gospodina pukovnika Gibe. Gornje toke, i sve tvrdnje u njima, stanovnici su dragovoljno potvrdili. b. Grabarje je 1730. imalo 10, a 1756.19 kat. kua te drvenu kapelu sv. Urule, podignutu na ruevinama crkve sv. Josipa. God. 1760. Grabarje je imalo 19 kua, 35 obitelji i 222 stanovnika. Kuedomaini su bili: Juro Dolorac (1,7), Marija Jakobovi (-,7), Mijo Klainovi (1,7), Anto Miroovi (4,26), Bernard Miroovi (2,20), Juro Miroovi (3,10), Mijo Miroovi (4,20), Luka Orgi (2,19), Pavao Petuada (3,8), Anto imunovi (1,7), Boo imunovi (1,9), Juro imunovi (1,8), Jakov imunovi (2,14), Josip imunovi (-,7), Marko imunovi (2,11), Stjepan imunovi (2,7), Nikola Vidakovi (2,14), Ivan Zviroti (3,14) i Mijo imunovi (1,7). God. 1769. selo je imalo 19 kua, 39 obitelji i 243 osobe.4 O Grabarju, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok Glogovica u ovom kraju izmeu svoja dva mlina liara ima prolaz kojim se za uobiajena vodostaja moe prolaziti konjima i kolima... Luinski potok odmah se iznad prvog mlina ulijeva u potok Glogovicu... Potoci Ribnjak i Revidol sjedinjuju se ispod sela, nakon sutoka takoer su premoeni drvenim mostom, a dalje nizvodno gube se u Glogovici... umom obrasli breuljak Vuiev brijeg u pravcu Kindrova, obrastao mladim gustiem proraslim drveem, dominira nad selom i njegovim krajobrazom. (...) Seoska crkva izgraena je od kamena."5

4 5

Usp. NAZ Prot. 29/1, 62, 84, 86; 30/11, 22, 48; popis, kut. 89, 225s; 32/IV, 108. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 49s.

God. 1837. Grabarje je imalo 169 katolika6,1857.144,1890. 225,1931. 280, 1953. 281,7 a 1991. 304 stanovnika. God. 1866. sagraena je crkva sv. Urule.8 18.8. KINDROVO Selo se nalazi na brdskoj kosi izmeu dolina potoka Kulina i Revidola, sjeverno od Grabarja, 9 km sjeverno od Slav. Brod, a 3 km od Podcrkavlja na odvojku s puta u smjeru Naica, 176 m n/m. Kindrovo je nastalo u osmansko doba kad su naseljeni vlaki martolozi iskrili ovdanje brdo i na njemu podigli svoje kue. S poraenim Osmanlijama 1687. otili su i oni iz Kindrova. Krajem XVII. st. poeli su ovamo doseljavati katolici iz Bosne. Kindrovo se spominje u komorskom popisu naselja 1698.' ali nije obraeno. God. 1730. Kindrovo je imalo 8, a 1746. 16 kat. kua. U selu je bila drvena kapela sv. Josipa, sa slikom, a crkvenjak je bio Franjo Andri. God. 1760. selo je imalo 13 kua, 26 obitelji i 164 katolika. Kuedomaini su bili: Martin Adamovi (4,23), Franjo Andri (3,20), Matija Andri (2,18), Mijo Andri (4,20), Mijo Andri (1,6), Tomo Andri (3,11), Antun Bardar (1,10), Franjo Bardar (1,6), Martin Bardar (1,11), Matija Kovaevi, Grgo Mari (1,11), Marko Saii (2,13) i Nikola Saii (2,10). God. 1769. Kindrovo je imalo 14 kua, 40 obitelji i 164 osobe.2 O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok Ribnjak, koji protjee zapadnom stranom, gore od svog ishodita u sjevernom umskom gorju naziva se Potoak... Potok Sinokoe, koji izvire u sjevernom gorju, a koji se u podruju sela zove Faldi..., u podruju gdje je premoen drvenim mostom moe se prijei pjeice i konjima. Iste je kakvoe protok Modronja, koji tee s druge strane brda Gaj. Oba se potoka ispod spomenutog brda spajaju u jedan potok zvan Revidol. (...) Suma na bregovima Cerovac i Vijenac, meusobno povezanim, koji su u blioj okolici najvie uzvisine, obrasla je visokim drveem... Sume na uzvisinama, izmeu potoka Potoka, Sinokoa i Modronja... visokih stabala bunjem prorasle, prorijeene su, a mjestimino na neobraslim dijelovima zasaeni su vinogradi. (...) Put na brijegu Trsje kod kapele sv. Josipa' rava se... Taj je put vozan do brijega Vinogradina; na njegovoj se uzvisini nalazi do 400 koraka iroko i osam do deset stopa duboko udubljenje, gdje izvan toga kraja stoji uoljiva zgrada, stara utvrda, zvana Kula...".3 God. 1837. Kindrovo je imalo 120 katolika,41857.120,1890. 162,1931. 214,1953.187,5 a 1991.106 stanovnika. God. 1862. u selu je sagraena crkva sv. Josipa.6 18.9. MATKOVI MALA Selo se nalazi na istonoj kosi diljskog gorja, 11 km sjeverno od Slav. Broda, 4 km od Podcrkavlja a 1 km sjeveroistono od Dubovika. U Matkovi Malu su se oko 1720. poeli doseljavati izbjeglice iz Bosne, uglavnom

'' Usp. Schematismus (1837) 35. 7 Nakon 1900. Grabarje jc biljccno kao Grabarje Brodsko. Usp. Koreni (1979), 645. * Usp. Schematismus (1928), 58. 1 Usp. Markovi (1994), 184; Mauran (1988), 156, 162. U izvorniku stoji: Kindrovo (1698), Kindravo (1760). 2 Usp. NAZ Prot. 29/1, 62, 84s; 30/11, 248; popis, kut. 89, 226; 31/111, 59; 32/1V, 108. 5 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 56-58. 4 Usp. Schematismus (1837), 35. 5 Usp. Koreni (1979), 645. 6 Usp. Schematismus (1928), 58. U nekim cmatizmima stoji da jc crkva sagraena 1866. god.

Matkovii, pa je po njima i selo dobilo ime. U starijim je izvorima selo obraeno skupa s Dubovikom. U izvjeu 1746. stoji, kako je Dubovik podijeljen u tri dijela, "drugi dio je MatkoviaMala". God. 1760. selo se zove "Matkovje". U njemu je 13 kua, 23 obitelji i 138 katolika, a kuedomaini su bili: Stjepan Bili (2,10), Andrija Galovi (1,4), Juro Ivorlji (1,5) Antun Lovri (1,8), Antun Lazi, konjanik (1,8), Grgo Lazi (3,21), Tomo Lazi (5,23), Juro Vrban (2,11), Marko Vri (1,7), Matija Vri (2,11), Bla Matkovi (1,5), Mijo Matkovi (1,12) i Tomo Matkovi (2,13). God. 1769. selo ima 13 kua, 30 obitelji i 138 osoba.] Uz vojni zemljovid iz 1780. ovako je opisano: "Selo lei na povienom terenu ispod velikog umom obrasloga gorja kroz koje vodi granica izmeu vojnog podruja i Provincijala... Granica vodi izmeu potoka Fratrovac i Biliica, koji vodei iz spomenute ume prolaze s obje strane sela dubokim ponorima..."2 God. 1837. selo se zove Matkovje, a imalo je 86 katolika3, 1857. 94,1890.106,1931.154, 1953.145,4 a 1991. 36 stanovnika. God. 1925. u selu je sagraena crkva sv. Nikole.5 18.10. ORIOVI Oriovi se nalazi u diljskom gorju, u dolini oriovakog potoka, 10 km sjeverno od Slav. Broda, a 5 km sjeveroistono od Podcrkavlja, na desnom odvojku s puta u smjeru Naica. U starim izvorima i ematizmima do 1900. selo se zove Oriovac, a onda Oriovi, kako bi se razlikovalo od naselja Oriovca, zapadno od Slav. Broda. Oko god. 1730. u selo su doselili izbjeglice iz Bosne. Kao i Matkovi Mala sve do 1746. bio je dio Dubovika, a tada se prvi put spominje kao "Orihovac". God. 1760. Oriovi je imao 11 kua, 15 obitelji i 114 katolika. Kuedomaini su bili: Ilija Jankovi (1,12), Ivan Jankovi (3,13), Martin Jankovi (-,10), Matija Jankovi (1,6), Mijo Jankovi (2,14), imo Jankovi (1,8), Ilija Lovak (2,13), Ilija Lovakovi (1,6), Josip Lovakovi (1,9), Matija Lovakovi (2,12), Mijo Lovakovi (1,11). God. 1769. selo je imalo 11 kua, 21 obitelji i 103 katolika.1 . , O Orioviu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Iz sutoka triju malih potoka, koji se od izvora sjevernog visokog gorja sputaju dubokim neprohodnim klancima kroz umu, kod sela nastaje potok Travnik. On dalje nizvodno tee kao Luinski potok... Izrazito brdovita uma... u ovom kraju obrasla je visokim, s one strane rijetkim, a preko granice u Provincijalu gusto proraslim drveem. (...) Brda Svibje i rljeno dijelom su obrasla vinogradima, a dijelom visokim drveem i iprajem. Izuzev puta prema Podcrkavlju, koji prolazi pored crkve sv. Benedikta, ostavljajui je sa svoje lijeve strane... svi su ostali ovdanji putovi samo oteano prohodni..."2 God. 1837. selo je imalo 80 katolika3, 1857. 81, 1890. 104, 1931. 201, 1953. 224,4a 1991. 149 stanovnika. God. 1927. u seju je sagraena crkva u ast alosti BDM.5

Usp. NAZ Prot. 29/1, 85; 30/11, 250; 32/IV, 107; Markovi (1994), 183. HNTZ, Broilika pukovnija (1999), 55s. Usp. Schematismus (1837) 35. * Usp. Koreni (1979), 646. 5 Usp. Schematismus (1928), 58, Matkovje sc naziva i u ematizmima (1873), (1882) i (1892) god. 1 Usp. NAZ Prot. 29/1, 85; 30/11, 250; popis, kut. 89, 227; 32/IV, 108. Markovi (1994), 184. U izvorniku pie: Orihovacz (1746), Oriovacz (1769). 2 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 56. 3 Usp. Schematismus (1837), 35, * Usp. Koreni (1979), 646s. s Usp. Schematismus (1928), 58.
3

1 2

18.11. PODCRKAVLJE

Podcrkavlje lei na sjevernom rubu sredinjeg dijela doline to je ini rjeica Glogovica, uz regionalnu cestu u smjeru Naica, 7 km sjeverno od Slav. Broda, 130 m n/m. Ime mu potjee od srednjovjekovne crkve sv. Benedikta, koja lei na brdu Berak (238 m), oko 2 km sjeverno od sela. Crkva sv. Benedikta bila je svojevrsna zadubina plemikog roda Berislavia Grabarskih. Po njoj seje, u osmansko doba, zvala i upa koja je sluila sela pod Diljem, sjeverno od Broda. A samo naselje Podcrkavlje ne spominje u srednjovjekovnim izvorima.1 U komorskom popisu naselja 1698. Podcrkvalje je ovako opisano: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: uro Benic, sinova 3, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 3, jutara penic 2, najamnika 4. Bla Lovakovi, sinova 2, ki 1, junadi 5, ovaca 2, svinja 3, kopaa vinograda 2, jutro penic 1, voz sijena 1, najamnik 1. Marko Rogoievi, keri 3, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 3, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutro jema 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1. Toma Durak, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1 jutara jema 1.5, vozova sijena 2, najamnik 1. uro Andria, krava 1, june 1, svinja 3, konica 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1. uro Sovaci, sin 1, ki 1, krava 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutro penice 1.5, vozova sijena 3. Franjo Kladari, ki 1, krava 1, ovaca 1, koza 5, svinja 2, jutara penice 2, vozova sijena 3 najamnika 2. Toma Grisvanovi, ovaca i koza 4, svinja 2, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Simon Beni, krava 1, june 1, svinja 1, kopaa vinograda 3, jutro penice 1, vozova sijena 3 Marian Lovakovi, sin 1, ki 1, vol 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda !, jutro penice 1 vozova sijena 2. Martin Andri, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovca 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1.5 jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1. Ivan Jankovi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnika 2. Ukupno: sinova 9, keri 8, volova 4, krava 9, junadi 12, ovaca i koza 12, svinja 24, konica 1 kopaa vinograda 16.5, jutara penice 17.5, jutara jema 3, vozova sijena 29, najamnika 14. 2) Ovi stanovnici dragovoljno prihvaaju oruje. Osobno nazoni uro Beni, Mato Rogoi, Franjo Kladari i ostali, nakon prisege vjernosti rekli su: Ovi stanovnici ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo i svoju zemlju pa zato ne trae drugoga zemljita. Ovaj posjed batine od svojih prea, a ne doznakom nekih carskih slubenika, i na njega nisu plaali porez ili namet na zemlju. Gospodin pukovnik Giba i voditelji narodne vojske suci su ovim stanovnicima i do sada su meu njima besplatno vrili pravne poslove.

' Usp. Markovi (1994), 178. Mauran (1988), 162-164. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Poczerkavie (1698), Podczarkavje (1760).

Vojnice do sada nisu plaali, nego su 1695. i 1696. g. s cijelim harambaatom izdravali (nekog vojnika), kome je svaka kua kao naknadu davala 40 denara. Druge namete nisu davali. Za brodsku t\>ravu morali su nasjei i besplatno ukopati 75 palisada. Morali su godinj davati po dva radnika stalno od svetkovine sv. Jurja do svetkovine sv. Mihovila. Prisiljeni su, ve prema potrebi, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, dovoziti streljivo i prehranu iz Osijeka u Brod, bez ikakve hrane, krme i sijena. Za gore iznesene radove stanovnicima nije nita plaano. O smetnjama komorskom gospodarstvu, stanovnici ne znaju odgovoriti gotovo nita. 3) Ovo se selo od pamtivjeka zvalo Podcrkavlje, udaljeno je od Broda sat i pol hoda, od Osijeka 8, a od Petrovaradina oko 18 ugarskih milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Kuice su im sagraene od drveta, pokrivene slamom. Imaju pola narodnoga selita. Teritor ovog posjeda prostire se oko tri sata hoda uokolo, budui da stanovnici tamo~amo stanuju, to ini jedan teritorij. S istoka mu je selo Glogovica, s juga Rastuje a sa sjevera mei sa selom Paka. Granice su mu: s istoka akovo, sa zapada Duboac, s juga Brod, sa sjevera, napokon, mee povezuju posljednje krajeve i ine granicu. Ima oko 70 jutara u ravnici smjetenih obraenih oranica i neplodna zemljita, oko 20 jutara razbacanih rtova, te oko 20 jutara donekle pripremljenih sjenokoa. Ima oko 200jutara uma za loenje, tisovih, zelenike i drugih vrsta. Na ovom teritoriju ima jedna kamena dobro pokrivena, crkva v. Benedikta. Imaju tri vodenice na rjeici zvanoj Glogovica ijedno mjesto s poruenom vodenicom. ironosnih uma, koje rijetko raaju, ima oko 30 jutara i na njih se nita ne plaa. U ovom mjestu nema ribnjaka ni jama s ribama. Osmanski gospodari ovog posjeda bili su Durmi-beg i Hasan, brodski spahija, kojima kao naknadu godinje nisu nita plaali, nego je svaki stanovnik tri dana preko godine morao besplatno raditi. Istim osmanskim gospodarima davali su desetinu od svih proizvoda - pa i od vina - na koje se ona odnosila. Osmanskom caru cijelo selo plaalo je 4florina i 80 denara; nisu morali nita raditi. Njegovu Velianstvu, osim vojnike slube koji su do sada besplatno obavljali, drugo nis plaali. Spomenute im je namete, kako tvrde stanovnici, odredio gospodin pukovnik Giba. Za opisane toke stanovnici su dragovoljno rekli da su posve istinite. b. Podcrkavlje se nije bre razvijalo jer je cesta - to je preko Dilja povezivala Brod sa akovom - rjee koritena. God, 1730. selo je imalo 8,1746.14 kat. kua a ponad sela zidanu crkvu sv. Benedikta s grobljem. U daljipi izvjeima crkva je ire opisana. Tako 1758. pie, daje na breuljku etvrt sata udaljena od selfi, daje dobar sat hoda udaljena od sredita (dubovake) upe, da je gotovo kvadratina oblika, da se zbog klizanja zemljita svetite odvojilo od lae, to treba popraviti. U njoj je bio drveni kor. Imala je tri oltara. Glavni oltar je bio zidani i namjeten. Na njemu su bile slike na platnu: u sredini slika BDM, s lijeve strane stara, gotovo propala, slika sv. Benedikta, a s desne sv. Franje Asikog. Na drvenom zvoniku, uz ulazna vrata, bilo je zvono od oko 50 kg. U groblju su se sahranjivali, osim Dubovika, stanovnici sela: Podcrkavlja, Matkovi Male, Oriovia, Kindrova i Grabarja izuzev etiri grabarske kue koje su se sahranjivali u Podvinju. Crkvenjak je bio Franjo Karli, da bi ga, neto kasnije, zamijenio Antun Beni. Izvjestitelj napominje, kako bi crkvu, kod obnove iz praktinih razloga, bolje bilo prenijeti u selo. Iste godine (1758.) je u Podcrkvalju bila drvena crkva sv. Ivana evaneliste, dimenzija oko 18x5 m, sa dvije slike sveca, starom i novom, te zvonom od oko 15 kg.

God. 1760. Podcrkvalje je imalo 14 kua, 14 obitelji i 102 katolika. Kuedomaini su bili: Marin Beleti (-,8), Antun Beni ( 1,8), Josip Beni (2,14), Ivan Beni (-,6), Mato Ljubii (,6), Filip Karli (2,9), Franjo Karli (1,9), Ivan Kladari (2,10), Antun Kneevi (1,8), Matija Rogojevi (2,8), Matija Vuini (-,2), Luka Bpsnjakovi (1,4), Pavao Matievi (1,3), Marin Radojeve ( 1,7). God. 1769. selo je imalo 14 kifa, 28 obitelji i 102 stanovnika.3 Kad je iz Dubovika sredite upe preneseno u Podcrkavlje - premda u ematizmima stoji 1756. - nije lako ustanoviti, jer se u izvjeima 1769. i 1770. upa jo naziva dubovaka.4 upna crkva sv. Ivana evaneliste, prema katastarskom planu 1781., nalazila se na zapadnom kraju sela, gdje su se odvajali putovi prema Slatiniku i Glogovici. O selu, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok Glogovica gore ispod brda Katune prema Glogovici premoen je drvenim mostom... Kad se izlije, to se obino dogaa za jakih kia i dugotrajna kina vremena, cijela njegova dolina stoji pod vodom tako da se 10 do 12 sati ne moe proi do mostova. Mali potoci Duboviac i Vranov dol... nisu prohodni, osim preko spomenutog mosta... Vodeni istok iz bunara dolje kod sela... tee u potok Glogovicu i na izlazu iz sela preko svog dubokoga korita premoen je drvenim mostom. (...) Uzvisina na kojoj puna etvrt sata od sela na prolaznom putu odavde za Oriovac stoji zidana crkva sv. Benedikta dominira ovdanjim krajobrazom...".5 God. 1837. Podcrkavlje je imalo 121 katolika,6 1857. 120, 1890. 173, 1931. 212, 1953. 222,7 a 1991. 310 stanovnika. upna crkva graena je 1842. a kasnije obnavljana.8 18.12. RASTUJE

Rastuje se nalazi u dolini rjeice Glogovice, uz regionalnu cestu u smjeru Naica, 5 km sjeverno od Slav. Broda, 3 km jugoistono od Podcrkavlja, 112 m n/m. Budui da se ne spominje u srednjovjekovnim ispravama, ini se daje naseljeno u osmansko doba. U komorskom popisu 1698. selo je ovako opisano: a } 1) Imena stanovnika i podlonika: Anton Dragi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, jutro penice 1.5 voz sijena 1. Anton Pogadi, sin 1, ki 1, krava 3, junadi 4, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 4 vozova sijena 2, najamnika 2. Ilia uri, sin 1, ki 1, ovaca 3, svinja 1, jutro penice 0.5, voz sijena. Petar Bonjak, sin 1, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 1, konica 2, jutara penice 3, vozova sijena 2, najamnika 2. Juro Pogadi, sin 1, krava 2, junadi 3, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozov sijena 3, najamnik 1. Juro Vulainovi, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik Matija Bonjak, sinova 2, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3. Ukupno: sinova 7, keri 7, volova 2, krava 10, junadi 13, ovaca 5, svinja 6, konica 2, kopaa vinograda 5, jutara penice 18, vozova sijena 12, najamnika 6.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 61, 84; 30/11, 246; popis, kut. 89, 227s; 31/111, 59; 32/IV, 108. Usp. Kronika I (1995), 193. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 50s. 6 Usp. Schematismus (1837), 35. 7 Usp. Koreni (1979), 646. " Usp. Schematismus (1928), 58. 1 Mauran (1988), I59s. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Rasztusa (1698), Hrasytussa (1730), Raztusije (1746), Hrastussijc (1760).
4 5

2) Ovi gore pobiljeeni stanovnici - ranije su bili kmetovi - izabiru vojniki ivot Osobno nazoni Anton Bragi (Dragi), Anton Pogadi i Ilija Grui (uri) i ostali, nakon prisege, ispitivani rekli su: Ovi pogranini stanovnici ne uspijevaju obraditi svoje ratarsko gospodarstvo ni svoje zemlje najee je obraduju kopajui - i zato ne koriste susjedno zemljite. Ovaj su posjed batinili ak od svojih prea, a ne doznakom nekih carskih slubenika, niti su do sada na ovaj posjed, uime poreza, neto plaali. Gospodin pukovnik Giba sudac je u svemu ovim stanovnicima i do sada je meu njima besplatno obavljao pravne usluge. Vojnice, jer su kao vojnici izuzeti, dosada nisu plaali. Ipak, imali su manje namete, za koje je cijelo selo 1695. dalo 3 florina. Tako i ove 1698. g. jednom ugarskom vojniku s konjem cijelo se je platilo jedan florin, a od drugih su nameta do sada bili slobodni. Gospodinu pukovniku Gibi moralo je cijelo selo, bez plae i hrane, davati tri kosca tri dana, a za vinograde istom je gospoinu svaki morao raditi po dva dana. Slino je svaki morao etiri dana kopati brodskom kapetanu Ivanu Stakiu. Ovo je selo za brodsku tvravu godinje, bez plae, moralo dati 35 radnika, a bili su prisiljen besplatno ukopavati palisade. Svojim su kolima, ve prema potrebi, morali besplatno vui namirnice i streljivo. Koji nemaju radne stoke bili su, kao nadomjestak, prisiljeni platiti po 7 florina. Za ove obavljene radove stanovnicima nije nita plaano. O komorskom gospodarstvu nita ne znaju. 3) Ovo je mjesto smjeteno izmeu dva istaknuta brijega. Selo se od pamtivijeka zvalo Rastuje. Udaljeno je od Broda sat i pol hoda, od Osijeka 8, a od Petrovaradina oko 20 milja. Svi ovi stanovnici u osmansko doba bili su kmetovi, sada su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 6 kuica sagraenih od iblja, oblijepljenih ilovaom, pokrivenih slamom. Imaju jedno narodno selite. Teritorij ovog posjeda prostire se dva sata u duljinu. S istoka mu je selo Tomica sa zapada selo Gromanik, sjuga Podvinje, sa sjevera mei s Podcrkavljem. Granice su mu: s istoka akovo, sa zapada Koba, sjuga Brod, sa sjevera dotie Orahovicu.2 Ima oko 100 jutara obraenih oranica i neobraena zemljita razbacana po gorama i dolinama, oko dva jutra rtova te oko 6 jutara boljih sjenokoa. Suma, tisovih i zelenike, za loenje i gradnju, ima oko 60 jutara. Mjesto ima tvravicu smjetenu na samom vrhu gore, na nepristupanu, i pravim ljivama, obraslu mjestu. Na rjeici plogovici imaju jednu potonu vodenicu. Nemaju ribnjaka niti jama s ribama. Nemaju ironosnih uma, osim tisovine i zelenike. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Ibrahim-beg brodski, kome je svaka kua morala godinje plaati 40 denara i svaki stanovnik po tri dana besplatno raditi. Osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih prihoda na koje se ona odnosila. Osmanskom caru, kao naknadu nisu nita plaali, nego su besplatno radili na izgradnji i popravcima mostova. Njegovu Velianstvu, osim vojnikih obveza i trajnog sluenja vojske bez plae, drugo nit nisu davali. Gornje namete, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, odredili su voditelji narodne vojske Stanovnici zajedno sabrani dragovoljno su rekli da su sve ove, i ope toke, istinite.

U izvorniku pogreno stoji: Brod.

b. God. 1730. selo je imalo oko 10, i kapelu sv. Nikole, a 1746. 18 kat. kua. U izvjeu 1758. opisuje se drvena kapela, dimenzija oko 6x5 m, sa slikama sv. Nikole i sv. Vida na platnu u boji, te starom slikom alosne Gospe. Uz kapelu je bilo zvono od oko 35 kg i groblje u koje su se sahranjivali stanovnici triju kua iz Rastuja: Franje Tadianovia, Martina ivkovia i Josipa Fugadia. Crkvenjakje Josip Fugadi. God. 1760. Rastuje je imalo 16 kua, 20 obitelji i 117 katolika. Kuedomaini su bili: Franjo Tadianovi (4,23), Pavao Peraki (1,7), Martin ivkovi (2,13), Juro Fugadi (1,7), Matija Fugadi (1,4), Bernardin Bonjakovi (1,7), Bartol Bonjakovi (1,9), Grgo Fugadi (2,4) Anto Tokalija (1,4), Mijo Fugadi (1,6), Juro Fugadi (1,6), Bla Fugadi (1,6), Anto Diakovi (1,7), Franjo Diakovi (1,3), Klara Fugadi (-,6) i Ivan Filipovi (1,5). Iz izvjea 1765. saznajemo daje ponad sela sagraena nova kapela sv. Vida. God. 1769. Rastuje je imalo 14 kua, 25 obitelji i 108 stanovnika.3 O Rastuju, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Potok Glogovica, koji se osim preko mosta prema Grabarju ne moe prijei... nakon jakih i dugotrajnih kia prijee preko svojih obala i kratko preplavi svoju dolinu... Mali potok Busija tee iz ume i nizvodno se ulijeva u Rastuki dol te ispod sela preplavi kraj... Taj potok za vrlo jakih kia naglo nabuja i prelije se... a to izljevanje u umi ispod mosta stvori nekoliko barovitih mjesta... Iste je kakvoe u to vrijeme bara Veliki a izmeu bregova Gradite i Duga na putu u umu odavde prema Glogovici... Potoi aplenik, koji s druge strane utjee u potok Glogovicu, dolazi iz jednog izvora ispod brda Tomino... Izrazito brdovita uma izmeu ovdanjeg podruja i Sibinja s obje strane ponora zvana Rastuki dol obrasla je do brda Kukman i Gradite vie mladim nego visokim drveem... U toj je umi otvoreni breuljak obrastao vinogradima. (...) Crkva sv. Vida izgraena je od kamena, nalazi se na breuljku koji dominira nad selom..,",4 God. 1837. selo je imalo 79 katolika,5 1857. 79, 1890. 185, 1931. 266, 1953. 259,6 a 1991. 302 stanovnika. U selu je (1910.) sagraena crkva sv. Vida.7 18.13. TOMICA Tomica se nalazi s lijeve strane rjeice Glogovice, uz regionalnu cestu u smjeru Naica, 5 km sjeverno od Slav. Broda, 4 km jugoistono od Podcrkavlja, 108 m n/m. Po svom poloaju - jer je na ulazu u dolinu Glogovice - bila je vrata gdje je nepoeljnim trebalo zaprijeiti ulaz u cijeli kraj. Zato je Tomica imala straarsku ulogu, jer se nalazila uz karavanski put to je povezivao Bosnu s Poegom i vodio dalje do Budima. U srednjovjekovnim izvorima Tomica se esto spominje i to: 1244., 1422., 1427., 1428., 1431., 1445., 1446., 1448., 1450., 1453.-56., 1459., 1460., 1464., 1470., 1472., 1474., 1475, 1481.-84., 1489, 1495. i 1498. god. God. 1244. njezin vlasnik bio je Tolia, iz roda Borievia, sa svojom braom i roacima. Kasnije je pripala, iz njihove grane, Nikoli Trutelju. Kad su njegovi muki lanovi izumrli a tomiki posjed stekle njihove keri, odnosno njihovi muevi, voene su duge parnice, pa odatle o posjedu imamo vie pojedinosti. U Tomici je 1422. postojao trg, a neto kasnije i trgovite. U njoj je bio i tvrdi grad na kosi ponad Glogovice, iji su se tragovi vidjeli sve donedavna. God. 1464. spominje se kao tvravica, koja je prelazila iz

Usp. NAZ Prot. 29/1, 63, 89; 30/11, 268; popis, k. 89, nepaginirano; 31/111, 65; 32/IV, 113. Fra Bla Tadijanovi (1727.97.), rodom iz sela, darovao jc kapeli kale i drugoga misnog pribora. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 47-49. 5 Usp. Schematismus (1837), 35. 6 Usp. Koreni (1979), 646. 7 Usp. Schematismus (1928), 58.
4

ruke u ruku. God. 1474., od kralja Matije Korvina (1458.-90.), dobio ju je kaloki nadbiskup Gabro sa svojim bratom. Kad su Osmanlije zauzeli Brod, stanovnici Tomice ostali su na svojoj zemlji. Novi posjednici bili su lanovi spahijske porodice Begovia iz Broda. Tomica je tada imala dvadesetak kua sa stotinjak stanovnika, to je ostalo gotovo do kraja osmanske vlasti. U vrijeme bekog rata stanovnitvo je djelomice stradalo, a dijelom se razbjealo.1 U komorskom popisu naselja 1698. Tomica je ovako opisana: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Jakob Vali, keri 4, krava 1, june 1, svinja I, konica 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Bla Panduri, sin 1, ovaca i koza 3, svinja 1, konica 2, kopa vinograda 1, jutro penice 0. vozova sijena 2. Kristof Bonjak, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1. Grgo Panduri, sin 1, keri 2, krava 1, june 1, ovaca 2, jutro penice 1, voz sijena I, najamnik Ukupno: sinova 2, keri 7, krava 3, junadi 3, ovaca i koza 5, svinja 3, konica 3, kopa vinograda 1, jutara penice 3.5, vozova sijena 4, najamnik 1. 2) Svi pobiljeeni stanovnici ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno nazoni Jakob Vali i Bla Panduri, s ostalim, nakon prisege vjernosti, rekli su: Stanovnici ovog posjeda zbog manjka radne stoke ne mogu obraivati svoje seljako gospodarstvo ni svoju zemlju i za to ne trae susjedna zemljita. Sadanji stanovnici ovaj posjed batine od svojih prea iz osmanskog vremena, a ne preko neke razdjelbe carskih slubenika i do sada, uime poreza na zemlju, nisu nita plaali. Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima u svim sluajevima i do sada je to kod njih besplatno inio. Vojnice nisu plaali, nego su dvije godine povremeno, dva, tri ili etiri tjedna, samo na hrani izdravali Nijemce dok nisu razmjeteni. Ostale namete, ili za ublaavanje istih, poneto su plaali. Svaki stanovnik mora gospodinu pukovniku Gibi godinje dati po dva kosca i besplatno dovui sijeno. Svaka je kua obvezna istom gospodinu zapovjedniku nasjei i besplatno dovui hvat drva za loenje. Isto tako, svaka kua mora, dodatno, gospodinu pukovniku Gibi, dati dva kopaa ili radnika. Za brodsku tvravu morali su nasjei i dovui 56 palisada. Isto tako, svaka kua tijekom ljeta morala je besplatno davati osam radnika. Hranu i streljivo, po potrebi, besplatno su vukli i Osijeka u Brod. Za sve ove spomenute radove stanovnicima nikada nita nije plaano. O komorskom gospodarstvu i njihovim tekoama stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo se mjesto nalazi meu visokim gorjem. Od pamtivijeka se zove Tomica. Udaljeno je od Broda sat hoda, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 20 milja. Svi su stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi Imaju etiri kuice napravljene od iblja. Budui da nitko od njih nema vola, nemaju nijedno selita. Teritorij ovog posjeda prostire se sat hoda u duljinu. S istoka mu je selo Bukovlje, sa zapada selo Podvinje, sjuga Vrba, a sa sjevera je mea selo Kindrovo. Granice su m.u: s istoka Babina Greda, sa zapada Gradika, s juga osmanski Teanj sa sjevera granii s Naicama.

1 Usp. Csanki (1894), 394, 397; Bosendorfer (1994), 125,128, Markovi (1994) 175s. U izvorniku stoji: Tomicha (1244), Tonicza (Tomcha) (1422), Tomicza (1698), Tfaomicza (1730). 2 Mauran (1988), 155-157. Prijevod s latinskog jezika.

Ovo selo ima oko 60 jutara obraenih oranica i neobraene zemlje, oko tri jutra pustih rtova oko pet jutara slabih sjenokoa. Ima oko 100 jutara uma hrastovih i tisovih za loenje i za lake graevine. Ovdje se ne nazire trag sruene crkve ili svjetovne graevine. Postoje tri potone vodenice sagraene na rjeici Glogovici. Nema ironosnih uma niti ribnjaka. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je brodski spahija Begovi, kome su stanovnici godinje na svaku svinju plaali po denar, a kao naknadu svaki je stanovnik plaao 8 denara, est dana je besplatno radio, a svaka je kua morala dati oku maslaca. Istom osmanskom gospodaru svake su godine davali desetinu od svih proizvoda na koje se ona odnosila; drugo nita. Osmanskom caru, uime zimskog poreza svaka je kua plaala 1 florin i 20 denara. Njegovu Velianstvu, osim vojnike slube i nameta, dosad drugo nita nisu plaali. Ovim stanovnicima je spomenute namete odredio gospodin pukovnik Giba. Sve ove gornje toke jednoduno su i dragovoljno potvrdili rekavi da su istinite. b. God. 1730. Tomica je imala oko 5 kua i drvenu kapelu BDM, a 1746.15 kua s 28 obitelji. God. 1758. u Tomici je bila kapela sv. Jelene. God. 1760. Tomica je imala 18 kua, 26 obitelji i 158. katolika. Kuedomaini su bili: Martin Vali (2,8), Anto Vali (2,14), Marko Vali (3,14), Jakov Raspuovi (1,6), Ivan Pouvi (4,13), Ivan Panduri (-,9), Tomo Vali (1,9), Matija Poavac (1,5), Ilija Panduri (1,6), Marko Panduri (2,14), Franjo Panduri (2,13), Luka Panduri (2,9), Augustin Panduri (1,4), Petar Ivanovi (1,6), Marko Balogadi (1,4), Andrija Balogadi (1,8), Juro Panduri (1,9) i Aiito Vali (1,7). God. 1769. selo je imalo 17 kua, 22 obitelji i 156 stanovnika.3 O Tomici, uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Preko potoka Glogovice na ovom podruju nema ni mosta, a ni drugih prolaza. Potoi Potok ovdje utjee u Glogovicu... Brdo Igra dominira okrugom i prua izvrsnu preglednost nadaleko, sve do Save, a padina sa sjeverne strane obrasla je grmljem. Put prema Brodu i Podvinju za kina vremena vrlo je teak zbog glibljiva i meka tla... Takav je i put odavde prema Grabarju...".4 God. 1837. Tomica je imala 142 katolika,51857. 139, 1890. 221, 1931. 297, 1953. 323,6 a 1991.373 stanovnika. U selu je (1897.) sagraena crkva Sv. Krunice.7

-1 Usp. NAZ Prot. 29/1, 63, 89; 30/11,268; popis, k. 89, nepaginirano; 32/IV, 114. Uz 19 kat. kua 1758. u Tomici su bile i tri ciganjskc kue. 4 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 68s. 5 Usp. Schematismus (1837), 35 '' God. 1953. i 1961. izdvojeno jc biljeeno Tomica-Brdo. Usp. Koreni (1979), 646s, 7 Usp. SchematismiLs (1928), 58.

XIX. OPINA REETARI

19.1. ADAMOVCI

Naselje se nalaze ponad regionalne ceste 6 km istono od Nove Gradike, a 3 km od Reetara. Ime je, ini se, dobilo od arapske rijei Adam, Perzijanac, a u prenesenom znaenju: stranac, poetnik. Selo se u starijim izvorima ne spominje. Da je naselje bilo u osmansko doba, svjedoi komorski popis 1698. u kojem stoji: a ? 1) Imena stanovnika i podlonika: Ivan Beni, sin l, krava 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Mihail Habjanovi, sin 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 6, konica 3, jutara penice 5, jutr jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Marko Jagedi, keri 2, konj 1, volova 3, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 8, kopaa vinograda jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Toma Pavlovi, sinova 3, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, svinja 3, jutapa penice 3, jutro jema 1, voz sijena 1.5, najamnik 1. Mato Jeli, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 4, jutara penice 4, voz sijena 2, najamnik 1. Simon Tomaevi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 4, jutro jema 1, vozova sijena 2. Nikola Damasitovi, sinova 2, krava 1, junadi 2, svinja 7, konica 2, kopa vinograda 1, jutar penice 3, jutro jema 1.5, vozova sijena 3, najamnika 2. Ukupno: sinova 10, keri 4, konja 3, volova 12, krava 14, junadi 24, ovaca i koza 22, svinja konica 14, kopaa vinograda 17, jutara penice 44, jutara jema 2.5, vozova sijena 28.5, najamnik 2) Gore pobiljeeni stanovnici i dalje prihvaaju oruje. Osobno nazoni Ivan Beni, Mihalj Habianovi i Mato Davtovi2, nalcon prisege, ispitivani po tokama, rekli su:
1 Mauran (1988), 237-239. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima stoji: Hagjanovczy (1698), Agyamovczy (1730), Agjmovczi (1760). 2 Ovoga nema u popisu. Vjerojatno su iz popisa jo neki isputeni, jer u sabiranju stoji 18 sinova, umjesto ubiljeenih 10, 8 keri umjesto 4, i 7 najamnika umjesto 14, U popisu ima sedam kuedomaina, a u opisu sela navodi se i 1 kua.

Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seljako gospodarstvo i svoju zemlju te zato ne koriste susjedno zemljite. Oni ive na ovom mjestu svojih prea, a nisu ga dobili komorskom razdjelbom i do sada nisu plaali na ovo zemljite nita uime poreza na zemlju. Gospodin potpukovnik De Burgh sudac je ovim stanovnicima, a pravne im usluge vri besplatno. Stanovnici ovoga sela plaali su vojnicu skupa sa cijelim cemikim vojvodstvom. Uz to su gotove svake godine imali i manje namete. Kod utvrivanja gradike utvrde svake su godine morali davati po dva radnika za sjeu palisa bez novane nalcnade, ali uz carski kruh. Po zapovijedi gospodina prvog povjerenika Kestlera, stanovnici ovog sela morali su 1696. dati za carsku vojsku tri vola pod izlikom da vuku hranu iz Osijeka u Gradiku. Oni su tamo uginuli iz njih nije dobivena odteta. Za obavljene radove i pretrpljene tete stanovnicima nije nita plaano. O smetnjama komorskom gospodarstvu stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo je mjesto razasuto tamo-amo. Selo se zove Hadamovci. Udaljeno je od Cernika pola milja, od Osijeka 20, a od Petrovaradina 30 milja. Svi su stanovnici u osmansko doba Mi kmetovi, sad su graniari, rimokatolike vjeroispovijed Imaju 11 kuica napravljenih od iblja, pokrivenih slamom te dva cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se oko pola ugarske milje uokolo. S istoka mu je selo Godinjak, sa zapada selo Vrbje, s juga selo Orubica, a sa sjevera mee zatvara selo Oblakovac. Granice su mu s istoka Koba, sa zapada Cernik, s juga Banja Luka, a sa sjevera dotie pustu tvravu Graac\ Selo obuhvaa oko 200jutara obraenih oranica i neplodna, neobraena zemljita, oko 3 jutra obraenih rtova i oko 15 jutara boljih sjenokoa. Ima oko 100 jutara uma, raznih vrsta, za loenj i prikladnih za graenje. Ovdje ima kamena crkva posveena sv. Nikoli, biskupu, pokrivena indrom. Vodenice nemaju Imaju oko 80 jutara ironosnih uma, do sada slobodnih odirovine. Ribnjaka nemaju. Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je Pilak Pai iz Banja Luke, kome stanovnici kao naknadu nisu nita plaali, nego je svaki po tri dana besplatno radio. Istom osmanskom gospodaru svake su godine davali desetinu od svih proizvoda na koje se odnosila, pa i desetinu vina. Osmanskom caru svaka je kua plaala po 80 denara, a radili su i tekue poslove. Njegovu Velianstvu, osim vojnice koju su jedne godine platili skupa s cijelim vojvodstvom odredio ju je gospodin Kestler, a naplatio kapetan Ivan Staki - nita drugo do sada nisu plaali Ove toke svi su stanovnici jednoduno i dragovoljno potvrdili. b. Iz komorskog opisa opaa se da je pod Adamovcima uzeto mnogo ire podruje nego to to obuhvaa dananje naselje. God. 1730. Adamovci su imali 18 kua, a 1746.10 kat. kua i 95 katolika. God. 1760. Adamovci ili Zapolje imali su 20 kua, 43 obitelji i 193 katolika. Domaini su bili: Ivan Radoevi (2,10), Stanislav Bonjakovi (2,9), Nikola Domazetovi (2,10), Anto Panduri (5,14), Nikola Domazetovi (3,9), Anto Maovac (2,19), Martin Staparac (1,6), Ilija Grgi (1,5), Anto Lali (3,11), Anto Jakeevi (3,16), Stjepan Kuovac (2,9), Grgo Staparac (1,8), Petar Domazetovi (2,11), Pavao Lali (3,10), Anto Kovaevi (2,11), Ivan Grgi (3,10), Toma Buievi (3,10), Franjo Barunovi (1,7), Mijo Bonjakovi (1,4) Ivan Stoparevi (1,4).

-1 Tu sc misli na Gradac ili Graac povrh Bain-Dola, Sto narod naziva Graanica.

God. 1769. selo je imalo 20 kua, 43 obitelji i 211 katolika.4 Uz vojni zemljovid iz 1780., o Adamovcima stoji: "Potok Drenik, koji ovuda protjee... pjeskovit je i kod sela premoen loim drevnim mostom... Suma s obje strane gunjavakog breuljka u dolini je obrasla drveem srednje visine... Ta uzvisina dominira selom i njegovim donjim krajem. (...) Crkva, koja s druge strane zemaljske ceste stoji na otvorenom polju, i koja se stoga naziva Zapolje, vrsta je graevina, a od nje se prua dobar pogled na tu cestu."5 Oko 1800. Adamovci su imali 357 katolika61837. 237,71857. 247,1890. 394,1931. 623, 1953.824,s a 1991.658 stanovnika. 19.2. BRANI Brani su selo u prigorju Poeke gore, 8 km istono od Nove Gradike, a 4 km od Reetara. Samo ime svjedoi da su ivjeli pod Poekom gorom pa su se kasnije saseljavali blie regionalnoj cesti. U starijim se izvjeima ne spominju posebno, a god. 1760. imali su 12 kua, 19 obitelji i 106 osoba. Kuedomaini su bili: Marko Starevi (3,12), Ilija Paulovi (3,12), Ilija Paulovi (2,9), Lucija, udovica (-,3), Matija Gribahi (3,9), Ivan Gribahi (2,5), Nikola Vlaini (3,17), Stjepan Pelivan (1,6), Nikola Deluikovi (1,8), Anto Stojakovi (2,10), Marko Civii (1,7), Anto pani (1,5). God 1769. selo je imalo 15 kua, 28 obitelji i 129 katolika.1 O Branima, uz vojni zemljovid iz 1780., pie: "Selo lei ispod bunjem obrasle uzvisine Orlovaa, koja njime dominira. Izvorska voda, koja tee nizvodno ispod ponora brda Bria izmeu brda Orlovaa i Vidovica, na putu odavde za Duboac premoena je drvenim mostom, ispod kojeg se ta voda gubi u tamonjim poljima..."2 Oko god. 1800. Brani su imali 230 katolika,31837.256,41857.194,1890.279,1931.536, 1953. 538,5 a 1991. 351 stanovnika. Pavii spominje kako su se u drugoj polovici XIX. i poetkom XX st. u selo doseljavali Liani i Gorani a meu njima je bilo i pravoslavnog ivlja.6 19.3. BUKOVICA Naselje se nalazi na zapadnom prigorju Poeke gore, 5 km sjeveroistono od Nove Gradike, a 3 km od Reetara. Sredinom XVIII. st. nastavljeno je svrstavanje gorskih kua iz podbreja Poeke gore. Tako su etiri kue, 5 obitelji i 40 lanova Bartolovia iz starog Bain Dola osnovali novo selo Bukovicu. Kuedomaini su 1760. bili: PetronilaBartolovi, (-,6), Mato Bartolovi, (-,10), Pavao Bartovlovi (3,13), Ilija Bartolovi (2,11). God. 1778. Bukovica je imala 10 kua, 13 obitelji, 69 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ilija Panduri (1,6), Grgo Cvitovi (2,10), Petar Bartolovi (2,6), Josip Jaki (-,5), Ivan Panduri (1,6), Grgo Jaki (1,6), Matija Ivaki (1,4), Matrin Batrolovi (1,7), Ivan Bartolovi (1,5) i Marko Bartolovi (3,14). U biljeci stoji kako je Bukovica bila ratrkana. Neke su kue pripojane Bain
Usp. NAZ Prot. 29/1, 25, 118; popis, kut, 89, 77s; 32/IV, 207. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 117s. Usp, NAZ Prot. 213, 268. Usp. Schematismus deri (1837), 48. * Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. NAZ Prot. popis, kut. 89, 83s; 32/IV, 207, U izvorniku pie: Bergjani (1760), Bergyani (1769), 2 HUVZ, Gradika pukovnija (1999), 118. 3 Usp. NAZ Prot. 213, 268. 4 Usp. Schematismus deri (1937), 53. 5 Usp. Koreni (1979), 421. Od 1900. bilo jc biljeeno kao Brani Reetarski. Usp. Pavii (1953), 244. Prema Spomenici (1930), u Brdanima do 1899. nije bilo pravoslavaca, a 1929. bilo ih je 8 kua.
5 r ' 7 4

Dolu, druge su bile blie Reetarima pa su sudjelovale u izgradnji crkve sv. Ivana Krstitelja i sahranjivale se u groblju pored nje. Kako je tada vlastelinstvo i jedne i druge tjeralo da se svrstaju u red, selo nije imalo ni crkve ni vlastitog groblja ni javnoga kria. U selu su bile imenovane i pouene primalje: Petra Bartolovi i Marija Panduri. God. 1787. selo se naziva Mali Bain Dol. Imalo je 10 kua, 19 obitelji i 86 stanovnika. Oko god. 1800. u Bukovici je je ivjelo 79 katolika. God. 1803. Bukovica se naziva Bain Dol a kuni brojevi nastavljeni su na baindolske. U crkvenom popisu 1815. Bukovica se spominje kao filijala.1 God. 1857. selo je imalo 66,1890. 71,1931.144,1953.205,3 a 1991:195 stanovnika. 19.4. DRENIK Naselje se nalazi u Poekom gorju, s desne strane potoka Adamovca, 8 km sjeveroistono od Nove Gradike a 4 km od Reetara, Drenik je bio srednjovjekovni posjed. U dokumentu iz 27.VIII.1250. govori se kako je plemi Stjepan Bori uinio mnogo zla Aleksandru Boriu od Drenika. Ranio mu suprugu Margaretu, ubio est slugu i uinio vie drugih nepravdi i teta. Spomenutog dana Stjepan se pred poekim kaptolom izmirio s Aleksandrom. U ime krvarine Stjepan je Aleksandru dao svoj posjed Slatinik. God. 1371. spominje se Ivan od Drenika, a posjed 1396, 1455, 1464, te Andrija Dreniki 1527. i 1528. god.1 Imanje se nalazio u susjedstvu velikih posjeda plemena Borievia, Desislavia, Zapoljskog i Pakotine. Razvilo se na visokoj zemlji ponad vrhova Babje gore. U naselju tog posjeda sagraena je crkva sv. Grgura, koja je bila i upna, za Drenik i nekoliko podrunih sela jer je taj kraj prije Osmanlijabilo gusto naseljen. Osmanlije su ga osvojili bez borbe krajem 1536, pa su na tom zemljitu ostali mnogobrojni starosjedioci, koji nisu imali razloga za selidbu. Preko Drenika je ila crta do koje su se odrali hrvatski starinci, nakon selidbe predavaa. Tako se u Dreniku odralo desetak starinakih domova pa Osmanlije na to podruje nisu dovodili pravoslavni ivalj. Meu est najstarijih rodova povjesniari stavljaju: Akmaie, Marinovie, Milake, Pavie, Vlaovie i Vukie.2 U komorskom popisu naselja 1698. Drenik se ne spominje. Izvjee 1730. spominje kako selo ima oko 10 isto kat. kua, a ispod njega su bile ruevine crkve sv. Grgura. Mjetani su pored nje sagradili drvenu kapelu. God. 1746. selo je imalo 16 kua i 105 stanovnika. God. 1760. Drenik je imao 23 kue, 45 obitelji i 288 stanovnika. Kuedomaini su bili: Petar Milekovi (2,9), Mihael Akmai (1,7), Franjo Vlaovi (3,14), Ivan Marianovi (3,14), Matija Bonjakovi (4,17), Matija Vuki (3,18), Anto Vuki (1,15), Andrija Ceber (1,4), Marijan Vuki (1,13), Marko Vuki (1,7), Ivan Vuki (1,7), imo Vuki (2,15), Mijo Marinovi (-,9), Luka Vuki (4,17), Mato Pavi (2,19), Mijo Vlahovi (2,14), Marijan Vlahovi (3,13), Mijo Culuni (1,5), Josip Bonjakovi (1,7), Marko Amai (1,14), Marijan Vuki (2,17), Ivan Akmai (3,21), Mijo Cemai (2,12). God. 1778. Drenik je imao 31 kuu, 71 obitelj i 351 stanovnika.3 Oko 1800. u Drenik je bilo 334 katolika,4 1857. 363, 1890. 461, 1931. 583, 1953. 640,5 a 1991. 603 stanovnika.
Usp. NAZ popis, kut. 89, 75; 3 l/III, 73; 213, 252; Janula (1980b), 242s. Nakon 1900. selo jc biljeeno kao Mala Bukovica. Usp. Koreni (1979), 421. Usp. Csanki (1894), 406s; Bosendorfer (1994), 135; Janula (1980), 67, 88. Andrija od Drenika bio jc na saboru u Budimu 17.111.1527. god. Usp. Klai (1973), V, 91 s. U izvorima stoji: Drewsnyk (1455), Dresnek (1464), Dresnik (1730). 7 Usp. Hivatska enciklopedija, V, 263. 3 Usp. NAZ popis, kut. 89, 88s; Janula (1980b), 88, 244s. 4 Usp. NAZ Prot. 213, 252. s Od 1900. naselje je biljeeno kao Gornji Drenik. Usp. koreni (1979), 421.
2 1 1

19.5. GUNJAVCI Naselje se nalazi na padinama Babje gore, 7 km sjeveroistono od Nove Gradike, na odvojku regionalnog puta izmeu Adamovaca i Drenika. Gunjavci su nastali sredinom XVIII. st. kad je vlastelinstvo natjeralo seljake da se s poekog prigorja saseljavaju pored puta. Njegovi su stanovnici u ranijim izvjeima bili pribiljeeni drugim selima. U popisu 1760. Gunjavci su imali 18 kua, 37 obitelji i 166 katolika. Kuedomaini su bili: Marko Nikolevi (1,7), Matija toki (1,4), Mato toki (2,9), Marko Nikolevi (2,14), Ilija Jurii (1,5), Andrija Luzti (1,5), Mato Dakotovi (4,20), Tomo Dakotovi (1,6), Matija Lonarevi (2,9), Ivan Lonarevi (3,10), Petar Jori (1,9), Marija, udovica (1,5), Marijan Dautovi (2,11), Stanislav Lukaevi (6,13), Ilija Lukaevi (-,-), Josip Andrai (4,18), Marijan Ivani (3,15), Ivan Ivanievi (2,6). God. 1769. u selu je bilo 19 kua, 44 obitelji i 210 stanovnika.1 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Gunjavcima stoji: "Potok Drenik ovdje ima kamenito dno, pitku vodu i plitke obale... Granina linija izmeu vojnog podruja i Provincijala dolazi s brda Bjelavina u ovdanju dolinu, koja ovdje zavrava, te prelazi na nekoliko stotina koraka iznad sela potok Drenik, a zatim tee brdom Rilarnica i s njega kroz umu na brdo Plandite i dalje. Brdo Rilarnica te brdo Gaj dominiraju ovom dolinom i selom; meutim, brdo Bria... znatno je vie od prethodno spomenuta dva brijega, iako tim brdom opet dominira umom obrasla blaga padina brda Plandite u pravcu Tisovca...".2 Oko god. 1800. Gunjavci su imali 257 katolika,31837.280,41857.308,1890.368,1931.548, 1953.635,5 a 1991.521 stanovnika. 19.6. REETARI Reetari se nalaze 3 km istono od Nove Gradike na odvojku puta u smjeru Poege, s obje strane potoka Reetarice. Ime se spominje 1427. kao mjesto u posjedu plemia Goijanskih. Te godine - meu onima koji su zbog nasilja i teta tuili podbana Damjana Horvata de Litva - bila je i plemenita gospoa Katarina, supruga Andrije Liberata de Retaroc. Kralj Ferdinand I. (1527.-64.) dijelio je naslovnicima i imanja koja su bila pod Osmanlijama. Tako je darovnicom od 25.IX. 1563. Ivanu i Mirku Reetarskom Bornemizi darovao Reetare, Drenik, Mutnik i Duboac.1 U Reetarima je bila crkva sv. Ivana Krstitelja, koju fra Petar Nikoli spominje 1660. godine.2 U komorskom popisu 1698. Reetari se spominju ali nisu obraeni.3 U izvjeu 1730. stoji kako je u selu, na starim ruevinama, podignuta drvena kapela sv. Ivana Krstitelja, sa zvonom i slikom sveca na platnu u boji. Oko kapele je bilo groblje. Ispod sela je bila kapela sv. Barbare i oko nje je bilo groblje. Selo je imalo oko 30 kua. U sljedeem izvjeu (1746.) spominju se obje kapele, a za kapelu sv. Ivana kae se daje kod nje na svetkovinu protenje.4
Usp. NAZ popis kut. 89, 84s; 32/IV, 207. U izvornicima stoji: Gugnavczi (1760), Gunyavczc (1769). HNTZ, GradiSka pukovnija (1999), 116s. Usp. NAZ Prot. 312, 268. 4 Usp. Schematsismus ckri (1837), 48; (1929), 52. 5 Usp, Koreni (1979), 421. 1 U spomenutom posjedu uz mjesta Breznicc i Galovci spominje sc i Rcetarovci (Rcsetharowch). Usp. Csanki (1894), 402; Bosendorfer (1994), 131; Janula (1980b) 68. U izvorima stoji: Rcsctar (1698), Rcssetar (1730). 2 Usp. Smiiklas (1891), 9, 3 Usp. Mauran (1988), 232, 245, 247. 4 Usp. NAZ Prot. 29/1, 23, 25, 116, 118.
2 3 1

Reetari su 1760. imali 77 kua, 145 obitelji i 778 stanovnika. Kuedomaini su bili: Martin Kvai (2,10), Marijan Sliari (4,20), JuroPetrievi (-,7), Vid Lazi (2,13), Petar Maarevi (2.10), Franjo Vukovi (3,13), Martin ali (3,16), Petronila ali, udovica (-,6), Luka Arambai (1,4), Martin Romi (1,10), Tomo Tomaevi (3,21), Stanko Tomaevi (4,13), Matija Dalakovi (2,12), Mijo ali (1,11), Ivan akari (4,30), Juro Bozanji (-,2), Franjo Bokumovi (2,8), Franjo Bokumovi (1,5) Vid Mandi (1,6), Ivan Bokumovi (1,6), Stjepan Horvaanin (1,6), Bla Filipovi (3,14), Marko Bemiji (3,15), Juro Pievalovi (1,4), Antun Ilainovi (1,2), Ivan Gospoi (2,12), Ivan elikovi (1,7), Ilija Gospoi (3,15), Mato Blai (3,20), Marko Marevi (2,13), Matija elikovi (2,21), Ivan Gospoi (2,7), Matija Gospoi (2,12), Grgo elikovi (1,6), Ivan Kvaki (1,11), Ilija Matievi (1,5), Juro Matievi (1,6), Mijo Matievi (2.11), Vid Alagi (2,10), Ivan toki (1,11), Petar Juri (3,15), Franjo Marianovi (1,3), Petar Juri (2,6), Matija imi (2,11), Nikola imunovi (1,6), Marko Oruli (4,17), Grgo Oruli

(2,10);

Matija Glavaevi (2,7), Josip Glavaevi (1,7), Ivan Marokovi (5,16), Matija Andri (1,5), Mijo Orozovi (1,9), Nikola Toli (1,3), Ivan Ivekovi (2,12), Bla Kovaevi (2,10), Bartol Kovaevi (4,14), Anto Pali (3,15), Franjo ei (1,3), Juro Pui (1,5), Ivan Brki (2,14), Josip ei (1,5), Nikola Bunievevi (2,11), Grgo Kneevi (1,4), Marko Burzeli (4,14), Ivan Burzeli (1,6), Ivan Petrovi (1,8), Boo Petrovi (1,8), Anto Romi (1,4), Nikola avevi (2,11), Antun Piliazanovi (4,25), Marko Orozovi (5,20), Martin Burzeli (1,3), Stjepan Petrovi (2,6), Ivan Kvai (3,16), Ivan Dugali (1,6), Marko Jaki (2,10) i Anto Paoni (-,2). God. 1769. naselje je imalo 75 kua, 143 obitelji i 715 stanovnika.5 O Reetarima, uz vojni zemljovid iz 1780, pie: "Potok Reetarica tee prostranom dolinom kroz selo i u ovom se kraju spaja s nekoliko malih nevanih sporednih potoka, ispod sela dalje tee ravnim poljanama, a nadalje je zvan Drenik... Na zemaljskoj cesti, koja prolazi ispod sela, taj je potok premoen vrstim drvenim mostom; za jakih pljuskova naglo nabuja samo u gornjem podruju.i prelije .se preko svojih obala... Meu oblinjim bregovima, koji sa svih strana dominiraju selom, navii je brijeg Bjelavina, obrastao s neto malo bukovine. uma na brdu Vrelj obrasla je gusto proraslim drveem srednje visine. (...) asniki stan u selu zidana je zgrada, a crkva j e izgraena samo od drveta."6 Oko 1800. Reetari su imali 732 katolika7 1837. 760,8 1856. 771, 1890. 1072,1931. 1635, 1953. 2104," a 1991. 2845 stanovnika. 19.7. ZAPOLJE Naselje je smjeteno 7 km jugoistono od Nove Gradike, 4 km istono od Reetara, s obje strane autoceste, na odvojku puta u smjeru Davora, 115 m n/m. Zapolje je bilo plemiki posjed. Prvi njegovi poznati gospodari bili su Borievi sinovi Odolja, elk i Bori. Oni su ga, sa svojim roakom Dermarom koji je umro bez mukog potomka, zamijenili za posjed Glogovicu kod Broda. Njegova ena Rua 3.VI.1258. podijelila je posjed meu keri. Bilo je tu svega 11 obitelji, to su prvi stanovnici Zapolja. God. 1339. spominju se plemii od Zapolja, sinovi Demetrija, meai Deminaca i Tvrdia. To pokazuje kako su oni posjedovali nekoliko dananjih susjednih sela jer su, sredinom XV. st, na Tisovcu sagradili utvrdu.
5 6 7

Usp. NAZ popis, kut. 89, 85-88; 32/IV, 207. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 115s. Usp. NAZ Prot. 213, 262. * 758 katolika i 2 pravoslavca. Usp. Schematismus cleri (1837), 48. * Usp. Koreni (1979), 422.

Crkva sv. Nikole u Zapolju spominje se 1396. i 1464. godine, a posjed 1396, 1399, 1412, 1445,1455. U drugoj polovici XIV. st. vlasnik posjeda bio je Ivan, Demetrijev sin. Zato se smatra da Zapoljski - mona ugarska plemika porodica - starinom potjee iz Zapolja i da su po njemu dobili pridjevak. Njihov potomak je, vjerojatno, i ugarski kralj Ivana Zapolja koji je imao glavne posjede u Ugarskoj. Ladislav Zapoljski sagradio je utvrdu u Tisovcu (1455.), a njegov uspon do jednog od najmonijih ugarskih velikaa poinje za kralja Matije Korvina (1457.-90.).1 Osmanlije su 1536. osvojili selo i cijeli kraj. Tijekom XVII. st. u Zapolje dolaze franjevci iz samostana u Velikoj. Biskup fra Marijan Maravi je 4.XI.1646. iz Cernika doao u crkvu sv. Nikole i tu krizmao 194 osobe. Crkva se spominje 1660, a selo je pripadalo cernikoj upi.2 U komorskom popisu naselja 1698. Zapolje se posebno ne spominje. U izvjeu 1730. opisana je, na starim zidinama, od kamena novosagraena crkva sv. Nikole. Imala je tri zidana oltara: sv. Nikole, sa slikom na platnu i obojenim okvirom, BDM na nebo uznesene i sv. Roka. Uz crkvu je bio zidani toranj sa zvonom. U groblju oko crkve sahranjivali su se katolici iz sedam susjednih sela. U sljedeem izvjeu (1746.) slino je opisana zapoljska crkva, ali se napominje kako je zarasla u travu i korov. U izvjeu 1760. i popisu kuedomaina stoji: Adamovci ili Zapolje ima 20 kua.3 Budui da je u Zapolju bila zidana crkva, tu je sluena misa za okolna sela pa je tu stalno dolazio ili boravio franjevac. upa je ustanovljena 1761. a upnik je bio fra Pavao Junaevi, rodom iz Kovaevca. Kad je 20. sijenja 1765. za sela u Vojnoj krajini osnovana posebna upa, za novogradikog i zapoljskog upnika imenovan je vl. Gapar Rebrovi. Od 33 naselja, Cerniku je ostalo 11, a novoj su upi pripala 22 naselja. U Zapolju je ugaena upa, a selo je 1780. pripojeno upi Staro Petrovo Selo. Meutim u popisu upa i vjernika oko 1800, nalazi se i upa Zapolje. Njoj su tada pripadala sela: Adamovci, Gunjavci, Drenik, Brani i Laze sa 1300 katolika. Zapolje je bilo naslovnik upe a njegovi stanovnici pribrojani su Adamovcima.4 Meutim, ve u prvom ematizrau zagrebake biskupije upa se vie ne spominje a njezina sela razdijeljena su na okolne upe. Zapolje je 1900. imalo 32,1921.7, 1948.155,1961. 250,5 a 1991.454 stanovnika. upa je obnovljena 1966, a nova crkva sv. Nikole sagraena 1970. godine.6

Usp. Bosendorfer (1994), 156; Janula (1980), 67-75. Mirko Zapoljski, Ladislavov sin, bio je suradnik Matije Korvina. Medu kraljevim poslanicima (19.VII.1462.) bio je i on kao vrhovni pokladnik i vrhovni kapetan gornjih ugarskih strana. Istakao se prilikom oslobaanja Jajca od Osmanlija 1463. god. Tada je bio guverner bosanskog kraljevstva, odnosno Jajakc banovine, poslije toga i ban Dalmacije, Hrvatske 1 Slavonije. U kraljevskim pismima Mirko Zapoljski spominje se odmah iza palatina (najveeg dravnog dostojanstvenika). U jesen 1464. pod Zvornikom jc bio ranjen, te jc - i zbog drugih razloga - bio smijenjen pa jc jedno vrijeme medu kraljevim protivnicima, a onda opet meu saveznicima. God. 1485. kralj Mirka Zapoljskog postavlja palatinom, Umro je 1487. godine. Nakon smrti Matije Korvina (1490.), Mirkov brat Stjepan Zapolja podupire Vladislava Jagclovia - protiv Ivanisa Korvina - i on biva izabran za kralja. Stjepan jc bio guverner Jeskc, guverner Austrije, beki kapetan i palatin (1492.-99.). Kao pristalica Vladislava Jagelovia sudjelovao jc u dinastikim borbama nakon smrti Matije Korvina, te kao palatin potakao donoenje zakljuka kojim jc niem plemstvu zajameno sudjelovanje na ugarskom saboru. Na taj nain mislio je svom sinu Ivanu osigurati kraljevstvo. Nakon kraljeve pogibije na Mohau, izabran jc za ugarskog kralja, Slavonski sabor izabrao ga jc za kralja (6.1.1527.), a hrvatski sabor (1.1.1527.) izabrao je njegova supranika Ferdinanda. Ferdinand je nakon toga upao u Ugarsku i porazio Zapolju. Uz pomo Osmanlija Zapolja sc vratio na prijesto, a Ferdinand mu je 1538. priznao titulu i samostalnost na onom dijelu Ugarske koju jc on tada nadzirao. Odrekao se je titule kralja Slavonije i Hrvatske s Dalmacijom. Usp. Klai (1973), IV, 40. 2 Usp. Maravi (1887), 109s; Smiiklas (1891), 9. 1 Usp. NAZ Prot. 29/1,21s, 116; 3 l/III, 73, 128. 4 upa jc imala upnika i kapelana, a razlozi za osnivanja nove upe bili su: ima dovoljan broj vjernika; oni su odavna imali svoje matice i, napokon, jer su od Nove Gradike Adamovci udaljeni sat i pol, Gunjavci sat i tri etvrt, od upe Petrovo Selo, Laze sat i etvrt a Brani sat vremena. Drenik je pripadao cernikoj upi, udaljen je od nje dva sata, zbog uzlaska i silaska s brda, te to su vjernici donedavno imali svoga sveenika pa ga ele i dalje imati. Usp. NAZ Prot. 213, 268s. 5 Usp. Koreni (1979), 421. " Usp. Franjevci Hrvatske provincije sv. irila i Metoda, Zagreb, 1992, 189.

XX. OPINA SIBINJ

20.1. BARTOLOVCI Naselje se nalazi u podnoju Visa, uz regionalnu cestu izmeu Gromanika i Sibinja, 6 km sjeverozapadno od Slav.Broda, 112 m n/m. Ime je dobilo po kapeli sv. Bartola - koja je u groblju - nedaleko od Sibinja. U obiajniku franjevakog samostana u Slav. Brodu, 1737. pie: "Na blagdan sv. Bartola apostola slui se (u samostanu) misa s propovijedi; i druge dvije mise takoer se slue u kapeli toga sveca kod Sibinja; jedan sveenik odlazi dan ranije u Slobodnicu da pripravi sve potrebno."1 U izvjeu 1758. opisana je spomenuta kapela, pored javnog puta, sagraena od dasaka, dimenzija oko 6x3 m. Pribor za sluenje mise donosili su iz Slobodnice. Misa se sluila na sv. Bartola, Uzvienje sv. kria, sv. Emerika ili u nedjelju koja mu je najblia. Oko kapele je bilo groblje, a crkvenjak joj je isti kao i u Slobodnici, Josip Matanovi.2 Sadanja crkva sagraena je 1892. god. U starijim ematizmima stanovnici Bartolovaca bili su pribrojani Slobodnici ili drugim susjednim selima. God. 1900. naselje je imalo 195,1921.118,1931.254,1953.383,1971.586,1 a 1991.765 stanovnika. 20.2. BRINO Selo se nalazi u diljskom gorju izmeu Brodskih Zdenaca i Ravana, na putu koji povezuje regionalne ceste u smjeru Naica, odnosno Poege, 14 km sjeverozapadno od Slav. Broda i 8 km sjeveno od Sibinja, 196 m n/m. Brino je bio posjed plemia Brinski. Spominje se 1375.-78., 1.392., 1427., 1468., 1470,, 1473., 1478., 1483., 1484., 1498. i 1499. godine. God. 1434. i 1488. posjed je pripadao utvrdi Petnji. God. 1464. postojalo je naselje Gornje i Donje Brino i svako je imalo svoju upu. To znamo po tome to je neki upnik bio optuen zbog nedijeljenja sakramenata, a susjedni su upnici - a meu njima su bili i Gornjeg i Donjeg Brina - ispitivali taj sluaj.1
1 2 3 1

Kronika I (1995), 43, 65. Usp. NAZ Prot. 30/11, 278s; 31/111, 119. Usp. Koreni (1979), 645. Usp. Csanki (1894), 400; Bosendorfer (1994), 130; Buturac (1970), 16.

U osmansko doba upnici su boravili u Brinu i odatle sluili brojna sela na lijevoj strani Londe i Orljave prema Dilj gori. U Brinu je bila kamena crkva Snjene Gospe. God. 1626.-30. u njoj je krizmano 111, a 1637. 157 katolika. Biskup fra Marijan Maravi krizmao je (21.XI.1646.) 128 katolika. upa Vrin Dol naziva se i Brino, valjda i zato to je misa esto sluena u tamonjoj crkvi. God. 1667. Sv. Stolica je podijelila oproste nekim crkvama, a medu njima je i onoj u Brinu. God. 1693. upnik je bio fra Martin izGarina.2 U komorskom popisu naselja 1698. selo se spominje, ali nije obraeno.3 U izvjeu 1734. pie: "Postoji i stara zidana filijalna crkva sv. Marije na nebo uznesene. Njezini su zidovi itavi, ali joj treba popraviti krov, omazati i oliiti. Crkva je smjetena u vojnom selu Brino, udaljena od matice (Vrin Dola) tri etvrt sata."4 U crkvi su bila etiri oltara: Uznesenja Marijina, sv. 'Margarete (poslije sv. Barbare), sv. Marije Magdalene, a pored vrata sv. Donata. Bila je opskrbljena priborom za misu. Misa se sluila na sve Marijine blagdane i drugim zgodama jer je to bila najvea i najljepa graevina u upi. Oko 1750. sagraen je toranj u obliku kupole u kojem su bila dva zvona.5 God. 1760. njegovi stanovnici pobiljeeni su u irem naselju koje se zvalo Odvorci (Grgurevii). Uz vojni zemljovid iz 1780. o Brinu stoji: "Ovo selo... pripada selu Odvorci... Mali potoci Buje, Benkovac, Kankovac i Slanica zdenac dolaze iz izvora u umskom gorju, koje se nalazi s obje strane sela, a spajajui se sa svih strana ine potok Gnojnicu. Taj potok ispod sela pokree tri obina mlina... Njihovi ponori, kojima kroz umu teku nizvodno u ovdanju dolinu, zbog strmine uzvisine ne mogu se prijei... Isto je i s potokom Gasmac, koji tee iz izvora ispod brda Gunje i utjee takoer u potok Gnojnicu. (...) Putovi, koji vode u umu sjevernog gorja i njihove vinograde, putovi su za prijevoz umskog drveta i njima je vrlo oteana vonja lakim kolima.... Ovdanja crkva izgraena je od kamena i nad njome kao i nad selom s obje strane dominiraju dolinski breuljci."6 Brino je 1837. imalo 236 katolika,71857.248,1890.288,1931.340,1953.400,8 a 1991.255 stanovnika. God. 1875. na starom crkvitu sagraena je nova crkva Uznesenja BDM.9 20.3. ELIKOVII Selo se nalazi u diljskom gorju na desnom odvojku s regionalne ceste izmeu Sibinja i Gornjih Andrijevaca, 13 km sjeverozapadno od Slav. Broda, 5 km od Sibinja. U izvjeu 1761. stoji: "U Odvojcima, u razliitim selima koje narod naziva Mala, nalazi se 101 kua".' U naziv Odvorci ubrajani su: Grgurovi Mala, Jakai Mala, elikovi Mala, Papazovi Mala i dijelovi nekih drugih sela. Pripadali su ondanjoj upi Buje. U elikoviima je tada bila drvena kapela sv. Lovre u kojoj je, zbog dotrajalosti, bilo zabranjeno sluenje mise.2 Tijekom vremena Odvorci su naziv, koji je bio primijenjen i na Grgurevie, pa e, tijekom obrade, ono to se odnosi na Odvorce, biti obraeno u Grgureviima, a djelomice se odnosi i na elikovie.

Usp. Maravi (1887), 110; Buturac (1970), 87, 108, 133; Barbari-Holzlcitcr, (2000), 201. Usp. Mauran (1988), 275. U izvorima stoji: Bcrchyn (1375), Bercsino (1698). Sran (1995), 83. s Usp. Buturac (1977), 165. ft HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 42-45. 7 Usp. Sehemaiismus deri (1837), 37; (1873) 31. * Usp. Koreni (1979), 645. 9 Usp. Sdiematismus deri (i 928), 57. ' Usp. NAZ Prot. 31/111, 179. 2 Usp. Buturac (1977), 165.
3 4

U suvremenom popisu puanstva pod elikovie, odnosno elikovi Mala, bit e uvrteni i podaci za Papazovie i Pridragovie. God. 1857. selo je imalo 194,1890.178,1931.191,1953. 220,3 a 1991.120 stanovnika. U selu je 1910. sagraena crkvica sv. Barnabe apostola.4 20.4. GORNJI ANDRIJEVCI

Gornji Andrijevci - nazvani su da se razlikuju od Donjih Andrijevaca - nalaze se uz regionalnu cestu izmeu Sibinja i Starog Slatinika, 10 km zapadno od Slav. Broda, 116 m n/m. Isprava iz 1220. na mjestu Gornjih Andrijevaca spominje pustu zemlju nekog Andrije (terra Andreae). Zemljite je, vjerojatno, naseljeno nakon toga pa je naselje prema vlasniku te zemlje dobilo ime.' Starosjedilako stanovnitvo preivjelo je razdoblje osmanske uprave, ali je tijekom bekog rata dijelom stradalo. To se nasluuje i iz komorskog popisa 1698. god. a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Simon Zebeti, sinova 4, konja 2, volova 2, junadi 4, ovaca i koza 12, svinja 14, jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 10. Martin Hercehovac, sini, ovaca i koza 4, najamnik 1. Petar Segovi, sin 1, vol 1, krava 2, june 1, ovaca i koza 3, konica 1, jutara penice 2, vozova sijena 3. Mato Bonjak, sin 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, svinja 1, konica 4, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnika 2. Ivan Zebeti, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, svinja 2, konica 2, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1. Juro Mari, konica 1, jutro penice 0.5. Mihal Dedovi, sin 1, ovaca i koza 3, svinja 1, Iconica 5, najamnik 1. Franjo Abraham, sin 1, ovaca i koza 3, svinja 1. Luko uri, sin 1, ovca 1, svinja 1, konica 1, najamnik 1. Tomo Jurjevi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 4, junadi 6, ovaca i koza 4, konica 2, jutara penice 4 vozova sijena 4, najamnik 1. Miho Zebeti, sinova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, svinja 2, konica 2, jutro penice 0.5, vo sijena 1. Franjo Marl. Ukupno: sinova 14, keri 2, konja 2, volova 5, krava 11, junadi 14, ovaca i koza 40, svinja 23 konica 15, jutara penice 14, jutro zobi 1, vozova sijena 23, najamnika 7. 2) Ovdje spomenuti stanovnici do sada su bili kmetovi, potom provodei teaki ivot, dre se oi-uja. Osobno nazoni Simon Zebeti, Petar Covi3 i Ivan Zebeti, nakon prisege, osobno ispitivani, rekli su: Ovi stanovnici-kmetovi, zbog manjka stoke, ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo ni svoju zemlju te ne koriste drugo zemljite. Oni ovaj posjed neprestano od osmanskog vremena koriste, bez dodjele, i do suda nisu plaali namete na zemlju to obrauju. Gospodin zapovjednik Giba sudac je ovim stanovnicima, a ovu slubu meu njima do sada besplatno vri. Ovi stanovnici-kmetovi meusobno su, za 1695., podijelili odreenu svotu od 15 florina vojnic
3 4

Usp. Koreni (1979), 645, 647. Usp. Schematismus deri (1892), 80; (1898), 41; (1908), 46; (1914), 60; (1928), 57. ' Usp. Markovi (1994), 73, 165. 2 Mauran (1988), 177-179. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima stoji: Andrevezy (1698), Andrievczi (1760). 3 Ovoga nema u popisu.

i predali je pomoniku gospodina pukovnika Gibe, bez priznanice. Druge vojne namete do sada nisu plaali. Ipak morali su pomagati gospodinu pukovniku Gibi u gospodarskim poslovima i napasanju stoke. Zbog toga imaju olakice od drugih nameta. Za utvrivanje brodske tvrave stanovnici-kmetovi morali su vie godina, sve do 1697., neprestano, bez plae, davati sedam obinih radnika. Za spomenute obavljene radove stanovnicima nije nita plaano. O komorskom gospodarstvu ovi stanovnici ne znaju nita. 3) Ovo mjesto smjeteno je u ravnici, na movarnu tlu, pored potoia. Seoce se odpamtivjeka zvalo Andrijevci. Udaljeno je od Broda jednu milju, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 23 milja Ovi stanovnici u osmansko doba bili su - a i sada su - kmetovi, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 10 prikladnih kuica sagraenih od iblja, pokrivenih djelomice slamom a djelomice daskom. Imaju pola narodnog selita. Teritorij ovog posjeda prostire se na prostoru od jedne ugarslce milje. S istoka mu je selo Slobodnica, sa zapada selo Stupnik, s juga selo Vrguzovci (Kania), a sa sjevera, mei s Odvorcima. Granice su mu s istoka Brod, sa zapada Koba, s jug Duboac, a na sjeveru dotie Poegu. Selo ima oko 300jutara obraenih oranica i neobraene dosta plodne zemlje, oko dva jutra oskudnih rtova te oko 40 jutara boljih sjenokoa. Ima oko 600jutara hrastovih i drugih vrsta um za loenje i prikladnih za grau. U selu se nazire trag nekoj kamenoj crlcvi, a o njezinu zatitniku stanovnici nita ne znaju. Na potoku Andrevcu ima mala vodenica. ironosnih uma, pravih hrastovih, neplodnih, ima oko 500 jutara. Na ovom teritoriju ima mnotvo mlaka koje vrve ribama. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Ali-beg brodski kome je svaki stanovnik godinje plaao po jedan florin, tri dana besplatno radio; za svaku svinju plaali su po jedan denar, a svak kua morala je davati oku i pol maslaca. Istom osmanskom gospodaru zemlje svake su godine davali desetinu od svih prihoda na koje s odnosila. Osmanskom caru svaka je kua godinje plaala po 3florina, to je skupa 15, te su radili tekue poslove na mostovima prema Osijeku. Njegovu Velianstvu, osim jedne vojnice ukupno 15florina, i posebnih kmetskih radova, do sada drugo nisu plaali. Gornju vojnicu odredio im je gospodin pukovnik Giba. Stanovnici, skupa sabrani, jednoduno su i dragovoljno potvrdili gornje toke. b. U kanonskim izvjeima 1730. i 1746. Gornji Andrijevci su pripadali upi Zagrade (Buje) a onda su se, saseljavanjem, pribliavali sibinjskoj upi. U izvjeu 1758., napominje se kako su iz sela Andrijevaca, upe Zagrade, zbog blizine Sibinju prikljueni sljedei domaini: Jozo Zebeti, Stiepo Besiedi, Mihat Samevi, Mihat Hrvaevi, Ilia Kuraevi, Joso Burnazovi, Antun Bonjak, Luka Zebeti.4 God. 1760. Gornji Andrijevci su imali 36 kua, 43 obitelji i 205 katolika. Kuedomaini su bili: Mijo Samievi (2,12) Josip BUrnazovi (1,8), Manda Zebeti (1,3), Jakov Geri (2,6), Marko Alilovi (2,5), Josip Fulirovi (1,4), Nikola Sabko (1,3), Petar Tomaevi (1,7), Marija Jerkovi (-,2), Urula ari (-,3), Mijo Horvaanin (1,6), Anto Dori (1,4), Manda Berzi (-,1), Luka Pluci (4,17), imo Zvonari (2,7), Pavao Zebeti (2,6), Jakov Zebeti (1,5), Mijo Kolesari (1,5), Matija Lui (3,14), Franciska Marti (-,4), Ivan eovi (1,4), Juro Horvaanin (1,5), Jakov Lonari (1,3), Matija Finii (2,4), Ilija Kuraevi (1,4), Stjepan Besjedi (2,7),

Usp. NAZ Prot. 29/1, 56, 105; 30/11, 264.

Antun Lovreti (3,12), Antun Boi (1,5), Filip Berzi (1,6), Marko Antolji (1,5) Ivan Dori (1,2), Jakov Juri (1,59, Jakov Slipievi (1,6), Filip Stiepanovi (1,2), Lucija Klari (-,7), Tadija Rubilovi (1,6). God. 1769. Gornji Andrijevci su u sibinjskoj upi, a imali su 32 kue, 39 obitelji i 211 stanovnika.5 O Gornjim Andrijevcima, uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Potok Dugovac u ovdanjem kraju nije prohodan zbog visokih obala, osim preko mostova... Brdovita uma na sjeveru na brdima Cerje, Paraci i Slakovako visoka je i gustiem prorasla... Uzvisina Cerje dominira nad selom i njegovom ravnicom koja se iri na jug. (...) Satniki stan u selu zidana je graevina."6 U ematizmu 1837. selo se naziva Gornji Andrijevci i ima 419 stanovnika,71857.327,1890. 392,1931.500,1953.596,8 a 1991.578 stanovnika. U drugoj polovici XIX. st. u Andrijevce su se doselili neki Liani,(J a poetkom XX. st. dosta grkokatolika. God. 1902. u selu je sagraena crkva PohoenjaBDM. 20.5. GRIII Griii su smjeteni na zapadnim obroncima diljskog gorja, pored regionalne ceste u smjeru Pleternice, 15 km sjeverozapadno od Slav. Broda a 6 km od Sibinja. Selo je u prolosti pripadalo vrindolskoj upi. U osmansko doba katolici su se uglavnom zadravali u gorju, dalje od prometnica, a upnici su boravili u malim zabitnim selima. Tako je upa nazvana vrindolska prema najmanjem i najzabitnijem selu u Dilju. Njoj je pripadalo dvadesetak malih sela na zapadnim obroncima Dilja. Kad je 1691. ovaj kraj osloboen od Osmanlija, puk se poinje saseljavati u prikladnija mjesta i uz prometnice. Tako su nastali Griii. Oni su dugo vremena ubrajani u skupno naselje Odvorce. God. 1773. papa Klement XIV. je ujedinjenoj Bosansko-srijemskoj biskupiji sa sjeditem u akovu dodijelio nekoliko upa Zagrebake biskupije. Nova granica biskupija ila je smjerom Duboac, Buje, Vrin Dol, pa je vrindolska, bujska upa podijeljena u dvije biskupije. God. 1779. sela Brino, Odvorci, Brani, Ravan, elikovii, Griii pridrueni su novoosnovanoj upi Bosansko-srijemske biskupije sa sj editem u Odvoricima.' O Griiima, uz vojni zemljovid iz 1780, pie: "Selo se ubraja pod Odvorce... Vodeni istok mjesnog izvora kroz duboku grabu... tee u potok Zdenac. (...) Brdo Sadovi najvie je brdo od oblinjih uzvisina te sa svih strana dominira nad selom. Nad istonim brdima dominira jo i uzvisina kod Jakaine Male. (...) Crkva kraj sela drvene je grae."2 God. 1837. Griii su imali 189 katolika,3 1857. 168, 1890. 187,1931. 213, 1953. 234,4 a 1991.158 stanovnika. God. 1862. na groblju je sagraena crkva sv. Jurja, a 1867. u selu crkva sv. Mihovila, arkanela.5

Usp. NAZ Prot. popis, kut. 89, nepaginirano; 32/IV, 140, " HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 33s. 7 418 katoiika i jedan evangelik. Usp. Schematismus deri (1837), 38. s Usp, Koreni (1979), 645. ,J Usp. Pavii (1953), 246. 1 Usp. Buturac (1977), 72, 164-166. 2 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 39s. 3 Usp. Schematismus deri (1837), 38; (1873) 31. 4 Usp. Koreni (1979), 645. 5 Usp. Schematismus eteri (1928), 57.

254 20.6. GRGUREVII

Naselje je smjeteno u diljskom gorju, 14 km sjeverozapadno od Slav. Broda, a 5 km od Sibinja, 290 m n/m. To je sredinje naselje grupe sela i zaselaka to su ranije nazivani skupnim imenom Odvorci. Kasnije e Grgurevii, kao najbrojnije selo, biti i sjedite odvorske upe. Odvorci su bili feudalni posjed koji su Berislavii koncem XV. st. pripojili svojim posjedima.' Tijekom osmanske vladavine Odvorce je sainjavalo desetak manjih sela koja su, zbog prikladna poloaj a, bila gue naselj ena. Pripadali su vrindolskoj, odnosno upi Buj e. U komorskom popisu naselja 1698. Odvorci su ovako opisani: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Tadia Jakobovi, sin 1, keri 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 3, konica 6, kopa vinograda 2, jutara penice 6, jutara zobi 3, vozova sijena 10, najamnik L Jakob Dadinovi, sinova 3, keri 2, konja 2, vol 1, krava 3, junadi 6, svinja 3, konica 6, kopa vinograda 5, jutara penice 7, jutara zobi 2, vozova sijena 10, najamnik 1. Toma Mitrovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, konica 1, kopa vinograda 1 jutara penice 2, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Marinko Klemovi, keri 2, konj 1, volova 2, krava 3, junadi 6, svinja 10, kopaa vinograda jutara penice 5, jutara zobi 4, vozova sijena 15, najamnika 2. Anton Mihalovi, konj 1, voli, krava 2, junadi 4, svinja 5, kopaa vinograda 2, jutara penice 3 jutara zobi 2, vozova sijena 5, najamnik 1. Bla Bati, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 3. Kuzman Gerguri, sin 1, ki 1, Icrava 1, june 1, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara penice 2, sijena 1. Grga Frani, sin 1, konj 1, voli, krava 2, junadi 4, svinja 2, kopaa vinograda 4, jutara peni 5, vozova sijena 3, najamnik 1. Simon Kuiunduvi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 1, jutara penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1. Vilov Lupi, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, jutro zobi 1, vozo sijena 3, najamnik 1. Stepan Krisano, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, vozova sijena 2. Marko Karkovi, sin 1, keri 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, kopaa vinograda 2, juta penice 5, vozova sijena 5, najamnik 1. Martin Vidi, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, Icrava 2, junadi 3, svinja 5, kopaa vinograda 3, penice 6, jutara zobi 2, vozova sijena 3. Martin Palenka, ki 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 3, kopa vinograda 1, jutro penice vozova sijena 2, najamnik 1. Antal Babi, krava 1, june 1, konica 5, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, najamnik 1. Miho CeleJc, keri 2, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 3, najamnika 2. Miho Papazovi, sin 1, volova 2, junadi 4, svinja 4, jutara penice 3, najamnik 1. Toma Gergurovi, sinova 2, ki 1, voli, Icrava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutar penice 2, voz sijena 1. Stepan Gergurovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 3, kopaa vinograda 2, jutar penice 3, jutro zobi 1, voz sijena 1.

' Usp. Markovi (1994), 71 Mauran (1988), 197-199. Prijevod s latinskog jezika.

Marko Pensovrag, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 5, kopaa vinograda jutara penice 5, jutro zobi 1, vozova sijena 5. Vinko Haladrovi, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 3, kopaa vinograda jutara penice 5, jutro jema 1, vozova sijena 3. Mato Gergurovi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 10, svinja 8, kopaa vinograda 3, jutara penic 2, vozova sijena 2, najamnika 2. VidakKolcia, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 16, svinja 1, kopaa vinograda 3, ju penice 4, voz sijena 1, najamnika 2. Marko Ivi, sin 1, ki 1, ovaca i koza 5, svinja 8, kopaa vinograda 2, jutara penice 4, jutro z 1, vozova sijena 4, najamnika 3. Mato Filii, sin 1, ki 1, voli, krava 2,juncU4, svinja 2, kopaa vinograda 2, jutara penice jutro zobi 1, vozova sijena 6, najamnika 2. Marko Pei, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 4, svinja 1, konica. 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 5, najamnik 1. Mato Varga, sinova 3, keri 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, ovaca i koza 6, svinja konica 4, kopaa vinograda 4, jutara penice 5, jutara zobi 2, vozova sijena 6, najamnik 1. Paval Grei, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 3, kopaa vinograda jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 5, najamnik 1. Peio Stefani, sini, krava 1, june 1, svinja 3, kopa vinograda 1, jutro penice 1.5, vozova sijen Nikola Kopo, keri 2, krava 1, june 1, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1. Ukupno: sinova 30, keri 28, konja 13, volova 29, krava 44, junadi 81, ovaca i koza 80, svinja 91, konica 27, kopaa vinograda 63, jutara penice 102.5, jutara zobi 24, vozova sijena 109, najamnika 28. 2) Gore pobiljeeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno nazoni Tadia Jakobovi, Jakob Dadinevi i Toma Mitrovi, nakon prisege ispitivan rekli su: Ovi graniarski stanovnici, zbog manjka radne stoke, nisu sposobni obraivati svoje seosko gospodarstvo i zato ne trae susjedna zemljita. Svoj posjed batinili su od svojih prea, a ne neko doznakom carskih slubenika i do sada nisu plaali vlastima nikakva poreza. Gospodin pukovnik Giba glavni je sudac ovim stanovnicima te asnici narodne vojske. Oni su do sada medu njima besplatno obavljali pravne poslove. Od 1696. g. do sada vojnicu su plaali skupa s vojvodstvom. A ove tri godine bili su obvezni cijel zimu izdravati tri ugarska konjanika. Stanovnici ovog sela obvezni su zapovjedniku brodskog otoia besplatno davati 10 radnika za skupljanje sijena i sjeu drva. Stanovnici ovoga sela za brodsku tvravu morali su davati & veih palisada te osam obinih radnika do njihove zamjene. God. 1697. stanovnici ovoga sela, po zapovijedi Schlintenbucha, morali su cijele zime besplatno izdravati jednog gonia sa etiri carska vola. Za ove radove stanovnicima nije nita plaano. O spreavanju komorskog gospodarstva stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo je mjesto u goiju razdijeljeno u tri zaseoka. Selo se zove Odvorci. Udaljeno je od Kobaa dvije milje, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 25 milja. Svi ovi stanovnici u osmansko doba bili su kmetovi, sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi.

Davanje sc odnosi na svako domainstvo.

Imaju 30 boljih kua sagraenih o pletena iblja, pokrivenih daskom. Imaju dva cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se uokolo dobru ugarsku milju. S istoka mu je sel Zdenci, sa zapada selo Zagrade, s juga selo Zavrje, a sa sjevera mei selom Kadanovcima. Granice su mu: s istoka akovo, sa zapada Koba, s juga Brod, a sa sjevera dotie Poegu. Posjed ima oko 200 jutara oranica i neobraene zemlje, po gorju i padinama, ipak prilino plodne, oko 10 jutara rtova vepoetih obraivati, te oko 20 jutara sjenokoa osrednje vrijednost Ima oko 200jutara hrastovih uma i zelenike za loenje i lake gradnje. Na ovom teritoriju na breuljku nalazi se zidana crlcva sv. Jurja, vojnika i muenika, te druga ravnici isto tako zidana crkva posveena sv. Margareti, u kojima se stalno obavlja obred katolik oprosta. Na gnojn ikom4 potoku sagraeno je pet potonih vodenica od kojih imaju malo koristi. Imaju oko 100 jutara ironosnih uma do sada slobodnih od irovine. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Jenizaim brodski, kome su stanovnici godinje davali 30 denara, tri dana besplatno radili, na svaku svinju plaali po jedan denar, a tjedno su mu stanovnici morali davati oku i pol maslaca. Istom osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih prihoda. Svaka je kua osmanskom caru morala plaati po 80 denara, a esto su morali podnositi osmanlijske i tartarske namete. Njegovu Velianstvu, osim vojnice i nameta skupa s cijelim vojvodstvom drugo nisu davali. Iz razdiobe i utjerivanja Schlinbenbucha, to su skupa davali, te stalne vojnike slube koju su duni besplatno vriti, dosada drugo nisu plaali Skupa sabrani, stanovnici jednoduno i dragovoljno potvruju goreiznesene toke. b. God. 1730. Odvorci su imali 70 kua i tri skromne drvena kapele. God. 1760. imali su 80 kua, 105 obitelji i 377 katolika. Kuedomaini su bili: Ivan andra (2,9), Ilija Sudarevi (1,2), Ivan utoraevi (1,2), Toma Ivanagi (2,9), Marko Ivanagi (1,6), Mato Ivanagi (1,4), Augustin Kelemovi (1,4), Luka Kelemovi (1,4), Grgo Kelemovi (1,5), Ilija Bulari (1,3), Antun uki (1,4), Ivan uki (1,5), Marko Koli (1,5), Anto Tadi (1,7), Mijo Tadi (1,7), Andrija Vukovi (1.3) Mato Vukovi (1,5), Marianovi, udovica (1,3), Mato Marianovi (1,4), Jakov Popi (1,3), Nikola Fulirovi (1,3), Bartol Perai (1,3), Marin Perai (1,2), Anto Lui (1,4), Luka Orlovi (1,5), Matija Pelenki (1,4), Marin Benkovi (2,5), Bla Benkovi (1,6), Bernard Kankovi (4,11), Marko Petrui (2,6), Anto Kankovi (2,4), Matija Karmeevi (2,5), Franjo Klii (3,8), Antun Klii (2,4), Matija Katavi (1,3), Mijo elikovi (2,8), elikovi, udovica (-,3), Nikola elikovi (1,3), Ivan elikovi (1,3), Franjo elikovi (1,4), Franjo Lukaevi (1,5), Marko Filipovi (2,5), Martin Tomai (2,5), Pavao Tomai (1,4), Antun Tomai (1,4), Matija Papazovi (1,4), Franjo Papazovi (1,4), Mato Papazovi (1,5), Josip Papazovi (1?3), Pavao Papazovi (1,3), Marin Papazovi (-,2), udovica Papazovi (-,2), Tadija Duimovi (1,4), Antun Petrovi (1,3), Juro Durbabi (1,5), Josip Durbabi (1,5), Stjepan Durbabi (1,3), Josip Suli (2,5), Marin Suli (1,4), Anto Suli (1,4), Vinko Stani (1,6), Josip Krianovi (1,5), Petar Krianovi (1,5), Mijo Krianovi (1,3), Marko Krianovi (2,6), Matija aruga (1,5), Martin Frani (1,4), Anto Viiovac (4,12), Mato Mitrovi (1,4), Ivan Mitrovi (1.4); Marin Mitrovi (1,6), Grgo Topalovi (1,2), Toma Topalovi (1,2), Luka Jelie (2,9), Anto Jankovi (4,11), Josip Permon (1,5), Marko Suli (-,2), Matija Anki (1,3), Matija Suli (2,5), Jakov Popi (1,6). God. 1769. Odvorci su imali 96 kua, 157 obitelji i 853 stanovnika.5

4 s

U izvorniku stoji: Knonicza. Usp. NAZ Prot. 29/1, 76; popis, kut. 89, nepaginirano; 31/111, 179; 32/IV, 158.

Grgurevii se ni ne spominju uz vojni zemljovid iz 1780. Za Odvorce pie: "Ovom selu pripada iduih 10 mjesta koja e se pojaviti u daljnjem slijedu ovog opisa. U pukovnijskoj propisanoj listi sva se ta mjesta pojavljuju pod imenom Odvorci; zbog izdvojenog poloaja i velikih meusobnih udaljenosti svako od tih mjesta ima posebno ime." Odvorci, odnosno Grgurevii i Celikovii opisani su pod selom Crnogaina Mala. Tu pie: "Odvorci sa seoskom crkvom, upnim dvorom i asnikim stanom lee na jednoj uzvisini, koja je povezana s uzvisinom Jakaine Male, a te uzvisine dominiraju nad drugim oblinjim brdima i s njih se prua pogled na velike udaljenosti. Potok Zdenac, koji izvire ispod kua Crnogaine Male... osim preko mostova ne moe ga se prijei po visokim obalama i straiim dolinskim breuljcima. Potok Duboki zdenac dolje kod Andrijavaca naziva se Dugovac; izvire iz ponora koji se uzdie ispod Odvoraca... prohodan je na putu od Jakaine Male pa dolje prema Andrijevcima... Duboki potok izvire ispod brda Gaji... Sibinjski potok, koji vodi iz velikog umskoga goija... ne moe se prijei, osim preko putova koji od Odvoraca i elikovia u dolini vode dolje prema Sibinju. (...) Osim zidanog upnog dvora, crkva i kapela izvan Odvoraca i sve ostale zgrade, koje pripadaju trima ve opisanim selima, izgraene su od drveta."6 God. 1779. u Odvorcima je osnovana upa sv. Filipa i Jakova, apostola i pripojena Bosanskosrijemskoj biskupiji. Sjedite upe bilo je u Grgureviima. God. 1837. upa je obuhvaala Brino, Brane, Griie, Ivice, Jakai, Krajai, Mihaljevce, Ravan i Vinac. Samo selo imalo je 375 katolika.7 God. 1857. Grgurevii su imah 165, 1890. 183, 1931. 248, 1953. 264,8 a 1991. 186 stanovnika. 20.7. GROMANIK

Naselje je u podnoju junih ogranaka Dilja, uz regionalnu cestu, 5 km zapadno od Slav. Broda, a 3 km istono od Sibinja, 105 m n/m. Rastom susjednih sela s njima se spojio i ini dio brodskog predgraa. "Gromanik zemlja posve blizu utvrdi Petnja" stoji u izvoru iz 1280. Spominje se jo i 1293, 1470. i 1488. god.1 Selo je nastalo iz elje da se bave vinogradarstvom. Srednjovjekovno naselje dijelilo se na gornje i donje selo. Kue gornjeg Gromanika leale su na padini Djedova brda, a donjeg u njegovu podnoju. Isprva je selo bilo vlasnitvo Borievia, ali je poslije prelo u ruke nekog ugarskog plemia. Tijekom osmanske vladavine u Gromaniku je uvijek bilo nekoliko naseljenih kua u kojima su ivjeli starosjedioci. Oni su se iz njega sklonuli u vrijeme kad su Osmanlije naputali Slavoniju.2 U komorskom popisu 1698. Gromanik je ovako opisan: a. 3 1) Imena stanovnika i podlonika: Tomo Berstanianin, vol 1, krava 1, junadi 2} svinje 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 1.5, vozova sijena 2, najamnik 1. Kostadin Raoi, sin 1, konj 1, voli, krava 1, june 1, svinja 3, kopaa vinograda 5, jutara penic 3, jutro zobi 1, vozova sijena 5.

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 35-37. Usp. Schematismus cleri (1837), 37s; (1873) 30; (1928), 57s. U ematizmu (1928) za Grcgurcvie stoji, da su to Odvorci, neko Gaj. 8 Usp. Koreni (1979), 645. 1 Usp. Csdnki (1894), 410; Bosendorfer (1994), 138. Usp. Markovi (1994), 70, 168. 3 Mauran (1988), 168-170. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Gromachnyk (1280), Gromachynyk (1470), Gromsnik (1698), Gromassek (1730).

0 7

Petar Bogdanovi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, konica 2, kopaa vinograda ,4, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Petar Martinovi, sinova 2, ki 1, konja 2, voli, krava 1, svinja 2, konica 5, kopaa vinograd 2, jutro jema 1, vozova sijena 5, najamnik 1. Marko Griui, ki 1, konja 2, vol 1 ovaca i koza 8, kopaa vinograda 4, jutara penice 3, jut zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Grgo Mihailovi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, ovaca i koza 10, svinja 1, kopaa vinograda jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1, Marko Bartolovi, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, svinja 2, konica 4, kopa vinograda 3, jutara penice 2, jutro zobi 0.5, voz sijena 1. Peio Stefanovi, sinova 2, konj 1, vol 1 krava 1, junadi 2, ovaca i koza 8, svinja 1, konica 2 kopaa vinograda 6, jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Mato Mili, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 8, konica 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 2, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. uro Mlinar, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, ovaca i koza 4, svinja 1, konica 1, kopaa vinogr 3, jutara penice 2, vozova sijena 2. Martin uri, krava 1, june 1, motika vinograda 1, voz sijena 1. Ukupno: sinova 11, keri 7, konja 8, volova 10, junadi 10, ovaca i koza 41, svinja 13, konica 16, kopaa vinograda 40, jutara penice 21.5, jutro jema 1, jutara zobi 5.5, vozova sijena 33, najamnika 7. 2) Gore navedeni stanovnici dragovoljno prihvaaju oruje. Osobno nazoni Tomo Berstanianin, Kostadin Raosi i Petar Martinovi, s ostalim, nakon prisege vjernosti, rekli su: Ovi pogranini stanovnici smjeteni na ovom imanju koje se nalazi u gorju, mogu motikama obraivati svoju zemlju. Ovaj posjed, jo od vremena Osmanlija, batine od svojih prea i do sada na njega nisu nikome nita plaali uime poreza. Gospodin pukovnik Giba poglaviti je sudac meu ovim stanovnicima i do sada meu njima besplatno rjeava sudske sporove. Ovi stanovnici, koji besplatno slue i besplatno vre vojniku slubu, vojnice do sada nisu plaali. Ipak su skupa s cijelim harambaatom ili vojvodstvom 1695. izdravali dva vojnika, njemaka konjanika, te 1696., isto tako skupa, jednog vojnika Nijemca, a za naknadu nita im ni plaeno, niti je ikome ita od njih dano kao izuzee od daa ili kao neke olakice. Uz stalnu vojniku slubu koju su do sada besplatno duni obavljati, svaki je stanovnik morao svake godine zapovjedniku brodskog otoia, s onu stranu Save, osam dana raditi bez plae i hran Za brodsku tvravu svaldje stanovnik godinje morao nasjei i dovui 15palisada, a u vrijem utvrivanja, svaka je kua gotovo svakog tjedna morala besplatno davati radnike na ukopavanju palisada uz nedostatno carskog kruha. Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe besplatno su, prema potrebi, vukli streljivo i hranu iz Osijeka u Brod. Za sve ove radove stanovnicima do sada nije nita plaano. O sprjeavanju komorskih gospodarskih slubenika, stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo mjesto, na breuljku s pogledom na Savu, smjeteno je usred posjeda. Nikad nije bilo utvrda nego je od pamtivjeka selo koje se zove Gromanik. Udaljeno je od Broda sat hoda, od Osijeka 10, a od Petrovaradina 23 milje. Svi su stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sad su graniari, rimokatolike vjeroispovijed Imaju 11 kuica napravljenih od iblja, oblijepljenih ilovaom, pokrivenih najee daskom. Imaju dva i pol narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se sat hoda uokolo. Sa zapada mu utvrda Sibinj, s istoka selo Podvinje, s juga Slobodnica, sa sjevera mei selom Zdenci.

Ima oko 100 jutara obraenih oranica i neobraena, neplodna po dolinama smjetena, zemljita, oko 10 jutara rtova samo djelomice oplemenjenih te oko 5 jutara osrednjih sjenokoa. Ima oko 10 jutara uma, hrastovih i zelenike, za loenje ali i za gradnju. U ovom mjestu ne nazire se trag neke crkvene ili svjetovne graevine. Vodenice nema pa ni poruene. Ima oko pet jutara ironosnih uma do sada slobodnih odirovine. Nemaju ni ribnjaka ni jama s ribama. Glede svoje zemlje stanovnici nemaju nita posebno ni iznijeti niti se potuiti. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Durmi-beg brodski, kome kao naknadu nisu nita plaali, nego je svaki stanovnik morao godinje po tri dana besplatno raditi, a svaka kua morala dati oku i pol maslaca. Davali su mu i desetinu od svih proizvoda na koje se ona odnosila. Osmanskom caru, ravno u Kaniu, morali su davati 6 florina danka, zvanog hara, jedan kg zobi, jedno janje, oku i pol maslaca te davati radnike za tekue poslove na mostovima prema Osijeku. Njegovu Velianstvu osim obveze trajne besplatne vojnike slube, te nameta kroz dvije godin drugo nisu davali. Gornje obveze stanovnicima je odredio Schlintenbuch. Za ove toke stanovnici su dragovoljno rekli da su posve istinite. b. U izvjeu 1730. Gromanik je, prema opisu, pribrojen dubovakoj upi. Imao je 20 katolikih i 2 pravoslavne kue te skromnu drvenu kapelu. U izvjeu 1746. napomenuto je kako je selo pripojeno Sibinju, da je sagraena drvena kapela Sv. Duha, sa slikom na platnu i postakljenim prozorima, te oslikanim predoltarnikom. U seoskom groblju, koje je izvan sela, sagraena je nova drvena kapela sv. Luke. U izvjeu 1758. stoji da kapela Sv. Duha, dimenzija oko 7x4 m, ima oltarsku slika Sv. Trojstva a ispred kapele daje tornji sa zvonom od oko 40 kg. God. 1760. Gromanik je imao 32 kat. kue, 32 obitelji i 172 katolika. Kuedomaini su bili: Matija Mijoilovi (3,13), Ilija Mijoilovi (2,6), Kata ermi (-,5), Kata Mili -,5), Juro Tomaki (1,13), Marko Martinovi (2,7), Grgo Mili (1,4), Stjepan Mili (1,4), Boo Kolutovi (-,6), Stjepan Makanovi (1,3), Marijan Peraii (1,3), Mato Kraikovi (-,5); Mijo Bari (1,4), Matija Kraikovi (1,5), Stjepan Abramovi (2,4), Jela Abramovi (-,4), Marko Azapovi (1,3), Petar tivanovi (2,10), Stjepan Markoti (-,3), Lucija Marianievi (-,4), Ilija Marianievi (-5), Andrija Berki (3,11), Petar Peraii (-,1) Matija Bari (1,8), Luka Terzi (2,6), Pavao Grii (1,6), Jakov Peji (1,4), Ivan Blaevi (1,3), Jakov Blaevi (2,6), Andrija Matokovi (1,5), Ivan Radievi (1,4), Jakov Matokovi (-,1). U selu su bile i tri pravoslavne kue, koje su pripadale klokoevikoj upi. God. 1769. Gromanik je imalo 29 kua, 33 obitelji, i 171 katolika te tri pravoslavne kue.4 O Gromaniku, uz vojni zemljovid iz 1780, pie: "Mali potok koji tee kroz selo pjeskovit je.., premoen je drvenim mostom. Ispod sela pa nizvodno... sve do nestanka u ovdanjim poljima prohodan je.., ljeti je esto bez vode koja je inae dobra i pitka. uma na breuljcima prema sjeveru sastoji se od mladih rijetkih hrastova, a prorasla je niskim raslinjem... Selo lei na povienom terenu koji dominira nad okolnom ravnicom, a njime pak dominira uzvisina Cerje. (...) Kapela Svetog Duha u selu drvene je grae."5 God. 1837. Gromanik je imao 249,61857.173,1890.288,1931.431,1953.479,7 a 1991.559 stanovnika. U'selu je 1864. sagraena crkva Sv. Duha. Pavii tvrdi kako je koncem XIX. st. u selo doselilo Liana i Gorana pa su oni onda bili gotovo polovina puanstva.8
4 5 f

Usp. NAZ Prot. 29/1, 61,105; 30/11, 262, 264; popis, kut. 89, nepaginirano; 32/IV, 140. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 65s. ' 212 katolika i 37 pravoslavaca. Usp. Schematismus eleri (1837), 38; (1873) 31; (1928), 59. 7 Usp. Koreni (1979), 645. K Usp. Pavii (1953), 268.

20.8. JAKAINA MALA Selo e nalazi u diljskom gorju, 13 km sjeverozapadno od Slav. Broda, 4 km od Sibinja, 187 m n/ m. Jakaina Mala - u starijim izvorima Jakai - najjunije je selo iz grupnog naselja Odvoraca pa se i na nju odnosi ono to je ve reeno o Odvorcima. Uz vojni zemljovid iz 1780. o selu pie: "Ovo selo pripada Odvorcima... Potok Sinak izvire u podnoju brda Gladnik i gubi se etvrt sata od svog izvora u potok Duboki zdenac... Mali potok, koji s druge strane brda Gladnik izvire iz malog izvora, vodi kroz ovdanji klanac Doen dol. (...) Grmlje na brdima Praulje, Jaike i Kluar pomijeano je samo s poneto visokih stabala. Uzvisina na kojoj se nalazi crkva izvan sela spojena je s onom uzvisinom na kojoj se nalaze Odvorci, iste je visine te dominira nad ovim krajem. (...) Crkva na breuljku iznad sela drvene je grade."1 Jakaina Mala imala je 1837.144 katolika,21857. - tu su uvrteni i stanovnici Vinazovia 270,1890. 246, 1931. 332,1953. 368;31991. 219 stanovnika. 20.9. RAVAN Ravan je selo u diljskom gorju, izmeu Bilica i Brina, na odvojku s regionalne ceste u smjeru Pleternice, 15 km sjeverozapadno od Slav. Broda, a 7 km od Sibinja. U povijesnim izvorima spominje se 1422., 1428., 1464., 1481., kao dio posjeda sinova Benedikta Berislavia iz Grabarja.1 Nahija Ravna spominje se 1545. u sastavu brodskog kadiluka i u njemu je ostala stalno do 1680. god.2 U osmansko doba selo je pripadalo vrindolskoj upi.3 Poslije je pribrojano selima koja su se nazivala skupnim imenom Odvorci. Kad je 1779. osnovana odvoraka upa, selo je pripalo njoj.4 Uz vojni zemljovid iz 1780. Ravan je obraen skupa sa selom Durbabii. O njima pie. "Oba pripadaju Odvorcima. Selo Ravno nalazi se na desnoj, a Durbabii neto povieno na lijevoj strani potoka Gnojnica, koji tee izmeu njih. Ravno je 800 koraka udaljeno od Durbabia i Brina, a Durbabii su udaljeni nepunih etvrt sata od Brina i 800 koraka od elikovia. Potok Gnojnica, preko kojeg ispod Ravnog vodi drveni most, bez koga se potok ne moe prijei... Mali potok Karmievac, dolazei iz jednog izvora iz ovdanjeg gorja, u Ravnom,... ulijeva se u potok Gnojnicu... Putovi, koji vode iz oba sela, loe su kakvoe...".5 God. 1837. Ravan je imala 172 katolika,6 1857.120,1890.114,1931.194,1953.221,7 a 1991. 170 stanovnika. 20.10. SIBINJ Naselje se nalazi na junim padinama Dilja, uz regionalnu cestu, 9 km sjeverozapadno od Slav. Broda, 122 m n/m.

HNTZ, Brodska pulcovnija (1999), 37s. Usp. Schematismus deri (1837), 38; (1873) 31; (1928), 58. Usp. Koreni (1979), 645. 1 Usp. Gsdnki (1894), 424; Bosendorfer (1994), 149; Markovi (1994), 82. U izvorniku stoji; Rawan viila (1422) i Rawna (1428). 2 Usp. abanovi (1982), 219. 3 Usp. Buturac (1970), 32, 4 Usp. Buturac (1977), 166, 5 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 41s. fi Usp, Schematismus deri (1837), 38; (1873) 31; (1928), 58. 7 Usp. Koreni (1979), 646.
2 3

U starijim izvorima Sibinj se posebno ne spominje, ali se po povijesnim pokazateljima nazire daje njegovo zemljite pripadalo brianskom posjedu koji se spominje 1289, 1428, i 1464. god. A unutar brianskog posjeda 1428. i 1464. spominje se selo Klotar nedaleko od Slobodnice, to govori o postojanju samostana, vjerojatno, na tlu dananjeg Sibinj a.J Sibinj je naseljen u osmansko doba, ali se njegovo stanovnitvo, tijekom borbi u Slavoniji, razbjealo. Nakon izgona Osmanlija, naseljavaju ga izbjeglice iz Bosne. U komorskom popisu naselja 1698. Sibinj je ovako opisan: a? 1) Imena stanovnika i podlonika: Toma Kristievi, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 6, svinja 1, jutro penice 1, vozova sijena 2. Paval Stoievi, sin 1, keri 2, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 3, voz sijena najamnik 1. Nikola uri, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, konica 2. Lukas Mikei, sinova 2, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, svinja 2, kopa vinograda 1, jutara pen 2, vozova sijena 2, najamnik 1. Anton Selanevi, sin ly keri 2, konj 1, volova 2, krava 3, junadi 4, kopaa vinograda 3, jutar penice 3, voz sijena 1, najamnik 1. Nikola Vukovisin 1, keri 2, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 3, kopaa vinograda 2, voz sijena 0.5. Petar Stoiakovi, sinova 3, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, jutara penice 3, vozova sijena 2, najamnik 1. Matias Solumo, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, voz sijena 1, najamnika 2 Lovrenc Bartolovi, konj 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, jutro penice 1, vozova sijena 2. Tomo Mikei\ sinova 2, konja 2, volova 2, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 6, svinja 6, konica 3, kopa vinograda 1, jutara penice 3, voz sijena 1, najamnik 1. Nikola Duki, sin 1, ki 1, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1. Miho Ivkovi, sin 1, ki 1, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 6, voz sijena 1, najamnik 1. Petar Pavlovi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, voz sijena 1. Martin Mikei, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 3, konica 4, kopa vinograda jutara penice 2, vozova sijena 1.5, najamnik 1. Nikola Matievi, sin 1, ki 1, ovaca i koza 3, voz sijena 0.5. Matia Zelarovi, sini, kil, voli, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, jutro penice 1, vozsijenaO.5. Simon Andri, ovaca i koza 6, jutro penice 1, voz sijena 0.5. Josip Vidovi, keri 2, krava 1, june 1, voz sijena 0.5. Ivan Pavlevi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Marko Dori, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 2, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1. Miha uri, sinova 3, keri 2, konj 1, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1. Ivan Salanevi, sin 1, konj 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Kriti Kneevi, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Ilia Ostoi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik Franjo Pavlevi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 0.5, voz sijena 1. Marko Svilanevi, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, konica 1.

1 2

Usp. Markovi (1994), 69. Mauran (1988),173-I77. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: utvrda Szcbin (1698), Szibin (1730), Sibijn (1760),

Jakov Gai, sin 1, konj 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 0.5, voz sijena 1. Franjo Berakovi, ki 1, volova 2, icrava 2, junadi 4, konica 1, jutara penice 2, voz sijena najamnik 1. Mati Matkovi, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1. Jovan Jurievi, keri 2, krava 1, june 1, jutro penice 0.5, voz sijena 1, najamnik 1. Stepan Brenovi, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1. MatiDiak, sinova 2, ki 1, voli, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. tipan Breklanovi, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, voz sijena 1, najamnika 2. Jakob Ivanovi, ovaca i koza 6, voz sijena 1, najamnik 1. Ivan Radmanovi, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, jutro penice 1, voz sijena 0 najamnik 1. Jakob Gavran, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 0.5, voz sijena 1, najamnik 1. Miho Ivanovi, sinova 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 1, jutara penice 2, voz sije 1, najamnik 1. Miho Pavlevi, sin 1, ki 1, krava 1, voz sijena 1, najamnik 1. Stepan Jerkovikrava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Simon Gergi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3, jutara penice 1, voz sijena Marko Ili, sin 1, voz sijena 1. Bla Mei, sinova 2, ki 1, krava 1, june 1. Petar Batini, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, voz sijena L Ivan Mikali, vol 1, ovaca i koza 4, kopa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Petar Kostii, ovaca i koza 3, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Sivko Stepanovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca 2, konica 1, jutara penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1. Miho Mati, sin 1, ki 1, vol 1, ovaca i koza 3, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Bartol Bonjak. Miho Marei, sin 1, krava 1, june 1, voz sijena 1. Juro Hernji, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Miho Varalkovi, ki 1, volova 2, Icrava 2, junadi 2, ovaca i koza 6, svinja 4, jutara penice sijena 1, najamnik 1. Tomo Varokovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutro penice 1, voz sijena 1. Petar Kovaevi, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, jutro penice 1, vozova sijena 2. Nikola Troso, ki 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Marko Ivanovi, vol 1. Miho Prani, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, voz sijena 1. Nikola Bernardovi, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 4, jutara penice 2, voz sijen Paval Mikei, vol 1, svinja 2, kopaa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Stoi Marianovi, konj 1, voli, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 6, jutara penice 3, voz sijena 1 najamnik 1. Ilia Matoovi, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Nikola Stepanovi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1. Ivan Josipovi, sinova 2, keri 2. Vuiceta Luki, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1. Sekula Bogdanovi, sin 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Bartol Perenevi, sin 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1. Josip Bonjak. Marian Pecikovt, konj 1, vol 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.

Martin Zepevi, sin 1, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, jutro penice 1, voz sijena 1. Petar Spaljevi, sin 1, ki 1, konj 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 2, jutara penice 2, voz sijena Ukupno: sinova 55, keri 49, konja 32, volova 63, krava 66, junadi 74, ovaca i koza 91, svin 22, konica 13, kopaa vinograda 8, jutara penice 74, vozova sijena 67, najamnika 343. 2) Gore navedeni stanovnici dragovoljno ele ivjeti vojnikim ivotom. Stanovnici ovog tvrdavskogposjeda Nikola uri, Lukas Mikei, Anton Solanac - koji nikak nisu doputali popisivanja - ipak su rekli: Ovi pogranini stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seljako gospodarstvo i zato ne trae druga susjedna zamljita. Radije, ako treba, uzimaju i obrauju d zemljita sela Andrijevaca, jer su u veini Bosanci, a zemlja im je oskudna i tijesna. Ovaj posjed nis dobili doznakom komorskih slubenika nego neposredno, nakon to ih je neprijatelj krianskog imena istjerao iz Bosne, doli su ovdje i do sada na ovo zemljite nisu plaali nikakva poreza ni nameta na zemlju. Gospodin pukovnik Giba i vojvode, suci su ovim stanovnicima i do sada su pravne poslove obavljali besplatno. Vojnice do sada nisu plaali, jer uivaju vojnike povlastice. Ipak su povremeno, gotovo svake godine, izdravali njemake vojnike. Drugih nameta do sada nisu imali. Brodskim prekosavskim zapovjednicima morali su svake godine besplatno po dva dana davati deset kosaca, a ponekad su imali hranu i pie. U vrijeme utvrivanja Broda morali su besplatno nasjei, dovui i ukopati 700 palisada, a tijekom radova nisu dobivali ni carski kruh. Isto tako, vrlo esto preko godine, svaka je Icua da obine radnike. Za sve ove radove stanovnicima nije nita plaano. Stanovnici nita ne znaju o smetnjama komorskom gospodarstvu. 3) Ovo mjesto dobilo je ime po potoku koji protjee posve blizu sela. Smjeteno je u ravnici i na movarnom zemljitu. Zove se Sibinj. Udaljeno je od Broda jednu milju, od Osijeka 10, a o Petrovaradina 23 milja. Ovi stanovnici u vrijeme Osmanlija svi su bili odande ovamo protjerani, a ivjeli su kao kmetov Sada su svi graniari rimokatolike vjeroispovijedi, osim trojice. Imaju 83 lake divene kuice, djelomice pokrivene trskom, djelomice slamom te etiri narodn selita. Teritorij ovoga posjeda prostire se na prostoru od jednog sata hoda. S istoka mu je se Slobodnica, sa zapada Andrijevci, sjuga Vrguzovci (Kania), sa sjevera Odvorci. Granice su m istoka Brod, sa zapada Koba, s juga Duboac a na sjeverpribliava se akovu. Imaju oko 30 jutara obraenih oranica i neobraena, plodna a ipak prilino movarna zemljita - nemaju nijednog rta - te oko 30 jutara boljih i bolje pripremljenih sjenokoa. Imaju ok 30 jutara jelovih i topolovih uma za loenje, ali one nisu za bolje gradnje. Ne naziru se tragovi crkvene ili svjetovne graevine, osim skromno pokrivene i ruevne cricve Ivana Krstitelja u kojoj slue misu. Na potoku Sibinju imaju jednu potonu vodenicu. Suma, zelenike i ironosnih, imaju oko 12 jutara. Nemaju ribnjaka niti mlaka s ribama. U svezi sa zemljitem stanovnici, kao doljaci, u poetku su se meusobno parniili dijelei je budui da nita nisu imali, nego su biliprisiljeli sluiti se zemljom svojih susjeda. Njegovu Velianstvu stanovnici nisu nita plaali osim to su besplatno obavljali vojniku slubu. Budui da stanovnici nisu plaali takse za razdjelbu, o njima nita ne znaju. Dragovoljno i sami od sebe rekli su kako su sve ove toke istinite.
3

U izvorniku stoji krivo 24.

b. God. 1730. Sibinj je imao oko 100 kat. kua, novosagraenu drvenu crkvu sv. Ivana Krstitelja s tri oltara: sv. Ivana, sv. Antuna Pad. i BDM. Slika sv. Ivana bila je naplatnu s obojenim okvirom. Oko crkve je bilo groblje, a uz crkvu je bio toranj sa zvonom. upnik je bio fra Andrija Duboaniri. Izvjee o upi iz 1734. spominje kako je upa siromana. Tu se donosi i natpis s kamena temeljca koji je postavljen 1723., a potpisnici spomenutog izvjea su Toma Stojkovi i Petar Demir.4 U obiajniku franjevakog samostana u Slav. Brodu 1737. pie: "U predveerje sv. Ivana Krstitelja veernja se (u samostanu) slui u sveanom ruhu. Na blagdan pak poglavar odreuje koji e sveenici sluiti misu kod kue, a koji e ii u Sibinj, jer kada propovjednik radi propovijedi odlazi u Sibinj, tamo odlazi i puk, i zbog toga kod kue nema propovijedi, osim ako je to mogue"5 Izvjee 1746. opirno opisuje sibinjsku crkvu i upu koju su sluili franjevci iz Kraljeve Sutjeske u Bosni. Crkva je prostrana, dimenzija oko 22x8 m, nanovo obijeljena, lijepo opremljena. Imala je troja vrata, kor, etiri oltara: sv. Ivana Krstitelja, BDM, sv. Franje Asikog, sv. Antuna Padovanskog. Na lijevoj strani bila je kapela udotvorne Gospe, s kipom, sagraena prilozima darovatelja. Uz crkvu je toranj sa dva zvona, a oko crkve groblje s dva ulaza, prostrano, oieno i ograeno. Na oblinjem breuljku bila je drvena kapela sv. Marka. Za ureenje crkve i namjetaj posebice je zasluan bosanski provincijal fra Filip Lastri Oevac. Pored kue je i kapela sv. Sebastijana i Roka, sa svim potrebnim priborom za misu. Selo je imalo 103 kue, 163 obitelji i 820 katolika. upnik je fra Franjo Lavanin lan franjevakog samostana u Kraljevoj Sutjesci. U upi su ivjele dvije djevice: Ana Tometinovi i Klara Andraevi, s jednostavnim zavjetima istoe, koje su vrlo vrijedno sluile crkvi i brinule se za njezinu urednosti God. 1758. u crkvi je kip sv. Ivana Krstitelja, slika sv. Josipa, te kipovi sv. Antuna pustinjaka i sv. Roka. Na tornju su bila tri zvona teine od oko 85,60 i 40 kg. upu je 13. srpnja 1756. fra Ivan Sobota, predao svjetovnom sveeniku vl. Luki Mikeviu, rodom iz Kostajnice.7 God. 1760. Sibinj je imao 116 kua, 141 obitelj i 752 katolika. Kuedomaini su bili: Ivan Barjaktarovi (1,7), Ivan Bajan (1,4), Antun Blaanovi (1,3), Ilija Basanovi (3,9), Ivan Carevi (2,5), Ivan Doberali (1,5), Ivana Diakovi (-,4), Tadija Dragojevi (1,9), Matija Dorenti (-,5), Marko Dubravac (1,3), Mijo Demirovi (1,4), Lovro Erak (1,8), MarijaErak (-,4), Kata Geri (,2), Ivan Geri (1,8), Jakov Geri (1,5), Franjo Gelekinac (1,4), Matija Gelekiiiac (1,4), Klara Gelekinac (-,2), Petronila Gnjavi (-,2), Nikola Gnjavi (1,2), Matija Gavrilovac (1,9), Anto Horvat (1,6), Nikola Juri (1,2), Ilija Juri (1,3), Ivan Jureti (3,129, Petar Jureti (3,7), Jeronim Juri (1,5), Pavao Ivandi (1,15), Matija Ibriinovi (2,11), Ivan Jeli (1,4), Ivan Kovai (2,9), Jakov Koceljevi (1,8), Mato Koceljevi (1,3), IvanKoceljevi (1,3), IvanKitanovi (1,6), Jakov Marianovi (1,7), Petar Mijaljevi (1,4), Nikola Matoevi (1,4), Ilija Mijaljevi (1,5), Janja Mijaljevi (-,6), Ana Marianovi (-,3), Bartol Paropovi (1,7), Pavao Sekuli (1,3), Ilija kuljevi (2,9), Justina kuljevi (-,3), Marko Soljanevi (1,6), Mijo Radini (1,8), Petar Stojakovi (1,3), Ivan Stivi (1,8), Anto Travar (1,3), Mijo Travar (1,4), Ivan Tadi (1,6), Matija Tominovi (2,9), Petar Tominovi (3,11), Josip Topalovi (1,8), Mijo ivan (1,3), Iva Zeevi (-,8), Anto erljenovi
Usp. Sran (1995), 64s. Usp. NAZ Prot. 29/1, 56. U to vrijeme brodski gvardijan bio je fra Marko Gabrilovi iz Sibinja. Usp. Kronika I (1995), 43,61,77. 5 Usp. NAZ Prot, 29/1, 101-105. 7 U Sibinjn jc bilo 122 katolike i 8 pravoslavnih kua. U Kronici I (1995), 181, stoji: "20. svibnja (1767), zbog lijeenja jc u ovaj asni samostan stigao mnogopotovani gospodin Luka Mikcvi. Braa su ga ljubazno primila i obasula ga tjelesnim i duhovnim dobroinstvima, Napokon mu jc 26. istoga mjeseca osvanuo dan vjenoga zdravlja. Naa su ga braa na svojim ramenima donijeli u crkvu i obavili sprovodne sveanosti. elei ispuniti njegovu elju, 27, jc svibnja u pratnji naeg brodskog upnika bio prevezen u crkvu Sv. Ivana Krstitelja u Sibinju, u kojoj je sluio kao mjesni upnik, i ondje pokopan."
5 4

(1,3), Marko Kovaiing (1,5), Mijo Begovi (4,14), Franjo Budinevi (1,5), Matija Babi (-,3) Marko Berki (2,6), Pavao akmi (1,7), Ivan opo (1,4), Josip Boegovi (2,8), Petar Dripa (1,6), Ivan Gai (1,6), Ivan Jagodanovi (1,10), Franjo Kosti (1,5), Jakov Kostoi (1,3), Ivan Kneevi (1,6), Mijo Kapraljevi (1,3), Ilija Kokorlja (1,2), Ivan Lubii (-,4), Franjo Manuetovi (1,7), Ivan Mari (1,6), Josip Milkovi (-,1), Martin Maar (-,2), Jakov Radakovi (2,8), Josip Paulji (2,7), Lucija Petrinovi (-,5), Nikola Pandurevi (2,11), Filip Stojakovi (4,16), Matija Soljanac (2,7), Bartol Soljanac (3,8), Matija Founovi (1,3), Matija Tomaevi (1,4), Filip Jakobanovi (1,6), Grgo Jakobanovi (1,9), Nikola Mikei (1,11), Bernardin Mikei (2,12), Anto Fogadi (2,13), Petar Lukaevi (2,16), Matija Lukaevi (3,15), Juro Lukaevi (2,14), Anto Lukaevi (2,18), Juro Paljeevi (2,6), Marijan Varekovi (2,10), Lucija Mikei (-,8), Marko Mikei (2,14), Ivan Blai (1,6), Nikola Pai (5,25), Andrija Andri (2,9), Lucija Mijatovi (-,3), Matija Topalovi (1,5), Anto Topalovi (1,4), Anto Krito (,1), Jakov Puranovi (1,5), Pavao Piljakovi (1,6), Matija Piljakovi (1,3), Pavao Piljakovi (1,3), Nikola Radini (1,6), Mijo Radini (1,3) i Ivan Vaji (3,6). U selu je bilo i 8 pravoslavnih kua.8 Sibinj je na vojnom zemljovidu iz 1780. ucrtan u dvije sekcije, pa je svaki dio i posebno opisan: "Potoci Duboki, Sibinjski i Zavrki potok - od kojih prvi tee ispred sela, drugi kroz selo i trei ispod sela - dolaze iz sjevernog gorja, gdje im je izvor. U ovdanjem podruju gotovo su iste kakvoe... Oblinje sjeverno gorje, djelomino prekriveno vinogradima, a dijelom pokriveno umom, zbog svojih dubokih ponora i strmih uzvisina, nije prohodno, osim preko uobiajenih putova. Brda Selite, Bablja glava, Mikeia gaj i Doria bjelanovac, gusto su obrasla visokim drveem, a brda Bacovica, Ravnac i Koin i druga najveim su dijelom obrasla gustiem, grmljem i s poneto visokih stabala. Uzvisina Sv. Marko, na kojoj se nalazi nekoliko vinograda, dominira nad ravnicom sela, a uzvisinom opet dominiraju brda Koin i Prasak. (...) Crkva i satniki stan u selu izgraeni su od kamena, a crkva sv. Bartola izvan sela te upni dvor samo su drvene grae." Istoni dio sela ovako je opisan: "U Zavrki potok, uzvodno od njegova izvora u umi ispod brda Bjelica zvana Lunjak, u ovdanjem kraju uviru razliiti drugi mali potoci, koji vode prema sjeveru... Njegova je voda pitka... Brdovita uma prema sjeveru, u kojoj je brdo Mladi gaj najvii breuljak, visoka je i mladim raslinjem gusto prorasla. (...) S goletnih grebena brjegova Karlovica i ialovac, a osobito s brda Kukman, vinogradima obraslog, prua se dobar pogled na veliku udaljenost... Brdo Sv. Marko dominira nad ovim dijelom sela. (...) Crkva na zemaljskoj cesti i kapela na brdu ialovac, obje nazvane Sv. Luka, izgraene su od drveta."9 Sadanja upna crkva sagraena je 1768, a 1889. na groblju kapela sv. Mateja, apostola. God. 1837. Sibinj je imao 1039 stanovnika,101857.826,1890.855,1931.1515,1953.1552," a 1991. 2226 stanovnika. Pavii tvrdi kako su se koncem XIX. st. u Sibinj doseljavali Liani i Gorani pa su oni sredinom XX. st. inili treinu puanstva.12 20.11. SLOBODNICA Naselje se nalazi na neto povienom zemljitu savske nizine izmeu autoceste i rijeke Save, 6 km zapadno od Slav. Broda a 3 km juno od Sibinja, 92 m n/m. Slobodnica je u srednjem vijeku pripadala crkvenom posjedu Briana. Poslije su tim posjedom upravljali Berislavii. Spominje se 1428. i 1464. god.1 Krajem srednjeg vijeka selo se
8

Usp. NAZ Prot. 30/11, 260-265; popis, kut. 89, nepaginirano; 32/IV, 140" HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 34s, 4s. 10 977 katolika, 61 pravoslavnih i 1 protestant. Usp. Schematismus deri (1837), 38. " Usp. Koreni (1979), 646. 12 Usp. Pavii (1953), 268. ' Usp. Csanki (1894), 427; Bosendorfer (1994), 152; Markovi (1994), 154.

spominje kao malo trgovako mjesto sa svojim povlasticama, slobotinama, pa je, vjerojatno, po tome i dobilo ime. U osmansko doba stanovnici su ostali na svojim imanjima pa su tako preivjeli to razdoblje. U komorskom popisu 1698. Slobodnica je ovako opisana: a.21) Imena stanovnika i podlonika: Grga Coli, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 5, konica 4, kopa vinogr 1, jutara penice 3, jutara jema 3. Franjo Starek, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 3, kopaa vinograda 5, jut penice 4, voz sijena 1. uro Saroni, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penice 3, vozova sije 2, najamnik 1. Ivan Fligi, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 2 kopaa vinograda 3, jutara peni 3, vozova sijena 2, najamnik 1. Franjo Mili, sinova 2, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 6, konica 2, kopaa vinograda jutara penice 6, vozova sijena 2, najamnik 1. Grga Matani, ki 1, volova 4, krava 2, junadi 4,, svinja 6, konica 2, kopa vinograda 1, ju penice 4, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Nikola Ostoi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 2, kopa vinograda 1, jutar penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1. uro Coli, sinova 2, keri 2, konj 1, volova 2, krava 3, junadi 5, svinja 8, konica 4, kopa vinograda 2, jutara penice 4, jutara jema 2, vozova sijena 3. Miho enecki, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 8, konica 5, kopaa vinograda 3, jutara penice 2.5', jutrao jema 0.5, vozova sijena 2. Mato Sesarkovi, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 10, konica 4, kopaa vinogr 3, jutara penice 4, voz sijena 1, najamnik 1. . VidakBerzi, sinova 2, ki 1, ovaca i koza 6, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1 jutro pen Brnjak Sveti, sinova 3, keri 2, krava 2, junadi 4, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2 vozova sijena 2. Martin Tukni, sinova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 2, jutara penice 3, najamnik 1. Miho Babi, sin 1, keri 3, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 4, svinja 2, konica 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 4, vozova sijena 3. Anton Coli, sinova 2, vol 1, ovaca i koza 6, svinja 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2. Miho Greganin, konja 2, volova 3, krava 4, junadi 6, svinja 2, kopaa vinograda 3, jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik L Marin Cigisin 1, voli, krava 1, junadi 2, svinja 2, konica 2, kopaa vinograda 2, jutro peni 1, voz sijena 1, najamnik 1. Stepan Vinkovi, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 3; svinja 7, konica 4, kopa vinograda 1, jutara penice 3.5, vozova sijena 3, najamnik 1. Bla Jankovi, vol 1, krava 1, june 1, svinja 4, konica 4, kopaa vinograda 2, voz sijena 1 najamnik 1. Grga Pavii, sin 1, ki 1, vol 1, Icrava 2, junadi 4, svinja 4, konica 1, kopaa vinograda jutara penice 2, najamnik 1. Brnak Prihi, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 1, konica 3 jutara penice 2. Pavo uki, vol 1, krava 2, june 1, ovca 1, svinja 4, konica 8, kopaa vinograda 3, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1.
1

Mauran (1988), 170-173. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima stoji: Z!obodnycza (1428), Zlobothnycha (1464), Szlobodnicza (1698).

Franjo Miki, sinova 2, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 6, svinja 10, konica kopaa vinograda 3, jutara penice 5, vozova sijena 3. Tomo Milanovi, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 6, konica 4 kopaa vinograda 3, jutara penice 4, vozova sijena 3, najamnika 2. Grgi Berii, sin 1, voli, krava 2, junadi 2, svinja 4, konica 3, kopa vinograda 1, jutara pen 2, voz sijena 1, najamnik 1. Mili Vueti, sin 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 3, konica 2, kopaa vinograda 3, juta penice 3, vozova sijena 3, najamnika 3. Ukupno: sinova 30, keri 17, konja 6, volova 36, krava 46, junadi 69, ovaca i koza 28, svinja konica 77, kopaa vinograda 52, jutara penice 74.5, jutara jema 7.5, jutro zobi 1, vozova sije 79, najamnika 20. 2) Svi gore spomenuti eli ivjeti vojnikim ivotom i drati oruje. Grga Coli, Franjo Miki s ostalim, poslije prisege, rekli su: Ovi graniarski stanovnici nisu sposobni obraivati svoje seljako gospodarstvo i svoju zemlju zato ne trae druga susjedna; dapae, njihovo zemljite koriste susjedna sela. Ovaj posjed batin su od svojih prea, a ne nekom doznakom, i zato do sada nisu nita plaali uime poreza ili nameta na zemlju. Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima i od njih ne prima nikakvu naknadu. Samo i jedino je 1694. g. cijelo selo, po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe, platilo istom gospodinu pukovniku Gibi 32 florina vojnice, bez priznanice. Drugih nikakvih obveza niti nameta do sada nisu plaali. Brodskom prekosavskom zapovjedniku moraju godinje, bez naknade, davati tri kosca, te neprestance ii na strae i besplatno obavljati vojniku slubu. Za brodsku tvravu svaka kua mora nasjei, dovui i ukopati 15palisada. Isto tako moraju godinje besplatno davati 20 radnika, isto toliko dana, bez ikakve naknade i hrane. Svake godine moraju iz Osijeka dovlaiti hranu i lake streljivo bez novane naknade; poneka im se, ipak, dadne sijeno i kruh. Za sve ove radove stanovnicima nikada nita nije plaano. O smetnjama komorskim slubenicima stanovnici ne znaju nita. 3) Ovo mjesto nalazi se u poplavnom, barovitom a nizinskom predjelu rijeke Save. Selo se od pamtivijeka zvalo Slobodnica. Udaljeno je od Broda sat hoda, od Osijeka 10, a od Petrovaradi 23 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 263 osrednjih kuica sagraenih od prikladna diveta, pokrivenih djelomice trskom, djelomice slamom, te tri i pol narodna selita. Teritorij ovoga posjeda prostire se uokolo na prost jedne ugarske milje. S istoka mu je pusta Greda4, sa zapada Sibinj, s juga selo Varo5, sa sjever mei s Brsanicom6. Granice su mu: s istoka Brod, sa zapada Duboac, sjuga Teanj; na sjeveru dodiruje granice Poege. Ima oko 150 jutara obraenih oranica i neobraene zemlje, a polovica je izloena poplavi; oko 10 jutara djelomice obraenih a djelomice pustih rtova, te oko 20 jutara boljih sjenokoa. Ima ol 250jutara uma za loenje i laku gradnju, najee johovina.

3 4

U izvorniku grekom stoji 10. Danas, vjerojatno, rudina Ogrcdak. ' Brodski Varo, sastavni dio Slav. Broda. Nepoznat lokalitet.

Ne naziru se tragovi crkvene niti svjetovne graevine. Ima tri potone vodenice na potoku Reici. Ima oko 100 jutara ironosnih uma, hrastovih i zelenike, do sada slobodnih odirovine Ima obilje ribnjaka i bara u kojima tokom izlijevanja Save ima riba i drugoga. Osmanski gospodar bio je brodsla spahija Begovi kome su godinje morali kupiti konja za 20 florina, i svaki je stanovnik tijekom godine tri dana morao besplatno raditi, a isto tako morali su dati oku i pol maslaca. Istom osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih proizvoda na koje se ona odnosila. Osmanskom caru svaka je kua davala 3 florina te su bili prisiljeni obavljati tekue radove na mostovima prema Osijeku i drugo. Njegovu Velianstvu, osim nameta to su dali 1694. g. u vrijednosti 32 florina te obveze besplatno vriti vojniku slubu, drugo nisu plaali. Stanovnici tvrde kako im je to odredio gospodin pukovnik Giba. Stanovnici skupa sabrani, za opisane toke, dragovoljno su rekli da su posve istinite. b. God. 1730. Slobodnica je imala oko 25 kat. kua, a sluili su je brodski franjevci. U njihovu obiajniku iz 1737. - to znai daje prakticirano od davnina - pie da jedan sveenik zbog uskrsne ispovijedi treba etvrte korizmene nedjelje ii u Slobodnicu, po mogunosti za misu na sv. Filipa i Jakova, "odri misu i obavi blagoslov prema seoskom obiaju na dan Uzaaa", na svetkovinu sv. Klare, na blagdan sv. Katarine te za Boi.7 God. 1758. opisana je kapela u Slobodnici, sagraena od hrastovih greda, dimenzija oko 14x6 m, sa dvojim vratima, korom i tri oltara: sv. Marka, sv. Klare, sv. Katarine Bolonjske. Imala je toranj s dva zvona od oko 40 i oko 20 kg.8 God. 1760. u Slobodnici su bile 72 kue, 121 obitelj i 741 katolika, a kuedomaini su bili: Andrija Matanovi (4,20^, Ivan Frajnkovi (1,6), Petar Jankovi (1,8), Nikola Kovaevi (3,26), Ivan Stani (-,3), Marija Sesarkovi (-,5), Matija Stivi (2,9), Pavao Bemeti (1,7), Marin Stani (1.7), Marko tivi (2,10), Jakov Hervatovi (2,14), Ilija urevi (1,6), uro Diakovi (3,18), Jakov Diakovi (1,10), Stjepan Babi (1,3), Stjepan Stari (1,7), Luka Fukovi (2,11), Stjepan Pelanovi (1,15), Tadija Koli (1,4), Stjepan Koli (2,8), Eva Paulovi (,6), Mijo Franjeti (3,1), Marko Dami (3,15), Stjepan Prizni (1,6), Antun Mili (1,12), Bla Fligi (2,9), Marin Fligi (2,14), Jakov Fligi (2,6), Josip Marievi (2,11), uro Marievi (3,9), Andrija Vukoti (3,13), Martin Vukoti (2,11), Stjepan Filoevi (1,13), Marin Janeti (3,16), Martin Vinkovi (3,9), Antun Vinkovi (1,8), Bartol Vinkovi (1,8), Marin Vinkovi (3,11), Marija Vinkovi (-,4), Josip Raki (1,6), Adam Vinkovi (1,3), Mijo Kneevi (2,10), Antun Kneevi (2,12), Stjepan Domankui (2,14), Franjo imenii (2,11) Grgo uki (2,7), Martin uki (1,10), Antun Bili (2,8), Stjepan Bili (1,6), Marin Mataevi (3,15), Mijo Gardi (1,6) Ivan Karagi (1,5), Kuzma Horvatovi (1,6), Pavao Horvatovi (1,3), Mato Mikovi (1,4), Ivan Filagi (1,9), Filip Pavoevi (1,11) Franjo Pavoevi (-,6), Gabrijel Frajnkovi (2,13), Stjepan Matanovi (2.8), Luka karojni (1,4), Tomo Miki (1,10), Ivan Miki (5,32), Stjepan Domankui (5,28), Karlo'Miki (-,11), Ivan Frajnkovi (1,8), Marin Kovaevi (5,36), imun Vukoti (1,9), Marko Franjeti (2,12), Kuzma Tomaovi (2,10), Andrija Blaevi (1,5) i Mato Kargi (1,7). God. 1769. Slobodnica je imala 71 kuu, 161 obitelj i 662 katolika.'' Uz vojni zemljovid iz 1780. o Slobodnici pie: "Mali potok, koji ovamo tee, gubi se u ovdanjim poljima, sadri malo vode, ljeti je veinom suh... Potok Mrsunja... zbog duboko

Kronika I (1995), 51, 55, 57, 63, 69, 71. Usp. NAZ Prot. 29/1, 64, 96; 30/11, 277s, " Usp. NAZ popis, kut. 89, 157-159; 32/IV,-124.

muljevita dna u ovom podruju moe se prelaziti samo za niskog vodostaj a po prolaznoj stazi od Kanie prema Brodu. Bara s ove strane potoka, na livadi koja pripada selu, i dvije barske grabe, s obje strane povienog polja zvanog Kovaica, prohodne su... tamo gdje za lijepa vremena budu djelomino suhe... Kad se pak pri porastu vodostaja Save potok Mrsunja izlije, spomenuta bara i barske grabe budu sasvim preplavljene i potpuno neprohodne od 8 dana do 24 dana, a ako izljevanje Save pogora poplavu, potpuno su neprohodne tri do etiri tjedna pa i dulje. Male umske povrine u blizini sela i na polju Kovaica obrasle su mladim hrastovima. (...) Put za Brod kroz barovitu seosku livadu i dalje prema Brodu preko bare Jelas veinom je vrlo teko prohodan lakim kolima, a za dugotrajno loa vremena neuporabljiv.:.."10 God. 1789. u Slobodnici je osnovana upa. Crkva sv. Marka poeta je graditi 1830. U Slobodnici je 1837. bilo 977 katolika,fi 1857. 916, 1890. 845,, 1931. 881, 1953. 921,12 a 1991. 1302 stanovnika. Poetkom XX. st. u selo je doselilo neto Lian a.13 20.12. ZAVRJE Selo se nalazi s desne strane potoka Kapraljevca, 8 km sjeverozapadno od Slav. Broda, na desnom odvojku s regionalne ceste izmeu Bartolovaca i Sibinja, 119 m n/m. Ponad sela otkrivena je jedna rimska straarnica koja je kontrolirala prolaz trgovakih karavana ovdanjom okolicom. U osmansko doba Zavrje se spominje 1545. kao selo brodskog kadiluka u vrhovakoj nahiji. U komorskom popisu 1698. Zavrje se spominje ali nije opisano.1 U kanonskim izvjeima selo je ukljueno u Sibinj. Ipak u katastarskom planu Sibinja 1781. vidi se kolnik za Zavrje, a 1858. selo se spominje skupa sa Sibinjem.2 God. 1890. Zavrje je imalo 199,1921.195,1948. 322,1961/324,3 a 1991. 348 stanovnika.

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 64s. " Usp. Schematismus cleri (1837), 37; (1873) 31; (1928), 59. ' 12 Usp. Koreni (1979), 646. 13 Usp. Pavii (1953), 268s. U Kronici Franjevakog samostana, IV (1879.-1932.) (rukopis) str. 122. pie: "Ovog proljea 1902. poeli su se naseljavati u okolicu brodsku, Galcijani, grkokatolici veinom, i to u tolikom broju da im jc bio potreban duhovni pastir. Stoga jc Biskupija krievaka obnovila i podigla Vikarijat osjeko-baki, a imenovan je vikarom gosp. Kocak, prije bivi tajnikom biskupa krievakog presv. gosp. Drohobeckog. Sjedite toga generalnog vikara rcv. dom. Kocakova jest grad Brod, u privatnoj kui. Vjernici su njegovi po okolinih upa ratrkani. Ima ih: u upi brodskoj, garinskoj, trnjanakoj, andiijevakoj, u podvinjskoj, Podcrkavlje, Sibinj, orijevakoj, bebrinskoj, kanikoj, umeostkoj itd.". upe su ustanovljene: Sibinj 1908., a crkva Uspcnijc Presv. Bogorodicc sagraena 1953.; Kania, ustanovljena 1908. a crkva Roenja presv. Bogorodice sagraena 1936. god. Usp. Draganovi (1975), 181s. 1 Usp. abanovi (1982), 219; Mauran (1988), 199. Tu pie Zavcrczy (1698). 2 Usp. Markovi (1994), 48, 166s. 3 Usp. Koreni (1979), 647.

111

XXI. OPINA SIKIREVCI

21.1. JARUGE Jaruge se nalaze 32 km istono od Slav. Broda, 3 km zapadno od Sikirevaca, nedaleko od rijeke Save, 87 m n/m. U srednjem vijeku blizu Samca bila je vana skela, zvana Mihaljevaki brod, preko koje je tekao veliki promet iz Slavonije u Usoru i dalje u Bosnu. Da bi taj vani put zatitili od osmanlijskih provala, Berislavii su oko 1500. sagradili tvravu Jarki (Arky) koja je kasnije pripadala vlastelinstvu Gorjanskih (ogranku Banica). Osmanlije su je zauzeli u jesen 1536. kad i srednju Slavoniju od Cernika do Poege.1 U popisu naselja 1698. Jaruge se ne spominju, a 1730. selo je imalo 28 kat. kua i drvenu kapelu sv. Marka evaneliste. Izvjee 1734. kao predstavnici sela potpisali su Bartol urievi i Bla Miloevi.2 God. 1746. selo je imalo 29 kat. kua i 221 katolika, a za kapelu su nabavili zvono od oko 25 kg. Prema izvjeu 1758. kapela je posveena Glavosjeku sv. Ivana Krstitelja. Tu se istie kako im je lake i zgodnije ii u Kopanicu nego u Svilaj, Groblja nisu imali niti su ga - kako stoji u izvjeu - zbog poplava mogli imati, pa su se sahranjivali u kopanikom groblju Gradac. God. 1760. Jaruge su imale 34 kue, 34 obitelji i 246 stanovnika. Kuedomaini su bili: Stjepan Mariki (-,10), Mijo Obterki (5,18), Petar Obetrki (2,9), Franjo Ulamii (2,13), Ivan Vidakovi (2,13), Bla Begmeti (-,4), Petar Gabri (-,5), Marko Tukarevi (-,3), Matija Brenti (1,3), uro Tomi (1,11), Ivan ivkovi (-,6), Ivan Jurkovi (-,3), Petar Brenti (-,4), Jakov Perger (1,8), Stjepan Radi (1,8), Mijo Mikoevac (1,7), Anto Tukarevi (1,7), Petar urkovi (1.3), Ilija Deanovi (-,4), Marko ivkovi (-,5), Ivan Deanovi (1,9), Andrija Deanovi (1,5), Ivan tivi (1,10), Matija urikovi (1,9), Andrija Grani (1,10), Anto Grani (1,7), Matija Karevi (1,9), Mijo Duki (1,6), Filip Duki (2,8), Jakov Kovaevi (1,5), uro urikovi (1.4), Ivan Toraki (1,5), Anto Iakovi (1,8), Ivan Vlaini (1,7). U sljedeem izvjeu (1765.), zbog spomenutih razloga, Jaruge su bile pripojene kopanikoj upi, a crkvenjak je bio Marijan Degmei.1

' Usp. Bosendorfer (1994), 180; Pavii (1953), 236, 257, 263; Bojanovski (1981), 11, bilj. 3. U izvorima stoji: Jaruge (1730). Usp. Sran (1995), 75. 3 Usp. NAZ Prot. 29/1, 55, 100; 30/11, 222; popis, kut. 89, 192s. Ima i drugi popis, neto izmijenjen, str. 205s; 31/111, 35.
2

Uz vojni zemljovid iz 1780. o Jarugama pie: "Rijeka Sava nizvodno od ardaka Petraevac iroka je 340 koraka, a ovdje u okolici straarnice Brdarica do ardaka Zorica iroka je 330 koraka. Njezina ovostrana strma obala, visoka est stopa, dominira nad visokom, gustom umom obraslom obalom na turskoj strani. Barska graba Berava bila je prije natapana pri porastu vodostaja Save. Nakon izgradnje nasipa na toj rijeci, ime je sprijeeno njezino izlijevanje, vie ne dobiva vodu iz te rijeke. Stoga je ljeti kod sela esto potpuno suha i prohodna. No, gdje se kroz barsku grabu Moravnik spaja s Mostavnikom, samo rijetko presui, pa je na tom podruju neprohodna, osim preko drvenog mosta. Meu poznatim movarama, koje se proteu prema sjeveru, sve do puta koji odavde vodi do Prnjavora, najvea je stalna movara Gakova. Ona se nikad ne moe prijei. Otkad je izgraen nasip ostale movare ljeti presue... Nakon to presue, koriste se kao seoske livade."4 Kad je 1789. osnovana upa u Sikirevcima, njoj su pripojene Jaruge. God. 1837. selo je imalo 3675,1857. 320,1890. 324,1931. 360,1953. 376,6 a 1991. 679 stanovnika. God. 1865. u selu je sagraena crkva Gospodinova Uzaaa.7 21.2. SIKIREVCI

Sikirevci se nalaze izmeu rijeke Save i autoceste, 35 km jugoistono od Slavonskog Broda, na regionalnom putu u smj eru Slav. Samca, 87 m n/m. Selo se u srednjovjekovnim izvorima ne spominje. U osmansko doba spominje se 1545. kao varo u brodskom kadiluku,1 to daje naslutiti da je i ranije postojalo. U prvom popisu upa Bosne Srebrene Sikirevci su upa koju slue franjevci modrikog samostana.2 Biskup fra Tomo Ivkovi sikirevaku upu naziva Rastiem - jer su se vjernici najee sastajali na spomenutom groblju - i tu je on (1630.) krizmao 650 katolika.3 Biskup fra Jeronim Lui u svom izvjeu pie: "Pomou Bojom vrlo dobro i uspjeno smo se 20. listopada 1637. amcem prevezli preko rijeke Save u mjesto koje se zove Sikirevac i to uspjeno, bez ikakve smetnje i zapreke i tako sretno izili iz Bosanskog Kraljevstva i preli u Kraljevstvo Slavonije, gdje su nas vjernici doekali vrlo pobono, izaavi pred nas sa pjesmama, duhovnim pohvalama i procesijama."4 U komorskom popisu 1698. Sikirevci su ovako opisani: a. 5 1) Imena stanovnika i podlonika: laka Jarii, sinova 2, vol 1, krava 2, junadi 2, svinja 10, konica 3, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1. Marian Benakovi, ovaca i koza 6, svinja 3, njamanik I Franjo Markovi, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i Jcoza 5, svinja 2, konica 3, jutara penice 0. voz sijena 1, najamnik 1. Martin Dori, ki 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 6, svinja 1, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1.

4 5

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 118. 358 katolika i 9 pravoslavnih. Usp. Schematismus (1837), 31. O Jarugama usp, Mijo ivkovi "Jaruge poslije osloboenja Slavonije od Turaka", akovaki vezovi, Prigodna revija, akovo, 1997,42-46. fl Usp. Koreni (1979), 645. 7 Usp. Schemathmus (1873), 26; (1928), 50. 1 Usp. abanovi (1982), 219. 2 Usp. Zirdum (1982b), 188; Pandi (1965), 222. 3 Usp. Draganovi (1934), 77.1 Maravi 1648. upu naziva Rastiem. 4 Draganovi (1982), 88. 5 Mauran (1988), 128-131. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Sichireuaz (1623), Sikirevaz (1637), Szekirevacz (1698), Szekirievacz (1730), Sikirevac (1760).

Petar Banakovi, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, konica 2, jutro penice 1. ura Dimi, ki 1, ovaca i koza 4, svinja 3. Jaka Simiovi, sinova 2, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 1, jutro penice 1, voz sijena 1 Mato Nikoli, ki 1, vol 1, ovaca i koza 3, konica 4, voz sijena 1, najamnik 1. Ivan Galovi, sinova 2, ki 1, volova 3, krava 2, junadi 3svinja 2, jutara penice 2, vozova sijen 2, najamnika 2. Miho Galovi, sinova 2, ovaca i koza 4, vozova sijena 2. Mato Benekovi, konica 3. Martin ivi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1. Grgo Jari, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, najamnik 1. Nikola Rakii, sinova 2, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, najamnik 1. Franjo Lui, sinova 3, voli, krava 2, junadi 3, svinja 4, jutro penice 1, najamnik 1. Marko Dievi. Nikola Vukadinovi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 1. Sekan Tomi, ovaca i koza 5, konica 1, jutara penice 2. Mato ivkovi, sin 1, ovaca i koza 2, svinja 1, konica 2. Mato Lovi, sin 1, ovaca i koza 2, konica 2, jutara penice 2, najamnik 1. Nikola Milusuanin, ovaca i koza 2. Martin Belgradac, sin 1, konica 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Ivan Brodac, sin 1, svinja 1, jutro penice 1. Mata Piani, sin 1, ovaca i koza 3, svinja 1, konica 1, jutro penice 0.5, voz sijena 1. urka Koprina, ki 1, vol 1, ovaca i koza 3, svinja 1, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena Jurica Valkovi, sin 1, vol 1, krava 1, june I, jutro penice 1, vozova sijena 2. Andria Dianovi, vol 1, ovaca i koza 4, konica 4, jutro penice 1, vozova sijena 3, najamnik 1 Marian Dianovi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamni Janko Vuinovi, sin 1, ki 1, volova 2, krava 1, junadi 2, ovca 1, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutara penice 3. Grgo Vuinovi, sinova 2, volova 2, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1.5. Marin Jaki, ki 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Nikola Frani, junadi 2, jutro penice 0.5. Tadia Jelei, ki 1, krava 1, june 1, jutro penice 0.5. Miat Svetanovi, sinova 2, krava 1, june 1, jutro penice 0.5. Ukupno: sinova 27, keri 12, volova 16, krava 21, junadi 24, ovaca i koza 52, svinja 24, kon 36, kopa vinograda 1, jutara penice 30, vozova sijena 24, najamnika 136. 2) Ovi pogranini stanovnici ele dragovoljno vriti vojniku slubu. Osobno nazoni Martin Simi, Jaka Jari, Marian Dori, poslije prisege, rekli su; Ovi stanovnici, zbog nedostatka radne stoke i oskudice u ljudstvu, nisu sposobni obraivat svoje seosko gospodarstvo i zemlju pa zato ne trae druga susjedna zemljita. Ovaj su posjed stanovnici batinili od svojih prea, a ne doznakom nekih komorskih slubenika, te do sada n plaaju poreza niti nameta na zemlju. Gospodin pukovnik Giba glavni je sudac ovim stanovnicima a onda vrhovni zapovjednik straa Maleni. Oni besplatno vre pravne usluge. Budui da su stanovnici do sada ivjeli s vojnikim povlasticama, nisu davali vojnice niti nameta, niti ita to bi to nadomjetalo. Ovi stanovnici plaui otkrivaju, osim to su do sada bili duni neprestano besplatno obavlja
h

U izvorniku, grekom, stoji 4.

vojniku slubu, da su tijekom godine trpjeli u svojim privatnim poslovima velike tete i izdatke prilikom dolaska i odlaska carske vojske. Tako slino, zbog vrlo estih upada Osmanlija, prisil su naputati te obnavljati svoja prebivalita. Tijekom utvrivanja brodske tvrave stanovnici ovoga posjeda morali su nasjei i odvui 500 veih palisada. Isto tako, morali su tijekom ljeta neprestano davati tri radnika bez novane naknade, ali uz dostatno kruha. Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe moraju, prema potrebi, bez ikakve naknade voziti carske ivene namirnice i streljivo iz Osijeka u Brod, na savske granice. Za navedene kmetske i vojnike radove stanovnicima nije nita plaano. O brodskim komorskim slubenicima stanovnici poneto dobro znaju, ali ipak ne znaju glede njihovih stvarnih zapreka. 3) Ovo mjesto smjeteno je meu vonjacima, a njihov je teritorij izmeu bara i suha zemljita. Zove se Sikirevac. Udaljeno je od Broda 4, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 15 milja. Svi ovi stanovnici u osmansko doba bili su kmetovi jednog osmanskog posjednika koji je stanovao u ovom mjestu; sada su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Selo ima 34 bolje kuice nainjene od iblja, oblijepljene glinom, djelomice pokrivene trskom djelomice Ijesama (drvenim pleterom). Ima jedno cijelo narodno selite. Teritorij ovog posjed prostire se na prostoru jedne ugarske milje. S istoka mu je Babina Greda, sa zapada selo Beravci, juga preko Save pusta Crkvina, sa sjevera mei selom Gundincima. Granice su mu: s istoka Nijemci, sa zapada Brod, s juga preko Save pusta utvrda Modria, sa sjevera pribliava se akov Ovome selu pripada 150jutara boljih oranica i neobraene zemlje, koju izlijevanje Save obiaj poplaviti - rtova nema - te oko 30 jutara sjenokoa koje, kao to je spomenuto, poplava obiaje unititi. Ima oko 200jutara uma za loenje i lake gradnje, najee su tisove i jelove. Na drugoj strani Save, na povienu zemljitu, nalazi se poruena utvrda Sikirevac, odatle su vrijeme prenoenja, ostavili to ime. Vodenica, niti tragova njihovih uz Savu, nemaju. Ima oko 50 jutara ironosnih uma i zelenike do sada slobodne o irovine. Imaju puno bara koje nemaju riba, ali vrve kornjaama. U osmansko doba u ovom je mjestu bio prijevoz (skela) i pristojba koju je naplaivao jedan osmanski povjerenik, a o vozarini stanovnici ne znaju. Osmanski gospodar ovoga posjeda bio je Akseni-aga sikirevaki, kome kao naknadu stanovnici nisu nita plaali, nego su, kao naknadu, bili duni raditi na skeli. Do sada uope nisu plaali nikakve desetine. Osmanskom caru kao naknadu svaka je kua godinja morala platiti 3 florina, te besplatno obavljati tekue poslove na mostovima prema Osijeku i skeli. Njegovu Velianstvu osim stalne vojnike slube i kmetskih obveza, koje su do sada besplatn bili duni obavljati, drugo nisu plaali. Do sada nikakve vojnice nisu plaali. Ove gore, ope i pojedinano iznesene toke, stanovnici su dragovoljno potvrdili i zasvjedoili. b. God. 1730. Sikirevci su imali oko 30 katolikih kua i novu kapelu sv. Nikole. Izvjee (1734.) ispred sela potpisali su desetar Petar ivi i Ivan Rakiti. God. 1746. selo je imalo 41 kuu i 398 stanovnika, a za kapelu su nabavili zvono od oko 20 kg. Crkvenjak je bio Bartol Galovi. Sahranjivali su se u amakom groblju. God. 1760. Sikirevci su imali 81 kuu, 129 obitelji i 844 katolika. Kuedomaini su bili: Marijan Galovi (5,23), Andrija Galovi (1,12), Amboa Galovi (1,8), Ivan Galovi (1,7), Antun Galovi (2,8), Antun Nikoli (6,22), Josip Nikoli (2,9), uro Nikoli (1,8), Augustin Nikoli (2,21), Marko Rakiti (3,16), Bla Rakiti (2,12), Bartol Rakiti (1,9), Matija Rakiti (2,159, Pavao Rakiti (4,26), Petar Rakiti (1,7), Nikola Rakiti (2,10), Marijan Jori (2,9), Grgo Jori (1,8), Marijan Jori (2,9), Bla Jori (1,9), Mijo Jori (1,9), Ilija Jori (1,8), ivko Jori (1,9),

Tomo Jori (2,10), Martin Jori (2,14), uro Galovi (2,10), Jakov Galovi (1,5), Pavao Galovi (1,7), uro Markovi (1,3), Franjo Bileokopi (1,5), Mato Markovi (3,14), Luka Markovi (2,11), Martin Markovi (3,21), Marijan Prakaturi (1,6), Marijan Dimi (1,7), Bartol Prakaturi (1,6), Marko Zei (1,14), Mato Prakaturi (1,6), Juro Radovan (4,14), Franjo Markovi (2,18), Juro Dimi (1,7), Tomo ivi (2,12), Mato ivi (2,18), Mijo ivi (1,8), imo ivi (1,6), Mijo ivi (3,15), Boo ivi (1,7), Ivan Zivi (3,18), Ilija ivi (1,14), uro Rakiti (3,12), Mijo Nikoli (1,4), Ilija ivkovi (-,3), Martin Benakovi (1,12), Mijo Benakovi (2,16), Ambroa Lui (1,5), Grgo Lui (1,10), Bla Lui (1,8), Marko Lui (1,8), Ivan Lui (1,3), Martin Lui (3,16), uro Lui (3,12) Bartol Lui (1,5), Matija Lui (1,15), Mijo Lui (1,10), Andrija Lui (3,15), Ivan arevi (1,9) Tomo arevi (1,3), Mijo Lui (1,7), Andrija Lui (1,9), Ivan Lui (1,10), Luka Lui (3,21), Mijo Benakovi (1,9), Marijan Dimi (1,10), imo Dori (-,8), Mijo Dori (1,9), Marijan Dori (2,8), Ilija Rakiti (-,5), Marijan Galovi (-,7), Bartol Galovi (3,14), uro Jori (-,2), Ivan Dori (-,9).7 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Sikirevcima pie: "Ovo veliko selo lei na neto povienom terenu ispod kojeg se nalazi blato ili bara Vuica. Ona je iroka od 40 do 60/70 koraka. Osim preko mostova prohodna je samo za jako vrueg ljeta. Bare i blatna mjesta, kako na poljima i livadama prema Savi, tako i izmeu Bebrine i Gundinaca, za kina su vremena takoer prohodni samo uobiajenim putovima, na kojima su dijelom premoeni s nekoliko mostova. (...) Seoska je crkva zidana, a asniki stan i crkva izvan sela na groblju drvene su grae"8. Sikirevci su 1789. odvojeni od Kopanice u posebnu upu. Na groblju je (1813.) sagraena crkvica sv. Magdalene. God. 1837. selo je imalo 1765,y 1857.1682,1890.1508, 1931.1376,1953.1811,10 a 1991. 2076 stanovnika. Puka kola u Sikirevcima otvorena je 1831., a prvi uitelj bio je bivi klerik akovakog sjemenita Nikola Galovi-Markovi. kolu je pohaalo 60 djeaka i djevojica. Prvu kolsku zgradu od hrastovine sagradio je (1836.) tesar Tomo Rakiti. Od 1850. sikirevaku kolu pohaala su i djeca iz Jaruga, Kruevice i Slav. amca." Crkva sv. Nikole sagraena je 1852. godine.12

Usp: NAZ Prot. 29/1, 53, 97; 30/11, 207, 212; popis, kut. 89,190-192. Ima jo jedan, neto izmijenjen popis, str. 203205. 31/111, 35; Sran (1995), 43. " HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 126s. '' 1765 katolika i 3 pravoslanih. Usp. Schematismus (1837), 31; Draganovi (1975), 149. 1,1 Usp. Koreni (1979), 646. " Usp. Horvat (1936), 136s. 12 Usp. Schematismus (1873), 26; (1928), 49s.

XXII. GRAD SLAVONSKI BROD

22.1. BRODSKI VARO Pod Brodskim brdom, 3 km sjeverozapadno od grada, dijelom uz stari prigorski kolnik, smjeteno je gradsko naselje Brodski Varo, 104 m n/m. Tu su oko 1770., po odredbi vojnih vlasti, preseljeni stanovnici Gornje brodske varoi, koja se nalazila u jezicu izmeu Mrsunje i rijeke Save te u okolici. Naime, na karti iz 1763. kue su jo na starom mjestu, a ve na sljedeoj karti 1776., ondje ih vie nema. Sve to je reeno o prolosti Broda djelomice se odnosi i na Gornju Varo. U ranijim izvjeima Brod se uzima kao cjelina, jer su brodski franjevci sluili vie okolnih sela. God. 1746. u statistikama se odvaja Brod od Gornje Varoi u kojoj su bile 82 kue i 531 katolik.1 Prema izvjeu 1758. u Gornjoj Varoi bila je skromna drvena kapela sv. Roka, dimenzija oko 6x4 m. Nisu imali svoje groblje nego su se sahranjivali s ostalim Broanima na mjestu zvalom Brekinja, kod kapele sv. Lovre. God. 1760. u Gornjoj Varoi bila je 71 katolika kua, 108 obitelji i 525 katolika. Kuedomaini su bili: Marin Luki (1,8), Mijo Luki (1,5), Stanislav Bini (1,7), Marin Coli (2.4), imo Radoevi (2,8), Ivan Radoevi (1,6), Anto Jargi (1,5), Matija Jargi (3,13), Mijo Jargi (2,8), Matija Pavii (2,11), Marin Petrakovi (1,4), Stjepan Bikevi (1,3), Mijo Jurakovi (1,3), Augustin ivkovi (2,11), Juro ivkovi (1,9), Juro Teki (1,6), imun ivkovi (2,8), Marin Jurevi (2,13), Mijo Diakovi (2,8), Martin Tonki (1,5), Stjepan Tonki (1,7), Manda Vargi (-,2), Mijo Filaidi (1,5), Grgo Galovi (2,9), Matija Petrovi (1,5), Franjo Teki (2,11), Nikola Franji (-,3), Mijo Raikovi (-,7), Anto Berzi (3,8), Juro Vargi (3,15), Ivan Galovi (1,5), Marko ii (1,5), Tadija Timaki (1,9), Grgo ii (1,7), Luka Tomaki (2,9), Anto Odalovi (1.5), Lovro Tomaki (2,6), Jeronim Filaidi (1,4), Ivan Barievi (4,22), Ivan Vinkovi (2,7), Tomo Vinkovi (4,15), Pavao Filaidi (2,7), Stjepan Filaidi (1,5), Mijo Tomaevi (1,4), Bla Bogdanovi (1,3), Mijo Galovi (3,12), Stjepan Filaidi (2,10), Ivan Filaidi (1,10), Matija

Usp. NAZ Prot. 29/1, 94.

Gregurevi (2,8), Petar Jankovi (1,3), Mijo Gali (2,8), Marin urevi (2,7), Franjo imuni (3,19), Marija imuni (-,1), Marin urevi (-,2), Matija Jankovi (1,6), Jeronim Beni (1,2), Stjepan Petrakovi (2,13), Stjepan Vargi (1,4), Ilija ani (2,16), Nikola ani (1,5), Anto Vargi (2,8), Juro Grozi (1,8), Nikola Vidai (1,7), Marko Kova (1,5), Martin Sinii (2,10), Petar Vargi (1,3), Tomo Stani (2,6), Grgo Petrovi (2,7), Stanislav Galovi (2,6), Jakov Beni (2,9).2 Glavnina navedenih stanovnika preseljena je u Brodsku Varo. Do kraja XVIII. st. naselje je sporo raslo. Uz vojni zemljovid iz 1780. o Brodskoj Varoi stoji: "Sjeverne uzvisine djelomino pokrivene rijetkim drveem i bunjem, a djelomino vinogradima, dominiraju nad selom i njegovom ravnicom. Zemaljska cesta iz smjera Gromanika... prolazi tik uz selo i ostavlja ga sa svoje desne strane... Odavde je put prema Brodu po loem vremenu kolima vrlo teko prohodan zbog namoena blatna tla, naroito na mjestu gdje prolazi kroz gotovo stalnu barsku grabu. (...) Put koji ide od sela kroz livade prema potoku Mrsunji za kina je vremena potpuno neprohodan preko bare Jelas. asniki stan u selu zidana je zgrada."3 Na Budainki, sve do novijeg doba, nije bilo kua. Ta livada dobila je ime po brodskom asniku Budiju, koji ju je darovao Broanima.4 God. 1837. Varo je imao 785,51857.797,1890.1156,1931.1730,1953.1258,a 1991.1546 stanovnika. Do poetka XX. st. naselje je bilo odvojeno od Broda, U njemu je 1845. sagraena crkva sv. Roka. upa je ustanovljena 1961, a crkva Krista Kralja sagraena 1971. god.7 22.2. PODVINJE Naselje je smjeteno na podnoju junih ogranaka Dilja, gdje humovito zemljite prelazi u savsku ravnicu, pored regionalne ceste - sada izmeu autoceste i gorja - 4 km sjeverno od rijeke Save, na 117 m n/m. Naziv je dobilo po breuljcima gdje je stanovnitvo gajilo vinovu lozu. Selo je pripadalo posjedu Berislavia a u ispravama se spominje 1436, 1455, 1466, 1483, 1484. i 1499. a kao vlasnik (1483.) spominje se Petar Podvinjski, odnosno Ladislav.1 U osmansko doba u Podvinju su ivjeli starosjedioci, a srednjovjekovna crkva sv. Antuna bila je upna crkva i za brodske katolike. Biskup fra Jeronim Lui, nakon to je pohodio susjedne upe Dubovik, Vrhovine i Garin, pie: "Onda sam 10. svibnja (1638.) stigao u tvravu Brod, koja je smjetena pored rijeke Save. Ovdje stanuju osmanlijski monici i to u velikom broju, a krani ive pomijeani s njima. Zbog velikih nepravdi to trpe od dolazeih vojnika, utjeu se u zatitu gore spomenutim velikaima i oni ih brane. Ovdje izvan utvrde imaju kamenu crkvu, udaljenu etiri tisue koraka, posveenu sv. Antunu Padovanskom. upa pripada samostanu u Velikoj. Sakramente vjernicima dijeli fra Anto iz Poege sa suradnicima. Ovdje sam pod sveanom misom, u biskupskom ornatu, uz sudjelovanje 15 franjevaca sakramentom potvrde okrijepio 1523 osobe obaju spolova."2 Biskup fra Marijan Maravi krizmao je (30.XI.1648.) u Podvinju 88 katolika.3
Usp. NAZ Prot. 30/11, 276, 293; popis, kut. 89, 152-154. HNTZ, Brodska pitlcavnija (1999), 66s. * "Godine 1745. vratili su sc krajiki pjeaci iz talijanskih krajeva s najveom pohvalom za herojska djela. Oni su ondje tri pune godine vjerno sluili kraljici. Stoga su odmah poslani drugi, njih preko dvije tisue, s pukovnikom Brodske krajine plemenitim gospodinom Adamom Budajcm". Kronika I (1995), 105. 3 Usp. Schematismus (1837), 34. 6 Do 1900. naselje jc nazivano Varo. U njemu su bili dijelovi naselja: Bci pod Brdom, Marinci Brdo i Selite.' Od 1900. do. 1961. posebno jc biljeeno naselje Varoko Brdo. Usp. Koreni (1979), 645. 7 Usp. Schematismus (1928), 54; Draganovi (1975), 15!. 1 Usp. Csanki (894), 422, 446; Bosendorfer (1994), 148; Markovi (1994), 170s. 2 Draganovi (1982), 91. 3 Maravi (1887), 120.
2 1

U kanonskom izvjeu fra Petra Nikolia 1660. pie: "U selu ili utvrdi Brod stara crkva, neko posveena sv. Marku, pretvorena je u damiju, a izvan mjesta postoji stara kamena crkva sv. Antuna, i ondje je - takoer za Brodfranjevaki gostinjac - upa sv. Ivana za koju se brinu fra Juro od Kaptola i fra Petar Bosanac. Reena crkva, bogato opremljena i ukraena svim potrebnim stvarima, ima mnogo kranskih vjernika."4 U komorskom opisu 1698. Podvinje je ovako opisano: a. 5 1) Imena stanovnika i podlonika: Lovro Berakovi, ki 1, krava 1, june 1, ovaca 10, svinja 2, konica 3, kopaa vinograda 2 jutara penice 2.5, najamnik 1. Ilia Stevi, sinova 2, ovaca 5, svinja 1, jutara penice 2, najamnika 2. Jakob Berakovi, sinova 2, keri 2, krava 1, june 1, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara penic Bla Berakovi, sinova 2, keri 1, svinje 2, kopaa vinograda 2, jutro penice 1. Bla Glasi, sin 1, ki 1, ovaca 6, svinja 6, jutara penice 2. Mato Berakovi, sinova 2, ki 1, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 2, svinje 3, kopaa vinograda jutro penice 1.5, najamnik 1. Mato Bonjak, sin 1, ki 1, konj 1, krava 2, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutro penice 1. Joso Berakovi\ sin 1, ki 1, ovaca 2, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1. Ivan Berakovi, sin 1, keri 2, ovaca 3, svinja 1, kopaa vinograda 3, jutro penice 1, najamn Miho Jurakovi, sin 1, krava 1, fime 1, ovaca 2, konica 3, jutro penice 1, najamnik 1. Marian Kovai, keri 2, konj 1, ovaca 4, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutro penice 1. Luko Bonjak, ki 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, jutro penice 1. Miho Glasi, ki 1, ovaca 2, svinja 1, jutro penice 0.5. tipan Marsogi, sinova 2, ovca 1, svinja 1, jutro penice 1. Martin Stevi, sinova 2, ki 1, konj 1, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutro penice 1, vozova sij Nikola Markovi, konj 1, svinja 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutro zobi 1, vozo sijena 2. Grgo Perakovi, sinova 2, konj 1, krava 1, june 1, svinja 2, konica 3, kopa vinograda 1, jut penice 2, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Ukupno: sinova 19, keri 15, konja 7, vol 1, krava 9, junadi 8, ovaca 25, svinja 26, konica kopaa vinograda 21, jutara penice 21.5, jutro jema 1, jutra zobi 2, vozova sijena 7, najamnika 2) Ovi stanovnici ele dragovoljno provoditi vojniki ivot. Osobno nazoni glavari stanovnika Mato Berakovi, Marian Kovaevi i Ilia Stevi, nekon prisege da e govoriti istinu, rekli su: Ovi stanovnici zbog manjka stolce ovdje i sada ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstv ni svoju zemlju. Svoj posjed na ovom mjestu batine od svojih prea od osmanskog vremena. Sve d sada nisu plaali nikakve namete na zemlju. Gospodin pukovnik Giba sudac je ovim stanovnicima i to vri besplatno. Stanovnici ovoga posjeda, budui da su vojni obveznici, vojnice nisu plaali. Katkad su imali manje namete. Zbog izuzea, nisu nikome nita, pod bilo kojim naslovom, davali. Po carskoj zapovijedi prijanjeg brodskog nadstojnika Ivana poljaria, stanovnici ovog posjeda moraju godinje pokositi i dovui 60 vozova sijena pod imenom carskog, to onda brodsk asnici obiavaju meusobno podijeliti. Za utvrivanje brodske tvrave stanovnici ovoga sela morali su, bez ikakve naknade, nasje dovui 60 veih palisada. Isto tako, moraju sudjelovati u prijevozu hrane i dmgih potrebtina i ka zahtijeva kakav posao. Slino pri izgradnji brodskih opkopa stanovnici ovoga sela morali su prek
4 5

Smiiklas (1891), 9; Fcrmcndin (1892), 494 Mauran (1988), 153-155. U izvorima stoji: Podvinnai (1436), Podwynia (1455), Podvinyc (1698), Podvinic (1730), Podvinijc (1760).

godine stalno davati 10 radnika, kojima je pak za svaki iskopani hvat zemlje plaan po jedan krajcar, bez carskog kruha. Za nabrojene vojne usluge stanovnicima do sada nije nita drugo plaano, osim gore spomenutog. 0 zaprekama komorskom gospodarstvu, stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo je selo smjeteno na breuljku i drugim predjelima s lijepim pogledom na Brod i Savu. O pamtivjeka se zove Podvinje. Udaljeno je od Broda pola milje, od Osijeka 8, a od Petrovaradina milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi; sada su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 20 neto boljih kuica, o pletenog iblja, oblijepljenih ilovaom, pokrivenih slamom. Imaju pola narodnog selita. Teritorij ovog posjeda prostire se jedan sat hoda. S istoka mu je sel Tomica, sa zapada Gromanilc, s juga Sava i Brod, sa sjevera mei selom Rastujem. Granice s mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Cernik, s juga Brod, sa sjevera se pribliava Orahovici. Ovaj posjed ima oko 100 jutara oranica i neobraene zemlje, djelomice u pitomoj ravnici, a djelomice razmjetene po breuljcima. Rtova ima oko 60 jutara koje koriste i sami Broani te oko 30 jutara pripremljenih sjenokoa. Suma za loenje imaju 30 jutara, a za grau nemaju. Tu je pokrivena kamena crkva posveena sv. Antunu. Imaju tri potone vodenice, od kojih je jednu sagradio sam gospodin pukovnik Giba, a drugu je podigao gospodin Ivan Spoljari. Mladih hrastovih uma okolo sela ima oko 5 jutara. Ribnjaka ni mlaka s ribama nemaju. U rjeici Glogovici ima manjih riba. Stanovnici se vrlo ozbiljno tue, glede zemljita koje od starine posjeduju, da im Broani nano tetu kako oranicama tako sjenokoama; sami ih na silu uzimaju i koriste. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Paie brodski kome godinje kao naknadu nisu nita plaali, nego su za svaku svinju plaali po dva denara i svaki je od njih morao besplatno raditi po devet dana, i nita drugo. Istom osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih prihoda, takoer i desetinu od vina, a u protuvrijednosti. Osmanskom caru svaka je kua plaala po 80 denara i to u Kaniu6, te su morali obavljati tekue poslove. Njegovu Velianstvu, osim besplatna sluenje vojske, drugo nisu plaali. Nameta su do sada oproteni, a oponovnoj razdiobi nita ne znaju. Skupa sabrani, i ponovno pojedinano pitani, stanovnici su za sve toke rekli da su istinite. b. Tijekom rata za oslobaanje Broda i okolice poruena je kamena crkva sv. Antuna u Podvinju. Naime, na Miillerovoj karti Broda iz 1699. stoji: "Crkva sv. Antuna, ruevine". Kasnije je obnovljena. Prema izvjeu 1730. Podvinje je imalo oko 30 kat. kua, zidanu crkvu sv. Antuna s tri oltara, tornjem i zvonom, te groblje oko crkve u koje su se sahranjivali i brodski franjevci.7 1 nakon to je u Brodu sagraen samostan i crkva, podvinjska crkva bila je i dalje opskrbljena svim priborom za misu i nju su franjevci sluili kao podrunu crkvu. Kao to je ranije spomenuto, tu je bilo stoljetno upno sastajalite pa je upa slubeno obnovljena, a 22. rujna 1754. franjevac fra Jure Broanin predao je upu svjetovnom sveeniku vl. Jurju Deanu iz sela Deana blizu Karlovca. Podvinjska crkva bila je dimenzija oko 23x7 m, s tri oltara: sv; Antuna Padovanskog, sv. Antuna pustinjaka i sv. Roka te tri zvona (70,55 i 25 kg). U groblju oko crkve sahranjivali su se mjetani te katolici Tomice, Bukovlja, Vranovaca i Rastuja, osim triju kua iz spomenutoga sela.8
" Usp. cicbi (1967), 482s, 7 Usp. NAZ Prot. 29/1, 63. * Usp. NAZ Prot. 30/11, 12-15; 265-272; Kronika 1 (1995), 125.

God. 1760. Podvinje je imalo 67 kua, 73 obitelji i 449 katolika. Kuedomaini su bili: Antun Matkovi (2,12), Antun Bonjakovi (1,5), Antun Radievi (1,6), Antun Vlai (2,7), Antun Stojakovi (1,3), Agata Kovaevi (1,2), Andrija Ilii (3,12), Andrija Krajnovi (-,6), Gabrijel Grkovi (2,10), Marko uri (1,7), Filip Smarlovi (1,4), Marko Krajnovi (1,7), Grgo Boreki (1,5), Mato Matoovi (-,5), imo Matiaovi (2,14), Mijo Katavi (2,13), Ivan Marlani (-,6), Ilija Smarlani (-,3), Nikola Smarlani (1,6), Franjo Krainovi (1,4), Mato Riovi (-,5), Mijo Jakobovi (1,5), Marko Krajnovi (1,10), Josip Blaovi (1,9), Juro Stojakovi (1,8), Kata ureovi (-,5), Franciska Vlai (-,6), Nikola Berki (1,5), Vid Ambarovi (1,3), Marko Bonjakovi (1,7), Lovro Vlai (-,5), Matija Vlai (-,5), Grgo Vujnovi (1,3), imo Vujnovi (2,10), Matija Zvonarovi (2,14); Marko Vlai (2,10), Ivan Vlai (1,5), Ana Zrini (-,2), Kata Blaevi (-,1), Nikola Vlai (1,10), Franjo Boi (1,7), Franjo Blaevi (1,6), Juro Vuinovi (2,11), Dominik Ambarovi (,3), Tomo Karmi (1,6), Kata ani (-,6), Martin ani (3,14), Ilija ani (1,8), Magdalena Peraki (1,7), Marin Peraki (3,11), Juro Stevi (3,11), Nikola ani (1,7), Marin ani (1,4), Matija ani (-,5), Marin Smarlani (1,5), Josip Peraki (2,8), Stjepan Maarevi (1,3), Ilija Stiti (1,10), Juro Peraki (1,5), Marko Stevi (1,6), Ivan Peraki (1,5), Petar Stevi (2,9), Kata Kovaevi (-,5), Stjepan Kovaevi (1,4), Agata Kovaevi (-,2), Marin Markovi (1,6), Ivan Bonjakovi (1,3), Juro Katai (3,7).'' Uz vojni zemljovid iz 1780. o Podvinju pie: "Potok Glogovica, koji tee kroz ravnicu... ima pitku vodu i visoke obale. U ovom se podruju, osim preko dva postojea drvena mosta, ne moe pregaziti. (...) Uzvisine Kozarevac, Grbavica, Borje i Selite obrasle su rijetkim, mladim hrastovima i gustiem, a djelomino su zasaene i vinogradima. Dominiraju nad selom i njegovim krajobrazom. (...) Put odavde prema Brodu izgraen je od sela prema potoku Glogovici i prohodan je u svako doba. (...) Seoska crkva, koja se uzdie oko 4 hvata iznad crte horizona, vrste je grae, a asniki stan samo je drvene grae."10 God. 1837. Podvinje je imalo 473,'111857. 482,1880. 633,1900. 944,1931.1646,1948.1924 stanovnika.12 Kasnije je uvrteno u gradska naselja Slav. Broda. Od poetka XX. st. u Podvinje se doseljavaju Liani, Slunjani i Gorani.13 22.3. GRAD SLAVONSKI BROD Grad je smjeten uz rijeku Savu, u sredinjem dijelu slavonske Posavine, gdje se obronci Dilj gore na 3 km sputaju rijeci, 90 m n/m. I pored toga to mu poloaj, zbog estih poplava, nije bio naroito prikladan, tu je naselje stalno i vrlo staro. U Brodu se, naime, stoljeima spajaju dvije vane prometnice, ona dolinom Save i druga to s jadranske obale preko Bosne vodi u Slavoniju, odnosno Panoniju. Ne osvrui se na to kako se naselje tijekom stoljea zvalo - sve te stare lokalitete obuhvatio je suvremeni grad - temeljnu ulogu za Brod imala je rijeka Sava, njezin otok, prijelaz preko rijeke te u prolosti dvije rijeice: Mrsunja i Glogovica. Mrsunja je neko tekla dulje usporedo sa Savom, nego to tee danas, a s njom se spajala Glogovica koja je tekla pored dananje zapadne strane tvrave. Njezin tok je kasnije usmjeren prema Poloju. Na uskom kopnenom jezicu Mrsunje - koji je s tri strane bio zatien vodom - stoljeima je bila utvrda i naselje koji su titili prijelaz preko Save a blizina gorja, s bogatom poljodjelskom okolicom, omoguavali su im kvalitetnu opskrbu.
Usp. NAZ popis, kut. 89, nepaginirano. HNTZ.; Brodska pukovnija (1999), 67s. 472 katolika i jedan pravoslavac. Usp. Schematismus (1837), 36. 12 Usp. Koreni (1979), 648. " Usp. Pavii (1953), 268.
1(1 11

1. Najstariji nalazi ljudske prisutnosti u Brodu i okolici suseu se jo u mlaem kamenom dobu (prije oko 8000 godina). Tu se ljudi, uz lov i ribolov, poinju baviti stoarstvom i poljodjelstvom, a ive u zemunicama, naseljima poluukopanim u zemlju. Arheoloki nalazi pokazuju daje od tada kraj stalno naseljen i da je u njemu bilo vie naseobina. U etvrtom stoljeu prije Krista Kelti iz Galije, u svom pohodu na istok, zauzeli su Slavoniju i brodsku okolicu. Kao vrsni ratnici bolje su poznavali preradu i obradu eljeza, kovali su novac te su sagradili utvrena naselja u Brodu i okolici. Do dolaska Rimljana u brodskom kraju ivjela su panonska plemena, mjestimice pomjeana s Keltima. Slavonska i bosanska Posavina pripadale su panonskom plemenu Breuka. Ove krajeve Rimljani su osvojili izmeu 12. god. prije Krista i 9. poslije Krista te su ubrzo domae Breuke poeli novaiti u rimsku vojsku. Time su oni postupno prihvaali rimski nain ivota. U vrijeme cara Trajana (98.-117.) brodsko podruje upravno je pripadalo Donjoj Panoniji, a u vrijeme Dioklecijana (284.-305.) Drugoj Panoniji. Na tlu najstarije gradske jezgre - od Franjevakog samostana do ua Mrsunje u Savu - na starijoj panonsko-keltskoj naseobini, razvilo se rimsko urbano sredite Marsonija (Marsunija). Tu nije bila samo potanska postaja na prometnici izmeu Siscie (Siska) i Sirmiuma (Srijemske Mitrovice), koja je kod Prica ili Kobaa prelazila na lijevu stranu Save, a kod Broda se ravala na sjeverni krak, koji je preko Garina i akova iao prema Vinkovcima te juni pravac uz Savu koji je vodio prema Sirmiumu, nego je tu bio vei grad zidan opekom i bukom. O tome bjelodano svjedoe brojni arheoloki ostaci a naroito rimska vojnika diploma1 (pronaena 1997.) cara Vespazijana, izdana 9. veljae 71. god. stanovniku Marsunije, zapovjedniku satnije (centurionu2) Likaju, Birsovu sinu, koji je nakon odsluenja 26 i vie godina, dobio rimsko graansko pravo i druge povlastice. Tragove rimske kulture nalazimo i u okolnim naseljima.3 O daljoj sudbini Marsonije malo znamo. Morala je stradati u vrijeme kad su Vizigoti pod vodstvom Alarika (397.-401.) proli Srijemom i Posavinom te se nakon neuspjeha u Italiji povukli u savsku Panoniju. Pred njima je romanizirano stanovnitvo bjealo prema Jadranu. Vizigote su svladali Huni i 441. zauzimaju cijelu Panoniju. U velikoj seobi naroda Brod, kao prometno vorite, bio j e vano mjesto. 2. Hrvati su ovamo - po svjedoenju bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta - doli s juga, iz Dalmacije. Obnovili su utvrdu i, neznajui joj nekadanje ime, nazvali su je Stari Grad. U srednjovjekovnim pisanim izvorima naselje pod imenom Brod prvi put se spominje 20. srpnja 1244. u darovnici hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. (1235.-70.). Utvrda Stari Grad je uvala i nadgledala skelski prelaz, te su u njezinoj blizini ivjeli skelari, straari i trgovci. Stari grad je pripadao tadanjoj Poekoj oblasti, bio je u posjedu usorskih banova koji su bili pod ugarskom vlau. Od toga vremena je trajna povezanost Starog Grada sa bosanskom Posavinom, jer je on titio savski prelaz koji je vodio prema Usori, Bosni i jadranskoj obali. God. 1335. Stari Grad je pohodio papinski legat i u njemu naao upu.

1 Prijevod teksta diplome glasi: "Imperator Cezar Vespazijan August vrhovni sveenik s tribunskom vlau drugi put, imperator esti put, otac domovine, konzul trei put, veteranima koji su vojevali u mizenskojfloti pod Sckstom Lucilijcm Basom, koji su odsluili dvadeset i est ili vie stipendija i naseljeni su u Pestumu, ija imena su dolje potpisana, njima, djeci i potomcima njihovima daje civitct i pravo zakonitog braka sa suprugama, koji su tada imali, kada im jc civitet dan, ili, ako su koji bili ledini, s onima, koje su poslije doveli, naravno pojedini s pojedinom. Peti dan februarskih ida (9. veljae) za konzulovanja Imperatora Cezara Vespazijana Augusta trei put i Marka Kakccja Nerve (71. godine) (centurionu) Likaju, Birsovom sinu, iz Marsunije (redni broj 23). Prepisano i provjereno s bakrene ploe koja jc privrena u Rimu na Kapitoliju na podnoju are Juiijevskog roda." Usp. Rimska vojnilca doploma iz Slavonskog Broda, svibanj 1998., 10. (Katalog izlobe). 2 centurion - u antikom Rimu zapovjendnik centurije, satnije, ete, osnovne jcdinicc rimske vojske koja jc brojila 70-100 vojnika. 3 Usp. Brod i okolica, Vinkovci, 1998, 9-17.

Posjednik zemlje oko Starog Grada bila je plemika porodica Borievia, iji je rodonaelnik ban Bori, prvi imenom poznati bosanski ban. A Berislav Borievic je rodonaelnik plemstva koje prema njemu nazivaju Berislaviima. Oni su imali dvor u Grabarju pa su po njemu prozvani Grabarski. Nakon pada sredinje Bosne pod Osmanlije (1463.), stvorena je Jajaka banovina za obranu Slavonije, ali su i pored toga tijekom druge polovine XV. st. osmanske ete upadale i pljakale. Pred tom opasnou Berislavii su (1475.) u Brodu sagradili novu, jau utvrdu, s tri strane optoenu vodom Mrsunje i Glogovice.4 3. Poslije mohake bitke (1526.) Osmanlije su postupno zauzimali Slavoniju, a Brod je pao 31. srpnja 1536. god. Zauzeo gaje; Mehmed-beg Jahjapai i odmah ga snabdio posadom od 1500 vojnika. Budui daje grad-pripadao despotu Stjepanu Berislaviu, Osmanlije su ga esto nazivali Despotov Brod (Despot Brodi).5 Cijelo osmansko razdoblje, od preko 150 godina, oskudno je izvorima. U upravnom smislu Brod je postao kotarsko sredite (kadiluk) u Poekom sandaku. Naselje je ubrzo dobilo orijentalni izgled. Starosjedilako katoliko stanovnitvo dijelom je napustilo grad, dijelom se islamiziralo, a dijelom je ostalo kao kmetovi. Prve pouzdanije podatke o Brodu zabiljeio je putopisac Atanazije Jurjevi. On je, putujui iz Budima u Bosnu, (1623.) procijenio daje u Brodu oko 500 muslimanskih i oko 40 katolikih kua/' God. 1660. kroz Brod je proputovao Evlija elebi i u svom putopisu zabiljeio: "Brod je sada u dobrom stanju... Nalazi se na ravnom i zelenilom obraslom mjestu na obali rijeke Save... U tvravi se nalaze daskom pokrivene kue, ambari, skladite municije i jedna Sulejman-hanova damija, koja je ranije bila crkva. Tu se nalazi gradski kapetan (dizdar) i tri stotine hrabrih vojnika gradske posade."7 U naselju su ivjeli spahije, zemljoposjednici, koji su, preko svojih pouzdanika, ubirali prihode od kmetova po okolnim selima. 4. Tijekom bekog rata (1683.-99.), premda na granici s Bosnom, Brod je bio izloen ratnim pothvatima vie negoli druga mjesta. On i okolna sela bili su spaljeni. Porazom Osmanlija kod Dervente (1688.), Brod je bio privremeno osloboen da bi ga Osmanlije 1690. ponovno zauzeli. Meutim, poslije pobjede krianske vojske kod Slankamena (1691.), Osmanlije su se preko noi povukli preko Save. Tako je Brod 12. listopada 1691,, nakon 155 godina osmanske vladavine, bio konano osloboen. Naselje je ostalo posve pusto. Prvi stanovnici suvremenog Broda, uz vojsku, bili su izbjegli katolici iz susjedne Bosne, koji su skupa s vojnicima morali radili na obnovi poruenih kua i utvrivanju mjesta. Svaki doseljenik bio je pripadnik tzv. "ardakog naroda". Za njih je vaio isti zakon kao i za redovitu vojsku, samo to nisu primali plae. U obnovi je sudjelovalo i okolno stanovnitvo: sjeom uma, piljenjem balvana za palisade, kopanjem obrambenih jaraka, podizanjem zemljanih nasipa i postavljanjem palisada. Prvi poslijeratni zapovjednik mjesta bio je franjevac Augustin Jari.8 Vojnici su obnavljali tvravu, na brodskom otoku iskopani su obrambeni jarci i zatieni. Franjevaki ljetopisac pie: Brod je "u prvo vrijeme imao drvenu utvrdu, podignutu za vlastitu obranu od neprijatelja, zvala se
Usp. Markovi (1994), 67-83. Tako su ga zvali za razliku od istoimenog kad i luka u Bosni koji se dijelio na nahije: Travnik, Lava, Brod i Zenica s Vrandukom. Usp, abanovi (1982), 218s, 229. " Usp. Mijo Batini, "Njekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj poviesti", Starine JAZU, knj. 17, Zagreb, 1985, 134s. 1 elebi (1967), 238s. * Augustin Jari ili Jahari (Slavonski Brod, sredina XVII. st. - Velika 10.IV.1727.) uspjeno jc obavljao duobrinike i upravne slube u Bosni Srebrenoj. Pratio jc Eugena Savojskog pri njegovu prodoru u Bosnu i napisao spis: Qualiter milites ccmfinii Brodensis Saraglium occupavemnt suh serenissima commanda illustrissimi domini Principis de Sa\>oia. Usp. Barbari-Holzlcitncr (2000), XXXV.
5 4

Vukovac. Sada ima prilino vrstu utvrdu podignutu od kamena sa svim utvrdama"9. Prema slici iz 1697, Brod je mogao imati pedesetak naseljenih kua sa oko 200-250 stanovnika. Gornja Varo zbog poplavnosti sporo se obnavljala a srednja se - gdje je neko bilo elitno osmansko naselje - nije ni obnavljana. Donja Varo - izmeu dananjeg trga i samostana imala je tri usporedne ulice. S tri strane bila je zatiena obrambenim jarcima i zemljanim nasipima koji su bili opasani drvenim palisadama visokim oko etiri metra. U Donju Varo ulazilo se kroz troja vrata, drvenim mostovima koji su se mogli podii kako bi se neprijatelju sprijeio ulaz u grad. Nakon pobjede kranske vojske kod Sente (1697.), Eugen Savojski je za zapovjednika Broda postavio Mihovila Kybu (Gibu) koji ga je nastavio utvrivati. Zbog strateke vanosti za slavonsku Posavinu, vojna je posada imala oko 1200 vojnika, to je bilo preteko optereenje za malobrojno brodsko stanovnitvo i okolinu. Tako je Brod svojom vojnikom i upravnom ulogom postao sreditem kraja, "grad na granici", "vrata Bosne". Zbog brojnih radova tu se postupno naseljavaju obrtnici i trgovci. Slobodnom razvoju mjesta suprotstavljala se vojska, koja ga je smatrala svojom vojarnom, a njegovo stanovnitvo opskrbljivaima tvrave. Bilo je oito da stara tvrava na uu Mrsunje ne zadovoljava, niti lokacijom ni veliinom. Trebalo je graditi novi objekat u neko srednjoj brodskoj varoi. Odluka o poetku gradnje nove brodske tvrave po planu in. Perrette donesena je 1715. i poeta na slobodnom prostoru izmeu civilnog naselja i stare utvrde. Nakon uspjenog habsburko-osmanskog rata (1716.-18.) - gdje je Brod bio osiguran i s desne, bosanske, obale Save - na tvravi su se mogli lake nastaviti radovi ija e gradnja trajati gotovo 60 godina. Tvrava je zamiljena i izvedena kao jedan od najznaajnijih vojnih objekata na austrijsko-osmanskoj granici. Zauzima povrinu od 141 jutra i 586 hvati, a obrambeni jarci dugi su ukupno 2150 m. Vanjski pojas obrane pojaavali su kanali u koje se po potrebi magla upustiti voda iz Glogovice. U nju se moglo smjestiti oko 4000 vojnika, a u sluaju napada mogla se braniti sa 150 topova. Njezina spremita za streljivo i ivene namirnice mogla su opskrbljivati vojsku oko 30 dana. U svoje doba brodska tvrava bila je gotovo neosvojiva. A Brod se razvijao i mogao razvijati samo u granicama koliko mu je to doputala vojska. Donja Varo - koja se 1723. spominje kao grad Brod - imala je 1710. oko 30 nastanjenih kua. Brodom su upravljali zapovjednici tvrave, a 1735. imenovanje nadkapetan koji se brinuo za varoke civilne potrebe.111 Dok je na zapadnom dijelu Broda graena velika tvrava, na njezinu istonom kraju zapovjednik Broda barun Ivan Trenk stavio je 1727. temeljac za novu crkvu i samostan sv. Trojstva. Da su zidovi nove crkve i samostana graeni prema vojnikim nacrtima, poput tvrave, govore podaci da su temeljni zidovi samostana debeli 330 cm, crkveni 200, a samostanski zidovi 150 cm.11 Vrijedan popis brodskih stanovnika imamo iz 1760. god. Tada je naselje imalo 310 kua, 229 obitelji i 1016 katolika. Kuedomaini su sljedei: Ivan Andri (1,4), Anto Agati (1,3), Ilija Agati (1,2), Franjo Andri (-,2), Kristofor Andrai (-,3), Andrija Andri (-,3), Anto Aurovi (1.3), Ivan Andri (1,3), Mato Buzanovi (1,2), Marin Bogdanovi (1,2), Juro Bunjevevi (1,2), Andrija Braenji (-,2), Nikola Bogdanovi (-,4), Luka Batini (1,3), Margareta Blainica (-,1), Mato Berli (1,4), Antun Benevi (-,2), Ivan Benevi (1,4), Andrija Baloi (1,3), Marin Barzi (1.4), Toma Beri (1,2), Marin Baloi (1,2), Ivan Beti (1,3), Andrija Beri (1,5), Franjo
" Kronika I (1995), 17. m Usp. Markovi (1994), 113-128; Brod i okolica (1998), 28-31. " Usp. Kronika I (1995), 31; Brodi okolica, (1998), 43; Horvat (1936), 139s.

Barievi (1,3), Stjepan Bonjakovi (-,2), Anto Bonjakovi (1,2), Anto Beri (1,3), Filip Buzadi (-,2), Boo Baloi (2,9); Petar Bukvi (1,6), Anto Baloi (1,4), Kata Babi (-,1), Mato Blaevi (1,2), Mato Benevi (1,2), Jakov Bonjakovi (-,1), Ivan Bradi (1,2), Martin Besedi (1,5), Mato Bui (1,3), Nikola Baikan (1,4), Mijo Bradi (-,4), Jakov Bogdanovi (1,5), Mijo Beri (1,2), Josipa Bilori (-,2), Marko Ceri (1,3), Ana Oblakovi (-,1), Ilija Ceci (1,4), Martin uribai (1,4), Juro Sabolovi (1,2), Petar utukovi (1,2), Franjo Cunki (1,3), Luka alukovi (1,3), Grgo Cunki (1.2), Tomo Karvoli (-,3), Juro oi (-,1), Ivan Dubi (-,1), Josip Deanovi (-,3), Marko Dabi (1,4), Franjo Darumovi (1,5), Petar Dikanovi (1,59, Marin Dankovi (1,4), Agata Dabi (-,2), Bla Dragolovi (1,2), Andrija Bjekli (1,4), Ivan Dankovi (1,3), Tomo Dikli (1,2), Anto Ehemani(-,1); Marin Fogodi (1,3), Marija Firkovi (-,4), Mato Ferenevi (1,4), Ilija Feri (2,4), Franjo Filaidi (1,5), Mato Fili (1,3), Stjepan Galinovi (1,4), Marija urkovi (-,3), Urula ureti (,1), Marija Gargurevi (-,4), Josip Guzanovi (1,3), Kata Glaraevi (-,1), Margareta Guisinica (-3), Martin Gargurovi (1,3), Martin Grii (1,2), Magdalena Guirkovi (-,3), Ivan Gaki (1,4), Grgo ureti (1,3), Matija Gui (1,5), Ivan Gruii (1,7) Tomo Garai (-,3), Mijo Grozi (1.3), Boo uki (1,4), Aleksandar ureti (1,4), Pavao Gaki (1,3), Kata Gvozdenovi (1,2), Marko Eebi (1,3), Matija Guzanovi (1,3), Mato Giani (1,3), Kata Guirkovi (-,3), Luka Gumbar (-,1), Marko Hi (-,2), Ivan Jerkovi (-,3), Franjo Jerkovi (-,3), Juro Jankovi (1,3), Stanko Guirkovi (-,2), Josip Jakobovi (1,4), Kata Jelievi (-,1), Marija Jelinica (-,3); Anto Jari (1,3), Andrija Jadovi (-,3), Tomo Jadovi (1,3), Stjepan Jari (-,3), Marko Jari (1.3), Jakov Ivani (1,2), Mijo Hi (1,3), Marko Ivani (1,4) Bartol Jankovi (1,4), Sebastijan Jankovi (1,2), Stjepan Istokovi (1,2), Martin Jurii (-,1), Ilija Hi (1,5), Mato Jelii (1,4), Mijo Kurukovi (1,3), Mato Kurukovi (1,2), Luka Koprivevi (1,4), Nikola Kulundi (-,2), Marko Kovaevi (1,5), Lucija Kraljevi (-,3), Marin Kaalovi (1,2) Ana Kaalovi (-,3), Josip Kovaevi (1,5), Tomo Koprivevi (1,4), Bartol Kova (1,4), Ana Kraii (-,3), Petar Karagurzovi (1,3), Mato Kovai (1,4), Karlo Karazovi (1,4), Martin Kuparovi (1,3), Stjepan Kai (1,3), Nikola Kozari (-,1), Franjo Kaparovi (1,4), Juro Koprivevi (-,1), Kata Kerelii (1,2), Anto Kuparovi (1,4); Kata Kosti (-,1), Bartol Kraljevi (1,3), Bartol Kai (-,2), Stjepan Kopi (1,4), Marin Kaalovi (1,3), Anto Kaalovi (1,5), Tomo Kervoli (-,4), Tomo Kuku (1,3), Franjo Kraljevi (-,5), Pavao Ljubakovi (1,4), Kata Loinica (-,2), Marija Leovi (1,1), Luka Luinovi (-,2), Ivan Luli (1,5), Mijo Leskovac (2,9), Ivan Ljubi (1,4), Martin Luki (1,4), Bartol Luki (-,!), Juro Lupi (-,3), Franjo Maneuki (1,6), Ivan Marianovi (1,5), Franjo Markoti (1,2), Mato Medi (,1), Tadija Maarev (1,4), Kristofor Magii (1,3), Kata Matiaevi (-,3), Marko Mutefeli (1,6), Tomo Markoti(l,4), Ilija Martinovi (1,8), Maria Makarevi (-,2), Juro Magudovi (-,3), Franjo Marii (-,3), Stjepan Markoti (1,5); Mijo Markoti (1,3), Marin Maroii (1,4), Nikola Mihatovi (1,2), Anto Matianovi (1,2), Mijo Marievi (1,5), Juro Milinovi (1,4), Jakov Medari (-,3), Anto Marievi (1,4), Luka Markoti (1,4), Anto Matakovi (1,3), Jakov Muravi (3,10), Anto Manuki (.1,3), Marin Maravi (1,2), Anto Maroevi (1,2), Mato Markoti (1,4), Franjo Marievi (1,3), Josip Marievi (1,3), Mato Matiani (1,4), Juro Madarevi (2,7), Pavao Madarevi (-,5), Ivan Martinevi (1,2), Mato Magi (1,4), Anto Medari (1,3), Grgo Markovi (1,4), Luka Matiani (1.4), Ana Maali (-,1), Mijo Narani (1,4), Lucija Narani (-,3), Augustin Ninkovi (1,5), Franjo Ninkovi (2,6), Marin Ninkovi (1,2), Matija No (-,3), Ivan Ostoi (-,3); Kata Orli (-,1), Mato Orozovi (1,3), Bartol Oroz (1,6), Ivan Orai (-,4), Marija Odi (,1), Nikola Ori (1,3), Mato Oloevi (1,4), Stjepan Odi (1,3), Ivan Pelanovi (1,3), Filip Petak (1,2), Andrija Petranevi (-,1), Ivan Patkovi (-,3), Mijo Paulovi (1,4), Andrija Petvadi (1,6),

Tomo Petvadi (1,4), Matija Pavii (1,3), Grgo Petkovi (1,6), Matija Perianovi (1,4), Matija Perger (1,4), Kata Piani (-,3), Marin Pavlovi (1,3), Tomo Pavlovi (1,5), Juro Pupi (1,3), Marija Palikui (-,2), Augustin Paradikovi (1,3), Mijo Pikar (1,3), Ivan Polian (1,4), Stjepan Pelanovi (1,3), Anto Pelanovi (1,2), Matija Pelanovi (1,2), Mijo Pocrnja (1,3), Grgo Pliveli (1,3), Franjo Plei (1,3); Jakov Palikui (1,3), Matija Radanovi (1,3), Ivan Roob (1,4), Martin Ratkovi (1,4), Nikola Remenar (1,4), Mijo Radovanovi (1,4), Ivan Ratkovi (1,9), Ivan Re (1,4), Matija imi (1,5), Petar Zebic (1,4), Marko Sekuli (1,5), Ivan teti (1,3), Luka imi (1,3), Dorotea Sombolia (-,1), Matija tapaevi (-,1), Mijo enkovi (1,4), Ivan Saraii (1,4), Mato arevi (,1), Luka ekuti (1,39, Andrija kalii (-,2), Ivan Lii (1,5), Franjo Ladakanovi (1,5), Matija kari (1,4), Franjo imi (1,2), Justina Sekuli (-,1), Matija imi (1,3), Matija livi (1,4), Tadija karevi (1,3), Anto imi (1,5), Ivan imi (1,5), Juro Sabolovi (1,2), Marija Zebi (,1), Martin Skari (1,3); Andrija Skari (1,4), Ivan Sebastianovi (1,3), Marko imi (1,2), Ivan Sekuli (1,39, Luka inii (1,3), Ivan Talianevi (1,5), Ivan Tomanikovi (1,3), Lovro Vinkovi (1,3), Bla Tomi (1,2), Kata Tepi (1,3), Luka Tadi (-,3), Tomo Tiran (1,6), Magdalena Turinovi (-,3), Andrija Tuzli (1,4), Karlo Teremi (1,6), Klara Ungar (-,4), imo Uli (1,5), Andrija Ungar (1,3), Juro Ui (1,5), Franciska Udvoretin (-,2), Ivan Veljai (2,4), Ivan Vargi (-,1), Matija Velikanovi (1,5), Kata Varoevi (-,2), Ilija Vagatorac (-,2), Marko Vukoavljevi (1,7), Ana Vinkovi (-,3), Marin Vidakovi (1,4), Josip Velikanovi (-,3), Ivan Vadi (1,3), Juro Velikanovi (1,3), Ana uti (-,6), Ivan uti (1,3), Anto Zlatanovi (1,5), Martin Zerdelja (1,2), Lueija Zaroni (-,5).12 Budui da su se vojne vlasti izdaleka pripremale za rat s Osmanlijama, oko 1770. preselili su Gornju Varo sjeverozapadno uz kolnik to je Brod povezivao s Gromanikom, u sadanji Brodski Varo. Izgradnjom tvrave i zapadni dio Donje Varoi, sada Broda, skraenje skoro za treinu, pa se on irio prema Vijuu. U vrijeme preseljavanja Gornje Varoi porueni su sjeverni nasipi Broda, pa se on - premda mu je to vojska ometala - irio prema sjeveru i dobivao urbanu strukturu. Budui da se Brod nalazio preblizu tvrave, vojnim vlastima je on smetao. Svaki je stanovnik do 1775. mogao gratiti kuu kakvu je elio, a te godine nareeno je da se izmeu tvrave i franjevakog samostana ne smiju graditi zidane kue, nego samo drvene. Zbog pripremanja rata, 1783. nareeno je da se postojee zidane kue u gradu porue. Sljedee godine - a u to doba je u Brodu bilo 384 kue i 1656 stanovnika - odreeno je da se itav Brod preseli na selite Balatin (izmeu Trnjana i Klokoevika), ali to, zbog nedostatka sredstava, nije ostvareno. Uz vojni zemljovid iz 1780. o Brodu pie: "Sava gore kod ardaka Mamica Brodac... pa nizvodno sve do straarnice Mrsunje iroka je do 280 koraka, zatim dalje od mjesta gdje ini mali otok, obrastao visokim drveem, pa nizvodno prema franjevakom samostanu iroka je do 500 koraka... Kod straarnice Novi, odmah ispred predgraa, strmina se obale postupno smanjuje, ali se ve izmeu starog kontumaca i straarnice Skela opet povisuje... Sava je plovna i za najnieg vodostaja i stoga preko nje nema prolaza. Izlijeva se u gornjem podruju svake godine dva do tri, a ponekad i etiri puta, te poplavi cijelu ravnicu, od podruja Slobodnice pa sve do neposredne blizine tvrave.... Nakon povlaenja Sava iza seba ostavlja bare, a i druge barske grabe s obje strane potoka Mrsunje, koji ovdje utjee u Savu. (...) On se nedaleko od tvrave spaja s potokom Glogovica. (...) Unutar tvrave nalaze se samo dvije kamene zgrade, a sve su ostale drvene grae. U hornverku ispred tvrave nalazi se nekoliko manjih zidanih graevina. Franjevaki samostan s crkvom u predgrau vrsta je graevina. Zgrada vojnog komuniteta i jo neke druge zgrade
12

Usp. NAZ popis, kut. 89, 143-152, Prema Spomenici (1930), 211. Brod jc 1759. imao 8, a 1779. 16 pravoslavnih kua.

takoer su zidane. Na lijevoj obali potoka Mrsunje, nedaleko od mjesta gdje utjee u Savu, nalazi se anac u obliku etverokuta, a tu se nekada nalazio kontumac."13 Koncem XVIII. st., a posebno nakon Svitovskog mira (1791.), prilike su se izmijenile, jer Osmanlije nisu vie bili opasni. Brodska tvrava, svjedok svoga vremena u kojem je izvrila svoju ulogu, gotovo jedno stoljee postaje konicom razvoja Broda. Vojnim zakonom iz 1807. mjesto je proglaeno selom i stavljeno pod zapovjednitvo podvinjske satnije. Ono je gospodarski slabilo, pa su njegovi predstavnici uputili caru molbu da se Brod izuzme ispod vojne vlasti i da se u njemu ustroji nova civilna uprava. To je samo formalno uinjeno 1820. jer je vojska i dalje odreivala sve to treba raditi. God. 1837. Brod je imao 2365 stanovnika (2137 katolika, 227 pravoslavaca i jedan evangelik). Razvoj industrije i prometa poeo se osjeati i u Brodu. Prvi parobrod Savom poeo je prometovati 6. rujna 1846., a poslije su tjedno prometovala dva, izmeu Siska i Zemuna. U srpnju 1848. u Brod je doao ban Jelai, a nakon poraza maarske revolucije 1848., naselje postupno ulazi u novo razdoblje. 5. Rast i ureenje mjesta pripomoglo je daje uprava mjesta zamolila cara Franju Josipa da Brod proglasi gradom. To je uinjeno 8. lipnja 1871. god. Neto kasnije (1873.) ukinuta je slavonska Krajina te je 1881. Brod pripojen pod vlast Zemaljske vlade Hrvatske sa sjeditem u Zagrebu. Zahvaljujui svom poloaju uz plovnu Savu, izgradnji eljeznikih pruga i cestovne mree koja ga je povezivala sa svim krajevima Carevine, a naroito poslije gradnje mosta na Savi (1879.) i pruge kroz Bosnu, Brod se brzo razvija u vano industrijsko sredite. Tu se presjedalo za novoosvojenu pokrajinu Bosnu. Trgovci i obrtnici bogatili su se te se u Brodu poinju graditi lijepe zgrade u europskom stilu. Mogunost zapoljavanja i zarade privlaila je u grad novo stanovnitvo, raznih narodnosti. Prema popisu iz 1880. grad je imao 5066 stanovnika, a 1910. 10200 stanovnika. Nakon Prvog svjetskog rata u Brodu se u tvornici vagona i mostova, drvnoj industriji i prometu zapoljava puno ljudi. God. 1921. grad je imao 10621 stanovnika. Aktom Ministarstva unutarnjih poslova (1934.) Brodu na Savi promijenjeno je ime u Slavonski Brod. Pred Drugi svjetski rat grad je imao oko 15000 stanovnika. Razdoblje drugog svjetskog rata (1941.-45.) jedno je od najteih u dugoj povijesti Broda. Zbog vanih prometnica i raskrija prema Bosni, grad su zapadni saveznici 27 puta bombardirali. Tako je 27. lipnja 1944.120 zrakoplova bacilo na grad oko 4000 bombi. Samo toga dana poginulo je 363 osoba, a 320 njih je tee i lake ranjeno. Graane Broda i okolnih mjesta u ljeto 1945. zadesila je prava tragedija.^ God. 1971. Brod je imao 38705 stanovnika, a 1991.57229 stanovnika. Grad je sada sjedite Brodsko-posavske upanije.

HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 76-80. Usp. Markovi (1995), 205-228; Brod i okolica, (1998), 22-27, 43-55; Brod na Savi, Dva zlatna doba, Slav. Brod, 199 L, 5-7. Kronilca II (1997); Kronilca III (1998).
14

13

XXIII. OPINA SLAVONSKI SAMAC

23.1. KRUEVICA Naselje se nalazi 37 km istono od Slav. Broda, na regionalnom putu izmeu Sikirevaca i Slav. Samca, nedaleko od rijeke Save, 86 m n/m. Povjesniari misle daje u srednjem vijeku s lijeve strane Save, nasuprot uu rijeke Bosne, bilo vie manjih sela. Od njih se, u osmansko doba, sauvala samo etiri, a meu njima i Kruevica. Nju su u osmansko doba sluili franjevci modrikog samostana. U upama Modria i Crkvite, s desne strane Save, bilo je 1675.4120, odnosno 1915 katolika.1 Najvei dio njih je tijekom bekog rata preao u Slavoniju. Kruevica se ne spominje niti je opisana u komorskom popisu 1698. god. Kad je 1719. ponovno poelo naseljavanje bosanske Posavine - koja je tada uskim dijelom bila pod austrijskom upravom - iz Slavonije se vratilo neto porodica na puste a plodne i manje poplavne zemlje na desnoj obali Save. U vrijeme kanonske vizite 1730. Kruevica je imala oko 62 kue. Izvjee su 1734. potpisali predstavnici sela, desetar Ivan ioi i Marko eni. Da se nakon poraza austrijske vojske pod Banja Lukom (1737.) stanovnitvo nije bas vraalo u Slavoniju, svjedoi donekle i izvjee 1746. gdje su u selu 54 kue.2 God. 1760. u Kruevici je bilo 61 kat. kua 81 obitelj i 492 stanovnika. Kuedomaini su bili: Abraham oi (2,9), Anto Lui (1,5), Anto Voginac (1,8), Anto Tomi (1,5), Andrija Peruevi (2,14), Bono imi (3,10), Bartol Vukovi (1,6), Franjo imi (1,6), Juro Brankovi (2,5), Boo Berki (2,10), Ivan Berki (1,9), Mijo Jeli (1,5), Ivan Lonarevi (1,7), Ivan imi (1,5), Ivan Miloevi (1,17), Ivan Sari (1,5), Ivan Mutavi (1,6), Ivan oi (1,4), Ivan Tarami (1,5), Ui oi (1,6) Ilija Ivaneti (1,10), Ilija Zemunevi (1,9) Ilija Berki (1,6), Ilija imi (1,9), Anto Miloevi (2,4), Pavao Novali (-,3), Marko eni (4,24), Marko oi (3,13), Martin Jankovi (1,11), Martin Tarani (1,11), Martin Zemunevi (1,5), Martin Novali (1,4), Martin Gareti (3,15), Marijan Lonarevi (3,15), Marijan Topalovi (-,5), Marijan Vukovi (1,4), Mijo Kolari (2,9), Mijo Bumivevi (1,8), Matija Vatri (2,9), Matija umi (1,9), Matija Topalovi (1,4), Nikola Lonarevi (1,7), Nikola Sari (1,6), Nikola oi (1,11), Filip imi (1,7), Petar Zubovi (2,11),
1 2

Usp. Rimski arhiv, Bosnia, SC, voi. II, f. 830r-831r; Pavii (1953), 264. NAZ Prot. 29/1, 54, 99; 30/11, 218. U izvorniku pie: Krusscvicza (1730).

Petar imi (1,5), Petar Vukanovi (2,15), Petar igalovi (2,8), Pavao Miloevi (1,5), Pavao Komearevi (3,16), Pavao imi (1,7), Pavao Gareti (1,6), Stjepan Coi (1,4), Kata Vukovica (-,3), Tadija Jankovi (-,12), Tadija Niki (2,5), Marko Zubovi (1,8), Petar Benakovi (1,10), Vid Niki (1,4), Josip Suni (1,8)? Na vojnom zemljovidu iz 1780. Kruevica je ucrtana u dvije sekcije pa je dvaput i opisana. "Kue koje se nalaze u 19. sekciji od ostalih su kua odvojene barskom grabom Kruevac. Ta graba u dva rukavca dolazi iz movare Vuica kod Sikirevaca. Rukavci se spajaju ovdje ispod mosta to vodi preko rukavca Poputna... Graba Duboica s ove strane nastaje iz rukavca grabe Kruevac i vodi malim zavojima prema istoimenoj straarnici na Savi... Prije nego je izgraen visoki nasip du rijenog toka Save nizvodno, Sava je pri porastu vode natapala ne samo ovu grabu, nego i poplavljivala cijeli kraj.... Stari kontunac zvan Lazaret udaljen je 2000 koraka od sela. Smjeten je u jednom zavoju, to ga ini barska graba Duboica, a ispred njega se nalazi graba. Sastoji se od mnogih malih drvenih zgrada, koje danas propadaju jer nitko u njima ne boravi." Selo je najveim dijelom lealo u 22. sekciji. Tu pie: "S druge strane barske grabe Kruevac, preko koje u selu vodi brvno, a neposredno prije izlijevanja u baru Blato, nalazi se drveni most. Ta graba nizvodno od sela zove se Bebrina... Bara Blato... samo u kasno ljeto povremeno presui... Bara izmeu ovoga kraja i amca premoena je gore, izvan sela drvenim mostom.... Put za Babinu Gredu i titar kod ardaka Duboica prelazi istoimenu grabu preko drvenog mosta...".4 Kruevica je 1837. imala 712/ 1857. 716,1890. 722,1931. 734, 1953.1033/' a 1991. 1370 stanovnika. God. 1919. postala je samostalnom kapelanijom, a 1930. ustanovljena je upa. Crkva Roenja BDM sagraena je 1800, a obnovljena 1967. god.7 23.2. SLAVONSKI AMAC Naselje se nalazi na lijevoj obali rijeke Save 38 km jugoistono od Slav. Broda, na magistralnom putu u smjeru BiH, 88 m n/m. U srednjem vijeku kod amca je bila skela, Mihaljevaki brod, na vanom putu iz Ugarske i Slavonije prema Usori i dalje u Bosnu. Preko nje je tekao velik promet u oba smjera. U vrijeme ratovanja izmeu Austrije i Osmanlija (1687.-91.) na tlu sela Mihaljevice bili su podignuti nasipi i iskopani anevi. Po njima je selo dobilo novo ime amac. U toj seobi gotovo sve puanstvo iz susjednih upa s desne strane Save prelo je u Slavoniju. Tu je bio i prijelaz preko rijeke, a mjesto je nazivano Lukaev amac.' Zbog obrane od moguih upada - i pored poplavna zemljita - tu je niklo naselje koje se ne spominje u komorskom popisu 1698. god. Budui da je glavnina puanstva prela s bosanske strane, u amcu je boravio sveenik i tu je bilo sjedite upe. U vrijeme kanonske vizitacije (4. VI.1730.) drvena upna crkva sv. Petra i Pavla bila je ruevna pa je neto kasnije sagraena nova. upnik fra Jakov Jovi iz upnog doma u amcu sluio je Kruevicu, Babinu Gredu, abac i titar. Selo je imalo 60 kua. Izvjee iz 1.734. u ime sela popisao je zastavnik Pavao Jeli. Zbog oteanih ivotnih uvjeta, stanovnitvo se vraalo u Bosnu, ili je selilo dalje, pa je u popisu 1746. u selu 49 kua. Oko skromne drvene crkve, bilo je groblje. Izvjestitelj hvali upnika fra Matiju iz Kobaa. Nakon to je biskup preuzeo upu od franjevaca (22.111.1756.) upnikom je i dalje ostao fra Ivan Jankovi, rodom iz Odvoraca, vjerojatno zbog njezina siromatva, jer se broj domainstava i dalje smanjivao pa je te godine bio 45
3

4 5

NAZ popis, kut. 89, 175s. HNTZ, Brodska pu/covnija (1999), 127s, 148s. Usp. Schematismus (1837), 30; (1873), 25. '' Neko vrijeme posebno sc biljeio dio naselja Kruevica-Salai. Usp. Koreni (1979), 645s. 7 Usp. Schematismus (1928), 49; Draganovi (1975), 149. 1 Usp. Bojanovski (1981), 11; Pavii (1953), 2fi4s.

kua, sa 65 obitelji. upi su pripadali Kruevica i Babina Greda.2 God. 1760. Lukaev amac imao je 47 kua, 58 obitelji i 297 stanovnika. Kuedomaini su bili: Anto Sabli (1,4), Ilija Bonjakov (-,5), Anto Vilaitovi (-,4), Andrija Karali (2,13), Andrija urgeti (1,5), Augustin Novali (1,5), Anto Ovnievi (2,7), Boo Tomaevi (2,11), Bartol Kokanovi (1,2), Juro Jemri (1,4), Juro uni (2,13), Grgo Derni (1,5), Ilija Vuinovi (4,16), Ilija Zemunevi (1,10), Marija urgeti (-,6), Josip Mitrovi (1,5), Ivan Sabli (1,7), Ivan Vilaitovi (1,9), Ivan Vukanovi (2,6), Ivan urketi (-,2), Jakov Bain (1,8), Anto Canolja (1.2), Martin Jeli (1,8), Ivan uratli (1,7), Suzana Baina (-,4), Marko Suratli (2,8), Mijo Kolarevi (1,4), Marijan Kolarevi (2,6), Franjo Huber (1,8), Petar Bai (3,12), Petar Paragikovi (1,8), Filip urgeti (1,5), Filip Vukoavljevi (1,7), Pavao Diklii (1,7), Stjepan Ostoii (3,8), Stjepan Tomaevi (2,8), Juro Teremi (1,4), TomO Ostoii (1,3), Tomo Cviti (1.3), Tomo Derkeli (1,5), Stjepan Ovnievi (1,8), Petar abro (1,4), Petar Tubi (-,3), Marija Blaevica (-,5), Magdalena Reetarovi (-,2), Bla uratli (1,4), Nikola Derkeli (-,5).3 O selu uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Sava kod ardaka Prud iroka je 310 koraka, u podruju sela iroka je do 400 koraka... duboka je tri do etiri hvata4... Inae muljeviti protok Save u podruju amca nanosi pijesak. Taj pijesak za visokog vodostaja mjestimino stvara male pjeane prudove. Oni za niska vodostaja oteavaju kretanje laa, a ljeti natovarenim laama povremeno onemoguavaju prolaz. Rijeka se obino tri do etiti puta godinje izlije preko svojih obala... To izlijevanje sprijeeno je sedam do osam hvati visokim nasipom, koji je izgraen du rijeke prije nekoliko godina... Na rijeci u blizini sela nalaze se mnogobrojni laomlinovi, a nizvodno od ardaka Kleni jo tri mlina. (...) Obje crkve i oba asnika stana pokraj sela drvene su grae. Onaj asniki stan, od ta dva asnika stana, koji se nalazi pored kordonskog straarskog ardaka zvanog amac okruen je iskopanom grabom. Preko puta tog ardaka s one strane Save vidljiv je straarski ardak zvan Karaula. Pored njega stoji jedna mala zgrada u kojoj Turci dre stalnu strau."5 God. 1785. iz Lukaeva amca sjedite upe preneseno je u Babinu Gredu. amac je 1837. imao 432,ft 1857. 457,1890. 730,1931. 777,1953.1603,7 a 1991.1295 stanovnika.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 54, 98s; 30/11, 213-215, 218; Sran (1995), 69s. NAZ popis, kut. 89, 173-175. hvat - klaftcr, seanj, stara jcdinica duljine, iznosio jc 1,896 m. 5 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 149s. " Usp. Schematismus (1837), 30; (1873), 25; (1928), 49. 7 Nakada su sc odvojeno biljeili Samaki Salai. Usp. Koreni (1979), 646.

2 1 4

XXIV. OPINA STARA GRADIKA

24.1. DONJI VARO Naselje je u obliku niza kua na lijevoj obali rijeke Save istono od Stare Gradike, 90 m n/m. U starim izvjeima Stara Gradika uzimana je kao jedna cjelina, pa od nje nije odvajana Donja i Gornja Varo. Sve ono to e biti reeno o Staroj Gradiki, odnosit e se djelomice i na susjedna naselja. U vojnom zemljovidu iz 1780. Donja Varo obraena je u dvije sekcije. Glavnina je opisana uz tvravu Stara Gradika. U 7. sekciji, kojoj pripada samo nekoliko kua, pie: "Sava, potok Crnac i uma izmeu Save i Gorica ve su obraene. Ovdje treba jo samo spomenuti veliku baru Polica, koja nastaje nakon estih izljeva Save i koja je toliko duboka da ni po kojem vremenu ne presui. (...) Kad Sava preplavi cijeli teren, putovi su potpuno neuporabljivi i u to vrijeme se bez brodova nikamo ne moe kretati".1 U ematizmu 1837. napravljana je razlika, pa je u Donjoj Varoi 690,21857.861,1869.947, 1900. 774,1931. 777,1953. 585,3 a 1991. 484 stanovnika. 24.2. GORNJI VARO Naselje se nalazi jedan kilometar zapadnije od Stare Gradike, s lijeve strane Maloga Struga, 91 m n/m. Budui daje svojim poloajem i djelatnou vezano uz Staru Gradiku, u starim se povijesnim izvorima ne biljei posebno nego je skupa s tvravom. Uz vojni zemljovid iz 1780. o Gornjoj Varoi pie: 'To je mjesto, koje pripada Staroj Gradiki, na Malom Strugu, koji tuda tee i ulijeva se u rijeku Savu. Mali Strug je u ovom podruju... jako muljevit, ima pet do est hvati visoke obale, vodu uporabljivu za napajanje stoke, ali za nudu je piju i ljudi; nema prolaza, premoen je drvenim mostom..."1

2 s

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 99s. 660 katolika i 30 pravoslavnih. Usp. Schematismus cleri (1837), 49. Usp. Koreni (1979), 421. 1 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 94s.

God. 1837. Gornja Varo je imala 588,21857.587,1890.860,1931. 760,1953.735,3 a 1991. 395 stanovnika. 24.3 GREANI Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 8 km sjeverozapadno od Stare Gradike, 16 km jugozapadno od Nove Gradike, 96 m n/m. Greani su naseljeni pravoslavnim ivljem, pa je o njima malo podataka u kanonskim i drugim izvjeima. Prema Spomenici u selu je bila pravoslavna upa sa 67 kua. U kanonskom izvjeu 1760. selo je imalo 60 pravoslavnih i katoliku kuu Grge Paulievia s dvije obitelji i 6 lanova.1 > 1 O Greanima, koji se u vojnom zemljovidu iz 1780. nalazi u dvije sekcije, pie: "Potok Dubovac, koji dolazi iz istoimenog sela i ovdje u umi ulazi u Mali Strug, prohodan je preko j drvenog mosta kojim je premoen kod sela, kao i u umi na putu odavde do straarskog ardaka Veliki Strug... voda mu je uporabljiva za napajanje stoke. Velika uma izmeu ovdanjega kraja i Gornje Varoi, kao i Veliki i Mali Strug u toj umi, zajedno s poplavama koje te rijeke skupa s rijekom Savom svake godine uzrokuju i koje se za visokog vodostaja prostim do u blizinu sela, ve su opisani..."2 Oko 1800. Greani su imali 15 katolika,3 1809. 743, 1839. 622 pravoslavnih,4 1857. 562, 1890. 833,1931. 979,1953. 874,5 a 1991. 516 stanovnika. 24.4. NOVI VARO Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, na regionalnom putu u smjeru Okuana 6 km sjeverno od Stare Gradike, 95 m n/m. U starijim se izvjeima ne spominje. Oko 1800. imao je 62 katolika,11837.178,21857.248, 1890. 398, .1921. 525,1953. 512,3 a 1991.318 stanovnika. 24.5. PIVARE Selo je smjeteno izmeu autoceste i rijeke Save, na sporednom putu to iz Donjih Bogievaca vodi na Savu, 5 km sjeveroistono od Stare Gradike, 10 km jugozapadno od Nove Gradike, 92
mn/m.

Selo se ne spominje u starijim izvorima. Do 1890. njegovi su stanovnici pribrojavani Donjoj Varoi. God. 1900. Pivare su imale 130,1921.150,1948.155,1971.117,1 a 1991.46 stanovnika.

Usp. Schematismus cleri {1837), 49; (1929), 54. Nekad su odvoljno biijeeni dijelovi naselja; uma Ljcskovaa i Veliki Stug. Usp. Koreni (1979), 422s. Usp. NAZ popis, kut.' 89, 63; 31/111, 53; 32/IV, 207. HNTZ, Gradishi pukovnija (1999), 93s, 100. Usp. NAZ Prot. 213, 264. 4 Usp. Spomenica (1930), 212, 5 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. NAZ Prot. 213, 264, 2 128 katolika i 50 pravoslavnih, Usp. Schematismus cicri (1837), 49. 3 Nekad su posebno biijeeni dijelovi naselja uma Panik i Medustrugovi. Usp. Koreni (1979), 422s. 1 Usp. Koreni (1979), 422.
3 1 2 3

24.6. STARA GRADIKA Stara Gradika se nalazi pored rijeke Save, na regionalnoj cesti koja povezuje Hrvatsku s BiH, 16 km jugozapadno od Nove Gradike. Na lijevoj obali Save nalazi se vei grad Bosanska Gradika. God. 1528. spominje se "prijelaz Gradika" (vadum Gradysche), preko rijeke Save. Glavni dio naselja nalazio se na desnoj obali i bio je znaajna luka na Savi. Osvojio gaje (1537.) Husrev-beg, a Osmanlije su ga zvali Berbir. Tijekom XVII. st. franjevci iz samostana sv. Nikole u Visokom sluili su upe: Lijeve, Orubicu i Gradiku. Da su to bili gusto naseljeni krajevi govori injenica da je biskup fra Marijan Maravi sredinom listopada 1649. u gradikoj upi krizmao 1149 katolika.1 Tijekom bekog rata mnogi su se katolici preselili na lijevu obalu Save, a i franjevci su (1688.) preli u Staru Gradiku/Meutim, Gradiku e 1690. Osmanlije ponovno osvojiti, ali e oni ve sljedee (1691.) godine biti zastalno pretjerani na desnu obalu. Ubrzo je poela izgradnja granine tvrave s posadom koja je bila u sastavu Vojne krajine. U komorskom opisu 1698. Gradika, utvrda i trgovite, esto se spominje ali nije opisana. Govorei o franjevcima u Gradikoj Ivan Straemanac (1730.) pie: "U tom utvrenju je u ime cara neki zapovjednik imenom Ivan grof de Makar, odmah poslije zauzea ovih podruja, oznaio mjesto za samostan, pa je oko deset godina tu bila rezidencija koja je 1705. g. postala samostan. O njemu se nema to vie govoriti, osim da poslije tolikih godina postoji samo jedan trakt i samo U sobica napravljenih od drveta. I crkva je podignuta od istog materijala, drva, te posjeduje veoma mali prostor zbog skuenosti mjesta. U samostanu boravi 12 brae bez ikakvog fonda, te ive samo od prosidbe. Ipak imaju u sakristiji odjeu i odgovarajue knjige, vrt izvan utvrenja, te obavljaju upnike poslove u njemu. (...) Crkva samostana posveena je sv. Mihaelu arkanelu, te ima pet oltara: sv. Mihaela.., BDM.,., sv. Nikole biskupa.., sv. Antuna Padovanskog.., i sv. Ivana Nepomuka (izgraen po barunu De Soer, zapovjedniku utvrenja)... U utvrenju borave i pravoslavci koji imaju svoju crkvu pod upravom svojih popova, tj, sveenika. Mjesto je jako podlono poplavama tako da jedva mogu imati kruh."2 Uz Gradiku franjevci su sluili jo sela Bogievce i Makovac. Izvjee 1746. napominje kako je gradika crkva ve stara i krov joj prokinjava, a orgulje su ratimane pa ve vie godina ne sviraju. Izvan tvrave bilo je groblje i u njemu kapela sv. Jakova, te kuno groblje s kapelom sv. Roka. Te godine Gadika je imala 128 kat. kua 120 obitelji i 534 katolika.3 Do izgradnje Nove Gradike 1748. Stara Gradika je bila sredite nadkapetanije, poslije pukovnije, a nakon toga dobiva status slobodnog vojnog komuniteta. God. 1760, Stara Gradika je imala 153 katolike kue, 144 obitelji i 706 katolika. Kuedomaini su bili: Juro Stanirevi (1,9), Anto Prioevi (1,6), Franjo Trapi (1,6), Iyan Peki (1,3), Anto Klei (1,5), Marija Krivenovka (-,1), Tomo Gii (1,5), Luka Gubi (1,3), Nikola Depinovi (1,2), Matija Galedinovi (1,6), Ivan Bojanovi (1,2), Juro Kevi (1,6), Mato Kuki (1,4), Mijo Ivankovi (1,7), Ivan Trapi (1,5), Stjepan Deli (1,3), Mato Margaliti (1,9); Matija Matanovi (1,4), Ivan Pejii (1,6), Nikola Vuki (4,10), Ivan Gaberovi (2,10), Luka Matakovi (1,15), Anto Gole (1,3), Iva Martinovi (-,3), IVlato Zastavnikovi (1,2), Dorotea
' Usp. Maravi (1887), 151. Ivan Straemanac, Povijest franjevake provincije Bosne Srebrene, Zagreb, 1993, 283-285. Usp. Pavich (1766), 356s; Janula (1980a), 211. Kad je u austrijsko-osmanskom ratu (1716.-18.) bila zauzeta i Bosanska Gradika, granica je stavljena neto junije od desne obale Save. I graniari su rasporeeni na desnoj obali. Njihov popis nalazi sc u Bodcnstcin (1907), 160-167. * Usp. NAZ Prot. 29/1, 9-12, 119-121.
2

iverac (-,3), Luka Patkovi (1,9), Anto Bokunii (1,3), Nikola Jurii (1,5), Ivan Kuki (1,7), Grgo Peakovi (1,6), Matija Gaguli (-,5), Anto Eri (-,2), Lucija Pavi (-,4), Josip Matehaevi (1,4), Ivan Mutnjakovi (1,8), Ana Barjaktarovi (-,2), Patar Pavui (1,6), Stjepan Detani (1,3), Mijo Grui (-,5), Marijan Gipalovi (1,2), Nikola Matanovi (1,5), Franjo Filjevi (1,3), Anto vaiti (1,7), Nikola Eri (1,5), Luka Ervati (1,3), Josip ovi (1,6), Nikola Kelei (1,2), Juro Matuni (1,4), Grgo Covi (1,6); Martin Oikovi (1,4), Nikola Jankovi (3,10), Kata Adrovi (-,5), Paula Lisii (-,4), Nikola Kiki (1,3), Marko ivkovi (1,5), Ivan Skoi (2,7), Mijo Gerdanovi (1,7), Ivan Pavui (1,5), Ivan Begroevi (3,10), Ivan Luci (1,2), Ivan ekvei (1,2), Nikola Ivajti (1,3), Ilija Lati (1,7), Stjepan Matanovi (1,4), Stjepan Lirak (1,5), Juro oli (1,8), Matija Matokovi (1,9), Marija Petrovi (-,3), Mijo Geri (1,3), sirota Ana, djevojka (-,1), Ana Sari (-,4), Grgo Pekovi (2,7), Lovro Kiki (1,6), Franjo Pavii (1,6), Lovro Latinovi (1,59, Ivan Lui (2,4), Martin Simi (1,6) Marko Klai (1,4), Petar Blai (1,4), Anto Mikai (1,5), Kata Gii Ivan Peni (1,5), Marijan Juranovi (1,5), Grgo Bari (1,5), Matija Mihoevi (1,6), Franjo Zebeevi (1,5), Mijo Nezi (1,4), Ivan Boi (1,4), Tomo Bukvi (1,7), Ivan Matiki (1,3), Ivan Marinovi (1,5), Matija Petrievi (1,5), Josip Atmali (1,4), Nikola Balegvi (2,7), Franjo Mutnjakovi (1,5), Nikola Panteli (1,4), Bartol Karoevi (1,4), Anto Rekovi (1,5), Martin ui (1,4), Grgo iljaki (1,6), Kata Markanovi (-,5), Lucija Bani (-,1), Matija Bani (1,4), Jakov Mihaljevi (1,2), Nikola Kateni (1,3), Juro Mihaljevi (1,4), Magdalena ii (-,1), Mijo Kiki (1,4), Tomo Figuri (2,7), Ivan Boi (1,3), Juro Vranjeevi (2,6), Juro Nezi (1,5), Anto Nezi (1,4), Mijo Gridi (1,7), Mijo Teti (1,5); Anto Konini (1,3), Pavao Jastrebovi (1,4), Stjepan Prievi (1,4), Juro Prievi (-,1), Luka Liii (1,3), Magdalena Deli (-,2), Ivan Kondi (1,3), Luka Miki (1,5), Juro Beti (1,5), Nikola Kriti (1,5), Ivan Rui (1,5), Ivan Birt (-,1), Mato Blai (1,5), Mato pirin (1,4), Magdalena Koi (-,3), Jelena Vugi (-,5), Ilija Knei (-,3), Mato Pezo (1,3), Franjo Ervatini, neenja (-,1). Nijemci u tvravi: gosp. zapovjednik (3,13), pisar zapovjednika tvrave (1,3), poslunik (1,7), skrbnik (1,5), sluga (1,2), gradski ugostitelj (1,4), kontrolor soli (1,4), gradski krmar (1,6), mjera soli (1,4), gradski odvjetnik (1,3), potporunik, (-,2), gradski krmar (-,1), mlinar (-,3), ravnatelj kontumaca (1,5), kirurg u kontumacu (1,7), sluga u kontumacu (1,4), unititelj soli (1,4), pukar (1,5).4 Kad je Josip II., na svom putovanju Slavonijom 1768., prisustvovao misi u ruevnoj gradikoj crkvi, gvardijan gaje molio pomo za gradnju nove crkve i samostana, ali molba nije usliana. Samostan je ukinut skupa s drugim samostanima 1787., a franjevci su u susjednim upama nastavili vriti duobriniku slubu.s Uz vojni zemljovid iz 1780, o Staroj Gradiki pie: "Ta granina tvrava lei na lijevoj obali Save, u jednom njezinom malom zavoju preko puta turske tvrave istog imena na suprotnoj obali. (...) Sava, dubine daje i za najnieg vodostaja plovna, ovdje u trajanju jednog sata ini otri zavoj.,. Kad se ta rijeka izlije cijela ravnica zajedno s ovdanjim predgraima stoji duboko pod vodom. Ta izlijevanja dogaaju se svake godine, a obino u proljee, u lipnju i srpnju, a i na prijelazu listopada u studeni, zatim povremeno zimi, u vrijeme topljenja snijega. Te poplave, ovisno o vremenskim prilikama, traju pet do est dana, esto i tri do etiri tjedna. U to vrijeme sprijeen je svaki prolaz kopnom, a komunikacija od tvrave do ostalih mjesta nije mogua nikako drukije nego pomou brodova... Kod tvrave rabe se ravne skele a i mali amci za prijevoz pjeaka preko Save. (...) Unutar su tvrave zapovjedniki stan, vojarne, franjevaki samostan te crkva i najvei dio graanskih kua izgraenih od kamena. Tvravska glavna graba i vanjska utvrenja zidane su
4 5

NAZ popis, kut. 89,53-58. Usp. Janula (1980a) 209-213.

graevine, a vanjski su nagibi graeni samo zemljom. Kurtinom kao najviom tvravskom graevinom, u visini horizonta kod inenjerske vojarne, dominira mala turska tvrava s druge strane Save, izgraena od kamenih kvadri. Tvravske graevine prema predgrau djelomino su takoer izloene napadima opasne artiljerije. Skriveni ophod takoer nije potpuno izgraen niti su postavljeni drveni stupovi... Tridesetnica kod Uskoka uobiajena je graevina. Susjedni kordonski ardaci, ardak Mali Strug iztiad Uskoka s druge strane istoimene grabe, ardaci ispred tvrave Donja kapija i straarnica tala bono od trga te ardaci Galga kod Donje Varoi izgraeni su od drveta i na drvenim stupovima,"6 Oko 1800. u Staroj Gradikoj je bilo 1902 katolika, a njezin upnik sluio je jo Novi Varo i Greane.7 God. 1837. naselje je imalo 55,81857.29,1890.66,1921.71,1953.268,9 a 1991.592 stanovnika. Tijekom Drugog svjetskog rata u utvrdi je bio koncentracijski logor, a nakon rata u njoj je bio kazneno-popravni dom. 24.7. USKOCI ,

Uskoci su na savskoj obali, izmeu Stare Gradike i ua Malog Struga. Na njih se odnosi ono to je reeno o Staroj Gradiki. God. 1761. u Uskocima je stanovao pravoslavni upnik, a tu je bilo 36, a 1769. 63 pravoslavnih kua.1 God. 1837. Uskoci su imali 302,2 1857. 363,1890. 435,1931. 304,1953. 334,3 a 1991.180 stanovnika.

" HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 128-131. 7 Usp. NAZ Prot. 213, 264. 8 45 katolika i 10 pravoslavnih. Usp. Schematismus deri (1837), 49. * Usp Koreni (1979), 422. 1 Usp. NAZ Prot. 31/111, 53; 32/IV, 213. 1 190 pravoslavnih i 112 katolika. Usp. Schematismus deri (1937), 49; Spomenica (1930), 212 navodi da je 1839. u naselju bilo 27 kua sa 251 pravoslavaca. 1 Usp. Koreni (1979), 422.

XXV. OPINA STARO PETROVO SELO

25.1. BLAEVI DOL Naselje se nalazi na junom prigorju Poeke gore, 14 km istono od Nove Gradike, 3 km sjeveroistono od Starog Petrova Sela na sjevernom odvojku s regionalne ceste od Vrbove, 148 m n/m. Blaevi Dol ne spominje se u starijim izvorima. Vjerojatno je bio pribrojan susjednoj Vrbovi. God. 1931. naselje je imalo 147,1948.175,1961.146,' a 1991.256 stanovnika. 25.2. DONJI CRNOGOVCI

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 10 km jugoistono od Nove Gradike, 4 km juno od Starog Petrova Sela, na 101 m n/m. Naziv je dobilo po potoku Crncu, odnosno Crnac polju. Selo je u starini bilo jedinstveno tek se kasnije poinje dijeliti na Donje i Gornje Crnogovce. U komorskom popisu 1698. Crnogovci su ovako opisani: , aM) Imena stanovnika i podlonika: llia Filipovi, sinova 3, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, svinja 2, konica 2, jutara penice 4, jutr jema 1, vozova sijena 3. Antol Biloi, keri 3, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, ovaca i koza 4, svinja 2, konica 1, kopa vinograda 4, jutara penice 6, jutro jema 1, vozova sijena 4. Bla Novoselac, sinova 2, keri 2, krava 1, ovaca i koza 4, svinja 2, kopaa vinograda 1, jutr penice 1, vozova sijena 2. Stepan Vladi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 3, konica 1, kopa vinograda jutara penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Grga Bresti, ki 1, voli, ovaca i koza 2, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutara penic 2, jutro jema 1, vozova sijena 3. Pava Mikovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, svinja 5, konica 2, kopaa vinograda 4, jutara penice 5, jutro jema 1, vozova sijena 5, najamnika 2. Stanko Ivanievi, sin 1, konj 1 volova 2, krava 1, june 1, svinja 6, konica 3, kopaa vinogad
1 1

Usp. Koreni (1979), 421. Mauran (1988), 241-243. Prijevod s latinskog jezika.

3, jutara penice 5, jutro jema 1, vozova sijena 4, najamnika 2. Ivan Dokuovi, sin 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, svinja 5, konica 2, kopaa vinograda jutara penice 4, jutro jema 1, vozova sijena 5, najamnik 1. Ilia Gazi, keri 2, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Franjo Donkovi, ki 1, vol 1, ovaca i koza 3, konica. 3, kopaa vinograda 3, jutara penice 3 jutara zobi l2, vozova sijena 2, najamnik 1. Juro Lukaevi, krava 1, june 1, ovaca 2, svinja 3, konica 1, kopaa vinograda 4, jutara pen 4, jutro jema 0.5, vozova sijena 4, najamnik 1. Ukupno: sinova 8, keri 10, konja 4, volova 7, ovaca i koza 30, svinja 29, konica 16, kopaa vinograda 28, jutara penice 38, jutara jema, 7.5, jutro zobi 1.5, vozova sijena 37, najamnika 9. 2) Svi gore pobiljeeni stanovnici ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno nazoni Ilia Filipovi, AntolBiloi i Bla Novoselac, nakon prisege, ispitivani, rekli s Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo i zemlju te zato ne trae susjedno zemljite na koritenje. Oni ovaj posjed stalno batine od svojih preda iz osmanskog vremena, bez ikakve komorske dodjele. Na njega, uime poreza, nita nikome nisu plaali. Gospodin potpukovnik De Bourgh sudac je ovim graniarskim stanovnicima, a pravne im usluge ini besplatno. . : Samo 1697. g. platili su vojnicu skupa s cijelim cemikim vojvodstvom. Stanovnici ovog mjesta za utvrivanje gradike utvrde morali su stalno davati po dva radnika zamjene, bez novane naknade, ali uz carski kruh. Po zapovijedi gospodina povjerenika Kestlera stanovnici su morali dati est volova pod izlikom da iz Osijeka u Gradiku dovuku hranu, a otili su ravno carskoj vojsci pod Temivar, od kojih s uginula, a nisu dobili nikalcve naknade. Za obavljene radove i pretrpljene tete stanovnicima nije nita plaano. O razlozima komorskim gospodarskim zaprekama, stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo selo - u kome je prije meu stanovnicima bilo i nekoliko muslimana - smjeteno je u ravnici. Naziva se Crnogorci.3 Udaljeno je od Cernika milju i pol, od Osijeka 15, a od Petrovara 34 milje. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, katolike vjeroispovijed Imaju 11 prilino prostranih kua, sagraenih od drveta, djelomice pokrivenih slamom a djelomice daskama. Imaju jedno cijelo narodno selite. Teritorij ovog posjeda prostire se na povr od jedne milje. S istoka mu je Petrovo Selo, sa zapada Adamovci, sjuga selo Orubica, sa sjevera mei Brestovcem4. Granice seu: na istok do Kobaa, na zapad do Gradike, na sjever do Kamengrada5. Selo ima oko 80 jutara dosta plodnih oranica i neobraena zemljita, oko 10 jutara neobraenih rtova i oko 100 jutara boljih, dobro pripremljenih, sjenokoa. Ima oko 200 jutara hrastovih i jelovih uma za loenje te prikladnih za gradnju. Ovdje se ne naziru tragovi neke kamene graevine. Ima jedna vodenica na potoku Lae/' Ima oko 100 jutara ironosnih uma, dosad slobodnih od irovine. Ribnjaka nema. Osmanlijski gospodar ovog posjeda bio je Ferat Pai iz Banja Luke kome su stanovnici godinje kao naknadu po kui plaali 80 denara, svaki je morao dva dana besplatno raditi, a na svaku svinju trebalo je platiti po jedan denar.
stoji 12. - U izvorniku pie: Czcrnogorczy i Czcrnogovczi (1698), Czrnogorczi (1746), Ccrno-Gorczij (1761), Cernogorcze (1769), Cernogovczy (1800), Cemogovcz (1837). 4 Usp. Mauran (1988), 326s. 5 Tvrava sjeverozapadno od Poege. Usp. Szabo (1920), 116s. " Danas sc zove Adamovski potok.
2 Grekom 1

Istom osmanskom gospodaru davali su desetinu od svih prihoda na koje se odnosila, a desetin vina nikada nisu davali. Osmanskom caru, kao naknadu, nita nisu plaali nego su obavljali neke poslove na najblioj granici. Njegovu Velianstvu, osim spomenute vojnice po odredbi gospodina povjerenika Kestlera sabrao ju je kapetan Ivan Staki, te obveze besplatne vojnike slube, stanovnici dosad nita drug nisu plaali. Sve gornje toke svi su stanovnici dragovoljno i jednoduno potvrdili. b. U kanonskom izvjeu 1746, spominje se kako je selo 1730. omakom isputeno, a 1746. imalo je 10 kua i 65 stanovnika. God. 1760. selo je imalo 18 kua, 33 obitelji i 157 stanovnika. Kuedomaini su: Matija Bileevi ili Dukoevi (2,16), Lovro Ari (5,21), Mijo Cevievi (2,7), Marko Stipi (1,6), Franjo Filipovi (1,6), Ilija Pergi (3,10), Matija uroi (1,4), Matija Manica (2,8), Luka Dokuovi (2,12), Grgo Biajac (2,11), Luka Manica (1,5), Ivan Dokuovi (2,7), Marko Bilei (-,3), Juro Bilei (2,7), Ivan Vukovi (2,13) Jakov Vukovi (1,5), Franjo Dokuovi (1,6) Matija Dokuovi (3,10). God. 1769.18 kua, 38 obitelji i 181 stanovnika.7 Selo je, na vojnom zemljovidu iz 1780, uctrano s obje strane puta u smjeru Godinjaka. U opisu Stoji: "Potok Ribnjak, tri do etiri stope irok i pola stope dubok, ima stopu do dvije visoke, najveim dijelom gustiem obrasle obale, muljevito dno i vodu uporabljivu za napajanje stoke; u ovom je kraju na mnogim mjestima, i osim preko svojih drvenih mostova, prohodan pjeice i konjima".15 Oko 1800. selo je imalo 181,91837.180 katolika,101857.166,1890.164,1931.175,1953. 187,11 a 1991.143 stanovnika. 25.3. GODINJAK Godinjak se nalazi pored regionalne ceste, 9 km istono od Nove Gradike, a 2 km zapadno od Starog Petrova Sela, 129 m n/m. U srednjovjekovnim izvorima Godinjak se izriito ne spominje, ali su oko njega bili vani feudalni posjedi: Draga posjed 1324.-1411,1412, i posjed Neganovac 1324.-1411,1412, gdje se 1407. spominje LadislavNeganovaki te posjed Tapalovac 1374,1412,1414,1499. koji je leao meu Godnjakom, Tisovcem i Otrim Vrhom.1 God. 1730. selo je imao oko 10, a 1746.10 kua i 90 stanovnika. U Godinjak je (1760.) bilo 20 kua, 57 obitelji i 279 stanovnika. Kuedomaini su bili: Grgo Lukaevi (2,8), Grgo Vlaini (4,15), Luka Plaudekovi (1,8), Tomo Vlaini (3,11), Pavao Luknji (2,14), imun Luknji (2,10), Stjepan Ivanievi (3,21), Filip Ivanievi (4,22), imun Ivanievi (4,20), Marijan Ivanievi (4,25), Stjepan Godi (2,11), Mato Giani (2,10). Josip Lukaevi (4,14), Stjepan Ivanievi (3,17), Marijan Ivanievi (3,13), Josip Gagei (3,11), Mijo imunovi (2,9), Mijo Ivanievi (4,17), Juro Vlaini (2,10) i imun Ivaeni (2,13). God. 1769.22 kue, 66 obitelji i 329 stanovnika.2
7 Usp. NAZ Prot. 29/1,118; popis, kut. 89, 94; 31/111, 73; 32/IV, 207. * HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 122. * Usp. NAZ Prot. 213, 273. Usp. Schematismus ckri (1837), 53; (1929), 57. " Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. Csnki (1894), 406, 418, 428; Bosendorfer (1994), 135,145,153. 2 Usp. NAZ Prot. 29/1, 25, 118; popis, kut. 89, 95; 3 l/III, 73; 32/IV, 207. U izvorniku stoji: Godinak (1730), Godinijak (1746), Godinjak, Godinyak (1760).

Na vojnom zemljovidu iz 1780. selo je ucrtano uvrstano samo s lijeve strane puta u smjeru Nove Gradike. U opisu stoji: "Potok Duboanac, koji je ovdje irok samo tri do etiri stope i dubok stopu, na etvrt sata udaljenosti od sela ulijeva se u potok Drenik. (...) Iza ovdanjega satnikog stana nalazi se stalni izvor koji zbog jednog nasipa ini malo jezero, a njegovi se slabi potok zove Ribnik i tee kroz polja u Donje Laze. Tu vodu kao i bunarsku vodu u selu stanovnici koriste za pie. (...) Satniki stan, od kojeg se prua pogled na prolaznu zemaljsku cestu, zidana je graevina."3 Oko 1800. Godinjak ima 377 katolika,4 1837. 391,51857. 345,1890. 469,1931. 647,1953. 848,6 a 1991. 755 stanovnika. 25.4. GORNJI CRNOGOVCI Gornji Grnogovci smjeteni su izmeu autoceste i rijeke Save, 10 km jugoistono od Nove Gradike 3 km juno od Starog Petrova Sela, 1 km sjeverno od Donjih Crnogovaca, 106 m n/m. Na vojnom zemljovidu iz 1780. selo, nazivom Gornji Crnogovci sa est kua, ucrtano je i opisano na sporednom putu etvrt sata udaljenom od Donjih Crnogovaca, a pola sata od Godinjaka.1 U ranijim izvjeima selo je biljeeno skupa kao Crnogovci, i sve to je reeno o Donjim Crnogovcima odnosi se na oba sela. Po udaljenosti od upnog sredita moe se zakljuiti da je glavnina kua bila ipak u Donjim Crnogovcima. Meutim dio posjeda zvani Kuita, sa zapadne strane Gornjih Crnogovaca, svjedoi da su i na tim oranica nekad bile kue koje su kasnije preneene pored putova. U popisu sela 1760. izmeu Bodovaljaca, Crnogovaca i Godinjaka nalazi se selo Voinci, sa 7 kua, 11 obitelji i 57 katolika. Prema poloaju, i nakon gore reenog, to su Gornji Crnogovci. Kuedomaini su bili: Marko Mikevi (3,14), Ivan Benai (2,9), Marko Bosaveevi (1,6), Vinko Pafi (3,12), Mijo vorevi (1,7), Anastazija Mikevi (1,7) i Jelena Tomi, djevica (-,1).2 God. 1890. Gornji Grnogovci imali su 122, 1910. 160, 1931. 180, 1953. 168, 1871. 1-84,3 a 1991.146 stanovnika, 25.5. KOMARNICA Komarnica se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, uz maglajski potok, 17 km jugoistono od Nove Gradike, a 7 km j ugoistono od Starog Petrova Sela, 95 m n/m. Naselje se u starijim izvorima ni u komorskom popisu 1698. ne spominje. God. 1730. imalo je 28, a 1746.30 kua i drvenu kapelu. God. 1760. Komarnica je imala 27 kua, 63 obitelji i 317 stanovnika. Kuedomaini su bili: Ivan Apanovi (2,9), Ivan Bonjakovi (3,18), Martin Dragomanovi (-,6), Augustin Dragomanovi (2,13), Marijan Dragomanovi (4,14), Ivan Klari (3,9), Nikola Klari (3,15), Tomo Kneevi (3,18), Josip Kneevi (2,18) Luka Kneevi (4,16), Franjo Kneevi (2,5), Matija Lukaevi (1,19); Matija Kneevi (4,19), imo Lovrekovi (2,6), Grgo Matanovi (1,4), Tomo Martinevi (1,139, Ilija Martinovi (1,10), Marko Martinovi (3,8), Bla Paukovi (2,10), Ivan Paukovi (2,13), Andrija Petoi (2,20), Josip Petoi (2,8), Nikola Petoi (3,6),
3 4 5

HNTZ, Gradi/cei pukovnija (1999), 120s. Usp. NAZ Prot, 213, 273. 385 katolika i 6 pravoslavnih. Usp. Schematismus cleri (1837), 52; (1929), 57. '' Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 123. 2 Usp. NAZ popis, kut, 89, 94. U izvorniku pie: Vossinczi. 3 Usp. Koreni (1979), 421.

Filip Petoi (2,19), Ivan Petoi (1,13), Nikola Smii (5,19), Marijan Smii (3,12). Izvjee 1765. opisuje novu kapelu sv. Leonarda, sagraenu od greda, oblijepljenu i okreenu, s tornjem i zvonom. Crkvenjak je bio imo Lovrekovi. God. 1769. selo je imalo 24 kue 52 obitelj i i 278 stanovnika.1 Na vojnom zemljovidu iz 1780. selo je uvrstano s obje strane potoka, a u opisu stoji: "Potok Maglaj od Vrbove pokree razne obine liarice, irok je itiri do pet stopa, dubok do dvije stope... Taj potok ima pjeskovito dno i pitku vodu; voda mu se pored ume Veliki lug gubi u poljima, a za vruih ljeta pak povremeno potpuno presui. (...) Ako je poplava Save obilna i dugotrajna, kue donjega dijela sela stoje pod vodom. asniki dom u selu obina je mala zgrada."2 Oko 1800. Komarnica je imala 333,3 1837. 313 katolika,4 1857. 286, 1890. 375,1931. 443, 1953. 491,5 a 1991.359 stanovnika. 25.6. LAZE Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, uz adamovaki potok, 9 km jugoistono od Nove Gradike, 5 km jugozapadno od Starog Petrova Sela, 98 m n/m. Naziv, vjerojatno, dolazi od rijei laz, iskreno mjesto. Laze se u starijim izvorima ni u komorskom popisu 1698. ne spominju. God. 1730. imale su oko 7,1746.8 kua i 56 stanovnika. God. 1760. u Lazama je 16 kua, 38 obitelji i 203 stanovnika. Kuedomaini su bili: Martin Vilov (2,12), Ivan Leti (2,11), Luka Pavi (2,10), Juro Mugcarevi (1,5), Bla Gosdi (1,7), Matija Gosdi (1,7), Franjo Gosdi (-,7), Stjepan urakovi (4,19), Ivan Gergani (1,6), Antun Novoseljac (4,18), Nikola Babi (2,11), Antun Novoseljac (-,6), Juro Babi (4,37), Ilija Babi (7,12), Mato Babi (3,17) i Nikola Babi (4,20). God. 1769. selo je imalo 16 kua, 41 obitelj i 193 stanovnika.1 Na vojnom zemljovidu iz 1780. Laze su podijeljene na Gornje i Donje i ucrtane s desne strane puta u smjeru Adamovaca. Za Gornje Laze, koje su manje, stoji: "Ovo se malo selo nalazi na potoku Drenik, koji je u ovdanjem kraju tri do etiri stope irok i stopu do dvije dubok. (...) Drveni most na tom potoku na putu za Adamovce vrst je, a mlinovi na tom potoku loe su kvalitete. (...) Na putu za Orubicu (iz Donjih Laza) zbog neprohodnih bara izmeu dva mjesta... mora se ii zaobilaznim putem. (...) Ostali ovdanji putovi zbog glibljiva su tla, koje za kina vremena postaje vrlo muljevito, takoer oteeno provozni, a za suha su vremena uporabljivi za sva vozila."2 Oko 1800. Laze su imale 222,31837. 256 katolika,41857. 251, 1890. 333,1931. 462, 1953. 512,5 a 1991.403 stanovnika.

1 Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 348; popis, kut, 89, 11 ls; 31/111, 94; 32/IV, 187. U izvorima stoji: Komarnicza (1730). 2 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 146. 3 Usp. NAZ Prot. 213, 274. 4 Usp. Schematismus deri (1837), 53; (1929), 58. 5 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. NAZ Prot. 29/1, 26, 118; popis, kut, 89, 92; 32/IV, 207. U izvorima stoji: Lazij (i 730), Lazze (1760). 2 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 12Is. 3 Usp. NAZ Prot. 213, 268. 4 Usp. Schematismus deri (1837), 53; (1929), 58. 5 Od 1900. selo je biljeeno kao Stare Laze. Usp. Koreni (1979), 422.

25.7. OTRI VRH Naselje se nalazi ponad regionalne ceste, izmeu potoka Pakotine i Ribnjaka, 11 km istono od Nove Gradike a 1,5 km sjeverno od Starog Petrova Sela, 151 m n/m. Posjed Otri Vrh spominje se 1412. u imenu i pridjevku susjednog plemia.1 Ne spominje se u komorskom popisu 1698. god. God. 1730. selo je imalo oko 10 kua. Napominje se kako na breuljku blizu sela, meu vinogradima, postoje ruevine crkve sv. Ladislava. God. 1746. selo ima 12 kua i 50 stanovnika. God. 1760. Otri Vrh je imao 13 kua, 18 obitelji i 115 stanovnika. Kuedomaini su bili: Juro Jeri (2,9), Andrija Tabreti (2,9), Bartol Kovaevi (2,8), Juro Vreanovi (3,11), Matija Budin (-,6), Tomo Dabreti (1,11), Ilija Tadianovi (2,14), Ivan umagaj (1,12), Ivan Trui (1,2), Jeronim Romevi (1,14), Jakov Peakovi (1,7), Stjepan Jakobovi (1,4) i Mato Maistorovi (1,8). Izvjee 1765. napominje kako je nedavno pored sela od greda sagraena kapela sv. Ladislava s korom, zvonikom i zvonom. Oko kapele bilo je groblje. God. 1769. selo je imalo 13 kua, 27 obitelji i 131 stanovnika.2 Na vojnom zemljovidu iz 1780., 12 kua uvrstano je u jednom redu. "Ovdanji potok Ladnica - stoji u opisu - koji izvire ispod brijega Maksimov hrast u oblinjoj brdovitoj umi... prohodan je iskljuito na prolaznim putovima kroz umu nizvodno do sela (...) Strmim dolinskim breuljkom, koji dominira nad selom i donjim krajem prema Petrovu Selu, opet dominira brdo Sokol, s kojeg se u pravcu juga prua irok pogled na udaljene krajeve..."1 Oko 1800. selo je imalo 116,41837.113 katolika,51857.89,1890.168,1931.236,1953.310,6 a 1991.226 stanovnika. Koncem XIX. i poetkom XX. st. u selo su se doseljavali Gorani i Liani tako da su oni inili veinu.7 25.8. STARCI Selo je rasijano po junim padinama Poeke gore, 15 km istono od Nove Gradike, 4 km sjeveroistono od Starog Petrova Sela, 215 m n/m. Sve do 1900. selo se pod tim imenom ne spominje. Ali kad se gleda njegov poloaj i zna da se nedaleko od Staraca nalazi predjel Paklena, to je oito dio sela Paklenika koji se tijekom vremena saseljavao uz regionalnu cestu a sad je uklopljen u Staro Petrovo Selo, njihov gorski dio nazvan je Starcima. U kanonskim izvjeima gorski Paklenik je stavljen izmeu Otrog Vrha i Starog Petrova Sela. God. 1730. u Pakleniku je bilo 12, 1746. 16 kat. kua i neto pravoslavnih. God. 1760. Paklenik je imao 22 kue, 36 obitelji i 162 katolika. Kuedomaini su bili: Bartol Vladi (3,16), Stjepan ivi (5,19), Tomo Mudrini (2,8), Ivan Miaevi (1,6), Mato oi (1,5), Mijo Beti (1,5) Anto Benai (2,8), Marija Tomi (-,5), Martin Matoevi (2,9), Pavao Kraljevi (1,6), Grgo tivi (1,3), Juro Cosaevi (1,4), Ivan Tomi (1,4), Antun Zekovi (3,10), Nikala Beti(I,7), Ivan Matanovi (1,6), Martin Zekovi (2,8), Tomo Valamonovi (1,3), Filip Kociaevi (1,6),

1 Usp. Csanki (1894), 420; Bosendorfer (1994), 146. U izvorima stoji: Oztroverh (1412), Ostrohcgh (1491), Otri Verh (1730), Ostrivirh (1760). 2 Usp. NAZ Prot. 29/1, 24s, 118; popis, kut. 89, 82s; 31/111, 129, 32/IV, 187. 3 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), I24s. 4 Usp. NAZ Prot. 213, 273, Usp. Schematismus deri (1837), 53; (1929), 57. " Usp. Koreni (1979), 422. 7 Usp. Pavii (1953), 244.

Manda Babi (1,5), Stanislav Stanko (1,3), Antun Lukaevi (4,16).' Na vojnom zemljovidu iz 1780. Paklenik je ucrtan s obje strane zemaljskog puta u smjeru Vrbove. "Potok izvire iz razliitih izvora koji se slijevaju ispod djelomino vinogradima obraslog brda Valeti i na pola sata udaljenosti od sela a ... ulijeva se u potok Ladnicu. (...) Rijetkim drveem srednje visine obrasli brijeg Noice dominira krajobrazom sela, a njime opet dominira brdo Valeti."2 Kasnije se Paklenik spojio i pripojen Starom Petrovom Selu. U popisu 1900. u brdskom kraju pojavljuje se naselje Starci s dijelovima naselja: Arapovac, Paklena i Pujie. God. 1900. Starci imaju 79, 1921. 308, 1948. 431, 1961. 355,3 a 1991. 31 stanovnika. 25.9. STARO PETROVO SELO

Naselje je smjeteno pored regionalne ceste 11 km istono od Nove Gradike, na 129 m n/m. Na tlu dananjeg Starog Petrova Sela bio je srednjovjekovni posjed i mjesto Dimitrovac koji se u izvorima spominje 1361, 1412. god. Vlastelin Ladislav Radovanac dobio je 1476. od kralja Matije Korvina (1443.-90.) pravo na tjedne i zemaljske sajmove.' I u osmansko doba kraj je bio gusto naseljen pa je biskup fra Tomo Ivkovi poetkom XVII. st. u upi Zrinjevac (Strievac) koja se nalazila blizu sela, krizmao 700 osoba.2 U komorskom popisu 1698. selo je ovako opisano: a.3 1) Imena stanovnika i podanika: Juro Kovai, sin 1, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 1.5, jutarapenice2, vozova sijena 2 Martin Filaki, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca 2, svinja 2, konica 1, kopaa vinograda jutara penice 3, jutro zobi 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1. AndreasMrievi, in 1, voli, krava 2, junadi 4, svinja 1, konica 1, kopaa vinograda 2, ju penice 3, vozova sijena 4, najamnik 1. Bartol Pridvori, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, konica 1, kopaa vinograda 1.5, jut penice 4, vozova sijena 3, najamnik 1. Juro Jurasovi, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, kopa vinograda 1, jutara penice 5, jutro z 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Franjo Matakovi, ki 1, voli, krava 1, junadi 2, svinja 3, konica 1, kopaa vinograda 3, jut penice 3, jutro jema 0.5, vozova sijena 2, najamnik 1. .J Stanko Kramari, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 6, konica 3, kopaa vinograda jutro penice 1, vozova sijena 4, najamnik!. Marian Dori, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara pen 3, vozova sijena 3, najamnik 1. Franjo Fulanovi, volova 2, krava 3, junadi 4, ovaca i koza 7, svinja 6, kopaa vinogi'ada jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Marko Mazukovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 4, kopa vinograda 1.5, jut penice 2, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Bartol Barii, sin 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopaa vinograda 2, jutara penice vozova sijeria 2.
' Usp. NAZ Prot. 29/1, 25, 118; popis, kut 89, 81s; 31/111, 73. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 125. Usp. Koreni (1979), 422. Usp. Bosendorfer (1994), 126. U izvorima stoji: Dymytroleh (1361) i Dimitrowcz (1476). 2 Usp. Draganovi (1934), 76; Buturac (1970), 35. 3 Mauran (1988), 239-241. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima pie: Petrovoszclo, Petrovo Szello (1698), Pctrovich Szello (1730), Petrovo Selo (1769).
2 3 1

Ukupno: sinova 5, keri 3, konj 1, volova 12, krava 16, junadi 26, ovaca i koza 9, svinja 33 konica 9, kopaa vinograda 23, jutara penice 33, jutro jema 0.5, jutara zobi 3.5, vozova sijena 29, najamnika 11. 2) Gore pobiljeeni stanovnici i nadalje ele sluiti vojsku. Osobno nazoni Juro Kovai, Martin Filakovi,AndreMareevi, nakon prisege, pitani, re su: Ovi graniarski stanovnici, zbog manjka radne stoke, ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo ni zemlju - a imaju dosta dobru iplodnu zemlju - i zato ne trae susjedna zemljita. Ovaj posjed batinili su od svojih preda iz osmanskog doba, a ne nekom doznakom carskih slubenika, i na nju ne plaaju nikakva poreza. Gradiki zapovjednik gospodin potpukovnik De Bourgh sudac je ovim graniarskim stanovnicima, a pravne im sluajeve rjeava besplatno. Vojnicu su, skupa s cijelim vojvodstvom, platili samo 1697. g. Morali su gotovo svake godine izdravati samo na hrani bilo makariane4, bilo Nijemce, bilo nekoliko Ui vie njih. Drugih do sad nikakvih nameta nisu plaali. Tijekom radova na utvrivanju gradike utvrde bili su prisiljeni bez plae stalno davati po dva radnika uz, ponekad, carski kruh. Za sve ranije radove stanovnicima nije nita plaano. O smetnjama komorskom gospodarstvu stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo mjesto smjeteno je u pitomoj ravnici, pored potoka. Zove se Petrovo Selo. Udaljeno je od Cernika jednu, od Osijeka 20, a od Petrovaradina 30 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su svi graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 11 boljih od drveta i iblja sagraenih kua, pokrivenih djelomice slamom, djelomice daskama. Imaju dva cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se jednu milju. S istol mu je selo Stivica, sa zapada selo Crnogovci, s juga Svinjar (Davor), sa sjevera mei s Tisovcem. Granice su mu: s istoka Koba, s juga Banja Luka, sa zapada Gradika, na sjeveru granica see do Poege. \ Ima oko 180 jutara dosta plodnih u ravnici obraenih oranica i neobraene zemlje, oko 14 jutara rtova te oko 30 jutara boljih sjenokoa. Johovih uma za loenje ima oko 50 jutara. Ima pusto mjesto posve poruene crkvene graevine.5 Na potoku Pokotini je jedna potona vodenica. Ima oko 20 jutara ironosnih uma, aribnjaka ni mlaka s ribama nema. Osmanski gospodar ovog posjeda bio je Ferhat Pai iz Banja Luke, kome kao naknadu godinje nisu nita plaali, nego je svaki stanovnik morao tri dana besplatno raditi, a na svaku svinju plaali su po jedan denar. Istom osmanskom gospodaru svake su godina davali desetinu od svih proizvoda na koje se ona odnosila, osim desetine vina. (Nju nikada nisu plaali). Osmanskom caru svaka je kue godinje plaala 80 denara poreza. Njegovu Velianstvu, osim spomenutih nameta koje je odredio gospodin Kestler a naplatio kapetan Ivan Staki, uz stalnu vojniku slubu koju su dosad duni besplatno vriti, drugo nisu b duni Stanovnici, svi i pojedinci, jednoduno su potvrdili sve iznesene toke. b. God. 1730. naselje je imalo oko 30 kat. kua i drvenu kapelu sv. Antuna Padovanskog sa slikom i zvonom. God. 1746. slika je obnovljena, a selo je tada imalo 46 kua i 238 katolika.

4 5

prcvoznikc, skclarc. Misli, vjerojatno, na stare zidine ispod sela Tisovca Usp. Januia (1980b), 96; Pavich (1766), 180; Buturac (1931), 253.

God. 1760. Petrovi Selo imalo je 60 kua, 124 obitelji i 699 katolika. Kuedomaini su bili: Jakov Kai (4,23), Nikola Juranevi (2,11), Mato uranevi (2,8), Stjepan Durkovi (2,20), Mato Fulanovi (2,12), Tomo Fulanovi (2,21), Stjepan Rabinovi (4,12), Petar Fulanovi (3,8), Martin Fulanovi (1,7), Ivan Fulanovi (2,8), Ivan Miki (2,10), Ilija Smiljani (4,19); Mato Mikolevi (1,4), Grgo Mikolevi (1,4), Mijo Roti (4,20), Tomo Moni (1,10), Mato Popovi (3,13), Martin Blaevi (2,18), Juro Vinkovi (2,9), Tomo Juranovi (1,9), Stjepan Juranovi (2,12), Franjo uranovi (2,9), Mato uranovi (2,12), Marijan uranovi (3,11), Josip uranovi (2,6), Marko Joi (2,13), Josip Matokovi (3,17), Mijo Matokovi (2,8), Marijan Matokovi (2,12), Petar Matokovi (4,22), Mato Matokovi (1,11), Martin Kramari (3,13), Petar Kramari (4,21), Filip Kramari (3,12), Juro Kramari (1,6), Franjo Tomi (1,6), Pavao Kramari (2,9), Stjepan Kramari (1,9), Mato onvi (2,15), Luka Jeni (2,9), imo Godi (1,9) Mato Godi (3,16), Mijo Gikorovi (1,6), Marijan Blaevi (3,15) Anto Blaevi (1,9), Marijan Bikorovi (2,9), Marijan Nogi (1,8), Ivan Stopi (1,8), Juro Huni (1,7), Ivan Godi (2,12), Ivan Romi (2,15), imo Podri (2,10), Marijan Feli (1,11), Mijo Lovri (J-,3), Mato Kramari (2,21), Jakov Volei (2,16), Anto ivkovi (3,17), Mato Muzakovi (1,6), Simo Lai (2,7) i Mijo Pinoti (4,15). U izvjeu 1765. stoji kako je kapela sv. Antuna Padovanskog, sagraena od greda, s drvenim korom, podpoena, oblijepljena i okreena, kako ima sliku zatitnika na platnu, te jo sliku sv. Antuna opata. Na proelju kapele je zvonik sa zvonom od oko 45 kg. Oko nje su se sahranjivala samo djeca, a odrasli su se sahranjivali oko kapele Sv. kria. Dok je u izvjeu 1765. kapela u naselju, podruna upna kapela, ti sljedeem izvjeu (1769.) Petrovi Selo je upa kojoj su pripadala sela: tivica, Komarnica, Vrbova, Otri Vrh i Tisovac. Naselje je tada imalo 85 kua, 170 obitelji i 912 katolika. U taj broj - stoje izriito spomenuto ubrojeno je i selo Paklenik. U selu je tada bilo i 9 pravoslanihkua. Nova upa imala je ukupno: 263 kue, 556 obitelji i 3046 katolika.6 Na vojnom zemljovidu iz 1780. selo je uvrstano s obje strane zemaljske ceste. Kroz njega teku potoci Pokotina i Ladnica. U njemu je raskrije putova. "U selu se nalazi crkva, upni stan, satniki i asniki stanovi, sve kamene zgrade, odakle je vidljiv prolaz."7 Oko 1800. Staro Petrovo Selo imalo je 952 katolika, 1837.1269," 1857.1167,1890.1671, 1931. 2292,1953. 2382,10 a 1991. 2327 stanovnika. 25.10. TIVICA

Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 15 km jugoistono od Nove Gradike, 5 km jugoistono od Starog Petrova Sela, 94 m n/m. tivica se u srednjovjekovnim izvorima izriito ne spominje. U osmansko doba bila je gusto naseljena to svjedoi izvjee biskupa fra Tome Ivkovia (1626.-30.) koji je u to vrijeme u tivici krizmao 260 osoba.1 U komorskom popisu 1698. tivica je ovako opisana: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Martin Hazi, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 2, kopa vinograda 0.5t jutara penice 3, ju
" Usp. NAZ Prot. 29/1, 23, 25, 117s; popis, kut. 89, 89-91; 31/111, 127; 32/IV, 187. 7 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 123s. * U izvjeu stoji da je od upe odijeljenja nova upa tivica, da Petrovu Selu pripadaju: Tisovac, Otri vrh, Vrbova, Godinjak i Crnogovci sa ukupno 2367 katolika. Usp. NAZ Prot. 213, 273. " 1159 katolika i 119 pravaca. Usp. Schematismus eteri (1837), 52; (1929), 57, w Do 1880. biljeeno jc kao Petrovo Selo. Usp. Koreni (1979), 422s. 1 Usp. Draganovi (1934), 76. 3 Mauran (1988), 213-216. Prijevod s latinskog jezika. U izvorima pie: Stiuiza (1630), Ztivicza (1698), Stivicza (1760).

jema 1, voz sijena 1. Filip Nikoli, ki 1, vol 1, krava l,june 1, svinja 3, konica 2, kopaa vinograda 2, jutara pen 4, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Tomo Knezovi, konj 1, svinja 2, jutara penice 2, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Grgo Blaeti, sin 1, konj 1. volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 3, jutara penice 3, ju jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Ilia Medi, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 1, kopaa vinograda 3, jutara pe 4, vozova sijena 2, najamnik 1. Ivan Coi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 1, jutara penice 2, vozova sij Peiak Seria, ki 1, vol 1, konica 2, kopa vinograda 1, jutro penice 1, voz sijena L Luko Kova, sin 1, ki 1, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopa vinograda 1, juta penice 3, vozova sijena 2. Nikola Sutarovi, sin 1, ki 1, konj 1, Icrava 2, junadi 3, jutara penice 2, jutro zobi 0.5, vozov sijena 3, najamnik1. Vinko Kolesari, konj 1, vol 1, krava 2, svinja 3, kopaa vinograda 2, jutara penice 3, jutr jema 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1. Jura Jaki, sinova 2, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 4, svinja 5, kopa vinograda 1.5, jutarapenice 6, jutro jema 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Franjo Miki, ki 1, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 4, kopaa vinograda 3, juta penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Mate Krui, ki 1, konj 1, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 5, kopa vinograda 1, jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Ukupno: sinova 6, keri 8, konja 10, volova 17, krava 16, junadi 20, ovaca i koza 4, svinja 2 konica 9, kopaa vinograda 16, jutara penice 42, jutara jema 6.5, jutara zobi 2.5, vozova sijen 32, najamnika 9. 2) Gore spomenuti stanovnici dravoljno ele ivjeti vojnikim ivotom. Osobno nazoni Martin Hai, Tomo Knezovi i Filip Milini3, nakon prisege ispitivani p tokama, rekli su: Ovi stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo ni svoju zemlju i zato ne trae drugo zemljite. Oni ovaj posjed slobodno posjeduju od svojih prea i osmanskog vremena, a ne nekom novom doznakom ili dodjelom, niti su na njega dosad ita plaali Gospodin pukovnik Giba, i narodni voe, suci su ovim stanovnicima i to ine besplatno. Godine 1696. cijelo je vojvodstvo, prema imovnom stanju, meusobno podijelilo sumu od 150 f vojnice i predalo je, bez priznanice, gospodinu Emestu Kestleru, prvom ratnom povjereniku. A pro 1697. godine vojvodstvo je meu stanovnike svojih sela razdijelilo sumu od 123 zlatnih dukat vojnice, to je u vrijednosti 522,75 srebrenih florina i predalo je, bez priznanice, Ivanu Jur Schlintenbuchu. A ove telcue 1698. godine stanovnici samo ovog sela izdravali su preko zime dv ugarska konjanika i svakom od njih kao nalaiadu morali su mjeseno plaati po 6 florina. Osim to stanovnici ovog sela gotovo su svake godine bili prisiljeni samo na hrani izdiavati dva husara iz kapetana Sekule. Za utvrdu brodskog otoia stanovnici ovog sela prisiljeni su godinje davati 80 hvata drva z loenje bez novane naknade, uz neto kruha, tjerani vojskom koja stanovnicima ini mnoge neugodnosti. Gospodin Emest Kestler, pivi ratni povjerenik, polazei s carskom vojskom 1697. u Bosnu, silom je za svoja kola od stanovnika uzeo jednog konja procijenjena na 35 florina, i to nije niim nalcnadeno.
3

U popisu pie Nikoli.

Stanovnici ovog sela za utvrivanje brodske tvrave morali su, bez naknade, nasjei i dovu 4000 veih palisada. Za uinjene radove stanovnicima nije nita plaano. O zapreci komorskog gospodarstva stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo mjesto nalazi.se u ravnici meu barama. Zove se tivica. Udaljeno je od Kobaa jednu od Osijeka 10, a od Petrovaradina 25 njemakih milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 13 malih, neto prikladnijih, kua napravljenih od iblja, prekrivenih slam Imaju dva cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda zauzima prostor od pola milje. S istoka je selo Sie, sa zapada Petrovi Selo, s juga Svinjar (Davor), sa sjevera mei Vrbovom. Granice mu; s istoka Koba, sa zapada Cemik4, s juga Svinjar, a sa sjevera se pribliava Poegi. Selo ima oko 40 jutara dosta plodnih oranica i neobraene zemlje, oko 8 jutara obraenih rtov te oko 12 jutara sjenokoa koje plavi Sava. Ima oko 50 jutara hrastovih ijohovih uma za loenje i lake gradnje. Nema tragova neke kamene graevine. Na potoku Markovac5 imaju dvije potone vodenice. Imaju oko 25 jutara ironosnih hrastovih i drugih uma, koje rode svake godine, ali ih crvi stalno unitavaju. Nemaju ribnjaka, osim potoka Markovac koji ima manjih riba i rakova. Osmanski gospodar ovog sela bio je Mustaj-beg Orahovanin kome je svaki stanovnik godinje plaao 70 denara, tri dana besplatno radio, a za svaku svinju morali su platiti po jedan denar. Istom osmanskom gospodaru stanovnici su svake godine davali desetinu od svih proizvoda na koje se ona odnosila, pa i od vina; nita vie. Osmanskom je caru svaki stanovnik godinje plaao porez od 80 denara, te su obavljali tekue poslove na kotarskim mostovima. Njegovu Velianstvu, osim spomenute vojnice koju su plaali skupa s cijelim vojvodstvom, i nameta koje su im stavljene po zapovijedi Schlintenbucha i njemu plaeni, te stalne vojnike slube dosad drugo nita nisu davali. Gornje toke, svi i pojedini stanovnici, dragovoljno su potvrdili. b. God. 1730. tivica je imala 90 kat. kua, crkvu sv. Marije Magdalene, sa slikom svetice na platnu, zvonom i grobljem, a 1746. broj kua je smanjen na 67 kua, U izvjeu 1758. opisana je kapela sv. Marije Magdalene koja je bila sagraena od greda, dimenzija oko 12x5 m, s korom i zvonom od oko 40 kg. Bila je opskrbljena potrebnim priborom za sluenje mise. Sahranjivali su se u groblju sv. Jurja u Vrbovi, izuzev Radelia koji su se sahranjivali kod upne crkve u Siu. Crkvenjak je Bla Starevi. God. 1760. tivica je imala 85 kua, 193 obitelji i 948 katolika. Kuedomaini su bili: Mijo Ai (3,13), Vinko Berki (4,17), Josip Bitiher (1,3), Ivan Blaeti (3,21), Juro Cigi (2,12), Stjepan Cetini (1,5), imo Cetini (1,9), Nikola Cetini (1,7), Ivan vosi (4,19), Marin Emanovi (3,15), Matija Emanovi (2,10), Grgo Emanovi (2,19), Luka Emanovi (3,18), Mijo Emanovi (3,14), Mijo Feri (1,5), Matija Feri (2,5), Ilija Gergi (2,7), Ivan Ivani (2,15), Matija Jakei (2,13), Mato Jakei (4,20), Juro Jakei (5,18), Ivan Jakei (3,11), Pavao Jakei (5,28), Ilija Kainovi (1,5), Marko Karapani (1,9); Ivan Karapani (2,5), Matija Kazapovi (2,8), Martin Kaseki (3,11), Martin Kneevi (2,8), Anto Kovaevi (3,17), Juro Kovaevi (3,14), Nikola Kovaevi (3,13), Luka Kovaevi (3,16), Mijo Zackovi (1,5), Matija Manuoli (2,8), Grgo Margeti (2,8), Marin Margeti (3,11), Martin Margeti (2,6), Luka Margeti (3,12), Stjepan Margeti (2,7), Ivan Margeti (2,13), Stjepan Marievi (2,10), Juro Marievi (2,5), Filip Mihi (2,9), Marin Mihi (2,10), Nikola Miki
4 5

Grekom stoji Koba. Danas se naziva tivica.

(2,10), Juro Miki (3,17), Matija Miki (4,16), Grgo Mikievi (1,5), imo Mikuli (3,17), Stjepan Mikuli (5,23), Mijo Mikuli (3,18), Martin Milakovi (2,9), Juro Milakovi (1,5), Marin Mui (3,12), Matija Pavlovi (2,7), Vid Pavlovi (1,6), Nikola Petrovi (1,8), Antun Radanovi (2,10), Ivan Radanovi (2,11), Luka Radeli (2,9), Matija Radeli (1,2), Franjo Radeli (7,25), Juro Sara (3,18), Petar indrak (-,4), Marin pani (-,8), Matija pani (2,7), Mato pani (5,20), Marin Spani (3,8), Ana Sutari (1,2), Ana Sutari (-,1), Bla Starevi (3,23), Juro Sutari (4,13), imo Sokolovi (5,25), Marin Soldatovi (1,5), Ivan Stani (-,5), Marin Tadi (1,19), Matija Tomii (1,4), Marin Tomii (1,5), Filip Trusi (1,9), Anto Trusi (-,5), Nikola Trusi (2,11), Matija Trusi (3,19), Bla Trusi (2,6), Anto Vrag-Markovi (3,7). God. 1769. naselje je imalo 82 kue, 181 obitelj i 1039 stanovnika.6 God. 1789. tivica je postala samostalna upa, kojoj je pripojeno i selo Komarnica. Kao razlog navodi se kako je u zimsko vrijeme, zbog potapanja polja, bio teak promet s Petrovim Selom. tivica je ucrtana i opisana na vojnom zemljovidu iz 1780.: "Potok Ladnica... pola sata uzvodno od sela spaja se s potoiem Potok, koji tee od Paklenika... i kao taj potok moe se i na razliitim mjestima, osim preko postojeih mostova i prolaznih putova, prijei pjeice i konjima. (...) Voda, koja ljeti potpuno presui, uporabljiva je samo za napajanje stoke i gubi se trietvrt sata od sela nizvodno u livadama kraj ume Veliki lug. (...) Poplave koje Sava skoro svake godine prouzroi gotovo dva do tri puta, proteu se do blizine sela, tako da kue njegova donjega dijela stoje pod vodom. (...) Crkva u selu drvene je grae."7 Oko god. 1800. naselje je imalo 1250,81837. 1161 katolika,91857.1037,1890. 926,1931. 1298,1953.1330,10 a 1991.861 stanovnika. Koncem XIX. i poetkom XX. st. u selo se doselilo neto Liana i Gorana.11 25.11. TISOVAC Naselje se nalazi na padinama Poeke gore 10 km istono od Nove Gradike, 3 km sjeverozapadno od Starog Petrova Sela, 160 m n/m. Posjed Tisovac spominje se 1455., 1480., 1493. djelomice u posjedu obitelji Vrbovskih a djelomice u posjedu dvaju plemia. God. 1455. potuio se magistar Albert od Svilne i njegova ena Katarina, ki Mihajla Vajde (Zapoljskog) to je Ladislav Zapoljski na tisovakom posjedu protupravno sagradio utvrdu.1 U komorskom popisu iz 1698. Tisovac se spominje, ali nije obraen.2 God. 1730. selo je imao 12 kat. kua, ispod sela na starim ruevinama kapelu Sv. kria i groblje, a 1746.11 kua i 90 stanovnika. God. 1760. Tisovac je imao 16 kua, 28 obitelji i 151 stanovnika. Kuedomaini su bili: Mijo Jeli (2,15), Martin Jeli (3,16), Martin Mikoevi (1,4), Ivan Kotorac (1,7), Ivan Mikoevi (4,19), Mijo Jeli (1,11), Nikola Maroevi (3,9), Mato Kukol (1,7), Marijan Radoevi (2,8), Mijo Radoevi (2,8), Dorotea Feri (-,1), Mato Gikivi (1,9), Ivan Radoevi (1,10), Matija Bohavei (1,9), Juro Radoi (1,8), Andrija Jeli (3,10).
Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 339, 348; popis, kut. 89, 112-114; 32/IV, 187. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 146s. * Usp. NAZ Prot. 213, 274s. " Usp. Schematismus cleri (1837), 53; (1929), 58. Nekad su odvojeno biijeeni Jablanovac i Lazinc. Usp. Koreni (1979), 422. " Usp. Pavii (i953), 245. 1 Usp. Csanki (1894), 429; Bosendorfer (1994), 125, 153. U izvorima pie: Thyzowcz (1455), Tiszovacz (1698), Tissovacz (1761). 2 Usp. Mauran (1988), 241.
7 6

God. 1769. Tisovac je imao 14 kua, 21 obitelj i 134 stanovnika. 3 Na vojnom zemljovidu iz 1780. Tisovac je imao 20 kua uvrstanih s obje strane potoka, odnosno puta u smjeru Poege. Korito potoka Pokotine "u umi je kamenito, a pjeskovito kod sela i nadalje nizvodno prema Petrovu Selu; voda mu je pitka za ljude, a obogaena je utokom sporednih izvora; njihovi se ponori uzdiu u umi i potpuno su neprohodni. (...) Selom dominiraju ovdanji dolinski breuljci s obje strane sela, s kojih se prua pogled na ravnicu sve do Save..."4 Oko 1800. naselje je imalo 151 katolika,51837.254,61857.216,1890.320,1931.387,1953. 396,7 a 1.991.437 stanovnika. 25.12. VLADISOVO Naselje se nalazi na junim padinama Poeke gore, 12 km istono od Nove Gradike, 4 km sjeverno od Starog Petrova Sela. Vladisovo je novije naselje. God. 1900. pojavljuje se prvi put kao dio Otrog Vrha sa 51 stanovnikom. Pavii tvrdi da su ga osnovali Gorani i Liani i da su oni u njemu jedini stanovnici.1 God. 1921. imalo je 120,1953.154, 1971, 87,2 a 1991. 52 stanovnika. 25.13. VRBOVA

Naselje je smjeteno uz regionalnu cestu 16 km jugoistono od Nove Gradike a 5 km istono od Starog Petrova Sela, 123 m n/m. Utvrda i posjed Vrba, Vrbua, Orboua spominju se 1259, 1275, 1282, 1339, 1356, 1367, 1374, 1382, 1397, 1401, 1406, 1414, 1432, 1435, 1469, 1481, 1483, 1489, 1491, 1493. i 1500. god. God. 1350. kralj Ljudevit (Ludvik) (1342.-82.) obeao je utvrdu plemiima Gorjanskim ako bi Stjepan Cimbra umro bez potomstva. Tako su ga Goranski 1356. i dobili od kralja. Uz Gorjanske posjed je pripadao plemiima Vrbovskim i Ilokim.1 Godine 1491. u Vrbovi se spominje i upnik. Osmanlije su utvrdu zauzeli skupa s Cernikom 1536. god. Daje kraj i poslije bio gusto naseljen, svjedoi nam tijekom XVII. st upa Ratkov Potok koja je imala etiri zidane crkve a meu njima i crkvu sv. Jurja u Vrbovi.2 U komorskom popisu 1698. Vrbova je ovako opisana: a? 1) Imena stanovnika i podlonika: Marko Lazovi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 2, jutara zobi 2, vozov sijena 2, najamnik 1. Martin Lazovi, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1 junadi 2, kopa vinograda 1, jutara penice 3, jutr jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Grgo Blaevi, vol 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 0.5, jutara penice 2. Luka Juri, ki 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 1, voz sijena 1.

Usp. NAZ Prot. 29/1, 23, 25,118; popis, kut. 89, 83; 32/IV, 187. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 119s. Usp. NAZ Prot. 213, 273. 248 katolika i 6 pravoslavaca, Usp. Schematismus deri (1837), 53. Usp. Koreni (1979), 422. 1 Usp. Pavii (1953), 244. 2 Usp. Koreni (1979), 422. 1 Usp. Csanki (1894), 395s; Bosendorfer (1994), 123, I26s. U izvorima stoji; Villa Vrba (1229), Terra Vrbua (1275), Orbua (1339), Orbowa (1374), Verbova (1698), Varbova (1730). 3 Usp, Smiiklas (1891), 9. 3 Mauran (1988), 216-218. Prijevod s latinskog jezika,
4 5 fl 7

Mato Juri, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 1, kopa vinograda 1, juta penice 2, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Martin Juri, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutro jema 1, vozova sijena Juro Kova, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 3, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1. tivo Beni, ki 1, vol 1, krava 2, june 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 4, jutro zobi 1 vozova sijena 3, najamnik 1. Paval Blaeti, sin 1, vol 1, krava 2, june 1, svinja 3, kopaa vinograda 2, jutara penice 4, jut zobi 1, vozova sijena 3. Marin Mati, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutro jema 1. vozova sijena 2. Luka Blaievi, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, kosaca sijena 2, najamnik 1. Toma Mai, sin 1, voli, krava 1, kopaa vinograda 2, jutara penice 4, vozova sijena 2, najam L Ukupno: sinova 4, keri 6, konja 5, volova 11, krava 14, junadi 16, svinja 5, konica 3, kopa vinograda 8.5, jutara penice 36, jutara jema 5, jutara zobi 7, vozova sijena 23, najamnika 7. 2) Gore navedeni stanovnici dragovoljno su odluili ivjeti vojnikim ivotom. Osobno nazoni Marko Lazovi, Martin Lazovi i Grgo Blaevi, nakon prisege ispitivani, re su: Ovi graniarski stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seosko gospodarstvo ni svoju zemlju i za to ne trae drugog zemljita. Ovaj posjed u miru batine od svoj prea, a ne novom komorskom doznakom, te dosad, ni pod bilo kojim imenom, nisu plaali nikakav namet na zemlju. Gospodin pukovnik Giba besplatno vri sudske poslove meu stanovnitvom. Vojnicu su za 1696. i 1697. g plaali skupa s cijelim vojvodstvom. Uz to gotovo svake godine b su obvezni izdravati dvojicu ili njemakih ili maarskih vojnika kojima su svakome, pred odlazak bili prisiljeni platitipo3 florina. Stanovnici ovog sela morali su anevima brodskog otoia priskribiti svake godine 30 hvata drva za loenje. Isto tako, za sabiranje sijena morali su svake godine dati besplatno 20 kosaca. Za utvrivanje brodske tvrave stanovnici ovog sela morali su pribaviti 80 veih palisada i davati godinje po dva radnika, sve do zamjene, bez novane naknade, ali uz nedovoljno kruha. Za obavljene radove stanovnicima nije nita plaano. O autoru komorskih gospodarskih zapreka, stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo mjesto smjeteno je u prigorju dvaju breuljaka pored dosta brzog uboreeg potoka.4 Selo se zove Vrbova. Udaljeno je od Kobaa jednu njemaku milju, od Osijeka 10 a od Petrovaradina 25 ugarskih milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sad su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 12 dosta prostranih kuica nainjenih od iblja, pokrivenih slamom. Imaju dva cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se oko pola milje uokolo. S istoka mu je selo Lipovac, sa zapada selo Paklenik5, s juga tivica, a sa sjevera mei sa selom Brestovcem6. Granic su mu: s istoka Koba, sa zapada Cernik, sjuga Svinjar (Davor), na sjeveru se pribliava Poegi. Selu pripada oko 60 jutara oranica i neobraena prilino plodna zemljita razbacana po gorju i dolinama, oko 3 jutra obraenih rtova te oko 12 jutara osrednjih sjenokoa. Ima oko 40 jutara
4 5

Nekad se potok zvao Vrbanica, a danas Maglaj. U izvorniku, grekom, stoji Pakarcz. Sa sjeverne strane Poeke gore.

uma za loenje i manje gradnje. Ovdje postoji zidana, pohivena, crkva sv. Jurja, vojnika i muenika. Imaju etiri potone vodenice na potoku Vrbanici, a dvije su uruene. Ima oko 12 jutara ironosne hrastove ume do sada slobodne odirovine. Ribnjaka nema. Osmanski gospodar ovog sela bio je Ali-beg konstantinopolski, kome je svaka kua godinje kao naknadu plaala 80 denara. Istom osmanskom gospodaru svake su godine davali desetinu u naravi od svih proizvoda na koje se ona odnosila, pa i od vina. Osmanskom caru za izdravanje vojske nisu nita plaali, jer je njihov zakupnik gore spomenuti konstantinopolski Osmanlija. Njegovu Velianstvu, osim reenih nameta plaenih skupa s vojvodstvom i obveze do sada besplatnog sluenja vojske, (drugo nisu plaali). Spomenute namete s obvezama stanovnicima je, preko svojih podlonih asnika, odredio prvi povjerenik Ernest Kestler. Svi su stanovnici dragovoljno potvrdili da je sve, u gore obraenim tokama, istinito. b. God. 1730. Vrbova je imala 45 kua i zidanu crkvu sv. Jurja, dimenzija oko 20x10 m, sa slikom sveca. Oko nje je bilo groblje. U izvjeu 1734. - koje su potpisali predstavnici sela Marko Mati i desetar Ivan uri - stoji, kako su kameni zidovi crkve sve ruevniji i da zgradu treba obnoviti.7 Prema izvjeu 1758. zidana crkva se sruila pa su mjetani na njezinim ruevinama podigli malu drvenu kapelu sa zvonom. God, 1760. Vrbova je imala 47 kua, 99 obitelji i 474 katolika. Kuedomaini su bili: Matija Bai (1,11), Luka Baiceti (1,4), Grgo Blaevi (1,8), Ivan Beni (1,9), Matija Beni (3,16), Luka Bogdei (2,7), Juro Bonjak (2,11), Nikola Bonjak (2,11), Vinko Damianovi (2,11), Grgo Depan (-,4), Juro aki (2,11), Jakov aki (1,5), Ivan aki (2,15), Marko oli (1,5), Tomo Faki (-,4), Juro uri (4,13), Ivan uri (2,11), Toma uri (5,16), Vinko Ivkovi (2,5), Marin Ivkovi (2,9), Ivan Junakovi (2,8), Anto Klini (4,16), imo Kosti (4,13), Stjepan Kovai (3,12); Franjo Kosti (1,7), Jakov Lasovi (2,7), Tomo Lasovi (6,23), Antun Leti (1,6), Josip Makari (1,5), Jeronim Mari (1,5), Juro Mai (1,8), Grgo Markovi (2,4), Matija Markanovi (6,20), Matija Matievi (4,23), Mato Matievi (1,5), Grgo Martinovi (3,18), Franjo Pavi (1,2), Juro Pavi (2,17), Juro Popevi (2,10), Mijo Popevi (2,9), Anto Rakovi (2,12), Matija Sari (3,12),.Pavlia arak (2,10), Anto Satinovi (2,11), Matija Satinovi (2,21), Mijo Topolovi (2,12) i Ivan Zec (1,2). God. 1769. u Vrbovi je 45 kua sa 104 obitelji i 552 katolika.* U vojnom zemljovidu iz 1780. selo je uvrstano s obje strane zemaljskog puta. "Ovdje dominira uzvisina blaga nagiba, obrasla djelomino drveem srednje visine, koje je rijetko i djelomino gusto proraslo. S brda Grozniavac... prua se pogled na veliku udaljenost. (...) Obzidani izvor u selu, vodeni izvor koji tee u potok Maglaj, stalno ima zdravu pitku vodu. (...) Crkva, dijelom na povienom terenu, i satniki stan u selu izgraeni su od kamena"9 Oko 1800. Vrbova je imala 590,10 1837. 602 katolika,11 1857. 484, 1880. 534, 1921. 1329, 1953.1489,12 a 1991.1179 stanovnika. Ve izneseni podaci daju naslutiti kako je poetkom XX. st. u selo doselilo vie Gorana i Liana nego to je bilo starosjedilaca.13
7 9

Usp. Sran (1995), 66s. * Usp. NAZ Prot. 29/1, 75, 112; 30/11, 340, 348; popis, kut. 89, U4s; 32/IV, 187. HNTZ, Gradika pukovnija (1999), I25s. w Usp. NAZ Prot. 213, 273. " Usp. Schematismus ckri (1837), 53. 12 Nekad se odvojeno biljeilo Klinje i Vrbovako Brdo, Usp. Koreni (1979), 422. Usp. Pavii (1953), 245.

XXVI. OPINA VELIKA KOPANICA

26.1. BERAVCI Beravci se nalaze 32 km istono od Slav. Broda, izmeu Velike Kopanice i Gundinaca, 89 m n/ m. Naselje se spominje u komorskom popisu 1698. ali nije obraeno.' God. 1730. imalo oko 15 kua i drvenu kapelu sv. Mateja, a 1746.18 kua, 161 katolika i kapelu sv. Ane sa zvonom. Prema izvjeu 1758. nova kapela sv. Katarine sagraena je od greda za oko 50 osoba, sa slikom svetice i zvonom od oko 10 kg. Crkvenjak je Martin Tuni. Sahranjivali su se u groblju Gradac, koje je bilo u umi na osamljenom mjestu, pola sata udaljeno od kapele. Tu su se sahranjivali i sela Gundinci i Jaruge. God. 1760. selo je imalo 39 kua, 78 obitelji i 460 katolika. Kuedomaini su bili: Ilija Soli (5,21), Josip ivkovi (2,16), Bla ivkovi (2,12), Matija ivkovi (2,14), Marko ivkovi (2,7), Luka deri (3,14), Ivan Glavevi (3,14), Josip Kladari (3,14), Ivan deri (1,5), Bla Kladari (1,7), Marijan Kladari (1,5), Mijo Kladari (1,8); Mijo Bali (1,9), Grgo Kladari (2,6), Martin Vukaovi (4,25), Luka Glavaevi (2,6), Mato Tobolevi (3,18), Jakov Tuni (3,15), Ilija Tuni (4,19), Juro Kladari (2,18), Ivan Dievi (2,14), Mijo Vukaovi (1,4), Tomo Glavaevi (1,8), Mato Vukaovi (-,8), Juro Vukaovi (3,20), Juro Eskerii (2,8), Mato Eskerii (1,11), Mato Kladari (2,12), Mato Loli (1,9), Martin ivkovi (-,4), Juro Veoi (1,5), Tomo Veoi (2,18), Tomo Veoi (2,9), Josip Kladari (7,32), Marijan Glavaevi (1,8), Franjo Glavaevi (1,7), Tomo Kladri (2,14), Luka Vukaovi (1,9), Mato Babi (1,7).2 Uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Selo lei na poluotoku, tono izmeu dvije natopljene barske grabe, Mostavnika i Moravnika, koje se ispod sela sjedinjuju. (...) Obje su grabe duboko muljevite, voda im je ustajala i tee samo za dugotrajno kina vremena. Ljeti za jakih vruina u ovom podruju one povremeno presue i tada su i osim preko drvenih mostova prohodne pjeice i konjima na mjestima gdje to ne spreavaju njihove mjestimino etiri do pet stopa visoke obale. (...) Rijetko drvee u poljima i livadama najveim su dijelom visoki hrastovi. Ovdanji putovi, zbog glibljiva i meka tla, ovisno o vremenskim prilikama, za suha su vremena lako prohodni, a za
' Usp. Mauran (1988), 127, 131. U izvorima stoji: Beravze, Beracz (1698), Beravczi (1730), Berovci (1760). Usp. NAZ Prot. 29/1, 53, 97; 30/11, 205, 212; popis, kut. 89, 186s. Ima i drugi popis neto izmijenjen 199s; 31/111,34.

loeg vremena jako teko prohodni za vozila."3 Beravci su 1837. imali 821 katolika,41857. 832,1890. 770,1931, 851,1953.1098,5 a 1991. 957 stanovnika. 26.2 DIVOEVCI Naselje je smjeteno izmeu autoceste i rijeke Save, 26 km istono od Slav. Broda, 4 km zapadno od Velike Kopanice, 87 m n/m. Divoevci se spominju u komorskom popisu 1698. ali nisu opisani.1 God. 1730. imali su oko 15 kua i novu kapelu, a 1746.24 kue i 143 katolika. U izvjeu 1758. opisana je kapela sv. imuna i Jude, apostola. Sagraena je od greda, dimenzija oko 10x4 m, oblijepljena i okreena; imala je mali kor od hrastovih dasaka i zvono od oko 10-ak kg. Budui da nije imala sakristije, pribor za misu uvan je u dvonjkama ("vulgo bisage"). Crkvenjak je bio Anto Vidakovi. Sahranjivali su se sa okolnim selima u groblju zvanom Hrasti. God. 1760. Divoevci su imali 34 kua, 60 obitelji i 248 katolika. Kuedomaini su bili: Matija Vidakovi (4,15), Grgo Feri (2,6), Ilija Feri (1,5), Jakov Balievi (2,9), Andrija Balievi (2,6), Abraham Balievi (-,4), Tomo Vidakovi (3,12), Filip Vidakovi (2,10), Anto Vidakovi (2,4), Ivan Vidakovi (2,12), Mijo Vidakovi (-,3), Marijan Vidakovi (2,5), Franjo Vidakovi (2,7), Mijo Perevi (2,7), Petar Perevi (1,3), Jakov Mikini (1,6), Martin Perevi (5,12), Stanko Perevi (2,4), Ivan Petrievi (2,11), Ilija Petrievi (2,10), Petar Petrievi (2,7), Filip Petrievi (1,4), Matija Petrievi (1,7), Juro Petrievi (2,7), Mijo Petrievi (2,10), Ilija Petrievi (1,5), Marin Mikini (1,5), Martin Vukovac (1,5), imo Petrievi (1,4), Juro Vukovac (2,13), Mijo Mikini (2,7), Petar Mikini (1,6), Andrija Mikini (2,10), Franjo Mikini (2,8).2 Uz vojni zemljivid iz 1780. pie: "Mala rijeka Bi, ili Bi, prema Andrijevcima premoena je drvenim mostom; u ovom podruju iroka je do 70 koraka, a dalje nizvodno prema mostu kod ajkovaca samo 40 koraka. Duboko je muljevita. Uzvodno su joj obale visoke do tri stope, a nizvodno na seoskoj livadi zvanoj istina obale su joj niske pa za dugotrajno kina vremena esto plavi i postaje izrazito movarna. U to se vrijeme putovima za ajkovce ne moe prolaziti. Ova rijeka moe se prijei samo preko mostova. Barska graba Mostavnik izlazi iz rijeke Bi gore prije mosta i tee kroz selo.., pa opet nazad u rijeku Bi. (...) Rijetko bunje pomijeano s neto malo visokih hrastova ne ometa prolaz kroz polje. (...) asniki stan drvene je grae."3 God. 1837. Divoevci su imali 254 katolika,41857.245,1890. 277,1931. 374,1953. 429,5 a 1991.334 stanovnika. 26.3. MALA KOPANICA Mala Kopanica je smjetena ponad autoceste, 28 km istono od Slav. Broda, a 2 km sjeveroistono od Velike Kopanice, 86 m n/m.

3 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 124s. * Usp. Schematismus (1837), 30. 3 Neko vrijeme posebno su biljeeni Crno Selo i Deslalnica. Usp. Koreni (1979), 645. 1 Usp. Mauran (1988), 120, 124. U izvorniku: Divosevczi i Divoscvacz (1698). Divossevczi (1730), Divoscevczi (1760). 2 Usp. NAZ Prot. 29/1, 53, 97; 30/11, 207s, 212; popis, kut. 89, 184s. Ima i drugi neto izmijenjen popis 197s; 31/1K, 36. 3 HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 99s. 4 Usp. Schematismus (1837), 30. 5 Usp. Koreni (1979), 645.

U komorskom popisu naselja 1698., Kopanica je uzeta kao jedno selo. Slino je i u izvjeu 1730. god. Nakon beogradskog mira (1739.), neki su se stanovnici vratili iz Bosne, a dolazili su i novi, te se tada poinje razlikovati Velika i Mala Kopanica. God. 1746. Mala Kopanica je imala 15 kua i 58 stanovnika, a 1758.22 kue. Kod popisa kuedomaina 1760. Kopanica je ponovno uzeta kao jedinstveno selo.1 U opisu uz vojni zemljovid iz 1780. stoji kako je selo pola sata udaljeno od Velike Kopanice. "Barska graba Mostavnik iroka je 40 koraka, kod sela premoena je drvenim mostom. U ovom se kraju samo mjestimice isui i osim preko mosta rijetko se kad moe prijei. Bara Jelas ljeti za dugotrajnih sua potpuno presui. Put za Novi Grad, pa nadalje, kroz novogradske bare zvane Vrbova teko je prohodan..."2 Mala Kopanica je 1837. imala 255 katolika,31857. 266,1890. 282,1931. 312,1953. 341,4 a 1991.205 stanovnika. 26.4. VELIKA KOPANICA

Naselje se nalazi 30 km istono od Slav. Broda, ponad autoceste na regionalnom putu u smjeru Vrpolja, 91 m n/m. U srednjem vijeku u Kopanici je bila utvrda. Osmanlije su je zauzeli i unitili skupa sa ostalom Slavonijom. Cijeli kraj su u vrijeme Osmanskog Carstva sluili franjevci iz samostana u Modrii. Govorei o poruenim samostanima u vrijeme bekog rata ljetopisac Bono Beni biljei: "Godine Gospodnje 1685. napustila su braa samostan sv. Ilije u Modrii pa su redovnici te obitelji otili u Kopanicu, a zatim godine 1714. u akovo, gdje e i ostati."1 Povjesniar Filip Lastri tome dodaje: "Ponijeli su sa sobom neto pokustva, kojim se i sada ondje slue, ukoliko neto nije starost dokrajila."2 U komorskom popisu 1698. Kopanica je ovako opisana: a. 3 1) Imena stanovnika i podlonika: Petar Mikloovi, sinova 2, ki 1, konja 2, vol 1, krava 2, junadi 2, ovaca i Icoza 10, konica jutara penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 10, najamnik 1. Ivan Jurievi, sin 1, keri 2, volova 4, krava 3, junadi 3, jutara penice 3, najamnik 1.4 Bla Skladari, keri 2, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 10, konica 5, jutara penice jutro jema 2, vozova sijena 5, najamnik 1. Marian Kovaevi, keri 2, krava 2, junadi 2, svinja 1, jutara penice 3, vozova sijena 4, najamn Ilia llakovac, sin 1, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 5, svinja 10, konica 2, jutara penice 5, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 5, najamnik 1. Grgo Mikloi, sinova 2, keri 1, volova 2, krava 2, junadi 3svinja 10, konica 5, jutara penic 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 6, najamnik 1. Juro Blaen, keri 3, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 8, konica 1, jutar penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 6, najamnika 2. Andro Hergoti, volova 2, krava 2, junadi 2, ovaca i koza 5, svinja 11, konica 6, jutara peni 4, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 6, najamnik 1.
Usp. NAZ Prot. 29/1, 52, 97; 30/11,212. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 121. Usp. Schematismus (1837), 31. 4 Usp. Koreni (1979), 646. 1 Beni (1979), 99. 2 Lastri (1977), 118. 3 Mauran (1988), 121-125. Prijevod s latinskog jezika, U izvoVniku stoji: Kopanycza (1698), Kopanica (1760), 4 On je grekom dvaput ubiljeen.
1 2

Luko Kladari, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 3, konica 3, jutara pen 6, jutro jema 1, vozova sijena 6, najamnik 1. Martin ivkovi, l<rava 1, june 1, svinja 3, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 3, najamn Nikola Kovaevi, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, jundi 2, jutara penice 2, vozova sijena 3, najamnik 1. Jakov Lola, ki 1, krava 1, ovaca i koza 4, jutra penice 0.5, jutro jema 0,5, vozova sijena 4 najamnika 2. Josa Baaevi, sin 1, vol 1, ovaca i koza 10, svinja 10, konica 3, jutro penice 1, najamnik1. Peio egetlia, ovaca i koza 4, najamnik 1. Bartol Dugaki, keri 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, jutro penice 1, najamnik 1. Martin Vukaevi, sin 1, ki 1, krava 1, junadi 2, jutro penice 1, jutro jema 0.5, vozova sijen Marian Divoevac, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 8, jutara penice 3, vozova sijen 3, najamnik 1. Stepan Mate, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 3, vozova sijena 3, najamnik 1. Miko Vuko, keri 3, ovaca i koza 4, jutro penice 0.5. . Pavo Filipovi, sin 1, konj 1, vol 1., krava 2, junadi 3, ovca 1, svinja 6, konica 4, jutara pen 4, vozova sijena 6. Marko Gruin, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, svinja 6, jutara penice 2.5, jutr jema 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1. Andro Vuk, sin 1, konj 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 5, konica 2, jutara penice 2, vozova sijena 2. Juro Siak, sin 1, ovaca i koza 5, jutro penice 0.5. Ivo Bai, keri 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 1, najamnika Luka Trepi, ki 1, konj 1, vol 1, krava, 1, june 1, svinja 3, jutro penice 0.5, jutro jema 0.5, jutro zobi 0,5, vozova sijena 2, najamnik 1. Pavo Ilakovac, sin 1, ki 1, konja 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 5, jutara penice 3, vozova sijena 4, najamnik 1. Petar Krepi, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, najamnik 1. Toma Fukol, sinova 2, ki 1, krava 1, june 1, svinja 5, jutro penice 1, voz sijena 1. Luka Radievi, sin 1, konja 2, volova 2, krava 2, junadi 3, ovaca i koza 15, svinja 15, konica 10, jutara penice 9, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 7, najamnika 3. Patar vaganovi, ki 1, volova 2, krava 1, june 1, konica 3, jutara penice 2.5, jutro jema 0. vozova sijena 2. Grge vaganovi, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, konica 2, juto penice 1, jutro jema 0.5, vozova sijena 2. Matan vaganovi, sin 1, keri 2, konj 1, vol 1, krave 2, junadi 2, svinja 10, konica 4, jutara 3, kosaca 4, najamnik 1. Miho Svaganovi, sini, ki 1, vol 1, ovaca i koza 5. Berta Radievi, sin 1, konj 1, vol 1, krave 2, june 1, svinje 3, jutara ita 4, kosaca 3, najamnik Matan Ilakovac, volova 2, krava 1, june 1, ovaca i koza 3, svinja 3, Iconica 1, jutara penice 2 jutro jema 0.5, vozova sijena 2, najamnik 1. Grgo Mikloevi, ovaca i koza 8, konica 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Nikola Laso, sin 1, krava 2, junadi 2, jutro penice 1, voz sijena 1. Nikola Gregori, sinova 2, keri 2, volova 2, krava 1, junadi 1, ovaca i koza 7, svinja 8, juta penice 4, vozova sijena 3. Grgo Kovaevi, sinova 2, vol 1, krava 1, june 1, svinja 1, jutara penice 2.5, jutro jema 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Luka Hergoti, sinova 3, ki 1, ovaca i koza 5, konica 1, jutro penice 1.5, jutro jema 0.5, vo

sijena 0.5, na jamnik 1. Luko Ilakovac, sin 1, konj 1, krava 1, june 1, konica 1, jutro penice 0.5, voz sijena 0.5, najamnik 1.-Jura Zeic, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 10, jutara penice 4, jutro jema 1 vozova sijena 3, najamnik 1. Martin Kovaevi, sinova 2, volova 2, junadi 2, svinja 2, jutara penice 2, vozova sijena 2, najamnik 1. Petar Filipovi, sinova 2, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 7, jutara penice 3, vozova sijena 3 najamnik 1. Stepo Filipovi, sin 1, ki 1; vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, vozova sijena 2. Toma Miatovi, vol 1, krava 1, june 1, jutara penice 2, voz sijena 1, najamnik 1. Abraham Mihi, sin 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 4, svinja 6, konica 3, jutara penice 2, vozova sijena 4, najamnik 1. Marian Kladari, sin 1, ovaca i koza 5, svinja 2, konica 3, jutro penice 0.5, najamnik 1. Grga Jani, ovaca i koza 6, svinja 3, jutro penice 1, najamnika 2. tipan Anii, sin 1, ki 1, ovaca i koza 6. Peio Herboti, sinova 3, ki 1, vol 1, krava 1, svinja 1, jutara penice 3 jutro jema 1, voz sijen 1, najamnik 1. Ivan Matasovi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, ovaca i koza 7, svinja 8, konica 1, jutar penice 2, jutro jema 0.5, vozova sijena 2. Martin Matasovi, sin 1, ovaca i koza 3, svinja 3, konica 1. Stepan Babi, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, june 1, konica 1, jutara penice 2. Pavo Vukovac, sin 1, konja 2, Icrava 1, june 1, ovaca i koza 5, svinja 18, konica 6, jutara pe 7i jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 5, najamnika 3. Marian Sterkovi, sin 1, ki l, najamnik 1. Ilia Beloger, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, vozova sijena 2. Petar Varga, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 3. vozova sijena 3. Juro Kladari, keri 3, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 10, konica 3, jutara penice 4, jutr jema 1, vozova sijena 3. Bartol Coravi, sin 1, vol 1, krava 1, ovaca i koza 2, konica 2, jutara penice 1, vozova sijena najamnik 1. SimonBaa, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 10, konica 3, jutro penice 1, vozova sijena 2 najamnik 1. Paval Seoi, sin 1, lei 1, vol 1, june 1, ovaca i koza 10, svinja 1, konica 2, jutara penice 2, najamnika 2. Ilia Vikovi, sin 1, konj 1, voli, krava 1, ovaca i koza 5, svinja 2, jutara penice 3, jutro jema 1. vozova sijena 4, najamnik 1. Ilia Lukaevi, krava 1, june 1, ovaca i koza 2, svinja 1, jutara penice 2, vozova sijena 2. Ukupno: sinova 55, keri 49, konja 17, volova 68, krava 66, junadi 76, ovaca i koza 190, svin 205, konica 147, jutara penice 141, jutara jema 19, jutara zobi 7, vozova sijena 152.5, najamnik 53. 2) Osobno nazoni Ivan Jurievi, Bla Kladari i Martin Kovaevi, nakon prisege da e govo istinu, rekli su: Ovi stanovnici zbog manjka radne stoke ne uspijevaju obraditi svoje seoske gospodarstvo ni svoju zemlju te ne koriste susjedno pridodano zemljite. Ovaj posjed batine od svojih preda u mirnoj kmetskoj uporabi, bez ikakve dodjele, te dosad nisu plaali porez vlastima niti nemet za zemlju. Gospodin pukovnik Giba djelitelj je pravde ovim graniarskim stanovnicima, te meu njima

besplatno rjeava mjernika i druga pitanja. Ovi granini stanovnici, budui da slue u vojsci, do sada nisu plaali vojnice, ali su tijekom skupnog prolaska carske vojske svake godine na svojim osobnim imanjima trpjeli golemu tetu. Nikad nikome od stanovnika nije plaana naknada tete niti priznata olakica. Po zapovijedi gospodina pukovnika Gibe ovi graniarski stanovnici, za utvrivanje brodske tvrave i nasipa na otoiu, moraju est mjeseci neprestano, sve do zamjene, bez naknade, davati 12 obinih radnika. Za podizanje brodskih nasipa stanovnici ovog posjeda morali su nasjei 520 veih palisada i amcima ih besplatno prevesti. Od ostalih toaka stanovnici nemaju nita priopiti. O komorskim inovnicima znaju da dre gotovo svako nenaseljeno selo, ipak o uzroku njihovih zapreka nita ne znaju. 3) Ovo je mjesto u kransko doba imalo dosta prostranu utvrdu. Nalazi se meu barama i mlakama pa je sada donekle zatieno od izlijevanja Save. Zove se Kopanica. Udaljene je od Bro 4, od Osijeka 8, a od Petrovaradina 15 milja. Svi su ovi stanovnici u osmansko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Na ovom posjedu stanovnici imaju 69 dosta prostranih kua, napravljenih od iblja, pokrivenih djelomice slamom a djelomice daskom. Imaju est narodnih selita. Teritorij ovog posjeda prost se dvije njemake milje uokolo. S istoka mei selom Gundincima, sa zapada selom Divoevcima, sjuga, s druge strane Save, pustim selom Dubicom5, a na sjeveru se nalazi selo Cajkovci. Granice mu: s istoka Babina Greda, sa zapada Brod, sjuga preko Save osmanski Sokol6, a na sjever se pribliava akovu. Ova utvrda ima oko 300 jutara obraenih oranica i neobraene zemlje, koju Sava, estim poplavama, unitava. Rtova nema. Ima oko 250jutara sjenokoa koji su, iz istih razloga, oteeni. Ima oko 300jutara hrastvih, tisovih ijohovih uma za loenje i gradnju. Ne naziru se nikalcvi tragovi kamene graevine. Tu je rezidencija otaca franjevaca koju su sagradili od diveta prije tri godine. Vodenica nemaju. Imaju oko 150 jutara hrastovih ironosn uma, koje rijetko raaju, slobodnih odirovine. U okolici imaju dosta ribnjaka i jaruga koje vive ribama i kornjaama. Graniarski stanovnici ove utvrde nemaju zbog zemlje meusobnih prepirki. Svaki od njih s ov zemlje oskudno moe ivjeti te zato s ovoga posjeda ne odlaze. Osmanski gospodar ovog posjeda, kome je on u osmansko doba pripadao, bio je brodski emin kome godinje kao naknadu nita nije davano, nego su morali davati za skelu u Sikirevcima tr radnika i istim zapovjednicima morali su prevoziti dohotke. Osim toga, svaki je stanovnik bio obvezan ljeti jedan dan besplatno raditi. Desetinu ni od kakvih st\>ari i plodova nikome nisu davali. Osmanskom caru, uime vojnice, svaki je stanovnik kao porez morao godinje platiti 1florin i 80 denara. Njegovu Velianstvu osim vojnike slube i kmetskih obveza prema upravi, dosad drugo ni nisu davali. Za sve ove dosadanje usluge nikome nita nije plaano. Na ove toke svi stanovnici i svaki pojedini dragovoljno su jasnim glasom dali svoj pristanak. b. Sluei u osmansko doba lijevu obalu Save, modriki su franjevci svoju upu nazivali Rasti. Vjerojatno je sastajalite bilo - kao to se u ono vrijeme prakticiralo - spomenuto groblje,

s f

To jc Gornja i Donja Dubica, zapadno od Bosanskog amca. ' Utvrda u Bosni, istono od Graanice.

prikladno okolnim selima. Nakon bekog rata, u Kopanici j e bilo sjedite bive modrike upe, sv. Ilije. U izvjeu 1730. spominje se kako je drvena upna crkva dotrajala pa je poeta gradnja nove. upnik je nedjeljama i svetkovinama sluio misu pored tornja, a obinim danima u upnoj kui. Dok je selo sa 69 kua 1698. bilo jedno od najveih u kraju, 1730. u Kopanici je samo 30 kua. To je znak da su se neki domaini vratili u Bosnu, odakle su doli, jer je i tamo tada bila kranska, austrijska vlast, a poplava nije bilo. U izvjeu 1734. stoji: "upa Kopanica, kojom upravlja otac franjevac, ima za svoga zatitnika sv. Iliju proroka. Njezina je crkva iznova podignuta kao lijepa graevina te je u dobrom stanju, unutra ima drveni kor, drveni toranj i lijepo ukraen oltar kao i tri zvona, treba jo samo prozore i unutranji svod. (...) upa ima prostran upni dom u selu Kopanica... Tu je i mali vrt uz kuhinju, jedan ljivik uz kuu... Nema nikakvih oranica za usjeve kao ni vinograda." Izvjee su u ime sela potpisali Augustin Vukanovi, zapovjednik strae, uro Hergoti i Marko Vilakovi.7 God. 1746. Kopanica je imala 50 kua i 418 stanovnika.* God. 1760. Velika i Mala Kopanica imale su 106 kua, 189 obitelji i 1074 katolika. Kuedomaini su bili: Tomo Matoevi (2,25), Abraham Matoevi (2,15), Ivan Novalia (2,7), Juro Ergoti (3,9), Marijan Ergoti (-,2), Martin Ergoti (-,2), Petar Ergoti (1,5), Marko Ergoti (1,4), Ivan Perevi (1,6), Mijo Perevi (1,4), Franjo Matoovi (1,11), Marko Matoovi (1,5), Bla Vukovac (4,24), Andrija Perevi (1,8), Josip Ergoti (-,4), Mato Ergoti (3,9), Stjepan Ergoti (2,9), Mijo Ergoti (i,7), Ivan Ergoti (5,24), Mato Ergoti (1,9), Jeronim Ergoti (2,7); Petar Ergoti (1,6), Matija Ergoti (3,8), Andrija Stoii (1,4), Anto Gregorievi (2,9), Boo Miklenevi (1,9), Mijo Vukovi (3,159, Mijo Miklenevi (3,1.0), Anto Vukovi (1,7), Matija Vukovi (2,11), Stjepan Vukovi (4,19), Petar Ilakovac (1,6), Martin Vukovac (1,10), ivko Trepi (2,12), Matija Kovaevi (3,17), Juro Matoovi (1,6), Franjo Vukovi (1,5), Tomo Kovaevi (1,7), Franjo Matoovi (2,10), Joakim Matoovi (1,10), Andrija Vukovi (3,28), Marko Vukovac (1,7), Juro Matoovi (9,34), Franjo Matoovi (2,10), Juro Kovaevi (2,1.1), Lovro Kovaevi (1,12), Tomo Ilakovac (4,15), Pavao Matievac (1,15), Matija Matievac (4,19), Josip Filipovi (2,9), Karlo Filipovi (2,8), Stanko Filipovi (2,9), Marko Filipovi (2,13), Ilija Kovaevi (2,13); Juro Kovaevi (2,11), Pavao Ilakovac (2,17), Lovro Ilakovac (3,15), Josip Gregorievi (-,6), Filip Tomakovi (1,4), Mijo Tomakovi (1,5), Marko Tomakovi (1,5), Jakov Tomakovi (3,16), Marijan Tomakovi (1,10), Ilija Ilakovac (1,14), Franjo Ilakovac (2,14), Marijan Trepi (3,13), Grgo Kovaevi (2,8), Ilija Kovaevi (3,19), Josip Kovaevi (1,14), Juro Kovaevi (2,9), Jakov Kovaevi (2,7), Franjo Filipovi (3,16), Juro Kadi (1,5), Jakov Ilakovac (2,16), Marin Ilakovac (1,7), Mijo Ilakovac (1,5), Juro Ilakovac (1,9), Marin Zeevi (1,5), Mijo Zeevi (1,9), Petar Gregorievi (1,6), Marin Gregorievi (2,6), Anto Gregorievi (2,12), Marin Gregorievi (3,9), Nikola Gregorievi (1,3), Josip Gregorievi (2,12), Mijo Gregorievi (1,5), Marin Petraevi (3,12); Josip Petraevi (-,4), Petar Petraevi (2,10), Bartol Gerganovi (2,13), Marija Gerganovi (2,11), Mato Gerganovi (3,14), Tomo Miklenevi (2,10), Marko Miklenevi (-,5), Andrija Miklenevi (2,12), Marko vaganovi (1,6), Franjo Hrgoti (1,5), Juro vaganovi (2,10), Grgo vaganovi (1,12); Bartol vaganovi (1,7), Petar vaganovi (2,10), Juro vaganovi (2,10), Tadija uri (1,4), Luka vaganovi (1,8), Juro Radievi (3,15), Matija Miklenevi (1,4).9 Uz vojni zemljovid iz 1780. selo je ovako opisano: "Barska graba Mostavnik osobito je duboka gore kod Male Kopanice u zavoju zvanom Vir. Tu je iroka do 80 koraka, a dalje nizvodno... iroka
Sran (1995), 42, 44. Usp. NAZ Prot. 29/1, 52, 96s; 30/11, 203-205, 212. " NAZ popis, kut. 89, 181-184. Ima i drugi donekle razliit popis na str. 194-197.
8 7

je samo 40 koraka. U tom zavoju Vir naroio je duboka. (...) U ovom podruju taje graba stalno ispunjena vodom. I onda kad je voda vrlo plitka, zbog duboka blata neprohodna je, osim preko drvenog mosta ispod sela. Bare na okolnim livadama s obje strane Mostavnika i sela ljeti su za lijepa vremena prohodne pjeice i konjima. (...) Crkva i upni stan zidane su graevine, a asniki stan drvene je grae...'"" Velika Kopanica je 1837. imala 1525," 1857.1647,1890.1625, 1931.1819,1953.1902,,2 a 1991.2061 stanovnika.

12

HNTZ, Brodska pukovnija (i 999), 121 s. " 1521 katolika i 4 pravoslavca. Usp. Schematismus (1837), 30. Neko su se Peniini i Srnjaca odvojeno biljeili. Usp. Koreni (1979), 646.

XXVII. OPINA VRBJE

27.1, BODOVALJCI Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save 2 km jugoistino od Nove Gradike, 2 km sjeveroistono od Vrbja, 96 m n/m. Bodovaljci su nazvani po plemiu Bodovu, koji je tu imao posjed a u izvorima se spominje 1322. god. Kasnije je (1523.) posjed pripadao Nikoli i Andriji Lipinje iz Cernika. God. 1602. iz Bodovaljaca su se odselili katolici u Krievaku krajinu.1 U komorskom popisu 1698. naselje se spominje ali nije obraeno.2 God. 1730. selo je imalo oko 11, a 1746.13 kua i 46 katolika. Bodovaljci su 1760. imali 31 kuu, 66 obitelji i 332 stanovnika. Kuedomaini su bili: Mato Pei (-,8), Ivan Petriki (3,18), Anto Bonjakovi (3,16), Luka Kovaevi (2,10), Ivanurekovi (1,5), Mijo urekovi (3,11), Anto Petrievi (3,17), Antun Abjamevi (2,12), Marko Matoevi (1,5), Matija Matoevi (2,7), Mato Karakovi (2,7), Juro Pirizovi (1,13), Ivan Koraka (-,1), Martin Mihalovi (2,5), Anto Karakai (1,7), Josip Perizovi (1,7), Ivan imunovi (2,15), Martin Matievi (2,13), Anto Matievi (2,11), Ivan Matievi (1,49, Tomo Petrievi (3,12), Ivan Eleovi (5,23), Marko Berkanevi (5,24), Andrija Elbetovi (1,3), Ivan Strinavi (1,8), Ilija Strinavi (3,9), Franjo Strinavi (3,11), Stjepan Strinavi (3,), Mijo Glogovac (3,20), Andrija Marievi (3,14), Anto Elbetovi (2,7). Izvjee iz 1765. opisuje novu kapelu sv. Mateja, koja je iznutra i izvana oblijepljena i obijeljena, sa slikom zatitnika na platnu, drvenim korom, tornjem sa zvonom od oko 50 kg. Crkvenjak je bio Josip Jaki. God. 1769. selo je imalo 30 kua, 72 obitelji i 376 stanovnika.3 U opisu uz vojni zemljovid iz 1780. stoji: "Graba zvana Reka, sedam do osam stopa iroka i tri do etiri stope duboka... tee ispod Vrbja u baru Karasno, nigdje u ovom kraju nije prohodna, osim putem za Vrbje... Potok Drenik irok je tri do etiri stope, dubok stopu do dvije, ima pitku vodu te stopu do dvije visoke obale, koje su mjestimce obrasle iprajem, i koje potok povremeno za jakih kia prijee. Put za Orubicu... sjedinjuje se jo prije nezaobilaznog nasipa kroz baru Karasno, te zatim s one strane nasipa lijevom obalom Save vodi nizvodno za Orubicu. Tim je putom za loa

5 3

Usp. uk (1925), 81; Janula (1980b), 88. Usp. Mauran (1988), 245. U izvroniku pie: Bodovacz (1698), Bodovalcz (1730), Bodovalczi (1760). Usp. NAZ Prot. 29/1, 26, 118; popis, kut. 89, 92s; 31/111, 127s; 32/IV, 206.

vremena i tla bez vrste podloge vrlo oteana vonja i dugo je potpuno neprohodan im Sava prijee preko svojih obala..."4 Oko 1800. Bodovaljci su imali 359,5 1837. 438 katolika,6 1857. 456,1890. 559,1931. 762, 1953. 812,7 a 1991. 708 stanovnika. 27.2. DOLINA Naselje se nalazi na lijevoj obali rijeke Save, 13 km juno od Nove Gradike, 6 km jugozapadno od Vrbja, 92 m n/m. Na desnoj obali Save nalaze se sela Donja i Gornja Dolina, znaajna po arheolokim nalazima. U selo je, nakon odlaska Osmanlija, doselilo neto katolika iz Bosne.1 God. 1730. drvena kapela sv. Marka s tornjem i zvonom bila je ve stara, to znai da je sagraena ubrzo nakon osloboenja Slavonije. God. 1746. selo je imalo 31 kuu, 35 obitelji i 111 stanovnika. God. 1758. u selu je bila kapela od greda, opskrbljena priborom za misu, s tornjem i zvonom od oko 20 kg. Sahranjivali su se u groblju pored Save oko pola sata udaljenom od sela. God. 1760. Dolina je imala 29 kua, 54 obitelji i 259 katolika. Kuedomaini su bili: Bla Hadrovi (1,4), Matija Aleksandrovi (1,4), Nikola Bobli (2,6), Ivan Blainovi (1,2), Matija Blainovi (1,6), Martin Jurii (3,16), Nikola Jurii (-,4), Filip Jurii (1,9), Matija Jurii (-,5), Franjo Jurii (1,7), Tomo Kovaevi (4,15), Franjo Kalianovi (3,13), Bla Koli (7,34), Franjo Kovai (1,5), Marijan Lazarovi (2,6), Juro Lukini (3,14), Anto Mari (1,4), Ivan Miloevi (4,24), Bla Matievi (1,5), Matija tivi (4,13), Tomo Stoi (4,16), Marko Stoi (1,6), Juro Skoki (1,4), Matija tivi (1,8), Martin Stojanovi (-,3), Ilija Vokei (2,5), Mijo Vukovi (1,6), Ivan Vokei (1,4) i Stanko Zec (2,11). God. 1769. selo je imalo 28 kua, 62 obiteljii 253 stanovnika.2 Uz vojni zemljovid iz 1780. o Dolini pie: "Lei na rijeci Savi, koja je... iroka 280 do 300 koraka i ima sedam do osam stopa visoke i strme obale. (...) Duboko blatna graba ili kanal kroz koju tee vodeni istok iz bare Oruevica kod Makovca, a ovdje kroz selo utjee u Savu, osim preko mosta samo za vrlo suha vremena prohodna je pjeice i konjima. Sline su okolnosti na est do sedam stopa irokom ijednu do dvije stope dubokom kanalu zvanom Lufinja. (...) Kordonski straarski ardak u selu izgraen je od drveta. Na desnoj obali Save preko puta sela vidljivo je tursko selo Dolina."3 Oko 1800. Dolina je imala 400,41837.471 katolika,51857.437, 1890.500,1931.560,1953. 576,6 a 1991.425 stanovnika. 27.3. MAKOVAC Naselje se nalazi na lijevoj obali rijeke Save, 12 km juno od Nove Gradike, 8 km jugozapadno od Vrbja, 94 m n/m. I na desnoj obali rijeke Save, nedaleko od Bos. Gradike, nalazi se selo s istim imenom.
HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 114s. Usp. NAZ 213, 266. A Usp. Schematismus deri (1837), 49. 7 Usp. Koreni (1979), 421. 1 Usp. Pavii (1953), 244. 2 Usp. NAZ Prot. 29/1, 17, 122; 30/11, 321, 323; popis, kut. 89, 107s; 32/IV, 193. ? HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 132s. 4 Usp. NAZ Prot. 213, 266. 5 Usp. Schematismus deri (1837), 48. 6 Usp, Koreni (1979), 421.
4

U ranijim povijesnim izvorima selo se izriito ne spominje. Tijekom bekog rata tu je doselilo nekoliko obitelji bosanskih katolika.' U komorskom popisu naselja 1698. selo se spominje, ali nije obraeno.2 God. 1730. u Makovcu su bile oko 32 kue te kapela posveena sv, Mateju i sv. Mariji Magdaleni, sa slikom svetice na platnu, tornjem, zvonom i grobljem. God. 1746, selo je imalo 40 kua 69 obitelji i 369 stanovnika. God. 1758. kapela sv. Mateja i sv. Marije Magdalene bila je sagraena od greda, dimenzija oko 10x3m. U njoj su bile slike sv. Mateja, sv. Marije Magdalene i sv. Katarine. God. 1760. Makovac je imao 46 kua, 81 obitelj i 466 katolika. Kuedomaini bili su: Ivan Kuluni (6,27), Marko Sekuli (4,17), Martin Vili (4,17), Ivan Matiaevi (5,25), Mijo ICokanovi (1,13), Nikola Troeljac (1,4), Luka Troeljac (2,13), Franjo Arambai (2,15), Stjepan Tomai (1,8), Ivan Tomai (2,9), Mato Tomai (1,5), Ivan Andraevi (2,12), Nikola Ai (2,11), Ivan Ronevi (2,13), Ivan Mihatovi (2,13), Stjepan Ai (1,12), Martin Baki (1,6), Stjepan Stazi (5,27), Nikola Baki (1,9), Mijo Raniavljevi (5,20), Marko Blainovi (3,21), Mijo Stipanovi (1,10), Marko Ivanievi (1,10), Katarina, udovica (-,9); Mato oi (1,7), Tomo Iliasevi (2,8), Nikola Suboti (2,13), Stjepan Mandui (1,11), Marko Baki (1,5), Mato Martinovi (1,5), Luka Voko (1,3), Luka Franevi (2,7), Stjepan Jurainovi (1,11), Mijo Muiakovi (2,8), Mato urevi (1,5), Marija, udovica (-,1), Ivan Baki (1,3), Mijo Kovaevi (1,5), Mato Kovaevi (-,3), Ana, udovica, (-,4), Marko Radin (3,9), Jela, udovica (-,1), Nikola Jozepovi (2,8), Ivan Vukui (1,5), Juro Baki (1,5), Juro Joavac (1,3). God. 1769. Makovac je imao 45 kua, 84 obitelji i 395 stanovnika.3 Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Ovo selo lei na lijevoj obali Save.., cijelom duljinom ima pet do devet stopa visoke, strme obale... uma Veliki lug... u ovom podruju obrasla je rijetkim drveem srednje visine i pokrivena je mnogim poznatim barama kao posljedice izlijevanja Save i nekad potpuno ne presue... Stalna bara Oruevica kod sela - vodeni istok koje tee u duboku barsku grabu dolje prema Dolini - nije prohodna. (...) Straarski ardak u selu drvene je grae..."4 God. 1789. u selu je osnovana upa, zato to je u vrijeme izlijevanja rijeke Save bilo pogibeljno ii u Staru Gradiku ili u Orubicu. Selo je oko 1800. imalo 518,51837.640 katolika,61857. 621, 1890.533, 1931. 622,1953.663,7 a 1991. 446 stanovnika. God. 1860. u selu je sagraena crkva sv. Mateja. 27.4. SAVSKI BOK Naselje se nalazi na obali rijeke Save, s lijeve strane ua umetlice, 10 km jugozapadno od Nove Gradike, 8 km jugozapadno od Vrbja. Posavski Bok je novo naselje pa ga nema u ranijim popisima, a u sebe ukljuuje i zaselak Martinovce. God. 1991. imao je 60 stanovnika.

1 2

Usp. Pavii (1953), 244. Usp. Mauran (1988), 234, 247. To stoji: Meskovacz, odnosno Markovacz (1698), Machkovecz (1730), Machkovacz (1760). 1 Usp. NAZ Prot. 29/1, 12, 121; 30/11, 326s, 333; popis, kut. 89, 58s; 32/IV, 206; Sran (1995), 32. 4 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 13Is. 5 Usp. NAZ Prot. 231, 266. '' Usp. Schematismus deri (1837), 48. 7 Usp. Koreni (1979), 421.

27.5. SIICE

Siice se nalaze izmeu autoceste irijekeSave, 9 km juno od Nove Gradike, 2 km zapadno od Vrbja, 94 m n/m. U starijim izvorima naselje se izriito ne spominje, a u komorskom popisu 1698. ovako je opisano: a. 1 1) Imena stanovnika i podlonika: Jakob Kravli, sinova 3, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, jutara penice 3, vozova sije 3, najamnik 1. Ivan Ivi, sin 1, keri 3, volova 2, krava 1, junadi 2, svinja 4, kopa vinograda 1, jutara pen 3, jutro jema 1, vozova sijena 3, najmanika 2. Filia Beli, sin i, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 5, kopa vinograda 1, jutara peni 3, jutro jema 1, vozova sijena 3, najamnika 2. Petar Petani, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, june 1, svinja 3, kopa vinograda 1, jutara penice jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 2, najamnik 1. Ivan Kovai, sin 1, volova 2, krava 1, junadi 2, kopaa vinograda 2, jutara penice 2, jutro jema 1, jutro zobi 0.5, vozova sijena 3, najamnik 1. Pero Baldui, sin 1, ki 1, konj 1, krava 1, june 1, kopa vinograda 0.5, jutara penice 2, jutr zobi 1, vozova sijena 2. Ivan Kecarac, sin 1, keri 2, vol 1, krava 1, june 1, kopaa vinograda 3, jutro penice 1, vozo sijena 2, najamnik 1. Ivan Dugoievi, sinova 2, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, kopa vinograda 1, jutra penice 2 jutro jema 1, vozova sijena 2. Filip Kati, sinova 4, ki 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, voz sijena 1. Brno Svetani, sin 1, ki 1, konj 1, vol 1, krava 2, junadi 3, svinja 2, kopaa vinograda 2, juta penice 3, jutro jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 3, najamik 1. UJaipno: sinova 16, keri 11, konja 4, volova 11, b-ava 12, junadi 17, svinja 16, kopaa vino 12.5, jutara penice 23, jutara jema 6, jutara zobi 4.5, vozova sijena 24, najamnika 9. 2) Gore pobiljeeni stanovnici dragovoljno prihvaaju oruje. Osobno nazoni Jakov Kraljec2, Ivan Ivi i Ilia Beslevi, nakon prisege, ispitivani rekli su: Ovi graniarski stanovnici nisu sposobni obavljati svoje ratarske poslove i oranje zbog nedostatka radne stoke te zato ne trae drugoga zemljita. Na ovom mjestu borave od vremen svojih predasnika i dosad na koritenje nisu primali komorsko zemljite. Na svoje zemljite nis nita plaali uime poreza ni drugih nameta na zemlju. Gospodin potpukovnik De Bourgh sudac je ovim graniarskim stanovnicima, a stanovnike usluuje besplatno. Vojnicu su platili samo 1697. skupa s etnikim vojvodstvom, razmjerno prema stanovnicima ovoga mjesta. Nita drugo prije ni kasnije nisu davali zbog izuzea i olakica. Za utvrivanje gradike utvrde stanovnici ovoga sela morali su godinje stalno davati jednog obinog radnika za sjeenjepalisada i snopova prua sve do zamjene, bez novane naknade, ali uz carski kruh. Godine 1696. po zapovijedi prvog ratnog povjerenika gospodina Kestlera stanovnici ovoga posjeda moralisti, pod izlikom dovoenja hrane iz Osijeka u Gradiku, carskoj vojsci dati etri v za Temivar, od kojih su dva uginula, a naknada nije uslijedila.
1 Mauran (1988), 245-247. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku pie: Szivzicza (1698), Sziehicze (1730), Sichichac (1760). 2 Njega nema u popisu, a drugoj dvojici izmijenjena su prezimena.

Za obavljene radove i pretrpljenu tetu stanovnicima nije nita plaano. O autoru smetnje komorskom gospodarstvu stanovnici nita ne znaju. 3) Ovo mjesto nalazi se u movarnom predjelu gdje plavi Sava. Selo se zove Siica. Udaljeno j od Cernika jednu, od Osijeka 20, a od Petrovaradina oko 30 milja. Svi su ovi stanovnici u osmanlijsko doba bili kmetovi, sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 10 neto boljih, malih kua napravljenih od iblja, pokrivenih daskom. Imaju jedno i pol narodno selite. Teritorij ovog posjeda prostire se jednu milju uokolo. S istoka mu je selo Vrbje, zapada Gradika, sjuga Makovac, sa sjevera medi Reetarima. Granice su mu: s istoka Koba, zapada Gradika, s juga Banja Luka, sa sjevera pribliava se s poruenoj utvrdi Graac. Posjed ima oko 60 jutara oranica i drugog neto boljeg neobraena zemljita, koje Save obin plavi. Ima oko 5 jutara obraenih rtova te oko 15 jutara boljih sjenokoa. Suma hrastovih i jelovih za ogrev i lake gradnje ima oko 40 jutara. Ovdje nema tragova nekoj kamenoj graevini. Na rjeici Reetarnici imaju dvije vodenice. Zirovnih uma, do sada osloboenih irovine, imaju oko 20 jutara. Ribnjaka nemaju. Osmanlijski gospodar ovoga posjeda bio je Ferat Pai iz Banja Luke komu su stanovnici godinje plaali po 80 denara, svaki je po dva dana besplatno radio a na svaku svinju morali su platiti po 1 denar. Istom Feratu Paiu davali su desetinu od svih prihoda na koje se ona odnosila. Osmanlijskom caru nita kao naknadu, niti bilo kakvim poslovima, nisu davali. Njegovu Velianstvu, osim plaanja dijela vojnice god. 1697. po odredbi gospodina prvo ratnog povjerenika Emesta Kestlera te osim vojnike slube koju besplatno obavljaju, do sada drugo nita nisu plaali. O izvornosti opisanih toaka stanovnici zajedno sabrani, pojedinano i skupno, dragovoljno su rekli da su istinite. b. God. 1730. Siice su imale oko 15 kua i novu drvenu kapelu sv. Andrije, apostola, s tornjem , i zvonom, a 1746. 16 kua i 106 stanovnika. Tu se spominje kako je u vrijeme kuge3 u selu podignuta kapela sa slikom sv. Roka oko koje je bilo groblje za umrle od kuge da se, vozei u seosko groblje, usput ne bi zarazili. God. 1760. selo je imalo 33 kue, 80 obitelj i 319 katolika. Kuedomaini su bili: Petar Bonjak (3,12), Antun Bonjak (1,4), Ivan Dogoevi (5,19), Ivan Salkovi (2,10), Filip Krali (1,6), Mato Krali (2,12), Josip Krali (1,6), Mato Krali (1,4), Bernard iopkovi (3,10), Mijo Kneevi (5,15), Martin urkovi (1,12), Juro tivii (2,8), Martin Petani (2,8), Mato Petani (3,13), Juro Petani (2,10), Ivan Veseli (5,16), Petar Petani (1,3), Grgo Cernik (1,5), Nikola Markovi (5,12), Ivan Tomai (5,12), Martin Peakovi (2,10), Franjo Pavi (4,12), Petar Jeloevi (1,8), Pavao Bubi (1,5), Josip Beli (3,11), Marko Beli (6,22), Ivan Pai (1,5), Ivan Marinkovi (1,4), Mijo Besli (3,13), Andrija Biriovi (3,12), Ilija Markovi (1,6), Mato Oiakovi (1,5), Nikola Oiakovi (2,9). God. 1769. selo je imalo 36 kua, 89 obitelji i 445 stanovnika.4 Uz vojni zemljovid iz 1780. u opisu sela stoji: "Stalna barska graba Bezdani... ovdje utjee u baru Drenik, a iz nje kroz umu Veliki lug izmeu Vrbja i kordonske postaje Krst tee u baru Karasno. Samo za kina vremena tee, a zbog blata i njegove dubine nije prohodna, osim prolaznim putovima. (...) Put za Dolinu neprohodan je u vrijeme poplava, uzrokovanih Savom godinje dva do tri puta, koje seu i do blizine sela; a dugo je vrlo oteano prolazan nakon

3 4

U ccrnikoj upi, kojoj jc selo pripadalo, kuga jc harala od 15.V.-28.XI.1739. Usp. Janula (1980b), 170-175. Usp. NAZ Prot. 29/1, 23, 25, 118; popis, kut. 89, 98-100; 31/111, 122s; 32/IV, 206.

povlaenja vode te za kina vremena. Za suha vremena i suha tla put je za teka vozila prohodan, ako se stabiliziraju dva mosta preko bare, koje se u umi svakako mora prijei..."5 Oko 1800. Siice su imale 530,61837.711 katolika,71857. 683,1890.646,1931. 763,1953. 795,1* a 1991.561 stanovnika. 27.6. VISOKA GREDA Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, s lijeve strane rijeice umetlice, 7 km jugozapadno od Nove Gradike, 5 km zapadno od Vrbja, 102 m n/m. Visoka Greda se u popisu prvi put spominje 1900. god. Tada je imala 68,1921.226,1931.287, 1948.344,1971. 432,1 a 1991.289 stanovnika. 27.7. VRBJE Naselje se nalazi izmeu autoceste i rijeke Save, 8 km jugoistono od Nove Gradike, 96 m n/ m.

Po svom poloaju posjed je mogao biti naseljen i u srednjem vijeku, moda Vrbak, posjed Deevia i drugih Cernikih koji se spominje 1464. Meutim, iz njega su se 1602. iselili katolici u Krievaku upaniju.1 U komorskom popisu 1698. Vrbje je ovako opisano: a. 2 1) Imena stanovnika i podlonika: Martin Kovaevi, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 4, kopaa vinograda 3, jutara pen 3, jutro zobi 1, vozova sijena 3. Mihal Leki, sin 1, ki 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, konica 1, jutara penice 3, jutro zo 1, vozova sijena 3, najamnik 1. Juro Lakato, sin 1, krava 1, june 1, konica 1, jutro penice 1, voz sijena L Miho Ivanovi, sin 1, keri 2, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, konica 1, kopa vinograda 1, jutara penice 4, jutro zobi 1, vozova sijena 3. JuroJei, keri 3, konj 1, volova 2, krava 2, junadi 3, svinja 15, konica 4, kopa vinograda jutara penice 5, jutara zobi 2, vozova sijena 3, najamnilca 2. Grgo Vlahovi, sin 1, konj 1, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 1, kopa vinograda 1, jutara pe 2, vozova sijena 2, najamnik L Marko Cai, sin 1, krava 1, junadi 2, svinja 2, jutro penice 1, voz sijena 1, najamnik 1. Miho Kucukovi, sin 1, kil, voli, krava 1, junadi 2, svinja 5, jutro penice 1, jutro zobi 1, vozov sijena 2. Ivan Rokoni, sin 1, ki 1, volova 2, krava 2, junadi 2, svinja 7, konica 2, jutara penice 4, jut jema 1, jutro zobi 1, vozova sijena 4, najamnik 1. Juro Bivalkovi, vol 1, krava 1, june 1, jutro penice 1, jutro jema 0:5, vozova sijena 2. Mato Perui, sinova 4, vol 1, krava 1, junadi 2, svinja 5, jutro penice 1, vozova sijena 3. Ukupno: sinova 11, keri 8, konja 4, volova 11, krava 13, junadi 21, svinja 45, konica 7, ko vinograda 6, jutara penice 26, jutro jema 1.5, jutara zobi 7, vozova sijena 27, najamnika 6.
5 6 7 8 1 1 2

HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 133. Usp. NAZ Prot. 213, 266, Usp. Schematismus cleri (1837), 48. Usp. Koreni (1979), 422. Usp. Koreni (1979), 422s. Usp. Janula (1980b), 87; Pavii (1953), 214s. Mauran (1988), 243-245. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Vcrbia (1698), Verbie (1730), Vrbiae (1760).

2) Ovipobiljeeni stanovnici drage volje ele ivjeti graniarskim ivotom. Osobno nazoni Martin Kovaevi, Mihal Leki i Juro Levakovi3, nakon prisege, ispitivani re su:

Ovi graniarski stanovnici zbog nedostatka radne stoke nisu sposobni obraivati zemlju i obavljati svoje ratarske poslove i zato ne koriste susjedno zemljite. Zemlju to posjeduju nisu dob komorskom doznakom niti dodjelom, nego je batine od svojih prea i do sada su bili osloboeni poreza na zemlju. Sudske predmete meu ovim graniarskim stanovnicima, u svim rasprama to nastanu, besplatno vri gospodin potpukovnik De Bourgh. Vojnicu za jednu, i to samo 1697. g., stanovnici ovoga sela, razmjerno svojim mogunostima, platili su zajedno sa svim cernikim vojvodstvom; druga nikakva davanja do sada nisu imali Za utvrivanje gradike utvrde stanovnici ovoga posjeda morali su godinje neprestano slati d obina radnika za sjeu palisada i snopova za gradnju nasipa, i to neprestano do njihove zamjene bez plae, ali uz carski kruh. Godine 1696., po zapovijedi gospodina prvog ratnog povjerenika Kestlera, ovi graniarski stanovnici bili su prisiljeni dati, pod izlikom dovlaenja hrane iz Osijeka za Gradiku, carskoj voj tri vola, a oni su poslani carskoj vojsci smjetenoj pod Temivarom, koji su ondje nestali i za njih n plaena odteta. Za obavljene radove stanovnitva i pretrpljene tete nikome nita nije plaano niti izvren dogovor. O komorskom gospodarstvu, smetnjama i nejasnoama dunostnika stanovnici tvrde da nita ne znaju. 3) Ovo se mjesto nalazi u ravnici. Selo je od pamtivjeka nazivano Vrbje. Udaljeno je od Cernik jednu, od Osijeka 16, a Pretrovaradina 30 milja. Svi su ovi stanovnici u osmanlijsko doba bili kmetovi; sada su graniari, rimokatolike vjeroispovijedi. Imaju 11 malih kua napravljenih od iblja, pokrivenih slamom. Imaju dva cijela narodna selita. Teritorij ovog posjeda prostire se pola milje uokrug. Selo mei sa istoka selom Bodovaljcir sa zapada selom Stivicom, sa juga Dolinom, sa sjevera selom Reetarima. Granice mu dotiu: s istoka Koba, sa zapada Gradiku, s juga Banja Luku, sa sjevera Kamengrad. Selo posjeduje oko 120 jutara oranica i neobraena zemljita osrednje plodnosti, oko 3 jutra rtova, te oko 10 jutara osrednjih sjenokoa. Suma samo za loenje, jelovih i topolovih, ima oko 25 jutara. U ovom mjestu ne mogu se vidjeti tragovi ruevina neke zgrade. Na rjeici Reetarici imaju dvij potone vodenice. ironosnih uma ni ribnjaka nemaju. Osmanlijski gospodar ovoga posjeda bio je Ferat Pai iz Banja Luke kome mjetani kao naknadu nita nisu plaali, nego je svaki od njih po dva dana besplatno radio, a za svaku svinju morali su platiti po jedan denar. Istom gospodaru stanovnici su davali desetinu od svih prihoda na koje se ona odnosila. Svaki je stanovnik osmanskom caru godinje plaao 80 denara poreza te je morao raditi tekue poslove. Njegovu Velianstvu, osim nameta koje je jedne godine skupio kapetan StaJd, te stalne vojnike slube, stanovnici drugo nita nisu davali. Sve ove toke svi su dragovoljno potvrdili. b. God. 1730. selo je imalo oko 30 kua, a 1746.130 katolika. God. 1760. u Vrbju su 64 kue,
3

Nije u popisu.

133 obitelji i 538 stanovnika. Kuedomaini su bili: Stjepan Teukovi (2,13), Juro Leki (4,11), Anto Durokovi (2,8), Antun Duki (1,4), Jakov Leki (4,19), Marijan Berni (2,10), Juro Leki (1,5), Mijo Rokvi (2,10), Ivan Rokvi (2,9), Anto Mikolevi (2,11), Grgo Kuluni (4,12), Nikola polari (4,12), Andrija Ivanovi (2,8), Ivan Ivanovi (2,10), Anto Abri (2,8), Mijo ebi (4,11), Luka ebi (-,3), Marko Marinovi (2,7), Bla Marinovi (5,23), Mijo Komi (3,10), Ivan Kii (1,8), Marko Stoboli (1,8), Juro tagli (2,6), Pavao urevi (2,10), Mato Deli (1,6), Mijo Pei (2,9), Mato Miakovi (2,9), Andrija Anii (-,4), Agata Paidi (-,4), Petronila Paidi (-,3), Martin Levakovi (1,9), Andrija Anii (3,10), Mijo trampi (1,4), Marijan trampi (1,3), Andrija Grui (2,8), Mato Grui (1,6), Mijo Smolanovi (1,5), Ivan ivkovi (2,6), Mato Gui (2,13), Marko Ivanogi (2,9), Marko Dugali (1,5), Mijo ani (-,3), Juro ani (1,7), Marko urevi (1,7), Ivan Mieti (1,4) Petar Divoli (3,8), Franjo Mari (3,9), Ivan Dugali (3,7), Ivan Belerdi (3,9), Mijo Mili (1,5), Franjo oki (4,15), Anto Vlaovi (2,8), Mato Vlaovi (3,9), Vinko Vlaovi (1,4), Mijo Vlaovi (2,5), Marijan Duki (3,9), Franjo Rakovi (2,7), Mijo iai (5,13), Franjo iai (3,9), Pavao Petrovi (2,6), Jakov Filipovi (3,12), Mijo Miolevi (5,16), Franjo oki (3,10), Stjepan Bivoei (1,7). God. 1765. opisana je kapela sv. Josipa, sagraena od greda, sa slikama sv. Josipa, sv. Roka i sv. Sebastijana, s tornjem i grobljem oko nje. God. 1769. Vrbje je imalo 59 kua, 138 obitelji i 678 stanovnika.4 Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Potok Drenik, tri do etiri stope irok, stopu do dvije dubok, s plitkom, mjestimice gustim iprajem obraslom obalom, vodi iz 7. sekcije; korito mu je pjeskuljasto i do svog istoka u baru Karasno ispod sela nije lako prohodan, osim preko dva mosta na putu za Bodovaljce i Orubicu. Mala graba, pak, koja iz toga potoka, koji je ujedno natapa, dolazi iz spomenute sekcije i izmeu kua u donjem dijelu vodi u netom spomenutu baru; ljeti je obino suha i na svim mjestima prohodna. Graba Reka - sa suprotne strane Drenika... to ovdje utjee u baru Karasno, a i za kina vremena sadri vodu - iroka je sedam do osam stopa... Bara Karasno stalno je duboko blatna i nikad nije prohodna, osim preko dva vrsta drvena mosta izgraena na nasipu na putu za Orubicu. (...) Put za Orubicu vodi s druge strane nasipa bare Karasno... za loa vremena i tla bez vrste podloge vrlo je oteano provozan, a uope nije prohodan u vrijeme poplava, kad je nuna uporaba brodova... U selu se nalazi zidana crkva s koje su vidiljivi prilazni putovi."5 U Vrbju je (1789.) ustanovljena upa jer je ono, i dva susjedna sela Siice i Bodovaljci, dosta udaljeno od Stare Gradike kojoj je pripadalo, a i broj se puanstva umnoio. Oko 1800. Vrbje je imalo 675,6 1837. 769 katolika,7 1857. 761, 1890. 763, 1931. 1071, 1953. 1143,8 a 1991. 721 stanovnika.

' Usp. NAZ Prot. 29/1, 26,118; popis, kut, 89, 96-98; 31/111, 124; 32/IV, 206. * 5 HNTZ, Gradika pukovnija (1999), 134s. " Usp, NAZ Prot. 213, 266. 7 Usp. Schematismus deri (1837), 48. g Usp. Koreni (1979), 422.

XXVIII. OPINA VROPLJE

28.1. AJKOVICI

Naselje se nalazi na regionalnom putu 28 km istono od Slav. Broda, 3 km zapadno od Vrpolja, 88 m n/m. U osmansko doba Cajkovci se spominju 1545. u gorjanskom ili akovakom kadiluku, u nahiji Prikraj, koja je leala istono od akova.1 U komorskom popisu 1698. naselje je spomenuto ali nije opisano.2 1) God. 1702, u ajkovcima su bili ovi domaini: Toma Perevi, Filip Novoseli, Toma Cerni, Franjo Babi, Miat Belia, Toma Mati sin, Marian Kova, Luka Varga, Marian Miki Stepan Perili, BlaBrli, Miat Perevi, Josef ivkovi, Stepan Stoianovi, Luka Bonjak, And Zmai, Filak Crndi, Andri Cmdi, Matias Crndi, Sava Vlah, Stepan Ivakovi, Stepan Novoselovi, Ivan Jabukovi, Marian Kornjakovi, Mara, udovica. Ukupno su posjeduju: etiri cijela selita, 1.5 etvrtina selita, 11 oenjene brae, 5 oenjen sinova, 6 konja i drjebadi, 35 volova, 39 krava, 53 junadi, 23 ovaca i koza, 156 svinja iprasadi, konica, 39 jutara penice, 61 jutara neobraene zemlje, 4,5 jutara jema, 2 jutara zobi, 82 jutara sjenokoa.3 2) Atari4 ovoga sela pribliaju se selom Perkovci i priimlju od ume arampovo zvane do vode Bia i pokraj Bia uzhodei do Diaovca bara zvana, koja jest od podneva5, od onuda ide na Babitekov6 vinograd oranica zemlja reena, a od onuda na Ratkof Huset7 mea, koja jest od ponoja8, odkuda se zapira na reenu umu arampovo zvana, koja jest Od istoka. Seoniki ovoga mista svi jesu Slovinci, katolici. U vrime turako svojega gospodina imae u Djakovu Hai Pai zvani, kojemu sve poslove i desetinu od sva davae i plaae, a za cara na krajinu kaniku haraa na godinu forinti 12.

Usp. abanovi (1982), 219s. Usp. Mauran (1988), 124. U izvorniku pie: Csaikovacz (1698), Chaikovczy (1702). Mauran (1966), lOOs. Prijevod s latinskog jezika. hatar - kraj, predio, kotar; hatariti - postavljati mede, razgraniiti zemljite. 5 od podneva, tj. od juga. '' Babiev vinograd, usp. Mauran (1966), 101. 7 Hust, usp. Mauran (1966), 101. " od ponoja, tj. sa sjevera.
2 3 4

Po odaau turskome njihov je gospodin komandant djakovaki. Za tizim doavi pokojni biskup, koji do njegove smrti njihov gospodin bie, kojemu takoer sve poslove i desetinu od svega tolika davae i plaae. (A poslije pobone biskupove smrti dola je pod svijetlu Dvorsku komoru, koja ga ima pod svojom vlau).9 uma imae ne odvie dobre, u kojima jesu drva za vatru jutara oko sto i osamdeset u kojima marvu pasu. - Lovu u vodi Biu ribe. ajera10 za kositi nahodi se za osamdeset i dva kosca; zemalja oraih nahodi se jutara sto dvadeset i pet i jedan fertal11, zemalja neoranih, jati pustih, nahodi se okolo jutara 146.52 3) Selo je 1734. imalo drvenu kapalu za smjetaj sveenika, a na liturgijska slavlja odlazili su u zidanu filijalnu crkvu sv. Marka u Dragotinu, koju je, nakon bekog rata, obnovio akovaki biskup Petar Baki. Izvjee su ispred sela potpisali knez Matija Damjanovi i Bartol Kovaevi.13 Uz vojni zemljovid iz 1780. pie. "Rijeka Bi iroka je 50 do 70 koraka, duboka dvije do pet stopa. Ima duboko muljevito korito i obale visoke etiri stope, koje za jakih kia ili dugotrajnija vlana vremena prijee te poplavi oblinje livade. Na taj se nain s obje strane rijeke stvaraju barovita mjesta... koja oteavaju prolaz po putovima; sporo se isuuju, a samo se ljeti potpuno isue. Na putu za Kopanicu rijeka Bi premoena je drvenim mostom, a uzvodno od njega nalazi se brvno za pjeake. Osim preko mosta i brvna rijeka se u ovdanjem kraju nigdje ne moe prijei. Mali potok Struga gubi se u poljima izmeu ovog porduja i Andrijevaca (...) asniki dom u selu izgraen je od peene cigle."14 God. 1837. selo je imalo 657,15 1857. 651, 1890. 764, 1931. 798,1953. 825,16 a 1991. 683 stanovnika. 28.2. STARI PERKOVICI

Naselje.se nalazi izmeu eljeznike pruge i potoka Breznice, 27 km sjeveroistono od Slav. Broda, 4 km sj everozapadno od Vrpolj a, 95 m n/m. U komorskom popisu 1698. spominje se kao pusto selo.1 1) God. 1702. Perkovci su imali ove kuedomaine: imaHadri, SimoHadri, LukoHadri, Mato Funari, Bartol Zmagi, Miat urevi, Bla uri, Peio Berti, Jaka Sokovi, Mato V Marko Bosanti, Ilia Aneli, LukoZuti, LukaKlabi, IvanBistrovi, Bla Kmjakovi, Matian Klaia, Marko Misuri, Mato Feri. Oni imaju: 4 cijela selita, jednu polovicu selita, pola etvrtine selita; 4 oenjena braa, 13 oenjenih sinova, jednog najamnika, 29 konja i rjebadi, 22 vola, 27 krava, 39 junadi, 48 ovaca koza, 187 svinja iprasadi,s24 konica, 39 jutara penice, 54,5 jutara neobraene zemlje, 2 jutra jema, pola jutra zobi, 74 jutra sjenokoa.2 2) Atari ovoga sela Perkovci, u komiluku sela Vrpolja do ume arampovo zvane, koja jest od istoka, a od onuda u komiluku sa selom ajkovci od podneva, a od onuda upravo idui na ruku desnu na baru Dobrievo (Dobrejevo) do vode Breznice zvane, koja jest od ponoja a od onuda na baru Vraka (Vrabka), koja jest od istoka strane.
(1966), 101. air - livada, poljana, travnjak, travnik, poljana. " frtalj (vicrtcr Tcil) - etvrtina. 12 Smiiklas (1891), 313. 13 Sran (1995), 87s. 4 > HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 91s. 15 622 katolika i 35 pravoslavnih. Usp. Schematismus (1837), 32. Usp. Koreni (1979), 645. 1 Usp. Mauran (1988), 127. 2 Usp. Mauran (1966), 100. U izvorniku stoji: Pcrkovczy (1698).
v Mauran 10

Seoniki od ovoga sela svi jesu Slovinci, katolici. U vrime tursko imadoe svoga gospodara u Djakovu Hasan Baa zvani, kojemu orae, etoe, kosie, drva vozie i desetinu od svata davae i plaae, jote hara, to jest plau za turskoga cara, Kaiam (Kania) davahu od svega sela na godite forinti 9. Poslije odoaa turskoga komandat djakovaki njihov gospodin bie do doaa pokojnoga biskupa, za tizim pokojni biskup njihov bi gospodin do smrti, kojemu jote sve poslove i desetinu od svega davae i plaae, a sada za svoga gospodina poznaju svitlu komoru dvoijansku. Sumu arampovo zvanu imadu u kojom jesu drva irOvna i za grau, za okolo jutara 40. Pau za selo imadu okolo svoga sela ume, u kojima jest drvje za vatru okolo jutara 160. ajera za kositi nahodi se kosaca 74. Zemalja ornih nahodi se jutara 96. Zemalja neoraih nahodi se okolo jutara 145. Vodenice imadu dvi, jednu imadu na vodi Bi zvana, drugu na vodi Breznici zvanom, koje vodenice sami seljani iznova ugraie.3 3) God. 1734. Perkovci su imali drvenu kapelu, a pripadali su vrpoljskoj upi, odnosno podrunoj crkvi sv. Marka kod Dragotina. Kao zastupnici sela potpisani su knez Nikola Kliabi i Mihovil Emaji.4 Uz vojni zemljovid iz 1780. pie: "Mali potok Struga iz Provincijala se vijugavo sputa kroz umu u ravnici. Na putu za Andrijevce premoen je drvenim mostom, a i inae je prohodan na prolaznim putovima... Potok Breznica irok je 10 do 20 koraka i dubok stopu, dvije... Taj potok za dugotrajno kina vremena preplavi oblinje livade. Iako ta poplava ne bude dugotrajna, ipak uvijek za osobom ostavlja razliita barovita mjesta koja se tek ljeti isue. uma u ravnici visoka je, najveim dijelom obrasla gustiem, a za kina vremena u njoj se pojave mnoga blatna mjesta... Seoska crkva drvene je grae"5 Stari Perkovci su 1837. imali 842,61857. 917,1890. 994,1931.1066, 1953.1275,7 a 1991. 1157 stanovnika. God. 1851. u selu je sagraena crkva sv. Ane. 28.3. VRPOLJE

Naselje se nalazi na regionalnom putu 31 km sjeveroistono od Slav. Broda, na raskriju putova u smjeru akova, odnosno autoceste, 90 m n/m. U osmansko doba spominje se 1545. u gorjanskom ili akovakom kadiluku, u nahiji Prikraj.1 Pripadalo je grupi dragotinskih sela. 1) God. 1702. u selu su bili ovi kuedomaini: Pavo Knezovi, Luko Knezovi, Benak Knezovi, Martini Bogdanovi, Luka Bogdanovi, Filak Tunokovi, Mihalj Medunovi, Pete Bogdanovi, Benak Vrabti, Fila Vrabti, Antol Vrabti, Ivan Galovia, Mato Medunovi, Bl Bogdanovi, Abraham Vrabti, Grega Brodli, Matia Vasoni, ures Vasoni, Marko Anti, u Stegi, Mihali Caklovi, Ivan Caklovi, Franja aklovi, Filak Siveri, Ivan tveri, Stare Misarovi.

Smiiklas (1891), 312s. Usp. Sran (1995), 87s. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 91. 6 839 katolika i 3 pravoslavca. Usp. Schematismus (1837), 29. 7 Usp. Koreni (1979), 646. ' Usp. abanovi (1982), 220.
4 5

Posjedovali su: 5 cijelih selita, 14 oenjene brae, 17 oenjenih sinova, 5 najamnika, 31 konja i drijebadi, 35 volova, 42 krava, 53 junadi, 84 ovaca i koza, 194 svinja i prasadi, 38 konica, 6 jutara penice, 128 jutara neobraene zemlje, 3,75 jutara jema, 2,5 jutra zobi, 109 jutara sjenokoa.2 2) Atari ovoga sela Vrpolja u komiluku sa selom Striivojnom, od ovud na ruku desnu uprav hodei na baru Brezelnak zvana, od onuda na Bebrinam baru do vode Bi tako zvana od istoka sunca, i pri vodi Biu pokraj upravo idui do ume arampovo zvana, koja jest od podneva, koja uma ostaje na ruku livu, budui daje od sela Perkovci, a od onuda na Klenje i Trnje meam zvana, a od onuda na meu Drakian do Breznice vode i ikovca bare, koja jest od ponoja. Seoniki ovoga mista jesu Slovinci, svi katolici vjerom (fidei). U vrime turako (tempore Turcarum) imadoe svoga gospodina u Djakovu Hasan-beg zvani, kojemu sve poslove, tagod je zapovidio, koliko jote desetine od sviu davae i plaae, na lito joe plaae hara, to jest dau, forinti 15 na godite. A za odaau turskome njihov gospodin bijae komandat djakovaki, koji etiri jati pet godita zapovida s njima, a za tizim prispi pokojni biskup, koji njihov gospodin bie do smrti njegove, kojemu svako dilo tagodi njima zapovidae, toliko jer desetinu od sviju stvari davae i plaae, a po smrti pokojnoga biskupa pristupi prisvitla komora dvorjanska, koju sada za svoga gospodina imadu. Sume nahode se troje; prva zove se Kneeviov gaj, drugi zove se Ani gaj, trei zove se Vrabti gaj, u kojima je drvarenje eiudno (glandifera, irovno) i za grau i vatru na jutara oko 65. Jote uma Brestje zvana jest, u kojom jesu samo drva za vatru jutara okolo 600. Pau za opinu drugu ne imadu, nego Ritove zvana, kada izlije se Sava, ter se prolije, malo sfali da vas atar ne uzme. aj era kositi nahode se jutara 109. Zemlje za orati nahode se jutara 195. Zemalja neoranih, jati ledina, okolo jutara 450. Vodenicu imadu jednu na vodi Breznici zvanom, koju seoani za sebe ugradie.3 3) God. 1734. Vrpolje je ve bilo upa. Drvena crkva je bila posveena sv. Ivanu Krstitelju. Tu je bio i upni dvor. Sluila je: Strizivojnu, ajkovce, Perkovce, Andrijevce, Trnavu i Selce. Izvjee su u ime sela potpisali Bartol Tunukovi, sudac iz Vrpolja i Mihovil Kneevi.4 U opisu, uz vojni zemljovid iz 1780., istiu se neprilike koje mjestu i okolici ini rijeka Bi. Bare i movare koje se nalaze izvan uma u blizini sela s obe strane, neprohodne su za vlanog vremena a ljeti veinom potpuno presue. Opisuju se putovi koji se tu granaju navie strana. Crkva i upni stan u selu izgraeni su od kamena, a asniki stan od drveta.5 God. 1837. Vrpolje je imalo 1129,61857.1113,1890,1305,1931.1591,1953.1894,7 a 1991. 2113 stanovnika.

Usp. Mauran (1966), 99. Prijevod s latinskog jezika. U izvorniku stoji: Vcrpollyc (1702). Usp. Mauran (1966), 99. Usp. Sran (1995), 87s. Usp. HNTZ, Brodska pukovnija (1999), 101-103. * 1120 katolika i 9 pravoslavnih. Usp. Schematismus (1837), 32, 7 Usp. Koreni (1979), 647.
3 4 5

SAETAK

Studija Poeci naselja i stanovnitvo brodskog i gradikog kraja od 1698. -1991., temeljena na izvornoj gradi, obrauje ivot i stanovnike u kraju izmeu planina Psunja, Poekog i Diljskog gorja sa sjevera te rijeke Save sjuga. Taj izdueni prostor 116 km zrane udaljednosti u smjeru zapad-istok, prosjene irine samo 10-15 km, ima 2034 etvornih km pa obuhvaa 3,59% Republike Hrvatske. U njegovu sastavu su dva grada: Slavonski Brod i Nova Gradika te 26 opina s ukupno 185 naselja i (1991.) 174998 stanovnika. Radi se o stanovnitvu i naseljima poglavito s konca XVII. i tijekom XVIII. stoljeu. To je vrijeme svojevrsna prekretnica u povijesti spomenutoga kraja. Naime, tijekom sedmogodinjeg rata za osloboenje Slavonije (1684.-91.), Osmanlije su bili konano prisiljeni povui se preko rijeke Save u Bosnu. Odanle su oni skoro dva stoljea stalna prijetnja pa je granicu na Savi trebalo uvati i braniti. U tome je, uz redovitu vojsku, sudjelovalo i mjesno stanovnitvo jer je cijeli kraj ubrzo bio ukljuen u sustav Vojne krajine. Pri koncu stopedesetgodisnje osmanske vladavine, po procjeni povjesniara, islaminizirano stanovnitvo inilo je blizu 50% itelja u Slavoniji. Ono se koncem XVII. st. odselilo. A viegodinji ratni pothvati, zarazne bolesti i glad tako su prorijedili kransko stanovnitvo da Ive Mauran, pouzdan povjesniar toga razdoblja, predmnijeva daje 1696. Slavoniju nastanjavalo svega oko 40000 stanovnika, to je samo 20% itelja koje je Slavonija imala oko 1680. godine. Toliki demografski gubitak nije zabiljeen nigdje u pisanoj povijesti Europe. Takvo porazno stanje poticalo je nove austrijske vlasti da to vie kranskog puka iz Bosne za to imaju pouzdani temelji u skromnoj i uopenoj povijesnoj grai - preseli u Slavoniju. Ista nastojanja potvruje i Eugen Savojski, koji je 11. listopada 1697. na elu 4000 konjanika i 2500 pjeaka krenuo iz Broda te dolinom rijeke Bosne stigao do Sarajeva, popalio ga i ve 5. studenog povratio se u Brod. On je 24. listopada 1697. u svom dnevniku zabiljeio: "Cjelokupni krani dolaze u grupama, trae zatitu i mole za dOzvolu da smiju sa svojim stvarima doi u tabor, budui da ele napustiti zemlju i poi s nama. Ja se takoer nadam da u sve krane, koji se nalaze u zemlji, moi odvesti preko Save". Strah od osvete novopridolih Osmanlija, nada u neto bolje uvjete ivota uinili su da se iz BiH u novoosloboene krajeve iselilo preko 80% katolika, ne raunajui pravoslavce. Kretanja doseljenika u slavonskoj Posavini teko je pratiti jer ih je na lijevoj obali Save doekala ili ih je tu dovela vojska. Bez obradiva zemljita i sigurna boravita, vojska ih je po potrebi selila te koristila za gradnju utvrda, straarnica i vrenje straarske slube. Vaan dokument o puanstvu u slavonskoj Posavini jest komorski popis sela, kuedomaina i

njihovih posjeda iz 1698. god, U tom izvoru - koji je objavio Ive Mauran 1988. - opisano je 71 naselje. Njemu je pridodano jo osam sela iz komorskog popisa 1702. koji je, uz neka ve ranije opisana sela, objavio Tade Smiiklas 1891. Oni su prevedeni s latinskog jezika i komentirani. U tih 79 naselja na podruju sadanjeg brodskog i gradikog kraja ubiljeeno je 1502 kuedomaina. Meutim, komorski popisi samo djelomice opisuju kraj - veinom njegov zapadni dio - jer je u to doba postojalo gotovo svih 185 sadanjih naselja. Od karlovakog mira (1699.) pa do sredine XVIII. st. bila su jo dva austrijsko-osmanska rata koji su utjecali na stanovnitvo jer je ono u njih bilo izravno ukljueno. Tek nakon poraza austrijske vojske u boju pod Banja Lukom (1737.), Austrija je pedesetak godina odustala od ozbiljnijih pokuaja da osvoji Bosnu pa su se i prilike glede puanstva ustalile. U ovoj je studiji, to se tie stanovnitva, najvrijedniji popis katolika iz 1760. god. U 148 sadanjih naselja poimenice je pobiljeeno 5151 kuedomaina. Pravoslavci u to doba - to u kanonskim izvjeima to u drugim izvorima - nisu biijeeni poimenice nego samo po broju kua. Njih je bilo 1108. Budui daje u 5151 domainstava bilo 41250 katolika - to je prosjeno osam lanova po kui - kad im se pribroje pravoslavci, onda je sredinom XVIII. st. na prostoru brodskog i gradikog kraja u 6259 kua ivjelo oko 50100 stanovnika. Graa iz arhiva Zagrebake biskupije koritena je do 1800., a ostali podatci o stanovnitvu priblino svakih etrdesetak godina - preuzeti su iz ematizama, odnosno slubenih popisa pa se njihov rast, odnosno pad, moe pouzdano pratiti. Ubiljeena su i neka kasnija vea doseljavanja. U studiji su uz puanstvo uneseni i vaniji stariji podaci o selima. Sadanjih 70 naselja spominje se u srednjovjekovnim izvorima. Ali, ako druga sela u dosad objavljenoj grai nisu spomenuta, to ne mora znaiti da nisu ni postojala. Cijela slavonska Posavina ucrtana je na vojnim zemljovidima Brodske i Gradike pukovnije 1780. i uz njih opisana. Iz te vrijedne i zanimljive grae uneene su neke karakteristine obiljebe sela. Studija je, dakle, sustavan rad o poecima naselja i obitavanju ljudi u naroitim geografskim i drutvenim prilikama. Ona nudi osnovne podatke o kraju kad je on - nakon osmanskog razdoblja vraen u europsko ozraje. Od tada nije bilo veih ratova, pokreta, kataklizma pa se moe smatrati pouzdanim pokazateljem sadanjega stanovnitva. Kad je tako, onda ova studija obinim itateljima prua vie obavijesti o njihovim preima i uem zaviaju a ujedno je prilog daljim tematskim i pojedinanim istraivanjima iz prolosti slavonske Posavine.

KRATICE

CCP f GZM HNJ HNTZ JAZU NAZ POF Prot r RHSJ s SC vol

- Croatica christiana periodica - folium, list - Glasnik zemaljskog muzeja, Sarajevo - Historija naroda Jugoslavije, Zagreb - Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljea - Jugoslavenska akademij a znanosti i umjetnosti - Nadbiskupski arhiv u Zagrebu - Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju, Sarajevo - Protokol - retro, straga -Rjenik hrvatskog ili srpskog jezika, Zagreb - sljedea stranica - Scriture riferite nei Congresi - volumen, svezak

IZVORI I LITERATURA

1. IZVORI a) Neobjavljeni izvori Arhiv Propagande, Rim, SC, Bosnia, vol. II, f. 813r-841r Nadbiskupski arhiv u Zagrebu (NAZ) Acta ecclesiastica, kutija 89: Cathabgus Domorum, Personarum et ex hisconfessionis, communionis, capacium confirmatarum et Matrimonio Junctarum pro et in Parochia MeaijuricensiAnno Domini 1760. confectus. Et quidem iriPago Megurica in domo hospitis... /kratica: popis, kut. 89/ Protokoli br. 29/1, 9-82, (1730.) Protokoli br. 29/1,83-123, (1746.) Protokoli br. 30/11,7-19, (1754.) Protokoli br. 30/11,19-49, (1756.) Protokoli br. 30/11,63-264, (1758.) Protokoli br. 31/111, 35-179, (1761.) Protokoli br. 31/IIIa, 9-144, (1965.) Protokoli br. 32/IV, 89-213, (1769.) Protokoli br. 213,252-275, (O.1800.) b) Objavljeni izvori Barbari Josip - Holzleiter fra Miljenko, (priredili), Pismafra Luke Ibriimovia zagrebakim biskupima (1672.-1697.), Biblioteka Posegana, knj, 6, Jastrebarsko, 2000. Batini Mijo, Njekolikopriloga k bosanskoj crkvenojpoviesti, Zagreb, 1885. Beni Bono, Ljetopis sutjeskog samostana, priredio I. Gavran, Sarajevo, 1979. Bodenstein Gustav, "Povijest naselja u Posavini god. 1718.-1739", GZM, god. XIX (1907), 155-190, 359-390, 575-618. elebi Evlija, Putopis, priredio Hazim abanovi, Sarajevo, 1967. Draganovi Krunoslav, "Biskup fra Jeronim Lui, njegovo doba i njegovo izvjee Svetoj stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji (1638)", CCP, god. VI (1982), 10,73-99.

Fermendin Eusebius, Acta Bosnaepotissimum ecclesiastica..., Zagrabiae, 1892, Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljea, 1, Gradika pukovnija, pripremili A. Buczynski, M. Kruhek, M. Valenti; transliterirala i prevela Mica Orban Kljai, Zagreb, 1999. Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljea, 2, Brodska pukovnija, pripremili A. Buczynski, M. Kruhek, M. Valenti; transliterirala i prevela Mica Orban Kljai, Zagreb, 1999. Jeleni Julijan, Spomenici kulturnoga rada, I, Mostar, 1927. Koreni Mirko, Naselja i stanovnitvo SR Hrvatske 1857-1971, Zagreb^ 1979. Kronika Franjevakog samostana u Brodu na Savi, I, (1706.-87.), Slav. Brod, 1995. Kronika Franjevakog samostana u Brodu na Savi, II, (1806.-33.), Slav. Brod, 1997. Kronika Franjevakog samostana u Brodu na Savi, III, (1834.-78.), Slav. Brod, 1998. "Liber magnae considerationis et reflexionis, uti videretur intus eppi Bosnensis alias Diakovensis", Glasnik Biskupija Bosanske i Srijemske, god. XV(1887), /kratica: Maravi (1887)/. Lastri Filip, Pregled starina Bosanske provincije, priredio A. Zirdum, Sarajevo, 1977. Lopai Radoslav, "Slavonski spomenici za XVII, viek. Pisma iz Slavonije u XVII. vieku (1633.-1709.), Starine JAZU, sv. 30, Zagreb, 1902. Mauran Ive, Popis zapadne i srednje Slavonije 1698. i 1702. godine, Osijek, 1966. Mauran Ive, Popis naselja i stanovnitva u Slavoniji 1698. godine, Osijek, 1988. Mauran Ive, Izvjetaj Caraffine komisije o ureenju Slavonije i Srijema nakon osmanske vladavine 1698. i 1702. godine, Osijek, 1989. Pandi Basilius, "Relatio de provincia Bosnae Argentine O.F.M. an. 1623 s. Congregationi de Propaganda fidei exibita" Radovi Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu, Rim, 1965, 211-234. Pavich Emericus, Ramus viridantis olivae, Budae, 1766. Popis stanovnitva 1991, Zagreb, 1992. Schematismus cleri iocesiszagrabiensis pro anno MDCCCXXXVI1. Zagrabiae, 1837. Schematismus cleri arhi-dioecesis Zagrabiensis pro anno a Christo nato 1929., Zagrabiae, 1929. Schematismus venerabilis cleri ioecesium Bosnensis seu Diakovariensis et Syrmiensis canonice unitarum pro anno a Christo nato MCCCCXXXVII, Pestini, 1837. Schematismus venerabilis cleri ioecesium Bosnensis seu Diakovensis et Sirmiensis canonice unitarum pro anno a Christo nato MCCCCLXXIII, Essekini, 1873. Schematismus venerabilis cleri ioecesium Bosnensis seu Diakovensis et Sirmiensis canonice unitarum necnon administraturae apostolicae Baraniae et Slavoniae sepatentrionalis pro anno a Christo nato 1928., akovo, 1928. Sran Stjepan, Katolike upe u istonoj Hrvatskoj 1733.J34. godine, Osijek, 1995. Straemanac Ivan, Povijest franjevake provincije Bosne Srebrene, priredio S. Sran, Zagreb, 1993. 2. LITERATURA Arheoloki leksikon Bosne i Hercegovine, sv. 2, araj evo, 1988. Baoti Zvonimir, "Uloga franjevaca u sjeveroistonoj Bosni", Zbornik predavanja znanstvenog skupa u Subotici 12.-14.VIII.1986., Subotica, 1987,49-59. Batini Mijo, Djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih est viekova njihova boravka, II, Zagreb, 1882. Bellosztenecz JoannH Gazophylacium, Zagrabiae, 1740. (pretisak). Bojanovski Ivo, "Dobor u Usori (sjeverna Bosna)", Nae starine, god. XIV.-XV., Sarajevo, 1981, 11-35.

Bosendorfer Josip, Crtice iz slavonske povijesti..., Osijek, 1910, II. izdanje, Vinkovci, 1994. Brod i okolica, Vinkovci, 1998. Brod na Savi, Dva zlatna doba, Slav. Brod, 1991. Buturac Josip, Katolika crkva u Slavoniji za turskoga vladanja, Zagreb, 1970. Buturac Josip, Crkveno-kultumapovijest Poege i okolice 1227.-1777., Zagreb, 1977. Buturac Josip, "upe arhiakonata Since u XVIII. stoljeu", Croatia sacra, I, Zagreb, 1931, 216-254. Buzov Snjeana, "Vlako pitanje i osmanlijski izvori", Povijesni prilozi, 11, Zagreb, 1992,39-60. Csanki Dezso, Magyarorszagtortenlmi a Hunyadiakkoraban, Budapest, 1894. ubrilovi Vasa, "Seobe i etnike promjene u jugoslavenskim pokrajinama od XV. do poetka XIX. stoljea", HNJ, II, Zagreb, 1959,840-853. uk Juraj, "Poeko plemstvo i poeka upanija od prvih sauvanih imena i naziva do polovice etrnaestog vijeka" Rad JAZU, Zagreb, 1925,38-101. Draganovi Krunoslav, "Izvjea fra Tome Ivkovia, biskupa skradinskog, iz godine 1630.", Croatia sacra, god. IV (1934), 65-78. Draganovi Krunoslav, Opi ematizam Katolike crkve u Jugoslaviji 1974, Zagreb, 1975. Daja Sreko M., Katolici u Bosni i zapadnoj Hercegovini na prijelazu iz 18. u 19. stoljea, Zagreb, 1971. Dambo Jozo, "Iz prve ruke o vojnom pohodu Eugena Savojskog na Bosnu 1697.", Bosna franciscana, god. VI (1998), 9,137-148. urev Branislav, "Osmansko Carstvo i njegovo ureenje", HNJ, II, Zagreb, 1959,9-49. urev Branislav, "Srijem, Baka, Banat", HNJ, II, Zagreb, 1959,175-202. Franjevci Hrvatske provincije sv. irtta i Metoda, Zagreb, 1992. Gai Emericus, Brevis conspectus historicus dioecesium Bosnensis-diafcovenis et Syrmiensis, Osijek, 1944. Hadibegi Hamid, "Porez na sitnu stoku i koritenja ispaa", POF, VIII-IX (1958-59), Sarajevo, 1960,63-109. Horvat Rudolf, Slavonija, I, Zagreb, 1936. Hoko Emanuel, "Slavonsko-podunavski dio Bosne Srebrene u doba njezinih dviju dioba", Kai, 17 (1985), 95-125. Hrvatski biografski leksikon, 1, Zagreb, 1983. Janula Julije, Franjevci u Cerniku, Poega, 1980. Janula Julije, Povijest Cernika i cernika samostanska kronika, Poega, 1980. Klai Vjekoslav, Povijest Hrvata, knjiga IV, knjiga V, Zagreb, 1973. Kolari Juraj, Dvjesta novokapelakih proljea, Zagreb, 1977. Kovaevi Ereij Granice Bosanskog paaluka prema Austriji i Mletakoj republici po odredbama Karlovakog mira, Sarajevo, 1973. Kreevljakovi Hamdija, Kapetanije u Bosni i Hercegovim, II. izdanje, Sarajevo, 1980. Markovi Mirko, Brod. Kulturno-povijesna monografija, Slav. Brod, 1994. Mauran Ive, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998. Moaanin Nenad, Poega i Poetina u sklopu Osmanlijskog carstva (1537.-1691.), Jastrebarsko, 1997. Nova Gradika. U povodu 250. obljetnice osnivanja grada, Nova Gradika, 1998. Pavii Stjepan, Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji, Zagreb, 1953. Pelidija Enes, Bosanski ejalet od Karlovakog do Poarevakog mira, Sarajevo, 1989. Povjesnica Nove Gradike, Nova Gradika, 1998. Rimska vojnika diploma iz Slavonskog Broda, Slav. Brod, 1998. (katalog izlobe) Spomenica o srpskom pravoslavnom vladianstvupakrakom..., vladike Mirona, Novi Sad, 1930.

Szabo Gjuro, Srednjovjeni gradovi u Hrvatskoj, Zagreb, 1920. abanovi Hazim, Bosanski paaluk, II. izdanje, Sarajevo, 1982. abanovi Hazim, "Slavonija", HNJ, II, Zagreb, 1959,622-628. abanovi Hazim, "Bosanski paaluk u XVIII. stoljeu", HNJ, II, Zagreb, 1959,1318-1341. idak Jaroslav, "Hrvatska", HNJ, II, Zagreb, 1959,998-1117. Tadi Jorio, "Ratovi i oslobodilaki pokreti od II. opsade Bea do Beogradskog mira", HNJ, II, Zagreb, 1959, 811-829. Tadi Jorio, "Austrijsko-turski ratovi u prvoj polovini XVIII. stoljea", HNJ, II, Zagreb, 1959, 830-839. Toldi Zvonimir, Narodna nonja Donje Bebrine, Zagreb, 1997. Valenti Mirko, "O etnikom korijenu hrvatskih i bosanskih Srba", asopis za suvremenu povijest, 24(3), (1992), 1-21. Vojna enciklopedija, sv. 8. Zirdum Andrija, Filip Lastri - Oevac 1700.-1783., Prilog kulturnoj povijesti Bosne i Hercegovine, Zagreb, 1982. Zirdum Andrija, "Provincija Bosna Srebrena u vrijeme Matije Divkovia (1763.-1631.), Zbornik radova o Matiji Divkoviu, Sarajevo, 1982,285-297. Zirdum Andrija, "Povijest plehanskog kraja: od poetaka do 1878.", Plehan (monografija), Plehan, 1987,13-38. Zirdum Andrija, "Dioba franjevake provincije Bosne Srebrene 1735. godine", Bosna franciscana, god. VIII (2000), 12,129-151. ivkovi Mijo, "Jaruge poslije osloboenja Slavonije od Turaka", akovaki vezovi, Prigodna revija, akovo, 1997,42-46. ugaj Marijan, "Samostani franjevaca konventualaca u Bosanskoj vikariji", CCP, god. XIV (1990), 20,1-48.

KAZALO ZEMLJOPISNIH POJMOVA

t i

220 Bebrina (Bebernija) 33-35, 37,40-42, 45, 73, 218 Bebrina v. Dunja Bebrina, Gornja Bebrina Bebrina, bara i graba 287,328 Bebrinica, bara 136-137,205 Be 16,19-21,118,142 Beic (Becsicz, Bechicz) 206 Bei pod Brdom 276 Beg 26 Benakia dol, potok 151,154 Benevi, brdo 230 Beni Mala 160 B Benkovac (Benkovac Okuanski, Babiev vinograd v, Babitekov vinograd Benekovach, Benkovacz) 163, 166, 170Babina Greda 25-26, 54, 57, 94, 97, 99, 171, 173, 181, 185 103, 109, 113, 127-128, 135-136, 139, Benkovac, potok 250 189. 191, 194, 197, 201, 222, 225, 227, Beograd 19-20,22,66,86 240. 273, 278, 287-288, 314 Beogradski paaluk 21 Babina njiva, brdo 55 Berak, brdo 235 Babina njiva, meda 121 Berava, banska graba 271 Babitekov vinograd (Babiev vinogBerava (Garava), ijeica 127 rad) 325 Berava v. Mala Berava, Velika Berava Babja gora 65,245-246 Beravci (Beravze, Beracz, Beravczi, Beravci) Bablja glava, brdo 265 127, 273, 309-310 Bacovica, brdo 265 Beravci, potok 77,79 Baka 16 Berbir 291 Bain Dol (agyawelge possessio, Batyawelg, Berisaviea, ardak 132,134 Bachin Dol, Bachindoll, Bachindo, Bain- Bezdani, graba 321 Dol) 27,58-59,243-245 Bicko Selo (Bicka, Bicska, Bicsko Selo, Bagato 139 Biczkovo Szelio, Bjczko Selio) 90-92, 94Baja 25 95, 111, 191-192, 194 Balatin, selite 284 Bickop 133 Balkan (Balkanski poluotok) 21-22 Bi (Bi, Bi, Bics, Bicska), rjeici 75-78, 90-92, 99, 128, 191, 310, 325-328 Banat 16,21 Bid, graba 140,205 Banievac (Banichevacz)27,59,65-66 Banovci (Banovac, Banoucz, Banovczy) 33- Biha 29 35, 37, 44,218 Bijaia Kapa v. Bilokapa Banovina 32,116,207,2.11-212 Bijela Stijena (Bila Stina, Bela Stena, banovina v. Jajaka banovina, Srebrenika Bellasztena, Pallestina, Billa Sztina, Fegerko) banovina 16-17, 19, 27-28, 69, 86, 119, 121, 163Banja Luka 15, 20-22, 63, 71, 73, 119, 164, 166-167, 171-172, 177, 181, 185 127,' 149, 158, 210, 217, 243, 286, 295, Bijeli Zdenac, potuk 51 301, 321, 323, 330 Bili Brig (Bielibrigli, Bili Brek) 27,150-151 Barberi, biljeg 184 Bilice 260 Bartol ovci 249,269 Biliica, potok 228,234 Batrina (Battriiiii) 148-150.156,159,210, Bilokapa (pijala Kapa), struiirnicu 26,134

A Aamovci (Hadamovci, Hagjanovczy, Ayarm>vczy, Agjmovczi) 242-246, 248, 295, 2% Adamovski potok 295 Ani gaj 328 Andrijevci v. Gornji Andrijevci, Donji Andrijevci Arapovac 300 Arky v. Jarki Arvacki dol. klanac 223 Austriju 20-22,36,38,71,248,287,330

biskupija v. akovako-srijemska, Krieviika, Peujska, Zagrebaka Bistra, bara 35 Bitulijn v. Mala Bitulija, Velika BUutija Bizantsko Caistvo 32 Bjelanovac 177 Bjelavina, brdo, prijevoj 175,246-247 Bjelica, brdo 265 Bjelina 26 Bjelovar 80,87,120.170 Bjeskovica 102 Blatno jezero 78 Blato, bara 287 Blaevi Dol 294 Bobare 23, 166-167,173-174,177, 184 Bodegraj (Podegray) 120, 167, 169-170, 175, 180 Bodovaljci (Bodovacz, Bodovalcz, Bodovalczi) 297.317-318,323,324 Bogaz26 Bogdanovi Mala 160 Bogievci (Bogievczy, Bogichezevczy, Bogichewczi) 80-81, 118-119, !2l, 181, 291 v. Donji Bogievci, Gornji Bogievci BoleSevac 94 Boiisav, baraka graba 42 Borje, uzvisina 279 Borojevci 107,109 Borovci 170 Bosanska Gradika 20,291,318 v. Gradika Bosanski Brod 20 Bosanski Duboac 35-37 Bosanski ejalet 17,20-21 Bosanski Koba 17,20,217 v, Koba Bosanski Novi 21 Bosanski paaluk 16,19-20,22 Bosanski Samac 314 Bosiljevo 73 Bosna 12, 15-17, 20-23, 27-28, 30, 32-33, 35, 45-47, 54-55, 60, 63, 71. 73, 76, 81, 91, 93, 96-97, 100-105, 108-109, 115116, 130, 163-164, 166, 173, 177, 183, 186, 189, 193, 200-201, 222, 224-226, 233-234, 239, 261, 263-264, 270-271, 279-282, 285-287, 303, 311. 314, 318, 329-330 Bosna, rijeka 19,23,286,329

Bosna i Hercegovina 18, 22-23, 287, 291. 329 Bosna Srebrena, franjevaka provincija 2831, 63, 73,107, 271, 281, 291 Bostilova, barska graba 198 Bojak, potok 223 Bourevac, brdo 104 Brajnovac, potok 150,152-153,161,220 Brazolja, bara 35 Brino (Berclivn, Bercsino) 27, 30, 249250, 253, 257, 260 Brdarica, straarnica 271 Brdo, uzvisina 49 Brani (Berejani, Bergyani. Brani Reetarski) 244,248,253,257 Bregov, brdo 175 Brekinja, groblje 114-115,275 Brekinja, umnica 166 Brest je. uma 328 Brestovac 295, 307 Breza, uzvisina 104 Brczani 166 Brezelnak, bara 328 Brezica ni 174-175 Brezina (Tergin). potok 54 Urezi i u (Reica). potok 55,102, 104,106107. I UMI] Brezu;), miluju 17 Brezna, posjed 93,107 Brc ziiicu. rijeka 32,326-328 Hiezuiee 246 Hrisnicii. lokalitet 37 Uri. brdo 244.246 UriSiinski potok 215 Briana, posjed 265 limil. naliija 17.281 Brod v. Bosanski Brod, Despotov Brod, Mamica Brod. Mihaljevaki brod, Mogoiiein brod. Oprisnvaki Brod, Slavonski Brod Brod na Savi v. Sinvonski Brod Broae 26 Brodska krajina (brodska granica) 276,281 Brodska pukovnija 37, 47, 53, 55, 57, 7679, 92, 96, 98. (00, 102, 104, 107, 110111, 114-115. i 28, 132, 134, 137, 140, 188-189, 192. 194. 198-199, 205, 223, 225-226. 22. 230, 232-234, 237, 239. 241, 250. 253. 257, 260, 265, 269, 271, 274, 276. 279, 285, 287-288, 310-311, 316, 326-328, 330 Brodski Stupnik (Stupnok, Ztupnuk, Zthwpm>k. Ztupnik, Sztupnik, Stupnik, Nltrpm'k Slavonski) 48-50,214,216 Brodski Varo (Brodska Varo, Varo) 267, 275-276, 284 -Brodski Zdenci (Zdenci, Izdencz, Zdneczy, Zdenczi) 17. 27, 221-223, 227, 230, 249, 256. 258 Brodsko brdo 275 Urosko-posavska upanija 11,285 Brstanica. potok 84,87 Brusija, ardak 35 Brusnica v. Miila Brusnicu. Velika Brusnica Buje 25.30,50, 250,254 Buje, potok 250 Budainka 27f> Budim 15-16,29, 239.245,281 Budimski ejalet 17 Buje 253 Bukovac v. Sianski potok Bukovica (Mali Bain Dol, Mula Bukovica) 142, 244-245

lirsiinicn 267

Diilmacijal92.248.280 Davor (Svinjar, Svigniar, Szvinyar, Szviniar, Szvinijiir) 25, 71-72, 146, 149, 158, 247, 301, 304, 307 Dean 278 Dedinac, ardak 140 Delnice 151 Deranog, meda 182 Dersalo, blato 45 Detverita 20,23,35,281 Deslanica 310 Despotov Brod (Despot Brodi) 281 C Deevci, posjed 66 Cage (Csaghe) 23,119.121,170-172,181 Diaovac 325 Carigrad 20 Carin2) Didovi (Diedovi Mala) 160-161 Dijanovac v. Okuani Cerik, izvor 230 Cerje, brdo 253,259 Dilj (Diljsko gorje) 11,17,49,52,56,76,96, 110, 112, 206-207, 211-212. 216, 226, C'erniki sandak 17,164 Cernik (Chernnyk, Cernuk, Chernek, 235-236,250,253,257,260,276,279,329 Dimitrovri (Dimitrovac, Dymytrolch, Cemek, Ccrnizza, Zemich, Czernik) 17,1920, 25-30, 32, 58-60, 62-67, 69-70, 81, 83, Dimitrowcz) 150,300 119, 142-143, 146, 164, 181, 210, 214, Divoevci (Divosevczi, Divosevacz, 243, 248, 270, 278, 295, 301, 304, 306- Divossevczi, Divoscevczi) 77,188,197,310, 314 307, 317, 321, 323 Djedov Potok 55 Cerovac, brdo 54,233 Djedovo brdo 257 Cetin 16 Cigienik (Chyglenyk, Chegienyk, Cliygenyk, Doboj 20, 47, 57, 91, 94, 97. 99, 101, 103, Cziglenik, Cigienik Lttanski) 206-207,214 106, 109, 113, 130, 133, 136, 139, 191, Crkveni, gi'aba 176 193, 201, 203-204, 222 Crkvite (Crkvie. Crkvina) 23,273,286 Dobor 16,20,189 Crnac, graba 72 Dobrievo (Dobrojevo), bura 326 Cniac, postaja 72,216 Dobrovica,rijeka32 Crnac, potok 80,289,294 Dolica, potok 57 Dolice, krevina 53 Crnac polje 294 Cnutk, mlaka 158 Dolina 318-319.321,323 Crni Potok (Czernipotok, Czerni Potok, Dolina, selo u Bosni 318 Crni Potok Brodski) 54, .104,109,224-225 Dolnji Dolac 104 Crno polje 123 Donovica gaj 76 Crno Selo 310 Donja Bebrina (Dolnya Bebrina, Bebrina Cmogaimt Miila 257 Dolnia, Bebrignia inferior) 110,129-132, Crnogovci (Crnogorci, Czernogorczy, 134, 136-137, 204, 274 Czeniogovczi, Crnogorczi, Cerno-Gorczij, Donja Dolina 318 Cemogorcze, Cernogovczy, Cemogovcz) Donja Dubicu 314 294-295, 297, 301-302 Donja Glogovici 17 Cviina Uvaa, mea 121 Donja kapija, tvrava 293 Donja Panonija 280 Donja Ruica 114,138-140 Donja umetlica 70 agli 174,177 ajkovci (Csaikovacz, Cliaikovczy) 75,77, Donja Varo (brodska) 282.284 310, 314, 325-326, 328 Donja Varo (gradika) 80,289-290,293 aplenik, potok 239 Donja Vrba (BarbasfaKva, Verbafahva, Caprginci (apriginci, Csapigarinczy) 166, Werba, Verbova) 57. 103-104, 106. 112172-173, 184-185 115,139,240 ardak, brdo 224 Donje Brino 249 Donje Laze 297-298 aska glavica (aska glavica), brdo 163,171 azmanski sandak 17 Donje Praulje, uma 104 edovci, uma 104 Donje Zadubravlje 110 elikovi) (elikovi Mala) 250-251,253, Donji Andrijevci (Androwcz, Andrewcz, 257, 260 Andrejovczy) 75-78,251,310,326-328 ersina, bara 128 Donji Bogievci (Inferiori Bogichevczij) 80, istinu, livada 310 82-83,120,290 v. Bogievci okovac, brdo 98 Donji Cmogovci 294,297 ovac(Csovacz) 173 Donji Klakar 136 remonica (Tnimonica)23 Donji Lipovac (uanje) 151-152,160,162 rljeno, brdo 234 Donji Rogolji 173-175 unti 29 Donji Slatinik 225-226,229-230 upigaj76 Donji Svilaj 130 Dor (Dorr), tvrava 127 Doria bjelunovac, brdo 265 Dorovo, rudina 127 ikardi Malu 1) Doert dol, klanac 260 Draga, posjed 296 D Dragali (Draganich, Dragalich, Dragalijch) Dabrovac, dolina 163 27. 80-84, 87-89,124, 181 Dabrovac, potok 122,173

Bukovica,rijeka32 Bukovlje (Bukovlje Podvinjsko. Bokolya, Bukovly, Bukovje, Bukovye, Bukovilia. Bukovie, Bukovlye) 52-55,240,278 Bukovlje Brdo 53 Bukvemen, medi* 171 Busija, potok 239 Busje 26 Butnaa, potok 55 Bufnaa, straarnica 26

Duigotin 93,326-327 Dragovci (Dragocz, Dragovcziy. Dragovacz) 27, 149, 152-153, 159, 162 DrukSnn, meda 328 Dranski dol, potok 230 Drava,rijekff 55,27,63,93 Draevac, potok 80, 122,172-173, 184 Drenovac 214 Drenovuc, grahu 134 Drenik (Drcwsiiyk Dresnck, Dresnik. Gornji Drenik) 27,82,245-246,248 Drenik, potok 244, 246-247, 297-298, 317,321,324 Drugu Panonija 280 Dubica 23,314 Duboac (Dubouch, Doboch, Duboucz, Dwhowcz, Duboechiz, Dubocsacz) 17,23, 25, 35-37, 40, 44-46, 73, 219, 231-232, 236,244, 246, 253, 263, 267 Duboac, selo izmeu Nove i Stare Gradike 73 Duboac (Dobouchpotoka), potok 35 Duboac, straamica 26 Duboac v, Bosanski Duboac Duboac Orubiki 73 Duboanac, potok 297 Duboica, ardak 287 Duboica, graba 287 Duboki potok 265 Duboki potok, meda 166 Duboki zdenac, potok 257,260 Dubovac (Dubovacz) 27, 150-151, 154155, 159 Dubovac (Dubovac Okuanski, Dubovacz) 116, 181 Dubovac, breuljak 150 Dubovac, potok 116,150,290 Dubovaki potok 212 Duboviac (Dobovieak), potok 228,237 Dubovik (Dobowyk) 30, 226-229, 233234, 236-237, 276 Dubmv.nik (Dobravinik. Dobmvnik) 93,95, 97, 99 Dubrovaka Republika 2.1,29 Duga, brdo 239 Duga mea 123 Dugovac, potok 253,257 Dunav 16,18 Durbabii 260 Duac, barska graba 41 Dvoi vitlovica mlin, meda 171 Dvojnajsti Jelas 78 Dvorite 164 akovako-srijemska biskupija (Bosanska biskupija, Bosansko-dakovako-srijemska biskupija, Bosansko-srijemska biskupija, akovaka biskupija) 27, 31, 37, 41, 51, 104, 107, 132, 253, 257 akovo (Djakovo) 15-16, 19, 25, 27, 31, 76, 93, 104, 133. 136, 191, 194, 197, 201, 217, 232, 236, 238. 253, 256, 263, 273, 280,311,314,325,327-328 ani, brdo 98 omorci, movara 205 urdenovac, izvor 121 E ejalet v. Bosanski, Budimski, Kaniki eparhija v. Poeka Europa 18-19,24,27, 30,329 Europa, jugoistona 30 Europa,srednja 19

F Faldi, potok 233 Feri Mala 160-161 Ferjrko v. Bijela Stijena Firenca 95 Fiskovi (Fikovi, Fichkovich) Malu 16016 i Fojnica 202 Forum Geleli v. Gileti Fra trova, potok 228,234 Friedrichtidorf (Fridrihavo Selo) 142 Fiirstena 63 G Gugovac, uma 166 Gaj 257 Gaj, brdo 49,161,233,246 Gaj, uma 102,111 Gaji, brdo 257 Gajie, uma 192 Gakova, movara 271 Gakovac, potok 167,185 Gaiga, ardak 293 Galicija 41 Galija 280 Galovci 246 Garava v. Berava Garin (Gaicliyn, Garcino, Guranu, Geiscin, Gardi i n, Garchinu, Gatpno) 27,30,79,9091, 93-102, 104, 107, 110, 231, 250, 276,
280

Garinac, potok 96,98,1.00,102 Garinec, bara 78 Gardu n (Gerina, Gercsina), ijeica 95 Gardun, gradina 93 Gasmac, potok 250 Gerimi (Gercsinn) v. Gardun, ljeicu Gerlica26 Gileti (Forum Geieti) 217 Giletinci (Gi!etyncz, Giletincz, Gylethyncz, Giletinchi, Gelentichy, Tmavica, Taniociui, Tliarnowczu) 64,83 Gladnik, brdo 260 Glavica (Glavicza, Glavice) 104-107,109, 113 Glavi Mala 161 Glogova, potok 140 Glogova, straamica 26,140 Glogovica 27, 222, 228-230, 236-237, 239 v, Donja Glogovica Glogovica (Glogovu), posjed 229,247 Glogovica (Glogova), rjeica 114,139,223, 226, 228-229, 232, 235-239, 241, 278279, 281-282, 284 Gnojnica (Knoniczii), potok 250,256,260 Godinjak (Godinak, Godinijak, Godinyak) 243, 296-297, 302 Goleg 166-167,171-172,185 Golobrdac 65 Gorice 82-83,144,289 Gorjan 16 Gornju Bebrina (Gornya Bebrina, Bebrina Goinia) 132, 134, 136-137,139-140, 194 Gornja Dolina 318 Gornja Dubica 314 Gornja Ruica 138-140 Gornja umetlica 70 Gornja Trnava v. Trnava Gornja Varo (Gornja brodska varo) 275, 282, 284 Gornja Varo (gradika) 289-290 Gornja Vrba 52,112,114-115,137 Gornje Brino 249

Gornje Laze 298 Gornje Praulje, uma 104 Gornje Topolje v. Novo Topolje Gornje Zadubravlje 110 Gornji Andrijevci (Andrevczy, Andricvczi) 27, 40, 50. 228,250-251, 253, 257, 263 Gornji Bogievci 80, 116-117, 120, 123 v. Bogievci Gornji Crnogovci 294,297 Gornji Drenik v. Drenik Gornji .Lipovac (Matievac, Matievi, Matievi Mala) 15.1, 153, 155, 159-160 Gornji Rogolji 173-175 Gornji Slatinik 27,223,225-226,230 Gornji Svilaj 13(1 Gospino Polje 150 Grahac, potok 65-66 Grabarje (Graborya, Grabarya, Grobar, Grabarie, Graborje, Grabarje Brodsko) 17. 27, 57, 228, 231-233, 236, 239, 241, 260. 281 Grabi, straamica 132 Grabrik 26 Graac 321 Graanica 20, 101,314 Gradac (Graac, Graanica), utvrda kod Bain-Dola 58,243 Gradac, groblje 77,270,309 GradaacIOl Gradina 26,194 Gradika 23, 30, 81, 87. 291 v. Bosanska Gradika, Nova Gradika, Stara Gradika Gradika pukovnija 34-35, 37, 41-42, 45, 47, 49-51, 72, 74, 80, 82-84, 87, 89, 116, 120, 122, 142-144, 147, 150,156, 160163, 167, 170-171, 1.73, 175-176, 181, 184-187, 206-208, 211-212. 215-216, 219-220, 244, 246-247, 289-290. 293, 296-300, 302, 305-306, 308, 318-319, 322, 324, 330 Gradite, brijeg 239 Grajin pretoka, graba .114,205 Graz 228 Grbavac, potok 230 Grbavica, uzvisina 279 Grdljivac, potok 98 Greda 267 Greani 173,290,293 Grgurevii (Gregurevii, Grgurovi Mala) 27,49,250,254,257 Griii 253,257 Grobje, meda 121 Gromanik (Gromaclinyk, Gromacliynyk, Gromsnik, Gromassek) 222-223, 228, 238. 249, 257-259, 276, 278, 284 Grozninvac, brdo 161,308 Gundinaki lug, uma 128 Gundinci (Kundincz, Gundinczi) 13. 15, 125,127, 273-274, 309, 314 Gunja, brdo 250 Gunjavci (Gugnavczi, Gunyavcze) 246,248 "Guska 26 H Habsburka Monarhija (Carevina) 30,40, 142, 201 Hadamovci v. Aamovci Hambar, ardak 47 Herceg Novi 21 Hergovi Mala 160-161 Hrasti v. Rasti Hrastje 177 Hrae (Turopolje) 109 Hrani, brdo 153,162

Katuna, brdo 230,237 Krnjad, bara 72 Keina 26 Krst Oi-ubiki 73 Keli gaj 76 Krst. kordonska postaja 321 Kerendija (Kerdija) 175,185 Knievac, graba 287 Kemadi,,barska graba-41-42 Kruevica (Krussevicza) 274,286-288 Kevii dol, potok 49 Kmevica-Sahti 287 Kindrovo (Kindravo) 224, 232-233, 236, Kruka, ardak 26,132 240 Kuita 297 Klakar (Klakary, Klakarje) 27, 129-130, Kudeljara 211 132-137. 205 Kujinski potok 208 KIek21 1 Kujnik (Kwhnik, Kwhynnyk, Kuinik) 207Klerit, ardak 288 Igra, brdo 52,241 208.211 Kienik 186 lliasko, brdo 77 Kukavice 113 (lova,rijeka17,32,164 Klenovac, potok 172,185,225-226 Kukman, brdo 239,265 Imrovci 109 Kula 233 Klcnje, meda 328 Italija 21,2X0 Kulin, potok 233 Klin je 308 Kundinacz v, Gundinci Klipavac, potok 122 Ivani 83-84. 117, 120,122,163.170.173 Kupina 188, )98,205 Ivii 257 Klis, dio naselja 115 Kusm;idanj (Komuina) 23 Klokocevik (Kfokocliewyth, Kuti v. St.upniki Kuti, Trajatiski ;Kuti Ocikachewyt>h, Ktokosevacz, Klukoehevik, Jablanovi 305 Klokochevigh) 57, 92, 94-98, 101-102, Jadransko more (Jadran) 2J, 280 J (17, 109-110, 284 L Jajaku-banovina 15. 17,248,281 Klokoevie, potok 97 Ludnica, potok 299-300,302,305 Jajce 15,217,248 Klotar (kobaki) 34,42,217-218 Ladlivac (Lagyevczy) 27, 167, 169-170, Jakain Mala (Jakai, Jakai Mala) 250,-KMtar kod Slobodnice 261 175-176 253, 257, 260 Kluar, brdo, 260 Laevako brdo 175 Jam iiica 228 .Kiieeviovgaj 328 Laholc, posjed 66 Jarki (Arky) 589,270 Knoniczav. Gnojnica Lakat, potok 166 Jaruge 26, 127, 189, 201. 270-271, 274, Koba 16, 18, 35, 207, 287 v. Bosanski Lapovac .95 309 Luva 281 Koba, Slavoiisfci.KohaS, Novoselje Laza, uma 75-76 Jasenovac 16, 119,181 Koin, brdo 265 Mike, brdo 260 Koiinevaapotok 55,104 Laze (Lazij, Lazze, Stare -Laze) 248,298 v. Jelas, bara 79, 92,100.111,114,134, 140, Komarnica (Komarnicza) 152-153, 1S9, Doiije Laze 297-298, 302, 305 204,269,276,311 Laze, potok 295 Komuina v. Kusmadanj Jelas, potok 173,181 Lazine 305 Kon 26 Jelas, uma 41-42,49,216 Lepant 18 Jelas v, Dvojnasti Jelas Konjska glava, prijevoj 175 Levant 21 Jeli Mula 160 Kopanica 13,26,128,197, 202, 270, 274, Levanjska Varo 75 Jelimtk. uzvisina 206 311, 314-315, 326 v. Mah Kopmica, Lijeve 23,291 Jerkov, biirska graba 137 Velika Kopanica Lika 32, 116,211,228 Jeevik (Jaevik, Jessevics, Jessevik, Jesevijk) Kopanik. ardak 144 Lipik2l5 53-55, 57. 104, 109, 224,232 Koprivna 113 -Lipovac. (Lipancz, Lypoucz. Lipovacz. Jeevik, brijeg 150.153 Korae 47 Lypovacz) 13,26, 148, 151, 158-162, 307 Jugovo Polje 86 Korana Beg 26 v. Donji, Gornji. Srednji Linja 23 Kordun 116, 207,211-212 . K KoiduSevci (Kordsevvcz. Kordusevczy, Livada 100 Kadanovci 256 Kordussevczi) 54-55, 104. 107, 109-110, Livadica, potok 155 Kalac, brdo 161 225 Lombardija 21 Kamen 26,134, 136-137.172 Korlat, meda 166 . Londa, rijeka 250 Kamengrad 26,295,323 Kosovac (Kosovacz, Koszovacz, Kossovacz) Lopata, brdo 76 Kamenica, potok 150,154 120, 181, 186 Lovi 27,49-50 Kameniti put 166 Kostajnica 95,264 Luinski polok 232,234 Kaniki ejalet 17-18 Kostreevica, potok 41 Lufinja, kanal 318 Kania (Nagykanizs;t, Velika Kania) 18, Kosulovac, biljeg 184 Lug, uma 78 Kotorsko 20 78, 232, 259. 278, 327 Luknoev amac v. Slavonski amac Kania (Vrgnzovei, Verguzovczy, Malla Kovaevac (Kowachowcz, Kowaczocz, Lunjak, izvor 265 Kanisa.Maln Kania, Kani) 26,35,37-41, Kowachewcz, Kovachevczy, .Kovadievacz) Luani (Luau, Lusan, i.ussani, Lusaih, 44, 46, 263,269 62, 141-142, 248 Liixau, Kasaba. Kaszaba) 27,30, .149,158, J&mkovac, potok 250 Kovnevacki polok 142 .207-208, 2.1.0-212, 2.19 Kaoci 26 Koraia, polje 269 Kapela v. Nova Kapela, Sie, Stara Kapela Kovaica, posjed 66 LI Kapelica,.umska povrina 104 Ljeskovica 26 Kozak, brdo 230 Kapitolij 280 Ljesnica. posjed 81,116 Kozarevac, uzvisina 279 Kapratjevac, potok 269 Ljetani (Lesztany) 166-167,173-174.177 Kozjak 77 Kaptol 277 Ljupina (Liphine, Liphinye, Lypinye, .Krajaii 49,257 . Karasno, bara 317,321,324 krajina v. Brodska, Krievaka, Slavonska, Luknia, Lupina, Liupina) 65,144,146-147 Karaula, ardak 288 Vojna Karin 28 Kraljeva Sutjeska 30,36,201,264 M Karlovac 73,215,278 Kraljeva Velika v. Velika Maca! 26,134 karlovaki generalat 119 Kreevo 76,202 Maarice, brdo 142 Karlovica, brdo 265 Krievaka biskupija 269 Makovac (Mcskovacz, Markovacz, Kiumievac,-potok 260 Krievaka krajina.81,317 Machkovecz, Machkovacz.) 25, 146, 291, Kasaba v. Luani Krievaka upanija 322 318-319, 321 Kasonjskipotok 2)5 Krievci <>4,228 Maarska (Madarska) 33,38,104,164,,210

Hrgociol 66 Krka novci 97, K 9 1 Hrpae- (Herpache) 104-106,10') Hrvatska 11, 17-JS, 23, 32. 34, 60, 80, 87, 119-120, 164, 170, .186, 228, 248, 285, 291, 329 Hrvatska, istona 31 Hrvirtsko-ugarsko kraljevstvo 57 Hiitovo 21 ,

Magi Mula (Magissha, MagichMulu) 156, Musii 109 Mutniko 73 154 Mutni k 246 Magla] (Vrbanica), potok 307-308 Maglaj 23 N Maglaj, potok 298 Nagykanizsav. Kania Majur 100 Nakopan, brdo 170 Majdan, goije 152 Napuljsko Kraljevstvo 21 Majevac 23 Makarska 76 Naice 30,54,57,76,91,93-94,97,99,101, 103, 106, 109, 113, 139, 204, 221, 225, Maksimov hvast, brdo 299 Mala 142-144 229-231.233-235,237,239-240, 249 Mala Azija 15 Neganovac, posjed 2% Neum21 Mala Berava, barska graba 128 Nijemci 106,273 Mala Bitulija, barska graba 128 Ninjakovci. pustopoljina 76 Mala Brusnica 130 Novu Gradika U," 50, 52, 58-59, 64-67, Mula Bukovicu v. Bukovicu Mala Kania v. Kuniu 70-71, 73, 80, 82-84, 87-88, 116-117, 120, 122-123, 141-145, 148, 150-151, 153Mala Kopanica 310-311,315 156, 160, "162-163, 167, 170. 172-T73, Mala Vlaku 13,17 175, 177, 182-183, 185-186, 211, 242, Muli Bacio Dol v. Bukovicu 244-248, 290-291, 294, 296-300, 302, Mali Strug, ardak 293 305-306, 317-320, 322, 329 Mali Strug, graba 293 Nova Kapela 148,150-156,160,162 Mali Strug, rijeka 26,173,186,289-290 Novi Grad (Novum castrum, Wyvar, Varo Mnlika, brdo 226 Novi, Novigrad, Novigrad na Savi) 17,26, Malino (Ma!yn, Maiyno) 211-212,219 77,133,189,197, 201, 311 Malino-Brdo 212 Novi Koba v. Novoselje Mamica Bnid 26 Novi v. Bosanski Novi Mum ia Brodac, ardak 284 Novi Varo (kod Stare- Gradike) 290,293 Manheim 142 Novi, straamica 284 Marinci Brdo 276 N T Topolje (Gomie Topolie) 57,76-77, OO Markovac, potok v. tivica, potok 98 Markova, pustopoljina 76 Mavsonija (Marsunija) 280 Novoselje (Novoseio, Novo selo, Martinovci 319 Novoszelya, Novoszeliia, Novi Koba) 218Mai (Masichy,Mnreich Masliich) 83-84,87 219 Matakovac, potok 104 Novska 16,167, 175,177 ;Matievac,-brdo 153 Noice,.brijeg.300 Matievi (Matievuc, Matievi Malu, Matichevczi, Mattichevich seu Ijppovacz Sup.) v. Gornji Lipovac Njemaka 19 Matkovi Mala (Matkovje) 228, 233-234, 236 0 Matnik,'potok41,45,47 Gblakovac 243 Medari 80-85, 87, 89, 121-124, 141, 166, Obrovac 29 171-172, 182, 184 Odvorci 49-50, 222, 250, 253-257, 260, Medursko Kutjete, brdo 84,87 263, 287 Medoga, uma 45 Odak 20 Meustrugovi, -dio naselju 290 Ogredak,rudina267 Melite26 Okruga, brdo 143 Mibaljeviiki brod 189,270,287 Okuani (Okuchani, Dianovcz, Dianovac, Milja Ijevci 257 Dijanovac) 37,25,119-121,163,167,170Mihaijevice v. Slavonski amac 173, 175, 177,181-183,185-186, 290 Mikanovci .127 Olomouc.63 MikeSi6i gaj, brdo 265 Opatovac (Opatovecz,Oputovczi) 27,65 Miieevac.potok 166 Oprisavuki Brod 26 Miiinovaka, brdo 163 Oprisavci (Oprisavac, Opriszavacz, Mladi gaj, brdo 265 Oprlsavczij, Opriszavczi) 79,91 -92, 95, 99, Mlatura, postaja 72 114, 188-195, 198-199, 201-202, 204-205 Mletaka Republika fVenecija) 20-21,30 Oprinac 65 Mlin, ardak 189 Orahovica 32,222,227,232,238,278 Mlinite 26 Oraac, potok 172 Modrica 23,30,188,273,286,311 Oreec, izvor 166 Modronja, potok 225,233 Orevac, potok 184 Mogoriin brod, meda 166 Orihova draga 212 Moha (Mohako polje) 15,248 Oriovac (Orihovac, Oriouiza, Orihovacz, Moravnik, buTska graba 271,309 Oriovacz) .26-27, 206-208, .210-212, 214, Mosovac, hj-do 49 215-2.17, 219, 234 Mostavnik, barska graba 309-311.315-316 Oriovac, potok 210,214 Mostavnik, potok 188,271 Oriovi (Orihovacz, Oriovacz, Orihovac, Motajac, brdo 152 Oriovac) 227-228.234,236-237 Mramorsko polje 186 Orije,.potok 102,107,110 Mrsunja, potok 37, 41-42, 268-269, 275- -Orlovaa, brdo 244 276, 279-282, 284-285 Orljava, sirdak 219 Mrsunja, straamica 284 Orljava, Tijeka 35, 149, 152-153, 206-208,

211-212, 216-217, 219, 250 Orljavica, posjed 160 Orljavica, potok 66,148,216 Oraak 26 Orubica (Oruguiza, Horugiza, Orugbizzu. Omgbicza, Orubicza) 13,23,25-26,30,7274, 243, 291, 295, 298, 317, 319. 324 Oroevica, bara 318-319 Osatno (Osatna), bara, graba 34-35,37,78. 132,199,205 Osijek (Osik) U, 15,19, 23,25.27, 39,44, 46, 52, 54, 56-57, 62, 69, 78, 86, 91-92, 94-95, 97, 99, 101, 103, 106. 109, 113, 118, 127. 130, 132, 135, 139, 145-146. 149. J5S, 170, 180-181,-191, 194. 197, 201, 203, 210, 214, 222, 224, 227, 232, 236, 238, 240, 243, 255, 258-259. 263, 267-268, 273, 278, 295, 301, 304, 307, 3.14, 32(1-321, 323 Osmansko Carstvo 15,17-18, 20, 24. 2930, 32,36, 63,3.11 Ostrovica 21 Ostruil, brdo 171 Otri Vrh (Oztroverh, Ostrohegh, Otri Verh, Ostrivirh) 27,296,299,302,306 Otavski, dolina 167 Ozija 21 P Paka 224, 228,236 Pukarcz 307 Pakarsku 177 Pakarski Srede! 17,177 Paklenu 299-300 Paklenik 299-300,302,305,307 Pakotina, potok v. Pukotina Pakra,rijeku163 Pakrac 19, 32, 62, 70,163, 166,170, 172, i74-175, 177, 184-186 Pakraki sandak 17-18 Pallestina v. Bijela Stijenu Panonija 20, 279-280 v. Donja Panonija, Druga Panoni ja Panonija, savska 280 Panje, brijeg 55 Papazovii (Papazovi Mala) 250-251: Paraci, brdo 253 Parai brdo 161 paaluk v. -Beogradski, Bosanski Pavlaak, potok 49 Pavlovci 27,153, 155, 159,162 Peeujska biskupija 27 Penik v. Vusiljevo Peloponez21 -Perkovci (.Perkovczy)l28,325-328 Perzija 21 Pestum 280 Peta 15 Petu ja, utvrdu 221,249,257 Petraevac, brdo 63 Petraevac, ardak 271 ;Petriuja.29 Petrovarndin 20,39,44,46,54,56, 62, 69, 91, 94, 97, 99, 101. 103, 106. 109, 113, 1.18, .127, .130, .132, 135, .139, 146, .149, 158, 181, 191, 194, 197, 201, 203. 210, .214, 222, .224, .227, 232, 236. 238, 240, 243, 255, 258, 263, 267, 273, 278, 295, 301, 304, 307, 314, 321, 323 Petrovci, livade 223 Petrovi Selo v. Staro Petrovo Selo Petrovo Selo v. Sturo Petrovo Sclo Pipli26 PiciSl

PiSinka, ardak 216 Pivare 29 Plandite, brdo 12, 181,246 Plane, uzvisina 107,111 Plehan 23 Plehan, uzvisina 50 Pletemica 26,49,152,253,260 Poceije, potok 55,225 Podcrkavlje (Poczerkavie, Podczarkavje) 27, 221, 224-226, 228-239, 269 Podegajcs, meda 121 Podegray v. Bodegraj Podgora 54 Podgrade 164 Podunavlje 23 Podvinje (Podvinnai, Pdwynia, Podvinye, Podvinie, Podvinije) 27, 30, 52, 54, 232, 236, 238, 240-241, 258, 276-279 Podvrko (Podviki, Podwrs, Podwers, Podwarsa, Podvversa, Podverskv, Podersko) 17,65, 66 Pokotina, potok 299,301-302,306 Polica, bara 289 Poloj 279 Poljanci (Poiyimczi, Poljanczi) 92,95,110, 130, 192-195, 204 Poljane (Pollyana. Polijane) 83,87-89,146 Poljska 20 Popovac, bara 202 Popovac, potok 50 Popovo polje 21 Poputna, rukavac 287 Posavina 40,160,164,280 Posavina, bosanska 23, 36, 40, 44, 201, 280, 286 Posavina, ivanika 81 Posavina, poeka 150 Posavina, slavonska 11-13, 15-18, 20, 2230, 32, 140, 279-280, 282, 329-330 Posavina, upa 30,208 Posavje, barska graba 47 Poena, graba 205 Potoak, potok 233 Potoina, potok 51 Potok, potok 54,241,305 Potopcino kuine, meda 166 Povrbasje 81 Poarevac21 Poega 16-17, 19, 23, 29, 32, 35, 40, 44, 47, 54, 59-60, 62, 76, 93, 95, 106, 149, 154, 158-160, 165, 184, 210, 214, 225, 228, 239, 246, 249, 256, 267, 270, 295, 301, 304, 306-307 Poeki! eparhija 32 Poeka gora (Poeko gorje) 11, 58-59, 151, 153, 159, 244-245, 294, 299, 305307, 329 Poeka oblast 280 Poeka upanija 16,56,65,129,137,159 Poeki sandak 17-18,281 Poeko polje 32 Poetina 17,30 Prasak, brdo 265 Pi itulje v. Donje Pratilje, Gornje Pratilje Praulje, brdo 260 Pridragovii 251 Prekosavlje 22 Prenj, planina 172 Priac (Prisacz, Pricsacz, Priciiacz) 26,149, 160, 210, 216, 220, 280 Prievac, brdo 229 Prikraj, nahija 325,327 Primorje (mletako) 20 Priseka, potok 142

Prnjavor (Prenyavor, Pemiavar. Pemjavor) 127, 188-189, 195, 197-198, 205, 271 Provincijal 55,142,230,234,246,327 Prud, ardak 288 Piva (Proucha, Procha, Provclia, Perucze, Perfcze, Pervha, Parvcha) 27, 62,83,89, 145-147 Psunj 11, 59, 64-67, 70, 122, 142, 163, 166-167, 174, 182, 184-186, 329 Psunj, uma 175 Penici 316 Pujie 300 R Radakovci 78 Radovanac 95 Radovanje (Radovanjac, Radovanije) 215217 Radovanjski potok 216 Radunjevac 23,201 Radenovci 69 Rakitje, uma 41 Rakitovnc, bara 199 Rakoni, potok'67 Rasti 30,188,271,314 Rasli (Hrasti), groblje 77,189 Rustovica, brdo 49 Rastuje (Rasztusa, Hrasytussa, Raztusije, Hrast ussije) 227,232,236-239,278 Rastuka dolina 54 Rastuki dol 239 Raaka, dolina 167 Raaka, potok 166-167,175 Raiki-potok 166 Raka(Rascia,Rua,Trakija, Velika Vlaka, Vlaki orsag) 62 Ratkof Hiiset (Hust) 325 Ratkov Dol (Radkov Dol) 107,109 Ratkov Potbk (Radkov Potok, Gradko potocbi, Ratkovica) 30, 93,150, 152-154, 159-160, 162, 306 Ratkovac (Ratkovacz, Ratkovczi) 119-120, 122-123, 171, 173, 184 Ratkovica v. Ratkov Potok Ravan (Ravno, Ravna, Rawan villa, Rawna) 17.249, 253, 257, 260 Ravnac, brdo 265 Ravnja, uzvisinu 151, 155 Reica, bsira 114,140 Reica, potok 268 Reicu, potok v. Brezna, potok Regava, potok 115 Reka, graba 317,324 Remunt, posjed 148 Reetari (Resetar, Ressetar, Reetarovci, Resetbarowch) 13, 27, 62, 242, 244-247, 321, 323 Reetarica (Reetarnica), potok 246-247, 321, 323 Revidol, potok 232-233 Ribnjak (Ribnik), potok 232-233, 296297, 299 Rilarniea, brdo 246 Rim 280 Rinovica, potok 148,151 Rinovica, zemlja 208 Risan 21 Rit, movara 41 Ritovi, paa 328' Rizvanovo brdo 122 Riino Polje 49 Rogolji (Rogollye, Rogo!ye)23,173-175,177 Rogoijica, dolina 167 Rogoljica, potok 175

Roako, potok 174 Rovaka, potok 102 Rudera, brdo 167 Rudina (Rodina, Rudyna) 65 Rudinski potok 65 Rupa. ardak 47 Rusija 20-21 Ruica (Hrwsnycza, Hrwsycza, R\vsnycza, Rusics. Rustzischza) 113, 137-140, 204 v, Donja Ruica Ruevo 107 S Sadovi, brdo 253 Samobor 159 sandak v. Cemiki, azmauski, Pakraki. Poeki Sani. brdo 216 Sapci (Sabcza. Szapcza, Sapcze) 95,97-100 Sapna 26 Sarajevo 19,23,281,329 Sardinija 21 Satnica 104,109 Sava II. 15-16, 19-27, 33-37, 41-45 . 47, 54, 63, 71-74, 77-78. 80, S2-83,86, 89, 91, 93, 98-99, 110. 112-113, 115, 123, 129140, 142, 144, 154, 156, 158, 164, 166, 169-170, 173, 181, 185-186, 188-195, 197-205 , 208, 210, 216-217, 220. 241, 258, 265, 267-271, 273-276, 279-282, 284-2V4, 297-2%, 302, 304-306, 310. 314, 317-322, 328-329 Savski Bok 319 " Selca 93,328 Selite 276 Selite, brdo 265,279 Selna (Szelrni) 94-95,97-98,100-102, 106107, 113 Senta 19,282 Seoce (Selce, Szelczy, Szellcze, Selcze) 150, 156, 159 Sibinj (Szebin, Szibin, Sibiju) 47.51, 239, 249-251, 253-254. 257-261, 263-265, 267, 269 Sibinj (Sibinjski potok), potok 263,265 ibova, jezerce 139 Sicilija 21 Sianski potok (Bukovac) 158 Sie (Sie. Szecs, Sziche, Szicze)53, 149, 154-156, 158-160, 210, 304 Siice (Siica, Szivzicza, Szichicze, Sichicliac) 25,320-322,324 Sijera, graba 186 Sikirevci (Sikirevac, Sichireuaz, Sikirevaz, Szekirevacz, Szekirievacz) 13, 17, 26, 30, 93, 127, 198, 271, 273-274, 286-287, 314 Sinak, potok 260 Sinlije (Sinliae, Szinlie, Sinlia) 59,65-67,70 Sinokoe, potok 233 Sira 62,69 Sirmium 280 Sisak (Siscin) 18,280,285 Sstnjan, graba 132 Sivrica26 Skela, ardak 72,284 Skenderovci 174 Skorotina, barska graba 199 Sladunj, brdo 175 Slakovako brdo 253 Slanica zdenac, potok 250 Slaukumen 19,281 Slatinaki gaj, brdo 226 Slatinaki potok (Slatina), potok 184.225226, 230

Slatinik (Zaiatnok, Szlattinek, Slatnik, Zlatnik) 17, 49, 225-226, 228, 230, 237, 245 v. Donji Slatinik, Gornji Slatinik, Stari Slatinik Slave, brdo 142-143 Slavonija 11, 16-20. 22-32. 35-36, 39, 45, 60, 62, 75. 77, 86. 93, 130. 164, 189, 200, 226, 248, 257, 261, 270-271, 279-280, 286-287, 292, 311,318, 329 Slavonska krajina 285 Slavonski Brod 11. 13, 16, 19-20, 25-27, 29-31, 33-37, 39-42. 44-45. 47-50, 52-57, 75-78, 90-91, 93-94, 96-104, 106-110. 112-113, 115, 125, 127, 129-130, 132137, 139. 170. 180. 188-191, 193-195, 197-199, 201-208, 210-212, 214, 216217. 2J 9.. 221-222. 224-227, 229-241, 247. 249-251, 253-254. 256-257, 260, 263-265, 267. 269-271, 273, 275-282, 284-287, 309-311, 314. 325-327, 329 Slavonski Koba 13,20,25-27,34,37,40, 42, 44. 47, 57. 149, 158, 208, 210, 212, 214, 217-219, 222. 227, 238, 243, 255256. 263. 280, 295, 301, 304, 307, 321, 323 v, Koba Slavonski amac (Lukaev amac, Mibaljevice)189.271,274,286-288 Slobodna Vlast 107, 109 Slobodnica (Zlobtidnycza, Zlobothnycha, Sziobodnicza) 26,133, 249,258,261,263, 265-268, 284 , Sloboina (Slobotina), rjeica 119,163164, 170-173, 175, 177, 181, 185-186 Smrti (Zmertich, Zmertichv, Smirtichi) 121-124, 173, 184, 186 Soa nica 23 Sokol, brdo 299 Sokol, tvrava 101, 130,. 194,204,314 Sok o lovac, brdo 206 Sol jun i v. Zoljani Sopot 26 Sovski Dol 227-228 Spali i na Rosula. mea 123 Srbija 17,19,23 Srcbrenika banovina 15 Srebrenik 91 Sredanci (Szredan. Szredanczi) 77-78,191, 198-199, 20 i Srednja Ruica 138 Srednji Lipovac 27.151.153, 160-161 Srijem 16,19,22,280 Srijemska Mitro vica 52.211,280 Srijemski Karlovci 20,26 Snijaa316 Stara Gradika 15-16.19.25-26,29-30,32, 62. 69, 73, 80, 82, 87, 118-121, 123-124, 142. 144-145, 158, 164-166, 170, 172, 177, 180-181, 384-186, 240, 243, 289293. 295, 301, 319-32J, 323-324 v. Gradika Stara Kapela (Sztura Knpella, Starakapella, ;mtiquaCapela,Capelnvetera) 152-153,162 Stara reka, meda 166 Starac, potok 121 Starci 299-300 Starca, posjed 81 Starca, potok 80,120,122,184 Starci, meda 123 Stari breg 166 Stari Grad 280-281 Stari Perkovci 326-327 Stari Slatinik (Slatinik, Slatinik Gornji, Szlatinijk, Szlatinik) 50-51,251 Staro Petrovo Selo (Petrovi Selo,

Petrovoszelo, Petrovo Szello, Petrovich Szelio, Petrovo Selo) 27, 150, 248, 294302, 304-306 turo selie 166 Staro Topolje 76,78-79, 94 Stepigaj 78 Straeman 159 Strizivojna 328 Strievac v. Zrinjevac Strug, ardak 192 Strug v. Mali Strug, Veliki Strug Struga, potok 150,220,326-327 Struga, straunica 26 Struga v. Velika Struga Struani (Struan, Sztrusan, Sztrusani, Struxani) 198-199,205 Stupniki Kuti (Kuti, Kutty. Kutti) 35,4142,49,218 Stupniko Brdo 49 Stupuik Slavonski v. Brodski Stupnik Stupnik v. Brodski Stupnik Subocka 171,173 v Surblavci, pustopoljina 76 Surduk 77 Surevice 93 Sutorina 21 Sv. Stjepan, posjed 65-66 Svetaje 164 Svibje, brdo 234 Svikovac, potok 228 Svilaj (Szvillai, Szvillaj) 26,130,189,197, 199,201-202,205,270 Svinjar v. Davor Svrata, barska graba 47 Svrnica, potok 76 abac287 ag (Saag, Sagli) 67,182 ugovac, potok 182 agovinu (Sagovina, Shaguvina) 17,67,69, 84, 124, 182, 184, 186-187 agovinu Cernika 67,69,182 agovinu Maika (agovina Manju, agovinu minor) 67.69,182-183 amac, ardak 288 amac v. Bosanski amac. Slavoaski amac 'amaki Salai 288 aram povo, uma 325-328 anat, barska grabu 137 iniak, brdo 230 irinci (Sirinczy. Szirinczi) 121-122, 172, 183-186 ialovac. brdo 265 ikovuc, baru 328 krabutnik 153, 159 lesk i-248 ljivi, ardak 134,140 panjolska 21 tala, ardak 293 titar 287 tivica (S ti u izu, Ztivicza, Stivicza) 13, 30, 158-159, 301-302, 304-305, 307, 323 tivica (Markovac), potok 304 uma Ljeskovaa, dio naselja 290 umu Punik, dio naselja 290 umeicu, bjatno mjesto 45 umee (umae, Sumecsa, Stimechi, Szumeclie, Sumeche) 34,40,42,44-45,47 umetlica 62,70 umetlica (Sumecsicza), potok 61), 70, 89, 143, 145-147, 319.322 uanje (Szusanye, Ssussanje, Shushanya, Shushanie) v. Donji Lipovac

unjevci (Swsnewchy, Susnyevczy, Susnevczi, Sussnyevczy) 27. 55, 102-104, 109 T Tapalovac, posjed 296 Temivar 19,29,145.180,295,323 Tergin v. Brezina Teanj 47,54,240,267 Tisa, rijeka 16,91 Tisovac (Thyzowcz, Tiszovucz. Tissovacz) 27, 246-248, 296, 301-302, 305-306 Tomica (Tomicha, Tonicza/Tomcha, Tomicza, Thomicza) 52,54, 57. 112, 138, 238-241 Tomfca-Brdo 241 Tominkut (Totnin Kut, Thomiukutt, Tominako selite) 57, H)l, 103-107, 109 Tomino brdo 239 Tomycze, posjed 106 Topola, potok 57,140 Topolje 95,99,191 v. Novo Topolje, Staro Topolje Topolje, straamica 26 Trakija v. Raka Tramonica v. remonica Travnik 281 Travnik, potok 234 Tribun j 228 Tm 63 Trnakovac (Ternakovach) 166,175,185 Trnava (Ternava, Timova) 69,87,123,182. 328 Trnava, hro 87 Trnava, posjed 81 Trnava. potok 69,82, 84,87-89, 124. 147, 182, 186 Tmuvu, straamica 26 Tmavicav. Giletinci Trnjani (Ternijani) 57, 100,104-107,109111, 284 Tmjanski Kuti (Kuti, Kutti, Kutty) 91-92. 95, 111, 136-137, 140, 19U192, 194. 202205 Trnje, meda 328 Trojak, brdo 55 Trsje, brdo 233 Trstenik, bara 199 Tuk, lokalitet 198 Turopolje 109 Tuan (Tusan) 198-199 U Ugarska 15-16,19,20,40,231,248,287 Ukrina,-rijeka 26,47 Uskok 293 Usora 189,270,280,287 Uvoz, bara 42 V Valeti, brdo 300 Varadin 19,31 Varcagia potok 75,78 Varezasi potok 79 Varo 109, v. Brodski Varo, Donja Varo (brodska), Donja Varo (gradika), Gornjabrodska varo. Gornja Varo (gradika), Levanjsku Varo, NoviVaro Vara Novi v. Novi Grad Vuroko Brdo 276 Vasiljevo (Penik) 23 Vaskovci (Vaskovec) 95 Vedro, brdo 176 Veliku (Kraljeva Velika) 19,23.25,29-30,

93, 95, 146, 208, 248, 276 Velika Berava, bureka graba 128 Velika Bitulija, barska graba 128 Velika Brusilica 130 Velika Kania v. Kania Velika Kopanica (Kopanycza, Kopanica) 309-311,315-316 v. Kopanica Velika Struga, bara 75 Velika Vlaka v. Raka Veliki Jezer, goqe 153 Veliki lug,-uma 72,83, 89,154,160,298, 305, 319, 321 Veliki ozkoruc, meda 166 Veliki Strug, ardak 26,290 Veliki Strug, dio naselja 290 Veliki Strug, rijeka 186,290 Veliki.a, bara 239 Veliki Zdenac, potok 225 Veliko Sie 159 Veliko, brdo 185 Venecija v. Mletaka Republika Veprijak, graba 84 Veprijak, potok 87,89 Vez, ardak 134 Vidovica, brdo 244 Vidovo brdo 221 Vijenac, brdo 54-55.233 Viju 284 Vilinsko brdo 166 Viniic 257 Vinazovii 260 Viri kova, potok 57 Vinkovci 52,1.5.1, 2.11, 280 Vinograd, brdo 84 Vinogvaiiuvbi do 233 Vinogradite, brdo 49,55 Vinska 136' Vir, zavoj barske grube 315-316 Virovitica 23,29 Vis, brdo 249 Visoka Gradina,229 Visoka Greda 322 Visoko 23, 30,73,291 Vitkoveki gaj 76 Viu, straarnica 26 Vladisovo 306 Vlaki oisag v. RaSka Voe 73 Voin 32 Vojna krajina 11-12, 15, 24-27, 31-32, 39, 142,248,291,329 Voinci (Vossinczi) 297 Vrabti gaj 328 Vraka (Vrahka). bara 326 Vranduk 28.1 Vranov dol, potok 237 Vranovci (Wnmovacz, Branocz, Vranolcz, Wranoucz, Wranocz, Wranacz, Vranovc^) 55-57, 103-104, 106, 109, 113-114, 278 Vranovci-Bro 56 Vranski.priorat 164 Vraje, brijeg 171 Vrba v. Donju Vrba, Gornja Vrba Vrbanica v. Maglaj Vrbas, rijeka 71-73 Vrbje (Vei'bia, Vevbie, Vrbiae).243,.3.17324 Vrbova .(Vj'lia, Vrbua, G.rbuita, Orh.ua, Ot;bowa, Verbava. Varbc,mi).27; 150-15 1,59, .298, 300, 302, 304, 306-308 Vrbova, bara 311 Vrbova, stiaamicu 26 Vrbovako Brdo 308 Vrbovijani (Vir bovi iani) 185-186

Vrbak, posjed 322 Vrak, brdo 230 Vrin Dol 250,253 Vrguzovci v. Kania Vrhovina (Vrhovine, Verhouyna, Werhowyua, Verhovina) 17,27,30,55,9798, 103, 106-109, 224,276 Vrhovine, nahija 221 Vrpolje (Verpoilye) 11,30,38,55,75,78, 93, 98, MG, 104,110, 311, 325-328 Vre]j, brdo =142,144,247 Vitina, brijeg 175 Vrtlinski izvori 175 Vrutak, potok 155-156, 160 Vuica, bara 274,287 Vuiev brijeg 232 . Vujak, goije 130 Vukiisinoviov gaj 75 Vukovac 282 " Vukovar 19 Vukovska upanija 16,129 Z Zaherie 69 .Zablae23 Zadubravlje (Zadobravie, Zadobrat, Zadubranj Zadubravje) 91,101,104,107, 109-111, 204-205 Zagrade 50,256 Zacreb 11-12, 19, 48, 80, 83-84, 87, 117, 120, 123,141,156,170, 228, 285 Zagrebaka biskupija 11, 27, 30. 34, 253, 330 Zapolje 27,243-244,247-248 Zavrje (Zaverczy) 17,256,269 Zavrki potok 51,265 Zbjeg (Zhiegh, Zbigh, Zbig) 36-37,44-47 Zdeio, barska graba 189 Zdenac, potok 253,257 Zdenciv. Brodski Zdenci Zemun 285 Zenica 281 Zikuvin kamen 171 Zoljani (Saldis, Zolian, ZoIyaii, Zogljani, Soljani) 188,198-199,205 Zorica, ardak 27! Zrinjevac (vStrievac) 300 Zubava 21 Zukaa, uzvisina 206 Zveajac, potok 98 Zvoniik21,248

itva 18 ivike (Sivijke, Sivike, Xivike) 150, 210, 216, 219-220 uberak, potok 186 Zuberkovac (uberkovci, Sumberkovacz, Xuberkovacz) 84,123,182-184,1-86-187 upanija v, Brodsko-posavska, Krievaka, Poekii, Vukovska upanja (upanja Blato,Supania), pusta 127 upanji! 125

KAZALO OSOBNIH IMENA

A Abgari, Martin 162 Abjamevi, Antun 317 Abraham, Franjo 251 Abrambai, Andrija 144 Abramovi, Anto 41 Abramovi, Bartol 223 Abramovi, Boo 223 Abramovi, Jela 259 Abramovi, Jure 223 Abramovi, Petar 223 Abramovi, Stjepan 259 Abramovi, Tomo 223 Abranovi, Ostoian 179 Abravani, Miladin 169 Abri, Antu 324 Abri, Mijo 64 Adamovi, Martin 233 Adamovi, Miieta 165 Adamovi, Rariia 182 Adrovi, Kata 292 Adi, Marko 114 Adi, Luka 21! Adi, Marijan 73 Adi, Mijo 31)4 Adi, Nikola 319 Adi, Stjepan 319 Agai, Marijan 218 Agati, Anto 282 Agati, Ilija 282 Agati, Mancla 37 Agati, Mijo 2t)6 Agi, Marijan 144 Agi, Matija 42 Agii, Martin 211 Agramovi, Vuk 168 Ahmed-beg brodski 92 Aidukovi. Adam 131 Aidukovi, Marko 131 Akmai, (van 245 Akmai, Mihael 245 Akmaii, obitelj 245 Akonija, grof 143 Akseni-agu sikirevaki 273 Akamovi, Marin 192 Akamovi, Nikola 96 Akamovi, Vinko 93

Aladrovi, Marko 223 Alagi, Franjo 42 Alagi, Josip 42 Alagi, Vid 247 Alarik280 Alai, Bla 64 Alai, Ivan 190,204 Alai, Luka 204 Alai, Martin 192 Alai, Pavao 192 Alavani, Ivana 34 Alavani, Josip 33 Alavani, Mara (Marijan) 34 Alavani, Matija 33 Alavani, Petar 34 Alavani, Tadija 34 Alavani, Toma 34 Alavi, Mato 42 Alberl odSviine 305 Aleksandrovi^ Matija 318 Aleki, Matija 58 Aleki, Nikola 59 Ali-beg brodski 252 Aii-beg konstantinopolski 308 Ali-beg, gospodar Vranovaca 57 Ali-beg, gradiki zapovjednik 181 Alilovi, Marko 252 Aikovi, Anto 52 Aikovi, Anto! 56 Aikovi, Franjo 52 Aikovi, Marin 52 Aikovi, Matija 52 Aikovi, Nikola 52 Allukfiski, Ivan 143 Alovi, Grgo 196 Alvani, Stjepan 35 Ambarovi, Dominik 279 Ambarovi, Vid 279 Ambrozije Broanin,franjevac 133 Amii, Mijo 77 Amii, Vinko 77 Ana, sirota 292 Ana, udovica 319 Anakovi, Andrija 131 Anakovi, Anto 131 Annkovi, Bernard 130 Anakovi, Bernardin 13 i

Anakovi, Cecilija 131 Anakovi, Iva 131 Anakovi, Ivan 131 Anakovi, Josip 131 Anakovi, Juro 131 Anakovi, Lovak 129-130 Anakovi, Luka 130 Anakovi, Marin 131 Anakovi. Marko 131 Anakovi, Martin 131 Anakovi, Matija 13 i Anakovi. Nikola 131 Anakovi, Stanislav 131 Anakovi, Toma 131 Andraevi, Antun 63 Andraevi, Ivan 319 Andraevi, Klara 264 Andrai, Josip 246 Andrai, Kristotbr 282 AndniSovic, Franio 166 Andrasovi, Josip 110 Andria, uro 235 Andri, Andrija 265,282 Andri, Bernard 102 Andri, Gura 209 Andri, Franjo 233,282 Andri, llijti218 Andri, Ivan 64,282 Andri, Jakov 102 Andri, Kata 207 Andri, Luka 207 Andri, Manda 37 Andri, Marija 37 Andri, Marko 101 Andri, Martin 235 Andri, Matija 233,247 Andri, Mato 2lh Andri, Mijo 233 Andri, Simon 261 Andri, Tomo 233 Andrii, Jeremija 216 Andrija 11. Aipadovi 67 Andrija Duboanin, franjevac 264 Andrija od Kutjeva, franjevac 63 Andri ja, posjednik zemlje na mjestu Gornjih Andrijevaca 251 Andraevi, Mijo 192

Andeli, Antun 71 Babi, Matija 1.14, 154,265 Andeli, liia 326 Babi. Malo 298, 309 Andeli, Ilija 71 Babi, Milio 266 Andeli, Luka 71 Babi, Mijo 82.110,115 Andi, Matija 211 Babi, Nikola 215,298 Andi, Mijo 211 Babi, Paval 125 Anii, Luka 82 Babi, Petar 82,105 Anii, Andrija 324 Babi. Stepan 108,313 Anii, Antun 48 Babi. Stjepan 215,268 Anii, Juro 48 Babi, Tomo 108.114 Anii, Marijan 48 Baboseli, Franjo 131 Anii, Nikola 48 Baboseli, Ilija 131 Anii, tipan 313Baboseli, Josip 131 Anki, Matija 256 Baboseli, Juro 131 Anti, llij 66 Baboseli, Luka 131 Anti, Marko 327 Baboseli, Marko 131 Anti, Mato 66 Baboseli, Martin 131 Anto iz I'oene (Poeanin), franjevac 108, Baboseli, Mijo 131 276 Baboseli, Toma 131 Antolovi. Filip 105 Baboselii, Andrija 131 Antolovi, Tomo 107 Baboseti, Juro 129 Ajjtolji. Marko 253 Baboseti, Nikola 129 Aniunovi, Ivan 64 Babixevi, Jakob (Jakov) 130 Apanovi, Grgo J44 Baboevi, Juro 130 Apanovi, Ivan 297 .Baboevi, Mato 129 Apanovi, Luka 144 Bai, Lovro 114 Apanovi, Vinko 144 Bai, Jakov v. Bai, Jakob Apeti, Lovio 159 Baa, imon 313 Apeti, Mijo 159 Bacani, Franjo, ban 18 Arahami, Nikula 122 Baanovi, Marin 137 Arambai, Bartol 36 Baanovi, Mijo 140 Arambai, Franjo 319 Bai, Stanivuk 172 Arambai, Luka 247 Bai, Jakob (Bai, Jakov) 125-126 Ari, Lovro 296 Bai, Marko 218 Artukovi, Mato 13 Bai, Martin 213 Atmali, Josip 292 . Bai. Petar 288 Atvanovi, Ana 137 Bain, Jakov 288 Atvanovi, Malo 137 Baiuu, Slizana 288 Augustinovi, Anto 37 Baiac, Nerk.su 179 Augustinovi, Jela 199 Baiceli. Luka 308 Augustinovi, Marin 55 Baii, Matija 215 Augustinovi. Marko 199 Bai, Matija 308 Augustinovi, Tomo 50 Baikan, Nikola 283 Aurovi. Anto 282 Baiki, Milovan 46 Ausi, Mijo 149 Bajan, Ivan 264 Bakali, Anto 73 o Azapovi, Marko 259 Amai, Marko 245 Baki, Ivan 319 Baki, Juro 319 B Baki, Marko 319 Babai. Grgo 41 Baki, Martin 319 Babai, Ilija 41 Baki, Nikola 319 Babai, Jela 41 Baki, Petar, biskup 31,326 Babai, Kala 41 Baktek. Joan Jerg 126 Babai, Martin 41 Bnlakovi, Marin 96 Babai, Matija 40 Balani, Juro 71 Babai, Petar 41 Balai, Jakov 77 Babai, Tomo 40 B alai, Tomo 77 Babai, ivko 41 Balakovi, Marko 73 Babavic, Milio 39 Bnlakovi, Mijo 73 Babi, Andrija 114 Baldui, Pero 320 Babi, Antal 154 Balenevi, Marko 127 , Babi, Bartol 109 Balentovi, Bla 96 Babi, Franjo 156,325 Balentovi, Filip 93-94 Babi, Ilija 298 Balentovi, Fnmjo95 Babi, Ivan 114-115,155 Balentovi, Josip 96 Babi, Juro 82,133,29K Balentovi, Marko 96 Babi, Kata 283 Balentovi, Matija 95 Babi, Luka 115 Balentovi, Petar 94 Babi, Manda 300 Balentovi, Stanislav 95 Babi, Marian 112-113 Balentovi, imon 94 Babi, Marian 125 Balei, Tadija 77 Babi, Marin 110 Balievi. Lovro 110 Babi, Marko 114,213 Balievi, imun 76 Babi, Martin 114 Bali, Mijo 309

Balievi, Abraliam 310 Balievi, Andrija 310 Balievi, Beno 75 Balievi, Grgo 110 Balievi, Jakov 310 Balievi, Stjepan 188 Balinevi, Marko 125 Balintevi, Mika 126 Balog. Franjo 25 Balogadi. Andrija 241 Balogadi, Marko 241 Baloi, Anto 283 Baloi, Boo 283 Baloi, Magdalena J31 Baloi, Martin 131 Baloi. Mijo 131 Baloi. Stanislav 131 Baloi, Andrija 282 Baloi. Juro 130 Baloi, Marin 282 Baloi. Marko 130 Baloti, Jakov 129 Ban. velikaka obitelj 221 Banakovi, Petar 272 Bani, Ivan 151 Bani, Lucija 292 Bani, Matija 292 Banici, velikaka obitelj, ogranak GorjanskiU 270 Banovi. Petar 72 Banovi, Franjo 154 Banovi, Grgo 119 Banovi, Josip 159 Banovi, Mijo 154 Banovi, Vinko 228 Banjaluki, Matija 215 Baoti, Zvonimir 76 Baraijevi, Franjo 229 Biaakovi, Josip 192 Burakovi, Marin 192 Bamkovi, Toma 192 Barbari. Josip 212,250,281 Bardar, Antun 233 Bardar. Franjo 233 Bardar, Martin 233 Bardaric, Zvan 114 Bari, Ana 100 Bari, Demeter 41 Bari, Grgo 292 Bari. Hia 165 Bari. Ivan 159 Bari, Josip 37 Bari, Malija 259 Bari, Mijo 219,259 Bari, imo 100 Barievi, Franjo 283 Barievi, Ivan 275 Barii, Antun 133 Barii, Luka 133 Barii, Bartol 300 Barjaktarovi, Ana 292 Baijaktarovi, Ivan 264 Biirtoli. Bartol 137 Bartolo, posjednik Vrhovine 107 Bartolovi, Anto 207 Bartolovi, Filip 81 Bartolovi, Ilija 244 Bartolovi, Ivan 244 Bartolovi, Lovrenc 261 Bartolovi, Marko 244,258 Bartolovi, Mato 244 Bartolovi, Petar 208,244 Bartolovi, Petra 245 Bartolovi. Petronila 244

Bartolovii, obitelj 244 Bartovlovi, Pavao 244 Biirunovi, Anastazija 189 Bamnovi, Franjo 243 Biirunovi, Jela 54 Barzi, Mariti 282 Bas, Seksto Lucije 280 Basanovi, Ilija 264 Baiievi, Josa 312 Bai, Igiu 87 Bai, Ivo 312 Bai, Toma 50 Butaiovi, Josip 189 Buti, Bla 254 Batini, Luka 282 Batini, Mijo 23,31,281 Batini, Petar 262 Bator, Stjepan 70 Batrolpvi, Matrin 244 Batrovi, Anto 64 Bazadi, Mato 34 Bazdanovi, Luka 159 Bazdiiilovi. Marko 159 Beanakovi, Petar 190 Beanovi, Marko 199 Bebovi, Antun 154 Beck, Philipp Lewin, general 142-143 Beckere, Manja von 20 Bear, Jovan 88 Bedekovi, Ivan 143 Begi, Marko 195 Begi, Usain 76 Begmeti, Bla 270 Begovi, Andrija41 Begovi, brodski spahija 241,268 Begovi, Juro 68 Begovi, Mijo 265 Begovii, spahijska obitelj 240 Begroevi, Ivan 292 Bela IV, Arpadovi 150,280 Belaj, Milo 124 Belaki, Martin 196 Belakovi, Nikola 125 Belegvi, Nikola 292 Belerdi, Ivan 324 Beleti, Marin 237 Belgradac, Martin 272 'Beli (Beni), Franjo 208-209 Belin, Fridrik 143 Belobradi, Ivan 45 Belobradi, Jeki 47 Belobrkovi. Ivan 106 Beloger, Ilia 313 Belostenec, Ivan 62 Beluvari, Aleksandar 161 Bemeti, Pavao 268 Bemiakovi, Andrija 189 Bemiji, Marko 247 Benaki, Andrija 161 Benaki, Antun 161 Benaki, Ivan 161 Benakovi, Ivan 189,202 Benakovi, Juro 110 Benakovi, Marian 196,271 Benakovi, Marko 96 Benakovi, Martin 274 Benakovi, Mijo 110,274 Benakovi, Petar 287 Benakovi, Vinko 96 Benai, Anto 299 Benai, Ivan 297 Benai, Josip 199 Benai, Petar 199 Bencevi, Jakob 45

Bencevi, Luka 222 Bencevi, Nikola 221 Beni, Jakov 276 Beni, Jeronim 276 Benevi, Antun 282 Bencevi, Ivan 282 Benevi, Matija 230 Benevi, Mato 230,283 Benevi, Petar 228 Benevi, '1 orno 230 Bendari, Filip 56 Benedeti, Franjo 143 Bene diki od Cenieka 70 Benek, Stepan 197 Benekovj, Mato 272 Benic (Beni), uro 235 Beni, Antun 236-237 Beni, Bartol 202 Beni, Bono311 Beni, Gapar 71 Beni, Ivan 114,161,237,308 Beni (Beni), Ivan 242 Beni, Jakob 200 Beni, Josip 98,161,237 Beni, Juro 109,161 Beni, Marin 151,160 Beni, Marko 151 Beni, Matija 151,308 Beni, Mijo 161 Beni, tivo 307 Beni, imo 71,151 Beni, imon 235 Beni, Tadian 75 Beni, Toma 71 Beni, Tomo 110 Beni v. Beli Benkovi, Anto 152 Benkovi, Bla 152,256 Benkovi, Filip 152 Benkovi, Ivan 152 Benkovi, Marin 256 Benkovi, Petar 152 Benovi, Bla 213 Benovi. Grga 213 Benovi, Ilija 48 Beni v. Beni Berakovi, Andrija 192 Berakovi, Anto 192 Berakovi, Anton 190 Berakovi, Bla 277 Berakovi, Franjo 262 Berakovi, Ivan 192,277 Berakovi, Jakob 277 Berakovi, Joso 277 Berakovi, Juro 192 Berakovi, Lovro 277 Berakovi, Luka 192 Berakovi, Marin 192 Berakovi, Marko 190 Berakovi, Martin 192 Berakovi, Matija 192 Berakovi, Mato 195,277 Berakovi, Mijo 192 Berakovi, Nikola 192 Berakovi, Pavai 190 Berakovi, Pavao 192 Berakovi, Petar 191 Berakovi, imo 192 Berban;ic, Ilija 73 Berali, Tomo 159 Beri, Andrija 282 Beri, Anto 283 Beri, Mijo 283 Beri, Marijan 144

Beri, Nikola 211 Beri, Toma282 Berisa, Radovan 179 Berisa, Stanivufc 117 Berislav iz Dubovika 226 Berislavi, Benedikt 260 Berislavi, Franjo 164 Berislavi, Ivan 16,102 Berislavi, Martin 102 Berislavi, Nikola 102 Berislavi, Stjepan 16,133,281 Berislavi, Vuk (Wolfgimgus) 57,91,113 Berislavi Grabaiiiki, plemika obitelj 35,57, 189, 217, 226, 231, 235, 154, 265, 270, 276, 28! Berii, Grgi 267 Berkanevi, Marko 317 Berkani, Franjo 148 Berki, Andrija 259 Berki, Anto 151 Berki, Boo 286 Berki, Franjo 151 Berki, Grgo 115 Berki, Ilija 286 Berki, Ivan 115,218,286 Berki, Josip 161 Berki, Juro 151 Berki, Karlo 104,115 Berki, Luka 115 Berki, Marin 115 Berki, Marko 265 Berki, Nikola 151,279 Berki, Stjepan 115 Berki, Toma 115 Berki, Vinko 304 Berli, Mato 282 Bemardin, franjevac, djelovao u Cerniku 63 Bemardovi, Nikola 262 Berni, Marijan 324 Bernjak Mali 126 Bernjak Veliki 126 Bersakovi, Stjepan 73 Berstanianin, Tomo 257-258 Berti, Peio 326 Bertolovi,Bla38 Bertolovi, Marijan 218 Berzi, Auto 275 Berzi, Filip 253 Berzi, Manda 252 Berzi, Vidak 266 Besedi, Martin 283 Besjedi, Stjepan (Besiedi, Stiepo) 252 Beslevi, Ilia v. Beli, Filia Besli, Mijo 321 Belagi, zapovjednik deiventske tvrave 20 Belia, Miat 325 Beli, Ana 218 Beli, Andrija 41 . Beli, Filia (Beslevi, Ilia) 320 Beli, Josip 321 Beli, Marko 321 Beti, Mijo 299 Beti, Ivan 282 Beti, Juro 292 Beti, Nikola 299 Biberovi, Jurka 125 Biori, Franjo 56 Bigovi, Juro 58 Bigovi, Matija 58 Bigovi, Mato 58 Bigovi, Stjepan 58 Bikevi, Stjepan 275 Biiedi, Juro 37 Biledi, Marko 37

Bileokopi, Franji) 274 Bileevi (Dukoevi), Matija 2% Bilei, Juro 2% Bilei, Marko 296 Bilii, Franjo 47 Bili, Antun 149,268 Bili, Stjepan 234,268 Bilii, Ivan 46 Bilobrk, Marko 223 Bilobrk, Mijo 66 Bilobrkovi, Marija 218 Biiori, Josipa 283 Biloi, Antol 294- 295 Biiota, posjednik zemlje Luan 208 Binkovi, Kata 64 Bini, Stanislav 275 Biri, Matija 115 Biriovi, Andrija 321 Birs, otac centuriona Likaja 280 Birt, Ivan 292 Birti, Luka 134 Biskupovi, Lovio 71 Bistrovi, Ivan 326 Bikorovi, Marijan 302 Bitiher, Josip 304 Bivalkovi, Juro 322 Bivoesi, Stjepan 324 Biajac, Grgo 296 Bjekli, Andrija 283 Bladi, Bemardin 211 Bladi, Mato 190 Blagi, Mijo 72 Blagoevi, Malia 117 Blaevi, Bla 79 Blaevi, Franjo 1(X) Blaevi, Gapar l(X) Blaevi, Ivan 100 Blai, Ivan 265 Blai, Mijo 48 Blaanovi, Antun 264 Bkianovi, Ilija 73 Blaanovi, Marin 41 Blaanovi, Mijo 40 Bitieki, Marko 71 Blaekovi, Mijo 73 Blaen, Juro 311 Blaeti, Grgo 303 Blaeti, Ivan 304 Blaeti, Paval 307 BJaevica, Marija 288 Blaevi, Andrija 228,268 Blaevi, Anto 302 Blaevi, Augustin, franjevac 95 Blaevi, Bla 189 Blaevi, Franjo 98,279 Blaevi, Grgo 220,306-308 Blaevi, Ivan 131,228,259 Blaevi, Jakov 259 Blaevi, Josip 215 Blaevi, Kata 279 Blaevi, Luka 59 Bfcievi, Marija 131 Blaevi, Marijan 302 Blaevi, Marin 137 Blaevi, Marko 104 Blaevi, Martin 131,302 Bkievi, Matija 131 Blaevi, Mato 61,283 Blaevi, Milo 182, Blaevi, Nikola 131 Blaevi, Pavao 154 Blaevi, Petar 131 Blaevi, Stjepan 228 Blaevi, imo 131

Blaevi, Toma 154 Blai. Bla 71 Blai, Mato 247,292 Blai, Petar 292 Blnievi, Luka 307 Blainica, Maigareta 282 Blainovi, Ivan 318 Blainovi, Marko 319 Blaiuovi, Malija 318 Blaovi, Josip 279 Bleski, Tomo 211 Bobli, Nikola 318 Bodensteiu. Gustav 20-21,27,71,291 Bodov. plemi 317 Bogdanovi, Ahraham 149 Bogdanovi, Ana 42 Bogdanovi, Auto 225 Bogdanovi, Antun 160 Bogdanovi, Bla 275,327 Bogdanovi, Franjo 48 Bogdanovi, Ilija 42 Bogdanovi, Ivan 149,160 Bogdanovi, Jakov 283 Bogdanovi, Luka 327 Bogdanovi, Marija 205 Bogdanovi, Marin 160,282 Bogdanovi, Marko 88 Bogdanovi, Martini 327 Bogdanovi, Matija 114 Bogdanovi, Nikola 161,282 Bogdanovi, Petar 203,258 Bogdanovi, Peter 327 Bogdanovi, Sekula 262 Bogdanovi, imo 160 Bogdanovi, Vinko 68 Bogdei, Luka 308 Bogoievi, Tadia 68 Bogoievi, Vuina 67-68 Bogoovi, Juro 218 Bohavei, Matija 305 Boi, Marko 34 Bojanovi, Ivan 291 Bojanovski, Ivo 189,270,287 Bokoni, Marko 64 Bokovica, Stepan 222 Bokumovi, Franjo 247 Bokumovi, Ivan 247 Bokuni, Anto 63 Bokuni, Tomo 64 Bokunii, Anto 292 Boni, Petar 202 Borevi, Stjepan, sin bana Boria 225-226, 229 Borevi v. Borievi Boreki, Grgo 279 Borevi, Stepan 113 Borevki, Bartol 115 Borevki, Martin 115 Borevki, Matija 115 Borievi, Benedikt229 Borievi, Berislav 281 Borievi, Marcel 229 Borievi, Mijo 229 Borievi, Tolia 239 Borievii (Borievii; Borevii), pleme 35. 107, 112, 138, 231, 245, 257, 281 Bori, ban 225-226, 229,281 Bori, Ivan 37 Bori, sin Boria 229,247 Bori, Stjepan 245 Borii, plemika obitelj 231 Boronis, Stoi 124 Borovac, Marko 200 Borava, Marija 64

Bori od Drenika, Aleksandar 226,245 Bori, Ivan 64 Boruki, Mijo 215 Bosanac, Petar, franjevac 277 Boani, Antun 154 Bosanec, Trifon 177 Bosanka, Iva 63 Bosanka, Marija 63 Bosanti, Marko 326 Bosaveevi, Marko 297 Bosendorfer, Josip 13, 22, 33, 35,48, 5556, 58-59, 62, 65-66, 75, 93, 96, 106-107, 112, 132, 138, 141, 144-145, 160, 180, 189, 207-208, 211, 217, 221, 226, 240. 245-246, 248-249, 254, 260. 265, 270, 276, 296, 299-300, 305-306 Bosnak, Jovan 186 Boani, Ilija 111 Boani, Martin 111 Boegovi, Josip 265 Bokovi, uro 139 Bokovi, Luka 138 Bokovi, Marin 110 Bokovi, Martin 138-139 Bokovi, Toma 139 Bonjai, Bartol 34 Bonjak, stanovnik Laevca 176 Bonjak, Antun 146,252,321 Bonjak, Augustin 222 Bonjak, Bartol 262 Bonjak, Boeta 88 Bonjak, Cvio 142 Bonjak, avlan 105 Bonjak, Dragi 165 Bonjak, Dvoiko 124 Bonjak, Ivan 64,164 Bonjak, Jakov 146 Bonjak, Jandro 165 Bonjak, Josip 262 Bonjak, Jovan 174 Bonjak, Jovica 53 Bonjak, Juro 308 Bonjak, Kristof 240 Bonjak, Luka 99,325 Bonjak, Luko 277 Bonjak, Marinko 176 Bonjak, Matija 58,237 Bonjak, Mato 75,251,277 Bonjak, Mihalj 165 Bonjak, Milio 81 Bonjak, Mihokovi 182 Bonjak, Mijo 58,211 Bonjak, Milovan 124,174 Bonjak, Miter 124 Bonjak, Nikola 308 Bonjak, Nikula 164 Bonjak, Ninko 124 Bonjak, Pavel 165 Bonjak, Petar 203,237,321 Bonjak, Pridolje 88 Bonjak, Radnicu 169 Bonjak, Radoa 88 Bonjak, Radoan 88 Bonjak, Simo 176 Bonjak, Sinvi 88 Bonjak, Stania 85 Bonjak, Stoiak 88 Bonjak, Stoi 222 Bonjak, Toma 88 Bonjak, Trivul 88 Bonjak, Vida 165 Bonjak, Vukolia 183 Bonjak, Vukoman 124 Bonjakov. Ilija 288

Bonjakovi, Ana Bonjakovi. Anto 283,3 i 7 Bonjakovi, Antun 279 Bonjakovi, Bartol 152,239 Bonjakovi, Bern arci in 207,239 Bonjakovi, Filip 229 Bonjakovi, Franjo 152 Bi.'injakovi, Grgo 152 Bonjakovi, Ilija 2,16 Bonjakovi, J van 35,64,161,279,297 Bonjakovi, Jakov 283 Bonjakovi, Josip 35,77,245 Bonjakovi. Juro 151 Bonjakovi, Luka 151,237 Bonjakovi, Marin 133,192 Bonjakovi, Marko 151,207,279 Bonjakovi, Martin 211 Bonjakovi, Matija 245 Bonjakovi, Mijo 79,243 Bonjakovi, Nikolu 37 Bonjakovi, Petar 35 Bonjakovi, Rua 198 Bonjakovi, Stanislav 243 Bonjakovi, Stjepan 283 Bonjakovi, Tomo 151 Bozanji, Juro.247 Boakovi, Matija 140 Boakovi, imo 140 Boanec, Boo 82 Boi, Antun 253 Boi, Franjo 279 Boi, Ivan 46,52.292 Boi, Jakov 47 Boi. Marko 215 Brabi, Nikolsi.213 Bradaevi, Ivan 82 Bradaevi, Mijo 82 Bradaevi, Nikola 82 Bradi, Ivan 283 Bradi, Mijo 283 Bragiv. Dragi Brankovi, Juro 286 Brasni, Josip 47 Braenji, Andrija 282 Brinski, plemika obitelj 249 Brekianovi. tipan 262 Brenovi, St.ep;uj 262 Brenti, Matija 270 Brenti, Petar 270 Biesti, Giga 294 Brki, Ivan 247 Brki, Luka 103 Brki, Mijo 47 Brkovie,.losei'(Brlovi. Jozet) 199-200 Bili, Bla 325 Brli, Ilija 71 Brli, Matija 71 Bili, Pavao 71 Brlovi v. Brkovi Brodac, Ivan 272 Brodli, Grega 327 Brzi, Anto 41 Brzi, Grgo 39 Bubi, Pavao 321 Buckers, baran 63 Buckers, Marija Doroteja von 63 Buckovi (Vuevi), Jakob 195,197 Buczynski, Alexander 34 Budaj (Budi), Adam, pukovnik 276 Budakovi, Grgo 161 Budimir, posjednik Zdenaca 221 Budimli, Lucija 63 Budin, Matija 299 Budinevi, Franjo 265

Ceri, Grgo 2i 1 Ceri, Marko 283 Cerlinovi v. erlcnovi Cerljenkovi, Stjepan 66 Ceniiki,Dee67 Cemiki, piemikaobiteij 65,144,322 Cerniki, Stjepan 67 Cenri, Toma 325 Cernik, Grgo 321 Cernojevi, Martin 119 Cetini, Nikola 304 CeLini, Stjepan 304 Cetini. imo 304 Cetkovi, Ilia 180 Cevievi. Mijo 296 Ciganij, Franjo 96 Ciganij, Juro % Ciganin, Nikola 107 Ciganovi, Franjo 205 Ciganovi, Luka 195 Cigeri, Tevo 118 Cigi, Juro 304 Cigi, Marin 266 Cigi, Petar 37 Cili, Anto 154 Cimbra, Stjepan 306 Ciprianovi, Bartol 102 Cipri, Martin 72 Cipri, Stanislav 72 Cikovi, Pavao 230 Civii, Marko 244 Coli, Anton 266 Coli, uro 266 Coli, Grga 266-267 Covi, Grgo 292 Crepuli, Marijan 48 Cilja, Ivan 73 Crljenovi, Marko 44 Crijenovi, Mijo 44 Crnevi, Bartol 35 Crnevi, Doroteja 35 Cmevi, Matija 35 Cmdi, Andri 325 Cmdi, Filak 325 . Cmdi, Matias 325 Crnii, Josip 189 Cmogagi, Nikola 218 Csanki, Dezso 13,33,35,48,52,55-56.58, 64-66, 96, 102, 107. 112, .138, 141, 144145, 160, 207-208, 211, 221, 226. 231. 240, 245-246. 249, 257, 260, 265, 276. 296, 299,305-306 Culek, Stoi 45 Buturac, Josip 22-23, 30, 32, 36, 49, 72, GtiUindi, Mijo 245 74, 93, 152, 155, 160, 212, 217, 229, 249- Ciiljevi, Ivan 202 250, 253, 260, 300-301 Cunki, Franjo 283 Buzaevi, Marian 1% Cunki, Grgo.283 Buzadi, Filip 283 Cupi, Pila 75 Buzanovi, Mato 282 Cupi, Petar 75 Buzatovi, Mijo 188 Curi, Ilija 65 Buzov, Snjeana 32 Curi, Josip 65 Curi, Luka 65 C Curi, Marko 65 Canoija, Anto 288 Curi, Matija 65 Caprara, Aenea,.general 19/60 Curi, Stjepan 65 Caraffa di Stigliano, Ferdinand CarI grof 25,38 Cvetakuvi, osmanski gospodar Oriovca 214 Carevi, Ivan 264 Cvetkovi, Boso 178 Carizovi, spahija 99 Cvetkovi, Emerik, sveenik 36 Ceber, Andrija 245 Cvili, Ivan 159 Ceci. Ilija 283 Cvili, Tomo 159 Cegovi, Ilia 46 CviovkvBlagoie 122 Celek, Miho 254 Cvianin, Ilia 169 Celko (felk), sin Boii6i 229,247 Cvitani, Martin 46 Cemni, Mijo 245 Cvitanovi, Anto 74 Budini, Ivan 98 Budini, Mijo 100 Budugia, Miiial 46 Buiadovi, Guian 168 Buianovi, Vucko 169 Bui, Mato 283 Buievi, Toma 243 Buia, Nikola 119 Buki, Matija 71 Bukovci, Anton 61 Bukovi, Marin 311 Bukovuv.Ninko .168 Bukva, Luka 61 Bukvi, Franjo 106 Bukvi, Ivan 37 Bukvi, Marija ti 64 Bukvi, Marko 61 Bukvi, Mato 64 Bukvi, Mijo 37 Bukvi, Pavo 111 Bukvi, Petar 283 Bukvi, Tomo 292 Bulakovi, u ri a 122-123 Bulari, Ilija 256 Buieti, Ostoia 135 Bumivevi, Mijo 286 Buneki, Luka-159 Bunievac, Ivan 82 Bunieveevi, Nikola 247 Bunjevevi, Juro 282 Bunjvstc, Nikola 100 Burazorovi.Mijo 73 Burdaii, Pavao 159 Bureta, Stjepan 216 Buiretie, Franjo 216 Buri, Andrija 144 Bunsazovi, Joso (Josip) 252 .Buri, Juro 64 Buri, Malo 64 Buri, .hi ro 143 Buri, Matija 143 Burzeli, Ivan 247 Burzeli, Marko 247 Biireeiie, Martin 247 Buadi, tipan 60 Bui, Filip] 56 Bui, Jura 1.26 Bui, Mijo 156 .Buigia,. Filip. 126 Builovi, Nikola 84 Buljevi. Matija 137 Butkovi 22 Butumovi, Antun 71

Cviti, Tomu 288 Cvitovi, Grgo 244

ak, Nikola 150 ak, Petar 150 ak, plemika obitel j 212 ak, Stjepan 150 akali, Antun, franjevac 109 akaii, Luka, franjevac 73 aki, Stanko 186 Caklovi, Pranja 327 akiovi, Ivan 327 aklovi, Mihali 327 akmazovi, Marko 92 akmazovi, Martin 92 akmazovi, Matija 92 akmazovi v. akmazovi akmazovii, obitelj 92 akmi, Pavao 265 ali, Luka, franjevac 202 ani, Ilija 279 Dmi, Kata 279 ani, Martin 279 ani, Matija 279 ani, Ilija 276 ani, Nikola 276 auevi, Toma 119 averli, Nikola 206 eh, Ladislav 56 eh, Petar 56 ekuti, Luka,284 elebi, Evlija 28,61), 62,164,278,281 elekovi, Marku 54 elekovi, Mijo 54 elepirovi, Mijo 72 elikovi, Franjo95 elikovi, Matija95 eni,.Marko 286 eovijvan 252 erljenovi, Anto 264 ermoanin, Bla 199 ii, Grgo 275 ii, Marko 275 imi, Anto 284 imi, Franjo 284 imi, Ivan 284 imi, Luka 284 imi. Marko 2S4 imi, Matija 284 inii, Luka 284 karevi, Tadija 284 kari,'Matija 284 Q>1i, Marko 72 opo, Ivan 265 Coi,Grgo 106 C'oi', Ivan 34 Coi, Juro 34 oi, Lovro 34 oi, Mijo 106 Coi, Pavao 42 ovi. Petar 251 roi, Ivan 2.86 ubrilovi, Vasa 22 uki, Andrija 77 Cuki, Ivan 77 6iki. Marko 77 upi, Ilija 159 upri. Juro 202

ai, Marko 322 akalovi, Mihal 56 akari. Ivan 247 akarovi, Jela 218 akfovac, Jerko 135 Caklovi, Juro 137 aklovi. Marko 137 akrmiza, Toma 90 Cakmazovi v. akmicovi akmazovi, Marian 90 akmazovi, Petar 90 aldar, Anto 215 Gildar, Marijan 215 aldar, Tomo 215 alukovi. Luka 283 ami,Toma 133 ani. Marin 279 ani, Nikola 279 ani, Petar 155 anevi, Ivan 119 aplovi, Grga 231 Diinga, Matija 256 ati, Nikola 195 atlai, Marko 64 aulak, Andrija 82 Cavevi, Nikola 247 ebi, Josip 156 ebi, Luka 324 ebi, Mijo. 324 elepirovi, Bla 72 elikovi, Franjo 256 elikovi, Grgo 247 elikovi, Ivan 247,256 -elikovi, iMatija247 elikovi,: Mijo .256 elikovi, Nikola 256 elikovi, udovica.256 enan, Ivan 215 Ceni, Marko 286 C&peda, Marko 61 cpi,Luka56 ericnovi (Cerlinovi), Marko 42-43 eilenovi, Miho 43 -esmi, Mato 64 esikovi, Matija 72 esralovi, Nikola 43 eanovi, Dobrovoj 178 ei, Franjo 247 ei, Josip 247 eti, Lubuia 178 evapovi, Filip, franjevac 73 evisovi,.lvan 63 iai, Franjo 324 iai, Mijo 324' ie, Martin 47 ii, Anton 46 idoiovi, Mato 63 iganoshi, Jovan 85 ikardi, Franjo 160 ikardi, Luka 160 ikardi, Marko 160 iopkovi, Bernard 321 iorkovi, Pnv;io 63 iprakovi,.luro 131 iprakovi,Marko 13J iprakovi, Tomo 133 iprokovi, Ivan 133 iprokovi, Malija 133 imi, Juro 218 ivke, Nikola 220 ivkovi, Mili .166 izmi, Marija 218 izmi, Tomo 219 melevi, Nikola 72

oli, Ivan 218 oli, Juro 131,292 oli, Luka 161 oli, Marin 275 oravi, Bartol 313 ori, Josip 154 ori, Stjepan 154 osaevi, Jun) 299 osi, Juro 33 osi Marijan 66 osi, Mihal 112 osi, Petar 33 osi, Tomo 58 oi, Martin 144 oi, Abralmm 286 oi, lli 286 oi, Ivan 286.303 oi, Juro 283 oi, Luka 68 oi, Marko 286 'oi. Malo 299,319 .oSi, Nikola 286 oi, Stjepan 287 oi. Toma 129 oli, Marko 308 ovi, Josip 292 uusovi, Stanislav 72 ui, Antun 84 uk, Juraj 148,150,208,21.2, 317 ukanevi, Marija 119 tikarovi, Stjepan 2J 9 Oiikovi, Marko 167 upi, Martin 57 upi, Mato 57 upi, Mijo 57 uribai, Martin 283 uri, Juro. 153 uri, Kiitit 37 uri, Stjepan 156 urdi, Filip 152 urdi, Petar 152 liriakovi, Mato 63 uri, Ivan 68 uri, Nikola, franjcvac 109 uri, Tadija 315 usti, Bartol 36 utie, Fila 196 utoraevi, Ivan .256 utukovi Petar 283 uiuri, Marin 151 vori,-Ilija 159 vori,Juro ,159 vosi, Ivan 304 D Pabevi, Stepan 135 Dabi.Agata 283 Dabi, Marko 283 Dabreti, Tomo 299 Dabriic, Marko 177 Dadiiiovi-(Dadinevi), Jakob 254-255 Dai. Ivan 74 Daimais, Vuia 168 Daki, Cvio 85 Daki, Jvan 72 Daki, Mijo 72 Daki, Stepan 1% Dakotovi, Mato 246 Dakotovi, Tomo 246 Dalakovi, Malija 24.7 Diimasitovi,.Nikola 242 .Damiatiovi, Boso 184 Damianovi, Durac 88 Damianovi, Mlaan 84^85

ahrajac, Andrija 119 abro, Petar 288 aglevi, Ostoa (Gstoja) 178, ,180

Dumiunovi, Vinko 308 Dami, Marko 268 Damievi, i van 137 Damjunovi, Marija, knez 326 Dunovi, Bla 75 Dunki, Matija 50 : Dankovi, Ivan 283 Dankovi, Marin 283 Dankovi, Matija 133 Dankovi, imo 134 Dankovi, Tadia 132 Danevi, Luka 203 Dapevi, Ilija 204 Dapevi, Ivan 137 Dapevi, Marin 204 Dapevi, Matija 204 Dardali, Matija 106 Darumovi, Franjo 283 Daani. Juro 77 Dautovi, Marijan 246 Davklovi, Grubea 141 Davidovi, Ivan, franjevac 215 Davidovi. Jakob 43 David ovi. Jovan 88 Davidovi, Jurac 185 Da vkovi, Mato 68 Davtovi, Mato 242 De Bourgh (De Bourg, De Burgfr), potpukovnik, gradiki zapovjednik 62-63,68, 118, 145,180, 243, 295, 301,320, 323 De Markovi, Stjepan 64 De Ried, pukovnik 1.50 De Stier, barun 291 Deakovi, Andrija 215 Deukovi, Auto 162 Dean, Juraj, podvinj.skiispnik 278 Deanovi, Andrija 270 Deanovi, David 171 Deanovi, Ilija 270 Deanovi, Ivan 270 Deanovi, Josip 283 Debeljakovi, Franjo 59 Dei. Nikola 215 Dedovi, Marian 43 Dedovi, Mihai 251 Degmei, Marijan 270 Dekani, Ilia 157 Dekani, Josip 156 Dekani, Stjepan 156 Dekanovi! Marko 213 Dekanovi, Miho 212,214 Deli,.Magdalena 292 Deli, Marijan 218 Deli. Marko 152 Deli, Matija 152 Deli,Mijo 152 Deli, Nikola 218 Deli, Stjepan 152 Deli, Stjepan 291 Delianovi, Boo 165 Deliji, Marko 218 D.elolia, Tomo 220 Deluikovi, Nikola 244 Demetrije od Orubice 73 Demiii. Franjo'94 Deminac, plemika obitelj 247 Demir. Petar 264 Demiravi, Mijo 264 Demur, Juraj, oriovnki upnik 215 Denanovi, Matija 149 Deni, inm 161 Depan, Grgo 308 Dereli, Marko 56- 57 Deieii, Matija 57

Dereli, Mato 55 Dereli. Mijo 57 Dereli, Vid57 Dereza, Stoi 81 Dergi, Tomo 143 Derkeli, Nikola 288 Derkeli,Tomo 288 Dennar, posjednik Zapolja 247 Derni, Grgo 288 Desetnik, Todor 46 , Desislavii (Deevii, Desii, Deii), plemiki rod 59, 226, 231,245,322 Deli, Mato 324 Deo, unuk Berislava iz Dubovika 226 Depinovi. Nikola 291 Detani, Stjepan 292 Devegi, Marko 64 Devi, Ivan 72 Deevii v. t)esislavii Diak, Mati 262 Diakovi, Anto 239 Diakovi, Bartol 149 Diakovi, uro .268 Diakovi, Franjo 239 Diakovi, Ivana 264 Diakovi, Jakov 268 Diakovi, Josip 146 Diakovi, Matija 109 Diakovi, Mijo 275 Diakovi, Nikola 229 DiitJii.ivi. Andria 272 Diauovi, Augustin 1.33 Diai Kjvi, Marian 272 iiisni, Tomo 200 Diao, Nikola 202 Didovi, imo 35 Diedovi, Adam 44 Diedovi, Augustin 161 Diedovi, Josip 161 Diedovi, Juro 161 Diedovi, Marin 161 Diedovi, Marko 161 Diedovi, Petar 44 Diedovi, Stjepan 44 Diedovi, Tomo 161 Dievi. Ivan 309 Dievi, Marko 272 Dikanovi, Marko 42 Dikanovi, Mijo 42 Dikanovi. Petar 283 Dikii. Tomo 283 Diklii, Pavao 288 Dimi, Juro 274 Dimi. Marijan 274 Dimi. uru 272 Dinkoviv. Dunkovi Dioklecijan, rimski car 280 Dirko, Matija, sveenik 73 Diviak, Matia 195 Divkovi, Matija, franjevac 30 Divoli, Petar 324 D i voevac, Mari nn .312 Doberali, Ivan 264 Dobi, Ivu 58 Doboii, Joso '112-113 Doboii, imon 112 Doboii v. Topoli Doborevi, Bartol 115 Dohorevi, Marija . 15 ? Doborevi, Mijo 115 Doboovi. Mijo 218 Dobrevi, Radoan 124 Dobri, Simon 178 Dobriknvi, .Josip 1)9

Dobriovi, Marku 165 Dobioevi, Ilia 124 Dobui, Franjo 112 Dobui, Marko 112 Dobui, Martin 112 Dogoevi, Ivan 321 Doi, Culia 178 Doiovi, Radoan 88 Doki, Vueta 2(X) Doki, Stjepan 189 Dokuovi, Franjo 296 Dokuovi, Ivan 295- 296 Dokuovi, Luka 296 Dokuovi, Matija 296 Dolorac, Juro 232 Doma koi, Mihai 38 Domankui, Stjepan 268 Domazetovi, Nikola 243 Domazetovi, Petar 243 Domiuni, Tomo 108 Domi, Dimiter 178 Dominevi (Dominovi), Miho 134-135 Domuz, Franjo 36 Domuzovi, Ivan 37 Domuzovi, Margareta 218 Domuzovi, Mijo 36 Domuzovi, Petar 36 'Donkovi, Fnmjo 149,, 295 Donkovi, Ivan 149 Dori, Martin 200 Dorenti, Matija 264 Dori, Anto 252 Dori, Ivan 253,274 Dori, Marian 272 Dori, Marijan 274 Dori, Marko 261 ori, Martin 271 Dori, Mijo 274 Dori, Stjepan 202 Dori, imo 274 Dori, Marian 301) Dosegovi, Juro 152 Dacn, Vid, dubovaki upnik 228 Doli, Andrija 154 Doli, Luka 155 Doli, Mijo 154-155 Doli, Petar 155 Dotji, Josip 66 Dragalevi, Sekula 171 Dragali, Franjo 238 Dragali. Stjepan 219 Draganovi, Kruiioslav 30, 35, 45, 49, 60, 71-73, 93. 108, 120, 140, 153, 155, 20L 208. 211-212. 227, 269, 271. 274. 276. 287, 300, 302 D ragaSev i Stanko. 83 Drageevi, Milovan 183 Dragi (Bragi), Anton 237-238 Dragioviz, Milovan 184 Dragoievi, Vukadin 117 Dragojevi, Antun 50 Dragojevi, Luka 50 Dragojevi, Tadija 264 Dragolovi, Bla 283 Dragolovi, Radak 117 Dragomanovi, Augustin 297 Dragomanovi, Marijan 297 Dragomanovi, Martin 297 Dragonovi, Ilia 179 Dragosalovi, Milovan 193 Dnigosava, Vulimer 179 ragoslovi, Ivan 196 Dragovi. Josip 45 Dragovi.Stipan 46

Dragovi, Tatomir 121 Draguiovi, Dobo KiS rami, Mijo 74 Dreanin, Ilija 82 Dreanin, Mato 82 Dreniki, Andrija 67,245 Drini,-lita 46 Drini, Vuica 46 Dripn, Petar 265 Droi, Adam 152 Dmi, Antun 152 Droi, Franjo 152 Droi, Marko 152 Droi, Tomo 159 Dnimi, Martin 74 Ditbi, Ivan 283 Duboanae, Marijan 211 Duboanac, Tomo 211 Diiboanec, Milio 209 Dubravac, Marko 264 Duda, Mato 82 Dugaki, Bartol 312 Dugili Abraham 215 Dugali, Iva 215 Dugali, Ivan 247,324 Dugali, Juro 59 Dugali, Marku 324 Dugoievi. Ivan 320 Dugonovi,. J uro 60,62 Dnimovi, Tadija 256 Dukanovi, Nikola 66 Dukanovi. Petar 66 Dukanovi, Toma Duki, Antun 324 Duki, Filip 270 Duki, Marijan 324 Duki, Mijo 74. 270 Duki, Nikolu 261 Dukoevi v. Bileevi umeni,Stjepan 202 Dumevevi, Mijo 102 Dumi, Grgo 208 Dunkovi (Dinkuvie). Marko I4S Dupi, Ivan 2 i 3 Du rak, Toma 235 Duvbabi, Josip 256 Durbabi, Juro 256 Durbabtc, Stjepan 256 Durmi-beg brodski 194,236,259 Dvorkovi, Marko 133
DZ

Dni, Boo 133 Dai, Toma 133 Daja, Sreko M. 18,19,32 Darnbo, Jozo 20,23 Dami, Mijo 134 aki, Ivan 308 Daki, Jakov 308 ald, Javo 308 akovi, Mijo 146 akovi, Nikola 146 akovi, Petar 146 ani, Juro 324 ani, Mijo 324 elatrovj, Juro 36 enecki, Milio 266 ermi, Kata 259 ipan, Mihal 61 is, Marian 6! oki. Franjo 199 Donvi, Mato 302

Dordcvi, Kukuin 142 Duke, Toma 119 Duki, Anto 211 uki, Antun 256 uki, Boo 283 uki, Grgo 268 uki, Ivan 119,256 uki, Martin 268 uki, Matija 74,15! uki, Mijo 215 uki, Pavo 266 uns,lva218 urakovi, Andrija 140 urakovi, Ivan 138 urakovi, Stjepan 298 uranac, Luka 119 uranac, Matija 119 Bunme-vi, Mato 302 uranovi. Franjo 302 uranovi, Josip 302 uranovi, Marijan 302 uranovi, Mato 302 uraani, Luko 75' uiaanovi, Matan 75 urevi, Marin 276 urevi, Pavao 324 mkovi, Martin 321 urevi, Marko 324 uri, Luka 50 uri. Mijo 50 urev, Branislav 16,18 urevi, Franjo Ml urevi, Ilija 268 urevi, Mato 133,319 urevi, Miat 326 urevi, Nikola 133 urevi, Pelar Hl urevi, Stanko 72 urekovi, Ivan 317 ..urekovi,. Mijo 3 j 7 ureovi, Kata 279 ureti, Aleksandar 283 ureti, Grgo 283 ureti. Uraula 283 urgeti, Andrija 288 urgeti, Filip 288 urgeti, Marija 288 urievi, Bartol 270 uri Andrija 106 uri, Bla 326 uri, Franji>74 uri, llia (Grui, Ilija) 237-238 uri, Ivan 63,308 uri, Juro 34,308 uri, Lovro 34,74 uri, Luka 63 uri, Luko 25 i uri, Marko 34,144,279 uri, 'Martin 215,258 uri, Matija 34,96,215 uri, Malo 63,66 uri, Miha 261 uric, 'Mijo 63 uri, Nikola 261, 263 uri. Petar 69 uri, PetTonila 69 uri, Stjepan 74 uri. Toma 34,308 uri, Vuk 179 urikovi, uro 270 urikovi, Matija 270 urinac, Ivan 192 urinac, Marko 192 urinac, Matia 192

urinac. Matija 192 urinac. M nuncij 192 urinovi, Jela 74 ui.'keti, Ivan 288 urkovi, Ana 225 urkovi, Franjo 137 urkovi, Kata 137 urkovi, Marija 283 urkovi, Marko 137 urkovi, Mijo 137 urkovi, Petar 270 urkovi, Stjepan 302 urokovi, Anto 324 uroi, Matija 296 urovi,-Andrija 119 urovi. Luka 119 urovi. Mato 118-119 E Eimovi, Bogasa 178 Egei, Franjo 192 Ehemani. Anto 283 Elbetovi, Andrija 317 Elbetovi, Anto 317 Eleoviylvan3l7 Eiizatoa, majka'kralja Ladislava IV, 150 Emaji, Mihovil 327 Emanovi, Grgo 304 Emanovi, Luka 304 Emanovi, Marin 304 Emanovi, Marko 193 Emanovi, Mafija 194,304 Emanovi, Mijo 304 Emerik (Mirko), ugarski kralj 214 Endut, Matija 229 Engelhofen,''barun 142 Brak, Lovro 264 Eruk, Marija 264 Erdegati, Toma 212 .Erdody,. Nikolu,'ban 19 Erdddy, imun, zagrebaki biskup 18 Erdi, Anto 292 Eri, Nikola 292 Ergoti, Ivan 3-15 Ergoti, Jeronim 315 Ergoti, Josip 315 Ergoti, Juro 315 Ergoti, Marijan 315 Ergoti, Marico 315 Ergoti, Martin 315 Ergoti, Matija 315 Ergoti, Mato 315 Ergoti, Mijo 315 Ergoti, Petar 315 Ergoti, Stjepan 315 Brpai, Ana 215 Erpa8i,-.Miirtm215 Ervati, Luka 292 Eivatini. Franjo 292 Eskercki, Stoica 200 Bskei'ii, Juro 309 Eskerii, Malu 309 Esterhai, Matija 72 Etilen IV...papa 28 Eugei i Sa vojski 19-21, 23, 281 -.282, .329 Evari, Malija.215 Evari. Tomo 215 Eebi, Marko 283 F Faki, Tomo 308 Farkovi, Antun-64 Fcli, Marijan 302 Feni, Mato 143

Ferdinand 1. Habsburki 16,67,246,248 Ferenevi, Mato 283 Ferenevi, imon 195 Ferenovi, Merga 169 Feri Kobaanm, Antun 219 Feri, Anto 42.218 Feri. Antun 161 Feri, Dorofea 305 Feri, Franjo 98 Feri, Grgo 310 Feri, Ignacije 42 Feri, Ilija 283,310 Feri, Ivan 213 Feri, Josip 161 Feri, Klara 42 Feri. Lovro 42, 161 Feri. Luka 100 Feri, Marin I(X) Feri. Marko 42. 213 Feri, Martin 42.215 Feri. Matija 42. 100.161,304 Feri, Mato 42.55.326 Feri. Mijo 35.42. UK). 304 Feri, Nikola 48, 143 Feri, imon 209 Feri. Tomo 100 Ferieviv. Perievi Feijenevi, Mihovil 77 Ferkani, Andrija 143 Fermedin, Eusebije 22,277 Fernai. Juro 162 Fernai, Marin 162 Fernai, Marko 162 Fen lai, Matija 162 Fernai, Pavao 162 Fernai, imo 162 Feri,imo 219 Feri, Toma 219 Fikovi. Andrija 161 Fikovi, Juro 161 Fikovi, Marko 160 Figiiri, Tomo 292 Filu, otac posjednika Oriovca 212 Filani. Ivan 268 Filaidi, Franjo 283 Filaidi, Ivan 275 Filaidi, Jeronim 275 Filaidi. Mijo 275 Filaidi, Pavao 275 Filaidi, Stjepan 275 Filuki,Martin 300 Filakovi, Martin 301 Filakovi, Mato 34 Fili, Grgo 211 Fili, Matija 211 Fiii, Bernard 216 Fili. Mato 283 1-ili, Mijo 41,133 Fiiipovi, Ana 154 Filipovi, Bla 247 Filipovi, Filip M5 Filipovi, Franjo 296, 315 Filipovi, Grgo 72 Filipovi, Ilia 294- 295 Filipovi, Ivan 36,239 Filipovi, Jakob (Jakov) 224, 324 Filipovi, Josip 315 Filipovi, Juro 154, 157.230 Filipovi, Karlo 315 Fiiipovi. Luka 73 Fiiipovi, Marko .154,202,256,315 Filipovi, Martin 44 Filipovi, Matija 143 Filipovi. Malo 82.143

Filipovi, Mijo 154 Filipovi, Nikola 133 Filipovi, Pavo312 Filipovi, Petar 66,313 Fiiipovi, Stanko 154.315 Filipovi, Stepo 313 Filii, Mato 255 FiJkovi, Nikola, upnik u Klakarti 137 Filoevi, Stjepan 268 Filjekovi. Matija 134 Filjevi, Franjo 292 Finii. Matija 252 Firkovi, Marija 283 Fligi, Bla 268 Fligi, Ivan 266 Fligi, Jakov 268 Fligi, Marin 268 Fogai, Anto 265 Fogodi. Marin 283 Fontakovi, Luka 143 Forkaevi. Mijo 72 Foimovi, Matija 265 Frajaki, Matija 215 Frajaki, Petar 215 Frajnkovi, Gabrijel 268 Frajnkovi, Ivan 268 Frajnkovi, Ivan 268 Francuz., Mato 82 Franevi. Luka 319 Frani, Grga 254 Frani, Nikola 272 Franievi, Matija 109 Frani, Grgo 219 Frani, Ivan 220 Frani, Juro 142 Frani, Marijan 220 Frani, Martin 256 Frani, Matija 220 Frani, Mijo 220 Frani. Petar 69 Franievi, Luka 50 Fritnkovi. Matija 35 Fratijek, Marin 507 Franjeti, Marko 268 Franjeti, Mijo 268 Franji, A?ito 107 Franji, Ivan 156 Franji. Mareareta 218 Franji, Mato 65 Franji, Nikola 275 Franji, Petar 107 Franji, Stjepan 119 Franji, Tomo 107 Franjo iz Kostajnice, franjevac 228 Franjo Josip 285 Franjo Lavanin, franjevac 36,264 Fratrovi, Martin 58 Fri, Mato 144 Friedricii August 1.19 Frioska, Jakov 143 Frislavi, Stoian 183 Fugadi, Anto 52 Fugadi, Bkt 239 Fugadi, Franjo 52 Fugadi, Gabrijel 52 Fugadi, Grgo 52,239 Fugadi, Josip 239 Fugadi. Juro 239 Fugadi, Klara 239 Fugadi, Marin 52 Fugadi, Matija 52,239 Fugadi, Mijo 239 Fukol, Toma 312 Fukovi, Luka 268

Fulanovi, Franjo 300 Fulanovi, Ivan 302 Fulanovi, Martin 302 Fulanovi, Mato 302 Fulanovi, Petar 302 Fulanovi, Tomo 302 Fulirovi. Bla 154 Fuiirovi, Josip 252 Fulirovi, Nikola 256 Funari, Mato 326 Fuiiiitovi, Jovan 174 Furi, Ivan 72 G Gabemvi, Ivan 291 Gaborjanovie, Andria 78 Gabri, Marko 135 Gabri, Martin 216 Gabri, Petar 270 Gabrilovi, Marko, franjevac 2(A Gabro, kaloeki nadbiskup 240 Gai, Andrija 137 Gai. Ivan 137 Gai, Mijo 137 Gadi, Anto 144 Gageie, Josip 296 Gaguli, Matija 292 Gai, Marin 204 Gaissruck. Franjo de, general 31 Gaki, Ivan 283 Gaki. Marko 82 Gaki, Pavao 283 Galami.Tomo 50 Galavi. Nikola 110 Galediuovi, Matija 291 Gali, Franjo 131 Gali, Ivan 74,131 Gali, Marijan 74 Gali, Malija 131 Gali, Mijo 276 Galinovi, Stjepan 283 Gttloni. Juro 50 Galovac, Mijo 202 Galovi, Amboa 273 Galovi, Andrija 160,234, 273 Galovi, Antun 273 Galovi. Bartol 273- 274 Galovi. uro 274 Galovi, Filip 160 Ga lovi, Grgo 275 Galovi, Ivan 110, 272-273, 275 Galovi, Jakov 274 Galovi, Juro 110 Galovi, Marijan 273- 274 Galovi. Martin 108 Galovi, Matija 160 Galovi, Miho 272 Galovi, Mijo 275 Galovi, Nikola 160 Galovi, Pavao 274 Galovi, Stanislav 276 Galovi, Vinko 110 Galovia, Ivan 327 Galovi-Markovi, Nikola 274 Galubii, Bartol 125 Garai, Tomo 283 Garai. Andrija 98 Garai, Ivan 98 Garai, Stanislav 98 Garinevi, Martin 194 Gareti. Martin 286 Gareti, Pavao 287 Gari, Niko 134 Gardi, Mijo 268

Garevanin, Lovro 200 Gurgurevi, Marija 283 Gargurovi, Martin 283 Gari, Luka 215 Gai, Emerik 3! Gai, Jvai) 265 Gai, Jakov 262 Gaparevi, Anto 212 Gaparovi, Juro 212 Gavi, Andria H)3 Gavran, Jakob 262 Gavranovi, Andrija 37, U > X Gavranovi, Matija 74,1(X) Gavranovi, Nikola 100 Gavri, Marko 104,137 Gavri, Toma 192 Gavrilovac, Matija 264 Gazdovi, Fr.uijo 153 Gazdovi. Luka 153 Gazdovi, Nikola 153 Guzi, U a 295 r Gelekinac, Franjo 264 Gelekinac, Klara 264 Gelekinac, Matija 264 Gelimanovi, Josip 72 Gelimanovi, Marko 72 Gelimanovi, Martin 72 Gelimanovi. Mijo 72 Gemeec, Mato 132 Gemi, Marko 44 Genadij kola ris. carigradski patrijarh 32 Georgiceov. Jurjevi Gerba, Tomo 143 Gerbaevi, Vukain 172 Geri. Mijo 292 Geri, Ivan 264 Geri, Jakov 252,264 Geri. Kata 264 Gerdanovi, Mijo 292 Gerdi, Mika 58 Gergani, Ivan 298 Gerganovi, Bartol 315 Gerganovi, Marija 315 Gerganovi. Mato 315 Gergi, Ilija 304 . Gergi, Simon 262 Gergovi, Mato 213 Gerguri, Kuzman 254 Gerguri, Ilia 60 Gerguri, Marko 61 Gergurovi, Mato 255 Gergurovi, Stepan 254 Gergurovi, l oma 254 Germanovi, Milosav 121 Giani, Mato 283,296 Giba v. Kyba od Kienstelda Gii, Kata 292 Gii, Tomo 291 Gigi, Ivan 154 Gikivi, Mato 305 Gilelii, plemika obitelj 212 Gimonjanin, Nikola 1% Ginkovi, Radosa 193 Gitiotak, Martin 220 Gipatovi, Marijan 292 Gipanac, Karlo 143 Gipanac, Matija 143 Gi, Jakov 64 Gikorovi, Mijo 302 Gizela, supruga Stjepnm 1.214 Glaraevi, Kala 283 Glasi. Bla 277 Glasi, Miho 277 Glavaevi, Luka 309

Glavaevi, Tomo 309 Glavaevi, Andmas 81 Glavaevi, Anto 48 Glavaevi, Franjo 309 Glavaevi, Josip 247 Glavaevi, Marijan 309 Glavaevi, Matija 247 Glavevi, Ivan 309 Glavian, Ilia 112 Glavii, Luka 159 Glei. Mato 6 i Glibtievi, Stoian 172 Gliveti, Grgo 157 Gliveti, Ivan 157 Gliveti, Juro 156 Gliveti, Luka 156 Giiveti. Tomo 156 Glogi. Marko 36.48. Glogovac, Mijo 317 Glunevi v. Lunevi Glunevi, Ivan 207 Gnjavi, Nikola 264 Gnjavi, Pet ronila 264 Godesanski, plemika obitelj 65 Godi, Ivan 302 Godi, Mato 302 Godi, Stjepan 296 Godi. imo 302 Gole, Anto 291 Goleti. Ivan 119 Goli, Bartol 37 Golubi, Bla 145 Golubi, Mato 61 Gohibovi, Martin 37 Gorjanski, plemika obitelj 150,246,270,306 Gosdi, Bla 298 Gosdi, Franjo 298 Gosdi, Miitija 298 Gospoi, llijn 247 Gospoi, Ivan 247 Gospoi, Matija 247 Gostoji, Mit to 196 Govran, Marija 206 Grabanevi, Ivan 100 Grabri, Augustin .159 Grabri, Franjo 159, Grahovac, L.uka .152 Grani, Andrija 270 Grani, Anto 270 Grdanovi, Boic221 Grdinovie, Petar 120 Greganin. Miho 266 Gregi, Stefan 190 Gregori, Nikola 312 Gregorievi, Anto 315 Gregorievi, Josip 315 Gregorievi, Marin 315 Gregorievi, Mijo 315 Gregorievi, Nikola 315 Gregorievi, Petar315 Gregurevi, Matija 276 Greguri, Martin 64 Greguri. Matija 74 Grei, Pava! 255 Grgaevi, Petar 34 Grgaevi, Stjepan 34 Grgaevi, Tomo 34 Grgeti, Josip 41 Grgeti, Marin 41 Grgi, Anastaziju 48 Grgi, Andrija 64,156 Grgi. Anto 35,48 Grgi. Filip 35 Grgi, Franjo 35

Grgi, Grgo 48,64 Grgi, Ilija 243 Grgi, Ivan 35,243 Grgi, Jakov 35 Grgi, Jura 0J3 Grgi, Juro 69,219 Grgi, Luka 46 Grgi, Manda 35 Grgi, Marin 156 Grgi. C I ri 34 Va tn Grgi. Matija 35,50,74 Grgi, Miho 213 Grgi, Petar 35 Grgo iz Gradike,franjevac 73 Grgur, franjevac, djelovao u Cenitku 63 Grgurevi, Toma, upnik u novoj Kapeli 155 Grihahi, Iva 244 Gribahi, Matija 244 Grii, Pavao 259 Gridid Mijo 292 Grigori, Ivan 144 Griguri, Bla 74 Griguri, Ivan 74 Griguri, Lovro 74 Griguri, Parao 74 Grisvanovi, Toma 235 Griui, Marko 258 Grii. Martin 283 Grkovi, Gabrijel 279 Grlii, Ivan, upnik u akovu 76 Gromi,Matija2l5 Grozi, Juro 276 Grozi, Mijo 283 Grubeiz, Vuk 174 Gruii, Ivan 283 Grui v. uri Gmi, Andrija 324 Grui, Mato 324 Grui, Mijo 292 Grui, Vinko 204 Gruii, Jania 193 Giviid Osfoiu 46 Gruin. Marko 312 Gubi, Luka 291 Gubjdan, Bla 152 Guci, Matija 283 Oui, Mato 324 Gudovi, Grgu 65 Gudovi, Josip 65 Gudovi, Marko 65 Guirkovi, Kata 283 Guirkovi, Magdalena 283 Guirkovi, Stanko 283 Guisirsicu, Margareta 283 Gumbar, Luka 283 Gureevi, Grgo 146 Gtirgulevi, Bla 20S Gurgulevi, Stana 208 Gurgurevi, Mijo 208 Gurgurevi, Uiulft 208 Guakovi, Juro 146 Guterovi, Andrija, franjevac 159 Guzanovi. Josip 283 Guzanovi, Malija 283 Gvozdenovi, Kata 283 Gvozdenovi, Vukela 183 H Habianovi, Martin 157 Habjanovi. Ivan 156 Habjanovi, Malija 156 Habjanovi, Mihail (Habianovi. Milialj) 242 Huhshurgovci, dinastiju 218 Haunovi. Bartol 37

Ihraliim-heg brodski 238 lbrahim-pna 20 Ibriimovi, Luka. franjevac 19,22-23 Ibriinovi..Matija 264 1 akovi, Anto 270 Igimlovi.llia 176 lgnatovi, Rado. 176 lgnatovi, Tadia 176 Jkasjlliju, sveenik 95 Jinfii, ivan 196 Jliikovuc, -Franju 315 Ilakovac, llia 311 ilakovac, Ilija 315 Ilakovac, Jakov 315 Ilakovac, Juro 315 Ilakovac, Lovio 315 Ilakovac, Luko 313 .Ilakovac, Marin 315 ;Iiakcmtc,:Matan 312 Ikfcovac, Mijo 315 Ilakovac, Pavao 315 Ilakovac, Pavo 312 Ilakovac, Pelar.315 Ilakovac, Tomo 315 Ihiri, Ivan 48 flainovi, Antun 247 iliakovi, lsak20(> Ilitmi,-uro 221 Herpaa (Herpaa, Herpaka),Marko212, lliai, Bia 7*) 214 lliai, Marko 79 Heipai, Josip 149 lliaevi, Mijo 218 Hemisi, Nikola 213 Jliaevi, Tomo 319. Hcivatovi, Jakov 268 lliai Marko 77 Hi, Ilija 283 lliai, Matija 77 Hi. Marko 283 lliai, Mijo 79 Hi, Mijo 283 lliai, Petar 77 Hildbiirghausen, Josip, princ2l,-63 lliai, Tomo 78 I-Iolzleiter,Miljenko 212,250,281 lli, Dragoan 182 Horozovi, Filip 38 lli, Lovro 137 Horvaan.Anto 215 lli, Magda 137 Hoivaan, Tomo 215 lli,Marko 262 Ho)vaiinin,.Juro 252 lli, Mato 215 Flojvaanin, Mijo 252 lli, Stjepan 137 .Horvaanin. Stjepan 247 lli, Toma 135,137 Hoivnanovi. Malija 211 llii, Andrija 279 J-iorvat, Rudoll" 143.274.282 Ilik, Ivan 144 Hoivat.de Litva. Damjan 246 Ilievi, Martin 74 Hoivat, Anto 264 Ilii, Fila 78 Hoival, Josip, upi lik 159 Ilii, Martin 78 Horvut, L.nvro 221 Iloki, plemika obitelj 306 Hoivat, Mili 199 Imbreak, Mijo215 Hoivat, Pavao 64 Imbrekovi, Matija 109 Hoivat, Tomo 215 lmbrekovi, imo 109 Horvatan, Juro 200 Imbrovi,Augustin 42 Horvatovi, Kuznia 26H Imbrovi, Ivan 42 Horvatovi, Mijo 128 Imbrovi, Marko 42 Horvatovi, Pavao 268 Imbrovi, Mijo 42 Ho.ko, Emanuel 31-32 Imbrovi, Petar 42

Haanovi, Matija 37 Hadri, Luko 326 Hadri, Simo 326 Hadri, ima 326 Hadrovi, Bla 318 Hadibegi. Hamid 18 Haii, Matija 74 Hailler, I van J 43 Haim, Valentin 143 Haiiidravi, Vinko 255 Halavani, uro 33 Halavani, Mihovil 33 Tlalievi, Marian 56 Hamii, Nikola 196 Hapcz, Georg25 Harambai. Stoi 101 'Mare, Ivan 143 I-iarkei. Paval 157 Markii, tipan 157 Harsti, Bla 220 Hasan, brodski spahija 236 Hasan-beg.cemiki 184-186 Hasan-beg(Hasan Baa) akovaki 327-328 Hatmazi, Martin 68 Mnzi.(Hai), Martin 302-303 1-leimovi. stanovnik Rutkovca 121 Medeiviiiski (Hedetvai'i), Emerik 66 Hedeivarski fl-kdeivad), 66 H.is kiu i-oglu,. Ali -paa 2,1 - 22 Hekmedi, Mijo 140 Henpace, Augustin. upnik 212 Herbeistein, general 80.84.117, .120,122, .163 Herboti, Peio313 Hercegovi, Andrija 47 Hercegovi, Tadija 47 Hercehovac, Martin 251 Hergoti, Andro 3 !1 Hergoti, uro 315 Hergoti, Luka 312 Hergovi, Antun 161 Hergovi, Burtoi 161 Hergovi, Grgo 161 Hergovi, Josip 161 Hemji. Juro 262

Hrgoti, Franjo 315 Hrki, Mijo 89 Hromevi, Radonja 165 1-Jjvnanin, Andrija 50 Hivaaiiiii, Petar 50 Hrvaevi, Mihal 252 Hrviievi,imo47 Huber. Franjo 288 Huglidovi, Dragoslav 169 Huli, Ivan 143 Huni, Juro 302 Husaim-beg, gradiki zapovjednik J 58 Husarevi, Marian 126 Husrev-heg 16,291
!

. it Uvo

Imbrovi, Stjepan 42 Imbrovi, Tomo 42 Imrikovi, Franjo 108 Imrikovi, Simon 108 Imrovi, Fiki 135 fndi, Prodan 180 Isakovi, Stjepan 202 Istokovi, Stjepan 283 Ivajli, Nikola 292 Ivaki, Marko 40 Ivaki, Matija 244 Ivakovi, Aulo 37 Ivakovi, Stepan 325 Ivan od Drenika 245 Ivan Poljianin, franjevac 60 Ivan, sveenik 93 lvanagi, Juro 154 Ivauagi, Marko 256 lvanagi, Mato 256 lvanagi, Toma 256 Ivani, Marijan 246 Ivancvi, Mial 190 Ivani. Ivan 304 Jvani, Jakov 283 Jvani, Stanislav 72 Ivandi, Pavao 264 Ivandi, Anto 41 Ivatuli, Marko 41 Ivandi, Pavo 4] Ivanei, Ivan 74 Ivanei. Marija 74 Ivanei, Mijo 72 Ivancti Ilija 286 Ivani, Grgo 81 Ivani,. Marko 283 Ivanicvi, Stanko 294 Ivani Korvin 248 Ivanievi, Filip 296 Ivanievi. Ilija 142 Ivanievi, Ivan 246 Ivanievi. Jela 142 Ivanievi. Juro 142 Ivanievi, Marijan 42,296 Ivanievi, Marko 142,319 Ivanievi; Matija 152 Ivanievi, Mijo 296 Ivanievi, Stjepan 296 Ivanievi. imun 296 Ivauii, Matija 96 Ivankovi. Josip 159 Ivankovi, Kata 159 Ivankovi, Luka 159 Ivankovi, Mijo 291 Jvarikovi.'Sivko 174 Ivankovi, Stanko 169 Ivanogi, Marko 324 Ivanovi, Andrija 324 Ivanovi, Bartol, franjevac 218 Ivanovi, Boo 67 Jvanovi, uro 85 Ivanovi. llia 94,122 Ivanovi, Iliju 95 Ivanovi, Ivan 122,143,324 Ivanovi,.lakob 262 ivanovi, Jerko 43 Ivanovi, Javan 179 Ivanovi, Juro 146 Ivanovi, 1.u ka 82 Ivanovi. Marko 101,262 Ivanovi, Miho 262, 322 Ivanovi, Mijo 89.95 Ivanovi, Petar 241 Ivanovi, Stanko 167 Ivanovi, Simo 89

Ivanovi, Tomo 78 Ivanovi, Vinko 95 Ivaeni. imun 296 Jvei (Ivi), Ivan 32(1 1 vukovi. Ivan 247 Ivi, ivai! 192 Ivi, Josip 230 Ivi, Marko 255 Ivi, Matija 98 ivi, Mato 213 Ivi, Tomo 98 lvii, Franjo 104 Ivii, Ivan 144 lvii, Luka 202 lvii,. Franjo 2(K) Ivkovi, Anto 161 Ivkovi, Antun 161 Ivkovi, Grgo 161 Ivkovi, Ivan 161 Ivkovi, Juro 161 Ivkovi, Marin 308 Ivkovi. Miho 261 73,93, Ivkovi, Tomo, franjevac, biskup 30, 212, 271, 300, 302 Ivkovi, Vinko 308 Ivorlji. Juro 234 lvoi, Ivan 1.10 Ivoi, Mijo 110 fvie v. Ivi J Jabukovi, Ivan 325 Jacfovi, Andrija 283 Jadovi, Tomo 283 .lagai, Luka 140 Jagedi, Marko 242 Jagnatovi, Jovan 174 Jagochmovi, Ivan 265 Jagodarovi. Franjo 218 Jagoclarovi. Ivan 218 Jagodi, Anu 69 Jagodi, Franjo 69 Jagodi, Marko 69 Jagodi, Matija 47 Jagodi, Mato 69 Jagodi, Tomo 69 Jalijapai, Mehmed-beg 281 Jai, Anto f54 Jai, Josip 154 Jai, Luka 154 Jai, Nikola 154 Jakei, Ivan 304 Jakei, Juro 304 Jakei, Matija 304 Jakei, Mato 304 Jakei, Pavao 304 Jakeevi, Anto 243 Jaki, Antun 44 Jaki, Grgo 244 Jaki, Josip 244 Jaki, Jura 303 Jaki, Luka 74 Jaki, Marin 272 Jaki, Marko 247 Jaki, Mijo 59 Jaki, Nikola 59 Jakianin, Andria 196 Jakirevi, Stanislav 72 Jakobanovi, Filip 265 Jakobanovi. Grgo 265 Jakobovi, Josip 283 Jakobovi, Marija 232 Jakobovi. Mijo 279 Jakobovi, Stjepan 299

Jakobovi, Tadia 254-255 Jakobovi, Vuko 165 Jakodarovi, Matija 218 Jakodarovi. Mato 218 Jakogaravi, Juro 218 Jakopovi. Mato,franjevac95 Jakov iz Majdana,franjevac 73 Jakov Poeanin, franjevac 208 Jakovi, Stiitumir 179 Jakovljevi, Andrija 114 Jakovljevi, Nikola 106 Jaksi, Josip 317 Jaku (Jakuevi), plemika obitelj 33 Jun III. Sobjeski 19 .lani. Petar 192,207 Janula. Julije 20,32,59-60, 62-67,69-70, 73. 144, 180, 245-246, 248, 291-292. 301, 317, 321-322 Janeli, Marin 268 Jani, Ivan 190 Jani, Petar 192 Janik, brodski kapetan 108 Jandrakovi, Ivan 42-43 Jandrakovi, Jakob 44 Jandrakovi, Marko 43 Jandrakovi, Nikola 44 Jandri, Ivan 38-39 Jandri, Nikola 1 09 Janei, Juro 194 Janei. Luka 194 Janei, Petar 192 Janetovi, Obradin 171 Jani, Grga 313 Janii, imo 94 Jankovi, Andrija 128 Jankovi, Anto 256 Jankovi, Bartol 283 Jankovi, Bernjak 127 Jankovi, Bla 266 Jankovi, Filip 159 Jankovi. Franjo 159 Jankovi. Ilija 159,234 Jankovi, Ivan 64,234- 235 Jankovi, Ivan, franjevac 287 Jankovi, Juro 157,283 Jankovi, Luka 159 Jankovi, Martin 128,234,286 Jankovi, Matija 234,276 Jankovi, Mijo 234 Jankovi, Nikola 292 Jankovi, Petar 268,276 Jankovi, Petns 179 Jankovi, Sebastijan 283 Jankovi, Stepan 121 Jankovi, imo 234 Jankovi, Tadija 287 Jankovi, Toma 128 Jankovi, Tomo 64 Jankovi, Vuia 179 Janji. Franjo 223 Jargi, Anto 275 Jargi, Matija 275 Jargi, Mijo 275 Jari, Anto 283 Jari (Jahari). Augustin. franjevac 281 Jari, Grgo 272 Jari, Marko 283 Jari, Stjepan 283 Jaridovi, Jakob 193 Jarii, .laka 271-272 Jaspri, Martin.194 Jastrebovi, Pavao 292 Jatovi, Vit 166 Jednobrk, Ivan 131

Jednobrk, Petar 131 Jegeti, Jurko 118 r Jegovi, Luka 45 Jela, udovica 319 Jelai. Josip, ban 285 Jchtuvi. Mato 61 Je laevi, Josip 143 Jeli,Grgo 161 Jeli. Jakov 161 Jeli, Luka 256 Jeli, Marin 161 Jeli, Martin 161 Jeli, Matija 161 Jelinica, Marija 283 Jeleui, Juliuu 23.93 Jelei, Tudia 272 Jeiii, Andriju, franjevac 202 Jeli, Andrija 305 Jeli. Grgo 44 Jeli. Ilija 89 Jeli. Ivan 207,264 Jeli, Juka 43 Jeli, Josip 207 Jeli, Marko 44 Jeli, Martin 44,2S8,305 Jeli, Mato 242 Jeli, Mijo 286,305 Jeli, Nikola 219 Jeli, Pavao 219,287 Jelievi, Kata 283 Jelii, Mato 283 Jeiini, Petronila 82 Jelini, Andrija 146 Jelini.Anto64 Jelini, Franjo 146 Jelini. Ivan 146 Jelini, Matija 119 Jelini. Mijo 119 Jeloni, Josip 59 Jdoevi, Petar 321 Jemri, Juro 288 Jeneevi, Marin 190 Jeniceni poeki 225 Jeni, Luka 302 Jenizaim brodski 256 Jenizain poeki 228 Jeri, Andrija 212 Jeri, Juro 299 Jeri, Lovro 212 Jerievi, Joanit 45 Jerkovi, Franjo 111,283 Jerkovi, Ilija 11 i Jerkovi, Ivan 283 Jerkovi, Marija 252 Jerkovi, Marko 77,1U Jerkovi. Stepan 262 Jeruljevi, Tomo 107 Jeskerica, Luka, franjevac 201 Jeakovi, Bartol 192 Jei,Juro 322 Jiljak, Tomo 215 Joanovi, Pantelia 185 Jogutiovi, Mato 64 Jokovi. Marko 207 Jokovi. Milak 178 Joldi, Franji.) 44 Jomanovi, Vukoman 179 Jonovi, David 179 Jori. Bla 273 Jori, uro 274 Jori, Franjo 229 Jori. Grgo 273 Jori. Ilija 273 Jori, Jakov 229

Jori, Marijan 273 Jori, Marko 229 Jori, Martin 274 Jori, Matija 229 Jori, Mijo 229,273 Jori, Petar 246 Jori, Tomo 274 Jori, ivko 273 Joruni, Ivan 211 Joruna, Tomo 211 Josepovi, Stjepan 211 Joi, Anto 34 Joi, Antun 96 Joi, Lovro 34 Joi, Marko 302 Joi, imo 35 Joi, Toma 34 Josip 1.31 Josip il.,31, 143, 292 Josipovi, Ivan 262 Josipa vi, Ju) 65 Josipovi, Stjepan 66 Josupovi, Abraham 206 Joavac, Juro 319 Joi, Marko 98 Jovanac, Dimitar 126 Jovankovi, Radovan 168 Jovanovi, Andrija 189 Jovanovi, Gruica 121 Jovunovi, Ilia 174 Jovanovi, Marko 179 Jovanovi, Mihal 182 Jovanovi, Stania 83 Jovanovi, Vuk 83 Jovaovi, Marko 141 Jovii, Petar 202 Jovi, Jakov, franjevac 287 Joviis, Jovan 168 Joviis, Vuica 176 Jozanovi, Mato 41 Jozepovi, Nikola 319 Jozi, Anto 109 Jozi, Ivan 41 Jozi, Marko 34 Jozi, Matija 34,202 Jozi, Mihovil 34 Jozi, Nikola 115 Jozi, Toma 34 Jozievi, Ivan 41 Jozievi, Juiijana 41 Jugovi, Ilija 72 Juha, velikaka obitelj 221 Julijevci 280 Junakovi, Ivan 308 Junaevi, Pavao,franjevac 248 Junaevi,Toma 142 Juni, Ivan 143 Jurakovi, Miho 277 Jurakovi, Mijo 275 Jurakovi, Nikola 190 Jtiranevi, Nikola 302 Juranovi, Ivan 73 Juranovi, Marijan 292 Juranovi, Stjepan 302 Juranovi, Tomo 302 Jurasovi, Juro 300 Juraevie, Grgo 222 Jurainovi, Ivan 157-158 Jurainovi, Stjepun 319 Jurevi, Marin 275 Jurdevi, Nikola 72 Jure Broanin, franjevac 278 Jurekovi, Mato 68 Jureni, Matko 117

Jurei, Bli205 Jureti, Ivan 264 Jureti, Marko 195 Jureti, Nikola 1(K) Jureti, Petar 264 Juri, Andrija 202 Juri, Bla 144 Juri, Franjo 74 Juri, Ilija 264 Juri, Ivan 196,212 Juri, Jakov 253 Juri, Jeronim 264 Juri, Luka 306 Juri, Marko 188 Juri, Martin 307 Juri, Mato 307 Juri, Mijo 188 Juri, Nikola 188,264 Juri, Petar 247 Jurii, Filip 318 Jurii, Franjo 318 Jurii, Martin 318 Jurii, Matija 318 Jurii, Nikola 318 > Jurievi, Ivan 311,313 Jurinac, Boso 190 Jurinac, Marian 190 Jurinac, Miat 190 Jurievi, Jovan 262 J mii, Ilija 246 Jurii, Luka 218 Jurii, Marko 159 Jurii, Martin 162,283 Jurii, Mato 119 Jurii, Nikola 292 Jurii, Pavao 159 Jurikovi, Galo 1-08 Jutjevi, Atanazije (Georgiceo) 59,281 Jurjevi, Jakov 37 Jurjevi, Tomo 251 Jurkinovi, Franjo 203 Jurkovi, Ana 207 Jurkovi, Filip 134-135 Jurkovi, Ivan 270 Jurkovi, Mato 65 Jurkovi, Tadia 68 Jum od Kaptola, franjevac 277 Jusbai, Ilia 125 K Kabakovi, Ilija 218 Kablevi, Juro 146 Kablevi, Nikola 146 Kacijaner, Ivan 16 Kai, Stjepan 283 Kadi, Ivan 125 Kadi, Juro 315 Kadi, Lovro 128 Kadi, Marijan 128 Kadi, Petar 115 Kadi, imo 128 Kadi, Tomo 126 Kai, Grgo 73 Kainovi, Ilija 304 Kaladovi, Jovan 168 Kalaii, Franjo 154 Kalaii, Grgo 154 Kalaii, Tomo 182 Kalb, Andrija 143 Kaleevi, Mato 77 Kaleevi, Mijo 77 Kalianovi, Franjo 318 Kalovi, Marko 159 Kalovi, Matija 159

Kuiuni, Franjo 200 Kamberovi, Petar 218 Kamberovi, Stjepan 219 Kami, Matija 216 Kamievi, Simun 92 Kamiia, Pavui 90 Kandukia v. Sandukia Kankovi, Anto 256 Kankovi, Bernard 256 Kaparovi, Franjo 283 Kapetanovi, Stjepan 64 Kapetanovi, Zahariu 82 Kapi, Anto 143 Kapraljevi, Mijo 265 Kapriii (Koprivi), Luka 101 Kurac, Mihal 117 Karagi, Ivan 268 Karaguizovi, Petar 283 Karakai, Anto 317 Kurukovi, Mato 317 Karali, Andrija 288 Karali, Anto 33 Karamovi, Martin 36 Kant-Mustafa 19 Knrapani, Ivan 304 Karapani, Marko 304 Kara, Ivan i 17 Karasangi, Mato 126 Karasovi, Josip 74 Karasovi, Mijo 74 Karavidovi, Luka 128 Karavidovi, imo 128 Karazovi, Karlo 283 Karevi, Matija 270 Kargi, Mato 268 Kari, Marko 213 Kari, Miho 213 Karkovi, Marko 254 Karli, Filip 237 Karli, Franjo 236-237 Karlo VI. 31 Kanneevi, Matija 256 Kanni, Tomo 279 Karoevi, Bartol 292 Karvoli, Tomo 283 Kasapovi, Anto 159 Kasapovi, Grgo 53 Kasapovi, Ivan 229 Kasapovi, Jakob 53 Kasapovi, Juro 54,159 Kiisapovi, Lovak53 Kiisapovi, Marijan 229 Kasapovi, Marin 54 Kasapovi, Marko 159 Kasapovi. Pavao 54 Kasapovi, Toma 54 Kaseki, Martin 304 Kaalovi, Ana 283 Kaalovi, Anto 283 Kaalovi, Marin 283 Kaapovi, Luka 50 Kai, Bartol 283 Kai, Bartol, franjevac 63 Kai, Jakov 302 Katai, Juro 279 Katalinovi, Martin 74 Katunu, Filip 222 Kutani, Mijo 218 Katarina, ki Mihajlu Vajde (Zapoijskog)305 Katarina, supruga Andrije Liberala de Retaroc 246 Katarina, udovica 319 Katavi, Anto 140 Katavi, Matija 256

Katavi, Mijo 279 Katei, Ivan 154 Kateni, Nikola 292 Katii Blaev, Grgi) 89 Kati, Anto 139 Kati. Bla 89 Kati, Filip 320 Kati, Ivan 140 Kati, Jela 143 Kati, Josip 223 Kati. Juraj 18 Katid Luka 139 Kati, Marko 139 Kati, Martin 139 Kati, Petar 218 Kati, Toma 139 Katii, Ivan 143 Katii, Jakov 89 Katii, Malo 143 Katii, Mijo 89 Katii. Pavao 89 Kaurunovi, Malija 152 Kavcdi, Kata 98 Kazani. Mijo 109 Kazapovi, Matija 304 Kuzi, Mijo 149 Keearac, Ivan 320 Keglevi, Petar 66,164 Kelakovi, Bla 159 Kelakovi, Grgo 159 Kelakovi, Josip 159 Kelakovi, Luka 159 Kelakovi, Tomo 159 Kelemovi, Augustin 256 Kelemovi, Grgo'256 Kelemovi, Luka 256 Kelei, Nikola 153,292 Keli, Gigsi 75 Keii, Luka 48 Keli, Marko 75 Kelpi, Ivan 143 Kemzizovi, Franjo 43 Kerelii, Katu 283 Kerdi, Matija 72 Kerekovi, Grgu 219 Kerekovi, Ilija 220 Kerekovi, Martin 219 Kerekovi, Nikola 219 Kerekovi, Pavao 219 Keremanovi, Pavao 159 Kerepi, Bla 161 Kerepi, Ivan 161 Kerepi, Pavao 161 Kerepi, Tomo 161 Kenii, Vid 149 Kernjakovi, Grgo 192 Kernjakovi. Josip 100 Kernjakovi, Mijo 100 Kerstanac, Mato i !9 Kerstanac, Pavao 119 Kervoli. Tomo 283 Keeri, Miho 157 145Kesfler, Ernest. povjerenik 69. 100, 303, 146, 194, 204, 243. 295-296. 301, 308, 320-321. 323 Keeri, Andrija 159 Keeri, Grgo 159 Keeri, Ivan 157 Keeri, Marko 159 Keeri, Martin 159 Keeri, Malija 48,159 Keeri, Mato 157 Keeri, Mihat 157 Keeri, Mijo 159

Keeri. Petar 159 Keeri. Stanko 159 Keeri, Stjepan 159 Keevi, Marko 157 Kei, Lui 178 Kei, Mika 177,180 Kei, Simun 177,180 Kevanovi, Milinko 179 Keverovi, Andrija 57 Keverovi, Marian 56 Keverovi. Martin 57 Kevi. Juro 291 Kicevi, Ilija 47 Kicevi, Manda 47 Kicevi, Petar 47 Kii, Ivan 324 Kiki, Lovro 292 Kiki. Mijo 292 Kiki, Nikola 292 Kilian, Adam 143 Kirezovi, llia 45 Kii, Anto 59 Kilanovi, Ivan 264 Kivi, Paval 68 Klabi, Luka326 Klai, Ivan 61 Kladari, Bla 309,313 Kladari, Franjo 235 Kladari, Grgo 309 Kladari, Ivan 237 Kladari, Josip 309 Kladari, Juro 309,313 Kladari, Luko 312 Kladari, Marian 313 Kladari, Marijan 309 Kladari, Mato 309 Kladari, Mijo 309 Kladari, Tomo 309 KJadi, Jeronim J28 Kinin, Matian 326 Klaic, Petar, vojvodu 86 Klai, Anto 143 Klai. Ilija 143 Klai, Ivan 143 Klai, Marko 292 Klai, Milin 179 Klai, Nikola 119 Klai, Petar 169 Klai, Vjekoslav 16,245,248 Klainovi, Mijo 232 Klancz, Ferdinand 143 Klari, Ivan 47,74,297 Klari, Lucija 253 Klari, Luka 144 Klari, Matija 218 Klari. Nikola 47,297 Klari, Petar 47 Klari. Stjepan 104 Klari, Vid 72 Klari, vojvoda 118 Klasni, Marko 74 Klaso, Mijo 219 Klavi, Nikola 119 Klement, Franjo 143 Klemovi, Marinko 254 Kleni(Knemidi), Miladin 169 Kiei, Anto 29 ( Kliahi, Nikola 327 Klii, Antun 256 Klii, Franjo 256 Klii, Mijo 143 Kliki, Ivan 61,143 Kliki, Juro 143 Kliki, Mijo 143

Klindi. Anto 308 Kling. Ivan 64 Klipan, Marko 44 Klokoi, Pavao J56 Kluki. Filip 156 Kljui, Tomo 96 Knemidi v. Kleni Knemii, Maksin 176 Knemii, Miladin 176 Knentuvi. Ilija 218 Knez, Dragolo 123 Knez. Sran 85 Kneevi, Andrija 161 Kneevi, Antun 59 Kneevi, Grgo 161 Kneevi, Ivan 94 Kneevi, Jovan 85 Kneevi, Juro 59 Kneevi, Kriti 261 Kneevi, Martin 59,304 Kneevi. Matija 161 Kneevi, Mato 203 Kneevi. Mijo 321 Kneevi, Nikola 59 Kneevi, Petar 59 Kneevi, Peter 85 Kneevi, Stanislav 59 Kneevi, Stjepan 59 Kneevi, imo 74 Kneevi, Tomo 161 Kneevi, Troa 85 Knezovi, Benak 327 Knezovi, Luko 327 Knezovi, Pavo 327 Knezovi, Tomo 303 Knezovi, Vuica 209 Kneevi, Antun 237,268 Kneevi. Franjo 297 Kneevi, Grgo 111,247 Kneevi, Ivan 265 Kneevi. Josip 297 Kneevi, Luka 50,297 Kneevi, Matija 50,297 Kneevi. Mihovil 328 Kneevi, Mijo 268 Kneevi. Nikola 229 Kneevi, imo 128 Kneevi, Tomo 297 Knei, Ilija 292 Kobai, Tadija 34 Kobi, Boo 230 Koceljevi, Ivan 264. Koceljcvi, Jakov 264 Koceljevi, Mato 264 Kociaevi, Filip 299 .Koiaevi, Ilija 2II Koiiievi, Ilija 216 Koi, Magdalena 292 Koi, Stjepan 74 Kndi, Andrija 128 Kodi, Franjo 128 Kodii, Bartol 128 Kodii, Bla 128 Kodii, Juro 128 Kodii, Marko 128 Kodii, Mijo 128 Kodii, Petar 128 Koganovi, imo 126 Koi, Grgo 105 Koi, Mato 107 Kojanovi, Antun 159 Kojanovi, Bla 159 Kojanovi, Pavao 159 Koji, Martin 106

Kokanovi, Andrija 128 Kokanovi. Antun 64 Kokanovi, Bartol 288 Kokanovi, Bla 128 Kokanovi, Filip 125 Kokanovi, Grgo 55,128 Kokanovi, Ivan 128 Kokanovi, Juro 128 Kokanovi, Marijan 128 Kokanovi, Marko 128 Kokanovi, Martin 55 Kokanovi, Mato 55 Kokanovi, Mijo 319 Kokanovi, Nikola 126 Kokanovi, Vinko 128 Kokoilja, Ilija 265 Kolaiz, Tomo 182 Kolakovi, Franjo 217 Kolare vi, .Marijan 288 Kolaievi. Mijo 288 Kolari, Jaim 174 Kolari, Juraj 148, 150,154-155, 159,162 Ivolari, Mijo 286 Kolciu, Viak 255 Kolesari, Antun 44,162 :Kolesari, Jvuii ,162 Kolesari, Josip 215 Kolesari, Juro 215 Kolesiiri, Martin 2J2 Kolesari, Matija 44 :Kolesari, Mijo 252 Kolesari, Tomo 78 Kolesari, Vinko 303 Koleavi, Marko 43 Kolear, Mato 119 Kolesari, Ilija 79 Koleavi, Andrija 205 Koleavi, Stjepan 205 Koli, Bla 318 Koiic, Josip 131 Koli, Manda 34 Koli. Marko 256 Koli, Mato 34 ' Koli, Nikola 92 Koli, Stjepan 268 Koli, Tadija 268 Koloni, Leopoid, kardinal 24,31 Kolundi, Ilija 161 Kolundi, Mijo 218 Koluni, Petar, kapetan 218 Kolutovi, Boo 259 Komarii, Marko 72 Komaro, Nikola 191) Komnkovi, Stanoe 122 Komnzli,Marko 44 Komazli,.Stjepan 44 -Kombovi, Bonaventura 44 'Kombovi, Franjo 44 Kombovi,. Josip 44 Kombovi, Marko 44 Komhiwi, Petar 44 Komendatovi, Petar 48 Komearevi, Pavao 287 Komi, Anto 223 Komi, Franjo 223 Komi, Mijo 324 Komlanovi, Laz 183 Komienovi, Vuica 178 Kondi, Ivan 292 Konini, Anto 292 Konstantin Porfirogenet 280 Kopi, Marko 37 Kopi, Ivan 207 Kopi, Marko 207

Kopi, Mijo 207 Kopi, Obrad 179 Kopi, Stjepan 283 Kopilii, Marko 102 Kopilii, Mijo 102 Kopio, Stepan 46 Kopo, Nikola 255 .Kopori, Anto 50 Kopori, Antun 50 Kopori, Bla 50 Kopori, Marijan 50 Kopori. Marko 50 Kopori, Matija 50 Kopori, Mijo 50 Kopori, imo 50 Koprina, urka 272 Koprivevi, Luka 283 Koprivevi, Juro 283 Koprivevi, Tomo 283 Kopri veiv, Kapriri Korai, Andrija 82 Koraka, Ivan 317 Koreni, Mirko 34.35, 37, 41-42,45, 47, 49-51,.53, 55. 57. 59. 64-67, 69-70, 72, 74. 76-80, 82-84, 87. 89, 92, '96, '98, 1:00, 102, 104, 107. 110-111, 1.14-116, 120, 122124. 128, 132, 134, 137, 140, 142. 144, 147, 150-156, 160-1:63, 1:67, 170-171, 173, 175-177, 181, 183, -185-189, 192, 195, 198-199, 202, 205-208, 211-212, 215-2:7, 219-220, -223, -225-226, 229230, 233-234, 237, 239, 241, 244-251, 253, 257, 259-260, .265, 269, .27:1, 274, 276, 287-290, 293,294, 296,300, 302, 305 306, 308. 310-311, 3*6. 318-319, .322. .324, .326,328 Koreiu, Bla 96-97 Kori,:?uro72 Kornjakovi, Marian .315 i<oi;ogli, (vati 69 Kosti, Franjo 265,308 Kosti, Janko 209 Kosti, Kata 283 Kosti, Mijo 211 Kosti, imo 308 Kostoi, Jakov 265 Kostri, Petar 262 Koa, Martin 74 Koi, Juro 204 Koi,Marin 204 Koi, Nikola 204 Kotorac, Ivan 305 Kova. Radoica 184 Kova. Jakob 200 Kova, Juro 96 Kova, Niko 209 Kovaevi. Bartol 326 Kovaevi. Eref 20 Kovaevi, Grgo 66 Kovaevi, Ivan 228 Kovaevi. Luka 228 Kovaevi, Matija 215 Koviievi, Mato, franjevac 101) Kovaevi, Stjepan 228 Kovai. Ivan 228,264 Kova, Bartol 283 Kova. Ivan 58, 203 Kova, Juro 307 Kova, Luko 303 Kova, Marian 325 Kova, Marko 119,276 Kova, Mijo 64,92 Kovaevi:(Kovat;ovi7.), Vukoman 174 Kovaevi, Adam 133

Kovaevi, Agata 279 Kovaevi, Andrija 119, 192 Kovaevi, Anto 243,304 Kovaevi. Augustin 143 Kovaevi, Bartol 247,299 Kovaevi, Bernard 204 Kovaevi, Bla 247 Kovaevi, Bono2I8 Kovaevi. Boo 50 Kovaevi. Franjo 159,202,213 Kovaevi, Gavrilo 178 Kovaevi, Grgo 66,149,312,315 Kovaevi, Ignjac. 178 Kovaevi. Ilija 315 Kovaevi, Ivan 43, .74, ,144,188,,215,226 Kovaevi, Jakov 270,315 Kovaevi,, Josip 44,215,283,315 Kovaevi.,Juro 63, 72. 74, 159. 207, 304, ,315 Kovaevi, Kata 279 Kovaevi, Lovro 315 Kovaevi, Luka 159,304,317 Kovaevi, Muriun 67,311 Kovaevi,,Marija 2W ( Kovaevi, Marin 268 Kovaevi, Marko 44.. 192,215. 283 Kovaevi, Mariju 188,313,322-323 Kovaevi, Matija 133,233, 315 Kovaevi, Mato 92,196,319 Kovaevi. Mijo 392,319 Kovaevi, Nikola 105,188,.268,304,312 Kovaevi, Pavao 63 Kovaevi, Petar 44,.262 " Kovaevi. Radosa 178 Kovaevi, Stjepan 47,66,279 Kovaevi, imo 149 Kovaevi, Tomo 149,315,318 Kovai, Anto 167 Kovai, Franjo 318 Kovai, Ivan 320 Kovai, Juro 300-301 Kovai. Marian 277 Kovai, Mato 283 Kovai. Mijo 82 Kovai, Stjepan 308 Kovaovi, Juraj 169 Kovaovi, Vukolia 176 Kovaiing, Marko 265 Kovi, Vueta 123 Kovinevi, Marko 195 'Kozari, Nikola 283 iKcrcloder, Matija 152 Kraiais, Gr{?>85 Kraiais, Jovo 85 Kraiai, Mato 81 Kraii, Ana 283 Krnikovi, Matija 259 Kraikovi, Malo 259 Krainovi, Franjo 279 Jrajai, Mihal 49 Krajai, 'J'oma 49 Krajai, Andrija 82 Krajai, Ivan 89 Krajai, Stjepan 216 Krajnovi, Andrija 279 Krajnovi,'Marko 279 .Krali, Filip 321 Krali. Josip 321 Krali, Mato 321 Kraljec, Jakov 320 Kraljevi, Bartol 283 Kraljevi, Franjo 283 Kraljevi, Lucija283 Kraljevi, Pavao 299

Kmmati, Filip 302 Kramari, Juro 302 Kramari, Martin 302 Kramari, Mato 302 Kramari, Pavao 302 Kramari, Petar 302 Kramari, Stanko 300 Kramari, Stjepan 302 Kranevi, Grgo 206 Kranevi, Lucija 206 Kranijeevi, Kata 212 Kravli, Jakob 320 Kreci, Bartol 37 Kreinovi, Anto 41 Krepi,Petar3l2 Kreevac, Petar 202 Kreevljakovi, Hamdija 18, 91,101, 106, 217 Krisano, Stepan 254 Kristanovi, Josip 77 Kristanovi, Juro 77 Kristanovi, Vinko TJ Kristievi, Toma 261 Kristofor, posjednik Slatinika 226 Kriti, Juro 220 Kriti, Marko 220 Kriti, Nikola 292 Kriti, Stanislav 220 Kriti, Stjepan 220 Krito, Anto 265 Kriven ovfca, Marija 291 Krianovi, Josip 256 Krianovi, Juro 229 Krianovi, Marko 256 Krianovi, Mijo 256 Krianovi, Petar 256 Krii, Marijan 154 Krii, Vinko 154 Krnjakovi, Bla 326 Kruarovi, Josip 115 Kruhek, Milan 34 Krui, Mate 303 Kucibradi, Maro 45 Kucibradovi, Miho 45 Kucukovi, Miho 322 Kuebradi, Martin 47 Kuebradi, Nikola 47 Kuhavii, Luka 37 Kuiunduvi, Simon 254 Kujuni, Juro 202 Kujundi, Ivan 37 Kujundi, Kata 36 Kujundi, Petar 218 Kukanovi; Marin 61 Kuki, Ivan 292 Kuki, Mato 291 Kukol, Mato 305 Kuku, Tomo 283 Kuleti, Juro 118 Kuli, Juro 105 Kuli, Martin 69 Kuloilovi, Andrija, franjevac 159 Kulimi, Grgo 324 Kulundi, Nikola 283 KuJundi, Ivan 319 Kumbnvi, Andre 43 Kumbejac, Miho 43 Kumbovi, Lukas 43 Kundaki, Ivan 94 Kunii, Ivan 107 Kuni, Ivan 63 Kunii, Juro 107 Kuparovi, Anto 283 Kuparovi, Martin 283

Lasunovi, Juro 74 Lai, imo 302 Lati, Ilija 292 Latinovi, Lovio 292 Latri, Tomo 144 Lauranovi, Milak 171 Laurovi, Ignacije 143 Lazari, Pavao 156 Lazarovi, Marijan 318 Lazi, Antun 234 Lazi, Grgo 234 Lazi, Tomo 234 Lazi, Vid 247 Lazovi, Marko 306-307 Lazovi, Martin 306-307 Leevi. imo 114 Legimi, Anto 143 Lehevi, Bla 134-135 Lehovi, Franjo 130 Lehovi, Vinko 130 Leinjak, Ivan 74 Leki,Anto 154 Leki, Jakov 324 Leki, Juro 324 Leki, Mihal 322-323 Leki, Pavao 154 Lelieni, Pava 200 Lemci, Ivan 133 Lemei, Pavao 133 Lemi, Petar 64 Leopold 1. 19,31 Leovi, Andrija 131 L Leovi, Anto 137 Labavi, Anto 151 Leovi, Franjo 131 Labavi, Ivan 151 Leovi, Grgo 131 Labavi, Juro 151 Leovi, Josip 137 Labavi, Marin 151 Leovi, Marija 283 Labavi, Stjepan 151 Leovi, Mijo 131 Laci, Matan 112 Leovi, Stjepan 137 Lackovi, Filip 92 Leovi, imo 131 Lackovi, Ilija 92 Leovi, Tomu 131 Lackovi, Joso 90 Leskovac, Mijo 283 Lackovi, Luko 90 Lei, Lovak 126 Lncmovi, Petar 47 Leta,'Pavo 61 Lai, Luka 114 Leti, Antun 308 Lai, Matija 114 Leti, Ivan 298 Ludi, Nikola 179 Levakovi, Juro 323 Ladislav IV., hivatsko-ugarski kralj 150 Levakovi, Martin 324 Ladislav, posjednik Podvinja 276 Levordi, Mato 1 !7 Ladian, Janko 88 Lii, Ivan 284 Ladakanovi, Franjo 284 Likaj,Biiovsiri280 Laitner, Jakov 143 Liki, Radoica 177 Lakai, Ivan 218 Liki, Radoi 164 Lakato, Juro 322 Lt'ki, Vinko 156 Lakendia, Franjo 146 Lipinje, Andrija 317 Lakui, Bernard 133 Lipinje, Nikola 317 Lakui, Ilija 133 Lirak, Stjepan 292 Lali, Anto 243 Listar, Stefan 172 Lali, Juro 209 Liii, Luka 292 Lali, Martin 219 Liii, Patila 292 Lali, Mijo 219 Livi, Franjo 156 Livi, Marko 149 Lali, Pavao 219,243 Livi, Nikola 207 Lali, Petar 219 Loboovi, Matija 218 Landorovi, Stjepan 119 Loinica, Kata 283 Laniar, Pavao 64 Lodri, Vinko 144 Lapori, tipan 157 Loi, Mijo 36 Lasar, Mato 143 Lokevi, Antun 100 Lsisi, BIi 227 Loki, Tomo 100 Lasi, Toma 190 Loketi, Juro 192 Lasi, Voin-88 Luketi, Luka 192 Laso, Nikola 312 Loketi, Marin 192 Lasovi, Jakov 308 Loketi, Marko 192 Uisovi, Tomo 308 Lastri Oevac, Filip, franjevac 22,31,264, Loketi, Mijo 100 311

Kuraevi, Ilija (llia) 252 Kuri, Ivan 167 Kutjakirvi, Petar 64 Kurkuti, Petar 190 Kurkutovi, Andrija 192 Kurkutovi, Marko 192 Kurkutovi, Martin 192 Kurkutovi, Matija 192 Kurkutovi, Mijo 192 Kuruc, Pavo 228 Kurukovi, Mato 283 Kurukovi, Mijo 283 Kusi, Josip 36 Kustura, Andro 46 Kunjaa, Martin 192 Kuovac, Stjepan 243 Kutnjak, Ivan 61), 62 Kuzni, Matija 216 Kvai, Ivan 247 Kvai, Martin 247 Kvaki, Ivan 247 Kyba (Giba) od Kienstelda, lohann Ferdinand barun 26,39,43,46,53,56,91, 94, 97, 99, 101, 103, 105,108-109, 113114, 126, 130, 132, 135-136, 138, 149, 158,191, 193, 197, 200, 203, 209, 214, 222-225,227-228, 231 -232,235-236,238, 240-241, 251-252, 255, 258, 263, 267268, 272-273, 277-278, 282, 303, 307, 313-314

Loketi, imo 192 Lui, Franjo 272 Loki, Jakov 312 Lui, Grgo 274 Loli, Mato 309 Lui, Ilija 128 I-oncar, Nikola 165 Lui, Ivan 58,274,292 Lonarevi, Anto 106 Lui, Juro 58 Lonarevi, Nikola, franjevac 228 Lui, Lucija 229 Lonarevi, Tomo 106 Lui, Luka 274 Lonari, Jakov 252 Lui, Marija 274 Lonar, llia 190 Lui, Marijan 58 Lonar, Nikola 166 Lui, Marko 64,229,274 Lonarevi, Ana 189 Lui, Martin 274 Lonarevi, Antun 102 Lui, Mihal 68 Lonarevi, Boo 100 Lui, Mijo 274 Lonarevi, Ilija 100 Lui, Nikola 58 Lonarevi, Ivan 246,286 Lui, Pavao 128 Lonarevi, Josip 73 Lui, Petar 67-68 Lonarevi, Juro 102 Lui, Tomo 58 Lonarevi, Marija 189 Ludovik (Ljudevit) Anuvinac 306 Lonarevi, Marijan 286 Ludovik II. J age lovi 15-16 Lonarevi, Matija 246 Ludvig Badenski 23 Lonarevi, Mijo 102 Lui, Matija 252 Lonarevi, Nikola 286 Lui, Mijo 79 Lonarevi, Stjepan 72 Luj XIV. 19 Lonavi, Jakov 207 Luka Soljanin (Tuzlak), franjevac 36 Lopai, Rad osi av 19-20,23,25,73,217 Lukaevi, Anto 265 Lorand, posjednik tvrave u Nijemcima 106 Lukaevi, Juro 265 I-orand, poeki upan 229 Lukaevi, Matija 265 Lorautovi, vlanik posjeda Podvrko 66 Lukaevi, Petar 265 Lotri, Mijo 144 Lukaevac, Stefan 125 Lovak, Ilija 234 Lukaevi, Anltm 300 Lovakovi. Bla 235 Lukaevi, Franjo 256 Lovakovi, Grgo 100 Lukaevi, Grgo 296 Lovakovi, Ilija 234 Lukaevi, llia 313 Lovakovi, Josip 234 Lukaevi, Ilija 246 Lovakovi, Marian 235 Lukaevi, Josip 296 Lovakovi, Matija 234 Llikaevi, Juro 295 Lovakovi, Mijo 234 Lukaevi, Marija 133 Lovi, Ivan 133 Lukaevi, Martin 68 Lovi, Lovro 133 Lukaevi, Matija 297 Lovi, Mato 272 Lukaevi, Stanislav 246 Lovi, Nikola 200 Lukai, Ivan 152 Lovrekovi, imo 297-298 Lukanovi, Vuk 68 Lovrenovi, Franjo 213 Lukai, Miho 145 Lovreti, Antun 253 Luki, Stanko 41 Lovri, Andrija 149 Luketi, Marko 47 Lovri, Antun 234 Luketi, Petar 47 Lovri, Franjo 74 Luki, Antun 110 Lovri, Ivan223,229 Luki, Bartol 283 Lovri, Janja 149 Luki, Franjo 66 Lovri, Josip 143,149 Luki, Grgo 154 Lovri, Juro 149 Luki, Ivan 34,110,133 Lovri, Luka 74,149 Luki, Josip 154 Lovri, Marin 149 Luki, Juro 66 Lovri, Martin 50,109 Luki, Marin 275 Lovri, Mili at 148 Luki, Martin 34,283 Lovri, Mijo 302 Luki, Matija 154 Lovri, Tomo 119 Luki, Mato 57 Lubeni, Jovo 85 Luki, Mijo 34,133,275 Lubii, Ivan 265 Luki, Nikola 34 Lui, Ivan 36, 156 Luki, Pavao 57 Lui, Juro47 Luki, Stjepan 34 Lui, Petar 47 Lukievi, Grga 59 Lucija, udovica 244 Lukini, Juro 318 Luci, Ivan 292 Lukinovi, Mato 119 Lui, Jeronim, franjevac, biskup 30,60,7'1, Luknji, Pavao 296 73, 93, 108,208,226,271,276 Luknji, imun 296 Luinovi, Luka 283 Luki, Augustin 41 Lui, Ambroa 274 Luki, Karlo 41 Lui, Andrija 274 Luki, Vuiceta 262 Lui, Anto 256,286 Lulagi, Nikola 64 Lui, Bartol 274 Luii, Ivan 283 Lui, Bla 274 Lunevi (Glunevi), Franjo 209 Lui, Cecilija 229 Lupi. Juro 283 Lui, uro 274 Lupi, Vilov 254

Luzti, Andrija 246 Luanac, Ivan 218 Luanac, Jela 218 Luanac, imo 219 Lui, Jakob 39 Lui, Karlo 40 Lui, Marian 38 LI Ljubakovi, Pavao 283 Ljubi, Ivan 283 Ljubi, Juro 161 Ljubii, Mato 237 Ljuboevi, Ivan 146 M Maarevi, Matija 192 Mai, Nikola 211 Makovi, Ivan 159 Madari, Maro 157 Madari, Matija 159 Madari Paval 157 Madari, Tomo 159 Madarevi, Juro 283 , Madarevi, Pavao 283 Maar, Martin 265 Maarevi, Ivan 110 Maarevi, Juro 110 Maarevi, Martin 192 Maarevi, Matija 110 Maarevi, Petar 247 Maarevi Stjepan 279 Madari, Miho 209 Maetinovi, Ivan 215 Magi, Auto 154 Magi, Juro 154 Magi, Matija 154 Magi, Mato 283 Magi, Mihal 157-158 Magi, Mijo 154 Magii, Kristof 283 Magisteri, Miho 81 Maguduvi, Juro 283 Maguovi, Marta 100 Mahmud-beg 78 Mahmut-aga brodski 232 Maiiv. Mari Maister, Miloie 179 Maister, Petar 177,180 Maistorovi, Juro 82 Maistorovi, Mato 299 Majstori, Kata 202 Makanovi, Stjepan 259 Makar, Ivan de, vojni zapovjednik 180,291 Makar, Raclivoj 105 Makarevi, Maria283 Makaievi, Stjepan 74 Makari, Josip 308 Makarovi, Stjepan 64 Makarovi, Toma 165 Malai, Marko 153 Maleni, kapetan 127 MaSem, vrhovni zapovjednik straa 272 Mitleevi, German 182 Maleta, Nikola 229 Maleuk, Marija 36 Malievi, Fi!a 108 Malik, Vuk 213 Malui, Miho 196 Maijevuk, Petar 215 Maljevuk, Tomo 215 Mami, Petar 47 Manani, Vuen 122 Mandaki,BIa46

Mancli, Anto 189 Mandi, Franjo Mandi, .Juro 137 Mandi, Marijan 58 Mandi, Mato 223 Mandi, Milio 222 Mandi, Petar 100 Mandi, Vid 247 Mandti.i. Stjepan 319 Maneuki, Franjo 283 Manoiovi, Jovica .1.95 Mamietovi, Franjo 265 Munuoli, Matija 304 Manuki, Anto 283 Maovac, Anto 243 Mara, udovica 325 Marai, Tomo 72 Maravi, Marijan,franjevac, biskup 22,73, 108, 136, 151). 208, 229, 248, 250, 271, 276, 291 Maravi, Marin 283 Mari, Filip 225 Mari, Grgo 233 Marievi, Ivan 74 Mareevi, Andre 301 Mareti, Jerman 178 Marevi, Marko 247 Mari, um (Gijura) 225 Mari, uro (Jun)) 224 Mari, Kat 225 Mari, Luka 225 Mari (Maii), Matia 227 Mari, Milio 224 Mariki, Stjepan 271) Marinkovi, Ivan 192 /Marinkovi, Marin 192 Marinovi, Jovo 165 Marei, Miho 262 Margaliti, Mijo 291 Margareta, supruga Aleksandra Boria nd Dieniku 245 Miirgeti, Bki 74 Miirgeti, Grgo 304 Margeti, Ivan 74,304 Margeti, Luka 304 Margeti, Marin 304 Margeti, Martin 74,219,304 Margeti, Stjepan 304 Marianevi, Anto 102 Marianevi, Kata 102 Marianevi, Luka 96 Mfirianovi, Ivan 218 Marianievi, Ilija 259 Marianievi, Lucija 259 Marianovi, Ana 264 Marianovi, Bartol 223,226 Marianovi, Franjo 247 Marianovi, Ivan 206,245,283 Marianovi. Jakov 264 -, Marianovi, Juro 223 Marianovi, Marijan 223 Marianovi, Marko 65,82 Marianovi, Mato 256 Marianovi, Mijo 223 Marianovi, Pavao 72 Marianovi, Petar 82 Marianovi, Stjepan 226 Marianovi, Stoi 262 ' Marianovi, Tomo 223 Marianovi, udovica 256 Mari, Anto 92,318 Mari, Franjo 102,324 Mari, Gabrijel 229 Mari, Ivan 265

Mari, Juro 144,251 Markovi, Marin 279 Mari, Mrri 102 Markovi, Marko 47 Mari, Stoian 179 Markovi, Martin 274 Mari, Tomo 92 Markovi, Mati 262 Marievi, Ana 161 Markovi, Mato 67,274 Marievi, Andrija 317 Markovi, Martin 69 Marievi, Anto 283 Markovi. Mijo 65 Marievi, uro 268 Markovi. Mirko 16,18.2t). 33.36-37.41Marievi. Franjo 283 42. 48, 52-53, 55. 93. 96, 104, 107. 11 tiMarievi, Josip 268,283 li 2, 114-115, 129. 134. 137. 140. 212, Marievi, Juro 207,304 217, 221, 224, 226. 229, .231, .233-235, Marievi. Matija 161 240. 251. 254, 257. 260- 261. 265. 269. Marievi, Mijo 283 276, 281-282, 285 Marievi, Petar 161 Markovi, Nikola 98,277,321 Marievi, Stjepan 304 Markovi, Nikula 88 Marii, Ana 228 Markovi, Ninko 83 Marii, Franjo 283 Markovi, Njegosav 120 Marii, Grgo 228 Markovi, Tadija 47 Marii, Ivan 228 Markovi, Tribun i 69,175 Marii, Marija 228 Markovi, Vugiin 171 Marii. Mato 202 Markovii, Bla 74 Marija Terezija 31,142 Markuli, Andrija 192 Marija, udovica 246,319 Markuli. Filip 35 Marija, ena Bele 1V. "150 Markuli, Petar 191-192 Marijan Dumnanin (Duvnjak), franjevac 93 Marlani, Ivan 279 Marini, Franjo 192 Maroii, Luka 41 Marini, Juro 72 Maroii, Marin 283 Marinkovi, Ivan 32! Maroii, Filip 41 Marinkovi, Marko 218 Maroki, Tadija 106 Marinkovi, Medak 180 Marokovi, Ivan 247 Marinkovi, Miloia 169 MtiroSevi. Anto 283 Marinovi, Bla 324 Maroevi. Josip 104.110 Marinovi, Ilija 144 Maroevi, Luka 110 Marinovi, Ivan 144,292 Maroevi, Marin 161 Marinovi, Marko 324 Maroevi, Marko 110 Marinovi, Mijo 245 Maroevi. Mato 89 Marinovii, obitelj 245 Maroevi, Nikola 89,305 Marii, Andreas200 Marsogi, tipan 277 Maijanovi, Franjo 72 Mari, Jeronim 308 Maijanovi, Luka 13 Marta! i, Marian 105 Maijanovi, Mato 69 Martek, .(urica 118 Markanovi, Kata 292 Marti, Fraticiska 252 Markanovi, Mntijii 308 Marti. Ivan 50 Markelevi, Juri) 36 Marti, Stjepan 50 Markelevi, Marko 36 Martin iz Garanti, franjevac 250 Marketi, Franjo 218 Martinaevi, Anto 98 Marketi, Mijo 218 Mnrtitievi, Ivan 283 Marketi, Nikola 219 Marti nevi, Tomo 297 Marketi, imo 219 Martin kov L, Mijo 64 -Miirki, Franjo 25) Martinovi, uro 43 Marko iz Modrice, franjevac 227 Martinovi, Franjo 44 Markoti, Franji) 283 Martimivi, Grgo 65,308 Markoti. Luka 283 Martinovi, Ilija 216.283.297 Markoti, Malo 283 Martinovi, Iva 291 Markoti, Miho 132 Martinovi, Ivan 64 Markoti, Mijo 283 Martinovi, Josip 66 Markoti, Stjepan 259,283 Martinovi, Juro 43-44 Markoti, Tomo 283 Martinovi, Kata 218 Markovac, Bla 75 Martinovi, Luka 46 Markovac, Franjo 75- 76 Martinovi, Marko 64,259,297 Markovac, Ivan 75 Martinovi. Matija 218 Markpvac, Luka75 Martinovi, Mato 319 Markovac, Marian 75 Martinovi, Nikola 66 Markovac, Relja 121 Martinovi, Petar 258 Markovi, Ana 47 Martinovi, Stjepan 44 Markovi, Andria 105 Martinovi. Vito 207 Markovi, Andrija 98 Martinovi-Zingari, Luka 152 Markovi, Blagoia 175 Martokovi, Filip 58 Markovi, uro 274 Martokovi, Marko 58 Markovi, Franjo 271,274 Martokovi, Nikola 58 Markovi, Gregorije 165 Maraovac, Miho 75 Markovi, Grgo 283,308 Marzig. Marko 37 Markovi, Ilija 321 Maali, Ana 283 Markovi, Luka 274 Mai, Juro 308

Mai. Toma 307 Mani), Luka 296 Manica, Matija 296 Mutuevi, Marin 268 Matakovi, Anto 283 Matakovi, uro 138 Matakovi, Franjo 138,300 Matakovi, Josef 108 Matakovi, Lovro 140 Matakovi, Luka 291 Matakovi, Mato 110 Matakovi, Mijo 140 Matakovi, Nikola 140 Matakovi, Petar 110 Matakovi, tivo 138 Matakovi, Vinko 109 Mataui, Grga 266 Mutani, Grga 78 Matanovi, Andrija 268 Matanovi, Grgo 297 Matanovi, Ivan 299 Matanovi, Josip 249 Matanovi, Manda 206 Matanovi, Martin 109,219 Matanovi, Matija 291 Matanovi, Nikola 292 Matanovi, Stjepan 109, 268,292 Matasovi, Ivan 313 Matasovi, Martin 313 Matai, Mihal 221-222 Mate, Stepan 312 Matehaevi, Josip 292 Matekovi, Mato 64 Mateli, Antun 149 Matelovi, Ivan 50 Matelovi, Stanislav 50 Ma tepa n in (Ma tei i n in);, Tomo 125-126 Mati, Toma, sin 325 Matiani, Luka 283 Matiani, Mato 283 Marianovi, Anto 283 Matia&ic, Mijo 119 Matiaevi, Ivan 319 Matiaevi. Kata 283 Matiaevi, Marian 196 Matiaevi, Marija 119 Matiaevii Marko 189 MatJjievi, Martin 189. Matiaevi. Mijo 74 Matia.ovi, imo 279 Malii.Grgo 219 Matii, Malija 219 Mati, Bartol 133 Mati, Bia 65 Mari, uro 194 Mati, Franjo 72 Mati, Ivan 69 Mati, Jeremija 208 Mati, Luka 194 Mati, Marija 208 Mati, Marin 307 Mati, Marko 308 Mati, Miho 262 Mati, Mijo 72 Mati, Pavao 208 Mati, Stjepan, franjevac 159 Mati, Tomo 66 Mati, Vinko 69 Matievi, Augustin 41 Matievi, Bartol 41,131 Matievi. Demelar 153 Matievi, Grga 39 Matievi, Ivan 41,153 Matievi, Luka 143, 153

Matievi, Marko 40,153 Matievi, Mihael 38 Matievi, Mijo 69,131,153 Matievi. Nikola 153 Matievi (Matievi), Paval 67-68 Matievac, Matija 315 Malievac, Pavao 315 Matievi, Anto 317 Matievi, Bla 318 Matievi, Ilija 247 Matievi, Ivan 145, 357 Matievi, Juro 69,247 Matievi, Luka 106 Matievi, Marin 362 Matievi, Martin 317 Matievi, Matija 308 Matievi, Mato 308 Matievi. Mijo 206,247 Matievi, Nikola 205, 261 Matievi, Pavao 237 Matija iz Kobaa,franjevac 287 Matija Korvin 67,240,248,300 Matija, Bla 211 Matiki, Ivan 292 Matinovi, Mijo 218 Matieviv. Matievi Matii, Mato 144 Matii, Nikola 215 Matkovi, Anto 37, 64 Matkovi, Antun 279 Matkovi, Bla 234 Matkovi, Franjo 227 Matkovi, Luka 47 Matkovi, Mijo 64,234 Matkovi, Tomo 234 Matkovii, obitelj 234 Mato iz Naica, franjevac 93 Matokovi, Andrija 218,259 Matokovi, Ivan 47 Matokovi, Jakov 259 Matokovi, Josip 302 Matokovi, Marijan 302 Matokovi, Matija 292 Matokovi, Mato 302 Matokovi, Mijo 302 Matokovi, Petar 302 Matolovi, Jela 218 Matolovi, imo 219 Matolkovi, Grgo 218 Matolkovi. Jela 218 Malolovi, Juro 42 Ma loa, Minko 81 Matoovi, Juro 218 Matoevi. Abraham3i5 Matoevi, Anto 128 Matoevi, Filip 69 Matoevi, Franjo 69 Matoevi, Ivan 47,84 Matoevi; Josip 69 Matoevi, Marko 317 Matoevi, Martin 299 Matoevi, Matija 72,317 Matoevi, Mato 119 Matoevi, Nikola 69,264 Matoevi, Pavao 84 Matoevi, Stanislav 72 Matoevi, Tomas 88 Matoevi. Tomo 315 Matai, Josip 230 Matoi, Juro 230 Matoi, Marili 79 Matoi Matija 79 Matoovi, Anto 128 Matoovi, Bernard 128

Matoovi, Franjo 315 Matoovi, llia 262 Matoovi, Ivan 128 Matoovi, Joakim 315 Matoovi, Juro 315 Matoovi, Lovro 230 Matoovi, Marko 315 Matoovi, Mato 279 Matoovi, Tomo 230 Matovi, Miho 39 Matuni, Juro 292 Mauraka, Jakov 215 Maurovi, kapetan 150 Mnuvrovi, Josip 159 Mazalovi, Malo 90 Miizalovi, Nikola 90 Mazifiiovic, Frandska 92 Mazilin v. Muztilin Maziiin. Gruhea 167 Mazkuii, Mato 90 < Mazukovi, Marko 301) Maarevi, Tadija 283 Maenovi, Ivan 114 Mauran, Ive 11, 17, 19-20, 23-27, 34, 36, 38, 40, 42, 45, 48, 52-53, 55-56, 60, 64, 66-67, 70-7!, 75. 77-78, 81, 83-84. 88, 90, 93, 96, 98, 100, 103, 105, 108, 110, 112, 117, 120. 122-123, 125, 127, 129. 132, 134, 138, 141, 144-145, 148. 152, 156, 160, 164, 167, 172-173, 175, 177, 182183, 189-190, 193, 195, 199, 202, 207208, 212, 216, 221, 224, 227, 231, 233. 235, 237, 240, 242, 246, 250-251, 254, 257, 261, 269, 271, 277, 294-295, 300, 302, 305-306, 309-311, 317, 319-320, 322, 325-326, 328-330 Melak, Radivoi 85 Medari, Anto 283 Medari, Jakov 283 Medi, Antun 229 Medi, Bartol 229 Mcdi, llia 303 ' Medi, Ivan 229 Medi, Juro 229 Medi, Mato 283 Medi, Petar 229 Medunovi, Mato 327 Medunovi, Mihalj 327 Mehmed Elmas-piia 19 Mehmed II. 28.32 Mehmed VI. 15 Mehmed (JVlebmet-aga, Mohamet-beg), brodski .spahija 95,127.. 191 Mek'i, Ivan 152 Meleoviz, German 184 Meni, Anto 37 Merdanovi, Sivko 179 Merkovi, Nikola 58 Merkovi, Toma 58 Mei'i, imun 66 Meserovi, Stevo 39 Mei, Bla 262 Miakovi, Mato 324 Miali, Josip 64 Miatovi, Toma 313 Mievi, Ivan 211 Miaevi, Ivan 299 Mieti, Ivan 324 Miievi, llia 124 Mili, Mijo 324 Midrovinee, Ninko 157 Mieevi, Ivan 146 Mieevi, Marko 146 Mieevi, Mato 146

Mieevi, Petar 146 Migi, Petar 46 Mihai, Mato 218 Mihaevi, Gigo 152 Mihailovi, Grgo 258 Mihailovi, Petar 179 Mihalevi, Franjo 231 Mihali, Ivan 66 Mihali, Mato 66 Mihali, Stepan 213 Mihalini, Luka 74 Miiialinovi, Uija 21S Mihalovi, Anton 254 Mihalovi. Martin 317 Mihaljevi, Anto 144 Mihaljevi, Jakov 292 Mihaljevi, Josip 74 Mihaljevi, Juro 144,292 Mihaljevi, Matija 74 Mihaljni, Juro 74 Mihaljovi, Juro 37 Mihatovi, Ivan 319 Mihutovi, Nikola 283 Mihi, Ahnhnm 313 Mihi, Baria 127 Mihi, Filip 304 Mihi, Grgo 128 Mihi, Ivan 128 Mihi, Josip 72 Mihi, Josip, franjevac 230 Mihi, Juro 67,128 Mihi, Karlo 128 Mihi, Luka 128 Mihi, Marijan 128 Mihi, Marin 304 Mihi, Marko 126 Mihi, Matija 128 Mihi, Matu 128 Mihi, Petar 128 Mihi, Stepan 126 Mihi, Stifan 81 Mihia, Jaka 126 Mihokovi, Radovan 182 Mihokovi, Vuiko 182 Mihoevi, Matija 292 Mii, Mato 110 Mii, Nikola 142 Mii, Petar 142 Mijaljevi, liija 264 Mijaljevi, Janja 264 Mijaljevi, Petar 264 Mijatovi, Luija 265 Mijo Poeanin, franjevac 63 Mijoilovi, Ilija 259 Mijoilovi, Matija 259 Mikai, Anto 292 Mikai, Mijo 211 Mikajevi, Marko 34 Mikajevi, Matija 34 Mikali, Ivan 262 Mikanovi, Filip 66 Mikevi, Luka, sveenik 264 Mikendi, Marko 41 Mikendi, Mijo 41 Mikei, Bernardin 265 Mikei, Lucija 265 Mikei, Lukas 261,263 Mikei, Marko 265 Mikei, Martin 261 Mikei, Nikola 265 Mikei, Paval 262 Mikei, Tomo 261 Mikevi, Anusfctzija 297 Mikevi, Marko 297

Milaovac, Pavao 202 Milekovi, Malija 119 Milekovi, Petar 245 Mileukovi, Mili 182 Mileevi, Petar 193 Mileti, Grgo 156 Mileti, Matija 156 Mileti, Miladin 176 Mileti, Mili 96-97 Mileti, Stefan 172 Milevi, Antun 102 Milevi, Grga 38 Milevi, Ilia 200 Milevi, Marin 102 Milevi. Malija 102 Mili. Antun 268 Mili, Filip 98 Mili. Franjo 266 Mili. Grgo 259 Mili. Jovica 169 Mili. Kata 259 Mili, Margarita 159 Mili, Mato 258 Mili, Miho 209 Mili, Stanko 142 Mili, Stjepan 259 Mili, Vaso 85-86,123 Miliniv. Nikoli Milini, Mili 84 Milinkovi, Andrija 149 Milinkovi, Augustin 149 Milinkovi, Juro 215 Milinkovi, Mihailo 148 Milinovi, Grubea 81 Milinovi, Juro 283 Milinovi, Mihalo 182 Miliovi, Milivoi 172 Milinovi, Radivoj 117 Militi. Miat 178 Militi,Stania 168 Milivoi, tipati 178 Milivojevic, Mihal 184 Milkovi, Anton 203 Milkovi, Josip 265 Milkovi, Mato 203 Miloovi, Anton 166 Miloevi (Miloiis), Jovo (Jovan) 84-85 Milosolevi, Bogo 180 Miloevi, Anto 286 Miloevi, Bla 270 Miloevi, Ivan 202,286,318 Miloevi, Janko 141 Miloevi, Jela 35 Mikuli, Aleksandar, zagrehaki biskup 19,22 Miloevi, Marko 231 Mikuli, Bksgoic 121 Miloevi, Pavao 287 Mikuli, Janko 123 Miloevi, Tomo 35, 143 Mikuli, Mijo 305 Miloi, Ivan 45.230 Mikuli, Stefan 125 Miloevi, Andrsus 2(X) Mikuli, Stjepan 305 Miloovi, Matija 35 Mikuli, imo 305 Milusiianin, Nikola 272 Milainovi, Jakob 106 Miljevi, Ilija, kapetan 143 Milake, obitelj 245 Miokovi, Vuiko 182 Milakovi, Juro 305 Mirkovi, Ana 204 Milakovi, Martin 305 Mirkovi, Anto 140,204 Mitankovi, Luka 88 Mirkovi, Bla 138 Milaiikovi, ivko 182 Mirkovi, Bogdan 142 Milanovi, Janko 123 Mirkovi, BogiJ 79 Milanovi, Jain 172 Mirkovi, Despot 186 Milanovi, Miat 168 Mirkovi, uro 138 Milanovi, Tomo 267 Mirkovi, Filip 140 Milanovi, Vukomir 178 Mirkovi, Franjo 131 Milain, Mijo 215 Mirkovi, Ivan 60,204 Milainovi, Anto 225 Mirkovi, Kata 140 Milainovi, Matija 225 Mirkovi, Lovro 34 Mikevi, Stepo 39 Miki, Andrija 161 Miki, Antun 58 Miki, Bartol 41,107 Miki, Franjo 41,267,303 Miki, Grgo 148 Miki, Iva 41 Miki, Ivan 41,268,302 Miki, Josip 161 Miki. Juro 305 Miki, Karlo 268 Miki, Luka 161,292 Miki, Marijan 149 Miki, Marko 96,161 Miki, Martin 41 Miki, Matija 305 Miki, Mato 41,143 Miki, Nikola 304 Miki. Radiak 178 Miki, Stanislav 41 Miki, Tomo 268 Mikii, Jakov 218 Mikini, Andrija 310 Mikini, Franjo 310 Mikini, Jakov 310 Mikini, Marin 310 Mikini, Mijo 310 Mikini, Petar 310 Mikievi, Grgo 305 Miklenevi, Andrija 315 Miklenevi, Boo 315 Miklenevi, Marko 315 Mikienevi, Matija 315 Miklenevi, Mijo 315 Miklenevi, Tomo 315 Mikli, Jakov 74 Mikli, Juro 74 Miktoevi, Grgo 312 Mikloi,Grgo 311 Mikloovi, Petar 311 Mikoevi, Ivan 305 Mikoevi, Martin 305 Mikolevi, Jakob 203 Mikolevi, Matija 204 Mikolevi v. Nikolevi Mikolevi, Andrija 139 Mikolevi, Anto'l39,324 Mikolevi, Grgo 302 Mikolevi, Ivan 139 Mikolevi, Mato 302 Mikoevac, Mijo 270 Mikovi, Andria 68 Mikovi, Pava 294

Mirkovi, Marijan 35 Mirkovi, Marin 204 Mirkovi, Marko 204 Mirkovi, Matija 140 Mirkovi, Mijo 35 Mirkovi, Nikola 35,139 Mirkovi, .Radom ir 117 Mirkovi, Slavko 13 Mirkovi, tivo 13$ Mirkovi, Stjepan 34- 35 Mirkovi, imo 92 Mirkovi. Toma 61 Mirkovi, Tomo 35 Mirosevi,.Marko 23.1 Miroslavi, Kost L i in 168 I Miroslavi, Tadia 85 Mirosolovi, Radi 184 Miroovi, Anto 232 Miroovi, Bernard 232 Miroovi, Juro 232 Miroovi, Mijo 232 Mirtovi, Stjepan 188 .Misarovi, Starac 327 Misienovi, Jovjca 1S6 Mislovi, Mihalio 168 Misuri, Marko 326 Mii, Jela 72 Mikatovi, Franjo 64 Mikelevi, Bla 205 Mikelevi, Grgo 205 Mikiri, Marian 325 Mikovi, Franjo 156 Mikovi, Marko 144 Mikovi, Martin 156 Mikovi, Mato 268 Mikovi, Mijo 74 Milevi, Juraj '168 Mitrovi, Jovica 172 Mitrovi, Vasil 174 Mitrovi, Anto 74 Mitrovi, Blagaj 172 Mitrovi, Dragoia 172 Mitrovi, Ivan 256 Mitrovi, Josip 288 Mitrovi, Marija 218 Mitrovi, Marijan 218 Mitrovi, Marin 256 Mitrovi, Matija.2'18 Mitrovi, Mato 256 Mitrovi, Mijo 211 ' Mitrovi, Toma 254-255 Mitrovi, Tomo 219 Milenovi, Stanivuk 46 Miolevi, Mijo 324 Mladinovi, Tomo 160 Mladenovi, Vukuiia 124 Mlievi, Ivan 211 Mliavi, Mijo 211 Mliovi, Juro 211 Mlinar, uro 258 Miinari, Andrija 229 Mlinari, Lconard 206 Miinari, Stjepan 229 Moaanin, Nenacl 17 Monduin, Ivan 66 Moni. Tomo 302 Mori, Marko 58 Moskov 21 Motavii, Tomo 211 Motoevi, Marko 69 Mrai, Martin 71 Mrazovi, Mijo 208 Mrievi, Andreas 300 Mudrilovi, Juro 156

Mu drini, Tomo 299 Mugcarevi, Juro 298 Mulih, Juraj 109 Miiiier, kartograf 33,36,38 Mumi. Grgo 198 Mumi, Josip 198 Mumi. Marko 198 Muni, Nikola 195 Muni, imon 195,197 Muravi, Jakov 283 Mustafali. 19 Mustaj-beg Orahovanin 304 Mui, Marin 305 Mutavi, Ivan 286 Mutefeli, Marko 283 Mutnjakovi, Franjo 292 Mutnjakovi, Ivan 292 Muzakovi, Mato 302 Muzulin (Mazijjn), Giubisa 169 Muiakovj. Miju 319 N N;tgy, JUidisiav 62 Narani, Lucija 283 Narani, Mijo 283 Nauianin, Tadia 2W Neaki, Ostoia 85 Nedui, Anto 208 Neliran, Marin 200 Neganovaki, Ladislav 296 Nekei, Nikola 196 Nekei, Marko 196 Neksi, Jovan 178 Neki, Mirko 178 Neiva, Marko Kakcej 280 Nesirouovi, Lovren 38 Netigovi, Andrija 63 Nezi, Anto 292 Nezi, Juro 292 Nezi, Mijo 292 Neia, Jure 218 Niki, Tadija 287 Niki, Vid 287 Nikii, Ivan 218 Nikii, Klara 218 Nikii, Mijo 218 Nikii, Toma 219 Nikola, unuk Bcrisiava izDuhovika 226 Nikolevi, Marko 246 Nikoli. Antun 273 Nikoli, Augustin 273 Nikofi, uro 273 Nikoli (Mifini), Filip 303 Nikoli, Josip 273 Nikoli, Marko 226 Nikoli. Mato 272 Nikoli, Mijo 274 Nikoli, .Petar, franjevac 93,152, .208,.227, 246, 277 Nikoli, Teodor 177 Nikolevi (Mikolevi). Juro 138 Nikuli, Bozo 168 Nikuli, Janko 122 Nikuli, Stepan 183 Nimkovi, Grgo 156 Ninkovi, Augustin 283 Ninkovi, l-Vanjo 283 Ninkovi, Gruin 183 Ninkovi. Marin 283 Ninkovi, Marko 94 Ninkovi, Stepan 200 Nii, Marijan 218 Nii, Mato 218 No, Matija 283

Nogi, Marijan 302 Novak, Luka 69 Novakovi, Matija 215 Novaiia, Ivan 315 Novali, Augusti 288 Novali, Martin 286 Novali, Pavao 286 Novovi, Vueta 85 Novoselac, Bla 294- 295 Novaseli. Filip 325 Navoselovi, Ivan 133 Novosetovi, Marin 133 Novosciovi, Mijo 133 Novoselovi,.Stepan 325 Novoseljac, Antun 298 NJ Njirkovi, Racloa 67 O Oberstarovj, Ana 207 Obetrki, Petar 270 Oblakovi, Ana 283 Obojevi, Ivan 218 Obojevi, Matija 218 Obrais, Juria 88 Obradovi, Stoi 179 Obterki, Mijo 270 Odalovi. Auto 275 Odobai, Josip .106 Odol (Oclolja), sin Boria 229,247 Odi, Grgo 40 Odi, Marija 283 Odi, Stjepan 283 Odi, Tomo 41 Oi, Marijan 154 Oi, Pavao 154 Oi, imo 154 Ognanovi, Bartol 125 Ognanovi, Ivan 124 Ogrami Olovi, Nikola, franjevac, biskup 23,25,73,75-76, t08 Ograevi, Grgo 151 Ograevi, Josip 151 Ograevi, Matija 151 Olioli, Franjo 72 Okovanovi, Ivan 47 Okovanovi, J akov 47 05mayer, Emerik 64 Oloevi. Mato 283 Oloilevi. Nikola 200 Olojevi, Stjepan 34 Olosari, Milio 195 Omeii, hrodski spahija 54 Onipuzi, Juro 143 Opaar, Mijo 36 Opaevi, Josip,franjevac 228 Opat, Ivan 82 Oraanovi, Andrija 212 Oraanovi, Marko,.franjevac J59 Orai, Ivan 283 Orban Kljai, Miat 34 Ori, Nikola 283 Ordani, Anto 64 Orei, Juro 119 Orei, Kata 119 Orgi, Luka 232 Orii, Martin 119 OrLkovi, Bogdan 152 Orikovi, Lovro 152 Orli, Kata 283 Orlovi, Luka 256 Oroz, Bartol 283 Orozovi, Bartol 39

Orozovi, Ivan 34 Orozovi, Marko 247 Orozovi, Martin 41 Orozovi, Malo 283 Orozovi, Mijo 247 Orozovi, Petar 34 Oroli. Dominko 126 Oruli, Grgo 247 Oroli, Marko 247 Gsinjmiin, Martin 104 Osinjanm, Petar 94 Osmun 15 Osmorica, Marki 200 Osmerica, Mato 202 Osmericii, Stjepan 202 Ostariimin, Nikola 208 Osli. Anto 152 Ostnanin, Marko 202 Ofitoi, Nikolu 266 Ostoii, Andrija 198 Ostoii. Ilija 198 Ostoii. Petar 198 Ostoii, Tomo 288 Ostoi, Anto 47 Ostoi, Damian 199 Ostoi, Itia 261 Ostoi. Ilija 47 Ostoi, Ivan 283 Ostoi, Muksim 4fi Ostoii, Stjepan 288 Ostoji, Jakov 195 Ostoji, Luka 198 Ostovi, Ivan 215 Ostovi, Josip 215 Ostoi de Giletinei, Nikola 67 Ostraanin, Jakov 208 Ostiaiinin, Tomo 208 Oiakovi, Mato 321 Oiakovi, Nikola 321 Oikovi, Martin 292 Ovnievi, Anto 288 Ovnievi, Stjepan 288 Ozeren, Andrija 59 Ozkendani, Rodan 168 P Pai, Nikola 265 Paft, Vinko 297 Paidi, Agata 324 Paidi, Petronila 324 Pukotina, pleme 245 Palai, Juro 104 Paldakovi, Ivan 48 Pulekovi, Josip 63 Palenka, Martin 254 Pali, Anto 247 Palikui, Jakov 284 Palikui, Marija 284 Palkovi, Mari 209 Pulkovi, Nikola 166 Paljeevi, J uro 265 Panis, Mato 85 Pandi, Pavo 196 Pandurevi, Nikola 265 Panduri, Anto 243 Panduri, Augustin 241 Panduri, Bernardin 215 Panduri, Bla 240 Panduri. Franjo 241 Panduri, Grgo 240 Panduri, Ilija 241,244 Panduri, Ivan 241,244 Panduri, Juro 241 Panduri, Luka 214

Panduri, Marija 245 Panduri, Marko 241 Panduri, Stjepan 59 Pandi, Buzilije 30,108,271 Panteli, Nikola 292 Pupazovi, Franjo 256 Papazovi, Josip 256 Papazovi, Marin 256 Papazovi, Matija 256 Papazovi, Mato 256 Papazovi, Miho 254 Papiizovi, Pavao 256 Papazovi, udovica 256 Papi', Ivan 64 Papratovi, Anto 128 Papratovi, Marijan 128 Paprei, Matan 126 Paradikovi, Augustin 284 Parugikovi, Petar 288 Paropovi, Bartol 264 Pasuti, Juro 211 Pai brodski 278 Pai, Ferat(Ferhat), spahija295,301,321,323 Pai, Hai, spuhija 325 Pai, Ivan 321 Pai, Pilak 243 Paoni, Anto 247 Palai, Marian 196 Patkovi, Ivan 283 Patkovi, Luka 292 Paukovi, Bla 297 Paukovi, Franjo 220 Paukovi, Grgo 167 Paukovi, Ivan 297 Paukovi, Mijo 220 Paukovi, ivko 188 Paulenovi, Jela 202 Paulenovi, Kata 202 Paulievi, Grga 290 Pauli, Ivan 110 Pauiinac, Ivan 202 Paulovi, Evu 268 Paulovi, Ilija 244 Paulovi, Marijan 218 Paulovi, Mijo 283 Paulovi, Radak 171 Paulovi, Vukoie 171 Paulji, Franjo 98 Paulji, Josip 265 Pauri, Antun 64 Pauri, Marko 61 Pauevi, Josip 159 Pauevi, Matija 159 Pavao, plemiu Orihovcu 212 Pavao, sin Benedikta od emeka 70 Pavich, Emericus 291,301 Pavii, Stjepan 49,51, 53, 64, 79-81, 8384, 92-93, 96, 100, 102, 111, 116-117, 120, 122, 125, 144, 151, 156, 163, 167, 170, 173, 177, 189, 207-208, 211-212, 215, 217, 244, 253, 259, 265, 269-270, 279, 286-287, 299, 305-306, 308, 318319, 322 Pavi, Demeter 161 Pavi, Emerik 31 Pavi, Filip 161 Pavi, Franjo 308,321 Pavi, Ilija 202 Pavi, Ivan 202,206,216 Pavi, Jakov 47 Pavi, Juro 308 Pavi. Lucija 292 Pavi, Luka 298 Pavi, Marija 34

Pavi, Mirko 185 Pavi, Martin 34 Pavi, Matija 206 Pitvi, Muto 245 Pavi, Pavao 216 Pavii, obitelj 245 Pavii, Grga 266 Pavii, Mutija 284 Pavievi, Murko 89 Pavii, Franjo 292 Pavii, Mutija 275 Pavlevi, Franjo 261 Puvlevi, Ivan 261 Pavlevi, Miho 262 Pavli, Vidak45 Pavlinovi, Pavo 199 Puv1o,uvo43 Pavlovi, Janko 185 Pavlovi, Luku 79 Pavlovi, Marin 284 Pavlovi, Murko 96 Pavlovi, Matija 305 Pavlovi, Petar 261 Pavlovi, Toma 242 Pavlovi, Tomo 284 Pavlovi, Vid 305 Pavoevi, Filip 268 Pavoevi, Franjo 268 Pavukovi, Mijo 42 Pavui, Ivan 292 Pavui, Petar 292 Paxy, Ivan 58 Peakovi, Grgo 292 Peakovi, Jakov 299 Peakovi, Martin 321 Pecikovi, Marian 262 Peurli, Ivan 48 Pei, Ivan 74 Peie, Matan 196 Pei, Pavuo 74 Peiani, Grgo 58 Peianoviv. Prianovi Pei, Franjo 156 Pei, Iva 110 Pei, Josip 196 Pei, Marko 255 Pei, Martin 137 Pei, Mato 137,317 Pei, Mijo 324 Pei, Stanislav 66 Peii, Stjepan 202 Pejaevi, Marko 22 Pejakovi, Ivan 98 Pejakovi, Stjepan 152 Peji, Jakov 259 Pejii, Ivan 291 Peki, Luka 156,291 Pelanovi, Anto 284 Pelanovi, Ivun 283 Pelanovi, Matija 284 Pelanovi, Stjepan 268,284 Pelenki, Matija 256 Pelidija.Enes 20-21,201 Pelivan; Stjepan 244 Pendi, Ivan 219 Pendi, Mijo 218 Peni, Ivan 292 Pensovrag, Marko 255 Perakovi, Ivan 111 Peraii, Petar 259 Peraii, Marijan 259 Peraki, Ivan 279 Peraki, Josip 279 Peraki, Juro 279

Peraki, Magdalena 279 Peraki, Marin 279 Peraki, Pavao 239 Perakovi, Grgo 277 Perakovi, Marko 111 Perai, Bartol 256 Perai, Marin 256 Peri,Stjepan 219 Perevi, Andrija 315 Perevi, Jvan 315 Perevi, Martin 310 Perevi, Miat 325 Perevi, Mijo 310,315 Perevi, Petar 310 Perevi, Stanko 310 Perevi, Toma 325 Perili, Stepan 325 Perovi, Andria 78 Perek, Franjo 119 Perekovi, Juro 119 Perenevi, Bartol 262 Perenevi, Miho 196 Perenovi, Lazo 168 Perger, Jakov 270 Perger, Matija 284 Pergi,Ilija 296 . Periauovi, Matija 284 Peri, Martin 37 Perievi, Stevo (Ferievi, tefan) 227 Perizovi, Josip 317 Perki, Ivan 223 Perkoli, Grgo 64 Permon, Josip 256 Perojevi, Marko 18 Perosovi, Marko 64 Perretta, in, 282 Peri, Anto 218 Peruevi, Andrija 286 Perut, Mato 322 Pesi, Ivan 218 Pesi, Stjepan 219 Pe.su tovi, Augustin 44 Pei, Andrija 218 Pei, Lovro 218 Pei, Martin 218 Pekovi, Grgo 292 Peteli, Anto 92 Peteli, Martin 92 Peteli, Tomo 92 Petak, Filip 283 Petakovi, Marko 226 Petani, Juro 321 Petani, Martin 321 Petani, Mato 321 Petani, Petar 320-321 Petkovi, Grgo 284 Petkovi, Josip 149 Petkovi, Juro 149 Petkovi, Manda 34 Petkovi, Novak 83 Petkovi, Stanivuk 178 Petkovi, imo 34 Petlebert, Bono 196 Petoi, Andrija 297 Petoi, Filip 298 Petoi, Ivan 298 Petoi, Josip 297 Petoi, Nikola 297 Petraktjvi, Franjo 38 Petrakovi, Mariti 275 Petrakovi, Stjepan. 140,276 Petranevi, Andrija 283 Petra, Ana Marija 63 Petra, Josip 63

Petra (Petrasch), Maksimilijan, pukovnik 20, 27,63 Petraevi, Josip 315 Petraevi, Marin 315 Petraevi, Petar 315 Petrai, Anto 82 Petrievi, Grgo 188 Petri, Josip 34 Petri, Mijo 34 Petrievi, Anto 161,317 Petrievi, Filip 310 Petrievi, Franjo 161 Petrievi, Ilija 310 Petrievi, Ivan 64,161,310 Petrievi, Juro 247,310 Petrievi, Matija 82,292,310 Petrievi, Mijo 82,310 Petrievi, Petar 310 Petrievi, imo 310 Petrievi, Tomo 317 Petriki, Ivan 317 Petrinovi, Iva 36 Petrinovi, Lucija 265 Petrovi, Anto 79 Petrovi, Antun 79,256 Petrovi, Bartol 105 Petrovi, Boo 79,225,247 Petrovi, Franjo 107,223 Petrovi, Grgo 276 Petrovi, Ilia 105 Petrovi, Ilija 107 Petrovi, Ivan 64,98,247 Petrovi, Jeronim 79 Petrovi, Josip 133 Petrovi, Luka 52 Petrovi, Maksim 117 Petrovi, Marija 292 Petrovi, Marin 52 Petrovi, Marko 79,100,189 Petrovi, Martin 74,78 Petrovi, Matija 55,79,275 Petrovi, Mato 106 Petrovi, Mijo 52,107 Petrovi, Nikola 56,79,305 Petrovi, obitelj u Starom Topolju 79 Petrovi, Pavao 324 Petrovi, Sava 169 Petrovi, Stjepan 247 Petrovi, Tadija 55 Petrovi, Vinko 79 Petrui, Antun 66 Petrui. Ivan 46 Petrui, Marko 256 Petuada, Pavao 232 Petvadi, Andrija 283 Petvadi, Tomo 284 Pezo, Mato 292 Piani, Mata 272 Piani, Kata 284 Pievalovi, Juro 247 Pikler, Josip 143 Piliiizanovi, Antun 247 Filipovi, Petar 47 Piluianin, Stoiak 196 Piljakovi, Matija 265 Piljakovi, Pavao 265 Pinoti, Mijo 302 Pio II., papa 18 Pipalovi, Bla 167 Pipalovi, Ilia 166 Pipalovi, Ivan 167 Pipalovi, Marko 167 Pipalovi, Nikola 167 Pipanovi, Ilia 164

Pirizovi, Juro 317 Pissesinler, Ivan 143 Pikar, Mijo 284 Pikorac, Tomo 119 Pioni, Matija 72 Pioni, Nikola 72 Pitlovi, Franjo 137 Pitlovi, Ivan 137 Pitlovi, Marko 137 Pitlovi, Mijo 137 Plai, Juro 215 Plai, Marko 215 Plaevi, Antol 98 Plaevi, Juro 98 Plaevi, Marian 98-99 Plaevi, Miho 98-99 Plaudekovi, Luka 296 Plei, Franjo 284 Pliava, Luka 45 Pliveli, Grgo 284 Pluci, Luka 252 Poceni, imo 159 Pocmja, Mijo 284 Pouvi, Ivan 241 Podravac, Matija 34 Podri, imo 302 Podvinjski, Petar 276 Podvrki, plemika obitelj 65 Pogadi. Anton 237-238 Pogadi, Juro 237 Pogusi. Ilia 197 Poka, Mihal 118 Pokraiac, Vukoman 117 Polian, Ivan 284 Poli, Juro 92 Poli, Luka 92 Poli, Martin 74,92 Poli, Mijo 92 Polini, Nikola 220 Poljac, Franjo 152 Poljac, Josip 152 Poljac, Marko 152 Ponadi, Juro 56 Poparovi, Marko 61 Popevi, Juro 308 Popevi, Mijo 308 Popi, Jakov 256 Popi, Juro 72 Poplaen, Marko 212 Poplainovi, Grgo 215 Popovi, German 182 Popovi, Kostadin 46 Popovi, Mato 302 Popovi, Stoian 85 Popranovi, Jovica 183 Pori, Mijo 37 Porobevi, Andrija 72 Posavac, Andrija 119 Posavac, Marko 213 Posavac, Tomo 219 Posavac, Matija 241 iPoti, tipan 61 Potrovi, Marian 81 Poznanoviz, Joviz 186 Praegeovac, Ninko 172 Pniekovsanec, Marko 176 Prakaturi, Bartol 274 Prakaturi, Marijan 274 Prakaturi, Mato 274 Prakolovac, Miho 83 Prani, Miho 262 Pranje, Miho 135 Praski,Juro37 Praevi, Tomo 219

Predragovi, Zmedar 179 Prekoseii, Stojan 180 Prezimenovi, Magda 14(1 Prianovi (Peianovi), Nikola 193 Prievi, Juro 292 Prievi, Stjepan 292 Pri, Miuisav 165 Pridvorci, Bartol 3(X) Prihi, Brnak 266 Prikosavec, Boo 166 Primir, Franjo 94 Primiti, Lovio 96 Prioevi, Anto 291 Pristoiak, Marko 195 Prizni, Stjepan 268 Puin, eii 150 Pudmirovi, Subota 165 Pulekovi, Juro 37 Puli, Grgo 149 Puli, Mijo 149 Pumikuvi, Josm 213 Pupi, Juro 284 Puntnovi. Jakov 265 Purgari, Juro 146 Purgari, Marko 146 Purgari, Miho 145 Purgari, Stanko 145 Pustaia, Anton 101 Pustaia, Gal 200 Pustaia, Jura 199 Pustai, Martin 216 Pustai, Mijo 74,216 Pustai, Stjepan 74 Pustai, imo 74 Pustaija, Petar 96 Puakovi, Ilija 131 Puakovi, Matija 131 Pui, Ivan 82 Pui, Juro 247 Pui, Lovro 152 Puilovi, Marko 84 Puzo, Nikola 47 R Rabinovi, Stjepan 302 Rabsanovi, H&lcta 178 Rac, Veerin 179 Rac, Vladen 179 Rai, Lovren 117 Rai, Ilija 47 Radai, Ivan 61 Radai, Lovak 98 Radakovi, Jakov 265 Radanovi, Antun 305 Radanovi, Ivan 305 Radanovi, Matija 284 Radanovi, Radivoi 124 Radanovi, tetan 186 Radanovi, Vukadin 174 Radanovi, ivko (Radonovic, ifko) 174 Radeievi, Ivan 209 Radeli, Franjo 305 Radeli, Luka 305 Radeli, Matija 305 Radelii, obitelj 304 Radevievi, Tomo 209 Radievi, Paval (Radievi, Pava) 231 Radievi, Filip 1 SS Radievi, Franjo 199-200 Radi. Mijo 134 Radi, Nikola 107 Radi, Pavao 134 Radi, Stjepan 270 Radievi, Antun 279

Radievi, Berta;312 Radievi. Ivan 259 Radievi, Ivo 157 Radievi, Jurko 196 Radievi. Juro 315 Radievi, Luka 312 Radievi, Martin 159 Radievi, Miho 209 Radievi v. Radievi Radievovi, Mihailo 94 Radin, Marko 319 Radini, Mijo 264-265 Radini, Nikola 265 Radinovi, Boo 164 Radinovi, Karlo, oriovaki upnik 215 Radioviz, Budimir 184 Radkovi, Mihaiia 84 Radlovi (Radmovi), Milosav 169 Radmani, Ostoia 117 Radmanovi, Ivan 262 Radmanovi, Voin 141 Radmtlovi, Stjepan 219 Radmini, Vuk 85 Radmoni, Milosav 175 Radmovi v. Radlovi Radoevi, Ivan 243 Radoii, Cvetko 101 Radoii, Mijo 110 Radoiis, Mihalio 168 Radoiis, Stunis 169 Radoievi, Budimir 183 Radojevi, Filip 211 Radojevi, Nikola 211 Radojeve, Marin 237 Radonavovi, Sioina 88 Radonovic v. Radanovi Radonovi, Janko 183 Radonovic, Juka 178 Radonovi, Radosav 174 Rado, Toma 211 Radoa, Jala 186 Radoevi, Ivan 275,305 Radoevi, Josip 146 Radoevi, Juro 146 Radoevi, Marian 145 Radoevi, Marijan 305 Radoevi, Mato 146 Radoevi, Mijo 305 Radoevi, Stoiaa 124 Radoevi, imo 275 Radoi, Juro 305 Radoovic, Jovan 166 Radoti, Jovan 123,184 Radovan, Juro 274 Radovatiac, Ladislav 3(X) Radovanovi, Ivan 204 Radovanovi, Luka 204 Radovanovi, Marko 92,111 Radovanovi, Martin 92 Radovanovi, Matija 111,204 Radovanovi, Mihailo 203 Radovanovi. Mijo 284 Radovanovi, Nikola 117,204 Radovanovi, Petar 202-203 Radovanovi, imo 111 Radovanovi, Tomo 204 Radovanovi, Vinko 204 Radovi, Anto 64 Radovi, Mijo 146 Radu lovi, Andre 182 Raduiovi, Ivan 199 Raduovi, Janko 165 Radanovi, Mergino 168 Radanovi, Radivoje, vojvoda 81,85-86

Radi, Jela 211 Radi, Marijan 211 Ragoini, Nikola 74 Ragoini, Stjepan 74 Raidoi, Bianko 16S Raikovi, Mijo 275 Rainovi. Franjo 229 Raki, Anto 140 Raki, Bartol 134 Raki, Bla 138 Raki, Bozo 168 Raki, Josip 26S Rakii, Nikola 272 Rakiti. Bartol 273 Rakiti, Bla 273 Rakiti, uro 274 Rakiti, Ilija 274 Rakiti, Ivan 273 Rakiti, Marko 273 Rakiti Matija 273 Rakiti, Nikola 273 Rakiti, Pavao 273 Rakiti, Petar 273 Rakiti, Tomo 274 Rakoci, Franjo 63 Rakovi, Franjo 324 Ralai, Bla 155 Ralai, Josip 155 Raikovi, Toma 72 Raljkovi, Luka 72 Ramnievi, Juro 100 Rani, Filip 146 Raniavljevi, Mijo 319 Ranielevi, Tadia 124 Raoi (Raosi), Kostadin 257-258 Raspusovi, Jakov 241 Rakovi, Anto 308 Rakovi, Bartol 151 Rakovi, Luka 157-15S Rakovi, Pavao 159 Ratkaj, Stano 105 Ratkovi, Duka 165 Ratkovi, Ivan 284 Ratkovi, Jovan 141 Raikovi, KJava 81 Ratkovi, Martin 284 Rebi, Marko 47 Rebrovi, Gapar, upnik 143,248 Re, Ivan 284 Rci, Andrija 77 Rei, Juro 77 Rei, Stanislav 77 Redi, Nikola 46 Reji,Juro77 Rektamant, stanovnik Trnave 124 Reli, Grgo 66 Reli, Petar 66 Reljkovi, Matija Antun 228 Relji, Matija 66 Reljkovi, Anto 72 Reljkovi, Mijo 72 Remenar, Nikola 284 Rementri. Ivan 218 Renduli, Ivan 215 Resoievi, Jovan 171 Reetarovi, Magdalena 288 Reetarski Bornemiza, Ivan 246 Reetarski Bornemiza, Mirko 246 Rekovi, Anto 292 Retaroc, Andrija Liberal de 246 Ribarevi, Marko 82 Rinkovi, Martin 117 Riovi, Kata 198 Riovi, Marta 198

Riovi, Mato 279 Riovi, Tomo 198 Rizovi, Juro 195 Rogaevi, Joso 38 Rogoif Mulo 235 Rogoicvi,- Marko 235 Rogojevi, Matija 237 Rohovi, Gi'go 222 Rokoni, Ivan 322 ,. Rokvi, Ivan 324 Rokvi, Mijo 324 Romani, Jovan 177 Romcvi, Jeronim 299 Romevi, Matija 219 Romovic, Miler 185 Ronii, Anto 149,247 Romi, Ivan 302 Romi, Juro 149 Romi, Martin 247 Romi, Petar 149 Ronevi, Ivan 319 Roob, Ivan 284 Rosnii, Mijo 64 Roi, Ivan 84 Roi, Josip 146 Roi, Juro 146 Roi, Marko 146 Roi, Mato 146 Roi, Milo 180 Roi, Nikola 146 Roi, Vinko 146 Roti, Mijo 302 Rovanovi, Marko 141 Rovii, Anto 223 Rovii, Karlo 223 Rovii, Luka 223 Rovii, Pavao 223. Rozari, Kata 218 Rubilovi, Tadija 253 Rua, Demiarova supruga 247 Rugj, Mijo 2!8 Rusiuevi, Mijo 143 Rui, Anto 110 Rui, Juro (vi Ruinovi, Mukuria 84 Ruvanovi, Grubea 141 Rui, Filip 98 Rui, Ivan 292 Rui, Luka 98 Rui, Tomo 97 S Subko, Nikola 252 Sabli, Anto 288 Sabli, Ivan 288 Sabolovi, Juro 283- 284 Saboljevi, imo 146 Sitii, Marko 233 Saii, Nikola 233 Suinuvi, Radivoi 176 Salanevi, Ivan 261 Salanti, Pavao 50 Sali-aga, bjelostijenski spahija 185 Saikovi, Ivan 321 Salomun, Ana 229 Salomun, Josip 229 Samardi, Magdalena 84 Samardi, Petar 84 Samardicu, Bono 199 Samevi, Mihal 252 Samevi, Nikola 192 Samievi. Mijo 252 Samoradu, Vui 171 Snndukia (Kandukia), Petar 60,62

Sanievi, Mijo 192 Sapunciia, Martin 196 Sara, Juro 305 Saraii, Franjo 41 Saraii, Ivan 284 Saraii, Lovro 41 Saraii, Marija 37 Saraii, Miltija 41 Saraili, Manda 64 Sarailo, Ivan 229 Sarevi, Marko 74 Sari, Ivan 36,286 Sari, Mijo 218 Sari, Nikola 286 Sui, Mato 63 Satinovi, Anto 308 Satinovi, Matija 308 Savi, Jovica 199-200 Savi, Kata 202 Savi, Matu 202 Sehiintenbuch (Schlintenpuch, Schlitenbuch), Georg Johann (Ivan Juraj) 86, 92, 100,118-119,135,149,158,169, 180181, 194,215, 255-256,259,303-304 Schmidt, Friedrich, zapovjednik gradike regimente 142 Sebiistiunovi, Ivan 284 Sebeli, Maro 157 Sedlarovi, Andriju 225 Sedlarovi, Juro 225 Sedlarovi, Luka 225 Sedmak, Josip 36 Segeti, Malija 215 Segovi, Petar 251 Seki, Juro 37 Sekula. Janko, kapetan 39-40. 43, 209210, 214-215, 303 Sekuli, Ivan 211,284 Sekuli, Justina 284 Sekuli. Luka 48 Sekuli, Marko 284,319 Sekuli, Mijo 211 Sekuli, Pavao 264 Sekuli, Vukailo 200 Selanevi, Anton 261 Selutkovi, Pavo 75 Seletkovi, Nikola 75 Semenovi, Ivan 196 Semerovi, Ilija 189 Semi, Manda 74 Seni, Petar 157 Seni, Ivan 149 Seniki, Martin 39 Seninin, Josipa 143 Senji, Filip 143 Senjo, Filip 64 Seoi, Paval 313 Sepi, Marko 197 Serdar, Stjepan 208 Seran, stanovnik Poljane.88 Seria, Peiak 303 Serotiv. Siroti Sesarkovi, Mato 266 Setkovi, Franjo, franjevac 215 Severovi, Ivan 74 Simi, Martin 292 Simievi, Luka 38 Siminsin, Radivoj 171 Simonovi, Jura 231 Simonovi, Stefan 231 Simonovi, Stoian 231 Sinii, Martin 276 Sinii, Ana 41 Sinii. Marko 41

Sinii, Mijo41 Siplevi, tipa 199 Siruii, Pavao 202 Siraji, Tomo 189 . ; Siroti (Seroti), Juro 130 Siroti, Luku 129 Siroti, Marko 129 Siroti, Mato 129 Siroti, Petar 129 ivan, Mijo 264 Siverovi, Josip 74 Sivi. Franjo 197 Sivi, Grgo 196 Sivi, Luku 197 Sivkovi, Milisav 164 Skari, Andrija 284 Skari, Anto 212 Skari, Martin 284 Skladuri, Blu3M Skoi, Ivun 292 Skoi, Vueta 85 Skoki, Auto 220 Skoki, Juro 318 Skoki, imo 216 Skori. Mareta 124 Skrumi, Tomo 143 Skrupi, Mato 196 Skvori, Franjo 154 Skvori, Marko 154 Skvori, Matija 154 Skvori, Mato 154 Skvori, Pavao 154 Sladoievi, Sava 168 Sladovi, Tocior 121 Slatinanin, Andria 196 Slavoievi. Luki 179 Slea, Marko 209 Sliepievi. Marko 202 Slipievi, Jakov 253 Sliari, Marijan 247 Slivari, Marian 209 Slivari, Marijan 211 Slivari, Mutiju 211 Smai, Filip 156 Smai, Antun 154 Smai, Matija 154 Smarlani, liiju 279 Smarlani, Mutiti 279 Smarlani, Nikola 279 Smarlovi, Filip 279 Smerdanovi, Miho 179 Smero, Mato 117 Smiiklas, Tadija 11, 20, 23, 76, 79, 93, 152, 160, 163, 166-167, 173-174, 177,, 183-186, 208, 227, 246, 248, 277, 306, 326-327, 330 Smii, Antun 159 Smii, Ivan 159 Smii, Juro 159 Smii, Marijan 298 Smii, Nikola 298 Smii, Pero 178 Smilami, Tadija 102 Smiljani, Iliju 302 Smolanevi, Boso 177 Smolanovi, Mijo 324 Smolanovi, Stoi 145 Smolian, stanovnik Brodskih Zdenaca 221 Smoli, Luka 74 Smoli, Pavao 74 Smolko, Jakov 119 Smoljanovi, Marko 72 Smoljanovi, Matija 72,119 Smoljanovi, Vinko 146

Smiika, Mihal (Smuko, Mihalj) 117-118 Soakovi, Stjepan 35 Soakovi, Toma 35 Sobo ta. Ivan, franjevac '264 Soboti, Gapar (Soboli, Kaspar) 174 Soboti, Ivan 154 Soboti, Josip 154 Sokovi. Jaka 326 Soeri. Bla 74 Soeri, Josip 74 Soeri, Martin 74 Soeri, Matija 74 Sofi, Ivan 35 Sofi. Karlo 211 Sofi, Marian 209 Sofi, Mijo 35 Sobalovi, Marku 67 Soki, Ivan 74 Soki, Marijan 74 Soki, imo 74 Sokolovi, uro 42-43 Sokolovi, Grgo 43 Sokolovi, Ilija 44 Sokolovi, Ivan 44 Sokolovi, Mari 43 Sokolovi, imo 44.305 Solanac, Anton 263 Solanin, Petar 101 Soldatovi, Marin 305 Soltlosokovi, Miho 38 Soli, Ilija 309 Soii, Juro 144 Soli, Nikola 37 Soltokovi, Anto 41 Soltokovi, Ivan 41 Soltokovi, Marin 41 Soltokovi, Tomo 41 Soiumo, Matiiis 261 Soljanac, Bartol 265 Soljanac. Mafija 265 Soljanevi, Marko 264 Somain. Milio 10) Sombolia, Dorotea 284 Somborli, Martin 218 S JU , Auto 143 OI U Sopi. Ilija 106 Sori, Juro 151 Sova ci, uro 235 Spai, Augustin. franjevac 73 Spai, Ivan 58 Spani, Marin 305 Spano, Ivan 200 vSriii!, Stjepa;) 31.33-34,51,63.71.73,76-77, 79.82, 95, 103.107,109,110.119,127,150. 159,188,191,194,198, 202,204,208,211212,215-216, 218,220,223.229. 264,270, 274,288,308,315,319,326-328 Staumovi, Stanislav 72 Stani, Ilija 204 Stanirevi, Juro 291 StaneSi. Anto 204 Stanei, llia 203 Stanei, Matija 204 Stanei, Stanislav 204 Stani, Ditmkin 179 Stani, Franjo 213 Stani, Ivan'137,268,305 Stani, Jakob 134 Stani. Marin 268 Stani, Marko 55,137 , Stani, Tadija 137 Stani, Toma 137 Stani, Tomo 276 Stani, Vinko 256

Stanko, Stanislav 300 Stankovi. Anastazija 218 Stankovi, Kata 218 Stankovi, Matija 218 Stankovi, Pavel 185 Stankovi, Pelar218 Stani, Milica 179 Stani, Prodan 179 Staparac, Grgu 243 Staparac, Murtin 243 Starac, Cvio 176 Starac, Jerman 179 Starevi, Anto 34 Starevi, Grgo 34 Starevi, Ivan 34-35 Starevi, Mijo 34 Starevi, Tomo 34 Starevi, Antu 153 Starevi, Bla 304-305 Starevi, Ivan 41 Starevi, Juro 153 Starevi, Luka 153 Starevi, Marko 244 Starek, Franjo 266 Starhemberg (Starembergh, Storumhergh), Guido (Gvidu), general 24-25,86,118 Stari Jano, Frano 164 Stari, Lovro 229 Stari, Stjepan 268 Stai, Mijo 143 Stazi, Stjepan 319 Stai, Anto 41 Stcfaniov, Luka 75 Stefanovi, Peio 258 Stegi, uro 327 Stepaniov, Bla 75 Stepaniov, ura75 Stepanovi, Nikola 262 Stepanovi, Peto 193 Stepanovi, Sivko 262 Stepevi, Andrija 194 Stepevi, Ivan 194 Stepevi, Marko 194 Stepi, Mihal 118 Stevanovi, Stani vuk 177 Stevi, llia 277 Stevi, Juro 279 Stevi, Marku 279 Stevi, Martin 277 Stevi. Nikola 98 Stevi, Petar 279 Stiepanovi, Filip 253 Stimai, Marko 68 Stipimi. Stjepan 37 Stipanovi, Miho 196 Stipanovi, Mijo 3.19 Stipanovi, Nikuia 81 Stipatovi, Nikola 41 Stipafovi, Stjepan 41 Stipi, Antun 229 Stipi, Marko 74,296 Stiti, Ilija 279 tivi. Bartol 229 Stivi, Marko 229 Stivi, Martin 34 Stjepan I., ugarski kralj 214 Stjepan, Dein sin 70 Stjepan Tomaevi 18 Stoboli, Marko 324 Stoiaovi, Radi 85 Stoiakovi, Petar 261 Stoianovi, Marko 46 Stoianovi, Stepan 325 Stoianovi, Vuii96

. Stoi, Marian 45-46 Stoi, Marko 47.216,318 Stoi, Matija 152 Stoi, Milia 88 Stoi. Pavao 47 Stoi. Tomo 318 Sloiovi. Mari 38 Stoievi, Ostoia 122 Stoicvi, Paval 26! Stoii, Andrija 315 Stojakovi, Anto 244 Stojakovi. Antun 279 Stojakovi, Filip 265 Stojakovi, Jela 64 Stojakovi. Juro 279 Stojakovi, Petar 264 Stojani, Ivan 48 Stojani, Pavao 48 Stoj a nov i, Martin 318 Stojalovi, Tadia .172 Stojevi (Stoievi). Augustin 103 Stojcvi, Juro 145 Stojkovi. Toma 264 Stoparevi, Ivan 243 Stopi, Ivan 302 Stovragovi, imo 192 Straemanac, Ivan 63,291 Striki, Ivan 73 Strinavi, Franjo 317 Strinavi, Ilija 317 Strinavi, Ivan 317 Strinavi, Stjepan .317 Striovi, Mato 145 Stubarovi, Mijo 36 Stuhuri, Tomo 72 Stupar. Jakov 36 Stupar, Milo 182 Stupari, Jakov 229 Stupari, Juro 229 Stvorovi. Ilija 42 Suboti, Nikola 319 Sudar, Simo 85 Sudarevi, Ilija 256 Suclarcvi. Nikola 41 Sudi. Ilija 79 Sudi, Ivan 79 Sudi, Josip 79 Sudi, Juro 79 Sudi, Luka 79 Sudi. Matija 79 Sudi. Miju 79 Sudi, Mika 78 Sudi, Stepnii 78 Sudi, Toma 78 Sulejman II. 15-16 Suli, Auto 256 Suli. Josip 256 Suli, Marin 256 Suli, Marko 256 Suli, Matija 256 Suni, Josip 287 Suni,Luka50 Surievi, Ivan 134 Surievi, Mato 134 Susnjak, Ivan 17.9 Sunar, Stanko 165 Sutari, Ana 305 Sutari. Juro 305 Sutarovi, Nikola 303 Sutokovi (Sotikovi), Marfin 38-39 Svai, Mijo 74 Svakovi,'Matija 211 Svanulovi, Ana 159 Svanulovi, Matija 159

imi. Ivan 48,286 :.U imi, Marko 223 imi, Martin 272 imi, Matija 223,247 imi, Mato 60,64 imi, Mijo 156,167 imi, Pavao 223,287 imi. Petar 216,287 imi, Stjepan 228 imi, Toma 219 imiovi, Jaka 272 imonovi, Franjo 195 imonovi, Mijo 50 imun iz Duboca, franjevac 36 imun iz Straemana, franjevac 159 imuni, Franjo 276 imuni. Marija 276 imunovi, Anto 232 imunovi. Boo 232 imunovi, Grgo 161 abanovi, Hazim 16-18. 21-22,32,47.59. imunovi, Ivan 317 62. 66-67, 78, 164. 177. 189, 217, 221, imunovi, Jakov 232 , 229, 231, 260,269, 271, 281,325,327 imunovi, Josip 232 imunovi, Juro 232 av67 imunovi, Marko 232 , Nikola 67 imunovi, Mijo 226,232,296 Sag. Silvestar 67 imunovi, Nikola 189,247 agovac, Juro 146 imunovi, Stjepan 232 agovac, Marko 60.63 indrak, Petar 305 agovuc. Mato 64 ugovu, Andrija 64 : (Duboanin), Andrija, franjevac 36 ali, Martin 247 , Luka 72 ali, Mijo 247 , Martin 206 uli, Pet ronila 247 , Stjepan 72 umi, Martin 216 iSljaki, Grgo 292 arac. Ana 218 iverac, Dorotea 292 arac, Mijo 218 ivcri, Filitk 327 arak, Pavlia 308 iveri. Ivan 327 aievi, Ivan 274 kalii, Andrija 284 arevi, Mato 284 knri, Juro 212 arevi, Tomo 274 karojns, Luka 268 ari, Ana 292 krami, Ivan 144 ari, Andrija 161 kuljevi. Ilija 264 kuljevi, Justina 264 ari, Ivan 161 kvorevi, Luka 72 ari, Matija 308 kvoievi, Petar 72 ari, Urulu 252 kvori, Bla 157 aroli, Franjo 126 kvori, Mato 157 aroni, uro 266 livi, Matija 284 Sata. Ivan 166 ljivari, Ivan 210 eiarevi, Andrija 144 mirig, Andrija 119 ebeli, Josip 159 mirig, Luka 119 ebeli, Karlo 159 okevi, Franjo 188 ebeli, Matija 159 okevi, Marijan 188 ebeli, Stanko 159 okevi. Mijo 36 ebeli, Stjepan 159 okevi, Stjepan 133,188 egetlia, Peio3l2 oki, Anto 64 egi, Grgo 72 oki, Franjo 64,324 egi, Luka 223 oki, Mijo 74 egi, imo 72 orevi, Ivan 223 ekvei, Ivan 292 orevi, Jakov 223 enkovi, Mijo 284 orevi, Matija 223 erbi, Mijo 72 ov'akovi, Frano 142 estanovi, Bogoslov 178 paljevi, Petar 263 esti, Matija 211 pani, Aneo 154 esti. imun 96 pani, Auto 244 earkovi, Marija 268 pani, Marin 305 iak, Juro 312 pani, Matija 305 idak,Jaroslav 23,25-27 pani, Mato 305 igalovi, Petar 287 pirin, Mato 292 imenii, Franjo 268 polari, Nikola 324 imi, August 223 imi, Bono 286 poljari. Ivan, komorski slubenik 135. imi, Filip 286 277-278 imi, Franjo 286 tabi, Luka 159 imi, Ilija 286 tabi, Mato 159

Svetaki, Krsto U , 67 S Svetaki, plemika obitelj 164, 217 Svetaki, Stjepan 18 Svetaki, Sulejmaii-beg 18 Svetakovi, beg 217 Svetakovi, Orahovanin 21(1 Svetani, Brno 320 Svetanovi, Miat 272 Sveti, Brn jak 266 Svii, Petar 157 Svilanevi, Marko 261 Svili, Bla 74 Sviii jarac. Martin 152 Svinjarevi, Matija 106 Svitlanovi, Grgo 72 Svniki, Marijan 50 Svraki, Marko 50 Szabo, Gjuro 60.66-67,205

tagli,. luro 324 tajduhar, Petar 13 taki. Ivan, kapetan 69,86. 119. (39, 145146, 169, 180-181, 203, 238, 243. 2%. 301, 323 tapaevi, Matija 284 tefimi, Marian 38 tefani. Peto 255 Stefanovi, Amo 38 Stefanovi, Bla 38 tekovi. Radoica 121 terkovi, Marian 313 teti, Ivan 284 tivan, Dragi 141 tivanovi. Ana 41 tivanovi, Emerik, kapetan 146 tivanovi, Grgo 41 tivanovi. Ivan 41 tivanovi, Marko 41 tivanovi, Mato 146 tivanovi, Petar 259 tivanovi, Tomo 41 tivevi. Bernard 74 tivevi. Franjo 74 tivevi. Luka 74 tivevi, Stjepan 74 tivi, uro 210 tivi, Grgo 151,29) tivi, Ilija 72 tivi, Ivan 264,270 tivi, Luka 131 tivi, Marko 268 tivi, Matija 268,318 tivi, Mijo 74. 211 tivi, Nikola 72,151 tivi, Pavao 42 tivi. imo I5f tivii, Andrija 74 tivii, Elizabeta 41 tivii, Ilija 74 tivii, Ivan 41 tivii, Jixsip 74 tivii, Juro 321 tivii, Mutija 74 tivin, Ivan 72 toki, Ivan 247 toki, Matija 246 toki, Mato 246 trampi, Marijan 324 trampi, Mijo 324 triki, Mijo 74 tiibari, Ivan 72 tubli. Martin 117-118 uurovi, Andrija 218 uurovi, Toma 219 uk, Anras 166 ulk (ulkovaiki), plemiki rod 207 umagaj, Ivan 299 umanovi, Jovan 105 umi, Jakob 229 umi, Juro 229 umi, Mariju 286 uni, Ivan 194 uni, Juro 288 uni, Marin 194 uratli, Bla 288 uratli, Ivan 288 uratli, Marko 288 vaganovi, Anton 129 vaganovi, Bartol 315 vaganovi, uro 129 vaganovi, Grge 312 vaganovi, Grgo 129,315 vaganovi, .1 a kov 131

vaganovi, Juro 131,315 vaganovi, Luka 315 vaganovi, Marian 129 vaganovi, Marko 315 vaganovi, Matan 312 vaganovi, Matija 131 vaganovi, Miho 312 vaganovi, Nikola 131 vaganovi, Petar 312,315 vaiti, Anto 292 vedi, Anto 161 vedi, Ivan 161 vorc, Juro 143 vorevi, Mijo 297 T Tabreti, Andrija 299 Tadianovi, Franjo 239 Tadianovi, Ilija 299 Tadianovi; Lovro 34 Tadianovi, Matija 34 Tadianovi, Toma 196 Tadi, Anto 256 Tadi, Ivan 37,264 Tadi, Jorio 20,22 Tadi, Luka 284 Tadi, Marin 305 Tadi, Mijo 256 Tadi, Stjepan 216 Tadijanovi, Bla,franjevac 239 Tafri, Ivan 36 Tafri, Petar 36 Talianac, Stjepan 219 Talianevi, Ivan 284 Tamaeviz, Vukel 186 Tambura, Ivan 82 Tancoli, Toma 213 Tanculi, Antun 48 Tanculi, Matija 48 Tandari, Petar 218 Tapea, Franjo 63 Tarami, Ivan 286 Tarani, Martin 286 Tatomir, Mihat !21 Tebudar iz Kobaa, spahija 207 Teukovi, Stjepan 324 Teki, Franjo 275 Teki, Jtiro 275 Telebaa, Juro 64 Teodorovi, Bosa 174 Teovan, Martin,franjevac 97 Tepi, Mihailo 195 Tepi, Kuta 284 Teremi, Juro 288 Teremi, Karlo 284 Teri, Andria 196 Teri, Franjo 196 Tersi,Jela64 Teri, Andrija 66 Teri, Anto 204 Teri, Grgo 79 Teri, Ivan 66 Teri, Juro 143 Teri, Nikola 204 Tei'zanoc, Mato 61 Terzi, Andria 78 Terzi, Andrija 79 Terzi, Bla 59 Terzi, Franjo 79,140 Terzi, Gabrijel 140 Terzi, Ivan 66 Terzi, Luka 259 . Terzi, Marija 218 Terzi, Matija 58

Terzi, Mato 68 Terzi, Petar 64 Terzi, Tomo 79 Terzi, Vukmir 165,172 Teti, Mijo 292 Thauszy, Franjo, zagrebaki biskup 32 Thomassi, Ivan de 66 Tiboldovo pleme 163 Timaki, Tadija 275 Tiran, Tomo 284 Tiri, Ivan 211 Tkalac, Mijo 119 Tkalevi, donator crkve BDM na Dubovcu 150 Tkalevi, imo 161 Tobolevi, Franjo 57 Tobolcvi, Mato 309 Tobolevi, Petar 57 Tokalija, Anto 239 Toki, Marko 44 Toldi, Zvonimir 129,132 Toli, Nikola 247 Tomaki, Grgo,franjevac 95 Tomaki, Juro 259 Tomaki, Lovro 275. Tomaki, Luka 275 Tomakovi, Filip 315 Tomakovi, Jakov 315 Tomakovi, Marijan 315 Tomakovi, Marko 315 Tomakovi, Mijo 315 Tomanovi, Juro 219 Tomatiikovi, Ivan 284 Tomaevi, Boo 288 Tomaevi, Franjo 74,149 Tomaevi, Marijan 77 , Tomaevi, Matija 265 Tomaevi, Mijo 275 Tomaevi, Petar 252 Tomaevi, Simon 242 Tomaevi, Stanko 247 Tomaevi, Stjepan 230,288 Tomaevi, Tomo 247 Tomai, Antun 256 Tomai, Ivan 156,319,321 .. TomaSi, Martin 256 Tomai, Mato 319 Tomai, Mijo 156 Tomai, Pavao 256 Tomai, Stjepan 319 Tomsiii, plemika obitelj 65 Tomaovi, Kuzma 268 Tomekovi, Marijan 218 Tometinovi, Ana 264 Tomi, Andreas 88 Tomi, Anto 286 Tomi, Antun 37 Tomi, Baiza 81 Tomi, Bla 284 Tomi, uro 270 Tomi, Franjo 302 Tomi, Ivan 144,190,299 Tomi, Jakob 221-222 ' ... Tomi, Jelena 297 Tomi, Juro 74,218 Tomi, Kata 110 Tomi, Marija 299 Tomi, Marin 159 Tomi, Matija 159,2.18,228 Tomi, Mijo 65,11! Tomi, Petar 74 Tomi, Sukan 272 Tomi, imo 74 Tomi, Tomas 165

Tomievi, Grgo 218 Tomievi, Iva 218 Tomievi, Ivan 218 Tomievi, Marko 45 Tomii, Marin 305 Tomii, Matija 305 Tominovi, Matija 264 Tominovi, Petar 264 Tondari, Margareta 218 Tonki, Martin 275 Tonki, Stjepan 275 Topalovi, Anto 265 Topalovi, Grgo 256 Topalovi, I lija 137 Topalovi, Ivan 137,218,223 Topalovi, Josip 264 Topalovi, Lovro 223 Topalovi, Marijan 286 Topalovi, Matija 265,286 Topalovi, Mijo 40 Topalovi, Petar 223 Topalovi, Toma 256 Topi, Juro 50 Topkia, Marko 66 Topolevi, Marin 57 Topoli (Doboli), Franjo 56 Topoliak, Jakov 119 Topolovi, Lovro 207 Topolovi, Mijo 308 Toraki, Ivan 270 Torok, Itvan 61 Tovari, Stanko 179 Trajan,rimskicar 280 Trapi, Franjo 291 Trapi, Ivan 291 Travar, Anto 264 Travar, Mijo 264 Travisan, MilisavSS Trebi, Pavao 48 Trebi, Lovak 196 Trenk, Ivan, barun 282 Treplin, Klara 143 Trepoi v. Trevii Trepi, ivko 315 TrepSi, Andrija 188,199 Trepi, Ilija 188,198 Trepi, Ivan 198 Trepi, Jeronim 198 Trepi, Luka 312 Trepi, Marijan 188,315 Trepi, Matija 188 Trepi, Petronila 198 Trevii (Trepoi), Nikola 195,197 Trgovevi, Jakov 47- ' Trgovevi, Josip 47 Trgovevi, imo 47 Trgovievi, Jakov 202 Trienevi, Franjo 199 Trienevi, Juro 199 Trienevi, Marijan 199 Trienevi, Mato 199 Trienevi, Mijo 199 Trobi, Luka 143 Trobi, Pavao 66 Trobi, Stjepan 66 Traso, Nikola262 Troeljac, Luka 319 Troeljac,Nikolu 319 Trusi, Anto 305 Trusi, Bla 305 Trusi, Filip 305 Trusi, Matija 305 Trusi, Nikola 305 Trufeij, Nikola 107,239

Truteljevii, obitelj 37, SA, 112.132,138 Trui, Ivan 299 Tubi, Ivan 58 Tubi, Petar 288 Tucakovi, Vuko 123 Tuci. Antun 162 Tuci, Ivan 162 Tuci, Josip 162 Tuci..Juro 151 Tuci, Matija 162 Tueroviz, gradiki kapetan 175 Tui, Petar 58 Tukarevi. Anto 270 Tukarevi, Marko 270 Tukni, Martin 266 Tuni, Grgo 149 Tuni, Ilija 309 Tuni, Jakov 309 Tuni, Martin 309 Timokovi, Filak 327 Tunukuvi, Bartol 328 Tunukovi, Ilija 79 Turinovi, Magdalena 284 Turkai, Franjo 157 Turki, plemika obitelj 231 Turkovi, Juro 64 Tursnovi, Manda 218 Tustani, Anto 215 Tui, Marija 64 Tuzli, Andrija 284 Tuilovi, Bartol 133 Tuilovi, Marija 133 Tuilovi, Marin 134 Tverdoevi. Ivan 137 Tverdoevi, Marin 137 Tverdoevi, Stanislav 137 . Tverdoevi, Stjepan 137 Tverdovi, Crnica 135 Tverdovi, llia 134 Tvrdi, plemika obitelj 247 U Udvoretin, Franciska 284 Uglei, Jovica 67 Ulagt, Juro 64 Ulamii, Franjo 270 Uli, imo 284 Ulimanovi, Boso J 79 Ungar, Andrija 284 Ungar, Klara 284 Upoglavac, Juro 119 Upoglavac, Mijo .119 Upoglavac, Nikola 119 Urankovi, Janko 85 Urban V., papa 28 Usarevi, Mitar 126 Usurac, Mato 64 Ui, Juro 284 Utagalovi, Juro 100 Utvi, Marijan 77 Utvi, Nikola 77 Uarevi, Bla 128 Uarevi, Ivan 128 Uarevi, Juro 128 Uarevi, Martin 128 Uarevi, Nikola 128 V Vadi, Ivan 284 Vagatorac, Ilija 284 Vaidi, Ivan 57 Vaji, Ivan 265 Vajda (Zapoljski), Mihajlo 305 Valaki, Juro 73

Valanionovi, Tomo 299 Valeki. Grgo 48 Valeki, Marko 48 Valenti, Ivan 69 Valenti, Mirko 32,34 Valenti, Tomo 143 Valei,Tomo59 Valeti, Ivan 213 Vali, Anto 241 Vali, Jakob 240 Vali. Marko 241 Vali, Martin 241 Vali, Mato 227 Vali, Tomo 241 VaJijui, Josip 74 Vaikovi, Jurica 272 Valjeti, Matija 114 Valjeti, Mato 112-114 Valji, Bartol 228 Valji, Franjo 228 Vaiji, Marin 228 Valji, Stjepan 229 Valjuga, Anto 82 Vannvi, Mislen 121 Varadinae, imun franjevac 208 Varalkovi, Miho 262 Varekovi, Marijan.265 Varga, Juro 195 Varga, Luka 325 Varga, Petar 313 Varga, Mato 255 Vargatevi, Matija 212 Vargi, Anto 276 Vargi, Ivan 284 Vargi, Juro 275 Vargi, Manda 275 Vargi, Mato 326 Vargi, Petar 276 Vargi, Stjepan 276 Varoevi, Kata 284 Varoi, Marko 44 Varoi, Martin 44 Varoi, Marko 152 Varokovi, Tomo 262 Vari, Andrija 128 Vari, Augustin 128 Vari, Bartol 128 Vari, Franjo 126 Vari, Ivan 128 Vari, Jeronim 128 Vari, Marijan 128 Vari,Marko 128 Vari, Matija 128 Vari, Miho 126 Vari, Petar 128 Vari, Tomo 125-126 Vasel, stanovnik Rogolja .174 Vaskovac, Matija 109 Vasoni, ures 327 Vasoni, Matia 327 Vatri, Matija 286 Veba, Mijo 143 Veeriv. Zeteevi Vei, Stepan 209 Velikanovi, Anto 55 Velikanovi, Josip 284 Velikanovi, Juro 284 Velikanovi, Matija 284 Velikanovi, Mijo 55 Velisolovi, Boso 185 Veljai, Ivan 284 Venovi, Milanko 168 Veoi, Jura 309 Veoi, Tomo 309

Verbauovi, Peiak (Peia) 96-97 Verisavie, Radnica 179 Verlanji,lvau45 Verlazi,Jura47 Verli, Tomo 216 Verovovi, Josip 110 Veri, Andria 46 Veseli, Ivan 321 Veselii, Karlo 41 Veselii, Marin 40 Veselii, Marko 38-39 Veselii, Matija 41 VeseM, Tadija 41 Vespazijan,rimskicar 280 Vei, Andria 46 Vezi, Franjo, franjevac 192 Vezi, Nikola 47 Vicikoi, Mato 200 Vickovi, Marin 110 Vidai, Nikola 276 Vidakovi, Andrija 103,133 Vidakovi, Anto 310 Vidakovi, Filip 310 Vidakovi, Franjo 133,310 Vidakovi, Grgo 111 Vidakovi, Ivan 270,310 Vidakovi, Jakov 134 Vidakovi, Luka 204 Vidakovi, Marijan 310 Vidakovi, Marin 111,284 Vidakovi, Martin 111 Vidakovi, Matija 111,218.310 Vidakovi. Mato 60 Vidakovi, Mijo 111,310 Vidakovi, Nikola 204,232 Vidakovi, Radoka 105 Vidakovi,Stjepan III Vidakovi, imo 204 Vidakovi, imun 204 Vidakovi, Tomo 204,310 Vidasovi, Anto 104 Vidasovi, Josip 104 Vidi, Ilija 133 Vidi, Martin 254 Vidojevi, Luka 50 Vidoi, Vinko 159 Vidovi, Eterko 176 Vidovi, Ivan 92 Vidovi, Josip 167,261 Vidovi, Jura 103 Vidovi, Marin 167 Vidovi, Marko 167 Vidovi, Mihalio 168 Vidovi, stanovnik Laevca 176 Vietri, Ivan de. franjevac 23,30 Vilaitovi. Anto 288 Vilaitovi, Ivan 288 Vilakovi, Marko 315 Vilakovi, Petar 41 Vitdanovi, Martin 154 Vili, Martin 319 Vilov, Martin 298 Vi lovac, Anto 256 Vinakovi, Ivan 106 Vinari, Bartol 199 Vinari, Ilija 199 Vinari, Ivan 195 Vinari, Petar .195 Vinari, Stjepan 199 Vinceti, Nikola 64 Vinceti, Petar 64 Vincianovi, Mijo 189 Vineti, Luko 126 Vini, Marko 66

Vinkovi, Adam 268 Vinkovi, Ana 284 Vinkovi, Antun 268 Vinkovi, Bartol 268 Vinkovi, Grgo 207,218 Vinkovi, Ivan 220,275 Vinkovi, Jeremija 207 Vinkovi, Josip 59 Vinkovi, Juro 61,207,302 Vinkovi, Lovro 284 Vinkovi. Luka 93 Vinkovi, Marija 268 Vinkovi, Marijini 66 Vinkovi, Marin 268 Vinkovi, Martin 268 Vinkovi, Mijo 109 Vinkovi. Stepan 266 Vinkovi, Stjepan 66 Vinkovi, Tomo 275 Viini, Tomo 82 Vikovi, Ilia 313 Vini, Andrija 82 Vizoli, Josip 74 Vlai, Mijo 192 Vladii, Ivan 206 Vladi, Bartol 299 Vlacii, Boso 190 Vladi, Mijo 128 Vladi, Stepan 294 Vlndisluv Jagelovi, hrvat.sko-ugarski kralj 248 Vlah, Petar 68 Vlah. Sava 325 Vlalii, Grgo 151 Vlahi. Stjepan 151 Vlahovi, Grgo 322 Vlahovi, Luka 149 Vlahovi. Marijan 245 Vlahovi, Matija 149 Vlahovi, Mijo 245 Vlaini, Antun 63 Vluini. Grgo 2% Vlaini, Ivan 64,270 Vlaini, Juro 296 Vlaini, Nikola 244 Vlaini, Tomo 296 Vlaovi, Anto 324 Vlaovi, Franjo 245 Vlaovi, Mato 324 Vlaovi, Mijo 324 Vlaovi, Vi liko 324 Vlaovii, obitelj 245 Vkisanovie, Stanislav 106 Vlai, Antun 279 Vlai, Franciska 279 Vlai, Ivan 279 Vlai, Lovro 279 Vlai, Marko 279 Vlai, Matija 279 Vlai, Nikola 279 Voginae, Anto 286 Voikovi, Stania 176 Voinakovi, Kristini 69 Voini, imo, franjevac 226 Voinovi, Peter 141 Voivodi, Andrija 218 Voivodi, Ilija 218 Vojvodi, Grgo 161 Vokei, Ilija 318 Vokei, Ivan 318 Voko, Luka 319 Volarovi, Andrija 110 Volarovt. Marin 11! Volei, Jakov 302 Vorgi, Ivan 92

Vrabac, Manda 107 Vrabti, Abraham 327 Vrabti, Antol 327 Vrabti. Benak 327 Vrabti, Fila 327 Vrai, Marko 210 Vrai. Grgo 211 Vrai, Lovro 211 Vrai, Marijan 2! 1 Vrai, Maiiin 154,211 Vrai, Pavao 211 Vrag-Markovi, Anto 305 Vragulovi. Matija 100 Vraki, Adam 159 Vrani, Stepan 199 Vranievt, Josip 66 Vranievi, Matija 66 Vranjeevi, Juro 292 Vranjeevi, Mato 38 Vrati, Grgo 209 Vrbu n, Juro 234 Vrbanac, Mijo 229 Vrbanac, Vinko 229 Vrbijanevi, Baro 110 Vrhljanevi, Marin 110 Vrbijanevi, Stjepan 110 Vrbovski, plemika obitelj 207,305-306 Vreanovi, Juro 299 Vri, Marko 234 Vri, Matija 234 Vuinovi, Miho 38 Vukovi, Anda 198 Vukovi, Iliju 198 Vukovi, Marijan 198 Vukovi. Martin 37 Vukovi, Matija 198 Vukovi, Stjepan 198 Vueti. Bartol 37 Vuci i, Mili 267 Vueviv. Buekovi Vui,Topa 180 Vuin, Anto 212 Vuini, Andrija 226 Vuini, Anto 226 Vuini, Marin 226 Vuini, Malija 226,237 Vuini, Miho 46 Vuini, Mijo 226 Vuinovi, Bartol 218 Vuinovi, Ilija 41 Vukovic, Ivan 177 Vukovi. Andrija 104 Vukovi, Beno 75 Vukovi, Blai 96 Vukovi, Stjepan 315 Vukovi, imo 188 Vugdragovi (Vukdragovi), Petar 103 Vugi, Jelenu 292 Vuianovi, Jovan 121 Vuiao, Cvino 122 Vui, Ivan 37 Vui, Juro 36 Vui, Matija 208 Vuievi, Vujunin 183 Vuii, Bogdan 178 Vuilevi, Petar 60 Vuiis, Beriun 124 Vuiis, Ilia 121 Vuiis, Vui 121 Vuikovi, Blagoia 169 Vuikovi, Jovan 172 Vuinovi, Grgo 272 Vuinovi, Ilija 288 Vuinovi, Janko 272

Vuinovi. Juro 279 Vuinovi, Mikolica 200 Vujii, Ivun, franjevac 192 Vujnovi, Grgo 279 Vujnovi. imo 279 Vuk, Andro312 Vukaclinovi, Nikolu 272 Vukuli. Anto 154 Vukali. Pavao 154 Vukunovi, Miku 196 Vukaovi, Vgrin 174 Vukaovi. zastavnik 115 Vukuoviz,Sabol74 . Vukaevi, Martin 312 Vukainovi, Bla 75 Vukainovi, Mijo 202 Vukainovi, Peiar 79 Vukaovi, Juro 309 Vukuovi, Luku 309 Vukaovi. Martin 309 Vukaovi, Malo 309 Vukuovi, Mijo 309 Vukmuni, Marko 121 Vuko, Miko 312 Vukoievi, Dragola 176 Vukoievi. Mila IS2 Vukoievi, Mitur 81 Vukoievi, Vuk 124 Vukojevi, Serdiu 117 Vukojevi, Todor 193 Vukojevi, Vuiko 185 V u kom anovi. Rad oi 124 Vukosalovi (Vukoselovi), Milo 193 Vukosani, Zaleta 85 Vukosavi. Boicko 174 Vukosavi, Sava 174 Vukosavi, Sredim 84 Vukosavi, Vuin 174 Vukosavi. Vuk 174 Vukoselovi v. Vukosalovi Vukoavljevi, Filip 288 Vukoavljevi, Marko 284 Vy koi, Murko 161 Vukota, posjednik zemlje Luun 208 Vukoti, Andriju 268 Vukoti, Martin 268 Vukoti, imun 268 Vukovac, Bla 315 Vukovac, Juro 310 Vukovac. Marko 315 Vukovac, Martin 310,315 Vukovac, Pavo 313 Vu kovurac, Andrija 202 Vukovarao, Grgur 202 Vukovurca, Luko 200 Vukovi v. Vukovi Vukovica, Kuta 287 Vukovi, Andrija 256,315 Vukovi, Anto 146, 315 Vukovi, Bartol 286 Vukovi, Franjo 247,315 Vukovi, Germun 182 Vukovi. Ivan 42,216,296 Vukovi, Jakov 296 Vukovi, Jaka 176 Vukovi, Jovan 165 Vukovi, Jura 166 Vukovi, Juro 212 Vukovi, Katu 216 Vukovi, Marijan 286 Vukovi, Marko 192 Vukovi, Marko, porunik 211 Vukovi, Matija 315 Vukovi, Mato 256

 aki.Josip 70 aki, Nikola 70 andra, Ivan 256 deri. Ivan 309 deri. Luka 309 'deri. Mijo 74 ili, Ivan 215 isanac. Ivan 215 ivatovi, Martin 215 iv atovi, Mijo 215 ivi, Andrija 77 ivi. Burloi 77 ivi. Boo 274 ivi. Franjo 77,219 ivi. Ilija 274 ivi, Ivan 77,274 ivi, Jusip 153 ivi. Juro 77,152 ivi. Marija 77 ivi, Marko 77 ivi. Martin 272 ivi, Mato 77,274 ivi, Mijo 274 ivi, Nikola 153 ivi. Petar 77,273 ivi, Stanko 219 Z ivi, Stjepan 299 Zackovi. Mijo 31)4 ivi, imo 77,274 Zirdum. Andrija 22. 30, 36. 63. 73, 108, ivi. Tomo 77,274 Zahorski,: stanovnik Nove Gradike 143 136, 140, 188, 271 Zaidovi, Gozdan 176 ivkovi. Anto 64,302 Zkue, Petar 63 Zaifis-beg149 ivkovi. Augustin 275 Zlatanovi, Anto 284 Zapolja, Ivan 16,248 ivkovi, Bla 309 Zlatanovi, Nikola 216 Zapolja. Stjepan 248 ivkovi. Franjo 64 Zlatanovi, Pelar 72 Zapoljski. Demetrije247-248 ivkovi, Ilija 274 Zlatanovi, Stanislav 216 Zapoljski, Ivan, sin Demetrija 248 ivkovi, Ivan 36, .270,324 Zlatarovi,Bartol 44 Zapoljski. Ladislav 248,305 ivkovi, Jakob 78 Ztnagi, Bartol 326 Zapoljski, Mihajlo v. Vajda ivkovi, Josef 325 Zmai, Andri 325 Zapoljski, Mirko 248 ivkovi, Josip 208,309 Zobi, Radonja 179 Zapoljski, plemika obitelj 73,106,245,247 ivkovi, Jura 275 Zololi. Nikola 218 Zapuri. Nikola 159 ivkovi, Marijan 192 Zolji, Nikola 223 Zaronio, Lucija 284 ivkovitVMariti 79,159 Zotolkovi, Nikola 39 Zastani, Radosav 173 ivkovi, Marko 270,292.309 Zrini, Ana 279 Zastavnikovi, Mato 291 ivkovi. Martin 192,239,309. 312, Zrinovi. Ivan 220 Zbani, Luka 117 ivkovi, Matija 159,208. 309 Zrinovi. Marijan 219 Zdeni. Luka 207 ivkovi, Mato 272 Zrinovi. Tomo 220 Zeampe v, Svetaki ivkovi, Mijo 271 Zubi. Matija 211-212 Zebevi. Ivan 152 ivkovi, Nikola 192 Zubovi, Andrija 152 Zebevi, Maxii> 152 ivkovi. Stanko 192 Zubovi, Franjo 152 Zebevi, Nikola152 ivkovi, Stepi! 75 .Zubovi. Marko 287 Zebevi, Pelar. 152 ivkovi, Stoi 168 Zubovi, Petar 286 Zebeevi, Franjo 292 ivkovi, tmun 275 Zukanovi, Juro 82 Zebeti, Ivan 251 ii. Magdalena 292 Zukanovi, Malo 82 Zebeti, Jakov 252 oki. Franjo 324 Zukanovi, Tomo 82 Zebeti, Jozo 252 -u'gaja, Mato 119 Zulovi. Marko 200 Zebeti, Luku 252 mu. Marijan 154 Zuti, Luko 326 Zebeti, Manda 252 upani, Birta 75 Zviroti, Andrija 131 upani, Marian 75 Zebeti, Miho 251 Zviroti, Bartol 131 Zebeti, Pavao 252 uti, Ana 284 Zviroti, Boo 131 Zebeti, Simon 25 i uti, Ivan 2S4 Zviroti, Ivan 131,232 Zebi, Marija 284 ui, Martin 292 Zviroti, Jakov 131 Zebi, Nikoja 82 velinac, Mato 119 Zviroti, Juro 13! Zebi. Petar 284 .velinac, Mijo 119 Zviroti, Kata 131 Zec, Ivan 308 Zviroti, Martin 131 Zec,Stanko318

Vukovi, Miiuu ! 17 Vukovi. Mijo 315.318 Vukovi, Nikola 261 Vukovi, Petar 146 Vukovi, Rudivoi 178 Vukovi, Stjepan 92, .146,212,219 Vukovi (Vukovi), Stoian 221-222 Vukovi. Vaso 182 Vukovi, Vuiko 165 Vuksaai, Gavran 96 Vuksanovi, Augustin 3 !5 Vuksanovi, Josip 196 Vuksanovi, Juro 196 Vnksanovi, Petar 96 Vuksanovi, Tadia i 96 Vuksanovi, Anto 188 Vukanovi, Franjo 188 Vuksanovi, Ivan 288 Vuksanovi. Malo 188 Vuksanovi, Mijo 188 Vuksanovi, Petar 287 Vuki, Anto 245 Vuki, Ivan 245 ; ' Vuk'i, Luka 245 Vuki, Marijan 245 Vuki, Marko 245 Vuki, Matija 245 Vuki, Nikola 291 Vuki, imo 245 Vukii. obitelj 245 Vuktti, Ivan 319 Vuktiioviz. Jovicu 185 Vukunovi, Franjo 146 Vulainovi, Juro 237 VuleSi,Stivan6H

Zeevi, Iva 264 Zeevi, Malija 215 Zei, Bla 199 Zei, Franjo 199 Zei, Juro 199 Zei, Mariana 199 Zei, Petar 199 Zei, Stanko 199 Zeevi, Bartol 204 Zeevi, Boo 123 Zeevi,Juro.203 Zeevi, Marin 315 Zeevi, Mijo 204,315 Zeevi, imo 204 Zeevi. Tomo 204 Zei, Marko 274 Zei, Marim 211 Zeic, Jura 313 Zeic, Paval 213 Zei, Vukosav 179 Zejecevi, Luka 92 Zejeevi, Anto 208 Zeki, Martin 195 Zekovi, Antun 299 Zekovi, Martin 299 Zekirovi, Matin 26f Zeli, Gapai'74 Zemljak, Martin 24-25,62 Zemunevi, Ilija 288 Zemunevi, Ilija 286 Zemunevi, Martin 286 Zepevi, Martin 263 Zei'dclja, Martin 284 Zeri, Ivan 192 Zeri, Petar 192 Zerjak, Stanko 176 Zeteevi (Veeri), Vuk 212,214 Zikai, Luka 37

Zviroti, Matija 131 Zviroti, Mijo 13! Zviroti, Nikola 131 Zviroti, imo 131 Zvirovi, Stanko 132 Zvizdovi, Anelo, franjevac 28 Zvonari. imo 252 Zvonarovi. Matija 279