Odobreno od Federalnog Ministarstva za obrazovanje,

nauku, kulturu i sporUsport

Federacija Bosoe i Hercegovine
Program CIVITAS, avgust 2001.
Bosanski jezik
Neke od lekcija U ovom nacrtu su prevedene i prilagodene iz materijala izradenih u Centm za
gradansko obrazovanje, California, HZ pomoc OrA (Ured za odnose s javnoscu Americke
ambasade u BiH), a sponzorirani donacijama Ministarstva za obrazovanje SAD, Ured za razvoj i
ul1apredel1je obrazoval1ja i Fonda za demokratizaciju Jugoistocne Evrope (SEED) Vlade SAD.
Civitas zadrZava sva autorska prava. Dozvoljena upotreba sarno za Pilot prestampavanje
iii koriscenje ovog izdal1ja u druge svrhe elektronskim, mehanickim iIi nekim drugim putem, kao i
bila koji vid pohranjivanja iIi pretraZivanja podataka zabranjeni su bez prethodne pismene
saglasnosti vlasnika autorskih prava.
NACRT
Demokratij a
i Ijudska prava
Federalno Ministarstvo za obrazovanje,
nauku, kulturu i sport/sport
Udibenik za ucenike srednje skole
Projekt Civitas
200!.
Uvod
POGLAVLJE 1: Temelji ustavne demokratije
Lekcija 1: Zasto nam treba vlast?.. . ............. " ... ., ... " .. ,.", .. , ....................................................... 1
Lckcija 2: Da Ii nam je potrebna vlast? Debata za cijeli razred ........ ,.,,,, ...... .
Lekcija 3: Razvoj ustavne demokratije .. . ............ " .. ., .... ".
Lekcija 4: Ogranicena i neogranicena vlast ...................... .
2: Zastita Ijudskih prava
Lekcija 5: Kako mozerna procijeniti pravila? ................... .
Lekcija 6: Demokratski i nedemokratski sistemi ..
Lckcija 7: Politika i provodenje zakona
Lekcija 8: Vladavina zakona .
POGLAVL,JE 3: Kako viasti u Basni i Hercegovini stite Ijudska prava?
Lckcija 9: Nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini ................ .
Lekcija 10: Tri grane vlasti
Lekcija 11: Prava gradana zaSticena Ustavom Bosne i Hercegovine
i entitetsk-im/kantonalnim ustavima .
POGLAVL.JE 4: Svi sma razliCiti - Svi sma lsti
Lekcija 12: Cavjek i gradanin - gradanska vrlina .
Lekcija 13: Kako gradani mogu ucestvovati? .
Lekcija 14: Prava pojedinca i zajednicko dobro .
POGLAVLJE 5: Civil no drustvo; Isla prava - razliciti interesi
Lekcija 15: Civilno drustvo i demokratija ............................. .
Lekcija 16: Predstavljanje gradana - organizacije u civilnom drustvu .
Lekcija 17: Predstavljanje gradana - interesne grupe u civilnom drustvu
Lekcija 18: Uloga medija u demokratiji ..
Lekcija Sloboda izraiavanja ...
Lekcija 20: tnoga kompromisa u rjesavanju konflikta .
Lekcija 21: Demokratski izbori .
Lekcija 22: Izbor dobrog vode ..
Lekcija 23: Pravedne procedure.. .. ...................... .
POGLAVLJE 6: Mi trebamo svijet - svijet nas
Lekcija 24: Odnosi izmedu BiB i ostalih zemalja ..
Lekcija 25: Vanjska politika Bosne i Hercegovine ...
Lekcija 26; Medunarodne organizacije II BiH ..
Lekcija 27: Evropska unija ..
Pogovor .
Bihliografija ..
Pojmovi .
Ustav BiH .
Ustav Pcderacije BiR..
. .................... ..4
. .. 6
. ... 10
. ............. 13
... .16
.. 20
. ... 23
. .............................. 27
.. .31
. ... 33
... .36
. .. .39
. . .42
. .. .46
. .. .49
.. .53
... 56
. ............................... 60
. ... 65
.... 68
. ... 73
. ... 75
.... 78
. ... 80
. ... 83
.... 87
. .............................. 90
.... 91
. ... 93
. ... 99
. ... 109
DRAGI UCENICI,
PRED VAMA SE NALAZI TEKST UDZBENlKA IZ PREDMETA
"DEMOKRATlJA I UUDSKA PRA VA" KOJI JE, IZMEDU OSTALOG,
NAMlJENJEN I ZA TESTIRANJE OVIH SADRZAJA U NASIM SKOLAMA .
U OVOJ FAZI, VASE PRIMJEDBE, KOMENTARI I PRlLOZl SU VEOMA
POZEUNI. MI ZNAMO DA JE VAS DO SADA RIJETKO KO PITAO KADA SE
RADlLO o IZRADl UDZBENlKA, I TO JE SAMO JEDAN OD DOKAZA DA JE
U OVOM PREDMETU PRISTUp, TJ. NACIN OBRADE SADRZAJA
DRUGACIJI. ZEUA NAM JE DA I VI UCESTVUJETE U KRElRANJU OVIH
SADRZAJA, A NAROCITO DA NAM POMOGNETE DA PREDLOZENE
SADRZAJE UCINIMO ZANIMUIVIJIM, IDA PREDWZIMO NOVE NACINE
NA KOJE BI SE ONl MOGLlIZUCAVATI U UCIONICI.
"NISTA NIJE DOVOUNO DOBRO DA NE BI MOGLO BITI lOS BOLlE"
"<r. /(/.

PRUZILA NAM SE IZVANREDNA PRILlKA DA UCINIMO OVAJ UDZBENIK
JOS BOUIM. ISKRENO SE NADAMO DA U TOME MOZEMO RACUNATI NA
VASU POMOC .
UZ VELlKU ZAHVALNOST I SRDACAN POZDRAV
CIVITAS BiH
Vlast
Prirodno stanje
Drustveni ugovor
Prirodna prava
Pristanak/saglasnost
OHR
iii drustveni dogovor SFOR
Triisna ekonomija Konsenzus
Zamislite neko pravo za koje srnatrate da pripada
svakom covjeku/zeni/djetetu. U paru sa kolegom
Hi kolegicom iz razreda saCinite svoju listu prava,
a potom pokusajte identificirati nacin na koji
mogu biti zasticena ta prava.
Engleski filozof John Locke je jedan od osnivaca
modernog liberalizma. U svojoj knjizi "Dvije
rasprave 0 vlasti" on opisuje zivot u prirodnom
stanju, zamisljenom izvornom stanju bez posto-
janja vlasti, u kojem postoji savrsena sloboda i
jednakost.
"Prirodno stanje inta prirodni zakon da upravlja
njime, koji obavezuje svakoga; a um, koji pred-
stavlja taj zakon, uti sve ljude, koji ga pitaju za
savjet, da po-fto su svijednaki i nezavisni, niko ne
treba da nanosi zio tudem zivotu, zdravlju i slo-
bodi iIi pmjedu. "
J .Locke, "Dvije rasp rave 0 vlasti II
Sia vi mislite?
1 Sta je sustinsko svojstvo ljudske prirode?
2 Koja su prirodna prava covjeka?
:na wurUl nx1 da
Iwu P/ozoj'
Podijelite se u grupe od pet ucenika. U grupama
razgovarajte 0 dolje navedenom tekstu i poku-
sajte odgovoriti na pitanja koja slijede. Svaka
grupa treba izabrati predstavnika koji ce ostalim
ucenicima u razredu izloZiti stavove svoje grupe.
Prije vremena u kojemje iivio Locke, pojam pra-
va je bio primjenljiv sarno na veoma ogranicenu
grupu ljudi, [cma klasi kojoj su iii
prema poloi<iju 'th1" kojcm su se .. To.
bila ekskluzivna prava iii specijalne pnvllegl.lc,
koje se nisu odnosile na ljude izvan tc
Prema Lockeu, svi Ijudi imaju prava na zlVot,
slobodu i imoyinu.
I Adaptacija ! prerada lekcije. Centar za gradansko obrazovanje, Mi narod ... Gradanin i llstav, str. 19
1
,
@vaprava se nazivaju prirodnim pravima, iIi
t@ temeljnim Ijudskim pravirna. Svako ljudsko
hlice se rada sa ovim pravima i, prema Lockeu,
nik@ im ne moze uskratiti ova prava. PHozoft pri-
r0dnog prava su smatrali pojedinca, a ne grupu iIi
klasu, osnovnom jedinkom drustva. Oni su
stvo posmatrali kao skup pojedinaca, od kojih je
svako imao ista prava da slijedi vlastitu dobrobit.
U prirodnom stanju Ijudi mogu osjecati da su s10-
bodni, da Cine sta imje volja. Medulim, posto ne
bi bilo zakona 0 kojima bi se svi sIoiili, nih vlasti
koja bi te zakone provodila, prava Ijudi ne bi bila
zastiCena i oni bi se osjecaJi nesigurnim.
A,.if v
Sta su prednosti, a sta nedostaci ziv01a u
prirodnom stanju?
2: Navedite primjere problema koji se mogu jav-
iti kada je pravo nekog pojedinca na iivot, slobo-
du i imovinu protivno pravima drugih
naea. Koje se okolnosti mogu uzeti u obzir kod
rjesavanja ovih sukoba?
$" Da Ii neka prava trebaju biti zasticena vise od
nekih drugih? Zaslo? Navedite primjere,
Procitajte tekst koji slijedi, i odgovorite na pitanja
l
ri,m,i'I""lwg ugol!om Tiwm{Jsa
-fahllewl i JOhiUJ I ..m::k4!tk
Thomas Hobbes (1588-1679) je prezivio zestoko
nasilje i gradanski rat u Engleskoj. U svojoj
knjizi Levijatan, on se bavi pitanjem kako stvoriti
mir medu ljudima. Ukratko, njegov odgovor na
ovo pitanje je da dokle god ne postoji driava koja
moze osigurati mir, ljudi ce uzmicati u prirodno
stanje zivljenja, koje ce dovesti do rata u kojem
je svako protiv svakoga. Svako zeli mir, ali
Ci da niko ne moze biti siguran u namjere druge
osobe, najsigurnije je da jedni druge srnatraju
neprijateljima. ledini izlaz iz ovog stalnog ratnog
stanja, tvrdio je Hobbes, jeste da se svi sloze oko
sklapanja drustvenog ugovora 0 podredenosti
svemocnoj driavi.
Ovakav drustveni ugovor u historiji nikada nije
potpisan, ali se gradani moraju ponasati kao da
on postojL Sarno je drzava ta koja u drustvu ima
pravo da koristi silu; nijedan gradanin ne smije
koristiti si1u za rjdavanje bilo kakvog sukoba,
vee sc mora obratiti polieiji i sudovima za
pomoe. Na ovaj naCin je moguce osigurati mir.
Hobbes je strahovao da ee se, ako se drZava
padne, ponoyo javi11 prijasnje prirodno stanje
nasilja i rata u kojem su svi protiv svih. Nekoliko
primjera iz skorije historije je pokazalo da su
najbrutalniji ratovl izbili tamo gdje je drZava
dozivjela slom: Somalija, Kongo - i bivsa
slavija. Prema tome, ORR i SPOR sluie za pono-
V110 uspostavljanje zarnjene za driavu u Bosni i
Hercegovini, ko.la zasada moie osigurati mir.
Prema Hobbesu, moida se nikada fide odustati
od drustvenog ugovora 0 pristanku. Hobbes sma-
tra da je bilo kakva drzava, cak i ona u
vlada diktatura, bolja od pakla rata. U historiji se
Hobbesov koncept priblizio apsolutnoj vladavini
kraljeva, kao onoj Luja XlV. iz Francuske.
'Peter Krapf. u ime Savjeta Evrope za prifllcnik "De.mokratija i ijudska prava" u skolama u Bosni i Hercegovini, mart 200l.
Medutim, apsolutno kraljevstvo je radije oprav-
davalo svoju vladavinu kao Boziju v01ju, nego
Hobbesovirn racionalnim argumentima prema
kojima drzava sluzi narodu, a ne obratno.
Medutim, ugovor 0 pristanku, kao 8tO ga je
Hobbes zamislio, moze prouzrokovati postavlja-
nje vise pitanja. Sta se ddava ako je zloupotrije-
bljen apsolutni monopol moti koja je prenijeta na
drZavu - na pojedinacnog vladara iIi na skupstinu?
Ko ce zastititi gradane od izuzetno jakog potenci-
jaia drZavne moei ako se ona zioupotrebijava kao
naein diskrirninacije ili diktature?
John Locke (1632-1695) je pokusao da odgovori
na ovaj problem, On je, takoder, stvorio ideju
prema kojoj drustveni ugovor nikad nije bio pot-
pisan u stvarnoj historiji, ali traii od grad ana da sc
ponasaju kao da jestc. Locke je insistirao da vlast
driave mora biti podijeljena na zakonodavoll,
vlasti driave se moze opravdati sarno ako to sluzi
zastiti ljudskih prava pojedinacnih grad ana.
Locke je istakao da ovo ukljucuje zastitu
vatnog vlasnistva .ledne osobe, jer bez ove mjere
opreza ne bi se mogla razvijati slobodna trz.isna
ekonomija,

t Uzevsi U obzir Hobbesove tvrdnje, da je bilo
ko.la vlast bolja od nikakve, razgovarajte 0 razlo-
zima zasto biste se vi sloiili iIi ne sa ovim pogle-
dom.
2. Pokazite kako, prema Hobbesu i Lockeu, viast
dohij,l svoje pravo da vlada i sta bi se mogio desi-
ti kada bi vlast zloupotrijebila svo.le moCi.
Objasnite sta je (fiktivni) drustveni ugovor.
izvrsnu i sudsku vlast. Nijedan pojedinac ne smije "!
obavljati funkciju u vise ogranaka vlasti kako bi
Kojaje svrha vlasti?
se osigural0 da su one efikasno izbalansirane i '2 Kako vlast dobija pravo da vlada?
kontroliraju jedna drugu. U slucaju da i uprkos
ovih preduzetih predostroznosti, driavna vlast
bude zloupotrijebljel1a, gradani, kao kooacno
utociste, imaju pravo pruianja otpora. BuduCi da
Sta je drustveni ugovor?
Koja prava, po tvom misljenju, pripadaju

su drzavni predstavnici vee prekrsili drustveni
svakom covjeku/zenildjetetu?
ugovor i gradani ga, takoder, mogu napustiti.
barem da bi sacuvali svoja prirodna prava.
Locke je vise od Hobbesa naglasio ideju da drza-
va sluii pojedincirna, a ne obratno. Koncentracija
2: Objasnite zasto se Locke nije slagao sa Hobbe-
sovom idejom 0 ugovoru 0 pristanku i iznesite
svoje Iieno misljenje.
r
r- ..
!. .. ..... . ". t'iljlekl:iie .> ........
1.0 ovo] !ekciji razmotritcete kakobi izgledao I
f zivot,.-bez ,ylasti j J)yakva
I
I stanju. peb.taee. vampomoe.daprocljen.te, I
i z.auzmetei slav atomezaSto nam jepo'j
I trebna i sta bitre!).la dabude .svrha.vlasti. [
__ __ ___
KonsenZlls Unakrsno ispitivanje
navedene situacijc i odaberite jednu
(cijeli razred bi trebao postiCi konsenzus 0 tome
koju situaciju izabrati). Pripremite skec, iii
debatu za razred. Slijedite instrukcije
za provodenje debate koju ce vam dati profesor.
"Polako mi se vracalo pamcenje. Sjetio sam se
brodoloma, sjetio Se svog cudesnog spasenja.
Ustao sam, obazreo se na sve strane, ali nigdje
nije bilo zivog bica. Na moru, talasi vise nisu bili
onako jab. Pridoh bUze moru, ali sam uzalud
trazio nas brod. Njega vise nije bilo ... "
Ovako razmislja Robinzon Kruso probudivsi se
na pustum ostrvu nakon brodoloma. Natalost, on
je tame bio sam.
Zamislite da se cijeli vas razred nasao na pustom
ostrvu, bez hrane, bez kuce, bez orozja.
Kako biste organizirali zivot?
2 Koja prava ima pojedinac?
Kako ih ostvaruje?
Da Ii su pravila potrebna za zivot?
Sta su prednosti i nedostaci postojanja praviIa?
Zamislite da.ie vaS razred otisao na dugo oceki-
vano i prizeIjkivano kampovanje na planinu 50
km udaljenu od vaseg grada. Odlasku je pret-
hodilo uvjeravanje roditelja da daju saglasnost i
dugotrajan posao prikupljanja i osiguravanja
svega sto je potrebno, ad zaliha hrane pa do
zervne opreme. Nakan dva dana uzivanja, tokom
trece DOCi zadesilo vas je straS-no nevrijerne.
Ujutro je vas kamp izgledao strasno. Saton su
bili mokri, dijelom onesposobljeni, zalihe hrane
unistene, a veliki adron je zaprijecio prolaz na
jedinom prilaznom putu do tog mjesta.
1 Kako organizirati zivot dok ocekujete pomoc?
2 Sta zahtijeva novo stanje?
.> Da Ii iko ima pravo da bude voda?
!r Kako treba birati vode?
5 Kakvu moe treba da imaju vode?
Ko treba da bira?
Podijelite svoje odgovore sa ostatkam razreda
Vas profesor ce vas podijeliti u tri grupe:
Grupa 1 ce pripremiti argumente za odbranu,
tj. da nam je vlast potrebna. Pripremite svoje
argumente i izaberite predstavnika grope koji ce
iznijeti stay odbrane sudijskom odboru.
" Grup. 2 ce pripremiti argumente protiv, tj. da
nam vlast nije potrebna. Pripremite svoje argu-
mente i izaberite predstavnika grupe koji ce izru-
jed stay odbrane sudijskom odbofU.
fh Grupa 3 ce predstavljati sudijski' Odbor ,koji
ce saslusati argumente obje grupe, postavljati Pl-
tanja, i, nakon unakrsnog ispitivanja, sudijski o,d-
bor treba da donese odluku 0 tome koja je grupa
iznijela bolje argumente. Izaberite
juceg odbora. Sacinite listu pitanja za procjenu
stajalista obiju grupa, i pokusajte osporiti njihove
argumente .
"""""'1" debate u razredu
Nakon sto su sve grope izvrSile pripreme, pred-
sjedavajuCi sudijskog odbora ce zatraZiti pocetak
debate.
2 Svaka grupa ce imati 5 rninuta vremena da prc-
zentira svoje argumente. Nakao svake prezenta-
cije sudijski odbor ee postavljati pitanja.
3 Clanovi grupe koja prezentira mogu se konsul-
tirati izmedu sebe prije nego daju odgovor, bilo
ko od clanova grope maze odgovoriti na pitanje.
i:l', Nakon lito su obje grope zavrsile prezentaciju i
na pitanja, sudijski odbor ce rasprav-
ljati 0 tome koja je grupa b]Ja uvjerljivija u
odbrani svojih argumenata. Potom ce se vratiti u
fazred, gdje ce predsjedavajuCi obrazloziti
odluku odbora.

;U. OV03
itl!11korni
I okYira.
i Moci&,le Bloboda( !
I
__.:__"_'
Zakon
Lienc slobode
Burzoazija
Konstitucionalizam
Ustav
Zajednicko dobro
Gradanska vrlina
<'<{{hi \'if ide/!' sfr;:,y L'ki )SiHi gfJc'h,(f I!fin), (' w: '-V:' '(;j
"','f(l''!!,'
, Pogledati izvor Magna Carta
ustava
Vas profesor ce vas podijeliti u grupe. U vasim
grupama razgovarat cete 0 dolje navedenom tek-
stu i pokusati odgovoriti na pitanja koja slijede,
lzaberitc predstavnika koji ce prezentirati vas rad
u
jt! ___ prayHa i zakona koji
post?vljaju osnove za j funkcioni:-
:rap.Je, \;histi:"-Ustav - takoder sadri] ljudska i
gradanska prava koja se garantiraju gradanima i
ostalim ljudima koji borave u zemlji.
Prvi pokusaji da se uspostavi razlika izmedu
ustavnih i drugih zakona su poeeH jos u doba
drevne Grcke. Poimanje ustava kao vrhovnog
zakona u drustvu je poceIo sa Grckorn i njenirn
filozofima, nastavljeno je u Rimskoj Republici,
sa zakonima i shvatanjima koji su u njoj vrijedili,
i kroz historiju su bili predmet rasprava mnogih
mislilaca. Oni su smatralj da treba da postoje
ogranicenja kojima ce biti ogranieena moe poje-
dinaca na vlasti, i pruiati zastitu grad anima.
Jedan od tih pokusaja je bio potpisivanje doku-
menta Magna Carta 1215, godine od strane kra-
Ija Engleske Johna, cime je ogranicena njegova
vIast. Ovaj dokument od 63 Clana sadrii uglav-
nom osiguranje prava p]emstva i crkve, ali i neke
odredbe koje su se vremenom prosirile na sve
stanovnike te zemlje-
1
,
To je trajalo sye do 18. i 19. Yijeka kada je
burzoazija, nova vadeca klasa izmedu aristokrati-
je i radnicke klase, pokusayala da osigura praya
stecena revolucijom.
Da bi avo uspjele, neke driave su kreirale poseb-
ne dokumente koji su sluzili kao politicka i
zakonodavna osnova za sve druge zakone i
pravila. Ti dokumenti se zovu ustavi.
Kao primjer, Ustav SAD je napisan 1787. godine
i jos uvijekje na snazi. U Evropi prvi pisani ustav
je bio francuski Ustav, koji .ie ogranicavao moe
rnonarha, a koji je napisan 1791. godine. Oba us-
tava so ogranieavala moe autoriteta. Kao rezultat,
formirane su vlasti keje trcba da stile ljudska pra-
va. Ovi ustavi 811 zasnovani na obostranim pravi-
rna i odgovomostima Ijudi na pozicijama au-
toriteta i gradana. Modema shvatanje ustava uk-
Ijucuje i pojmove koji su obicno vezani za demo-
kratiju, kao sto su suverenitet, jednakost pred
zakonom i zaStita sloboda i prava gradana.
Neke zemIje, kao Ujedinjeno KraIjevstvo,
ju pisani ustav. One imaju jaku tradiciju zakona
koje je donio iii primjenjuje parlament i obicaje
koji im sluze kao ustav.
Primijetit cete da, po ovoj definiciji, skoro svaka
drz.ava ima ustav. I dobre i lose vlasti imaju
ustave. Neke od nedemokratskih vIasti imaju
ustave koji ukljucuju listu osnovnih ljudskih
prava njihovih gradana. Bivsi Sovjetski savez je
imao jedan od najduzih i najdetaljnijih ustava u
historiji, ali u stvarnosti njegovi gradani su uzivali
sarno neka od prava zagarantiranih ustavom.
Koja je razlika izmedu ustava i ostalih zakona?
Koje su osnovne ideje modernog
cionalizma?
Koja su prava pojedinca garantirana ustavorn i
Vas profesor/ica ce vas pOdijeliti u grope od 4-
ucenika. Svakorn uceniku iz grope ce' dodijeiiti
po jedan broj pasusa. RadeCi u grupi, razgovara-
jte 0 odabranom pasusu ipostanite "ekspert" za
tu temu. Postavite 2A pitanja kojima cete razjas-
niti tekst. Budite spremni da prezentirate i objas-
nite svoj pasus drugim clanovirna grupe.
1 Ideju zajednickog dobra su obradivali mnogi
filozofi i pisci klasicnog republikanizma. Ta
ideja naglasava obavezu da svaki gradanin dje1u-
je za dobro Citave zajednice. Jedan od pisaca koji
se zalagao za sistem kojim bi osigurao podjelu i
ravnoteiu moei izmedu drustvenih klasa u vlasti
je francuski mislilac Montesquieu. Ovo je, po
njegovom vjerovanju, bio najbolji naCin' -di"-se
osigura da vIast nece biti zloupotrijebljena jed-
nom drustvenom klasom i da bi Dna trebala
osnaziti zajednicko dobro. Takoder je vjerm'ao
da bi gradani trebali staviti zajednicko dohra-
ispred svojih licnih interesa, pogotovo kad se ove
dvije ideje nadu u konfliktu. Stoga, oni koji
vjeruju u klasicni repuhlikanizarn naglasayaju
zajednicko dobro iznad indiyidualnih sloboda.
,
koja su zajednicka dobra navedena 11 njernu? (Ko- tv,; ,t;"if nITa" sc jHl (Vim,fciqideu, [rrI'M ""R""ideal!
ristite Ustav BiH, entiteta iIi kantonalzupanija) 't{;:L'f; <iff ,,.{' Zzhjf'gHH ri'uupotreh;("J-
!'} Ustavna demoicratija::::konstitucionalizam, poku- Tokom srednjeg' vijeka doslo je
___ __
di1'llfava-- p6je3inaca __
prava gradana. /
'Rept"ioIfcr-U-Ustavu Stare Atine postoje - ,f'-1'ObomicLliberalizma, medu njima i James
su slo- Medison (Dtejrns Medison), ovo su pitanje pos-
bo{flli gradani Atine. mog.l.i uzivati svoJa Ilcnitprava . k' . al"d .
rnatrali iz drugog ugla. Oni Sll uviJe ,Istre 11 eju
_uep-osiednim_ _u__ da ljudi imaju neotudiva prava sarnim tim 5tO su
giida. Kasiiije' u i
'zakoniiilT-suregulii<inidementi upravlJanjagdje ljudska bica, i da se zajednicko dobro moze
su POre(Cmo-ilarfii'Suckih--r aristokiitskih' !Compo- unaprijediti i ako svaki pojedinac ispunjava svoje
nenti"bili obiihvaceni i riela' ctemokratsid Hene politieke, drustvene i ekonomske interese.
Na--Ci:fsu historije ste ucili 0 -Rimskoj Republici, Medison je srnatrao da je predstavljanje 5to veceg
gdje se prvi put priznaje da je ylast jayno pitanje broja grupa i interesa jedna od prednosti demo-
(latinski res =: stvar i public:::: od sviju). kratije, i da prosperitet syakog pojedinca moie
?va vrsta od sluziti unapredenju zajednickog dobra. U isto
godi,ne su jeme on je shyatao da Ijudi mogu ispunjavati svoje
donosile i liene interese naustrb interesa drugih i naustrb
-- zakone -ia -njihovu zemiju. pbicni ljudi i _, dobrobiti zajednice. Shvatio je da prava pojedi-
tok[ate Stl -dijelili mc)(':-V-!asti I -predstavlllcrsu"6ifi naca mozda treba da budu ogranicena, i da je
odgovo-iiii 'za-"z'a]edriic"ko -dahre "(dobro '6ltave jedna od uloga vlasti da ohrabri ljude da razvijaju
zajednice). gradansku vrlinu i da zastite zajednicko dobro.
U Beeu je i815. godine odrlan kongres ciji je
bio da bi sve zernlje svijeta trebale da
imaju ustav. Slijedilo .Ie donosenje ustava u
veCini evropskih, a zatirn i ostalih zemalja svije-
tao Velo je vazno da se razumije da ako neka
va ima ustav, to ne znaCi cia ima uslavnu demo-
kratiju. Ako ustav omogucava neogranicenu
upotrebu moti od pojedinca, malo iIi par Ijudi,
onda takav ustav nije osnova za ustavnu demo-
kratiju. Ako ustav omogucava da moe vlasti bude
ogranicena, ali ne ukljucuje sredstva za ograniea-
vanje, onda ni taj ustav De moze biti osnovom za
ustavnu dernokratiju. U ustavnoj vlasti ustav je
obUk viseg zakona kojeg moraju svi poslovati,
ukljucujuCi i one na vJasti. Napose, ukoliko ne
postoje elementi zastite koji omogu6uju svakom
gradaninu ostvarenje ustavnih prava, ni tada se
prid'G jhJjrd ne moze smatrati da ta drzava ima ustavnu
demokratiju.
[/ formi zubi{jeke aci(N"'{m'ie IW
1 Koja su nazflaeajnija historijska iskustva i
dogadaji koji su utjecali na razvoj ustavne
dernokratije?
2 Kako su ideje 0 vecem stepenu slobode za sve
Ijude, sigurnost i ljudski fivoti zasticeni
demokratskim ustavima?
Vas profesor/ica te podijeliti razred u dYije grupe.
ledna grupa bi trebaia objasniti ideju praya pojed-
inca i llaei prim jere iz svakodnevnog iivota.
Druga grupa bi trebala objasniti svoje shvatanje
primjera zajednickog dobra u ustavnoj demokrati-
ji i navesti primjere iz svakodnevnog zivota.
1 Identificiraj neko varno pravo pojedinca i obja-
sni koji bi trebao biti obim i ogranicenja tog prava.
Balans Ogranicena vlast
Neogranicena vlasl Autokratija
Provjera
Ogranicene vlasti su uspostavile ogranicenja svo-
jih mod, kao su zakoni j slobodni izbori. i
one ih postuju. Protivno tome su
vIasti, u kojima Sll oni kojj vladaju sJobodni
koristiti moe kako god zeie, neograniceni
zakonom ili izbOlima. Tiranija, autokratija, dik-
tatura i totalitarizarn su razUrite rijeCi kojima
opisujemo neogranicenu vlast.
U totalitarnim rez.imima ddava trazi ad Ijud] da joj
sluze, da budu njeni podanici, da budu loialni bez
ikakve protivtez.e, bez ikakve obaveze da- ad ljudi
dobiju pristanak iIi odobravanje za svoja djela.
DoiJrobit naroda ie naj),li.fi zakon.
Ciceroll
zajedno u od po pet ucenika kako
ispitali neke od nacina organiziranja vlasti s
cIlJem sto bolje zastite prava gradana. Izaberite
predstavnika koji ee ostal1m ucenicima u razredu
111
objasniti vaS stav. Uporedite svoje prijedloge sa
Montesquieuvim prijedlozima koji slijede.
U prethodnim lekcijama SIDO proucavali neke od
filozofskih ideja koje se odnose na vlast, njenu
svrhu j 0 razlicitim nacinima na koje su vlasti
organizirane kroz Jjudsku historiju. Francuski
filozof Montesquieu (1689-1755) je Yeoma utie-
cao na promoviranje i uspostavljanje ideja 0
demokratskoj vIasti u periodu Francuske burzoa-
ske revolucije i stvaranja SAD.
Montesquieu je vjerovao da je najbolji nacin da
se osigura da vlast sluzi zajednickoj dobrobiti da
se uCine slijedeCi koraci:
"' Podijeii vlast lla razlicite ogranke iIi dijelove,
tako dOl nijedan ogranak nema svu vlast;
" Balansira autoritet izmedu ovih ogranaka tako
da ni jedan ne mole kontrolirati ostale ogranke;
'.' Omoguci svakom ogranku da provjerava
nacine na koje drugi ogranci koriste vlast.
f(u};(i {P(f .>Uk::
{dei,,, (i
Montesquieu, kao i mnogi drugi, vjerovao je da,
ukoliko je vlast podijeljena, izbalansirana i pro-
vjeravana, nijedan ogranak ne moze kontrolirati
cijelu vlast. U tom slucaju nijedan ogranak ne
mo'Ze koristiti vIast za svoje licne i sebicne
interese. Rezultattakve situacije bi bio da hi vlast
djelovala u cilju unapredivanja zajednicke dobro-
biti. Zajednicka dobrobit znac} da je ndto za
dobro zajedruce kao cjeline.
Iz proucavanja historije i fiIozofije prirodnih
prava, moterno zakJjuCiti da bilo koja vlast mora
biti ogranicena.
1 Sta je ogranicena, a sta neogranicena vlast?
Zasto je Montesquieu vjerovao da vlast treba
biti podijeIjena na razliCite ogranke iIi grupe
unutar te vIasti?
Koji je bio cilj balansiranja moti izmedu
razlicitih grupa u vlasti?
Zasto svakoj grupi treba omoguCiti da pro-
vjerava kako druge grope koriste svoju moe?
II IUhnnm rliGf( tTwt N,k(.lir"ui if!
kmJl'rfi1inx
U biv80j Jugoslaviji je postojao ustav. ali njime
nije bila ogranicena vlast, niti mandat predsjed-
nika republike koji je imao neogranicenu vlast. U
jednopartijskom sistemu postojao je sarno jedan
kandidat za svaku poziciju, te su izbori bili samo
fonnalnost.
U savremenim pariamentarnim monarhijama,
vlast monarha je ogranicena, kao u Svedskoj,
Spaniji, Danskoj iIi Ujedinjenom Kraljevstvu.
Vas profesor ce vas podijeJiti u pet grupa. Svakoj
grupi ce biti dOdijeljena jedna od pet osobina
vIasti koje slijede. Neka svaka grupa slijedi upute
date na kraju teksta, i neka podijeli svoja razma-
tranja sa ostatkom razreda.
U ustavnim demokratijama, uslav ili najviSi
zakon ima pet vainih odlika:
1p . ,
. roplsuJe osnovna prava gradana na zivot,
slobodu i vlasnistvo;
::: Postavlja odgovornost vlasti da zastiti ova
prava;
1 Postavlja ogranicenja na upotrebu moci od
strane !judi koji rade u vlasti. Vedna ovih
ogranicenja se odnosi na tri oblasti. Primjeri
nacina na koji ustav ogranicava moe vlasti u
ovim oblastima su slijedeci:
ift Prava gradana. Ljudi u vlasti ne rnogu nas
lisiti nasih prava zagarantiranih ustavom.
NaCin na koji se raspodjeljuju dobra. Vlast
ne moze oduzeti necije vlasnistvo, a da za to ne
dodijeli odgovarajucu finansijsku nadoknadu.
fi:- NaCin na kQji se rjeSavaju konflikti. U rjesavanju
sporova moraju se primjenjivati pravednc procedure.
fy l}ostavlja se princip privatnc oblasti.
Privatna oblast je dio privatnog zivota pojedinca
i ne tice se vlade. U toj oblasti pojedinac ima pra-
vo na privatnost. (Npc vlast ne moze zabraniti
postivanje i slobodu vjerskih uvjerenja.)
s: Domen privatnc oblasti Sf more izmijeniti
jedino slaganjem vecine gradana i u skJadu sa
precizno definiranim ulzom unaprijed dogo-
vorenih procedura.
1 Objasnite date osobine i navedite primjere. (Za
ideje se mozete pos]uziti kopijarna ustava datim
U ovoj knjizi).
Objasnite koliko rnislite daje vazna data osobina.
Razgovarajte sa svojirn roditeljima, njihovim
roditeljima iii susjcdima 0 sistemll vlasti u hivEoj
Jugoslaviji. Upotrijebite osobine 0 kojima ste
utili da biste ocijenili da Ii je ta vlast hila
ogranicena iIi neogranicena. Podijelitc svoja saz-
nanja sa ostatkorn razreda.
[("Au Iwlu! titue :dl}t!!Jdf') popm su Hdc i:: ;'::!F{U(lL",
,cjlek!.l"qju egmJli"l'j;'h{).';{ "/(1;;;;/
Procilajtc tekst Veliki voda, razmislite sta biste vi
odlucili, i pridruZite se jednoj od grupa. Ukoliko
ne mozete da se odlllCite, ostanite u sredini raZre-
da, i postavljajle pitanja sVakoj od grupa kako
biste provjerili njihove argumente iii lakse
donijeli odluku. '
Lijevo od table ce se skupiti ucenici koji su za to
da se da neogranicena moe vetikom vodi, liZ
garanciju unapredenja zajedruckog dobra. Desno
od table ee se skupiti ucenici koji su protiv
davanja pristanka na neogranicenu moe, bez
obzira sto je ekonomsko-politicka situacija teska.
U sredini razreda neka ostanu uceniei koji ne
mogu da se odluce u ovom momentu. Potrebno je
sagledati na koji naCin bi pojedine socijalne i
ostale grupe reagirale na ovakvu vrstu izazova.
Neka svaka grupa izuese argumente za i protiv
ustupanja dijela svojih prava u korist velikog
vode. Svaki ucenik moze promijeniti grupu na
osnovu argumenata koje je cuo. Vas profesor ce
zakljuciti vjeihu.
Kao alternativa, moguce je i organizirati debatu
oa temu pristanka naroda na neograniCenu vlast
pojedinib voda, kao SIO je dato u narednom prim-
jeru za izborni slogan.
Veliki voda ce rijesiti problem nezaposlenosti,
soeijalne i zdravstvene zastite, te unaprijediti
zajednicko dobra. Da bi postigao ove ciljeve,
polrebno je da ima neogranicenu vlast. Sarno nas
on moze spasiti!
Kriteriji
Hipoteticki
Karakteristike
Intelektualna sredstva
Razmislite 0 tome koliko su pravila i zakoni
vaini u vasem Zivotu. S obzirorn da su toliko
vazna, moramo utvrditi da Ii su pravila i zakoni
koje slijedimo dohro kreiranL
'it, Sta se moze dogoditi ako pravilo nije dobra
kreirano?
Koje biste kriterije koristili prilikom procjene
pravila:
Svako od hipotetickih pravila koje slijedi sadrzi
slabost. Razmisljanje 0 natinu na koji se mogu
popraviti te slabosti pornoCi ce vam da identifici-
rate neke kriterije iii standarde za procjenu pra\!-
ila. Kako budete citali svaki od primjera, zabi-
Ijezite sta, po vasem misljenju, nije uredu sa
svakim pravilom. Kada zavrsite sa svih sest
primjera, napravite spisak karakteristika iIi
kvaliteta koje, po vasem miSljenju, dobra pravilo
treba da ima. To motete uCiniti tako sto cete
zavrsiti reeemeu: "Dobro pravilo bi trebalo ... "
Budite spremni da 0 svojim odgovorima razgo-
varate sa ostalim ucenicima u razredu.
~ i Oa bi se kvalificirao za glasanje, gradanin mora
posjedovati najrnanje 10 hektara zemlje iIi
imovine u vrijednosti od 20.000 KM.
: ; ~ Nijcdna osoba ne moze, ne smije i nece bei
tuCi po glavi drugc ljudc.
~ ~ U ciiju unapredenja zdravlja i fizicke kondici-
usvojen je 110vi zakon kojim se dozvoljava
glasanje samo onim gradanima cija je tezina 72
kilograma iii manje.
4 ~ Svi koji budu trosili previse vode bice
kaz.njeni.
: ~ : Policija i drugi vladini sluzbenici mogu pre-
traiivati stanove Ijudi kada god to zek
1 ~ Svi ucenici moraju svaki dan pojesti dvadeset i I
osam pljeskavica za meak.
, Adaptacija lekcije iz. knjigc, Osnovi demokrutijc za srcdnju likolu, Centar za gradamkll obrazovanjc, izdany: Civitas 1998
Kao gradanin demokratskog drustva imacete
mnogo prilika da glasate direktno iIi putem vaSih
predstavnika za pravila i zakone koji se direktno
odnose na vas. U prethodnoj vjeZbi trebali ste da
procijenite neka pravila i da razmislite 0 tome
kako se ta pravila mogu popraviti. RadeCi na
ovim zadacima, napraviIi ste spisak karakteristika
koje dobro pravil0 treba sadrzavati. Moguce je da
vas spisak sadrzi neke Cd sljedeeih karakteristika.
Dobro pravilo treba da bude:
Pravedno
.", Jednostavno za shvatiti
Dobro kreirano da bi postiglo svoj cilj
4;,Jasno
Kreirano tako da nije U suprotnosti sa
drugim vrijednostima, kao sto su
privatnost iii sloboda
Moguce za ispostovati
Karla procjenjujete pravilo iIi zakon, korisno je
prO\jeriti da Ii posjeduje Ove karakteristike. Drugim
rijeCima, kada se upitate da Ii pravile iii zaken po-
sjeduje ove karakteristike, vi koristite jedno cd
intelektualnih sredstava za procjenu pravila iii
zakona. Druga intelektualna sredstva koja mOZete
koristiti nalaze se u tabeli na kraju ove lekcije.
lntelektualna sredstva su skup pitanja koja su rele-
vantna za odredenu situaciju, a koja nam pomaiu
kod donosenja razumnih i infonniranih odluka.
Kako tehnologija napreduje, proizvodaci stereo
uredaja su poeeH usavrsavati jake stereo sisteme
za automobile koji mogu proizvoditi muziku
jacine koja probija usne opne. Vrlo cesto vozaCi
koji posjeduju ove uredaje pustaju muziku do
najjaceg stepena, sto testo ometa druge vozace.
Va hi se suprotstavio ovim problemima, pred-
sjednik vlade je potpisao Zakon koji propisuje da
je zabranjeno puS-tati muziku u automobilu uko-
liko se zvuk cuje na daljini od 15 metara. Kazna
za DVO je 100 KM u slucaju prvog prekrsaja, a
znatno veca ako se prekrSaj ponavlja.
Reakcije na novi zakon su bile razlicite. Policija
poddava ove rnjere, smatrajuci da ce llvodenje
kazne sprijeciti z}oupotrebu glasne muzike.
Proizvodaci stereo sistema se suprotstavljaju
zakonu, tvrdeCi da bi obrazovanje bio bolji nacin
sprecavanja.
tnteleRmnlnfu]s,a_
va za procjenu pravila i zakona. Kroz vjezbu cete
moei koristiti ta sredstva. Radeci u manjim gru-
pama, pl"Ocitajte prieu i odgovorite na pitanja
koja su sadrzana u "Tabeli intelektualnih sredsta-
va" na kraju ove lekcije. Budite spremni da 0
svojim odgovorima razgovarate S ostalim uce-
nicima u razredu.
<{ Razmislite 0 jednom problemu u skoli.
Zajedno s grupom vasih kolega iz razreda razra-
dite pravilo koje ce pomoCi pri rjeSavanju tog
problema. Prezentirajte kolegama u razredu
problem, zajedno sa vasim px:avilom. Razgo-
0 pravilu, koristeei proceduru za procjenu
-pravila koju ste ll.pravo nautili.
,2Pregledajte stampu i pronadite pravilo koje vas
interesuje. Pravilo moze biti iz oblasti vlasti,
poslovanja, sporta iIi neke druge oblasti.
Ocijenite ova pravilo koristeCi intelektualna
sredstva 0 kojima ste ueili. NapiSite clanak koji
podrzava Vas stav.
Kako procjenjujete kreiranje zakona koji regulise upatrehu stereo uredaja u automobilu?
Tabela intelektualnih sredstava za procjenupravila i zakona
Pitanja
Koje pravilo treba procijeniti?
Koji je cilj tog pravila?
1 Da Ii je pravilo neophodno iii postoje
boljinaCini da Be postigneisti ,ilj?
4Koji su moguCi efektipravila?
Koje su jake i slabe tacke tog pravila.
Da Ii je:
Pravedno,
tj Jednostavno za shvatiti,
" Dobro kreirano da pOstigne svoj cilj,
Jasno
,,' Kreirano tako da nije u suprotnosti
sa drugim vrijednostima kao sto su pri-
vamost iIi sloboda,
Mogyce za ispostovati.
Sta vi mislite, da Ii pravilo treba osta-
ti kakvo jeste, promijeniti se iii ukinuti?
Odgovorite zasto"
Odgovori
_/
/

1 . . ... .. A!J .. /lrl{;ca"' ..
1:" ""':' ",:',"",::-',>,:::'>,j,'';:-,,''/:,-':,' ,Y:,'":.i,,"',",,, ' ''''.'-



i
Ida . .. .i
Inedemoktatskih bid
iu.mogucnoSti koji omo-
I guoayaju .
i nedemokratskogpolftiilkog sistel)la;

politi8fih' sisterrla-. Auto-
ritet se u l1edemokratskim sistemima obicno
zi u pojedincu ili jedl10j stranci dok u demokrat-
skim siSlemima gradani imaju konacni autoritet.
Demokratska drustva zavise od infarmiranih i
aktivnih gradaoa koji zajednicki rade na postiza-
nju zajednickog dobra za sve Ijude. U takvim
driavama, vlast i vode drzave imaju ogranicenu
moc i padaju pod vladavinu prava.
U autoritativnim drustvima, vode su cesto iznad
zakona i rnogu biti ljubazni iIi grubi, pravedni iIi
nepravedni, zabrinuti iIi nezabrinuti i mogu sma-
trati da su iznad volje naroda. U takvoj vrsti ne-
demokratskog sistema moe je cesto neogranice-
na. Gradani u takvom sistemu pate kada su nji-
hove slobode ogranicene ilj mogu bili potpuno
oduzete. Gradani podnose mjere kaznjavanja i
resta imje oduzelo pravo na pravedno sasJusanje
ili pravedne zakonske procese,
Moe
A Lltoritet
Politicke vode
PluraHzam
Demokratski sistem
Nedemokratski sistem
Nevladine organizacije
Pojam demokratija je nastao iz grckih, pojrnova
demos (sto znaci "narod") i kraria (sto znaci "vla-
dati"). Stari Grd su koristili rijec demokratija la
vlast mnogih U odnosu na vlast nekoliko osoba.
Demokratija je sistem vlasti u kojem konacna
politicka moe, iIi sllverenitet, pripada narodu,
bilo direktno iIi putem izabranih predstavnika.
Demokratski sistemi su zasnovani na principu da
je vlast postavljena kako bi sluzila narodu. U
demokratskom sistemu gradani su slobodni
pojedinci koji imaju zasticena prava i koji su
10ja1ni vlasti dok god vlast stiti prava gradana,
Ukoliko vlast prestane stititi gradane, oni imaju
pravo da naprave promjene u vlasti prema
unapdjed utvrdenim procedurama.
o demokratiji slusarno svakodnevno. Mnogi
Ijudi koriste ovaj veoma slozeni koncept u nepot-
punom smislu. U ovoj vjezbi, pokusat cete kre-
irati vlastiti spisak karakteristika demokratskih
drustava, te uslova i institucija koje pomazu de-
mokratijama da cvjetaju. Radite sa kolegom/ko-
legicom iIi u manjim grupama kako biste kreirali
te spiskove. Kada svi zavrse, svaki par iii grupa
ucenika bi trebali podijeliti svoje spiskave sa
razredom, Svoje odgovore uporedite sa odgov-
orima drugih ucenika. Prema potrebi, dopunite i
svoje spiskove,
Na vasem spisku svakako su se nasle neke od
karakteristika demokratskog drustva, koje cemo
ovdje ponoviti jer su vaine: (>
Suverenitet naroda
Z Pristanak ooih nad kojim se vlada
'1.PodJ'cdnake slobode i prava za sve gradane
2
4 Vladavina zakona (prava)
;; Yladavina veCine i garancija prava manjina
t1, PodijeJjena i ogranicena viast
Slobodni i pravedni izbari
Sloboda izrazavanja, mediji
,;j Garancija Ijudskih prava
Sloboda izbora i sloboda da se bude izabran/a
.v .
Politicki, socijalni i ekonomski pluralizam
Sloboda govora u javnosti, na prolcstOYanje.
peticije
1jPravedne zakonskc procedure
poput tolerancije, kooperalivnosti
i kompromisa
Demokratska drustva se oslanjaju na odredenc
kategorije grupa i institucija koje pomal,u
uspostavu i razvoj civilnog druStva. To su:
Nevladine organizacije (NYO), osim destruk-
tivnih (UpL teroristickih)
Slobodni mediji
if Drustvcne organizacije- interesne grupe grada-
na koje mde nezavisno od kontrole vlasti.
':;> Dcmokratski orijentinmi i aktivno ukljuceni
gradani
U manjoj grupi iIi sa partnerom,
kumkteristika nedemokratskog drustva, Kada
. d> 1>[ sa ostahm
zavrse, svoje splskovc po IJC 1 e '.,
. dO Vile karaktenstIke
ucenicnna u razre u. suo
nedcmokratskog drustva su:
'1 Ogranicenja slobode gavora, medija i prava na
sastajanje
;2 Nejednak status Ijudi i diskriminacija u,: skoli i
na posiu '
. 3 ~ Ogranicena prava na izbor i ,_ n,a to da se bude'
izabranla \-,'
t? Ogranicenja slobode kretanja
)' Centralizirani autoritet gdje sarno nekoliko
ljudi ili jedan pojedinac ima moe
t ~ Rasna, vjerska, etnicka, spolna iIi starosna
diskriminacija
'} Zastita manjina nije garantirana
9 Narusavanje prava na privatnost
, Nepravda prevladava
't, Moe nije podijeljena
Provjera i balansiranje izmedu razlicitih
dijelova vlasti ne postoji
Ne postoji vladavina zakona (prava)
Pravedni zakonski proces nije garantiran
Primjeri nedemokratskih politickih sistema
ukljucuju totalitame sisteme, diktature, fasisticke
vlasti, monarhije i komunisticke drz.ave.
j'i_T,' ,
Grupe iIi institucije koje stete, odnosno onemo-
gueavaju uspostavu demokratskog drustva su:
~ ; Mediji koji nisu slobodrii iIi su pod slla.zoirn
uticajem iIi kontrolomvlasti,
:; Pojedinci koji nisu demokratski orijentirani iIi
Sll pod snaznim uticajem
@ Pasivno gradanstvo
Radite sa kolegom/kolegicom kako histe odgov-
orili na sljedeca pitanja. Budite spremni da 0 SVQ-
jim odgovorima razgovarate sa ostalim ucenici-
rna u razredu.
Kaje Stl osnovne karakteristike demokratskog
drustva?
;Z: Razgovarajte 0 uslovima koji omogucavaju iIi
sprecavaju demokratski sistem.
j Koje grupe iii institucije potiCu razvoj
demokratskog sistema? Koje grupe iii institucije
sprecavaju razvoj demokratskog sistema?
Koje su osnovne karakteristike nedemokrat-
skog drustva?
U novinama pronadite field primjer kod nas iIi u
svijetu u kojem su demokratska prava gradana
narusena. 0 kojim se pravima radi i kako se Dna
mogu zastititi?
Procijenite dolje navedene primjere i odgovorite
na pitanja koja slijede:
U jednoj zemlji postoje ogranicenja na koliCinu
vlasnistva koju osobe mogu imati (nekretnine,
zemlja, licence, privatni obrt, ltd.), mnogim
gradanima nije dozvoljeno da idu u inostranstvo,
njihovi telefoni se prisluskuju i njihova posta se
provjerava. U susjednoj driavi ne postoje
ogranicenja na nivo privatnog vlasnistva, zabra-
njeno je prisluskivanje telefona i ljudima je
dozvoljeno da slobodno putuju.
Prema gore navedenom tekstu, odgovorite na
sljedee. pitanja:
1 Koje vrste politickih sistema su opisane u
svakoj od gore navedenih zemalja? Navedite
primjere danasnjih drzava i razgovarajte 0 oblici-
rna vlasti u njima. Budite konkretni!
2 Koja prava gradana Sli narusena u prvoj zernlji,
i za kOja prava gradana je rnoguce da su naru-
sena?
l Osim navedenih prava u drugo] zemlji, koja su
jos prava, moZda, ukljucena u prava koja imaju
gradani druge zemlje?
C(j-lficc{/t/" j
durom. Takvim djelovanjem nosilaca politike
doprinosi se stvaranju uvjerenja gradana da se
provodenjem propisa omogucuje balans izmedu
zakonodavne, sudske i izvrSne vlasti.
>olitikaspdvijausvi
ll1
drustvima u "ijetu .
:vakLdan,Uovoj lekciji'ceteucitiopoIitici i i
ldIitickimstrallkama:Ovosu klj(!.cuielemeuti i
1 u
drzavonl. folitika organi-
zakona,: ima u j - insihuc,lja i __9 "takvih
lemqkratskim, drzavama. odnosa u cIvil:-
Qve:tekcije IlibCi -pojam,i __ diiis,tvu.
oUtike i objasuiti zasto je politika vatnaza
rus.\Yqi vIast Takoder cetemoei opis.tiuiogti d. iz koristoljublja mimoidu
oJitickihstranaka)naCine njihovog djelovauja Takva zloupotreba najbolje
utjec'aja- imajt\_na vhist. som i_ !ZYfspe, ylasti,
entitet*e"
\/Opartijski sistem
edstavnicki sistem
JaJicija
ovodenje zakona
Jednopartijski sistem
Visepartijski sistem
Politicke stranke
Subordinacija
s profesor ce vas podijeliti u sest grupa. Svakoj
lpi ce biti dodijeljen jedan dio teksta. RadeCi u
viru svoje grupe, razmotrite zadati tekst i
stanite "ekspert" za tu temu. Potom odgovorite
data pitanja i budite spremni iznijeti i objasni-
;voj diD tcksta citavom razredu.
Politiku se ounosi na procedure i aktivnosti
ie provode politicke stranke i viast s ciljem da
jii domognu vlasti iii da upravJjaju viadom.
sustinskim funkcijama politike najvaznija
Dna koja se odnosi na st\'aranje preduvjeta za
mjenu postojcCih zakonskih propisa, sve dok
dade do njihove izmjene odredenom
te Dpozicionih
nezavisnih rnedija, raznih drustvenih
nezavi'sllih i (Jru'stveno organlziranih gradana.
:Z:Politicke stranke su grupe' ijlidi 'koje se
ju da promoviraju filozofiju vlasti i drugih intere-
sa prema konceptima i pravilima 0 Kojima su se
ove grupe slozile. Clanstvo u demokratskim
tickim strankama je dobrovoljno, ali Clanovi se
cesto dogovaraju oko bitnih pilanja u vezi sa
1,akonorn i politickim shvatanjima. Da bi svoje
prograrne neka stranka ostvarila, ona to ciui
llceScem U Ylasti. Politickc stntnke ce odabrali
kandidate koji ce se natjecati 1,a poziciju. Kada
dodu na poziciju, clanoyi politickih stranaka ce
pokusati da se filozofija njihoye stranke izrazi u
zakonima koji se donose i provodc. Njihova
na uloga je bila da spaja preference naroda sa
stvarnim l1ljerama jayne politike vlasti. Druge
vazne funkcije stranaka su aa odaberu kandidate
za neke funkcije, da informiraju javnost 0 vaznim
politickim pitanjima, da koordiniraju kreiranje
mjera jayne politike iZl1ledu razlicitih ogranaka i
nivoa vlasti, da uravnoteze konkurentske interese
i donose k6mpromise i da provode kampanje. U
isto vrijeme, politi eke stranke u opoziciji su bitne
zbog toga sto one provjeravaju utjecaj veCinskih
stranaka na donosenju i pril1ljeni zakona. Ako
postoji vise stranaka u drzavi, stranke mogu
roiti koaliciju da bi pojacale sansu odobravanja
zakona po kojim se slaiu. Koalicija predstavlja
dvije ili vise stranaka koje Sll se slozile da ce
raditi zajedno na upravljanju i zakonodavstvu.
fJ Demokratija moze funkcionirati sa razlicitim
brojem stranaku. Svaka ima svoje prednosti i
nedoSI-atke. Jednopartijski sistem funkcionira sa
samo jed nom strankOl1L Ovi si$temi ima.iu
nost u donoscnju t primjellc zakona,
ali poslnj; vdi'[<-! __
je druge imaju_ul(,)g,f_J, "ps.\ Z4
vlaciaju('ll stl"[Iuku: Taka korupc'(ja i -s'ituacije
si;mflomaticne iii vladavinu covjeka prcvladaju
nad' vladavinom zakona. Do 2000. godine,
Meksiko jc bio primjer jednopartijskog sistema
gdje je do tada vladala same Institucionalna rev"
olucionarna partija.
:;; Dvopartijski sistem je rijedak i funkcionira u
driavama kao SAO. Druge stranke postoje ali
imaju malu sansu da budu izabrane. Dvopartijski
sistemi imaju dvije jake politicke stranke koje
preuzimaju mac po volji naroda. Ovi sistemi
imaju prednost stabilnosti jer postoji mogucnost
da jedna od stranaka vlada bez ukljuCiyanja
ostalih stranaka. Nedostatakje u tome sto se gubi
mogucnost sireg dijapazona politickih ideja
posto l1lanje stranke imaju malu sansu da dodu na
vlast.
S;' Visepartijski sistemi su uccstali u Evropi i
cesto sc nalaze u parlamentarnim sistemima.
Visepartijski sislemi imaju vise politickih strana-
ka koje cesto imaju proporcionalno llceSce u
zakonodavstvu. Ovo daje cak i manjinskim
strankama pravo glasa pri donosenju i primjeni
zakona. Ovaj sistem cesto zahtijeva kaalicije
stranaka tako da postoji veeina kojom se vlada.
Prednost visepartijskog sistema je da politicke
stranke mogu da ostanu dosljedne svojim stavo-
vima a opet da dobiju koji mandat. Nedostatak je
da koalicije mogu biti vrlo slabe, i da se mogu
raspasti i taka srusiti vladu s pozicije.
vi nzislitc?
1 Objasnite odnos izmedu politike i primjene
zakona.
2 Zasto je balans izmedu zakonodayne, sudske i
upravne vlaSli vazan za zivot gradana civilnog
drustva?
Kako sprijeciti zloupotrebu primjene zakol1<l
od nosilaca javnih politickih funkcija?
Podijelite se u grupe od 4-5 ucenika, tako da
ka grupa predstavlja jednu od valnih politickih
stranaka u vasem gradskom vijecu. KoristeCi
rak po korak proceduru, moze yam biti lakse da
donesete odluku. ProCitajte tekst koji slijedi, ura-
elite po koracima kao sto je predlozeno. Pripre-
mite se za sjednicu po uputama vaseg profesora.
U dugogodisnjem planu razvoja jednog veeeg
grada navedena je i mogucnost izgradnje fabrike
koze i obuee koja bi zaposljavala oko 2000 rad-
nika Istovremeno postoji bojazan da bi ova fab-
rika svojim tehnoloskim procesorn zagadivala
okolinu (rijeku u bIizioi, zrak i vegetaciju).
Uoci osnovni problem
2: Navedi koristi i cijene izgradnje fabrike
j Forrniraj misljenje 0 lzabranoj odluci, objasni
razlage svoje odluke i budi spreman da je odbraniS
kao predstavnik odredene stranke u parlamentu,
Naken sto svaka od stranaka iznese svoje
misljenje, gradsko vijeec ce clonijeti odluku u
vezi sa datim pitanjem. Dodatne upute ce dati vas
profesoL
lokalni funkcioner politicke stranke, inace
raseljeno lice, oe feU napustiti (stan) privrerneno
nenaseljeni objekat, iako je provedena zakonska
procedura. Sta bi, po vaiiem miSljenju, trebalo
uciniti:
A ostaviti ovo lice u objektu
.J!: objaviti ovaj slucaj u rnedijirna
(! peticijom gradana sprijeciti njegovo politicko
djelovanje.
D ______________ __
RadeCi u grupi iIi paru opredijelite se za jedno od
predlozenih rjesenja navedene situacije, iIi dajte
novi prijedlog, Napisite svoje argumente i recite
razredu 0 svojoj odluci.
:: PronaCi u dnevnoj stampi primjer politickog
radnika koji pokusava izbjeCi primjenu zakona,
te svoje miSljenje 0 tome prezentirati razredu.
PronaCi u dnevnoj stampi Clanke koji govore 0
aktivnosti politickih stranaka. 0 kakvim je
aktivnostima fijec?
:j; Pozovite clana lokalne politi eke stranke da
dode u vas razred i opise aktivnosti date stranke.
Opisite prednosti i mane jednostranackih,
dvostranackih i viSestranackih sistema.
z.-:'ilj -ie/Ut4:J{:'
i . .... . ....... ' ... ' . .'
iDa lije"oda izoad. zakonaili!Ilu .se mora povi"!
!novati?Historijaje puna primjeravodakpji su.!
!bili. 'iznadzakona. Kraljevi,.kraljice, diktatori,.
j ,,-:, ',- ,,"", -, , ',,' ,,' ,- I
iearevi, imperatop illfugi ,uhili iznad zlikona;,
prekrSili De hi odgoY:'rali za
j to:niti ..hi bili U
Idemokraliji,vodekao j ostaligradani 'elllora-
ijuPQkontivladayini zakona drZave, U ovoj lek-
i cijitele pokusati navesti neke odkarakteristika
: "vladavine zakona"iistraziti ideje kakosejav-
j lja Htranzicija
H
iz -vladavine Nakon
i ove lek"ijemocicete objasnitivaznost vIa-
l davjne zakona,' i ,identificitati uvjete 'koji su!
i potrebni za njegovu, uspostavu_. IstraZit cemo '.
pringuce poteskoeeprelaska iz vla-
! davine:,p()jedinca-'lf vladavinu
Vladavina zakona
Vladavina pojedinca
RadeCi u rnanjim grupama, prostudirajte i
prodiskutirajte tekst koji slijedi. Budite spremni
da podijelite svoje poglede sa razredom.
Mnoga drustva u ljudskoj historiji su irnala vode
koji su svoj autoritet dobili rodenjem, kao
monarsi ili koristeCi moe i vojnu si]u. Oni su
upravljali svojim drustvirna a da nisu bili prov-
jeravani od unutrasnjih sila koje bi mogIc
postaviti ogranicenja na njihovu moe i aktivnos- \'X::"J
ti. Oni i njihova elita Sll bili iznad
,---- ----._-----
zakona tog drustva. Ova je primjer gdje postbji
vladavina pojedinca, a ne zakona. Naprimjer,
Benito Musolini je, ubrzo nakoD sto je dosao na
vlast u Italiji, transfonnisao driavnu vlast u dik-
tatum. On je potisnuo opoziciju nasiljem, koje .Ie
predstavljalo krseojc postojeCih zakona. On je
kontrolisao obrazovanje, mcdije i druge
drustvene institucijc tako da je njegova vladavina
uad zakonom bila kompletoa. Time se on magaa
uzdiCi iznad zakona naustrb njegovog naroda.
Musolinijeva vladavina je pokazala da vladavina
pojedinca moze ostetiti drustvo.
Nasuprot tome, postoje drustva u kojima prevla-
dava vladavina zakona. Vladavina zakona, iIi vla-
davina prava, znaci da $ll svi gradani, ukljucujuci
Vladavina
Pravda je garantirana zakonol11
Prava manjina zasticena zakonom
Sigurnost i zastita zivota, imovine itd.
i vode, subjekti zakonima driave. Ako voda ili
bilo koji drugi gradanin prekrsi zakon, moze se
pozvati na odgovornost. Ako ih proglase krivim,
vode mogu biti kaznjene za svoje prekrsaje kao i
svi ostali gradani.
U narednoj vjezbi potrebno je ispitati glavne
osobine vladavine zakona nasuprot vladavine
pojedinca. Razred treba bid podijeljen u dvije
grupe, jedna ee ispitati osobine vladavine zakona
a druga vladavine pojedinca. Nakon toga, svaka
grupa neka odgovori na pitanja koja se odnose na
njihov dio. Podijelite utiske sa svojim
razredom.
Viadavina pojedinca
Pravda zavisi od volje vladajuce grupe
Prava manjina se ne postuju
Nesigurnost zbog cestih promjcna
zakona u sluzbi vladajuce grupe.
Jrauani kontroliraju institucije vlasli j
)fema njima SLI odgovornc
Vladajuca grupa kontrolira sve
institucije vlaSli i nikome ne odgovara.
")ostoji mehanizam prornjcnc vlasti
nirnim putem (dernokratskim sredstvima)
\-1ediji su slobodni i izrazavaju
'azliCite interesc i gledista
Ncmogucllosl promjene vlasti
dcmokratskin sredstvima, vee
samo nasilnim metodama.
Mediji su pod kontrolol11 vladajuce grupe i
koriste se za propagandu i promoviranjc
privatnih intcrcsa
1 Sta znaCi pojam"vladavina-pojedinca
ll
?
2 Navedite dva primjera situacija gdje je vla-
davina pojedincaJpojedinaca prevladala.
3 Sta znaci pojam"vladavina zakona"? Navedite
dva primjera situacija gdje je prevladala v1a-
davina zakona,
4 Koje koristi i cijene bi se mogle pojaviti kao
posljedica vladavine pojedinca?
s: Kaje koristi i cijene bi se mogle pojaviti kao
posljedica vladavine zakona?
RadeCi u grupama od 4 iIi 5 ucenika, razvijte
igrokaz koji pokazuje bilo vladavinu zakona bilo
vladavinu pojedinca. U primjeru pokaiite neke
prednosti i mane vladavine pojedinca. Igrokaz
moze biti stvaran iii fiktivan i moze iei na razne
nivoe vlasti - od skola do drzavnih institucija.
Sa kolegomlkolegicom, iii radeCi u manjim
pama, proCitajte dolje navedeni tekst. Dodajte
svoje prijedloge na listu sugestija kako gradani
mogu sprijeCiti zloupotrebu vlasti i budite sprem-
ni da podijelite svoje odgovore na pitanja koja
slijede.
Postoje zernlje sa dugom historijom vladavine
nedemokratskih politickih sistema. Danas su ti
sistemi promijenjeni, UspostavIjeni su
demokratski zakoni i napisani demokralski
ustavi, Medutim, opet se javlja povijesni problem
vladavine pojedinca iznad zakona. Tranzicija ka
potpunoj vladavini zakona, iii vladavini prava,
dugotrajan je i mukotrpan proces, u kojem je,
pored odgovarajuCih zakona i propisa, potrebna i
podrSka gradana.
Da Ii mozerno prornijeniti tradiciju vladavine
pojedinca i stvoriti takve uvjete gdje i vlast i oni
nad kojim se vlada moraju postovati zakone
zemlje?
Slijede neki prijedlozi toga sta gradani mogu
poduzeti da bi podr.zali vladavinu zakona u svo-
joj zemlji:
A
l Glasanje i podrzavanje kandidata koji se zalaiu
za podrZavanje vladavine zakona i rad u skladu
sa slovom zakona.
2: Pisanje urednicima novina pisma podrske kan-
didatima i mjerama jayne politike koje odrzavaju
i produzavaju vladavinu zakona,
?; Podrska krivicnog gonjenja onih pojedinaca
koji krse zakon, bez obzira koliko SU oni moeni.
Ako su neke vode iznad zakona svoje drzave, da
Ii se oni mogu pozvati na odgovornost od medu-
narodnih institucija i po medunarodnim zakoni-
rna? Zasto da Hi zasto ne? Organizirajte raspravu
na ovu temu u kojoj ce ucestvovati cijeli razred.
1 Pronadite novinske (:Janke koji daju primjer
vladavine zakona iii pojedinca. Opisile to razre-
du i navedite kakav to utjecaj ima na drustvo,
q
,{; Pranadite historijske situacije gdje je pre-,
vladala vladavina pojedinca, Razgovarajte sa
svojirn roditeljima i njihovim roditeljima. Hi su-
sjedima 0 njihovom zivotu u bivsoj Jugoslaviji, i
zabiljezite njihove odgovore u vezi sa vladavi-
nom pojedinca i vladavinorn 7..akona, Izvijestite
razred a utjecaju koji .ie ta situacija imala na
gradane i na drustvo u cjelini.
1 Ispitajte neke historijske situacije gdje je pre-
vladala vladavina zakona i gdje je voda bio
odgovoran pred zakonom. Kakav je to utjecaj
imalo na gradane i na drustvo u cjelini?
'(iW; le,kdjr,;
vlasti BosneiHercegovine jeda iMtiti
i gradana. Vlastje prisutna usvim aspekti-
:ma";',zivota -,'U i :H,ercegovini, Ona oa
"azlicite nacine svakodnevno utjeee
! gradana. U ovoj lekciji nalI"ilcete identificirati
;razlieite BiR regulirane uSl1lvom.
lNakon usvojene lekcije In0';i cete opisa!i
i nivoa vlasti.
Entitet
Opcina
Decentralizacija
Kantonlzupanija
Nadlel'llost
Profesor/ica ce vas podijeliti u 6 grupa i dodijeli-
ti svakoj grupi jedan odlomak, Radeci U okviru
svoje grupe, diskutirajte odabrani paragraf i
postanite "ekspert" na ttl ternu, Onda odgovorite
na pitanja i budite spremni izloziti i objasniti svoj
odlomak.
Bosna i Hercegovina je demokratska drzava,
koja se sastoji iz dva entiteta: Federacije Bosne i
Hercegovine j Republike Srpske. Izmedu ova dva
entiteta postoji sloboda kretanja Ijudi i roba.
Ustav Bosue i Hercegovine regulira nadleznosti i
odnose izmedu institucija Bosne i Herecegovine
i entiteta. Nadleznost je sistem obaveza koje
vlast ima na odredenom prostoru.
d ',"!,(JWY nn;"h-d?
JHC,,-';ufl(lH}frNln: '
funkcije (nadleinost) dnavne v1asti
ukljucuju slijedece aktivnostP:
Vanjska politika: Zemlje poput Bosne i
Hercegovine uspostavljaju i provode medunaro-
doe odnose sa mnogim drugim zemljama.
Vanjska politika je obicno pod nadleinoscu
drzavne vlasti i osigurava ujedinjeni sistem inter-
akcije izmedu Bosne i Hercegovine i drugih
zemalja. Sporazumi su potpisani dogovori
izmcdu drzavnih vlasti u podrucju vanjske poli-
tike i koriste se da ozvanice odnose izmedu
zemalja. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, i
entitcti imaju pravo da sklapaju specijalnc
odnose sa susjednim drzavama.
Vanjska trgovina: DrZavne vlasti uspostav\jaju
politiku koja regulira trgovinu te zemlje sa
drugiID zemljama. DrZavna vlast, takoder, maze
sklapati sporazumc iIi dogovore leoji reguhraju
trgovinu te zemlje.
'Mi, narod: Gradanin i ustav, Jzdanje za srcdnju skolu. Center for Civic Education, 1999, str. 8-9,
Carina se maze naplaCivati za onu robn koja ulazi
u zemlju, Carina predstavlja porez na uvezenu
wbu, proizvade i usluge.
Monetarna politika: Samo dr.zavna vlast maze
stampati novae, i ana uspostavlja ekonomsku
politiku driave. avo moze odrediti da 1i driava
irna slobodnu triiSnu ekonomiju iii irna trziSte
pod strogom kontrolom drzavne vlasti.
?
Nadleinosti drzavnih organa vlasti regulirane
su Ustavom BiH (vidi Ustav). Sve odgovornosti
koje Ustavom nisu date institucijama driave
Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima:
Fcdcraciji BiH i Republici Srpskoj. Meduen-
titetska koordinacija 0 razlicitim pitanjima vrsi
se uzajamnom saglasnoscu oba entilela, Drzava
Bosna i Hercegovina zadrzava nadleznost u vezi
sa pitanjima kaja se adnose na adrZav51nje
reniteta, teritorijainog politi eke
nezavisnosti i medunarodnog priznanja.
4 Nadleznosti entitetskih organa vlasti, takoder,
regulirane su ustavima entiteta i ddavnim
ustavom, Pored njihovih slicnosti na entitetskom
nivou, postoje i razlike izmedu entiteta. U
Federaciji BiH postoji kantonalnilzupanijski
nivo vla5ti. Ovaj nivo vlasti ne postoji u
Republici Srpskoj, Svaki od entiteta ima sop-
stvenu zakonodavnu, izvdnu i sudsku vlast. U
Federaciji BiB znatan dio nadleznosti entiteta
prenesen je na kantonalnilzupanijski nivQ, Svaki
kanton! zupanija. takoder, ima sapstvenll
nodavnu, izvrsnu i sudsku vlast.
S, Osim dva entiteta, postoji i Brcko Distrikt,
koji ima autonomnu upravu i salje predstavnike u
organe drzave Bosne i Hercegovine. Nadleznosti
uprave:-Brcko Distrikta su sve nadleznosti koje
pripadaju loka1noj i entitetskoj v1asti, osim prava
da sklapa specijalne odnose sa drugim zemljama.
nivo moze da predstavlja nivo gradske
uprave iii nivo opCinske uprave kako u Federaciji
tako i u Repub1ici Srpskoj. Nad1einosti loka1nog
nivoa vlasti regulirane su ustavirna entiteta, kan-
tona/zupanija, zakonom 0 lokalnoj sarnoupravi i
statutima opCina. U rijetkim slncajevima gdje
postoji gradski nivo, nadleznosti koje su ovdje da-
te za opeinski nivo se dijele, Tamo gdje
gradske vlasti, najznacajnije nadleinosti ,,;u:
fJ program razvoja, urbanisticko planiranje,
budiet i zavrSni proracun;
01 Mjesna zajednica je odlucila da ce izgraditi
novu skolsku zgradu.
2 Vlast je donijela odluku da ce napraviti novu
monetn.
:s Ovaj nivo vlasti je sklopio sporazum sa
drzavom Madarskom.
U jednom gradu napravljen je spomenik ugJed-
nom sugradaninu.
s: Koji nivo vlasti regulira letove aviona drugih
ddava preko zracnog prostora BiH?
Koji niva vlasti je zaduzen za reguliranje
odvoza smeca i Cisccnje snijega iz vase ulice'?
jayne usluge; Koji nivoi vlasti postoje u Basni i Hercegovini?
'? osiguranje i reguliranje zemlje za izgradnju i Navedite po tri odgovornosti za svaki nivo v1aS1i.
poslovnih prostora: KoristeCi novine, pronadite Clanke koji
kultura, obrazovanje, zdravstvena zastita,
informacije i tudzam;
F zakoni, regule i opCi akti za lokalni nivo;
C opCinska policija i drugi kontrolni organi
organizacija opCinskih usluga;
,.'; druge stvari na loka1nom nivou.
Staje nadleznost i kako se ona regulira?
Identiflcirajte odgovornosti/nadleznosti ariav-
ne, cntitetske i lokalne v1asti u vasoj sredini?
Pojedinacno iii u malim grupama, procitajte
svaku od dolje navedenih situacija i odredite koji
niva vlasti ima nadleinost u datoj situaciji.
Takoder istaknite situacije kada je tesko odrediti
eija je nadleznost.
pokazuju aktivnosti raznih nivoa vlasti.
c;' Prisustvujte jednom od sastanaka zakono-
davnog tijela i napisite spisak tema koje su treti-
rane.
NapiSite pismo izabranom zvanicniku v1ast1 na
temu koja je u njegovoj nadleZnosti.
Pazovite na slijedeCi cas nekog predstavnika
vlasti koji ce odgovarati na pitanja 0 razliCitim
nadleioostima. Odredite grupu ucenika koja ce
biti odgovorna za ojegov boravak, a ostali neka
pripreme pitanja 0 temama koje se obraduju na
tom nivou vlasti. Dio pitanja neka se odnose na
koordinaciju vlasti na razlicitim nivoima.
J-::
,; --j , ," 'v
;:exc l)l(J}/ Pt..;;;,"
;
. 1
..Od. namnogavazna pitlUlja.Zajednice:.cesto i
idejama.globalizacijei .otvorenogdrustva,.os"bito ako i
izajedl)ifeimaju.temieuciju.das.,.zatvarajU,.braneCi i
Ltitetil;
->_::;' :;,:,_:::,i,,"'" ,,; "<,

__ 'stanju'iprbvesti.
isrunouprave;ok{)joj segovorilo i U bivsofJugoslaviji,svakako zasluzujemnogo viseistraiiV(U1ja.
.Onajeregulirana'ustavimaentitetaJl<;antortalzupanija i statutlma.grada lIiopelna. Napisltekratki
samouprave _U ,Bosni,i Hercegovini :dan'as.
1
,- ;" . . .
IUprethQ.dn()]
.. vlasti,
! ,ki;,iopcinski, a
jsk!, Svaki od ovihnivoa jepodijeljeil\l trli
: odjeljkas ciljempodjelemocikojnvlll$tima.!
nacin, nitljednagran"vlastil
I !lema previsemoei i . mocBvakegr"?e je
. ogranicenapomoCudrugih grana. U OVOjhlkci-'
,J1' ,ucit cete.',o"DviJrr,granania vlasthkako'on'e'
dljele i balansiraju moe .
..... _ ..................................... .
Podijeljena vlast Kontrola i balansiranje
Zakonodavna grana Izvrsna grana
Pravosudna grana
U lekciji 0 ogranicenoj vlasti uCili smo da je
najbolji nacin da se sprijeCi zloupotreba vlasti
ako se izvrsi njena podjela i balansiranje. Sta to
zapravo znaN? Prisjetimo se debate na temu "Da
Ii nam je potrebna vlast?". Recimo da vi trebate
organizirati vlast.
"1 Pretpostavimo da ste daE svu moe jednoj grupi
ucenika. Koje bi bile prednostilncdostaci u tom
slucaju?
2. Pretpostavimo da imate tfi grupe ucenjka i da
ste "'vlast podijelili izmedu ie tri grupe. Koje bi
bile prednosti/nedostaci podjele moti u ovom
slucaaju?
Vlast u BiH je 5tO znati da svaki od
nivoa vlasti u BiH ima tri grane: izvrsnu,
odavnu i pravosudnu vlast. Zakonodavna vlast
stvara zakone i na drz.avnom nivou se lOve
Parlamentarna skup5tina. Izvrsna vlast provodi
zakone koje donosi zakonodavna, i na drZavnom
nivou ttl funkciju ima Predsjednistvo.
sudna vlast tumaci ustav i zakone a najvisi sud u
BiH je Ustavni sud.
Odnos izmedu ove tri grane vIasti je napravljen
da bi se kontrolirala i balansirala moe druge dvijc
grane. bvo znaCi da svaka od ovih grana ima
moe da ogranici moe drugih tako da niti jedna
grana ne moze imati previse moeL BaJansiranje
znaCi da je izvrsena podjeJa taka da je svaka ad
tri grane vlast] nezavisna u svom domenu toliko
da maze dje1otvorno raditi, ali ne moze da
uzurpira moe ostalih grana. Kontrola znati da
ostale dvije grane imaju uvid u to sta radi svaka
od grana. Ovaj sistem je, takoder, vazan jer
doprinosi razvoju i odd,avanju vladavine zakona.
Naprimjer, Dom naroda (zak0110davna .
moze bid raspustcn od Predsjednistva
grane) s ciljem provjere rada Doma.
donosi odluke 0 tome da Ii su zakom kOJe Je
predlozila iIi usvojila zakonodavna vlast u skladu Koji se problemi mogu javiti ako ne postoje
sa Ustavom. Ovim se, takoder, provjeravaju provjera i balansiranje unutar vlasti?
aktivnosti zakonodavne i izvrsne vlasti.
Na dijagramu su prikazane tri grane viasti u BiH
i posebne kantrole i balansiranja moti izmedu
ave trl grane. Provjerite clan IV, V. i VI. Ustava
(koji imate u dodatku) da odredite dodatne kont-
role i balansiranja koji postoje u drzavnoj vlasti
ili entitetskoj vlasti.
Profesor ce vas podijeliti u tri grupe,
proglasavajuci svaku grupu struc-
njakom za jcdnu od tri grane vlasti
odrcdenog nivoa. Poslijc Citanja
teksta iz Ustava, predstavnici grupa
definirat CC obavcze odgovarajuce
grane vlasti. Zatim ce grupe iIi pred-
stavuici improvizirati balansiranje moCi
na odabranom primjeru, u formi igrokaza
koji cete sami napisati, fe'lirati i izvesti.
ldenlificirajte tri razliCite grane vlasti.
c<,:
Koje Sll osuovne odgovornosti svake ad grana?
); Sla su to provjera i balansiranje i zasto su bitni?
'J Koristeti novine nadite nekoliko clanaka 0
aktivnostima tri grane vlasti na opCinskom, grad-
skarn, kantonalnom, entitetskom iii drzavnom
nivou.
f.'; Identificirajte dodatne kontrole i balansir-
anje koje postoje medu granama vlasti a
pritom koristite Ustav BiH ili ustave
entileta koje imate u dodatku
udzbenika.
Navedite imena i odgovomasti
tri grane vlasH koje postoje u vasem
entitetu, kantonu i opCini.
Identificirajtc kontrole i balansiranje
koji su uspostavljeni da bi se ograniCila moc tri
grane vlasti na lokalnom iIi entitetskorn nivou.
Pozovite predstavnika iokalne vlasti da bi
porazgovarali 0 tome kako kontrola i balansira-
nje zaista funkcionira unutar njihove radne sre-
dine.
Zakonodavna grana
odreduje
pravosudni budzei
Ustayni SLId moze adbiti prijedloge koje
donese parlame.nt ,aka nisu ustavni
,pravosudna
grana

Parlarneut maze odbiti six>raZume
kaje sklopi Pre4sjednistvo
PredsjedniStvo, moze odfediti
godisnji 'budzet Parlamenla

lzvrSna
grana'
Odh*-e suda su konacne i, ()baveiujuce,
ClllllOVi mogu proslijediti, slucajeve Sudu.
(:'iU
i -Ova' sa
JJstavom ,'lliH j ,ustavima entiteta. i
; sa.
. identilidrati i objasnitigradanskapravazas-
tiCena entitetskim i DstavomlliH. Moci cete,'
i takoder, amilizirati,uporediti i prilllijeniti. znaC,
praviIna kao i procF.l
ljeniti i odbraniti stav 0 potrebi postojanja im::
;'plement'aqije 'zaSticenih ustavH
mao
Ustav
Zakon
Suverenitet
Aneks
Zakonodavstvo
Konvencija
Kao sto smo vee utvrdili u ranijim lekcijama,
savremeni ustav je skup obicaja, tradicija, pravi-
Ia i zakona koji uspostavljaju osnovne naCine na
koje vlast funkcionira i kako je organizirana.
Ddavni llstav je akt sa najvecom zakonodavnom
moCi u zemlji. Uspostavljen je od strane
posebnog ili redovnog zakonodavnog tijela i
obicno kroz posebnu proceduru. DrugaCije
reeeno, ustav je akt koji odredujc politicki i
ckonomski sistcm jedne zemlje; odnos izmedu
gradana i autoriteta, organizaciju, funkcioniranje
i medusobne odnose izmedu raznih organa vlasti .
Staje ustav i zaSto je listav vazan?
.-)" Koje elemente ustav regulira?
Bosne i n.en,,,)wyult
Ustav Bosne i Hercegovine je napisan 1995.
godine, i nastao je kao rezultat Opceg okvirnog
mirovnog sporazuma koji je potpisan u Daytonu,
kojim je okoncan rat u Bosni i Kao
sto je naznaceno u preambuli, prije pisanja
Ustava postojali su neki sporazumi koji Sil sklo-
pljeni u Zenevi i Nju lorku 1995. godine, a koji
su predstavljali jedan od bazicnih dokumenata na
kojima je zasnovan Ustav BiH, Drugi bazicni
dokumentj su medunarodne konvencije koje su
saslavni dio ovog Ustava, koje su navcdene u
Anexu L Ustavom Bosue i Hercegovinc regullse
se najveCi nivo ljudskih, prava u Bosni i
Herccguvini.
fL lJY!AW} i os;w 'i1i' "Iobr;:!!!
1 Ljudska prava
Bosna i Hercegovina i oba entiteta ce osigurati
najvisi nivo medunarodno priznatih ljudskih
va. Zato ce se oformiti Komisija za Ijudska prava
u Bosni i Hercegovini kao sto je to omoguceno u
Aneksu 6 Opteg okvirnog sporazuma. (Pogle-
dajte odjeljak 3 navedenih prava)
:Z Medunarodni standardi
Prava i slohode postav!jene u Evropskoj konven-
ciji za zastitu ljudsklh prava i osnovnih sloboda i
njihov Protokol ce se direktno primijeniti u Bosni
i Hercegovini. Oni ce imati prioritet U odnosu na
sve druge zakone.
Usta prava
Svi ljudi na teritoriji Bosne i Hercegovine ce
uzivati Ijudska prava i osnovne slobode na koje
se odnosi Paragraf 2 gore naveden. Prava
ukljucuju:
Pravo na i.ivot.
1j; Pravo da ne budu potCinjeni torturi ili neljud-
skom iIi ponizavajucem tretmanu ili kazni.
Pravo da ne bude u statusu roba ili da bude pri-
moran na rad.
)} Pravo na slobodu i sigurnost osobe.
Ie Pravo na vlasnistva.
f Prayo na obrazovanje.
!L-;/ Pravo na slobodu kretanja i stanovanja.
Nediskriminacija
Uzivanje prava pruzenih ovim elanom iIi
medunarodnim sporazurnima navedenirn u
Aneksu I Ustava treba svim osobarna u Bosni i
Hercegovini osigurati bez diskriminacije na ras-
noj, spolnoj, jezickoj, vjerskoj, politiekoj 05novi,
iIi nacionalnom iii drustvenom porijeklu, udru-
zivanju sa nacionalnim manjinama, ylasnistvu,
statusu po rodenju i drugo.
IzbjegUce i raseljena Hea
Sve izbjegJice i raseljena Hea imaju pravo slo-
bodnog poyratka na svoje staro mjesto prebi-
valista. Oni imaju pravo, po Aneksu 7 Opceg
okvimog sporazuma da povrate imovinu koja im
je oduzeta tokom neprijateljstava od 1991.
godine i pravo na nadoknadu za bilo koje vlas-
nistvo koje se ne moze povratiti. Sve obaveze iii
tvrdnje vezane za takvo vlasnistvo a date pod pri-
tiskom su nevazece.
sj Implementacija
Bosna i Hercegovina i 5vi sudovi, agencije,
organi vlasti i sredstva kqjirna se upravlja iIi na
entitetskom nivou iIi unutar entiteta, treba
jeniti i prilagoditi ljudska prava i osnoyne slo-
bode iz gore navedenog paragrafa 2.
f; Pravo na pravedno saslusanje u gradanskim i "'-; Medunarodni sporazumi
krivicnirn pamicama, i druga prava vezana za
krivicni proces.
Pravo 11a privatni i porodicni fivot, dom i
komunikaciju.

Z1' Sloboda misli, savjesti i religije.
Sloboda izrazavanja.
S Sloboda mlrnog okupljanja
udruzivanja sa drugirna.
J Pravo na brak i zasnivanje porodice.
sloboda
Bosna i Hercegovina ce nastavili da bude iii ce
postati potpisnica medunarodnih sporazuma
navedenih u Aneksu I ovog U stava.
Kooperacija
Svi kompetentni aUloriteti u Bosni j Hercegovini
treba da saraduju i da omoguce neogranicen
pristup bilo kojem medunarodnom mehanizmu
za osmatranje prava u Bosni i Herce-
govini; tijelima za nadgledanje uspostavljenim
od bilo kojeg medunarodnog sporazurna nave-
denog u Aneksu 1. ovog ustava; Medunarodnom
tribunalu za bivsu Jugoslaviju (i posebno se treba
povinovati naredenjima datim u elanu 29 statuta
Tribunala): i bilo kojoj dmgoj organizaciji autor-
iziranoj od UN-oyog Vijeca sigurnosti sa
mandatom za brigu 0 Ijudskirn pravima ili
humanitarnim zakonirna.
Navedelli clan II, stavke S., 6., 7 .. i 8., pruzaju
osnOVne razlike izrnedu ovog i drugih ustava jer
ovaj ustav ukljucuje situacije vezane sarno za
Bosnu i Hercegovinu. Ovaj Clan goyori 0 pravi-
rna izbjeglica i raseljenih liea, pravu povrata
irnovine, implementaciji i rnedunarodnirn spo-
razumima vezanirn za Bosnu i Hercegovinu.
Prava navedena u cIanu 11., stavka 3 su sliena ili
ista u mnogirn drugim ustavirna, Aneks I Ustava
navodi sve dodatne sporazume 0 ljudskim pravirna
koja treba da se primijene u Bosni i Hercegovini.
Sve konvencije i deklaracije navedene u Aneksu
su dio Ustava Basne i Hercegovine.
Koje su bile okolnosti kada je pisan Ustav
Bosne i Hercegovine?
,;:, Identificirajte primjere prava zastiCenih Listom
prava postayljenih u aktu 3 clana 2.
):Za koja prava illislite da su najvaznija? Zasto?
if Objasnite zasto je dio nediskriminacije bio
bitan za ukljucivanje u Ustav.
S Na koji naCin se prava koja su zagarantirana
mogu ostvariti u praksi?
PrPodijelite razred u grupe. Svaka grupa treba da
dohije jedno ili dva prava sa liste i da provede sli-
jedecu aktivnost:
Pregledajte clan II. Ustava Bosne i Hercegovine i
identificirajte lokalne, entitetske i drzavne prim-
jere koji pokazuju postivanje iIi narusavanje tih
prava. Novine, magazini i televizija bi mogli biti
dobn izvori informacija.
Odaberite jedno od prava sa liste i objasnile za-
sto je to pruvo vazno za narod Bosne i Hcrce-
govine. Takoder, objasnite koja hi ogranic,enja,
ako je potrebno, to pravo trebalo imati i sta sve
stoji na raspolaganju gradanirna Bosne i
Hercegovine da bi mogli ostvariti to pravo.
1 Sa kolegom, identificirajte prava garantirana
Ustavom Bosne i Hercegovine.
Da li biste ista dodali iIi izbrisali iz Liste
prava? Zasto?
Identificirajte neke od konvencija iz Ancksa I
Ustava Bosne i Hercegovine. Sta one znace i
zbog cega :'>u one vazne? Zasto .ie Va7J10 da one
predslavljaju sastavni dio Ustava BiH.
Na narednim casovima cete izvrsiti analizu
nekog slueaja krsenja ljudskih prava u vasoj
dini. Vas zadatak je da analizirate prava, mcha-
nizme zastite, nivoe vlasti i nabne na koji se u
praksi provodi zastita Ijudskih prava u skladu .sa
kantonalniml zupanijskirn, entitetskim, drzavmm
iii medunarodnim ustavima Ikonvencijama.
;j
,
r"'tf"6voJ lekciji Hpoznat 6ete sc:::--sa pojrnoviqlai
1 ,osobine graqana. ,koje",porriazu:
!. gradanima
i demokratskomdrustvu, Takoder';ete se upoz.;
; vrlina. Nakon
LIekcije.,moCi tete objasniti zasto je
,vili'na 'yazua Ii drustvu. '
Gradanska vrlina Gradanska posyecenost
Gradanska dispozicija Etikasni gradanin
U uvodnom dijclu sma imali vjezbu sa grbom
identitcta. RadeCi ponoya u istim grupama,
pogledajte svoje radove i sta su osnovnc karak-
teristike koje sIc istakli. Kaje su pozeljne vdine
kaje vi posjedujete, kojc biste rado imali, iii kojc
cijcnite kod s.cbe ili drugih? Kako mogu skole,
pored porodice i religije, pomoCi u ucenjn mladih
da se ponasaju na nacin koji uyazava interese
drugih? Neka svaka grupa napise listu vrlina koje
vi cijcnite, a potom proCitajte leksl i pitanja koja
slijede. Uporedite svoju listu sa onom koja je
data kasnije u tekstu, le odgovorite na pitanja.
Predstavnik svake grupe bi trebao obrazloziti
odgo\'orc ostatku razreda.
Mnogi hi se slozili da su to kvalitetno obrazo-
vanje, znanje, sposobnost komuniciranja, djelo-
lvorno ucesce u gradanskim pitanjima.
Na vasim listama pozeljnih karakternih osobina
sigurno su se nasle i ove koje se smatraju pozelj-
nim za djeJotvorno ucesce u rjesavanju pitanja
javnog zivota:
UlJ!1dnost - ophodenje prema drugima sa pos-
bez obzira na to da Ii se slazete sa nji-
hovim stavovima; voljnost da se saslusaju druga
stajalista; izbjegavanje neprijateljske, emo-
cionalne i nelogicne rasprave.
Postivanje prava drugih pojedinaca - postiva-
nje praya drugih na jednako djelovanje u vlasti i
jednakost pred zakonom.
Postivanje zakona - volja za postivanjem zako-
na, unaloc nekom neslaganju; voljnost da se
mirnim putem radi, da se koriste legalna sredstva
pri promjeni zakona koji se smatraju nepraved-
nim iii nerazumnim.
Iskrenost ... Otvoreno i iskreno iznosenje vlastitih
stavova.
Otvorenost uma - uzimanjc u obzir misljenja i
argumcnata drugih.
Kriticko razmisJjanje - tcndencija da se ispita
validnost raznih stavova, ukljucujuCi i vlastite.
Pregovori i kompromisi - poduzimanje napora
da se dode do sporazuma sa onima sa cijim sta-
vom se ne slazemo, ako postoje razumne i oprav-
dane osnove.
Istrajnost - voljnost da se iznova pokusava da bi
se vrijedni ciljevi postigii.
Gradansko razmisljanje - obracanje paznje na
javna pitanja.
Suosjecanje - briga za dobrobit drugih, posebuo
za ugrozene.
Patriotizam - lojalnost vrijednoslima i principi-
rna temeljnim za demokratiju u Bosni i Herce--
govini.
Hrabrost - volja da se bori za svoja uvjerenja.
Tolerancija sposobnost da se prihvate nepodu-
darnosti u misijenju.
Odgovornos{ - voljnost da se ispune duznosr:
obaveze iIi odredeno ponasanje.
Identificirajte karakteristike efikasnog grada-
nina.
Identificirajte najmanje jedan primjcr osobc
koju mate iii lik iz knjizevnosti, koja posjcdujc
Od historijskih dana do savremenog doba mnogi
su smatrali da u demokratskom drustvu nije do-
vo1jno da pojedinac ima navedene karakterne
osobinc. Uz to, srnatra se, potrebno je da pojedi-
nae staV! zajednicku dobrobit ispred svoga vlas-
titog interesa. Ova osobina se naziva gradanskom
vrlinorn.
vrUna l da Ii
moderrwrn ,Jr,{"';!'ru
Pogledajmo tekst iz navedenog izvora:"
Tradicionalno, gradanska vrlina je predstavljala
spremnost gradanina da zajednicko dobro slavlja
ispred privatnih interesa i liCllih poslova. U Ci-
vitasoyom rnaterijalu, gradanska vrlina ukljucujc
dva osnovna pojma, a to su gradanska dispozici-
ja i gradanska posvecenost.
Gradanska dispozici.ia odnosi se na one sta-
vove i navike gradana koji pomazu zdravo funk-
cioniranje i zajednicko dobra demokratskog dru-
stva.
Gradanska posvecenost se odnosi na slobodno
izrazenu, razumnu opredijeljenost gradana osnov-
nim vrijednostima i principima demok.ralije.
Gradanska vrlina se razlikuje od vrlina vezanih
za nase privatne ili osobne zjvote, karakternih
osobina koje su pozeljne za pojedinca, osobine
kao sto su postenje i integritet, premda postoje
oblasti u kojima se ove vrline preklapaju. U
ovom dijelu istaknute su one posvecenosti i dis-
pozieije (uvjerenja) koje, uzete skupa,
ju gradansku vdinu. Ove posvecenosti i dIS pOll-
cije su neophodne IZ dva razloga:
One omogucavaju politickim procesima cia
djelotvorno unapreduju zajednicko dobro. . .
,': One doprinose ostvarenju !.deJa
dcmokratskih politickih sistema, uklJucuJuC-l za-
stitu prava pojedinca.
Identificirajte sta se podrazumijeva pod poj-
najmanje tri ove osobine. mom gradanska vrlina.
(, Civitas. Okvir za gradansko ohra1.Ovanje, Cemer fur Civic Education, 1991, pp.12-14
:; Zasto je gradanska vrlina bitna za demokratsko
drustvo?
jb Navedi dva pnmjera gradanske vrIine u vasem
gradu iIi zajednici.
Kada bismo trebali staviti nastranu vlastite
interese u konst zajednickog dobra, i da Ii je uOpCe
potTebo to ciniti? Ovo je veoma vaZno pitanje na
koje svaki pojedinac mora dati odgovor za sebe,
Ova vjezba je usmjerena da ti pomogne kako da se
suoCiS sa ovim pitanjirna. Ispitajte problem prava
pojedinca i zajednickog dobra razgovarajuCi 0
pitanjima koja su data. To mozete ucil1iti u gmpa-
rna od oko 5 ucenika. Nakan diskusije, pred-
stavnik svake grupe neka abjasni vase odgavore
ostalim ucenicima u razredu.
/1: Opisite neku osobu koju znaie, iIi nekog vodu
za kojeg mislite da posjeduje gradallsku vrlinu.
Objasnite sta je ta osoba uCinila, na osnovu cega
ste zakljucili da je taka.
Objasnite neke situacije u kojima misJite da bi
trebalo staviti zajednicko dobro ispred vlastitog
interesa.
5 Objasnite neke situacije u kojima ne biste ieljeE
staviti zajednicko dobro ispred vlastitog lntere-sa.
Objasnite neke situacije u kojima se ljudi ne
mogu sioziti sta je zajeduicko dobro. Sta bi tre
balo uciniti u tom slucaju? Zasto?
j::1j t}fkt

i. clri,innarusjebio gradanin Rima,4&) godlne p.n,e, ,
; Rim je pio,u velikoj J>pasnostL-Vojskasa istoka Je;
i i pljackala lOmlju. NeprijareJj! Rima su opko
i.lill sa svih
,vJas.tistJodlucili da PitajuCInsipnlllusa, vjestog'
; da im pOIJ]ogne u te krize. _
KlIrirlsu.mu donosili pouude diktato!
;'(vrhovn1 voda sa neogianicenorn;moCi)'sve dok se
: kri.za:ndijesi.
CincimlJtus je bio radiSiln' farnlerSa. maIim .
(jem. Kad su _ga kuriri konacn? nash. je mimo .
Loraa zdnlju,,',S obz.irotn da je volio
'onje ?stavio pl,ugi -otisao u Rim_da vodi vojs}m. U
. borbi koja' je .. trajala"dva 'danaj njegova_vojska je
pobijedila neprijatelja! s}lllsila .. zemI!n .. Cin
cinnauls 'je ,dobio' ordenje i slavljen je' Cd 'llaroda, :.
: All" 'kad ,jc_, '_ on _ , da
i ostane na _celu ddave kao diktator, qn da c
,on se vratio_kuei,.i :
'svoj ,zivot farmera tgradanina, '
: Po,'ratkom kUti, ,"Cincinnatus Je
,cijeni-.cirijerii'cti-da je. gradanin Rimaneg<?::slavu'-i .-
'!lenu moe. On je po!tlvao vlastRillm .. Nijezelio
!koristiti,svoju _populamost da hi 'od
ipredstavnika,koje su odabrali Q_io
;pdrnjer: po 'Sll Rimljani-'
poznati iz perioda -republike.
Koju gradansku vfHmi je iruao CincinilatUs?'
'-;:-' kako je, mogao' zionpotrijebiti' tel<
'steceno moe?' ,
Zasto je ono' sto- Je u!adio nakop
bilo vazno za sve gradane Rima? ,
gradana koji .sn
;djeJotvorno gradansknvrJinu.
'Mi narod, Tckst za ucenike. Nivo 11, Cenler for Civic Education. 1997, pp. 8-9
Cilj
luovoj leluoijiceteuciti 0 ra?licitimnaclnimana
Ikoje.gradanimoguda utieCunavlaSt..l?raVO
jednoodnajy.ain.ijih
igiadana ... Uovoj Jekelji . cete nciti. orazJisitiIn
inacinima nCeSca uylastLMoCi ceteuciy 0
,angaitnanu gradana i 0 drultv"noj. 'politiCko]
iakciji. .Takoder, mdei cete daargumentirate stavo
lpotrebi ucesca aktivnog gradanina Ida analizirate;
prednosti i' nedostatke svakog ueesoa.
Gradanin (drtavljanin)
Drustvena akcija V
Lobiranje
Politicka akcija
Mjere jayne politike
Raderi u malim grupama pokusajle definirati
politicku i drustvenu akciju. Zatirn svoje odgov-
ore podijelite sa ostalim ucenicima u razredu.
U prethodnirn lekcijama smo ucili da je osnovni
eilj vlasti da stiti Ijudska prava i brine se 0 zajed-
nickom dobru. Vlast je samo jedan od najvaznijih
dijelova demokratskog procesa u kojem bi treba-
10 da uceslvuju i svi gradani. Treharno shvatili da
nema dernokratije kada mi sami ne ucestvujem
o
u drustvenom j politickom zivotu.
Pos-toje dva naC1na za ljesavanje problema u
drustvu; jedan kroz drustvent] a drugj kroz poli-
ticku akciju. Npr., u suzbijanju kriminala moguee
.ie angazirati policiju, ali moguee jc i
niziranje gradana (straze, dojave). Politicka ake.l-
ja ukljucuje i saradnju i djelovanje na instituciJe
sistema, zahtijevajuCi njihovo pokretanje. U
rjdavanju problema gladi, drustvena akcija hi
bila rad u narodnoj kuhinji koja je organizirana
od neke Qumanitarne organizacije. Politicka
akcija bi bila naert programa koji obezbjeduje
hranu gladnima i da se taj program ukljuci u
javni fond koji fil1ansira vlast.
vi'mislile?
Kako je ucesce gradana povezano sa ciljevima
nase vlasti? Objasflite za.sto je ucesce u v1asti u
nasern vlastltom interesu.
"-, Pretpostavirno da fliste izabrali da glasate iIi
ucestvujete u radu vlasti. Da Ii i dalje trebate
postovati zakone vlasti? Zasto?
Ako mislite da vlast ne stili vasa osnovna pnrv::l
iii interese, sta vi kao gradani mozete nc.ini(-i?
Objasnite svoj odgovor.
od ... Grlldanin i llstaV', izdanje za srednje skole pp.
, Adaptacija j prcradn 1ckcijc Cental' /.n gradnnsko obrazovnnjc. Mi nar
Drustvena i politieka akcija nisu medusobno
iskljuCive; one se rnogu preklapati. U datirn okol-
noslima, jedan pristup bi mogao bolje odgo-
varati. I drustvena i politicka akcija su
neophodne za odrZanje llstavne demolaatije. Aka
gradani zele da se njihov glas cuje, oni moraju
postati aktivni ucesnici u politickom procesu.
Oni bi trebali imati odredeno znanje, irnati prak-
tieno iskustvo u tome kako treba ucestvovati, i
biti svjesni vaznosti njihovog vlastitog ucestvo-
V3I\ja. Nase ucesce ukljucuje pazljivo pracenje
rada Ijudi koje smo izabrali. Ako nisrno zado-
voljni njihovim radom, mi ih mozemo ukloniti,
Opslanak ustavne demokratije zavisi od
informisanih i efikasnih gradana koji se brinu za
odrZavanjc prava pojedinca i unapredenje zajed-
nickog dobra: Gradani bi trebali znati da nema
demokratije bez njihovog aktivnog ucesca.
Razgovarajate 0 sltuacIJl koja zahtijeva
donosenje odluke, a vecina ucesnika je neaktiv-
oa. Oni ne vjeruju u efekat svog ucesca iIi ne
shvataju da imaju odgovornost prema drustvu.
Odgovorite na pitanja
, Sta su posljedice takvog odnosa prema pitanji-
rna od interesa zajednice?
< Da Ii imate sliean primjer u vasem razredu Hi
skoli?
Postoji mnostvo mogucnosti i oblika za aktivno
ucesce II donosenju odluka od drustvenog
znaeaja: izbori, kampanje, glasanje. politicke
rasprave, intervjui, kontakti, interesne grupe,
polititke stranke, demonstracije.
Aka rele da demakratija Bosne i Hercegovine
istraje, njeni gradani moraju shvatiti da to nije
"masina koja sarna radi". Qna zahtijeva kon-
tinuirano i posveceno ucesce pazljivog, obrazo-
vanog i razurnnog gradanstva.
U nedemolaatskom drustvu gradaninu je oduze-
ta moc da unapreduje, mijenja i kreira javnu poli-
tiku. Njemll nije dozvoljeno da ucestvllje u
javnom zivotu kao sto to Cini gradanin u
demokratskom drustvu.
Ucesce u vlasti je u nasem vlastitam interesu.
Postoje mnogi naCini na koje gradani mogu
ucestvovati u vlasti. Neb od njih su:
, Pracenje informacija 11 novinarna, casopisima i
drugirn materijalima, ocjenjujuCi njihovu
tacnost,
,.". Glasanj,e na lokalnim, entitetskim i driavnim
izborima,
." Ucdce u politickim diskusijama,
"'" Potpisivanje peticija,
,_ Nosenje bedza iIi naljcpnice na automobilu,
Pisanje pisama izabranim predstavnicima,
',\ Ucesce na sastancima_ podrske i s1.,
Ucesce u predizbomoj karnpanji za kandidata,
Zalaganje za zakone koji su od posebnog
inleresa,
Dcmonstr1tanje put'em marseva, bojkota i
drugih vidova protesta,
Obavijanje javnih funkcija.
Podijelite se u 4 gmpe. Svaka grupa treba
proCitati spisak naCina uCeSca gradana. Nakon
toga, svaka grupa treba odgovoriti na sljedeca
pitanja i da svoje odgovore podijeli sa ostalim
ucenicirna u razredu.
j'iuwja
1'Kojaje prednost, a koji je nedostatak svakog od
navedenog naCina llcesca?
2 Da li su svi oblici ucesca jednako vazni za
zastitu nasih osnovnih prava?
Koji yam se cini najvaZnijim?

Podijelite se u grupe po 5 ucenika. Svaka gmpa
neka odabere jedan od navedenih oblika ucesca u
vlasti. Kreirajte zamisljenu situaciju koja iiustri-
ra taj nacin. Izvedite skee, igrokaz pred cijelim
razredom.
'i Zasto demokratija zahtijeva da graJani budu
obrazovani i aktivni?
K Da Ii sc slazete sa idejom "Apatija, nakon sve-
ga, cesto znaci da je politieka situacija dovolj110
zdrava da se maze ignorisati"? Obrazlozite svoj
odgovor.
.; Po vasem misljenju, koje su najvainije
duznosti i odgovornosti gradanstva?
Zasto drustvo kao cjelina gubi ako pojedinci ne
ispunjavaju svoje odgovornosti i obaveze?
izmedu i
akClje. DaJte pnmJer za svaku od nJ1h, a da JC
vezan za pitanje od vaznosti za vaSH zajcdnicu.
Objasnite razliku izmedu gradanina u
i gradanina u totalitarnom sistemu i
dajte primjer za to iz historije.
{ /JU':d
, Navedite tri naCina LlceSca u Za svaki od
navedite zaslo je to dobar nacin zastite vasih
osnovnih prava.
Da Ii dobar gradanin ima obavczu cia radi na
ll"napredenju sv'Oje zajednice? Zasto?
3 Da Ii dobar gradanin treba brinuti, 0
poboljsanju zivota onih koji nisll bas najbolje
srece? Zasto?
14
I
i ','" -', ,_- .- <;>; _'-""-;',:':',' ,:t',' '''-'!>'-:'_:'''/':' :',',': -'--',"- ""',1
i

U
e
i .1l10<5i... i
izajeqnlckqgoobra mQglabiiizlo\>potrijebljena .j

!
!ficirate primjerekliko se pravapojedincai ide]a
:zajedniCkogdobra moguuskladiti.
Zajednicko dobra
Filozofija prirodnih prava
Konsenzus
Pravo pojedinca
Obim i gran ice
Ddave i drustva imaju mnogo vaznih interesa
koje zele zadrzati i zastititi u svojim okvirima.
Npr., drustva zeIe sigurnosl i dobro zdravlje za
sve gradane. Oni zeIe struktuiran i pouzdan pre-
voz i sistem komunikacija. Vlasti, takoder, zele
odrZuti poslojeeu hijerarhiju odnosa unutar
ddave i sa drugim drzavama. Drzave prikupljaju
poreze s ciljem unapredenja socijalne Skfbi, sa
programima za pruianje zdravstvene zastite
gradanima i za odbranu zemlje. Napori koje vlast
ulaze da bi zastitila driavu i njene gradane sc
cesto nazivaju zajednicko dobro, sto znaci dobro
za zajednicu kao cjelinu.
Ponekad cclnici u vlasti koriste ideju zajed-
nickog dobra da bi promovirali program i javnu
politiku. Npr., vqjni strucnjaci nastavljaju da pro-
moviraju obavezno sluz.enje roka za sve
punoljetne rnuSkarce. Drugi tvrde da bi se uki-
danjem ove obaveze znatno srnanjilo izdvajanje
za vojsku. Drugi primjer bi mogao biti kada neka
politicka stranka iIi grupa promovira plan za
zdravstveno osiguranje za sve gradane, eime bi
se unaprijedilo zajednicko dobro svih.
Medutirn, cesto se desavalo, a i danas se desava,
da se vrsi zloupotreba vlasti koristenjem ideje
zajednickog dobra. Predsjednik Perua, Fudzimo-
fa, je iskoristio problem terorizma da bi sebi i
svojoj vladi osigurao sto viSe moei tokom deve-
desetih godina dvadeselog vijeka. Javna sigur-
nost .ie bila pod udarom "Svijetlece staze" i
drugih teraristickih grupa, pa je Fudzimora zahti-
jevao da se njemu da veea moe, a on ce, zauzvrat,
unaprijediti zajednicko dobro. Medutim, zbog
ove politike mnogi ljudi su izgubili svoja prava i
javila se prijetnja demokratskoj praksL
Prava pojedinca so neotudiva, i dernokratske
vJasti Sll obavezne da ih stite i postuju a zakon i
ustav garantiraju zastitu gradana kao jedinki
dru!tva oct diktatorske vlasti iii drugih oblika
represija. Prava pojedinca mogu ukljuciti mo-
gucnost slobodnog govora u vezi sa pitanjima
koji ih se ticu iIi slobode vjeroispovijesti po iz-
born pojedinca. Ostala prava mogu dozvoliti
slobodu stampe i slobodu okupljanja eak i
protesta protiv vlasti. Prava pojedinca su
neotudiva prirodna prava oa fivot, slobodu j v1a-
snistvo.
Prava pojedinca irnaju svoj obim i granice.
Tamo gdje postoji sloboda govora, da Ii gradani
mogu iCi naokolo sireCi lazl 0 drugima? Mnoga
drustva to ne dozvoljavaju i kazu da su Ijudi
odgovorni za one sto govore i piSu. Kada se
dokaze da to nije istina, onda su odgovomi za
klevetu. Druga situacija kod ogranicavanja gov-
ora je prijetnja. Osoba se moze smatrati odgov
ornom za prijetnju iIi ucjenjivanja
druge osobe, cime prekoracuje granieu prava
pojedinca na slobodu govora. Isto vrijedi i za
druga prava jer i ona imaju svoj obim i graniee,
prernda postoji razlika izmedu tih ogranicenja u
raznim zemijama.
Podijeljeni u !iest grupa analizirajte po jedan
primjer, da Ii se radi 0 primjeru prava pojedinca
ili/i zajednickog dohra. Potrebno je argumenti-
rati svoj slav.
Marko vjeruje da je u blizini mjesta gdje radi
potrebna nova cesla. Da bi odbranio svoj stay,
odriao je gover na javnom sastanku, opisujuCi
zasto je La cesta neophodna.
Vlastje sacinila novi program penzionog osig-
uranja kojim bi svi gradani stariji od 65 godine
imali pravo na penziju.
Driava je odlucila da izgradi novi moderni
autoput koji bi spojio dva njena najrazvijenija
grada s ciljem poboljsanja prometa ljudi i robe.
Marina se zainteresirala za reIigiju. OdluCila je
da svaki mjesec u narednih pola godine ide u
nove i razlicite bogornolje, da bi naucila vise 0
njihovoj religiji.
S: Premda Muqamed nije imao djece, on je
o

no plaeao porez svake godine;" Jer se' iz poreza
placaju jayne ustanove i skole koje mogu
pohadati sva djeca.
U Mostaru bi trebao da se odrii protestni mars
protiv globalizacije u prvoj sedmici mjeseca feb
TUara.
"Podijeljella kuca se ne mote odrzah'''
(Abraham Lincoln)
(ini se oCitim da n\jedna zajednica ne moze
postojati ako se njeni clanovi ne slofe oko
odredenog niza vrijednosti (minimal an konsen-
zus). Mozda bi ove vrijednosti mogle biti mir,
jednakost i sloboda? Licna sloboda svakolTI
daje pravo da trati svoj put sreee - ali sta se
desava ako se svi budemo kretali u razliCitim
pravcima?
Ko treba odluciti 0 kojirn se vrijednostima treba
5102:1ti i kako definirati ove vrijednosti? Komu-
ni5ticke i nacional1sticke partije su zasnivale
svoju diktaturu oa pretpostavci da su one same u
poziciji da definiraju sta je dobro za svc; iz ovoga
su razvili pravo da prisi1e Ijude da rade za njiho-
vo v1a5tito dobro iii da ih e1imioiraju kao nepri-
jatelje naroda.
Ukoliko su prava iii privilegije ograniceni oa
odredenu grupu Ijudi, a iskljucuju drugll grupll,
naprimjer, podijeljene drustvene ili etnicke
grupe, onda nije zadovoljeno zajedoicko dobro
za sve. Koncept zajednickog dobra se tice
sto je najbolje za zajednicu u cje1ini. .
v ." k ,. d k "'k , Bosni i Herccgovini mart 2001.
1 Peter Krapf, u ime Savjeta Evrope za pnrucmk Demo rallja 1 JU S a prava u, 0 ama u . , .
f.\.{!i;I) mugn fie,ili ui'!,-!(
p1JgledJ jJl{jpdiiUVd !mE ,w
jF mjh.fHiUd" doh!'!}
Prema ovome, niko nije u poziciji da za svakoga
definira uno Sta bi trebalo biti zajednicko dobro,
niti mi svi mozemo uzivati nase pojedinacne slo-
bode u potpunosti bez prihvacanja ograniccnja
radi koristi zajednice. Upravo se tamo gdje Sil ta
ogranicenja i postavlja pitanje 0 kojem se stalno
mora razgovarati. Ovo jc osnova otvorenog,
dcmokratskog i ucenog drustva. Koncept zajed-
nickog dobra znaCi da moramo pronaCi naCine
rjesavanja sukoba interesa i lllisljenja u civilizira-
nom druslvu. Rezultat mora biti pravedan, ako je
moguce, trebala bi daCi do pobjednik-pobjednik
rjesenja
W
MaZda se ovo moze pokazati na primjeru iz
i Hercegovine. Nakon zavdetka skole,
mnogi mladi !judi oellaze u inostnmstvo da studi-
raju, a mnagi i odsele da bi radili. Ono sto oni
navode kao razlog svog odlaska je to sto im se u
domovini ne nudi potrebna naobrazba i prilike za
zaposJenje. A samo jednom se iivi ...
S druge stmne, egzodus mladih namece prijetnju
"odliva mozgova" sto moze dovesti do slabog
razvoja privrede usljed nedostatka kadrova.
GovoreCi u terminima zajedoickog dobra, mladi
bi trebali astati avdje; ali ko je kriv ako neka
osoba okusa svoju srecu u drugoj zemlji? Takva
situacija je dilema - sve 5to uradite ima neku
cijenu. Rjesavanje dilema kao sto je ova, oa
pravedan nacin, je tipicno za diskusije 0 tome sta
je zajednicko dobro.
Rezultat moie biti komprornis - obucavati mlade
u inostranstvu i kasnije ih vratiti, privlaceci
strane investitore koji ce pomoei razvoju privrede
u Bosni i Hercegovini. Ako sve bude dobro
proslo, rezultat bi mogao biti "pobjednik-pobjed-
nik rjesenjc". Medutim, da lije l1edostatak kvali-
ficiranog osoblja jedini razlog sto strane ulagace
ne privlaci ulaganje u Bosnu i Hercegovinu?
Saznajte kakvi su planovi za buducnosl
ucenika u vasem razredu - u vezi sa poslom,
obucavanjem i studijcm, da Ii planiraju ostati u
domovini ili iei u inostran:;tvo.
Suznajte kakvi se poslovi nude mladima u
vasem regionu.
Pogledajte slijedecu izjavu: "Duznost svih
mladih je da ostanu u svojoj domovini i cia
pomognu u izgradnji privrede." Razgovarajte 0
tome sta bi u Bosni i Hercegovini moglo bid
"pobjednik-pobjednik rjesenje".
Pogledajte Ustav i politicku situaciju u Bosni i
Hercegovini - da Ii je ona, reecno rijecima
Abrahama Lincolna, "ujedinjena kuea",!
RadeCi u parovima iIi u malim grupama, ucenici
ce odgovoriti na slijedeca pitanja:
Navedite tri primjera programa iii vladinih
mjera kod nas koja su napravljena s ciljem
unapredenja zajednickog dobra.
::: Identificirajte pet primjera prava pojedinca
zasticenih Ustavom BiH i ustavom entiteta.
", Vidi \jetbu pod iSlim nazivoll) II klljizi Vijcca Evrope "Ljlldska prava
Identificirajte primjer gdje su osoba ili grupa
prekoracili granice prava pojedinca.
(,; ldentificirajte primjer pojedinca iIi grupe koji
bili djelotvomi u unapredenju zajednickog
dobra.
S; Identificirajte primjere gdje su politicki ceInici iIi
predstavnici vlasti prekoracili svoja oviascenja
navodeci kao razlog za1aganje za zajednicko dobro,
f; Navedite pet stvari koje vi, kao gradanin,
mozete uraditi da biste pomogli napretku zajed-
nickog dobra u BiH.
Nacrtajte karikaturu iii napiste par stihova ili
aforizam koji odraiavaju ideje zajednickog dobra
i primjere prava pojedinca. Onda prezcntirajte
svoj rad pred oslalirn ucenicirna kako ove dvije
ideje mogu doei u sukob.
ldentificirajte i izrezite novinske clanke koji su
primjeri aktivnosti vlasti koje su usmjerene ka
unapredenju zajednickog dobra. Zalijepite svoje
radove na plocu.
Identificirajte situacije u nasoj zernlji gdje se
Cini da su prava pojedinca u konfliktu sa zajed-
nickim dobrom. Napisite pismo uredniku novina
Hi sastav koji objasnjava i podrz.ava vase sta-
jaliste na ovu temu.

1
iv ..
iei yilI'l.pg.d.-m .
! CiViblpg ..
i . j30sni . i
I !\J,On .. . i
sistema na!
\razvojcivilnogd
111
stva. .... .
Civilno drustvo
Siobodno udrujjvanje
Cijene \./
Nevladine organizacije
Koristi /
Radite II grupama od po 5 ucenika. U fonni za-
biljeski odgovorite na pHanje sta je to civil no
drustvo i koje su njegove bitne karakteristike. Po-
tom proCitajte tekst koji slijedi j uporedite ga sa
vlastitim odgovorima. Ukoliko srnatrate potre-
bnim, dopunite vlastite zabiljeske definicije
kako biste odgovorili na pitanja koja slijede.
Odaberite predstavnika koji ce izloziti i objasniti
vase odgovore razredu.
K vahtet zivota ijudi uveiiko zavisi od stepena de-
drustva. 1z tog razloga je razumlji-
va slalna tez.nja ka stvaranju civilnog druslva, jer
000 irna najveci uticaj na zastiti interesa pojedin-
ca i doprinosi zajednickorn dobrn.
Civilno drustvo je autonornni,
diD liberalnog drustva koji je izvan formalnih
politickih i pravnih institucija, u koje drzava,
osim provodenja opcih zakona, nen:;m pravo da se
mijesa. DakJe, pojam se odnosi'. na rnnostvo
dobrovoljnih asocijacija, ekonomskih grupa,
vjerskih organizacija i drugih drustvenih odnosa
koji u slobodnom drultvu nisu pod kontrolom
vlasti. Stabilna demokratija zahtijeyajako civilno
drustvo. Autoritativne vlasti nastoje kontrolirati
nezavisne drustyene aktivnosti, dok totalitarni
rezimi rade na suzbijanju civilnog drustva uopee.
Udrurenja civilnog drustva cesto postizu jayne
ciljeve nezayisno od same vlasti.
ll
j
Ove dobrovoljne asocijacije su nezavisne od
trole iIi naredbi vlasti. Znacajna je korist od
bodnih udruzenja za razvoj demokratije, jer ona
cesto postizu vrijedne jayne ciljeve i unapreduju
zajednicko dobro. Sa slobodnim udruzivanjem
moze, takoder, postojati negativna cijena posto ..
janja dobrovoljnih organizacija jer neke od njih
imaju svrhe koje su destruktivne ka ljudima i
demokratskim vrijednostima. ",Primjeri takvih
organizacija ukljucuju grupe koje su rasisticki
nastrojene i imaju destruktjvne ciljeve prema
drugim etnickirn iIi vjerskim grupama.
" Civitas: ;'Okvir za gradansko obrazovanje, Ccntar za Gradansko obrazovanje, 1991. pp. 131-132.
,Ci\'llIlO dru!;tvo karaklcrizira sJobodno .izra-
" zav:.mje intercsa pojedinaca i vrlo razlicitih poli-
'),tiCl;ih', ekono11lskih, kultumih 1 rcJigijskih
Ona7.0fa. U civilnom drnstvu svako od jc
pnseban, .1edlllstven i razliCit od drugog po svo-
jim intcresima, sposobnostima i djelatnostirna.
Civi!.no drustvo prornovira so,Ii.qarnost,. i ..
kurenc.i.h! .. udruze-nja
rade na promoviranju vlastitih ciljeva i zastiti
. vlastitih interesa,'mna cesto usmjeravaju pafnju
javnosti na vazna pitanja ..
Postoji vise naeina funkcioniranja grupa koje Sll
fonnirane slobodnim udruzivanjem. Iz zajednic-
kog lnlercs::! nastaju mnogobrojne grope koje su
JonntfJne slob()dnim udmzivanjem. Ovo moZe
ukljuci\Iall" razJicite grupc: religrozne, fudbalske
hge, investicioni fond, grope za politicke diskusije,
grope koje pru7_.aju javnu pornne i grupe
pomoc siromasnima, heildTkCplra"iiifuii;
stafiJima j licima sa specijalnim potreb'g!ta.
P(;Si'l'*<; mnoge varijacijr. \l obJicima i djelovanju
ovih grupa, ali je njihov kljucni element neovisnost
o vlasti. Ovakve grope se ZOVll nevladine organi-
zacije (NVO) zbog ovakvog neovisnog statusa.
Definirajte pojam civilnog drustva.
2' Koje su karakteristike civilnog drustva?
Kako civilno drustvo promovira zajednicko
dobro?
Kako dobrovoljna udruzenja mogu pomoCi iIi
ostetiti demokratska drustva?
Procitajte lekst slijedi radeCi u manjim gru-
pama. U formi zabiljeski odgovorite na pitanja
koja slijede iza teksta. Pokusajte saciniti 1istu
nekih koristi i cijena dje\ovanja civilnog drustva.
U demokratskim uredenjima, civilno drustvo
limitira vlast i cesto se pojavljuje kao protivteza
v1asti. Civilno drustvo, takoder, promovira
dobrovoljni rad, kroz podizanje svijestj 0 tome
da pojedinac moze poboljsati drustvo. Zbog toga
diktature j druga totalitarna drustva strahl.1ju od
nczavisnih drustvenih clcrnenata i cesto rade na
njihovom uklanjanju. Druga autoritativna dmst\ia
pokusavaju regulirati i kontrolirati ova udru-
zenja. Postoje nastojanja da se dircktno iIi indi-
rektno kontroliraju njihove aktivnos6 posto ovi
autoritativni refimi ne vjemju u potpunosti radu
ovih pojedinaca iIi gmpa.
Mooge mjere Jm ne pohtike su US\01ene zah-
valjujucl aktlV110Stlma clvIlnog dlU.St\a
su ove mjere bile veoma konsne za
drustvo, poput mjera zastite ua radu, poz,ara,.l
slieno. Nisu sve aktivnosti civilnog poz;-
tivne. Ima aktivnosti kojc su destruktivne, dlslm-
minirajuce iii lazno predstavljene.
)emokratsko drustvo je najvazniji preduvjet da
lzliCiti narodiJetnicke grupe mogu zivjeti zajed-
o u civilnom drustvu, kao sto je slucaj sa
;osnom i Hercegovinom. Principi takvog
rustva pruzaju zastitu i postivanje prava pojedi-
aca i manjina, jer 5U u dernokratskom drustvu
vi gradani jednaki. U demokratskom drustvu
\zlicitost se posmatra kao prednost, a ne kao
lzlog za predrasude iIi podjele u drustvu.
iaprimjer,'kada se pojedinci okupljaju da bi pro-
lovirali svoje zajednicke interese u zastiti i
ostivanju prava pojedinaca i manjina, ani djelu-
! kao clanovi civilnog druS-tva. Oni mogu forrni-
iti udruzenje koje je nezavisno ad vlasti. Ovaj
lktar pomaze da se smanji diskriminacija 1
Jjacaju mogucnosti i pravednost u drustvu.
OpiSite kako politicki sistemi mogu promovi-
lti ili sprecavati stvaranje civilnog drustva?
Analizirajte nase drustvo i procijenite do kojeg
cpena ono ispunjava ciljeve civilnog drustva.
Identitlcirajte drzavu za koju vjerujete da nema
.zvijeno civilno drustvo. Obrazlozite svoj
igovor.
Identificirajte i procijcnite cijenc i koristi
elovanja civilnog drustva koje postoji unutar
8sne i Hercegovine.
RadeCi u malim grupama, prcdlozite timsko
Jjasnjenje uloge nevladinih organizacija u
zvoju civilnog drustva.
Nacrtajte sliku ili napiSite pjesmu 0 kontrastu
medu demokratskog civilnog i nedcmokratskog
I'ilnog drustva. Podijelite ovo sa razredom.
Identificirajtc prava i privilegije manjina koji
bitni da zastite sve gradane. Identificirajte koja
od ovih prava su zasticena Ustavom.
ldentificirajte pitanja od vaznosti za Bosnu i
Hercegovinu. Postoje Ii grupe koje, u ime ovih
ideja, rade na unapredenju zajednickog dobra
unutar drZave?
i NapiSiteesej, nacrtajteHustraciju, ilinapiSite
I pjesmunabazi navedenog teksta. ' ..
,DemoKratski politiCki sistemlpospjeiuju
: stvaranjeciviln6g dru!.tva, jer se demokratske
; vlasti ne ,plase gragana, vee_
nanjihovo djelovanje. Rezultattpgaje
: politick. struktura koja edgovara gradanima.
: Takilderse shvala
.' tit,ta savremen.og gradanina, Ij. dasvakipojed,
; irna Syak9
pd nas Ilripadarazlicitim grupama (npr. piema
spolnoj, etnicKoj,kultlll;noj, rasnuj pripadnosti,
ali i kaoJoditelji, ueenid,
itd.). Pritome seuvijek moze desitida l)eki .
.od clanovadrustvanadu kao manjina, pas .
:'zbog togau demokratskom dru!tvuposebna
garantiranjuprttvaJniinjina. ,:
: Civilu9 ,drustvo moZe postojaf,i sarno u demQp ,
kratskimpoliticki
lU
sistemima, a nikako . u
autoritativnim i totalitarnim. Jednaka sloboda
'svih gtadana U osnoyi je i :
postavljau demokratiji. Ljudi treb"ju biti .slo,
,bodni, tj. da mogu slvarati irazvijati svoju.
osobnost prem. vlastitoj odlucLSloo()da pri
; tain,nije apstraktno. Konlctetno, 'Ona znaci
.slobadu Oblikovanja vlastitog Zivota, .. slobodu
! vjere i savjesH., slobodu_ pri iZl}o,rq" ianhnarij'a, ,:
mogucnost slobodnog raspolaganjavlasni-'
,st"orn; nepovredivost
, _ tako
! sloboda znaCi pravnog postupkapred .
sudom. Upravo takvu pravicnostJnOze pruziti
: SallQ, i razvijeno iirusty() kojemu'
;"wflOgCtf!,ze,;
16

. . . . .... ........ ". .' .... ,'
. se spojtnomi
j ":nacirtorn

!i.znacaj.l'oSIQjanja.drustvenih,organizacija.
l stav {) potrt!bi njUiovog
postojanja, .'NakonJeKcije 'm"Ci cete. opisati.
; utjecaj drUSlvenihna' politicke organizacije i
jpromici-':priwJe,te-,u _vasoj ;sredinL
Drustvene organizacije
Pluralizam
Ogranak, ilijala
Propaganda
Za ovu vjezbu vas profesor ce vas podijeliti u 4
gmpe. Neka svaki uceuik iz grupe procita dodi-
jeljeni odjcljak i zajedno sa grupom odgovori na
pitanja koja slijede. lzaberite predstavnika grupe
koji ce prezenlirati odgovorc svojc gmpe pred
razredom.
Po svojoj prirodi !judi su drustveua biea. U
skladu s rastom i razvojem drustva nastaje i veli-
ki broj drustvenih organizacija koje ijudima
obogacuju kvalitet 7.1V01a. Ove organizacije
poprimaju razlicite oblike posta se formiraju oko
slicnih zajednickih interesa njihovih clanova kao
sto su hobi iii sport. Npr., u mnogim dijelovima
svijeta kolekcionari postanskih maraka
(filatelisti) iii novCica (numizmaticari) formiraju
organizacije i dijelc zajednicke interese. Oni
zajeJno provode aktivnosti kao sto su jayne
izlozbe ili prodaja. Druge drustvcne organizacije
mogu biti zasnovane na drustvenim, ekonom-
skim iii politickim potrebama clanova. NeIce od
njih se nazivaju interesne grupe, jer imaju speci-
ficnu namjenu kao sto je borba protiv gladi u svi-
jetu iii zastita okolisa.
2 U demokratskom drustvu drustvene organi-
zacije su oblici udruzivanja u kOJe clanovi &10-
bodno i dobrovoljno pristupaju radi ostvarenja
razlicitih vlastitih interesa. Njihova djelatnost je
unapredenje ljudskih prava i ostvarenje
gradanskih, socijalnih, kulturnih, ekonomskih i
drugih interesa. One Stl testo nestranacke i nevla-
dine organizacije i nemaju pretenzija na politicku
vlasL Zbog takve uloge one imaju -veliki udio u
civilnom drustvu. Sto je veea razlicitost grupa
koje se siobodno formiraju u drustvene organi-
zacijc, veca je vjerovatnoCa da ce doCi do
uskladivanja po razlicitim osnovama: vjersKoj,
spolnoj, rasnoj, etnickoj, socioekonomskoj itd.
]! Postoje drustvene organizacije za ucenje
i sport. One sluze kao sredstva unapredenja :livota.
Ove organizacije iniciraju razne aktivnosti za
pojedince, od djece do penzionera. Grupe kao 5to
su izvidaCi, sportski klubovi, udruzenja penzionera
i druge, sluZe svojim clanovima tako sto im osigu-
rav3:ju rekreacione i obrazovne sadriaje i druzenje.
4. Neke drustvene organizacije su formirane na
nivou lokalnih zajednica ili regija. Druge postoje
na nivou drzave, a neke su i medunarodne iii cak
i globalne, kao 5to je Medunarodni Crveni
krstlkriZ/polumjesec.
Medunamdne drustvene organizacije, kao i one na
nivou zemUe, cesto imaju lokalne iIi regionalne fili-
jale ili ogranke. Lokalna filijala iIi ogranak ima vezu
sa vecom organizacijom, ali provodi svoje sas-
tanke i aktivnosti na lokalnom nivou. Lokalne fi-
lijale mogu imati svoj 10kalni statut, pravilnik 0
radu i sluz?enike. U isto vrijeme, neki clanovi
ovih lokalnih filijala mogu biti jos i sluzbenici u orga-
na nivou zemlje iIi na rnedunarodnom
mvou.
Vaznost i snaga drustvenih organizacija cesto su
bile zloupotrebljavane, a i danas se to cini, u
mnogim nedemokratskim drustvima. Sindikati,
udruzenja zena, omladine, pionira, sve je to bilo
pod direktnom kontrolorn vlasti u hivsoj
Jugoslaviji, i koriseeno je u prornoviranju intere-
sa vladajuce klase.
RadeCi u paru/grupi, odgovorite na slijedeea
pitanja:
'1 Sta je drustvena organizacija?
Zasto nedemokratski sistemi zloupotrebljavaju
ideje civilnog drustva kontrolirajuCi rad
drustvenih organizacija?

,>. Jdentificirajte prirnjere drustvenih organizacija
Radeei u manjim grupama 4-5 ucenika, identifi-
cirajte zajednicke interese i pitanja koja bi, po
vasem misljenju, mogla biti fokus novih i potreb-
nih drustvenih organizacija. Opisite svrhu ovih
predlozenih organizacija i zaSto vi vjerujete da su
te grupe potrebne. Vas profesor ce dati svakoj
grupi tabelu poput one koja slijedi. Buillte
spremni podijeliti informacije sa ostalim ucenici-
rna u razredu.
U zemljama, poput Bosne i Hercegovine, u perio-
du tranzicije ka demokratskoj vlasti, evidentno je
da veti dio populacije nije svjestan svojih prava i
odgovornosti unutar nove politicke strukture.
Dobrovoljni oblik udruzivanja pojedinaca u grupe
s namjerom ostvarivanja odredenih interesa iIi ci-
ljeva, je bitan u novim dernokratijama kao glavni
uvjet za uspjesno funkcioniranje demokratskog
drustva. Slobodno formirane drustvene organi-
zacije, glas informiranog gradanstva, integralni
su dio pluf'dlistickog drustva i jake drustvene kul-
ture. Pluralisticko drustvo je ono u kojem postoji
ljudska razlicitost, leao sto je rasna, etnicka, vjer-
ska i razliCitost uvjerenja. Pluralisticka drustva
postuju ovu razlicitost i rnogu je vidjeti kao
drustvenu snagu. Cesto se u razlicitostirna vide i
problemi u drustvu koje nije lako uskladiti, oko
cega se vodi mnogo polemika svugdje u svijetu.
kod nas. [(,,3;," Ol-r- Sli.\'ii if;;,',_'[rhw ('{-?["I!!hf,' "/i (;'i<'-1trX ['ud" (,I?
Drustvene organizacije naglasavaju potrebe ljudi,
svojih clanova, dje1ujuei kao grupa na zadovolja-
vanju tih potreba. Njihovo postojanje, takoder,
moze pomoei da gradani kao pojedinci postanu
aktivni ucesnici u dernokratskom drustvu.
Postojanje drustvenih organizacija izraZava i
unapredu je demokratske osobine drustva. Kroz
svoje funkcije, izmedu ostalog, one naglasavaju i
pomazu da se rijde problemi i slabosti drustva.
Ooe, takoder, pomazu svojim ukazivanjem na
probleme i nudeojem rjesenja koja irnaju
podrSku gradaoa unutar organizacije. Ove grupe
mogu pornoCi da se vlast pokrene u smjeru mjera
jayne politike koje ce se obratiti datim pitanjirna.
ledna od najpoznatijih drustvenih organizacija je
Medunarodna Jiga za zastitu ljudskih prava.
ledna od njenih aktivnosti je primjena istraiiva-
oja 0 narusavanju prava i analiza postovanja ljud-
skih prava u pojedinacnirn zemljarna. Ova orga-
nizacija ima predstavnike koji rade na sudovirna,
utjecu na neke slueajeve, organizir3:ju jayne trib-
ine za pitanja Ijudskih prava ltd. Drugi primjeri
su Amnesty International, Drz.avni institul za de-
rnokratiju, i Medunarodni Crveni krstlkriZlpo-
lumjesec.
Tabela za rad ucenickih grupa.
Interesi i ciljevi Zasto je potrebna?
---
Druslvene organizacije imaju brojne karakteris-
tike. To su:
Struktllra i organizacija - Struktura ukljucujc j
pitanja pozicije clanstva i vodstva, kako j kad se
provode izbori za poziciju, duznosti rukovodstva,
i druge informacije koje su potrebne za usposta-
vljanje i upravljanje organizacijom. Clanstvo je
formalizirano pristupnicom i/ih placanjem
clanarine.
Pravila: Drustvene organizacije obitno imaju
statut, pravila i procedure koje se koriste za
upravljanje organizacijom i vodenjem sastanaka.
Kako bi postigla svoje ciljeve, organizacija ima
jasan program aktivnosti naveden u svom statutu.
Ciljevi: Drustvena organizacija bi trebala imati
jason definirane ciljcve. Naprimjer, sindikat
rudara ima jasan cilj da se bavi zastitom intcresa
rudara i promovira njihov poloiaj.
Dobrovoljnost: Osnovna karakteristika svih
drustvenih organizacija jeste da .ie clanstvo na
dobrovoljnoj osnovi.
Disciplina: S obzirom da je clanstvo dobro-
voljno, postoji ohaveza prema disciplini unutar
drustvene organizacije, kao sto je pohadanje- sas-
tanaka, djelovanje u skladu sa ciljevima organi-
zacije itd. Npr., ukoliko sindikat organizira
strajk, clanstvo sindikata bi trebalo da se
pridruZi.
Odgovornost: Ukljucivanjem u grupu, clan
preuzima odredene odgovornosti. Naprimjer,
clan udruzenja taksista ne moze sam odredivati
cijene usluga, vee ima odgovomost da postuje
sporazum organizacije.
pornost: Upornost ili aktivna posvecenost
lisiji i ciljevima organizacije je karakteristika
:ustvenih organizacija.
ezavisnost: Interesne organizacije su nezavisne
:i vlasti i svoju misiju, ciljeve i strukturu
ju bez direktive vlash.
adeCi u paru/grupi odgovorite na slijedeca
tanja:
Kako drustvene organizacije mogu sluziti
laprijedenju demokralije?
Navedite neke od primjera doprinosa
ustvenih organizacija drustvu.
Naveditc neke od primjera negativnog uljecaja
ustvenih organizacija.
Koje su prednosti, a koje mane poslojanja
ustvenih organizacija?
ldeCi u malim grupama, koristeCi novine,
onadite CIanke i druge informacije koje govore
o aktivnostima drustvenih organizacija u vasoj
Iokalnoj zajednici.
Identificirajte organizaciju, aktivnosti koje
provodi, kao i njihov doprinos zajednici. 0 rezul*
tatima izvijestite ostale clanove grope. Neka
grupa odabere ('Ianak koji najbolje pokazuje
djelotvornu drustvenu organizaciju i inforrnira
cijelu grupu 0 slijedecem:
".;' Koji je naziv organizacije.
Prema tom Clanku, sta je glavna namjena iIi
aktivnost organizacije?
Zasto vasa grupa vjeruje da je ta organizacija
efikasna?
Kako ta organizacija doprinosi razvoju boljeg
drustva?
Identificirajte drustvene organizacije koje pos-
toje u vasoj zajednici ili regiji i identificirajte nji-
hovu primarnu namjenu.
(;'ili
vazan die civilnog
drostva cinteresne grupe.Naucitcete da opisete
njihove f4a "analirirate
prednosti i.n"dostatke njihovog postojanja.
N akon zavtseti<:a ove lekcije, bit cete .u
ID9gucnostf da:prpdjenHe, i odbrarl-:;
,ite je u
. drustvu neophodnopostojanje interesnih grupa.
Interesne grupe
Prednosti i nedostaci
Lobiranje
Mjere jayne politike
Bitna karakteristika civilnog drustvajeste da pos-
toji mnogo dobrovoljnih organizacija koje dopri-
nose zajednickom dobru drustva, a koje ne vodi
vlast. Te grupe imaju zajednicke interese i mnoge
od nJih su kreirane kako bi poboljsale drustvo.
ffuteresne grupe igraju vitalnu ulogu u civilnim
drustvima. lnteresna grupa je dobrovoljna grupa
pojedillaca koji imaju slicne cHjeve i interese u
smisiu mjera jayne politike u odredenoj oblasti
zivola. Illteresne grupe su udruzenja gradana,
formirane oko odredenih ciljeva ifili povoda.
Neke interesne grupe postoje jedno ograniceno
vrijeme dok druge imaju duge zivote. Svaki poje-
dinac moze u isto vrijeme biti cianom mnogih
interesnih grupa, sto pokazuje nase razliCite iden-
titete, kao sto su grupe za zaS1itu covjekove oko-
line, prava zena, udruzenja roditelja, liga human-
ista, udruzenja nastavnika itd, t

Procitajte tekst koji slijedi. profesor ce vas
podijeliti u radne grupe i svakoj grupi dati broj
odlomka. Postanite "strucnjak" za vas dio teksta.
Budite spremni da predstavite i objasnite svoj rad
ostalim ucenicima u razredu.
Postoje mnoge karakteristike interesnih grupa
koje im pomazu da budu uspjeSne i od pomoCi
pri razvoju civilnog drustva.
Interesna grupa ne mora biti formalna, ona je
zasnovana na slicnim interesima iii zajed
w
nickom cilju. Naprimjer, interesna grupa
"Smaragdi Vne" iroa jasan cilj da zasliti rijeku
Unu od zagadenja.
Rad interesnih grupa je nezavisan od vladc.
'ii" Clanstvo u interesnim grupama je dobroM
voljno za poje<iince i ne mora biti formalno.
1 Funkcija interesne grupe jeste da udruzi
pojedince koji su zainteresirani da sluze svojim
potrebama i ciljevima. Interesne grupe so fonni-
rane kako bi promovirale odredeno pitanje iIi
skrenule painju Javnosti na potrebu koju su iden-
tificirale. U sustini, interesne grupe se brinu za
svoje interese. Pri tom ostvarenju ciljeva testo
korist ima cijelo drustvo, kao s10 Sll neke mjere
zastite na radu, borba protiv gladi u svijetu, borba
protiv AIDS-a i drugih oboljenja itd.
Aktivnosti interesne grupe mogu biti razne. Te
aktivnosti l1ajvise zavise od vrste i slozenosti
problema kojim se grupa bavi. Grupa koristi raz-
liCite naCine kako bi pokusala da provede prom.-
jenu, ukljucujuCi i nudenje informacija javnosti,
pisanje pisama, organiziranje javnih sastana,kal
iniciranje i promoviranje peticija, organiziranje
demonstracija i lobiranje. Kada pojedinci iIi
interesne grupe lobiraju javnog zvanicnika, oni
pokusavaju da uticu na odluku koja ce biti done-
sena vezano za nerijeseno javno pitanje.
'1 Koja je svrha interesnih grupa?
. , Ako je clanstvo u interesnim grupama na
dobrovoljnoj osnovi, zasto im se Ijudi
pridruzuju?
Da ii hi vlast trebala imati ikakvu kontrolu nad
interesnim grupama?
Sada cele prouciti osnovnc karakteristike,
funkcije i akcije interesnih grupa.
Vas profesor ce vas podijeliti u dvije grupe. Prva
grupa hi trebala analizirati nedostatke interesnih
grupa, a druga bi trebala analizirati prednosti.
Danas se u Bosni j Hercegovini razvija mnogo
interesnih grupa od strane gradana (za zastitu
covjekove okoline, centri za gradansku inicija-
tivu, itd.), One ukljucuju interesne grupe koje
rade na lokalnim pitanjima kao sto su skole,
putevi j javni radovi, interesne grupe na nivoll
ddave iIi entiteta koje fade na sifim pitanjima
koja uticu na drzavu iii entitet. Razvoj interesnih
g11lpa ima prednosti i za Clanove i za druslvenu
zajednicu. Takve prednosti su:
Povecana politicka, ekonomska i drustvena
moe je postignuta kada pojedinci rade zajedno.
{P.:'- Poveeava se vjeroyatnoCa da ce se postlei ci-
ljevi koje sam pojedinac ne hi mogao postiCi.
Razvija se demokratizacija drustvenih
odnosa j procedura, jer su izlozene budnom oku
clanova interesnih grupa.
,y, Interesne grupe mogu da stimulirajri slobo-
dan i otvoren pristup informacijama-razgovor tako
sto javnosti nude altemativne izvore infomUsanja.
Iznosenjem razliCitih interesa grupe, Ijudima
je omoguceno da slobodno i jednako ucestvuju
u drustyenom zivotu.
"J' Povecava se mogucnost mirnog rjeSavanja
konllikata, jer ima vise suprotstavljenih mislje-
nja koje treba uzeti U obzir prilikorn rjdavanja
nekog pitanja, i ne dolazi do polarizacije drustva
na sarno jednom principu .
Interesne grupe mogu ponuditi mnogo
ti, ali postoje i neki negativni aspekti iii c\jene u
drustvu ukoliko grupa ima ciljeve koji su u
suprotnosti sa zajednickim dobrom i sa civilnirn
d11lstvom. Neke od cijena djelovanja interesnih
grupa su:
Grupa moze imati destruktivne,
natorske iIi interese koji grubo krse osnovna
Ijudska prava osta1jh elanova drustva (rasisticke
iIi sovinistieke grupe ili grupe koje zele
jediti ili narusiti ustavna prava drugih).
U ostvarivanju svojih ciljeva grupa se mozc
sluzid nasiljem iIi nedemokratskim sredstvima.
Grupa moze da narnece manje vaiDe i uske
interese grupe koji stete sirirn drustvenim
interesima. Osnovna svrha interesne grupe jeste
da promovira sopstvene interese.
I!i Mocni pojedinci manipuliraju grupom kako
bi postigli svoje Hene interese.
\0'7 Grupa laz.no iznosi svoje potrebe i namjeru
javnosti. RadeCi to, interesne grope kreiraju ne-
gativim propagandu i laiu javnost. Ponavljajuci
neistine neke interesne grupe namjeravaju
nametnuti svoja uvjerenja drugim ljudirna.
Vas profesor ce vas podijeliti u dvije grupe. Prva
grupa bi trebala analizirati nedostatke interesnih
grupa, a druga grupa bi trebala analizirati pred-
nosti.
Posljedica
Koristite sljedeca
interesnih grupa
Korist ili cijena
pitanja kada analizirate rad
Kako svrhe i aktivnosti interesnih grupa
if Osnovni cilj Udruzenja ucenika za proizvodnju
zdrave hrane jeste proizvodnja vet:ih kolicina
zdrave hrane. Oni vjeruju da hranu treba
proizvoditi bez upotrebe bilo kakvih pesticida.
Ucenici su saznali da se u blizini nalazi fabrika
koja proizvodi pesticide j organizirali su demon-
stracije ispred te fabrike.
2: Roditelji su zahtijevali da se postavi semafor na
raskrsnici pored skole. Fomrirali su grupu i
napisali pismo gradonacelniku. Nakon sto su dobili
negativan odgovor na svoj zahtjev sa objasnjenjem
da grad ne priustiti semafor, roditelji su dje-
limieno blokirali ulicu cemenlnim blokovima kako
bi natjerali vozaee da voze sporije.
1, Udruzenje za brigu 0 djeci bez roditelja je lobi-
ralo kod javnih zvanienika, poslalo izvjestaje za
medije j organiziralo predstavu kojorn S\-1 dobili
finansijsku pomoc za izgradnju novog doma za
djecu bez roditelja. Clanovi udruzenja su dobro-
pomazu/stete drustvu kao cjelini?
Da Ii postoje interesne grupe cije svrhe
aktivnosti narusavaju ustavna prava drugih?
voljci jz zajednice koji su organizirali i zapoeeli
ili prikupljanje novca za podrsku djeci bez roditelja.
RadeCi u manjoj grupi i koristeci infonnacije
ponudene u gore navedenoj tabeli i pitanjima,
procijenite djelotvomost sljedeCih interesnih
grupa i navedite prijedJoge kako bi grupa mogia
biti djelotvornija.
Napravite spisak karakteristika djelotvorne
intcresne grupe.
2, U manjoj grupi identificirajte pitanje mjere
jayne politike koje je vazno i razvijte plan akcije
koji objasnjava kako interesna grupa moze bili
djelotvorna u pomaganju da se obrati painja
identificiranim potrebama.
Identificirajte- lokalnu interesnu grupu za koju
vjerujete da je djclotvorna u promoviranju svojih
ciljeva i razvijanju civilnog drustva. pozovi1.e
predstavnika te grope u svoj razred i odgovorite
na pitanja koja su pripremili utenici koji zele da
saznaju viSe 0 toj interesnoj grupi i njenoj
djelotvornosti.
Ukoliko ne mozete naCi lokalne interesne grupe,
napravite plan akcije za fonniranje takve grope
kako biste rijesili neke probleme prisutne II
zajednici.
U Qvoj lekciji ucit .Cete oulQzifuedijau
, demokratiji. ste dobili ur
: ranijim lekcijama" bit cete,U :ni0gucnosti da
; analizirateprednosti i
teleyiziju, magazine, internet i film. Sistemi
rnasoyne komunikacije su yazan diD naseg
svakodoevnog zivota i saljll hiljade infonnacija
mnogim pojedincima na rrmogim lokacijama;
Postoji mnogo razloga za ovu vrstu
neki od njih su:
Nakoo Dve .lekcije bit 'cete' u mogmSnosti da
se niedljimogu kOrlsti-' / Informiranje primaoca
ti za propagandu kao,'i :to mogu: f " Uticanje na ponasanje primaoca
Sluz!.t! .da :'nadgJedaju" vlast\ i; \ . _" ''\. .. . " '. "
._ zvamcmke 1 kaka rnogu ponudltt gradal1una- Promjend nllslJenp 1 uVJerenJa pnmaocd
:'. kako 1?i oni djtHotvorniji' u Moderna tehnoloska postignuca su dOl1ijela nove
; gledanju i utlcanju. biste trebali biti u j inovativne metode prenosenja i razmjene infor-
:. mogucn(}sti da izvrsite- kriticko ispitivanje f()ga macija. Nova tehnologija u telekornunikacijarna
: .. kako mediji inforiniraJu, uticu ilk vasa misljerija ukljucujc satclitske aniene, interaktivnu televiz-
; i u\ijerenja i mijenjaju ih. iju, elekironsku postu, internet i druge sisteme.
Komunikacija

Ccnzura
Poruka
Senzacionalisticki zurnalizam
Propaganda
Uloga psa cuvara (funkcija nadgledanja)
RadcCi pojedinacno iii u manjim gtupama, for-
mulirajtc svoje definicije mcdija. Nakon toga,
kreirajte spisak razlicitih vrsta Hledija i svoje
odgovorc uporcdite sa tckstom koji slijcdi. Svojc
reZlillatc podijelile sa ostalim ucenicima u razredu.
Komunikacija jt razmjena infonnacija izmedu
jedne iii vise stranaka. Te infonnacije HlOgU biti
siroka lepeza podataka jji idcja od
tavnijih argumenata do najslozenijih miSljcnja
distribuiranih kroz medije. Ova komunikacija
moze bili ilmcdu dva pojedinca iii prcdstavljena
sirokoj pUblici. 'Ihkav{'.,.nasovni nacin komu-
nikacije (mas-mcdija) 'ukljucuje novine, radio,
n '
NaNn na lmji primamo informacije u drustvu
je jako bitan kako hi se razumjelo to odredeno
drustvo, Kada mediji informiraju 0 nekom
dogadaju iii ponude informaciju. da Ii imaju pre-
drasude'? Da Ii neki mediji namjerno izvrcu
infonnacije koje nude?
Da Ii rnediji odredeni dogadaj prikaiu tako dil
zVllci dobro ili lose na osnovu odredene tacke
gledista? U demokratskim drustvima postoji
siroki spektar slobodne razmjene informacija u
meclijima. Neki mediji mogu imati mnogo pre-
drasuda, dok drugi mogu biti jako objektivni. U
nedernokratskim drustvima medije kontrolira
vlast. Stoga, poruke koje gradani dobiju imaju
predrasude koje odgovaraju vlasti i njenim
mjerama jayne politike.
U ovoj lekciji cete uthi zasto su mediji jako
vazni u demokratskom drustvu kao i to da svaki
gradanin ima pravo na izrazavanje. Takoder cete
uciti 0 vaznosti medija i visokom nivou do
kojeg mediji udeu na javna pitanja i miSljenje u
zemlji.
Odgovorite u formi zabiljeske, uz hatko objas-
njenje vaseg odgovora.
Sta je komunikacija?
Koje su vaine svrhe masovne komunikacije?
$ Sta su mediji?
Za ovu vjez.bu, vas profesor ce podijeliti razred u
grupe. Pazljivo procitajte tekst koji slijedi i
6dgovoritc na pitanja, Napravite size koji ce
ukljuCivati osnovne ideje za koje vasa grupa
rnisli da su vazne. Svaka grupa moze koristiti
Clanke iz novina, crteze, slogane, pjesme iii
postere kako bi naglasila vaznost medija u
drustvu. lzaberite predstavnika koji 6e ostale
ucenike u razredu izvijestiti a vasern fadu.
Sloboda medija je osnovni dio demokratije.
Tradicionalno, novine, TV i radio su uvijek im'lli
vaznu ulogu u izvjeStavanju i informiraniu
gradana 0 dogadajima II zemlji i
Stoga, novine i TV nazivamo "psima cuvarima"
iii onima koji nadgledaju dernokratska drustva
jer se ocekuje da ce mediji budno pratiti
aktivnosti vlasti u irne gradana. Jedna od osnova
liberalne demokratije je to sto novinari imaju pri-
liku da piSu i izvjestavaju bez straha od cenzure
od strane vlasti. Necenzurisano izvjestavanje 0
politickim dogadajima i pitanjima je vazno iz
mnogih razloga. Navescemo sarno neke:
razumijevanje politickih pitanja od strane
gradana
formiranje javnog misljenja
poticanje javnog uCeSca gradana
razvijanje i jacanje demokratskih principa
ako su mediji slobodni od politickih uticaja i
ukoliko je vlast otvorena u nudenju informacija 0
svojoj funkciji
S druge strane, u totalitarnim reiimima postoji
ogranicen protok informacija jer su informacije
kontrolirane. Ovo ima negativan uticaj na slo-
bodni tok inforrnacija i ideja. To mo?c kreirati
situaciju gdje je gradal1e i mcdije strah da budu
otvoreni i pravedni u izrazavanju.
Mediji imaju vainu ulogu uticanja na javn
o
misljenje. Medutim, mediji nekada mogu
predrasude. Oni mogu naglasavati neke dogadaJe
i pitanja dok ignoriraju dlUge. Neka pitanja i
uslovi mogu biti definirani kao problematicni
dok drugi produ neopaZeni. Mediji mogu utjecati
na javno misljenje tako sto odJucuju 0 tome
kojim politie-kim pitanjima se javnost i vode tre-
baju baviti. To je popraceno skretanjem parnje
javnosti prema zeljenim problemima, sto ne
sarno da moze formirati javno misljenje nego i
prornijeniti ideje, vrijednosti i principe ljudi.
Zasto je uloga rnedija vafna u drustvu?
Koje su vazne karakteristike slobodnih medija?
Kako mozete odrediti da 1i su pozitivne karak-
teristike slobodnih medija prisutne u odredenom
iZVOlU informacija?
r:! Zasto bi dobro informiran gradanin trebao
koristiti moogo razliCitih izvora informacija?
Posljednjih godina postoji globalni razv'oj u
razmiSljanju kako bi se postovala deklaracija
Ujedinjenih naroda 0 Ijudskirn pravima, koja je
potpisana 1948. godine. Ooa navodi da svaki
pojedinac ima pravo na slobOOu misljenja i
izrazavanja. To ukljucuje i pravo da niko ne bude
tretiran na los nacin zbog svojih misijenja iIi
uvjerenja iii zbog toga sto je on/ona ta misljenja
izrazio/la kroz medije.
Neki Ijudi su senzitivni prema
kom novinarstvu, koje se koristi za bolju proda-
ju iIi za visi rang, dok Stl mnoge vaine novosti,
koje su jako bitne za gradane, ignorirane. Neki u
medijima koriste propagandu kako bi pokusali da
uticu na gradane taka sto namecu svoju tacku
giedista. Zbog toga svi korisnici medija moraju
kriticki proucavati informacije ponudene od
strane medija.
Za gradane je naroCito vazno znati napraviti raz-
liku izmedu cinjenica i pojedinacnih rnisljenja
koja se plasiraju. Cinjenice su informacije koje
su potkrijepljene dokazirna iii svjedocenjima.
Radite sa partnerom iii II manjoj grupi. Vas pro-
fesor ce yam dati kopije razlicitih novina.
Pronadite primjere koji dokazuju vasu tacku
gledista i odgovorite na sljedeca pitanja:
)' Da li biste rekli da ove novine promoviraju slo-
bodu izrazavanja? Zasto? Navedite konkretne
primjere.
,:, Ukoliko te novine nisu slobodne, sta mislite
zasto je ogranicena sloboda izrafavanja u toro
slucaju i ko ogranicava slobodu (vlast, viSi rang,
predrasude ... ). Ponudite argumente za svoj od-
govor.
J Pronadite neki Clanak i analizirajte koliko su
informacije bazirane na cinjenicama, a koliko se
radi 0 licnom miSljenju izvjestioca.
Analizirajte koji dio ovih novina se koristi za
senzacionalisticko novinarstvo, a koji je ozbiljan.
Objasnite uticaj te vrste izvjestavanja na razlicite
grupe u drustvu.
Radite sa partnerom iii u manjoj grupi. vaS pro-
fesor' ce varn dati kopije razlicitih novina.
Pronadite primjere propagande i izvijestite ostale
ucenike u razredu 0 rezultatima. Budite sigurni
da razgovarate 0 uticaju ove vrste medija na
formiranje javnog misljenja.
Infonnacije ponudene od strane medija mogu biti
svjestan pokusaj da se utjeee na misljenja drugih.
Sarna informacija moze bid istinita iii ne, ali
svrha emitovanja te informacije jeste da utice na
stay iIi ffiisljenje drugih. Propaganda moze biti
sve, od upotrebe reklame kako hi se uticalo na to
sta ce ljudi kupovati do izvrtanja politickih infor-
macija kako bi se uticalo na glasace.
Propaganda se moze koristiti kako bi se postigli
odredeni politicki ciljevi tako sto ce se uticati na
pojedince, grupe, cak i Citave narOOe. Ova vrsta
propagande se koristila kroz historiju, ad poznatib
govora koje su ddali stari filozoti do prenosenja
informacija koristeei modemu tehnologiju. Postoje
mnogi prirnjeri IZ nase nedavne historije koji
pokazuju kako se mediji mogu koristiti u svrhu
politicke propagande. Ova vrsta medija moze pod-
staCi pojedince da postanu politicki aktivni.
Mediji, takoder, mogu djelovati kroz pozitivnu
propagandu kao sto je podrzavanje humanitarnih
akcija, sirenje poruka mira i razumijevanje poli-
tike i nedozvoljavanje da politika utice na uarod.
Jedan od najveCih izazova danasnjeg gradanina
jeste da bude u mogucnosti da razlikuje propa-
gandu od povjerljivog izvora informacija.
ti ",,,,,Ii'!!"
KoristeCi novine koje yam je podijelio vas profe-
sor, uradite sljedece:
Napravite spisak primjera pozitivne propagande.
2. Napravite spisak primjera negativne propagande.
Pronadite primjere clanaka koji mogu podstaCi
na politicku akciju. Objasnite zasto ste izabrali
clanke koje stc izabrali.
Budite spremni da izvijestite osmle urenike u
razredu i da objasnite svoj stav.
Za sljedeCi cas organizirajte debatu na temu: "Da
Ii hi trebal0 postojati javno vijece za roedije, sa-
stavljeno od novinara, koje bi nadgledalo naein
na koji su napravljeni izvjestaji 0 ljudima i
dogadajima".
Slijedite uputstva za odd.avanje debate u razfcdu
data u Jekciji 2. Podijelite se u tri grupe, jedna grupa
ZA, druga PROTIV, j treeaje Vijece koje ce donijeti
konacnu odluku. Svaka grupa bi trebala pripremiti
svoje argumente i Vijece bi trebalo pripreroiti pita-
nja koja ce postaviti objerna grupama.

;' Jedne s1jede6e novosti:
"Opoziciona,stranlaiilegaloo pripremanasilno I
i preuzimanje Gradonacelnik.upo,. i
sve'gradane qa neucestvujuu pl'otesti-;
(,nla :koje"odrzaya . .
: , _ " ':, ;;J
!'1 Do\koje ,1l1jere smatrate"da'su ove novit;tei
I
: ::', " ;,,' ")

ovoj lekciji ucit cete zaSto je vazno postoja-
e slobede izrazayanja.Analiziratcefepred
c
,!
!Sti slobodeizrazavanja;aliipotrebe njenog:
snihicenja'ukoliko ana ugrozava'prava
pitujud ohim i granice ovog-prava;-()valekci--;
ce vam-pomoclu-zauzimanju todbrani
1 vezanih za pitanja zastite j ogranicenja
Jde
ma sigurnost
eveta
Obim
Granice
prethoduoj lekciji ste ispitivali uiogu mcdija u
Jstvu. Sada cemo istraziti neka od posebnih
pitanja koja se adnose na slobodu izrazavanja.
Mazernc Ii govoriti laii 0 nekoj osobi iii iskriviti
istinu iz sopstvenih interesa? Naravno da mozemc
_ svi gradani to mogu - ali iz kojih razloga?
Sloboda izrazavanja je jedna ad najvaznijih privi-
legija gradana demokratskih drustava. Odgovor-
nom upotrebom ovih sloboda od sLrane gradana
moze se pomoci razvoju ciyilnog drustya:
zato !ito se mogu jayno izrazayati razlicita
misljenja
1.ato sto se rnogu ispitivati aktiynosti vlasti i voda
1.ato sto se nosioci javnih funkcija 1110gU poz-
vati aa odgovornost ukoliko ne ispuajavaju
izborna obecanja.
Kao i svaka druga sloboda, sloboda izrazavanja
moze biti zloupotrijebljena. Neki ljudi mogu
lagati i iskriviti inforrnacije kako bi utjecali na
misljenje drugih. Neki rrmgu koristiti slobodu
izrafavanja da sokiraju druge pripadnike drustva.
Jpak, u svom najboljem obliku ona moze biti upo-
trijebljena za slobodno izraiavanje ideja i mis-
Ijertia koja ce pomoCi u razvoju civilnog druStva.
Svako drustvo se bori sa pitanjem ohima i grani-
ea slobode izraiavanja bilo kroz medije, govore
iIi jayne skupove. U ovoj lekciji ucit cete 0 slobo-
di izrazavanja ne sarno po pitanju slobodnih
medija. Kao i u slucaju slobodnih medija, gradani
imaju odgovornost da sacuvaju i ostale slobode 2 U komunistickim zemljama je postojala, a i
izraiavanja, i da ih koriste za poboljsanje drustva. danas postoji, zabrana bilo kakYog javaog
Primarna funkcija demokratske vlasti je da zastiti
prava i siobode svojih gradana. Ova prava i sIo-
bode ukljucuju pravo slobodnog izrazavanja, kao
sto je sloboda govora, stampe i slobodnog
udruzivanja.
Ideja ogranicene v1asti u demokratskim
drustvima, koju smo razmatrali u prethodnim
pog\avljima, podrazumijeva da ova prava moraju
biti zasticena od nepotrebnog ogranicavanja od
strane vlastL U historiji je poznato mnogo
slucajeva kada su vlasti ogmnicavale slobodu
izrazavanja sa ciljem da sprijece javno kritizira-
nje aktivnosti vlasti.
RadeCi u paru, razrrllslite 0 navedenim primjeri-
ma krsenja sIobode izraiavanja, i navedite neko-
liko drugih primjera kod nas i u svijetu:
"Zakon 0 verbalnom deliktu" je upotrebljavan
protiv svakoga ko se na kriticki naCin odnosio
naspram drustvene realnosti u bivsoj Jugoslaviji;
Zakon 0 zastiti imena i djela pojedinih nosilaca
drZavnih funkcija zabranjivao je kritike i
izraiavanje negativnog misljenja 0 tim licnostima.
izrazavanja i prakticiranja 'Zjerskog opredjeljenja.
U SAD, za vrijeme Makartijeve ere 1950-ih
godina, neki ljudi su bili nepravedno obiljezeni
kao komunisti. Napade je organizovao senator
McCarthy da obeshrabri gradane u izrazavanju
komunistickih opredjeljenja. U strahu od napada
senatora McCarthyja, neh gradani su odlucili da
se brane sutnjom, sto je omelo njihovu moguc-
nost slobodnog izrazavanja.
Sloboda izrai,avanja ima veliki broj prednosti.
Neke od njih su:
Razvoj pojedinca i Ijudsko dostojanstvo
Veoma je vazno kod razvijanja individualnih
ticnosti kao gradana da imaju pravo prezentirati
svoje ideje drugima i razmatrati druge meke
glediSta. Ljudsko dostojanstvo se postuje
dopustanjem slobodnog izrazavanja v1astitih
misE j misli drugih Ijudi.
Onapredenje znanja
Ukoliko postoji sloboda da se 0 idejama slobod-
no diskutira, mnogo se lakse dolazi do novih
spoznaja i otkrica. Cak i kada se gradanin ne
slaze sa drugim, njihovo neslaganje testo moze
dovesti do boljeg razumijevanja pitanja iii sluCa:la
o kojem postoji razlika u miSljenju.
3 OdrZavanje predstavnicke demokratije
Gradani kao pojedinci ucestvuju u upravljanju
zemljom koristeci svoje pravo glasa na slobodnim
izborima za predstavnike vlasti i za utjecanje na
rad vlasti vezanih za razlicita pitanja jayne
tike. Da bi mogao iZVfSiti mudar izbor, gradanin
treba imati pouzdane informacije. Sloboda
izrafavanja ne garantira potpune ili tacnc infor-
macije, ali povecava sanse za postizanje cilja da
se dode do sto otvorenijih, raznovrsnijih i mnogo-
brojnijih izvora informacija.
I;? Mirno postizanje drustvenih promjcna
Sloboda izrazavanja omogucuje gradanima
pokusaj utjecaja na javno misljenje uvjeravanjem
i mirnirn sredstvima, bez potrebe da pristupaju
upotrebi sile s ciljem postizanja promjena koje
zeJe u drustvu. Takoder, ukoHko se gradanima
garantira sloboda izrazavanja, oni ec biti sprem-
nijl prihvatiti odluke vlasti, cak i one sa kojima sc
ne slaz,u, znajuCi da postoji mimi nacin da
pokusajn cIa ih izmijene. \
Sta je sloboda izrazavanja?

L Navedite viastite primjere situacija u kojima
sic imali slobodu izrazavanja?
Ji Navedite istinitu iIi hipoteticku situaciju
ncdostatka slobode izrazavanja.
Mnogi Jjudi vjeruju da .Ie sloboda izrazavanja
apsolutno neophodna za zastitu svih drugih slo-
boda pojedinea. Znaci Ii to da je sloboda
izrazavanja neogranicena? Naprimjer, da Ii 10
znacl cia ste slobodni da poviknete "Pozar" u
zgradi koja je puna Ijudi, a da zaista nije pozar,
sarno zato sto ih lelite uplasiti?
Sta ako neka osoba leE uvjeriti druge ljude da
trebaju promijeniti vladajuce strukture? Da Ii bi
vlasti trebalo biti dozvoJjeno da onemoguce ove
ljude samo stoga sto im se njihove ideje ne
svidaju?
Sta se maze desiti ukoliko se gradani, koji
pada.Iu nekoj nepopulamoj grupi, udruze u cilju
odriavanja javnih protest? Da Ii bi vlasti trebalo
biti dozvoljeno da onemoguee ove ljude smatra-
juCi da ce protest izazvati nerede?
Vremenom i praksom doslo se do nekih pokaza-
telja koji se koriste prilikom ogranicavanja
bode izrazavanja. 0"1 pokazatclji mogu pomoCi
kod donosenja odluke, tj. da li se pravo na slobo-
du izrazavanja suceljava sa drugim vaznim prav-
ima i pitanjima. Naprimjer, pretpostavimo da
pravo na slobodu izrazavanja u odredenoj situaci-
ji izaziva prijetnju javnoj sigurnosti,
sigurnosti, ili nekim drugim vaznim pitanjima.
Ukoliko je opasnost po drustvo iIi zajednicu veli-
ka, nekada maze doCi do ogranicavanja slobode
izrazavanja. Takoder, sloboda izraz,avanja jedne
osobe moie b1ti u sukobu sa slobodom izrazava-
nja druge osohe. Ako dvoje ljudi pokusavaju da
razgovaraju II isto vrijemc. nc mogu cuti jcdan
drugog. Zhog toga su prihvaccna ogranic,enja
koja su usmjercnJ na zastitu prava svakog pojed-
inca cia govori. Dmgi je primjer kada jedan
gradanin koristi pravo slobode izraz,avanja da
govori neisline 0 drugom. U ovom slucaju se
maze raditi 0 k1cvcti - unista\'anje rcputacije
drugih namjernim sirenjem lati 0 njima.
Slijede neb kriteriji koji mogu biti korisni pri
proucavanju situacija u kojima treba razmotriti
ogranicavanje slobode izrazavanja:
I
,
Ogranicenje mjesta i vremena. Mole postojati
prikJadno vrijerne i mjesto Za odredenu vrstu
izra.zavanja. Naprimjer, da li bi se osobi neke
ske grupe !rebalo dozvoliti cia propovijeda prakti-
ciranje svoje vjere u javnoj skoli koju pohadaju
ucenici raznih vjerskih grupa? IIi u slucaju uzviki-
vanja upozorenja 0 pozaru, jedino adekvatno vn-
jeme za to je kada zaista postoji poZar.
Ogranicenje nacina. U nmogirn slucajevima
prisustvo pravDa za oddavanje reda ustvari
dozvoljava vecu slobodu izrazavanja. Ta pravila
mogu nalagati kada neka osoba moze govoriti,
ali ne i sta ce reCi. Ta ogranicenja se obicno
koriste na zvanicnim sastancima kako bi se
poslovna pitanja i kornunikacija odvijali uredu.
Ogranicenja iz sigurnosnih razloga. Neka
drustva smatraju da odredcna ogranicenja mora-
ju biti postavljena na slobodu izraZavanja za
zastitu drZ3vne sigllrnosti iii reputacije drugih
IjudL Time se ljudi mogu zastititi od zlobnih lazi
drugih. Naprirnjer, u SAD postoje zakoni kojima
su zabranjeni govori iIi pisani tekstovi koji pred-
stavljaju "jasnu i prisutnu opasnost" za druge
clanove drustva.
Ogranicenja sadrbja. Drustva cesto razmatra-
ju naCine reguliranja sadrzaja dostupnih mladima
u drzavi. Naprimjer, ogranicavanje biznisa od
prodavanja Hi reklamiranja materijala iIi filmova
koji se mogu smatrati neprikladnim za djecu.
Sistemi oznacavanja televizijskih programa i fil-
maYa se cesto koriste kao dobrovoljni sistemj
kojim se rnladi stite od sadrzaja koji moze biti
nasilan, neprikladan iIi stetan.
U jednoj srednjoj skoli ucenici su odluCili prote-
stirati protiv rata i nositi erne trake na ruka\'u kao
"Preradcn primjcr iz "Osnovc dcrnokrafijc . udtbcnik za srednjc skole. Center for Civic Educatjon
znak protesta. Oni su nosili trake u skoli kao
mak izraz,avanja svog (individualnog) misljenja
u vezi s tim.
Nastavnicko vijece i direktor skole su smatrali da
ce trake izazvati smetnju u razredu i hodnicima
skole. Donijeli su odluku kojom se zabranjuje
ucenieima da nose erne trake i simbole mira u
skoti. Onda su naredili ueenieima da uklone te
trake. Ueenici su znaU za novo pravilo i odbili su
da uklone trakc, pozivajuCi se na slobodu
izrazavanja. Direktor je dania odluku da ih sus-
pendira, kao sredstvo ocuvanja harmonicne
<ttmos-fere u skoli, prernda u uCionicama i na hod-
nicima nije bilo nikakvih smetnji.
N"eki roditelji su ulozili zalbu u ime svoje djece
tvrdeCi da im je uskraceno pravo slobode
izrazavanja, Oni su smatrali da llcenici nisu
ometali nastavu, niti su ograllicavali prava drugih
uccnika. Skolski zvanicnici su tvrdili da je prav-
i10 koje su oni propisali 0 zabrani nosenja ernih
traka bilo u cilju izbjegavanja slueajeva naru-
savanja skolske discipline.
Vas profesor ee vam dati uputstva kako voditi
debatu u ovoj situaciji. Vi cete izvrsiti istrativa-
nje koliko je uzeto u obzir zajednicko dobro, kao
i prava pojedinca implicirana pitanjima koja su
iskrsla u ovom slucaju.
Jedna vjerska grupa, koja vjeruje u to daje nji-
hova religija superiomija u odnosu na ostale,
plaoira odrzati javni skup, Pripadnici druge vjer-
ske grupe koji predstavljaju manjinu su zaprijetili
da ee, ukoliko skup bude odrian, uCiniti sve da ih
rastjeraju. Postoji realna opasnost da dode do
nereda i nasilja izmedu ove dvije grupe. Da Ii bi
vlasti trebale zabraniti prvoj grupi da oddi javni
skup, smatrajuCi da ce demonstracije izazvati
nerede? Objasni svoj stay,
Procitajte eetiri prednosti slobode izrazavanja
opisane u ovoj lekciji. Izaberite onu za koju sma-
lrate da je najvaznija. Ukratko objasnite svoj
izbor, koristeCi stvami iIi izmisljeni primjer da
yam pomogne u objasnjenju razloga,
2U

,
! . ;>;" >". - !
,.U . "yoj
; pn
l
I nastoji i
!. svih kQnflikt -.
nu
i jete nJene.
>konfljktne,
I situacije i vaznostu1oge,medijatora.Nakonove
lekeije naucll.ceteda je'kompromis najbolji
JnaCin rjesavanjakonflikta
Konfliktlsukob Kompromis
Tolerancija Medijator
"Kompromisje najbolji Ujek za konflikt
'l
Vas profesor/ca ce vas podijeliti u grupe od tri
ucenika i dodijeliti svakom CIanu grupe jedan dio
teksta koji slijedi. RadeCi u grupama, postanite
ekspert za Syoj dio i pripremite dva do cetiri pita-
nja za provjeru. Priprernite se da svoj dio objas-
nite ostalim ucenicima u razredu.
Cesto smo u svakodnevnom zivotu sYjedoci
sukoba iii konflikta koji mogu poprimiti razliCite
oblike. Rijec konflikt dolazl od !atinske rijeci
conflictare-udariti se 0 neSto, svadati se - diskusi-
.la, borba, rat; to je interakcija dvije iIi vise tcznji
koje se medusobno iskljucuju pod specificnim
okolnostima.
Prema rijecima Larrya Diamonda[', koji je jedan
od urednika "Zurnala demokratije", demokratija
je na mnogo naCina poseban skup pravila za
menadzment konflikta. Pri tome 1I demokrat-
skorn drustvu prihvatljiv naein rjesavanja kon-
flikta je kompromis do kojeg treba doei na civi-
l} Publikacija USIA, Staje demokratija, 1997. pp 11
liziran naCin unutar odredenih ogranicenja. Rijec
kompromis dolazi od latinske rijeCi compromis-
sum obostrano obecanje, sporazum, uskladivan-
je razlicitih miSljenja, razumijevanje itd.,
postignuto saradnjom svih ueesnika u specificnoj
situaciji.
Ukoliko se ne pristupi usaglasavanju, tj. mirnom
rjesayanju konflikta, moze se desiti da on poprimi
razmjere sukoba sa ozbiljnim posljedicama.
Ovisno 0 tome ko su nosioci sukobljenih teznji,
sukobi se dijele na ticne, grupne i drustvene. Po
sadrzaju se dijele na konflikte u vezi sa interesOID,
pozicijom, motivima, potrebama, \'rijed-
nostima, ideologijama, filozofijom, religijom, kul-
turom i drugim, Lieni konflikti se cesto javljaju kao
posljediea nemzumijevanja izmedu ,k?je Sll
nosioci sukobJjenih teinji, a nekada se JavlJaJu kao
posljedica jakih unutarnjih potreba,
situacijama kada se te potrebe ne mogu zadovolJltl.
3: Aka zelima pastiCi kompromis pri rjesenju ne-
kog sukoba, moramo biti u stanju analizirati ele-
mente konflikta i saslusati obje strane.
Elementi konflikta su:
07' strane u konfliktu
iW motivi konflikta
<ftJ maksimalni zahtjevi sukobljenih strana
'0i razvoj konflikta
if'? razrjesenje konflikta
q, Konf1ikt nije moguee okoncati ukoliko ne
dode do neke vrste rjesenja. Postojc tri vrste
rjesenja konflikta:
rjesenja u kojo] jedna strana gubi
pi rjeSenjc u kojoj sve strane gube
:'E-, rjdenje u kojoj sve strane nesto dobijaju, a to
znati da je konflikt rezultirao kompromisom,
konscnzusom iIi drugim sporazumima koje sve
strane smatraju Jegitimnim.
Prema tome, kompromis je pozitivan rezultat
postignut putem dogovora pri cemu obje strane
odstupaju od dijela prvobitnih zahtjeva u zam-
jenu za postignuto rjesenje. Ponekad strane u
konfliktu ne mogu same postiei dogovor.
Ukoliko su strane svjesne moguCih posljedica
nastavljanja i zaostravanja konflikta, one prih-
vataju ulogu medijatora, koji pomate u
pronalazenju kompromisnog rjesenja.
Medijator/posrednik ima veoma vaznu ulogu u
postizanju kompromisa. On/a mora osigurati
postivanje pravde i procedura, tj. da svaka strana
u konfliktu ima pravo iznijeti svoje stavove i
argurnente. U demokratskom drustvu mnogi kon-
flikti nisu izmedu "pravde" i "nepravde" vee
cesto izbijaju kao posljedica razlicitog tumacenja
dcmokratskih prava i1i prioriteta. Medijator mora
biti osoba koju ohje strane prihvataju i imaju u
nju povjerenja. OnJu pokusava otklonitl ncspo-
razume i predlol,iti rjesenje koje bi zadovoljilo
obje stranc. Pri tome .ie vazno da se stranama u
sukobu izncsu sve prednosti predlozenog
rjeSenja, kao i moguee posljedice nastavljanja
konflikta. Ukoliko se strane sloze sa predlozenim
Ijesenjem, PQstignut je pozitivan rezultat tj.
promis.
Demokratija nije skup unaprijed odredenih,
nepromjenjivih is tina, nego je mehanizam
pornocu kroz konfiikt i kompromis ideja,
pojedinaea i gmpa, narod moze, bez obzira na
sve nedostatke, doti do _zadovoljavajllceg
l:jesenja. U lekeiji 0 gradanskoj vrlini vidjeli smo
da je lolerancija razlicitosti jedna od bitnih
karaktcrnih osobina gradana u demokratskom
druSl\'ll koja, lzmedu ostalo[.c pomaz.e i u
pronalazenju kompromisnih rjeScnja. Demokra-
liju ne treba slwatati kao masinu koja ce se sarna
kretati ukoIiko je postavljena nn ispravnim prin-
cipirna i procedurarna. Demokratskom drllstvu .Ie
potrebna posveeenost grad ana, kao i njihova
spremnost da prihvate konflikta,
kao i neophodnost kompromisa.
Obrazlozite svoj odgovor u formi zabiljeski:
1 Da Ii je konilikt neizbjezan u demokratskom
drustvu?
2' Kakva se osoba bira na poloiaj medijatora?
3; Sta je to kompromis?
Profesor/ica ce vas podijeliti u grupe od po tri
ucenika. RadeCi u svojoj grupi, proCitajte prob-
lem, razgovarajte 0 njemu i slijedite uputstva
profesora za nastavak. rada.
U malom mjestu otpoee1i su radovi na jzgradnji
tvornice hemijskih preradevina. Grupa za zastitu
covjekove okoline - "ekolozi" bila je zabrinuta da
ce ova fabrika opasno ugroziti njihovo zdravlje i
okolinll, pa je trazila da se radovi obustavc. Pored
svih protesta, radovi su nastavljeni pa su
"ekolozi" odlucili otiei na gradiliste i svojim tije-
lima onemoguciti nastavak radova. Izvodaci ra-
dova, pojacani grupom radnika koji ee raditi u fa-
brici, zele silom odstraniti ekologe sa gradilista.
I jedna i druga grupa je dobijala sve vise prista-
Hea pa se pojavila opasnost od izbijanja nasilja.
Da hi se rijesio kon11ikt, pozvan je medijator,
ugledni clan zajednice kojeg su uvazavale obje
strane.
Sada ee iz vase grupe svaki ucenik preCi u jednu
od navedenih grupa:
4f grupa 1 "ekolozi"
@;- grupa 2 "izvodac radova i radnici"
grupa 3 medijatori
U svojim grupama razmotrite zahtjeve i argu-
mente svoje strane. Profesorlica ee vas zatim
razvrstati u trojke, taka da svaka trojka ima po
jednog predstavnika ekologa, izvodaca radava i
jednog medijatora. RadeCi u novim grupama,
pokusajte pronaCi zadovaljavajuee rjesenje, tj.
kompromis. Svaka grupa neka objasni razredu do
kakvog je rjesenja dosla.
narodnu izreku:
"CAK I MALl SAVlET MOZE RlJESITl
VELIKI PROBLEM"
Navedite najrnanje dvije zivotne situacije u
kojima ste dali prednost kompromisu nad su-
kobomlkoni1iktom.
U lekciji braj 7 nau<:ili ste d. politicke stranke
j
1 ujedinjuju pojedinacne napore, htijenja i ciljeve
IUovoj grup. gradana koje zele biti izabrane z. vodenje
! vaZn. driave, U demokratskim zemljama te stranke se
IstavniCkihvlastL Nakonovelekcijemoci eete I kandidiraju na izborima nudeCi programe kojima
i'uvjete: P?d' ko-:! zele uvjeriti birace da zasluzuju njihova pov-
smatr.juslobodnim idemoktat.! jerenje,
I skim., TBkoqer cete, moci objasniti vaZnostodt- i
! zavanja slobodnih'iibora za J'aivoj i unapre..:,
!denje demokratskog drustva,
Izbori
Mandat
Opuzidja
Inicijativa
Referendum
Izboma procedura (pravila)
Opoziv
Transparentnost
Ujedinjeni narodi
Demokrafizacija
RadeCi u manjim GRUPAMA, pokusajte odgov,
oriti na pitanje 5tO Sll to demokratski izbori i po
reruu se razlikuju od izbora koji to nisu. Zatim
prodiskutirajte tekst koji slijedi i usporedite ga sa
vlastitim odgovorima. Budite spremni da podi-
jelite kratko izlaganje sa svojim razredOIll.
Jeane Kirkpatrick, akademik i bivsi americki
ambasador pri U jedinjenim narodima, ponudi la
je jednu od definicija demokratskih izbora:
"Demokratski izbori nisu cista simbolika ... To su
izbori koji omogucuju jednakost svih ucesnika,
ograniceni su po mandatu, ukljucivi i konacni, i
izborf u kojima se glavni donosioci odluka u vla-
sti biraju od gradana koji uZivaju potpunu slobo,
du da kritiziraju vlast, da javno objavljuju svoje
kritike, i da ponude alternative."'4
!f Sto zapravo, znace kriteriji koji su gore nave-
deni?
Da Ii biste vi jos dodaliloduzeli neld od kriter-
ija?
U narednoj vjezbi trebate ispitati cetiri navedena
kriterija demokratskih izbora. Razred treba biti
podijeljen u cetiri grupe, svaka grupa treba ispitati
po jedan od kriterija, Nakon toga, svaka grupa
neka odgovori na pitanja koja se odnose na njihov
dio. Podijelite svoje utiske sa svojim razredom.
Demokratski izbori omogucavaju jednakost
svih ucesnika u predizbornoj utrci. Sve partije i
kandidati moraju uzivati slobodu izraiavanja, ud-
ruZivanja i kretanja koja im omogucuje da izraze
kritiku postojeCih vlasti i nude alternativna rje-
senja i kandidate. Pravila i procedure kod izvo-
denja izbora moraju biti unaprijed utvrdeni i mo-
raju se postovati.
Demokratski izbOll su ograniceni po mandatu.
Mandat izabrane osobe je ogranicen i unaprijed de-
finiran u izbornoj proceduri. U demokratiji se niko
ne bira oa dozivotnu funkciju. Izabrana osoba moze
biti opozvana i isleka mandata (sarno po
unaprijed utvrdenoj proceduri) ukoliko nije
Ia predizboma obecanja ili ocekivanja biraca.
demokratije, jer je pojedinim grupama bilo uskra-
ceno pravo glasa (msne, etnicke, vjerske grupe,
pa i zene.)
4 Demokratski izbori su konacni. Ovim se izbo-
rima utvrduju vodeCi ljudi na vlastL Podvrga-
vajuci se fakonima i ustavu zemlje, predstavnici
izabrani na demokratsklm izborima imaju stvar-
nu vlast (oni nisu simbolicne figure.)
.4 Sta su demokratski izbori?
Sta znaCi postivanje odredenih pravila i proce-
, dura izbora?
Da li bi neke funkcije trebale biti vremenski
neogranicene. Zasto da iii zasto ne?
Koje koristi i cijene su se pojavljivale kao
posljedica iskljucivanja nekih grupa iii' manjina
iz izbornog prava?
Sta znaCi da su izbori konacni? Moraju Ii svi
prihvatiti rezultate izbora?
Razgovarajte sa svojim roditeljima iIi njihovim
roditeljima. Ispitajte kakvi su bili izbori u bivsoj
Jugoslaviji do 1990, godine, lItvrdite koji su od
kriterija koje smo gore naveli postovani II tim
izborima. Zatim, radeCi u grupama ad 4 ili 5
llcenika, pripremite igrokaz za razred koji
pokazuje bilo demokratske iii nedernokratske
izbore. U primjeru pokazite neke prednosti i
mane tih izbora. Igrokaz moze biti stvaran iIi
tivan i moze iCi na razne nivoe - od izboru za
predstavnike razreda do driavnih institucija.
- Demokratski izbori su ukljucivi. Pravo ucestvo-
vanja u demokratskim izborima imaju svi pu-
noljetni gradani. Oni imaju pravo da biraju i pra-
va da budu birani na odredene funkcije. Borba za RadeCi u manjim grupama, procitajte tekst koji
pravo glasa kroz historiju bila je jedna ad drama slijedi. Dodajte svoje prijedloge na listu su'gesti-
"Publikacija USIA. Staje demokratija. 1997. pp !5
I
I
M
ja kako gradani rnogu doprinijeti nadgledaju sve aktivnosti vlasti pa tako i
ji izbora, i budite spremni da podijelite svoje provodenje izbora.
odgovore,
Demokratija stremi ka otvorenosti i
nosti sa jednim veoma vaZnim izuzetkom: cinom
glasanja koje treba biti tajno - zbog toga se izbori
smatraju slobodnim ukoliko je glasacifua dozvo-
ljeno tajno glasanje, pri cernu su ispunjeni ovi
uvjeti:
Wi izboma procedura mora biti jednostavna i
dobro objasnjena svim glasacima prije izbora
mora postojati vjerodostojan popis gradana pri
cemu je osigurano pravilo da svaki gradanin ima
jedan glas
Z0 gradani ucestvuju u izbornirn komisijama i
komisijama za provjeru identiteta glasaca prije
glasanja
na mjestu ispunjavanja glasackog listica mora
postojati potpuna privatnost
treba omoguCiti glasanje u odsustvu, bolesnim
i starijim osobama
glasacke kutije moraju biti dobro zasticene
gradani (grupe, organizacije, stranke) irnaju
pravo nadzora nad odvijanjem izbora
9..$ prebrojavanje gJasova treba provesti sto je
moguce otvorenije
treba postojati pravo opoziva protiv onih koji
ne postuju izborne zakone, praviJa i procedure
(;\ treba postojati mogucnost provjere regularnos-
ti izbora.
Mnoge zemlje su u svojoj historiji prosle vla-
davinu totalitarnih sistema. U njima su se
vladari, diktatori iIi nosioe! najvisih funkcija
brutalno obracunavali sa opozicijom. Danas su
ti sistemi promijenjeni. Za zemlje u tranziciji
veoma je teSko osigurati sve uvjete za slobodne,
otvorene i demokratske izbore, a i kad se oni
ispune, to nije dovoljno. Potrebno je aktivno
uce:sce efikasnih i opredijeljenih gradana koji
Takoder je vazno da, kad se izbori zavrse, stranke
koje nisu pobijediJe prihvate volju glasaca. Ako
izgubi stranka na vIasti, ona treba izvrsiti mirnu
srnjenu vlasti. Bel. obzira ko pobijedi, sve bi se
strane trebale sloziti da rade zajedno u rjesavanju
zajednickih problema drustva,
Gore su navedeni uvjeti koje vlasti trebaju osigu-
rati kako hi izbori hili demokratski. Slijede neb
prijedlozi aktivnosti koje gradani mogu poduzeti
da bi doprinijeli demokratizaciji.
/f .. " . ... . .. .
;' InformlranJe 0 znacaJOlJlrn pttanJlma 1 pro-
gramima koje nude razlicite stranke
Pisanje pisama podrske kandidatima i politic}
koji odrzavaju i produzavaju vladavinu zakona
urednicirna novina
;: Ucestvovanje u predizbornim kampanjama
Djelovanjc s ciljem da se ogranici iznos prilo-
ga i potpora kandidatima koji se smije uporabiti
u predizbornoj utrci
Davanje podrske nepristrasnoj i neovisnoj sud-
skoj vlasti koja ce kontrolirati finansiranje kandi-
data i stranaka
__ .. .
\ viifC
1]) . Jj. nanositelje funkcija viastr? U neki!Il!
putemrefe-.
... ... odlucivanja.o.1
)coj, zapredlagan]el
. brojpotl'isnika I
se odre(!irrm;ertalo4p,,?ja sepitanje stayilo.nll!
tglasartje). I)licijativu je' duw..4ar.zl11otri upucena. (koja
!jepadlezna).
r
Glasanje i podrz.avanje kandidata koji se zala- ,(, Sia su to slobodni, pravedni i otvorcni
zu za podrzavanje vladavine zakona i rad u skla- demokratski izbori?
du sa slovom zakona. Sta je izborna procedura?
Pronadite novinske clanke kojl se odnose na
pitanja demokratskih izbora kod nas iii u svijctu,
Ukratko prepricajte sadrzaj u razredu i navedite
kakav to utjecaj ima nn drustvo.
Kada biste vi mogJi urediti "savrscnc" izbore,
kako bi oni izg1cdali? biste kriterije koristili?
,1 Objasni pojam mandata i opoziva
Navedi neka od prava i duznosti demokratskog
gradanina.
Zasto jc vazno da gradani mogu direktno odlu-
civati 0 nekom pitanju?
Napisi kraiki referat 0 izborima u
koristcCi se pitanjima:
2' Koja je razlika izmedu referendurna i
demokraciji
live?
Iuovoj lekciji naueit cete kako je izbor
lodredene osobe .na poziciju autoriteta, tj. yode,
!veorn,a vazan 'zadatak, gradanina u
lkratskom . drustvu.Po zavrsetku ove lekcije
/rrioCi zastoje vazI1o, znati
Ue;- kval{fikacjje i odgovornosti za izbor-dobrog
!vode. Isto, tako,' robe} cete, sagledad posijedice
,
Pozicija autoriteta
Voda je clan grupe iii stranke, koji je, od sljed-
benika, izabran da preuzme vise odgovornosti.
Arafat, Gadafi, Gandi, Gorbacov, Hitler, Kofi
Anan, Majka Tereza, Mao Ce Tung i Tito su bili
vode, Oni su svoje vodstvo vrsili na razne nacine.
Neki su hili veoma neuspjeSoi dok se neki sma-
traju najveCim vodama u historiji.
Vade mogu biti l1a celu drzave, medunarodnih
organizacija, lokalnih organizacija, cak i skolskih
klubova. Bez obzira kakva je grupa, vodstvo je
vitalno za uspjeh grupe i ciljeve keje ana feli
postiCi u drustvu.
U osnovnoj skoii ste ucili da je osoba na poziciji Zbog toga je veoma yazoo praviloo procijeniti
}uloriteta neko kome ta pozicija daje pravo da polozaj oa koji se neko hira, da bismo mogli
jonosi neke odlukc u ime ooih koji su je izahrali. uspostaviti neku listu kriterija koji ce nam
pomoo; kod donosenja odluke. U pretbodnoj'
lekciji smo ueili 0 izborima u demokratskom
drustvu. Vidjeli smo da se ulaze mnogo truda i
res ursa za osiguraoje svih potrebnih uvjeta da bi
izbori bili slobodni. Uz sve te uvjete, potrebno
je da gradaoi budu aktivni i dobro obavijesteni 0
javnim pitanjima, da bi rnogli izabrati osobu
kojoj ce dati 'voj glas da ih predstavlja.
vaS profesor CSe vas podijeliti u manje grupe. U svo-
jim grupama pokusajte saCiniti listu osnovnih karak-
tcrnih osobina, definisite poziciju vode i kvalifikaci-
je koje Sll neophodne za taj poloz.aj. Uporedite svoje
odgovore sa ostalim ueenicima u razredu.
Svi ste vjerovatno imali do sada priliku da birate
oekoga za poziciju autoriteta. Cijeli svoj zivot bit
rete u situaciji da dooosite odluke 0 izboru prave
osobe na neku poziciju autoriteta. Voda je osoba
koja je izabrana od clanova grupe. Slozenost
uloge vode se najbolje moze pokazati kratkim
pregledom svih funkcija koje ovaj pojedinac mo-
ra obaviti. Specificne funkcije voda se razlikuju
po vaznosti, oVlsoo koju grupu vodi, naroCito u
demokratskoj grupi. U demokratiji svi imamo
pravo i obavezu da biramo i da budemo birani.
VaZliO je znati kako napraviti dobar izbor. Da bis-
mo mogii napraviti dobar izvor, moramo na-
praviti procjeou pozicije koja se nudi i kandidata
za to mjesto.
"ff 0 kojoj je poziciji rijec? Prije nego odluCimo
o kandidatu, moramo prvo identificirati 0
kakvom se posIu radi.
i: Koje su duznosti, moei, priviiegije, i
ogranieenja te pozicije? Moramo pokusati da
saznamo vise 0 sarnoj poziciji.
s: Koje kvalifikacije treba da ima osoba da hi
dobro uradila posao? Osoba u ulozi vode treba
ispunjavati odredene obaveze i nadldnosti koje
ta pozicija nosi. Npr. sudija mora znati zakon,
trener pravila igre itd. Uz to, osobe na poziciji
autoriteta treba da tretiraju ljude pravedno, budu
marljivi i posteni.
;,: Koje sujake i slabe strane osobe koja se kan-
diduje za poziciju?
," Trebali biste uporediti kvalifikacije svakog od
kandidata sa obavezarna posla.
:J?; Zatim uporedite kandidate medusobno
s: Koja bi osoba hila najbolja za datu pozici-
jll? Zasto? Nakon sto ispitate poziciju i upored-
ite kandidate, trebali biste biti u mogucnosti da
odlucite koja je osoba najbolja za datu poziciju.
Trebali biste biti u moguenosti da objasnite zasto
ste napravili takav izhor.
it Koje su funkcije vode?
:: Koje osobine treba pojedinac posjedovati da bi
bio odabran za vodu? Izaberite vodu u konkret-
noj grupi i odgovorite na pitanje.
Odjeljenske zajednice trebaju profiti moguenost
ucenicirua u skoli da ucestvuju u nehru vaznim
odlukarna vezanim za pitanja ucenika i nastave.
Odabrani predstavnici ucenika sluze kao glas
ucenika u zajednici, adminislraciji i medu
drugim ucenicima.
U vasem odjeljenju, radite na tome da izaberete
predsjednika razreda. Radeei u malim grupama i
koristeci informacije dobijene u ovoj i ranijim
lekcijama 0 autoritetu, razgovarajte i zapisite
odgovore na slijede6a pitanja:
"1 Koje su karakteristike koje bi predlozena
osoba trebala 1mati?
f: Koje odgovornosti bi trebao imati predsjednik
razreda?
Da Ii ijedna od predlozenih odgovomosti
dolazi u sukob sa postojeCim administrativnim i
zakonodavnim politikama?
Koje privilegije bi trebao imati predsjednik
razreda?
Koje osobine bi osoba trebala posjedovati da
bi ispunila ulogu predsjednika razreda?
Identificiraj osobu u tvojoj lokalnoj zajedruci
koja predstavlja efikasnog vodu grope u zajednici.
2Navedi funkcije koje ova osoba obavlja u svo-
joj grupi u zajednici i opiSi njihove odgovomosti
i efikasnost.
Identificiraj da Ii voda radi na demokratski iii
autoritativni nacin.
ldentificiraj cijene grupa plata kada je
voda neefikasan.
10daberite lik poznatog vode koji ste proucavali
u historiji. Istraiite sposobnosti i osobine koje je
ta osoba imala a koje Sll ga Cinile dobrim vodom.
2Zamislite sebe kao moguceg vodu. Koje karak-
teristike posjedujes kQje ti pomazu da budes
efikasan voda?
,-, Osnove demokralijc za s(cdnju skolu, Center for Civic Education, 1997, pp. 42
" ... Ubijedeni da demokratske institucije vlosn i
pravedne procedure naJbolje proizvode mime
odnose u piuralistickom drustvu"
Ustav Bosne i Hercegovine, preambula

L-, ,',;:,,:; , __ < ,<:::,r:,':" __ , -"':';>'::, l
I U ovojlekcijLeeleuciti
iPodyojmom pravda; .
!Bt'r";6ete_,:u _mogucnost{ da>pbjasnite , primjere 1
r pravednihprocedura:Takoderceteprouciti i
; i :
rce<1ura.Nakon}avrsetkaovelekc(jc,blt cete u;
: mogucnosti da objasnite lagto su pravednep"o-
i'ce4u:revazn,e,za'gra!iane Bogne i:Hercegovine, i
Pravda
Gradansko pravo
Pravedne procedure
Krivicno pravo
Sa koIegom/koJegicom iIi u manjoj grupi
pokusajte odrediti sta se podrazumijeva pod poj-
movima pravda j pravedne procedure. Svoje
odgovore podijelite sa ostalim ucenicirna U odje-
Ijenju,
Pravda je vazan koncept U svil1l dcrnokratijal1la.
U njenom osnovnOlTI ohliku pravda sc moze
definisati kao pravcdnost. Kroz ovu knjigu
proucavali ste raz!iciw pitanja pravde. U ovqj
lekciji cete se fokusirati na pravedne procedure i
njihove uloge u demokratskil1l drustvirna.
Pravednc procedure mogu ograniCiti stupanj do
kojeg se vlast moie mijesati u zivot, slobodu ili
imovinu osobe. To znaCi da postoji privatni 7.1Vot
svake osobe koji bi trebao biti zasticen od nera-
zumnog mijesanja od strane vlasti.
'j;-.,
Drugi obIik pravcdnih procedura ogranicava pro-
cese koje vlast moze koristiti kada se bavi
neCijim zivotom, slohodom ili imovinom. U rani-
jim iekcijama smo naucili da je osnovni cilj vlasti
da zastiti osnovna ljudska prava i prava svojih
gradana i da poboljsa zajednicko dobro. Od
demokratske vlasti se zahtijeva da koristi
pravedne procedure prj ispitivanju. suclcnju iIi
kaznjavanju nekoga za krivicno djelo koje .Ie
pociniolla. Pravedne procedure ogranicavaju
moei ustanova za provodenje zakona i sud ova.
Ova ogranicenja stite i nevine i one koji su krivi
od moguce zloupotrcbe zvanicne moCl.
One se primjenjuju u gradanskom pravu: i. U
krivicnom pravu. pravo je pnmlJ
e
m
e
-
no na konnikte stranke
koje svoj problem nlsu mogle rijeSiti drugaclje,
1 SU ga predale na sud. Krivicno pravo se prim-
:njuje u slucajevima krivicnih djela iIi krsenja
ikona. Zahtijevaju se pravedne procedure u oba
ucaja i ponudene su u Ustavu Bosne i Hercego-
ne, sa pocetkom u gore citiranoj preambuli. Da-
Sll pODudene u cianu U, paragraf 1, naprimjer:
,) Pravo na pravedno saslusanje u gradanskim i
ivicnim predmetima i druga prava vezana za
ivicne procedure."
va ustavna prava garantuju svim gradanima
osne i Hercegovine zastitu od zloupotrebe od
rane svih nivoa vlasti u zemlji.
aprimjer, ukoliko je osoba uhapsena i optu1.ena
L krivicno djelo, ova situacija bi zahtijevala da
ast upotrijebi pravednu proceduru za odrz.avan-
sudenja. Neke zastitc se moraju omoguCiti, i
ljede primjeri zastita u skladu sa naS-im
a:
'Pravo na advokata u odredenim slucajevima
Pravo na obavjestenje 0 vremenu kada ce se
lriati sudenje kako bi se mogla pripremiti
Ibrana
Pravo na sutnju
Pravo da pozove svjt-doke
Pravo da se .iaH na odluku
Zasto su pravednc procedure toliko valne da
su navedene u preambuli Ustava Bosne i
Hercegovine?
2 Kako pravedne procedure nude jednaku
zastitu pred zakonom?
je drustvo kao cjelina u gubitku ukoliko
se pojedincima ospore njihova prava na pravedne
procedure? Pronadite savremene iIi primjere iz
historije kojim cete objasniti svoj odgovor.
Profesor ce vas podljeliti u 4 grupe. Svaka grupa
neka pregleda Ustav Bosne i Hercegovine i
pronade 5to je moguce vise zaStita pravednih pro-
cedura, Nakon toga, svaka grupa ce predloZiti koje
zastite bi trebale biti ponudene gradanima llaSC
zemlje na osnovu ustavnih odredbi i svoje odgov-
ore razmijeniti sa ostalim ucenicima u razredu.
Kao 5tO je navedeno u prethodnoj vjezbi, u sInis-
lu pravednih procedura pri prikupljanju informa-
cija postoji nekoliko ustavnih odredbi u clanu II
od "prava da niko ne smije biti izlozen mucenju
iii nehumanom iIi ponizavajucem tretrnanu iii
kazni", "prava na pravedno saslusanje u gra-
danskim i krivicnim predmetima ... ", do "prava
na privatni porodicni 1.ivot, dom, i prepisku".
RadeCi u gruparna, proucite primjer naveden dalje
u tekstu i predlozite kakve postupke moze svaka
od stranaka poduzeti u smislu zastite pravednih
procedura u skladu sa zakonima u nasoj zemlji.
Direktor Prve srednje skole je bio vrlo nezadovo-
Ijan sa profesorom matematike. Mislio je da on ne
radi dobro svoj posao, da bi njegovi ucenici imali
bolje sanse da se upisu na fakultet kada bi irnali
boljeg profesora matematike. OdluCio je da otpusti
profesora, na osnovu sIabo obavljenog posia.
tome nije nikoga niSta piiao, ta on je vee 20 gOdl-
na direktor i zna sve. Profesor maternatike je prvo
bio sokiran, a zatim je odlucio da trazi pravdu.
Svaka grupa hi trebala da ispita da li je direktor
koristio pravedne procedure, i da napise vlastiti
zavrSetak price, Grupa bi trebala da svoj nastavak
predstavi u obliku skeea, predstave, pjesme iIi
postera.
Objasnite razIiku izrnedu gradanskog i krivicnog
prava. Navedite primjer za svako od njih, a koji
se odnosi na vaZno pitanje u vasoj zajednici.
Navedite tri vrste zastite prava iii pravednih pro-
cedura garantiranih svim gradanima BiH. Za
svaki od njih navedite razloge zasto je vaino
zastititi ta prava i sta hi se mogIo desiti kada ne
bi bilo takve zastite.
Pitajte svoje roditelje ili njihove roditelje 0 zastiti
pravednih procedura za vrijeme komumzma"
Kakvu su zastitu gradani imali prema ustavu?
Koliko su bila zasticena prava ua pravedne pro-
cedure i na koji naCin?
Prava i slobode postavljene u Evropskoj
ciji 0 zastiti ljudskih prava i osnovnih sloboda
prolokola ce se direktno primjenjivati na 1
.. "ttnadSVIID
Hercegovinu. One ce IIDatl pnon e '
drugim zakonima."
Pripremite izvjestaj 0 tome kako gore navedeni
clan Ustava BiH predvida dodatne odredbe za
" d nima Bosne
pravedne procedure date SVIID gra a
" "k" " "5't,"te ovih prava
i Hercegovme, 1 oJe ffiJere za .': .
imaju gradani nase zemlje ukoliko SUdOVl
prekrse prava i slobode postavljene II EvropskoJ
konvenciji.
: ", ,', ,f
i
{{l:},l:cff
a
,,;-:-, "" "
i U ovoj OOgovoritina pi-
rtM)e ce-!
i te razlicite
:(politicke,ekonomske; kulturj1e, sport"
! ske ... ); Nakan OVe Jekeije moei cetezauzeti i:
1 ,', " ' --: ''',''", ",,:',', ' ' ,'" " ; " ' ;
19dbranitistavopotrebi;uspostavJjanj" i odr-
; zavanja veza sa drugim drzavama.
Medudrzavni sporazumi i ugovori
Diplomatski odnosi Komunikacija
Pogiedajte mapu Bosne) Hercegovine (vidi lek-
ciju 25). Odrediie njenu poziciju u odnosu na su-
sjedne drZave. Sta hi se desilo kad bi nasa drfava
hila potpuoo izolirana? Zasto? Sta bi se mogIo
desiti kad bi sve granice bile otvorene? Zasto?
Vas profesor ce vas podijeliti U mal1je grupe.
RadeCi U okviru svoje grupe, analizirajle dati
tekst i odgovorite na pitanja koja slijede i budite
spremni podijeliti rnisljenje i objasniti vase
odgovore pred ostatkom razreda.
U prvorn redu zemlje saraduju zbog obostrane
koristi. Najvece j najbogatije drzave nemaju sve
sto im treba pa razmjenjuju proizvode i usluge.
Takva vrsta razmjene je ornogucena postojanjem
i razvojem rnonetamo-finansijske saradnje.
Manje razvijene zemlje dobijaju sredstva za
v]astiti razvoj u vidu kredita. Zernlje kreditori na
taj nacin podsticu proizvodnju onih proizvoda
koje trazi njihovo trziste. Saradnja medu
drfavama trazi zajednicka ulaganja u razvoj i
modernizaciju komunikacionih objekata. Mrez,e
kopnenih, vodenih i zracnih puteva povezuju
drfave i Ijude na svim kontinenlima. Savremena
komunikacijska sredstva - telefon, telegraf i in-
ternet cine svijet "globalnim selom". Dna otvara-
ju put naucnoj i tehnickoj saradnji koja se odvija
u vidu naucnih projekata, dostignuca, publikaci-
ja, organiziranja naucnih skupova i studija.
Posebno je razvijena saradnja 0 pitanjima medi-
cine, proizvodnje i plasmana hrane, zastite oko-
line, meteorologije, za koja su zainteresirane sve
zemlje svijeta.
Saradnjom na polju kulture upoznaju se vrijed-
nosti koje afirmiraju pojedine narode i pribliza-
vaju ih drugirna. Ta suradnja ih podstice na
medusobno ueenje i postivanje.
Sport je kategorija koja je odavno,izasla iz okvi-
ra jedne drzave i ucvrstila je veze 1 odnose s dru-
giro drzavama (olimpijade, svjetska prvenstva ... ).
Ovi vi,dovi saradnje uspostavljaju se i razvijaju pos-
tojanjern diplomatskih OOnosa i saradnjom na poli-
tickom planu. Politicka stabilnost drzave, pored
ostalog, odredena je razvijenim diplomatskim
odnosima, Medutim, za mnoge odnose, sportske,
humanitarne itd. ne postoje politicke prepreke.
Koji oblici saradnje postoje medu drzavama?
Kako bi izgledao iivot bez saradnjc sa drugima?
Koji su interesi nase zemlje za saradnju s dru-
Hercegovine i Republike Hrvatske. Ovaj projekat bi
mogao biti veoma znacajan za zemlje. Dopunitc,
izmijenite navedenu tabelu i budite -spremni da
izlozite i objasnite svoj stay pred ostatkom razreda.
POOijelite se u male grupe. Razgovarajte u svakoj
grupi 0 utjecaju saradnje s drugim zemljama na
vas zivot. OpiSile kako bi vas Zivo\ izgledao u
izolaciji od ostalog svijeta. Odgovore podijclite
sa cijelim razredom.
Zasto je vazno biti ukljucen u medunarodne
komunikacije?
Da Ii svi moramo biti zainteresirani za pitanja
gima? . .
x d ttl zastite ozonskog omotaca? Zasto da iIi zasto ne?
U lekciji 0 vanjskoj politici udt cete a en J I
posredno, putern drfavnih organa nase zernljc: Kako bi izgledala vasa samoposluga, bibliote-
ostvaruju medunarodnu saradnju. Isto tako, om ka iIi ambulanta bez saradnje -sa drugima'?
Potpisivanje sporazuma 0 zajednickom koristenju luke Ploec
Mogucnost zaposJjavanja
Izgradnja ceste koja prolazi kroz obje
zemlje i povezuje Jadransko more
sa krajnjim sjeverom
imaju pravo sklapanja specijalnih para1elnih veza
i odnosa sa susjednim drzavama, u skladu sa
Ustavom nase zemlje. Jedan od oblika pobolj-
sanja medunarodne suradnje nase zemlje je da
bolje politicke i zakonske uvjete za
o-anje stranog kapita]a i dobivanje medunarodmh
kredita. Takoder treba organizirati nekorumpi-
ranu i efikasou carinsku sJuzhu.
vaS profesor Ce vas podijeliti u Radeei u
okviru svoje grupe, analizirajte konsDl poten-
cijaInog sporazuma 0 zajednickom konstenJu
Ploee koji bi se trebao potpisati izrnedu Bosne J
)bjasnite Sta mislite da je potrebno uraditi da,
uspostavilo slijetanje aviona iz Njemacke u
l zemlju. I)
'utnici koji dolaze letom iz Ciriha u Sarajevo
aju proCi pasosku kontrolu i Imigracioni ured
)fl slijetanja. "Ii
,topaporeza na promet naftnih derivata je
njena za 2%. J,
Ogranicenje brzine na cesti Banja Luka-
jevo je promijenjeno sa 70 km na sat na 80
1a sat. lA
a granicnom prelazu u Brcko Distriktu carin-
:luzbenici su otvorili torbe ruskih turista. \;1
Tijece ministara je donijclo odluku da u BiB
ani uvoz starijih od 5 gociina. \j
La mislitc, koji su najvazniji prirodni resursi
zemlje koje hi" ona trebala koristiti 1,a trgov-
sa :-ivijetom? Kako bi ovi resursi trebali biti
risteni za dobrobit drzave?
:oju robu, usluge, i resurse nasa zemlja treba
rugih zemalja? Zasto?
denliJicirajte driave za kojc vjerujete da bi
.Ie ekonomski pomoci nasoj zemlji?
1Z1ozitc. Uzmite u razrnatranje vodece
ve svijeta.
:oji su postojeti odnosi nase zemlje sa Sll$-
im drz.avama? Koji nesporazumi j sporazurni
:)je izmeJu ovih drzava?
lloyinc i raded II malim grllpama,
tilicirajte clanke koji duju primjer vanjske.
ike i primjere unutrasnjc politikc. '
zite problem i napisite esej u kojem cete
tificirati plan akcije koji biste vi predlozili
istarstvll yanjskih poslova i obrazlozenje
) je takav plan potreban.
I
r . ,:?:.oji:2:d!! ',t
fPrdtitajte tekstkojislije.di bvul
!terhu., '. : ..'.:, i" " .. :> . .,:;' ". :.1
,!NakQn
ldrzava uspos,tf\yi., xuk I
i"emlj L Takoder Je .\lostojaopoljtickiinteflls da J
Inasazel1.l,lia ..1
iDejtonski.sporazumjedopipl!Jir
ITakodet je unaprijedjoQdnose )"medunase:
lzemlje i drugih driava '
i'su,nakon ,
iBosna i
I u centruB41kanskogpoluostrVa ....
iDnava, nanl0re. 'Onje i
: bltan za trg()yinu, kao i za vojna pitanja. inm :'
:teritoriju, .kojit" s,e'; profeze.",!
: sa 2;1 kilometar duzine. '
:Druge evropske .zemlje i ,ekoQomski!
!interes, zn; zel11lju, :J,er, nasa ,zemlJa 'initi;
; veliko. prirodno b?gatstvo, ukljucujuCi drvo,;
:mhierale i ',' .. " ': . '
:U poslijeratnom razvojuptivreda je u hizi:
: zbog ostecenja indiistrijskippostrojenja 'iratom i
nastradalog radno-sposobno$stan!lvnistva,:
I Pryi .stepen tranzicijc' ptivredeje:;bio da, se cen- {
eko1J.oqUja ,zamijerti Sa irzBpom;
: ekonomijom.' :
! Ova tranzidja je bilavrlo zboguniStenih.
resursa i zbog visokogst"l'eoa
; rata. Mnogi .. procesi priva-;
: tizacijc .. koji ['iU U toku
: napretku. ". ... . :
i Bos'ni' i porooe 'od!
dtzava II :privreoe,,:
koriStenju .priroduih bogatstava, Ov.o znaiSt da i
driavi . biti' poQrSkaod
drugih Nasa. triis.te zadruge'
zemljesto znaCi da i llsJuge9j"ugih
biti ..
; zemlji,U
! ,treba BVQJe
: QvO uradila, drzava treba tinaptijediti postojeee:
!.-i uspostaviti. Q.ove:'veze;
'->._'d .. __ .
.. .. . ... -.
I<ti< .. dYtl'k;;iii '; .!
imenoyatd
.medunarqdne; organi"acijek;oje.
DaS9Yzemlji(UN, OllR,OSCE, WB, i
ISEClJl"EU, 9oE)iTakoderetemqCiobjasniti
i!1iih
o
vo.1I19g0o ..Msojzemljl.Mdti.cete.p\ui "ti,.;
iobrav.ozitiiodbranitistav
tmedunarodnihorganizacija u naI9j.zemlji. .
Ujedinjeni narodi - UN
Ured Visokog predstavnika - OHR
Svjetska banka - WB-
Organizacija za bezbjednost i
saradnju u Evropi - OSeE
Stabilizacijske snage - SFOR
Evropska unija
Vijece Evrope
Infrastruktura
Humanitami
Civilni aspekt
Proces demokratiz.acije
U prvoj lckciji U ovoj knjizi smo razmotrili
misljenje da su SFOR i OHR prisutni u Bosni i
Hercegovini da panovo uspostave funkcije vlasti
nakon rata. Skupa s njima, mnage druge
medunarodne organizacije su prisutne da bi
ublazile ili eliminisale posljedice rata u nasoj
zemlji. Te su na nasirn prostorima
zbog vojnih, ckonomskih, humanitarnih i poli-
tickih interesa.
Vojne organizacije su prisutne da:
odde mir,
osiguraju slobodne izbore,
osiguraju povratak izbjeglica,
podde proces demokratizacije,
poboljsaju i poprave infrastrukturu
Ekonomske organizacije su prisutne da:
poboljsaju ekonomski razvoj drzave,
uglavnom kroz kredite
Veze Bosue j Hercegoviue sa' medunarodnim
ekonornskim i finansijskim institucijama su
pomogle obnavljanju kljucnih osnova potrebnih
za izgradnju ekonomije, Neke od organizacija i
sistema koji potpomaiu drzavu su:
II Svjetska banka
monetarni sistem
II PariSki kl u b
@Evropski ekonomski sistem
;i; Medunarodni monetarni fond
Politicke organizacije'su prisutne da:
@ osiguraju slobodne izbore,
&> podrie proces demokratizacije,
0);: potpornognu razvoju politicke stabilnosti u
drZavi.
Humanitarne i nevladine organizacije su
prisutne da:
fit pornognu obnovu i rehabilitaciju u svakoj
oblasti zivota na dobrovoljnoj osnovi, narocito za
izbjeglffie, povratnike i ugrozene grupe.
Nevladine organizacije postaju sve vazniji faktor
koji pokrece vitalna pitanja od interesa za siru
zajednicu i llcestvuju u pripremama medunarod-
nih ugovora, npr. 0 zastiti ljudskih prava, 0 razvo-
ju, 0 zastiti prirode itd.
Podijelit cete se u manje grupe. Svaka cc grupa
dobiti zadatak da ispita djelovanje jedne od
medunarodnih organizacija u nasoj zemlji.
RadeCi u okviru svoje grupe, anaiizirajte koristi i
djene prisutnosti te ili neke druge medunarodne
organizacije u nasoj drzavi. Sacinite labe1u koristi
i cijena. Budite spremni da prezentirate i objas-
ntte vase odgovore ostalim ucenicima u razredu.
1 Ured Visokog predstavnika (OHR)
Ured Visokog predstavnika u BiH (OHR) je
vrhovna civilna agencija za implementaciju mira
u Bosni i Hercegovini, To je jedinstvena politieka
organizacija.
Dejtonski mirovni sporazum je 1995 god. odredio
Visokog predstavnika da nadgleda implementaci-
ju civilnih aspekata Mirovnog sporazuma u ime
medunarodne zajednice. On, takoder, radi i kao
koordinator aktivnosti civilnih organizacija i
agencija koje funkcioniraju u zemlji.
Mandat Visokog predstavnika proizilazi iz
Aneksa 10 Dejtonskog sporazurna. On je vrhovni
autoritet za interpretaciju civil nih aspekata
Mirovnog sporazuma. Vijece za implementaciju
mira, PIC, je time verifikoval0 njegov mandat.
Upravni Odbor PIC-a imenuje Visokog pred-
stavnika, a Vijece sigurnosti UN-a je odobrilo
Mirovni sporazum kao i angaziranje medunarod-
nih snaga u BiH, koje podrzavaju njegovo pro-
vodenje.
Mandat Visokog predstavnika (VP)
Danas, VisoId predstavnik poziva vode i gradane
BiH da preuzmu mirovni proces i rijese p,robleme
koji pritiscu zernlju, a ne da se totalno oslanjaju
na Medunarodnu zajednicu, U oba smisia, i finan-
sijskom i politiekom (u vidu intervencija).
Vred Visokog predstavnika se fokusira na:
efikasuo fuukcionisanje institucija, ekonomske
refonne i povratak izbjeglica.
Druga bitna pitanja koja pokriva ovaj ured se tieu
sudskih i zakonskih reformi kao i uspostavljanje
vladavine zakona; zastita ljudskih prava; reforma
obrazovnog sistema; reforma rnedija, osobilO
uspostavljanje javnog sistema infOlmisanja; i
integracija BiH u Evropu.
Posto je nasa zemlja dio Evrope, Evropskoj
uniji i evropskim integracijama ce biti
cena Citava naredna lekcija.
Svjel,ka banka - WE
Svjetsku banku su 1994. godine osnovaJe bogate
zernlje s ciljern pornaganja siromasnirn zemljama
u razvoju. Ona ne donira novae. Daje pozajmice
i kredite i ocekuje povrat novca s vrl0 malom
kamatom. Posjeduje zakonske mjere pomocu
kojih moze od vlada ili preduzeea da sudskim nih prava. OUN ima brojne specijalne llstanove
putem trali povrat. kao sto su: UNESCO, UNHCR, UNICEF, FAO,
Cilj Svjetske banke je svijet oslobaden od siro- UNDP. Odluke OUN donosi Vijeee sigurnosti
maStva. To je najveCi svjetski izvor pomoCi za u kojem su staIni clanovijos uvijek sarno
razvoj, osiguravajuCi 30 milijardi dolara godisnje pet zemalja (SAD, Velika Britanija, Rusija, Kina,
u obliku pozajmice zemljama potraiiteljima. Francuska), dok neke druge velike ddave npr.
Preko 180 zernalja clanice su i vlasnici Banke. Japan, Njemacka, pa oak i kontinenti (Australija)
Kao dionicari imaju vrhovnu moe kod donosenja nemaju stalnu zastupljenost u OUN-u. OUN ie
odluka, Predstavlja ih odbor guvernera j odbor odigrala znaeajnu ulogu kako tokom rata tako i u
direktora, oba smjestena u Washington DC, poslijeratnom periodu na ublazavanju posljedica
Svjetska banka ulaie novae koji dobija za buduce rata stau?:yniStvo koji je pruzio i
projekte. To znaci da, ako jedna zemlja ne vrati pruza znatnu porooc izbjeglicama i raseljenim
novac, to direktno utjeee na projekte u drugim licima, UNESCO i UNICEF koji nastoje da
zemljama. Zato Svjetska banka terneljito prouCi pomognu uspostavu mira i uklanjanje posljedica
projekte prije nego sto u njih ulozi novae. rata kroz programe za zastitu djece, obrazovne
Svjetska banka radi u viSe od stotinu zemalja u programe, zastitu kulturne bastine itd.). Za
razvoju. Jedan takav ured postoji i u Sarajevu. dodatne infonnacije koristite www.oun.com.
Organizacija ujedinjenih naroda Organizacija za bezbjednost i saradnju u
o Organizaciji ujedinjenih naeija culi ste vee Evropi OSeE
mnogo toga, kao i 0 njenom radu. Ovo je najveca Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi
svjetska organizacija koja se od svog osnivanja (OSeE), kao osnovna institucija za ranD
bavi zastitom ljudskih, politickih, ekonomskih i vanje, prevenciju i rjesavanje konflikta, kao i
socijalnih prava svih ljudi na svijetu. post konfliktni oporavak u Evropi, ima glavnu
Kao primjer, za naredni cas pokusajte 1Z raliCitih ulogu u stvaranju stabill1e, mime j demokratske
izvora doznati sve 0 Paktu OUN iz 1996., 0 Bosne i Hercegovine (BiH). Mandat Misijc
zaStiti ljudskih, politickih, ekonomskih i socijal- OSeE-a u BiH - koji je utemeljen 18. decernbra

;. godine - obuhvata promoviranje demo-
;kih vrijednosti, pracenje i produbljivanje
oja ljudskih prava, organiziranje i nad-
anje izbora, kao i implementaciju mjera 0
roE naoruzanja i izgradnji povjerenja. Za
Itne informacije koristite web stranicu
v.osce.com.
oE - Vijece Evrope
profesor ce vam podijeliti poseban materijal
jecu Evrope i djelovanju ave yeorna vazne
nizacije u nasoj z'emlji.
)jc koristi nasa Zcmlja ima od
unarodnih organizacija? Da Ii ima:
ir (navesti primjer)
sigurnost (navesti primjer)
finansijsku poddku (navesti primjer)
Pozovite na cas nekog od predstavnika medunar-
odne zajednice u nasoj zemlji da yam isprica 0
djelatnosti njihove organizacije. Pripremite listu
pitanja za tu osobu, koja ce yarn pornoti da
odredite koristi i ocijene djelovanja takve organi-
zacije kod nas.
Opredijelite se za proucavanjc jedne medunaro-
dne organizacije, Potrebno je prikupiti sto vise
informacija putem medija, upoznavanje rada na
terenu itd, Sve to izvrSiti do dogovorenog termi-
na prezentacije i zirijskog ocjenjivanja.

I"
iU,OVOj (ED) [

IfUnl<cije,pozavrSetkuovelnl<cijemQ<Si.cete;iden, i
ltifi"iratinek .. i
lintegracija sa EU, lei:ij.e,I
Illl:l cete procijeniti,,-Uiuzeti i odbrauiti'svoj stav-!
10 potrebiukljueenja nakzen:Jlje u ED,
; " - ' ,
Evropska unija - EU
Evropska zajednica
Vijece Evrope
Za ovu vjezbu profesor ce vas podijeliti u tri
grupe, Neka svaki ucenik iz grupe proeita dodijeljeni
odjeljak i zajedno sa grupom odgovori na pitanja koja
slijede, lzaberite predstavnika grupe koji ce prezenti-
rat! odgqvore svoje grupe pred cijelim nlZredorn.
Bosna i Hercegovina trenutno nije clanica Evrop-
ske unije. Zemlje koje zele da se pridruze EU
moraju da ispune odredene uslove, date pod
tackom trio
Evropska unija (EU) igra veliku ulogu u rnod-
ernoj Evropi. Ova unija od petnaest clanica
provodi mnoge aktivnosti koje doprinose razvoju
zemalja. Stvaranje EU je dugotrajan proces zbog
razlicitih historijskih, ekonomskih, nacionalnih i
kulturnih razloga,
Evropska unija (EU) je osnovana OLl L1993. To
je unija petnaest nezavisnih zemalja i osnovana
je da pojaca politicku, ekonomsku i drustvenu
kooperaciju izmedu zemalja Clanica. Ova organi-
zacija irna korijenje u drugoj organizaciji pozna-
loj kao Evropska zajednica (EC) iIi Evropska
ekonomska zajednica (EEC) koja je osnovana
1951. godine sa sest zemalja clanica. Prvobitne
clanice su bile Belgija, Njemacka, Francuska,
Italija, Luksemburg i Nizozemska.
Evropska unija nije zatvoreno tijelo. Clanice
Unije odlucuju 0 zahtjevu neke evropske drzave
nakon ocjene 0 ispunjavanju odredenih uvjeta
potrebnih za prijem u Uniju; pravo statusa
"pridruzenog" CIana, pa ooda u statusu ravno-
pravnog clana. Naprimjer, od 01.01.1995. novi
CIanovi postaju Austrija, Finska i Svedska. Unija
sada broji slijedece zemlje Clanice:
Austrija !l Belgija
Danska Finska
Francuska Njemacka
Greka
'" Irska
ltalija Luksemburg
Nizozemska Portugal
Spanija Svedska
'\ Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i
S jeverna Irska
Ddave se mogu prijaviti za Clanstvo u
Evropskoj uniji i mogu biti primljene tako sto ce
zadovoljiti odredeni broj ekonomskih i politickih
uvjeta. Dr:l.ave koje traZe clanstvo u ED trebaju
imati:
Stabilnost institucija koje garantiraju
demokratiju, vladavinu zakona, ljudska prava i
postivanje i zastitu manjina,
Postojanje funkcionirajuce trtisne ekonomije,
kao i kapaciteta da se ide ukorak sa
tskim pritiskom i triisnim silama unutar Umjc.
$ Sposobnost da preuzmu obaveze clanstva
ukljucujuCi kooperaciju na politickim, ekonom-
skim i monetarnim ciljevirna Unije.
Poslije rata, bh. ekonomija je razrusena, raste
nezaposlenost, tvornice su stare ili unistene.
Medunarodna trgovina Se smanjila posto ddava
u toku rata nije srnatrana pouzdanim partnerom
za trgovinu. Medutim, sada se to polako mijenja
posto BiH postaje zemlja sa veCirn nivoom
dernokratije i sa boljom trzisnom ekonomijom.
Ovo drzavi pomaze i u profiliranju od mcduna-
rodne trgovine i u kreiranju novih poslova za
gradane.
Ukljucenje Bosne i Hercegovine u mcdunarodne
ekonomske j finansijske institueije je pomoglo da
se obnove kljucne osnove za razvej ekonomije.
Neke od organizacija i sistema koji Sll pomogE
EiH ukljucuju:
Svjetsku banku
Evropski monetarni sistem
Pariski klub
Evropska ekonomska zajednica
Medunarodni monetarni fond
Trenutno je u razmatranju mogucnost pridru-
zivanja nase zemlje Evropskoj uniji, kao i
mnogih drugih zemalja Istoene Evrope. Nasa
zemlja treba ispuniti odredene kriterije za clanst-
yo. U Bosni i Hercegovini postoji niz izazova
kojj bi se trebali uzeti u obzir za sto briu evrop-
sku integraciju:
';' Stepen zastarjelosti privrede u nasoj zemlji.
2: Prilagodavanje koje je potrebno da bi se preSl0
iz centralizirano kontrolisane ekonornije u trtis-
nu ekonomiju i druge mjere potrebne da bi se
ispunili kriteriji ED,
> Status zemalja clanica i pridruzenih zemalja u
sklopu Evropske zajednice.
SEjedeei za debatu dato u lekeiji br. 2,
pripremite debatu za razred na temu:
Postoje mnoge koristi i cijene za jednu dtiavu
clanicu medunarodnih organizacija. Neb pojedin-
ci iii grupe unutar drzave ee smatrati da ee izgubiti
vlastitu kulturu i identitet ako se pridruze medunar-
odnoj organizaciji. Mozda se izguhi drlavna
autonomija. Opravdanje za to nalaze u gubljenju
drzavne valute, prenosenju nekih drZavnih
nadlemosti na evropski Parlament, dominacijom
stranih inleresa. Drugi, pak, vide korist sa boljim
uvjetima za zaposljavanje i trgovinu.
Nijedna drzava ne moze, u sadasnjem svijetu
opstati sarna zadugo, a trgovina nam dozvoljava
ne sarno izvoz llaSih proizvoda i materijala vee i
uvoz novih ideja, resursa i tehnologije koji ce
pomoCi da se poboljsa zivot gradana.
Koje uvjete bi Bosna i Hercegovina trebala
ispuniti kako bi postala Clanicom Evropske
unije?
Koje koristi hi Bosna i Hercegovina imala kad
bi postala clanicorn Evropske unije?
Koje cijene bi Sosna i Hercegovina platila kad
bi clanstvo u Evropskoj uniji bilo realizirano?
Koje bi dodatne informacije bile od koristi za
vas pri ispitivanju ove teme?
'I Opisite partneru sta je EU i koja je njena ulo-
ga.
Prikupite novinske Clanke koji opisuju aktiv-
nosti u EU i stavite ih na posebno mjesto na zid
u razredu.
Odaberite zemlju clanicu EU koju cete
istrazivati. Uporedite ekonomske faktore prije i
nakon uclanjenja. Mozda bude korisno da se
istrazi da Ii se situacija u drzavi brze razviiala
prije Hi nakon uclanjenja. Izlaganje pripremiti za
slijedeCi sat. Formirati ocjenjivacki iiri koji ce
prosuditi kvalitetu izlaganja radnih grupa.
Ovaj udzbenik je nastao kao rezultat rada grupe ljudi
- delegaeije koja je predstavljala BiR na studijskom
putovanju u SAD u oktobru i novembru 1999. godine.
Zadatak ove radne grupe je bila izrada naerta nas-
tavoog plaoa i programa za ovaj predmet. Svoju
strucnu pomm': u izradi ovog naerta dali su: CCE
(Centar za gradanska obrazovanje u Kalifarniji,
SAD), Advokatska kamara u Arizooi, Centar za
pravna abrazavanje u Nevadi kao i Douglas Phillips i
Kathy Williams, eksperti Centra za gradaosko obra-
zovanje. Pocetkom 2001. godine urad su se ukljucili
Peter Krapf i Rolf Gollob, eksperti iz Vijeca Evrope,
i dali svoj doprinos. U finalizaciji je pomogao i
Michael Nader (UNESCO) koji je osigunto veomu
korisne sugestije i strucnu recen1.ijll prof. Lenharta.
Dclegaciju je elaborirala i usvojila standarde za sred
nje skole iz kojih je proistekta izrada malerijala i
mctodickih za programske sadrzaje.
Proces lranzicije iz soeijalizma II demokratsko
drustvo, kao i poslijeratna obnova Bosne i
Hercegovine, uvjetovali su i potrebu 1.a uvodenjem
novog predmeta "Demokratija i ljudska prava".
Demokratizacija nase zemlje najvise zavisi 0 jacanju
civiloog demokratskog Jrustva, povccanju politicke
kulture i obrazovanja kao i kultiviranju svih vrijed-
nosti ot vorenog drustva. Obrazovanje z::t demokratiju
moie sluiiti kao antiteza koofrontiranju, jer pred-
stavlja snazno sredstvo poiiticke socijalizacijc. pri
cernu se vi neposredno llkljuclljete u politicki sistenL
ja6ajuCi demokratsko drustvo u duhu postovanja ljud-
skih prava, jednakosti, llzajaOlne odgovornosti,
postovanja sebe i drugih. Stoga jc poznavanje
demokralijc, a narocito poducavanje demokratije oa
svim nivoimt! obrazovanja od zivotne vaznostl, 050"
bito kroz priblihvanjc vama mladima onoga 0 ce!11u
ovisi buduenosl svakog covjeka i gradanina. LJ tom
smislu ovaj udzbcnik prcdstavlja napor da se pojed-
nostave i pribli1.e temeljni pojrnovi i bitni mehanizmi
ustavnc dcmokratije u duhu Ijudskih prava, prozetih
kroz sve njegove elemente.
Ovaj udzbenik yam pruia priliku da, prakticnom
primjenom u razrcdu, steknete vjestine koje ce vam
omoguCiti buduee aktivno i informirano ucesce u
drustvu.
Proucavanjem ovog predmeta, vi cete saznati kako
mozete da uticete na razvoj svoje zemlje i svijeta u
cjelini j da u tome budete kreativni. Takoder, zelimo
da djelujete u skladu sa postovanjem ljudskog dosto-
janstva.
Na izradi i adaptaciji 1ekcija ucestvovali su clanovi
bh, delegacije
Autun Milos, KiseJjak
Dejan Krunic; Banja Luka
Drago Zovko, Siroki Brijeg
Esad Toromanovic, Bihae
Hali! Spago, Mostar
hanet Salihbegovic, Sarajevo
Karlo Zelenika, Siroki Brijcg
Mile llie, Banja Luka
Sanja Kantar, Prijedor
Rahela DZidic, Civitas BiH
Zahida Sisie, Zeniea
Americki konsultanti i sponzori:
Douglas Philips
Kathy Williams
Centar za gradansko obrazovanje, - SAD
Advokatska komara, Arizona - SAD
Centar za pravno obrazovanje, Nevada SAD
Za Vijcce Evrope Peter Krapf i Rolf Gollob
Posebno se zahvaljujemo svim profesorima i
uccnicima iz 35 skola sirom BiH koji Sll
provodili prvi pilot projckat od aprila do juna
2001. Mnoge sugestije i graiicki prilozi su
uvrsteni u ovaj teksL
Takoder zahvaljlljemo gospodi Margaret
\ son, Centar za gradansko obrazovanje iz
Calabasasa, Cija nam je strucna i iscrpna re-
cenzija omoguCila znacajno poboljsanje ovog
teksta.
Bibliografija za dodatno injormisanje ucenika 0 sadriaju lema
(1 iza "vlasti")
(1/31 iza "vlastj")
(2134 iza "pitanja")
(2/35 iza "Hobbes")
(6.131 iza "filozofima")
(6/38 za "Carta")
(71l2 iza "ustavi")
(7121 iza "gradana")
(8125 iza "Medison")
(7144 iza "Montesquieu")
(10/52 iza "dobru")
(13/2 iza "pravila")
(l4/20 iZ<l "vladavinu prava")
(20/21 iza "politib")
(27/32 iza "aktivnosli ')
(37121 iza "izvora")
(38/5 iza "iekcije")
(39/8 iza "uceslvovali")
(43/47 iza "dobra")
(44f!4 iza "rjesewa")
(44/35 iza "uopste")
(46/47 iza "vis.e")
(46/39 iza '\Ilasti")
1) "Mi narod.", Gradanin i ustav", slr. 19, Centar za gradansko
obrazovanje, Calabasas, Kalifornija
John Locke, Dvije rasprave 0 vlasti, Beograd 1978.
2) Peter Krapf, Prirucnik 0 Ijudskim pravima i
gradanskom obrazovawu
Tomas Hobbes, Leviathan, Odjeljak: 0 sreCi i bijedi
ljudskog rada u prirodnom stanju (3 stranice) Beograd 1961.
A.ristotel, PoUlika, (odjeljak: Ustav atenski i drugi
ustavi antickog svijeta)
3) Magna Cartha Libertatum (Engleska 1215) strana 14 u
knjizi Mi narod ... , Gradanin i uSlav", Centar za gradansko obrazovllllje,
Calabasas, Kalifomija
Dek!aradja nezavisnosti (da su "wi ljudi stvoreni jednaki",)
Bill of Rights. Virdzinija, SAD, 1776. Ustav SAD 1787, Deklaraciia
o pravima covjeka i dr1.avljanina, Francuska 1789. -
(da se "5vi ljudi radaju i Zive slobodni i jednaki u pravima")
opsta deklaracija 0 ljudskim pravima OUN-a, 1948.
(" ."sva Ijudska bien. radaju se sJobodna i jednaka u dostojanstvu
i pravima"), Evropska konvencija () Ijudskim pravim<l 1950,
Evropska komisija ?..a ljudska prllvn. 1954.
Evropski sud za Ijudska prava 1959,
Hamilton - Medison - Dl,ej, Federalislicki spisi, Beograd 1981.
Baron Charles Montesquieu, 0 duhu ZlIkOnll, knjigll druga, prvo,
drugo j treee pogJavljc (uk.upno 5 stranica), Beograd 1989.
Vidi lekciju 18 u ovoj knjizi! Prava pojedinca i zajednicko dobro,
4) Osnoye demokratije za srednju skolu, Centcr for Civic Education 1998
Platon, Drzava; Aristotel, Politika, 1.S. Mill, ' ,
Razmatranje 0 predstavnickoj vladavini, "lzabrani politicki spisi", Zagreb 1989,
D, MrdenoviC, Temelji modeme dcmokratije. Izbor deklaracija
i povelja 0 ljudskim pravima 1215. - 1989. Beograrll989.
F. Neumann, Demokratska i autoritarna drtava, Zagreb 1974.
R. Mils, Elita vlasti, Beograd 1964., D, Hedl, Modeli d.emokratije 1990.
K. Popper, Otvoreno drustvo i njegovi neprijatelji, Sarajevo
V. Goatl, Savremene poli1icke partije, Beograd 1984.
5) Mi narod: Gradanln i usta", Izdanje za srednje skoie,
Ccnter for Civic Education 1999, str. 8-9.
6) Prijedlog okvira za Medunarodne standarde, Centar la
gradansko obrazovanje, Kalabasas - Kalifornija 1998.
7) Mi rtarod, lekst za uccnike, nivo II, Ccnlar za
gradansko obrawvartje, Kalabasa" - KaHfornija 1997. SIr. 8-9
8)Adaptacija j prerada Jekcije "Mi narod.,., Gradanin i ustuv", str. 123
- 125, Centar za gradansko obrazovanje, Calabasas, Kalifornija
9) Peter Krapf, Prirucnik 0 ljudskim pravima i gradanskom
obrazovanju u skolama u BiH, 2001, Savjet Evrope
10) Vidi vjeibu u mutcrijalu Savjct Evrope "Ljudska prava u nastavi"
Civitas, Okvir za gradansko obrazovanjc, Centar za gradansko
obrazovanje, str.. 131 - 132, KaJabasas'- Kalifomija 1991.
K Poper, Otvoreno drustvo i njegovi neprijatelji, Sarajevo
11) Civitas, Okvir za gradansko obmzovanje, Cemar za gradansko
obrazovllnje, str. 13l - 132, Ka!abasas - KllHfornija 1991.
(56/1 iza "demokratiji")
(00/32 iza "izraZavanja")
(65/31 iza "demokratija")
(69111 iza "alternative")
(73/32 iza "izrazavanja")
J. Habermas, Javno mnijenje, Beograd 1969.
M. Pupovac, Politicka komunikacija, Zagreb 1990.
12) Osnove demokratije, Izdanje za srednje skole,
Center .for Civic Education 1999, prerada i adaptacija primjera
13) Publikacije USIA, Staje demokratija, 1997, str 11
14) Publikacije USIA. Sta je demokratija, 1997, str 13
15) Osnove demokratije za srednju skolu, Center for Civic Education, 1997,
str.42
1
I
'" anarhija. Nedostatak formalnog pravnog
reda; takode i drustveni kontekst u kojem legit-
imni .politicki autoritet ne postoji.
aneks. Dodatni clanovi koji se nalaze na kraju
Uslava Bosne i Hercegovine, a kojirna se reguli-
raju neka posebna pitanja.
@ autokratija. Sistem diktatorske vlasti gdje
jedna osoba posjeduje neogranicenu i apsolutnu
moe nad drugima.
@ autoritativni politicki sistemi. Politicki S1S-
tem u kojem pojedinac iii mala grupa uziva poli-
ticku moe bez institucionaliziranih i efektivnih
ogranicenja i bez nacina da se provjeri odobra-
vanje javnosti iii prestanak tog odobravanja.
Skoro sve modeme autoritativne vlasti upotre-
bljavaju moe u zloj namjeri, samovoljno ugro-
zavajuci osnovna ljudska prava, Autoritativne
drz.ave nagJasavaju poslusnost ljudi svom vodi.
Individualne slobode i prava su subordinirani
moCi i interesu driavc. Takode pogledati, totali-
tarni politicki sistemi<
autoritct. Pravo da se kontroliraju ili usmjer-
avaju akcije drugih, legitimizirano zakonom,
moralnoscu, obicajima ili pristankom.
autoritet (politicki). Legitimizirana moe koja
ljudirna na viasl! i institucijama daje pravo da se
siuie njom. Takode pogJedati, moc.
burZoazija. Srednja klasa izmedu radnicke
klase i aristokratije.
cenzura. Akt rcvizije informacija i odstranji-
vanja materijala koji jt' upitan iIi neprikladan.
Cenzura se moze koristiti kao politieka, U
nedemokratskim sistemima, da &e &prijeei siobo-
da izraz.avanja.
civilni iivot. Drustveni po&lovi koji &C odnose
na gradanina. Neki od ovih poslova su politicki u
uzem smislu, zato sto se oni odnose na formalna
pitanja vlasti i vladinih instltucija i na procese
biranja Ijudi na .viSim pozicijama. U sirem srnis-
Iu, druge oblasti civilnog zivota nisu forrnalno
politicke ali se odnose na vladanje civilnog
drustva.
civiIllO drustvo. Autonomni, samoorga-
nizirani dio liberalnog drustva koji je izvan for-
malnih politickih j pravnih institucija, u koje
drzava, osim provodenja opCih zakona, ncma
pravo da se mijeSa.
demokratija. Sistem vJasti u kojem konaena
politicka moe, Hi suverenitet, pripada narodu,
bilo direktno ili putem izabranih predstavnika.
$ delegiranje. Kondicionalno prebacivanje
moCi drugoj osobi ili osobama U fci.imima sn
predstavnickim institucijama. Gradani u
reprezentativnim demokratijama ohieno ustupe
neke od svojih odluka prcdsta\'oicima. Takvi
ustupd SU, medulim, ogranieeni samo na svrhe
koje su ustavom odobrenc.
diktatura. Vlast pod vodstvom apsolulne
moCi pojedinca (diktatora) iii male gmpe ljudi.
tW drustvena organizacija. Grupu Ijudi koji &e
udrutuju slobodno i dobrovoljno u ncvladino
udruzenje da bi postigli zajedniCke intercsc.
(n dvostranacki sistem. Politick! sistcmi u kojim
se dvije velike politi eke &tranke za vlast
(kao SAD).
driavljanstvo. Status bivanja clanorn i1i
gradaninom organiziranog po1itickog tijela.
Predu&lovi za drz.avljanstvo se raz1ikuju izmec1u
raznih demokratija i ukljucuju faktorc bo sto S1.1
mjesto rodenja i drz.avljanstvo roditei.1a, kilo i
p;ocese natura1izacije kroz kojc oni koji sc ne
smatraju "rodenim" gradanima primaju dd.a\'-
Ijanstvo, Neki dernokratski
mogu oduzeti drzavljanstvo natural!zQvuml11
gradanirna koji su stekli dri.avljanstvo prevarom.
U modernim demokratijama, rodeni graJani
driave obicno gube drt3vljanstvo samo uz vlastJ-
ti pristanak
ekonomska prava. Kategorija prava koja se
nose na rad pojedinca i vlasnistvo, upotrebu i
;polaganje opipljivim i neopipljivim stvarima
monetarnim vrijednostima. Primjeri ukljucuju
ava koja se odnose na mogucnost pojedinca na
lsnistvo, kupnje i prodaje na triistu, iIi na drugi
cin zaradivanja za iivot. Ova prava ukljucuju
avo na promjenu zaposienja, pridruzivanje rad-
m sindikatima i drugim ekonomskim organi-
cijama, i uspostavljanje i vodenje poslovanja.
prava" mogu se takode odnositi na
ava primanja socijalne pomoCi u specificnim
)litickim sistemima iIi zbog nekih drugih razlo-
I koji spadaju pod ljudska prava.
entitet. Unutarnja politicka organizaciona
dinica u Bosnl i Hcrcegovini kojih ima dva,
BiH i Republika Srpska,
ifederalni sistem. Sistemi u kojima je izvrsena
Jdjela moti izmedu centralne vlasti, koja ima raz-
j odgovomosti na visem nivou, i lokalnih vlasti.
federalnim sistemima se obicno smatra da se niz.l
VOl vlasti ne mogu odvojiti od centr:1ine.
gnutanin. Clan organiziranog politickog ti-
ia. Gradanin je pojedinac koji je roden ili natu
.lizovan u nekoj drzavi, koji iroa odgovornost da
)stuje njcIlc zakone i iroa pravo na zastitu i pri-
kgijr u sa zakonom.
rg!mihlllSk.a Yriina. Voljnost Uti zane-
tar! privalnc inlerese i osobnc pll'ukupacije u
)rist opsteg Jobra.
dispozicije. Tendencijc L, pona ..
mju koje isticc vdine javoog i privatnog karak-
fa, kao sto je moralna odgovornost, samodisci-
lina, i briga za opee dobro, koje podrzavaju
movnc dernokratske vrijednosti i principe i
:Jmazu zdravo funkcioniranjc demokratskog
:JIitickog sistema.
j- gradanske obaveze. Slobodno date, razumne
baveze gradana prcma osnovnim vrijednoslima
principirna ustavnc demokratije Bosne i
:ercegovine
t&J: grndansko Dio prava koji regulira
odnose izmedu pojedinaca i definira njihova pri-
vatna zakonska prava
$\ grana iIi organak. Lokalno predstavnistvo
drzavnc iii medunarodne organizacije iii institu-
cije.
Praksa instruiranja drugih 0
specificnim vjerovanjima iii teorijama. Ova prak-
sa se moze koristiti u negativne svrhe kao
troliranje i utjecanje na druge.
! intelektualni aparat. U ovoj knjizi odnosi se
na skup pitanja koja su relevantna za odredenu
situaciju. a koja nam pomazu kod donosenja
razumnih i infonniranih odluka.
ii;dnteresna grupa. Formalnc grupe koje imaju
odrcuene ciljeve i zeIe uljecati na javnu politiku
u demokratskim drustvima. Ova udruzenja razvi-
jaju i pribavljaju informacijc i sredstva za akciju
u pluralistickom drustvu.
Uredcnja i uobicajenc prukse koje
su se iii usposiavile da sluze u raznc svrhc
i obavljaju funkcije II korist Primjeri
uktjucuju formalne strukture iii organizacije kao
sto su skole, sluzenje vojnog rolea, grane v1astl;
regularnc procese, kao sto je vladavina veCine i
sudcnje od strane porote; uspostavljene relacije
kao sto su doktor-pacijent, prijateljstvo i brak; i
reguiirani oblici ponasanja, kao sto je napustanje
kabinela nakon izglasanog nepovjcrenja u parla-
Illcntarnim sistemima.
illstitucionalizacija. Rjeseuje nckog pitanja
njegovim ukljucenjem u institucije, Cime postaje
dio uredenja i uobicajene prakse koje su se
razvile iii llspostavile da sluie u razne svrhe j
obavljaju funkcijc u korist drustva.
4\> "izhorne demokratije". Politicka lijela Ciji se
lzbOJi smatraju "slobodnim" iii "dovoljno slo-
bodnim" da bi se smatrali demokratskirn ali koja
ne postuju mnogo drugih osnovih demokratskih
principa.
izborna monarhija. Monarhije kod kojih
autoritet pociva u prvobitnirn izborima. U
nosti sa monarhijama koje baziraju svoje pravo
na autoritet na naslijedenom iIi neodredenom
zahtjevu za legitimnost od strane ljudi iIi Boga.
* izvrsna grana. Grana vlasti koja je odgovorna
za implementaciju j provodenje zakona.
jednostranacki sistemi. Politicki sistem u
kojem sarno jedna politicka stranka dominira
v last u naciji.
jurisdikcija. Ogranicenje ili teritorija
kojom sluzbenik ili institucija vlasti
pravedan autoritet prema zakonu.
nad
ima
kanton. Politicka subdivizija formirana unutar
Federacije Bosne i Hercegovine.
:fJJ konvencija. U kontekstu rnedunarodnog
zakona, konvencije su formalni medunarodni
sporazumi izmedu drzava, posveceni specificnim
temama. Samo driave potpisnice konvencija su
obavezne da ih postuju po medunarodnom
zakonu. Primjeri ukljucuju konvencije 0 geno-
cidu (1948), politickirn pravirna zena (1954),
prodaja dobara (1980). te prava djeteta (1989) i
mnogi drugi.
III kriviCno pravo. Dio prava koji definira prekrSaje
iii povrede protiv javnog recla i odreduje kazne.
lie liberalizam. Politicka filozofija koja krunise
maksimalnu slobodu pojedinca uz koju moze
postojati organizovano drustvo, ukljucujuCi slo-
bodu religije, savjesti i izraiavanja; privatna,
autonomna socijalna sfera; te triisna ekonomija.
Liberalizam naglasava da svaka osoba mora
imati sva prava koja su kompatibilna sa jednakim
kleveta. Pismena izjava koja je objavJjena i
sluil da osteti iIi ismije drugu osobu.
pravima drugih, ukljucujuCi i ideju da pojedinci
koalicija. Udruzenje politickih stranaka u trebaju biti slobodni da izaberu svoje ciljeve i
specificne svrhe kao sto je vladanje. zclje tI iivottl, sve do te mjere dok se isti oe kose
kompromis. Dogovor u kome suprotne pozi- sa jednakim pravima za drugc. Liberalizam tvrdi
cije nekog pilanja daju i primaju da bi se posligao da je opste dobro sacinjeno od individualnog
sporazum. svih clanova drustva.
komunikacija. Akt predavanja i vlast. Najnizi nivo vlasti.
inforrnacija kao sto su znanje, miSljenja iii lobiranje. Akcije osobe koja pokusava utjecati
cinjenice. Masovne komunikacije se odnose na na zakonodavce da glasaju iii postupaju na
siroko rasprostranjene sisteme predavanja iofor- odreden natin koji im odgovara.
rnacija kao sto .ie radio, televizija, novine, maga-
zini i internet.
konsenzus. Odobravanje iIi slaganje (npI'.
dcmokratije
gradaoa).
se uspostavljaju konsenzusom
konflikt. Tesko ncslaganje u kojem se dvije ili
vise strana nalaze.
konstitucionalizam. Teorija, principi i kon-
cept ogranicene vlasti. Politicki sisterni sa ustavi-
rna koji ogranieavaju vlast nisu "konstitucional-
ni" osim ako je vlast ograniceoa u praksi a ne
sarno na papiru.
ljudska prava. Prava koja posjeduju sva ljuds-
ka blca samim time sto su dio covjecanstva, koja
dobijamo samim rodeojern. Ljudska prava su
vaieca i obavezujuca bez obzira na status osobe iIi
pripadnost nekom drustvtl iIi naciji - driavi. Zbog
toga se ljudska prava smatraju jednako vaZeCim za
gradane/driavljane, nedriavljane i !jude bez
drzave. Primjeri ukljucuju fazna c1vilna i politicka
prava, kao sto su pravo na zivot i slobodu, kao i na
slobodu religije i savjesti, kao i slobodu od arbi-
trarne diskriminacije, ropstva, rnucenja i pritvora.
Osnovna ljudska prava ukljucuju pravo na Zivot,
slobodu, imovinu i pravdu.
@ mandat. Autoritativno naredenje iIi direktiva.
U demokratiji mandat moze biti izrazena direkti-
va gradana kroz njihove glasove iIi kolektivne
akcije. Mandat takoder moze ukljucivati
ogranicenja u pogledu obima i granica, kao i vre-
menskog ogranicenja izvrsavanja pozicije nekog
polilickog autoriteta.
* -mediji. Sredstva masovne kornunikacije,
ukljucujuCi radio, televiziju, novine, magazine i
Internet.
tr1t monarhija. VIast u kojoj politicka vIast pripa-
da jednom vodi pod tvrdnjom bozanskog iIi
naslijedenog prava.
nedemokratl)ki sistemL Politicki sistcml kod
kojih mof: pripada pojedincu ili maloj gruri_
ncogrunicena "last. Vias!: koja nema rcsldk--
cija i ograniCclIVL
1!f;' ncviadina organizadja. Udrul,enja ili organi-
Z<'1cije su nczavisnc cd kontrole i u1Jecaja v1a5li.
ograniccna vlast. Vlast koja ustavno ogra-
nicava svoje razliCite grane na s{Jecificne odgov-
olTlosti.
" ORR - Ured Visokog predslavnika u Bosni i
Hcrcegovini, uspostavljen kao prelazna upravno-
zakonodavna funkcija medunarodnih organizacija
da nadzire implementaciju Opceg okvirnog
mirovnog sporazuma 0 Bosni i Hercegovini.
@ opoziciJa. Manjinska politlcka partija Ciji jc
zadatak da provjerava vJadajueu stranku ili koalj,
ciju_
opec dobro. Ono sto podrz.ava iIi unapreduje
interes drustva kao cjeline, a ne dijela tog
drustva. Postovanje i zahtijevanje opeeg dobra se
veCinom smatra osnovnim demokratskim prin-
cipom, iako nije ekskluzivan za demokratiju.
Opel okvirn! mirovni sporazum 0 nosni i
Hcrcegovini. Potpisan u Dejtonu 1995. godine.
Ovim sporazumom je okoncan rat u BiH i
sen Ustav Bill
" Organizacija ujedinjenih naroda (OUN).
Najveea svjel"ka organizacija koja se od svog
osnivanja bavi zastitom Ijudskih. politickih,
ekonomskih i socijalnih prava svih ljudi na svijetu
@' pluralizam. Vjerovanje da se demokratske
vrijednosti najbolje mogu ocuvati u sistemu u
kojem postoje mnoge konkurentne interesne
grupe. Ova situacija nalaie da javna politika
mora biti odredena kroz kornpromis vise strana i
mora 0111ogu6ti glasacirna da utteu na politiku
birajuCi izmedu stranaka i kandidata.
podijeljena vlast Podjela moci vlasti izmedu
vise institucija koje moraju suradivati PI; proce-
su donosenja odluka.
politicka akcija. Svaki organizirani pokusaj
da se uiice na politicke procese, od lobiranja
zakonodavaca do trazenja izbora (iIi gubitka na
izborima) nekog kandidata.
politick. s(ranka. S vaka grupa, rna kako
slabo ogranizovana, koja zeli da bira duznosnike '
vlasti pod nekom labelorn.
0I? politika. Nauka i umjetnost politicke nauke.
prava manjina. Prava svake grupe }judi koja
saCinjava manje od vecine. Posto veeine mogu
zanemariti prava manjina, zadatak ustavnih
ogranicenja demokratskih veCina je da z.astite
manjine na razne natine, kao sto su sudsko nad-
gledanje i politicka akornodacija. Zastita
osnovnih prava manjina su odredujuea karakter-
istika svih oblika dernokratije. Naprimjer, pri-
padnici manjina niposto ne smiju biti drugoklas-
ni gradani u demokratijama.
pravda. Obieno se odnosi na pravedan trel-
man u svim sferama zivota. Pravda moze biti
podijeljena u vise vrsta, ukljucujuci distributivnu
pravdu iii prednosti i lereta drustva;
korektivna koja ukljucuje kriminalnu i
civilnu pravdu; i proceduralnu pravdu, koja
ukljucuje procedure kako u sudskim tako i u
nesudskim okolnostima.
" pravedne proell1u:e, Pravo svih gradana da
budu zasticeni od arbitrame akcije od_$!raue
v lasti __
\II predslavnistvo, Odjeljenje iii ogranak neke
organizacije koja moze biti domaca ili meduna-
rodna.
prirodna prava. Vjerovanje da su po.1edinci
prirodno podareni osnovnirn ljudskim pravima;
ova prava su u to.1 mjeri dio ljudske prirode da se
ne mogu oduzeti j da ih se ne moze odree!, za
razliku od prava koja poticu iz zakona. U Bosni i
Hercegovini ova su prava navedena u Prearnbuli
Ustava, a to su prava postovanja ljudskog dig-
niteta, slobode i jednakosti.
0(, prirodno stanje. Osnova filozofi.1e prirodnih
prava, prirodno stanje je hipoteticko stanje ljudi
five zajedno II drustvu.
propaganda. Informacija koja se koristi da se
sistematski indoktriniraju drugi. Ovo ukljucuje
izmanipulisane j lazne informacije kao srcdstvo
na misljenje drugih.
provjere i baiansir'.mje. Ustavni mehanizmi
koji autoriziraju svaku granu vlasti da podijeJi
moe sa drugim granama i tako provjerava i
uskJadu.1e njihove aktivnosti i ovlas1i.
senzacionalisticko novinarstyo. Izvjestaji
medija koji su iskrivljeni i preuvelicani da
privuku paznju Citalaca iIi gledalaca.
SFOR- Stabilizacijske snage Ujedinjenih nar-
oda za impiementaciju mira u Bosni i
Hercegovini ciji je mandai precizno definisan
Mirovnim sporazumom.
slobodni izbori. lzbori koji omogucavaju
svim gradanirna da neomctano ucestvuju i budu
.1ednaki u gJasanju.
slobodno udruzivanje. Sloboda pojedinaca
da se okupljaju u javnosti iJi u privatnosti sa
drugim ljudima.
6'i subordinacija. Izlaganje iIi grupa
iuferiornim politickim i drustvenim uslovima u
drustvu.
@ sudska grana. Grana vlasti koja ima ovlast da
razrjesava kontlikte oko interprelaci.1e i upotrebe
zakona.
suverenitet naroda. Osnovni prineip
demokratije koji naglasava da krajnji politicki
autoritet lezl u cijelorn tijelu gradana, a ne u jed-
nom iii vise pojedinaca iIi manjih grupa. "Suve-
rellitet naroda" naglasava da legitimnost vlasti
pociva odobravanju iste od strane naroda;
vlasti svoju moe izvode iz odohravanja naroda.
toIerancija. MiSljenje koje postujc pnwa
drugih da imaju raz]icita misljenja, vjerov[]nja i
prakse.
triisna ekonomija. Ekonomija okarakterisana
velikim stepcnom nevladinog (privatnog)
ekonomskog vlasnistva, slobodnim trzistem,
legalnom za,stitom prava individualnog vlasni-
SIva, i decentralizacijom odluka 0 ekonomskoi
politici. Ovakva ekonomija ornogucav[] ekonom:
sku hazu za polilicku i priv[]tnu sJoboclu. Takode
pogledali, Hberalizam,
ush:w Obicrln dflKw:icm jji dokumenata
koji ocireduje: zakone i principe ili
uredenje vlasti politickog sistema. Ustav odredllje
prirodu, funkcije, moe i ogranicenja v1asli. Ustavi
mogu biti pisani (kao lJ Sjedin.1enim Drl.(Iv(lm<l i
Japanu), djelimicno pisani (kao u Velikoj Bri-
taniji) iii nepisani (kao u Izraelu).
ustavni sud. Ustavni sud iIi tribunal .1e poscb-
no lijelo, unutar iIi izv[]l] pravl10g sisierna
drzave, Cija je funkcija nadglcdanjc llstavnosti
zakon(l i akcija duznosnika na vlasli. Neke
ustavne demokratije, kao naprimjer .luznoafricka
Republika i ltajija, imaju takav sud, dok se k0d
drugih, kao 5to su Austrajija j Sjedinjene
DrZave. ustavna pitanja rjesavaju u nespccijaJ ..
iziranim sudovima.
$ ustavna monarhija. Sistem vlasti koji je l:l
osuovi monarhisticki i moze i ne mora biti
demokratski u sadriaju. Izvrsna moe se upotreb-
Ijava iii ad strane iIi u ime monarha, Cija je moe
ograniccna pisanim iIi nepisanim ustavorn. U
rnodernim ustavnim monarhijama, monarh
rijetko, ako ikada, koristi znatnu moe i uglavnom
je figura koja simbolizira zajedniStvo naroda.
vanjska politika. Aktivnosti, odluke i principi
kojima sc rukovode odnosi BiH sa drugim zem-
ljama
viSestranacki sistem. Politicki sistem sa tri iIi
vise politickc strane koje sc natjccu za vlast.
vIadavina pojediIKkt. lViogucnost vladara
drugih pojcdinaca da vladaju po svojim nalozima
i zeljama sto ih stavIja iznad ?..akona drustva.
vl.adavina zakm"J."-'i. Princip Loji D'c. ',;\',
clan ca.k i voda, morel zaLOll. U
chulll 1, sUtl, 2 Ustava un "1:.ltxin:l i
Hercegovina ce biti demoirsatska drzava kuja ce
postojati pod vladavinom zakona".
vlast verine. Vladanje vise od polovine onih
koji ucestvuju u procesu donosenja odluka.
e vlast. InstilUcije i procedure kroz koje je neka
teritorija i njen narod voden. i "'.,:.. ....
1i% voda. Osoba koja sluZi kao predstavnik ili vodi
neku aktivnost iIi organizaciju. Vode mogu sluziti
kao neformalne vode iIi u drugim okolnostima
kada su formal no postavljeni na poziciju putem
demokratskih iii nedemokratskih proccSR.
11;' zakon. Pra viln ponasanja auturitativno OSI10-
vana od strane politicki organiziranog dru.stva.
Ve6ina oblika zakona ukljucuju kazne za njihovo
krsenje. Takode pogledati, vladavina zakona.
zakonodavna grana. Segment vlasti koji ima
ovlast da stvara zakone.
zakonodavstvo. Akt stvaranja z.akona od
strane zakonodavnog tijela vlasti.
zloupotreba moci. Koristenje politicke mod u
ncle!!itinme iii ilegalnc svrhe iIi koriStcnje te
nJ upitan nacin pri trazenju legitimnih ci-
Ijeva. Koristenje 11106 koje posjeduje vlast da se
kame iii ncpravedno opstruirajll polilick} pro-
tivnici saCinJava zloupotrebu, kao j koristenje
l1loCi da se nelegitimno prijeti drugima iii 7.oll
osobni finansijski dobitak
i

!
!
if
OshmjajuCi se na postovanje ljudskog dostojanstva,
sIobode i jednakosti,
Posveceni miru, pravdi, toleranciji i pomirenju,
Ubijedeni da demokratski organi vlasti i pravicne
procedure najbolje stvaraju miroljubive odnose
unutar pluralistickog drustva,
U zelji da podstaknu opste blagostanje i ekonomski
razvoj kroz zastitu privatnog vlasnistva i unapredenje
trzisne privrede,
Vodeni ciljevirna i nacelima Pove1je Ujedinjenih naroda,
clanstvo iii zatraiiti prijem u organizacijama unutar
sistema Ujedinjenih naroda, kao i u drugim medunar-
odnim organizacijama.
Bosna i Hercegovina je demokratska drZava koja
funkcionise u skladu sa zakonom i na osnovu slobod-
nih i demokratskih izbora.
Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta:
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpskc
(u daljem tekstu entiteti).
Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i Loooooooo,'o fT?ba,
politicku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skJadu
sa medunarodnim pravom,
Odluc-ni da osiguraju puno postovanje medunarodnog
humanitarnog prava,
Inspirisani Univerzalnom Deklaracijom 0 IjuQskim
pravima, Medunarodnim paktovima 0 gradanskim i
politickim pravima, odnosno 0 ekonomskim, socijal-
nim i kultumim pravima, i Deklaracijom 0 pravima
liea koja pripadaju nacionalnim ili etnickim, vjerskim
i jezickim manjinama. kao i drugiru instrumentima
Ijudskih prava,
PodsjeeajuCi se na Osnovna nacela usaglasena u Zenevi
809. 1995. godine i u NjujQrku 26. 9.1995. godine,
Bosnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u
zajednici S ostalima), i gradani Bosne i Hercegovine
ovim ulvrduju Ustav Bo:me i Hercegovine:
RepubJika Bosna i Hercegovina, cye jc zvanicno ime
od sada )Bosna i Hercegovina, nastavlja svoje
pravno postojanje po medunarodnom pravu kao
drzava, sa unutrasnjom strukturom modiflCiraflom
ovim Ustavom, i sa postojeCim medunarodno prizna-
tim granicama. Qna ostaje driava Clanica Ujedinjenih
naroda i moze kao Bosna i Hercegovina zadnati
Postoji sloboda kretanja sirom Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i entiteti nece ometati punu slo-
bodu kretanja, lica, roba, usluga i kapitala sirom
Bosne i Hercegovine. Nijedan entite!. neee provoditi
bila kakvu kontrolu na granici izmedu entiteta.
Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.
Bosua i Hercegovina ee imati one simbole koje svo-
jom odlukom odredi Parlamentama skupstina i potvr-
di Predsjednistvo.
Postoji ddavljansivo Bosne i Hercegovine, koje
ulise Pariamentarna skupstina, i drzavljanstvo svakog
entiteta koje regulisu sami entiteti, pod uslovom da:
a) Svi ddavljani bilo kojeg entiteta su, samim tim
dduvljani Bosne i Hercegovine.
b) Nijedno lice ne moze biti arbitrarno liseno drZav-
ljanstva Bosne i Hercegovine, iIi drZavljanstva entite-
(a, iIi oa drugi naCin ostavljeno bez drz.avljanstva:
Niko ne moze bitt lisen drzavljanstva Bosne I
Hercegovine, iIi entiteta, po bilo kojem OSIlOVU kao
sto je pol, rasa, boja, jezik, vjera, politicko
miSljenje, llacionalno iIi socijalno
povezanost sa nacionalnom manjinom, nnovma,
rodenje iIi bilo koji drugi status.
c) Sva liea koja su bila driavljani Republike Bosne i
Hercegovine, neposredno prije stupanja na snagu
ovog Ustava, su driavljani Bosne i Hercegovine.
Driavljanstvo liea koja su naturalizovana poslije 6. 4.
1992. godine, a prije stupanja na snagu ovog Ustava,
regulisace Parlamentarna skupstina.
d) DriavJjani Bosne j Hercegovine mogu imat!
driavljanstvo druge driave, pod uslovom da postoji
bilateralni ugovor izmedu Bosne i Hercegovine i te
drzave kojim 5e to pitanje ureduje, a koji je odobri-
la Parlamentarna skupstina u skladu sa clanom IV,
stay 4, 1atka (d). Liea sa dvojnim driavljanstvom
mogu glasati u Bosnl j Hercegovini i u entitetima
samo ako je Bosna i Hercegovina driava njihovog
prebivalista.
e) Drzavljanin Bosne i Hercegovine u inostranstvu
uijva zastitu Bosne i Herccgovine. Svaki entitet moze
izdavati pasose Bosne i Hercegovine svojim dr:t,avl-
janima, na natin kako je to regulisala Parlamentarna
skupstina. Bosna j Hercegovina mole izdavati pasose
onim driavljanima kojima pasos nije izdat od strane
cotiteta. UspostaviCe se centralni registar svih pasosa
izdatih od strane entiteta i od strane Bos11e i
Hercegovine.
Bosna i Hercegovina i oba entiteta ce osigurati
najvisi niyo medunarodno priznatih ljudskih p;ava i
05novnih sloboda. U tu svrhll postoji Komisija za
Ijudska prava za Bosnu i Hercegovinu, kao sto je
predvideno u Aneksu 6 Opsteg okvirnog sporaZll-
rna.
Prava i sJobode predvideni u Evropskqj konvcneiji za
zastitu Ijudskih prava j osnoynih sloboda i u njenim
prorokolima sc direktno primjenjuju u Bosni i
Hercegovini. Ovi akti imaju priorite! nad svim osta-
lim zakollima.
Sva lica na teri!oriji Bosne i Hercegovine uzivaju
ljudska prava i slobode iz stava 2. ovog cIana, sto
ukljucuje:
a) Pravo 11a zivot.
b) Pravo liea da ne bude podvrgnuto mucenju niti
necovjeeDom iii poniZavajucem tretmanu iIi kazru,
e) Prayo liea da ne bude driano u ropstvu iii
potcinjenosti, Hi na prisilnom iIi obaveznom radu.
d) Pravo na licnu slobodu i sigurnost.
e) Prayo na pravicno saslusanje u gradans,im i
krivicnim stvarima i druga prava u vezl sa kriflcnim
postupkom.
f) Pravo na privatni i porodieni zivot, dom i prepisku,
g) Slobodu misli, savjesti i vjere.
h) slobodu izrazavanja.
i) Slobodu mimog okupljanja i slobodu udruzivanja s
drugima.
j) Pravo na brak i zasnivanje porodice.
k) Pravo on imovinu.
1) Pravo na obrazovanje.
m) Pravo na slobodu kretanja i prebivalista.
4
Uzivanje praya i sloboda, predvidenih U ovom CIanu
ili u medunarodnim sporazumima navedenim u
Aneksu I ovog Ustava, osigurano je syirn licima u
Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem
osnovu kao sto je pol, rasa, boja, jezik, Yjera, poli-
ticko j drugo misljenje, nacionalno iIi socijalno
jeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, irnov-
ina, rodenje iii drugi status.
Fir"}!"!,,, fi.{'tS
Sve izbjeglice i raseljena liea imaju pravo da se slo-
bodno vrate u svoje domove, Oni imaju pravo, u
skladu sa Aneksom 7 Opsteg okvirnog sporazuma, da
im se vrati imovina koje su bili liseni za vrijeme
neprijateljstava od 1991. i da dobiju kompenzaciju za
svu takvu imovinu, koja im ne moZe biti vracena. Sve
obaveze iIi izjave u vezi sa takvom imovinom, koje su
date pod prisilom, nistavne su.
Basna i Hercegovina, i svi sudovi, ustanove, organi
vlasti, te organi kojima posredno rukovode entiteti iIi
koji djeluju unutar entiteta podvrgnuti su, odnosno
primjenjuju Ijudska prava i osnovne slobode na koje
je ukazano u stavu 2.
Bosna i Hercegovina ce ostati ili postati strana
arnica medunarodnih sparazuma pobrojanih u
Aneksu Iovog Ustava.
8, SaI'mi" il!
Svi nadlezni organi vlasti u Bosoi i JercegOvini ce
saradivati sa, i obezbijediti neogranicen pristup:
svim medunarodnim posmatrackim mehanizmima
ljudskih prava koji se uspostave za Bosnu i Her-
eegoviou; nadzornim tijelima koja se uspostave bilo
kojim medunarodnim sporazumom navedeoim u
Aneksu I ovog Ustava; Medunarodnorn trihuoalu za
bivsu Jugoslaviju (a narocito ce se pridrzavati
naredbi koje su izdate po Clanu 29. Statuta Tri-
bunala); i hilo kojoj drugoj organizaciji ovlastenoj
od strane Vijeca sigurnosti Ujedinjenih naroda sa
mandatom koji se lice Ijudskih prava iIi humani-
tarnog prava.
Sljedeea pitanja su u nadleznosti institucija Bosne i
Hereegovine:
a) Vanjska politika.
b) Vanjskotrgovinska politika.
c) Carinska politika.
d) Monetarna politika, kao sto je predvideno clanom
VII,
e) Finansiranje institueija i medunarodnih obavcza
Bosne i Hercegovine.
f) Politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i
azila.
g) proYodenje me,dunarodnih i meduentitetskih
krivicnopravnih propisa, ukljucujuci i odnose sa
Interpolom,
h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajednickih i
medunarodnih komunikacijskih sredstava.
i) regulisanje meduentitetskih transporta.
j) Kontrola vazdusnog saobracaja.
a) Entiteti imaju pravo da uspostavJjaju posebnc para-
Ieine odnose sa susjednim drzavama, u skJadu sa su\'-
erenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i
Hercegovine.
b) Svaki entltet ce profiti svu potrebnu pomoc vladi
Bosne i Hercegovine kako bi joj se omogu6il0 da
ispostuje medunarodne obaveze Bosne i Hel'cc-
goYine, s tim da ce finansijske obaveze u koje .ie usao
jedan entitet bel'. saglasnosti drugog, a prije izhora
Parlamentarne skupstine i Predsjednistva Bosnc j
Herccgovine, ostati obaveza tog entiteta osim uko-
liko je ta obaveza neophodna za nastavak clanslva
Bosne i Hercegovine u nckoj medunarodnoj organi-
zaciji.
c) Entitcti cc ispuniti svc uslove za pravllu sigurnost
i zastitu liea pod svojom jurisdikcljom, odriavanjclll
civil nih ustanova za pravnih propisa. koje
ce funkcionisati II skladl1 sa mcdnnarodno priznatim
standardima uz postovanje mcdunarodno priznatih
ljudskih prava i osnovnih sloboda, 1z dana IT ovog
Ustava i poduzimanjem ostaJih odgovarajucih
mjera,
d) Svaki cntite! mol.c takoder sklapati sporazume sa
driavama i medunarodnim organizacijama uz. sag-
lasnost Parlamentarne skupstine, Parlamentarn<l
skupstina moze zakonom prcdvidjcti da za odrede-
ne vrste sporazuma takva sagiasnost nije potrebna.
a) Sve vladine funkcije i ovlastenja kojn nisu ovim
Ustt\som izriCito povjercna institucljama Bosne i
Hercegovine pripadaju entitetima.
b) Entiteti i svc njihovc administrati--..'nejedinice ce sc
u potpunosti pridrz.avati ovog Ustava. kojim se stav-
Ijaju van snage zakonske odredhe Bosne i Her-
cegovine i ustavne i zakonske odredhe entircta koje
mLl nisu saglasne, kao i odluka institueija B6-"lic' i,
Hercegovine. Opsta narela medllnarodnog prava -sU
avni dio pravnog poretka Bosne i Hereegovine i
teta.
jsjednistvo moze odluCiti da podstakne meduen-
sku koordinaciju u stvarima koje se ne nalaze u
iru nadleznosti Bosne i Hercegovine predvidenim
n Ustavorn, izuzev ako se u konkretnom slueaju
In entitet tome usprotivL
,osna i Hercegovina ce preuzeti nadleZnost u ooim
rima u kojima se 0 tome postigne saglasnost
teta; stvarima koje su predvideoe u Aneksima 5-8
teg okvirnog sporazuma; iii koje su potrebne za
vanje suvereniteta, teritorija!nog integriteta, poli-
e nezavisnosti i medunarodnog subjektiviteta
ne i Hcrcegovine, u skladu sa podjelom nadlez-
.i medu institucijama Bosne i Hercegovine. Do-
le iostitucije mogu biti uspostavljene prema potre-
a vrsenje ovih nadleznosti.
r periodu od 6 mjeseci od stupanj,a na snagu ovog
lva, cntiteti ce poceti pregovore S ciljem
ueivanja i drugih pitanja u nadleznost institucija
nc i Hcrcegovine, ukljucujuCi koristenje izvora
'gije, i zajednicke privrcdoe projekte.
amentarna skupstina ima dva doma: Dom naroda
!dstavnicki dam.
1 narorla se sastoji od 15 delegata, od kojih su dvije
oe iz Federacije (ukljucujuCi pel Hrvata i pet
njaka) ijcdna treeina iz Republike Srpske (pet Srba).
ominovane hrvatske, odoosno bosnjacke delegate
ederacije biraju hrvatski odnosno bosnjacki delc-
u Domu naroda Federacije. Delegate iz
ublike Srpske bira Narodna skupstina Republike
;ke.
)evet Clanova Doma naroda saCinjava kvorum,
uslovom da su prisutna najmanje tri bosnjacka, tri
It<;ka i tri srpska delegata.
Predstavnicki dom se sastoji od 42 ciana, od kojih se
dvije treCine biraju sa teritorije Federacije, a jedna
tredna sa teritorije Republike Srpske.
a) Clanovi Predstavnickog doma biraju se neposred-
no iz svog entiteta, u skladu sa izbornim zakonom
kojeg ce donijeti Parlamentarna skupstina. Medutim,
prvi izbori ce biti odrzani u skladu sa 3
Opsteg okvirnog sporazuma. I
b) Vedna svih Clanova izabranih u Predstavnieki dom
saeinjava kvorum.
a) 1 jedan i drugi dom ce bili sazvani U Sarajevu,
najkasnije 30 dana nakon njihovog izbora.
b) Svaki dom ce veCinom glasova usvojiti svoj
poslovnik a radu i izabrati mcdu svojim clanovim
jednog Srbina, jednog Bosnjaka i jednog Hrvata za
predsjedavajuceg i zamjenike predsjedavajuceg, s tim
da ce mjesto predsjedavajuceg rotirati izmedu ova tri
liea.
e) Sve zakonodavne odluke moraju biti odobrene od
strane aba doma.
d) Sve odluke u oba doma donose se veCinom glaso-
va onih koji su prisutni j glasaju. Delegati j clanovi ce
ulagati najvece napore kako bi vecina ukljueivala naj-
manje jednu treCinu glasava delegata iii clanova sa
teritorije svakog entiteta. Ukoliko verina ne ukljucuje
jednu treCinu glasova delegata iIi cianova sa teritarije
svakog entitela, predsjedavajuCi i njegovi lamjenici
ce, radeCi kaa komisija, nastojati da 1I roku od tri dana
od gJasanja postignu saglasnost. Ukoliko ta nastojan-
.ia ne lIspiju, odluke ce :se donijeti veCinam onih koji
su prisutni i glasaju, pod uslavom da giasovi protlv ne
ukljucuju dvije treCine, ili vise, delegata iii clanova
izabranih iz svakog entiteta.
e) Predloiena odluka Parlamentarne skupStine moze
biti proglasena destruktivnom po vitalni interes
basnjaekog, hrvatskog iIi srpskog naroda veCinom
glasova iz redova bosnjackih, hrvatskih iU srpskih
delegata izabranih u skladu sa stavom 1, tatka (a). Za
donosenje takve odluke bice potrebna saglasnost
Dama naroda, izglasana od strane veCine bosnjackih,
veCine hrvatskih i veCine srpskih delegata koji su
prisutni i glasaju.
f) Kada veCina bosnjackih, hrvatskih iii srpskih dele-
gata stavi primjedbu na pozivanje oa tacku (e), pred-
sjedavajuci doma naroda ce odmah sazvati Za-
jednicku komisiju, koja se sastoji od tri delegata, od
kojih je svaki izabran iz redova bosnjaekih, hrvatskih
i srpskih delegata, u cilju razrjisenja tog pitanja.
Ukoliko to Komisija ne uspije u roku od pet dana,
predmet se upltcuje Ustavnom sudu koji ce po hit-
nom postupku preispilati proceduralnu ispravnost
sJueaja.
g) Dom naroda se moze raspustiti odlukom
Predsjednist va iIi samog Doma, pod us!ovom da je
odluka Doma 0 raspustanju donijeta ve6inom koja
ukljucuje veCinll delegata iz reda najmanje dva naro-
da, bosnjackog, hrvatskog ili srpskog. Dom naroda
koji je izabran u prvim izborima poslije stupanja na
soagu ovog Ustava ne moze biti raSpllsten.
h) Odluke Parlamentarne skupstine oeee stupiti na
snagu prije nego sto budu objavljene.
i) Kompletni zapisnici sa rasprava u oba doma bice
objavljivani, a njihove sjedniec ce, osim u izuzetnim
situacijama u skladu sa poslovnikom, biti jayne.
j) Delegati i Clanovi ne mogu biti pozivani na krivicnu
ili gradansku odgovornost u pogledll bilo kojeg cina
izvrsenog U okviru dUZIlosti u Parlamentarnoj
skupstini.
Partamentarna skupstina je nadtezna za:
a) Donosenje zakona koji su potrebni za provodenje
odluka Predsjcdnistva iii za vrsenje futlkcije
Skupstine po ovom Ustavu.
b) OdluCivanje 0 izvorima i iznoslI sredstava 7..2 rad
institllcija Bosne i Hercegovine i za medunarodne
obaveze Bnsne i Hercegovinc.
c) Odobravanje budzeta za institucije Bosne i
Hercegovine.
d) OdluCivanje 0 saglasnosti za ratifikaciju ugovora.
e) Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene
duznosti, iii koja su joj dodijeljena zajednicbrn spo-
razumom entiteta.
Predsjednistvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri
clana: jednog Bosnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki
biraju neposredno sa teritorije Federacije, i jednog
Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije Republike
Srpske,
i"hbori
a) Clanovi Predsjednistva biraju se neposredno U
svakom enlitcm (tako da svaki gJasac gla<;a za pop-
unjavanje jednog mjesta u Predsjednistvu), u skladu
sa izbornim zakonom kojeg donosi Parlamentarna
skupstina. Medutim, prvi izbori ce se odr.lati u
skladu sa Aneksom 3. Opsteg okvirnog sporazuma.
Bilo koje upraznjeno mjesto u Predsjednistvu ce biti
popunjeno od strane odgovarajuceg entiteta, u skladu
sa zakonom koji ce donijeti Parlamentara skupstina.
b) Mandat Clanova Prcdsjednistva koji su izabrani na
prvim izborima traje dvije godine; mandat danova
izabranih nakan toga <Se biti cetiri godine. Clanov!
Predsjednistva magu biti birani jos jedao uzastopni
mandat, a nakon toga nemaju pravo izbora u
Predsjednistvo prije isteka cetvorogodisnjeg roka.
a) Predsjedni"&tvo ce usvojiti svoj poslovnik 0 radu
koji ce predvidjeti adekvatan vremenski rok za najavu
sjednica Predsjednistva.
b) Clanovi Predsjednistva ce izmedu sebe imenovati
jednog Clana za predsjedavajuceg. U prvom
Predsjednistvu, predsjedavajuCi ce biti onaj clan kOJl
je dobio najveCi broj glasova. Poslije toga, naCin izb-
om predsjedavajuceg, rotacijom iIi na drugi naein.
odredi6e Parlamentarna skupstina Il skladu sa Clanom
IV, staY 3.
c) Predsjednistvo ce nastojati da lIsvoji sve
Predsjednistva _ tj. one koje se tiell pitanja kOJ<l
proizilaze iz CIana V (3), tackc (a) do (e) - putem
d I
z tacke
senzusa. Takve odluke mogu, po us oVlma 1 v
.. "d 'I k I"ko svi pokuSajl
(d) ovog stava, USVOJitl va c ana u '0 I
da se dostigne konsenzus ne llspiju.
l
!
I
i
I
d) Clan Predsjednistva, koji se ne slaie sa odlukom,
moZe odJuku PredsjedniStva proglasiti destruktivnom
po vitalni interes enliteta za teritoriju sa koje je izabran,
pod usJovom da to uCini u roku od tri dana po njenom
usvajanju. Takva odluka ce biti odmah upucena
Narodnoj skupstini Republike Srpske, ukoliko je tu
izjavu dao clan sa te teritorije; bosnjackirn delegatirna
u Domu naroda Federacije, ukoliko je takvu izjavu dao
bosnjacki Clan; iii hrvatskim delegalima u istom tijelu,
ukoliko je tu izjavu daD hrvatski clan. Ukoliko takav
proglas bude potvrden dvotreCinskom veCinom glaso-
va u roku od 10 dana po upuCivanju, osporavana odlu-
ka Predsjednistva neee imati uCinka.
Predsjednistvo je nadlezno za:
a) vodenje vanjske politjke Bosne i Hereegovine.
b) Imenovanje ambasadora i drugih medunarodnih
predstavnika Bosne i Hereegovine, od kojjh najvise
dYije tretine mogu biti odabrani sa teritorije Federaeije.
c) Bosne i Hercegovine u medunarodnim
j evropskim organizacijama i institucijama i traienje
danstva u onim medunarodnim organizacijama i insfi-
tueijama u kojima Bosna i Hercegovina nijc clan.
d) Vodenje pregovora za zakijucenje medunarodnih
ugovora Bosne I Hercegovine, otkazivanje i. uz sag-
lasnost Parlamentarne skupstille, ratifikovanje takvih
ugovora,
e) Izvrsavanje odluka Parlamentarne skupstine.
f) PredJaganje godisnjeg budieta Parlamentamoj skup-
stini na njen zahtjcv, ali najmanje jedanput godisnje.
g) Izvjestavanje prema zahtjevu i to najmanje jednom
godisnje parlamentarne skupstine 0 troskovima pred-
sjednisl'va.
h) Koordinaciju, prema potrebi. sa medunarodnim i
nevladinim organi7.acijama u Bosni i Hercegovini.
i) Vrsenje drugih djelatnosri koje mogu biti potrebne
za obavJjanje dllznostj koje mu prenese Parlamen-
tama Skupslina, iii na koje pristanu entiteti.
Predsjednistvo Ce imenovati predsjcdavajueeg Vijeta
ministara koji ce preuzeti duznost po odobrenju
Predstavnickog doma. Predsjedavajuei ce imenovati
ministra vanjskih poslova, rninistra vanjske trgovine i
druge ministre po potrebi, a koji ce preuzeti duznost
po odobrenju Predstavnickog doma.
a) PredsjedavajuCi i ministri zajedno saCinjavaju
Vijece ministara i odgovorni su za provodenje poli-
tike i odluka Bosne i Hercegovine u oblastima kako je
naznaceno u stavovima 1, 4 i 5 clana III, 0 cemu pod-
nose izvjestaj Parlamentarnoj skupstini (ukljucujuCi,
najmanje jedanput godisnje, izvjestaj 0 rashodima
Bosne i Hercegovine).
b) dvije treCine svih rninistara mogu biti
imenovani sa teritorije Federacije. PredsjedavajuCi ce,
takoder, imenovati zarnjenike ministara (koji neee biti
iz istog kOllstitutivnog naroda kao i njihovi ministri),
koji ee preuzeti duinost nakon odobrenja Predstav-
nickog doma.
c) Vijece ministara ce podnijeti ostavku ukoliko mu
Parlamentama skupstina izglasa nepovjerenje.
a) Svaki clan Predsjednistva ee, po sluibenoj dui-
nostl, vrsiti funkciju civilnog zapovjednika oru:l,anih
snaga. Nijedan entitet neee pr\jetiti silom niti upotre-
bljavati silu prativ drugog entiteta i ni pod kakvim
okolnostima oruiane snage jednog entiteta ne smiju
uti niti boraviti na teritoriji drugog entiteta bez
sagla"nosti njegove vlade i Predsjednistva Bosue i
Hercegovine. Sve oruzane snage u Bosni i Herce-
govini ce funkeionisati u skladu sa suverenitetom i
teritorijalnirn integritetom Bosne i Hercegovine.
b) Clanovi Predsjednistva ee izabrati StaIni komitet
za vojna pitanja koji ce koordinirati aktivnosti
oruianih snaga u Bosoi i Hercegovini. Clanoyi
Predsjednistva ujedno su i clanov! Stalnog komiteta.
1. Sastar
Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet
clanova.
a) Cetiri clana bira Predstavnicki dorn Federacije, a
dva clana Skupstina Republike Srpske. Preostala tri
clana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska
prava nakon konsultacije sa PredsjedniStvom.
b) Sudije ce biti istaknuti pravnici visokog moralnog
ugleda, Svako ko udovoljava takvoj kvalifikaciji i
irna pravo glasa moze biti irnenovan za sudiju
Ustavnog suda. Sudije koje bira predsjednik
Evropskog suda za Ijudska prava ne mogu biti
ddavljani Bosne j Hercegovine iIi bilo koje susjedne
drzave.
c) Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu biS;
pet godina, izuzev aka podnesu ostavku iIi budlS
razlogorn razrijeseni na osnovu konsenzusa ostalih
sudija. Sudije koje su irnenovani u prvom sazivu ne
mogu biti reimenovani. Sudije koji ee biti irnenovani
nakon prvog saziva sluiiee do navrsenih 70 godina
zivota, izuzev aka podnesu ostavku ili budu s razlo-
gom razrijeseni na osnovu konsenzusa ostalih sudi-
ja.
d) Za irnenovanja koja se budu vrsila nakon isteka
perioda ad pet godina od prvih imenovanja,
Parlarnentarna skupstina moze zakonom predvidjeti
drugaciji nacin izbora troje sudija koje bira
Predsjednik Evropskog suda za Jjudska prava.
a) VeCina svih Clanova suda saCinjava kvorum.
b) Sud ce, veCinom glasova svih clanova, usvojiti svoj
poslovnik 0 radu. Sud ce vodit! jayne rasprave, a
svoje odluke ce javno obrazlagati i objavljivati.
Ustavni sud ee podriavati ovaj Ustav.
a) Ustavni sud je jedini nadleian da odlucuje 0 bilo
kojem sporu koji se-javlja po ovom Ustavu izmedu dva
entiteta, iIi izmedll Bosne i Hercegovine i jednog iIi
oba entiteta, te izmedu institllcija Bosne i Hercegovine.
ukljucujuCi ali ne ogranicavajuCi se na to:
- Da Ii je odluka entiteta da uspostavi poseban para-
Ielan odnos sa susjednom drzavom u skladu sa ovim
Ustavom, ukljucujuCi i odredbe koje se odnose na
suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i
Hercegovine.
- D.a 1i je bilo koja odredba llstava iIi zakona jednog
entlteta u skladu sa ovirn Ustavorn.
Sporove moze pokrenuti clan Predsjednistva, predsje-
m.inistara, predsjedavajuti, iIi njegov
bIla ko]eg doma Parlamentarne skupstine;
Jedna cetvrtina cianovaldeiegata bilo kojeg doma
Parlamentarne skupstine, iii jedna cetvrtina Clanova
bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entite-
tao
b) Ustavni sud takoder irna drugostepenu naclleinost
u pitanjirna koja su sadriana U Ovom U stavu, kada
ona postanu predmet spora zbog preSlide bilo kojeg
suda u Bosni i Hereegovini.
c) Ustavni sud je nadlefan u pilanjima koja rou je
proslijedio bilo koji sud u Bosni j Hercegovini u
pogledu toga da Ii je zakon, 0 cijem vazenju nje-
gova odluka ovisi. kompatibiJan sa ovim Ustayom.
sa Evropskom konveneijorn 0 ljudskim praYima j
osnovnim slobodama i njenim protokolima, iIi sa
zakonima Bosne i Hercegovinc; iii u pogledu l)(Is-
tojanja ili domasaja nekog opsteg pravlla
medunarodnog javnog prava kojc jc bimo za
odluku suda.
Odluke Ustavnog suda su konacnc i obavczujuce.
vn
Centralna banka Bosnc i Hercego\'inc je jedina
ovlastena institucija za stampanje novea i monetarnu
politiku na cijelom podrucju Bosne i Hcrcegovine.
I. Nadleznosti Centralne banke odrediCe Pnrla-
mentama skupsrina. Medutim, u periodll od scst god-
ina od stupanja na snagu ovog UstDVU. Ccntralna
banka neee moti davati kredite slampanjem noyea,
niti funkcionisati kao vaJu\na komisija; nakon log
perioda Parlamentama skupstina maze lu nadJeZllosl
dati Centralnoj banei.
2. Prvi Upravni odbor Centmlne banke cc se saSlO-
jati od Guvernera kojeg imenuje Medunawdni
monetarni fond, nakon konsultacije sa Predsjed-
nislvom, i tri koja imenuje Predsjednistvo, od
Ijih su dva iz Federacije (jedan Bosnjak i jedan
rvat, koji ce dijeliti jedan glas) i jedan iz
Srpske - svi sa mandatom od 6 godina.
Jverner, koji nece biti ddavljanin Bosne i
niti bilo koje susjedne ddave, moze
lati odlucujuCi gIas u slucaju nerijesenog ishoda
asanja.
Nakoo tog perioda, Upravoi odbor Centralne hanke
)sne i Hercegovine ce se sastajati od pet liea koja
lenuje Predsjednistvo na period od 6 godina. Odbor
medu svajim Clanovima imenovati Guvernera na
riod od 6 godina.
V!H
Parlamentarna skupstina ce svake godine, na pri-
flog PredsjedniStva, usvojiti budzet kojim se finan-
'aju troskovi potrebni za izvrsavanje nadleznosti
;titucija Bosne i Hercegovine i medunarodnih
m'cza i Hercegovine.
Ukoliko se takav budiet ne usvoji blagovremeno,
dict za prethodnu godinu ce biti koristen na privre-
osnov!.
Federacija ce obezbijediti dvije treCine, a
:publika Srpska jednu treCinu prihoda koji su
trebni za budzet, osim ako se prihodi ne prikup-
ju na naein kako je utvrdila Parlamentarna
upstina.
Nijedno lice koje se nalazi na izddavanjll kazne,
d:ene presudom Medunarodnog tribunala za bivsu
goslaviju, i niti jedna osoba kojaje pod optuznicom
ibunaIa, a koja se nije povinovaia naredbi da se
javi pred Tribunalom, ne moze biti kandidat iIi
_ati bila koju naimenovanu, izbornu iii drugu javnu
lkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Naknada za lica koja obavljaju funkcije u instituci-
na Bosne i Hercegovine ne moZe biti umanjena za
jeme trajanja mandata nosioca funkcije.
Funkcioneri imenovani na polozaje u institucijama
)sne i Hercegovine, u pravilll, odrazavaju sastav
rada Bosne i Hercegovine.
Ovaj Ustav maze biti mijenjan i dopunjavan odlukom
Parlarnentarne skupstine, koja ukljucuje dvotreCinsku
veCinu prisutnih i koji su glasali u Predstavnickom
domu.
Nijednim amandmanom na ovaj Ustav ne moze se
eliminisati, lliti umanjiti bilo koje ad prava i slobo-
da 1Z clana II ovog Ustava, niti izmijeniti ova odred-
ba.
Prelazne odredbe u vezi sa javnim funkcijama,
vazenjem zakona i drugim pitanjima izlozene su II
Aneksu II ovog Ustava.
1. Ustav ce stupiti na snagu po potpisivanju Opsteg
okvirnog. sporaz.uma kao ustavni akt, kojim se
amandmanski zamjenjuje i stavlja van snage Ustav
Republike Bosne i Hercegovine.
2. U roku od tri mjeseca ad stupanja na snagu ovog
Ustava, entiteti ce amandmanskim postupkom izmi-
jeniti svoje ustave da hi se osigurala saglasnost sa
ovim Ustavom u skladu sa Clanam III, stay 3, tacka
(b).
Dodatni sporazumi 0 Ijudskim pravima koji ce se
primjenjivati u Bosni i Hercegovini
1. Konvencija 0 sprecavanju i kaznjavanju zlocina
genocida (1948)
2, Zenevske konvencije I-IV a zastiti zrtava rata
(1949), i Dopunski prolokoli I-II (1977)
3. Konvencija koja se odnosi na status izbjeglica
(1951) i Prolokol (1966)
4. Konvencija 0 ddavljanstvu udatih zena (1957)
5. Konvencija 0 smanjenju broja lica bez drzavljanst-
va (1961)
6. Medunarodna konvencija 0 uklanjanju svih oblika
rasne diskriminacije (1965)
7. Medullarodni pakt 0 gradanskim i politickim pra\'-
ima (1966) i Opcioni protoko!i (1966 i 1989)
8. Medunarodni pakt 0 ekonomskim, socijalnim i kul-
turnim pravima (1966)
9. Medunarodna konvencija 0 uklanjanju svih oblika
diskriminacije U odnosll na zene (1979)
10. Konvencija proti\' 111ucenja i drugih Sllfovih,
nehumanih iii postupaka iii kai.njava-
nja (1984)
t 1. Evropskn konvencija 0 sprecavanju mllcenja,
nehumanog jli poniZavajuceg tre{mana ili kaznjavanja
(1987)
12. Konvencija 0 pravima djetcta (1989)
13. Medunarodna konvencij} 0 zastiti prava wih
radnika - migranata i njihovih porodica
(1990)
14. Evropska povelja za regionalne jezikc i jezike
manjina (1992)
15. Okvima Konvencija Zil zastitu nacionalnih manji-
na (1994)
a) Strune ovim ustanovljavaju Zajednicku prelaznu
komisiju koja ce biti ovlastcna da raspravlja 0 prak-
tienim pitanjima u vezi sa impicmcnlacijom Ustavu
Bosne i Hercegovine, Opstcg okvirnog sporazuma i
njegovih ancksa, i daje prcporukc i prijedloge.
b) Zajednicka preJazna komisija se sastoji od cetiri
lica iz Federacije, tri jz RepubJike Srpskc j jednog
predstavnika Bosne i Hercegovine.
c) Sastancima komisije predsjedava Visoki pred-
stavnik iii lice koje on odredi
Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici, koji su na
snazi na teritoriji Bosne i Hercegovine u trenutku
kada Ustav stupi na snagu, ostace na snazi u onoj
mjeri u kojaj nisu u suprotnosti sa Ustavom dok
drugaCije ne odredi nadlezni organ vlasti Bosne i
Hercegovine.
Svi postupci u sudovima iIi organima llprave, koji su
u toku na prostoru Bosne i Hercegovine u trenutku
stupanja na snagu ovog Ustava, bice nastavljeni ili
preneseni na druge sudove iii organe u Bosni i
Hercegovini u skladu sa propisima kojima se ureduje
nadleznost ovih institucija.
Dok ne budu zamijenjeni novim sporazurnom ili
zakonom, organi vlasti, institucije i druga tijela BosIle
i Hercegovine ce fllnkcionisati u skladu sa vazeCim
propisima.
Svi ugovori koje je ratifikovala Republika Bosna i
Hercegovina izmedu 1. 1. 1992. godine i stupanja na
snagu ovog Ustava bice dati na uvid CIanovima
PredsjedniStva u roku od 15 dana od njihovog stu-
panja na duznost; svaki ugovor koji ne hude dat na
LIvid bice proglasen poniStenim. U roku od 6 mjeseci
poslije prvog zasjedanja Parlamentarne skupstine, na
zahtjev bilo kojeg clana Predsjednistva, Parla-
mc-ntarna skupstina ce razmotriti da Ii da otkaz.e bila
koji drugi ugovor.
Izjava u ime Republike Bosne i Hercegovine
Republika Bosna i Hercegovina odobrava USIa\"
Bosne i Hercegovine u Aneksu IV Opsteg okvirnog
sporazuma.
Muhamed Sacirbegovic
Za Repllbliku
Bosnu i Hercegovinu
Izjava u ime Pederacije Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine u ime svojih konstitu-
tivnih naroda i gradana odobrava Ustav Bosne i
Hercegovine u Aneksu IV Opsteg okvirnog sporazuma.
Kresimir Zubak
2a Federaciju
Bosne i Hercegovine
lzjava u ime Republike Srpske
Republika Srpska odobrava Ustav Bosue i Herce-
govine u Aneksu IV Opsteg okvimog sporazuma.
Nikola Koljevic
Za Republiku Srpsku
Na o,novo clana IX. 1. (1) i (3) U,tava Federadje
Bosne i Hercegovine Ustavotvorna skupstina FeM
deracije Bosne i Hercegovine, oa sjednici Usta-
votvorne skupstine odriaooj 30. marta 1994. go-
dine, donosi
OlYLL;Rr 0 PRO{;j t;STI\V/"
j7FD.Flt\Fur nOS;-"<i! ! HEH.CE ;O\T\E ( ~ "
Proglasava se Ustav Federacije Bosne i Hercegovine
kojeg je usvojila UstavoTvorna skupstina Federacije
Bosne i Hercegovine na sjednici Ustavotvorne
skupstine odrzanoj 30. marta 1994. godine.
Ustav Federacije Bosne i Hercegovine stupa na snagu
u ponoe 30. marta 1994. godine.
US broj 1/94 Predsjedavajuei
30. marta 1994. godine Ustavotvornom skupstinol11
Sarajevo Federacije
Bosne i Hercegovine,
Mariofil Ljubk, S.r.
(*) Tekst Odluke 0 progJasenju Ustava Federacije
Bosne i Hercegovine objavljen je u "SJuzbenim no\'-
inama Federacije BiH(" broj 1/94.
Uvjereni da demokratske institucije temeljene ua
postovanju Ijudskih prava i sloboda najbolje stvaraju
sklad izmedu sebe i svojih zajednica,
Odbijajuci nasilje rata,
r ,.
t
ske odnose i najviSe standarde Ijudskih prava i slobo-
da, ovim osnivaju Federaciju Bosne i Hercegovine.
r - ,.'SPOS] jT--L.l/;j\'JE FhT)F.RACl.lf:
{'hm ;,
(1) Bosnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, z.ajed.
no sa ostalima, i gradani Republike Bosne i Her-
cegovine, ostvarujuCi svoja suverena prava, preobli-
kuju unutrasnju strukturu teritorija sa veCinskim bos-
njackim i hrvatskim stanovniStvom u Republici Bosni
i Herccgovini u Federaciju Bosne i Hercegovine koja
se sastoji od federal nih jedinica sa jednakim pravima
i odgovornostima.
(*) Ustav Federacije Bosne i Hereegovinc objavJjel1 je
u })SJuzbenim novinama Federaeije BiH,\, broj 1/94.
(2) Odluke 0 ustavnom sratusu teritorije Repub!ike
Bosne i Herecgovinc sa vcCinskim srpskim stan-
ovnistw)1l1 bit ce donescnc u toku pregovora 0 miru
na Medunarodnoj konferenciji 0 bivsoj JugosJavlji.
Fcdcracija Bosne i Hcreegovine sastoji sc od fcderal-
nih jedinica (kantona). Metodi i postupe! za fizicko
odredivanje granica izmedll kantona utvrdit ce se fed
eralnim propisima. Kantoni ee imati nazivc odredcne
iskljuCivo prerna gradovima koji su sjedista odgo-
varajuCih kantonalnih vlasti ili prema regionalnim
geografskim karakteristikama.
ZeieCi promovirati mir,
Sluzbeno irne Fcderacije je: Federacija BoSTIc i
Zeleci roddati individualne slobode i razvoj 510- Hercegovine.
bodnog trzista,
Vodcni prilJQ.,ipima Povelje Ujcdinjenih naroda,
Univerzalne deklaracije 0 ljudskim pravima. Izjavom
i principima Medunarodne konfcreneije 0 bivsoj
Jugoslaviji usvojenim na sjednici u Londonu. kao i
odlukarna Savjeta sigurnosti Ujedinjenih narada koji
se odnose ua bivsu Jugoslaviju,
Zasnovano na suverenitetu i telilOrijalnoj ejc1ovitosti
Republike Bosne i Hercegovine,
Narodi i gradani Bosne i Hercegovinc, odll1cni da
osiguraju punu nacionalnu ravnopravnost. demokrat-
GJavni grad Fcderacijc je Sarajevo.
(1") Federaeija ima grb. zastaVIl. himnu i pecat, kao i
druge simbole () kojima odlue) Parlament Federacije
u skladu sa paragrafom (2) ovog clana.
(2) Za prihvacanjc simbola potrebna je vetina glaso-
va u svakom domu Parlamenta Federacije, ukljucu-
juCi veCinu gJasova bosnjackih delegata i veCinu
glasova hrvatskih dc1egata u Donm naroda.
(1) Sluzbeni jezici Federacije su bosanski jezik i
hrvatski jezik. Sluzbeno pismo je latinica.
(2) Ostali jezici se mogu koristiti kao sredstva komu-
nikacije i nastave.
(3) Dodatni jezici mogu se odrediti kao sluzbeni ve-
Cinom glasova svakog doma Parlamenta Federacije,
ukljucujuci veCinu glasova bosnjackih delegata i veCi-
nu glasova hrvatskih delegata u Domu naroda.
BuduCi da se principi, prava i slobode utvrdeni instru-
mentima u Ancksu ovog ustava primjcnjuju oa cijeioj
teritoriji Republike Bosne i Hercegovinc, slijedece
odredbe odnose se na Federacijll.
Federacija ce osigurati primjel1u najviseg nivoa
medunarodno priznatih prava i sloboda utvrdeoih u
aktima navedcnim u Aneksu. Posebno:
(1) Sve osobe tla tedtoriji Federacije uiivaju prava na:
a) zivot;
b) slobodu, s tim da su hapsenje i pritvaranje dopus-
teni samo u skladu sa zakonom;
c) jednakost pred
d) zabrana svake diskriminacije zaSllovane na raSl,
boji koze, polu, jeziku, religiji iIi vjerovanju, poli-
tickirn iIi drugim uvjerel\jima, nacionalnom i socijal-
nom porijeklu;
e) pravieall krivicni postupak;
I) zabranu mllcenja, okrutnog iii nehumanog poslu-
pauja i kahljavanja;
g) privatnost;
h) slobodu krctanja;
i) aziI;
j) zastltu obitelji i djece;
k) imovinu;
I) osnovne slobode: slobodu govora i stampe; slobodu
misljenja, savjesti i uvjerenja: slobodu religije,
ukljucujuCi privatno i javno vjeroispovijedanje; sloba-
du okupljanja; slobodu udruzivanja, ukljucujuCi slobo-
du osnivanja i pripadanja sindikatima i slobodu neu-
druzivanja; slobodu na rad;
m) obrazovanje;
n) socijalnu zastitu;
0) zdravstvenu zastitll;
p) prehranu;
r) utoCiste; i
s) zastitu manjina i potencijalno ugrozenih grupa;
(2) Svi gradani uiivaju:
a) pravo na osnivanje i pripadanje politickim partijama; i
b) politicka prava: da ucestvuju u jaYnim poslovima;
da imaju jednak pristup javnim sluzbama; da biraju i
da budu birani.
Sve izbjeglice i raseljena liea imaju prayo slobodnog
povratka u prcbivalista jz kojih su prognani.
Sve osobe imaju pravo, II skladu sa federalnim i kan-
tonalnim zakonodavstvom, da im se vrati sva imovina
oduzeta u toku etniekog progona, kao i na nadoknadu
sve imovine koja im ne moze biti vracena. Sve izjave
i obaveze date i preuzete pod prisilom, posebno one
koje se tieu odricanja od prava na zemlju i drugu
imovinu, smatraju se
Sticanje i prcstanak driavljanstva Federacije Bosne i
Hercegovine utvrduju se federalnim zakonom, s tim da:
a) nijedna osoba ne maze biti jisena driavljanstya
proizvoljno, iii na naCin koji hi je ostavio bez driav-
Ijanstva', i
b) svi gradani imaju pravo zadrzati i driavljanstvo
druge driave.
Svi sudovi, organi uprave, institucije koje vrSe javna
ovlascenja i drugi organi federalne vlasti primjenjivat
ce i postovati prava i slobode predvidene u aktima
navedenim u Aneksu. Sud za ljudska prava osnovat ce
se u skladu sa clanom IV. C. 18.
Svi nadleini organi vlasti u Federaciji saradivat ce sa
svim medunarodnim posmatrackim tijelima za Ijuds-
ka prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu kao i sa
nadzomim tijelima osnovanim instrumenlima nave-
denim u Aneksu.
iJ, IMENO"Ve'ANJA I FVNKCl)E
IJMIIUJJSMEN!I
(I) Postoje tri ombudsmena: jedan Bosnjak, jedan Hr-
vat i jedan koji predstavlja ostale, koje imenuje Parla-
ment Federacije, u skladu sa zakonom koji ce se do-
nijeti tri godine nakon stupanja na snagu ovog ustava.
(2) Svaki ombudsmen, uz suglasnost Predsjednika
Federacije, imenuje jednog iIi vise zamjenika. Oni ce
posebno nastojati da imenuju zamjenike u optinama
u kojima nacionalna struktura stanovnistva ne
odraiava llacionalnu strukturu kantona kao cjeline.
Nadlezni organi vlasti ce omoguCiti takva nastojanja.
(3) Trajanje mandata ombudsmena i njihovih zam-
jenika jednako je lrajanju mandata predsjednika i
sudija Vrhovnog suda.
(4) Svaki ombudsmen imenuje ostalo osoblje U okvir-
ima budzeta odobrenog za tu namjenu od Vlade
Federacije ili, u pocetku, od Premijera.
(1) Ombudsmeni su duzni stithi Ijudsko dostojanstvo,
prava i slobode zajamcene ovim ustavorn, instrumenti-
ma navedenim 11 Aneksu i ustavima kantona. NaroCito
ce raditi na otklanjanju posljedica krsenja ljudskih
prava i sloboda, a posebno posljedica etnickog progona.
(2) U vrsenju svojih funkcija, ombudsmeni ce raditi u
skladu sa zakonom i principima morala i pravde.
Svaki ombudsmen samostalno vrsi svoje funkcije,
osim aka ovim ustavom nije drugaCije utvrdeno.
Ombudsmeni mogu saradivati u vdenju bilo koje od
svojih funkcija.
4.
Ombudsmeni su nezavisni u vrsenju svojih funkcija, j
nijedna osoba niti organ vlasti ne mogu se mijeSati u
te funkcije.
Ombudsmeni mogu ispitivati djelatnosti bilo koje insti-
mcije Federacije, kantona iii opCina, kao i bilo koje
druge institucije iii osobe koje su negiraie Ijudsko dos-
tojanstvo, prava iIi slobode, ukljucujuCi provodenje
etnickog progona iii odri,avanje njegovih posljedica.
(1) Ombudsmen ima pravo pokretati postupal pred
nadleznim sudovima i intervenirati u postupcima koji
su u toku, ukljucujuCi i one pred Sudom za Ijudska
prava.
(2) Ombudsmen ima pravo traziti pomoc sudske poli-
cije, kako jc predvideno Clanom IV,C.8.
(1) U izvrsavanju svojih funkcija ombudsmen maze
islraiivati sva sluzbena dokumenta, ukljucujuCi i tajna,
kao i sudske i upravne spise i zahtijevati saradnju od
svake osobe, ukljucujuCi bilo kog sluzbenika, posebno
u pribavljanju potrebnih informacija, dokumenata i
spisa. Ombudsmen maze prisustvovati sudskim i
upravnim postupcima, kao i sastancima drugih organa,
te maZe prislupiti svim mjestima gdje su osobe lisene
slobode zatvorene iii gdje rade i prekontrolirati ih.
(2) Ombudsmen, njegovi zamjenici i svaka osoba
koja provodi istragu iz paragrafa (1) ovog claoa,
duzni su cuvati tajnost dobivenih infonnacija, i pri
tome, prcma svim dokumentima i spisima postupati u
skladu sa vazeCim propisima, osim u slucaju pred-
videnom u elanu n. B. 8.
(1) Svaki ombudsmen POdllosi godisnji izvje.sta
j
Premijeru i zamjeniku Premijera, svakom predsJed-
niku kantona i Konferenciji 0 evropskoj sigurnosti i
saradnji.
(2) Ombudsmen moZe, u bilo koje vrijeme, podnijeti
posebne izvjestaje nadleznom federalnom, kantonal-
nom, opCinskom iii medunarodnom tijelu. Domace
ustanove duine su odgovoriti u roku koji odredi
ombudsmen.
(3) U jzvjeStaje navedene u paragrafima (1) i (2) ovog
clana ombudsmen moze ukljuciti bilo koji materijal
opisan u cIanu n. B. 5. i poduzeti mjere za zastitu
informacija koje zahtijevaju tajnost.
Svaki ombudsmen pojedinacno iIi svi ombudsmeni
zajedno propisat ce organizaciju i nacin obavljanja
svojih funkcija. Ti se propisi objavljuju u sluzbenom
giasilu Federacije. Parlament Federacije moze
zakonom promijeniti ove propise.
U iskljuCivoj nadleznostj Federacije su:
a) vodenje vanjskih poslova;
b) organiziranje i vodertie odbrane Federacije i zaStita
njenih granica, ukljucujuCi ustanovljenje zajednicke
komande annijskih snaga Federacije, nadzor nad
vojnom proizvodnjom i zakljuCivanje vojnih sporazurna;
c) driavljanstvo;
d) utvrdivanje ekonomske politike, ukljucujuCi plani-
ranje i obnovu i politiku koriscenja zemljiSta na fed-
eralnom nivon:
e) uredivanje trgovine, ukljucujuCi carine, medunaro-
dnu trgovinu i finansije, trgovinu unutar Federacije,
prava industrijskog vlasnistva, standardizaciju
proizvoda, papire od vrijednosti i komunikacije;
f) uredivanje finansija i finansijskih institucija.
ukljucujuCi uspostavJjanje i kontrolu monete
Federacije, utvrdivanje monetarne i fiskalne politike,
i osnivanje centralne banke;
g) suzbijanje medunarodnog i medukantonalnog
kriminala, posebno terorizma, neovlascene trgovine
drogom i organiziranog kriminala kao i saradnju sa
Interpolom;
h) dodjeJa elektronskih frekvencija za radio, televiz-
iju i za osmie potrebe;
i) utvrdivanje energetske politike, ukljucujuci
jelu izmedu kantona i osiguranje i odrzavanje potreb-
ne infrastrukture; i
j) finansiranje djelatnosti federalnih vlasti i ustanova
i institucija koje federalne vlasti osnivaju oporeziva-
njem, zaduzivanjem iJi na druge naCine.
Federalna vlast i kantoni nadleini su za:
a) jamcenje i provodenje ljudskih prava;
b) zdravstvo;
c) politiku zastite covjekove okoline;
d) komunikacijsku i transportnu infrastrukturu;
e) socijalnu politiku;
f) provodenje zakona i drugih propisa 0 drzavljan-
stvu;
g) imigraciju i azil;
h) turizam; i
i) koriscenje prirodnih bogatstava.
(1) U skladu sa potrebama, nadleznosti iz ciana Ill. 2.
mogu biti ostvarivane zajednicki iIi odvojeno, iIi od
strane kantona koordinirano od federalne vlasti.
(2) U pogledu ovih nadleznosti kantoni i federalna
vlast dogovaraju se na trajnoj osnovi;
(3) U vrSenju ovih nadleinosti, karla se radi 0 zakon-
ima i drugim propisirna koji su obavezujuCi na
podrucju cijeJe Federacije, u skladu sa ovim ustavom
i odlukama Parlamenta Federacije, federalna vlast ce
postllpiti uzimajuCi U obzir kantonalne nadle.tnosti,
razlicite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za
fleksibilnoscu u provodenju. Federalna vIast irna
pravo utvrdivati politiku i donositi zakone koji se lieu
svake od ovih nadleznosti.
(4) U vrsenju ovih nadleznosti, u skladu sa ovim
ustavom i svojim kantonalnim ustavom, kantoni ce se
obracati medukantonalnom savjetu za koordinaciju
rjesavanja medukantonalnih pitanja i za dosljedno
rjesavanje pitanja koja se ticu interesa van njihovih
kantonalnih granica, te provodit ce odluke, ucestvo-
vati u odluCivanju, i, kad je potrebno, predlagati
odluke u zakonodavoim tijelima. Kaotoni imaju
pravo utvrdivati politiku i provoditi zakone koji se
tieu svake od ovih nadlez.nosti.
Kaotoni imaju Eve nadleznosti koje nisu izricito pov-
jerene federalnoj vlasti. Posebno su nadleini za:
'2) uspostavljanje i oadziranje policijskih snaga koje
ce imati jedinstvene federalne unifonne sa kantonal-
nim oznakama,
b) utvrdivanje obrazovne politikc, ukljucujuCi
donosenje propisa 0 obrazovanju i osiguranje obrazo-
vanja;
utvrdivanje i provodcnje kulturne politike;
'd) utvrdivanje stambene poJitike, ukljucujuCi dono-
senje propisa koji se ticu uredivanja j izgradnje stam-
benih objekata:
iV utvrdivanje politike koja sc tice reguliranja i osigu-
ranja javnih sluzbi;
':i) donosenje propisa 0 koriscenju lokaloog zemljista.
ukljucujuCi zoniranje;
:g) donosenje propisa () unapredenju lokalnog
vanja j dobrotvornih aktivnosti;
:,!Y donoscnje propisa 0 lokalnim za
proizvodnju encrgijc i osiguranje njihovc dostupnos-
ti:
;'i) utvrdivanje po\itike u veli sa osiguranjem radija i
televizije, ukljucujuCi donosenje propisa oosiguranju
njihovog rada i izgradnji;
-j) provodenje socijalne politike j uspOSlava sluzhi
socijalne zastite:
)) stvaranje i primjenu po!itike kanlona!nog turi7.ma.
;azvoj turistickih res ursa;
d) finansiranje djelatnosti kantonalne vlasti iii njenih
agencija oporezivanjem, zaduiivanjem iii drugim
sredstvima.
1. Z/ll<O,\!ODAV;,VA VIASI'reDERACUr
h-iRlA/vtE:\'T FEDERAl l}E
Predstavnicki dom sastoji se od 140 poslanika.
f'Jan 2,
Mandat poslanika u Predstavnickom domu je cetiri
godine, ukoliko se Dom ne raspusti u skladu sa ovim
ustavom.
(Jan 3"
Q) Poslanici u Predstavnickom domu biraju se
demokratskim putem nn neposrednim izborima, tajn
im glasanjem, oa teritoriji cijele Federacije. Svaki
birac ima pravo glasati za bilo koju registriram1
stranku.
(2) Prije svakih izhora, svaka regiMrirana stranka ob-
javljllje izbomu Jistu kandidata. Izabrani posJanici u
Predstavoickom domn iz svake stranke osobc su sa
vrha liste te stranke, prema broju dohljenih glasova.
'Zamjene 1.a posJanikc vrse se ad osoba kojc slijede na
ostatku lisle.
Svaki birae sa pravom glasa maze biti posJaoik 11
Predstavnickom donm.
c;
Predstavoicki dom bit cc prvi put sazvan nujkasnije
dvadcset dana nakon objavljivanja rczultata izbora,
Dom naroda sas[oji sc od tridescf delcgi'lta Bosnjaka i
tridesc! c!cJcgata Hrvata kao i ostalih delegilta Ciji je
broj u istom omjeru prcma sczdesct kao sto .Ie i broj
poslanika kantonalnih zakonodavnih tijela koji se DC
izjasnjavaju kao Bosnjaci i Hrvati II odnosn ua
poslanike Bosnjakc i Hrvatc u k::mtonalnim zakono-
davnim lijelima,
MandaI delcnata u Domu narodajc cetiri godine, nko-
liko Dom bude raspusten u skladu sa oVlm
ustavom.
Ii.
Braj delegata koji 5e hira za Dom oarada u svakom
kantonu je proporcionalan nacionalnoj strukturi
stanovnistva kantona. U okviru tog braja, procenat
delegata Bosnjaka, Hrvata i ostalih iz kantona bit ee,
5tO je moguce vise, priblizan procentu Bosnjaka,
Hrvata i 05talih poslanika u zakonodavnom tijelu tog
kamona. U Darnu naroda bit ce najrnanje jedan
Bosnjak, jedan Hrvat i jedan deJegat ostalih iz svakog
kantona koji imaju najmanje jednog takvog poslanika
u svom zakonodavnom tijelu, a ukupan broj delegata
Bosnjaka, Hrvata i ostalih bit ce u skladu sa Clanam
IV. A. 6. Delegate Bosnjake, Hrvate i astale iz svakog
kantuna biraju odgovarajuCi poslanici u zakono-
davnom tijelu tog kantona.
Delegati se biraju iz reda posianika u kantonalnom
zakonodavnom tijeiu.
Dom naroda saziva se prvi put najkasnije dvadeset
dana nakon izbora kantonalnih zakonodilvnih tijela.
Svaki dom, iz reda svojih Clanova, bira predsjedava-
juceg i zamjenika predsjedavajuceg Doma, koji ne
mogu biti iz istog konstitutivnog narada, j donosi
svoje poslovnike kojima se mogu utvrditi i drugi
funkcioneri.
Svaki dam radi javno, osim u izuzetnim slucajevima,
predvidenim njihovim poslovnicima, i objavljuje za-
pisoik 0 svojim raspravarna i odiukama.
(1) Clanovi oba doma Parlamenta Fcderacije ne magu
bili krivicno gonjeni niti odgovorni u gradanskom
postupku za bilo koju radnju uCinjcnu u vrsenju svoje
funkcije.
(2) Nijedan dan aba doma ne moze biti pritvoren iIi
lisen slobode od bilo kojeg organa vlasti u Federaciji.
bez odobrcnja Doma Ciji je dan.
Clanovi oba doma bit ce placeni kako je utvrdeno
zakonom. Placa se nece povecavati iIi smanjivati
tokom izbornog mandata, osim za prilagodavanje
traskovima zivota.
Svaki dom treba da odbije iii usvoji potrebne zakone u
razumnom roku nakon njihovog usvajanja u drugom
domu. Kada Premijer ocijeni da jedan dom neoprav-
dana odugovlaci sa usvajanjem zakona, on moze saz-
vati zajednicku komisiju koju cini najvise deset clano-
va iz svakog doma, i koja ce, u roku od deset dana,
utvrditi prijedlog zakona prihvatljiv za oba doma.
(1) Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi
nisu u mogucnosti donijeti potrebne zakone, on
moze, uz. suglasnost sa Potpredsjednikom Federacije,
raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne
moze bitl raspusten u periodu od godinu dana ad nje-
govog prvog sazivanja.
(2) Predsjednik Federacije raspusta oba doma kad oni
ne uspiju donijeti budzet Federacije prije pocelka
budzetske godine.
Ukoliko Ustavom nije drugaCijc utvrdeno, odluke
Parlamenta Federacije zahtijevaju potvrdu oba doma,
osim za poslovnike i deklaracije koje domovi
samostalno donose,
Odluke se ticu vitalnih inleresa bilo kog od kon-
stitutivnih naroda zahtijevaju saglasnost veCine dele-
gata u DOIllU narada, ukljucujuCi veCinu bosnjackih
delegata i veCinu hrvatskih deiegata. Primjena ove
odredbe moze se zahtijevati veCinom glasova
bosnjackih iIi hrvatskih delegata. Ukoliko je veCina
preostalih delegata protiv primjene ave odredbe, osno-
vat ce se Zajednicka komisija bosnjackih i hrvatskih
delegata radi razrjdenja tog pitanja. Ukoliko Komisija
nijc u mogucnosti rijeSiti to pitanje u roku od jedne
sedmice ad pozivanja fla ovu odredbu, pitanje ce
rijesiti Ustavni sud po hilnom postupku.
Ostale odluke danose se prostom veCinom u svakom
domu, ukoliko nije drugaCije utvrdeno ovim ustavom
iii poslovnikom toga doma.
2ft
(l) Pored ostalih nadleinosti utvrdenih u avom
ustavu, Parlament Federacije nadlezan je i za:
a) izbor Predsjednika i Potpredsjednika Federacije,
kaka je utvrdeno u clanu IV. B. 2;
b) padnosenje zahtjeva, u skladu sa clanom IV. B. 3
(1) Ustavnom sudu da odluci treba Ii smijeniti
Predsjednika iIi Potpredsjednika Federacije;
c) potvrdivallje imenovanja VIade Federacijc
veCinom glasova;
d) dOllosenje zakona 0 vrsenju funkcija federalne
vlasti. Zakani stupaju na snagu kako je u njima
utvrdeno, ali ne ranije nego sto budu objavijelli u
sluzbenom glasilu Federacije;
e) davanje saglasnosti za svaku upotrebu vojne site'od
strane Federacije, koja mora biti u skladu sa
medunarodnim pravom;
f) davanje ovlascenja kantonimu da zakljucuju spo-
razume sa drzavama i medunarodnim organizacija-
rna;
g) davanje smjemica Premijeru u vodenju vanjskih
poslova;
h) odobravanje medunarodnih sporazuma veCinom
glasova;
i) finansiranje armije federacije i odobravanje imen-
ovanja oficira, kako je utvrdeno u clanu IV. B. 8;
j) donosenje budZeta Federacije i zakona 0 oporezi-
vanju i osiguravanje potrebnog finansiranja na drugi
naein: i
k) vrsenje drugih nadleznosti koje su mu povjerene.
ZL
Svaki dom moze provoditi istragu i u tu svrhu zahti-
jevati svjedocenja, dokaze i dokumente,
Predsjednik Federacije je sef drZave.
U izboru Predsjednika i Potpredsjednika Federacije
Klub bosnjackih delegata i Klub hrvatskih delegata u
Domu naroda odvojeno kandidiraju po jednu osobu.
Izbor za Predsjednika i Potpredsjednika Federacije
zahtijeva prihvatanje oba kandidata zajednicki,
veCinom glasova u Predstavnickom domu, a zatim
veCinom glasova u Domu naroda, ukljucujuCi veCinu
glasova bosnjackih delegata i veCinu gIasova
hrvatskih delegata. Ukoliko jedan od domova odbije
zajednicku kandidacionu listu, klubovi ce ponovo
razmotriti kandidaturu za Predsjednika 1
Potpredsjednika Federacije. Izabrane osobe cc naizm-
jenicno po jednu godinu biti Predsjednik Federacije,
a zatim Potpredsjednik Federacije, u periodu od cetiri
godine. Predsjednici Federacije, jedan za drugim, ne
mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.
(1) Prcdsjednik ili Potpredsjednik Federacije, ukoliko
je prekrsio zakletvlI ilije iz drugih razloga nedostojan
vrsenja te funkcije, moze biti smijenjen odlukom
Ustavnog suda koji postupa prema zahtjevu
dvotreCinske veCine glasova svakog doma Parlamcnta
Fcderacije.
(2) Ukoliko Predsjednik iii Potpredsjednik Federacije
lImre, bude smijenjen ili prema misljenju Vlade,
usvojcnom konsenzusom, trajno nije u mogllcnosti
izvrsavati svoje ustavne duznosti kojc proizlaze iz
njegovog poloz.aja, postupak predviden u Clanu IV. B.
2. provest ce klubovi delegata u Domu naroda u roku
od trideset dana, da bi se popunilo upraznjeno mjesto
do kraja zapocetog mandata. Predsjednik iii
Potpredsjednik Federacije obavljat ce obje funkcije
tokom perioda predvidenog u prethodnoj recenici
ako, prema misljenju Vlade usvojenom
ovaj drugi odredeno vrijeme nije u mogucnost!
izvrsavati svoje duznosti; potrebna saglasnost trazit
ce se od onog predsjedavajuceg doma Parlamenta
1
1
I
Federacije koji je pripadnik drugog konstitutivnog
oaroda. Ukoliko oba mjesta ostanu uprainjena,
sjedavajuCi Doma naroda obavljat ce funkciju
Predsjednika Federacije, a predsjedavajuCi
nickog doma funkciju Patpredsjednika Federacije, za
potrebni period.
Vladu Federacije Cine Premijer, koji je predsjednik
Vlade, zamjenik Premijera j ministri, od kqjih svaki
ima zamjenika, Nijedan zarnjenik, ukljucujuCi zam
jenika Premijera, ne moie biti jz istog konstitutivnog
naroda kao njegov ministar, Zamjenik Premijera ce
biti ministar odbrane ili ministar vanjskih poslova.
(1) Predsjednik Federacije uz saglasnost
sjednika Pederacije imenuje Vladu Federacije nakoo
konsultacija sa Premijerom, iIi sa kandidatom za tu
funkcijlL Imenovanje zahtijeva potvrdu vecinom
glasova poslanika u Predstavnickom dornu. Svako
uprainjeno mjesto popunjava se istim postupkom.
Najmanje jedna tretina ministarskih mjesta bit ce
popunjcna Hrvatima.
(2) Vlada se moze smijeniti bilo odlukom
ka Federacije, uz saglasnost Potpredsjednika Fede-
racije, iIi izglasavanjern nepovjerenja Vladi veCinom
glasova u svakorn od domova, Predsjednik Federacije
smjenjuje rninistre i zamjenike ministara na prijedlog
Premijera.
(1) Odluke Vlade Federacije koje se tieu vitalnib
interesa bila kojeg konstitutivnog naroda. donose se
konsenzusom, Na ovu odredbu moze se pozvatijedna
treCina ministara, osim Premijera i zamjenika
Premijera. ukoliko drugaCije ne odluci Ustavni sud u
hitnoj proceduri koju zatraze Premijer ili zamjenik
Premijera, U syrhu ispunjenja ove odredbe, odluke
Vlade odnose se sarno na odluke navedene u Clanovi-
rna IV. B. 3. (2), IV. B. 9. i VllI. I.
(2) Osim pod okolnastima navedenim u Clanu IV. B.
3. (2), kada Premijer zakljuCi da Vlada ne moze
postiCi konsenzus u uvjetima navedenim u paragrafu
(1) ovog chna, on ce prenijeti sporno pitanje na
Predsjednika iIi Potpredsjednika Federacije, na onaga
koji nije iz istog konstitutivnog naroda kao Premijer,
radi donosenja odluke bez odlaganja.
Osim ako ovim ustavom nije drugaCije utvrdeno:
a) Predsjednik Federacije nadlezan je za:
(I) imenovanje Vlade, diplomatskih misija,
oficira u armiji, sudija federalnih sudova, u skladu sa
Clanovima IV. B. 5, IV. B. 8 i IV C 6;
(II) vrsenje funkcije vrhovnog komandanta oruzanih
snaga Federacije,
(III) vodenje konsultacija u vezi sa imenovanjem
ombudsmena i sudija u skladu sa clanovima II. B. 1
(2) i IV. C. 6. b);
(IV) potpisivanje odluka Parlamenta Federacije
nakon njihovih donosenja u skladu sa Clanovima IV
A. 17 do 19;
(V) potpisivanje i ratificimnje medunarodnib spo-
razuma u ime Federacije u skladu sa Clanom IV. B, 7
(d);
(VI) primanje i akreditiranje ambasadora; i
(VII) davanje pomilovanja 7.2 djela utvrdena federaJ-
nim zakonima, osim za ratne zlocine, zlocine protiv
covjecnosti i genocida.
b) Potpredsjednik Federacije nadldan je za:
(I) zamjenjivanje Predsjednika Federacije u uvjetima
navedenim u clanu IV. B. 3;
(II) saradnju sa Predsjednikom Federacijc u onim
situacijama u kojima je potrebno da Predsjednik
zatTail njegovu saglasnost; j
(III) izvrsavanje onih duznosti povjerenib od
Predsjednika ili Parlamenta Federacije,
c) Premijer je nadleian za:
(I) provodenje politike i izvrsavanje zakona federalne
vlasti, ukljucujuci osiguranje izvrsavanja odluka
sudova Federacije;
(II) predlaganje smjenjivanja Predsjednika Federacije
kako je utvrdeno clanom IV. B. 3. (2);
(III) predlaganje i davanje preporuka iz oblasti zakon-
odavstva; i
(IV) pripremanje budzetskih prijedloga Parlamentu
Federacije,
d) Predsjednik Federacije i Premijer zajednicki su
nadletni za vodenje vanjskih poslova prema smjerni-
cama Parlamenta Federacije prema elanu IV, A, 20.
(I) (g).
e) Zamjenik Premijera nadlezan je za:
(I) vrsenje duznosti ministra odbrane iii ministra
vanjskih poslova;
(11) pomaganje Premijeru u provodenju politike i
izvrsavanju zakona Federacije;
(III) odlucivanje da Ii ce se zatraziti miSljenje
Ustavnog suda; i
(IV) vrsenje duinosti Premijera kada ovaj nije u
mogucnosti obavljati svoju funkciju iIi kadaje mjesto
Premijera uprainjeno dok novi Premijer ne preuzme
funkciju.
f) Svaki ministar nadleian je za:
(I) provodenje federaloe politike i izvrsavanje feder-
alnih zakona iz okvira nadleznosti svoga ministarstva
iE izvrsavanja zadataka koje mu odredi Premijer;
(II) predlaganje i davanje preporuka u vezi sa propisi-
ma iz okvira nadJeinosti svoga ministarstva iii prema
zadatku koji mu odredi Premijer;
(III) rukovodenje, koordiniranje i nadziranje
aktivnosti svoga ministarstva;
(IV) izdavanje uputstava, instrukcija, naredaba i
donosenje propisa u cilju omogucavanja izvrsavanja
zakona iz. nadleznosti njegovog ministarstva i onih
koje mu povjeri Premijer, u skladu sa ovim ustavom i
zakonirna Federacije;
(V) pripremanje, objasnjavanje i analiziranje
budzetskih prUedloga iz nadleZnosti svog ministarst-
va iii vrsenje drugih zadataka na zahtjev Premijera;
(VI) odgovaranje na pitanja bilo kojeg doma
Parlamenta Federacije iz nadJdnosti svog ministarst-
va ili izvrsavanje svakog drugog zadatka koji mu pov-
jeri Premijer;
(Vll) pomaganje Premijeru u provodenju politike i
izvrsavanju zakona Federacije; i
(VIII) odlucivanje 0 odobravanju pokretanja postupka
utvrdenog u clanu IV. B. 6. (1).
g) Svaki zamjenik ministra nadlez.an je za:
(I) pomaganje ministru u provodenju politike
izvrsavanju zakona Federaclje:
(II) pomaganje mlnistru u provodenju ostalih funkci-
ja utvrdenih u paragrafu (f) ovog clana; i
(III) zamjenjivanje ministra ukoliko ovaj nije u
mogucnosti obavljati svoju funkciju, iii ako je mjesto
ministra upraznjeno, dok novi ministar ne preuzme
duznost.
.(
Predsjednik Federacije, u saglasnosti sa
Potpredsjednikom Federacije. imenuje sefove diplo-
matskih misija uz konsultaciju sa Premijerom Hi kan-
didatom za Premijera, i imenuje oficire u armiji,
Imenovanje zahtijeva prihvacanje vetinom gJasoya
svakog doma Parlamenta Federacije pod uvjetom da
prihvacanje imenovanja za clanove zajednicke
komande annije odobri Dom naroda veeinom glasova
de1egata Bosnjaka i delegata Hrvata,
VIaeia Federacije je ovlascena donositi uredbe sa
zakonskom snagom u slucaju opasnosti po zcmlju kada
Parlament Federacije nije u mogucnosti to llCiniti.
Svaka uredba imat ce snagu zakona i ne moze derogi-
rati prava i slobode utvrdene ovim ustavom Svaka ure-
dba prestat ce vaziti najkasnije istekom tridesetog dana
od njenog objavljivanja, s tim da ce prestnti vaziti
odmah po ukidanju odlukom ParJamenta iIi nn kraju
desetog dana od njenog objavljivanja, ukoliko je
Parlament Federacije u zasjedanju kada je uredba
objav\jena. Uredba objavljena dok Federncija upotrebl-
java oruzane SIlage u skladu sa ovim ustavom ostat Ce
na snazi do petog dana slijedece sjednice Parlamenta
Federacije, kada prestaje vaziti, osim ako ne hude
potvrdena, ali nj u kom slucaju neee vaziti dui..e od sest
mjeseci. Po isteku roka vazenja uredba se ne moZe'
p;oduiavati, uredba se ne moz.e ponova donositi n,iY
djeiomicno mijenjati bez odluke Parlamenta FederacIJe
i njegove saglasnosti.
t. Jrmmifef
Jredsjednik Federacije, Potpredsjednik Federacije,
)remijer, zamjenik Premijera i ostali clanovi Vlade ne
nogu biti krivicno gonjeni niti odgovorni u
lradanskom postupku za bila koju radnju uCinjenu u
Irsenju svoje funkcije.
1) Sudsku funkcijll u Federaciji vrse sudov!
<cderacije navedeni u paragrafu 2. ovog ciana, kan-
onalni sudayi naveden! II Clanu V. 11. i opCinski
udavi navedeni u Clanu VI. 7.
.) Ustavni sud,
f) Vrhovni sud,
) Sud za ijudska prava.
;vi organi vlasti izvrsavat ce i pamagati u izyciavanju
Iresuda i rjesenja svih sudoya navedenih U ovom
:stavu.
Jkoliko ovim llstayam nije drugacije utvrdeno, pra\l-
la postupka potrcbna da bi se osigurala jednakast u
tostupanju kao i asnavni principi pravicnosti II pos-
lpcima pred slldovima bit ce utyrdeni zakonima
:ederacije. Zakonodavno tijelo kanlona mote
IfOpisati dopunska pravila 0 organiz.aciji i upravlja-
ju kantonalnim i opCinskim sudovima. U skJadu sa
Lm pravilima, svaki sud moze utvrditi svoju unutras-
ju organizaciju i u vezi sa tim donijeti dopunska
'ravila.
J) Sudska vlasl u Federaciji samostalna je i nezavis-
a.
2) Sudovi ce osigurati jednak polozaj svim stranama
sudskim postupcima.
(3) Syi sudski postupci javni su, ukolika, za odredene
izuzetne situacije, zakonom nije drugaCije lltvrdeno.
Sve presude javno se objavljuju,
1, Opec atlredbf {) SlUi{WR;tltJ Fe"eruciic
Clm1i5,
(1) Sudije sudova Federacije bit ce ugledni pravnici
najvisih moral nih osobina.
(2) Sudije sudova Federacije nece biti krivicno
ganjcni niti odgovorni u gradanskom postupku za
bilo koju radnju uCinjenu u vrsenju svoje funkcije.
Ako izricito drugacije nije utvrdeno:
a) jednak je broj sudija Bosojaka j sudija Hrvata u
svakom sudu Federacije. Ostali ce biti odgovarajuce
zastupljeni u svakom takvom sudu.
b) Sudije sudova Federacije imenuje Predsjednik
Federacije uz saglasnost Potpredsjednika i uz potvrdu
veCine delcgata u Dornu naroda.
c) Sudije sudova Federacije bit ce u sluzbi do dobl od
70 godina, ukoliko ne podnesu ostavku iii ne budu s
ntzlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudija toga
suda. Medutim, prve sudije imenovane u skladu sa
ovim ustavom bit ce u slutbi u toku mandata od pet
godina, ukoliko ranije ne napune 70 godina, i mogu
biti ponovo imenovani.
(1) Parlament Federacije zakonorn utvrduje place i
druge uvjete slui.be za sudije sudova Federacije, koji
su jednaki, osim sto se predsjednicima slldova mogu
utvrditi dodatne naknade.
(2) Place i druge naknade sudija ne mogu biti uma-
njene tokom trajanja sluzbe ni u jednom od sudova
Fcderacije.
(1) Osnovat ce se sudska policija radi pomoCi sudovi-
ma u Federaciji u: osigllranju informacija, osiguranju
prisllstva svjedoka, privodcnju optuzenih osoba,
odriavanju reda u sudnici i sigurnosti suda te
izvrsavanju sudskih naloga.
(2) Ukupna nacionalna struktura sudske policije
odrazavat ce nacionalnu strukturu stanovnistva
Federacije, a za svaku od lokalnih jedinica odraiavat
ce nacionalnu strukturu stanovnistva u tom kamonu
ili opCini.
(3) Predsjednik Vrhovnog suda odgovoran je za
upravljanje sudskom policijom.
(4) Predsjednik Vrhovnog suda donosi pravila pod
kojima sudska poiicija moze pomagati ombud<;mene,
na njihov zahtjev, u vrSenju njihovih duznosti.
(;!im ~ f "
Ustavni sud sastoji se od devet sudija.
HL
(1) Osnovna fUnkcija Ustavnog suda jc rjeSavanjc
sporova:
a) izmedu kantana;
b) izmedu kantona i federalne vlasti;
c) izmedu opcina i njihovih kantona iIi federalne
vlasti; i
d) izrnedu institucija federalne vlasti ili unutar poje-
dinih institucija federalne vlasti.
a) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsje-
dnika Federacije, Premijera. zamjenika Premijera iii
na zahtjev jedne treCine clanoya bila kog doma
Parlamenta Federacije, utvrdit ce da 1i je prijedlog
zakona koji je usvojio jedan od dornova, iIi zakon koji
su usvojila oba doma, u skladu sa ovim ustavom;
b) na zahtjev Premijera, zamjenika Premijera, pred-
sjednika kantona iii jedne treCine poslanika u zakon-
odavnom lijelu kantona, utvrdit ce da li su ustav kan-
tona i arnandman oa ustav, predlazeni zakon ill zakon
koga je usvojilo to zakonodavno .tije1o, u skladu sa
ovim ustavom; )
c) na zahtjev Predsjednika Federacije, Potpredsjcd-
nika Federacije, Premijera iii zamjenika Premijera,
utvrdit ce da Ii je predloieni iii usvojeni propis koji
donosi organ federalne vlasti II skladu sa ovim
ustavom;
d) na zahtjev Premijera, zamjenika Premijera iIi pred-
sjednika kaotona, utvrdit ce da Ii je predlozeni ili
usvojeni propis koji donosi organ kantonalne ili
apCinske vlasti u skladu sa ovim ustavom.
(3) Ustavni sud odlucuje i 0 ustavnim pitanjirna koja
mu predoCi Vrhovni sud, Sud za ljudska prava iii kan-
tonalni sud a koja se pojave u tokll postupka pred tim
sudom.
lL
Kad Vrhovni sud, Sud za ljudska prava ili kantonalni
sud, u toku postupka koji se vodi pred sudom, sma-
traju da odgovarajuCi zakon nije u skladu sa OViill
ustavoffi, obustavit ce postupak i predoCiti predmet
Ustavnom sudu II skladll sa Clanam IV. C. 10. (3).
Odluke Ustavnog suda konacne su i obavezujuce,
posebno kada:
a) Sud rjesava spor u skladu sa Clanom IV. C. 10. (l).
Sve strane u sporu moraju postavati tu oclluku i
pridli<lvati se naredbi Suda izdatih u toku iii na kraju
postupka;
b) Sud utvrdi da zakon, usvojeni iii predlozeni zakon
iii drugi propis Federacije iii bilo kojeg kantona iii
opCinc nije u skladu sa ovim ustavom. Taj iIi drugi
propis neee se prirnjenjivati, odnosno stupiti na sna-
gu, osim ukoliko se ne izmijeni na naCin koji propise
Sud ili ukoliko Sud ne utvrdi prijelazna rjdenja, koja
ne mogu biti na snazi duze od sest rnjeseci.
c) Sud odluCi 0 ustavnom pitanju koje mu je predoceno
u skladu sa Clanom IV. C. 10. (3). Odluka USLavnog
suda bit ce obavezujuca za sud koji je predoCio pitanje
u odnosu na postupak tokom kojeg je to pitanje
pokrenuto i imat ce djejstvo lltvrdeno pod (b).
(1) U svakom postupku kojije u skladu sa clanam IV.
C. 10.0), obje strane u sporu imaju pravo bid zastu-
pljene. Sud moze odobriti drugim dri.avnim organi-
ma, koje smatra zainteresiranim stranama u sporu, da
ucestvuju u postupku.
(2) U svakom postupku, koji je u. skladu sa clanom
IV. C. 10. (2) osoba iIi osobe koje su zatrazi!e ocjenu
ustavnosti imaju pravo biti zastupljene isto kao j p r ~ d
staynik doma iIi zakollodavnog tijela koje je usvoJllo
taj zakon.
(3) U svakom postupku, koji je u skladu sa clanom IV.
e. 10. (3), sve strane u postupku, u kojern se pojavilo
ustavno pitanje, imaju pravo biti zastupljene.
Braj sudija Vrhovnog suda utvrduje se zakonom
Federacije prema potrebi, s tim da ne moze biti manji
od devet 5udija.
(1) Vrhovni sud najviSi .ie zalbeni sud Federacije,
ukljueujuti i odlucivanje 0 zalbama na odluke
tonal nih sudova u vezi sa pitanjima koja 5e tieu
Ustava, zakona i drugih prapisa Federacije i drugim
pitanjima utvrdenim zakonodavstvom Federacije,
osim onih iz nadleznosti Ustavnog suda iii Suda za
ljudska prava.
(2) Vrhovni sud ima i izvorne nadleZllosti utvrdene
federalnim zakonima.
Presude Vrhovnog suda konacne su i obavezujllce.
Presude, kao i rjesenja Suda koja se odnose na zaibe
podnijete u skladu sa Clanom IV. C. 15. (1), posebno
su obavezujuce za strane u postupku kao i za sud na
Cije je odluke ialba jzjavljena.
U vrsenju izvornih nadleinosti iz CIana TV. C. 15. (2),
Vrhovni sud ima, uz sva ovlascenja utvrdena
zakonom po kojem djeluje, ista ovlaseenja koja irnaju
i drugi prvostepeni sudovi i iste nadleinosti u skladu
sa zakonima navedenim u clanu IV. C. 3.
-!.,
(1) Sud za Jjudska prava sastoji se od trojice sudija,
jednog Bosnjaka, jednog Hrvata i jednog i1, ostaJih
naroda.
(2) Ukoliko Sud utvrdi da njegov rad zahtijeva uCeSee
vise sudija radi blagovremellog rjesilvanja predmeta,
Parlament Federacije 11 skladu sa zakonom imenovat
ce dodatne sudije, a prema gore navedenom omjeru.
Nadleznost Suda za ljudska prava adnosi se na svako
pitanje koje se tice ustavne iii druge zakonske
odredbe, vezano za ljudska prava Hi osnovne slobode
Hi bilo koje instrumente navedene u Aneksu. Sud je
nadleian za slucajeve zapocete nakon 1. januara
1991. godine.
Svaka strana u zalbenom postupku, u kame je neki
drugi sud Federacije iIi kantona izrekao presudu bez
prava na zalbu moze, iz bilo kojeg razloga osim zbog
isteka roka za koji je odgovorna strana koja je
pokrenula postupak, podnijeti zalbu na presudu Suda
za ljudska prava lla osnovu bilo kojeg pitanja iz okvi-
ra njegove nadleznosti, Sud moze izdavati naredbe ili
poduzimati druge mjere koje smatra odgovarajutim,
Odluke Suda su konacne i obavezujuce.
(1) Zalba se maZe podnijeti Sudu Zil Ijudska prava i
ukoliko postupak pred nekim drugim sudom
Federacije iIi kantona neopravdano dugo traje.
(2) Sud ce, nakon prethodnog razmatranja da Ii je
postupak pred nekim drugim sudorn Federacije ili
kantona neopravdano dugo trajao, j da Ii predmet
zaJbe spada u njegovu nadleinost, odluCiti da Ii ce
prihvatiti takvu zalbu.
(3) Sud rnor..e poduzeti i druge mjere za ubrzanje pos-
tupka.
Ustavni sud, Vrhovni sud iIi kantonalni sud, na zaht-
jev bilo koje od strana u ialbenom posrupku pred
ojim, ili oa vlastitu inicijativu u odnosu na takvu
zaJbu, moze se obratiti Sudu za ljudska prava s pita-
nj.em koje je proizasio iz zalbe. ako je to pitanje u vezi
sa bilo Cime iz nadldoosti toga suda. Odgovor Suda
za Ijudska prava obavezujuCi je za sud koji je uputio
takvo pitaoje. .,-
(1) Sud za Ijudska prava propisuje svoj postupak i
organizaciju.
(2) Sudsko vijece sastavljeno je na nacin uivrden
clanom IV. C. 18. (i).
(3) Sud ee dozvoliti pismene i usmene iskaze u
svakom postupku u skladu sa Clanom IV. C. 20, do 22,
U izvrsavanju svojih nadleznosti utvrdenih u clanovi-
rna Ill, 2, i 4. svaki kanton ce:
a) poduzeti sve potrebne mjere zaStite Ijudskih prava
i sloboda utvrdenih u clanovima II, A. 1. do 7. i pred-
videnih u instrumentima u Aneksu, i djelovat ce u
skladu sa ovim ustavom;
b) izvrsavati svoje nadleinosti vodeci racuoa 0
nacionalnoj strukturi stanovnistva u svakoj opCini.
(1) Svaki kallton ovlaseen je da delegira iIi prenese
svoje nadleznosti na oreine na svojoj teritoriji iIi na
federalnu vlast.
(2) Svaki kanton moie delegirati svoje nadleinosti
vezane za obrazovanje, kulturu, turizam, lokalno
poslovanje i dobrotvorne aktivnosti, radio j televiziju
opCinama lla svojoj teritoriji, a duzan je to uCiniti
preIJ1a opCinarna cije veCinsko stanovnistvo, po
nacionalnoj strukturi, nije stanovnistvo koje cini
nacionalnu veCinu u kantonu kao cjelini.
(3) Svaki kanton moze zakljuCivati sporazume sa
drZavama i medunarodnirn organizacijama samo uz
saglasnost Parlarnenta Federacije.
Kantoni sa boslljackom iIi hrvatskorn veCinom mogu
osnivati savjete kantona u cilju koordiniranja politike
i aktivnosti u vezi sa pitanjima od zajednickog intere-
sa za njihove zajednice i radi obavjestavanja svojih
predstavnika u Domu narada. Savjeti\rnogu osnovati
koordinaciona tijela, kao sto su kofnisije i radne
grupe, radi razmjene informacija i uskladivanja
aktivnosti kantona u izvrsavanju njihovih nadleznosti,
ali ne mogu obuhvatiti vojne iIi politicke dogovore.
Svaki kanton Ima ustav, kojim se osiguravaju:
a) dolje navedene institucije; i
b) zastita prava i sloboda utvrdenih ovim ustavom.
Ustavi kantona moraju biti u skladu sa ovim ustavorn.
ZaiamodaVlhf t{fda kOl1tmlO
(1) Svaki kanton Irna zakonodavno tijelo k .
toji od jednog dorna, ciji je braj poslanik GJe Se sas-
a Iltv d
odnosu na nacionalnu strukturu stanovnistv r . en u
ne moZe biti manji od 30 niti veti od SO a, ah koji
POS!anika
(2) Poslanici u zakonodavnom tijelu kant .'
dvogodiSnji mandat. Qna lmaju
(3) Poslanike u zakonodavnom tijelu kant '.
biraCi na demokratskirn i neposrednim izb bJrfJju
im glasanjem, na cijeloj teritoriji kantona. tajn-
ima pravo glasati za bilo koju od registrir- :alq birac
.. .. Qnlh Stranki.
(4) PnJe svakth Izbora, svaka registrirun,
objavljuje izbornu listu kandidata. K'1 Mranka
poslanici bit ce birani sa vrha iiste te stru
broju dobivenih glasova; zamjene za pusl: prema
se od osoba koje slijede na ostatku liste. Olke vrse
(5) Svaki bime moze biti biran Za ka
poslanika. ntonalnog
(6) Zakonodavno tijelo kantona prvi PUt b' ,
vano najkasnije deset dana nakon saz-
tata izbora. J rezul-
Zakonodavno tijelo kantona:
a) priprema i dvotreCinskom veCinom \JSVllja k
aloi ustav; allton-
b) bira predsjednika kantona, kao sto je
clanom V 8' Ulvrdello
c) bira kantonalne sudije, kao sto je utvrden '"
VII' Oc!anom
d) utvrduje nadleznost kantonalnih i opCinskih
sUdova:
e) donosi ostalc propise 1.a iz\'rsavanje kant), .
nadlez.nosti; i lnillnlh
f) usvaja budiet kantona i donosi zakone 0 opo .
nju ina druge nacine osigurava potrebno :Czl:'a_
" ' l.n<l!ljc.
('i,w"",
(1) Svako zakonodavno tijeJo kantona bira .
"h l' predsJe-
davajueeg, izmedu SVOJI pos anlka i d .
.
poslovmk,
(2) Zakonodavno tijelo kantona zasjedajavno, osim u
izuzetnim okolnostima prcdvidenim njegovim pos-
lovnikom, i objavljuje izvjestaje 0 zasjedanjima i
od1ukama.
(3) Kantonalni zakoni stupaju na snagu kao sto je u
njima utvrdeno, ali ne prije nego sto budu objavljeni.
(4) Krivicni postupak iIi gradanska parnica ne mogu
bid pokrenuti protiv kantonalnog poslanika, niti kan-
tOO<llni poslanik moze biti zadrian II pritvoru iii
kazojen oa bilo koji drugi nacin zbog izraienog
misljenja i datog glasa u zakonodavnom tijclu.
(5) Zakonodavno tijeJo kantona maze provoditi
istrage i u tu svrhu zatral.iti da mll se predoce doku
menti i svjedocenja.
(1) Svaki kanton ima prcdsjednika koji se bim
veCinom glasova u zakonodavnom tijelu kantona
izmedu kandidata koje predloze poslanici.
(2) PrcJsjednik kantona ima dvogodisnji mandat i ne
moze biti biran viSe od dva puta uzastopno.
(3) Predsjednik kantona moze biti smijenjen
dvotrecinskom veCinom u zakonodavnom tijelu kan-
tona.
(4) Ukoliko mjcsto prcdsjednika kantona ostanc
upraznjeno, kantonalno zakonodavno tijelo izabrat ce
novog predsjednika u roku ad 30 dana. U slucaju da
predsjednik kantona bude privremeno u
nemogucnosti cia obavlja svoju duinost, predsjedava-
juCi kantonalnog zakonodavnog tijela vrsit ce funkci
ju predsjednika kantona.
(5) Vlada kantona imenuje predsjednika kantona i
potvrduje je kantonalno zakonodavllo tijelo veCinom
glasova. Organizl.Icija kantonalne vladc ureduje sc 1I
skladu sa kantonalnill1 llstavom, tako da viada
odrazava nacionailli sastav stanovuistva kao cjeline, s
tim da u svakom slucaju osigurava zastupljcnost kon-
stitutivnih narodu.
Vlada kantona nadldna je za:
a) pro\'odenjc kantonalne politike i izvrsavanje kan-
tonalnih zakona, izvrsavanje odluka svakog kanton-
alnog iIi federainog suda i vrsenje svake druge
nadleinosti povjerene kantonu od federalne vlast!;
b) pripremu prijed\oga budzeta kojeg odobrava kan-
tonalno zakonodavno tijelo;
c) osiguranje saradnje kantonalne vlade i ombudsme-
na;
d) nadzor nad istragom i krivicnim gonjenjem u vezl
sa krsenjem kantonalnih zakona, kao i nad kantonal-
nom policijom a, posebno, osiguranjem postovanja
odredbi ciana V. 10; i
e) izvrsavanje drugih nadleznosti utvrdenih zakonom
ili kantonalnim ustavom.
H'_
U izvrsavanju svojih nadleinosti u odnosu na kanton-
ainu po1iciju, kantonalna vIada ce osigurati da
nacionalna .struktura policije odrazava nacionalnu
strukturu stanovnistva toga kantona, s tim da
nacionalna struktura policije svake opEine mora
odrazavati nacionalnu strukturu stanovnistva te
opcine.
(1) Svaki kanton ima sudove koji imaju izvornu
nadleinost u stvarima koje ne spadaju u nadleznost
opcinskih sudova i druge nadleznosti utvrdene
l.akonom i koji odlucuju po ialbama na presude
opCinskih sudova.
(2) Kantonalne sudije predIaie kantonalni predsjed-
nik, iz redova uglednih pravnika, a bira ih veCinom
glasova kantonalno l.akonodavna tijeIo, s tim da
nacionalna struktura sudova u cjelini odrazava
nacionalnu strukturu stanovniStva tog kantona.
(3) Kantonalne sudije bit ce u sluzbi do dobi od 70
godina, ukoliko ne podnesu ostavku iii ne budu smi-
jcnjeni konsenZllsom sudija Vrhovnog suda. Uvjeti
sluzbe bit ce odredeni kantonalnim zakonima. Place i
druge naknade sudija ne mogu biti llmanjene tokom
njihove sluibe na sudu kantona.
(4) Svaki kaotonalni sud bira svoga predsjednika.
U vrsenju svojih nadleznosti svaka opCina:
a) poduzima sve potrebne mjere u cilju osiguranja
zaStite praya i sloboda utvrdenih u clanovima 11. A. 1.
do 7. i u instrumentima nayedenim u Aneksu;
b) vom racuna 0 nacicinalnoj strukturi stanovnistva u
opCini.
(1) U opCini se ostvaruJe lokalna samouprava.
(2) OpCina ima statut koji mora biti 11 skladu sa ovim
Ilstavom, kantonalnim Ilstavom i kantonalnim zakon-
odavstvom.
(1) Svaka optina irna opCinsko vijeee.
(2) Mandat clanova opCioskog vijeca je dvije godine,
stirn da mandat prvih clanova opCinskog vijeca traje
jedou godinu.
(3) OpCinske vijecnike biraju, demokratskim putem,
biraCi na neposrednim j tajnim izborima na cijelom
podrucju opeine. Svaki birac ima pravo glasati za bilo
koju registriranu stranku. SVaka stranka ce dobiti broj
vijecnickih mjesta srazmjerno proccntu osvojenih od
ukupnog broja vaieCih glasova.
(4) Svaki birac moie biti biran za opCinskog
vijecnika.
OpCinsko vijece:
a) priprema i dvotreCinskom veCinom glasova usvaja
statut opCine;
b) bira opCinskog nacelnika;
c) usvaja optinski budiet i donosi propise 0 oporezi-
vanju i fla druge naCinc osigurava pDtrebno finansiran-
je koje nisu osigurali kantonalna iii federalna vlas[; i
d) donosi druge propise u izvrsayanju opCinskih
nadleinosti.
(1) OpCinsko vijece stvara uvjete za izbor opCinskog
naceinika i donosi svoj poslovnik koji mora bili u
skladu sa federalnim i kantonalnim zakonodavst vom.
(2) OpCinsko vijece zasjeda jayno, osim u izuzetnirn
okolnostima predvidenim u svom poslovniku, i vodi
zapisnike 0 donesenim odlukama.
(3) Op6ioski propisi stupaju oa snagu kao sto je II
njima propisano ali ne prije nego sto budu objaYljeni.
6.
OpCinski nacelnik nadlezan je za:
a) imenoyanje i smjenjivanje opCinskih sluzbenika;
b) provodenje opCinske politike, izvrsavanje opCin-
skih propisa, i delegiranih iIi prenesenih nadleznosti
opCini od kantonalne i federalne v1asti;
c) osiguranje saradnje opCinskih sluzbenika sa
ombudsmenima; i
d) podnosenje izvjeStaja opCinskom vijecu i javnosti
o provodenju opcinske politike i svojim aktivllostima.
(1) Opeina ima sudove, koji se mogu osnovati u
sar.adnji sa drugim opCinama. OpCinski sndovi imaju
izvornu nadleinost za sye gradanske i krivicne stvari,
osim ako je ovim ustayom, kantonalnim ustavom,
zakonom Federacije iIi zakanam kantana, dio izvorne
nadleznosti prenesen na neki drugi sud.
(2) OpCinske sudove osniva i finansira kantonalna
vlast.
(3) Sudije opCinskih sudova imenuje predsjednik
najviseg kantonalnog suda nakon konsultacija sa
opCinskim nacelnikom.
(4) OpCinske sudije bit ce u sluibi do dobi od 70 god-
ina, osim aka ne podnesu ostavku iIi ne budu smije
njeni konsenzusom sudija najviSeg kantonalnog suda.
Uvjeti sluzbe bit ce odredeni kantonalnim zakonom.
Place i ostale naknade sudija ne mogu biti umanjenc
tokom slul.be u opCinskim sudovima U okviru kan-
tona.
1,
Medunarodni odnosi Federacije zasnivaju se na me-
dunarodnom subjektivitetu, teritorijalnom integritetu
j kontinuitetu Repnblike Bosne i Hercegovine.
Medunarodni odnosi Federacije zasnivaju se na
postivanju rnedunarodnog prava, obavcza iz
medunarodnih ugovora i na nacelu da se medunarod-
oi sukobi moraju rjesavati mirnim putem.
Medunarodni ugovori i drugi medunarodni sporazumi
na snazi, u odnosu na Federaciju, i opca pravila
rnedunarodnog prava, sastavni su dio zakonodavstva
Federacije. U slucaju bilo koje nesagl<lsnosti izmedu
medunarodnih ugovora i zakonodavstva, prevagnut ce
medunarodni ugovori.
(1) Medunarodnc ugovore i drugc sporazume pot
pisuje i ratificira, u imc Federacijc, Predsjcdnik
Fcderacije. Oni stupaju na snagu u Federaciji ,">amo
aka ih odobri Parlamenl Federacijc, osim kad jc
zakonom utyrdcno da pojcdinc vrstc medunarodnih
ugovora i sporazuma ne zahtijcvaju takvo odobrenje.
(2) Predsjednik Federacije moze, po savjetu
Premijera; otkazati medunarodne ugovorc i1i spo-
razumc ukoliko mu to dopusta medunarodno pravo. a
duzan je tako postupiti kad to zahtijeva Parlament
Federacije.
(l) Amandmane oa Ustav moze prcdlagati Predsjed-
nile Federacijc u saglasnosti sa POlpredsjednikom,
VI ada Federacijc, vecin<l poslanika u Predstavnickom
domn iii veCina bosnjackih i hrvatskih dclegata u
Domu naroda.
(2) Prcdlozeni amandl11an na Usia" ncce sc konacno
razmatrati ni u jednom od domova ParJamenta
Fcdcracije prUc isteka rob od dvije scdmice nakon
:5to su prvi put bili podnescni.
a) u Domu oaroda prostom vceinom. ukljucujuCi
veCinu bosnjackih i vccinu hrvatskih delegata;
b) u Preclstaynickom domu dvotreeinskom vecinom
poslanika.
Nijednim amandmanom na Ustav ne mogu se ukinu-
ti niti umanjiti nijedno od prava i sloboda utvrdenih u
clanu II. A. 1. do 7. nj promijeniti ovaj clan Ustava.
fX - U\T'l,rVvjE", STUP4NJE
s."'J)J;C rr{.TAl ,{
r PNfJE/,,i(;", \A "il',,',/,,' II
(l) Ustav Federacije usvojit ee i proglasiti Ustavo-
tvoma skupstina, koja se od onih poslanika ko-
ji su izabrani na izborima 1990. godine u Skupstinu
Republike Bosne i Hercegovine, a ciji je mandat jos
uvijek vaieei.
(2) Usyajanje Ustava zahtijeva dvotreCinsku veCinu
Ustavotvorne skupstine, ukljucujuci konsenzus
izmedu vecine claoova deJegacije hrvatskog naroda,
koja se sastoji od svih poslanika hrvatske nacional-
nosti i vecine clanoya deJegacije bosnjackog oaroda,
koja se sastoji od svih poslanika bosnjacke nacional-
nostL
(3) Ovaj usta\' stupa na snagu u ponoe ooog dana
kada ga U'stavotvorna skupstina,
a) usvaja Ustav Federacije u skladu sa Clanom IX.I;
b) bira Predsjednika Federacije u prijelaznom perio-
du. Potpredsjednika Federacije u prijelaznom periodu
i Vladu r;ederacije u prijelaznom periodu, kako je
lltvrdeno U clanu IX.3 (3); i
c) usvaja izborni zakon u prijelaznom periodu, u
skJadu sa Clanorn IX. 3. (4) i clanom IX.4. (1).
(2) Svi 'l.akoni koje usvoji Ustavotvorna skupstina
ostaju na snazi pet mjeseci nakon sto se Parlament
Federacije pry] put sastane, osim ako ih Parlament ne
potvrdi.
(1) Dio prvog saziva Predstavnickog doma, njegove
funkcije prema ovom ustavu, vrsi Ustavotvorna
skupstina iz clana IX.I.(l).
(2) bo prvog saziva Doma narotia, njegove funkcije
prema ovom ustavu vrS! Ustavotvoma skupstina. Za
odluke koje zahtijevaju odvojeno glasanje bosnjackih i
hrvatskih delegacija u Domu naroda, glasovi hrvatske i
bosnjacke deJegacije U Ustavotvornoj skupstini zado-
voljavat ce ovaj zahUev.
(3) Cim ovaj ustav stupi na snagu, Ustavotvorna
skupstina bira Predsjednika i Potpredsjednika
Fcderacije u prijelaznom periodu, primjenjujuCi na
odgovarajuCi naeill odredbe CIana IV. B. 2. j gore
navedene paragrafe (1) i (2). OVI dr.iavni funkcioneri
zatim predlazu Vladu Federacije u pri)eJazllom perio-
du, primjenjujuci na odgovarajuci oaein odrcdbc
clana IV. B. 5. i gore navedeni paragraf (1), i imenu-
ju federalnih sudova u prijelaznom periodu,
primjenjujuCi na odgovarajuCi naein odredbe CIana
IV. C. 6. (b). Predsjednik, Potpredsjednik Federacije i
Clanov! VJadc Federacije u prijelaznom periodu vrse
duznosti odgovarajuCih stalnih funkcionera u skladu
sa ovim ustavom, dok ne budu zamijenjeni
funkcionerima izabranim ili imenovallim u skladu sa
clanom IX. 4. (2).
(4) Kantonalna zakonodavna tijcla u prijelaznom
periodu bit ce izabmna u roku od 30 dana od dana slu-
panja na snagu ovog ustava. a sastojat ce se od pel
odbornika u svakQj skupStini oreine koji ce biti
izabrani ap strane j izmedu odbornika skupstine
opCine izabranih 1990. godine, Ciji su mandati jos
uvijek vazeCi. Ova zakonodavna tijcla u prijelaznom
periodu u roku od deset dana izabrat ce sve druge
organe u prijelaznom pcriodu u skladu sa ovim
ustavom.
(5) Cim ovaj ustav stupi na snagu odbornici u svakoj
skupstini opCine lzabrani 1999. godine, ciji su man-
dati jos \lvijek vaz.eCi, 11 najkraccm roku CC izabrati
opCinske organc u prijeia7.nom periodu u skladu sa
ovim ustavom.
(I) lzbori za Predstavnlcki dom j Dom naroda oddat
ce se u roku od scst mjcscci od dana stupanja na
snagu Oyog ustava. a za kantonalna zakonodavna
i opCinska vijeca II roku od pet mjeseci od dana
stupanja na snagll ovog llstava. O\'i izbori bit ce
uredeni zakonom koji ce usvojiti Ustavotvorna
skupstina veCinom glasova, IlkljucujuCi vecinu gla<;o-
va bosnjackih poslanika i veCinu glasova hrvatskih
poslanika, a nadgledat ce ih Ujedinjeni narodi i
Konferencija 0 evropskoj sigurnosti i saradnji.
(2) U roku od dvije sedmice nakon prvog saziva oba
doma Parlameota Federacije, domovi ce izabrati
Predsjednika i Potpredsjednika Federacije. U roku od
dvije sedmice nakon izbora, Predsjednik, llZ saglas-
nost Federacije, imenovat ce Vladll
Federacije. a Predstavnicki dom ce razmotriti imeno-
vanja Vlade po hitnom postupku.
(3) Nijedna osoba, osudena za ratnc zlocinc iIi proti"
koje je pokrenut sudski postupak zbog poCinjenih ral-
nih zlocina, ne moze biti izabrana ni na jcdnu ja\'nu
funkcijll u Federaciji.
(1) Svi zakoni, drugi propisi'i sudska praYila koji st!
nil snnzi u Federaciji na dan stupanja na snagu OVO&
ustan.\ ostat ce na snazi u mjeri u kojoj l1i$U u surrot-
nosti sa ovim ustavom, dok nadlczni organi vlasti ne
odlllce drugaCije.
(2) Svi meduilarodni ugovori i sporazumi nft snazi u
Federaciji, na dan stupanja na snagu ovo,; ustava.
ostat ce na snazi ukoliko ih ne oLkaze Prcdsjednik
Federacije u skladu sa Clanom VII. 4. (2).
Svc osobe na driavnoj funkciji u Fedcraciji nil dan
stupanja na snagu ovog ustava, ostat cc na toj funkci-
.Ii dok ne budu razrijdeni 11 skladu sa
zakonom i dok se 13 funkcija ne ukine.
Objavljeni rczultali popisa stanovnika il. 1991.
godine koristit ce sc u proracunima koji z<lhtijcvaju
podatke 0 stanovnistvu.
Svi postupci n sudovima, organima i tijclima koja
vrse javna oyJascenja na teritoriji Fcdcracije, nfl dan
stupanja na snagu ovog uslava, nastayit cc se iIi ce
prenijeti na druge sudovc. organe i tijela koja cc bltl
osnovana prema ovom ustavu, a 11 skladu sa zakono-
davstvom kojim su ulvrdene nadJez.nosti tih sudova.
organa i tijela.
Stijedece odredbe koje se odnose na odredene prije-
lazne medunarodne aranzmane primjenjuju se na
periode kako slijedi:
a) dok Federacija ne usvoji zakone 0 sudskim pos-
tupcima iz clana IV. C. 3, sudovi u Federaciji mogu
primjenjivati vazece zakone 0 sudskim postupcima
koji nisu u suprolnosti sa ovim ustavom.
b) u prijelaznom periodu predsjednik Vrhovnog suda
moze sklapati aranzmane sa odgovarajuCim medunar-
odnim tijelima, radi obavljanja funkcija koje se pov-
jeravaju sudskoj poiiciji.
c) prvih pet godina nakon swpanja na snagu ovug
ustava, trojicu sudija Ustavnog suda, koji cc biri
stranci i koji nisu nijedne susjedne ddave,
imenovat ce predsjednik Medunarodnog suda pravde
nakon konsultacija sa Predsjcdnikom i Potprcdsjcd-
nikom Fedcracije;
d) CD Sud za ljudska prava djelovat ce II okviru meh-
anizma kojeg je ustanovio Savjct Evrope
Rezolucijom 93 (6) svojeg Ministarskog savjeta. tim
da se La rczolucija moze mijenjati svc dok bude prim-
jenjiva na Federaciju;
(II) Sud za Jjudska prava, u pocetku. sastojat ce se ad
sedam sudija, od kojih ce trojica biti imenovana i
obavljali funkciju u skladu sa uvjetima iz clana IV. C.
6. Ministarski Sayjel Savjeta Evrope irnenovar ce
cetvoricu sudija ovog suda u skladu sa Rezolucijom
93 (6). Te sudije ce biti stranci, koji ne mogu bitt
dr.zavljani nijcdne od susjednih driava;
(1lI) Aka Sud za 1judska prava zakljuci da njcgov rad
zahtijcva llcesce vise sudija da bi se izbjegli
nepotrebni zastoji II rjesavanju sporonl, Predsjcdnik
Federacije cc dogovoriti sa Savjctom Evropc da se
imenuju dodatne sudije Ll skladu sa omjerom
doma6h i slranih sudija utvnlenim 1I clanu IX. 9. d)
(II)
e) Za period koji ne moZe biti manji od tri godine i u
slucaju dok Pariament Federacije ne donese zakon
koji rcgulira imcnovanje ombudsmena, njih ce imen-
ovati i razrjesavati Konferencija 0 evropskoj sig-
urnosti j saradnji nakon konsultacija sa
Predsjednikom i Potpredsjednikorn Federacije.
Ovaj ustav ce se primjenjivati u distriktu Sarajevo i
opCin! grada Mostara dok su pod medunarodnom
upravom, ako drugacije ne odIuCi medunarodni
upravitelj koji ne smije odstupati od poglavlja II. 0
Ijudskim pravima i osnovnim slobodama, Predsjednik
Federacije za vrijeme medunarodne uprave konsulti
rat ce se sa medunarodnim upraviteljima kako bi se
olaksala potpuna primjena ovog ustava II tim
opCinama, kao i neposredno nakon isteka tog perioda.
{'!.itO 1
(1) Skupstina Republikc Bosne j Hercegovine, lza-
braua godine, nastavija sa svojim radom prema
nadleznostima utvrdcnim u Ustavu Republike Bosue
j Hercegovine, dok. ne bude postignu! i proveden
konacan mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu.
(2) Predsjednistvo Republike Basne i Hercegovine i
Vlada Republike Bosne i Hercegovine zaddat ce
svoje nadlez.llosti u skladu sa Ustavom Republike
Bosue i Hercegovine dok ne bude postignut i prove-
den konacni mirovni sporazum za Bosnu i
Hercegoviuu, s tim sto njihove nadlcZnosti ne smijn
zadirati u ovlascenja driavnih organa uspostavljena u
skladu sa ovim ustavom,
(3) Dok funkcioneri Federacije, kantona i opCina u
prijelaznom periodu ne budu izabrani u skladu sa
clanom IX. 3. poslojeCi administrativni aranimani
ostat ce na snazi unutar Federacije, osim u opCini
grada Mostara, kojom ce uprav!jati upravitelj
Evropske unije u periodu do dvije godine.
,- -' r " '. '.;
1. Konvencija 0 spreca\'anju i kaznjavanju zloCina
genocida, 1948.
2. Univerzalna deklaracija 0 Ijudskim pravima, 1948.
3. Zenevskc konvencije I-IV. 0 zastiti Zrtava rata,
1949. i Zenevski dopunski protokoli I-II. 1977.
4. Evropska konvenciju 0 zastiti Ijudskih prava i
temcijnih sloboda, i dopunski protokoii, 1950.
5. Konvencija 0 pravnom statusu izbjegIica, 1951. i
dopunski protokol, 1966.
6. Konvencija 0 drZavljanstvu udatih zena, 1957.
7. Konvencija 0 smanjenju broja apatrida, 1961.
8. Evropska socijalna povelja, 1961. i dopunski pro-
tokoll.
9. Medunarodna konvencija 0 eliminaciji svih vrsta
rasne diskriminacije, 1965.
10. Medunarodni ugovor 0 gradanskim i politickim
pravima, 1966. i pripadajuCi Opcionaini
protokoIi, 1989.
11. Medunarodni ugovor 0 ekonomskim,
kulturnim pravima, 1966.
12. Medunarodna konvencija 0 eliminaciji svih vrsta
diskriminacije iena, 1979.
13. Deklaracija Ujedinjenih naroda 0 eliminiranju
svih vrsta netolerancije i diskriminacije na osnovu
vjere iii vjeroispovijesti, 1984.
14. Konvencija protiv torture i drugih vrsta okrUtl1og,
nehumanog iii ponizavajuceg postupanja iIi kaznja-
vanja, 1987.
15. Evropska konvencijao sprecavanju torture, nehu-
manog iii ponizavajuceg postupanja iIi kaznjavanja,
1987.
16. Konvencija 0 pravima djeteta, 1989.
17. Konvencija 0 pravima radnika na privremenom
radu u inozemstvu i Cianova njihovih obitelji, 1990.
18. Dokument sastanka u Kopenhagenu Konferencije
o ljudskoj dimenziji KESS-a, Poglavlje IV, 1990.
19. Prepon1ke pariamentame skupstine Evropskog
savjeta 0 pravima manjina, paragrati 10-13, 1990.
20. Deklaracija Ujedinjenih naroda 0 pravima osoba
koje pripadaju nacionalnim iii etnickim, vjerskim iii
jezickim manjinanla, 1990.
21. Evropska povelja 0 regionainim jezicima i jezici-
rna manjina, 1992.
(*) Aneks Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
objavljen je u Sluibenim novinama Federacije
BiH, broj 1194.
Na osnovu Ciana IX. 1. (1), a u vezi sa clanom VIII.
1. (3) i IX. 3. (1) i (2) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, Ustavotvorna skupstina Federacije
Bosne i Hercegovine, na sjednici odrianoj 23. juna
1994. godine, donosi
ProglaSava se Amandman 1. na Ustav Federacije
Bosne i Hercegovine kojeg je usvojila Ustavotvorna
skupstina Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici
odrianoj 23. juna 1994. godine.
Amandman 1. na Ustav Federacije Bosne i Herce-
govine 6ni sastavni dio Federacije Bosne i
Hercegovine i stupa na snagu u ponoe 23. juna 1994.
godine.
Ovu odluku objaviti u Sluzbenim novinama
Federacije BiH.
US broj 9194
23. juni 1994. godine
Sarajevo
PredsjedavajuCi
Ustavotvorne skupstine
Federacije BiH,
Mariofil LjubiC, S.L
(*) T'ekst Od1uke 0 proglasenju Amandmana I na
Ustav Pederacije Bosne i Hercegovine objavljen je u
})Sluibenim novinama Federacije BiH, broj l/94.
Na osnovu Glana VIII. L (3), a u vezi sa clanovima
IX. (I) i IX. 3. (I) i (2) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, Ustavotvorna skupstina Federacije
Bosue i Hercegovine je na 3. sjednici odrzanoj 23.
juna 1994. godine usvojila
U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza Ciana
V. 11. dodaje se novi clan V. 12, koji g1asi:
5. Kantoni sa posebnim reZimom -
i Neretvanski, ciji ce se konacni nazivi utvrdltl feder-
alnim zakonom, u skladu sa Clanom 1. 2. Ustava
Federacije Bosne i Hercegovine.
U kantonima sa posebnim reiimom primjenjuju se
danovi V. 1. do 11. Ustava Federacije, ukolika nisu u
suprotnosti sa odredbama ovog amandmana:
(1) Kantoni ce delegirati svoje nadleinosti iz [lana V.
2. (2) aka to optina zahtijeva. Svaka optina ce ost-
varivati lokalnu samoupravu u skladu sa clanom V1.2.
(2) Odluke koje se ticu vitalnih interesa bila kog od
konstitutivnih Baroda u kantonu zahtijevaju saglas-
nost veCine poslanika u zakonodavnom tijelu kan-
tana, ukljucujuCi vecinu bosnjackih posianika i
veCinu hrvatskib poslanika. Primjena ove odredbe
mozc se zahtijcyati veCinom glasova bosnjackih iIi
hrvatskih posJanika. Ukoliko je vetina preostaJih
poslanika protiv primjene ove odredbe, osnovat ce se
zajednicka komisija bosnjackih i hrvatskih poslanika
radi razrjesenja tog pitanja. Ukoliko komisija nije u
mogucnosti da to pitanje razrijesi II roku od sedam
dana od pozivanja na ovu odredbu, pitanje ce po hil-
nom pastupku rijesiti najvisi sud kantona, ukoliko je
to pitanje u nadleznosti kantona. Ukoliko
to pitanje nije u iskljucivoj nadleznosti kantana.
odluku donosi najvisi sud kantona, uz mogucnost
zalbe Ustavnom sudu Fcderacije.
(3) Kanton sa posebnim reiimom ima predsjednika i
zamjenika predsjednika kantona.
(*) Tekst Amandmana I na Ustav Federacije Bosne i
Herccgovine abjavljen je u Sluzbenim novinama
Federacije BiH, braj 1/94.
a) Zamjenik predsjednika kantona bit cc biran u
skladu sa clanom V. 8. U izboru predsjednika j zam-
jenika predsjednika kantona, klllb hrvatskih poslanika
i kluh bosnjackih poslanika u zakonodavnom tijelu
kantona odvojeno kandidiraju po jednu osobu. Izbor
za predsjednika i zamjenika predsjednika kantona
zahtijeva prihvacanje oba kandidata zajednicki.
veeinom glasova bosnjackih poslanika i veCinom
glasova hrvatskih poslanika. UkoJiko zajednicka kan-
didatura ne dobije potrebnu veCinu, klubovi ce pono-
va razmotriti kandidaturu za predsjednika i zamjeni-
ka predsjednika kantona;
b) Izabrane osobe ce naizmjenicno po jednu godinu
biti predsjednik. a zatim zamjenik predsjednika kan-
tona, u periodu od godine. Predsjednici kantona
sa posebnim rezimom ne mogu biti istovremeno iz
istog konstitutivnog naroda;
c) Predsjednik iIi zamjenik predsjednika kantona ne
moZe vrsiti tu funkciju viSe od dva uzastopna dvogo-
disnja mandata;
d) Predsjednik i zamjenik predsjednika kantona mogu
biti smijenjeni dvotrecinskom vetinom glasova
zakonodavnog tijeJa kantona, ukljucujuCi veCinu
glasova bosnjackih poslanika i ve6nu glasova
hrvatskih poslanika u zakonodavnom tijelu kantona;
e) Ukoliko predsjednik .iIi Zi!lmjcnik predsjednika
umrc, bude smijenjen iIi, prema misljenju vlade kan-
tona usvojenom konsenzusom, trajno nije u
mogiicnosti izvrsavati svoje ustavne duznosti koje
proizilaze iz njegovog poJoZaja, postupak predviden
gomjim paragrafom (3) a) provest ce u roku od
trideset dana Klub posJanika kandidirao osobu
koja se zamjenjuje da hi se popunilo upralnjeno
mjesto do kraja zapocetog mandata. Predsjednik ili
zamjenik predsjednika kantona obavljat 1Se obje
funkcije tokom perioda predvidenog u prethodnoj
rereoiei ako, prema misljenju viade kantona usvo-
jenom konsenzMsom, ovaj drugi odredeno vrijeme
nije u mogucnosti izvrsavati svoje duinosti. Ukoliko
oba mjesta ostanu uprainjena, predsjedavajuCi kan-
tonalnog zakonodavnog tijela obavljat ce obje funkci-
je za potrebni period.
(4) Vladu kantona sa posebnim rezimom:
a) Imenuje predsjednik kantona, uz saglasnost zam-
jenika predsjednika kantona, imenovanje zahtijeva
potvrdu dvotreCinskom veCinom glasova u zakono-
davnom tijelu kantona;
b) Cine jednak broj clanova iz reda bosnjackog i
hrvatskog naroda, kao i odreden braj clanova koje
cine ostali, imenovanih i prihvacenih kako je pred-
videno u ovom paragrafu pod a).
(5) U Ustavu kantona sa posebnim rez.imom bit ce
sadriane odredbe kojima ce se otkloniti blokada u
odlucivanju zakonodavnog tijeta kantona prilikom
donosenja prijeko potrebnih zakona.
Na osnovu clana VIII. 1. (3), a u vezi sa clanovima
IX. 1. i IX. 3. (1) i (2) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, Ustavotvorna Skupslina Federacije
Bosne i Hercegovine, na 14. sjedniei odrtanoj 5. juna
1996. godine, donosi
ODLUl(U
/lAiA.iVDMAJ',f..l. If" X}{{V I\'A
L )'1/\ F FElJEilAClJE
nOSNE 1 flFJU ..TG(J\/]l\"E(*!
Proglasavaju se Amandmani II - XXIV na Ustav
Federacije Bosne j Hercegovine, koje je usvojila
Ustavotvorna skupstina Federaeije Bosne i
Hercegovine na 14. sjednici odrianoj 5. juna 1996.
godine
IL
Amandmani II - XXIV na Ustav Federacije Bosne i
Hercegovine stupajll na snagu u ponoe, 5. jllna 1996.
godine.
HI,
Ovu odluku objaviti u Sluzbenim novinama
Federacije BiH,(.
us braj 10/96 PredsjedavajuCi
5. juna 1996. godine Ustavotvome skupstine
Sarajevo MariofiI Ljubic, S.l'.
(*) Teks! Odluke 0 proglasenju Amandmana If-XXIV
na Ustav Federacije Bosne i Hereegovine objavljen je
u Sluzbenim novinama Federaeije BiH", broj 13/97
od L .luna 1997. godine.
Na osnovu clana VIII. 1. (3), a u vezi sa clanovima
IX.I. i lX.3.(l) i (2) Ustava Federacijc Bosne i
Hercegovine, Ustavotvorna skupslina Federacije
Bosne i Hercegovine je, na 14. sjednici odrzanoj 5.
juna 1996. godine, usvojila
U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine mijenja se
preambuIa, koja glasi:
Uvjereni da demokratske institucije na
postovanju Ijudskib prava i sloboda najbolje stvaraju
sklad izmedu sebe i svojib zajedniea,
Odbijaju6 nasilje rata.
U ielji da pridonesu llnapredenju mira,
U zelji da unaprijede slobodu pojedinca i razvijaju
slobodno triiste,
Vodeni nacelima Povelje Ujedinjenih naroda.
Univerzalne deklaracije 0 ljudskim pravima, i Opeim
okvirnirn sporazumom 0 mlru u Bosni i Hercegovini
kao i njegovim aneksima (Opb okvirni sporazum),
Narodi i gradani Pederacije Basne i Hercegovine,
koja je sastavni dio suverene drzave Bosne i
Hercegovine, odlucni da osiguraju punu naeionalnu
ravnopravnost, demokratske odnose i najvise stan-.
darde ljudskih prava i sloboda, ovim donose Ustav
Federacije Bosne i Hercegovine.
A.MAN01\-'IA?,j nt
Clan 1.1. Ustava Federacije Rosue i Hcrcegovine
mijenja se j glasi:
(1) Bosnjaei i Hrvati kao konstitutivni narodi. zaje-d-
no S ostalima, i gradani Bosne i sa teTi
torije Federacije Bosne i Hercegovinc, ostv3mjl.lCl
svoja suverena prava, preoblikuju unutrasnju struktu-
ru teritorije Fedcracije Bosne i Hercegovinc dcfjni-
mnu Aneksom II Opceg okvirnog sporazuma, tako cia
se Federacija Bosne i Hercegovine sastoji od fcderaJ-
nih jedinlca sa jednakim pravima i odgovornostima.
(2) Federaeija Bosne i Hereegovine jedan je od dva
entiteta od kojih se sastoji driava Bosn<l i Herce-
govina, i ima svu vlast, ovlastenja i odgovornosti koje
Ustavom Bosne i Hercegovine nisll izricito u
nadlez.nosti institucija Bosne i Hercegovinc.(
Clan II.A.l. Ustava Fedcracije Bosne i Hcrcegovine
mijenja se i glasi:
BllduCi da se nacela. prava i slobode utvrdeni u
Clanu U. Ustava Bosne i Hcrcegovine primjenjl1ju n8
eijeloj teritoriji Bosne i Hercegovinc. slijcdccc
odrcdbc odnose se na Federacijll.'i
Stav 1. clan II.A.2. Ustava Fcdcracije Bosne 1
Herccgovine u prvoj reccnici mijenja se i glnsi:
.., . . .. nu najviseIT niv03
FederaClj3 ee oSlguratJ pnmJc . c .
.. .. 'loboda 111'vrdcmn u
medunarodno pnznallh prav<l IS'
dokumentima navedenim u Aneksu ovog ustaVR.
Clan ILAA. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
mijenja se i giasi:
Sve osobe imaju prayo, u skladu s Aneksom VII
Opceg okvirnog sporazuma, na ponat ukupne
imoyine koje su lisene tokom etnickog progona i
neprijateljstava ad 1991. godine, te na nadoknadu
ukupne imovine koja im se ne moie povratiti. Svi
iskazi i obayeze date i preuzete pod prisilom, poseb-
no ani koji se odnose na odricanje ad prava na zemlju
i drugu imovinu, niStavni suo
Ostvarenje praya iz stava 1. ovoga clana uredit ce se
federalnim
Clan II.A.S. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
mijenja se i glasi: '
))Sticanje i prestanak driavljanstva Federacije Bosue
i Hercegovine propisuje federalni zakon, uz slijedece
uvjete:
a) nijedna se osoba ne moze lisiti drf.avljanstva
proizvoljno, ili na naein koji bi je ostavio bez dri.av-
Ijanstva;
b) nijedna se osoba ne moze lisiti drz.avljanstva
Federacije po osnovu pola, rase, boje kaze, jezika,
vjere, politickog iIi drugog uvjerenja, nacionainog i
drustvenog porijekla, pripadnosti nekoj nacionalnoj
manjini, imovine, rodenja ili bilo kojeg drugog osnova;
c) svi ddavljani Federacije su, u skladu sa Ustavom
Bosne i Hercegovine, i driavljani Bosne i Hercego-
vine, a ovisno 0 uvjetima 0 driavljanstvu utvrdenim
Ustavom Bosne i Hercegovine imaju pruvo i nn
drZavljanstvo druge driave.
Clan lilt. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
mijenja se i giasi:
U isklju6voj su nadleznosti Federacije:
a) organiziranje i yodenje odbrane Federacije, zastita
njcne teritorije, ukljucuju6 osnivanje zajedniekog
zapovjednistva svih vojnih snaga II Federaciji, nadzor
nad vojnom proizvodnjom, zakljllcivanje vojnih spo-
raZUmu u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, te
saradnja sa Stalnim komitetom za vojna pitanja i sa
Vijecem ministara U odbrani Bosne i Hercegovine,
b) driavljanstvo Federacije,
c) utvrdivanje ekonomske politike, ukljucujuCi plani-
ranje i obnovu, te politiku koriscenja zemljisa na fed-
eralnom nivou,
d) _donosenje propisa 0 finansijama i finansijskim
institucijama Federacije i fiskalna politika Fed-eracije,
e) suzbijanje terorizma, medukantonalnog kriminala,
neovlascene trgovine drogom i organiziranog krimi-
nala,
f) dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i
druge svrhe, u skladu sa Ustavom Bosne i
Hercegovine,
g) utvrdiyanje energetske politike, ukljucujuci
raspodjelu izmedu kantona, te osiguranje i odrZavanje
potrebne infrastrukture,
h) fmansimnje djelatnosti federalnih vlasti, ustanova i
institucija kojc fedcralt1C' vlasti osnivaju oporeziva-
njem, zaduiivanjem iii drugim sredstvima.
U elanu IIL2. Ustava Federacijc Bosne i Hercegovine
tekst pod d) if) mijenja se i gJasi:
lid) komunikacijska i transportna infrastuktura, u
skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine,
f) provodenje zakona 0 drugih propisa 0 drz,av-
ljanstvu i putnim ispravama ddavljana Bosne i
Hercegovine sa teritorijc Federacije, i 0 boravku i
kretanju stranaca.({
Tekst pod g) brise se.
U Clanu IV.A.20. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovinc tekst pod D mijenja se i glasi:
f) davanja ovlascenja kantonima da zakljuc-uju spo-
razume sa driavama i medunarodnim organil.acijama,
uz saglasnost Parlamentarnc skupstine Bosne i
lkrcegovine, osim za sporazume one vrste za koje
Parlamentama skupstina zakonom odluCi da im nije
potrebna takva saglasnost.<.;
Tekst pod g) brise se.
Tekst pod h) mijenja se i glasi:
h) odobravanje, vecinom glasova, sporazuma sa
driavama i medunarodnim organizacijama, uz
prethodnu saglasnost Parlamentame skupstine Bosne
i Hercegovine osim sporazuma one vrste za koje
Parlamentarna skupstina Bosne i Hercegovine
zakonom odluCi da im nije potrebna takva saglas-
nosLii
Clan IY.B.I. Ustava Federacije Bosne i Hereegovine
mijenja se i gIasi:
,)Predsjednik Federacije predstavlJa i zastupa
Federaciju i sef je federalne izvrsnc vlasti.
Clan IY.B.4. Usrava Federacije Bosne i Hercegovine
mijenja se i glasi:
}) Vlada Federacije se sastoji od prcmijera, koji je
predsjednik Vlade, zamjenika premijcra i ministara,
od kojih waki ima zamjenika. Nijedan zamjenik,
ukljucujuCi l.amjenika premijera, ne moze biti iz istog
konstitutivnog naroda kao njegov ministac
\1\1'/\_ -':l):\-r ,-
U Clanu IV B. 7. Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine tekst pod a), d) i e) mijenja S0 i giasi:
Tekst pod a) (V) mijenja se i glasi:
a) (V) potpisivanje i ratificiranjc medunarodnih spo-
rawma u ime Federacije.
Tekst pod a) (VI) brise se.
Tekst pod d) brise se.
Tekst pod e) (f) mijenja se i glasi:
c) (I) vrsi dUlnost ministra.(,
U elanu IV.C.3.1O(l) Ustava Federacije Bosne i
Hercegovine, jza taeke b) dadaju se nove tacke c) i d),
tako da dosadasnje lacke c) i dj postaju Lacke e) j 0:
),e) izmedu grada i njegovog kantona iii federaine
vlasti;
d) izmedu opCinc i grada;"
Tekst pod 10 (2) d), mijenja se i glasi:
)d) na zahtjev premijera, zamjenika premijera iii
predsjednika kantona, utYrduje da 1i predlozeni iii
usvojeni propis koji je donio organ kantonalne,
gradske iii opCinske vlasti u skladu sa ovim
ustavOffi.
AJvIANDMAN XV.
Clan V.I.2. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
mijenja se i glasi:
(l) Svaki kanton moie primijeniti svoja ovkstenja
na opCinu i grad na svojoj teritoriji iIi na federalnu
vlast.
(2) Svaki kanton moze na opCinu i grad na svojoj ter-
iroriji prenijeti ovlastenja u vezi sa obrazovanjem,
kulturom, turizmom, lokalnim poslovanjem i human-
itarnom djelatnoscu te radiom i televizijom, a dUlan
je to uCiniti aka u pogJedu nacionalnog sastava
veCinsko stanovnistvo tc opCine, odnosno grada, nije
veCinsko stanovniStvo u kantonu kao cjeHui.
(3) Svaki kanton moze zakljucivatt medunarodne
sporawme uz prethodnu saglasnost Parlamenta
Federacije i Parlamentarne skupstine Bosne i
Hercegovinc, osim sporazuma one vrste za koje po
zakonu Parlamentarne skupstine Bosne i Hereegovine
njena saglasnost nije
U Ustavu Bosne i iza
poglavlja: Vl - OPCINSKE VLf\STk, dodaje se
novo poglavlje, koje glasi:
(1) Za podrueje dvije iIi vise opCina koje su urbano i
teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama
gradana, fODllira se grad kao jedinica lokalne uprave
i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom.
Odgovornosti grada obuhvataju:
a) finansijc i poresku politiku, u skladu sa federalnim
i kantonalnim zakonima,
b) zajednicku infrastrukturu.
c) urbanisticko planiranje,
d) javni promet,
e) druge nadleznosti koje gradu povjeri kanton,
odnasno kaje prenesu opCine.
(2) Grad ima statut koji mora biti u skladu sa ovim
ustavom, kantonalnim ustavom i kantonalnim
odavstvom.
(3) Grad ima gradsko vijece, Cij1 sastav Cini jednak
broj vijecnika iz svake opeine, a broj vijecnika, pos-
tupak izbora i trajanje mandata utvrduje se statutom.
Gradsko vijece ne moze imatj manje od 15, a nitl vise
od 30
(4) Gradsko vijece:
a) priprema i dvotreCinskom veCinom usvaja statut
grada,
h) bira gradonacelnika,
c) donosi budzet grada,
d) donosi propise u izvrsavaoju prenesenih ovlastenja
i vrsi druga oVJastenja utvrdena statutom.
(5) Odgovornosl gradomicelnika je:
a) imenovanje i smjenjivanje gradskih fllnkcionera,
b) provodenje gradske politikc i izvrsavanje gradskih
propisa.
c) osiguranje saradnje gradskih funkcionera sa
omhlldsmcnima.
d) podnosenjc izvjestaja gradskom vijeeu i javnosti 0
provodenjn gradske politike.
(6) Grad oSlvaruje prihode oporezivanjem,
zaduiivanjem j na drugi nacin, u skladu sa zakonom,({
Clan VILt. lTstava Fcderacije Bosne i Hercegovinc
mijcnja se i giasi:
"Mcdullarodni odnosi Federacije morajll hili II skladu
sa medunarodnim subjektiviletom, teritorijalnim
integritctom i kontinuitc:tom Uosnc i Herccgovinc.
Clan ViT.:':;. Uslava Fedcracije Bosne i Hercegovine
mijenja sc i gJasi:
"lv1edunarodni llgoyori i drugi sporazumj koji su na
snazi u Bosni i Hercegovini i Fedcraciji, tc. opea pmv-
i1a mcdunarodnog prava cine dio zakonodavstva
Federacije. U slucaju nesaglasnosti medunarodnog
ugovora, odnosno sporazurna i zakonodavstva, pre-
vladava medunarodni ugovor, odnosno sporazum.
Clan Vll.4. Ustava Federacije Basne i Hercegovine
mijenja se i g1asi:
( 1) Sporazume sa dr1.avama i medunarodnim organi-
l.acijama potpisuje i ratifikuje u ime Federacije pred-
sjednik Federacije. Oni stupaju na snagu u Federaciji
samo ako ih odobri Parlament Federacije uz prethodnu
saglasnost Parlamcntarne skupstine Bosne' I
Hercegovine, osim ako Parlament Federacije, odnosno
Parlamentama skupstina Bosne i Hercegovine nisu 5VO-
jim zakonom predvidjeli da za takve vrste medunarod-
nih sporazuma nije takva saglasnost.
(2) Predsjednik Fedcracije, na prljedlog premijera,
moze otkazati medunarodne sporazume ukoliko mu
to dopusti Parlamentarna skupstina Bosne i
Hercegovine, a duzan je tako postupiti kad to zahtije-
va Pm'lament Federacije uz saglasnost iIi po zahtjevu
PBrlamcntamc Skllpstine Bosne i Hercegovine.
Clan IX.2.(!) c) Ustava Fcdcracijc Bosne i
Hercegovine brise se.
Clan TX.4.( I) Ustava Federacije Bosne i Hercegovinc
mijenja se i glasi:
(1) Prvi izbori loa Predstavnicki dom, Dom nal'Oda,
kantonalna i zakonodavna tijela i opCinska vijeea
odriat cc se u skladu sa Aneksom III. Opeeg okvirnog
sporazuma.
Kasniji izbori odvijal cc se po izbornim zakonima
koje doncsc Parlament Federacije.
Tekst pod (3) mijenja se j glasi:
)(3) Nijedna osoba koja izdrzava kazllu izrecenll od
stranc Medllnarodnog suda za hivsu Jugoslaviju i
nijedna osoha koja.ie optuzena ad strollle Mcdunaro-
dnog suda za hivsu Jugoslaviju, " koja se ne pojavi
pTCd Sudom po njegovom POZiVll, nc mo7.e se
dova!i iIi vrsiti naimenovanu, izbornu ill neku drugu
javl1u funkciju na leritoriji Federacijc.
Clan IX.IO. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
mijcnja se i glasi:
Ovaj ustav primjenjuje se tl opCinama grada Mostara
i gradu Mostaru dok je pod upravom Evropske unije,
ako drukCije ne odluci upravitelj Evropske unlje, koji
ne smije odstupiti od poglavlja II 0 ljudskim pravima
i ,temeljnim slobodama, Predsjednik Federacije za
vrijeme uprave Evropske unije konsultuje se sa
upraviteljem u pogJedu olaksavanja pune primjene
ovog ustava u gradu Mostaru Cim se to vrijcme
okonca.
Clan IX. 11. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
mijenja se i glasi:
(1) Ustavotvorna skupstina Federacije koju Cine
poslanici Skupstille Rcpublike Bosne i Hercegovine
il.abrani na izborima 1990. godine nastavlja sa radom
do konstiiuisanja ParJamcnta Federacije u skladu sa
Anehom III. i IV. Opeeg okvirnog sporazuma.
(2) U periodu do konstituisanja Predsjednistva Bosne
i Hercegovine \l skladu sa Aneksom III i IV Opeeg
okvirnog sporazuma, civilno komandovanje
Arrnijom Bosne i Hercegovlne. ukljncujuCi i imenp--
vanje vajnih Micira, vrsit ee predsjednik
Predsjcdnistva Bosne i Hercegovinc. a civijno
zapovijedanje Hrvatskim vijecem abrane.
ukljucujuCi i imenovanje vojnih casnika, vrsi! ee
predsjednik ili pOlpredsjednik Federacije koji je iz
reda hrvatskog naroda.
(3) Dok se ne izaberu fedcralni. kanlonalni j opCinski
funkcioneri u prijclaznom periodu u skJadu sa Clanom
IX. 3. sadasnji administrativni aranzmani ostai ce na
soazl u okviru Federacije, osim u opCinama grada
Mostara i gradll Mostarll kojim cc upravljati up-
ravitelj Evropske unije \l pcriodu 0 kojem se dogov ..
ore Evropska unija i prc:dsjednik i potprcdsjednik
Federacije.
U Aneks!! t.!stava Federacije Bosne i Hercc:govine,
iza tacke 21. dodajc se nova tacka 22. koja glasi:
)22. Okvirna konvencija za zastillJ nacionalnih ma-
njina iz 1994.
US bn\j 9196
5 . .luna 1996. godine
Sarajevo
PredsjcdavajuCi
Ustavotvorne skupstine
Mariofil Ljubuc, S.L
Na osnovu Clana VIII. 1.(3), a u vezi sa clanom IX.
1(3) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine,
Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, nn sjedni-
C1 Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i
Hercegovine odrtanoj 29. aprila 1997. godint'o i na
sjednici Predstavnickog doma Parlamenta Federacije
Bosne i Hercegovine oddanoj 6. maja 1997. godine,
donosi
Proglasavaju se Amandmani XXv. i XXVI. na Usta\'
Federacije Bosne i Hercegovine koje .Ie usvojio
Parlament Federacije na sjednici Doma naro91:1
Parlamenta Federacije Bosne i Hcrcegoyinc odrzanoj
29. aprila 1997. godine i na sjcdnici Predstavnickog
doma Parlamcnta Fcdcracijc Bosne i Hcrcego\'ine
odrzanoj 6. maja 1997. godinc.
Amandmani XXV. i XXVI. na Ustav Federacije
Bosne i Hercegovine stupaju na snagu u ponoe, 6.
rnaja 1997. godine.
Ovu odlukll objaviti u );Sluzbenim novinama
Federacije BiH.
PF broj 24/97 Predsjeda\'aju6
8. maja 1997. godinc Pred5tavnickog doma
Sarajevo PBr\amenta Fcdcracije BiH
Enver Kreso, S.r.

PredsjedavajuCi
Doma naroda
Par1amentD Federacije BiH
lVlariofil Ljuhic, s.r.
---------:
(*) Tekst Odluke 0 Amandmana XXV i
XXVI na UstDV Fedcracijc Bosne i Hcrcegovinc
, " Sl"b' o",'n"m'\ Federaci]' e
obJavlJcn JC U uz eDlm n y " <
BiH, broj 13197 ad 2. juna J997. godine.
osnovu CIana VIII 1. (3) a) i b) Ustava Federacije
sne i Hercegovine, Parlament Federacije Bosne i
rcegovine, oa sjedoici Doma narada Parlameota
ieracije Bosne i Hercegovine, oddanoj 29, aprila
n, godine, i oa sjednici Predstavnickog doma
'lamenta Federacije Bosne i Hercegovine, odrfanoj
naja 1997. godioe, usvojio je
Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza
;lavlja VLA. Gradske viasti{( iza tacke (1) dodaje
nova tatka (2) koja glasi:
iediste kantona s posebnim fdimom organizovat
se na osnovu istih principa.
:. 2. i 3. postaju taco 3. i 4" a iza nove tacke 4. iza
va 2, dodaje se novi stav koji glasi:
slucaju Grada Mostara Gradsko vijece nastavit ce
iti sa postojeCim brojem vijecnika, s tim da ce se
braj vijeenika uskladiti sa odredbama prethodnog
stava najkasnije do slijedeCih lokalnih izbora.
Ostale specific-nosti Grada Mostara uzet ce se U obzir
prilikom odredivanja broja vijetnika i postupka l,a
njihov izbor..
Dosadasnje taco 4, 5. i 6, postaju taco 5, 6, i 7.
U Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, iza
poglavlja VI. A. Gradske vlasti dodaje se novo
poglavlje, koje glas1:
>:>VLB, Organizacija Sarajevo
t. U Kahtonu Sarajevo osniva se Grad Sarajevo kao
jedinica Iokalne samouprave.
Ustavom Kantona Sarajevo bit ce uredeno koje
opCine ulaze u sastav Grada Sarajeva.
2. Sastav i naCin odluCivanja organa Grada Sarajeva
odraiava multietnicnost i posebnost Grada Sarajeva
kao glavnog grada Federacije Bosne i Hercegovine.