Sarajevo, jesen 2008, broj 26, godina XII

SADRAJ
Tema broja: PLODOVI ZEMLJE

PrEPOzNAVANJE muDrOSTI
Prof.dr. Fadil erkez

2.

KO PrOIzVODI - zNA TA JEDE

Prof. dr. Esma Velagi-Habul

25. 27.

IVOT IZ EPRUVETE
Akademik Ljubomir Berberovi

4. ZDRAVOJ HRANI
Prof.dr. T. ari

ISTINE I zAbLuDE O

zELENILO I KONKurENTNO
Prof. dr. Fahrudin ebi

urbANE SrEDINE ZA HUMANE cILJEVE

Amela Potur

5. TEKO zEmLJI OD mETALA Mr. sc. Suvada Bori-airagi 29. 6.

TVORNIcE HUMUsA I PrOTEINA
Tatjana Vukovi

rANE NA OzONSKOm SLOJu

eljko Majstorovi, dipl.in. - klimatolog

31. 33. 34. 36. 38. 39. 40. 42. 44. 48. 51. 52. 53. 58.

8. HRANA ZDRAVIH LJUDI

Dr.sc. ekib Sokolovi

GOsPINA PAPUIcA INTErESANTNA I rIJETKA

Dr.sc. edomil ili

10.

sA sELA JE, DOMAE JE

Mr. Esma Kreso

mOJA KrONJA, mOJA SNAgA

Ana Mrdovi, dipl.ing.hort

TRI KORAKA DO cERTIFIKATA

11. gOrIVO S mIrISOm 12.

Prof.dr. T. ari

Maida Hadiomerovi, dipl.ing.

SEObA zmIJA
Doc.dr. Dalibor Ballian

PRENIH KROMPIRIA uz mrKVu I bATINA

Prof. dr. Aleksandar Kneevi

JEA NE VOLE NI MEDVJED NI VuK

Sead Hadiabdi, dipl.ing. umarstva

13. STrAST I PrOFIT bEz 14. 15.

MJERE OIJU
Mile Petrovi

KOscU PRIJETI NEsTANAK

Mr. Draen Kotroan

sANA U bOcAMA
Dr. sc. Emir Temimovi

DOLOMITI - RIZNIcA KONTINENTA

Prof. dr. Dubravka oljan i Luka oljan, dipl. ing.

VELIKA sUA JE POELA

Doc. dr. sc. Dalibor Ballian

16. bOSANSKA ANgrILA

Muhamed Gafi

zASADI - PA zAgADI
Prof.dr. Vladimir Beus

19. MO LINIJE U cRTEU

Vojislav Vujanovi

MEsODERI HVATAJU I PLIJEN

Prof. dr. Vladimir Beus

SAmO JE VODA SuVENIr

20.

Drago Bozja, dipl.ecc.

ASPIrIN JE I LIJEK zA bILJKE

Prof.dr. T. ari

sVJEE, sUENO I - sIGURNO

Anida Danko

bORAKOM JEZERU JASNIN ENcIJAN GENTIANA Dr.sc. Adem Hamzi JASNAE ORUIJE NEVIDLJIVIH uKrAS bOSANSKIH PLANINA RAZARAA
Prof.dr. Sulejman Redi

21. cENTAR sPAsA NA

22.

A.Duvi, S.Redi, A.Ali

62

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

RIJE UREDNICE

Izdava: Udruenje za podsticanje odrivog razvoja i kvalitet ivota Fondeko Sarajevo

Upravni odbor Fondeko: Dr.sci.Tatjana Neidhardt, (predsjednik); Hajdar Arifagi, novinar; akademik Ljubomir Berberovi; prof.dr. Vladimir Beus; prof.dr. Esma Habul Velagi; Ana Mrdovi, dipl. ing.hort; mr.teh.nauka Faruk Mutovi; akademik fra Petar Vidi; Nermin Zubevi, dipl.vet. Za izdavaa: Halida Vukovi Glavna i odgovorna urednica: Alma Dinovi Urednitvo: Akademik Ljubomir Berberovi, Alma Dinovi, novinar, prof. dr. Aleksandar Kneevi, mr. Esma Kreso, doc. dr.ekib Sokolovi, dr. sc. edomil ili, prof. dr. Dubravka oljan, akademik fra Petar Vidi, Vojislav Vujanovi, likovni kritiar Unos teksta: Admir Tihi Lektor: dr. Aia Softi Korektor: Sabaheta Abadi Sekretar redakcije: Zumreta Begovi Osniva i prvi glavni i odgovorni urednik Nijaz Abadi, laureat Povelje asti UNEP Global 500 Adresa redakcije: Revija Fondeko svijet Branilaca Sarajeva 47, 71000 Sarajevo Bosna i Hercegovina, tel./fax: ++387 33 21 13 54, e-mail: fondeko@bih.net.ba, www.fondeko.ba Rukopisi, fotografije, diskete i CD se ne vraaju. tampa: BLICDRUK Sarajevo Za tampariju: Muhamed Hrlovi, graf. ing. U skladu sa Zakonom o javnom informisanju, revija Fondeko svijet upisana je u Registar medija u Ministarstvu obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo kao nekomercijalno glasilo. Registarski broj NKM 14/99, od 19. 05. 1999. Naslovna strana: Prenj (Cetina) Foto: Muhamed Gafi Posljednja strana: Runolist (Leontopodium alpinum L.) Foto: Dubravka oljan Tira: 3.000 Revija se tampa na recikliranom papiru ISSN 1512-634X UDK 574 (05)

natieljni, istraivaki duh ovjeka davno je otkrio vezu izmeu prirode, hrane i zdravlja. Veliko Hipokratovo djelo Kanoni medicine, jo oko 400. godine prije nove ere naglaava jednu mudrost: Neka hrana bude lijek tvoj a lijek neka bude hrana. U narodu popularno nazvana zdrava ili bio hrana, organski uzgojena hrana danas je u svijetu top tema. Prema nekim dostupnim podacima u zemljama EU prodaja organskih proizvoda je utrostruena.Zbog velike potranje i nemogunosti proizvodnje usljed velike zagaenosti zemljita i zraka i naruenih odnosa u prirodi, nepostojanja osnovnih agroekolokih preduslova za organsku proizvodnju, u razvijenim zemljama se javlja veliki nedostatak organskih proizvoda na tritu, a manje razvijene zemlje u kojima su jo uvijek ouvani ekoloki uslovi imaju ansu. Istraivanja pokazuju da je zemljite, voda kao i cjelokupna ivotna sredina u pojedinim podrujima Bosne i Hercegovine do 6 puta manje kontaminirana u odnosu na razvijene. Meutim, zainteresovane strane u sektoru organske hrane u BiH prepoznali su manjak regulatornog i institucionalnog okvira kao jednu od najveih slabosti i ogranienja za budui razvoj sektora, te da ekspanzija organske proizvodnje,

OKuS ODgOVOrNOSTI
drugim rijeima, ovisi samo od intervencije drave. U BiH je dosad uspostavljen mali, ali vitalan sektor organske hrane.Prema podacima studije Organska proizvodnja hrane - pokreta ruralnog razvoja BiH, organsko trite u BiH raste uz godinji porast od 10 do 20 posto. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije govore da se pesticidima svake godine otruje oko 3 miliona ljudi.U polovini kontrolisanih proizvoda su naene rezidue pesticida i zato se potroaima preporuuje ljutenje kore sa voa i povra.Kada govorimo o znanstvenom legitimitetu kvalitete, rezultati jedne amerike studije jasno pokazuju da je udio flavonoida u organski, ekoloki uzgojenom paradajzu znatno vei (i do 97%) nego u onom uzgojenom na konvencionalan nain. Ljudi, koji kupuju organski uzgojeno voe i povre, triput su manje izloeni tetnom djelovanju pesticida.Stoga izbor izmeu ekoloki/organski i konvencionalno uzgojene hrane nije samo stvar ukusa ili odgovornosti prema sebi. Kupovinom organskih proizvoda demonstriramo svoju odgovornost prema prirodi (organski uzgojena hrane ne n zagauje okoli)!!!
Alma Dinovi

Foto: Rusmir Hani

FONDEKO SVIJET, 25/2008.

IZMEU POLITIKE I RAZVOJA

Prof.dr. Fadil erkez

PrEPOzNAVANJE muDrOSTI
o od najranijeg perioda svoje istorije ovjek je uvijek bio zainteresiran za ekologiju. Jo u primitivnom drutvu, svaka osoba da bi preivjela trebala je imati neko znanje o svojoj okolini, to jest o snagama prirode, biljkama i ivotinjama. Danas je potrebno vie nego ikada prije imati inteligentno znanje ekologije da bi kompleksna ovjekova civilizacija preivjela, obzirom da prirodni zakoni nisu ukinuti a humana populacija se drastino poveala, kao i ovjekova mo da mijenja okolinu. Ekologija kao nauka je imala veoma dug i usporen period razvitka, tako da je prema pisanim dokumentima Hipokrata, Aristotela i drugih iz drevnih vremena, bilo jasno materijala ekolokog znaenja, ali nije postojala rije ekologija. Rije ekologija je kovanica skoranjeg perioda, tj. njemakog biologa Ernesta Haeckel, 1896. Meutim, kao prepoznata odreena nauka biologija datira od 1900. Prema pisanju odreenih autoriteta, ekologija je imala usporeni razvitak i ogranienu upotrebu (E. Odum). Isti autor opisuje kako je ekologija bila esta tema burnih i pomamnih rasprava o pripadnosti ekologije, sadraju, klasifikacijama, pitanjima ta je ekologija i ta bi trebala biti. Napokon, 1960. godine dolo je do saglasnosti izmeu geografa, sociologa i biologa ta je ekologija i to bi trebalo biti. Potom su uslijedili brojni simpoziji nacionalni i internacionalni, te pridruivanje drugih disciplina i specijalnosti. Na kraju je pripremljen zvanini Izvjetaj interdisciplinarnog komiteta (1967.). Od tada pa nadalje primijenjena ekologija se razvija, posebno u pravcu utvrivanja negativnih ekolokih posljedica. U spektar monitoringa se uvode, pored standardnih indikatora, i drugi (ekonomski, kulturni, i socijalni) kako bi se utvrdio multidimenzionalni karakter drutvenih zajednica, regiona, nacionalnih i globalnih, o stanju odrivosti.
2 FONDEKO SVIJET, 26/2008.

Novi pristup okolini ovjeku moe dati korisnu osnovu za individualni ivotni izbor, ali i kolektivnu politiku akciju i odluivanje
U istoriji ekologije znaajan datum predstavlja prepoznavanje eko-sistema koji je otkrio i opisao botaniar Arthur Tenesly. Od 1935. prihvaen je termin EKO-SISTEM za biotine i abiotine komponente smatrajui ih cjelinom. Arthur Tenesly je takoer osnovao prvo ekoloko drutvo na svijetu. Sredinom zadnje decenije prolog stoljea dolo se do spoznaje da ekologija proistie iz biologije te da predstavlja posebnu disciplinu (E. Odum). Ekologija se danas smatra bazinom naukom ivotne sredine. Ekologija posjeduje jedinstvene odlike. To je nauka sinteze, sposobna da integrira razne naune discipline. Danas se u svijetu sve vie panja poklanja pitanju edukacije na planu ekologije na svim nivoima irom svijeta. Otvaraju se instituti, koledi, uvodi nastava iz ekologije na svim nivoima. Treba napomenuti da je edukacija jo u krizi, zbog problema osavremenjivanja nastavnih programa kao i zbog nedostatka adekvatne literature iz ekologije. Takoer, vrlo znaajno pitanje je edukacija stanovnitva zato su naroito pogodni javni mediji (radio, televizija, tampa i dr.). znanost i obuhvata sve sfere ovjeka i okoline. Radi toga uspjesi ili neuspjesi ne ovise samo od primjene tehnologije i ekoloke nauke, nego i od ekonomije, zakona, etike, socijalne odgovornosti, humanizma, a koji su do sada imali malo znaenje u odnosima ovjeka i prirodne okoline.

ZAGAENJA OKOLINE I RAANJE EKOLOKIH POKrETA

Moderno shvatanje okoline je poelo 1960. godine. Moe se rei da se tada dogodila svojevrsna revolucija u mnogim zemljama svijeta, a naroito u velikim industrijskim zemljama i velikim gradovima. Poznate su epizode masovnih obolijevanja graana zbog pretjeranog zagaenja zraka, vode, zemljita, to je izazvalo brigu za zatitu ivotne okoline. Briga za zatitu ivotne okoline je poela paralelno sa civilnim pravima, zatitom potroaa, sigurnosti i pitanja zdravlja te neka druga socijalna pitanja. Socijalni razlozi i briga za ivotnu sredinu u tom periodu su bili motiv da se unaprijedi kvalitet ivota i zatiti ovjekovo zdravlje. U to vrijeme rije polucije zagaenja i ekologija bila su termin rijetko prisutni u leksikonima. Ekoloki problemi su postali stalna tema zatite ivotne okoline, to je rezultiralo donoenjem zakonskih propisa. U ovom periodu strategija i koncept zatite okoline su bili usredsreeni samo na zatitu zdravlja ovjeka. Dananje savremeno shvatanje zatite ivotne okoline je fokusirano na globalne probleme klimatske promjene, erozije ozona u njegovom omotau i na pitanje kvaliteta ivota, manje na pitanja preivljavanja nae planete i njenih stanovnika, a to e se postii prihvatanjem koncepta odrivog razvoja koji je usvojio novi ekopokret Zeleni ije ciljeve emo u nastavku prikazati.

OSVJETENOST I PREPOZNAVANJE ZNAAJA EKOLOgIJE

Prvi put u istoriji tek 70-ih godina ovjek je doao do spoznaje da depoi i rezerva snabdijevanja vitalno vanim potrebama kao to su voda, vazduh, hrana, i ivotni prostor funkcioniu zajedno, da su meuovisni i ogranienog kapaciteta. Napokon, dolo se do shvatanja da tehnologija sama ne moe rijeiti ekoloke probleme ivotne sredine i da su za to potrebne moralne vrijednosti, ekonomske, a i legalne obaveze koje proistiu iz javne spoznaje da su ovjek i prostor oko njega jedna cjelina i da moraju funkcionisati efikasno i zajedno. Radi toga, ekologija je dijelom prirodna znanost, a dijelom socijalna

PRIRODNE LJEPOTE BOSNE I HERCEGOVI NE

Znaaj sadanjeg ekopokreta je svjetskih razmjera. On tretira ekoloke probleme u globalnom znaaju i smislu, a ne kao lokalne i regionalne. Svi ekoloki problemi su u meuodnosima i reflektiraju se na prirodu kao takvu. Kao to je poznato, globalni problemi su erozija ozona i globalno zagrijavanje. To su prijetnje cijeloj planeti i zahtijevaju globalnu saradnju u cilju njihovog rjeenja. Ekoloki problemi su globalni i nisu lokalne prirode. Tako, naprimjer, teko je govoriti da su aerozagaenja problem jedne zemlje, kao to je isti sluaj sa zagaenjem voda, rijeka i vodenih povrina, jer ovi problemi ne respektuju granice neke nacije. Stoga su fundamentalno globalne prirode i zahtijevaju globalna rjeenja. EKOPOKrET ZELENIH I ODRIVI rAzVOJ - EKOLOgIJA KAO IDEOLOgIJA Dananji ekopokret je prevaziao staru ideologiju i postao je skoro nova ideologija. Prevazilazei liberalno-konzervativne linije, djeluje kako na socijalistiki tako i na kapitalistiki sistem. Ljudi raznih politikih ubjeenja irom svijeta uspjeli su da se ujedine u pokuaju rjeavanja ekolokih problema. Umjesto vjekovnih starih borbi izmeu kapitalizma i socijalizma, konzervativizma i liberalnih ideologija, ovaj pokret je pokrenuo nove izazove. On zahtijeva da se prevazie stari nain razmiljanja, da se fokusira i na to da se ljudi tretiraju kao dio prirode, a da ekoefekti moraju biti dio svih naih aktivnosti. Neki vjeruju da ekologizam ima potencijale da postane prvoklasna ideoloka perspektiva i da zaustavi ili uspori ekspanziju sadranu kako u kapitalistikim tako i u socijalistikim sistemima. U odnosu na dananji ekokoncept, ekopokret Zelenih je potpuno drugaiji od prethodnih eko-modela (konzervacija, prezervacija i zatita). Sveukupni pristup u odnosu na ekoloke probleme je model koji poiva na konceptu odrivog razvoja. Model odrivog razvoja prema eko-problemima prepoznaje ogranienje resursa i istie pitanje mudrosti kada je u pitanju stalno isticanje ekonomskog rasta. n

Iznad ujice

Foto: Ivo Raji

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

VELIKANI PRIRONIH NAUKA

Akademik Ljubomir Berberovi

U laboratoriji biohemiara Arthura Kornberga proizveden je prvi bioloki aktivan virus

IVOT IZ EPRUVETE

rajem oktobra prole godine umro je Arthur Kornberg, biohemiar koji je specijalizirao enzimologiju i stekao ugled istraujui sintezu koenzima. Kasnije je proirio svoje zanimanje na biosintezu nukleinskih kiselina, osobito DNK. U toj oblasti ostvario je svoje najznaajnije istraivake rezultate. Rasvijetlio je put sinteze purina i pirimidina, kljunih sastojaka u biolokim makromolekulama graenim od nukleotidnih lanaca, to je objavio u dva klasina rada u asopisu za bioloku hemiju (1958.). otkrio je i preistio enzim iz bakerije Escherichia coli, koji pomae slaganju dezoksiribonukleida u lanac DNK. Novi enzim je postao poznat pod imenom DNK-polimeraza I. Zanimljivo je da su mu lanci o novopronaenom biokatalizatoru odbijeni u istom asopisu godinu dana ranije. Mnogi recenzenti su bilivrlo skeptini, ak grubi u ocjenama, ali je John Edsall (postao glavni urednik u maju iste godine) primio oba lanka i tampani su u broju od jula 1958. Samo godinu dana kasnije Kornberg je (zajedno sa svojim uiteljem pancem, koji je ivio i radio u SAD Severo Ochoa) dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju i medicinu za njihovo otkrie mehanizma bioloke sinteze ribonukleinske i dezoksiribonukleinske kiseline. U istoriji Nobelove nagrade rijetki su primjeri tako brze reakcije i tako brzog prepoznavanja vanostti jednog biolokomolekularnog otkria. Prolo je smao nekoliko godina poslije objavljivanja istorijskog modela grae DNK, koji su pronali Crick i Watson, kada je Kornberg sa saradnicima rasvijetlio sistem sinteze molekula, za koje su naistaknutiji umovi meu genetiarima poeli pomiljati da predstavljaju osnovu procesa biolokog nasljeivanja. To da je DNK univerzalni materijalni nositelj herdita u cjelokupnom ivom svijetu, tek se nasluivalo. Kornbergu je 1956. polo za rukom da u beselijskom sistemu, tj. u epruveti, ostvari duplikaciju kratkih DNK modela (primers), u sistemu koji je, osim sasvim kratkih zaetnih polinukleotidskih lanaca, sadravao ekstrakt kulture E.coli, te radioaktivnim izotopima obiljeene pojedinane nukleotide. Radioaktivnim atomima obiljeeni nukleotidi su se u tom sistemu povezivali inei nove kerinske dvolanane molekule DNK, uz potpuno ouvanje identinosti reprodukcije. 4 FONDEKO SVIJET, 26/2008.

Artur Kornberg

Svaka novonastala molekula DNK imala je jedan lanac od ranije postojee molekule DNK, dok je drugi nastajao redanjem pojedinanih, radioaktivno obiljeenih nukleotida. Nije bilo teko dokazati da svaka nova molekula ima jedan lanac obiljeen, a drugi neobiljeen radioaktivnim izotopima. Kornberg nije samo pokazao da se DNK identino reprodukujem nego i to da se ona reprodukuje na smikonzervativan nain. To su bili prvi praktini veliki koraci u eru molekularne biologije, zapoetu pronalaskom modela grae DNK. U nastavku svog rada Kornberg je utvrdio da ekstrakt bakterija sadri enzim odgovoran za slaganje pojedinanih nukleotida u lanastu molekulu polinukleotid, izolovao ga, preistio i dokazao njegovu ulogu u sintezi novih molekula DNK, identinih (prema teorijskim predvianjima Cricka i Watsona) sa onim koje su (neobiljeene) bile u sistemu. U nastavku rada uspio je dobiti DNK dugaku 5.000 nukleotida, a kasnije, 1967. u njegovom laboratoriju, proizveden je prvi bioloki aktivan virus

fi-X174. Slavni model grae molekula DNK (Crick, Watson 1953.) zapravo jo nije bio stekao opte priznanje jo uvijek su nedostajali i tek se poeli prikupljati egzaktni, materijalni, eksperimentalni dokazi ispravnosti genijalne teorijske zamisli Votsona i Krika. Kornbergov elegantni pokus in vitro reprodukcije molekula DNK bio je ustvari prva materijalna potvrda zamisli o dvolananoj strukturi, koja sadri ideju i mogunost sopstvenog identinog umnoavanja Krik-Votsonove dvojne spirale (dvostruka punica, double helix). Kornbergova uspjena sinteza dvolanane DNK bila je krunski materijalni dokaz tanosti ideja Krika i Votsona o strukturi i osnovnim principima djelovanja supstancije koja igra ulogu nasljednog materijala. Istraivanja Artura Kornberga zaista spadaju u inspirativnu nauku - kak je on sam naslovio svoju najpoznatiju (popularno pisanu) knjigu i meu najznaajnija dostignua prirodnih nauka u prolom stoljeu. n

EKONOMIJA I EKOLOGIJA

zELENILO I KONKurENTNO

Zemlje u razvoju koje se i dalje dre metoda rasipanja resursa i izbjegavaju ekoloke standarde zato to su "suvie skupi" ostae nekonkurentne i same sebe e osuditi na siromatvo
nosti i ivotne sredine. Zemlje su po tradiciji bile konkurentne kada su njihove kompanije imale pristup najjeftinijim faktorima proizvodnje kapitalu, radnoj snazi, energiji i sirovinama. Naprimjer, u industrijama koje se oslanjaju na prirodne resurse, konkurentne su bile kompanije i zemlje koje su ih imale u obilju. S obzirom na to da se tehnologija sporo mijenjala, komparativna prednost u proizvodnim iniocima bila je dovoljna za uspjeh. Dananja globalizacija predstavu o komparativnoj prednsoti ini zastarjelom. Kompanije mogu da nabavljaju jeftinije utroke bilo gdje, a nove tehnologije koje se brzo pojavljuju mogu da neutraliu probleme koje izazivaju trokovi proizvodnih inilaca. Naprimjer, kompanija koja je u matinoj zemlji suoena s visokim trokovima radne snage, moe automatizacijom da ukine potrebu za nekvalifikovanom radnom snagom. Suoena s nestaicom sirovina, kompanija moe da nae alternativne sirovine, ili da stvori sintetike. Da bi rijeile problem visokih trokova zakupa prostora, japanske kompanije su uvele takozvanu pravovremenu proizvodnju (just-in-time), ime izbjegavaju gomilanje zaliha u fabrikama. Jednostavno posjedovanje resursa vie nije dovoljno. Danas je za konkurentnost potrebno njihovo produktivno koritenje. Kompanije mogu da poveaju produktivnost resursa ako efikasnije isporuuju postojee proizvode, ili ako njihovi proizvodi imaju veu vrijednost za kupce, te su spremni da za njih vie plate. Najkonkurentnije zemlje i kompanije sve rjee su one s pristupom najjeftinijim faktorima proizvodnje, a sve vie one to svoje faktore koriste pomou najsavremenije tehnologije i metoda upotrebe. S obzirom na to da se tehnologija stalno mijenja, nova paradigma globalne konkurentnosti zahtjeva sposobnost brzog inoviranja. Ova nova paradigma ima dalekosene implikacije kada je rije o raspravi u vezi s ekolokom politikom kako joj prii, kakve propise donijeti i koliko strogi oni treba da budu. Ona je spojila unapreenje ivotne sredine i konkurentnost. Vano je produktivno koristiti resurse bez obzira na to da li su prirodni i fiziki, ili humani i finasijski. Ekoloki napredak zahtjeva od kompanije inoviranje kako bi se poveala produktivnost resursa a to je upravo ono to zahtjevaju novi izazovi globalne konkurencije. Opirati se inovacijama koje smanjuju zagaenje, kao to je to sedamdesetih godina inila amerika industrija automobila, izazvae ne samo ekoloku tetu ve i gubitak konkurentnosti u globalnoj privredi. Zemlje u razvoju koje se i dalje dre metoda koji podrazumijevaju rasipanje resursa i izbjegavaju ekoloke standarde zato to su suvie skupi ostae nekonkurentne i sam esebe e osuditi na siromatvo. U stvari, reakcija neke grane na ekolke probleme moe da bude glavni indikator njene ukupne konkurentnosti. Ekoloka regulativa ne mora neizbjeno sve kompanije da dovede do inovacija i konkurentnosti, ili do vee produktivnosti. Uspjeh e ostvariti samo kompanije koje uspjeno uvode inovacije. Zaista konkurentna firma prije e nove standarde shvatiti kao izazov i na njih odgovoriti inovacijama. Nekonkurentna firma, s druge strane, ne mora da bude orijentisana na inovacije, to je moe navesti na to da se sve vrijeme bori protiv regulative. Uopte ne iznenauje to se rasprava koja sueljava ivotnu sredinu i konkurentnost razvija onako kako se razvija. U stvari, ekonomski destruktivne borbe u vezi s redistribucijom pedstavljaju normu u mnogim oblastima javne politike. Meutim, sada je vrijeme da se paradigma promijeni kako bi nas povela u novi vijek. Meunarodna konkurencija se dramatino promijenila tokom posljednjih nekoliko decenija. Vii menaderi, koji su stasali u vrijeme kada je ekoloka regulativa bila sinonim za sudske sporove, vidjee sve vie dokaza da na ekolokim poboljanjima moe dobro da se zaradi. Uspjeni ekolozi, regulatorna tijela i kompanije odbacie stari supstitucioni odnos i stvorie ekonomsku logiku koja e povezati ivotnu sredinu, produktivnost resursa, inovacije i konkurentnost. n
Prevod i obrada: Prof. dr. Fahrudin ebi Izbor iz knjige M. E. Porter O konkurenciji, Fefa, Beograd, 2008.

otreba za regulativom u cilju zatite ivotne sredine prihvata se sve vie, mada nerado sve vie stoga to svi ele planetu na kojoj se moe ivjeti, nerado zbog ustaljenog miljenja da ekoloki propisi negativno utiu na konkurentnost. Preovladava stav da ta potreba podrazumjeva jedan nepromjenljiv supstitucioni odnos: izbor izmeu ekologije i ekonomije. S jedne strane tog odnosa nalaze se drutvene koristi koje proistiu iz strogih ekolokih standarda. S druge strane nalaze se privatni trokovi spreavanja zagaenja i ienja, koje pokriva industrija, a za koje se smatra da nameu vie cijene i time smanjuju konkurentnost. Kada se tvrdnja ovako obrazloi, napredak u pogledu kvaliteta ivotne sredine postaje neka vrsta obaranja ruke. Jedna strana pokuava da nametne stroe standarde, a druga da ih vrati na poetnu poziciju. Ravnotea snaga premjeta se s jedne na drugu stranu, u zavisnosti od toga koji politiki vjetrovi preovlauju. Ovo statino miljenje o ekolokim propisima, prema kojem je sve osim regulative konstantno nije tano. Kada bi tehnologija, proizvodi, procesi i potrebe kupaca bili nepromjenljivi, zakljuak da regulativa mora da poveava trokove bio bi neizbjean. Meutim, kompanije funkcioniu u realnom svijetu dinamine konkurencije, a ne u statinom svijetu nakakav se odnosi vei dio ekonomske teorije. One stalno pronalaze inovativna rjeenja za pritiske koji dolaze sa svih strana od konkurenata, kupaca i regulatornih tijela. Pravilno formulisani ekoloki standardi mogu da podstaknu inovacije koje e smanjiti ukupne trokove proizvoda, ili poveati njegovu vrijednost. Takve inovacije omoguavaju kompanijama da produktivnije koriste razliite utroke od sirovina i energije do radne snage i da time neutraliu trokove zatite ivotne sredine, odnsono, okonaju pat-poziciju. Konano, poveana produktivnost resursa ini kompanije vie a ne manje konkurentnim. Vrijeme je da realnost savremene konkurencije pone da utie na nae razmiljanje o odnosu izmeu konkurent-

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

OVJEK I PROSTOR

Amela Potur

urbANE SrEDINE ZA HUMANE cILJEVE

sim to je naruena okolina i uslovi u kojem ivi gradsko stanovnitvo, grad danas u maloj mjeri prua sigurnost i humanost. Elementarni ljudski odnosi su narueni. U gradu je dolo do pojave raznih anomija. Anomija je stanje loma drutvene normativne strukture, situacija kad se norme ne potuju, nema regulacije i integracije. Zapaeno je da se broj nenormalnih ponaanja neobino poveava procesom industrijalizacije i urbanizacije. Ova je pojava zabiljeena posebno i u savremenom drutvu nekih zemalja u razvoju koje se ubrzano industrijaliziraju. Najtipiniji i najei oblici anomija su: samoubice, pobaaji, profesionalni prestupnici, skitnice, narkomani, seksualna patologija, psihoze i neuroze i masovne mentalne epidemije. Ovi oblici anomija su u stalnom porastu. Pored ovih anomija, negativan uticaj gradskog ivota takoe se ispoljava i u njavioj mjeri na linost, te na primarne socijalne grupe gdje spadaju porodica i susjedstvo te grupe u kojima provodimo slobodno vrijeme.

Usljed eksplozivne sile ljudskog sanjanja ovjek sada ima priliku ne samo da se uhvati u kotac sa problemima nego i da analizira i razumije grad njegove krize
i razliitosti susreta, doivljaja i utisaka u gradu koji dovode do intezifikacije nervnog ivota. Pored novca, sve razvijenija drutvena i tehnika podjela rada, trite, berza i vrijeme su takoer tipina obiljeja grada koji tjera ovjeka da reaguje apstrahovanjem i doprinosi formiranju blazirane linosti. Bitna osobina graanina je uzdranost prema sebi slinima, te je karakteristina povrnost odnosa. Svi kvaliteti koje grad razvija kod individue se preobraavaju u njihovu suprotnost, potreba za autentinou i za zajednitvom je samo obrnut izraz jednog tipa odnosa zasnovanog na averziji ili na dranju na distanci. Gradska sloboda otuuje, pervertira i porie. Zastupljene su mnoge devijantnosti, kao i delikvencije. Devijantnost je socioloki pojam koji oznaava situaciju odstupanja od drutvenih normi i vrijednosti. Delikventnim ponaanjem odreuje se ogranieni skup postupaka koji uzrokuju drutvenu tetu ili opasnost, ali uz primjenu naela da nije kanjivo ono djelo koje nije kao takvo odreeno zakonom. Sve ove anomije i devijantna ponaanja u gradskoj sredini su postala svakodnevnica s kojom ivimo. Mnogi sociolozi sve vie govore o tyranopolisu, tj. gradu u kojem su zavladali podzemlje i potpuna anomija. Mnogi autori smatraju da Los Angeles predstavlja jedan od najotuenijih gradova. Los Angeles je veliki centar industrijske slike. Na isto tako eminentan nain reprezentuje novi tip grada: raspren, dezartikulisan. Silikonska dolina koja se nalazi u njegovoj blizini i koja je svjetski centar novih tehnologija informacije tek je bezoblina gomila hangara. Decentriran i razvuen urbani prostor se rasparava, sve je tu na hrpi, ali nesreeno. On prska, cijepa se. Tu se ne moe vie govoriti o drutvu, jer gradom haraju droga, kriminal, gangsteri, grade se prozrani kvartovi namijenjeni iskljuivo bogatima, koje uva privatna policija unutar njih privilegovani se bave svojim poslovima, zatieni od trulei i bijede kojom su okrueni. Ovdje je uoljiva jedna dualna struktura- gospodari koji profitiraju od aktualnih opticaja i s druge strane bijednici koji se s mukom bore za goli ivot. Ovakva dualizacija je produkt slabljenja, pa ak i ruenja moderne drave. Da li su u narastanju gradovi daleko od Los Angelesa?

MOGUA RJEENJA
ovjeanstvo se danas nalazi pred izazovom od kojeg ovisi opstanak ljudske na vrste. Postoje odreena pitanja u razvoju savremenog drutva ije rjeavanje predstavlja interes svih drutava, ali i rjeavanje tih pitanja zahtijeva angaovanje svih drutava. Globalnim problemima savremenog drutva nazivaju se oni problemi koji proizilaze iz svojevrsnog ujedinjavanja svih drutava u jedno drutvo ujedinjavanje ovjeanstva. Rjeavanje tih problema je pretpostavka opstanka ovjeanstva kao ljudske zajednice i njihovo rjeavanje zahtjeva i pretpostavlja angaovanje svih drutava kao ljudske zajednice. Nauno je dokazano i opte prihvaeno saznanje da ljudski opstanak na zemlji ovisi od ivota hiljadu vrsta biljaka, ivotinja, mikroorganizama, fizikih i hemijskih procesa u atmosferi, okeanima i slatkoj vodi, a sve to postoji u jednom prirodnoekolokom pokretu. Sociologija kao nauka o najoptijim zakonitostima nastanka, strukture i razvoja ljudskog drutva, sa novim sociolokim promiljanjem karaktera odnosa drutva i prirode nastaje potreba za novim etikim normama. Izmeu ouvanja ljudskog roda i ljudskog drutva i zatite zemlje, kao okvira ivota ovjeka i drutva postoje specifine veze koje imaju svoje oblike ispoljavanja i svoje zakonitosti razvoja. Otkrivanje tih veza i saznanje zakonitosti njihovog razvoja bitne su pretpostavke ovjekovog racionalnog odnosa prema prirodi koji treba da obezbijedi ouvanje ekoloke ravnotee uz stalan razvoj proizvodnih snaga i humanizacije drutvenih odnosa. Navedeni problemi e

PODJELE I SLObODA
Zbog tjeskobe prostora u kome su smjetene linosti u gradu, postoje uslovi za pritisak na psihu i na nerve ovjeka. Samo na prvi pogled, grupisanje ljudi na malom prostoru odgovara tenji ovjeka ka zbliavanju s drugim ljudima. Sve su ea socioloka istraivanja koja pokazuju da su gomile u velikim gradovima samo zbir usamljenih individua koje su prostorno bliske, ali su drutveno udaljene jedna od druge. Pojedinac u savremenom gradu samo je jedan dio mase, tj. usamljene gomile. Kod linosti je zastupljena anksioznost i agresivnost te otuenja linosti. U ovom sluaju pod tim pojmom podrazumijevamo nemo, besmisao, anomija koja dolazi usljed dezorganizacije linosti, izolacija i alijenacija linosti od samoga sebe. Psiholoki tip graanina se odlikuje iz velike uestalosti 6 FONDEKO SVIJET, 26/2008.

OVJEK I PROSTOR

Vrtimo se u krug

Foto: S.S.Sam

se umnoavati ako ih ne ponemo odmah rjeavati. Naprimjer, u 1940. godini, kad je odlueno da se stvori atomska bomba, SAD su doznaile 200 milijuna dolara i pozvale eksperte iz cijelog svijeta da obave taj posao za dvije godine. Istim poletom bi trebalo poeti rjeavati ove probleme, samo sa malo veim smislom za hitnost! Budui da je kriza postala akutna, upozorava se da je potrebno poduzeti slijedee akcije neposredne akcije da se sprijei pogoravanje situacije prije nego to bude prekasno: moratorij za neprovjerene tehnoloke inovacije koje nisu neophodne za nadivljavanje, to vrijedi i za sisteme naoruavanja, te zabrana pravljenja supersoninih letjelica, novih pesticida, novih plastinih materijala, izgradnje velikih nuklearnih centrala. Ovo se odnosi i na ekoloki neprovjerene inenjerske projekte (zabrana gradnji brana na rijekama, zahtjev za zemljom u dunglama, rudarstvo pod morem); primjena postojee tehnologije

za kontrolu zagaivanja na energetska postrojenja, na industriju openito, reciklaa materijala u velikim razmjerama kako bi se usporilo iskoritavanje prirodnih resursa, brzo uspostavljanje internacionalnih ugovora o kvalitetu okoline, podlonih reviziji kad to zatrai bolje poznavanje ekolokih potreba; intenzivniji programi u svim dijelovima svijeta u cilju smanjenja porasta stanovnitva, ali da se pri tom ne ugroze ljudska prava. Vano je da ti programi budu praeni smanjenjem potronje kod privilegiranih klasa, te da se postigne pravednija raspodjela hrane i svih dobara meu svim ljudima; nacije moraju pronai naina da ukinu rat, razgrade nuklearno oruje i unite hemijsko i bioloko oruje. Posljedice jednog globalnog rata bile bi neposredne i nepopravljive.10 Teko je svaki problem rijeiti na njegovom poetku. Urbani problem znaajniji je od drugih ovjekovih prob-

lema, pa je utoliko i tei, ali nema razloga zbog kojeg bismo vjerovali da ovjek nije u stanju da se bori s ovim problemom. Najee nailazimo na predvianja da ovjeanstvo ide ka jednom velikom gradu- ekumenopolise: Na kraju slijedeeg vijeka ekumenopolis e se ve uobliiti, a to je vrijeme kad e ovjeanstvo dostii svoju zrelost, i on e se dalje kao cjelina postepeno razvijati poboljavajui svoje dijelove. Postoji jedan aspekt grada iji indikatori rastu bre od ostalih, a to je kompleksnost. Postoji samo jedna sila koja raste bre od kompleksnosti grada, a to je ljudsko saznanje. Usljed eksplozivne sile ljudskog saznanja ovjek sada ima priliku ne samo da se uhvati u kotac sa problemom nego i da analizira i razumije grad i njegove krize. n
Odlomak iz diplomskog rada "Grad i ekoloka kriza " odbranjen na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

OSMATRANJE ATMOSFERE

eljko Majstorovi, dipl.in. - klimatolog

zonosfera nije zaseban sloj atmosfere, nego se tako naziva zona od otprilike 20 do 50 km u kojoj je najvea koncentracija ozona.Ta zona se najveim dijelom nalazi u stratosferi. Ozon je alotropska modifikacija kisika i njegova formula je O3. Ovakva molekula je nestabilna, ali zato i veoma kemijski aktivna. Ozonosfera je veoma dinamian sloj u kome neprestano traju fotokemijski procesi nastanka i nestanka ozona uz posredstvo fotona ultraljubiastog dijela Sunevog spektra (valnih duljina 180-240 nm). To su fotokemijske reakcije tipa: Molekula O2 disocira na atome reakcijom, O2-2O A time nastali atomi kisika odmah reagiraju sa O2 O+O2- O3 Jedan dio tako nastalog ozona razori se reakcijom s atomima kisika nastalima u prvoj reakciji O+O3- 2O2 Pored toga, ozon se kao kemijski veoma aktivna molekula jedini i sa ostalim plinovima u atmosferi, prije svega sa duikom. Ova osobina ga ini i veoma osjetljivim na promjene u sastavu atmosfere, jer novi plinovi u atmosferi znae i nove kemijske reakcije, tako da naruavaju finu ravnoteu u procesu nastanka i nestanka molekula ozona. Ozona je veoma malo u atmosferi Ozon ini manje od milijuntog dijela svih plinova u atmosferi. Sam ozon iz atmosfere tvorio bi sloj debeo samo 3 mm, ali je nuan za ivot na zemlji. injenica da se jedan dio fotona ultraljubiaste svjetlosti troi u gore navedenim reakcijama, smanjila je njihov prodor do Zemljine povrine. Kada je to zraenje prestalo prodirati do Zemljine povrine, poeo se ivot razvijati i na povrini: ivim je organizmima postao dostupan povrinski sloj oceana i svih kopna. To veliko poveanje dostupnog ivotnog prostora uvjetovalo je bujanje ivota i daljnji porast udjela kisika u zraku. Ozonski sloj, koji je u poetku nastajao relativno blizu povrine planeta, pomalo se dizao. U zadnjih sto pedeset godina, koliko traje industrijska era, razni plinovi prodiru u atmosferu kao produkt ljudske aktivnosti

Rezultati provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje oteuju ozonski sloj najbolji su dokaz da globalna borba protiv globalnih ekolokih problema moe biti uspjena
i na razliit nain naruavaju dotadanje fizikalne i kemijske procese u atmosferi. Jedni od najopasnijih po ozonski sloj su freoni. Transport izmeu troposfere i stratosfere otean je temperaturnom inverzijom na tropopauzi i traje godinama. U stratosferu mogu dospjeti samo spojevi koji se tamo izravno isputaju, te oni koji imaju dugi ivotni vijek u atmosferi. Klorovodici ili freoni su halogenirani ugljikovodici, to znai da su u njima atomi vodika zamijenjeni fluorom ili klorom. To su sintetski spojevi, a prvi put su proizvedeni 1902. godine. Zbog svojih svojstava potpuno halogeni freoni metanova i etanova reda smatrani su idealnim spojevima. Imaju visoku i toplinsku i kemijsku postojanost pa ne djeluju korozivno i slabo su otrovni, ili potpuno neotrovni. Zbog tih su prednosti, a i zbog svoje niske toke vrelita, freoni nali iroku upotrebu kao sredstva za hlaenje, tj. za prijenos topline u hladionicima i klimatizatorima. Oni takoer slue i kao potisni plin u aersol-sprejevima, zatim kao toplinski izolatori, otapala za ienje fine elektronike i pri sterilizaciji. Postupak proizvodnje bazira se na zamjeni atoma klora kloriranih ugljikovodika fluorom iz bezvodnih fluorovodika u prisutnosti antimon-pentafluorida kao katalizatora. Najvie se upotrebljavaju CFC 11 (triklorofluorometan), CFC 12(diklorodifluorometan), te CFC 113, CFC 114 i CFC 115. Freoni su inertni i zadravaju se u atmosferi 75-100 godina, to znai da su mogli difundirati u stratosferu. Tamo ih na otprilike 25 km visine fotolizira UV zraenje i oni postaju izvorom klorovih radikala koji djeluju pogubno za ozon. Nastaju cikline reakcije Cl + O3 CIO+O2 CIO +O Cl+O2 Tj. O3+O 2O2 Monoksidklor CIO popularno se naziva dimeni pitolj. Njegov nalaz u stratosferi je krunski dokaz da na nekom podruju traje proces unitenja ozona. Prema modelu, svaki atom kolora moe razoriti 105 molekula ozona. Dolazi do vezanja klora na NO2 ili vodika. Cl+ H HCl CiO + NO2 ClONO2 Godine 1985. grupa britanskih znanstvenika objavila je rezultate svojih viegodinjih mjerenja. Pokazalo se da je koliina ozona od 1977. do 1984. godine pala u polarnoj stratosferi nad Antarktikom vie od 40%, a nivo ozona drastino je nizak u rujnu i listopadu. Normalna koliina ozona u tom podruju je 380 Dobsonovih jedinica, a pojavilo se veliko podruje s koliinom ozona manjom od 150 DU ire od povrine kontinenata nazvanog ozonskom rupom. Bilo je to zvono za uzbunu, pa je poelo intenzivno prouavanje kemizma atmosfere i meunarodna suradnja na ograniavanju upotrebe CFC-a. Prouavanje stratosferskog ozona donijelo je mnogo iznenaenja i svi mehanizmi jo nisu poznati. Za ekstremno niske koliine ozona odgovorne su heterogene reakcije na esticama leda polarnih stratosferskih oblaka. One se formiraju pri vrlo niskim temperaturama od kemijskih elemenata i spojeva koji se nalaze u zraku. Reakcije su: HCI + CIONO2- HNO3 + CO2 H2O + CIONO2- HNO3 + HCIO CIO + CIO- CI2O2 Klor je tako preobraen u reaktivnu for-

rANE NA OzONSKOm SLOJu

Pogled u sunce

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

ZANIMLJIVA EKOLOGIJA
mu, jer ga sunce osloba u prolje a ni a e, tratna kiselina se ispire iz stratosfere. Te su kemijske promjene osigurale karakteristi gubitke ozona na irinama ne unutar polarnoga kruga, gdje se pojavljuju stratosferski oblaci. De ozona nije svugdje isti. Obla cit sti razli koncentracije ozona putuju ite nebom, tako da se koncentracija i iznad naeg podru stalno mijenja. O ozonskoj ja rupi moemo govoriti samo iznad oblasti Junog pola. U skladu sa dosad re enim, de ozona dovodi do pove cit anog prodora ultraljubi astih zraka do povrine Zemlje, to predstavlja veliku opasnost za zdravlje ljudi i ivot na planeti uop e. Ove injenice su u rujnu 1987. godine dovele do potpisivanja tzv. Montrealskog protokola, koji je ozna po io etak svjetske akcije na zatiti i spaavanju Ozonskog sloja. Predstavnici 191 zemlje potpisnice Montrealskog protokola, na svom 19. sastanku prole godine u Montrealu, postigli su sporazum o ukidanju proizvodnje i uporabe HCFC-a (hidroklorouorougljika) do 2020. godine u razvijenim zemljama i do 2030. godine u zemljama u razvoju, skrativi postojee rokove za po 10 godina. Vlade su se prema odredbama sporazuma suglasile zamrznuti proizvodnju HCFC-a do 2013. godine na razini prosjene proizvodnje u 2009. i 2010. godini. Razvijene zemlje obavezale su se smanjiti proizvodnju i uporabu HCFC-a za 75 posto do 2010. i za 90 posto do 2015. na putu do potpunog ukidanja 2020. Obaveze zemalja u razvoju su smanjenje proizvodnje i potronje za 10 posto do 2015., za 35 posto do 2020. i 67.5 posto do 2025., s punim ukidanjem 2030. Ova akcija nije do kraja provedena, ali i dalje traje, a njeni rezultati su vevidni. Rezultati provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje ote ozonski sloj uju najbolji su dokaz da globalna borba protiv globalnih ekolokih problema moe biti uspjena. Ugodno je bilo prole godine u sklopu obiljeavanja 20. godinjice potpisivanja Montrealskog protokola i Me unarodnog dana zatite ozonskog sloja sluati ocjene stru njaka da je rije o jednom od najuspjenijih me unarodnih sporazuma jer je postignuto znatno globalno smanjenje emisija za ozon tetnih tvari u zrak Ujedinjeni su narodi 1994. proglasili 16. rujan Danom zatite ozonskog sloja sa ciljem da se naglasi vanost provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje ote uju ozonski sloj.

KISELI PLJUSAK JO TRAJE R RAJE

Kvalitet vode se poboljava, ali se tlo ne osje dobro a
Za kisele kie se kae da su pojava karakteristina za 1980. godine, ali problem jo uvijek nije nestao. Istraiva su i prijavili da tlo irom sjeveroistoka SAD-a nastavlja da se kiseli, unato injenici da se procenat kiselih kia smanjio za 50% u usporedbi sa 1973. godinom, kada je zabiljeen najve procenat ovih kia. i Ovo moda donosi smanjenju e ernog javora i crvene omorike u regionu, kau istraiva i. Kvalitet vode se poboljava, ali tlo nastavlja da se pogorava, kae Ri Varbi ard (Richard Warby), iz Meunarodne korporacije za okoli na Princetonu, N.J. Varbi, koji je vodio istraivanja dok je jo bio na Univerzitetu Syracuse u Njujorku, izloio je nalaze na sastanku Ameri ke geo ke unije Fort Lauderdale, Fla. zi Kisele kie u Americi su prvenstveno posljedica emisija iz elektrana kamenog uglja, posebno sumpornog dioksida. Kisele kie su se smanjile otkad su donesene odredbe koje se odnose na emisiju sumpornog dioksida, a utvr ene su Aktom ist zrak (eng. Clean Air Act) iz 1970. i 1990. godine. Aluminijske supstance, s druge strane, su kisele i aluminij, pod uticajem kiselina, mijenja inertni oblik tla u reaktivan. Taj reaktivni, pokretni oblik je, u visokim koncentracijama, toksi za biljke. an Dolazi do zamjene nutricijenta toksi nom supstancom, kae arls Driskol (Charles Driscoll), jo jedan od uesnika ove studije sa Univerziteta Syracuse. Tlo je izgleda osjetljivije od povrinskih voda, dodao je. Koli kiselih kia se o ina igledno do voljno smanjila, pa se jezera i potoci mogu oporaviti, moda uz dodatnu pomopriobal nih i jezerskih sedimenata, kae Driskol. Ali to nije dovoljno za tlo. Razina kiselosti je jo uvijek suvie visoka da bi se izbjeglo opadanje kalcijuma i magnezija u tlu, rekao je. Najsnaniji efekat je zabiljeen u sredinjoj Novoj Engleskoj (New England) i Majni (Maine), kae Verbi, to je iznena e, jer je ova regija primila manju uju koli kiselih kia od drugih regija, kao inu to su to Adirondacks, Catskills i Poconos. Razlog ovome moda lei u injenici da je tlo u ovim drugim podru jima vevelikim dijelom bilo lieno kalcija jo od perioda kada su uzeti prvi uzorci tla 1984. godine, rekao je. Iako su se povrinske vode dijelom oporavile, jezera i potoci ipak mogu zadobiti novi udarac ako neutraliziraju osobina tla a nastavi opadati. Mi imamo model simulacije koji pokazuje da se oporavak desiti u slijede e ih nekoliko decenija, kae Driskol. Ali, ako se bazi stanje tla ne popravi, oporavak no se moda ne nastaviti i mo vidjeti e e ete opadanja u kvaliteti povrinskih voda za 70, 80 i 100 godina. Me udravno pravilo o istom zraku (The Clean Air Interstate Rule), koje uspostavlja stroija ograni enja o putanju sumpornog dioksida i oksida nitrogena iz dimnjaka elektrana u 28 drava, e imati u inka u toku slijede sedam godina i ih dovesti do dodatnog smanjenja kiselih kia. Jo uvijek je dug put pred nama, kae Driskol.
(prevela i priredila Anida Danko) Jessica Marshall, Discov ery News

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

BILJNI SVIJET BIH

Dr.sc. edomil ili

Susret s ovom jedinstvenom orhidejom nae ostavlja botani ara bez daha ore
Odmah da kaem da je rijeo GOSPINOJ PAPUICI (Cypripedium calceolus L.). Ona spada u golemu familiju orhideja ili kauna (Orchidaceae) koja sa svojih ak oko 25.000 vrsta spada meu najbrojnije cvjetnice u biljnom svijetu. Gotovo sve te vrste su rasprostranjene u vlanim tropskim umama (tropski predjeli June Amerike i jugoistone Azije) i venom ive u kronjama tropskog drve , a i a prema nanu ivota nazivamo ih epi Um i te. jerena do hladna podruja (Europa, Azija) nastajanjuju tzv. terestri e orhideje, tj. one koje n ive u zemlji. Takvih ima u Evropi samo oko 120 vrsta s brojnim podvrstama, a u Bosni i Hercegovini oko 80 vrsta i podvrsta. Mnoge od njih imaju ire euroazijsko rasprostranjenje, a neke od njih su veoma rijetke, a gospina papuica spada meu najrjee u naoj ori. Oblikom svojeg raskonog cvijeta ona se razlikuje od svih naih orhideja. Njezin cvijet se odlikuje posebnom gra Ono to odmah pada u o om. i je medna usna (labellum) koja, uz malo mate, podsjea na elegantnu papuicu (to se lijepo vidi na priloenim fotograjama). Znanstveno ime roda potje od gr e kog nadimka za boicu Veneru (Kypris) i pa-

GOSPINA PAPUICA INTERESANTNA I RIJETKA

dila = cipelica zbog sli nosti njezine velike medne usne na raskonu cipelicu. Otuda i njezina popularna imena gospina ili venerina papu ica. Nju je prvo opisao vedski prirodoslovac Carl Line (1707.-1778.) davne 1753. godine. Susret botani ra s ovom jedinstvenom a orhidejom nae ore ostavlja ga bez daha. Isto je i s drugim posjetiteljima naih predivnih uma. Samo to su ti susreti veoma rijetki jer su i nalazita ove vrste izuzetno rijetka. Njezinu rijetkost moemo shvatiti iz njenice i da je u herbarsku zbirku Prirodnja og k odjeljenja Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, koja predstavlja najve trezor nae i ore, u posljednjih 120 godina njezina postojanja uloeno samo nekoliko primjeraka sa malobrojnih lokaliteta. Samo dva od njih koje je prikupio rano preminuli, kustos Zemaljskog muzeja BiH F. Fiala (1861.-1898.); jedan na Starom gradu kod Sarajeva (1892.) i jedan s Klekovae u zapadnoj Bosni (1891.) su citirani u Flori Bosne i Hercegovine iz 1903., poznatog austrijskog botaniara G. Becka (1856.-1931.). Jedan od tih u spomenutoj herbarskoj zbirci je i primjerak sakupljen na Klekovai koji je prikupio 1893. poznati prirodoslovac E. Brandis (1834.-1921.). Od tih starih nalazita je i primjerak koji je prikupio 03. VI. 1906. K. Maly (1874.-1951.), neumorni istraiva bosanskohercegova e k ore, u klisuri Paljanske Miljacke kod V. Orlova . Samo jo dva lokaliteta koja su evi e dentirali botaniari Zemaljskog muzeja BiH u novije vrijeme; jedan od crnoborove ume kod vodopada Skakavac kod Sarajeva (05. VI 1966.) i drugi iz gornjih visinskih dijelova kanjona Rakitnice (08. V. 1966.) se nalaze u ovoj golemoj muzejskoj herbarskoj zbirci. Ovi oskudni nalazi prikupljani u tako dugom vremenskom periodu ukazuju na veliku rijetkost ove interesantne vrste nae ore. U cijelom umjerenom pojasu nesumljivo su kauni (orhideje) najvie ugroena biljna skupina. Zbog brojnih negativnih utjecaja od strane vjeka, u svim zemljama Europe se o vrste ove velike familije orhideja nalaze na listama zati nih biljnih vrsta. Neke od tih e vrsta se nalaze sa spomenutim listama radi rijetkog pojavljivanja u prirodi, kakav je slu j a s gospinom papuicom. Od 1966. kada je objavljena Lista endemi ih, rijetkih i ugroenih n biljnih vrsta Bosne i Hercegovine gospina papuca, uz brojne dr uge vrste, se nalazi na i ovoj Listi kao jedan od najrje biljnih vrsta ih nae bogate i raznovrsne ore.

1. donji dio stabljike, sa podankom, 2. cvijetni pupoljak, 3. cvijet sprijeda, 4. medna usna (LABELLUM), 5. cvijet, u stadiju precvetavanja, 6. plodnica, popre presjek, 7. sjemenka ni

10

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

NJEGOVO VELIANSTVO DRVO

Ana Mrdovi, dipl.ing.hort

mOJA KrONJA, mOJA SNAgA

odinama razmiljam da posvetim jedan lanak drveu. Ne elim preopiran tekst jer svako drvo samo za sebe kae vie od svih rijei na svijetu. elim da pobudim panju italaca da gleda i da osjeti snagu, ljepotu, dra, jainu, eleganciju, izdrljivost, snalaljivost, strpljivost, drueljubivost, dareljivost drveta. Odrasla sam u kraju sa puno bukove i crnogorine ume. Moda sam u svojoj podsvijesti sauvala veliko potovanje prema drveu, jer mi se, dok sam bila dijete, svako drvo inilo ogromno. Kasnije, kada sam saznala da tako veliko drvo izraste iz jedne sitne, esto i okom jedva vidljive sjemenke, jo vie sam poela cijeniti to bie zvano drvo. Kada raste drvo se ini kao iva slika, kao da slikarev rad traje i traje u vremenu i prostoru. Divim se drveu u svim fazama rasta i razvoja. Malo drvo se nemono bori za svoj opstanak i gledamo ga odozgo; kada doraste nau veliinu uporeujemo se sa njim, a kada nas preraste diemo glavu da ga vidimo, gledamo i divimo mu se. Ljubav prema drveu treba razvijati. Ono tu ljubav stalno uzvraa. Djeci je vano usaditi ljubav prema prirodi bez obzira na njihovo budue zanimanje. Bitno je da budui graevinac zna dosta o drveu, jer e ga tako uvaavati. umar e svakako kao profesionalac uiti o drveu. On e ga saditi po radnom zadatku. Danas se bavim poslom u koji spada i sadnja drvea. Svaki dan u kojem sadimo drvo ili drvee je za mene praznik crveno slovo u mome kalendaru. Nauivala sam se plodova drvea koje sam posadila i osvjeila u sjeni mnogih od njih. I mnogi drugi ljudi. Veem se za svako drvo koje sam posadila. Tugujem za svakim koje se osuilo. Pitam se zato umjesto tolikih kamenih spomenika na grobljima rae

Ne kae se sluajno Suljin orah, Jovina kruka ili Milanova uma

Zatita drvea prilikom rekonstrukcije parkovskih staza u Central-parku u Londonu (Snimljeno 13.02.2008. godine)

ne posadimo svoje drvo koje moe biti na najvei spomenik. Ionako nam je iz ivota poznato da se kae Suljin orah, Jovina kruka ili Milanova uma. Po tome se vie pamte ljudi i spominju nego po nadgrobnom spomeniku. Znate li da bez biljaka ne bi bilo ivota na Zemlji, a drvo je najvea biljka. Biljke nam daju kisik i hranu, nama i ivotinjama. Svjesnost da je to tako budi kod ovjeka potovanje a kod savremenog ovjeka i strahopotovanje. To se potovanje bolje rei neminovnost da

uvamo drvee najprije oituje na Zapadu, u razvijenim zemljama u kojima je priroda ugroenija. Tamo se svako drvo uva. Sluajno sam se zatekla u centru Londona gdje sam fotoaparatom zabiljeila panju prema drveu, pa sam eljela to prenijeti i itaocima Fondeka. Mogla sam pisati o tome koliko kisika daje drvo ili koliko plodova moe dati stablo jabuke, ali o tome nekom drugom prilikom. Ovim prilogom sam eljela iskazati moju unutranju ljubav i potovanje prema drveu. Procijenite jesam li u pravu. n
Mojom rukom posaene breze, lipa i smre uz koje godinama skupljam fiziku i duhovnu snagu za ivot kojim ivim

FONDEKO SVIJET, 25/2008.

11

PRIRODNI FENOMEN

Doc.dr. Dalibor Ballian

Za pretpostaviti je da je ova migracija povezana sa oscilacijama povrinskih voda u zapadnom dijelu livanjskog polja

SEObA zmIJA

mije spadaju u grupu ivotinja koje nitko ne voli, te je i to razlog to o njima vrlo malo znamo, a posebice o njihovim ivotnim navikama. Iz kontakta sa kolegama koji rade irom Bosne i Hercegovine sam saznao da je ova godina prenamnoenja zmija, a djelomino sam se i sam uvjerio u to. O ovome problemu se moglo dosta saznati iz svih dnevnih medija, koji javljaju o napadima zmija (!?) na ovjeka. Ipak, ostaje dvojbeno da li je zmija napala ovjeka jer je to eljela ili u samoobrani, kad ju je ovjek na neki nain izazvao, obino nekim pokretom u njenom pravcu te se osjetila ugroenom. Koliko god se bojimo zmija i bjeimo od njih treba da znamo da su to jako korisne ivotinje, posebno blavori (lie na zmiju, a u stvari su guteri bez nogu), smukovi, te vodene zmije. Zmije su presudne za normalno funkcioniranje biolokog lanca u prirodi. Razlog tome je to se zmije hrane insektima, posebice tetnim, te sitnim glodavcima, prenosiocima mnogih zaraznih bolesti za ovjeka. U prirodi imamo daleko vie neotrovnih zmija nego otrovnih, to je esto nepoznanica za mnoge. Kada obian ovjek vidi zmiju obino je u panici, te ne primjeuje razlike izmeu otrovnih i neotrovnih, jer i neotrovne zmije lano napadaju siktanjem i podizanjem glave, slinih su boja i ara itd. Moramo znati da zmije nee prve napasti ovjeka, nego samo ako su u opasnosti, odnosno ako ih iznenadimo

Jedna od brojnih stradalih zmija na cesti u selu Prine (Livanjsko polje), kraj travnja 2008.

prilikom njihovog kretanja ili odmaranja. Samo u rano proljee, u periodu neposredno nakon zimskog sna, zmije pokazuju jedan vid agresivnosti, jer su u tom periodu izgladnjele nakon zimskog sna i u potrazi su za hranom, te se spremaju za parenje. Vratimo se jednom fenomenu vezanom za zmije. Taj fenomen se odnosi na godinje migracije zmija, odnosno kad migriraju iz planine Dinare u Livanjsko polje tijekom proljea, te migraciju u suprotnom smjeru. O ovom veoma interesantnom fenomenu se zna vrlo malo i vrlo vjerojatno da jo nije istraen. Za pretpostaviti je da je ova migracija povezana sa oscilacijama povrinskih voda u ovom dijelu Livanjskog polja, odnosno da sa smanjivanjem vodenih povrina ostaje obilje hrane za zmije te one migriraju ka izvoru hrane, a u jesen sa nadolaskom vode one naputaju polje. O ovom se moemo uvjeriti i vonjom automobilom u proljee (kraj travanja-svibanj) i jesen (rujan i prva polovica listopada) cestom kroz LiJedna od brojnih stradalih zmija na cesti u selu Prine vanjsko polje od sela Ka(Livanjsko polje), kraj travnja 2008. FONDEKO SVIJET, 26/2008.

zanci do sela Prine. U tom periodu na desetine zmija stalno prelaze preko ceste, a mnoge od njih stradavaju prilikom tih prelazaka, o emu svjedoe brojni ostatci zgaenih zmija (to se moe vidjeti na slikama). Prema prianju lokalnih stanovnika, tijekom ljeta se moe slobodno kretati Dinarom, a da se ne naie na zmiju jer su sve migrirale u polje gdje ostaju do rane jeseni. Tako je lokalno stanovnitvo koje je sada raseljeno, a mnoge kue su prazne, stoljeima ivjelo sa zmijama. to uiniti i kako pomoi ovim korisnim ivotinjama, sprijeiti njihova stradavanja na lokalnoj cesti? Moda bi trebalo napraviti jedno sveobuhvatno istraivanje koje e dati odgovor na ovo pitanje koliko zmija migrira i zato, koliko je uee otrovnih i neotrovnih u ovim migracijama i sl. Takoer, na temelju tog istraivanja bi se moglo i dati tehniko rjeenje da se sprijei stradavanje zmija. Kako postoje planovi za izgradnju hidrocentrale Orlovac 2 koja bi koristila vodu iz ovog dijela Livanjskog polja, te je usmjeravala u Peruko jezero u Hrvatskoj, bojati se da e i ovaj fenomen veoma brzo biti izgubljen zauvijek. Zato bi trebalo to prije poeti sa istraivanjem ovog fenomena, kao i pozitivnom kampanjom protiv n izgradnje ovog i slinih objekata.

12

DIVLJA FAUNA

Sead Hadiabdi, dipl.ing. umarstva

JEA NE VOLE NI MEDVJED NI VUK

ijetko ko od nas, koji se kreemo po prirodi, nije vidio ovog malog simpatinog i dosta misterioznog sisavca iz reda bubojeda i porodice jeeva (Erinaceidae) koji je veoma koristan, ali, naalost i veoma ugroen. Prije je imao dva osnovna prirodna neprijatelja od kojih se nije mogao odbraniti: lisicu i sovu uaru. Kada osjeti da mu prijeti opasnost, je se sklupa i isturi svoje otre bodlje i tako zatiti glavu i trbuh na kojima nema bodlji. Mudra lisica zna da je nemona pred njegovim ubojitim bodljama, a zna i to da je on osjetljiv na vodu, pa ga oprezno otkoluta do najblie bare ili potoia jer joj je poznato da e se u dodiru sa vodom klupko odmotati i da e ga moi zgrabiti za glavu ili stomak. Ako nema u blizini vode, lija ga pomokri vlastitim urinom i on se razmota. Sova uara se slui svojim otrim, snanim i dugim kljunom kojim ga ukljuca izmeu bodlji dok ga ne usmrti. Novi civilizacijski neprijatelj mu je automobil pod ijim tokovima masovno strada. Je nije nauio kako da se brani od ovoga novog neprijatelja, pa se i pred njim sklupa, uperi prema njemu otre bodlje i nepomino eka, umjesto da hitro pobjegne sa asfalta. Za vrijeme kia, kada se tlo natopi vodom, kine gliste, zbog manjka kisika u tlu, izlaze na povrinu zemlje i ako je u blizini asfaltna cesta iz, meni neobjanjivih razloga, masovno se kreu po asfaltu gdje ih jeevi slijede u potrazi

Novi neprijatelj mu je automobil pod ijim tokovima masovno strada

Priroda je udake svake vrste sazdala
ekspir za hranom i tako stradaju pod tokovima automobila. Na zapadu Evrope jeevi imaju prsa smee boje, a u istonom dijeli prsa su im bijela kao i kod nas u Bosni. Odrastao je ima oko 5.000 bodlji koje su jednako otre i kod enke pa pri ljubavnom inu predusretljiva dama priljubi svoje bodlje uz tijelo, podigne repi, tako da kavalir bezbolno obavi ljubavni akt. Jeica okoti do 7 mladih koji prvih 14 dana dok su slijepi imaju mehke bodlje, a kada progledaju, one im ovrsnu. U kasnu jesen, kada je osjeti da je temperatura zraka spala ispod 15 stepeni Celzija, poinje da se priprema za zimski san koji traje oko 3 mjeseca. Gnijezdo oblae suhim liem koje sakuplja tako to se na leima povalja, lie se nabode na bodlje i tako ga nosi do legla. Tada poinje vie jesti i piti pa za 21 dan udvostrui svoju teinu, potom se zakopa u listinac i humus i kada mu tjelesna temperatura spadne na lo stepeni poinje sa zimskim snom. Ako mu za vrijeme hibernacije temperatura spadne na 6 stepeni, ukljuuje vlastite termostate i poinje sa unutranjim sagorijevanjem masnoa

kako mu temperatura ne bi spala do take smrzavanja jer bi to znailo smrt. Je veoma dobro razlikuje zmije otrovnice od neotrovnih, pa otrovnicama svojim relativno snanim eljustima prvo smrska glavu, pa ih tek onda jede. Je je prilino imun na zmijski otrov, pa letalna doza riovke, koja je za ovjeka smrtonosna, jeu, koji je preko 100 puta laki od ovjeka, praktino je nekodljiva. Svima nam je poznato da psi ne podnose make i da ih progone. Manje je poznato da oni jo i vie ne podnose jeeve, ali nemaju steeno (ili naslijeeno) iskustvo lisice, pa ih pokuavaju ugristi i rezultat je okrvavljena njuka i bolno, alosno skianje. Medvjed jea dostojanstveno ignorira, a i vuk se indiferentno odnosi prema njemu. esto sam se kao mladi umarski inenjer znao u umi zabavljati sa jeom. Naime, ako sklupanog jea elite odmotati, dovoljno je da mu puhnete dim od cigarete i on e se razmotati. Zanimljivo je kako reaguje na neke zvukove. Ako mu zvonom zazvonite sa lijeve strane, sa te strane e spustiti bodlje i obratno. Razumije se da ovo saznanje ne treba zloupotrebljavati i muiti ivotinju. U Dalmaciji jeeve jedu, a meso je slino pileem. Pri susretu sa jeom imajmo na umu njegovu korisnost i ugroenost, pa ga zatitimo. Budimo sretni ako ga imamo blizu kue, vikendice ili planinarskog doma jer emo n biti sigurniji od zmija otrovnica.

Je - imun na otrov

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

13

UGROENE VRSTE

Mr. Draen Kotroan

Kosac se svrstava u skupinu globalno ugroenih vrsta na ijem opstanku su danas angairani brojni naunici i zatitari prirode. Naalost, u Bosni i Hercegovini kosac je jo jedna zaboravljena vrsta preputena nestanku

KOscU PRIJETI NEsTANAK

rema podacima IUCN-a (Svjetsko udruenje za zatitu prirode), procjenjuje se da je na planeti Zemlji do danas opisano oko 1,7 miliona vrsta, ali i da je jo veliki broj vrsta i dalje nepoznanica za nauku. Meutim, ve je odavno uoeno da je planetarni biodiverzitet ugroen i da je neophodno djelovati u pravcu njegovog ouvanja. Na to upozoravaju podaci Ujedinjenih nacija koji procjenjuju da godinje nestane oko 34.000 vrsta. Znaajan korak u ouvanju biodiverziteta predstavljaju Crvene knjige i liste ugroenih vrsta sainjene na osnovu rezultata istraivanja brojnih naunika u svijetu. Posebna panja je posveena globalno ugroenim vrstama, odnosno vrstama ije se populacije na svjetskom nivou procjenjuju kao kritino ugroene. Jedna od takvih vrsta je i ptica kosac (Crex crex) kojeg je prvi put opisao Karl Linn 1758. godine. Kosac je teko vidljiva ptica. Vjeto skriven u visokoj travi nije uoljiv ak i u sluaju da mu se pribliite na metar. Najbolji nain prepoznavanja kosca je glasanje pjevajuih mujaka. Naime, glasanje kreks-kreks podsjea na zvuk struganja o ealj ili otrenje kose to je veoma karakteristino i nezamjenjivo u poreenju sa bilo kojom drugom pticom. Upravo prebrojavanje pjevajuih mujaka predstavlja osnovu monitoringa ove vrste. Inae kosac je svrstan u porodicu kokoica (Rallidae). Za razliku od drugih kokoica, ne naseljava priobalne dijelove movara i cretova, ve vlana polja, livade i panjake. esta je i na visokoplaninskim livadama. Tako je u Alpima zabiljeena i na 1400 metara nadmorske visine, dok u Rusiji dosee i na visine do 3000 metara. To je ptica veliine 25 do 30 cm, tamnosmeih lea i sivkastog grla. Za razliku od prepelice, sa kojim se esto zamijeni kada preplaen uzleti, pri letu mu noge mlataraju i krila su mu znatno vie kestenjasta. Noge i krila su, kao i kod drugih kokoica, veoma kratki, a prsti su mu dugi. Kosac je uglavnom samotna ptica. Jedino u vrijeme gnijeenja i seobe se mogu okupiti u jata do 40 jedinki. U vrijeme gnijeenja, od poetka maja do polovine jula, glasa se tokom cijele noi, a ponekad i danju. Mujak pjesmom vabi enku sa kojom ostaje dok ona ne pone leati na jajima. Ukoliko su uvjeti povoljni, mogue je da se ponovo pari, ali sa drugom enkom. enka polae osam do dvanaest jaja ija inkubacija traje 16 do 19 dana. O mladima brine enka. Ptii su spremni za let poslije pet sedmica, a ve nekoliko dana od izleganja samostalno trae hranu. Kosac se hrani insektima razliite veliine, puevima, glistama i drugim beskimenjacima. Danas je kosac rasprostranjen od zapadne Evrope do sredinjeg Sibira, a procjenjuje se da svjetska populacija broji izmeu 1,7 i 3 miliona pjevajuih mujaka. Pri tome, najbrojniji je u zemljama Baltika, Bjelorusiji i Rusiji. U jesen seli na jugoistok afrikog kontinenta. Prema podacima Bird Life-a, procjenjuje se da je brojnost kosca u periodu od 1970. do 1990. godine opala za 20 do 50%. Pri tome, najvea opasnost za kosce predstavlja degradacija i nestanak stanita povoljnih za gnijeenje. Povean stepen ugroavanja i stradanja kosca zabiljeen je na stanitima gdje se vri kosidba dok su mladi jo u periodu mitarenja. Stoga se preporuuje poseban nain koenja, tj. koenje iz sredine prema kraju, ili sa jednog kraja na drugi, kako bi ptice ostale izvan zone konje i mogle pobjei. Pored ove, kao zatitne mjere predlae se zatita vlanih livada i poplavnih panjaka, reguliranje lova i edukacija stanovnitva Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, jo uvijek ne moemo govoriti o relevantnim pokazateljima stanja lokalne populacije kosca. Naime, na osnovu ranijih podataka koji potiu uglavnom od dr. Otmara Reisera (period 1888.-1930.) i dr. Svjetoslava Obratila (1964.-2000.) mogue je govoriti vie o njihovoj prostornoj distribuciji, dok je relativno malo

Kosac snimljen u Livanjskom polju 2008. godine

(Foto: I. Dervovi)

podataka o njihovoj brojnosti. Najznaajniji podatak u tom pogledu dali su hrvatski ornitolozi Dragan Radovi i Vlatka Dumbovi koji su krajem 20. vijeka za podruje Livanjskog polja, kao najznaajnijeg stanita kosca u Bosni i Hercegovini, procijenili da populacija broji oko 1000 pjevajuih mujaka. Meutim, podaci prikupljeni 2007. tokom zajednikog prebrojavanja kosca na Livanjskom polju koji su obavili slovenaki, austrijski, hrvatski i bosanskohercegovaki ornitolozi i posmatrai ptica, ukazuju da su ove procjene bile preoptimistine i da je spomenuta populacija trenutano manja za vie od 50%. Ohrabrujui su podaci koje su putem Mree posmatraa ptica tokom dvije zadnje godine prikupili lanovi Ornitolokog drutva Nae ptice. Oni ukazuju da ova vrsta gnijezdi na znatno vie lokacija nego to su ranija istraivanja to pokazala, te je i za oekivati veu brojnost kosca u Bosni i Hercegovini nego to je predpostavljano. Meutim, generalno uzeto, nivo dostupnih podataka je jo nedovoljan za realnu procjenu veliine bosanskohercegovake populacije kosca i njenu zatitu zasnovanu na naunim injenicama. Istovremeno, iako je kosac meunarodno zatien Bonskom (dodatak II) i Bernskom (dodatak II) konvencijom, s obzirom da Bosna i Hercegovina jo uvijek nije potpisnik niza meunarodnih konvencija znaajnih za zatitu ptica, ne postoji ni odgovarajua obaveza u zatiti ove globalno ugroene vrste. Takoer, uzevi u obzir izostanak Crvene knjige i Crvene liste za ptice, teko je oekivati neto vie u pogledu zatite kosca u Bosni i Hercegovini. Stoga jedinu nadu predstavlja edukacija i buenje svijesti pojedinaca za zatitu ove rijetke ptije vrste. U tom smislu stoji i ovaj lanak sa pozivom za zatitu kosca u Bosni i Hercegovini. n

14

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

VODE NIKAD DOSTA

Dr. sc. Emir Temimovi

osna i Hercegovina, a unutar nje i sliv rijeke Sane, raspolae znaajnim vodnim bogatstvom i sigurno je da voda moe biti jedan od bitnih temelja za opi privredni razvoj u narednom razdoblju, znajui da voda u svijetu sve vie dobiva ekonomska obiljeja, na nain da poprima sve izraenije karakteristike robe s definiranom cijenom. U sjevernom slivu Sane (opine Prijedor i Bosanski Novi) voda za pie (vodosnabdijevanje stanovnitva) se dobiva iz rezervi podzemnih voda koje se nalaze u okviru aluvijalnih nevezanih sedimenata vrlo neujednaenog granulometrijskog sastava (ljunci, ljunkovito-glinoviti pijesci i pjeskovite gline). Debljina ovih slojeva ne prelazi 50 metara. Bunarski zahvati imaju razliitu izdanost, u ovisnosti od debljine sloja i filtracijskih sposobnosti. Prihranjivanje ovih izvora odvija se preteno iz oblinjih tekuica, za vrijeme trajanja viih vodostaja, a manjim dijelom padavinama. U ovom prostoru, na dubini izmeu 100 i 200 metara u slojevima pliocenskog pijeska, nailazi se na subarteku i arteku podzemnu vodu, sa veoma razliitim kapacitetima. Na bunarima u seoskim naseljima ovog podruja kapaciteti ne prelaze 2 l/s i ovi bunari slue iskljuivo zadovoljavanju lokalnih potreba. Vodosnabdijevanje veih naselja ovog prosTab.1.: Izdanost izvorita sliva Sane

Samo na podruju opine Sanski Most postoji preko deset lokalnih vodovoda

sANA U bOcAMA

Rijeka Sana

tora (Prijedor i Bosanski Novi) obavlja se na buotinama znatno veih kapaciteta. Na teritoriju opine Prijedor to su izvorita/bunari Breziani (Qmin.=50 l/s) i Mataruko polje (Qmin.=440 l/s), a u opini Bosanski Novi izvorite/bunar Ada (Qmin.=120 l/s) Centralni i juni dijelovi sliva Sane su prostori krko-pukotinske cirkulacije voda. U podnoju brojnih uzvienja, u zavalama polja

IZVORITE

OPINA

Qmin. (l/s)

K=kaptiran K=nekaptiran

KORISNIK- KOLIINA VODE

Sanica Koranica Okanica Banjica Ribnik Rastoka Smoljana Zdena Dabar Bliha Kozica Vrela Sane

Klju Klju Klju Klju Ribnik Ribnik Bosanski Petrovac Sanski Most Sanski Most Sanski Most S. Most/B. Luka Mrkonji Grad

400 450 30 200 1700 17 14 120 400 200 430 1140

K NK K NK NK K K K NK NK NK NK

Bosanski Petrovac, gradski vodovod (120 l/s) Klju, gradski vodovod (30 l/s) Lokalni vodovod Bosanski Petrovac, lokalni vodovod (14 l/s) Sanski Most, gradski vodovod (120 l/s) Planiran za Sanski Most Planiran za kaptiranje Planirano za iri regionalni vodovod

IZVOR: Program razvoja rijenog sliva Une, Biha, 2002.

oblikovanih u kru, te u kanjonima Sane i njenih pritoka se prazne snane podzemne krke akumulacije. Akviferi se odlikuju visokom propusnou i velikom brzinom vodozamjene i cirkulacije poniruih voda, to izaziva velike oscilacije nivoa podzemnih voda. Vodosnabdijevanje stanovnitva gradova i veih naselja obavlja se iz krkih vrela koji predstavljaju izdanke vrlo vodoobilnih akumulacija podzemnih voda. Izdanost nekih izvorita u centralnom i junom dijelu sliva daje tabela 1. Uz navedena izvorita postoji jo niz manjih izvora (seoskih vodovoda) koji slue za potrebe lokalnog stanovnitva, te vei broj izvorita ija je lokacija nepovoljna za ekonomino koritenje jer se nalaze na relativno niskim hipsometrijskim dijelovima terena, a esto dolaze i pod usporom rijenih voda. Samo na podruju opine Sanski Most postoji preko pedeset seoskih (lokalnih) vodovoda, a neki od njih imaju pumpnu stanicu i rezervoar. Prema dosadanjim rezultatima, kvaliteta vode zahvaene na navedenim izvoritima, uz eventualnu dezinfekciju (hlorni preparati), odgovara standardima propisanim pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za pie. S obzirom na kvalitetu i raspoloive koliine vode na ve spomenutim izvoritima (a i na mnogim drugim), te uz izgraenu infrastrukturu (vodozahvat, elektrina energija, putna komunikacija), autor je miljenja da se u vrlo kratkom vremenu moe realizirati projekt pogona za proizvodnju flairane pitke vode. Ovo je samo jedan od primjera kako ekonomski i ekoloki pravilno iskoristiti vodna bogatstva istraivanog podruja, ali i vodna bogatn stva Bosne i Hercegovine.

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

15

PRIRODNI RESURSI

Doc. dr. sc. Dalibor Ballian

a junim obroncima planine Vranice nalazi se prelijepi slap trapala, na nadmorskoj visini oko 950 m. Uz ovaj biser prirode vezana je i jedna legenda, o odnosi se na vezivanje brodova na ovom mjestu, jer u sredini slapa postoji jedna velika elina halka za koju se ne zna kako je stigla na to mjesto. Ovdanji ljudi kazuju da je tu nekada bila obala mora koje je presuilo, a nastao izvor jedne od pritoka Vrbasa. Da li e se u budunosti uti takve legende i da li e ostati sjeanje na ovaj slap ne znamo, ali se moe desiti da ga vrlo brzo nepovratno izgubimo usljed izgradnje hidrocentrale. U poplavi izgradnje mini-centrala i ovaj biser prirode se nalazi na udaru lokalnih monika. Posljednjih nekoliko godina ovaj kraj je opsjednut izgradnjom malih hidrocentrala, u emu vlada prava anarhija uz blagoslov lokalnih vlasti. Praktino kompletan gornji dio Vrbasa, a tako i dio ovog vodotoka, je pokriven malim hidrocentralama, o emu je ve ranije pisano u Fondeko svijetu, a izgleda da je doao red za gradnju i na slapu trapala. Sve se to ne bi dogodilo da je potovana procedura izgradnje malih hidrocentrala, te raena ekoloka studija, koja podrazumijeva utjecaj malih hidrocentrala na okolinu. Lokalni strunjaci sumnjive strunosti su se izborili da nije potrebno raditi ekoloke studije za male centrale i tako kroje ekoloku politiku na zapadnim obroncima planine Vranice. Sva mogua povrinska voda se usmjerava u cijevi koje opskrbljuju centrale, te su i najmanji izvori pokupljeni. Iza podignutih centrala ostaje pusto, vodotoci bogati ivim svijetom, esto sa mnogo endemskih vrsta, su presuili zbog preusmjeravanja vode, a veoma osjetljivi ekosustavi su nestali u nepovrat. Zaboravlja se da je mnogim vrstama koje rastu i ive na obalama tih potoka potrebna voda. Kao to je ovjeku potrebno minimalno 1,5 litara vode dnevno za normalno obavljanje fiziolokih aktivnosti u organizmu, tako je voda potrebna i mnogim biljkama i ivotinjama, ali im je nemarnou neodgovornih uskraena. Tim nestrunim, i ekoloki neopravdanim zahvatima je dolo do intenzivnog mijenjanja mikroklime, koja postaje izrazito suha. To postupno, u meudjelovanju sa globalnim zagrijavanjem, vodi ka velikom 16 FONDEKO SVIJET, 26/2008.

Da li e, kao i mnogi potoci na obroncima Vranice nestati i prelijepi slap trapala

VELIKA sUA JE POELA

Biser prirode slap trapala

PRIRODNI RESURSI
suenja uma u tom podruju u narednom periodu, a to se ve moe primijetiti na pojedinim stablima. Zbog veoma loe izgradnje, te slabih tehnikih rjeenja prilikom gradnje, na mnogim mjestima iz zemlje vire elektroinstalacije koje transportiraju elektrinu energiju. Kablovi su ukopavani du umskih kamionskih putova koje koristi lokalno stanovnitvo. Poznato je da su ti putovi optereeni kretanjem teke mehanizacije to vodi direktnom oteivanju kablova. Tako su vozai kamiona i osobnih vozila, a i lokalno stanovnitvo koje se kree tim putovima izravno ugroeni od visokog napona, ako doe i do malog oteenja kablova, a to se moe vrlo lako dogoditi. to nas dalje oekuje u budunosti, tek emo vidjeti, ali bojim se da nas oekuje sudbina brojnih ivih organizama koji su nestali, ili e nestati gradnjom ovakvih objekata. Ovo su za sada mali objekti, a uskoro e poeti gradnja sve veih i veih, a time e i ekoloke katastrofe biti vee. U ovakvo postavljenoj strategiji razvoja, proizvodnji i koritenju energetskih potencijala mi smo samo gubitnici, bez budunosti. n

Nekadanji vodotok, a sada pusto sa primjetnim promjenama na okolnom drveu.

Otkriveni visokonaponski kablovi koji ugroavaju sigurnost na trasi umskog puta.

Strojno postrojenje male hidrocentrale

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

17

NAUNA I POLITIKA SLOBODA

KOrIFEJI Su POSEbNI DAr PrIrODE

znemirujua zabluda iri se itavim zapadnim svijetom to je ideja da nauka predstavlja prijetnju demokratiji i linoj slobodi. To utire put nevjerovatnoj, paradoksalnoj tvrdnji konfesionalnosti etike, koja smatra da je vjera glavni kulturni i politiki branilac ovjenosti izloenoj napadu tehno-nauke. Ovo gledite se uje u veini zapadnih zemalja u raspravi o drutvenom uticaju i etikim implikacijama biotehnologije. Sreom, taj glas obino ima mali ili nikakav uticaj na politike od-

Gilberto Corbelini je profesor istorije medicine i bioetike na rimskom univerzitetu La Sapienza. Odlomci iz referata Scientific and political freedom: the scientis ethos and the evolution of individual human rights in Western societes, odranog na svjetskom kongresu o slobodi naunih istraivanja (Rim, 2006.)
luke. Ipak, naprimjer u Italiji, ovakav stav je postao vrlo izraen i uticao je na niz zakonskih prijedloga koji tee ograniavanju i slobode naunih istraivanja i slobode ljudske jedinke. U nauno razvijenim zemljama Zapada, naune zajednice pokuavaju ograniiti protivnike nauke, u uvjerenju da je ovaj period antinaune zablude samo privremen. Naunici vjeruju da je za promjenu datog stanja dovoljno poboljati naunu pismenost. Naunici takoer dre da su sloboda miljenja i izraavanja, a time i sloboda naunog rada, zauvijek dostignuti u zapadnom svijetu. Nema potrebe za strepnjom zbog kulturalnog relativizma i konstruktivizma, koji se infiltriraju u humanistike oblasti. Na kraju krajeva, niko, pa ni najekstremniji relativisti, ne bi odbacili koristi od nauke i tehnologije. I konano, oni takoer moraju uzimati antibiotike i koristiti se internetom. Nauna zajednica treba da shvati da je dostignue civilne slobode dolo nakon revolucije u nainu miljenja, koju je donio nastanak moderne nauke. Stoga je isticanje racionalnosti naunog pristupa, te odbrana nauke i slobode istraivanja, ujedno odbrana linih sloboda, tj. demokratije. Danas se, meutim, vrijednosti demokratije iskoritavaju za iskrivljivanje nauke i njenog prijema u javnosti. Oevi moderne demokratije su znali da nauna kultura i nauno obrazovanje predstavljaju temeljne vrijednosti demokratskog ivota. Ovo znai da je i promocija naune kulture i obrazovanja, tj. izvoz (irenje) nauke, vjerovatno najefikasniji i najmanje nasilan nain irenja blagostanja i demokratije u zemljama gdje ih jo nema. Preporuljiva je takva promjena strategije koje se pridravaju naunici u javnoj raspravi, iz tri glavna razloga. Prvo, zato to sama istorija pokazuje da je sloboda naunoistraivakog rada oduvijek bila najvaniji kulturalni izvor modernih ideja demokratije i sekularne vladavine. Drugo, zato to se mora suprotstaviti politikoj manipulaciji i cenzuri nauke, koja iskoritava bioetika zastranjenja i nedoumice opreznih razmiljanja da bi naunike predstavila kao antidemokrate. I na kraju, zato to je bitno jaati kritiko miljenje, tj. intelektualne temelje naunika i internih kontrolnih sistema za valon rizaciju naunih otkria.
Prevod i obrada: LJ. Berberovi

VrIJEDNOSTI u zNANOSTI

zNANOST NIJE SPOrT DA brOJImO gOLOVE

Pretjerivanje ili pretjerano umanjivanje znaaja jednog znanstvenika (balkanska bolest) moda impresionira laike i intrigira novinare bilo pozitivno ili negativno, ali ne koristi nikome i teti samoj znanosti. Zato me udi nain govora i pisanja u kojem se nai znanstvenici dijele na prvoligae i manje uspjene drugoligae. Prvoligai e se prepoznati preko znanstvenih rezultata, a ne hvalospjeva. Definirati prvoligae po broju publikacija znai banalizirati znanost. Znanost nije sport da se broje golovi. Broj publikacija ili njihova citiranost moe biti jedan od kriterija za dobivanje nekog namjetenja, ali ne mjera za znanstvenu produktivnost i nikako mjera za znanstveni nivo. U raznim institutima irom svijeta se askalo: to je znanost i tko je pravi znanstvenik. Obino su se takvi razgovori vodili za vrijeme ruka u kantinama i dolazilo se do sljedeeg konsenzusa za nae fundamentalno istraivanje u visokim energijama (tzv. fizika elementarnih estica). U toj fundamentalnoj disciplini moe se govoriti o tri kategorije znanstvenika. Sve te kategorije su vane za znanost na svoj specifini nain. U prvu kategoriju spadaju iznimni korifeji tipa npr. Einsteina, Heisenberga i slino, koji otvaraju nova vrata u novi znanstveni salon; druga kategorija rijetkih prvoligaa koji donose veliko i originalno pokustvo u taj salon. Trea kategorija su brojni drugoligai koji dotjeruju, ureuju i iste salon i time pripremaju prostor za nove korifeje. Korifeji su oigledni za svakoga, prvoligai su u svijetu fundamentalne znanosti lako i jednoznano prepoznatljivi od strunjaka. Svi mi drugoligai pokuavamo se profilirati manje-vie s brojem publikacija. Za male zemlje drugoligai su, ako i nisu vrhunski (ova rije je vrlo trapacirana na Balkanu), ali profesionalno na visini, od velike koristi. Opasnost dolazi od drugoligaa hohtaplera. Podizanjem nivoa kolstva, od djeijeg vrtia do sveuilita, moemo stvoriti vrhunske drugoligae, a sa strpljivou i njegovanjem tradicije moemo se nadati prvoligaima. Korifeji su posebni dar prirode.
Dr. Ivo Derado (Max-Planck-Institut, Mnchen)

18

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

TRAGOM JEDNE IDEJE

Prof.dr. Vladimir Beus

ugi niz godina, a posebno poslije 1996. godine, dijelovi planinskih masiva Igmana i Bjelanice su izloeni razliitim vidovima degradacije, to ima viestruke i dugorone negativne posljedice na prirodni ambijent ovog prostora, a i ire. Posebno su ugroeni prostori Babinog dola, Velikog i Malog polja, a u posljednje vrijeme pod udarom su i june padine Bjelanice. Skala negativnih uticaja i naruavanja do neprepoznatljivosti prirodnog ambijenta je veoma raznolika: izgraeni i u gradnji megalomanski apartmanski i hotelski objekti na Babinom dolu, neprimjeren poligon Policijske stanice, ferijalni hostel na Velikom polju (lociran u mrazitu!), deponije graevinskog otpada i smea u ranijem majdanu morenskog materijala, a nalaze se i u umama i du puteva, hortikulturna ureenja oko apartmanskih i ugostiteljskih objekata, u Parku djece Srebrenice, simboli olimpijskih krugova, koritenje prostora Velikog polja kao strelita Ovi i niz drugih tetnih uticaja grubo su naruili prirodni ambijent i iskonski mir ovih predjela. Paradoksalno je da su se navedene aktivnosti odvijale istovremeno sa nastojanjima, prijedlozima i raspravama, o formiranju nacionalnog parka u koji bi bili ukljueni i predjeli Igmana i Bjelanice. Danas, naalost, ovi predjeli su izgubili atribute nune za ispunjenje kriterija za status nacionalnog parka. Uviajui tetnosti i opasnosti od zahuktale gradnje i megalomanskih planova gradnje novih kapaciteta na ovom prostoru, na ije posljedice je u raznim prilikama vie puta ukazivano, federalni urbanistiki inspektor je zabranio Opini Trnovo gradnju novih objekata na podruju obuhvaenom Odlukom o utvrivanju Igmana, Bjelanice, Treskavice i kanjona Rakitnice podrujem posebnih obiljeja od znaaja za FBiH. Prema ovome, gradnje i destrukcija prirodnog ambijenta ovog prostora su stopirane do daljnjeg, tj. izrade prostornog plana podruja posebnih obiljeja. Praksa e pokazati uinkovitost ove zabrane. No, da je ovaj prostor meta mnogih prostornih planera i njihovih vizija pokazuje bizaran sluaj. Potpredsjednika F BiH Mirsada Kebu prilikom posjete KJP ZOI 84 njegov domain Nedad Ajnadi, direktor KJP ZOI 84 je upoznao, izmeu ostalog, sa idejom o formiranju tzv. parka ambasadora na Velikom polju na Igmanu. U antrfileu, naslovljen Park Ambasadora, lanka koji je tom prilikom objavio dnevni list Osloboenje (15. maj 2008. godine) navodi se: Na prijedlog Nedada Ajnadia, Mirsad Kebo obeao je predloiti stranim ambasadorima u naoj zemlji finansijsko ulaganje u ureenje parka na igmanskom

Zagovaranje ureaja Parka ambasadora na Velikom polju predstavlja klasian primjer genetskog zagaenja

zASADI - PA zAgADI

Krajolik Velikog polja Velikom polju, a koji bi onda nosili imena Prostor Igmana i Bjelanice odlikuju brozemalja iz kojih dolaze ambasadori koji su jne specifinosti prirodnih uslova: klimatskih, podrali projekt. geomorfolokih, geopedolokih, hidrolokih, Ovakav laiki prijedlog i nekompetent- floristikih, faunistikih, vegetacijskih, koji nost ne udi; naalost, esti su u raznim sfera- predstavljaju izvanredne vrijednosti koje ma djelatnosti. O genetikom zagaivanju, ovom prostoru daju polivalentan znaaj. Iz koje poprima nesluene razmjere na pros- ove injenice proistiu razliite mogunosti torima ouvane prirodne vegetacije Igmana, koritenja ovog prostora uz obavezu ouvanja Bjelanice, Jahorine, Vlaia, malo ko misli i unapreenja prirodnog ambijenta. Ovakav kada se govori o zagaivanju i degradaciji odnos prema prirodi je uslov odrivog razvoja prirodnog ambijenta. Zagovaranje ureenja i opstanka. parka ambasadora na Velikom polju predstavPoseban predio predstavlja najvea i lja eklatantan primjer genetskog zagaenja, specifina depresija Velikog polja koje je ratodnosno nepoznavanja procesa i posljedica nim razaranjima (1992.-1995.) pretrpjelo vekoje bi iz takve aktivnosti proizale. Nepri- lika oteenja. Koritenjem diluvijalnih nanohvatljivo je baviti se i/ili planirati aktivnosti sa radi formiranja baze za smjetaj Mirovnih u javnoj djelatnosti za koje se ne posjeduju snaga UN na ovom prostoru devastirani su odreena znanja. zemljite i vegetacija, ak izmijenjen i reljef polja, to je izrazito naruilo prirodni ambijent. U cilju umanjenja teta i rekultivacije prirodnog ambijenta nuno je izvriti odreene sanacione zahvate, meu kojima i obnavljanje autohtone umske vegetacije na nekim rubnim dijelovima i odreenim mikro lokalitetima u polju. Na taj nain bi se donekle obnovio sklad ambijentalne cjeline Velikog polja oaravajue ljepote, koje predstavlja biotop specifine i uske ekoloke amplitude i karakteristinog biodiverziteta. Nita ne moe zamijeniti ljepotu oblika, boja i mirisa rascvjetalih livadskih biljaka i uma vjetra meu njihovim sasuenim vlatima u jesen. Zamiljeni park ambasadora znaio bi potpunu degradaciju ovog prirodnog ambijenta sa viestrukim i dalekosenim tetnim posljedicama, zbog ega je i kao ideja neprihvatljiv. Dogaanja na Babinom dolu su upozoravajui primjer. n Ferijalni hostel u Mrazitu na Velikom polju

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

19

NEOBINI SVIJET BILJAKA

Prof. dr. Vladimir Beus

biljke mesodere spada oko 400 meusobno razliitih vrsta koje, osim specifinog naina pribavljanja odreenih hranljivih materija, uglavnom imaju malo zajednikog. Svojim nainom ishrane ova grupa biljaka se najvie pribliava ivotinjama mesoderima. Nedostatak minerala i azota ove biljke nadoknauju hvatanjem i rastvaranjem insekata i drugih sitnih ivotinja. Za hvatanje im slue specijalizirani nervni sistem, listovi, lijezde, cvjetovi koji im omoguavaju da hvataju rtvu munjevitom reakcijom. Sve one vare svoj plijen procesom hemijskog razlaganja koji odgovara varenju kod ivotinja. Razlaganje vre enzimi koje biljka izluuje, bakterije koje biljka gaji na sebi ili i jedni i drugi. Na ovaj nain biljke mesoderi apsorbuju azotna jedinjenja i minerale do kojih ne mogu doi na uobiajen nain, putem korijena, zbog specifinih uvjeta sredine. Neke od ovih biljaka ive kao epifite, rastu na drugim biljkama, ali ne kao paraziti ve same proizvode svoju hranu. Biljke mesoderi pripadaju dikotiledonim biljkama, najvei broj pripada redu

Biljke mesoderi pripadaju dikotiledonim biljkama, najvei broj pripada redu Nepenthales

MEsODERI HVATAJU I PLIJEN

Nepenthes vrsta sa upovima

Nepenthales. Od svih biljaka mesodera posebno svojim izgledom privlae pogled vrste iz roda Nepenthes sa specifinim tvorevinama, koje podsjeaju na zemljane upove. Ova asocijacija sadrana je i u nazivima ovog roda na engleskom jeziku: Pitcher plant i njemakom jeziku: Kannenstrauch. Rod obuhvata oko 70 vrsta, porijeklom veinom iz Indonezije i tropskih regiona Azije, gdje su vezane za movarna podruja. Vrste ovog roda su uvijek zelene biljke, insektivorne,

veinom epifitske trajnice, koje ive adaptirane na visei oblik. Imaju neupadljive ljubiaste ili smeaste cvjetove na klasovima izmeu gornjih listova. Sa vrhova listova na dugim stapkama vise brojni upovi, duine 20 do 30 cm, sa poklopcima, koji predstavljaju klopke i mjesta za probavu insekata. Oni mame insekte koji u tenosti u upu se utope, a zatim uz dejstvo enzima, koje biljke izluuju, bivaju razloeni i daju potrebnu hranu biljkama. n
Prof.dr. T. ari

NOVOSTI Iz NAuKE

auka o materijalima stalno ljudima daje nove korisne supstance. Jedna od takvih je poliakrilamid ili, skraeno, PAM. PAM je perspektivno sredstvo za zatitu i popravak zemljita i za zatitu vode. I do sada su postojala sredstva za popravak strukture zemljita, tzv. zemljini kondicioneri ili vjetaki strukturatori, kojih ima sintetikih i organskih. Meutim, njihov nedostatak lei u injenici da ih treba velika koliina po hektaru i to su skupi, pa se govoto i nisu upotrebljavali. Novo sredstvo PAM iz grupe polimera popravlja strukturu tla i titi ga od erozije, a treba ga samo par kilograma po hektaru po cijeni od 50 do 100 maraka godinje. PAM je 10 puta efikasniji od dosadanjih zemljinih kondicionera, a 99% je jeftiniji od njih. Sredstvo je potpuno nekodljivo po okolinu, a njegova primjena ne remeti ostale agrotehnike operacije 20 FONDEKO SVIJET, 26/2008.

NOVA SrEDSTVA zA POPrAVAK zEmLJITA I OKOLINE

Voda za navodnjavanje se esto gubi u zemlji, u brazdama i kanalima kojima se dovodi. PAM moe sprijeiti ove gubitke vode. On takoer spreava eroziju zemljita na nagibima i smanjuje zagaivanje voda erodiranim (nanesenim) muljem sa parcela. PAM spreava i odnoenje zemlje (praine) i zagaivanje njome okoline vode u rijekama, jezerima itd., kao i ljudskih naselja. Smanjuje i prenoenje vjetrom tetnih mikroba sa povrine tla, iz tala, sa ubrita, panjaka (iz stonnog izmeta i mokrae), iz rasturenog stajnjaka po njivama i livadama itd.. PAM smanjuje ispiranje mineralnih i stajskih ubriva u pjeskovitim i ljunkovitim tlima i zag|ivanje podzemnih voda. Ako se PAM-u dodaju aluminijev sulfat ili kalcijev oksid, tada smanjuje ispiranje i povrinsko spiranje patogenih bakterija iz stajnjaka za 99%. ta to znai u spreavanju zagaivanja povrinskih

i podzemnih voda od stajnjaka kao najveeg zagaivaa ruralnih podruja, ne treba posebno naglaavati. PAM ima sposobnost da vee bakterije i druge mikrobe i spreava njihovo odnoenje vodom i vjetrom. Ovaj proizvod nastao je kao rezultat rada amerikih naunika. Oni oekuju da e dodavanje PAM-a u vodu za navodnjavanje smanjiti eroziju sa navodnjavanih polja za 80-99%. Jedna unca (30 grama) PAM-a vee 1000 funti (450 kg) zemlje i sauva je od erozije vjetrom i vodom.To znai da ova materija vee i titi 15.000 puta veu koliinu zemlje. Zato se PAM smatra do sada najboljim konzervatorom zemlje. PAM se proizvodi iz prirodnog gasa, koji je jeftin i ima ga u izobilju. Moe se proizvoditi i iz biljnih ulja, biljnih ostataka u polju i od otpadaka pri proizvodnji hrane. Tako se rjeava i pitanje odlaganja organskog otpada. n

NAUKA U PRAKSI

Prof.dr. T. ari

ASPIrIN JE I LIJEK zA bILJKE

Salicilna kiselina stimulie otpornost biljaka protiv bolesti i tetoina

i mjeri se hiljadama dijelova na milion, dok se koncentracija veine sintetikih pesticida mjeri u ppm ili ppb (milionitih ili milijarditih dijelova). Po ocjeni tog autora, Amerikanci jedu dnevno oko 1500 mg prirodnih pesticida ili 10.000 puta vie nego vjetakih. On smatra da je polovina tih prirodnih pesticida kancerogena. Rodricks proiruje ovu misao i navodi da hrana znaajno doprinosi pojavi raka ovjeka, da mi ne znamo mnogo zato je to tako, ali je to sigurno mnogo kompleksnije nego koliina i oblik masnoe i vlakana koje uzimamo u hrani. Moda industrijski proizvodi nisu glavni ovjekovi kancerogeni, mispokuati, zakljuuje autor. Ameriki naunici u dravi Vaingtonu nedavno su ustanovili da salicilna kiselina (aspirin) moe da proizvede prirodnu otpornost biljaka prema tetnim gljivicama, bakterijama i virusima. O tome pie asopis Agricultural Research. Istraivai su otkrili osobinu steene sistemske otpornosti (SAR systemic aquired resistance). Biljke proizvode salicilnu kiselinu, naroito kada ih napadne patogen. Meutim, odnedavno se industrijski proizvodi salicilna kiselina (koja je izvorno pronaena u unutranjoj kori vrbe) za prskanje biljaka, ime se izaziva otpornost tih biljaka prema patogenima. Ovo naroito vai da paradajz, pinat, salatu i duhan, ali moe i za druge biljke. Sada se ova tehnika najvie ispituje na krompiru. Ako ova ispitivanja dadnu oekivane rezultate, to e uveliko smanjiti potrebu prskanja krompira sintetikim pesticidima protiv bolesti i insekata. Istraiva Navarre navodi da inficirane biljke obolijevaju zato to na vrijeme ne aktiviraju vlastite odbrambene mehanizme. Salicilna kiselina im moe pomoi da te mehanizme aktiviraju im jedna spora gljivice padne na list biljke. Biljka tada sintetie antimikrobne supstance koje je tite od prisutnog patogena. Sada se naroito ispituje mogunost stvaranja odbrane krompira na ovaj nain protiv viroza. Prouava se kojim dozama salicilne kiseline moe se postii najbolji efekat. Ispituje se koji gen regulie ovaj vid stvaranja otpornosti biljaka kako bi se oplemenjivanjem bilja stvorile sorte prirodno otporne prema nekim bolestima ili tetoinama. Kao to vidimo, aspirin bi, nakon to ve 105 godina slui ljudima protiv raznih bolesti, uskoro mogao biti i sredstvo u zatiti bilja, odnosno stimulator njihove otpornosti protiv bolesti i tetoina, to bi znaajno smanjilo potrebu za pesticidima. n
FONDEKO SVIJET, 26/2008. 21

esticidi su odigrali epohalnu ulogu u poljoprivredi, odnosno proizvodnji hrane. Meutim, u novije vrijeme njihova primjena se nastoji smanjiti zbog ekonomskih i ekolokih razloga. To se postie primjenom raznih preventivnih, fizikih, mehanikih i biolokih metoda koje smanjuju potrebu za pesticidima. Meu tim metodama posebno mjesto zauzima koritenje biljaka otpornih prema bolestima i tetoinama. Rijetko se ko upita zato su neke biljke ili sorte, odnosno hibridi, otporne prema nekim bolestima i tetoinama a neke nisu. Sada se nastoji koristiti prirodna otpornost biljaka, ili im se

Hiljade prirodnih hemikalija ulaze u nae tijelo

nastoji ona izazvati ili poveati raznim nainima, od klasine selekcije bilja, zatim novog genetikog inenjeringa transferom gena, do izazivanja proizvodnje materija u biljci koje e je initi otpornom. Profesor Ames sa Kalifornijskog univerziteta u Berkliju podvlai da biljke, ukljuujui i one koje koristimo za hranu, mogu da proizvode vlastite prirodne pesticide koji ih tite od insekata i gljivica. Koncentracija prirodnih pesticida je mnogo vea nego vjetakih

li on, nego to mogu biti prirodni proizvodi. Neki prirodni sastojci hrane mogu zatititi ovjeka od nekih vrsta raka, a poveati rizik od drugih karcinoma. I neki industrijski proizvodi imaju ista takva svojstva. Hiljade prirodnih hemikalija ulaze u nae tijelo i one na razliit nain stupaju u interakcije sa sastojcima tjelesnih elija i njihovih hemikalija, pa neke od interakcija iniciraju ili pojaavaju procese koji vode u razliite bolesti. Mi smo daleko od razumijevanja velikog dijela tih procesa, ali vrijedi

OVJEK I PRIRODA

Prof.dr. Sulejman Redi

JAsNIN ENcIJAN GENTIANA JASNAE UKRAs bOsANsKIH PLANINA

osna i Hercegovina (BiH) je jedna od nabogatijih zemlja po broju endeminih i reliktnih vrsta biljaka, ivotinja i gljiva. Prema savremenim naunim procjenama cijeni se da je vie od 15% endemine flore i faune. Tako na tlu zemlje bosanske utoite nae preko 500 vrsta endemine flore vaskularnih biljaka. Prema tome, BiH je zemlja sa najviom stopom endeminosti u evropskim i svjetskim razmjerama. To nesumnjivo govori da se na tlu BiH nalaze i svojevrsni razvojni centri u kojima se procesi endemogeneze i danas odvijaju. Tako nastaju mnoge vrste biljaka, naroito u podrujima gdje je determiniran ivi svijet relativno kasno kao to su centri glacijacije na najviim dinarskim planinama. Uz mnoge glacijalne relikte, najvie planine nastanjuju i mnoge mlade endemine biljke koje govore o intenzivnim procesima filogenije nakon posljednjeg ledenog doba. Neke od endeminih vrsta su sa uskom ekolokom amplitudom, a pojedine nastanjuju samo najvie planinske masive koji su due vrijeme pod uticajem dubokih planinskih snijegova. Jedna od takvih vrsta je i Jasnin encijan Gentiana jasnae, endem bosanskohercegovakih planina, biljka izuzetne ljepote i veoma vaan genofond u kojem se kriju mnoge tajne nastanka novih vrsta, nove hemijske materije koje e imati veliku primjenu u savremenoj biotehnologiji, konzervaciji, farmaciji i biomedicini. Ovu prelijepu bosanku, a i hercegovku, u svijet nauke donese dr. Radomir Lakui, dugogodinji profesor botanike i ekologije biljaka i fitogeografije na Univerzitetu u Sarajevu, jedan od vrsnih poznavalaca planinske flore i vegetacije Balkanskog poluostrva, pa i jugoistone Evrope. Ime joj dade u ast mlade naunice, njegove studentice Jasne ari, koja u potrazi za kapljicom vode u ratom blokiranom Sarajevu, tog kobnog 15.decembra 1993. godine kao i mnogi pupoljci ljiljana bosanskih nesta u pepelu sivom. Nikad ne doekae cvjetove bijele. U redu za vodu pred sarajevskom pivarom od agresorske granate ugasio se i ivot Jasne ari, asistenta Prirodno-matematikog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, veoma perspektivne i ambiciozne mlade naunice, pogleda njenijeg i od latica rua mirisnih, oka poput lastavice, osmjeha arobnog kao iz

Mlada naunica Jasna ari, u potrazi za kapljicom vode, kao mnogi pupoljci bosanskog ljiljana, nesta u pepelu sivom dina, prosinac/decembar, Sarajevo, godina izdanja XLII. Tree ratno izdanje). Profesor Lakui u to vrijeme iz razumljivih razloga (tekog i beznadenog ratnog vremena) dao je samo ime ovoj biljci. U kasnijim razgovorima s profesorom saznao sam blie informacije o Jasninom encijanu, morfologiji, moguem rasprostranjenju i ekologiji. Kako do svoje smrti profesor Lakui (august 2005) nije stigao poblie opisati ovu endeminu vrstu i prezenirati je najiroj javnosti, to mi je preostala obaveza da uinim ja, to sa radou botania inim, ali beskrajno tuan sjeajui se kobnog januara 1993. godine, a i ponosan to iz gelera crnih okrutnog agresora izrastoe latice plave na kojima i danas treperi osmjeh i ljepota Jasnina. Botanika dijagnoza: Jasnin encijan je njena viegodinja biljka, visine 5-6cm. Prizemni listovi skupljeni su u naroite rozete, vie-manje jajasti, eliptino-lancetasti, uglavnom ujednaene irine, 3 puta dui nego iri. Dugi oko 2,5 do 3cm, makismalne irine do 1cm. Iz rozete izbija njena stabljika, visine 3-6cm. Na stabljici je dva do tri para sitnih uglavnom lopatastih listia. Cvjetovi su pojedinani. Diferencirani na zelenu aicu i tmanoplavu krunicu ili vjeni. ainih listia je 5 koji su srasli u cijev. Slobodni dijelovi duboko urezani, lancetasti. Krunica je podjeljena na cijev duine do blizu 3cm i 5 renjeva, eliptinih lancetasto uiljenih izmeu kojih su sitni meuzubci, najee po dva. Krunica je tanjirastog izgleda u fazi punog cvjetanja, tamnoplave ili neboplave boje. LECTOTYPUS: Bjelanica planina kod Sarajeva, 5. juni 2005., 1850 m, zona snjeanika, HERB CEPRES G-15011993, Leg. S.Redi; Sl. 1). Jasnin encijan je po svojim morfolokim osobinama slian proljetnom encijanu Gentiana verna L. ire rasprostranjenoj vrsti koja raste na planinama Evrope i Azije, te planinskom encijanu G. tergestina (G.Beck) Fritsch koja takoer nastanjuje visoke planine. Meutim, Jasnin encijan za razliku od proljetnog encijana je njenija biljka, neto via rastom, uih listova i latica, a ekoloki se veoma razlikuju. Dok proljeni encijan nastanjuje gorske, pretplaninske i planinske rudine na karbonatima klase ElynoSeslerietea Br.-Bl. 1948, Jasnin encijan svoj ivotni opimum ima na stanitima oko plan-

Jasna ari

kakve cvjetne bae kraj Nerteve, vode hladne. Duboko pogoen preranim odlaskom svima drage i omiljene Jasne, profesor Radomir Lakui, u elji da iskae svoju veliku bol i sauva uspomenu na ovu mladost i nesvakidanju ljeopotu i talenat opisa novu vrstu biljke i ime joj dade Gentiana jasnae. Nije nimalo sluajno to je odabrao vrstu iz roda Gentiana L. Jer ovaj rod biljaka okuplja najljepe vrste koje i najhladnije ljude ne ostavljaju ravnodunim. To su biljke ije tamnoplave latice plijene panju i ljubitelja prirode, vrijednih pelica koje im se dive, a esto zaustavljaju i dah svima koji se nau u proljee rano na nekoj od naih planina. Upravo takva je bila i Jasna ari. U ratnoj 1993 godini, u hladnoj sarajevskoj noi profesor Lakui je napisao i tekst u ratnom broju Biolokog lista u kojem je izvjestio bioloku javnost o pogibiji Jasne ari od agresorske granate. U elji da se ouva vjeno sjeanje na Jasnu ari, jednu njenu endeminu bosansku vrstu encijana profesor Lakui je nazvao njenim imenom - Gentiana jasnae, tj. Jasnin encijan. (Detaljnije u Lakui, 1994/95: BIOLOKI LIST, 1, kolska 1994/95. go-

22

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

OVJEK I PRIRODA
inskih snjeanika, na mjestima gdje se snijeg zadrava veoma dugo, ak i tokom itave godine. Tla su plitke planinske organogene crnice na krenjacima i dolomitima ili ak kalokosirozemi. Njene populacije izgrauju zajednice oko snjeanika na karbonatima sveze Salicion retusae Horvat 1949, reda Salicetalia retusae-serpyllifoliae Lakui 1968 i klase Salicetea herbaceae Br.-Bl. 1947. Na planinama endemnog razvojnog centra (Sl. 3) izgrauje endemoreliktnu asocijaciju Salici retusae-Gentianetum jasnae Redi 2007. uglavnom iznad 2000 m nadmorske visine (Sl. 4), a na stanitima snjeanika na Bjelanici zajednicu Violo zoisyii-Gentianetum jasnae Redi 1999, iznad 1800 m nadmorske visine. Jasnin encijan je veoma dobro prilagoen niskim temperaturama, fiziolokoj sui, te visokim intenzitetima suneve svjetlosti. S obzirom na globalno otopljavanje postaje ugroenom vrstom u skladu sa meunarodnim kriterijima Internacionalne unije za zatitu prirode i Konvencije o biolokoj raznolikosti. Cvjeta u maju i junu, a mogu se nai pojedinani cvjetovi i tokom ljeta sve do jeseni. Rasprostranjena je na visokim dinarskim planinama, u podruju Visokodinarske provincije, Alpsko-visokonordijske regije. Do sada je registrovana na planinama Bjelanici, vrhovima Prenja i vrsnice. To je pravi glacijalni relikt. Veoma je dobar indikator za praenje klimatskih promjena. Jasna ari je uvijek bila inspiracijom i naduhnuem. U svakom cvijetu tokom mojih istraivanja flore naih planina vidio sam lice nasmijano, osjeao tugu golemu koja i danas dosee sve do utrobe Zemlje i nebeskih visina u isto vrijeme. Ali i ponos i radost to sam je poznavao, to sam kao asistent u to vrijeme imao priliku dijeliti ushienje i ugodne trenutke tokom terenskih

Vrsta Gentiana jasnae Lakui, na vrhovima Bjelanice planine u Bosni loccus classicus, lectotypus (Foto: S.Redi)

vjebi iz Ekologije biljaka na kojima je Jasna pokazivala nesvakidanji talenat i smisao za spoznaju, a i za ljubav prema prirodi i svojim kolegama, prema svemu i ivom i neivom u njenom okruenju. Zbog toga mi je i mnogo godina poslije inspiracijiom i tokom pisanja scenarija za serijal Prirodna batina BiH. Evo i jednog inserta iz emsije posveene Bjelanici planini, najljepoj djevojci bosanki i hercegovki u isto vrijeme. Planini na kojoj je i locus classicus Jasninog encijana. Sa prvim beharima divljih treanja ispod surovih vrhova Bjelanice, na moru svjetlozelenih ilirskih bukovih uma, u cik zore rumene, raaju se i ivoti novi. Upravo iz snijega bijeloga, isto kao to su jo jedne sumorne zime zauvijek nestali sa zem-

Snjeanici - stanita Jasninog encijana Gentiana jasnae na vrsnici planini (Foto: S. Redi, 2008)

lje bosanske. I evo, upravo ovdje, na ovoj arobnoj planini, svu ljepotu i rasko plemenite due djevojake, ljubav pokapana rukama zlih ljudi ponovo nie na laticama plavim, plavljim i od nebeskih visina, modrijim i od rijeke modre tamo dole u pitomoj hercegovakoj dolini, mednijim i od nektara zambaka bosanskih. Jasnin encijan (Gentiana jasnae). Najljepa biljka plavojka gora bosanskih sa ijih latica njenih zrai ednost jedne mladosti i nedosanjene radosti. Jasnin encijan (Gentiana jasnae) nije samo rijetka i endemina biljka bosanskih planina, jasnin encijan je simbol vjenosti duha bosanskog, ljubavi za grudom rodnom. Ovdje, kao i drugdje diljem bosanskih pitomina, iz krvi nae mladosti ne izraste mrnja. Izraste cvijee naljepe. I dokle bude sunca bjelanikog i neba plavog sve nae jasne i genciane njihove e odolijevati i najjaim vjetrovima planinskim. Takvo je cvijee bosansko. Mladost i ivotna radost, snovi ne dosanjani Jasne ari su simbolom otpora, hrabrosti djevojake, odanosti Sarajevu svom, ulicama njegovim, parkovima i alejama koje u to sumorno ratno vrijeme nije eljela zamijeniti za plavetnilo vajcarskih jezera, toplu sobu u enevi, bistru vodu, obilje hrane. I ostala je u prahu zemlje rosne, sarajevske, iz koje iznikoe cvjetovi plavi i prosue se gorama bosanskim gdje na laticama svog encijana svakog proljea daruje sve samu ljubav i toplinu. Podarimo i mi naoj Jasni drvo njeno, park cvjetni i ulicu u kojoj e cvjetati encijani najljepi u sred njenog Sarajeva i pjevati pjesme neispjevane iz dnevnika skrivenih mladalakih jedne Jasne n iz Ferhadije ulice.

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

23

PRED IZAZOVIMA NOVE EPOHE

KuPOVANJE IDENTITETA
vogodinji Loinjski dani bioetike odrani u Malom Loinju od 8. do 11. juna odvijali su se u tri osnovna sadraja Simpozija: integrativna bioetika i nova epoha; Studentska bioetika radionica: Zdravlje - pluriperspektivni bioetiki pristup te Okrugli sto - Plodovi zemlje: hrana za iva bia ili hrana za strojeve? Integrativna bioetika na metodolokom planu povezuje razliite perspektive u jedinstveni pluriperspektivni obrazac orijentacijskog znanja, dok je na predmetnom planu usmjerena na brojne problemske sklopove u irokom tematskom rasponu od medicinske skrbi i biomedicinskih istraivanja, preko problematike neljudskih ivih bia i opih uvjeta odranja ivota (ekologija), do sudbinskih pitanja savremene civilizacije. Takav koncept, prema miljenju prof. dr. Ante ovi, predsjedenika Organizacionog odbora Loinjskih dana bioetike omoguuje ne samo svestranu raspravu o najirem spektru konkretnih bioetikih problema nego i poniranje u njihovu dubinsku dimenziju u kojoj se otvaraju pitanja o karakteru i dotrajalosti znanstveno-tehnike epohe, o metodolokoj konstituciji i povijesnoj ulozi moderne znanosti, te o mijenama u temeljnom odnosu iovjeka i prirode. Rije je o filozofsko povijesnoj perspektivi u kojoj je mogue detektirati i pratiti procese u kojima se prelamaju svjetsko-povijesne epohe.

U kritikom razmatranju razliitih perspektiva spoznaje istine, sada se namee pitanje koliko puko sabiranje to je vie mogue pogleda moe zapravo zatamniti pravu istinu
Mediji favorizuju tjelesno modificirane ene koristei ih za stvaranje idealnih medijskih uzora koje karakterizira standardiziranost, odnosno tipska ljepota. Stvarajui lijepe brandove oni se pridruuju medicinskoj industriji i nameu kriterije koje postaje nemogue zadovoljiti bez invazivnih kirurkih zahvata. Medijski, moderni i medicinski zahtjevi za mijenjanjem enskog tijela, prema idealu bijele, visoke, mrave ene podreeni su zakonima trita po kojima se pod pretpostavkom dovoljne financijske moi potroaica sve, ukljuujui i ljepotu moe kupiti. Preobrazbom tijela kupuje se uspjean rodni, seksualni, ali i rasni identitet, ime (modificirano) tijelo postaje kulturalno skoro najvrijednija kvaliteta prema kojoj se procjenjuje uspjenost i kvalitet ljudskog bia samog po sebi. Pavo Barii (Institut za filozofiju zagreb i Filozofski fakultet Split) u kontekstu teme Pluriperspektivizam - temeljni uvjet ili zatamnjenje istine? konstatuje da je promatranje ivota iz razliitih perspektiva, pluriperspektivizam, metodoloko polazite integrativne bioetike. U kritikom razmatranju razliitih perspektiva spoznaje istine, sada se namee pitanje koliko puko sabiranje to je vie mogue pogleda moe zapravo zatamniti pravu istinu. Ne vodi li zahtjev za potpunou mnjenja u opasnost da se s neznanjem, promatranjem uveliko i ugrubo, pojednostavljivanjem i iskrivljavanjem prokrijumare takoe zamraene, izokrenute i pogrene perspektive. U doba globalnih komunikacijskih mrea, razularenih medija i poplavi informacija privid i la za istinu predstavljaju novi izazov. Prema miljenju ovog autora bioetiki diskusr moe pridonijeti bistrenju istine i izbjegavanju zasjenjenja i zatamnjenja. Redovni uesnik Loinjskih dana bioetike Tihana Belui iz Zagreba, upamena po temama koje na atraktivan nain govore o onom o emu mnogi ute ovog puta bavila se prostorom izmeu javnog i privatnog interesa. Upozorila je na sve vie primjetan proces deranja krajobraza netransparentan proces izrade i donoenja prostornih planova, koji se odvija u nedemokratskom okruenju, sve vie se razotkriva kao sredstvo pomou kojeg se provodi tzv. drugi val privatizacije. Na taj se nain zaposjeda najvrjednije prostore poput netaknutih dijelova prirode i starih jezgfri gradova, naime izgradnja u prostoru i povjesno-kulturne batine investitorima viestruko poveava profit. Meutim, s druge strane primjetan je sve vei otpor graana tom procesu, ne samo kroz prosvjede protiv takvih projekata, ve i kroz organiziranje lokalnih graanskih inicijativa, strunjaka, znanstvenika ili umjetnika iz raznih dijelova Hrvatske u tzv. Nacionalni forum za prostor. Govor o bioetikoj svijesti i odgovornosti, kada je rije o kontroli raanja, sve vie nalikuje suptilnoj propagandi/ marketingu u cilju osvajanja novih trita. Tako se bioetika od mogueg jedinstva univerzalnih pripadnosti pretvara u receptologiju i religioziranje sustavnog ovjekovog prirodnog prava da se reproducira u suglasju s kulturom, ekonomijom i potrebama zajednice, a da pritom ne bude pouavan da li tim inom ugroava ili ne one koji dolaze.

PROJEKcIJA NAPRETKA JE bIOETIKI IZAZOV

Reeno je dio referata Aleksandra Dimitreva iz Skoplja autora referata Budet kao (zlo)kontrolor bioetikog samospoznavanja. U nastavku kae da kontrola raanja , od naina umanjenja broja sukoba po bilo kojoj osnovi, pretvara se u politiko - propagandno sredstvo izbornih kampanja , umjesto da bude nain ivota na bazi kulturnog i prostornog nasljea i primjerenosti proizvodnje potrebama zajednice da se ne bi ugrozila kvaliteta ivota, ve da bi joj se podigla razina. Ovome u velikoj mjeri kumuje i budetska politika koja rasporedom potronje kontrolira uvjete stvaranja bioetike svijesti ili, konkretnije budetska potronja sve vie nalikuje potkupljivanju onoga kome je namijenjen budet i koji ga proizvodi, da bi ga se onenmoguilo da se pone zaista bioetiki pitati kako to proizvodi i kako koristei bioresurse ugroava sveukupni mogui biopotencijal i rezultat koji proizilazi iz toga.
Nastavak na 37 strani

KVALITET LJUDsKOG bIA

U ovom prilogu posveenom 76. Loinjskim danima bioetike izdvajamo nekoliko naglasaka iz referata prezentiranih na Simpoziju, ije teme nam se ine posebno zanimljive sa stanovita interesovanja italaca i karaktera ove naunmo popularne revije o prirodi, ovjeku i ekologiji. Mirjana Adamlovi i Ana Maskalan sa instituta za drutvena istraivanja Zagreb u referatu Rodni aspekti uticaja tjelesno modificiranih uzora konstatuju da se tjelesna modifikacija ogleda u trajnim ili privremenim preinakama posredstvom izgladnjivanja, prekomjernog vjebanja i plastinih operacija. 24 FONDEKO SVIJET, 26/2008.

PLODOVI ZEMLJE

PLODOVI ZEMLJE

Prof. dr. Esma Velagi-Habul

KO PROIZVODI - ZNA TA JEDE

rema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), neadekvatna ishrana i malo kih aktivnosti zi ine 6 od 7 vodeih faktora rizika po zdravlje u Evropi (1). Utvreno je da 80% bolesti srca, modani udar i dijabetes tipa 2, te 40% bolesti kancera mogu biti izbjegnuti ako se uklone svakodnevni faktori rizika po zdravlje (ukljuujui puenje). Nutricionisti sugeriu pove ane koli biljnih ine vlakana (celuloze i njoj bliskih komponenti) koji odravaju istim zidove crijeva, a to spre ava razvoj toksi i nih kancerogenih supstancija, te dozvoljava rast bakterija korisnih za procese varenja i apsorpciju svih za ivot potrebnih supstanci. Sugerie se koritenje hrane u njenoj prirodnoj, najbogatijoj formi, npr. vlakna porijeklom iz vo i a povra, potpunih (integralnih) leguminoza i cerealija, neobranog mlijeka jer nosi vane elemente u njegovoj masnoj frakciji, vie hljeba i makarona, manje mesa, ulje a ne ivotinjske masti. Drugim rije ima, zdrava ishrana zna brigu i za komponente hrane, njihove osobine i njihovu kombinaciju u obroku.

Jedini nan da budemo sigurni da jedemo hranu dobivenu bez sin teti ih hemijiskih proizvoda i k ili GMO je da kupujemo proizvode nastale organskim uzgojem iz organske poljoprivrede
Me utim, i kada brinemo o vrsti hrane koju jedemo, o je da ona ne mora ito sadravati sve zdrave sastojke koje bi trebalo - ovisi kako je proizvedena, odnosno uzgojena. Poseban problem predstavlja prisustvo sinteti hemikalija u hrani, kih koritenih za zatitu zdravlja biljaka i ivotinja, ili za postizanje ve prinosa i ih ve proizvodne e e kasnosti, te hrane do bijene geneti kom modi kacijom orga nizama (GMO). Tako upotreba integralne rie ili penice moe biti izvor dodatnog unoenja ostataka herbicida ili pesticida, koji se metaboli akumuliraju u ovojnici ki zrna - mekinjama, a ne skrobnom dijelu, pa naa elja da unesemo u organizam vie vlakana ima potpuno suprotan efekat. Isti je slu i sa neobranim, potpunim mlijekom. aj Antibiotici, pesticidi, najve broj hemika i lija koritenih u uzgoju stoke, akumuliraju se u masno ama mlijeka. Pili uzgojeni i na industrijski na spremni su za klanje in nakon 45 dana. Njihovo meso nije zrelo, nema dovoljan sadraja vode, odgovaraju i mirisa i okus. Ova vrsta mesa se raspada tokom kuhanja, nema odgovaraju pro u teinsku vrijednost, a njegov okus ovisi o za inima koje dodajemo. Ljudi koji se sami bave proizvodnjom hrane, koji potuju prirodno vrijeme rasta i razvoja biljaka i ivotinja, imaju tu privilegiju da jedini znaju ta stvarno jedu. Svi oni koji kupuju poljoprivredne proizvode, ili se hrane vespremljenom hranom, pri hvataju rizik neadekvatne ishrane. Jedini na da budemo sigurni da jedemo hranu in dobijenu bez sinteti hemijskih proiz kih voda ili GMO je da kupujemo proizvode nastale organskim uzgojem, iz organske poljoprivrede.

TA MORAMO ZNATI KAD KUPUJEMO ORGANSKE PROIZVODE

Svaki poljoprivredni proizvod ili hrana nastala prakticiranjem organskog metoda je ozna ena. Oznaka nosi barem tri infor macije. Najuo ljivija i najzna ajnija je znak ili logo serti kacijske ku organizacije e ili rme koja potvr da je proizvod uje nastao u organskom uzgoju. Naime, organska poljoprivreda je jedini oblik poljoprivredne prakse koji podlijee sistemiFONDEKO SVIJET, 26/2008. 25

PLODOVI ZEMLJE

ORGANSKA HRANA I ORGANSKA POLJOPRIVREDA

ma kvaliteta. Nakon to se registruje kod sertifikacijske kue kao proizvoa koji e proizvoditi organskim metodom, proizvoa se mora pridravati normi proizvodnje definisanim tom sertifikacijskom kuom. Da se kua registruje kao sertifikacijka, ona mora imati definisana pravila ponaanja i norme proizvodnje. Oni se zasnivaju na pravilima i normama IFOAM-a (Meunarodne federacije pokreta u organskoj poljoprivredi), ili mogu biti samo stroiji. Potvrdu da je serifikacijska kua sposobna da radi te poslove potvruje akreditacijska kua, potpuno neovisno, esto meunarodno tijelo, koje svake godine vri akreditaciju sertifikacijske kue. Sertifikacijska kua ima organiziranu slubu inspektora, koji ispunjavaju uslove ISO standarda za taj posao. Oni su duni posjetiti svakog proizvoaa barem dva puta tokom proizvodne sezone: jedanput najavljeno, a drugi put nenajavljeno, te imati potpun sluaju to je Upisni registar FBiH, Ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i umarstvo, kojim se rad sertifikacijske kue stavlja pod kontrolu vladinog sektora ( to e biti definisano novim zakonom o organskoj poljoprivredi FBiH) Trea oznaka se odnosi na zemlju porijekla. U organskoj poljoprivredi to ima odreenu teinu jer nutricionisti savjetuju ishranu hranom uzgojenom u podruju ivljenja. Osim toga, svjesni smo da hrana dopremljena transportom koji traje 1-3 mjeseca sigurno nema oekivanu nutricionistiku vrijednost. od jagode u vedskoj, nastao iz organski proizvodene jagode u podruju Srebrenice i Bratunca (sertificirani od strane vedske sertifikacijske kue KRAV). Naa sertifikacijska kua OK je svojedobno nastala pod direktnim djelovanjem vedske sertifikacijske kue KRAV. Ona je 2007. god. akreditovana od strane ISO 65 i IFOAM, i predstavlja jednu od 43 akreditovane kue od strane IFOAM u svijetu (to je veliki kompliment za ovu kuu). Kako je evropsko trite postalo jedinstveno, a pojedinane zemlje razvile vie svojih sertifikacijskih kua da olakaju kupcu prepoznavanje znaka organske proizvodnje EU je svojom direktivom o organskoj proizvodnji, naloila da svi ovakvi proizvodi trebaju, uz pojedinane oznake sertifikacijskih kua, imati i znak EU: Organska poljoprivreda EC kontrolni sistem .

ORGANsKA HRANA U bIH

Najvee koliine organske hrane u BiH jo uvijek dolaze iz uvoza. BiH ima vrlo malo sertificiranog zemljita, oko 200 ha. To ne znai da mi ne proizvodimo kvalitetne poljoprivredne proizvode to

PrIVIDNI APSurD
Termin organski se odnosi na proces uzgoja, proizvodni metod proizvedeno uz upotrebu organskih ubriva (prirodnih, nastalih razgradnjom prirodnih materijala), a ne na vrstu proizvoda. Bilo je vano fokusirati zemljite i injenicu da se radi o prirodnom ciklusu materije, kao presudnom faktoru u postupku dobijanja adekvatnog kvaliteta hrane. Besmisleno je rei organska ria ili organski paradajz, jer oni ne mogu biti drugaiji nego organski. Znai govorimo o rii iz organskog uzgoja, ili paradajzu iz organske proizvodnje. Meutim, tenja ka saimanju rijei, broj komunikaciji dovela nas je do prividnog apsurda organske rie ili organskog paradajza, a to za one koji se prvi put sreu sa ovim proizvodnim metodom stvara zabunu. uvid u njegovu proizvodnju. Na osnovu pozitivnog izvjetaja inspektora, te nakon to je proizvoa ispunio i druge uslove koji se odnose na vlasnitvo i upravljanje imanjem (proizvodni objekti, upravljanje vodom i sl), sertifikacijska kua mu dodjeljuje svoj sertifikat za taj proizvod u obliku znaka ili loga, za tu godinu proizvodnje. Drugim rijeima, to je komunikacija sa kupcem, kojim serifikacijska kua informie kupca da je proizvod nastao organskim metodom (iskljuuje se proizvoa). Samo proizvodi koji sadre najmanje 95% sastojaka nastalih u organskom uzgoju mogu dobiti logo. Npr. kod gotovih proizvoda, kod slanog keksa so ne mora biti dobijena organskim metodom da bi nosio oznaku organski. Druga informacija kontrolni broj sertifikacijske kue, se odnosi na registraciju sertifikacijskog tijela (kue) kod odgovarajueg ministarstva. U naem 26 FONDEKO SVIJET, 26/2008. je na potencijal, nego samo da to niko ne garantuje. Naime, itav proces sertifikacije zahtijeva odreena materijalna sredstva, to nai proizvoai ne mogu priutiti. U proizvodnoj sezoni 2008. FBiH Ministarstvo poljoprivrede je izdvojilo namjenska sredstva podrke za sertifikaciju, to e sigurno uticati na irenje ovog pokreta. Takoer treba pozdraviti pojavu (napokon) Zakona o organskoj poljoprivredi ( u proceduri) koji definie da oznaku organski, eko ili bio proizvod moe nositi samo proizvod nastao u skladu sa normama organske poljoprivrede, odnosno da se takva oznaka ne smije stavljati na proizvode koji ne potuju taj zakon (falsifikati i prevare). Meutim, ne treba zaboraviti da 5% evropskog trita ljekovitim biljem ine proizvodi iz BiH ( uglavno sertificirani od strane vicarske sertifikacijske kue IMO), te da je npr. vrlo cijenjen sok

gLObALNA VrIJEDNOST OrgANSKE POLJOPrIVrEDE

Koritenjem proizvoda proizvedenih na organski nain ne znai samo da se brinemo o naoj ishrani. Poljoprivreda ima izuzetno veliki uticaj na okoli, stabilnost zemlje, drutveno-ekonomske odnose, socijalnu pravdu. Organska poljoprivreda kao odriva poljoprivreda fokusirana je u svim aktima EU koji se odnose na razvoj ruralnih podruja, kao posebno znaajan oblik prakticiranja poljoprivrede koji smanjuje zagaenje okolia, unapreuje agro-biodiverzitet i biodiverzitet openito, unapreuje i uva ruralni pejsa, smanjuje emisiju staklenikih plinova, energetski je za vie od 20% efikasnija od konvencionalne poljoprivrede. IFOAM kao svjetska, krovna organizacija organizira svoje kongrese (posljednji, 16-ti u Modeni, 2008.) na kojima se diskutuju svi relevantni problemi pokreta. Ne treba zaboraviti ISOFAR (International Society of Organic Agriculture Research) koji promovira istraivanja u organskoj poljoprivredi, te na naunoj osnovi procjenjuje doprinos organskog pokreta napretku nae civilizacije. n
Literatura White Paper on a Strategy for Europe on Nutrition, Overweight and Obesity related to Health Issues. Commission of the EC. 30.5.2007. Organic farming and Climate Change. ITC /UNCTAD/WTO FiBl. 2007.

PLODOVI ZEMLJE

POLJOPRIVREDA HRANI I ZAGAUJE

Prof.dr. T. ari

IsTINE I ZAbLUDE O ZDRAVOJ HRANI

Pod pojmom "zdrava hrana" uglavnom se misli na hranu bez prisustva tetnih sastojaka kao to su patogeni mikrobi, teki metali, ostaci pesticida, nedozvoljene koliine nitrata iz ubriva l Stajsko ubre, poluga organske poljoprivrede, najvei je zagaiva seoskih i prigradskih podruja
cida). Poljoprivredu koja primjenjuje te hemikalije zovemo konvencionalnom ili savremenom. Zdrava hrana se ne odreuje postupkom kojim su biljke u polju proizvedene (organskim ili konvencionalnim) nego svojim sadrajem kojim podrava ljudsko zdravlje i zadovoljava njegove nutricionistike potrebe. Pod pojmom zdrave hrane uglavnom se misli na hranu bez prisustva tetnih sastojaka, kao to su na prvom mjestu patogeni mikrobi, zatim teki metali, ostaci pesticida, nedozvoljene koliine nitrata i nitrita iz mineralnih i organskih ubriva itd. Hrana dobijena u organskoj poljoprivredi ne mora biti i zdravija, tj. higijenski ispravnija. injenica je da stajsko ubre zagauje okolinu (tlo, vodu, zrak i biljke), pa i dobijenu hranu, mnogo vie nego mineralna ubriva. Stajsko ubre sadri mnotvo patogenih mikroba, uzronika mnogih tekih bolesti, koje se sa ivotinja mogu prenositi na ovjeka preko biljnih proizvoda u hrani. Takvih patogena nema u mineralnim ili vjetakim ubrivima, pa je ve to garancija da se uz njihovu pomo moe dobiti higijenski ispravnija ili zdravija hrana nego pomou stajnjaka u organskoj poljoprivredi.

anas je u modi sintagma zdrava hrana. Pod njom ne podrazumijevamo svi isto. esto se moe uti ili proitati da se pod tim misli na hranu dobivenu u tzv. organskoj ili ekolokoj poljoprivredi, pod kojom se opet podrazumijeva proizvodnja bez primjene agrohemikalija (mineralnih ubriva i pesti-

ZAGAIVANJE STAJNJAKOm
Uostalom, dovoljan je pokazatelj injenica da se ljudski vijek u svijetu udvostruio u vremenu od kada se primjenjuju mineralna ubriva i pesticidi. Tome nisu doprinijele samo ove agrohemikalije, ali jesu i one jer su omoguile mnogo veu proizvodnju hrane i bolju ishranu. Da su one otrovne, kao to neobavijeteni ljudi misle, ivot ljudi bi se skratio a ne produio. Kada je rije o zdravoj i nezdravoj hrani, sigurno je da je najnezdravija hrana ona koje nema dovoljno, zbog ega mnogi ljudi gladuju, obolijevaju i umiru od gladi. Zbog nedostatka hrane danas u svijetu gladuje oko milijarda ljudi, a desetine miliona svake godine umire od gladi. A vea, dovoljna koliina hrane ne moe se proizvesti bez mineralnih ubriva i pesticida. Stajsko ubre, koje je mjeavina stonog izmeta (balege) i mokrae, sa ili bez slame, je izvor ogromnog broja 27

Organski paradajz

Foto: Eldina Mufti

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

PLODOVI ZEMLJE

POLJOPRIVREDA HRANI I ZAGAUJE

patogenih mikroba i moe da zagadi vodu, biljke i prehrambene proizvode i izazvati kod ljudi teke bolesti. Svojim smradom takoer zagauje okolinu. Meu najvanijim uzronicima bolesti (zoonoza) koje se prenose stajnjakom jesu: bakterije Salmonella, enteropatogena Escherichia coli, Listeria monocytogenes, Brucella, Leptospira, Shigella, Campylobacter, Clostridium, Taenia saginata i Taenia solium, te neki protozoi. Najvei broj uzronika (Salmonella, Escherichia coli O157, Campylobacter, Shigella, teniae) se unosi u organizam ovjeka preko hrane i vode te dovodi do oboljenja poznatih kao trovanja hranom. To su crijevna zarazna oboljenja. Stajnjak uestvuje i u irenju sve uestalijih bolesti bruceloze, kju groznice i antraksa. U stajnjaku, naroito konjskom, mogu se nai spore bakterije Clostridium tetani, uzronika tetanusa. Iz stajnjaka se u organizam ljudi mogu unijeti i jajaca pantljiara. Pogrenom primjenom stajnjaka po biljnim dijelovima, naroito onim koji se jedu nekuhani (salata, zeleni luk, paradajz, jagode itd.), prenose se patogene klice iz tog ubreta na biljne dijelove, odnosno ljudsku hranu, ime se na ljude prenose teke bolesti, dok neki misle da jedu zdravu hranu. hovim prenoenjem u kulturne biljke, dobijene su ranije sorte, sorte i hibridi sa razvijenijim korjenovim sistemom, koji su otporniji prema sui, poboljan je kvalitet nekih proizvoda, a plodovi nekih sorti su postali ukusniji, ili su postali otporniji na transport itd. Dobijene su i sorte i hibridi otporni prema tetoinama, pa se ne moraju prskati pesticidima. Proizvodnja GM biljaka i potronja GM hrane nema nikakvih tetnih posljedica, a ima mnogo koristi. GM sorte rie, naprimjer, bogate eljezom i provitaminom A (beta karotinom), dobijene ovim postupkom, smanjuju obolijevanje od anemije i avitaminoze A stotina miliona ljudi irom svijeta. pila katastrofalna glad koja je uzrokovala smrt milion stanovnika, a dva miliona su se iselila u Ameriku i Veliku Britaniju. Da je protiv te bolesti primijenjen neki fungicid, ova katastrofa bi bila sprijeena. Prije tridesetak godina u Afganistanu i u Indiji dolo je do masovnog trovanja ljudi i ivotinja alkaloidom iz sjemena jednog otrovnog korova koje je etvom penice dolo u zrno ita, a odatle u ljudsku i stonu hranu. Od trovanja je umrlo vie hiljada ljudi i veliki broj domaih ivotinja. Zato su mnoga sela u Afganistanu morala biti naputena. Smrtnost ljudi koji su bili jae otrovani tim korovom bila je vrlo velika od 20 do 50%. Da je primijenjen neotrovan herbicid protiv otrovnog korova, masovne tragedije ne bi bilo. U novembru 2003. godine u Sloveniji je otrovan velik broj ljudi sjemenom otrovnog korova koji je rastao u heljdi i sa heljdinim zrnom dolo u brano i hranu. Prije nekoliko godina, u jednom selu u Indiji, ljudi su poinili masovno samoubistvo jer su im insekti unitili prinose usjeva, njihov jedini izvor prihoda. Da su primijenili neki insekticid, masovna tragedija bila bi sprijeena. esto su okorjeli puai i alkoholiari vatreni protivnici primjene agrohemikalija, i pored toga to oni samo u jednom danu u svoj organizam unesu vie otrova u vidu nikotina i alkohola nego to za godinu dana ili moda za itav ivot unesu hranom eventualno tetnih ostataka pesticida i mineralnih dubriva. Neinformisani novinari, iji su hobi senzacije i plaenje naroda, esto dezinformiu javnost o ovim pitanjima. Veoj proizvodnji hrane u poljoprivredi i boljoj ishrani ljudi u velikoj mjeri su doprinijele agrohemikalije, prije svega mineralna ubriva i pesticidi. U naim uslovima, kada se u BiH ne proizvodi ni treina potrebne hrane, nema opravdanja za praktikovanje organske poljoprivrede koja, po pravilu, daje znaajno nie prinose nego savremena, a ne daje zdraviju hranu od one koju jedemo decenijama. Oni koji misle da je organska poljoprivreda nekakvo novo otkrie zaboravljaju da su prehrambene proizvode tako (bez mineralnih ubriva i pesticida) proizvodili nai preci stotinama i hiljadama godina. Znamo kako je oajno niska bila njihova proizvodnja i kako je bijedna bila njihova ishrana. Onima koji ele da proizvode vie i kvalitetnije, to ne moe n biti uzor.

TRAGINE POsLJEDIcE NEKORITENJA PEsTIcIDA

Najkompetentniji ljudi iz FAO i Svjetske zdravstvene organizacije negiraju bilo kakvu tetnost GM biljaka i hrane i preporuuju ih za masovnu potronju. Generalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije dr. Gro Harlem Brundtland, nekadanja predsjednica vlade Norveke, preporuila je da se ova hrana moe jesti. I dok u nekim siromanim zemljama (Zimbabve, Zambija, Mozambik) milioni ljudi gladuju i umiru od gladi, njihovi uhranjeni ministri su odbili besplatan ameriki GM kukuruz. Tim povodom je ameriki ministar poljoprivrede izrazio uenje zbog toga, pa je rekao: Hrana koju nudimo Africi je ista kvalitetna hrana koju Amerikanci jedu svakodnevno. Rigorozni ameriki Ured za hranu i lijekove (FDA) je izjavio da je GMO hrana sutinski jednaka ostaloj hrani i ne predstavlja dodatni rizik. Pesticidi su na ovom stepenu razvoja neophodni radi zatite kulturnih biljaka od bolesti, tetoina, korova i drugih nametnika. Njihovom pravilnom primjenom ne nanosi se teta okolini niti zagauje hrana. Zbog njihovog neprimjenivanja moe doi do ogromnih teta, ne samo zbog velikog smanjenja proizvodnje hrane. Naveu samo neke od mnogih primjera tekih posljedica koje uzrokuju biljni nametnici itavim narodima. U 19. stoljeu u Irskoj, gdje je krompir bio glavni usjev i glavna hrana, zbog katastrofalnog napada bolesti plamenjae krompira 1845. i 1846. godine dolo je do velikog podbaaja prinosa ovog proizvoda, zbog ega je nastu-

GENETIKI MODIFIcIRANA HRANA

Iscjedak iz stajnjaka sa ubrita, a kasnije i sa zemljita, naroito ispran kiom, kao i vrlo zagaena i smrdljiva ocjedna tenost koja se izlijeva putem kada se vrst ili tean stajnjak prevozi sa ubrita na parcelu, dospijevaju u podzemne i povrinske vode i u bunare pitke vode i zagauju ih. Rezultat svega toga je veliko zagaivanje okoline, koje moe biti fiziko, hemijsko i, to je najopasnije, mikrobioloko (patogeno). Zbog velike opasnosti od zagaivanja okoline, primjena stajnjaka kao organskog ubriva na zemljitu je u mnogim zemljama (Hrvatska, Slovenija, Austrija itd.) ograniena. Mnogo se govori i pie o genetiki modificiranim (GM) biljkama i GM hrani. Pojava ovakve hrane izaziva brojne kontroverze. Manipulacijom genima, odnosno nji-

28

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

PLODOVI ZEMLJE

HRANA I POLJOPRIVREDA

Mr. sc. Suvada Bori-airagi

TEKO zEmLJI OD mETALA

klasinoj, ali i u savremenoj poljoprivredi evidentno je prekomjerno i neracionalno troenje neobnovljivih prirodnih resursa, kao i primjena agrotehnikih mjera koje ostavljaju trajne tetne posljedice na cjelokupnu prirodu i prirodne procese, remetei tako milionima godina uspostavljenu ravnoteu u prirodi. Moderna nauka utvrdila je da veliki broj bolesti ima direktnu uzronu vezu sa kvalitetom hrane koju jedemo i pojavom raznih rezidua koje ostaju u biljkama nakon primjene hemijskih sredstava. Ponovo se shvaa da saradnja sa prirodom umjesto njenog sistematskog unitavanja daje neuporedivo bolje rezultate. Organska ili ekoloka poljoprivreda uklapa se u koncept odrivog razvoja. elimo li Zemlju sauvati za budue narataje ona je nunost. Cilj ekoloke poljoprivrede je proizvodnja hrane visoke kvalitete, koja e pridonijeti ouvanju ljudskog zdravlja, ouvanju okolia te odravanju i poveanju plodnosti zemljita. Ekoloka poljoprivreda podrazumijeva maksimalno koritenje obnovljivih izvora energije, odravanje genetske raznovrsnosti ekosistema i zatite ivotne sredine, smanjenje svih oblika zagaivanja koji mogu biti posljedica poljoprivredne proizvodnje. ovjek, biljke, a ni druga iva bia na zemlji nisu u evolucionom smislu pripremljeni za naglo i veliko optereenje sredine toksinim materijama koje karakterie nae doba. ovjekovu okolinu zagauju brojna organska i neorganska jedinjenja. Meu njima vano mjesto zauzimaju teki metali. Stoga njihovo koncentrisanje sa preteno toksinim dejstvom moe da izazove u biosferi nepoeljne, ireverzibilne, kvantitativne i kvalitativne promjene sa nesagledivim posljedicama. Teki metali su opasni za ive organizme zbog velike toksinosti i sklonosti akumulacije u pojedinim dijelovima tijela. Njihova antropogena redistribucija uzrokuje poveani prodor u lance ishrane i dovodi do razliitih poremeaja u prirodnim i antropogenim ekosistemima. Pojam teki metali obuhvaa metale ija je gustoa vea od 5g/cm3. Teki metali spadaju meu najrairenije hemijske materije na zemlji (As, Cd, Hg, Pb, Ni, Cu, Mo, Co, Cr, Zn, Mn, Ag, V, Al, Sb, Se i Sn). Oni su esti polutanti i u vodenim ekosistemima. Smatraju se opasnim za ive organizme zbog velike toksinosti i sklonosti akumuliranju u ekosistemu. itav niz ovih metala je u

Teki metali su opasni za ive organizme zbog velike toksinosti i sklonosti akumulacije u pojedinim dijelovima tijela

Poremeaj u prirodnom procesu

vidu elemenata u tragu neophodan esencijalan za mnogobrojne funkcije u ljudskom organizmu, a njihov nedostatak dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema (npr. nedostatak eljeza izaziva anemiju). Biljke mogu da apsorbuju teke metale putem korijena iz zemljita na kojem rastu i jednim manjim dijelom iz zraka preko lista. Koliina apsorbovanih metala zavisi prije svega od koncentracije metala u ekosistemu, od genetike specifinosti biljne vrste, sezone, temperature i drugih klimatskih faktora. Mnoge biljne vrste nastoje da se prilagode poveanoj koncentraciji toksinih supstanci, one koriste sopstveni mehanizam eliminacije tekih metala, ali do odreene granice kontaminacije. Kada koliina tekih metala pree kritinu taku, dolazi do poremeaja u fundamentalnim procesima kao to je fotosinteza, to rezultira smanjenjem primarne organske produkcije.

OPASNA SVOJSTVA
Arsen Zagaenje okoline arsenom moe nastati usljed gasova i otpadnih voda iz pogona metalne industrije, industrije nafte, elektronske opreme, koe, papira, boja,

keramike, stakla, kao i pri sagorijevanju uglja. Arsen ulazi u lanac ishrane naroito u vodenim ekosistemima, pa se koncentrie u organizmu riba, koljki i rakova. U organizam ovjeka arsen moe ui udisanjem, gutanjem i resorpcijom preko koe. U krvi se transportuje vezan za protein globin u hemoglobulinu. Akutno trovanje gutanjem odraava se kao munina, povraanje, proliv, poremeaj rada srca, koma i smrt poslije nekoliko dana. Hronino trovanje izaziva slabost u miiima, gubitak apetita, bolove u stomaku, a u dodiru sa koom nastupa oteenje i sivilo koe. Koncentracija arsena u jestivim biljkama je relativno mala i one ga koncentriu preteno u korijenu. Daleko vie ga mogu akumulirati neke vrste itarica i gljiva. iva je jedini teni metal. Za pojavljivanje ive u zraku odgovorne su privredne djelatnosti kao to su tvornice papira, elektrode u hlor-alkalnim fabrikama, fosilna goriva i proizvodnja fungicida. iva moe ui u lance prehrane preko vodenih biljki, algi, koljki i riba, ili preko sjemenki zatienih fungicidima. Organska jedinjenja ive se akumuliraju u masnim tkivima. Metil-iva napada nervni sistem, a takoer oteuje

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

29

PLODOVI ZEMLJE

HRANA I POLJOPRIVREDA
i bubrege. Kod ljudi je zapaena smanjena koordinacija miia, premor, suenje vidnog polja, tekoe u gutanju, a u teim sluajevima paraliza i smrt. Pored toga, iva moe djelovati i na fetus. Poznat je Minamata sluaj trovanja gdje se stanovnitvo hranilo ribom u zalivu gdje je iva doticala iz hlor-alkalne fabrike. OTROV sTIE U KRV Kadmij spada meu najotrovnije metale. Posljednjih godina upotreba kadmija je porasla, te je i zagaenost tla, vode, zraka, biljaka i hrane ovim elementom znatno poveana. Kadmij se najvie upotrebljava u proizvodnji boja i hemikalija, u metalurkim procesima pri dobivanju razliitih legura, te u proizvodnji baterija i akumulatora, u proizvodnji plastike, stakla. Iz ovih pogona kadmij moe dospjeti u okolinu otpadnim vodama ili industrijskim dimom, kao i nekontrolisanom upotrebom fosfatnih gnojiva. Znaajne koliine nalaze se i u dimu od cigareta pa ga u organizmu puaa ima dva puta vie nego kod nepuaa. Unoenjem kadmija u organizam dolazi do promjena na pluima i kostima, jer nedostatak kalcija poboljava resorpciju kadmija, pa kosti postaju lomljivije. U tijelo dospijeva gutanjem sa hranom i vodom i udisanjem preko dinog sistema. Kod ovjeka se, kao i kod ivotinja, najvie akumulira u jetri i bubrezima. Zapaena je korelacija izmeu izloenosti kadmiju i pojavi visokog krvnog pritiska i sranih oboljenja. Kadmij se u biljkama koncentrie u korijenu odakle se translocira i u druge dijelove biljke. Olovo Udio olova iz prirodnih izvora u okolini je neznatan u odnosu na olovo iz izvora koje stvara ovjek. iroko je rasprostranjen metal koji se koristi u nizu privrednih djelatnosti. Glavne izvore olova u naoj sredini ine izduvni gasovi iz mobilnih izvora, metalna industrija, industrijski otpad, boje, olovne vodovodne cijevi u starim zgradama i dr. U istroenom motornom ulju je koncentracija olova takoer visoka. Zagaenjem zraka, vode, zemljita olovo moe da dospije u lanac ishrane putem namirnica biljnog i ivotinjskog porijekla. Olovo se putem krvi distribuira po cijelom organizmu, a akumulira se najveim dijelom u kostima i kosi. Grupe koje su najosjetljivije na due unoenje olova su bebe (i fetus) i djeca do 6 godina starosti. Dugotrajna izloenost niskim koliinama olova uglavnom oteuje nervni sistem i bubrege. Anemija moe biti jedan od znakova trovanja olovom. Biljke koje se nalaze u neposrednoj blizini saobraajnica posebno su izloene kontaminaciji olovom. Poveane koliine olova negativno djeluju na sve procese u biljkama, utiu na rast i razvoj biljaka, fotosintezu i produkciju biomase. Nikl se koristi kao legirajui metal i kao katalizator, veoma toksini nikl-karbonil koji moe nastati i u vazduhu u reakciji sa ugljenmonoksidom. Ova reakcija se odvija i prilikom puenja pa dim cigarete sadri ovaj izuzetno toksian spoj. Kod radnika izloenih parama nikla zapeen je povean broj oboljelih od kancera nosa i plua. Smatra se da nikl i nikl-karbonil ne predstavljaju rizik za iru populaciju osim za puae koji su izloeni ovom kancerogenom toksikantu. Poveane koncentracije nikla u biljkama dovode do hloroze listova. Hrom se koristi u obradi metala, za tavljenje koe itd. Hrom u veim koncentracijama uzrokuje oteenje bubrega, jetre i smetnje pri disanju. Hrom toksino djeluje na biljke usporavajui im rast i dovodei do pojave kovrdavog lia. Bakar predstavlja neophodan elemenat u organizmu kao kofaktor nekoliko enzima. Bakar i njegova jedinjenja koriste se kao fungicidi, herbicidi i sredstva za unitavanje glodara. Bakar-sulfat se i danas koristi za zatitu vinove loze. Udisanje soli bakra oteuje nosne puteve i izaziva povraanje. Unoenje veih koliina bakra izaziva iritaciju sluzokoe, oteenje kapilara, jetre i bubrega. Koliine bakra unijete u organizam iz hrane i vode skoro nikad nisu tetne za ljude, osim u sluajevima zagaenja vode i namirnica industrijskim zagaenjem ili pesticidima. Poveane koncentracije bakra u biljkama dovode do usporenog rasta korijena, hloroze i suenja listova. depozicijama, dospijevaju u tlo u kojem se mogu zadrati i po nekoliko godina. Obino se zadravaju u povrinskom (oraninom) sloju i veoma se teko iznose iz tla. U tlu se mogu akumulirati u velikim koliinama i mogu uzrokovati viestruke ekoloke posljedice zbog ega se i smatraju vodeim zagaivaima okolia. Zadravanje tekih metala u tlu zavisi od vrste metala, njihove koncentracije, fiziko-hemijskog sastava tla, pH-sredine, sadraja organskih materija i drugih edafonskih faktora. Zato je poznavanje faktora koji utiu na ponaanje metala u tlu i njihova pristupanost biljkama od velikog znaaja. Tlo apsorbuje i vee metale u teko rastvorljive spojeve i time smanjuje njihovu translokaciju u biljke i podzemne vode. Teki metali u lanac ishrane najveim dijelom dospijevaju iz zemljita preko biljaka. Stoga je izuzetno znaajno poznavanje svih biotikih i abiotikih faktora koji utiu na nakupljanje i raspodjelu tekih metala u biljnom svijetu, posebno u gajenim biljkama. Ukoliko se tlo obrauje, da bi dobilo status organskog proizvoaa, mora provesti dvije do tri godine u tzv. prelazno-organskoj proizvodnji. Ovo je potrebno zbog ienja tla, odnosno otklanjanja ostataka tekih metala i pesticida u tlu do pravilnikom odreenog prihvatljivog nivoa. Organska proizvodnja moe biti zasnovana na zemljinoj parceli koja je udaljena najmanje 50 m od saobraajnice na kojoj frekvencija vozila nije vea od 100 vozila na sat ili 10 vozila u minuti, odnosno udaljena najmanje 20 m ako je odvojena ivom ogradom ili drugom fizikom preprekom u visini od najmanje 1,5 m. Takoer mora biti izvan industrijske zone, kao i urbane sredine. Mora se voditi rauna i o rui vjetrova kako bi se atmosferska distribucija tekih metala i ostalih polutanata svela na najmanju moguu mjeru. Dekontaminacija zagaenog zemljita tekim metalima veoma je sloen i istovremeno skup poduhvat. Bioremedijacija je ekoloki i ekonomski najpovoljnije rjeenje jer se prirodnim putem eliminiu toksikanti upotrebom ivih organizama koji imaju sposobnost transformacije metala u nekodljivo jedinjenje ili do potpune njihove razgradnje u supstance koje nisu toksine. S tim u vezi kljuni je zadatak iznalaenje biljnih vrsta koje omoguavaju brzo i efikasno uklanjanje pojedinih tekih metala iz ekosistema. Danas svaki pojedinac moe u svojoj neposrednoj blizini da djeluje na smanjenju zagaenja okoline i poboljanja kvaliteta ivota. Potroako drutvo zasnovano na profitu mora da se pretvori u ekoloko drutvo koje e sauvati ovu planetu za budue generacije i izbjei ekoloke katastrofe koje joj prijete. n

EKOLOKE POsLJEDIcE
S obzirom na sposobnost tekih metala da se putem atmosfere distribuiraju i na podruja oko samog izvora zagaenja na veu ili manju udaljenost, vrlo je bitno znati gdje i kako su ti metali prostorno rasporeeni. Stoga je izrada karata distribucije tekih metala od izuzetne vanosti, prvenstveno zbog mogunosti eventualne preventivne reakcije u ugroenim podrujima. Problem zagaivanja sredine tekim metalima ima globalni karakter. Iako u razliitoj mjeri, on je svuda prisutan i specifian za pojedine dijelove biosfere. Najvei antropogeni izvori zagaivaa tekim metalima su industrija metala, rudnici, termoelektrane, saobraajna sredstva, a u poljoprivredi potencijalni zagadjivai su agrohemikalije. Osim toga, teki metali u zemljitu mogu da budu i litogenog porijekla. Poznato je da teki metali, kao karakteristini polutanti, u svom geobiociklusu, odnosno atmosferskim

30

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

PLODOVI ZEMLJE

ZANIMLJIVI IVI SVIJET

Tatjana Vukovi

TVORNIcE HUMUsA I PROTEINA

zemljitu prirodnih ekosistema gliste imaju mnogostruku i veoma znaajnu ulogu, prije svega u stvaranju humusa, osnovne strukturne komponente. Od njegove koliine i svojstava zavisi brzina razlaganja organske materije, a time i organske produkcije u ekosistemima. Posebnim odabirom selektiranja kine gliste i ponteciranju najpozitivnijih osobina dobiven je crveni hibrid gliste koji je najbre mogao da pretvara organske otpatke u proteinsku masu. Uzgajanje glista u principu je usmjereno u tri pravca od kojih svaki moe biti potenciran u odnosu na onaj drugi. Prvi cilj uzgajanja glista jeste proizvodnja humusa najfinijeg, najkvalitetnijeg organskog ubriva za sve vrste biljaka. Crvena kalifornijska glista uzgaja se radi humusa i ivi u umjerenim klimatskim uslovima, a moe se uzgajati i u planinskim oblastima gdje su rezultati vie nego zadovoljavajui. Tijelo joj je tamnocrvene boje, duine je 5 cm i vrlo je mrava. Temperatura tijela je 20 stepeni, die putem koe, a cijelom duinom tijela prostiru se probavni organi. Svaka glista posjeduje muke i enske polne organe. Oplodnja se vri putem kliteliuma koji svojim lijezdama proizvede jedno jaje (kokon) svakih 7 dana. Kokon je utozelene boje, prenika 2-3 mm x 3-4 mm i ima oblik male kruke. Jaje sazrijeva poslje inkubacije od 14-21 dan, iz svakog kokona izlee se 2-21 mala glista bijele boje koja izgleda kao mala vaka. Poslije 7 dana dobiju roza boju, a poslije 15-20 dana slie odraslima, ali bez kliteliuma gdje dobivaju crvenu boju. Polnu zrelost gliste dostiu za 90 dana, to se manifestuje pojavom kliteliuma, a pun porast glista postie sa starou od 10 mjeseci kada ve ima tamnocrvenu boju. Crvena kalifornijska glista hranu usisava kroz usta koju putem eluanih lijezda, koje lue kalcijkarbonat, neutralizira. Posjeduje gangliozan nervni sistem i kruno miiavo tkivo kojoj joj u optimalnim uslovima omoguuje izuzetnu pokretljivost. Osnovni uslovi za uzgajanje crvene kalifornijske gliste su: stajsko ubrivo, postavljanje podloge, temperatura, pH vrijednost i vlanost. Uloga stajnjaka u uzgoju gliste je dvojna. Gliste stajnjak koriste kao pod-

Uzgoj crvene kalifornijske gliste i dendobrene Venete u Bosni Hercegovini l Sposobnost gliste da konzumira sve vrste organskih otpadaka danas se koristi u farmama, industrijskim postrojenjima i kanalizacijiskim sistemima

Proizvoai humusa

logu u kojoj ive, a ujedno i kao ishranu. ubrivo treba da bude staro najmanje 3 mjeseca, a najvie 24 mjeseca i oieno od neistoa. Gliste se mogu hraniti organskim otpacima koji su fermentirali. Svakih 15 dana na 1 leglo (2m2) postavlja se 100-150 kg zrelog ubriva. Jedno leglo za godinu dana pojede 1 tonu stajskog ubriva, od ega 50% iskoristi za sopstvenu gradnju, a 50% preradi i izbaci u obliku humusa. Minimalna temperatura koje gliste podnose je plus 1, a maksimalno plus 250C. Idealna temperatura za razmnoavanje crvenih kalifornijskih glista je izmeu 18-250C, jer na toj temperaturi dolazi do maksimalnog rada i razmnoavanja. Svako dalje odstupanje od spomenute temperature vri smanjenje navedenih radnji. Na temperaturama ispod 00C gliste umiru, a kokoni mogu ak da preive i do minus 200C ispod te temperature umiru. Gliste su veoma osjetljive na kiselost, pa se ona u leglu mora kontrolisati najmanje

jednom nedeljno (pored kontrole kiselosti hrane koju im dajemo). Optimalna vrijednost koju trae gliste je od 6,8-7,2 pH koja odgovara neutralnoj reakciji. Vrijednosti manje od 6,8 pH i vee od 7,2 pH ne odgovaraju. Vlaga je jo jedan od bitnih faktora u uzgoju glista. Gliste nemaju plua, pa diu preko koe. Optimalna vlanost za gliste je oko 80%, tanije 82,5%. Mjerni parametri koji pokazuju vrijednost humusa su: sadraj higriskopne vlage, pH-vrijednost u H2O i KCL, sadraj humusa, sadraj organske materije, sadraj pepela, sadraj azota (N), fosfora (P2O5), kalija (K2O), makro i mikro elemenata, sadraj koblata (Co), olova (Pb), kadmija (Cd), te broj bakterija po 1 gramu. Analizu humusa i dobivanje atesta za humus bez kojeg ne moete izai na trite u BiH i vani radi Zavod za agropedologiju u Sarajevu. Upotreba i doziranje humusa zavisi od njegovog kvaliteta, kvaliteteta zemljita, tj. pH

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

31

PLODOVI ZEMLJE

ZANIMLJIVI IVI SVIJET

vrijednosti tla, koliko je tlo uniteno hemijskim sredstvima i samoj kvaliteti kultura koje hoemo za usjeve. Drugi cilj je uzgajnje glista zbog mesa. Ta glista je takoer rod crvenoj kalifornijskoj glisti, i zove se Dendrobena veneta. Kod Dendrobene venete nije konani produkt humus, ve glista za ishranu ribe, tov peradi i ivine i ribolov. Dendrobena veneta je veoma velika glista. Ima modroljubiastu, smekastocrvenu i smekastobjelu boju, duine je izmeu 10 i 20 cm i vrlo je mesnata. Znatno je dua i vea nego crvena kalifornijska glista. Temperatura tijela joj je 120C i die putem koe, a cijelom duinom tijela prostiru se probavni organi. Reproduktivna stopa je sa livada, sjeno i slama. Kod ove gliste se ne treba praviti kompostna masa od organskih tvari kao u sluaju crvene kalifornijske gliste. Ishrana se vri direktno uz odreenu temperaturu i pH vrijednost za postizanje visoko kvalitetnih standarda humusa. (pH vrijednost humusa 6-6,5 pH) i dobivanje mesa gliste, temperature. Specifini temperaturni zahtjev i tolerancija se razlikuju od njihove primjene tj. njihovog proizvodnog procesa namjene. Dendrobena veneta ima sposobnost da podnosi temperature i izvan idealnih uslova i jako je ovisna o stupnju vlage u sustavu, s vruim i suhim uvijetima kao najveim smrtnim kombinacijama.Vlaga je jo jedan od bitnih faktora u uzgoju glista. Gliste nemaju plua za tov ivine, ribe i peradi. Gliste se mogu upotrijebiti ive ili u vidu mesne kae, kao poseban obrok ili u kombinaciji sa drugim hranjivima. Posebnim procesnim tehnologijama Dendrobena veneta se upotrebljava za ishranu ribe, peradi i tov ivine. Jedan od metoda je da se glista ostavi bez hrane dan-dva, da izbaci sadraj iz crijeva, a zatim se duboko smrzavaju i melju. Dobivena masa se zatim sui da bi se smanjio procenat vlanosti tj. vode. To je najjednostavniji metod dolaska do proteinskog brana, koji se dodaje svim ivotinjama i peradi pri intezivnom uzgoju. Druga komercijalna aktivnost je kompostiranje zelenog otpada (vermicompost). Oba procesa su vrlo slina. Razlika je u kvaliteti hrane koja je davana glistama, Vermicomposting je koritenje selekcije glista pomou truljenja organskog otpada u kompost. U ovom procesu se koristi kao najbolji preraiva u organskoj proizvodnji za dobivanje najkvalitetnijeg humusa. Temperatura koja je potrebna za pravljenje humusa podrazumijeva temperature substrata ili naslagu stelje koja slui kao podloga. Kod truljenja organske materije je veoma vana za procese u metabolizmu mikroorganizama. Sistem odnosa vrijednosti kod humusa temperature je uobiajna temperatura 150C-250C. Optimalna temperature za Dendrobenu venetu je 160C-210C. U unutranjem uzgajanju humusa preporuuje se 200C-300C. Vlaga koja je potrebna je 8590%. pH vrijednost koja se moe tolerisati je od 4-5 do 9 pH humus koji se pravi sa substratnom masom najbolje e se napraviti sa pH vrijednou 5,9 pH. Najbolja vrijednost koju glista daje je na pH vrijednosti 6-6,5 pH. Proizvodni proces same gliste je veoma brz jer gliste koje se gaje za dobivanje proteinskog dodatka u ishrani, kae ili se koriste u frikom stanju ne trebaju da budu polno zrele za njihovu upotrebu. Na odreenim temperaturama se uzgajaju i uz adekvatne mjeavine organskih otpadaka i stajnjaka postie se odreena mesna masa i duina. Glista koja se proizvodi za meso dostie veliinu do 20 cm i moe izdrati temeperaturu i do 400C u unutranjim uslovima na otvorenom moe isdrati vanjsku temperaturu do 350C kada se gaji i radi humusa i radi mesa. Trei cilj uzgajnja gliste jeste rjeavanje nekih od problema zagaenja ovjekove sredine. Sposobnost gliste da konzumira sve vrste organskih otpadaka koristi se danas u razgraivanju otpadaka velikih stoarskih farmi, mnogih industrijskih postrojenja i kanalizocionih mrea uz posebne pripremne tehnologije procesa razgraivanja. n

Vlaga uslov opstanka

samo dva mlada crva tjedno u idealnim uvjetima. Prosjean broj mladih po larvi je priblino 1. Vrijeme za nastanak iz larve je oko 40-125 dana. Vrijeme seksualne zrelosti je oko 55-85 dana. Osnovni uslovi za uspjeno uzgajnje ove vrste gliste sainjavaju: postavljanje podloge, njena specifina ishrana (povre i voe u svjeem stanju organskog porijekla), ishrana koja u sebi sadri skrob (hljeb, tjesteninu, riu, krompir sve u proporcionalno i umjerenim kolicinama), stajsko ubrivo u povecavanju njihove tjelesne mase i u proizvodnji gliste radi mesa, isjeckani raspadnuti, koriteni papir za ruke, karton u proporcijama. Ljuske od jaja koje su jako dobre kao njihova podloga u stanitu koje naseljavaju. Sve vrste trava

pa diu preko koe. Optimalna vlanost za ovu glistu je oko 85-90% (bez hrane i njene podloge). Zalivanjem se odrava vlanost u leglima. Ucestalost zalivanja je u zavisnosti od klime i pH vrijednost koja se kree izmeu 4 i 9 pH. Ono to ne treba davati prilikom ishrane su ljudske i fekalije kunih ljubimaca, meso, ulje, mast, hemikalije, mlijene proizvode, novinski papir, odjeu i sve to u sebi sadri teke metale. Uzgajanje Dendrobene venete je podijeljeno na dva glavna podruja komercijalne aktivnosti: Namijenjena je kao mamac crv za ribolov, te radi uzgajanja mesa tj. proizvodnje veih koliina mesa glista koje predstavljaju pogodnu visokoproteinsku hranu

32

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

PLODOVI ZEMLJE

RECEPT ZA DUGOVJENOST

Dr.sc. ekib Sokolovi

Osnova pravilne ishrane je hrana bogata itaricama, voem i povrem, ribom te uzimanje vee koliine vode, ak do dva litra u toku 24 sata
do naglog poveanja ime se optereuje guteraa koja forsirano izluuje inzulin i glukagon. Takozvana brza hrana ili fast-food je strogo zabranjena u zdravom nainu ishrane jer je jednostrana i preraena, te u pravilu sadri vee koliine zasienih masnoa, sladila i ostalih nutritiensa u prekomjernom obimu jer je glavni cilj fast-fooda osjeaj sitosti. Hrana na policama koja se nudi sa oznakom bez eera i bez holesterola te sa drugim komercijalnim ponudama, esto se odnosi na sadraj bijelog eera i holesterola, a ne iskljuuje prisutnost drugih oblika eera i drugih zasienih masnih kiselina. Zdrava ishrana podrazumijeva este, a manje obroke, meuobroke sa jogurtom, itaricama, voem, te lagano konzumiranje hrane u malim zalogajima dobro savakanim. Jela sa manje masnoa su takoe osnov zdrave prehrane. Nezasiene masne kiseline su izbor u odabiru masnoa, i najvie ih ima u maslinovom ulju, lanu, crnom kimu itd. Holesterol, kao i zasiene masne kiseline, nepovoljno djeluju na metabolizam masti i dovode do pojave rane ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti. Holesterol se inae sav sintetizira u jetri koji je neophodan za zdravo funkcionisanje organizma, i sav onaj koji se unese hranom je viak. Pravilo zdrave ishrane je uzimati hranu bogatu vlaknima i vitaminima koje su neophodne u regulaciji probave te odravanju normalne koncentracije eera i zdravih masti u krvi i na distribuciju holesterola te dovode i do regulacije apetita. Neljutene itarice i ria, voe, povre, mahunarke, tjestenina iz tvrde penice su najbogatije vlaknima. to se vitamina tie, prioritetno ih je koristiti samo u prirodnom obliku, dok je svaki drugi oblik neadekvatan. Vitamini se gube prilikom dueg uvanja voa i prilikom kuhanja. Voe i povre koje se gaji u staklenicima, gnojeno umjetnim gnojivom te prskano razliitim kemijskim sredstvima, moe vie tetiti nego koristiti. Neekoloka proizvodnja hrane, razni konzervansi i dodaci u proizvodnji hrane imaju i kancerogen efekat na organizam to dovodi do porasta malignih bolesti. Meso treba pripremiti natur i to najbolje na vlastitoj mesnoj masnoi, ne dodavati druge masnoe, a nikako kuhati na ulju, jer je kombinacija animalnih i biljnih masnoa nezdrava. Inae, meso je poeljno jesti jednom u sedam dana, dakle to manje. Salate zainiti limunom, prirodnim jabukovim siretom te maslinovim uljem, a nikako majonezom i drugim zasienim prelivima. Voe osobito crveno, purpurno i plavo bogatije je antioksidansima koji su neophodni u zatiti oteenja elija. Treba izbjegavati proizvode koje nose oznaku dietetska hrana. Takvi proizvodi imaju smanjenu koncentraciju osnovnih sastojaka, a sadre dosta zaslaivaa i nisu uvijek sa smanjenom energetskom vrijednou. Za zdravu ishranu nisu potrebni dietetski proizvodi, ve pravilna i umjerena raznovrsna ishrana. Razne dijete, osim to prouzrokuju tekoe u sporovoenju, dovode i do disbalansa nutritiensa organizma, sa smanjenjem jedne supstance poveava se koliina druge, a sve ima za posljedicu nepovoljan uinak na osnovni metabolizam organizma i poremeaj lijezda sa unutarnjim luenjem. Alkohol u zdravoj ishrani nema mjesta jer, pored ostalih tetnih dejstava, smanjuje resorpciju hranjivih tvari te aktivira mnoge enzime koje ubrzavaju njihovu razgradnju. Puenje, alkohol i jaka kafa su nesumnjivo dosta tetni i pogoduju nastanku mnogih bolesti. Recept za zdrav i dug ivot je jednostavan. Prirodna nezagaena hrana, izbjegavati preraenu hranu kao i alkohol, puenje i neumjerene koliine crne kafe, te konzumirati to vie ribe, itarica, voa i povra. Briga o zdravlju treba biti na prvom mjestu u naem ivotu i najvanija je stn var u koju treba ulagati.
FONDEKO SVIJET, 26/2008. 33

HRANA ZDRAVIH LJUDI

reventivna medicina jedna je od najvanijih grana medicine, jer u osnovi svake nauke stoji da je bolje sprijeiti nego lijeiti. Zdrava ishrana i zdrav nain ivota najvanija je stavka u ovjekovoj brizi za zdravlje, a ta briga zasniva se na spoznaji da se mnoge bolesti mogu sprijeiti. Prvo i osnovno je vlastita briga za zdravlje. Podizanje nivoa svijesti o zdravom nainu ivota i boljoj kvaliteti ivota kroz zdravstveno prosvjeivanje i edukaciju stanovnitva kao preduslovu u prevenciji je glavni zadatak preventivne medicine. Pravilnom ishranom postie se zdrava tjelesna teina, a optimalna vrijednost dobije se kad se kilogrami tjelesne teine podijele sa visinom ovjeka izraenom u kvadratnim metrima. Vrijednosti ovog indeksa tjelesne mase, tj. BMI test (Body Mass Index) za zdravu tjelesnu teinu iznosi 18,5-25, za umjereno prekomjernu teinu od 25,1-30, a za gojaznost vie od 30,1. Osnova pravilne ishrane je hrana bogata itaricama, voem i povrem, ribom te uzimanje vee koliine vode, ak do 2,0 l u toku 24 sata. ovjek je sastavljen od 65-70% vode, te je tenost neophodna za odravanje bubrene funkcije i ienje organizma. Najbolje je uzimati obinu negaziranu vodu, prirodne vone sokove, prirodne vone ajeve, bez filter vreica, a potrebno je izbjegavati gotove proizvode koje sadre veliku koliinu eera i kalija to rezultira poveanjem eera u krvi i disbalansom minerala te se posljedino moe javiti gojaznost, eerna bolest i oboljenje titne i paratitne lijezde. Samo se mali dio eera utroi kao energija, dok preostali optereuje organizam. ovjek se tad osjea iscrpljeno, adinamino, bezvoljno, sa poremeajem spavanja i odmora i sa osjeajem stalne neutaljene ei. Zato je neophodno uzimati eer kao najvaniji izvor energije u namiricama kao to su itarice, krompir, tjestenina, voni i groani eer koje postepeno poveavaju koncentraciju eera u krvi, a ne visokozasiene sokove koje dovode

PLODOVI ZEMLJE

EKOLOKO BLAGO

Mr. Esma Kreso

sA sELA JE, DOMAE JE

Razvoj seoskog i eko - turizma kao potpora plasiranju zdrave hrane

zoo zonom, gdje posjetioci mogu da priu, dotaknu i pomiluju ivotinje. Zatim, slijedi posjeta dijelu farme gdje se vri mua i prerada mlijeka u sir i gdje posjetioci imaju priliku da sami oblikuju sireve u kalupe po izboru, i na kraju obilazak prodavnice sa vie vrsta sira za prodaju i degustaciju. Svjetsku popularnost ova farma je stekla 2007. godine nakon posjete grupe poslovnih ljudi iz Ritz Carlton hotela koji su htjeli da vide i iskuse kako i gdje se pravi sir koji oni slue kao ekskluzivni specijalitet. Na drugom kraju planete zemlje, u Australiji, razvijaju jednostavnije naine za privlaenje gostiju u ruralne dijelove. Jedan od primjera je postojanje malih, porodinih bed and breakfast pansiona. Gostima se nudi relaksacija i odmor u prirodnom ambijentu, dok u pojedinim sluajevima vlasnici pansiona, sa dugogodinjim iskustvom u proizvodnji i plasiranju certificirane organske hrane, nude organske (zdrave) obroke, masae i kupke na bazi ljekovitog i aromatinog bilja, ili prosto odmor u njihovoj organskoj bati. Interesantne primjere razvoja ekoturizma i seoskog turizma koji se oslanja na proizvodnju zdrave hrane moemo vidjeti i u naem susjedstvu. Ekoloka imanja, npr. u Zagorju ili akovcu, nude boravke od dvije do etiri sedmice za poboljanje zdravstvenog stanja putem ciljane prehrane, a po potrebi i predavanja o zdravom uzgoju hrane za sopstvene potrebe. Dobrih primjera ima i u Bosni i Hercegovini, ali su sporadini i nedovoljno poznati svim zainteresiranima. Recimo, u turistikom selu Strica nadomak Varea moete posjetiti lokalnu stanicu za otkup mlijeka i pravljenje sira, gdje e vas ljubazni domaini poastiti sirom, suhim mesom ili rakijom domaim proizvodima koji se prave na tradicionalni nain. U blagovaonici Franjevakog samostana u Fojnici moete probati sok od are, rakiju od raznih vrsta voa, fojniki krompir, tradicionalne supe, jela i kolae. U selima po Bjelanici, kod ljubaznih domaina moete probati domau pavlaku, domae pite, sireve, bestilj, jaja... Dakle, ideja seoskog turizma spontano nastaje na raznim lokalitetima Bosne i Hercegovine, ali o njima saznajete najee putem privatnih preporuka, uz objanjenja kako se do tamo stie, kome se treba obratiti, obaveznim najavljivanjem posjete ljubaznim domainima i sl. Pored izostajanja adekvatne promocije ovog, sve popularnijeg vida turizma, nedostatka marketinga, kao i organizacije na nivou lokalne zajednice za prihvat, animiranje i privlaenje turista, nedostaju i podrka i subvencije od strane odgovornih institucija, kao i certificiranje i zatita tradicionalnih (i zdravih) specijaliteta iz odreenih podruja Bosne i Hercegovine. U cilju sagledavanja naina razvoja eko-turizma i ruralnog turizma, bitno je prvo istraiti potencijalne lokalitete, a zatim definirati sve neophodne korake, procedure i razvojne pravce ove dvije bitne grane savremenog turizma. Prije svega, ini se da je neophodno definirati pojmove eko-turizam i ruralni ili seoski turizam. Za eko-turizam ne postoji jedinstvena i jasno odreena definicija, ali se pod ovim pojmom najee podrazumijeva posjeta prirodnim stanitima na

rije vie od godinu dana veliku senzaciju je izazvala mala farma Harley Farms nadomak gradia Pescadero u Kaliforniji. Vlasnica farme, Dee Harley je otvorila vrata svoje farme, prilagodivi je posjetiocima koji ele da vide kako ona uzgaja koze i kako tee detaljan proces proizvodnje kozjeg sira. U roku od devet godina, njena farma je narasla sa 15 na 200 koza, jaraca i kozlia. Iako se dio uspjeha moe pripisati stalnoj potranji sireva u specijaliziranim prodavnicama, sama vlasnica tvrdi da je za njen uspjeh zasluan koncept eko-turizam, tj. propagiranje agri ili seoskog turizma. Turistike posjete, koje su organizirane tri puta sedmino za po 20 dolara po osobi, poinju obilaskom livade, gdje koze slobodno etaju, potom petting

Eko - hrana za eko - turizam

34

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

PLODOVI ZEMLJE

EKOLOKO BLAGO
nain na koji se minimizira uticaj na okoli. To znai da je eko-turizam usko povezan sa poveanjem broja zatienih podruja, kao i njihovim ureenjem, u cilju omoguavanja posjeta i ostvarivanja dobiti na nivou lokalne zajednice. Ruralni turizam, koji se pak bazira na posjetama selima i ruralnim podrujima, upoznavanju kulturnog naslijea, starih obiaja i tradicija, takoer se usko povezuje i oslanja na prirodne ljepote zemlje i njihovo ouvanje. Za adekvatan odrivi razvoj kako ruralnog tako i eko-turizma bitno je vriti planske pripreme i definirati strategije, prije svega ukljuivanjem lokalne zajednice i jaanjem dodatne ponude turistima i posjetiocima. To podrazumijeva ukljuivanje najrazliitijih sadraja i aktivnosti koji mogu zadrati turiste dan due na odreenoj lokaciji, a samim tim postupno poveavati prihod od turizma. Ureenjem pjeakih i biciklistikih staza, uljepavanjem izletita i njihovim uvezivanjem sa objektima kulturno-historijskog naslijea, prirodnim ljepotama i ruralnim podrujima, uz ponude suvenira i lokalnih rukotvorina, moe se napraviti snaan iskorak u daljem podsticanju eko i ruralnog turizma. Svakako da je jedan od najveih potencijala u ovom razvojnom pravcu upravo proizvodnja i plasiranje zdrave hrane, kako je to, prema navedenim primjerima, ve popularno irom svijeta. Pod zdravom hranom, pri tome, ne bi trebalo podrazumi-

Po zdravlje na selo

jevati iskljuivo organski nain uzgajanja voa, povra i stoke, nego tu treba ukljuiti i hranu pripremljenu na tradicionalni nain, specifinu upravo za pojedini kraj i koju je teko nai negdje drugo. Razvoj eko-turizma i ruralnog turizma, dakle, bazira se na nekoliko bitnih faktora. Kao prvo, kljune su organizacije na lokalnom nivou, kojima upravljaju ljudi sa tog podruja. Time se osigurava da ostvareni prihod ostaje u lokalnoj zajednici i da pripada onim pojedincima koji aktivno rade i prilagoavaju svoje usluge odreenim grupama gostiju. Drugo, bitan faktor je proizvodnja i plasiranje lokalnih vrijednosti kao to su rukotvorine, zdrava hrana, ili proizvodi od prirodnih resursa

koji postoje u odgovarajuoj zajednici. Razvojem eko-turizma moe se osigurati i ouvanje lokalnih pria, legendi i mitova, kao i zatita okolia na lokalnom nivou, jer je pripadnicima lokalne zajednice vano da njihov okoli, a samim tim i njihov opstanak na datom podruju budu zatieni. Trei, i najbitniji faktor se zasniva na osiguranju kvalitetne turistike ponude koja omoguava da se vea zajednica adekvatnim marketingom i promocijom za turiste, unutar i van granica Bosne i Hercegovine, oslanja na zanimljive i privlane turistike ponude, koje pruaju lokalne zajednice svojim prirodnim ljepotama, kulturno-historijskim vrijednosn tima i autentinim proizvodima.

NOVOSTI Iz NAuKE zA PrAKSu

LJEKOVITI KuKuruz
Sve vie e se proizvoditi funkcionalna hrana
U vie zemalja Afrike i Latinske Amerike, gdje je kukuruz vana hrana za ljude, esta je pojava endemske anemije zbog nedostatka eljeza. Ova bolest pogaa naprimjer u Nigeriji vie od polovine djece i 61% trudnica, a u Burkini Faso 70% djece ispod pet godina i 40% trudnica. eljezo je neophodno za formiranje hemoglobina koji je bitan sadraj crvenih krvnih zrnaca za prenoenje kisika. Nedostatak eljeza oteava i fiziki i mentalni razvoj djece i esto uzrokuje anemiju koja smanjuje otpornost prema bolestima, umanjuuje sposobnost fizikog rada i komplikuje trudnou. Da bi se otklonile ove opasnosti, ameriki, nigerijski i drugi naunici pristupili su takozvanoj biofortifikaciji ili obogaivanju kukuruza pristupanim eljezom putem klasinog oplemenjivanja. Osim ovog nedostatka, kukuruz u sebi ima fitinu kiselinu koja spreava apsorpciju eljeza u crijevima, to takoer izaziva anemiju. Te kiseline ima i u mekinjama ita. Fitina kiselina takoer spreava apsorpciju i kalcija u crijevima, to izaziva rahitis. Time se objanjava da su djeca koja su jela veliku koliinu crnog hljeba (grahama) obolijevala od rahitisa. Stvoren je hibrid kukuruza koji ima 95% manje fitine kiseline nego obian kukuruz. Na taj nain je znaajno smanjena opasnost od anemije i rahitisa. Sada se radi na dobijanju sorata i hibrida penice, rie, kukuruza i graha koji e biti bogatiji eljezom, cinkom i provitaminom A, koji esto nedostaju u hrani. Nauka nastoji to vie proizvesti vrste hrane koje e spreavati i lijeiti bolesti. Ta funkcionalna hrana je ustvari prava zdrava hrana. Sadanji obiaj nazivanja zdravom onu hranu koja je proizvedena uz upotrebu stajskog ubriva, umjesto mineralnog, nema nikakvu naunu osnovu. U vie ispitivanja je dokazano da je hemijski sastav i hranljiva vrijednost hrane proizvedene uz upotrebu stajskog ili mineralnih ubriva ista jer biljke iz obje vrste ubriva uzimaju iste materije. Dakle, hrana iz tzv. organske poljoprivrede nije ni po emu superiornija nad onom iz konvencionalne ili savremene. Biljni proizvodi dobijeni uz pomo stajskog ubreta mogu biti mnogo zagaeniji nego uz pomo mineralnih, pogotovo patogenim mikrobima, uzronicima mnogih bolesti kojih u mineralnim ubrivima nema. n
Prof.dr. T. ari

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

35

PLODOVI ZEMLJE

ORGANSKI KVALITETNO

Maida Hadiomerovi, dipl.ing.

TRI KORAKA DO cERTIFIKATA

rganska kvaliteta hrane u svijetu mora biti garantirana certifikatom od strane nezavisnog tijela za certifikaciju, a organski proizvod mora biti pravilno oznaen. Certifikaciju moraju provoditi akreditovana certifikacijska tijela. Certifikacija je procedura u toku koje se potvruje usaglaenost proizvodnje sa organskim standardima. I proizvodi i usluge mogu biti certifikovani. U poljoprivredi su zadnjih godina izuzetno popularni razliiti modeli certifikacije i sistemi kvalitete, kao to su certifikacija prema ISO 9000, GMP, GAP (dobre proizvoake prakse, dobre poljprivredne prakse) itd. Svi certifikacijski sistemi imaju slinosti i moraju biti zasnovani na odgovarajuim procedurama i procjenama rizika kod odstupanja i uoenih prekraja. Veina certifikacijskih sistema usmjerena je uglavnom na proizvod, dok je certifikacija u organskoj poljoprivredi prvenstveno certifikacija proizvodnog metoda. Kod ovog sistema certifikacije akcenat nije samo na proizvodu, nego se provjerom mora ukljuiti cijeli lanac snabdijevanja i rukovanja proizvodima. Analize i testovi poduzimaju se za provjere sigurnosti proizvoda u nekim certifikacijskim sistemima i mogu biti od izuzetnog znaaja za certifikaciju. U organskoj poljoprivredi provedeni proces certifikacije zasnovan je na ocjeni i provjeri kompetentnosti aktera, pridravanju procedura i dokumentovanju te kao provedena procedura moe biti dovoljan osnov za certifikaciju. Organski kvalitet proizvoda ne provjerava se samo kroz testiranje proizvoda, kao kod nekih drugih certifikacijskih sistema, nego se u ovom sistemu testiranja i analize poduzimaju kako bi se utvrdilo da proizvod nije proizveden prema standardima (kao primjer moe posluiti analiza na prisutnost ostataka nekih pesticida u proizvodu i sl.). Uobiajeno, certifikacija organskih proizvoda se provodi prema pristupu u tri koraka sa certifikacijom proizvoaa (poizvoa, gazdinstvo, koritena postrojenja u proizvodnji), sistema proizvodnje (metode proizvodnje i prerade, to ukljuuje dokumentaciju, mjere opreza preduzete za ouvanje integriteta proizvodnog sistema) i proizvod (produkt sistema proizvodnje koji je konano oznaen oznakom, markicom ili logom certifikacijskog programa).

"Organski" kvalitet proizvoda ne provjerava se samo kroz njegovo testiranje, kao kod nekih drugih certifikacijiskih sistema, nego se u ovom sistemu testiranja poduzimaju i analize kako bi se utvrdilo da proizvod nije proizveden prema standardima
U poetnim fazama razvoja organske poljoprivrede nije postojala opteprihvaena regulativa na meunarodnom nivou. Razliita nezavisna tijela, najee nevladine organizacije, su poela sa definisanjem pravila organske poljoprivredne proizvodnje. Istovremeno sa utvrivanjem pozitivnih efekata organske poljoprivredne proizvodnje na kvalitet okoline i ruralni razvoj, kao i sa porastom potranje za proizvodima organske poljoprivrede, dravne i internacionalne organizacije nastoje da uspostave prepoznatljiv sistem certifikacije. Svrha jasno definisanih standarda i pravila za organsku poljoprivredu je da pridobije povjerenje kupaca. IFOAM (International Federation of Organic Agriculture Movement), kao meunarodno udruenje koje okuplja preko 750 lanica iz cijelog svijeta, ima veoma znaajnu ulogu u kreiranju prepoznatljivog sistema certificiranja organske poljoprivrede. Osnovni IFOAM standardi su prepoznati kao internacionalni i oni su danas osnovni standardi za organsku proizvodnju i preradu irom svijeta (uzgoj, proizvodnja, prerada i skladitenje). OK organski certifikacijski program je baziran na IFOAM akreditacijskim kriterijima i akreditiran je od strane IOAS-a (International Organic Acreditation Service). Ovim se OK certifikacijski program svrstao meu 37 IFOAM akreditiranih certifikacijskih tijela i programa, ime su proizvoaima organske hrane iz BiH ostvarene pretpostavke za izvoz i pristup svjetskim tritima organske hrane. Akreditacija IFOAM-a dodjeljuje se certifikacijskim tijelima koja u programu inspekcija i certifikacije koriste certifikacijske standarde usaglaene sa IFOAM osnovnim standardima, koji su postali meunarodna norma za rad i implementaciju programa certifikacijskih tijela u organskoj proizvodnji. OK certifikacijski program je akreditiran i u skladu sa vodiem ISO 65 tj. EN 45011. Akreditacija OK organskog certifikacijskog programa obuhvata akreditaciju za slijedea podruja certifikacije: biljna proizvodnja, animalna proizvodnja, prerada i rukovanje (opsluivanje) proizvoda, grupna certifikacija, sakupljaka proizvodnja, maloprodaja i recertifikacija. IFOAM akreditirana tijela imaju pravo uz svoju organsku markicu koristiti IFOAM oznaku, koja potroaima irom svijeta predstavlja garanciju da je certifikacijski program nadziran od strane meunarodno priznatog akreditacijskog tijela. OK certifikovani proizvoai mogu koristiti IFOAM oznaku uz oznaku OK-a, koju na svjetskom tritu organske hrane koristi oko 150.000 proizvoaa. Ova oznaka moe biti koritena samo na proizvodima za koje je izdat certifikat od OK-a. OK program certifikacije i OK standardi za organsku proizvodnju i preradu su osnov za implementaciju certifikacijskog programa Organske kontrole. Ovaj program usaglaen je sa zahtjevima IFOAM-a i Regulative EU za organsku poljoprivredu (EEC 2092/91), a dostupan je svim proizvoaima, preraivaima i izvoznicima koji ispunjavaju uslove, a ele certifikovati proizvodnju u skladu sa meunarodno priznatim standardima. OK standardi predstavljaju minimum koji treba biti ispotovan da bi proizvodnja bila certifikovana. Prije certifikacije organske proizvodnje, gazdinstvo ili poljoprivredno zemljite mora prvo proi kroz period konverzije u toku kojeg proizvoa mora uskladiti svoj proizvodni sistem sa zahtjevima standarda koji se primjenjuju. Dok je proizvodnja u periodu konverzije, proizvodi ne mogu biti prodavani kao organski. Inspekcije proizvodnje se provode i u periodu konverzije, najmanje jedanput godinje. Organska poljoprivreda predstavlja sve poljoprivredne sisteme koji unapreuju ivotnu sredinu, socijalne i ekonomske aspekte proizvodnje hrane. Iako koristi tradicionalne metode za odravanje plodnosti zemljita i kontrolu korova, bolesti i drugih tetoina, ona se bazira na modernim naunim shvatanjima ekologije i pedologije i potpuno koristi adekvatna tehnoloka reenja i mehanizaciju. U organskoj proizvodnji zabranjeno je koritenje sjemena sorata nastalih genetskim modifikacijama. Gazdinstva (ili parcele na kojima je zasnovana organska proizvodnja) moraju biti udaljena od frekventnih prometnica ili drugih moguih izvora zagaenja. Klju uspjeha u organskoj poljoprivredi lei u prirodnoj plodnosti zemljita, uz voenje rauna o biodiverzitetu biljaka i ivotinjana na gazdinstvu, te ouvanju ivotne okoline.

36

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

PRED IZAZOVIMA NOVE EPOHE

Nastavak sa 24 strane

U etici openito, pa i bioetici, prisutna je kontroverza izazvana tehnikim znanstvenim napretkom: prilagoditi etike norme ivotu ili ivot etikim normama Prof. dr Ivan Cifri sa Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu u radu Sociokulturni sklop bioetikog pitanja prezentirao je deset teza elaborirajui kroz njih odnos bioetike i okolia pod mottom: nema biosa bez oikosa, nema ethosa bez biosa. U kulturnoj evoluciji ovjek rekombinira obiljeja ivih bia. Proizvodio je prirodne hibridne vrste (genetske informacije teku od predaka, od prolosti prema budunosti, a danas genetskim inenjeringom proizvodi kulturne hibride nazvane pseudo vrste (danas informacije mogu potjecati od djece). Odnos prema ivotu ne moe se reducirati na korisnost za ovjeka. Korisnost je samo jedan od vie aspekata prema okoliu i biljnim i ivotinjskim vrstama.

Postoji emotivni i etiki odnos - to je pokazalo i njegovo istraivanje. Napredak se pozitivno percepira, ali ima dvojak uinak: donosi i nepoznate, neeljene posljedice, poglavito savremeni tehniki progres i genetiki ininjering. Desakralizacija i raspolaganje s biomoi doveli su do depotenciranja prirode (razboavanje, razduhovljenje, obesmislenje, obespredmeenje) i desakralizacije ivota. Projekcija napretka je bioetiki izazov. irenje antropoloke ekumene (kulturnog okolia) stvaraju se i novi oblici biosa (genetiki ininjering) i prilagoavanje ovjeka. Tri su motiva: znanstveni (nove spoznaje), ekonomski (profit) i zdravstveni (lijeenje). ivot postaje roba na tritu. Neki oblici ivota bili su i ranije na tritu (robovi, ivotinje). U modernom drutvu nastalo je legalno i ilegalno trite (prodaja organa,

robovski rad djece i prostitutki, sportai). Iako je ivot univerzalna prirodna i kulturna kategorija, svaka kultura formira svoj odnos prema ivotu. Kultura - nastala utjecajem prirode, tradicije i razuma razvija dvojaku ulogu: komunikacije i izolacije. Potpuna otvorenost kulture utjecaju drugih kultura prijeti kolapsom. ovjek je prekoraio granice iskoritavanja okolia - potrebna je dematerijalizacija proizvodnje i ivog svijeta potrebna je zatita bioloke raznolikosti. U zatiti okolia i ivog svijeta potrebna je vea kooperacija znanosti, kako normalne, tako i post - normalne znanosti. Bioetika kao disciplina ima dvije ope orijentacije - antropocentrina i biocentrina bioetika, a po oblicima ivota razliite moralne objekte. U etici openito, pa i bioetici, prisutna je kontroverza izazvana tehnikim znanstvenim napretkom: prilagoditi etike norme ivotu ili ivot n etikim normama. (HSA.)

Perspektive su razliite - poruka je iz Loinja

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

37

ENERGIJA I IVOTNA SREDINA

Prof.dr. T. ari

ezerve nafte u svijetu se brzo iscrpljuju. Prema nekim prognozama, one mogu trajati jo svega oko 50-80 godina. ta e poslije toga pogoniti stotine miliona automobila u svijetu? Jedno od rjeenja vidi se u pretvaranju biljnih proizvoda u gorivo, koje je ve dobilo naziv ekogorivo. Tako etanol, koji se dobija najvie iz kukuruza, poinje zamjenjivati benzin, a biodizel, koji se proizvodi iz uljarica, zamjenjuje naftu. Etanol kao gorivo dobija se fermentacijom eera i skroba iz biljaka. Sada se najvie, ak 90% etanola dobija iz zrna kukuruza, a ostatak iz zrna penice, jema, sirka, zatim iz biljaka eerne trske, iz sirutke, otpadaka pri proizvodnji papira, piva i drugih napitaka, pri preradi krompira itd. U Brazilu se najvie proizvodi iz eerne trske, a u SAD iz kukuruza. Te dvije zemlje proizvode najvie ovog biogoriva na svijetu. Etanol se proizvodi mljevenjem zrna kukuruza ili drugih materijala, zatim se ta smjea kuha sa vodom, kojoj se dodaju enzimi (kvasac) u raznim fazama procesa fermentacije, na raznim temperaturama. Hlaenjem te mase dobijaju se etanol i ugljen dioksid. Pri proizvodnji etanola iz kukuruza kao nusproizvod dobija se ulje iz klica,

Neopravdano je pretvaranje hrane u gorivo kada stotine miliona ljudi gladuje

koje spada u najkvalitetanija jestiva ulja. Pogodno je za obaranje holesterola u krvi. Iz omotaa zrna kukuruza dobija se vlaknasta guma zeagen, koja takoe ima svoje mjesto na tritu. Ostatak u obliku vlakana iz kukuruznog zrna koristi su kao stona hrana u kojoj ima i proteina. Mlijena kiselina dobijena iz kukuruza u procesu fermentacije koristi se za proizvodnju biorazgradljive plastike. Takoer se dobijaju i ksilitol, niskokalorini zaslaiva, i kukuruzni protein zein. Oekuje se da e proizvodnja zeina smanjiti trokove proizvodnje etanola. Zein slui, pored ostalog, i za proizvodnju filmova. Mjeavina zeina i lipida slui za proizvodnju masnih papira za pakovanje koji su otporni i na masnou i na vodu. Ovi papiri se mogu reciklirati, a i biorazgradljivi su. Pronaene su gljivice koje pretvaraju vlakna kukuruza u eer. Sada se pokuava da se etanol, umjesto iz eera i skroba iz kukuruza, dobija iz celuloze i hemiceluloze jedne stepske trave. Radi se na selekciji i uzgoju te trave koja e biti posebno pogodna za ovu namjenu. Isto se pokuava dobiti i iz lucerkine celuloze, pa je u tom smislu takoer usmjerena selekcija. Biodizel se dobija iz biljnih ulja, ivotinjskih masti i otpadnih masnoa pri kuhanju (peenju, prenju). Dobija se reakcijom masnoa sa alkoholom pri alkalnoj reakciji. Najee se proizvodi iz sojinog ulja. U poetku je za to koriteno rafinirano jestivo ulje, ali je sada razvijena tehnologija proizvodnje biodizela iz nusprodukata pri proizvodnji ulja, kao to su sojine pogae, koje se koriste i kao stona hrana, i drugi manje vrijedni sporedni proizvodi koji u sebi imaju ulja. Biodizel u mjeavini sa naftom se koristi ne samo za pogon automobila nego i za zagrijavanje zgrada. Ameriko ministarstvo poljoprivrede je naredilo svim svojim ustanovama u cijeloj zemlji da za vonju automobila i drugih maina troe mjeavinu od najmanje 10% etanola i 90% benzina i 20% biodizela sa 80% nafte gdje god je to mogue. I neke druge institucije su slijedile ovaj primjer koji treba da bude uzor i privatnom sektoru. U SAD se podie nacionalna pilot-fabrika za istraivanje etanola kao ekogoriva u Ilinoju, vrijedna 20 miliona dolara. Oekuje se da e godinja proizvodnja i potronja etanola u sljedeih 10-15 godina dostii l6 milijardi galona godinje. Veliki broj istraivaa radi na to efikasnijoj proizvodnji i upotrebi etanola, kao i njegovoj ekonominosti. Radi se i na dobijanju usjeva to pogodnijih za preradu u etanol. U SAD je etanol osloboen federalnog poreza kako bi bio ekonomski konkurentan benzinu. Korist od ovih ekogoriva je trostruka: zamjenjuju iscrpljive rezerve fosilnih goriva, podiu oktansku vrijednost goriva i smanjuju zagaivanje okoline. Umjesto smrdljivog i zaguljivog dima od sadanjih goriva iz automobilskih motora, dobija se mnogo manje zagaen ispuni gas. Neki koji su mirisali ispuni automobilski gas od ekodizela kau da ih podsjea na miris prenih krompiria. Ovo je svakako veliko dostignue nauke i tehnike. Meutim, postavlja se pitanje etike opravdanosti upotrebe velikih koliina biljnih proizvoda, zapravo ljudske hrane, za pogon automobila u vrijeme kada stotine miliona ljudi u svijetu gladuju n i mnogi od njih umiru od gladi.

gOrIVO S mIrISOm PRENIH KROMPIRIA

38

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

ENERGIJA I EKOLOGIJA (II)

Prof. dr. Aleksandar Kneevi

Samo gradnja novih objekata, bez paralelne sanacije potronje energije kod postojeih potroaa je apsolutno besmislena
(Nastavak teksta objavljenog u prolom broju pod naslovom Menadment je obavezan da poveava efikasnost)

uz mrKVu I bATINA
dijelom da ispune kroz ulaganja u zemljama u razvoju. Ta ulaganja se cijene na cca 10 po toni izbjegnutog ekvivalentnog ugljendioksida (tj. priblino 10 po 0,8 t bh. uglja godinje u ugovorenom periodu). Ukupna vrijednost ulaganja po osnovu CDM projekata u BiH se procjenjuje na 200 miliona KM, plus efekat umanjivanja potrebe ulaganja u nove izvore energije izvora. BiH jo ne koristi ovaj vid privlaenja inostranih sredstava (nisu regulisane administrativne procedure prihvatanja CDM projekata).

obzirom na ukupne potrebe dodatne koliine energije u Bosni i Hercegovini u narednim decenijama, kao i druge aspekte (sigurnost u snabdijevanju energijom, koritenje domaih resursa...), sa apsolutno velikom sigurnou se moe rei da treba koristiti sve mogunosti dobivanja novih koliina energije za trite poveanjem stepena korisnosti potronje energije to ne iskljuuje potrebu gradnje novih elektrana, i obratno. Ali, samo gradnja novih objekata, bez paralelne sanacije potronje energije kod postojeih potroaa, je apsolutno besmislena. Uticaj regulative zatite okoline na opredjeljenje u pogledu izbora naina dobivanja novih koliina elektrine energije na tritu je razliit kod razliitih naina dobivanja novih koliina elektrine energije. Kod proizvodnje elektrine energije iz termoelektrana i hidroelektrana postoje znaajni i lokalni i regionalni okolinski uticaji, te je procedura dobivanja okolinske dozvole sloena, a postavlja se i veliki broj zahtjeva za ograniavanje i ublaavanje okolinskih uticaja koji imaju svoje znaajne trokove implikacije. Meutim, kod ostala tri izvora energije situacija je obrnuta zatita okoline doprinosi ekonominosti investicije! Naime, kod ostala tri izvora energije za trite (koritenje obnovljivih izvora energije, smanjenje potronje na strani potroaa, te poveanje efikasnosti konverzije energije kod postojeih proizvoaa) smanjuju se globalni uticaji (klimatske promjene). Zemlje u razvoju (time i BiH) pri tom mogu raunati na inostranu pomo u dijelu pokrivanja investicija za ova postrojenja, odnosno, poveava se interes za kompletna inostrana ulaganja u ovakve programe. Radi se o tzv. CDM mehanizmima (mehanizmi istog razvoja), po kojim razvijene zemlje (stranke Aneksa 1 Konvencije o klimatskim promjenama) mogu svoje obaveze sniavanja emisije staklenikih gasova

u pogledu snienja emisije i dr.). Kljuni ekonomski instrumenti u energijskom menadmentu drave su: intenalizacija eksternih okolinskih trokova i princip stimulansa i destimulansa (princip mrkve i batine).

IrENJE zNANJA
Zemlje koje se nalaze u procesu prikljuivanja Evropskoj uniji paralelno imaju i proces pribliavanja Evropskoj uniji, to znai da treba da prihvate pravni red EU poznat kao Acquis communautaire. U BiH je princip Acquisa nedovoljno poznat esto se moe uti da se radi o preuzimanju direktiva EU. Pri tome se radi o dvostruko pogrenom shvatanju. Uz to, esto je veliki jaz izmeu lokalnih uvjeta i duha upute, te se obavljaju dugotrajni pregovori, a esto se dravi koja se pridruuje EU daju periodi prilagoavanja uputama i do deset godina. Prihvatanje uputa podrazumijeva i potrebnu pomo EU (strunu i finansijsku). Najsloeniji su razgovori u oblasti poljoprivrede, a nakon toga okoline, gdje energija ima kljuni znaaj. Zadatke na uspostavi energetskog menadmenta treba sagledavati i kroz injenicu da je u FBiH pravni okvir parcijalno i ostrvski uspostavljen, te da se tim pitanjem bavi i strategija na nivou BiH. Nakon usvajanja, slijedi itav niz aktivnosti na uspostavi pravnog sistema koritenja energije. Ovaj proces e se odvijati paralelno sa procesom pribliavanja EU. U ovom procesu treba da uestvuju sve strukture drutva: (I) privreda i graani, kao korisnici energije, (II) energetska preduzea, koja stvaraju svoju dobit kroz isporuku energije, ali ija djelatnost ima i drutveni znaaj, te (III) nosioci struke i znanja. Federalno ministarstvo energije ima ulogu da usaglasi stavove ove tri grupe zainteresiranih i pogoenih. Ovo nije mogue ostvariti bez vrlo kompleksnog programa irenja znanja, studija i analiza, predlaganja i usvajanja ogromnog broja dokumenata. n
FONDEKO SVIJET, 26/2008. 39

IVOTNI cIKLUs
Postoji jo mnogo razloga zbog kojih treba ulagati u poveanje efikasnosti koritenja energije. Sektor potronje energije nee moi da plaa sve skuplju i skuplju energiju i to e se odraziti na privreivanje energetskog sektora, to bi dovelo do usporavanja razvoja cijele drave. Energetski sektor mora biti svjestan da moe opstati na tritu samo ukoliko on, pomognut dravnom administracijom, vodi rauna da se u sektoru potronje smanji potronja energije kroz poveanje efikasnosti njenog koritenja. Adekvatna prodajna cijena energije e biti prihvaena od strane potroaa energije samo ukoliko on racionalno troi energiju. Proizvod i tehnologija njegove prizvodnje se ne posmatraju odvojeno, nego se posmatra integralni tok (ivotni ciklus proizvoda) od dobivanja sirovine iz prirodnih izvora, preko tehnologije prerade i koritenja proizvoda, do tretmana proizvoda nakon koritenja i njegovog vraanja u prirodu, ukljuujui sve relevantne privredne grane. Integralnost podrazumijeva i posmatranje uticaja tehnologije i proizvoda na sve medije: vodu, vazduh, tlo, ivi svijet prate se tehnologija i proizvod od kolijevke do groba. Postoje tu i drugi, kod nas jo potpuno nepoznati trini mehanizmi u oblasti zatite okoline, kao to je trgovina emisionim kvotama (trgovina pravima zagaivanja u okviru dozvoljene kvote, kao i preuzimanje tuih obaveza

(ZLO)UPOTREBA ENERGIJE

Mile Petrovi

sTRAsT I PROFIT bEZ MJERE OIJU

uli ste svog energinog komiju koji dok jo mnogi spavaju pojako, prejako, ba, bezobzirno, po nekoliko puta, lupa vratima svog dragog mu automobila. Kao da daje do znanja svima koji moraju da ga uju da je on, eto, taj. Da je taj eto on. Motor njegovog mjezimca, srce mu, breke li breke. Skanjuje se, skanjuje, komija, nikako da se uvue u taj svoj bljetavi pokretni oklop, pa da ve jednom krene, da se ispod prozora ukloni... Uzgred, neko e primjetiti da tako, brekui u mjestu, auto zagauje ivotni prostor vie nego da je u pokretu. Ah, zar jo i o tom da misli, na komija! Uostalom, zna on i vidi da se tako neto slino, ini i ispred mnotva zgrada, pa i u mnotvu gradova a to znai da je takva pojava uobiajena, kao normalna. Da, da. Znate, dogaa se i to da i koji sat prije rasvitka, a kasnije pogotovo, negdje sublizu vae zgrade, neto pukne, ili eksplodira, a to vas, ako ste Sarajlija, naprimjer, podsjeti i na one iz nedavnog rata... pucnjeve i eksplozije...! Upitate li koga ta to praska i puca, obino e vam rei da to, djeca bacaju petarde. Zabavljaju se, djeca. Neija djeca, svakako. Pripuckavaju iz kojekakvih naprava. Zabave radi. Nego! uete i uvjeriti se u to da se to ne deava samo u dijelu grada u kojem stanujete. Ve, reklo bi se, posvud. Naroito, zareda to, s kakvim praznikom dolazeim, odlazeim, tako da to, pokatkad, potraje i danima. I danima i noima. Moete vi i prilei, ali ne moete biti sigurni u to da ete, upravo zbog tih i takvih zabava zabava jednih na raun drugih, dakle i zaspati. Barem ne do ponoi. Sigurno ste negdje u nekoj ulici primjetili kako u po dana svijetle sijalice... Kome i zato svijetle? Nikome i nazato. One, prosto, iekuju vrijeme svoje svrhe da padne mrak, pa da se onda, bar, zna zato svijetle. Tu i tamo u posljednje vrijeme poesto uznemirie vas i pokoji motorista, koji se, uglavnom u besposlici, sam sa sobom utrkuje, eksperimentie s mirom sugraana u vrijeme najvee saobraajne guve. A kad je guva, mnogi nemaju obzira prema drugima. Zapazili ste ve i 40

Zato ovjek teko spoznaje ta je dobit, ta gubitak, ta korist, ta teta, ta zdravo, ta nezdravo
to da vozai svoje automobile parkiraju i na autobuskim stanicama. Na taj nain oteavaju prilaz i autobusima i putnicima. Da se sad ne osvremo i na mnogo vee nevolje koje prouzroavaju vozai rekli bismo: nesavjesni vozai. Zbog prekoraenja dozvoljene im brzine, ili zbog vonje pod gasom, ranjavaju i ubijaju druge, pa poesto i sebe. O emu svjedoe ova dva-tri primjera? Pitae se neko, moda, kakve veze imaju ti primjeri s temom naznaenom naslovom ovog osvrta. Rekli bismo, energija je tamo gdje su termoelektrane, hidroelektrane... Naravno, ali i posvud je energija, na svakojake naine se ona manifestuje. Ona pokree ivot, a ovjeku naprimjer, znai i neprocjenjivu dobit. Ali, ovjek sam ini da mu bude na jednoj strani dobit, a na drugoj, ta ista dobit ispoljava se kao gubitak. Nee ljudsko stvorenje da se usaglasi ni u vezi s tim: ta mu je dobit, ta gubitak. ta korist, ta teta. I ta zdravo, ta nezdravo. Zato? Zato to profit kao, ponajee, i strast nemaju mjere, nemaju oiju. (Jedan od tovatelja prirode i njenih neizrecivih i neprocjenjivih vrednota koji je znao da vidi ta sve ona jest i ta za sva bia znai Gete, dakle, direktno je upozorio ovjeka: Ne misli da vidi ako ima oi!). Veoma je malo ljudi koji uistinu sluaju one koji bi da bolje vide. Zato? Kao da se pribojavaju neega? Kao da se pribojavaju da ta ne izgube od onog to im se ini da imaju. Da ne izgube ta od onog to im se ini da bi mogli da dobiju. U prirodi profiterstva, koje se zasniva na linom interesu, zajedniki interes je neto potpuno sekundarno. U pitanju je mjera i procjena o tom: ta je, ustvari, dobitak, a ta gubitak. Nije bez znaaja pitanje o srenosti i samih profitera u socijalno ugroenom i unesreenom drutvu. ta je zajedniko u vezi s prethodnim primjerima (a ima ih, svakako mnotvo), da li samo bahatost, ili nehat, ili neodgovornost, nevaspitanje, nekultura, ili... Pa i, jest, zloupotreba. Pogreno usmjerena energija. to bi se reklo: negativna energija. Kojom se ne stvara, nego razara.

Posvud se razara. Posrijedi je, znai, zloupotreba energije. Zloupotreba i tehnikotehnolokih i naunih postignua. Zloupotreba spoznaje. O emu je ustvari rije? Zato i otkud te svakodnevne pucnjave i svakodnevne eksplozije, od ega strada mnotvo ljudi i drugih stvorova? Ko to i radi ega podstie dajui povoda, da to isto, ili slino ine i drugi, pa i oni od najmanjih nogu? Ko u tom svemu profitira? Stvar je jasna i oita: u interesu je to onih koji proizvode i prodaju oruje i kojeta slino. Kakva je stvarna dobit ljudima od bogatunskog profita, to njih, nezajaljivo obogaivane, tajkune, prosto, ne zanima. U njihovoj prirodi je, dakle, da ih to ne zanima. I to je posve razumljivo. Nije razumljivo to to ostali svijet samo gleda i to se pred potencijalnim razoriteljstvom i, u biti, unitavanjem, prosto, predaje. Naravno, oruje oiju nema njegovo je da ranjava i ubija. A od one naizgled bezazlene djeije igrice s eksplozivnim napravama, pa do one ponajgore mogue eksplozije, put nije dalek. Bilo bi veoma zanimljivo uti kako bi na te pojave u dananjem svijetu reagovao, da je iv, onaj vedski hemiar, pronalaza dinamita. Nego, da stvar prizemnimo, pa da se vratimo onim, sa poetka ovog teksta odista banalnim primjerima. O emu je, u stvari, rije? Ako se izuzme, ako moe da se izuzme, kultura ponaanja, to bi rekli. Kako god da se te i sline pojave razmotre, evidentno je da je posrijedi rasipanje energije. Koje, izgleda, proistie i iz same ljudske prirode. Reklo bi se, to je ovjeku u genima. Ali, to ne znai i da treba prepustiti ovjeka, bilo mladom, bilo starom, da na stadiju te stihijalnosti i ostane. Moraju li, ba, da jedni bukom, pucnjevima, maltretiraju i ugroavaju druge?! Ne bi li u ljudskoj zajednici mnogo ta od tog, takoer, trebalo da bude regulisano? Putem zakona i, svakako, njegove principijelne primjene. Radi opstojanja zajednice emancipovanih stvorenja. Da bi i kako bi i ljudska energija sluila ljudima kao uistinu ono n to omoguava rad.

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

NOVE KNJIGE

Prof.dr. Vladimir Beus

GLJIVE UMsKO bOGATsTVO bIH

oetkom jeseni 2008. godine tampana je knjiga Gljive umsko bogatstvo Bosne i Hercegovine, autora Hajrudina Rudija Hasanbegovia. U izdanju Izdavake kue ahinpai d.o.o. Sarajevo, knjiga je tampana na 264 stranice teksta, ilustrirana sa 267 crtea i fotografija u boji. Recenzenti knjige su akademik Midhat Usupli, prof. em. umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i dr. sc. edomil ili. Knjiga predstavlja veoma znaajan prilog poznavanju svijeta gljiva Bosne i Hercegovine o kojima, inae, nema mnogo radova. Prema nekim karakteristikama ona predstavlja jedinstven primjer ove literature. Autor Hajrudin-Rudi Hasanbegovi je za ovu knjigu sakupljao materijal vie od 15 godina, a tri godine je radio na njenom pisanju. Veliko znanje i iskustvo sticano dugim i upornim radom prezentirao je opisom gljiva na osebujan nain, kao ovjek koji je upoznao tajne ovog svijeta i koji eli da ih otkrije i ponovo doivi ali sada i da podijeli sa drugim ljubiteljima prirode. (citat iz recenzije akademika Midhata Usuplia). Kompoziciju knjige ine etiri dijela iji sadraj je autor dao na neobian i originalan nain. U I dijelu obrauje: prepoznavanje i branje gljiva i opremu gljivara beraa, gljive u ishrani, uzgoj gljiva, osobenost gljive shiitake i njen uzgoj, smrtno otrovne gljive, otrovne gljive, trovanje gljivama i lijeenje od trovanja, ljekovitost gljiva, ljekovite gljive i tartufi-visoko cijenjene gljive. U ovom dijelu autor daje savjete gljivarima, navodei brojne vane injenice, koje su bitne za poznavanje svijeta gljiva, zatim gdje ih traiti i kako ih prepoznati, kako sakupljati, kako izbjei trovanje gljivama, odnosno kako se lijeiti itd. Opisano je dvadeset korisnih savjeta ljubiteljima gljiva i to tekstom i crteima, ime je naglaeno kako se treba ponaati i postupati sa prirodom i gljivama. Posebno interesantan dio predstavljaju podaci, proistekli iz autorovog iskustva, o uzgajanju japanske ljekovite gljive shii-take, danas jedne od najcjenjenijih vrsta u svijetu uope. Detaljno je prikazana tehnologija uzgoja ove uvene gljive, tekstom i brojnim originalnim fotografijama i ilustracijama, to je novina kod nas. U II dijelu (morfoloki opis i slikovni prikaz gljiva, koji je po opsegu najvei), prikazane su 102 vrste gljiva sa svojim osobinama: domai i latinski naziv, izgled, boja, veliina klobuka i struka,

Djelo Hajrudina - Rudija Hasanbegovia proeto je ljubavlju prema prirodi i arobnom svijetu gljiva

Neke od gljiva iz Hasanbegovieve knjige

listia i cjevica, iglica, spora, mesa ili tkiva, mirisa, okusa, jestivosti, otrovnosti, ljekovitosti, koja je klasa, te dati uoljivi kolor slikovni i slovni simboli. Gljive su predstavljane redosljedom prema vremenu plodonoenja, to je rijedak sluaj u knjigama ove vrste, poev od rane martovke (Hygrophorus marzuolus), smraka (Morchella ssp.) i urevae (Calocybe gambosa), kao predstavnika ranog plodonoenja, do kasnojesenskih i zimskih vrsta: uvijaa (Paxillus involutus), mika (Tricholoma terreum) i dr. U III dijelu ove knjige autor donosi kulinarske recepte sa gljivama. Za ovu namjenu autor je odabrao 45 vrsta gljiva i opisao njihovu pripremu kao: aperitiva, predjela, juha, jela, salata, deserta i ajeva. Dato je 106 vlastitih recepata u kojima su jestive i ljekovite gljive osnovni materijal.

Ovi sadraji ine knjigu jedinstvenom, i interesantnom i domaicama, ugostiteljima i gastronomima. U ovom dijelu su opisani i metodi konzerviranja gljiva. Na kraju, u IV dijelu knjige, kao prilog su date fotografije gljiva drugih autora sa kojima je pisac ove knjige suraivao, brao gljive i organizirao izlobe. Date su i informacije o estogodinjim aktivnostima Sekcije gljivara Drutva EKOBiH, koja je bila veoma aktivna i ostavila vidnog traga u naoj sredini (predavanja, struno i nauno osposobljavanje, izlobe gljiva i dr.) a iji je spiritus movens autor ovog vrijednog djela. Ovo djelo, proeto ljubavi prema prirodi i arobnom svijetu gljiva, svojom koncepcijom i sadrajem e imati iroki krug korisnika. Autor ga posveuje svim zatitarima i ljubiteljima prirode, umarima, biolozima, n planinarima i gljivarima.

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

41

ZNANSTVENI PUTOPIS

Prof. dr. Dubravka oljan i Luka oljan, dipl. ing.

DOLOMITI - RIZNIcA KONTINENTA

e niz godina ljetni odmor provodimo na Alpama, s jedne strane bjeei od jadranskih guvi i vruina, a s druge privueni beskrajnom ljepotom i armom tog divnog planinskog kompleksa. Alpe predstavljaju ogroman planinski sistem na europskom kontinentu, izrastao jo u mezozoiku i kenozoiku, tamo gdje se Apeninski poluotok (sainjen od sedimenata oceana Tetis) utisnuo u euroazijsko tlo i tako podigao ovo visoko gorje. Povrina alpskog podruja iznosi oko 220.000 km (vie nego 4 puta vea od povrine Bosne i Hercegovine). Pruaju se luno u duinu od oko 1.200 km, sa irinom izmeu 150 i 260 km, a zauzimaju prostore sljedeih drava: Italije, Austrije, Francuske, vicarske, Lihtentajna, Njemake i Slovenije. Od svih dijelova Alpa koje smo obili, a obili smo i Zapadne i Istone Alpe u skoro svih 10 podruja jednih i 3 podruja drugih, najljepe utiske nosimo iz Dolomita (Dolomitskih Alpa). One se nalaze u sjeveroistonom dijelu Italije, na prostoru provincija Belluno, Bolzano i Trento, odnosno litoloki gledano, u junom vapnenakom podruju Istonih Alpa. Naziv ovog planinskog kompleksa potie iz naziva minerala od kojeg su uglavnom graene ove bijele i krte sedimentne stijene (dolomit: kalcij-magnezijev karbonat). Ovaj planinski sistem ne predstavlja kontinuirani niz planina ve se one nalaze u grupama, a te grupe su meusobno odijeljene manjim ili veim dolinama. Iz jedne doline u drugu prelazi se preko prevoja od kojih se mnogi nalaze znatno iznad 2.000 m nad morem. Svoj dananji oblik dobili su u periodima glacijacije u posljednjih dva milijuna godina, prilikom kojih su prole kroz najmanje pet ledenih doba, koja su ostavila duboke tragove u cijelom podruju. Svojom bojom, kemijskim sastavom (karbonati), donekle i morfoloki, Dolomiti podsjeaju na planine Dinarida, mada ih u pogledu visine znatno nadvisuju. Vrhovi Dolomita seu do 3.343 metara i nii su od Zapadnih Alpa (najvii vrh Mt. Blanc 4.808 m). IVA sTIJENA U centar Dolomita stiemo iz Slovenije preko Kranjske Gore, te talijanskih gradia Tarvisia i Tolmezza, a obilazak poinjemo iz poznatog zimskog skijalinog centra Cortina dAmpezzo, no isto tako zanimljivog ljetnog turistikog odredita. Ono posjetiteljima prua raznovrstan provod kako u samom mjestu smjetenom na prosjenoj visini od 1.240 m,

Visine planina, njihova morfologija te ivi svijet koji se susree na Dolomitima privlai panju posjetitelja iz cijelog svijeta. Mnogi smatraju da su Dolomiti najljepi i najzanimljiviji dio prostranog visokoplaninskog podruja europskog kontinenta - Alpa
tako i u brojnim okolnim turistikim destinacijama. Arhiktektonski, to je tipini planinski gradi (cca. 6.000 stanovnika), ije su kue s malim brojem katova, najee kamene, s drvenom fasadom, terasama i balkonima i obiljem brino njegovanog raznobojnog cvijea. uvaju se te stare kamene i drvene kue kao dio tradicionalne gradnje. Puno je prodavnica suvenira, sportske opreme, ali i draesnih restorana. Manjih i veih hotela ima u velikom broju. Kuriozitet je da je Cortina grad sa najskupljim kvadratnim metrom stana u Italiji sada ve oko 15.000 eura/m2! Iz grada polazi inica koja turiste dovodi do samog planinskog vrha Tofana di Mezzo (3.244 m). Ovaj vrh je trei po visini u Dolomitima, a ukupno ima 18 vrhova koje premauju visinu od 3.000 m. U okolici Cortine nalazi se vie kampova, ali mi se ve po trei put odluujemo boraviti u kampu Olympia sa punom infrastrukturom i potrebnim komforom. U blizini kampa nalazi se ured Parka prirode Parco Naturale delle Dolomiti dAmpezzo. To je jedan od niza parkova prirode koji postoje na prostoru Dolomita. Ovaj podatak pokazuje koliko prirodnjaci i vlasti posveuju panje ouvanju prirodnih vrijednosti za budue generacije. Posjetitelj Parka moe dobiti puno informacija o njemu, jer se na svakom znaajnijem mjestu nalaze natpisi, putokazi i tekstovi na talijanskom i engleskom jeziku, sve na dopadljivim stalcima i ploama redovito od drveta. Kao zanimljivost treba navesti da se mnoge oznake, kako u Parku tako i na prometnim znakovima u okolici Cortine, daju i na pismu arhainog lokalnog jezika ladino, koji koristi znakove svojstvene slavenskim jezicima, kao to su: , , i dr.! Planinarske i biciklistike staze vidljivo su obiljeene znakom i brojem, takoer se dobro odravaju i ureuju, to posjetiteljima, uz posjedovanje odgovarajue topografske karte, olakava snalaenje i planinarenje. U uredu Parka mogu se nabaviti odline karte koje na terenu pomau da planinarenje u nepoznatom prostoru bude sigurno i da se obiljeenom stazom stigne na eljeno mjesto. Ove godine smo se opet, u cilju zagrijavanja za via odredita, penjali na izolirani vrh Col Rosa (visok svega cca. 2.050 m), i stigli neto vie nego proli put (na oko 1.900 m). Vrlo dobro ureena staza br. 409 polazi od kampa, u poetku s laganim usponom i vodi kroz smrevu umu, a potom se smra sve vie mijea s ariem. Nakon to se pojave jedinke bora cembre, a zatim grmovi planinskog bora, nastupa jak uspon uglavnom kroz ivu stijenu preko polica planinske padine. Na jednom kritinom mjestu nailazimo na elinu sajlu bez koje bi teko mogli savladati pojedine otre uspone. Uspon je prilino naporan, i u zadnjem dijelu zahtijeva alpinistike vjetine i opremu, ime mi nismo raspolagali. Susret s gustom populacijom runolista (Leontopodium alpinum) stvara takvo raspoloenje da se sve tekoe uspona i umor trenutno zaboravljaju. Runolist smo viali na vie mjesta u Alpama, ali je to uvijek bio susret samo sa po nekoliko njenih individua, a ovdje je bilo na stotine gusto naseljenih individua. Dominirala je bijela boja vunasto presvuenih streliastih ovojnica cvatova (glavica) i pustensatih listova runolista, simbola planina. Talijani runolist nazivaju stella alpina, dakle, planinska zvijezda, jer izgledom zaista na nju i podsjea. Nakon obilaska podruja Cortine, nastavljamo putovanje na zapad, u pravcu prevoja Passo di Falzarego (2.110 m). Na samom prevoju je restoran i mnotvo suvenirnica te ogroman parking i mnogo raznih vozila, a posebno mnogo motocikala. Motoristi, ali i ogroman broj biciklista, uivaju voziti vijugavim cestama do visokih planinskih prevoja, a onda se isto takvim sputati. Srea je i za motoriste, ali i druge uesnike prometa da su ceste odline, iako mjestimino dosta uske, pogotovu u pojedinim tunelima probijenim kroz ivu stijenu. bOJE I KONTrASTI Sa navedenog prevoja uputili smo se na jednu od brojnih staza u pravcu masiva Torri di Falzarego, na iji vrh ide i inica. Penjemo se preko planinske rudine i na njoj opet uoavamo nekoliko runolista, zatim u pukotinama stijena modre cvatove planinskog vidca (Bartsia alpina), a na njihovim zaobljenim povrinama busene svjetlucave petoprste (Potentilla nitida) iji su cvjetovi ruiasti, krupni i brojni. Penjemo se navie i zaustavljamo se na tragovima skijake staze, neposredno ispod vertikalnog kuka na visini od 2.500 m, odakle se prua divan pogled na brojne, blie i dalje, planinske lance i vrhove. Posebno je dojmljiv pogled u pravcu jugozapada na Marmoladu, najviu planinu u Dolomitima koju zovu kraljicom Dolomita. Njen najvii vrh Punta Penia ima visinu od 3.343 m. Na sjevernoj strani Marmolade je ledenjak (gleer) Vedrett (povrina 3,3 km). Prolog puta, kada smo boravili na Dolomitima, popeli smo se inicom na ledenjak, kratko hodali po njemu, i to vrlo oprezno poto nismo imali opremu ni obuu za ovu podlogu. Inae, tu se nae svaki dan

42

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

ZNANSTVENI PUTOPIS

Tori di Fazarego, kao kruna, izmeu dva bona vrha ogroman broj turista, ali i penjaa koji se pojedinano ili u grupama penju uz gleer. Bilo nam je zanimljivo vidjeti jednu obitelj s dvoje djece s punom opremom za penjanje koji su bili povezani konopcem jedno za drugo i tako osigurani vjeto se uspinjali po gleeru u pravcu vrha. Teko je saznanje da ovaj gleer, kao i mnogi drugi na planeti Zemlji, zbog globalnog otopljavanja, rapidno gubi na svojoj povrini i volumenu. U pravcu juga panju nam privlai skupina gigantskih stijena koje svojom morfologijom podsjeaju na ogromne, nepravilne zube. Ova skupina stijena zove se Cinque Torri (pet tornjeva) tako da smo odluili sutradan tamo poi. Prilino rano ujutro krenuli smo dobro markiranom stazom, prvo kroz gustu arievu umu koja je, uprkos gustoe stabala, svijetla. U prizemnom spratu u izobilju raste vegetacija grmova s dominacijom dlakavog slea (Rhododendron hirsutum). Zadesili smo se u najpogodnije vrijeme za uivanje u izgledu ove biljke poto je sle bio u fazi punog cvjetanja. Penjui se navie sve je manje aria, a sle preuzima dominaciju. Boja cvjetova postaje jo jae crvena tako da je kontrast s bijelim stijenama meu kojima raste ova biljka pojaan. Osim slea, veliki broj drugih vrsta biljaka nalazi se u cvatu istiui svoju ljepotu, kao to je ljiljan zlatan (Lilium martagon); vrlo su upadljivi crnkasti pakujac (Aquilegia atrata) s cvjetovima boje crnog vina, a jo tamnije gotovo crne cvatove ima jedna vrste zeice (Phyteuma ovatum). Tu i tamo zamjeuju se krupni, plavi cvjetovi planinske pavitine (Clematis alpina). Na viim poloajima otvorene stijene oblae i svojim bijelim cvjetovima ukraava drijas (Dryas octopetala), a stijene najizloenije svjetlosti i vjetru prekrivene su niskom busenastom puinom (Silene acaulis) iji su cvjetovi sasvim sitni, vrlo brojni, u nijansama od ruiaste do purpurnocrvene boje. PREKO NOVIH PREVOJA Kako vrijeme uspinjanja odmie, postaje sve vie hladno i vjetrovito. Pred sami kraj uspona, zaravnjeni plato na kojem je i rifugio, tj. planinarska kua/restoran, zatie nas snijena meava (kraj jula!). Na sreu, bili smo u pogledu odjee potpuno pripremljeni: debele vjetrovke, kape, rukavice, za razliku od nekih planinara koji su krenuli u kratkim pantalonama i majicama. Njihove bolne grimase dok su grabili prema rifugiu su odavale stupanj iznenaenja i nelagode. Stiemo do planinarskog objekta Lo Scoiatollo (prev. Vjeverica) na 2.255 m i nakratko se zadravamo, tek toliko da se uz vrui aj malo ugrijemo. Treba napomenuti da do istog odredita ide i inica, koja manje sportski nastrojenim posjetiteljima omoguava izlazak na ovaj lokalitet. Nakon toga odlazimo u pravcu Cinque torri. Na najvii toranj, s vertikalnim stranama, uspinje se nekoliko alpinista, uprkos hladnoi i jakom vjetru, i penju se prema zarubljenom vrhu gigantske stijene u susret penjaima koji su ga ve dosegli. Mi idemo prema sljedem niem tornju odakle se prua lijep pogled na masiv Tofana i gotovo cijeli horizont. S tim ugoajem zavravamo upeatljiv posjet ovom odreditu. Slijedi silazak, svakako mnogo laki nego to je bio uspon. Sa Passo Falzarego vozimo se u pravcu lijepog planinskog mjesta Arabba koje je smjeteno na visini od 1.610 m, a onda na sljedei prevoj Passo Pordoi gdje emo i prenoiti (2.239 m). Ujutro, im je inica putena u rad, penjemo se na vrh, bolje rei plato Sass Pordoi (2.950 m). Vonja u velikoj kabini uspinjae traje samo etiri minute nakon ega se susreemo s pejzaom slinim Mjeseevoj povrini. Gole stijene, samo u pukotinama pokoja planinska granica (Hutchinsia alpina), jedva nekoliko centimetara visoka, s bijelim cvjetiima. Hladan vjetar, slaba snaga sunca i gusti oblaci koji se ubrzano hvataju oko najviih vrhova, odvraaju nas od prvobitne namjere da se popnemo na vrh Piz Bo (3.150 m). Usput viamo vee skupine turista, takoer pristigle inicom. Meu nekima i one koji su krajnje oskudno obueni, primjereno vie morskoj mediteranskoj obali nego visokoj planini. Pitali smo se kako su se osjeali kada je nama bilo sasvim ugodno u debelim vjetrovkama i ostaloj zimskoj opremi. Uivajui nakratko sa ovih visina u divnom pogledu na planinu Marmoladu i druge planine koje premauju visinu 3.000 m vraamo se inicom na Passo. Odatle se vozimo nanie vijugavom cestom (28 serpentina) i stiemo u Canazei, a potom u dolinu Valle Verde i smjetamo se u udobni kamp gdje emo prenoiti. Sljedeeg dana ujutro vozimo se iz doline u pravcu prevoja Passo di Valles, opet na visinu od preko 2.000 m gdje se zaustavljamo traei putokaz ka nekoj atraktivnoj planinarskoj stazi. Vrlo brzo nailazimo na stazu broj 610 koja nas vodi u pravcu jezera Iuribrutto.

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

43

MEMORISANJE KRAJOLIKA

Muhamed Gafi

enjao sam se na himalajske vrhove iz zemalja rezliitih kultura, religija i politikih sistema iz Nepala, Pakistana i Tibeta. Prolazio sam razliitim, ali u isto vrijeme i slinim krajolicima. Doline su bile bogate zelenilom, vii pojasi ureenih riinih polja generacijama ukopavani u planinu; rijeke su nosile mutnu vodu otopljenih lednika, sela smjetena na obalama rijeka, a iznad njih, u planinskom pojasu, iznad uma prostirala se ogromna kamena, pjeana i napokon ledena pustinja. Susretao sam se sa Nepalcima, Baltima, erpasima, budistima, hinduistma, hrianima i muslimanima i svi odreda su, naglaavajui je sa posebnom teinom, izgovarali jednu rije angrila! I kad su me u Pakistanu odveli u jedan prekrasan rezervat, sa, gotovo svim, biljkama svijeta, ureen po uzoru dennetskih bata, i kad sam boravio u slinom rajskom vrtu u Katmanduu govorili su mi da je to njihova angrila. Ljudi ispod Himalaja mogli su uoiti razliku izmeu pustinja i pitomih plodnih dolina, gotovo jednim pogledom. U planinskoj pustinji, posebno u podruju lednika, nije bilo ivota, a ono obuhvata ogromno podruje Himalaja. Upravo zato su im zeleni, pitomi, plodni pejzai bili neposredna slika raja na zemlji.

bOSANSKA ANgrILA
Svaki put kad sam se vraao u domovinu, gledajui nae krajolike, misao o bosanskoj angrili bila bi zaokruena. Da li je meni bilo potrebno da otputujem toliko daleko da bih shvatio da ivim u dennetskim batama? I da li nai ljudi, zbog toga to u neposrednoj blizini nemaju pustinju, pa ne mogu uporediti pitominu Bosne sa Boijim darom, ne znaju da je cijela naa domovina bosanska angrila. A kad sam doao u dolinu Bijele, nadomak Jablanice, da se penjem u sjevernoj stijeni Cetine, na Prenju shvatio sam da je i ova dolina, kao puno slinih u naoj domovini, jedna od onih koju bi ljudi, svjesni pojma pustinja, oni koji znaju prepoznati plodni, pitomi, lijepi krajolik, odmah nazvali angrila. Dolina je dugaka desetak kilometara i poinje iz sela Glogonica, od obale Neretve, sa oko 200 m nadmorske visine, na kojoj se danas nalazi Graboviko jezero. Upravo na tom mjestu se ulijeva rijeka Bijela. Neto visoije se odvaja dolina anica, sa istoimenom rijekom. U selu Ravna jedan krak doline odlazi tokom rijeke Draganjke u Dragan Selo, a rijeka Bijela nas vodi kroz selo Bijela, duboko u planinu Prenj. Samo uski greben dijeli ovu dolinu od druge doline Idbar, gotovo ljepe od ove, a koja poinje na Prenju i zavrava se u mjestu elebii, izmeu Konjica i Jablanice. Ovo je jedna od tri rijeke Bijele, koje izviru ispod Prenja. Druga je iznad Konjica, a trea iznad Mostara. U vrhu rijeke je kanjon, na oko 400 m nadmorske visine, poput minijaturnog kanjona Rakitnice. I znanje i neznanje je univerzalno. Isto onoliko koliko Sarajlije ne znaju da Mokranjska Miljacka, izvire iz, do sada, tajanstvene i nedovoljno neistraene peine, u lijepom krajoliku Romanijskih uma, isto tako veina mladih iz Jablanice ne znaju ljepotu tog i divljeg i pristupanog kanjona rijeke Bijele. A, nakon ekskurzija u Rimini, jer tue je slae ushieno e priati prijateljima o ljepotama rijeke Po ili drugih krajolika, koje e vidjeti, ili nee, kroz prozor autobusa. Da se vratim dolini Bijele. U selima doline Bijele ive dobri ljudi eljni asfalta i urbanizacije, koji jo nisu iskusili cijenu megalopolisa. Kad behar doe u Mostar, ve sutra obeharaju voke i u Bijeloj. Kad velik snijeg padne, zimi na Prenju stigne i do doline Bijele, ali ga topli dah Mediterana, koritom Neretve, brzo otopi. Pogleda li se prema Prenju ili vrsnici, zeleni zid vegetacije nudi oku

Dolina ushienja

44

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

MEMORISANJE KRAJOLIKA
blagi i ugodni uitak. Voda rijeke je bistra, ista i do izgradnje hidrocentrala, bila bogata pastrmkom. Iz zamuene Neretve ribe su teile istoj izvorskoj vodi i putovale uz Bijelu. Sistem brana na ovoj i slinim rjeicama, a koje su zadravale talog da ne ide u jezero, nije dao ansu pastrmkama da uplovljavaju u istu vodu njihovog hiljadugodinjeg mrijestilita. Danas, mjetani i uvaju i ne uvaju rijeku. Jedni, posebno mladi, poribljavaju je, a drugi joj tetu nanose. Zamislite doktora, koji izlazi iz mercedesa, nosi improvizovane osti viljuku fiksiranu na tap i sa staklom gazi rijeku u potrazi za ribom. Nije se rodio pored rijeke, nego u bezvodnom kraju i kao djeak je tako lovio ribu. Kako tom ljekaru objasniti da to ne valja, jer riba nema ansi protiv viljuke. Da vidimo lijepe strane doline Bijele. Virovi tirkizno zelene boje, kao to ga svake godine zagradi kamenjem i napravi kupalite Salem Letuka, ili efikov vir, na ulasku u kanjon, ili desetine takvih virova, u koje se na glavu moe skakati, a ini ti se da tu rijeku moe popiti, svi oni su mjesta na kojima se i djeca i odrasli ugodno osjeaju. Posebno Jablaniani, za Prvi maj, gotovo opsjedaju rijeku. U gornjem toku, bar jedan kilometar duine je minijaturni kanjon sa slapovima, vodopadima, udesno bistrom i istom vodom, ponekom pastrmkom, hladovinom u sred augusta, i u vrhu vodopadom preko kojeg ne moe ovjek prei. Upravo taj tajanstveni vodopad bio je izazov mojim prijateljima da ga pokuamo proi. A da bi se dolo na izvorite Bijele, treba se uputiti trasom nekadanje umske eljeznice, kuda danas vode putevi za Vidrine grude, Letukin grad, Cetinu. U rijeku smo tada zagazili ne znajui da emo morati skakati u virove, jer nazad nismo mogli. Ili je bar bilo podjednako teko. Tri vira su nam bila prepreke koja smo odvano savladali, a niz vodopad, visok nepunih desetak metara, spustili smo se uetom. Mak i Mirza, tinejderi, Ozren i ja, kao iskusni istraivai, osjeali smo se kao pioniri, istraivai velike rijeke. A svako ko eli takav ili slian izazov moe da doivi ushienje susreta sa tako divljim i lijepim kutkom prirode. Iznad rijeke su obronci Prenja, stijena Cetine, visoke 199 m i mogunost planinarenja, alpinizma, branja ljekovitog bilja, gljiva... Dolina rijeke Bijela je jedinstvena, ali je u isto vrijeme dokaz da, pored nekoliko takvih ispod Prenj planine, umnoeno sa naim brojnim drugim, nita manje lijepim planinama, i dolinama, jeste dokaz da je Bosna i Hercegovina lijepo mjesto za ivot svim onim koji su u potrazi za rajem, a koji je osjeaju kao svoju domovinu. n

OVJEK I OKOLI

OTPAD NA ObrAzu
Putujemo svi netko vie, a netko manje; netko to mora, a netko radi zabave i zadovoljstva. Mnogi nisu ni svjesni da ono to vidimo putujui govori o nama, o naem prirodnom i kulturnom nasljeu, ali jo vie o nama, naem odgoju, gledanju na svijet i ivot, naoj drutveno-politikoj organizaciji. Zar nikomu nije stalo do zdravlja , ljepote, ugodnog ivljenja i osjeaja zajednitva i pripadnosti ovom podneblju, ovoj prirodi, ovim rijekama, jezerima, livadama i umama, brdima i planinama, pticama i ribama?! Zar mi ljudi koji ovdje ivimo danas ne koristimo i najbeskrupuloznije ne iskoritavamo sve ono to nam je Bog podario i preci ostavili? alosno je vidjeti hrpe smea i raznolikog kunog i drugog otpada uz i u svim naim rijekama i potocima. Nae se tu i onog zaraznog, od uginulih malih ivotinja do cijelih kostura veih ivotinja, igala i prica... Kako nitko ne nadzire na okoli, nae ceste, prostor uz njih pored naih rijeka i potoka, naa izletita? Tolika administracija i inspekcije u svim naim upanijama, ali nema nikoga da to poisti i uredi, kontinuirano odrava. U naim ministarstvima zatite okolia i turizma misle da je dovoljno postaviti natpise uz cestu i da su sve napravili. Na moje upozoravanje da se neto napravi jo prolog ljeta uz magistralni put M 17 kroz Hercegovako-neretvansku upaniju, bageri su u jednom navratu poravnali smee i gurnuli ga blie Neretvi. Niti jednog ureenog odmorita uz cestu za vozae i putnike, kontejnera za otpatke, a u blizini naih turistikih bisera hrpe vreica sa razbacanim smeem. To je nae ogledalo, to su naa ministarstva, nae kole, nae ekoloke udruge, nai ljudi, to je svatko od nas pojedinano. Nije istina da se nita ne moe napraviti. Samo treba mnogo raditi i educirati ljude da razmiljaju pozitivno svatko pojedinano i svi zajedno, traiti da svi svoj posao rade kvalitetno i da za to odgovaraju. Ta nemamo li mnogo onih koji bi rado radili? Kada bismo svi u sebi pronali i njegovali ono pozitivno, ono dobro, ono to nas vue naprijed, makar uz vie napora i truda, bilo bi nam svima bolje i ljepe. Bila bi to slika o nama koju zasluuje ovaj prirodni i kulturni prostor, ova zemlja Bosna i Hercegovina, koje se ne bismo morali sramiti. Sebe kroz ove slike aljemo svojim mladim generacijama, naim prijateljima, gostima i cijelom svijetu. Zar se moramo sramiti, mi koji jo imamo obraz?
Prof. dr. Vesna Kodra-Vidi

Pogled ka stijeni

Fotosi: M. Gafi

FONDEKO SVIJET, 25/2008.

45

PJESME O JESENI

Vojislav Vujanovi

MOGU STATI NA LIST STABLA

sazvjeu rijei Antun Branko imi je otkrivao misao koja se usjecala u bi svijeta, razgra e ivala ga i kristal izirala se u spoznaju o tome svijetu koju je, potom, preuzimao na um i pronosio je vremenom kao sopstvenu svijest svijest o tragi nom poloaju ovjekovom u njegovoj povijesti. Posebno se izotravala svijest o socijalnoj nepravdi i patnji na golom hercegova kom kru. Njegova je pjesma bila melodi na sa melanholi nim tonalitetom koja se izgovarala u laganom ritmu, bez obzira da li je svoju pjesmu realizirao u slobodnom ili vezanom stihu. Tako artikuliranom pjesmom Antun Branko imi se vinuo u krajnje visine do kojih je dospijevala pjesma na jeziku u kojem je svoj pjesni govor realizirao. ki imieva se pjesma ostvaruje u irokom spektru tematskih cjelina, o svemu onome to je zadiralo u egzistencijalni ustroj vjekov, o on je pjevao iz svoje samotnosti, krhkoga zdravlja i uvijek blizak vizijama smrti, o propitivanju boanske volje u vjekovom usudu, o pjevao o eni. Ali se jedna tema u njegovom pjesnitvu uzdizala do opsesivnosti pjesma o prirodi sa nadrealnim slikama hercegova og k kra i ustoboenog stijenja. Bio je to panteistiki doivljaj svijeta

u pjesmama o prirodi do opsesivnosti uzdie nadrealne slike hercegova kra kog

bez obzira to su poetske slike uvijek bile proete melanholi im n tonalitetom tragi og poloaja vjeka u svijetu. U tom panteisti i n o k doivljenom svijetu imi je traio mogunost izmirenja izmeu intimnog osje nja koje je vladalo njegovim bi m i one sveobuhvat a e nosti koja je priroda nudila svojom opstojno . Kao ilustracija za u ovu misao mogu nam posluiti mnogi stihovi. Za ilustraciju mo e se mi posluiti pjesmom Mjese r. a Antun Branko imi je roen u Drinovcima, u Hercegovini, 1898. godine i veoma rano se po podavati stvarala eo kim pjesnikim izazovima. Bilo je to vrijeme nesklono za pjesmu, pred izbijanje Prvog svjetskog rata. Sa etrnaest godina objavio je svoju prvu pjesmu. Proivljavao je razliite utjecaje od antia, Kranj a, Vidri Dua, ali najve uticaj je na njega izvrio evi a, i i Antun Gustav Mato. U Zagrebu se obreo 1914. godine i drugovao sa svojim zemljacima Nikom Mili em i Hamzom Humom. evi Tu se, ubrzo, po osloba svojih utjecaja i stvarati svoj pose eo ati ban pjesni slog. Jedinu pjesni knjigu Preobraaji objavio ki ku je 1920. godine. Umro je suvie mlad, 1925. godine, u svojoj 27. godini.

JESEN
O jeseni, dola si nam zlatnim klasjem oki ena, Lijepa kao djeva mlada, kad pred oltar s dragim stupa, Vedra kao dua ljeta, arobna kao mjese ina, O jeseni suzna! Donijela si ivot novi! Ta ljetos smo svakog dana Znoj i krvcu lili na tlo davno neorano, Dok nas arko sunce peklo s naeg neba plavetnoga, O jeseni rana! A sad ljupko, zamamljivo smijae nam se ita draga, U ba ama vo zrelo, i u brdu gro slatko, e e A u nama srca biju arkom enjom obojena, O jeseni blaga! I mi razdragani jurimo na polja plodna ili, Pjevaju pjesmu nau, dok deferdar selom puca i I sve je kroz poljanu kao burni pozdrav Tebi, i O jeseni rodna! I anjemo sve dok svuda ne spusti se ve kasna er I oglasi sitno zvono s visokoga ozgo brijega, Pa se cijelim krajem iri ko blagoslov Majke Nae, O Jeseni krasna!

46

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

PJESME O JESENI

BOJE JESENI

KuKuruzI
Kao tihi glasi neznanih daljina Kroz poljanu dugu vjetar vije, umi Muklo, monotono. I polako svija Kukuruze zrele, gustoj sline umi. Popodnevno sunce zlatnu kiu toi, Sjajni mu se odraz blijeti na dnu vode. A oblaci, bijeli poput onog snjenog Labudova perja, na jug negdje brode. Stazom, kuda noas plesale su vile, Puna svjeeg sijena idu selska kola. Muu gojni voli. Bruj se neki glasa Odozgo iz gaja il iz malog dola. A u predveerje, kadno sve se stia, Kukuruzi mole neku molbu svetu: To u suton oni smjerni pozdrav alju Noi, to e brzo pasti po svijetu

bOG NOI
Mjesec Sae s neba I dokoraa lagano do moje kue Polako on se uspne na moj prozor I spusti pogled na me On mami mene u no Ja ustajemi moje lice bijelo smijei se Koraam sanen rubovima krova I etam kroz no u visini Mene dre meke ruke mjeseca O tako lak sam--- nezemaljski--- lebdim I mogu stati na list stabla Ne zovite me: glas sa zemlje Smrt je moga nebeskog bia Visoko iznad zemlje lebdim lagan kroza sfere

Fotosi: Ismet Smai

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

47

PRIRODA U DJELIMA LIKOVNIH UMJETNIKA

Vojislav Vujanovi

MO LINIJE U cRTEU
uljima, i odreenim oblicima grafike, sada je i pred sebe postavio zadatak da provjeri svoje stvaralake mogunosti u crteu, izvoenom u tuu. Najbolje ostvarenje je postizao na onim eksponatima gdje je koristio iroki trag svoga tua, utapajui ga u integrativni prostor bjeline papira koja naputa svoju difuznost i nastoji svoju organizaciju usredsrediti oko linije. Linija jeste onaj energiki zamajac koji budi pritajene energije bjeline papira koje poinju hitati toj liniji da nau svoje novo duhovno odreenje i svoju duhovnu kondenzaciju. Bjelina postaje dinamiki faktor slike, linija njen kondenzat. Istina, umjetnik toj osnovnoj liniji dodaje pomone linije nastojei nadvladati tzv. horor vakui, strah praznog prostora, i time, ponekad naruiti ovu ravnoteu koja se, sama sobom, uspostavljala izmeu irokog poteza tua i bjeline papira. Motiv, kome efik Arnautovi posveuje stvaralaku ponju, ima dva pola pol izvanjski, podsticajni, vezan za objekt inspiracije, i unutarnji, duhovno sadrajni, vezan za umjetniku emociju, za njegove duhovne komplekse kroz koje se daje providjeti njegovo stvaralatvo iz kojega promatra svijet oko sebe i, na osnovu toga stajalita, daje mu unutarnje odreenje. Sve se to odvija na ravni neposrednog iskustva, bliskog gledatelju i sa naglaenom poetskom rezonancom. Njegov likovni govor ne pledira na metafizikim izvedenicama u kojima bi se gubila neposrednost iskustvenosti i poprima odreeni ton hermetinosti. Njegov likovni govor se oslanja na svijet predmetnog da bi u njemu pronaao plodove ovjekove ivotne duhovnosti. U tim relacijama treba shvatiti i prihvatiti taj likovni govor i po tome mu odreivati njegove estetske rezonance. efik Arnautovi je pjesnik stvarnosti u kome plasticitet govorenja biva osnovna mjera estetikog. Za jedno umjetniko djelo to je, ipak, dovoljno. n

oetsko u njegovim tuevima nije odnos ve susret dva poetska izvorita koji su se prepoznali i sjedinili u cjelini. Moe izgledati udno da se to njihovo sjedinjenje desilo u crnini tua da je tu postao ona blagotvorna snaga koje je mogla na sebe preuzeti takvu zahvalnost i, potom, iz sebe emanirati toplinu kao osnovni supstati poetskog. I to je osnovno vorite u kojem se otjelovljuju ono to bi smo mogli nazvati estetikom komponentom tueva efika Arnautovia. Ali postoji jo jedna komponenta kojom ivi slika efika Arnautovia: to je unutarnji dinamizam, ritmika istina i duhovnog bia efika Arnautovia i predgraa kao motiva njegove inspiracije. efik Arnautovi nije tragalac, on ne propituje nove mogunosti likovnog govora, ali ustrajno nastoji propitivati vlastite mogunosti u razliitim oblicima ve standardiziranog likovnog jezika. On mijenja i tematski okvir u kojem je uspio dostii odreen stepen svoje izraajnosti, ali mijenja i same tehnike. Koristio se u 48 FONDEKO SVIJET, 26/2008.

PRIRODA U DJELIMA LIKOVNIH UMJETNIKA

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

49

ZNANSTVENI PUTOPIS
Nastavak sa 43 strane

Za razliku od prethodnih staza koje su vodile preko dolomitnih stijena, ova staza je na planini silikatnog sastava. Sureemo biljne vrste karakteristine za kisela tla na silikatnoj podlozi kao to su: zelena joha (Alnus viridis), zlatni petoprst (Potentilla aurea), planinski blaenak (Geum montanum), moravka (Arnica montana) i niz drugih. Nakon uspona od nekih 500 metara, preko prevoja stiemo do prilino plitkog i nevelikog jezera, koje nas ljepotom nije oduevilo. Imali smo prilike vidjeti mnogo ljepa jezera od ovog. Silazei, pratimo potok koji istie iz jezera. Prilino brzo se kruno sputamo do poetne take uspona gdje se nalazi aktivna farma krava, tzv. malga (Malga verde). Usput nigdje nismo vidjeli nijednu gljivu, iako je na tabli u blizini farme bilo upozerenje da je gljive zabranjeno sabirati. Oito da nismo imali sreu da se ovdje naemo u vrijeme kada gljive prispijevaju. Preostali dio vremena naeg boravka u Dolomitima odluili smo provesti u podruju Marmolade i smjestiti se u kampu Malga Ciapela Marmolada koji se nalazi na visini od 1.450 m. I u ovom kampu boravimo po trei put i zakljuujemo da je to jedan od najljepih i najbolje opremljenih i organiziranih kampova uope. Imamo sree s vremenom, jer je sljedeeg jutra nebo bilo potpuno plavo, bez ijednog oblaka. Odluujemo da dan provedemo uspinjui se do Malge Ombretta (1.904 m) i navie do planinarskog doma Rifugio Falier na visini od 2.150 m. Put nastavlja u pravcu Passo Ombretta (2.740 m), najvieg pjeakog prevoja na Dolomitima, ali je to previe za jednodnevni izlet. Staza je odlino ureena i obiljeena, te nedavno dodatno osigurana elinom ogradom na najstrmoglavijim usjecima u skoro vertikalnu stijenu. Inae, na sve strane se mogu vidjeti stara i zaputena utvrenja i fortifikacijski te komunikacijski objekti iz tzv. Velikog rata (Prvi svjetski rat). Ova podruja nekadanjeg ratnog sueljavanja sada obnavljaju i obiljeavaju, kroz EU programe, zajedniki Italija i Austrija. Vei dio uspona odvija se kroz smrevu i arievu umu, a na rubu umskog pojasa javlja se i planinski bor. Iznad ovog pojasa su prostrane rudine, kamenjare i sipari. Od svih biljnih vrsta koje su bile u punom cvatu najvie je oduevljenja izazvao susret sa sukosicom (Physoplexis comosa) iz porodice zvonia. Biljka se napadno istie na bijelim dolomitnim stijenama. Ne manje oduevljenja izazvao je i lukoviavi ljiljan (Lilium bulbiferum) koji se mogao vidjeti iz ovee daljine poto su njegovi cvjetovi krupni (oko 6 cm dugi), jarko utocrveni, a visina biljke je oko jednog metra. Povratak u kamp i osjeaj zadovoljstva zbog osvojenih visina, prekrasnih pogleda i injenice da smo imali jo jedan lijep dan planinarenja na Dolomitima, donekle kvari saznanje da se pribliio kraj ovogodinjeg posjeta, za nas, najljepeg dijela Alpa. Razlog vie da dogodine ili neke druge godine posjetimo ovaj raj u Alpama. n

Alpska dolina iz koje se vidi Marmolada (3.343 m)

Sukosica (Physotaxis comosa (L.) Schur)

Vrh Tofana (3.244 m) na koji se moe doi inicom

50

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

SPOMENICI PRIRODE

Drago Bozja, dipl.ecc.

osigurno smo se svi obradovali kada je odlukom Ministarstva za okoli i prostorno planiranje Kantona Sarajevo vodopad Skakavac kraj Sarajeva (98 m) proglaen SPOMENIKOM PRIRODE. Mnogi su takoer bili iznenaeni kada je taj zaista vrijedan spomenik dodijeljen na upravu preduzeu Sarajevo ume. Po nekima, to je na izvjestan nain sukob interesa. Kanton je za realiziranje tog projekta Sarajevo umama u samom poetku odobrio i znaajna novana sredstva. Sarajevo ume su postavile orijentacijske panoe, korpe za otpatke, izgradilo nekoliko nadstrenica, osiguralo tzv. vidikovac sa kojeg se vidi samo manji dio gornjeg dijela vodopada, prilino uredilo stazu relativno siguran silazak pod sam vodopad i mosti za prijelaz na drugu stranu skakavakog potoka. Tijekom proteklog vremena Kantonalni zavod za prostorno planiranje i zatitu okolia vjerovatno izradio prostorni plan za podruje Spomenika prirode Skakavac. Meutim, ne bi se smjelo zaboraviti da je jo prije vie godina, nekadanja Turistika zajednica Opine Centar izradila cijeli projekat za Skakavac, koji je dobio dobre ocjene od strunjaka sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu. U tom projektu bilo je u osnovi sadrano nekoliko bitnih elemenata kao to su maksimalan stepen zatite, rad na atraktivnosti samog vodopada koji bi se odozgo, sa pravog vidikovca-platforme, mogao posmatrati u cijeloj svojoj visini; pristup invalidnih osoba do platforme-vidikovca, ureenja alpinetuma edukativnog karaktera, neposredna zatita samog izvorita sa podacima o kvaliteti i kapacitetu, da se ne spominju detalji o samom dolasku do parkiralita koje bi bilo od jezgra spomenika udaljenog 800 metara. A cijeli projekat je trabao da bude prvi pravi model tzv ODRIVOG RAZVOJA u koji bi bilo prvenstveno ukljueno naselje Nahoreva (razne usluge, naplata parkiralita, ulaznica i dr.). Nadati se da e se poslije dosta utroenog novca za razne studije i projekte, ipak u budunosti ostvariti naelo ODRIVOG RAZVOJA. U meuvremenu je proglaen i drugi spomenik prirode u Sarajevu na podruju Opine Ilida VRELO BOSNE. Realiziranju se prilo veoma ozbiljno, uglavnom opet uz sredstva Kantona Sarajevo. Aktivnosti su zapoele nizom radionica na kojima su uee uzele odgovarajue vladine organizacije i uporedo nekoliko nevladinih organizacija koje su registrirane kao subjekti koji se bave zatitom okolia sa strunim respektabilnim kadrom. Znaajan doprinos dala je i jedna organizacija iz Slovenije, koja je svoja iskustva nastojala uklopiti u na projekat. Prole godine su prestale radionice. Doneseni su zakljuci i nikli su projekti i studije putem kojih se trebalo, odnosno ve krenulo u realiziranje.

O vodopadu Skakavac, Vrelu Bosne i Velebitu vienim sa planinarske "osmatranice"

SAmO JE VODA SuVENIr

Voda pojam od davnina Vrelo Bosne pojam jo od davnina. Sarajlije su rijetko proputale priliku da svoje goste ne odvedu do Vrela Bosne. Pokazivali su tu prirodnu vrijednost sa ponosom. Nerijetko su svoje improvizirane vodike retorike zavravali sa reenicom. Ne zna se tono da li je rijeka dobila ime po teritoriji Bosne ili Bosna po rijeci. Starije Sarajlije i posjetitelji dobro se sjeaju kako je to nekada bilo. Da to ne spominjemo, jer je jasno da se to ne moe vratiti. Kao to rekoh, postoje projekti, mudri strunjaci, vlast, i stari zapisi. elimo vjerovati da e se vratiti barem dio stare slave. Malo smo skeptici. Jo uvijek nita znaajno. Tko je proteklih dana doveo svog gosta na Vrelo Bosne, osjeao se neugodno. Parkiralite, koje prema minimalnim suvremenim uvjetima, to nije. Ve na samom poetku, na tzv. ulazu bez velikih informativnih panoa, informativnog punkta, kada kreete ka vrelu, doekuju vas prodavai, teko je rei ega. Svega, od one najprimitivnije biuterije do plastinog oruja. Nekog prigodnog autohtonog suvenira ni za lijeka. Tu su u neprilinim kantama osvjeavajua pia raznih problematinih proizvoaa. teta je da se posjetitelju iz ruke djevojke u narodnoj nonji ne moe ponuditi aa zdrave vode iz samog vrela. No, zato je tu veliki pult sa svim moguim CD i DVD-ima proslavljenih folk-pjevaica, ali nigdje ni jedog CD-a sa prigodnim video i audio zapisom o Vrelu Bosne. A putokazi teko da, dizajnom i tekstom ili piktogramom mogu odueviti posjetitelja. Pravog animirajueg piktograma vodia nema. Moda bi bio prigodan modificirani piktogram endema istih voda triton kojeg je svojevremeno nastojala plasirati ukinuta Turistika zajednica Opine Centar. Broure, informativnog centra, vodia-razglednica, (jer svatko od posjetitelja nema digitalni fotoaparat) nema. Moda e biti. Istina, fijakeri su tu. O njima se mnogo pria i ini. Dobro je, barem to zasada i jedino. I da zavrim sa ovom ne kritizerskom, ve dobronamjernom priom. U nacionalnom parku Velebita postoji poznata dolina Velike Paklenice, do koje se dolazi iz Starigrada. Ve niz godina, ne samo za vrijeme prvomajskih praznika, kada tu dolaze alpinisti iz Evrope i svijeta, ve tijekom cijele godine, posebice u ljetnoj sezoni, u tu dolinu, koja je stijenjena visokim stijenama, dolaze na tisue posjetitelja, ne samo planinara i alpinista ve i drugih. Ulaznica i boravak se plaaju. Organizacija na zavidnoj visini. Model odrivog razvoja koji slui za primjer. I na kraju da spomenem nau Divu Grabovicu dolinu koja se smjestila u njedra vrsnice planine. Dolinu nadvisuje Mezia stijene i stijena Velikog kuka, ija relativna visina prelazi 1.200 metara. Zar ta dolina ne bi mogla da primijeni model Velike Paklenice. I dok neumorni doajen bosanskohercegovakog alpinizma Faruk Zahirovi sa svojim pomonicima izgrauje osigurane alpinistike smjerove u tim stijenama, kako se to ini u Alpima, dotle se vlast i privatni kapital nateu oko ljunkare na kraju te doline. Prirodni ambijent se naruava, a pravo vrednovanje te jedinstvene doline, kojoj bi bolje odgovaralo ime DIVNA GRABOVICA, i konano toliko najavljivanog proglaenje vrsnice, Prenja i abulje Nacionalnim Parkom, tko zna kada emo doekati. n

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

51

ALTERNATIVNI POKRET

Anida Danko

sVJEE, sUENO I - sIGURNO

savremenom dobu koje je, pored bezbroj zagaenja, donijelo sve veu pojavu malignih oboljenja, dolo je do pojave brojnih alternativnih pokreta u ishrani. Jedan takav pokret je i makrobiotika koja je okrenuta biljnoj hrani, posebno itaricama, te svjeem i suenom vou i povru. U BiH svijest o ovom pokretu jo uvijek nije dovoljno razvijena kao u svijetu, ali potencijali nae zemlje vezani za uzgoj makrobiotike hrane su veoma povoljni. Ovo potvruje asistent predmeta Pedologija na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu Mirza Tvica i navodi dva razloga za to: - Prvi razlog je sama struktura poljoprivrednih parcela u BiH, koja je vrlo rasparana na veliki broj malih parcela, do dva hektara, koje se nalaze u vlasnitvu pojedinaca, farmera, gdje se uglavnom proizvodi penica i kukuruz. - Drugi razlog je to su te male parcele ubrene stajskim ubrivom koje je dozvoljeno u oblasti alternativne proizvodnje, a ne vjetakim. Ovo je upravo jedan od najvanijih indikatora kvalitete tla, pa je kod nas mnogo povoljnije stanje nego u Evropi i svijetu. Asistent Tvica tvrdi da je ova vrsta proizvodnje i ishrane u BiH sve popularnija kako drutveni standard raste i dosta ljudi se opredjeljuje na alternativnu ishranu.

Sa rastom drutvenog standarda i kod nas sve vie ljudi koristi makrobiotiku

Hrana pod nadzorom Meutim, ona nije dovoljna da sama prehrani svu populaciju, ni kod nas ni u svijetu, jer je zastupljena na svjetskom tritu sa oko 5%. On dalje navodi: Alternativne hrane ima na tritu onoliko koliko je trite spremno da je kupi. To je skup proizvod, jer treba dosta ljudske snage, bez koritenja maina. Ne moe doi do preorijentacije itave poljoprivredne proizvodnje na alternativnu, jer bi ljudi bili gladni zbog nemogunosti da plate tako skup proizvod. Makrobiotiari veliku panju ne posveuju samo vrsti namirnica, ve i tome kako su gajene, nainu njihove pripreme i konzumiranja. Otro zabranjuju hranu zagaenu pesticidima (hemijskim sredstvima za zatitu biljaka) i preporuuju samo potpuno prirodnu hranu. Meutim, postavlja se pitanje da li je makrobiotika zdrava hrana zaista zdravstveno bezbjedna i da li kod nas postoje zakoni koji reguliu tu bezbjednost. Poznato je da prilikom branja voa i povra, njihove prerade i skladitenja, moe doi do mikrobiolokog zagaenja, odnosno pojave bakterija u prehrambenim proizvodima. U bivoj Jugoslaviji postojali su zakoni koji su se odnosili na regulisanje zdravstvene bezbjednosti ivotnih namirnica. O postojanju ove vrste zakona u BiH asistent Tvica kae: Mnogi zakoni su prepisani iz stare Jugoslavije... Postoji kontrola hrane, postoje zavodi koji to rade, meutim da li se doslovce pridravaju propisanih standarda, to ne bih znao rei. Na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu Muhamed Smajlovi, magistar veterinarskih nauka i specijalista za higijenu namirnica, kae da u BiH postoji Zakon o zdravstvenoj ispravnosti ivotnih namirnica koji je preuzet iz bive Jugoslavije, pored kojeg postoji i Zakon o hrani na dravnom nivou. O inspekcijama koje nadgledaju sprovedbu tih Zakona u BiH, on kae: Postoje inspekcije, poevi od opinskog pa do dravnog nivoa. Veterinarske slube vre inspekciju i kontrolu hrane organskog i anorganskog porijekla, zatim sanitarnu higijenu skladita, istou ruku radnika... Postoji pravilnik o uzimanju uzoraka hrane, a te uzorke uzimaju inspektori i dostavljaju ih laboratorijama koje onda vre kontrolu hrane. Na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu postoji Zavod za kontrolu i higijenu hrane gdje se vre laboratorijske analize. Ovo je najjai laboratorij u dravi BiH, kako po opremi, tako i po strunosti kadra dodaje magistar Smajlovi. Makrobiotiari posveuju veliku panju ne samo ishrani ve i disanju i gimnastici. Oni poruuju da ne treba mijenjati ono to je priroda stvorila, ali ako ve moramo neto da mijenjamo, onda da mijenjamo to je mogue manje! A da li e BiH iskoristiti velike potencijale za uzgoj ove alternativne ishrane, ostaje da se vidi! n

52

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

UGROENA FAUNA - POTONA PASTRMKA (II)

Dr.sc. Adem Hamzi

cENTAR sPAsA NA bORAKOM JEZERU

a bi sprijeili izumiranje lokalnih populacija autohtone potone pastrmke neophodno je hitno formiranje reprocentra, odnosno mrijestilita sa autohtonim matinim jatima i uz zajedniki rad naunih institucija, proizvoaa mlai, udruenja sportskih drutava nadlenih ministarstava kako na lokalnom tako i dravnom nivou. Dobar primjer je adaptacija starog mrijestilita i proizvodnja autohtonih i endeminih salmonida (mehkousna pastrmka, glavatica, potona pastrmka i zubatak) na Borakom jezeru, gdje su zajednikim radom, SO Konjic, Poljoprivredno-prehranbeni fakultet Univerziteta u Sarajevu, USR Konjic, Vlada Kraljevine Norveke (Univerzitet Aas) i Vlada Republike Turske uspjeli da formiraju Centar za zatitu, ouvanje i unapreenje autohtonih salmo-

Uz autentine fotografije ove poznate ribe autor apeluje na potrebu hitnog formiranja reprocentara kako bi se sprijeilo izumiranje lokalnih populacija ove ribe
nida. Centar je poeo sa radom 2006. godine i do sada je uspjeno izvrio mrijest autohtone potone pastrmke i mekousne pastrmke. S obzirom da su u toku zavrni graevinski radovi, nabavka savremene opreme kako bi se proizvodni ciklus (od ikre do ikre) unaprijedio, oekivati je u narednom periodu kvalitetna poribljavanja sa mlai autohtonih i endeminih salmonida sliva rijeke Neretve. Sem ovoga primjera u toku je izgradnja salmonidnog mrijestilita za autohtonu potonu pastrmku, mladicu i lipljena na rijeci Krunici (pritoka Une) u Bosanskoj Krupi. U realizaciju ovoga projekta ukljueni su: USR iz Bosanske Krupe, SO Bosanska Krupa, Vlada US Kantona, Vlada Kraljevine Norveke, FAO i Prirodno-matematiki fakultet Univerziteta u Sarajevu. U toku su zavrni radovi oko cjevovoda i nabavke savremene opreme za uzgoj salmonida i nadamo se da e ovo mrijestilite krenuti sa proizvodnjom u toku 2008. godine. Rijetke nesumnjivo autohtone populacije su ugroene, pa su neophodne sve potrebne mjere za njihovu identifikaciju, karakterizaciju, konzerviranje i trajnu zatitu ovih vrlo znaajnih genofondova. n
Napomena Redakcije: Tehnikom grekom u prolom broju, uz tekst dr. sc. Adema Hamzia o potonoj pastrmki kao ilustracija objavljena je pogrena fotografija pastrmke. Autoru se izvinjavamo zbog nelagodnosti koje je taj propust izazvao uz zahvalnost da je itaocima ponudio izvanredno aktuelan i zanimljiv lanak i nae oekivanje da ova nehotina zamjena fotografija nee uticati na nau buduu saradnju.

Rijeka Una i dunavska linija potone pastrmke

Rijeka Neretva i jadranska linija potone pastrmke

Rijeka Vrijoka i marmoratus linija pastrmke

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

53

Foto: A. Hamzi

CITATI
Moderna genetika je identifikovala mehanizam nasljea kod ljudskih bia i dokazala da kon cept "rase" nema biloko znaenje.
Jasna Babi - Avdispahi Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

BIOETIKE RASPRAVE

Povjest genetikog zagaivanja jo traje, a borba protiv ovog vida zagaenja za sada je bezuspjena
Dalibor Ballian umarski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

PrOmATrANJE IVOTA IZ RAZLIITIH PErSPEKTIVA

Bioetika epoha nastupila je i u Bosni i Hercegovini o emu svjedoe poruke sa Drugog meunarodnog bioetikog simpozija odranog maja 2008. u Sarajevu
Drugi meunarodni bioetiki simpozij, pod naslovom integrativna bioetika i interkulturalnost u organizaciji Bioetikog drutva u Bosni i Hercergovini odran je 23. i 24. maja ove godine u Akademiji nauka i umjetnosti BiH u Sarajevu. Sa 28 izloenih referata i oko 150 uesnika iz zemlje i inostranstva ostao je na tragu daljeg jaanja bioetikog razmiljanja o mnogim problemima koje namee razvoj znanosti i tehnoloki napredak. Veliki broj izlagaa iz razliitih podruja kako znanosti tako i svjetonazorskih opredjeljenja, jasan je pokazatelj da bioetika ukljuuje i povezuje razliite pristupe i perspektive. Promatranje ivota iz razliitih perspektiva U dananje vrijeme znanost, koja se neko zasnivala na paradigmi znanja kao moi izgubila je orijentacijsku ulogu u ivotu pojedinca, drutva i ovjeanstva u cjelini. To kako je reeno u uvodnim obraanjima i pripremljenim publikacijama za ovaj skup ne znai da je znanost postala nepotrebnom, nego su neki8 njezini rezultati postali problematinima, pa je nuno na nov nain pristupiti problemu upotrebe znanstvenih rezultata, preispitati jednu od najtvrdokornijih dogmi novovjekovnog ovjeanstva - dogmu o apsolutnoj slobodi znanstvenog istraivanja. Pojava bioetike kao nove discipline jedan je od znakova novog doba koje je, pokazao je i reeni skup, nastupilo i u Bosni i Hehrcegovini. Znaajno je da su uesnici sarajevskog simpozija iskazali pozornost nad pitanjem na koji nain integrativna bioetika moe plodonosno posredovati i pomiriti univerzalnost svoga zahtjeva i pluralnost tumaenja i primjena u razliitim kulturnim i drutvenim ili iskustvenim kontekstima, a da pri tom ne zavri u pukom relativizmu. Cilj i poruke simpozija sadrani su u sljedeem: Dalje jaanje bioetike osjetljivosti u BiH, bioetike osjetljivosti koju je pokrenuo Prvi bioetiki simpozij odran prije dvije godine na Franjevakoj bogosloviji u Sarajevu. Razmjena bioetikih razmiljanja o mnogim pitanjima koja namee razvoj znanosti i tehniki napredak. Veliki broj autora referata, iz pet europskih zemalja, i to iz razliitih znanosti i svjetonazorskih opredjeljenja, jasan pokazatelj da bioetika ukljuuje i povezivanje razliite pristupe i perspektive. Pojava bioetike kao nove discipline jedan je od znakova novog doba. U njezinom interkulturalnom horizontu koji nadilazi okvir pojedine znanosti i pojedine kulture, potrebno je sagledati i raspraviti krucijalne probleme pred kojima se nalo svakodnevno ovjeanstvo, dakako i drutvo u BiH. Koliko e se pojedinci, a pogotovo mediji ukljuiti u tokove te nove epohe ovisi o tome koliko e biti osjetljivi za bios, za opstanak ivota na zemlji u cjelini. Bioetiko drutvo u Bosni i hercegovini iskazalo je i posebnu zahvalnost sponzorima: Bosnalijeku - Sarajevo, Hrvatskoj bolnici "Fra Mato Nikoli" - Nova Bila, HKD "Napredak" - Sarajevo, javnoj ustanovi Bolnica Travnik, te opinama Travnik i Vitez. FONDEKO Svijet e shodno ve ustanovljenoj praksi u narednim brojevima objaviti i izvode iz nekoliko po sudu redakcije zanimljivih referata.
(H.S.A.)

Istina je nuno jedinstvena i cjelovita i moe se4 umnogostruavati samo u svojim aspektima, pa ser stoga moe i postizati samo "u interakciji razliitih perspektiva".
Ante ovi Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu

Diskriminacija starijih osoba nije samo dio zdravstvenog sistema, ona je iroko ukorijenjena u miodernom drutvu.
Faris Gavrankapetanovi Kliniki centar Univerziteta u Sarajevu

Ljudsko dostojanstvo sadrano je u njegovoj osobi povezanoj s ljudskom stvorenou u boanskoj prirodi (fitretzulah) i povjerenoj slobodi.
Devad Hodi Fakultet islamskih nauka Sarajevo

Uzroke koji vode u kulturu smrti mogue je prepoznati u nekontroliranom znanju, umiljenoj moi i u oholoj politici.
Tomislav Jozi Vrhbosanska katolika teologija, Sarajevo

Da li se dovoljno razmilja o tome kako lijenik izgleda u oima onoga koji mu je povjeren da skrbi o njemu?
Nada Mladina Medicinski fakultet Univerziteta u Tuzli

Muenje, samovoljno hapenje, zabrana govora, socijalna diskriminacija, "etniko ienje" i genocid nepravedna su stanja kojima se u principu , na jednak nain i bez obzira na svoj kulturni identitet ugroeni svi ljudi na Zemlji.
Walter Schweidler Institut za filozofiju, Ruhrski univerzitet u Bochumu

54

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

HUMANI PRINCIPI U UPRAVLJANJU OKOLIEM

Dr.sc. Adem Hamzi

sLJEDbENIcI HUMANIZMA

Znanstvenim skupom u Mostaru obiljeeno 100 godina od roenja velikog ekologa dr. Aurelia Pecceia l Priznanje Kombinatu Aluminij i generalnom direktoru Miji Brajkoviu

od pokroviteljstvom Aluminija d.d. Mostar i Internacionalne lige humanista (ILH) u mostarskom hotelu Ero odran je struno znanstveni kolokvij na temu Primjena humanih principa i etikih naela u upravljanju okoliem, proizvodnjom i zatitom na radu. Rije je o skupu na kojem su uee uzeli priznati strunjaci iz zatite okolia i ekologije .Uz brojne domae i inozemne strunjake iz ove oblasti skupu se obratila i predsjednica Internacionalne lige humanista dr. Elisabeth Rehn koja je iskazala veliku radost to je u Mostaru i BiH te Aluminiju kao primjeru kako se na struan nain moe voditi ekoloka politika. Govorei o vanosti ekologije i rada same lige na ijem je elu naglasila je vanost permanentnog ulaganja u nove tehnologije koje brinu o zatiti okolia. Zakljuila je kako angaman struke i eksperata uz menadment koji prepoznaje vanost investicija u ekologiju daju sliku sklada prirode i proizvodnje kakav je u Aluminiju d.d. Mostar. Generalni direktor Aluminija d.d. Mostar mr. Mijo Brajkovi prigodnim rijeima je pozdravio skup i odrao predavanje o kronologiji Aluminija od njegova osnutka do ratnog razaranja i ponovnog pokretanja proizvodnje iz pepela. Govorei o povijesti Aluminija, mr. Brajkovi je istaknuo vanost ove tvrtke za pokretanje aluminijske industrije u BiH. Kolokvij je organiziran u povodu 100. godinjice roenja velikog ekologa dr. Aurelia Pecceia i 10. godinjice djelovanja misije Internacionalne lige humanista u BiH. Zbog toga je ILH odluila da ove go-

Uesnici simpozija

dine zbog postignutih izvanrednih rezultata ostvarenih na zatiti i unaprjeenju okolia i sigurnosti na radu tvrtka "Aluminij" d.d. Mostar bude proglaena Internacionalnom ekolokom tvrtkom. U petak 4. 7. 2008. godine u Hrvatskom domu Hercega Stjepana Kosae u Mostaru odrana je sveanost uruenja priznanja i povelja laureatima za humanost i ekologiju. Na istoj sveanosti posebno priznanje za doprinos miru i stabilizaciji na Balkanu i u BiH urueno je i zamjeniku visokog predstavnika Raffi Gregorianu. Kolokviju su na poziv Aluminija prisustvovali predstavnici FONDEKA Halida Vukovi i Hajdar Arifagi. n

FONDEKO IZMEU DVA BROJA

DIJALOZI I AKcIJE

Iako je period izmedju ova dva broja zahvatao i ljetni period, odnosno period godinjih odmora kada su smanjenje aktivnosti mnogih organizacija, pa tako i nae, ipak smo imali deavanja. Tako su u maju u organizaciji ICVE nevladine organizacije imale susret sa poslanicima Federalnog parlamenta gdje im je predoen projekat nevladinih organizacija o procesu izgradnje regionalnih sanitarnih deponija u BiH i ztaraena njihova pomo u to broj izgradnji sanitarnih deponija. Uestvovali smo u radionici Uee javnosti u izradi energetske strategije u BiH koju je organizovao Centar za ivotnu sredinu pod pokroviteljstvom Fondacije Heinrich Bell. Uslijedio je i nastavak akcije Stop plastinim kesama, ovaj put sa uenicima ekoloke sekcije O Malta koji su djelili papirnate vreice kompanije Bags and boxes gradjanima na Vilsonovom etalitu. Aktivno sma uestvovali oko organizacije Drugog medjunarodnog bioetikog simpozija u BiH pod nazivom Integrativna bioetika i interkulturalnost koji se odrao u Sarajevu 23. i 24.maja ove godine gdje je uee uzelo 26 predavaa iz regije i Evrope. Prilikom uea FONDEKA na znanstvenom kolokviju u Mostaru koji se odravao 3.-4.jula predstavnici FONDEKA su u razgovoru sa predsjednicom Internacionalne lige humanista dr. Elisabeth Rehn dobili njenu podrku u organizaciji projekta

koji bi inicirao FONDEKO. Radi se o pomoi nevladinim organizacijama o nainu i pristupu fondovima Evropske unije tokom pribliavanja nae zemlje ka stalnom lanstvu Evropske unije. Povodom Svjetskog dana zatite ivotne sredine grupa Energija, iji je je i Fondeko lan, u saradnji sa AIESEC studentskom organizacijom za BiH, je djelio prospekte Misli na budunost,mijenjaj svoje navike uzimajui u obzir posljedice klimatskih promjena. Fondeko e uestvovati na EKOBIS-u koji e se odrati u septembru gdje e imati prezentaciju posljednjeg broja revije i gdje e lan ANUBiH dr.Midhat Usupli odrati predavanje na n temu Milenijumska ocjena eko sistema. FONDEKO SVIJET, 26/2008. 55

Prof. Halida Vukovi i dr. Elisabeth Rehn

ISTA I ZDRAVA SREDINA KAO FAKTOR REHABILITACIJE

Rusmir Hani

urONJENI u rEALAN SVIJET

Nesvakidanja djelatnost u BiH sredini, voda kao najpogodniji medij, prirodni ambijent, dobra unutranja organizacija, odsutnost ambulanti, ljekara, fizioterapeuta, afirmativni koncept rada, kvalitetna educiranost kadra za realizaciju projekta, dobra oprema samo su neki od kvalitetnih inputa projekta. Rehabilitacija nas najee vee za odreene i namjenske medicinske ustanove koje po odreenom protokolu vre uobiajene metode i postupke rehabilitacije dijelova ili ukupnog tijela. Poslije toga uglavnom u rehabilitacijskom smislu prestaje sve. Rehabilitacija na ovakav nain uz pomo ronilakih tehnika smatrala se nemoguom za hendikepirane, nemoguom i za osoblje koje se bavi rehabilitacijom kao zanimanjem. n

vaka prezentacija rada sa hendikepiranim roniocima do sada uglavnom ima prvenstveno informativni karakter. Razlog za to je to je za svaku ideju potrebno vrijeme njenog dozrijevanja. Za svaku njenu realizaciju potrebno je vrijeme realizacije, ljudski resursi, novac i motiv. Sve je to teko u jednom tekstu predstaviti i elaborirati. S druge strane, itaoci i sluaoci su obino iznenaeni ovim aktivnostima, te je neophodno imati vie vremena i prostora za odslikavanje svih aspekata ovakvog vida rehabilitacije. Cilj ovog teksta je afirmisanje ovakvog oblika rehabilitacije i njeno irenje i informisanje italaca. Mi iz BiH imamo najznaajnija iskustva u ovoj oblasti, jer obuku amputiraca rtava mina provodimo kontinuirano ve 5 godina kroz organizovane projekte i uz pomo donatora koji podravaju pomo rtvama mina u okviru protuminske akcije koja se provodi u BiH ve 12 godina.

Ronioci pred akciju

Uspjeno obavljena akcija

56

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

EKOLOKE AKTIVNOSTI DJECE

Nekoliko rijei o karakteristikama provoenja aktivnosti ronjenja hendikepiranih osoba u BiH. rtve mina u BiH kao dominantno naa ciljna grupa su u 10-to godinjem postratnom vremenu dobijale raznoliku pomo. Ipak, nijedna aktivnost nije ih tako motivisala i mobilisala kao projekat njihove rehabilitacije kroz ronilaku aktivnost. Bio je to njihov izlazak u stvarni svijet. Svijet u kojem svoj hendikep treba pokazati na plai, u restoranu. To je bilo vrijeme njihovih psihikih lomova, ali i vrijeme kada su doivjeli da im niko ne pomae niti saaljeva. Smijeh na njihovim licima bio je istinski odgovor da smo odabrali ispravan put i metod. Kontinuiranost projekta je drugi vani faktor koji im je dao nadu da ova zahtjevna djelatnost nije samo realizacija neije trenutne vizije ve istinska elja da im se pomogne. Ronjenje je svaki boravak pod vodenom povrinom tokom kojeg ronilac die zrak ili neku drugu plinsku mjeavinu iz aparata ili ureaja pod povienim pritiskom. Tako kae jedna od brojnijih definicija. Nekada je ovaj boravak bio ekskluzivitet ljudi koji su imali vrhunsko zdravstveno i psihofiziko stanje. Nakon 30-tak godina, ovaj nekadanji ekskluzivitet pojedinaca sve je vie razonoda i oputanje manje zdravih i sposobnih. Kao lideri u ovoj oblasti, obuili smo prema odreenim svjetskim asocijacijama instruktore i lica koja e provoditi asistenciju i obuku hendikepiranih lica. Kontinuitet u obuci, trenaa i rad sa hendikepiranim osobama su neki od najznaajnijih aspekata ove aktivnosti. Kroz meunarodnu asocijaciju IAHD Adriatic, koju smo osnovali zajedno sa slinim udruenjima iz Hrvatske i Slovenije provodimo programe obuke i trenaa hendikepiranih lica. Ipak, sve je ovo mogue i motivirajue jer Bosna i Hercegovina jo uvijek obiluje zdravim i istim akvatorijima, koji hendikepirane ronioce motiviu za boravak i ronjenje u rijekama, jezerima, peinama i sl. Doza adrenalinskog pristupa u ovoj oblasti dodatno ih motivira da rehabilitaciju nastave u istoj i zdravoj prirodnoj sredini i okruenju. Veliki smo onoliko koliko panje pokaemo prema slabim. Mi ronioci zato kaemo da su ronioci veliki onoliko koliko hendikepiranih povedemo zajedno na ronjenje, jer ivot se ne mjeri brojem udisaja koje napravimo u ivotu, nego momentima koji nam oduzn imaju dah!
Autor je: master instruktor CMAS Specijalista instruktor za hendikepirane osobe

ObILJEILI DAN UNE

Pod motom 10 godina djeijeg ekolokog parlamenta Unski smaragdi su obiljeili 23 godine svog postojanja i kao krovna institucija za obiljeavanje Dana rijeke Une, okupili vie javnih ustanova, kulturnih i sportskih udruenja i nevladinih organizacija. Program, koji je trajao dva dana, zapoeo je ekolokim aktivnostima djece javnih i privatnih vrtia Bihaa dok je jedna grupa slikala pored Une, druga je sadila cvijee, a trei su bili uesnici Druge djeije olimpijade na terenu Stens. 17. maja, na Dan rijeke Une, predali su svoju prvu EKO tafetu Unskim smaragdima. Odred izviaa Demal Bijedi O Harmani I, zajedno sa djeijim ekolokim parlamentom (DEP) i studentima Biotehnikog fakulteta, oistili su gradsku otoku, a za nagradu su uivali u eko-raftingu koji su im upriliili Kiro rafting i Sport Bijeli uz pratnju kajakaa i ronilaca. Na tradicionalnoj Djeijoj ekolokoj akademiji, pored bogatog kulturno-umjetnikog programa, uruene su diplome najboljima

za likovne i literarne radove na temu UNA I EKOLOGIJA koji su prispjeli na konkurs Pedagokog zavoda USK-a. Koncert igara i pjesama Uni za roendan izveli su lanovi BZK Preporod, KUD Krajina, Univerzitetsko KUD, te KUD Bratstvo i Sehara iz Ripa. Uprilien je i tradicionalni ahovski i tavla turnir Lijeva protiv desne obale Une, a Stazama zdravlja Unskih smaragda u organizaciji Kluba ekstremnih sportova Limit uputilo se preko 200 lanova kluba, te omladina i graani Bihaa. U organizaciji Unskih smaragda, u suradnji sa kinom UNA, film UNA-VODA VODILJA autora Hasana Arnautovia i Nae Mehmedbai, pogledalo je 200 uenika O BUIM i Druge osnovne kole iz Cazina. Kad je UNA u pitanju, Biani su jo jednom pokazali da su svi Unski smaragdi, kazala nam je Mejasa Dupanovi, koordinator ove znaajne turistike manifestacije. n

Unski Smaragdi

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

57

IZMEU IVOG I NEIVOG (II)

A.Duvi, S.Redi, A.Ali

ORUIJE NEVIDLJIVIH RAZARAA

Postojanje virusa, kao prelaznih oblika izmeu neive i ive prirode, vrlo je vano u vezi s problemom nastanka ive tvari iz neive
rema miljenju Calvina (1969), nio bi poredak monomera (aminokiselina, nukleotida itd.) u polimerima u znatnoj mjeri rezultat njihove kemijske afinitete, odnosno njihovo udruivanje bilo bi selektivno i odreeno njihovom strukturom. Prema teoriji Oparina (1957, 1968) nije mogu nezavisan nastanak temeljnih komponenata ive materije; specifinih polinuklotida i polipeptida, ve su specifina biotska svojstva tih polimera morala nastati kao produkt dugotrajne evolucije nespecifinih polimera i drugih organskih tvari koje su prethodno stvorile jednostavne organske sustave, tzv. Koacervatne kapljice. Vjeruje se da je u ranoj fazi postanka Zemlje bila njezina atmosfera mnogu drugaija od dananje: da je duik vjerojatno postojao, da je kisika bilo vrlo malo, ako ga je bilo uope, a bilo je i malo vode; ali je vjerojatno bilo vodika, amonijaka, metana, vodikova sulfida, inertnih gasova, itd. i bila je to atmosfera u kojoj je moglo doi prije do redukcije, nego do oksidacije, kao danas, i takvi bi uvjeti, s nedostatkom kisika, u prapoetcima Zemljine prolosti bili povoljni za razvitak probionata; u takvoj atmosferi bez kisika i bez ivih bia mogue je, da su takve organske tvorbe ne samo nastajale ve su trajno i egzistirale, dok dananji komplicirani organski spojevi u prirode ne mogu biti duega trajanja, jer uz prisutnost kisika, budu brzo razgraeni, ili ih razgrade iva bia, npr. Bakterije. S obzirom na to da nije bilo oblaka, ili ozona kao zatite, to je vanjska radijacija (kosmike ultravioletne zrake, elektrino pranjenje, itd.) morala biti vrlo intenzivna, i ona je djelovala na prvobitnu atmosferu i dovela do sinteze velikih koliina organskih spojeva malene molekularne teine, te do stvaranja tzv. prvobitne juhe. Dokazalo se eksperimentom da se meu produktima plinovite smjese, sline prvobitnoj Zemljinoj atmosferi, pojavljuju u znatnim koliinama glicin, mravlja kiselina, octena i jantarna, i znaajno je da su te tvari danas poetne materije za biosintezu mnogih kompliciranih spojeva: acetati za sintezu masnih kiselina, sterina, sloenih sterina, a glicin i sukcinati za sintezu porfirina a te spojeve nalazi se i danas u ivim stanicama svih vrsta. Bila bi to kemijska evolucija kao uvjet za biotsku evoluciju: evoluciju ivih

Nastavak teksta iz prolog broja

bia. Jer ako postoji veliki broj malenih molekula i dugo vremensko trajanje, tada mogu sluajne permutacije i kombinacije dovesti do primitivno organiziranih sustava, koji bi bili sposobni za opstanak, za autoreprodukciju i daljnju evoluciju. Sigurno je, da su neki od tih sustava morali kasnije nestati, bez ikakva traga, u vanjskom ambijentu, koji se znatno mijenjao, te se nisu mogli tomu oduprijeti, a od prvih primitivnih bia, koja su se formirala najvjerovatnije u moru, nastajali su sve kompliciraniji oblici, od kojih su neki opet izumrli, jedni ostali i dalje u moru, drugi preli u slatku vodu i na kopno. Kada se Zemlja poela ohlaivati, nastajali su prije nego to je nastao ivot, prema hipotezi Oparina novi spojevi ugljika s vodikom, ugljikovodici, koji su stvarali s kisikom kompliciranije organske spojeve: alkohole, aldehide, ketone i organske kiseline. Provalom materije iz dubljih slojeva Zemlje spajao se duik s vodikom i stvarao jedinstvene molekule amonijaka. U vruoj atmosferi Zemlje ulazili su organski spojevi u vezu s amonijakom i nastajale su jo sloenije molekule. Kada se zgusnula vodena para Zemljine atmosfere, usljed snienja temperature na 100 C, potekli su pljuskovi, koji su stvorili prvo vrue more, u kome su se nale i sloene organske molekule, koje su ulazile u jo sloenije makromolekularne spojeve, meu njima i u bjelanevine; te makromolekularne tvari gomilale su se u kapljice koacervate, odnosno polutekuinaste hladetinaste (koloidne) kapljice, koje se formiraju iz otopine organskih tvari, gdje su estice pravilno razmjetene, te se tako ta struktura razgrauje i obnavlja: obnavlja izmjenu tvari; a kako te kapljice primaju neke estice, a druge odbijaju, to je ta njihova izbirljivost i temelj osjetljivosti i podraljivosti: primanjem novih estica koacervati rastu, a nakon odreene mjere rasta se raspadaju, a raspadnuti dijelovi opet rastu, dakle, pokazuju i svojstvo razmnaanja. Kapljice kod kojih su procesi razvitka tekli skladnije i bre bile su u prednosti prema onima u kojima su ti procesi tekli manje skladno i sporo, i te loe ustrojene kapljiaste tvorbe su propadale, a dobre ostajale i razvijale se dakle, bile su podvrgnute prirodnoj selekciji, i graa tih preostalih sve se vie usavravala. Nakon niza kvalitetnih usavravanja, nas-

tao je centar koji je usklaivao pojedine reakcije. Tako bi te tvorbe imale ve sve bitne znaajke ivota, znatno savrenije od koacervatnih kapljica, no i mnogo jednostavnije od dananjih organizama, moda usporedive s virusima. U poetku su tim prvobitnim biima bila hrana samo odreene organske tvari, nagomilavane u oceanima. Bila su to bia heterotrofna, a kada su takve tvari bile u znatnoj mjeri iscrpljene, morala su ona ili izginuti ili izgraditi sposobnost, novu jednu potenciju kao daljnji stupanj u biosintetikom lancu: da sama stvaraju organske materije iz anorganske prirode; postala su autotrofna, dakle, izgradile su tokom razvitka sposobnost da uz apsorpciju energije sunevih zraka razgrauju ugljinu kiselinu i stvaraju u svome tijelu organske tvari, nastajale su najprimitivnije biljke, modrozelene alge, iji se ostaci mogu i danas konstatirati u najstarijim slojevima Zemljine kore; druga su iva bia sauvala stari (heterotrofni) nain prehrane, alge su im posluile kao hrana nastao je prvobitni oblik svijeta ivotinja. Tako se ta osobita, i vrlo sloena forma organizacije materije, pojavila kao rezultat evolucijskog procesa, kao odreena etapa u historijskom razvitku materije. Prirodno odabiranje uklonilo je ve odavno s lica Zemlje sve prelazne karike, koje su, u tom procesu razvitka materije, vezale neivo i ivo, te se tako otro opaa provaliju koja odvaja svijet ivih bia od anorganske prirode. Postojanje virusa, kao prelaznih oblika izmeu neive i ive prirode, vrlo je vano u vezi s problemom nastanka ive tvari iz neive. Mnogo je razloga da ih se smatra prelazima izmeu abiotskih tvorevina i pravih ivih bia, npr. bakterija; moe se pratiti kontinuirani niz postepenih prelaza u njihovoj veliini od 50-10 milimikrona. Najmanji dananji virus su neki biljni virusi, npr. virus mozaine bolesti duhana, koji ima karakteristike velikih molekula bjelanevine, dok najvei virus (npr. Ricketsiae, psitacosis, pjegavac, itd.) mogu dosegnuti veliinu malenih bakterija. Virusi kombiniraju svoja svojstva, koja se susreu u neivim sustavima, sa svojstvima tipinim za iva bia, i tu se mogu razlikovati razliiti stupnjevi. Svi su izgledi, prema napretku elektronike i sintetike biokemije, da bi se ive sustave moglo relativno brzo i oponaati. U iduem broju: Biljke bez potomstva

58

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

DOZVOLITE DA SE PREDSTAVIMO

Eldina Mufti, mr.poljoprivrednih nauka

rganska farma CARSKI VINOGRADI je smjetena u blizini raskra puteva Mostar-BlagajMetkovii. Sam naziv CARSKI VINOGRADI potie jo iz dalekih vremena kada se na tom mjestu proizvodilo uveno vino za carske dvore. CARSKI VINOGRADI su nekada bili dio firme HEPOK koja je raspolagala sa 860 ha zemlje, a bavila se proizvodnjom vina, proizvodnjom i preradom voa i povra. Samo jedan dio te zemlje koristi se danas, a vei dio kapitala i zasada je uniten u toku ratnih dejstava kao i farma CARSKI VINOGRADI.. U septembru 2004.godine ECON je uz pomo Side (vedske razvojne agencije) nakon 12 godina pokrenuo proizvodnju. Danas su CARSKI VINOGRADI, sa povrinom od 15 ha, certfificirana organska farma iji je osnovni cilj proizvodnja voa i povra vinje, trenje, kajsije, smokve, masline, nar, paradajz, zainsko bilje a ove godine je zasaeno bezsjemeno groe na povrini od 7 ha. Sve se proizvodi u skladu sa prirodom bez upotrebe bilo kakvih hemijskih zastitnih sredstava ili mineralnih gnojiva uz jedan potpuni ekoloki pristup koji due vrijeme odrava zemlju plodnom. Triste organskih proizvoda u svijetu ima izuzetno visoke godinje stope rasta, koje variraju od zemlje do zemlje od 1040%.

OKuS, A NE LuKSuz

Pogled na Carske vinograde

Organski sektor u BiH i ako mali bio je u stanju da 2006.godine izveze robe u vrijednosti od 1.5 miliona EURA na svijetsko triste to je poveanje oko 300% u odnosu na predhodnu godinu. Ovakav uspjeh u zemlji koja uvozi hrane u vrijednosti vie od jedne milijarde KM je vrijedan panje. ECON kao distributer organskih proizvoda samo u Mecatoru je napravio poveanje prometa za 86,62

Hrana zdravih ljudi

Foto: Eldina Mufti

% u 2007.godini u odnosu na predhodnu godinu.Ovi proizvodi se prodaju pod sloganom HRANA ZDRAVIH LJUDI i postaju prepoznatljivi naim kupcima. Kupci ele proizvode koji su zdravstveno sigurniji. Ono to ovaj proizvod cini posebnim je miris i ukus koji govori o njegovoj proizvodnji. Nauno je dokazano da voe i povre iz organskog uzgoja ima vei postotak vitamina i minerala nego isti plodovi uzgojeni na konvencionalni nacin. Svijest BiH graana da kupuju domace jos nije na zavidnom nivou, ali kupaca koji ele organski proizvod je sve vie i vie. Treba li BiH uvoziti voe i povre? Hoemo li mi jesti paradajz vraen iz EU radi prisustva ostataka pesticida (sto je kod njih zakonski regulisano) koji jednostavno bude uvezen u BiH ili proizvoditi kvalitetno domace i organsko. Naa zemlja je naa budunost. U 2007.godini Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva prvi put podrava ovu proizvodnju kroz subvencije. Do danas nije donesen zakon o organskoj poljoprivredi u F BiH. A mi idemo dalje. Uskoro ECON otvara prodavnicu organskih proizvoda u Sarajevu u njoj ete nai iroku paletu organskog voa i povra proizvedenog irom BiH. n FONDEKO SVIJET, 26/2008. 59

AKTIVNOST NEVLADINIH ORGANIZACIJA

EKO - LINIJA ZA OUVANJE OKOLINE

druenje SARA Srebrenica osnovano je u oktobru 1999. godine. Kroz svoj viegodinji rad implementirali smo razliite projekte uz podrku meunarodnih donatorskih organizacija kao to su Fond otvoreno drutvo, Institut za meunarodnu saradnju njemakog saveza visokih narodnih kola - IIZ/DVV, CARE Internationa, Svjetska banka, UNDP/UNV, UNDP/SRRP, CRS, Mercy Corps, SDC Svoje ciljeve, u skladu sa misijom Udruenja, ostvarujemo putem konkretnih projektnih aktivnosti, na bazi volonterskog rada, u saradnji sa donatorima, lanstvom u mreama NVO, na bazi saradnje sa lokalnim vlastima i drugim akterima u zajednici, kojima je izazov da usmjere svoje mogunosti za prosperitet Srebrenice, prije svega. Jedan od prioritetnih ciljeva Udruenja jeste promovisanje i unapreenje zatite ivotne sredine. Udruenje radi na projektu Zatita rijeke i aktivnosti na podizanju svijesti o zatiti ivotne sredine u okvirima granica UNDP/SRRP koji se implementira na podruju tri optine u regiji (Srebrenica, Milii i Bratunac). Jedan od glavnih ciljeva projekta jeste uticaj na svijest stanovnitva o zatiti okoline, kao preventiva od nekontrolisanog odlaganja otpada. Pored kampanje jedna od bitnih aktivnosti jeste lobiranje lokalnih vlasti, komunalnih preduzea, biznis sektora, NVO, obrazovnih institucija i graana u rjeavanju problematike otpada. Od mnogobrojnih aktivnosti predvienih ovim projektom realizovane su i akcije ienja gdje smo uz podrku lokalnih vlasti, komunalnih preduzea, obrazovnih institucija i graana prikupili velike koliine otpada i sanirali veliki

"Sara" iz Srebrenice uspjeno lobira iznalaenje rjeenja za zbrinjavanje otpada

Mali borci protiv otpada

broj divljih deponija. Radionice su dale priliku graanima da uestvuju u rjeavanju problematike otpada, da daju neke prijedloge i naine na osnovu kojih bi se moglo uticati na smanjenje koliine otpada na ovim prostorima, tako da je jednim dijelom radionica obuhvaena tema kompostiranja organskog otpada, na osnovu koga bi graani smanjili svoj kuni otpad ak za 30%. Radionice su izazvale veliku zainteresovanost graana, dok se na osnovu velikog broja prijedloga za rjeavanje problema otpada moe zakljuiti da postoje graani koji ele doprinijeti ljepem i zdravijem ivotu i da ozbiljno razmiljaju o problemima u zajednici. Kroz projektne aktivnosti u toku je proces za otvaranje eko-linije 72 sata, koja e graanima dati mogunost anonimnog prijavljivanja nelegalnog i nekontrolisanog odlaganja otpada, ije otvaranje je izazvalo veliku podrku od strane stanovnitva. Takoer emo

Po znanje u - radionicu

izvriti i procjenu uticaja UNDP-ovih projekata na ivotnu okolinu. Kao jedina organizacija koja djeluje u Srebrenici u oblastiti zatite okoline, spremni smo da jaamo kapacitete nae organizacije i osoblja kako bismo doprinijeli kvalitetnijem ivotu na ovim prostorima. Cilj nam je umreavanje sa ostalim organizacijama koje djeluju u oblasti zatite ivotne sredine, potom prikupljanje informacija, organizacija seminara, treninzi i sl. to e doprinijeti konkretnom rjeavanju problematike otpada i ostalih problema kako bismo doprinijeli ouvanju okolia. elimo uticati na svijest stanovnitva, posebno mladih i djece, naih buduih narataja, koji su se u dosadanjoj praksi pokazali kao najsavjesniji. Uspostavili smo saradnju sa Centrom za ekologiju i energiju Tuzla koji su nam pruili odreene informacije i materijal, a to nam je pomoglo u sprovoenju konkretnih aktivnosti. Data nam je prilika da posjetimo mnoge seminare gdje smo ostvarili kontakte sa drugim organizacijama i laki pristup informacijama, jer je neinformisanost tj. lo pristup informacija jedan od veliki problema na ovom podruju ali postoje naznake da se i taj problem nastoji rijeiti. Kao dio kampanje sa ciljem uticaja na svijest graana, je obiljeavanje 5. juna kao Svjetskog dana zatite ivotne sredine i to kroz maskenbal za djecu obdanita Poletarac iz Srebrenice, eko izlobu radova djece osnovnih kola sa podruja sve tri Optine, kampanju sa ciljem zaustavljanja klimatskih promjena i mnoge druge aktivnosti, to je imalo uticaja na prepoznatljivost nae Organizacije u ovoj oblasti. n

60

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

VIJESTI, AKCIJE I DOGAAJI

Vinja ivulj iz Direkcije beogradskog sajma javila nam se nakon to smo u prolom (25) broju revije objavili kratku najavu o odravanju ovogodinjih sajmova energije i ekologije u Beogradu.

POHVALE IZ BEOGRADA

asopis FONDEKO SVIJET je jako dobar i aktuelan, sa veoma dobrim prilozima. estitam. Jo jednom, najlepa hvala". Istovremeno obavijestila nas je da je u me uvremenu vrijeme odravanja dva pomenuta sajma ove go-

"Najljubaznije zahvaljujem na viegodinjoj podrci i saradnji po pitanju sajma ENERGETIKE. A sada ste me veome prijatno iznenadili i sa podrkom ECOFAIR-u.

dine pomjereno u odnosu na termin koji smo objavili. Sajam Zatite ivotne sredine ECOFAIR i Sajam ENERGETIKE bie odrani od 26. do 28. novembra 2008. godine. Istovremeno se odrava i Sajam lokalne samouprave.

PLANINARSKI KUTAK

ZAROBLJENI PLANINOM

U duhu svoje dugogodinje tradicije FONDEKO je u junu organizirao druenje prijatelja prirode i ekologije u Rakovici. Ljubazno naeg u lana Upravnog odbora Ane Mrdovibili smo u prilici da se upoznamo sa njenim rasadnikom i da se divimo umije ljubavi i znanju koji u, ma Ana Mrdovi njeguje mnogobrojno cvije i drve u svom rasadniku u Ra e e kovici. Mada smo krenuli po kii, sunce nas je obasjalo u popodnevnim satima da bi mogli u potpunosti uivati u ugodnom i prijatnom okruenju. elja nam je da kroz ovakav vid druenja poboljamo saradnju sa naim stalnim lanovima i saradnicima, razmjen imo miljenja i stavove, te i na taj na in doprinesemo e kasnijem radu i pokuaju da o uvamo naa prirodna bogatstva i poboljamo kvalitet ivota.

FONDEKOVI EKO SUSRETI

Planinarski dom Jezerce maj, 1968.

Suton lagano pada na mirnu dolinu konjike Bijele. Zasnijeeni vrhunci Prenja ljeskaju se na zalaze kasnoapril em skom suncu. Lagano kora amo uz Rakov laz natovareni tekim naprtnja ama. No nas zati na strminama Skoka. Na Plo e i se odmaramo. Izlazi i mjesec koji nam osvjetlja e vati put do doma na Jezercu. Nebo je osuto bezbrojem zvijezda i u tom okruenju

smo beskrajno sretni, ali i umorni. Nakon viesatnog uspona, vesela vatrica zaigra svoj ples u starom poretu. Umorni, uskoro usnusmo snom pravednika. Sljede dane provodimo u kratkim e etnjama na Podoti, Tisovicu, Kopilice, pod Tara i Osobac. Uivamo u izlascima i zalascima sunca jer imamo sre da nas stalno u prati lijepo vrijeme, biljei planinar, na jednom od pohoda Zdravko Rategorac.

FONDEKO JE u saradnji sa Bags and Boxes- proizvodnja ukrasnih papirnih poklon kesa i kutija Sarajevo i u enicima Osnovne kole Malta orga nizirao javnu akciju na temu Zatitimo ekologiju Probudimo ekoloku svijest naih gra ana. Tom prilikom su u enici O Malta - lanovi Ekoloke sekcije kao i predstavnici Fondacije FONDEKO i Kompanije Bags and Boxes, proizvodnja papirnih poklon kesa i kutija. U enici su 31.maja ove godine na Vilsonovom etalitu dijelili papirnate vreice Bags and Boxes kao I poklon paketie eko jagoda .Cilj akcije je smanjenje upotrebe aplasti vre , a sve u cilju zatite nih ica nae ivotne sredine.

NASTAVAK KAMPANJE

Proli 25. broj revije nije pripreman u istim uvjetima kao prethodni brojevi, posebno u fazi tehni preloma. To je i razlog zbog kojeg su pogreno navedena imena kog autora fotograja na naslovnoj strani (bosanski ljiljani i posljednoj strani (srndai). Autor fotograje bosanskog ljiljana je prof.dr. Dubravka oljan, a srndaa na Kru Julijan Glavo . ici evi Autorima i itaocima Redakcija se izvinjava zbog ove omake.

Objanjenje

Izdavanje ovog broja revije nansijski je pomoglo Ministarstvo prostornog ure enja i zatite okolia Kantona Sarajevo

FONDEKO SVIJET, 26/2008.

61

Ovaj broj FONDEKA realiziran u saradnji sa Fondacijom Heinrich Bll, Ured za Bosnu i Hercegovinu.