Zlatko Korunić * "Korunic'" d.o.o.

Zagreb

INTEGRALNA ZAŠTITA USKLADIŠTENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA: GLOBALNI I LOKALNI PRISTUP

SAŽETAK

Uskladištena zrnena masa je jedinstveni ekosustav, dio cjelokupnog posliježetvenog ekosustava koji se proteže od žetve do potrošnje. Poznavanje i razumijevanje povezanosti, isprepletenosti i međusobnog djelovanja bioloških i fizikalnih faktora ekosustava bitno je za ispravno upravljanje cjelokupnim procesom čuvanja zrnene i druge robe. Treba naglasiti da je riječ o veoma složenom procesu. Bitni biološki članovi ekosustava su sjemenke, zrna u mirovanju te brojne zajednice, populacije insekata, grinja, mikrofiore i povremeno glodavaca i veoma rijetko ptica. Populacije i zrna neprekidno djeluju međusobno u jednom veoma složenom ji.zikalno-kemijskom ekosustavu sastavljenom i od brojnih plinova poput kisika, dušika i ugljičnog dioksida, određenog postotka tzv. primjesa (sjemenki korova, loma, prašine, itd.). Temperatura i vlaga su posebno važni čimbenici ekosustava. Kvarenje zrnene robe i gubitak mase i kakvoće često je posljedica međusobne aktivnosti brojnih članova ekosustava. Osnovni cilj usmjerene, integralne zaštite jest pravodobno otkrivanje neželjene aktivnosti članova ekosustava i njihovo usmjeravanje u aktivnost koja ne utječe štetno na zrnenu robu. Danas je to moguće postići aktivnom suradnjom stručnjaka i znanstvenika iz raznih područja (entomologije, akarologije, mikologije, toksikologije, genetike, informatike, prehrane, agronomije, ekonomije, itd.). Suradnjom stručnjaka različitih profila moguće je utjecati na uvjete u skladišnom ekosustavu (temperaturu, vlagu, atmosferu, itd.)i prema potrebi ih mijenjati te time spriječiti štetnu aktivnost njegovih brojnih čla-

*

Današnja adresa: Agriculture Canada, Research Station Winnipeg, Mb., Canada za Hedley Pacific Ventures Ltd., Vancouver, Canada

. primjese.... različit sadržaj vlage.. najznačajnije je samo sjeme.. Gubitak kakvoće i mase zrnene robe može ovisiti i o čimbenicima koji su utjecali na zrno u prijeskladišnom razdoblju (nezrela zrna....... itd. katkada glodavaca i ptica... Korunić Novi Vinodolski ...... dobre prakse uskladištenja i integralne.............. multidisciplinarnost EKOSUSTAV USKLADIŠTENE ZRNENEROBE Postoji dosta prošireno i uvriježeno uvjerenje da je tehnologija čuvanja zrnene robe u skladištu veoma jednostavan i rutinski postupak jer se radi o čuvanju inertnog materijala. dušika. Ključne riječi: skladište..... nova...).. kemijski sastav.. obično uzrokuje kvarenje i gubitak zrnene robe...... biološkim i kemijskim svojstvima u masi zrnene robe... različiti profi1i stručnjaka bi trebali surađivati u njihovom proučavanju... suradnjom stručnjaka raznih struka neprekidno se obogaćuje znanje o jizikalnim.... miris.. smrznuta zrna.ZUPP '94 . česta kvarenja robe tijekom čuvanja.. lom pri žetvi. zrnenu robu trebalo bi čuvati u uvijetima koji smanjuju mogućnosti da insekti ili drugi štetnici uzrokuju gospodarske štete.... u slučaju kad stručnjaci na njega ne djeluju.. sjemenke korova... Također.) pokazuju da je tehnologija čuvanja zrnene robe veoma složen proces u koji valja uložiti mnogo znanja i rada kako bi se zadržala kakvoća robe i spriječilo njezino kvarenje. štetnici. postupci zaštite.).... utjecaj umjetnog sušenja. nutricionistički.... preporuka o tehnološkim postupcima kojima će se očuvati kakvoća i masa robe tijekom čuvanja u skladištu........ Međutim............ promjene određenih značajki zrnene robe (boja... Znanje je osnovni preduvijet za djelotvorno provođenje integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda..... itd. Budući da su ti procesi različite naravi (biološki.. praćenju i donošenju zajedničkih odluka. Pojednostavljeno rečeno....... Često se uz zrno javljaju i drugi..... ugljičnog dioksida itd..... transport itd.... usmjerene zaštite. To se može postići kada se u skladištu poštuju i provode osnovni principi tzv........poput insekata..... Takvo upravljanje čimbenicima ekosustava u polju nije moguće.... Pojam "dobra praksa uskla- ... neželjeni živi članovi sustava ......... tj....... ekosustav.. fizikaini.. lom zrna. mikroflore.. Očuvati kakvoću i masu zrnene robe moguće je samo točnim poznavanjem svih procesa koji se događaju u zrnenoj masi. zrno u relativnom mirovanju.. prašina) i sadrži razne plinove poput kisika.2 Z. Zrnena masa je u pravilu gotovo uvijek heterogena (razne sorte.... Masa zrnja je veoma dinamičan ekosustav koji se sastoji od brojnih živih članova i u kojem djeluju brojni fizikalno-kemijski čimbenici. Od živih članova....... razlike u temperaturi... grinja.......... Svi ti članovi ekosustava djeluju zasebno i međusobno u jednom veoma složenom biološkom i fizikalno-kemijskom procesu koji.......... kemijski.

a kad je to moguće. • primjenom dopunskih postupaka koji sprečavaju razvoj i razmnožavanje štetnika. a druga 1. metil bromid) shvaćanja o integralnoj zaštiti uskladištene robe postupno se u svijetu mijenjaju. usmjerene borbe protiv štetnika valja primijenjivati ove postupke: • preventivne. godini održane su dvije veoma značajne konferencije na kojima su brojni svjetski stručnjaci raspravljali o mogućim zamjenama za meti! bromid nakon njegove zabrane u bliskoj budućnosti. o ponašanju. kemijski postupci se potpuno zamjenjuju nekemijskim. SAD. i 2. neprekidni nadzor i kontrolu kakvoće uskladištene robe. rijetko cijanovodikom • zračenje. Pod pojmom integralna zaštita podrazumijeva se strategija koja omogućava optimalno rukovanje robom i tehnologija koja će osigurati i održati najvišu kakvoću robe: • izravnim postupcima suzbijanja štetnika koristeći pri tom sve prikladne tehnike i mjere. • insekticide za tretiranje površina i prostora • zamke. onemogućavanje infestacije • • • • • • • higijenske obnavljanje znanja i razmjenu informacija primjenu visoke temperature primjenu niske temperature modificiranu atmosferu biološko suzbijanje insekticide za izravno tretiranje zrnene robe (preventivno i kurativno) Današnjim spoznajama o opasnostima primjene pojedinih pesticida i ograničenjima ili zabranama njihove primjene u bliskoj budućnosti (malation.dištenja" obuhvaća pravilnu i svrsishodnu izgradnju skladišta. Sve više se primjenjuje znanje o životu štetnika. lipnja do 1. INTEGRALNA ZAŠTITA GLOBALNI PRISTUP srpnja u Arlingtonu. Ka· nada. kombiniraju se različiti tretmani robe. Danas se podržavaju i prihvaćaju postupci koji upotrebljavaju stare dobro poznate. mamce. studenog u Ottawi. nadzor nad ulazom. Jedna konferencija održana je od 29. Značajno je da je na tim skupovima raspravljano i o današnjoj strategiji borbe protiv štetnika u skladištima. o biologiji. ali zbog raznih razloga zanemarene postupke s naglaskom na one koji ne onečišćuju atmosferu i koji ne uzrokuju pojavu rezistentnih populacija insekata. kemijski s nekemijskim postupcima. Sudionici oba skupa mišljenja su da se današnja strategija integralne. tj. itd. nadzor • tretiranje zmene robe dijatomejskom zemljom • grijanje/sušenje zrna • fumigaciju fosfinom. održavanje skladišta. U 1993. Virginia. Provodenje integralne zaštite u veoma složenom ekosustavu poput zmene . rasporedom i izlaskom robe iz skladišta (Halliday et al 1985).

ne u nas). To su: brojne formulacije. Prema procjeni stručnjaka. potreba za neprekidnim održavanjem visokog stupnja čistoće. Unatoč tome poznate su prednosti ovog postupka: sklanjanje žarišta štetnika i ostataka hrane. 1993). Na osnovi promjena i prognoze događanja donose se odluke o primjeni. Higijena bitna je komponenta strategije integralne zaštite.mase zahtjeva znanje o svim stalnim i mogućim članovima sustava. moguć pojačani pritisak na zidove skladišnog prostora. jedno od pravila integralne zaštite je primjena skupih pesticida doista samo u slučajevima hitnosti. Zanimljivo je napomenuti da gotovo i ne postoje radovi u kojima se može ocijeniti pravi doprinos. Nedostaci su: rezidue koje ne prihvaća mlinarska industrija. nedjelovanje na veći broj gospodarski važnih insekata. fizikalni insekticidi mogu se upotrebljavati samo za . pojava rezistencije kod insekata. prihvatljivosti i najekonomičnijim postupcima. Nedostaci uključuju: zabrinutost za ljudsko zdravlje i okoliš (mogući utjecaj na kromosome kod aplikatora). prozračiti. djelotvornost. poteškoće pri čišćenju pojedinih prostora. nepostojanje tolerance. itd. a ne za dezinfestaciju. potreba za boljom hermetizacijom nego za metil bromid. Modificirana atmosfera (ugljični dioksid. dugotrajna zaštita. Neprekidni nadzor abiotskih i biotskih svojstava ekosustava je osnova za donošenje odluke o najpogodnijem trenutku u kojem treba robu potrošiti ili premjestiti. sigurnost za okoliš i zdravlje čovjeka. Nedostaci su: velik utrošak vremena. relativno duga ekspozicija je neprihvatljiva za slučajeve kad valja hitno djelovati. strogi zakonski propisi o otpuštanju (emisiji fosfina u atmosferu). sigurnost za zdravlje i okoliš. neprekidni nadzor i bilježenje svih promjena koje se događaju u ekosustavu. jednostavna primjena. iliji prodati. Primjerice. Nedostaci su: duga ekspozicija. ne ostavlja rezidue. Poznate su prednosti primjene fosfina. relativna nezainteresiranost industrije pesticida da razvija nove rezidualne insekticide zbog visokih troškova i dugotrajnost i dobivanja registracije te relativno brz razvoj rezistencije insekata. uređaja i strojeva. smanjenje ili čak uklanjanje potreba za drugim tretmanima. slabija djelotvornost u horizontalnim skladištima. dušik. tj. Rezidualni insekticidi se u pravilu upotrebljavaju za zaštitu zrna od infestacije. djelotvornost. vrijednost ovog postupka u kompleksu postupaka integralne zaštite. relativno jednostavna kupnja dopuštenih insekticida i relativno niska cijena koštanja (u svijetu. Prednosti primjene su: relativno velika dostupnost. Inertna prašiva. plinovi sagorijevanja) polagano ali sigurno postaju sustavni dio integralne zaštite. Prednosti su: jednostavnost primjene. u SAD se fosfin koristi za fumigaciju oko 73 % zrnene robe (Anon. moguć štetni utjecaj na novi beton. osušiti.

smanjenje populacije insekata i potrebe za fu- migacijom. Nedostaci su: neželjen utjecaj na neka svojstva zrnene robe (hektolitarska masa. Prednosti su: jednostavnost primjene. dugotrajno djelovanje na zrnu bez kemijskih rezidua. prozračivanje primjenom vanjskog zraka nije uvijek djelotvorno i bezopasno. (tzv. kukuruza kokičara. posebno prozračivanja. za sprečavanje infestacije. neotrovnost za čovjeka. aerosoli) je postupak koji se često upotrebljava u industriji. jednostavnost primjene. riže itd. nedostatak podataka o djelotvornosti u nekim područjima i uvjetima. Nedostaci su: znatno slabija prodornost u strojeve.). piretroidi. itd. itd. Tretiranje površina. rezidualno tretiranje. Prednosti su: dostupnost formulacija poput Bacillus thuringiensis i granuloznih viro za. boja). Patogeni insekata (biološka borba) u pravilu se upotrebljavaju za zaštitu robe od infestacije. mala opasnost od kontaminacije robe. Prednosti su: brojne formulacije registrirane za ovaj postupak. moguć štetan utjecaj na strojeve. u usporedbi s fumigantima. Nedostaci su: ograničen spektar djelovanja. Prednosti su: visoka djelotvornost dopuštenih insekticida. mogućnost pojave rezistencije. Nadzor. a ne za dezinfestaciju. vlažna dezinsekcija i zaprašivanje) uobičajen je i preventivni i kurativni postupak integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. Prozračivanje i hlađenje su postupci koji se upotrebljavaju preventivno. mogućnost pojave rezistencije kod insekata. u skrovita. orošavanje. nema rezidua. visoka djelotvornost zaštite pojedinih vrsta zrnene robe poput kukuruza. a ne za suzbijanje već postojeće infestacije.. zaštićena mjesta. moguć utjecaj na radnike (zbog prašine u zraku).zaštitu zrnene robe. bezopasnost za zdravlje čovjeka i za okoliš. zanemariv utjecaj na atmosferu. dostupnost i proširenost formulacija insekticida (diklorvos. pšenice. u njihove dijelove. Tretiranje prostora (zamagljivanje. mogućnost negativnog stava javnosti o primjeni mikrobioloških supstancija i organizama. Nedostaci su: zabrana uporabe tijekom odvijanja radnog procesa (rada). bezopasnost za parazitske i predatorske insekte. Postupak hlađenja robe više je zasad našao primjenu u pojedinim zemljama Europe. Postoje brojni podaci o primjeni ovih postupaka. Nedostaci su: relativno visoki troškovi (viši od primjene metil bromida). zamke i mamci sve su češći postupci u sustavu integralne . Prednosti su: već razvijene i postojeće tehnologije primjene. pukotina. sipkavost. niža cijena. postojanje i pokretne opreme. nepotpuno rješavanje problema. spora početna djelotvornost. jednostavnost primjene nakon ugradnje uređaja.

samo dobrim poznavanjem _ fizikalnih čimbenika. Znatno rijeđe od navedenih postupaka i samo u nekim dijelovima svijeta upotrebljava se i visoka temperatura za suzbijanje štetnika (u mlinovima. imaju nisku toksičnost za sisavce. ili tzv. jednostavnost primjene nakon ugradnje potrebne opreme. skupi su. Nedostaci su: u gotovom proizvodu zaostaju rezidue koje su neprihvatljive za mlinsku industriju i potrošače. biljnih insekticida. ekspertni sistemi kao sredstvo za procjenu kompleksne situacije u ekosustavu i za donošenje odluka o postupcima zaštite. Prednosti su: rano otkrivanje populacije štetnika i procjena visine populacije. tj. Prednosti su: veoma djelotvoran postupak dezinfestacije (kurative). Ova tehnologija uključuje primjenu različite opreme: sondi za uzimanje uzoraka. "fluidized bed". ELISA testove. i to s feromonima ili bez njih. već je više u sprečavanju infestacije robe insektima. visoki troškovi transporta zmene robe do mjesta zračenja (do uređaja za zračenje). postupak.IGR . sondi i zamki i redovit nadzor tijekom dužeg vremenskog razdoblja (intenzivni rad). To je moguće. potreba za redovitim postavljanjem mamaca. nemogućnost da se točno odredi žarište. itd. tj. kratkotrajna struja toplog zraka kroz masu zmene robe). Prednosti su: već su registrirani pojedini insekticidi . tj. principa dobre prakse uskladištenja. tehnologije. Nedostaci su: poteškoće u procjeni visine populacije u robi na osnovi ulova u mamcu (s on di i slično). Bitan postupak koji se već danas upotrebljava u borbi protiv insekata .zaštite.sa širokim spektrom djelovanja (metopren). primjena pesticida samo po otkrivanju štetnika a ne "za svaki slučaj". Rješenje problema nije sam u suzbijanju insekata. pakiranje proizvoda tako da se spriječi infestacija insektima. visoki troškovi za opremu i njenu ugradnju. regulatori rasta insekata (lG&} mogu se upotrebljavati uglavnom u preventivne svrhe za sprečavanje infestacije robe. hermetičko skladištenje. odbojan stav javnosti prema zračenju. Insekti su glavni uzročnici pojave gubitka mase i kakvoće zmene robe u skladištu u cijelom svijetu. za otkrivanje štetnika. poznata i proučena tehnologija. Biotehnološki insektic::idi. mogućnost primjene ovog postupka u različitim uvjetima uskladištenja. sporo početno djelovanje koje dopušta da se pojedini razvojni stupnjevi insekata (primjerice ličinki) hrane i čine štetu prije uginuća. primjena prirodnih. ekstrakta biljaka. akustične načine za otkrivanje insekata. Nedostaci su: određeno nepovjerenje. katkad djeluju samo na pojedine insekte (što je u drugim područjima prednost ali ne u zmenoj masi). Zračenje je danas već veoma dobro proučen postupak uništavanja štetnika skladišta. uz znanje o štetniku. što je jasno vidljivo iz prije nabrojenih -i sažeto opisanih postupaka integralne zaštite.

1962. Zanimljivo je navesti da. o čuvanju zrnja hlađenjem.1990) istraživali pojavu mirisa u masi zrnene robe kao simptom za otkrivanje infestacije grinjama ili gljivicama. revijalni rad o ekosustavu uskladištene zrnene robe). Ghaly. Mills. 1970. U istraživanjima su sudjelovali stručnjak za prehranu. 1986. Ma. multidisciplinarnih istraživanja (Burholder. b). dt. Nedavno su Tuma et al.E. 1990). prebacivanja zrna (fizikalno oštećivanje). o grijanju zrnja zbog dezinfestacije. 1992). Sinha mikolog. U istraživanja bili su uključeni entomolog. (1985. Sanderson et al. 1992) zbog zajedničke analize brojnih podataka. toksikolog/kemičar. o feromonima. 1992. Moždaje tome razlog želja znanstvenika da sami provode istraživanja u svom uskom području rada ili je razlog u nedostatku potrebnih mehanizama ili sredstava kojima bi se takva istraživanja financirala. White. fizikalne i mikološke čimbenike i njihov utjecaj na čuvanje uljane repice. visine 3. 1967.5 m i 0. tj. (1989) proveli su multidisciplinarna istraživanja utjecaja prozračivanja u silo-odjeljku. hlađenja zrna. W. ekolog.1989). sprečavanja pojave i njihovog suzbijanja. klijavost sjemena. Sve više je takvih zajedničkih. određivana su svojstva izmeljivosti i pecivosti i određivani su fizikalni čimbenici (Sinha et al. Havers.H. White. mikrofloru. 1985. Budući smjerovi multidisciplinarnih istraživanja skladišnih ekosustava obuhvatit će sakupljanje specifičnih podataka za razvoj kompjuterskih . cit. Sinha et al. o skladišnom ekosustavu. poljoprivredni inženjer. Provedena su istraživanja na malom posjedu. White et al.. Elder. 1976. (Banks. 1992. 1992. itd. Prevett. cit. Poznate su istraživačke skupine u Kanadi koje su već šezdesetih godina započele multidisciplinarna istraživanja (entomolog. Pratili su fizikalne. 1986. 1990. 1989. Autori Sinha et al. kemijske i biološke promjene pšenice u različitim uvijetima. 1992. Wallace. mikolog i poljoprivredni inženjer. Snelson. Hill. Upotrebljavaju se postupci poput sušenja zrna. je manipulacija robom zbog mijenjanja određenih čimbenika koji pozitivno djeluju na pojavu štetnika. Sinha. (1988a.. 1966. promjene sjemena. 1987. o prognozi pojave štetnika. otkrivanja štetnika. farmi. White. Pixton. o toksičnosti insekticida. Wallace poljoprivredni inženjer. mijenjanje skladišnih kapaciteta. White. Lapp et aL. Dunkel. Muir) (White. o utjecaju pesticida na populaciju štetnika.N.6 m promjera.A. na pšenicu. (1989. Muir et aL. Sinha et al. White. gdje su sustavno uzimani uzorci pšenice i analizirani na pojavu populacije artropoda. iako se znaju prednosti i potreba. H. Burrell. 1984. o potrebi multidisciplinarnih istraživanja i sažeti pregled. (1981) istraživali su utjecaj ventilacije na kakvoću uljane repice. 1989 o kvarenju i grijanju uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. biokemijske . postoji veoma malo multidisciplinarnih istraživanja u skladištu. Autori Mills i Sinha (1980) istraživali su istodobno kemijske. preventivi i suzbijanju. Sinha. volumena skladišnog prostora. premještanja. R.

Kawamoto et al. županije pa čak. INTEGRALNA ZAŠTITA LOKALNI PRISTUP U Republici Hrvatskoj ne može se govoriti o sustavnom provođenju integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda na razini države. donošenje odluka o optimalizaciji tehnologije čuvanja uskladištene poljoprivredne robe. Sanderson et al. 1986. Lisik. tip ove skladišnih prostora. stupanj hermetizacije. Longstaff. mogućnosti zamjene za kemijske insekticide. analiza opremljenosti i osposobljenosti znanstvenih organi- . itd. 1990). Prije svega u državi nije određena stručna ili znanstvena organizacija kojoj bi državni organi (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva) i žito-mlinska industrija povjerila znanstveno istraživački projekt kojim bi se istražile pretpostavke za uvođenje programirane strategije integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda na različitim nivoima države. opskrbljenost tržišta s pesticidima. klimatskim promjenama. Premda već danas postoje brojni istraživački podaci o biologiji i ponašanju štetnika. iskustvo.. specijalnost). ekonomista. Već danas razvijeni su mnogi kompjuterski modeli zanimljivi sa stajališta entomologa. Spoznaje dobivene na temelju laboratorijskih istraživanja ipak su dosta ograničene vrijednosti s obzirom na njihovu primjenu u praksi gdje su temperature i vlage podložne neprekidnim promjenama. U svjetskim. Muir. i na razini pojedinačne radne organizacije. postojanje i opremljenost laboratorija radnih organizacija i kadrovi. Osobito je značajna analiza postojećeg stanja znanstvenih kadrova različitih profila (multidisciplinarna istraživanja) i spremnost za multidisciplinarna istraživanja. koji će integrirati fizikaine procese (inženjering) i biološka svojstva skladišnog ekosustava zbog primjene optimalne tehnologije skladištenja. Latif. Sinha. županije i radne organizacije. globalnim razmjerima osjeća se sve više potreba za obavljanjem multidisciplinarnih istraživanja u skladišnom ekosustavu zbog prikupljanja podataka o zajednicama štetnika i njihovim odnosima prema fizikainim čimbenicima. Pod pretpostavkama mislimo na analizu postojećih kadrova (profil i. gdje su svi čimbenici ekosustava izloženi različitim fizikalnim uvjetima. 1984. grijanje prostora i robe. osim donekle izoliranih slučajeva. ipak valja naglasiti da je većina podataka dobivena u laboratoriju pri stalnim temperaturama i relativnim vlagama. fizikainim ograničenjima za štetnike. zajednička analiza prikupljenih podataka i uporabom kompjutera. 1990. inženjera (Metzger. "grani-frigo" uređaji). Cuff. 1983. Campbell.modela (Longstaff. 1989. čestim promjenama vrsta robe. Više je razloga za takvu situaciju. u raznim tipovima objekata. analiza njihove primjene (troškovVkg/t). pojedinačnih kapaciteta. cijene. 1991). kombinacije tretmana itd. pritiscima. mogućnosti hlađenja robe (ventilacije vanjskim zrakom. transportne uređaje. o djelotvornosti pesticida u skladištima. kapaciteta.

itd. Međutim. Primjena niske kontrolirane temperature upotrebljava se u nas samo u nekoliko objekata. potrošnje ili izvoza. Primamo se radi o tzv.zacija za obavljanje istraživanja. da valja upotrebljavati mamce. u nas se u praksi još ne . ako se ispravno primjenjuje ovo je veoma djelotvoran postupak integralne zaštite. Tek nakon znanstvene obrade svih prikupljenih podataka može se odrediti kakav je stupanj integralne zaštite kod nas moguće provoditi. nema uređaja za hlađenje ili ne rade. između radnih organizacija i međusobno. Ovaj postupak se i u svijetu trenutno rjeđe upotrebljava u skladištima. Ćišćenje. a u nas za to ne postoje uvjeti (slaba hermetizacija. itd. otkrili osnovni nedostaci u današnjem sustavu zaštite te predložile postupke za njihovo uklanjanje u cjelokupnom sustavu kretanja robe od žetve do prerade. Značajnu ulogu u ovom postupku imaju stručnjaci tehnolozi i laboratoriji radnih organizacija. svakodnevna su praksa. Zalaganje za držanje koraka sa svijetom. premazivanje prostorija. HCN) modificiranom atmosferom (C02 ili N). a osim u pojedinačnim slučajevima. Međutim. neznanstvenom analizom pokušat će se usporediti postupke integralne borbe protiv štetnika na globalnoj razini i u našoj državi. Primjena niske temperature. Higijena. onemogućavanje infestacije. dobroj praksi skladištenja o čemuje prije pisano. prozračivanje robe i hlađenje vanjskim zrakom upotrebljava se u brojnim objektima s promjenljivim uspjehom. koji u nekim zemljama svijeta ima veoma djelotvornu i široku primjenu. primjena velikih industrijskih usisavača. Postupak kojem se ne poklanja dovoljno pažnje adaje izvrsne rezultate. pitanje cijene). Sažetom subjektivnom. Preventiva. Inače. tu baš i nismo na svjetskom nivou. feromone. klasične fumi· gante (PH3. također. Osim pojedinačnih iznimaka. sonde itd. CH3Br. mišljenje je da je potrebna češća razmjena informacija između znanstvenih organizacija. govori se da robu valja ohladiti. tj. Ovaj postupak u našim skladištima još se ne upotre bljava. Dokaz tome je i seminar ZUPP' 94. Takvim znanstveno-istraživačkim projektom odredilo bi se današnje stanje i potreba za kadrovima i naj značajnijom opremom za istraživanja.. Obnavljanje znanja i razmjena informacija. itd. a dosta ih je teško nabaviti na našem tržištu i veoma su skupi u usporedbi s uobičajenim prosijavanjem uzoraka. govori se da u silosima ili podnim skladištima valja zamijeniti opasne i otrovne tzv. Sve više se širi primjena tzv. Postupak. Primjerice. Ovom postupku se u razvijenim zemljama svijeta poklanja posebna pažnja. Primjena visoke temperature. Veoma bi bila vrijedna izrada znanstvene studije o prihvatljivosti ili štetnosti primjene ovog postupka u našim brojnim obJektima. "fluidized bed" postupak (kratkotrajno strujanje vrućeg zraka) što nije usporedivo s umjetnim sušenjem zrnja. Modificirana atmosfera.

koji tijekom uskladištenja uglavnom obavljaju sami stručnjaci u žitomlinskom poduzeću (agronorni. obavljaju se znanstvena istraživanja o djelotvornosti dijatomejske zemlje i uvođenju u praksu (Korunić. O prednostima i nedostacima pisano je prijašnjem poglavlju. Ovaj postu- pak u nas još nema praktičnu primjenu. prave mogućnosti pogrešne primjene i relativno visoke cijene koštanja. mamci. Insekticidi za tretiranje površina i prostora. ili tzv. Ovaj postupak još ima tendenciju porasta. C Fumigacija~ Veoma čest i uobičajen postupak suzbijanja štetnika u skladištima u nas. unatoč opasnosti njegove primjene. DDD organizacije s više ili manje uspjeha i s različitim. često prikrivajući nedovoljno provođenje drugih postupaka (higijene. smanjenje emisije fumiganata u atmosferu). Međutim. fumigacija i povišena temperatura. prema subjektivnom mišljenju je mogućnost postizanja visoke djelotvornosti u veoma kratkom vremenskom razdoblju. veoma rijetko se zrna suše na nižu vlagu samo zbog toga da se zaustavi ili spriječi razvoj i razmnožavanje štetnika. kontrolne kuće ili znanstveno-istraživačke organizacije. To je vjerojatno postupak koji se u nas najčešće i najobimnije upotrebljava. Postupak koji se sve više primjenjuje u nas jednostavno zato što u nas postoji nekoliko insekticida s dopuštenjem za izravni tretman zrnene robe. tj. zamke. 1993). U nas još nema praktičnu primjenu iako su već prije 25 godina obavljena brojna i opsežna istraživanja o djelotvornosti ovog postupka (Sidor. Tretiranje zrnene robe dijatomejskom zemljom. tehnolozi. 1993. što postoji sve savršenija oprema i na našem tržištu za njihovu primjenu i rezultati su vrlo brzo vidljivi. sprečavanje. Korunić. Sušenje zrna u sušarama toplim zrakom se znatno razlikuje od grijanja zrna zbog suzbijanja štetnika (primjena toplog zraka oko 60-120 DC za razdoblje kraće od jedne minute s podizanjem temperature zrna na 56 DC do 72 D ). neujednačenim postupcima nadzora. Biološko suzbijanje. Insekticidi za izravno tretiranje robe (preventiva i kurativa). Racan. biotehnolozi) ili ugovorno razne tzv. Perković. iako u razvijenom svijetu fumigacija ima tendenciju stagnacije ili laganog opadanja. Također. Međutim. Međutim. ili se fumigacija kombinira s drugim postupcima (fumigacija i niska temperatura zrnene robe. U nas se ovaj postupak ne primjenjuje samo zbog suzbijanja štetnika. nadzor. 1993) o mogućnostima uvođenja ovog postupka u našu praksu. produžena ekspozicija. Osim nadzora. obavljaju se opsežna znanstvena istraživanja (Hamel. . Grijanje/sušenje zrna. 1972). mamci i slično gotovo se i ne koriste u našim skladištima. snižene doze. osnovni razlog njegove široke primjene u nas. preventive). Sve se više otkrivaju i uvode u praksu novi postupci sigurnije fumigacije (bolja hermetizacija.primjenjuje. Zamke.

modificirana atmosfera. povezan i s nestručnom primjenom pesticidaje pojava već gotovo alarmantna. U nas ovi postupci još nemaju praktičnu primjenu iako postoje izolirani. zračenje. Iz ove sažete. biljni insekticidi). čestu uporabu pesticida s više ili manje uspjeha u našim skladištima. Plodia interpunctella. vidljivo je da u Republici Hrvatskoj još moramo mnogo toga učiniti. znanja i iskustva.) postale rezistentne na pojedine insekticide (uključujući i furnigante) te da je pojava rezistencije. širenje rezistentnih populacija međunarodnom trgovinom. moguće je da su već i naše populacije gospodarski važnih štetnika (R. Normalno je da zbog učestale primjene pesticida postepeno dolazi do pojave određenih problema. slično kao i u svijetu. posebno na području multidisciplinamih znanstvenih istraživanja. poboljšanja opreme. O prednostima i nedostacima ovog postupka pisano je u prijašnjem poglavlju. dominica. veoma jednostavne i subjektivne analize. u nas još nema praktičnu primjenu u skladištima. usmeno priopćenje). katkad uzrok neuspjele primjene insekticida i fumiganata. Tek Zračenje~ iako veoma djelotvoran postupak. itd. informatike. individualni postupci s težnjom poboljšanja postupka fumigacije i kombinacije s drugim postupcima. Sitophilus oryzae.fumigacija i snižena doza insekticida). povezanosti sa svijetom. sumnje ili dileme . itd. Vidljivo je da je u nas još uvijek naglasak na kemijskoj zaštiti uskladištene robe. Ephestia el u tella. neprekidno je prisutna sumnja da se u nas uzaludno troše ogromne sume novca na fumigacije i primjenu ostalih insekticida bez odgovarajućih. T. Zagreb (Hamel. confusum. moguće je samo potpunim razumijevanjem osnovnih principa suzbijanja štetnika i djelovanjem sustava integralne zaštite. Zbog brojnih razloga poput nedovoljne informiranosti. prema subjektivnom mišljenju veoma značajan problem je pitanje kako bi se danas u nas trebali primijenjivati fumiganti i ostali insekticidi da se dobije maksimalan učinak uz što niže troškove. Rješenje ovog problema. Tribolium castaneum. rezistencije insekata na insekticide a naročito na fosfin (primjerice Rhizopertha dominica na fosfin).. Zadnji je trenutak da se u nas započne s istraživanjem proširenosti i stupnja rezistencije naših populacija skladišnih štetnika na pesticide i na temelju rezultata hitno predlože postupci za usporavanje ili sprečavanje pojave rezistencije. ili se fumigacija zamjenjuje drugim postupcima (hlađenje robe. U nas se provode istraživanja praktične primjene u suzbijanju skladišnih štetnika u skupoj robi i hrani u institutu "Ruđer Bošković". želje da se štedi novac primjenom pesticida vlastitim snagama. Oryzaephilus surinamensis. Jedan. dijatomejska zemlja. bez provjere rezultata primjene. Obzirom na situaciju u svijetu. organiziranosti i povezanosti znanstveno stručnih institucija međusobno i s praksom. itd. tj. zadovoljavajućih rezultata. Drugi problem.

H. pusil/us (Coleoptera: Cucujidae). 25. (1993): Djelotvornost Ceh na razne razvojne stadije Tribolium confusum Du Val (Coleoptera). (1991) The role of modelling in the management of stored-product pests. Cuff W..E. Ent. pp 281-226. (1993): Agriculturai stored products protection by inert dusts. Model. 35-41. Perković J. pp. Appl. Anon.. Arlington.T. Muir W. 73-87 Hal/iday D. Ottawa.F. Soc. Res. (1983) Computer model of two-dimensional conduetion and forced convection in stored grain. Proccedings from the USDA Workshop on Alternatives to Methyl Bromide. 2.. 14. 79-85. 1995-2006. Bordeaux.G. Can.J.). (1993): Zaštita uskladišten ih poljoprivrednih proizvoda inertnim prašivima. and eon tro/. (1992): The stored grain ecosystem: a global perspective. (1990). detection. D.. J.J. Phi1ippines. 235-254. Latif N. 28. MillsJ. Mills. perspektive. Effect of temperature and relative humidity on egg development of Cryptoles tes ferrugineus compared with C. J. Hamel Darka. No. USDA. Needs and Priorities.R (1984) An ecosystem model of the infestation of stored wheat by Sitophilus oryzae: a reappraisa I.July. Zool. Korunić Z. Hamel Darka. Prevention. 97-119. Zbornik radova ZUPP' 93.. (1986)A modelfor the movement of heat and moisture in stored grains as a result of mold respiration. 83-91. SinhaRN. (1993): Modificirana atmosfera . Ist Int. Eco/. 1. (1985): Management of Pest Control in Grain Storage Systems. Manila. (1989): Spoilage and heating of stored agricultural products. Austra/. stored Prod. Zbornik radova ZUPP' 93. V.. Kawamoto H. Racan D. 119-125. Work. Ecol. Longstaff RG. Hemisphere. (1976): Physical control of insects. 5th Int. 491. 73-81. Ent. Dunkel F. sadašnji status. Popu/. Ottawa. pp 101. LissikE. Longstaff B. nedostaci. Virginia. Phytophatology 70.N. Zagreb. Zbornik radova ZUPP' 93.tada postojat će u našoj praksi uvjeti za djelotvorno uvođenje i provođenje veoma složenog sustava integral- ne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. J. . 55-71.A. (1993): Alternatives to Methyl Bromide: Assesment of Research.. (1993): Methyl Bromide Controls Workshop. (1980): Safestorage period for farm-stored rapeseed based on mycological and biochemical assessment. France. agric. 85 pp. Sinha R. 15. Literatura Anon. pp.541-547.89-100 Campbell A.E. 2. 25. Res..G. Sinha RNO. T. Vo/.prednosti. Conf Stored Prod. Zagreb. 1. Washington. November 1. In Proc. Eng.B. Calverley D. (1990): Analysis and simulation modelling of population dynamics and bioenergetics of Cryptolestes ferrugineus (Coleoptera: Cucujidae) in stored wheat. 25. MetzgerJ. Muir W... England. Prot. Canadian Government Publishing Centre. 32. In Drying '86 (Edited by Mujumdar AS. Vol. AClAR Proceedings No. Banks. June 29 . Cambridge. Korunić z. Proe. Conf on Insect Pests in the Urban Environment.

40-67.247-263. Res. Int..I.E. Sinha. (1987): Grain Protectants..... Sinha RN.B.E. (1989): Seasonal changes in seed-germ protein. T.. (1985): Quality assessment of storedwhoot dunng drying with noor-ambient temperature air.. Sci. No.. Tuma D... White. Muir W. Sanderson. J. agric. Popu/. Muir W. Sinha. J. (1988 b): Moisture contents with in bulks of whoot ventilated with noor ambient air: expenmental resuits. Sinha RN. Coutts A. Stored Prod. Vo/. Res. D. J. (1992): A multidisciplinary approach to stored grain research.E. RN. Sci. . N. Reiser B. Melbour- ne. Sanderson D. 16.the challenge of the next decade. Sinha RN.E. W. J. Sinha. Can. Snelson J.H.. Food Microbiol. 1102-1109. Muir W. P.A. 2. Plant.. Res.D. Wallace H. Tuma D. Eng. Ecol. (1989): Odor volatiles associated with micro jlora in damp ventilated and non-ventilated bin-stored bulk wheat. pp. Muir W. 83. 713-724. 33-43. Wallace H.B... Sinha RN.a multivanatestudy.E. 28. Sinha RN. Chem. J.Prevett. J. Sinha RN. (1990): Stored-product entomology . 127-137. (1988 a): Intergranular air tempera tures of ventilated bulks of whoot. Aliments. 21.. Res..E. G.H. 3.247-263. 219-233.E.. Tuma D. Muir W. Sci. Res.F.A.B. Lefkovitch L.. Res. RN. Eng. Aliments 1. Sanderson. T.. (1979): Interrelations of arthropods and microorganisms in damp bulk-stored wheat . Muir W. Ent. Eco/. D. Tuma D.. Bull.. Abramson D. Abramson D. Muir. Muir. 42. fat acidity and microjlora in non-ventilatedfarm bins. W. (1989) Evaluation of a model of drying and detenoration of stored wheat at near-ambient conditions. 219233. Agric. 1. 65.E. Katson G. (1990): Odor volatiles associated with mite-infested bin-stored bulk wheat. Ruskin Press. J.. 42. Sanderson D.P. Mills J.B. 849-866. (1981): Quality assessment of rapeseed stored in ventilated and non-ventilatedfarm bins. Agnc. Eng. RN.. 40. ACIARMono.. 3-6.. 80.

pest management strategies. Canada for Hedley Pacific Ventures Ltd. Stored products protecti on is an essential part of the grain management strategies in the world and the present situation in Croatia. Canada . ecosystem. Vancouver. as well as the daily management of grain and other food commodities in the post harvest system. and selection pressures in the system is essential to make sound decisions about the long term directions of post harvest research. economist. Key words: storehouse. Zagreb INTEGRATED STORED PRODUCTS PROTECTION: GLOBAL AND LOCAL VIEW Summary The grain storage system is part of the post harvest ecosystem.. rodents and birds. An understanding of the interrelationship of biological and physical factors. An effective interaction among many scientific disciplines and scientists is needed for effective grain management (entomologist ecologist. physical scientist. The concept of modem ecology should be applied to the management of insects. and occasionally.. mites.Zlatko Korunić * "Korunic'" d. agriculturai engineer. pests. computer modellers. Research Station Winnipeg. statistician) . interact with each other in a unique environment.o. a larger system which extends from harvest to consumption. Mb.o. mycotoxicologist. and also quantity of dockage. and with different physical facto rs. Grain bulks form distinct ecosystems with dormant seeds and communities of insects. multydisciplinary research * Present adress: Agriculture Canada. The aim of this paper is to review the integrated pest mamagement strategies in the world and the present situation in Croatia. fungi and mites in stored grain ecosystems. micro flora. food scientist.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful