Zlatko Korunić * "Korunic'" d.o.o.

Zagreb

INTEGRALNA ZAŠTITA USKLADIŠTENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA: GLOBALNI I LOKALNI PRISTUP

SAŽETAK

Uskladištena zrnena masa je jedinstveni ekosustav, dio cjelokupnog posliježetvenog ekosustava koji se proteže od žetve do potrošnje. Poznavanje i razumijevanje povezanosti, isprepletenosti i međusobnog djelovanja bioloških i fizikalnih faktora ekosustava bitno je za ispravno upravljanje cjelokupnim procesom čuvanja zrnene i druge robe. Treba naglasiti da je riječ o veoma složenom procesu. Bitni biološki članovi ekosustava su sjemenke, zrna u mirovanju te brojne zajednice, populacije insekata, grinja, mikrofiore i povremeno glodavaca i veoma rijetko ptica. Populacije i zrna neprekidno djeluju međusobno u jednom veoma složenom ji.zikalno-kemijskom ekosustavu sastavljenom i od brojnih plinova poput kisika, dušika i ugljičnog dioksida, određenog postotka tzv. primjesa (sjemenki korova, loma, prašine, itd.). Temperatura i vlaga su posebno važni čimbenici ekosustava. Kvarenje zrnene robe i gubitak mase i kakvoće često je posljedica međusobne aktivnosti brojnih članova ekosustava. Osnovni cilj usmjerene, integralne zaštite jest pravodobno otkrivanje neželjene aktivnosti članova ekosustava i njihovo usmjeravanje u aktivnost koja ne utječe štetno na zrnenu robu. Danas je to moguće postići aktivnom suradnjom stručnjaka i znanstvenika iz raznih područja (entomologije, akarologije, mikologije, toksikologije, genetike, informatike, prehrane, agronomije, ekonomije, itd.). Suradnjom stručnjaka različitih profila moguće je utjecati na uvjete u skladišnom ekosustavu (temperaturu, vlagu, atmosferu, itd.)i prema potrebi ih mijenjati te time spriječiti štetnu aktivnost njegovih brojnih čla-

*

Današnja adresa: Agriculture Canada, Research Station Winnipeg, Mb., Canada za Hedley Pacific Ventures Ltd., Vancouver, Canada

) pokazuju da je tehnologija čuvanja zrnene robe veoma složen proces u koji valja uložiti mnogo znanja i rada kako bi se zadržala kakvoća robe i spriječilo njezino kvarenje....... Znanje je osnovni preduvijet za djelotvorno provođenje integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. kemijski sastav..... obično uzrokuje kvarenje i gubitak zrnene robe... tj... Korunić Novi Vinodolski ...).. Također.......... lom zrna.... miris... razlike u temperaturi. primjese.. ugljičnog dioksida itd... To se može postići kada se u skladištu poštuju i provode osnovni principi tzv... multidisciplinarnost EKOSUSTAV USKLADIŠTENE ZRNENEROBE Postoji dosta prošireno i uvriježeno uvjerenje da je tehnologija čuvanja zrnene robe u skladištu veoma jednostavan i rutinski postupak jer se radi o čuvanju inertnog materijala.. česta kvarenja robe tijekom čuvanja. katkada glodavaca i ptica... Pojam "dobra praksa uskla- .)... Pojednostavljeno rečeno. praćenju i donošenju zajedničkih odluka..... mikroflore..... Očuvati kakvoću i masu zrnene robe moguće je samo točnim poznavanjem svih procesa koji se događaju u zrnenoj masi............ promjene određenih značajki zrnene robe (boja. Budući da su ti procesi različite naravi (biološki... Gubitak kakvoće i mase zrnene robe može ovisiti i o čimbenicima koji su utjecali na zrno u prijeskladišnom razdoblju (nezrela zrna.. zrnenu robu trebalo bi čuvati u uvijetima koji smanjuju mogućnosti da insekti ili drugi štetnici uzrokuju gospodarske štete... neželjeni živi članovi sustava ...... Svi ti članovi ekosustava djeluju zasebno i međusobno u jednom veoma složenom biološkom i fizikalno-kemijskom procesu koji..... itd. Međutim...... preporuka o tehnološkim postupcima kojima će se očuvati kakvoća i masa robe tijekom čuvanja u skladištu.... suradnjom stručnjaka raznih struka neprekidno se obogaćuje znanje o jizikalnim. biološkim i kemijskim svojstvima u masi zrnene robe.... sjemenke korova.. dobre prakse uskladištenja i integralne. fizikaini....... utjecaj umjetnog sušenja.... Takvo upravljanje čimbenicima ekosustava u polju nije moguće......poput insekata............... Ključne riječi: skladište. dušika. lom pri žetvi..... kemijski.. štetnici. smrznuta zrna.... Od živih članova.. ekosustav.. Često se uz zrno javljaju i drugi. grinja.. nutricionistički.ZUPP '94 ...... prašina) i sadrži razne plinove poput kisika.. Zrnena masa je u pravilu gotovo uvijek heterogena (razne sorte..... različit sadržaj vlage. Masa zrnja je veoma dinamičan ekosustav koji se sastoji od brojnih živih članova i u kojem djeluju brojni fizikalno-kemijski čimbenici....... najznačajnije je samo sjeme.. usmjerene zaštite..... nova.. različiti profi1i stručnjaka bi trebali surađivati u njihovom proučavanju... zrno u relativnom mirovanju.... itd.....2 Z.... transport itd..... u slučaju kad stručnjaci na njega ne djeluju......... postupci zaštite.

usmjerene borbe protiv štetnika valja primijenjivati ove postupke: • preventivne. godini održane su dvije veoma značajne konferencije na kojima su brojni svjetski stručnjaci raspravljali o mogućim zamjenama za meti! bromid nakon njegove zabrane u bliskoj budućnosti. kemijski s nekemijskim postupcima. kombiniraju se različiti tretmani robe. itd. Sudionici oba skupa mišljenja su da se današnja strategija integralne. kemijski postupci se potpuno zamjenjuju nekemijskim. ali zbog raznih razloga zanemarene postupke s naglaskom na one koji ne onečišćuju atmosferu i koji ne uzrokuju pojavu rezistentnih populacija insekata. U 1993. lipnja do 1. • insekticide za tretiranje površina i prostora • zamke.dištenja" obuhvaća pravilnu i svrsishodnu izgradnju skladišta. Jedna konferencija održana je od 29. mamce. o biologiji. Danas se podržavaju i prihvaćaju postupci koji upotrebljavaju stare dobro poznate. INTEGRALNA ZAŠTITA GLOBALNI PRISTUP srpnja u Arlingtonu. tj. i 2. održavanje skladišta. rasporedom i izlaskom robe iz skladišta (Halliday et al 1985). Pod pojmom integralna zaštita podrazumijeva se strategija koja omogućava optimalno rukovanje robom i tehnologija koja će osigurati i održati najvišu kakvoću robe: • izravnim postupcima suzbijanja štetnika koristeći pri tom sve prikladne tehnike i mjere. onemogućavanje infestacije • • • • • • • higijenske obnavljanje znanja i razmjenu informacija primjenu visoke temperature primjenu niske temperature modificiranu atmosferu biološko suzbijanje insekticide za izravno tretiranje zrnene robe (preventivno i kurativno) Današnjim spoznajama o opasnostima primjene pojedinih pesticida i ograničenjima ili zabranama njihove primjene u bliskoj budućnosti (malation. nadzor nad ulazom. • primjenom dopunskih postupaka koji sprečavaju razvoj i razmnožavanje štetnika. studenog u Ottawi. Sve više se primjenjuje znanje o životu štetnika. neprekidni nadzor i kontrolu kakvoće uskladištene robe. Ka· nada. Značajno je da je na tim skupovima raspravljano i o današnjoj strategiji borbe protiv štetnika u skladištima. a kad je to moguće. metil bromid) shvaćanja o integralnoj zaštiti uskladištene robe postupno se u svijetu mijenjaju. SAD. nadzor • tretiranje zmene robe dijatomejskom zemljom • grijanje/sušenje zrna • fumigaciju fosfinom. Provodenje integralne zaštite u veoma složenom ekosustavu poput zmene . Virginia. o ponašanju. rijetko cijanovodikom • zračenje. a druga 1.

nedjelovanje na veći broj gospodarski važnih insekata. sigurnost za zdravlje i okoliš. Nedostaci uključuju: zabrinutost za ljudsko zdravlje i okoliš (mogući utjecaj na kromosome kod aplikatora). Zanimljivo je napomenuti da gotovo i ne postoje radovi u kojima se može ocijeniti pravi doprinos. moguć štetni utjecaj na novi beton. poteškoće pri čišćenju pojedinih prostora. plinovi sagorijevanja) polagano ali sigurno postaju sustavni dio integralne zaštite. sigurnost za okoliš i zdravlje čovjeka. Prema procjeni stručnjaka. itd. dušik. relativno duga ekspozicija je neprihvatljiva za slučajeve kad valja hitno djelovati. tj. Poznate su prednosti primjene fosfina. relativno jednostavna kupnja dopuštenih insekticida i relativno niska cijena koštanja (u svijetu. Nedostaci su: rezidue koje ne prihvaća mlinarska industrija. uređaja i strojeva. pojava rezistencije kod insekata. Unatoč tome poznate su prednosti ovog postupka: sklanjanje žarišta štetnika i ostataka hrane. Rezidualni insekticidi se u pravilu upotrebljavaju za zaštitu zrna od infestacije. Prednosti su: jednostavnost primjene. djelotvornost. fizikalni insekticidi mogu se upotrebljavati samo za . potreba za neprekidnim održavanjem visokog stupnja čistoće. To su: brojne formulacije.mase zahtjeva znanje o svim stalnim i mogućim članovima sustava. Modificirana atmosfera (ugljični dioksid. ne u nas). iliji prodati. osušiti. Prednosti primjene su: relativno velika dostupnost. neprekidni nadzor i bilježenje svih promjena koje se događaju u ekosustavu. strogi zakonski propisi o otpuštanju (emisiji fosfina u atmosferu). jednostavna primjena. prihvatljivosti i najekonomičnijim postupcima. dugotrajna zaštita. relativna nezainteresiranost industrije pesticida da razvija nove rezidualne insekticide zbog visokih troškova i dugotrajnost i dobivanja registracije te relativno brz razvoj rezistencije insekata. Nedostaci su: duga ekspozicija. u SAD se fosfin koristi za fumigaciju oko 73 % zrnene robe (Anon. slabija djelotvornost u horizontalnim skladištima. Na osnovi promjena i prognoze događanja donose se odluke o primjeni. djelotvornost. Primjerice. jedno od pravila integralne zaštite je primjena skupih pesticida doista samo u slučajevima hitnosti. potreba za boljom hermetizacijom nego za metil bromid. Inertna prašiva. prozračiti. moguć pojačani pritisak na zidove skladišnog prostora. vrijednost ovog postupka u kompleksu postupaka integralne zaštite. ne ostavlja rezidue. Neprekidni nadzor abiotskih i biotskih svojstava ekosustava je osnova za donošenje odluke o najpogodnijem trenutku u kojem treba robu potrošiti ili premjestiti. Higijena bitna je komponenta strategije integralne zaštite. nepostojanje tolerance. smanjenje ili čak uklanjanje potreba za drugim tretmanima. a ne za dezinfestaciju. Nedostaci su: velik utrošak vremena. 1993).

zanemariv utjecaj na atmosferu. Prednosti su: već razvijene i postojeće tehnologije primjene. Nedostaci su: zabrana uporabe tijekom odvijanja radnog procesa (rada). a ne za dezinfestaciju. (tzv. nedostatak podataka o djelotvornosti u nekim područjima i uvjetima. boja). dostupnost i proširenost formulacija insekticida (diklorvos. moguć štetan utjecaj na strojeve. pukotina. Prednosti su: jednostavnost primjene. Prednosti su: visoka djelotvornost dopuštenih insekticida. dugotrajno djelovanje na zrnu bez kemijskih rezidua. Patogeni insekata (biološka borba) u pravilu se upotrebljavaju za zaštitu robe od infestacije. jednostavnost primjene nakon ugradnje uređaja. riže itd. bezopasnost za parazitske i predatorske insekte. Nedostaci su: ograničen spektar djelovanja. Nadzor. bezopasnost za zdravlje čovjeka i za okoliš. spora početna djelotvornost. smanjenje populacije insekata i potrebe za fu- migacijom. mala opasnost od kontaminacije robe.). Nedostaci su: neželjen utjecaj na neka svojstva zrnene robe (hektolitarska masa. zamke i mamci sve su češći postupci u sustavu integralne . u usporedbi s fumigantima. mogućnost negativnog stava javnosti o primjeni mikrobioloških supstancija i organizama. sipkavost. rezidualno tretiranje. itd. moguć utjecaj na radnike (zbog prašine u zraku). neotrovnost za čovjeka. nepotpuno rješavanje problema.. piretroidi. mogućnost pojave rezistencije. prozračivanje primjenom vanjskog zraka nije uvijek djelotvorno i bezopasno. Prozračivanje i hlađenje su postupci koji se upotrebljavaju preventivno. nema rezidua. za sprečavanje infestacije. mogućnost pojave rezistencije kod insekata. posebno prozračivanja. zaštićena mjesta. Postoje brojni podaci o primjeni ovih postupaka. a ne za suzbijanje već postojeće infestacije. Tretiranje površina. kukuruza kokičara. u njihove dijelove. postojanje i pokretne opreme. jednostavnost primjene. u skrovita. Prednosti su: dostupnost formulacija poput Bacillus thuringiensis i granuloznih viro za. Nedostaci su: relativno visoki troškovi (viši od primjene metil bromida). visoka djelotvornost zaštite pojedinih vrsta zrnene robe poput kukuruza. niža cijena.zaštitu zrnene robe. orošavanje. aerosoli) je postupak koji se često upotrebljava u industriji. Prednosti su: brojne formulacije registrirane za ovaj postupak. pšenice. Nedostaci su: znatno slabija prodornost u strojeve. vlažna dezinsekcija i zaprašivanje) uobičajen je i preventivni i kurativni postupak integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. Tretiranje prostora (zamagljivanje. Postupak hlađenja robe više je zasad našao primjenu u pojedinim zemljama Europe. itd.

itd. već je više u sprečavanju infestacije robe insektima. jednostavnost primjene nakon ugradnje potrebne opreme. što je jasno vidljivo iz prije nabrojenih -i sažeto opisanih postupaka integralne zaštite. Biotehnološki insektic::idi. potreba za redovitim postavljanjem mamaca. regulatori rasta insekata (lG&} mogu se upotrebljavati uglavnom u preventivne svrhe za sprečavanje infestacije robe. ELISA testove. pakiranje proizvoda tako da se spriječi infestacija insektima. Ova tehnologija uključuje primjenu različite opreme: sondi za uzimanje uzoraka. sporo početno djelovanje koje dopušta da se pojedini razvojni stupnjevi insekata (primjerice ličinki) hrane i čine štetu prije uginuća. Nedostaci su: određeno nepovjerenje. Nedostaci su: u gotovom proizvodu zaostaju rezidue koje su neprihvatljive za mlinsku industriju i potrošače. tehnologije. ekspertni sistemi kao sredstvo za procjenu kompleksne situacije u ekosustavu i za donošenje odluka o postupcima zaštite. "fluidized bed". tj.sa širokim spektrom djelovanja (metopren). kratkotrajna struja toplog zraka kroz masu zmene robe). tj.zaštite. sondi i zamki i redovit nadzor tijekom dužeg vremenskog razdoblja (intenzivni rad). uz znanje o štetniku. Prednosti su: rano otkrivanje populacije štetnika i procjena visine populacije. Zračenje je danas već veoma dobro proučen postupak uništavanja štetnika skladišta. hermetičko skladištenje. i to s feromonima ili bez njih. visoki troškovi za opremu i njenu ugradnju. ekstrakta biljaka. postupak. primjena prirodnih. poznata i proučena tehnologija. katkad djeluju samo na pojedine insekte (što je u drugim područjima prednost ali ne u zmenoj masi). odbojan stav javnosti prema zračenju. Znatno rijeđe od navedenih postupaka i samo u nekim dijelovima svijeta upotrebljava se i visoka temperatura za suzbijanje štetnika (u mlinovima. Prednosti su: veoma djelotvoran postupak dezinfestacije (kurative). nemogućnost da se točno odredi žarište. za otkrivanje štetnika. akustične načine za otkrivanje insekata. Prednosti su: već su registrirani pojedini insekticidi . samo dobrim poznavanjem _ fizikalnih čimbenika. skupi su. primjena pesticida samo po otkrivanju štetnika a ne "za svaki slučaj". ili tzv. tj. imaju nisku toksičnost za sisavce. biljnih insekticida. Insekti su glavni uzročnici pojave gubitka mase i kakvoće zmene robe u skladištu u cijelom svijetu. Rješenje problema nije sam u suzbijanju insekata. visoki troškovi transporta zmene robe do mjesta zračenja (do uređaja za zračenje). Bitan postupak koji se već danas upotrebljava u borbi protiv insekata . To je moguće. Nedostaci su: poteškoće u procjeni visine populacije u robi na osnovi ulova u mamcu (s on di i slično). principa dobre prakse uskladištenja. mogućnost primjene ovog postupka u različitim uvjetima uskladištenja.IGR .

Sinha mikolog. Sinha.H. klijavost sjemena. o prognozi pojave štetnika. White. (1981) istraživali su utjecaj ventilacije na kakvoću uljane repice. (1989) proveli su multidisciplinarna istraživanja utjecaja prozračivanja u silo-odjeljku. 1985. 1970. o potrebi multidisciplinarnih istraživanja i sažeti pregled. Muir) (White. Provedena su istraživanja na malom posjedu. promjene sjemena. biokemijske . Ghaly. postoji veoma malo multidisciplinarnih istraživanja u skladištu. Hill. 1966. R. Sanderson et al. o skladišnom ekosustavu. o toksičnosti insekticida. je manipulacija robom zbog mijenjanja određenih čimbenika koji pozitivno djeluju na pojavu štetnika. Poznate su istraživačke skupine u Kanadi koje su već šezdesetih godina započele multidisciplinarna istraživanja (entomolog. 1989..1990) istraživali pojavu mirisa u masi zrnene robe kao simptom za otkrivanje infestacije grinjama ili gljivicama. revijalni rad o ekosustavu uskladištene zrnene robe). White et al. o feromonima. cit. White. premještanja. 1976. visine 3. Wallace. tj. Pixton. Zanimljivo je navesti da. na pšenicu.1989). Muir et aL. o utjecaju pesticida na populaciju štetnika. 1967. Sinha et al. Havers. U istraživanjima su sudjelovali stručnjak za prehranu. 1990. dt. Pratili su fizikalne. kemijske i biološke promjene pšenice u različitim uvijetima.N. otkrivanja štetnika. Nedavno su Tuma et al. poljoprivredni inženjer. 1990). Autori Sinha et al. cit. H.5 m i 0. Sve više je takvih zajedničkih. 1986. prebacivanja zrna (fizikalno oštećivanje).A. o grijanju zrnja zbog dezinfestacije. Sinha et al. Prevett. Ma. itd. preventivi i suzbijanju. sprečavanja pojave i njihovog suzbijanja. 1992). White. (1989. 1992. (1985. (1988a. b). hlađenja zrna. gdje su sustavno uzimani uzorci pšenice i analizirani na pojavu populacije artropoda. U istraživanja bili su uključeni entomolog. Burrell. Elder. White.. fizikalne i mikološke čimbenike i njihov utjecaj na čuvanje uljane repice. Budući smjerovi multidisciplinarnih istraživanja skladišnih ekosustava obuhvatit će sakupljanje specifičnih podataka za razvoj kompjuterskih . o čuvanju zrnja hlađenjem. multidisciplinarnih istraživanja (Burholder. 1989 o kvarenju i grijanju uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. određivana su svojstva izmeljivosti i pecivosti i određivani su fizikalni čimbenici (Sinha et al. Snelson. 1992. toksikolog/kemičar. (Banks. volumena skladišnog prostora. 1987. Mills. Autori Mills i Sinha (1980) istraživali su istodobno kemijske. 1992) zbog zajedničke analize brojnih podataka. Moždaje tome razlog želja znanstvenika da sami provode istraživanja u svom uskom području rada ili je razlog u nedostatku potrebnih mehanizama ili sredstava kojima bi se takva istraživanja financirala. farmi. Dunkel. Sinha. Wallace poljoprivredni inženjer. 1984. W. mijenjanje skladišnih kapaciteta. 1992. Upotrebljavaju se postupci poput sušenja zrna.E. ekolog. iako se znaju prednosti i potreba. 1986. mikolog i poljoprivredni inženjer. mikrofloru. White. Lapp et aL.6 m promjera. 1992. 1962.

Cuff. cijene. ipak valja naglasiti da je većina podataka dobivena u laboratoriju pri stalnim temperaturama i relativnim vlagama. pojedinačnih kapaciteta. Muir. 1990. koji će integrirati fizikaine procese (inženjering) i biološka svojstva skladišnog ekosustava zbog primjene optimalne tehnologije skladištenja. klimatskim promjenama. osim donekle izoliranih slučajeva. mogućnosti zamjene za kemijske insekticide. ekonomista. Već danas razvijeni su mnogi kompjuterski modeli zanimljivi sa stajališta entomologa. 1989. o djelotvornosti pesticida u skladištima. donošenje odluka o optimalizaciji tehnologije čuvanja uskladištene poljoprivredne robe. globalnim razmjerima osjeća se sve više potreba za obavljanjem multidisciplinarnih istraživanja u skladišnom ekosustavu zbog prikupljanja podataka o zajednicama štetnika i njihovim odnosima prema fizikainim čimbenicima. Osobito je značajna analiza postojećeg stanja znanstvenih kadrova različitih profila (multidisciplinarna istraživanja) i spremnost za multidisciplinarna istraživanja. analiza opremljenosti i osposobljenosti znanstvenih organi- . kombinacije tretmana itd. fizikainim ograničenjima za štetnike. pritiscima. analiza njihove primjene (troškovVkg/t).. čestim promjenama vrsta robe. stupanj hermetizacije. županije pa čak.modela (Longstaff. grijanje prostora i robe. i na razini pojedinačne radne organizacije. Više je razloga za takvu situaciju. 1990). opskrbljenost tržišta s pesticidima. inženjera (Metzger. specijalnost). Campbell. 1983. Spoznaje dobivene na temelju laboratorijskih istraživanja ipak su dosta ograničene vrijednosti s obzirom na njihovu primjenu u praksi gdje su temperature i vlage podložne neprekidnim promjenama. 1984. INTEGRALNA ZAŠTITA LOKALNI PRISTUP U Republici Hrvatskoj ne može se govoriti o sustavnom provođenju integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda na razini države. 1986. postojanje i opremljenost laboratorija radnih organizacija i kadrovi. U svjetskim. transportne uređaje. Pod pretpostavkama mislimo na analizu postojećih kadrova (profil i. županije i radne organizacije. Latif. Premda već danas postoje brojni istraživački podaci o biologiji i ponašanju štetnika. Prije svega u državi nije određena stručna ili znanstvena organizacija kojoj bi državni organi (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva) i žito-mlinska industrija povjerila znanstveno istraživački projekt kojim bi se istražile pretpostavke za uvođenje programirane strategije integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda na različitim nivoima države. "grani-frigo" uređaji). iskustvo. Sinha. Lisik. kapaciteta. gdje su svi čimbenici ekosustava izloženi različitim fizikalnim uvjetima. itd. u raznim tipovima objekata. Longstaff. tip ove skladišnih prostora. mogućnosti hlađenja robe (ventilacije vanjskim zrakom. Sanderson et al. 1991). Kawamoto et al. zajednička analiza prikupljenih podataka i uporabom kompjutera.

Ćišćenje.zacija za obavljanje istraživanja. Primjena visoke temperature. potrošnje ili izvoza. tj. Primjena niske temperature. Značajnu ulogu u ovom postupku imaju stručnjaci tehnolozi i laboratoriji radnih organizacija. sonde itd. Inače. Ovaj postupak u našim skladištima još se ne upotre bljava. Preventiva. Takvim znanstveno-istraživačkim projektom odredilo bi se današnje stanje i potreba za kadrovima i naj značajnijom opremom za istraživanja. u nas se u praksi još ne . klasične fumi· gante (PH3. tu baš i nismo na svjetskom nivou. da valja upotrebljavati mamce. Međutim. HCN) modificiranom atmosferom (C02 ili N). svakodnevna su praksa. prozračivanje robe i hlađenje vanjskim zrakom upotrebljava se u brojnim objektima s promjenljivim uspjehom. otkrili osnovni nedostaci u današnjem sustavu zaštite te predložile postupke za njihovo uklanjanje u cjelokupnom sustavu kretanja robe od žetve do prerade. Primjerice. neznanstvenom analizom pokušat će se usporediti postupke integralne borbe protiv štetnika na globalnoj razini i u našoj državi. Sažetom subjektivnom.. Veoma bi bila vrijedna izrada znanstvene studije o prihvatljivosti ili štetnosti primjene ovog postupka u našim brojnim obJektima. Primjena niske kontrolirane temperature upotrebljava se u nas samo u nekoliko objekata. govori se da robu valja ohladiti. itd. CH3Br. primjena velikih industrijskih usisavača. Osim pojedinačnih iznimaka. Dokaz tome je i seminar ZUPP' 94. Zalaganje za držanje koraka sa svijetom. dobroj praksi skladištenja o čemuje prije pisano. Postupak kojem se ne poklanja dovoljno pažnje adaje izvrsne rezultate. Modificirana atmosfera. premazivanje prostorija. Ovom postupku se u razvijenim zemljama svijeta poklanja posebna pažnja. "fluidized bed" postupak (kratkotrajno strujanje vrućeg zraka) što nije usporedivo s umjetnim sušenjem zrnja. a u nas za to ne postoje uvjeti (slaba hermetizacija. također. Higijena. Međutim. Postupak. itd. između radnih organizacija i međusobno. nema uređaja za hlađenje ili ne rade. mišljenje je da je potrebna češća razmjena informacija između znanstvenih organizacija. Ovaj postupak se i u svijetu trenutno rjeđe upotrebljava u skladištima. feromone. Primamo se radi o tzv. a dosta ih je teško nabaviti na našem tržištu i veoma su skupi u usporedbi s uobičajenim prosijavanjem uzoraka. govori se da u silosima ili podnim skladištima valja zamijeniti opasne i otrovne tzv. itd. Obnavljanje znanja i razmjena informacija. Tek nakon znanstvene obrade svih prikupljenih podataka može se odrediti kakav je stupanj integralne zaštite kod nas moguće provoditi. ako se ispravno primjenjuje ovo je veoma djelotvoran postupak integralne zaštite. onemogućavanje infestacije. a osim u pojedinačnim slučajevima. koji u nekim zemljama svijeta ima veoma djelotvornu i široku primjenu. pitanje cijene). Sve više se širi primjena tzv.

mamci. sprečavanje. Grijanje/sušenje zrna. Korunić. što postoji sve savršenija oprema i na našem tržištu za njihovu primjenu i rezultati su vrlo brzo vidljivi. nadzor. zamke. preventive). prema subjektivnom mišljenju je mogućnost postizanja visoke djelotvornosti u veoma kratkom vremenskom razdoblju. Postupak koji se sve više primjenjuje u nas jednostavno zato što u nas postoji nekoliko insekticida s dopuštenjem za izravni tretman zrnene robe. biotehnolozi) ili ugovorno razne tzv. smanjenje emisije fumiganata u atmosferu). osnovni razlog njegove široke primjene u nas. Međutim. neujednačenim postupcima nadzora. Sve se više otkrivaju i uvode u praksu novi postupci sigurnije fumigacije (bolja hermetizacija. 1993. Biološko suzbijanje. 1972). Perković. Osim nadzora. . produžena ekspozicija. Insekticidi za tretiranje površina i prostora. ili tzv. Ovaj postupak još ima tendenciju porasta. tehnolozi. tj. Također. Međutim. Insekticidi za izravno tretiranje robe (preventiva i kurativa). Ovaj postu- pak u nas još nema praktičnu primjenu. veoma rijetko se zrna suše na nižu vlagu samo zbog toga da se zaustavi ili spriječi razvoj i razmnožavanje štetnika. Tretiranje zrnene robe dijatomejskom zemljom. ili se fumigacija kombinira s drugim postupcima (fumigacija i niska temperatura zrnene robe. unatoč opasnosti njegove primjene. obavljaju se znanstvena istraživanja o djelotvornosti dijatomejske zemlje i uvođenju u praksu (Korunić. snižene doze. fumigacija i povišena temperatura. Zamke. kontrolne kuće ili znanstveno-istraživačke organizacije. U nas još nema praktičnu primjenu iako su već prije 25 godina obavljena brojna i opsežna istraživanja o djelotvornosti ovog postupka (Sidor. Međutim. prave mogućnosti pogrešne primjene i relativno visoke cijene koštanja. C Fumigacija~ Veoma čest i uobičajen postupak suzbijanja štetnika u skladištima u nas. obavljaju se opsežna znanstvena istraživanja (Hamel. mamci i slično gotovo se i ne koriste u našim skladištima. To je vjerojatno postupak koji se u nas najčešće i najobimnije upotrebljava. 1993). 1993) o mogućnostima uvođenja ovog postupka u našu praksu. često prikrivajući nedovoljno provođenje drugih postupaka (higijene. iako u razvijenom svijetu fumigacija ima tendenciju stagnacije ili laganog opadanja. DDD organizacije s više ili manje uspjeha i s različitim. Racan. Sušenje zrna u sušarama toplim zrakom se znatno razlikuje od grijanja zrna zbog suzbijanja štetnika (primjena toplog zraka oko 60-120 DC za razdoblje kraće od jedne minute s podizanjem temperature zrna na 56 DC do 72 D ).primjenjuje. U nas se ovaj postupak ne primjenjuje samo zbog suzbijanja štetnika. koji tijekom uskladištenja uglavnom obavljaju sami stručnjaci u žitomlinskom poduzeću (agronorni. O prednostima i nedostacima pisano je prijašnjem poglavlju.

informatike. tj. zadovoljavajućih rezultata. Plodia interpunctella. individualni postupci s težnjom poboljšanja postupka fumigacije i kombinacije s drugim postupcima. sumnje ili dileme . bez provjere rezultata primjene. Iz ove sažete. povezan i s nestručnom primjenom pesticidaje pojava već gotovo alarmantna. zračenje. čestu uporabu pesticida s više ili manje uspjeha u našim skladištima. Tribolium castaneum. neprekidno je prisutna sumnja da se u nas uzaludno troše ogromne sume novca na fumigacije i primjenu ostalih insekticida bez odgovarajućih. rezistencije insekata na insekticide a naročito na fosfin (primjerice Rhizopertha dominica na fosfin). želje da se štedi novac primjenom pesticida vlastitim snagama. Jedan. organiziranosti i povezanosti znanstveno stručnih institucija međusobno i s praksom. Sitophilus oryzae. biljni insekticidi).fumigacija i snižena doza insekticida). posebno na području multidisciplinamih znanstvenih istraživanja. confusum. Vidljivo je da je u nas još uvijek naglasak na kemijskoj zaštiti uskladištene robe. katkad uzrok neuspjele primjene insekticida i fumiganata. slično kao i u svijetu. Zbog brojnih razloga poput nedovoljne informiranosti. poboljšanja opreme. veoma jednostavne i subjektivne analize. Zadnji je trenutak da se u nas započne s istraživanjem proširenosti i stupnja rezistencije naših populacija skladišnih štetnika na pesticide i na temelju rezultata hitno predlože postupci za usporavanje ili sprečavanje pojave rezistencije. usmeno priopćenje). Oryzaephilus surinamensis.. dominica. povezanosti sa svijetom. itd. moguće je samo potpunim razumijevanjem osnovnih principa suzbijanja štetnika i djelovanjem sustava integralne zaštite. U nas ovi postupci još nemaju praktičnu primjenu iako postoje izolirani. širenje rezistentnih populacija međunarodnom trgovinom. Drugi problem. Tek Zračenje~ iako veoma djelotvoran postupak. Ephestia el u tella. Normalno je da zbog učestale primjene pesticida postepeno dolazi do pojave određenih problema. Rješenje ovog problema. itd. T. modificirana atmosfera.) postale rezistentne na pojedine insekticide (uključujući i furnigante) te da je pojava rezistencije. dijatomejska zemlja. O prednostima i nedostacima ovog postupka pisano je u prijašnjem poglavlju. itd. ili se fumigacija zamjenjuje drugim postupcima (hlađenje robe. prema subjektivnom mišljenju veoma značajan problem je pitanje kako bi se danas u nas trebali primijenjivati fumiganti i ostali insekticidi da se dobije maksimalan učinak uz što niže troškove. znanja i iskustva. Zagreb (Hamel. U nas se provode istraživanja praktične primjene u suzbijanju skladišnih štetnika u skupoj robi i hrani u institutu "Ruđer Bošković". Obzirom na situaciju u svijetu. vidljivo je da u Republici Hrvatskoj još moramo mnogo toga učiniti. moguće je da su već i naše populacije gospodarski važnih štetnika (R. u nas još nema praktičnu primjenu u skladištima.

Banks.R (1984) An ecosystem model of the infestation of stored wheat by Sitophilus oryzae: a reappraisa I. agric. Ist Int. Austra/. In Proc. Washington. (1980): Safestorage period for farm-stored rapeseed based on mycological and biochemical assessment.N. Proccedings from the USDA Workshop on Alternatives to Methyl Bromide. (1976): Physical control of insects.prednosti..F. Sinha R. Zbornik radova ZUPP' 93. stored Prod. sadašnji status. 25.541-547. Prevention. Longstaff RG. AClAR Proceedings No. Hemisphere. J. (1993): Alternatives to Methyl Bromide: Assesment of Research. 28. 2.July. Appl. 55-71. 119-125. Bordeaux. pp. pp 101. (1990): Analysis and simulation modelling of population dynamics and bioenergetics of Cryptolestes ferrugineus (Coleoptera: Cucujidae) in stored wheat. Manila.J.. Eco/. (1986)A modelfor the movement of heat and moisture in stored grains as a result of mold respiration. Ent.. Longstaff B. 235-254. Hamel Darka. Mills. Literatura Anon.tada postojat će u našoj praksi uvjeti za djelotvorno uvođenje i provođenje veoma složenog sustava integral- ne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. Ent. Sinha RNO. Calverley D. Ottawa. MetzgerJ.. 79-85. Res. pp 281-226. 14. D. Hamel Darka. detection. Muir W.G. Zool. Dunkel F. Cuff W. No... England. . Model. Can. (1991) The role of modelling in the management of stored-product pests. Phi1ippines. Latif N. V. In Drying '86 (Edited by Mujumdar AS. USDA. pp.. Korunić Z. J. 73-87 Hal/iday D. 5th Int. 35-41. Res. 83-91. Proe. and eon tro/. perspektive. 73-81.E. (1992): The stored grain ecosystem: a global perspective. (1985): Management of Pest Control in Grain Storage Systems. (1989): Spoilage and heating of stored agricultural products. Cambridge. Zbornik radova ZUPP' 93. Phytophatology 70. Effect of temperature and relative humidity on egg development of Cryptoles tes ferrugineus compared with C. Conf on Insect Pests in the Urban Environment. Muir W.. pusil/us (Coleoptera: Cucujidae). Racan D. Virginia. Ottawa.89-100 Campbell A. 25. Anon. H. Canadian Government Publishing Centre. (1993): Zaštita uskladišten ih poljoprivrednih proizvoda inertnim prašivima.B. Vol. (1993): Modificirana atmosfera . T.E.. Korunić z. 32. J. Ecol. Vo/. (1993): Djelotvornost Ceh na razne razvojne stadije Tribolium confusum Du Val (Coleoptera). Zagreb.T. Arlington.J. France. (1983) Computer model of two-dimensional conduetion and forced convection in stored grain. Zagreb. (1993): Methyl Bromide Controls Workshop. (1990). Kawamoto H. 1. Prot. Zbornik radova ZUPP' 93. Work. Eng. Needs and Priorities. Popu/. SinhaRN.. June 29 .G. Conf Stored Prod. 97-119. Perković J. 85 pp. Soc. 1995-2006. November 1. nedostaci. 15.). (1993): Agriculturai stored products protection by inert dusts. 25. LissikE. 491. MillsJ. 2.A. 1.

ACIARMono. Sanderson D. Ruskin Press. 849-866. Sanderson D. 2. Agric.. 127-137. (1985): Quality assessment of storedwhoot dunng drying with noor-ambient temperature air. Tuma D. Popu/. 42..E. G. W. . Eng. Sci. Muir W.Prevett. (1988 a): Intergranular air tempera tures of ventilated bulks of whoot. 21.D. 3. (1992): A multidisciplinary approach to stored grain research.F. fat acidity and microjlora in non-ventilatedfarm bins. (1988 b): Moisture contents with in bulks of whoot ventilated with noor ambient air: expenmental resuits.. Muir W. RN.H. Katson G. Sanderson. 28.247-263. Muir W. Lefkovitch L.B. Res. T. (1989): Seasonal changes in seed-germ protein.E. D. Vo/.E...B. J..H.B. Eng.. Wallace H. T. 40. Sinha. (1989): Odor volatiles associated with micro jlora in damp ventilated and non-ventilated bin-stored bulk wheat.. Sinha RN. Tuma D. Sinha RN. 713-724.the challenge of the next decade. Sinha RN.A. 83. Res. Muir. Stored Prod. (1981): Quality assessment of rapeseed stored in ventilated and non-ventilatedfarm bins. 16. Sinha RN. Sinha. 219233.. Coutts A. RN. (1987): Grain Protectants. Ent. W.247-263. Mills J. 80. Int. Can.. 1102-1109. J.. 40-67. Sinha.. Melbour- ne. Ecol..A. (1990): Stored-product entomology .. Snelson J. Res.. Eco/. 33-43. Chem. Sci.B. (1989) Evaluation of a model of drying and detenoration of stored wheat at near-ambient conditions. (1979): Interrelations of arthropods and microorganisms in damp bulk-stored wheat .. J. 42. 1. Res.I. Bull. Aliments. Aliments 1. 65.. Tuma D. Sanderson. pp. Muir W. RN. Abramson D.. White.E. Sci.E.. Wallace H. (1990): Odor volatiles associated with mite-infested bin-stored bulk wheat. Abramson D.. Sinha RN. Res. Agnc. Food Microbiol. J. J.. 219-233. Plant.E. N. Reiser B.P. 3-6. D.E. No... Tuma D. Muir W. Res. P. agric. Muir W. Eng.. Sinha RN.a multivanatestudy. Muir..E. J. J.

Zagreb INTEGRATED STORED PRODUCTS PROTECTION: GLOBAL AND LOCAL VIEW Summary The grain storage system is part of the post harvest ecosystem. and selection pressures in the system is essential to make sound decisions about the long term directions of post harvest research. Canada for Hedley Pacific Ventures Ltd. Key words: storehouse. statistician) .o.. a larger system which extends from harvest to consumption. mites. micro flora. Vancouver. physical scientist. as well as the daily management of grain and other food commodities in the post harvest system. food scientist. The aim of this paper is to review the integrated pest mamagement strategies in the world and the present situation in Croatia. and with different physical facto rs. An effective interaction among many scientific disciplines and scientists is needed for effective grain management (entomologist ecologist. rodents and birds. Mb. Research Station Winnipeg. multydisciplinary research * Present adress: Agriculture Canada. An understanding of the interrelationship of biological and physical factors. ecosystem.Zlatko Korunić * "Korunic'" d. interact with each other in a unique environment. mycotoxicologist. economist. and occasionally. pests. Grain bulks form distinct ecosystems with dormant seeds and communities of insects. and also quantity of dockage. fungi and mites in stored grain ecosystems. The concept of modem ecology should be applied to the management of insects. Canada . Stored products protecti on is an essential part of the grain management strategies in the world and the present situation in Croatia. computer modellers. pest management strategies.o.. agriculturai engineer.