Zlatko Korunić * "Korunic'" d.o.o.

Zagreb

INTEGRALNA ZAŠTITA USKLADIŠTENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA: GLOBALNI I LOKALNI PRISTUP

SAŽETAK

Uskladištena zrnena masa je jedinstveni ekosustav, dio cjelokupnog posliježetvenog ekosustava koji se proteže od žetve do potrošnje. Poznavanje i razumijevanje povezanosti, isprepletenosti i međusobnog djelovanja bioloških i fizikalnih faktora ekosustava bitno je za ispravno upravljanje cjelokupnim procesom čuvanja zrnene i druge robe. Treba naglasiti da je riječ o veoma složenom procesu. Bitni biološki članovi ekosustava su sjemenke, zrna u mirovanju te brojne zajednice, populacije insekata, grinja, mikrofiore i povremeno glodavaca i veoma rijetko ptica. Populacije i zrna neprekidno djeluju međusobno u jednom veoma složenom ji.zikalno-kemijskom ekosustavu sastavljenom i od brojnih plinova poput kisika, dušika i ugljičnog dioksida, određenog postotka tzv. primjesa (sjemenki korova, loma, prašine, itd.). Temperatura i vlaga su posebno važni čimbenici ekosustava. Kvarenje zrnene robe i gubitak mase i kakvoće često je posljedica međusobne aktivnosti brojnih članova ekosustava. Osnovni cilj usmjerene, integralne zaštite jest pravodobno otkrivanje neželjene aktivnosti članova ekosustava i njihovo usmjeravanje u aktivnost koja ne utječe štetno na zrnenu robu. Danas je to moguće postići aktivnom suradnjom stručnjaka i znanstvenika iz raznih područja (entomologije, akarologije, mikologije, toksikologije, genetike, informatike, prehrane, agronomije, ekonomije, itd.). Suradnjom stručnjaka različitih profila moguće je utjecati na uvjete u skladišnom ekosustavu (temperaturu, vlagu, atmosferu, itd.)i prema potrebi ih mijenjati te time spriječiti štetnu aktivnost njegovih brojnih čla-

*

Današnja adresa: Agriculture Canada, Research Station Winnipeg, Mb., Canada za Hedley Pacific Ventures Ltd., Vancouver, Canada

promjene određenih značajki zrnene robe (boja. prašina) i sadrži razne plinove poput kisika.... Također.... ekosustav... fizikaini...... Korunić Novi Vinodolski .. usmjerene zaštite. miris.poput insekata.. Očuvati kakvoću i masu zrnene robe moguće je samo točnim poznavanjem svih procesa koji se događaju u zrnenoj masi.... Ključne riječi: skladište...... najznačajnije je samo sjeme.. štetnici.... Svi ti članovi ekosustava djeluju zasebno i međusobno u jednom veoma složenom biološkom i fizikalno-kemijskom procesu koji. dušika.. utjecaj umjetnog sušenja. različit sadržaj vlage.... suradnjom stručnjaka raznih struka neprekidno se obogaćuje znanje o jizikalnim.. Od živih članova....... Znanje je osnovni preduvijet za djelotvorno provođenje integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. lom zrna. smrznuta zrna. itd. Međutim. praćenju i donošenju zajedničkih odluka. neželjeni živi članovi sustava .ZUPP '94 ......)................ nova.. primjese......... Zrnena masa je u pravilu gotovo uvijek heterogena (razne sorte... zrnenu robu trebalo bi čuvati u uvijetima koji smanjuju mogućnosti da insekti ili drugi štetnici uzrokuju gospodarske štete....... transport itd....... razlike u temperaturi................ Masa zrnja je veoma dinamičan ekosustav koji se sastoji od brojnih živih članova i u kojem djeluju brojni fizikalno-kemijski čimbenici..... Gubitak kakvoće i mase zrnene robe može ovisiti i o čimbenicima koji su utjecali na zrno u prijeskladišnom razdoblju (nezrela zrna... lom pri žetvi....... nutricionistički..... postupci zaštite. Pojednostavljeno rečeno. kemijski sastav..... katkada glodavaca i ptica.... ugljičnog dioksida itd.). To se može postići kada se u skladištu poštuju i provode osnovni principi tzv. Takvo upravljanje čimbenicima ekosustava u polju nije moguće. sjemenke korova. Često se uz zrno javljaju i drugi. preporuka o tehnološkim postupcima kojima će se očuvati kakvoća i masa robe tijekom čuvanja u skladištu.2 Z. mikroflore... različiti profi1i stručnjaka bi trebali surađivati u njihovom proučavanju... u slučaju kad stručnjaci na njega ne djeluju.........) pokazuju da je tehnologija čuvanja zrnene robe veoma složen proces u koji valja uložiti mnogo znanja i rada kako bi se zadržala kakvoća robe i spriječilo njezino kvarenje......... česta kvarenja robe tijekom čuvanja.. dobre prakse uskladištenja i integralne.... grinja... biološkim i kemijskim svojstvima u masi zrnene robe... tj... multidisciplinarnost EKOSUSTAV USKLADIŠTENE ZRNENEROBE Postoji dosta prošireno i uvriježeno uvjerenje da je tehnologija čuvanja zrnene robe u skladištu veoma jednostavan i rutinski postupak jer se radi o čuvanju inertnog materijala...... obično uzrokuje kvarenje i gubitak zrnene robe.. Budući da su ti procesi različite naravi (biološki.............. zrno u relativnom mirovanju. kemijski.. Pojam "dobra praksa uskla- .. itd..

metil bromid) shvaćanja o integralnoj zaštiti uskladištene robe postupno se u svijetu mijenjaju. lipnja do 1. SAD. nadzor nad ulazom. o biologiji. kombiniraju se različiti tretmani robe. neprekidni nadzor i kontrolu kakvoće uskladištene robe. a druga 1. Jedna konferencija održana je od 29. Danas se podržavaju i prihvaćaju postupci koji upotrebljavaju stare dobro poznate. ali zbog raznih razloga zanemarene postupke s naglaskom na one koji ne onečišćuju atmosferu i koji ne uzrokuju pojavu rezistentnih populacija insekata. a kad je to moguće. kemijski s nekemijskim postupcima. usmjerene borbe protiv štetnika valja primijenjivati ove postupke: • preventivne. kemijski postupci se potpuno zamjenjuju nekemijskim. o ponašanju. onemogućavanje infestacije • • • • • • • higijenske obnavljanje znanja i razmjenu informacija primjenu visoke temperature primjenu niske temperature modificiranu atmosferu biološko suzbijanje insekticide za izravno tretiranje zrnene robe (preventivno i kurativno) Današnjim spoznajama o opasnostima primjene pojedinih pesticida i ograničenjima ili zabranama njihove primjene u bliskoj budućnosti (malation. Pod pojmom integralna zaštita podrazumijeva se strategija koja omogućava optimalno rukovanje robom i tehnologija koja će osigurati i održati najvišu kakvoću robe: • izravnim postupcima suzbijanja štetnika koristeći pri tom sve prikladne tehnike i mjere. rasporedom i izlaskom robe iz skladišta (Halliday et al 1985). mamce. Virginia. održavanje skladišta. • insekticide za tretiranje površina i prostora • zamke. • primjenom dopunskih postupaka koji sprečavaju razvoj i razmnožavanje štetnika. itd. Ka· nada.dištenja" obuhvaća pravilnu i svrsishodnu izgradnju skladišta. tj. i 2. nadzor • tretiranje zmene robe dijatomejskom zemljom • grijanje/sušenje zrna • fumigaciju fosfinom. Sudionici oba skupa mišljenja su da se današnja strategija integralne. Provodenje integralne zaštite u veoma složenom ekosustavu poput zmene . rijetko cijanovodikom • zračenje. Sve više se primjenjuje znanje o životu štetnika. studenog u Ottawi. Značajno je da je na tim skupovima raspravljano i o današnjoj strategiji borbe protiv štetnika u skladištima. godini održane su dvije veoma značajne konferencije na kojima su brojni svjetski stručnjaci raspravljali o mogućim zamjenama za meti! bromid nakon njegove zabrane u bliskoj budućnosti. INTEGRALNA ZAŠTITA GLOBALNI PRISTUP srpnja u Arlingtonu. U 1993.

nepostojanje tolerance.mase zahtjeva znanje o svim stalnim i mogućim članovima sustava. sigurnost za okoliš i zdravlje čovjeka. jednostavna primjena. Unatoč tome poznate su prednosti ovog postupka: sklanjanje žarišta štetnika i ostataka hrane. Higijena bitna je komponenta strategije integralne zaštite. moguć štetni utjecaj na novi beton. Modificirana atmosfera (ugljični dioksid. Na osnovi promjena i prognoze događanja donose se odluke o primjeni. dugotrajna zaštita. relativno duga ekspozicija je neprihvatljiva za slučajeve kad valja hitno djelovati. neprekidni nadzor i bilježenje svih promjena koje se događaju u ekosustavu. potreba za boljom hermetizacijom nego za metil bromid. 1993). Primjerice. relativno jednostavna kupnja dopuštenih insekticida i relativno niska cijena koštanja (u svijetu. vrijednost ovog postupka u kompleksu postupaka integralne zaštite. sigurnost za zdravlje i okoliš. strogi zakonski propisi o otpuštanju (emisiji fosfina u atmosferu). pojava rezistencije kod insekata. osušiti. To su: brojne formulacije. ne u nas). smanjenje ili čak uklanjanje potreba za drugim tretmanima. fizikalni insekticidi mogu se upotrebljavati samo za . Rezidualni insekticidi se u pravilu upotrebljavaju za zaštitu zrna od infestacije. poteškoće pri čišćenju pojedinih prostora. Nedostaci su: rezidue koje ne prihvaća mlinarska industrija. moguć pojačani pritisak na zidove skladišnog prostora. dušik. Prednosti primjene su: relativno velika dostupnost. relativna nezainteresiranost industrije pesticida da razvija nove rezidualne insekticide zbog visokih troškova i dugotrajnost i dobivanja registracije te relativno brz razvoj rezistencije insekata. Poznate su prednosti primjene fosfina. jedno od pravila integralne zaštite je primjena skupih pesticida doista samo u slučajevima hitnosti. Nedostaci uključuju: zabrinutost za ljudsko zdravlje i okoliš (mogući utjecaj na kromosome kod aplikatora). Inertna prašiva. Prema procjeni stručnjaka. potreba za neprekidnim održavanjem visokog stupnja čistoće. u SAD se fosfin koristi za fumigaciju oko 73 % zrnene robe (Anon. iliji prodati. ne ostavlja rezidue. djelotvornost. a ne za dezinfestaciju. Nedostaci su: duga ekspozicija. Zanimljivo je napomenuti da gotovo i ne postoje radovi u kojima se može ocijeniti pravi doprinos. Prednosti su: jednostavnost primjene. itd. prihvatljivosti i najekonomičnijim postupcima. Nedostaci su: velik utrošak vremena. tj. uređaja i strojeva. slabija djelotvornost u horizontalnim skladištima. djelotvornost. prozračiti. nedjelovanje na veći broj gospodarski važnih insekata. plinovi sagorijevanja) polagano ali sigurno postaju sustavni dio integralne zaštite. Neprekidni nadzor abiotskih i biotskih svojstava ekosustava je osnova za donošenje odluke o najpogodnijem trenutku u kojem treba robu potrošiti ili premjestiti.

zaštićena mjesta. dugotrajno djelovanje na zrnu bez kemijskih rezidua. Nedostaci su: zabrana uporabe tijekom odvijanja radnog procesa (rada). zamke i mamci sve su češći postupci u sustavu integralne . nedostatak podataka o djelotvornosti u nekim područjima i uvjetima. spora početna djelotvornost. bezopasnost za parazitske i predatorske insekte. zanemariv utjecaj na atmosferu. mogućnost pojave rezistencije kod insekata. orošavanje. moguć utjecaj na radnike (zbog prašine u zraku). a ne za suzbijanje već postojeće infestacije. nepotpuno rješavanje problema. sipkavost. Nedostaci su: znatno slabija prodornost u strojeve. Tretiranje prostora (zamagljivanje. Prednosti su: brojne formulacije registrirane za ovaj postupak. prozračivanje primjenom vanjskog zraka nije uvijek djelotvorno i bezopasno. Postoje brojni podaci o primjeni ovih postupaka. Nedostaci su: ograničen spektar djelovanja. u usporedbi s fumigantima. Tretiranje površina. postojanje i pokretne opreme. Prednosti su: jednostavnost primjene. piretroidi. Nadzor. Prednosti su: dostupnost formulacija poput Bacillus thuringiensis i granuloznih viro za. boja). nema rezidua. Postupak hlađenja robe više je zasad našao primjenu u pojedinim zemljama Europe. bezopasnost za zdravlje čovjeka i za okoliš. visoka djelotvornost zaštite pojedinih vrsta zrnene robe poput kukuruza. u njihove dijelove. aerosoli) je postupak koji se često upotrebljava u industriji. u skrovita. Prednosti su: već razvijene i postojeće tehnologije primjene. itd. pšenice.). Nedostaci su: neželjen utjecaj na neka svojstva zrnene robe (hektolitarska masa.. itd. Prozračivanje i hlađenje su postupci koji se upotrebljavaju preventivno. mogućnost pojave rezistencije. riže itd. mogućnost negativnog stava javnosti o primjeni mikrobioloških supstancija i organizama. pukotina. mala opasnost od kontaminacije robe. moguć štetan utjecaj na strojeve. neotrovnost za čovjeka. smanjenje populacije insekata i potrebe za fu- migacijom. Patogeni insekata (biološka borba) u pravilu se upotrebljavaju za zaštitu robe od infestacije. kukuruza kokičara. (tzv. rezidualno tretiranje. Prednosti su: visoka djelotvornost dopuštenih insekticida. dostupnost i proširenost formulacija insekticida (diklorvos. a ne za dezinfestaciju. za sprečavanje infestacije. vlažna dezinsekcija i zaprašivanje) uobičajen je i preventivni i kurativni postupak integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda.zaštitu zrnene robe. Nedostaci su: relativno visoki troškovi (viši od primjene metil bromida). jednostavnost primjene nakon ugradnje uređaja. posebno prozračivanja. niža cijena. jednostavnost primjene.

zaštite. za otkrivanje štetnika. tj. "fluidized bed". primjena pesticida samo po otkrivanju štetnika a ne "za svaki slučaj". odbojan stav javnosti prema zračenju. Bitan postupak koji se već danas upotrebljava u borbi protiv insekata . akustične načine za otkrivanje insekata. Biotehnološki insektic::idi. tj. Nedostaci su: određeno nepovjerenje. visoki troškovi transporta zmene robe do mjesta zračenja (do uređaja za zračenje). pakiranje proizvoda tako da se spriječi infestacija insektima. imaju nisku toksičnost za sisavce. ELISA testove. već je više u sprečavanju infestacije robe insektima. sporo početno djelovanje koje dopušta da se pojedini razvojni stupnjevi insekata (primjerice ličinki) hrane i čine štetu prije uginuća. Nedostaci su: u gotovom proizvodu zaostaju rezidue koje su neprihvatljive za mlinsku industriju i potrošače. visoki troškovi za opremu i njenu ugradnju. poznata i proučena tehnologija. ekspertni sistemi kao sredstvo za procjenu kompleksne situacije u ekosustavu i za donošenje odluka o postupcima zaštite. primjena prirodnih. što je jasno vidljivo iz prije nabrojenih -i sažeto opisanih postupaka integralne zaštite. hermetičko skladištenje. Rješenje problema nije sam u suzbijanju insekata. Prednosti su: već su registrirani pojedini insekticidi .sa širokim spektrom djelovanja (metopren). biljnih insekticida. i to s feromonima ili bez njih. potreba za redovitim postavljanjem mamaca. postupak.IGR . Zračenje je danas već veoma dobro proučen postupak uništavanja štetnika skladišta. Znatno rijeđe od navedenih postupaka i samo u nekim dijelovima svijeta upotrebljava se i visoka temperatura za suzbijanje štetnika (u mlinovima. ili tzv. skupi su. Nedostaci su: poteškoće u procjeni visine populacije u robi na osnovi ulova u mamcu (s on di i slično). katkad djeluju samo na pojedine insekte (što je u drugim područjima prednost ali ne u zmenoj masi). ekstrakta biljaka. itd. principa dobre prakse uskladištenja. nemogućnost da se točno odredi žarište. tj. tehnologije. uz znanje o štetniku. kratkotrajna struja toplog zraka kroz masu zmene robe). samo dobrim poznavanjem _ fizikalnih čimbenika. Insekti su glavni uzročnici pojave gubitka mase i kakvoće zmene robe u skladištu u cijelom svijetu. mogućnost primjene ovog postupka u različitim uvjetima uskladištenja. jednostavnost primjene nakon ugradnje potrebne opreme. sondi i zamki i redovit nadzor tijekom dužeg vremenskog razdoblja (intenzivni rad). Ova tehnologija uključuje primjenu različite opreme: sondi za uzimanje uzoraka. regulatori rasta insekata (lG&} mogu se upotrebljavati uglavnom u preventivne svrhe za sprečavanje infestacije robe. Prednosti su: veoma djelotvoran postupak dezinfestacije (kurative). To je moguće. Prednosti su: rano otkrivanje populacije štetnika i procjena visine populacije.

Prevett. 1992) zbog zajedničke analize brojnih podataka. mijenjanje skladišnih kapaciteta. Sinha. biokemijske .. 1992. cit. mikrofloru. klijavost sjemena. prebacivanja zrna (fizikalno oštećivanje). Mills. Sinha. Wallace. mikolog i poljoprivredni inženjer. dt. 1992). 1966. 1992. Budući smjerovi multidisciplinarnih istraživanja skladišnih ekosustava obuhvatit će sakupljanje specifičnih podataka za razvoj kompjuterskih . promjene sjemena. Wallace poljoprivredni inženjer. Pixton. o grijanju zrnja zbog dezinfestacije. Hill. 1989 o kvarenju i grijanju uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. iako se znaju prednosti i potreba. 1992. (1985. Sinha et al. 1992. postoji veoma malo multidisciplinarnih istraživanja u skladištu. o čuvanju zrnja hlađenjem. 1970. Lapp et aL. (1981) istraživali su utjecaj ventilacije na kakvoću uljane repice. na pšenicu. multidisciplinarnih istraživanja (Burholder. 1967. 1990). Autori Sinha et al. Snelson. ekolog. hlađenja zrna. 1976. Havers. White et al.1989). je manipulacija robom zbog mijenjanja određenih čimbenika koji pozitivno djeluju na pojavu štetnika. premještanja. Sanderson et al. b). (1988a.N. Sinha et al. Upotrebljavaju se postupci poput sušenja zrna. (1989. White. o prognozi pojave štetnika. o potrebi multidisciplinarnih istraživanja i sažeti pregled. W. White. fizikalne i mikološke čimbenike i njihov utjecaj na čuvanje uljane repice.6 m promjera.E. Nedavno su Tuma et al. farmi. H. Moždaje tome razlog želja znanstvenika da sami provode istraživanja u svom uskom području rada ili je razlog u nedostatku potrebnih mehanizama ili sredstava kojima bi se takva istraživanja financirala. White. Zanimljivo je navesti da.. Provedena su istraživanja na malom posjedu. o skladišnom ekosustavu. 1987. White. o toksičnosti insekticida. Muir) (White.H. Ma. 1989. Muir et aL. preventivi i suzbijanju. 1962. volumena skladišnog prostora.A. (Banks. sprečavanja pojave i njihovog suzbijanja. R. 1986.1990) istraživali pojavu mirisa u masi zrnene robe kao simptom za otkrivanje infestacije grinjama ili gljivicama. o utjecaju pesticida na populaciju štetnika. tj. 1986. U istraživanjima su sudjelovali stručnjak za prehranu. White. o feromonima. Burrell. poljoprivredni inženjer. 1984. Ghaly.5 m i 0. određivana su svojstva izmeljivosti i pecivosti i određivani su fizikalni čimbenici (Sinha et al. Sve više je takvih zajedničkih. 1990. gdje su sustavno uzimani uzorci pšenice i analizirani na pojavu populacije artropoda. 1985. U istraživanja bili su uključeni entomolog. revijalni rad o ekosustavu uskladištene zrnene robe). Autori Mills i Sinha (1980) istraživali su istodobno kemijske. Dunkel. toksikolog/kemičar. itd. kemijske i biološke promjene pšenice u različitim uvijetima. visine 3. Elder. otkrivanja štetnika. Sinha mikolog. Pratili su fizikalne. (1989) proveli su multidisciplinarna istraživanja utjecaja prozračivanja u silo-odjeljku. cit. Poznate su istraživačke skupine u Kanadi koje su već šezdesetih godina započele multidisciplinarna istraživanja (entomolog.

i na razini pojedinačne radne organizacije. opskrbljenost tržišta s pesticidima. itd. stupanj hermetizacije. Campbell. transportne uređaje. 1984. grijanje prostora i robe. Kawamoto et al. u raznim tipovima objekata. Sanderson et al. postojanje i opremljenost laboratorija radnih organizacija i kadrovi. U svjetskim. osim donekle izoliranih slučajeva. analiza njihove primjene (troškovVkg/t). donošenje odluka o optimalizaciji tehnologije čuvanja uskladištene poljoprivredne robe. Longstaff. 1990. Već danas razvijeni su mnogi kompjuterski modeli zanimljivi sa stajališta entomologa. Muir. pojedinačnih kapaciteta. Osobito je značajna analiza postojećeg stanja znanstvenih kadrova različitih profila (multidisciplinarna istraživanja) i spremnost za multidisciplinarna istraživanja. Lisik. čestim promjenama vrsta robe. Sinha. Prije svega u državi nije određena stručna ili znanstvena organizacija kojoj bi državni organi (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva) i žito-mlinska industrija povjerila znanstveno istraživački projekt kojim bi se istražile pretpostavke za uvođenje programirane strategije integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda na različitim nivoima države. županije i radne organizacije. "grani-frigo" uređaji). kombinacije tretmana itd. koji će integrirati fizikaine procese (inženjering) i biološka svojstva skladišnog ekosustava zbog primjene optimalne tehnologije skladištenja. Više je razloga za takvu situaciju. Spoznaje dobivene na temelju laboratorijskih istraživanja ipak su dosta ograničene vrijednosti s obzirom na njihovu primjenu u praksi gdje su temperature i vlage podložne neprekidnim promjenama. cijene. pritiscima. gdje su svi čimbenici ekosustava izloženi različitim fizikalnim uvjetima. tip ove skladišnih prostora. analiza opremljenosti i osposobljenosti znanstvenih organi- . Pod pretpostavkama mislimo na analizu postojećih kadrova (profil i. mogućnosti zamjene za kemijske insekticide. kapaciteta. ipak valja naglasiti da je većina podataka dobivena u laboratoriju pri stalnim temperaturama i relativnim vlagama.. Premda već danas postoje brojni istraživački podaci o biologiji i ponašanju štetnika.modela (Longstaff. mogućnosti hlađenja robe (ventilacije vanjskim zrakom. o djelotvornosti pesticida u skladištima. 1986. specijalnost). globalnim razmjerima osjeća se sve više potreba za obavljanjem multidisciplinarnih istraživanja u skladišnom ekosustavu zbog prikupljanja podataka o zajednicama štetnika i njihovim odnosima prema fizikainim čimbenicima. iskustvo. fizikainim ograničenjima za štetnike. Cuff. 1983. ekonomista. Latif. INTEGRALNA ZAŠTITA LOKALNI PRISTUP U Republici Hrvatskoj ne može se govoriti o sustavnom provođenju integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda na razini države. 1990). županije pa čak. zajednička analiza prikupljenih podataka i uporabom kompjutera. inženjera (Metzger. klimatskim promjenama. 1991). 1989.

Ovom postupku se u razvijenim zemljama svijeta poklanja posebna pažnja. Zalaganje za držanje koraka sa svijetom. Preventiva. svakodnevna su praksa.. Primamo se radi o tzv. Dokaz tome je i seminar ZUPP' 94. ako se ispravno primjenjuje ovo je veoma djelotvoran postupak integralne zaštite. govori se da u silosima ili podnim skladištima valja zamijeniti opasne i otrovne tzv. prozračivanje robe i hlađenje vanjskim zrakom upotrebljava se u brojnim objektima s promjenljivim uspjehom. Obnavljanje znanja i razmjena informacija. Primjena niske temperature. HCN) modificiranom atmosferom (C02 ili N). CH3Br. Modificirana atmosfera.zacija za obavljanje istraživanja. onemogućavanje infestacije. neznanstvenom analizom pokušat će se usporediti postupke integralne borbe protiv štetnika na globalnoj razini i u našoj državi. primjena velikih industrijskih usisavača. Tek nakon znanstvene obrade svih prikupljenih podataka može se odrediti kakav je stupanj integralne zaštite kod nas moguće provoditi. Sve više se širi primjena tzv. također. koji u nekim zemljama svijeta ima veoma djelotvornu i široku primjenu. itd. Postupak. itd. a osim u pojedinačnim slučajevima. potrošnje ili izvoza. pitanje cijene). nema uređaja za hlađenje ili ne rade. klasične fumi· gante (PH3. Međutim. između radnih organizacija i međusobno. Veoma bi bila vrijedna izrada znanstvene studije o prihvatljivosti ili štetnosti primjene ovog postupka u našim brojnim obJektima. dobroj praksi skladištenja o čemuje prije pisano. otkrili osnovni nedostaci u današnjem sustavu zaštite te predložile postupke za njihovo uklanjanje u cjelokupnom sustavu kretanja robe od žetve do prerade. Postupak kojem se ne poklanja dovoljno pažnje adaje izvrsne rezultate. da valja upotrebljavati mamce. Osim pojedinačnih iznimaka. Primjerice. Primjena visoke temperature. govori se da robu valja ohladiti. Takvim znanstveno-istraživačkim projektom odredilo bi se današnje stanje i potreba za kadrovima i naj značajnijom opremom za istraživanja. Međutim. a u nas za to ne postoje uvjeti (slaba hermetizacija. sonde itd. Ovaj postupak se i u svijetu trenutno rjeđe upotrebljava u skladištima. Ovaj postupak u našim skladištima još se ne upotre bljava. a dosta ih je teško nabaviti na našem tržištu i veoma su skupi u usporedbi s uobičajenim prosijavanjem uzoraka. premazivanje prostorija. tj. Značajnu ulogu u ovom postupku imaju stručnjaci tehnolozi i laboratoriji radnih organizacija. Ćišćenje. u nas se u praksi još ne . mišljenje je da je potrebna češća razmjena informacija između znanstvenih organizacija. tu baš i nismo na svjetskom nivou. Higijena. itd. "fluidized bed" postupak (kratkotrajno strujanje vrućeg zraka) što nije usporedivo s umjetnim sušenjem zrnja. Inače. Sažetom subjektivnom. Primjena niske kontrolirane temperature upotrebljava se u nas samo u nekoliko objekata. feromone.

O prednostima i nedostacima pisano je prijašnjem poglavlju. 1993). mamci i slično gotovo se i ne koriste u našim skladištima. obavljaju se opsežna znanstvena istraživanja (Hamel. Međutim. smanjenje emisije fumiganata u atmosferu). Međutim. U nas još nema praktičnu primjenu iako su već prije 25 godina obavljena brojna i opsežna istraživanja o djelotvornosti ovog postupka (Sidor. Osim nadzora. Perković. Ovaj postu- pak u nas još nema praktičnu primjenu. . osnovni razlog njegove široke primjene u nas. fumigacija i povišena temperatura. Grijanje/sušenje zrna. biotehnolozi) ili ugovorno razne tzv. obavljaju se znanstvena istraživanja o djelotvornosti dijatomejske zemlje i uvođenju u praksu (Korunić. ili tzv. U nas se ovaj postupak ne primjenjuje samo zbog suzbijanja štetnika. neujednačenim postupcima nadzora. Insekticidi za izravno tretiranje robe (preventiva i kurativa). Ovaj postupak još ima tendenciju porasta. Također. iako u razvijenom svijetu fumigacija ima tendenciju stagnacije ili laganog opadanja. tehnolozi. ili se fumigacija kombinira s drugim postupcima (fumigacija i niska temperatura zrnene robe. 1972). Tretiranje zrnene robe dijatomejskom zemljom. prave mogućnosti pogrešne primjene i relativno visoke cijene koštanja. Racan. Biološko suzbijanje. sprečavanje. 1993. preventive). što postoji sve savršenija oprema i na našem tržištu za njihovu primjenu i rezultati su vrlo brzo vidljivi. koji tijekom uskladištenja uglavnom obavljaju sami stručnjaci u žitomlinskom poduzeću (agronorni. Sve se više otkrivaju i uvode u praksu novi postupci sigurnije fumigacije (bolja hermetizacija. Sušenje zrna u sušarama toplim zrakom se znatno razlikuje od grijanja zrna zbog suzbijanja štetnika (primjena toplog zraka oko 60-120 DC za razdoblje kraće od jedne minute s podizanjem temperature zrna na 56 DC do 72 D ). veoma rijetko se zrna suše na nižu vlagu samo zbog toga da se zaustavi ili spriječi razvoj i razmnožavanje štetnika. nadzor. Korunić.primjenjuje. Postupak koji se sve više primjenjuje u nas jednostavno zato što u nas postoji nekoliko insekticida s dopuštenjem za izravni tretman zrnene robe. prema subjektivnom mišljenju je mogućnost postizanja visoke djelotvornosti u veoma kratkom vremenskom razdoblju. kontrolne kuće ili znanstveno-istraživačke organizacije. produžena ekspozicija. To je vjerojatno postupak koji se u nas najčešće i najobimnije upotrebljava. tj. Insekticidi za tretiranje površina i prostora. zamke. snižene doze. 1993) o mogućnostima uvođenja ovog postupka u našu praksu. Međutim. mamci. Zamke. često prikrivajući nedovoljno provođenje drugih postupaka (higijene. DDD organizacije s više ili manje uspjeha i s različitim. C Fumigacija~ Veoma čest i uobičajen postupak suzbijanja štetnika u skladištima u nas. unatoč opasnosti njegove primjene.

veoma jednostavne i subjektivne analize. moguće je da su već i naše populacije gospodarski važnih štetnika (R. moguće je samo potpunim razumijevanjem osnovnih principa suzbijanja štetnika i djelovanjem sustava integralne zaštite. Drugi problem.. prema subjektivnom mišljenju veoma značajan problem je pitanje kako bi se danas u nas trebali primijenjivati fumiganti i ostali insekticidi da se dobije maksimalan učinak uz što niže troškove. zračenje. dominica. itd. Rješenje ovog problema. Jedan. Ephestia el u tella. Zadnji je trenutak da se u nas započne s istraživanjem proširenosti i stupnja rezistencije naših populacija skladišnih štetnika na pesticide i na temelju rezultata hitno predlože postupci za usporavanje ili sprečavanje pojave rezistencije. individualni postupci s težnjom poboljšanja postupka fumigacije i kombinacije s drugim postupcima. Sitophilus oryzae. dijatomejska zemlja. Tribolium castaneum. Tek Zračenje~ iako veoma djelotvoran postupak. katkad uzrok neuspjele primjene insekticida i fumiganata. želje da se štedi novac primjenom pesticida vlastitim snagama. biljni insekticidi). rezistencije insekata na insekticide a naročito na fosfin (primjerice Rhizopertha dominica na fosfin). Zbog brojnih razloga poput nedovoljne informiranosti. U nas ovi postupci još nemaju praktičnu primjenu iako postoje izolirani. poboljšanja opreme. povezanosti sa svijetom. znanja i iskustva.) postale rezistentne na pojedine insekticide (uključujući i furnigante) te da je pojava rezistencije. usmeno priopćenje).fumigacija i snižena doza insekticida). u nas još nema praktičnu primjenu u skladištima. Obzirom na situaciju u svijetu. Oryzaephilus surinamensis. U nas se provode istraživanja praktične primjene u suzbijanju skladišnih štetnika u skupoj robi i hrani u institutu "Ruđer Bošković". confusum. informatike. širenje rezistentnih populacija međunarodnom trgovinom. bez provjere rezultata primjene. vidljivo je da u Republici Hrvatskoj još moramo mnogo toga učiniti. Vidljivo je da je u nas još uvijek naglasak na kemijskoj zaštiti uskladištene robe. čestu uporabu pesticida s više ili manje uspjeha u našim skladištima. organiziranosti i povezanosti znanstveno stručnih institucija međusobno i s praksom. sumnje ili dileme . T. slično kao i u svijetu. O prednostima i nedostacima ovog postupka pisano je u prijašnjem poglavlju. zadovoljavajućih rezultata. Zagreb (Hamel. povezan i s nestručnom primjenom pesticidaje pojava već gotovo alarmantna. posebno na području multidisciplinamih znanstvenih istraživanja. tj. itd. ili se fumigacija zamjenjuje drugim postupcima (hlađenje robe. Iz ove sažete. Normalno je da zbog učestale primjene pesticida postepeno dolazi do pojave određenih problema. Plodia interpunctella. neprekidno je prisutna sumnja da se u nas uzaludno troše ogromne sume novca na fumigacije i primjenu ostalih insekticida bez odgovarajućih. modificirana atmosfera. itd.

Zagreb. pp. Anon. 1995-2006. Res. pusil/us (Coleoptera: Cucujidae).prednosti. agric. Eco/. 25.E.. 55-71. 73-87 Hal/iday D. Conf Stored Prod. SinhaRN. Phytophatology 70. Austra/. 83-91. (1983) Computer model of two-dimensional conduetion and forced convection in stored grain. In Drying '86 (Edited by Mujumdar AS...T.July. France. 2.R (1984) An ecosystem model of the infestation of stored wheat by Sitophilus oryzae: a reappraisa I. 73-81. Appl. 25. Muir W. MillsJ. Washington. (1985): Management of Pest Control in Grain Storage Systems. 85 pp. (1993): Methyl Bromide Controls Workshop. (1990): Analysis and simulation modelling of population dynamics and bioenergetics of Cryptolestes ferrugineus (Coleoptera: Cucujidae) in stored wheat. sadašnji status. Popu/. 28. Vol. Latif N.F. perspektive.B. 97-119. pp 281-226.G. J. Longstaff RG. 14.. (1991) The role of modelling in the management of stored-product pests. Phi1ippines. Needs and Priorities. Perković J. Racan D. Zbornik radova ZUPP' 93. (1993): Agriculturai stored products protection by inert dusts. November 1. (1990).541-547.. Model. (1993): Djelotvornost Ceh na razne razvojne stadije Tribolium confusum Du Val (Coleoptera). Korunić z. Can.E.J. Manila. Ent. 1. MetzgerJ. Sinha RNO. J. Prot. nedostaci. 5th Int.. D. Calverley D. (1980): Safestorage period for farm-stored rapeseed based on mycological and biochemical assessment. Banks. 25. . V. No. Res. (1986)A modelfor the movement of heat and moisture in stored grains as a result of mold respiration. Bordeaux. Ottawa. Proccedings from the USDA Workshop on Alternatives to Methyl Bromide. Zbornik radova ZUPP' 93.A. 79-85. (1992): The stored grain ecosystem: a global perspective. 32. Zbornik radova ZUPP' 93. T. In Proc. Prevention. 2.. Longstaff B. England. Literatura Anon.). Vo/. Cambridge. 35-41. USDA. Zool. Zagreb. Korunić Z. Eng. 15. pp. 1.J. Dunkel F. Mills. Conf on Insect Pests in the Urban Environment. stored Prod. Sinha R. Muir W. Cuff W..89-100 Campbell A. June 29 . Effect of temperature and relative humidity on egg development of Cryptoles tes ferrugineus compared with C. 119-125. Ist Int. Virginia. H.tada postojat će u našoj praksi uvjeti za djelotvorno uvođenje i provođenje veoma složenog sustava integral- ne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. (1993): Alternatives to Methyl Bromide: Assesment of Research. Hemisphere. and eon tro/. Kawamoto H. (1993): Modificirana atmosfera . Hamel Darka. detection. Ottawa.. 491. AClAR Proceedings No. Hamel Darka. pp 101. Ecol.. Soc. Canadian Government Publishing Centre. (1989): Spoilage and heating of stored agricultural products. (1993): Zaštita uskladišten ih poljoprivrednih proizvoda inertnim prašivima. (1976): Physical control of insects. J. Ent. Arlington. Proe. LissikE. 235-254.G.N. Work.

A. J. (1985): Quality assessment of storedwhoot dunng drying with noor-ambient temperature air. 40-67..B.. Muir W.E.247-263. Wallace H.. (1988 a): Intergranular air tempera tures of ventilated bulks of whoot. Abramson D.. Mills J. Wallace H. Plant. Katson G..H. Popu/. agric. Melbour- ne. 849-866. . (1981): Quality assessment of rapeseed stored in ventilated and non-ventilatedfarm bins...P. Sinha RN.E. J. J. (1989): Seasonal changes in seed-germ protein. 3-6.E. (1990): Odor volatiles associated with mite-infested bin-stored bulk wheat.E.F. No. Int. 127-137. (1988 b): Moisture contents with in bulks of whoot ventilated with noor ambient air: expenmental resuits. Muir W.. Muir. Res. 42. (1979): Interrelations of arthropods and microorganisms in damp bulk-stored wheat . 65.. Bull. Sci. Muir W. 28.the challenge of the next decade. Agnc. Reiser B. 33-43. D.E. J. fat acidity and microjlora in non-ventilatedfarm bins. Eng.. 83. (1989): Odor volatiles associated with micro jlora in damp ventilated and non-ventilated bin-stored bulk wheat. Sinha.E. Eng. 40.. Tuma D. White.. Coutts A. J. 80. Sci.. Muir W. J. pp. Ent. G. Eng. N. Ruskin Press.. ACIARMono. 21. Tuma D. Res. Res.. RN. RN. Sinha..D.247-263. Sinha. 3.. Res. Muir W.a multivanatestudy. Sinha RN.B. Sinha RN. Sanderson D. Sanderson. Chem. Sanderson D.B. Abramson D.. 219233. Sci. 713-724.. (1987): Grain Protectants. 219-233. 42. 16. Res. Sanderson.H. 1.A. T. Stored Prod. Sinha RN. Res. Eco/. Snelson J. Aliments 1. RN.Prevett....I. Food Microbiol. Muir W. 2. Aliments. (1989) Evaluation of a model of drying and detenoration of stored wheat at near-ambient conditions.E. T. (1992): A multidisciplinary approach to stored grain research. Muir. Agric. Sinha RN. Tuma D. 1102-1109. Tuma D. Vo/. W.B. Sinha RN..E. W. Can. J.. Lefkovitch L. P. (1990): Stored-product entomology .. Ecol. D.

pest management strategies. physical scientist.Zlatko Korunić * "Korunic'" d. The concept of modem ecology should be applied to the management of insects. micro flora. as well as the daily management of grain and other food commodities in the post harvest system. fungi and mites in stored grain ecosystems. interact with each other in a unique environment. computer modellers. multydisciplinary research * Present adress: Agriculture Canada. Mb. Zagreb INTEGRATED STORED PRODUCTS PROTECTION: GLOBAL AND LOCAL VIEW Summary The grain storage system is part of the post harvest ecosystem. The aim of this paper is to review the integrated pest mamagement strategies in the world and the present situation in Croatia.. pests. and selection pressures in the system is essential to make sound decisions about the long term directions of post harvest research.o. mycotoxicologist. An effective interaction among many scientific disciplines and scientists is needed for effective grain management (entomologist ecologist. economist. Grain bulks form distinct ecosystems with dormant seeds and communities of insects. and also quantity of dockage. and with different physical facto rs. An understanding of the interrelationship of biological and physical factors. agriculturai engineer. statistician) . Vancouver. rodents and birds. a larger system which extends from harvest to consumption. Stored products protecti on is an essential part of the grain management strategies in the world and the present situation in Croatia. Canada for Hedley Pacific Ventures Ltd. food scientist.. Canada .o. Key words: storehouse. and occasionally. Research Station Winnipeg. mites. ecosystem.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful