P. 1
Integralne Mjere Zastite u Skladistu

Integralne Mjere Zastite u Skladistu

|Views: 44|Likes:
Published by Josip Šarić

More info:

Published by: Josip Šarić on Oct 08, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/26/2012

pdf

text

original

Zlatko Korunić * "Korunic'" d.o.o.

Zagreb

INTEGRALNA ZAŠTITA USKLADIŠTENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA: GLOBALNI I LOKALNI PRISTUP

SAŽETAK

Uskladištena zrnena masa je jedinstveni ekosustav, dio cjelokupnog posliježetvenog ekosustava koji se proteže od žetve do potrošnje. Poznavanje i razumijevanje povezanosti, isprepletenosti i međusobnog djelovanja bioloških i fizikalnih faktora ekosustava bitno je za ispravno upravljanje cjelokupnim procesom čuvanja zrnene i druge robe. Treba naglasiti da je riječ o veoma složenom procesu. Bitni biološki članovi ekosustava su sjemenke, zrna u mirovanju te brojne zajednice, populacije insekata, grinja, mikrofiore i povremeno glodavaca i veoma rijetko ptica. Populacije i zrna neprekidno djeluju međusobno u jednom veoma složenom ji.zikalno-kemijskom ekosustavu sastavljenom i od brojnih plinova poput kisika, dušika i ugljičnog dioksida, određenog postotka tzv. primjesa (sjemenki korova, loma, prašine, itd.). Temperatura i vlaga su posebno važni čimbenici ekosustava. Kvarenje zrnene robe i gubitak mase i kakvoće često je posljedica međusobne aktivnosti brojnih članova ekosustava. Osnovni cilj usmjerene, integralne zaštite jest pravodobno otkrivanje neželjene aktivnosti članova ekosustava i njihovo usmjeravanje u aktivnost koja ne utječe štetno na zrnenu robu. Danas je to moguće postići aktivnom suradnjom stručnjaka i znanstvenika iz raznih područja (entomologije, akarologije, mikologije, toksikologije, genetike, informatike, prehrane, agronomije, ekonomije, itd.). Suradnjom stručnjaka različitih profila moguće je utjecati na uvjete u skladišnom ekosustavu (temperaturu, vlagu, atmosferu, itd.)i prema potrebi ih mijenjati te time spriječiti štetnu aktivnost njegovih brojnih čla-

*

Današnja adresa: Agriculture Canada, Research Station Winnipeg, Mb., Canada za Hedley Pacific Ventures Ltd., Vancouver, Canada

.. razlike u temperaturi. ekosustav. lom zrna. Svi ti članovi ekosustava djeluju zasebno i međusobno u jednom veoma složenom biološkom i fizikalno-kemijskom procesu koji... Međutim. Budući da su ti procesi različite naravi (biološki. Pojednostavljeno rečeno.......... miris......................... Očuvati kakvoću i masu zrnene robe moguće je samo točnim poznavanjem svih procesa koji se događaju u zrnenoj masi.......... Od živih članova... primjese.. biološkim i kemijskim svojstvima u masi zrnene robe....... sjemenke korova....2 Z. transport itd. tj.. Takvo upravljanje čimbenicima ekosustava u polju nije moguće. To se može postići kada se u skladištu poštuju i provode osnovni principi tzv. dušika......poput insekata..... itd..).. kemijski sastav. grinja...... Znanje je osnovni preduvijet za djelotvorno provođenje integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda.. različit sadržaj vlage........ obično uzrokuje kvarenje i gubitak zrnene robe...... Masa zrnja je veoma dinamičan ekosustav koji se sastoji od brojnih živih članova i u kojem djeluju brojni fizikalno-kemijski čimbenici.... nutricionistički... Ključne riječi: skladište.ZUPP '94 .. zrno u relativnom mirovanju... itd...... Također.. lom pri žetvi.... zrnenu robu trebalo bi čuvati u uvijetima koji smanjuju mogućnosti da insekti ili drugi štetnici uzrokuju gospodarske štete... praćenju i donošenju zajedničkih odluka..... Često se uz zrno javljaju i drugi...... prašina) i sadrži razne plinove poput kisika. utjecaj umjetnog sušenja. štetnici..... nova...... fizikaini..... Korunić Novi Vinodolski .. postupci zaštite.............. suradnjom stručnjaka raznih struka neprekidno se obogaćuje znanje o jizikalnim... mikroflore.. Pojam "dobra praksa uskla- . ugljičnog dioksida itd... najznačajnije je samo sjeme. u slučaju kad stručnjaci na njega ne djeluju. preporuka o tehnološkim postupcima kojima će se očuvati kakvoća i masa robe tijekom čuvanja u skladištu. Zrnena masa je u pravilu gotovo uvijek heterogena (razne sorte... kemijski... katkada glodavaca i ptica. Gubitak kakvoće i mase zrnene robe može ovisiti i o čimbenicima koji su utjecali na zrno u prijeskladišnom razdoblju (nezrela zrna. promjene određenih značajki zrnene robe (boja. multidisciplinarnost EKOSUSTAV USKLADIŠTENE ZRNENEROBE Postoji dosta prošireno i uvriježeno uvjerenje da je tehnologija čuvanja zrnene robe u skladištu veoma jednostavan i rutinski postupak jer se radi o čuvanju inertnog materijala...... smrznuta zrna....... različiti profi1i stručnjaka bi trebali surađivati u njihovom proučavanju... dobre prakse uskladištenja i integralne.)...... neželjeni živi članovi sustava .) pokazuju da je tehnologija čuvanja zrnene robe veoma složen proces u koji valja uložiti mnogo znanja i rada kako bi se zadržala kakvoća robe i spriječilo njezino kvarenje. česta kvarenja robe tijekom čuvanja.. usmjerene zaštite.

a druga 1. Jedna konferencija održana je od 29. neprekidni nadzor i kontrolu kakvoće uskladištene robe. rijetko cijanovodikom • zračenje. Virginia. U 1993. metil bromid) shvaćanja o integralnoj zaštiti uskladištene robe postupno se u svijetu mijenjaju. • insekticide za tretiranje površina i prostora • zamke. Ka· nada. Pod pojmom integralna zaštita podrazumijeva se strategija koja omogućava optimalno rukovanje robom i tehnologija koja će osigurati i održati najvišu kakvoću robe: • izravnim postupcima suzbijanja štetnika koristeći pri tom sve prikladne tehnike i mjere. nadzor • tretiranje zmene robe dijatomejskom zemljom • grijanje/sušenje zrna • fumigaciju fosfinom. tj. INTEGRALNA ZAŠTITA GLOBALNI PRISTUP srpnja u Arlingtonu. o ponašanju. i 2. kemijski s nekemijskim postupcima. itd. kombiniraju se različiti tretmani robe. usmjerene borbe protiv štetnika valja primijenjivati ove postupke: • preventivne. a kad je to moguće. mamce. godini održane su dvije veoma značajne konferencije na kojima su brojni svjetski stručnjaci raspravljali o mogućim zamjenama za meti! bromid nakon njegove zabrane u bliskoj budućnosti. onemogućavanje infestacije • • • • • • • higijenske obnavljanje znanja i razmjenu informacija primjenu visoke temperature primjenu niske temperature modificiranu atmosferu biološko suzbijanje insekticide za izravno tretiranje zrnene robe (preventivno i kurativno) Današnjim spoznajama o opasnostima primjene pojedinih pesticida i ograničenjima ili zabranama njihove primjene u bliskoj budućnosti (malation. SAD. rasporedom i izlaskom robe iz skladišta (Halliday et al 1985). studenog u Ottawi. lipnja do 1.dištenja" obuhvaća pravilnu i svrsishodnu izgradnju skladišta. Sve više se primjenjuje znanje o životu štetnika. Provodenje integralne zaštite u veoma složenom ekosustavu poput zmene . o biologiji. nadzor nad ulazom. kemijski postupci se potpuno zamjenjuju nekemijskim. ali zbog raznih razloga zanemarene postupke s naglaskom na one koji ne onečišćuju atmosferu i koji ne uzrokuju pojavu rezistentnih populacija insekata. Značajno je da je na tim skupovima raspravljano i o današnjoj strategiji borbe protiv štetnika u skladištima. • primjenom dopunskih postupaka koji sprečavaju razvoj i razmnožavanje štetnika. Danas se podržavaju i prihvaćaju postupci koji upotrebljavaju stare dobro poznate. Sudionici oba skupa mišljenja su da se današnja strategija integralne. održavanje skladišta.

Poznate su prednosti primjene fosfina. Nedostaci uključuju: zabrinutost za ljudsko zdravlje i okoliš (mogući utjecaj na kromosome kod aplikatora). slabija djelotvornost u horizontalnim skladištima. strogi zakonski propisi o otpuštanju (emisiji fosfina u atmosferu). To su: brojne formulacije. Rezidualni insekticidi se u pravilu upotrebljavaju za zaštitu zrna od infestacije. poteškoće pri čišćenju pojedinih prostora. dušik. Nedostaci su: duga ekspozicija. Prednosti su: jednostavnost primjene. Prema procjeni stručnjaka. itd. nepostojanje tolerance. u SAD se fosfin koristi za fumigaciju oko 73 % zrnene robe (Anon. tj. pojava rezistencije kod insekata. sigurnost za okoliš i zdravlje čovjeka. smanjenje ili čak uklanjanje potreba za drugim tretmanima. plinovi sagorijevanja) polagano ali sigurno postaju sustavni dio integralne zaštite. relativna nezainteresiranost industrije pesticida da razvija nove rezidualne insekticide zbog visokih troškova i dugotrajnost i dobivanja registracije te relativno brz razvoj rezistencije insekata. ne u nas). Higijena bitna je komponenta strategije integralne zaštite. potreba za boljom hermetizacijom nego za metil bromid. djelotvornost. fizikalni insekticidi mogu se upotrebljavati samo za . Inertna prašiva. djelotvornost. Modificirana atmosfera (ugljični dioksid. Primjerice. Zanimljivo je napomenuti da gotovo i ne postoje radovi u kojima se može ocijeniti pravi doprinos. Nedostaci su: velik utrošak vremena. relativno jednostavna kupnja dopuštenih insekticida i relativno niska cijena koštanja (u svijetu. vrijednost ovog postupka u kompleksu postupaka integralne zaštite.mase zahtjeva znanje o svim stalnim i mogućim članovima sustava. moguć štetni utjecaj na novi beton. Unatoč tome poznate su prednosti ovog postupka: sklanjanje žarišta štetnika i ostataka hrane. relativno duga ekspozicija je neprihvatljiva za slučajeve kad valja hitno djelovati. jednostavna primjena. jedno od pravila integralne zaštite je primjena skupih pesticida doista samo u slučajevima hitnosti. 1993). osušiti. prozračiti. Prednosti primjene su: relativno velika dostupnost. dugotrajna zaštita. sigurnost za zdravlje i okoliš. Neprekidni nadzor abiotskih i biotskih svojstava ekosustava je osnova za donošenje odluke o najpogodnijem trenutku u kojem treba robu potrošiti ili premjestiti. moguć pojačani pritisak na zidove skladišnog prostora. potreba za neprekidnim održavanjem visokog stupnja čistoće. ne ostavlja rezidue. Na osnovi promjena i prognoze događanja donose se odluke o primjeni. neprekidni nadzor i bilježenje svih promjena koje se događaju u ekosustavu. iliji prodati. prihvatljivosti i najekonomičnijim postupcima. nedjelovanje na veći broj gospodarski važnih insekata. Nedostaci su: rezidue koje ne prihvaća mlinarska industrija. uređaja i strojeva. a ne za dezinfestaciju.

nepotpuno rješavanje problema. Patogeni insekata (biološka borba) u pravilu se upotrebljavaju za zaštitu robe od infestacije. Prednosti su: jednostavnost primjene. smanjenje populacije insekata i potrebe za fu- migacijom. bezopasnost za parazitske i predatorske insekte. moguć utjecaj na radnike (zbog prašine u zraku). Prednosti su: dostupnost formulacija poput Bacillus thuringiensis i granuloznih viro za. zanemariv utjecaj na atmosferu. Nedostaci su: neželjen utjecaj na neka svojstva zrnene robe (hektolitarska masa. itd. dostupnost i proširenost formulacija insekticida (diklorvos. Nedostaci su: znatno slabija prodornost u strojeve. riže itd. a ne za suzbijanje već postojeće infestacije. zaštićena mjesta. prozračivanje primjenom vanjskog zraka nije uvijek djelotvorno i bezopasno. sipkavost. Prednosti su: brojne formulacije registrirane za ovaj postupak. spora početna djelotvornost. aerosoli) je postupak koji se često upotrebljava u industriji. jednostavnost primjene. moguć štetan utjecaj na strojeve. a ne za dezinfestaciju. nema rezidua. neotrovnost za čovjeka. posebno prozračivanja. piretroidi. Postupak hlađenja robe više je zasad našao primjenu u pojedinim zemljama Europe. orošavanje. kukuruza kokičara. nedostatak podataka o djelotvornosti u nekim područjima i uvjetima. pšenice. Prednosti su: već razvijene i postojeće tehnologije primjene. postojanje i pokretne opreme. Tretiranje površina. Prednosti su: visoka djelotvornost dopuštenih insekticida. visoka djelotvornost zaštite pojedinih vrsta zrnene robe poput kukuruza. Nadzor. u skrovita. niža cijena. dugotrajno djelovanje na zrnu bez kemijskih rezidua. (tzv. rezidualno tretiranje. zamke i mamci sve su češći postupci u sustavu integralne . u usporedbi s fumigantima. Prozračivanje i hlađenje su postupci koji se upotrebljavaju preventivno. Nedostaci su: relativno visoki troškovi (viši od primjene metil bromida). itd. vlažna dezinsekcija i zaprašivanje) uobičajen je i preventivni i kurativni postupak integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. u njihove dijelove.zaštitu zrnene robe. jednostavnost primjene nakon ugradnje uređaja. Nedostaci su: ograničen spektar djelovanja. za sprečavanje infestacije. boja). Postoje brojni podaci o primjeni ovih postupaka.). pukotina. bezopasnost za zdravlje čovjeka i za okoliš. mogućnost pojave rezistencije.. mala opasnost od kontaminacije robe. mogućnost pojave rezistencije kod insekata. Tretiranje prostora (zamagljivanje. Nedostaci su: zabrana uporabe tijekom odvijanja radnog procesa (rada). mogućnost negativnog stava javnosti o primjeni mikrobioloških supstancija i organizama.

itd. odbojan stav javnosti prema zračenju. kratkotrajna struja toplog zraka kroz masu zmene robe). tj. tehnologije. ekstrakta biljaka. Znatno rijeđe od navedenih postupaka i samo u nekim dijelovima svijeta upotrebljava se i visoka temperatura za suzbijanje štetnika (u mlinovima. Prednosti su: veoma djelotvoran postupak dezinfestacije (kurative). "fluidized bed". Zračenje je danas već veoma dobro proučen postupak uništavanja štetnika skladišta. ELISA testove. Bitan postupak koji se već danas upotrebljava u borbi protiv insekata . za otkrivanje štetnika. sporo početno djelovanje koje dopušta da se pojedini razvojni stupnjevi insekata (primjerice ličinki) hrane i čine štetu prije uginuća.sa širokim spektrom djelovanja (metopren). ili tzv. Nedostaci su: u gotovom proizvodu zaostaju rezidue koje su neprihvatljive za mlinsku industriju i potrošače. već je više u sprečavanju infestacije robe insektima. primjena prirodnih. visoki troškovi za opremu i njenu ugradnju. tj. ekspertni sistemi kao sredstvo za procjenu kompleksne situacije u ekosustavu i za donošenje odluka o postupcima zaštite. nemogućnost da se točno odredi žarište. katkad djeluju samo na pojedine insekte (što je u drugim područjima prednost ali ne u zmenoj masi). principa dobre prakse uskladištenja.zaštite. primjena pesticida samo po otkrivanju štetnika a ne "za svaki slučaj". Nedostaci su: poteškoće u procjeni visine populacije u robi na osnovi ulova u mamcu (s on di i slično). Ova tehnologija uključuje primjenu različite opreme: sondi za uzimanje uzoraka. Nedostaci su: određeno nepovjerenje. skupi su. Insekti su glavni uzročnici pojave gubitka mase i kakvoće zmene robe u skladištu u cijelom svijetu. Prednosti su: već su registrirani pojedini insekticidi . što je jasno vidljivo iz prije nabrojenih -i sažeto opisanih postupaka integralne zaštite. hermetičko skladištenje. jednostavnost primjene nakon ugradnje potrebne opreme. uz znanje o štetniku. To je moguće. pakiranje proizvoda tako da se spriječi infestacija insektima. visoki troškovi transporta zmene robe do mjesta zračenja (do uređaja za zračenje). biljnih insekticida. potreba za redovitim postavljanjem mamaca. Prednosti su: rano otkrivanje populacije štetnika i procjena visine populacije. i to s feromonima ili bez njih. regulatori rasta insekata (lG&} mogu se upotrebljavati uglavnom u preventivne svrhe za sprečavanje infestacije robe. akustične načine za otkrivanje insekata. poznata i proučena tehnologija. mogućnost primjene ovog postupka u različitim uvjetima uskladištenja.IGR . sondi i zamki i redovit nadzor tijekom dužeg vremenskog razdoblja (intenzivni rad). samo dobrim poznavanjem _ fizikalnih čimbenika. Biotehnološki insektic::idi. tj. postupak. Rješenje problema nije sam u suzbijanju insekata. imaju nisku toksičnost za sisavce.

farmi. Lapp et aL. multidisciplinarnih istraživanja (Burholder. 1992. Budući smjerovi multidisciplinarnih istraživanja skladišnih ekosustava obuhvatit će sakupljanje specifičnih podataka za razvoj kompjuterskih . 1967. određivana su svojstva izmeljivosti i pecivosti i određivani su fizikalni čimbenici (Sinha et al. prebacivanja zrna (fizikalno oštećivanje). 1966. b). White. Nedavno su Tuma et al. (1985. Provedena su istraživanja na malom posjedu.1989). visine 3. Autori Sinha et al. H. o skladišnom ekosustavu. gdje su sustavno uzimani uzorci pšenice i analizirani na pojavu populacije artropoda. cit. tj.1990) istraživali pojavu mirisa u masi zrnene robe kao simptom za otkrivanje infestacije grinjama ili gljivicama. Muir et aL. (1989. promjene sjemena. o toksičnosti insekticida. revijalni rad o ekosustavu uskladištene zrnene robe). ekolog.6 m promjera. 1989 o kvarenju i grijanju uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. na pšenicu. 1992). U istraživanjima su sudjelovali stručnjak za prehranu. W. o feromonima. dt. 1992. Poznate su istraživačke skupine u Kanadi koje su već šezdesetih godina započele multidisciplinarna istraživanja (entomolog. 1989. (1988a. Sinha. 1986. cit. o grijanju zrnja zbog dezinfestacije.. Autori Mills i Sinha (1980) istraživali su istodobno kemijske. postoji veoma malo multidisciplinarnih istraživanja u skladištu. (1989) proveli su multidisciplinarna istraživanja utjecaja prozračivanja u silo-odjeljku. Sinha et al.A. Moždaje tome razlog želja znanstvenika da sami provode istraživanja u svom uskom području rada ili je razlog u nedostatku potrebnih mehanizama ili sredstava kojima bi se takva istraživanja financirala. Pratili su fizikalne. 1990. Ma. biokemijske . Mills. poljoprivredni inženjer. Sanderson et al. Dunkel. 1987. Havers. sprečavanja pojave i njihovog suzbijanja. R. Snelson.5 m i 0. (Banks. otkrivanja štetnika. 1962. itd. Muir) (White. Elder. (1981) istraživali su utjecaj ventilacije na kakvoću uljane repice. Sinha mikolog.E. iako se znaju prednosti i potreba. Wallace poljoprivredni inženjer.N. o utjecaju pesticida na populaciju štetnika. White. Burrell. hlađenja zrna. Hill. 1992. o potrebi multidisciplinarnih istraživanja i sažeti pregled. preventivi i suzbijanju. Wallace. o čuvanju zrnja hlađenjem. Zanimljivo je navesti da. Prevett. Sve više je takvih zajedničkih. kemijske i biološke promjene pšenice u različitim uvijetima. Pixton. o prognozi pojave štetnika. fizikalne i mikološke čimbenike i njihov utjecaj na čuvanje uljane repice. Sinha et al. klijavost sjemena. White. Upotrebljavaju se postupci poput sušenja zrna. White et al. 1970. mikolog i poljoprivredni inženjer. mikrofloru. White. 1990). 1992.. White. Sinha. Ghaly. mijenjanje skladišnih kapaciteta.H. toksikolog/kemičar. 1992) zbog zajedničke analize brojnih podataka. volumena skladišnog prostora. U istraživanja bili su uključeni entomolog. 1984. 1985. premještanja. je manipulacija robom zbog mijenjanja određenih čimbenika koji pozitivno djeluju na pojavu štetnika. 1986. 1976.

Premda već danas postoje brojni istraživački podaci o biologiji i ponašanju štetnika. Kawamoto et al.modela (Longstaff. Više je razloga za takvu situaciju. Sanderson et al. i na razini pojedinačne radne organizacije. U svjetskim. analiza njihove primjene (troškovVkg/t). čestim promjenama vrsta robe. koji će integrirati fizikaine procese (inženjering) i biološka svojstva skladišnog ekosustava zbog primjene optimalne tehnologije skladištenja. Sinha. Campbell. 1990. cijene. specijalnost). Cuff. Latif. 1986. 1984. o djelotvornosti pesticida u skladištima. kombinacije tretmana itd. županije i radne organizacije. "grani-frigo" uređaji). Muir. Osobito je značajna analiza postojećeg stanja znanstvenih kadrova različitih profila (multidisciplinarna istraživanja) i spremnost za multidisciplinarna istraživanja. opskrbljenost tržišta s pesticidima. kapaciteta. ipak valja naglasiti da je većina podataka dobivena u laboratoriju pri stalnim temperaturama i relativnim vlagama. klimatskim promjenama. pojedinačnih kapaciteta. zajednička analiza prikupljenih podataka i uporabom kompjutera. transportne uređaje. Pod pretpostavkama mislimo na analizu postojećih kadrova (profil i.. 1989. Lisik. Već danas razvijeni su mnogi kompjuterski modeli zanimljivi sa stajališta entomologa. itd. Spoznaje dobivene na temelju laboratorijskih istraživanja ipak su dosta ograničene vrijednosti s obzirom na njihovu primjenu u praksi gdje su temperature i vlage podložne neprekidnim promjenama. Prije svega u državi nije određena stručna ili znanstvena organizacija kojoj bi državni organi (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva) i žito-mlinska industrija povjerila znanstveno istraživački projekt kojim bi se istražile pretpostavke za uvođenje programirane strategije integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda na različitim nivoima države. gdje su svi čimbenici ekosustava izloženi različitim fizikalnim uvjetima. 1991). analiza opremljenosti i osposobljenosti znanstvenih organi- . donošenje odluka o optimalizaciji tehnologije čuvanja uskladištene poljoprivredne robe. Longstaff. mogućnosti zamjene za kemijske insekticide. grijanje prostora i robe. mogućnosti hlađenja robe (ventilacije vanjskim zrakom. stupanj hermetizacije. globalnim razmjerima osjeća se sve više potreba za obavljanjem multidisciplinarnih istraživanja u skladišnom ekosustavu zbog prikupljanja podataka o zajednicama štetnika i njihovim odnosima prema fizikainim čimbenicima. osim donekle izoliranih slučajeva. u raznim tipovima objekata. inženjera (Metzger. INTEGRALNA ZAŠTITA LOKALNI PRISTUP U Republici Hrvatskoj ne može se govoriti o sustavnom provođenju integralne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda na razini države. postojanje i opremljenost laboratorija radnih organizacija i kadrovi. ekonomista. 1983. pritiscima. županije pa čak. 1990). iskustvo. tip ove skladišnih prostora. fizikainim ograničenjima za štetnike.

a u nas za to ne postoje uvjeti (slaba hermetizacija. koji u nekim zemljama svijeta ima veoma djelotvornu i široku primjenu. mišljenje je da je potrebna češća razmjena informacija između znanstvenih organizacija. Obnavljanje znanja i razmjena informacija. tj. ako se ispravno primjenjuje ovo je veoma djelotvoran postupak integralne zaštite. otkrili osnovni nedostaci u današnjem sustavu zaštite te predložile postupke za njihovo uklanjanje u cjelokupnom sustavu kretanja robe od žetve do prerade. HCN) modificiranom atmosferom (C02 ili N). Ćišćenje. Dokaz tome je i seminar ZUPP' 94. itd. CH3Br. premazivanje prostorija. da valja upotrebljavati mamce. itd. između radnih organizacija i međusobno. Modificirana atmosfera. govori se da robu valja ohladiti. Osim pojedinačnih iznimaka. Primjena visoke temperature. sonde itd.. govori se da u silosima ili podnim skladištima valja zamijeniti opasne i otrovne tzv. dobroj praksi skladištenja o čemuje prije pisano. također. Veoma bi bila vrijedna izrada znanstvene studije o prihvatljivosti ili štetnosti primjene ovog postupka u našim brojnim obJektima. Postupak. Sažetom subjektivnom. pitanje cijene). potrošnje ili izvoza. prozračivanje robe i hlađenje vanjskim zrakom upotrebljava se u brojnim objektima s promjenljivim uspjehom. Primjena niske temperature. klasične fumi· gante (PH3. Takvim znanstveno-istraživačkim projektom odredilo bi se današnje stanje i potreba za kadrovima i naj značajnijom opremom za istraživanja. Primjerice. Preventiva. Ovaj postupak u našim skladištima još se ne upotre bljava. Inače. a dosta ih je teško nabaviti na našem tržištu i veoma su skupi u usporedbi s uobičajenim prosijavanjem uzoraka. Postupak kojem se ne poklanja dovoljno pažnje adaje izvrsne rezultate. u nas se u praksi još ne . Tek nakon znanstvene obrade svih prikupljenih podataka može se odrediti kakav je stupanj integralne zaštite kod nas moguće provoditi. Značajnu ulogu u ovom postupku imaju stručnjaci tehnolozi i laboratoriji radnih organizacija. Sve više se širi primjena tzv. Međutim. itd. svakodnevna su praksa.zacija za obavljanje istraživanja. Ovaj postupak se i u svijetu trenutno rjeđe upotrebljava u skladištima. Zalaganje za držanje koraka sa svijetom. Primjena niske kontrolirane temperature upotrebljava se u nas samo u nekoliko objekata. nema uređaja za hlađenje ili ne rade. Ovom postupku se u razvijenim zemljama svijeta poklanja posebna pažnja. Primamo se radi o tzv. onemogućavanje infestacije. primjena velikih industrijskih usisavača. neznanstvenom analizom pokušat će se usporediti postupke integralne borbe protiv štetnika na globalnoj razini i u našoj državi. feromone. "fluidized bed" postupak (kratkotrajno strujanje vrućeg zraka) što nije usporedivo s umjetnim sušenjem zrnja. Međutim. tu baš i nismo na svjetskom nivou. Higijena. a osim u pojedinačnim slučajevima.

Perković. mamci. Također. Ovaj postupak još ima tendenciju porasta. nadzor. kontrolne kuće ili znanstveno-istraživačke organizacije. Tretiranje zrnene robe dijatomejskom zemljom. Međutim. ili se fumigacija kombinira s drugim postupcima (fumigacija i niska temperatura zrnene robe. Sve se više otkrivaju i uvode u praksu novi postupci sigurnije fumigacije (bolja hermetizacija. Osim nadzora. biotehnolozi) ili ugovorno razne tzv. često prikrivajući nedovoljno provođenje drugih postupaka (higijene. 1993) o mogućnostima uvođenja ovog postupka u našu praksu. prave mogućnosti pogrešne primjene i relativno visoke cijene koštanja. Ovaj postu- pak u nas još nema praktičnu primjenu. Biološko suzbijanje. Međutim. Sušenje zrna u sušarama toplim zrakom se znatno razlikuje od grijanja zrna zbog suzbijanja štetnika (primjena toplog zraka oko 60-120 DC za razdoblje kraće od jedne minute s podizanjem temperature zrna na 56 DC do 72 D ). Insekticidi za izravno tretiranje robe (preventiva i kurativa). smanjenje emisije fumiganata u atmosferu). Racan. ili tzv. neujednačenim postupcima nadzora.primjenjuje. fumigacija i povišena temperatura. 1993). tj. što postoji sve savršenija oprema i na našem tržištu za njihovu primjenu i rezultati su vrlo brzo vidljivi. 1993. prema subjektivnom mišljenju je mogućnost postizanja visoke djelotvornosti u veoma kratkom vremenskom razdoblju. To je vjerojatno postupak koji se u nas najčešće i najobimnije upotrebljava. O prednostima i nedostacima pisano je prijašnjem poglavlju. U nas se ovaj postupak ne primjenjuje samo zbog suzbijanja štetnika. U nas još nema praktičnu primjenu iako su već prije 25 godina obavljena brojna i opsežna istraživanja o djelotvornosti ovog postupka (Sidor. DDD organizacije s više ili manje uspjeha i s različitim. snižene doze. Korunić. tehnolozi. C Fumigacija~ Veoma čest i uobičajen postupak suzbijanja štetnika u skladištima u nas. zamke. Međutim. veoma rijetko se zrna suše na nižu vlagu samo zbog toga da se zaustavi ili spriječi razvoj i razmnožavanje štetnika. 1972). koji tijekom uskladištenja uglavnom obavljaju sami stručnjaci u žitomlinskom poduzeću (agronorni. sprečavanje. obavljaju se znanstvena istraživanja o djelotvornosti dijatomejske zemlje i uvođenju u praksu (Korunić. unatoč opasnosti njegove primjene. Grijanje/sušenje zrna. osnovni razlog njegove široke primjene u nas. produžena ekspozicija. Postupak koji se sve više primjenjuje u nas jednostavno zato što u nas postoji nekoliko insekticida s dopuštenjem za izravni tretman zrnene robe. Insekticidi za tretiranje površina i prostora. Zamke. . obavljaju se opsežna znanstvena istraživanja (Hamel. mamci i slično gotovo se i ne koriste u našim skladištima. preventive). iako u razvijenom svijetu fumigacija ima tendenciju stagnacije ili laganog opadanja.

Zagreb (Hamel. bez provjere rezultata primjene. veoma jednostavne i subjektivne analize. Obzirom na situaciju u svijetu. zračenje. Jedan. zadovoljavajućih rezultata.fumigacija i snižena doza insekticida).. širenje rezistentnih populacija međunarodnom trgovinom. Ephestia el u tella. ili se fumigacija zamjenjuje drugim postupcima (hlađenje robe. čestu uporabu pesticida s više ili manje uspjeha u našim skladištima. slično kao i u svijetu. Vidljivo je da je u nas još uvijek naglasak na kemijskoj zaštiti uskladištene robe. rezistencije insekata na insekticide a naročito na fosfin (primjerice Rhizopertha dominica na fosfin). Drugi problem. neprekidno je prisutna sumnja da se u nas uzaludno troše ogromne sume novca na fumigacije i primjenu ostalih insekticida bez odgovarajućih. itd. moguće je da su već i naše populacije gospodarski važnih štetnika (R. Tek Zračenje~ iako veoma djelotvoran postupak. prema subjektivnom mišljenju veoma značajan problem je pitanje kako bi se danas u nas trebali primijenjivati fumiganti i ostali insekticidi da se dobije maksimalan učinak uz što niže troškove.) postale rezistentne na pojedine insekticide (uključujući i furnigante) te da je pojava rezistencije. O prednostima i nedostacima ovog postupka pisano je u prijašnjem poglavlju. confusum. znanja i iskustva. moguće je samo potpunim razumijevanjem osnovnih principa suzbijanja štetnika i djelovanjem sustava integralne zaštite. individualni postupci s težnjom poboljšanja postupka fumigacije i kombinacije s drugim postupcima. poboljšanja opreme. U nas se provode istraživanja praktične primjene u suzbijanju skladišnih štetnika u skupoj robi i hrani u institutu "Ruđer Bošković". Plodia interpunctella. sumnje ili dileme . biljni insekticidi). Sitophilus oryzae. želje da se štedi novac primjenom pesticida vlastitim snagama. Rješenje ovog problema. Zbog brojnih razloga poput nedovoljne informiranosti. usmeno priopćenje). vidljivo je da u Republici Hrvatskoj još moramo mnogo toga učiniti. Iz ove sažete. Normalno je da zbog učestale primjene pesticida postepeno dolazi do pojave određenih problema. modificirana atmosfera. Oryzaephilus surinamensis. tj. organiziranosti i povezanosti znanstveno stručnih institucija međusobno i s praksom. Zadnji je trenutak da se u nas započne s istraživanjem proširenosti i stupnja rezistencije naših populacija skladišnih štetnika na pesticide i na temelju rezultata hitno predlože postupci za usporavanje ili sprečavanje pojave rezistencije. u nas još nema praktičnu primjenu u skladištima. itd. povezanosti sa svijetom. povezan i s nestručnom primjenom pesticidaje pojava već gotovo alarmantna. posebno na području multidisciplinamih znanstvenih istraživanja. informatike. katkad uzrok neuspjele primjene insekticida i fumiganata. U nas ovi postupci još nemaju praktičnu primjenu iako postoje izolirani. dominica. Tribolium castaneum. dijatomejska zemlja. T. itd.

Bordeaux. Popu/.F. Zagreb. Can. Korunić z. T. Eng. Muir W. Manila. nedostaci. pp 101. Ottawa. 119-125. Muir W. pp.. 14. Appl. Model.J. 32. (1990).541-547. 25.. Hamel Darka. Korunić Z. 73-81. 1.tada postojat će u našoj praksi uvjeti za djelotvorno uvođenje i provođenje veoma složenog sustava integral- ne zaštite uskladištenih poljoprivrednih proizvoda. Prot. Sinha RNO. 25. Kawamoto H. (1993): Alternatives to Methyl Bromide: Assesment of Research. Dunkel F. Austra/. Zool. stored Prod. J. Proccedings from the USDA Workshop on Alternatives to Methyl Bromide. D. Vol. agric. Banks. Latif N. Phytophatology 70. Sinha R. 55-71. France. LissikE. Anon. 235-254. 1995-2006. Ist Int. (1993): Agriculturai stored products protection by inert dusts. 97-119. June 29 . Soc. Needs and Priorities. (1991) The role of modelling in the management of stored-product pests.89-100 Campbell A.G. (1983) Computer model of two-dimensional conduetion and forced convection in stored grain.N.. 5th Int. 25. (1993): Djelotvornost Ceh na razne razvojne stadije Tribolium confusum Du Val (Coleoptera).. Perković J. 2. perspektive. (1980): Safestorage period for farm-stored rapeseed based on mycological and biochemical assessment. 491. Prevention. J. USDA. (1993): Zaštita uskladišten ih poljoprivrednih proizvoda inertnim prašivima.).E... H. Longstaff B. (1993): Modificirana atmosfera . No. pp 281-226. Arlington. Phi1ippines.. Res. Washington. sadašnji status. Virginia.. Calverley D. AClAR Proceedings No. 35-41. Zbornik radova ZUPP' 93. 1.R (1984) An ecosystem model of the infestation of stored wheat by Sitophilus oryzae: a reappraisa I. Cambridge. 15. Zbornik radova ZUPP' 93. Effect of temperature and relative humidity on egg development of Cryptoles tes ferrugineus compared with C.E.. Zbornik radova ZUPP' 93.A.July. .. Proe. Literatura Anon. Conf Stored Prod. Canadian Government Publishing Centre. In Drying '86 (Edited by Mujumdar AS. In Proc.J. 79-85. 83-91. Eco/. Cuff W. Res. Hemisphere. Vo/. Mills. Longstaff RG. 28. MillsJ. MetzgerJ.G. Ent.B. (1989): Spoilage and heating of stored agricultural products. Ottawa. (1976): Physical control of insects. November 1. Work. J. Ent. detection. pusil/us (Coleoptera: Cucujidae). (1992): The stored grain ecosystem: a global perspective. (1985): Management of Pest Control in Grain Storage Systems. SinhaRN. Hamel Darka.prednosti. 2. and eon tro/. (1990): Analysis and simulation modelling of population dynamics and bioenergetics of Cryptolestes ferrugineus (Coleoptera: Cucujidae) in stored wheat.T. Racan D. Zagreb. 73-87 Hal/iday D. pp. (1993): Methyl Bromide Controls Workshop. England. Ecol. (1986)A modelfor the movement of heat and moisture in stored grains as a result of mold respiration. V. Conf on Insect Pests in the Urban Environment. 85 pp.

. Wallace H.E. Reiser B. Wallace H. Res. 33-43.E. 713-724. Sinha. ACIARMono. Plant. Tuma D.. Stored Prod. RN. Muir. Muir W..E. Sinha RN. Agnc. Res. Eng. 21. 3-6.. D. fat acidity and microjlora in non-ventilatedfarm bins. Eco/. Popu/.. Muir. Snelson J. P.247-263. 42. (1989) Evaluation of a model of drying and detenoration of stored wheat at near-ambient conditions.H.. D. White. J. Sinha RN. Res.E... Eng. Agric.B. W. Mills J. 127-137.Prevett. pp.. Tuma D. J. (1990): Stored-product entomology . Muir W. Ent.B. Res. Sanderson D. agric. 40.. Abramson D. 1. Sci. No. 219-233.P. 83. Bull. Katson G. G. Tuma D. J.a multivanatestudy. Sanderson D. Muir W. 40-67. 65.E. Eng. Melbour- ne. Muir W. T. J. (1981): Quality assessment of rapeseed stored in ventilated and non-ventilatedfarm bins. Sanderson. 849-866.I. W.. Abramson D. Sci.. . Food Microbiol.. Lefkovitch L. N. Aliments.. Muir W. 219233. J. Res.. Sinha RN. Sinha. Sinha RN. Aliments 1.247-263. Sinha RN.. Ecol.A.the challenge of the next decade.D. (1979): Interrelations of arthropods and microorganisms in damp bulk-stored wheat .F. 16. 42.. (1989): Seasonal changes in seed-germ protein. J. (1990): Odor volatiles associated with mite-infested bin-stored bulk wheat.. (1987): Grain Protectants.. 1102-1109.E. RN.A. Tuma D.B.E. 3. Ruskin Press... Coutts A. Chem. (1992): A multidisciplinary approach to stored grain research.. J. (1985): Quality assessment of storedwhoot dunng drying with noor-ambient temperature air.B. (1988 a): Intergranular air tempera tures of ventilated bulks of whoot. Sci.H.E. Sinha RN. (1989): Odor volatiles associated with micro jlora in damp ventilated and non-ventilated bin-stored bulk wheat. RN. Sanderson.. Muir W. T. 28.. 2. Sinha. Int.. 80. Vo/. Res. Can. (1988 b): Moisture contents with in bulks of whoot ventilated with noor ambient air: expenmental resuits.

. pests. ecosystem.Zlatko Korunić * "Korunic'" d. multydisciplinary research * Present adress: Agriculture Canada. Zagreb INTEGRATED STORED PRODUCTS PROTECTION: GLOBAL AND LOCAL VIEW Summary The grain storage system is part of the post harvest ecosystem. Canada for Hedley Pacific Ventures Ltd.. and also quantity of dockage. statistician) . Stored products protecti on is an essential part of the grain management strategies in the world and the present situation in Croatia.o. interact with each other in a unique environment. An effective interaction among many scientific disciplines and scientists is needed for effective grain management (entomologist ecologist. food scientist. Canada . economist. a larger system which extends from harvest to consumption. computer modellers. The concept of modem ecology should be applied to the management of insects. as well as the daily management of grain and other food commodities in the post harvest system. and with different physical facto rs. agriculturai engineer. The aim of this paper is to review the integrated pest mamagement strategies in the world and the present situation in Croatia. Grain bulks form distinct ecosystems with dormant seeds and communities of insects.o. mycotoxicologist. Research Station Winnipeg. micro flora. Mb. physical scientist. pest management strategies. and selection pressures in the system is essential to make sound decisions about the long term directions of post harvest research. An understanding of the interrelationship of biological and physical factors. rodents and birds. and occasionally. mites. fungi and mites in stored grain ecosystems. Vancouver. Key words: storehouse.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->