You are on page 1of 14

Zlatko Koruni * "Korunic'" d.o.o.

Zagreb

INTEGRALNA ZATITA USKLADITENIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA: GLOBALNI I LOKALNI PRISTUP

SAETAK

Uskladitena zrnena masa je jedinstveni ekosustav, dio cjelokupnog poslijeetvenog ekosustava koji se protee od etve do potronje. Poznavanje i razumijevanje povezanosti, isprepletenosti i meusobnog djelovanja biolokih i fizikalnih faktora ekosustava bitno je za ispravno upravljanje cjelokupnim procesom uvanja zrnene i druge robe. Treba naglasiti da je rije o veoma sloenom procesu. Bitni bioloki lanovi ekosustava su sjemenke, zrna u mirovanju te brojne zajednice, populacije insekata, grinja, mikrofiore i povremeno glodavaca i veoma rijetko ptica. Populacije i zrna neprekidno djeluju meusobno u jednom veoma sloenom ji.zikalno-kemijskom ekosustavu sastavljenom i od brojnih plinova poput kisika, duika i ugljinog dioksida, odreenog postotka tzv. primjesa (sjemenki korova, loma, praine, itd.). Temperatura i vlaga su posebno vani imbenici ekosustava. Kvarenje zrnene robe i gubitak mase i kakvoe esto je posljedica meusobne aktivnosti brojnih lanova ekosustava. Osnovni cilj usmjerene, integralne zatite jest pravodobno otkrivanje neeljene aktivnosti lanova ekosustava i njihovo usmjeravanje u aktivnost koja ne utjee tetno na zrnenu robu. Danas je to mogue postii aktivnom suradnjom strunjaka i znanstvenika iz raznih podruja (entomologije, akarologije, mikologije, toksikologije, genetike, informatike, prehrane, agronomije, ekonomije, itd.). Suradnjom strunjaka razliitih profila mogue je utjecati na uvjete u skladinom ekosustavu (temperaturu, vlagu, atmosferu, itd.)i prema potrebi ih mijenjati te time sprijeiti tetnu aktivnost njegovih brojnih la-

Dananja adresa: Agriculture Canada, Research Station Winnipeg, Mb., Canada za Hedley Pacific Ventures Ltd., Vancouver, Canada

2 Z. Koruni Novi Vinodolski - ZUPP '94 ............................................................................................................................................................................ nova. Takvo upravljanje imbenicima ekosustava u polju nije mogue. Takoer, suradnjom strunjaka raznih struka neprekidno se obogauje znanje o jizikalnim, biolokim i kemijskim svojstvima u masi zrnene robe. Znanje je osnovni preduvijet za djelotvorno provoenje integralne zatite uskladitenih poljoprivrednih proizvoda. Kljune rijei: skladite, ekosustav, postupci zatite, tetnici, multidisciplinarnost
EKOSUSTAV USKLADITENE ZRNENEROBE

Postoji dosta proireno i uvrijeeno uvjerenje da je tehnologija uvanja zrnene robe u skladitu veoma jednostavan i rutinski postupak jer se radi o uvanju inertnog materijala. Meutim, esta kvarenja robe tijekom uvanja, promjene odreenih znaajki zrnene robe (boja, miris, kemijski sastav, itd.) pokazuju da je tehnologija uvanja zrnene robe veoma sloen proces u koji valja uloiti mnogo znanja i rada kako bi se zadrala kakvoa robe i sprijeilo njezino kvarenje. Masa zrnja je veoma dinamian ekosustav koji se sastoji od brojnih ivih lanova i u kojem djeluju brojni fizikalno-kemijski imbenici. Od ivih lanova, najznaajnije je samo sjeme, zrno u relativnom mirovanju. esto se uz zrno javljaju i drugi, neeljeni ivi lanovi sustava - poput insekata, grinja, mikroflore, katkada glodavaca i ptica. Zrnena masa je u pravilu gotovo uvijek heterogena (razne sorte, razliit sadraj vlage, razlike u temperaturi, primjese, lom zrna, sjemenke korova, praina) i sadri razne plinove poput kisika, duika, ugljinog dioksida itd. Svi ti lanovi ekosustava djeluju zasebno i

meusobno u jednom veoma sloenom biolokom i fizikalno-kemijskom procesu koji, u sluaju kad strunjaci na njega ne djeluju, obino uzrokuje kvarenje i gubitak zrnene robe. Gubitak kakvoe i mase zrnene robe moe ovisiti i o imbenicima koji su utjecali na zrno u prijeskladinom razdoblju (nezrela zrna, smrznuta zrna, lom pri etvi, utjecaj umjetnog suenja, transport itd.). Ouvati kakvou i masu zrnene robe mogue je samo tonim poznavanjem svih procesa koji se dogaaju u zrnenoj masi. Budui da su ti procesi razliite naravi (bioloki, fizikaini, kemijski, nutricionistiki, itd.), razliiti profi1i strunjaka bi trebali suraivati u njihovom prouavanju, praenju i donoenju zajednikih odluka, tj. preporuka o tehnolokim postupcima kojima e se ouvati kakvoa i masa robe tijekom uvanja u skladitu. Pojednostavljeno reeno, zrnenu robu trebalo bi uvati u uvijetima koji smanjuju mogunosti da insekti ili drugi tetnici uzrokuju gospodarske tete. To se moe postii kada se u skladitu potuju i provode osnovni principi tzv. dobre prakse uskladitenja i integralne, usmjerene zatite. Pojam "dobra praksa uskla-

ditenja" obuhvaa pravilnu i svrsishodnu izgradnju skladita, odravanje skladita, neprekidni nadzor i kontrolu kakvoe uskladitene robe, nadzor nad ulazom, rasporedom i izlaskom robe iz skladita (Halliday et al 1985). Pod pojmom integralna zatita podrazumijeva se strategija koja omoguava optimalno rukovanje robom i tehnologija koja e osigurati i odrati najviu kakvou robe: izravnim postupcima suzbijanja tetnika koristei pri tom sve prikladne tehnike i mjere; primjenom dopunskih postupaka koji spreavaju razvoj i razmnoavanje tetnika.
INTEGRALNA ZATITA GLOBALNI PRISTUP

srpnja u Arlingtonu, Virginia, SAD, a druga 1. i 2. studenog u Ottawi, Ka nada. Znaajno je da je na tim skupovima raspravljano i o dananjoj strategiji borbe protiv tetnika u skladitima. Sudionici oba skupa miljenja su da se dananja strategija integralne, usmjerene borbe protiv tetnika valja primijenjivati ove postupke: preventivne, tj. onemoguavanje infestacije higijenske obnavljanje znanja i razmjenu informacija primjenu visoke temperature primjenu niske temperature modificiranu atmosferu bioloko suzbijanje insekticide za izravno tretiranje zrnene robe (preventivno i kurativno)

Dananjim spoznajama o opasnostima primjene pojedinih pesticida i ogranienjima ili zabranama njihove primjene u bliskoj budunosti (malation, metil bromid) shvaanja o integralnoj zatiti uskladitene robe postupno se u svijetu mijenjaju. Sve vie se primjenjuje znanje o ivotu tetnika, o ponaanju, o biologiji, kombiniraju se razliiti tretmani robe, kemijski s nekemijskim postupcima, a kad je to mogue, kemijski postupci se potpuno zamjenjuju nekemijskim. U 1993. godini odrane su dvije veoma znaajne konferencije na kojima su brojni svjetski strunjaci raspravljali o moguim zamjenama za meti! bromid nakon njegove zabrane u bliskoj budunosti. Jedna konferencija odrana je od 29. lipnja do 1.

insekticide za tretiranje povrina i prostora zamke, mamce, nadzor tretiranje zmene robe dijatomejskom zemljom grijanje/suenje zrna fumigaciju fosfinom, rijetko cijanovodikom zraenje. Danas se podravaju i prihvaaju postupci koji upotrebljavaju stare dobro poznate, ali zbog raznih razloga zanemarene postupke s naglaskom na one koji ne oneiuju atmosferu i koji ne uzrokuju pojavu rezistentnih populacija insekata, itd. Provodenje integralne zatite u veoma sloenom ekosustavu poput zmene

mase zahtjeva znanje o svim stalnim i moguim lanovima sustava, neprekidni nadzor i biljeenje svih promjena koje se dogaaju u ekosustavu. Na osnovi promjena i prognoze dogaanja donose se odluke o primjeni, prihvatljivosti i najekonominijim postupcima. Primjerice, jedno od pravila integralne zatite je primjena skupih pesticida doista samo u sluajevima hitnosti. Neprekidni nadzor abiotskih i biotskih svojstava ekosustava je osnova za donoenje odluke o najpogodnijem trenutku u kojem treba robu potroiti ili premjestiti, prozraiti, osuiti, itd. iliji prodati. Higijena bitna je komponenta strategije integralne zatite. Zanimljivo je napomenuti da gotovo i ne postoje radovi u kojima se moe ocijeniti pravi doprinos, tj. vrijednost ovog postupka u kompleksu postupaka integralne zatite. Unato tome poznate su prednosti ovog postupka: sklanjanje arita tetnika i ostataka hrane, sigurnost za okoli i zdravlje ovjeka, smanjenje ili ak uklanjanje potreba za drugim tretmanima. Nedostaci su: velik utroak vremena, potreba za neprekidnim odravanjem visokog stupnja istoe, potekoe pri ienju pojedinih prostora, ureaja i strojeva. Prema procjeni strunjaka, u SAD se fosfin koristi za fumigaciju oko 73 % zrnene robe (Anon, 1993). Poznate su prednosti primjene fosfina. To su: brojne formulacije, jednostavna primjena, djelotvornost, ne ostavlja rezidue. Nedostaci ukljuuju: zabrinutost za ljudsko

zdravlje i okoli (mogui utjecaj na kromosome kod aplikatora), pojava rezistencije kod insekata, relativno duga ekspozicija je neprihvatljiva za sluajeve kad valja hitno djelovati, strogi zakonski propisi o otputanju (emisiji fosfina u atmosferu). Modificirana atmosfera (ugljini dioksid, duik, plinovi sagorijevanja) polagano ali sigurno postaju sustavni dio integralne zatite. Prednosti primjene su: relativno velika dostupnost, djelotvornost, sigurnost za zdravlje i okoli, nepostojanje tolerance. Nedostaci su: duga ekspozicija, slabija djelotvornost u horizontalnim skladitima, potreba za boljom hermetizacijom nego za metil bromid, mogu tetni utjecaj na novi beton, mogu pojaani pritisak na zidove skladinog prostora. Rezidualni insekticidi se u pravilu upotrebljavaju za zatitu zrna od infestacije, a ne za dezinfestaciju. Prednosti su: jednostavnost primjene, dugotrajna zatita, relativno jednostavna kupnja doputenih insekticida i relativno niska cijena kotanja (u svijetu, ne u nas). Nedostaci su: rezidue koje ne prihvaa mlinarska industrija, nedjelovanje na vei broj gospodarski vanih insekata, relativna nezainteresiranost industrije pesticida da razvija nove rezidualne insekticide zbog visokih trokova i dugotrajnost i dobivanja registracije te relativno brz razvoj rezistencije insekata. Inertna praiva, fizikalni insekticidi mogu se upotrebljavati samo za

zatitu zrnene robe, a ne za dezinfestaciju. Prednosti su: jednostavnost primjene, dugotrajno djelovanje na zrnu bez kemijskih rezidua, zanemariv utjecaj na atmosferu. Nedostaci su: neeljen utjecaj na neka svojstva zrnene robe (hektolitarska masa, sipkavost, boja), mogu tetan utjecaj na strojeve, mogu utjecaj na radnike (zbog praine u zraku). Patogeni insekata (bioloka borba) u pravilu se upotrebljavaju za zatitu robe od infestacije, a ne za suzbijanje ve postojee infestacije. Prednosti su: dostupnost formulacija poput Bacillus thuringiensis i granuloznih viro za, jednostavnost primjene, nia cijena, neotrovnost za ovjeka, bezopasnost za zdravlje ovjeka i za okoli, bezopasnost za parazitske i predatorske insekte, nema rezidua. Nedostaci su: ogranien spektar djelovanja, mogunost pojave rezistencije, spora poetna djelotvornost, nedostatak podataka o djelotvornosti u nekim podrujima i uvjetima, mogunost negativnog stava javnosti o primjeni mikrobiolokih supstancija i organizama. Tretiranje povrina, pukotina, itd. (tzv. rezidualno tretiranje, vlana dezinsekcija i zapraivanje) uobiajen je i preventivni i kurativni postupak integralne zatite uskladitenih poljoprivrednih proizvoda. Prednosti su: brojne formulacije registrirane za ovaj postupak, smanjenje populacije insekata i potrebe za fu-

migacijom, mala opasnost od kontaminacije robe. Nedostaci su: zabrana uporabe tijekom odvijanja radnog procesa (rada), nepotpuno rjeavanje problema, mogunost pojave rezistencije kod insekata. Tretiranje prostora (zamagljivanje, oroavanje, aerosoli) je postupak koji se esto upotrebljava u industriji. Prednosti su: visoka djelotvornost doputenih insekticida, dostupnost i proirenost formulacija insekticida (diklorvos, piretroidi, itd.). Nedostaci su: znatno slabija prodornost u strojeve, u njihove dijelove, u skrovita, zatiena mjesta, u usporedbi s fumigantima. Prozraivanje i hlaenje su postupci koji se upotrebljavaju preventivno, za spreavanje infestacije. Postoje brojni podaci o primjeni ovih postupaka, posebno prozraivanja. Postupak hlaenja robe vie je zasad naao primjenu u pojedinim zemljama Europe. Prednosti su: ve razvijene i postojee tehnologije primjene, jednostavnost primjene nakon ugradnje ureaja, visoka djelotvornost zatite pojedinih vrsta zrnene robe poput kukuruza, kukuruza kokiara, penice, rie itd., postojanje i pokretne opreme. Nedostaci su: relativno visoki trokovi (vii od primjene metil bromida), prozraivanje primjenom vanjskog zraka nije uvijek djelotvorno i bezopasno. Nadzor, zamke i mamci sve su ei postupci u sustavu integralne

zatite. Ova tehnologija ukljuuje primjenu razliite opreme: sondi za uzimanje uzoraka, za otkrivanje tetnika, i to s feromonima ili bez njih, ELISA testove, akustine naine za otkrivanje insekata.

Prednosti su: rano otkrivanje populacije tetnika i procjena visine populacije, primjena pesticida samo po otkrivanju tetnika a ne "za svaki sluaj", mogunost primjene ovog postupka u razliitim uvjetima uskladitenja. Nedostaci su: potekoe u procjeni visine populacije u robi na osnovi ulova u mamcu (s on di i slino), nemogunost da se tono odredi arite, potreba za redovitim postavljanjem mamaca, sondi i zamki i redovit nadzor tijekom dueg vremenskog razdoblja (intenzivni rad). Biotehnoloki insektic::idi, regulatori rasta insekata (lG&} mogu se upotrebljavati uglavnom u preventivne svrhe za spreavanje infestacije robe.

Prednosti su: ve su registrirani pojedini insekticidi - IGR - sa irokim spektrom djelovanja (metopren), imaju nisku toksinost za sisavce. Nedostaci su: u gotovom proizvodu zaostaju rezidue koje su neprihvatljive za mlinsku industriju i potroae, sporo poetno djelovanje koje doputa da se pojedini razvojni stupnjevi insekata (primjerice liinki) hrane i ine tetu prije uginua, katkad djeluju samo na pojedine insekte (to je u drugim podrujima prednost ali ne u zmenoj masi), skupi su.

Zraenje je danas ve veoma dobro prouen postupak unitavanja tetnika skladita. Prednosti su: veoma djelotvoran postupak dezinfestacije (kurative), poznata i prouena tehnologija, jednostavnost primjene nakon ugradnje potrebne opreme. Nedostaci su: odreeno nepovjerenje, odbojan stav javnosti prema zraenju, visoki trokovi transporta zmene robe do mjesta zraenja (do ureaja za zraenje), visoki trokovi za opremu i njenu ugradnju. Znatno rijee od navedenih postupaka i samo u nekim dijelovima svijeta upotrebljava se i visoka temperatura za suzbijanje tetnika (u mlinovima, ili tzv. "fluidized bed", postupak, tj. kratkotrajna struja toplog zraka kroz masu zmene robe), ekspertni sistemi kao sredstvo za procjenu kompleksne situacije u ekosustavu i za donoenje odluka o postupcima zatite, primjena prirodnih, biljnih insekticida, tj. ekstrakta biljaka, hermetiko skladitenje, pakiranje proizvoda tako da se sprijei infestacija insektima, itd. Insekti su glavni uzronici pojave gubitka mase i kakvoe zmene robe u skladitu u cijelom svijetu. Rjeenje problema nije sam u suzbijanju insekata, ve je vie u spreavanju infestacije robe insektima, to je jasno vidljivo iz prije nabrojenih -i saeto opisanih postupaka integralne zatite. To je mogue, uz znanje o tetniku, samo dobrim poznavanjem _ fizikalnih imbenika, tehnologije, tj. principa dobre prakse uskladitenja. Bitan postupak koji se ve danas upotrebljava u borbi protiv insekata

.
je manipulacija robom zbog mijenjanja odreenih imbenika koji pozitivno djeluju na pojavu tetnika. Upotrebljavaju se postupci poput suenja zrna, hlaenja zrna, premjetanja, prebacivanja zrna (fizikalno oteivanje), mijenjanje skladinih kapaciteta, tj. volumena skladinog prostora, itd. (Banks, 1976; Prevett, 1990). Zanimljivo je navesti da, iako se znaju prednosti i potreba, postoji veoma malo multidisciplinarnih istraivanja u skladitu. Modaje tome razlog elja znanstvenika da sami provode istraivanja u svom uskom podruju rada ili je razlog u nedostatku potrebnih mehanizama ili sredstava kojima bi se takva istraivanja financirala. Poznate su istraivake skupine u Kanadi koje su ve ezdesetih godina zapoele multidisciplinarna istraivanja (entomolog, R.N. Sinha mikolog, H.A.H. Wallace poljoprivredni inenjer, W.E. Muir) (White, 1992) zbog zajednike analize brojnih podataka, otkrivanja tetnika, spreavanja pojave i njihovog suzbijanja. Autori Sinha et al. (1985,1989), Sanderson et al. (1988a, b), Sinha et al. (1989) proveli su multidisciplinarna istraivanja utjecaja prozraivanja u silo-odjeljku, visine 3.5 m i 0.6 m promjera, na penicu. Pratili su fizikalne, kemijske i bioloke promjene penice u razliitim uvijetima. Provedena su istraivanja na malom posjedu, farmi, gdje su sustavno uzimani uzorci penice i analizirani na pojavu populacije artropoda, mikrofloru, klijavost sjemena, biokemijske . promjene sjemena, odreivana su svojstva izmeljivosti i pecivosti i odreivani su fizikalni imbenici (Sinha et al. 1962; Sinha, Wallace, 1966; Pixton, Hill, 1967; Burrell, Havers, 1970; cit. White, 1992). Autori Mills i Sinha (1980) istraivali su istodobno kemijske, fizikalne i mikoloke imbenike i njihov utjecaj na uvanje uljane repice. Sinha et al. (1981) istraivali su utjecaj ventilacije na kakvou uljane repice. U istraivanja bili su ukljueni entomolog, mikolog i poljoprivredni inenjer. Nedavno su Tuma et al. (1989,1990) istraivali pojavu mirisa u masi zrnene robe kao simptom za otkrivanje infestacije grinjama ili gljivicama. U istraivanjima su sudjelovali strunjak za prehranu, ekolog, poljoprivredni inenjer, toksikolog/kemiar. Sve vie je takvih zajednikih, multidisciplinarnih istraivanja (Burholder, Ma, 1985, o feromonima; White et al., 1986, White, Sinha, 1990, o skladinom ekosustavu; o utjecaju pesticida na populaciju tetnika; dt. White, 1992; Snelson, 1987, o toksinosti insekticida; Mills, 1989 o kvarenju i grijanju uskladitenih poljoprivrednih proizvoda; Muir et aL, 1989, o prognozi pojave tetnika, preventivi i suzbijanju; Lapp et aL, 1986, o grijanju zrnja zbog dezinfestacije; Elder, Ghaly, 1984, o uvanju zrnja hlaenjem; cit. White, 1992; White, 1992, o potrebi multidisciplinarnih istraivanja i saeti pregled; Dunkel, 1992, revijalni rad o ekosustavu uskladitene zrnene robe). Budui smjerovi multidisciplinarnih istraivanja skladinih ekosustava obuhvatit e sakupljanje specifinih podataka za razvoj kompjuterskih

modela (Longstaff, 1991), koji e integrirati fizikaine procese (inenjering) i bioloka svojstva skladinog ekosustava zbog primjene optimalne tehnologije skladitenja. Ve danas razvijeni su mnogi kompjuterski modeli zanimljivi sa stajalita entomologa, ekonomista, inenjera (Metzger, Muir, 1983; Sanderson et al. 1989; Longstaff, Cuff, 1984; Lisik, Latif, 1986; Kawamoto et al., 1990; Campbell, Sinha, 1990). Premda ve danas postoje brojni istraivaki podaci o biologiji i ponaanju tetnika, fizikainim ogranienjima za tetnike, o djelotvornosti pesticida u skladitima, ipak valja naglasiti da je veina podataka dobivena u laboratoriju pri stalnim temperaturama i relativnim vlagama. Spoznaje dobivene na temelju laboratorijskih istraivanja ipak su dosta ograniene vrijednosti s obzirom na njihovu primjenu u praksi gdje su temperature i vlage podlone neprekidnim promjenama, gdje su svi imbenici ekosustava izloeni razliitim fizikalnim uvjetima, pritiscima, klimatskim promjenama, u raznim tipovima objekata, estim promjenama vrsta robe, itd. U svjetskim, globalnim razmjerima osjea se sve vie potreba za obavljanjem multidisciplinarnih istraivanja u skladinom ekosustavu zbog prikupljanja podataka o zajednicama tetnika i njihovim odnosima prema fizikainim imbenicima, zajednika analiza prikupljenih podataka i uporabom kompjutera, donoenje odluka o optimalizaciji tehnologije uvanja uskladitene poljoprivredne robe.

INTEGRALNA ZATITA LOKALNI PRISTUP

U Republici Hrvatskoj ne moe se govoriti o sustavnom provoenju integralne zatite uskladitenih poljoprivrednih proizvoda na razini drave, upanije pa ak, osim donekle izoliranih sluajeva, i na razini pojedinane radne organizacije. Vie je razloga za takvu situaciju. Prije svega u dravi nije odreena struna ili znanstvena organizacija kojoj bi dravni organi (Ministarstvo poljoprivrede i umarstva) i ito-mlinska industrija povjerila znanstveno istraivaki projekt kojim bi se istraile pretpostavke za uvoenje programirane strategije integralne zatite uskladitenih poljoprivrednih proizvoda na razliitim nivoima drave, upanije i radne organizacije. Pod pretpostavkama mislimo na analizu postojeih kadrova (profil i, iskustvo, specijalnost), tip ove skladinih prostora, kapaciteta, pojedinanih kapaciteta, transportne ureaje, stupanj hermetizacije, mogunosti hlaenja robe (ventilacije vanjskim zrakom, "grani-frigo" ureaji), grijanje prostora i robe, postojanje i opremljenost laboratorija radnih organizacija i kadrovi, opskrbljenost trita s pesticidima, cijene, analiza njihove primjene (trokovVkg/t), mogunosti zamjene za kemijske insekticide, kombinacije tretmana itd. Osobito je znaajna analiza postojeeg stanja znanstvenih kadrova razliitih profila (multidisciplinarna istraivanja) i spremnost za multidisciplinarna istraivanja, analiza opremljenosti i osposobljenosti znanstvenih organi-

zacija za obavljanje istraivanja, itd. Takvim znanstveno-istraivakim projektom odredilo bi se dananje stanje i potreba za kadrovima i naj znaajnijom opremom za istraivanja, otkrili osnovni nedostaci u dananjem sustavu zatite te predloile postupke za njihovo uklanjanje u cjelokupnom sustavu kretanja robe od etve do prerade, potronje ili izvoza. Tek nakon znanstvene obrade svih prikupljenih podataka moe se odrediti kakav je stupanj integralne zatite kod nas mogue provoditi. Primjerice, govori se da u silosima ili podnim skladitima valja zamijeniti opasne i otrovne tzv. klasine fumi gante (PH3, CH3Br, HCN) modificiranom atmosferom (C02 ili N), a u nas za to ne postoje uvjeti (slaba hermetizacija, pitanje cijene), govori se da robu valja ohladiti, a osim u pojedinanim sluajevima, nema ureaja za hlaenje ili ne rade, takoer, da valja upotrebljavati mamce, feromone, sonde itd., a dosta ih je teko nabaviti na naem tritu i veoma su skupi u usporedbi s uobiajenim prosijavanjem uzoraka, itd. Saetom subjektivnom, neznanstvenom analizom pokuat e se usporediti postupke integralne borbe protiv tetnika na globalnoj razini i u naoj dravi. Preventiva, tj. onemoguavanje infestacije. Postupak kojem se ne poklanja dovoljno panje adaje izvrsne rezultate. Primamo se radi o tzv. dobroj praksi skladitenja o emuje prije pisano. Znaajnu ulogu u ovom postupku imaju strunjaci tehnolozi i laboratoriji radnih organizacija.

Higijena. Ovom postupku se u razvijenim zemljama svijeta poklanja posebna panja. ienje, primjena velikih industrijskih usisavaa, premazivanje prostorija, itd. svakodnevna su praksa. Osim pojedinanih iznimaka, tu ba i nismo na svjetskom nivou. Obnavljanje znanja i razmjena informacija. Zalaganje za dranje koraka sa svijetom. Dokaz tome je i seminar ZUPP' 94. Meutim, miljenje je da je potrebna ea razmjena informacija izmeu znanstvenih organizacija, izmeu radnih organizacija i meusobno. Primjena visoke temperature. Ovaj postupak se i u svijetu trenutno rjee upotrebljava u skladitima. Sve vie se iri primjena tzv. "fluidized bed" postupak (kratkotrajno strujanje vrueg zraka) to nije usporedivo s umjetnim suenjem zrnja. Ovaj postupak u naim skladitima jo se ne upotre bljava. Primjena niske temperature. Primjena niske kontrolirane temperature upotrebljava se u nas samo u nekoliko objekata. Meutim, prozraivanje robe i hlaenje vanjskim zrakom upotrebljava se u brojnim objektima s promjenljivim uspjehom. Veoma bi bila vrijedna izrada znanstvene studije o prihvatljivosti ili tetnosti primjene ovog postupka u naim brojnim obJektima. Inae, ako se ispravno primjenjuje ovo je veoma djelotvoran postupak integralne zatite. Modificirana atmosfera. Postupak, koji u nekim zemljama svijeta ima veoma djelotvornu i iroku primjenu, u nas se u praksi jo ne

primjenjuje. Meutim, obavljaju se opsena znanstvena istraivanja (Hamel, 1993) o mogunostima uvoenja ovog postupka u nau praksu. Bioloko suzbijanje. U nas jo nema praktinu primjenu iako su ve prije 25 godina obavljena brojna i opsena istraivanja o djelotvornosti ovog postupka (Sidor, 1972). Insekticidi za izravno tretiranje robe (preventiva i kurativa). Postupak koji se sve vie primjenjuje u nas jednostavno zato to u nas postoji nekoliko insekticida s doputenjem za izravni tretman zrnene robe, to postoji sve savrenija oprema i na naem tritu za njihovu primjenu i rezultati su vrlo brzo vidljivi. O prednostima i nedostacima pisano je prijanjem poglavlju. Insekticidi za tretiranje povrina i prostora. To je vjerojatno postupak koji se u nas najee i najobimnije upotrebljava, esto prikrivajui nedovoljno provoenje drugih postupaka (higijene, preventive). Zamke, mamci, nadzor. Osim nadzora, koji tijekom uskladitenja uglavnom obavljaju sami strunjaci u itomlinskom poduzeu (agronorni, tehnolozi, biotehnolozi) ili ugovorno razne tzv. kontrolne kue ili znanstveno-istraivake organizacije, ili tzv. DDD organizacije s vie ili manje uspjeha i s razliitim, neujednaenim postupcima nadzora, zamke, mamci i slino gotovo se i ne koriste u naim skladitima. Tretiranje zrnene robe dijatomejskom zemljom. Ovaj postu-

pak u nas jo nema praktinu primjenu. Meutim, obavljaju se znanstvena istraivanja o djelotvornosti dijatomejske zemlje i uvoenju u praksu (Koruni, 1993; Koruni, Racan, Perkovi, 1993). Grijanje/suenje zrna. U nas se ovaj postupak ne primjenjuje samo zbog suzbijanja tetnika. Suenje zrna u suarama toplim zrakom se znatno razlikuje od grijanja zrna zbog suzbijanja tetnika (primjena toplog zraka oko 60-120 DC za razdoblje krae od jedne minute s podizanjem temperature zrna na 56 DC do 72 D ). Takoer, veoma rijetko se zrna sue na niu vlagu samo zbog toga da se zaustavi ili sprijei razvoj i razmnoavanje tetnika.
C

Fumigacija~ Veoma est i uobiajen postupak suzbijanja tetnika u skladitima u nas, unato opasnosti njegove primjene, prave mogunosti pogrene primjene i relativno visoke cijene kotanja. Meutim, osnovni razlog njegove iroke primjene u nas, prema subjektivnom miljenju je mogunost postizanja visoke djelotvornosti u veoma kratkom vremenskom razdoblju. Ovaj postupak jo ima tendenciju porasta, iako u razvijenom svijetu fumigacija ima tendenciju stagnacije ili laganog opadanja. Sve se vie otkrivaju i uvode u praksu novi postupci sigurnije fumigacije (bolja hermetizacija, sniene doze, produena ekspozicija, spreavanje, tj. smanjenje emisije fumiganata u atmosferu), ili se fumigacija kombinira s drugim postupcima (fumigacija i niska temperatura zrnene robe, fumigacija i poviena temperatura,

fumigacija i sniena doza insekticida), ili se fumigacija zamjenjuje drugim postupcima (hlaenje robe, zraenje, modificirana atmosfera, dijatomejska zemlja, biljni insekticidi). U nas ovi postupci jo nemaju praktinu primjenu iako postoje izolirani, individualni postupci s tenjom poboljanja postupka fumigacije i kombinacije s drugim postupcima.

mogue je samo potpunim razumijevanjem osnovnih principa suzbijanja tetnika i djelovanjem sustava integralne zatite. Drugi problem, povezan i s nestrunom primjenom pesticidaje pojava ve gotovo alarmantna, rezistencije insekata na insekticide a naroito na fosfin (primjerice Rhizopertha dominica na fosfin). Zadnji je trenutak da se u nas zapone s istraivanjem proirenosti i stupnja rezistencije naih populacija skladinih tetnika na pesticide i na temelju rezultata hitno predloe postupci za usporavanje ili spreavanje pojave rezistencije. Obzirom na situaciju u svijetu, irenje rezistentnih populacija meunarodnom trgovinom, estu uporabu pesticida s vie ili manje uspjeha u naim skladitima, mogue je da su ve i nae populacije gospodarski vanih tetnika (R. dominica, Sitophilus oryzae, Tribolium castaneum, T. confusum, Oryzaephilus surinamensis, Ephestia el u tella, Plodia interpunctella, itd.) postale rezistentne na pojedine insekticide (ukljuujui i furnigante) te da je pojava rezistencije, slino kao i u svijetu, katkad uzrok neuspjele primjene insekticida i fumiganata. Iz ove saete, veoma jednostavne i subjektivne analize, vidljivo je da u Republici Hrvatskoj jo moramo mnogo toga uiniti, posebno na podruju multidisciplinamih znanstvenih istraivanja, poboljanja opreme, organiziranosti i povezanosti znanstveno strunih institucija meusobno i s praksom, informatike, povezanosti sa svijetom, itd. Tek

Zraenje~ iako veoma djelotvoran

postupak, u nas jo nema praktinu primjenu u skladitima. U nas se provode istraivanja praktine primjene u suzbijanju skladinih tetnika u skupoj robi i hrani u institutu "Ruer Bokovi", Zagreb (Hamel, usmeno priopenje). O prednostima i nedostacima ovog postupka pisano je u prijanjem poglavlju. Vidljivo je da je u nas jo uvijek naglasak na kemijskoj zatiti uskladitene robe. Normalno je da zbog uestale primjene pesticida postepeno dolazi do pojave odreenih problema. Jedan, prema subjektivnom miljenju veoma znaajan problem je pitanje kako bi se danas u nas trebali primijenjivati fumiganti i ostali insekticidi da se dobije maksimalan uinak uz to nie trokove. Zbog brojnih razloga poput nedovoljne informiranosti, znanja i iskustva, elje da se tedi novac primjenom pesticida vlastitim snagama, itd., neprekidno je prisutna sumnja da se u nas uzaludno troe ogromne sume novca na fumigacije i primjenu ostalih insekticida bez odgovarajuih, zadovoljavajuih rezultata, tj. bez provjere rezultata primjene. Rjeenje ovog problema, sumnje ili dileme

tada postojat e u naoj praksi uvjeti za djelotvorno uvoenje i provoenje veoma sloenog sustava integral-

ne zatite uskladitenih poljoprivrednih proizvoda.

Literatura
Anon. (1993): Alternatives to Methyl Bromide: Assesment of Research, Needs and Priorities. Proccedings from the USDA Workshop on Alternatives to Methyl Bromide, USDA, June 29 - July, 1., Arlington, Virginia, 85 pp. Anon. (1993): Methyl Bromide Controls Workshop, Ottawa, November 1, 2. Banks, H.J. (1976): Physical control of insects. J. Austra/. Ent. Soc. 15,89-100 Campbell A, Sinha RNO. (1990): Analysis and simulation modelling of population dynamics and bioenergetics of Cryptolestes ferrugineus (Coleoptera: Cucujidae) in stored wheat. Res. Popu/. Ecol. 32, 235-254. Dunkel F. V. (1992): The stored grain ecosystem: a global perspective. J. stored Prod. Res. Vol. 28. No. 2, 73-87 Hal/iday D., Calverley D.J.B. (1985): Management of Pest Control in Grain Storage Systems. AClAR Proceedings No. 14, Manila, Phi1ippines, 79-85. Hamel Darka, (1993): Modificirana atmosfera - prednosti, nedostaci, sadanji status, perspektive. Zbornik radova ZUPP' 93, Zagreb, 55-71. Hamel Darka, (1993): Djelotvornost Ceh na razne razvojne stadije Tribolium confusum Du Val (Coleoptera). Zbornik radova ZUPP' 93, Zagreb, 73-81. Kawamoto H., Sinha R.N., Muir W.E. (1990); Effect of temperature and relative humidity on egg development of Cryptoles tes ferrugineus compared with C. pusil/us (Coleoptera: Cucujidae). Appl. Ent. Zool. 25, 35-41. Koruni Z. (1993): Zatita uskladiten ih poljoprivrednih proizvoda inertnim praivima. Zbornik radova ZUPP' 93,
83-91.

Koruni z., Racan D., Perkovi J. (1993): Agriculturai stored products protection by inert dusts. In Proc. Ist Int. Conf on Insect Pests in the Urban Environment. Cambridge, England, pp. 491. LissikE.A, Latif N. (1986)A modelfor the movement of heat and moisture in stored grains as a result of mold respiration. In Drying '86 (Edited by Mujumdar AS.), Vo/. 1, pp 281-226. Hemisphere, Washington, D.G. Longstaff B.G. (1991) The role of modelling in the management of stored-product pests. Proe. 5th Int. Work. Conf Stored Prod. Prot., pp. 1995-2006. Bordeaux, France. Longstaff RG., Cuff W.R (1984) An ecosystem model of the infestation of stored wheat by Sitophilus oryzae: a reappraisa I. Eco/. Model. 25, 97-119. MetzgerJ.F., Muir W.E. (1983) Computer model of two-dimensional conduetion and forced convection in stored grain. Can. agric. Eng. 25, 119-125. Mills, J. T. (1989): Spoilage and heating of stored agricultural products. Prevention, detection, and eon tro/. Canadian Government Publishing Centre, Ottawa, pp 101. MillsJ.T., SinhaRN. (1980): Safestorage period for farm-stored rapeseed based on mycological and biochemical assessment. Phytophatology 70,541-547.

Prevett, P.F. (1990): Stored-product entomology - the challenge of the next decade. Bull. Ent. Res. 80, 3-6. Sanderson, D.B., Muir, W.E., Sinha, RN. (1988 a): Intergranular air tempera tures of ventilated bulks of whoot. J. Agric. Eng. Res. 40, 33-43. Sanderson D.B., Muir, W.E., Sinha, RN. (1988 b): Moisture contents with in bulks of whoot ventilated with noor ambient air: expenmental resuits. J. agric. Eng. Res. 42, 219-233. Sanderson D.B., Muir W.E., Sinha RN., Tuma D., Katson G.I. (1989) Evaluation of a model of drying and detenoration of stored wheat at near-ambient conditions. J. Agnc. Eng. Res. 42, 219233. Sinha RN., Wallace H.A.H., Reiser B., Lefkovitch L.P. (1979): Interrelations of arthropods and microorganisms in damp bulk-stored wheat - a multivanatestudy. Res. Popu/. Ecol. 21, 40-67. Sinha RN., Mills J. T., Wallace H.A.H., Muir W.E. (1981): Quality assessment of rapeseed stored in ventilated and non-ventilatedfarm bins. Sci. Aliments 1,247-263.

Sinha, RN., Muir W.E., Sanderson, D.B. (1985): Quality assessment of storedwhoot dunng drying with noor-ambient temperature air. Can. J. Plant. Sci. 65, 849-866. Sinha RN., Coutts A., Tuma D., Muir W.E. (1989): Seasonal changes in seed-germ protein, fat acidity and microjlora in non-ventilatedfarm bins. Sci. Aliments, 1,247-263. Snelson J. T. (1987): Grain Protectants. ACIARMono. 3. Ruskin Press, Melbour-

ne.
Tuma D., Sinha RN., Muir W.E., Abramson D. (1989): Odor volatiles associated with micro jlora in damp ventilated and non-ventilated bin-stored bulk wheat. Int. J. Food Microbiol. 83, 1102-1109. Tuma D., Sinha RN., Muir W.E., Abramson D. (1990): Odor volatiles associated with mite-infested bin-stored bulk wheat. J. Chem. Eco/. 16, 713-724. White, N.D. G. (1992): A multidisciplinary approach to stored grain research. J. Stored Prod. Res. Vo/. 28, No. 2, pp. 127-137.

Zlatko Koruni * "Korunic'" d.o.o. Zagreb

INTEGRATED STORED PRODUCTS PROTECTION: GLOBAL AND LOCAL VIEW

Summary The grain storage system is part of the post harvest ecosystem, a larger system which extends from harvest to consumption. An understanding of the interrelationship of biological and physical factors, and selection pressures in the system is essential to make sound decisions about the long term directions of post harvest research, as well as the daily management of grain and other food commodities in the post harvest system. Grain bulks form distinct ecosystems with dormant seeds and communities of insects, mites, micro flora, and occasionally, rodents and birds, and with different physical facto rs, and also quantity of dockage, interact with each other in a unique environment. The concept of modem ecology should be applied to the management of insects, fungi and mites in stored grain ecosystems. An effective interaction among many scientific disciplines and scientists is needed for effective grain management (entomologist ecologist, mycotoxicologist, physical scientist, agriculturai engineer, computer modellers, food scientist, economist, statistician) . Stored products protecti on is an essential part of the grain management strategies in the world and the present situation in Croatia. The aim of this paper is to review the integrated pest mamagement strategies in the world and the present situation in Croatia.

Key words: storehouse, ecosystem, pest management

strategies, pests, multydisciplinary research

Present adress: Agriculture Canada, Research Station Winnipeg, Mb., Canada for Hedley Pacific Ventures Ltd., Vancouver, Canada

You might also like