Uvod u informatiku Informatika je nauka koja se bavi proučavanjem i razvojem računara kao savremenih sredstava za obradu informacija,te primjenom

računara u raznim oblastima ljudske djelatnosti. Danas informatika ima dodirnih tačaka sa gotovo svim naukama. Pojam podatka i informacije Da bismo shvatili razliku između podatka i informacije definisaćemo prvo pojam podatka, kao elementarniji pojam:Podatak je bilo kakav zapis u bilo kakvom obliku u kojem je zabilježen neki događaj, pojava, činjenica ili zapažanje iz okoline. Navodimo neke primjere podataka kao:13,plavo,a,neka slika... Podaci mogu imati različita značenja za različite primaoce(npr.istu umjetničku sliku dva posmatrača mogu protumačiti na sasvim različite načine.),i oni mogu postojati neovisno od toga da li se koriste ili ne.(bilo koja knjiga sadrži ogromnu količinu podataka,neovisno od toga da li će je neko pročitati ili ne)Podaci postaju informacije tek ukoliko se koriste,ukoliko podstiču primaoca na neku akciju. Podaci koji se ne koriste nisu informacije,isto tako podaci koje primaoc ne razumije nisu informacije.Isti podatak može za jednog primaoa da predstavlja informaciju ,a za drugog ne. Sa stanovišta komunikacija ,informacija je saopštavanje znanja.Da bi od informacije imali koristi, ona mora biti ispravna,potpuna i na vrijeme dostavljena.Značaj ovih faktora je očigledan.Postoje razni nosioci informacija,poput živih bića ,knjiga sredstava javnog informisanja.Na posve elementarnom nivou,nosiocima informacije možemo smatrati svjetlost,zvuk miris.Informacija je vezana za proces prenošenja odnosno komuniciranja među subjektima.Pri tome subjekt u procesu komunikacije može da bude čovjek ,mašina,knjiga.Najprostije informacije su elementarne i sastoje se od svega tri pokazatelja:pojave,atributa(svojstva) i vrijednosti (Trava je zelena).Složene informacije gradimo grupisanjem elementarnih informacija,dodamo npr.faktor vremena.Za efikasnu upotrebu informacija,neophodno je objedinjavati informacije iz različitih izvorainternet. Do značajnog napretka u razvoju teorije informacije dovela je spoznaja da se količina informacija može precizno mjeriti. Svaka informacija se može prenjeti putem odgovora DA i NE,pa je stoga i mjera za količinu informacija najmanji broj pitanja DA/NE.Jedinica za mjerenje količine informacije je bit(Ista jedinica se koristi i za mjerenje količine memorije).Jedan bit je ona količina informacije koja se može dobiti odgovorom na jedno pitanje DA/NE tipa.Količina informacije je

Zajedno sa postupkom obrade informacija.(jer svaka informacija nije podjednako vrijedna-senzacionalna).i da osoba B treba da pogodi u kojoj se kutiji nalazi kuglica.u ovom slučaju ulogu informacionog procesora preuzima čovjek).obično se uporedo vrši postupak memorisanja informacija.Pa cjelokupan proces obrade šematski možemo pokazati kao na slici.Vjerovatnoća da osoba B nasumice pogodi pravu kutiju iznosi v=1/16.Kako se potrebe za informacijama kao i količina ulaznih podataka neprestano povećavaju.jer ono što je običan podatak za nekoga je informacija. Memorisanje informacija Obrada informacija je sastavni dio čak i uobičajnih ljudski aktivnosti( čitanje knjige.Ona naravno uključuje ljudsku aktivnost uz upotrebu jednostavnih pomagala.Osnovna formula teorije informacija tvrdi da su količina informacija i o nekom događaju i vjerovatnoća v povezane formulom 1/v=2i Primjer:Zamislimo da osoba A sakrila kuglicu u jednu od 16 neprovidnih kutija.Tako se javlja potreba za elektroničkom obradom informacija.kako je 1/v=16=24 .povezana i sa vjerovatnoćom. Obrada informacija Pod obradom informacija smatramo skup aktivnosti koje prevode podatke u oblik koji je upotrebljiv krajnjem korisniku.Informacije koje obrađujemo nazivamo ulazne informacije.ručna obrada informacija više ne može da zadovolji.Osoba B ima pravo da postavlja pitanja osobi A na koje ona može odgovoriti sa odgovorom DA ili NE.i da osoba B može pomoću 4 pitanja tačno saznati gdje se kuglica nalazi.Obradu informacija možemo poistovjetiti sa obradom podataka. Obrada informacija Izlazne inf.i obrnuto.Pod elektroničkom obradom informacija .slijedi da informacija o lokaciji kuglice vrijedi 4 bita.pa se ovakva obrada informacija naziva ručna.dok informacije koje dobijamo kao rezultat obrade nazivamo izlazne informacije. Ulazne inf.

kao nauka koja proučava metode i sredstva obrade informacija postaje sve značajnija .a ne obrnuto. .isplativija od ručne obrade Suštinska mana računara teško se snalazi u nepredviđenim situacijama.time postaje i značajno dobivanje tih informacija u što kraćem roku.ljudska intervencija nije više potrebna u procesu obrade.Zbog toga se elektronička obrada podataka naziva i automatska obrada podataka.i vrijeme popravke kratko • Ekonomičnost –niže cijene računara.smatramo upotrebu računara kao sredstva za automatsku obradu podataka. Kako računar može automatski izvršavati programe sačinjene od niza uputa.Bitno je shvatiti da računar treba biti u službi čovjeka . Računar je svaki uređaj koji je sposoban da prima podatke da ih memoriše i obrađuje prema datim uputama i da saopšti korisniku rezultate obrade.Osnove karakteristike elektroničke obrade podataka su: • Brzina-stotine miliona instrukcija u sekundi • Repetitivnost-Obavljaju iste operacije milion puta • Tačnost GIGO princip • Pouzdanost-rijetki kvarovi. Kako se broj informacija svakodnevno povećava.jer ne posjeduje inteligenciju.S toga informatika.koje pristižu putem raznih medija.a naročito putem interneta.Dakle u njoj ulogu informacionog procesora preuzima računar.a računar postaje neophodno sredstvo u mnogim oblastima ljudske djelatnosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful