Uvod u informatiku Informatika je nauka koja se bavi prouavanjem i razvojem raunara kao savremenih sredstava za obradu informacija,te primjenom

raunara u raznim oblastima ljudske djelatnosti. Danas informatika ima dodirnih taaka sa gotovo svim naukama. Pojam podatka i informacije Da bismo shvatili razliku izmeu podatka i informacije definisaemo prvo pojam podatka, kao elementarniji pojam:Podatak je bilo kakav zapis u bilo kakvom obliku u kojem je zabiljeen neki dogaaj, pojava, injenica ili zapaanje iz okoline. Navodimo neke primjere podataka kao:13,plavo,a,neka slika... Podaci mogu imati razliita znaenja za razliite primaoce(npr.istu umjetniku sliku dva posmatraa mogu protumaiti na sasvim razliite naine.),i oni mogu postojati neovisno od toga da li se koriste ili ne.(bilo koja knjiga sadri ogromnu koliinu podataka,neovisno od toga da li e je neko proitati ili ne)Podaci postaju informacije tek ukoliko se koriste,ukoliko podstiu primaoca na neku akciju. Podaci koji se ne koriste nisu informacije,isto tako podaci koje primaoc ne razumije nisu informacije.Isti podatak moe za jednog primaoa da predstavlja informaciju ,a za drugog ne. Sa stanovita komunikacija ,informacija je saoptavanje znanja.Da bi od informacije imali koristi, ona mora biti ispravna,potpuna i na vrijeme dostavljena.Znaaj ovih faktora je oigledan.Postoje razni nosioci informacija,poput ivih bia ,knjiga sredstava javnog informisanja.Na posve elementarnom nivou,nosiocima informacije moemo smatrati svjetlost,zvuk miris.Informacija je vezana za proces prenoenja odnosno komuniciranja meu subjektima.Pri tome subjekt u procesu komunikacije moe da bude ovjek ,maina,knjiga.Najprostije informacije su elementarne i sastoje se od svega tri pokazatelja:pojave,atributa(svojstva) i vrijednosti (Trava je zelena).Sloene informacije gradimo grupisanjem elementarnih informacija,dodamo npr.faktor vremena.Za efikasnu upotrebu informacija,neophodno je objedinjavati informacije iz razliitih izvorainternet. Do znaajnog napretka u razvoju teorije informacije dovela je spoznaja da se koliina informacija moe precizno mjeriti. Svaka informacija se moe prenjeti putem odgovora DA i NE,pa je stoga i mjera za koliinu informacija najmanji broj pitanja DA/NE.Jedinica za mjerenje koliine informacije je bit(Ista jedinica se koristi i za mjerenje koliine memorije).Jedan bit je ona koliina informacije koja se moe dobiti odgovorom na jedno pitanje DA/NE tipa.Koliina informacije je

povezana i sa vjerovatnoom.(jer svaka informacija nije podjednako vrijedna-senzacionalna).Osnovna formula teorije informacija tvrdi da su koliina informacija i o nekom dogaaju i vjerovatnoa v povezane formulom 1/v=2i Primjer:Zamislimo da osoba A sakrila kuglicu u jednu od 16 neprovidnih kutija,i da osoba B treba da pogodi u kojoj se kutiji nalazi kuglica.Osoba B ima pravo da postavlja pitanja osobi A na koje ona moe odgovoriti sa odgovorom DA ili NE.Vjerovatnoa da osoba B nasumice pogodi pravu kutiju iznosi v=1/16,kako je 1/v=16=24 ,slijedi da informacija o lokaciji kuglice vrijedi 4 bita,i da osoba B moe pomou 4 pitanja tano saznati gdje se kuglica nalazi. Obrada informacija Pod obradom informacija smatramo skup aktivnosti koje prevode podatke u oblik koji je upotrebljiv krajnjem korisniku.Obradu informacija moemo poistovjetiti sa obradom podataka,jer ono to je obian podatak za nekoga je informacija,i obrnuto.Informacije koje obraujemo nazivamo ulazne informacije,dok informacije koje dobijamo kao rezultat obrade nazivamo izlazne informacije.Zajedno sa postupkom obrade informacija,obino se uporedo vri postupak memorisanja informacija.Pa cjelokupan proces obrade ematski moemo pokazati kao na slici.

Ulazne inf.

Obrada informacija

Izlazne inf.

Memorisanje informacija

Obrada informacija je sastavni dio ak i uobiajnih ljudski aktivnosti( itanje knjige,u ovom sluaju ulogu informacionog procesora preuzima ovjek),pa se ovakva obrada informacija naziva runa.Ona naravno ukljuuje ljudsku aktivnost uz upotrebu jednostavnih pomagala.Kako se potrebe za informacijama kao i koliina ulaznih podataka neprestano poveavaju,runa obrada informacija vie ne moe da zadovolji.Tako se javlja potreba za elektronikom obradom informacija.Pod elektronikom obradom informacija

smatramo upotrebu raunara kao sredstva za automatsku obradu podataka.Dakle u njoj ulogu informacionog procesora preuzima raunar. Raunar je svaki ureaj koji je sposoban da prima podatke da ih memorie i obrauje prema datim uputama i da saopti korisniku rezultate obrade. Kako raunar moe automatski izvravati programe sainjene od niza uputa,ljudska intervencija nije vie potrebna u procesu obrade.Zbog toga se elektronika obrada podataka naziva i automatska obrada podataka.Osnove karakteristike elektronike obrade podataka su: Brzina-stotine miliona instrukcija u sekundi Repetitivnost-Obavljaju iste operacije milion puta Tanost GIGO princip Pouzdanost-rijetki kvarovi,i vrijeme popravke kratko Ekonominost nie cijene raunara,isplativija od rune obrade Sutinska mana raunara teko se snalazi u nepredvienim situacijama,jer ne posjeduje inteligenciju.Bitno je shvatiti da raunar treba biti u slubi ovjeka ,a ne obrnuto. Kako se broj informacija svakodnevno poveava,koje pristiu putem raznih medija,a naroito putem interneta,time postaje i znaajno dobivanje tih informacija u to kraem roku.S toga informatika, kao nauka koja prouava metode i sredstva obrade informacija postaje sve znaajnija ,a raunar postaje neophodno sredstvo u mnogim oblastima ljudske djelatnosti.