Uvod u informatiku Informatika je nauka koja se bavi proučavanjem i razvojem računara kao savremenih sredstava za obradu informacija,te primjenom

računara u raznim oblastima ljudske djelatnosti. Danas informatika ima dodirnih tačaka sa gotovo svim naukama. Pojam podatka i informacije Da bismo shvatili razliku između podatka i informacije definisaćemo prvo pojam podatka, kao elementarniji pojam:Podatak je bilo kakav zapis u bilo kakvom obliku u kojem je zabilježen neki događaj, pojava, činjenica ili zapažanje iz okoline. Navodimo neke primjere podataka kao:13,plavo,a,neka slika... Podaci mogu imati različita značenja za različite primaoce(npr.istu umjetničku sliku dva posmatrača mogu protumačiti na sasvim različite načine.),i oni mogu postojati neovisno od toga da li se koriste ili ne.(bilo koja knjiga sadrži ogromnu količinu podataka,neovisno od toga da li će je neko pročitati ili ne)Podaci postaju informacije tek ukoliko se koriste,ukoliko podstiču primaoca na neku akciju. Podaci koji se ne koriste nisu informacije,isto tako podaci koje primaoc ne razumije nisu informacije.Isti podatak može za jednog primaoa da predstavlja informaciju ,a za drugog ne. Sa stanovišta komunikacija ,informacija je saopštavanje znanja.Da bi od informacije imali koristi, ona mora biti ispravna,potpuna i na vrijeme dostavljena.Značaj ovih faktora je očigledan.Postoje razni nosioci informacija,poput živih bića ,knjiga sredstava javnog informisanja.Na posve elementarnom nivou,nosiocima informacije možemo smatrati svjetlost,zvuk miris.Informacija je vezana za proces prenošenja odnosno komuniciranja među subjektima.Pri tome subjekt u procesu komunikacije može da bude čovjek ,mašina,knjiga.Najprostije informacije su elementarne i sastoje se od svega tri pokazatelja:pojave,atributa(svojstva) i vrijednosti (Trava je zelena).Složene informacije gradimo grupisanjem elementarnih informacija,dodamo npr.faktor vremena.Za efikasnu upotrebu informacija,neophodno je objedinjavati informacije iz različitih izvorainternet. Do značajnog napretka u razvoju teorije informacije dovela je spoznaja da se količina informacija može precizno mjeriti. Svaka informacija se može prenjeti putem odgovora DA i NE,pa je stoga i mjera za količinu informacija najmanji broj pitanja DA/NE.Jedinica za mjerenje količine informacije je bit(Ista jedinica se koristi i za mjerenje količine memorije).Jedan bit je ona količina informacije koja se može dobiti odgovorom na jedno pitanje DA/NE tipa.Količina informacije je

Ulazne inf.pa se ovakva obrada informacija naziva ručna.Osnovna formula teorije informacija tvrdi da su količina informacija i o nekom događaju i vjerovatnoća v povezane formulom 1/v=2i Primjer:Zamislimo da osoba A sakrila kuglicu u jednu od 16 neprovidnih kutija.Kako se potrebe za informacijama kao i količina ulaznih podataka neprestano povećavaju.i obrnuto.Ona naravno uključuje ljudsku aktivnost uz upotrebu jednostavnih pomagala. Obrada informacija Izlazne inf.Informacije koje obrađujemo nazivamo ulazne informacije.slijedi da informacija o lokaciji kuglice vrijedi 4 bita. Obrada informacija Pod obradom informacija smatramo skup aktivnosti koje prevode podatke u oblik koji je upotrebljiv krajnjem korisniku.povezana i sa vjerovatnoćom.ručna obrada informacija više ne može da zadovolji.Pa cjelokupan proces obrade šematski možemo pokazati kao na slici.Obradu informacija možemo poistovjetiti sa obradom podataka.Pod elektroničkom obradom informacija .obično se uporedo vrši postupak memorisanja informacija.kako je 1/v=16=24 .Osoba B ima pravo da postavlja pitanja osobi A na koje ona može odgovoriti sa odgovorom DA ili NE.jer ono što je običan podatak za nekoga je informacija.i da osoba B može pomoću 4 pitanja tačno saznati gdje se kuglica nalazi.i da osoba B treba da pogodi u kojoj se kutiji nalazi kuglica.Vjerovatnoća da osoba B nasumice pogodi pravu kutiju iznosi v=1/16.dok informacije koje dobijamo kao rezultat obrade nazivamo izlazne informacije. Memorisanje informacija Obrada informacija je sastavni dio čak i uobičajnih ljudski aktivnosti( čitanje knjige.(jer svaka informacija nije podjednako vrijedna-senzacionalna).Tako se javlja potreba za elektroničkom obradom informacija.u ovom slučaju ulogu informacionog procesora preuzima čovjek).Zajedno sa postupkom obrade informacija.

a naročito putem interneta.Osnove karakteristike elektroničke obrade podataka su: • Brzina-stotine miliona instrukcija u sekundi • Repetitivnost-Obavljaju iste operacije milion puta • Tačnost GIGO princip • Pouzdanost-rijetki kvarovi.koje pristižu putem raznih medija. Kako se broj informacija svakodnevno povećava.i vrijeme popravke kratko • Ekonomičnost –niže cijene računara. Kako računar može automatski izvršavati programe sačinjene od niza uputa. .isplativija od ručne obrade Suštinska mana računara teško se snalazi u nepredviđenim situacijama. kao nauka koja proučava metode i sredstva obrade informacija postaje sve značajnija .S toga informatika.jer ne posjeduje inteligenciju.smatramo upotrebu računara kao sredstva za automatsku obradu podataka.Bitno je shvatiti da računar treba biti u službi čovjeka .ljudska intervencija nije više potrebna u procesu obrade.Dakle u njoj ulogu informacionog procesora preuzima računar.Zbog toga se elektronička obrada podataka naziva i automatska obrada podataka.time postaje i značajno dobivanje tih informacija u što kraćem roku. Računar je svaki uređaj koji je sposoban da prima podatke da ih memoriše i obrađuje prema datim uputama i da saopšti korisniku rezultate obrade.a računar postaje neophodno sredstvo u mnogim oblastima ljudske djelatnosti.a ne obrnuto.