HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

125

BORIS GOSPODNETI, dipl.iur. Hrvatska gospodarska komora, Zagreb

KOMUNALNI DOPRINOS I KOMUNALNA NAKNADA

UVOD Za potrebe ovog izlaganja potrebno je koristiti se slijedeim propisima: 1. Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03 proieni tekst, NN 82/04, NN 110/04 Uredba i NN 178/04, u nastavku teksta: ZKG) 2. Pravilnik o nainu utvrivanja obujma graevine za obraun komunalnog doprinosa (NN 136/06) 3. Uredba o uvjetima i mjerilima za utvrivanje zatitne najamnine (NN 40/97) I komunalnoj naknadi i komunalnom doprinosu zajedniko je to da se radi o javnim davanjima koja plaaju fizike i pravne osobe i kod kojih se u pravilu od druge strane (najee jedinice lokalne samouprave) trai odreena protuinidba. Budui se radi o javnim davanjima, obveznici plaanja komunalne naknade i komunalnog doprinosa esto doivljavaju takva davanja kao poreze, ne bez razloga, jer se u nekim buduim razmiljanjima oekuju i takve transformacije posebno kada se radi o komunalnoj naknadi (komunalna naknada porez na imovinu). Isto tako, sredstva dobivena od komunalne naknade i komunalnog doprinosa su strogo namjenska sredstva, to znai da se mogu koristiti iskljuivo za svrhu koja je odreena ZKG i ne bi se smjela koristiti za bilo koju drugu svrhu.

KOMUNALNA NAKNADA
lankom 22 stavkom 1 ZKG-a propisano je da je komunalna naknada prihod prorauna jedinice lokalne samouprave a koja sredstva su namijenjena za obavljanje slijedeih komunalnih djelatnosti: odvodnja atmosferskih voda, koja djelatnost, kao dio komunalne djelatnosti odvodnje i proiavanje otpadnih voda, nije posebno definirana u ZKG-u (npr. poslovi redovitog ienja ureaja slivnika za odvodnju atmosferskih voda); odravanje istoe u dijelu koji se odnosi na ienje javnih povrina pod odravanjem istoe razumijeva se ienje javnih povrina te skupljanje i odvoz komunalnog otpada na ureena odlagalita utvrena posebnim propisima (npr. poslovi ienja trgova, pjeakih zona, otvorenih odvodnih kanala, djejih igralita i javnih prometnih povrina, te javnih cesta koje prolaze kroz naselje); odravanje javnih povrina pod odravanjem javnih povrina osobito se razumijeva odravanje javnih zelenih povrina, pjeakih staza, pjeakih zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, djejih

_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

126

igralita, javnih prometnih povrina, te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne odravaju kao javne ceste prema posebnom zakonu (npr. bojenje postojeih koara za smee, nabava novih koara, oznaavanje parkirnih mjesta, sanacija asfaltnog sloja, obnova zelenila u parku, odravanje djejih igralita, odravanje klupa, itd.); odravanje nerazvrstanih cesta pod odravanjem nerazvrstanih cesta razumijeva se odravanje povrina koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupane veem broju korisnika, a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa, te gospodarenje cestovnim zemljitem uz nerazvrstane ceste (npr. poslovi sanacije asfaltnog plata, koenje trave uz cestu); odravanje groblja i krematorija pod odravanjem groblja i krematorija razumijeva se odravanje prostora i zgrada za obavljanje ispraaja i sahrane pokojonika, te ukop i kremiranje pokojnika (npr. bojanje ograde groblja, zamjena rasvjetnih tijela na groblju, odravanje stabala, zelenih povrina, odravanje klupa na groblju itd.); javna rasvjeta pod pojmom javne rasvjete razumijeva se upravljanje i odravanje objekata i ureaja javne rasvjete, ukljuivo podmirenje trokova elektrine energije za rasvijetljavanje javnih povrina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta (npr. bojanje i zatita rasvjetnih stupova, zamjena rasvjetnih tijela, trokovi utroka elektrine energije itd.).

Sredstva prikupljenja komunalnom naknadom mogu se na temelju odluke predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave upotrijebiti i u svrhu odravanja objekata kolskog, zdravstvenog i socijalnog sadraja (lanak 28 stavak 2 ZKG-a). Slijedom odredbe lanka 44 Zakona o vatrogastvu (NN 139/04 i NN 174/04), predstavniko tijelo opine, grada i Grada Zagreba, moe za financiranje redovite djelatnosti javnih vatrogasnih postrojbi i dobrovoljnih vatrogasnih drutava donijeti odluku o uvoenju ili poveanju komunalne naknade glede financiranja vatrogastva. Visinu komunalne naknade treba uskladiti sa zahtjevima iz plana zatite od poara jedinice lokalne samouprave. Komunalne djelatnosti za obavljanje kojih se sredstva osiguravaju iz komunalne naknade (odvodnja atmosferskih voda, odravanja istoe u dijelu koji se odnosi na ienje javnih povrina, odravanje javnih povrina, odravanje nerazvrstanih cesta, odravanje groblja i krematorija i javna rasvjeta) ne mogu se obavljati putem koncesije. Naime, prema popisu komunalnih djelatnosti koje se mogu obavljati putem koncesije iz lanka 11 stavka 1 ZKG-a, putem koncesije mogu se obavljati samo one komunalne djelatnosti koje se financiraju iz cijene komunalne usluge. Davanjem koncesije stjee se pravo obavljanja komunalnih djelantosi te izgradnja i koritenje objekata i ureaja komunalne infrastrukture u cilju obavljanja komunalnih djelatnosti, za koje djelatnosti koncesionar naplauje cijenu izravno od korisnika komunalnih usluga. Nasuprot tome, za obavljanje komunalnih djelatnosti koje se financiraju iz komunalne naknade, jedinice lokalne samouprave pravnoj ili fizikoj osobi koja obavlja te djelatnosti plaa cijenu za izvrene usluge.
_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

127

1. OBVEZNICI PLAANJA KOMUNALNE NAKNADE Komunalnu naknadu plaaju vlasnici odnosno korisnici stambenog prostora, poslovnog prostora, garanog prostora, graevinskog zemljita koje slui za obavljanje poslovne djelatnosti i neizgraenog graevinskog zemljita. Komunalna naknada plaa se za nekretnine iz lanka 22 stavka 2 ZKG-a (stambeni prostor, poslovni prostor, garani prostor, graevinsko zemljite koje slui za obavljanje poslovne djelatnosti i neizgraeno graevinsko zemljite) koje se nalazi unutar graevinskog podruja naselja, te za stambeni i poslovni prostor izvan graevinskog podruja naselja na kojemu se najmanje obavlja komunalna djelatnost iz lanka 22 stavka 1 toke 3, 4 i 6 ZKG-a ( odravanje javnih povrina, odravanje nerazverstanih cesta i javna rasvjeta ) i koje su opremljene najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu elektrinom energijom i vodom prema mjesnim prilikama, te ine sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave. Graevinskim zemljitem u smislu ZKG-a smatra se zemljite koje se nalazi unutar granica graevnog poduja naselja, a na kojemu se u skladu s prostornim planom mogu graditi graevine za stambene, poslovne, portske ili druge namjene. Neizgraenim graevinskim zemljitem u smislu ZKG-a smatra se zemljite na kojem nije izgraena nikakva graevina ili na kojemu postoji privremena graevina za iju izgradnju nije potrebno odobrenje za izgradnju. Neizgraenim graevinskim zemljitem smatra se i zemljite na kojemu se nalaze ostaci nekadanje graevine. 2. ODLUKA O KOMUNALNOJ NAKNADI Temeljem lanka 23 stavka 1 ZKG-a predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se obvezatno utvruju: naselja u jedinicama lokalne samouprave u kojima se naplauje komunalna naknada; podruje zona u gradu odnosno opini; koeficijent zona (Kz) za pojedine zone; koeficijent namjene (Kn) za poslovni prostor i graevno zemljite koje slui u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti; rokovi plaanja komunalne naknade; nekretnine vane za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti ili djelomino oslobaaju plaanja komunalne naknade; opi uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinim sluajevima moe odobriti potpuno ili djelomino oslobaanje od plaanja komunalne naknade, izvori sredstava iz kojih e se namiriti iznos za sluaj potpunog ili djelominog oslobaanja od plaanja komunalne naknade.

3. PROGRAM ODRAVANJA OBJEKATA I UREAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE ZA DJELATNOSTI IZ LANKA 22 STAVKA 1 ZKG-a Prema lanku 28 ZKG-a predstavniko tijelo jedinica lokalne samouprave nakon donoenja odluke o komunalnoj naknadi, za svaku kalendarsku godinu, a u skladu s predvidivim sredstvima i izvorima financiranja donosi Program odravanja
_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

128

infrastrukture za djelatnosti iz lanka 22 stavka 1 ZKG-a (odvodnja atmosferskih voda, odravanje istoe u dijelu koji se odnosi na ienje javnih povrina, odravanje javnih povrina, odravanje nerazvrstanih cesta, odravanje groblja i krematorija, javna rasvjeta). Programom se obavezno utvruje: opis i opseg poslova odravanja s procjenom pojedinim trokova po djelatnostima; iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarenje programa s naznakom izvora financiranja.

Poglavarstvo jedinice lokalne samouprave duno je do kraja oujka svake godine predstavnikom tijelu jedinice lokalne samouprave podnijeti izvjee o izvrenju Programa za prethodnu kalendarsku godinu. Izvjee o izvrenju Programa odravanja infrastrukture mora sadravati iste elemente kao i sam Program. 4. MJERILA ZA IZRAUN KOMUNALNE NAKNADE lankom 24 ZKG-a propisano je da se visina komunalne naknade odreuje ovisno o: lokaciji nekretnine, odnosno zoni u kojoj se nalazi nekretnina; vrsti nekretnine iz lanka 22 stavka 2 ZKG-a.

Komunalna naknada se obraunava po metru kvadratnom povrine, i to za stambeni, poslovni i garani prostor po jedinici korisne povrine koja se utvruje na nain propisan Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrivanje zatiene najamnine, a za graevinsko zemljite po jedinici stvarne povrine. Prema lanku 4 navedene Uredbe, korisna povrina stana za koju se utvruje najamnina u skladu s odredbama Uredbe odreuje se primjenom toke 3.3 norme HRN U. C2. 100. Pri utvrivanju korisne povrine tavanskih ili mansardnih stanova odnosno stanova s kosim pogledom, uz elemente za izraun korisne povrine prema normi HRN U. C2. 100. primijenjuju se i ovi koeficijenti: tlocrtna povrina prostorija ili dijelova prostorija s visinom do 1m koeficijent 0,00; tlocrtna povrina prostorija ili dijelova prostorija s visinom od 1 2 m koeficijent 0,50; tlocrtna povrina prostorija ili dijelova prostorija s visinom veom od 2m koeficijent 1,00.

Odredbama toke 3.3 norme HRN U. C2. 100. (koji je propis u pravni sustav Republike Hrvatske preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona o standardizaciji Sl.L. 37/88 a koji se u Republici Hrvatskoj primijenjuje kao republiki zakon NN 53/91) utvren je nain izraunavanja korisne (netto) povrine stambenog odnosno poslovnog prostora.
_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

129

Korisna povrina izraunava se mnoenjem povrina prostorija obraunatih bez zidova sa slijedeim koeficijentima (3,34): zatvorene prostorije i nie koeficijent 1,00, loe koeficijent 0,75, pokrivene terase koeficijent 0,50, balkoni, otvorene terase, ravni prohodni krovori i trijemovi koeficijent 0,25. Iznos komunalne naknade po kvadratnom metru obraunske povrine nekretnine utvruje se mnoenjem: vrijednosti obraunske jedinice boda (B), odreene u kunama po metru kvadratnom; koeficijenta zone (Kz); koeficijenta namjene (Kn).

Dakle, komunalna naknada izraunava se prema matematikoj formuli: komunalna naknada po kvadranom metru = vrijednost boda x koeficijent zone x koeficijent namjene. 4.1. Vrijednost boda lankom 25 ZKG-a propisano je da se vrijednost boda (B) odreuje odlukom predstavnikog tijela jedinice lokalne samouprave do kraja studenoga tekue godine za slijedeu kalendarsku godinu a nakon donoenja odluke o komunalnoj naknadi. Vrijednost boda jednaka je mjesenoj visini komunalne naknade po kvadratnom metru korisne povrine stambenog prostora u prvoj zoni opine odnosno grada. Ako predstavniko tijelo ne odredi vrijednost boda najkasnije do kraja studenoga tekue godine, za obraun komunalne naknade u slijedeoj kalendarskoj godini vrijednost boda se ne mijenja. 4.2. Koeficijent zone lankom 36 ZKG-a propisano je da se visina komunalne naknade odreuje prema koeficijenu zone u naselji i to: koeficijent zone (Kz) odreuje predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave za pojedine zone, a najvii koeficijent u prvoj zoni opine odnosno grada iznosi 1,00; podruja zona u gradu odnosno opini utvruje predstavniko tijelo lokalne samouprave ovisno o pogodnosti poloaja i komunalnojh opremljenosti odreenog podruja, prema vlastitim uvjetima i mjerilima.

4.3. Koeficijent namjene lankom 27 ZKG-a propisano je da se visina komunalne naknade odreuje prema koeficijentu namjene nekretnine (Kn) koji ovisi o vrsti nekretnine iz lanka 19 stavka 2 ZKG-a i iznosi: za stambeni prostor i prostor koji koriste neprofitne organizacije koeficijent 1,00; za garani prostor koeficijent 1,00;

_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

130

za neizgraeno graevino zemljite koeficijent 0,05.

Koeficijent namjene za poslovni prostor i za graevno zemljite koje slui u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti odreuje predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave pod slijedeim uvjetom: za poslovni prostor koji slui za proizvodne djelatnosti koeficijent ne moe biti manji od 1,00 niti vei od 5,00; za poslovni prostor koji slui za ostale djelatnosti koeficijent ne moe biti manji od 1,00 niti vei od 10,00; za graevno zamljite koje slui u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti koeficijent moe biti najvie 10% koeficijenta namjene koji je odreen za poslovni prostor.

4.4. Posebna mjerila za utvrivanje visine komunalne naknade za pojedine gospodarske djelatnosti lankom 27 stavkom 3 i 4 ZKG-a je propisan i nain utvrivanja visine komunalne naknade za pojedine vrste djelatnosti i to: za poslovni prostor i graevno zemljite koje slui u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, u sluaju kad se poslovna djelatnost ne obavlja vie od est mjeseci u kalendarskoj godini, koeficijent namjene umanjuje se za 50%, ali ne moe biti manji od koeficijenta namjene za stambeni prostor odnosno neizgraeno graevno zemljite; za hotele, apartmansta naselja i kampove visina godinje komunalne naknade ne moe biti vea od 1,5% ukupnog godinjeg prihoda iz prethodne godine ostvatrenog u hotelima, apartmanskim naseljima i kampovima koje se nalaze na podruju odreene jedinice lokalne samouprave.

5. DONOENJE RJEENJA O KOMUNALNOJ NAKNADI lancima 22 i 23 ZKG-a u vezi donoenja rjeenja o komunalnoj naknadi, propisano je slijedee: obveznik plaanja komunalne naknade je vlasnik ili korisnik stambenog prostora, poslovnog prostora, garanog prostora, graevnog zemljita koje slui u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, te neizgraenog graevinskog zemljita; rjeenje o komunalnoj naknadi donosi upravo tijelo jedinice lokalne samouprave u ijem su djelokrugu poslovi komunalnoga gospodarstva, rjeenje se donosi za kalendarsku godinu; rjeenje se donosi do 31. oujka tekue godine, ako se na osnovi odluke predstavnikog tijela mijenja visina komunalne naknade u odnosu na prethodnu godinu; rjeenjem se utvruje visina komunalne naknade po metru kvadratnom obraunske povrine, obraunska povrina i mjeseni iznos komunalne naknade;

_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

131

o privremenom, potpunom ili djelominom oslobaanju od plaanja komunalne naknade upravno tijelo donosi rjeenje; izvrno rjeenje izvrava upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u ijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva, u postupku i na nain odreen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak odnosno dobit; protiv rjeenja jedinice lokalne samouprave moe se izjaviti alba upravnom tijelu upanije u ijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva, a protiv rjeenja koje donosi Grad Zagreb alba se izjavljuje ministarstvu u ijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.

5.1. Dospijee obveze komunalne naknade Dospijee obveze komunalne naknade nastupa danom izvrnosti rjeenja o utvrivanju visine komunalne naknade. Sukladno naelu konanosti rjeenja u upravnom postupku, stranka u upravnom postupku stjee kakvo pravo ili obvezu na temelju rjeenja koje je konano u upravnom postupku (tj. rjeenje protiv kojega nema redovitog pravnoga lijeka). No, kako je lankom 23 stavkom 2 ZKG-a propisano da se rjeenje o visini komunalne naknade donosi za kalendarsku godinu (osim ako se za kalendarsku godinu mijenja visina naknade, za to je predstavniko tijelo obavezno donijeti opi akt do kraja studenoga u prethodnoj godini), najkasnije do 31. oujka tekue godine, to e izvrno rjeenje o visini komunalne naknade obvezivati stranku na plaanje komunalne naknade od 1. sijenja kalendarske godine u kojoj je doneseno (iako e injenica izvrnosti rjeenja nastupiti naknadno u tijeku kalendarske godine). 5.2. Rok za donoenje rjeenja o komunalnoj naknadi Razmatrajui pitanje roka za donoenje rjeenja o komunalnoj naknadi, susreemo se s dvojbom koja se odnosi na lanak 20 stavak 2 ZKG-a a koja propisuje da se izdavanje rjeenja o komunalnoj naknadi donosi najkasnije do 31. sijenja tekue godine. Dvojbeno je radi li se o instrukcijskom ili prekluzivnom roku. Smatramo da se radi o instrukcijskom roku na to upuuje injenica da su sredstva komunalne naknade strogo namjenska sredstva za financiranje obavljanja odreenih komunalnih usluga koje koriste svi obvezanici plaanja komunalne naknade, te da se obavljanje tih komunalnih djelatnosti ne moe dovesti u pitanje prekluzivnim rokom za izdavanje rjeenja o visini komunalne naknade u tijeku godine. Konaan odgovor na ovo pitanje morat e dati upravno-sudska praksa. 6. ZASTARA DUGA KOMUNALNE NAKNADE U pogledu roka za zastaru obveza potraivanja duga s naslova komunalne naknade primijenjuju se odredbe lanka 226 i 233 Zakona o obveznim odnosima (u daljnjem tekstu: ZOO). Odredbom lanka 233 ZOO-a propisano je da sva potraivanja koja su utvrena pravomonom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadlenog tijela ili nagodbom pred sudom ili drugim nadlenim tijelom odnosno javnobiljenikim aktom, zastarijevaju za deset godina pa i ona za koja zakon inae predvia krai rok zastare.
_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

132

Meutim, sve povremene trabine koje proistjeu iz takvih odluka ili nagodbi i dospijevaju ubudue zastarijevaju u roku predvienom za zastaru povremenih trabina. Rjeenjem o komunalnoj naknadi odreuje se visina komunalne naknade koja moe dospijevati mjeseno, tromjeseno ili u drugom roku koji opim aktom propie jedinica lokalne samouprave. Stoga se na zastaru obveza komunalne naknade primijenjuje rok zastare za povremena potraivanja propisan lankom 226 ZOO-a koji propisuje da trabine povremenih davanja, koje dospijevaju godinje ili u kraim razdobljima, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Zastara se prekida podnoenjem tube kao i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrivanja, osiguranja ili ostvarenja trabine (lanka 241 ZOO-a). Nakon prekida, zastarijevanje poinje tei iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne rauna se u zakonom odreeni rok zastare. Zastara koja poinje tei iznova poslije prekida navrava se kad protekne onoliko vremena koliko je zakonom odreeno za zastaru koja je prekinuta (lanak 45 stavak 1 i 6 ZOO-a). Prema upravno-sudskoj praksi opomena tijela uprave jedinice lokalne samouprave u ijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo ne prekida zastarijevanje. To proizlazi iz presude Upravnog suda broj: Us-11006/2000-4 od 17. rujna 2003. godine.

KOMUNALNI DOPRINOS
Komunalni doprinos je novano javno davanje koje se plaa za graenje i koritenje objekata komunalne infrastrukture iz lanka 30. stavka 1. ZKG-a. Komunalni doprinos prihod je jedinice lokalne samouprave. 1. NAMJENA SREDSTAVA KOMUNALNOG DOPRINOSA Sredstva komunalnog doprinosa slue za financiranje graenja objekata i ureaja komunalne infrastrukture za: javne povrine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorije i javnu rasvjetu. Navedeni objekti i ureaji komunalne infrastrukture financiraju se osim iz sredstava komunalnog doprinosa i iz prorauna jedinice lokalne samouprave, naknade za koncesiju i drugih izvora utvrenih posebnim zakonom. Sredstvima komunalnog doprinosa financira se i pribavljanje zemljita na kojem se grade objekti i ureaji komunalne infrastrukture iz lanka 30 stavka 1 ZKG-a (javne povrine, nerazvrstane ceste, groblja i krematoriji, javna rasvjeta), ruenje postojeih objekata i ureaja, premjetanje postojeih nadzemnih i podzemnih instalacija, te radovi na sanaciji toga zemljita (lanak 31 stavak 5 ZKG-ase).
_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

133

2. PRAVNI STATUS OBJEKATA I UREAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE KOJI SE FINANCIRAJU IZ KOMUNALNOG DOPRINOSA Iz sredstava komunalnog doprinosa financira se izgradnja objekata i ureaja komunalne infrastrukture koji su u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave i to: javne povrine- su javne zelene povrine, pjeake staze, pjeake zone, odvodni kanali, trgovi, parkovi, djeja igralita; nerazvrstane ceste- su povrine koje se koriste za promet po bilo kojoj osnovi i koje su pristupane veem broju korisnika a koje nisu razvrstane ceste u smislu posebnih propisa te cestovno zemljite uz nerazvrstane ceste.

Sve navedene nekretnine (javne povrine i nerazvrstane ceste) u pravilu u zemljinim knjigama upisane su kao ope dobro u nevlasnikom reimu. Smatramo da se iz odredaba ZKG-a moe isitati iznimka za takve nekretnine od odredbi lanka 35 stavka 4 Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima prema kojoj stvari koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u opoj uporabi) su vlasnitvo Republike Hrvatske. Prema toj iznimci koja proizlazi iz odredaba ZKG-a te su nekretnine u ingerenciji jedinica lokalne samouprave. Bilo bi posve nesvrhovito da o nekretninama i opim dobrima takve vrste skrbi Republika Hrvatska jer se radi o nekretninama koje ine javne povrine i nerazvrstane ceste apsolutno lokalnog znaenja. groblja i krematoriji- poblie su definirani kao komunalni objekti lankom 2 Zakona o grobljima (NN 19/98). Groblje je ograeni prostor zemljita na kojem se nalaze grobna mjesta, pratee graevine i komunalna infrastruktura. Prateim graevinama u smislu Zakona o grobljima smatraju se kramtorij, mrtvanica, dvorana za izlaganje na odru, prostorije za ispraaj umrlih i sl. Groblje je komunalni objekt u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave na ijem se podruju nalazi; objekti i ureaji javne rasvjete- slue za rasvjetljavanje javnih povrina, javnih cesta koje prolaze kroz naselje i nerazvrstanih cesta. Ti objekti i ureaji koji se koriste iskljuivo za javnu rasvjetu su u vlasnitvu jedinice lokalne samouprave, a za one koji se koriste za obavljanje djelatnosti Hrvatske elektroprivrede d.d. Zagreb, a istodobno se koriste i za javnu rasvjetu, osnovano je ugovorom s jedinicama lokalne samouprave i uprave, pravo slunosti pravo uporabe bez naknade za potrebe javne rasvjete u korist jedinice lokalne samouprave i uprave. Ugovor se zakljuuje izumeu HEP-a s jedne strane, te opina i gradova s druge strane.

3. OBVEZNIK PLAANJA KOMUNALNOG DOPRINOSA lankom 31 stavkom 2 ZKG-a komunalni doprinos plaa vlasnik graevne estice na kojoj se gradi graevina, odnosno investitor. Plaanjem komunalnog doprinosa vlasnik graevne estice odnosno investitor sudjeluje u podmirenju trokove izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture utvrenih Programom iz lanka 30 stavka 4 ZKG-a.
_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

134

Investitor je pravna ili fizika osoba u ije se ime gradi graevina (lanak 33 stavak 1 Zakona o gradnji). U pogledu dvojbi kako odrediti obvezanika plaanja komunalnog doprinosa kada vlasnik graevne estice nije ujedno i investitor, smatramo da isto treba razrijeiti na nain da je obvezanik plaanja istog fizika ili pravna osoba koja je navedena kao investitor u projektnoj dokumentaciji, ili fizika ili pravna osoba koja je podnijela zahtjev za izdavanje akta na temelju kojega se moe graditi, ili fizika ili pravna osoba koja je u ugovoru, suglasnosti ili odluci nadlenog tijela dravne uprave kojom se stjee pravo graenja na nekretnini, navedena kao investitor. Jedinica lokalne samouprave na plaa komunalni doprinos onda kada je investitor gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture iz lanka 30 stavka 1 ZKG-a ( javne povrine, nerazvrstane ceste, groblja i krematorij i javna rasvjeta ) iz ega proizlazi da, kada je jedinica lokalne samouprave investitor drugih objekata onda je ista obvezanik plaanja komunalnog doprinosa. 4. OBRAUN KOMUNALNOG DOPRINOSA Komunalni doprinos obraunava se u skladu s obujmom, odnosno po metru kubnom graevine koja se gradi na graevnoj estici, a kod graevine koja se uklanja zbog graenja nove graevine ili kada se postojea graevina dograuje ili nadograuje, komunalni se doprinos obraunava na razliku u obujmu u odnosu na prijanju graevinu. Jedinina vrijednost komunalnog doprinosa za obraun po metru kubnom graevine koja se gradi odreuje se za pojedinu zonu u gradu, odnosno opini. Ta je vrijednost najvia za prvu zonu i ne moe biti via od 10% prosjenih trokova gradnje prema kubnom metru etalonske graevine u Republici Hrvatskoj (prosjeni trokovi gradnje po kubnom metru etalonske gradnje u Republici Hrvatskoj na dan 7. sijenja 2000. godine iznose 1.800,00 kuna po kubnom metru). Nain utvrivanja obujma graevine za obraun komunalnog doprinosa propisao je ministar u ijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo Pravilnikom o nainu utvrivanja obujma graevine za obraun komunalnog doprinosa (NN 136/06). 5. ODLUKA O KOMUNALNOM DOPRINOSU Odluka o komunalnom doprinosu obavezno sadri: podruja zone u gradu odnosno opini ovisno o pogodnosti poloaja odreenog podruja i stupnju opremljenosti objektima i ureajima komunalne infrastrukture; jedininu vrijednost komunalnog doprinosa po vrsti objekta i ureaja komunalne infrastrukture i po pojedinim zonama odreenu u kunama po kubnom metru graevine; nain i rokove plaanja komunalnog doprinosa; ope uvjete i razloge zbog kojih se u pojedinanim sluajevima moe odobriti djelomino ili potpuno oslobaanje od plaanja komunalnog

_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

135

doprinosa i izvore sredstava iz kojih e se namiriti iznos za sluaj potpunog ili djelominog oslobaanja od plaanja komunalnog doprinosa. Ovdje je potrebno istaknuti da ZKG-om nije propisano da visina komunalnog doprinosa ovisi o namjeni graevine iako je iz prakse poznato da pojedine jedinice lokalne samouprave odlukom o komunalnom doprinosu razliito utvruju jedininu vrijednost komunalnog doprinosa ovisno o namjeni graevine (npr. stambeni, poslovni ili proizvodni prostor). Miljenja sam da je takvo postupanje jedinica lokalne samouprave suprotno ZKG-u jer da je zakonodavac htio onda bi takovu odredbu izriito propisao kako je to propisao kod donoenja odluke o komunalnoj naknadi kod koje je ostavio mogunost razliitog utvrivanja visine komunalne naknade s obzirom na namjenu prostora. 6. PROGRAM IZGRADNJE INFRASTRUKTURE OBJEKATA I UREAJA KOMUNALNE

Predstavniko tijelo jedinice lokalne samouprave na temelju Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru i potrebe ureenja zemljita u skladu s postavkama dokumenata prostornog ureenja kao i u skladu s Planom razvojnih programa koji se donose na temelju posebnih propisa donosi Program gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture za svaku kalendarsku godinu obavezno sadri: opis poslova s procjenom trokova za gradnju objekata i ureaja te za nabavku opreme; iskaz financijskih sredstava potrebnih za ostvarivanje Programa s naznakom izvora financiranja djelatnosti.

Odredba lanka 31 stavka 5 ZKG-a koja propisuje da se sredstvima komunalnog doprinosa financira i pribavljanje zemljita na kojem se grade objekti i ureaji komunalne infrastrukture iz lanka 30 stravka 1 ZKG-a, ruenje postojeih objekata i ureaja, premjetanje postojeih nadzemnih i podzemnih instalacija te radovi na sanaciji tog zemljita, omoguava planiranje izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture po fazama tj. kroz viegodinje razdoblje. Tako je mogue u Programu izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture za pojedinu kalendarsku godinu planirati radove na pripremi zemljita za izgradnju i ishodovanje akta na temelju kojih se moe graditi, a samu izgradnju planirati u iduim godinama. Program izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture obuhvaa planiranu izgradnju za sve objekte i ureaje komunalne infrastrukture na podruju jedinice lokalne samouprave za komunalne djelatnosti iz lanka 3 ZKG-a, a ne samo za objekte i ureaje komunalne infrastrukture iz lanka 30 stavka 1 ZKG-a. Program gradnje objekta i ureaja komunalne infrastrukture od iznimnog je znaenja jer se u rjeenje o komunalnom doprinosu unosi popis objekata i ureaja komunalne infrastrukture koje e jedinice lokalne samouprave izgraditi u skldu s tim Programom u kalendarskoj godini. Visina obveze povrata sredstava komunalnog doprinosa obvezniku ovisi o izgraenosti objekata i ureaja komunalne infrastrukture prema navedenom Programu i ostvarenom prilivu, pa je stoga potrebno, pri donoenju tog Programa
_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

136

izgradnju objekata i ureaja komkunalne infrastrukture na podruju jedinice lokalne samouprave, planirati prema stvarnim mogunostima kako bi se izbjegla obveza povrata sredstava komunalnog doprinosa iz razloga neizvravanja Programa. Izvjee o izvrenju Programa izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture poglavarstvo jedinice lokalne samouprave duno je do kraja oujka svake godine podnijeti predstavnikom tijelu jedinice lokalne samouprave. Takvo izvjee moralo bi sadravati opis poslova s trokovima za gradnju objekata i ureaja te nabavku opreme kao i iskaz financijskih sredstava s kojima je program ostvaren uz naznaku izvora financiranja. 7. RJEENJE O KOMUNALNOM DOPRINOSU lankom 32 stavkom 1 ZKG-a propisano je da je tijelo dravne uprave koje donosi akt na temelju kojeg se moe graditi duno u roku 8 dana od dana podnotenja zahtjeva za izdavanje toga akta dostaviti jedan primjerak projektne dokumentacije upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadlenom za poslove komunalnog gospodarstva, radi donoenja rjeenja o komunalnom doprinosu. Postavlja se pitanje da li je rok od 8 dana u kojem je tijelo dravne uprave koje donosi akt na temelju kojega se moe graditi prekluzivan ili instrukcijski rok. Smatram da se radi o instrukcijskom roku iz razloga to je to tijelo duno i na temelju projektne dokumentacije koja je dostavljena nakon isteka roka od 8 dana donijeti rjeenje o komunalnom doprinosu. Rjeenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadleno za komunalno gospodarstvo na temelju odluke o komunalnom doprinosu (lanak 31 stavak 3 ZKG-a) u postupku pokrenutom na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti (lanak 32 stavak 2 ZKG-a). Rjeenje o komunalnom doprinosu obvezatno sadrava: iznos sredstava komunalnog doprinosa koji je obveznik duan platiti; nain i rokove plaanja komunalnog doprinosa; prikaz naina obrauna komunalnog doprinosa za graevinu koja se gradi; popis objekata i ureaja komunalne infrastrukture koje e jedinica lokalne samouprave izgraditi u skladu s Programom gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture; obvezu jedinice lokalne samouprave o razmjernom povratu sredstava u odnosu na izgraenost objekata i ureaja komunalne infrastrukture iz popisa objekata i ureaja koje je jedinica lokalne samouprave duna izgraditi u skladu s Programom gradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture i ostvareni priliv sredstava.

Nitavo je rjeenje koje ne sadrava obvezne elemente propisane lankom 32 stavkom 3 ZKG-a. Obveze i prava iz rjeenja o komunalnom doprinosu stranka stjee danom konanosti rjeenja.
_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

137

Posebno istiemo da je rjeenje o komunalnom doprinosu dvostranoobvezno rjeenje tj. obveza je obveznika komunalnog doprinosa na plaanje istoga, a obveza jedinice lokalne samouprave na izgradnju objekata i ureaja komunalne infrastrukture sukladno godinjem Programu izgradnje. Tu je potrebno istaknuti da obveza jedinice lokalne samouprave na izgradnju objekata i ureaja komunalne infrastrukture nije vezana za izgradnju i opremanje objektima i ureajima ba na graevinskoj estici obveznika plaanja komunalnog doprinosa, ve e se ista izvriti na podruju jedinice lokalne samouprave prema navedenom Programu. U neposrednoj primjeni ZKG-a uoena je pojava da pojedine jedinice lokalne samouprave ne donose rjeenje o komunalnom doprinosu u zakonom propisanom roku to posredno onemoguava stranku (vlasnika graevinske estice, investitora) u ishoenju akta na temelju kojeg bi mogao graditi. Ova je pojava esto prisutna u jedinicama lokalne samouprave u kojima je u tijeku postupak donoenja nove prostorno-planske dokumentacije kojom se bitno mijenjaju mogunosti izgradnje pojedinih zahvata u prostoru. Smatramo da takvo postupanje predstavlja zlouporabu odredbe lanka 32 stavka 4 ZKG-a koom je propisano da se akt na temelju kojeg se moe graditi ne moe izdati prije nego to je za tu graevinu izvrena uplata komunalnog doprinosa ili kod obrone uplate nakon izvrene uplate prve rate. Navedena odredba ZKG-a nije donijeta u cilju spreavanja vlasnika graevne estice odnosno investitora da ishodi akt na temelju kojeg se moe graditi, ve da se osigura plaanje komunalnog doprinosa jedinici lokalne samouprave, budui se iz tih sredstava financira izgradnja objekata i ureaja komunalne infrastrukture. 8. POVRAT SREDSTAVA KOMUNALNOG DOPRINOSA ZKG posebno ne propisuje postupak povrata sredstava komunalnog doprinosa u sluaju ako jedinica lokalne samouprave na izvri svoju obvezu izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture prema popisu iz Programa izgradnje objekata i ureaja komunalne infrastrukture koji se donosi za kalendarsku godinu. Smatramo da se zahtjev za povrat komunalnog doprinosa podnosi tijelu uprave jedinice lokalne samouprave u ijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo, te da ono donosi rjeenje o povratu sredstava kolmunalnog doprinosa u opem upravnom postupku ( ZUP ). Obveza jedinice lokalne samouprave o razmjernom povratu sredstava komunalnog doprinosa utvruje se u odnosu na: izgraenost objekata i ureaja komunalne infrastrukture iz popisa objekata i ureaja komunalne infrastrukture koju je jedinica lokalne samouprave planirala izgraditi u skladu s Programom gradnje objekata i ureaja te ostvarenog priliva sredstava.

_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada

HGK Sektor za trgovinu, Dvanaesti forum poslovanja nekretninama

138

9. ZASTARA DUGA KOMUNALNOG DOPRINOSA Tijelo uprave jedinice lokalne samouprave u ijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo duno je pravodobno poduzimati radnje radi naplate duga komunalnog doprinosa, te posebno paziti da pojedina potraivanja ne padnu u zastaru iz razloga jer je komunalni doprinos novano javno davanje namijenjeno za izgradnju objekata i uireaja komunalne infrastrukture pojedine jedinice lokalne samouprave. Komunalni doprinos utvruje se rjeenjem tijela uprave pa je stoga rok zastare propisan lankom 233 ZOO-a koji propisuje da sve trabine koje su utvrene pravomonom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadlenog tijela javne vlasti ili nagodbom pred sudom ili drugim nadlenim tijelom odnosno javnobiljenikim aktom zastarijevaju za 10 godina pa i one za koje zakon inae predvia krai rok zastare. Meutim, sve povremene trabine koje proistjeu iz takvih odluka zastarijevaju u roku predvienom za zastaru povremenih trabina, a to je rok od 3 godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Ovdje posebno istiemo da obrona otplata komunalnog doprinosa nije povremena trabina nego otplata duga u obrocima pa za istu ne vrijedi trogodinji rok propisan lankom 266 ZOO-a. UMJESTO ZAKLJUKA Komunalna naknada i komunalni doprinos predstavljaju izvorni prihod jedinice lokalne samouprave i uglavnom daleko najvaniji izvor punjanja svoga prorauna. Iz tog razloga tom pitanju valja posvetiti dunu panju, kao i iz razloga da vlasnici nekretnina i ivestitori izgradnje objekata, moraju znati na vrijeme kakve ih sve obaveze kod izgradnje i koritenja ve izgraenih objekata, oekuju. Za sve nejasnoe,a kojih ima i biti e ih i ubudue, nezaobilazna je praksa Upravnog suda Republike Hrvatske i pravna stajalita toga suda o spornim pitanjuma iz ove materije.

_________________________________________________________________________________ Boris Gospodneti Komunalni doprinos i komunalna naknada