Izvjestaj Ombudsmana Za 2011

Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine
GODINJI IZVJETAJ O REZULTATIMA AKTIVNOSTI INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA LJUDSKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2011. GODINU
Banja Luka, mart 2012. godine
GODINJI IZVJETAJ O REZULTATIMA AKTIVNOSTI INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA LJUDSKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE
SADRAJ
UVODNA RIJE .....................................................................................................................................5 POGLAVLJE I NADLENOSTI INSTITUCIJE OMBUDSMENA I PROCEDURE .............................................7 1.1. Pravni osnov za rad Institucije ombudsmena.................................................................................... 7 1.2. Mandat Institucije ombudsmena ...................................................................................................... 7 1.3. Pravo na albu Instituciji ombudsmena ............................................................................................ 8 1.4. Prihvatljivost i razlozi za albu ........................................................................................................... 8 1.5. Postupanje Institucije ombudsmena ................................................................................................. 9 POGLAVLJE II - STATISTIKI I BROJANI POKAZATELJI O AKTIVNOSTIMA INSTITUCIJE OMBUDSMENA U TOKU 2011. GODINE ........................................................................................................................... 11 2.1. Preporuke upuene organima vlasti ............................................................................................... 14 2.2. Statistiki pokazatelji u odnosu na teritorijalnu pripadnost graana koji se obraaju Instituciji ombudsmena.......................................................................................................................................... 16 2.3. Pregled broja albi prema protivnim stranama............................................................................... 17 POGLAVLJE III - INICIJATIVE ZA IZMJENU ZAKONSKIH PROPISA ........................................................... 19 POGLAVLJE IV - POSTUPANJE PO PREDMETIMA - STRUKTURA ALBI I PREGLED RADA PO UREDIMA .. 21 4.1. Glavni ured Banja Luka .................................................................................................................... 22 4.2. Podruni ured Brko ........................................................................................................................ 26 4.3. Podruni ured Mostar ..................................................................................................................... 28 4.4. Podruni ured Sarajevo ................................................................................................................... 31 4.5. Terenski ured Livno ......................................................................................................................... 35 POGLAVLJE V ODJEL ZA PRAENJE POLITIKIH I GRAANSKIH PRAVA.............................................. 39 5.1. Pravo na imovinu ............................................................................................................................. 41 5.1.1. Pravo na imovinu prema Aneksu VII Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH ....................... 42 5.2. Uprava ............................................................................................................................................. 43 5.3. Pravosue ........................................................................................................................................ 44 5.4. Besplatna pravna pomo ................................................................................................................. 46 5.5. Policija ............................................................................................................................................. 47 5.6. Javne isprave ................................................................................................................................... 47 5.7. Imigracija i azil ................................................................................................................................. 48 5.8. Sloboda pristupa informacijama ..................................................................................................... 50 5.9. Vladina i ministarska imenovanja .................................................................................................... 53 POGLAVLJE VI ODJEL ZA EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA ........................................... 57 6.1. Pravo na penziju .............................................................................................................................. 59 6.1.1. Realizacija preporuka iz Specijalnog izvjetaja o pravu na penziju u BiH ................................. 60 6.1.2. Realizacija preporuka iz Specijalnog izvjetaja o stanju ljudskih prava starih osoba ............... 62 6.2. Pravo na rad .................................................................................................................................... 63 6.3. Ekologija i zatita okolia ................................................................................................................. 63 6.4. Pravo na obrazovanje ...................................................................................................................... 65
POGLAVLJE VII ODJEL ZA PRAENJE PRAVA OSOBA SA INVALIDITETOM .......................................... 69 7.1. Realizacija preporuka iz Specijalnog izvjetaja o pravima osoba sa invaliditetom ......................... 72 POGLAVLJE VIII ODJEL ZA PRAENJE PRAVA NACIONALNIH, VJERSKIH I DRUGIH MANJINA .............. 75 POGLAVLJE IX ODJEL ZA PRAENJE PRAVA PRITVORENIKA / ZATVORENIKA..................................... 79 9.1. Zlostavljanje i nekorektan odnos kako od strane slubenog osoblja tako i nasilje meu osuenicima ........................................................................................................................................... 79 9.2. Zdravstvena zatita .......................................................................................................................... 81 9.3. Uslovi smjetaja ............................................................................................................................... 82 9.4. Ishrana ............................................................................................................................................. 83 9.5. Pravo na rad..................................................................................................................................... 83 9.6. Nejednakost meu kazneno-popravnim ustanovama u BiH ........................................................... 84 9.7. Implementacija preporuka Institucije ombudsmena ...................................................................... 85 POGLAVLJE X ODJEL ZA PRAENJE PRAVA DJECE ............................................................................. 87 10.1. Problem prosjaenja djece ............................................................................................................ 87 10.2. Autistina djeca ............................................................................................................................. 88 10.3. Predkolski odgoj i obrazovanje .................................................................................................... 88 10.4. Ombudsmen u vaoj koli .............................................................................................................. 89 10.5. Realizacija preporuka iz specijalnih izvjetaja Institucije ombudsmena iz oblasti djeijih prava iz 2010. godine ........................................................................................................................................... 89 10.6. Podnesak/izvjetaj Institucije ombudsmena UN Komitetu o pravima djeteta ............................. 90 POGLAVLJE XI ODJEL ZA ELIMINACIJU SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE ............................................... 93 POGLAVLJE XII - FUNKCIONISANJE INSTITUCIJE OMBUDSMENA ......................................................... 99 12.1. Uvod .............................................................................................................................................. 99 12.2. Osoblje ........................................................................................................................................... 99 12.3. Smjetaj i tehnika opremljenost Institucije ............................................................................... 100 12.4. Budet i finansije ......................................................................................................................... 101 POGLAVLJE XIII SARADNJA SA BIH I MEUNARODNIM INSTITUCIJAMA I ORGANIZACIJAMA ......... 105 13.1. Saradnja sa institucijama i organizacijama u Bosni i Hercegovini ............................................... 105 13.2. Saradnja sa meunarodnim institucijama i organizacijama ........................................................ 107 POGLAVLJE XIV SARADNJA SA MEDIJIMA ...................................................................................... 113 POGLAVLJE XV TABELARNI PRIKAZ PREPORUKA ............................................................................ 117 POGLAVLJE XVI KOMENTARI STRANAKA NA POSTUPANJE INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA LJUDSKA PRAVA BIH U 2011. GODINI .............................................................................................................. 135
UVODNA RIJE
Izvjetaj koji je pred vama uraen je na osnovu lana 34 i 35 Zakona o ombudsmenima za ljudska prava BiH kojim je utvrena obaveza Institucije ombudsmena BiH da dostavi rezultate svojih godinjih aktivnosti Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine, Narodnoj skuptini Republike Srpske i Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Takoer, ovaj izvjetaj namijenjen je i najirem krugu javnosti jer je mjerodavan pokazatelj stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Ilustruje to i injenica da je u 2011. godini Institucija zaprimila i odgovorila na 160 zahtjeva medija koji su podrazumijevali davanje komentara ili odgovora na odreena pitanja, to je pouzdan pokazatelj dobre saradnje sa medijima, koji su jedan od stubova autoriteta Ombudsmena i znatno doprinose implementaciji preporuka, obzirom na to da ombudsmeni ne rapolau sredstvima prinude za izvrenje preporuka. Izvjetaj sadri statistike i brojane pokazatelje o aktivnostima Ombudsmena u 2011. godini, strukturu albi, pregled rada po uredima i odjelima, kratke analize, ilustrativne primjere, tabelarni prikaz preporuka koje je Ombudsmen upuivao nadlenim organima i tijelima, kao i inicijative za izmjenu neadekvatnih zakonskih propisa. U izvjetaju je prezentiran i nain funkcionisanja Institucije: broj zaposlenih, smjetaj, tehnika opremljenost, budet i finansije,(Institucija je poslovala i u oteanim uslovima pozitivno), kao i saradnja sa drugim institucijama, organizacijama i medijima. Konkretno, tokom 2011. Ombudsmen BiH je ostvario 6821 kontakt sa graanima. Zaprimljeno je 3607 albi, a preneseno iz prethodnih godina 1683, tako da je u radu bilo 4750 predmeta. Odjel za praenje politikih i graanskih prava zaprimio je najvie - 1815 albi, pri emu se najvei broj odnosi na sudove, odnosno na nerjeavanje sudskih predmeta u razumnim rokovima (623); upravu (400), imovinsko-pravne odnose (228)... Najvei porast predmeta u odnosu na prethodnu godinu zabiljeen je u Odjelu za eliminaciju svih oblika diskriminacije (41,5%) i Odjelu za praenje prava pritvorenika/zatvorenika (19,8%). Privredna kriza uticala je na ivote graana i porodice koje su zbog toga obraale Instituciji. Ocijenivi albe utemeljenim, upuene su 222 preporuke, veinom iz oblasti radnih odnosa, iz ega se moe izvesti zakljuak da se i u ovoj vrlo osjetljivoj i znaajnoj oblasti nerijetko kre ljudska prava. Kao i u drugim osnovanim albama, Ombudsmen BiH nastupa autoritetom svoje institucije i snagom argumenata, te je tako ve u toku intervencije okonan 891 predmet. Ombudsmeni ocjenjuju da je bolja saradnja i sa institucijama na svim nivoima vlasti. Ombudsmen BiH, kao nezavisna institucija osnovana s ciljem promovisanja dobre uprave i vladavine prava, zatite prava i sloboda fizikih i pravnih lica, slui graanima kako bi se osnaio njihov
poloaj u zemlji i vremenu optereenom nizom problema, vremenu tranzicije i krize. Institucija ombudsmena dobiva na znaaju, ako se zna da je strateki cilj Bosne i Hercegovine prikljuenje Evropskoj uniji, te da je pored prihvatanja evropskih vrijednosti i usvajanja zakona, veoma bitno stvaranja uslova za formiranje dobre uprave. Uloga Institucije ombudsmena u smislu njene dosljednosti i jasnih kriterija je velika.
injenica da nam se toliko ljudi obraa bila je i ostala za nas dodatni motiv i izazov. Mart, 2012. godine Ombudsmeni BiH:
____________________ Nives Juki
____________________ Ljubomir Sandi
____________________ Jasminka Dumhur
POGLAVLJE I NADLENOSTI INSTITUCIJE OMBUDSMENA I PROCEDURE

1.1. Pravni osnov za rad Institucije ombudsmena
Osnov za rad i funkcionisanje Ombudsmena BiH su Aneksi IV i VI Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, od 14. decembra 1995. godine, i na osnovu ovih dokumenata Institucija je 1996. godine poela funkcionisati. Prema Aneksu VI. Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH, Ombudsmen BiH zajedno s Domom za ljudska prava BiH inio je Komisiju za ljudska prava BiH, podrazumijevajui demokratiju i ljudska prava faktorima izgradnje drutva, i koji vode u meunarodne integracije. Trenutno, Ombudsmen BiH funkcionie na osnovu Ustava BiH i Zakona o ombudsmenu kojim su zagarantovani nezavisnost i okvir infrastrukture za zatitu i promovisanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zakon o ombudsmenu donesen je 2000. godine, a potom dopunjavan i mijenjan 2002., 2004. i 2006. godine. Ovaj zakon definie nadlenost i ovlatenja Ombudsmena BiH, pravila postupanja u praenju rada organa i institucija u postupcima po albama graana i ex officio, te druga znaajna pitanja u vezi s funkcionisanjem Institucije ombudsmena kao mehanizma za zatitu ljudskih prava i sloboda. Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH uspostavljena je 1996. godine. Funkciju ombudsmena vrila je jedna osoba strani dravljanin. Poetkom 2004. godine na poziciju ombudsmena doli su dravljani BiH, ali se broj osoba koje vre funkciju ombudsmena poveao s jednog na tri. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH, predvieno je da se do 31.12.2006. godine izvri imenovanje ombudsmena objedinjene institucije, te da e, takoer, do istog roka entiteti donijeti odgovarajue zakone kojima e utvrditi prestanak funkcionisanja entitetskih ombudsmena. Objedinjavanje svih institucija ombudsmena u BiH ima prvenstveno za cilj da se ujednaeno tretiraju albe graana na podruju cijele BiH, da se obezbijedi jednak nivo zatite ljudskih prava, kao i ekonominiji i funkcionalniji rad jedne tako objedinjene institucije, a uzimajui u obzir da je upravo objedinjavanje jedna od obaveza koju je BiH prihvatila na putu ka potpisivanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju Evropskoj uniji. Vezano za implementaciju navedenih izmjena i dopuna Zakona, krajem 2008. godine imenovani su novi ombudsmeni, dok je spajanje entitetskih ombudsmena sa Institucijom ombudsmena BiH dovreno 2010. godine.
1.2. Mandat Institucije ombudsmena

U sistemu zatite ljudskih prava, Ombudsmen BiH je nezavisna institucija uspostavljena u cilju promovisanja dobre uprave i vladavine prava, zatite prava i sloboda fizikih i pravnih lica, zagarantovanih Ustavom BiH i meunarodnim sporazumima, koje je BiH potpisala i ratifikovala. Ombudsmen BiH ima posebna ovlatenja i nadlenosti, shodno odredbama Zakona o zabrani diskriminacije, 1 Zakona o slobodi pristupa informacijama 2 i Zakona o ministarskim imenovanjima,
1
''Slubeni glasnik BiH'', broj 59/09
imenovanjima Vijea ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine. 3 U cilju zatite prava graana, Ombudsmen postupa po pojedinanim i grupnim albama, obavjetava fizika i pravna lica o njihovim pravima i obavezama, upoznaje ih o mogunosti sudske i druge zatite, predlae pokretanje postupaka medijacije i drugo. Organi i institucije imaju obavezu da sarauju s Ombudsmenom, na nain da pruaju odgovarajuu pomo u istrazi i vrenju kontrole, da omogue pristup spisima ili dokumentima, obavljaju line razgovore i razmatraju potrebne spise i dokumente u cilju provjera navoda albi. Ombudsmen BiH nema mandat da mijenja odluke javnih organa vlasti, niti da preuzme ulogu organa koji postupa i odluuje po albi, niti se moe mijeati u proces odluivanja sudova.
1.3. Pravo na albu Instituciji ombudsmena

Prema Zakonu o ombudsmenu, svako fiziko i pravno lice koje tvrdi da ima legitiman interes, moe se obratiti Ombudsmenu bez ikakvih ogranienja. Nacionalnost, dravljanstvo, mjesto boravka, pol, dob, etniko porijeklo, religija, pravna nesposobnost, lienost slobode ili zatvor, kao ni posebni odnosi s nekim organom drave i zavisnost od njega ne mogu ograniavati pravo ulaganja albe Ombudsmenu. Podnoenje albe Ombudsmenu ili preduzimanje mjera i aktivnosti od strane Ombudsmena ne proizvode bilo kakve krivine, disciplinske ili druge sankcije, kao ni bilo kakvu neugodnost ili diskriminaciju za alioca. Korespondencija sa Ombudsmenom iz mjesta u kojima se lica nalaze u pritvoru, u kojima su zatvorena ili liena slobode, ne mogu podlijegati nikakvoj cenzuri, niti se smiju otvarati. Razgovori izmeu ombudsmena, odnosno lica delegiranih od strane ombudsmena, ne mogu nikada biti nadgledani, niti se u njih neko moe mijeati. Rad Institucije je besplatan za lica koja se obrate i obraanje ne zahtijeva pomo savjetnika ili advokata.
1.4. Prihvatljivost i razlozi za albu

Institucija ombudsmena registruje uloene albe. Ako ombudsmen odlui da ne prihvati i ne razmatra albe, obavjetava alioca pismenim putem, navodei razloge za neprihvatanje, i upuuje ga na najpogodnija sredstva za preduzimanje radnji, ako takva sredstva postoje. albe mogu biti podnesene iz razloga koji ukazuju na slabo funkcionisanje ili povrede ljudskih prava i sloboda koje je poinio organ vlasti na svim nivoima, kao i iz razloga koji ukazuju na povrede ljudskih prava i sloboda poinjenih od strane vojnih organa vlasti. Ombudsmen moe odbiti da razmatra anonimne albe za koje smatra da su zlonamjerne, koje su neosnovane, u kojima nema albe, koje nanose tetu legitimnim pravima treih lica, ili koje su Ombudsmenu predoene izvan roka od 12 mjeseci nakon pojave dogaaja, injenica ili odluka na koje se anonimna alba odnosi. Ombudsmen ne razmatra predmete koji se odnose na odluke, injenice i
2 3
''Slubeni glasnik BiH'', broj 28/00, 45/06, 102/09 ''Slubeni glasnik BiH'', broj 7/03
dogaaje koji su se desili prije 15. decembra 1995. godine. Protiv odluke Ombudsmena nije mogue uloiti albu. alioci se mogu obratiti i u sluaju povreda ljudskih prava, te u sluaju slabog funkcionisanja sudskog sistema ili nepravilnog procesuiranja individualnih predmeta. Meutim, ombudsmen se, potujui princip nezavisnosti pravosudnih institucija, ne moe mijeati u proces odluivanja sudova ali moe intervenirati u toku postupka koji se vodi kad ustanovi da je takva aktivnost neophodna pri obavljanju svojih dunosti, a moe dati preporuku organu vlasti koji je u sudskom postupku, ili moe biti konsultovan od strane u postupku. Ove okolnosti su razlozi za obraanje albom Ombudsmenu.
1.5. Postupanje Institucije ombudsmena

Ombudsmen djeluje po prijemu albe ili ex officio i u tom smislu preduzima ope istrage i preporuuje odgovarajue pojedinane i ope mjere. Ukoliko u bilo kojoj fazi postupka Ombudsmen ustanovi da predmet ne spada u njegovu nadlenost, predmet prosljeuje nadlenoj instituciji. Predmete o navodnim povredama ljudskih prava Ombudsmen moe proslijediti najviim sudskim organima BiH, koji su nadleni za pitanja ljudskih prava, u skladu s pravilima kojima se regulie ulaganje albe tim organima, kad god ustanovi da je to neophodno za efikasno provoenje svojih nadlenosti. Ombudsmen moe predloiti nadlenom organu da obustavi izvrenje osporene mjere u periodu ne duem od deset dana kada u toku istrage ustanovi da izvrenje upravne odluke moe rezultirati nepopravljivom tetom za prava podnosioca zahtjeva. Organi i tijela vlasti obavezni su Ombudsmenu pruati pomo u vezi s omoguavanjem pristupa informacijama, obavljanjem linih razgovora, razmatranjem potrebnih spisa i dokumenata, dostavljanjem zatraenih pismenih izjava o radnjama vezanim za dunosti lica koja su u slubi organa i institucija, zatim provjerom vjerodostojnosti traenih dokumenata i izjava. Ombudsmen moe traiti da mu se daju na uvid ili predaju dokumenti koji su zavedeni kao povjerljivi ili tajni, u skladu sa zakonom, kada je Ombudsmen obavezan primijeniti potrebnu diskreciju za njih i ne moe ih uiniti dostupnim javnosti, a pri uvrtavanju u izvjetaje, preduzimati sve potrebne mjere zatite tajnosti. Po zavretku istrage, na bazi pribavljenih isprava i dokumenata, te izjanjenja alioca i organa i tijela o predmetu albe, Ombudsmen moe izdati preporuke nadlenim organima i tijelima za otklanjanje povreda ljudskih prava i prijedlog mjera za njihovo otklanjanje. Organi i tijela vlasti, koji dobiju preporuke, duni su u ostavljenom roku pismeno odgovoriti ombudsmenu o realizaciji preporuka u roku koji im je ostavljen. 4 U sluaju nepostupanja odreenog organa ili tijela vlasti po preporuci Ombudsmena o tome se prethodno ukazuje viem nadlenom organu, a potom, u specijalnom i godinjem izvjetaju o rezultatima aktivnosti Ombudsmena, koji se upuuje Parlamentarnoj skuptini BiH, Parlamentu FBiH, Narodnoj skuptini RS-a i Predsjednitvu BiH.
Sve preporuke Ombudsmena dostupne su javnosti, a mogu se i objavljivati u slubenim glasilima po odluci Ombudsmena, osim ako se ne radi o preporukama koje se odnose na povjerljiva i tajna pitanja, ili kada se u albi podnosioca izriito zatrai da se ime podnosioca, kao i okolnosti sluaja ne objavljuju.
10
11
POGLAVLJE II - STATISTIKI I BROJANI POKAZATELJI O AKTIVNOSTIMA INSTITUCIJE OMBUDSMENA U TOKU 2011. GODINE
U prijemnim kancelarijama sa graanima razgovaraju, neposredno ili telefonskim putem, pravni savjetnici i daju im savjete o nainu podnoenja albe ombudsmenu. Po potrebi, pomau graanima da sastave albu i/ili im daju strune savjete, odnosno upuuju ih na organe i institucije kojima bi trebalo da se obrate i ukazuju im na radnje koje bi trebalo da preduzmu u cilju rjeavanja svog problema.
Telefonski kontakt 2436 36%
Pismena obraanja 197 3%
Neposredni kontakt (prijem graana) 4188 61%
Ukupno 6821
Dijagram 1: Ostvareni kontakti sa graanima u toku 2011. godine, bez direktnog rada na predmetima
U 2011. godini Institucija ombudsmena BiH zaprimila je 3067 albi, te sa prenesenim ablama iz 2010. godine (1683 albe), u toku 2011. godine u radu je bilo ukupno 4750 predmeta. Broj zaprimljenih albi u 2011. godini je priblian broju albi koje su zaprimljene u 2010 godini, kada je ukupno zaprimljeno 3298 albi.
12
Preneseno iz 2010. 1683 35%
Zaprimljeno u 2011. 3067 65%
Ukupno 4750 Dijagram 2: albe zaprimljene u 2011. godini i prenesene iz 2010. godine
U 2011. godini u okviru postupanja po albama, u Instituciji ombudsmena je poduzeto 9613 raznih aktivnosti vezano za predmete, ukljuujui istrani postupak po zaprimljenim albama, izdavanje preporuke, izjanjenje organa po izdatoj preporuci, monitoring sudskog i upravnog postupka, obavjetavanje stranke o izjanjenju odgovorne strane, urgencije nadlenim organima, zahtjeve za dopunu albe. Od ukupnog broja zaprimljenih albi u 2011. u radu je ostalo jo 1259, to znai da je 1808, ili 60% zaprimljenih albi okonano u toku izvjetajnog perioda. Nadalje, od ukupnog broja albi koje su bile u radu, ukljuujui i albe prenesene iz prethodnih kalendarskih godina (4750 albi), zavreno je 2889 albi, ili 61% .
Zavreno u 2011. (predmeti iz 2010.) 1081 37%
Zavreno u 2011. (predmeti iz 2011.) 1808 63%
Ukupno 2889 Dijagram 3: Predmeti koji su zavreni u toku 2011. godine
13
Statistiki pokazatelji koji slijede prikazuju naine okonanja predmeta u skladu sa Zakonom o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine i Pravilima postupka. Najvei broj predmeta u 2011. godini okonan je u toku intervencije Institucije ombudsmena na nain da je stranka ostvarila svoje pravo, a zbog kojeg se obratila Instituciji ombudsmena. Na ovaj nain je rijeen 891 predmet.
Utoku intervencije ombudsmena 59 575 23 14 891 Preporukom ombudsmena Nezainteresovanost stranke za dalje voenje postupka Neosnovana alba podnosioca Na drugi nain 711 488 128 Nenadlenost i ustupanje predmeta nadlenom organu Proslijeen drugom uredu Ombudsmena
Ukupno 2889
Specijalnim izvjetajem
Dijagram 4: Nain okonanja predmeta u 2011. godini
Predmeti registrovani u Instituciji ombudsmena rasporeeni su prema vrsti povrede prava u odjele. Najvei porast albi u odnosu na prethodnu godinu zabiljeen je u Odjelu za eliminaciju svih oblika diskriminacije (41,5%) i Odjelu za praenje prava pritvorenika/zatvorenika (19,8%).
ODJEL
Zapimljeno Preneseno Zaprimljeno u u 2010. iz 2010. 2011.
Odjel za praenje politikih i graanskih prava 1851 983 1815 Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna pitanja 962 428 735 Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom 147 78 86 Odjel za praenje prava nacionalnih, vjerskih i dr. manjina 8 6 9 Odjel za praenje prava pritvorenika/zatvorenika 101 52 121 Odjel za praenje prava djece 94 55 110 Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije 135 81 191 UKUPNO 3298 1683 3067 Tabela 1: Komparacija broja zaprimljenih albi u 2010. i 2011. godini i broj prenesenih albi iz 2010.
14
3000 2500 2000 1500 1000 500 0 1815 428 735 78 86 6 9 52 121 55 110 81 191 983
Preneseno iz 2010.
Zaprimljeno u 2011.
Dijagram 5: Broj predmeta koji su zaprimljeni u 2011. i preneseni iz 2010. po odjelima
Prema broju zaprimljenih albi u toku 2011. godine, komparirajui sa 2010. godinom, a u odnosu na teritorijalnu organizaciju Institucije ombudsmena najvei porast je registrovan u Uredu u Brkom u kojem je u toku 2011. godine zaprimljeno 445 predmeta, ili 31% vie u odnosu na prethodnu godinu. Jedan od razloga jeste i veliki priliv albi iz opine Tuzla, gdje Ured Brko ima uredovne dane. Zaprimljeno u 2011. Preneseno iz 2010. Zaprimljeno u 2010.
Ured
Banja Luka 766 354 880 Brko 445 200 339 Mostar 222 132 245 Sarajevo 1397 927 1602 Livno 237 70 232 UKUPNO 3067 1683 3298 Tabela 2: Broj zaprimljenih albi u 2010. i 2011. godini i broj prenesenih albi iz 2010.g. po uredima
2.1. Preporuke upuene organima vlasti

Institucija Ombudsmena BiH u 2011. godini izdala je 221 preporuku u predmetima u kojima je utvrena povreda prava. Struktura preporuka prema vrsti povrijeenog prava je: oblast radnih odnosa (33); postupak pred organima uprave (32); suzbijanje i prevencija diskriminacije (26), vladina, ministarska i druga imenovanja (25), postupanje sudova (20), sloboda pristupa informacijama (17).
15
Ured
Broj preporuka izdatih u 2011.
Broj preporuka izdatih u 2010. 182 46 10 97 6 341
Banja Luka 72 Brko 9 Mostar 3 Sarajevo 130 Livno 7 Ukupan broj preporuka 221 Tabela 3: Komparacija izdatih preporuka po uredima za 2010. i 2011. godinu
Livno 7
Banja Luka 72
Sarajevo 130
Brko 9 Mostar 3
Ukupno 221 Dijagram 6: Broj preporuka po uredima izdatih u toku 2011. godine
Institucija ombudsmena je u toku 2011. godine nastojala da ojaa mehanizam praenja realizacije preporuka, a to predstavlja i jedan od indikatora odnosa nadlenih organa prema Instituciji ombudsmena kao mehanizmu zatite ljudskih prava. Pokazatelji, kojim Institucija ombudsmena rapolae, ukazuju da je od ukupnog broja izdatih preporuka realizovana 71 preporuka, dok je u 60 sluajeva ostvarena saradnja, ali nije dolo do realizacije preporuke. Ovo su sluajevi u kojim su institucije vlasti iskazale interes za saradnju sa Institucijom ombudsmena na otklanjanju uzroka koji su doveli do krenja ljudskih prava, s tim to su iznijeli i odreene prepreke koje onemoguavaju realizaciju izdate preporuke. U pet sluajeva je registrovana djelimina realizacija preporuke, dok ak u 57 sluajeva nadleni organi nisu odgovorili Instituciji ombudsmena u ostavljenom roku, a nakon prijema preporuke. Za 28 preporuka je utvreno da nisu od strane nadlenih organa ispotovane. Slijedi tabelarni prikaz, kao i dijagram o nainu realizacije izdatih preporuka u toku 2011. godine:
16
GODINJI IZVJETAJ O REZULTATIMA AKTIVNOSTI INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA LJUDSKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE Nije realizovana 28 Nema odgovora 57
Realizirana 71
Djelimino realizovana 5
Ukupno 221
Ostvarena saradnja 60
Dijagram 7: Raspored preporuka po nainu realizacije u 2011. godini
U 2011. godini, sainjena su dva specijalna izvjetaja i jedna analiza stanja i to Specijalni izvjetaj u vezi sa zatitom prava djece u krivinom postupku i Specijalni izvjetaj u vezi sa albom broj -BL-05717/11, 5 te Analiza stanja prava djece i njihove implementacije u oblasti predkolskog odgoja i obrazovanja. S obzirom na to da svi specijalni izvjetaji, kao i analiza daju preporuke nadlenim organima radi otklanjanja uoenih povreda prava, to su isti registrovani i u evidenciji preporuka.
2.2. Statistiki pokazatelji u odnosu na teritorijalnu pripadnost graana koji se obraaju Instituciji ombudsmena
U cilju osiguranja parametara za djelovanje na unapreenju stanja ljudskih prava svakako je znaajno identifikovati i teritorijalnu lociranost podnosilaca albi, mada je ovaj kriterij, a s obzirom na strukturu Institucije ombudsmena, relativan indikator jer se strankama omoguava da albu podnesu u bilo koji ured Institucije, bez obzira gdje stranka ima prebivalite ili boravite. Znaajno je uzeti i u obzir injenicu velike migracije graana, kao i jo uvijek prisutan znaajan broj graana koji se nalaze u statusu interno raseljenih osoba, izbjeglica, u kolektivnim centrima i sl. Jedan od opredjeljujuih faktora jeste da se alba podnosi i u ured u kojem je sjedite krioca prava, to za posljedicu ima i da je vei broj podnosilaca albi registrovan na teritoriji gdje je kompleksnija struktura vlasti. Tako je u 2011. godini 2111 graana sa teritorije FBiH podnijelo albu, 718 graana sa teritorije RS-a, 117 iz Brko Distrikta BiH, a 102 albe su podnesene iz inostranstva i 19 putem e-maila.
P-114/11 i P-162/11
GODINJI IZVJETAJ O REZULTATIMA AKTIVNOSTI INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA LJUDSKA PRAVA BOSNE I HERCEGOVINE albe putem e-maila 19 Brko Distrikt 117
17
albe iz inostranstva 102 Republika Srpska 718
Federacija BiH 2111
Ukupno 3067 Dijagram 8: broj zaprimljenih albi prema teritorijalnoj pripadnosti podnosilaca
2.3. Pregled broja albi prema protivnim stranama

Na osnovu zaprimljenih albi moe se konstatovati da su najee kao krioci prava oznaeni Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje, Komisija za implementaciju lana 182 Zakona o radu RS-a, Vlada Brko Distrikta itd. Komparirajui ove pokazatelje sa pokazateljima iz 2010. godine, moe se zakljuiti da je dolo do smanjenja broja albi u kojima su navedeni subjekti registrovani kao krioci, a to treba posmatrati u odnosu na opti trend smanjenja broja registrovanih predmeta u 2011. godini. Sudovi su i dalje institucije na koje stranke u svojim albama ukazuju da su im povrijedili prava. U nastavku je dat tablearni prikaz broja albi u odnosu na protivnu stranu.
R.Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.
Naziv organa Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje Komisija za implementaciju l. 182 Zakona o radu Republike Srpske Vlada Brko Distrikta BiH Federalno ministarstvo rada i socijalne politike Kazneno-popravni zavod zatvorenog tipa Zenica Ministarstvo unutranjih poslova Kantona Sarajevo Federalni zavod za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje Kantonalna administrativna sluba Tuzla Vlada Federacije Bosne i Hercegovine Opina Tuzla Opina Centar Sarajevo Opina Stari Grad Republiki fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Filijala Banja Luka
Broj albi 56 45 41 34 32 27 25 23 21 21 21 19
18
Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske 19 Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite Republike Srpske 18 Ministarstvo unutranjih poslova Kantona Tuzla 17 Ministarstvo odbrane BiH 15 Ministarstvo unutranjih poslova Kantona 10 15 Republiki fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske, Filijala 18. 14 Bijeljina 19. Opina Glamo 14 20. Opina Novi Grad Sarajevo 14 Tabela 4: 20 protivnih strana koje su imale najvie albi graana u 2011., iskljuujui pravosue
13. 14. 15. 16. 17.
R.Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Sud Opinski sud u Sarajevu Opinski sud u Livnu Osnovni sud u Banjoj Luci Opinski sud u Tuzli Kantonalni sud u Tuzli Kantonalni sud u Sarajevu Opinski sud u Mostaru Okruni sud u Banjoj Luci Ustavni sud Bosne i Hercegovine Opinski sud u Velikoj Kladui Tabela 5: 10 protivnih strana u oblasti pravosua koje su imale najvie albi graana
Broj albi 75 59 54 51 28 24 23 23 18 17
19
POGLAVLJE III - INICIJATIVE ZA IZMJENU ZAKONSKIH PROPISA

Institucija ombudsmena je u 2011. godini dostavila nekoliko inicijativa nadlenim zakonodavnim tijelima za izmjenu i dopunu zakona u oblasti slobode pristupa infromacijama, ministarskih, vladinih i drugih imenovanja. Tako je Narodnoj skuptini Republike Srpske upuena Inicijativa za donoenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama 6 i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske 7. Institucija ombudsmena je informisana da je inicijativa 8, u skladu sa poslovnikom procedurom, upuena u dalju proceduru.
Takoer, Institucija ombudsmena je uputila Predstavnikom domu Parlamenta Federacije BiH Inicijativu za donoenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima F BiH, 9 Zakona o izmjenama i dopunama Porodinog zakona i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku. Prema informacijama prosljeenim iz Parlamenta FBiH, podnesena inicijativa je upuena u dalju proceduru 10, a o ishodu e ombudsmeni biti obavijeteni.
Ombudsmeni za ljudska prava BiH su Parlamentu Federacije BiH, dana 02.09.2011. godine, uputili Inicijativu za donoenje odluke o izmjenama i dopunama Ustava Federacije BiH u dijelu koji se odnosi na rad i funkcionisanje Ombudsmena Federacije BiH, vodei se pri tome principima pravne sigurnosti koja treba sluiti kao garant jednake zatite ljudskih prava i osnovnih sloboda. Kao ustavna kategorija uspostavljena Ustavom Federacije BiH (Glava II Ljudska prava i osnovne slobode, taka B) u procesu objedinjavanja entitetskih institucija sa Institucijom ombudsmena za ljudska prava BiH, Ombudsmeni Federacije BiH su prestali raditi dana 01.03.2010. godine, na osnovu Zakona o nainu prestanka funkcionisanja Institucije ombudsmena Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH, broj: 51/2007) i prethodno donesenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj: 32/06). Parlament Federacije BiH je, dana 14.11.2011., obavijestio Instituciju ombudsmena BiH da je na sjednici Ustavne komisije Zastupnikog doma Parlamenta Federacije BiH prihvaena Inicijativa i donesen zakljuak o provoenju procedure za promjene odredbi Ustava Federacije BiH koje se odnose na funkcionisanje ombudsmena Federacije BiH.
6 7
Incijativa br. -BL-03-196/11 od 06.04.2011. g. Incijativa br. -LI-05-115/11 od 14.06.2011. g. 8 Odgovori br. 01-641/11 od 19.04.2011. g. i br. 01-1023/11 od 27.06.2011. g. 9 Incijativa br. -LI-05-115/11 od 02.06.2011. g. 10 Odgovor br. 01-02-513/11 od 30.06.2011. g
20
21
POGLAVLJE IV - POSTUPANJE PO PREDMETIMA - STRUKTURA ALBI I PREGLED RADA PO UREDIMA

U 2011. godini najvei broj registrovanih predmeta je u Odjelu za praenje politikih i graanskih prava (1815), to je u odnosu na 2010. godinu manje za 36 albi, te u Odjelu za ekonomska, socijalna i kulturna prava (735 albe), dok su u istom periodu 2010. godine bile registrovane 962 albe. U odnosu na 2010. godinu do poveanja broja albi je dolo u Odjelu za eliminaciju svih oblika diskriminacije (191 alba), dok je u 2010. godini bilo 135 albi, te u Odjelu za praenje prava zatvorenika/pritvorenika (121) i u Odjelu za praenje prava djece (110), a u 2010. godini je bila registrovana 101 alba.
ODJEL Zaprimljeno u 2011. Zaprimljeno u 2010. 1851 962 147 8 101 94 135 3298
Odjel za praenje politikih i graanskih prava 1815 Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna pitanja 735 Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom 86 Odjel za praenje prava nacionalnih, vjerskih i dr. manjina 9 Odjel za praenje prava pritvorenika / zatvorenika 121 Odjel za praenje prava djece 110 Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije 191 UKUPNO 3067 Tabela 6: Broj albi po odjelima zaprimljenih u 2011. i 2010. godini
9 86
121
110
191
Odjel za praenje politikih i graanskih prava Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna pitanja Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom Odjel za praenje prava nacionalnih, vjerskih i dr. manjina Odjel za praenje prava pritvorenika / zatvorenika 1815 Odjel za praenje prava djece
735
Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije
Ukupno 3067 Dijagram 9: Broj albi po odjelima zaprimljenih u toku 2011. godine
22
4.1. Glavni ured Banja Luka

U Glavnom uredu Banja Luka (u daljem tekstu: Ured Banja Luka), gdje je ujedno i sjedite Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, u 2011. godini zaprimljeno je ukupno 766 albi, tako da je sa 354 albe, koje su prenesene iz prethodnih godina, Ured u Banjoj Luci u 2011. godini ukupno imao u radu 1120 predmeta. Od tog broja okonano je 867 predmeta i upuene 72 preporuke, a u 2012. godinu su prenesena 253 predmeta.
Odjel za praenje politikih i graanskih prava // BL
23 6 7
44
77
Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // BL Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom // BL Odjel za praenje prava nacionalnih, vjerskih i drugih manjina // BL Odjel za praenje prava pritvorenika / zatvorenika // BL
198
411
Odjel za praenje prava djece // BL
Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // BL
Ukupno 766 Dijagram 10: Pregled zaprimljenih albi u Glavnom uredu Banja Luka za 2011. godinu po odjelima
Analiza zaprimljenih albi

Iz tabelarnog pregleda zaprimljenih albi moe se zakljuiti da je u 2011. godini najvie albi podneseno zbog krenja ljudskih prava iz nadlenosti Odjela za praenje politikih i graanskih prava 411 albi, to u odnosu na ukupan broj podnesenih albi predstavlja 53,66%. Dalja analiza podnesenih albi u Odjelu za praenje politikih i graanskih prava ukazuje da se graani najee ale zbog funkcionisanja pravosudnih institucija i upravnih organa (250 albi), od ega se 147 albi odnosi na funkcionisanje pravosudnih institucija, a 103 na funkcionisanje upravnih organa. albe podnesene na rad pravosudnih institucija, kao i prethodne godine, najvie se odnose na povredu prava na suenje u razumnom roku, odnosno sporost i neuinkovitost, neizvravanje pravosnanih sudskih presuda, kao i na rad sudija. albe podnesene na rad upravnih organa, takoer se odnose na sporost i neuinkovitost i nepotovanje utvrenih zakonskih rokova. Znaajan broj albi, upuenih u Uredu Banja Luka, a koje se odnose na Odjel za praanje politikih i graanskih prava, vezan je za rad policije - 21. Ove albe najee ukazuju na pojedinana postupanja policajaca, kao to su nepreduzimanje svih zakonom propisanih mjera u cilju ostvarivanja i zatite prava graana, te sumnja u korumpiranost policije, a odreeni broj albi ukazuje i na pristrasnost organa koji
23
su zadueni da nadziru i kontroliu rad policajaca, te da ne obavljaju svoju dunost u skladu sa zakonom. 11 Broj primljenih albi u 2011. godini u Uredu u Banjoj Luci, koje se odnose na vladina i ministarska imenovanja, je 26. Podnesene albe, uglavnom, se odnose na nepravilnosti prilikom provoenja konkursa, nepotivanje principa utvrenih Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske, posebno principa zakonitosti i kvaliteta utvrenih lanom 3. navedenog zakona, nedostavljanje obrazca kandidatima u koji e unijeti sve okolnosti koje postoje oko sukoba interesa. U 2011. godini u Uredu Banja Luka je registrovano i 66 albi koje se odnose na pravo na slobodu pristupa informacijama. Podnesene albe najee ukazuju na neodluivanje javnog organa o zahtjevu za pristup informacijama u zakonskom roku, te odbijanje pristupa informacijama. 12 Iz tabelarnog pregleda registrovanih albi u 2011. godini u Uredu Banja Luka je vidljivo da je registrovano 198 albi u Odjelu za praenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, od ega se 90, ili 45,45%, odnosi na povrede prava iz radnog odnosa. 13 Podnesene albe ukazuju na krenje prava radnika od strane poslodavaca na nain da se povreuju prava prilikom zasnivanja radnog odnosa, ne isplatuje plata, naknada za prekovremeni rad, onemoguava koritenje godinjeg odmora, vri neuplaivanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i sl. to se tie albi na rad Komisije za implementaciju lana 182. Zakona o radu RS-a, u toku 2011. godini najvei broj albi se odnosio na izvrenje rjeenja kojima je priznata otpremnina. Navedeni predmeti okonani su odgovarajuom uputom podnosiocu albe kako da ostvari uvid u spisak za isplatu otpremnine kod nadlene Komisije, a u skladu sa odredbama Zakonom o slobodi prisupa informacijama RS-a. Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije je Uredu Banja Luka u 2011. godini zaprimio 77 albi i u odnosu na 2010. godinu, kada su zaprimljene 32 albe, radi se o vie nego udvostruenom broju predmeta u ovom Odjelu. Najvie albi se odnosi na mobing, diskriminaciju na osnovu nacionalnog i socijalnog porijekla, kao i razne vrste uznemiravanja. 14 U izvjetajnom periodu, Glavni ured Banja Luka je u Odjelu za praenje prava djece registrovao 44 albe koje se odnose na krenje prava djece na obrazovanje, zdravstvenu zatitu, izvravanje sudskih odluka u pogledu izdravanja djece i odravanje linih kontakata sa djecom, te prava djece na zatitu od zlostavljanja i zanemarivanja. Kao odgovorni organi, koji kre navedena prava, najee su oznaeni centri za socijalni rad, kole i sudovi. Preostali broj albi zaprimljen u Glavnom uredu Banja Luka u 2011. godini, rasporeen je na Odjel za praenje prava pritvorenika/zatvorenika 23, koje se, uglavnom, odnose na mogunost koritenja zavodskih pogodnosti i posjeta, kao i na ostvarivanje zdravstvene zatite i higijenske uslove, zatim Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom - 7, i Odjel za praenje prava nacionalnih, vjerskih i drugih manjina - 6, koje se odnose na politika prava u kontekstu primjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, odnosno izbora pripadnika nacionalnih manjina u opinska vijea i skuptine optina, kao i zdravstvenu zatitu pripadnika nacionalnih manjina. 15 Ono to je zapaeno prilikom obraanja Instituciji ombudsmena jeste da veliki broj graana nije dovoljno upoznat sa osnovnim ljudskim pravima, kao i koji organi su nadleni za rjeavanje pojedinih problema. Graani nisu upoznati o tome kome se trebaju obratiti kada imaju pojedine probleme, tako
11 12
-BL-04-484/11; -BL-05-413/11 -BL-04-841/10; -BL-06-665/10 13 -BL-05-371/11; -BL-04-553/11 14 -BL-01-483/11; -BL-06-255/11 15 -SA-03-528/11
24
da se veliki broj neposrednih kontakata u Glavnom uredu Banja Luka svodi na to da se graanima daju pravni savjeti i upute kome da se obrate. Najee se radi o socijalno ugroenim sluajevima, kao i graanima koji se nalaze u tekoj finansijskoj situaciji a potrebna im je pravna pomo, konkretno pisanje raznih podnesaka i zastupanje na sudu, pa se upuuju u Centar za pruanje besplatne pravne pomoi. U 2011. godini u Uredu u Banjoj Luci okonano je 867 predmeta, od ega je 236 rijeeno u toku intervencije ombudsmena, 136 predmeta je zatvoreno zbog neosnovanosti albe, 103 zbog nezainteresovanosti stranke za dalje voenje postupka. Preporukom ombudsmena je rijeeno 48 predmeta, specijalnim izvjetajem osam, u devet sluajeva predmeti su upueni nadlenom organu, dva predmeta su ustupljena drugom uredu Ombudsmena, a 296 predmeta je rijeeno na drugi nain. Od 72 preporuke, koje su izdate u 2011. godini u Uredu u Banjoj Luci, realizovano je 27, ostvarena saradnja u 15 predmeta dok nije realizovano 18 preporuka, a odgovora uopte nije bilo na 12 preporuka.
Ilustrativni primjeri
Predmet broj: -BL-04-529/11 alilac se obratio Ministarstvu rada i borako-invalidske zatite Republike Srpske zahtjevom za jednokratnu novanu pomo zbog veoma teke ivotne situacije u kojoj se nalazi. Nakon intervencije Institucije ombudsmena navedeno ministarstvo je obavijestilo da je zahtjevu podnosioca albe udovoljeno i da su mu odobrena novana sredstva u iznosu od 300,00 KM
Predmet broj: -BL-05-514/11 alilac se obratio Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje, Filijala u Banjoj Luci zbog neisplaivanja penzija za mjesece juni, juli, avgust, septembar i oktobar 2011. godine. Nakon intervencije Institucije ombudsmena, Fond PiO, Filijala u Banjoj Luci je obavijestila da su na raun imenovanog uplaene sve zaostale penzije.
Predmet broj: -BL-06-372/11 alilac se alio na postupanje Mjesnog ureda Karaula, opina Travnik, navodei da mu je ovaj ured izdao uvjerenje o dravljanstvu sa oiglednom grekom, odnosno bez prezimena. U odgovoru Mjesnog ureda na navode iz albe je istaknuto da je greka ispravljena, te da uvjerenje nije dostavljeno podnosiocu albe zato to je na adresi, koju je ostavio kao kontakt, ,,nepoznat. U cilju osiguranja prava stranci, Institucija ombudsmena je preuzela ulogu kanala za komunikaciju izmeu stranke i Mjesnog ureda, a u konanici nakon to matiar nije postupio u skladu sa postignutim dogovorom, Institucija ombudsmena je traila od naelnika Opine Travnik da osigura da Mjesni ured izvri svoju obavezu u skladu sa zakonom. Nakon intervencije Institucije ombudsmena stranci je osigurano uivanje prava na nain da su joj, posredstvom Institucije ombudsmena, dostavljeni original uvjerenje o dravljanstvu i izvod iz matine knjige roenih.
Predmet broj: -BL-05-497/11 alilac se alio na postupanje Javnog preduzea ,,ume Republike Srpske, umsko gazdinstvo Doboj, navodei da mu ovo gazdinstvo nije odgovorilo na zahtjev za pristup informacijama u roku koji je predvien Zakonom o slobodi pristupa informacijama Republike Srpske. Kako stranka nakon prvog
25
postupanja Institucije ombudsmena nije bila zadovoljna odgovorom dobijenim od strane umskog gazdinstva Doboj, nakon ponovnog obraanje Institucije ombudsmena stranci su dostavljene sve traene informacije.
Predmet broj: -BL-04-552/11 alilac - Grupa graana iz Javorana, optina Kneevo, se obratila u cilju zatite zdravlja stanovnitva navedenog podruja ugroenog zbog deponovanog smea. Nakon intervencije ombudsmena, nadlena komunalna policija je naloila sanaciju istovarenog smea. Republiki i zdravstveni inspektor je odgovorio Instituciji ombudsmena da je saniranje i zatrpavanje navedenog otpada izvreno i da zdravlje stanovnitva nije ugroeno.
Predmet broj: -BL-06-73/11 alilac se alio na postupanje Ministarstva unutranjih poslova Unsko-sanskog kantona, Federacije Bosne i Hercegovine, navodei kako se vie puta, putem punomonika, obraao navedenom ministarstvu, traei da mu ovaj organ izda JMB, kako bi isti mogao dostaviti Fondu PIO RS-a, s obzirom na to da mu je obustavljeno isplaivanje penzije. Ministarstvo je odbilo da izda JMB putem punomonika, i insistiralo je na linom dolasku podnosioca albe, iako on zbog starosti (ima gotovo 90 godina), tekog zdravstvenog stanja i injenice da ivi u Srbiji, nije u mogunosti da lino doe. Nakon intervencije Institucije ombudsmena navedeno ministarstvo je podnosiocu albe izdalo JMB.
26
4.2. Podruni ured Brko

U Podrunom uredu Brko (u daljem tekstu: Ured u Brkom) u toku 2011. godine zaprimljeno je 445 albi, to zajedno sa predmetima prenesenim iz prethodnih godina ini ukupno 671. Od navedenog broja okonano je 277 predmeta i upueno 9 preporuka. U izvjetajnom periodu obavljeno je 1415 neposrednih i telefonskih razgovora sa graanima koji su se, osim za zatitu svojih prava, obraali sa zahtjevom za pravnu uputu i pomo u smislu usluge pisanja podnesaka i zastupanja pred pravosudnim institucijama i organima uprave. U cilju omoguavanja graanima jednostavnijeg i lakeg pristupa Instituciji ombudsmena organizovano je odravanje Uredovnih dana u Tuzli, pri emu se ovi predmeti registruju u Uredu Brko.
4 140
23
Odjel za praenje politikih i graanskih prava // Brko Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // Brko Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom // Brko Odjel za praenje prava djece // Brko Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // Brko
275
Ukupno 445 Dijagram 11: Pregled zaprimljenih albi u Podrunom uredu Brko za 2011. godinu po odjelima

Iz tabelarnog pregleda albi proizilazi da je u Uredu u Brkom najvei broj albi zaprimljen iz djelokruga Odjela za praenje politikih i graanskih prava (275). Graani su se alili se na funkcionisanje pravosudnih institucija (124), rad organa uprave (63) i krenje imovinskih prava (50). Daljom analizom podnesenih albi utvreno je da je najvei broj zaprimljen zbog povrede prava na suenje u razumnom roku. Postupajui po zahtjevima Institucije ombudsmena da se izjasne na okolnosti albenih navoda, sudovi dostavljaju tipska izjanjenja da e predmet biti uzet u rad u skladu sa planom rjeavanja starih predmeta, a prema starosti inicijalnog akta. Od ukupnog broja zaprimljenih albi u Odjelu za ekonomska, socijalna i kulturna prava najvei broj se odnosi na povrede prava na penziju (40), prava iz oblasti socijalne zatite (37), te prava iz rada i u vezi sa radom (32).
27
Iz djelokruga Odjela za praenje prava osoba sa invaliditetom, graani su se u najveem broju obraali radi nemogunosti ostvarivanja prava na novanu naknadu, a to je posljedica neusklaenosti zakona Tuzlanskog kantona sa Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom FBiH. S tim u vezi, Institucija ombudsmena je izdala preporuke Vladi Tuzlanskog kantona i Skuptini Tuzlanskog kantona da preduzmu sve potrebne aktivnosti na usklaivanju propisa Tuzlanskog kantona iz oblasti socijalno invalidske zatite sa odredbama federalnog zakona, te da u cilju provedbe usklaenih propisa osiguraju sredstva za redovnu isplatu naknada invalidima. 16 U Odjelu za eliminaciju svih oblika diskriminacije zabiljeen je porast albi u odnosu na 2010. godinu (22), a od kojih je najvei broj podnesen zbog mobinga nad zaposlenim u javnim ustanovama. U Odjelu za zatitu prava djece zaprimljene su tri albe zbog povrede prava djece sa smetnjama u psihofizikom razvoju radi onemoguavanja njihove inkluzije u predkolskom obrazovanju 17. U jednom sluaju roditelji maloljetnog djeteta, kao slabovidne osobe, obratili su se Instituciji ombudsmena nakon to ih je direktorica obdanita obavijestila da njihov sin nee moi pohaati obdanite zbog nedovoljnog broja zaposlenih. Kako su na ovaj nain ugroena prava djeteta na obrazovanje i socijalizaciju, to istovremeno indicira na diskriminaciju djece sa posebnim potrebama, Institucija ombudsmena je provela istrani postupak koji je rezultirao upisom maloljetnog djeteta u stariju grupu, ime je obezbjeen boravak u obdanitu u skladu sa zakonskom regulativom inkluzije. U izvjetajnom periodu u Podrunom uredu Brko okonano je 277 predmeta i to u najveem broju sluajeva (103) nakon intervencije Institucije ombudsmena. Upueno je ukupno 9 preporuka i to Vladi Brko Distrikta, Kantonalnom sudu u Tuzli, Vladi Tuzlanskog kantona i Opini Kladanj.
Predmet broj: -BR-05-401/11 aliteljka je, dana 07.06.2002. godine, pred Osnovnim sudom u Bijeljini podnijela tubu radi utvrenja nitavnosti ugovora o zamjeni nekretnina i istakla da do dana obraanja Instituciji ombudsmena nije dolo do okonanja postupka. Nakon intervencije Institucije ombudsmena, Sud je dostavio obavijest da je glavna rasprava u ovoj pravnoj stvari zakazana za dan 20.12.2011. godine, nakon ega se oekuje okonanje postupka.
Predmet broj: -BR-04-208/11 aliteljka je, dana 16.12.2010. godine, podnijela zahtjev za starosnu penziju Federalnom zavodu MIO/PIO, Kantonalnoj administrativnoj slubi Sarajevo, ali njenom zahtjevu do danas nije udovoljeno. U istranom postupku Institucije ombudsmena utvreno je da, zbog propusta u voenju odgovarajuih evidencija, za to aliteljka nije kriva, ista ve vie od godinu dana bezuspjeno nastoji ostvariti zatitu prava sa osnovu penzijskog osiguranja.
Predmet broj: -BR-06-302/11 aliteljka se obratila Instituciji ombudsmena zbog nemogunosti koritenja lifta, navodei da je to omogueno ostalim stanarima. Pri tome istie da je teko bolesna osoba, o emu svjedoi i
16 17
Predmeti, broj: -BR-04-142/11, -BR-04-143/11, -BR-04-144/11 Predmet, broj: -BR-01-136/11, broj: -BR-01-138/11
28
dokumentacija dostavljena uz albu, te da uredno izmiruje svoje obaveze na ime odravanja zajednikih dijelova zgrade. Istrani postupak Institucije ombudsmena rezultirao je odgovorom BOSNA LIFT-a u kojem se navodi da koritenje lifta na prvom spratu nije bilo omogueno niti jednom etanom vlasniku zbog veeg kvara, a za ije saniranje je bilo potrebno otvaranje naloga od strane ovlatenog predstavnika etanih vlasnika i izdvajanje sredstava. U meuvremenu je dolo do osposobljavanja lifta, te je aliteljki, kao i svim ostalim stanarima, omogueno koritenje lifta.
4.3. Podruni ured Mostar

Podruni ured Mostar (u daljem tekstu: Ured u Mostaru) je u toku 2011. godine zaprimio 222 albe. S obzirom na albe iz prethodnih godina Ured je u radu imao ukupno 354 albe od kojih je okonano 244, a upuene su tri preporuke. Najvei broj albi zaprimljen je u Odjelu za praenje politikih i graanskih prava (140), zatim u Odjelu za ekonomska, socijalna i kulturna prava (64), te u Odjelu za praenje prava djece (7).
6 Odjel za praenje politikih i graanskih prava // Mostar Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // Mostar Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom // Mostar 140 Odjel za praenje prava djece // Mostar Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // Mostar
64
Ukupno 222 Dijagram 12: Pregled zaprimljenih albi u Podrunom uredu Mostar za 2011. godinu po odjelima

Broj albi u podrunom uredu Mostar se mora uzeti uslovno, jer je esta praksa da registrovani predmeti obuhvataju veu grupu graana. Za primjer se mogu uzeti podnosioci albi: radnici preduzea Granit Jablanica, stanovnici Ulice kralja Tomislava u Mostaru, lanovi Udruenja izbjeglica i raseljenih lica Mostara MOJ DOM Mostar, stanovnici Ulice mimoza u Neumu, plavnim valom oteeni graani Ravnog i Popovog polja, radnici preduzea itopromet Mostar, Soko Mostar, Neovisni sindikat i radnici OTP Litica iroki Brijeg, radnici JP ume HZ HB d.o.o. Mostar, dravni slubenici i namjetenici u Gradskoj upravi Grada Mostara itd.
29
I dalje se veliki broj graana obraa i trai pomo od ove institucije ne samo u svoje ime, nego i lanova svojih porodica. Na osnovu zvanino objavljenih podataka iz evidencija nadlenih slubi za zapoljavanje, jasno proizilazi ogromna nezaposlenost, pa su onda logina i ea obraanja graana koji trae mogunosti za zaposlenje. 18
Od ukupnog broja albi zaprimljenih u Odjelu za ekonomska, socijalna prava i kulturna prava najvei broj ukazuje na povrede prava iz rada i u vezi sa radom (37), prava na penziju (11), te na potekoe u ostvarivanju socijalne (7) i zdravstvene zatite (3). albe zaprimljene iz oblasti radnih odnosa odnose se na neraspisivanje oglasa za upranjena radna mjesta, obavljanje intervjua i testova koji za svrhu nemaju provjeru znanja i sposobnosti podnosilaca aplikacija, ve slue kao sredstvo favorizovanja pojedinih kandidata, zatim na nezadovoljstvo ulogom Agencije za dravnu slubu Federacije BiH u smislu njenog doprinosa nepravilnostima i grubim grekama u radu nadlenih organa, te na zatitu od samovolje poslodavaca i ostvarivanja prava koja proizilaze iz lana 143. Zakona o radu FBiH. Veliki broj graana je traio angaovanje Institucije ombudsmena sa ciljem otklanjanja tetnih posljedica okonane privatizacije preduzea, te rjeavanja statusnih pitanja zaposlenika u smislu ostvarivanja steenih prava iz radnog odnosa i zaustavljanja svakog oblika otuivanja imovine preduzea. albe zaprimljene u Uredu u Mostaru dalje ukazuju na povrede prava ugroenih kategorija graana u smislu potrebe njihovog adekvatnog stambenog zbrinjavanja, potekoa u vezi primanja naknada, najboljeg interesa djeteta, i osiguranja dostojanstvenog i odrivog povratka. Analiza albi zaprimljenih u Odjelu za praenje politikih i graanskih prava ukazuje da su se graani u najveem broju alili na povredu prava iz imovinsko-pravnih odnosa (63), zatim na funkcionisanje pravosudnih institucija u smislu otklanjanja neopravdanog zastoja i odugovlaenja procedure pred istim (35), na krenje Zakona o slobodi pristupa informacijama (14) i krenje Zakona o vladinim i ministarskim imenovanjima u smislu imenovanja i prijevremenog smjenjivanja lanova upravnih i nadzornih odbora i direktora javnih preduzea.
Predmet broj: -MO-O5-11/11 Podnosilac albe i njegova etverolana porodica nemaju primanja i opstaju zahvaljujui dranju stoke. Meutim, njegovo naselje je zabranilo samo njemu dranje stoke, a ne i ostalim stanovnicima. Poslije intervencije Institucije albeno vijee Grada Mostara je odluilo u korist alioca.
Predmet broj: -MO-05-59/11 Podnositeljica albe je imala prijeratno rjeenje za stan u koji nije uselila. Na osnovu propisa na snazi pokrenula je postupak za dobivanje stana i predmet se nekoliko godina nalazio kod nadlene komisije Grada Mostara, koja nije postupala po istom. Na traenje Institucije ombudsmana doao je odgovor/Zapisnik Komisije za kontrolu zakljuenih i/ili obnovljenih ugovora o koritenju stana iz kojeg nedvosmisleno proizilazi, da je nakon intervencije Ombudsmena razmatran konkretan sluaj otkupa
18
U 2011. godine Ured u Mostaru ostvario je 901 neposredni kontakt.
30
stana, ime je otklonjen zastoj u proceduri, a to je bio razlog obraanja podnositeljice albe Instituciji ombudsmena. Predmet broj: -MO-05-183/11 Podnosioci albe ive u izbjeglikom kampu u apljini. Imaju imovinu na podruju Opine Konjic, koja je odbila izdati odgovarajuu potvrdu podnosiocima albe, a bez koje ne mogu zapoeti proceduru obnove nekretnina u vlasnitvu. Intervencija iz Institucije je bila uspjena i rezultirala je izdavanjem spornog dokumenta. Predmet broj: -MO-05-68/11 Podnosioci albe su nastanjeni u ulici u centru Stoca (ulica zvana Behmenluk), gdje ive, uglavnom, povratnici. Ova ulica je godinama bez rasvjete, tako da im je onemogueno normalno stanovanje u njihovim vlastitim kuama. U proteklom periodu obraali su se bezuspjeno na brojne adrese. Nakon obraanja Institucije ombudsmena povodom njihove albe, Opina Stolac je u kratkom roku osigurala prikljuak ulice na javnu rasvjetu. Predmet broj: -MO-05-103/11 Protiv podnosioca albe je prije vie godina nadleno tuiteljstvo vodilo postupak i donijelo odluku o obustavljanju istrage, jer nije bilo dokaza za poinjeno krivino djelo. Ipak, i pored poslane obavijesti CJB Trebinje, u slubenim evidencijama policije je ostala zabiljeka da se u konkretnom sluaju jo provode aktivnosti na utvrivanju odgovornosti. Podnosilac albe je due vrijeme bezuspjeno pokuavao obrisati navedenu zabiljeku i uskladiti stanje u evidencijama policije. Tek nakon intervencije Institucije ombudsmena nareeno je brisanje sporne zabiljeke.
31
4.4. Podruni ured Sarajevo

U Podrunom uredu u Sarajevu (u daljem tekstu: Ured u Sarajevu) u toku 2011. godine zaprimljeno je ukupno 1397 albi, te zajedno sa 927 albi prenesenih iz prethodne godine u Uredu u Sarajevu su u 2011. godini u radu bile 2324 albe. Od ovog broja okonano je ukupno 1253 albi, od ega 745 iz 2011. godine i 508 iz 2010. godine. U izvjetajnom periodu Institucija ombudsmena je uputila 130 preporuka. Ostvaren je i veliki broj prvih kontakata sa graanima, neposredno i telefonskim putem, a iji navodi nisu pruali dovoljno osnova za registrovanje albi pred Institucijom ombudsmena. Graani trae usluge pisanja podnesaka i zastupanja pred pravosudnim institucijama i organima uprave, te se u ovakvim situacijama daju pravni savjeti i upuuju nadlenim institucijama i organima, a prevashodno centrima za pruanje besplatne pravne pomoi. Znaajan broj graana u stanju socijalne potrebe obraa se Instituciji ombudsmena, traei da im se obezbijede minimalni egzistencijalni uslovi.
Odjel za praenje politikih i graanskih prava // SA
3 70
98
56
81
Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // SA Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom // SA Odjel za praenje prava nacionalnih, vjerskih i drugih manjina // SA
268
Odjel za praenje prava pritvorenika / zatvorenika // SA
821
Odjel za praenje prava djece // SA
Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // SA
Ukupno 1397 Dijagram 13: Pregled zaprimljenih albi u Podrunom uredu Sarajevo za 2011. godinu po odjelima

Kako proizilazi iz tabelarnog pregleda albi u Uredu u Sarajevu, najvei broj albi zaprimljen je u Odjelu za praenje politikih i graanskih prava - 821. Analiza albi ovog odjela ukazuje da su se graani u najveem broju Instituciji ombudsmena obraali alei se na pravosudne institucije (235), rad organa uprave (172), krenje zakona o slobodi pristupa informacijama (154) i krenje zakona o vladinim i ministarskim imenovanjima (78). Iz dalje
32
analize albi na pravosudne institucije, utvreno je da se najvei broj graana obraa zbog povrede prava na suenje u razumnom roku 19 i neizvrenje pravosnanih sudskih presuda 20. albe podnesene na rad upravnih organa najee se upuuju zbog krenja procesnih odredbi, odnosno nedonoenja odluka u zakonskom roku, nedonoenja odluka po albama, utnje administracije, te krenja naela pruanja pomoi neukoj stranci u toku postupka. Pored toga, u albama pred Institucijom ombudsmena istie se neljubaznost slubenika prema strankama, neodgovarajue radno vrijeme upravnih organa, upuivanje stranaka od jednog do drugog organa, birokratiziranost zaposlenih u organima uprave, kao i cjelokupna neefikasnost u radu. Najei razlozi obraanja graana Instituciji ombudsmena u oblasti primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama su: nedonoenje rjeenja po zahtjevu za pristup informacijama, prekoraenje zakonskog roka za donoenje istih, donoenje rjeenja bez formalnog elementa pouke o pravnom lijeku, donoenje rjeenja u kojim se kao drugostepeni organ navodi Institucija ombudsmena, te neodluivanje po albama izjavljenim na rjeenje 21. Znaajan broj albi iz djelokruga Odjela za praenje politikih i graanskih prava ukazuje na povredu procedure imenovanja regulisanu Zakonom o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijea ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine i Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije Bosne i Hercegovine. U 2011. godini u Uredu Sarajevo registrovano je 78 prigovora, od kojih 20 na postupak razrjeenja i 58 na proceduru imenovanja. Graani su prigovore najee upuivali na imenovanja/razrjeenja upravnih i nadzornih odbora javnih preduzea i javnih ustanova, navodei kao razloge nepostojanje precizno odreenih kriterija i standarada za vrednovanje kandidata, imenovanje kandidata koji ne ispunjava konkursne uslove, nepotivanje utvrenog redoslijeda s predloene rang-liste za imenovanje, neobavjetavanje kandidata o konanom imenovanju, kao i neobavjetavanje kandidata o razrjeenju i razlozima takvog postupanja. Od ukupnog broja zaprimljenih albi u Odjelu za ekonomska i socijalna prava, najvei broj se odnosi na prava iz rada i u vezi sa radom (135) i prava na penziju (73), a znaajan broj graana obratio se i radi ostvarivanja socijalne i zdravstvene zatite. albe zaprimljene iz oblasti radnih odnosa tiu se prijava na konkurs, odnosno neregularnosti i netransparentnosti konkursnih procedura, internih premjetaja sa kojima se podnosioci albi ne slau, zatim obraanja graana radi neisplaenih doprinosa za PIO/MIO i plata ostvarenih tokom rada. Nerijetko, podnosioci albe svoja prava ostvaruju putem nadlenih sudova. U Odjelu za eliminaciju svih oblika diskriminacije u izvjetajnom periodu zaprimljena je 81 alba, a odnose se na diskriminaciju u oblasti zaposlenja, lanstva u profesionalnim organizacijama, obrazovanja, socijalne zatite, zdravstva i stanovanja. Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom u toku 2011. godine zaprimio je 70 albi, od ega se najvei broj odnosi na neisplatu dospjelih naknada po osnovu utvrenog invalidteta, te neodluivanje po albama izjavljenih na rjeenja centara za socijalni rad od strane drugostepenih organa, a kojim rjeenjima se utvruje, odnosno prestaje pravo na izuzetno materijalno obezbjeenje. Institucija Ombudsmena je u 2011. godini registrovala i jedan broj albi koje se odnose na smanjenje procenta i grupe invalidnosti nakon provedenog postupka revizije stepena invalidnosti 22.
19 20
-SA-05-65/11 -SA-05-376/11 21 -SA-05-1285/11, P-218/11 22 -SA-02-495/11
33
Znaajan broj albi u Odjelu za praenje prava djeteta odnosi se na pravo na obrazovanje, te na regulisanje naina odravanja odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem sa kojim ne ivi i naina izdravanja. to se tie Odjela za praenje prava pritvorenika/zatvorenika, bitno je istai realizaciju preporuke Ombudsmena, P-218/11, od strane Kazneno-popravnog zavoda Sarajevo u smislu poboljanja elementarnih ivotnih uslova osoba lienih slobode, odnosno preduzimanje mjera koje se odnose na izmjetanje dijela ustanove u kojoj su osuenici u odjeljenja Igman ili Ustikolinu, te rjeavanje problema nedovoljnog broja zaposlenika koji rade sa osobama lienim slobode, a koja je uspjeno realizovana 23.
Predmet broj: -SA-05-1285/11 Postupajui po albi, kojoj je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donijelo rjeenje po zahtjevu za pristup informacijama u zakonskom roku, ali bez formalnog elementa, odnosno pouke o pravnom lijeku, Institucija ombudsmena izdala je preporuku kojom je naloeno donoenje novog rjeenja sa svim zakonskim elementima. Preporuka je u ostavljenom roku realizovana, sainjeno je novo rjeenje i time ostvarena zatita prava podnosilaca albe u pogledu koritenja redovnog pravnog lijeka.
Predmet broj: -SA-04-1135/11 Institucija ombudsmena je uputila preporuku, traei da se obezbjedi adekvatna pozicija podnosiocu albe, koji je nakon etiri godine obavljanja dunosti v.d. direktora Vatrogasne brigade Kantona Sarajevo vraen na poziciju vatrogasca-vozaa. Prije imenovanja na poziciju v.d. podnosilac albe je stekao visoku strunu spremu, a za vrijeme obavljanja funkcije v.d. direktora, podnosilac albe je ostvario i zvanje magistra. Preporukom, a u skladu sa meunarodnim standardima, ukazano je na obavezu da se podnosiocu albe obezbjedi radno mjesto u skladu sa njegovim novosteenim zvanjima, posebno uzimajui u obzir iskustvo koje je stekao, obavljajui etiri godine dunost v.d. direktora.
Predmet broj: -SA-05-442/09 Institucija ombudsmena je uputila preporuku broj: P-58/11 nadlenim slubama Opine Novi Grad da preduzmu mjere u cilju otklanjanja svih propusta vezanih za ostvarivanje prava podnosilaca albe da, pod jednakim uslovima i pod jednakim okolnostima kao to je to osigurano drugom graanu, imaju pristup graenju na podruju Opine Novi Grad ime bi se osigurala i primjena odredbi Zakona o zabrani diskriminacije.
Predmet broj: -SA-05-88/11 i -SA-05-98/11 Povodom prigovora na imenovanje direktora JKP RAD d.o.o. Klju u kojem je navedeno da je tokom procesa izbora i imenovanja dolo do povrede Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH, Ombudsmeni BiH su, nakon provedenog istranog postupka, donijeli Nalaz i zakljuak u kojem istiu da iz svih provedenih dokaza proizilazi da u konkretnom postupku imenovanja nisu prekrene odredbe Zakona, kao ni ljudska prava podnosilaca prigovora.
23
-SA-07-1381/11
34
Predmet broj: -SA-05-600/10 Postupajui po prigovoru na imenovanje direktora JRUP Vrbas d.o.o. Bugojno, Institucija ombudsmena je uputila Nalaz, zakljuak i preporuku da se Odluka o imenovanju poniti iz razloga to je imenovani kandidat kao dokaz o ispunjavanju uslova radnog iskustva dostavio potvrdu o volontiranju za koju je kantonalni inspektor utvrdio da ne moe sluiti kao dokaz o radnom stau ili radnom iskustvu. Institucija ombudsmena nije obavijetena o realizaciji navedene preporuke.
Predmet broj: -SA-05-93/10 Navodi albe ukazuju na povredu lana 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, u dijelu koji se tie duine trajanja sudskog postupka. S tim u vezi, Institucija ombudsmena izdala je preporuku broj P-86/11, kojom je Opinskom sudu u Velikoj Kladui naloeno da bez odlaganja poduzme neophodne aktivnosti na okonanju postupka i u vezi s tim donoenja odluke u predmetu broj 023-0-P-06-000 553. Preporuka Institucije ombudsmena je ispotovana, na nain da je Opinski sud donio Rjeenje o privremenoj mjeri na prijedlog tuiteljice, kako bi se sprijeilo otuenje spornih nekretnina, s obzirom na to da je predmet spora podjela/utvrivanje brane steevine.
Predmet broj: -SA-05-932/11 Podnosioci albe istiu da su se Opinskom sudu u Tuzli, nakon to je isti u sudskom postupku donio presudu zbog proputanja, vie puta obraali sa zahtjevom za stavljenje peata pravosnanosti i izvrnosti, kako bi protiv tuenog mogli preduzeti dalje pravne radnje, tj. pokrenuti izvrni postupak. Nakon provedenog istranog postupka, podnosioci albe dostavili su obavijest da je, zahvaljujui intervenciji Institucije ombudsmena, ostvarena zatita prava.
Predmet broj: -SA-05-1203/11 Podnosilac albe navodi da je JU Centar za socijalni rad Bosanska Krupa podnio zahtjev za pristup informacijama. Do dana obraanja Instituciji ombudsmena, podnosiocu albe nije dostavljen nikakav odgovor povodom predmetnog zahtjeva. Nakon provedenog istranog postupka pred Institucijom ombudsmena, ostvarena je zatita prava podnosioca albe, odnosno doneseno je rjeenje kojim se odobrava pristup traenim informacijama.
Predmet broj: -SA-02-1150/11 Podnosilac albe je Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike podnio albu na Rjeenje JU Centar za socijalni rad Zenica, kojim imenovanom prestaje pravo na linu invalidninu I grupe. Do dana obraanja Instituciji ombudsmena, podnosiocu albe nije dostavljen nikakav odgovor. Nakon provedenog istranog postupka pred Institucijom ombudsmena, ostvarena je zatita prava podnosioca albe, na nain da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike donijelo drugostepeno rjeenje.
35
4.5. Terenski ured Livno

Terenski ured Livno (u daljem tekstu: Ured u Livnu) zaprimio je 237 albi u 2011. godini. S obzirom na albe iz prethodnih godina Ured je imao ukupno u radu 307 albi. Od ukupnog broja predmeta u radu okonane su 252 albe, a upueno je sedam preporuka. Na osnovu statistikih pokazatelja u Terenskom ured u Livnu najvie je albi podneseno iz djelokruga Odjela za praenje politikih i graanskih prava 168, zatim iz djelokruga Odjela za ekonomska, socijalna i kulturna prava 65, te djelokruga Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije - etiri.
4 65 Odjel za praenje politikih i graanskih prava // Livno Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // Livno 168 Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // Livno
Ukupno 237 Dijagram 14: Pregled zaprimljenih albi u Terenskom uredu Livno za 2011. godinu po odjelima

Na prvom mjestu postoje oiti problemi u funkcionisanju sudskih i upravnih organa vlasti jer se daleko najvei broj albi odnosi na njihov rad. U odnosu na 2010. godinu, u kojoj su zaprimljene 232 albe (sve u navedena tri odjela), moe se zakljuiti da je stanje ljudskih prava u 2011. godini, ak neto loije. albe podnesene na rad sudskih organa odnose se na povredu prava na suenje u razumnom roku, odnosno sporost u radu i neuinkovitost, koja se ogleda u veem broju neizvravanja pravomonih sudskih presuda, posebno u sluajevima gdje se kao tuena strana/izvrilac pojavljuju korisnici budeta. albe koje su podnesene na rad upravnih organa, odnosno inspekcijskih slubi, odnose se na ne efikasnost u radu i dugo trajanje pokrenutih postupaka. Prema zastupljenosti povrede prava iz radnih odnosa nalaze se na treem mjestu, a u najveem broju sluajeva albe su podnesene iz razloga to jo veliki broj poslodavaca ne plata doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje, to oteava poloaj radnika prilikom odlaska u penziju i na lijeenje. Ovi pokazatelji posredno ukazuju na neuinkovitost u radu nadlenih dravnih organa, a prije svih inspekcijskih organa i Porezne uprave.
36
U odnosu na 2010. godinu, u kojoj je zaprimljeno 14 albi iz oblasti radnih odnosa, evidentno je da broj povreda prava iz oblasti radnih odnosa u ovoj izvjetajnoj godini biljei porast od gotovo 50%. U odnosu na 2010. godinu vidljivo je blago poveanje povreda prava po osnovu razliitih oblika diskriminacije, a to se tie Kantona 10, posebnu panju privlai opina Glamo zbog zabiljeenih sluajeva diskriminacije, jer niti nakon intervencije ombudsmena nije otklonila nastale povrede prava. Po jedan sluaju diskriminacije zabiljeen je u opinama Livno i Tomislavgrad, ali je u oba sluaja tuena strana promptno reagovala i otklonila nastale povrede prava. 24 Na rad policije zaprimljeno je 16 albi, dakle duplo vie nego nego u prethodnoj godini kada je zaprimljeno 8 albi. Podnesene albe - odnose se, uglavnom, na prijem novih radnika po konkursu pokazale su se neosnovanim, a niti Odbor za albe nije utvrdio nepravilnosti prilikom prijema kandidata. Zbog toga neki alioci nisu pokazali dalji interes za dalje voenje postupka po albi, dok su drugi zatraili sudsko preispitivanje donesenih odluka o prijemu kandidata, ali bezuspjeno. injenica je da broj albi ne daje prvu sliku stanja u drutvu, i samim tim ni pravu sliku o stanju ljudskih prava na podruju Kantona 10. Veliki broj graana je nezaposlen i mnogi ive od socijalne pomoi. Pored toga, prema podnesenim albama, pojavio se i problem zapoljavanja u javnim preduzeima koja ne vode evidenciju o nacionalnoj strukturi zaposlenih, iako u skladu sa Ustavom i Zakonom o zabrani diskriminacije sve javne slube i javna preduzea prilikom zapoljavanja moraju voditi rauna o nacionalnoj strukturi zaposlenih prema popisu stanovnitva iz 1991. godine. Zbog nepostojanja takve evidencije navedenu kontrolu nije mogue izvriti. U konkretnom sluaju radi se o javnom preduzeu iji je osniva Vlada Kantona 10. 25
Predmet broj: -LI-04-112/11 aliocu je rjeenjem Regionalnog centra Mostar Odsjek za poreze, odobren povrat plaene akcize za 2011. godinu. Rjeenje je radi izvrenja dostavljeno Sredinjem uredu Uprave za indirektno oporezivanje u Banjoj Luci. Meutim, povrat nije izvren, uz obrazloenje da je nepoznat korisnik. Nakon istrage, pokrenute od strane ombudsmena, odgovorna strana je izvrila odgovarajue provjere nakon ega je donijela rjeenje o ispravci ranije donesenog rjeenja, na osnovu kojega je aliocu isplaen povrat novca.
Predmet broj: -LI-05-234/11 Na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda PIO/ MIO donesena je odluka kojom se alilac razrjeava dunosti direktora kantonalne administrativne slube za podruje Kantona 10, sa sjeditem u Livnu. alilac smatra da je odluka Upravnog odbora politiki motivisana, da protiv njega nije voen disciplinski postupak, da je radio savjesno i da mu nikada niko od pretpostavljenih nije davao primjedbe na njegov rad, te da takva odluka nema uporite u zakonu, odnosno da nema nikakvog obrazloenja takve odluke. To je bio razlog da alilac podnese tubu Opinskom sudu u Livnu, i Prijedlog za odreivanje sudske mjere osiguranja s prijedlogom za odreivanje privremene mjere osiguranja, sve to iz razloga spreavanja nastanka tetnih posljedica po alioca. alilac je od ombudsmena traio da, u
24 25
-LI-06-196/11 i -LI-06-231 -LI-05-211/11
37
skladu svojih prava, intervenie da sud to hitnije donese predloene privremene mjere. Sud je urgentno donio rjeenje kojim se zabranjuje direktoru i zamjeniku direktora Federalnog zavoda PIO/MIO Mostar da preduzimaju bilo kakve aktivnosti, po odluci Upravnog odbora, te po odlukama i zakljucima Upravnog odbora u vezi s tim, do okonanja parninog postupka. Istim rjeenjem suda zabranjeno je Federalnom zavodu PIO/ MIO da raspisuje konkurs, ili vri bilo kakvo imenovanje direktora, ili da preduzima bilo kakve aktivnosti u vezi sa imenovanjem i izborom direktora, do okonanja parninog postupka.
Predmet broj: -LI-06-136/11 Grupa alilaca, koja je tokom ratnih zbivanja doselila u Glamo, podnijela je albu protiv Opinskog vijea u Glamou, koja se odnosi na Pravilnik o dodjeli i prodaji stanova na kojima Opina Glamo ima pravo davaoca stana na koritenje. Navedeni pravilnik donesen je u febuaru 2011. godine. U albi se istie da su odredbe lanova 3. i 4. Pravilnika diskriminirajue prema prognanim osobama iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine, koje su privremeno smjetene u Glamou. Prema navedenim odredbama pravilnika, te osobe nisu u mogunosti podnijeti prijavu za dodjelu/kupovinu stana, jer nisu u mogunosti uz prijavu priloiti uvjerenje o kretanju podnosioca prijave, koje izdaje nadleni organ unutranjih poslova, a kojim se dokazuje da je korisnik dana 30.04.1991. godine imao prebivalite na podruju opine Glamo, te da prioritet za dodjelu stana imaju neke kategorije stanovnitva koje prema pozitivnim propisima ne bi trebale imati. U albi se, dalje, istie da su izbjeglicama iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine poela pristizati rjeenja o prestanku prava privremenog koritenja stana u Glamou, a koji nemaju mogunost povratka u prijeratna mjesta prebivalita, jer im kue i stanovi nisu obnovljeni, te trae jednaka prava za sve osobe. Ombudsmeni su izdali preporuku, broj: P-122/11 Opinskom vijeu Glamo, kojom se trai da Vijee kao donosilac pravilnika, uzimajui u obzir nalaz i miljenje ombudsmena, izvri usklaivanje istog sa Zakonom o zabrani diskriminacije i Zakonom o vraanju, dodjeli i prodaji stanova. Predsjednik Opinskog vijea Glamo izvijestio je Instituciju ombudsmena od 14.12.2011. godine, da preporuka nije prihvaena. U navedenom odgovoru jo se istie da Opinsko vijee ima 15 vijenika, da je za predloene izmjene glasalo 6 vijenika, a da je 7 vijenika bilo suzdrano.
Broj predmeta: -LI-04-99/10 Zgrada Mejtef u Livnu stara je 120 godina. Vlasnik zgrade je Opina Livno a nekada je bila u vlasnitvu Vakufa islamske zajednice. U zgradi su stanovala etiri stanara bonjake nacionalnosti. Zgrada je u vrlo loem stanju i prijeti opasnost od uruavanja. Stanari su loeg materijalnog stanja. U vie navrata su se obraali Opini Livno, kao vlasniku zgrade, da im se dodjeli drugi odgovarajui smjetaj kao socijalno ugroenim osobama, takoer su se obraali i Instituciji ombudsmena za ljudska prava F BiH, ali bez odgovarajueg uinka. U istranom postupku koji su proveli Ombudsmeni BiH utvreno je da je u toku procedura donoenja Pravilnika o dodjeli i prodaji stanova kojima rapolae opina Livno, ali taj postupak traje neopravdano dugo. Nadleni opinski organ izradio je Nacrt navedenog pravilnika koji treba dostaviti Opinskom vijeu na usvajanje, ali to jo nije uinjeno jer Povjerenstvo za donoenje pravilnika ima primjedbe na dati nacrt pravilnika, pa jo traju konsultacije oko usuglaavanja razliitih stavova. Prema informacijama kojima rapolau Ombudsmeni, ima previe zahtjeva za dodjelu takvih stanova, te da je na djelu sukob interesa razliitih grupacija. Zbog ovakvog stanja najvie trpe graani koji imaju najveu potrebu za stanom, gdje spadaju i alioci.
38
39
POGLAVLJE V ODJEL ZA PRAENJE POLITIKIH I GRAANSKIH PRAVA

Odjel za graanska i politika prava Institucije Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine prima albe i ex officio pokree istrage u sluajevima kada utvrdi krenje i probleme u ostvarivanju prava po domaem zakonodavstvu i meunarodnim standardima. Konkretno, Odjelu su upuene albe koje se odnose na: sudove, na imovinsko-pravne odnose, upravu, vladina i ministarska imenovanja, tuiteljstva, pravobranilatvo, medije i slobodu informisanja, imigraciju i azil, pristup informacijama, policiju, javne isprave, upravu, ratne tete...
ODJEL Odjel za praenje politikih i graanskih prava // Banja Luka Odjel za praenje politikih i graanskih prava // Brko Odjel za praenje politikih i graanskih prava // Mostar Odjel za praenje politikih i graanskih prava // Sarajevo Odjel za praenje politikih i graanskih prava // Livno Odjel za praenje politikih i graanskih prava
Zaprimljeno u 2011 411 275 140 821 168 1815
168 411
Odjel za praenje politikih i graanskih prava // BL Odjel za praenje politikih i graanskih prava // Brko Odjel za praenje politikih i graanskih prava // Mostar Odjel za praenje politikih i graanskih prava // SA Odjel za praenje politikih i graanskih prava // Livno
821 140
275
Ukupno 1815 Dijagram br. 15 Pregled zaprimljenih albi u Odjelu za praenje politikih i graanskih prava u 2011.g. po uredima
40

U periodu januar decembar 2011. godine u Odjelu za praenje graanskih i politikih prava zaprimljeno je ukupno 1815 albi. Od toga Glavni ured Banja Luka 411, Podruni ured Brko Distrikt BiH 275, Podruni ured Mostar 140, Podruni ured Sarajevo 821, te Terenski ured Livno 168 albi. Od ukupnog broja zaprimljenih albi u 2011. godini, rijeeno je 1100, u radu je ostalo 715 predmeta. Iz 2010. godine u 2011. godinu preneseno je 983 predmeta, od ega su rijeena 672, a u radu je ostalo 311 predmeta. Odjel za praenje graanskih i politikih prava u 2011. godini je djelovao i postupao u 2798 predmeta (predmeti zaprimljeni u 2011. i predmeti preneseni iz 2010. godine). Od toga rijeena su ukupno 1772 predmeta, a u 2012. godini u daljem radu je ukupno 1026 predmeta. Posmatrano po kategorijama povreda iz nadlenosti Odjela za praenje graanskih i politikih prava, pregled registrovanih albi je sljedei: sudovi 623; uprava 400; imovinsko pravni 228; pristup informacijama 243; vladina i ministarska imenovanja 119; policija 117; javne isprave 32; tuilatva 30; ratne tete 13; i pravobranilatva 5; i mediji i sloboda informisanja.
Povrede
Zaprimljeno u 2011
Zaprimljeno u 2010
Sudovi 623 653 Uprava 400 512 Imovinsko- pravni 228 240 Pristup informacijama 243 213 Vladina i ministarska imenovanja 119 142 Policija 117 72 Javne isprave 32 17 Tuilatva 30 -* Ratne tete 13 15 Pravobranilatva 5 -* Mediji i sloboda informisanja 0 13 Ukupan broj povreda 1815 1877 Tabela 7: Poreenje povreda po godinama zaprimanja 2011. i 2010., karakteristinih za Odjel za praenje politikih i graanskih prava 26
U 2011. godini u Odjelu za praenje graanskih i politikih prava doneseno je 112 preporuka, od toga 32 preporuke se odnose na upravu, 25 na vladina i ministarska imenovanja, 20 na sudove, 17 preporuka je izdato zbog osiguranja prava na pristup informacijama, te na imovinsko- pravne 13, ratne tete dvije, medije i slobodu informisanja jedna, javne isprave jedna i pravobranilatvo jedna preporuka. Od ukupnog broja donesenih preporuka u Odjelu za praenje graanskih i politikih prava realizovano je 38 preporuka, ostvarena saradnja kod 30 preporuka, nema odgovora kod 27 preporuka, dok 14 preporuka nije realizovano.
U 2010. godini povrede pod stavkama tuilatva i pravobranilatva su voenje zbirno pod stavkom sudovi, dok su od 2011. g. ove oblasti odvojene na posebne stavke.
26
41
Izvjetajni period rada i djelovanja Odjela za praenje graanskih i politikih prava Institucije ombudsmena u 2011. godini i dalje, primarno karakteriu pojave krenje ljudskih prava i osnovnih sloboda zatienih lanom 6. Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, te lana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju, u postupcima pred organima uprave i sudovima. Analiza ukazuje na injenicu da je u Odjelu za praenje graanskih i politikih prava prisutan i dalje najvei broj albi, to je uzrokovano neusklaenou domaeg zakonodavstva sa standardima zatite ljudskih prava i osnovnih sloboda, disbalansom zakonodavstva i stanja u praksi, sloenom administrativno-upravnom strukturom Bosne i Hercegovine, politikim faktorima (BiH je postkonfliktna, tranzicijska drava), ekonomsko-socijalnim faktorima (sve vee siromatvo graana, rast stope nezaposlenosti). Obraanja graana esto su vezana za pitanja koja su, shodno Zakonu o Ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine 27, izvan nadlenosti postupanja i uticaja na meritum sudske odluke, i tiu se pruanja besplatne pravne pomoi neukim strankama izradom podnesaka, zastupanja pred sudovima i dr. Svakako da treba istai i injenicu unapreenja saradnje organa vlasti u Bosni i Hercegovini sa Institucijom ombudsmena, odnosno da u pojedinim predmetima stranke ostvare svoje pravo u toku intervencije Institucije ombudsmena.
5.1. Pravo na imovinu

U izvjetajnom periodu, 2011. godini, Institucija ombudsmena zaprimala je dvije vrste albi koje se odnose na povrede imovinskih prava i to prava na imovinu u kontekstu realizacije Aneksa VII, te prava vezanog za vlasniko-pravne odnose, stvarna prava, eksproprijaciju, vrijednosne papire, nasljeivanje, prava in personam iz domena socijalne politike (penzije), uzurpaciju, imovinu jedinice lokalne samouprave. U 2011. godini zaprimljeno je ukupno 228 albi, od toga u Glavnom uredu Banja Luka 14, u Podrunom uredu Brko Distrikta BiH 50, u Podrunom uredu Mostar 62, Terenskom uredu Livno 7 i Podrunom uredu Sarajevu 95 albi. to se tie naina okonanja predmeta Ombudsmeni BiH su donijeli ukupno 207 odluka o zatvaranju predmeta - 64 predmeta su okonana jer je stranka nakon intervencije Ombudsmena ostvarila pravo, u tri sluaja zbog ekonominosti postupka predmet je proslijeen drugom uredu Institucije ombudsmena, dok je u 39 sluajeva predmet zatvoren jer je stranka iskazala nezainteresovanost za dalje voenje postupka. U 54 predmeta ombudsmeni su donijeli odluku o zatvaranju jer je alba podnosioca bila neosnovana, a u 8 sluajeva Institucija ombudsmena bila je nenadlena i predmet je proslijeen nadlenom organu na postupanje, dok je u 30 sluajeva alba rijeena na drugi nain. U oblasti imovinsko-pravnih odnosa Ombudsmeni Bosne i Hercegovine donijeli su 13 preporuka. Od toga 5 preporuka je ispotovano, u 6 sluajeva je ostvarena saradnja, dok u jednom predmetu odgovor u vezi sa preporukom nije dostavljen.
27
Slubeni glasnik BiH br.19/02, 35/04, 32/06, lan 4. Zakona
42
5.1.1. Pravo na imovinu prema Aneksu VII Opeg okvirnog sporazuma za mir u BiH
Ombudsmeni Bosne i Hercegovine, su zaprimili odreeni broj albi graana 28 radi nepostupanja Komisije za imovinske zahtjeve izbjeglih i raseljenih osoba BiH u vezi sa postupkom preispitivanja odluka Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglica BiH. Aneks VII, uz Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, mora da bude jedan od prioriteta. Neuspostavljanjem Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih osoba i izbjeglih lica na nivou Bosne i Hercegovine 29 (ve dvije godine), dolazi do krenja ljudskih prava i osnovnih sloboda, zbog ega graani Bosne i Hercegovine podnose tube Sudu BiH 30. Postupajui po istima, Sud BiH obavjetava podnosioce tubi da sudski postupci traju izvan razumnog roka iz razloga to nema pasivno legitimisanu stranku (tuena Komisija). Postupajui po albama, Institucija ombudsmena zaprima izjanjenja nadlenih (Ministarstva pravde BiH i Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH) da je Komisija u formiranju. U konkretnom sluaju Ombudsmeni BiH izraavaju zabrinutost neorganizovanou drave, velikim brojem predmeta koji su na ekanju radi neuspostave Komisije, a posbeno to Aneks VII, s obzirom na svoje ciljeve i zadatke, podrazumijeva obavezu nadlenih dravnih organa za uspostavljanje sistema i procedure, koji bi zadovoljili hitnost rjeavanja svih predmeta koji se tiu povrata imovine i ljudi. Hitno postupanje kod povrata imovine, bez obzira na to to sami postupci, pozitivno-pravnim propisima, nisu definisani kao takvi, mogu se posmatrati kao takve okolnosti, na koje je ukazivao i Ustavni sud Bosne i Hercegovine (broj predmeta:U 22/00 od 22. i 23. juna 2001. godine). Uprkos povratu stambenih jedinica prijeratnim vlasnicima i znaajnim sredstvima za rekonstrukciju unitenih stambenih jedinica, mnoge izbjeglice i interno raseljene osobe se jo nisu vratile u svoja prijeratna mjesta boravka, ili su ih nakon povratka ponovno napustili. Na terenu su jo prisutni kolektivni centri, a Institucija ombudsmena je registrovala albe koje ukazuju na pojavu da se otvaraju i novi u kojim se trebaju zbrinjavati raseljene osobe, a kojima je priznato pravo na alternativni smjetaj. Neuspostavljanjem normativno-pravnog okvira u sferi osiguranja uivanja prava na zdravstvenu i socijalnu zatitu, na nain da su ta prava prenosiva iz jednog entiteta u drugi, kao i iz jednog kantona u drugi za posljedicu ima umanjivanje postignutih rezultata odrivog povratka. Radi toga povratnici su prinueni, posebno zbog teke ekonomsko-socijalne situacije a da bi zadrali ostvarena prava, odustati od povratka. Ovakva pojava naroito je zastupljena kod povratnike populacije u ruralnim (seoskim) podrujima. Ombudsmeni Bosne i Hercegovine su u svom godinjem izvjetaju za 2010. godinu ukazali su na ovu negativnu pojavu. Meutim, stanje u segmentu ostvarivanja prava povratnika na zdravstvenu i
28 29
alba broj: -SA-02-541/09, -SA-05-608/11, -SA-05-1256/11, Komisija za imovinske zahtjeve izbjeglih i raseljenih osoba BiH (CRPC); Sporazumom izmeu Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske o prijenosu nadlenosti i nastavku finansiranja i rada CRPC Komisije (Sl. gl.BiH broj: 32/04), regulisano je pitanje postupka prijenosa nadlenosti Komisije na Institucije BiH. CRPC je prestao sa radom dana 31.12.2003. godine, a ovim Sporazumom je predvieno da e se nakon ovog datuma finansiranje rada Komisije, vriti iz budeta BiH. Komisija se nakon ovog datuma sastoji od 7 lanova, a strunu i administrativnu pomo joj prua odjel za potporu rada Komisije. Sa 31.12.2003. godine Komisija je prestala primati nove zahtjeve i donositi odluke koje se tiu potvrivanja imovinskih prava. Donesene odluke CRPC komisje koje nisu uruene do 30. novembra 2003. godine su dostavljene Arhivu BiH do 31.12.2003. godine. Na osnovu posebno zakljuenog sporazuma izmeu Komisije i Arhiva BiH, Arhiv BiH e na zahtjev stranke uruivati odluke Komisije koje do tada nisu uruene podnosiocima zahtjeva. Nadalje, Zakonom o prijenosu i rjeavanju nerijeenih zahtjeva za vraanjem u posjed stana na kojem postoji stanarsko pravo i zahtjeva za vraanjem u posjed nekretnina u vlasnitvu koji su podneseni Komisiji (objavljeno u 2004. godini, slubenim novinama Federacije BiH i Republike Srpske), regulisano je da nerijeene zahtjeve Komisija prenosi opinskoj odnosno gradskoj slubi za upravu nadlenoj za stambene poslove. Ovi zahtjevi se rjeavaju uporedo sa zahtjevima podnesenim nadlenoj slubi u skladu sa Zakonom o prestanku primjene Zakona o naputenim stanovima i Zakona o prestanku primjene Zakona o naputenoj imovini u svojini graana. Po prijemu ovih zahtjeva nadleni organi rjeavaju iste po hronolokom redu po kojem su zaprimljeni od Komisije. 30 Tuba kod Suda BiH broj: U-216/08, U-90/08
43
socijalnu zatitu u mjestu povratka nije se znaajnije poboljalo. I dalje su povratnici dvostruko diskriminisani jer ne uivaju punu slobodu kretanja i izbora mjesta ivljenja. Ovo je posebno znaajno u sluaju kada se radi o povraku osoba kojima je priznat status civilne rtve rata. 31 Registrovani predmeti imovinsko-pravne prirode odnosili su se na: neprimjerenu duinu postupka, gdje u pojedinim sluajevima organi uprave i sudovi ne donose odluke i po vie godina, iznoenjem neprimjerenih zahtjeva od strane nadlenih organa prema stranci za dostavu dodatne dokumentacije ime se se graani izlau bespotrebnom troku; krenje procesnih i materijalnih zakona; pristrasnosti u donoenju odluka; neprofesionalno i neetiko ponaanje postupajueg slubenika u predmetu; nezakazivanje roita; izbjegavanje rjeavanja predmeta u meritumu i na osnovu stanja u spisu; krenja odredbi o pravu na pravni lijek; neefikasne reakcije inspekcijskih slubi; nepostupanja po predstavkama graana i dr. Primjeri ovakvog postupanja naroito su vidljivi u predmetima iz oblasti stambene politike, premjera i katastra nekretnina, izgradnje nekretnina, legalizacije, bespravne gradnje, nadogradnje, ostvarivanja prava slunosti, prava pristupa javnom putu, uzurpacije vlasnitva.
5.2. Uprava
U izvjetajnom periodu, 2011. godini, Institucija ombudsmena zaprimila je 400 albi na rad javne uprave, od toga u Glavnom uredu Banja Luka 103; u Podrunom uredu Brko Distrikt BiH 63, u Podrunom uredu Mostar 9, u Podrunom uredu Sarajevo 172, te Terenskom uredu Livno 53 albe. Odjel za graanska i politika prava je u 2011. godini ukupno okonao 425 predmeta, ukljuujui i prenesene predmete iz 2010. godine koji su se odnosili na rad uprave, od ega je 130 predmeta uspjeno rijeeno nakon intervencije Ombudsmena, u tri predmeta Ombudsmeni su donijeli specijalne izvjetaje, dok je jedan predmet zbog ekonominosti postupka proslijeen drugom uredu Institucije ombudsmena. U 16 sluajeva Ombudsmeni BiH donijeli su preporuke kojim je naloeno suprtonoj strani preduzimanje mjera u cilju otklanjanja utvrenog krenja ljudskih prava, dok je u 89 predmeta donesena odluka o zatvaranju, jer su stranke iskazale nezainteresovanost za dalje voenje postupka. Odluka o zavaranju predmeta zbog neosnovanih albi podnosilaca donesena je u 93 sluaja, a u dva predmeta Institucija ombudsmena nije bila je nadlena za postupanje i albe su ustupljene nadlenom organu, a 91 predmet je rijeen na drugi nain. Postupajui po pojedinanim albama graana vezanim za funkcionisanje uprave, uoena su dva pojavna oblika albi. U prvom sluaju albe graana najee se odnose na etiku i kodeks ponaanja administracije, dok se u drugom sluaju odnose na procesne odredbe kojim je regulisan upravni postupak. Ovim albama graani iskazuju nezadovoljstvo injenicom da se upravni postupci, pokrenuti po zahtjevima graana pred organima uprave, vode suprotno odredbama Zakona o upravnom postupku, na nain nedonoenja odluka u zakonitim rokovima, insistiranjem na dostavi velikog broja nepotrebne dokumentacije, kao i zbog apsolutne utnje administracije, krenja naela pruanja pomoi neukoj stranci, nedonoenja odluka po albi, te dugotrajnih postupaka odluivanja u drugom stepenu, estih i po nekoliko puta (princip ping-pong loptice) vraanja predmeta prvostepenim organima na ponovno odluivanje, pogrene primjene materijalnih zakona.
31
Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine Obzervacije Ombudsmena za ljudska prava BiH o primjeni Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima u BiH od 20. decembra 2011. godine, ombudsmen.@ombudsmen. gov.ba
44
5.3. Pravosue
I u ovom izvjetajnom periodu krenja ljudskih prava i osnovnih sloboda, zatienih lanom 6. Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda 32, u postupcima pred sudovima u najveem broju sluajeva karakterie dugotrajnost sudskih postupaka, nedjelotvorno provoenje sudskih odluka, pravna nesigurnost, neujednaenost sudske prakse, neizvravanje sudskih odluka i nepovjerenje graana u sudove. Prema statistikim pokazateljima u Odjelu za praenje graanskih i politikih prava u Instituciji ombudsmena u 2011. godini su registrovane ukupno 623 albe koje se odnose na rad sudova i sudske administracije i to u Glavnom uredu Banja Luka 147, Podrunom uredu Brko Distrikt BiH 124; Podrunom uredu Mostar 35, Podrunom uredu Sarajevo 235, te u Terenskom uredu Livno 82 albe. Institucija ombudsmena je, postupajui po albama iz 2011. godine, kao i prenesenim albama iz 2010. godine, a gdje su kao suprotna strana oznaeni sudovi, okonala 653 predmeta na nain da je u 245 predmeta donesena odluka o zatvaranju jer je nakon uspjene intervencije Ombudsmena stranka ostvarila svoje pravo. U vezi sa albom 33 koja je zaprimljena zbog postupanja nadlenih organa u Republici Srpskoj radi neizvravanja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, broj: CH/01/8020 od 27.06.2007. godine, Ombudsmeni su donijeli Specijalni izvjetaj broj: P-162/11. U tri predmeta ombudsmeni su donijeli odluku da se albe proslijede zbog ekonominosti postupka drugom uredu ombudsmena, u 19 sluajeva donesene su preporuke, dok su u 90 sluajeva ombudsmeni odluili da se predmeti zatvore radi nezainteresovanosti stranke za dalje voenje postupka U 138 predmeta donesena je odluka o zatvaranju predmeta radi neosnovanosti albe podnosilaca, u etiri sluaja predmeti su ustupljeni drugom nadlenom organu, dok su 153 albe rijeene na drugi nain. Posmatrano kroz statistike pokazatelje broja registrovanih albi na rad sudova u 2011. godini (623) je povean za 6 predmeta, ili 0,9% u odnosu na 2010. godinu (652). Najvei broj (306) albi na rad sudova je vezan za duinu trajanja postupka pred sudovima, dok se 199 albi odnosi na procesna pitanja, 71 alba je vezana za neizvrenje sudskih odluka, te se 48 albi odnosi na rad sudija. Iako je uspostavljen CMS (Central Management Syistem), kojim je osigurano jedinstvo voenja svih predmeta u pravosudnom sistemu to omoguava hronoloko procesuiranje predmeta i dalje, iz neposrednog obraanja graana i albenih navoda proizilazi da stranke teko ostvaruju svoja prava kroz sudski mehanizam zatite zbog ega je pristan odreen stepen nepovjerenja graana prema sudovima. Problem zatrpanosti prvostepenih sudova velikim brojem komunalnih predmeta ni tokom 2011. godine nije sistemski rijeen, iako je odreeni broj dodatnih sudaca i strunih saradnika angaovan na rjeavanju tih predmeta. Bez sistemskog ureenja, prije svega, utvrivanjem pravno-normativnog okvira, dodatnog napora izvrne i zakonodavne vlasti, nemogue je u budunosti oekivati znaajnije pomake u ovom segmentu.
Pravo na postupak pred sudom u razumnom vremenu regulisano je lanom 6. EKLJP i neodvojivi je dio prava na suenje onako kako je definisano meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima. Pri rjeavanju spisa razumni rok rjeavanja sudskih predmeta koji propisuje lan 6. EKLJP treba se cijeniti od dana podnoenja tube pa do pravosnanosti presude i dalje do provoenja izvrnog postupka po pravomonoj i izvrnoj presudi, bez obzira na to kada je spis primljen u rad kod prvostepenog ili drugostepenog suda. Da bi se osiguralo pravo na pravino suenje, kako je to predvieno Paktom, na dravi je da svoje pravosue organizuje na takav nain koji e obezbijediti osobama, koje se nalaze pod jurisdikcijom te zemlje, bez obzira na njihovu finansijsku situaciju ili nivo obrazovanja, predvidive rezultate suenja (ukljuujui tu i vrijeme potrebno za donoenje odluke) i efikasne pravne lijekove. 33 -BL-05-717/11
32
45
Institucija ombudsmena je i u ovom izvjetajnom periodu zaprimila albe koje se odnose na nemogunost izvrenja pravosnanih sudskih odluka. Naime, unato injenici da postoji pravosnana sudska odluka, u najveem broju sluajeva tuenia (fiziko ili pravno lice) ne eli u ostavljenom roku dobrovoljno izvriti obavezu koja joj je naloena. U takvoj situaciji tuitelji su prinueni svoja prava ostvarivati ponovnim obraanjem sudu sa zahtjevom za prinudno izvrenje. Na taj nain otvara se dugotrajna procedura izvrenja sa neizvjesnim ishodom, iako je po zakonu o izvrnom postupku u ovim predmetima sud duan hitno postupati. U najveem broju sluajeva u toku ovih postupaka dunici na razne naine pokuavaju izbjei izvrenje svoje obaveze brisanjem iz registra firme, fiktivnim otuenjem imovine (prebacivanjem na najue srodnike, prijatelje), promjenom rauna itd... Po ocjeni Ombudsmena Bosne i Hercegovine, krenje prava graana predstavlja i nemogunost izvrenja iz sredstava korisnika budeta. Tokom istranog postupka u konkretnim sluajevima, odgovor organa bio je da sredstva nisu planirana u budetu, da se isplata vri hronoloki, da e dug traioci izvrenja biti plaen u vrijednosnim papirima, da nema dovoljno sredstava za tu namjenu i dr. Uzrok tome su neadekvatna zakonska rjeenja koja i dalje egzistiraju u praksi. Ombudsmeni Bosne i Hercegovine zaprimili su odreeni broj albi graana 34 u vezi sa primjenom lana 27a Zakona o prestanku primjene Zakona o koritenju naputene imovine u Republici Srpskoj 35 i lana 17d, lana 12. st.2 taka 3. Zakona o prestanku primjene Zakona o privremeno naputenim nekretninama u svojini graana kojim se propisuje naknada za nune trokove, koji predstavljaju samo one trokove koji su neophodni da bi se ouvala nekretnina i njena funkcionalna sposobnost, tj. da bi nekretnina ostala u upotrebljivom stanju. U postupcima, koji se vode pred nadlenim sudovima u Bosni i Hercegovini po tubama bivih privremenih korisnika naputene imovine, zbog naknade uloenih linih sredstava protiv tuenih povratnika koji su i stvarni vlasnici imovine, a koji esto i nemaju karakteristiku nunih trokova donesene su (ili su u postupku donoenja) presude koje u meritumu izvorno otvaraju pitanje primjene Aneksa VII Dejtonskog sporazuma. U konkretnim sluajevima radi se o sudskim postupcima koji iniciraju pitanje dosljedne primjene zakonske regulative koja ureuje pitanje naputene imovine, a u kojoj se ureuje i pitanje naknade za nune trokove. Iz albi graana, upuenih Instituciji ombudsmena, vidljivo je da nakon dugotrajnog postupka povrata imovine pred organima uprave, povratnicima sudovi dostavljaju presude kojim utvruju enormno visoke iznose novca (200.000 KM, 400.000 KM i dr.) po osnovu naknade investicionih trokova privremenim korisnicima, iako je relevatnim zakonodavstvom propisano da se nadoknauju iskljuivo nuni trokovi. Na osnovu donesenih presuda, povratnici su duni isplatiti privremenim korisnicima naknade uloenih linih sredstava, bez obzira na to to se ne radi o nunim trokovima. Kako su esto te naknade mnogo vee nego to je od strane suda procijenjena vrijednost same imovine i poto povratnici nemaju novac da utvrenu naknadu plate, sud odluuje da se imovina proda, isplati naknada privremenom korisniku, dok vlasnik ostaje bez imovine, ime postaje upitnim i njegovo pravo na dom. Prema informacijama dobijenim od Udruenja rtava rata, postoji vie hiljada tubi u sudovima, podnesenih radi priznavanja statusa civilne rtve rata, a koje jo nisu uzete u rad. Ovakvo postupanje za
34
alba broj: -SA-05-906/11, -SA-05-915/11, -SA-05-838/11, -SA-05-657/11, -SA-05-850/11, -SA-05-407/10 -SA-05-1194/11, -SA-05-326/11 35 Slubeni glasnik Republike Srpske br. 38/98, 12/99, 31/99, 38/99, 65/01, 13/02, 64/02, 39/03, 96/03, 45/09 i 1/10; Zakon o prestanku primjene Zakona o privremeno naputenim nekretninama u svojini graana, Slubene novine FBiH br. 56/01;
46
posljedicu ima ograniavanja rtve u ostvarivanju prava, to svakako otvara pitanje postojanja efikasne sudske zatite za ovu kategoriju. 36 U ovom izvjetajnom periodu Institucija ombudsmena vrila je monitoring funkcionisanja pravosudnog sistema, i to na pojedinanim predmetima registrovanim u Instituciji ombudsmena, 37 a na osnovu zahtjeva stranaka u kojima se ukazivalo na neke radnje koje se mogu dovesti u vezu sa primjenom lana 6 stav 1 Evropske konvencije. Praksa praenje suenja od strane ovlatenih osoba Institucije ombudsmena, izmeu ostalog, ima za cilj poveanje pravinosti, djelotvornosti i transparentnosti pravosudnih institucija a djeluje na unapreenje i ostvarivanje prava na suenje, uz dosljednu primjenu prihvaenih meunarodnih standarda ljudskih prava. U BiH su i materijalni i procesni zakoni u velikoj mjeri usklaeni sa evropskim standardima, meutim, postoji disbalans izmeu usvojenog zakonodavstva i njegove primjene u praksi nije na zadovoljavajuem nivou.
5.4. Besplatna pravna pomo38

U BiH je prisutan problem neadekvatne pravne zatite graana u sudskim i upravnim postupcima, ime se otvara pitanje osiguranja pristupa sudu. Pruanje besplatne pravne pomoi u Bosni i Hercegovini je relativno nova i nedovoljno razvijena praksa. To pravo zagarantovano je lanom II. stav 3 taka e) Ustava Bosne i Hecegovine, te lanom 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama. Odredbom lana 6. stav 3. taka c) Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, dravama lanicama Vijea Evrope nametnuta je obaveza da, osiguraju pruanja besplatne pravne pomoi graanima koji zbog ekonomskih prilika i ostalih okolnosti nisu u stanju sami snositi trokove postupaka u kojima bi se ostvarila zatita njihovih prava. Trenutni sistem pravne pomo u Bosni i Hercegovini sveden je na oslobaanje od trokova postupka samo u pojedinim postupcima, ogranien je na uski krug socijalno ugroenih osoba, pruanje besplatne pravne pomoi uskraeno je za osobe koje to pravo mogu ostvarivati kada to zahtijeva interes pravinosti (strani dravljani, azilanti) 39. Pored pravne pomoi, uspostavljene od strane institucija vlasti, u BiH pravnu pomo pruaju i nevaladine organizacije, iji su rad i djelovanje u najveem broju sluajeva limitirani vremenskim i programskim zahtjevima donatora, te ogranienim sredstvima. Na teritoriji Bosne i Hercegovine posebni zakoni o besplatnoj pravnoj pomoi doneseni su u Republici Srpskoj 40, Brko Distriktu BiH, Tuzlanskom kantonu, Zeniko-dobojskom kantonu, Zapadno-
36
Opservacije o primjeni Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima u Bosni i Hercegovini. http://www.ombudsmen. gov.ba/materijali/Opservacija_ICCPR_BHS.pdf 37 -LI-06-201/11, -BL-05-436/11, -SA-06-1196/10, -SA-04-115/10, -BL-05-436/11, -BL-05-197/11, -BL-05-654/11, -SA-05-1171/11, -SA-05-353/11, -SA-05-353/1. 38 Besplatnu pravnu pomo moemo definirati kao zakonom ureeni nain pruanja pravne pomoi radi ostvarivanja zatite povrijeenih ili ugroenih prava i interesa neke osobe pred nadlenim sudom ili drugim (dravnim) organom/tijelom. Besplatna pravna pomo je oblik ostvarivanja prava pojedinca na pristup sudu i drugim tijelima pred kojima ostvaruju pojedina prava ili obaveze, na osnovu naela jednakosti, a ije je trokove u cijelosti ili djelimino duna plaati drava. Pravna pomo je lino pravo i vai samo za stranku kojoj je priznato i samo za postupak koji je priznat. Besplatnu pravnu pomo moe dobiti samo fizika, a ne i pravna osoba. Ovo pravo mogu ostvariti stranke koje bi plaanjem ovakvih usluga znatno umanjile sredstva iz kojih se izdrava stranka i lanovi njene porodice. 39 Pravna pomo azilantima i stranim dravljanima prua se putem nevladinih organizacija iji opstanak zavisi od donatorskih sredstava, na osnovu sporazuma zakljuenih sa nadlenim resornim Ministarstvom na nivou Bosne i Hercegovine. 40 Sl. glasnik RS, broj 120/08
47
hercegovakom, Unsko-sanskom kantonu i Kantonu Sarajevo, dok na nivou Bosne i Heregovine 41, kao i na podruju ostalih kantona, ovakav zakon nije jo donesen. Ombudsmeni Bosne i Hercegovine ovom prilikom istiu kao pozitivan primjer organa vlasti u BiH koji su donijeli Zakone o besplatnoj pravnoj pomoi i napore istih na uspostavi institucija i mree davalaca besplatne pravne pomoi putem kojih e graani ostvarivati pravo na besplatnu pravnu pomo.
5.5. Policija
Institucija ombudsmena u ovom izvjetajnom periodu zaprimila je 117 albi na rad policije, to je u odnosu na 2010. godinu (ukupno 70 albi) poveanje za 62,5%, ili 45 albi vie. Glavni ured Banja Luka je zaprimo 21 albu; Podruni ured Brko Distrikt BiH 19; Podruni ured Mostar 10, Podruni ured Sarajevo 51 i Terenski ured Livno 16 albi. Postupajui po pojedinanim albama, Ombudsmeni su u 20 sluajeva donijeli odluku o zatvaranju predmeta, jer je stranka ostvarila svoje pravo nakon uspjene intervencije Institucije ombudsmena. Na drugi nain rijeeno je 15 predmeta, dok su tri predmeta ustupljena nadlenom organu. Ombudsmeni su donijeli 38 odluka o zatvaranju predmeta zbog neosnovanosti albe, u 22 sluaja predmeti su zatvoreni zbog nezainteresovanosti stranke za dalje voenje postupka, dok je u tri sluaja donesena preporuka, te je u jednom predmetu izvreno prosljeivanje na postupanje drugom uredu Ombudsmena, zbog ekonominosti postupka. albe vezane za funkcionisanje policije odnose se na odnos policije prema graanima u okviru obavljanja njihove nadlenosti (prijave graana radi uznemiravanja od strane drugih lica, krenje javnog reda i mira, prekomjerna upotreba sile od strane policije, rad unutranje kontrole), krenje konkursnih procedura u vezi sa zasnivanjem radnih odnosa u policijskim tijelima, internih premjetaja policijskih slubenika, te donoenje eventualnih nezakonitih odluka u vezi sa penzionisanjem policijskih slubenika. Predstavnici policijskih struktura, u skladu sa svojim nadlenostima, a u vezi sa predstavkama graana, poduzimali su aktivnosti sa kojim graani nisu bili zadovoljni, zbog ega su zatitu svojih prava zatraili od Institucije ombudsmena.
5.6. Javne isprave

Javna isprava je ona isprava koju je u propisanom obliku izdao, ili potvrdio dravni ili drugi nadleni organ, u okviru svojih ovlatenja, kao to su izvodi iz matinih knjiga, kolsko svjedoanstvo, razna uvjerenja, izvodi iz trgovakog registra, izvodi iz zemljinih knjiga i dr. U Odjelu za graanska i politika prava tokom 2011. godine zaprimljene su 32 albe koje se odnose na pravo na javnu ispravu, to je u odnosu na 2010. godinu (17 albi) poveanje za 88,2%, ili 15 albi vie. Po uredima to izgleda ovako: Glavni ured Banja Luka 19, Podruni ured Brko Distrikt BiH dvije, Podruni ured Mostar jena, te Podruni ured Sarajevo 10 albi. Postupajui po pojedinanim albama, Ombudsmeni Bosne i Hercegovine su od ukupnog broja zaprimljenih albi u 11 slueva donijeli odluku o zatvaranju predmeta nakon to je stranka u toku intervencije ombudsmena ostvarila svoje pravo (uspjeno rijeen predmet). U jednom predmetu Ombudsmeni su donijeli preporuku koja je ispotovana, dok su u sedam predmeta donesene odluke o
41
Procedura u toku, uraen nacrt Prijedloga zakona.
48
zatvaranju predmeta zbog nezainteresovanosti stranke za dalje voenje postupka. U est predmeta odluke su donesene zbog neosnovanosti albe, u 11 predmeta alba je rijeena na drugi nain, a u jednom sluaju predmet je proslijeen nadlenom organu na postupanje.
5.7. Imigracija i azil

U BiH je uinjen znaajan napredak u zbrinjavanju ilegalnih imigranata otvaranje novog Imigracijskog centra, koji u cijelosti zadovoljava standarde zatite ljudskih prava. U toku je izgradnja novog azilantskog centra u Bosni i Hercegovini, koji e svojim smjetajnim i drugim kapacitetima znaajno doprinijeti kvalitetnijoj zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda ove kategorije osoba. Kretanje i boravak stranaca, te pitanje azila u Bosni i Hercegovini regulieni su Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azila. U okvirima aktivnosti Odjela za praenje graanskih i politikih prava tokom 2011. godine vrene su posjete centrima nadlenim za zbrinjavanje ilegalnih imigranata i azilanata, 42 kako po albama, tako i ex officio. Lica smjetena u navedenim centrima, u albenim navodima isticala su krenje prava na slobodu kretanja, dugotrajnost boravka, odugovlaenje postupka donoenja odluke u vezi sa zahtjevom za azil, kako od strane organa uprave, tako i Suda Bosne i Hercegovine, pomo zbog odlaska u tree zemlje, donoenja odluka kojim nadleno ministarstvo odobrava privremeni boravak. Nakon provjere navoda ustanovljeno je da su pojedine albe izvan nadlenosti postupanja Institucije ombudsmena. 43 U drugim sluajevima ilegalni imigranti, u najveem broju, prikrivaju svoj identitet, to oteava efikasno postupanje organa vlasti u Bosni i Hercegovini. Ovo iz razloga to za svoj cilj ilegalni imigranti kao krajnju destinaciju preteno imaju zemlje Zapadne Evrope. Bosna i Hercegovina je za njih samo zemlja u tranzitu, radi ega je u pojedinim sluajevima znatno usporeno provoenje legalnih procedura organa vlasti Bosne i Hercegovine. Institucija ombudsmena ima albe iz 2009. i 2010. godine osoba kojima je izreena mjera smjetaja u Imigracionom centru, iz razloga to predstavljaju prijetnju po nacionalnu sigurnost. Tokom 2011. godine u vie navrata izvena je posjeta Imigracionom centru u Istonom Sarajevu, kojom prilikom je utvreno da ovim osobama nije ukinuta mjera i da su u toku postupci pred nadlenim organima BiH.
Predmet broj: -BL-05-717/11 Instituciji ombudsmena obratio se alilac albom na rad nadlenih organa u Republici Srpskoj, od 24.11.2008. godine, zbog neizvravanja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ustavni sud BiH donio je odluku o prihvatljivosti i meritumu broj: CH/01/8020 od 27.06.2007. godine. Nakon provedenog istranog postupka od strane Institucije ombudsmena utvreno je da je dolo do krenja prava na imovinu podnosioca albe lana 1. Protokola broj 1 uz Konvenciju. Ombudsmeni Bosne i Hercegovine, dana 20.10.2011. godine, donijeli su Specijalni izvjetaj broj P-162/11 kojim su preporuili Vladi Republike Srpske da odmah ispotuje odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
42 43
Dana 17.02, 24.10, 17.11.2011. godine posjete Imigracionom centru, a dana 21.03.2011. godine Azilantskom centru. Zahtjevi imigranata za odlaskom u tree zemlje, nadlenost IOM-a,
49
Predmet broj: -BL-04-490/09 Instituciji ombudsmena obratila se aliteljka zbog povrede Aneksa VII Zakona o raseljenim licima i povratnicima u Federaciji Bosne i Hercegovine i izbjeglicama Bosne i Hercegovine. Podnositeljica albe je raseljeno lice sa podruja Federacije BiH (Sarajevo), trenutno boravi na podruju Republike Srpske (Kozarska/Bosanska Dubica). aliteljka je nositeljka stanarskog prava na stan koji se nalazi u Sarajevu, u Ulici Hasana Brkia (Patriotske lige broj 83). Rjeenjem Uprave za stambena pitanja potvreno joj je stanarsko pravo. Istim rjeenjem dozvoljava se vraanje u stan. Meutim, stan je neuslovan i do danas nije adaptiran. Institucija ombudsmena tokom istrage vie puta je urgirala postupanja nadlenih organa. Radi inertnosti, nezainteresovanosti nadlenih organa, a ime se kri pravo na imovinu, Ombudsmeni Bosne i Hercegovine donijeli su preporuku broj P-45/11, koja do izrade ovo izvjetaja nije ispotovana.
Predmet broj: -SA-05-895/10 Ombudsmeni Bosne i Hercegovine donijeli su Preporuku broj: P-181/11, iz razloga povrede lana 6. Evropske konvencije o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda u sudskom postupku koji se vodi kod Opinskog suda u Sarajevu pod brojem 65 0 P 038362 07 P. U konkretnom sluaju tuba je podnesena 2007. godine, sud vie puta odgaa zakazana roita putem pismene obavijesti izvjeene na vratima sudnice, a to dovodi u pitanje povjerenje u sud od strane stranaka u postupku, koje se, u veini sluajeva, dolaskom izlau nepotrebim trokovima i oduzimanju vremena. Preporukom je zatraeno preduzimanje neophodnih aktivnosti suda u cilju donoenja presude s obzirom na datum podnoenja inicijalnog akta. Do dana izrade ovog izvjetaja odgovor suda nije dostavljen.
Predmet broj: -SA-05-514/10 Instituciji ombudsmena obratio se alilac albom na rad Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, koja od 13.11.2008. godine nije rijeila po njegovoj albi izjavljenoj na Zakljuak Slube za geodetske i imovinsko-pravne poslove Opine ivinice, akt broj 06/1-31-1158/08 od 28.01.2008. godine. Dana 26.04, 08.06. i 29.09.2010. godine, te aktima od 01.02.2011. godine zatraeno je izjanjenje Federalne uprave. Kako Institucija ombudsmena do 27.04.2011. godine nije zaprimila traeno izjanjenje, Ombudsmeni BiH donijeli su Preporuku P-59/11, kojom je Federalnoj upravi preporueno da uspostavi saradnju s Institucijom ombudsmena i rijei po albi. Preporuka je ispotovana.
50
5.8. Sloboda pristupa informacijama

Institucija ombudsmena je u toku 2011. godine zaprimila ukupno 243 albe, od ega 66 u Uredu Banja Luka, 8 u Uredu Brko, 14 u Uredu Mostar, 154 u Uredu Sarajevo, i jednu u Uredu u Livnu. Veliki broj albi odnosio se na neodluivanje u zakonskom roku (66), odbijanje pristupa informacijama (47 albi), pravo na dvostepenost/ulaganje redovnih pravnih lijekova (4 albe) i ostalo (126 albi). Broj albi prema uredima Ured Banja Luka 66 Ured Brko 8 Ured Mostar 14 Ured Sarajevo 154 Ured Livno 1 Ukupno: 243 Tabela 8.: Prikaz zaprimljenih albi u 2011. godini Uredi
U 2011. godini preneseno je i okonano 79 albi iz 2010. godine, te su okonane 152 albe iz 2011. godine, odnosno u 2011. godine rijeena je ukupno 231 alba koja se odnosila na pristup informacijama. Institucija ombudsmena je u 2011. godini izdala ukupno 17 preporuka, od ega je 9 realizovano 44, a za 8 preporuka nemamo povratnu informaciju o realizaciji. Bosna i Hercegovina je prva drava u regiji koja je 2000. godine dobila Zakon o slobodi pristupa informacijama 45 (ZoSPI), prvo na dravnom nivou, a zatim 2001. godine i u oba entiteta: Federaciji BiH 46 i Republici Srpskoj 47. Meutim, ni deset godina nakon donoenja ZoSPI-ja, njegova osnovna funkcija u razvoju demokratije i dobrog upravljanja u interesu njenih graana, kao nosilaca prava na slobodan pristup informacijama, nije ostvarena, o emu govori veliki broj albi graana podnesenih Instituciji ombudsmena, kako u prethodnim, tako i u 2011. godini. Prve izmjene Zakona o slobodi pristupa informacijama na nivou drave usvojene su 2006. godine, 48 a odnosile su se na obavezu javnih organa da odluke o zahtjevima za pristup informacijama donose u formi rjeenja-upravnog akta. Time je podnosiocima zahtjeva za pristup informacijama osigurana dvostepenost, odnosno ulaganje albe i njeno razmatranje od strane drugostepenog organa. Parlamentarna skuptina BiH je 15. decembra 2009. godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH 49, kojima se propisuju kaznene odredbe. Analiziranjem injenica iz podnesenih albi, moe se konstatovati da kod javnih tijela/organa koji treba da primjene Zakon o slobodi pristupa informacijama, postoji visok stepen needuciranosti
44 45
P-1/11, P-17/11, P-30/11, P-62/11, P-85/11, P-110/11, P-218/11, P-156/11 Slubeni glasnik BiH, broj: 28/00 46 Slubene novine FBiH, broj: 32/01 47 Slubeni glasnik RS, broj: 20/01 48 Slubeni glasnik BiH, broj: 45/06 49 Slubeni glasnik BiH, broj: 102/09
51
osoblja 50, nerazumijevanje zakona, njegovog cilja i svrhe 51, neshvatanje i neprihvatanje odnosa javnog tijela i graana odnosno odnosa javnog organa, kao graana, neuspostavljena struktura javnih tijela za implementaciju zakona, nisu doneseni pratei akti: vodii, index informacija, nije imenovan slubenik za informacije, a kada je i imenovan, najee je to osoba zaduena za odnose sa javnou 52,loe ili povrno obrazloene odluke 53, neprovoenje testa javnog interesa ili neosiguravanje balansa izmeu javnog interesa i zatite privatnosti pojedinaca, nedonoenje odluka u rokovima utvrenim zakonom 54, nepotivanje zakonske forme odluivanja (pismeno rjeenje sa svim elementima, shodno odredbama Zakona o upravnom postupku) 55; akt odluivanja ne sadri pouku o pravu ulaganja albe i naziv drugostepenog organa koji odluuje po albi 56. Takoe, moe se konstatovati da ni podnosioci albi nisu dovoljno educirani i ne poznaju Zakon o slobodi pristupa informacijama, jer podnose neprecizne zahtjeve i ne poznaju procedure), 57 a esto ne koriste mehanizme uspostavljene zakonom, naroito kada je u pitanju alba, pa umjesto nadlenom drugostepenom organu albu na rjeenje podnose Instituciji ombudsmena.. 58 Iako je broj albi koje su bile u radu tokom 2011. godine bio znatan, rad Institucije ombudsmena je bio efikasan, pa je uoeno da su javni organi u kratkom roku, nakon intervencije Institucije ombudsmena i ukazivanja na relevantne zakonske odredbe koje se tiu duine zakonskog roka za donoenje rjeenja po zahtjevu, te nakon izdavanja preporuka u vezi sa ovakvom pravnom situacijom 59, reagovali i na takav nain je u kratkom roku ostvarena zatita prava podnosilaca albe. 60 Institucija ombudsmena biljei i jednu albu 61 u kojoj je nadleni javni organ donio rjeenje u zakonskom roku, ali bez pouke o pravnom lijeku. U navedenom predmetu Institucija ombudsmena izdala je preporuku 62, kojom je naloeno organu da donese novo rjeenje sa svim zakonskim elementima, pa je preporuka u ostavljenom roku realizovana . Dio albi po kojima je postupano tokom 2011. godine odnosi se na odbijanje pristupa traenim informacijama 63. Uoene su dvije vrste predmeta: predmeti u kojima podnosioci zahtjeva za pristup informacijama, zbog nepoznavanja proceduralnih pravila albu na rjeenje o odbijanju zahtjeva podnose direktno Instituciji ombudsmena, te predmeti u kojima su podnosioci albu na rjeenje podnijeli nadlenom drugostepenom organu, ali i Instituciji. Ovisno o kojoj se vrsti predmeta radi, Institucija ombudsmena podnosioce upuuje na podnoenje albe nadlenom drugostepenom organu, ili svoje aktivnosti usmjerava ka nadlenim drugostepenim organima u cilju donoenja drugostepene odluke
50 51
-SA-05-30/11, -SA-05-69/11, -SA-05-265/11, -SA-05-266/11, -SA-05/268-SA-05-1191/11, -SA-05-995/11 -SA-05-1191/11 52 -SA-05-265/11 53 -SA-05-995/11 54 -SA-05-802/11, -SA-05-3/11, -SA-05/11, -SA-05-6/11, -SA-05-7/11, -SA-05-70/11, -SA-05-74/11, -SA-05-121/11, -SA-05-136/11, -SA-05-189/11, -SA-05-204/11, -SA-05-449/11, -SA-05-464/11, -SA-05-523/11, -SA-05-1253/11, -SA-05-1365/11, -SA-1387/11, -SA-05-1203/11, -SA-05-1192/11, -SA-05-1005/11, -SA-05-800/11, -SA-05-801/11, -SA-05-881/11, -SA-05- 456/11, -SA-05-632/11, -SA-05-793/11, -SA-05-720/11 55 -SA-05-1361/11, -SA-05-1274/11, -SA-05-995/11, -SA-05-1017/11, -SA-05-961/11, -SA-05-377/11, -SA-05-1006/11, 56 -SA-05-995/11, -SA-05-1285/11 57 -SA-165/11, -SA-05-259/11, -SA-05-1331/11 58 -SA-05-1055/11 59 P-1/11, P-39/11, P-85/11 60 -SA-05-1005/11, -SA-05-1006/11, -SA-05-1203/11, -SA-05-1118/11, -SA-05-1050/11, -SA-05- 1043/11, -SA-05-1044/11, -SA-05-1042/11, -SA-05-802/11, -SA-05-6/11, -SA-05-189/11, -SA- 05-204/11, -SA-05-464/11, -SA-05-523/11, -SA-05-456/11 i dr. 61 -SA-05-1285/11 62 P-218/11 63 -SA-05-1303/11, -SA-05-1288/11, -SA-1254/11, -SA-1086/11, -SA-05-454/11
52
U primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama uoeno je da tokom 2011. godine dolo do pomaka, te da nakon intervencije Institucije ombudsmena javni organi postupaju u skladu sa odredbama Zakona i donose rjeenja. Pozitivni primjeri su: MUP Kantona Sarajevo 64, MUP Tuzlanskog kantona 65, Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata 66, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike 67, Agencija za bankarstvo FBiH 68, Optina Rudo 69, Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo 70, Opina Centar Sarajevo 71, Optina Rogatica 72, Opina Sanski Most 73, Opina Kladanj 74, Federalni zavod PIO/MIO 75, Ministarstvo obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona 76, JU Centar za socijalni rad Bosanska Krupa 77 i dr. Kao primjere nesaradnje sa Institucijom ombudsmena treba pomenuti JU Sarajevska filharmonija, gdje ni nakon izdavanja preporuke Institucije ombudsmena 78 nije doneseno rjeenje o pristupu informacijama, Agenciju za statistiku BiH 79, koja ne donosi rjeenja, MUP Tuzlasnkog kantona 80, koji ni nakon nekoliko intervencija i urgencija Institucije ombudsmena nije donio rjeenje po zahtjevu za pristup informacijama, BH Telecom, koji nije postupio po preporuci 81 Ombudsmena, CKPD Prosvjeta Rudo 82. Javni organi koji nisu dostavili izjanjenja na traenja Institucije ombudsmena su: J.P. Stan Travnik 83, MUP Tuzlanskog kantona 84, Federalno ministarsvo pravde 85, Federalna uprava za inspekcijske poslove Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove 86, Ministarstvo za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida Unsko-sanksog kantona 87, MUP Hercegovako-neretvanskog kantona 88, Stomatoloki fakultet Univerziteta u Sarajevu 89 i dr. U cilju poboljanja i efikasnije primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama FBiH i Zakona o slobodi pristupa informacijama RS-a, Institucija ombudsmena je 2011. godine po slubenoj dunosti pokrenula inicijativu za izmjene navedenih entitetskih zakona, te Parlamentu FBiH i Narodnoj skuptini RS-a dala preporuku 90 da prihvate inicijative za izmjene zakona. O inicijativama Institucija ombudsmena je obavijetena da su stavljene u dalju proceduru.
64 65
P-156/11 P-62/11 66 -SA-05-1005/11 67 P-218/11 68 P-30/11 69 P-85/11 70 P-110/11 71 -SA-05-802/11 72 -SA-05-6/11 73 -SA-05-204/11 74 -SA-05-1253/11 75 -SA-05-464/11, -SA-05-456/11, -SA-05-523/11 76 -SA-05-189/11 77 -SA-05-1203/11 78 P-39/11 79 -SA-05-136/11 80 -SA-05-449/11 81 P-178/11 82 P-219/11 83 -SA-05-121/11 84 -SA-05-1192/11 85 P-146/11, -SA-05-644/11 86 -SA-05-1365/11 87 -Sa-05-1175/11 88 -SA-05-887/11 89 -SA-05-859/11 90 P-53/11, P-57/11
53
5.9. Vladina i ministarska imenovanja

Zakon o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijea ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske 91 (u daljem tekstu: Zakon) je donesen kako bi se osigurao transparentan i na kvalifikacijama zasnovan proces izbora u kojem vlada ili vladin organ ima pravo da vri imenovanje. Zakonom se obezbjeuje da se u postupak imenovanja uvede red i potivanje naela zakonitosti, kvaliteta, nezavisne provjere, otvorenosti i transparentnosti, te zastupljenosti, to su evropski principi prema kojima transparentan rad vlade, odnosno ministara, dovodi do jaanja njihove odgovornosti prema javnosti. Ombudsmenu su ovim Zakonom data iroka ovlatenja u ocjeni njegove primjene, budui da mogu, po podnesenim prigovorima, preduzimati istrane radnje u kojima su ministri, ili drugi odgovorni javni slubenici, duni da sarauju. Ukoliko veina dokaza upuuje da je konano imenovanje izvreno u suprotnosti sa principima utvrenim Zakonom, Ombudsmen daje preporuku odgovornima da ponite izvreno imenovanje ili razrjeenje i da postupak ponove. Ako odgovorni javni slubenik ne odgovori u skladu sa odredbama propisanim Zakonom, ili ako Ombudsmen nije zadovoljan navedenim odgovorom ili prijedlogom mjera na osnovu njegovih preporuka, svoje nalaze i preporuke vezane za imenovanje upuuje Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine kada se imenovanje odnosi na izvrni organ Bosne i Hercegovine, Skuptini Brko Distrikta, Parlamentu Federacije BiH, odnosno Narodnoj skuptini Republike Srpske. Pratei postupanja organa vlasti Ombudsmeni su uoili da se u 2011. godini poveao broj podnesenih prigovora koji se odnose na krenje procedura u postupcima razrjeenja lanova upravnih odbora u javnim preduzeima u kojima vlada, kantonalni, gradski ili opinski organi vlasti imaju pravni interes. U odnosu na prethodnu godinu kada je broj podnesenih prigovora na razrjeenje iznosio 9, u ovoj godini Ombudsmenima je podneseno 20 prigovora na razrjeenja u izvrnim organima. Od ovog broja 19 podnosilaca prigovora istie federalne organe vlasti kao odgovornu stranu, jedan podnosilac navodi vlasti Republike Srpske, dok nije bilo prigovora na razrjeenja uinjenih od strane Brko Distrikta. Zakonom je propisana odgovornost javnog slubenika (u prvom redu, nadlenog ministra, a zatim i svih lanova vlade) da se razrjeenja moraju vriti uz potivanje principa zakonitosti, kvaliteta, nezavisne provjere, otvorenosti, transparentnosti, uz pravian postupak. U smislu zakona, smatra se da je imenovana osoba nezakonito razrjeena, to je onda predmet lana 16. ovog zakona, kada ne postoje zakonski osnovi za razrjeenje, ili kada je razrjeenje izvreno bez provedenog pravinog i propisanog postupka. Naprijed navedeno podrazumijeva da se prethodno mora sainiti provjera rada svakog pojedinanog kandidata za razrjeenje koja e mu se predoiti kako bi se o njoj izjasnio, a onaj ko donosi odluku o razrjeenju istu treba argumentovati i uiniti dostupnom ne samo onom na koga se odnosi, nego i iroj javnosti i, konano, mora se dati mogunost ulaganja albe. Ukoliko u proceduri za razrjeenje sve ovo nije potovano, kri se lan 3. Zakona. U toku 2011. godine Ombudsmenima za ljudska prava je podneseno 115 prigovora, od kojih se na razrjeenja odnosilo 20, na imenovanja 79, dok je u 5 sluajeva traeno miljenje Institucije o postupku imenovanja a koja su se odnosila na preduzea, odnosno druge izvrne organe koja su izvrili Vijee ministara BiH, federalni i kantonalni organi vlasti i vlasti u Republici Srpskoj. U 11 predmeta nakon
91 Zakon o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH Slubene novine FBiH broj: 12/03 i 34/03, Zakon o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijea ministara i drugim imenovanjima Bosne i Hercegovine "Slubeni glasnik BiH" broj 37/03, Zakon o ministarskim, vladnim i drugim imenovanjima Republike Srpske "Slubeni glasnik RS" broj 25/03.
54
preduzimanja istranih radnji utvreno da se ne radi o postupcima imenovanja i razrjeenja u izvrnim organima. Po svim zaprimljenim prigovorima Ombudsmeni su proveli i okonali istraivanja na nain da je doneseno 25 nalaza, zakljuaka sa preporukama da se izvrena imenovanja ili razrjeenja ponite i pristupi novom postupku imenovanja. Od ovog broja je 6 realizovanih preporuka, 5 preporuka nije realizovano, u 8 predmeta je ostvarena saradnja, dok u 6 nema odgovora. Postupajui po podnesenim prigovorima na imenovanja i razrjeenja u izvrnim organima, u 18 predmeta Ombudsmeni su donijeli nalaze i zakljuke u kojima su utvrdili neosnovanost navoda iznesenih u prigovorima, odnosno u kojima je konstatovano da su ista provedena uz potivanje principa utvrenih Zakonom. Razlozi za donoenje preporuka, u kojima Ombudsmeni preporuuju odgovornom javnom slubeniku da poniti imenovanje ili razrjeenje i da pristipi novom postupku imenovanja ili razrjeenja, sadrani su u ocjeni da prilikom imenovanja, najee lanova upravnih i nadzornih odbora u privrednim drutvima i javnim preduzeima, nisu potovana osnovna zakonska naela, ili nije proveden pravian i propisan postupak za imenovanja. Povreda osnovnih naela najee se odnosila se na nepotivanje naela zakonitosti, prema kome se pri imenovanju na odreene pozicije moraju potovati odredbe vaeih zakona, propisa i pravila, i naela kvaliteta, jer je konstatovano da nisu imenovani kandidati koji po svojim kvalifikacijama, sposobnostima i iskustvu najbolje odgovaraju potrebama pozicije na koju se vri imenovanje. Povrede propisanog postupka najee su se odnosile na nepotivanje utvrenog redoslijeda sa predloene rang-liste za imenovanje, koja, kao rezultat svih prethodnih provjera, treba da obezbijedi imenovanje najkvalitetnijih kandidata.
Ilustrativni pregled preporuka

Predmet broj: -SA-05-1556/10 P- 61/11 U postupku po prigovoru na imenovanje Nadzornog odbora Javnog preduzea Lokom d.o.o. Sarajevo, koje je izvrila Skuptina JP Lokom d.o.o. Sarajevo, Ombudsmeni su dali preporuku Skuptini da poniti Odluku o imenovanju lanova Nadzornog odbora Javnog preduzea Lokom d.o.o. Sarajevo, jer su konstatovane povrede zakona koje su se odnosile na nepotivanje redoslijeda predloenih kandidata, a koji je sainila Komisija za izbor. Preporuka je prihvaena.
Predmet broj: -BL-05-406/11 P-124/11 U postupku po prigovoru na imenovanje lanova Upravnog odbora JIP Semberija i Majevica i lanova Nadzornog odbora JP Vode i lana Agrarnog fonda optine Bijeljina, Ombudsmeni su dali preporuku Skuptini optine Bijeljina da odgovorni javni slubenik odlui o prigovoru na konano imenovanje. Preporuka je prihvaena.
55
Predmet broj: -SA-05-612/11, P-106/11 i P-208/11 Povodom prigovora podnesenih na razrjeenje sa funkcija lanova Nadzornog odbora JP HT Mostar, Ombudsmeni su zatraili od Vlade FBiH izjanjenje na albene navode. Kako traeni odgovor nisu zaprimili, Vladi FBiH je upuena Preporuka da odmah uspostavi saradnju sa Institucijom ombudsmena na nain propisan Zakonom o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Postupajui po navedenoj Preporuci Ombudsmena, Vlada Federacije BiH je dostavila odgovor. Nakon analiziranja podnesenih prigovora, dostavljenih odgovora i odgovarajue dokumentacije, Ombudsmeni su zakljuili da u sluaju razrjeenja NO JP HT Mostar nije proveden pravian i propisan postupak u skladu sa odredbama Zakona, s obzirom na to da podnosiocima albe nije data mogunost da se izjasne o relevantnim okolnostima, a o razrjeenju su saznali putem medija. S tim u vezi, Ombudsmeni su Vladi Federacije BiH i Skuptini JP HT Mostar uputili Preporuku da preispitaju navedeno razrjeenje u skladu sa principima odreenim Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH, a uzimajui u obzir naprijed navedeno. Ombudsmeni nisu obavijeteni o realizaciji date preporuke.
Ilustrativni pregled nalaza i zakljuaka

Predmet broj: -SA-05-1567/10 Postupajui po prigovoru na rjeenje o imenovanju direktora Jedinice za implementaciju projekta izgradnje Zavoda za izvrenje krivinih sankcija, pritvora i drugih mjera Bosne i Hercegovine, Ombudsmeni su donijeli nalaz i zakljuak u kojem su utvrdili da je postupak, koji je prethodio navedenom imenovanju, proveden u skladu sa odredbama Zakona o ministarskim imenovanjima, imenovanjima Vijea ministara i drugim imenovanjima BiH.
Predmet broj: -SA-05-584/11 U postupku po prigovoru na imenovanje predsjednika i lanova Upravnog odbora Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju i ouvanje grobalja ehida i poginulih boraca, memorijalnih centara i spomen obiljeja rtava genocida Ombudsmeni su donijeli nalaz i zakljuak u kojem su konstatovali da u postupku navedenog imenovanja nisu prekrene odredbe Zakona.
Predmet broj: -SA-05-1048/10 Postupajui po prigovoru na Odluku Upravnog odbora ZU Zavod za javno zdravstvo USK Biha o imenovanju direktora ove ustanove, Ombudsmeni su donijeli nalaz i zakljuak u kojem su utvrdili da je postupak koji je prethodio imenovanju direktora ZU ZZJZ USK-a Biha proveden u skladu sa odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH.
56
57
POGLAVLJE VI ODJEL ZA EKONOMSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA

Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava institucije Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine prima albe i ex officio pokree istrage u sluajevima kada utvrdi krenje i probleme u ostvarivanju prava po domaem pozitivnom zakonodavstvu i meunarodnim standardima. Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava informie nadlene organe i institucije, kao i javnost, o povredama ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava. Nadlenostima Odjela za ekonomska, socijalna i kulturna prava obuhvaena su pitanja u vezi sa javnim prihodima, radnim odnosima, obrazovanjem, ekologijom i zatitom okolia, komunalnim uslugama, zdravstvom, socijalnom zatitom i penzijom.
ODJEL Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // Banja Luka Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // Brko Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // Mostar Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // Sarajevo Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // Livno Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna pitanja
Zaprimljeno u 2011. 198 140 64 268 65 735
65 198 Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // BL Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // Brko Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // Mostar 268 140 64 Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // SA Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava // Livno
Ukupno 735 Dijagram br. 16 Pregled zaprimljenih albi u Odjelu za ekonomska, socijalna i kulturna prava u 2011. godini po uredima
58

Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava u ovom izvjetajnom periodu je zaprimio 735 albi. Najvei broj odnosi se na povrede prava iz oblasti radnih odnosa (320), zatim slijede albe zbog povrede prava na penziju, socijalnu zatitu, komunalne usluge, zdravstvo i obrazovanje. Od 735 zaprimljenih albi rijeeno je 448, a ostalo u radu jo 287 predmeta. U proloj godini postupano je i po 428 predmeta koji nisu zavreni u 2010. godini, od kojeg broja su rijeena 243 predmeta, a ostalo u radu jo 185 predmeta. Dakle, u 2011. godini Odjel je postupao po 1163 predmeta. Rijeen je ukupno 691 predmet, dok su ostala u radu ukupno 472 predmeta. U poreenju sa 2010. godinom, u kojoj su rijeena 534 predmeta, u 2011. godini dolo je do znaajnog poveanja rijeenih predmeta. Naime, u 2011. godini, rijeen je 691 predmet, odnosno 157 predmeta vie nego u prethodnoj godini. Daljom analizom statistikih pokazatelja moe se izvesti zakljuak da se i u pogledu izdatih preporuka najvei broj odnosi na povrede prava iz oblasti radnih odnosa, pa povrede prava na penziju, socijalnu zatitu, zdravstvo itd. Od ukupnog broja izdatih preporuka (59) iz djelokruga Odjela za ekonomska, socijalna i kulturna prava, vrijedno je istaknuti da su 22 realizovane, to znai da je u tolikom broju sluajeva odgovorna strana postupila po preporuci ombudsmena. S obzirom na broj rijeenih predmeta tokom izvjetajnog perioda, a posebno broj rijeenih predmeta u toku intervencije ombudsmena (157), dobiva se slika spremnosti organa vlasti na saradnju s Institucijom ombudsmena, kao i spremnosti za otklanjanjem povreda ljudskih prava. Meutim, postoji i ona druga, loija strana glede stanja ljudskih prava, a to je da jo nema dovoljno svijesti o potrebi zatite ljudskih prava, ni brige o potrebama obinog graanina. Tome u prilog govore brojni sluajevi gdje upravni organi godinama ne rjeavaju legitimne zahtjeve stranaka, i kada za to ne postoji objektivno opravdanje. Razliita postupanja, a posebno u sistemu socijalne zatite, jer je ista u nadlenosti entiteta, a u Federaciji BiH u podijeljenoj nadlenosti Federacije i entiteta, uzrokuje nejednakost meu graanima u njihovom pristupu pravima iz socijalne zatite Diskriminacija, vidljiva ili manje vidljiva, sve vie postaje problem drutva, pa tako i kada su u pitanju prava iz Odjela za ekonomska, socijalna i kulturna prava. Prema statistikim pokazateljima u ovom Odjelu je najvie zaprimljeno albi graana zbog povrede prava iz radnih odnosa. U posebno tekoj situaciji su oni zaposlenici koji za izvreni rad mjesecima nisu dobili platu, a ono to ini takvu povredu prava jo teom, jeste injenica da platu u nekim sluajevima uskrauje opinski organ vlasti. Istaknuti razlozi se uope ne mogu prihvatiti kao opravdanje i nisu stvar loe materijalne situacije u opini, nego se radi o diskriminaciji radnika na nacionalnom, vjerskom ili nekom drugom osnovu. 92 Primjetno je da mnogi poslodavaci ne vre uplatu doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje i da neki poslodavci po ovom osnovu nisu izvrili svoje obaveze unazad nekoliko godina. Zbog toga zaposleni i oni koji odlaze u penziju, ili trae lijeniku pomo, bez svoje krivice snose loe posljedice takvog stanja, a ovim radnjama se indirektno kre i njihova druga prava kao to su pravo na penziju, zdravstvenu zatitu i dr. U mnogim takvim sluajevima su osobe, ije je pravo povrijeeno, ostale bez efikasne zatite nadlenih dravnih organa. Oito je da u funkcionisanju tog sistema postoji
92
Predmet Br. -LI-04-157/11
59
puno propusta, a njegovim slabostima i dalje se koristi znaajan broj poslodavaca, zbog ega se prava iz radnog odnosa ne mogu posmatrati izolovano u odnosu na druga ekonomsko-socijalna prava. Posebnu kategoriju siromanih predstavljaju osobe koje ive u tronim stanovima i nemaju sredstava za njihovu obnovu, a opinske vlasti u nekim sredinama nemaju volje za rjeavanje ovih problema. Ova situacija je dodatno uslonjena ukoliko se radi o interno raseljenim osobama i povratnicima. Tako u nekim sredinama (Glamo), u kojima je donesen Pravilnik o dodjeli i kupovini stanova na kojima opina ima pravo rapolaganja, socijalni sluajevi nemaju prioritet, a to po zakonu moraju imati, dok u drugim sredinama (Livno) takav pravilnik jo nije ni donesen, a posljedice najvie osjeaju osobe koje se nalaze u stanju socijalne potrebe. 93 Radi zatite svojih prava osobe u stanju socijalne potrebe sve vie imaju i potrebu za besplatnom pravnom pomoi do koje ne mogu doi jer u njihovom mjestu ne postoji ured besplatne pravne pomoi.
6.1. Pravo na penziju

U Odjelu za ekonomska, socijalna i kulturna prava u 2011. godini je ukupno zaprimljeno 189 albi koje se odnose na krenje prava vezanih za penzijsko i invalidsko osiguranje. Broj albi iz ove kategorije prava tokom 2010. godine iznosio je 171, tako da se u odnosu na 2010. godinu njihov broj poveao za 10,5 %, odnosno registrovano je 18 predmeta vie. Oblast penzijskog i invalidskog osiguranje u BiH regulisana je na entitetskom nivou i to u Federaciji BiH Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju, Zakonom o doprinosima, Zakonom o matinoj evidenciji o osiguranicima i korisnicima prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i Zakonom o poreznoj o upravi FBiH i u Republici Srpskoj Zakonom o penzijsko-invalidskom osiguranju, Zakonom o doprinosima i Zakonom o poreskoj upravi RS-a. Kada su u pitanju prava na penziju, graani se najvie obraaju zbog duine trajanja postupka radi ostvarivanja prava na penziju, naroito u sluajevima ostvarivanja prava na srazmjeran dio penzije koji se regulie odredbama sporazuma izmeu Bosne i Hercegovine i drugih zemalja sa kojim BiH ima potpisane sporazume, odnosno meunarodne ugovore. 94 esta su obraanja podnosilaca albi koji ukazuju na sporost rjeavanja postupka po albi na prvostepena rjeenja kantonalnih administrativnih slubi. Naalost, vrlo esto se obraaju pezioneri jer su nezadovoljni obraunatom visinom penzije. U ovakvim sluajevima, Institucija ombudsmena moe traiti pojanjenja od strane FZ PIO/MIO ili Fonda RS-a, te upuuje stranke, ukoliko nisu iskoristile mogunost albe na prvostepeno rjeenje ili ukoliko nisu pokrenule upravni spor, a rok za to nije istekao, da preduzmu zakonske mogunosti u svrhu ostvarivanja svojih prava.
93 94
Predmeti: -LI-06-136/11 i -LI-04-99/10 -SA-04-1108/11
60
6.1.1. Realizacija preporuka iz Specijalnog izvjetaja o pravu na penziju u BiH

Institucija ombudsmena izradila je u 2010. godine Specijalni izvjetaj o pravu na penziju u BiH 95,, a koji je objavljen u decembru 2010. godine, te je u ovoj godini pratila realizaciju preporuka upuenih nadlenom organima. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine 96 u vezi sa upuenom preporukom 97 obavjetava Instituciju ombudsmena da u sklopu ovog Ministarstva kao organizaciona jedinica djeluje Sektor za rad, zapoljavanje, socijalnu zatitu i penzije, a u okviru njega Odsjek za sociijalnu zatitu i penzije, koji svoje poslove u oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja koordinira sa nadlenim entitetskim tijelima i prema meunarodnim subjektima u skladu sa zakonskim ovlatenjima. Istiu da je ovo Ministarstvo, u cilju pronalaenja rjeenja za uklanjanje razliitog postupanja u odnosu na prava u penzijsko-invalidskog osiguranja, formiralo Radnu grupu eksperata koju ine po dva eksperta, predstavnika entitetskih ministarstava nadlenih za PIO, po dva eksperta, predstavnika entitetskih fondova/zavoda nadlenih za PIO, i jedan predstavnik Ministarsta civilnih poslova BiH, koji koordinira radom i sastancima ove radne grupe. Ministarstvo istie da ulau napore na jaanju Odsjeka za socijalnu zatitu i penzije, kao i na jaanju kapaciteta osoblja. Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje 98 je dostavio izjanjenje na date preporuke, u kojem istiu da kontinuirano rade na osiguranju pristupa bazama podataka kantonalnim slubama, pa je pored pristupa bazama zaposlenicima Kantonalne slube Mostar, isto omogueno i zaposlenicima KAS Travnik i KAS Oraje. Navode da je u realizaciji uslova za uspostavljanje jedinstvenog informacionog sistema PIO u Federaciji BiH od krucijalnog znaaja Odluka Vlade Federacije BiH kojom je utvreno da je 100%-tni vlasnik kapitala privrednom drutvu Elektronski raunarski centar zdravstva Federalni zavod PIO/MIO. 99 U vezi sa preporukom koja se odnosi na Kantonalnu administrativnu slubu Tuzla, odnosno osnaivanje ljudskim resursima, Federalni zavod PIO/MIO istie da je Upravni odbor na sjednici 21.01.2011. godine donio Polazne elemente za izradu novog Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta FZ PIO/MIO, a prema kojim e broj zaposlenih na rjeavanju o pravima u svim kantonalnim slubama, ukljuujui KAS Tuzla, zavisiti od broja osiguranika, broja obavezanika uplate doprinosa, te broja penzionera na podruju svake slube, kao objektivnih paramatera za kvantificiranje odreenih rjeenja, i bie koriten kao osnova za utvrivanje broja zaposlenika prilikom izrade pravilnika o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji. Institucija ombudsmena nije zaprimila informaciju da li je ovaj pravilnik donesen, a to se oekivalo krajem 2011. godine. Porezna uprava Federacije Bosne i Hercegovine 100 je informisala Instituciju ombudsmena da provodi date preporuke na nain da poduzima aktivnosti u skladu sa zakonskim propisima. Istiu, da u cilju naplate javnih prihoda, inspektori PU FBiH provode inspekcijski nadzor kod poreznih obveznika po osnovu primjene Zakona o doprinosima i utvruju porezne obaveze po osnovu doprinosa koje se u porezni obveznici duni platiti, i drugih javnih prihoda.
95 96
http://www.ombudsmen. gov.ba/Publikacije.aspx?category=Special+Reports Akt broj: 07-32-3712-4-ATO/10 od 03.03.2011. godine 97 Preporuka IIIa upuena Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine je da uloi dodatne napore na jaanju Sektora za penzije, a posebno na jaanju kapaciteta osoblja u tom sektoru, kako bi u potpunosti mogli obavljati svoju koordinacijsku ulogu u punom znaenju ovog pojma; 98 Akt broj: FZ1/3-49-907/11 od 04.02.2011. godine 99 Odluka Vlade Federacije BiH o prenosu cjelokupnog udjela Federacije BiH u privrednom drutvu Elektronski raunarski centar zdravstva i PIO/MIO osiguranja d.o.o. Sarajevo na Federalni zavod PIO/MIO Mostar Slubene novine Federacije BiH, broj: 54/10. 100 Akt, broj: 13/06-1-02-2-4803-1/10-E.J. od 07.02.2011. godine
61
Federalno ministarstvo za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata 101 dostavilo je svoje izjanjenje na Specijalni izvjetaj, iako preporukama nije bilo navedeno kao nadleni subjekt za konkretne aktivnosti u okviru unapreenje sistema penzijsko-invalidskog osiguranja. Navode da su u procesu reforme odbrane donesene tri uredbe o penzionisanju kojim se propisuju povoljniji uslovi za sticanje prava na prijevremenu starosnu penziju vojnih osiguranika bivih pripadnika Vojske Federacije BiH, drvnih slubenika i namjetenika biveg Federalnog ministarstva odbrane. Sa ciljem da se ove uredbe obuhvate zakonom, formirana je meuresorna radna grupa koja ima zadatak da analizira uredbe te ukae na mogua rjeenja, odnosno utvrdi naine na koji se moe rijeiti ova materija. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike Bosne i Hercegovine 102 je informisalo Instituciju ombudsmena, a u odnosu na preporuke koje se odnose na postupak usvajanja Strategije za reformu penzijskog sistema u Federaciji BiH, da je nacrt ove Strategije Parlament Federacije BiH razmatrao jo 2007. godine, a nakon ega je bila organizovana javna rasprava u trajanju od 60 dana. Rezultate javne rasprave Ekspertni tim je ugradio u tekst Stategije, te je putem Federalnog ministarstvo rada i socijalne politike tekst dostavio Vladi FBiH na dalji postupak. Vlada FBiH je nakon razmatranja dostavljenog teksta Strategije isti vratila Ekspertnom timu na dalju doradu. Uz to, Federalni zavod PIO/MIO je zajedno sa udruenjima penzionera usaglasio prijedlog strategije, a isti je razmatralo i Ekonomsko socijalno vijee Federacije BiH, te je dostavljeno Vladi Federacije radi preduzimanja daljih aktivnosti. U pogledu ostvarivanja koordinacije i saradnje sa Ministarstvom civilnih poslova, Federalno ministarstvo je u toku 2010. godine podnijelo inicijativu za organizovanje saradnje entitetskih nadlenih organa i tijela na dravnom nivou. Ministarstvo finansija, Poreska uprava Republike Srpske 103 je dostavilo odgovor kojim je informisalo Instituciju ombudsmena da je usvojena Strategija o reformi penzijsko-invalidskog osiguranja RS-a, a Narodna Skutina RS-a je obavezala Vladu da uradi nacrt u okviru novog Zakona o penezijskoinvalidskom osiguranju, te da u roku od 30 dana u okviru Poreske uprave formira posebnu organizacionu jedinicu za kontrolu i naplatu doprinosa. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima 104 decidno je odredio vrijeme nastanka obaveza za uplatu doprinosa na nain da su isplatioci plate duni Poreskoj upravi do kraja mjeseca za prethodni mjesec dostaviti i obraun doprinosa, a doprinose uplatiti na propisane raune najkasnije u roku od dva mjeseca po isteku mjeseca za koji su doprinosi obraunati, bez obzira na to da li je radniku isplaena plata ili ne. Takoer, izmjenama je propisano da kontrolu obrauna i naplate doprinosa vri Poreska uprava RS-a, u skladu sa zakonom i po postupku kojim se ureuju poreska pitanja, a za povrede odredbi Zakona o doprinosima koje imaju obiljeja prekraja, kao i odgovornost i sankcije za prekraje primjenjuju se propisi kojima se reguliu poreski prekraji i poreski postupak. Navedenom izmjenom zakona otklonjena je mogunost da obveznici doprinosa mogu u nedogled da kasne sa uplatama, a data su ovlatenja Poreskoj upravi u pogledu kontrole i naplate, te ista su jasnije definisana. U aktu je navedeno i da je od 01.01.2010. godine na osnovu izmjena i dopuna Zakona o Poreskoj upravi 105 uspostavljen jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa na nain da su preuzeti podaci o registrovanim uplatiocima doprinosa iz postojeih baza podataka koje su vodili fondovi, zakljuno sa 31.12.2009. godine, s tim da prijave/odjave uplate doprinosa od 01.01.2010. godine poslodavci vre podnoenjem prijave/odjave za upis u jedinstveni sistem kod Poreske uprave. S ciljem uspjene provedebe navedenog, donesen je i Pravilnik o registraciji u jedinstven sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa.
101 102
Akt, broj: 05-41-5443/10 od 03.02.2011. godine Akt, broj: 04-35/22-3165/10 od 10.01.2011. godine 103 Akt broj:06/1.01-0401-014-211/10 od 01.02.2011. godine 104 Slueni glasnik RS broj: 01/11 105 Slubeni glasnik RS broj: 34/09
62
6.1.2. Realizacija preporuka iz Specijalnog izvjetaja o stanju ljudskih prava starih osoba
Institucija ombudsmena je, takoer, u decembru 2010. godine izradila i Specijalni izvjetaj o stanju ljudskih prava starih osoba, s obzirom na to da starije osobe spadaju u ranjive kategorije graana. U vezi realizacije preporuka, Institucija ombudsmena je zaprimila odgovore slijedeih organa i tijela vlasti u BiH: Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine dostavilo je informaciju 106, u kojoj se navodi da je Vijee ministara BiH na 127. sjednici, odranoj 06.07.2010. godine usvojilo Akcioni plan razvoja za Bosnu i Hercegovinu (UNFPA CPAP) za period 2010-2014, te da je Ministarstvo potpisalo Memorandum o razumijevanju sa UNFPA i koordinirat e realizaciju aktivnosti uz podrku UNFPA, u periodu od 2010-2014. godine. U navedenoj informaciji navodi se da se Projektni prijedlog sastoji od tri komponente, od kojih je jedna izrada socijalne politike za osobe starije dobi. Cilj projekta ove komponente je da se prui podrka razvoju socijalne politike za osobe starije dobi, kojim se stvara pravni okvir na dravnom nivou, dok bi se socijalna politika temeljila na nadlenostima entitetskih ministarstava za socijalnu politiku/zatitu. U vezi s navedenim formiran je Ekspertni tim, koji ine predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH, Federalnog ministarstva zdravstva, Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, Ministarstva zdravlja i socijalne zatite RS-a i Centra za socijalni rad Brko Distrikta BiH. U informaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, takoer se istie, da je u 2010. godini odran sastanak na kojem je prezentiran Meunarodni akcioni plan o starenju (MIPAA), Madrid 2002. godine. MIPAA sadri principe na bazi kojih e se u Bosni i Hercegovini izraditi dokument pod nazivom Okvirna politika za osobe starije dobi u Bosni i Hercegovini, ime e se osigurati sprovoenje i preporuka navedenih u Specijalnom izvjetaju. U skladu s usvojenim Akcionim planom za BiH (UNFPA CPAP) za period 2010-2014. i Pismom razumijevanja izmeu ovog ministarstva i UNFPA za provedbu godinjeg programa rada koje finansira UNFPA, aktivnosti na izradi Okvirne politike za osobe starije dobi u Bosni i Hercegovini e se finalizirati tokom 2011. godine, nakon ega bi uslijedila njena implementacija, navodi se u informaciji Ministarstva. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine je dostavilo odgovor 107 o nadlenostima entiteta, Brko Ditstrikta i tog ministarstva, a koje se tiu oblasti socijalne zatite i penzijsko invalidskog osiguranja u Bosni i Hercegovini, zatim i zakonsku regulativu i prava koja stare osobe imaju u entitetima i Brko Distriktu. Ministarstvo je formiralo i Ekspertni tim za razvoj socijalne politike za osobe starije dobi, sa zadatkom izrade stratekog dokumenta, a u iji rad su ukljueni predstavnici svih nadlenih entitetskih organa i tog ministarstva. S obzirom na naprijed navedeno, moe se zakljuiti da su nadleni organi u BiH formirali Ekspertni tim za razvoj socijalne politike za osobe starije dobi sa zadatkom izrade stratekog dokumenta, meutim, jo nije sainjen strateki dokument radi realizacije ovih preporuka. Institucija ombudsmena e u narednom periodu vriti monitoring implementacije projektovanih aktivnosti od strane nadlenih ministarstava, a koji bi trebalo da doprinesu konanoj realizaciji preporuka Ombudsmena koje se odnose na prava starijih osoba.
106 107
Akt broj: 01-37-69/11 od 07.01.2011. godine akt broj: 08-31-5-3711-2-JD/10 od 28.02.2011. godine.
63
6.2. Pravo na rad

U Odjelu za ekonomska, socijalna i kulturna prava veliki broj zaprimljenih albi odnosi se na krenja prava na rad i prava iz radnog odnosa. Od ukupnog broja albi registrovanih u ovom odjelu, a koji iznosi 735, na predmete koji se tiu radnih odnosa otpada 320 albi. Slino kao i u prethodnom izvjetajnom periodu, graani se obraaju Instituciji ombudsmena radi neuplaenih doprinosa, neisplaenih plata, nemogunosti ostvarenja zdravstvenog i socijalnog osiguranja, odnosno neobezbjeivanja uplaivanja istih od strane poslodavaca, radi nezakonitih i netransparentnih konkursnih procedura. Tokom 2011. godine esta su obraanja podnosilaca albi vezanih za interne premjetaje u organima dravnih slubi, za koje alioci u veini sluajeva smatraju da nisu opravdani. 108 Poznato je da se za mnoga preduzea ve godinama vode steajni postupci koji jo nisu okonani, tako da veliki broj radnika jo eka na ostvarivanje svojih prava. I u ovoj godini su se graani obraali zbog nepostupanja po zahtjevima za uspostavom radno-pravnog statusa po lanu 143. Zakona o radu FBiH i lanu 182. Zakona o radu RS-a. Dinamika rjeavanja ovih zahtjeva ukazuje da oni nisu prioritet vlasti, to kod bivih radnika jo vie pojaava osjeaj beznaa. Kada je u pitanju Zakon o radu Federacije BiH, postupajui po pojedinanim albama, a shodno rezultatima postupaka istraivanja, Ombudsmeni su miljenja da Federacija BiH nije obezbijedila institucionalnu zatitu radnika i odgovarajue mehanizme za izvrenje odluka i isplatu otpremnina kako je to propisano lanom 143. Zakona o radu Federacije BiH. Kada je u pitanju Ministarstvo rada i borako-invalidske zatite Republike Srpske, odnosno Komisije za implementaciju lana 182, a u vezi s brojem nerijeenih zahtjeva, Institucija ombudsmena je zaprimila odgovor da u protekloj godini broj nerijeenih zahtjeva iznosi oko 60000. Iz dosad dostavljenih odgovora Komisije, dinamika rjeavanja je slijedea: u odgovoru iz 2009. godine, 109 Komisija je informisala Instituciju ombudsmena da je potrebno rijeiti jo oko 45000 zahtjeva, odgovorom iz 2010. godine, 110 Komisija je informisala da treba rijeiti jo oko 43000 zahtjeva, dok iz odgovora Komisije iz 2011. godine 111 prozilazi da broj nerijenih zahtjeva iznosi oko 60000. Dakle, iz navedenih podataka moe se zakljuiti da se, kada je u pitanju Republika Srpska i implementacija lana 182, broj zahtjeva, zapravo, i poveava, to ukazuje na to da se skoro rjeavanje ovog pitanja ne moe oekivati. Meutim, u Odjelu je registrovan znatno manji broj broj albi na rad Komisije za implementaciju lana 182. Zakona o radu RSa, to svakako ne umanjuje obavezu Ombudsmena da i u narednom periodu insistiraju od nadlenih na ostvarivanju prava graana koji su podnijeli zahtjeve za ostvarivanja prava na otpremninu u skladu sa zakonom.
6.3. Ekologija i zatita okolia

Nadlenost Odjela za ekonomska, socijalna i kulturna prava je i postupanje po predmetima koji se odnose na zatitu okolia i ovjekove sredine. Zatita okolia se danas smatra dijelom privrednog i drutvenog razvoja jedne zemlje, a BiH je, takoer, 2008. godine pristupila Aarhukoj konvenciji, kao stubu okoline demokratije, koja, izmeu ostalog, garantuje pristup informacijama o okoliu. Aarhuka konvencija, ratifikovana od strane Bosne i Hercegovine 15.09.2008. godine, prua graanima i udruenjima graana pravo na pristup informacijama, uee javnosti u procesu donoenju odluka i
108 109
-SA-04-1135/11 Akt broj: 126/581/09/VN od 20.11.2009. godine 110 Akt broj: 16-126-363-2/1/10/VN od 27.10.2010. godine 111 Akt broj: 16-126-35-6-11/V.N. od 04.11.2011. godine
64
pristup pravdi u vezi pitanja koja se odnose na okoli, a o preduzetim mjerama i usklaenosti propisa BiH podnosi izvjetaje Ekonomskoj komisiji Ujedinjenih nacija za Evropu. Odjel za zatitu okolia Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine na websiteu je detaljno obrazloio prava koja proizlaze na osnovu Aarhuke konvencije, to doprinosi transparentnosti i informisanosti javnosti o ovim pitanjima. U 2011. godini registrovano je 8 predmeta vezanih za pitanja ekologije i zatite okolia. U 5 sluajeva Institucija ombudsmena je pristupila otvaranju predmeta ex officio koji se odnose i na pitanje zatite ivotinja, a radi se o problemu pasa lutalica. Postupanje po predmetima nakon istranih radnji rezlutiralo je time da su ombudsmeni donijeli 5 preporuka. 112 Slijedi kratki saetak preporuka i njihove realizacije koje se odnose na provedbu zakona koji reguliu pitanja zatite zdravlja ljudi i Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja 113, a pri tome uzimajui u obzir presudu Evropskog suda za ljudska prava 114: U preporuci broj P-168/11 upuenoj Kantonu Sarajevo, Gradu Sarajevo, JU Terapijskoj zajednici Kampus i osam opina sa podruja Kantona Sarajevo, Institucija ombudsmena je pozvala navedene da intenziviraju aktivnosti na uspostavi sklonita za naputene ivotinje i mjere koje proizlaze iz lana 43. stav 4. Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja, a koje se odnose na lijeenje ivotinja i kontrolu njihove populacije. Institucija ombudsmena dosad je zaprimila odgovore Opine Novi Grad, Opine Stari Grad, Opine Novo Sarajevo i Opine Hadii, u kojima se pozdravljaju aktivnosti Institucije ombudsmena i navode mjere koje poduzimaju u svrhu ispunjenja odredbi Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja. Institucija ombudsmena nastavila je pratiti aktivnosti u Kantonu Sarajevo, te je, izmeu ostalog, od Ministarstva privrede Kantona Sarajevo dobila sporazum kojim se uspostavlja sklonite za naputene ivotinje u Prai. Preporuka broj P-189/11 Ombudsmena BiH je upuena Savezu opina i gradova Federacije BiH i Savezu optina i gradova Republike Srpske, a njome se preporuuje da u sklopu postojeih aktivnosti iz djelokruga jedinica lokalne samouprave, uzmu u obzir i provoenje Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja. Budui da postoji razliita praksa pri provedbi Zakona, zavisno od mjesta do mjesta, ova je preporuka upuena radi bolje koordinacije i saradnje po tom pitanju. Preporukom broj P-190/11 Ombudsmena BiH koja je upuena Gradu Banja Luka, Vladi Republike Srpske i Ministarstvu uprave i lokalne samouprave Republike Srpske je preporueno je da, u skladu sa svojim nadlenostima i mogunostima, intenziviraju aktivnosti na obezbjeivanju sredstava potrebnih da se postojee sklonite za naputene ivotinje u Banja Luci uredi u skladu sa standardima koji su propisani za tu oblast. Vlada Republike Srpske i Ministarstvo lokalne samouprave Republike Srpske pozvani su da koordiniraju i pomognu aktivnosti na uspostavljanju sklonita za naputene ivotinje u drugim optinama na prostoru Republike Srpske. Institucija ombudsmena zaprimila je odgovor Ministarstva uprave i lokalne samouprave Republike Srpske broj: 10.3-020-23/12, od dana 16.01.2012. godine, da su uputili nau preporuku jedinicama lokalne samouprave u Republici Srpskoj, ime je ispotovan dio preporuke koji se odnosi na koordinaciju aktivnosti koju treba provoditi Ministarstvo uprave i lokalne samouprave Republike Srpske. Preporukom broj P-191/11 Ombudsmena Bosne i Hercegovine koja je upuena Opini Biha, Vladi Unsko-sanskog kantona i opinama sa podruja Unsko-sanskog kantona pozvana je Opina Biha da, u skladu sa objektivnim mogunostima, intenzivira izgradnju sklonita za naputene ivotinje, a Vlada
112
Preporuke su upuene u predmetima -SA-04-1009/11 koji se odnosi na provedbu Zakona na podruju Kantona Sarajevo i SA-04-1146/11 koji se odnosi na provedbu Zakona u vie gradova u Bosni i Hercegovini. 113 ''Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine'', broj: 25/09 114 Predmet Georgel i Georgeta Stoicescu protiv Rumunije, aplikacija registrovana pod brojem 9718/03)od 26.07.2011. godine
65
Unsko-sanskog kantona da u narednom periodu koordinira aktivnosti izmeu opina sa podruja Unskosanskog kantona u svrhu izgradnje sklonita za naputene ivotinje, kao i mjera koje proizlaze iz lana 43. stav 4. Zakona o zatiti i dobrobiti i ivotinja. Odgovor o realizaciji jo nije dostavljen. Preporukom broj P-192/11 Ombudsmena Bosne i Hercegovine koja je upuena Opini Zenica, Vladi i opinama sa podruja Zeniko-dobojskog kantona pozvana je Vlada Zeniko-dobojskog kantona da u narednom periodu koordinira aktivnosti izmeu opina sa podruja Zeniko-dobojskog kantona u svrhu izgradnje sklonita za naputene ivotinje, kao i mjera koje proizlaze iz lana 43. stav 4. Zakona o zatiti i dobrobiti i ivotinja. Institucija ombudsmena je nastavila rad u ovim predmetima, te e u 2012. godini upuivati preporuke koje se odnose na provedbu Zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja 115, a proirila je istragu i na uspostavu higijenskih servisa.
6.4. Pravo na obrazovanje

Odjel za ekonomska, socijalna i kulturna prava, izmeu ostalog, utvruje i intervenie u sluajevima povrede prava na obazovanje, pri emu se ,prevashodno, imaju u vidu osnovno i srednje obrazovanje. Iako se povrede prava u oblasti obrazovanja u najveem broju sluajeva razmatraju i rjeavaju u Odjelu za praenje prava djece (problemi romske djece, djece iz socijalno ugroenih i disfunkcionalnih porodica, djece iz ruralnih sredina), tokom 2011. godine zabiljeena su dva sluaja/predmeta koji su se odnosili i na visoko obrazovanje. 116 Agencija za dravnu slubu FBiH dostavila je Instituciji ombudsmena informaciju o problemima u provoenju javnih konkursa za prijem dravnih slubenika u organe dravne slube u FBIH, a takoer je, povodom istog problema, jedna graanka izjavila albu. Naime, na konkurse su se prijavljivali kandidati koji su stekli visoko obrazovanje po bolonjskom programu obrazovanja, i ije je prijave Agencija prihvatala, postupajui prema Miljenju Ministarstva civilnih poslova BiH, broj: 09-33-4-3767-MP/08 od 12.08.2008. godine, prema kojem su sve diplome prvog ciklusa studija, koje se vrednuju sa najmanje 180 ECTS bodova, ekvivalentne sa VII stepenom strune spreme. Meutim, nakon vie rjeenja Odbora dravne slube za albe FbiH, donesenih po albama i uvaavajui miljenja federalnih upravnih inspektora da se visoko obrazovanje steeno po bolonjskom programu obrazovanja ne moe smatrati visokom strunom spremom VII stepen strune spreme, odnosno da se prema miljenju federalnih upravnih inspektora radi o VS, odnosno VI stepenu strune spreme, Agencija je do daljnjeg zaustavila provoenje konkursnih procedura. Konkretno, sluajevi su okonani, jer je Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, na sedmoj redovnoj sjednici, odranoj dana 20.12.2011. godine, usvojio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj slubi FBiH kojim se nalae da osobe s visokim stepenom obrazovanja, odnosno s diplomom steenom po Bolonjskom sistemu, mogu aplicirati na konkursima za poslove iz domena dravne slube.
115 116
Institucija ombudsmena je u 2012. godini uputila preporuke Gradu Mostaru i Opini Travnik. -SA-04-927/11 i -SA-04-985/11
66
Predmet broj: -SA-04-1108/11 Podnosilac se obratio Instituciji ombudsmena jer je podnio zahtjev za obnovu postupka, dana 18.10.2010. godine, kojim je zatraeno ostvarivanje prava na invalidsku penziju po osnovu staa navrenog na radu u Republici Crnoj Gori, u odreenom periodu. Bitna injenica za ovaj predmet je donoenje Presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: U-33/10 od 05.04.2011. godine 117. Navedenom Presudom je utvreno da je Uredba o platanju trokova medicinskog vjetaenje iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja 118 (u daljem tekstu: Uredba) u nesaglasnosti sa Ustavom FBiH, te da se ista ne moe primjenjivati od 06.09.2011. godine do zakonskog regliranja ove materije, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja Presude. Dakle, postupak podnosioca albe nije bilo mogue privesti kraju budui da se nije mogao pribaviti potreban obrazac za usaglaavanje invalidnosti. Institucija ombudsmena je uputila preporuku 119 Federalnom zavodu za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje Mostar, Vladi Federacije BiH i Institutu za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja u Sarajevu. Ovom preporukom Ombudsmena nadlenim organima je ukazano da podnosilac albe ne treba da trpi posljedice, te da se konkretno pitanje rijei prema odredbi lana 31, stav 8. Sporazuma o socijalnom osiguranju izmeu Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije. Institucija ombudsmena zaprimila je izjanjenje Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje, u kojem se navodi da je u cilju realizacije preporuke Institutu za medicinsko vjetaenje data saglasnost, odnosno odobreno je platanje trokova medicinskog vjetaenja u postupku ostvarivanja prava na invalidsku penziju po osnovu staa navrenog u Republici Crnoj Gori.
Predmet broj: -SA-04-312/11 Podnosilac albe se obratio Instituciji ombudsmena radi nemogunosti ostvarivanja prava na starosnu penziju koja je nastupila kao posljedica neodjavljivanja od strane obveznika uplate doprinosa. U konkretnom sluaju Institucija ombudsmena je zakazala sastanak sa Kantonalnom administrativnom slubom Zenica i Centralnom administrativnom slubom u Sarajevu, nakon ega je Institucija ombudsmena sainila i preporuku pod brojem: P-128/11, ija je realizacija bila uspjena.
Predmet broj: -BL-04-331/11 alilac se obratio Instituciji ombudsmena albom na rad Ministarstva rada i borako-invalidske zatite RS-a, istiui da je osam godina trajao upravni postupak radi ostvarivanja prava na invalidsku penziju. alilac je tri puta podnosio tube sudovima, jer Fond PIO RS-a nije uvaavao sudske odluke. U toku intervencije Institucije ombudsmena alilac je telefonskim putem obavijestio da je njegovo pravo na penziju ostvareno 03.10.2011. godine.
117 118
objavljena u Slubenim novinama FBiH broj: 34/11 od 06.06.2011. godine. Sluene novine FBiH broj: 43/10 119 P-188/11 od 09.12.2011. godine
67
Predmet broj: -BL-04-481/10 aliteljka ima 81 godinu, korisnik je invalidske mirovine, nalazi se u izuzetno tekom zdravstvenom i materijalnom stanju i koristi tzv. alternativni smjetaj. Njen stan izgraen je 1937. godine i zbog starosti je dotrajao, a tokom ratnih djelovanja pretrpio je nova oteenja. Obnova tog stana nije izvrena zbog potrebe izdvajanja znatnijih novanih sredstava. Iako je stan dotrajao i dodatno oteen, ipak je Optina amac sa aliteljkom zakljuila ugovor o otkupu stana dana 12.05.2005. godine. Ombudsmeni su ocijenili da Optina amac nije postupila u skladu s l. 56. Zakona o privatizaciji dravnih stanova, jer je omoguila otkup devastiranog stana, a nakon toga, nisu poduzete aktivnosti radi eventualne sanacije stana. S obzirom na takvo stanje stvari, Optini amac je bila duna omoguiti aliteljki otkup drugog odgovarajueg stana, to nije uinjeno, pa je aliteljka bila primorana otkupiti devastirani stan. Ovakvim postupanjem Optine amac povrijeeno je njeno pravo na imovinu, pravo na dom i pravo na potivanje privatnog i porodinog ivota. aliteljka je i diskriminirana upravo zbog svoje ivotne dobi, s obzirom na to da dui vremenski period koristi i esto mijenja alternativne smjetaje. Zbog svega navedenog, Ombudsmeni su preporuili Optini amac da ponudi aliteljki zakljuivanje novog ugovora o otkupu drugog stana, ili da preduzmu sve to je potrebno da se stambena zgrada u kojoj se nalazi devastirani stan sanira i obnovi. Nakon izdavanja preporuke sa navedenom optinom je ostvarena saradnja, ali po preporuci ombudsmena nije postupljeno.
Predmet broj: -LI-04-95/11 alilac nije mogao ovjeriti zdravstvenu knjiicu u nadlenoj slubi Zavoda za zdravstveno osiguranje Kantona 10, jer nije izmirio obaveze prema Zavodu u visini od 1.827,86 KM. Nakon intervencije Ombudsmena alilac i odgovorna strana sklopili su sporazum o otplati duga na 18 rata.
Predmet broj: -LI-04-157/11 Po albi radnica Djeijeg vrtia Leptirii Glamo protiv Opine Glamo, radi neisplaivanja plata, odnosno neusvajanja Pravilnika o ustrojstvu, sistematizaciji poslova i nainu rada Djeijeg vrtia Leptirii Glamo. Institucija ombudsmena je provela postupak istraivanja i utvrdila da u vrtiu postoje svi potrebni pravilnici, te da je Upravno vijee vrtia donijelo Prijedlog Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, sistematizaciji poslova i nainu rada Djejeg vrtia Leptirii Glamo, te isti dostavilo Opinskom vijeu Glamo na usvajanje. Meutim, Opinsko vijee Glamo nije dalo saglasnost na navedeni Pravilnik, ne obrazlaui razloge svoje odluke. aliteljke su uporedo sa postupanjem Institucije ombudsmena pokrenule i sudske postupke radi naplate potraivanja iz radnog odnosa. Prvostepene presude su donesene, kao i neke drugostepene presude po albi. Nadleni sud je uvaio tubene zahtjeve tuiteljica, meutim sudski postupak je jo u toku.
Predmet broj: -SA-04-1230/11 aliteljka se obratila Instituciji ombudsmena jer je od 2009. godine u stalnom radnom odnosu u obrazovnoj ustanovi Internacionalonom univerzitetu Philip Noel-Baker, meutim nije dobijala punu platu ve samo minimalni iznos i doprinosi su uplaivani samo do jula 2010. godine, tako da od tada podnositeljica albe nema ni zdravstveno osiguranje. Podnositeljica albe, uprkos obraanjima brojim
68
institucijama, nije uspjela ostvariti naplatu zaostalih plata kao i doprinosa, ve da bi to ostvarila, morat e pokrenuti postupak pred nadlenim sudom. Institucija se obratila Prosvjetnoj inspekciji Kantona Sarajevo, koja je dostavila odgovor da je prethodno ovoj ustanovi zabranjen rad i da se ista brie iz Registra visokokolskih ustanova.
69
POGLAVLJE VII ODJEL ZA PRAENJE PRAVA OSOBA SA INVALIDITETOM

Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine rjeava individualne i grupne albe u vezi krenja prava osoba sa invaliditetom, pokree i rjeava po slubenoj dunosti uoena krenja prava osoba sa invaliditetom, te u cilju osiguranja njihove zatite donosi preporuke kojima ukazuje domaim organima vlasti na obavezu potivanja svih obaveza utvrenih zakonodaavstvom u BiH, kao i obaveza koje je BiH preuzela ratifikacijom Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom sa Fakultativnim protokolom, Standardnim pravilima za izjednaavanje mogunosti za osobe sa invaliditetom, Akcionim planom Vijea Evrope za promovisanje i puno uee osoba sa invaliditetom u drutvu, na ravnopravnoj osnovi s drugima. ODJEL Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom // Banja Luka Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom // Brko Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom // Mostar Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom // Sarajevo Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom Zaprimljeno u 2011 7 4 5 70 86
4 5 Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom // BL Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom // Brko Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom // Mostar Odjel za praenje prava osoba sa invaliditetom // SA
70
Ukupno 86 Dijagram br. 17 Pregled zaprimljenih albi u Odjelu za praenje prava osoba sa invaliditetom u 2011.g. po uredima

U odnosu na ukupan broj predmeta, koji su bili u radu Odjela, na krenja prava osoba sa invaliditetom odnose se 164 albe od kojih je 78 albi preneseno iz 2010. godine, a tokom 2011. godine
70
zaprimljeno je ukupno 86 albi, pri emu sedam u Glavnom uredu Banja Luka, etiri u Uredu Brko, pet u Uredu Mostar i 70 u Uredu Sarajevo. Tokom 2011. godine ukupno su rijeene 103 albe, a ostala je nerijeena 61 alba, od ega 25 albi iz 2010. godine i 36 albi iz 2011. godine.
NAIN OKONANJA
BROJ PREDMETA 35 29 22 8 4 3 2
U toku intervencije Institucije ombudsmena Nezainteresovanost stranke Neosnovanost Na drugi nain Specijalnim izvjetajem Preporukom ombudsmena Nenadlenost Institucije Ukupno
103
Tabela 9.: Prikaz postupanja ombudsmena po albama u Odjelu za praenje prava osoba sa invaliditetom prema nainu okonanja predmeta
Od 164 albe koje su bile u radu, u toku 2011. godine arhivirane su ukupno 103 albe, pri emu je najvei broj arhiviran nakon intervencije Ombudsmena 35 albi, Specijalnim izvjetajem sa preporukama su rijeene 4 albe, 22 albe su bile neosnovane, u dvije albe Institucija nije bila nadlena za postupanje, preporukama Ombudsmena su rijeene 3 albe, te na drugi nain 8 albi. Nezainteresovanost stranke je bila razlog donoenja odluke o zatvaranju predmeta u 29 sluajeva. Poredei broj predmeta/albi koje su primljene tokom 2011. godine moe se konstatovati da je u odnosu na 2010. godinu dolo do smanjenja broja albi. Razlozi svakako lee u injenici da su sve dostavljene albe u Instituciji rjeavane prioritetno i u kratkom rokovima, ali i u injenici da je Institucija promptno reagovala na uoene probleme izradom Specijalnog izvjetaja o pravima osoba sa invaliditetom. 120 Polazei od injenice da se u albama, koje podnose osobe sa invaliditetom, kao odgovorni organ pojavljuje Federalno ministarstvo rada i socijalne politike, ombudsmeni posebno istiu mnogo efikasniju saradnju sa Institucijom u odnosu na 2010. godinu, jer je nakon intervencije Institucije ombudsmena i izdavanja preporuka 121 podnosiocima albi izvrena isplata naknada 122, odnosno donesena drugostepena rjeenja po albi 123. U toku 2011. godine podnesen je jedan dio albi koje su se odnosile na neostvarivanje prava po rjeenjima Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata i Ministarstva rada i borako invalidske zatite RS-a, kojima se utvruje ili prestaje pravo na izuzetno materijalno obezbjeenje 124.
120 121
http://www.ombudsmen. gov.ba/materijali/publikacije/Invaliditet_BOS.pdf P-7/11, P-23/11, P-38/11; 122 -SA-02-533/10, -SA-02-210/11, -SA-02-275/11, -SA-02-295/11, -SA-02-502/11, -SA-02-1261/11 i dr. 123 -SA-02-553/11, -SA-02-1150/11, -SA-02-235/11 i dr. 124 -SA-02-9/11, -SA-02-111/11, -SA-02-1284/11, -SA-02-1349/11, -BL-05-586/11, -BL-02-543/11.
71
U Odjelu za praenje prava osoba sa invaliditetom u 2011. godini izdato je ukupno 10 preporuka, od ega je 6 realizovano 125, 3 preporuke nisu realizovane 126, dok je jedna preporuka djelimino realizovana 127. I u ovoj godini zaprimljene su albe koje se odnose se na dug period ekanja da Institut za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja (u daljnjem tekstu: Institut) provede vjetaenje zdravstvenog stanja, ili da okona postupak po albi izjavljenoj na rjeenje Instituta o ocjeni invalidnosti 128. Znaajno je ukazati i na injenicu da Institut ne dostavlja izjanjenja na albene navode ni nakon urgencija Institucije ombudsmena, niti realizuje izdate preporuke Institucije ombudmena 129, to ini krenja lana 25. Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine. 130 Takoer, Institut u postupcima revizije zdravstvenih stanja korisnika donosi nalaze i miljenja koji za posljedicu imaju gubitak ranije steenih prava 131, tako da ni nakon vie urgencija Institucije da dostave izjanjenja o razlozima zbog kojih je dolo do umanjenja procenta invaliditeta, u odnosu na prvobitni nalaz, na urgencije ne odgovaraju. Zbog takvog ponaanja izdato je i nekoliko preporuka o nesaradnji, u kojima se ukazuje na krenje Zakona o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine u pogledu obaveza organa da sarauju sa Institucijom ombudsmena u svim segmentima i fazama postupka po albama za krenje prava graana, ali i nastupanje povreda prava alilaca u pravnoj situaciji kada Institut za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja Sarajevo, ne postupi po zahtjevima Ombudsmena i ne dostavi izjanjenje i traenu dokumentaciju. Ukoliko se nastavi ovakav odnos Instituta, Institucija ombudsmena e, u skladu sa svojim nadlenostima, preduzeti mjere i o tome obavijestiti i osnivaa, Vladu Federacije BiH. Takoer, elimo ukazati na dosadanju praksu Instituta da ne provodi vjetaenja zdravstvenog stanja sve dok pojedinci - korisnici prava ne izvre uplatu trokova vjetaenja. S tim u vezi ukazujemo na donoenje presude Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj: U-33/10 od 05.04.2011. godine, koja je objavljena u Slubenim novinama F BiH broj: 34/11 od 06.06.2011. godine kojom je utvreno da je Uredba o platanju trokova medicinskog vjetaenja iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja u nesaglasnosti sa Ustavom F BiH, te da se ista ne moe primjenjivati od 06.09.2011. godine do zakonskog regulisanja ove materije, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana objavljivanja Presude u slubenim glasilima. Zbog toga su Ombudsmeni dana 09.12.2011. godine uputili preporuku Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, Federalnom zavodu za PIO/MIO osiguranje Mostar i Institutu za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja u Sarajevu, da Vlada FBiH to je prije mogue regulie pitanje platanja trokova medicinskog vjetaenja. Preporuka je djelimino realizovana, jer je Vlada FBiH na sjednici odranoj dana 28.12.2011. godine, utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnivanju Instituta za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja, a kojim je ureeno pitanje plaanja medicinskog vjetaenja u postupku ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Kako je i u 2011. godini uoeno da se i dalje kre prava osoba sa invaliditetom i da se i pored brojnih obeanja organa vlasti da e preduzeti mjere u cilju osiguranja i unapreenja u realizaciji
125 126
P-7/11, P-23/11, P-38/11, P-145/11, P-170/11 i P-179/11 P-23/11, P-96/11 i P-177/11 127 P-16/11 128 -SA-02-348/11, -SA-02-654/11 i dr. 129 P-177/11 130 Slubeni glasnik BiH broj: 19/02, 35/04, 32/06 131 -SA-02-817/11, -SA-02-1356/11 i dr.
72
garantovanih prava, Institucija ombudsmena smatra da i ubudue svi nivoi vlasti u BiH trebaju preduzeti mjere u cilju osiguranja uivanja prava svih osoba sa invaliditetom na osnovama jednakih mogunosti i bez diskriminacije, te uspostaviti jedinstven pristup egzistencijalnim pitanjima osoba sa invaliditetom. Iako je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike tokom 2011. godine uinilo znaajan napor da osigura i isplati veliki broj korisnika koji su imali dospjela potraivanja, moe se konstatovati da se u 2011. godini i dalje najvei broj albi odnosi na neisplaivanje dospjelih potraivanja korisnika prava za dui vremenski period, 132 neisplaivanja naknada po osnovu utvrenog stepena invaliditeta 133, neodluivanje Ministarstva u drugom stepenu po albama izjavljenim na rjeenja Centara za socijalni rad 134, nakon revizije invalidnosti smanjenje procenta i grupe invalidnosti 135, koritenje zdravstvene zatite na podruju drugog entiteta 136, albe oboljelih od posttraumatskog stresnog poremeaja 137, ukidanje prava na njegu i pomo drugog lica 138, onemoguavanje uestvvanja u postupku osobi oteenog sluha 139, nepriznavanje civilnih invalidnina 140i dr.
7.1. Realizacija preporuka iz Specijalnog izvjetaja o pravima osoba sa invaliditetom

Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH je zbog velikog broja albi u 2010. godini koje su se odnosile na dospjela, a neisplaena sredstva po osnovu invalidnina i drugih prava osoba sa invaliditetom, pristupila izradi Specijalnog izvjetaja o pravu osoba sa invaliditetom u BiH, koji je objavljen u decembru 2010 godine. U izvjetaju su ombudsmeni BiH izdali preporuke nadlenim tijelima vlasti BiH 141 kojima su ukazali na vanost stvaranja preduslova za osiguranje jednakih mogunosti u ostvarivanju prava osoba sa invaliditetom na cijelom teritoriju BiH, bez obzira na mjesto prebivalita ili boravita, uz utvrivanje obaveze striktnog potivanja postojeih zakonskih odredbi i njihovu dosljednu primjenu, na potrebu ujednaavanja praksi u primjeni zakona i jasnom definisanju djelokruga rada javnih organa na razliitim nivoima vlasti, potrebu da se isplata svih naknada invalidima odvija redovno, bez bilo kakvih zastoja, da se izvri preraspodjela sredstava u budetima koja se izdvajaju za potrebe osoba sa invaliditetom, kao i da se iznau dodatni izvori finansiranja za potrebe osoba sa invaliditetom. S tim u vezi je tokom 2011. godine Federalno ministarstvo rada i socijalne politike poduzelo mjere na realizaciji izdatih preporuka, pa je svojim aktom 142 obavijestilo Instituciju ombudsmena da je tokom 2011. godine izvrena isplata 15.533 osobe sa invaliditetom (korisnici prema starom Zakonu), to u novanim sredstvima iznosi 43,995.832,97 KM. Prema odredbama izmjenjenog Zakona iz 2009. godine je
132
-SA-02-502/10, -SA-02-271/10, -SA-02-254/10, -SA-02-190/10, -SA-02-83/10, -SA-02-667/10, -SA-02-655/10, -SA02-586/10, -SA-02-584/10, -SA-02-877/10, -SA-02-834/10, -SA-02-794/10, -SA-02-1272/10,-SA-02-793/10, -SA- 02791/10, -SA-02-705/10, -SA-02-1034/10, -SA-02-996/10, -SA-02-792/10, -SA-02-817/10, 133 -SA-02-866/11, -SA-02-581/11, -SA-02-1261/11, -SA-02-1144/11, -SA-02-866/11, -SA-02-716/11, -SA-02-536/11, SA-02-112/11, -SA-02-388/11, -SA-02-497/11, -SA-02-626/11, i dr. 134 -SA-02-1150/11, -SA-02-235/11, -SA-02-446/11, -SA-02-553/11, -SA-02-1207/11 i dr. 135 -SA-02-817/11, -SA-02-495/11, -SA-02-1356/11,-BL-02-577/1 -MO-02-96/11,-MO-02-171/11, -MO-02-180/11, -MO02-23/11, 136 -BL-02-554/11 137 -BL-02-543/11, -BL-02-548/11,-BL-02-672/11 138 -BR-02-164/11 139 -BL-02-10/11 140 -BL-02-673/11 141 http://www.ombudsmen. gov.ba/materijali/publikacije/Invaliditet_BOS.pdf 142 Federalno ministarstvo rada, broj 06-35/4-39/12 od 13.01.2012. godine
73
izvrena isplata novanih sredstava u iznosu od 107,689.951,87 KM. Ostatak duga prema korisnicima iznosi 14,078.183,72 KM, pa je tokom 2011. godine Ministarstvo sainilo prijedlog Zakona o nainu izmirenja obaveza nastalih na osnovu Zakona o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom. Takoer smo obavijeteni da su u Sektoru za zatitu osoba sa invaliditetom i zatitu civilnih rtava rata sainjeni prednacrti Zakona o osnovnim novanim naknadama osobama sa invaliditetom i Zakona o zatiti civilnih rtava rata, kao i da je kljuna izmjena uvoenje u pravo osoba sa invaliditetom sa oteenjem organizma od 60-100%, kao i uvoenje prihodovnog cenzusa kao eliminatornog kriterija prilikom odreivanja osoba koje mogu biti korisnici prava. Isti kriterij je predvien i u prednacrtu Zakona o zatiti civilnih rtava rata. Kako u toku 2011. godine nije dolo do izmjene zakonodavnog okvira u entitetima koji reguliu pitanja bitna za osobe sa invaliditetom i dalje ostaju problemi izneseni u Godinjem izvjetaju o rezultatima aktivnosti Ombudsmena za ljudska prava BiH za 2010. godinu 143 da su osobe sa invaliditetom viestruko diskriminirane i to: razliit nain rjeavanja pitanja prava osoba sa invaliditetom s obzirom na injenice da li se radi o vojnim invalidima, civilnim rtvama rata ili mirnodopskim invalidima, kao i da su visine naknada i izdvajanja za vojne invalide znatno vee u odnosu na civilne invalide; 144 diskriminacija osoba sa invaliditetom prema mjestu boravita, odnosno prebivalita, kao i nemogunosti prenoenja utvrenih prava ukoliko promjene mjesto prebivalita iz entiteta u drugi entitet ; u Republici Srpskoj je na snazi Zakon o zatiti civilnih rtava rata 145, koji je donesen 1993. godine po kom se status civilne rtve rata moe ostvariti samo ukoliko se osoba prijavi u u roku od 5 godina od dana poetka primjene zakona. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti civilnih rtava rata 2007. godine utvren je naknadni rok od est mjeseci u kojem su graani mogli podnijeti zahtjev za utvrivanje statusa civilne rtve rata, koji takoer nije bio dovoljan da sve osobe koje polau prava i podnesu zahtjeve; u Federaciji BiH primjetan je nesrazmjer u izdvajanjima za osobe sa invaliditetom s obzirom na injenicu da se ova prava ostvaruju na kantonalnom nivou; u Federaciji BiH samo osobe sa procentom oteenja od 100% i 90% mogu ostvariti prava propisana Zakonom o osnovama socijalne zatite, zatite civilnih rtava rata i zatite porodice sa djecom u FBiH 146; prava osoba sa invaliditetom ne utvruju se na osnovu stvarnih potreba, nego po osnovu pripadanja odreenim kategorijama i grupama.
143 144
www. ombudsmen. gov.ba E/C.12/BIH/CO/1, Zakljune napomene Komiteta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, taka 39. i 40, urnim pravima, taka 39. i 40. 48 CCPR/C/BIH/CO/1, Zakljune napomene Komiteta za ljudska prava, taka 15. 145 Slubeni glasnik Republike Srpske, broj: 25/93, 32/94, 37/07 i 60/07 146 Slubene novine Federacije BiH, broj: 36/99, 54/04, 39/06 i 14/09.
74
Predmet broj: -SA-02-1283/11 Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine je na osnovu napisa u medijima, po slubenoj dunosti pokrenula postupak ispitivanja injenica u vezi sa prilazima objektima osobama u invalidskim kolicima, jer osim jedne, sve ostale stambene zgrade namjenski pravljene za porodice poginulih boraca i ratne vojne invalide u Zvorniku nemaju prilaz za invalidska kolica. Stanje nije bolje ni kada se radi o prilazima Centru za socijalni rad, zgradi Suda, Optine, Stanici javne bezbjednosti, a u Dom zdravlja se odnedavno moe ui na sporedni ulaz. Identina situacija je i sa parking-mjestima, a u gradu ih ima obiljeenih samo tri i to dva mjesta ispred Spomen-obiljeja i jedno ispred Doma zdravlja. Nakon postupka istraivanja dostavljen je odgovor da odjeljenja za prostorna graenja striktno potuju zakonske i podzakonske akte u vezi sa projektovanjem i graenjem u dijelu koji se odnosi na prilaze osobama sa posebnim potrebama, da je u gradu u toku rekonstrukcija glavnih gradskih ulica, pri emu e se voditi rauna o prilazima, ivinjacima, parkingmjestima i dr., a da su vlasnici javnih objekata u obavezi prilagoditi prilaze, jer su objekti izrgaeni prije donesenih i obavezujuih zakona. Postupak jo nije okonan, ali je bitno napomenuti da je pristupanost kako je definie zakonodavac, rezultat primjene tehnikih rjeenja u projektovanju i graenju graevina, kojima se osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti osigurava nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad u tim graevinama na jednakom nivou kao i ostalim osobama.
Predmet broj: -BR-02-434/11 Podnosioci albe se pozivaju na Poseban izvjetaj Ombudsmena RS-a broj:728-1/03 koji nije ispotovan, i ukazuju na diskriminaciju osoba sa invaliditetom u postupku otkupa stanova.
Predmet broj: -SA-02-295/11 U ovom predmetu izdata je preporuka P-38/11 kojom je naloeno da Federalno ministarstvo rada i socijalne politike hitno i bez odlaganja izvri isplatu dospjelih iznosa invalidnine za maloljetno dijete roeno 2003. godine, 100% invalid po roenju, a sve u cilju osiguravanja mogunosti roditelja da ga odvedu na lijeenje u inostranstvo. Pratei realizaciju preporuke, Ombudsmeni BiH su ostvarili saradnju sa nadlenim ministarstvom i postigli dogovor da se isplata dospjelih iznosa izvri u kratkom roku.
Predmet broj: -SA-06-717/11 Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, po slubenoj dunosti, pokrenula je postupak istraivanja sa ciljem obezbjeenja vladavine zakona i uivanja jednakih prava ena i mukaraca u ostvarivanju prava iz zdravstvenog osiguranja u Javnoj ustanovi Dom zdravlja Saraj Polje/Mojmilo. Iako pokrenuti postupak nije naiao na adekvatnu reakciju direktorice OJ DZ Novi Grad, promjenom generalnog direktora JU Domovi zdravlja Kantona Sarajevo, u kratkom roku su otklonjeni uoeni problemi diskriminatorske prirode i osiguran princip jednakog postupanja i tretmana u zadovoljavanju potreba u zdravstvenoj zatiti, i u saglasnosti sa odredbama Zakona o zabrani diskriminacije BiH 147 i Zakona o ravnopravnosti polova BiH 148.
147 148
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj: 59/09 Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj: 16/03, 102/09, 32/10
75
POGLAVLJE VIII ODJEL ZA PRAENJE PRAVA NACIONALNIH, VJERSKIH I DRUGIH MANJINA

Odjel za praenje prava nacionalnih, vjerskih i drugih manjina (u daljem tekstu: Odjel) formiran je 2009. godine radi zatite prava pripadnika nacionalnih, vjerskih i drugih manjina. Nadlenost Odjela je da prima i razmatra albe koje se odnose na povrede prava pripadnika nacionalnih, vjerskih i drugih manjina. Znaajna uloga ovog Odjela je promovisanje prava utvrenih u Konvenciji o zatiti nacionalnih manjina i drugim meunarodnim standardima koji ureuju prava manjina, kao i uee na skupovima i okruglim stolovima posveenim ovoj problematici. U 2011. godini Odjel je zaprimio 9 albi od ega je, nakon postupka istraivanja utvreno da se 6 albi zaista i odnosi na prava manjina, dok u tri albe to nije utvreno.

Statistika broja zaprimljenih albi u Instituciji ombudsmena, a koja se odnosi na prava manjina, ne moe se koristiti kao objektivni indikator stanja prava ove grupacije iz razloga to je jedan broj albi koji su podnijeli pripadnici nacionalnih, vjerskih i drugih manjina registrovan u Odjelu za spreavanje svih oblika diskriminacije. Budui da su kao pripadnici manjina tvrdili da su bili izloeni diskriminaciji, i u tim predmetima poduzimane su mjere u svrhu zatite ljudskih prava pripadnika nacionalnih manjina. 149 Institucija ombudsmena zaprimila je odreen broj albi pripadnika nacionalnih manjina u kojima su izneseni navodi albi koji spadaju u nadlenost drugih odjela, posebno u kontekstu duine trajanja postupka pred organima uprave ili sudovima. S obzirom na to da podnosioci albe nisu isticali da smatraju da su im prava povrijeena u kontekstu njihove pripadnosti manjinama, iz tog razloga predmeti nisu registrovani od strane Odjela, ali je prema njima postupano u kontekstu navoda albi. Komparirajui registrovane albe u Odjelu za prava manjina u 2010. i 2011. godini evidentno je da je dolo do promjena u segmentu prava koja su bila krena. U 2010. godini albe su podnesene zbog problema u ostvarivanju socijalnih prava i postupanja administracije, dok u 2011. godini dominiraju albe koje se odnose na politika prava u kontekstu primjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, odnosno izbora pripadnika nacionalnih manjina u opinska vijea i skuptina optina. 150 Ombudsmeni, kao i u prethodnom izvjetajnom periodu, ukazuju na nunost osiguranja implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava donesene u predmetu Sejdi-Finci protiv Bosne i Hercegovine, ime bi se otklonila diskriminacija manjina u uivanju njihovih prava. Ombudsmeni Bosne i Hercegovine u svom radu jednaku panju posveuju pravima svih 17 nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, ali svjesni injenice u kojima se nalaze Romi, kao najbrojnija nacionalna manjina koja se suoava sa najveim spektrom problema, aktivnosti Odjela usmjeravaju na osnovu izvjetaja drugih organizacija o pravima koje isti uivaju. Posebna panja je posveena izvjetajima koji se odnose na provoenje Akcionog plana za rjeavanje problema Roma u oblastima: zapoljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zatite, a u okviru Dekade Roma. U izvjetaju Nezavisnog tima Dekade za monitoring i evaluaciju rezultata lanica Dekade, istaknuto je da je, iako se relativno kasno pridruila Dekadi, Bosna i Hercegovina od 12 lanica
149 150
Kao primjer navodimo predmet registriran u Uredu u Banjoj Luci pod brojem -BL-06-359/11 albe su se odnosile na izbor pripadnika nacionalnih manjina u Opinsko vijee Opine Centar Sarajevo i Skuptinu optine Bilea
76
Dekade ostvarila najbolje rezultate u stambenom zbrinjavanju Roma, na treem je mjestu u obrazovanju, a na etvrtom mjestu u zapoljavanju i zdravstvenoj zatiti. 151 Institucija ombudsmena je u prethodnom periodu posebnu panju posvetila praenju aktivnosti koji se odnose na poveanje broja pripadnika romske nacionalne manjine koji pohaaju osnovnu kolu, kao i vie stupnjeve obrazovanja. U BiH je i dalje prisutan nedostatak svijesti o nunosti osiguranja uivanja i zatite prava manjina, zbog ega su mnoge aktivnosti Ombudsmena u 2011. godini, kao to su javni istupi, intervjui, saoptenja za tampu, izrada specijalnih izvjetaja i slino, bile usmjerene na irenje informacija o pravima ove grupacije.
Za razliku od prethodnih godina Odjel je zaprimio prvu albu koja se odnosila na zdravstvenu zatitu pripadnika nacionalnih manjina. 152 Instituciji ombudsmena albom se obratilo Udruenje Djeca Zemlje Tuzla albi zbog povrede prava na zdravstvenu zatitu pripadnice romske nacionalne manjine. Prema navodima albe, zdravstvena zatita uskraena joj je iz razloga to nije zdravstveno osigurana, konkretno uskraeno je obavljanje operacije uklanjanja mrtvog fetusa, iako su zdravstvene ustanove sa podruja Tuzlanskog kantona bile obavezne pruiti zdravstvenu zatitu s obzirom na njeno zdravstveno stanje, i to bez obzira na injenicu da li je osigurana ili nije, jer je odgaanje operativnog zahvata uklanjanja mrtvog fetusa dovodilo u opasnost njeno zdravlje i ivot. Nakon provedene istrage u predmetu, utvreno je da je u konkretnom sluaju dolo do krenja prava koja proizlaze iz odredbi Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije ena i Zakona o zabrani dikriminacije ('Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj 59/09), odnosno da u konkretnom sluaju dolazi do diskriminacije pripadnica romske nacionalne manjine u kontekstu neadekvatne koordinacije vlasti u BiH da kreiraju programe koji e uzeti u obzir socijalno stanje u kojem se nalaze pripadnice romske nacionalne manjine, kao posebno ranjive grupe. Stoga je Institucija ombudsmena dana 19.11.2011. godine uputila preporuku, broj: P-171/11 u cilju osiguranja edukacije pripadnica romske nacionalne manjine u kontekstu reproduktivnog zdravlja i materinstva, te preduzimanja mjera u svrhu bolje koordinacije aktivnosti koje Federalno i kantonalna ministarstva zdravstva poduzimaju po pitanju omoguavanja zdravstvene zatite neosiguranim licima, uzimajui u obzir pravo na reproduktivno zdravlje, kao i pravo na zdravstvenu zatitu ranjivih grupa, a posebno da se preduzmu mjere u svrhu bolje koordinacije aktivnosti koje se odnose na omoguavanja zdravstvene zatite neosiguranim licima, dostupnost adekvatnoj zdravstvenoj zatiti u vezi sa planiranjem porodice, kao i toku trudnoe, poroaja i materinstva nakon poroaja. Institucija ombudsmena zaprimila je dana 06.12.2011. godine odgovor Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine pod brojem. 07-37-4595/11, od dana 01.12.2011. godine, u kojem je navedeno da je isto spremno nadlenim institucijama iz oblasti zdravstvene zatite predloiti da jedan od prioriteta iz Akcionog plana za rjeavanje problema Roma iz zdravstvene zatite Bosne i Hercegovine bude obezbjeivanje edukacije pripadnica romske nacionalne manjine u kontekstu reproduktivnog zdravlja i materinstva. Dana 16.01.2012. godine Institucija ombudsmena zaprimila je odgovor Ministarstva zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona pod brojem: 09-10-12416-2/2011, od
151 152
Informacija objavljene na website-u Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine alba je registrovana pod brojem -SA-03-528/11
77
dana 12.01.2012. godine, u kojem su navedene sve mjere koje je Vlada Unsko-sanskog kantona poduzimala u prethodnom periodu u svrhu obezbjeivanja zdravstvene zatite svih kategorija stanovnitva, a posebno ranjivih grupa, kao i iznosi koje su, u skladu sa Dekadom Roma, planirali u tu svrhu. Ombudsmeni Bosne i Hercegovine pozitivo ocjenjuju navedene aktivnosti Vlade Unsko-sanskog kantona, koje bi mogle biti primjer i drugim kantonima, da bez obzira na finansijska sredstva u budetu trebaju uzimati u obzir potrebe ranjivih kategorija stanovnitva.
78
79
POGLAVLJE IX ODJEL ZA PRAENJE PRAVA PRITVORENIKA / ZATVORENIKA

Odjel za praenje prava pritvorenika/zatvorenika razmatra pritube i albe pritvorenika i zatvorenika, kao i ex officio pokree istrage u sluajevima krenja osnovnih ljudskih prava osoba lienih slobode. Kao i u izvjetajima iz prethodnih godina, Ombudsmeni smatraju potrebnim ukazati na pozitivnu saradnju sa rukovodstvima ustanova za izvrenje krivinih sankcija koja su im pruila traene informacije, omoguila posjetu svim mjestima koja su namjeravali posjetiti, kao i uvid u dokumentaciju koju su eljeli konsultovati, te kontakt sa osobama sa kojima su eljeli razgovarati.

Tokom 2011. godine Instituciji Ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine podneseno je 121 pritubi osoba lienih slobode. S tim u vezi, potrebno je naglasiti da se nerijetko dogaa da jedan podnosilac albe albom obuhvati vie razloga (npr. povreda prava na uslove smjetaja, zdravstvenu zatitu, uskraivanje koritenja vanzavodskih pogodnosti itd.) ili se isti podnosilac albe u toku iste kalendarske godine nekoliko puta obraa Ombudsmenima s razliitim pritubama, te se tada, u pravilu, ne otvara novi predmet. Analizirajui strukturu podnesenih albi, evidentno je da se najvei broj, 63 pritube, odnosio na nezadovoljavajue uslove smjetaja, tretman osuenih osoba, na neki vid zlostavljanja, odnosno nekorektnog ponaanja od strane osoblja, ili nasilje od strane drugih zatvorenika, pitanja u vezi miljenja o tekstovima zakona ili pravilnika, utvrivanje u kojoj je fazi postupak po apelaciji pred Ustavnim sudom BiH, te premjetaj u drugi zavod; 32 prituba se odnosila na pitanja uskraivanja koritenja vanzavodskih pogodnosti i posjeta lanova porodice; 20 na zdravstvenu zatitu i higijenske uslove, dvije na smjetaj osoba sa mentalnim poremeajima i invaliditetom i jedna na pomilovanje. Ne iznenauje podatak da najvie zaprimljenih albi dolazi iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica, jer je u ovom zavodu smjeten najvei broj zatvorenika, njih 800. Tokom 2011. godine, ombudsmeni su obavili posjete kazneno-popravnim zavodima u Bosni i Hercegovini. 153
9.1. Zlostavljanje i nekorektan odnos kako od strane slubenog osoblja tako i nasilje meu osuenicima
Veina osoba lienih slobode, s kojima su ombudsmeni obavili razgovor prilikom posjeta, nisu iznijeli navode o fizikon zlostavljanju od strane slubenih osoba u kazneno-popravnim ustanovama. Ipak, takvih je pritubi bilo - ombudsmeni je jedan osuenik u KPZ Sarajevo tvrdio da je pretuen od strane vodnika ove ustanove, da se u vezi tog incidenta obraao direktoru, ali da taj sluaj nikada nije
153
KPZ Doboj dana 08.09.2011. godine, KPZ Zenica dana 15.09.2011., 15.11.2011. i 30.11.2011. god., KPZ Banja Luka dana 10.10.2011. god., KPZ Biha dana 11.10.2011. god., KPZ Tuzla dana 25.10.2011. i 27.12.2011. god., KPZ Oraje dana 27.10.2011. god., KPZ Bijeljina dana 28.10.2011. god., KPZ Trebinje dana 17.11.2011. god., KPZ Mostar dana 18.11.2011. god., KPZ Foa dana 05.12.2011. god., KPZ Sarajevo - Odjeljenje Ustikolina dana 05.12.2011. god., KPZ Sarajevo dana 21.12.2011. god.
80
istraen. Po zavrenom istranom postupku, ombudsmeni su utvrdili da je uprava KZP Sarajevo u odnosu na navode podnosilaca albe koje se odnose na fiziko zlostavljanje poduzela adekvatne mjere na njihovoj zatiti. Jedan broj osoba naveo je da ima primjedbe na nekorektno ponaanje od strane slubenika zavoda koje se ogleda u verbalnom vrijeanju i omalovaavanju osuenika, a u nekim sluajevima i vrijeanju lanova porodice koji im dolaze u posjetu 154. Prilikom posjete KPZ Bijeljina osuenik se alio zbog prakse zlostavljanja osuenika od stane komandira policije, istiui da je jednom prilikom od strane istog bio pretuen bez razloga. Dalje navodi da je klasificiran u C grupu, jer je nakon navedenog sluaja torture i kanjavanja sa tri dana samice, odbio radni angaman, zbog ega smatra da se nalazi pod posebnim reimom u odnosu na druge osuenike 155. Ombudsmeni su sa albenim navodima osuene osobe upoznali direktora, koji je tom prilikom istakao da e provjeriti njihovu osnovanost, ali u toku izvjetajnog perioda Institucija ombudsmena nije zaprimila njegovo izjanjenje. U KPZ-u Zenica Ombudsmeni su zaprimili pritube vie osuenih osoba koji istiu da svakodnevno trpe provokacije od strane vaspitaa, ije se ime najee iznosi, kao glavnog pokretaa vrijeanja, omalovaavanja i traenje novca od osuenika 156. Osuenici istiu da su protiv istog podnijeli krivinu prijavu tuilatvu ZE-DO kantona, a Ombudsmeni e u narednom periodu istraiti u kojoj fazi je postupak po ovoj prijavi. Osuena osoba u KPZ Sarajevo alila se da je od stane slubenih osoba diskriminirana. Svoje tvrdnje obrazlae time da mu slubene osobe spocijelaju njegovu kriminogenu prolost i injenicu da je dijete iz Doma. 157 Meutim, iz izjanjenja dostavljenog od strane KPZ Sarajevo, proizilazi da je tokom izdravanja kazne zatvora odnos slubenih osoba prema osueniku bio korektan, uz posebno uvaavanje injenice da je odrastao bez roditelja, zbog ega je uprava Zavoda dala pozitivan prijedlog uz njegovu molbu za uslovni otpust. Ombudsmeni su na osnovu albe jednog osuenika, koji izdrava kaznu zatvora u KPZ Zenica zbog krivinog djela ratni zloin, ispitali sluaj grupe osuenika srpske nacionalnosti, a koji se ale na diskriminaciju na nacionalnoj osnovi, kao i fizika i verbalna zlostavljanja od strane drugih osuenika, zbog ega trae da ostatak kazne izdravaju u nekoj od kazneno-popravnih ustanova u Republici Srpskoj 158. Na osnovu razgovora sa aliocem, sa direktorom ustanove i njegovim timom, ukljuujui ljekara ustanove, kao i uvida u lini dosje i zdravstveni karton osuenog, Ombudsmeni su izdali preporuku direktoru KPZ Zenica da preduzme sve potrebne mjere u cilju preispitivanja efikasnosti uspostavljenog mehanizma spreavanja sukoba izmeu zatvorenika, sa posebnim akcentom na uzroke tih sukoba. U ostavljenom roku od 30 dana, Institucija ombudsmena nije obavijetena o preduzetim mjerama na realizaciji ove preporuke. Osueno lice bonjake nacionalnosti, koje kaznu zatvora izdrava u KPZ Foa, takoer je od Ombudsmena zatrailo zatitu, navodei da je rtva provokacija od strane drugih osuenika na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, te da je svakodnevno izloeno verbalnim provokacijama 159. Povodom ovog sluaja Ombudsmeni su zatraili izjanjenje ustanove, koja u odgovoru istie da su vinovnici ovakvog deavanja
154 155
Predmeti broj -SA-07-27/12 i -SA-07-1103/11. Posjeta KPZ Bijeljina obavljena dana 28.10.2011. godine. 156 Predmeti -SA-07-591/11, -SA-07-1091/11, -SA-07-738/11 i -SA-07-1103/11. 157 Predmet broj -SA-07-27/12. 158 Predmet broj -SA-07-1257/11. 159 Predmet broj -SA-07-1388/10.
81
disciplinski kanjeni sa po 10, odnosno 15 dana samice. Jednako tako, Ombudsmeni su o ovom sluaju upoznali Meureligijsko vijee Bosne i Hercegovine koje je tim povodom Upravi KPZ Foa naloilo da obezbijedi potpuno potivanje prava na slobodu vjere. U KPZ Zenici svi intervjuirani zatvorenici su priznali postojanje nasilja meu zatvorenicima 160, dok na temelju razgovora obavljenih sa zatvorenicima koji je nalaze na izdravanju kazne zatvora u KPZ Bijeljina, Institucija ombudsmena zakljuuje da su prisutni samo sporadini sluajevi nasilja meu zatvorenicima. S tim u vezi Ombudsmeni preporuuju upravama kazneno-popravnih zavoda u BiH da daju snanu poruku da je zlostavljanje osuenih osoba protuzakonito, a nekorektno ponaanje neprihvatljivo i neprofesionalno i da e biti predmetom strogih sankcija.
9.2. Zdravstvena zatita

Kvalitet zdravstvene zatite koja se osigurava u zatvorskim ustanovama je, uz uslove smjetaja, najei razlog pritubi osoba lienih slobode. Veliki broj zaprimljenih albi u kojima se osuene osobe ale na lou zdravstvenu zatitu, te primjedbe koje istiu na rad zdravstvenih slubi u kazneno-popravni ustanovama jasno pokazuju da u ovom segmentu stanje nije zadovoljavajue. Prilikom posjete KPZ-u Doboj ombudsmeni su zabiljeili sluaj osuenika koji se ali da mu je zavodski ljekar nestruno izvadio konce iz rana, koje su posljedica operacije obavljene u Banja Luci, zbog ega i dalje ima problema sa mladeima. Meutim, po obavljenom istranom postupku, Institucija ombudsmena je od KPZ Doboj obavijetena da osuenik, po preporuci ljekara, nije mirovao, nego se bavio sportom usljed ega je dolo do razdvajanja rana. Drugi osuenik istie da je u dva navrata trajkovao glau jer ima dvije nerealizovane uputnice ljekaru specijalisti, ali je isti nedugo nakon obraanja Instituciji ombudsmena otputen sa izdravanja kazne zatvora. U KPZ Zenica gotovo sva osuena lica, sa kojima su Ombudsmeni obavili razgovor, imala su pritubu na neadekvatnu zdravstvenu zatitu. 161 Jedan osuenik je istakao da mu je razbijena ona proteza, ali da KPZ ne eli nadoknaditi tetu. Zabiljeen je sluaj osuenika koji boluje od epilepsije, PTSP, te je uz to 70% vojni invalid, zbog ega je traio premjetaj u drugi zavod, sa blaim reimom. Nekolicina osuenika se alila na psihike smetnje, istiui da zavodski ljekar eksperimentie sa terapijom, a maloljetnim osobama propisuje lijekove, neprimjerene njihovom uzrastu. Institucija ombudsmena je s tim u vezi obavila razgovor sa zavodskim ljekarom, koji je istakao da se neuroleptici maloljetnim licima daju samo u urgentnim medicinskim stanjima, te da se radi o terapiji koja se koristi u ambulantnoj psihijatriji. U KPZ-u Sarajevo osuenici izraavaju nezadovoljstvo zavodskim ljekarom za kojeg tvrde da dolazi u alkoholiziranom stanju, te odbija davati uputnice za specijalistike preglede. Jedan osuenik istie da mu je uskraen specijalistiki pregled i pored injenice da boluje od hepatitisa C i B, i da je bivi ovisnik i invalid 90%. 162 Institucija ombudsmena je utvrdila je da je ovom osueniku uraen CT glave i pregled kod specijaliste infektologa. 163
160 161
Predmeti -SA-07-1388/11 -SA-07-1257/11 -SA-07-319/11, -SA-07-300/11, -SA-07-483/11 i -SA-07-108/11. Predmeti -SA-07-1244/11, -SA-07-211/11 -SA-07-1307/10, -SA-07-1015/10, -SA-07-479/11 i -SA-07-1306/10. 162 Predmeti broj -SA-07-27/12, -SA-07-27/12, -SA-07-1221/11. 163 Predmeti broj -SA-07-27/12, -SA-07-27/12, -SA-07-1221/11.
82
Takoer, Ombudsmeni istiu da jo uvijek u jednom broju kazneno-popravnih ustanova nema stalno uposlenog ljekara, ve primarnu zatitu u zavodu pruaju medicinski tehniari, a ljekar je angaovan po ugovoru o djelu. Ljekari su stalno zaposleni u kazneno-popravnim zavodima u Banjoj Luci, Zenici, Kuli i Bijeljini. Ipak, u pojedinim kazneno-popravnim ustanovama primijeen je odreeni napredak u osiguravanju bolje zdravstvene zatite zatvorenika. Tako je u KPZ Zenica u 2011. godini nabavljen ultrazvuni aparat i aparat za laboratorijske pretrage, a sve u cilju manjeg izvoenja osuenih osoba u medicinske ustanove van kruga zatvora. I KPZ Banja Luka ima mogunost vrenja vlastitih laboratorijskih pretraga, a zdravstvena zatita se odvija kroz stalni angaman ljekara, dva medicinska tehniara, te psihijatra i stomatologa, angaovanih putem ugovora sa KC Banja Luka. Imajui u vidu naprijed navedeno, Ombudsmeni preporuuju da uprave kazneno-popravnih zavoda preduzmu neophodne mjere kako bi poboljale zdravstvene usluge osobama lienim slobode, svakako uz puno veu ukljuenost i koordinaciju izmeu ministarstava zdravstva i pravde u vezi pitanja zdravstvene zatite u zatvorima.
9.3. Uslovi smjetaja

Tokom posjeta utvrena je prenatrpanost, kao generator veine ograniavanja ili krenja prava lica lienih slobode, te nedostatak zatite za osjetljive kategorije zatvorenika, kao to su maloljetnici, ovisnici o narkoticima, mentalno bolesne osobe i ene. Ipak, Ombudsmeni zapaaju pozitivan trend u sistemima izvrenja krivinih sankcija Federacije BiH i RS budui da su posljednjih nekoliko godina poveana budetska sredstava koja su bila prijeko potrebna za izgradnju novih objekata. Federalno ministrstvo pravde preduzelo je niz aktivnosti na djeliminom poveanju zatvorskih kapaciteta u Federaciji BiH. 164 Ministrstvo pravde Republike Srpske posebnu panju poklonilo je aktivnosti na izradi plana i realizaciji poboljanja uslova za osuena i pritvorena lica rekonstrukcijom i adaptacijom postojeih kazneno-popravnih ustanova i izgradnjom novih. Na ovaj nain u Republici Srpskoj smjetajni kapaciteti kazneno-popravnih ustanova sa 1085 uveani su na 1373 mjesta, a po zavretku zapoetih graevinskih radova u pojedinim KPZ ustanovama smjetajni kapaciteti bie znatno uveani 165. Ombudsmeni pozitivnim ocjenjuju da je zbog dogradnje kapaciteta dolo do odreene promjene kategorizacije zavoda. U Federaciji BiH ukida se KPZ PT u Tomislavgradu, a utemeljena su KPZ PT
U KPZ Busovaa izgraen je novi objekat koji je omoguio mjesto za prijem novih 60 zatvorenika, u KPZ Oraje novi objekat za prijem novih 60 zatvorenika, u KPZ Tuzla izgraen novi objekat na Kozlovcu, kapaciteta 100 mjesta za zatvorenike, u KPZ Zenica novi poseban odjel za visokorizine osobe kapaciteta 40 zatvorenika, te novi medicinski odjel kapaciteta 40 mjesta za zatvorenike kojima je potrebna medicinska terapija za vrijeme izdravanja kazne zatvora, u Odjeljenju Ustikolina, koje radi pri KPZ Sarajevo, proireni su zatvorski kapaciteti za 60 mjesta, u KPZ Mostar poveani su kapaciteti za 25 novih mjesta. 165 U KPZ Banja Luka izvrena je nadogradnja sprata na paviljonu za osuena lica, ime se kapacitet uveao za oko 50 mjesta; u KPZ Foa izgraeno je Odjeljenje sa posebnim reimom (kapacitet 38, odnosno 56 osuenih lica) kao i Odjeljenje sa maksimalnim obezbjeenjem i intenzivnim programom postupanja, kapaciteta 17 osuenih lica; u KPZ Istono Sarajevo zapoeti su radovi na rekonstrukciji postojeeg objekta koji je predvien za smjetaj enskih osuenih lica; u KPZ Doboj izvrena je nadogradnja sprata ime je povean smjetajni kapacitet sa 120 na 188 mjesta i znatno je poboljan osueniki i pritvoreniki standard, kao i radni uslovi zaposlenih. Na novoj lokaciji KPZ u Bijeljin, zavreni su radovi na izgradnji ogradnog zida, a radovi na rekonstrukciji objekta, koji je predvien za izvrenje mjere pritvora, treba da se okonaju u prvoj polovini 2012. godine. Po okonanju ovih treba da krenu radovi na rekonstrukciji tri objekta za smjetaj osuenih lica po odreenim kvalifikacionim grupama.
164
83
Busovaa i KPZ PT Oraje, to prati i donoenje novih Pravilnika o unutranjoj oraganizaciji i sistematizaciji radnih mjesta za ove ustanove. U Republici Srpskoj umjesto ranijih okrunih zatvora predviena su tri KPZ zatvorenog tipa (Banja Luka, Foa i Bijeljina) i tri KPZ poluotvorenog tipa (Trebinje, Istono Sarajevo i Doboj), sa mogunou da KPZ zatvorenog tipa mogu u svom sastavu imati poluotvorene odjele, a KPZ poluotvorenog tipa otvorene odjele. Ukupni kapaciteti zavoda u Federaciji iznose 1553 mjesta, a popunjenost kazneno-popravnih ustanova u Federaciji BiH na dan 31.12.2011. godine je 1819 lica. U Republici Srpskoj ukupni kapaciteti iznose 1373 mjesta, a nivo popunjenosti na dan 31.12.2011. godine je 1054 lica, od toga 920 osuenih i 134 pritvorena lica, to znai da u ovom entitetu ima slobodnih smjetajnih kapaciteta za 150-200 lica. Meutim, zatvorenici iz FBiH ne mogu izdravati kaznu u RS-u, jer ne postoji potreban sporazum entiteta uprkos, inicijative koja je u ovom smislu postojala,a ali nikada nije dovedena do kraja. Distrikt Brko nema zatvor, te osuenike upuuje u kazneno-popravne ustanove u nadlenosti Federacije BiH i Republike Srpske, a u svojoj organizaciji ima osnovanu samo pritvorsku jedinicu, kapaciteta 40 pritvorenika. Od smjetajnih kapaciteta drava rapolae samo Pritvorskom jedinicom Suda BiH, koja je privremeno rjeenje, budui da rapolae samo 21 pritvorskim mjestom. Problem nedostatka zatvorskih kapaciteta u narednom periodu nastojat e se rijeiti izgradnjom dravnog zatvora, tako da osuena lica od strane Suda BiH od 2013. godine nee optereivati smjetajne kapacitete zavoda u entitetima, uz napomenu da je od marta 2003. godine Sud BiH u zavode entiteta uputio na izdravanje kazne zatvora 313 lica.
9.4. Ishrana
Prilikom posjeta kazneno-popravnim ustanovama ombudsmenima se esto obraaju osuena lica sa pritubama na koliinu i kvalitet ishrane. Istiu da je hrana jednolina, neukusna, nedovoljna, a u nekim ustanovama da su sokovima i namazima istekli rokovi trajanja. Tako Ombudsmeni istiu da se vei broj osuenih osoba iz KPZ Zenica alio na veoma loe higijenske uslove u kojima se priprema i servira hrana u toj ustanovi. S tim u vezi, a na osnovu neposrednog opaanja, Ombudsmeni su izdali preporuku direktoru ove ustanove da bez daljeg odlaganja preduzme sve potrebne mjere kako bi se higijenski uslovi za pripremu i serviranje hrane osuenim osobama podigli na zadovoljavajui nivo 166. Ombudsmeni su obavijeteni da je Kaznenopopravna ustanova Zenica ispotovala datu preporuku.
9.5. Pravo na rad

Obavljene posjete i razgovori sa zatvorenicima dali su priliku ombudsmenima da zakljue da je u veini ustanova zanemarljiv broj radno angaovanih. Mali broj osuenih lica uglavnom je angaovan za rad u kotlovnici, veeraju, u kuhinji, te na odravanju istoe objekta i zatvorskog kruga, a zanemarljiv broj lica u radu na zavodskim ekonomijama.
166
Preporuka broj 180/11 od 22.11.2011. godine
84
S tim u vezi Ombudsmeni cijene da se daleko vei napori trebaju uloiti kako bi se u zatvorskim ustanovama stvorili uslovi za rad. Ombudsmeni stoga podsjeaju uprave kazneno-popravnih ustanova da je potrebno to vie iznalaziti mogunosti za radno angaovanje zatvorenika, te organizovati nove programe i aktivnosti koji e ih okupirati vei dio dana izvan prostora za smjetaj, kako to preporuuju i Evropska zatvorska pravila.
9.6. Nejednakost meu kazneno-popravnim ustanovama u BiH

Izmeu kaznenopopravnih ustanova u BiH, pa i unutar istih jurisdikcija, postoje velike neujednaenosti u pogledu uslova i primjene standarda u ovoj oblasti. Razlog nejednakosti meu ustanovama je razliit nivo njihove optereenosti, u kojima neke imaju izrazite probleme u prekobrojnosti, gdje u drugim to nije sluaj. U proteklom periodu preduzimane su odreene mjere na rjeavanju pitanja nedovoljnog broja zaposlenih strunih kadrova, meutim, na rjeavanju ovog pitanja jo treba mnogo raditi. U prilog ovoj tvrdnji govori podatak da je ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta u svim KPZ-ima u Federaciji BiH 1232, a ukupan broj zaposlenika iznosi 980. Kada je u pitanju broj sistematizovanih i popunjenih radnih mjesta u kazneno-popravnim ustanovama Republike Srpske, na dan 31.12.2011. godine ukupno je sistematizovano 965 radnih mjesta, a popunjenost iznosi 829. Dugogodinji problem u vezi smjetaja zatvorenika koji su krivina djela poinili u stanjima smanjene ili bitno smanjene uraunljivosti, kao i neuraunljivih osoba konano bi se trebao rijeiti adaptacijom zgrade nekadanje Psihijatrijske klinike na Sokocu u objekat gdje bi kazne izdravali takozvani forenziki bolesnici. Meutim, ovaj objekat jo uvijek nije puten u funkciju , a prema saznjanima kojim Institucija ombudsmena rapolae, kao osnovni razlog navodi se nedostak sredstava za zapoljavanje kadra. Najvie zabrinutosti u pogledu neadekvatnih elementarnih ivotnih uslova u smislu ivotnog prostora, higijenskih uslova, izostanka radnog angamana, nedovoljnog broja osoblja koje radi sa osuenim osobama izaziva stanje u KPZ Sarajevo Radi navedenog, Ombudsmeni su donijeli Preporuku Federalnom ministarstvu pravde i direktoru KPZ Sarajevo. 167 Postupajui po preporuci Ombudsmena, direktor Kazneno-popravnog zavoda poluotvorenog tipa Sarajevo je, sa ciljem poboljanja ivotnih uslova, osposobio nove prostore na treem spratu zavoda koji su vee kvadrature, sa boljim osvjetljenjem i instaliranim mokrim vorovima, te sa kablovskom televizijom. Osim toga, jedan dio osuenika bie premjeten u Odjeljenje Igman i Ustikolina. U vezi problema nedovoljnog broja zaposlenih strunih kadrova Ombudsmeni su obavijeteni da su u toku procedure za prijem kadrova iz sektora tretmana, te pravnog i zdravstvenog sektora po internim oglasima, to je i preporuka Vlade Federacije BiH obzirom da im je zbog mjera tednje onemogueno da raspisivanjem javnih konkursa izvre prijem neophodnog kadra. Postupajui po albi osuene osobe sa invaliditetom i nakon izvrenih pregleda uslova smjetaja u kazneno-popravnim zavodima u BiH, Ombudsmeni su utvrdili da u cijelom zatvorskom sistemu ne postoje odgovarajui uslovi za smjetaj i izdravanje kazne zatvora osoba s tjelesnim invaliditetom koja
167
Preporuka broj P-209/11 od 22.12.2011. godine.
85
za kretanje trebaju invalidska kolica (istina KPZ Oraje u jednom Paviljonu ima ugraenu rampu za kretanje osuenih osoba u invalidskim kolicima ali taj objekat jo nije u funkciji). U cilju spreavanja daljeg krenja prava ove kategorije osuenika i pritvorenika, a kako je utvreno krenje prava pritvorenika koji se nalazi u pritvorskoj jedinici Suda BiH, Ombusmani su izdali preporuku Ministarstvu pravde BiH 168 . Prilikom odluivanjima o pogodnosti van ustanove, ombudsmeni su obavjeteni da je i dalje evidentna proizvoljnost i izostanak principa jednakog tretmana prilikom odluivanja o ovim pitanjima, tako da Ombudsmeni i dalje insistiraju na jednakom rjeavanju pitanja koritenja pogodnosti. Meutim, pritube koje Ombudsmeni prikupljaju prilikom posjeta ovim ustanovama jasno ukazuju da osuenici smatraju da je u praksi evidentna proizvoljnost i izostanak obezbjeenja principa jednakog tretmana tako da i dalje insistiraju na rjeavanju ovog problema.
9.7. Implementacija preporuka Institucije ombudsmena

Do sada preduzete mjere i aktivnosti na implementaciji preporuka Ombudsmena 169 ukazuju da je: ostvaren znaajan napredak u izgradnji novih i rekonstrukciji postojeih objekata u Republici Srpskoj i ogranien napredak u izgradnji novih i rekonstrukciji postojeih objekata u Federaciji BiH; ostvaren ogranien napredak u pogledu kadrovske popunjenosti slubenog osoblja u oba entiteta; ostvarena djelimina harmonizacija svih standarda i propisa koji ureuju ovu oblast; ostvaren djelimian napredak u smislu prekategorizacije zatvorskih ustanova; ostvaren ogranien napredak na izgradnji dravnog zatvora (obavljeni su samo infrastrukturni radovi i postavljen betonski zid); nema evidentnog napretka u smislu veeg radnog angamana osuenih osoba; izostala je uspostava zatvorskih uprava u jurisdikcijama u skladu sa usklaenim propisima i standardima; nema znaajnijeg razvijanja mjera za izvravanje krivinih sankcija u zajednici (sa posebnim osvrtom na uslovni otpust, rad za ope dobro na slobodi i druge vrste alternativnih sankcija); nema znaajnijeg unapreenja uslova i programa tretmana za ranjive kategorije osuenih lica; ostvaren veoma ogranien napredak u unapreenju zdravstvene zatite u kazneno-popravnim ustanovama; nema usklaenog i koherentnog sistema obuke slubenog osoblja u kazneno-popravnim ustanovama.
Nakon svega navedenog u izvjetaju, ostaje nedvosmisleno da dobar dio preporuka u oblasti izvrenja krivinih sankcija, koje su navedene u izvjetajima prethodnih godina, zahtijevaju dalje postupanje. ini se da su uprave kazneno-popravnih ustanova usvojile samo odreene ograniene mjere kao odgovor na do sada date preporuke i stoga Ombudsmeni pozivaju rukovodstvo ustanova da u znatnoj mjeri intenzivira svoje napore na poboljanju stanja u svjetlu preporuka i obezbjeenja da se one sistematski provedu u cijelosti, odnosno u dijelu u kojem do kraja nisu ispotovane.
Preporuka broj P-32/11 od 25.02.2011. godine kojom Ombudsmeni Ministarstvu pravde BiH preporuuju da, u direktnom kontaktu sa ustanovama za zbrinjavanje pritvorenih i osuenih lica, provjeri mogunost smjetaja osoba sa invaliditetom, te o nalazu izvijesti Sud BiH. U sluaju da ustanove ne rapolau sa mogunou prihvatanja osuenih i pritvorenih osoba sa invaliditetom, Ministarstvo pravde BiH je duno izdvojiti sredstva za prilagoavanje prostora u odreenoj ustanovi za ovu kategoriju. 169 Vidi preporuke sadrane u Specijalnom izvjetaju u o stanju ljudskih prava u ustanovama za izvrenje krivinih sankcija u BiH, septembar 2009. godine, kao i segment o zatiti zatvorenika u Godinjem izvjetaju o radu Ombudsmena BiH za 2010. godinu.
168
86
87
POGLAVLJE X ODJEL ZA PRAENJE PRAVA DJECE

Odjel za praenje prava djece, osnovan u cilju promovisanja prava djece i njihove zatite, u 2011. godini bavio se pojedinanim albama, edukacijom u kolama, izradom specijalnih izvjetaja, a zaposlenici ovog odjela su, takoer, uestovali na strunim skupovima u vezi prava djece. Postupanjem po pojedinanim albama, Institucija ombudsmena postie znaajne ciljeve, od dosljedne primjene UN Konvencije o pravima djeteta i domaeg zakonodavstva radi ostvarivanja najboljeg interesa djece u BiH do predlaganja konkretnih odgovarajuih mjera za efikasnu pravnu intervenciju usmjerenu na djecu, a sve u saradnji i koordinaciji sa institucijama sistema odgovornim za zatitu djece.

U 2011. godini u Odjelu je zaprimljeno 110 pojedinanih albi, a kao i prethodnih godina ugroavanja i krenja se najee tiu prava na obrazovanje, prava na zdravstvenu zatitu, prava na naine odravanja linih odnosa i kontakata sa drugim roditeljem sa kojim dijete ne ivi i sa njegovim bliim srodnicima, prava na zatitu od nasilja, posebno zaputanja i zanemarivanja djeteta. Takoer, ponovo je bilo predmeta koji se tiu problema izdavanja putnih isprava u BiH i neizvravanja sudskih presuda po pitanju izdravanja/alimentacija, kao i neizvravanja drugih upravnih akata, ime se direktno kre prava djece. Opta je ocjena Ombudsmena da siromatvo i loa ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini ima direktni uticaj na potivanje i ostvarivanje prava djece. Sa sigurnou se moe konstatovati stalni jaz izmeu zakonodavstva i njegovog provoenja, kao i da su nedovoljna budetska izdvajanja za djecu i ostvarivanje njihovih prava. Ipak, ohrabruje injenica da je u mjesecu julu 2011. godine, Vijee/Savjet ministara BiH usvojilo novi Akcioni plan za djecu za period od 2011. do 2014. godine, s tim da Ombudsmeni BiH ukazuju nadlenim organima da se za ispunjenje ciljeva i zadataka iz Akcionog plana moraju obezbijediti novana sredstva, kao i da je potrebno u aktivnosti i implementaciju ciljeva ukljuiti sve nivoe vlasti. Ombudsmeni tokom postupka istraivanja po albi organa starateljstava/centara za socijalni rad iz Republike Srpske, dolaze do saznanja da ve dui niz godina postoje problemi zbog sukoba nadlenosti izmeu nadlenih organa starateljstva iz Republike Srpske i Federacije BiH, odnosno zbog nepostojanja odgovarajuih mehanizama i nadlenog organa da to pitanje rijei. Ministarstvo civilnih poslova BiH nadleno je, izmeu ostalog, i za obavljanje poslova i izvravanje zadataka koji su u nadlenosti Bosne i Hercegovine, a koji se odnose na utvrivanje osnovnih principa koordiniranja aktivnosti, usklaivanja planova entitetskih tijela vlasti i definisanja strategije na meunarodnom planu i u oblasti socijalne zatite, obrazovanja i kulture, te su Ombudsmeni pozvali ovo ministarstvo da pristupi rjeavanju ovog pitanja.
10.1. Problem prosjaenja djece

Kada je u pitanju prosjaenje djece, odnosno ekonomska eksploatacija djece, Ombudsmeni su i tokom prole, 2011. godine ovom problemu posvetili panju. Naime, nakon istraivanja iz 2009. godine, prezentovanja rezultata istraivanja u Specijalnom izvjetaju iz 2010. godine, u 2011. godini upuena je
88
preporuka nadlenim organima u BiH u vezi sa uspostavljanjem dnevnih centara i prihvatnih centara za djecu i omladinu zateenu u skitnji i prosjaenju. U preporuci Ombudsmeni ukazuju da je evidentno da postoje brojni primjeri dobre prakse (Sarajevo, Banja Luka, Zenica), a to je podrobno opisano u Specijalnom izvjetaju 170. Kada je u pitanju grad Mostar, Ombudsmeni su doli do saznanja da u Mostaru ve tri godine postoji opremljena prihvatna stanica za djecu zateenu u skitnji, ali da nije poela raditi zbog nemogunosti zapoljavanja adekvatnog, strunog kadra. S tim u vezi, Ombudsmeni su preporuili nadlenim gradskim i kantonalnim organima da preduzmu aktivnosti u cilju osiguranja da prihvatna stanica pone raditi. Nakon nekoliko urgencija, gradonaelnik Mostara, kao odgovorna strana, obavjetava Ombudsmene da se nee moi planirati u budetu iznos od oko 85.000 KM, koliko cijene da bi bilo potrebno za rad prihvatne stanice, a na emu je neophodna finansijska pomo i kantona i entiteta.
10.2. Autistina djeca

Ombudsmeni su krajem 2010. godine, vodei se iskazima predstavnika Udruenja URDOS-a iz Tuzle, URDAS iz Sarajeva i Djeca svjetlosti iz Banje Luke napravili sveobuhvatnu analizu problema autizma, kao dijela Specijalnog izvjetaja o djeci sa posebnim potrebama/smetnjama u psihofizikom razvoju. Udruenje URDOSA iz Tuzle je izradilo elaborat i projekat centra za autizam, ak su pronaeni i neki sufinansijeri za dio novca, ali on nije osnovan. Institucija ombudsmena je u ovom sluaju, dana 21.02.2011. godine, izdala preporuku Vladi Tuzlanskog kantona da odmah preduzme sve neophodne mjere, radnje i aktivnosti kako bi se stvorili uslovi i omoguilo otvaranje i rad centra za autizam u Tuzli. Meutim, do danas Institucija ombudsmena nije zaprimila nikakvu povratnu informaciju o realizaciji preporuke.
10.3. Predkolski odgoj i obrazovanje

U 2011. godini izvrena je cjelokupna analiza stanja prava djece i njihove implementacije u oblasti predkolskog odgoja i obrazovanja na teritoriji cijele BiH. 171 Analizom se eljela skrenuti panju nadlenim institucijama da se zbog nedostatka zakonskih i podzakonskih rjeenja i neadekvatne primjene postojeih zakonskih rjeenja kre prava predkolske djece na obrazovanje, te da je potrebno uraditi mnogo vie na podizanju svijesti javnosti u cilju poveanja broja djece upisane u predkolske ustanove. Funkcija predkolskog odgoja i obrazovanja, kao sastavnog dijela odgojno-obrazovnog sistema u BiH, zapostavljena je zbog negativnog stava drutva, predrasuda i tradicionalnih optereenja kada je u pitanju ovaj segment odgoja i obrazovanja, a uz to je bila i pod uticajem restriktivnih ekonomskih mjera tednje i stabilizacije. Ombudsmeni su posebno ukazali da se uoena situacija na terenu bitno razlikuje od onog to je Okvirni zakon propisao kao obavezu. U skladu sa zateenim stanjem upuene su dvije posebne i 17 generalnih preporuka nadlenim obrazovnim vlastima. Analiza je prezentirana na press konferenciji povodom 20. novembra Meunarodnog dana djeteta, zatim dostavljena nadlenim organima na postupanje prema preporukama, te drugim relevantnim ustanovama na informaciju. U toku je proces praenja realizacije izdatih preporuka.
170 Specijalni izvjetaj o problemu prosjaenja u Bosni i Hercegovini, Banja Luka/ Sarajevo, 2009. godina http://www.ombudsmen. gov.ba/materijali/publikacije/Specijalni.izvjetaj.Prosjacenje.pdf 171 http://www.ombudsmen. gov.ba/materijali/publikacije/Analiza_predskolsko_Nov2011.pdf
89
10.4. Ombudsmen u vaoj koli

Odjel za praenje prava djece, u saradnji sa Save the Children Norway, i tokom 2011. godine organizovao je na teritoriji cijele BiH kreativne radionice pod nazivom Ombudsmen u vaoj skoli. Ova aktivnost ima za ciljeve senzibilizaciju uenika/ca i nastavnog osoblja za osnovna djeija prava, edukovati djecu i nastavno osoblje o ulozi ombudsmena u ostvarivanju osnovnih djeijih prava, a posebno da osnai uenike da zauzmu aktivan stav u ostarivanju osnovnih djeijih prava. U toku 2011. godine, posjeeno je 12 osnovnih i srednjih kola na teritoriji optina Bosanska Krupa, Tomislavgrad, Konjic, amac, elinac i Mrkonji Grad.
10.5. Realizacija preporuka iz specijalnih izvjetaja Institucije ombudsmena iz oblasti djeijih prava iz 2010. godine
Ombudsmeni su 2010. godini sainili: Specijalni izvjetaj djece sa posebnim potrebama/smetnjama u psihofizikom razvoju 172; Specijalni izvjetaj o pravima djece smjetene u ustanove, sa posebnim osvrtom na normative i standarde 173 i Specijalni izvjetaj o participaciji djece i odraslih u interesu djece u kolama, 174 dok su u toku 2011. godine pratili realizaciju preporuka iz ovih izvjetaja. S obzirom na izjanjenja nadlenih organa kojima su upuene preporuke iz Specijalnog izvjetaja o stanju prava djece sa smetnjama u psihofizikom razvoju, nesumnjivo se namee zakljuak da u BiH postoje strateki dokumenti ijom bi se realizacijom istovremeno realizovale i ispotovale preporuke Ombudsmena (i na dravnim i na entitetskom nivou). Ali, obino se javljaju problemi u implementaciji ciljeva i u tom smislu ukazujemo da bi bilo poeljno u stratekim dokumentima definisati i odrediti nosioce aktivnosti, s tim da je potrebno u izradu i planiranje ukljuiti i nie nivoe vlasti (optine/opine). Kada je u pitanju Republika Srpska, jo Narodna skuptina RS-a nije usvojila novi Zakon o socijalnoj zatiti, a Ombudsmeni cijene da bi upravo primjena ovog zakona u velikoj mjeri doprinijela poboljanju prava djece sa posebnim potrebama u Republici Srpskoj. Kantoni u Federaciji BiH su Instituciji ombudsmena dostavili, uglavnom, pregled svih zakonskih propisa i prava koja djeca ostvaruju, kao i pregled razliitih ustanova/zavoda u kojima se neka od prava ostvaruju. Iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a napominju da se preduzimaju mjere radi realizacije kratkoronih i dugoronih ciljeva Stratekih pravaca razvoja obrazovanja BiH sa planom implementacije 2008-2015. godine - o kojim se mjerama radi taksativno je pobrojano, a velika uloga svakako pripada Republikom pedagokom zavodu. Iz odgovora na preporuke iz Specijalnog izvjetaja proizlazi da u Brko Distriktu postoji velik broj stuno osposobljenog kadra u kolama, ali iz Odjela za obrazovanje istiu da postoji problem nadarene djece ( koja, takoer, pripadaju kategoriji djece sa posebnim potrebama) za prirodne i drutvene nauke zbog nepostojanja adekvatnih paralelnih kola u kojima bi imali pristup izvorima za njih specifinog znanja, osim djece nadarene za muziku, s obzirom na to da je osnovana Osnovna muzika kole, a planu je osnivanje i srednje muzike kole. Takoer, napominju da je najvei problem djece ostvarivanje prava na pristojan ivotni standard. Kada je rije o Specijalnom izvjetaju Ombudsmena o pravima djece smjetene u ustanove, sa posebnim osvrtom na normative i standarde, jedan od mnogobrojnih problema u Federaciji BiH jeste
172 173
http://www.ombudsmen. gov.ba/materijali/publikacije/Djeca_posebne_potrebe_CRO.pdf http://www.ombudsmen. gov.ba/materijali/publikacije/SI_Djeca_ustanove.pdf 174 http://www.ombudsmen. gov.ba/materijali/publikacije/SI_Participacija_skole.pdf
90
nepostojanje fonda za djeiju zatitu s tim da su nadleni toga svjesni, te istiu problem podijeljene nadlenost izmeu kantona i Federacije. Ombudsmeni e i dalje insistirati kod nadlenih ministarstava u oblasti obrazovanja na to veem uvaavanju i potivanju participacije djeteta uopte u obrazovnim ustanovama, u skladu sa Specijalnim izvjetajem o participaciji djece i odraslih u interesu djece u kolama. Naime, proteklo je mnogo vremena od usvajanja Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH 175, a miljenje je Ombudsmena da se moe unaprijediti rad vijea/savjeta uenika, da se djeija miljenja moraju i mogu vie potovati i razmatrati, a za to nisu potrebna dodatna novana sredstva.
10.6. Podnesak/izvjetaj Institucije ombudsmena UN Komitetu o pravima djeteta

Tokom 2011. godine pripremljen je Podnesak/izvjetaj o primjeni Konvencije o pravima djeteta UN Komitetu o pravima djeteta, s ciljem ocjene stanja ostvarivanja djeijih prava u BiH i formulisanja prijedloga, odnosno preporuka za postizanje vieg nivoa institucionalnog djelovanja u interesu djece u BiH, ali sa aspekta rada i djelovanja Odjela za praenje prava djece. Tokom mjeseca oktobra 2011. godine, finaliziran je Izvjetaj Institucije ombudsmena o primjeni Konvencije i podnesen je poetkom decembra 2011. godine UN Komitetu za prava djeteta. Prilikom izrade Izvjetaja odrani su konsultativni sastanci sa neformalnom mreom NVO pod nazivom Snaniji glas za djecu, koju ini 13 NVO sa teritorije cijele BiH i koje se bave zatitom djejih prava, kao i sa predstavnicima UNICEF-a i Save the Children Norway. Izvjetaj Institucije ombudsmena se bazira iskljuivo na sopstvenim istraivanjima i saznanjima, ponajvie kroz rad na pojedinanim albama i sainjavanju specijalnih izvjetaja. Izvjetaj je koncipiran tako da se prolazi kroz sva prava propisana Konvencijom, sa posebnim osvrtom na ranije preporuke Komiteta, s tim da su namjerno izostavljeni dijelovi izvjetaja koji se ponavljaju u dravnom, vladinom izvjetaju, ali i u alternativnom izvjetaju NVO. Institucija ombudsmena je sainila Alternativni izvjetaj o primjeni Konvencije o pravima djeteta za period od 01.06.2009. godine do kraja 2011. godine 176, upuen UN Komitetu za prava djece. Ombudsmeni su u Izvjetaju koncipirali svoje preporuke, po svakom lanu, a ukoliko samo neke od preporuka Ombudsmena bude inkorporisane u preporuke Komiteta prema naoj dravi, Ombudsmeni e biti zadovoljni, smatrajui da su, dugorono gledano, doprinijeli ostvarivanju i zatiti prava djece na teritoriji cijele BiH.
Predmet broj: -BL-01-350/11 Na osnovu saznanja do kojih je osoblje Institucije ombudsmana dolo u toku sprovoenja aktivnosti Ombudsmen u vaoj koli, djeca veoma esto istiu problem postojanja vrnjakog nasilja u kolama, Institucija ombudsmena se opredijelila za istraivanje ovog problema ex officio. U Republici Srpskoj od 2009. godine postoji Protokol o postupanju u situacijama vrnjakog nasilja u obrazovnim institucijama. Kako postoji opredijeljenost ove institucije da se promovisanju i zatiti djeijih prava pristupi sistemski, Ombudsmeni preporuuju Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i Vladi Brko Distrikta, kao i Ministarstvu civilinih poslova BiH da preduzmu sve neophodne mjere i aktivnosti kako bi se osiguralo da se disciplina u koli provodi na nain primjeren ljudskom dostojanstvu djeteta,
175 176
Slubeni glasnik Bosne i Hercegovine, broj: 18/03 http://www.ombudsmen. gov.ba/materijali/Alt.izvj.CRC.pdf
91
ukljuujui i pravno definisanje postupanja u sluajevima vrnjakog nasilja, kao i da Ministarstvo civilnih poslova BiH, a imajui u vidu meunarodne obaveze Bosne i Hercegovine, poduzme aktivnosti koordinacije u cilju ujednaavanja postupanja u sluajevima vrnjakog nasilja na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Povodom preporuke Ombudsmena, nadlena ministarstva su izrazila spremnost da se pristupi izradi protokola, ili drugog slinog akta, kojim e se regulisati postupanje svih nadlenih slubi u situacijama vrnjakog nasilja u obrazovnim ustanovama/kolama. Tokom 2012. godine Odjel e pratiti realizaciju preporuke.
Predmet broj: -BL-01-287/11 Ombudsmeni su povodom saznanja da pojedina djeca, pripadnici romske nacionalne manjine (pri tome uenici iz socijalno ugroenih porodica), koja se koluju u jednoj osnovnoj koli u Federaciji BiH nemaju pravo na zdrvstvenu zatitu, otvorili postupak istraivanja po slubenoj dunosti. S obzirom na rezultate istraivanja, Ombudsmeni preporuuju nadlenima da zajednikim djelovanjem nadlenih opinskih i kantonalnih slubi, u saradnji sa osnovnom kolom, rijee navedeni problem. Naime, iz pozitivnih propisa jasno proizlazi da nadleni opinski organ provodi postupak priznavanja prava, ali da je kantonalna vlada obaveznik uplate doprinosa, to u konkretnom sluaju nije uinjeno, jer djeca nisu uopte posjedovala zdravstvenu knjiicu. Preporuka Ombudsmena je u potpunosti ispotovana i predstavlja primjer kako je ponekad dovoljno samo povezati i iskordinisati nadlene (kola, resorno kantonalno ministarstvo i opina) da bi se problem rijeio.
Predmet broj: -BL-01-228/11 Ombudsmeni su sredinom 2011. godine otvorili istragu po slubenoj dunosti, zbog saznanja da je u toku krivini postupak protiv nastavnika zbog navodnog seksualnog uznemiravanja djece u jednoj osnovnoj koli. Ombudsmeni nadlenom sudu upuuju preporuku da razmotri mogunost da se djeca, koja su oteena krivinim djelom, ponovo ne ispituju i da se iskoristi ve snimljen materijal, iz razloga to je sud zakazao glavni pretres i ponovo, za potrebe krivinog postupka, odredio sasluanje djece svjedoka-oteenih, iako su, dakle, djeca ve jednom sasluana od strane tuilatva. Kako preporuka Ombudsmena nije ispotovana, Ombudsmeni su pristupili izradi specijalnog izvjetaja, smatrajui neophodnim ukazati izvrnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou Federacije BiH na potrebu usklaivanja domaih pozitivnih propisa iz oblasti krivinog zakonodavstva sa Konvencijom o pravima djeteta, s jedne strane, a s druge da je, takoer, potrebno i afirmisati Konvenciju o pravima djeteta i insistirati na njenoj primjeni u domaem zakonodavstvu. Pored toga, zatraeno je od nadlenih organa da nikako ne odugovlae sa usvajanjem ovog zakona. Do dana finaliziranja Godinjeg izvjetaja Institucija ombudsmena nije zaprimila nikakvu povratnu informaciju. Velik broj albi u Odjelu se ponovno odnosi na nemogunost kontakta djeteta i roditelja sa kojim dijete ne ivi.
Predmet broj: -SA-01-862/10 Iznosimo primjer gdje je brak izmeu suprunika razveden pravosnanom presudom suda druge drave, a njihovo zajedniko dijete roeno je tek nakon razvoda, u BiH. Pred nadlenim domaim sudom, po tubi oca, odluuje se o tome sa kojim e roditeljem dijete ivjeti, nain odravanja odnosa i neposrednih kontakata djeteta s roditeljem sa kojim ne ivi, i o izdravanju. Iako u nadlenosti suda, ostaje sporno i nedefinisano kako omoguiti i urediti da dijete via oca do pravosnane i izvrne odluke
92
suda. U konkretnom predmetu ukazano je slubi da mora informisati majku da to, to ne dozvoljava vianja oca sa djetetom, predstavlja ozbiljan razlog da se dijete ne povjeri roditelju nespremnom da omogui odnose i neposredne kontakte sa drugim roditeljom. Ombudsmeni su preporuili da nadlena sluba socijalne zatite ukae majci na njezinu zakonsku obavezu, i da omogui susret oca i djeteta u uslovima i na nain koji podrazumijeva zatitu najboljeg interesa djeteta.
93
POGLAVLJE XI ODJEL ZA ELIMINACIJU SVIH OBLIKA DISKRIMINACIJE

Radi spreavanja svih oblika diskriminacije Ombudsmeni BiH su u januaru 2009. godine, dakle prije stupanja na snagu Zakona o zabrani diskriminacije, formirali Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije. Osnovni zadatak Odjela je da osigura ujednaavanje pristupa u ostvarivanju i zatiti prava graana na cijeloj teritoriji BiH i poduzme efikasne mjere u cilju spreavanja bilo kojeg oblika diksriminacije graana u ostvarivanju njihovih, Ustavom garantovanih, prava.
ODJEL Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // Banja Luka Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // Brko Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // Mostar Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // Sarajevo Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // Livno Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije
Zaprimljeno u 2011 77 23 6 81 4 191
4 77 81
Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // BL Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // Brko Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // Mostar Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // SA
23
Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // Livno
Ukupno 191
Dijagram br.18 Pregled zaprimljenih albi u Odjelu za eliminaciju svih oblika diskriminacije u 2011.g. po uredima
94

U Instituciji ombudsmena za ljudska prava u 2011. godini registrovan je ukupno 191 predmet diskriminacije. Pored predmeta iz 2011. godine u Odjel je prenesen 81 predmet iz 2010. godine i jedan predmet iz 2009. godine, tako da su ukupno u radu u Odjelu u 2011. godini bila 273 predmeta. U izvjetajnom periodu Odjel je zavrio 88 predmeta iz 2011. godine i 40 iz 2010. godine i to odlukom o zatvaranju 102, preporukom 26, ili ostvarivanjem prava stranke u toku postupka istrage. Bitno je napomenuti da je odreeni broj predmeta rijeen u toku istrage, bilo posredovanjem, podsticanjem prijateljskog rjeenja, ili preduzimanjem medijacije izmeu strana u sporu, bilo na nain da odgovorni javni organ sam koriguje svoje postupanje nakon prvog obraanja Institucije ombudsmena. U periodu izvjetavanja Odjel za eliminaciju diskriminacije izdao je 26 preporuka.
KANCELARIJE Banja Luka Brko Livno Mostar Sarajevo Ukupno u Odjelu
ZAPRIMLJENI PREDMETI 77 23 4 6 81 191
PREDMETI U RADU 28 15 0 4 56 103
ZAVRENI PREDMETI 49 8 4 2 25 88
Tabela 10.: Prikaz zaprimljenih albi u Odjelu za eliminaciju svih oblika diskriminacije u 2011. godini
U 2011. godini dolo je do poveanja broja albi (za 41,5%) u odnosu na prethodnu godinu. Postoji mogunost da su intenzivne promotivne kampanje kako Institucije ombudsmena, tako i drugih organizacija iz domena zatite ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije uticale na povean broj albi. Poreenja radi, u 2010. godini zaprimljeno je 135 albi, a u 2009. godini 156 albi na diskriminaciju. U 2009. godini, najvei broj albi odnosio se na diskriminaciju po nacionalnoj osnovi (53), a u 2010. godini dolo je do znatnog smanjenja albi po osnovu nacionalne pripadnosti (14), a do poveanja broja albi podnesenih zbog mobinga (32). U 2011. godini nastavljen je trend rasta albi na mobing (41), a od ukupnog broja albi na nacionalnu diskriminaciju (43) samo u manjem broju sluajeva utvrena je povreda prava i izdata preporuka (4).
95
OBLICI DISKRIMINACIJE / UREDI Mobing Uznemiravanje Na osnovu nacionalnog porijekla Na osnovu pola Na osnovu drutvenog poloaja Na osnovu obrazovanja Na osnovu lanstva u sindikatu Na osnovu dobi Na osnovu polnog izraavanja ili orijentacije Na osnovu socijalnog porijekla Na osnovu mjesta prebivalita/boravita Na osnovu vjere Na osnovu politikog i drugog uvjerenja Na osnovu veze sa nacionalnom manjinom Na osnovu imovnog stanja Ostalo UKUPNO
SARAJEVO 17 4 12 4 1 6 1 2 2 1 3 1 1 1 1 24 81
BANJA LUKA 14 6 22 1 4 2 5 5 1
BRKO MOSTAR 9 0 6 1 1 1
LIVNO
UKUPNO 41 11
43 5
1 2 1 1
6 11 7 7 3 1 2 5 1 5 4 7 4
1 2 3 6 3 2 77
1 1
2 23
1 6
1 4
30 191
Tabela 11.: Prikaz zaprimljenih albi po uredima i oblicima diskriminacije
lanom 8. Zakona o zabrani diskriminacije propisane su nadlenosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH u provoenju Zakona o zabrani diskriminacije. Ombudsmeni konstatuju da jo uvijek nije uspostavljena centralna baza podataka za poinjena djela diskriminacije, niti je donesen pravilnik o nainu prikupljanja podataka o predmetima diskriminacije, iako je zakonski rok bio 90 dana nakon usvajanja Zakona. Ipak, Ombudsmeni pozdravljaju odravanje konsultativnih sastanaka i preduzimanje ostalih koraka koji su uinjeni na uspostavi baze i donoenju relevantnih podzakonskih akata i pozivaju Ministarstvo za ljudska prava da intenzivira napore radi konanog uspostavljanja jedinstvene evidencije o sluajevima diskriminacije. Dok Institucija ombudsmena djeluje preventivno u zatiti ljudskih prava, sudovi imaju kljunu ulogu u sankcionisanju sluajeva krenja Zakona o zabrani diskriminacije, jer svojim presudama utvruju da je odreeno postupanje diskriminatorno, nalau zabranu preduzimanja radnji koje predstavljaju diskriminaciju, dosuuju naknadu tete i izriu druge sankcije predviene zakonom.
96
Prema javnosti dostupnim informacijama, u BiH je ukupno pokrenuto oko 20 sudskih postupaka za zatitu od diskriminacije, i to uglavnom uz zastupanje nevladinih organizacija za pruanje besplatne pravne pomoi. Broj sluajeva diskriminacije, koji su prijavljeni Instituciji ombudsmena, samo u ovoj godini iznosi 191, a i on je nii od procijenjenog obima prisutnosti diskriminacije u BiH, to znai da se graani rijetko odluuju za obraanje sudu u sluaju nejednakog tretmana po bilo kojoj osnovi. Najvei problem koji optereuje pravosue kao mehanizma borbe protiv diskriminacije jeste optereenje sudova zaostalim predmetima, to se naroito odnosi na sudove prvog stepena u veim gradovima. Radi navedenog ombudsmeni pozivaju sve nadlene institucije da uloe maksimalne napore u pronalaenju mehanizama za osposobljavanje pravosua za efikasno i neometano vrenje svoje ustavne funkcije u zatiti pojedinanih prava graana. Ombudsmeni BiH posebno ele da ukau na nunost osiguranja primjene lana 24. stav 2. Zakona kojim je propisano da e svi zakoni i opti propisi biti usaglaeni s odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu. Dakle, neophodno je da svi organi izvrne i zakonodavne vlasti na svim nivoima shvate znaaj navedene odredbe i to prije pristupe analizi zakona i optih propisa iz svoje nadlenosti u svjetlu usklaenosti tih akata sa Zakonom o zabrani diskriminacije. U kontekstu promocije samog Zakona i upoznavanja nadlenih institucija i javnosti sa njegovom sadrinom, znaajna je uloga Institucije koja je u tom smislu ve preduzela odreene korake, ueem na dva okrugla stola i promocijom Zakona u medijima, a u saradnji sa organizacijama civilnog drutva i misijom OSCE u Bosni i Hercegovini. Konano, ombudsmeni konstatuju da je u pogledu odgovaranja na dopise i pruanja traenih informacija saradnja sa institucijama na svim nivoima vlasti na zadovoljavajuem nivou dok bi broj ispotovanih preporuka morao biti vei.
Broj predmeta: -SA-05-509/11 i -BL-06-255/11 Podnosioci albe suoeni su sa prijetnjom otkaza zbog injenice da su se obraali Instituciji ombudsmena i nadlenoj inspekciji radi zatite svojih prava iz radnog odnosa. Takvo postupanje poslodavca predstavlja nastavak nejednakog postupanja, za ta se u uporednom pravu koristi termin viktimizacija, zbog ega su ombudsmeni podnijeli zahtjeve za pokretanje prekrajnog postupka protiv odgovornih lica, nadlenim optinskim sudovima.
U predmetu -SA-04-330/10 upuena je preporuka da neosnovano obraanje Instituciji ombudsmena ne moe biti predmetom disciplinskog postupka protiv aliteljice. Naime, protiv zaposlenice Regulatorne agencije za komunikacije direktor je pokrenuo disciplinski postupak po nekoliko osnova, od kojih se jedna odnosila na obraanje Instituciji ombudsmena. Preporukom je naloeno izuzimanje te take iz daljeg toka diskciplinskog postupka, a direktor pomenute agencije je od Institucije ombudsmena zatraio pojanjenja i upute na koji nain da realizuje proporuku.
Broj predmeta: -BL-06-665/11 Prilikom konkursa za izbor direktora Srednjokolskog centra u Kotor Varoi, konkursom je traeno da kandidati, izmeu ostalog, imaju 5 godina radnog iskustva u struci. Podnositeljica albe je u trenutku konkurisanja imala 5 godina, 0 mjeseci i 26 dana radnog staa, s tim to je u tom periodu koristila
97
porodiljsko odsustvo od godinu dana. Prema miljenju nadlenog ministarstva, koje je zatraeno u toku konkursne procedure, podnositeljica albe nema 5 godina radnog iskustva s obzirom na to da je godinu dana bila na porodiljskom odsustvu. U obraanju ministarstvu, Institucija ombusmena je ukazala na relevantne konvencije Meunarodne organizacije rada, koje se odnose na zatitu majinstva i zabranu diskriminacije u oblasti radnih odnosa kod koritenja porodiljskog odsustva. Ministarstvo je dostavilo odgovor u kojem se navodi da miljenje nema pravnu snagu, da se odnosi na tumaenje termina radno iskustvo i radni sta, te se obavezalo na potivanje odredbi o zabrani diskriminacije na osnovu pola, nakon ega je aliteljka odustala od daljeg postupka po albi.
Predmet broj: -SA-04-41498/10 Povodom razliitih sistema oporezivanja u dva entiteta, ombudsmeni su u predmetu broj -SA-041498/10, nakon provedene istrage utvrdili da razliito oporezivanje lica koja rade u istoj instituciji predstavlja diskriminaciju na osnovu prebivalita. Federalnom ministarstvu finansija je naloeno da u to kraem roku inicira izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima bi dravljanima BiH, koji se po zakonu smatraju nerezidentima u Federaciji BiH, bilo omogueno da ostvare jednaka prava kao lica koja se po zakonu smatraju rezidentima. U odgovoru Federalnog ministarstva finansija navedeno je da su pokrenute aktivnosti radi istovjetne i istovremene izmjene Zakona o porezu na dohodak u oba entiteta. Institucija ombudsmena e u narednom periodu pratiti realizaciju ove preporuke.
98
99
POGLAVLJE XII - FUNKCIONISANJE INSTITUCIJE OMBUDSMENA

12.1. Uvod
U toku cijele 2011. godine Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH susretala se s objektivnim problemima u funkcionisanju, prouzrokovanim neusvajanjem Budeta institucija BiH za 2011. godinu. Ta injenica prouzrokovala je probleme u daljem jaanju kadrovskih kapaciteta Institucije i veoj prisutnosti Institucije na terenu. Naime, ombudsmeni su imali intenciju da u toku 2011. godine poveaju svoju prisutnost na terenu i jo vie se priblie problemima graana otvaranjem novih podrunih i terenskih ureda. Namjera je bila da se uredi otvore u Tuzli, Zenici, Bihau i Trebinju. Naalost, zbog nedostatka finansijskih sredstava, nije bilo mogue realizovati ovaj plan. Zbog toga su ombudsmeni u toku 2011. Godine, ulaui dodatne napore, novonastalu situaciju ublaavali posjetama opinama/optinama i neposrednim kontaktom sa graanima. Tako su u toku 2011. godine ombudsmeni posjetili Tuzlu, Zenicu, Livno, Mostar, Trebinje, Bijeljinu, Mrkonji Grad, Biha, Sanski Most i Jajce. Takoer, uspostavljeni uredovni dani u Tuzli, gdje pomonik ombudsmena iz Podrunog ureda Brko Distrikt prima albe graana dva dana u toku sedmice. Ovo je posebno bitno naglasiti imajui u vidu da je Opina Tuzla najvea opina na podruju BiH koja nema osiguranu mogunost neposrednog obraanja graana Instituciji ombudsmena. Dodatni problem u funkcionisanju Institucije ombudsmena u 2011. godini je bila nemogunost upoljavanja osoba na upranjene pozicije pomonika ombudsmena u Glavnom uredu Banja Luka, Podrunom uredu Mostar i Podrunom uredu Sarajevo. Ovaj problem posebno dobiva na teini kada se uzme u obzir injenica da je broj zaprimljenih predmeta u Instituciji ostao na istom nivou kao u 2010. godini, dok je broj zaposlenika, koji direktno rade na tim predmetima, smanjen. U toku 2011. godine ombudsmeni su usvojili 5 novih podzakonskih akata 177, ime je u potpunosti zaokruen zakonski okvir za funkcionisanje Institucije. Takoer, nizom uspjeno realizovanih aktivnosti nastavljena je uspjena saradnja sa nevladinim sektorom, medijima i meunarodnim organizacijama.
12.2. Osoblje
Na dan 31.12.2011. godine ukupan broj zaposlenih u Instituciji ombudsmena BiH bio je 56, to je za dva zaposlenika manje nego u 2010. godini. Struktura zaposlenih u Instituciji ombudsmena BiH je: 11 diplomiranih pravnika s poloenim pravosudnim ispitom, od ega tri ombudsmena i sedam efova odjela/podrunih ureda i to: dva u sjeditu Institucije u Banjoj Luci, tri u Podrunom uredu Sarajevo, jedan u Podrunom uredu Brko Distrikt BiH i jedan u Terenskom uredu Livno, te jedan savjetnik u Terenskom uredu Livno; dva diplomirana pravnika zaposlena na radnom mjestu savjetnika; etiri diplomirana pravnika zaposlena na radnom mjestu struni saradnik; 12 zaposlenih sa VSS rasporeena za obavljanje administrativnofinansijskih poslova i 20 zaposlenih sa SSS rasporeena za obavljanje administrativno-finansijskih i tehnikih poslova. U Instituciji ombudsmena u statusu pripravnika nalazi se sedam diplomiranih pravnika koji su zaposleni shodno Odluci o prijemu pripravnika, donesenoj u skladu sa Zakljukom Vijea
177
Kodeks ponaanja uposlenika Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, Pravilnik o poslovnoj tajni, Pravilnik o arhivskom poslovanju, Pravilnik o zatiti na radu, Pravilnik o zatiti od poara
100
ministara BiH sa 82. sjednice, odrane 5.5.2005. godine, prema kojoj su institucije dune svojim pravilnicima o unutranjoj organizaciji predvidjeti broj ili procenat pripravnika koje e primiti. Popunjavanje ostalih sistematiziranih, a nepopunjenih radnih mjesta, nije vreno zbog neusvajanja budeta za 2011. godinu.
Kada se govori o osoblju u Instituciji ombudsmena, vano je istai problem da Instituciju esto naputa osoblje rasporeeno na poslove i radne zadatke pomonika ombudsmena. Razlog njihovog odlaska su zahtjevni uslovi za ovu poziciju, dok im je istovremeno Zakonom o platama u insititucijama BiH utvrena niska plata. Traeni uslovi koje pomonici ombudsmena treba da ispunjavaju su ekvivalentni onima za poziciju sudije okrunog ili kantonalnog suda, a za koje je propisana znatno vea plata zbog ega su ove pozicije prihvatljivije i za lica koja su zaposlena na poslovima i radnim zadacima pomonika ombudsmena. Svi pomonici koji su otili iz Institucije ombudsmena trenutno su rasporeeni na poslovima sudija. Ombudsmeni BiH ele da ukazati da ovaj problem znaajno utie na kontinuitet rada u Instituciji, a odrava se i na kvalitet, te ukazuje da se Institucija ombudsmena ne moe posmatrati kao segment izvrne vlasti, ve kao pravosudni sistem, a s obzirom na stepen samostalnosti koji se od nje trai.
12.3. Smjetaj i tehnika opremljenost Institucije

U 2011. godini nije bilo bitnih promjena u odnosu na prethodnu godinu kada je uspostavljena potpuna funkcionalanost institucije na nain da je dolo do objedinjavanja entitetskih institucija sa Institucijom ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine; od 1. maja 2010. godine preuzet je od Institucije ombudsmena FBiH Ured u Livnu, u novembru 2010. godine uspostavljeni su uredovni dani u Tuzli. Imajui u vidu da je jedan od prioriteta rada ombudsmena pristustvo na terenu, za 2011. godinu bilo je planiranio da se sa praksom uredovnih dana zapone u Bihau i Trebinju, meutim to nije ostvareno jer je u toku 2011. godine na snazi bila Odluka o privremenom finansiranju Institucija Bosne i Hercegovine, kojom je Vijee ministara BiH zaduilo sve budetske korisnike da nastave s utedama na svim stavkama tekuih rashoda. Svi uredi Institucije smjeteni su u iznajmljenim prostorima, osim u Brko Distriktu BiH, gdje je Vlada Brko Distrikta BiH Instituciji dala na rapolaganje prostor bez naknade. Funkcionalnost Institucije u velikoj mjeri zavisi upravo od ove injenice, jer se znaajna sredstva u budetu izdvajaju za zakup prostora, koji nije funkcionalan i prilagoen potrebama Institucije. Dodatno optereuje i injenica da svi prostori imaju fizike prepreke (stepenice), to oteava pristup invalida, a upravo o ovom pravu Institucija ima registrovane albe. Ombudsmeni su se u 2011. godini, a i ranije obraali svim nadlenim institucijama u BiH, traei rjeenje za smjetaj, ali bez ikakvog uspjeha. Odreeni donatori izrazili su spremnost da pomognu u rjeavanju pitanja smjetaja Institucije ombudsmena, tako da e ovo biti jedna od prioritetnih aktivnosti i u 2012. godini. Zahvaljujui podrci Evropske komisije kroz IPA fond 2007., ombudsmeni su uspjeli osigurati minimalnu tehniku opremljenost Institucije poetkom 2010., ali je, ipak, razvojni proces koji se desio u 2010. godini pokazao da se moraju osigurati dodatna sredstva za unapreenje tehnike opremljenosti Institucije, posebno kada je u pitanju njeno djelovanje na terenu.
101
Takoer, vei broj vozila koja je institucija koristila je rasprodat zbog dotrajalosti, a zbog ogranienja koja su nametnuta kroz sistem privremenog finansiranja u 2011 godini, sredstva dobijena od prodaje vozila se nisu mogla iskoristiti za nabavku novog vozila, tako da ovo pitanje ostaje otvoreno.
12.4. Budet i finansije

Institucija ombudsmena je u toku 2011. godine, kao i sve ostale institucije na nivou BiH funkcioniela bez usvojenog budeta za 2011. godinu, odnosno u okviru sredstava odobrenih budetom za 2010. godinu na osnovu donesenih Odluka o privremenom finansiranju i Odluka o operativnim mjerama za sprovoenje Odluka o privremenom finansiranju. Odobrena sredstva su bila nedostatna za normalno i nesmetano funkcionisanje institucije u svim segmentima, jer su budetom za 2011. godinu predviena vea sredstva u odnosu na budet 2010. godine iz razloga to je Institucija u toku 2010. godine preuzela entitetske Institucije ombudsmena sa svim zaposlenicima, to je i uzrokovalo zahtjev za veim budetom 2011. godine. Iz naprijed navednog se moe zakljuiti da je u toku 2011. godine postojao znatan nedostatak finansijskih sredstava koja su obezbjeena iz drugih izvora finansiranja. Institucija ombudsmena je sredinom 2011. godine primila konani Izvjetaj o finansijskoj reviziji za 2010. godinu koji je sainio Ured za reviziju insitucija BiH. U tom izvjetaju Ured za reviziju institucija BiH ocijenio je finansijsko poslovanje Institucije ombudsmena BiH pozitivnim miljenjem, sa isticanjem predmeta, to za ovu Instituciju predstavlja veoma dobar pokazatelj da se kontinuirano vri unapreenje cjelokupnog, pa i finansijskog poslovanja Institucije. Ured za reviziju institucija BiH takoer je obavio prethodnu reviziju za 2011. Godinu, prilikom ega je istaknuto da je iz godine u godinu vidljiv i znaajan napredak, pa ak da je, to nije esto, Institucija uvaavala i usmene primjedbe revizorskog tima. Ured za reviziju je upoznao Instituciju ombudsmena da nee upuivati pismo u prethodnoj reviziji jer nema znaajnih nedostataka, ve da e sagledati i konaan izvjetaj sainiti i uputiti u zavrnoj reviziji za 2011. Godinu, koja e se obaviti nakon sainjavanja finansijskih godinjih izvjetaja.
102
103
0304 Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine brzc 2. ZBIRNI PRGLD rshd budt p knmskim ktgrim z prid izvtvnj: d 01.01. d 31.12.2011. Izmn: rblns, prstrukt., rzrv (+,-) 5 9.690 8.341 1.200 0 0 0 0 0 0 0 0 149 0 0 0 0
Rd.br
Vrst rshd
knmski kd
dbrn budetom za tekuu godinu 4 2.637.573 1.711.785 233.999 81.151 58.007 19.285 37.888 31.741 256.724 28.438 6.899 171.656 8.170 0 0 8.170
Krigvni budt (4+,-5) 6 2.647.263 1.720.126 235.199 81.151 58.007 19.285 37.888 31.741 256.724 28.438 6.899 171.805 8.170 0 0 8.170
Rlizvn u tkum pridu 7 2.637.559 1.711.783 233.998 81.149 58.006 19.284 37.887 31.740 256.724 28.436 6.898 171.654 8.169 0 0 8.169
Rlizvn u prthdn gdni 8 2.558.991 1.612.436 188.852 111.370 69.453 14.557 44.708 29.940 252.584 27.167 5.431 202.493 148.385 0 0 148.385
Indks (7/6)
1 I 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. II 1. 2. 3.
2 kui izdci Brut plt i nknd Nknd trkv zpslnih Putni trkvi Izdci za tlfnske i P usluge Izdci z nrgiu i kmunln uslug Nbvk mtril Izdci z uslug prvz i griv Izdci z zkupninu Izdci z tku drvnj Izdci z sigurnj Ugvrn i drug psbn uslug Kpitlni izdci Nbvk zmljit Nbvk zgrd Nbvk prm
3 611100 611200 613100 613200 613300 613400 613500 613600 613700 613800 613900 821100 821200 821300
9 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
104
4. 5. 6. III 1. 2. 3. 4 IV 1. 2. V 1. 2. 3. 4.
Nbvk stlih stlnih srdstv Nbvk srdstv u bliku prv Rknstrukci i invsticin drvnj kui grntvi Grntvi drugim nivim vlsti Grntvi pdincim Grntvi nprfitnim rgnizcim Grntvi u instrnstv Kpitlni grntvi Kpitlni grntvi drugim nivim vlsti Kpitlni grntvi pdincim i nprfitnim rgnizcim Izdci z kmt i stl nknd Kmt n pzmic primljn krz drvu Izdci z instrn kmt Kmt n dm pzmljivnj stl nknd vzn z pzmljivnj SV UKUPN (I+II+III+IV+V):
821400 821500 821600 614100 614200 614300 614700 615100 615200
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9.690
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2.655.433
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2.645.728
0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2.707.376
616100 616200 616300 616400
0 0 0 0 2.645.743
Napomena: Zbirni pregled rashoda po ekonomskim kategorijama predstavlja prikazivanje zbirnih podataka po ekonomskim kategorijama zajedno sa programima posebne namjene-projektima za razdoblje 01.01.-31.12.2011. godina. Ukupni rashodi budeta bez programa posebne namjene iznose 2.473.397KM. Ukupan broj zaposlenih na 31.12.2011. godine je 56 zaposlenih.
105
POGLAVLJE XIII SARADNJA SA BIH I MEUNARODNIM INSTITUCIJAMA I ORGANIZACIJAMA

13.1. Saradnja sa institucijama i organizacijama u Bosni i Hercegovini
Tokom 2011. godine jedan od prioriteta Ombudsmena BiH je bio paralelno jaanje saradnje sa institucijama vlasti, ali i sa nevladinim sektorom sa ciljem boljeg razumjevanja i implementacije preporuka Institucije ombudsmena sa jedne strane, i adekvatnijeg informisanja graana putem nevladinih organizacija (NVO) o njihovim pravima i instrumentima koji su im dostupni za ostvarivanje tih prava, s druge strane. Posebna panja Ombudsmena, a s obzirom na ekonomsko-socijalnu situaciju i rastue siromatvo koje ima znaajan uticaj na ostvarivanje prava, posveeno je aktivnostima koje se odnose na probleme ranjivih kategorija stanovnitva, ukljuujui djecu, izbjeglice, raseljena lica i povratnike, porodice nestalih osoba, ene rtve nasilja. Ombudsmeni su kroz uee na sastancima koje se bave pravima navedenih kategorija stanovnitva nastojali doprinjeti donoenju rjeenja kojim e biti omogueno uivanje njihovih prava. U 2011. godini nastavljena je praksa redovnih konsultativnih sastanaka sa resornim ministarstvima o pitanjima za koje je registrovan vei broj albi, ili gdje preporuke Ombudsmena u cijelosti nisu ispotovane. Ovaj mehanizam djelovanja se pokazao viestruko korisnim jer doprinosi broj i efikasnijoj uspostavi komunikacije, uz posredovanje Institucije ombudsmena izmeu graana ije je pravo povreeno i institucija koje su odgovorne za povredu prava. Po prirodi stvari najizraenija saradnja je ostvarena sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, i to u postupanjima po individualnim ili kolektivnim albama, ali i u razmjeni informacija vezanih za izradu periodinih izvjetaja prema meunarodnim tijelima. Institucija ombudsmena najee predstavlja resursni centar za informacije o stanju ljudskih prava, a to joj omoguuje uspostavljena baza podataka i elektronsko voenje predmeta. Saradnja Institucije ombudsmena i Ministarstva za ljudska prava je posebo je intenzivirana, a na principima konsultacija vezanih za izvrenje obaveze iz Zakona o zabrani diskriminacije, a koja se odnosi na nain prikupljanja podataka o predmetima diskriminacije i njihovo evidentiranje. Odbor za predstavke, prijedloge i drutveni nadzor Narodne skuptine Republike Srpske zakazao je posebnu sjednicu na kojoj je prezentiran Specijalni izvjetaj Ombudsmena za ljudska prava BiH o pravima osoba sa invaliditetom, to je ujedeno bila i prilika da se u fokus interesovanja stave i pitanja ove kategorije stanovnitva, te skrene panja na preporuke koje su Ombudsmeni dali za unapreenje stanja u ovoj oblasti. U skladu sa svojim mogunostima, Institucija je uestvovala u javnim raspravama ili konsultacijama kad je u pitanju jaanje sistema socijalne zatite i inkluzije djece, oblast prevencije muenja i zlostavljanja kao dijela Strategije za razvoj sektora pravde, te kad je u pitanju javna rasprava o prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalitu. Ove aktivnosti Institucije ombudsmena su usmjerene ka promovisanju meunarodnih standarda ljudskih prava i preventivno djelovanje, a to je jedna od uloga nacionalnih mehanizama za zatitu ljudskih prava koji su akreditovani u status A. Presjek albi zaprimljenih u Instituciji ukazuje da graani se za ostvarivanje svojih prava najee obraaju lokalnom nivou vlasti, zbog ega su Ombudsmeni intenzivirali svoje kontakte sa lokalnim
106
zajednicama, a to je i znaajno za vidljivost Institucije. Tako su su Ombudsmeni BiH u 2011 godini posjetili opine/optine: Trebinje, Bijeljinja, Donji Vakuf, Mrkonji Grad, Sanski Most, Biha, Jajce, Mostar, Brko Distrikt BiH, Tuzla i Livno. U razgovorima s predstavnicima lokalne vlasti ali i predstavnicima NVO, ove posjete Ombudsmena BiH imale su za cilj da se sagleda stanje ljudskih prava i predloe mogua rjeenja za unapreenje, pogotovo kad se radi o dosljednom implementiranju preporuka Ombudsmena u individualnim sluajevima iz tog podruja. Naelnici nekih opina/optina, koje su bile obuhvaene posjetom, su ukazali na problem povratka izbjeglih i raseljenih lica, odlaska mladih, odnosa izmeu lokalne zajednice i vieg nivoa vlasti. Posebno je ukazano na problem uspostave efikasnog mehanizma inspekcijskog nadzora u oblasti gradnje i komunalne djelatnosti. Konkursi za graevinske inspektore se ponavljaju i rijetko se prijavljuju lica koja ispunjavaju uslove konkursa, tako da se na ova mjesta rasporeuju privremeno inspektori za druge oblasti. Ovo je znaajno sa aspekta preveniranja bespravne gradnje, koja esto u sebi sadri i povredu imovinskih prava treih lica. Nedostatak strunog kadra u inspekcijskom nadzoru je prepreka uspostavi efikasne vladavine prava. Prisutan je i problem sa ostalim inspekcijama koje su u nadlenosti viih nivoa vlasti, tako da se deava da lokalna zajednica nema informaciju o rezultatima inspekcijskog nadzora na svojoj teritoriji, posebno kada se radi o radu na crno, uplati doprinosa za zdravstvo i penzijsko-invalidsko osiguranje itd. Istaknut je i problem zapoljavanja u javnim preduzeima po nacionalnom kljuu. 178 Lokalne zajednice preduzimaju odreene napore da osiguraju efikasnije obrazovanje, posebno u cilju osiguranja kvalitetnog strunog kadra. Tako je u Opini Jajce izdvojeno oko 240.000 KM za stipendiranje studenata i trenutno 340 redovnih studenata uiva pravo na stipendiju. U nekim opinama/optinama je prisutan i problem izbora pravobranitelja, koji je znaajan mehanizam u preveniranju i zatiti ljudskih prava. Znaajan izvor informacija o stanju ljudskih prava na terenu Institucija ombudsmena dobija od civilnog sektora, zbog ega se preduzimaju mjere na intenziviranju ove saradnje. Shodno tome, Institucija je u 2011. godini raspisala Javni poziv za saradnju NVO u oblastima: Oblast zatite ekonomskih i socijalnih prava, posebno ugroenih grupa pri emu je istaknuto pitanje uivanja ljudskih prava osoba sa invaliditetom, djece, ena, manjina i povratnike populacije Oblast spreavanja svih oblika diskriminacije Oblast osiguranja besplatne pravne pomoi Oblast promicanja ljudskih prava kroz podizanje svijesti u javnosti i kroz obrazovanje i istraivanja o ljudskim pravima, sainjavanja pregleda zakonodavstva sa aspekta njegove usklaenosti sa meunarodnim standardima Oblast slobode pristupa informacijama Oblast monitoringa stanja ljudskih prava osoba u ustanovama kojima je ograniena sloboda kretanja
Naalost, zbog odluke o privremenom finansiranju institucija Bosne i Hercegovine i neusvojenog Budeta za 2011 godinu, Ombudsmeni BiH nisu mogli u punom kapacitetu da realizuju ovu saradnju. Ipak, u skladu sa Platformom o saradnji sa NVO, saradnja u prioritetnim oblastima sa pojedinim NVO je
178
Istaknut je primjer u toku posjete Opini Jajce, 17 oktobra 2011 godine da je upravljanje i zapoljavanje u javnim preduzeima kao to su Elektropriovreda, HT Pota i sl. podijeljeno nacionalnoj osnovi
107
ostvarena, pogotovo kada govorimo o slobodi pristupa informacijama, pruanju besplatne pravne pomoi i oblasti zatite ekonomskih socijalnih prava posebno ugroenih grupa. U svrhu veeg senzibiliranja djece o zatiti njihovih prava, Institucija Ombudsmena BiH u saradnji sa organizacijom Save the Children Norway nastavila je u 2011. godini aktivnost nazvanu Ombudsmen u vaoj koli realizacijom edukativnih radionica u osnovnim i srednjim kolama u BiH. Institucija ombudsmena BiH je 10. decembar, Dan ljudskih prava, obiljeila konferencijom pod nazivom Direktna primjena Konvencije o pravima djeteta/mogunost ili obaveza, odranom u Mostaru. Konferenciji su prisustvovali predstavnici nevladinih organizacija, meunarodnih organizacija, sudije i tuioci, predstavnici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, kao i predstavnici nadlenih institucija iz oblasti socijalne i djeije zatite. Ombudsmeni BiH su posebno istakli da postoji obaveza drave da uskladi domae zakonodavstvo sa Konvencijom, ali i da postoji obaveza svih nadlenih da se u to veoj mjeri rukovode osnovnim principima Konvencije i u tom smislu potrebno je osnaivati pojedince koji donose odluke, koje se tiu djece, da u svom radu koriste meunarodne standarde i uopte sve rapoloive mehanizme kako bi se u svakom konkretnom sluaju omoguila zatita djeijih prava u najirem smislu. Opredjeljenost Institucije da panju pokloni promovisanju i zatiti prava ranjivih kategorija drutva, posebno djece, oituje se i u odlunosti da u to veoj mjeri u BiH afirmiu Konvenciju o pravima djeteta, odnosno insistiraju na njenoj primjeni u domaem zakonodavstvu.
13.2. Saradnja sa meunarodnim institucijama i organizacijama

Akreditacija Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, u novembru 2010. godine, od strane Meunarodnog koordinacionog komiteta nacionalnih institucija za zatitu i promociju ljudskih prava (ICC) u status (A), to podrazumijeva nezavisnost Institucije i njeno funkcionisanje u skladu sa Parikim naelima, kao i mogunost glasanja u okviru ICC-a, donijela je dodatne obaveze i aktivniju interakciju sa meunarodnim tijelima zatite ljudskih prava. U 2011. godini Institucija je u okviru ICC-a bila dio istraivanja o implementaciji lana 33. Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom u dravama koje su ratifikovale Konvenciju. Novi izazov kojim su se bavili nacionalni mehanizmi za zatitu ljudskih prava tokom ove godine je krenje ljudskih prava u privatnom sektoru i u okviru velikih korporacija, te su i ovom istraivanju Ombudsmeni BiH su dali svoj doprinos. Jedna od mogunosti ICC-a je i obraanje UN Vijeu za ljudska prava, ovu mogunost ICC u ime svojih lanica je iskoristio u nekoliko navrata, a samo Vijee je identifikovalo nacionalne mehanizme za zatitu ljudskih prava kao most izmeu proklamovanih meunarodnih standarda za zatitu ljudskih prava i osiguranja njihove implementacije na nivou drava lanica. Istaknuta je partnerska uloga institucija Ombudsmena, pogotovo kad se radi o torturi, uslovima pritvora, diskriminaciji na bazi pola i trgovine ljudima, naroito imajui u vidu da nacionalne institucije za zatitu ljudskih prava (NHRI) imaju irok mandate koji pokriva oblasti graanskih, politikih, socijalnih i kulturnih prava.
108
Posebno aktivna Instutucija Ombudsmena BiH je bila kroz aktivnosti Evropske grupe 179 koja, jaajui regionalnu saradnju meu lanicama, osigurava artikulisanje vanih inicijativa unutar ICC, a time i unutar UN sistema. Institucija Ombudsmena BiH u maju mjesecu je dostavila i informaciju Visokom komesaru za ljudska prava pri UN-u u oblasti borbe protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i netolerancije, koju je sainio Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije koji funkcionie unutar Institucije Ombudsmena BiH, a koji daje pregled aktivnosti Institucije i stanja u ovoj oblasti od dana usvajanja Zakona o zabrani diskriminacije. Potrebno je istaknuti da je saradnja sa uredom UN Visokog komesara za ljudska prava intenzivirana u 2011. godini, i koji je od Institucije ombudsmena u protekloj godini traio podatke i procjene vezane za siromatvo i ljudska prava, poloaj starih osoba, prava djece i poloaj nacionalnih manjina. U okviru projekta Vijea Evrope Peer to Peer II predstavnici Institucije su uzeli uee u tematskim radionicama Uloga nacionalnih struktura ljudskih prava u zatiti i promovisanju prava djece, odranoj u Talinu, i Uloga nacionalnih struktura ljudskih prava u zatiti i promociji prava osoba sa invaliditetom, odranoj u Kijevu. Posebna ast i ukazano povjerenje Instituciji ombudsmena BiH je prilika da bude domain jedne od tematskih radionica, koja je odrana u Sarajevu u septembru mjesecu, a o temi Uloga nacionalnih struktura u zatiti od svih oblika diskriminacije, kojoj su prisustvovali predstavnici 26 zemalja, lanica Vijea Evrope i njihovih institucija za zatitu ljudskih prava. Potrebno je istai da se saradnja sa Vijeem Evrope u Strasbourgu u okviru projekta Peer to Peer, na nivou jaanja kapaciteta Institucije, uspjeno realizuje od 2007. godine, i da je pouila pozitivne rezultate u smislu strunog usavravanja i razmjene iskustva i dobre prakse sa kolegama iz drugih Evropskih institucija za zatitu ljudskih prava. Institucija ombudsmena BiH u 2011. godini je intenzivnije saraivala sa Vijeem Evrope i na viem nivou, monitoring misija koje su posjeivale Bosnu i Hercegovinu, a ujedno i Instituciju traei stav Ombudsmen BiH vezano za implementaciju obaveza Bosne i Hercegovine kao punopravne lanice Vijea Evrope. Monitoring misija Vijea Evrope koja se odnosila na potivanje meunarodnih obaveza drave u odnosu na sistem zatite lokalne i regionalne samouprave, u aprilu je posjetila Instituciju, posebno interesujui se za procjenu funkcionisanja dobre uprave u BiH i aktivnosti Ombudsmena u ovom segmentu. Takoer, u aprilu je Instituciju Ombudsmena BiH posjetila delegacija CPT-a (Komitet za prevenciju torture), a cilj njihove posjete BiH bio je sagledavanje napretka koji je drava napravila od 2007. godine i ad hoc posjete iz marta 2007. godine. lanovi delegacije posebno su se interesovali za aktivnosti Odjela za praenje prava zatvorenika/pritvorenika i monitoring koji ovaj Odjel vri u kazneno- popravnim zavodima. Preporuke i stavovi Ombudsmena BiH su u veini sluajeva bili i reflektovani kroz izvjetaje ovih monitoring misija, to ukazuje na posebnu vanost i panju koju meunarodna tijela posveuju nezavisnim mehanizmima za zatitu ljudskih prava. Saradnja sa OSCE misijom u Bosni i Hercegovini nastavljena je i tokom 2011. godine kroz niz zajedniki realizovanih radio-emisija o temi zabrane diskriminacije, kao i radionica za predstavnike nevladinog sektora i predstavnike vlasti u lokanim sredinama, a o ovoj temi.
179
Evropska grupa uspostavljena je 2003 godine, okuplja 36 NHRI od kojih su 22 lanice akreditovane i djeluju u skladu sa Parikim principima
109
Predstavnici institucije uzeli su uee i na radionicama koje je OSCE organizovao o eksploataciji i prosjaenju djece u Prijedoru, Mostaru i Sarajevu. Kancelarija OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) organiziovala je radionicu o ulozi nacionalnih mehanizama za zatitu ljudskih prava u promociji i zatiti prava ena i ravnopravnosti polova u ijem radu je uestvovala i predstavnica institucije. U radu ove radionice poseban akcent je stavljen na proaktivno djelovanje, edukaciju i promovisanje ljudskih prava kao mehanizme prevencije krenja ljudskih prava u ovoj oblasti. Sjedite Institucije Ombudsmena BiH posjetio je i Visoki komesar za nacionalne manjine OSCE-a, ambasador Knut Volebek koji se interesovao za aktivnosti Institucije ombudsmena za ljudska prava, pogotovo u segmentu provoenja Zakona o zabrani diskriminacije u BiH, poloaja nacionalnih, vjerskih i drugih manjina u Bosni i Hercegovini i implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava u sluaju Sejdi-Finci. Prava djeteta su ostala u posebnom fokusu Institucije, a imajui u vidu injenicu da je Institucija ombudsmena BiH krajem 2010. godine postala punopravni lan ENOC-a (Evropska mrea Ombudsmena za djecu). interakcija sa meunarodnim mehanizmima zatitu prava djece se Takoer intenzivirala, tako da je u protekloj godini Odjel za praenje prava djece uestvovao u istraivanju o smjetaju i brizi djece u ustanovama na nivou lanica ENOC-a, a putem iste mree dali smo stav Institucije vezan za preporuku Vijea Evrope o veoj participaciji djece u procesu donoenja odluka koji se odnose na djecu. Osigurano je i prisustvo Institucije na godinjem sastanku ENOC-a, gdje se Institucija prvi put u kapacititu punopravne lanice obratila ostalim lanicama i dobila podrku za svoju rad u oblasti zatite prava djece. Pozitivan trend je primijeen i u injenici da je Institucija ombudsmena BiH podsredstvom UNICEFa konsultovana kada se govori Izvjetaju o napretku Bosne i Hercegovine u segment zatite prava djece i potrebnih reformi koje drava treba sprovesti, a koji e sainiti Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini. To, svakako, osigurava da preporuke koje Ombudmeni BiH zagovaraju nau svoje mjesto kao posebna pitanja puta BiH ka evropskim integracijama. Kada govorimo o aktivnostima unutar CRONSEE (Mree Ombudsmena za djecu Jugoistine Evrope), kako je predsjedavajua ovom mreom bila institucija Ombudsmena Makedonije, u 2011. su odrana dva tematska sastanka i to: Uloga ombudsmena u zatiti djece protiv fizikog i psihikog kanjavanja i zlostavljanja i Zatita djeteta od ekonomske eksploatacije. Obje tematske radionice su vane za institucije za koje se bave zatitom prava djeteta, jer omoguavaju razmjenu najboljih praksi i iskustva u regiji, a, prije svega, stvaraju zajedniki front institucija koje zagovaraju zabranu fizikog kanjavanja nad djecom, promoviu preventivne mjere koje odgovorne institucije trebaju preduzimati kako bi se detektovala zloupotreba djece, njihovo zlostavljanje ili ekonomska eksploatacija i jasno definisala uloga institucija za zatitu ljudskih prava u segmentu edukacije i zatite djece kao jedne od najranjivijih kategorija drutva. Jedna od aktealnih tema u regionu je i uspostavljanje nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) obaveza koju su drave zapadnog Balkana preuzele ratifikovanjem OPCAT-a. U organizaciji Misije OSCE-a Skoplje i vedske agencije za obnovu i razvoj, u Skoplju je odrana konferencija koja je preispitivala ulogu ombudsmena u borbi protiv diskriminacije i prevencije muenja. Ovakav pristup koje meunarodne organizacije primjenjuju kada je rije o temama koje su releveantne za cijeli region je efikasan, jer u konanici daje iri spektar moguih rjeenja u odreenim oblastima, a u kompleksnijim segmentima djelovanja postie se ujednaeno postupanje.
110
Sastanak Nacionalnih mehanizama za zatitu ljudskih prava (NHRI) na temu saradnje Vijea Evrope i NHRI, na temelju Interlaken akcionog plana, koji je na nivou efova Institucija odran u Madridu, imao je za cilj mobilisanje kapaciteta Institucija za zatitu ljudskih prava kako bi se razmotrile mogunosti pomoi Evropskom sudu za ljudska prava u Stasbourgu da prevazie situaciju u kojoj, usljed pretrpanosti predmetima, postaje neefikasan pravni lijek. Zakljueno je da bi se ova situacija mogla prevazii veim i aktivnijim angamanom nacionalnih mehanizama za zatitu ljudskih prava, pogotovo u segmentu promocije i edukacije u oblasti ljudskih prava, ali i preuzimanjem proaktivne uloge u okviru dozvoljenog mandata to bi za rezultat imalo vei postotak implementacije presuda Evropskog suda u dravama lanicama. Posebno znaajnu podrku radu Institucije izrazio je ef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini (BiH) i specijalni predstavnik EU, ambasador Peter Sorensen. Ve na poetku svog mandata, u septembru, ambasador je posjetio Instituciju ombudsmena BIH, istiui da su potivanja ljudskih prava, temeljnih sloboda i vladavine prava kljuna naela Evropske unije i da je u tom kontekstu potrebno jaati Instituciju ombudsmena BiH, njene kapacitete i obezbijediti potrebna finansijska sredstva za implementaciju mandata koji su joj povjereni. Rad Institucije je podrao i novi ambasador misije OSCE-a Fletcher M. Burton, koji je jo jednom istakao spremnost i opredjeljenje Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini da sa Institucijom ombudsmena BiH razvija partnerske odnose, i da zajednikim naporima radi na promovisanju i unapreenju stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Ovakvo opredjeljenje i podrku Instituciji izrazio je i ambasador SAD u BiH Patrick S. Moon i efica Ureda Vijea Evrope u BiH Mary Ann Hennessy koji su tokom 2011. godine posjetili Instituciju ombudsmena BIH. Kada govorimo o interakciji Institucije sa UN meunarodnim mehanizmima zatite ljudskih prava, a pri tome, prije svega, mislimo na UN ugovorna tijela zaduena za praenje implementacije konvencija koje je drava lanica ratifikovala, u skladu sa svojim mandatom i obavezama u 2011. Godini, Institucija je dostavila svoj podnesak Komitetu za prava djeteta, Komitetu za graanska i politika prava i Komitetu za eliminaciju rasne diskriminacije, prema utvrenom rasporedu razmatranja izjetaja Bosne i Hercegovine. U skadu sa svojim mogunostima u 2011. godini Institucija se opredijelila za jaanje kapaciteta Institucije i dodatnu edukaciju o procesu izvjetavanja prema UN ugovornim tijelima, tako je u novembru uestvovala u radu radionice koju je organizovao Ureda UN Visokog komesara za ljudska prava (OHCHR-a), koja je za cilj imala upoznavanje uesnika sa efikasnom metodologijom praenja indikatora potivanja ljudskih prava i implementacije preporuka UN ugovornih tijela. Ova steena znanja posebno e biti korisna u drugom krugu pripreme Univerzalnog periodinog pregleda Bosne i Hercegovine (UPR), koji e se razmatrati 2014. godine. Osim jaanja regionalne saradnje i poveane interakcije sa meunarodnim tijelima, Institucija ombudsmena BiH je uspostavila i bilateralnu saradnju sa Institucijom katalonskog ombudsmena, sa ciljem razvijanja zajednikog projekta u dvije oblasti: Unapreenje zatite ljudskih prava djece bez roditeljskog staranja smjetenih u ustanove i Izrada specijalnog izvjetaja o pravima ena rtava nasilja u porodici. Naalost, zbog globalne finasijske krize, koja se posebno reflektovala na ekonomsku situaciju u Kraljevini paniji, implementacija ovog projekta je odgoena do sticanja povoljnijih uslova za njegovu raelizaciju.
111
Iako je primarni mandat Institucije ombudsmena BiH rad na albama graana i zatita ljudskih prava, koliko to mogunosti i kapaciteti dozvoljavaju, Institucija ulae napore kako bi promovisala i edukovala iru i strunu javnost o ljudskim pravima, u tim smislu ombudsmeni i/ili predstavnici Institucije su se odazivali pozivima koji su traili ovakav angaman. Sa posebnim zadovoljstvom smo u toku 2011. godine ugostili i grupu studenata sa Univerziteta u Torontu, koju su interesovale aktivnosti Institucije i stanje ljudskih prava u jednom postkonfliktnom drutvu, kao to je Bosna i Hercegovina.
112
113
POGLAVLJE XIV SARADNJA SA MEDIJIMA

Kao jedan od stratekih ciljeva u svom radu Ombudsmeni BiH definiu transparentnost, otvorenost prema medijima i uspostavljanje partnerskih odnosa sa svim medijima u Bosni i Hercegovini. Institucija Ombudsmena BiH posebnu panju poklanja promociji ljudskih prava, obavezi koja joj je zakonski utvrena i koja je jedna od odlika nezavisnih mehanizama za zatitu ljudskih prava. U tom smislu mediji su znaajan partner Institucije, zbog ega su Ombudsmeni posvetili dodatnu panju uspostavljanju profesionalne saradnje podjednako s elektronskim i tampanim medijima, na jednakim osnovama na teritoriji cijele BiH. Ovakav pristup osigurava blagovremenu informisanost graana o svim pitanjima iz oblasti ljudskih prava.
U 2011. godini Ombudsmeni su nastojali odgovoriti na sve zahtjeve medija, ali istovremeno i zainteresovati medije za teme iz oblasti ljudskih prava koje imaju iri znaaj za graane. U 2011. godini Institucija je zaprimila i odgovorila na 160 zahtjeva medija koji su podrazumijevali davanje komentara ili odgovora na odreena pitanja, kao i uee u programima elektronskih medija. Ombudsmeni BiH imali su i znaajan broj obranja u medijima na osnovu direktnih kontakata predstavnika medija s ombudsmenima, posebno u toku odravanja odreenih dogaaja vezanih za ljudska prava. Pored navedenog, Ombudsmeni su u 2011. godini putem saoptenja za javnost predstavili stavove Institucije po pojedinim pitanjima, i u situacijama kada je procijenjeno da postoje prepreke koje onemoguavaju ostvarivanje ljudskih prava.
Kada je rije o saradnji s medijima, u poreenju sa podacima iz 2010. godine evidentne su razlike u tematici, otvorenosti razliitih medijskih kua za afirmaciju tema iz oblasti zatite ljudskih prava, kao i intenzitetu tih obraanja. Tako npr. u prva tri mjeseca 2011. godine primijetan je pojaan interes medija u odnosu na isti period predhodne godine.
Za razliku od 2010. godine, kada su u fokusu medijskog interesovanja bila prava djeteta, tokom 2011. godine posebnu panju pobuuje diskriminacija, odnosno mobing, kao jedan od vidova diskrimincije, ali i primjena Zakona o zabrani diskriminacije i druge aktivnosti iz oblasti rada Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije Institucije Ombudsmena BiH. Prava djece i dalje u velikoj mjeri okupiraju panju javnosti (28), a interes pobuuju i prava iz oblasti radnih odnosa (13), imovinsko pravni odnosi (8), kao i prava osoba s invaliditetom (8), medijske slobode (8) itd.
Znaajan broj obraanja u vezi je sa konkretnim predmetima koji se nalaze u radu, ili su na osnovu njih Ombudsmeni izdali preporuke. Novinari pokazuju interes za obraanje graana ovoj Instituciji, kao i oblastima krenja ljudskih prava i mjerama koje preduzimaju Ombudsmeni u tom pogledu (31).
114
Aktivnosti Institucije ombudsmena 13 8 7 8 8 28 4 45 3 5 31 Prava djece Prava zatvorenika/pritvorenika Diskriminacija Prava invalidnih osoba Medijske slobode Pravosue Imovinsko-pravni odnosi Prava iz oblasti radnih odnosa Pristup informacijama
Ukupno 160
Ostalo
Dijagram br. 19 Pregled zahtjeva medija po oblastima ljudskih prava
U ovoj godini dolo je do porasta interesovanja televizijskih kua i radio-stanica u odnosu na tampane medije, kao i veeg broja obraanja internet portala.
120 96
100
80 64 60
40
20
0 tampani mediji Elektronski mediji
Ukupno 160 Dijagram br. 20 Medijski interes za rad Institucije ombudsmena BiH s obzirom na vrstu medija
115
Kada govorimo o zastupljenosti ureda po pitanju saradnje s medijima u odnosu na 2010. godinu, i dalje postoji potreba aktivnije medijske promocije terenskih ureda u Livnu, Mostaru i Brkom, s obzirom na to da je teite ove saradnje, kao i prethodnih godina, na sjeditu Institucije u Banjoj Luci i Uredu Sarajevo. Javnost je redovno informisana o aktivnostima predstavnika Institucije Ombudsmena za ljudska prava BiH i objavljivanjem pojedinanih informacija na web prezentaciji Institucije, a koje su preuzimali tampani i elektronski mediji. Pored aktuelnosti, na web stranici objavljeni su i dokumenti relevantni za rad Institucije, kao to su godinji i specijalni izvjetaji, preporuke, podnesci prema UN tijelima, te meunarodni standardi i domai pozitivni propisi. Na osnovu obraanja novinara tokom 2011. godine mogue je uoiti sve znaajniju upotrebu internet prezentacije Institucije Ombudsmena BiH, koja slui kao izvor informacija i povod za dalje istraivanje odreene teme iz oblasti ljudskih prava. Svjesni injenice da web stranica omoguava brzu, ekonominu i efikasnu distribuciju informacija, kao i promociju ljudskih prava, Ombudsmeni namjeravaju zadrati ovaj pozitivan trend, ali i stvoriti prostor za dalje kvalitativno i kvalitativno unapreenje ovog vida komunikacije Imajui u vidu ograniena finansijska sredstva i nastojanje da web stranica bude funkcionalna, a to je u interesu svih graana/graanki BiH, Ombudsmeni BiH su se opredijelili za varijantu izrade web stranice na kojoj e se pri objavljivanju aktuelnosti naizmjenino potovati naelo jednake zastupljenosti jezika sva tri konstitutivna naroda u BiH, dok su izvjetaji, koji se nalaze na web stranici, objavljeni na jezicima sva tri konstitutivna naroda. Ovo opredjeljenje Ombudsmena BiH je rukovoeno principom ekonominosti, i injenicom da Institucija nema trenutno zaposlenu osobu na poziciji lektora za bosanski/hrvatski/srpski jezik. Ombudsmeni se nadaju da e Budetom za 2012. godinu biti obezbjeena i odobrena sredstva kojim e i ovo pitanje biti ureeno na zadovoljstvo svih korisnika web stranice Institucije ombudsmena za ljudska prava. Institucija Ombudsmena BiH u 2011. godini je organizovala est press konferencija povodom prezentacije Godinjeg i specijalnih izvjetaja Institucije koji tretiraju posebno ranjive kategorije drutva, kao i obiljeavanja znaajnih datuma s aspekta potivanja ljudskih prava. U skladu s opredjeljenjem Ombudsmena da priblie rad Institucije graanima i jednaku zastupljenost na cijeloj teritoriji BiH, i tokom 2011. godine u pogledu posjeta opinama/optinama, prisutno je nastojanje da ove aktivnosti budu medijski propraene na lokalnom nivou. Posebnu panju u 2011. godini Ombudsmeni su posvetili promociji Zakona o zabrani diskriminacije u BiH. Pored pojedinanih izjava i drugih javnih nastupa o ovoj temi, u saradnji sa OSCE-om ostvareno je gostovanje predstavnika Institucije u est emisija na lokalnim radio- stanicama na prostoru cijele Bosne i Hercegovine, s ciljem da graani steknu bolji uvid u svoja prava, ali i da se upoznaju sa mandatom Institucije Ombudsmena BiH kao centralne institucije u oblasti zatite od diskriminacije. Po okonanju ove aktivnosti, Institucija Ombudsmena se predstavila i na Sajmu ljudskih prava organizovanog u povodu obiljeavana 10. decembra Meunarodnog dana ljudskih prava. Kada je rije o pravima djece, mediji utiu i na senzibilitet javnosti za djecu izloenu razliitim negativnim uticajima. Mediji, takoe, mogu imati snanu i pozitivnu ulogu u promicanju prava djece. Istovremeno, moraju se imati u vidu i eventualne posljedice koje pojavljivanje djeteta u medijima moe izazvati kako po dijete, tako i po njegovu porodicu.
116
Novinarska etika nalae da se uvaavaju prava onih o kojima se izvjetava, a naroito kada su u pitanju djeca. U tom pogledu Ombudsmeni primjeuju da je potrebna vea senzibilnost i edukacija novinara u oblasti tema vezanih za ljudska prava, a posebno u izvjetavanju o djeci i ranjivim kategorijama drutva. Ombudsmeni su izrazili zabrinutost i najotrije osudili sve uestalije napade na novinare u 2011. godini, kako fizike, tako i verbalne, ime se potpuna nezavisnost medija u Bosni i Hercegovini dovodi u pitanje. Ombudsmeni smatraju da ovakvi sluajevi stvaraju nesigurnost u kojoj novinari treba da izvravaju svoje zadatke i takve sluajeve treba spreavati kao oblik odreenog ogranienja u izraavanju medijskih sloboda. Samo slobodni i nepristrasni mediji mogu biti garancija ostvarivanja Ustavom utvrenog prava graana na blagovremeno, potpuno i objektivno informisanje. Ombudsmeni BiH podsjeaju da je drava duna da preduzme sve mjere kojima se garantuju medijske slobode, ali i bezbjednost novinara. U suprotnom, novinari su onemogueni u obavljanju svoje profesije, ime se ugroavaju medijske slobode i pravo graana da budu informisani, a to ujedno predstavlja krenje ljudskih prava i onemoguava razvoj demokratije. Posebnu zabrinutost Ombudsmena izaziva sve uestalija pojava mobinga nad novinarima. U periodu izvjetavanja predstavnici Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije Institucije Ombudsmena BiH vrili su monitoring suenja za mobing pred Opinskim sudom Sarajevo i pred Osnovnim sudom Banja Luka. U oba sluaja radi se o zaposlenicama javnih RTV servisa po navodima o mobingu od strane uprave. Imajui u vidu da su mediji znaajan partner Institucije Ombudsmena, teme koje mediji afirmiu u svom prostoru, naroito kroz istraivako novinarstvo, a posebno kada se radi o ranjivim kategorijama drutva, korisna su osnova za rad Ombudsmena na utvrivanju krenja ljudskih prava. O ulozi medija dovoljno govori i podatak da je na osnovu objava u medijima Institucija Ombudsmena u 2011. godini otvorila 18 predmeta po slubenoj dunosti.
117
POGLAVLJE XV TABELARNI PRIKAZ PREPORUKA

Institucija Ombudsmena BiH u 2011. godini izdala je 221 preporuku u predmetima u kojima je utvrena povreda prava. Sljedi tabelarni prikaz iz kojeg je vidljivo kome su preporuke upuene, o kojoj povredi prava se radi i (ne)realizaciji preporuke.
PREPORUKE (tabelarni prikaz) Broj Broj predmeta preporuke P-1/11 P-2/11 P-3/11 P-4/11 P-5/11 Odgovorna strana Povreda prava 03 - Pristup informacijama Datum izdavanja preporuke 13.1.2011 13.1.2011 13.1.2011 Realizacija Realizovana Nije realizovana Ostvarena saradnja Zprimljen odgovor DA NE DA DA DA
-SA-05-1560/10, FILOZOFSKI FAKULTET SARAJEVO -BL-05-156/10, -BL-05-547/10, -SA-05-164/10, -BL-05-513/10,
P-6/11 P-7/11 P-8/11
-BL-05-563/10, -SA-02-533/10, -BL-01-869/10,
FOND ZA ZATITU IVOTNE SREDINE REPUBLIKE 22 - Vladina i ministarska SRPSKE - BANJA LUKA imenovanja 22 - Vladina i ministarska JP "BANIJAPROMET" KOSTAJNICA KOSTAJNICA imenovanja SLUBA ZA ZAJEDNIKE POSLOVE INSTITUCIJA BIH 10 - Radni odnosi SARAJEVO ODJELJENJE ZA PROSTORNO UREENJE I STAMBENO- KOMUNALNE POSLOVE OPTINE 15 Imovinsko- pravni ROGATICA REPUBLIKA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE BANJA LUKA 15 Imovinsko- pravni PODRUNA JEDINICA KNEEVO FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE 12 - Osobe sa invaliditetom POLITIKE - SARAJEVO GRAD MOSTAR I HERCEGOVAKO-NERETVANSKI 13 - Prava djeteta KANTON/UPANIJA - MOSTAR
21.01.2011. Realizovana 24.1.2011 Ostvarena saradnja
24.1.2011 25.1.2011 26.1.2011
Realizovana Realizovana Ostvarena saradnja
DA DA DA
118
P-9/11
-BL-01-40/11,
MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA BIH, MINISTARSTVO ZDRAVLJA I SOCIJALNE ZATITE REPUBLIKE SRPSKE, MINISTARSTVO LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE REPUBLIKE SRPSKE, FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE 13 - Prava djeteta POLITIKE I VLADA BRKO DISTIKTA - SARAJEVO, BANJA LUKA, BRKO FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE POLITIKE I VLADA BRKO DISTRIKTA -SARAJEVO, BANJA LUKA, BRKO 06 - Javni prihodi 22 - Vladina i ministarska imenovanja 19 Uprava 10 - Radni odnosi 09 Sudovi 01 - Diskriminacija 25 Penzije 03 - Pristup informacijama 03-1 - neodluivanje u zakonskom roku 13 - Prava djeteta 10 - Radni odnosi 19 Uprava
25.1.2011
Ostvarena saradnja
DA
P-10/11 -SA-04-1498/10, VLADA FEDERACIJE BiH -SARAJEVO P-11/11 -MO-05-206/10, OPINSKO VIJEE IROKI BRIJEG - IROKI BRIJEG -MO-05-209/10,
27.1.2011 27.1.2011 25.1.2011 4.2.2011 4.2.2011 2.2.2011 2.2.2011 29.3.2011 22.2.2011 23.2.2011 23.2.2011
Realizovana Realizovana Ostvarena saradnja Realizovana Realizovana Nije realizovana Djelimino realizovana Realizovana Nema odgovora Realizovana Ostvarena saradnja
DA DA DA DA DA DA DA DA NE DA DA
P-12/11 -BR-04-131/10, OPINSKO VIJEE KLADANJ - KLADANJ KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA P-13/11 -BL-04-43/11, LUKA P-14/11 -BL-05-557/10, KANTONALNI SUD BIHA - BIHA P-15/11 -SA-06-870/10, RADIO TELEVIZIJA F BIH -SARAJEVO P-16/11 -SA-02-177/09, P-17/11 -LI-05-20/11, P-18/11 -BL-01-100/11, P-19/11 -SA-04-1/11, FEDERALNI ZAVOD PIO/MIO -MOSTAR OPTINA DRVAR - DRVAR VLADA TK TUZLA - TUZLA KLINIKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU SARAJEVO
P-20/11 -SA-05-1236/10, KANTONALNI SUD SARAJEVO - SARAJEVO
119
-SA-04-1175/10, KANTON SARAJEVO - MINISTARSTVO P-21/11 -SA-04-1415/10, OBRAZOVANJA I NAUKE -SA-04-1416/10, -SA-04-1175/10, KANTON SARAJEVO - MINISTARSTVO P-21/11 -SA-04-1415/10, OBRAZOVANJA I NAUKE -SA-04-1416/10,
10 - Radni odnosi
23.2.2011
Realizovana
NE
10 - Radni odnosi
23.2.2011
Realizovana
NE
VIJEE MINISTARA BOSNE I HERCEGOVINE, VLADA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, VLADA KANTONA SARAJEVO, VLADA TUZLANSKOG KANTONA, VLADA POSAVSKOG KANTONA, VLADA BOSANSKO-PODRINJSKOG KANTONA, VLADA KANTONA, 01 - Diskriminacija P-22/11 -BR-06-233/10, HERCEGOVAKO-NERETVANSKOG VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA, VLADA ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA, VLADA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA, VLADA ZAPADNO-HERCEGOVAKOG KANTONA I VLADA KANTONA BR.10 OPINA NOVO SARAJEVO -SLUBA BORAKO P-23/11 -SA-02-701/10, 12 - Osobe sa invaliditetom INVALIDSKE ZATITE ODJELJENJE ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE U P-24/11 -BL-05-302/10, DERVENTI I MINISTARSTVO ZA PROST.URE. I 15 - Imovinsko-pravni EKOLOG. U B. LUCI - DERVENTA I BANJALUKA P-25/11 -BL-05-73/10, OSNOVNI SUD PRIJEDOR -PRIJEDOR 09 Sudovi KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA P-26/11 -BL-04-95/11, 10 - Radni odnosi LUKA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA P-27/11 -BL-04-97/11, 10 - Radni odnosi LUKA
8.3.2011
Ostvarena saradnja
DA
24.3.2011 9.3.2011 9.3.2011 9.3.2011 9.3.2011
Realizovana Realizovana Realizovana Realizovana Nije realizovana
DA DA DA DA DA
120
MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU I KULTURU ZE-DO KANTONA I KANTONALNI ODBOR P-28/11 -SA-06-374/10, SAMOSTALNOG SINDIKATA OSNOVNOG 01 - Diskriminacija OBRAZOVANJA I ODGOJA ZE-DO KANTONA ZENICA JU PSIHIJATRIJSKA BOLNICA KS-JAGOMIR P-29/11 -SA-06-1209/10, 01 - Diskriminacija SARAJEVO P-30/11 -SA-05-1572/10, AGENCIJA ZA BANKARSTVO FBIH - SARAJEVO P-31/11 -SA-02-1229/10, P-32/11 -SA-07-84/11, KANTON SARAJEVO - ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA SARAJEVO MINISTARSTVO PRAVDE BiH -SARAJEVO 03 - Pristup informacijama 12 - Osobe sa invaliditetom 07 - Zatvori - 07-2 zdravstvena zatita i higijenski uslovi 22 - Vladina i ministarska imenovanja
9.3.2011
Nije realizovana
NE
9.3.2011 11.3.2011 11.3.2011 28.2.2011
Realizovana Realizovana Nije realizovana Ostvarena saradnja
DA DA NE DA
P-33/11 -SA-05-960/10,
SKUPTINA JAVNOG PREDUZEA GRIJANJE D.O.O. KAKANJ
28.2.2011
Ostvarena saradnja
DA
P-34/11 -SA-05-1071/10, P-35/11 -SA-05-600/10, P-36/11 -BL-06-36/10, P-37/11 -SA-04-116/11, P-38/11 -SA-02-295/11, P-39/11 -SA-05-40/11,
SKUPTINA JAVNOG PREDUZEA GRIJANJE 22 - Vladina i ministarska D.O.O. KAKANJ imenovanja NADZORNI ODBOR JAVNO REGIONALNO USLUNO 22 - Vladina i ministarska PREDUZEE "VRBAS" D.O.O. BUGOJNO imenovanja FEDERALNA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKO 01 - Diskriminacija PRAVNE POSLOVE - SARAJEVO UPRAVA DD JP ELEKTROPRIVREDA BIH I UPRAVA 21 - Komunalne usluge JKP VODOVOD CAZIN FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE 12 - Osobe sa invaliditetom POLITIKE - SARAJEVO MINISTARSTVO KULTURE I SPORTA KANTONA 03 - Pristup informacijama SARAJEVO - SARAJEVO
28.2.2011 14.3.2011 25.3.2011 24.3.2011 24.3.2011 31.3.2011
Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Nije realizovana Realizovana Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja
DA DA DA DA DA DA
121
P-40/11 -SA-05-1191/10, P-41/11 -SA-05-532/10, P-42/11 -SA-04-66/11, P-43/11 -BL-04-870/10, P-44/11 -BL-04-481/10, P-45/11 -BL-04-490/09, P-46/11 -BL-04-122/11, P-47/11 -BL-04-116/11, P-48/11 -BL-04-162/11, P-49/11 -BL-04-161/11, P-50/11 -BL-05-148/11, P-51/11 -SA-06-178/11, P-52/11 -SA-05-35/11, P-53/11 -BL-05-196/11, P-54/11 -BL-01-228/11,
FEDERALNA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKO PRAVNE POSLOVE -SARAJEVO FEDERALNA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKO PRAVNE POSLOVE - SARAJEVO VLADA KANTONA SARAJEVO MINISTARSTVO FINANSIJA RS I AGENCIJA ZA POSREDNIKE, INFORMATIKE I FINANSIJSKE USLUGE APIF -BANJA LUKA OPTINA AMAC - AMAC KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA MINISTARSTVO STAMBENE POLITIKE KANTONA SARAJEVO-UPRAVA ZA STAMBENA PITANJA VLADA UPANIJE POSAVSKE I MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I UMARSTVA UPRAVNI ODBOR JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD KAKANJ NARODNA SKUPTINA REPUBLIKE SRPSKE-BANJA LUKA OPINSKI SUD IROKI BRIJEG - IROKI BRIJEG
19 - Uprava 19 - Uprava 21 - Komunalne usluge 17 - Javne isprave 20 - Ratne tete 10 - Radni odnosi 10 - Radni odnosi 10 - Radni odnosi 10 - Radni odnosi 10 - Radni odnosi 19 - Uprava 01 - Diskriminacija 22 - Vladina i ministarska imenovanja 03 - Pristup informacijama 13 - Prava djeteta
31.3.2011 31.3.2011 11.4.2011 11.4.2011 11.4.2011 11.4.2011 11.4.2011 11.4.2011 11.4.2011 11.4.2011 13.4.2011 13.4.2011 13.4.2011 15.4.2011 20.4.2011
Realizovana Realizovana Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Nije realizovana Realizovana Ostvarena saradnja Nije realizovana Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Djelimino realizovana Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Nije realizovana
DA DA NE DA DA DA DA DA NE DA DA DA DA NE DA
122
P-55/11 -BL-05-661/10, P-56/11 -BL-05-208/11, P-57/11 -BL-05-196/11, P-58/11 -SA-05-442/09, P-59/11 -SA-05-514/10, P-60/11 -SA-05-286/10,
OPTINA TREBINJE - I REPUBLIKA UPRAVA ZA GEODETSKE, IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE BANJA LUKA-PODRUNA JEDINICA TREBINJE MINISTARSTVO ZA IZBJEGLICE I RASELJENA LICA RS - ODSJEK BANJA LUKA PARLAMENT FEDERACIJE BIH -SARAJEVO OPINA NOVI GRAD SARAJEVO FEDERALNA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKO PRAVNE POSLOVE -- SARAJEVO FEDERALNA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU LANA 143. ZAKONA O RADU -- SARAJEVO
03 - Pristup informacijama 19 - Uprava 03 - Pristup informacijama 01 - Diskriminacija 19 - Uprava 10 - Radni odnosi
7.3.2011 26.4.2011 26.4.2011 27.4.2011 29.4.2011 29.4.2011 29.4.2011 29.4.2011 29.4.2011 29.4.2011 21.6.2011 29.4.2011 6.5.2011 4.4.2011 6.4.2011 17.5.2011 24.5.2011
Nije realizovana Nije realizovana Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Realizovana Realizovana Realizovana Ostvarena saradnja Realizovana Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Realizovana Realizovana Realizovana Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja
DA NE NE DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA
P-61/11 -SA-05-1556/10, JAVNO PREDUZEE "LOKOM" DOO SARAJEVO P-62/11 -BL-05-408/10, P-63/11 -BL-05-805/10,
22 - Vladina i ministarska imenovanja MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA TK TUZLA 03 - Pristup informacijama UNIVERZITET "DEMAL BIJEDI"- EKONOMSKI 11 - Obrazovanje FAKULTET - MOSTAR 01 - Diskriminacija
P-64/11 -SA-06-1239/10, "BOSNA BANK INTERNATIONAL"D.D. SARAJEVO
P-65/11 -SA-05-1062/10, OPINA ILIDA - SLUBA ZA INSPEKCIJSKI NADZOR 15 Imovinsko- pravni P-66/11 -SA-06-595/09, P-67/11 -SA-05-253/11, URED ZA VETERINARSTVO BIH - SARAJEVO OPINA STARI GRAD - SARAJEVO 01 - Diskriminacija - 01-03 Mobing 19 Uprava 22 - Vladina i ministarska imenovanja 19 Uprava 15 Imovinsko- pravni 15 Imovinsko- pravni
P-68/11 -SA-05-1542/10, OPINA VISOKO - VISOKO P-69/11 -SA-05-1234/10, P-70/11 -SA-05-200/10, P-71/11 -SA-05-134/11, UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVANJE BIH, REGIONALNI CENTAR TUZLA - TUZLA JP ELEKTROPRIVREDA -PODRUNICA ELEKTRODISTRIBUCIJA SARAJEVO VLADA FEDERACIJE BiH - SARAJEVO
123
P-72/11 -SA-04-567/11, P-73/11 -SA-05-384/11, P-74/11 -BL-04-269/11, P-75/11 -BL-04-261/11, P-76/11 -BL-04-260/11, P-77/11 -BL-04-258/11, P-78/11 -BL-04-259/11, P-79/11 -BL-04-291/11, P-80/11 -BL-04-190/11, P-81/11 -BL-06-15/10, P-82/11 -BL-06-85/11, P-83/11 -BL-05-337/10, P-84/11 -BL-05-579/10, P-85/11 -SA-05-266/11, P-86/11 -SA-05-93/10, P-87/11 -SA-05-505/11, P-88/11 -SA-06-557/11,
"ELEKTRODISTRIBUCIJA" SARAJEVO - SARAJEVO ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA SARAJEVO KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS -BANJA LUKA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA FOND PIO RS-FILIJALA PRIJEDOR OKRUNO TUILATVO BANJA LUKA UGOSTITELJSKI OBJEKAT "AFRIKA" ZAVIDOVII OPTINA ZVORNIK - ODJELJENJE ZA PROSTORNO UREENJE ZVORNIK OPINA GRAANICA CENTAR ZA KULTURNO - PROSVJETNU DJELATNOST "PROSVJETA"- RUDO OPTINSKI SUD VELIKA KLADUA - VELIKA KLADUA FEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE - SARAJEVO I MINISTARSTVO PRAVDE RS - BANJA LUKA MINISTRASTVO OBRAZOVANJA I NAUKE KANTONA SARAJEVO - SARAJEVO
21 - Komunalne usluge 19 - Uprava 10 - Radni odnosi 10 - Radni odnosi 10 - Radni odnosi 10 - Radni odnosi 10 - Radni odnosi 10 - Radni odnosi 25 - Penzije 01 - Diskriminacija 01 - Diskriminacija 15 Imovinsko- pravni 19 - Uprava 03 - Pristup informacijama 09 - Sudovi 10 - Radni odnosi 01 - Diskriminacija
30.5.2011 31.5.2011 31.5.2011 31.5.2011 31.5.2011 31.5.2011 31.5.2011 31.5.2011 31.5.2011 31.5.2011 25.3.2011 31.5.2011 31.5.2011 1.6.2011 3.6.2011 7.6.2011 10.6.2011
Realizovana Nije realizovana Ostvarena saradnja Realizovana Realizovana Realizovana Realizovana Realizovana Nije realizovana Realizovana Nije realizovana Realizovana Nema odgovora Realizovana Realizovana Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja
DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA DA NE DA DA DA DA
124
P-89/11 -SA-06-558/11, P-90/11 -BL-05-855/10, -BL-05-879/10,
KLINIKI CENTAR UNIVERZITETA U SARAJEVU SARAJEVO I ZAVOD ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 01 - Diskriminacija SARAJEVO OPINA JAJCE - JAJCE 19 - Uprava
10.6.2011 20.6.2011
Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Djelimino realizovana Realizovana Realizovana Realizovana Nema odgovora Nije realizovana Realizovana Nema odgovora
DA DA
FEDERALNI ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE KANTONA SARAJEVO - SARAJEVO, ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE P-91/11 -SA-06-570/11, 01 - Diskriminacija RS - BANJA LUKA I ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE BRKO DISTRIKTA-BRKO NARODNA SKUPTINA REPUBLIKE SRPSKE - BANJA 22 - Vladina i ministarska P-92/11 -LI-05-115/11, LUKA I PARLAMENT FEDERACIJE BIH -SARAJEVO imenovanja NARODNA SKUPTINA REPUBLIKE SRPSKE - BANJA 22 - Vladina i ministarska P-93/11 -LI-05-115/11, LUKA I PARLAMENT FEDERACIJE BIH -SARAJEVO imenovanja 09 - Sudovi - 09-2 - duina P-94/11 -SA-05-196/11, KANTONALNI SUD ZENICA - ZENICA trajanja postupka (lan 6) MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE KANTONA P-95/11 -SA-06-1394/10, 10 - Radni odnosi SARAJEVO - SARAJEVO MINISTARSTVO PRAVDE I UPRAVE KANTONA P-96/11 -SA-02-375/11, 12 - Osobe sa invaliditetom SARAJEVO - SARAJEVO P-97/11 -SA-05-67/10, MINISTARSTVO PRAVDE FBIH -- SARAJEVO 15 Imovinsko-pravni OPTINA KLJU - KLJU I UO JU OPTINSKI FOND 22 - Vladina i ministarska P-98/11 -SA-05-160/11, ZA KOMUNALNU DJELATNOST I INFRASTRUKTURU imenovanja KLJU ODJEL ZA OBRAZOVANJE U VLADI BRKO DISTRIKTA BIH - BRKO I MINISTARSTVO P-99/11 -BL-01-350/11, 13 - Prava djeteta OBRAZOVANJA I NAUKE FEDERACIJE BIH SARAJEVO KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA P-100/11 -BL-04-322/11, 10 - Radni odnosi LUKA
21.6.2011
DA
14.6.2011 2.6.2011 22.6.2011 22.6.2011 23.6.2011 27.6.2011 27.6.2011
DA DA DA NE DA DA NE
28.6.2011
Ostvarena saradnja
DA
28.6.2011
Realizovana
DA
125
KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA P-102/11 -BL-04-324/11, LUKA MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE, KULTURE I SPORTA USK - BIHA I KOLSKI ODBOR JU P-103/11 -SA-04-1156/10, MJEOVITA ELEKTROTEHNIKA I DRVOPRERAIVAKA SREDNJA KOLA - BIHA P-104/11 -SA-05-956/10, KANTONALNI SUD SARAJEVO - SARAJEVO OPTINA TUZLA - SLUBA ZA GEODETSKE I P-105/11 -SA-05-549/11, IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE- TUZLA P-101/11 -BL-04-323/11, P-106/11 -SA-05-612/11, P-107/11 -BL-04-266/11, VLADA FEDERACIJE BIH - SARAJEVO KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA MINISTARSTVO ZA OBRAZOVANJE, NAUKU, KULTURU I SPORT, MINISTARSTVO ZA RAD, SOCIJALNU POLITIKU I RASELJENA LICA ZE-DO KANTONA - ZENICA I OPINA ZAVIDOVII MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE KANTONA SARAJEVO - SARAJEVO MINISTARSTVO PROSTORNOG UREENJA I ZATITE OKOLIA KANTONA SARAJEVO SARAJEVO OPTINA PRIJEDOR - NAELNIK I SKUPTINA OPTINE PRIJEDOR FILOZOFSKI FAKULTET - SARAJEVO VLADA KANTONA SARAJEVO - SARAJEVO
10 - Radni odnosi 10 - Radni odnosi
29.6.2011 29.6.2011
Realizovana Realizovana
DA DA
10 - Radni odnosi 09 - Sudovi 19 - Uprava 22 - Vladina i ministarska imenovanja 10 - Radni odnosi
1.7.2011 12.7.2011 12.7.2011 12.7.2011 13.7.2011
Nema odgovora Ostvarena saradnja Nije realizovana Ostvarena saradnja Realizovana
NE DA DA DA DA
P-108/11 -BL-01-287/11,
13 - Prava djeteta
13.7.2011
Realizovana
DA
P-109/11 -SA-05-980/10, P-110/11 -SA-05-58/10, P-111/11 -BL-06-255/11, P-112/11 -SA-05-509/11, P-113/11 -SA-04-566/11,
03- Pristup inforamcijama 03 - Pristup informacijama 01 - Diskriminacija -- 01-03 - Mobing 19 - Uprava 21 - Komunalne usluge
12.7.2011 12.7.2011 13.7.2011 13.7.2011 14.7.2011
Nema odgovora Realizovana Realizovana Ostvarena saradnja Realizovana
NE DA DA DA DA
126
P-114/11 -BL-01-228/11, P-115/11 -SA-05-548/11,
SPECIJALNI IZVJETAJ U VEZI SA ZATITOM DJECE U KRIVINOM POSTUPKU- PARLAMENTU FEDERACIJE BIH I FEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE-SARAJEVO OPINA ILIJA - OPINSKO VIJEE OPINE ILIJA
13 - Prava djeteta 19 - Uprava
18.7.2011 19.7.2011 20.7.2011 21.7.2011 22.7.2011
Nema odgovora Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Realizovana Nije realizovana
NE DA DA DA DA
P-116/11 -SA-05-1108/10, FEDERALNA UPRAVA CIVILNE ZATITE - SARAJEVO 19 - Uprava P-117/11 -SA-05-379/11, P-118/11 -SA-05-521/10, KANTONALNO JAVNO PREDUZEE ZOI 84 SARAJEVO FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA FBIH SARAJEVO OPINA MAGLAJ, MINISTARSTVO ZA PROSTORNO UREENJE, SAOBRAAJ, KOMUNIKACIJE I ZATITU OKOLINE - ZENICA I KANTONALNA UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE - ZENICA OPINA BREZA - BREZA 15 Imovinsko- pravni 19 - Uprava
P-119/11 -SA-05-597/11, P-120/11 -SA-05-707/11,
19 - Uprava 19 - Uprava 19 - Uprava 01 - Diskriminacija - 01-12 Na osnovu nacionalnog ili socijalnog porijekla 09 - Sudovi - 09-3 izvrenje presuda 22 - Vladina i ministarska imenovanja 22 - Vladina i ministarska imenovanja 22 - Vladina i ministarska imenovanja
22.7.2011 2.8.2011 2.8.2011 8.8.2011 12.8.2011 12.8.2011 12.8.2011 18.8.2011
Ostvarena saradnja Realizovana Realizovana Ostvarena saradnja Nije realizovana Realizovana Nije realizovana Nije realizovana
DA DA DA DA DA DA DA DA
P-121/11 -SA-05-1413/10, OPINA BUGOJNO - BUGOJNO P-122/11 -LI-06-136/11, P-123/11 -BL-05-197/11, P-124/11 -BL-05-406/11, P-125/11 -BL-05-169/10, P-126/11 -SA-05-753/11, OPINSKO VIJEE OPINE GLAMO - GLAMO OPINSKI SUD ZENICA - ZENICA SKUPTINA OPTINE BIJELJINA - BIJELJINA UNIVERZITET U BANJOJ LUCI - UMARSKI FAKULTET - BANJA LUKA JAVNO PREDUZEE "LOKOM" DOO SARAJEVO
127
P-127/11 -SA-01-1099/10, P-128/11 -SA-04-312/11, P-129/11 -SA-04-29/11, P-130/11 -SA-06-620/11, P-131/11 -SA-02-519/10,
P-132/11 -SA-02-464/10,
JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD DERVENTA 13 - Prava djeteta DERVENTA FEDERALNI ZAVOD ZA PIO/MIO MOSTAR 25 - Penzije MOSTAR FEDERALNA DIREKCIJA ROBNIH REZERVI 10 - Radni odnosi SARAJEVO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA KANTONA SARAJEVO 01 - Diskriminacija SARAJEVO INSTITUT ZA MEDICINSKO VJETAENJE 12 - Osobe sa invaliditetom ZDRAVSTVENOG STANJA F BiH- SARAJEVO INSTITUT ZA MEDICINSKO VJETAENJE ZDRAVSTVENOG STANJA KANTONA SARAJEVO02 - Mediji i sloboda ODJELJENJE ZA PRVOSTEPENI POSTUPAK informisanja MEDICINSKOG VJETAENJA ZENICA -ZENICA 15 Imovinsko- pravni 19 - Uprava 25 - Penzije 01 - Diskriminacija 23 - Zdravstvo
19.8.2011 22.8.2011 18.7.2011 16.9.2011 5.9.2011
Ostvarena saradnja Realizovana Realizovana Ostvarena saradnja Nema odgovora
DA NE DA DA NE
5.9.2011
Nema odgovora
NE
P-133/11 -SA-05-1304/10, OPINA KALESIJA - KALESIJA P-134/11 -SA-05-945/11, P-135/11 -SA-04-374/11, PARLAMENT FEDERACIJE BiH - SARAJEVO MUP RS CJB BANJA LUKA - BANJA LUKA
16.9.2011 16.9.2011 16.9.2011 16.9.2011 16.9.2011 19.9.2011 22.9.2011 26.9.2011 26.9.2011 26.9.2011
Ostvarena saradnja Nema odgovora Nema odgovora Nije realizovana Ostvarena saradnja Nema odgovora Nije realizovana Ostvarena saradnja Realizovana Realizovana
DA NE NE DA DA NE DA DA DA DA
P-136/11 -SA-06-1196/10, ODBOR DRAVNE SLUBE ZA ALBE F BIH P-137/11 -SA-03-528/11, P-138/11 -SA-05-577/11, P-139/11 -BL-05-371/11, P-140/11 -SA-05-364/11, P-141/11 -SA-05-712/11, P-142/11 -SA-05-65/11, MINISTARSTVO ZDRAVSTVA TUZLANSKOG KANTONA-TUZLA OPINA MAGLAJ - MAGLAJ
22 - Vladina i ministarska imenovanja NADZORNI ODBOR NOVINSKE AGENCIJE 22 - Vladina i ministarska REPUBLIKE SRPSKE "SRNA" - BIJELJINA imenovanja 09 - Sudovi -- 09-3 OPINSKI SUD BIHA - BIHA izvrenje presuda OPINSKI SUD VELIKA KLADUA - VELIKA KLADUA 09 - Sudovi KANTONALNI SUD U SARAJEVU - SARAJEVO 09 - Sudovi
128
P-143/11 -SA-05-673/11, P-144/11 P-145/11 P-146/11 P-147/11 P-148/11 P-149/11 P-150/11 P-151/11 P-152/11
PRAVOBRANILATVO/PRAVOBRANITELJSTVO FEDERACIJE BIH - SARAJEVO -LI-05-135/11, OPINA GLAMO -- GLAMO KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA -SA-02-214/10, LUKA MINISTARSTVO PRAVDE FBIH - UPRAVNI -SA-05-649/10, INSPEKTORAT SARAJEVO -SA-04-820/11, MINISTARSTVO FINANSIJA I TREZORA - SARAJEVO -SA-05-649/11, OPINA ILIDA - ILIDA MINISTRASTVO OBRAZOVANJA I NAUKE KANTONA -SA-04-1238/10, SARAJEVO - SARAJEVO -SA-05-656/11, -SA-05-661/11, VLADA FEDERACIJE BIH -SARAJEVO -SA-05-663/11, OPINA KLADANJ - SLUBA ZA DRUTVENE -BL-05-60/11, DJELATNOSTI I OPTU UPRAVU- KLADANJ MINISTARSTVO SPOLJNE TRGOVINE I -BL-06-646/10, EKONOMSKIH ODNOSA - KANCELARIJA ZA VETERINARSTVO - SARAJEVO OPINA VELIKA KLADUA - VELIKA KLADUA KANTONALNO JAVNO PREDUZEE ZOI 84 SARAJEVO OPINSKI SUD LIVNO - LIVNO
27 - Pravobranilatva 19 - Uprava 10 - Radni odnosi 03 - Pristup informacijama 10 - Radni odnosi 19 - Uprava 11 - Obrazovanje 22 - Vladina i ministarska imenovanja 19 - Uprava 01 - Diskriminacija 22 - Vladina i ministarska imenovanja 15 Imovinsko- pravni 09 - Sudovi 03 - Pristup informacijama 03-1 - neodluivanje u zakonskom roku 09 - Sudovi 13 - Prava djeteta
26.9.2011 27.9.2011 28.9.2011 28.9.2011 30.9.2011 3.10.2011 3.10.2011 30.9.2011 3.10.2011 3.10.2011 3.10.2011 6.10.2011 19.10.2011 13.10.2011 21.10.2011 24.10.2011
Realizovana Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Nema odgovora Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Nema odgovora Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Realizovana Nije realizovana Realizovana Realizovana Realizovana Nije realizovana Realizovana
DA NE DA NE DA DA NE DA DA DA DA DA DA NE NE DA
P-153/11 -BL-05-321/11, P-154/11 -SA-05-379/11, P-155/11 -LI-05-179/10,
P-156/11 -SA-05-1006/11, MUP KANTONA SARAJEVO - SARAJEVO P-157/11 -BL-05-414/10, P-158/11 -BL-01-483/11, OSNOVNI SUD BANJA LUKA - BANJA LUKA O "SVETI SAVA" KOTOR VARO - KOTOR VARO
129
KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU L. 182 RS - BANJA LUKA VLADA KANTONA 10 - LIVNO, MINISTARSTVO GOSPODARSTVA HERCEGBOSANSKE UPANIJE P-160/11 -BL-04-416/11, LIVNO, VLADA F BIH - SARAJEVO I FEDERALNO MINISTARSTVO ENERGIJE, RUDARSTVA I INDUSTRIJE - MOSTAR ADVOKATSKA KOMORA REPUBLIKE SRPSKE P-161/11 -BL-05-366/11, BANJA LUKA SPECIJALNI IZVJETAJ UPUEN VLADI RS - BANJA P-162/11 -BL-05-717/11, LUKA RJ "ELEKTRODISTRIBUCIJA" BANJA LUKA - BANJA P-163/11 -BL-06-237/11, LUKA JP ELEKTROPRIVREDA BIH D.D. SARAJEVO P-164/11 -SA-04-1114/11, PODRUNICA "ELEKTRODISTRIBUCIJA" SARAJEVO SARAJEVO MINISTARSTVO OBRAZOVANJA , NAUKE, KULTURE P-165/11 -SA-04-857/10, I SPORTA ZE-DO KANTONA - ZENICA FEDERALNA KOMISIJA ZA IMPLEMENTACIJU P-166/11 -SA-04-564/11, LANA 143. ZAKONA O RADU - SARAJEVO P-159/11 -BL-04-400/11, P-167/11 -SA-04-1545/10, KANTONALNI SUD SARAJEVO - SARAJEVO VLADA KANTONA SARAJEVO, MINISTARSTVO PRIVREDE KS, OPINA STARI GRAD SARAJEVO, P-168/11 -SA-04-1009/11, CENTAR , NOVI GRAD, NOVO SARAJEVO, VOGOA, ILIDA, ILIJA, HADII, JU TERAPIJSKA ZAJEDNICA KS NADZORNI ODBOR I SKUPTINA J.P. UMSKO P-169/11 -MO-05-56/11, GOSPODARSKO DRUTVO "UME HERCEGOVAKO-NERETVANSKE" D.O.O. MOSTAR-
10 - Radni odnosi
24.10.2011
Realizovana
DA
23 - Zdravstvo
24.10.2011
Nije realizovana
DA
19 - Uprava 09 - Sudovi - 09-3 izvrenje presuda 01 - Diskriminacija - 01-03 Mobing 21 - Komunalne usluge 10 - radni odnosi 10 - Radni odnosi 11 - Obrazovanje
24.10.2011 24.10.2011 21.10.2011 27.10.2011 31.10.2011 31.10.2011 31.10.2011
Realizovana Nije realizovana Ostvarena saradnja Realizovana Ostvarena saradnja Nema odgovora Ostvarena saradnja
DA DA DA DA DA NE DA
14 - Ekologija zatita okolia
31.10.2011
Ostvarena saradnja
DA
22 - Vladina i ministarska imenovanja
1.11.2011
Ostvarena saradnja
DA
130
MOSTAR 09 - Sudovi - 09-2 - duina trajanja postupka (lan 6) 23 - Zdravstvo 22 - Vladina i ministarska imenovanja 22 - Vladina i ministarska imenovanja
P-170/11 -SA-02-227/09, P-171/11 -SA-03-528/11, P-172/11 -SA-05-579/11, P-173/11 -SA-05-703/11,
OPINSKI SUD VELIKA KLADUA - VELIKA KLADUA MINISTARSTVO ZDRAVSTVA TUZLANSKOG KANTONA-TUZLA VLADA BPK KANTONA GORADE - GORADE VLADA UNSKO-SANSKOG KANTONA - BIHA ANALIZA STANJA PRAVA DJECE I NJIHOVE IMPLEMENTACIJE U OBLASTI PREDKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA PREPORUKE UPUENE SVIM ORGANIMA VLASTI NADLENIM ZA PREDKOLSKO OBRAZOVANJE I ODGOJ U BiH MINISTARSTVO ODBRANE BiH SARAJEVO I ZAJEDNIKI TAB ORUANIH SNAGA BIH SARAJEVO MINISTARSTVO PRAVDE BIH -SARAJEVO KANTON SARAJEVO-INSTITUT ZA MEDICINSKO VJETAENJE ZDRAVSTVENOG STANJA ODJELJENJE ZA POSTUPAK MEDICINSKOG VJETAENJA - SARAJEVO DIONIKO DRUTVO BH TELEKOM - SARAJEVO "FAMOS - HOLDING "D.D.-KOMISIJA ZA STAMBENA PITANJA - HRASNICA KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD ZATVORENOG TIPA ZENICA - ZENICA
3.11.2011 9.11.2011 21.11.2011 21.11.2011
Realizovana Djelimino realizovana Nema odgovora Nema odgovora
DA DA NE NE
P-174/11 -LI-04-157/11,
13 - Prava djeteta
22.11.2011
Ostvarena saradnja
DA
P-175/11 -SA-06-971/11, P-176/11 -SA-06-940/11, P-177/11 -SA-02-654/11, P-178/11 -SA-05-592/11, P-179/11 -SA-02-212/11, P-180/11 -SA-07-1226/11,
01 - Diskriminacija -01-03 Mobing 01 - Diskriminacija 12 - Osobe sa invaliditetom 03 - Pristup informacijama 12 - Osobe sa invaliditetom 07 - Zatvori - 07-2 zdravstvena zatita i higijenski uslovi
23.11.2011 8.12.2011 15.12.2011 15.12.2011 15.12.2011 12.12.2011
Realizovana Nema odgovora Nema odgovora Realizovana Realizovana Realizovana
DA NE NE DA DA DA
131
P-181/11 -SA-05-895/10,
OPINSKI SUD U SARAJEVU - SARAJEVU
09 - Sudovi 03 - Pristup informacijama 19 - Uprava 01 - Diskriminacija - 01-03 Mobing 10 - Radni odnosi 25 - Penzije
19.12.2011 16.12.2011 19.12.2011 19.12.2011 19.12.2011 19.12.2011
Ostvarena saradnja Nije realizovana Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja Nema odgovora Nema odgovora
DA DA DA DA NE NE
P-182/11 -MO-05-157/11, OPINSKO VIJEE OPINE NEUM - NEUM P-183/11 -SA-05-903/10, P-184/11 -SA-06-466/11, OPINA VOGOA - VOGOA DIONIKO DRUTVO BH TELECOM - SARAJEVO
P-185/11 -SA-04-1116/11, GRAD MOSTAR - MOSTAR MINISTARSTVO ZA PITANJA BORACA I INVALIDA P-186/11 -SA-04-1112/11, ODBRAMBENO-OSLOBODILAKOG RATA FBIH SARAJEVO MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE KS KOMISIJA ZA EVIDENTIRANJE I ZBRINJAVANJE P-187/11 -SA-04-1033/11, ZAPOSLENIKA ZA IJIM RADOM JE PRESTALA POTREBA U OSNOVNIM I SREDNJIM KOLAMA KANTONA SARAJEVO VLADA F BIH I FEDERALNI ZAVOD ZA PIO/MIO P-188/11 -SA-04-1108/11, MOSTAR P-189/11 -SA-04-1146/11, SAVEZ OPINA/OPTINA I GRADOVA F BIH I RS GRAD BANJA LUKA I VLADA RS - MINISTARSTVO P-190/11 -SA-04-1146/11, UPRAVE I LOKALNE SAMOUPRAVE RS- BANJA LUKA P-191/11 -SA-04-1146/11, OPINA BIHA I VLADA USK - BIHA P-192/11 -SA-04-1146/11, VLADA ZDK - ZENICA I OPINE ZDK P-193/11 -SA-05-597/11, P-194/11 -SA-05-597/11, SAVEZ OPINA I GRADOVA F BIH-SARAJEVO FEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE - SARAJEVO
10 - Radni odnosi
19.12.2011
Nema odgovora
NE
25 - Penzije 14 - Ekologija zatita okolia 14 - Ekologija zatita okolia 14 - Ekologija zatita okolia 14 - Ekologija zatita okolia 19 - Uprava 19 - Uprava
19.12.2011 19.12.2011 19.12.2011 19.12.2011 19.12.2011 19.12.2011 19.12.2011
Realizovana Nema odgovora Ostvarena saradnja Nema odgovora Nema odgovora Nema odgovora Nema odgovora
DA NE DA NE NE NE NE
132
P-195/11 -SA-04-1071/11, VLADA FEDERACIJE BiH - SARAJEVO P-196/11 -SA-05-719/11, OPTINA BOSANSKA KRUPA -- BOSANSKA KRUPA OPTINA IPOVO - IPOVO I MINISTARSTVO ZA P-197/11 -SA-05-796/11, IZBJEGLICE I RASELJENA LICA RS - BANJA LUKA KAZNENO-POPRAVNI ZAVOD ZATVORENOG TIPA P-198/11 -SA-07-1257/11, ZENICA - ZENICA P-199/11 -BL-05-526/10, RUGIP-PJ MRKONJI GRAD -- MRKONJI GRAD FEDERALNI ZAVOD ZA PIO MIO -KANTONALNA P-200/11 -BL-04-92/11, ADMINISTRATIVNA SLUBA SARAJEVO ODJELJENJE ZA INSPEKCIJSKE I POSLOVE P-201/11 -BL-05-160/10, KOMUNALNE POLICIJE OPTINE DOBOJ - DOBOJ P-202/11 -BL-05-665/10, OPINA TRAVNIK - TRAVNIK REGULATORNA AGENCIJA ZA KOMUNIKACIJE P-203/11 -SA-04-330/10, SARAJEVO P-204/11 -BL-06-691/11, P-205/11 -BL-05-511/11, GRAFIKO IZDAVAKO DRUTVO "SAFF" D.O.O. MAGAZIN "SAFF" -ZENICA
25 - Penzije 15 Imovinsko-pravni 19 Uprava 07 - Zatvori 19 - Uprava 25 - Penzije 15 Imovinsko-pravni 19 - Uprava 10 - Radni odnosi 01 - Diskriminacija - 01-19 Na osnovu polnog izraavanja ili orijentacije 19 - Uprava 01 - Diskriminacija 09 - Sudovi 22 - Vladina i ministarska imenovanja 07 - Zatvori 24 - Socijalna zatita
19.12.2011 19.12.2011 19.12.2011 19.12.2011 21.12.2011 21.12.2011 21.12.2011 21.12.2011 20.12.2011 29.12.2011 22.12.2011 26.12.2011 29.12.2011 23.12.2011 26.12.2011 28.12.2011
Nema odgovora Ostvarena saradnja Nema odgovora Nema odgovora Ostvarena saradnja Nema odgovora Nema odgovora Ostvarena saradnja Ostvarena saradnja NIje realizovana Realizovana Nema odgovora Nema odgovora Nema odgovora Realizovana Nema odgovora
NE DA NE NE DA NE NE DA DA NE DA NE NE NE DA NE
OPINA OLOVO - OLOVO ADVOKATSKA KOMORA REPUBLIKE SRPSKE P-206/11 -BL-06-465/11, BANJA LUKA OPTINA KNEEVO - SKUPTINA OPTINE P-207/11 -BL-05-858/10, KNEEVO VLADA FEDERACIJE BIH - SARAJEVO I SKUPTINA P-208/11 -SA-05-612/11, JP HRVATSKE TELEKOMUNIKACIJE D.D. MOSTAR UPRAVA KPZ PT SARAJEVO I FEDERALNO P-209/11 -SA-07-1381/11, MINISTARSTVO PRAVDE - SARAJEVO VLADA TUZLANSKOG KANTONA I SKUPTINA P-210/11 -BR-04-143/11, TUZLANSKOG KANTONA - TUZLA
133
VLADA TUZLANSKOG KANTONA I SKUPTINA TUZLANSKOG KANTONA - TUZLA VLADA TUZLANSKOG KANTONA I SKUPTINA P-212/11 -BR-04-142/11, TUZLANSKOG KANTONA - TUZLA P-211/11 -BR-04-144/11, P-213/11 -BR-05-307/11, KANTONALNI SUD TUZLA - TUZLA P-214/11 -BR-05-160/11, KANTONALNI SUD U TUZLI - TUZLA P-215/11 -BR-05-204/11, KANTONALNI SUD U TUZLI - TUZLA VLADA BRKO DISTRIKTA BIH I SKUPTINA BRKO P-216/11 -BR-04-232/10, DISTRIKTA- BRKO OPINA KLADANJ I OPINSKO VIJEE KLADANJ P-217/11 -SA-05-865/11, KLADANJ FEDERALNO MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE P-218/11 -SA-05-1285/11, POLITIKE - SARAJEVO P-219/11 -SA-05-1352/10, CKPD "PROSVJETA" RUDO - RUDO KANTONALNA UPRAVA CIVILNE ZATITE P-220/11 -SA-04-1135/11, SARAJEVO PROFESIONALNA VATROGASNA BRIGADA KANTONA SARAJEVO - SARAJEVO JU SREDNJA STRUN KOLA "JOVAN DUI" P-221/11 -BL-05-772/10, KNEEVO
24 - Socijalna zatita 24 - Socijalna zatita 09 - Sudovi - 09-2 - duina trajanja postupka (lan 6) 09 - Sudovi - 09-2 - duina trajanja postupka (lan 6) 09 - Sudovi 24 - Socijalna zatita 22 - Vladina i ministarska imenovanja 03 - Pristup informacijama 03 - Pristup informacijama 10 - Radni odnosi 03 - Pristup informacijama
28.12.2011 28.12.2011 28.12.2011 28.12.2011 28.12.2011 28.12.2011 28.12.2011 28.12.2011 28.12.2011 29.12.2011 29.12.2011
Nema odgovora Nema odgovora Nema odgovora Nema odgovora Nema odgovora Nema odgovora Realizovana Realizovana Nema odgovora Nema odgovora Realizovana
NE NE NE NE NE NE DA DA NE NE DA
134
135
POGLAVLJE XVI KOMENTARI STRANAKA NA POSTUPANJE INSTITUCIJE OMBUDSMENA ZA LJUDSKA PRAVA BIH U 2011. GODINI
... U ovoj preteno sumornoj i depresivnoj realnosti u kojoj ive graani BiH, realnosti koja je bremenita tekim ivotnim problemima i nedaama, kada institucije zajednike nam drave funkcioniu sa velikim tekoama iz razloga koji su i objektivne i subjektivne prirode, zaista je veliko zadovoljstvo ukazati na ljude i institucije koje svojim djelovanjem bude nadu i ohrabrenje nama - obinim graanima ove zemlje, da svi zajedno ipak imamo perspektivu i mogunost da ivimo u jednoj sretnijoj i pravno ureenoj dravi. Kada smo se zbog svojih velikih problema u vezi opstrukcije povratka u S. Most (to je vie puta i pravosnano dokazano) obratili Vaoj uvaenoj instituciji, biemo iskreni - zbog stereotipa o neefikasnosti mnogih institucija u BiH nismo oekivali izuzetno brzu i energinu reakciju Institucije ombudsmena BiH po naoj prijavi. Meutim, ve u prvim korespoNdencijama sa Vama lino i ostalim slubenicima Institucije ombudsmena BiH odmah nam se nametnula snana percepcija da u toj Instituciji rade veliki profesionalci koji obinom graaninu i problemu sa kojim se obraa pristupaju krajnje predano i profesionalno. Bili smo ohrabreni injenicom da ste u svojoj Preporuci br.P-181/10 od 09.07.2010. god, ali i kasnijim aktima koje ste uputili Opini S. Most, krajnje nezakonito postupanje pojedinih (to uvijek istiemo-pojedinih!) slubenika Opine S. Most nazvali pravim imenom -neprihvatljiva opstrukcija povratka i krenje mnogobrojnih pravosnanih sudskih presuda u ovoj pravnoj stvari. ................ Nismo naivni i veoma dobro znamo da e put ka potpunom ostvarenju naih uskraenih ljudskih prava u S. Mostu biti i dalje mukotrpan i relativno dugotrajan. Ali, Vaa institucija je svojim profesionalnim i objektivnim angamanom u okviru svog mandata, stvorila neophodne preduslove da se za dalje ostvarenje svojih prava moemo obratiti i drugim relevantnim dravnim institucijama. Zbog svega to inite u snanoj podrci nastojanjima nae porodice za konani povratak u svoj dom u S. Mostu, elim da Vama lino i Vaoj uvaenoj Instituciji ombudsmena BiH uputim izraze velike ljudske zahvalnosti! Neki bi rekli - pa ti ljudi u Instituciji ombudsmena BiH samo rade svoj posao! Da, ali upravo ta injenica i jeste jedan od najveih problema u ovoj nesretnoj zemlji (nadamo se da nee jo dugo nositi taj epitet) - to mnoge institucije i ljudi (naroito politiari) ove zemlje ne rade dobro svoj posao i ispravljanje te anomalije treba svima da nam bude imperativ u budunosti. I na kraju, uz izraze potovanja Instituciji ombudsmena BiH, elimo da Vam posebno zahvalimo to svojim profesionalnim postupanjem i podrkom povratku u S. Most u naoj porodici snano obnavljate ve pomalo zaboravljen osjeaj - povjerenje u dravu u kojoj ivimo i moda je to jedna od najveih vrijednosti Vaeg angamana u naem sluaju! Isto tako, iako BiH nije lanica Evropske unije i razliita su predvianja kada e se to desiti, evidentno je da ova zemlja ve ima instituciju koja funkcionie po modernim evropskim kriterijumima-lnstitucija ombudsmena BiH. Jo jednom, u ime cijele nae porodice - VELIKO VAM HVALA!
136
... Kao graanin, dugogodinji advokat i bivi poslanik u Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine, ovom prilikom Vam, kao ranijem predsjedavajuem Institucije ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine, iskazujem zahvalnost za izutetno uspjeno obnaanje ove vrlo znaajne i odgovorne funkcije. ... ombudsmeni Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, u okviru zakonskih i ustavnih ovlatenja, prava i obaveza, ste pokazali izuzetnu profesionalnost, ekspeditivnost, moralnost i pravinost, te ste efikasno i uinkovito doprinosili ostvarivanju i zatiti zakonskih, ustavnih i temeljnih ljudskih prava graana i pravnih lica, koje sam zastupao, zagarantovanih Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom za zatitu temeljnih prava i ljudskih sloboda i ostalim meunarodnim dokumentima. Na taj nain ste, u skladu sa meunarodnim demokratskim i civilizacijskim standardima, doprinijeli praktinom funkcionisanju pravne drave i vladavine prava, kao jednog od temeljnih uslova za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. ... P. D. putem punomonika advokata iz Sarajeva ima priliku da Vam se obrati i izrazi svoje iskreno potovanje te eli da Vas obavijesti... Opinski sud Sarajevo je u predmetu broj: ....... od 23. 09. 2011. godine donio presudu i udovoljio tubenom zahtjevu tuiteljice. Na kraju tuiteljica i punomonik lino ele da vam se jo jednom zahvale na efikasnom postupanju , a sve u cilju zatite osnovnih principa ustavnosti i zakonitosti. ... Dozvolite da vam se ponajprije zahvalim na vaem trudu da moj predmet bude rijeen. Informiem vas da su sredstva koja su mi bila zaustavljena, zahvaljujui prije svega vaem angamanu, uplaena. ... uz elju da i dalje zastupate obespravljene, poniene i ekonomski nemone osobe koje se bore za pravo na rad i ivot. Vaim savjetom uspio sam da budem pozvan i vraen na posao u .... Breza. ... ovom prilikom elim se jos jednom od srca zahvaliti za Vae vrijeme koje ste za nas i na sluaj odvojili danas i posebno za Vae strpljenje. Bez obzira na krajnji ishod cijele prie oko izgradnje farme .... u mjestu D..., jako me raduje samo postojanje institucije ombudsmena u BiH, koja me istovremeno zaista ohrabruje u "borbi" za pravo i pravde. Hvala Vam jo jednom .... ... ja Vam se iskreno zahvaljujem na prvobitnom odgovoru i savjetu. Molim Boga da sve institucije budu ovako ili bar djelimino ovako odgovorne. Izvinjavam se to nisam bio odmah u mogunosti zahvaliti Vam. U meuvremenu, moj problem je rijeen,ponueno mi je radno mjesto u okviru banke, koje sam prihvatio. Jo jednom veliko hvala na odgovoru. ... elim da Vam se zahvalim i ujedno obavijestim da je moj malodobni sin dobio putnu ispravu i mislim da je presudno bilo Vae pismo Centru za socijalni rad u Zenici. Broj predmeta -SA- 01293/09. Hvala Vam mnogo na pomoi i elim Vam mnogo uspjenosti u Vaem buduem radu. ... Dugi niz godina smo pokuavali ispraviti nepravdu od strane Elektroprivrede, koja nam pritie likvidnost Preduzea. Obraali smo se brojnim institucijama - Vladi Federacije BiH, Elektroprivredi,
137
Elektrodistribuciji Biha, ministrima u Vladi Federacije i Kantona, administraciji opine Cazin... Svi su pokuavali pomoi, ali niko od pobrojanih nije napravio pomak u rjeavanju problema. Obraajui se Uredu ombudsmena ..... Vaim svesrdnim zalaganjem, kao i Vaih saradnika, doli smo u situaciju da su nas konano ozbiljno shvatili. Vi ste svojim autoritetom Ureda ombudsmena sprijeili blokadu ovog Preduzea koje se brine za snabdijevanje vodom 70.000 stanovnika opine Cazin, ali i za egzistenciju 70 zaposlenika Preduzea. Ovim putem izraavamo zahvalnost, i potovanje prema Vaem trudu koji ste uloili da nam pomognete. Uz srdane pozdrave svih zaposlenika naeg kolektiva, jo jednom zahvaljujemo i podravamo Va poten rad i pomo koju inite, kako nama tako i ostalim graanima i privrednicima Bosne i Hercegovine. ... Dana 10.02.2011. godine primio sam Vae pismo br: -SA -05-1599/10 od 08.02.2011. godine sa zahtjevom za komentar kao i eventualne dalje mjere u vezi postupka po albi nakon Izjanjenja ... -OC/ll od 03.02.2011. godine i Odluke Nadzornog odbora br. ... -OC/11 od 03.02.2011. godine Smatram da su se donoenjem odluke Nadzornog odbora o ponitavanju Odluke Odbora za reviziju o izboru direktora ... kao i kompletnog postupka izbora i Odluke da se postupak ponovi u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Republike Srpske i drugim pozitivnim zakonskim propisima koji reguliu ovu oblast ispunili moji zahtjevi iz Prigovora. Zahvaljujem na intervenciji i smatram da e se ponovni postupak izbora izvriti u skladu sa Zakonom. U protivnom ponovo u zatraiti Vau zatitu. S potovanjem. ... Zahvaljujem se na Vaoj reakciji, kao i priloenim dokumentima koji e mi sluiti u skorijoj budunosti kao predmet u refundiranju sredstava koja sam utroio prilikom novog registrovanja vozila. Jako sam zahvalan.... ... Na kraju elio bih se zahvaliti Instituciji ombudsmena BiH na redovnom obavijetavanju o toku rjeavanja moje albe, upuene Vama, jer je to neto na ta nisam navikao u dosadanjoj komunikaciji sa ostalim institucijama kojima sam se obraao. -BL-06-255/11 ... Kao to Vam je poznato S.D. je putem svoje punomonice/advokatice iz Jajca podnijela albu zbog nepravilnog i nezakonitog postupanja pri odabiru korisnika projekta povratka i rekonstukcije stambenih jedinica po projektu ZP -.... Ovim putem elim Vas izvijestiti da je zahvaljujui vrlo odgovornom odnosu, krajnje profesionalnom i dosljednom postupanju Institucije ombudsmena - Ureda u Sarajevu i vrlo energinom odnosu prema kriocima zakona ipak ovaj sluaj rijeen na zadovoljavajui nain tako to su iskoritena preostala sredstva od ranije odobrenih sredstava Opini Jajce, a razliku do iznosa predvienog predraunom radova je odobrila Opina Jajce, tako da Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice nije odobravala dodatna sredstva. To je rezultiralo zakljuivanjem ugovora o rekonstrukciji i sanaciji stambene jedinice izmeu Opine Jajce i vlasnice devastirane stambene jedinice ..., zakljuenog dana 22.12.2011. god. Stoga, koristim priliku da zahvalim na svesrdnoj pomoi i angairanju... u rjeavanju ove pravne stvari, iji profesionalni odnos i dosljednost u postupanju je u najveoj mjeri doprinio pozitivnom
138
rjeavanju problema podnositeljice albe i bez ije pomoi sigurno ne bi uspjeli postii ostvarene rezultate. S velikim potovanjem, Srdano Vas pozdravljam. ... Zahvaljujemo na vaem brzom reagovanju i preporuci, koja je doprinijela da je otkazana obustava elektrine energije, najavljena naem preduzeu za 30.05.2011. godine u 12 sati, na lokalitetu kojim se snabdijeva strujom i laboratorija za ispitivanje i kontrolu kvaliteta vode za pie, a ime je sprijeena mogunost nastanka posljedica koje se tiu ivota i zdravlja ljudi... ... Bojim se da ovo nae dopisivanje ne vodi niemu (oito je da Vas ova gospoda ne doivljavaju kao dravnu instituciju za ljudska prava, jer jedino Vam piu a drugo rade i misle, tj. rade ta hoe), osim da se Vi napokon oglasite i da reagujete. ... Jo jednom zahvaljujemo na Vaem ukljuenju u ovaj postupak i bilo bi nam drago da odustanete od zatvaranja ovog predmeta kod Vas, poto jo nije zavren. ...Ovaj Va podnesak me je neizmerno obradovao, kao retko do sada, jer mi je pokazao da u BiH postoje osobe kao to ste Vi te institucije kao to je Institucija ombudsmena, koja struno, vredno, odgovorno, blagovremeno i ozbiljno rade svoj posao. Naime, dok Vi niste preuzeli ovaj moj predmet ja sam se vie puta bezuspeno obraao predmetnom inicijativom, podnescima, zahtevima i to je trajalo i duem vremenskom period ali nisam uspeo dobiti nikakav odgovor...

Izvjestaj Ombudsmana Za 2011

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Izvjestaj Ombudsmana Za 2011

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine

Banja Luka, mart 2012. godine

____________________ Nives Juki

____________________ Ljubomir Sandi

____________________ Jasminka Dumhur

POGLAVLJE I NADLENOSTI INSTITUCIJE OMBUDSMENA I PROCEDURE

1.2. Mandat Institucije ombudsmena

''Slubeni glasnik BiH'', broj 59/09

1.3. Pravo na albu Instituciji ombudsmena

1.4. Prihvatljivost i razlozi za albu

1.5. Postupanje Institucije ombudsmena

Telefonski kontakt 2436 36%

Pismena obraanja 197 3%

Neposredni kontakt (prijem graana) 4188 61%

Preneseno iz 2010. 1683 35%

Zaprimljeno u 2011. 3067 65%

Zavreno u 2011. (predmeti iz 2010.) 1081 37%

Zavreno u 2011. (predmeti iz 2011.) 1808 63%

Ukupno 2889 Dijagram 3: Predmeti koji su zavreni u toku 2011. godine

Dijagram 4: Nain okonanja predmeta u 2011. godini

Zapimljeno Preneseno Zaprimljeno u u 2010. iz 2010. 2011.

Dijagram 5: Broj predmeta koji su zaprimljeni u 2011. i preneseni iz 2010. po odjelima

2.1. Preporuke upuene organima vlasti

Broj preporuka izdatih u 2011.

Broj preporuka izdatih u 2010. 182 46 10 97 6 341

Dijagram 7: Raspored preporuka po nainu realizacije u 2011. godini

albe iz inostranstva 102 Republika Srpska 718

Federacija BiH 2111

2.3. Pregled broja albi prema protivnim stranama

R.Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12.

13. 14. 15. 16. 17.

POGLAVLJE III - INICIJATIVE ZA IZMJENU ZAKONSKIH PROPISA

POGLAVLJE IV - POSTUPANJE PO PREDMETIMA - STRUKTURA ALBI I PREGLED RADA PO UREDIMA

Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije

4.1. Glavni ured Banja Luka

Odjel za praenje politikih i graanskih prava // BL

Odjel za praenje prava djece // BL

Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // BL

Analiza zaprimljenih albi

-BL-04-484/11; -BL-05-413/11 -BL-04-841/10; -BL-06-665/10 13 -BL-05-371/11; -BL-04-553/11 14 -BL-01-483/11; -BL-06-255/11 15 -SA-03-528/11

4.2. Podruni ured Brko

Analiza zaprimljenih albi

4.3. Podruni ured Mostar

Analiza zaprimljenih albi

U 2011. godine Ured u Mostaru ostvario je 901 neposredni kontakt.

4.4. Podruni ured Sarajevo

Odjel za praenje politikih i graanskih prava // SA

Odjel za praenje prava pritvorenika / zatvorenika // SA

Odjel za praenje prava djece // SA

Odjel za eliminaciju svih oblika diskriminacije // SA

Analiza zaprimljenih albi

-SA-05-65/11 -SA-05-376/11 21 -SA-05-1285/11, P-218/11 22 -SA-02-495/11

4.5. Terenski ured Livno

Analiza zaprimljenih albi

-LI-06-196/11 i -LI-06-231 -LI-05-211/11

POGLAVLJE V ODJEL ZA PRAENJE POLITIKIH I GRAANSKIH PRAVA

Zaprimljeno u 2011 411 275 140 821 168 1815

Analiza zaprimljenih albi

5.1. Pravo na imovinu

Slubeni glasnik BiH br.19/02, 35/04, 32/06, lan 4. Zakona

5.4. Besplatna pravna pomo38

5.6. Javne isprave

Procedura u toku, uraen nacrt Prijedloga zakona.