NARODNE LIRSKE PJESME

IVE JAE Ive jae kroz oraje: Ive li je, sunce li je? Konjik li je, vila li je? Uzda li je, zvijezda li je? Sedlo li je, srebro li je? (Narodna iz Like)
INTERPRETACIJA: Kako si doivio/doivjela tu kratku narodnu pjesmu - kao priu o junaku ili kao sliku njegove izuzetne ljepote? ime te je pjesma posebno oduevila: a) zgusnutim izrazom b) lijepim slikama c) kratkom formom? Objasni odgovor. Je li ovu pjesmu stvorila narodna pjesnikinja ili pjesnik? Zato to pretpostavlja? Otkriva li narodni pjesnik pjesnikim slikama svoje osjeaje? Koji su to osjeaji? Moemo li ovu pjesmu nazvati narodnom ljubavnom pjesmom? Objasni! to je tema ove pjesme? U kakvoj je slici pjesnik predoio Ivu: statinoj (nepokretnoj) ili dinaminoj (pokretnoj)? Koji nam stih otkriva tu sliku? Narodni pjesnik gradio je svoju sliku i otkrivao neobinu ljepotu mladog junaka: a) retorikim pitanjima (pitanjima koja ne trae odgovor), b) nabrajanjem i c) usporeivanjem. Sva su ta izraajna sredstva meusobno povezana. Kako? Pronai ih u pjesmi i potvrdi njihovu povezanost. Promotri redoslijed motiva - slika na poetku pjesme (Ive, konjik, uzde, sedlo). Otkrij postupnosti i u zavrnom dijelu stihova. Zato pjesnik u zamjenu kao zamjenu za rije ljepota koristi ba te izraze? Koje vrijednosti one izraavaju po narodnom shvaanju? Narodni pjesnik temelji svoj izraz i na zvukovnoj izrazitosti (muzikalnosti) stihova. Utvrdi zvukovnu podudarnost unutar stihova (Ive li je - sunce li je?). Kakvu pravilnost uoava u grai stiha? Kakvi su stihovi po broju slogova i gdje ime je cezura (pauza)? Pridonosi li brza izmjena slika ritmu pjesme?

NESRETNA DJEVOJKA Djevojka junaku prsten povraala: "Naj ti prsten, mome, moj te rod nje ljubi, Ni otac, ni majka, ni brat, ni sestrica! Al' me nemoj, mome, na glas iznositi, Jer sam ja sirota nesretna djevojka: Ja bosiljak sijem, meni pelin nie. - Oj, pelen-pelene, moje gorko cvijee! Tobom e se moji svati nakititi, Kad me stanu tunu do groba nositi!" INTERPRETACIJA: Kojim je osjeajnim tonom proeta ova lirska narodna pjesma? Kojim epitetima djevojka najneposrednije odaje svoje osjeaje? Te epitete djevojka pridaje sama sebi ( u petom i devetom stihu) i cvijeu to ga njeguje, no njezino emocionalno stanje obiljeeno je i jednom apozicijom u petom stihu. Pronai primjere tih izraajnih sredstava i objasni njihovu ulogu. Pomou kojih motiva narodni pjesnik razrauje temu o nesretnoj djevojci? To su motivi vraanja prstena, odnosa obitelji prema voljenom mladiu, cvijee to ga njeguje djevojka, motivi svatova i groba. Kakva je njihova meusobna povezanost? Koje simbolino znaenje pjesnik pridaje pelinu? Promotri vrstu stiha i odredi stanku (cezuru) u stihu.

KOUTA I DJEVO JKA "Koutice, rosna ti si! Gdje si bila te si rosna?" "Ja sam bila u djevojke!" "Je li kakva ta djevojka?" "Iz lica joj sunce sjae, a iz grla mjeseina, iz njedara zora sjajna, dvije ruke do dva krila, kako nee da je mila?"
INTERPRETACIJA: O kome pjeva ova lirska pjesma? Koji je doivljaj izraen tom pjesmom? Uoblii temu pjesme. Koja su dva osnovna motiva? Ima li meu njima slinosti? Ispii i ostale motive. U kakvom je obliku pisana pjesma? Tko se u ovoj pjesmi obraa kouti? (Tko se zanima za djevojku?) to mu ona odgovara? Objasni metafore u ovoj pjesmi: to znai izraz da djevojci "iz lica sunce sije"? to je slikom djevojke kojoj "iz grla sija mjeseina" izrazio pjesnik: a) bijeli djevojin vrat poput mjeseine, b) djevojinu utljivost, c) njezin mio glas te lijepo govorenje? Objasni odgovor. Jesi li doivio/doivjela proljetnu ili ljetnu zoru u vedrom danu? Kakva je to "zora sjajna"? to nam otkriva slika "sjajne zore" koja sija iz djevojinih njedara? S ime je pjesnik usporedio djevojine ruke? Koju njezinu osobinu otkriva ta slika? Pjesma se odlikuje izrazitom ritminou. Izbroji slogove i odredi vrstu stihova. Iza kojeg sloga je pauza u stihu (cezura)? Red rijei u stihovima odudara od gramatikog reda rijei. To je najee zbog ritma. Pronai stihove u kojima je obrnut red rijei i stavi ih u gramatiki (obini) red rijei.

JUNAKU Pade listak narane Usred ae junake. Da je znala narana Da je aa junaka, Vrhom bi se povila, Pa bi au popila. INTERPRETACIJA: Kome je posveena pjesma? Koji osjeaj izraava narodni pjesnik prema junaku? Po emu prepoznajemo da se pjesnik divi junaku? Promotri kako na ritam pjesme utjee: a) izmjena naglaenih i nenaglaenih slogova (naglaeni slog nenaglaeni , stanke |, ||, |||): , | || | ||| b) ponavljanje rijei i izraza c) rima d) aliteracija (ponavljanje glasova i )

MARGETA JE ITO ELA Margeta je ito ela, U itu je struk razlija. Plavetan je struk razlija, Ali oko Margetino Plavetnije od razlija. U itu je zlatno klasje, Zlatno klasje zrela ita, Po itu je divlji makac, Divlji makac rumen cvijetak, Ali lice Margetino Rumenije od rumenka. U itu je graor cvijee Bijelo, plavo i crveno. U itu je prepelica, Prepelica hitra ptica, Al je od nje jo hitrija Hitra djeva Margetica. I glasnije djeva pjeva Nego ptica prepelica. U polju je hitri mie Iz jamice bulji okom, Okom malim, al' vatrenim Gleda mie po tom itu, Al djevojka Margetica Ima oko vatrenije Kojim gleda po tom svijetu: Iz oka joj lete strijele Usred srca junakoga I zadaju ljute rane. U itu je plaho zee, Margeta je jo plahija, ustro bjega od momaka, Od momaka pustolova, Samo nee od Ivana, Od Ivana, od dragana, Od svojega vjerenika. Ivan njojzi ito vee I kad sija mjeseina, Pod b'jelim joj dvorom stoji I udara tamburicu, Pjeva pjesmu etvenicu, Do jesen e svadba biti. (Babina Greda)
razlije - cvjetovi razlika, makac - mak, graor - grahorica, vrsta zeljaste biljeke, plaho - bojaljivo, bjega - bjei

O emu govori ova pjesma? Koje osjeaje prema djevojci nam otkriva pjesnik? to nam o tome govori odmilica Margetica ? Koje Margetine osjeaje upoznajemo? S im sve pjesnik usporeuje Margetinu ljepotu? Izdvoji i povei motive iz usporedbe djevojinih osobina i prirode. Koji se od tih motiva odnose na fizike, a koji na psiholoke osobine? Pronai metaforu kojom pjesnik iskazuje kako Margetina ljepota djeluje na momke. Kako se Margeta odnosi prema momcima? Koji je momak iznimka? Pronaite ponavljanja i njihov raspored. to uoavate? Uloga ponavljanja je: a) da pjesnik lake doara minulo vrijeme b) da se pjesma lake upamti kako bi se kasnije lake prenosila usmenom predajom. Kojom slikom pjeva izraava doivljaj ljubavne sree i najavu svadbe? Koliko je u pjesmi vaan motiv ita i etve? to nam on govori o prostoru i vremenu u kojem je nastala pjesma? Po emu zakljuujetet da je pjesma bila pratilja svakodnevnog ivota? Pronaite epitete uz imenice klasje, ito, srce, rane i dvor. Zato te epitete zovemo stalnima? Obrati pozornost na vrstu stiha. Od koliko se slogova sastoji, gdje je cezura (stanka)?

NEBO SE JE ZVEDRILO Nebo se je zvedrilo, Sunce nan lipo sviti. Oblaci, kako ste se skrili? Sunce nas pee, Zemljica nan puca. Pokaite se, oblaii! I donesite nam dadicu, da se natopi zemljica, Da nan rodi kruia! (Lovran, Istra; dodolska)
dad - kia, dodola - magijski obiaj prizivanja kie za vrijeme sue

O emu govori ova pjesma? Izdvoji motive iz pjesme? Kome se pjesnik obraa? to se postie upotrebom vokativa i upitnih i usklinih reenica? Jesu li svi stihovi jednake duljine?

NARODNE LIRSKO- EPSKE PJESME 1. HASANAGINICA to se bjeli u gori zelenoj? Al' su snjezi, al' su labutovi? Da su snjezi, ve bi okopnuli, Labutovi, ve bi poletjeli. Nit su snjezi, nit su labutovi, Nego ator age Hasan-age. On boluje u ranama ljutim. Oblazi ga mater i sestrica, A ljubovca od stida ne mogla. Kad li mu je ranam bolje bilo, Ter porua vjernoj ljubi svojoj: - Ne ekaj me u dvoru b'jelomu, Ni u dvoru, ni u rodu momu! Kad kaduna rjei razumjela, Jo je, jadna, u toj misli stala, Jeka stade konja oko dvora, I pobjee Hasanaginica, Da vrat lomi kule niz pendere. Za njom tru dvje ere djevojke: - Vrati nam se, mila majko naa! Nije ovo babo Hasan-aga, ve daida, Pintorovi bee!" I vrati se Hasanaginica, Ter se vjea bratu oko vrata: - Da, moj brate, velike sramote, Gdi me alje od petero dice! Bee mui, ne govori nita, Vec se maa u depe svione, I vadi njoj knjigu oproenja, Da uzimlje potpuno vjenanje, Da gre s njime majci uzatrage. Kad kaduna knjigu prouila, Dva je sina u elo ljubila, A dvje ere u rumena lica: A s malahnim u beici sinkom, Odjeliti nikako ne mogla. Ve je bratac za ruke uzeo, I jedva je s sinkom rastavio, Ter je mee k sebi na konjica, S njome grede dvoru bijelomu. U rodu je malo vrjeme stala, Malo vrjeme, ni nedjelju dana, Dobra kada, i od roda dobra, Dobru kadu prose sa svih strana, A najvee imoski kadija. Kaduna se bratu svomu moli: - Aj, tako te ne elila, braco! Nemoj mene davat za nikoga, Da ne puca jadno srce moje, Gledajui sirotice svoje!" Ali bee ne hajae nita, Ve nju daje imoskom kadiji. Jo kaduna bratu se moljae, Da njoj pie listak bjele knjige, Da je alje imoskom kadiji: - Djevojka te ljepo pozdravljae, A u knjizi ljepo te moljae, Kad pokupi gospodu svatove, Dug pulduvak nosi na djevojku: Kada bude agi mimo dvora, Nek ne vidi sirotice svoje. Kad kadiji bjela knjiga doe, Gospodu je svate pokupio, Svate kupi grede po djevojku. Dobro svati doli po djevojke, I zdravo se povratili s njome. A kad bili agi mimo dvora, Dvje je erce s pendere gledahu, A dva sina prid nju ishoahu: Tere svojoj majci govorahu: - Vrati nam se, mila majko naa, Da mi tebi uinati damo! Kad to ula Hasanaginica, Stariini svatov govorila: - Bogom brate, svatov stariina, Ustavi mi konje uza dvora, Da darujem sirotice moje. Ustavie konje uza dvora. Svoju dicu ljepo darovala: Svakom sinku nazve pozlaene, Svakoj eri ohu do poljane; A malomu u beici sinku, Njemu alje u boi haljine. A to gleda junak Hasan-aga, Ter dozivlje do dva sina svoja: - Hod'te amo, sirotice moje, Kad se nee smilovati na vas, Majka vaa srca hravskoga! Kad to ula Hasanaginica, Bjelim licem u zemlju udrila, Uput se je s duom rastavila, Od alosti gledaju sirota!
boa - komad platna za umotavanje uput - odmah

ljubovca - ena, supruga kaduna - gospoa pender - prozor daida - ujak

mui - uti svio - svilen knjiga oproenja - pismo za rastavu

beika - kolijevka grede - ide oha - sukno do poljane - do zemlje

INTERPRETACIJA: ime te potresla sudbina Hasanaginice? Koji su osjeaji u njoj prevladali? to je tragino u Hasanagiinoj sudbini? Kakav je Hasanagiin odnos prema djeci? Potvrdi citatima! Zbog ega Hasanaginica eli skriveno proi mimo agina dvora? Kako je reagirala kad je zaula poziv svoje djece: odluno ili s kolebanjem? to je odala tim postupkom? Kakav je bio poloaj Hasanaginice kao ene? Tko je odluivao o njezinu ivotu? Koji stihovi odaju nesmiljenost i okrutnost bega Pinterovia? to je u pozadini begove okrutne odluke o ponovnoj udaji Hasanaginice? Da li samo pravo da odluuje o sestrinoj sudbini ili i osveta Hasanagi zbog obiteljske "sramote"? ime je tu sramotu Hasanaga nanio Pinteroviima? to je zapravo "skrivila" Hasanaginica? Po drutvenim obiajima svoga vremena, sredine i vjere, ena nije smjela odlaziti od kue. to bi se dogodilo da je taj zakon prekrila? to je ipak oekivao Hasanaga? Jesu li Hasanagini intimni osjeaji prema Hasanaginici utrnuli? Kako narodni pjesnik otkriva te osjeaje? Iskazuje li ih Hasanaga direktno ili indirektno? to ga prijei da ih iskae otvorenim rijeima: a) ponos, b) strah pred sredinom ili c) bojazan da ga biva ena ne odbije? Obrazloi odgovor. Kakav je ishod dramskog sukoba (susreta) dvaju glavnih likova u pjesmi? Po emu su oboje tragini? Kojoj vrsti pjesama pripada ova pjesma? Jesu li u njoj prisutni samo irski (osjeajni i likoviti ) ili samo epski (pripovjedni) elemnti? Pripovijeda li pjesnik objektivno (hladnoo i neutralno) o konkretnom dogaaju ili pjesnikim prikazom toga dogaaja probuuje snane emocije? Potvrdi uzajamnost i povezanost epsko-lirskih elemenata u narodnoj pjesmi. Epsko-lirske pjesme s traginim zavretkom nazivaju se balade. Balada sadri i dramske elemente - sukob likova, dramsku kompoziciju. Pribiljei koji dogaaji ine uvod, zaplet, razvoj, vrhunac, rasplet i epilog (zavretak). Za jezik, stil i ritam narodne pjesme karakteristina je upotreba: a) ponavljanja odreenih rijei, stihova ili veih cjelina, b) stalnih epiteta, c) odreene vrste stiha. Pribiljei primjere upotrebe tih sredstava.

NARODNE PROZNE EPSKE VRSTE

1. Narodna pripovijetka

POROD I KRTENJE PETRICE KEREMPUHA

U Stenjevcu, nedaleko Zagreba, ugleda Petrica svjetlo ovoga alarnoga svijeta. Otac mu se zvao Brcko Kerempuh, a majka Kunigunda. Ve na krstu, koje se obavilo kod sv. Duha, dobio je on to glasovito ime: Petrica. Kad je krtenje bilo gotovo, pou po obiaju kum, kuma i babica u krmu, da se malo okrijepe od tekoga posla kod krtenja, gdje su pili i jeli do kasne noi. Kad su ve prilino kapljice se nauili, krenue kui. Osobito bijae babica dobro zamaglena. Vraali se kui preko potoka, preko kojega bijae postavljena jednostvna brv. Kako babica pijana bijae, stane nesigurnom nogom na brv, izgubi ravnoteu i skotrlja se skupa s nadobudnim djetetom u potok. Nu srea ili nesrea htjede, potok bijae posve plitak i ovo dvoje, osim maloga "tua" odnesu ive glave. Kad su kui stigli, okupa majka svoje milo i jedino edo. - Tako je Petrica u jednom danu tri puta krten bio.

Petrica Kerempuh je lik narodnog aljivdije i pjevaa lutalice iz srednjovjekovne Hrvatske.

INTERPRETACIJA: O emu govori ova narodna pripovijetka? Odredi joj temu. Pripovijetka se odlikuje humorom. Pronai: a) imena, b) dogaaje, c) izraze koji u ovom tekstu djeluju humoristino i objasni zato.

2. Narodna anegdota

OHOLICA

Neki ovjek nakupi suharaka u umi. Uprti ih i odnes u grad na prodaju. Granje je bilo dugako i ovjek je vikao: - uvajte se! uvajte se! Neki oholica nije se htio maknuti s puta. Jedna mu se grana zakvai za kaput i podere ga. Oholica se razljuti, tui ovjeka sudu i zatrai naplatu tete. Sudac je nekoliko puta pitao ovjeka kako je to bilo. Ali ovjek nije prozborio ni rijei. - Zato si doveo tog nijemog ovjeka? - upita sudac oholicu. - Kako u s njim razgovarati? - Nije on nijem. Samo se pretvara. Kad je nosio drva, vikao je iz svega glasa: "uvajte se! uvajte se!" - E, kad je vikao, zato se nisi uvao? - ree sudac i oslobodi ovjeka. INTERPRETACIJA: to je tema ovoga teksta? Koji su glavni likovi u prii? Kako su predstavljeni? Moe li se poneto o njima zakljuiti i to se ne navodi u tekstu? to je humoristino u ovoj anegdoti? Jesi li smijeni: a) njihovi postupci, b) njihove rijei? Objasni i potkrijepi citatima. Je li u anegdoti vrlo vana zavrnica (posljednja reenica, posljednje rijei)? Objasni. Moe li se iz anegdote izvui pouka?

3. Narodna basna

PAUN I SOKOL Paun se ruga sokolu: - Ja se oblaim kao car, a ti se odijeva kao siromah. Ja imam najblistavije perje, a ti nema nita lijepo u svom perju. Sokol odgovori paunu: - E, moj paune! Mi sokolovi letimo u nebeske visine i klikemo blizu zvijezda, a vi paunovi gacate meu kokoima, maete krilima na zemlji. Oni koji lete u visine i kliku slobodi, imaju vie ljepote od onih koji oholo ive na malom prostoru svog dvorita. Na koga narodni pripovjeda misli kad govori o paunu i sokolu? Koje ima karakteristike daje? Zato je narodni pripovjeda uzeo ba pauna i sokola da bi nam prenio svoje poruke? U kojoj je reenici izreena osnovna misao? Objasni preneseno znaenje basne! Tekst ove basne vrlo je slikovit. Pronai i objasni izraajnost: epiteta, usporedbe, suprotnosti, onomatopeje. Naroitu panju posveti glagolu gacati. to suprotstavlja gacanju?

4. Narodna legenda

DOLAZAK HRVATA Hrvati ivljaju iza Karpata gdje je Bijela Hrvatska. I kada im doe znak i poziv da krenu, poe jedan rod. Na elu im petero brae: Klukas, Lobel, Kosjenc, Muhlo i Hrvat, i dvije sestrice: Tuga i Buga. Putovahu dugo preko brada, polja. Preplovie rijeke, male i velike. I borie se usput s neprijateljem svojim. Izginu mnogo Hrvata. Pomrijee i od drugih nevolja. Jednoga lijepoga dana ugledae more. Jadransko more! Stigoe! Rairie se uz more, ali i u brda odoe i iroka polja.