virusi

Priručnik o sigurnosti - Maliciozni programi - Virusi

Virusi
Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa virusi, crvi, spywarei... Osim njihove raznolikosti, raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Što je virus? Virusom se smatra skriveni maliciozni računalni program čija je funkcija namjerno ometanje i/ili promjena rada računala bez dopuštenja ili znanja korisnika. S obzirom da se danas pojam virus često nepravilno koristi kako bi se opisao puno širi skup malicioznih programa (engl. malware), bitno je spomenuti dva osnovna svojstva svakog virusa: 1. samoumnoţavanje – kao i onaj biološki, računalni virus će prilikom svog izvršavanja traţiti nove domaćine (datoteke na računalima) na koje se moţe proširiti 2. samoizvršavanje – virus se izvršava samostalno, najčešće na način da svoj kod umetne u izvršni kod drugog računalnog programa ili podatkovne datoteke Konačni utjecaj virusa na zaraţeno računalo varira od sasvim destruktivnog pa sve do „samo“ iritirajućeg i naočigled bezopasnog. Destruktivne inačice najčešće će značajno oštetiti ili u potpunosti izbrisati neke od preostalih računalnih programa ili datoteka, a u najgorem slučaju reformatirati (pobrisati) cijeli tvrdi disk računala. Manje opasne inačice neće nanijeti direktnu štetu već će se replicirati s osnovnom namjerom prikazivanja raznih poruka u audio, video ili teksutalnom obliku. No i te manje opasne inačice zauzimaju memoriju računala predviĎenu za izvršavanje legitimnih programa i time nanose probleme i smanjuju efikasnost rada računala. Kako radi virus? Poput svoje biološke inačice, računalni virus ne moţe preţivjeti bez domaćina. Domaćin je u većini slučajeva drugi računalni program ili datoteka na računalu. Virus će svoj kod umetnuti u postojeći kod drugog programa ili datoteke i čekati na njegovo pokretanje, odnosno otvaranje datoteke. Proces umetanja malicioznog koda u „zdravu“ datoteku poznat je pod imenominfekcija, a proces pokretanja inficirane datoteke naziva se aktivacija virusa. Inficirati se moţe bilo koji dio računala namjenjen za pohranu podataka (tvrdi disk, disketa, optički medij, memorija). Za aktivaciju virusa nuţan je korisnik računala, koji nesvjesno pokreće inficirani program, otvara inficiranu datoteku ili podiţe računalo sa zaraţenog medija. Prilikom aktivacije, odnosno pokretanja inficiranog računalnog

programa ili otvaranja inficirane datoteke, virus se sa tvrdog diska seli u memoriju računala i počinje njegovo izvršavanje. Izvršavajući se, virus se umnaţa te nastanjuje u (inficira) nove računalne programe i datoteke. Virus se moţe umnoţiti ciljano u samo jedan program, nasumično odabran skup programa ili pak u svaki naĎeni program na računalu. Istovremeno, dok se pokrenuti zaraţeni računalni program nastavlja ponašati naočigled uobičajeno, u pozadini i nezamjetno korisniku izvršavaju više ili manjedestruktivne instrukcije virusa koje mogu ozbiljno oštetiti preostale podatke na računalu ili smanjiti njegovu efikasnost. Računalni virusi šire se prenošenjem i pokretanjem inficiranih datoteka. U današnje vrijeme, prenošenje meĎu računalima odvija se ponajviše putem Interneta (npr. privicima elektroničke pošte) i lokalnih mreţa (Ethernet). Prijenosni mediji svih vrsta (diskete, CD/DVD mediji) takoĎer su pogodni za širenje, ali danas u sve manjoj mjeri u usporedbi s Internetom i lokalnim mreţama. Kategorije virusa Virusi se mogu podijeliti na nekoliko osnovnih kategorija, u ovisnosti o cilju svog napada: 1. virusi datotečnog sustava Napadaju i inficiraju isključivo izvršne datoteke računalnih programa (ekstenzije datoteka .exe, .com, .bat, .sys, .drv). Velika većina trajno ostaje u memoriji računala (engl. memory resident) što znači da će prilikom sljedećeg pokretanja neinficirani programi automatski postati inficirani. Virusi ove vrste mogu inficirati domaćina na tri načina, ovisno o načinu umetanja svog koda: 1. umetanje virusnog koda prebrisavanjem postojećeg, zdravog koda domaćina – na ovaj način uništava se originalni program te ga se više ne moţe pokrenuti. Pokušaj pokretanja inficiranog programa samo će aktivirati virus koji će se se početi širiti na druge domaćine te potencijalno destruktivno djelovati na sustav. 2. umetanje virusnog koda na početak datoteke domaćina – ovakav način infekcije neće naštetiti domaćinskom programu te će se on nastaviti izvršavati bez očitih promjena. Istovremeno, virusni kod će se aktivirati. 3. umetanje virusnog koda na kraj datoteke domaćina – slično kao i kod umetanja na početak, domaćinski program ostaje netaknut, a virus se aktivira bez očitih promjena za korisnika. 2. sistemski virusi Nastanjuju se u sistemskom dijelu bilo tvrdog bilo floppy diska (diskete). Prilikom podizanja računala sa jednog od navedenih, virusi se aktiviraju. Većina takvih virusa pisana je za MS-DOS operativni sustav, ali su i dan danas jednako opasni po bilo koji operativno sustav PC računala. Dovoljno je pokrenuti računalo s inficiranom disketom i virus će se aktivirati i trajno nastaniti u memoriji računala. Jednom kad se to dogodi, inficirat će se svaka nova „zdrava“ disketa koja se umetne u disketnu jedinicu, osim ako

na njoj nije uključena zabrana pisanja (write protection). Virusi ove vrste napadaju bilo Master Boot Sector (MBR) bilo System Boot Sector (SBS) tvrdog ili floppy diska. Posljedica aktivacije često je nemogućnost podizanja računala, ali moţe biti i destruktivnija. PREPORUKA ! Oprezno sa starim disketama, obavezno ih formatirajte prije novog korištenja, a nakon korištenja uključite write protection na poleĎini diskete kao što je prikazano na narednoj slici.

1. multipartite virusi Inficiraju paralelno izvršne datoteke programa i boot sektore diska. Naročito ih je teško ukloniti jer ukoliko nisu ukonjeni i iz datoteka i iz boot sektora, naknadno će se ponovno proširiti na jedno od navedenog. 2. makro virusi Inficiraju podatkovne datoteke koje imaju mogućnosti korištenja makro jezika. Najčešće su to Microsoft Office Word, Excel, PowerPoint and Access datoteke. Najrašireniji su zbog jednostavnosti izrade, a danas nanose najviše štete kompanijama diljem svijeta. Aktiviraju se otvaranjem neke od spomenutih datoteka kada se kod virusa kopira u izvršni kod programa koji ga je otvorio, na primer u MS Word. Nakon toga, svaka nova datoteka koja se otvori tim programom bit će zaraţena. Neki makro virusi aktiviraju se pak na odreĎene akcije pokrenute kroz izbornik (npr. spremanje datoteke na tvrdi disk), a neki čak i skrivaju pojedine dijelove izbornika, posebice one pomoću kojih bi se virusi eventualno mogli otkriti i ukloniti.

PAŽNJA !

nemogućnost obavljanja ikakvih operacija (popularno smrzavanje)  učestalo rušenje i ponovno podizanje operativnog sustava  neispravan rad programske podrške (aplikacija) računala  nedostupnost diskova ili diskovnih pogona  neobične poruke o greškama  deformirani i izmjenjeni izbornici i dijalozi Navedeni simptomi su vrlo učestali kod virusa. tzv. Koristeći antivirusni alat. tzv. Pritom se misli na email poruke sa sumnjivim privicima te skidanje raznih datoteka putem p2p (peer-to-peer) programa. Svakako se preporuča povremeno „skeniranje“ svih datoteka na računalu. Tools-Customize) postoji velika šansa da je računalo zaraţeno makro virusom! Kako prepoznati zaraţeno računalo? Nakon što ste pokrenuli inficirani program ili otvorili inficiranu datoteku. Primjeri takvog ponašanja:  konstantno sporiji i tromiji rad računala  zaključavanje računala .Ako primjetite da neki uobičajeni izbornici u pojedinom MS Office programu nedostaju (tipicno Tools-Macro. Poseban oprez potreban je prilikom otvaranja sadrţaja koji su dostupni putem Interneta. Za kraj. ftp posluţitelja ili web stranica. Većina antivirusnih alata inicijalno ima uključenu takvu opciju i upozorit će korisnika ukoliko smatra da se pokušava instalirati potencijalno opasan program. Jedini način kako da otkrijete virus je instalacija antivirusnog programa i njegovo redovito osvjeţavanje aktualnim definicijama virusa. a sumnjivog su podrijetla. ali na trţištu takoĎer postoje i specijalizirana programska rješenja isključivo za tu namjenu. Vrlo se često koriste metode socijalnog inţenjeringa putem kojih se korisnik mami na otvaranje i pokretanje raznih malicioznih sadrţaja. Većina antivirusnih alata posjeduje tu mogućnost. obavezna je redovita izrada rezervne kopije (backup) svih . svakako se preporuča provjeriti svaki novi računalni program koji se namjerava instalirati na računalo.). Naročit oprez potreban je ukoliko je korisnik takvog programa za komunikaciju dijete ili pak korisnik sa slabom informatičkom naobrazbom. osnovni korak u prevenciji od virusa je instalacija i redovitno osvjeţavanje antivirusnog programa. no više o praktičnim savjetima o odabiru i korištenju softverske zaštite od virusa takoĎer saznajte u našem praktičom dijelu priručnika. najčešće nećete primjetiti virus sve dok se računalo ne počne ponašati neuobičajeno. Kako se zaštititi od virusa? Kao što je već napomenuto. ICQ. No sama instalacija i redovno osvjeţavanje antivirusnog softvera nije dovoljna. Yahoo Messenger i sl. full scan računala. ali jednako tako mogu biti posljedica nekog drugog skopovskog ili softverskog problema nevezanog uz virus. virusni skeneri. Sve veća prijetnja su i datoteke koje se primaju putem programa za slanje poruka u realnom vremenu (MSN.

Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. mjesecu 2006. zauzimaju jedino i samo crvi (izvor: Sophos. ali je u nekim slučajevima moguće jedino ručno uklanjanje. Upute za ručno uklanjanje najbolje je pronaći na stranicama proizvoĎača antivirusnog programa koji se koristi na računalu. Osim njihove raznolikosti. Kako ukloniti virus? Iako je prevencija putem aktualizirang antivirusnog programa najbolje rješenje. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. spywarei. To je jedini način sigurne zaštite podataka ukoliko se dogodi aktivacija destruktivnog virusa. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa virusi. Koliko su crvi danas rasprostranjeniji u odnosu na viruse dokazuje i podatak da prvih 10 mjesta na listi prijavljenih virusa i crva u 9. Naime. Windows Live OneCare safety scanner. crvi. u slučajevima kada je za to prekasno. Širenje se redovitno odvija putem računalnih mreţa (Etherneta i Interneta).com). a više o njemu saznajte takoĎer u našem praktičnom dijelupriručnika.. za razliku od virusa koji se mogu širiti i prijenosnim medijima. crvima za širenje i djelovanje nije potreban domaćin (izvršna ili podatkovna datoteka koja se inficira malicioznim kodom) već se u potpunosti smještaju i sakrivaju u memoriji računala. Nadalje.podataka na računalu koji su od vaţnosti za korisnika. a općenite naputke moţete pronaći u našem praktičnom dijelupriručnika. No postoji jedna ključna razlika koja crve čini znatno naprednijim malicioznim programima od virusa. . crv je samostalan program kojeg nije potrebno aktivirati poput virusa (korisničkim pokretanjem inficirane datoteke) već se širi i djeluje koristeći isključivo vlastite mehanizme.Crvi Crvi Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Microsoft je ponudio vlasito online rješenje za uklanjanje virusa i crva. Priručnik o sigurnosti . Što su crvi? Crvi su maliciozni programi koji su vrlo slični virusima pa ih neki stručnjaci za sigurnost stavljaju pod kategoriju virusa. Uklanjanje se u velikoj većini slučajeva moţe izvršiti automatski koristeći antivirusni program ili virusni skener. virus je potrebno ukloniti..Maliciozni programi .

u Outlook adresaru). Korisničkim otvaranjem inficiranog privitka. takvo rapidno širenje crva u većini će slučajeva značajno naškoditi računalnim mreţama. zomibe računalo te ga onda koristiti za razne protuzakonite radnje (od kraĎe osobnih podataka i lozinki pa do slanja spam poruka na ostala računala i Dos napade). svrha crva je preuzeti kontrolu nad korisničkim računalom.000 puta! Generalno gledajući. Način na koji to crvi postiţu je poznat kao backdoor entry.2001.7. u svega 9 sati postojanja replicirao više od 250. umanjujući njihovu efikasnost trošenjem raspoloţivog kapaciteta (engl. Zahvaljujući svojoj sposobnosti širenja bez potrebe za korisničkim utjecajem. Kategorije crva Crvi se mogu podijeliti na nekoliko osnovnih kategorija. širenje crva računalnim mreţama znatno je brţe od virusa. kriptirati ih kako bi postala nedostupna korisniku ili pak poslati zaraţene dokumente putem elektroničke pošte. Crvi će najčešće iskoristiti sigurnosni propust u operacijskom sustavu računala te onda primjerice obrisati neke podatke na računalu. Najčešće funkcionira na način da se pošalje na sve e-mail adrese koje pronaĎe na korisničkom računalu (npr. U najgorem i vrlo čestom slučaju. Najopasniji crvi će pregledavanjem mreţe ustanoviti nezaštićena računala (npr. ona bez redovnih sigurnosnih .Kako rade crvi? Crvi su najčešće napravljeni kako bi iskoristili mogućnosti računala za prijenos i razmjenu podataka. u ovisnosti o načinu propagacije: 1. odnosno otvaranje „straţnjih vrata“ koja se onda koriste za preuzimanje i upravljanje računalom. Email crvi To je najraširenija vrsta crva koja se širi koristeći privitke elektroničke pošte. Primjerice. crv Code Red se 19. a nalazi se u tijelu poruke elektroničke pošte. pretvoriti ga u tzv. crv se ubacuje u sustav. Širenje crva moţe se postići i slanjem URL adrese (linka) koja vodi do inficirane web stranice. bandwidtha). No šteta koju crvi mogu nanijeti pojedinačnim računalima moţe biti značajno ozbiljnija.

Nastanjuju se pod bezazlenim imenima u dijeljene mape korisnika i na taj način postaju dostupne svim korisnicima P2P programa za preuzimanje i pokretanje. virusi inficiraju računalo . Iskorištavanje ranjivosti naziva se exploiting-om. 3. inficira datoteke na posluţitelju (npr. Instant messaging crvi Ovi crvi šire se putem programa za slanje poruka u realnom vremenu (MSN. pretraţivanje *. dijeljene i nezaštićene direktorije u lokalnoj mreţi . 3. Slijedi nekoliko takvih primjera: 1.). ali s naglaskom na grupne diskusije koje se odvijaju u tzv. Email adrese na koje će se proširiti. 2.wab datoteka (koriste se za pohranu adresara MS Outlook Expressa) 3. web stranice) te čeka korisnike da se spoje na posluţitelj. IRC kanalima. Internet crvi Internet crvima nazivamo brojne crve koji se sluţe alternativnim metodama širenja koje do sad nismo spomenuli. pretraţivanje adresara MS Outlook / Outlook Express programa 2. crv probija javne mreţe (Web i FTP posluţitelje). pretraţivanje raznih podatkovnih datoteka u potrazi za email adresama 4. Napredniji crvi ove vrste sposobni su imitirati kompletne protokole mreţa za razmjenu sadrţaja. File sharing crvi Širenje crva dogaĎa se putem Peer-To-Peer (P2P) programima za razmjenu sadrţaja preko Interneta. Prilikom navedenog spajanja. IRC crvi šire se putem IRC kanala za chat na identičan način kao i email crvi – slanjem zaraţenih datoteka ili URL adresa koje vode na inficirane web stranice.aţuriranja operativnog sustava) te se putem mreţnih servisa nastaniti u njih bez ikakve potrebe za interakcijom korisnika. crv se kopira u razne dostupne mreţne resurse (npr. 1. crv iskorištava ranjivosti operativnih sustava (posebice onih računala koja nemaju aţurirane sigurnosne postavke) kako bi se probio i kopirao u računala ili računalne mreţe. crv pronalazi sljedećim tehnikama: 1. slanje svoje kopije u obliku odgovora na sve pronaĎene poruke u pretincu za poštu 5. Dakle jedina razlika u odnosu na email crve je medij putem kojeg se crv prenosi. ICQ i sl. IRC crvi IRC (Internet Relay Chat) je još jedan način komunikacije u stvarnom vremenu. generiranje novih email adresa konstruiranih iz nasumce odabranih imena i često korištenih domena 2.Ethernetu) nakon čega pokušava u potpunosti ovladati računalom 2. Način je vrlo jednostavan – svim kontaktima u adresaru šalju se poruke s URL adresama koje vode na inficirane web stranice. potvrdno odgovarati na sve zahtjeve i širiti se na sve sudionike pojedine mreţe.

wab. crv koristi druge maliciozne programe (npr. Netsky-P.. Email poruka pomoću koje se crv širi uobičajeno ima krivotvoreno ime pošiljatelja (više o tome vidite pod email spoofing) te različite naslove. *.pab. tijela i privitke kojima se ţeli zavarati primaoca. Ovakve vrste napada danas su sve češće i opasnije. 4. *. Bez obzira na navedenu kategorizaciju. Trojanske konje) koji mu sluţe kao prijenosnici i otvaraju pristup drugim računalima. *. Adrese na koje će se poslati pronalazi na računalu na kojem se nalazi u raznim datotekama koje sluţe za pohranu adresara (npr. crv Netsky u svojim brojnim podvarijatama preţivljava te je danas u svijetu na vrhu po učestalosti pojavljivanja. Navedeno otvaranje pristupa naziva se i otvaranjem straţnjih vrata (backdoor entry) čime i crvi dobijaju mogućnost širenja. Netsky je tipični email crv koji se širi šaljući svoje kopije putem email privitaka koristeći vlastiti ugraĎeni SMTP posluţitelj. a njegov autor Sven Jaschan ubrzo otkriven i osuĎen. Računala s otvorenim straţnjim vratima popularno se nazivaju zombie računalima iz razloga što se nad njima moţe preuzeti potpuna kontrola te ih koristiti za daljnje napade i širenje malicioznih programa.s kojeg se spajanje dogodilo. brojni crvi danas koriste dvije ili više metoda za svoje širenje kako bi što efikasnije napadali računala.pst). Ovaj podatak dodatno pojašnjava činjenicu da su crvi danas izuzetno opasna i raširena vrsta malicioznih programa od koje je potreban poseban oprez i zaštita. Tipičan primjer crva u akciji Pogledajmo primjer najčešće prijavljenog crva u rujnu 2006. Slijedi tipičan primjera takve email poruke: . Iako je prvi puta zabiljeţen u oţujku 2004..

No prije svega. pogaĎate.pif) nikako ne otvarajte. Konačno. Praktične upute moţete pronaći. o čemu saznajte više u našem praktičom dijelu priručnika. Ponekad. Zaraţena email poruka nemora imati sve ove simptome. nakon primanja i prije otvaranja email poruke pokušajte si odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja:  da li poznajete pošiljaoca email poruke?  da li ste već primili email poruku s te adrese?  da li ste očekivali tu email poruku?  da li sadrţaj i privitak poruke imaju smisla?  da li antivirusni program dojavljuje moguću opasnost od malicioznog . na računalima sa starijim verzijama Internet Explorera (5.zip (čest kompresijski format). Instalaciju i korištenje Windows Firewall-a takoĎer smo obradili u našem praktičnom dijelu (link na prakt.exe. firewall) drugi je korak koji će zaštiti računalo od većine crva koji se šire pretraţivanjem i napadanjem nezaštićenih računala.5) te neaţuriranim Windows operativnim sustavom. redovito skidanje i instalacija sigurnosnih zakrpa u sklopu Windows Updates servisa učinit će računalo dodatno sigurnim. ali većina će ih vjerojatno biti prisutna. Kako se zaštititi od crva? Zaštita od crva vrlo je slična zaštiti od virusa i kao prvi korak preporuča se instalacija i redovitno osvjeţavanje antivirusnog programa. . Privitak poruke sadrţi sumnjivu datoteku. . Sumnjive privitke poruka. Ovom metodom crv pokušava zavarati korisnika dajući mu dojam da je primljena poruka odgovor na poruku koju je on inicijalno poslao. danas prisutnih u ogromnom broju. ali pogled na netipičnu ikonu kojom je predstavljena ukazuje da vjerojatno nije tako i da se radi o zaraţenoj datoteci. Adresa pošaljaoca dakako je laţna.vbs.Iz ove poruke moţe se vidjeti nekoliko karakterističnih stvari za crve. takoĎer u našem praktičom dijelu priručnika. Naslov poruke sadrţi riječ „Re:“ kojom se uobičajeno označava odgovor na email poruku koju ste nekome poslali. Instalacija sigurnosne stijene (engl.Potpis poruke sadrţi nekoliko redova teksta kojima se simulira poruka koja je tipična za antivirusne programe koji skeniraju poruku i zaključe da je s njom sve u redu.1 i 5. Tijelo poruke sadrţi kratki tekst u kojem se korisnika navodi na otvaranje privitka. moţda se i najlakše zaštiti – oprezom. . U ovom slučaju datoteka bi trebala biti formata . Otvaranjem privitka takve poruke. posebice u obliku izvršnih datoteka (npr. . ništa nećete postići upozoravajući ga da ima crva na svom računalu jer to nije nuţno točno.bat. kao niti klikajte na sumnjive URL adrese u sadrţaju poruka. dovoljan je samo i pregled ovakve poruke (bez otvaranja privitka) kako bi se crv automatski pokrenuo. crv će sigurno zaraziti računalo i nastaniti se u njegovoj memoriji. dio – Firewall) priručnika. kada primite ovakvu email poruku i u polju pošiljaoca prepoznate adresu svog prijatelja/kolege/poznanika. a crv ju je vjerojatno pronašao na računalu s kojeg se poslao. Dakle. Od email crva.

raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. blokatorima spyware-a i sl.. danas . zapisa u registrima pomoću kojih se navedeno preuzimanje kontrole ostvaruje. Iako pojam rootkit originalno potječe iz Unix svijeta. procesa. Spomenutim tehnikama „skrivanja“ od korisnika. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa . budite posebno oprezni i imajte na umu mogućnost od infekcije. preciznije rečeno. virusa. Cilj rootkita najčešće je preuzimanje kontrole nad računalom uz istovremo skrivanje datoteka.. a više o njemu saznajte takoĎer u našem praktičnom dijelupriručnika. uklanjanje crva najčešće je moguće automatski. Rootkits Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Windows Live OneCare safety scanner. Osim njihove raznolikosti. Općenite savjete za uklanjanje moţete pronaći u našem praktičnom dijelu priručnika. OPREZ ! Socijalni inţenjering pomoću kojega se korisnik pokušava namamiti na izvoĎenje gore spomenutih radnji sve je rašireniji i sofisticiraniji. crvi. Ukoliko antivirusni program ili virsni skener pronaĎu i identificiraju crva. trojanskih konja) od korisnika.sadrţaja? Ukoliko niste sigurni u odgovor na bilo koje od navedenih pitanja. to su programi čija je namjena skrivanje drugih malicioznih programa (npr. koristeći aktualizirani antivirusni alat pomoću kojeg je potrebno napraviti detaljno pretraţivanje svih datoteka računala (full scan) te potom uklanjanje pronaĎenih crva. u većini slučajeva na stranicama proizvoĎača antivirusnih programa postojat će upute za ručnouklanjanje crva ili pak specijalzirani program upravo za tu namjenu. spyware-a. spywarei. maliciozni programi na taj način ostaju nevidljivi i neuklonjivi antivirusnim programima. Microsoft je ponudio vlasito online rješenje za uklanjanje virusa i crva.virusi. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. stoga je potreban poseban oprez! Kako ukloniti crva? Jednako kao i za viruse. Što su to rootkiti? Rootkiti su posebna grupa mailicioznih programa ili. a nemogu ga ukloniti.

Razlog tomu je dostupnost izvornog koda rootkita (Internet) što olakšava pisanje novih i sloţenijih verzija. . Linux. prilikom instalacije novih programa na računalo). rootkiti često funkcioniraju na način da mijenjaju dijelove operativnih sustava ili se pak instaliraju kao driveri. Naime. dok se ovlasti Administrator korisničkog računa traţe i koriste samo i jedino kada je to nuţno potrebno (npr. PAŽNJA ! Ukoliko doista nije nuţno. ne koristite Administrator korisnički račun već stvorite i koristite običan korisnički račun za svakodnevni rad na računalu. Gore priloţena slika (preuzeta sa viruslist. Solaris i druge. Navedena kontrola zahtijeva da se većina uobičajenih operacija na računalu izvodi pod standardnim korisničkim računom (Standard User Mode).com). Windows Vista. Treba istaknuti da prvenstveno radi obrane od raznih malicioznih programa poput rootkita. novi Microsoft-ov operativni sustav. No moţda još vaţniji razlog je i prečesto korištenje Administrator korisničkih računa (user account-a) od strane korisnika MS Windows operativnih sustava. ima ugraĎenu novu i bolju kontrolu korisničkih računa (engl. User Account Control). Na taj način znatno se olakšava instalacija rootkit programa na računala korisnika.postoje rootkiti za sve vrste operativnih sustava uključujući Microsoft Windows sustave. pokazuje porast broja različitih rootkita u malicioznim programima.

rootkiti se često koriste i za otkrivanje kombinacija korisničkih imena i lozinki potrebnih za pristup web stranicama što ih čini vrlo opasnima za neopreznog korisnika. User-mode Rootkits Ova kategorija rootkita skriva se od korisnika presijecanjem funkcija za pretraţivanje datotečnog sustava (koriste ih Windows Explorer/command prompt). rootkit se moţe proširiti i peer-to-peer mreţom. zatim email porukama s malicioznim privitcima ili URL adresama koje vode na malicioznu web stranicu te sličnim metodama socijalnog inţenjeringa tipičnim za širenje virusa. izvršni kod takvih programa mora biti trajno pohranjen – najčešće u Registry-u ili datotečnom sustavu. jednom instalirani rootkit koristi se za skrivanje raznih malicioznih programa. „straţnja vrata“ (engl. rootkiti mijenjaju konačan ispis na način da izostave sve podatke vezanje uz njih same. programa koji stvaraju tzv. računala bez sigurnosnih nadogradnji ili sa slabim administratorskim lozinkama) kako bi dobili pristup računalu. otvorene pristupe. Dakle prilikom korisničkog pretraţivanja direktorija i ispisa datoteka. Nadalje. S obzirom na tu karakteristiku. napadači najčešće uočavaju i iskorištavaju trenutne ranjivosti operativnog sistema (npr. Osim navedenog načina. Memory-Based Rootkits Za razliku od prije navedene. 3. backdoor) pomoću kojih napadač u potpunosti kontrolira zaraţeno računalo. Kao što je već rečeno. napadač ručno instalira rootkit. Takvu vrstu „skrivenog“ napada vrlo često teško otkrivaju firewall-i te antivirusni i antispyware programi za zaštitu računala. kernel mode) te da li ostaju u računalu i nakon ponovnog pokretanja: 1. Persistent Rootkits Ova kategorija rootkita je trajne prirode i aktiviraju se prilikom svakog novog pokretanja računala. 4. Jednom kada je pristup osiguran. Kernel-mode Rootkits Navedena kategorija još je moćnija od prethodno navedene. ova kategorija rootkita nastanjuje se u radnoj memoriji računala i time ne moţe opstati nakon njegovog ponovnog pokretanja. Najčešća primjena je skrivanje trojanskih konja. 2. Kategorije rootkita Nekoliko je kategorija rootkita ovisno o tome da li se izvršavaju u korisničkom načinu (engl. user mode) ili jezgrenom načinu (engl. Umjesto toga. jer .Kako rade rootkiti? Rootkiti nemaju osobine samoumnaţanja i samoizvršavanja poput virusa i crva. spam napada i sl. Kontrolirano računalo (popularno: zombie) se potom koristi za razne abuse radnje poput Dos napada.

tipičan način njihova skrivanja od korisnika je brisanje vlastitih procesa iz ukupne liste aktivnih procesa. Kako ukloniti rootkit? Naţalost. korištenjem brojki. Na ovoj adresi saznajte više informacija o Microsoft-ovoj inicijativi te uskoro dostupnom alatu za detekciju i uklanjanje rootkita Strider GhostBuster. sama identifikacija rootkita zbog njihovog načina rada ponekad je vrlo teška i ne postoji „kuharica“ za otkrivanje ove vrste malicioznih programa. Navedeni alati dijele se u više kategorija ovisno o načinu svog rada. netipično ponašanje raznih programa (pa čak i antivirusnih). TakoĎer. Na taj način kroz Task Manager rootkit procesi neće biti vidljivi niti korisniku niti većini antivirusnih i antispyware alata. S obzirom da neka su neka istraţivanja pokazala kako 20% ukupnih infekcija na MS Windowsima SP2 drţe upravo rootkiti. Neobično ponašanje odnosi se na rušenje i smrzavanje sustava. a više detalja o njegovoj instalaciji i primjeni pročitajte u praktičnom dijelu našeg priručnika. Primjerice. slova različite veličine i specijalnih znakova). nova verzija Windows Defendera dokazano sprečava odreĎen broj rootkita. redovno aţuriranje operativnog sustava. Microsoft se odlučio ozbiljno pozabaviti problemom. netipično korištenje mreţnih resursa te pokretanje sumnjivih procesa prilikom ponovnog pokretanja računala. već spomenuto korištenje korisničkog računa bez administrativnih ovlasti svakako će umanjiti rizik. Popis ostalih dostupnih alata na trţištu dostupan je ovdje. Jedan od popularnijih alata za detekciju je Rootkit Revealer. No mjesta za sumnju ima ukoliko se računalo neobično ponaša usprkos aţuriranom antivirusnom i antispyware programu. . Detekciju rootkita danas omogućuje velika količina dostupnih alata. Zaštita od rootkita Prevencija od rootkita identična je prevenciji od većine malicioznih programa. korištenje firewall-a te odabir jakih lozinki (npr.osim presijecanja odgovora jezgre operacijskog sustava. TakoĎer. Ukoliko spomenuti alati ne pomaţu. krajnje i najsigurnije rješenje je ponovna instalacija cijelog operativnog sustava uz opciju formatiranja cijelog tvrdog diska. Preporuča se korištenje i redovno aţuiranje antivirusnog i antispyware programa. a alat F-Secure BlackLight nudi i otklanjanje. oni čak mogu mijenjati neke podatkovne strukture same jezgre. a uspjeh u detekciji varira ovisno o vrsti rootkita koji je zarazio računalo.

. Osim njihove raznolikosti. Cilj rootkita najčešće je preuzimanje kontrole nad računalom uz istovremo skrivanje datoteka. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa . Spomenutim tehnikama „skrivanja“ od korisnika. Linux. spywarei. Na taj način znatno se olakšava instalacija rootkit programa na računala korisnika. pokazuje porast broja različitih rootkita u malicioznim programima. trojanskih konja) od korisnika. rootkiti često funkcioniraju na način da mijenjaju dijelove operativnih sustava ili se pak instaliraju kao driveri.virusi. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. Naime. to su programi čija je namjena skrivanje drugih malicioznih programa (npr. No moţda još vaţniji razlog je i prečesto korištenje Administrator korisničkih računa (user account-a) od strane korisnika MS Windows operativnih sustava. . zapisa u registrima pomoću kojih se navedeno preuzimanje kontrole ostvaruje. virusa.com). Razlog tomu je dostupnost izvornog koda rootkita (Internet) što olakšava pisanje novih i sloţenijih verzija. danas postoje rootkiti za sve vrste operativnih sustava uključujući Microsoft Windows sustave.Rootkits Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. blokatorima spyware-a i sl. spyware-a. maliciozni programi na taj način ostaju nevidljivi i neuklonjivi antivirusnim programima. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Što su to rootkiti? Rootkiti su posebna grupa mailicioznih programa ili.. Iako pojam rootkit originalno potječe iz Unix svijeta. procesa. Solaris i druge. preciznije rečeno. crvi. Gore priloţena slika (preuzeta sa viruslist.

Nadalje. novi Microsoft-ov operativni sustav. Umjesto toga. „straţnja vrata“ (engl.PAŽNJA ! Ukoliko doista nije nuţno. Kao što je već rečeno. . Kontrolirano računalo (popularno: zombie) se potom koristi za razne abuse radnje poput Dos napada. rootkiti se često koriste i za otkrivanje kombinacija korisničkih imena i lozinki potrebnih za pristup web stranicama što ih čini vrlo opasnima za neopreznog korisnika. Windows Vista. backdoor) pomoću kojih napadač u potpunosti kontrolira zaraţeno računalo. otvorene pristupe. Kako rade rootkiti? Rootkiti nemaju osobine samoumnaţanja i samoizvršavanja poput virusa i crva. Jednom kada je pristup osiguran. ne koristite Administrator korisnički račun već stvorite i koristite običan korisnički račun za svakodnevni rad na računalu. Treba istaknuti da prvenstveno radi obrane od raznih malicioznih programa poput rootkita. Takvu vrstu „skrivenog“ napada vrlo često teško otkrivaju firewall-i te antivirusni i antispyware programi za zaštitu računala. napadači najčešće uočavaju i iskorištavaju trenutne ranjivosti operativnog sistema (npr. Najčešća primjena je skrivanje trojanskih konja. Osim navedenog načina. računala bez sigurnosnih nadogradnji ili sa slabim administratorskim lozinkama) kako bi dobili pristup računalu. programa koji stvaraju tzv. zatim email porukama s malicioznim privitcima ili URL adresama koje vode na malicioznu web stranicu te sličnim metodama socijalnog inţenjeringa tipičnim za širenje virusa. Navedena kontrola zahtijeva da se većina uobičajenih operacija na računalu izvodi pod standardnim korisničkim računom (Standard User Mode). ima ugraĎenu novu i bolju kontrolu korisničkih računa (engl. User Account Control). prilikom instalacije novih programa na računalo). dok se ovlasti Administrator korisničkog računa traţe i koriste samo i jedino kada je to nuţno potrebno (npr. napadač ručno instalira rootkit. spam napada i sl. rootkit se moţe proširiti i peer-to-peer mreţom. jednom instalirani rootkit koristi se za skrivanje raznih malicioznih programa.

rootkiti mijenjaju konačan ispis na način da izostave sve podatke vezanje uz njih same. TakoĎer. Microsoft se odlučio ozbiljno pozabaviti problemom. Kernel-mode Rootkits Navedena kategorija još je moćnija od prethodno navedene. korištenje firewall-a te odabir jakih lozinki (npr. Na taj način kroz Task Manager rootkit procesi neće biti vidljivi niti korisniku niti većini antivirusnih i antispyware alata. Zaštita od rootkita Prevencija od rootkita identična je prevenciji od većine malicioznih programa. ova kategorija rootkita nastanjuje se u radnoj memoriji računala i time ne moţe opstati nakon njegovog ponovnog pokretanja. S obzirom da neka su neka istraţivanja pokazala kako 20% ukupnih infekcija na MS Windowsima SP2 drţe upravo rootkiti. redovno aţuriranje operativnog sustava. Memory-Based Rootkits Za razliku od prije navedene. Dakle prilikom korisničkog pretraţivanja direktorija i ispisa datoteka. Preporuča se korištenje i redovno aţuiranje antivirusnog i antispyware programa. S obzirom na tu karakteristiku. slova različite veličine i specijalnih znakova). tipičan način njihova skrivanja od korisnika je brisanje vlastitih procesa iz ukupne liste aktivnih procesa.Kategorije rootkita Nekoliko je kategorija rootkita ovisno o tome da li se izvršavaju u korisničkom načinu (engl. 2. jer osim presijecanja odgovora jezgre operacijskog sustava. User-mode Rootkits Ova kategorija rootkita skriva se od korisnika presijecanjem funkcija za pretraţivanje datotečnog sustava (koriste ih Windows Explorer/command prompt). Persistent Rootkits Ova kategorija rootkita je trajne prirode i aktiviraju se prilikom svakog novog pokretanja računala. 3. korištenjem brojki. 4. već spomenuto korištenje korisničkog računa bez administrativnih ovlasti svakako će umanjiti rizik. kernel mode) te da li ostaju u računalu i nakon ponovnog pokretanja: 1. Primjerice. Na ovoj adresi saznajte više informacija o Microsoft-ovoj inicijativi te uskoro dostupnom alatu za detekciju i uklanjanje rootkita Strider GhostBuster. izvršni kod takvih programa mora biti trajno pohranjen – najčešće u Registry-u ili datotečnom sustavu. oni čak mogu mijenjati neke podatkovne strukture same jezgre. nova verzija Windows . user mode) ili jezgrenom načinu (engl. TakoĎer.

. Jedan od popularnijih alata za detekciju je Rootkit Revealer. Najjednostavnije govoreći – spyware moţemo okarakterizirati kao softver koji biljeţi što korisnik radi na svojem računalu i onda prikupljene informacije šalje Internetom. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. krajnje i najsigurnije rješenje je ponovna instalacija cijelog operativnog sustava uz opciju formatiranja cijelog tvrdog diska. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa . Kako ukloniti rootkit? Naţalost. a više detalja o njegovoj instalaciji i primjeni pročitajte u praktičnom dijelu našeg priručnika. Što je to spyware? Spyware je pojam kojim se označava vrlo široka kategorija malicioznog softvera čije je djelovanje usmjereno prema preuzimanju djelomične kontrole nad korisnikovim računalom bez postavljanja upita i osiguravanja suglasnosti korisnika da mu se takav softver instalira na računalo. Detekciju rootkita danas omogućuje velika količina dostupnih alata. netipično korištenje mreţnih resursa te pokretanje sumnjivih procesa prilikom ponovnog pokretanja računala. Popis ostalih dostupnih alata na trţištu dostupan je ovdje.virusi. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Navedeni alati dijele se u više kategorija ovisno o načinu svog rada. Riječ je o vrlo raznolikom tipu informacija od adresa web stranica koje posjećujete do opasnijih koji pokušavaju presresti koje tipke pritišćete kako bi pokušali prikupiti vaše lozinke i .Defendera dokazano sprečava odreĎen broj rootkita. sama identifikacija rootkita zbog njihovog načina rada ponekad je vrlo teška i ne postoji „kuharica“ za otkrivanje ove vrste malicioznih programa. spywarei. a alat F-Secure BlackLight nudi i otklanjanje. Osim njihove raznolikosti. a uspjeh u detekciji varira ovisno o vrsti rootkita koji je zarazio računalo. crvi. Spyware Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Sam naziv „spyware“ u sebi uključuje riječ „spy“ koja označava špijuniranje pa se moţe steći dojam kako je spyware namijenjen špijuniranju ponašanja korisnika dok radi na računalu. Ukoliko spomenuti alati ne pomaţu. često na korist trećih strana. netipično ponašanje raznih programa (pa čak i antivirusnih). No mjesta za sumnju ima ukoliko se računalo neobično ponaša usprkos aţuriranom antivirusnom i antispyware programu. no u posljednje vrijeme pojam spyware poprima šire značenje i oslikava široku kategoriju softvera malicioznog djelovanja. Neobično ponašanje odnosi se na rušenje i smrzavanje sustava..

Globalno gledano. Iz ovih je razloga potrebno posvetiti dodatnu pozornost i educirati se o ovim pojavama kako bih ih uspješno izbjegavali. njihove nejasnoće i kompleksnosti. on se više ne tretira kao spyware. Da bi neki program smatrali spywareom on mora zadovoljiti nekoliko kriterija – mora prikupljati informacije bez suglasnosti korisnika i te prikupljene informacije mora slati. Pojam spywarea se često veţe i uz adware. koristili za ucjenu i na druge načine kako bi pokušali ostvariti financijsku dobit. screenshotove. Informacije koje prikupljaju spyware programi Spyware programi prikupljaju vrlo raznoliku paletu informacija. ili na neki drugi način učiniti dostupnima zlonamjernom korisniku. No ovdje treba obratiti dodatnu pozornost na sam sadrţaj gore spomenutih ugovora. Sigurnosne organizacije ističu kako pripadnost jednoj od gornje 3 skupine nije isključivo – drugim riječima . biljeţenje pritisnutih tipki… Ukratko – gotovo da nema podatka na vašem računalu kojeg spyware ne moţe prikupiti i poslati zlonamjernom napadaču. Neke tvrtke u svoje proizvode uključuju oblike spywarea i adwarea.druge povjerljive informacije. Upravo zbog duţine tih ugovora. spywareom se kao sredstvom za prikupljanje informacija sluţe: online napadači često vezani uz organizirani kriminal. a organizacije koje se bave pitanjima privatnosti korisnika interneta ističu kako spyware značajno umanjuje privatnost korisnika. Ukoliko spyware program u svojem Licenčnom ugovoru (LUKK – Licenčni ugovor s krajnjim korisnikom. Tko se sluţi spywareom Brojni su motivi zašto bi netko kreirao spyware – informacije o navikama i karakteristikama korisnika su vrlo cijenjene jer pruţaju jasan uvid i omogućavaju specifično oglašavanje i čitav niz drugih personaliziranih elemenata. te ako korisnik te odredbe prihvati – onda se ne moţe govoriti o spywareu. Ovi potonji se često spywareom sluţe kako bi prikupili osjetljive i zaštićene informacije o organizaciji u kojoj rade te ih kasnije prodavali na crnom trţištu. agencije) i „insajderi“. mnogi se korisnici bez ikakvog čitanja i razumijevanja ugovora slaţu s odredbama istog i na taj način omogućavaju instalaciju spyware programa. EULA – End-user licence agreement) navede i opiše da će prikupljati i slati prikupljene podatke o korisnikovim aktivnostima. marketinške organizacije (tvrtke. U velikom broju slučajeva ti su ugovori pisani na takav način da korisniku ne daju jasnu i potpuno razumljivu informaciju o načinu rada potencijalnog spyware programa kojeg instaliraju. Spyware je s vremenom postao toliko sofisticiran da je u staju prikupljati gotovo svaku informaciju vezanu uz vaše navike i načine uporabe računala – pregledavanje datoteka na diskovima. mahom za svrhe oglašavanja. .članovi iz pojedinih skupina meĎusobno suraĎuju u svojim pothvatima kako bi ostvarili svoje ciljeve na štetu društva ili organizacija. Premda ovdje nije riječ o klasičnom spywareu u onom najmalicioznijem smislu – i dalje ih smatramo spywareom ili adwareom. S pravnog stanovišta – onog trenutka kada se sloţite s instalacijom tog programa.

Prema informacijama američkog CERT-a (United States Computer Emergency Readiness Team). dok oni u pozadini izvršavaju zlonamjerne akcije. autori spyware programa su postali još sofisticiranijima kako bi prevarili korisnike i naveli ih na instaliranje spywarea. spyware najčešće prikuplja podatke vezane uz:  aktivnost na Internetu (koje web stranice posjećujete. Informacija o spywareu koji se na taj način instalira na korisnikovo računalo često nije niti navedena ili se nalazi paţljivo uključena u Licenčni ugovor s krajnjim korisnikom. spyware programi će pokušati prevariti korisnika koji će im omogućiti nesmetanu instalaciju na računalo. Upravo je taj način i najrašireniji način prijenosa spywarea i njegovog širenja. Primjer takvog načina distribucije spyware je iskoristio P2P (peer-tp-peer) program za razmjenu datoteka Kazaa. naizgled. Umjesto toga. običnim i korisnim programima. a paralelno s njim se instalira i spyware. zabiljeţeni su slučajevi da se spyware distribuira i s glazbenim CD medijima. Treći način distribucije spywarea uključuje pokušaje zlonamjernih korisnika da svojim akcijama zaobiĎu sigurnosne mjere koje se nalaze uključene u web preglednicima poput Microsoft Internet Explorera. ponekada pisana vrlo sitnim slovima kao sasvim sporedna odredba koju velika većina korisnika nikada niti ne pročita. spyware se širi na drugačije načine i najčešće se sam spyware program ne prenosi s jednog računala na drugo. primjerice. koliko se na njima zadrţavate…)  elektroničku poštu i kontakte  sadrţaj meĎuspremnika (Clipboard)  pritisnute tipke na tipkovnici (keylogging)  screenshotove i  mreţni prome Načini na koje spyware dospijeva na vaše računalo Za razliku od virusa koji imaju mogućnost samoreplikacije ili virusa. Kako je s vremenom porasla i svjesnost dijela korisnika Interneta o opasnostima spywarea. . spyware se često distribuira zajedno s. ali izgledom i samim opisom korisniku izgledaju kao poţeljni i ispravni programi. U današnje vrijeme. No. Korisnik instalira takav softver. U ovom kontekstu se mogu promatrati i trojanski konji – programi koji u sebi imaju zlonamjerne karakteristike. Još jedan od načina distribucije spywarea uključuje i postupke kojima se spyware distribuira zajedno sa shareware programima ili ostalim softverom koji se moţe preuzeti s interneta. Korisnik takve programe preuzima s Interneta i pokreće ih.

spyware se na računalo korisnika moţe instalirati tako da . potrebno je izvesti neku akciju poput klikanja na link. Novije inačice Internet Explorera imaju poboljšanja koja korisnicima pomaţu u borbi protiv ovakvog načina „zaraze“ spywareom. Dodatno. preuzimanje spyware moţe započeti na korisnikovo računalo. kako bi se softver instalirao. Zlonamjerni korisnici tada često pokušavaju putem skočnih prozora (popup windows) korisnike navesti na akciju instalacije neţeljenog spywarea.Kako je automatsko preuzimanje (download) softvera bez dozvole korisnika u pravilu onemogućeno. Pitanja mogu izgledati poput „Do you want to enhance your Internet Connection?“ (Ţelite li poboljšati svoju vezu na Internet?) s gumbima koji izgledaju kao „Yes“ i „No“ no čak ako i korisnik klikne na „No“.

mudro bi bilo pregledati vaš sustav na postojanje spywarea i ostalih malicioznih programa. Primijetite li ijedan od gornjih simptoma. Pojava neočekivane početne web stranice (homepage) prilikom korištenja vašeg web preglednika znak je da je spyware izmijenio vaše postavke bez vašeg dopuštenja. veliko zauzeće prostora na disku. postoji mogućnost da ga neće biti moguće jednostavno očistiti i vratiti u normalno stanje. pozivima za pristupe na stranice sa sadrţajima za odrasle – onda sasvim sigurno na svojem računalu imate instaliran spyware ili adware. No.iskoristi sigurnosne propuste u web pregledniku. no odgovor na njega nije posve jednostavno dati. Prepoznavanje spywarea na računalu Nalazi se na mojem računalu instaliran spyware? To je pitanje koje zanima brojne korisnike računala. nego će biti potrebna potpuno formatiranje diska i ponovna instalacija cijelog sustava. pojava alatnih traka (toolbars) u vašem web pregledniku takoĎer moţe (ali ne nuţno) označavati da se na vašem računalu nalazi spyware. Ukoliko je vaše računalo izuzetno „zaraţeno“ spywareom. Dodatno. Iz tih je razloga vaţno koristiti najnovije inačice web preglednika poput Internet Explorera i redovito osvjeţavati svoj sustav s najnovijim dodacima i sigurnosnim ispravcima. Utjecaji spywarea na društvo i ekonomiju u cjelini Utjecaj spywarea na globalnu ekonomiju. Povećana aktivnost procesora. društvo i na samog korisnika je dalekoseţan i ne moţe biti jednostavno sagledan. neočekivani mreţni promet – sve su to simptomi koji upućuju na postojanje spywarea na računalu. kupovanje preko Interneta…)  Smanjena radna produktivnost  Povećan rizik i izloţenost sigurnosnim problemima  Pitanje intelektualnih prava i zaštite istih  Povećanje troškova sluţbi za podršku korisnicima  Gubitak poslovnog i društvenog ugleda . Neki spyware programi idu toliko daleko da čak mijenjaju izvorne datoteke na sustavu kako bi se što bolje prikrili i oteţali svoje uklanjanje. Naime. te da se usporilo. moţete saznati u našem vodiču zauporabu Windows Defender alata za suzbijanje spywarea i ostalih malicioznih programa. za razliku od klasičnih programa i aplikacija koje nam se predstavljaju svojim sučeljem. neki spyware programi uopće ne moraju biti vidljivi kao klasične aplikacije i stoga ih nije uvijek lako prepoznati. Za više informacija kako to učiniti pogledajte upute o korištenju Microsoft Update sustava. upravljačkim programima (driverima) i slično. Kako to učiniti. velika je vjerojatnost da se na njemu nalazi instaliran spyware. Ponekada korisnici ove pojave niti ne povezuju s postojanjem spywarea već s neispravnim hardverom. Ukoliko tijekom rada na računalu primijetite kako vam se pojavljuju skočni prozori s reklamama. Neka od područja na koja spyware izrazito utječe su navedena u nastavku:  Smanjena pouzdanost korisnika prema modelima online poslovnih transakcija (e-banking. ukoliko primjetite kako se vaše računalo ponaša neobično.

Ovdje pročitajte detaljne upute kako korištenjem Microsoft Updatea svoj sustav moţete odrţavati aţurnim. Edukacija je ključan element zaštite i uz kombinaciju s tehnološkim rješenjima. pruţa dobru polaznu točku kako bi se uspješno branili od malicionzih programa. Spy Sheriff. Malware Wipe. Adware Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. VirusBurst. SpyWiper. Proučite Licenčni ugovor – ukoliko niste sigurni da ste razumjeli točno sve što je navedeno u ugovoru. Nanošenje izravne štete brendu Kako se zaštititi i boriti protiv spywarea Unatoč velikoj raširenosti spywarea. postoje kvalitetni načini zaštite i borbe protiv spywarea. adwarea i čitavog niza ostalih malicioznih programa. AntispywareSoldier i Mallware. SpyTrooper. Privacy Defender. PAL Spyware Remover. Neki od njih su: The Shield 2006. Kako bi naučili kako koristiti Windows Defender i odrţati svoje računalo čistim. Budite oprezni prilikom preuzimanja programa s Interneta od nepouzdanih izvora. Trustcleaner Pro. Danas imamo veliki broj različitih . Naime. SpywareStrike. Uporaba Microsoft Update sustava je izvrstan način da zaštitite svoje računalo i omogućite da se ispravke i sigurnosti propusti brzo i učinkovito riješe. a redovito su i digitalno potpisani. pogledajte naš vodič i upute za uporabu Winodows Defendera. SpyBan. Svoj operativni sustav drţite uvijek aţurnim. brojni programi koji sebe karakteriziraju kao antispyware su i sami spyware i štetni su za vaše računalo. PSGuard. Spyware Quake. WorldAntiSpy. Besplatan i izvrstan softver takve vrste je Windows Defender kojeg moţete besplatno preuzeti od Microsofta i instalirati na svoje računalo. Spyware Stormer. Pest Trap. Redovito koristite anti-spyware softver koji će voditi brigu o vašem sustavu i pronaĎene spyware i ostale malicionzne programe učinkovito ukloniti s vašeg računala. OPREZ ! Budite posebno oprezni ukoliko dobijete ponudu da na svoje računalo instalirate antispyware programe. Windows Defender dolazi kao sastavni dio Windows Vista operativnog sustava. WinFixer. SpyAxe. AlfaCleaner. Posebnu pozornost obratite na tekst koji je pisan sitnijim slovima kako bi se učinio nebitnim. nemojte ga prihvatiti i odustanite od instalacije softvera. AntiVirus Gold. Velike i ugledne tvrtke poput Microsofta svoje programe distribuiraju posebnim i pouzdanim kanalima. BraveSentry. SpyFalcon.

Ljudi u zajednici su oduvijek okruţeni oglašavanjem i ono pruţa vaţne usluge ako se provodi ispravno i odgovorno. a zarada od reklamiranja dalje motivira programera na nastavak pisanja. Za tvorca adwarea. Često bi bio onemogućen pristup cijelim grupama postavki. MeĎutim adware moţe poprimiti druga obiljeţja – ne pruţa korisniku cjelokupnu obavještenost ili kontrolu nad operativnim sustavom .. on predstavlja jedan od načina povrata dijela financijskih troškova nastalih samim razvojem programa. adware nije predstavljao problem korisniku budući da se radilo o jednostavnoj i bezopasnoj pojavi. ali samo ako je korisnik izričito pristao na takve radnje. na način da se neobjašnjivo aktiviraju razni skočni prozori (pop-up) ili linkovi koji vode na druge web stranice. Postupno je počeo pokazivati neka svojstva spywarea te su ţrtve napada često bile onemogućene vratiti stare postavke svog internetskog preglednika. adware će bez njegovog pristanka početi pratiti i njegovo računalo te zbog toga postaje spyware. Tih opasnosti korisnik treba biti svjestan. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. s vremenom je ovaj softver postajao sve pametniji. kada drugi korisnik posjeti to računalo. No. Sam adware moţe u odreĎenim okolnostima postati spyware. Danas adware prikuplja svojim tvorcima velike količine novčanih sredstava. . spywarei. čak i kada niste na Internetu. odrţavanja i nadograĎivanja softverskog proizvoda. Osim njihove raznolikosti. Adware je softver integriran s programom. crvi.. Adware/Spyware Često se dogaĎa da ljudi zamjene pojmove adwarea s pojmovima spywarea ili malwarea. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo.virusi. U počecima internetskog oglašavanja. nakon što bi ih adware izmijenio. Oglašavanje. Najraniji adware se čak pojavljivao u sklopu upravljačke ploče (Control Panel) pod opcijom dodavanja ili uklanjanja programa. Gotovo uvijek se sastojao od nekoliko lako uklonjivih datoteka koje nisu bile prijetnja funkcionalosti računala. samo po sebi najčešće nije problem (neke kompanije čak nude „besplatan“ softver u zamjenu za reklamiranje na vašem računalu te na taj način one zaraĎuju novac). Tvorci ovakvih adwarea tvrde kako nije riječ o spywareu upravo zbog evidentnosti rada samog programa.malicioznih programa . No. Adware ne smatramo spywareom kada on sakuplja i šalje podatke o aktivnostima korisnika ili korisnikove osobne informacije. uglavnom jer se ovi koncepti preklapaju. Što je to adware? Adware je softver koji na vašem računalu prikazuje razne oglase ili reklame. Recimo da je jedan korisnik instalirao adware na svoje računalo te je pristao na praćenje svojih aktivnosti.što ga čini neţeljenim softverom na vašem računalu.

Izgleda li vaš Windows Task Manager poput ovog na slici ispod? Ova slika prikazuje primjer nesposobnosti računala da brzo obraĎuje podatke jer mu se previše procesa odvija u isto vrijeme. Ako Windows Task Manager izgleda kao na drugoj slici. To je program koji grafički prikazuje trenutne performanse vašeg računala i veze na Internet. . Kliknite na karticu Performance i prikazat će vam se prozor koji pokazuje sposobnost računala da brzo obraĎuje informacije. vaše računalo neometano obraĎuje podatke. a procesi se odvijaju brzo i učinkovito. U navedenom primjeru su i procesor i radna memorija gotovo u potpunosti iscrpljeni što rezultira izuzetno usporenim radom računala.Djelovanje na računalo Pritisnite na vašoj tipkovnici istovremeno CTRL-ALT-DEL kako biste pozvali Windows Task Manager.

Čak postoje primjeri laţnih gumba za zatvaranje prozora. Betrayware danas uspijeva prevariti mnogo korisnika. Naţalost. ali klikom na NO ili CANCEL ste zapravo kliknuli YES ili INSTALL. Na primjer. Popularni anti-spyware alati često se često ne uspijevaju boriti s problemom jer se suoče s ogromnom količinom softvera kojeg treba maknuti te se s tim teretom teško nose. Ovo je primjer jednog dijaloškog prozora Betraywarea. a katkad se uopće ne mogu pokrenuti. Radi se o tome da se pred vama odjednom otvori dijaloški prozor koji upozorava da je računalo zaraţeno ili bi moglo biti zaraţeno spywareom te vas upućuje na link koji trebate slijediti kako biste besplatno pokrenuli skeniranje računala. Teško „zaraţeni“ sustavi rade vrlo usporeno. Na još problema korisnici nailaze kada ţele očistiti svoj operativni sustav. čijim klikom započinjete instalaciju adwarea. a koji u sebi potajno sadrţava i adware. Time ste zapravo instalirali adware ili spyware.Metode upada adwarea na računalo Najčešće se neovlašteni adware instalira potajno na računalo tako da korisnik toga isprva nije ni svjestan. moţe se dogoditi da s Interneta preuzimate besplatni program za dijeljenje datoteka. Drugi način ubacivanja adwarea u vaše računalo je instalacijom freewarea koji uključuje adware. Postoje dvije najčešće metode pomoću kojih se takav napad ostvaruje. Otvorit će vam se prozor sličan standardnom Windows dijaloškom okviru. Uspješno uklanjanje raznih adwarea i . U jednom slučaju vas se navodi da kliknete link na skočnom prozoru (pop-up) koji zatim instalira adware na vaše računalo. Posebni tip adwarea je nešto što je Microsoftov MVP Jim Eshelman nazvao „Betrayware“. Nemojte vjerovati svemu što na ovaj način pročitate. Imajte na umu da su programi za dijeljenje datoteka često nositelji raznih vrsta adwarea. često se ruše. Katkada su adware skočni prozori namjerno zavaravajući. najočitiji problem s kojim se većina korisnika suočava nakon što je na njihovom računalu instaliran adware je nestabilnost računala. Problemi s adwareom Tehnički gledano.

Kako se zaštititi? Kada se novi korisnik suoči s potrebom uklanjanja adwarea ili spywarea. Ako moţete. Nemojte nesvjesno instalirati softver. osim smanjenja performansi. Kako bi dodatno zaštitili svoje korisnike. kao i od većine ostalih malicioznih programa. Katkada se skočni prozori nameću web pregledniku na način da preuzimaju cijeli zaslon te ih je često vrlo teško ili nemoguće zatvoriti. moţete potraţiti na diskusijskim grupama (newsgroups) ime programa zajedno s ključnim riječima adware ili spyware. Ako niste sigurni sadrţava li novi softver adware. U najgorim slučajevima. Osim slanja vaših osobnih informacija. vjerojatno je u redu instalirati ga. Već smo spomenuli da adware moţe poprimiti obiljeţja spywarea kada počne izvještavati o tome gdje idete na Internet. MeĎutim. Katkad je adware čak sposoban sam sebe dodati u popis za propuštanje za propuštanje u vašem blokatoru skočnih prozora (popup blocker) ili u popis za vatrozidno propuštanje. adware s obiljeţjima spywarea moţe i preuzimati oglase 24 sata na dan ili preuzeti kontrolu nad postavkama vašeg preglednika kao što su početna stranica (home page) ili stranica pretraţivanja (search page). Naţalost. mnogo skočnih prozora se javlja uzastopno u kratkim rokovima. Ako još uvijek niste sigurni. Internet Service Providers. najnoviji programi imaju ugraĎenu i obranu od adwarea. Ako ne naĎete nikakva upozorenja o programu. license agreement) koji moţete otvoriti u nekom koraku tijekom same instalacije. ISP) uvode zaštitu od adwarea i spywarea. provjerite i web stranicu izdavača. Recimo da kliknete link koji se čini bezazlen te se otvori dijaloški prozor kao na slici ispod. . čineći računalo praktički neiskoristivim. Imajte na umu da mnogi freeware programi uključuju adware jer na taj način ostvaruju financijsku dobit. to moţe biti vrlo zastrašujuće. Stariji antivirusni programi čak niti ne sprječavaju ulazak adwarea budući da ih ne smatraju virusima ili crvima. Kada instalirate novi softver. a kako ne nanosi stvarnu štetu vašem računalu. moţete biti izloţeni još većem riziku budući da stranice na koje vas tada vodi mogu instalirati dodatne maliciozne programe na vaše računalo.spywarea je samo po sebi dovoljno teško da bi prevencija trebala biti glavni prioritet. Reklamiranje preko skočnih prozora (pop-up) takoĎer moţe biti izraziro problematično. budite sigurni da on ne sadrţava adware. Adware najčešće upada na računalo tako od vas na prevaru dobije dopuštenje za instalacijom. paţljivo pročitajte licenčni ugovor (engl. Kada maliciozni softver preuzme kontrolu nad Internet preglednikom na način za izmjeni vašu početnu stranicu. ne smatra se klasičnim virusom. kada i koliko često te što najčešće upisujete u polja za pretragu ili na koje reklame reagirate. čak i vrhunskim stručnjacima moţe biti izrazito teško riješiti se nekih od najgorih softvera. neki pruţatelji internetskih usluga (engl.

Za uklanjanje adwarea i spywarea te poboljšanje performansi vašeg računala koristite Windows Defender. Veliki dio neţeljenog softvera se instalira nakon što kliknete link na skočnom prozoru pa je dobro niti ne dobiti priliku za to.0 dolazi s ugraĎenim blokatorom skočnih prozora. koristite Windows Defender. TakoĎer preporučujemo i Internet Explorer 7 za Windows XP i Windows Server 2003 (a koji će biti u sastavu i Windows Viste). phishing. Blokator skočnih prozora vam upravo to omogućuje. pogledajte naš praktični vodič. .Nemojte odmah kliknuti Yes. potrebno je koristiti Microsoft Update značajku. Microsoftov Internet Explorer 7. Za više informacija o sigurnosnim značajkama Internet Explorera (blokiranje skočnih prozora. nemojte ići dalje od ovoga. Kako biste se učinkovito borili protiv adwarea i ostalih malicioznih programa. pogledajte naš praktični vodič. Dijaloški okvir poput ovog na slici je posljednji korak gdje još uvijek moţete odustati i nemojte instalirati programe koje niste sami odabrali. TakoĎer zapamtite da Windows XP Service Pack 2 štetnom softveru jako oteţava pristup na vaše računalo. upravljanje ActiveX kontrolama i ostalim aktivnim sadrţajem. Preporučuje se koristiti blokator skočnih prozora (pop-up blocker) kako biste spriječili otvaranje adware ili spyware prozora. koji sa sobom donosi brojna sigurnosna poboljšanja o kojima više moţete naučiti u našem praktičnom dijelu o sigurnosnim osobinama Internet Explorera 7. ali ako sumnjate. U ovom slučaju se nudi instalacija Microsoftovog programa pa nema opasnosti od neţeljenog softvera. moţete pročitati ovdje.0. Ako vaš sustav nema Service Pack 2. Za upute o uprabi Windows Defendera. Service Pack 2 je nadogradnja na Windows XP koja donosi mnogo korisnih noviteta. svakako vam preporučujemo tu nadogradnju. Za upute o radu s Microsoft Updateom. Nemojte se dati prevariti preuzimanjem ili nabavom malicioznih programa poput adwarea ili spywarea.. Kako biste se osigurali da su vaši Windows stalno aţurirani i kako biste izbjegli potencijalne sigurnosne prijetnje. a u našem praktičnom vodiču saznajte kako koristiti Windows Defender i aktivno zaštititi svoje računalo..).

MeĎutim. ne znajući kako „spasiti“ svoje računalo.Poznati adware programi Slijedi popis poznatih adware programa te vam preporučujemo da ih ne instalirate na svoje računalo: 123 Messenger.. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Cydoor.Scareware Scareware Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Najčešće se radi o programima koji pokrenu dijaloški prozor koji korisniku upućuje uznemirujuću poruku ili pitanje. ClipGenie.. Često se u praksi pojam scareware koristi kako bi se opisao skup softverskih proizvoda koji su posebni po tome što uz sluţenje svojoj osnovnoj svrsi. StumbleUpon. treba naglasiti da i neke web stranice prikazuju skočne prozore (pop-up windows) s reklamama ili natpisima koji sadrţe uznemiravajuće poruke kao na primjer: „Vaše računalo je moţda zaraţeno opasnim spyware programima te je što prije potrebno njihovo uklanjanje. nikakva stvarna šteta se neće nanijeti vašem računalu. ErrorSafe. Priručnik o sigurnosti .Maliciozni programi . Kako biste skenirali vaš tvrdi disk. stvaraju mnoštvo neozbiljnih i alarmantnih upozorenja ili prijetećih poruka. Kako se zaštititi od scarewarea? . Takve poruke ni na koji način neće povećati korisnikovu učinkovitost. 180 Solutions. Bonzi Buddy. ali koji ne djeluje kao tipičan maliciozni softver. WinFixer. CometCursor. Battlefield 2142. Ebates MoneyMaker. BlockChecker. Što je to scareware? Scareware je vrsta softvera isključivo stvorena zbog uznemiravanja korisnika čije računalo napadne. kliknite 'Da'. Smiley Central. Direct Revenue. Hotbar. WeatherBug i WhenU. budući da je scareware samo softver zastrašivanja. a ponuĎeni odgovori su „Da“ i „Da“ ili je na primjer onemogućeno klikanje na „Ne“ gumb. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa virusi. Osim što se korisnik sa scarewareom moţe suočiti zbog postojanja spornog softvera na njegovom tvrdom disku. Gator. Korisnici koji se po prvi put susreću s ovakvom vrstom „problema“ često budu potpuno izbezumljeni. Ova skupina programa zapravo nastoji povećati svoju opazivu vrijednost „bombardiranjem“ korisnika neprestanim porukama upozorenja. PornDigger!. bez obzira koji odgovor odaberete. crvi. kaţemo da spadaju u scareware. Primjer je mali program koji u dijaloškom okviru korisniku postavi pitanje „Ţelite li formatirati tvrdi disk“. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo.“ Za proizvode koji se u svom reklamiranju sluţe ovakvim ili sličnim metodama. Osim njihove raznolikosti. a svi ponuĎeni odgovori ili reakcije su naizgled neţeljene. spywarei.

program se pokrene i šifrira odreĎeni broj datoteka (ili sve datoteke) na tvrdom disku računala. Što je to ransomware? Ransomware je vrsta malicioznog programa ili koda koji otima i šifrira datoteke ţrtve. Osim njihove raznolikosti. i dalje vrijedi da je scareware nepoţeljan softver jer smanjuje učinkovitost korisnika stalnim pojavljivanjem. godine. spywarei. crvi. Vaţno je naučiti prepoznavati ovakve programe i ne uznemiravati se porukama. Naravno. Jedan od prvih dokumentiranih slučajeva napada ransomwareom je zabiljeţen u svibnju 2005. Područje koje se bavi proučavanjem ovakvih napada se naziva kriptovirologija. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa . Kako napada ransomware? Ucjenjivački napad ransomwareom se izvodi. putem posebno izraĎenih programa koji se šalju kao privitak elektroničke pošte koja se pošalje ţrtvi. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Ţrtva otvori ili aktivira privitak. Dokumentirani slučajevi ovakvih napada su rijetki. koju će napadač (navodno) poslati ţrtvi nakon što mu uplati odreĎeni novčani iznos. no postoje i znatno kompleksniji programi koji rabe hibridne metode na razini vojnog šifriranja. Cryptotrojan ili Cryptoworm. Priručnik o sigurnosti . raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. zaštita od scarewarea ne mora predstavljati apsolutni prioritet.Maliciozni programi . da bi zatim napadač iznuĎivao novac u zamjenu za ključ dešifriranja koda.. primjerice.Budući da scareware nije sam po sebi opasan po vaše računalo. U elektroničkoj pošto se nalazi i poruka koja kaţe da će se uspješno dešifriranje moći provesti samo uz odgovarajući ključ dešifriranja.Ransomware Ransomware Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu.. Sam program koji šifrira datoteke često nije jako teţak za rješavanje.virusi. no u porastu. . Takav program se naziva Cryptovirus.

No. posebno ako mu se novac uplaćuje preko bankovnih transakcija koje nije teško pratiti. Danas se većina "hakera" ne ţeli nepotrebno izlagati opasnostima koje napadi ransomwareom nose sa sobom. Neki analitičari smatraju da je „tehnika“ napada ransomwareom još u povojima i da nas u budućnosti čeka borba s puno kompleksnijim paketima ransomwarea koje će biti izrazito teško dešifrirati. ključ za dešifriranje često u samom programu i moţe se izvući van bez kontaktiranja napadača. obavijestiti ţrtvu.Korisnik čije je računalo napadnuto često ima čitljiv samo dokument u kojem je „obaviješten“ o napadu i dokument s instrukcijama kako će povratiti otete datoteke. MeĎutim. Često se dogaĎa da napadač upadne u računalni sustav samo kako bi dokazao da moţe te bi iznuĎivao novac da ne napadne. što nije lako neopaţeno izvesti uz današnje mjere sigurnosti. Mnogostruki slojevi sigurnosti kakvi se danas tipično . Ransome je opasan i za napadača Od svih metoda koje napadač moţe odabrati. kada se program oslanja isključivo na simetričnu kriptografiju. U svakom od ovih koraka napadač riskira razotkrivanje. ne povlači za sobom da se učestalost napada neće povećavati i da oni neće postati sofisticiraniji. što ukazuje na neiskustvo napadača. čekati odgovor te na kraju primiti isplatu. napadač mora prvo upasti u sustav. ransomware se smatra najrizičnijim za samog napadača. MeĎutim. Kako se zaštititi od ransomwarea? Dobra vijest je da ne trebate posebne anti-ransomware programe kako biste se zaštitili. činjenica da su ovakvi napadi rizični. Naime. Zatim mora ostaviti maliciozni kôd. niti ovaj način nije manje rizičan od standardnog napada ransomwareom.

korisnička imena. detekcija upada u mreţu i slično će najvjerojatnije zaustaviti ransomware. čuvari zaslona (screen saveri). U ovoj cjelini ćete naučiti što je to phishing (čita se kao „fišing“) i spoofing. Priručnik o sigurnosti . Svjesnost korisnika je takoĎer veliki čimbenik u obrani od ransomwarea. poruka u realnom vremenu (instant messaging) i e-maila. poruka u realnom vremenu (instant messaging) i e-maila. uz razumne mjere opreza. Opasnostima i riziku kraĎe i zlouporabe identiteta su izloţeni svi korisnici Interneta. Što je phishing? Pojam phishing podrazumijeva kriminalnu aktivnost kojom zlonamjerni pojedinac pokušava doći do osjetljivih i privatnih korisničkih informacije. vaţno je spoznati kako je adekvatna edukacija zaposlenika vaţna koliko i elektronička zaštita sustava. te kako uporabom Windows Internet Explorera 7. antivirusni i antispyware programi. te kako uporabom Windows Internet Explorera 7.KraĎa identiteta . Softver koji je najpreporučljiviji korisnicima u borbi protiv neţeljenih programa je Windows Defender.) jer on moţe sadrţavati kôd ransomwarea. uz razumne mjere opreza. osobito oni manje iskusni – početnici i djeca. KraĎa identiteta KraĎa i zlouporaba identiteta na Internetu predstavljaju veliku opasnost za sve korisnike Interneta i raznih servisa na njemu. primjerice. Ipak.. velika većina poteškoća i problema vezanih uz kraĎu identiteta i njegovu zlouporabu moţe biti spriječena.Phishing Phishing KraĎa i zlouporaba identiteta na Internetu predstavljaju veliku opasnost za sve korisnike Interneta i raznih servisa na njemu. Za upute o uporabi Windows Defendera pogledajte naš praktični vodič. Stjecanjem vlasništva ili . Imajući ovo na umu. U ovoj cjelini ćete naučiti što je to phishing (čita se kao „fišing“) i spoofing.. Analize napada u tvrtkama koje su imale problema s ransomwareom su pokazale da je maliciozni program ušao u sustav zato jer su mu zaposlenici tvrtke svjesno ili nesvjesno „otvorili vrata“. Ipak. Opasnostima i riziku kraĎe i zlouporabe identiteta su izloţeni svi korisnici Interneta. osobito weba.koriste – vatrozidovi. vaše lozinke.Phishing . osobito weba. Te informacije mogu biti.0 moţete sigurnije pregledavati web stranice bez opasnosti kojima ste bili izloţeni u prošlosti. osobito oni manje iskusni – početnici i djeca. Budite prilično oprezni prilikom preuzimanja softvera (igrice. detalji o vašim kreditnim karticama – kao i čitav niz različitih drugih informacija. TakoĎer je dobro imati blokator skočnih prozora (pop-up blocker) budući da se dio ransomwarea isporučuje i putem skočnih prozora. velika većina poteškoća i problema vezanih uz kraĎu identiteta i njegovu zlouporabu moţe biti spriječena.0 moţete sigurnije pregledavati web stranice bez opasnosti kojima ste bili izloţeni u prošlosti.

korektnim tvrtkama. Metode phishinga i kako ga prepoznati Zlonamjerni korisnici koji se phishingom ţele domoći vaših osobnih i financijskih informacija koriste vrlo širok raspon metoda kojima pokušavaju ostvariti svoje ciljeve. ona ih moţe uporabiti kako bi.america-online zabiljeţen prvi pokušaj phishinga u klasičnom smislu riječi.verify-microsoft. Zlonamjerni korisnici koriste čitav niz različitih načina i tehnika kako bi došli do vaših informacija i identiteta – najčešće koriste laţne web stranice koje svojim izgledom podsjećaju na prava i pouzdana web sjedišta kako bi vi.mircosoft.com ili http://www. godine kada je na diskusijskoj grupi (newsgrupi) alt.com .pristupa takvim informacijama od strane zlonamjerne osobe. a u pokušaju da vas obmane. kvalitetnim programskim rješenjima i edukacijom korisnika. Takve poruke elektroničke pošte obično koriste i grafičke elemente poput logotipa tvrtke. misleći da se nalazite na ispravnoj i pouzdanoj web stranici. U posljednje vrijeme najčešće ţrtve phishinga su korisnici banaka i sustava za online plaćanje poput PayPala i čitavog niza drugih srodnih servisa.com . zabava ili kupovina na Internetu postali ugodniji i sigurniji. .0 dolazi s ugraĎenim Phishing Filterom koji vam pomaţe u borbi protiv phishinga. Učestalo će phisheri koristiti i izmijenjene web adrese (URL-ove) kako bi vas naveli da kliknete na njih i u uvjerenju da odlazite na valjanu stranicu. a sve u svrhu kako bi što uspješnije prevarili korisnike pretvarajući se da su respektabilne tvrtke ili servisi. Obično je riječ o porukama elektroničke pošte u kojima se od korisnika traţe da potvrde svoje osobne informacije ili lozinke. zabavu ili online kupovinu. drţavne institucije i pojedinci protiv phishing nastoje boriti zakonskim odredbama. Premda je cijela priča oko phishinga postala osobito aktualna u posljednje vrijeme. phisheri će moţda koristiti stranice čije će adrese glasitihttp://www.microsoft.online-service. Za više informacija kako se uporabom Internet Explorera 7. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je phishing okarakterizirana kao kriminalna djelatnost. Internet Explorer 7.0 boriti protiv phishinga. upisali svoje osjetljive podatke i informacije do kojih bi onda zlonamjerni korisnik lako mogao doći. primjerice. s vašom kreditnom karticom obavila kupnju i time teretila vaš račun – i sve to bez vašeg znanja i suglasnosti. odete na phishing stranicu. Većina se metoda temelji na pokušaju da se linkovi unutar elektroničkih poruka prikaţu kao da pripadaju pravim. phishing postaje sve ozbiljnijim problemom od kojeg se trebamo naučiti zaštitit kako bi naš rad. Hoćete li biti „upecani“ ovisi posve o vama i vašoj upoznatosti s idejom phishinga i načinima učinkovite zaštite. pogledajte praktični dio tečaja. te bi se u tom smislu phishing mogao promatrati i kao pokušaj „pecanja“ korisnika korištenjem raznih tehnika kako bi se „ulovile“ njihove povjerljive informacije. Primjerice. web adresa tvrtke Microsoft glasi http://www. treba spomenuti kako phishing nije „od jučer“ već je prisutan u manje ili više izmijenjenim oblicima još od 1996. Vjeruje se kako je i sam naziv phishing zapravo nastao kao preinaka riječi „fishing“ koja znači „pecanje“. U današnje vrijeme kada je računalo i sam Internet dostupan velikom broju korisnika koji ga koriste za posao. te se tvrtke.

često se koriste vrlo sofisticiranim metodama. Prepoznavanje phishinga Premda Windows Internet Explorer 7.0 dolazi s ugraĎenom značajkom Phishng Filter o kojoj će biti više detalja u nastavku sadrţaja. neke phishing sadrţaje moţete naučiti jednostavno prepoznavati i izbjegavati.Premda se paţljivim očitavanjem adrese moţe vidjeti da nije riječ o originalnoj Microsoftovoj web stranici. a čiji je cilj pomoći vam u sigurnijem korištenju Interneta i borbi protiv phishinga. u ţurbi će mnogi manje iskusni korisnici bez mnogo razmišljanja slijediti neispravan link i nasjesti na pokušaj phishera. pokazuje primjer poruke elektroničke pošte koja je poslana s namjerom da primatelja poruke dovede u uvjerenje kako mu je poruku poslala njegova banka i da je potrebno odgovoriti na nju i. Donja slika. Kako zloćudni korisnici Interneta svakim danom sve više pokušavaju prevariti nevine korisnike. najvjerojatnije. dati niz osobnih ili financijskih informacija. Osim što u poruke elektroničke pošte mogu dodati logotip i na slične načine .

Verify your account. your account will be closed. Sve ovo upućuje na činjenicu da je riječ o phishingu. uz razumne mjere opreza. Spoofing KraĎa i zlouporaba identiteta na Internetu predstavljaju veliku opasnost za sve korisnike Interneta i raznih servisa na njemu. banke – phisheri će često u sadrţaj poruke dodati i link koji po svojem izgledu vodi na valjano web sjedište banke (oznaka 1. Ipak. U ovoj . broj kreditne kartice i slične osobne informacije. Phisheri u elektroničkim porukama postavljaju linkove koji na prvi pogled ostavljaju dojam kao da vode prema sluţbenom i valjanom web sjedištu – a često u prikazima tih linkova koriste nazive tvrtki kako bi djelovali što uvjerljivije. na gornjoj slici). (Kliknite na donji link kako bi pristupili svojem računu. Phisheri ovo čine zbog toga jer automatizmom šalju vrlo velike količine poruka elektroničke pošte bez oslovljavanja krajnjih korisnika nekim specifičnim imenom i prezimenom.) U ovom slučaju je korišten pokušaj stvaranja potrebe da ţurno odgovorite na poruku bez razmišljanja jer ćete. izgubiti svoj račun – ili da je vaš račun kompromitiran i kako je potrebna vaša potvrda da ste vi vlasnik. Niz neobičnih brojeva (koji predstavljaju IP adresu web sjedišta na kojoj je smještena phishing stranica) ukazuje na činjenicu da je i ovdje riječ o pokušaju prijevare korisnika i iznuĎivanje njegovih osobnih podataka. velika većina poteškoća i problema vezanih uz kraĎu identiteta i njegovu zlouporabu moţe biti spriječena. postoji velika vjerojatnost da će vaše informacije biti zlouporabljene jer ćete. a sve u svrhu laţne „provjere računa“. korisničko ime. u ţutom pravokutniku se ispisuje prava adresa web stranice. vaš će račun biti zatvoren.) Gotovo da nema tvrtke ili institucije koja će od vas zatraţiti da im putem elektroničke poruke pošaljete svoju lozinku.pokušati oponašati vizualni identitet. osobito oni manje iskusni – početnici i djeca. Na sljedećoj slici ce nalazi primjer takvog linka – no postavljanjem pokazivača miša iznad linka (bez klikanja na isti!). no zapravo je pravi link prikazan u okviru ispod (oznaka 2. If you don't respond within 48 hours. poruka u realnom vremenu (instant messaging) i e-maila. 4. Opasnostima i riziku kraĎe i zlouporabe identiteta su izloţeni svi korisnici Interneta. Click the link below to gain access to your account. (Provjerite svoj račun. Kako bi jednostavnije i sigurnije uspjeli prepoznati poruke elektroničke pošte koje su moţda vezane uz phishing. osobito weba. pogledajte nalaze li se u njima fraze poput niţe navedenih: 1. uvjereni da se nalazite na valjanoj stranici. bez straha svoje informacije upisati i poslati u ruke zlonamjernih korisnika.) Poruka ne sadrţi vaše ime i prezime već koristi neku općenitu frazu koja se moţe odnositi na bilo koga. Dear Valued Customer (Dragi cijenjeni korisniče. (Ukoliko ne odgovorite u roku od 48 sati. 2. u protivnom. U trenutku kada se naĎete na laţnoj web stranici.) Elektroničke poruke često mogu sadrţavati linkove prema phishing web sjedištima na kojima se nalaze elektronički obrasci u koje korisnici upisuju svoje osobne podatke. na gornjoj slici) i taj link je veza prema phishing web stranici ili skočnom (pop-up) prozoru koji će često svojim izgledom podsjećati na sluţbenu stranicu banke ili neke druge ustanove i servisa. navodno. primjerice. 3.

spoofing moţemo podijeliti u tri glavne kategorije:  E-mail spoofing  IP spoofing i  URL spoofing E-mail spoofing U većini slučajeva e-mail spoofing je okarakteriziran u sljedećem scenariju: korisnik prima poruku elektroničke pošte za koju se čini kako je stigla od jednog pošiljatelja (kojem korisnik moţda vjeruje). kako bi se na korisnika ostavio dojam kako je poruka stigla iz nekog drugog izvora. navedenih na različitim izvorima koji se bave problematikom e-mail spoofinga. hoaxing i citav niz drugih pojmova ovisno o kontekstu. Uporaba e-mail spoofinga je jedna od omiljenih metoda distributera spama (neţeljene elektroničke pošte). Što je to spoofing? Pojam spoofinga u domeni računalne sigurnosti označava bilo kakvu pojavu u kojoj se krosnika pokušava prevariti – u prvom redu – stvaranjem dojma da je netko pouzdana osoba koja time moţe dobiti pristup osobnim.  Korisnik dobija poruku u kojoj se pojedinac ili ustanova predstavljaju kao sluţba za korisničku podršku i korisnika mole za suradnju i potvrdu osobnih i drugih informacija.0 moţete sigurnije pregledavati web stranice bez opasnosti kojima ste bili izloţeni u prošlosti. Spoofing je toliko širok pojam da se pod spoofing aktivnostima smatraju phishing. E-mail spoofing je u svojoj osnovi temeljen na izmjeni izgleda zaglavlja (header) poruke elektroničke pošte. Oni se e-mail spoofingom koriste kako bi korisnika naveli da njihove poruke pročitaju ili čak i odgovore na njih. te kako uporabom Windows Internet Explorera 7. Ukoliko to ne učine. premda je u biti poslana s neke druge adrese elektroničke pošte. traţeći od njih da te informacije pošalju elektroničkom poštom. Primjera e-mail spoofinga ima mnogo i nije moguće na jednom mjestu popisati sve moguće scenarije u kojima se e-mail spoofing pojavljuje. kako će njihov mreţni račun biti izbrisan.cjelini ćete naučiti što je to phishing (čita se kao „fišing“) i spoofing. u poruci stoji. Zlonamjerni korisnici ovime ţele prevariti nevinog korisnika. Neki od mogućih scenarija. primjerice). moţe odgovarajući na takvu poruku proslijediti i svoje osobne ili financijske informacije (broj kreditne kartice. S obzirom na načine izvedbe. financijskim i drugim zaštićenim i povjerljivim informacijama. u kojoj se od korisnika traţi da svoju lozinku za neki od mreţnih računa promijene u niz znakova koji im je naveden u poruci. uključuju slijedeće:  Korisniku stiţe poruka elektroničke pošte koja izgleda kao da je poslana s adrese računalnog administartora unutar tvrtke ili slične ustanove. . koji u uvjerenju da je dobio elektroničku poruku s adrese kojoj vjeruje.

e-mail spoofing je moguće zahvaljujući činjenici da SMTP (Simple Mail Transfer Protocol – Glavni protokol koji se koristi za slanje poruka elektroničke pošte) u sebi ne uključuje nekakav mehanizam autentifikacije. Premda je ugradnja sigurne komunikacije i uprabe SMTP-a u tom pogledu moguća. ali i tvrtkama koje se „pojavljuju“ u takvim porukama. IP spoofing je poprimio značajne razmjere.Gledajući s tehničke strane. Treba znati kako je ovakav način napada ipak prilično sloţen i obično ga je nemoguće izvesti s računala na kojima se nalazi instaliran operativni sustav Microsoft Windows. The Bank of America. Mnoge su velike i ugledne tvrtke postale ţrtvama e-mail spoofinga – izmeĎu ostalih i Microsoft. Zlonamjerni korisnik moţe krivotoriti zaglavlje i time stvoriti dojam da je paket poslan s drugog računala. sigurnosnih . donose poboljšanja i ispavke sigurnosnih i drugih propusta. Ukoliko se na toj stranici od korisnika pokušavaju prikupiti osobne ili financijske informacije tada je riječ o pokušaju phishinga. Zbog ovih razloga je uvijek dobro koristiti najnovije inačice web preglednika koje. u praksi primjenjuje rijetko. Uporaba digitalnih potpisa. u pravilu. Napadači koji se sluţe ovom tehnikom često iskorištavaju sigurnosne propuste u web preglednicima. eBay. Kako se zaštititi od spoofinga E-mail spoofing  Koristite sigurnosne značajke za zaštitu sadrţaja vaših poruke elektroničke pošte. a o metodama zaštite od phishinga koje vam pruţa Internet Explorer 7. PayPal… IP spoofing IP Spoofing (Internet Protocol Spoofing) se ubraja u jedan od najraširenijih oblike „online kamuflaţe“. U akademskim je krugovima ideja IP spoofinga razamtrana još u 80-im godina prošlog stoljeća. E-mail spoofing svake godine donosi velike financijske gubitke njihovim primateljima. Cijel a se ideja sastoji u stvaranju IP paketa (IP packets) s laţnom izvorišnom IP adresom. Korisnik obično dobije poveznicu (link) ili poruku elektroničke pošte u kojoj se nalazi poveznica koja djeluje poznato. Ovom se metodom učestalo koriste napadči koji ţele steći neovlašteni pristup nad mreţnom infrastrukturom pokušavajući zavarati sustave za autentifikaciju koji se temelje na IP adresama. naţalost. te korisnik klikne na nju vjerujući da odlazi na ispravno i valjano web – sjedište. to se. Naime. u zaglavlju svakog IP paketa se nalazi njegova izvorišna adresa i obično je riječ o adresi s koje je IP paket i poslan. URL spoofing URL spoofing se sastoji u pokušaju da se URL (Universal Resource Locator) neke zlonamjerne stranice prikaţe kao URL pouzdane stranice.0 moţete naučiti ovdje. Više o phishingu moţete saznati ovdje. a širenjem Interneta i njegove primjene.

značajno ćete smanjiti mogućnosti za IP spoofing. potrebno ga je nadograditi uporabom Microsoft Update značajke. korisne informacije ćete pronaći i na ovim web stranicama.  URL spoofing  Kako se URL spoofing dobrim dijelom veţe na phishing. Zatraţite od administartora vaše računalne infrastrukture (ukoliko to nije učinjeno) da osigura da vaš pristup vašem SMTP-u nije direktan i otvoren za svakoga kako zlonamjerni korisnici ne bi iskoristiti priliku i preko vašeg SMTP porta slali poruke. Ukoliko ste i sami mreţni administrator ili ste u kontaktu s osobom koja se bavi mreţnom administracijom. korištenjem gornjih elemenata. Napredni programi za čitanje i organizaciju elektroničke pošte poput Microsoft Office Outlooka imaju mogućnost prepoznavanja spam poruka i njihovog izdvajanja i brisanja.Rječnik .Rječnik Rječnik Blog Javni dnevnik na mreţi.  certifikata ili kriptografskih potpisa poput PGP-a (Pretty Good Provacy) su primjeri dobre prakse. Time ćete uspješno izbjeći većinu e-mail spoofing pokušaja. Rječnik pojmova . Crvi se mogu širiti putem e-pošte ili pukotina u zaštiti . Redovito nadograĎujte programe kojima čitate elektroničku poštu.  Uključivanjem mogućnosti poput enkripcije i autentifikacije. Kako bi osigurali da vaš Outlook uvijek ima najnovije definicije neţeljene pošte. propitajte se o mogućnostima postavljanja ACL-a (Access Control List). u slučaju potrebe. pogledajte praktični vodič za zaštitu od phishinga korištenjem Phishing Filter značajke koja dolazi s novim Internet Explorerom 7. osiguravate primatelju vaše poruke elektroničke pošte sigurnost da je poruka koju je primio stigla upravo od vas.0 Ukoliko vladate engleskim jezikom. U velikom broju slučajeva e-mail spoofing je povezan sa spamom (neţeljenim porukama elektroničke pošte). Crv Zlonamjerni program koji se samostalno širi putem informacijskih mreţa. IP Spoofing Filtriranje IP paketa na routeru predstavlja jednu od mjera borbe protiv IP spoofinga. mogli raspolagati informacijama koje će vam olakšati ulaţenje u trag i spriječavanje napadača. Dodatno. U novoj inačici Internet protokola (Ipv6) te se dvije opcije moguće. Naime. raspitajte se i predloţite postavljanje i osiguravanje da se na infrastrukturi zaduţenoj za upravljanje porukama elektroničke pošte vrši dovoljno detaljno biljeţenje (logging) pristupa SMTP portu kako bi.

crvi i trojanski konji Program ili dio programa osmišljen za uzrokovanje neţeljenih dogaĎaja u računalnom ili informacijskom sustavu. Operacijski sustav omogućuje računalu kontrolu. Opasni programi: virusi. Neki forumi sadrţe arhivu koju moţete koristiti za pretraţivanje odreĎene teme. Neki od foruma na mreţi zahtijevaju registraciju. virusi. Haker. na primjer.informacija u internetskom pregledniku ili operacijskom sustavu. Pošta. svoje poruke e-pošte dobivaju od mreţnog posluţitelja e-pošte. Neželjena ili bezvrijedna pošta Neţeljena e-pošta koja se obično šalje u marketinške svrhe. Forum na mreži Mjesto za raspravu na Internetu. Čak i kada korisnik ništa ne radi. e-pošta Poruka e-pošte. Na nekim forumima administrator ima pravo izbrisati ili urediti neke poruke ili zabraniti pristup korisniku koji se ne pridrţava pravila. Protuvirusni program . Poslužitelj Program koji distribuira datoteke na računala na mreţi na temelju unaprijed definiranih pravila. Napomena: pojam "haker" ima dva značenja: moţe se odnositi i na zaljubljenika u računala. obično s odreĎenom temom. Uobičajeni operacijski sustavi su Microsoft® Windows®. Apple® Mac-OS i Linux®. Operacijski sustav Osnovni program koji radi "izmeĎu" računala i softverske aplikacije. Pojam "posluţitelj" obično se koristi za računalo na kojem se nalazi posluţiteljski program. nadzor i korištenje instaliranog softvera. provalnik Osoba koja neovlašteno pristupa informacijskoj mreţi ili sustavu tvrtke ili ih koristi bez odobrenja. npr. Elektronički prijenos teksta ili slika koje se šalju s jedne adrese računalne aplikacije na drugu. na kojem se mogu postaviti poruke putem formata koji odreĎuje davatelj usluga. crvi mogu pristupiti nezaštićenim računalima kada je računalo povezano s Internetom. Preuzimanje Čuvanje datoteka s Interneta na svom računalu. Korisnici Interneta. crvi ili trojanski konji. Bezvrijedna e-pošta obično se istovremeno šalje velikom broju primatelja. Crvi ometaju rad sustava ili računala te mogu širiti ostale zlonamjerne programe.

Virusi mogu smanjiti operacijski kapacitet računala ili sustava. Virus se moţe širiti putem datoteka. Skočni prozor (Pop-up window) Novi prozor koji se otvara preko aktivnog prozora internetskog preglednika. Sigurnost podataka obuhvaća povjerljive informacije. Virus Zlonamjerni program koji se širi kopiranjem u druge programe. Soba za razgovor (Chat Room) Forum na mreţi u stvarnom vremenu u kojem korisnici pišu poruke koje se odmah jedna za drugom pojavljuju na zaslonu. Skočni prozori koji se otvaraju bez zahtjeva korisnika obično sadrţe reklame. Računalo se moţe zaraziti virusom kada korisnik pretraţuje Internet ili kada otvori privitak e-pošte. Taj prozor obično ne sadrţi svoju web-adresu. Zaštita podataka Skup pravila koji osigurava povjerljivost informacija. Sigurnost informacija Primijenjene smjernice koje kontroliraju rizik za sigurnost informacija. ali to nije uvijek slučaj. . na primjer. Poruke se zamjenjuju kada se napišu nove tako da je vidljiva samo posljednja poruka. kao što su osobni podaci.Program osmišljen za sprječavanje pristupa zlonamjernih programa sustavu prepoznavanjem zaraţenih datoteka i njihovim brisanjem ili čišćenjem. Vatrozid Softver ili ureĎaj osmišljen za kontrolu komunikacije izmeĎu mreţa ili izmeĎu mreţe i računala. e-pošte ili internetskih stranica. a provodi se putem smjernica za sigurnost informacija ili izjave o privatnosti. Vatrozid moţe. promet ograničiti na temelju unaprijed definiranih pravila te dopustiti komunikaciju samo izmeĎu odreĎenih adresa.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful