Priručnik o sigurnosti - Maliciozni programi - Virusi

Virusi
Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa virusi, crvi, spywarei... Osim njihove raznolikosti, raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Što je virus? Virusom se smatra skriveni maliciozni računalni program čija je funkcija namjerno ometanje i/ili promjena rada računala bez dopuštenja ili znanja korisnika. S obzirom da se danas pojam virus često nepravilno koristi kako bi se opisao puno širi skup malicioznih programa (engl. malware), bitno je spomenuti dva osnovna svojstva svakog virusa: 1. samoumnoţavanje – kao i onaj biološki, računalni virus će prilikom svog izvršavanja traţiti nove domaćine (datoteke na računalima) na koje se moţe proširiti 2. samoizvršavanje – virus se izvršava samostalno, najčešće na način da svoj kod umetne u izvršni kod drugog računalnog programa ili podatkovne datoteke Konačni utjecaj virusa na zaraţeno računalo varira od sasvim destruktivnog pa sve do „samo“ iritirajućeg i naočigled bezopasnog. Destruktivne inačice najčešće će značajno oštetiti ili u potpunosti izbrisati neke od preostalih računalnih programa ili datoteka, a u najgorem slučaju reformatirati (pobrisati) cijeli tvrdi disk računala. Manje opasne inačice neće nanijeti direktnu štetu već će se replicirati s osnovnom namjerom prikazivanja raznih poruka u audio, video ili teksutalnom obliku. No i te manje opasne inačice zauzimaju memoriju računala predviĎenu za izvršavanje legitimnih programa i time nanose probleme i smanjuju efikasnost rada računala. Kako radi virus? Poput svoje biološke inačice, računalni virus ne moţe preţivjeti bez domaćina. Domaćin je u većini slučajeva drugi računalni program ili datoteka na računalu. Virus će svoj kod umetnuti u postojeći kod drugog programa ili datoteke i čekati na njegovo pokretanje, odnosno otvaranje datoteke. Proces umetanja malicioznog koda u „zdravu“ datoteku poznat je pod imenominfekcija, a proces pokretanja inficirane datoteke naziva se aktivacija virusa. Inficirati se moţe bilo koji dio računala namjenjen za pohranu podataka (tvrdi disk, disketa, optički medij, memorija). Za aktivaciju virusa nuţan je korisnik računala, koji nesvjesno pokreće inficirani program, otvara inficiranu datoteku ili podiţe računalo sa zaraţenog medija. Prilikom aktivacije, odnosno pokretanja inficiranog računalnog

programa ili otvaranja inficirane datoteke, virus se sa tvrdog diska seli u memoriju računala i počinje njegovo izvršavanje. Izvršavajući se, virus se umnaţa te nastanjuje u (inficira) nove računalne programe i datoteke. Virus se moţe umnoţiti ciljano u samo jedan program, nasumično odabran skup programa ili pak u svaki naĎeni program na računalu. Istovremeno, dok se pokrenuti zaraţeni računalni program nastavlja ponašati naočigled uobičajeno, u pozadini i nezamjetno korisniku izvršavaju više ili manjedestruktivne instrukcije virusa koje mogu ozbiljno oštetiti preostale podatke na računalu ili smanjiti njegovu efikasnost. Računalni virusi šire se prenošenjem i pokretanjem inficiranih datoteka. U današnje vrijeme, prenošenje meĎu računalima odvija se ponajviše putem Interneta (npr. privicima elektroničke pošte) i lokalnih mreţa (Ethernet). Prijenosni mediji svih vrsta (diskete, CD/DVD mediji) takoĎer su pogodni za širenje, ali danas u sve manjoj mjeri u usporedbi s Internetom i lokalnim mreţama. Kategorije virusa Virusi se mogu podijeliti na nekoliko osnovnih kategorija, u ovisnosti o cilju svog napada: 1. virusi datotečnog sustava Napadaju i inficiraju isključivo izvršne datoteke računalnih programa (ekstenzije datoteka .exe, .com, .bat, .sys, .drv). Velika većina trajno ostaje u memoriji računala (engl. memory resident) što znači da će prilikom sljedećeg pokretanja neinficirani programi automatski postati inficirani. Virusi ove vrste mogu inficirati domaćina na tri načina, ovisno o načinu umetanja svog koda: 1. umetanje virusnog koda prebrisavanjem postojećeg, zdravog koda domaćina – na ovaj način uništava se originalni program te ga se više ne moţe pokrenuti. Pokušaj pokretanja inficiranog programa samo će aktivirati virus koji će se se početi širiti na druge domaćine te potencijalno destruktivno djelovati na sustav. 2. umetanje virusnog koda na početak datoteke domaćina – ovakav način infekcije neće naštetiti domaćinskom programu te će se on nastaviti izvršavati bez očitih promjena. Istovremeno, virusni kod će se aktivirati. 3. umetanje virusnog koda na kraj datoteke domaćina – slično kao i kod umetanja na početak, domaćinski program ostaje netaknut, a virus se aktivira bez očitih promjena za korisnika. 2. sistemski virusi Nastanjuju se u sistemskom dijelu bilo tvrdog bilo floppy diska (diskete). Prilikom podizanja računala sa jednog od navedenih, virusi se aktiviraju. Većina takvih virusa pisana je za MS-DOS operativni sustav, ali su i dan danas jednako opasni po bilo koji operativno sustav PC računala. Dovoljno je pokrenuti računalo s inficiranom disketom i virus će se aktivirati i trajno nastaniti u memoriji računala. Jednom kad se to dogodi, inficirat će se svaka nova „zdrava“ disketa koja se umetne u disketnu jedinicu, osim ako

na njoj nije uključena zabrana pisanja (write protection). Virusi ove vrste napadaju bilo Master Boot Sector (MBR) bilo System Boot Sector (SBS) tvrdog ili floppy diska. Posljedica aktivacije često je nemogućnost podizanja računala, ali moţe biti i destruktivnija. PREPORUKA ! Oprezno sa starim disketama, obavezno ih formatirajte prije novog korištenja, a nakon korištenja uključite write protection na poleĎini diskete kao što je prikazano na narednoj slici.

1. multipartite virusi Inficiraju paralelno izvršne datoteke programa i boot sektore diska. Naročito ih je teško ukloniti jer ukoliko nisu ukonjeni i iz datoteka i iz boot sektora, naknadno će se ponovno proširiti na jedno od navedenog. 2. makro virusi Inficiraju podatkovne datoteke koje imaju mogućnosti korištenja makro jezika. Najčešće su to Microsoft Office Word, Excel, PowerPoint and Access datoteke. Najrašireniji su zbog jednostavnosti izrade, a danas nanose najviše štete kompanijama diljem svijeta. Aktiviraju se otvaranjem neke od spomenutih datoteka kada se kod virusa kopira u izvršni kod programa koji ga je otvorio, na primer u MS Word. Nakon toga, svaka nova datoteka koja se otvori tim programom bit će zaraţena. Neki makro virusi aktiviraju se pak na odreĎene akcije pokrenute kroz izbornik (npr. spremanje datoteke na tvrdi disk), a neki čak i skrivaju pojedine dijelove izbornika, posebice one pomoću kojih bi se virusi eventualno mogli otkriti i ukloniti.

PAŽNJA !

Za kraj. Jedini način kako da otkrijete virus je instalacija antivirusnog programa i njegovo redovito osvjeţavanje aktualnim definicijama virusa.nemogućnost obavljanja ikakvih operacija (popularno smrzavanje)  učestalo rušenje i ponovno podizanje operativnog sustava  neispravan rad programske podrške (aplikacija) računala  nedostupnost diskova ili diskovnih pogona  neobične poruke o greškama  deformirani i izmjenjeni izbornici i dijalozi Navedeni simptomi su vrlo učestali kod virusa. svakako se preporuča provjeriti svaki novi računalni program koji se namjerava instalirati na računalo. No sama instalacija i redovno osvjeţavanje antivirusnog softvera nije dovoljna. Sve veća prijetnja su i datoteke koje se primaju putem programa za slanje poruka u realnom vremenu (MSN. osnovni korak u prevenciji od virusa je instalacija i redovitno osvjeţavanje antivirusnog programa. Većina antivirusnih alata posjeduje tu mogućnost. Većina antivirusnih alata inicijalno ima uključenu takvu opciju i upozorit će korisnika ukoliko smatra da se pokušava instalirati potencijalno opasan program. virusni skeneri. Kako se zaštititi od virusa? Kao što je već napomenuto. obavezna je redovita izrada rezervne kopije (backup) svih . no više o praktičnim savjetima o odabiru i korištenju softverske zaštite od virusa takoĎer saznajte u našem praktičom dijelu priručnika.). Vrlo se često koriste metode socijalnog inţenjeringa putem kojih se korisnik mami na otvaranje i pokretanje raznih malicioznih sadrţaja. Primjeri takvog ponašanja:  konstantno sporiji i tromiji rad računala  zaključavanje računala . tzv.Ako primjetite da neki uobičajeni izbornici u pojedinom MS Office programu nedostaju (tipicno Tools-Macro. tzv. ali na trţištu takoĎer postoje i specijalizirana programska rješenja isključivo za tu namjenu. a sumnjivog su podrijetla. Pritom se misli na email poruke sa sumnjivim privicima te skidanje raznih datoteka putem p2p (peer-to-peer) programa. Koristeći antivirusni alat. full scan računala. Svakako se preporuča povremeno „skeniranje“ svih datoteka na računalu. Naročit oprez potreban je ukoliko je korisnik takvog programa za komunikaciju dijete ili pak korisnik sa slabom informatičkom naobrazbom. Yahoo Messenger i sl. Poseban oprez potreban je prilikom otvaranja sadrţaja koji su dostupni putem Interneta. Tools-Customize) postoji velika šansa da je računalo zaraţeno makro virusom! Kako prepoznati zaraţeno računalo? Nakon što ste pokrenuli inficirani program ili otvorili inficiranu datoteku. ali jednako tako mogu biti posljedica nekog drugog skopovskog ili softverskog problema nevezanog uz virus. ftp posluţitelja ili web stranica. ICQ. najčešće nećete primjetiti virus sve dok se računalo ne počne ponašati neuobičajeno.

mjesecu 2006. zauzimaju jedino i samo crvi (izvor: Sophos. Upute za ručno uklanjanje najbolje je pronaći na stranicama proizvoĎača antivirusnog programa koji se koristi na računalu. Koliko su crvi danas rasprostranjeniji u odnosu na viruse dokazuje i podatak da prvih 10 mjesta na listi prijavljenih virusa i crva u 9.Crvi Crvi Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. crvi. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa virusi. ali je u nekim slučajevima moguće jedino ručno uklanjanje. . Što su crvi? Crvi su maliciozni programi koji su vrlo slični virusima pa ih neki stručnjaci za sigurnost stavljaju pod kategoriju virusa. u slučajevima kada je za to prekasno. Microsoft je ponudio vlasito online rješenje za uklanjanje virusa i crva. crv je samostalan program kojeg nije potrebno aktivirati poput virusa (korisničkim pokretanjem inficirane datoteke) već se širi i djeluje koristeći isključivo vlastite mehanizme. Kako ukloniti virus? Iako je prevencija putem aktualizirang antivirusnog programa najbolje rješenje.. Windows Live OneCare safety scanner. Osim njihove raznolikosti. za razliku od virusa koji se mogu širiti i prijenosnim medijima. crvima za širenje i djelovanje nije potreban domaćin (izvršna ili podatkovna datoteka koja se inficira malicioznim kodom) već se u potpunosti smještaju i sakrivaju u memoriji računala. To je jedini način sigurne zaštite podataka ukoliko se dogodi aktivacija destruktivnog virusa. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. Priručnik o sigurnosti . a više o njemu saznajte takoĎer u našem praktičnom dijelupriručnika. virus je potrebno ukloniti..Maliciozni programi . Nadalje.com). Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Uklanjanje se u velikoj većini slučajeva moţe izvršiti automatski koristeći antivirusni program ili virusni skener. Naime. a općenite naputke moţete pronaći u našem praktičnom dijelupriručnika. spywarei.podataka na računalu koji su od vaţnosti za korisnika. Širenje se redovitno odvija putem računalnih mreţa (Etherneta i Interneta). No postoji jedna ključna razlika koja crve čini znatno naprednijim malicioznim programima od virusa.

svrha crva je preuzeti kontrolu nad korisničkim računalom. bandwidtha). Primjerice. zomibe računalo te ga onda koristiti za razne protuzakonite radnje (od kraĎe osobnih podataka i lozinki pa do slanja spam poruka na ostala računala i Dos napade).2001. umanjujući njihovu efikasnost trošenjem raspoloţivog kapaciteta (engl. Crvi će najčešće iskoristiti sigurnosni propust u operacijskom sustavu računala te onda primjerice obrisati neke podatke na računalu. odnosno otvaranje „straţnjih vrata“ koja se onda koriste za preuzimanje i upravljanje računalom. a nalazi se u tijelu poruke elektroničke pošte. Najopasniji crvi će pregledavanjem mreţe ustanoviti nezaštićena računala (npr. Email crvi To je najraširenija vrsta crva koja se širi koristeći privitke elektroničke pošte. Širenje crva moţe se postići i slanjem URL adrese (linka) koja vodi do inficirane web stranice. crv se ubacuje u sustav. Korisničkim otvaranjem inficiranog privitka. U najgorem i vrlo čestom slučaju. Zahvaljujući svojoj sposobnosti širenja bez potrebe za korisničkim utjecajem.Kako rade crvi? Crvi su najčešće napravljeni kako bi iskoristili mogućnosti računala za prijenos i razmjenu podataka. Način na koji to crvi postiţu je poznat kao backdoor entry. u svega 9 sati postojanja replicirao više od 250.000 puta! Generalno gledajući. u Outlook adresaru). Najčešće funkcionira na način da se pošalje na sve e-mail adrese koje pronaĎe na korisničkom računalu (npr. Kategorije crva Crvi se mogu podijeliti na nekoliko osnovnih kategorija. ona bez redovnih sigurnosnih . pretvoriti ga u tzv.7. širenje crva računalnim mreţama znatno je brţe od virusa. crv Code Red se 19. u ovisnosti o načinu propagacije: 1. takvo rapidno širenje crva u većini će slučajeva značajno naškoditi računalnim mreţama. kriptirati ih kako bi postala nedostupna korisniku ili pak poslati zaraţene dokumente putem elektroničke pošte. No šteta koju crvi mogu nanijeti pojedinačnim računalima moţe biti značajno ozbiljnija.

Dakle jedina razlika u odnosu na email crve je medij putem kojeg se crv prenosi. inficira datoteke na posluţitelju (npr. virusi inficiraju računalo . IRC kanalima. File sharing crvi Širenje crva dogaĎa se putem Peer-To-Peer (P2P) programima za razmjenu sadrţaja preko Interneta. IRC crvi IRC (Internet Relay Chat) je još jedan način komunikacije u stvarnom vremenu. generiranje novih email adresa konstruiranih iz nasumce odabranih imena i često korištenih domena 2. ali s naglaskom na grupne diskusije koje se odvijaju u tzv.Ethernetu) nakon čega pokušava u potpunosti ovladati računalom 2. web stranice) te čeka korisnike da se spoje na posluţitelj. 3. crv iskorištava ranjivosti operativnih sustava (posebice onih računala koja nemaju aţurirane sigurnosne postavke) kako bi se probio i kopirao u računala ili računalne mreţe. Slijedi nekoliko takvih primjera: 1. IRC crvi šire se putem IRC kanala za chat na identičan način kao i email crvi – slanjem zaraţenih datoteka ili URL adresa koje vode na inficirane web stranice.). ICQ i sl.aţuriranja operativnog sustava) te se putem mreţnih servisa nastaniti u njih bez ikakve potrebe za interakcijom korisnika. Nastanjuju se pod bezazlenim imenima u dijeljene mape korisnika i na taj način postaju dostupne svim korisnicima P2P programa za preuzimanje i pokretanje. pretraţivanje adresara MS Outlook / Outlook Express programa 2. 1. Napredniji crvi ove vrste sposobni su imitirati kompletne protokole mreţa za razmjenu sadrţaja. potvrdno odgovarati na sve zahtjeve i širiti se na sve sudionike pojedine mreţe.wab datoteka (koriste se za pohranu adresara MS Outlook Expressa) 3. crv se kopira u razne dostupne mreţne resurse (npr. 3. Email adrese na koje će se proširiti. crv pronalazi sljedećim tehnikama: 1. pretraţivanje *. Iskorištavanje ranjivosti naziva se exploiting-om. slanje svoje kopije u obliku odgovora na sve pronaĎene poruke u pretincu za poštu 5. pretraţivanje raznih podatkovnih datoteka u potrazi za email adresama 4. Instant messaging crvi Ovi crvi šire se putem programa za slanje poruka u realnom vremenu (MSN. crv probija javne mreţe (Web i FTP posluţitelje). 2. Način je vrlo jednostavan – svim kontaktima u adresaru šalju se poruke s URL adresama koje vode na inficirane web stranice. dijeljene i nezaštićene direktorije u lokalnoj mreţi . Internet crvi Internet crvima nazivamo brojne crve koji se sluţe alternativnim metodama širenja koje do sad nismo spomenuli. Prilikom navedenog spajanja.

*. a njegov autor Sven Jaschan ubrzo otkriven i osuĎen.pst). crv koristi druge maliciozne programe (npr. Računala s otvorenim straţnjim vratima popularno se nazivaju zombie računalima iz razloga što se nad njima moţe preuzeti potpuna kontrola te ih koristiti za daljnje napade i širenje malicioznih programa. crv Netsky u svojim brojnim podvarijatama preţivljava te je danas u svijetu na vrhu po učestalosti pojavljivanja. 4. brojni crvi danas koriste dvije ili više metoda za svoje širenje kako bi što efikasnije napadali računala.. Email poruka pomoću koje se crv širi uobičajeno ima krivotvoreno ime pošiljatelja (više o tome vidite pod email spoofing) te različite naslove. Ovakve vrste napada danas su sve češće i opasnije. *. Navedeno otvaranje pristupa naziva se i otvaranjem straţnjih vrata (backdoor entry) čime i crvi dobijaju mogućnost širenja. Bez obzira na navedenu kategorizaciju. *. Trojanske konje) koji mu sluţe kao prijenosnici i otvaraju pristup drugim računalima. tijela i privitke kojima se ţeli zavarati primaoca. Tipičan primjer crva u akciji Pogledajmo primjer najčešće prijavljenog crva u rujnu 2006. Netsky-P.s kojeg se spajanje dogodilo. Ovaj podatak dodatno pojašnjava činjenicu da su crvi danas izuzetno opasna i raširena vrsta malicioznih programa od koje je potreban poseban oprez i zaštita.wab. Slijedi tipičan primjera takve email poruke: . Netsky je tipični email crv koji se širi šaljući svoje kopije putem email privitaka koristeći vlastiti ugraĎeni SMTP posluţitelj..pab. Adrese na koje će se poslati pronalazi na računalu na kojem se nalazi u raznim datotekama koje sluţe za pohranu adresara (npr. Iako je prvi puta zabiljeţen u oţujku 2004.

5) te neaţuriranim Windows operativnim sustavom. Od email crva. posebice u obliku izvršnih datoteka (npr. a crv ju je vjerojatno pronašao na računalu s kojeg se poslao. Ponekad. Adresa pošaljaoca dakako je laţna. crv će sigurno zaraziti računalo i nastaniti se u njegovoj memoriji. . Otvaranjem privitka takve poruke. ali pogled na netipičnu ikonu kojom je predstavljena ukazuje da vjerojatno nije tako i da se radi o zaraţenoj datoteci.1 i 5. na računalima sa starijim verzijama Internet Explorera (5. ali većina će ih vjerojatno biti prisutna. kao niti klikajte na sumnjive URL adrese u sadrţaju poruka. Tijelo poruke sadrţi kratki tekst u kojem se korisnika navodi na otvaranje privitka.vbs. Privitak poruke sadrţi sumnjivu datoteku. Instalacija sigurnosne stijene (engl.zip (čest kompresijski format). Konačno. firewall) drugi je korak koji će zaštiti računalo od većine crva koji se šire pretraţivanjem i napadanjem nezaštićenih računala. danas prisutnih u ogromnom broju.bat. . nakon primanja i prije otvaranja email poruke pokušajte si odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja:  da li poznajete pošiljaoca email poruke?  da li ste već primili email poruku s te adrese?  da li ste očekivali tu email poruku?  da li sadrţaj i privitak poruke imaju smisla?  da li antivirusni program dojavljuje moguću opasnost od malicioznog . kada primite ovakvu email poruku i u polju pošiljaoca prepoznate adresu svog prijatelja/kolege/poznanika. dio – Firewall) priručnika. pogaĎate. takoĎer u našem praktičom dijelu priručnika. Ovom metodom crv pokušava zavarati korisnika dajući mu dojam da je primljena poruka odgovor na poruku koju je on inicijalno poslao. Kako se zaštititi od crva? Zaštita od crva vrlo je slična zaštiti od virusa i kao prvi korak preporuča se instalacija i redovitno osvjeţavanje antivirusnog programa. o čemu saznajte više u našem praktičom dijelu priručnika. Zaraţena email poruka nemora imati sve ove simptome. No prije svega. Praktične upute moţete pronaći. .Iz ove poruke moţe se vidjeti nekoliko karakterističnih stvari za crve.pif) nikako ne otvarajte. Dakle.exe.Potpis poruke sadrţi nekoliko redova teksta kojima se simulira poruka koja je tipična za antivirusne programe koji skeniraju poruku i zaključe da je s njom sve u redu. moţda se i najlakše zaštiti – oprezom. . U ovom slučaju datoteka bi trebala biti formata . Sumnjive privitke poruka. ništa nećete postići upozoravajući ga da ima crva na svom računalu jer to nije nuţno točno. dovoljan je samo i pregled ovakve poruke (bez otvaranja privitka) kako bi se crv automatski pokrenuo. Instalaciju i korištenje Windows Firewall-a takoĎer smo obradili u našem praktičnom dijelu (link na prakt. Naslov poruke sadrţi riječ „Re:“ kojom se uobičajeno označava odgovor na email poruku koju ste nekome poslali. redovito skidanje i instalacija sigurnosnih zakrpa u sklopu Windows Updates servisa učinit će računalo dodatno sigurnim.

stoga je potreban poseban oprez! Kako ukloniti crva? Jednako kao i za viruse. Windows Live OneCare safety scanner. Cilj rootkita najčešće je preuzimanje kontrole nad računalom uz istovremo skrivanje datoteka. Spomenutim tehnikama „skrivanja“ od korisnika. Microsoft je ponudio vlasito online rješenje za uklanjanje virusa i crva. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. trojanskih konja) od korisnika. preciznije rečeno. virusa. spywarei. u većini slučajeva na stranicama proizvoĎača antivirusnih programa postojat će upute za ručnouklanjanje crva ili pak specijalzirani program upravo za tu namjenu. a nemogu ga ukloniti. crvi.. Općenite savjete za uklanjanje moţete pronaći u našem praktičnom dijelu priručnika. blokatorima spyware-a i sl. Ukoliko antivirusni program ili virsni skener pronaĎu i identificiraju crva. zapisa u registrima pomoću kojih se navedeno preuzimanje kontrole ostvaruje. procesa. koristeći aktualizirani antivirusni alat pomoću kojeg je potrebno napraviti detaljno pretraţivanje svih datoteka računala (full scan) te potom uklanjanje pronaĎenih crva. danas . uklanjanje crva najčešće je moguće automatski. to su programi čija je namjena skrivanje drugih malicioznih programa (npr. Iako pojam rootkit originalno potječe iz Unix svijeta. a više o njemu saznajte takoĎer u našem praktičnom dijelupriručnika. OPREZ ! Socijalni inţenjering pomoću kojega se korisnik pokušava namamiti na izvoĎenje gore spomenutih radnji sve je rašireniji i sofisticiraniji. spyware-a. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa . Što su to rootkiti? Rootkiti su posebna grupa mailicioznih programa ili. maliciozni programi na taj način ostaju nevidljivi i neuklonjivi antivirusnim programima. budite posebno oprezni i imajte na umu mogućnost od infekcije.virusi. Rootkits Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu.sadrţaja? Ukoliko niste sigurni u odgovor na bilo koje od navedenih pitanja.. Osim njihove raznolikosti.

Gore priloţena slika (preuzeta sa viruslist. Windows Vista. dok se ovlasti Administrator korisničkog računa traţe i koriste samo i jedino kada je to nuţno potrebno (npr. Linux. Naime. prilikom instalacije novih programa na računalo). ima ugraĎenu novu i bolju kontrolu korisničkih računa (engl. Solaris i druge. No moţda još vaţniji razlog je i prečesto korištenje Administrator korisničkih računa (user account-a) od strane korisnika MS Windows operativnih sustava. rootkiti često funkcioniraju na način da mijenjaju dijelove operativnih sustava ili se pak instaliraju kao driveri.postoje rootkiti za sve vrste operativnih sustava uključujući Microsoft Windows sustave. Navedena kontrola zahtijeva da se većina uobičajenih operacija na računalu izvodi pod standardnim korisničkim računom (Standard User Mode). Na taj način znatno se olakšava instalacija rootkit programa na računala korisnika. PAŽNJA ! Ukoliko doista nije nuţno. User Account Control). Razlog tomu je dostupnost izvornog koda rootkita (Internet) što olakšava pisanje novih i sloţenijih verzija. ne koristite Administrator korisnički račun već stvorite i koristite običan korisnički račun za svakodnevni rad na računalu. . Treba istaknuti da prvenstveno radi obrane od raznih malicioznih programa poput rootkita. pokazuje porast broja različitih rootkita u malicioznim programima.com). novi Microsoft-ov operativni sustav.

rootkiti mijenjaju konačan ispis na način da izostave sve podatke vezanje uz njih same. otvorene pristupe. user mode) ili jezgrenom načinu (engl. napadači najčešće uočavaju i iskorištavaju trenutne ranjivosti operativnog sistema (npr. „straţnja vrata“ (engl. jednom instalirani rootkit koristi se za skrivanje raznih malicioznih programa. Kernel-mode Rootkits Navedena kategorija još je moćnija od prethodno navedene. jer . programa koji stvaraju tzv. backdoor) pomoću kojih napadač u potpunosti kontrolira zaraţeno računalo. napadač ručno instalira rootkit. izvršni kod takvih programa mora biti trajno pohranjen – najčešće u Registry-u ili datotečnom sustavu. Osim navedenog načina. 4. rootkit se moţe proširiti i peer-to-peer mreţom. Kategorije rootkita Nekoliko je kategorija rootkita ovisno o tome da li se izvršavaju u korisničkom načinu (engl. Persistent Rootkits Ova kategorija rootkita je trajne prirode i aktiviraju se prilikom svakog novog pokretanja računala. 2. kernel mode) te da li ostaju u računalu i nakon ponovnog pokretanja: 1. S obzirom na tu karakteristiku. ova kategorija rootkita nastanjuje se u radnoj memoriji računala i time ne moţe opstati nakon njegovog ponovnog pokretanja. Umjesto toga. računala bez sigurnosnih nadogradnji ili sa slabim administratorskim lozinkama) kako bi dobili pristup računalu. rootkiti se često koriste i za otkrivanje kombinacija korisničkih imena i lozinki potrebnih za pristup web stranicama što ih čini vrlo opasnima za neopreznog korisnika.Kako rade rootkiti? Rootkiti nemaju osobine samoumnaţanja i samoizvršavanja poput virusa i crva. Memory-Based Rootkits Za razliku od prije navedene. Dakle prilikom korisničkog pretraţivanja direktorija i ispisa datoteka. Takvu vrstu „skrivenog“ napada vrlo često teško otkrivaju firewall-i te antivirusni i antispyware programi za zaštitu računala. Najčešća primjena je skrivanje trojanskih konja. 3. zatim email porukama s malicioznim privitcima ili URL adresama koje vode na malicioznu web stranicu te sličnim metodama socijalnog inţenjeringa tipičnim za širenje virusa. Jednom kada je pristup osiguran. Kao što je već rečeno. spam napada i sl. Kontrolirano računalo (popularno: zombie) se potom koristi za razne abuse radnje poput Dos napada. Nadalje. User-mode Rootkits Ova kategorija rootkita skriva se od korisnika presijecanjem funkcija za pretraţivanje datotečnog sustava (koriste ih Windows Explorer/command prompt).

nova verzija Windows Defendera dokazano sprečava odreĎen broj rootkita. Kako ukloniti rootkit? Naţalost. . TakoĎer. Preporuča se korištenje i redovno aţuiranje antivirusnog i antispyware programa. a uspjeh u detekciji varira ovisno o vrsti rootkita koji je zarazio računalo. već spomenuto korištenje korisničkog računa bez administrativnih ovlasti svakako će umanjiti rizik. a alat F-Secure BlackLight nudi i otklanjanje. Jedan od popularnijih alata za detekciju je Rootkit Revealer. S obzirom da neka su neka istraţivanja pokazala kako 20% ukupnih infekcija na MS Windowsima SP2 drţe upravo rootkiti. netipično ponašanje raznih programa (pa čak i antivirusnih). Detekciju rootkita danas omogućuje velika količina dostupnih alata. tipičan način njihova skrivanja od korisnika je brisanje vlastitih procesa iz ukupne liste aktivnih procesa. Zaštita od rootkita Prevencija od rootkita identična je prevenciji od većine malicioznih programa. Popis ostalih dostupnih alata na trţištu dostupan je ovdje. Na ovoj adresi saznajte više informacija o Microsoft-ovoj inicijativi te uskoro dostupnom alatu za detekciju i uklanjanje rootkita Strider GhostBuster. Neobično ponašanje odnosi se na rušenje i smrzavanje sustava. oni čak mogu mijenjati neke podatkovne strukture same jezgre. Microsoft se odlučio ozbiljno pozabaviti problemom. korištenje firewall-a te odabir jakih lozinki (npr. krajnje i najsigurnije rješenje je ponovna instalacija cijelog operativnog sustava uz opciju formatiranja cijelog tvrdog diska. redovno aţuriranje operativnog sustava. korištenjem brojki. netipično korištenje mreţnih resursa te pokretanje sumnjivih procesa prilikom ponovnog pokretanja računala. sama identifikacija rootkita zbog njihovog načina rada ponekad je vrlo teška i ne postoji „kuharica“ za otkrivanje ove vrste malicioznih programa. Na taj način kroz Task Manager rootkit procesi neće biti vidljivi niti korisniku niti većini antivirusnih i antispyware alata.osim presijecanja odgovora jezgre operacijskog sustava. a više detalja o njegovoj instalaciji i primjeni pročitajte u praktičnom dijelu našeg priručnika. Navedeni alati dijele se u više kategorija ovisno o načinu svog rada. No mjesta za sumnju ima ukoliko se računalo neobično ponaša usprkos aţuriranom antivirusnom i antispyware programu. Primjerice. TakoĎer. Ukoliko spomenuti alati ne pomaţu. slova različite veličine i specijalnih znakova).

com). blokatorima spyware-a i sl. maliciozni programi na taj način ostaju nevidljivi i neuklonjivi antivirusnim programima. crvi..virusi.. . Razlog tomu je dostupnost izvornog koda rootkita (Internet) što olakšava pisanje novih i sloţenijih verzija. preciznije rečeno. spyware-a. No moţda još vaţniji razlog je i prečesto korištenje Administrator korisničkih računa (user account-a) od strane korisnika MS Windows operativnih sustava. Gore priloţena slika (preuzeta sa viruslist. Cilj rootkita najčešće je preuzimanje kontrole nad računalom uz istovremo skrivanje datoteka. zapisa u registrima pomoću kojih se navedeno preuzimanje kontrole ostvaruje. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. trojanskih konja) od korisnika. Naime. virusa. Linux. Iako pojam rootkit originalno potječe iz Unix svijeta. Osim njihove raznolikosti. Što su to rootkiti? Rootkiti su posebna grupa mailicioznih programa ili. spywarei. procesa. danas postoje rootkiti za sve vrste operativnih sustava uključujući Microsoft Windows sustave.Rootkits Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa . Na taj način znatno se olakšava instalacija rootkit programa na računala korisnika. Spomenutim tehnikama „skrivanja“ od korisnika. Solaris i druge. to su programi čija je namjena skrivanje drugih malicioznih programa (npr. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. pokazuje porast broja različitih rootkita u malicioznim programima. rootkiti često funkcioniraju na način da mijenjaju dijelove operativnih sustava ili se pak instaliraju kao driveri.

Nadalje. Osim navedenog načina. User Account Control). ima ugraĎenu novu i bolju kontrolu korisničkih računa (engl. Takvu vrstu „skrivenog“ napada vrlo često teško otkrivaju firewall-i te antivirusni i antispyware programi za zaštitu računala. Kako rade rootkiti? Rootkiti nemaju osobine samoumnaţanja i samoizvršavanja poput virusa i crva. Umjesto toga. Windows Vista. Najčešća primjena je skrivanje trojanskih konja. Jednom kada je pristup osiguran. dok se ovlasti Administrator korisničkog računa traţe i koriste samo i jedino kada je to nuţno potrebno (npr. ne koristite Administrator korisnički račun već stvorite i koristite običan korisnički račun za svakodnevni rad na računalu. računala bez sigurnosnih nadogradnji ili sa slabim administratorskim lozinkama) kako bi dobili pristup računalu. prilikom instalacije novih programa na računalo). Kao što je već rečeno. Kontrolirano računalo (popularno: zombie) se potom koristi za razne abuse radnje poput Dos napada. napadači najčešće uočavaju i iskorištavaju trenutne ranjivosti operativnog sistema (npr. backdoor) pomoću kojih napadač u potpunosti kontrolira zaraţeno računalo. . rootkit se moţe proširiti i peer-to-peer mreţom. „straţnja vrata“ (engl. zatim email porukama s malicioznim privitcima ili URL adresama koje vode na malicioznu web stranicu te sličnim metodama socijalnog inţenjeringa tipičnim za širenje virusa. programa koji stvaraju tzv.PAŽNJA ! Ukoliko doista nije nuţno. novi Microsoft-ov operativni sustav. rootkiti se često koriste i za otkrivanje kombinacija korisničkih imena i lozinki potrebnih za pristup web stranicama što ih čini vrlo opasnima za neopreznog korisnika. spam napada i sl. Navedena kontrola zahtijeva da se većina uobičajenih operacija na računalu izvodi pod standardnim korisničkim računom (Standard User Mode). otvorene pristupe. napadač ručno instalira rootkit. Treba istaknuti da prvenstveno radi obrane od raznih malicioznih programa poput rootkita. jednom instalirani rootkit koristi se za skrivanje raznih malicioznih programa.

2. Na taj način kroz Task Manager rootkit procesi neće biti vidljivi niti korisniku niti većini antivirusnih i antispyware alata. TakoĎer. izvršni kod takvih programa mora biti trajno pohranjen – najčešće u Registry-u ili datotečnom sustavu. Primjerice. Microsoft se odlučio ozbiljno pozabaviti problemom. nova verzija Windows . Persistent Rootkits Ova kategorija rootkita je trajne prirode i aktiviraju se prilikom svakog novog pokretanja računala. već spomenuto korištenje korisničkog računa bez administrativnih ovlasti svakako će umanjiti rizik. jer osim presijecanja odgovora jezgre operacijskog sustava. slova različite veličine i specijalnih znakova). rootkiti mijenjaju konačan ispis na način da izostave sve podatke vezanje uz njih same. TakoĎer. Kernel-mode Rootkits Navedena kategorija još je moćnija od prethodno navedene. tipičan način njihova skrivanja od korisnika je brisanje vlastitih procesa iz ukupne liste aktivnih procesa. Dakle prilikom korisničkog pretraţivanja direktorija i ispisa datoteka. korištenjem brojki. redovno aţuriranje operativnog sustava.Kategorije rootkita Nekoliko je kategorija rootkita ovisno o tome da li se izvršavaju u korisničkom načinu (engl. Na ovoj adresi saznajte više informacija o Microsoft-ovoj inicijativi te uskoro dostupnom alatu za detekciju i uklanjanje rootkita Strider GhostBuster. oni čak mogu mijenjati neke podatkovne strukture same jezgre. Zaštita od rootkita Prevencija od rootkita identična je prevenciji od većine malicioznih programa. ova kategorija rootkita nastanjuje se u radnoj memoriji računala i time ne moţe opstati nakon njegovog ponovnog pokretanja. S obzirom da neka su neka istraţivanja pokazala kako 20% ukupnih infekcija na MS Windowsima SP2 drţe upravo rootkiti. korištenje firewall-a te odabir jakih lozinki (npr. Memory-Based Rootkits Za razliku od prije navedene. 3. user mode) ili jezgrenom načinu (engl. User-mode Rootkits Ova kategorija rootkita skriva se od korisnika presijecanjem funkcija za pretraţivanje datotečnog sustava (koriste ih Windows Explorer/command prompt). kernel mode) te da li ostaju u računalu i nakon ponovnog pokretanja: 1. 4. Preporuča se korištenje i redovno aţuiranje antivirusnog i antispyware programa. S obzirom na tu karakteristiku.

Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa . crvi. a više detalja o njegovoj instalaciji i primjeni pročitajte u praktičnom dijelu našeg priručnika. Osim njihove raznolikosti. Detekciju rootkita danas omogućuje velika količina dostupnih alata. netipično ponašanje raznih programa (pa čak i antivirusnih). sama identifikacija rootkita zbog njihovog načina rada ponekad je vrlo teška i ne postoji „kuharica“ za otkrivanje ove vrste malicioznih programa. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. No mjesta za sumnju ima ukoliko se računalo neobično ponaša usprkos aţuriranom antivirusnom i antispyware programu. često na korist trećih strana. Neobično ponašanje odnosi se na rušenje i smrzavanje sustava. a alat F-Secure BlackLight nudi i otklanjanje. Što je to spyware? Spyware je pojam kojim se označava vrlo široka kategorija malicioznog softvera čije je djelovanje usmjereno prema preuzimanju djelomične kontrole nad korisnikovim računalom bez postavljanja upita i osiguravanja suglasnosti korisnika da mu se takav softver instalira na računalo. spywarei. Najjednostavnije govoreći – spyware moţemo okarakterizirati kao softver koji biljeţi što korisnik radi na svojem računalu i onda prikupljene informacije šalje Internetom. Sam naziv „spyware“ u sebi uključuje riječ „spy“ koja označava špijuniranje pa se moţe steći dojam kako je spyware namijenjen špijuniranju ponašanja korisnika dok radi na računalu.. a uspjeh u detekciji varira ovisno o vrsti rootkita koji je zarazio računalo. netipično korištenje mreţnih resursa te pokretanje sumnjivih procesa prilikom ponovnog pokretanja računala. Jedan od popularnijih alata za detekciju je Rootkit Revealer. Ukoliko spomenuti alati ne pomaţu..virusi. Popis ostalih dostupnih alata na trţištu dostupan je ovdje. Navedeni alati dijele se u više kategorija ovisno o načinu svog rada. Kako ukloniti rootkit? Naţalost. krajnje i najsigurnije rješenje je ponovna instalacija cijelog operativnog sustava uz opciju formatiranja cijelog tvrdog diska. no u posljednje vrijeme pojam spyware poprima šire značenje i oslikava široku kategoriju softvera malicioznog djelovanja.Defendera dokazano sprečava odreĎen broj rootkita. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Riječ je o vrlo raznolikom tipu informacija od adresa web stranica koje posjećujete do opasnijih koji pokušavaju presresti koje tipke pritišćete kako bi pokušali prikupiti vaše lozinke i . Spyware Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu.

Sigurnosne organizacije ističu kako pripadnost jednoj od gornje 3 skupine nije isključivo – drugim riječima .druge povjerljive informacije. koristili za ucjenu i na druge načine kako bi pokušali ostvariti financijsku dobit. marketinške organizacije (tvrtke. biljeţenje pritisnutih tipki… Ukratko – gotovo da nema podatka na vašem računalu kojeg spyware ne moţe prikupiti i poslati zlonamjernom napadaču. spywareom se kao sredstvom za prikupljanje informacija sluţe: online napadači često vezani uz organizirani kriminal. Da bi neki program smatrali spywareom on mora zadovoljiti nekoliko kriterija – mora prikupljati informacije bez suglasnosti korisnika i te prikupljene informacije mora slati. No ovdje treba obratiti dodatnu pozornost na sam sadrţaj gore spomenutih ugovora.članovi iz pojedinih skupina meĎusobno suraĎuju u svojim pothvatima kako bi ostvarili svoje ciljeve na štetu društva ili organizacija. ili na neki drugi način učiniti dostupnima zlonamjernom korisniku. mnogi se korisnici bez ikakvog čitanja i razumijevanja ugovora slaţu s odredbama istog i na taj način omogućavaju instalaciju spyware programa. a organizacije koje se bave pitanjima privatnosti korisnika interneta ističu kako spyware značajno umanjuje privatnost korisnika. Neke tvrtke u svoje proizvode uključuju oblike spywarea i adwarea. mahom za svrhe oglašavanja. Tko se sluţi spywareom Brojni su motivi zašto bi netko kreirao spyware – informacije o navikama i karakteristikama korisnika su vrlo cijenjene jer pruţaju jasan uvid i omogućavaju specifično oglašavanje i čitav niz drugih personaliziranih elemenata. screenshotove. Informacije koje prikupljaju spyware programi Spyware programi prikupljaju vrlo raznoliku paletu informacija. agencije) i „insajderi“. Premda ovdje nije riječ o klasičnom spywareu u onom najmalicioznijem smislu – i dalje ih smatramo spywareom ili adwareom. U velikom broju slučajeva ti su ugovori pisani na takav način da korisniku ne daju jasnu i potpuno razumljivu informaciju o načinu rada potencijalnog spyware programa kojeg instaliraju. njihove nejasnoće i kompleksnosti. EULA – End-user licence agreement) navede i opiše da će prikupljati i slati prikupljene podatke o korisnikovim aktivnostima. Ukoliko spyware program u svojem Licenčnom ugovoru (LUKK – Licenčni ugovor s krajnjim korisnikom. on se više ne tretira kao spyware. Globalno gledano. Ovi potonji se često spywareom sluţe kako bi prikupili osjetljive i zaštićene informacije o organizaciji u kojoj rade te ih kasnije prodavali na crnom trţištu. . Upravo zbog duţine tih ugovora. Pojam spywarea se često veţe i uz adware. S pravnog stanovišta – onog trenutka kada se sloţite s instalacijom tog programa. te ako korisnik te odredbe prihvati – onda se ne moţe govoriti o spywareu. Iz ovih je razloga potrebno posvetiti dodatnu pozornost i educirati se o ovim pojavama kako bih ih uspješno izbjegavali. Spyware je s vremenom postao toliko sofisticiran da je u staju prikupljati gotovo svaku informaciju vezanu uz vaše navike i načine uporabe računala – pregledavanje datoteka na diskovima.

autori spyware programa su postali još sofisticiranijima kako bi prevarili korisnike i naveli ih na instaliranje spywarea. Informacija o spywareu koji se na taj način instalira na korisnikovo računalo često nije niti navedena ili se nalazi paţljivo uključena u Licenčni ugovor s krajnjim korisnikom. Treći način distribucije spywarea uključuje pokušaje zlonamjernih korisnika da svojim akcijama zaobiĎu sigurnosne mjere koje se nalaze uključene u web preglednicima poput Microsoft Internet Explorera. Korisnik instalira takav softver. običnim i korisnim programima. spyware se širi na drugačije načine i najčešće se sam spyware program ne prenosi s jednog računala na drugo. a paralelno s njim se instalira i spyware. ponekada pisana vrlo sitnim slovima kao sasvim sporedna odredba koju velika većina korisnika nikada niti ne pročita. spyware se često distribuira zajedno s. Upravo je taj način i najrašireniji način prijenosa spywarea i njegovog širenja. . spyware najčešće prikuplja podatke vezane uz:  aktivnost na Internetu (koje web stranice posjećujete. dok oni u pozadini izvršavaju zlonamjerne akcije. naizgled. zabiljeţeni su slučajevi da se spyware distribuira i s glazbenim CD medijima. No. Korisnik takve programe preuzima s Interneta i pokreće ih. Još jedan od načina distribucije spywarea uključuje i postupke kojima se spyware distribuira zajedno sa shareware programima ili ostalim softverom koji se moţe preuzeti s interneta. primjerice. koliko se na njima zadrţavate…)  elektroničku poštu i kontakte  sadrţaj meĎuspremnika (Clipboard)  pritisnute tipke na tipkovnici (keylogging)  screenshotove i  mreţni prome Načini na koje spyware dospijeva na vaše računalo Za razliku od virusa koji imaju mogućnost samoreplikacije ili virusa. U ovom kontekstu se mogu promatrati i trojanski konji – programi koji u sebi imaju zlonamjerne karakteristike. Umjesto toga. Kako je s vremenom porasla i svjesnost dijela korisnika Interneta o opasnostima spywarea. Primjer takvog načina distribucije spyware je iskoristio P2P (peer-tp-peer) program za razmjenu datoteka Kazaa. U današnje vrijeme. spyware programi će pokušati prevariti korisnika koji će im omogućiti nesmetanu instalaciju na računalo.Prema informacijama američkog CERT-a (United States Computer Emergency Readiness Team). ali izgledom i samim opisom korisniku izgledaju kao poţeljni i ispravni programi.

preuzimanje spyware moţe započeti na korisnikovo računalo. Dodatno.Kako je automatsko preuzimanje (download) softvera bez dozvole korisnika u pravilu onemogućeno. potrebno je izvesti neku akciju poput klikanja na link. Zlonamjerni korisnici tada često pokušavaju putem skočnih prozora (popup windows) korisnike navesti na akciju instalacije neţeljenog spywarea. spyware se na računalo korisnika moţe instalirati tako da . Pitanja mogu izgledati poput „Do you want to enhance your Internet Connection?“ (Ţelite li poboljšati svoju vezu na Internet?) s gumbima koji izgledaju kao „Yes“ i „No“ no čak ako i korisnik klikne na „No“. kako bi se softver instalirao. Novije inačice Internet Explorera imaju poboljšanja koja korisnicima pomaţu u borbi protiv ovakvog načina „zaraze“ spywareom.

Ponekada korisnici ove pojave niti ne povezuju s postojanjem spywarea već s neispravnim hardverom. ukoliko primjetite kako se vaše računalo ponaša neobično. za razliku od klasičnih programa i aplikacija koje nam se predstavljaju svojim sučeljem. moţete saznati u našem vodiču zauporabu Windows Defender alata za suzbijanje spywarea i ostalih malicioznih programa. Povećana aktivnost procesora. pozivima za pristupe na stranice sa sadrţajima za odrasle – onda sasvim sigurno na svojem računalu imate instaliran spyware ili adware. Dodatno. Neki spyware programi idu toliko daleko da čak mijenjaju izvorne datoteke na sustavu kako bi se što bolje prikrili i oteţali svoje uklanjanje. te da se usporilo. Neka od područja na koja spyware izrazito utječe su navedena u nastavku:  Smanjena pouzdanost korisnika prema modelima online poslovnih transakcija (e-banking. veliko zauzeće prostora na disku. neočekivani mreţni promet – sve su to simptomi koji upućuju na postojanje spywarea na računalu. Primijetite li ijedan od gornjih simptoma. kupovanje preko Interneta…)  Smanjena radna produktivnost  Povećan rizik i izloţenost sigurnosnim problemima  Pitanje intelektualnih prava i zaštite istih  Povećanje troškova sluţbi za podršku korisnicima  Gubitak poslovnog i društvenog ugleda . Ukoliko tijekom rada na računalu primijetite kako vam se pojavljuju skočni prozori s reklamama. No. velika je vjerojatnost da se na njemu nalazi instaliran spyware. postoji mogućnost da ga neće biti moguće jednostavno očistiti i vratiti u normalno stanje. Prepoznavanje spywarea na računalu Nalazi se na mojem računalu instaliran spyware? To je pitanje koje zanima brojne korisnike računala. pojava alatnih traka (toolbars) u vašem web pregledniku takoĎer moţe (ali ne nuţno) označavati da se na vašem računalu nalazi spyware. upravljačkim programima (driverima) i slično.iskoristi sigurnosne propuste u web pregledniku. Pojava neočekivane početne web stranice (homepage) prilikom korištenja vašeg web preglednika znak je da je spyware izmijenio vaše postavke bez vašeg dopuštenja. nego će biti potrebna potpuno formatiranje diska i ponovna instalacija cijelog sustava. mudro bi bilo pregledati vaš sustav na postojanje spywarea i ostalih malicioznih programa. neki spyware programi uopće ne moraju biti vidljivi kao klasične aplikacije i stoga ih nije uvijek lako prepoznati. društvo i na samog korisnika je dalekoseţan i ne moţe biti jednostavno sagledan. Za više informacija kako to učiniti pogledajte upute o korištenju Microsoft Update sustava. Ukoliko je vaše računalo izuzetno „zaraţeno“ spywareom. no odgovor na njega nije posve jednostavno dati. Naime. Kako to učiniti. Iz tih je razloga vaţno koristiti najnovije inačice web preglednika poput Internet Explorera i redovito osvjeţavati svoj sustav s najnovijim dodacima i sigurnosnim ispravcima. Utjecaji spywarea na društvo i ekonomiju u cjelini Utjecaj spywarea na globalnu ekonomiju.

Malware Wipe. brojni programi koji sebe karakteriziraju kao antispyware su i sami spyware i štetni su za vaše računalo. Ovdje pročitajte detaljne upute kako korištenjem Microsoft Updatea svoj sustav moţete odrţavati aţurnim. Edukacija je ključan element zaštite i uz kombinaciju s tehnološkim rješenjima. Kako bi naučili kako koristiti Windows Defender i odrţati svoje računalo čistim. SpyTrooper. Pest Trap. Proučite Licenčni ugovor – ukoliko niste sigurni da ste razumjeli točno sve što je navedeno u ugovoru. Spyware Stormer. Spyware Quake. Posebnu pozornost obratite na tekst koji je pisan sitnijim slovima kako bi se učinio nebitnim. PAL Spyware Remover. Besplatan i izvrstan softver takve vrste je Windows Defender kojeg moţete besplatno preuzeti od Microsofta i instalirati na svoje računalo. AntispywareSoldier i Mallware. Nanošenje izravne štete brendu Kako se zaštititi i boriti protiv spywarea Unatoč velikoj raširenosti spywarea. adwarea i čitavog niza ostalih malicioznih programa. SpyAxe. SpyWiper. OPREZ ! Budite posebno oprezni ukoliko dobijete ponudu da na svoje računalo instalirate antispyware programe. Velike i ugledne tvrtke poput Microsofta svoje programe distribuiraju posebnim i pouzdanim kanalima. Windows Defender dolazi kao sastavni dio Windows Vista operativnog sustava. Danas imamo veliki broj različitih . WinFixer. Spy Sheriff. VirusBurst. Naime. a redovito su i digitalno potpisani. Privacy Defender. AlfaCleaner. nemojte ga prihvatiti i odustanite od instalacije softvera. Neki od njih su: The Shield 2006. postoje kvalitetni načini zaštite i borbe protiv spywarea. pruţa dobru polaznu točku kako bi se uspješno branili od malicionzih programa. Trustcleaner Pro. WorldAntiSpy. SpywareStrike. PSGuard. Redovito koristite anti-spyware softver koji će voditi brigu o vašem sustavu i pronaĎene spyware i ostale malicionzne programe učinkovito ukloniti s vašeg računala. Adware Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. BraveSentry. Svoj operativni sustav drţite uvijek aţurnim. Uporaba Microsoft Update sustava je izvrstan način da zaštitite svoje računalo i omogućite da se ispravke i sigurnosti propusti brzo i učinkovito riješe. SpyFalcon. pogledajte naš vodič i upute za uporabu Winodows Defendera. SpyBan. Budite oprezni prilikom preuzimanja programa s Interneta od nepouzdanih izvora. AntiVirus Gold.

. Što je to adware? Adware je softver koji na vašem računalu prikazuje razne oglase ili reklame. on predstavlja jedan od načina povrata dijela financijskih troškova nastalih samim razvojem programa. Najraniji adware se čak pojavljivao u sklopu upravljačke ploče (Control Panel) pod opcijom dodavanja ili uklanjanja programa. Adware/Spyware Često se dogaĎa da ljudi zamjene pojmove adwarea s pojmovima spywarea ili malwarea. Tvorci ovakvih adwarea tvrde kako nije riječ o spywareu upravo zbog evidentnosti rada samog programa.malicioznih programa . čak i kada niste na Internetu. U počecima internetskog oglašavanja. Oglašavanje. ali samo ako je korisnik izričito pristao na takve radnje. adware će bez njegovog pristanka početi pratiti i njegovo računalo te zbog toga postaje spyware. Često bi bio onemogućen pristup cijelim grupama postavki. Gotovo uvijek se sastojao od nekoliko lako uklonjivih datoteka koje nisu bile prijetnja funkcionalosti računala. Sam adware moţe u odreĎenim okolnostima postati spyware. No. Recimo da je jedan korisnik instalirao adware na svoje računalo te je pristao na praćenje svojih aktivnosti. Tih opasnosti korisnik treba biti svjestan. MeĎutim adware moţe poprimiti druga obiljeţja – ne pruţa korisniku cjelokupnu obavještenost ili kontrolu nad operativnim sustavom . spywarei. Adware je softver integriran s programom. odrţavanja i nadograĎivanja softverskog proizvoda.što ga čini neţeljenim softverom na vašem računalu. . Danas adware prikuplja svojim tvorcima velike količine novčanih sredstava. na način da se neobjašnjivo aktiviraju razni skočni prozori (pop-up) ili linkovi koji vode na druge web stranice. a zarada od reklamiranja dalje motivira programera na nastavak pisanja. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Osim njihove raznolikosti. adware nije predstavljao problem korisniku budući da se radilo o jednostavnoj i bezopasnoj pojavi. Ljudi u zajednici su oduvijek okruţeni oglašavanjem i ono pruţa vaţne usluge ako se provodi ispravno i odgovorno. crvi. Postupno je počeo pokazivati neka svojstva spywarea te su ţrtve napada često bile onemogućene vratiti stare postavke svog internetskog preglednika. No.. Adware ne smatramo spywareom kada on sakuplja i šalje podatke o aktivnostima korisnika ili korisnikove osobne informacije. Za tvorca adwarea.virusi. s vremenom je ovaj softver postajao sve pametniji. kada drugi korisnik posjeti to računalo. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. samo po sebi najčešće nije problem (neke kompanije čak nude „besplatan“ softver u zamjenu za reklamiranje na vašem računalu te na taj način one zaraĎuju novac). uglavnom jer se ovi koncepti preklapaju. nakon što bi ih adware izmijenio.

a procesi se odvijaju brzo i učinkovito. vaše računalo neometano obraĎuje podatke. To je program koji grafički prikazuje trenutne performanse vašeg računala i veze na Internet. Kliknite na karticu Performance i prikazat će vam se prozor koji pokazuje sposobnost računala da brzo obraĎuje informacije. Izgleda li vaš Windows Task Manager poput ovog na slici ispod? Ova slika prikazuje primjer nesposobnosti računala da brzo obraĎuje podatke jer mu se previše procesa odvija u isto vrijeme. U navedenom primjeru su i procesor i radna memorija gotovo u potpunosti iscrpljeni što rezultira izuzetno usporenim radom računala. .Djelovanje na računalo Pritisnite na vašoj tipkovnici istovremeno CTRL-ALT-DEL kako biste pozvali Windows Task Manager. Ako Windows Task Manager izgleda kao na drugoj slici.

Naţalost. Katkada su adware skočni prozori namjerno zavaravajući. Posebni tip adwarea je nešto što je Microsoftov MVP Jim Eshelman nazvao „Betrayware“. moţe se dogoditi da s Interneta preuzimate besplatni program za dijeljenje datoteka. Imajte na umu da su programi za dijeljenje datoteka često nositelji raznih vrsta adwarea. Time ste zapravo instalirali adware ili spyware. Drugi način ubacivanja adwarea u vaše računalo je instalacijom freewarea koji uključuje adware. Postoje dvije najčešće metode pomoću kojih se takav napad ostvaruje. često se ruše. Ovo je primjer jednog dijaloškog prozora Betraywarea. Teško „zaraţeni“ sustavi rade vrlo usporeno. Otvorit će vam se prozor sličan standardnom Windows dijaloškom okviru. a katkad se uopće ne mogu pokrenuti. Na primjer. najočitiji problem s kojim se većina korisnika suočava nakon što je na njihovom računalu instaliran adware je nestabilnost računala. Radi se o tome da se pred vama odjednom otvori dijaloški prozor koji upozorava da je računalo zaraţeno ili bi moglo biti zaraţeno spywareom te vas upućuje na link koji trebate slijediti kako biste besplatno pokrenuli skeniranje računala. Popularni anti-spyware alati često se često ne uspijevaju boriti s problemom jer se suoče s ogromnom količinom softvera kojeg treba maknuti te se s tim teretom teško nose. Na još problema korisnici nailaze kada ţele očistiti svoj operativni sustav. čijim klikom započinjete instalaciju adwarea. ali klikom na NO ili CANCEL ste zapravo kliknuli YES ili INSTALL. Uspješno uklanjanje raznih adwarea i . a koji u sebi potajno sadrţava i adware. U jednom slučaju vas se navodi da kliknete link na skočnom prozoru (pop-up) koji zatim instalira adware na vaše računalo. Nemojte vjerovati svemu što na ovaj način pročitate.Metode upada adwarea na računalo Najčešće se neovlašteni adware instalira potajno na računalo tako da korisnik toga isprva nije ni svjestan. Čak postoje primjeri laţnih gumba za zatvaranje prozora. Betrayware danas uspijeva prevariti mnogo korisnika. Problemi s adwareom Tehnički gledano.

Nemojte nesvjesno instalirati softver. vjerojatno je u redu instalirati ga. MeĎutim. paţljivo pročitajte licenčni ugovor (engl. Katkad je adware čak sposoban sam sebe dodati u popis za propuštanje za propuštanje u vašem blokatoru skočnih prozora (popup blocker) ili u popis za vatrozidno propuštanje. Ako moţete. Kada instalirate novi softver. čineći računalo praktički neiskoristivim. moţete potraţiti na diskusijskim grupama (newsgroups) ime programa zajedno s ključnim riječima adware ili spyware. kao i od većine ostalih malicioznih programa. Kada maliciozni softver preuzme kontrolu nad Internet preglednikom na način za izmjeni vašu početnu stranicu. a kako ne nanosi stvarnu štetu vašem računalu. adware s obiljeţjima spywarea moţe i preuzimati oglase 24 sata na dan ili preuzeti kontrolu nad postavkama vašeg preglednika kao što su početna stranica (home page) ili stranica pretraţivanja (search page). Recimo da kliknete link koji se čini bezazlen te se otvori dijaloški prozor kao na slici ispod. neki pruţatelji internetskih usluga (engl. Ako niste sigurni sadrţava li novi softver adware. Adware najčešće upada na računalo tako od vas na prevaru dobije dopuštenje za instalacijom. moţete biti izloţeni još većem riziku budući da stranice na koje vas tada vodi mogu instalirati dodatne maliciozne programe na vaše računalo. budite sigurni da on ne sadrţava adware. to moţe biti vrlo zastrašujuće. Internet Service Providers. najnoviji programi imaju ugraĎenu i obranu od adwarea. Kako bi dodatno zaštitili svoje korisnike. license agreement) koji moţete otvoriti u nekom koraku tijekom same instalacije. ISP) uvode zaštitu od adwarea i spywarea. Reklamiranje preko skočnih prozora (pop-up) takoĎer moţe biti izraziro problematično. Imajte na umu da mnogi freeware programi uključuju adware jer na taj način ostvaruju financijsku dobit. Katkada se skočni prozori nameću web pregledniku na način da preuzimaju cijeli zaslon te ih je često vrlo teško ili nemoguće zatvoriti. U najgorim slučajevima. osim smanjenja performansi.spywarea je samo po sebi dovoljno teško da bi prevencija trebala biti glavni prioritet. Osim slanja vaših osobnih informacija. kada i koliko često te što najčešće upisujete u polja za pretragu ili na koje reklame reagirate. provjerite i web stranicu izdavača. Naţalost. Ako ne naĎete nikakva upozorenja o programu. Kako se zaštititi? Kada se novi korisnik suoči s potrebom uklanjanja adwarea ili spywarea. Već smo spomenuli da adware moţe poprimiti obiljeţja spywarea kada počne izvještavati o tome gdje idete na Internet. Ako još uvijek niste sigurni. čak i vrhunskim stručnjacima moţe biti izrazito teško riješiti se nekih od najgorih softvera. Stariji antivirusni programi čak niti ne sprječavaju ulazak adwarea budući da ih ne smatraju virusima ili crvima. ne smatra se klasičnim virusom. . mnogo skočnih prozora se javlja uzastopno u kratkim rokovima.

upravljanje ActiveX kontrolama i ostalim aktivnim sadrţajem. Za upute o uprabi Windows Defendera.0. Microsoftov Internet Explorer 7. Ako vaš sustav nema Service Pack 2. TakoĎer preporučujemo i Internet Explorer 7 za Windows XP i Windows Server 2003 (a koji će biti u sastavu i Windows Viste). pogledajte naš praktični vodič. svakako vam preporučujemo tu nadogradnju. Za upute o radu s Microsoft Updateom.0 dolazi s ugraĎenim blokatorom skočnih prozora. TakoĎer zapamtite da Windows XP Service Pack 2 štetnom softveru jako oteţava pristup na vaše računalo. Veliki dio neţeljenog softvera se instalira nakon što kliknete link na skočnom prozoru pa je dobro niti ne dobiti priliku za to. Dijaloški okvir poput ovog na slici je posljednji korak gdje još uvijek moţete odustati i nemojte instalirati programe koje niste sami odabrali. koji sa sobom donosi brojna sigurnosna poboljšanja o kojima više moţete naučiti u našem praktičnom dijelu o sigurnosnim osobinama Internet Explorera 7. moţete pročitati ovdje.Nemojte odmah kliknuti Yes. phishing.. potrebno je koristiti Microsoft Update značajku. Za uklanjanje adwarea i spywarea te poboljšanje performansi vašeg računala koristite Windows Defender. nemojte ići dalje od ovoga. Preporučuje se koristiti blokator skočnih prozora (pop-up blocker) kako biste spriječili otvaranje adware ili spyware prozora. a u našem praktičnom vodiču saznajte kako koristiti Windows Defender i aktivno zaštititi svoje računalo. U ovom slučaju se nudi instalacija Microsoftovog programa pa nema opasnosti od neţeljenog softvera.). Za više informacija o sigurnosnim značajkama Internet Explorera (blokiranje skočnih prozora. ali ako sumnjate. pogledajte naš praktični vodič. Nemojte se dati prevariti preuzimanjem ili nabavom malicioznih programa poput adwarea ili spywarea. koristite Windows Defender. Service Pack 2 je nadogradnja na Windows XP koja donosi mnogo korisnih noviteta. . Kako biste se učinkovito borili protiv adwarea i ostalih malicioznih programa. Kako biste se osigurali da su vaši Windows stalno aţurirani i kako biste izbjegli potencijalne sigurnosne prijetnje.. Blokator skočnih prozora vam upravo to omogućuje.

Gator. 180 Solutions. Što je to scareware? Scareware je vrsta softvera isključivo stvorena zbog uznemiravanja korisnika čije računalo napadne. kliknite 'Da'. WeatherBug i WhenU. Ebates MoneyMaker. Priručnik o sigurnosti . ne znajući kako „spasiti“ svoje računalo. BlockChecker. Korisnici koji se po prvi put susreću s ovakvom vrstom „problema“ često budu potpuno izbezumljeni. Primjer je mali program koji u dijaloškom okviru korisniku postavi pitanje „Ţelite li formatirati tvrdi disk“. Takve poruke ni na koji način neće povećati korisnikovu učinkovitost.Poznati adware programi Slijedi popis poznatih adware programa te vam preporučujemo da ih ne instalirate na svoje računalo: 123 Messenger. Najčešće se radi o programima koji pokrenu dijaloški prozor koji korisniku upućuje uznemirujuću poruku ili pitanje. ClipGenie. ali koji ne djeluje kao tipičan maliciozni softver. budući da je scareware samo softver zastrašivanja. a ponuĎeni odgovori su „Da“ i „Da“ ili je na primjer onemogućeno klikanje na „Ne“ gumb.. CometCursor. crvi. Direct Revenue. Ova skupina programa zapravo nastoji povećati svoju opazivu vrijednost „bombardiranjem“ korisnika neprestanim porukama upozorenja. WinFixer. ErrorSafe. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. Cydoor. a svi ponuĎeni odgovori ili reakcije su naizgled neţeljene. spywarei. treba naglasiti da i neke web stranice prikazuju skočne prozore (pop-up windows) s reklamama ili natpisima koji sadrţe uznemiravajuće poruke kao na primjer: „Vaše računalo je moţda zaraţeno opasnim spyware programima te je što prije potrebno njihovo uklanjanje. PornDigger!. Često se u praksi pojam scareware koristi kako bi se opisao skup softverskih proizvoda koji su posebni po tome što uz sluţenje svojoj osnovnoj svrsi. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa virusi. StumbleUpon. Kako biste skenirali vaš tvrdi disk. Smiley Central.Maliciozni programi . Kako se zaštititi od scarewarea? . bez obzira koji odgovor odaberete. MeĎutim. Battlefield 2142.“ Za proizvode koji se u svom reklamiranju sluţe ovakvim ili sličnim metodama. stvaraju mnoštvo neozbiljnih i alarmantnih upozorenja ili prijetećih poruka. kaţemo da spadaju u scareware. Osim što se korisnik sa scarewareom moţe suočiti zbog postojanja spornog softvera na njegovom tvrdom disku.. nikakva stvarna šteta se neće nanijeti vašem računalu.Scareware Scareware Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Osim njihove raznolikosti. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Bonzi Buddy. Hotbar.

U elektroničkoj pošto se nalazi i poruka koja kaţe da će se uspješno dešifriranje moći provesti samo uz odgovarajući ključ dešifriranja. godine. spywarei. Jedan od prvih dokumentiranih slučajeva napada ransomwareom je zabiljeţen u svibnju 2005. Naravno. Priručnik o sigurnosti . . program se pokrene i šifrira odreĎeni broj datoteka (ili sve datoteke) na tvrdom disku računala. da bi zatim napadač iznuĎivao novac u zamjenu za ključ dešifriranja koda. zaštita od scarewarea ne mora predstavljati apsolutni prioritet.. no postoje i znatno kompleksniji programi koji rabe hibridne metode na razini vojnog šifriranja.Maliciozni programi . primjerice. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo.virusi. Kako napada ransomware? Ucjenjivački napad ransomwareom se izvodi. Područje koje se bavi proučavanjem ovakvih napada se naziva kriptovirologija. koju će napadač (navodno) poslati ţrtvi nakon što mu uplati odreĎeni novčani iznos. Dokumentirani slučajevi ovakvih napada su rijetki. Takav program se naziva Cryptovirus. Što je to ransomware? Ransomware je vrsta malicioznog programa ili koda koji otima i šifrira datoteke ţrtve. i dalje vrijedi da je scareware nepoţeljan softver jer smanjuje učinkovitost korisnika stalnim pojavljivanjem. no u porastu.Budući da scareware nije sam po sebi opasan po vaše računalo. Ţrtva otvori ili aktivira privitak. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa . putem posebno izraĎenih programa koji se šalju kao privitak elektroničke pošte koja se pošalje ţrtvi. Sam program koji šifrira datoteke često nije jako teţak za rješavanje. crvi. Cryptotrojan ili Cryptoworm. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo.. Osim njihove raznolikosti.Ransomware Ransomware Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Vaţno je naučiti prepoznavati ovakve programe i ne uznemiravati se porukama.

Mnogostruki slojevi sigurnosti kakvi se danas tipično . Neki analitičari smatraju da je „tehnika“ napada ransomwareom još u povojima i da nas u budućnosti čeka borba s puno kompleksnijim paketima ransomwarea koje će biti izrazito teško dešifrirati. kada se program oslanja isključivo na simetričnu kriptografiju. Zatim mora ostaviti maliciozni kôd. ransomware se smatra najrizičnijim za samog napadača. što nije lako neopaţeno izvesti uz današnje mjere sigurnosti.Korisnik čije je računalo napadnuto često ima čitljiv samo dokument u kojem je „obaviješten“ o napadu i dokument s instrukcijama kako će povratiti otete datoteke. U svakom od ovih koraka napadač riskira razotkrivanje. No. ne povlači za sobom da se učestalost napada neće povećavati i da oni neće postati sofisticiraniji. Kako se zaštititi od ransomwarea? Dobra vijest je da ne trebate posebne anti-ransomware programe kako biste se zaštitili. Naime. napadač mora prvo upasti u sustav. ključ za dešifriranje često u samom programu i moţe se izvući van bez kontaktiranja napadača. čekati odgovor te na kraju primiti isplatu. činjenica da su ovakvi napadi rizični. posebno ako mu se novac uplaćuje preko bankovnih transakcija koje nije teško pratiti. Često se dogaĎa da napadač upadne u računalni sustav samo kako bi dokazao da moţe te bi iznuĎivao novac da ne napadne. Danas se većina "hakera" ne ţeli nepotrebno izlagati opasnostima koje napadi ransomwareom nose sa sobom. Ransome je opasan i za napadača Od svih metoda koje napadač moţe odabrati. što ukazuje na neiskustvo napadača. MeĎutim. niti ovaj način nije manje rizičan od standardnog napada ransomwareom. obavijestiti ţrtvu. MeĎutim.

Imajući ovo na umu. korisnička imena.Phishing Phishing KraĎa i zlouporaba identiteta na Internetu predstavljaju veliku opasnost za sve korisnike Interneta i raznih servisa na njemu.KraĎa identiteta . osobito oni manje iskusni – početnici i djeca. Opasnostima i riziku kraĎe i zlouporabe identiteta su izloţeni svi korisnici Interneta. te kako uporabom Windows Internet Explorera 7. primjerice.koriste – vatrozidovi. detalji o vašim kreditnim karticama – kao i čitav niz različitih drugih informacija. Ipak. Za upute o uporabi Windows Defendera pogledajte naš praktični vodič. uz razumne mjere opreza. Stjecanjem vlasništva ili . detekcija upada u mreţu i slično će najvjerojatnije zaustaviti ransomware. antivirusni i antispyware programi.0 moţete sigurnije pregledavati web stranice bez opasnosti kojima ste bili izloţeni u prošlosti. vaše lozinke. velika većina poteškoća i problema vezanih uz kraĎu identiteta i njegovu zlouporabu moţe biti spriječena. osobito weba. Opasnostima i riziku kraĎe i zlouporabe identiteta su izloţeni svi korisnici Interneta. vaţno je spoznati kako je adekvatna edukacija zaposlenika vaţna koliko i elektronička zaštita sustava. Budite prilično oprezni prilikom preuzimanja softvera (igrice.0 moţete sigurnije pregledavati web stranice bez opasnosti kojima ste bili izloţeni u prošlosti.. poruka u realnom vremenu (instant messaging) i e-maila. Svjesnost korisnika je takoĎer veliki čimbenik u obrani od ransomwarea. Analize napada u tvrtkama koje su imale problema s ransomwareom su pokazale da je maliciozni program ušao u sustav zato jer su mu zaposlenici tvrtke svjesno ili nesvjesno „otvorili vrata“. poruka u realnom vremenu (instant messaging) i e-maila.) jer on moţe sadrţavati kôd ransomwarea. čuvari zaslona (screen saveri). velika većina poteškoća i problema vezanih uz kraĎu identiteta i njegovu zlouporabu moţe biti spriječena. Priručnik o sigurnosti . U ovoj cjelini ćete naučiti što je to phishing (čita se kao „fišing“) i spoofing. KraĎa identiteta KraĎa i zlouporaba identiteta na Internetu predstavljaju veliku opasnost za sve korisnike Interneta i raznih servisa na njemu. osobito oni manje iskusni – početnici i djeca. Ipak.. TakoĎer je dobro imati blokator skočnih prozora (pop-up blocker) budući da se dio ransomwarea isporučuje i putem skočnih prozora. Što je phishing? Pojam phishing podrazumijeva kriminalnu aktivnost kojom zlonamjerni pojedinac pokušava doći do osjetljivih i privatnih korisničkih informacije. U ovoj cjelini ćete naučiti što je to phishing (čita se kao „fišing“) i spoofing. Softver koji je najpreporučljiviji korisnicima u borbi protiv neţeljenih programa je Windows Defender. osobito weba. te kako uporabom Windows Internet Explorera 7.Phishing . Te informacije mogu biti. uz razumne mjere opreza.

Učestalo će phisheri koristiti i izmijenjene web adrese (URL-ove) kako bi vas naveli da kliknete na njih i u uvjerenju da odlazite na valjanu stranicu. misleći da se nalazite na ispravnoj i pouzdanoj web stranici. zabava ili kupovina na Internetu postali ugodniji i sigurniji. godine kada je na diskusijskoj grupi (newsgrupi) alt. phisheri će moţda koristiti stranice čije će adrese glasitihttp://www. web adresa tvrtke Microsoft glasi http://www. zabavu ili online kupovinu. Takve poruke elektroničke pošte obično koriste i grafičke elemente poput logotipa tvrtke. Metode phishinga i kako ga prepoznati Zlonamjerni korisnici koji se phishingom ţele domoći vaših osobnih i financijskih informacija koriste vrlo širok raspon metoda kojima pokušavaju ostvariti svoje ciljeve.0 dolazi s ugraĎenim Phishing Filterom koji vam pomaţe u borbi protiv phishinga. Hoćete li biti „upecani“ ovisi posve o vama i vašoj upoznatosti s idejom phishinga i načinima učinkovite zaštite. s vašom kreditnom karticom obavila kupnju i time teretila vaš račun – i sve to bez vašeg znanja i suglasnosti. Internet Explorer 7. Obično je riječ o porukama elektroničke pošte u kojima se od korisnika traţe da potvrde svoje osobne informacije ili lozinke. pogledajte praktični dio tečaja.mircosoft. primjerice.online-service. korektnim tvrtkama. a u pokušaju da vas obmane. te bi se u tom smislu phishing mogao promatrati i kao pokušaj „pecanja“ korisnika korištenjem raznih tehnika kako bi se „ulovile“ njihove povjerljive informacije. U današnje vrijeme kada je računalo i sam Internet dostupan velikom broju korisnika koji ga koriste za posao. phishing postaje sve ozbiljnijim problemom od kojeg se trebamo naučiti zaštitit kako bi naš rad.com ili http://www.0 boriti protiv phishinga. ona ih moţe uporabiti kako bi. kvalitetnim programskim rješenjima i edukacijom korisnika. Zlonamjerni korisnici koriste čitav niz različitih načina i tehnika kako bi došli do vaših informacija i identiteta – najčešće koriste laţne web stranice koje svojim izgledom podsjećaju na prava i pouzdana web sjedišta kako bi vi. Primjerice.com . Vjeruje se kako je i sam naziv phishing zapravo nastao kao preinaka riječi „fishing“ koja znači „pecanje“. te se tvrtke. a sve u svrhu kako bi što uspješnije prevarili korisnike pretvarajući se da su respektabilne tvrtke ili servisi. upisali svoje osjetljive podatke i informacije do kojih bi onda zlonamjerni korisnik lako mogao doći.america-online zabiljeţen prvi pokušaj phishinga u klasičnom smislu riječi. Većina se metoda temelji na pokušaju da se linkovi unutar elektroničkih poruka prikaţu kao da pripadaju pravim. odete na phishing stranicu.com . Za više informacija kako se uporabom Internet Explorera 7. Premda je cijela priča oko phishinga postala osobito aktualna u posljednje vrijeme.microsoft.verify-microsoft. drţavne institucije i pojedinci protiv phishing nastoje boriti zakonskim odredbama. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je phishing okarakterizirana kao kriminalna djelatnost.pristupa takvim informacijama od strane zlonamjerne osobe. . U posljednje vrijeme najčešće ţrtve phishinga su korisnici banaka i sustava za online plaćanje poput PayPala i čitavog niza drugih srodnih servisa. treba spomenuti kako phishing nije „od jučer“ već je prisutan u manje ili više izmijenjenim oblicima još od 1996.

u ţurbi će mnogi manje iskusni korisnici bez mnogo razmišljanja slijediti neispravan link i nasjesti na pokušaj phishera. Prepoznavanje phishinga Premda Windows Internet Explorer 7. često se koriste vrlo sofisticiranim metodama. neke phishing sadrţaje moţete naučiti jednostavno prepoznavati i izbjegavati. Osim što u poruke elektroničke pošte mogu dodati logotip i na slične načine .0 dolazi s ugraĎenom značajkom Phishng Filter o kojoj će biti više detalja u nastavku sadrţaja. najvjerojatnije. pokazuje primjer poruke elektroničke pošte koja je poslana s namjerom da primatelja poruke dovede u uvjerenje kako mu je poruku poslala njegova banka i da je potrebno odgovoriti na nju i. a čiji je cilj pomoći vam u sigurnijem korištenju Interneta i borbi protiv phishinga. Donja slika.Premda se paţljivim očitavanjem adrese moţe vidjeti da nije riječ o originalnoj Microsoftovoj web stranici. Kako zloćudni korisnici Interneta svakim danom sve više pokušavaju prevariti nevine korisnike. dati niz osobnih ili financijskih informacija.

poruka u realnom vremenu (instant messaging) i e-maila. Click the link below to gain access to your account.pokušati oponašati vizualni identitet.) U ovom slučaju je korišten pokušaj stvaranja potrebe da ţurno odgovorite na poruku bez razmišljanja jer ćete. pogledajte nalaze li se u njima fraze poput niţe navedenih: 1. izgubiti svoj račun – ili da je vaš račun kompromitiran i kako je potrebna vaša potvrda da ste vi vlasnik. Spoofing KraĎa i zlouporaba identiteta na Internetu predstavljaju veliku opasnost za sve korisnike Interneta i raznih servisa na njemu. Niz neobičnih brojeva (koji predstavljaju IP adresu web sjedišta na kojoj je smještena phishing stranica) ukazuje na činjenicu da je i ovdje riječ o pokušaju prijevare korisnika i iznuĎivanje njegovih osobnih podataka. postoji velika vjerojatnost da će vaše informacije biti zlouporabljene jer ćete. U ovoj .) Gotovo da nema tvrtke ili institucije koja će od vas zatraţiti da im putem elektroničke poruke pošaljete svoju lozinku. Ipak. (Kliknite na donji link kako bi pristupili svojem računu.) Elektroničke poruke često mogu sadrţavati linkove prema phishing web sjedištima na kojima se nalaze elektronički obrasci u koje korisnici upisuju svoje osobne podatke. If you don't respond within 48 hours. Phisheri ovo čine zbog toga jer automatizmom šalju vrlo velike količine poruka elektroničke pošte bez oslovljavanja krajnjih korisnika nekim specifičnim imenom i prezimenom. Phisheri u elektroničkim porukama postavljaju linkove koji na prvi pogled ostavljaju dojam kao da vode prema sluţbenom i valjanom web sjedištu – a često u prikazima tih linkova koriste nazive tvrtki kako bi djelovali što uvjerljivije. u ţutom pravokutniku se ispisuje prava adresa web stranice. vaš će račun biti zatvoren. na gornjoj slici) i taj link je veza prema phishing web stranici ili skočnom (pop-up) prozoru koji će često svojim izgledom podsjećati na sluţbenu stranicu banke ili neke druge ustanove i servisa. Sve ovo upućuje na činjenicu da je riječ o phishingu. broj kreditne kartice i slične osobne informacije. (Provjerite svoj račun. Opasnostima i riziku kraĎe i zlouporabe identiteta su izloţeni svi korisnici Interneta. na gornjoj slici).) Poruka ne sadrţi vaše ime i prezime već koristi neku općenitu frazu koja se moţe odnositi na bilo koga. 3. Na sljedećoj slici ce nalazi primjer takvog linka – no postavljanjem pokazivača miša iznad linka (bez klikanja na isti!). banke – phisheri će često u sadrţaj poruke dodati i link koji po svojem izgledu vodi na valjano web sjedište banke (oznaka 1. primjerice. U trenutku kada se naĎete na laţnoj web stranici. osobito oni manje iskusni – početnici i djeca. u protivnom. Kako bi jednostavnije i sigurnije uspjeli prepoznati poruke elektroničke pošte koje su moţda vezane uz phishing. (Ukoliko ne odgovorite u roku od 48 sati. korisničko ime. no zapravo je pravi link prikazan u okviru ispod (oznaka 2. velika većina poteškoća i problema vezanih uz kraĎu identiteta i njegovu zlouporabu moţe biti spriječena. osobito weba. bez straha svoje informacije upisati i poslati u ruke zlonamjernih korisnika. Dear Valued Customer (Dragi cijenjeni korisniče. uz razumne mjere opreza. uvjereni da se nalazite na valjanoj stranici. a sve u svrhu laţne „provjere računa“. 2. your account will be closed. navodno. Verify your account. 4.

uključuju slijedeće:  Korisniku stiţe poruka elektroničke pošte koja izgleda kao da je poslana s adrese računalnog administartora unutar tvrtke ili slične ustanove. E-mail spoofing je u svojoj osnovi temeljen na izmjeni izgleda zaglavlja (header) poruke elektroničke pošte. Oni se e-mail spoofingom koriste kako bi korisnika naveli da njihove poruke pročitaju ili čak i odgovore na njih. Primjera e-mail spoofinga ima mnogo i nije moguće na jednom mjestu popisati sve moguće scenarije u kojima se e-mail spoofing pojavljuje. hoaxing i citav niz drugih pojmova ovisno o kontekstu. primjerice).0 moţete sigurnije pregledavati web stranice bez opasnosti kojima ste bili izloţeni u prošlosti. premda je u biti poslana s neke druge adrese elektroničke pošte. Što je to spoofing? Pojam spoofinga u domeni računalne sigurnosti označava bilo kakvu pojavu u kojoj se krosnika pokušava prevariti – u prvom redu – stvaranjem dojma da je netko pouzdana osoba koja time moţe dobiti pristup osobnim.cjelini ćete naučiti što je to phishing (čita se kao „fišing“) i spoofing. Ukoliko to ne učine. moţe odgovarajući na takvu poruku proslijediti i svoje osobne ili financijske informacije (broj kreditne kartice. koji u uvjerenju da je dobio elektroničku poruku s adrese kojoj vjeruje. Uporaba e-mail spoofinga je jedna od omiljenih metoda distributera spama (neţeljene elektroničke pošte). u kojoj se od korisnika traţi da svoju lozinku za neki od mreţnih računa promijene u niz znakova koji im je naveden u poruci. traţeći od njih da te informacije pošalju elektroničkom poštom. financijskim i drugim zaštićenim i povjerljivim informacijama. S obzirom na načine izvedbe. . kako će njihov mreţni račun biti izbrisan. Neki od mogućih scenarija. kako bi se na korisnika ostavio dojam kako je poruka stigla iz nekog drugog izvora. Zlonamjerni korisnici ovime ţele prevariti nevinog korisnika.  Korisnik dobija poruku u kojoj se pojedinac ili ustanova predstavljaju kao sluţba za korisničku podršku i korisnika mole za suradnju i potvrdu osobnih i drugih informacija. te kako uporabom Windows Internet Explorera 7. spoofing moţemo podijeliti u tri glavne kategorije:  E-mail spoofing  IP spoofing i  URL spoofing E-mail spoofing U većini slučajeva e-mail spoofing je okarakteriziran u sljedećem scenariju: korisnik prima poruku elektroničke pošte za koju se čini kako je stigla od jednog pošiljatelja (kojem korisnik moţda vjeruje). navedenih na različitim izvorima koji se bave problematikom e-mail spoofinga. u poruci stoji. Spoofing je toliko širok pojam da se pod spoofing aktivnostima smatraju phishing.

a o metodama zaštite od phishinga koje vam pruţa Internet Explorer 7. The Bank of America. Ukoliko se na toj stranici od korisnika pokušavaju prikupiti osobne ili financijske informacije tada je riječ o pokušaju phishinga. Zlonamjerni korisnik moţe krivotoriti zaglavlje i time stvoriti dojam da je paket poslan s drugog računala. te korisnik klikne na nju vjerujući da odlazi na ispravno i valjano web – sjedište. Zbog ovih razloga je uvijek dobro koristiti najnovije inačice web preglednika koje. u pravilu. donose poboljšanja i ispavke sigurnosnih i drugih propusta. a širenjem Interneta i njegove primjene. Više o phishingu moţete saznati ovdje. naţalost. Naime.Gledajući s tehničke strane. U akademskim je krugovima ideja IP spoofinga razamtrana još u 80-im godina prošlog stoljeća. E-mail spoofing svake godine donosi velike financijske gubitke njihovim primateljima. ali i tvrtkama koje se „pojavljuju“ u takvim porukama. u praksi primjenjuje rijetko. to se. Kako se zaštititi od spoofinga E-mail spoofing  Koristite sigurnosne značajke za zaštitu sadrţaja vaših poruke elektroničke pošte. eBay. Cijel a se ideja sastoji u stvaranju IP paketa (IP packets) s laţnom izvorišnom IP adresom.0 moţete naučiti ovdje. Mnoge su velike i ugledne tvrtke postale ţrtvama e-mail spoofinga – izmeĎu ostalih i Microsoft. Korisnik obično dobije poveznicu (link) ili poruku elektroničke pošte u kojoj se nalazi poveznica koja djeluje poznato. sigurnosnih . PayPal… IP spoofing IP Spoofing (Internet Protocol Spoofing) se ubraja u jedan od najraširenijih oblike „online kamuflaţe“. Ovom se metodom učestalo koriste napadči koji ţele steći neovlašteni pristup nad mreţnom infrastrukturom pokušavajući zavarati sustave za autentifikaciju koji se temelje na IP adresama. u zaglavlju svakog IP paketa se nalazi njegova izvorišna adresa i obično je riječ o adresi s koje je IP paket i poslan. e-mail spoofing je moguće zahvaljujući činjenici da SMTP (Simple Mail Transfer Protocol – Glavni protokol koji se koristi za slanje poruka elektroničke pošte) u sebi ne uključuje nekakav mehanizam autentifikacije. Premda je ugradnja sigurne komunikacije i uprabe SMTP-a u tom pogledu moguća. Napadači koji se sluţe ovom tehnikom često iskorištavaju sigurnosne propuste u web preglednicima. URL spoofing URL spoofing se sastoji u pokušaju da se URL (Universal Resource Locator) neke zlonamjerne stranice prikaţe kao URL pouzdane stranice. Treba znati kako je ovakav način napada ipak prilično sloţen i obično ga je nemoguće izvesti s računala na kojima se nalazi instaliran operativni sustav Microsoft Windows. Uporaba digitalnih potpisa. IP spoofing je poprimio značajne razmjere.

U novoj inačici Internet protokola (Ipv6) te se dvije opcije moguće.Rječnik Rječnik Blog Javni dnevnik na mreţi. korištenjem gornjih elemenata. osiguravate primatelju vaše poruke elektroničke pošte sigurnost da je poruka koju je primio stigla upravo od vas. Napredni programi za čitanje i organizaciju elektroničke pošte poput Microsoft Office Outlooka imaju mogućnost prepoznavanja spam poruka i njihovog izdvajanja i brisanja. pogledajte praktični vodič za zaštitu od phishinga korištenjem Phishing Filter značajke koja dolazi s novim Internet Explorerom 7. Redovito nadograĎujte programe kojima čitate elektroničku poštu. IP Spoofing Filtriranje IP paketa na routeru predstavlja jednu od mjera borbe protiv IP spoofinga. Crv Zlonamjerni program koji se samostalno širi putem informacijskih mreţa. mogli raspolagati informacijama koje će vam olakšati ulaţenje u trag i spriječavanje napadača. Kako bi osigurali da vaš Outlook uvijek ima najnovije definicije neţeljene pošte. Rječnik pojmova . Time ćete uspješno izbjeći većinu e-mail spoofing pokušaja.Rječnik . Naime.  URL spoofing  Kako se URL spoofing dobrim dijelom veţe na phishing. Zatraţite od administartora vaše računalne infrastrukture (ukoliko to nije učinjeno) da osigura da vaš pristup vašem SMTP-u nije direktan i otvoren za svakoga kako zlonamjerni korisnici ne bi iskoristiti priliku i preko vašeg SMTP porta slali poruke. Dodatno.0 Ukoliko vladate engleskim jezikom.  certifikata ili kriptografskih potpisa poput PGP-a (Pretty Good Provacy) su primjeri dobre prakse. značajno ćete smanjiti mogućnosti za IP spoofing.  Uključivanjem mogućnosti poput enkripcije i autentifikacije. korisne informacije ćete pronaći i na ovim web stranicama. propitajte se o mogućnostima postavljanja ACL-a (Access Control List). Ukoliko ste i sami mreţni administrator ili ste u kontaktu s osobom koja se bavi mreţnom administracijom. u slučaju potrebe. Crvi se mogu širiti putem e-pošte ili pukotina u zaštiti . raspitajte se i predloţite postavljanje i osiguravanje da se na infrastrukturi zaduţenoj za upravljanje porukama elektroničke pošte vrši dovoljno detaljno biljeţenje (logging) pristupa SMTP portu kako bi. potrebno ga je nadograditi uporabom Microsoft Update značajke. U velikom broju slučajeva e-mail spoofing je povezan sa spamom (neţeljenim porukama elektroničke pošte).

crvi i trojanski konji Program ili dio programa osmišljen za uzrokovanje neţeljenih dogaĎaja u računalnom ili informacijskom sustavu. Apple® Mac-OS i Linux®. Operacijski sustav Osnovni program koji radi "izmeĎu" računala i softverske aplikacije. Na nekim forumima administrator ima pravo izbrisati ili urediti neke poruke ili zabraniti pristup korisniku koji se ne pridrţava pravila. Poslužitelj Program koji distribuira datoteke na računala na mreţi na temelju unaprijed definiranih pravila. obično s odreĎenom temom. Neželjena ili bezvrijedna pošta Neţeljena e-pošta koja se obično šalje u marketinške svrhe. Čak i kada korisnik ništa ne radi. npr. Protuvirusni program . crvi mogu pristupiti nezaštićenim računalima kada je računalo povezano s Internetom. Haker. Bezvrijedna e-pošta obično se istovremeno šalje velikom broju primatelja. Napomena: pojam "haker" ima dva značenja: moţe se odnositi i na zaljubljenika u računala. provalnik Osoba koja neovlašteno pristupa informacijskoj mreţi ili sustavu tvrtke ili ih koristi bez odobrenja. Pojam "posluţitelj" obično se koristi za računalo na kojem se nalazi posluţiteljski program. Pošta. na kojem se mogu postaviti poruke putem formata koji odreĎuje davatelj usluga.informacija u internetskom pregledniku ili operacijskom sustavu. Elektronički prijenos teksta ili slika koje se šalju s jedne adrese računalne aplikacije na drugu. Uobičajeni operacijski sustavi su Microsoft® Windows®. nadzor i korištenje instaliranog softvera. Operacijski sustav omogućuje računalu kontrolu. Crvi ometaju rad sustava ili računala te mogu širiti ostale zlonamjerne programe. virusi. Neki forumi sadrţe arhivu koju moţete koristiti za pretraţivanje odreĎene teme. e-pošta Poruka e-pošte. Korisnici Interneta. Forum na mreži Mjesto za raspravu na Internetu. Opasni programi: virusi. Preuzimanje Čuvanje datoteka s Interneta na svom računalu. Neki od foruma na mreţi zahtijevaju registraciju. na primjer. crvi ili trojanski konji. svoje poruke e-pošte dobivaju od mreţnog posluţitelja e-pošte.

Program osmišljen za sprječavanje pristupa zlonamjernih programa sustavu prepoznavanjem zaraţenih datoteka i njihovim brisanjem ili čišćenjem. Taj prozor obično ne sadrţi svoju web-adresu. Skočni prozori koji se otvaraju bez zahtjeva korisnika obično sadrţe reklame. e-pošte ili internetskih stranica. promet ograničiti na temelju unaprijed definiranih pravila te dopustiti komunikaciju samo izmeĎu odreĎenih adresa. na primjer. Vatrozid Softver ili ureĎaj osmišljen za kontrolu komunikacije izmeĎu mreţa ili izmeĎu mreţe i računala. a provodi se putem smjernica za sigurnost informacija ili izjave o privatnosti. Sigurnost informacija Primijenjene smjernice koje kontroliraju rizik za sigurnost informacija. . Virusi mogu smanjiti operacijski kapacitet računala ili sustava. Virus se moţe širiti putem datoteka. Zaštita podataka Skup pravila koji osigurava povjerljivost informacija. ali to nije uvijek slučaj. Računalo se moţe zaraziti virusom kada korisnik pretraţuje Internet ili kada otvori privitak e-pošte. Skočni prozor (Pop-up window) Novi prozor koji se otvara preko aktivnog prozora internetskog preglednika. kao što su osobni podaci. Vatrozid moţe. Soba za razgovor (Chat Room) Forum na mreţi u stvarnom vremenu u kojem korisnici pišu poruke koje se odmah jedna za drugom pojavljuju na zaslonu. Virus Zlonamjerni program koji se širi kopiranjem u druge programe. Sigurnost podataka obuhvaća povjerljive informacije. Poruke se zamjenjuju kada se napišu nove tako da je vidljiva samo posljednja poruka.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful