Priručnik o sigurnosti - Maliciozni programi - Virusi

Virusi
Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa virusi, crvi, spywarei... Osim njihove raznolikosti, raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Što je virus? Virusom se smatra skriveni maliciozni računalni program čija je funkcija namjerno ometanje i/ili promjena rada računala bez dopuštenja ili znanja korisnika. S obzirom da se danas pojam virus često nepravilno koristi kako bi se opisao puno širi skup malicioznih programa (engl. malware), bitno je spomenuti dva osnovna svojstva svakog virusa: 1. samoumnoţavanje – kao i onaj biološki, računalni virus će prilikom svog izvršavanja traţiti nove domaćine (datoteke na računalima) na koje se moţe proširiti 2. samoizvršavanje – virus se izvršava samostalno, najčešće na način da svoj kod umetne u izvršni kod drugog računalnog programa ili podatkovne datoteke Konačni utjecaj virusa na zaraţeno računalo varira od sasvim destruktivnog pa sve do „samo“ iritirajućeg i naočigled bezopasnog. Destruktivne inačice najčešće će značajno oštetiti ili u potpunosti izbrisati neke od preostalih računalnih programa ili datoteka, a u najgorem slučaju reformatirati (pobrisati) cijeli tvrdi disk računala. Manje opasne inačice neće nanijeti direktnu štetu već će se replicirati s osnovnom namjerom prikazivanja raznih poruka u audio, video ili teksutalnom obliku. No i te manje opasne inačice zauzimaju memoriju računala predviĎenu za izvršavanje legitimnih programa i time nanose probleme i smanjuju efikasnost rada računala. Kako radi virus? Poput svoje biološke inačice, računalni virus ne moţe preţivjeti bez domaćina. Domaćin je u većini slučajeva drugi računalni program ili datoteka na računalu. Virus će svoj kod umetnuti u postojeći kod drugog programa ili datoteke i čekati na njegovo pokretanje, odnosno otvaranje datoteke. Proces umetanja malicioznog koda u „zdravu“ datoteku poznat je pod imenominfekcija, a proces pokretanja inficirane datoteke naziva se aktivacija virusa. Inficirati se moţe bilo koji dio računala namjenjen za pohranu podataka (tvrdi disk, disketa, optički medij, memorija). Za aktivaciju virusa nuţan je korisnik računala, koji nesvjesno pokreće inficirani program, otvara inficiranu datoteku ili podiţe računalo sa zaraţenog medija. Prilikom aktivacije, odnosno pokretanja inficiranog računalnog

programa ili otvaranja inficirane datoteke, virus se sa tvrdog diska seli u memoriju računala i počinje njegovo izvršavanje. Izvršavajući se, virus se umnaţa te nastanjuje u (inficira) nove računalne programe i datoteke. Virus se moţe umnoţiti ciljano u samo jedan program, nasumično odabran skup programa ili pak u svaki naĎeni program na računalu. Istovremeno, dok se pokrenuti zaraţeni računalni program nastavlja ponašati naočigled uobičajeno, u pozadini i nezamjetno korisniku izvršavaju više ili manjedestruktivne instrukcije virusa koje mogu ozbiljno oštetiti preostale podatke na računalu ili smanjiti njegovu efikasnost. Računalni virusi šire se prenošenjem i pokretanjem inficiranih datoteka. U današnje vrijeme, prenošenje meĎu računalima odvija se ponajviše putem Interneta (npr. privicima elektroničke pošte) i lokalnih mreţa (Ethernet). Prijenosni mediji svih vrsta (diskete, CD/DVD mediji) takoĎer su pogodni za širenje, ali danas u sve manjoj mjeri u usporedbi s Internetom i lokalnim mreţama. Kategorije virusa Virusi se mogu podijeliti na nekoliko osnovnih kategorija, u ovisnosti o cilju svog napada: 1. virusi datotečnog sustava Napadaju i inficiraju isključivo izvršne datoteke računalnih programa (ekstenzije datoteka .exe, .com, .bat, .sys, .drv). Velika većina trajno ostaje u memoriji računala (engl. memory resident) što znači da će prilikom sljedećeg pokretanja neinficirani programi automatski postati inficirani. Virusi ove vrste mogu inficirati domaćina na tri načina, ovisno o načinu umetanja svog koda: 1. umetanje virusnog koda prebrisavanjem postojećeg, zdravog koda domaćina – na ovaj način uništava se originalni program te ga se više ne moţe pokrenuti. Pokušaj pokretanja inficiranog programa samo će aktivirati virus koji će se se početi širiti na druge domaćine te potencijalno destruktivno djelovati na sustav. 2. umetanje virusnog koda na početak datoteke domaćina – ovakav način infekcije neće naštetiti domaćinskom programu te će se on nastaviti izvršavati bez očitih promjena. Istovremeno, virusni kod će se aktivirati. 3. umetanje virusnog koda na kraj datoteke domaćina – slično kao i kod umetanja na početak, domaćinski program ostaje netaknut, a virus se aktivira bez očitih promjena za korisnika. 2. sistemski virusi Nastanjuju se u sistemskom dijelu bilo tvrdog bilo floppy diska (diskete). Prilikom podizanja računala sa jednog od navedenih, virusi se aktiviraju. Većina takvih virusa pisana je za MS-DOS operativni sustav, ali su i dan danas jednako opasni po bilo koji operativno sustav PC računala. Dovoljno je pokrenuti računalo s inficiranom disketom i virus će se aktivirati i trajno nastaniti u memoriji računala. Jednom kad se to dogodi, inficirat će se svaka nova „zdrava“ disketa koja se umetne u disketnu jedinicu, osim ako

na njoj nije uključena zabrana pisanja (write protection). Virusi ove vrste napadaju bilo Master Boot Sector (MBR) bilo System Boot Sector (SBS) tvrdog ili floppy diska. Posljedica aktivacije često je nemogućnost podizanja računala, ali moţe biti i destruktivnija. PREPORUKA ! Oprezno sa starim disketama, obavezno ih formatirajte prije novog korištenja, a nakon korištenja uključite write protection na poleĎini diskete kao što je prikazano na narednoj slici.

1. multipartite virusi Inficiraju paralelno izvršne datoteke programa i boot sektore diska. Naročito ih je teško ukloniti jer ukoliko nisu ukonjeni i iz datoteka i iz boot sektora, naknadno će se ponovno proširiti na jedno od navedenog. 2. makro virusi Inficiraju podatkovne datoteke koje imaju mogućnosti korištenja makro jezika. Najčešće su to Microsoft Office Word, Excel, PowerPoint and Access datoteke. Najrašireniji su zbog jednostavnosti izrade, a danas nanose najviše štete kompanijama diljem svijeta. Aktiviraju se otvaranjem neke od spomenutih datoteka kada se kod virusa kopira u izvršni kod programa koji ga je otvorio, na primer u MS Word. Nakon toga, svaka nova datoteka koja se otvori tim programom bit će zaraţena. Neki makro virusi aktiviraju se pak na odreĎene akcije pokrenute kroz izbornik (npr. spremanje datoteke na tvrdi disk), a neki čak i skrivaju pojedine dijelove izbornika, posebice one pomoću kojih bi se virusi eventualno mogli otkriti i ukloniti.

PAŽNJA !

Primjeri takvog ponašanja:  konstantno sporiji i tromiji rad računala  zaključavanje računala . Yahoo Messenger i sl. Koristeći antivirusni alat.Ako primjetite da neki uobičajeni izbornici u pojedinom MS Office programu nedostaju (tipicno Tools-Macro.nemogućnost obavljanja ikakvih operacija (popularno smrzavanje)  učestalo rušenje i ponovno podizanje operativnog sustava  neispravan rad programske podrške (aplikacija) računala  nedostupnost diskova ili diskovnih pogona  neobične poruke o greškama  deformirani i izmjenjeni izbornici i dijalozi Navedeni simptomi su vrlo učestali kod virusa. Svakako se preporuča povremeno „skeniranje“ svih datoteka na računalu. svakako se preporuča provjeriti svaki novi računalni program koji se namjerava instalirati na računalo. ali jednako tako mogu biti posljedica nekog drugog skopovskog ili softverskog problema nevezanog uz virus. a sumnjivog su podrijetla.). tzv. Tools-Customize) postoji velika šansa da je računalo zaraţeno makro virusom! Kako prepoznati zaraţeno računalo? Nakon što ste pokrenuli inficirani program ili otvorili inficiranu datoteku. najčešće nećete primjetiti virus sve dok se računalo ne počne ponašati neuobičajeno. Sve veća prijetnja su i datoteke koje se primaju putem programa za slanje poruka u realnom vremenu (MSN. Većina antivirusnih alata posjeduje tu mogućnost. Pritom se misli na email poruke sa sumnjivim privicima te skidanje raznih datoteka putem p2p (peer-to-peer) programa. Za kraj. tzv. ftp posluţitelja ili web stranica. Vrlo se često koriste metode socijalnog inţenjeringa putem kojih se korisnik mami na otvaranje i pokretanje raznih malicioznih sadrţaja. No sama instalacija i redovno osvjeţavanje antivirusnog softvera nije dovoljna. osnovni korak u prevenciji od virusa je instalacija i redovitno osvjeţavanje antivirusnog programa. Naročit oprez potreban je ukoliko je korisnik takvog programa za komunikaciju dijete ili pak korisnik sa slabom informatičkom naobrazbom. no više o praktičnim savjetima o odabiru i korištenju softverske zaštite od virusa takoĎer saznajte u našem praktičom dijelu priručnika. full scan računala. ICQ. Jedini način kako da otkrijete virus je instalacija antivirusnog programa i njegovo redovito osvjeţavanje aktualnim definicijama virusa. Kako se zaštititi od virusa? Kao što je već napomenuto. obavezna je redovita izrada rezervne kopije (backup) svih . Poseban oprez potreban je prilikom otvaranja sadrţaja koji su dostupni putem Interneta. ali na trţištu takoĎer postoje i specijalizirana programska rješenja isključivo za tu namjenu. virusni skeneri. Većina antivirusnih alata inicijalno ima uključenu takvu opciju i upozorit će korisnika ukoliko smatra da se pokušava instalirati potencijalno opasan program.

Maliciozni programi . crvi. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. a općenite naputke moţete pronaći u našem praktičnom dijelupriručnika. . Microsoft je ponudio vlasito online rješenje za uklanjanje virusa i crva. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. ali je u nekim slučajevima moguće jedino ručno uklanjanje. Kako ukloniti virus? Iako je prevencija putem aktualizirang antivirusnog programa najbolje rješenje. virus je potrebno ukloniti. Koliko su crvi danas rasprostranjeniji u odnosu na viruse dokazuje i podatak da prvih 10 mjesta na listi prijavljenih virusa i crva u 9.. Priručnik o sigurnosti . Širenje se redovitno odvija putem računalnih mreţa (Etherneta i Interneta). Osim njihove raznolikosti. No postoji jedna ključna razlika koja crve čini znatno naprednijim malicioznim programima od virusa. Uklanjanje se u velikoj većini slučajeva moţe izvršiti automatski koristeći antivirusni program ili virusni skener. zauzimaju jedino i samo crvi (izvor: Sophos.Crvi Crvi Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. To je jedini način sigurne zaštite podataka ukoliko se dogodi aktivacija destruktivnog virusa. Naime. za razliku od virusa koji se mogu širiti i prijenosnim medijima.com).. Windows Live OneCare safety scanner. crvima za širenje i djelovanje nije potreban domaćin (izvršna ili podatkovna datoteka koja se inficira malicioznim kodom) već se u potpunosti smještaju i sakrivaju u memoriji računala. crv je samostalan program kojeg nije potrebno aktivirati poput virusa (korisničkim pokretanjem inficirane datoteke) već se širi i djeluje koristeći isključivo vlastite mehanizme. Što su crvi? Crvi su maliciozni programi koji su vrlo slični virusima pa ih neki stručnjaci za sigurnost stavljaju pod kategoriju virusa. Upute za ručno uklanjanje najbolje je pronaći na stranicama proizvoĎača antivirusnog programa koji se koristi na računalu. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa virusi. mjesecu 2006. Nadalje. spywarei.podataka na računalu koji su od vaţnosti za korisnika. u slučajevima kada je za to prekasno. a više o njemu saznajte takoĎer u našem praktičnom dijelupriručnika.

u Outlook adresaru). a nalazi se u tijelu poruke elektroničke pošte. Zahvaljujući svojoj sposobnosti širenja bez potrebe za korisničkim utjecajem. Način na koji to crvi postiţu je poznat kao backdoor entry. odnosno otvaranje „straţnjih vrata“ koja se onda koriste za preuzimanje i upravljanje računalom. Primjerice. No šteta koju crvi mogu nanijeti pojedinačnim računalima moţe biti značajno ozbiljnija. svrha crva je preuzeti kontrolu nad korisničkim računalom. umanjujući njihovu efikasnost trošenjem raspoloţivog kapaciteta (engl.Kako rade crvi? Crvi su najčešće napravljeni kako bi iskoristili mogućnosti računala za prijenos i razmjenu podataka. Korisničkim otvaranjem inficiranog privitka.2001. bandwidtha). pretvoriti ga u tzv. širenje crva računalnim mreţama znatno je brţe od virusa. Najopasniji crvi će pregledavanjem mreţe ustanoviti nezaštićena računala (npr. zomibe računalo te ga onda koristiti za razne protuzakonite radnje (od kraĎe osobnih podataka i lozinki pa do slanja spam poruka na ostala računala i Dos napade). kriptirati ih kako bi postala nedostupna korisniku ili pak poslati zaraţene dokumente putem elektroničke pošte. u ovisnosti o načinu propagacije: 1. crv Code Red se 19. Kategorije crva Crvi se mogu podijeliti na nekoliko osnovnih kategorija. u svega 9 sati postojanja replicirao više od 250. Crvi će najčešće iskoristiti sigurnosni propust u operacijskom sustavu računala te onda primjerice obrisati neke podatke na računalu. takvo rapidno širenje crva u većini će slučajeva značajno naškoditi računalnim mreţama.000 puta! Generalno gledajući. Širenje crva moţe se postići i slanjem URL adrese (linka) koja vodi do inficirane web stranice. ona bez redovnih sigurnosnih .7. Email crvi To je najraširenija vrsta crva koja se širi koristeći privitke elektroničke pošte. Najčešće funkcionira na način da se pošalje na sve e-mail adrese koje pronaĎe na korisničkom računalu (npr. crv se ubacuje u sustav. U najgorem i vrlo čestom slučaju.

crv pronalazi sljedećim tehnikama: 1. inficira datoteke na posluţitelju (npr. Email adrese na koje će se proširiti.aţuriranja operativnog sustava) te se putem mreţnih servisa nastaniti u njih bez ikakve potrebe za interakcijom korisnika. slanje svoje kopije u obliku odgovora na sve pronaĎene poruke u pretincu za poštu 5. Dakle jedina razlika u odnosu na email crve je medij putem kojeg se crv prenosi. IRC crvi šire se putem IRC kanala za chat na identičan način kao i email crvi – slanjem zaraţenih datoteka ili URL adresa koje vode na inficirane web stranice.Ethernetu) nakon čega pokušava u potpunosti ovladati računalom 2. Napredniji crvi ove vrste sposobni su imitirati kompletne protokole mreţa za razmjenu sadrţaja. Prilikom navedenog spajanja. 3. 3. dijeljene i nezaštićene direktorije u lokalnoj mreţi . 2. Instant messaging crvi Ovi crvi šire se putem programa za slanje poruka u realnom vremenu (MSN. ICQ i sl. Internet crvi Internet crvima nazivamo brojne crve koji se sluţe alternativnim metodama širenja koje do sad nismo spomenuli. ali s naglaskom na grupne diskusije koje se odvijaju u tzv. pretraţivanje raznih podatkovnih datoteka u potrazi za email adresama 4. virusi inficiraju računalo . pretraţivanje adresara MS Outlook / Outlook Express programa 2. Iskorištavanje ranjivosti naziva se exploiting-om. crv se kopira u razne dostupne mreţne resurse (npr. Nastanjuju se pod bezazlenim imenima u dijeljene mape korisnika i na taj način postaju dostupne svim korisnicima P2P programa za preuzimanje i pokretanje. IRC kanalima. crv iskorištava ranjivosti operativnih sustava (posebice onih računala koja nemaju aţurirane sigurnosne postavke) kako bi se probio i kopirao u računala ili računalne mreţe. web stranice) te čeka korisnike da se spoje na posluţitelj. crv probija javne mreţe (Web i FTP posluţitelje). potvrdno odgovarati na sve zahtjeve i širiti se na sve sudionike pojedine mreţe. File sharing crvi Širenje crva dogaĎa se putem Peer-To-Peer (P2P) programima za razmjenu sadrţaja preko Interneta. IRC crvi IRC (Internet Relay Chat) je još jedan način komunikacije u stvarnom vremenu. 1. generiranje novih email adresa konstruiranih iz nasumce odabranih imena i često korištenih domena 2. Slijedi nekoliko takvih primjera: 1. Način je vrlo jednostavan – svim kontaktima u adresaru šalju se poruke s URL adresama koje vode na inficirane web stranice. pretraţivanje *.).wab datoteka (koriste se za pohranu adresara MS Outlook Expressa) 3.

Iako je prvi puta zabiljeţen u oţujku 2004. Email poruka pomoću koje se crv širi uobičajeno ima krivotvoreno ime pošiljatelja (više o tome vidite pod email spoofing) te različite naslove. *. Bez obzira na navedenu kategorizaciju. *. *. a njegov autor Sven Jaschan ubrzo otkriven i osuĎen. Računala s otvorenim straţnjim vratima popularno se nazivaju zombie računalima iz razloga što se nad njima moţe preuzeti potpuna kontrola te ih koristiti za daljnje napade i širenje malicioznih programa.wab.pab.. Ovaj podatak dodatno pojašnjava činjenicu da su crvi danas izuzetno opasna i raširena vrsta malicioznih programa od koje je potreban poseban oprez i zaštita. Trojanske konje) koji mu sluţe kao prijenosnici i otvaraju pristup drugim računalima. Netsky je tipični email crv koji se širi šaljući svoje kopije putem email privitaka koristeći vlastiti ugraĎeni SMTP posluţitelj. crv Netsky u svojim brojnim podvarijatama preţivljava te je danas u svijetu na vrhu po učestalosti pojavljivanja. Adrese na koje će se poslati pronalazi na računalu na kojem se nalazi u raznim datotekama koje sluţe za pohranu adresara (npr.. crv koristi druge maliciozne programe (npr. brojni crvi danas koriste dvije ili više metoda za svoje širenje kako bi što efikasnije napadali računala. Netsky-P. Ovakve vrste napada danas su sve češće i opasnije.s kojeg se spajanje dogodilo. 4. Slijedi tipičan primjera takve email poruke: .pst). Tipičan primjer crva u akciji Pogledajmo primjer najčešće prijavljenog crva u rujnu 2006. Navedeno otvaranje pristupa naziva se i otvaranjem straţnjih vrata (backdoor entry) čime i crvi dobijaju mogućnost širenja. tijela i privitke kojima se ţeli zavarati primaoca.

Otvaranjem privitka takve poruke. . Instalacija sigurnosne stijene (engl. posebice u obliku izvršnih datoteka (npr. . Instalaciju i korištenje Windows Firewall-a takoĎer smo obradili u našem praktičnom dijelu (link na prakt. Adresa pošaljaoca dakako je laţna. crv će sigurno zaraziti računalo i nastaniti se u njegovoj memoriji.5) te neaţuriranim Windows operativnim sustavom.pif) nikako ne otvarajte. Zaraţena email poruka nemora imati sve ove simptome.Potpis poruke sadrţi nekoliko redova teksta kojima se simulira poruka koja je tipična za antivirusne programe koji skeniraju poruku i zaključe da je s njom sve u redu. Konačno. . ali većina će ih vjerojatno biti prisutna. ništa nećete postići upozoravajući ga da ima crva na svom računalu jer to nije nuţno točno. Kako se zaštititi od crva? Zaštita od crva vrlo je slična zaštiti od virusa i kao prvi korak preporuča se instalacija i redovitno osvjeţavanje antivirusnog programa. No prije svega.vbs. kao niti klikajte na sumnjive URL adrese u sadrţaju poruka. Od email crva. o čemu saznajte više u našem praktičom dijelu priručnika. U ovom slučaju datoteka bi trebala biti formata . . firewall) drugi je korak koji će zaštiti računalo od većine crva koji se šire pretraţivanjem i napadanjem nezaštićenih računala. na računalima sa starijim verzijama Internet Explorera (5. pogaĎate. Praktične upute moţete pronaći. nakon primanja i prije otvaranja email poruke pokušajte si odgovoriti na nekoliko jednostavnih pitanja:  da li poznajete pošiljaoca email poruke?  da li ste već primili email poruku s te adrese?  da li ste očekivali tu email poruku?  da li sadrţaj i privitak poruke imaju smisla?  da li antivirusni program dojavljuje moguću opasnost od malicioznog .exe.zip (čest kompresijski format).1 i 5. Sumnjive privitke poruka. takoĎer u našem praktičom dijelu priručnika. ali pogled na netipičnu ikonu kojom je predstavljena ukazuje da vjerojatno nije tako i da se radi o zaraţenoj datoteci.bat. moţda se i najlakše zaštiti – oprezom. Dakle. Tijelo poruke sadrţi kratki tekst u kojem se korisnika navodi na otvaranje privitka. danas prisutnih u ogromnom broju. Ovom metodom crv pokušava zavarati korisnika dajući mu dojam da je primljena poruka odgovor na poruku koju je on inicijalno poslao. kada primite ovakvu email poruku i u polju pošiljaoca prepoznate adresu svog prijatelja/kolege/poznanika. Naslov poruke sadrţi riječ „Re:“ kojom se uobičajeno označava odgovor na email poruku koju ste nekome poslali. dio – Firewall) priručnika. Privitak poruke sadrţi sumnjivu datoteku.Iz ove poruke moţe se vidjeti nekoliko karakterističnih stvari za crve. a crv ju je vjerojatno pronašao na računalu s kojeg se poslao. dovoljan je samo i pregled ovakve poruke (bez otvaranja privitka) kako bi se crv automatski pokrenuo. redovito skidanje i instalacija sigurnosnih zakrpa u sklopu Windows Updates servisa učinit će računalo dodatno sigurnim. Ponekad.

budite posebno oprezni i imajte na umu mogućnost od infekcije. Microsoft je ponudio vlasito online rješenje za uklanjanje virusa i crva. spyware-a. preciznije rečeno. koristeći aktualizirani antivirusni alat pomoću kojeg je potrebno napraviti detaljno pretraţivanje svih datoteka računala (full scan) te potom uklanjanje pronaĎenih crva. Općenite savjete za uklanjanje moţete pronaći u našem praktičnom dijelu priručnika. zapisa u registrima pomoću kojih se navedeno preuzimanje kontrole ostvaruje.virusi. a nemogu ga ukloniti. blokatorima spyware-a i sl. virusa. Rootkits Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. u većini slučajeva na stranicama proizvoĎača antivirusnih programa postojat će upute za ručnouklanjanje crva ili pak specijalzirani program upravo za tu namjenu.. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa .. Ukoliko antivirusni program ili virsni skener pronaĎu i identificiraju crva. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. Iako pojam rootkit originalno potječe iz Unix svijeta. danas . maliciozni programi na taj način ostaju nevidljivi i neuklonjivi antivirusnim programima. OPREZ ! Socijalni inţenjering pomoću kojega se korisnik pokušava namamiti na izvoĎenje gore spomenutih radnji sve je rašireniji i sofisticiraniji. Spomenutim tehnikama „skrivanja“ od korisnika. Što su to rootkiti? Rootkiti su posebna grupa mailicioznih programa ili. procesa. stoga je potreban poseban oprez! Kako ukloniti crva? Jednako kao i za viruse. spywarei. uklanjanje crva najčešće je moguće automatski. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. a više o njemu saznajte takoĎer u našem praktičnom dijelupriručnika.sadrţaja? Ukoliko niste sigurni u odgovor na bilo koje od navedenih pitanja. crvi. Osim njihove raznolikosti. Windows Live OneCare safety scanner. Cilj rootkita najčešće je preuzimanje kontrole nad računalom uz istovremo skrivanje datoteka. to su programi čija je namjena skrivanje drugih malicioznih programa (npr. trojanskih konja) od korisnika.

pokazuje porast broja različitih rootkita u malicioznim programima.postoje rootkiti za sve vrste operativnih sustava uključujući Microsoft Windows sustave. Windows Vista. Treba istaknuti da prvenstveno radi obrane od raznih malicioznih programa poput rootkita. Linux. prilikom instalacije novih programa na računalo). ima ugraĎenu novu i bolju kontrolu korisničkih računa (engl. rootkiti često funkcioniraju na način da mijenjaju dijelove operativnih sustava ili se pak instaliraju kao driveri. No moţda još vaţniji razlog je i prečesto korištenje Administrator korisničkih računa (user account-a) od strane korisnika MS Windows operativnih sustava. . Solaris i druge. Navedena kontrola zahtijeva da se većina uobičajenih operacija na računalu izvodi pod standardnim korisničkim računom (Standard User Mode). Na taj način znatno se olakšava instalacija rootkit programa na računala korisnika.com). dok se ovlasti Administrator korisničkog računa traţe i koriste samo i jedino kada je to nuţno potrebno (npr. novi Microsoft-ov operativni sustav. PAŽNJA ! Ukoliko doista nije nuţno. Naime. Razlog tomu je dostupnost izvornog koda rootkita (Internet) što olakšava pisanje novih i sloţenijih verzija. Gore priloţena slika (preuzeta sa viruslist. ne koristite Administrator korisnički račun već stvorite i koristite običan korisnički račun za svakodnevni rad na računalu. User Account Control).

ova kategorija rootkita nastanjuje se u radnoj memoriji računala i time ne moţe opstati nakon njegovog ponovnog pokretanja. User-mode Rootkits Ova kategorija rootkita skriva se od korisnika presijecanjem funkcija za pretraţivanje datotečnog sustava (koriste ih Windows Explorer/command prompt). spam napada i sl. 3. Persistent Rootkits Ova kategorija rootkita je trajne prirode i aktiviraju se prilikom svakog novog pokretanja računala. kernel mode) te da li ostaju u računalu i nakon ponovnog pokretanja: 1. Najčešća primjena je skrivanje trojanskih konja. Osim navedenog načina. Dakle prilikom korisničkog pretraţivanja direktorija i ispisa datoteka. S obzirom na tu karakteristiku. izvršni kod takvih programa mora biti trajno pohranjen – najčešće u Registry-u ili datotečnom sustavu. Kernel-mode Rootkits Navedena kategorija još je moćnija od prethodno navedene. otvorene pristupe. „straţnja vrata“ (engl. Kategorije rootkita Nekoliko je kategorija rootkita ovisno o tome da li se izvršavaju u korisničkom načinu (engl. napadač ručno instalira rootkit. rootkit se moţe proširiti i peer-to-peer mreţom. napadači najčešće uočavaju i iskorištavaju trenutne ranjivosti operativnog sistema (npr. računala bez sigurnosnih nadogradnji ili sa slabim administratorskim lozinkama) kako bi dobili pristup računalu. user mode) ili jezgrenom načinu (engl. Kao što je već rečeno. Kontrolirano računalo (popularno: zombie) se potom koristi za razne abuse radnje poput Dos napada. Takvu vrstu „skrivenog“ napada vrlo često teško otkrivaju firewall-i te antivirusni i antispyware programi za zaštitu računala. jednom instalirani rootkit koristi se za skrivanje raznih malicioznih programa. programa koji stvaraju tzv.Kako rade rootkiti? Rootkiti nemaju osobine samoumnaţanja i samoizvršavanja poput virusa i crva. jer . 4. rootkiti mijenjaju konačan ispis na način da izostave sve podatke vezanje uz njih same. Jednom kada je pristup osiguran. rootkiti se često koriste i za otkrivanje kombinacija korisničkih imena i lozinki potrebnih za pristup web stranicama što ih čini vrlo opasnima za neopreznog korisnika. Umjesto toga. Memory-Based Rootkits Za razliku od prije navedene. backdoor) pomoću kojih napadač u potpunosti kontrolira zaraţeno računalo. Nadalje. 2. zatim email porukama s malicioznim privitcima ili URL adresama koje vode na malicioznu web stranicu te sličnim metodama socijalnog inţenjeringa tipičnim za širenje virusa.

Jedan od popularnijih alata za detekciju je Rootkit Revealer. Na ovoj adresi saznajte više informacija o Microsoft-ovoj inicijativi te uskoro dostupnom alatu za detekciju i uklanjanje rootkita Strider GhostBuster. Ukoliko spomenuti alati ne pomaţu. nova verzija Windows Defendera dokazano sprečava odreĎen broj rootkita. S obzirom da neka su neka istraţivanja pokazala kako 20% ukupnih infekcija na MS Windowsima SP2 drţe upravo rootkiti. krajnje i najsigurnije rješenje je ponovna instalacija cijelog operativnog sustava uz opciju formatiranja cijelog tvrdog diska. Detekciju rootkita danas omogućuje velika količina dostupnih alata. korištenjem brojki.osim presijecanja odgovora jezgre operacijskog sustava. a uspjeh u detekciji varira ovisno o vrsti rootkita koji je zarazio računalo. netipično korištenje mreţnih resursa te pokretanje sumnjivih procesa prilikom ponovnog pokretanja računala. Navedeni alati dijele se u više kategorija ovisno o načinu svog rada. Microsoft se odlučio ozbiljno pozabaviti problemom. Primjerice. . TakoĎer. No mjesta za sumnju ima ukoliko se računalo neobično ponaša usprkos aţuriranom antivirusnom i antispyware programu. Preporuča se korištenje i redovno aţuiranje antivirusnog i antispyware programa. sama identifikacija rootkita zbog njihovog načina rada ponekad je vrlo teška i ne postoji „kuharica“ za otkrivanje ove vrste malicioznih programa. a alat F-Secure BlackLight nudi i otklanjanje. a više detalja o njegovoj instalaciji i primjeni pročitajte u praktičnom dijelu našeg priručnika. TakoĎer. Zaštita od rootkita Prevencija od rootkita identična je prevenciji od većine malicioznih programa. Na taj način kroz Task Manager rootkit procesi neće biti vidljivi niti korisniku niti većini antivirusnih i antispyware alata. već spomenuto korištenje korisničkog računa bez administrativnih ovlasti svakako će umanjiti rizik. slova različite veličine i specijalnih znakova). redovno aţuriranje operativnog sustava. netipično ponašanje raznih programa (pa čak i antivirusnih). Popis ostalih dostupnih alata na trţištu dostupan je ovdje. Neobično ponašanje odnosi se na rušenje i smrzavanje sustava. tipičan način njihova skrivanja od korisnika je brisanje vlastitih procesa iz ukupne liste aktivnih procesa. Kako ukloniti rootkit? Naţalost. oni čak mogu mijenjati neke podatkovne strukture same jezgre. korištenje firewall-a te odabir jakih lozinki (npr.

virusa. Osim njihove raznolikosti. danas postoje rootkiti za sve vrste operativnih sustava uključujući Microsoft Windows sustave. Solaris i druge.. . Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Naime. Što su to rootkiti? Rootkiti su posebna grupa mailicioznih programa ili.. preciznije rečeno.com). procesa. spyware-a. Spomenutim tehnikama „skrivanja“ od korisnika. Iako pojam rootkit originalno potječe iz Unix svijeta. maliciozni programi na taj način ostaju nevidljivi i neuklonjivi antivirusnim programima. zapisa u registrima pomoću kojih se navedeno preuzimanje kontrole ostvaruje. trojanskih konja) od korisnika.virusi. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa . Razlog tomu je dostupnost izvornog koda rootkita (Internet) što olakšava pisanje novih i sloţenijih verzija. spywarei.Rootkits Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Gore priloţena slika (preuzeta sa viruslist. rootkiti često funkcioniraju na način da mijenjaju dijelove operativnih sustava ili se pak instaliraju kao driveri. crvi. No moţda još vaţniji razlog je i prečesto korištenje Administrator korisničkih računa (user account-a) od strane korisnika MS Windows operativnih sustava. Linux. Na taj način znatno se olakšava instalacija rootkit programa na računala korisnika. pokazuje porast broja različitih rootkita u malicioznim programima. to su programi čija je namjena skrivanje drugih malicioznih programa (npr. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. blokatorima spyware-a i sl. Cilj rootkita najčešće je preuzimanje kontrole nad računalom uz istovremo skrivanje datoteka.

PAŽNJA ! Ukoliko doista nije nuţno. Najčešća primjena je skrivanje trojanskih konja. Osim navedenog načina. napadači najčešće uočavaju i iskorištavaju trenutne ranjivosti operativnog sistema (npr. User Account Control). dok se ovlasti Administrator korisničkog računa traţe i koriste samo i jedino kada je to nuţno potrebno (npr. napadač ručno instalira rootkit. otvorene pristupe. rootkit se moţe proširiti i peer-to-peer mreţom. „straţnja vrata“ (engl. zatim email porukama s malicioznim privitcima ili URL adresama koje vode na malicioznu web stranicu te sličnim metodama socijalnog inţenjeringa tipičnim za širenje virusa. Takvu vrstu „skrivenog“ napada vrlo često teško otkrivaju firewall-i te antivirusni i antispyware programi za zaštitu računala. ne koristite Administrator korisnički račun već stvorite i koristite običan korisnički račun za svakodnevni rad na računalu. rootkiti se često koriste i za otkrivanje kombinacija korisničkih imena i lozinki potrebnih za pristup web stranicama što ih čini vrlo opasnima za neopreznog korisnika. Navedena kontrola zahtijeva da se većina uobičajenih operacija na računalu izvodi pod standardnim korisničkim računom (Standard User Mode). Windows Vista. programa koji stvaraju tzv. prilikom instalacije novih programa na računalo). ima ugraĎenu novu i bolju kontrolu korisničkih računa (engl. Kao što je već rečeno. Treba istaknuti da prvenstveno radi obrane od raznih malicioznih programa poput rootkita. Nadalje. novi Microsoft-ov operativni sustav. Kako rade rootkiti? Rootkiti nemaju osobine samoumnaţanja i samoizvršavanja poput virusa i crva. . računala bez sigurnosnih nadogradnji ili sa slabim administratorskim lozinkama) kako bi dobili pristup računalu. Kontrolirano računalo (popularno: zombie) se potom koristi za razne abuse radnje poput Dos napada. jednom instalirani rootkit koristi se za skrivanje raznih malicioznih programa. Umjesto toga. spam napada i sl. Jednom kada je pristup osiguran. backdoor) pomoću kojih napadač u potpunosti kontrolira zaraţeno računalo.

3. S obzirom da neka su neka istraţivanja pokazala kako 20% ukupnih infekcija na MS Windowsima SP2 drţe upravo rootkiti. oni čak mogu mijenjati neke podatkovne strukture same jezgre. redovno aţuriranje operativnog sustava. slova različite veličine i specijalnih znakova). Primjerice. Kernel-mode Rootkits Navedena kategorija još je moćnija od prethodno navedene. rootkiti mijenjaju konačan ispis na način da izostave sve podatke vezanje uz njih same. korištenjem brojki. 4. nova verzija Windows . kernel mode) te da li ostaju u računalu i nakon ponovnog pokretanja: 1. user mode) ili jezgrenom načinu (engl. Zaštita od rootkita Prevencija od rootkita identična je prevenciji od većine malicioznih programa. izvršni kod takvih programa mora biti trajno pohranjen – najčešće u Registry-u ili datotečnom sustavu. S obzirom na tu karakteristiku. Na taj način kroz Task Manager rootkit procesi neće biti vidljivi niti korisniku niti većini antivirusnih i antispyware alata. ova kategorija rootkita nastanjuje se u radnoj memoriji računala i time ne moţe opstati nakon njegovog ponovnog pokretanja. Na ovoj adresi saznajte više informacija o Microsoft-ovoj inicijativi te uskoro dostupnom alatu za detekciju i uklanjanje rootkita Strider GhostBuster. Memory-Based Rootkits Za razliku od prije navedene. Microsoft se odlučio ozbiljno pozabaviti problemom. tipičan način njihova skrivanja od korisnika je brisanje vlastitih procesa iz ukupne liste aktivnih procesa. TakoĎer. 2. korištenje firewall-a te odabir jakih lozinki (npr. jer osim presijecanja odgovora jezgre operacijskog sustava. User-mode Rootkits Ova kategorija rootkita skriva se od korisnika presijecanjem funkcija za pretraţivanje datotečnog sustava (koriste ih Windows Explorer/command prompt).Kategorije rootkita Nekoliko je kategorija rootkita ovisno o tome da li se izvršavaju u korisničkom načinu (engl. već spomenuto korištenje korisničkog računa bez administrativnih ovlasti svakako će umanjiti rizik. TakoĎer. Dakle prilikom korisničkog pretraţivanja direktorija i ispisa datoteka. Preporuča se korištenje i redovno aţuiranje antivirusnog i antispyware programa. Persistent Rootkits Ova kategorija rootkita je trajne prirode i aktiviraju se prilikom svakog novog pokretanja računala.

Navedeni alati dijele se u više kategorija ovisno o načinu svog rada. Jedan od popularnijih alata za detekciju je Rootkit Revealer. no u posljednje vrijeme pojam spyware poprima šire značenje i oslikava široku kategoriju softvera malicioznog djelovanja.. Kako ukloniti rootkit? Naţalost. Detekciju rootkita danas omogućuje velika količina dostupnih alata.Defendera dokazano sprečava odreĎen broj rootkita. netipično ponašanje raznih programa (pa čak i antivirusnih). spywarei. crvi. često na korist trećih strana.. Spyware Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa . Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. Sam naziv „spyware“ u sebi uključuje riječ „spy“ koja označava špijuniranje pa se moţe steći dojam kako je spyware namijenjen špijuniranju ponašanja korisnika dok radi na računalu. Najjednostavnije govoreći – spyware moţemo okarakterizirati kao softver koji biljeţi što korisnik radi na svojem računalu i onda prikupljene informacije šalje Internetom. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. Ukoliko spomenuti alati ne pomaţu. Riječ je o vrlo raznolikom tipu informacija od adresa web stranica koje posjećujete do opasnijih koji pokušavaju presresti koje tipke pritišćete kako bi pokušali prikupiti vaše lozinke i . sama identifikacija rootkita zbog njihovog načina rada ponekad je vrlo teška i ne postoji „kuharica“ za otkrivanje ove vrste malicioznih programa. Osim njihove raznolikosti. a uspjeh u detekciji varira ovisno o vrsti rootkita koji je zarazio računalo. Što je to spyware? Spyware je pojam kojim se označava vrlo široka kategorija malicioznog softvera čije je djelovanje usmjereno prema preuzimanju djelomične kontrole nad korisnikovim računalom bez postavljanja upita i osiguravanja suglasnosti korisnika da mu se takav softver instalira na računalo. a alat F-Secure BlackLight nudi i otklanjanje. netipično korištenje mreţnih resursa te pokretanje sumnjivih procesa prilikom ponovnog pokretanja računala. Popis ostalih dostupnih alata na trţištu dostupan je ovdje. No mjesta za sumnju ima ukoliko se računalo neobično ponaša usprkos aţuriranom antivirusnom i antispyware programu. krajnje i najsigurnije rješenje je ponovna instalacija cijelog operativnog sustava uz opciju formatiranja cijelog tvrdog diska. a više detalja o njegovoj instalaciji i primjeni pročitajte u praktičnom dijelu našeg priručnika. Neobično ponašanje odnosi se na rušenje i smrzavanje sustava.virusi.

druge povjerljive informacije. marketinške organizacije (tvrtke. EULA – End-user licence agreement) navede i opiše da će prikupljati i slati prikupljene podatke o korisnikovim aktivnostima. njihove nejasnoće i kompleksnosti. Informacije koje prikupljaju spyware programi Spyware programi prikupljaju vrlo raznoliku paletu informacija. spywareom se kao sredstvom za prikupljanje informacija sluţe: online napadači često vezani uz organizirani kriminal. koristili za ucjenu i na druge načine kako bi pokušali ostvariti financijsku dobit. biljeţenje pritisnutih tipki… Ukratko – gotovo da nema podatka na vašem računalu kojeg spyware ne moţe prikupiti i poslati zlonamjernom napadaču. S pravnog stanovišta – onog trenutka kada se sloţite s instalacijom tog programa. Upravo zbog duţine tih ugovora. Da bi neki program smatrali spywareom on mora zadovoljiti nekoliko kriterija – mora prikupljati informacije bez suglasnosti korisnika i te prikupljene informacije mora slati. on se više ne tretira kao spyware. U velikom broju slučajeva ti su ugovori pisani na takav način da korisniku ne daju jasnu i potpuno razumljivu informaciju o načinu rada potencijalnog spyware programa kojeg instaliraju. Tko se sluţi spywareom Brojni su motivi zašto bi netko kreirao spyware – informacije o navikama i karakteristikama korisnika su vrlo cijenjene jer pruţaju jasan uvid i omogućavaju specifično oglašavanje i čitav niz drugih personaliziranih elemenata. mahom za svrhe oglašavanja. Iz ovih je razloga potrebno posvetiti dodatnu pozornost i educirati se o ovim pojavama kako bih ih uspješno izbjegavali. Neke tvrtke u svoje proizvode uključuju oblike spywarea i adwarea. Ukoliko spyware program u svojem Licenčnom ugovoru (LUKK – Licenčni ugovor s krajnjim korisnikom. agencije) i „insajderi“. . Spyware je s vremenom postao toliko sofisticiran da je u staju prikupljati gotovo svaku informaciju vezanu uz vaše navike i načine uporabe računala – pregledavanje datoteka na diskovima. Ovi potonji se često spywareom sluţe kako bi prikupili osjetljive i zaštićene informacije o organizaciji u kojoj rade te ih kasnije prodavali na crnom trţištu.članovi iz pojedinih skupina meĎusobno suraĎuju u svojim pothvatima kako bi ostvarili svoje ciljeve na štetu društva ili organizacija. mnogi se korisnici bez ikakvog čitanja i razumijevanja ugovora slaţu s odredbama istog i na taj način omogućavaju instalaciju spyware programa. Pojam spywarea se često veţe i uz adware. screenshotove. te ako korisnik te odredbe prihvati – onda se ne moţe govoriti o spywareu. Premda ovdje nije riječ o klasičnom spywareu u onom najmalicioznijem smislu – i dalje ih smatramo spywareom ili adwareom. a organizacije koje se bave pitanjima privatnosti korisnika interneta ističu kako spyware značajno umanjuje privatnost korisnika. No ovdje treba obratiti dodatnu pozornost na sam sadrţaj gore spomenutih ugovora. Sigurnosne organizacije ističu kako pripadnost jednoj od gornje 3 skupine nije isključivo – drugim riječima . ili na neki drugi način učiniti dostupnima zlonamjernom korisniku. Globalno gledano.

Prema informacijama američkog CERT-a (United States Computer Emergency Readiness Team). spyware programi će pokušati prevariti korisnika koji će im omogućiti nesmetanu instalaciju na računalo. U ovom kontekstu se mogu promatrati i trojanski konji – programi koji u sebi imaju zlonamjerne karakteristike. koliko se na njima zadrţavate…)  elektroničku poštu i kontakte  sadrţaj meĎuspremnika (Clipboard)  pritisnute tipke na tipkovnici (keylogging)  screenshotove i  mreţni prome Načini na koje spyware dospijeva na vaše računalo Za razliku od virusa koji imaju mogućnost samoreplikacije ili virusa. Korisnik instalira takav softver. Kako je s vremenom porasla i svjesnost dijela korisnika Interneta o opasnostima spywarea. običnim i korisnim programima. spyware najčešće prikuplja podatke vezane uz:  aktivnost na Internetu (koje web stranice posjećujete. Još jedan od načina distribucije spywarea uključuje i postupke kojima se spyware distribuira zajedno sa shareware programima ili ostalim softverom koji se moţe preuzeti s interneta. primjerice. U današnje vrijeme. ponekada pisana vrlo sitnim slovima kao sasvim sporedna odredba koju velika većina korisnika nikada niti ne pročita. autori spyware programa su postali još sofisticiranijima kako bi prevarili korisnike i naveli ih na instaliranje spywarea. No. naizgled. Primjer takvog načina distribucije spyware je iskoristio P2P (peer-tp-peer) program za razmjenu datoteka Kazaa. . Upravo je taj način i najrašireniji način prijenosa spywarea i njegovog širenja. Treći način distribucije spywarea uključuje pokušaje zlonamjernih korisnika da svojim akcijama zaobiĎu sigurnosne mjere koje se nalaze uključene u web preglednicima poput Microsoft Internet Explorera. a paralelno s njim se instalira i spyware. Korisnik takve programe preuzima s Interneta i pokreće ih. spyware se širi na drugačije načine i najčešće se sam spyware program ne prenosi s jednog računala na drugo. spyware se često distribuira zajedno s. ali izgledom i samim opisom korisniku izgledaju kao poţeljni i ispravni programi. zabiljeţeni su slučajevi da se spyware distribuira i s glazbenim CD medijima. Informacija o spywareu koji se na taj način instalira na korisnikovo računalo često nije niti navedena ili se nalazi paţljivo uključena u Licenčni ugovor s krajnjim korisnikom. dok oni u pozadini izvršavaju zlonamjerne akcije. Umjesto toga.

Novije inačice Internet Explorera imaju poboljšanja koja korisnicima pomaţu u borbi protiv ovakvog načina „zaraze“ spywareom. spyware se na računalo korisnika moţe instalirati tako da . preuzimanje spyware moţe započeti na korisnikovo računalo. kako bi se softver instalirao. Pitanja mogu izgledati poput „Do you want to enhance your Internet Connection?“ (Ţelite li poboljšati svoju vezu na Internet?) s gumbima koji izgledaju kao „Yes“ i „No“ no čak ako i korisnik klikne na „No“. potrebno je izvesti neku akciju poput klikanja na link. Dodatno.Kako je automatsko preuzimanje (download) softvera bez dozvole korisnika u pravilu onemogućeno. Zlonamjerni korisnici tada često pokušavaju putem skočnih prozora (popup windows) korisnike navesti na akciju instalacije neţeljenog spywarea.

Utjecaji spywarea na društvo i ekonomiju u cjelini Utjecaj spywarea na globalnu ekonomiju. Ukoliko je vaše računalo izuzetno „zaraţeno“ spywareom. mudro bi bilo pregledati vaš sustav na postojanje spywarea i ostalih malicioznih programa. društvo i na samog korisnika je dalekoseţan i ne moţe biti jednostavno sagledan. neočekivani mreţni promet – sve su to simptomi koji upućuju na postojanje spywarea na računalu. veliko zauzeće prostora na disku. pojava alatnih traka (toolbars) u vašem web pregledniku takoĎer moţe (ali ne nuţno) označavati da se na vašem računalu nalazi spyware. za razliku od klasičnih programa i aplikacija koje nam se predstavljaju svojim sučeljem. Za više informacija kako to učiniti pogledajte upute o korištenju Microsoft Update sustava.iskoristi sigurnosne propuste u web pregledniku. no odgovor na njega nije posve jednostavno dati. Povećana aktivnost procesora. te da se usporilo. neki spyware programi uopće ne moraju biti vidljivi kao klasične aplikacije i stoga ih nije uvijek lako prepoznati. ukoliko primjetite kako se vaše računalo ponaša neobično. Primijetite li ijedan od gornjih simptoma. Ponekada korisnici ove pojave niti ne povezuju s postojanjem spywarea već s neispravnim hardverom. Pojava neočekivane početne web stranice (homepage) prilikom korištenja vašeg web preglednika znak je da je spyware izmijenio vaše postavke bez vašeg dopuštenja. nego će biti potrebna potpuno formatiranje diska i ponovna instalacija cijelog sustava. Dodatno. pozivima za pristupe na stranice sa sadrţajima za odrasle – onda sasvim sigurno na svojem računalu imate instaliran spyware ili adware. No. Ukoliko tijekom rada na računalu primijetite kako vam se pojavljuju skočni prozori s reklamama. moţete saznati u našem vodiču zauporabu Windows Defender alata za suzbijanje spywarea i ostalih malicioznih programa. kupovanje preko Interneta…)  Smanjena radna produktivnost  Povećan rizik i izloţenost sigurnosnim problemima  Pitanje intelektualnih prava i zaštite istih  Povećanje troškova sluţbi za podršku korisnicima  Gubitak poslovnog i društvenog ugleda . Neka od područja na koja spyware izrazito utječe su navedena u nastavku:  Smanjena pouzdanost korisnika prema modelima online poslovnih transakcija (e-banking. Neki spyware programi idu toliko daleko da čak mijenjaju izvorne datoteke na sustavu kako bi se što bolje prikrili i oteţali svoje uklanjanje. postoji mogućnost da ga neće biti moguće jednostavno očistiti i vratiti u normalno stanje. velika je vjerojatnost da se na njemu nalazi instaliran spyware. upravljačkim programima (driverima) i slično. Naime. Iz tih je razloga vaţno koristiti najnovije inačice web preglednika poput Internet Explorera i redovito osvjeţavati svoj sustav s najnovijim dodacima i sigurnosnim ispravcima. Prepoznavanje spywarea na računalu Nalazi se na mojem računalu instaliran spyware? To je pitanje koje zanima brojne korisnike računala. Kako to učiniti.

Besplatan i izvrstan softver takve vrste je Windows Defender kojeg moţete besplatno preuzeti od Microsofta i instalirati na svoje računalo. SpyBan. postoje kvalitetni načini zaštite i borbe protiv spywarea. Spy Sheriff. Kako bi naučili kako koristiti Windows Defender i odrţati svoje računalo čistim. Svoj operativni sustav drţite uvijek aţurnim. VirusBurst. SpywareStrike. Privacy Defender. WinFixer. AlfaCleaner. PAL Spyware Remover. Uporaba Microsoft Update sustava je izvrstan način da zaštitite svoje računalo i omogućite da se ispravke i sigurnosti propusti brzo i učinkovito riješe. SpyAxe. pogledajte naš vodič i upute za uporabu Winodows Defendera. Nanošenje izravne štete brendu Kako se zaštititi i boriti protiv spywarea Unatoč velikoj raširenosti spywarea. brojni programi koji sebe karakteriziraju kao antispyware su i sami spyware i štetni su za vaše računalo. a redovito su i digitalno potpisani. Ovdje pročitajte detaljne upute kako korištenjem Microsoft Updatea svoj sustav moţete odrţavati aţurnim. Velike i ugledne tvrtke poput Microsofta svoje programe distribuiraju posebnim i pouzdanim kanalima. Danas imamo veliki broj različitih . Posebnu pozornost obratite na tekst koji je pisan sitnijim slovima kako bi se učinio nebitnim. nemojte ga prihvatiti i odustanite od instalacije softvera. Naime. PSGuard. Pest Trap. AntiVirus Gold. adwarea i čitavog niza ostalih malicioznih programa. Redovito koristite anti-spyware softver koji će voditi brigu o vašem sustavu i pronaĎene spyware i ostale malicionzne programe učinkovito ukloniti s vašeg računala. Proučite Licenčni ugovor – ukoliko niste sigurni da ste razumjeli točno sve što je navedeno u ugovoru. Trustcleaner Pro. AntispywareSoldier i Mallware. Adware Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Neki od njih su: The Shield 2006. SpyWiper. Edukacija je ključan element zaštite i uz kombinaciju s tehnološkim rješenjima. BraveSentry. Spyware Quake. SpyTrooper. Budite oprezni prilikom preuzimanja programa s Interneta od nepouzdanih izvora. Malware Wipe. Spyware Stormer. WorldAntiSpy. SpyFalcon. pruţa dobru polaznu točku kako bi se uspješno branili od malicionzih programa. Windows Defender dolazi kao sastavni dio Windows Vista operativnog sustava. OPREZ ! Budite posebno oprezni ukoliko dobijete ponudu da na svoje računalo instalirate antispyware programe.

što ga čini neţeljenim softverom na vašem računalu. Recimo da je jedan korisnik instalirao adware na svoje računalo te je pristao na praćenje svojih aktivnosti. U počecima internetskog oglašavanja. Tvorci ovakvih adwarea tvrde kako nije riječ o spywareu upravo zbog evidentnosti rada samog programa. on predstavlja jedan od načina povrata dijela financijskih troškova nastalih samim razvojem programa. Adware je softver integriran s programom. a zarada od reklamiranja dalje motivira programera na nastavak pisanja. Tih opasnosti korisnik treba biti svjestan. kada drugi korisnik posjeti to računalo. ali samo ako je korisnik izričito pristao na takve radnje. samo po sebi najčešće nije problem (neke kompanije čak nude „besplatan“ softver u zamjenu za reklamiranje na vašem računalu te na taj način one zaraĎuju novac). Najraniji adware se čak pojavljivao u sklopu upravljačke ploče (Control Panel) pod opcijom dodavanja ili uklanjanja programa. Oglašavanje.malicioznih programa . No. adware nije predstavljao problem korisniku budući da se radilo o jednostavnoj i bezopasnoj pojavi. odrţavanja i nadograĎivanja softverskog proizvoda. Za tvorca adwarea. adware će bez njegovog pristanka početi pratiti i njegovo računalo te zbog toga postaje spyware. crvi. Često bi bio onemogućen pristup cijelim grupama postavki. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo... Što je to adware? Adware je softver koji na vašem računalu prikazuje razne oglase ili reklame. uglavnom jer se ovi koncepti preklapaju. čak i kada niste na Internetu. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. Osim njihove raznolikosti. MeĎutim adware moţe poprimiti druga obiljeţja – ne pruţa korisniku cjelokupnu obavještenost ili kontrolu nad operativnim sustavom . Adware/Spyware Često se dogaĎa da ljudi zamjene pojmove adwarea s pojmovima spywarea ili malwarea. s vremenom je ovaj softver postajao sve pametniji. Postupno je počeo pokazivati neka svojstva spywarea te su ţrtve napada često bile onemogućene vratiti stare postavke svog internetskog preglednika. Sam adware moţe u odreĎenim okolnostima postati spyware. . Gotovo uvijek se sastojao od nekoliko lako uklonjivih datoteka koje nisu bile prijetnja funkcionalosti računala. spywarei. No. Ljudi u zajednici su oduvijek okruţeni oglašavanjem i ono pruţa vaţne usluge ako se provodi ispravno i odgovorno. nakon što bi ih adware izmijenio. na način da se neobjašnjivo aktiviraju razni skočni prozori (pop-up) ili linkovi koji vode na druge web stranice. Adware ne smatramo spywareom kada on sakuplja i šalje podatke o aktivnostima korisnika ili korisnikove osobne informacije.virusi. Danas adware prikuplja svojim tvorcima velike količine novčanih sredstava.

vaše računalo neometano obraĎuje podatke. . Kliknite na karticu Performance i prikazat će vam se prozor koji pokazuje sposobnost računala da brzo obraĎuje informacije. Izgleda li vaš Windows Task Manager poput ovog na slici ispod? Ova slika prikazuje primjer nesposobnosti računala da brzo obraĎuje podatke jer mu se previše procesa odvija u isto vrijeme. U navedenom primjeru su i procesor i radna memorija gotovo u potpunosti iscrpljeni što rezultira izuzetno usporenim radom računala. a procesi se odvijaju brzo i učinkovito. To je program koji grafički prikazuje trenutne performanse vašeg računala i veze na Internet. Ako Windows Task Manager izgleda kao na drugoj slici.Djelovanje na računalo Pritisnite na vašoj tipkovnici istovremeno CTRL-ALT-DEL kako biste pozvali Windows Task Manager.

U jednom slučaju vas se navodi da kliknete link na skočnom prozoru (pop-up) koji zatim instalira adware na vaše računalo.Metode upada adwarea na računalo Najčešće se neovlašteni adware instalira potajno na računalo tako da korisnik toga isprva nije ni svjestan. ali klikom na NO ili CANCEL ste zapravo kliknuli YES ili INSTALL. Time ste zapravo instalirali adware ili spyware. Uspješno uklanjanje raznih adwarea i . Teško „zaraţeni“ sustavi rade vrlo usporeno. Naţalost. Imajte na umu da su programi za dijeljenje datoteka često nositelji raznih vrsta adwarea. Nemojte vjerovati svemu što na ovaj način pročitate. Na još problema korisnici nailaze kada ţele očistiti svoj operativni sustav. moţe se dogoditi da s Interneta preuzimate besplatni program za dijeljenje datoteka. Katkada su adware skočni prozori namjerno zavaravajući. Čak postoje primjeri laţnih gumba za zatvaranje prozora. Radi se o tome da se pred vama odjednom otvori dijaloški prozor koji upozorava da je računalo zaraţeno ili bi moglo biti zaraţeno spywareom te vas upućuje na link koji trebate slijediti kako biste besplatno pokrenuli skeniranje računala. Posebni tip adwarea je nešto što je Microsoftov MVP Jim Eshelman nazvao „Betrayware“. Drugi način ubacivanja adwarea u vaše računalo je instalacijom freewarea koji uključuje adware. Ovo je primjer jednog dijaloškog prozora Betraywarea. Popularni anti-spyware alati često se često ne uspijevaju boriti s problemom jer se suoče s ogromnom količinom softvera kojeg treba maknuti te se s tim teretom teško nose. a katkad se uopće ne mogu pokrenuti. najočitiji problem s kojim se većina korisnika suočava nakon što je na njihovom računalu instaliran adware je nestabilnost računala. Postoje dvije najčešće metode pomoću kojih se takav napad ostvaruje. a koji u sebi potajno sadrţava i adware. Problemi s adwareom Tehnički gledano. Betrayware danas uspijeva prevariti mnogo korisnika. čijim klikom započinjete instalaciju adwarea. često se ruše. Otvorit će vam se prozor sličan standardnom Windows dijaloškom okviru. Na primjer.

Kako se zaštititi? Kada se novi korisnik suoči s potrebom uklanjanja adwarea ili spywarea. Recimo da kliknete link koji se čini bezazlen te se otvori dijaloški prozor kao na slici ispod. najnoviji programi imaju ugraĎenu i obranu od adwarea. Kako bi dodatno zaštitili svoje korisnike. moţete potraţiti na diskusijskim grupama (newsgroups) ime programa zajedno s ključnim riječima adware ili spyware. Stariji antivirusni programi čak niti ne sprječavaju ulazak adwarea budući da ih ne smatraju virusima ili crvima. Katkada se skočni prozori nameću web pregledniku na način da preuzimaju cijeli zaslon te ih je često vrlo teško ili nemoguće zatvoriti. Ako niste sigurni sadrţava li novi softver adware. Ako moţete. mnogo skočnih prozora se javlja uzastopno u kratkim rokovima. Ako još uvijek niste sigurni. osim smanjenja performansi. Naţalost. Reklamiranje preko skočnih prozora (pop-up) takoĎer moţe biti izraziro problematično. license agreement) koji moţete otvoriti u nekom koraku tijekom same instalacije. čineći računalo praktički neiskoristivim. Adware najčešće upada na računalo tako od vas na prevaru dobije dopuštenje za instalacijom. paţljivo pročitajte licenčni ugovor (engl. kao i od većine ostalih malicioznih programa. kada i koliko često te što najčešće upisujete u polja za pretragu ili na koje reklame reagirate. . to moţe biti vrlo zastrašujuće.spywarea je samo po sebi dovoljno teško da bi prevencija trebala biti glavni prioritet. Imajte na umu da mnogi freeware programi uključuju adware jer na taj način ostvaruju financijsku dobit. Katkad je adware čak sposoban sam sebe dodati u popis za propuštanje za propuštanje u vašem blokatoru skočnih prozora (popup blocker) ili u popis za vatrozidno propuštanje. U najgorim slučajevima. ne smatra se klasičnim virusom. Osim slanja vaših osobnih informacija. budite sigurni da on ne sadrţava adware. provjerite i web stranicu izdavača. ISP) uvode zaštitu od adwarea i spywarea. Nemojte nesvjesno instalirati softver. Internet Service Providers. adware s obiljeţjima spywarea moţe i preuzimati oglase 24 sata na dan ili preuzeti kontrolu nad postavkama vašeg preglednika kao što su početna stranica (home page) ili stranica pretraţivanja (search page). a kako ne nanosi stvarnu štetu vašem računalu. vjerojatno je u redu instalirati ga. Kada maliciozni softver preuzme kontrolu nad Internet preglednikom na način za izmjeni vašu početnu stranicu. Već smo spomenuli da adware moţe poprimiti obiljeţja spywarea kada počne izvještavati o tome gdje idete na Internet. Ako ne naĎete nikakva upozorenja o programu. MeĎutim. moţete biti izloţeni još većem riziku budući da stranice na koje vas tada vodi mogu instalirati dodatne maliciozne programe na vaše računalo. neki pruţatelji internetskih usluga (engl. čak i vrhunskim stručnjacima moţe biti izrazito teško riješiti se nekih od najgorih softvera. Kada instalirate novi softver.

Dijaloški okvir poput ovog na slici je posljednji korak gdje još uvijek moţete odustati i nemojte instalirati programe koje niste sami odabrali. koji sa sobom donosi brojna sigurnosna poboljšanja o kojima više moţete naučiti u našem praktičnom dijelu o sigurnosnim osobinama Internet Explorera 7. Za više informacija o sigurnosnim značajkama Internet Explorera (blokiranje skočnih prozora. koristite Windows Defender. Kako biste se osigurali da su vaši Windows stalno aţurirani i kako biste izbjegli potencijalne sigurnosne prijetnje. . Ako vaš sustav nema Service Pack 2.). Nemojte se dati prevariti preuzimanjem ili nabavom malicioznih programa poput adwarea ili spywarea. U ovom slučaju se nudi instalacija Microsoftovog programa pa nema opasnosti od neţeljenog softvera. ali ako sumnjate. Kako biste se učinkovito borili protiv adwarea i ostalih malicioznih programa. potrebno je koristiti Microsoft Update značajku. Blokator skočnih prozora vam upravo to omogućuje. pogledajte naš praktični vodič. nemojte ići dalje od ovoga. svakako vam preporučujemo tu nadogradnju. Microsoftov Internet Explorer 7. a u našem praktičnom vodiču saznajte kako koristiti Windows Defender i aktivno zaštititi svoje računalo.Nemojte odmah kliknuti Yes. Za uklanjanje adwarea i spywarea te poboljšanje performansi vašeg računala koristite Windows Defender. Za upute o uprabi Windows Defendera. Service Pack 2 je nadogradnja na Windows XP koja donosi mnogo korisnih noviteta. TakoĎer preporučujemo i Internet Explorer 7 za Windows XP i Windows Server 2003 (a koji će biti u sastavu i Windows Viste). TakoĎer zapamtite da Windows XP Service Pack 2 štetnom softveru jako oteţava pristup na vaše računalo. Za upute o radu s Microsoft Updateom. pogledajte naš praktični vodič. Veliki dio neţeljenog softvera se instalira nakon što kliknete link na skočnom prozoru pa je dobro niti ne dobiti priliku za to. phishing.. Preporučuje se koristiti blokator skočnih prozora (pop-up blocker) kako biste spriječili otvaranje adware ili spyware prozora.0 dolazi s ugraĎenim blokatorom skočnih prozora.0. moţete pročitati ovdje.. upravljanje ActiveX kontrolama i ostalim aktivnim sadrţajem.

BlockChecker.Poznati adware programi Slijedi popis poznatih adware programa te vam preporučujemo da ih ne instalirate na svoje računalo: 123 Messenger. Hotbar. MeĎutim. Ebates MoneyMaker. WeatherBug i WhenU.Maliciozni programi . Ova skupina programa zapravo nastoji povećati svoju opazivu vrijednost „bombardiranjem“ korisnika neprestanim porukama upozorenja. WinFixer. Kako se zaštititi od scarewarea? . Takve poruke ni na koji način neće povećati korisnikovu učinkovitost. 180 Solutions. Korisnici koji se po prvi put susreću s ovakvom vrstom „problema“ često budu potpuno izbezumljeni.. Direct Revenue. ne znajući kako „spasiti“ svoje računalo. Kako biste skenirali vaš tvrdi disk. a ponuĎeni odgovori su „Da“ i „Da“ ili je na primjer onemogućeno klikanje na „Ne“ gumb. Osim njihove raznolikosti. Priručnik o sigurnosti . Battlefield 2142.. crvi. budući da je scareware samo softver zastrašivanja. spywarei. Bonzi Buddy. StumbleUpon. Najčešće se radi o programima koji pokrenu dijaloški prozor koji korisniku upućuje uznemirujuću poruku ili pitanje. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo.Scareware Scareware Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Gator. Često se u praksi pojam scareware koristi kako bi se opisao skup softverskih proizvoda koji su posebni po tome što uz sluţenje svojoj osnovnoj svrsi. Osim što se korisnik sa scarewareom moţe suočiti zbog postojanja spornog softvera na njegovom tvrdom disku. a svi ponuĎeni odgovori ili reakcije su naizgled neţeljene. stvaraju mnoštvo neozbiljnih i alarmantnih upozorenja ili prijetećih poruka. nikakva stvarna šteta se neće nanijeti vašem računalu. Smiley Central. Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo. ErrorSafe. Primjer je mali program koji u dijaloškom okviru korisniku postavi pitanje „Ţelite li formatirati tvrdi disk“. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa virusi. treba naglasiti da i neke web stranice prikazuju skočne prozore (pop-up windows) s reklamama ili natpisima koji sadrţe uznemiravajuće poruke kao na primjer: „Vaše računalo je moţda zaraţeno opasnim spyware programima te je što prije potrebno njihovo uklanjanje. bez obzira koji odgovor odaberete. ali koji ne djeluje kao tipičan maliciozni softver. Cydoor. PornDigger!. ClipGenie. CometCursor. Što je to scareware? Scareware je vrsta softvera isključivo stvorena zbog uznemiravanja korisnika čije računalo napadne.“ Za proizvode koji se u svom reklamiranju sluţe ovakvim ili sličnim metodama. kliknite 'Da'. kaţemo da spadaju u scareware.

Dokumentirani slučajevi ovakvih napada su rijetki. Područje koje se bavi proučavanjem ovakvih napada se naziva kriptovirologija.. Vaţno je naučiti prepoznavati ovakve programe i ne uznemiravati se porukama. spywarei. Takav program se naziva Cryptovirus. Ţrtva otvori ili aktivira privitak. no postoje i znatno kompleksniji programi koji rabe hibridne metode na razini vojnog šifriranja. i dalje vrijedi da je scareware nepoţeljan softver jer smanjuje učinkovitost korisnika stalnim pojavljivanjem.. Jedan od prvih dokumentiranih slučajeva napada ransomwareom je zabiljeţen u svibnju 2005.virusi. Priručnik o sigurnosti . Ova cjelina donosi detaljan pregled ovih opasnosti te mnoge korisne savjete kako se što kvalitetnije zaštititi od mogućih napada na računalo.Ransomware Ransomware Jedna od najvećih internetskih opasnosti koje nam prijete su maliciozni programi koji mogu nanijeti izuzetno veliku štetu nezaštićenom računalu. Što je to ransomware? Ransomware je vrsta malicioznog programa ili koda koji otima i šifrira datoteke ţrtve. da bi zatim napadač iznuĎivao novac u zamjenu za ključ dešifriranja koda. primjerice. Kako napada ransomware? Ucjenjivački napad ransomwareom se izvodi. U elektroničkoj pošto se nalazi i poruka koja kaţe da će se uspješno dešifriranje moći provesti samo uz odgovarajući ključ dešifriranja. zaštita od scarewarea ne mora predstavljati apsolutni prioritet. godine. Sam program koji šifrira datoteke često nije jako teţak za rješavanje. .Budući da scareware nije sam po sebi opasan po vaše računalo. koju će napadač (navodno) poslati ţrtvi nakon što mu uplati odreĎeni novčani iznos.Maliciozni programi . no u porastu. Cryptotrojan ili Cryptoworm. Danas imamo veliki broj različitih malicioznih programa . program se pokrene i šifrira odreĎeni broj datoteka (ili sve datoteke) na tvrdom disku računala. Osim njihove raznolikosti. putem posebno izraĎenih programa koji se šalju kao privitak elektroničke pošte koja se pošalje ţrtvi. raznoliki su i načini na koji dospijevaju na nezaštićeno računalo. Naravno. crvi.

ne povlači za sobom da se učestalost napada neće povećavati i da oni neće postati sofisticiraniji.Korisnik čije je računalo napadnuto često ima čitljiv samo dokument u kojem je „obaviješten“ o napadu i dokument s instrukcijama kako će povratiti otete datoteke. ključ za dešifriranje često u samom programu i moţe se izvući van bez kontaktiranja napadača. Ransome je opasan i za napadača Od svih metoda koje napadač moţe odabrati. Zatim mora ostaviti maliciozni kôd. Mnogostruki slojevi sigurnosti kakvi se danas tipično . ransomware se smatra najrizičnijim za samog napadača. obavijestiti ţrtvu. činjenica da su ovakvi napadi rizični. čekati odgovor te na kraju primiti isplatu. U svakom od ovih koraka napadač riskira razotkrivanje. Neki analitičari smatraju da je „tehnika“ napada ransomwareom još u povojima i da nas u budućnosti čeka borba s puno kompleksnijim paketima ransomwarea koje će biti izrazito teško dešifrirati. MeĎutim. kada se program oslanja isključivo na simetričnu kriptografiju. Naime. Danas se većina "hakera" ne ţeli nepotrebno izlagati opasnostima koje napadi ransomwareom nose sa sobom. posebno ako mu se novac uplaćuje preko bankovnih transakcija koje nije teško pratiti. No. MeĎutim. niti ovaj način nije manje rizičan od standardnog napada ransomwareom. Kako se zaštititi od ransomwarea? Dobra vijest je da ne trebate posebne anti-ransomware programe kako biste se zaštitili. što nije lako neopaţeno izvesti uz današnje mjere sigurnosti. napadač mora prvo upasti u sustav. što ukazuje na neiskustvo napadača. Često se dogaĎa da napadač upadne u računalni sustav samo kako bi dokazao da moţe te bi iznuĎivao novac da ne napadne.

TakoĎer je dobro imati blokator skočnih prozora (pop-up blocker) budući da se dio ransomwarea isporučuje i putem skočnih prozora. Imajući ovo na umu. U ovoj cjelini ćete naučiti što je to phishing (čita se kao „fišing“) i spoofing. Analize napada u tvrtkama koje su imale problema s ransomwareom su pokazale da je maliciozni program ušao u sustav zato jer su mu zaposlenici tvrtke svjesno ili nesvjesno „otvorili vrata“. Ipak.Phishing . te kako uporabom Windows Internet Explorera 7. Stjecanjem vlasništva ili . poruka u realnom vremenu (instant messaging) i e-maila. čuvari zaslona (screen saveri).. osobito oni manje iskusni – početnici i djeca. antivirusni i antispyware programi. te kako uporabom Windows Internet Explorera 7. korisnička imena. vaše lozinke. osobito weba.KraĎa identiteta .koriste – vatrozidovi. Što je phishing? Pojam phishing podrazumijeva kriminalnu aktivnost kojom zlonamjerni pojedinac pokušava doći do osjetljivih i privatnih korisničkih informacije. Priručnik o sigurnosti .. Za upute o uporabi Windows Defendera pogledajte naš praktični vodič. detalji o vašim kreditnim karticama – kao i čitav niz različitih drugih informacija. Softver koji je najpreporučljiviji korisnicima u borbi protiv neţeljenih programa je Windows Defender. detekcija upada u mreţu i slično će najvjerojatnije zaustaviti ransomware. primjerice. velika većina poteškoća i problema vezanih uz kraĎu identiteta i njegovu zlouporabu moţe biti spriječena. osobito weba.0 moţete sigurnije pregledavati web stranice bez opasnosti kojima ste bili izloţeni u prošlosti. Opasnostima i riziku kraĎe i zlouporabe identiteta su izloţeni svi korisnici Interneta. velika većina poteškoća i problema vezanih uz kraĎu identiteta i njegovu zlouporabu moţe biti spriječena. vaţno je spoznati kako je adekvatna edukacija zaposlenika vaţna koliko i elektronička zaštita sustava.) jer on moţe sadrţavati kôd ransomwarea. Budite prilično oprezni prilikom preuzimanja softvera (igrice. uz razumne mjere opreza. uz razumne mjere opreza. Te informacije mogu biti.0 moţete sigurnije pregledavati web stranice bez opasnosti kojima ste bili izloţeni u prošlosti. Opasnostima i riziku kraĎe i zlouporabe identiteta su izloţeni svi korisnici Interneta. Ipak. poruka u realnom vremenu (instant messaging) i e-maila. U ovoj cjelini ćete naučiti što je to phishing (čita se kao „fišing“) i spoofing. Svjesnost korisnika je takoĎer veliki čimbenik u obrani od ransomwarea. osobito oni manje iskusni – početnici i djeca. KraĎa identiteta KraĎa i zlouporaba identiteta na Internetu predstavljaju veliku opasnost za sve korisnike Interneta i raznih servisa na njemu.Phishing Phishing KraĎa i zlouporaba identiteta na Internetu predstavljaju veliku opasnost za sve korisnike Interneta i raznih servisa na njemu.

Učestalo će phisheri koristiti i izmijenjene web adrese (URL-ove) kako bi vas naveli da kliknete na njih i u uvjerenju da odlazite na valjanu stranicu. Većina se metoda temelji na pokušaju da se linkovi unutar elektroničkih poruka prikaţu kao da pripadaju pravim. Treba uzeti u obzir i činjenicu da je phishing okarakterizirana kao kriminalna djelatnost. Za više informacija kako se uporabom Internet Explorera 7. Zlonamjerni korisnici koriste čitav niz različitih načina i tehnika kako bi došli do vaših informacija i identiteta – najčešće koriste laţne web stranice koje svojim izgledom podsjećaju na prava i pouzdana web sjedišta kako bi vi. phishing postaje sve ozbiljnijim problemom od kojeg se trebamo naučiti zaštitit kako bi naš rad. te se tvrtke. Internet Explorer 7. godine kada je na diskusijskoj grupi (newsgrupi) alt. ona ih moţe uporabiti kako bi. Premda je cijela priča oko phishinga postala osobito aktualna u posljednje vrijeme. primjerice.0 dolazi s ugraĎenim Phishing Filterom koji vam pomaţe u borbi protiv phishinga. Metode phishinga i kako ga prepoznati Zlonamjerni korisnici koji se phishingom ţele domoći vaših osobnih i financijskih informacija koriste vrlo širok raspon metoda kojima pokušavaju ostvariti svoje ciljeve. U današnje vrijeme kada je računalo i sam Internet dostupan velikom broju korisnika koji ga koriste za posao.microsoft.0 boriti protiv phishinga. U posljednje vrijeme najčešće ţrtve phishinga su korisnici banaka i sustava za online plaćanje poput PayPala i čitavog niza drugih srodnih servisa.online-service. Vjeruje se kako je i sam naziv phishing zapravo nastao kao preinaka riječi „fishing“ koja znači „pecanje“.verify-microsoft. s vašom kreditnom karticom obavila kupnju i time teretila vaš račun – i sve to bez vašeg znanja i suglasnosti. pogledajte praktični dio tečaja. Hoćete li biti „upecani“ ovisi posve o vama i vašoj upoznatosti s idejom phishinga i načinima učinkovite zaštite. zabava ili kupovina na Internetu postali ugodniji i sigurniji. korektnim tvrtkama.mircosoft. upisali svoje osjetljive podatke i informacije do kojih bi onda zlonamjerni korisnik lako mogao doći.com . zabavu ili online kupovinu. Takve poruke elektroničke pošte obično koriste i grafičke elemente poput logotipa tvrtke. . phisheri će moţda koristiti stranice čije će adrese glasitihttp://www. drţavne institucije i pojedinci protiv phishing nastoje boriti zakonskim odredbama. te bi se u tom smislu phishing mogao promatrati i kao pokušaj „pecanja“ korisnika korištenjem raznih tehnika kako bi se „ulovile“ njihove povjerljive informacije.com ili http://www. Primjerice. misleći da se nalazite na ispravnoj i pouzdanoj web stranici. odete na phishing stranicu.com . Obično je riječ o porukama elektroničke pošte u kojima se od korisnika traţe da potvrde svoje osobne informacije ili lozinke. treba spomenuti kako phishing nije „od jučer“ već je prisutan u manje ili više izmijenjenim oblicima još od 1996. web adresa tvrtke Microsoft glasi http://www.pristupa takvim informacijama od strane zlonamjerne osobe. a sve u svrhu kako bi što uspješnije prevarili korisnike pretvarajući se da su respektabilne tvrtke ili servisi.america-online zabiljeţen prvi pokušaj phishinga u klasičnom smislu riječi. a u pokušaju da vas obmane. kvalitetnim programskim rješenjima i edukacijom korisnika.

u ţurbi će mnogi manje iskusni korisnici bez mnogo razmišljanja slijediti neispravan link i nasjesti na pokušaj phishera. Prepoznavanje phishinga Premda Windows Internet Explorer 7. neke phishing sadrţaje moţete naučiti jednostavno prepoznavati i izbjegavati. pokazuje primjer poruke elektroničke pošte koja je poslana s namjerom da primatelja poruke dovede u uvjerenje kako mu je poruku poslala njegova banka i da je potrebno odgovoriti na nju i. često se koriste vrlo sofisticiranim metodama. Donja slika. a čiji je cilj pomoći vam u sigurnijem korištenju Interneta i borbi protiv phishinga. Osim što u poruke elektroničke pošte mogu dodati logotip i na slične načine . dati niz osobnih ili financijskih informacija. Kako zloćudni korisnici Interneta svakim danom sve više pokušavaju prevariti nevine korisnike.Premda se paţljivim očitavanjem adrese moţe vidjeti da nije riječ o originalnoj Microsoftovoj web stranici. najvjerojatnije.0 dolazi s ugraĎenom značajkom Phishng Filter o kojoj će biti više detalja u nastavku sadrţaja.

Niz neobičnih brojeva (koji predstavljaju IP adresu web sjedišta na kojoj je smještena phishing stranica) ukazuje na činjenicu da je i ovdje riječ o pokušaju prijevare korisnika i iznuĎivanje njegovih osobnih podataka. navodno. no zapravo je pravi link prikazan u okviru ispod (oznaka 2. u protivnom. na gornjoj slici) i taj link je veza prema phishing web stranici ili skočnom (pop-up) prozoru koji će često svojim izgledom podsjećati na sluţbenu stranicu banke ili neke druge ustanove i servisa. osobito weba. (Ukoliko ne odgovorite u roku od 48 sati. Click the link below to gain access to your account. postoji velika vjerojatnost da će vaše informacije biti zlouporabljene jer ćete. Phisheri ovo čine zbog toga jer automatizmom šalju vrlo velike količine poruka elektroničke pošte bez oslovljavanja krajnjih korisnika nekim specifičnim imenom i prezimenom.) U ovom slučaju je korišten pokušaj stvaranja potrebe da ţurno odgovorite na poruku bez razmišljanja jer ćete.pokušati oponašati vizualni identitet. poruka u realnom vremenu (instant messaging) i e-maila. uz razumne mjere opreza. Phisheri u elektroničkim porukama postavljaju linkove koji na prvi pogled ostavljaju dojam kao da vode prema sluţbenom i valjanom web sjedištu – a često u prikazima tih linkova koriste nazive tvrtki kako bi djelovali što uvjerljivije.) Elektroničke poruke često mogu sadrţavati linkove prema phishing web sjedištima na kojima se nalaze elektronički obrasci u koje korisnici upisuju svoje osobne podatke. vaš će račun biti zatvoren. Ipak. izgubiti svoj račun – ili da je vaš račun kompromitiran i kako je potrebna vaša potvrda da ste vi vlasnik. Dear Valued Customer (Dragi cijenjeni korisniče. broj kreditne kartice i slične osobne informacije. na gornjoj slici).) Gotovo da nema tvrtke ili institucije koja će od vas zatraţiti da im putem elektroničke poruke pošaljete svoju lozinku. a sve u svrhu laţne „provjere računa“. pogledajte nalaze li se u njima fraze poput niţe navedenih: 1. U trenutku kada se naĎete na laţnoj web stranici. bez straha svoje informacije upisati i poslati u ruke zlonamjernih korisnika. primjerice. uvjereni da se nalazite na valjanoj stranici. Opasnostima i riziku kraĎe i zlouporabe identiteta su izloţeni svi korisnici Interneta. Spoofing KraĎa i zlouporaba identiteta na Internetu predstavljaju veliku opasnost za sve korisnike Interneta i raznih servisa na njemu. Na sljedećoj slici ce nalazi primjer takvog linka – no postavljanjem pokazivača miša iznad linka (bez klikanja na isti!). velika većina poteškoća i problema vezanih uz kraĎu identiteta i njegovu zlouporabu moţe biti spriječena. (Kliknite na donji link kako bi pristupili svojem računu. korisničko ime. 3. osobito oni manje iskusni – početnici i djeca. Sve ovo upućuje na činjenicu da je riječ o phishingu. 2. u ţutom pravokutniku se ispisuje prava adresa web stranice. banke – phisheri će često u sadrţaj poruke dodati i link koji po svojem izgledu vodi na valjano web sjedište banke (oznaka 1. your account will be closed. (Provjerite svoj račun. Verify your account. If you don't respond within 48 hours. U ovoj . 4. Kako bi jednostavnije i sigurnije uspjeli prepoznati poruke elektroničke pošte koje su moţda vezane uz phishing.) Poruka ne sadrţi vaše ime i prezime već koristi neku općenitu frazu koja se moţe odnositi na bilo koga.

0 moţete sigurnije pregledavati web stranice bez opasnosti kojima ste bili izloţeni u prošlosti. Ukoliko to ne učine. Uporaba e-mail spoofinga je jedna od omiljenih metoda distributera spama (neţeljene elektroničke pošte). primjerice). financijskim i drugim zaštićenim i povjerljivim informacijama. Zlonamjerni korisnici ovime ţele prevariti nevinog korisnika. kako bi se na korisnika ostavio dojam kako je poruka stigla iz nekog drugog izvora. kako će njihov mreţni račun biti izbrisan.  Korisnik dobija poruku u kojoj se pojedinac ili ustanova predstavljaju kao sluţba za korisničku podršku i korisnika mole za suradnju i potvrdu osobnih i drugih informacija. S obzirom na načine izvedbe. Spoofing je toliko širok pojam da se pod spoofing aktivnostima smatraju phishing. E-mail spoofing je u svojoj osnovi temeljen na izmjeni izgleda zaglavlja (header) poruke elektroničke pošte. traţeći od njih da te informacije pošalju elektroničkom poštom. u poruci stoji. uključuju slijedeće:  Korisniku stiţe poruka elektroničke pošte koja izgleda kao da je poslana s adrese računalnog administartora unutar tvrtke ili slične ustanove. Neki od mogućih scenarija. navedenih na različitim izvorima koji se bave problematikom e-mail spoofinga. hoaxing i citav niz drugih pojmova ovisno o kontekstu.cjelini ćete naučiti što je to phishing (čita se kao „fišing“) i spoofing. koji u uvjerenju da je dobio elektroničku poruku s adrese kojoj vjeruje. premda je u biti poslana s neke druge adrese elektroničke pošte. te kako uporabom Windows Internet Explorera 7. . u kojoj se od korisnika traţi da svoju lozinku za neki od mreţnih računa promijene u niz znakova koji im je naveden u poruci. moţe odgovarajući na takvu poruku proslijediti i svoje osobne ili financijske informacije (broj kreditne kartice. Primjera e-mail spoofinga ima mnogo i nije moguće na jednom mjestu popisati sve moguće scenarije u kojima se e-mail spoofing pojavljuje. spoofing moţemo podijeliti u tri glavne kategorije:  E-mail spoofing  IP spoofing i  URL spoofing E-mail spoofing U većini slučajeva e-mail spoofing je okarakteriziran u sljedećem scenariju: korisnik prima poruku elektroničke pošte za koju se čini kako je stigla od jednog pošiljatelja (kojem korisnik moţda vjeruje). Što je to spoofing? Pojam spoofinga u domeni računalne sigurnosti označava bilo kakvu pojavu u kojoj se krosnika pokušava prevariti – u prvom redu – stvaranjem dojma da je netko pouzdana osoba koja time moţe dobiti pristup osobnim. Oni se e-mail spoofingom koriste kako bi korisnika naveli da njihove poruke pročitaju ili čak i odgovore na njih.

PayPal… IP spoofing IP Spoofing (Internet Protocol Spoofing) se ubraja u jedan od najraširenijih oblike „online kamuflaţe“. U akademskim je krugovima ideja IP spoofinga razamtrana još u 80-im godina prošlog stoljeća. Naime. URL spoofing URL spoofing se sastoji u pokušaju da se URL (Universal Resource Locator) neke zlonamjerne stranice prikaţe kao URL pouzdane stranice. Uporaba digitalnih potpisa. donose poboljšanja i ispavke sigurnosnih i drugih propusta. eBay. Ukoliko se na toj stranici od korisnika pokušavaju prikupiti osobne ili financijske informacije tada je riječ o pokušaju phishinga. E-mail spoofing svake godine donosi velike financijske gubitke njihovim primateljima. a o metodama zaštite od phishinga koje vam pruţa Internet Explorer 7. te korisnik klikne na nju vjerujući da odlazi na ispravno i valjano web – sjedište. u praksi primjenjuje rijetko. ali i tvrtkama koje se „pojavljuju“ u takvim porukama. Premda je ugradnja sigurne komunikacije i uprabe SMTP-a u tom pogledu moguća. u pravilu. Ovom se metodom učestalo koriste napadči koji ţele steći neovlašteni pristup nad mreţnom infrastrukturom pokušavajući zavarati sustave za autentifikaciju koji se temelje na IP adresama. sigurnosnih . IP spoofing je poprimio značajne razmjere. Treba znati kako je ovakav način napada ipak prilično sloţen i obično ga je nemoguće izvesti s računala na kojima se nalazi instaliran operativni sustav Microsoft Windows. Mnoge su velike i ugledne tvrtke postale ţrtvama e-mail spoofinga – izmeĎu ostalih i Microsoft. The Bank of America.0 moţete naučiti ovdje. Kako se zaštititi od spoofinga E-mail spoofing  Koristite sigurnosne značajke za zaštitu sadrţaja vaših poruke elektroničke pošte. Korisnik obično dobije poveznicu (link) ili poruku elektroničke pošte u kojoj se nalazi poveznica koja djeluje poznato. Zbog ovih razloga je uvijek dobro koristiti najnovije inačice web preglednika koje. Zlonamjerni korisnik moţe krivotoriti zaglavlje i time stvoriti dojam da je paket poslan s drugog računala. Više o phishingu moţete saznati ovdje.Gledajući s tehničke strane. e-mail spoofing je moguće zahvaljujući činjenici da SMTP (Simple Mail Transfer Protocol – Glavni protokol koji se koristi za slanje poruka elektroničke pošte) u sebi ne uključuje nekakav mehanizam autentifikacije. Cijel a se ideja sastoji u stvaranju IP paketa (IP packets) s laţnom izvorišnom IP adresom. naţalost. u zaglavlju svakog IP paketa se nalazi njegova izvorišna adresa i obično je riječ o adresi s koje je IP paket i poslan. to se. Napadači koji se sluţe ovom tehnikom često iskorištavaju sigurnosne propuste u web preglednicima. a širenjem Interneta i njegove primjene.

U velikom broju slučajeva e-mail spoofing je povezan sa spamom (neţeljenim porukama elektroničke pošte).  Uključivanjem mogućnosti poput enkripcije i autentifikacije.0 Ukoliko vladate engleskim jezikom. Rječnik pojmova . Crv Zlonamjerni program koji se samostalno širi putem informacijskih mreţa. korištenjem gornjih elemenata. mogli raspolagati informacijama koje će vam olakšati ulaţenje u trag i spriječavanje napadača.  URL spoofing  Kako se URL spoofing dobrim dijelom veţe na phishing. Kako bi osigurali da vaš Outlook uvijek ima najnovije definicije neţeljene pošte. Zatraţite od administartora vaše računalne infrastrukture (ukoliko to nije učinjeno) da osigura da vaš pristup vašem SMTP-u nije direktan i otvoren za svakoga kako zlonamjerni korisnici ne bi iskoristiti priliku i preko vašeg SMTP porta slali poruke. raspitajte se i predloţite postavljanje i osiguravanje da se na infrastrukturi zaduţenoj za upravljanje porukama elektroničke pošte vrši dovoljno detaljno biljeţenje (logging) pristupa SMTP portu kako bi. potrebno ga je nadograditi uporabom Microsoft Update značajke. u slučaju potrebe. IP Spoofing Filtriranje IP paketa na routeru predstavlja jednu od mjera borbe protiv IP spoofinga. U novoj inačici Internet protokola (Ipv6) te se dvije opcije moguće. Dodatno. Ukoliko ste i sami mreţni administrator ili ste u kontaktu s osobom koja se bavi mreţnom administracijom. pogledajte praktični vodič za zaštitu od phishinga korištenjem Phishing Filter značajke koja dolazi s novim Internet Explorerom 7.Rječnik . značajno ćete smanjiti mogućnosti za IP spoofing. Redovito nadograĎujte programe kojima čitate elektroničku poštu. Naime. Napredni programi za čitanje i organizaciju elektroničke pošte poput Microsoft Office Outlooka imaju mogućnost prepoznavanja spam poruka i njihovog izdvajanja i brisanja. propitajte se o mogućnostima postavljanja ACL-a (Access Control List).Rječnik Rječnik Blog Javni dnevnik na mreţi.  certifikata ili kriptografskih potpisa poput PGP-a (Pretty Good Provacy) su primjeri dobre prakse. korisne informacije ćete pronaći i na ovim web stranicama. osiguravate primatelju vaše poruke elektroničke pošte sigurnost da je poruka koju je primio stigla upravo od vas. Crvi se mogu širiti putem e-pošte ili pukotina u zaštiti . Time ćete uspješno izbjeći većinu e-mail spoofing pokušaja.

Pošta. crvi mogu pristupiti nezaštićenim računalima kada je računalo povezano s Internetom. Neki od foruma na mreţi zahtijevaju registraciju. crvi i trojanski konji Program ili dio programa osmišljen za uzrokovanje neţeljenih dogaĎaja u računalnom ili informacijskom sustavu. Elektronički prijenos teksta ili slika koje se šalju s jedne adrese računalne aplikacije na drugu. virusi.informacija u internetskom pregledniku ili operacijskom sustavu. Operacijski sustav Osnovni program koji radi "izmeĎu" računala i softverske aplikacije. Crvi ometaju rad sustava ili računala te mogu širiti ostale zlonamjerne programe. provalnik Osoba koja neovlašteno pristupa informacijskoj mreţi ili sustavu tvrtke ili ih koristi bez odobrenja. Opasni programi: virusi. Neželjena ili bezvrijedna pošta Neţeljena e-pošta koja se obično šalje u marketinške svrhe. Pojam "posluţitelj" obično se koristi za računalo na kojem se nalazi posluţiteljski program. npr. Operacijski sustav omogućuje računalu kontrolu. Apple® Mac-OS i Linux®. crvi ili trojanski konji. Neki forumi sadrţe arhivu koju moţete koristiti za pretraţivanje odreĎene teme. na primjer. e-pošta Poruka e-pošte. Uobičajeni operacijski sustavi su Microsoft® Windows®. Preuzimanje Čuvanje datoteka s Interneta na svom računalu. Poslužitelj Program koji distribuira datoteke na računala na mreţi na temelju unaprijed definiranih pravila. Haker. nadzor i korištenje instaliranog softvera. Čak i kada korisnik ništa ne radi. svoje poruke e-pošte dobivaju od mreţnog posluţitelja e-pošte. Bezvrijedna e-pošta obično se istovremeno šalje velikom broju primatelja. Korisnici Interneta. Protuvirusni program . Na nekim forumima administrator ima pravo izbrisati ili urediti neke poruke ili zabraniti pristup korisniku koji se ne pridrţava pravila. obično s odreĎenom temom. na kojem se mogu postaviti poruke putem formata koji odreĎuje davatelj usluga. Napomena: pojam "haker" ima dva značenja: moţe se odnositi i na zaljubljenika u računala. Forum na mreži Mjesto za raspravu na Internetu.

Zaštita podataka Skup pravila koji osigurava povjerljivost informacija.Program osmišljen za sprječavanje pristupa zlonamjernih programa sustavu prepoznavanjem zaraţenih datoteka i njihovim brisanjem ili čišćenjem. Taj prozor obično ne sadrţi svoju web-adresu. ali to nije uvijek slučaj. na primjer. Skočni prozor (Pop-up window) Novi prozor koji se otvara preko aktivnog prozora internetskog preglednika. Virus Zlonamjerni program koji se širi kopiranjem u druge programe. e-pošte ili internetskih stranica. Računalo se moţe zaraziti virusom kada korisnik pretraţuje Internet ili kada otvori privitak e-pošte. Skočni prozori koji se otvaraju bez zahtjeva korisnika obično sadrţe reklame. Virus se moţe širiti putem datoteka. Virusi mogu smanjiti operacijski kapacitet računala ili sustava. Soba za razgovor (Chat Room) Forum na mreţi u stvarnom vremenu u kojem korisnici pišu poruke koje se odmah jedna za drugom pojavljuju na zaslonu. . Sigurnost informacija Primijenjene smjernice koje kontroliraju rizik za sigurnost informacija. Poruke se zamjenjuju kada se napišu nove tako da je vidljiva samo posljednja poruka. kao što su osobni podaci. Vatrozid Softver ili ureĎaj osmišljen za kontrolu komunikacije izmeĎu mreţa ili izmeĎu mreţe i računala. Vatrozid moţe. Sigurnost podataka obuhvaća povjerljive informacije. promet ograničiti na temelju unaprijed definiranih pravila te dopustiti komunikaciju samo izmeĎu odreĎenih adresa. a provodi se putem smjernica za sigurnost informacija ili izjave o privatnosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful