P. 1
Poljoprivredna Bioraznolikost Dalmacije s

Poljoprivredna Bioraznolikost Dalmacije s

|Views: 370|Likes:
Published by gandlar

More info:

Published by: gandlar on Aug 20, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/08/2014

pdf

text

original

Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije

Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara promjene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institucionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zemljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Autorski tim: mr.sc. Roman Ozimec (koordinator), dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić, dr.sc. Zdravko Matotan, dr.sc. Frane Strikić
Autori fotogra ja na naslovnici: Roman Ozimec, Hrvatska turistička zajednica

Projekt COAST
Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije
Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaće životinje

Lipanj 2009. godine

Sadržaj
Sažetak.......................................................................................................................................... iii Executive Summary ................................................................................................................... xv Uvod (Mr. sc. Roman Ozimec)..................................................................................................... 1 1. Maslina (Dr. sc. Frane Strikiü) ............................................................................................... 5 2. Voüne vrste (Dr. sc. Frane Strikiü)....................................................................................... 27 3. Vinova loza (Dr. sc. Jasminka Karoglan Kontiü) ............................................................... 56 4. Povrüe (Dr. sc. Zdravko Matotan) ....................................................................................... 92 5. Ratarske kulture (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 118 6. Livade i pašnjaci (Mr. sc. Roman Ozimec) ....................................................................... 151 7. Aromatiþno, zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje (Mr. sc. Roman Ozimec) ..................................................................................................... 169 8. Domaüe životinje (Mr. sc. Roman Ozimec)....................................................................... 203 Literatura................................................................................................................................... 238

i

ii .

Istraživanjem tradicijskog bilja i domaüih životinja Dalmacije utvrÿeno je ukupno 40 divljih vrsta s visokim potencijalom u poljoprivredi te 328 kultivara. duboko preko 500 metara. ljekovitih. kao i Dinarik. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). gdje i izvire kroz Vruju. južne i istoþne Europe. Dalmacija posjeduje velik broj staništa uz raspon od vruüe mediteranske do hladne planinske klime. iii . Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije nije dovoljno istražena. Posebno se istiþe veliki broj izvornih lokalnih tradicijskih sorti masline s 37 sorti.Sažetak Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije Poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije. Dalmacija zaranja u Jadransko more. Takoÿer. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. Omblu. najvažniji kultivari su po prvi puta valorizirani sa stanovišta ekonomskog potencijala. medonosnih. spušta u kanjone krških rijeka Cetine. ali i ugroženosti. ljekovitog. estuarije rijeka Zrmanje i Krke te deltu rijeke Neretve. zaštiüena. povrtnice te voüke. Ovaj broj bi vjerojatno bio daleko veüi da je bilo moguüe provesti detaljnija istraživanja za sve grupe kultura. ali i burnih povijesnih i socijalno-ekonomskih þimbenika. prvenstveno za žitarice. Adriatik jadransku kršku platformu. oþuvana. najveüi podmorski izvor Mediterana. medonosnog. niti prepoznata kao gospodarski važna u stvaranju izvornih i prepoznatljivih premijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije te kao turistiþki potencijal i važno oruÿe za oþuvanje postojeüih dalmatinskih krajobraza. dijela Mediterana . po prvi puta je prepoznata poljoprivredna bioraznolikost kao važan dio cjelokupne bioraznolikosti te je napravljena prva sinteza svih dosadašnjih spoznaja o poljoprivrednoj bioraznolikosti Dalmacije.kolijevke þovjeþanstva. masline i ostalih voüaka te sastavljeni prvi popisi tradicijskih kultivara pasmina. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. ukrasnih i divljih jestivih biljaka. zaþinskog. veü se prvenstveno treba oslanjati na manja poljoprivredna gospodarstva koja su u stanju proizvesti jedinstvene izvorne poljoprivredne proizvode visoke kvalitete i prepoznatljivosti. je iznimno izražena što ne þudi jer je Dalmacija krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. ratarskih i povrtnih kultura. Krke i Zrmanje. promovirana i iskorištena u daljnjoj selekciji. Veliki je doprinos COAST projekta u boljem poznavanju poljoprivredne bioraznolikosti u Dalmaciji. Osim zbog opüe bioraznolikosti. mahunarke. Zahvaljujuüi provedenim istraživanjema tradicijskog bilja i domaüih životinja na podruþju Dalmacije u okviru COAST projekta. poljoprivredna bioraznolikost Dalmacije izražena je i zbog biogeografskog položaja Dalmacije. najkraüu rijeku na svijetu i Crveno jezero. tradicijske sorte i pasmine postaju sve ugroženije i ubrzano nestaju. odnosno sorti. Zbog malog udjela poljoprivrednog zemljišta na podruþju Dalmacije (oko 13 % površina). prvenstveno industrijalizacije poljoprivrede. koja se nalazi na podruþju Balkana te na razmeÿi srednje. Ima bezbroj krških izvora i rijeka ponornica. pasmina i sojeva. zaþinskih. dominacije proizvodnje monokultura te uvoÿenju namjenskih hibrida. vinove loze s 82 sorte i drugih voünih vrsta s 94 sorte te brojnih aromatiþnih. poljoprivreda Dalmacije ne može biti tržišno konkurentna kroz intenzivnu poljoprivredu. Uoþeni problemi Uslijed novih trendova u poljoprivredi posljednjih pedesetak godina. Ona ima najveüi udjel od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. Uþinjene su važne dopune postojeüih kataloga sorti vinove loze. aromatiþnog. veüinu od 1246 otoka i hridi.

na temelju postojeüeg istoimenog izvještaja. koja je trenutno najvažnija gospodarska grana Dalmacije. Potrebno je provesti brojne aktivnosti za osnovna i dodatna istraživanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi. Buduüi da proizvodnja sjemena navedenih tradicijskih sorti ne postoji. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti i pasmina Dalmacije te oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. zaštitu. prvenstveno kao rezervni sustav oþuvanja postojeüe bioraznolikosti u poljoprivredi ex situ x integraciju bioraznolikosti poljoprivrede i prateüih poljoprivrednih proizvoda u turistiþku ponudu. staništa i ukupne bioraznolikosti. tradicijske sorte i pasmine potrebno je oþuvati i/ili revitalizirati prvenstveno u svom izvornom. pronaüi model održavanja izabranih. prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. velika je vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom Zakona svi navedeni tradicijski kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste. udrugama i proizvoÿaþima. a brojne autohtone sorte i pasmine Dalmacije se ne nalaze na službenoj Sortnoj listi Republike Hrvatske kao ni na službenom Popisu izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti kulturnog bilja te pasmina i sojeva domaüih životinja. in situ x poticanje uzgoja sorti i pasmina x poticanje osnivanja uzgojnih udruga x izrada menadžment planova za svaku pojedinu sortu i pasminu x uspostavljanje banke biljnih i životinjskih gena. jer su samo tako one osnova i oruÿe za oþuvanje postojeüih krajobraza. Na temelju izvještaja Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije i pripadajuüe baze podataka poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije nastalih u okviru COAST projekta. Nažalost. Preporuke za daljnje aktivnosti Stare. kao i tradicijskih proizvoda na njihovoj osnovi. Ova publikacija üe biti jedan od prvih sustavnih prikaza poljoprivredne iv . što bi onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom. oþuvanom okolišu.Samo manji dio poljoprivredne bioraznolikosti Dalmacije je službeno prepoznat. promociju. x Edukacija i promocija: a) Izrada popularno-struþne publikacije Tradicijsko poljoprivredno bilje i domaüe životinje Dalmacije. Prioritetni koraci koji üe se poduzeti u okviru COAST projekta: x Angažiranje grupe struþnjaka za poljoprivrednu bioraznolikost za iniciranje i provedbu gore preporuþenih aktivnosti u suradnji sa svim nadležnim institucijama. Za tradicijske sorte i pasmine koje nisu na sortnoj listi i Popisu pasmina treba osmisliti model njihove registracije. x izrada Crvenih knjiga tradicijskih sorti i pasmina x osmišljavanje i provedba istraživaþkih programa x osmišljavanje i provedba edukativno promotivnih projekata x osnivanje gen centara za uzgoj sorti i pasmina. proizašle su sljedeüe preporuke za daljnje aktivnosti: x izrada državne strategije za oþuvanje i revitalizaciju tradicijskih sorti i pasmina x izmjena i dopuna zakonodavstva vezanog za službene sortne liste i popise tradicijskih pasmina domaüih životinja.

odjeüa. eteriþna ulja. Od utvrÿenih 37 tradicijskih kultivara masline. 12 ih je dramatiþno ugroženo i postoji još svega nekoliko stabala. stanišnim vrijednostima. 8 ima vrlo male populacije. duhan. genetskim. Bjelica. meda. Paštrica. kvasina. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. beškot. žestoka piüa. jedna sorta je nestala. Masline se na podruþju Dalmacije proizvode gotovo iskljuþivo za ulje. prirodne boje. krajobraznim. vino. kulturno-povijesnim. uz izuzetak vinove loze je u stagnaciji ili opadanju. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. srednja i južna Dalmacija. 1482. Prema svojim gospodarskim. Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja na podruþju Dalmacije. Trenutno stanje tradicijskih kultivara masline je daleko od zadovoljavajuüeg. Poljiþki statut. ali i širu regiju Mediterana i Europe. Poticanje uzgoja: aktivna podrška proizvoÿaþima zainteresiranim za tradicijsku poljoprivrednu proizvodnju kroz Program poticanja Zelenog poduzetništva. promociju i zaštitu. Dominantna sorta Dalmacije je oblica. ali najnovija arheološka istraživanja ukazuju da je prisutna na podruþju Dalmacije daleko prije dolaska Grka. proizvode od jaja. kruh. Primorje i Kvarner.. Lika. odnosno pružanje financijske i struþne tehniþke podrške. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. mlijeþne preraÿevine. Katalog üe imati ulogu svojevrsnog putokaza za poljoprivrednike i poduzetnike. 1. Levantinka i Drobnica. Slavonija). pri þemu na otocima þak 93 % obitelji. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost.). Lastovka. Dužica. b) Izrada Kataloga tradicijskih poljoprivrednih proizvoda Dalmacije uz prijedloge za daljnja istraživanja. zajedno s Ministarstvom znanosti. manje od 1. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. mlijeko. godine navodi da je u uzgoju više stoljeüa prije Krista. selekcijskim. a slijede lastovka i levantinka. Agrobioraznolikost maslina je s þak 37 izvornih i tradicijskih sorti iznimna. poticanje proizvodnje. pogaþa. prirodni pesticidi. Središnja Hrvatska.000 v . a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. 1214. prvenstveno kroz projekte i poduzetniþke ideje u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina te eko i ruralnog turizma. meso i mesne preraÿevine. koja zauzima preko 50 % udjela u sortimentu. zaþini. dok su druge namjene manje prisutne. Ovakav pristup se može primijeniti za ostala podruþja Hrvatske (Istra. U brojnim poglavljima navodi se u statutima nekih primorskih gradova (Korþulanski statut. Smatra se da je maslina na podruþje Dalmacije donesena od strane grþkih kolonista. sirevi. Ministarstvo poljoprivrede. preraÿevine voüa i povrüa i drugo te neprehrambene biljne i životinjske proizvode kao što je ukrasno bilje. obuüa te brojne druge proizvode tradicijske poljoprivrede. Okolišni uvjeti omoguüuju uzgoj masline u svih pet podregija. Maslina Maslina je jedna od karakteristiþnih i najstarijih kultura Dalmacije. obrazovanja i sporta. svojoj izvornosti. jestivo ulje. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3 500 000 stabala masline s tendencijom porasta. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. ekstrakti.x bioraznolikosti ne samo u Hrvatskoj veü i šire. izdvojeno je sedam najvažnijih sorti: Oblica. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara masline znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. U isto vrijeme brojnost drugih voünih vrsta. Katalog üe ukljuþivati najvažnije tradicijske prehrambene proizvode i piüa: brašno. za koju edikt cara Dioklecijana iz 301.

posebno oko Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. te šipak s 20. Poþetak uzgoja agruma na podruþju južne Dalmacije datira u 15. nakon masline. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju.000 stabala te samo 9 sorti ima zadovoljavajuüu populaciju od preko 10. uglavnom na okuünicama. seminara te promotivnih aktivnosti (putem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. najznaþajnije: trešnja (2 000 000 stabala). U Statutu grada Nina iz 12. 2. U svojem putopisu Put po Dalmaciji iz 1774. srednja i južna Dalmacija. Dominantna je maslina s 37 tradicijskih sorti. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. Car Dioklecijan je ujedno i prvi koji je uspostavio kolekciju voünih vrsta u Dalmaciji. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara masline u Poreþu. dok se šipak. Voüne kulture Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama. šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. rogaþ. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. stoljeüe. limun i nešpola uzgajaju sporadiþno. Bajam. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih. slijedi smokva s 29. agrumi su zastupljeni iskljuþivo na podruþju doline Neretve. Šezdesetih godina 20. Zlatno doba maraske nastupa sedamdesetih godina 20. u okviru hotela.stabala. vi . kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi masline. sve tradicijske kultivare masline potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. posebno na novom podruþju dobivenom mirom u Sremskim Karlovcima te kroz poljoprivredni zakon poznat kao Grimanijev zakon. restorana. U Dalmaciji se uzgaja 11 voünih kultura od kojih su. godine talijanski pisac Alberto Fortis spominje uzgoj višnje maraske. naranþa. izmeÿu kojih i smokva. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. kao i matiþnjaka maslina u komercijalnim rasadnicima. godine spominje se uzgoj maslina više stoljeüa prije Krista. stoljeüa spominje se šesnaest službeno zaštiüenih kultura. smokva (200 000 stabala). trešnje. poticalo se voüarstvo. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarskomaslinarskih podregija: sjeverna. maraska (1 200 000 stabala). provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. smokve i bajama. stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti maslina. a u ediktu cara Dioklecijana iz 301. bajam (150 000 stabala). Maraska je zastupljena u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi maslina. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve.000 stabala. Mletaþka vlast u Dalmaciji stimulira uzgoj voünih kultura. radio i TV emisija itd. stoljeüa kad se je samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda.000 i 10. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. 7 ima populacije izmeÿu 1. privatnih kolekcija. ýak i kroz kratkotrajnu vladavinu Napoleonove administracije (1806-1809). Agrobioraznolikost voüaka je iznimna s oko 130 tradicijskih sorti.). mandarina (1 250 000 stabala).

ukljuþujuüi i maslinu. Splitu i Dubrovniku uz odreÿeni broj manjih.). Vinova loza Proizvodnja grožÿa i vina i danas je strateška grana privrede Dalmacije. Kroz ove aktivnosti vršila bi se edukacija o potrebi prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti voüaka.Prema svojim gospodarskim. a posebno dalmatinskih turistiþkih poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojene su dvije sorte smokve: Petrovaþa bijela i Zamorþica. Prisutne su samo tri matiþne kolekcije za oþuvanje tradicijskih kultivara voüaka u Poreþu. Korþule ili Dubrovnika. sve tradicijske voüne kultivare potrebno je što prije sakupiti i uvrstiti u kolekcije te gospodarski i komercijalno revitalizirati uz izradu menadžment planova. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. kulturno-povijesnim. dolazi filoksera te vii . 3. dvije sorte bajama: ýarski kasni i Knez ýrnomir. 31 je kritiþno ugrožena. provesti reprodukciju postojeüeg genetskog fonda uz uvrštenje ugroženih sorti. privatnih kolekcija. a dokazi o poznavanju tehnologije proizvodnje vina datiraju nekoliko stotina godina prije Krista. u okviru hotela. Bez obzira na društvene i gospodarske mijene. obrazovanja i sporta. genetskim. krajobraznim. jedna sorta mandarine (Zorica rana) i dvije sorte šipka (Konjski zub i Slatki barski). jedino za uzgoj vinove loze interes i dalje raste. zajedno s Ministarstvom znanosti. Uz maslinu. Od 130 prepoznatih tradicijskih voünih sorti. proizvodnja vina uvijek je imala veliku ekonomsku važnost za žitelje Dalmacije. kroz projekte realizirane u okviru slijedeüih institucija: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Kvaliteta vina þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnom za uzgoj vinove loze. svojoj izvornosti. a poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi voüaka. Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu. veü ranije upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. Tržišno orijentirani vinogradari sve više ulažu u tehnologiju proizvodnje. iako je oþuvanje tradicijskih kultivara pojedinih voünih vrsta znaþajno poboljšano u zadnjih desetak godina. jedna je izgubljena. Ove su kolekcije u priliþno lošem stanju i za njih je potrebno izraditi bazu podataka. kao i matiþnjaka voüaka u komercijalnim rasadnicima. Bogatstvo autohtonih sorata i drevna tradicija proizvodnje vina. smatra se da su ilirska plemena Liburni. Prosjeþna površina posjeda þesto je manja od 1 ha. putem radio i TV emisija itd. Potrebno je izraditi i primijeniti sustav podrške za vlastiti uzgoj (u osnovnim i srednjim školama te fakultetima) uz organizaciju radionica. seminara te promotivnih aktivnosti (publiciranjem knjige o tradicijskim poljoprivrednim kulturama Dalmacije i kataloga o tradicijskim proizvodima na bazi voüaka. selekcijskim. a svega treüina proizvedenog vina se proda na tržištu. Ipak. stanišnim vrijednostima. Tradicija uzgoja vinove loze seže na podruþju Dalmacije u daleku prošlost. Trenutno stanje tradicijskih voünih kultivara je daleko od zadovoljavajuüeg. o þemu svjedoþe propisi o vinogradima i trgovini vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. Zbog oþuvanja bioraznolikosti. U Dalmaciju 1894. Potrebno je izraditi bazu podataka koja bi bila dostupna svim zainteresiranim. Braþ-6 i Recta). a za 14 sorti nema podataka. ipak nisu turistiþki i gospodarski odgovarajuüe iskorišteni. ribarstva i ruralnog razvoja ima obavezu oþuvanja starih tradicijskih sorti Dalmacije. restorana. kao i u prošlosti. Ministarstvo poljoprivrede. što rezultira i boljom kvalitetom vina. tri sorte maraske (Braþ-2.

te se permanentno popunjava osnovana „Nacionalna kolekcija sorata vinove loze“. stanišnim vrijednostima. viii . þuveni su zbog vrhunske kakvoüe svojih vina. najþešüe oni na obroncima okrenutim moru. Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. krajobraznim. kao i zahtjevi za visokim prinosima nakon 2. Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. kišovitim zimama. selekcijskim. Najraširenija je izvorna sorta plavac mali. karakterizaciji. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. a meÿu njima su najvažniji dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice) te filoksere iz Amerike. Dobriþiü. Muškat ruža. izoliranost pojedinih podruþja. te eventualno formirati repozitorije in vitro. Malvasija dubrovaþka. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja. a pojedini lokaliteti. Danas su u Dalmaciji prisutne 82 sorte. Veüi broj sorata je ampelografski i genetiþki obraÿen. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja. Istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Posljednjih desetak godina ulažu se znaþajni napori kako bi se oþuvao autohtoni sortiment Dalmacije. svjetskog rata. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. Ninþuša. svojoj izvornosti. gdje su u okviru razliþitih istraživaþkih projekta nastoje prikupiti sve preostale autohtone sorte. Na znaþajno smanjivanje broja sorata vinove loze utjecali su brojni razlozi. kulturno-povijesnim. Krajem 19. dopuniti postojeüe kolekcije. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja Dalmacija je svrstana u regiju Primorske Hrvatske. Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: Sjeverna Dalmacija te Srednja i Južna Dalmacija. koja dominira u sortimentu Dalmacije.vinogradi poþinju propadati. specifiþnih samo za uža. Plavac mali te Zlatarica blatska. ostalo je još puno posla na oþuvanju. gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. a osobito susjednih. Tla su þesto škrta i kamenita. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. izolirana. od kojih je po svojim gospodarskim. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. Grk. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. Dolazi do velike krize te se stanovništvo Dalmacije masovno iseljava u prekomorske zemlje. Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja. a za neke su utvrÿeni sinonimi. þesto otoþna podruþja. Glavinuša. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno deset sorti: Crljenak kaštelanski. genetskim. kada su brojne kvalitetne. Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim kulturama dalmatinskog priobalja dosta istražena. unijeti podatke u elektronsku bazu. Maraština. Unutar svake od podregija nalazi se više vinogorja koja se meÿusobno razlikuju po klimatskim i pedološkim prilikama. Dugo razdoblje uzgoja vinove loze na ovom prostoru. Vodeüa institucija je Agronomski fakultet u Zagrebu. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. od kojih mnoge danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. specifiþni okolišni uvjeti. homonimi ili pak roditelji. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. ali niskoprinosne sorte zanemarene u proizvodnji. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo oko 200 sorata. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. dok su brojne nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. koje u drugim podruþjima ne bi mogle dozoriti. koji uz podizanje kolekcije autohtonih sorata. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu.

Introdukcijom drugih vrsta povrüa. Zahvaljujuüi blagodatima klime i razliþitosti tla na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih sorti. kao dio Mediterana. Nazivlje autohtonih sorti i populacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. treba istaknuti važnost prepoznavanja izvornosti tradicijskih sorti vinove loze. hvarska artiþoka je autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. mahunarke i lukovi. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. Tako na primjer sorta domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka.Da bi se bogatstvo autohtonih sorata. koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije. ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani od kontinentalnih podruþja. U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj Dalmacije ipak odgovarajuüe gospodarski iskoristio. oznaþavanja zemljopisnog porijekla uz turistiþku ponudu tradicijskih proizvoda na bazi grožÿa u okviru hotela. 4. Tradicijske sorte i lokalne populacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama te su namijenjene potrošnji u vlastitom domaüinstvu. kupusnjaþe. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. te stvaranje sustava selekcije i proizvodnje sadnog materijala. treba unaprijediti sustav podrške vlastitog uzgoja kroz program radionica i seminara te promotivnih aktivnosti poput publiciranja knjige o tradicijskim kulturama Dalmacije. Dalmacija. Nadalje. a posebno o autohtonim sortama vinove loze te kataloga o tradicijskim dalmatinskim proizvodima na bazi grožÿa i vinskih vodiþa. Povrüe Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja i godišnje ga se proizvede oko 360 000 tona. dominantni u proizvodnji postaju krumpir. treba izvršiti gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. radio i TV emisije te organiziranje raznih vinskih manifestacija. rajþica te luk. Neke su donesene iz drugih krajeva. ix . a polaþki þešnjak naziv je sorte þešnjaka koji se uzgaja samo na podruþju Polaþe kod Knina. ali su pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su dobile izvorne nazive. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo se proizvode i održavaju na obiteljskim gospodarstvima te se šire prvenstveno razmjenom na užem podruþju. brojne tradicijske sorte brižno održavane kroz dugi vremenski period nepovratno su izgubljene. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da nestanu. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa su uz krumpir. krastavac. lubenice i dinje. kao i osuvremenjivanje tehnologije proizvodnje vina u cilju popravka njihove kakvoüe. rajþica i grah koji danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. paprika i salata. U prošlosti to su bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata. Promocija treba ukljuþivati dnevni i periodiþni tisak. restorana i posebno na poljoprivrednim obiteljskim gospodarstvima. Takoÿer. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. kao ni sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je agrobioraznolikost povrtnica izuzetno smanjena.

Uz vinogradarstvo i maslinarstvo. Ratarske kulture Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. kozjak domaüa ljutika. stoþni bob. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti Dalmacije. uz proizvodnju komercijalnog sjemena. Prema novom Zakonu o sjemenarstvu svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi. jeþam. vino ili sol za brašno. ugroženosti odnosno svojoj izvornosti. na Dinari i Biokovu x . 5. Žitarice su se uzgajale u Dalmaciji od pamtivijeka i bile su osnova prehrane stanovništva. polaþki ozimi þešnjak. salata dalmatinska ledenka. predivo bilje (brnistra. pripremu i þuvanje sjemena u bankama biljnih gena. gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). Danas su se pšenica i druge žitarice s prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. djeteline. kukuruz. Ipak. Potrebno je obnoviti proizvodnju tradicijskih sorti povrüa te proizvoda na njihovoj bazi. Za tradicijske sorte koje nisu na sortnoj listi. Potrebno je hitno provesti projekte vezane uz daljnju inventarizaciju. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo nevjerojatnim uvjetima. ribarstva i ruralnog razvoja þime su dijelom obuhvaüene i tradicijske sorte povrüa s podruþja Dalmacije. opstanak relativno velikog broja ljudi na ratarski nepovoljnom podruþju kao što je Dalmacija. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja tih žitarica nije bila dovoljna. proso. genetskim ili kulturno-povijesnim vrijednostima. stoþni kelj. a osobito je važna promocija izvornih sorti povrüa kroz razne publikacije o tradicijskim sortama i korištenju u kulinarstvu. raž. domaüi bob i domaüa sjekirica. škrobne i uljane kulture (krumpir. domaüa raštika. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu što se posebno odnosi na Dalmatinsku zagoru. treba osmisliti model njihove registracije. mak. trogirska srednje rana cvjetaþa. oformiti upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. industrijske kulture (duhan. sirak zrnaš). Po definiranju pojedinih sorti potrebno ih je uvrstiti na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. Neke od ovih tradicijskih sorti þak niti nisu uvrštene na službenu sortnu listu Republike Hrvatske. Najvažnije ratarske kulture na podruþju Dalmacije bile su žitarice (pšenice. Sve te tradicijske sorte povrüa na podruþju Dalmacije su visoko ugrožene. sezam). karakterizaciju i vrednovanje drugih postojeüih tradicijskih sorti povrüa na podruþju Dalmacije. endivija dalmatinska kopica. sjekirica). Skrb o oþuvanju i zaštiti biljnih genetskih resursa od nedavno preko Povjerenstva za biljne genetske resurse vodi Ministarstvo poljoprivrede. lan. stoþarstvo je u kombinaciji s ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. Za sve tradicijske sorte treba pronaüi i financijski poduprijeti model održavanja izabranih. sirak metlaš). Buduüi da nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. buhaþ. stoljeüa usprkos relativno lošim uvjetima imala veliko znaþenje za Dalmaciju. održavanje kolekcija. mijenjalo se ulje. konoplja) i krmno bilje (lucerka. a to su: hvarska artiþoka. a neke su vjerojatno i trajno nestale.Na podruþju Dalmacije utvrÿeno je postojanje 15 tradicijskih sorti povrüa od kojih je izdvojeno njih devet koje se posebno istiþu po svojim gospodarskim. prikupljanje. sredstva javnog informiranja i brojne manifestacije kao što su Dan hvarske artiþoke ili Dan domaüe raštike te kontinuirana popularizacija njihove prehrambene i gastronomske vrijednosti. što je potrebno hitno provesti.

Nestankom stoke. 6. divlji duhan Ružiü. Prema svojim gospodarskim. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije kao i svih njihovih sekundarnih proizvoda: brašna. brnistra i mediteranska lucerka. domaüa raž. krumpir poþiteljka. ostaje nam pitanje koliko je od tog bogatstva ostalo oþuvano do danas buduüi su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena. odjeüe itd. krajobraznim. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih ratarskih sorti u svom izvornom. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. Livade i pašnjaci U floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe. Mosor i Biokovo. duhan Ravnjak. ulja. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama.000 hektara pašnjaka i livada. dalmatinska bijela brkulja. Istovremenim nestankom stoke i depopulacijom na ogromnim dalmatinskim prostranstvima. stoljeüu. zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) zbog þega dalmatinski krški travnjaci. Veüina ovih odabranih dalmatinskih kultivara ratarskih kultura ne nalazi se na sortnoj listi Republike Hrvatske. kukuruz brnda. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je jedanaest kultura i sorti: dalmatinska tvrda brkulja. Svilaju. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita.ukljuþujuüi navodnjavana podruþja). Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. No. potrebno je provesti mjere za promociju. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski xi . ali je postojala izvorna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije. svojoj izvornosti. obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice. krumpir Škuljevac. Uzgoj duhana u Dalmatinskoj zagori periodiþki je jedna od osnova zarade i opstanka. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. selekcijskim. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. odnosno livade i pašnjaci. kulturno-povijesnim. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja nastalih prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja i uslijed prirodne hibridizacije te oni predstavljaju izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. životinje i gljive koje su vezane za þak pet biljnih pokrova (obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice.preko 1000 m nadmorske visine. kruha. primjerice u Podgori pod Biokovom. dalmatinski buhaþ. Kao i kod prethodnih kultivara. krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe planine: Dinaru. Meÿutim. veü i nestaju prateüe biljke. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. Oni u gospodarskom smislu gotovo nikada nisu bili istraživani iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije. a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji veü i u gotovo cijeloj Europi. Na podruþju Dalmacije kroz povijest je postojalo oko 600. Uz neophodna dodatna istraživanja i obnovu proizvodnje ovih tradicijskih sorti nužno je osmisliti model njihove registracije i propagacije. a pripadajuüe biljne i druge prateüe vrste takoÿer su ugrožene. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti ratarskog bilja. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. Kamešnicu. genetskim. stanišnim vrijednostima.

zaþinsko. medonosnog. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BiH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18. Aromatiþno. ljekovitog. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je visok. ali i kao zaþin. ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. U isto vrijeme. i ovdje je potrebno provesti istraživanja. odnosno kao aromatiþno bilje. U ovom floristiþkom bogatstvu. kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). ukrasnog i divljeg jestivog bilja. ukrasno i divlje jestivo bilje U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta odnosno s podvrstama 5347 biljnih svojti. vrlo plitak pedološki supstrat. medovi).stoþari izdižu svoja stada. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovine u razvijene zemlje. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih sorti livadnog i pašnjaþkog bilja. Prema svojim gospodarskim. promociju. stanišnim vrijednostima. pa tako i livada i pašnjaka. zaþinsko. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja. teško je za xii . ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je šest izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta: djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum). nema opisa tradicionalnog korištenja te nije donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. Izrazita okršenost. medonosnog. krajobraznim. 7. selekcijskim. a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti. veü se kultivari uvoze iz inozemstva. ljekovito. oko 6 % vrsta su endemi. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). Takoÿer. a þesto imaju i izraženi estetski karakter zbog þega imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. ukrasno i divlje jestivo bilje. medonosno. ekstremne vruüine i suše. Dalmacija je podruþje izrazitog biljnog bogatstva. svojoj izvornosti. ljekovito. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. bezvodnost. Pri tom treba naglasiti da revitalizacija livada i pašnjaka Dalmacije nije moguüa bez istovremene revitalizacije tradicijskog stoþarstva. zaþinskog. Kao posljedica navedenog. ukrasnog i divljeg jestivog bilja. ujedno su medonosne biljke. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije. kulturno-povijesnim. ljekovito bilje. Iz tih razloga. kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. zaþinskog. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama: aromatiþno. Primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja. genetskim. Takoÿer. Po broju vrsta Hrvatska se nalazi na sedmom mjestu u Europi. nema opisa stanja njihovih populacija niti procjene njihove vrijednosti i ugroženosti. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. iza Slovenije i Albanije. grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). osim rijetkih iznimaka. pravi pþelinji rajski vrt. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. a posebno aromatiþnog. danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog. kršin primorski (Chrysopogon gryllus) i vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). ne postoji sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka. ljekovitog. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteranska i submediteranska. meÿu kojima je veliki broj stenoendema. medonosno. djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii).

Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. medonosnog. a što znaþi ovca. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog. Tradicijske sorte aromatiþnog. Nepovoljni uvjeti poput plitkog pedološkog supstrata. što se može vidjeti i u nazivu Dalmacija koji dolazi od stare ilirske rijeþi dalma (delma). medonosnog. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca: bioraznolikost. svojoj izvornosti. ekstremne vruüine i suše. ljekovitog. ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji seže u davnu povijest civilizacije na ovom prostoru.2 milijuna grla stoke. treba istaknuti da su ovi þimbenici daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. zaþinske i ljekovite biljke. krajobraznim. kadulja. selekcijska vrijednost. a neki imaju svoj centar razvoja upravo na Mediteranu. estetska vrijednost. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena. a þesto su neke vrste kao npr. Prema popisu iz 1781. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4 000 godina prije Krista) xiii . zaþinskog. ljekovitog. oko pet puta manje nego prije 200 godina. Prema svojim gospodarskim. aromatiþne. lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. domaüi primorski vrisak (Satureja montana). stanišnim vrijednostima. Pasmine domaüih životinja Domaüe životinje bile su kroz povijest vrlo znaþajne za poljoprivredu Dalmacije. ljekovitog. koze. najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. od þega preko milijun ovaca i koza. gospodarska vrijednost. zaþinskog. stoljeüu. oþuvanje. matar (Chritmum maritimum). ukrasnog i jestivog bilja. Dalmacija je imala relativno najveüi udjel stoke u Europi. dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). promociju i gospodarske revitalizaciju u þemu üe izmeÿu ostalog pomoüi izrada publikacije o tradicijskom korištenju bilja i njihovim proizvodima. a sjeme kadulje. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. okršenost. Osnovni razlog je nedostatno istraživanje ovih kultura na podruþju Dalmacije iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava za oplemenjivaþki rad. Meÿutim. ukrasnog i divljeg jestivog bilja trebaju daljnja istraživanja. U odnosu na broj stanovnika (250 000). ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). kadulja i lavanda. jedine koje mogu opstati na golom krškom kamenjaru. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja. genetskim. medonosnog. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. zaþinskog.veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura. 8. Ipak. medonosnog. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost izdvojeno je deset kultivara i vrsta: primorska kadulja (Salvia officinalis). ostali ovdje obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog. kulturno-povijesnim. Prema najnovijem popisu iz 2007. medonosnog. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske. selekcijskim. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije. godine preostalo je svega oko 250 0000 grla stoke. divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). obiþna agava (Agave americana). a širi se u 18. pa tako i proizvodnje aromatiþnog. Osim svega nekoliko vrsti i sorta. medonosna vrijednost. mirta (Myrtus communis). prehrambena vrijednost. budrovka (Lavandula hybrida). goveda i psi. þak pet po glavi stanovnika. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH. predive. godine u Dalmaciji je bilo oko 1. ljekovitog. a posebno povrtne. planika (Arbutus unedo). Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog. Iznimka je budrovka. ljekovitog. Najvažnije aromatiþne kulture su ružmarin. industrijska vrijednost i krajobrazna vrijednost.

od 1808. dalmatinski pas i hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. Gotovo sve dalmatinske pasmine su ugrožene. Posebnu pažnju treba obratiti integraciji domaüih pasmina u svom izvornom i oþuvanom okolišu u turistiþku ponudu Dalmacije. stanišnim vrijednostima. ovce dubrovaþka ruda i dalmatinska pramenka. posebno vidljivo kroz sukcesiju. To su: goveda dalmatinska buša i dalmatinsko sivo govedo. svojoj izvornosti. mlijeka. odjevnih i drugih predmeta. pure. Utvrÿeno je 28 tradicijskih pasmina. ribarstva i ruralnog razvoja kroz Hrvatski stoþarski centar (HSC). kuniüi. koze. Za Dalmaciju su najvažnije domaüe životinje: ovce. po kojima Dalmacija i dobiva ime. magarci s križancima. raznolikih križanja te izoliranosti populacija. salmonidnih riba s kojima je moguüe ostvariti uzgoj. a intenzivnije tijekom razdoblje francuske vladavine. vode) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke zbog þega se Dalmacija tradicijski oslanja na uzgoj ovaca i koza. a kasnije poþinje uzgoj svinja. konji. kulturno-povijesnim. osnovan 2003. dolazi do ubrzane devastacije krajobraza i staništa te gubitka opüe bioraznolikosti. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. dinarska šarena koza.primat preuzimaju ovce. kojima je pridodana jedna novostvorena. biljni pokrov. poticanje uzgoja i razliþite edukativno promotivne aktivnosti (poput publikacija o tradicijskim pasminama Dalmacije i njihovim proizvodima). Okolišni uvjeti (pedološki. Trenutno na podruþju Dalmacije ne postoje matiþna stada niti banke gena za tradicijske pasmine. klimatski. Prisutna su dva osnovna stoþarska rajona. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. godine. Primorski koji obuhvaüa obalu i otoke te Zagorski. Postoje brojni manji i srednji uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi bazu podataka. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je priliþno loše. te pþelarstvo. pþele. Mediteranska siva pþela. sireva. ugroženosti te po utjecaju na opüu bioraznolikost. te salmonidna riba glavatica. što je posljedica dugotrajnog i dominantnog ovþarstva na podruþju Dalmacije. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. golub zadarski prevrtaþ. meda. te 8 izvornih divljih vrsta. krajobraznim. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU) putem Uprave za gospodarenjem okoliša. a neke su veü izumrle. Kao posljedica. kokoši. drimorsko-dinarski magarac. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. godine. selekcijskim. peradarstvo i golubarstvo. goveda. svinje. odnosno zarastanja u makiju što znaþajno doprinosi nastanku i razvoju požara. te Ministarstvo zaštite okoliša. godine. kao i njihovih sekundarnih proizvoda: mesa i mesnih preraÿevina. Uzgoj slatkovodne ribe navodi se u prošlosti za privatne potrebe. Meÿu tradicijskim pasminama dominiraju ovce s devet pasmina. golubovi i psi. O tradicijskim pasminama kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske. xiv . dudov prelac. odnosno Dalmatinsku zagoru. Izdvojeno je deset najznaþajnijih pasmina koje se istiþu po svojim gospodarskim. posebno na otocima. Za tradicijske pasmine Dalmacije neophodna su daljnja istraživanja. skrbi Ministarstvo kulture kroz Državni zavod za zaštitu prirode. koji obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. ali u tržišnom smislu nije poznat do najnovijeg razdoblja. kao i ukupno stoþarstvo ovog podruþja. jaja. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog izvornog stoþnog fonda Dalmacije. Pokušaji sustavnog oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. konj dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). genetskim. osnovan 1994.

and the introduction of specific-purpose hybrids. it includes the canyons of the karst rivers of Cetina. breeds and species. as well as Crveno jezero. the agricultural biodiversity has been recognized as an important element of the overall biodiversity for the first time. Problems perceived Due to new trends arising in agriculture in the past fifty years. estuaries of the rivers Zrmanja and Krka. Major contribution of the COAST project can be seen in the fact that it has led to better knowledge on agricultural biodiversity of Dalmatia. the lake over 500 meters in depth. vegetables and fruit varieties. includes a substantial proportion of the total of 1246 islands and maritime rocks in the country. together with the extent to which they are endangered. spices. This region covers as many as 5835 kilometers of the Croatian coastline. the domination of monocultures. Furthermore. Important additions were introduced into the existing catalogues of varieties of vines. in particular when it comes to cereal crops. leguminous plants. this number would have increased even further. on the border connecting the Central. had we been able to conduct a more detailed research for all groups of cultures. as well as 328 cultivars. Dalmatia also includes a number of karst water sources and underground rivers. surveyed. the shortest river in the world Ombla. and are beginning to vanish at a rapid pace. and edible wild herbs. medicinal herbs. in particular the industrialization of agriculture. the first lists were made of the traditional cultivars of breeds. Thanks to the research on traditional plants and domestic animals in the Dalmatia region. with a total of 37 varieties. other fruit species with 94 varieties. plants important for the production of honey. and that also lead to the first synthesis of all current knowledge regarding the agricultural biodiversity of Dalmatia. Dalmatia extends to the Adriatic Sea. or varieties. In addition. In addition to its overall biodiversity. as well as aromatic and ornamental plants. Krka and Zrmanja. arable crops and vegetable varieties. as well as a number of aromatic plants. Dalmatia extends to highest Croatian mountains – Dinara (1831 m) and Biokovo (1762 m). Dalmatia covers a wide range of habitats. spices. due to its biological-geographical position in the area of the Balkans. South and Eastern Europe. the most important cultivars were evaluated in terms of their economic potential for the first time. In all probability. including the well of Vruja. ornamental plants and edible wild herbs. one can notice that the traditional varieties and breeds are becoming increasingly endangered. olives and other types of fruit-trees. the Dalmatian region also displays a pronounced agricultural biodiversity. nor is it sufficiently preserved. but also due to intense historical and socioeconomic factors. as well as the delta of the Neretva river. plants important for the production of honey.Summary Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of the Dalmatia Region The agricultural biodiversity of the Dalmatia region – the part of the Mediterranean which one can describe as the cradle of mankind – represents quite a pronounced phenomenon. promoted and used in xv . The agricultural biodiversity of Dalmatia is not sufficiently explored. vine with 82 varieties. The research on traditional plants and domestic animals of Dalmatia determined the total of 40 wild varieties with a high potential in terms of agriculture. as well as the Dinarik geotectonic structure with a significant karst structure. protected. conducted within the COAST project. the biggest submerged well of the Mediterranean. medicinal herbs. Particularly prominent among these is a significant number of traditional local olive varieties. and it also encompasses the Adriatic karst platform. which is no wonder given the fact that Dalmatia is the most diverse part of Europe in terms of landscape and biology. ranging from the hot Mediterranean climate to the cold mountain climate.

preservation and economic revitalization of traditional varieties of cultivated plants. Therefore. a noted lack of awareness regarding the tourist potential of biodiversity and the possibility to use it as an important tool for the preservation of existing landscapes of Dalmatia. breeds and species of domestic animals. in addition. created within the framework of the COAST project. this sector should primarily focus on smaller agricultural establishments that are able to produce unique. original. When it comes to the traditional varieties and breeds that are not part of the list of varieties and the List of Breeds. the lack of entities in charge of maintenance might lead to the automatic deletion of all the traditional cultivars from the list of varieties. xvi . 13 percent of the surface). which are highly recognizable.further selection. x Development of Red Books of traditional varieties and breeds. It is also obvious that the economic importance of agricultural biodiversity is not sufficiently recognized when it comes to the creation of authentic and recognizable premium agricultural products of Dalmatia. in addition. Recommendations for further activities Old. due to the new Law on Seed. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. x Design and implementation of research programs. an annual fee must be paid to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. The register of entities in charge of maintenance of seeds should also be created. Only a minor share of the agricultural biodiversity of Dalmatia is officially recognized. together with the model aimed at the preservation of selected. with the implementation of the Law. and. nor are they part of the List of Native and Protected Breeds and Varieties of Domestic Animals. Due to the low share of agricultural land in the area of Dalmatia (approx. protection. a model of their registration should be developed. potentially valuable traditional varieties and breeds of Dalmatia. primarily in their original. the agriculture of Dalmatia cannot achieve the desired market competitiveness through intensive agriculture. it is quite likely that. high-quality agricultural products. well preserved environment. which would make it impossible to engage in legal trading involving the seeds and reproduction material of these varieties. the following recommendations for further activities were made: x Creation of the state strategy for the preservation and revitalization of traditional varieties and breeds. There is a need to implement a number of activities in the area of basic and additional research connected to the existing biodiversity in agriculture. Due to the fact that there is no production of seed for these traditional varieties. and the corresponding database on agricultural biodiversity of Dalmatia. and a number of autochthonous varieties and breeds of Dalmatia are not included in the official List of Varieties of the Republic of Croatia. habitats and overall biodiversity. traditional varieties and breeds need to be preserved and/or revitalized. On the basis of the report on Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. as well as research involving the promotion. which takes care of the preservation of its genetic identity. and there is. x Changes and amendments to the legislation pertaining to the official lists of varieties and lists of traditional breeds of domestic animals. since it is only in such a way that these breeds and varieties can constitute a tool and a foundation for the preservation of existing landscapes. and traditional products made on the basis of these varieties and breeds. and systematic care should be provided in terms of the preservation of these varieties and breeds. Unfortunately.

cheeses. eteric oils. but also beyond. The catalogue would include the most important traditional food products and beverages: flour. x Support for the cultivation: active support for producers interested in traditional agricultural production. but also to the wider region of the Mediterranean and Europe. Support for the cultivation of varieties and breeds. meat and meat products. associations and producers. Development of management plans for each individual variety and breed.x x x x x x x Design and implementation of educational and promotional projects Establishment of gene centers for the cultivation of varieties and breeds. unleavened round cake. clothes. the provision of financial and technical expert assistance. milk. bread. given the fact that tourism currently constitutes the most important branch of the economy in Dalmatia. dairy products. not only in Croatia. Establishment of the bank of plant and animal genes. fruit and vegetable products. Kvarnerski zaljev bay. egg and honey products. Lika. x Education and promotion: a) Development of an accessible expert publication Traditional Agricultural Plants and Domestic Animals of Dalmatia. Such an approach could also be applied to other parts of Croatia (Istria. wine. footwear. Slavonia). b) Creation of the Catalogue of Traditional Agricultural Products of Dalmatia. Integration of agricultural biodiversity and the corresponding agricultural products into the tourist offer. This publication will be one of the first systematic overviews of agricultural biodiversity. The catalogue would constitute a compass of sorts. serving the agricultural workers and entrepreneurs. Priority steps to be undertaken within the COAST project: x Engaging the group of experts on agricultural biodiversity to initiate and implement the activities recommended above. liquor. vinegar. primarily as the reserve system for the preservation of existing agricultural biodiversity ex situ. edible oil. in situ. with proposals for further research and support for the production. in cooperation with all the relevant institutions. as well as numerous other products in the sphere of traditional agriculture. and other animal and plant products. tobacco. Central Croatia. on the basis of the report with the same title. Support for the establishment of cultivation organizations. promotion and protection. but also in the sector of eco-friendly and rural tourism. primarily through projects and entrepreneurial ideas in sectors of ecological agriculture and the cultivation of autochthonous varieties and breeds. zwieback "beškot". natural pesticides. such as ornamental plants. in other words. natural colors. through the Green Business Support Program. xvii . extracts. spices.

There are approximately 3. Dužica. Statute of Korþula. The dominant variety in Dalmatia is the so-called Oblica. even though the preservation of traditional varieties has significantly improved in the course of the last ten years. Olive is also the dominant type of fruit cultivated in Dalmatia in terms of volume. seven distinct cultivars rise to particular prominence: Oblica. followed by Lastovka and Levantinka varieties. When it comes to the climate and soil requirements for olive growing.000 trees. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old.000 olive trees cultivated in the region of Dalmatia today. It has to be said that the present state of native cultivars of olive trees in Dalmatia is far from satisfactory. and based on the endemic nature of cultivars.500. The Ministry of Agriculture. These cultivars should also be commercially and economically revitalized with the help of management plans. with over 50 percent of the sortiment. northern Dalmatia. Levantinka and Drobnica. the Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and the Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). in Poreþ. with as many as 37 native varieties in the area of Dalmatia. Education and Sports. There are also several smaller. other types of fruit exhibit either a tendency of stagnation or decrease. and the Neretva valley. rising to as many as 93% of families living on islands. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). according to an edict of Emperor Diocletian of 301 AD. In the Dalmatian area. with the exception of wine grape. At the same time. cultural. It is commonly held that olive was introduced in Dalmatia considerably before the arrival of the Greeks. central Dalmatia. along with the introduction of endangered varieties. Split and Dubrovnik. their importance in the context of landscape and habitat. Bjelica. Data bank must be created and made available to all the interested parties. and only 9 cultivars have satisfactory populations with over 10. and the existing gene fund should be reproduced. private orchards or collections. one cultivar is lost. with a marked tendency of growth. 1482. Olive is mentioned in a number of chapters of the statutes of some Mediterranean cities (Statute of Poljica. with only several trees remaining. Only three rootstock collections for the preservation of native cultivars are currently available. 8 cultivars have very small populations with less than 1.000 and 10. while other types of usage are less prominent. Of the 37 recognized cultivars of olives in Dalmatia. historical. According to their economic. The agricultural and biological diversity of olives is extraordinary. xviii . the Dalmatian hinterland. genetic and selection value.000 trees. as well as mother rootstocks in commercial nurseries.000 trees. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of their pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. and its economic value is proven by the fact that 45% of families living on the Croatian coast are cultivating olives as either their basic or additional working activity. olives are produced almost exclusively for the purpose of obtaining olive oil. all traditional olive cultivars must be collected and introduced into the collections as soon as possible.1. These collections are in a rather poor condition. which means that a data bank needs to be created for them. Lastovka. 7 cultivars have populations ranging between 1. native varieties of Dalmatian tree fruits. 12 cultivars are dramatically endangered. 1214). which is a task it undertakes together with the Ministry of Science. Olives Olive is one of the typical and oldest Dalmatian cultivars. and its cultivation began centuries before Christ. Paštrica. In order to preserve the biodiversity. Environmental conditions allow for olive growing in all the five subregions. the level of endangerment and the influence on overall biodiversity.

fig (200. marasca (1. orange. Emperor Diocletian also happens to be the first individual to establish the collection of fruit varieties in Dalmatia. restaurants and other establishments. the Italian writer Alberto Fortis mentions the cultivation of marasca sour cherry. and the Neretva valley. although there are differences in the distribution of varieties at the level of individual subregions. the most relevant ones are: cherry (2. Marasca is only present in the central and northern part of Dalmatia.200. Fruit Tree fruit cultivation is an important aspect of the Dalmatian culture since the earliest days of civilization. In his travelogue entitled The Voyage Through Dalmatia and published in 1774. The production of all other fruit species in Dalmatia was remaining at levels that were unable to cover even the local consumption needs.). publications on traditional products made on the basis of olives. almond (150. with approximately 130 traditional varieties. carob. pomegranate and fig are cultivated in all the five subregions.000 trees). the Dalmatian hinterland. various TV programs. while pomegranate. central Dalmatia.000. tangerine (1. and. the area of Dalmatia is divided into five subregions in terms of pedological and climatic conditions: southern Dalmatia. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities connected with traditional olivebased products in hotels. The Statute of the City of Nin from the 12th century. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties.The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. lemon and nespola are grown sporadically. northern Dalmatia. in particular on new territories gained through the peace treaty signed in Sremski Karlovci. John's bread) is cultivated only at some favorable locations in the area of southern and central Dalmatia. the locality of Selca on the island of Braþ achieved the yield of approximately 60 trucks of fruit. while the centers of cherry cultivation are located in the area of central Dalmatia. Cherry as a fruit cultivar has a long tradition of cultivation in Dalmatia.000 trees). for example. in particular the agricultural family-owned tourist establishments in Dalmatia. after olives. Citrus fruits are represented solely in the area of the Neretva valley.000 trees). mentions that olive cultivation was present in Dalmatia for centuries before Christ.000 trees). The golden age of marasca occurred in the 1970s.000 trees). and on the basis of the agricultural law known as the Grimani Law. along with the organization of workshops. etc. The Venetian authorities in Dalmatia were stimulating the cultivation of fruit varieties. high schools and colleges). That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. mostly in house yards. followed by fig with 29 and pomegranate with 20. 2. seminars and other activities. fruits of the early variety of Tugarka were being dispatched by to the Bavarian market. In total. Fruit cultivation was supported even during the fairly brief rule of the Napoleon's administration (1806 – 1809). In the 1960s. The beginning of citrus fruit cultivation in the area of southern Dalmatia dates back to the 15th century. 11 fruit cultures are grown in Dalmatia. cherry. The agricultural biodiversity of fruit trees is extraordinary. in particular around the towns of Kaštela and Poljice in the central part of Dalmatia. Almond. Olive is dominant with 37 traditional varieties. The edict of Emperor Diocletian of 301 AD. for example. mentions sixteen officially protected fruit cultivars. When it comes to the climate and soil requirements for fruit growing. service-trees (nespola) are sporadically grown mostly in house lots. fig and almond. Carob (St. on the other hand.250. and in the hinterland. xix . at a time when. including the fig.

the level of authenticity and endangerment. These collections are in a rather poor condition. some varieties are particularly relevant. the wealth of autochthonous varieties and ancient traditions of winemaking are not used appropriately in tourism and the overall economy. restaurants and other establishments. 3. together with the Ministry of Science. Split and Dubrovnik. They also need to be revitalized in economic and commercial terms. Grapevine The production of grape and wine constitutes a strategic branch of the Dalmatian economy today. one tangerine cultivar (Zorica rana) and a single cultivar of home big nespola. the diversity of soil and specific wine-growing location make Dalmatia an ideal location for the cultivation of grape. and on the basis of their impact on the overall biodiversity. Institute of Agriculture and Tourism in Poreþ (IPTP) and Station for Southern Crops in Dubrovnik (SJKD). Among these are two fig types (Petrovaþa bijela. along with the development of management plans. along with the organization of workshops. along with the inclusion of endangered varieties. and incentives for the cultivation of vineyards are contributing to xx . The Ministry of Agriculture. The system of support for private cultivation should be developed and applied (involving elementary schools. The present state of native cultivars of tree fruits in Dalmatia is far from satisfactory. There are several smaller private orchards or collections. Braþ-6 i Recta). two pomegranate cultivars (Konjski zub – horse teeth. one cultivar is lost. Slatki barski). habitat and selection value. three marasca cultivars (Braþ2. and there is no data on 14 cultivars. in particular the agricultural familyowned tourist establishments in Dalmatia. in Poreþ. including olives. The quality of wine frequently does not match the realistic potential of varieties and the climate. Most favorable environmental factors. Fisheries and Rural Development has the obligation to preserve the old native varieties of Dalmatian tree fruits. That includes promotional activities (the publication of a book on traditional agricultural cultivars of Dalmatia. In addition to olives.On the basis of values such as economic. Zamorþica). Only three rootstock collections for protection of native fruit tree cultivars are currently available.). Nevertheless. publications on traditional products made on the basis of fruits. although the preservation of traditional varieties has improved significantly in the course of the last ten years. which is why a data bank needs to be created. same as in the past. high schools and colleges). and it needs to be available to all the interested parties. as well as mother rootstocks in commercial nurseries. landscape. to mark the geographical origin in the sphere of tourist activities focusing on traditional fruit-based products in hotels. genetic cultural-historical. Education and Sports. grape is the only fruit which sees an increasing interest in terms of cultivation. Database needs to be created. various TV programs. and only a third of the wine that is produced is ultimately sold on the market. through the projects implemented by the Institute for the Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split (IJKS). 31 cultivars are dramatically endangered. etc. and reproduction of the existing gene fond needs to be undertaken. The average size of agricultural land plots is frequently smaller than 1 ha. These activities would be used to improve the education on the need to recognize the importance of authenticity of traditional olive varieties. Knez ýrnomir). all traditional fruit cultivars need to be collected and introduced into the collections as soon as possible. seminars and other activities. two cultivars of almond (ýarski kasni. For the purpose of preserving the biodiversity. Of the total of 130 recognized cultivars of fruit trees in Dalmatia.

Dobriþiü. dominating the scope of varieties in Dalmatia. Ninþuša. landscape and habitat values. and the substantial part of the population of Dalmatia was forced to emigrate overseas. viticulture has always had a significant economic importance for the inhabitants of Dalmatia. with hot and dry summers and mild. specific climatic conditions. Various reasons are to blame for this significant decrease of grapevine cultivars in Dalmatia. having learnt about it in neighboring areas. Maraština. as skilled seafarers.a moderate growth of cultivated land. and Middle and south Dalmatia on the other. isolated areas. The most widespread of these is plavac mali variety. while others have arisen through spontaneous crossing. with a corresponding decline of vineyards. while the sea-facing slopes enjoy additional exposure to sun rays reflecting from the water surface. At the end of the 19th century. Today. Market-oriented wine-growers are increasingly investing in the technology of production. and maritime connection with the rest of the Mediterranean are factors that have influenced the development of a large number of cultivars in Dalmatia. Liburns and Histers. The long vegetation period enables the growth of different cultivars. Regardless of social and economic changes. This can be seen in official rules on vineyards and wine commerce in medieval cities such as Trogir. Phylloxera occurred in Dalmatia in 1894. Each of the subregions contains several winegrowing localities that are diverse in terms of prevalent climatic and pedological circumstances. cultural and historical. which provides an additional contribution to the quality of Dalmatian wines. A total of 82 varieties are present in Dalmatia today. including those cultivars that ripe at a later stage and that would therefore be unable to ripe properly in other winegrowing areas. the isolation of certain areas. The tradition of grape growing and evidence of wine production in Dalmatia dates back to ancient history. frequently located of islands. xxi . a lot of them are considered lost and can no longer be found even in very old vineyards. Proximity of the sea leads to the decrease of temperature oscillations and a milder climate in the area. are famous for the superb quality of produced wines. and their impact on the overall biodiversity: Crljenak kaštelanski. and the most important ones include the introduction of philloxera (pest). Some of them were introduced into this area from neighboring countries. Malvasija dubrovaþka. rainy winters. specific only for narrow. and developed their own wine-growing tradition. selection-based. typically those on slopes facing the sea. Soils in the area are typically sparing and stony. Dalmatia is classified as the Coastal Croatia region. genetic. According to the regional structuring of viticulture area in Croatia. The coastal part of Dalmatia has a typical Mediterranean climate. Several specific localities. Grk. which results in better quality of wine. powdery and downy mildew (fungal diseases) from America. Glavinuša. the following ten varieties are particularly important due to their economic. as well as due to their authentic nature and the level of endangerment posed to them. as well as strong demand for high grape yields after World War II. around 200 cultivars were grown in Dalmatia. and there is evidence that the technology of wine production can be dated to several centuries BC. Major crisis resulted. it seems that the Illyrian tribes of Dalmats. Due to an abundance of heat and sunlight. Korþula or Dubrovnik. which led to the fact that a number of high-quality but low-yield cultivars became neglected. became acquainted with wine-growing even earlier. this area constitutes an ideal environment for grapevine. However. Muškat ruža. The long history of winegrowing. Plavac mali. which leads to the fact that some varieties are only locally represented even in current times. Of these varieties. and Zlatarica blatska. while its coastline is divided into two subregions: North Dalmatia on the one hand. Characteristic for Dalmatia is the development of a number of local sortiments. in addition to direct sunlight.

tomato and onion. In addition to intensifying the collection efforts for autochthonous varieties. whereby only one cultivar or a fairly small number of cultivars are dominating. cucumber. pepper and lettuce. biodiversity is strongly reduced by the almost exclusive usage of foreign hybrids and vegetable varieties. are tomato. It is necessary to complete the inventory of all Dalmatian winegrowing areas. several projects were started with the aim to commercially revive some of these cultivars. The research on autochthonous cultivars leads to the conclusion that a number of rare cultivars. Although grape is a fairly well researched type of fruit in comparison with other species present in the coastal Dalmatian region. watermelon and melon. and synonyms. with the ultimate aim of improving the quality of wines. to finish the ampelografic and genetic characterization of remaining cultivars. The Institute for Adriatic Crops and Carts Reclamation in Split is also included in research efforts and the preservation of autochthonous grapevine cultivars. homonyms or even pedigree were successfully determined for some cultivars. economic evaluation and revitalization. The key vegetable cultures cultivated in shielded facilities. With the depopulation of rural areas. cabbages. and are spreading primarily through direct exchange in a fairly narrow area. Traditional varieties and local eco populations of vegetables are almost exclusively represented only in gardens and smaller house yards. where attempts are made to collect all the remaining autochthonous cultivars within the scope of various research projects. its winemaking tradition and tourist potential to the benefit of the economy. 4. In order to use the wealth of autochthonous cultivars in Dalmatia. and to create the system of selection and production of plant material. Efforts aimed at reviving the autochthonous varieties must be complemented by an appropriate marketing support. a lot remains to be done when it comes to its preservation. the most prominent types of vegetables in open-field cultivation are potato. many traditional varieties xxii . A number of cultivars were processed in ampelographic and genetical terms. to complete the collections. and the “National collection of grapevine cultivars” is being continuously developed and enlarged (now consisting of 120 accessions). efforts should be invested to evaluate the commercial aspects of varieties. to fill the electronic database with additional data. and one third of all protected facilities with the purpose of vegetable cultivation. Dalmatia includes one half of the total Croatian acreage for the commercial production of fresh vegetables for consumption. Vegetables The production of vegetables in Dalmatia is of great economic significance. have a high-quality potential in terms of their economic value. especially the islands and the Dalmatian hinterland. and with the population migrations in Dalmatia that were especially pronounced during the Homeland war. such as Malvasija dubrovaþka and Crljenak kaštelanski.Significant efforts have been invested in the course of the last decade in order to preserve autochthonous Dalmatian grapevine cultivars. the Institute is also leading the projects aimed at revitalizing Prþ and Dobriþiü varieties. with the possibility to improve the production. The commerce involving the reproduction material of traditional vegetable varieties in the Dalmatian area has never developed to a significant degree. In accordance with that. especially neighboring ones. The leading institution in that respect is the Faculty of Agriculture at the University of Zagreb. characterization. When it comes to the commercial production of vegetables for the market. and its annual production stands at approx. and are intended for consumption in own households. Their seed and reproduction material are exclusively produced and preserved on family farms. which are now neglected in production. 360. and to compare it with the data on grapevine cultivars from other European countries.000 tons. In the production structure in the area of Dalmatia. as well as modernization of the winemaking technology. and systematic care for the preservation of their genetic identity is also missing.

Fifteen traditional vegetable varieties were determined in the Dalmatian area. genetic. or their authenticity: artichoke Hvarska artiþoka. If that were to happen. tomato and beans became dominant varieties in the cultivation. endive Dalmatinska kopica. legal commerce involving the seed and reproduction material of these varieties in Croatia would become impossible. compared to continental areas. latuce Dalmatinska ledenka. near the town of Knin. In case of all traditional varieties. shallot Domaüa ljutika. which ought to change urgently. nor engaged in the selling of these seeds. and some have likely already gone extinct. particularly prominent were cabbages. Hvarska artiþoka ("the artichoke of the island of Hvar") is an autochthonous artichoke ecopopulation which was mostly cultivated on the island of Hvar. there is a need to develop and financially support the model of preservation of select. For example. Given the fact that not a single company dealing with seeds has ever organized the production of seeds of these traditional varieties. The registration model must be developed for traditional varieties that are not part of the list of varieties. cauliflower Trogirska srednje rana cvjetaþa. cultural and historic values. and that is largely the case today as well. there is a high likelihood that the lack of entities in charge of maintenance might lead to these cultivars' deletion from the list of varieties. Some vegetable varieties. which is cultivated throughout Dalmatia. and the few remaining traditional varieties are significantly endangered. each variety from the List of Varieties must have an entity in charge of maintenance. fava bean Domaüi bob and grasspea Domaüa sjekirica. According to the new Law on Seeds. with the automatic implementation of the law. which were abundant in the Mediterranean area. and these types of vegetables are the most important vegetables in the current nutrition of the population of Dalmatia. This process took place under the impact of specific cultivation surroundings. xxiii . eventually leading to new names arising for such varieties. With the introduction of other types of vegetables. a considerable number of vegetable varieties found their home in Dalmatia and developed in this area. the name frequently contains the adjective "domestic". and the example of Polaþki þešnjak ("the garlic of Polaþa") tells us how a particular garlic ecotype used to be cultivated only in the area of Polaþa. On the other hand. these were mostly rather primitive selections of semi-wild vegetable types. Historically speaking. In the past. eventually changed their characteristics considerably in relation to their original form. and which is paying the annual fee to the Institute for Seed and Seedlings in order for the variety to remain on the list. Due to the favorable climate and the variety of soils. potato. kale Domaüa raštika. with the nine following varieties particularly standing out due to their economic. the eco population of Domaüa ljutika ("domestic" ljutika) includes many ecotypes of shallot. As part of the Mediterranean. Dalmatia has a well developed culture of consumption of relatively high quantities of vegetables in daily nutrition. and the careful choice of growers. Among these.and eco populations that were carefully maintained and preserved through many generations ended up being lost forever. potentially valuable traditional varieties of Dalmatia. garlic Polaþki ozimi þešnjak. due to the level of endangerment. The terminology of autochthonous varieties and eco population names frequently includes the geographical characteristics of the narrower region or location where a particular variety was most commonly cultivated. which is taking care of the preservation of the genetic identity of a particular variety. which were initially introduced to Dalmatia from other regions. All these traditional vegetable varieties are facing a high danger of extinction. Some of these traditional varieties are not even introduced into the official list of varieties of the Republic of Croatia. vegetables were one of the fundamental sources of food for the Dalmatian population. leguminous plants and onions.

barley. clover. poppy. but almost solely for human consumption. Upon the definition of individual varieties. One should also restore the production of traditional vegetable varieties and products made on that basis. from time to time. despite the relatively poor conditions. millet. Arable crops Until the beginning of the 20th century. such as the Day of the Artichoke of Hvar. the Commission for Genetic Plant Resources of the Ministry of Agriculture. The similar situation existed when it comes to flour mills. the preparation and storage of seeds in plant gene banks. rye. which is a process that partly covers some of the traditional Dalmatian vegetable varieties as well. they need to be included in the official list of varieties of the Republic of Croatia. even on smallest surfaces and under most unlikely circumstances. Nevertheless. although it was initially cultivated as early as in the 17th century. constituting the essential staple food for the inhabitants. or where the production of these crops was insufficient. including the hills of Dinara and Biokovo mountains at altitudes of over 1000 meters above sea level. had major importance for the area. the foundation of the Dalmatian agriculture over the centuries was cattle farming in combination with crop farming. Industrial cultures in Dalmatia did not gain a more prominent role until the 18th century. hemp) and animal feed plants (alfalfa. industrial cultures (tobacco. sirak metlaš). xxiv . and gathering. in particular the arrival of very cheap cotton clothes from third world countries. Potato was almost never used for industrial purposes in Dalmatia. a frequent practice among inhabitants was to exchange oil. describing and evaluating other existing traditional vegetable varieties in the area of Dalmatia. and systematic care should be in place to ensure the preservation of these varieties. spinnable plants disappeared not only from Dalmatia. In addition to wine growing and olive growing. sirak zrnaš). flax.to create the registry of entities in charge of seed maintenance. corn. for example those in Podgora. but also from almost all parts of Europe. the survival of a relatively high number of inhabitants would have been impossible on an area as unfavorable for crop farming as Dalmatia. Wheat and other crops in the area of Dalmatia are no longer produced. Spinnable plants were never cultivated on larger surfaces. With the global changes in the textile markets. 5. starch and oil cultures (potato. spinnable plants (Spanish broom. and particular importance should be attached to the promotion of authentic vegetable varieties through different publications on traditional varieties and their use in cuisine. through the media and various events. one of the fundamental sources of earnings and survival. In those parts of Dalmatia where no conditions existed for the production of wheat and corn. or the Day of Domestic Raštika) as well as through the continuous popularization of the nutritional and gastronomic value of authentic vegetable varieties. on the foothills of the Biokovo mountain. sesame). despite the fact that they used to be present throughout Dalmatia. along with the production of commercial seeds. where a tiny creek saw over 20 flour mills with corresponding water accumulations. crop farming. when tobacco became a more pronounced culture. As of recently. There is a clear need to urgently implement projects aimed at further developing the inventory. cattle green beans. Cereal crops have been cultivated in Dalmatia since ancient times. without relying on cattle farming. cattle borecole. goat pea). which was present in Dalmatia since the early stone age (barley). wine or salt for flour. which is particularly true for the hinterland area of Dalmatinska zagora. The tobacco cultivation in the hinterland area of Dalmatinska zagora constituted. Fisheries and Rural Development is the entity caring for the preservation and protection of genetic plant resources. The most important arable cultures in the area of Dalmatia were cereal crops (wheat. pyrethrum. the preservation of collections.

the process of succession began. it is also necessary to develop a model of their registration and propagation. Kamešnica. are gradually becoming one of the most endangered types of plant communities in Dalmatia. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of arable crop plants.000 ha of pastures and meadows in the Dalmatian area. With the disappearance of arable crop production in Dalmatia. however. given the fact that the scientific research of Dalmatian arable crops is neglected. domestic rye. and impact upon the overall biodiversity. They were almost never investigated in terms of the economy. and why the corresponding plant and other species are also endangered.however. and Ružiü. which is why the Dalmatian karst pastures. although such production. fodder plants disappeared from production as well. but in addition to that. unfortunately. or meadows and grasslands. However. 600. 6. these are the richest plant communities in Europe. there existed the original production of fabric and ropes made from Spanish broom fibers. bread. oil. From times immemorial. Throughout history. Grasslands and meadows In the extraordinary richness of the flora of Dalmatia. level of endangerment. In terms of the number of plant species. Škuljevac. As in the case of previous cultivars. did not survive till the present day. mais Brnda. With the disappearance of cattle. potatoes: Poþiteljka. preserved habitat into the tourist offer of Dalmatia. the originality. animals and fungi connected to as many as five plant communities (cultivated agricultural areas – cereal crops. Particular attention should be given to the integration of domestic arable crop varieties in their original. and the similar situation exists with other arable crop cultivars of Dalmatia. there were approx. According to the characteristics such as the economic value. It is necessary to undertake additional research and the restoration of production of these traditional varieties. karst Dalmatian pastures are particularly prominent. Spanish broom Brnistra and Mediterranean alfa-alfa. there remains a question of how much of that wealth remains preserved until today. cultural and historical value. A typical phenomenon in Dalmatia is the summer cattle migration onto the higher mountains: Dinara. etc. measures need to be implemented in relation to the promotion. not only have we lost the biological diversity of arable cultures. and today one can only come across the remains of such practices involving permanent cultures. Mosor and Biokovo. the area of Dalmatia has an abundance of eco-types of arable crops. crops – mixture of grasslands and coppice. cultivated agricultural areas – excluding cereal crops. together with all the corresponding secondary products: flour. and crops with water surfaces. With the simultaneous disappearance of cattle and the depopulation of vast expanses of Dalmatia.Dalmatian tvrda brkulja and Dalmatian bijela brkulja. but we can also witness the disappearance of corresponding plants. created through natural selection under the ecological circumstances of the production area and due to natural hybridization. including irrigated areas). clothes. despite the fact that grazing and mowing of these plant communities constituted the foundation of cattle farming in Dalmatia. crops and urban areas. and these types represent the source of characteristics and genes for future selections. the elevated pastures of Dinara have been used by the Dalmatian and Bosnian cattle farmers for "the xxv . However. pyrethrum Dalmatinski buhaþ. habitat and landscape value. Ravnjak. genetic and selection value. one can emphasize eleven cultures and varieties in particular: wheat. Svilaja. Most of these selected Dalmatian cultivars of crop cultures are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia.

As in the previous examples. cosmetic or edible products. the description of traditional usage. lack of water. selection value. 11 percent of plant species of Croatia are endangerend. but we can nevertheless determine two separate zones: eumediterranean and submediterranean. and the existing state border between the Republic of Croatia and Bosnia and Herzegovina is actually the traditional cattle-farming border. most of which are located in Dalmatia. approx. it would actually occupy the first position in Europe in terms of the number of species per unit of surface. six meadow and pasture species have been analyzed: Dalmatian clover (Trifolium dalmaticum). medicinal and honey plants. approximately 6 percent of species are endemic. Only a small part of this richness has been cultivated in the course of history. spices. nor is there a single strategic document that would cover these issues. including pastures and meadows. the highest share after Compositae. In Dalmatia. The share of these families in the flora of Croatia is quite high – approx. As a consequence. healthy and honey plants. honey plants. and the export of raw materials collected in such a way to other counties. quite shallow pedological substrate. determined in the 18th century between the then Venetian government and the Turkish Empire. redish clover (Trifolium incarnatum molinerii).elevation" of their cattle. ornamental and wild edible plants. Extreme karst nature of the terrain. such as original medicinal. including a substantial number of stenoendemic species. or 5347 plant taxa with subspecies. 7. Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum). 8 percent for leguminous plants. preservation and economic revitalization of the traditional varieties of meadow and pasture plants. and 6 percent for grass varieties – which is. and the same can be said of scientific research and selection. with a very narrow distribution. In this floral wealth. lack of precipitation. It is a genuine paradise for bees. The basic economic value of pastures and meadows comes from the plants belonging to two families: clovers (Fabaceae) and grass (Poaceae). Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) and Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica). which are represented with approx. the level of endangerment and the influence on the overall biodiversity. as well as the need to engage in promotion. At the same time. landscape value. genetic value. It rarely happened that secondary products would develop (eteric oils. ornamental and wild edible plants. the estimate of their value and the level of endangerment. Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica). almost all the activities in this sphere tended to end in the collection (and destruction) of wild plant populations. there is a need for further research in this particular category. Dalmatia is a territory of extremely richness of aromatic plants. If we were to extract Dalmatia alone. honeys). following Slovenia and Albania. and there were almost no tertiary products. and having in mind the endemic nature. in fact. there is no relevant production of xxvi . history. medicinal herbs. There is no description of the status of their populations. Aromatic plants. 12 percent. but in terms of the number of species per unit of state surface it lies in the third place. extreme heat and draughts. In terms of the number of species. culture. ornamental and wild edible plants There are 4275 plant species determined in Croatia so far. one must point out that the revitalization of meadows and pastures of Dalmatia is impossible without the simultaneous revitalization of the traditional cattle farming. habitat value. herbs. Croatia is currently on the seventh position in Europe. In addition to that. On the basis of various values. spices. unfortunately. The official plot division of pastures and meadows in the area of Dalmatia has not been undertaken. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the overall agriculture. there is no systematic list of cultivars and wild plants of aromatic plants. In respect to that. including those that belong to the sphere of the economy.

Dalmatinski uspravni ružmarin (Rosmarinus officinalis). Rosemary and Lavender are used in the production of aromatic herbs. lavander . medicinal herbs. including the production of aromatic plants. such as. industrial value and landscape value. winter savory Domaüi primorski vrisak (Satureja montana). for example. Economic production of rosemary oil began in the 17th century and expanded in the 18th century. spices.Mirta (Myrtus communis). esthetic value. all the remaining Dalmatian cultivars covered here (aromatic herbs. ten cultivars and species were analyzed: sage . ornamental and edible plants. we should point out that these factors tend to be far less limiting for a number of species belonging to these categories. That has to do with several key factors: biodiversity. For example. ornamental and wild edible plants. honey plants. but they also serve as spices and medicinal herbs. genetic value.domestic seeds or young plants of domestic cultivars from the sphere of aromatic plants. sage and lavender. medicinal herbs. there is no official production of seeds. aromatic plants. However. myrte . it would be difficult to limit most of these plants to one single group of cultures. extreme heat and draughts. ornamental and wild edible plants) are not included in the list of varieties of the Republic of Croatia. which is why they have a substantial potential as ornamental plants. spices. honey-production value. The value and the potential of aromatic herbs and spices. in particular. including issues such as the economy. are actually the only ones that can survive in the rocky karst environment. ornamental and wild edible plants. The cultivation and use of aromatic herbs. bigroot geranium . and their esthetic character is also pronounced. vegetable cultivation plants. On the basis of the defined criteria. spinnable plants. the level of endemism. Original forms of wild herbs were used as a foundation from which a number of plant cultures were selected – those belonging to arable crops. decorative and edible plants in Dalmatia ranges back to the early days of civilization in this area. The most important aromatic cultures are rosemary. despite the fact that the existing cultivars represent a source of some interesting characteristics for cultivation efforts. endangerment and influence on the general biodiversity. honey plants. Many of these plants belong to virtually all the listed plant groups: aromatic plants. in particular on the islands of Hvar and Šolta.Matar (Chritmum maritimum). honey plants. and some species. history. and. medicinal herbs. and the seed of sage. samphire . wild rucola . The basic reason for that is the lack of research on these cultures in the area of Dalmatia. century plant . nutritional value. lack of precipitation. selection value. lavender and rosemary that can be purchased on the market is regularly imported and does not represent the local xxvii . and despite the fact that the Mediterranean is actually the focal point of development of some of the varieties. such as the shallow pedological substrate. herbs.Planika (Arbutus unedo).Obiþna agava (Agave americana). Due to this fact. and they are actually used (insufficiently) for such purposes. decorative and wild edible plants of Dalmatia is quite extraordinary. on the basis of a single purpose. landscape value. rosemary . honey plants.divlja riga (Diplotaxis tenuifolia). That is the reason why cultivars are typically imported. However. healthy and honey plants. with only some rare exceptions. Unfavorable conditions. spices. even when it comes to cultivars that are currently included in the list of varieties. spices and medicinal herbs.ukrasna iglica Biokovo (Geranium macrorrhizum). On top of that. spices. honey plants. they are also used in the production of honey. significant karst aspect. sage. culture. habitat value. selection value. and the salinity of the coastal area constitute the most important limiting factors of the agriculture in Dalmatia. medicinal herbs. medicinal herbs.Primorska kadulja (Salvia officinalis). With the exception of only several species and varieties.Budrovka (Lavandula hybrida). strawberry tree .

28 traditional cultivars (breeds) have been recognized. including over one million sheep and goats. together with other measures of improving the cattle farming. pigeons and dogs. since 1808. spices.000 BC). ornamental and wild edible plants require further research. different cross breeding approaches. historical. pigs. for private purposes. bees. which can even be seen in the very name Dalmatia. cattle and dogs. landscape value. Among the traditional cultivars (breeds). climatic. The most important domestic animals in Dalmatia are: sheep. with the addition of one recently produced breed. Efforts to improve the merino qualities. although there are historical records on freshwater fish farming being done in previous times. which covers the coastline and the islands. the pigeon zadarski prevrtaþ. dominant sheep breeding in the area of Dalmatia. water) in Dalmatia are extremely unpropitious for intensive cattle breeding. The environmental factors (pedological. Since the beginning of civilization. when the domestic sheep were cross bred with merino sheep. and can be bought. which is derived from an old Illyrian word dalma (delma). The exception is Lavandula hybrida. silk worm. According to the oldest paleontological remains of domestic animals found in the caves of Dalmatia.000 livestock remain. which is the result of long-term. it was concluded that the oldest species in terms of breeding were sheep.populations. poultry farming and pigeon farming. These breeds are: cattle . In Roman times. cattle. their endemic nature. honey plants. goats. 8. hens. the level of endangerment. as well as preservation. vegetable covertures. and the influence on general biodiversity. with pig farming developing later on. promotion and economic revitalization. but also the isolation of populations. turkeys. and the Dalmatian hinterland. became more intensive during the Austro-Hungarian times.2 million livestock. medicinal herbs. and there are eight endemic wild species of salmonid fishes. which can be helped by the creation of the publication on the traditional use of plants and their products. horse . the most dominant are sheep with nine cultivars. which means "sheep". which can be used in fish farming. rabbits. but the sheep eventually became the most prominent species with the transfer from the Bronze Age to the Copper Age (4. The attempts to systematically improve the cattle through breeding began only towards the end of the Venetian rule. Dalmatia had a total of about 1. which is why the Dalmatia has traditionally been relying on the breeding of sheep and goats. habitat value. Domestic animal breeds Domestic animals were extremely important in the history of the Dalmatian agriculture. The importance of freshwater fish farming was not recognized until the most recent times.Dalmatinska buša and Dalmatinsko sivo govedo. donkeys with bastards.000). cultural. or Dalmatinska zagora. According to the inventory of 1781. In total. There are two main livestock regions in Dalmatia: the littoral region. especially on the Adriatic islands. together with bee-keeping. Dalmatia had the biggest share of livestock in Europe in relative terms – as many as five per capita. and these attempts became more intensive in the course of the French rule. The traditional varieties of aromatic plants. According to latest livestock inventory of 2007. which is approximately five time less compared to 200 years ago. Ten breeds are particularly important in terms of their economic.Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak). the seedlings of which are being multiplied in a number of nurseries. the cattle was dominating. goats. the breeding of horses and donkeys began. even borrowing their name to Dalmatia. genetic and selection value. horses. donkey xxviii . only 250. In relation to the human population (250.

As a consequence. and salmonid fish Glavatica. cheeses. clothes and other products. covered through the Croatian Livestock Centre. and some breeds have already gone extinct. Particular attention should be provided to the integration of domestic breeds in their original and preserved environment into the tourist offer of Dalmatia. milk. There are a number of smaller and medium-sized breeders. are covered by the Ministry of Culture. xxix . sheep -Dubrovaþka ruda and Dalmatinska pramenka. and the overall biodiversity of Croatia. established in 1994. and the Ministry of Environmental protection. Physical Planning and Construction. goat . especially through succession and the development of bushes (makija). the devastation of landscapes. habitats and general biodiversity is in progress. There are currently no base herds in the area of Dalmatia. Traditional domestic breeds. Further research is necessary for the traditional breeds of Dalmatia.Primorsko-dinarski magarac.Dinarska šarena koza. established in 2003. as well as the status of cattle breeding in this region in general. The basic care for traditional domestic breeds in Dalmatia is under the auspices of the Ministry of Agriculture. through the State Institute for Nature Protection. dog . through the Directorate for Environmental Management. nor are there gene banks for traditional breeds. because there are only the remains of the remains left of what used to be glorious. as part of traditional and cultural heritage.Dalmatinski pas and Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak. honey.Mediteranska siva pþela. together with their secondary products: meat and meat products. some even critically and with a genuine threat of disappearance. Fisheries and Rural Development. eggs. as well as the support for breeding. for whom a database ought to be created. and various educational and promotional activities (such as publications on the traditional breeds of Dalmatia and related products). Almost all the Dalmatian breeds are endangered. honey bee . autochthonous Dalmatian cattle heritage. which is also a significant contributing factor in terms of the threat and frequency of forest fires. The present status of traditional domestic breeds in Dalmatia is quite bad.

xxx .

Iako se. nestali i supovi u Dalmaciji. Staništa lokvi su posebno znaþajna. pašnjaci. dok se u željezno doba poþinju graditi na pogodnim lokacijama te se tako u kontinuitetu koriste i više tisuüa godina. kozlad. bakterija. duboko okršenu geotektonsku dinarsku strukturu. buha. odnosno pašnjaci za napasivanje stoke i livade košanice za sijeno. koje u njih polažu jaja. osobito rod grobara (Necrophorus) te muhe zujare (Calliphoridae) i mesaruše (Sarcophagidae). plijen su manjih predatora: þaglja. vrtovi. Danas travnjaci nestaju uslijed prirodne sukcesije odnosno obrastanja. održava staništa travnjaka te stalnim þišüenjem prizemne vegetacije potiþe podizanje šume. Biljni kultivari su domaüini brojnih parazitskih i saprofitskih gljiva. divlje maþke. pauþnjaka. kukaca. virusa. a njihovi plodovi i drugi dijelovi biljaka su osnova ili važan dio prehrane brojnih viših vrsta životinja. virusa. Poljoprivreda je u Dalmaciji bila presudna za opstanak ljudi. lisice. obada. kukaca. Iznimno važni za krajobraze i biološku raznolikost Dalmacije su krški travnjaci. zmije. estuarije rijeka Zrmanje i Krke. te dodatnu hranu i vodu. i ove su vrste dio biološke raznolikosti Dalmacije i hrana drugim parazitskim i predatorskim vrstama gljiva. perad. I drugi lešinari Dalmacije: crkavica. Napasanje stoke sprjeþava sukcesiju. takoÿer su nestali. jer uz njih raste moþvarno bilje. puževe i druge vrste koje na tom podruþju ne mogu opstati bez vode. glista. osobito uzgajivaþima. Dinaru (1831 m) i Biokovo (1762 m). protista. uz raspon od eumediteranske do hladne planinske klime. þak cijele biljne zajednice iznimno bogate vrstama. a vinova loza.UVOD Zašto je poljoprivreda važna za biološku raznolikost Dalmacije i Europe Dalmacija je krajobrazno i biološki najraznolikije podruþje Europe. hrana su za lešinarske vrste. þini da bi ovu štetnu bioraznolikost vezanu uz domaüe životinje i poljoprivredno bilje trebalo trajno istrijebiti. ptica i sisavaca. vodenjake. Tako zajednica krškog travnjaka ima nekoliko puta veüi broj vrsta nego šumska zajednica istog podruþja. ali i sveprisutne izgradnje i urbanizacije. biljke i životinje. 1 . povrüe. komaraca. tulare. bjeloglavi sup ne može opstati bez stada ovaca. zbog pada s litica. Nestankom stoke makija se širi i buja do neprohodnosti. te zaranja u Jadransko more. vodencvjetove. što ne þudi jer ima najveüi dio od þak 5835 km obalne linije Hrvatske. trakavice. Na podruþju Dalmacije prirodne lokve koriste se još od neolitika. lasice. Dalmacija se uzdiže na najviše hrvatske planine. Graÿeni su suhozidi i torovi. ugriza zmije i drugih uzroka. vinogradi. što pogoduje širenju požara i nestanku brojnih biljnih vrsta koje ne podnose zasjenjenost. maslina. Stoka je dio prehrambenog lanca naših najveüih predatora u Dalmaciji. kao i Dinarik. tvora. pri okotu. vretenca. Janjad. Naš ornitološki ponos. jadransku kršku platformu. Stari maslinici. U tradicijskom sustavu držanja domaüih životinja ostaci plijena predatora kao i jedinke uginule uslijed bolesti. te napasnika: muha. vuka. deltu rijeke Neretve i u Crveno jezero. posebno šišmišima. Stvaranjem i održanjem travnjaka opstaju brojne gljive. oranice. veüinu od 1246 otoka i hridi. voüe. kornjaši iz obitelji strvinara (Silphidae). kostoberina i sup starješina. žitarice te ovce. krpelja. Domaüe životinje su domaüini brojnih parazita: metilja. a lokve su dom za kornjaþe. koze i goveda njen su temelj. pijavica. vodene kornjaþe. domaüin gusjenicama leptira i drugim biljojednim kukcima. kuniüi i golubovi. livade. kune. spušta u kanjone krških rijeka. orla i drugih. štrkova. Za njihov uzgoj þovjek mora osigurati zemljište i objekte. lokve i bunari osebujni elementi dalmatinskih krajobraza. uši. vrtaþe te izvorne sorte i pasmine kljuþne su za nastanak krajobraza i oþuvanje biološke raznolikosti Dalmacije. Strvinama se hrane kukci. žabe. prvenstveno ptica i sisavaca. Adriatik. pa su nestankom stada.

tako i burnom povijesnom razvoju na prijelazu srednje i južne. zlatna dalmatinska zimovka. a neke životinje i gljive bez njega ne mogu opstati. mjesecima bez oborina. þuvanje granica ili lov nastali su: dalmatinski pas i tornjak. Pomalo pogrdno. te razmeÿi zapadne i istoþne Europe. Neke sjemenke se kukicama hvataju za krzno. iz izmeta formira kuglicu koju kotrlja stražnjim nogama do pripremljene rupe. Rod kornjaša zujaka (Geotrupes) kopa podzemne hodnike koje puni balegom i u nju polaže jaja. što üe trebati dokazati daljnjim genetskim istraživanjem. primjerice rijetka vrsta Poronia punctata i halucinogena gnojištarka Panaeolus sphinctrinus. te ih razmnažaju i proširuju. Maraska je vjerojatno najkvalitetnija višnja na svijetu. Naša dalmatinska buša najmanje je govedo na svijetu. dok druge životinje pojedu s plodovima te se šire njihovom balegom. ali s najtvrÿim kopitima. Stare sorte kulturnog bilja i pasmine domaüih životinja sastavni su dio krajobraza i staništa Dalmacije. Od kad se ovce ne odvoze na izolirani vulkanski otoþiü Brusnik s njega je nestalo 17 vrsta višeg bilja! Medna pþela. Na izmetu rastu neke zanimljive vrste gljiva. ali su ujedno i njen simbol. Posebno je znaþajan položaj Dalmacije na istoþnom Mediteranu te utjecaj Dinarida. obožavan u drevnom Egiptu. Tvrde. jedna od najboljih sorti vinove loze za proizvodnju crnog vina. dinarskim i biokovskim vrhovima. Zadar je u svijetu bio poznat kao grad u kojem se proizvodi maraskino. uspijeva rasti i dati odliþne prinose dalmatinska raštika. Dalmatinci se nazivaju blitvarima. odnosno krška osnova. Tako je naš plavac mali. matiþne mlijeþi i drugog. Za posebno zahtjevno podruþje Dalmacije interakcijom genetske osnove domaüih kultivara. Bogatstvo sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja dio je naše povijesne tradicije i kulturne baštine. a dalmatinska medna pþela stvara možda najkvalitetniji svjetski med. Konkurencija su im muhe balegarke (Scatophagidae) koje u izmet polažu jaja. þuveni liker na bazi ploda i listova višnje maraske. ýuveni sveti kotrljan (Scarabeus sacer). Sve naše ovce pramenke imaju runo koje ne upija vodu. Domaüe životinje prenose sjeme ili dijelove biljke. ustrajan. a korist od oprašivanja višestruko je veüa od vrijednosti svih pþelinjih proizvoda: meda. ali je ujedno i jedno od naših najvažnijih oruÿa za oþuvanje postojeüih krajobraza. voska. durum pšenice centar svoje bioraznolikosti imaju upravo na podruþju istoþnog Mediterana. Za držanje i zaštitu stada. zakapa i u nju polaže jaja. izvrsno prilagoÿene sorte i pasmine. þak kao strne žitarice i tvore zasebna dalmatinska staništa. 2 . te najstariji golub na svijetu. Upravo je nevjerojatno u kakvim lošim edafskim uvjetima i u sušnim uvjetima. Slavu Dalmacije još je pred više stoljeüa pronio pjegavi ljepotan dalmatinski pas. možda i zasebna vrsta. ali sposobna opstati i na najvišim velebitskim. ujedno oprašuje biljke. Sorta masline oblica je prilagoÿena na udare bure i ekstremne klimatske uvjete. staništa i biološke raznolikosti Dalmacije. koje þini i poveüava biološku raznolikost Dalmacije.Za biljke je balega domaüih životinja najbolje gnojivo. peluda. razmjerno najjaþi i najizdržljiviji za prijenos tereta. Bogatstvo poljoprivrednih kultura Dalmacije Dalmacija je domovina iznimno velikog broja sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja þiji se broj penje na više stotina. inteligentan i nesalomiv dalmatinski tovar danas je ugrožena vrsta kojoj prijeti nestanak. Dalmatinski magarac najmanja je pasmina magarca na svijetu. u skladu s poslovicom ko muhe na balegu. osim što sakuplja nektar i proizvodi med. po kojoj je Dalmacija bila þuvena u razdoblju Antike. što zahvaljujemo kako krajobraznoj raznovrsnosti. prilagoÿen na krška podruþja. želja i potreba þovjeka i utjecaja okoliša nastale su neke jedinstvene. veü se hladna kiša slijeva niz grube pramenove. Simbol Dalmacije. što zovemo zoohorija. po omiljenoj povrtnici.

Oplemenjivaþki materijali 2. kultivirane i divlje gljivlje. Kultivirane vrste i njihove populacije 1. veü zastarjeli domaüi ili introducirani komercijalni kultivari. Lokalni tradicijski kultivari su osnova poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja. ni ne uzgaja. ali ih ne uzgaja) 2. ali nikada nisu bili predmet istraživanja. mahunarke i kupusnjaþe. za koju HITNO treba provesti revitalizaciju populacije i mjere zaštite. godine u Rio de Janeiru. stalno korigirati i dopunjavati. ali je isto tako sigurno da su mnogi lokalni tradicijski kultivari veü izumrli ili još postoje. Prema Konvenciji.b. a koju je Hrvatska potpisala 1996. ali i kabinetskim radom.a. Dužnost svake potpisnice je inventarizacija vlastite biološke raznolikosti te njeno oþuvanje. Genetska osnova u poljoprivredi Sveukupnu genetsku osnovu koju u okviru poljoprivredne bioraznolikosti nekog podruþja analiziramo kao dio cjelokupne bioraznolikosti. 3 . ali i cijele Hrvatske daljnjim terenskim. s više podgrupa: 1. Tako üe se baza podataka lokalnih tradicijskih kultivara Dalmacije. Oni su nastali na tom podruþju ili su u prošlosti doneseni. godine. veü i priroda koju je þovjek kroz svoju povijest na bilo koji naþin promijenio.c.a. možemo podijeliti na dvije osnovne grupe. Lokalni tradicijski kultivari (sorte. koje se koriste ili imaju potencijalno uporabnu vrijednost 2. ni ne uzgaja. biološku raznolikost ne þini samo divlja flora i fauna. pa su prvenstveno selekcijom poljoprivrednika. Sigurno je da neki od navedenih kultivara u stvari nisu lokalni tradicijski kultivari. meÿu kojima trebamo istaknuti Konvenciju o biološkoj raznolikosti proglašenu 1992. koja je definirana brojnim zakonima þiji smo potpisnici. Indirektno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno.c. To se posebno odnosi na ratarske i povrtne kulture kao što su žitarice.b. Direktno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek direktno koristi. ali se zbog svojih potencijalnih uporabnih vrijednosti mogu poþeti kultivirati u buduünosti). ali se kao bliski srodnici kultivara koriste ili se mogu koristiti kod oplemenjivanja) 2.Dubrovnik je u Domovinskom ratu gotovo izgubio svoju izvornu ovcu dubrovaþku rudu. biljne i životinjske vrste. Kod naših istraživanja za potrebe ovog Elaborata smo obuhvatili sve navedene kategorije genetske osnove u poljoprivredi. Potencijalno uporabna divlja vrsta (divlje vrste koje þovjek ne koristi direktno. Divlje vrste i njihove populacije. te uzgojem i odabirom odreÿenih svojstava prilagodio svojim potrebama. poprimili posebne odlike razliþite od ishodišnog kultivara. pasmine i populacije) 1. Komercijalni i zastarjeli komercijalni kultivari (domaüi i introducirani) 1. odnosno pasmine i sorte kultiviranih domaüih životinja i biljaka. ali smo naroþito obratili pažnju na lokalne tradicijske kultivare i pokušali obuhvatiti što širu genetsku osnovu u poljoprivredi Dalmacije. ali sreüom još nije izvornu župsku crvenu brokulu. Oþuvanje postojeüih sorti kulturnog bilja i pasmina domaüih životinja je naša HITNA obaveza prema meÿunarodnoj zajednici.

travnjake. prvenstveno agronoma. þesto nije lako razluþiti da li je neka vrsta tu izvorna (autohtona) ili je kroz povijest unesena te pogotovo utvrditi da li se. šumarke. od kada i u kojem razdoblju u povijesti kultivirala. zamišljen je kao najširi popis s istaknutim najvažnijim kultivarima. brnistra. ali i povijesniþara i arheologa. lucerka. škuljevac. Intenzivna primjena pesticida koju traže moderne sorte i hibridi bitno smanjuje korovnu i ruderalnu floru. jer moderna. stvaraju nova staništa i atraktivni su dio dalmatinskih krajobraza.Na podruþju Dalmacije. 4 . meÿe. jeþam spasitelj i goliü ili raznoliki drevni pirevi. sirak. a još je gora situacija s industrijskim kulturama kao što su duhan. repa i rotkva praktiþki nestali iz Dalmacije. izložbe te tiskanje popularno-struþnih publikacija. danas svjedoþimo ubrzanom nestanku dalmatinskih sorti i pasmina. þinkvatin. industrijska poljoprivreda traži namjenske hibridne kultivare i velike proizvodne cjeline kod kojih nema mjesta za zajednice koje se razvijaju uz manje. mozaiþki rasporeÿene površine. predavanja. vrtova. Elaborat o tradicijskom poljoprivrednom bilju i domaüim životinjama Dalmacije zajedno s pripadajuüom Bazom podataka. prethodnici plemenitih pšenica. Tako su kukuruz. buhaþ. kukuruz brnda. kelj. jeþam. Suradnjom znanstvenika raznih profila. voünjaka i oranica sve su ugroženiji i nestaju. veü su izbrisane i iz naše kolektivne memorije pa danas potpuno nepoznato zvuþe sorte krumpira bilaü. vinograda. Ipak. lupina. a još nismo sve ni upoznali! Lokalni tradicijski kultivari i staništa tradicionalnih maslinika. ne samo nestale s proizvodnih površina. U okviru COAST projekta angažirat üe se potrebni struþnjaci kako bi se pokrenule aktivnosti i na nacionalnom nivou koje se odnose prvenstveno na izradu strategije za oþuvanje sorti i pasmina. pašnjake i lokve. doüi üemo u buduünosti sigurno do daljnjih važnih spoznaja. sikirica. stoþna mrkva. Površine s tradicionalnim krmnim kulturama uslijed smanjenja stoþnog fonda u Dalmaciji nestaju. biologa ekologa i genetiþara. Pitanje je hoüemo li ih znati prikladno koristiti. Program poticanja Zelenog poduzetništva unutar COAST projekta üe omoguüiti financijsku i struþnu tehniþku podršku projektima i poduzetniþkim idejama u sektorima ekološke poljoprivrede i uzgoja autohtonih sorti i pasmina povezano s razvojem eko i ruralnog turizma u Dalmaciji. prezentaciju i popularizaciju poljoprivredne bioraznolikosti kroz radionice. zob. poljske putove. uz analizu stanja populacija pasmina i sorti te informiranje javnosti. Slijede daljnja istraživanja. izradu Crvenih knjiga te na unošenje promjena u zakonodavstvu i provedbu daljnjih potrebnih istraživanja. gospodarski potencijal i element izvornih i prepoznatljivih proizvoda. Kako oþuvati domaüe kultivare kroz projekt COAST Možemo zakljuþiti da su domaüe sorte i pasmine te utjecaj þovjeka-poljodjelca na okoliš. djeteline. ruževac. lan i konoplja. morac. ali i SVU prateüu faunu. koja je kao dio Mediteranskog bazena kolijevka þovjeþanstva. Gotovo sve tradicijske sorte Dalmacije su u neravnopravnoj. korekcije i dopune popisa. ali i neodgovornoj tržnoj utakmici s industrijskim sortama i hibridima. veü da i poveüavaju i održavaju postojeüu biološku raznolikost. ne samo genetska osnova u poljoprivredi. i kada.

250.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Maslina je najbrojnija voüna vrsta koja se uzgaja u podruþju Dalmacije. Duhovna vrijednost masline vidljiva je korištenju masline i maslinovog ulja u veüem broju crkvenih obreda.000 1. a izmeÿu ostalih najvažniji je blagoslov maslinovih granþica na blagdan Cvjetnice koje se poslije blagoslova postavljaju u polja za uspješan urod u tekuüoj godini. 1482.000 150. a treüi put u vinu».000 200. O gospodarskoj važnosti masline govori i þinjenica da se maslina spominje u statutima nekih primorskih gradova (Poljiþki statut.1 UVOD 1. o þemu govori naš književnik Vladimir Nazor koji kaže: «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zlatnih maslina». Sadašnje brojno stanje masline i ostalih voünih vrsta prikazuje Tablica 1.000 2. Maslina je glavna uljarica koja se koristi u dalmatinskoj kuhinji. a u podruþju hrvatskih otoka 93 % obitelji bavi se maslinarstvom.000 30. trešnja. Povijest ovog kraja vezana je za maslinarstvo. maraska. Naime odredbama imenovanih statuta bio je ozakonjen uzgoj masline. Maslinovo ulje koristi se u veüem 5 .000 2. Brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji je u stagnaciji ili opadanju. Tablica 1. a poznata je izreka dalmatinskih ribara koja kaže: «Riba pliva tri puta. Korþulanski statut. 1214. MASLINA 1. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu u usporedbi s maslinom imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju.000 32.000.1. a o njenoj gospodarskoj vrijednosti govori i þinjenica da se u podruþju hrvatske obale maslinarstvom bilo kao osnovnom ili dopunskom djelatnošüu bavi 45 % obitelji. Broj stabala voünih vrsta u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. kulturnih.000 100.500.500. a isto tako maslina je bila jedna od glavnih odrednica gospodarskih.000 Najvažnija voüna kultura u Dalmaciji je maslina.000 1. a njihov pepeo sveüenik koristi za posipanje vjernika u obredu pepeljavanja uz izgovaranje rijeþi «Sjeti se þovjeþe da si prah i da üeš se u prah pretvoriti». prvi put u moru. smokva. agrumi. drugi put u maslininom ulju. Druge voüne vrste (bajam. Ovaj obred se obavlja na blagdan Pepelnice.. Pored gospodarske maslina u ovim prostorima ima svoju duhovnu vrijednost. a izmeÿu ostalog ima i svoju krajobraznu vrijednost. Blagoslovljene granþice masline spaljuju se slijedeüe godine.000 3. Kroz povijest uzgoja broj stabala je varirao u skladu s gospodarskim i društvenim kretanjima u danom razdoblju.1. Ona je bila vjerni pratilac ljudi na ovim prostorima od samog postanka þovjeka.200. i drugi). Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3. demografskih i inih drugih dogaÿanja u ovom podruþju. rogaþ. Važnost masline vidljiva je i u njenoj kompatibilnosti s turizmom.000 stabala masline s tendencijom porasta.

a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. (27. Piramatovci i Graþac kod Skradina.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. Krajem osamnaestog stoljeüa u podruþju Dalmacije uzgaja se nepoznat broj stabala masline.1. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. šipak. Bosna i Hercegovina. višnja i drugo) te vinova loza. 1. srednja i južna Dalmacija. Naime poznato je da su površine za proizvodnju bile ograniþene. 6 .3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj masline. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element proizvodnje masline kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene. Uspostavom samostalne hrvatske mijenja se agrarna politika te se maslinarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja. rujna 1565. Doseljavanjem Hrvata u ove prostore o maslini se veoma malo zna. O ovome nam svjedoþi izvješüe mletaþkog senatora Ivana Krstitelja Giustiniania koje datira iz sredine XV stoljeüa. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve. Najviše je prouþena povijest masline koju su prema nekim istraživaþima u naše prostore donijeli stari Grci prilikom kolonizacije Dalmacije.broju crkvenih obreda. a meÿu najznaþajnijima je kod podjele Svete potvrde. a pretpostavlja se kako Hrvati kao nomadski i ratniþki narod nisu poznavali niti cijenili kulturu masline. Sveüeniþkog reÿenja i Bolesniþkog pomazanja. 1. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. Rezultat ovoga je poveüanje površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju masline u Dalmaciji. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge. Najviše saþuvanih arheoloških nalaza o uzgoju masline u Dalmaciji potjeþe iz doba Rimskog carstva.1. a neki autori navode þak 20-30 milijuna stabala.) je braþkom knezu Frani Dandoli uputio dukal (duždevo pismo). a najbolje su saþuvane one u Mulinama na otoku Ugljanu. Najnovijim arheološkim iskopinama u podruþju naselja Vranjic pored Splita otkrivena je koštica masline koja je analizirana metodom karbonske analize (pomoüu radioaktivnog ugljika C14). godine prije Krista te se time ruši teorija o tome da su maslinu u Dalmaciju donijeli stari Grci. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva. a najþešüe prekomorske zemlje. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica. a prvenstveno za pšenicu. uslijed þega dolazi do negativnih posljedica po maslinu. Bijaüi kod Solina. Ovom analizom je utvrÿena da ova koštica datira iz vremena od oko 2880. Nešto više o maslini imamo tek iz razdoblja feudalizma kada je uzgoj masline kao i ostalih poljoprivrednih kultura bio reguliran odnosom veleposjednik-kmet. Na osnovu ovog izvješüa mletaþki dužd Jeronim Priolus. pa je za sigurne prinose potrebno organizirati natapanje. Ovome podatku treba pristupiti veoma oprezno jer nije znanstveno utemeljen. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju maslinarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture. Maslina se uzgaja u svih pet podregija. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije. Iz ovog razdoblja saþuvani su pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda koji su se nazivali «vila rustica». U ovom pismu izmeÿu ostalog se nalaže knezu da svu neobraÿenu zemlju na otoku dodijeli razumnim težacima koji se obvežu posaditi masline i divlje masline prenavrnuti. rogaþ. Zanimljivo je kako se maslina u šesnaestom stoljeüu nije uzgajala u podruþju otoka Braþa veü se maslinovo ulje uvozilo iz podruþja Puglije-Italija. Mogorjelu kod ýapljine.

Dužica.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari masline u Dalmaciji: Bjelica. Divljaka. Levantinka.1. Želudarica. Paštrica. Velika lastovka. Buharica. Karbunþela. Pujizica. Sitnjaka velika. Sitnica. Drobnica. Krivulja. Piculja. Zuzorka. Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene 7 . ýesvinka. Oblica. Uljarica. Puljka. Kosmaþa. Brindiüanka. Dubravka. Kamasa. Šljivaþa. Murgulja. Sitnica. Mezanica šipanska. Žabarka. Crnica.2. Lituša. Lastovka. Oštrica. Lumbardeška. Grozdaþa. Krvavica. Mezanica. Jeruzalemka.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 1. Kalamata.

Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. podruþje Skradina-Sladunica. u mjestu Postire-Braþka. Benkovca. Murtera. Raba. U Hrvatskoj postoji 711 matiþnih stabala ove sorte u šesnaest rasadnika. Splita i Šibenika-Maslina ili Maslina obiþna ili Maslina domaüa. Trogira. poluotok Pelješac 70-80 %. podruþje Janjine-Srkulaþa. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Preko i Biograd oko 60 %. Dubrovaþko primorje 60-75 %. Igrana. Postira. communis. Knina i Imotskog-Orkula. Splita. podruþje Šibenika. okolica Bara u Crnoj Gori-Krupnica trka. podruþje Igrana. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. Brusja. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). otok Braþ i podruþje Makarske oko 95 %. Biograda. polutok Pelješac i otok Korþula-Orgula ili Orbula. podruþje Braþa. Podruþje Boke Kotorske–Lumbardeška ili Grumaþa. Iža. podruþje Brijesta-Sorbulaþa. podruþje Istre-Debela maslina.2. Prema prof. Makarske. a donesena je iz Izraela dok je prve opise ove sorte dao starorimski putopisac Collumela. otok Braþ i podruþje Benkovca-Velika. Tunis. Šibenik 75-90 %. podruþje Makarske.2. podruþje Stona-Makura ili Mekura. Klisa.Naša. podruþje Kune-Orbulaþa. Uzgaja se u svim podregijama uzgoja.1 OBLICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var.2. otoci Hvar i Vis oko 90 % te podruþje Vala Luke oko 35 %.2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 1. SINONIMI U podruþju Cavtata i Mihaniüa-Balunjaþa. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. podruþje Šibenika. Skradina. podruþje Metkoviüa oko 90 % i u unutrašnjosti 8 . Od 2007. Torkula debela ili Debela. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Upotrebom molekularnih biljega baziranih na DNA utvrÿeno je da je Oblica veoma srodna sa sortom Chetoui koja se uzgaja u Tunisu. podruþje Splita oko 98 %. podruþje Cavtata oko 80 %. Kroz prošlost obiþno se sadila po rubovima polja kao vijenac o þemu je pisao i naš poznati književnik Vladimir Nazor «Vinograd moga oca ovjenþan je vijencem zelenih maslina». Makarska i Puþišüa-Našinka.1. RASPROSTRANJENJE Ovo je naša najrasprostranjenija sorta masline. a njena zastupljenost u starim nasadima je slijedeüa: Podruþje Zadra oko 20 %. Hvara i Makarske. podruþje Krka i Crikvenice-Torkuljica. Podgore i Puþišüa-Krupnica. Ona se smatra domaüom-autohtonom sortom masline jer je u veüoj mjeri proširena samo u našem uzgojnom podruþju. U starim maslinicima bila je jedina sorta u uzgoju. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Miljkoviüu Oblica se u našem prostoru uzgaja više od 2000 godina. otok Lopud oko 95 %. podruþje Budve u Crnoj Gori-Puljka ili Puljiška. otok Krk-Debeljuša ili Lušinjka. Stona i Slanoga-Trgonja ili Trgulja. Zadra. otok Korþula 80 %. Kaštela. Preka. podruþje Mljeta. Pitoma maslina sorta: Oblica PODRIJETLO Podrijetlo Oblice nije u potpunosti razjašnjeno. Podgore. Paga. Maroko.

tamnosive boje s obilnom korom na površini koja se lako ljušti. Osim u Hrvatskoj Oblica se uzgaja još u Kaliforniji gdje se je donijeli naši iseljenici. Masa ploda varira u rasponu od 2. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. List: Oblica razvija veoma veliki broj listova. Drobnica.5 do 14. Listovi su izrazito sivo-maslinaste boje. Plod: Plod Oblice je okruglastog oblika prosjeþne mase oko 5 grama. Sadržaj ulja u plodu varira od 18-21 % u zavisnosti od uzgojnog podruþja i uvjeta uzgoja. zatim u Crnoj Gori. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Oblica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline bilo za konzerviranje ili za proizvodnju ulja. U vrijeme suše Oblica spiralno uvija listove radi smanjivanja gubitka vode transpiracijom. Bosni i Hercegovini i Sloveniji. Naime Oblica dobro uspijeva i na lošijim. Oblica ima i dobru otpornost na hladnoüu radi þega se preporuþa za uzgoj u unutrašnjosti Dalmacije i u hladnijim podruþjima otoka i obale. Prosjeþna dužina cvjetne rese je oko 3. Razvija grane koje rastu pod kosim kutom. a može se preraÿivati u ulje. 9 . godine uvezena u Japan iz Kalifornije. Lastovka i Levantinka. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline s Oblicom kao glavnom sortom u nasadu. Nadalje treba zapoþeti rad na klonskoj selekciji ove sorte.Dalmacije 60-90 %. Dobri oprašivaþi za Oblicu su sorte Picholine. mladi izbojci su uspravnog rasta s dugim internodijima. a u skoroj buduünosti bi trebalo napraviti reprodukciju postojeüih domaüih kolekcija radi oþuvanja izvorne sorte. dobro je otporna na jake udare vjetra. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Oblica je sorta s dobrom perspektivom. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja kultivara otpornijih na niske temperature. Radi svije krupnoüe ova sorta se može koristit za zeleno i crno konzerviranje. Više od polovine proizvedenog sadnog materijala masline u RH je sorta Oblica. prirodno stvara krošnju okruglog oblika-tipa kišobrana. Deblo je srednje razvijeno. Razlog ovako velike raširenosti ove sorte je njena adaptabilnost. Pored ostalog. skeletnim i plitkim tlima. Nedostatci: Oblica je stranooplodna sorta masline te su za uspješan rod u maslinike pored Oblice treba saditi i sorte oprašivaþe. List je eliptiþnog oblika s valovitom površinom. Ascolana Tenera. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Oblica razvija srednje bujno stablo. Veliki nedostatak Oblice je neredovita rodnost. Listovi Oblice su u kategoriji srednje krupnih listova.5 grama. Posebno je interesantno za Oblicu da je 1908.5 cm i njoj se može naüi od 10 do 35 cvjetova koji imaju blijedo-žuükastu boju u doba pred otvaranje. Cvat: Cvat ili resa razvija se od ožujka do svibnja mjeseca.

10 .

Prema vlastitom istraživanju najstarija stabla ove sorte mogu se procijeniti na starost od 250-300 godina. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na drugom mjestu odmah poslije Oblice. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Korþule. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj. Dubrovaþkom primorju i Konavlima. Tunis. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Lastovka je sorta namijenjena za proizvodnju ulja. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Makarskom primorju i podruþju Kaštela. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 269 matiþnih stabala ove sorte u osam matiþnih nasada. Lastovka se u znaþajnom broju uzgaja i na podruþju Crne Gore. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Lastovke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. Pitoma maslina sorta: Lastovka PODRIJETLO Lastovka je autohtona sorta masline koja vodi porijeklo s otoka Korþule gdje je i najviše proširen uzgoj ove sorte. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). communis. a najsjevernija toþka uzgoja je podruþje mjesta Otriü kod Vrgorca gdje ima jedna manja populacija sorte Lastovke.2. Šolti. Postoji više teorija o porijeklu Lastovke. Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. a jedna od njih je da je ona prirodni križanac izmeÿu sorta Oblice i Drobnice dok druga teorija kaže da je ona prirodni križanac izmeÿu neke pitome i divlje masline radi þega se ova sorta naziva i pitomi olivaster. Od 2007. 11 . SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. otoka Mljeta i Šipana. Pored uzgoja u Hrvatskoj.2. Maroko. Iako ime sorte asocira na otok Lastovo znakovito je da se ova sorta uopüe ne uzgaja na otoku Lastovu.1. SINONIMI Lastovka nema sinonima. Areal rasprostranjena ograniþen je na podruþju južno od Trogira.2 LASTOVKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. Hvaru. a posebno u podruþju mjesta Vela Luka gdje predstavlja þak 80 % od ukupnog broja stabala masline. Ime Lastovka dobila je po izgledu granþice i ploda koji podsjeüaju na krila lastavice. Pored Korþule Lastovka je proširena u uzgoju na podruþju poluotoka Pelješca. otocima Braþu.

Cvat: Lastovka cvjeta u treüoj dekadi mjeseca svibnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Ulje je izrazito zelene boje i gorkastog okusa. ali bi trebalo ubrzati rad na selekciji i oplemenjivanju putem istraživanja njenog podrijetla putem DNA biljega. Kut grananja je oštar. a ako je manji rod plod može postiüi masu od oko 5.5 grama. prosjeþne mase oko 3. Nedostatci: Lastovka je veoma osjetljiva na niske temperature te zbog toga ima ograniþen areal rasprostranjenja. Otporna je na napad maslinine muhe i paunovog oka. poprima blijedozelenu boju koja u konaþnici prelazi u crnu. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 24 % te se ova sorta smatra najuljevitijom domaüom sortom masline. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. Cvate obilno. Prednosti: Ova sorta ima veliki postotak hermafroditnih cvjetova. Plod je intenzivno zelene boje. Plod: Plod Lastovke je eliptiþno izdužen. a što je bliže puna zrioba.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Lastovka razvija srednje bujno stablo s piramidalnom krošnjom koja je posljedica uspravnog rasta grana. a þime bi se stvorili uvjeti za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji te stvaranje genotipova otpornijih na rak masline. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Lastovka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline iskljuþivo za proizvodnju ulja. radi þega ima redovitu i obilnu rodnost.0 g. Nadalje bilo bi potrebno poraditi na ozdravljenju ove sorte od napada raka masline te stvoriti bazni matiþni materijal koji je osloboÿen od virusa i viroida. a razlog tome je u velikom sadržaju klorofila u plodu osobito ako se beru nezreli plodovi. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na selekciju s ciljem dobivanja genotipova otpornijih i rak masline. takoÿer veoma je osjetljiva na napad raka masline. List: List Lastovke je malen i tamnozelene boje. 12 . radi þega je pogodna za podruþja gdje nije moguüe organizirati natapanje. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Lastovka. a u jednoj resi ima od 20-25 cvjetova. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Lastovka je sorta s dobrom perspektivom. kopljastog izgleda. Drobnica i Oblica koje se pokazalo veoma kvalitetnim. Lastovka ima sitni list. Prema meÿunarodnoj klasifikaciji. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja sorte Lastovka te na kupažiranom maslinovom ulju sorta Lastovka. Obod lista je ravan kao i sami list. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Plod je srednje krupan. a neki ga autori nazivaju baþvastim plodom. U proizvodnji sadnog materijala sadnice ove sorte sudjeluju s oko 15 %. U prirodnim formama Lastovka ima kratko i veoma raþvasto deblo. a mladi izbojci su uspravnog i bujnog rasta s kratkim internodijima radi þega ovi izgledaju veoma gusto. Veoma važno je istaknuti da je ova sorta izuzetno otporna na dugotrajnu sušu.

13 .

Cvjetovi su smješteni u cvat þija je prosjeþna dužina oko 18 mm. Ova sorta ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. List je po cijeloj dužini ravan i po obodu. Paštrica (Orebiü. Krvavica (Janjina). Potomje. SINONIMI ýesvinka (Janjina). a ne uvija se po dužini. Trpanj. Ston). te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Sorta je osjetljiva na niske temperature radi þega je uzgoj ograniþen na južnu Dalmaciju. Janjina. godine u mjestu Slano gdje je zauzimala oko 1/3 od ukupnog broja stabala. Od 2007. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Pitoma maslina sorta: Bjelica PODRIJETLO Bjelica je autohtona sorta južne Dalmacije. Metkoviü. svjetlo-zelene boje u poþetku zrenja koja postupno prelazi u žuto zelenu da bi u fazi pune zrelosti dobio ljubiþastu boju kožice ploda. Deblo je visoko. Bijela maslina (Karlobag) i Žutica (Crnogorsko primorje. a u jednom cvatu ima oko 9 cvjetova. a prvi put se spominje prilikom popisu stabala maslina 1842. a ime je dobila po bjelkastoj boji naliþja lista. Naime na mjestu izbijanja grana i granþica stvaraju se udubljenja-rupe u deblu i osnovnim granama radi þega je ovu sortu lako prepoznati od drugih.2. Mihaniüi. þvrsto i veoma bujno s izraženom ornamentikom. Elafitskih otoka.3 BJELICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Cvat: Bjelica cvjeta u drugoj polovini svibnja. Kada puše vjetar lišüe se njiše i stvara privid bijele boje lista. (2002) ova sorta zauzima oko 18 % fonda stabala u podruþju Dubrovaþkog primorja. Koloþep). poluotoku Pelješca. Bjelica stvara mali panj. Ova sorta ima 14 . a u zavisnosti od uzgojnog podruþja. Ime Mesnica dobila je radi velike zastupljenosti mesa ploda u odnosu na košticu dok je ime Žutica dobila zbog blijedožute boje nedozrelog ploda. RASPROSTRANJENJE Najviše je raširena u podruþju Dubrovaþkog primorja. Konavala. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla s malim kutom grananja radi þega stvara kuglastu krošnju. List: Bjelica stvara veliku koliþinu listova na izbojcima. Mesnica (Brseþine). Pored uzgoja u Hrvatskoj ovo je vodeüa sorta masline u Crnoj Gori. dug i uzak. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske.2. Danas u Hrvatskoj ima 15 matiþnih stabala ove sorte u tri registrirana rasadnika. Prema struþnoj literaturi preporuþa se za komercijalni uzgoj ali samo u južnim podruþjima. Koloþepa i Korþule.1. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Maroko. Vrtunšþica. List je sivo maslinaste boje s lica dok je sivo bjeliþast s naliþja lista. Prema Bakariüu. Kuna. (1951) ova sorta se uzgaja i u podvelebitskom primorju. Bjelica se smatra jednom od najstarijih maslina južne Dalmacije. Plod: Plod Bjelice je eliptiþnog oblika. Trstenik. communis. List je kopljast. Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. Vrtušnica (Vela Luka i Blato na Korþuli). Prema Zecu.

5 grama. 15 .0 grama. prosjeþna masa ploda je oko 3. nadalje osjetljiva je napad paunovog oka i sklona je alternativnoj rodnosti. Godišnje se proizvodi oko 10. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Bjelica je sorta s dobrom perspektivom za ograniþeni areal uzgoja (južnu Dalmaciju). Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Prednosti: Otporna je na rak masline.sitne plodove. Iako stvara veliki broj guka na deblu i panju ova sorta se slabo i sporo regenerira poslije obnove radi þega i danas imamo veoma starih stabala ove sorte. U buduünosti bi trebalo raditi na razvoju proizvodnje sortnog maslinovog ulja sa zaštitom izvornosti i geografskog podrijetla te na planu oplemenjivanja ove sorte s ciljem dobivanja klonova otpornijih na niske temperature. U buduünosti bi trebalo obaviti reprodukciju postojeüih kolekcija te poraditi na programima ozdravljenja ove sorte od virusa i viroida s ciljem dobivanja sadnog materijala kategorije osnovni. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Brojno stanje ove sorte je u stagnaciji. a koštica je prosjeþne mase 0.000 novih sadnica masline sorte Bjelica što može u znaþajnom pomoüi oþuvanju ove sorte.5 % i ulje je dobre kvalitete. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Bjelica je gospodarski veoma vrijedna sorta iskljuþivo za proizvodnju ulja. Sadržaj ulja u plodu 24. Nadalje potrebno je poraditi na istraživanju tržišta sortnog maslinovog ulja ove sorte te izraditi planove za kvalitetniju marketinšku obradu ulja ove sorte. Nedostatci: Bjelica je osjetljiva na niske temperature radi þega je ograniþen areal uzgoja.

cvjeta krajem svibnja i poþetkom lipnja u zavisnosti od uzgojnog podruþja. plod podsjeüa na plod šljive. SINONIMI Barakokula (Lumbarda. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Puljiška ili Puljizica (Hvar. Lastovka (Cavtat. Talijanka (Sutivan. Krivaja (Šipan). Vrisnik). Plod ima zelenkastu boju u poþetku zrenja koja postupno prelazi u crvenkasto-ljubiþasti da bi u fazi pune zrelosti bila crveno-vinske boje.01 % od ukupnog broja stabala masline. Pored uzgoja u Hrvatskoj. Kut grananja je dosta oštar. Ladrunka (Sali).0 grama koja radi þega se plodovi mogu konzervirati. Samorest (Blato). 16 . Naziv Velika Lastovka dobila je po obliku i boji lista koji u velikom podsjeüa na list Velike Lastovke. Lopud. Sadržaj ulja u plodu je mali. Prosjeþna dužina cvata je oko 30. Orgula (Žuljan). Kalamata ili Murgaþa (Crna Gora) i Barkinja (Crna Gora). Španjolka (Zadar). srednje visokog debla i kuglaste krošnje. Duška (Murter). Prema meÿunarodnoj klasifikaciji list Dužice svrstan je u kategoriju velikih listova. Mašjun ili Muška maslina(Korþula. Lastovka velika (Makarska. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Dužica razvija srednje bujna stabla. Listovi se ponekad uzdužno savijaju prema licu lista. Šipan. Oblikom.4 DUŽICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Mihaniüi). Mudara (Konavle). (2002) ova sorta je u Dubrovaþkom primorju zastupljena s oko 0. Koloþep. Makarska). dugi i kopljastog izgleda. Zaton. Dužica se u manjoj mjeri uzgaja i u podruþju Crne Gore. Plod: Plod je duguljast blago uvijen prema vrhu. Brusje. Prema Bakariüu. Korþula). Ime Dužica je dobila po dugaþkom plodu koji je najduži od svih domaüih sorta masline.2. Pitoma maslina sorta: Dužica PODRIJETLO Ova sorta je od oko 250 godina ranije uvezena iz Italije. Starigrad). Španjolica (Zadar. Sali.2. Talijanka (Makarska. U evidenciji Zavoda za sjemenarstvo i rasadniþarstvo evidentirano je samo jedno matiþno stablo ove sorte u RH. Razvija veliki broj dugih izbojaka koji se lako savijaju prema tlu te ima pendulasti izgled. Žman. communis. pokrajina Puglia gdje se naziva Oliva di Cerignola (Bakariü. Ovo je djelomiþno samooplodna sorta masline. Uzgoj je ograniþen uglavnom na okuünice i vrtove i to jedno ili dva stabla. Krfkinja (Reževiü). Prosjeþna masa plod je oko 9. Mljet). RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske ali u malim koliþinama. Kaprijeska (Braþ).1. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja mjeseca. List: Ima srednje veliki broj listova koji su blijedo–zelene boje. a ulje je slabije kvalitete. Kao ishodni materijal þuva kolekcijskim nasadima (Stanica za južne kulture Dubrovnik i Instituta za jadranske kulture u Splitu). SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Braþ).0 mm i na njoj prosjeþno ima oko 22 cvjeta. 2002). Pelješac). a u Italiju je uvezena iz Španjolske gdje joj je ime Grossa di Spagna.

Uljarica). STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi blago opadanje broja stabala ove sorte. Levantinka. Ima veoma krupan plod i þvrstu kožicu te je pogodna za manipulaciju tijekom procesa konzerviranja. U dobrim agrotehniþkim uvjetima ova sorta bi bila veoma dobro iskorištena. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Dužicu je potrebno staviti u nacionalnu kolekciju genofonda masline te obaviti njeno agronomsko. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. U nasadima gdje nema oprašivaþa slabo i neredovito raÿa.Nedostatci: Ovo je djelomiþno samooplodna sorta i za dobar rod potrebni su joj oprašivaþi (Drobnica. biološko i gospodarsko vrednovanje. Naime prema Zecu. a mogla bi se koristiti i u programima oplemenjivanja s ciljem dobivanja genotipova krupnijeg ploda. I na kraju je potrebno obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde teorije o njenom talijanskom odnosno španjolskom podrijetlu. Dužica je osjetljiva na napad paunovog oka i raka masline. Prednosti: Dužica je veoma otporna na napad maslinine mušice i maslininog moljca što je svrstava u veoma kvalitetne stolne sorte masline. (1951) ova sorta je bila zastupljena s oko 5 % u ukupnom broju stabala. 17 . Proizvodnja sadnica je veoma niska (svega nekoliko sadnica godišnje). a ima i slabu otpornost na sušu. Bilo bi potrebno analizirati proizvodni prostor za uzgoj ove sorte te izraditi planove za komercijalne nasade u odgovarajuüim agrotehniþkim uvjetima. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Dužica je gospodarski veoma vrijedna stolna sorta masline.

18 .

Drugi moguüi korijen imena Paštrica veže se za izraz «paštriti» koji se ranije koristio u podruþju Pelješca. Kao ishodni materijal þuva se u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split i to samo jedan primjerak.1. Grozdaþa. uzak i kopljast. Deblo je uspravno i srednje visoko. Grozdanka. 19 . a u jednoj resi ima prosjeþno oko 16 cvjetova. Oskorušno. koje se pod teretom ploda savija pa cijelo stablo ima viseüi izgled. Najveüe populacije Paštrice nalaze se oko naselja Brijesta. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Paštricom u podruþju Pelješca (15 ha udruga branitelja Ston). Trpanj i Trpanjska Duba dok su veoma rijetka stabla naÿena zapadno od Orebiüa. otporna na rak. sklonost alternativnoj rodnosti. koja je nastala na podruþju poluotoka Pelješca.2. niske temperature i sušu. prosjeþne mase 3. a što može biti i jedan od razloga njenog sinonima «Grozdaþa». a oznaþavao je crvenkasto-ljubiþastu boju koja se javlja na plodu ove sorte u doba promjene boje kod zrenja.5 PAŠTRICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. Ston. List: Ima srednje veliki broj listova koji su na dugim i tankim izbojcima. Nedostatci: Paštrica ima dugo razdoblje od zametanja do zriobe ploda (200-210 dana) pa se þesto beru i zeleni plodovi.0 g ljubiþasto crne boje. Bjelica i ýesvinka SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. svjetlo-zelene boje lica i sivo-zelenog naliþja lista. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena.2. Ova sorta raÿa u grozdovima. rodnost velika. Razvija krošnju u obliku kugle koja se može jednostavno oblikovati. Cvat: Cvat se razvija od ožujka do svibnja. stiskati). Sadržaj uljanu plodu kreüe se oko 19. Pitoma maslina sorta: Paštrica PODRIJETLO Ovo je vjerojatno najstarija domaüa sorta masline. communis. Plod: Razvoja plod okruglastog oblika.5 % i ulje je dobre kvalitete. (2005) Paštrica þini oko 15 % fonda stabala maslina poluotoka Pelješca. List je dugaþak. Prednosti: Kasna cvatnja. Grozdenjaþa. Paštrica ima dobar postotak samooplodnih cvjetova. Janjina. cvatnja Paštrice poþinje krajem svibnja i u prvoj polovini lipnja. velikim dijelom samooplodna sorta. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujno stablo. SINONIMI Pastrica. paunovo oko. Cvat je prosjeþne dužine oko 27 mm. a ovo ima veze sa sadržajem tanina u zelenim plodovima radi þega ulje ove sorte malo steže nepce prilikom konzumiranja. RASPROSTRANJENJE Ova sorta raširena je samo na podruþju poluotoka Pelješca i to veüim dijelom na njegovoj sjevernoj strani. Prema Bakariüu. Ime joj potjeþe od talijanske rijeþi «astrigente» (stezati.

Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 179 matiþnih stabala ove sorte u šest matiþnih nasada. Kao ishodni materijal þuva se u dva kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik). Maroko. Najveüa populacija ove sorte je u podruþju otoka Šolte. U buduünosti bi trebalo izraditi planove za poticanje veüeg korištenja sorte u proizvodnji i oplemenjivanje. Naime ova sorta ima veliki postotak samooplodnje. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Pored ovog sorta se þuva u Svjetskoj kolekciji genofonda masline «Alameda del Obispo» pri Sveuþilištu u Cordobi. Pitoma maslina sorta: Levantinka PODRIJETLO Podrijetlo Levantinke nije razjašnjeno. Od 2007. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Paštrica je sorta s dobrom perspektivom s tim da treba ubrzati rad na selekciji. 20 . 1. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade na podruþjima s tlima boljeg boniteta te na terenima gdje je moguüe natapanje. Ime Levantinka podsjeüa na njeno podrijetlo «Levant» kako se nekada nazivalo podruþje Grþke. biološkog i gospodarskog aspekta. SINONIMI Levantinka. communis. radi þega Levantinka redovito i obilno raÿa.2. Poveüani interes za sadnjom ove sorte vidljiv je posljednjih dvadesetak godina zahvaljujuüi spoznajama o gospodarskoj.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Paštrica je gospodarski veoma vrijedna sorta masline radi dobrog sadržaja ulja u plodu. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Španjolska te u svjetskoj kolekciji genofonda masline Instituta u Sfaksu. RASPROSTRANJENJE Uzgoj Levantinke ograniþen je na podruþje južne i srednje Dalmacije. Šoltanka. Tunis. Nadalje potrebno je provesti istraživanja tržišta za prihvat sortnog maslinovog ulja ove sorte.6 LEVANTINKA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Naime ova sorta se tijekom povijesti razmnožavala gukama (vegetativno) ili þesto puta sjemenom (generativno).2. Prema broju matiþnih stabala ova sorta je na treüem mjestu iza Oblice i Lastovke. a smatra se domaüom sortom masline. agronomskoj i biološkoj vrijednosti ove sorte. Potrebno je ovu sortu postaviti u banke gena na više lokacija i zapoþeti s komercijalnom proizvodnjom sadnog materijala. dobre otpornosti na biljne bolesti i štetnike te visokog stupnja samooplodnje i velike produkcije polena dobre klijavosti. Ovaj drugi naþin razmnožavanja rezultirao je postojanjem veüeg broja klonova ove sorte koje bi trebalo ocijeniti s agronomskog.

Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 20 %. Cvat je dugaþak u prosjeku 25 mm s prosjeþno 20 cvjetova u cvatu. Plod: Plod je srednje krupan. ima veliki postotak autofertilnosti te joj za uzgoj nisu potrebni oprašivaþi. Ova sorta raÿa u grozdovima. a udio hermafroditnih cvjetova je dosta velik. U iduüem razdoblju bi trebalo raditi na proizvodnji sortnog maslinovog ulja kupažiranom maslinovom ulju þiji bi glavni sastojak bilo ulje Levantinke. a u buduüem razdoblju trebalo bi pronalazit nove metode umnažanja ove sorte. Prednosti: Levantinka redovito i obilno raÿa. eliptiþno izdužen i blago uvijen prema vrhu. Proizvodnja sadnog materijala bilježi stalni rast.5 grama. List: List Levantinke je velik. Po dužini je blago uvijen. 21 . S lica je tamnozelene boje dok je s naliþja blago bjelkaste boje. Kora grana je glatka. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Prosjeþna masa ploda je oko 4. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Levantinka je sorta s dobrom perspektivom. Cvatnja se odvija od sredine do kraja mjeseca svibnja. Cvatnja je obilna. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. Cvat: Levantinka razvija cvat od ožujka do svibnja. Deblo je visoko i glatko. a ulje je dobre kvalitete. a krošnja je kuglasta. Pred poþetak zriobe plod je zelene boje koja postupno prelazi u crveno-ljubiþasti i na kraju je crne boje. Nedostatci: Levantinka je veoma osjetljiva na sušu te za njen uzgoj treba birati tla dubljeg profila ili osigurati natapanje. U agronomskom smislu trebalo bi usmjeriti istraživanja na oplemenjivanje ove sorte putem križanja s ciljem dobivanja ploda þvršüe konzistencije koji bi se mogao koristit za konzerviranje. a u jednom grozu ima izmeÿu tri i pet plodova. Srednje je otporna na napad maslinine muhe.BIOLOŠKI OPIS Stablo: Levantinka razvija veoma bujno stablo. Srednje je osjetljiva na napad raka masline i paunovo oko. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Levantinka je gospodarski veoma vrijedna sorta masline namijenjena iskljuþivo za proizvodnju ulja. Ima slabu sposobnost rizogeneze. Nadalje treba izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja od ove sorte s razliþitih uzgojnih podruþja. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se poveüani interes za podizanja nasada masline sa sortom Levantinkom. Obod lista je blago nazubljen. širok i dugaþak.

22 .

Rab. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. u podruþju Zadra sa 70 % te u podruþju Korþule s oko 10 % . Sitnica (Zadar. Dubrovnik). Od 2007. Rab. Kaštel Lukšiü). Izbojci su dugaþke. Senj. Sadržaj ulja u plodu kreüe se oko 23 % u ovisnosti od uzgojnog podruþja i niza drugih þimbenika. Žutka (Tisno. Nadalje u Hrvatskoj je registrirano 43 matiþna stabla ove sorte. List: Razvija kratke. Drobinka (Krk. Mastrinka (Braþ i Kaštela). Korþula.7 DROBNICA SISTEMATIKA MASLINE red: OLEALES (LIGUSTRALES) porodica: OLEACEAE rod: OLEA vrsta: Olea europaea var.5 grama. Orkulica (Primošten). Biograd). RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju masline u Hrvatskoj s tim da je nama južnije od otoka Korþule. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma snažna stabla s velikim deblom. Crikvenica. Plod ima tanku kožicu koja se teško odvaja od mesa ploda. Krošnja je veoma bujna i uspravna. Sitna (Hrvatsko primorje). Ova sorta ima veliku produkciju polena koji je dobre vijabilnosti radi þega se može koristiti kao dobar oprašivaþ za neke druge sorte. Ciculja (Krk i Pag). Preko). Trpanj.1. Cvatna resa je kratka. Naša maslina ili Domaüa ili Modrulja (Krk). Preko. Drobnjaþa (Zadar. communis. Benkovac. Listovi su veoma þvrsti zagasito zelene boje lica dok je naliþje svjetlo-zelenkaste boje.2. Jadrnjaþa i Uljarica (Iž). a s cvatnjom poþinje krajem svibnja i poþetkom lipnja mjeseca. Ulje je izuzetno dobre kvalitete. godine þuva se i u svjetskoj kolekciji masline pri Institute National «Marrakech». Kao ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Šibenik. Deblo je veoma visoko. Plod: Plod je sitan. Senj. te je na popisu svjetskih sorta masline koji se vodi pri Meÿunarodnom vijeüu za maslinovo ulje (COI) u Madridu. Pitoma maslina sorta: Drobnica PODRIJETLO Drobnica je autohtona hrvatska sorta masline. Preko.2. Perišiüeva mastrinka (Kaštela). Pred zriobu je zelene boje koja postupno prelazi u ljubiþastu i na kraju u crnu boju. Ova sorta je redoviti pratilac sorte Oblice. 23 . Krk. a listovi rijetki. Zadar. Prema struþnoj literaturi preporuþa se kao vodeüa sorta za proizvodne nasade. Najveüi uzgojni centri su otok Korþula i Zadarsko podruþje. uske i na vrhu zaoštrene listove. Ime je dobila po plodu koji je sitan. O njenoj rasprostranjenosti govori Zec (1951) te navodi kako je ova sorta u podruþju Raba zastupljena sa 60 % . s dobro izraženim pikantnim okusom i finom gorþinom. Na podruþju otoka Korþule postoje veoma stara stabla i smatra se najstarijom sortom masline u ovim prostorima. Rab). Drobnica ima uspravan rast. Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju. Crikvenica. prosjeþne mase oko 2. Cvat: Drobnica razvija cvjetove od ožujka do svibnja. Biograd. SINONIMI Drobnica (Benkovac. Piculja (Krk. prosjeþne dužine 12 mm s prosjeþno 12 cvjetova u cvatu. Murter. Maroko. Knin). Biograd.

24 . GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Drobnica je gospodarski vrijedna sorta iako do sada nije zauzimala znaþajnije mjesto u komercijalnim nasadima. Njena vrijednost vidljiva je u tome što daje ulje dobre kvalitete. Izraditi planove oplemenjivanja kroz programe križanja s ciljem dobivanja genotipova s veüim stupnjem samooplodnja. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla ulja ove sorte. Drobnica je slabo otporna na jaþe udare vjetra. ima dosta vijabilnog polena te se može koristit kao dabar oprašivaþ za neke druge sorte masline. Godišnja proizvodnja sadnica ove sorte u RH kreüe se na razini od oko 10. otporna je na rak masline i napad maslinine muhe te na sušu.000 kom. Ova sorta je osjetljiva na napad paunovog oka. a osobito je postaviti u podruþja gdje natapanje nije moguüe. može služiti kao dobar oprašivaþ za druge sorte.Nedostatci: Bujan rast i sitni plodovi otežavaju berbu. Prednosti: Drobnica je samooplodna sorta. ima dobru otpornost na sušu i neke bolesti masline te se može koristiti kao dobar materijal za programe oplemenjivanja. osobito kada se radi i ruþnoj berbi. Nadalje treba izraditi ocjenu proizvodnih podruþja za uzgoj ove sorte kako bi se ona mogla više komercijalizirati. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabala ove sorte u podruþju Korþule i okolici Zadra.

zaštita i upotreba genetskih resursa masline. sc. dr. Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda masline: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu 25 . Slavko Perica dr. sc.2.3.2. dr. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 1.2. Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u donjoj Neretvi Osnivanje kolekcije i matiþnjaka udomaüenih sorta masline u Vodnjanu. sc. sc. ani Benþiü mr.1. Trenutni projekti vezani uz maslinu: Vrednovanje. Barbara Sladonja prof. Postojeüe stanje.2. Gabriela Vuletin Selak mr. 1.3. Frane Strikiü dr.3. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1.2.1.1.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1.3. sc. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda masline: dr.3. Mirella Žanetiü 1.3. sc. Zlatko Šatoviü prof. sc.

oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. izložbe. razrada bussines planova. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. promotivni materijal. daljnja selekcija. poboljšanje državne strategije. publikacije. oplemenjivaþki rad.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1. formiranje i dopuna kolekcija.1. 26 . predavanja.4.1 Prijedlog mjera za promociju.

agrumi.000 3. Trešnja kao voüna kultura ima dugu tradiciju uzgoja u Dalmaciji. Danas se na prostoru Dalmacije uzgaja oko 3. a zlatno doba nastupilo je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa. nešpola i šipak) ni danas niti kroz povijest uzgoja nisu imali veüi ekonomski znaþaj za Dalmaciju. Tablica 1. Broj stabala voüa u Dalmaciji Voüna vrsta Maslina Smokva Bajam Rogaþ Trešnja Maraska Mandarina Šipak Naranþa ýetrun Nešpola Broj stabala 3. Uspostavom samostalne Hrvatske mijenja se agrarna politika te se voüarstvo smatra strateškom odrednicom poljoprivrede i poklanja mu se zaslužena pažnja.000. šipak.2. Od voünih kultura najznaþajnije su smokva. Šezdesetih godina dvadesetog stoljeüa plodovi rane sorte Tugarka zrakoplovom su prevožene na tržište Bavarske.250. i rogaþ uzgajaju sporadiþno. Škrta polja i tereni sa zemljištima boljeg boniteta koristili su se za proizvodnju žitarica. Sadašnje brojno stanje voünih vrsta prikazuje Tablica 1. trešnja. Na nagnutim terenima i terasama pored masline uzgajalo se i drugo voüe (smokva.000 150. maraska i trešnja dok se nešpola. Proizvodnja svih ostalih voünih kultura u Dalmaciji bila je na razini koja nije bila dostatna ni za vlastitu potrošnju. rogaþ. a poznata uzgojna podruþja su Kaštela i Poljica u srednjoj Dalmaciji. a komercijalni uzgoj datira od sredine prošlog stoljeüa od kada je meliorirana dolina Neretve.000 200.000 Sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bilo je zlatno doba maraske. šipak.000 1. Dolaskom jugoslavenske vlasti u Dalmaciju voüarstvo sustavno nazaduje kao i sve ostale poljoprivredne kulture. a o razmjerima proizvodnje govori þinjenica da se samo na podruþju mjesta Selca na Braþu bralo oko 60 vagona ploda maraske. višnja i drugo) te vinova loza. VOûNE VRSTE 2. Tada je bila velika ekspanzija ovog vrijednog voüa. uglavnom u okuünicama.1 UVOD 2. maraska. a rezultat toga je masovno iseljavanje stanovništva iz sela u grad ili iz Dalmacije u druge.000 30.000 2. rogaþ.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Uzgoj voünih kultura u Dalmaciji datira od najstarijih vremena. Agrumi su voüe novijeg doba u ovim prostorima. Rezultat ovoga je poveüanje 27 . smokva. poslije obavljene selekcije.200. dok je brojnost drugih voünih vrsta u Dalmaciji u stagnaciji ili opadanju.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U odnosu na maslinu druge voüne vrste (bajam. a najþešüe prekomorske zemlje.1.000 32. bajam. 2.1.000 1. uzgoj maraske datira od sredine XVI stoljeüa.500.000 2.000 100.000 stabala masline s tendencijom porasta. a prvenstveno za pšenicu.500.

28 . šipak i smokva se uzgajaju u svih pet podregija. Naime poveüana koliþina oborina potrebna je u ljetnom razdoblju. Svaka od imenovanih podregija odlikuje se odreÿenim klimatskim karakteristikama koje su uvjetovale vrstu voüarske proizvodnje. maraska je zastupljena u sjeverno i srednjoj Dalmaciji te u unutrašnjosti. trešnje. unutrašnjost Dalmacije i dolina Neretve.površina pod maslinom i obnova starih i zapuštenih maslinika. radi þega je potrebno organizirati natapanje poljoprivrednih kultura. Klima i oborine su klimatski elementi koji u znaþajnom utjeþu na proizvodnju voüa u Dalmaciji. 2. rogaþ se uzgaja samo na nekim pogodnim lokalitetima u podruþju južne i srednje Dalmacije. bajam. Od okolišnih uvjeta treba istaknuti oborine kao važan element voüarske proizvodnje kojih u podruþju Dalmacije ima dovoljno ali nisu pravilno rasporeÿene. Maslina. nešpola se uzgaja sporadiþno uglavnom u okuünicama dok su centri trešnje u podruþju srednje Dalmacije. ali sporije poveüanje uzgoja drugih voünih vrsta. agrumi su zastupljeni iskljuþivo u podruþju doline Neretve. a tada u ovom podruþju pada najmanje kiše. srednja i južna Dalmacija.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Dalmacija ima povoljne klimatske uvjete za uzgoj gotovo svih voünih kultura. Na osnovi klimatskih i pedoloških karakteristika Dalmacija je podijeljena u pet voüarsko-maslinarskih podregija: sjeverna. a razlike su u sortnom sastavu pojedine podregije.1.

Marina. Šaraguja. Modrulja. Bujaka.1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari voünih vrsta u Dalmaciji*: *Napomena: detaljnije Boldom su otisnute sorte koje su u Elaboratu obraÿene. Vodenjaþa. Bružetka. Sutivanski. Princeza korþulanska. Crna rezavica. Vladimirska krupna bijela.2. Zlatulja crna. ýarski kasni. Bjelica. Lješnjak. Lopudka. Tremenjaþa. Sultanija crna. Vladimirska krupna crna. Bijela sultanija. Karginja. Smokviþki polumekiš. Cigulica. Tradicijski kultivari smokve u Dalmaciji: Petrovaþa bijela. Petrovaþa crna. Carigradska rezavica. Debelokori krupni. Crna patlidžanka. Talijanski kasni. Bružetka crna.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 2. Knez ýrnomir. Priceza smokviþka. Zimica. Crna sušilica. Župski. Bujaka crna. Padovanka bijela. Zemnjica. Zlatulja. Crna smirnska. Dubrovaþki. Tradicijski kultivari bajama u Dalmaciji: 29 . Zamorþica.2.

Poljiþka. Visulja. Gomiliþka. Mojdeški krupnozrni. Glavaš. Slatki sitnozrni. Katarinka. Tradicijski kultivari rogaþa u Dalmaciji: Tradicijski kultivari trešnje u Dalmaciji: Tradicijski kultivar mandarine u Dalmaciji: Tradicijski kultivar þetruna u Dalmaciji Tradicijski kultivari naranþe u Dalmaciji: Tradicijski kultivari šipka u Dalmaciji: 30 . Zorica rana. 8R. Šipanski. Recta. 27R. Sladun krupnozrni. Široko korþulanski. 14O. Slatki barski. Domaüa naranþa. Puljiški. 23R. Pendula. Medunac. Sokoluša. Domaüi þetrun. Slatki tankokorac. Žuta naranþa. 14L. Dividiš. Dubrovaþki kasni. Braþ-1. Ciparski. Mekiš. Karaderviš. Stonska kratke peteljke. Bogliüev. Komiški. Dubrovaþki sitnozrni. Crni zub. Kuparka. Šerbetaš. Konjski zub. Braþ-6. Vodica. Tugarka. Stonska.Tradicijski kultivari maraske u Dalmaciji: Braþ-2. Barski.

31 . Šipak crnog zrna. Medun. Zamorski. Tradicijski kultivar nešpole u Dalmaciji: Tradicijski kultivar oskoruše u Dalmaciji: Domaüa krupna nešpola.Dubrovaþki rani. Sladun. Domaüa oskoruša.

Bletkinja. Šolta. Prosjeþna masa plodova ljetnog cvata je 40-50 grama. B. U Hrvatskoj je registrirano 9 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. Pitoma smokva sorta: Petrovaþa bijela PODRIJETLO Podrijetlo ove sorte nije razjašnjeno. Cvat i plod: U tijeku vegetacije razvija dva puta cvat. takozvani „plod cviþak“. Prosjeþna masa ploda iznosi od 60 do 100 grama. B. koja se lagano odvaja od potkožnog gotovo bijelog mesa. Prvi proljetni cvat sadrži samo degenerirane ženske cvjetove. Mletkinja (cijelo uzgojno podruþje). Cukerini . Bonboni. Benkovac. Unutrašnji dio mesa je blijedo-medeno-ružiþaste boje. Balunjaþa (Dubrovnik). Nedostatci: Plodovi zbog velike soþnosti slabo podnose transport i manipulaciju. Korþula. RASPROSTRANJENJE Petrovaþa bijela se najviše uzgaja u srednjoj i južnoj Dalmaciji. to jest polen iz cvata divlje smokve (caprificusa).Zuccherini (Istra). koji prenosi smokvina osica (Blastophaga grossorum. a listovi tamno zeleni dlanasti peteroprstaste plojke. undulata.2.2. Šibenik).2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije: 2. Korþula.1 SMOKVA: PETROVAýA BIJELA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. Za oplodnju je veoma potrebna kaprifikacija. vulgaris). Hvar. pa sortiranje treba obaviti veü pri berbi u voünjaku. a smatra se domaüom sortom smokve.2. Iz ovog se cvata nakon što omesnati razvije veliki soþni. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu). jestivi plod. dok je uz obalu i na otocima sjevernog Jadrana ima malo. Plod je tipiþnog smokvasta oblika s kožicom svijetlo zelene boje. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20.000 komada.2. Mljetkinja (Dubrovnik. pa je tipiþna dvorotka. Split. Ovaj se cvat razvije u plod prosjeþne mase od 50 grama. težine do 170 grama. BIOLOŠKI OPIS Stabla su bujnog rasta. Drugi to jest ljetni cvat ima samo ženske cvjetove sa potpuno razvijenom plodnicama. Split). 32 . Njen uzgoj proširen je na podruþje srednje i južne Dalmacije dok je u sjevernoj Dalmaciji ima veoma malo. vrlo soþan i ugodno slatkasta okusa. Zadar. Trkva (Split). Prednosti: Veoma kvalitetna rana sorta smokve koja se može dobro plasirati u doba turistiþke sezone. SINONIMI Sinonimi su: Petrovka (Dubrovnik. Hvar.

radionice. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je izraditi plan za njeno oþuvanje i zaštitu. 33 . Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Petrovaþa bijela ima veliki gospodarski potencijal zbog kvalitetnih plodova i rane zriobe. Potrebno je stvoriti kolekciju smokve u kojoj üe se izmeÿu ostalog þuvati i stabla Petrovaþe bijele te obaviti molekularnu identifikaciju te potvrditi njenu autohtonost. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu. Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda smokve niti razvoj smokvarstva uopüe. radionice u osnovnim i srednjim školama. Napose treba istaknuti njenu sposobnost da dva puta plodonosi tijekom godine.STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEĆI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. a za proizvodnju je u znaþajnijem važniji prvi rod ove smokve. Za ovu sortu bi trebalo istražiti tržište i kvalitetnije je obraditi marketinški. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.

34 .

RASPROSTRANJENJE Uzgoj Zamorþice raširen je na cijelo uzgojno podruþje. SINONIMI Zamojþica. a lagano se odvaja od mesa.2 SMOKVA: ZAMORýICA SISTEMATIKA SMOKVE red: ROSALES porodica: MORACEAE rod: FICUS vrsta: Ficus carica. Poljarica (okolica Splita). a u njemu dolaze samo degenerirani ženski cvjetovi. Tjenica (neretvanski kraj). U Hrvatskoj je registrirano 15 matiþnih stabala ove sorte u tri rasadnika. Tenica (Hercegovina). Osim u Hrvatskoj Zamorþica se dosta uzgaja u Bosni i Hercegovini. a osobito u dolini Neretve te u Crnoj gori. Ako je mesnat vrat duži. Dalmatskaja (Krim). Hvara i Korþule. Najviše se uzgaja u dolini Neretve sve do Mostara. Cvat i plod: Tipiþna je jednorotka jer razvija cvat samo jednom godišnje.2. vrlo soþno i slatko. Barsanica. Adriatic (Kalifonija). a dozrijevanje traje oko mjesec dana. Zbog finoüe i nježnosti kožice suhe smokve na veüoj vlazi lako potamne. To je povoljno jer se za vrijeme ljeta. a što ukazuje na njeno podrijetlo. Inaþe je tanka. Nedostatci: Jedina je mana ovoj sorti što su joj plodovi manji od plodova drugih u svijetu cijenjenih sorti. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 15. ugodne arome. a najviše u prostoru od Makarske do Metkoviüa. SLUŽBENI STATUS Uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. mekoüe i finog okusa. Bilica (Makarsko primorje i otok Krk). Plod je izrazito kruškolika oblika. Visilica (Hvaru). U Kaliforniji se ova sorta naziva Adriatica. Nadalje za ovu je sortu veoma interesantno da se uzgaja u Kaliforniji gdje su je najvjerojatnije donijeli naši iseljenici te na Krimu u Rusiji. mogu sušiti plodovi. dok se na Krimu naziva Dalmatskaja. a posebno na podruþje otoka Krka.000 komada. zbog nježne tanke kožice i dobre kvalitete. List je srednje veliþine. Dobra smokva. Kožica je svijetlozelene boje s laganim prijelazom u žuükasto-zelenu u vrijeme dozrelosti. a plojka je dlanasta i obiþno petoprstasta. Manjukva (Hrvatsko primorje). koje je ispod kože bijelo-žuükasto. tada je držak kraüi i obratno. Pitoma smokva sorta: Zamorþica PODRIJETLO Zamorþica je domaüa sorta koja se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju. Osobito su cijenjeni suhi plodovi ove sorte. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Stabla su srednje bujna do vrlo bujna i vrlo rodna. Suševka (Korþuli). Razlikujemo plodove s duguljastim i kratkim mesnatim vratom. Hvarska smokva (u literaturi). 35 .2. odnosno. dok ima dosta topline i sunca. Poþinje dozrijevati u prvoj dekadi kolovoza. Sušeljka (Sinj i Dalmatinska zaleÿe).2. Sušeoka (Dubrovaþko primorje i Konavli). Sušelica. a u sredini medenoružiþasto. Kao ishodni materijal þuva se u tri kolekcijska nasada (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split i Stanica za južne kulture Dubrovnik i Institut za poljoprivredu i turizam Poreþ).

koji s takvih terena imaju odliþnu kvalitetu. otpornost na sušu i niže temperature. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broja stabla ove sorte u uzgoju. Premda ova sorta dobro uspijeva i na pliüim tlima. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Preporuþuje se za uzgoj kao naša gospodarski najvrednija sorta. Na dubljim tlima. Obaviti molekularnu karakterizaciju te unaprijediti tehnologiju sušenja s ciljem dobivanja vrhunske kvalitete suhe smokve. Putem raznih edukativnih aktivnosti (predavanja. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. a posebno za sušenje. radionice u osnovnim i srednjim školama. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Izraditi planove za zaštitu ove sorte. koja dobro gospodare vlagom.Prednosti: Glavni razlozi njena velikog uzgoja su slijedeüi: dobra bujnost i rodnost. 36 . a takoÿer je veüa i prosjeþna masa plodova. odliþna kvaliteta plodova opüenito. radionice. ipak prednost treba dati dubljim plodnim tlima. veüa je bujnost i rodnost. dani smokve i drugo) poveüati razinu svijesti o vrijednosti upotrebe smokve u prehrani i opüenito o važnosti oþuvanja biološke raznolikosti u Hrvatskoj i svijetu.

37 .

Trenutno u Hrvatskoj ne postoji niti jedan projekt vezan za oþuvanje genofonda bajama. mjesto ýara. Zreli plod je ovalnog oblika. Nedostatci: Ovo je u velikom postotku stranooplodna sorta bajama te bi trebalo istražiti najprikladnije oprašivaþe za ovu sortu. 38 . Plod: Ova sorta cvjeta veoma kasno.2 grama. Ljuska ploda je polumekana. Sorta je veoma otporna na sušu i bolesti bajama redi þega ima dobru perspektivu za veüe korištenje u proizvodnji. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. a list je zelene boje.6 grama s randmanom jezgre od oko 50 % . Krošnja je kuglastog oblika. Posebno brojne populacije nalaze se u podruþju otoka Korþule gdje je ova sorta i izdvojena. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta ýarski kasni je uvrštena na sortnu listu RH. Dobro svojstvo ovog bajama je da ima mali postotak (oko 4 % ) dvostrukih jezgri. Prednosti: Kasna cvatnja. Pored kasne cvatnje ova sorta ima polumekanu ljusku te dobar randman jezgre (50 %).2.3 BAJAM: ýARSKI KASNI SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN ýarski kasni ima dosta kasnu cvatnju po þemu je izdvojen kao gospodarski vrijedna sorta. RASPROSTRANJENJE Ova sorta se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju Hrvatske. Jezgra je takoÿer ovalnog oblika s prosjeþnom masom od oko 2. S obzirom na svoja dobra gospodarska svojstva ova sorta je pogodan materijal za oplemenjivanje bajama putem križanja i klonske selekcije s ciljem dobivanja genotipova kasnije cvatnje i boljeg randmana jezgre. Godišnja proizvodnja sadnica bajama ove sorte je na razini od 2-3. Bajam sorta: ýarski kasni PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta bajama porijeklom s otoka Korþule. dug i kopljast.2. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna i veoma rodna stabla. Ime je dobio po kasnom dobu cvjetanja i mjestu selekcije. prosjeþne mase oko 4. (Prunus amygdalus). otpornost na sušu i bolesti bajama. visokog debla. a dozrijeva srednje rano. U Hrvatskoj trenutno nije registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte.000 sadnica. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.2. Kao ishodni materijal þuva se u jednom kolekcijskom nasadu bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u nekoliko komercijalnih rasadnika na obali.

39 . Nadalje potrebno je istražiti najprikladnije sorte oprašivaþe za ovu vrijednu sortu s ciljem poveüanja rodnosti te obaviti molekularnu identifikaciju radi potvrde autohtonosti.PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Potrebno je u najkraüem vremenu od postojeüih kolekcioniranih stabala napraviti reprodukciju te zasnovati nacionalnu kolekciju genofonda bajama na više lokacija.

Bajam sorta: Knez ýrnomir PODRIJETLO Knez ýrnomir je domaüa sorta bajama koja je selekcionirana na otoku Korþula u podruþju mjesta ýara. Napose treba istražiti moguünost korištenje jezgre ovog bajama u preraÿivaþkoj industriji. dobar randman jezgre. nema dvostrukih jezgri u plodu. Najveüa ekspanzija ove sorte bila je prije tridesetak godina kada se u znaþajnijoj mjeri proširio na cijelo uzgojno podruþje. Ovo je srednje rodna sorta bajama.000 sadnica.2. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Knez ýrnomir uvrštena je na sortnu listu RH.4 grama.2 grama s randmanom jezgre od oko 43 % . a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 2-3. visokog debla i razgranate krošnje tipa vaze. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U najskorije vrijeme treba obaviti reprodukciju ove sorte iz postojeüe kolekcije te podizanje novih kolekcija genofonda bajama na najmanje dvije odvojene lokacije u zemlji.2. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarska vrijednost ove sorte je velika zbog kasne cvatnje i polumekane ljuske te dobrog randmana jezgre. Poveüati 40 . Najveüe populacije ove sorte nalaze se u podruþju otoka Korþule. List je dug i uzak. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija veoma bujna stabla. lijepog izgleda i prosjeþne mase od oko 1. Kao ishodni materijal þuva se u jedinoj kolekciji genofonda bajama pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split te u jednom komercijalnom rasadniku. a jezgra je takoÿer duguljasta.4 BAJAM: KNEZ ýRNOMIR SISTEMATIKA BAJAMA red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Amygdalus communis Spock. Plod ima polutvrdu ljusku. (Prunus amygdalus). otporna na sušu. Kako bi se poveüala rodnost ove sorte potrebno je obaviti istraživanja izbora najprikladnijih oprašivaþa ove sorte te bi bilo potrebno poraditi na istraživanju tržišta za prihvat ove sorte bajama. Sorta Knez ýrnomir nema dvostrukih jezgri. Struþna ocjena o ugroženosti: ugrožena. U RH danas nema registrirano niti jedno matiþno stablo ove sorte bajama. kasna cvatnja. RASPROSTRANJENJE Ova sorta bajama raširena je u proizvodnim nasadima na cijelom uzgojnom podruþju. Prednosti: Polumekana ljuska.2. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja bajama. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se lagani porast broje stabala ove sorte. Nedostatci: Manja rodnost. Plod: Razvija duguljaste plodove prosjeþne mase oko 3.

Pokretanje projekta prikupljanja i kolekcioniranja genofonda bajama. 41 .proizvodnju sadnog materijala kroz program ocjene proizvodnog podruþja za uzgoj ove sorte.

RASPROSTRANJENJE Ova sorta od 1975. sitniji od kontinentalne višnje. Plod: Plod maraske zrije od druge dekade lipnja do polovine srpnja. visok sadržaj aromatskih tvari i tvari arome. Danas je u Hrvatskoj registrirano 49 matiþnih stabala ove sorte.8 grama.2.000 sadnica. prosjeþne mase oko 3 grama. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se porast broja stabala ove sorte. var. sadržaj suhe tvari kreüe se oko 24 % . Koštica je sitna. likere i marmelade. Krošnja je veoma gusta i kotlaste forme rasta. prosjeþne mase 0. U odreÿenom uzgojnom podruþju daje vrhunsku kvalitetu i prepoznatljivost. Izbojci su veoma bujni s dugim internodijima. a godišnja proizvodnja sadnog materijala kreüe se na razini od oko 20-25.2. Potrebno je izraditi plan korištenje ove sorte kroz preradu u sokove. a danas u Hrvatskoj postoji samo jedan kolekcijski nasad višnje maraske pri Institutu za jadranske kulture u Splitu te veüi broj matiþnih nasada u komercijalnim rasadnicima. Ime je dobila po otoku na kojem je izdvojena. Plod je srednje krupan. marasca (Cerasus vulgaris Mill.2. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima veliki gospodarski potencijal jer daje visoke i redovite prinose. Kvalitetnijom marketinškom obradom i pravilnom analizom tržišta treba stvoriti brend «Maraska Dalmatina» Danas u Hrvatskoj egzistira i projekt «Maraska Dalmatina» koji ima za cilja izradu specifikacije 42 . veoma gust i aromatiþan.5 MARASKA: BRAý-2 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. var. Naime od davnine je poznata proizvodnja likera «Maraskino» þija je baza plod višnje maraske. marasca) Maraska sorta: Braþ-2 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske porijeklom s otoka Braþa. Ova je sorta izdvojena iz populacije 1975. sirupe. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskom deblom. Najveüi pomak u oþuvanju ove sorte kao i opüenito maraske u Hrvatskoj napravljen je podizanjem plantaže od 250 ha maraske u podruþju «Vlaþine» u zadarskom zaleÿu prije 3 godine. godine kada je izdvojena na podruþju Braþa ušla je u sve komercijalne voünjake na cijelom uzgojnom podruþju od Zadra do Ploþa. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-2 uvrštena je na sortnu listu RH. Sok ploda je zagasito crvene boje. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Tijekom ove primarne selekcije izdvojen je veüi broj tipova koji su nosili radne nazive Braþ-1 do Braþ-8. a nakon agronomskog i ekonomskog vrednovanja znaþajnije mjesto i naziv sorta ili tip maraske dobili su Braþ-2 i Braþ-6. srcolikog oblika. mjesto Selca. godine te se od tada vodi kao sorta maraske.

prehrambenog proizvoda višnje maraske za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda. Kroz turistiþku ponudu na domaüem turistiþkom tržištu obaviti valorizaciju ovog jedinstvenog proizvoda u svijetu.). marmelada i sl. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. Nadalje potrebno je poveüati proizvodnju sadnog materijala maraske i to prvenstveno perspektivnih sorta te raditi na oplemenjivanju ove sorte s ciljem dobivanja genotipova s boljim svojstvima. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. likera. 43 . Izraditi planove za zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla proizvoda od višnje maraske (sokova. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA U iduüem razdoblju potrebno je obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije genofonda višnje maraske na razliþitim lokalitetima (Split i Zadar).

Prednosti: U velikom stupnju je samooplodna sorta maraske. Izbojci su bujni i uspravni. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. marasca (Cerasus vulgaris Mill. RASPROSTRANJENJE Braþ-6 se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju maraske od Zadra do Ploþa. prosjeþna masa ploda je oko 3. zahvaljujuüi novopodignutoj plantaži maraske površine 250 ha i privatnim manjim voünjacima u tome podruþju. U ostalom prostoru uzgoja maraska bilježi stalno nazadovanje broja stabala. marasca) Maraska sorta: Braþ-6 PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta-tip višnje maraske koja je selekcionirana u podruþju Selaca-otok Braþ 1975.2. tamnocrvene boje kožice i gustog soka ploda. Makarsko primorje i izvorno podruþje otok Braþ. uspravnih grana. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi nagli porast broja stabla. Redovito i obilno raÿa. Plod je pravilnog srcolikog oblika.2. Koštica je pravilnog oblika prosjeþne mase oko 0.5 grama. a osobito u podruþju zadarskog zaleÿa i podruþju Šibenika (Vodice i Tribunj). Pored ovog ishodni materijal se þuva u jedinoj kolekciji pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. var. Plod: Plod zrije od kraja lipnja do sredine srpnja mjeseca. U drugim uzgojnim podruþjima kao što su unutrašnjost Dalmacije. a može varirati i do 28 %. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 30-40. a razlog tomu je napuštanje poljoprivrednih prostora i orijentacija u turizam. Sok ploda je aromatiþan i sadrži oko 23 % suhe tvari u zavisnosti od uzgojnog podruþja i stupnja zrelosti. Razvija kuglastu krošnju. Danas u Hrvatskoj ima registrirano 322 matiþna stabla ove sorte u þetiri registrirana komercijalna rasadnika. maraska je praktiþki nestala.000 sadnica.7 grama. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena.2. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Sorta Braþ-6 uvrštena je na sortnu listu RH. 44 . Nedostatci: Osjetljiva je na niske temperature pa za uzgoj treba birati zaštiüenije položaje. var. godine.6 MARASKA-SORTA: BRAý-6 SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. U posljednje vrijeme znaþajan napredak u broju stabla bilježi se u podruþju zadarskog zaleÿa.

Za ovu sortu bi trebalo izraditi marketinške planove te istražiti tržište soka i likera od ove sorte i opüenito od maraske. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. 45 . otpornosti na sušu i visokog sadržaja suhe tvari u soku ploda.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta je veoma vrijedna radi obilne rodnosti. Bilo bi potrebno organizirati manifestaciju «Berba višnje maraske» u vrijeme turistiþke sezone te tako napraviti promidžbu ove vrste i njenih preraÿevina. visokog stupnja samooplodnje. Izraditi planove oplemenjivanja. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split). a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu. Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu.

Posebno treba istaknuti u posljednje vrijeme poveüani interes za uzgoj ove sorte na podruþju Zadra i Visa. Od preraÿevina (sok. godine u podruþju Poljica. SINONIMI Nema sinonima.7 MARASKA: RECTA SISTEMATIKA MARASKE red: ROSALES porodica: ROSACEAE rod: PRUNUS vrsta: Prunus cerasus L. Krošnja je kuglastog oblika. prosjeþne mase oko 2. marasca) Maraska sorta: Recta PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta maraske. a sadržaj suhe tvari varira od 23-29 % ovisno od stupnja zrelosti. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. var. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla s niskim deblom. Boja pokožice ploda je tamnocrvena kao i soka ploda. a taj tip rasta se zove recta rast. Promidžbene aktivnosti trebale bi biti usmjerene na domaüe turistiþko tržište. ruþka i veþere od sokova nudi na prvom mjestu sok višnje maraske kao hrvatski brend. marasca (Cerasus vulgaris Mill.9 grama. organizirati akciju u nekoliko hotela na obali da se u vrijeme doruþka. (npr. sušu i visok sadržaj suhe tvari.2. Plod: Plod je pravilnog srcolikog oblika. a kao aperitiv liker maraskino). RASPROSTRANJENJE Uzgaja se na cijelom uzgojnom podruþju maraske (podruþje od Zadra do Ploþa). Pored ove kolekcije u Hrvatskoj postoji 9 registriranih matiþnih stabala ove sorte u tri komercijalna rasadnika. Koristiti ovu sortu u programima oplemenjivanja. uzgojnog podruþja i agrotehniþkih prilika date godine. Potrebno je izraditi zaštitu izvornosti i geografskog podrijetla višnje maraske. a osobito nakon sadnje nasada 15 ha u podruþju otoka Visa te na nekoliko manjih nasada u podruþju Zadra.2. Prednosti: Otporna je na niske temperature. a godišnja proizvodnja sadnica je na razini od 10-20. sušu i moniliju. naime ova sorta raste dosta uspravno. likeri i sliþno) napraviti brend «Maraska Dalmatina» i zaštitit cijelo uzgojno podruþje ove voüne vrste. Ishodni materijal þuva se u kolekciji genofonda maraske pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split. a grane imaju uspravan rast. 46 .2. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Ova sorta ima dobar gospodarski potencijal iz razloga dobre otpornosti na niske temperature. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme bilježi se znaþajan porast broja stabla ove sorte. Kvalitetnijim marketinškim pristupom i veüim promidžbenim aktivnostima u znaþajnom bi se pomoglo oþuvanju i razvoju ove voüne vrste. Izdvojena je selekcijskim radom 1976. Nedostatci: U nešto veüem postotku je samoneoplodna sorta te su joj za uspješan rod potrebne sorte oprašivaþi.000 sadnica. Sok ploda je aromatiþan. SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. Ime je dobila po tipu rasta. sirup. var. Dobar sadržaj suhe tvari u soku.

Potrebno je provesti DNA identifikaciju ove biljne vrste te potvrditi njenu izvornost. U skoroj buduünosti treba razraditi planove za kvalitetniji nastup na tržištu. a što je preduvjet za izradu geografske zaštite. Potrebno je ocijeniti proizvodni prostor za uzgoj ove sorte kako bi se ona u buduünosti sadila na lokalitete koji osiguravaju maksimalnu kvalitetu. a prvenstveno na domaüem turistiþkom tržištu. 47 .PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Treba obaviti reprodukciju postojeüe kolekcije te zasnovati dvije nove kolekcije na odvojenim lokalitetima (Zadar i Split).

Debljina kore je 3-4 mm koje je lijepe ružiþasto crvenkaste boje s izraženim uzdužnim rebrima. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati najmanje dvije nove kolekcije genofonda šipka (Dubrovnik i Split). s malo plosnatim vrhom i bazom ploda. U plodu je krupno zrnje. Nadalje potrebno je obaviti agronomsko i gospodarsko vrednovanje ove sorte koja još nije dovoljno istražena.2.000 sadnica. Zrnje je veoma soþno i lagano puca pod zubima slatkog okusa i ugodne arome. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Konjski zub je gospodarski veoma vrijedna sorta šipka zbog krupnoüe ploda. kvalitete zrnja i otpornosti na sušu. grmolikog izgleda. jarko crvene boje.2. Godišnja proizvodnja sadnog materijala ove sorte je na razini od 4-5. poliedriþnog oblika. Treba obaviti ocjenu proizvodnog prostora za uzgoj šipka kako bi se areal rasprostranjenja eventualno proširio. a ima perspektivu širenja. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje velika stabla.2. Ishodni materijal se þuva u kolekciji Stanice za južne kulture u Dubrovniku. Bilo bi potrebno izraditi kvalitetne marketinške planove za ovu sortu te obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte u usporedbi sa sliþnim sortama šipka istog vremena dozrijevanja. Plod: Razvija veoma velike plodove. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. Osim uzgoj u Hrvatskoj ova se sorta u znaþajnoj mjeri uzgaja u podruþju Hercegovine i crnogorskom primorju. Šipak sorta: Konjski zub PODRIJETLO Konjski zub je domaüa sorta šipka koja je prema navodima Redžiüa. 48 . prosjeþna masa ploda je oko 600 grama. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND U posljednje vrijeme ova sorta bilježi poveüanje broja stabla. Najviše se sadi u okuünicama i kuünim vrtovima. (1952) uvezena iz Italije. Na granama su izraženi trnovi. Plod je pravilnog okruglog oblika. U Hrvatskoj je registrirano 45 matiþnih stabala ove sorte u pet komercijalnih rasadnika. a osobito u podruþju doline Neretve i Dubrovaþkom primorju.8 ŠIPAK: KONJSKI ZUB SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. RASPROSTRANJENJE Konjski zub je najviše proširen u uzgoju u okolici Dubrovnika i južnoj Dalmaciji.

49 .

Mljetu i Lastovu. Pored ovog znaþajniji centri uzgoja su dolina Neretve i podruþje otoka Visa.000 komada. Plod je srednje velik. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija bujna stabla grmolikog izgleda. 50 . vrlo soþno i slatko. a godišnja razina proizvodnje sadnog materijala ove sorte je 3-4.9 ŠIPAK: SLATKI BARSKI SISTEMATIKA ŠIPKA red: MYRTALES porodica: LYTHRACEAE rod: PUNICA vrsta: Punica granatum. Sorta je otporna na sušu. Plod: Slatki barski zrije poþetkom listopada radi þega je svrstan u grupu ranih sorta šipka. GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Gospodarski potencijal ove sorte vidljiv je u njenoj ranoj zriobi radi þega na tržištu može postiüi visoku cijenu. U Hrvatskoj su registrirana 33 matiþna stabla ove sorte u šest komercijalnih rasadnika. a u zrnu ima oko 80 % soka. nadalje Slatki barski ima dobar randman zrna i dobar randman soka. Oblik ploda je okruglasti s jasno izraženim rebrima. SINONIMI Nema sinonima SLUŽBENI STATUS Ova sorta je uvrštena na sortnu listu RH. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Ova sorta u posljednje vrijeme bilježi porast broja stabala. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA Postojeüu kolekciju potrebno je reproducirati i zasnovati barem dvije nove kolekcije (Dubrovnik i Split).2. tamnocrvene boje. Ishodni materijal ove sorte se þuva u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture u Dubrovniku. Kora ploda je srednje debljine (3-4 mm). Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. RASPROSTRANJENJE Najviše se uzgaja u južnoj Dalmaciji i na otocima Korþuli. Šipak sorta: Slatki barski PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta šipka koja se najviše uzgaja u okolici Bara (Crna Gora) odakle je i dobio ime. Lopudu. S obzirom da ova sorta nije dovoljno istražena potrebno je obaviti njeno gospodarsko i agronomsko vrednovanje.2. Randman zrna iznosi oko 65 %. Potrebno je obaviti analizu tržišta za prihvat ove sorte šipka te izraditi kvalitetan marketinški plan za ovu sortu. a zrno je veliko.2. Osim uzgoja u Hrvatskoj ova se sorta najviše uzgaja u podruþju Bara i na cijelom crnogorskom primorju te u Hercegovini. prosjeþne mase oko 500 grama.

51 .2. BIOLOŠKI OPIS Stablo: Razvija srednje bujna stabla. Ishodni materijal þuva se u kolekcijskom nasadu Stanice za južne kulture Dubrovnik.2. žuto zlatne boje kožice. Godišnja proizvodnja sadnica je na razini od oko 20-30. Ispod kožice je meso ploda koje je zlatno žute boje. Ime je dobila po gosp. Danas u Hrvatskoj postoji 12 matiþnih stabala ove sorte u tri komercijala rasadnika. Osim ovog ranije dozrijevanje omoguüava izbjegavanje šteta od ranih jesenskih mrazeva koji u našem podruþju þesto puta priþinjavaju znaþajne štete na agrumima uslijed izmrzavanja nezrelih plodova na stablu. dipl. Struþna ocjena o ugroženosti: nije ugrožena. Ona se uzgaja na cijelom uzgojnom podruþju s posebnim naglaskom na podruþje doline Neretve. kuglaste krošnje i uspravnog rasta. inž. U Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu u tijeku je program proizvodnje zdravih matiþnih biljaka ove sorte mandarine. Kožica ploda je priliþno tanka. podruþje Trogira i otok Braþ. RASPROSTRANJENJE Od vremena primarne selekcije do danas Zorica rana je zauzela znaþajno mjesto u agrumarstvu Hrvatske.2. SLUŽBENI STATUS Zorica rana je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske. Prednosti: Ova sorta ima izuzetnu prednost u ranom dozrijevanju þime se stvara moguünost ranijeg izlaska na tržište. Mandarina sorta: Zorica rana PODRIJETLO Ovo je domaüa sorta Mandarine Unshiu. STUPANJ UGROŽENOSTI I POSTOJEûI TREND Zbog svojih dobrih osobina ova sorta mandarine u posljednje vrijeme bilježi znaþajan porast broja stabla. Kaštelansko podruþje. SINONIMI Nema sinonima. Rodnost je velika i redovita. Plod: Plod je srednje krupan. a nastavak rana zbog vremena dozrijevanja. Izdvojena je iz populacije mandarina koje su uvezene iz Japana sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeüa.10 MANDARINA: ZORICA RANA SISTEMATIKA MANDARINE red: SAPINDALES porodica: RUTACEAE rod: CITRUS vrsta: Citrus reticulata. koja je bila jedina žena þlan istraživaþkog tima. slatko kiselog okusa i dobre arome.000 komada. Izdvojena je kao sorta mjesec dana ranijeg dozrijevanja od standardne sorte koja je bila deklarirana. Ovo se osobito vidi u podruþju Kaštelanskog bazena i trogirskom podruþju. Zorici Velagiü.

52 . Pored ovog ova sorta je manje osjetljiva na napad fitoftore. Za ovu sortu treba izraditi kvalitetne marketinška planove te je bolje prezentirati u struþnoj. PRIJEDLOG ELEMENATA I PLAN UPRAVLJANJA S obzirom da su agrumi skloni mutacijama na razini pupa potrebno je obaviti klonsku selekciju populacija sorte Zorica rana te izdvojiti eventualne bolje genotipove. Nadalje potrebno je obaviti istraživanje tržišta s ciljem potrošaþkog vrednovanja ove sorte mandarine u odnosu na druge sorte. Ranijim dozrijevanjem ova sorta postiže dobar ekonomski uspjeh na tržištu. znanstvenoj i široj društvenoj javnosti.GOSPODARSKA VRIJEDNOST I BUSINES PLAN Zorica rana je gospodarski veoma vrijedna sorta mandarine zbog izuzetno ranog vremena dozrijevanja i kvalitete ploda. Postojeüi genofond ove sorte potrebno je ozdraviti te na taj naþin proizvesti sadni materijal kategorije osnovni za podizanje komercijalnih matiþnih nasada.

Jakša Rošin mr. sc.3. sc. dr. Mira Raduniü prof. Frane Strikiü dr. Frane Strikiü mr. Trenutni projekti vezani uz voüne kulture: Trenutni projekti koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: Trenutni projekti o oþuvanju genofonda bajama: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda višnje maraske: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda šipka: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda trešnje: SEE ERA Net SEED Net projekt SEED Net-projekt Maraska Dalmatina nema projekata SEED Net-projekt 53 . Zlatko ýmelik mr. Frane Strikiü Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda agruma: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda nešpole: vrstom Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda rogaþa: b. dr. Tomislav Radiü nitko se ne bavi ovom voünom dr. sc. sc. sc. Postojeüe stanje. Zlatko ýmelik mr.1. dr.3. sc. sc.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 1. Katja Žaniü dr. Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara a.2. sc. sc. sc. Katarina Hanþeviü dr.1. sc. sc. sc. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje 1. Frane Strikiü dr. Slavko Perica dr. Branka Levaj Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda bajama: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda višnje maraske: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda šipka: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda trešnje: dr. sc. dr. Jasmina Družiü prof. Živko Gatin Mate Kaleb. sc. Mira Raduniü prof. Jasmina Družiü mr. Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Struþnjaci koji se bave oþuvanjem genofonda smokve: dr. sc. Frane Strikiü mr. sc. inž. dipl. sc.

Institucije koji se bave oþuvanjem genofonda voünih kultura: Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split Stanica za južne kulture Dubrovnik Institut za poljoprivredu i turizam u Poreþu nema projekata nema projekata 54 . Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda nešpole: Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda rogaþa: c.Trenutni projekti u RH vezani za oþuvanje genofonda agruma: Eliminacija patogena agruma i vinove loze metodama in vitro.

razrada bussines planova. predavanja. publikacije. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. izložbe. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. daljnja selekcija.4.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 1.1 Prijedlog mjera za promociju. promotivni materijal. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. poboljšanje državne strategije. 55 .1. oplemenjivaþki rad. formiranje i dopuna kolekcija.

Bogatstvo autohtonih sorata. Vinogradarstvo je ostalo razmjerno zaštiüeno tek na prometno izoliranim. vinogradarstvo je u povijesti ovog prostora imalo veliko znaþenje. poput novþiüa.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Vinova loza. tradicija proizvodnje vina i turistiþki znaþaj ovog podruþja ipak nisu u gospodarskom smislu odgovarajuüe iskorišteni. Iako je nekada prevladavalo mišljenje da je kultura uzgoja nastala na podruþju velikih civilizacija istoþnog Mediterana odakle je kolonizacijom prenesena u ostatak Europe. Brojni arheološki nalazi. Šibenika. njege i þuvanja vina razlog njihove lošije kakvoüe.. sylvestris. udaljenim dalmatinskim otocima. koji su u to vrijeme bili pod vlašüu Mletaþke Republike. danas je sve više dokaza da su ljudi poþeli uzgajati lozu na razliþitim podruþjima u isto vrijeme. Na podruþju Dalmacije filoksera dolazi kasnije negoli u zapadnoeuropske zemlje pa raste potražnja. 56 . turske su þete þesto upadale na mletaþko podruþje i nemilice uništavale vinograde u okolici Splita. Najstariji nalazi o proizvodnji vina vezani su uz podruþje današnjeg Irana i datiraju oko 5 400 godina prije Krista. iako postoje þvrsti dokazi da se vinogradarstvo u Dalmaciji poþelo razvijati u vrijeme osnivanja grþkih kolonija poput Isse. tržišno orijentirani vinogradari ulažu u tehnologiju proizvodnje u vinogradu i podrumu. Kako su okolišni uvjeti na podruþju Dalmacije vrlo povoljni za vinovu lozu. meÿutim. Epidaurus na Jadranu u 4. uporabnih predmeta ili reljefa govore o razvijenom vinogradarstvu u vrijeme Rimskog carstva. Pa tako. Pharos. Smatrali su.. Povoljnih uvjeta za uzgoj vinove loze bile su svjesne i Francuska i Austijska vlast koje su se nakon Venecije smjenjivale na ovom prostoru. veü upoznali uzgoj vinove loze u susjednim podruþjima i imali razvijeno vinogradarstvo. Obzirom na veliku rasprostranjenost teško je toþno utvrditi kad je i gdje došlo do njene domestikacije. štetnik koji napada korijen europske loze. U glasovitim putopisima Alberta Fortisa. stoljeüa u Europu iz Amerike dolazi filoksera.1 UVOD 3. Kvaliteta vina koje turisti kušaju na obiteljskim gospodarstvima þesto je ispod realnog potencijala sorte i podneblja. Traguriona.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja grožÿa i vina i danas u Dalmaciji ima strateško mjesto kao što je imala i u prošlosti. rasprostranjena na podruþju þitavog Mediterana. što rezultira i boljom kvalitetom vina. te se za njih kupovalo žito i ostali proizvodi koji se ovdje nisu proizvodili. poticajne mjere za podizanje vinograda doprinose laganom rastu površina pod vinovom lozom. šumske loze.1. U vrijeme turskih osvajanja vinogradarstvo na podruþju današnje Hrvatske stagniralo je. te uzrokuje masovno propadanje vinograda i veliku gospodarsku i demografsku krizu. Unatoþ tome. Prosjeþna površina posjeda mala je. þesto manja od 1 ha. Viškovi vina su se najþešüe prodavali. Korkyrae. interes za uzgoj vinove loze raste.3. Viaggio in Dalmazia I i II (1774). razvila se od svog divljeg pretka. Dalmati i Histri koji su bili vješti pomorci. a iako vinograd u Dalmaciji ima veliki broj gospodarstava svega 1/3 proizvedenog vina se proda na tržištu. Vitis vinifera ssp. Korþule ili Dubrovnika. mnogi smatraju da su ilirska plemena Liburni. pa tako i na podruþju današnje Dalmacije. Vitis vinifera ssp. Trogira i Zadra. stoljeüu prije Krista. U razdoblju mletaþko-turskih ratova. Krajem 19. a propisi u statutu vezani za zakup vinograda ili trgovanje i formiranje cijene vina svjedoþe o gospodarskoj važnosti proizvodnje vina u srednjovjekovnim gradovima poput Trogira. 3. raznolikost tala i specifiþni vinogradarski položaji þine Dalmaciju idealnim staništem za uzgoj vinove loze. Vrlo povoljni okolišni uvjeti. VINOVA LOZA 3..1. Šumska je loza bila dio prirodne vegetacija mediteranskih šuma. da je neprimjeren tehnologija prerade. Turskih razaranja nisu bili pošteÿeni ni dalmatinski gradovi. navodi se da je najvažnija poljoprivredna kultura tadašnje Dalmacije bila vinova loza. sativa.

Reljef je tipiþno krški. i prouzroþila velike štete u vinogradima. stoljeüa. Neke od sorta introducirane su iz okolnih zemalja (vjerojatno je da su i neke naše sorte introducirane u okolna podruþja). Dugi period vegetacije omoguüava uzgoj razliþitih sorata ukljuþujuüi i onih kasne dobi dozrijevanja koje u drugim podruþjima ne bi mogle kvalitetno dozoriti.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Obalno podruþje Dalmacije tipiþne je mediteranske klime.1. dok su preostale nastale na ovom prostoru spontanim križanjem. s vruüim i sušnim ljetima i blagim. kao i na smanjivanje broja sorta utjecali su brojni razlozi. pa su se u vinogradima sve više širile sorte takvih karakteristika.. dolazi do velike krize jer je veüina stanovništva vezana uz ovu djelatnost. Sjemenjake koji bi pokazivali povoljna gospodarska svojstava vinogradari bi vegetativno razmnožavali te su tako nastajale nove sorte. prema nalazu Stjepana Buliüa. a zanemarujuüi kvalitetne sorte nižeg rodnog potencijala. propadanjem velikih površina vinograda i njihovom obnovom cijepljenjem na otporne podloge dolazi u konaþnici do trajnog gubitka mnogih sorata. u krškim poljima nalazimo i plodna aluvijalna tla. Uslijed velike potražnje masovno se sade novi vinogradi. Obnova ide dosta sporo. Tla su þesto škrta i skeletna. 3. a površine nikada više neüe doseüi one iz predfiloksernog razdoblja. uzgajalo oko 200 sorta. te pomorske veze sa ostatkom Mediterana utjecale su na razvoj bogatog sortimenta u Dalmaciji. no pažnja se posveüuje uglavnom visokim prinosima. Dugi razdoblje uzgoja vinove loze na ovim prostorima. najpoznatijeg dalmatinskog ampelografa. te u to vrijeme površine pod vinogradima dosežu þak 90 000 ha. specifiþnih samo za uža. pa su tako i danas neke od sorte samo lokalno zastupljene. dok su druge gospodarski zanemarene i njihova populacija postaje vrlo ugrožena. Prva polovica 20. Blizina mora smanjuje temperaturna kolebanja i ublažava klimu ovog podruþja. o povlaštenom uvozu talijanskih vina. dolazi filoksera što zadaje konaþni udarac vinogradarstvu. u vrijeme prije dolaska filoksere u Dalmacij. U vrijeme planske privrede nakon 2. napuštaju se kvalitetni vinogradarski položaji. Dolaskom filoksere u Europu i poþetkom intenzivnog izvoza vina porasla je potražnja za alkoholiþnim i jako obojenim vinima. Nakon 2. þesto otoþna podruþja. te su vinogradari polako poþeli iz uzgoja izuzimati vrlo osjetljive sorte. zanemarujuüi kakvoüu vina. þesto na raþun drugih poljoprivrednih kultura (žitarice. što dodatno doprinosi kvaliteti vina iz ovog kraja. izoliranost pojedinih podruþja. Vugava…). pa su tu 57 . Za Dalmaciju je karakteristiþan razvoj velikog broja lokalnih sortimenata. Zbog obilja topline i sunca ovo podruþje predstavlja idealno stanište za vinovu lozu. dalmatinsko vinogradarstvo dolazi u nepovoljan položaj. masline…). pa su vinogradi smješteni u krškim poljima. Vinogradi poþinju propadati. Obnovom vinograda u europskim zemljama dolazi do pada potražnje za hrvatskim vinima. poput Dobriþiüa ili Ninþuše. Krajem 19. a zalihe vina rastu. Pepelnica se pojavila u Dlamciji oko 1851. meÿu kojima je bilo i sorata vrhunske kakvoüe (Malvasija dubrovaþka. a meÿu njima se smatra vrlo znaþajnim dolazak gljiviþnih bolesti (plamenjaþe i pepelnice).izvoz i cijena ovdašnjim vinima. Mnoge od sorta koje on navodi u svom þuvenom djelu „Dalmatinska ampelografija“ danas više ne nalazimo i smatramo ih trajno izgubljenim. te filoksere iz Amerike. Na razvoj sortimenta. osnivaju se veliki poljoprivredni kombinati s plantažnim vinogradima. specifiþni okolinski uvjeti. dolazi do erozije autohtonog sortimenta. No. Konaþno i u Dalmaciju 1894. cijene padaju. na obroncima planina. svjetskog rata. izolirana. Vinogradi se poþinju obnavljati cijepljenjem na otporne ameriþke podloge. stoljeüa sa dva velika svjetska rata ne pogoduje razvoju vinogradarstva koje u to vrijeme i dalje stagnira. te se stanovništvo masovnog iseljavanja u prekomorske zemlje. želja za visokim prinosima dodatno utjeþe na sortiment Dalmacije dajuüi prednost visokoprinosnim sortama. Dolaskom filoksere u Dalmaciju. kao i na pristrancima uz more. a položaji okrenuti moru uz obilje direktnog sunþevog osvjetljenja dodatno su osvijetljeni zrakama koje se reflektiraju o morsku površinu. a nepovoljnim ugovorom izmeÿu Austro-Ugarske i Italije. svjetskog rata i promjene društveno-ekonomskog poretka. kišovitim zimama. tzv. a plamenjaþa 1885. Vinska klauzula.

Podregija Sjeverna Dalmacija podijeljena je na osam vinogorja: x x x x x x x x Vinogorje Zadar – Biograd Vinogorje Benkovac – Stankovci Vinogorje Pirovac – Skradin Vinogorje Knin Vinogorje Promina Vinogorje Drniš Vinogorje Šibenik Vinogorje Primošten 58 . Reljefno je ovo podruþje razmjerno nisko.vinogradi u pravilu rodniji. Broj sati sijanja sunca redovito je velik i prelazi 2500 sati. . Vinogradi ove podregije smješteni su na tlima razvijenim na matiþnom supstratu vapnenaca. poput onih u okolici Primoštena. Regionalizacijom vinogradarskih podruþja (Pravilnik o vinogradarskim podruþjima. te su najveüe površine vinograda u podruþju Ravnih Kotara. a njen obalni dio podijeljen je na dvije podregije: . Koliþina oborina kreüe se od oko 800 mm (u priobalju) do 1100 mm (u unutrašnjosti).Sjeverna Dalmacija. Zadar16. a nerijetko na takvim položajima dolazi do ošteüenja od kasnih proljetnih mrazova. Najveüi dio oborine padne u tijeku zime. Knina. a najþešüi tipovi tala su smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. kao i sume temperatura (Drniš 1700 °C. Prikladni vinogradarski položaji u unutrašnjosti su i obronci planina Svilaje i Promine. Podregija Sjeverna Dalmacija obuhvaüa podruþje Zadra i Šibenika s pripadajuüim otocima. Ravnih Kotara. a srednja godišnja temperatura (Drniš 13. a najkvalitetniji su položaji ove podregije smješteni su uz more. Zadar >2000 °C) u vegetaciji niže. Podruþje Dalmacije spada u regiju Primorske Hrvatske.4 °C). dok se u periodu srpanjkolovoz javlja sušni period. Drniša i Benkovca. Klimatski se podruþja uz obalu ponešto razlikuju od dijelova u unutrašnjosti gdje su temperaturna kolebanja veüa. NN159/04) Republika Hrvatska podijeljena je na dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska. skloniji zarazi gljiviþnim bolestima.1 °C.Srednja i južna Dalmacija.

Nedjelja – otok Hvar…). pa do krajnjeg juga Hrvatske. i dr. Obilje topline uz dugotrajnu insolaciju utjeþe na nakupljanje visokog sadržaja šeþera u grožÿu uz istovremenu degradaciju grožÿanih kiselina. Mljet. intenzivne boje i niske ukupne kiselost. Braþ. Šolta. te poluotok Pelješac. Podregija Srednja i južna Dalmacija dijeli se na 12 vinogorja: x x x x x x x x x x x x Vinogorje Kaštela – Trogir Vinogorje Split – Omiš – Makarska Vinogorje Neretva Vinogorje Konavle Vinogorje Mljet Vinogorje Pelješac Vinogorje Korþula Vinogorje Lastovo Vinogorje Vis Vinogorje Hvar Vinogorje Braþ Vinogorje Šolta 59 . Ova je podregija najtopliji dio Dalmacije. Lastovo. što omoguüava proizvodnju visokokvalitenih i vrhunskih vina naglašene alkoholiþnosti. Podregiji pripadaju takoÿer i srednje i južno dalmatinski otoci.Podregija Srednja i južna Dalmacija Podregija Srednja i Južna Dalmacija obuhvaüa uski priobalni dio od Marine (kod Trogira) na sjeveru. a u krškim poljima aluvijalna i koluvijalna tla. Korþula. sa srednjom godišnjom temperaturom od 16 °C i sumama temperatura u tijeku vegetacije od 2200 do 2300 °C. Hvar. Sv. zbog þega je prikladna za uzgoj sorata dugog vegetacijskog ciklusa i kasnog dozrijevanja. Ivan Dolac. Od tipova tla pogodnih za vinogradarsku proizvodnju i u ovoj podregiji najþešüe susreüemo smeÿe tlo na vapnencu i crvenice. Veliki i Mali Drvenik. na brežuljcima i pristrancima od kojih su neki okrenuti moru i þuveni su položaji ove podregije (Dingaþ i Postup .. Vis.poluotok Pelješac. Konavala. Reljef je tipiþno krški. a vinograde nalazimo u krškim poljima.

1 Pregledni popis kultura i kultivara: Tradicijski kultivari vinove loze u Dalmaciji: Babica Babiü Bak Balbut Barjanka Bena Beretinjok bijeli Biloliska bijela Blatina Bljuzgavac Bodul Bogdanuša Bratkovina bijela Bratkovina crvena Cetinka Cibib Cipar Crljenak kaštelanski Crljenak viški Crnka ýihovac Debit Divjaka Dobriþiü Drnekuša vela Frmentun Galac Gegiü Glavinuša Grgiüevica Grk Gustopupica Kadarun Krivaja crvena Krkošija Kujundžuša Kurtelaška Lasina Lelekuša Ljutun Malvasija dubrovaþka Maraština Marinkoviüa grozje Medna Mekuja Mijajuša Mladenka 60 .2.3.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 3.

Muškat ruža Muškatel Ninþuša Pagadebit bijeli Palagružanka bijela Palaruša Paviciü Petovka Plavac mali Plavac mali sivi Plavac runjavac Plavac sobotovac Plavina Pošip bijeli Pošip crni Pošipica Prþ Prošip Pršljivka Rudežuša Silbijanac Siložder crni Svrdlovina crna Trišnjavica Tanetova loza Vela pergola Vlaška Vlaški crljenak Vranac Vugava crvena Vugava bijela Zadarka Zlatarica blatska Zlatarica vrgorska Žilavka Napomena: Boldom su otisnute sorte koje su detaljnije obraÿene

61

3.2.2 Pregled najznaþajnijih kultivara vinove loze Dalmacije: 3.2.2.1 CRLJENAK KAŠTELANSKI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Pribidrag, Tribidrag?, Zinfandel, Primitivo Službeni status: Sorta se nalazi na sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Do prije nekoliko godina ova sorta je bila praktiþno nestala iz hrvatskih vinograda, utvrÿivanjem njezine istovjetnosti sa Zinfandelom i Primitivom, te otkriüem da je jedan od roditelja Plavcu malom zanimanje za ovom sortom je poveüano i ponovo se širi na podruþju južne Dalmacije. Sorta se pod imenom Zinfandel i Primitivo uzgaja u Americi i Italiji kao gospodarski vrlo znaþajna. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, duboko urezanih, otvorenih postranih sinusa. Sinus peteljke blago otvoren u obliku lire. Lice glatko, na naliþju srdnje guste pauþinaste dlaþice, a na žilama rijetke þekinjaste. Cvijet hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen do zbijen, konusan ili piramidalan, þesto s krilcima. Bobica srednje velika, okrugla. Kožica tamno modra, meso soþno, neutralno. Dozrijeva srednje kasno, ranije u odnosu na Plavac mali. Rodnost joj je srednje velika i redovita. Kakvoüa iznad prosjeþna, redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu, uz nisku ukupnu kiselost. Daje vina intenzivne boje. Izražena je osjetljivost prema gljiviþnim bolestima, osobito prema Botrytisu. Povijest nastanka i korištenja Smatra se da je sorta Crljenak kaštelanski, odnosno Pribidrag, kako ga zovu u okolici Omiša, jedna od vrlo starih sorata koja je bila vrlo cijenjena i rasprostranjena još u srednjem vijeku pod imenom Tribidrag. Naime iz povijesnih izvora saznajemo da je Tribidrag uzgajao i Marko Maruliü, te da je svoje vino prodavao u Veneciju, a postojanje toponima Tribidrag na Visu i Hvaru svjedoþi o važnosti ove sorte u to vrijeme, kao i kvaliteti njenog vina po kom su ti lokaliteti dobili ime. Pretpostavlja se da se sorta poþela zapostavljati u vrijeme nakon dolaska plamenjaþe, pepelnice i filoksere iz Amerike te se na njeno mjesto širio Plavac mali, njen potomak. Razlog nestanku ove sorte treba tražiti u prvom redu u njenoj osjetljivosti na bolesti i nešto veüim uzgojnim zahtjevima u odnosu na Plavac mali. Zanimanje za ovu sortu ponovno je potaklo otkriüe da se pod sinonimom Zinfandel uzgaja u Americi, gdje je jedna od najpopularnijih sorata, a pod imenom Primitivo u Italiji. ýinjenica da je jedan od roditelja Plavca malog, te bliski srodnik (na razini roditelj-potomak) dalmatinskim sortama Plavini, Grku, Crljenku viškom i Vrancu govori u prilog tvrdnji da je to naša autohtona sorta.

62

Posljednjih godina više je tržišnih proizvoÿaþa vina posadilo ovu sortu s nakanom proizvodnje vina. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na prijelazu stoljeüa populacija Crljenka kaštelanskog u Dalmaciji bila je toliko mala da su nakon otkriüa da su roditeljski par Plavca malog Dobriþiü i Zinfandel, te logiþne pretpostavke da se ova sorta morala nekad uzgajati i u nas, prošle tri godine dok napokon 2001. godine nije pronaÿeno nekoliko trsova u Kaštelima, a nakon toga i u okolici Omiša i utvrdilo se da se u tim podruþjima sorta naziva Crljenak kaštelanski odnosno Pribidrag. Ovo je otkriüe dobilo veliki publicitet te je zanimanje za ovu sortu iznimno poraslo. No, kako je u Dalmaciji pronaÿeno svega 20-ak trsova i nije bilo moguüe nabaviti, niti tako brzo proizvesti dovoljnu koliþinu sadnog materijala, proizvoÿaþi su za sadnju vinograda nabavili cijepove Primitiva iz Italije, a neki þak i Zinfandela iz Kalifornije. Populacija dalmatinskog biotipa Crljenka kaštelanskog nastoji se što je moguüe više poveüati razmnožavanjem nekoliko pronaÿenih matiþnih trsova. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: ýinjenica da je sorta gospodarski znaþajna i omiljena u Kaliforniji, kao i u Italiji, te da je bila jedna od najvažnijih sorta u Dalmaciji prije petstotinjak godina govori o gospodarskoj vrijednosti ove sorte, a svjetski odjek otkriüa podrijetla Zinfandela (koji je dugo bio misteriozan, pa su Amerikanci þak htjeli sortu proglasiti svojom, iako vinova loza nije autohtona vrsta tog kontinenta, veü su je sa sobom donijeli europski doseljenici) daje znaþajnu marketinšku prednost ovoj sorti. Sorta je prikladna za proizvodnju vrhunskih crnih vina dobe obojenosti, a obzirom na raniju dob dozrijevanja i visok sadržaj sladora prikladna je i za proizvodnju desertnih vina. Kako se sorta u Dalmaciji veü dugo ne uzgaja, napore treba uložiti u prilagoÿavanju tehnologije uzgoja u vinogradu, a napose utvrÿivanju optimalnog roka berbe i zaštiti od gljiviþnih bolesti. Bez obzira što se cijepovi sorte mogu nabaviti u susjednoj Italiji, ne smije se zanemariti dalmatinska populacija Crljenka kaštelanskog jer se ona vjerojatno, zbog duge izoliranosti, ponešto razlikuje od populacija u druge dvije zemlje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Primke ove sorte þuvaju se u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. S matiþnih trsova Crljenka kaštelanskog uzete su reznice za razmnožavanje, a njihovo je klonsko potomstvo posaÿeno u pokusni nasad na otoku Hvaru zajedno sa nekoliko klonova Primitiva i Zinfandela radi oþuvanja i prouþavanja unutarsortne raznolikosti. Vjerujemo da je buduünost sorte osigurana kroz njeno iznimno brzo širenje u proizvodnji, te da populacija ove sorte u Dalmaciji nikad više neüe biti dovedena na rub izumiranja.

63

64

3.2.2.2 DOBRIýIû Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Šoltanski plavac, Šoltanac, Slatinjanac, Slatinjac, Dobrovoljac, Okruþanac, Crljenak slatinski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Rasprostranjenost: Vrlo je slabo rasprostranjena te ju nalazimo najviše na otoku Šolti, ponešto na otoku ýiovu, a vrlo ju rijetko nalazimo na Braþu i susjednom priobalju (podruþje od Splita do Trogira). Nalazimo je najviše u starim nasadima, zajedno sa drugim sortama, te se od nje ne proizvode sortna vina. Botaniþki opis: Trs srednje bujan. List srednje velik, pentagonalan, peterodijelan, na naliþju gol, s izraženim zupcima na obodu. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, srednje zbijen, koniþan, þesto s krilcima. Bobica mala, okrugla, srednje þvrstog mesa i neobojenog soka. Kožica tamnoplavo-crna. Rodi redovito, prinosi srednje visoki. Dozrijeva srednje kasno. Kakvoüa visoka, sadržaj šeüera u moštu je srednje visok do visok, niske do srednje kiselosti. Daje intenzivno obojena vina. Osjetljiva prema plamenjaþi, a prema ostalim bolestima prosjeþno. Povijest nastanka i korištenja: Nije poznato njezino podrijetlo, ali se smatra vrlo starom autohtonom sortom (Buliü, 1949). U prilog njezinoj autohtonosti na ovom podruþju govore i najnovija istraživanja, koja su utvrdila da je Dobriþiü, zajedno sa sortom Crljenak kaštelanski roditelj Plavcu malom. (Maletiü i sur., 2004). U prošlosti je bila vrlo cijenjena sorta, poglavito zbog svoje izrazite boje. Prema literaturnim navodima služila je uglavnom za „križanje“ (kupažiranje) s drugim crnim sortama za popravak boje. Ovo je svojstvo bilo osobito znaþajno u vrijeme intenzivnog izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje krajem 19. i poþetkom 20. stoljeüa kada su njihovi vinogradi propali od filoksere. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Smatramo da je sorta vrlo ugrožena, jer ju nalazimo na vrlo uskom prostoru, a i tamo sporadiþno, uglavnom u starim nasadima. Novih nasada ove sorte nema, pa je trend populacije silazan. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema literaturnim navodima i osobnim iskustvima, smatramo da sorta ima znaþajan gospodarski potencijal. Zbog izražene trpkosti i intenzivne obojenosti i danas bi mogla doprinijeti kakvoüi crnih vina srednje Dalmacije, a vjerojatno bi mogla dati i kvalitetna sortna vina.

65

kao najboljem naþinu za trajno oþuvanje ugroženih sorata. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Obzirom na pretpostavljeni gospodarski potencijal napore valja usmjeriti ka gospodarskoj revitalizaciji. radi davanja preporuke o prikladnoj tehnologiji proizvodnje.Da bi se ovaj gospodarski potencijal mogao iskoristiti nužno je stvoriti preduvjete za njenu gospodarsku revitalizaciju . 66 .provesti sustavna istraživanja njezinih bioloških i gospodarskih svojstava. te proizvesti inicijalnu koliþinu sadnog materijala za podizanje matiþnog nasada za potrebe daljnje reprodukcije. Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. provesti inventarizaciju uzgojnog podruþja. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.

te se populacija blago poveüava i ima uzlazni trend.Vitaceae Latinsko ime . peterodijelan.Rahmnales Porodica . Ugroženosti populacije dodatno doprinosi i uski areal uzgoja. plitko urezanih postranih sinusa. no zbog male ishodišne populacije to ide vrlo sporo pa ju i dalje smatramo vrlo ugroženom. Kožica crvenkasto-plava. List srednje velik. u zrelosti blago posuta maškom. ali se nakon II svjetskog rata drastiþno smanjila zbog protežiranja visoko rodnih sorata u uzgoju.2. Bobica srednje velika ili velika. na Šolti. Lice glatko. srcolik. užitno. 67 . hrskavo. Glavinka. Zbog rastresitog grozda. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom ponovnom širenju u proizvodne nasade. Botaniþki opis: Trs bujan. sativa Sinonimi: Okatac. Zbog visoke kakvoüe uvijek je bila cijenjena.3. Grozd srednje velik.3 GLAVINUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Rodnost joj osrednja ali redovita. Slakarinac Službeni status: Rasprostranjenost: Sorta je vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo ju samo sporadiþno na podruþju Kaštela. eliptiþna. Izražena osjetljivost prema pepelnici. velikih bobica i hrskavog mesa koristila se i kao zobatica. Kakvoüa iznad prosjeþna. pa se od nje proizvodio i þuveni prošek. a u internervalnim prostorima srednje guste pauþinaste dlaþice. a zbog tanke kožice i visokog sladora prikladna je i za sušenje. Dozrijeva ranije u odnosu na druge dalmatinske sorte. Povijest nastanka i korištenja Prema literaturnim podacima sorta se odavna uzgaja u Dalmaciji pa se smatra autohtonom i vjerojatno je nastala spontanim križanjem na ovom prostoru. u okolici Omiša. piramidalan. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. redovito nakuplja visok sadržaj šeüera u grožÿu uz ugodnu sortnu aromu.2. Zbog toga interes meÿu proizvoÿaþima raste. sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. blago rastresit. a u lošijim godinama þesta je zaraza i s ostalim gljiviþnim bolestima. Meso þvrsto. Nema je u þistim nasadima veü samo u manjem udjelu zajedno s drugim sortama tog podruþja. na žilama na naliþju rijetke þekinjaste dlaþice. Cvijet hermafroditan. te se redovito sadila u proizvodnim nasadima za popravak kakvoüe vina koja su se u Dalmaciji najþešüe proizvodila od mješavine sorata. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija joj nikad nije bila velika.Vitis vinifera ssp.

Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Glavinuša je nesumnjivo sorta visokog gospodarskog potencijala, te zbog toga ima opravdanja za provoÿenje njene revitalizacije. U tu svrhu nužno je evaluirati gospodarske karakteristike sorte, te prilagoditi tehnologiju proizvodnje zahtjevima ove sorte. Preduvjet veüem širenju u proizvodne nasade je i proizvodnja dostatnih koliþina sadnog materijala za što je potrebno podiüi matiþni nasad za daljnju reprodukciju. U do sada provedenim istraživanjima na podruþju Kaštela utvrÿeno je da je gotovo þitava populacija sorte zaražena virusima, pa üe za proizvodnju zdravog sadnog materijala vjerojatno trebat provesti odzdravljivanje kulturom tkiva in vitro. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Unatoþ do sada uþinjenim naporima Glavinušu još uvijek smatramo jednom od ugroženijih sorata. Primke ove sorte þuvaju se i u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, no buduünost ove sorte može se trajno osigurati tek kroz njeno gospodarsko korištenje.

68

3.2.2.4 GRK Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Korþulanac, Grk korþulanski, Grk lumbarajski Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze, kao preporuþena za podregiju Srednja i južnua Dalmacija. Rasprostranjenost: Grk je sorta vrlo uskog areala rasprostranjenosti. Uzgaja se gostovo iskljuþivo na otoku Korþuli, a najvažnije uzgojno podruþje su pjeskoviti položaji u okolici Lumbarde. Izvan otoka Korþule nalazimo ga rijetko i nema gospodarsku važnost. Botaniþki opis: Trs bujan. Mladice bujne, karakteristiþnog uspravnog rasta. List srednje velik do velik, pentagonalan, peterodijelan. Gornji postrani sinusi duboko, a donji postrani sinusi srednje duboko urezani, najþešüe otvoreni. Sinus peteljke otvoren u obliku slova U. Plojka kožasta, karakteristiþno povijenih rubova prema dolje, pa se þesto stjeþe pogrešan dojam da je to simptom zaraze virusima ili fitoplazmama. Lice glatko, naliþje dlakavo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Grozd srednje velik do velik, dug, piramidalan, ponekad s jednim krilcem. Bobica okrugle, kožica debela i þvrsta, zlatno žute boje, a na osunþanoj strani jantarno žute. Meso je þvrsto i soþno, ugodne sortne arome. U grozdu nalazimo bobice razliþite veliþine, što je posljedica nejednolike oplodnje. Uz bobice nastale oplodnjom grozd redovito sadrži i bobice nastale partenokarpijom, koje su znaþajno manje i ne sadrže sjemenke. Dozrijeva srednje kasno. Rodnost ovisi o oplodnji, no i u uvjetima dobre oplodnje prinosi nikada nisu visoki. Sorta je nesumnjivo visokog kvalitativnog potencijala, nakuplja visoku koliþinu šeüera, no udio neoploÿenih bobica u grozdu ima utjecaj i na kakvoüu, jer partenokarpne bobice nakupljaju manje šeüera, a zadržavaju višu kiselost što se odražava i na svojstva vina. Povijest nastanka i korištenja: Sorta je vrlo stara i smatramo je autohtonom sortom otoka Korþule. U prilog njezinoj autohtonosti govori i þinjenica da je genetiþki vrlo srodan sa sortom Crljenak kaštelanski (u odnosu su roditelj potomak), za koju se zna da je srodna sa više drugih dalmatinskih sorata. Postoji i teorija o njezinom grþkom podrijetlu, a kao najveüi argument ovoj teoriji navodi se upravo njeno ime. No ime može takoÿer dolaziti i od karakteristiþne gorþine njezinih vina (grk=gorak). Sorta se nikad nije uzgajala u znaþajnoj mjeri izvan otoka Korþule. Slaboj rasprostranjenosti, unatoþ visokoj kakvoüi sorte, glavni je uzrok neredovita rodnost uslijed problema u oplodnji, odnosno morfološke graÿe cvijeta. Vina sorte Grk oduvijek su bila vrlo cijenjena, osobito ona sa lumbardskih pijesaka, a poznato po svojoj iznimnoj kakvoüi bio je desertno vino – prošek, koje se smatralo jednim od najkvalitetnijih dalmatinskih vina.

69

Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Iako je se sorta komercijalno uzgaja, usko podruþje uzgoja i slabi porast površina pod ovom sortom doprinose ranjivosti populacije ove sorte. Stvaranjem uvjeta za reprodukciju, a i poveüanim zanimanje za uzgoj Grka oþekuje se rast populacije ove sorte, no za veüe korištenje sorte u proizvodnji bilo bi znaþajno bolje istražiti probleme u oplodnji. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je sa visokim gospodarskim potencijalom koji nije odgovarajuüe iskorišten. Glavni razlog za to treba tražiti u nesigurnoj rodnosti. Stoga je kod ove sorte nužno posvetiti pozornost prilagodbi tehnologije vinogradarske proizvodnje, te istraživanju morfologije cvijeta i fenonofaze cvatnje i oplodnje. Naroþitu pozornost treba posvetiti odabiru prikladnih sorata oprašivaþa, koji se u vremenu cvatnje najbolje poklapaju sa Grkom, te utvrÿivanju njihovog udjela u vinogradu koji bi osiguravao dobru i redovitu oplodnju. Sorta je kod koje je zapoþela masovna klonska selekcija, te su zdravi trsovi posaÿeni u predbazni matiþni nasad. Klonsku selekciju potrebno je nastaviti, te na taj naþin osigurati proizvodnju certificiranog materijala za podizanje novih proizvodnih nasada. Uz proizvodnju vina redovite berbe trebalo bi potaknuti i proizvodnju prošeka po kojima je u prošlosti sorta bila þuvena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima, te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, a posaÿen je i mali predbazni matiþni nasad. Daljnje oþuvanje ove sorte treba svakako provoditi kroz njezino bolje gospodarsko iskorištenje.

70

3.2.2.5 MALVASIJA DUBROVAýKA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red - Rahmnales Porodica - Vitaceae Latinsko ime - Vitis vinifera ssp. sativa Sinonimi: Malvasia di Lipari, Malvasia di Sardegna (Italija), Malvasia de Sitges, Malvasia de Lanzarote (Španjolska) Veliki je broj sorata u svijetu koje u svom imenu nose rijeþ Malvazija ili Malvasija pa se one þesto pogrešno dovode u vezu. Ova grupa sorata genetiþki je vrlo raznolika, odnosno kod veüine nije utvrÿena srodnost, pa je takav sluþaj primjerice i izmeÿu Malvasije dubrovaþke i Malvazije istarske (najznaþajnije bijele sorte na podruþju Istre). Službeni status: Malvasija dubrovaþka uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske, a na Nacionalnoj listi priznatih kultivara preporuþena je za podruþje podregije Srednja i južna Dalmacija. Na sortnoj listi navodi se pod pogrešnim imenom Malvazija dubrovaþka. Rasprostranjenost: Sorta se od davnina uzgaja na uskom podruþju Dubrovaþkog primorja, gdje ju nalazimo i danas. Nedavno je otkriveno da se pod gore navedenim sinonimima uzgaja na još nekoliko izoliranih toþaka na Mediteranu (Sicilija, Sardinija, Baleari…), te na Kanarskim otocima. Na svim tim podruþjima vrlo je uskog areala rasprostranjenosti, a njezina desertna vina vrlo su cijenjena. Opis: Trs srednje bujan. List mali do srednje velik, pentagonalan, peterodijelan s duboko urezanim sinusima. Plojka glatka, tamnozelena, naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po nervaturi. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Grozd srednje velik, dug, cilindriþan, þesto s krilcima. Mogu biti izrazito rastresiti ali i zbijeni. Bobice okrugle ili blago jajolike, male do srednje velike (veliþina bobice znaþajno varira). Meso je þvrsto, sok sladak i specifiþne sortne arome. Rodi osrednje i neredovito. Kakvoüa visoka. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera uz zadovoljavajuüu kiselost obzirom na podruþje uzgoja. Vrlo je fine i karakteristiþne sortne arome. Povijest nastanka i korištenja: Dugo se smatrala autohtonom sortom Dubrovaþkog primorja i vjerovalo se da se izvan tog uskog podruþja nigdje ne uzgaja. Nedavno je meÿutim otkriveno da je Malvasija dubrovaþka istovjetna sortama Malvasia di Lipari odnosno Malvasia di Sardegna u Italiji te Malvasia de Sitges odnosno Malvasia de Lanzarote koja se uzgajaju u Španjolskoj. Sorta se i tamo uzgaja od davnina i to samo na uskim vrlo ograniþenim podruþjima dajuüi þuvena vina visoke kakvoüe. Nije moguüe utvrditi na kom od tih mjesta je sorta nastala, a vrlo je vjerojatna i hipoteza da su sortu donijeli Grci u vrijeme kolonizacije Mediterana (smatra se da ime Malvasija potjeþe od imena grþkog otoka Monemvasija na kom je bila važna trgovaþka luka). Zanimljivo je da se ova sorte spominje u dokumentima Državnog arhiva još u 14 stoljeüu, kada se najþešüe sorte ne navode imenom veü samo kao crne i bijele, iz vremena kada datira i najstariji spomen neke sorte vinove loze uopüe (Pinot i Rizling).

71

U vrijeme Dubrovaþke republike sorta je imala istaknuto mjesto meÿu svim ostalim sortama vinove loze. Dok je ostalim vinima cijena bila strogo odreÿena, Malvasiji je bilo slobodno odrediti cijenu po volji, ali je njezin izvoz izvan Dubrovaþke republike bio ograniþen. Vino Malvasije tretiralo se kao lijek, a Dubravþani su njome þastili „najbolje prijatelje“, kao i „najljuüe neprijatelje“. Vina ove sorte oduvijek su bila iznimno cijenjena, pila su se i þuvala za iznimne zgode, a predaja kaže da sina nije mogao ženiti onaj koji na svojoj odrini nije imao posaÿenu Malvasiju dubrovaþku. Krajem 19. stoljeüa kada pepelnica dolazi iz Amerike u Europu populacija sorte postepeno se poþinje smanjivati zbog izuzetne osjetljivosti prema ovoj bolesti, te je sredinom 20. stoljeüa svedena na svega nekoliko trsova na jednoj odrini. Zbog toga je prije pedesetak godina gotovo potpuno nestala, te je populacija svedena na svega nekoliko trsova na jednoj „odrini“. Pred Domovinski rat je uspješno revitalizirana, da bi za vrijeme rat populacija ponovno pala na nekoliko stotina trsova. Posljednjih nekoliko godina ponovno se radi na njenoj evaluaciji i revitalizaciji. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Nastojanjima na revitalizaciji sorte posljednjih je godina populacija porasla na gotovo 40 000 trsova na podruþju Vinogorja Konavle. Ugroženosti populacije doprinosi usku areal rasprostranjenosti, no obzirom na druga uzgojna podruþja u svijetu ne smatramo je više vitalno ugroženom. Kako se populacija Malvasije dubrovaþke razvijala izolirano smatramo da je s vremenom došlo do nakupljanja mutacija u populaciji, odnosno do razvoja unutarsortne varijabilnosti zbog þega se ona u manjoj mjeri može razlikovati od populacije sorte u Italiji ili Španjolskoj, te ne bi bilo dobro daljnji uzgoj sorte bazirati na uvezenom sadnom materijalu i na taj naþin izgubiti specifiþnosti domaüeg biotipa. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je vrlo visokog kvalitativnog potencijala i jedna od gospodarski najinteresantnijih bijelih sorata Dalmacije. Može dati jaka, ekstraktna vina s naglašenom sortnom aromom i razmjerno visokom kiselošüu, što ju izdvaja od veüine sorata koje se uzgajaju u Dalmaciji. Zbog rastresitog grozda i sitnih bobica iznimno je prikladna za sušenje, te se od nje tradicionalno proizvodio prošek, odnosno u drugim uzgojnim podruþjima desertna vina tehnologijom passito. Posljednjih je godina puno napravljeno na evaluaciji ove sorte, te proizvodnji baziþne koliþine sadnog materijala od kojeg je podignut i jedan proizvodni nasad, te su se na tržištu po prvi puta u novije vrijeme našli vino i prošek ove sorte. Ovim vinima izvrsne kakvoüe nedostaje meÿutim odgovarajuüa tržišna promocija, te bi trebalo razraditi odgovarajuüu marketinšku strategiju. Smatramo da sorta ima potencijal širenja i na druga uzgojna podruþja izvan vinogorja Konavle. Kako s uzgojem ove sorte nema iskustva u drugim podruþjima potrebno je podignuti manje pilot nasade te utvrditi gospodarska i tehnološka svojstva u tim podruþjima i eventualno dati preporuku za unošenje sorte kao preporuþene i za ta podruþja. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj listi kultivara vinove loze, kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Obzirom na visok gospodarski potencijal i napore koji se ulažu u gospodarskoj revitalizaciju, daljnje oþuvanje sorte osigurat üe se kroz njeno komercijalno korištenje.

72

73 .

Zbog toga ju ne smatramo osobito ugroženom. Povijest nastanka i korištenja: U Dalmaciji se uzgaja od davnina pa je smatrana hrvatskom autohtonom sortom. najþešüe u mješovitim nasadima. Visokog kvalitativnog potencijala koji se oþituje na dobrim položajima. þesto s dva duga krilca (odatle sinonim Rukatac ruke). Malvasia del Chianti. te da je istovjetna sa sortom Malvasia del Chianti. Lice mjehurasto naborano. dug. Malvasia del Chianti. Grozd srednje velik do velik. odnosno gdje je sorta nastala. srednje. rastresitost i oblik grozda. peterodijelan. iz Italije. kao preporuþena za podregiju Sjeverna i Srednja i južna Dalmacija. Botaniþki opis: Trs srednje bujan.Vitis vinifera ssp. Maraskin..Rahmnales Porodica .). zlatno žuta. Jako osjetljiva prema pepelnici. donji plitki i otvoreni. Krizol. naliþje vunasto dlakavo. Pavlos Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. te dob dozrijevanja. no i tada je uglavnom korištena kao „zaþin“ drugim sortama. sativa Sinonimi: Rukatac.2.3. Dozrijeva srednje kasno do kasno. rastresit do srednje zbijen. od Kvarnera do Dubrovaþkog primorja. U Italiji je gospodarski znaþajna sorta. priliþno veliku populaciju koja je uz to i raštrkana na velikom podruþju. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. Stoga pri daljnjem razmnožavanju Maraštine treba nastojati saþuvati tu unutarsortnu varijabilnost. sitne.Vitaceae Latinsko ime . odnosno nazoþnost razliþitih tipova s obzirom na veliþinu. Malvasia bianca lunga. Sorta je u prošlosti bila vrlo cijenjena. 2007. nema znaþajnog poveüanja proizvodnih površina. List srednje velik do velik. U uvjetima plodnih tala i obilne gnojidbe zbog višeg prinosa kakvoüa je osrednja. cilindriþan. Sinus peteljke zatvoren. Gornji postrani sinusi su zatvoreni i duboko urezani. u usporedbi s drugim dalmatinskim sortama. U veüoj mjeri nalazimo je na poluotoku Pelješcu i Lastovu. 1949) da je sorta došla sa zapadne obale Jadranskog mora. Populacija sorte uglavnom stagnira. Rasprostranjenost: Marštinu nalazimo na þitavom priobalju. Bobice okrugle. upravo zbog velike populacije i rasprostranjenosti u populaciji Maraštine uoþljiva je unutarsortna raznolikost. Malvasia bianca lunga (Italija) i Pavlos (Grþka) sinonimi za istu sortu (Šimon i sur. Meÿutim. okrugao ili srcolik. Koristila se i za proizvodnju prošeka. Prema Botrytisu nije osobito osjetljiva zbog rastresitog grozda i þvršüe kožice. Višana. U zrelosti mošt se odlikuje nižom ukupnom kiselošüu. a otkriüe otvara moguünost i za grþko podrijetlo sorte.2. Maraškin. Ovim meÿutim nije razriješeno pitanje njezinog podrijetla. Usporedbom SSR profila utvrÿeno je da su Maraština. a u starijim zapisima navodi se da se prošek od Maraštine prodavao u ljekarnama. ali redovite rodnosti.6 MARAŠTINA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . kod grozdova izloženih suncu jantarna. 74 . kožica posuta toþkicama. No bilo je i mišljenja (Buliü. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sorta u Dalmaciji ima.

prikupiti sve uoþene „tipove“. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se uzgaja u proizvodnim nasadima. Obzirom na veliku populaciju sorte i uoþenu unutarsortnu raznolikost Maraština je jedna od sorata za koju ima opravdanja provesti postupak klonske i sanitarne selekcije radi izdvajanja i priznavanja klonova povoljnih proizvodnih svojstava. Sortu treba gospodarski bolje iskoristiti. s posebnim naglaskom na prilagoÿavanju tehnologije uzgoja i proizvodnje vina karakteristikama sorte. Zbog toga je potrebno provesti detaljnu gospodarsku evaluaciju sorte. te se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. a da bi se oþuvala unutarsortna raznolikost bilo bi poželjno provesti masovnu pozitivnu selekciju na þitavom podruþju uzgoja. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. prilagoÿenih na specifiþne okolišne uvjete. Pozornost napose treba posvetiti tehnologiji proizvodnje desertnih vina koja je u novije vrijeme potpuno zanemaren. te posaditi i saþuvati u kolekciju klonskih linija. a nedostaju na tržištu.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Jedna od sorata koja ima nesumnjiv gospodarski potencijal no unatoþ tome vrlo je slabo iskorištena. Da bi se omoguüilo veüe korištenje sorte u proizvodnim nasadima. 75 . Ovaj nasad poslužit üe i za daljnju evaluaciju klonskih kandidata odnosno utvrÿivanje stabilnosti uoþenih razlika u gospodarski važnim svojstvima kao iduüi korak u postupku klonske selekcije. nužno je stvoriti preduvjete za proizvodnju kvalitetnog loznog sadnog materijala.

76 .

nakuplja puno šeüera. gdje se danas poduzimaju napori na gospodarskoj revitalizaciji. Visoke je kakvoüe. no sigurno je potvrÿeno da su Muškat ruža poreþki. Sorte je oduvijek bila þuvena po visokoj kakvoüi svojih vina. List srednje velik. meso soþno. Lice tamnozeleno.7 MUŠKAT RUŽA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . trodijelan ili peterodijelan. Kožica debela. Moscato rosa Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. karakteristiþne muškatne arome. Od nje su se proizvodila najþešüe desertna vina s visokim sadržajem alkohola i ostatkom neprovrela šeüera. a prema ostalim bolestima osrednje. a napose po iznimnom mirisu i aromi koja podsjeüa na divlje ruže.2. Sorta se u manjoj mjeri uzgaja na podruþju Istre. sativa Sinonimi: Muškat ruža omiški.2. te osjetljivosti na pepelnicu populacija sorte se u Dalmaciji sve više smanjivala. crveno plava. Rosenmuskateller i Moscato rosa sinonimi ove sorte (Maletiü. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama po žilama.Rahmnales Porodica . Rasprostranjenost: Muškat ruža u Dalmaciji je gotovo izumrla sorta te ju je u vinogradima vrlo teško naüi. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Zbog niske i neredovite rodnosti. okrugao. uzrokovane lošom oplodnjom uslijed morfološke graÿe cvijeta.Cvijet morfološki hermafroditan ali funkcionalno ženski. Jako je osjetljiva prema pepelnici. Grozd je srednje velik. pa je moguüe da je ona hrvatska autohtona sorta koja se proširila u okolne zemlje. najþešüe rastresit. Bobice okrugle i nejednolike veliþine i dozrelosti. Da bi se ublažila vrlo intenzivna muškatna arome þesto se vinificirao zajedno sa sortom Glavinuša koja je takoÿer prikladna za proizvodnju prošeka. što je posljedica problema u oplodnji. U jednoj staroj njemaþkoj ampelografiji navodi se da je sorta Rosenmuskateller u Tirol donesena iz Hrvatske. piramidalan. a ima izuzetnu aromu koja podsjeüa na divlje ruže.Vitis vinifera ssp. kao preporuþena za Srednju i južnu Dalmaciju.3. Rodnost je niska i neredovita. Rosenmuskateller. Dozrijeva rano. dug.Vitaceae Latinsko ime . pa je sorta danas praktiþno dovedena na rub izumiranja i gotovo ju je nemoguüe naüi u vinogradima. sinus peteljke usko izrezan i najþešüe zatvoren. Povijest nastanka i korištenja: Njezino podrijetlo nije sa sigurnošüu utvrÿeno. te ponešto u susjednoj Italiji i Austriji. Buliü (1949. Botaniþki opis: Trs je slabije bujnosti. 1999).) navodi da se Muškat ruža u Dalmaciji koristio iskljuþivo za dobivanje crnog desertnog vina koje se prodavalo u trgovinama pod nazivom Muškat ruža omiški. 77 . po þemu je dobila i ime. Muškat ruža poreþki. Populacija sorte je mala i u ostalim podruþjima gdje se uzgaja. Postrani sinusi plitki ili srednje duboki.

a obzirom na gotovo izumrlu populaciju u Dalmaciji svakako bi trebalo duplikat posaditi i u Nacionalnu kolekciju u Zagrebu. zbog þega.Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je nesumnjive gospodarske vrijednosti. koja svakako ukljuþuju i pronalaženje sorte „oprašivaþa“ (koja cvate u isto vrijeme kad i Muškat ruža ali ima hermafroditan cvijet). 78 . kao što je utvrÿivanje gospodarskih karakteristika i osiguravanje preduvjeta za proizvodnju sadnog materijala. te pronaüi odgovarajuüa tehnološka rješenja u vinogradarskoj proizvodnji. Italiji i Austriji smatramo vrijednim saþuvati i dalmatinsku populaciju. Premda manje populacije ove sorte postoje u Istri. unatoþ nekim „manama“. vjerojatno došlo do pojave nekih unutarsortnih razlika koje mogu biti znaþajne i za proizvodnju. S obzirom na sve navedena pozitivna svojstva sortu bi svakako trebalo revitalizirati i na taj naþin osigurati njen trajni opstanak na ovom prostoru. te kapacitet proizvodnje desertnih vina vrhunske kakvoüe. zaslužuje revitalizaciju na prostoru Dalmacije. jer je za oþekivati da je kod nje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva samo u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. detaljno istražiti reproduktivnu anatomiju. Kod ove sorte je nužno uz uobiþajene postupke pri revitalizaciji. uslijed izoliranog uzgoja. ima visoku reputaciju iz prošlosti.

Botaniþki opis: Trs srednje bujan. pentagonalan. Linþuša. te se u mješovitim vinogradima uvijek sadila u odreÿenom udjelu.2. Meso mekano. Može se pretpostaviti da je sorta zapostavljena u vrijeme kad je mjerilo uspjeha proizvodnje bila koliþina. tamnoplava. a sok bezbojan. peterodijelan. Buliü. Ninþuša se vinificirala þista. srednje zbijen. okolici Omiša i na otoku Braþu. soþno i slatko. Lice glatko. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija ove sorte u 20. U novije vrijeme kroz projekt revitalizacije kaštelanskih sorata nastoji se na njezinom 79 . pronašao u okolici Solina.Vitis vinifera ssp.8 NINýUŠA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . što je bila vrlo cijenjena karakteristika u vrijeme velike potražnje i izvoza dalmatinskih vina u zapadnoeuropske zemlje koje je poharala filoksera. Povijest nastanka i korištenja Podrijetlo joj nije poznato. Rasprostranjenosti ove sorte u to vrijeme zasigurno je doprinijela upravo intenzivna boja njenih vina. stoljeüa navodi da je Ninþuša glavna sorta u istoþnom dijelu Splitskog kotara. po kome je dobila ime. srednje dubokih. List velik. Službeni status: Sorata se nalazi na Sortnoj listi Republike Hrvatske i Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze. tamno zeleno. S obzirom na veliki. ne nalazimo ju u þistim nasadima. piramidalan. Bobica okrugla. Linþevac. Prema bolestima nije osobito osjetljiva.Vitaceae Latinsko ime . Vinþuša. ali malu koliþinu kiselina grožÿa.Rahmnales Porodica . naliþje vunasto dlakavo s izraženim þekinjastim dlaþicama na žilama. stoljeüu drastiþno se smanjila te je od najvažnije sorte splitskog kotara danas postala rijetka sorta. sativa Sinonimi: Ninþevac. te ju je izvjesni „Ninþeviü“.2. Sinus peteljke najþešüe otvoren u obliku lire. u zrelosti posuta maškom. Prikladna za uzgoj na razliþitim tipovima tala i položajima. te u okolici Sinja. Cvijet hermafroditan. vina ove sorte odlikuje vrlo intenzivna boja. þesto s krilcem. no þesto se dodavala ostalim sortama radi popravka boje. a ne kakvoüa vina. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. opisujuüi u svojoj ampelografiji stanje sortimenta Dalmacije na poþetku 20. Grozd srednje velik do velik. zatvorenih postranih sinusa. Dozrijeva srednje rano. Kožica tanka. rastresitiji grozd i krupnije bobice koristila se i kao zobatica. prinosi srednje visoki ali redoviti. Nema gospodarsko znaþenje. no u grozdu nalazimo i manje bobice ali sve jednako dozrele. srednje velika do velika. Prema predaji sorta je samonikla.3. U zrelosti mošt sadrži veliku koliþinu sladora. jer u usporedbi s drugim sortama koje se danas uzgajaju ima niže prinose. Kakvoüa vrlo dobra. Rasprostranjenost: Sorta je danas vrlo slabo rasprostranjena i nalazimo je ponešto u Kaštelima. ali ju smatramo autohtonom sortom Dalmacije.

80 . 2006). kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.ponovnom širenju u proizvodne nasade sadnjom manje koliþine za tu svrhu proizvedenih cijepova. no buduünost ove sorte treba trajno osigurati kroz njeno gospodarsko korištenje. ali i cijepljenjem na stalnom mjestu. no još uvijek ju možemo smatrati vrlo ranjivom. napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za njenu reprodukciju podizanjem manjeg matiþnog nasada. do sada nismo uspjeli pronaüi zdrave matiþne trsove (Karoglan Kontiü. U populaciji Ninþuše. pa üe ozdravljivanje u kulturi tkiva in vitro biti jedina moguünost za dobivanje zdravih biljaka. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Ninþuša je u dosadašnjim istraživanjima pokazala visok gospodarski potencijal i opravdala reputaciju koju je imala u prošlosti. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se þuva u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze u Zagrebu. Uz napore na popularizaciji sorte kod proizvoÿaþa. kao ni ostalih sorata koja se uzgajaju pretežito na podruþju Kaštela. te je jedna od sorata koja zaslužuje gospodarsku revitalizaciju. evaluaciju gospodarskih svojstava i prilagoÿavanje tehnologije proizvodnje. Populacija sorte time se malo poveüala.

što se odražava na lošiju kakvoüu.Rahmnales Porodica . na plodnim tlima i u krškim poljima obilno. na kojima su i neki od þuvenih položaja za uzgoj ove sorte (Dingaþ. Crvenak. gdje ju nalazimo u veüini vinogorja. prinosi su niži. tamnozeleno. no jako varira u odnosu na položaj. Šarac Službeni status: Sorta je uvrštena na sortnu listu Republike Hrvatske i na Nacionalnu listu priznatih sorata vinove loze. relativno mlada sorta. 81 . mekog. proširio u uzgoju na raþun svog roditelja Crljanka kaštelanskog. þvrsta. U zrelosti bobice þesto nejednoliko obojene i dozrele. sativa Sinonimi: Crljenak mali. þesto preklopljen.3. koji je u vremenu prije filoksere. obojenost i aromatski profil grožÿa omoguüava proizvodnju vrhunskih vina. oprašena maškom. Cvijet morfološki i funkcionalno hermafroditan. bio jedna od najvažnijih sorata u Dalmaciji. a donji pliüi i otvoreni. na podruþju Kaštela. peterodijelan. Gornji postrani sinusi duboki i preklopljeni. Kožica tamnoplavo-crna. Sv.2. Prema gljiviþnim bolestima nije osobito osjetljiv. Pelješac i Korþula. Hvar. kao preporuþena za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Zelenak. U uvjetima plodnih tala i krških polja þesto preobilno rodi. Dozrijeva vrlo kasno i zbog toga traži dobre položaje gdje se u vegetaciji nakupi velika suma efektivnih temperatura i sati sijanja sunca.Vitaceae Latinsko ime . Nedjelja. Postup. pentagonalan. Primitivo) i Dobriþiü (Maletiü i sur. tipiþna sorta toplog juga. soþnog mesa i neobojenog soka. Rasprostranjenost: Plavac mali je. S obzirom na to smatra se da je. no sadržaj šeüera. Zelenac.. Na škrtim tlima i položajima povoljne ekspozicije. Povijest nastanka i korištenja: Plavac mali oduvijek se smatrao hrvatskom autohtonom sortom. a osobito ako su okrenuti moru. okrugla.9 PLAVAC MALI Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . Lice lista mjehurasto naborana. Genetiþkom analizom pomoüu SSR markera utvrÿeno je da je Plavac mali nastao spontanim križanjem sorata Crljenak kaštelanski (Zinfandel. Na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze navodi se samo kao Plavac. što je u novije vrijeme i nedvojbeno potvrÿeno. zbog kasnog dozrijevanja. Potencijal kakvoüe je visok. malih uzgojnih zahtjeva i manje osjetljivosti prema gljiviþnim bolestima. a osobito na vinogorjima Braþ. Ivan Dolac…). piramidalan. Najznaþajnija je sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. Rodi redovito i dobro. te da se zbog svojih dobrih karakteristika. Konavala i u makarskom primorju. Grozd malen do srednje velik. 2004). List srednje velik. posutih rijetkim þekinjastim dlaþicama i crvenkastih uz peteljkinu toþku. prvenstveno dobre i redovite rodnosti. srednje zbijen. Bobica srednje velika. pa se od njega dobivaju vina prosjeþne kakvoüe. Plavac mali raširen je i u priobalju. Greštavac. izraženih žila. što može dovesti do zabune jer uz Plavac mali postoje i neke druge sorte koje u svom imenu sadrže rijeþ „plavac“. Botaniþki opis: Trs srednje bujan do bujan. Sinus peteljke u obliku slova U ili lire.2. Pagadebit crni. þesto s krilcem.Vitis vinifera ssp. u usporedbi sa drugim dalmatinskim sortama. a naliþje vunasto dlakavo. po sadašnjim saznanjima.

i podloga je svemu. stoljeüa navodi da je veü tada Plavac mali bio glavna sorta za dobivanje „vatrenih“ crnih vina. pa bi trebalo potaknuti veüe korištenje sorte u proizvodnji. Plavac mali vrlo je prikladna sorta za proizvodnju prošeka. U kolekciji u Splitu sakupljen je i veüi broj divergentnih genotipova prikupljenih iz raznih podruþja Dalmacije sa nakanom oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. Obzirom na gospodarski znaþaj i raširenost u proizvodnji za ovu sortu nije potrebno poduzimati dodatne mjere za oþuvanje. a u nekim podruþjima od prosušenog grožÿa proizvodio se i prošek. Ako se u daljnjim istraživanjima ne pronaÿe dovoljno zdravih trsova. jer se i danas najvažnija crna sorta podregije Srednja i južna Dalmacija. Nažalost. Jedna je od sorta koja je poznata i izvan Hrvatske. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Sorta se nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze. pišuüi svoju ampelografiju poþetkom 20. nesumnjivo predstavlja nedostatak certificiranog sadnog materijala. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Jedna je od dalmatinskih sorata þija populacija nije ugrožena. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Sorta je dokazanog gospodarskog potencijala. Kod Plavaca malog zapoþeta je masovna pozitivna selekcija u svim znaþajnijim podruþjima uzgoja. „Ona je prekrila sve. Najveüi problem za daljnje poticanje korištenja sorte u proizvodnji. testiranje na zakonom propisane viruse pokazalo je da je vrlo mali postotak trsova „bezvirusno“. ili gotovo svemu vinu…“ Uz crna vina od Plavca malog nerijetko su se proizvodili opoli. Obzirom na starije literaturne navode. Prikladan za dobivanje vrhunskih vina pri þemu treba voditi raþuna o izboru prikladnih položaja. vina dobivena brzom preradom crnog grožÿa. vjerojatno üe se morati pribjeüi i ozdravljivanju nekih gospodarski interesantnih tipova. pa ako se daljnje razmnožavanje sorte nastavi samo od zdravih trsova realna je opasnost od gubitka unutarsortne raznolikosti. 82 . Sorta je znaþajno zastupljena i u mladim nasadima. te da se sadila na krševitim i suhim položajima po þitavoj Srednjoj i južnoj Dalmaciji. pa joj je i pozicija na tržištu vrlo povoljna. što govori u prilog nastavka individualne klonske selekcije radi dobivanja priznatih klonova koji se u nekom gospodarski važnom svojstvu istiþu od prosjeka populacije. pa je trend populacije uzlazan. Pri plasmanu ovih desertnih vina vrhunska reputacija sorte bit üe velika prednost. Uoþena je velika raznolikost u populaciji sorte. ili gotovo sve vinograde. a i novija iskustva. kao i u kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Vino Plavca malog prvo je vino sa zaštitom zemljopisnog podrijetla u Republici Hrvatskoj.Buliü (1949). a prema upisniku proizvoÿaþa grožÿa i vina na treüem je mjestu po zastupljenosti u sortimentu Republike Hrvatske (iza Graševine i Malvazije istarske).

83 .

interesom i zalaganjem nekih lokalnih proizvoÿaþa uz pomoü Agronomskog fakulteta sorta je razmnožena. Osjetljiva prema plamenjaþi. þesto s dobro razvijenim krilcima. zbog þega su pri neprilagoÿenoj zaštiti od bolesti þeste štete u vrijeme cvatnje. Grozd malen do srednje velik. Rodi redovito. S vremenom je potpuno zapostavljena. peterodjelan. uz Bratkovinu bijelu. sortna aroma.2. Zlatarica blatska nije istovjetna sa sortom Zlatarica koja se uzgaja u podruþju Vrgorca i Dubrovnika.Vitaceae Latinsko ime . te su je kasnije vinogradari zbog dobrih svojstava uoþili i dalje vegetativno razmnožavali.Vitis vinifera ssp.Rahmnales Porodica . Nema proizvodnih nasada ove sorte. prinosi niski do srednje visoki. odnosno za popravak kakvoüe drugim sortama.10 ZLATARICA BLATSKA BIJELA Kultura: vinova loza Taksonomija: Red . niti sustavnog rada na njenoj gospodarskoj revitalizaciji. naliþje golo s rijetkim þekinjastim dlaþicama na nervaturi. Povijest nastanka i korištenja: Podrijetlo sorte nije moguüe toþno utvrditi. koja se uzgaja u tom podruþju. ali i danas populacija broji jedva nekoliko stotina trsova. kakvoüa izuzetna. sativa Sinomimi: nisu poznati. prozirna.3. Postrani sinusi srednje duboki i potpuno preklopljenih isjeþaka. Zbog toga smatramo da je sorta vrlo ugrožena i ranjiva. a karakterizira ju fina. rastresit. Službeni status: Od 2002. Peteljka duga i krhka. Kako su Bratkovina bijela i Pošip sorte vrlo uskog areala rasprostranjenosti i nalazimo ih gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. godine uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. a nalazi se i na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze kao preporuþena sorta za podregiju Srednja i južna Dalmacija. Cvijet morfološki hermafroditan. Lice glatko. no vjerojatno je nastala spontanim križanjem. pentagonalan.2. Bobice srednje velike do velike. roditelj sorte Pošip. Gospodarska vrijednost i koncept bussines plana: Prema iskustvima starijih vinogradara i oskudnim literaturnim podacima gospodarski potencijal Zlatarice blatske vrlo je visok. Prije 10ak godina bila je svedena na doslovno nekoliko trsova. Kožica tanka. meÿutim za pretpostaviti je da se ovdje misli na drugu sortu – Zlataricu vrgorsku. Stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Zlatarice blatske izrazito je mala i vezana gotovo iskljuþivo uz otok Korþuli. zbog þega u zrelosti može doüi do otkidanja bobica pri jaþem vjetru. kao „zaþin“. Zlataricu blatsku s pravom smatramo autohtonom sortom otoka Korþule. gdje se navodi pod imenom Zlatarica. O sorti i njezinom uzgoju vrlo je malo podataka. Pouzdano se zna da je sorta. List srednje velik. Pod istim imenom nalazimo je kao preporuþenu za Podregiju Dalmatinska zagora. žuta. Redovito nakuplja visok sadržaj šeüera. Rasprostranjenost: Nalazimo je gotovo iskljuþivo na otoku Korþuli. te smatramo da može stati uz bok najkvalitetnijih bijelih 84 . Pretpostavlja se da nikad nije bila jako raširena. dug. Opis: Trs srednje bujan do bujan. obrnuto jajolike. piramidalan. a funkcionalno ženski. te da se u vinogradima sadila u manjem postotku. vjerojatno zbog nižeg prinosa i osjetljivosti ka plamenjaþi.

Kod sorata poput Zlatarice blatske u ovom trenutku ne postoje preduvjeti za komercijalno korištenje. u protivnom moglo dogoditi.dalmatinskih sorata. njezina gospodarska revitalizacija najsigurniji je naþin za trajno oþuvanje i sprjeþavanje opasnosti od njezinog izumiranja. te davanja preporuke o prikladnosti za proizvodnju razliþitih tipova vina. kao i u kolekciji sorata vinove loze pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Zbog toga smatramo da je vrijedno uložiti napore u ravitalizaciju ove sorte. Da bi se moglo pristupiti gospodarskoj revitalizaciji nužno je provesti sustavna istraživanja radi toþnog utvrÿivanja njezinih gospodarskih svojstava. ne proizvodi niti jedan rasadnik u Hrvatskoj. Prikladna su i za duže þuvanje. pa vjerojatno ima i potencijal za proizvodnju desertnih vina. što bi se obzirom na malu populaciju i vrlo usko podruþje uzgoja. zbog þinjenice da sorta trenutno nema gospodarsko znaþenje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: Kako se radi o vrlo zanimljivoj sorti za uvoÿenje u proizvodnju. harmoniþna. puna. Stoga napore treba uložiti i u stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala. odgovarajuüim uzgojnim mjerama u vinogradu i enološkim postupcima. naglašene sortne arome. Vina ove sorte mogu biti izvrsne kakvoüe. te na taj naþin proširiti paletu vrhunskih vina od autohtonih sorata vinove loze. Druga znaþajna zapreka za komercijalni uzgoj je nemoguünost nabave sadnog materijala za podizanje vinograda koji. Sorta se sada nalazi u Nacionalnoj kolekciji sorata vinove loze na Agronomskom fakultetu. ekstraktna. svježa. kao i u popularizaciju i prezentaciju sorte. jaka. 85 .

Za autohtone sorte vinove loze ne postoje posebni reprodukcijski matiþni nasadi. Vigava. To znaþi da kod njih nije provedena klonska selekcija. te da nisu testirane na gospodarski važne viruse. uvrštena je na sortnu listu Republike Hrvatske. sorte vinove loze obuhvaüene su i nacionalnom listom priznatih kultivara vinove loze koja je utvrÿena Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara (NN 159/04).3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 3. þime je dozvoljena proizvodnja i promet njihovog sadnog materijala. Ninþuša. Na podruþju Republike Hrvatske dozvoljeno je uzgajati sve kultivare vinove loze obuhvaüene ovim dvjema listama. podiüi sanitarno provjerene. Prema Zakonu o vinu Republike Hrvatske samo vina od ovih sorata mogu nositi oznaku zaštite zemljopisnog podrijetla. Crljenak. U sustavu reprodukcije nalazi se manji broj gospodarski znaþajnih sorata. kao gospodarski znaþajna kultura.1 Postojeüe stanje. dok za one lokalne važnosti. Tako se primjerice kao deklarirano ime Plavca malog na nacionalnoj listi priznatih kultivara navodi samo naziv Plavac. Obje ove liste vrlo su þesto neprecizne u pogledu nazivlja i sinonima. Lasina. Debit.3. odnosno od njih se mogu proizvoditi vrhunska i kvalitetna vina na odreÿenoj podregiji. Zadarka i Svrdlovina crna . Na pragu ulaska u Europsku uniju. Mladenka. veü se reznice za proizvodnju sadnog materijala uzimaju iz proizvodnih nasada. Osim sortnom listom. Dobriþiü. Grk. Babiü. Unutar nacionalne liste sorata vinove loze definirana je skupina preporuþenih sorata za svaku od vinogradarskih podregija Republike Hrvatske. Sortnom listom obuhvaüen je i veüi broj autohtonih sorta vinove loze.Podregija Sjeverna Dalmacija: Maraština. neke lokalno specifiþne i rijetke sorte na taj su naþin oþuvane do danas. Debit. Stoga je nužno pokrenuti sustavnu selekciju gospodarski znaþajnih sorata. Vlaška. kojem se kao deklarirani naziv koristi samo ime Crljenak.3. predbazne matiþne nasade za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. a sliþan je sluþaj i sa sortom Crljenak kaštelanski. dok se za sortu Bogdanuša navodi sinonim Mladenka iako je nedvojbeno dokazano da se radi o dvije razliþite sorte. Babiü. Prþ. Plavac. kao i vrlo malih i ugroženih populacija nije moguüe kupiti gotove cjepove. Stariji vinogradari još uvijek znaju razmnožavati lozu cijepljenjem na stalno mjesto i na taj naþin razmnožavati sorte iz starijih nasada. Bogdanuša. a posebice za revitalizaciju i gospodarsko korištenje tradicijskih sorata vinove loze. Pošip bijeli. Za sorte 86 . Plavina. Takoÿer ovim listama nisu obuhvaüene sve sorte za koje smatramo da imaju gospodarski potencijal. Za sortu Babiü ne navodi se primjerice potvrÿeni sinonim Rogozniþka. Debit. pa je nužna ažurnija izmjena podataka u ovim službenim dokumentim u skladu s rezultatima istraživanja i gospodarske evaluacije autohtonog sortimenta radi lakšeg uvrštavanja u proizvodnju i promet vina zanemarenih i zaboravljenih autohtonih sorata visokog kvalitativnog potencijala. Plavina. Drnekuša. Malvasija dubrovaþka bijela. U skupini preporuþenih sorata za podruþje obalnog dijela Dalmacije uvrštene su slijedeüe sorte koje smatramo autohtonima: . Zlatarica. Bratkovina. Kurtelaška bijela. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Vinova loza. Muškat ruža crni. Pošip bijeli. Hrvatske autohtone sorte nisu do sada bile u sustavu genetiþke i sanitarne selekcije. Cetinka. Okatac crni.Podregija Srednja i južna Dalmacija: Maraština. gdje je u prometu gotovo iskljuþivo „certificirani“ sadni materijal (razmnožavan od trsova koji su prošli sustav klonske selekcije te su garantirano „bezvirusni“) ovo može predstavljati dodatnu prepreku za oþuvanje. te se i za one þiji se cijepovi proizvode može kupiti samo sadni materijal najniže kvalitetne kategorije „standard“.

Edi Maletiü. provesti detaljnu inventarizaciju vinogradarskih podruþja Hrvatske. a meÿunarodna suradnja na izradi baze podataka i karakterizaciji svih sorata vinove loze nastavlja se i danas u okviru tekuüeg europskog projekta GrapeGen 06. prof. Metode korištene u ampelografskoj i genetiþkoj karakterizacije meÿunarodno su dogovorene u okviru projekta GENRES 081 “European Network for Grapevine Genetic Resources Conservation and Characterization”. sc. Sve pronaÿene sorte kolekcionirati. kojem se 1998. ova nastojanja ubrzo je prekinuo rat. Cilj je ovog i nekoliko drugih projekata.3. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Poþeci rada na oþuvanju autohtonog sortimenta vinove loze sežu još u vrijeme prije Domovinskog rata kad se na Agronomskom fakultetu na Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo u okviru projekta Ministarstva znanosti „Banka gena Vitis sp.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 3. ampelografske i genetiþke karakterizacije autohtonih sorata vinove loze. Nikola Miroševiü Darko Preiner. te je dokazana njihova autohtonost (Plavac mali=Zinfandel x Dobriþiü.ing. Krajem 90-tih svjesni važnosti ovog posla isti tim struþnjaka u suradnji sa kolegama sa Zavoda za genetiku. biometriku i oplemenjivanje pokreüe novi projekt inventarizacije. 3.vrlo malih populacija i lokalne važnost nužno bi bilo posaditi barem manje. a prikupljenim materijal uništen je uslijed ratnih razaranja. biometriku i oplemenjivanje: prof.dr. lokalne uprave i nekih meÿunarodnih institucija. koje je osobito bogato autohtonim sortama. dipl. sc. prof. Babiü=Rogozniþka. Crljenak kaštelanski=Pribidrag=Tribidrag=Primitivo (I)=Zinfandel (USA).sc. Kao rezultat ovih nastojanja podignut je kolekcijski nasad.2. koji su uz potporu Ministarstva znanosti. 87 . dr. Maletiü i sur. 2006. sc. 1999. Nažalost. 2002). Pošip bijeli=Zlatarica blatska bijela x Bratkovina bijela.2 Projekti inventarizacije. sortno þiste vinograde (ne nužno bezvirusne) za proizvodnju standardnog sadnog materijala. Kao rezultat ovih projekata utvrÿeno je identiþan genetiþki profil nekih sorata. te znanstvenici iz Zavoda za genetiku. dipl. Piljac i sur.2. 2008…). Istraživanjima u ovom podruþju bave se još i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša: mr.“ zapoþelo kolekcionirati i karakterizirati sorte vinove loze u Hrvatskoj. Zduniü et al.3. Maletiü et al. te izvršiti njihov detaljan ampelografski opis i genetiþku karakterizaciju. odnosno potvrÿeno je da su razliþita imena u razliþitim podruþjima Dalmacije ili pak u nekim susjednim zemljama tek sinonimi za istu sortu (Brajdica crna=Plavina=Plavka. sc. te su napravljeni genetiþki profili (pomoüu SSR markera). 3. Malvasija dubrovaþka=Malvasia delle Lipari=Malvasia di Sardegna=Malvasia de Sitges (E). dr. 2004. pridružio i Agronomski fakultet u Zagrebu.3.. s posebnim naglaskom na podruþje Dalmacije. ampelografski opisi i foto-dokumentacija veüeg broja sorata. Crespan et al. Ministarstva poljoprivrede. provedeni ili su još u tijeku. sc. Goran Zduniü dr. Tim istraživaþa þine znanstvenici iz Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo: prof. a za neke sorte utvrÿeni su roditelji..dr. Ivan Pejiü Silvio Šimon. ing.1 Institucije i struþnjaci koji se bave autohtonim sortama vinove loze Vodeüa institucija u istraživanjima i oþuvanjem autohtonih sorta vinove loze je Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Maletiü et al. Jasminka Karoglan Kontiü. Ivan Pezo. 2004.

a broj primki i dalje se svake godine poveüava paralelno sa terenskim istraživanjima. kao i za održavanje kolekcije u Zagrebu dio sredstava osigurala je Švedska agencija za razvoj (SIDA) i Nordijska banka gena (NGB) u okviru projekta SEEDNet. Kolekcija danas broji 120 genotipova.3. 2008. U kolekciji su sakupljene ponajprije sorte s podruþja Dalmacije... 3. s posebnim naglaskom na one najugroženije þija je populacija nerijetko bila svedena na nekoliko trsova u starim i zapuštenim vinogradima i koje su na taj naþin spašene od izumiranja u posljednjem trenutku. Veüina primki zastupljena je sa 5 do 10 trsova..3 Kolekcijski nasadi vinove loze Nacionalna kolekcija sorata vinove loze nalazi se na znanstveno-nastavnom pokušalištu „Jazbina“ Agronomskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu. vode i projekte revitalizacije sorata Prþ i Dobriþiü. a u nekim sluþajevima proizvode se gotovi cijepovi za sadnju. te veüi broj genotipova Crljenka kaštelanskog i Plavca malog prikupljenih sa razliþitih uzgojnih podruþja radi evaluacije i oþuvanja unutarsortne varijabilnosti. a manji dio primki posaÿen je gotovim cijepovima. dok je nekolicina rijetkih sorata zastupljena sa manjim brojem trsova. Uz Agronomski fakultet u Zagrebu istraživanja autohtonog sortimenta provode i struþnjaci iz Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. a prijavljena je i u meÿunarodnu bazu kolekcija vinove loze osnovane u okviru meÿunarodnog projekta GENRES 081. a pri njenom podizanju poštovao se princip da svih pet trsova jedne primke potiþu od istog matiþnog trsa. godine podizanje kolekcije sorata vinove loze. a opisi i genetiþka karakterizacija primki nastavljaju se i u okviru tekuüeg meÿunarodnog projekta GrapeGen 06. 2006. 88 . Utemeljena je 2001. Kolekcija je podignuta cijepljenjem na stalno mjesto unaprijed posaÿenih loznih podloga. pa su za neke od njih poput Malvasije dubrovaþke. Za podizanju kolekcije u Splitu. te se u mnogim sluþajevima ovdje þuvaju istovjetni genotipovi kao u kolekciji u Zagrebu (u velikom broju sluþajeva plemke su i uzete iz kolekcije u Zagrebu). koji uz evaluaciju nekih autohtonih sorata (Pezo i sur. Kolekcija je najveüim dijelom podignuta cijepljenjem na stalno mjesto na podlozi Berlandieri x Riparia SO4. godine s nakanom kolekcioniranja i oþuvanja svih sorta vinove loze za koje se smatra da su autohtone na podruþju Republike Hrvatske. Primke se popunjavaju cijepljenjem na stalno mjesto.Istraživanje autohtonog sortimenata dovelo je do zakljuþka da mnoge od sorata koje su danas u sortimentu vrlo rijetko zastupljene imaju visok gospodarski potencijal. Crljenka kaštelanskog i nekih sorata kaštelanskog podruþja pokrenuti projekti gospodarske revitalizacije. te na taj naþin predstavljaju siguran duplikat pojedinih sorata.2. Zduniü i sur. U kolekciji se provodi ampelografska i genetiþka evaluacija primki. Posao na uspostavi kolekcije pokrenut je paralelno s inventarizacijom vinogradarskih podruþja kojoj je bio cilj prikupiti i saþuvati sve preostale genotipove.) i podizanje kolekcije autohtonih sorata. Pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu zapoþeto je 2005. Kolekcija sadrži 90 primki razliþitih genotipova od kojih se pretpostavlja da je 60 razliþitih sorata.

te je ovog proljeüa podignut matiþni nasad u okolici Zadra. jer osigurava oþuvanje i veüe korištenje u proizvodnji naših autohtonih sorata.1. meÿu kojima vina od autohtonih. U ovom smislu autohtone sorte vinove loze možemo podijeliti u tri kategorije: 3. Pošip). Od zdravih matiþnih trsova proizveden je sadni materijal cijepljenjem na bezvirusnu podlogu. no za veüe korištenje u proizvodnji nedostaje sadni materijal odgovarajuüe kvalitetne kategorije. Vugava. kao i kod ostalih. popularizaciji i razvoju svijesti o potrebi oþuvanja biološke raznolikosti sorata vinove loze. u odnosu na prosjek sorte). Stvaranje preduvjeta za proizvodnju certificiranog loznog sadnog materijala Za komercijalno važne sorte vinove loze þiji se cijepovi proizvode u loznim rasadnicima nužno je zapoþeti sa genetiþkom i zdravstvenom selekcijom. i turisti koji dolaze u Hrvatsku žele kušati naše autohtone proizvode. Maraština.4 3. no daljnje održavanje matiþnog nasada i nastavak individualne klonske selekcije nije moguüe financirati iz tih izvora. postoji institucija koja je zadužena za ovaj poslao.. Svi matiþni trsovi testirani su na prisutnost þetiri ekonomski najštetnija virusa (Zakonom o sjemenu i sadnom materijalu utvrÿeno je da certificirani sadni materijal ne smije biti zaražen virusom lepezastog lista GFLV. obojenosti kožice i sl. a porasla je i njihova potražnja na tržištu. Uz zanimanje domaüih potrošaþa. sadržaju šeüera. prinosu. Ovako povoljno „klimu“ nije meÿutim moguüe iskoristiti na odgovarajuüi naþin jer za mnoge sorte ne postoje preduvjeti za gospodarsko korištenje.3. država bi i u okviru mjera poticaja trebala dodatno stimulirati rasadniþare da se ukljuþe u 89 .4. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu zapoþeta je masovna pozitivna selekcija za nekoliko gospodarski važnih autohtonih sorata (Plavac mali. te virusima uvijanja lišüe LRV-tip1 i LRV-tip3). Plavina. virusom mozaika gušarke ArMV. te za provoÿenje selekcije ostalih sorata i podizanje novih nasada neophodno je osigurati siguran izvor financiranja. lokalno specifiþnih sorata imaju istaknuto mjesto. radi podizanja predosnovnih matiþnih nasada za proizvodnju certificiranog sadnog materijala. 2006).4. za razliku od ostalih vinogradarskih zemalja Europe. Zbog toga je nužno da nadležno Ministarstvo poljoprivrede pronaÿe moguünost za dugoroþno financiranje programa klonske selekcije autohtonih sorata vinove loze. Ovdje se radi o vrlo vrijednom materijalu (jer je to jedini predbazni matiþni nasad autohtonih dalmatinskih sorata) iz kojega üe se moüi uzimati reznice za proizvodnju bezvirusnog sadnog materijala. Kako bi proizvodnja certificiranog sadnog materijala trebao biti jedan od strateških ciljeva hrvatskog vinogradarstva na pragu ulaska u europsku uniju. razlika u dobi dozrijevanja. Kod ovih sorata. Klonska selekcija vinove loze dugotrajan je i skup posao i veüina loznih rasadnika nema dovoljnu ekonomsku snagu da bi ga financirala. Za održavanje ovog matiþnog nasada. aromi. Brojna predavanja. Malvasija dubrovaþka.1 Sorte koje imaju komercijalni znaþaj. Debit. Masovna pozitivna selekcija ovih sorata financirana je iz nekih znanstvenoistraživaþkih projekata. a najþešüi je LRV-tip3 (Karoglan Kontiü i sur. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara Rad na oþuvanju i gospodarskoj revitalizaciji autohtonih sorata vinove loze posljednjih desetak godina znaþajno je pridonio njihovoj promociji. U uzgojnim podruþjima ovih sorata obilježeni su sortno tipiþni matiþni trsovi i trsovi koji pokazuju neku pozitivno gospodarski važno svojstvo (npr. Utvrÿeno je da je u prosjeku preko 85 % trsova u populaciji sorata u Dalmaciji zaraženo barem s jednim od tih virusa. u naþelu nedostaje i odgovarajuüa marketinška strategija koja bi pomogla njihovom plasmanu na tržištu. Grk.1 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA Prijedlog mjera za promociju. niti u Republici Hrvatskoj. Za niti jednu od autohtonih sorata vinove loze nije proveden postupak selekcije. þlanci u struþnim þasopisima kao i u dnevnom tisku potakli su zanimanje proizvoÿaþa grožÿa i vina za uzgojem autohtonih sorata.

U ovom nasadu provodit üe se. 90 . po moguünosti onaj koji proizvodi sorte namijenjene ovom uzgojnom podruþju. koji üe poslužiti kao matiþni nasad za daljnju reprodukciju sorte. x x Sa oznaþenih matiþnih trsova uzeti reznice.2 Sorte koje su u dosadašnjim istraživanjima pokazale gospodarski potencijal ili postoje literaturni navodi o njihovom gospodarskim znaþenju u prošlosti. rodnost. šira javnost).selekciju vinove loze. Na gospodarstvu se mogu takoÿer organizirati radionice. Danas ih ne nalazimo u proizvodnim nasadima. te gospodarsko-tehnološke karakteristike (mehaniþka analiza grozda i bobice. radi olakšavanja pouzdane identifikacije sorte Utvrditi gospodarski potencijal sorte. Kod ovih sorata trebalo bi poduzeti slijedeüe aktivnosti: Gospodarska evaluacija sorte Gospodarsku evaluaciju mora provesti znanstveno-istraživaþka institucija pri þemu jepotrebno: x Provesti inventarizaciju sorte u uzgojnom podruþju i obilježavanje matiþnih trsova za daljnju reprodukciju i evaluaciju x Ampelografskim i molekularno-genetiþkim metodama odrediti „standard sorte“ ampelografski opis i genetiþki profil (molekularnim SSR markerima). 3. na kojim üe se educirati i ostale zainteresirane proizvoÿaþe. Kako za poþetak proizvodnja sadnog materijala ovakvih sorata neüe biti ekonomski isplativa bilo bi dobro ovakav napor rasadniþara financijski poduprijeti iz nekog drugog izvora. ali i proizvoÿaþe da sade sortimentske matiþne nasade za koje bi poticaji trebali biti veüi nego za proizvodne nasade.4. daljnja evaluacija sorte na trsovima posaÿenim u istim okolišnim uvjetima. te fizikalno-kemijsku analizu i organoleptiþnu ocjenu vina. fenološke karakteristike…). od kojih üe se u rasadniku proizvesti cijepovi S proizvedenim cjepovima podiüi manji matiþni nasad. Proizvedeno vino poslužit üe za provoÿenje marketinških aktivnosti s ciljem upoznavanja zainteresiranih potrošaþa (ugostiteljski i turistiþki djelatnici. Uvoÿenje sorte u proizvodnju i marketinške aktivnosti Ovaj inicijalni matiþni nasad treba posaditi kod proizvoÿaþa (vinogradara i vinara) koji bi pokazao interes za uzgoj ove sorte i održavanje matiþnog nasada. Gospodarsku evaluaciju najbolje bi bilo raditi u pokusnom nasadu. a nema uvjeta niti za proizvodnju sadnog materijala. x x Stvaranje preduvjeta za proizvodnju loznog sadnog materijala U ovaj posao potrebno je uz instituciju koja provodi gospodarsku evaluaciju ukljuþiti i neki od vinogradarskih rasadnika. Na temelju toga dati üe se preporuka o prikladnim tehnološkim rješenjima za uzgoj ove sorte. odnosno proizvodnju veüe koliþine cijepova za podizanje proizvodnih nasada. u suradnji sa znanstvenom institucijom. Poneke od tih sorata þak su i kritiþno ugrožene. no radi bržeg dobivanja rezultata može se zapoþeti veü na matiþnim trsovima na kojima bi se kroz trogodišnji period utvrdile agrobiološke karakteristike (bujnost. kakvoüa mošta…) Utvrditi enološki potencijal sorte. Provesti mikrovinifikaciju sorte. otpornost prema gljiviþnim bolestima. o njihovim gospodarskim svojstvima nedovoljno se zna.1.

gospodarskoj evaluaciji i revitalizaciji.Velike napore napose treba uložiti u sustav selekcije i proizvodnje sadnog materijala. Za osnovnu zaštitu ovih sorata nužno ih je prije svega posaditi u kolekcijske nasade. Nastojanja na revitalizaciji autohtonih sorta treba pratiti i odgovarajuüa marketinška podrška. Prema dosadašnjim iskustvima ovakav naþin þuvanja genotipova jeftiniji je i sigurniji. te ih usporediti sa podatcima sorata drugih europskih zemalja. dr.1. a osobito susjednih. da bi se utvrdilo da li se radi o unikatnom genotipu ili je ta sorta samo sinonim neke veü poznate i prouþene sorte. te eventualno formirati repozitorije in vitro. za razliku od nekih drugih biljnih vrsta. dopuniti postojeüe kolekcije. u cilju smanjivanja troškova i posla oko održavanja kolekcije. Napomena: Procjenu stanja populacije tradicijskih sorta vinove loze u Dalmaciji.3. ostalo je još puno posla na oþuvanju. poput krioprezervacije. Zbog toga je. kao i njihove fotografije izradio prof. a uvoÿenjem novih metoda. tuþa…). no s obzirom na iznimno bogatstvo autohtonih sorata vinove loze. a izloženo je i štetnim djelovanjima biotskih i abiotskih þimbenika (gljiviþne bolesti. ali i drugih voünih vrsta. presaÿivanja kultura može se znatno prorijediti. U okviru istraživaþkih projekata važno je izvršiti njihovu pouzdanu determinaciju i identifikaciju ampelografskim i molekularno genetiþkim metodama. te ako se pokažu zanimljivim zapoþeti s njihovom revitalizacijom. krioprezervaciji i þuvanju. Prije praktiþne primjene ove metode bilo bi nužno u okviru znanstveno istraživaþkih projekata optimizirati tehniku þuvanja vinove loze in vitro. jer je poznato da se kod loze. U Hrvatskoj nije razvijen ovakav naþin þuvanja genotipova vinove loze. U tom smislu nužno je završiti inventarizaciju svih vinogradarskih podruþja.3 Vrlo rijetke i ugrožene sorte þiji gospodarski potencijal nije poznat. mraz. Zakljuþak: Iako je vinova loza u usporedbi sa drugim vrstama koje rastu u dalmatinskom priobalju dosta istražena. Stvaranje kolekcija sorata in vitro Premda postoje dva kolekcijska nasada dalmatinskih sorata vinove loze njihovo je održavanje skupo. svrhovito razmišljati o osnivanju repozitorija za þuvanje sorta in vitro. zahtjeva stalnu brigu o nadopunjavanju primki. sc Edi Maletiü (EM). 91 . unijeti podatke u elektronsku bazu.4. te gospodarsku evaluaciju sorata radi njihovog uvoÿenja u proizvodnju. karakterizaciji. Utvrÿivanjem njihovih osnovnih gospodarskih svojstava procijeniti gospodarski potencijal. osobito za drvenaste kulture poput vinove loze. bilo bi korisno potaknuti ovakva nastojanja. virusi. Završiti genetiþku i ampelografsku karakterizaciju svih sorata. javlja više problema pri razmnožavanju.

1. Tako na primjer ekopopulacija Domaüa ljutika obuhvaüa više ekotipova luka kozjaka koji se uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije.1. Samo neznatni dio povrüa tradicijskih sorti prodaje se na lokalnim tržnicama. dok se u zaštiüenim objektima naviše uzgaja rajþica. U dalekoj prošlosti to su uglavnom bile primitivnije selekcije poludivljih vrsta povrüa kojima je mediteransko podruþje obilovalo. U komercijalnoj proizvodnji povrüa namijenjenoj tržištu gotovo iskljuþivo se koriste strani hibridi i sorte povrüa meÿu kojima þesto puta prevladava jedan ili manji broj kultivara þime je bioraznolikost izuzetno smanjena. U strukturi proizvodnje na podruþju Dalmacije u uzgoju na otvorenom najzastupljenije vrste povrüa izuzev krumpira su kupusnjaþe. Nazivlje autohtonih sorti i ekopopulacija uglavnom ima geografske oznake mjesta ili uže regije gdje se razvila ili najþešüe uzgajala ili se u nazivu dosta þesto koristi pridjev domaüi. rimske uprave pa do današnjih dana.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Dalmacija kao dio Mediterana ima razvijenu kulturu potrošnje veüih koliþina povrüa u dnevnoj prehrani nego što je to u kontinentalnim podruþjima. Brojni povijesni izvori navode podatke o uzgoju povrüa i njegovom kultiviranju na podruþju Dalmacije od prvih grþkih kolonizacija. 92 . U Dalmaciji se nalazi polovica ukupnih hrvatskih površina komercijalne proizvodnje povrüa namijenjenog potrošnji u svježem stanju i godišnje ga se proizvede oko 360. Takoÿer treüina svih zaštiüenih objekata namijenjenih uzgoju povrüa u Hrvatskoj nalazi se na podruþju Dalmacije. a primjerom Polaþki þešnjak naziv je ekotipa þešnjaka þiji je uzgoj bio proširen samo na podruþju Polaþe kod Knina. a malobrojnim preostalima prijeti velika opasnost da to postanu. 4. Povrüe je u povijesti bilo jedan od osnovnih izvora prehrane puþanstva Dalmacije i u velikoj je mjeri ostalo i danas. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti. mahunarke i lukovi. pokretanjem ekološke proizvodnje te objavom struþnih i popularnih þlanka o biološkoj raznolikosti. Gospodarsku vrijednost tradicionalnih sorti povrüa moguüe je poveüati sustavnom brigom o njihovom oþuvanju. Neke povrtne vrste donesene i iz drugih krajeva pod utjecajem specifiþnog uzgojnog okruženja i pažljivim odabirom uzgajivaþa znatno su promijenile svoja obilježja u odnosu na izvorni oblik pa su im i izvorni nazivi bili mijenjani. paprika i salata. Veüina proizvodnje povrüa namijenjena je lokalnom tržištu. a manji dio posebice proizveden tijekom hladnijeg dijela godine prodaje se i na tržištima kontinentalnih podruþja.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Proizvodnja povrüa na podruþju Dalmacije od velikog je gospodarskog znaþenja. Introdukcijom vrsta s novootkrivenog kontinenta kasnije su dominantni u proizvodnji postali krumpir. popularizacijom uzgoja i promocijom njihovih prehrambenih i gastronomskih vrijednosti. Trgovina reprodukcijskim materijalom tradicionalnih sorti povrüa na podruþju Dalmacije nikad nije bila razvijena kao i sustavna briga o oþuvanju njihovog genetskog identiteta.000 tona. lubenice i dinje. Njihovo sjeme i reprodukcijski materijal iskljuþivo su se proizvodili i održavali na obiteljskim gospodarstvima te širili prvenstveno razmjenom na užem podruþju. krastavac. a meÿu kojima su se posebno isticale kupusnjaþe. POVRûE 4. rajþica te luk. dok je Hvarska artiþoka autohtona ekopopulacija koja se uglavnom uzgajala na otoku Hvaru. Tradicijske sorte i lokalne ekopopulacije povrüa gotovo iskljuþivo su zastupljene samo u vrtovima i manjim okuünicama i namijenjene su potrošnji u vlastitom domaüinstvu tako da im je gospodarska vrijednost izuzetno mala. Zahvaljujuüi blagodatima klime na podruþju Dalmacije razvio se i udomaüio uzgoj velikog broja povrtnih vrsta. rajþica i grah koje danas predstavljaju najznaþajnije vrste povrüa u prehrani dalmatinskog puþanstva. Depopulacijom ruralnog prostora osobito otoka i dalmatinskog zaleÿa te migracijama stanovništva koje je na podruþju Dalmacije posebno bilo izraženo za Domovinskog rata brojne tradicijske sorte i ekopopulacije brižno održavane kroz više ljudskih generacija nepovratno su izgubljene.4.1 UVOD 4.

Izrazita mediteranska klima na otocima omoguüuje uzgoj tipiþnih mediteranskih povrtnih kultura kao što je artiþoka i raštika kod kojih su u uzgoju zbog izoliranosti prostora prisutne i tradicijske sorte. Prva od njih su nizinska obalna podruþja oblikovana vodenim nanosima potoka i rijeka gdje je zbog kvalitete tla i moguünosti navodnjavanja moguüa i dijelom je razvijena intenzivna povrüarska proizvodnja prvenstveno na otvorenom. U strukturi proizvodnje prevladavaju prema toplini manje zahtjevne povrtne kulture kao što su lukovi i mahunasto povrüe ali se u manjem obimu uzgaja i sve ostalo. Proizvodnja povrüa osim prikladnim tlom limitirana je deficitom oborina i nemoguünošüu navodnjavanja tijekom toplog dijela godine. Na manjim prostorno izoliranim podruþjima u proizvodnji prisutne su i neke tradicijske sorte.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Podruþje Dalmacije sa stanovišta okolišnih uvjeta prikladnih za uzgoj povrüa ima tri razliþite agroekološke zone.1. Tu se povrüe uzgaja na zaravnima. vrtaþe i rjeÿe manja polja. 4. Treüe proizvodno podruþje su dalmatinski otoci. Klimatski to podruþje izuzetno je pogodno za razvoj proizvodnje kupusnjaþa i korjenastog i lisnatog povrüa tijekom hladnijeg dijela godine kao i prema toplini zahtjevnog plodovitog povrüa tijekom toplog dijela godine.Spomenute kao i mnoge druge tradicijske sorte povrüa u prošlosti su imale veliko znaþenje u prehrani lokalnog stanovništva dok su danas potpuno išþezle ili se samo simboliþno uzgajaju na neznatnim površinama. 93 . te manjim i veüim poljima. Zbog intenzivne komercijalne proizvodnje na tim podruþjima u proizvodnji gotovo i nama tradicijskih sorti veü prevladavaju uglavnom strane sorte i hibridi. Drugo proizvodno podruþje je zaleÿe u kojem uz pretežiti utjecaj mediteranske klime znaþajan utjecaj na izbor povrtnih vrsta za uzgoj ima ovisno o položaju i nadmorskoj visini i utjecaj planinske klime. Obilježja tog prostora s aspekta povrüarske proizvodnje su uglavnom manje površine skeletnog i skeletoidnog tla. a isto tako i u zaštiüenim prostorima.

2 4.4.1 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE Pregledni popis kultura i kultivara Raštika (Brassica oleracea var. acephala) Cvjetaþa (Brassica oleracea var.2. botritys) ýešnjak (Allium sativum) Domaüa raštika Trogirska srednje rana Brgudski ozimi Polaþki ozimi Ljubitovaþki Luk (Allium cepa) Kozjak (Allium ascalonicum) Artiþoka (Cynara scolymus) Bob (Vicia faba) Sjekirica (Lathyrus sativus) Slanutak (Cicer arietinum) Kapari (Capparis spinosa) Salata (Lactuca sativa) Endivija (Cichorium endivia) Konavljanski Domaüa ljutika Hvarska artiþoka Domaüi Domaüa Domaüi krupnozrni Dubrovaþka kapara Palagruška kapara Dalmatinska ledenka Dalmatinska kopica 94 .

2 Pregled najznaþajnijih kultivara Dalmacije 4.2. a trend populacije je stagnirajuüi do silazni. uzdužno izbrazdanom razgranatom stabljikom visine oko 1 m i velikim perasto urezanim listovima srebrnasto blijedo zelene boje. Kako je nastala tradicijska sorta Hvarska artiþoka zasigurno nije utvrÿeno no kako se za nju koristi i sinonim Venecijanska ljubiþasta vjerojatno joj porijeklo potjeþe s podruþja Italije gdje se veü u 15. Cvjetnu glavicu þine okruglasti do blago izduženi relativno mekani krupni listiüi zelene boje sa znatnim prisustvom antocijana uslijed þega cijela glavica poprima ljubiþasti izgled. Rasprostranjenost: Hvarska tamnoljubiþasta artiþoka uglavnom se uzgaja u populaciji od nekoliko do nekoliko desetaka biljaka u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Ukupna populacija Hvarske tamnoljubiþaste artiþoke nije veüa od nekoliko stotina primjeraka biljaka koje se uzgajaju uglavnom u vrtovima i okuünicama otoka Hvara. uspravnom. Na jednoj se biljci oblikuje najþešüe 5 – 8 cvjetnih glavica. Njena kultivacija bila je poznata još u starom Egiptu. Cvjetne glavice su dosta krupne. Po dospijevanju pripada ranim sortama. Vjerojatno potjeþe od prvih grþkih kolonizacija otoka i opstao je sve do danas. Kultivar: Sinonimi: Hvarska artiþoka Venecijanska artiþoka Službeni status: Lokalni uzgoj. 95 .1 HVARSKA ARTIýOKA Kultura: Artiþoka Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cynara scolymus L. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. Razmnožava se prvenstveno vegetativno pomoüu korijenovih reznica iako ju je moguüe reproducirati i sjemenom. Povijest nastanka i korištenja: Kultivirana artiþoka vodi porijeklo od divljih srodnika koji su i danas prisutni u spontanoj vegetaciji Sredozemlja. stoljeüu poþinje razvijati proizvodnja kultivirane artiþoke. Vjerojatno iz tog razdoblja potjeþe i njen uzgoj na podruþju Dalmacije. nije na Hrvatskoj sortnoj listi Populacija. okolnim otocima i bližem kopnenom priobalju. Sažeti opis: Hvarska artiþoka je višegodišnja povrtna vrsta þiji uzgoj traje najþešüe do 5 godina. Na otoku Hvaru uzgoj i korištenje za jelo artiþoke ima izrazito dugu tradiciju. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja.4.2. a kultura njene potrošnje kao delikatesnog povrüa u staroj Grþkoj i u Rimu.2. Odlikuje se bujnom. ovalno izduženog su oblika i u tehnološkoj su zrelosti promjera oko 12 cm.

Takve bi aktivnosti zasigurno dobro bilo proširiti i na druga podruþja i ugostiteljske objekte u kojima bi se pripremala jela od artiþoka korištenjem autohtone domaüe tradicijske sorte Hvarska artiþoka. a samo u neznatnim se koliþinama komercijalizira. Nakon identifikacije izabrani izvorni materijal u kontroliranim je uvjetima nužno razmnožiti i u komparativnim istraživanjima utvrditi njegove specifiþnosti u odnosu na ostale komercijalne kultivare. a time i tradicijske sorte Hvarska artiþoka na otoku Hvaru izuzetno je mala.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sadašnja gospodarska vrijednost uzgoja artiþoke na þitavom dalmatinskom prostoru. Kao delikatesno povrüe specifiþne namjene i dokazanih zdravstveno visoko vrijednih svojstava zaslužuje znatno veüu pozornost u promociji kulinarstva Dalmacije. a posebno tradicijska sorta Hvarska artiþoka obradila sa svih aspekata od održavanja struþnog skupa i rasprave o razvoju proizvodnje do promocije raznih jela. Ishodišni materijal matiþnih biljaka Hvarske artiþoke dalje koristiti za poveüanje proizvodnje do komercijalnih koliþina dostatnih za opskrbu lokalnih ugostiteljskih objekata. Pokušaji djelatnika Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša od prije desetak godina da se popularizira i tehnološki unaprijedi proizvodnja artiþoke na podruþju Dalmacije nisu rezultirali znaþajnijim proširenjem njene proizvodnje. U svrhu promocije proizvodnje tradicijskih sorti i jela od artiþoke organizirati Dan artiþoke na kojem bi se artiþoka. 96 . Prijedlog elemenata plana upravljanja Kao polazište nužna je identifikacija i inventarizacija postojeüih nasada artiþoke posebice na podruþju otoka Hvara s ciljem pronalaženja ekotipova koji su po svojim obilježjima najbliži opisanoj tradicijskoj sorti Hvarska artiþoka. U cilju promocije na poþetku turistiþke sezone pripremaju artiþoke s jajima u velikoj tavi na glavnom trgu i dijele ih prisutnim turistima i graÿanima. Pojedina dalmatinska podruþja. Uzgaja se gotovo iskljuþivo za potrebe naturalne potrošnje u obiteljskim gospodarstvima. primjer zadarska na tom su podruþju i nešto pokrenula.

97 .

98 . 6 prašnika od kojih su dva srasla i nešto su kraüih prašniþkih niti. acephala D. Visina stabljike ovisi o ekopopulaciji. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Na podruþju Dalmacije raštika se uzgaja u vrtovima zajedno s drugim povrüem ili kao podkultura u nasadima voüa ili maslina najþešüe do nekoliko desetaka biljaka što zadovoljava potrebe jedne obitelji. Plod je do 12 cm dugaþka cilindriþna komuška u kojoj se u dva reda nalazi poredano sjeme. Procjenjuje se da ukupne površine pod raštikom na podruþju Dalmacije nisu veüe od 40 hektara. obalnom i otoþnom podruþju Dalmacije svako uže uzgojno podruþje. posebice na rubovima listova i ima jako izražene žile. zaselak ili þak obitelj ima svoju populaciju raštiku þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija. þetiri sumporasto žute latice. Zastupljenija je više u južnijem dijelu Dalmacije nego u sjevernom. karakteristiþne graÿe za kupusnjaþe. Za jelo se koristi lišüe koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. Rasprostranjenost: Domaüa raštika rasprostranjena je na þitavom dalmatinskom podruþju. Internodiji stabljike od baze prema vrhu se skraüuju tako da listovi koji na donjem i srednjem dijelu stabljike spiralno obavijaju stabljiku u vršnom dijelu þine rozetu. a u jednom gramu ima 250-350 sjemenki.2. Sažeti opis: Raštika koja se uzgaja u Dalmaciji dvogodišnja je zeljasta biljka dobro razvijenog vretenastog korijena koji se jako grana. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom zaobalju. Listovi se sastoje od relativno duge peteljke i zelene do sivo zelene dobro razvijene plojke.4. podruþju uzgoja. Masa 1000 sjemenki je najþešüe 3-4 grama. Stabljika u prvoj godini vegetacije naraste od 60 – 120 cm. var. C. U drugoj godini vegetacije iz pazuha listova gornjeg dijela stabljike izbijaju cvjetne grane sa rahlim grozdastim cvatovima. Plojka je naborana. crvenkasto do plaviþasto smeÿe boje. intenzitetu gnojidbe i navodnjavanju. lisnati kelj. promjera do 3 mm. Ima je na veüini nastanjenih otoka. zeleni kupus Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. Pod nazivom kultivara Domaüa raštika podrazumijevaju se ekopopulacije razliþitih morfoloških i bioloških obilježja dok komercijalne sorte ne postoje. obalnom podruþju i zaleÿu. vremenu sadnje. Na raštici se nikada institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje te se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama.2 DOMAûA RAŠTIKA Kultura: Raštika Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. te jedne nadrasle dvogradne plodnice s više sjemenih zametaka. Sastoje se od þetiri eliptiþna lapa. Cvjetovi su tetramerni. Sjeme je jajasto-okruglastog oblika. Populacija. Kultivar: Sinonimi: Domaüa raštika raštan. Uz pravilno þuvanje sjeme može zadržati klijavost do 5 godina.2.

prikupiti uzorke sjemena. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . To je zapravo bila raštika jer glavati kupus u to vrijeme još nije bio poznat. U svrhu oþuvanja i zaštite od trajnog nestajanja postojeüih ekopopulacija raštike s podruþja Dalmacije neophodno je provesti inventarizaciju postojeüeg genfonda. . karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda raštike na podruþju Dalmacije. Od njene trenutaþne gospodarske vrijednosti kao namirnice možda je znaþajnija njena biološka vrijednost. .Popularizacija prehrambenih i gastronomskih vrijednosti raštike kroz medije. Listovi su najukusniji nakon prvih zahlaÿenja kada se u njima poveüava sadržaj šeüera i organskih kiselina. pozitivna svojstva koja posjeduje raštika moguüe je konvencijalnim metodama oplemenjivanja prenijeti u ekonomski znaþajnije vrste kao što su kupus. a smanjuje gorþina uvjetovana glikozinolatima.Zasnivanje kolekcijskog polja. slanutak ili krumpir. organizirati dane raštike na kojima bi se promovirao uzgoj. Raštika je zasigurno jedna od najstarijih kupusnjaþa koja se na podruþju Dalmacije uzgaja gotovo dva milenija. . . Najþešüe se priprema na lešo zajedno s povrüem kao što je bob. Danas se raštika iskljuþivo uzgaja u obiteljskim vrtovima za vlastitu potrošnju.Regeneracija izabranih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Tip raštike koji se uzgaja na podruþju Dalmacije jedinstven je po morfološkim i biološkim obilježjima. Kako je raštika vrsta kupusnjaþa izuzetno prilagoÿena vrlo skromnim uvjetima uzgoja. Sve do poþetka 20.Inventarizacija. Posebnog je okusa tradicionalno pripremljena sa sušenom bravetinom ili pancetom. Od povrüa kojeg je uzgajao osobito se ponosio kupusom kojeg je veoma rado pokazivao prijateljima. Raštika je vjekovima predstavljala sigurnu i nezaobilaznu namirnicu u zimskoj prehrani obalnog i otoþnog stanovništva. velika je vjerojatnost da sadrži genetsku osnovu dobre tolerantnosti i otpornosti na pojedine stresne uvjete i biljne patogene kojih druge kupusnjaþe nemaju. Za raštiku je karakteristiþno da kod nje ne postoje komercijalne sorte. Biološka raznolikost koja je u izuzetnoj mjeri prisutna kod raštike uvjetovana je tradicionalnim održavanjem lokalnih populacija tako da na þitavom obalnom i otoþnom podruþju te u zaleÿu Dalmacije svako uže uzgojno podruþje.Povijest nastanka i korištenja: Gencentar raštike je istoþno podruþje Sredozemlja od kud potjeþu i ostale kupusnjaþe. 99 . a u njenoj se proizvodnji gotovo nikad nisu koristili pesticidi u zaštiti od bolesti i štetnika. zaselak ili þak obitelj ima ekopopulaciju raštike þije su izvorne osobine saþuvane kroz više ljudskih generacija.Genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja stupnja razliþitosti meÿu njima. izvršiti opis morfoloških osobina prikupljenog materijala te sjeme trajno pohraniti u banci biljnih gena. da se nikada na njoj institucionalno nije radila selekcija i oplemenjivanje ta da se njeno sjeme nikada nije moglo kupiti pakirano u vreüicama u trgovinama. stoljeüa bila je i najuzgajivanija kupusnjaþa na podruþju Dalmacije. Raštiku su na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani koji su i razvili njen uzgoj. . U svrhu poveüanja gospodarske vrijednosti marketinški bi trebalo znaþajnije poduprijeti aktivnosti na promociji autohtonih jela od raštike. Uzgaja se zbog lišüa koje se bere sukcesivno od baze biljke prema vrhu tijekom þitave zime do ranog proljeüa. Prema povijenim zapisima nakon povlaþenja s vlasti 305 godine i rimski car Dioklecijan se poþeo uz svoju palaþu u Splitu baviti vrtlarstvom. Kako je veüina komercijalno uzgajanih kupusnjaþa genetski srodna.Zasnivanje demonstracijskog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. prikupljanje. kelj ili cvjetaþa i na taj naþin postiüi znaþajan selekcijski napredak. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost raštike kao povrtne vrste manja je od komercijalno uzgajanih i široko korištenih drugih vrsta povrüa no zasigurno se može poveüati ponudom raznih autohtonih jela þime se znaþajno može upotpuniti gastronomska ponuda dalmatinskih turistiþkih destinacija posebice u post sezoni. priprema jela te visoka prehrambena i gastronomska vrijednost raštike.

100 .

4. Tijekom dugogodišnjeg uzgoja na širem trogirskom podruþju te pojedinaþnim izborom i za daljnju reprodukciju korištenjem vlastito proizvedenog sjemena ekotipova koji su pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta posebno izdvajali po poželjnim svojstvima stvorena je ekopopulacija Trogirske srednje rane cvjetaþe. Po površini su slabo mjehurasti sa srednje izraženim glavnim rebrom i pravilnom nervaturom. var.2.3 TROGIRSKA SREDNJE RANA CVJETAýA Kultura: Cvjetaþa Taksonomija: red: Capparales porodica: Brassicaceae latinsko ime: Brassica oleracea L. plavkasto su zelene boje gornje strane.2. Populacija ima jako izražen negativni trend brojnosti. 101 . Populacija. a kasnije i hibrida poþetkom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa Trogirska srednje rana cvjetaþa gubi svoj ekonomski znaþaj u proizvodnji te se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa. Oblikuje relativno visoke biljke uspravnog položaja listova. Introdukcijom novih stranih sorti. kupus cvitati Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske nalazi se upisana u skupinu starih domaüih sorti povrüa. Trogirska srednje rana cvjetaþa najviše se uzgajala tijekom pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüa kada je na njoj i zapoþet u Institutu za jadranske kulture u Splitu selekcijski rad u svrhu uniformiranja populacije i organizirane proizvodnje njenog sjemena. Kultivar: Sinonimi: Trogirska srednje rana cvjetaþa Karfiol. Sažeti opis: Trogirska srednje rana cvjetaþa je tip cvjetaþe namijenjen za uzgoj u priobalnom podruþju sadnjom u drugoj polovici kolovoza iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. Ovojni listovi samo djelomiþno zatvaraju cvjetnu glavicu. Rasprostranjenost: Uzgoj Trogirske srednje rane cvjetaþe zadržan je kod svega nekoliko proizvoÿaþa u Segetu Donjem nedaleko Trogira gdje je 2007. Organizirana proizvodnja sjemena ne postoji.8 kg. Površina cvata je zražene zrnate strukture i žuþkasto bijele boje. Listovi su eliptiþno prošireni. godine identificirana populacija od svega stotinjak jedinki kod dva uzgajivaþa koji više desetaka godina cvjetaþu reproduciraju iz vlastito uzgojenog sjemena. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom inventarizacije starih domaüih sorti povrüa na širem trogirskom podruþju populacija Trogirske srednje rane cvjetaþe identificirana je kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji cvjetaþu uzgajaju za vlastite potrebe koristeüi vlastito proizvedeno sjeme. Ukupan broj identificiranih jedinki bio je svega stotinjak i u velikom su stupnju ugroženosti od potpunog nestajanja. botrytis L. Potpuno razvijena cvjetna glavica je promjera dvadesetak centimetara i težine oko 1. a sivkasto zelene donje. Povijest nastanka i korištenja: Trogirska srednje rana cvjetaþa najvjerojatnije je talijanskog porijekla.

Inventarizacija i prikupljanje eventualno preostale populacije Trogirske srednje rane cvjetaþe . njenom regeneracijom i pohranom sjemena u banci biljnih gena. Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeüe kao tradicijsku sortu potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem još eventualno preostale populacije na trogirskom podruþju.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena 102 .Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost tradicijske sorte Trogirska srednje rana cvjetaþa zbog introdukcije novih stranih sorti i hibrida znatno boljih performansi je izuzetno mala i njeno ponovo uvoÿenje u širu proizvodnju proizvoÿaþe ne bi þinilo konkurentnima. Prijedlog elemenata plana upravljanja: .

Rub lista je valovit i nazubljen. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Populacija Dalmatinske kopice izuzetno je mala. Povijest nastanka i korištenja: Izvorna populacija endivije iz koje je selekcionirana Dalmatinska kopica najvjerojatnije potjeþe iz Italije. Ovojni su listovi uspravnog položaja. a trend populacije je izrazito silazni. Tijekom inventarizacije 2007. dok se u kontinentalnim podruþjima presaÿuje poþetkom kolovoza da bi za berbu dospjela tijekom listopada. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska kopica Trogirska kopica Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske.2. jedna od najraširenijih sorti endivije u uzgoju šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüa jednako u priobalnim i kontinentalnim podruþjima Hrvatske introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. Zbog nježnog središnjeg lišüa glavice izuzetno je ukusna za jelo i veoma je visoke kvalitete. bjelkasto srebrnaste boje. Rasprostranjenost: Dalmatinska kopica. Bez ošteüenja podnosi kraüe periode s temperaturama do -3 °C. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proizvodnja Dalmatinske kopice gubi svoj 103 .4 DALMATINSKA KOPICA Kultura: Endivija Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Cichorium endivia L. Iz populacije uzgajane na trogirskom podruþju pojedinaþnim izborom i individualnom selekcijom koju su ranih šezdesetih godina prošlog stoljeüa proveli djelatnici Instituta za jadranske kulture iz Splita stvorena je sorta Dalmatinska kopica. Populacija. godine evidentiran je uzgoj kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela. U priobalnom podruþju uzgaja se sadnjom poþetkom rujna iz koje za berbu dospijeva tijekom prosinca. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu. Vanjsku rozetu þini petnaestak listova zeleno žute boje.4. a glavno rebro prošireno. U tehnološkoj zrelosti glavica je težine 300–350 grama. dok je dvadesetak unutarnjih listova žuto bijele boje i þini izduženu glavicu srcolikog oblika. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa.2. Sredinom šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti endivije kako u priobalnim tako i u kontinentalnim podruþjima Hrvatske. dugaþki su i u gornjem dijelu prošireni s blago naboranom plojkom. Veoma je dobre otpornosti na niske temperature. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. U neznatnom se obimu uzgaja na kaštelanskom podruþju u nekoliko obiteljskih gospodarstava iskljuþivo za vlastite potrebe koja za svoje potrebe održavaju i njeno sjeme. Sažeti opis: Dalmatinska kopica pripada skupini srednje kasnih sorti endivije þija rozeta u punoj razvijenosti dostiže promjer 25–30 cm.

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte endivije Dalmatinska kopica zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna.ekonomski znaþaj. 104 . Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeüe kao najraširenija hrvatska sorta endivije potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju i reproducirati sjeme za trajno þuvanje u banci biljnih gena. prikupljanje i identifikacija preostale populacije Dalmatinske kopice .Inventarizacija. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena tako da se do danas održala kod svega nekoliko proizvoÿaþa koji je proizvode za vlastite potrebe.Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena.

stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Tijekom provedene inventarizacije 2007. Introdukcijom novih stranih sorti poþetkom osamdesetih godina prošlog stoljeüa proširenost u proizvodnji joj znaþajno opada. Kultivar: Sinonimi: Dalmatinska ledenka - Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske.2. a u neznatnom se obimu uzgaja na podruþju Kaštela na nekoliko obiteljskih gospodarstava gdje su i prikupljeni uzorci sjemena za determinaciju. srednje veliþine s blago izraženom mjehurasti uz glavno rebro. Populacija je izuzetno ugrožena od nestajanja. zelene je boje. S kraja šezdesetih do poþetka osamdesetih godina prošlog stoljeüa bila je jedna od najraširenijih sorti salate kristalke uzgajane u mnogim vrtovima þitavog priobalnog podruþja Hrvatske i Slovenije. Rozeta joj je srednje bujna. Iz populacija koje su se uzgajale duž obalnog podruþja Dalmacije izdvojeni su ekotipovi manje skloni ranom proraštanju cvjetne stabljike tijekom ljetnog uzgoja. Desetak godina nema organizirane proizvodnje sjemena u Hrvatskoj niti je sjeme moguüe nabaviti na tržištu. godine uzgoj Dalmatinske ledenke je zabilježen na nekoliko obiteljskih gospodarstava na podruþju Kaštela od kojih su dobiveni uzorci sjemena. Populacija.2. a sredinom devedesetih prestaje organizirana proizvodnja i prodaja njenog sjemena. Rubovi listova su blago nazubljeni i valoviti. U punoj razvijenosti promjera je tridesetak centimetara i težine oko 200 grama. Ovalno okruglog su oblika. U uzgoju je evidentirana populacija ne veüa od tisuüu biljaka.4. tako da se do danas održala kod svega nekoliko obiteljskih gospodarstava koji je uzgajaju iz vlastito reproduciranog sjemena na malim površinama svojih vrtova. Introdukcijom i uvoÿenjem u proizvodnju stranih sorti danas je potpuno istisnuta iz komercijalnog uzgoja. Povijest nastanka i korištenja: Ishodišni materijal iz kojeg je nastala Dalmatinska ledenka najvjerojatnije je talijanskog porijekla. 105 . Rasprostranjenost: Dalmatinska ledenka do prije dvadesetak godina bila je jedna od raširenijih sorti salate tipa kristalki veüinom u priobalnim podruþjima Hrvatske i Slovenije.5 DALMATINSKA LEDENKA Kultura: Salata Taksonomija: red: Asterales porodica: Asteraceae latinsko ime: Lactuca sativa L. a trend populacije je izrazito silazni. poluuspravnog do ležeüeg položaja. Listovi su zelene boje bez izražene pigmentacije. U programu proizvodnje i prodaje sjemena imale su je tada vodeüe hrvatske i slovenske sjemenske tvrtke. Sažeti opis: Dalmatinska ledenka je sorta salate tipa kristalki izuzetno otporna na cvatnju pa se uglavnom uzgajala za ljetnu potrošnju. Do prije desetak godina u programu prodaje vodeüih hrvatskih sjemenskih kuüa koje su se bavile proizvodnjom i distribucijom sjemena povrüa. Glavica je srednje veliþine. dosta je þvrsta i zbijena ali relativno grube koezistencije.

utvrÿivanjem njenog genetskog identiteta i pripremom sjemena za pohranu u banci biljnih gena. prikupljanje i identifikacija preostale populacije na dalmatinskom podruþju . Zbog tradicijskog znaþenja kojeg je imala u proizvodnji potrebno ju je oþuvati od potpunog nestajanja prikupljanjem populacija koje još eventualno egzistiraju.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost sorte salate Dalmatinska ledenka zbog introdukcije novih stranih sorti boljih gospodarskih svojstava je neznatna. Prijedlog elemenata plana upravljanja: .Inventarizacija. 106 .Reproduciranje izabranih biljaka i deponiranje sjemena u banci biljnih gena.

4.2.2.6 DOMAûA LJUTIKA Kultura: Kozjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium ascalonicum L. Kultivar: Sinonimi: Domaüa ljutika Šalotka, škanjula

Službeni status: Na sortnoj listi Republike Hrvatske. Uzgaja se u vrtovima na manjim površinama prvenstveno priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vegetativno vlastitim materijalom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje reprodukcijskog materijala pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüa ljutika prisutna je u uzgoju u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Procjenjuje se da su ukupne površine pod Domaüom ljutikom na podruþju Dalmacije oko tridesetak hektara. Cjelokupna populacija nije toliko ugrožena kao neke druge vrste ali pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je stagnirajuüi do blago opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüa se ljutika uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mladi luk tijekom ranog proljeüa. Sažeti opis: Domaüa ljutika je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju. Svi se razmnožavaju vegetativno, ne tjeraju cvjetnu stabljiku i ne daju sjeme. Nakon sadnje luþice diferenciraju postrane pupove koji obrazuju novu lažnu stabljiku i listove iz kojih se kroz osam do deset tjedana formiraju nove lukovice. Sadnjom jedne lukovice promjera 2–2,5 cm formira se najþešüe 5–10 novih lukovica koje su zajedniþki povezane glavnim strukom. Lukovice su ovalno izduženog oblika. Nakon vaÿenja veoma se dobro þuvaju tijekom cijele godine. Izraženog su ljutog okusa. Na podruþju Dalmacije sadi se tijekom jeseni i koristi kao mladi luk od ranog proljeüa. Potpuno razvijene lukovice koriste se tijekom cijele godine u pripremi raznih jela ili se mariniraju i takove koriste kao prilog. Povijest nastanka i korištenja: Kultura uzgoja luka na podruþju Dalmacije stara je zasigurno dva milenija i najvjerojatnije su je na podruþje Dalmacije donijeli Rimljani. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta izdiferencirale su se vrste i ekotipovi lukova izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije. Meÿu njima jedna od raširenijih populacija je i populacija luka kozjaka poznata kao Domaüa ljutika. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja populacija da bi opstala morala je biti reproducirana svake godine. Obitelj koja ju je uzgajala sama je ostavljala reprodukcijski materijal za narednu vegetaciju pa je tako stvoreno mnoštvo ekotipova od kojih se znaþajan broj održao i do danas.

107

Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije luka kozjaka Domaüa ljutika nije velika u usporedbi s vrijednošüu proizvodnje drugih vrsta lukova kao što su crveni luk ili þešnjak ali zbog raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno ju je održati. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutno jedno ogromno biološko bogatstvo. Marinirana ljutika kao finalni proizvod kojeg se povremeno može naüi na tržištu, uz dodatnu promociju i marketing kao autohtonog proizvoda Dalmacije proizvedenog iz populacije Domaüa ljutika mogla bi poveüati njegovu gospodarsku vrijednost. Kao populacija izuzetno tolerantna na stresne uvjete, bolesti i štetnike veoma je prikladna za ekološki naþin uzgoja pa bi je dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova, - Pokretanje ekološke proizvodnje i prerade.

108

4.2.2.7 POLAýKI OZIMI Kultura: ýešnjak

Taksonomija: red: Liliales porodica: Liliaceae latinsko ime: Allium sativum L. Kultivar: Sinonimi: Polaþki ozimi Bili luk

Službeni status: Ekopopulacija ozimog þešnjaka Polaþki ozimi upisana je na sortnu listu Republike Hrvatske u skupini Starih domaüih sorti. Uzgojno joj je podruþje bilo mjesto Polaþa kod Knina i bliža okolica gdje su se do Domovinskog rata uzgajale znaþajne koliþine. Tijekom Domovinskog rata prestao je komercijalni uzgoj te lokalne populacije tako da se sa sigurnošüu ne zna da li još populacija postoji. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Inventarizacijom starih domaüih sorti povrüa provedenom tijekom 2007. godine na podruþju Polaþe kod Knina nisu pronaÿeni uzorci þešnjaka koji bi po svojstvima odgovarali ekotipu þešnjaka koji je do poþetka devedesetih godina bio uzgajan na tom podruþju. Mala je vjerojatnost da je možda biološki materijal saþuvan na nekom drugom podruþju što bi svakako bilo dobro istražiti. Rasprostranjenost: Ekopopulacija þešnjaka Polaþki ozimi do poþetka devedesetih godina prošlog stoljeüa kao lokalna populacija uzgajala se na podruþju Polaþe kraj Knina i bližih susjednih mjesta. Zahvaljujuüi povoljnim agroekološkim uvjetima i specifiþnom mikroklimatu na tom su se podruþju postizali relativno dobri prinosi i kvaliteta po kojoj je Polaþki þešnjak bio poznat. Danas komercijalna proizvodnja þešnjaka na tom podruþju ne postoji, a ono što se uzgaja u vrtovima i okuünicama za vlastite potrebe prema informacijama mještana ne vodi porijeklo od materijala uzgajanog na tom podruþju do prije petnaestak godina. Sažeti opis: Polaþki ozimi je lokalna ekopopulacija jesenskog þešnjaka srednje krupnih glavica težine 30 – 40 grama. Glavica se sastoji od 6–10 þešnjeva obavijenih relativno þvrstom svjetloljubiþastom zaštitnom ljuskom. Glavica je relativno rahla i þešnjevi se dosta lagano odvajaju. Sklon je tjeranju cvjetne stabljike koja naraste do 70 cm i završava cvatom sastavljenim od sterilnih cvjetova i malih zraþnih lukovica. Cvat je u poþetku obavijenim ovojnim listom. Polaþki ozimi þešnjak dobro podnosi niske temperature tijekom zime. Na podruþju Polaþe gdje mu je bila razvijena proizvodnja sadio se sredinom listopada da bi za vaÿenje dospijevao poþetkom srpnja. Nakon prosušivanja pleo se u pletenice i u takvom obliku prodavao. Skladišna mu sposobnost nije naroþita jer veü za ranog proljeüa poþinje tjerati. Povijest nastanka i korištenja: ýešnjak kao jedna od najstarijih povrtnih kultura na podruþju izmeÿu Kozjaka i Dinare zasigurno se uzgaja s prvim kolonizacijama tog podruþja. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih, dosta povoljnih ekoloških uvjeta izdiferencirali su se ekotipovi izrazito prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima ovog podruþja pa je vjerojatno tako nastao i Polaþki ozimi þešnjak. Zbog iskljuþivo vegetativnog razmnožavanja da bi se održala, populacija je morala biti 109

reproducirana svake godine. Zbog ratnih zbivanja na tom podruþju tijekom devedesetih godina prošlog stoljeüa koja su uzrokova migracije stanovništva došlo je do prekida u kontinuitetu regeneracije tako da je populacija najvjerojatnije izgubljena što bi svakako bilo znaþajno istražiti. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost populacije þešnjaka Polaþki ozimi u prošlosti za proizvodno podruþje gdje se uzgajao i proizvoÿaþe koji su se njegovom proizvodnjom bavili bila je relativno velika, no više od desetak godina ta proizvodnja ne egzistira. Korisno bi bilo istražiti da li se još negdje zadržao možda njegov uzgoj, prikupiti eventualno zateþene pojedine ekotipove koji su þinili populaciju, pokušati je spasiti od trajnog nestajanja i eventualno u buduünosti ponovo razviti njegovu komercijalnu proizvodnju. Prijedlog elemenata plana upravljanja: - Inventarizacija, prikupljanje i identifikacija zateþenih ekotipova još eventualno postojeüe populacije, - Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje eventualno prikupljenih ekotipova, - Pokretanje ponovne komercijalne proizvodnje.

110

4.2.2.8 DOMAûI BOB Kultura: Bob

Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Vicia faba L. Kultivar: Sinonimi: Domaüi bob Bobica

Službeni status: Kao populacija Domaüi bob nije upisan na sortnu listu Republike Hrvatske iako se uzgaja u brojnim vrtovima prvenstveno Dalmacije i priobalnog podruþja, ali i pojedinim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Razmnožava se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Populacija, stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Domaüi se bob uzgoja na manjim površinama u mnogim vrtovima i okuünicama Dalmacije kao zaseban usjev ili podusjev u mladim maslinicima i voünjacima. U proizvodnji su prisutni razliþiti ekotipovi koji se meÿusobno razlikuju po morfološkim i biološkim svojstvima. Ukupne površine pod Domaüim bobom na podruþju Dalmacije su oko petnaestak hektara. Populacija je dosta ugrožena i pojedini se ekotipovi kontinuirano gube. Trend populacije je opadajuüi. Rasprostranjenost: Domaüi se bob uzgaja na þitavom podruþju Dalmacije iskljuþivo u vrtovima i na manjim površinama okuünica. Uzgoj je prvenstveno namijenjen za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava, a samo manje koliþine prodaju se na mjesnim tržnicama kao mlado zrno ili u mahunama tijekom proljeüa. Sažeti opis: Domaüi bob je dosta heterogena populacija sastavljena od velikog broja ekotipova koji se meÿusobno više ili manje razlikuju po morfološkim i biološkim obilježjima. U uzgoju uglavnom prevladavaju ekotipovi šuplje stabljike þetverouglastog presjeka koja se prizemno grana formirajuüi najþešüe 3–5 boþnih grana što biljkama daje grmolik izgled. Visina biljaka je najþešüe 80–100 cm. Listovi su parno perasti s najþešüe do þetiri para ovalnih liski sivozelene boje. Po nekoliko cvjetova najþešüe se nalazi u skupinama tvoreüi malu grozdastu cvat. Cvjetovi su leptiraste graÿe, bijele su boje s karakteristiþnim crnim pjegama na krilcima. Plod je mahuna okruglog presjeka, dužine 15–20 cm s najþešüe razvijenih 5–8 sjemenki izmeÿu kojih se nalazi bijelo spužvasto tkivo. Na podruþju Dalmacije sije se tijekom kasnije jeseni, a za berbu dospijeva tijekom travnja. Povijest nastanka i korištenja: Bob je veoma stara mahunarka porijeklom s podruþja istoþnog dijela Sredozemnog mora gdje se od davnina uzgaja, a na šire podruþje Europe uzgoj je proširen tijekom srednjeg vijeka. Od tada se vjerojatno uzgaja i na podruþju Dalmacije. Kroz dugi niz godina uzgoja pod utjecajem specifiþnih ekoloških uvjeta i pažljivim odabirom uzgajivaþa razvili su se ekotipovi prilagoÿeni klimi i zemljišnim uvjetima Dalmacije þiji se uzgoj do danas zadržao. Za jelo se koristi mlado zrno, samo ili zajedno se drugim vrstama mediteranskog povrüa koje za korištenje dospijeva tijekom ranog proljeüa.

111

Kao mahunarka zahvaljujuüi kvržiþnim bakterijama na korijenu bob ima sposobnost fiksacije atmosferskog dušika þime je veoma prikladan za ekološki naþin uzgoja.Razvoj proizvodnje i promocija gastro ponude. ali zbog nekadašnjeg znaþenja u prehrani.Pokretanje ekološke proizvodnje.Zasnivanje kolekcijskog polja i kontinuirano održavanje najznaþajnijih ekotipova. . . . Dodatnom promocijom i znaþajnijim ukljuþivanjem u gastro ponudu kao tipiþnog proizvoda Dalmacije. grah mahunar ili grašak.Inventarizacija. prikupljanje i identifikacija ekotipova postojeüe populacije. raširenosti i tradicije uzgoja na podruþju Dalmacije vrijedno bi je bilo održati. 112 . Prijedlog elemenata plana upravljanja: . Korisno bi bilo prikupiti i istražiti pojedine ekotipove koji þine populaciju jer je meÿu njima zasigurno prisutna velika biološka raznolikost koju bi trebalo svakako saþuvati. gospodarska vrijednost.Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Današnja gospodarska vrijednost Domaüeg boba neusporedivo je manje od drugih uzgajanih mahunarki kao što je grah. posebice kao pretkultura pa bi ga dobro bilo iskoristiti i za taj vid poljoprivredne proizvodnje. a time i sama proizvodnja mogla bi se znaþajnije poveüati.

Povijest nastanka i korištenja: Sjekirica je porijeklom s podruþja zapadnog dijela Azije i južnih dijelova Europe. bijele su boje s modro–ljubiþastim pjegama na krilcima. Svojstva populacije koja se uzgaja nedovoljno su istražena. u presjeku uglasta i razgranata. Uzgaja se na površini od oko pet hektara. sastoje se najþešüe od dva para lancetastih liski i razgranate vitice. Zahvaljujuüi medijskoj promociji zadnjih nekoliko godina popularnost uzgoja. Stabljika joj je šuplja. dio proizvedenih se koliþina. Kultivar: Sinonimi: Domaüa sjekirica Sikirica. jari grah Službeni status: Nije upisana na sortnu listu Republike Hrvatske.2. Listovi su parno perasti. Najþešüe naraste šezdesetak centimetara. Sažeti opis: Populacije sjekirice koja se uzgaja na podruþju Dalmacije prilagoÿena je veoma skromnim proizvodnim uvjetima. Cvjetovi se razvijaju iz pazuha listova.9 DOMAûA SJEKIRICA Kultura: Sjekirica Taksonomija: red: Fabales porodica: Fabaceae latinsko ime: Lathyrus sativus L. Skromnost u zahtjevima prema proizvodnim uvjetima razlogom je njena opstanka u uzgoju posebice na tlima gdje uzgoj drugih poljoprivrednih kultura nije bio moguü niti ekonomski isplativ. Reproducira se vlastito proizvedenim sjemenom uzgojenim prethodne godine. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: Sjekirica se uzgoja na manjim površinama prvenstveno u ruralnim podruþjima zadarskog zaleÿa. Populacija.4. Uvoÿenjem u proizvodnju znatno produktivnijih mahunarki njeno znaþenje u ishrani opada. Prilagodljivost ekstremnim uvjetima proizvodnje uvjetovana je izuzetno dobro razvijenim korijenom koji duboko prodire u tlo. zaslanjena tla niske plodnosti. Uz uzgoj za osobne potrebe obiteljskih gospodarstava. Ukupne površine pod sjekiricom na podruþju Dalmacije su oko pet hektara. spljošteno. Od kad se uzgaja na podruþju Dalmacije nije utvrÿeno ali kao mahunarka izuzetno skromnih zahtjeva imala je u prošlosti znaþajno mjesto u ishrani stanovništva posebice Dalmatinske Zagore. Izuzetno je tolerantna na sušu i visoke temperature te teška glinovita. Na podruþju Dalmacije sjekirica se sije tijekom proljeüa. zahvaljujuüi medijskoj pozornosti posljednjih godina dobro prodaje na mjesnim tržnicama kao suho zrno. a time i površine pod uzgojem su poveüane tako da je jedna od rijetkih tradicionalnih vrsta povrüa þija populacija trenutno nije toliko ugrožena i trend joj je rastuüi. Sjeme je þetvrtastog oblika. da bi se zadnjih 113 . Rasprostranjenost: Domaüa se sjekirica uzgaja na uskom podruþju sjeverne Dalmacije u okolici Zadra. a za berbu dospijeva sredinom ljeta. Nema organizirane i kontrolirane proizvodnje sjemena pa se ne može nabaviti na tržištu. Plod sjekirice je povijena plosnata mahuna dužine 3–4 cm s najþešüe razvijenih 3–5 sjemenki. Uzgaja na manjim površinama sjevernog dijela Dalmacije prije svega u zadarskom zaleÿu. sivosmeÿe boje oblika sliþnog sjekiri po þemu je i dobila naziv.2. leptiraste su graÿe.

Kao veoma skromna mahunarka prikladna je za ekološki naþin uzgoja kojeg bi se takoÿer na podruþju Dalmacije moglo znaþajnije razviti.Pokretanje ekološke proizvodnje.Trajno održavanje populacije. . a posebice populacija koja se nalazi u uzgoju na zadarskom podruþju potpuno je neistražena. Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana: Gospodarska vrijednost Domaüe sjekirice je relativno mala. . Tradicionalno za jelo se koristi suho zrno koje se kuha samo ili s drugim mahunarkama.Razvoj proizvodnje i promocija gastronomske ponude. Takoÿer moguüe ju je znaþajnije ukljuþiti u ponudu kao tipiþan proizvod Dalmacije þime bi se proizvodnja i njena gospodarska vrijednost mogla poveüati.Inventarizacija.nekoliko godina zahvaljujuüi medijskoj promociji njenih zdravstvenih svojstava poveüalo. Prijedlog elemenata plana upravljanja: . . 114 . ali se zadnjih nekoliko godina postepeno poveüava. prikupljanje i identifikacija postojeüe populacije. Korisno bi bilo prikupiti i istražiti populaciju te je trajno saþuvati od moguüeg nestanka. Sama vrsta.

ako se ukaže potreba i stvore uvjeti onemoguüilo legalno prometovanje njihovim sjemenom i reprodukcijskim materijalom u Hrvatskoj. I za jednu i za drugu skupinu tradicijskih sorti treba pronaüi i financijski poduprijeti instituciju koja üe se baviti održavanjem izabranih. ribarstva i ruralnog razvoja Republike Hrvatske podržava se projekt inventarizacije. dr. Prof. a meÿu njima i dio onih koje se uzgajaju na podruþju Dalmacije potaknula je Švedska agencija za meÿunarodni razvoj (SIDA) preko projekta SEEDNet 2006. godine preko Povjerenstva za biljne genetske izvore Ministarstva poljoprivrede. a neke kao Hvarska artiþoka. 4.4. Josip Borošiü. sc. Dean Ban. Nada Paraÿikoviü. Jasenka Lovokoviü-Milinoviü 4. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Dio navedenih za podruþje Dalmacije s raznih stanovišta interesantnih tradicijskih sorti povrüa kao što su Domaüa raštika. Trogirska rana cvjetaþa.2. upisati se u upisnik održivaþa sjemena i voditi sustavnu brigu o njihovom oþuvanju. Dr. dr. Prof. a potencijalno su znaþajne treba iznaüi model kako provesti njihovu registraciju. sc. Ljubitovaþki þešnjak ili Domaüi bob nisu.2 Projekti inventarizacije. Dr. sc. Palagruška kapara ili Konavljanski luk upisani su na Sortnu listu Republike Hrvatske u skupinu Starih domaüih sorti. Zdravko Matotan. Buduüi nijedna sjemenska tvrtka nikad nije organizirala proizvodnju sjemena navedenih tradicijskih sorti niti ga stavljala u promet. Smiljana Goreta. sc. godine. potencijalno vrijednih tradicijskih sorti dalmatinskog podruþja.2.1 Postojeüe stanje. postoji velika vjerojatnost da se zbog nepostojanja održivaþa primjenom zakona svi navedeni kultivari automatizmom izbrišu sa sortne liste što bi u buduünosti.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima: Prof. Isto tako za sorte koje nisu na sortnoj listi.3.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 4.3. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara: Projekt inventarizacije. sc. ali su pod tim nazivom bili poznati u proizvodnji. sc. Inicijalnim sredstvima tog projekta tijekom 2007. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora povrtnih kultura u koji su ukljuþene 115 .3. Od 2008. godine s podruþja Dalmacije sakupljeno je 19 ekopopulacija raštike koje su posaÿene u kolekcijskom polju Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu gdje je napravljena deskripcija i regeneracija dijela izabranih primki od kojih üe se sjeme pripremiti za dugoroþno þuvanje u Hrvatskoj banci biljnih gena. Vesna Samobor Mr. sc. dr. Dr. karakterizacije i oþuvanja postojeüih biljnih genetskih izvora u Republici Hrvatskoj koji obuhvaüa i povrne vrste.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 4.3. Prema novom zakonu o sjemenu i prateüim pravilnicima svaka sorta sa Sortne liste mora imati održivaþa koji se brine o održavanju njenog genetskog identiteta i plaüa godišnju pristojbu Zavodu za sjemenarstvo i rasadniþarstvu za njen ostanak na listi.

Agronomski fakultet iz Zagreba. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. rasadnici. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa.sve relevantne institucije koje imaju znanstvenike koji se bave povrüarstvom.2. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: Tijekom 2007. godine kolekcijski nasad s 19 ekopopulacija raštike prikupljenih s podruþja Dalmacije zasnovan je u Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Povrtlarski centar iz Zagreba i Podravka iz Koprivnice. 116 .2. banke gena.3 Institucije.4 Kolekcijski nasadi. matiþna stada. Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Podravka iz Koprivnice. 4. Poljoprivredni fakultet iz Osijeka. Visoko gospodarsko uþilište iz Križevaca.3. Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreþa. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara: Agronomski fakultet iz Zagreba. dok se kolekcijsko polje ostalih povrtnih kultura meÿu kojima je i dio tradicijskih sorti obraÿen i ovome materijalu (Trogirska srednje rana cvjetaþa. Dalmatinska ledenka i Dalmatinska kopica) nalazi pri Visokom gospodarskom uþilištu u Križevcima.3. 4. Povrtlarski centar iz Zagreba.

4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 4. Pokrenuti ekološku proizvodnju pojedinih vrsta povrüa temeljenu na izvornim tradicijskim sortama. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: Nastaviti s inventarizacijom i prikupljanjem što veüeg broja postojeüih ekopopulacija i tradicijskih sorti povrüa s þitavog podruþja Dalmacije te napraviti karakterizaciju i vrednovanje prikupljenog genfonda. Prikupljenim materijalom zasnovati kolekcijsko polje te genetskim analizama utvrditi stupanj meÿusobne razliþitosti. U tiskanim i elektronskim medijima objaviti struþne i popularne þlanke o biološkoj raznolikosti. uzgoju i njihovoj prehrambenoj i zdravstvenoj vrijednosti.4. organizirati dane pojedinih tradicijskih povrtnih sorti uz popularizaciju njihovog uzgoja te prehrambenih i gastronomskih vrijednosti. Zasnovati demonstracijska polja s reprezentativnim ekopopulacijama pojedinih vrsta. Regenerirati najvrednije ekopopulacije i deponirati proizvedeno sjeme u gen banci.4.1 Prijedlog mjera za promociju. 117 .

a posebno pojavom vrlo jeftinih pamuþnih odjevnih predmeta iz zemalja treüeg svijeta. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu. Globalnim svjetskim promjenama na tržištu tekstila. šafran. Dakle. koja gotovo sve ratarske proizvode uvozi. a daleko manje. Posebnost Dalmacije i Hercegovine su i mlinice postavljene na ponorima.1 UVOD 5. podruþje Dalmacije obiluje ekotipovima ratarskog bilja formiranog prirodnom selekcijom pod ekološkim prilikama proizvodnog podruþja te uslijed prirodne hibridizacije i predstavlja izvor svojstava i gena za buduüe selekcije. Industrijske kulture bile su periodiþki jedna od osnova zarade dalmatinskog þovjeka. pamuk lucerka. kao što je Dalmacija.000 m visine. Sliþno kao i kod stoþarstva. grahorica. koje koriste stalne ili periodiþke ponorne vode. Vrgoraþko). uz vinogradarstvo i maslinarstvo. a cijele generacije odrasle su na tek malo zamašüenoj puri. kukuruz. primjerice u Podgori pod Biokovom. danas. šafranika. konoplja. mak.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Ratarska proizvodnja je sve do polovice 20. stoþarstvo je u kombinaciji sa ratarstvom bilo osnova poljoprivrede Dalmacije kroz stoljeüa. Sliþna je situacija i s mlinicama za mljevenje žita. þakalj. sjekirica (sikirica) ili se ove kulture iz sjemena kao podivljale obnavljaju. stoþna repa. veü iz gotovo cijele Europe. U obalnom dijelu Dalmacije sliþnu je važnost imao buhaþ. buhaþ. dok je proizvodnja za ljudsku hranu gotovo u potpunosti zanemarena. djeteline. što se posebno odnosi na duhan u Dalmatinskoj zagori. usprkos relativno lošim uvjetima imala iznimno znaþenje za Dalmaciju gdje je prisutna još od mlaÿeg kamenog doba (jeþam). što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru. iako su po cijeloj Dalmaciji bile prisutne i na najmanjim površinama i u gotovo i u nevjerojatnim uvjetima. djeteline. Ipak. kao ni stoljetno krijumþarenje duhanom. opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju. þiþoka. Danas se kukuruz. Kolika je bila njegova važnost danas ne možemo ni zamisliti. jeþam. izuzev u novije doba proizvodnja kukuruza šeüerca. prvenstveno lokalno ostale industrijske kulture. Dalmacija je postala ratarski iznimno slabo razvijena regija. raž. Nestankom stoke krmno bilje se potpuno izgubilo iz proizvodnje i danas najþešüe sreüemo ostatke trajnih kultura kao što su: lucerka. sirak metlaš. stoþni kelj. Meÿutim. grahorice. RATARSKO BILJE 5. sirak zrnaš duhan. Pitanje je samo koliko je od tog 118 . sjekirica. stoþni bob. stoljeüa. Proizvodnja kukuruza bila je stoljeüima kljuþna za opstanak u Dalmaciji. sirak Pšenice i druge žitarice su se prostora Dalmacije izgubile u proizvodnji. proso. odnosno doprema iz drugih dijelova Hrvatske. U Dalmaciji je postojala vrlo specifiþna proizvodnja tkanine i užadi iz vlakana izvorne biljke brnistre koja se do danas nažalost nije oþuvala. gdje je na nevelikom potoku bilo preko 20 mlinica s pripadajuüim akumulacijama vode. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede i poljoprivrede. te veüih krških polja (Sinjsko. predivo bilje je nestalo ne samo u Dalmaciji. na Dinari i Biokovu i na preko 1. ali prvenstveno za krmu uzgaja još na dijelu Ravnih kotara. sezam brnistra. lan.5.1. broü krumpir. Ratarske kulture Dalmacije su: Žitarice: Industrijske kulture: Škrobne i uljane kulture: Predivo bilje: Krmno bilje: pšenice.

neurbanizirana sela mogu vidjeti kamena gumna na kojima se obavljala vršidba. pošto su znanstvena istraživanja dalmatinskih ratarskih kultura zanemarena.002 900 119 . stoljeüa bilo na vrlo primitivnoj razini. plemenite pasmine i nove sorte zbog nepostojanja sustavne edukacije.0 3. zlo i naopaþac. rjeÿe magarci.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Iako tradicija ratarske proizvodnje u Dalmaciji datira još u mlaÿe kameno doba. Zemlja se obraÿivala plugom zvanim uznaþac. godine Pšenica1 Kukuruz Jeþam Zob 3.000 tona zrna.62 UKUPNO (t) 19. a poneka i sami ljudi! S tim u vezi postoji dalmatinska narodna poslovica: Gdje je ralo-kruha malo.675 1 U pšenicu je ubrojen i pir 2 Kombinacija pšenice ili jeþma s raži 3 Procjena autora Sirak zrnaš 8.207 20. ralom i tek kod najnaprednijih ratara plugom koje su vukli volovi ili konji.28 940 Raž 7. usjevi i urbana podruþja te usjevi s vodenim površinama (ukljuþujuüi navodnjavana podruþja). tu je hrana.000 hektara pod žitaricama proizvedeno svega oko 85. što je u rangu današnjih najsiromašnijih afriþkih država! Tablica 1: Proizvodnja žitarica na podruþju Dalmacije 1900.540 1.443 Prinosi (t/ha) 0. veü i nestaju prateüe biljke.093 Proso 3.0003 0. na što upuüuju nalazi sjemena jeþma na arheološkim lokalitetima. Kao jedan od osnovnih problema poljoprivredni struþnjaci istiþu iznimno slabu obrazovanost stanovništva koje naprosto ne zna koristiti naprednu tehnologiju.1.980 37. godine (Tablica 1).579 12.55 4. a gdje je plug i brana.93 5. gdje je uznaþac.bogatstva ostalo oþuvano do danas. Kao primjer nerazvijenosti ratarske proizvodnje Dalmacije navodim podatke iz 1900.358 0.01 0.7 1. odnosno niti 800 kg zrna po hektaru. životinje i gljive. a mlaüenje cijepcima nude danas neka etno sela Dalmacije kao turistiþku atrakciju (Kokoriüi). obraÿivana poljoprivredna podruþja-izuzevši žitarice. 5. Nestankom ratarske proizvodnje u Dalmaciji ne samo da gubimo biološku raznolikost ratarskih kultura. Žetva žitarica se vršila srpom.337 1.441 0.586 37.6 0. ratarstvo Dalmacije je sve do poþetka 20. a vršidba ruþno mlaüenjem cijepcima ili pomoüu stoke. I danas se u Dalmaciji uz stara. kad je na ukupno oko 110.540 Napolica2 Površina (ha) 27. usjevi-mješavina travnjaka i šikara. vezane za þak pet biljnih pokrova: obraÿivana poljoprivredna podruþja-žitarice.

77 82 UKUPNO (t) 2. Za istu namjenu sijala se i napolica. ali najþešüe brkulja s oblicima brkaþa i brkuša. prvenstveno talijanski þinkvantin i kvarantin. plastiþnost. Za njima je slijedio jeþam. ali i slamu koja se kao i manjim dijelom pšeniþna slama koristila za prekrivanje kuüa i drugih objekata te zob prvenstveno kao stoþna hrana. zbog malih obradivih površina uzgajao se dvoredni plodored kukuruz-pšenica-kukuruz. milijun 2 Procjena autora Krmna Djeteline repa 3. Pirevi se generalno nazivaju krupnik. Raž se uzgajala za brašno. U okviru velike skupine pšenica u Dalmaciji su se uzgajali: pir obiþni (Triticum spelta). tolerantnost na sušu. krupno i vrlo kvalitetno zrno za daljnju preradu. a u takvim okolišnim i proizvodnim uvjetima stare sorte tvrdih i bijelih pšenica pokazale su se bolje. koje su dominirale sve do prestanka proizvodnje polovicom 20. pir jednoredac (Triticum monococcum). Kroz povijest se mijenjala važnost pojedinih pšenica i s vremenom se smanjivao udjel pireva na raþun tvrde i bijele pšenice. se sve veüim udjelom oslanja na kukuruzno brašno od kojeg se radi kruh i pura. vino ili sol za brašno. pleüaš. jednozrni pir je šilj. Konaþno proso i sirak zrnaš koji su se uzgajali prvenstveno za stoku. ali i za ljudsku hranu. Ova ogromna populacija domaüih pšenica nikada nije bila predmet opsežnijih znantvenih istraživanja.533 Prinosi (t/ha) 1. tvrda i bijela pšenica se zbog velike sliþnosti u narodu isto nazivala. 120 . prvenstveno na veüim krškim poljima za stoþnu hranu. stoljeüu on postupno preuzima primat u proizvodnji i prehrana Dalmatinaca. Svaka od ovih vrsta imala je veliki broj podvrsta. stoljeüa. pir dvoredac (Triticum dicoccum). Ipak.500 ha. bijela pšenica (Triticum turgidum) te obiþna pšenica (Triticum aestivum). starinsko ili misirsko žito. mijenjalo se ulje.6 815 Lucerka Površina (ha) 1. bijela i obiþna). varijeteta i kulturnih formi þesto meÿusobno vrlo razliþitih. Gotovo iskljuþivo se uzgajao tvrdunac. jednoredac i dvoredac) te pšenice (tvrda. bila sijana na preko 3.231 5. Za bijelu pšenicu postoje i posebni nazivi belija te u narodnoj pjesmi opjevana pšenica bjelica. najþešüe rogosija. prvenstveno kao stoþna krma. Dolaskom kukuruza u 16. šuljak. prije svega jer je proizvodnja bila ekstenzivna. U onim dijelovima Dalmacije gdje nije bilo uvjeta za proizvodnju pšenice i kukuruza ili proizvodnja ovih žitarica nije bila dovoljna. ali se kao jeþmena kaša (prga) koristila posebno na podruþju Zagore. Manje su se uzgajali tvrdunci sitnog zrna. Kasnije su se u proizvodnji pojavili i ameriþki kukuruzi u tipu zubana. stoljeüa poljoprivredni struþnjaci uspjeli su educirati proizvoÿaþe i postiüi znaþajnije ukljuþenje lucerke koja je od jedva kojeg hektara u 19.Tablica 2: Proizvodnja ostalih važnijih ratarskih kultura na podruþju Dalmacije 1910. sve pšenice Dalmacije možemo svesti na dvije grupe: pireve (obiþni. broj sadnica 81.264 1 Za 1908. posebno Zagoraca. velike klasove. a dvozrni dvozrnac. vrlo zanimljiva za daljnju selekciju: otpornost na bolesti. prvenstveno domaüi tvrdunac iz skupine mediteranskih tvrdunaca. U ovoj skupini bilo je sigurno više sorti od kojih samo po imenu znamo za stare domaüe sorte brnda i morac. Obiþna pšenica nikada nije preuzela primat u proizvodnji kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske.716 Plodored je u Dalmaciji bio vrlo zbijen. stoljeüu veü 1910.583 186 5002 14. tvrda pšenica (Triticum durum). vrlo snažne i þvrste biljke. godinu. godine Duhan1 Krumpir Buhaþ 1. iako ima iznimno zanimljiva i vrijedna obilježja. velja pšenica.6 2.181 44. Tek od kraja 19. Žitarice su se u Dalmaciji uzgajale od pamtivijeka i bile osnova prehrane stanovništva.359 0. te nešto osmorednih tvrdunaca osmaka. U narodu je postojalo bezbroj naziva za ove vrste pšenica te pojedine sorte.

ovaj monopol vrijedio je kroz sve sustave vlasti sve do danas. Krmno bilje na podruþju Dalmacije nije imalo važnost kao u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Buhaþ je. posebno u gladnim godinama. stoljeüa kad se poþinje u veüoj mjeri uzgajati duhan koji se pojavio u uzgoju veü u 17. Uz kraüe razdoblje za vrijeme vladavine Napoleona. stoljeüu. stoljeüa s relativno dobrim rezultatima. Krumpir se u Dalmaciji gotovo nikad nije koristio za industrijske potrebe veü gotovo iskljuþivo za ljudsku prehranu. stoþni kelj. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. sjekirica. Posebno se po uzgoju istiþu Imotska krajina. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. za jelo koristili dobiveni stoþni. za razliku od duhana koji je daleko više bio proširen na kontinentalnom dijelu Dalmacije. stoþna repa. Pokusi s uzgojem pamuka postavljani su od polovice 19. Ostale industrijske kulture sadile su se u znatno manjoj mjeri. Proizvodne površine se kontinuirano poveüavaju od pojave krumpira 1767. pa tako i ratarstva. Danas se krumpir iskljuþivo proizvodi kao unosna kultura u ranoj proljetnoj proizvodnji te za vlastite potrebe uz okuünice. þak i sjemenski krumpir. jer se stoþarstvo prvenstveno oslanjalo na pašu i brst. godine te krajem tridesetih godina 20.Industrijske kulture u Dalmaciji imaju veüu ulogu tek od 18. Najveüa proizvodnja ostvarena je s izvornom dalmatinskom biljkom brnistrom. ali postoje podaci i da se sijala i uzgajala na podruþju Poljica. Uzgajale su se: lucerka. ali i u planinskim dolovima (Biokovo). 5. U ovom rajonu ne postoje dobri uvjeti za razvoj ratarstva. osim u manjem dijelu. Biokovo. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. ovisno o potražnji i cijeni na tržištu. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena. ali nikada nije zapoþela ozbiljnija proizvodnja. stoljeüa u okolici Dubrovnika. Mosor. grahorica i sirak. ekstremne vruüine i suše. uzgajani od davnina u Dalmaciji. vrlo plitak pedološki supstrat. Korištenje traje daleko duže.000 ha. ali uzgoj buhaþa zapoþinje polovicom 19. Kozjak. Ostale škrobne i uljane ratarske kulture uzgajale su se u zanemarivoj mjeri. Lan i konoplja. Predivo bilje na podruþju Dalmacije nikad nije bilo uzgajano na veüim površinama. korištenjem divljih.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. stoljeüa. Vrhunac uzgoja duhana bio je od poþetka do tridesetih godina 20. nisu imali uvjete za ozbiljniju proizvodnju i uglavnom su nestali do poþetka 20. crvena i bijela djetelina. stoljeüa kad se uzgaja þak na 6.000 ha. Vrgorac i Poljica. širi se na Hvar pa drugdje po Dalmaciji. Zabilježeni su brojni sluþajevi da su Dalmatinci. neuzgojenih populacija. Proizvodne površine znatno variraju. stoþni bob. stoljeüa premašuju 8. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit.1. godine Austrougarska ne uvodi državni monopol. stoljeüa kad se na podruþju Dalmacije sadilo þak do 90 milijuna sadnica duhana što je dosizalo proizvodnju od preko 350 vagona suhog lista duhana. Gotovo potpuno slobodan uzgoj duhana trajao je preko 100 godina dok 1798. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. a svoj maksimum dosiže tridesetih godina 20. 121 . bezvodnost. bio daleko više u proizvodnji uz obalu i na otocima.

þak snježne planinske klime. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. krških polja. dolina Neretve i Konavle. stoljeüa bitno smanjeno. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Vrgoraþko polje. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. Sinjsko. Na ovom podruþju ratarstvo je bilo tradicionalno prisutno. Vrana. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. dijelom u potpunosti nestalo. Imotsko. 122 .Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe.

5.2.1 Pregledni popis kultura i kultivara Žitarice Pirevi: Pir pravi (Triticum spelta) Pir jednozrni (Triticum monococcum) Pir dvozrni (Triticum dicoccon) Pšenice: Pšenica obiþna (Triticum aestivum) Pšenica tvrda (Triticum durum) Pšenica bijela (Triticum turgidum) Jeþam: Jeþam obiþni (Hordeum vulgare) Jeþam dvoredni (Hordeum distichon) Raž (Secale cereale) Zob (Avena sativa) Kukuruz (Zea mays) Domaüi pir Domaüi jednozrni pir Domaüi dvozrni pir Domaüa pšenica Domaüa pšenica golica Dalmatinska tvrda brkulja Dalmatinska bijela brkulja Domaüi višeredni jeþam Jeþam spasitelj Jeþam goliü Domaüi jeþam dvoredac Domaüa raž Domaüa zob Domaüi zuban Domaüi tvrdunac Brnda ýinkvantin Bijelo strnišno proso Bar Domaüi sirak zrnaš Dalmatinski buhaþ Bilaü Ruževac Poþiteljka Škuljevac Dubrovaþka bjelka Ravnjak Bubalovac Dalmatinac Tance Ružiü Domaüi sirak metlaš Domaüi þkalj 123 Proso (Panicum miliaceum) Talijansko proso (Setaria italica maxima) Sirak zrnaš (Sorghum vulgare) Industrijsko bilje Buhaþ (Chrisanthemum cinerariaefolium) Krumpir (Solanum tuberosum) Duhan: Duhan (Nicotiana tabacum) Duhan stari (Nicotiana rustica) Sirak metlaš (Sorghum saccharatum) ýkalj (Cnicus benedictus) .2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 5.

Silina (Isatis tinctoria) Šafranika (Carthamus tinctorius) Šafran (Crocus sativus) Broü (Rubus tinctorum) Predivo bilje Konoplja (Cannabis sativa) Lan (Linum usitatissimum) Brnistra (Spartium junceum) Krmno bilje Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena (Trifolium pratense) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Sastrica (Lathyrus sativus) Kanarska trava (Phalaris canariensis) Lucerka (Medicago sativa) Sjekirica (Securigera securidaca) Stoþna repa (Beta vulgaris vulgaris crassa) Stoþni bob (Vicia faba minor) Stoþni grašak (Pisum sativum arvense) Vuþika bijela (Lupinus albus) Domaüa silina Domaüa šafranika Domaüi šafran Domaüi broü Južna konoplja Domaüi lan Brnistra Domaüa bijela djetelina Domaüa crvena djetelina Domaüa perzijska djetelina Domaüa sastrica Domaüa kanarska trava Mediteranska lucerka Sredozemna sjekirica Domaüa stoþna repa Bobica Domaüi stoþni grašak Domaüa bijela vuþika 124 .

dalmatinska tvrda brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. rijetko 4 plodna. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. U zriobi su klas i osje smeÿe do svjetlosmeÿe boje. meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete.5 mm. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. u više tipova. Odliþne otpornosti na lisne rÿe. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. Oni uzgajaju: pšenicu. velja pšenica. dobro ozrnjen. gdje su nastale najvjerojatnije mutacijom engleske pšenice u prvom tisuüljeüu prije Krista. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. brkaþa. Vrlo snažne. Tilletia). zajedno zvane rogosija. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. široko do 3. stoljeüu. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. Iako visoka. dugaþko oko 8 mm. jeþam. zbog gotovo zatvorenih pljevica. listovima i klasu. meÿu kojima je najproširenija bila dalmatinska tvrda brkulja. zob.2. brkuša g) Status: 0 h) Populacija. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Težina 1.2 Pregled najznaþajnijih sorti Dalmacije 5.5. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska tvrda brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. misirska pšenica. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. þak do 18 cm. Srednje kasna do kasna sorta. od 130-150 cm s 5-6 internodija. k) Povijest nastanka i korištenja Tvrde pšenice najvjerojatnije potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. bijele boje. Hercegovina. List je izrazito zelene boje. cilindriþan. Sigurno je pripadala grupi starih mediteranskih jarih tvrdih (durum) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. od kojih su 2 do 3 cvijeta.5 mm i debljine do 3. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen najprecizniji opis. starinsko žito. 1931 e) Naziv sorte: Dalmatinska tvrda brkulja f) Sinonimi: rogosija.000 zrna varira od 65 sve do þak 75 gr. Klas je krupan.2. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska tvrda brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska tvrda brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. Zrno je vrlo krupno i dugaþko. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. dugaþak. U klasu ima 22 do 26 klasiüa. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 3 zrna. širine 15-18 mm.2. a u jednom klasiüu najþešüe 5 cvjetova. ujednaþen. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima. Vršni listovi dužine do 28 cm. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 125 . ali postoje brojne populacije drugaþije obojenosti. Vlat je vrlo visoka. stoljeüa u proizvodnji. hektolitarska oko 80 kg. Caklavost zrna je gotovo potpuna.1 DALMATINSKA TVRDA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum durum expansum Vavilov. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. EX/CR. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. do 10 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. Postupno pirove zamjenjuju tvrde i engleske pšenice. raž i proso.

Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske tvrde brkulje kroz publikacije. znaþajnu za oplemenjivanje. 8. predavanja. žitne stjenice. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku tvrdu brkulju. brojne gljive). uz eko sela i drugdje. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. kušaonice. 126 . Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. domaüa tjestenina.Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. Uz proizvodnju domaüe brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. Proizvodnja ove tisuügodišnje sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. ekoloških. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. Popularizacija povijesnih. kako brašno. socioloških. domaüi poprženac-brgatski beškot). s kamenima pokretanim vodom. 7. 5. poljski miševi. 3. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom brkuljom u krajobrazu. 6. Poticanje veüeg korištenja dalmatinske tvrde brkulje u proizvodnji širom Dalmacije. PP Biokovo). uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. prikupljanje. Inventarizacija. 4. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. najprije na zaštiüenim podruþjima. domaüi kruh. makovi. 2. tako i pekarski proizvodi. medije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. etnoloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. Meÿutim. dalmatinska tvrda brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. kako domaüeg izvornog kultivara. Propagacija dalmatinske tvrde brkulje u Dalmaciji.

Na boljim tlima umjesto pirova uzgajaju se tvrde i bijele pšenice. Oni uzgajaju: pšenicu. U zriobi su klas i osje zatvorenosmeÿe boje. dugaþko oko 8 mm.2. u više tipova. listovima i klasu. meÿu kojima je uz tvrdu brkulju najproširenija bila dalmatinska bijela brkulja. stoljeüa u proizvodnji. širine 15-18 mm. Postoje populacije bijele pšenice žuto-naranþaste i crvene boje. ali postoji populacija crvenkaste boje. Vlat je izuzetno visoka. pa tako i pšenice zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. Zrno je vrlo krupno. uz srednje busanje s najþešüe 2-3 vlati. hektolitarska oko 70 kg. Vršni listovi dužine do 28 cm. robustne biljke þvrstih i visokih stabljika i izraženih nodija bez dlaþica. List je izrazito zelene boje. za što je potrebno provesti terenska istraživanja. U klasu ima do 29 klasiüa. Vrlo visok udjel bjelanþevina i lijepka. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinska bijela brkulja je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji i eventualno se oþuvala u nekim ekstenzivnijim brdskim podruþjima Dalmacije. uzak i šiljast s jakom voštanom prevlakom na vlati. ovalno. dobro ozrnjen. te znatno otporna na snijeti (Ustilago. zbog gotovo zatvorenih pljevica. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. a koji se u manjoj mjeri održao sve do polovice 20. starinsko žito. U najstarije doba uzgajale su se tri vrste pira ili krupnika. a u cijelom klasu þak preko 90 zrna. vrlo prilagodljiva na lošije uvjete. zob.2. Poznato je da brkate tvrde pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od obiþnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji. gdje su nastale odabirom još u zaþecima civilizacije. Odliþno otporna na lisne rÿe. 1917 e) Naziv sorte: Dalmatinska bijela brkulja f) Sinonimi: rogosija. Vrlo snažne. pšenica bjelica g) Status: 0 h) Populacija.000 zrna varira od 60 sve do preko 70 gr. ujednaþen. 127 . cilindriþan. bijele boje. DALMATINSKA BIJELA BRKULJA a) Kultura: Pšenica b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Triticum turgidum mediterraneum Flaksberger. od 150-170 cm s 6-7 internodija. a dosiže þak i 20 cm. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja od samih zaþetaka civilizacije. široko do 3. Sigurno je pripadala grupi starih ozimih mediteranskih bijelih (engleskih) pšenica koje se odlikuju slijedeüim osobinama. k) Povijest nastanka i korištenja Bijele (engleske) pšenice sigurno potjeþu s podruþja istoþnog Mediterana. koje gotovo nikad nije kraüe od 15 cm.8 mm i debljine oko 3. a u jednom klasiüu najþešüe 5-6 cvjetova. zajedno zvane rogosija. brkaþa. Srednje kasna do kasna sorta. Pšenica se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. Težina 1. raž i proso. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. velja pšenica. Dakle vrlo je velika moguünost da je dalmatinska bijela brkulja izvorno nastala na podruþju Dalmacije te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti. stoljeüu. Hercegovina. dalmatinska bijela brkulja nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije.2. Prosjeþno se po klasiüu dobije nešto manje od 4 zrna. Daje solidan prinos i na najlošijim tlima. Caklavost zrna nije izražena.5 mm. Klas je krupan. od kojih su 3 do 4 cvijeta 4 plodna. EX/CR. Napuštanjem ratarske proizvodnje dalmatinska bijela brkulja postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. jeþam. Tilletia). meÿu kojima praktiþno nema neplodnih vlati. dugaþak od 8 do 11 cm s vrlo þvrstim i dugaþkim osjem. vlat je izuzetno þvrsta i otporna na polijeganje. belija.5. brkuša. misirska pšenica. Iako iznimno visoka. tako da je bez dodatnih terenskih istraživanja nemoguüe dati njen toþan opis. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija.

Izrada marketinškog plana za dalmatinsku bijelu brkulju. etnoloških. 2. 8. žitne stjenice. 3. 7. predavanja. Propagacija dalmatinske bijele brkulje u Dalmaciji. koja ima brojne odlike važne za daljnju selekciju pšenica. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (pogaþa. a posebno se istiþe izniman broj cvjetova i zrna u klasu. dalmatinska bijela brkulja ima izvanrednu genetsku osnovu. Uz proizvodnju domaüe bijele brkulje potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. kako domaüeg izvornog kultivara. 6. kušaonice. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. tako i pekarski proizvodi. medije. tako i staništa strnih žitarica s prateüom florom i faunom (kukolj. Proizvodnja ove drevne sorte žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom bijelom brkuljom u krajobrazu. 5. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. makovi. Popularizacija povijesnih. To su prvenstveno otpornost na polijeganje. 128 . Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. domaüi kruh). s kamenima pokretanim vodom.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da pšenica nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. prikupljanje. bolesti i štetnike te krupnoüa i kvaliteta zrna. uz eko sela i drugdje. Poticanje veüeg korištenja domaüe brkulje u ekstenzivnoj proizvodnji širom Dalmacije. kako brašno. PP Biokovo). poljski miševi. Proizvodi dalmatinske tvrde brkulje zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. 4. znaþajnu za oplemenjivanje. Inventarizacija. socioloških. Meÿutim. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske bijele brkulje kroz publikacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. najprije na zaštiüenim podruþjima. ekoloških. brojne gljive).

129 .

kako domaüih kultivara. Zrno dugo. debljina do 2. nerijetko i više. Raž se tradicionalno koristila sama ili miješana s pšeniþnim brašnom za proizvodnju kruha.2. pa tako i raži zapoþela tek dolaskom Slavena u 7. 0 i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Domaüa raž je danas u potpunosti nestala iz proizvodnje u Dalmaciji. Meÿutim proizvodnja ove drevne žitarice nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. DOMAûA RAŽ a) Kultura: Raž b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Secale cereale Linnaeus. do 8 cm. uz eko sela i drugdje. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. a najviše u Dalmatinskoj Zagori na podruþju Benkovca. Izuzetno otporne na sušu.5 mm. Visina vlati iznosi oko 150 cm. þak do 40 %. sivkasta. Težina 1. žitne stjenice. zob. Uz proizvodnju domaüe raži potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojim a bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. štala i drugih gospodarskih objekata. a debljina je manja nego kod plemenitih sorti.3. tako da je nemoguüe dati njen toþan opis. Sigurno je pripadala grupi starih europskih ranozrelih raži. kratak. 1767 e) Naziv sorte: Domaüa raž f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. širina 2. kraüe nego kod oplemenjenih sorti. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima domaüa raž nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. na kraju zašiljeno. slijedeüih karakteristika. Vlat i listovi slabo prekriveni voštanom prevlakom. Daje solidan prinos i na najlošijim. tako i prateüe flore i faune (ražena glavnica. Osje 1-4 cm. Boja zrna izuzetno varijabilna. ali je s vremenom opadao.5. suhim. rjeÿe prizmatiþan. kako brašno. k) Povijest nastanka i korištenja Raž se na podruþju Dalmacije poþela uzgajati dolaskom Rimljana. zelenkasta. Dužina 7 do 8.2-2. EX/CR. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. žuükasta. U najstarije doba udjel raži je bio znatno veüi. domaüi raženi kruh). Sijala se pomalo po cijeloj Dalmaciji. Izvanredna za lošije okolišne uvjete i slabiju agrotehniku. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom raži u krajobrazu.5 mm. a dugaþka slama za pokrivanje kuüa. a zrno u punoj zriobi lako ispada iz pljeve. ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja žitarica. raž i proso. kukolj. Klas je vretenast. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 130 . Listovi su kratki i uski. Imaju visoku sterilnost.5 mm.2. stoljeüu. Vegetacija vrlo rana. s kamenima pokretanim vodom. ranija od svih oplemenjenih sorti. hektolitarska težina 69 do 73 kg. ali podložne napadu ražene glavnice. glatko. srednjeg do jakog busanja s više od 4 vlati u busu. poljski miševi). jeþam.000 zrna 20 do 28 gr. te uzak i rijedak s 22-28 klasiüa. tako i pekarski proizvodi. PP Biokovo). Uspravnog do poluuspravnog rasta. usko. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sasvim je sigurno da raž nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. Oni uzgajaju: pšenicu. kamenitim i pjeskovitim tlima. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (ražena pogaþa. makovi. smeÿa. ali i obnovu gospodarskih objekata pokrivenih slamom. Proizvodi domaüe raži zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. Napuštanjem ratarske proizvodnje domaüa raž postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla.

ekoloških.1. Inventarizacija. Izrada marketinškog plana za domaüu raž. Popularizacija povijesnih. prikupljanje. predavanja. 5. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. socioloških. najprije na zaštiüenim podruþjima. 6. kušaonice. medije. 3. 8. etnoloških. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Poticanje veüeg korištenja domaüe raži u proizvodnji širom Dalmacije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüih pšenica na podruþju Dalmacije. 4. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti domaüe raži kroz publikacije. 2. 131 . Propagacija domaüe raži na podruþju Dalmacije. 7.

Meÿutim proizvodnja brnde nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. uz eko sela i drugdje. 5 % ulja. Klip izduljen. Koristio se prvenstveno za prehranu ljudi i to kao pura te rjeÿe kao kukuruzni ili miješani kruh od pšeniþnog i kukuruznog.5. do 40. Klip je obavijen dugom i þvrstom komušinom na þijem su vrhu 2-4 zelena listiüa izmeÿu kojih izbija svjetlozelenkasta svila.000 biljaka na hektar. pura).4. a sigurno 1572. PP Biokovo). Podnosi gušüu sjetvu.2. Srednjerane je vegetacije od 130-140 dana. srednje krupno do krupno. tako i pekarski proizvodi i jela s njom. Uz proizvodnju brnde. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kukuruz nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imao u prošlosti. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (domaüi kukuruzni kruh. Težinski udjel zrna u odnosu na klip oko 80 %. k) Povijest nastanka i korištenja Kukuruz je na podruþju Dalmacije donesen od strane španjolskih trgovaca preko Italije vjerojatno veü poþetkom 16. preko 3 % šeüera. Sigurno je da pripada grupi starih mediteranskih tvrdunaca. do 2 % celuloze i 1.2. tako i prateüe flore i faune (okopavinski korovi. Težina 1000 zrna iznad 330 gr. þvrst i bijele boje. 132 . koji imaju slijedeüe generalne karakteristike. Metlica srednje razvijena. dužine 17-20 cm s 10-16 redova.3 % pepela. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. tako da je nemoguüe dati toþan opis dalmatinskog domaüeg krupnozrnog tvrdunca zvanog brnda. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa u krajobrazu. eventualno i raženog brašna. Vrlo se brzo poþeo masovnije uzgajati. koji porijeklo vuku od prvih linija kukuruza donesenih iz Amerike u Europu. Zrno okruglo. kao i kod ostalih žitarica potrebno je izvršiti obnovu mlinica na kojima bi se mljelo brašno na tradicionalni naþin. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja tisuüljeüima brnda nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. godine. EX/CR. s kamenima pokretanim vodom. do 60 % škroba. Srednje razvijena. Oklasak jak. a hektolitarska težina oko 75 kg. 1899 e) Naziv sorte: Brnda f) Sinonimi: ? Morac g) Status: 0 h) Populacija. u kojima raste stari kukuruz tvrdunac brnda. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. prvenstveno za kukuruzno brašno. kako domaüih kultivara. pa tako i u Dalmaciji. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Stari sortni kukuruzi tvrdunci danas su u potpunosti nestali iz proizvodnje u Hrvatskoj. veü u 17. jazavac). stoljeüu postaje zbog sigurnih i viših prinosa od pšenice omiljen u narodu i jedan od oslonaca u prehrani stanovništva. ali i kao klip u mlijeþnoj zriobi za kuhanje i peþenje. žute boje s preko 11 % bjelanþevina. Brnda ima vrlo kvalitetno zrno. odliþno za ljudsku hranu. Napuštanjem ratarske proizvodnje brnda postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. Proizvodi brnde zbog izvanredne kvalitete zrna postaju premijski proizvodi. BRNDA a) Kultura: Kukuruz b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Zea mais indurata Sturtevant. stoljeüa. relativno þvrsta stabljika visine 170-190 cm na kojoj se zametnu 2-3 klipa. hrþak. kako brašno.

3. Izrada marketinškog plana za brndu. predavanja. 4. Popularizacija povijesnih. etnoloških. prikupljanje. kušaonice. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. medije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Poticanje veüeg korištenja brnde u proizvodnji širom Dalmacije. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. 133 . 7.m) 1. 8. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda brnde i drugih sortnih tvrdunaca na podruþju Dalmacije. 2. Propagacija brnde na podruþju Dalmacije. 6. 5. najprije na zaštiüenim podruþjima. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. ekoloških. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti brnde kroz publikacije. socioloških.

Stabljika je brazdasta prekrivena sivozelenim dlaþicama. ali kako je to izvorna dalmatinska biljna vrsta. zidovi. U prirodi se mogu naüi i jednogodišnje biljke u cvatu i u srpnju. Spominju se razne populacije buhaþa koje su po svojoj kvaliteti bile raspoznatljive. peljen g) Status: h) Populacija.8-1. iznimno i do 100 cm. Cvjetovi buhaþa su graÿeni od žutih. Na podruþju Dalmacije buhaþ se od davnina koristio kao insekticidni prašak za kuüanstvo koji se prodavao pod nazivom Flores Chrisanthemi. cjevastih plodnih cvjetiüa koji se nalaze u centru cvijeta i neplodnih bijelih jeziþastih cvjetova koji okružuju plodne u 1-2 reda. arbanaski. Iako je bio jedna od najvažnijih kultura Dalmacije buhaþ nikada nije bio predmet znanstvenog istraživanja ili selekcije. obiþno 6-12 godina. Zanimljivo da se buhaþ koristio i u narodnoj medicini kao þistilo protiv crijevnih nametnika te za lijeþenje rana na domaüim životinjama.2. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske. 1844) Schultz e) Naziv sorte: Dalmatinski buhaþ f) Sinonimi: buharica. a praškom se posipala i stoka. Tako imamo: crnogorski.000 ha buhaþa. 134 . šoltanski. dalmatinska ivanþica.5 DALMATINSKI BUHAý a) Kultura: Buhaþ b) Red: Asterales c) Porodica: Asteraceae d) Svojta: Tanacetum cinerariifolium (Treviranus. Na jednom višegodišnjem grmu može se formirati þak do 1. S alkoholom i eteriþnim uljima radila se tinktura kojem se mazalo tijelo Osim u kuüanstvu koristio se prah buhaþa u kožarama i suknarama za posipanje koža i tkanina te u poljoprivredi za zaštitu bilja kao otopina. kaša i buhaþev sapun. Promjer cvijeta iznosi 2-5 cm. Iznad ovog gustog lisnog dijela polugrma uzdižu se stabljike sa cvjetovima. Dalmatinski buhaþ je danas u potpunosti nestao iz proizvodnje u Dalmaciji.000 cvjetova koji poþinju cvasti u svibnju i cvatu sve do kraja lipnja. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. godini proizvedeno je i izvezeno þak 1. Za proizvodnju kilograma suhog cvijeta potrebno je oko 4 kg svježeg. drveniþki te dubrovaþki buhaþ. U rekordnoj 1926. Proizvodnja se širi obalnim i otoþnim dijelom Dalmacije gdje buhaþ daje najbolju kvalitetu. Svoj vrhunac proizvodnja dosiže u prvom dijelu 20. Ljeti su se u sumrak na žaru palio buhaþev prah (lizike) ili koristile buhaþeve svijeüe kao repelent protiv komaraca. a sjeme izrazito sitno. Poþeci uzgoja buhaþa datiraju u polovicu 19. brmljina. pa od tuda potjeþu nazivi dalmatinska krizantema.000 do þak 6. VU. Posipale su se pukotine u podu. Braüa Bartul i Andrija Petriü Škontre iz Selaca kod Starigrada na otoku Hvaru prvi su poznati proizvoÿaþi buhaþa.5. Tamnozeleni perasti listovi nalaze se u donjoj treüini stabljike i stvaraju gusti zeleni polugrm. mase 1. kaštelanski i trogirski. uz prinose od 400 do 800 kg suhog cvijeta po hektaru. Plod buhaþa je sivožuta ahenija. Crne gore i Albanije j) Sažeti opis Buhaþ je višegodišnja zeljasta biljka koja raste u obliku polugrma visine od 30 do 70 cm. U polugrmu može biti þak do 400 pojedinih stabljika. Po graÿi i izgledu cvjetovi podsjeüaju na cvijet ivanþice odnosno krizanteme. postelje. stoljeüa kad se godišnje sadi 1.350 tona suhog cvijeta buhaþa u USA i zemlje zapadne Europe. opisana sa stijena Omiške dinare iznad Omiša. od þega je promjer žutih plodnih cvjetova 1-2 cm. k) Povijest nastanka i korištenja Buhaþ je izvorna biljka Dalmacije. veü su sami proizvoÿaþi birali produktivnije populacije. sreüemo ga þesto divljeg i podivljalog iz nekadašnje kulture širom srednje i južne Dalmacije. starigradski.1 grama. šibenski. stoljeüa kad u okolici Dubrovnika zapoþinje njivski uzgoj.000 sjemenki 0.2.

9. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 3. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. medije. Danas se u svijetu buhaþ preraÿuje u industriji pesticida.4-0. a koji se može koristiti u organskoj i ekološkoj poljoprivredi. ukrasna vrijednost o þemu govori þinjenica da se od sedam vrsta roda Tanacetum koje se komercijalno uzgajaju. Cvijet i sjeme buhaþa sadrže od 0. buhaþ je svakako biljka buduünosti. 5. Konaþno. kao prašak (Piretrin. ali i proizvodnju sadnica za sadnju u dalmatinskim vrtovima.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buhaþ je iznimno znaþajan prirodni izvor insekticida piretrina koji se sintetizira u cvijetu i sjemenu. Potrebno je provesti pokusnu proizvodnju buhaþa u teglama. Kako je piretrin prirodni insekticid izvrsne uþinkovitosti i brze razgradnje te uz to neotrovan za toplokrvne organizme.400 kg suhog cvijeta po hektaru. dok ga u ostalim dijelovima biljke ima vrlo malo. koje ukljuþene u struju oslobaÿaju mirisna eteriþna ulja bogata piretrinom koji odbija komarce i druge napasnike. Ne manje zanemariva vrijednost buhaþa je njegova estetska. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. otkrio i objelodanio insekticidno svojstvo buhaþa. Popularizacija povijesnih. etnoloških. Za važnost ove naše izvorne kulture je zaslužan hrvatski nobelovac Lavoslav Ružiþka. Propagacija dalmatinskog buhaþa na podruþju cijele Dalmacije. 135 . Osmišljavanje proizvoda od buhaþa i poticanje industrije prerade prvenstveno u obliku lokalnih manjih obiteljskih pogona. 8. Pyrozin). 7. socioloških. estetskih vrijednosti dalmatinskog buhaþa kroz publikacije. koji je 1920. Poticanje proizvodnje buhaþa i preraÿevina širom Dalmacije. ekoloških.8 % piretrina. njih þak šest. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog buhaþa na podruþju Dalmacije 2. Uz današnju agrotehnologiju moguüe je proizvesti u punoj proizvodnji þak 700-1. 4. Inventarizacija. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Ovih dana na televiziji možemo vidjeti reklamu u kojoj njemaþki farmaceutski div Bayer uz rascvjetala polja buhaþa reklamira repelentne tablete na bazi piretrina (Baygon protector). 6. tekuüine (Solutax. odnosno svi osim dalmatinskog buhaþa koriste kao ukrasne biljke. Chemotox). prikupljanje. Izrada marketinškog plana za dalmatinski buhaþ. Pyrotot) i aerosoli (Pyrotox. predavanja. kao završnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost polja obalne Dalmacije s rascvjetanim cvjetovima buhaþa u krajobrazu. kušaonice.

136 .

Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. veliþine oraha. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. Konaþno 2008. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. þak preko 1 kg. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu šireg podruþja Donje Neretve.2. a vadila u srpnju. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo.2. 137 . 1767 e) Naziv sorte: Poþiteljka f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. Mogu biti vrlo krupni. Klice su nježno ružiþaste boje. jela od domaüeg krumpira. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. a meso gomolja je bijelo. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. Sadila se vrlo rano. uz eko sela i drugdje. Pokožica je žuükaste boje. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. veü u veljaþi. godina proglašena Meÿunarodnom godinom krumpira i vrijeme je da ponovo otkrijemo naše domaüe sorte krumpira. prikupljanje. Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Vegetacija je vrlo rana i Poþiteljka se koristila kao najraniji krumpir. ljubiþaste boje.6 POýITELJKA a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. EX/CR. Nažalost nedostaju podaci o njenim detaljnijim karakteristikama. posebno u prvoj berbi. stoljeüu. 2. okrugli u presjeku s gustim ispupþenim okcima. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda poþiteljke na podruþju Dalmacije. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. buduüi PP Donja Neretva). otpornosti na bolesti i štetnike. Inventarizacija. stoljeüa. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. 4. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Poþiteljka je vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. u uzgoju tek od 1767. a cvijet je srednje veliþine. Gomolji Poþiteljke su jajasto-dugoljasti. 0 i) Rasprostranjenost: južna Dalmacija. 3. ali zbog otpora.5. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. godine. kvaliteti i drugom. Hercegovina j) Sažeti opis Poþiteljka razvija grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. uspravnim stabljikama.

8. predavanja. etnoloških. 6. medije.5. Propagacija poþiteljku na podruþju Dalmacije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti poþiteljke kroz publikacije. 7. Popularizacija povijesnih. socioloških. Poticanje veüeg korištenja poþiteljke u proizvodnji širom Dalmacije 138 . kušaonice. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za poþiteljku. ekoloških.

Po tim dubokim okcima. zapadna Hercegovina j) Sažeti opis Škuljevac razvija snažan grm tamnozelenih listova s brojnim jakim. Sasvim je sigurno da stare sorte krumpira nikada više neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je imala u prošlosti. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda. 5. u uzgoju tek od 1767. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. uglatog presjeka s jakim vrlo dubokim okcima. kvaliteti i drugom. Neoploÿeni masovno otpadaju. k) Povijest nastanka i korištenja Krumpir se pojavio u Dalmaciji vjerojatno još u 17. uspravnim i visokim stabljikama. Uvoÿenjem holandskih i njemaþkih namjenskih sorti u proizvodnju poþiteljka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje je li uopüe postoji ili je izumrla. a u veüoj proizvodnji tek poþetkom 19. Nažalost nedostaju podaci o njegovim detaljnijim karakteristikama. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s domaüom sortom krumpira poþiteljke u krajobrazu srednje Dalmacije. Rane je vegetacije i Škuljevac se koristio kao rani krumpir. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. a meso gomolja je bijelo.2. uz eko sela i drugdje. Klice su nježno ružiþaste boje. Pokožica je žuükaste boje. godine. Poþiteljka je stara sorta krumpira þije je porijeklo nepoznato. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda škuljevca na podruþju Dalmacije. Poþiteljka je raširena uz Neretvu u donjoj Hercegovini te u Hrvatskoj. EX/CR. 2. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. škuljevac je dobio ime. 4. pogotovo danas kad je proizvodnja krumpira u Dalmaciji usmjerena na najraniju proizvodnju. Za sjeme su se koristili vrlo sitni gomolji. Inventarizacija. 3. 0 i) Rasprostranjenost: srednja Dalmacija. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Škuljevac je kao i poþiteljka vrlo zanimljiva sorta zbog svoje ranozrelosti. buduüi PP Donja Neretva). veü u veljaþi. otpornosti na bolesti i štetnike. a cvijet je srednje veliþine. prema imenu u okolici Poþitelja u Hercegovini. stoljeüu. škuljama. Cvate vrlo slabo i ne razvija plodove. ali zbog otpora. veliþine oraha. jela od domaüeg krumpira.7 ŠKULJEVAC a) Kultura: Krumpir b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Solanum tuberosum Linnaeus. Gomolji škuljevca su dugoljasti. ljubiþaste boje. najvjerojatnije je nastala na podruþju doline Neretve. Sadila se vrlo rano. Cvat je na vrlo kratkoj peteljci koja se ne uzdiže iznad grma. pa se danas gotovo ne može zamisliti blitva ili raštika bez krumpira. a vadila u srpnju. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.5. 1767 e) Naziv sorte: Škuljevac f) Sinonimi: g) Status: 0 h) Populacija. Brzo je postao sastavni dio jela Dalmacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Izrada proizvodnog i marketinškog plana za škuljevac. prikupljanje. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Biokovo. stoljeüa.2. 139 . Meÿutim proizvodnja domaüih sorti nužna je za održanje biodiverziteta Dalmacije.

kušaonice. Poticanje veüeg korištenja škuljevca u proizvodnji širom srednje Dalmacije. socioloških. ekoloških. 7. Popularizacija povijesnih. 140 .6. 8. predavanja. Propagacija škuljevca na podruþju srednje Dalmacije. etnoloških. medije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti škuljevca kroz publikacije.

1753 e) Naziv sorte: Ružiü f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. 6. Ružiü se koristio u Dalmaciji iskljuþivo za pušenje. Runoviü. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ružiüem u krajobrazu. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. ružiü postupno nestaje iz proizvodnje i danas je pitanje da li još uopüe postoji ili je izumro. predavanja. nekadašnjih punila. Napuštanjem duhana. Riþice. Pojavio se polovicom 17. m) 1. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana.8 RUŽIû a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana rustica Linnaeus. Vinjani. Vrlo je otporan na nepogode i odliþno podnosi sušu. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ružiü nikada nije bio predmet istraživanja ili selekcije. etnoloških. Cvijet je zelenkastožut. reže i priprema na razne naþine za pušenje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. medije. Dubrovnik i Cavtat. ali su prednjaþile opüine: Poljica. EX/CR. Listovi su jajasti. godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. Uzgajale su se tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). Slivno.2. 2. Imotski. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. 3. kušaonice. glatki i tanki. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ružiüa na podruþju Dalmacije. az što je potrebno provesti dodatna istraživanja. 5. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ružiü duhana kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ružiü duhan). Danas. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). Podstranje. okruglog vjenþiüa. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. U poþetku je bio više proširen ružiü. 7. Popularizacija povijesnih. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. vrijednosti ružiüa kroz publikacije. a potom je primat preuzeo pravi duhan. 0 i) Rasprostranjenost: mediteransko podruþje Hrvatske j) Sažeti opis Ružiü duhan je stari dalmatinski naziv za škiju (Nicotiana rustica). stoljeüa i veü je 1665. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. Proizvodnja ružiüa u proizvodnji i preradi. Glavina. zaobljeni kod peteljke koja je gruba i jako izdužena s izraženim centralnim nervom. 8. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. 141 . Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.2. Stabljika je niža od obiþnog duhana. ekoloških. socioloških. Izrada marketinškog plana za ružiü duhan. Propagacija ružiüa na ograniþenom podruþju Dalmacije. obiþno visine 60 do 100 cm i jako se grana. virginija duhana. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. prikupljanje. 4. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ružiüa. Podbablje. Vrgorac.5.

142 .

virginija duhana. prikupljanje. Ravnjak je prvenstveno bio uzgajan u Dalmaciji u opüinama Dalmatinske Zagore uz hercegovaþku granicu. 1753 e) Naziv sorte: Ravnjak f) Sinonimi: hercegovaþki ravnjak g) Status: 0 h) Populacija. bjelušina (Nicotiana macrophylla) te pravi duhan (Nicotiana tabacum). Dugaþki su preko 40 cm. kad je ukus potrošaþa skroz prešao na stranu blagih. prijatnog okusa i specifiþne arome. Lokviþiü i Imotska Poljica te Ston. reže i priprema na razne naþine za pušenje. Napuštanjem duhana ravnjak postupno nestaje iz proizvodnje i danas je proizvodnja u minimalnoj mjeri. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Glavina. stoljeüa i veü je 1665. U poþetku je bio više proširen ružiü. Pripada skupini sorti poluorijentalnog aromatiþnog cigaretnog tipa i pripada grupi hercegovaþko-dalmatinskih duhana. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. o) 1. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti održanje bioraznolikosti domaüih kultivara Dalmacije te turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s ravnjakom u krajobrazu. Pojavio se polovicom 17. Izrada marketinškog plana za ravnjak. nježnog su tkiva i finih žilica.2. ali su prednjaþile opüine: Poljica. 5. 2. visoka 70-80 cm s 18-25 listova. Ne treba zanemariti ni vrlo slabo istraženo insekticidno i repelentno svojstvo ravnjaka za što je potrebno provesti dodatna istraživanja. Danas. 3. Biljka je košastog izgleda. Podbablje. na vrhu zašiljeni i vrlo krupni. Ipak u manjoj mjeri bila bi zanimljiva obnova proizvodnje ravnjaka kao izvornog proizvoda Dalmacije (dalmatinski ravnjak). n) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Duhan ima prvenstveno gospodarsku vrijednost kao industrijska kultura koja se koristi za proizvodnju lista koji se suši. Iako se na podruþju Dalmacije uzgaja stotinama godina ravnjak nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. široki oko 20 cm.9 RAVNJAK a) Kultura: Duhan b) Red: Scrophulariales c) Porodica: Solanaceae d) Svojta: Nicotiana tabacum Linnaeus. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda ravnjaka na podruþju Dalmacije. Uzgajale su se najviše tri vrste: ružiü duhan (Nicotiana rustica). Osušeno lišüe je zlatnožute do naranþaste boje. 4. k) Povijest nastanka i korištenja Rijetko koja kultura se tako brzo proširila Dalmacijom kao duhan. Vinjani. Listovi su priþvršüeni za stabljiku pod oštrim uglom. EX/CR. a potom je primat preuzeo pravi duhan. crvene boje.5. Riþice. nekadašnjih punila. 143 . godine postojala ozbiljna proizvodnja i trgovina duhanom. Cvijet je izduljen i valjkast. Podstranje. Runoviü. Imotski. Ravnjak je na cijeni kao odliþan duhan i služio je za popravak okusa cigareta virginija duhana. teško je oþekivati veüi zamah aromatiþnih duhana. Dubrovnik i Cavtat. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. Slivno. Vrgorac. za osobne potrebe prisutna još samo u Hercegovini. Proizvodnja je bila prisutna u cijeloj Dalmaciji. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Ravnjak je stara domaüa sorta Hercegovine i Dalmacije.2.

etnoloških. kušaonice. Proizvodnja ravnjaka u proizvodnji i preradi.6. predavanja. 144 . medije. 8. ekoloških. vrijednosti ravnjaka kroz publikacije. 7. socioloških. Propagacija ravnjaka na ograniþenom podruþju Dalmacije. Popularizacija povijesnih.

Brnistra cvate od sredine svibnja do kraja srpnja žutim cvjetovima graÿenim od uzdignute lastavice i dva donja krila koja tvore laÿicu. a u statutu otoka Braþa iz 1656. Spominju je stari grþki filozofi koji istiþu vrijednost njenih vlakana za izradu užeta. Za razliku od Francuske i Italije kod nas nikada nisu zasnovane veüe plantaže za uzgoj brnistre veü se koristila divlja populacija. pletu ograde oko imanja. sliþan mirisu bagrema u cvatu i pþele ga rado posjeüuju. Putopisac Fortis spominje 1774. 1753 e) Naziv sorte: Brnistra f) Sinonimi: žuka. Koristila se od davnina za brojne namjene: važno krmivo za koze. Fotosintezu uglavnom vrši stabljika. U svakom sluþaju brnistra nikada nije kod nas bila predmet istraživanja ili selekcije. U Grþkoj. Iz Mediterana je prenesena u Novi svijet. Stabljikom se kao iglom krpaju vreüe. Nakon 2.300 m nadmorske visine. Uz lan i pamuk spominje se i u Bibliji. pa je kao važnu buduüu kulturu posebno apostrofira Tito u govoru 1946. Meksiko. izradu odjevnih predmeta.5. stoljeüu u Italiji se od brnistre izraÿivao papir i platno. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija i Mediteran j) Sažeti opis Brnistra je grm do 1. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: LC.5 m visine ili rjeÿe manje stablo do 6 m visine. Španjolskoj. osobito u Kaliforniju.2. a cvjetovi i listiüi u nepovoljnim uvjetima otpadaju. Brnistra je izrazita kserofilna biljka koja raste po kamenjaru i na najlošijim tlima. U 19. godine u Splitu. a na stabljiku brnistre nizale su se suhe smokve. košare. promjera do 20 cm. godine da se Betinjani na Murteru bave tkanjem platna brnistre te da za te potrebe beru brnistru þak i po Istri i Kvarneru. Meÿutim u Omišu je 1919. smješteni na kratkim peteljkama u skupine nalik na grozdove na vrhu granþica. a u sjevernoj Africi zidovi kuüa se grade od blata pomiješanog s brnistrom. godine osnovana tvornica za preradu. godine zabranjuje se strancima branje brnistre. Konaþno brnistra je važna pþelinja paša. dugaþka do 8 cm i široka do 6 mm s 6 do 9 sjemenki kestenaste boje. Na stabljikama su nasuprotno smješteni rijetki dlakavi listiüi. svjetskog rata raste interes za brnistru koja je bila jedan od elemenata buduüeg razvoja Dalmacije. k) Povijest nastanka i korištenja Brnistra ili žuka je autohtona biljka Dalmacije.10 BRNISTRA a) Kultura: Brnistra b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Spartium junceum Linnaeus. Podignuto je više pogona za preradu i zapoþeo otkup. a prema povijesnim podacima sijala se i uzgajala na podruþju Poljica krajem 19.2. stoljeüa. Imaju izrazit slatkast miris. Grm je graÿen od brojnih tamnozelenih okruglih i vrlo savitljivih stabljika koje su ispunjene srþikom. ali je ubrzo sve propalo. žilj žuti g) Status: 0 h) Populacija. Cvjetovi su izrazito žute boje. U statutu grada Korþule iz 1214. Korištenje brnistre kao predive biljke zapoþinje još u zaþetku civilizacije. Kod nas na obali raste cijelom dužinom ali vrlo neujednaþeno. þije je porijeklo vezano za Mediteran gdje raste ponegdje i na preko 1. sjemena kao lijeka i cvjetova kao pþelinju pašu. tipiþnim za porodicu Fabaceae. godine spominje se namakanje brnistre za izradu vlakana. Portugalu i Francuskoj služi za pokrivanje kuüa. izradu brodskih konopa. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana 145 . Brazil i Boliviju. iz brnistre se izraÿuju metle. Plod je mahuna. koja je oþito bila zanimljiva za preradu. vezanje loze i svežnjeva drva. koja je ubrzo propala. Brnistra polako pada u zaborav i danas više nema proizvodnje za vlakno. stabljika za vezanje loze. cjedila za maslinovo ulje i sušila za smokve.

Meÿutim. Poticanje proizvodnje odjevnih i drugih predmeta od brnistre u manjoj mjeri širom Dalmacije. koji imaju posebnu cijenu i vrijednost. ekoloških. Kako je za proizvodnju vjerojatno dovoljna prirodna populacija. Prijedlog elemenata plana upravljanja Evidentiranja brnistrišta pogodnih za korištenje i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa Ureÿenje brnistrišta za eksploataciju i održavanje Izrada marketinškog plana za brnistru. svjetskog rata. uz eko sela i drugdje sigurno ima perspektivu za obiteljska gospodarstva. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. i drugih vrijednosti brnistre kroz publikacije. Proizvodi brnistre postaju premijski proizvodi. socioloških. predavanja. od kojih je jedan i grad Split. 6. obuüe). Popularizacija povijesnih. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti vrijednost brnistre kao elementa krajobrazne estetike te vrijedne pþelinje paše. Poticanje proizvodnje i prerade brnistre. ona je biljka iznimne tradicije utkana u narodnu povijest i brojne toponime. 2. 146 . 5. etnoloških. PP Biokovo). 4.Sasvim je sigurno da brnistra nikada neüe u Dalmaciji imati ono znaþenje u proizvodnji koje je za nju bilo predviÿano poslije 2. potrebno je samo optimalno gospodarenje postojeüim sastojinama. medije. odjevnih predmeta. 3. Proizvodnja izvornih tradicijskih proizvoda (užadi. m) 1.

Ovakav korijen je osnova izvanredne otpornosti lucerne na sušu. tako i nekih prateüih kukaca. Iako se na podruþju Dalmacije vjerojatno uzgaja tisuüljeüima i predstavlja potpuno drugu grupu lucerni u odnosu na kontinentalne. Na njemu se stvaraju pupoljci iz kojih se razvijaju stabljike. a možda i prije preko grþkih kolonija prenesena je po cijelom Mediteranu. a i najvažnijom zbog þega je dobila naziv alfalfa. VU. 147 . pokošena svježa. a u uobiþajenim godinama i do pet otkosa. a u punom razvoju nakon 6-7 godina nevjerojatnih 5 metara dubine i raspon od 15-20 metara. U odnosu na lucerne zapadnoeuropskog i istoþnoeuropskog tipa. naša mediteranska lucerka nikada nije bila predmet istraživanja ili selekcije. Korijenov vrat smješten je u tlu i tako zaštiüen od mraza. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Medachile. posebno vezanih za prilagodbu na loša. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranska lucerka je vjerojatno najkvalitetnija i najzahvalnija višegodišnja krmna kultura Dalmacije. mediteranska ima brži poþetni porast. Cvijet je tipiþne graÿe mahunarki.5 m. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti. ali i korovskih te parazitskih biljaka. k) Povijest nastanka i korištenja Lucerka je u kulturi veü barem 3. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. kako ove kulture na podruþju Dalmacije. mahune i sjemenke (lucerkina pipa. osušena ili samljevena u brašno. tako da je reintrodukcija stoke u stvari teško ostvariva bez reintrodukcije lucerišta.11 MEDITERANSKA LUCERKA a) Kultura: Lucerka b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Medicago sativa Linnaeus. Eucora) štetnika koji koriste cvjetove. Lucerka ima dugu povijest primjene i u medicinske svrhe. Koristi se za napasivanje. barem u manjoj mjeri kao prihrana za stoku. Isto tako lucerka je vrijedna medonosna biljka. plavo-ljubiþaste boje formiran u izduljeni cvat na vrhovima stabljika i njihovih ogranaka. manje je otporna na hladnoüu. Za vrijeme Rimskog carstva. ovaca i druge stoke. tolerantnost na sušu i drugo. Listovi se nalaze na dugim peteljkama i graÿeni su od tri liske i prekriveni finim dlaþicama. Mediteranska lucerka je izvanredan izvor svojstava i gene poželjnih za buduüu selekciju. kamenita i pjeskovita tla. Vrlo je pogodna za napasivanje goveda.5. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. Plod je mahuna tamno smeÿe boje u kojoj nastaju bubrežaste sjemenke tamnožute boje. ali više na sušu. ýak i u najlošijim godinama od nje možemo oþekivati nekakav prinos. Napuštanjem ratarske proizvodnje lucerka postupno nestaje iz proizvodnje i danas je sreüemo podivljalu iz nekadašnje proizvodnje. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Mediteranska lucerka je višegodišnja mahunarka koja formira snažan busen visine do 100 cm. Ima izrazit vretenast korijen koji veü u drugoj godini razvoja dosegne dužinu od 2. Andrena.2.2. kao dio travnjaþke flore. kao nijedna druga biljka. 1753 e) Naziv sorte: Mediteranska lucerka f) Sinonimi: Lucerna g) Status: h) Populacija. odakle je prenesena u Grþku. jer se zna da su je uzgajali još u staroj Perziji. Smatra se najstarijom krmnom kulturom.). koja obogaüuje tlo dušikom uslijed simbioze s dušiþnim bakterijama koja se nalaze u korijenovim kvržicama. Neka istraživanja pokazala su da dodatak lucerne u prehrani snižava razinu kolesterola i glukoze u krvi.000 godina. lucerkina buba mara i dr.). Lucerka je izuzetno vrijedna krmna biljka.

ekoloških. i ljekovitih vrijednosti mediteranske lucerne kroz publikacije. Inventarizacija. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mediteranskih lucerni na podruþju Dalmacije. 6. prikupljanje. medije. Propagacija mediteranske lucerne na podruþju Dalmacije. na podruþjima uzgoja stoke. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 3. 4. 7. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. predavanja. 5. Popularizacija povijesnih. kušaonice. 2. 148 . socioloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. treba istaknuti turistiþku atraktivnost manjih polja i vrtaþa s mediteranskom lucernom i stadima u paši u krajobrazu.Konaþno. etnoloških. Izrada marketinškog plana za mediteransku lucernu. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.

Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr.2 Projekti inventarizacije. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 5.2.3 Institucije.o.3.4 Kolekcijski nasadi. 5.3. matiþna stada. rasadnici.1 Postojeüe stanje. uz izuzetak koji predstavljaju dalmatinski buhaþ i brnistra: Dr.2. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Projekt revitalizacije uzgoja dalmatinskog buhaþa u Hrvatskoj.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 5. sc. lokacija.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi ratarskim biljem na podruþju Dalmacije. 5. rasadnici. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 5. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. nositelj Bioaromatica d.5. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije.o. Bioaromatica d. sc. 5. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena niti se sjeme može kupiti na tržištu. kulture/kultivari.2.3. zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim dalmatinskog buhaþa te duhana ravnjak ostali obraÿeni dalmatinski kultivari ratarskih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH.o. naþin þuvanja. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi.o. ing.3. banke gena. Meÿutim. Vlaška 7 10 000 Zagreb Mr. populacije. sc.3.2. banke gena. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Boris Filipaj dipl. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara ratarskog bilja na podruþju Dalmacije. 149 . iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. a sliþna je situacija i s ostalim ratarskim kultivarima Dalmacije.3. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije ratarskih kultura na podruþju Dalmacije.

1. oplemenjivaþki rad. publikacije. formiranje i dopuna kolekcija.4.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 5. predavanja. promotivni materijal. daljnja selekcija. razrada bussines planova. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja.5. 150 . izložbe. Prijedlog mjera za promociju. detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. poboljšanje državne strategije.

bijeli kokotac. iako je pašarenje i kosidba ovih zajednica stoljeüima bila osnova stoþarstva Dalmacije.1.1.772 hektara livada. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta su endemi. dalmatinska djetelina. meÿu kojima je veliki broj stenoendema.583 ha lucerišta. ratarskoj proizvodnji. domaüa grahorica. pa su brojni pašnjaci bili pod prevelikim optereüenjem. obraÿene su u okviru krmnih. Osim u botaniþkom smislu. ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu. ove biljne zajednice u gospodarskom smislu gotovo da nikada nisu istraživane. stoljeüa kad se za popravak krmne vrijednosti livada uvodi lucerna. godine þak na 6. svinÿuša rogata. svijetla smilica. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi. od kojih najveüi broj na podruþju Dalmacije.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta. Prinosi ovih livada drastiþno su porasli. vrsta vrlo uske rasprostranjenosti. Povijest uzgoja u Dalmaciji Krajem 18. Oþito je da se udjel livada poveüavao u odnosu na pašnjake. odnosno najveüi nakon glavoþika (Compositae) koje su zastupljene s oko 12 %. domaüa vuþika. Procjenjuje se da su prinosi livada u najboljim godinama iznosili do 2 tone po hektaru.1 UVOD 6. Veü do 1910. Sto godina kasnije za vrijeme Austrougarske bilo oko 10. djeteljnjak perasta kostrika.28 tona po hektaru. dunjica. 6. U isto vrijeme nestankom stoke i þovjeka na kontinentalnom dijelu Dalmacije zapoþeo je proces zarastanja (sukcesija) i nestajanja ovog pokrova. dlakava grahorica. u Dalmaciji zvana ljekarica. dok je pašnjaka bilo þak 594.000 hektara. U ovom floristiþkom bogatstvu Dalmacije posebno se istiþu krški dalmatinski travnjaci. postaju jedan od najugroženijih biljnih pokrova u Dalmaciji. dalmatinska vlasulja. bilo je 3. mahunarki ili leguminoza (Fabaceae) i trava (Poaceae). a pripadajuüe biljne i druge vrste ugrožene. tvrda vlasulja.500 ha livada. opora tvrdika. LIVADE I PAŠNJACI 6. ratarskih kultura. koji su po bogatstvu vrsta najbogatije biljne zajednice Europe.2. 5347 biljnih svojti. ali neznatno te su ipak pašnjaci predstavljali osnovu stoþarstva Dalmacije. U isto vrijeme. odnosno s podvrstama. dalmatinska grahorica. Ozbiljnije unaprjeÿenje livadarstva zapoþinje krajem 19. uz prinos dosta lošeg sijena od svega oko 400 kg po hektaru. sitna vlasulja. livada s pretežnim udjelom lucerne. oko 9 % za mahunarke i 6 % za trave. za vrijeme Mletaþke republike u Dalmaciji su zabilježeno 5. Za Dalmaciju su tipiþne stoþarske ljetne migracije na veüe 151 . 1910. Organizacija pašarenja je bila vrlo loša i neorganizirana. oko 11 % biljnih vrsta Hrvatske je ugroženo. Osnovnu gospodarsku vrijednost livadama i pašnjacima daju biljke iz dvije porodice. španjolska oštrica Trave (Poaceae): One koje su u Dalmaciji bile i u poljskoj. Pašnjaci su se krajem sezone veüim dijelom kosili.6. odnosno livade i pašnjaci. bijela djetelina. Najvažnije biljne vrste dalmatinskih livada i pašnjaka su: Mahunarke (Fabaceae): lucerka. iza Slovenije i Albanije. jesenska šašika. Udjel ovih porodica u flori Hrvatske je iznimno visok. crvena djetelina. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. stoljeüa. Tako dalmatinski krški travnjaci. granata kostrika.

Svilaju. krških polja. Kamešnicu. ekstremne vruüine i suše. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. bezvodnost. Nažalost. Službena rajonizacija livada i pašnjaka na podruþju Dalmacije nije provedena.1. Vršeni su pokusi i sa sjeckanom vinovom lozom. problem odabira najkvalitetnijih izvornih travnjaþkih vrsta Dalmacije te proizvodnje njihovog sjemena ostaje do danas. obustavili su daljnje pokušaje. a postojeüa državna granica izmeÿu Republike Hrvatske i BIH upravo je tradicionalna granica stoþarskih razgraniþenja utvrÿena još u 18.000 tona. godine kod Knina i Sinja. Nestankom stoke i izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora ratarstvo je polovicom 20. prvenstveno uz rubove velikih krških polja: dio Ravnih kotara.planine: Dinaru. Ne baš povoljni rezultati pokusa. U ovom rajonu gotovo da uopüe ne postoje uvjeti za opsežnije livadarstvo i pašnjarstvo. stoljeüu izmeÿu tadašnje Venecije i Turskog carstva. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. stoljeüa bitno smanjeno.3. a siliranje sijena zapoþelo je 1931. Imotsko. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. Mosor. manjih brda te planinskih obronaka i visokoplaninskih pašnjaka. Eumediteranska zona obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakterizirana je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. Kozjak. pa tako i livada i pašnjaka. 6. Na visokogorske pašnjake Dinare od pamtivijeka dalmatinski i bosanski stoþari izdižu svoja stada. Biokovo. Vrana. Na ovom podruþju livadarstvo i pašnjarstvo je bilo tradicionalno prisutno. odnosno kultivara nepodesnih za travnjaþku proizvodnju u Dalmaciji. dolina Neretve i Konavle. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Za vrijeme Banovine Hrvatske imenovan je poseban struþnjak za pašnjake koji je utvrdio da Dalmacija u odnosu na broj stoke i površinu ima stalan manjak krmiva od oko 800. Mosor. prestankom stoþarenja i nestankom stoke na podruþju Dalmacije livade i pašnjaci u potpunosti su zapušteni i prijeti im zarastanje (sukcesija) te prijelaz u makiju. a osnovni problem bilo je korištenje alohtonih biljnih vrsta. ali možemo utvrditi dvije zasebne zone: eumediteransku i submediteransku. 152 . Biokovo. odnosno planinske travnjake. Ideja je bila da se dio pašnjaþkih površina prenamjeni za ratarsku proizvodnju krmnih kultura. Do tada se taj manjak nadoknaÿivao izgonom stoke u planinska podruþja tadašnje Turske. þak snježne planinske klime. stoljeüa na podruþju Sinja zasnovani su pokusi za popravak prirodnih pašnjaka na izrazito okršenoj površini od 5 hektara. veü se stoþarstvo dijelom mora oslanjati na zaleÿe. Konaþno. Vrgoraþko polje. vrlo plitak pedološki supstrat. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i sastoji se od poplavnih depresija. Sinjsko. krških zaravni i uzvisina te konaþno od visokih dinarskih vrhova. Submediteranska zona obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. uz plaüanje pristojbe te uvozom sijena iz Italije i Albanije. kominom maslina i grožÿa. pa se tako i izmjenjuje klima od submediteranske preko kontinentalne sve do hladne. Krajem 19. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit.

1.2.2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 6.1 Pregledni popis vrsta 6.6.1 Mahunarke (Leguminoze) Djetelina bijela (Trifolium repens) Djetelina crvena livadna (Trifolium pratense perenne) Djetelina dalmatinska (Trifolium dalmaticum) Djetelina rumena (Trifolium incarnatum molinerii) Djetelina srednja (Trifolium medium) Djetelina perzijska (Trifolium resupinatum) Djetelina žutozelena (Trifolium ochroleucum) Djeteljnjak (Bituminaria bituminosa) Dunjica (Medicago lupulina) Kozlinac ilirski (Astragalus illyricus) Graholika sitna (Lathyrus inconspicuus) Grahorica jara (Vicia sativa) Grahorica dlakava (Vicia villosa) Grahorica dalmatinska (Vicia dalmatica) Grahorica dinarska (Vicia dinara) Grahorica nježna (Vicia gracilis) Grahorka visianijeva (Onobrychis ocellata) Kokotac bijeli (Melilotus albus) Lucerka (Medicago sativa) Svinÿuša rogata (Lotus corniculatus) Vuþika rutava (Lupinus hirsutus) 153 .2.

2 Trave (Poaceae.6. Gramineae) Kostrika razgranjena (Brachypodium ramosum) Kostrika perasta (Brachypodium pinnatum) Kršin primorski (Chrysopogon gryllus) Ljulj sušni (Lolium sicculum) Ljulj stegnuti (Lolium strictum) Muhar zeleni (Setaria viridis) Oštrica primorska (Rÿobrada) (Dactylis hispanica) (nekad su od korijenja rÿobrade izraÿivali þetke za ribanje podova) Ovsik polumeki (Bromus molliformis) Ovsik sredozemni (Bromus madritensis) Ovsik uspravni (Bromus erectus) Ovsik zbijeni (Bromus scoparius) Pirika primorska (Agropyrum litorale) Pirika priobalna (Agropyrum elongatum) Pirika srednja (Agropyrum intermedium) Repak mješinasti (Alopecurus utriculatus) Sirak alepski (Sorghum halepense) Smilica sjajna (Koeleria splendens) Smilica tvrda (Koeleria phleoides) Šašika jesenska (Sesleria autumnalis) Tvrdika opora (Desmazeria rigida) Vlasulja dalmatinska (Festuca dalmatica) Vlasulja sitna (Festuca valesiaca) Vlasulja tvrda (Festuca duriuscula) Vlasulja brazdiþasta (Festuca sulcata) Tvrdulja kruta (Scleropoa rigida) 154 .1.2.

posebno vezanih za prilagodbu na loša. medije. 1829 e) Naziv sorte: Djetelina dalmatinska f) Sinonimi: Trifolium filicaule g) Status: h) Populacija. predavanja. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. 155 . Zajedno s lucernom. Vjenþiü cvijeta dvostruko duži od þaške koja za vrijeme cvatnje nema u ždrijelu odebljani prsten. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci.2.2.2. izmjeniþni. 6. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi.). stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. na postranim ograncima stabljike ima više cvjetnih glavica. Žile lista su prema rubu u luku svinute i odebljale.6. 7. 8. Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp. 5. sjedeüe ili na vrlo kratkim stapkama. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska djetelina je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. crvenom i bijelom djetelinom predstavlja jednu od najvažnijih mahunarki dalmatinskih livada i pašnjaka. Inventarizacija. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. 3. kamenita i pjeskovita tla. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije 2.2 Pregled najznaþajnijih izvornih livadnih i pašnjaþkih vrsta Dalmacije 6. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. ali i parazitskih biljaka. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska djetelina je jedno ili dvogodišnja travnjaþka mahunarka visine do 30 cm. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Dalmatinska djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. Listovi jajoliko izduženi. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku djetelinu. Andrena. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. prikupljanje. tolerantnost na sušu i drugo.1 DJETELINA DALMATINSKA a) Kultura: Djetelina dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium dalmaticum Visiani. 4. kušaonice. VU. mahune i sjemenke. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. þesto omotane najvišim listovima. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske djeteline kroz publikacije. Cvjetne glavice su ružiþaste boje. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. na podruþjima uzgoja stoke.

autor M. Miloviü 156 .Napomena: Fotografija preuzeta iz Flora Croatica Database.

Eucera) štetnika koji koriste cvjetove. Njemaþkoj i Španjolskoj. i ljekovitih vrijednosti rumene djeteline kroz publikacije.2. kao što je vilina kosica (Cuscuta sp.). 5. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. 1864 e) Naziv sorte: Djetelina rumena f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. Danas je proširena po cijelom svijetu. osobito u USA.) Syme. lijepe intenzivno crvenkaste boje. izmjeniþno postavljeni na stabljici. posebno vezanih za prilagodbu na loša. Francuskoj. 6. k) Povijest nastanka i korištenja Rumena djetelina ili inkarnatka je biljka mediteranskih travnjaka odakle je odavno selekcionirana za proizvodnju krmiva. 4. List je trodijelan. Pokazala se odliþna i za sideraciju (zelenu gnojidbu) u nasadima voüaka. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. kamenita i pjeskovita tla. Andrena. ekoloških. ex Hornem.2. medije. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. Inventarizacija. na podruþjima uzgoja stoke. mahune i sjemenke. DJETELINA RUMENA a) Kultura: Djetelina rumena b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Trifolium incarnatum molinerii (Balb. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Promocija novog kultivara na svjetskoj razini. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Rumena djetelina je jednogodišnja djetelina koja naraste do 70 cm visoko. jajoliko izdužen. Cvijetovi su skupljeni u duguljastu glavicu. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Rumena djetelina je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih djetelina Dalmacije. Popularizacija povijesnih.1. posebno na slabijim tlima i okolišnim uvjetima. 9. 157 . Italiji.6. 8. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Koristi se kao monokulturni jednogodišnji krmni usjev ili u raznim jednogodišnjim krmnim smjesama. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Cvate u svibnju ili lipnju. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku rumenu djetelinu. 7. prikupljanje. 3. socioloških. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Stvaranje sorte dalmatinske rumene djeteline. etnoloških. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Rumena djetelina je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda rumene djeteline na podruþju Dalmacije 2. vrlo skromnih zahtjeva i zato posebno omiljena kod individualnih proizvoÿaþa. predavanja. ali i parazitskih biljaka. VU. tolerantnost na sušu i drugo. maslina i vinove loze.

158 .

smješteni na dugom dršku. Ne treba zanemariti oþuvanje bioraznolikosti nekih prateüih kukaca. kušaonice. posebno vezanih za prilagodbu na loša. 2. viseüi. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi.3. 7. e) Naziv sorte: Grahorica dalmatinska f) Sinonimi: g) Status: h) Populacija. medije. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. posebno divljih pþela koji oploÿuju cvjetove (Megachile. Listovi sastavljeni od 16 usko linearnih 1-2 mm širokih lisaka. Propagacija dalmatinske djeteline na podruþju Dalmacije. kamenita i pjeskovita tla. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. GRAHORICA DALMATINSKA a) Kultura: Grahorica dalmatinska b) Red: Fabales c) Porodica: Fabaceae d) Svojta: Vicia dalmatica Kern. ljubiþasti. tolerantnost na sušu i drugo. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Grahorica dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih mahunarki Dalmacije. 8. Na jednoj stabljici razvija se od 5 do 15 cvjetova.1. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. na podruþjima uzgoja stoke. prikupljanje.6. Može doseüi dužinu preko 1 metra. Grahorica dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. k) Povijest nastanka i korištenja Grahorica dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. Cvjetovi veliki. VU.2. 6. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. Inventarizacija. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti dalmatinske grahorice kroz publikacije. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija i Hercegovina j) Sažeti opis Grahorica dalmatinska je višegodišnja mahunarka koja formira dugaþke vitke stabljike s viticama koje se ovijaju oko druge vegetacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. dugi do 2 cm. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku grahorice. mahune i sjemenke. 3. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinske grahorice na podruþju Dalmacije. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Eucera) te štetnika koji koriste cvjetove. 159 . predavanja. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. 5. 4. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Andrena.

160 .

kušaonice. Rukavci su mekani i dlakavi. posebno vezanih za prilagodbu na loša. LC.2. 8. osunþanim padinama. Propagacija kostrike peraste na podruþju Dalmacije. visoku tolerantnost na sušu i drugo. prikupljanje. ýesto dolazi zajedno s uspravnim ovsikom (Bromus erectus) i vrijeskom (Erica sp. 2.) P. 161 . na podruþjima uzgoja stoke. Jeziþac je kratak. Predstavlja iznimno prilagoÿenu vrstu na loše okolišne uvjete Dalmacije. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. Azija. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. n) 1. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kostrike peraste kroz publikacije. 7. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija. 3. planinskim livadama i toþilima. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Izrada marketinškog plana za kostriku perastu. u svijetlim bukovim i borovim šumama. x) Povijest nastanka i korištenja Kostrika perasta je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te utvrditi njihova proizvodna svojstva Kostrika perasta s podruþja Dalmacije je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. medije. nasipima i brežuljcima. Raste na prisojnim. tup i rascjepkan. Stoka je vrlo rado pase dok ne otvrdne lišüe.1. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. y) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kostrika perasta je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. 0 v) Rasprostranjenost: Afrika. KOSTRIKA PERASTA n) Kultura: Kostrika perasta o) Red: Poales p) Porodica: Poaceae q) Svojta: Brachypodium pinnatum (L. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka.6. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 5. Kostrika perasta je vrlo otporna na sušu i loše proizvodne uvjete. ravne ili žljebaste. 6.4. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kostrike peraste na podruþju Dalmacije. 4. a lisne plojke þvrste. t) Status: u) Populacija. predavanja. kamenita i pjeskovita tla. Europa w) Sažeti opis Kostrika perasta je trava koja naraste od 60 do 120 cm visoko i razvija dugaþke vriježe.). Beauv r) Naziv sorte: s) Sinonimi: Goštica perasta.

162 .

1. Propagacija kultivara kršina primorskog na podruþju Dalmacije. 6. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kršin primorski je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. 0 i) Rasprostranjenost: j) Sažeti opis Kršin primorski je trava koja naraste od 50 do 100 cm visoko i razvija kratak. S vriskom tvori svezu Chrysopogoneto-Satureion subspicate koja je isto vrlo rasprostranjena na otocima i dalmatinskom kršu. gusti bus. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Metlica velika. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. k) Povijest nastanka i korištenja Kršin primorski je autohtona biljka dalmatinskih travnjaka.6. 4. tolerantnost na sušu i drugo. 5. posebno vezanih za prilagodbu na loša. 163 . 8. Kršin primorski je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. obrasli dugim dlakama. na podruþjima uzgoja stoke. pojedine pljeve s vrlo dugaþkim.2. vijugavim osjem. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. 2. Inventarizacija. prikupljanje. Na dalmatinskim otocima na nezaslanjenim. 7. suhim podruþjima tvori sa uspravnim ovsikom (Bromus erectus) zajednicu Brometo-Chrysopogonetum grylli. EX/CR. Ova zajednica sadrži brojne biljne vrste kserofilnog karaktera i prekriva velike površine dalmatinskog krša. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. brkaš g) Status: h) Populacija. posebno njihovi rukavci. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. kamenita i pjeskovita tla. KRŠIN PRIMORSKI a) Kultura: Kršin primorski b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Chrysopogon gryllus (Torn. predavanja. Izrada marketinškog plana za oplemenjene kultivare kršina primorskog. medije.5. Listovi su uski. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti kultivara kršina primorskog kroz publikacije. izdužena. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda kršina primorskog na podruþju Dalmacije. 3. ýesto predstavlja jedinu pašu otoþnih ovaca. e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Hrÿobrada. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Kršin primorski je po svemu jedna od najprilagoÿenijih trava na ekstremne dalmatinske uvjete.) Trin.

164 .

g) Status: h) Populacija. VLASULJA DALMATINSKA a) Kultura: Vlasulja dalmatinska b) Red: Poales c) Porodica: Poaceae d) Svojta: Festuca dalmatica (Hackel) Richter. LC. var. 8. 3. 5. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Vlasulja dalmatinska je jedna od karakteristiþnih travnjaþkih trava Dalmacije. snažna trava koja naraste od 20 do 50 cm visine. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. sulcata Hack.1. medije.6. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 165 . tolerantnost na sušu i drugo. 2. Popularizacija ekoloških i gospodarskih vrijednosti vlasulje dalmatinske kroz publikacije. Tankih je vlasti i zbijenog busa. 6. 1890 e) Naziv sorte: f) Sinonimi: Festuca ovina L. posebno vezanih za prilagodbu na loša. subsp.2. Predstavlja važnu biljku travnjaþke flore s visokom vrijednosti kao livadna i pašnjaþka biljka. Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 0 i) Rasprostranjenost: Dalmacija j) Sažeti opis Vlasulja dalmatinska je višegodišnja. Potrebno je obaviti odabir biljaka u prirodnim populacijama te istražiti njihova proizvodna svojstva. Nije nikada selekcionirana niti korištena u kulturi. Inventarizacija. 7. Vlasulja dalmatinska je izvanredan izvor korisnih svojstava i gena poželjnih za buduüu selekciju. Izrada marketinškog plana za vlasulju dalmatinsku. na podruþjima uzgoja stoke. prikupljanje. dalmatica Hack. Promocija nove kulture na svjetskoj razini. 4. k) Povijest nastanka i korištenja Vlasulja dalmatinska je endemiþna biljka dalmatinskih travnjaka. kamenita i pjeskovita tla. predavanja. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Propagacija vlasulje dalmatinske na podruþju Dalmacije.6. kušaonice.

166 .

banke gena. lokacija.3.2. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Trenutno ne postoje institucije. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. 6.2.3 Institucije.6. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena izvornih populacija. Meÿutim.4 Kolekcijski nasadi.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Trenutno se nijedan struþnjak ne bavi livadnim i pašnjaþkim biljem na podruþju Dalmacije. niti se sjeme može kupiti na tržištu. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi. 167 . zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Osim rumene djeteline.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 6.1 Postojeüe stanje. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Trenutno ne postoji ni jedan Projekti inventarizacije. Osnovni razlog su nedostatna istraživanja livadskih i pašnjaþkih kultura na podruþju Dalmacije. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara livadnog i pašnjaþkog bilja na podruþju Dalmacije. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara vezan uz livadno i pašnjaþko bilje na podruþju Dalmacije. banke gena. naþin þuvanja. a sliþna je situacija i s ostalim navedenim livadskim i pašnjaþkim kultivarima Dalmacije.2. rasadnici. ostali obraÿeni dalmatinski kultivari livadskih i pašnjaþkih kultura ne nalaze se na sortnoj listi RH.3. populacije.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 6.3. rasadnici. matiþna stada. 6.3. kulture/kultivari. 6. 6.2 Projekti inventarizacije. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad.3.3.2.

6.4

MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA

6.4.1. Prijedlog mjera za promociju, oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja, detaljni opisi formi zanimljivih za kultiviranje, sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala, formiranje i dopuna kolekcija, daljnja selekcija, oplemenjivaþki rad, razrada bussines planova, poboljšanje državne strategije predavanja, izložbe, promotivni materijal, publikacije.

168

7. AROMATIýNO, ZAýINSKO, LJEKOVITO, MEDONOSNO, UKRASNO I DIVLJE JESTIVO BILJE
7.1 UVOD

7.1.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju U Hrvatskoj je do sada utvrÿeno 4275 biljnih vrsta, odnosno s podvrstama 5347 svojti. Po broju vrsta nalazi se na sedmom mjestu u Europi, ali je po broju vrsta po jedinici državne površine na treüem mjestu, iza Slovenije i Albanije. Ako bi izdvojili samo Dalmaciju ona bi po broju vrsta na jedinici površine bila prva zemlja u Europi. U ovom floristiþkom bogatstvu oko 6 % vrsta je endemiþno, meÿu kojima je veliki broj stenoendema, vrsta vrlo uske rasprostranjenosti, a oko 11 % vrsta je ugroženo. S druge strane, u Dalmaciju je kroz povijest introduciran veliki broj biljnih vrsta i sorti, koje su korištene u poljoprivredi i šumarstvu, a od kojih su danas neke sastavni dio krajobraza i biljnog pokrova Dalmacije. Tako je danas gotovo nezamislivo da maslina, vinova loza, alepski bor, palme ili þempres, vrste koji daju osnovni peþat Dalmacije, nisu izvorne dalmatinske vrste. Uz njih introducirane su gotovo sve kulturne biljke: ratarske, industrijske, voüne, povrtne i ukrasne, s rijetkim iznimkama. Dalmacija je i domovina posebno aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, pravi pþelinji rajski vrt. Samo manji dio ovog bilja je kroz povijest kultiviran ili je bio predmet bilo kakvog opsežnijeg istraživanja i selekcije. Sve razvijene mediteranske države (Italija, Francuska, Španjolska, Grþka) su na državnoj razini poticale gospodarski razvoj ove proizvodnje raznim sustavima subvencija. U Dalmaciji je gotovo sve nažalost završavalo na sakupljanju (i uništavanju) samoniklih divljih populacija i njihovom izvozu kao sirovinu u razvijene zemlje. Rijetki su primjeri gdje se išlo i do sekundarnih proizvoda (eteriþna ulja, medovi), a tercijarni kao što su izvorni ljekoviti, kozmetiþki ili prehrambeni proizvodi gotovo da uopüe ne postoje. Uz to nikada nije saþinjen sustavni popis kultivara i divljih oblika ove skupine biljaka, stanje njihovih populacija, procjena njihove vrijednosti, procjena ugroženosti i oblici tradicionalnog korištenja, niti je donesen ni jedan strateški dokument vezan uz ovu problematiku. Kao posljedica, danas ne postoji proizvodnja sjemena i sadnica domaüih kultivara aromatiþnog, zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja, uz poneku rijetku iznimku, veü se kultivari uvoze iz inozemstva, ponekad doslovno naši vlastiti. Mnoge od ovih biljaka pripadaju gotovo svim navedenim kategorijama, primjerice ružmarin i lavanda koriste se za dobivanje aromatskih eteriþnih ulja, odnosno kao aromatiþno bilje, kao zaþin, kao ljekovito bilje, medonosne su biljke a þesto imaju i izraženi estetski karakter, odnosno imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje te se u te namjene i (nedovoljno) koriste. Zbog toga je teško za veüinu ovih biljaka odrediti njihovu pripadnost samo jednoj namjenskoj grupi kultura, pa istiþemo njihovu uporabnu vrijednost u okviru pojedine skupine bilja: Aromatiþno i zaþinsko: Ljekovito: Medonosno: Ukrasno: ružmarin, lavanda, kadulja, bosiljak, þubar, mravinac, komoraþ, rutvica, matiþnjak, metvica, pelin, lovor, kim, kleka, ružmarin, lavanda, kadulja, majþina dušica, neven, kadulje, vrisovi, ružmarin, brnistra, divlja riga lavanda, vrijesovi, planika,

ružmarin, lavanda, kadulja, bijeli, žuti i ostali sunovrati, šeboj, kane, zvonca, iglice, agave, opuncija, zumbuli, mirta, šparoga

169

Divlje jestivo bilje:

šparoga, kapari, planika, mirta, matar, košüela.

Za gotovo sve ove biljke teško bi se kod nas moglo reüi da pripadaju skupini kulturnog bilja, jer njihovog gospodarskog uzgoja u Dalmaciji nema, s izuzetkom otoka Hvara, koji je upravo po uzgoju ružmarina, lavande, a u manjoj mjeri i kadulje te proizvodnji njihovih eteriþnih ulja postao þuven i van granica Hrvatske. Vrijednost i potencijal aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja Dalmacije je izniman i to u nekoliko glavnih pravaca. Ponajprije treba istaknuti izraženu bioraznolikost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja. Podruþje Dalmacije, kao i šire podruþje Mediterana, jedno je od najraznolikijih regija ovog bilja na svijetu s brojnim endemiþnim, þak stenoendemiþnim vrstama te jedan od svjetskih centara razvoja kulturnog bilja. Neke od ovih vrsta osnova su iz koje su selekcijom dobivene slijedeüe kulture: durum pšenice, kupus, repe, repice, gorušica, blitva, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak, grašak, lupine, bijela djetelina, djetelina inkarnatka, lan, celer, salata, endivija, kim, anis, majþina dušica, metvica, maslina, hmelj i drugo. Ovo bogatstvo postoji velikim dijelom i danas i predstavlja pravo skladište gena, odnosno ljudima korisnih svojstava bilja, koje selekcijom razvijamo i stvaramo nove kultivare. Prema tome, selekcijska vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i divljeg jestivog bilja je izvanredna i do sada nedovoljno korištena. To je donekle razumljivo, jer selekcija ovog bilja ima smisla tek u razvijenom gospodarskom okruženju, što se za Dalmaciju nikada nije moglo reüi, dapaþe stoljeüima je gospodarski izrazito nerazvijeno podruþje. Vjerojatno tek slijedi prava valorizacija nativnog bilja, rad na selekciji i korištenje pojedinih vrsta, kultivara ili svojstava u daljnjoj poljoprivrednoj proizvodnji. Gospodarska vrijednost ovog bilja je sve znaþajnija. Svjetsko tržište ima veliki i sve veüi interes za svježim i sušenim aromatiþnim, zaþinskim i ljekovitim biljem, a pogotovo za destiliranim eteriþnim uljima koja se sve više koriste u farmaceutskoj, ali i prehrambenoj industriji. Posebno se traži u okviru sve popularnije aromaterapije. Iako prinosi ovih kultura u Dalmaciji ne dosižu prinose ostvarene u kontinentalnoj europskoj proizvodnji, kvaliteta i udjel aromatskih, ljekovitih i aktivnih tvari u biljkama ubranim ili uzgojenim u Dalmaciji je izvanredna. Kvaliteta dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog te ljekovitog bilja bila je prepoznata kroz povijest i sva proizvodnja je otkupljivana za inozemne kupce, što se za današnje stanje situaciju ne može reüi. Izvanrednu gospodarsku vrijednost imaju i sekundarni proizvodi ovog bilja, medovi Dalmacije, najcjenjeniji i najskuplji svjetski medovi. I gospodarska vrijednost ukrasnog bilja u Dalmaciji postupno raste, iako je još zanemariva. Tradicija ekonomske proizvodnje ukrasnog bilja postoji gotovo iskljuþivo za sunovrate na širem podruþju Dubrovnika te u manjoj mjeri mimoze, bugenvilije i drugo importirano bilje u eumediteranskom pojasu. Usporedno s gospodarskom, dalmatinsko aromatiþno i zaþinsko, ljekovito, medonosno, ukrasno i divlje jestivo bilje ima iznimno veliku medonosnu vrijednost, odnosno vrijednost za pþelinju pašu. Postoji vrlo veliki broj medonosnih biljaka na podruþju Dalmacije, ali se istiþu brojne medonosne vrste 5. i 6. kategorije, koje imaju prinose od 200 do 500 kg meda po hektaru, odnosno preko 500 kg. Od njih je na podruþju Dalmacije prošireno preko 250 vrsta, a najbrojni su predstavnici porodice usnjaþa (Lamiaceae), slijede Fabaceae, Rosaecae i Asteraceae, dok su ostale porodice manje zastupljene. Po važnosti se posebno istiþu: ružmarin, lavanda, kadulja, vrisovi i vrijesovi. Kvaliteta medova ovih biljaka s izuzetkom vrijesova (Erica sp.) spada u sam svjetski vrh, a medovi postižu najviše cijene na svjetskom tržištu. Nažalost, potencijal 170

medonošenja dalmatinskih biljaka, koji doduše znatno varira, ovisno o sezonskoj suši, koristimo tek vrlo malim dijelom, po nekim procjenama, manje od 5 %, tako da godišnje gubimo tisuüe tona najkvalitetnijih svjetskih medova. Estetska vrijednost dalmatinskog bilja je opet izvanredna i gotovo u potpunosti neiskorištena. Osim odreÿenog broja importiranih ukrasnih biljaka za koje možemo reüi da se u manjoj mjeri gospodarski ili hobistiþki uzgajaju (sunovrati, mimoze, agave, opuncije, bugenvilija, pitospora i dr.), ogroman je broj autohtonih biljnih vrsta koje imaju veliki potencijal kao ukrasno bilje. Ovaj potencijal u novije doba sve više prepoznaju stranci koji ga skupljaju u prirodi i selekcioniraju, tako da se danas veü mogu kupiti kultivari dalmatinske iglice Biokovo, kleke Velebit i drugi, a još veüi broj ih slijedi. Važnost uzgoja u kulturi autohtonih, þak stenoendemiþnih vrsta Dalmacije te njihovo poticanje u proizvodnji danas dobiva i dodatnu dimenziju. Kultiviranje divljih rijetkih i ugroženih divljih populacija, odnosno komercijalni uzgoj u smislu njihovog oþuvanja ex situ, preporuka je svjetske organizacije za oþuvanje i zaštitu živog svijeta IUCN. Prehrambena vrijednost divljeg bilja u Dalmaciji ima svoju posebnu dimenziju, jer se za hranu od pamtivjeka koristi možda i najveüi broj biljaka na svijetu. Samo u okviru popularne mišance u Dalmaciji se bere i koristi kao salata, prilog i varivo preko 100 vrsta biljaka. Meÿu njima, neke su veü odavno selekcionirane i ukljuþene u kulturu (kupusi, repe i repice, šparoga, riga, maslaþak-radiþ, pastrnjak i druge). Izniman potencijal imaju i neke uvjetno voüne vrste, posebno planika i mirta, za koje je potrebno istraživanje divljih populacija te daljnja selekcija. Zanimljivo je da prehrambenu vrijednost imaju i neke importirane ukrasne biljke, kao što je opuncija ili indijska smokva. Prehrambena vrijednost ovog bilja dolazi do punog izražaja tek za vrijeme ratova, kad se iz nužde vade stare recepture i provode poluzaboravljeni postupci prerade i pripreme hrane. Industrijska vrijednost postoji kod nekog autohtonog bilja koje se veü i koristilo, kao što je brnistra. U ovu grupu spadali bi i dalmatinski crni i bijeli bor, korišteni za dobivanje smole, odnosno terpentina. Treba istaknuti i industrijsku vrijednost nekih uvezenih ukrasnih biljaka. Od agave, koja je prvenstveno kod nas ukrasna biljka, dobija se konac za izradu þuvenih þipki, paške, hvarske i viške. Ovdje bi trebalo pridodati i þemprese þije se drvo se koristilo u graÿevini, a dijelom i brojne aromatiþne biljke þije se eteriþno ulje koristi u industriji. Krajobrazna vrijednost dalmatinskog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja je van svake sumnje posebna za Dalmaciju. Mnogi je upravo i prepoznaju po gore navedenim, karakteristiþnim biljnim vrstama koje tvore miris i okus Dalmacije. Split je dobio ime po gustoj brnistri koja je oko njega rasla. Kadulja i vrisovi prekrivaju nepregledna kamena prostranstva Dalmacije, a planika, lovor i mirta daju posebnu estetsku i olfaktornu dimenziju eumediteranskoj makiji. Hvar je danas u svjetskim razmjerima prepoznatljiv po krajobrazima racvjetalih grmova ružmarina i lavande. Danas uznapredovalu promjenu krajobraza Dalmacije u betonske površine treba hitno zaustaviti, a krajobraze oplemeniti nasadima izvornog aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog i medonosnog bilja.

171

7.1.2 Povijest uzgoja i korištenja u Dalmaciji Uzgoj i korištenje aromatiþnog i zaþinskog, ljekovitog, medonosnog, ukrasnog i jestivog bilja u Dalmaciji zasigurno seže u najdavniju povijest civilizacije na ovom prostoru. Iz izvornih oblika divljeg bilja selekcionirane su brojne ratarske, predive, a posebno povrtne, aromatiþne, zaþinske i ljekovite biljke. Ljekarništvo (farmacija) na podruþju Dalmacije ima izrazito dugu i slavnu tradiciju i seže još u 13. stoljeüe. Ljekarne su osnovane u Trogiru (1271.), Dubrovniku (1272.), Zadru (1289.), Splitu (1345.). Najstarija samostanska ljekarna u Samostanu Male braüe u Dubrovniku osnovana je 1318. godine, a najstarija bolniþka ljekarna na svijetu je dubrovaþka Domus Christi, osnovana u 16. stoljeüu. Ružmarin se od pamtivjeka koristio kao zaþinska, aromatiþna i ljekovita biljka. Stara narodna uzreþica kaže da jela zaþinjena ružmarinom pomažu boljem pamüenju, a moderna medicina dokazuje ovu postavku. Kako bilo, peþena riba u Dalmaciji ne može se zamisliti bez ružmarina, kao ni razni umaci i marinade. Tradicija branja i korištenja ružmarina za destilaciju eteriþnog ulja seže u 1462. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodom. Gospodarska proizvodnja ružmarinova ulja zapoþinje u 17. stoljeüu, a širi se u 18. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. Posebno se intenzivira od 1740. godine, kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za destilaciju, þemu se protive pþelari, a proizvodnja se širi i na Vis te Šibenik. Tek krajem 19. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina, a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. godine i prva ružmarinska zadruga. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru i tridesetih godina 20. stoljeüa procijenjena je na 20.000 kg. Danas je ova proizvodnja minimalna, gotovo zanemariva, a domaüe potrebe zadovoljavaju se uvozom ružmarinovog ulja iz Španjolske. Lavanda se poþela uzgajati 1928. godine u Velom Grablju na otoku Hvaru, kad je Bartol Tomiü na polju u uvali Sv. Ante, potaknut predavanjem kojeg je na otoku održao agronom Franjo Tabain s otoka Korþule, rasadio tri grma koja su tamo rasla i koristila se za blagoslov za Sv. Antuna Padovanskog. Dok su još 1939. godine površine pod lavandom na Hvaru bile svega 4 ha, a proizvodnja ulja neznatna, veü 1956. ima gotovo 80 ha pod lavandom, a 1973. þak 720 ha uz proizvodnju i do 70 tona ulja godišnje. Kadulja nikada nije bila u tržišnom uzgoju. Uz ružmarin i lavandu, na Hvaru se poþetkom 20. stoljeüa u manjoj mjeri proizvodilo eteriþno kaduljino ulje, ali iskljuþivo sabiranjem divljih populacija. Stara rimska poslovica kaže: Ne može biti bolestan þovjek u þijem vrtu raste kadulja. Ona nam govori da se u rimsko doba izuzetno cijenila ljekovitost kadulje, ali i da se veü u to doba uzgajala u vrtovima! Ostalo ukrasno bilje zapoþinje se uzgajati veü naseljavanjem Dalmacije za osobne i obiteljske potrebe, ali tržni uzgoj spominje se tek od polovice 19. stoljeüa u vidu proizvodnje sadnica ruža u zadarskim rasadnicima. U vrtu Poljodjelskog dubrovaþkog društva od 1887. je postojala proizvodnja sadnica ukrasnog bilja, prvenstveno þempresa, oleandra, palma te voüa. Proizvodnja sadnica limuna i naranþi ovdje je uspostavljena po prvi puta u Hrvatskoj. Na širem dubrovaþkom podruþju, posebno u rasadniku ýibaþa i u Župi, od poþetka 20. stoljeüa tradicionalan gospodarski uzgoj ukrasnog bilja, prvenstveno sunovrata, zumbula, ljubiþica, ruža, karanfila, šeboja, asparagusa, mimoza i kala. Od osnutka Sokolarsko povrüarsko-voüarskocvjeüarske zadruge u ýibaþi 16. srpnja 1933., a posebno Povrtlarsko-voüarsko-cvjeüarske zadruge u Mlinima 09. svibnja 1937., do pred drugi svjetski rat, u zlatno doba cvjeüarstva Župe, 90 zadrugara proizvodilo je do 400 000 kitica cvijeüa koje su se plasirale u preko 30 gradova tadašnje države. Treba istaknuti da je u Šibeniku 1888. godine Petar Biankini objavio jedno od u svijetu prvih monografskih djela o ukrasnom bilju, O uzgoju i njegovanju cvieüa, uresnog grmlja 172

medonosnog. ljekovitog. 173 . kako navodi upravitelj botaniþkog vrta u Beþu. zaþinskog. Službena rajonizacija aromatiþnog. vrlo plitak pedološki supstrat. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. Kozjak. treba istaknuti da su ovi faktori daleko manje ograniþavajuüi za mnoge od ovih vrsta. ukrasnog i jestivog bilja na podruþju Dalmacije nije provedena. medonosnog. Sinjsko. a da je cijelo podruþje Župe bilo þuveno po tržišnoj proizvodnji cvijeüa. Zato ne þudi da je stanica za južne kulture uspostavljena upravo na podruþju Župe u ýibaþi. Vrgoraþko polje. Ovi potencijali gotovo uopüe nisu iskorišteni i iz ove grupe bilja još se koriste divlje populacije u vrlo maloj mjeri. zaþinskog. godine. Biokovo. zaþinskog. Vrana. Na ovom podruþju u nižim dijelovima prisutna je submediteranska klima i postoje þak uvjeti za masovniju proizvodnju dijela vrsta aromatiþnog. ekstremne vruüine i suše. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. U ovom rajonu zbog eumediteranske klime i zaštiüenosti postoje dobri uvjeti za proizvodnju posebno aromatiþnog. ljekovitog. zaþinskog.1. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit.3 Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. medonosnog i ukrasnog te divljeg jestivog bilja. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. medonosnog. a posebno u Župi dubrovaþkoj. 7. Djelo je izazvalo oduševljenje u struþnim krugovima u Hrvatskoj te veliki interes širom svijeta. kao i kod drugog bilja utvrditi dva zasebna rajona. Wettstein 1906. pa tako i proizvodnje aromatiþnog. ljekovitog. þak snježne planinske klime. Mosor. Ipak. krška polja. klimarskom dragulju. dolina Neretve i Konavle. bezvodnost. prvenstveno na plodnim velikim krškim poljima: dio Ravnih kotara. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. nedostatak oborina i zaslanjenost obalnog podruþja najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici sveukupne poljoprivrede Dalmacije. ali možemo. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. Za uzgoj osjetljivog ukrasnog bilja postoje gotovo idealni uvjeti na podruþju Dubrovaþkoneretvanske županije. ljekovitog. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. ukrasnog i jestivog bilja. ukrasnog i jestivog bilja. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. R. Imotsko.i drveüa. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju.

2. zaþinsko i ljekovito bilje Anis (Pimpinella anisum) Boraþ (Borago officinalis) Bosiljak (Occimum basilicum) Dubaþac (Teucrium chamaedrys) Dubaþac planinski (Teucrium montanum) Estragon (Artemisia dracunculus) Gorska metvica (Calamintha officinalis) Kadulja (Salvia officinalis minor) Kadulja muškatna (Salvia sclarea) Kim (Carum carvi) Kleka (Juniperus communis) Komoraþ (Foeniculum vulgare) Konopljika (Vitex agnus-castus rosea) Korijandar (Coriandrum sativum microcarpum) (Coriandrum sativum vulgare) Lavandin (Lavandula hibrida) Lavanda (Lavandula angustifolia) Lovor (Laurus nobilis) Majþina dušica obiþna (Thymus pulegioides) Majþina dušica tankolisna (Thymus longicaulis) Marulja (Marrubium vulgare lanatum) Matiþnjak (Melissa officinalis) Mažuran (Majorana hortensis) Miloduh (Hyssopus officinalis) Mravinac (Origanum vulgare) Neven (Calendulla officinalis) Pelin (Artemisia absinthium) Rutvica (Ruta graveolens) Ružmarin (Rosmarinus officinalis officinalis) Timijan (Thymus vulgaris) Vrisak (Satureja hortensis) Vrisak primorski (Satureja montana) Domaüi anis Domaüi boraþ Domaüi sitnolisni bosiljak Domaüi krupnolisni bosiljak Dalmatinski dubaþac Iva trava Domaüi zeleni estragon Dalmatinska obiþna marulja Primorska kadulja Kadulja krstašica Paška ušarica Domaüa mirisna muškatna kadulja Domaüi rani kim Dalmatinski smriþ Dalmatinski komoraþ Ružiþasta konopljika Domaüi sitnozrni korijandar Domaüi krupnozrni korijandar Budrovka Primorska lavanda Dalmatinski lovor Dalmatinska obiþna majþina dušica Dalmatinska tankolisna majþina dušica Dalmatinska marulja Dalmatinski matiþnjak Domaüi mažuran Domaüi ljubiþasti miloduh Domaüi mravinac Domaüi neven Domaüi pelin Domaüa sedefasta rutvica Dalmatinski uspravni ružmarin Dalmatinski bjelocvjetni ružmarin Dalmatinski puzavi ružmarin Domaüi timijan Vrtni þubar Domaüi primorski vrisak 174 .2 TRADICIJSKI KULTIVARI DALMACIJE 7. Aromatiþno.7.1 Pregledni popis kultura i kultivara Brojne vrste navedene u preglednom popisu tradicijskih kultura Dalmacije pripadaju u više navedenih skupina bilja. ali su svrstane u skupinu prema svojem dominantnom svojstvu.

) Maslina divlja (Olea sativa oleaster) Matar (Critmum maritimum) Mirta (Myrtus communis) Morska blitva (Beta maritma) Omaga (Salicornia herbacea) Opuncija (Opuntia ficus indica) Pinjol (Pinus pinea) Planika (Arbutus unedo) Rašeljka (Prunus mahaleb) Riga divlja (Diplotaxis tenuifolia) Solnjaþa (Salsola kali) Šparoga (Asparagus officinalis) Tetivika (Smilax aspera) 175 .Medonosno bilje Biluþ (Marrubium incanum) Divlja metvica (Calamintha nepeta) Draþa (Paliurus spina-christi) Grohotuša (Pucalina) (Colutea arborescens) Lemprika (Viburnum tinus) Sikavica krugloglava (Echinops sphaerocephalus) Sjeruša (Salvia verticillata) Tilovina (Cytisus ramentaceus) Vrisak planinski (Satureja subspicata) Vrisak pelješki (Satureja visianii) Vrijes drveni (Erica arborea) Vrijes mnogocvjetni (Erica multiflorea) Vrijes pršljenasti (Erica verticillata) Vrijes sredozemni (Erica mediterranea) Ukrasno bilje Agava (Agave americana) Dalmatinska iglica (Geranium dalmaticum) (G.) Hrvatsko zvonce (Edraianthus graminifolius) Biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio) Zumbul (Hyacinthus sp. dalmaticum x G.) Obiþna agava Viška pjegava agava Album Bressingham Pink Bridal Bouquet Biokovo Župski bijeli sunovrat Župski žuti sunovrat Bobaraš Domaüi plavi zumbul Rijeþki zumbul Divlje jestivo bilje Kapar (Capparis spinosa) U okviru ovog Elaborata obraÿen je u skupini povrtnica Kostriš primorski (Sonchus maritimus) Košþela (Celtis australis) Kupina (Rubus sp. macrorrhizum) Sunovrat bijeli (Narcissus poëticus) Sunovrat žuti (Narcissus pseudonarcissus) Sunovrat žuti (Narcissus sp.

medonosna. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža dalmatinskog ružmarina. Tek krajem 19. a proizvodnja ulja se širi i na otoke Korþulu. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. stoljeüu posebno na Hvaru i Šolti. visok do 2 m. kad poþinju masovne sjeþe divljeg ružmarina za proizvodnju suhog lista i destilaciju. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. godine i prva ružmarinska zadruga. Gospodarska proizvodnja ružmarinova lista i ulja zapoþinje u 17. Vis i Braþ te u okolicu Šibenika. a u Grablju na otoku Hvaru osnovana je 1902. malo svinuti na rubovima. graÿen od brojnih šibastih ogranaka. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski ružmarin je biljka izvanredne važnosti i potencijala za Dalmaciju. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. þemu se protive pþelari. vodice. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmova ružmarina u krajobrazu.2. U pršljenima izmeÿu listova nalaze se cvjetovi plave do ljubiþaste boje. Hercegovina.7. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda.2. a cijela biljka ima vrlo ugodan miris. rusmarin. Tradicija branja i korištenja ružmarina za proizvodnju ružmarinovog suhog lista (Rosmarini folium) i destilaciju ružmarinovog eteriþnog ulja (Rosmarini aetheroleum) u Dalmaciji seže u 1462. 1767 e) Naziv sorte: Dalmatinski uspravni ružmarin f) Sinonimi: ruzmarin. destilerija. primorska Crna gora j) Sažeti opis Dalmatinski ružmarin je mali zimzeleni grm. kako primarni. tako i sekundarni. stoljeüu. kao važna aromatiþna.1 DALMATINSKI USPRAVNI RUŽMARIN a) Kultura: Ružmarin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Rosmarinus officinalis Linnaeus. 176 . pekarski proizvodi (ružmarinove kifle. godinu kad je na Hvaru utvrÿen prvi zapis o angažiranju ljekarnika koji üe brinuti o opskrbi apoteka ovim proizvodima. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda od ružmarina. ukrasna i krajobrazna vrsta. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. LC. Dalmatinski ružmarin je autohtona biljna vrsta Dalmacije.2 Pregled najznaþajnijih kultivara (vrsta/sorata/ pasmina) Dalmacije 7. sušara. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. Proizvodi dalmatinskog ružmarina. destilirano eteriþno ružmarinovo ulje te med. dok u srednjem vijeku raste njegov znaþaj kao ljekovite biljke. gusto prekrivenih listovima. osim na otoku Hvaru gdje je proizvodnja minimalna. zimorad. Posebno se intenzivira od 1740. stoljeüa zapoþinje uzgoj ružmarina na otocima Hvaru. Primarni proizvodi su suho lišüe. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika dalmatinskog ružmarina. Proizvodnja se širi i na otoku Hvaru doseže 20 tona ružmarinovog ulja. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. kad je prvenstveno služio kao zaþin. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina. ljekovita. Visu i Šolti. žmurod.2. zadebljali tamnozelene boje na licu i svjetlije na naliþju. zimrad. ružmarinovi medenjaci). godine. ruzman g) Status: 0 h) Populacija. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog ružmarinovog ulja. lužmarin. sapuni) na bazi ružmarina. Listovi su mu vrlo uski. Ružmarin cvate gotovo cijele godine od rujna do svibnja. k) Povijest nastanka i korištenja Ružmarin je kao kulturna biljka poznat još davno prije Krista. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. zaþinska. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. a širi se u 18.

9. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. 8. farmaceutskih. Popularizacija povijesnih. ekoloških. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. prikupljanje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 7. Izrada marketinškog plana za dalmatinski ružmarin.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 2. kušaonice. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu ružmarina 10. etnoloških. Ukljuþenje plantaža. predavanja. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi ružmarina. 6. 11. edukativne i turistiþke obilaske. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog ružmarina kroz publikacije. 3. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda dalmatinskog ružmarina na podruþju Dalmacije. 5. 4. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. medije. Propagacija dalmatinskog ružmarina u Dalmaciji. 177 . socioloških. Inventarizacija.

a u 16. U Europi je uzgojena i širokolisna muška lavanda (Lavandula latifolia Med. Bugarska. U Hrvatskoj se godišnje proizvede svega oko 2 t eteriþnog ulja ove lavande.). a na drugim kontinentima SAD. Braþu i Visu te u Zagori. Ukrajina. Argentina i Tasmanija. odnosno lavandin. Španjolska. a danas na tržištu poznatiji kao Lavandula budrovka. ali i križanaca na otocima Hvaru. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.) poznatija kao lavandin. L. officinalis. vera DC x L. Postojale su kulture prave lavande. Ljubiþasti cvjetovi se razvijaju u cvatovima koji su smješteni na vrhu produženih cvjetnih stabljika. vera) ili prava lavanda. lavendl. Listovi su mu izrazito tamnozelene boje. Danas je na tržištu je sve prisutnija. Uzgoj lavande. svjetloplave boje. Požari su 1999. Grþka i Engleska (Norfolk). despik. poznata još iz starog vijeka. U odnosu na pravu lavandu lavandin Budrovka je otporni kultivar. officinalis. stoljeüa lavanda se širi po cijeloj Europi. Danas je glavno podruþje uzgoja otok Hvar. latifolia Vill. vera DC x L. razliþitih sorti i izrazito atraktivnog cvijeta. dans se razmahao u kontinentalnoj Hrvatskoj te u Istri. Lavanda se u Dalmaciji poþela uzgajati poslije Prvog svjetskog rata u vrijeme poznate vinske krize. a cvjetovi veüi i intenzivne modre boje.7. Gospodarski je vrlo znaþajna i hibridna lavanda Lavandula hybrida (L. Italija. vera) s lavandinom Lavandula hybrida (L. L. tamnozelenih listova i izrazito plavih cvjetova koji se morfološki razlikuje od L. dentata. latifolia Vill. (L. ali i lavandina: Francuska (Provansa). a i ulje mu je kvalitetnije. Razvija se u obliku niskog polugrma s mnoštvom uspravnih izdanaka prekrivenih uskim listovima. francuske lavande ili prave lavande Lavandula angustifolia Mill. Veü u srednjem vijeku bile su poznate vrste lavandi koje se i danas uzgajaju. (L. stoljeüu poþinje uzgoj hibrida lavande (L.2. temeljem znaþajnih državnih poticaja. godine na otoku Hvaru uništili treüinu nasada lavande. U Europi su najveüi i najpoznatiji proizvoÿaþi lavande. uzlazni i) Rasprostranjenost: Dalmacija (otok Hvar). k) Povijest nastanka i korištenja Lavanda potjeþe s podruþja sunþanih kamenjara zapadnog dijela Sredozemlja. LC. Maÿarska. lefendel g) Status: 0 h) Populacija. 178 . Otkriven je 1948. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris.2. a uzgaja se najviše domaüa lavanda. L. godine u vrtu Budroviüa s Hvara i nazvan Lavandula hybrida Reverchon II ili plava lavanda .modrulja. danas Istra i kontinentalna Hrvatska j) Sažeti opis Budrovka je izvorni hvarski hibrid lavande (Lavandula hybrida Reverchon II) nastala spontanim križanjem uskolisne. Podataka o znaþajnijem uzgoju drugih vrsta i sorti lavande nema. francuska Lavandula angustifolia Mill. te L. stoechas.2 BUDROVKA (HVARSKI LAVANDIN) a) Kultura: Lavandin b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Lavandula hybrida Reverchon II e) Naziv sorte: Budrovka f) Sinonimi: lavandin. Od 13.). hybrida. Rod lavanda ima preko 48 poznatih vrsta od kojih je najstarija i najpoznatija uzgojena vrsta uskolisna. intermedia). lavandula. Alžir. pogodan za uzgoj u kontinentalnim podruþjima jer podnosi temperature i do -20ºC.

Daljnje poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi budrovke. dio za prodaju u svježem stanju. Od 2000. medije. vodice. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 2. kušaonice. tako i za kontinentalnu Hrvatsku.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Budrovka je kultivar izvanredne važnosti i potencijala kakao za Dalmaciju. u prigodnoj vreüici. Sekundarni proizvodi su razni farmaceutski pripravci (kreme. 179 . a dio za sadnju u vrtovima širom Hrvatske. ukrasna i krajobrazna vrsta. etnoloških. medonosna. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. ekoloških. destilerija. predavanja. sapuni) na bazi lavande. godine na Hvaru proizvedeno oko 200 tona lavandinog meda. zaþinska. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža budrovke. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. Popularizacija povijesnih. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost plantaža racvjetalih grmova budrovke u krajobrazu. Svi lavandini koriste se u industriji deterdženata i sredstava za þišüenje. ljekovita. Koliko budrovka može biti medonosna govori podatak da j 1974. 5. Ukljuþenje plantaža. sušara. godine budrovka se masovno širi po Istri i kontinentalnoj Hrvatskoj. socioloških. Primarni proizvodi su suho lišüe (Flores Lavandulae). pogona za proizvodnju farmaceutskih pripravaka i drugih proizvoda. ali nemaju tako izražena ljekovita svojstva kao prava lavanda. koristi se za zaštitu od moljaca. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. farmaceutskih. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu budrovke. Proizvodi budrovke trebaju dobiti oznaku izvornosti i postati prepoznatljiv hrvatski proizvod. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika. destilirano eteriþno lavandino ulje (Oleum lavandulae) te med. Stoga imaju i drugaþiju primjenu. 4. a Budrovka se pokazala kao odliþan analgetik. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih populacija budrovke. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti budrovke kroz publikacije. 3. edukativne i turistiþke obilaske. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda. a suhi cvijet lavandina. kao važna aromatiþna. Lavandini su jaþeg mirisa.

180 .

gdje je þesto pionirska i jedina biljka. sušara. 1767 e) Naziv sorte: Primorska kadulja f) Sinonimi: ljekovita kadulja. Izvanredna je aromatiþna. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. zaþinska i ljekovita biljka. Primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. u faraonskim grobnicama u Egiptu. za osobne potrebe na otoku Hvaru. destilirano eteriþno kaduljino ulje te izvanredan med. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. Ljekovitost kadulje spoznali su još antiþki Grci. žalfija. osobito u razdoblju cvatnje. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. Primarni proizvodi su suho lišüe. Danas u Dalmaciji ne postoji proizvodnja suhog lista i eteriþnog kaduljinog ulja. a poþeci uzgoja datiraju na poþetak 20. Stabljika je obrasla brojnim ovalnim. tako i sekundarni. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija. destilerija. kuš. Slano. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi kadulje. koji izuzetno duboko prodire u zemlju. Poznati centri sabiranja i otkupa su bili: Trogir. pa djeluju sive boje. Prekriva ogromne površine najljuüeg krša. LC. U Dalmaciji se kadulja koristi još davno prije antike. þvrstim listovima koji su s lica i naliþja obrasli gustim dlaþicama. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. U srednjem vijeku spravljao se ljubavni napitak od listova kadulje i rute te latica ruže. Sakupljalo se lišüe kadulje (Folia Salviae) neposredno prije cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina kadulje. proširena na podruþju Mediterana. Malinska na Krku. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika primorske kadulje. Destilacijom listova i cvjetova dobivalo se eteriþno kaduljino ulje (Oleum Salviae). jer je za Dalmaciju najvažnija pþelinja paša. koji su je vjerojatno uveli u kulturu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.7. a dio za sadnju u vrtovima širom Dalmacije. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa kadulje u krajobrazu. sapuni) na bazi kadulje. 181 . koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. U gornjem dijelu stabljike razvijaju se relativno veliki ljubiþasti cvjetovi. slavulja. k) Povijest nastanka i korištenja Kadulja je prvenstveno ljekovita biljka. a posebno su je cijenili Stari Rimljani.2. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. ali se koristi i kao zaþin. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. Još prije njih. osim možda u manjoj mjeri. vodice. primorska Crna gora j) Sažeti opis Primorska kadulja je mali zbijeni grmiü visok do 70 cm s drvenastom stabljikom i snažnim korijenom. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Primorska kadulja je možda najvažnija divlja biljka Dalmacije. kako primarni. Proizvodi primorske kadulje. duž cijele naše obale. stoljeüa na otoku Hvaru. Kako je kadulja na podruþju Dalmacija izuzetno proširena uglavnom se koristila divlja kadulja. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda.2. Ston. te Boka Kotorska. jedan od glavnih sastojaka smjese za balzamiranje bila je upravo kadulja. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi.3 PRIMORSKA KADULJA a) Kultura: Kadulja b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Salvia officinalis Linnaeus. Kadulja cvate od kraja travnja do polovice lipnja. Hercegovina. pelin g) Status: SLRH h) Populacija.

7. ekoloških. edukativne i turistiþke obilaske. 3. 6. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorske kadulje. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. prikupljanje. farmaceutskih. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda primorske kadulje na podruþju Dalmacije. medije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. kušaonice. 11. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorske kadulje kroz publikacije. 4. 8. Inventarizacija. 182 . Popularizacija povijesnih. socioloških. Propagacija primorske kadulje u Dalmaciji. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Ukljuþenje plantaža. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorske kadulje 10. 2. Izrada marketinškog plana za primorsku kadulju.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. etnoloških. predavanja. 5.

Osnovi koncepta bussines plana trebaju se bazirati na istraživanju i odabiru najboljih autohtonih populacija. zaþinska i ljekovita biljka. Veüi dio rasada koristio bi za zasnivanje plantaža. Stabljika i ogranci su okrugli. a posebno su je cijenili Stari Rimljani. Listovi su mali.7. sušara.2. Domaüi primorski vrisak cvate od kolovoza do listopada. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Domaüi primorski vrisak u Dalmaciji prekriva ogromne površine najljuüeg krša. a za pice je možda i bolji od origana. vodice. k) Povijest nastanka i korištenja Domaüi primorski vrisak je prvenstveno medonosna biljka. a rastu po dva ukriženi nasuprotno. a posebno treba istaknuti njenu medonosnost. kako primarni. njihovom umnažanju te zasnivanju rasadnika domaüeg primorskog vriska. Hercegovina. zašiljeni. sapuni) na bazi domaüeg primorskog vriska. tako i sekundarni. što treba iskoristiti za organizaciju turistiþkih posjeta i prodaju in situ domaüih proizvoda na bazi vriska.4 DOMAûI PRIMORSKI VRISAK a) Kultura: Vrisak b) Red: Lamiales c) Porodica: Lamiaceae d) Svojta: Satureia montana variegata (Host) P. koji su uveli u kulturu srodnu vrstu Satureja hortensis. Cijela biljka ima vrlo ugodan miris. ali se koristi i kao ljekovita biljka. Cvjetovi se razvijaju u pazušcima gornjih listova. iskljuþivo se koristila divlja populacija i nije poznat uzgoj. zbog izvanredne kvalitete trebaju postati premijski proizvodi. primorska Crna gora j) Sažeti opis Domaüi primorski vrisak je trajan. cijelog ruba. destilerija. proširena na podruþju Mediterana. U Dalmaciji se vrisak koristi još davno prije antike. gusto razgranan polugrm. bijele su boje i ljubiþasto istoþkani. ribama. ali i turistiþki obilasci oþuvanih znaþajnijih prirodnih sastojina vriska. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. osoguz. primorski þubar. LC. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. Primarni proizvodi su suho lišüe. Listovi su se koristili za lijeþenje. gdje je þesto pionirska i jedina biljka. uski. Domaüa primorska kadulja je autohtona biljna vrsta Dalmacije. te izvanredan med. 183 . Uz plantažnu proizvodnju potrebno je integrirati pþelarstvo. W. Sakupljalo se lišüe vriska (Folia Saturejae) za vrijeme cvatnje jer tada ima najviše aktivnih tvari. bresina g) Status: SLRH h) Populacija. Ball e) Naziv sorte: Domaüi primorski vrisak f) Sinonimi: primorski vrijesak.2. istoþkanižlijezde s eteriþnim uljima. Izvanredna je aromatiþna. duž cijele naše obale. Ljekovitost vriska spoznali su još antiþki Grci. ali i kao aromatiþno bilje za sireve. zaþin mesu. osobito u razdoblju cvatnje. jer je za Dalmaciju nakon kadulje. pogona za proizvodnju farmacutskih pripravaka i drugih proizvoda. a Dalmacija. što ovisi prvenstveno o nadmorskoj visini. Kako na podruþju Dalmacija ima izuzetno mnogo primorskog vriska i drugih divljih vrsta roda Satureja. preradu lišüa i turizam te tako ostvariti dodatnu gospodarsku vrijednost. dio za prodaju kao zaþin u svježem stanju. visok 20-40 cm. Danas u Dalmaciji ne postoji gospodarska proizvodnja suhog lista. najvažnija pþelinja paša. a tercijarni turistiþki obilasci proizvodnih plantaža u cvatu. Kao iznimnu krajobraznu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost prirodnih sastojina i plantaža racvjetalih grmiüa vriska u krajobrazu. obrasli finim kratkim dlakama. koja daje osnovno obilježju krajobrazu gologa krša. sekundarni razni farmaceutski pripravci (kreme. Proizvodi domaüeg primorskog vriska.

Ukljuþenje plantaža. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Inventarizacija. 10. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 6. Izrada marketinškog plana za primorski vrisak. 11. 7. socioloških. 4. prikupljanje. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju 9. medije. Propagacija domaüeg primorskog vriska u Dalmaciji. etnoloških. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda domaüeg primorskog vriska na podruþju Dalmacije. kušaonice. 2. Poticanje zasnivanja pogona za izradu sekundarnih premijskih tradicijskih proizvoda na bazi primorskog vriska. 5. edukativne i turistiþke obilaske. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti primorskog vriska kroz publikacije. pogona i proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. 3. ekoloških. 8. farmaceutskih.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 184 . Popularizacija povijesnih. Poticanje zasnivanja pogona za sušenje i preradu primorskog vriska. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. predavanja.

l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Agava je vrlo zahvalna biljka koja raste doslovno na svim terenima. hvarska i viška. Agava je biljka izuzetno dobro prilagoÿena na uvjete Dalmacije. primorski netres g) Status: 0 h) Populacija. po cvatnji cijela biljka ugiba. Potrebno je izvršiti dodatna istraživanja populacija te odabrati najpogodnije za korištenja prvenstveno za sanacije smetlišta i drugih devastiranih podruþja. krumpirom i drugim kulturama na jug Europe. a u Italiji i neke grublje vrste papira. dugaþkim preko metra. Hercegovina. Na podruþju Dalmacije daje karakter brojnim krajobrazima.7. ponekad punih 40. osobito uz more. k) Povijest nastanka i korištenja Obiþna ili ameriþka agava potjeþe iz Meksika i Južne Amerike odakle su je španjolski i portugalski pomorci prenijeli zajedno s kukuruzom. loparina.2. Kod nas su se koristila vlakna agava i kao sirovina za izradu tradicionalnih dalmatinskih þipki. U manjoj mjeri moguüe je zasnovati nasade za proizvodnju vlakana za tradicijske dalmatinske þipke te isprobati moguünost proizvodnje novog proizvoda – dalmatinske tekile. ali i kao insekticid. godine iz istoþnog Meksika. dajuüi karakter brojnim dalmatinskim krajobrazima. strme terene gdje svojim gustim korijenom sprjeþava eroziju. gdje je odavno pobjegla iz kulture te raste kao divlja. Pred jesen. medonosne i krajobrazne vrste. podivljala iz kulture i sada raste samonikla uz obale Sredozemlja. Kod nas su je donijeli Španjolci 1561. kao diuretik. dalmatinske þipke. osim lokalno razmnožavana i saÿena kao ukrasna biljka. LC. Agava je zanimljiva biljka koja kod nas prvenstveno služi kao ukrasna biljka.5 OBIýNA AGAVA a) Kultura: Agava b) Red: Liliales c) Porodica: Agavaceae d) Svojta: Agave americana Linnaeus. mesnati soþni dijelovi lista služe protiv reume. Nakon više stoljeüa postala je naša tradicijska kultura za koju se vežu tradicijski proizvodi. stoljeüa dvoji da li je za Dalmaciju alohtona ili se veü treba ubrojiti u autohtone biljke Dalmacije. soþnim listovima sivozelene boje. Stabljika koja nosi cvat visoka je i preko 6 metara i na vrhu nosi velike cvatove s brojnim svijetložutim cvjetovima koji poþinju cvasti u lipnju i cvatu cijelo ljeto. meÿutim ima karakteristike ljekovite. Lisni pupoljci sirovina su za aromatiziranje tekile i drugih domaüih meksiþkih rakija.2. Odavno se proširila. U novije doba pokušava se iz agave u gospodarskim koliþinama ekstrahirati ugljikohidrat inulin kojeg u listovima ima u velikim koliþinama. U Dalmaciji zabilježena još prije više stoljeüa. smokva glušica. Iznimno je pogodna za svježe nasute. 185 . aromatiþne. koji su na rubu i vrhu bodljikavi. Lisna vlakna služe za proizvodnju vlakna od kojih se i kod nas izraÿivao konop. Nikada u Dalmaciji nije uzgajana. primorska Crna gora j) Sažeti opis Agava je sukulentna biljka lako prepoznatljiva po ogromnim. industrijske. pa þak Visiani poþetkom 19. 1753 e) Naziv sorte: Obiþna agava f) Sinonimi: aloj. pri þemu dobro podnosi zaslanjenje. od kojih su najpoznatije: paška. Podzemni dio biljke se nekad upotrebljavao kao lijek protiv sifilisa. mesnatim. Cvjetovi agave iznimna su pþelinja paša. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Agava prvi put cvjeta tek nakon nekoliko desetaka godina. 0 i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija.

Propagacija agave u Dalmaciji. etnoloških. 10. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. ekoloških. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda agave na podruþju Dalmacije. posebno za sanaciju svježe nasutih tala. 5. 2. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju. Inventarizacija. farmaceutskih. 8. edukativne i turistiþke obilaske. vrijednosti agave kroz publikacije. socioloških. 6. Poticanje zasnivanja þipkarskog obrta u okviru obiteljskih gospodarstava. 3.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 186 . Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. 4. Izrada marketinškog plana za agavu. Popularizacija povijesnih. 9. Ukljuþenje þipkarskih proizvoda u turistiþku ponudu Dalmacije. medije. kušaonice. prikupljanje. 7. predavanja.

kao i na meÿunarodnim sajmovima u inozemstvo. 3. Izrada marketinškog plana za najperspektivnije biljne vrste. Trenutno se kod nas nudi samo u jednom rasadniku u Istri. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1.2. ali sigurno je da na podruþju Dalmacije rastu brojni endemi izražene estetske vrijednosti. Tvori niski do poluvisoki grm s zelenim listovima prošaranim crvenim prugama. 6. medije. predavanja. 7. Vrlo tolerantan na vruüinu i vlagu. Ukljuþenje u turistiþku ponudu Dalmacije. endemiþnih biljnih vrsta u selekciji za ukrasno bilje. Poticanje prodaje i promocije izvornih endemiþnih ukrasnih biljaka Dalmacije. Koncept bussines plana vrijedi za sve naše estetski vrijedne endemiþne biljke. promjera oko 2 cm. Nije poznato da li postoji u prirodi. te organizirati pokusno polje. edukativne i turistiþke obilaske. 0. gdje je sakupljen te naknadno selekcioniran od strane njemaþkih selekcionera. Danas se proizvodi u brojnim rasadnicima širom svijeta i nudi na prodaju þak i na internetu. 0 i) Rasprostranjenost: proizvedena kao ukrasna kultura u Njemaþkoj j) Sažeti opis Biokovo je relativno nedavno selekcioniran kultivar hibrida dalmatinske iglice na bazi primjeraka sakupljenih na podruþju Biokova. Inventarizacija. Biokovo je sve popularnije u Europi i ubrzano se širi po cijelom svijetu. na Biokovu. k) Povijest nastanka i korištenja Biokovo je hibrid dalmatinske iglice nastao prirodnom mutacijom na Biokovu. prikupljanje. Cvate s brojnim cvjetovima bijele boje s ljubiþastim centrom. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Analizom vrsta u procesu kultiviranja odabrati najoptimalnije vrste za daljnju selekciju.2. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. te zapoþeti s pokusnom proizvodnjom.7. Popularizacija povijesnih. Potrebno je na osnovi dosadašnjih istraživanja odabrati endemiþne vrste koje imaju visoku estetsku vrijednost. Završni kultivari trebaju imati poseban status meÿu našim ukrasnim biljem te ih promovirati kroz sve turistiþke aktivnosti.6 BIOKOVO a) Kultura: Velika iglica b) Red: Geraniales c) Porodica: Geraniaceae d) Svojta: Geranium dalmaticum x Geranium macrorrhizum e) Naziv sorte: Biokovo f) Sinonimi: () g) Status: 0 h) Populacija. Poticanje zasnivanja proizvodnje sadnica u rasadnicima. Cvjeta od kasnog proljeüa do sredine ljeta. 5. 9. Usporedo s ovom aktivnosti raditi na promociji ove proizvodnje te informirati javnost o djelatnosti. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Vrlo je teško dati sud koje naše bilje ima ovaj potencijal. 4. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Biokovo je jedan od primjera korištenja izvornih. 10. estetskih i drugih vrijednosti kroz publikacije. ekoloških. 8. Izlazak na svjetsko tržište ukrasnog bilja 187 . Propagacija najperspektivnijih estetskih biljnih vrsta u Dalmaciji. etnoloških. 2. socioloških. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda izvornog endemiþnog estetski vrijednog bilja na podruþju Dalmacije.

188 .

kada poþinju mijenjati boju iz zelene u žutu.7 DALMATINSKA PLANIKA a) Kultura: Planika b) Red: Ericales c) Porodica: Ericaceae d) Svojta: Arbutus unedo Linnaeus. Njezina jestivost je poznata od davnina. Cvate od listopada do kraja prosinca. planiþac. U kozmetici se plodovi planike upotrebljavaju kao dodatak kremi za njegu lica (omoguüuje jednakomjerno tamnjenje kože). pa se iz bijelih grozdova razvijaju cvjetovi sliþni cvijetu vrijesa. kad ne cvate praktiþki ni jedna druga autohtona vrsta. nejednolike puti. 2–3 cm široki. jer se pokazalo da izdrže hladnoüu i do -15 ºC. maginje su okrugli. Kod planike je vrlo zanimljivo da ima istovremeno zrijuüe plodove. naranþasto crveni. Oplemenjene kulture planike 189 . kad je obiþno veü prehladno za pþele i med rijetko dozrije. prpak. rodnosti. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. jer sprjeþava nastajanje smeÿih pjega na obrazima. jagodnjak. Plodovi planike. raznih izraslina. industrijska kultura. što dozriju krajem kalendarske godine kad nema drugog svježeg voüa te što cvate u kasnu jesen. Zvonoliki bijeli cvjetovi nalaze se u cvatovima.2. dugi 6–9 cm. a crvenkasta kora im je bradaviþasta. kad nijedna druga biljka ne cvate. koji üe u razdoblju od jedne godine dozrijeti. debljine oko 2 cm. jagodica g) Status: 0 h) Populacija. veliþine i ukusnosti ploda. zamjena za listove lovora. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. ali i dublje u kontinentu. južnoj Francuskoj i sjevernoj Africi plodovi se prodaju na tržnicama i jedu se sirove sa šeüerom. Plodovi dozrijevaju u listopadu. toþkasta sliþna vrtnoj jagodi ili kori na plodu liþija. U novije doba dolazi do izražaja estetska vrijednost planike koja se formirana u manja stabla sadi sve više po Mediteranu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. LC. što znaþi da je jestiv samo jedan plod. peþenje rakije. Listovi planike su se kod nas koristili i kao zaþin. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska planika izvorna je mediteranska vrsta. tako da se plodovi poþinju bojiti u razliþito vrijeme. do 300 mg u 100 grama ploda.2. a u Italiji. Cvjetovi planike iznimna su pþelinja paša. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska planika f) Sinonimi: maginja. Crveni zreli plodovi su vrlo ukusni i sadrže veliku koliþinu vitamina C. pjega nastalih od izlaganja suncu. hormonskih poremeüaja i sl. Kod nas ne postoji tradicija kultiviranja planike. U isto vrijeme postupno se razvija cvat. ali postoji tradicija korištenja plodova za proizvodnju vina. na 3–10 mm dugoj peteljci. otpornosti na hladnoüu i sušu. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska planika je zimzeleno drvo koje može narasti do 6 metara visine. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska planika ima veliku potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. a postoji i tradicija ušeüeravanja zrelih plodova. naranþastu i žarko crvenu. jagodiþnica. ali se ne preporuþuje u veüim koliþinama. Dalmatinska planika pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. sastavni dio mediteranske makije. Posebna je vrijednost planike što ona cijele godine ima dekorativne plodove koji postupno dozrijevaju. kožasti i na rubovima pilasto nazubljeni. nezrele plodove i bijele cvjetove. dekorativnih elemenata i drugog. Taj se proces odvija postupno.7. Za ratnih godina plodovi su se sušili i mljeli u brašno. Listovi su izduženo jajasti. Krema je preporuþljiva protiv starenja kože. o þemu govori njeno latinsko ime unedo. samo dolaze kasno. kod nas od Istre do Dalmacije. preradu u marmeladu.

a kao ukrasna parkovna i vrtna kultura. Ukljuþenje prirodnih sastojina. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica planike. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju vina ili peþenje rakije. Kultivari selekcionirani Na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu.treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. Popularizacija povijesnih. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. 5. ekoloških. Proizvodi. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Ukljuþenje proizvoda planike u turistiþku ponudu Dalmacije. Izrada marketinškog plana za planiku. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda planike na podruþju Dalmacije. Propagacija planike u Dalmaciji. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. prikupljanje. 2. 11. 12. 6. 9. 7. edukativne i turistiþke obilaske. 4. 190 . predavanja. 8. 3. Inventarizacija. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. plantaža. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju planike. socioloških. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti planike kroz publikacije. etnoloških. medije. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. vjerojatno po cijeloj Hrvatskoj. 10. kušaonice. plodovi i preraÿevine.

191 .

U Dalmaciji se plodovi mirte tradicionalno koriste konzervirani u soli ili slanoj otopini. Kultivari selekcionirani na niže temperature mogu se saditi i dublje u kontinentu. sliþno kao i lovor. a za vrijeme ratova su se sušili i mljeli u brašno. Koristili su je veü stari Grci . veliþine i ukusnosti ploda. dekorativna ili ukrasna vrsta te kao medonosna vrsta. mogu se sušiti ili preraditi u džemove i marmelade. U Italiji se bobe koriste kao zaþin. Na našim otocima tradicionalno se dodaju u lozovaþu za proizvodnju posebne crne rakije. usko jajasti. kada poþinju mijenjati boju iz zelene u tamno modru. Dalmatinska mirta pripada biljnoj zajednici makiji somine (Juniperus phoenicea) koja pripada asocijaciji Pistacio-Juniperetum phoeniceae. plodovi i preraÿevine. Potrebno je izvršiti selekciju populacije planike kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi vremena cvatnje i dozrijevanja. a u Francuskoj se od boba proizvodi alkoholno piüe nazvano eau d'Agnes. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinska mirta f) Sinonimi: mrþa g) Status: 0 h) Populacija. industrijska kultura. s ostacima þaške na vrhu. Mirta je važna mediteranska medonosna biljka. mirisavi cvjetovi nalaze se pojedinaþno u pazušcima listova na dugaþkim peteljkama. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinska mirta je zimzeleni grm do malo drvce koje može narasti do 5 metara visine. kožasti. LC.2.8 DALMATINSKA MIRTA a) Kultura: Mirta b) Red: Myrtales c) Porodica: Myrtaceae d) Svojta: Myrtus communis Linnaeus. kod nas od Istre do Dalmacije. veliþine graška odnosno 5-7 mm u promjeru. Uzgoj su zapoþeli stari Grci koji su jeli svježe plodove kao ukusno i ljekovito voüe. 192 .7. Plodovi mirte su okrugle. otpornosti na hladnoüu i sušu. Cvate od lipnja do polovice kolovoza. Zreli plodovi su ugodnog.2. dekorativnih elemenata i drugog. vjerojatno jedne od najboljih u Dalmaciji. Plodovi slabije kvalitete mogu služiti kao industrijska sirovina za proizvodnju crne rakije. dugaþki do 3 cm. k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinska mirta potjeþe iz podruþja Male Azije. rodnosti. ali ne preduboko jer je mirta priliþno osjetljivija na hladnoüu. trebaju se marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. prema vrhu suženi i sjajni. slatkastog i pomalo smolastog okusa. Proizvodi. tamnomodre. ali je osobito cijenjena. odakle je prenesena na Mediteran još u prethistoriji. Plodovi se mogu ponuditi kao svježe voüe i to u vrijeme kad nema drugog svježeg voüa. Plodovi dozrijevaju od kraja listopada do kraja studenog. na kratkoj peteljci. Oplemenjene kulture mirte treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. þak kultno štovana za vrijeme Rimskog carstva. mesnate bobe. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Bijeli. Listovi su na granama smješteni nasuprotno. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska mirta ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao voüna vrsta. Iz listova se u manjoj mjeri destilira eteriþno ulje. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran.

Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica mirte. Inventarizacija. Popularizacija povijesnih. sušenje i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. prikupljanje. predavanja. plantaža. 5. socioloških. 9. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju mirte. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Ukljuþenje prirodnih sastojina. 2. Izrada marketinškog plana za mirtu. ekoloških. 11. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 12. medije. 4. kušaonice. 10. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti mirte kroz publikacije. 8.m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. Propagacija mirte u Dalmaciji. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih plodova. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda mirte na podruþju Dalmacije. Ukljuþenje proizvoda mirte u turistiþku ponudu Dalmacije. 7. etnoloških. 3. 6. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. edukativne i turistiþke obilaske. 193 .

194 .

petrovac. Koristi se još od pretpovijesnog doba. ýiovu. omaþalj. najþešüe u pukotinama vapnenaþkih stijena.2. LC. razgranata u gornjem dijelu. Listovi su rasperani. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 195 .delicija da ne more bit veüa. Potrebno je izvršiti selekciju populacije matra kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine i ukusnosti listova. plavozeleni. a pri dnu odvenjela halofitna biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). motrika. po grþkoj mitologiji božica Hekata ga je pripremila Tezeju..7. Nije zanemariva ni turistiþka atraktivnost oþuvanih sastojina matra uz obalu Jadrana. sirotinjska šparoga. ali sve rjeÿa. Pomorci su listove matara u prošlosti nosili uložene u octu na svoje plovidbe kao sredstvo protiv skorbuta.na salatu oli sa par maslin i kapari sa dobrin ovþjin siren. Selekcionirani dalmatinski matar s manjim udjelom eteriþnog ulja može se koristiti kao svježa mediteranska salata ili kao konzervirani listovi u domaüoj kvasini ili maslinovom ulju.u engleskoj je na dvoru uvik bila cijenjena. a Shakespeare je spominje u drami Kralj Lear.. šüulac. Svježe ubrani listovi su zapravo relativno siromašni vitaminom C...2. ukiseljena i za umake... k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski matar je izvorna biljka Europe... petrovo zelje. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.“ l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski matar ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica i zaþinska biljka. U Dalmaciji se tradicionalno koristi na otocima..prije se u Dalmaciji puno duperela.raste i na sjeveru. Kao povrtnicu posebno su je cijenili i koristili Englezi za brojne salate i umake. posebno Hvaru. kod nas od Istre do Dalmacije. Ove proizvode treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni tradicionalni proizvod Dalmacije. 1753 e) Naziv sorte: Dalmatinski matar f) Sinonimi: motar. za salate. obalac.. a ja u njoj guštan veü godinan. Visu.9 DALMATINSKI MATAR a) Kultura: Matar b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Crithmum maritmum Linnaeus. sad je u EU zaštiüena biljka. proširena gotovo svim europskim obalama.beren ga na južnoj strani otoka ýiova. 0 i) Rasprostranjenost: cijeli Mediteran. pa se mogu prirediti jela s blažim mirisom. ali i u medicini kao antiskorbutno sredstvo i diuretik. koliþine eteriþnih ulja.. Upotrebljava se u prehrani.bar ga ja tako zoven. Smatra se specijalitetom kao i kapari. Raste neposredno uz more. Jedan dalmatinski gurman kaže za matar: „njegova visost matar. kao prilog jelima u octu ili u ulju. Na vrhu biljke razvijaju se štitasti cvatovi sastavljeni od brojnih zelenkasto žutih cvjetiüa koji cvatu od kolovoza do kraja rujna. izrazito mesnati do 5 cm dugi i oko 6 mm široki. Braþu. moguünosti uzgoja na nezaslanjenom tlu. Oplemenjene selekcije matra treba razmnožiti i zasnovati rasadnike i nasade. Sušenjem listova dio eteriþnog ulja (kojemu je glavni sastojak dilapiol) ispari. Mesnati i þvrsti listovi imaju slan i aromatiþan okus. s kojima se þesto zajedno konzervira... visoka do 50 cm. divlji koromaþ g) Status: 0 h) Populacija. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog.. te primorja Crne gore j) Sažeti opis Dalmatinski matar je trajna i snažna. a more i koja fetica pršuta. ýesto prekriva cijele komplekse obalnih ploþastih vapnenaca.

3. 196 . 8. Poticanje zasnivanja rasadnika za proizvodnju sadnica matra. plantaža. 7. Ukljuþenje prirodnih sastojina. Propagacija matra u Dalmaciji.1. 10. socioloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. predavanja. 5. 12. Poticanje zasnivanja plantaža za proizvodnju matra. 2. Inventarizacija. 6. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama. 9. prikupljanje. ekoloških. Ukljuþenje proizvoda matra u turistiþku ponudu Dalmacije. edukativne i turistiþke obilaske. Popularizacija povijesnih. 11. medije. farmaceutskih i dekorativnih vrijednosti matra kroz publikacije. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova i preradu u okviru obiteljskih gospodarstava. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda matra na podruþju Dalmacije. 4. pogona za preradu i kušaonica u turistiþku ponudu Dalmacije. etnoloških. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. kušaonice. Izrada marketinškog plana za matar.

197 .

se u srednjem vijeku mljelo za izradu senfa. Po cvatnji razvijaju se 3 cm dugaþke komuške pune sitnih. tvrdoüe i ukusnosti listova. Koriste se mladi listovi koji se razvijaju od travnja sve do kraja srpnja. razgranjeni dvoredac. tradicionalni proizvod Dalmacije. Listovi su debeli i soþni. divlja rikula. Ona je nutricionistiþki vrjednija od rige. Sjeme koje je ljutog okusa od glikozida sinergina. Na isti naþin koristi se i u Italiji i Francuskoj. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. k) Povijest nastanka i korištenja Divlja riga sastavni je dio svih dalmatinskih mišancija u sklopu kojih se redovito prodavao na dalmatinskim tržnicama. e) Naziv sorte: Divlja riga f) Sinonimi: dvoredac. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. prikupljanje. Selekcionirana divlja riga može se koristiti kao svježa mediteranska salata. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?.)DC.7. Inventarizacija. Poznata je i ljekovitost divlje rige. u dva reda složenih sjemenki. kao diuretik i antiskorbutik. 198 . kao korov proširena u USA j) Sažeti opis Divlja riga je do 60 cm visoka trajnica snažnog korijena. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Divlja riga ima potencijalnu gospodarsku vrijednost kao izvorna dalmatinska povrtnica. Koristi se kao sredstvo za þišüenje krvi. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. divlji kupus. posebno u Dalmaciji. a smatralo se da biljka ima afrodizijaþka svojstva. divlja salata. rigula. Oplemenjene selekcije divlje rige treba razmnožiti i zasnovati sjemensku proizvodnju i nasade. moguünosti uzgoja. na identiþan naþin kao i poznatija riga. uskolisni dvoredac. pri dnu odvenjela biljka iz porodice vrzina (Capparaceae). Biljka je vrlo vrijedna pþelinja paša. odakle dolazi latinsko ime diplotaxis (dvoredac). Ovaj proizvod treba marketinški obraditi i ponuditi ponajprije kroz turistiþke aktivnosti kao izvorni. LC. 4. za iskašljavanje. 2. otpornosti na hladnoüu i sušu i drugog. kod nas u obalnom dijelu. Potrebno je izvršiti selekciju populacije divlje rige kako bi se odabrali kultivari pogodni za daljnju selekciju na osnovi veliþine. Na vrhu biljke razvija se visoka stabljika s grozdastim cvatom sastavljenim od mirišljavih žutih cvjetova koji cvatu od svibnja do kraja listopada. od Istre do primorja Crne gore. od koje je nutricionistiþki vrjednija. posebno oko Postira na otoku Braþu gdje daje redovito jedno vrcanje.2. nadimaþa g) Status: 0 h) Populacija. Najþešüe raste na aridnim kamenitim strminama. plavozeleni.10 DIVLJA RIGA a) Kultura: Divlja riga b) Red: Capparales c) Porodica: Brassicaceae d) Svojta: Diplotaxis tenuifolia (L. 3. Svježi listovi imaju tipiþan miris na rigu odnosno peþeno svinjsko meso. ima dvostruko više C vitamina i oko 20 % više karotena. 0 i) Rasprostranjenost: od Bliskog istoka do južne Europe. karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genofonda divlje rige na podruþju Dalmacije.2. do 12 cm dugi i duboko perasto urezani na 3-5 nasuprotna režnja. Zasnivanje demonstracijskog pokusnog polja s reprezentativnim ekopopulacijama.

socioloških. etnoloških. 9. Poticanje zasnivanja pogona za pakiranje svježih listova u okviru obiteljskih gospodarstava. 10. predavanja. medije. 7. kušaonice. Izrada marketinškog plana za divlju rigu. Propagacija divlje rige u Dalmaciji. i prehrambenih vrijednosti divlje rige kroz publikacije. Ukljuþenje proizvoda divlje rige u turistiþku ponudu Dalmacije. 11. Poticanje zasnivanja proizvodnje divlje rige. 6. 199 . Poticanje zasnivanja proizvodnje sjemena odabranih kultivara divlje rige. 8. Popularizacija povijesnih.5.

zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje: Osim svega nekoliko vrsti i sorta ostali obraÿeni dalmatinski kultivari aromatiþnog.3. medonosnog.3.3. lavande i ružmarina koje se može kupiti na tržištu redovito dolazi iz izvoza i ne predstavlja ovdje obraÿene populacije. zaþinskog. sc.2. a neki þak i svoj centar razvoja upravo imaju na Mediteranu. Mihaela Kurtela Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Ines Vršek Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. ukrasnog i divljeg jestivog bilja ne nalaze se na sortnoj listi RH.1 Postojeüe stanje. a sjeme kadulje. Iznimka je budrovka.7. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37 10 040 Zagreb 200 .3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 7.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim kultivarima Dr. sc. sc. ljekovitog.2 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 7. iako postojeüi kultivari predstavljaju izvorište zanimljivih svojstava vrlo zanimljivih za oplemenjivaþki rad. sc. Ivan Kolak Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Dr. 7. þije se sadnice razmnožavaju u više rasadnika i mogu se kupiti. Vesna Židovec Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Franjo Šatoviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Ksenija Karloviü Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Mr. Meÿutim. sc. sc. Osnovni razlog je nedostatna istraživanja ratarskih kultura na podruþju Dalmacije. sc. þak i za kultivare koji se nalaze na sortnoj listi trenutno ne postoji službena proizvodnja sjemena.

o. lokacija.o.2 Projekti inventarizacije. kulture/kultivari.3 Institucije. populacije.o.2. Kovaþki prolaz bb 20 260Korþula Ratko Kovaþeviü Kapar d. udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Agronomski fakultet Zagreb Svetošimunska 25 10 000 Zagreb Milan i Vesna Vojinoviü Anemona d.7. rasadnici.2. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije.o.3. matiþna stada. Kvaternikova 12 21 000 Split 7. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ.2. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Državni poticaji za zasnivanje plantaža lavandina budrovke 7. broj primki… Trenutno ne postoje kolekcijski nasadi. rasadnici. 201 .4 Kolekcijski nasadi. banke gena. naþin þuvanja.3.3. banke gena.

formiranje i dopuna kolekcija.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 7. izložbe. 202 . razrada bussines planova. promotivni materijal. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: terenska istraživanja. sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala. oplemenjivaþki rad. opisi kultivara.4. poboljšanje državne strategije predavanja.1 Prijedlog mjera za promociju.7. publikacije. daljnja selekcija.

8.000 600.473 0 ? 5. odnosno ovþara. a Zagora izrazito depopulizirano podruþje.000 ? ? ? 700.809 dalmatinska Dubrovaþko72 28 668 3.006 Dalmaciji U Hrvatskoj 12.000 procjena * Broj rasplodnih krmaþa **Procijenjen broj svinja u uzgoju ***Broj košnica.938 1. relativno velikoj populaciji ljudi uopüe nije mogao biti moguü bez oslonca u stoþarstvu. što je u odnosu na broj stanovnika (250.166 105.793 1.238 70. Obje rijeþi etimološki potjeþu od stare ilirske rijeþi dalma (delma). što znaþi ovca.820 29.176 27.500 235. godine ima svega oko 250 0000 grla stoke (bez peradi i pþela). godine Županija Konji Magarci Goveda Ovce Zadarska 18 134 2. dakle Dalmacija je zemlja ovaca.534 313.627 538. Prema popisu iz 1781.200. Dalmacija je postala stoþarski iznimno slabo razvijena regija. kao što je Dalmacija. od þega preko milijun ovaca i koza.207 kninska Splitsko413 213 351 48. od kojeg je izveden naziv regije – Dalmacija.571 70.026 53. Tako veü samo ime Dalmacije ukazuje na iznimnu važnost stoþarstva i uzgoja domaüih životinja na ovom podruþju. koje prema najnovijim popisima iz 2007.1 UVOD 8. uvjet i oslonac opstanka zagorskog puþanstva.000 1.978 320. Za Zagoru je stoka bila gotovo jedini izvor prihoda. Danas.348 179.729 neretvanska UKUPNO u 531 500 4.738 6. DOMAûE ŽIVOTINJE 8.1.2 milijuna grla stoke.706 50. godine u Dalmaciji je bilo oko 1.827 U Hrvatskoj 15.000 360 0 412 **8.000 Pþele*** 7.000 167.000 203 . što se posebno odnosi na Dalmatinsku Zagoru.950 9.264 52 ? 7. kad je oslonac ekonomije Dalmacije u sasvim drugim granama privrede.261 Šibensko28 125 1.1 Gospodarsko znaþenje za Dalmaciju Prvi poznati stanovnici Dalmacije bili su pripadnici ilirskog plemena Dalmati.000) þinilo Dalmaciju najstoþarskijom zemljom tadašnje Europe. Tablica 1: Službeno evidentirane domaüe životinje na podruþju Dalmacije 2007.131 650. jer je na jednog Dalmatinca bilo 5 grla stoke! Ova iznimno velika zastupljenost stoke za Dalmaciju ne þudi ako se zna da opstanak na ratarski nepovoljnom podruþju.756 228. što je dakle oko pet puta manje nego prije 200 godina (Tablica 1).000 1. broj pþelara 684/2007 Koze Svinje* Perad 13.

tipiþna ovca jugoistoþne Europe. koze. kornatska. silbska. osnivaju uzgajivaþnice i ergele. stoljeüa sustavno oplemenjivala prvenstveno sa španjolskom merino ovcom. Naknadno su Rimljani doveli dugorogo govedo u podolskom tipu koje se nije održalo. koja se od davnina. Sustavnim križanjem ove pasmine s bušom nastalo je sivo dalmatinsko govedo. najprije uvoÿenjem simentalske i montafonske pasmine. a u dijelu Zagore i hrvatskog hladnokrvnog konja. Oplemenjivanje zapoþinje polovicom 19. stoljeüa talijanskim apulijskim magarcem. stoljeüa dosegao preko 50 000 grla.1. Od polovice 19. pa jaþe kroz razdoblje francuske vladavine. Osnova govedarstva Dalmacije je kratkorogo balkansko govedo-buša. Konaþno se zbog slabih rezultata zakljuþilo da üe se oplemenjivanje najbolje provesti s tirolskom. osnova dalmatinskih konja su rimski mali konji. zvanog bušak. manji i mirniji tip te europski veüi i tvrdoglaviji. a od poþetka 19. 204 . više ili manje križanih s drugim pasminama. Oplemenjivanje domaüih populacija zapoþelo je polovicom 19. vlašiüka ovca. izraÿuju i provode planovi. goveda. Uzgoj ribe nije poznat do najrecentnijeg razdoblja. sinjska. a vjerojatno i drugih pasmina. Krajem 19. karakul ovca i brojne druge U pojedinim dijelovima Dalmacije. od 1808. Kasnije. okupacijom dijela Dalmacije od strane Turskog carstva dolazi do utjecaja arapskih konja te posebno u planinskim dijelovima Dalmacije utjecaja sitnog bosanskog tovarnog konja. a kasnije još i altgauske i meltalske pasmine. dudov prelac. Kako su konji u Dalmaciju došli za Rimskog carstva. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. stoljeüa bilo je u Dalmaciji preko 30 000 magaraca. križanjem domaüih ovaca s merino ovcama. koje sve pripadaju velikoj skupini dalmatinskih pramenki.2 Povijest uzgoja u Dalmaciji Za Dalmaciju najvažnije vrste stoke i ostalih domaüih životinja bile su. odnosno pasmina pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce. stoljeüa osnivane su ergele od strane Austrougarske. magarci s križancima. radi dobivanja kvalitetnije vune. Osobito se nastojanja merinizacije te ostale mjere unaprjeÿenja stoþarstva pojaþavaju za vrijeme Austrougarske. pri þemu su križanja uglavnom vršena arapskim i lipicanskim konjima. sorthdown ovca. Važnost konjogojstva i uzgoja magaraca naglo je porasla krajem 18. Ovþarstvo je u Dalmaciji bilo iznimno dobro razvijeno. kokoši. Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. Kornati). konji. koji nije ostavio traga u populaciji dalmatinskih magaraca. romanovska. utvrÿeno je da su najstarije u uzgoju bile ovce. godine. ponegdje u gotovo nemoguüim uvjetima (Pag. goveda i psi. Osnova ovþarstva Dalmacije je ovca pramenka. uslijed izoliranosti populacija. odnosno austrijskom oberintalskom pasminom. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. pþele. Uzgoj magaraca zasnivao se na dva osnovna tipa.8. ali na prijelazu iz bronþanog u bakreno doba (4000 godina prije Krista) primat preuzimaju ovce. uvozi rasplodni materijal. poniji. po redu važnosti za gospodarstvo: ovce. Od poþetaka civilizacije dominiraju goveda. Tako poznajemo brojne sojeve/pasmine pramenki: paška. peradarstvo i golubarstvo. braþka. svinje. olibska. Pokušaji sustavnijeg oplemenjivanja stoke zapoþinju tek krajem Mletaþke republike. te pþelarstvo. pure. psi. po kojima Dalmacija i dobiva ime. posebno na otocima. golubovi. stoljeüa. kuniüi. koze. a zbog nepostojanja prometnica u Dalmaciji. da bi njihov broj do kraja 19. Afriþki. stoljeüa uslijed razvoja trgovine i prometa. a kasnije poþinje uzgoj svinja. Imenuju se osobe odgovorne za unaprjeÿenje. U rimsko doba zapoþeo je uzgoj konja i magaraca. Prema najstarijim nalazima paleontoloških ostataka domaüih životinja u špiljama Dalmacije.

populacija bukoviþkih koza je gotovo potpuno uništena za Domovinskog rata. dok se dalmatinski prenamjenjuje u lovaþkog psa. prvenstveno uz rijeke jadranskog sliva: Zrmanju. iako je jedan od tradicijskih specijaliteta dalmatinski pršut. stoljeüa kozarstvo Dalmacije je doseglo svoj vrhunac. stoljeüu. hrvatska) šarena koza koja se manjim dijelom oplemenjivala sa sanskom i njemaþkom bijelom kozom te je tako stvorena hrvatska bijela koza. gotovo nije bio moguü bez koze. Tisuüugodišnje stoþarstvo nije se moglo ni zamisliti bez pastirskih. Goluba Dalmatinsku zimovku zapazili su još stari putopisci. Daleko manje su bile proširene patke i guske. gladi i oskudica. pa tako ni þovjeka. Za Bukovicu se istiþe kao podvrsta dinarske koze. Svinjogojstvo u Dalmaciji nema povoljne okolišne uvjete tako da je slabije razvijeno. a još manje bisernice. Nakon ove mjere broj koza je drastiþno smanjen. autohtona za podruþje Balkanskog poluotoka. Nažalost zbog periodiþki izrazito loših uvjeta. prvenstveno uz krška polja. znatniji je bio uzgoj domaüe pasmine purana ili tuka. Uzgoj se prvenstveno provodio u plodnijim dijelovima Zagore. Uzgoj je dosizao do 40 000 svinja. na osnovi populacija pogrmuša. Osnova dalmatinskog kozarstva je domaüa (dinarska. a sliþno kao kod dalmatinskog psa. kao što su golubinjak u Hektoroviüevom Tvrdlju u Starigradu na otoku Hvaru i Golubarda u ýelopecima u Župi Dubrovaþkoj. vjerojatno još od predgrþkih vremena. a moguüe je da su bili u tipu dalmatinskog psa. Cetinu. donesen je 1954. svelo u Dalmaciji na minimum. ovþarskih pasa. Dolaskom Slavena pojavljuje se pastirski pas u tipu današnjeg hrvatskog ovþara. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. a oplemenjivanje se vršilo prvenstveno s engleskim pasminama. Uz njih su Putem svile s podruþja Tibeta došli veliki psi moloskog tipa. nažalost. Peradarstvo se prvenstveno zasnivalo na domaüim kokošima zvanim dalmatinska pogrmuša. Nažalost. koja nažalost nikada nije bila predmet ozbiljnijeg istraživanja. Smatra se da je ova pasmina nastala još u predrimsko. ilirsko doba. prvenstveno kroz golubarstvo i kuniüarstvo. te konaþno prodorom Osmanskog carstva u vojnog. dio Ravnih kotara. treba istaknuti da je golubarstvo prisutno još od Rimskog razdoblja i ima iznimno dugu tradiciju. Manje životinje su zbog oskudice u hrani i lošim uzgojnim uvjetima slabije zastupljene u Dalmaciji. dok su u ostalim podruþjima Dalmacije kupovali i dohranjivali manji broj svinja. psa þuvara. osobito pojavom filoksere i uništenjem vinogradarstva u 19. a þuveni dalmatinski pas selekcioniran je u Engleskoj od matiþnih pasa iz Dalmacije. Oplemenjivanje se pokušalo vršiti brojnim stranim pasminama bolje mesnatosti i nesivosti. Krku. iz doba Ilira. ljubitelji goluba prenijeli su pasminu. održali je i oplemenili u Austriji i Njemaþkoj (dalmatinska gimpla). U pojedinim dijelovima Dalmacije (Bukovica. Na podruþju Dalmacije prisutni su golubinjaci zidani u obliku manjih kula. S preko 400 000 grla polovicom 19. Uz kokoši. smanjilo na oko 250 000 grla. Kamešnica) opstanak drugih domaüih životinja. ratnog psa. bukoviþka koza. da bi se do 1930. te uvozom iz kontinentalnih dijelova Hrvatske. Ipak. a struka i statistika prestale su. psi Dalmacije gotovo nestaju. Trebalo bi istražiti opravdanost ovog soja ili bukoviþku kozu sinonimizirati s dinarskom. Svinjogojstvo se razvojem prometa i trgovine. preci današnjeg tornjaka. dok je u Dalmaciji nestala. o kojima danas gotovo ništa ne znamo. Rimljani posebno kao otok koza istiþu otok Braþ. godine Zakon o zabrani držanja koza. ýak je zabilježen pokušaj stvaranja izvorne dalmatinske kokoši. Nestankom stoke gube se još 205 . pratiti. ekstenzivna pasmina šiška. kako se u Dalmaciji nazivalo.Kozarstvo u Dalmaciji ima iznimno dugu tradiciju. a izvorne populacije šiške su u potpunosti nestale. Zbog nekontrolirane paše i brsta. Osnova uzgoja bila je stara domaüa. Psi su u Dalmaciji prisutni od samih poþetaka naseljavanja þovjeka i zaþetaka civilizacije.

godine Prva dalmatinska pþelarska zadruga. Ipak. stoljeüa uvoÿenjem pokretnih saüa. Manjim dijelom stabla širokolisnih sorti preostala su i danas. a 1905. izgraÿen još 1905. Svilogojstvo u Dalmaciji poþelo se razvijati još najvjerojatnije u 10. Sve autohtone salmonidne vrste na podruþju Dalmacije su ugrožene. veü 1875. posebno na otok Hvar. Organizirano pþelarenje su vjerojatno zapoþeli stari Grci zasnivanjem kolonija duž istoþne jadranske obale. poþetkom 30-tih godina 20 stoljeüa zasnovano je mrijestilište pastrva na izvoru rijeke Jadro kod Splita koje je bilo kratkog vijeka. meÿutim zasnivajuüi se na najprimitivnijoj tehnici pþelarenja. nedovoljna podrška vlasti za loših. tako da je 1938. Splita. a u odreÿenoj mjeri i zbog tehnološke nerazvijenosti i oskudice u slatkoj vodi. Ipak. Pþelarstvo u Dalmaciji ima izuzetno dugu i slavnu tradiciju koja poþiva na iznimnim uvjetima. Osamostaljenjem Hrvatske ova aktivnost gotovo potpuno prestaje i godišnje se izgube tisuüe tona najkvalitetnijeg svjetskog meda. Veliki pomak ostvaren je polovicom 19. godine osnovano je na Šolti prvo pþelarsko društvo. sušnih godina onemoguüila je razvoj pþelarstva kakvo Dalmacija omoguüuje. Dubrovnika i Kotora. otkriüem umjetne svile u 20. Dolaskom Slavena koji su i sami bili vrsni pþelari ova se grana stoþarstva i dalje razvija. godine provodi se u Hrvatskoj uzgoj mlaÿi mekousne pastrve u svrhu jaþanja populacija poribljavanjem. pri þemu su se društva prilikom vaÿenja meda iz priruþnih kamenih ili glinenih košnica gušila. stvaranja sjene uz kuüe i u gradskim drvoredima. Ipak bolest dudovog prelca pojavila se naknadno i u Dalmaciji i od nje je svilarstvo znatno nazadovalo. Davne 1780. što ne treba posebno þuditi prvenstveno zbog oslanjanja na morsku ribu i ribolov. Osnova pþelarenja je izvorna mediteranska populacija sive pþele. stoljeüa. a od 2007. Na podruþju Dalmacije postoje brojne endemiþne salmonidne vrste (pastrve) koje imaju izniman selekcijski i uzgojni potencijal. Svilarstvo je bilo posebno razvijeno na podruþju Zadra. godine trogiranin Petar (Piere) Grisogono knjižicu o svilarstvu. godine. kad se zbog bolesti u ostalom dijelu Europe traži sjeme dudovog prelca iz Dalmacije. Kao svojevrsni unikat treba istaknuti pþelinjak sa 266 kamenih košnica u samostanu Blaca na otoku Braþu. ali se rabe za potpuno druge svrhe. Zlatno doba dalmatinskog svilarstva bilo je polovicom 18. 206 . U BIH i Sloveniji je ostvaren uzgoj mlaÿi nekih izvornih vrsta salmonidnih riba. stoljeüu svilarstvo potpuno nestaje u Dalmaciji. a med s otoka Šolte smatra se tada najboljim na svijetu. stoljeüu.donedavno korisni ovþarski i moloski psi i tek je posljednjih godina zapoþelo spašavanje i reintrodukcija. mediteranska pþela. Šibenika. posebno Slovenije koji dovoze košnice na pašu. koje se potiþe krajem Mletaþke republike. odnosno ubijala. godine bilo tek oko 36 000 košnica. U posljednjih pedesetak godina izuzetne uvjete za pþelarstvo koriste pþelari iz drugih krajeva. Trogira. Danas na podruþju Dalmacije aktivno pþelari oko 700 pþelara organiziranih u desetak pþelarskih udruga. Stoljeüima su za svilarstvo posaÿena stabla murvi davala karakteristiku mnogim predjelima Dalmacije. jaþe za vrijeme francuske vladavine te dalje za vrijeme Austrougarske. Slatkovodno ribnjaþarstvo je u Dalmaciji gotovo nepoznato. pravom pþelinjem rajskom vrtu medonosnih biljaka. Za vrijeme Rimskog carstva pþelarstvo se unaprjeÿuje. koji je tada pripadao Dalmaciji. a koji je u potpunosti neiskorišten. Konaþno. neretvanske mekousne pastrve i glavatice.

slaba obraslost vegetacijskim pokrovom i zaslanjenost obalnog podruþja uz more najvažniji su ograniþavajuüi þimbenici poljoprivrede Dalmacije. pa tako i stoþarstva. þak snježne planinske klime. ali možemo utvrditi dva zasebna rajona. 207 . Okolišni uvjeti (pedološki. a prisutno je tradicijsko ovþarstvo obale i otoka. a ništa bolje nije ni sa ovcama i kozama kod kojih su izvorne pasmine takoÿer sitnije i slabijih proizvodnih osobina. stoljeüa izrazitim iseljavanjem i depopulacijom ovih prostora gotovo u potpunosti nestalo. pa se tako i izmjenjuje klima od eumediteranske preko kontinentalne sve do hladne. Drugi rajon obuhvaüa dalmatinsko zaleÿe. vrlo plitak pedološki supstrat.3. bezvodnost. Kako se visoki planinski vrhovi dinarskih planina uzdižu neposredno uz obalu Jadranskog mora (Velebit. Ovo je podruþje izrazito krajobrazno raznoliko i obuhvaüa poplavne depresije. Meÿutim ove su pasmine svojevrsna tisuügodišnja rezultanta iznimno nepovoljnog okoliša. Prvi obuhvaüa dalmatinsku obalu i otoke i karakteriziran je izrazitom ljetnom sušom i blagom zimom. zahtjeva þovjeka i moguünosti domaüe životinje.8. tako da se Dalmacija tradicijski oslanja na stoku sitnog zuba. Riliü) obalni je pojas vrlo uzak. ekstremne vruüine i suše. krške zaravni i uzvisine te konaþno visoke dinarske vrhove. Na ovom podruþju stoþarstvo je bilo tradicionalno iznimno dobro razvijeno u odnosu na loše okolišne uvjete.1. krška polja. Od krupnije stoke prevladavaju sitnije pasmine. odnosno Dalmatinsku Zagoru u širem smislu. biljni pokrov) na podruþju Dalmacije izuzetno su nepovoljni za razvoj krupnije stoke. U ovom rajonu gotovo da uopüe nije zastupljena krupnija stoka. klimatski. ovce i koze. najoptimalniji prirodni resurs Dalmacije. Mosor. Biokovo. Okolišni uvjeti i regionalizacija Dalmacije Izrazita okršenost. Službena rajonizacija stoþarstva na podruþju Dalmacije nije provedena. odnosno pripada eumediteranskom klimatskom podruþju. Kozjak. ali je polovicom 20. Zbog toga su izvorne dalmatinske pasmine svojevrsno savršenstvo.

1 Pregledni popis vrsta. pasmina i sojeva Govedo (Bos taurus): Dalmatinska buša Dalmatinsko sivo govedo Konj (Equus caballus): Dalmatinski poni Dalmatinski hladnokrvnjak (Bušak) Alkar Bosanski brdski konj Primorsko-dinarski magarac Sitni magarac Bukoviþka koza Dinarska šarena koza Hrvatska bijela koza Braþka koza Paška ovca Kornatska ovca Olibska ovca Silbska ovca Zlarinska ovca Braþka ovca Sinjska ovca Dubrovaþka ruda Dalmatinska pramenka Šiška Dalmatinska pogrmuša Domaüa tuka Dalmatinski pas Hrvatsko-bosanski planinski pas tornjak Magarac (Equus asinus): Koza (Capra prisca): Ovca (Ovis aries): Svinja (Sus scrofa): Kokoš (Gallus gallus): Pura (Meleagris gallopavo): Pas (Canis familiaris): Pþela (Apis mellifera carnica mediterana): Mediteranska siva pþela Golub (Columba livia): Riba Dalmatinska zimovka Zadarski prevrtaþ (Salmo dentex): Rijeþni zubatak (Salmo marmoratus): Glavatica (Salmo farioides): Primorska pastrva (Salmo visovacensis): Visovaþka pastrva (Salmo zrmanjaensis): Zrmanjska pastrva (Salmothymus obtusirostris krkensis): Zlousta (Salmothymus o. salonitana): Solinska mekousna 208 . oxyrhynchus): Neretvanska mekousna (Salmothymus o.8.2.2 TRADICIJSKE PASMINE DALMACIJE 8.

1.12. Svinje pasmine: 6.6.3.1. Dubrovaþka ruda 4.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 73/2003) na snazi od 06.3.05.1.8.2.5. Koze pasmine: 5. 4.IZMJENA I DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA. Zagorski puran 209 . Hrvatska bijela koza 6. Liþka pramenka 4. Rapska ovca.4. Istarsko govedo 1. Primorsko-dinarski magarac 3. Slavonsko srijemski podolac 1. Istarska ovca 4. Meÿimurski konj 2.2.4. Cigaja 4.2. Perad vrste: 7. Turopoljska 7. Hrvatska šarena koza 5. Crna slavonska 6.7.9.3 Buša 2. Hrvatski posavac 2.POPIS IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBIT BROJ (Narodne novine 127/1998) na snazi od 07. Dalmatinska pramenka 4.10. Hrvatski hladnokrvnjak 3.2. 5. Magarci soja: 3. Purani pasmine: 7. Konji pasmine: 2.1. TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 39/2006) na snazi od 10.DOPUNA POPISA IZVORNIH I ZAŠTIûENIH PASMINA I SOJEVA DOMAûIH ŽIVOTINJA TE NJIHOV POTREBNI BROJ (Narodne novine 126/2007) na snazi od 10.2. Ovce pasmine: 4. Creska ovca 4. Goveda pasmine: 1.Sukladno do sada objavljenim zakonskim pravnim aktima koja obuhvaüaju slijedeüe propise: .1998 . Istarski magarac 3.2007 Izvorne i zaštiüene pasmine i sojevi domaüih životinja nastalih na teritoriju Republike Hrvatske jesu: 1. Sjeverno-jadranski magarac. Paška ovca 4.1. Krþka ovca 4.3.2006 .1.1.04.1. Lipicanac 2.1.2.2003 .

Braþka koza. mediteranska siva pþela) . Bosanski brdski konj) .2. Kokoši pasmine: 7. pri poželjnom odnosu spolova je kod: goveda konja magaraca ovaca koza svinja peradi 300 350 350 250 250 200 300 Kako ovaj Elaborat obuhvaüa najširu bazu tradicijskih populacija. Potrebit broj životinja (odraslih grla) pojedine pasmine i soja. za održavanje uzgoja i þuvanje njihove genetske posebnosti. Pþele pasmine: *8. konj Alkar. Šiška.7. golub Zadarski prevrtaþ) .u Elaborat su ukljuþene i novostvorene izvorne pasmine domaüih životinja (npr. golub.u Elaborat su ukljuþene sve tradicijske. a ne postojeüe pasmine. Siva pþela.2. pasmina i sojeva (populacija) domaüih životinja od službenih zakonskih Popisa.u službeni zakonski Popis nisu ukljuþene neke vrste (pas. ribe) . a ne samo izvorne pasmine (npr. gotovo sve pasmine i sojevi ovaca. Razlike izmeÿu važeüih zakonskih Popisa izvornih pasmina u odnosu na predstavljeni popis tradicijskih dalmatinskih pasmina u ovom Elaboratu proizlazi iz slijedeüih razloga: . bukoviþka koza. Kokoš hrvatica *8. sitni magarac. u njemu se nalazi veüi broj vrsta. dalmatinska pogrmuša.1.za neke pasmine i sojeve koje nisu ukljuþene u službeni Popis potrebna su dodatna istraživanja kako bi se uvrstile (dalmatinsko sivo govedo. 210 . domaüa tuka) . pa predstavljaju potencijalne kultivare.salmonidne ribe navedene u Elaboratu nisu nikada bile predmet selekcije i uzgoja.za neke populacije koje nisu ukljuþene u službeni Popis su potrebna dodatna istraživanja kako bi se izdvojile ili sinonimizirale s veü uvrštenim pasminama (dalmatinski hladnokrvnjak.u Elaborat su ukljuþene i vjerojatno izumrle tradicijske pasmine za koje postoje pisani i drugi podaci (npr. Dalmatinski poni) .1.

Kod životinja koje imaju tamniju dlaku može se duž leÿa primijetiti karakteristiþna svjetlija jeguljasta pruga. Boja dlake je razliþito pigmentirana. što je 5-6 puta više od njihove tjelesne mase! To znaþi da su po proizvodnji mlijeka u odnosu na veliþinu. Adametz je bušu nazvao ilirsko govedo.) proizvele su u prosjeku 1600 l mlijeka. relativno široki. Noviji arheološki i paleontološki podaci ne idu u prilog ovoj teoriji i þini se da je buša nastala prije dolaska Slavena. ima krava s izrazito lijepo razvijenim i oblikovanim vimenom. 1827 e) Pasmina: Buša f) Sinonimi: Domarac. a razliþiti okolišni uvjeti. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 110-112 200 bikovi 120 350 k) Povijest nastanka i korištenja Bušu prvi opisuje L. Do prije stotinjak godina buša je. buša je autohtono govedo Balkanskog poluotoka.2 Pregled najznaþajnijih pasmina Dalmacije 8. silazni i) Rasprostranjenost: dinarsko podruþje Hrvatske (71 u Dubrovaþko-neretvanskoj županiji) j) Sažeti opis Buša je jedna od najmanjih pasmina goveda na svijetu.2. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Buša se koristila kao kombinirano govedo u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. Adametz. pa sve do gotovo bijele boje. Ovisno o prilikama može biti radno-mlijeþno. Postoji teorija prema kojoj su Slaveni dolazeüi na ove prostore doveli sa sobom kratkorožno govedo koje se križalo sa sitnim kratkorožnim govedom koje su uzgajali Iliri i tako je nastala buša. odnosno potrošnju hrane. dalmatinska buša. þak do 6 %. Iako je u pravilu vime buše kratko. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 125. Dalmatinska buša g) Status: HSC. ciljevi i uvjeti uzgoja rezultirali su nastankom razliþitih sojeva buše kao što su liþka buša. na bušama se þesto uoþava dosta eksterijernih nedostataka. tamnije i svjetlije smeÿe. Danas je u Hrvatskoj preostalo tek nešto više od 100 grla buše. mlijeþno-radno ili mlijeþno-tovno-radno govedo. Odabrane buše (Gospiü 1955. CR. kao kratkorožno govedo Balkanskog poluotoka koje potjeþe od posebnog izvornog oblika goveda nazvanog Bos brachyceros europeus. jednake simentalskim kravama koje daju 4000 l mlijeka. jer ju je našao sve do Albanije. Liþka buša. uz podolsko govedo. svjetlosive. Glava je relativno dugaþka sa kratkim rogovima tamne boje. Ilirsko govedo. tvrdi i dobro prilagoÿeni teškom kamenitom terenu.8. S druge strane nepravilnosti u držanju i izuzetno loše okolišne i hranidbene prilike doprinose kržljanju i razvoju eksterijernih grešaka. bila dominantna pasmina u Hrvatskoj. U laktaciji (6-8 mjeseci) daje do 1000 l mlijeka vrlo visokog postotka mlijeþne masti. Kako pasmina nikada nije bila predmetom ozbiljnijeg uzgojnog rada. plitko i maleno. Danas se smatra da je vrsta Bos primigenius jedini predak goveda. NN 73/2003 h) Populacija. a buša se toliko razlikuje od podolskih goveda da je teško zamisliti da potjeþu od zajedniþkog pretka. Za bušu je karakteristiþna tzv.2. U svakom sluþaju.1 BUŠA a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. srneüa gubica pod kojom podrazumijevamo vijenac svijetlih dlaka oko tamno pigmentirane gubice. buše mogu biti crne. 211 . Papci buše su kao i rogovi tamno pigmentirani. bosanska buša i druge.2.

uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda: mlijeko. staništa i prateüe bioraznolikosti. m) 1. medije. Kao daljnju vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada buše u krajobrazu. najprije na zaštiüenim podruþjima. etnoloških. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿeno govedo za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Krka. Buša je idealno govedo za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom na podruþju cijele Dalmacije. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. ekoloških. Izrada marketinškog plana za bušu. brst. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. predavanja. slama) pri þemu bi zimi smršavile. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. Poticanje uzgoja i držanja buše na podruþju Dalmacije. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare.Buša je iznimno otporna i prilagoÿena krškom terenu tako da su se u nekim dijelovima Dalmacije držale vani ljeti i zimi na vrlo oskudnoj hrani (paša. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda buše na podruþju Dalmacije. PP Biokovo). socioloških. a ljeti bi nadoknadile izgubljenu težinu i stvorile rezervu za zimu. skuta. Popularizacija povijesnih. 7. 2. 212 . 6. Buša je otpornija na zarazne bolesti od veüine drugih pasmina i sposobna za samostalno teljenje i podizanje teleta. Poticanje veüeg korištenja buše u proizvodnji širom Dalmacije. 8. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 3. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti buše kroz publikacije. vrhnje. 9. 5. uz eko sela i drugdje. kukuruzovina. 4. mladi i punomasni sir.

Vrgoraþkog polja. Papci su vrlo þvrsti što je vrlo važno s obzirom na kameniti krški teren.2.8. CR. Do kraja 19. Ovisno o hranidbenim prilikama krave proizvode 1500-2000 l mlijeka i daju kvalitetniju telad za tov od buše. dok su ostali bili križanci iz domaüeg uzgoja. od kojih su 24 uvezena iz Austrije. uz eko sela i drugdje. s nešto boljim okolišnim uvjetima.2. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) krave 115-120 300-350 bikovi 125 400 k) Povijest nastanka i korištenja Sivo dalmatinsko govedo nastalo je križanjem buše i uvezenog sivog tirolskog goveda (oberintalsko govedo). Ovaj proces križanja domaüe buše s oberintalskim bikovima traje i danas. Stoga je postojeüa populacija sivog goveda u Dalmaciji vrlo šarolika i jako varijabilna. godine. SIVO DALMATINSKO GOVEDO a) Kultura: Govedo b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Bos primigenius Bojanus. boljih proizvodnih i radnih sposobnosti od buše bilo je kod stoþara vrlo dobro prihvaüeno. Glava mu je relativno dugaþka sa kratkim rogovima. Nakon više neuspješnih pokušaja s raznim pasminama. Vranskog jezera. godine u matiþnu evidenciju je upisano 119 bikova sivog goveda. koji je pokrivao podruþje cijele Dalmacije. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Sivo govedo Dalmacije je kombinirana pasmina u ekstenzivnom sustavu proizvodnje. zbog poboljšanja proizvodnih svojstava. doline rijeke Neretve i Konavle. Osim u Dalmaciji goveda sliþnog nastanka Austrougarska je uzgojila i na podruþju Hercegovine (Gataþko govedo). sir. do 1975. Prva rasplodna grla uvezena su u Knin 1898. Kao kod buše niti kod ove pasmine nikada nije bilo nekog ozbiljnijeg uzgojnog rada. a uvoz je nastavljen pri þemu toþan broj uvezenih grla nije poznat zbog uništenja arhiva. Od 1947. 213 . zakonom je 1908.2. Sinjskog i drugih polja u podnožju Dinare. stoljeüa na podruþju Dalmacije uzgajala se gotovo iskljuþivo buša. Uzgojno selekcijskim radom mogla bi se znaþajno popraviti proizvodna svojstava uz zadržavanje velike otpornosti i dobre prilagoÿenosti po þemu je ova pasmina poznata. kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada sivog dalmatinskog goveda u krajobrazu. Sivo govedo. godine propisano da se za križanje koristi iskljuþivo najoptimalnija oberintalska pasmina. Dalmatinsko sivo govedo je vrlo dobro prilagoÿeno krškom terenu Dalmacije i idealno je govedo za poluintenzivan do intenzivan uzgoj na otvorenom i zatvorenom na podruþju Dalmacije. posebno na zaštiüenim podruþjima (PP Vransko jezero). uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. jer se još uvijek za oplodnju koristi njihovo sjeme. Sliþno kao kod buše. Austrougarska vlada potiþe oplemenjivanje buše. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska Zagora * procjena autora j) Sažeti opis Sivo govedo je nešto krupnije od buše. Veüina bikova je smještena u Centru za umjetno osjemenjivanje u Kninu. Posebno treba istaknuti podruþje dijela Ravnih kotara. vrhnje). stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 700*. jednobojno sive boje dlake. 1827 e) Pasmina: Sivo dalmatinsko govedo f) Sinonimi: Smeÿa pasmina g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija.

Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. medije. predavanja. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji širom Dalmacije. etnoloških. 214 . Izrada marketinškog plana za dalmatinsko sivo govedo. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog sivog goveda Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. ekoloških. socioloških. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 4. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinskog sivog goveda kroz publikacije. Popularizacija povijesnih. 6.m) 1. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog sivog goveda na podruþju Dalmacije. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. 2. 8. 9. 3. 5. 7. PP Biokovo).

bijelci i vranci. a sapi mišiüave. a rijetko sivci i alati. U srednjem vijeku hladnokrvnjaci su bili veoma traženi vojniþki konji. greben je relativno dug i izražen. njegov kasniji razvoj bio je pod veüim utjecajem bosanskih brdskih te konaþno lipicanca i hladnokrvnih pasmina konja. raskoljene i spuštene. iako u odnosu na tijelo ne prevelike glave. a noge þvrste. leÿa i spoj srednje dugi i široki. U Hrvatskoj su se hladnokrvni konji uzgajali uglavnom na podruþju kontinentalne Hrvatske: Podravine. prije svega hrvatskog hladnokrvnjaka. Vrat je kratak i snažan. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. Uz Hrvatskog posavca i Meÿimurskog konja. obraslih putica.2. uzgajan je u daleko lošijim okolišnim prilikama. Iako danas hladnokrvnjaci gube svoj znaþaj. Mirni su i dobroüudni u radu. nešto teže. Sinju i Vrani bavili veüinom uzgojem toplokrvnih konja i lipicanaca. Veüinom su dorati. Obilježja Visina grebena (cm) Tjelesna težina (kg) kobile 140-160 600-700 pastusi 150-170 650-750 k) Povijest nastanka i korištenja Dalmatinski hladnokrvnjak pripada velikoj i neujednaþenoj grupi hrvatskih hladnokrvnjaka. i 19. Meÿutim. DALMATINSKI HLADNOKRVNI KONJ (BUŠAK) a) Kultura: Konj b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus ferus Boddaert. rjeÿe šarci. jer su se u ergelama u Drnišu.8. a hod izdašan. koji su se izdvojili kao zasebne pasmine. tako da je nastao stihijski prema zahtjevima pojedinih samostalnih uzgajivaþa. U poþetku vjerojatno s veüim genetskim udjelom izvornog dalmatinskog ponija. uglavnom ravnog profila.3. turskih i arapskih konja. silazni i) Rasprostranjenost: Dalmatinska zagora j) Sažeti opis Dalmatinski hladnokrvnjak je þvrst radni konj. nastalih križanjem bezbrojnih pasmina koje su prolazile širim podruþjem Hrvatske. Prsa su široka i duboka. Razvojem industrije zapoþinje uzgoj konja za vuþu. 215 . Moslavine. Meÿimurja i Hrvatskog zagorja. þesto kod pastuha s izboþenim gornjim dijelom. On danas pokazuje svojstva karakteristiþna za hladnokrvni tip konja. Kopita su široka i þvrsta. osobito u pogledu ishrane. a intenziviranjem poljoprivrede u 18. odnosno transport roba. pa ih ponegdje zbog toga i zovu konji za korak.2. 1785 e) Pasmina: Dalmatinski hladnokrvni konj (Dalmatinski bušak) f) Sinonimi: Hrvatski hladnokrvnjak g) Status: nije na službenom popisu pasmina h) Populacija. donekle ujednaþena populacija hrvatskog hladnokrvnjaka zadržala se i danas na podruþju SZ Hrvatske. izdržljivi i ustrajni. CR. jakih kostiju. znaþajan uzgoj hladnokrvnih konja postojao je na podruþju Dalmatinske zagore. Meÿutim. stoljeüu hladnokrvni konji postaju znaþajni kao radni konji. uslijed dugogodišnje tradicije uzgoja težeg konja. ranozreli i dobre plodnosti. prvenstveno za obavljanje poljoprivrednih radova i poslova na planinskim podruþjima. u povijesti su igrali vrlo važnu ulogu. Oblikovanje današnjeg tipa dalmatinskog hladnokrvnjaka nikada nije bilo predmetom sustavnog rada.

je registrirano nešto preko 500 konja za podruþje Dalmacije. Dinari. što ga þini kritiþno ugroženom pasminom.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinski hladnokrvnjak kao tipiþni radni konj. Prijedlog elemenata plana upravljanja Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinskog hladnokrvnjaka. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog hladnokrvnjaka. 6. kao sportskoturistiþkog konja za jahanje. koristio se za poljoprivredne radove u podruþjima intenzivne poljoprivrede. najprije na zaštiüenim podruþjima (PP Dinara. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. 9. prvenstveno na veüim krškim poljima. vrijednosti dalmatinskog hladnokrvnjaka. predavanja. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinskog hladnokrvnjaka. 8. bušaka. 3. 216 . m) 1. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. bušaka. Iako je broj ovih konja nekada bio znaþajan današnja je populacija svedena na svega nekoliko stotina grla s tendencijom daljeg opadanja. Danas je nemoguüe oþekivati da üe se vratiti potreba za korištenjem ovog konja za obavljanje radova ili vuþu. 4. gdje su postojale veüe obradive površine. bušaka širom Dalmacije. U matiþnim knjigama HSSC-a za 2007. osobito u planinskim dijelovima Dalmacije te konaþno stada dalmatinskih konja kao turistiþku atrakciju Dalmacije. posebno kao važnu veliku pašnu životinju. etnoloških. od þega oko 500 pripada populaciji Dalmatinskog hladnokrvnjaka. bušaka na podruþju Dalmacije. 7. PP Biokovo). Biokovu i drugdje. medije i druge oblike promocije. Mosoru. tako da se osnova bussines plana treba bazirati na njegovom korištenju u održanju krajobraza i bioraznolikosti. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. socioloških. bušaka kroz publikacije. ekoloških. 2. ali i na dalmatinskim planinama. 5. Popularizacija povijesnih. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinskog hladnokrvnjaka.

U svojim književnim djelima spominju ga Gunduliü. Boja tijela je pepeljasto siva. a jematva i berba maslina se nije mogla zamisliti bez magarca. kolijevci europske civilizacije. CR. a noge þvrste i košþate s mekim puticama. Ovaj uzgoj nije ostavio traga. ali ne treba zanemariti ni magareüi gnoj koji je bio iznimno cijenjen. Obilježja visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) 88-100 80-95 k) Povijest nastanka i korištenja Povijest uzgoja magaraca u Hrvatskoj traje koliko i povijest þovjeka na prostoru Mediterana. Glava je umjerene veliþine s izboþenim þeonim dijelom. Neki autori smatraju da su primorsko-goranski i sitni magarac (minijaturni) dvije razliþite pasmine. Vrat je srednje dug. u sredini obrasle duljom svjetlijom dlakom i crnih rubova. skladno povezan. osobito u povrüarstvu i cvjeüarstvu. više produkt prirodne selekcije. Prema standardnoj klasifikaciji visina grebena sitnog magarca iznosi do 91 cm. Kopito je malo. jer su križanci imali slaba kopita za teški krški teren.8. leÿa uska. Na nogama su tamnije pruge. Primorsko-goranski magarac je najmanja europska pasmina.) i Dubrovnika (1272. Trbuh je svjetliji. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 1000. proširen je u Hercegovini. na kojoj su istaknute uške. a sapi spuštene i slabo mišiüave. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Magarac se koristio prvenstveno kao tovarna životinja za prijenos roba i ljudi. a duž leÿa i u predjelu lopatica jasno su uoþljive tamne pruge koje tvore karakteristiþan križ. kenjac.). Magarci su oduvijek zauzimali važno mjesto u životu þovjeka na kršu. u narodu zvanom tovar. dok je prosjeþna visina dalmatinskog magaraca 88-100 cm. dakle više od vlastite težine. þesto smeÿa. Rjeÿe se koristio za poljoprivredne radove 217 . i brojne su anegdote i uzreþice vezane uz ovu dobroüudnu životinju. Njuška je svjetlija u odnosu na tijelo. Prsa su uska. Držiü. okruglo i vrlo tvrdo. Marinkoviü i brojni drugi.. obrastao kratkom stršeüom grivom. uz uvažavanje uzgojne povijesti. Posjeduje zadivljujuüu sposobnost da na leÿima nosi teret teži od 100 kg. PRIMORSKO-DINARSKI MAGARAC a) Kultura: Magarac b) Red: Perissodactyla c) Porodica: Equidae d) Svojta: Equus asinus Boddaert. ponekad blago uleknuta. Greben je slabo izražen. kolutovi.2. pa je þak porasla cijena domaüih magaraca. Brojne su graÿevine na najtežim terenima izgraÿeni uz njegovu pomoü. Polovicom 19. Magarac se spominje u starim statutima dalmatinskih gradova Korþule (1214. Kako nema drugih važnijih fenotipskih razlika potrebno je izvršiti daljnja istraživanja genetskih razlika temeljnih na polimorfizmima (prije svega DNA). jugozapadnoj Bosni i crnogorskom primorju. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinski magarac je manjeg okvira i skladne graÿe.2. 1785 e) Pasmina: Primorsko-dinarski magarac f) Sinonimi: Dalmatinski magarac g) Status: HSC. dobro prilagoÿen skromnim životnim uvjetima. Pulad je tamnija. nego utjecaja i odabira uzgajivaþa. Još nedavno smo na našim krškim podruþjima redovito susretali natovarene magarce sa samarima. rjeÿe tamno smeÿa ili potpuno crna. NN 39/06 h) Populacija. koje se fenotipski i genetski razlikuju. Osim u Dalmaciji. stoljeüa izvršena je introdukcija talijanskog apulijskog magarca prvenstveno u ergeli Vrana kod Biograda i u selekcijskoj stanici Njive na otoku Braþu. no vremenom posivi.4. þvrst. osel i dr.

Magarac je danas KRITIýNO UGROŽENA VRSTA za koju je potrebno osmisliti i provesti plan oþuvanja. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. PP Vransko jezero. dakle smanjila se gotovo 30 puta. Prvenstveno ga treba ukljuþiti u sve vidove turizma. etno sela i drugdje. 2. Treba osuvremeniti i marketinški osmisliti aktivnosti kao što su izložbe magaraca. ekoloških. duboko ukorijenjen u tradiciju i kulturu Dalmatinaca. 9.000 grla. trke magaraca. 6. ali sigurnog smanjenja populacije. te samo sporadiþno služi kao turistiþka atrakcija. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. vrijednosti primorsko-dinarskog magarca kroz publikacije. PP Biokovo. predavanja. kako ga naša djeca ne bi viÿala samo u ZOO vrtovima. 8.i vuþu tereta upregnut u lagana kola pri þemu može vuüi teret i do 600 kg. PP Lastovo). Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Inventarizacija postojeüeg genfonda primorsko-dinarskog magarca. 7. Razvojem tehnologije magarac gubi svoju važnost. Populacija primorsko-dinarskih magaraca ima izrazito mali udjel rasplodnih životinja. stoljeüa populacija magaraca brojila 40. dok se danas svela na najviše 1500 primjeraka. 5. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. socioloških. 3. Izrada marketinškog plana za primorsko-dinarskog magarca. Poticanje uzgoja i držanja primorsko-dinarskog magarca na podruþju Dalmacije. etnoloških. 218 . Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji primorsko-dinarskog magarca širom Dalmacije. U Hrvatskoj je krajem tridesetih godina 20. Popularizacija povijesnih. stada izvornih magaraca u sve naše Parkove (NP Krka. Magarac kao nijedna druga pasmina Dalmacije predstavlja svojevrsni njen simbol. 4. otoci magaraca i drugo. medije. zatim eko centre. što dovodi do polaganog. najprije na zaštiüenim podruþjima.

000 koza.8. DINARSKA ŠARENA KOZA a) Kultura: Koza b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Capra prisca Boddaert. Vrlo je otporna na bolesti i loše životne uvjete. dinarska šarena koza. Veüinom ojari jedno jare težine 2. u narodu þesto zvana krava siromaha. Zbog nekontrolirane paše i brsta.5-3 kg. a papci tvrdi i prilagoÿeni na kamenite krške terene. a po prilagodljivosti lošim životnim uvjetima ne mogu joj konkurirati ni goveda niti ovce. godine Zakon o zabrani držanja koza. a prsa i zdjelica uska. rasprostranjena na podruþju južnog Velebita.. Nekada se koristila i kozja dlaka tzv. Za Dalmaciju se u rimsko doba posebno apostrofira braþka koza. Dinare i Dalmatinske Zagore.2. þesto pigmentirano i obraslo dugom dlakom. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dinarska šarena koza pokrivena je gustom. nažalost. Nije zabilježeno da je u nekom periodu ova pasmina znaþajnije i planski oplemenjivana. crno-bijele. koje se dobivalo 300–1000 gr po kozi. 219 . bukoviþki. 1785 e) Pasmina: Dinarska šarena koza f) Sinonimi: Hrvatska šarena koza. Vrlo je živahna. pokretljiva i spretna životinja koja se odliþno kreüe po krškim terenima i liticama gdje brsti i pase oskudno bilje koje odliþno iskorištava. U brdskim selima ovog podruþja. Vime je slabije razvijeno. osim sporadiþnih pokušaja. Sredinom 19. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 15000.5. te možemo ustvrditi da je izvorno oblikovana na ovom prostoru. pratiti ovu granu stoþarstva. godine svega oko 115. stoljeüa uzgaja manje od 200.. neretljanski i drugi. stoljeüa u Dalmaciji se uzgajalo preko 427. s obveznim rogovima najþešüe savinutim unatrag. þvrstom i dugaþkom dlakom. g) Status: HSC. CR. Vrat je uzak i plosnat. te se poþetkom 20. otporna i dugovjeþna. Pripada grupi ekstenzivnih mediteranskih pasmina koje potjeþu od vrste Capra prisca. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dinarska šarena koza uzgaja se uglavnom za proizvodnju mesa. Osobine visina grebena (cm) tjelesna težina (kg) koza 52-55 30-40 jarac 60-70 45-50 k) Povijest nastanka i korištenja Koza je jedna od najranije udomaüenih i najrasprostranjenijih domaüih životinja. a struka i statistika prestale su. Spominju se proizvodni sojevi dinarske šarene koze. nekada je svako domaüinstvo držalo po nekoliko koza. donesen je 1954. no kroz naredna desetljeüa broj im opada. dalmatinski. gdje brsti po teško pristupaþnim terenima.000 koza. U Hrvatskoj se znaþajniji uzgoj koza odvijao na podruþju krša Istre i Dalmacije. Noge su þvrste. Dinarska šarena koza opstaje i u najlošijim uvjetima držanja i nalazimo je i na najkamenitijim i najsiromašnijim terenima. Obiþno se koriste jariüi starosti 2-3 mjeseca i težine 10-12 kg. nakon þega je broj koza drastiþno smanjen. a veüa stada imali su planinski stoþari. a 1939. kostrijet.000.2. što je navodno nepovoljno utjecalo na razvoj šuma na kršu. U nekim našim krajevima peþena jaretina više se cijeni od peþene janjetine. a rjeÿe je jednobojna. Domaüa šarena koza. Vrlo je skromna. NN 39/2006 h) Populacija. Od svih udomaüenih životinja koza u prehrani koristi najviše biljnih vrsta. Kod mužjaka su rogovi izduljeni i spiralno uvinuti. smeÿe ili sivo-bijele boje. Glava je nešto manja. Domaüa koza. Iz šarolike i nikad standardizirane populacije koza u Dalmaciji izdvojena je izvorna pasmina. Dalmatinska koza.

naša je dinarska šarena koza idealna za ekstenzivno stoþarenje na škrtim krškim terenima. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dinarske šarene koze širom Dalmacije. posebno na zaštiüenim podruþjima (NP Paklenica. pri þemu traži minimalnu njegu i ulaganje. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. ekoloških. 2. s masnoüom do 4 %. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. uz eko sela i drugdje. Inventarizacija postojeüeg genfonda dinarske šarene koze. medije. 9. Izrada marketinškog plana za dinarsku šarenu kozu. NP Krka. 6. U novije vrijeme uviÿa se znaþaj uzgoja koza u krškim podruþjima Dalmacije. nešto boljih proizvodnih osobina. 7. 8. sir. vrhnje). Popularizacija povijesnih. predavanja. Dinarska šarena koza idealna je za ekstenzivan do poluintenzivan uzgoj na otvorenom za podruþje cijele Dalmacije. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. Poticanje uzgoja i držanja dinarske šarene koze na podruþju Dalmacije. dok je u boljim uvjetima može zamijeniti hrvatska bijela koza. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dinarske šarene koze kroz publikacije. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. staništa i prateüe bioraznolikosti. najprije na zaštiüenim podruþjima (Parkovima). 220 . Posebno je prikladna za najkrševitija podruþja. uz proizvodnju izvornih tradicijskih proizvoda (mlijeko. etnoloških. Proizvodnja mlijeka u laktaciji kreüe se od 100-140 kg. Nemoguüe je zamisliti bolje prilagoÿenu kozu za Dalmaciju i ekonomiþnije održavanje postojeüih krajobraza. 3. što smanjenje rizik od nastanka i širenja požara. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. izmeÿu ostalog i poradi þišüenja terena. PP Biokovo).Po svemu. 5. socioloških. 4. od puþinskih otoka do najviših vrhova Dinare. Kao sekundarnu vrijednost treba istaknuti turistiþku atraktivnost stada koza u krajobrazu.

Od ove 221 . ponekad i šareni. romanovska. posebno na otocima. þvrste graÿe tijela i snažne konstitucije. kombiniranih proizvodnih svojstava (meso. Kelti i Slaveni.6. a kod nekih i trbuh. dužine do 20 cm. te se uz merino ukljuþuju talijanska bergamo ovca. odnosno sojeva pramenki s veüim ili manjim utjecajem merino ovce i drugih pasmina: silbska. kornatska. obrasli su kratkom dlakom. olibska. braþka.2. a pramenovi šiljati. mlijeko. i do nekoliko desetaka kilometara dnevno. Glava i noge dalmatinske pramenke. DALMATINSKA PRAMENKA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. Dobro koristi ekstenzivne planinske pašnjake i krška tla oskudne vegetacije. izvornom obliku. dok prema visini grebena pripada grupi srednje razvijenih pramenki. gdje se idealno prilagodila okolišnim uvjetima. od kojeg najveüi dio posiše janje.63 28 . stoljeüa sustavno se križalo prvenstveno s Merino ovcom. karakul ovca i brojne druge.5 kg. Poþetkom 19. Runo je otvoreno. a samo mali dio se koristi za proizvodnju sira ili se pije kao svježe mlijeko. þesto bez jasnog plana i cilja. miješanom vunom. Janjci su u dobi od 3 mjeseca teški oko 20 kg. Kroz povijest su u više navrata provoÿeni razliþiti sustavi ”oplemenjivanja” dalmatinske pramenke. Narodi koji su kasnije prodirali u ove krajeve. vuna) i izrazito prilagoÿene na krška podruþja i loše uvjete. radi dobivanja kvalitetnije vune. kojoj pripadaju sve naše stare populacije kontinentalnih i primorskih pramenki. Njihovim križanjem nastala je grupa pramenki jugoistoþne Europe.2. Uzgojno podruþje dalmatinske pramenke je cijela Dalmacija s otocima. To su ovce s grubom. Populacija dalmatinske pramenke danas pokazuje odreÿen otklon od nekadašnje izvorne pasmine.8. sinjska. CR. dalmatinska ima izraženu širinu prsiju. žuto mrke ili crne boje. Ovce su veüinom šute. sorthdown ovca. doveli su dugorepe ovce. specifiþnih ekoloških uvjeta te raznovrsnog križanja nastao je veliki broj zasebnih populacija. vlašiüka ovca. 1758 e) Pasmina: Dalmatinska pramenka f) Sinonimi: Pramenka g) Status: HSC. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 60 . U pojedinim dijelovima Dalmacije.68 40 . Proizvodnja mlijeka iznosi u prosjeku 70 do 80 l u pet mjeseci laktacije. odnosno sa žutim ili crnim pjegama na bijeloj podlozi. ali još uvijek je vrlo bliska arhaiþnom. do 1. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dalmatinska pramenka je izrazito otporna na klimatske prilike koje su u Dalmaciji þesto ekstremne.38 Ovnovi 65 . stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 3600. Izvanredno dobro podnosi ekstremne zime u planinskim dijelovima Dalmacije. Obraslost i gustoüa runa je dosta slaba. Podnosi dugotrajnu potragu za hranom. vrlo gruba i malog prinosa. uslijed izoliranosti populacija. NN 39/2006 h) Populacija. a ovnovi imaju rogove u obliku spirale.65 k) Povijest nastanka i korištenja U rano prethistorijsko doba na podruþju Južne Europe došlo je do križanja neolitske dugorepe ovce (Ovis aries palustris) s kratkorepim muflonom (Ovis musimon). Smanjenjem važnosti vune poþinju križanja s mesnatijim i mlijeþnijim pasminama. Vuna dalmatinske pramenke je veüinom bijele boje. Izrazito je otporna. kao i sušna ljeta u obalnom pojasu. silazni i) Rasprostranjenost: cijela Dalmacija j) Sažeti opis Dalmatinska pramenka pripada skupini dugorepih ovaca s otvorenim runom. Za razliku od drugih pramenki.

predavanja. ekoloških. medije. U zimskom razdoblju mogu se dodavati minimalne koliþine žitarica. 8. posebno važan za održanje krajobraza travnjaka s brojnim staništima i endemiþnim vrstama. Popularizacija povijesnih. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dalmatinske pramenke kroz publikacije. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. najprije na zaštiüenim podruþjima.grube vune u Dalmaciji su se izraÿivale vunene þarape i brdske torbe. socioloških. 7. 222 . m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 2. Uzgoj ovih ovaca danas pretpostavlja poseban management u iskorištavanju ekstenzivnih pašnjaka sustavom ovca-janje. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. Poticanje uzgoja i držanja dalmatinske pramenke na podruþju Dalmacije. 9. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. etnoloških. 3. proizvedenih u sustavu organske poljoprivrede. 5. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dalmatinske pramenke širom Dalmacije. 4. 6. Izrada marketinškog plana za dalmatinsku pramenku. uglavnom kukuruza i jeþma. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Inventarizacija postojeüeg genfonda dalmatinske pramenke. Ne treba zaboraviti ni proizvodnju hrane prema ekološkim naþelima održive poljoprivrede koja podrazumijeva hranidbu ovaca bez ikakvih dodataka u osnovnoj hrani (iskljuþivo paša i majþino mlijeko).

a crne ovce se pojavljuju vrlo rijetko. stoljeüu razliþite populacije ovaca koje su se razlikovale od autohtonih pasmina. Od svih naših izvornih ovaca utjecaj merino ovce je najizraženiji. Jedan dio mlijeka koristi se kao svježe mlijeko. dok se kod ovna mogu pojaviti rogovi. prvenstveno vune. Daje od 1 do 1. Runo je veüinom zatvorenog tipa. a kod manjeg broja ovaca može biti i poluotvorenog tipa. ukljuþujuüi otoke Lopud.5 kg 223 . Španjolske i Francuske. 1758 e) Pasmina: Dubrovaþka ruda f) Sinonimi: Dubrovaþka pramenka g) Status: HSC. Glava. godinu preostalo je 396 ovaca dubrovaþke rude. Prvi uvoz merino ovnova datira iz ranog doba Dubrovaþke Republike. što je prednost pri kretanju po strmom i kamenitom tlu.2. Dubrovaþka ruda je nastala križanjem domaüih pramenki s merino ovnovima koje su najprije dovozili mornari iz Italije. a manje u zaleÿu Dubrovnika. a prsa mišiüava i zaobljena. merinizacijom dalmatinskih pramenki. Stihijskim križanjem kroz duže vremensko razdoblje stvorene su u 18. CR. a u manjem udjelu i vune. Proizvodnja mlijeka je dosta izražena. Prema matiþnoj evidenciji HSC za 2007. Vrat je dosta dug i tanak. Potrebna je hitna akcija i formiranje matiþnog stada ako se želi spasiti ova pasmina. Na njoj se nalaze vodoravno položene male i uske uši. koja su relativno duga i široka.2. Veüina ovaca ima kravlji stav zadnjih nogu. a za vrijeme Austrougarske monarhije i iz Australije. DUBROVAýKA RUDA a) Kultura: Ovca b) Red: Artiodactyla c) Porodica: Bovidae d) Svojta: Ovis aries Linnaeus. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Dubrovaþka ovca predstavlja autohtonu hrvatsku pasminu dobivenu nesustavnim križanjem. te na poluotoku Pelješcu. NN 39/2006 h) Populacija. odnosno daje oko 90 l. i 19. Još do Domovinskog rata veüa populacija dubrovaþke rude održavala se na podruþju Konavala i Sniježnice. Ova veliþina populacije ovaca dubrovaþke rude je izrazito mala. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 396. s željom poboljšanja proizvodnih svojstava. te je samo sporadiþno preostala poneka manja grupa ovaca. Uzgaja se na uskom. Okupacijom ovog podruþja došlo je do potpunog uništenja stada. dok se od drugog dijela proizvodi tradicionalni polumasni ili punomasni sir. a vuna najkvalitetnija. Janjad se raÿa s bijelom do sivom bojom. donji dijelovi nogu i trbuh pokriveni su bijelom dlakom. Uzgaja se u manjim stadima s ciljem proizvodnje mesa i mlijeka. Greben je nešto viši od križnog dijela. tako da je svrstavamo u kategoriju kritiþno ugroženih (CR). Glava je srednje dužine s konveksnim profilom u nosnom dijelu.8. Obilježja Visina do grebena (cm) Tjelesna težina (kg) Ovce 59 33 Ovnovi 62 43 k) Povijest nastanka i korištenja Autohtone ovce pramenke na podruþju Dalmacije bile su kroz povijest nesustavno oplemenjivane s merino ovnovima. ali dugaþkom podruþju dubrovaþkog primorja od Stona do Herceg Novog. koje se ubrzano križaju sa ovcama drugih pasmina. Rep im je dug i þesto doseže ispod skoþnog zgloba. a ostali dijelovi tijela bijelom vunom. a leÿna linija se blago spušta prema sapima.7. þemu treba još dodati oko 30 l koje posiše janjad u 7 do 8 mjeseci laktacije. Šipan i Koloþep. tzv. silazni i) Rasprostranjenost: Dubrovaþko-neretvanska županija j) Sažeti opis Dubrovaþka ruda je osrednje razvijena i priliþno skladno graÿena ovca pretežno bijele boje. Ovce su uglavnom bez rogova.

medije. Poticanje uzgoja i držanja dubrovaþke rude na podruþju Dalmacije. Danas je proizvodnja vune u Hrvatskoj u potpunosti nestala. Mlada janjetina se tradicionalno sprema pod pekom ili na ražnju. 5. Tradicionalni dubrovaþki sir proizveden od mlijeka dubrovaþke rude izvorni je proizvod Dubrovaþko-neretvanske županije. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. 6. kuhana kaštradina s izvornom dubrovaþkom brokulom. zvana kaštradina. kvalitetnije od ostalih pramenki.bijele vune. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti dubrovaþke rude kroz publikacije. a starija ovþetina se soli. Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji dubrovaþke rude širom Dubrovaþkoneretvanske županije. 224 . Popularizacija povijesnih. 9. Inventarizacija postojeüeg genfonda dubrovaþke rude. Izrada marketinškog plana za dubrovaþku rudu. etnoloških. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. najprije na zaštiüenim podruþjima. vuna se uvozi veü finalizirana za pletenje i drugu uporabu. a ostriženo runo predstavlja ekološki problem. a danas se može probati još samo u najzabaþenijim selima Županije. te jede suha. 8. 3. predavanja. Tradicionalan specijalitet dubrovaþkog podruþja je zelena maneštra. salamuri i dimi. Potrebno je izraditi bussines plan za promociju i proizvodnju ovih proizvoda. 2. Zbog toga se više pažnje kod koncepta bussines plana mora posvetiti korištenju mesa i mlijeka. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. 7. 4. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. ekoloških. socioloških. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog stada. Randman vune je 50 % .

Danas je dalmatinski pas jedna od najpopularnijih pasmina. a težak do 30 kg. no uzgaja ga i ostali narod. danski pas. godine. h) Populacija. Danas se dalmatinski pas koristi najviše kao pas za šetnju i rekreaciju. DALMATINSKI PAS a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. Disney-a «101 Dalmatinac». gdje je engleski kinolog T. godine objavio njegov opis i crtež. Prvi poznati pisani podaci o dalmatinskom psu datiraju iz 1719. Florijana. pratilac koþija i konjanika.8. koje mu daju karakteristiþan i prepoznatljiv izgled.kako þovjeka uzgajivaþa. Pas Sv. U vrijeme Napoleonovih ratova dalmatinski pas proširio se preko Francuske u Englesku. pas kojim se Romi i putujuüe kazališne družine privlaþile pažnju u srednjem vijeku. pratilac koþija i osobni þuvar. Franjevaþki samostan u Zaostrogu (Makarsko primorje) þuva sliku Posljednja veþera.8. Veliþina pjega na tijelu je 2-3 cm. proširena po cijelom svijetu.2. dok drugi istiþu njegovo Sredozemno porijeklo. Bio je vojni pas koji je pratio konjaništvo i izazivao pomutnju meÿu neprijateljskim konjima. repu i ekstremitetima. dok je 1999. srednje velike glave. Voli trþanje i velike površine. vretenasta tijela i šiljata repa. snažan i uporan. dok sitnije nisu poželjne. osjeüajan i privržen þovjeku. Upadljivo je tamnih oþiju. rjeÿe smeÿim toþkama. k) Povijest nastanka i korištenja Neki autori smatraju da dalmatinski pas potjeþe iz starog Egipta. 1763 e) Pasmina: Dalmatinski pas f) Sinonimi: dubrovaþki goniþ. a najviše u Dalmaciji.04 1999. odakle se preko Grþke rasprostranio u Dalmaciju. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: kako se uzgaja širom svijeta nije poznat ukupni broj primjeraka dalmatinskog psa. priljubljenih ušiju. Veü u 14. a manje su na glavi. stabilan i) Rasprostranjenost: cijeli svijet j) Sažeti opis Dalmatinski pas je skladne graÿe. ývrsta i gusta dlaka bijele boje prošarana je crnim. dalmatinski brakirac g) Status: FCI 153 /14. stoljeüu organizirano se uzgaja u akovaþkoj biskupiji. stoljeüa. Zbog svoje inteligencije i osebujnog pjegavog tijela oduvijek je plijenio zanimanje ljudi . tako i djece. izduljene. U Engleskoj je standardiziran još krajem 19. bengalski goniþ. visine 4-5 pedlja (60-75 cm). Korišten je u ameriþkoj vojsci i kao vatrogasni pas. 225 . Bewick 1792. godine kao matiþna selekcijska država priznata Hrvatska.2. LC. za lov i osobnu obranu u miru i ratu. Dalmatinski pas je inteligentan. lovaþki pas koji je u brzom trku hvatao divljaþ. Karakteristiþno je da uporno slijedi svojeg gospodara. ali vrlo temperamentan. dalmatinski ptiþar. Visok je 5560 cm. kao þuvar. a svjetsku slavu stekao je u crtanom filmu W. pod latinskim imenom Canis dalmaticus spominje psa kratke bijele dlake s okruglim pjegama crne boje. dok njegova graÿa upuüuje na porijeklo goniþa i ptiþara. te kao vojniþki i lovaþki pas. na kojoj nalazimo prikaz dalmatinskog psa. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana U prošlosti je dalmatinski pas korišten za gotovo sve moguüe namjene. Istiþe da ga najviše uzgajaju plemiüi i ostali odliþnici u Hrvatskoj. akovaþki biskup Petar Bakiü u djelu De vita populi et de cultura armentorum et peccorum Diacove et eius Districtus. rad nepoznatog autora iz polovice 18. stoljeüa.

primorsko-dinarskim magarcem. ovisi o trendu i pomodarstvu. Izrada marketinškog plana za dalmatinskog psa. njegove domovine.Danas je dalmatinski pas izgubio svoju gospodarsku vrijednost i prvenstveno se koristi kao obiteljski pas. te turistiþke posjete uzgajivaþnicama: Dalmatinac na dalmatinskom kršu 226 . a posebno u kombinaciji s drugim tipiþnim dalmatinskim pasminama. ekoloških vrijednosti dalmatinskog psa kroz publikacije. prepoznatljiv širom svijeta. Izložbe dalmatinskih pasa. socioloških. Uzgoj u Hrvatskoj je daleko mnaji od svjetskog uzgoja. 2. medije. Popularizacija povijesnih. manifestacije. 3. Meÿutim kao svojevrsni simbol Dalmacije. dalmatinskom zimovkom. Bal dalmatinaca. ali jak. Karakteristiþni pjegavi uzorak trebao bi na podruþju Dalmacije postati sveprisutni prepoznatljivi motiv i garancija izvornosti proizvoda. Osmišljavanje turistiþkih aktivnosti: Noü dalmatinaca i sliþno. predavanja. Potrebno je njegov uzgoj proširiti na podruþju Dalmacije i koristiti ga kroz razne aktivnosti: Noü dalmatinaca. dalmatinski pas ima posebnu vrijednost za promociju. Poticanje uzgajivaþnica dalmatinskog psa. 4. Nažalost. na podruþju Dalmacije. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. etnoloških.

Kako je toliko udaljena pasmina dospjela u Europu danas nije sasvim jasno. iznimno je žilav. BIH j) Sažeti opis Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak je krupan i snažan pas. za što su poglavito zaslužni: Šandor Horvath. snažno i þvrsto. došlo je do nastanka i diferencijacije razliþitih populacija i pasmina pastirskih pasa. 1763 e) Pasmina: Bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak f) Sinonimi: hrvatski tornjak. Ipak ostaci nekadašnje populacije oþuvali su se na izoliranom podruþju sjeverozapadne Hercegovine i na širem podruþju Dinare. BOSANSKO-HERCEGOVAýKO HRVATSKI PASTIRSKI PAS-TORNJAK a) Kultura: Pas b) Red: Carnivora c) Porodica: Canidae d) Svojta: Canis familiaris Linnaeus. te križanjem sa lokalnim pasminama. Tihomir Kovaþeviü i fra Petar Krasiü. ali vrlo odluþno brani povjereno stado i odbija nepoznate. duge i þvrste dlake. godine. Boraveüi prvenstveno na izoliranim planinskim podruþjima Balkana. Na graniþnom podruþju Dalmatinske Zagore i Hercegovine. godine. dok je pasmina službeno priznata 2007. Danas se u Hrvatskoj provodi sustavan program za uvoÿenje Bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. odnosno ograÿeni prostor za stoku. Tijelo je kvadratnog okvira. Nestajanjem brojnih stada i depopulacijom tradicionalno ovþarskih podruþja visokih Dinarida. Ženke visine 60-65 cm. Iako velik. a vrat dug. Grobniþkog polja iznad Rijeke. h) Populacija. ova pasmina bila je osuÿena na izumiranje. vrlo dubokog i širokog grudnog koša.2. Svilaje. Rep je izrazito dug i þupav. te za osobnu zaštitu. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: trenutno je nepoznat toþan broj primjeraka pasmine. ali vrlo mišiüav i prekriven bujnom dlakom. prvenstveno vukova i medvjeda. U Zagrebu je 1982. utemeljen organizirani uzgoj bosansko-hercegovaþko hrvatskih pastirskih pasa-tornjaka. gdje štiti grla od napada krupnih predatora. gdje i danas obitava tibetanska doga koja predstavlja osnovu iz koje su se razvili tornjaci. Meÿu starijim ovþarima vrijedi izreka: Gdje ima tornjaka nema vukova.2. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Kao što mu ime govori. VU. koji se proširio i do Like. pretežito bijele boje s ploþastim tamnijim podruþjima na glavi i tijelu. vrlo þesto podignut. Golije. po þemu ga lako raspoznajemo u stadu ovaca. Djeluje smireno i opušteno. Kozjaka. a naknadno i u Tomislavgradu. izdržljiv i skroman. prvenstveno na planinskim masivima Dinare. bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak se drži uz torove. pretpostavlja se kao pratilac karavana koji su dolazili s istoka jantarnim putem. molosoidnih pasa vezanih uz tradicionalni pastirski naþin života stoþara na visokim dinarskim planinama. Poznato je da je nekada služio i kao obrana karavana na dugim putovanjima. tornjak g) Status: FCI 355 /16. bosanski tornjak. Cincara i Kupresa formirala se populacija bosanskohercegovaþko hrvatskog pastirskog psa-tornjaka. Uši su velike i preklopljene. težine i preko 50 kg. a jedni od najpoznatijih su šarplaninac i kraški ovþar. Himalaje.2 cm). k) Povijest nastanka i korištenja Tornjaci su skupina krupnih. ali i šire u Europi. Ishodište svih tornjaka najvjerojatnije je najviše svjetsko gorje. kao prirodne zaštite od nasrtaja vukova na stada u brdsko-planinskim 227 . uzlazni i) Rasprostranjenost: Hrvatska. podruþju sinjskih ovþara. Glava je klinasto izdužena. mužjaci 65-70 cm (dozvoljeno +/.05 2007. a s ovcama i u ravniþarska podruþja Hrvatske.9. Danas u Hrvatskoj postoji nekoliko stotina pasa. sa snažnim þeljustima i izraženim oþnjacima.8.

2. m) 1. socioloških. manifestacije. te troškovi naknade šteta. Prijedlog elemenata plana upravljanja Poticanje osnivanja uzgajivaþnica pasmine bosansko-hercegovaþko hrvatski pastirski pas-tornjak. posebno Dalmatinske Zagore. predavanja. 4. najprije uz stada i eko sela. Popularizacija i promocija povijesnih. Poticanje veüeg korištenja pasmine širom Dalmacije. 3. Drugi element je njihovo korištenje u turistiþke svrhe.podruþjima. þime bi se izbjegli gubici stoke. U konceptu bussines plana bosansko-hercegovaþko hrvatske pastirske pse-tornjake svakako treba sustavno širiti zajedno sa stadima stoke prvenstveno na širem podruþju Dalmatinske Zagore. 228 . Poticanje uzgoja i držanja pasmine na podruþju Dalmacije. posebno uz stada eko sela. etnoloških i ekoloških vrijednosti pasmine kroz publikacije. medije. Poticanje uzgoja radnih linija i osnivanja udruga uzgajivaþa. 5. turistiþki organiziranih uzgajivaþnica i drugo. Pokusno je na uporabi i u hrvatskoj vojsci.

dakle jedan od centara razvoja predstavlja upravo naša domovina. Unutar sive pþele utvrÿeno je više sojeva: alpski. dinarski tip. stabilan i) Rasprostranjenost: Hrvatska. þija populacija ne omoguüava sigurnost u njen opstanak i svaki poremeüaj ekološkog sustava može je vrlo brzo dovesti u skupinu ugroženih pasmina. koji se u to doba smatra najboljim na svijetu. Ima široki tomentum.35 mm.8 mm. koja je nastala na podruþju jugoistoþno od Alpa. a na podruþju jugoistoþne Europe proširena je siva ili kranjska pþela (Apis mellifera carnica) koja se od drugih pasmina raspoznaje prije svega bojom kolutiüa i dlaþica na zatku.000. Mediteranski se od ostalih prvenstveno razlikuje nešto dužim rilcem i jaþom obojenosti. bilo je 96. Oni su sive boje. izmeÿu Dunava i Jadranskog mora.000 košnica od kojih je vjerojatno manje od 50. Razvoj podvrste je poþeo nakon posljednjeg ledenog doba. Obilježja Masa (gr. rjeÿe sa smeÿe-crvenkastim pjegama.) Duljina (mm) Radilica 0.) hvali med zvan Olintio (Olynta.2 15-17 Matica 0. proširen na unutrašnjem dijelu Dinarida te mediteranski tip. na podruþju Hrvatske. dinarski.10 MEDITERANSKA PýELA a) Kultura: Pþela b) Red: Hymenoptera c) Porodica: Apiidae d) Svojta: Apis mellifera carnica mediterana Pollmann. djelu Maÿarske. Od ukupnog broja košnica 70 % se nalazi na podruþju kontinentalne Hrvatske. a vjerojatno ih ima i više. odnosno u Gorskom kotaru i Lici. Razvojem tehnologije pþelarenja poveüava se broj košnica pa je tako 2007. odnosno dlaþice na þetvrtom kolutiüu pokrivaju oko 2/3 površine kolutiüa. Osim kod nas. BIH. Godine 1905. po þemu je ova pþela i dobila ime. a svega 5 % u gorskom podruþju.000 košnica mediteranske pþele. subalpski. prije oko 8 000 godina.Kr. Jedna od važnijih osobina je dužina rilca koja kod sive pþele iznosi 6. godine u Hrvatskoj registrirano preko 300. Austriji.2 15-20 k) Povijest nastanka i korištenja Osnovu za pþelarenje u Hrvatskoj predstavlja siva pþela Apis mellifera carnica. U Sloveniji je poznata pod imenom kranjska pþela. od þega 87 000 sa nepokretnim i tek 9 000 sa pokretnim saüem. odnosno dužine 0. ali i Hrvatske. odnosno kontinentalne Hrvatske. Šolta) koji je kod Rimljana traženiji od himetskog meda (Hymettos.2. NN 126/07 h) Populacija. mediteranski.4-6. panonski tip (kontinentalni) proširen na podruþju panonske nizine. 229 .2. Rumunjske i središnjem dijelu Balkanskog poluotoka. Na petom kolutiüu dlaþice su kratke. Kod nas su prisutna þetiri tipa sive pþele: subalpski tip. 25 % na mediteranskom podruþju. CG j) Sažeti opis Mediteranska pþela pripada vrsti medne pþele (Apis mellifera) kod koje postoji više podvrsta.1 12-14 Trut 0. proširen na podruþju gorske Hrvatske. bez Dalmacije. To je ujedno i prvi spomen organiziranog pþelarenja na podruþju Dalmacije.-79. proširena je u Sloveniji. 1879 e) Pasmina: Mediteranska pþela f) Sinonimi: Dalmatinska pþela. proširen na podruþju mediterana i submediterana. U svom djelu Naturalis Historia Plinije Stariji (23. Mediteranski tip sive pþele g) Status: pod Siva pþela HSC.8. stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: 50.000 košnica. brdo kod Atene). panonski. što je znatno duže od rilca veüine ostalih pasmina pþela. odnosno naše obale i otoka.25-0. Mediteranska pþela je osjetljiva pasmina. VU. n.

etnoloških. socioloških. 230 . Ipak njena najveüa vrijednost je u oplodnji. ružmarin. Prezime s relativno malo hrane. m) 1. pþelinji otrov i dr. peluda i meda. propolis. Vitalne su i brzo reagiraju na promjene u okolini. a u okviru osnovnih uzgojnih ciljeva provodi se selekcija i odabiru matice najboljih i najtipiþnijih svojstava. koje je upravo neshvatljivo zanemareno na podruþju Dalmacije koja je od davnine þuvena po kvaliteti aromatiþnog bilja. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti mediteranske pþele i njenih proizvoda kroz publikacije. a u novije vrijeme i za brojne druge proizvode kao što su: matiþna mlijeþ. Jedina loša karakteristika svih pasmina sive pþele je izražena sklonost rojenju. Cijene se zbog dobre radinosti i mirnoüe. kadulja. 3. vrcanog i u saüu.l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Mediteranske pþele su poznate kao vrlo dobre za uzgoj zbog svoje blage naravi i izrazito dobrog medonošenja. Kod mediteranske pþele trebalo bi se ipak prvenstveno orijentirati na proizvodnju najkvalitetnijih svjetskih medova (vrisak. medije. ekoloških. Prijedlog elemenata plana upravljanja Zasnivanje demonstracijskog pþelinjaka s reprezentativnim ekopopulacijama mediteranske pþele. Mediteransku pþelu treba ukljuþiti u programe uzgoja ljekovitog i aromatiþnog bilja. Od 1994. a 1997. te da matice imaju visoku plodnost. Mediteranska pþela tradicionalno se uzgaja prvenstveno za proizvodnju voska. kušaonice. 2. a za druge proizvode rajonizirati proizvodnju na kontinentu. Poticanje uzgoja i držanja mediteranske pþele u proizvodnji širom Dalmacije. godine usvojen je program pþelarstva i selekcije u pþelarstvu. Izrada marketinškog plana za mediteransku pþelu i njene proizvode. 4. godine zapoþinje eksperimentalni uzgoj i praüenje selekcije matica. lavanda). i imaju brzi proljetni razvoj. po kojem se na podruþju Hrvatske ne mogu držati druge pasmine pþela osim sive. Popularizacija povijesnih. predavanja. a poznato je da mogu prezimiti i u malim zajednicama.

stupanj ugroženosti i postojeüi trend populacije: ?. Glavatica za razliku od veüine ostalih izvornih salmonidnih vrsta vrlo brzo raste i može se uspješno ekonomski uzgajati. Kako za rijeke Zrmanju i Cetinu glavatica nije zabilježena treba razmotriti eventualni uzgoj na ovim rijekama. Glavatica nema crnih i crvenih pjega karakteristiþnih za ostale salmonidne vrste. Glavatica je u ribolovnim krugovima izuzetno cijenjen trofej. Odabir najprikladnijih ekopopulacija i deponiranje sjemena u gen banci. po þemu je glavatica dobila latinsko ime (marmoratus). Slovenija. a od 90-tih se uzgoj glavatice provodi u Sloveniji s ciljem obnavljanja populacije zbog izlova i hibridizacije s potoþnom pastrvom Salmo trutta. Nažalost uslijed tehniþkih zahvata na rijekama jadranskog sliva postala je iznimno rijetka i ugrožena vrsta. 4. CR.11 GLAVATICA a) Kultura: Riba b) Red: Salmoniformes c) Porodica: Salmonidae d) Svojta: Salmo marmoratus Cuviers.2. Hrvatska. Etno selo Kokoriüi kod Vrgorca. prvi uzgoj ostvaren je na izvoru rijeke Bune. koje su na glavi nepravilno svinute. proširena od Italije do Albanije. odnosno pastrva. Kako je glavatica kritiþno ugrožena (CR) u Hrvatskoj. odnosno prikladnost za uzgoj. a veliþini populacije. na podruþju BIH. pa liþe na šare mramora. Makedonija. Izrada selekcijskog plana i zasnivanje matiþnog mrjestilišta. Proizvodne i genetske analize odabranih ekopopulacija radi utvrÿivanja vrijednosti i stupnja razliþitosti meÿu njima. gotovo nepoznata suvremenim ribolovcima. 1829 e) Pasmina: Glavatica f) Sinonimi: neretvanska glavatica g) Status: nije na popisu pasmina h) Populacija. kojim se isticala sposobnost ribolovaca. k) Povijest nastanka i korištenja Glavatica je autohtona vrsta Jadranskog sliva. Mlaÿi primjerci imaju manje izražene pruge i znatno se razlikuju od starijih. Glava velika. m) Prijedlog elemenata plana upravljanja 1. kao i biologiji se vrlo malo zna. Kvaliteta mesa glavatice daleko je iznad kvalitete dužiþaste (kalifornijske) pastrve i ona se po odabiru populacija. njenim uzgojem üe se ujedno riješiti problem opstanka vrste. išarano je tamnim prugama i šarama. te razradi tehnologije uzgoja može uzgajati i ponuditi posebno uz rijeke Krku i Neretvu kao izvorni specijalitet Dalmacije.2.8. što je u prošlosti dovelo do višekratnog opisa ove vrste i od strane vrsnih struþnjaka. ali i druge popularne rijeþne ugostiteljske lokacije (Radmanove mlinice. Glavatica može živjeti vrlo dugo i narasti þak do 140 cm uz težinu do 30 kg. Koliko je poznato. Crna gora. kao i usta s velikim zubima. BIH. Konavoski dvori). karakterizacija i vrednovanje postojeüeg genfonda glavatice na podruþju Dalmacije. l) Gospodarska i druga vrijednost te koncept bussines plana Osnovna prednost glavatice u odnosu na druge izvorne salmonidne vrste Dalmacije je njena gospodarska vrijednost. 231 . prikupljanje. 2. 3. silazni i) Rasprostranjenost: Jadranski sliv: Italija. Boja tijela je vrlo karakteristiþna. a oþi razmjerno male. Njena izvorna populacija je zbog ugroženosti slatkih voda cijelog jadranskog sliva ugrožena. Inventarizacija. pri þemu bi vodeüu ulogu imali Parkovi. Albanija j) Sažeti opis Tijelo glavatice je vretenasto i izduženo kao kod svih salmonidnih vrsta riba. ali danas je nemoguüe naüi ovakve primjerke.

9.5. prehrambenih i gastronomskih vrijednosti glavatice kroz suvenire. Zasnivanje demonstracijskog uzgajališta s reprezentativnim ekopopulacijama. manifestacije. medije. predavanja. Izrada bussines i marketinškog plana za glavaticu. Popularizacija povijesnih. 232 . Poticanje veüeg korištenja pasmine u proizvodnji glavatice u proizvodnji i ponudi širom Dalmacije. gdje postoje prikladni uvjeti. publikacije. 7. etnoloških. 6. ekoloških. buduüi PP Donja Neretva). Poticanje uzgoja i držanja glavatice na podruþju Dalmacije. socioloških. 8. najprije na zaštiüenim podruþjima (NP Krka.

Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. Gotovo sve pasmine Dalmacije su ugrožene. HSC Godišnje izvješüe 2007* * Objavljuje se od 1998. pa tako i u Dalmaciji vodi Ministarstvo poljoprivrede. Vlada RH MZOPU 1998.3 STANJE TRADICIJSKIH KULTIVARA 8. Dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. a u okviru Ministarstva posebno Hrvatski stoþarski centar (HSC). a neke su veü izumrle. osnovan 2003. a u okviru Ministarstva posebno Državni zavod za zaštitu prirode. osnovan 1994. Kao dijelu tradicijske i kulturne baštine te dijelu bioraznolikosti Hrvatske o tradicijskim pasminama skrbe i Ministarstvo kulture. ribarstva i ruralnog razvoja. neke kritiþno i njima ubrzano prijeti nestanak. Izmjena i dopuna Popisa izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj 3. 2003.3. Osnovnu skrb za tradicijske pasmine domaüih životinja u Hrvatskoj. zakonski okviri) vezani uz katalogizaciju pasmina navedene su u Tablici 2: Tablica 2: Pregled službenih publikacija i propisa tradicijskih kultivara Dalmacije RB Publikacija Izdavaþ Godina objave Broj pasmina Za Dalmaciju Popis izvornih i zaštiüenih pasmina i sojeva domaüih životinja te njihov potrebit broj. a u okviru Ministarstva posebno Uprava za gospodarenje okolišem. godine te Ministarstvo zaštite okoliša. 22 6 233 . zakonski okviri i prijedlozi za poboljšanje Trenutno stanje tradicijskih pasmina u Dalmaciji je iznimno loše.8. 15 23 3 7 MZOPU Vlada RH Vlada RH 2002. NN 39/06 6. NN 126/07 7. 29 19 25 9 5 7 Vlada RH 2006. kao što je i generalno sluþaj sa stoþarstvom ovog podruþja. Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals) 4. 2006. NN 73/03 5. godine 1. NN 127/98 2. knjige. 1999. 26 8 HSC 2008. Službene publikacije (popisi.1 Postojeüe stanje. jer su danas ostali tek ostaci ostataka nekadašnjeg slavnog stoþnog fonda Dalmacije. godine. prostornog ureÿenja i graditeljstva (MZOPU).

8.Bitan pomak je uþinjen Uredbom vlade o isplati poticaja za uzgoj i držanje domaüih pasmina. a posebno oþuvanja tradicijskih pasmina domaüih životinja. Poticanje uzgoja i stvaranja uzgojnih kolekcija tradicijskih pasmina 7.1 Struþnjaci koji se bave tradicijskim pasminama Dalmacije (abecednim redom) Mr.ernoic@varazdinska-zupanija. Podrška kod promocije 9. te zapoþeti upravljati ovim sustavima jer u suprotnom ostaje stihijsko zarastanje i betonizacija ogromnih površina Dalmacije uz gubitak velikog broja staništa i vrsta. Mario Bauer Veterinarski fakultet Zagreb mbauer@vef. Ukljuþivanje svih aspekata tradicijskih pasmina u bazne edukativne školske programe 8.caput@zg. Poboljšanje komunikacije i izbjegavanje prepletanja ingerencija državnih tijela vezanih uz domaüe pasmine 3. iznimno je važno percipirati ulogu stoke u održanju krajobraza. staništa te generalne bioraznolikosti Dalmacije.3. Sc. a prvenstveno za kritiþno ugrožene pasmine 4. Osnivanje udruge/udruga za oþuvanje tradicijskih pasmina 8. Miljenko Ernoiü Varaždinska županija miljenko. Izrada strategije na državnoj razini 2. kolekcija ili uzgajivaþnica tradicijskih pasmina Dalmacije.hr Mr.3.3. Sc. meÿutim nedostaje osnovna strategija razvoja stoþarstva Dalmacije. Ukljuþivanje tradicijskih pasmina i njihovih proizvoda u sve aspekte turistiþke promidžbe 10.3 3 Elementi istraženosti i oþuvanja tradicijskih kultivara 8.2 Prijedlozi za poboljšanje stanja tradicijskih pasmina Dalmacije: 1. Isto tako. Zdravko Baraü Hrvatski stoþarski centar zdravko. Ne postoji službeni gen centar. Sc.hr Dr. Osnivanje i stroga kontrola genetskih centara za pojedine pasmine 6. Sc. Sc. Ante Ivankoviü Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb 234 .t-com. Izrada Crvene knjige pasmina Hrvatske 5. Izrada menadžment planova sve.hr Dr. Oþuvanje tradicijskih pasmina danas je u rukama entuzijasta koji uz nedostatak državne skrbi ili uz minimalne poticaje održavaju kritiþni broj jedinki pojedinih pasmina.t-com.hr Dr. Pavo Caput Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb pavo.barac@zd.

hr Mr.edu Franjo Poljak Hrvatski stoþarski centar franjo.hr 8. Gornji Humac.poljak@kc.aivankovic@agr. Šibenik Udruga Hrvatski tovar. 20340 PLOýE UDRUGA PýELARA CETINA. 22 212 Vodice Udruga ovþara i kozara Promina.3. 2822000 ŠIBENIK PýELARSKA UDRUGA "PLANIKA". 20 243 Kuna Pelješka Pþelarske udruge: PýELARSKA UDRUGA "PýELA". udruge i pojedinci koje se bave oþuvanjem tradicijskih kultivara Udruga ovþara i kozara Velebit Obrovac.3.3. Roman Ozimec Orehoveþki ogranak 37. izrada zapoþinje 2008. A. godine. Nositelj Državni zavod za zaštitu prirode 8.hr Dr. 8. Put Vodica 11. Marijan Posavi University of Wisconsin. 21 412 Puþišüa. Sunkovci.t-com. Boro Mioþ Zavod za specijalno stoþarstvo Agronomski fakultet Zagreb bmioc@agr. USA posavi@wisc. 21260 IMOTSKI 235 . 22 303 Oklaj Udruga uzgajivaþa domaüih životinja Sveti Juraj . Kuna.hr Dr. DALMATINSKE UDARNE BRIGADE.2 Projekti inventarizacije.3 Institucije. Sc. karakterizacije i oþuvanja tradicijskih kultivara Dalmacije 1. 10 040 Zagreb roman.3. BRUNE BUŠIûA BB. Sc.ozimec@zg. Starþeviüa 5. Udruga uzgajivaþa ovaca i koza Dubrovaþko-neretvanske županije. PUT PORTIRNE 1. 23 450 Obrovac Tornjak klub Šibenik. otok Braþ. Crvena knjiga tradicijskih pasmina Hrvatske Održani preliminarni dogovori.htnet. 21310 OMIŠ PýELARSKA UDRUGA "VRISAK". Sc.

3. kulture/kultivari. 20215 GRUDA UDRUGA PýELARA "VELEBIT". broj primki… Matiþna stada ni banke gena trenutno na podruþju Dalmacije za tradicijske pasmine ne postoje. N. matiþna stada. naþin þuvanja. populacije. GRUDA BB. srednji i veüi uzgajivaþi za koje je potrebno izraditi Bazu podataka i poticati ih na udruživanje. VRLIýKA 17. 20232 MAJKOVI UDRUGA PýELARA "NADA".PýELARSKO DRUŠTVO "KADULJA".3. lokacija.4 Kolekcijski nasadi. 23000 ZADAR UDRUGA PýELARA "VRISAK". banke gena. Postoje brojni sitni. 20350 METKOVIû PýELARSKO DRUŠTVO DUBROVAýKO PRIMORJE SLANO. uzgajivaþi i drugi centri održanja i propagacije: održavaþ. 236 . 21230 SINJ 8. rasadnici.TESLE 30. MLINSKA 47.

sakupljanje sjemenskog i sadnog materijala.8. poboljšanje državne strategije. daljnja selekcija. oþuvanje i gospodarsku revitalizaciju tradicijskih kultivara: predavanja. publikacije.4. promotivni materijal. izrada baza podataka uzgajivaþa opisi kultivara. izložbe.1 Prijedlog mjera za promociju. terenska istraživanja. formiranje i dopuna kolekcija. 237 . oplemenjivaþki rad. razrada bussines planova.4 MJERE ZA UPRAVLJANJE TRADICIJSKIM KULTIVARIMA 8.

. Naprijed... Osvrt na sustav þuvanja izvornih pasmina stoke u Republici Hrvatskoj.L. Sarajevo. Aniü. M. Split. 1991. Zagreb.. M. Dubrovnik. 2002... Rasadnik ýibaþa (1908.LITERATURA Adamoviü.. 61:240-249. 3:135-159. Ibanez... obljetnicu zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj.. Bakariü. Zagreb. Odl. Bobanoviü. S.1887. L. Razvoj trgovaþkog cvjeüarstva u Župi dubrovaþkoj do 2001. M. 1-62.. 2000. (Prilog povijesti) Uz 90. Puþko gospodarstvo. Vitaliani. 1-376. P. Školska knjiga. Zagreb. Scuderi. Poljoprivredni informator. Bubiü. (ur. Bakariü. S... P. Zbornik Župe Dubrovaþke. Dubrovnik. Duhan (Nicotiana) ili naputak kako se goji i priredjuje. Sorte maslina Dubrovaþkog primorja. 1956.. 1888. uresnog grmlja i drveüa. Zagreb... Bekriü. Zagreb.). Romano. Variaciono statistiþki podaci plodova nekih matiþnih stabala rogaþa u južnoj Dalmaciji. Šibenik.. Dubrovnik. Antonacci (2006) Malvasia delle Lipari.Rodriguez-Torres. Blatski ljetopis. S. Teodoroviü. I. 2/4-6:161-216. Jugoslovenski fond za žita. 1923. 1-36. Biankini. Buüan. 1996. Š.. Buliü. 1977. Salmonidne vrste riba i njihov uzgoj. Narodni list. 23/1:67-80. M. and D.. Brzica. B. J. Šibenik. (ur. Autohtone sorte masline poluotoka Pelješca. P. Caput. Kinologija. Benko. Bakariü. 1998. Glasnik hrvatskoga naravoslovnoga družtva.. Zavod E. Maletiü. Razvitak zadrugarstva u Župi dubrovaþkoj do 1941.. Kultivari artiþoke (Cynara scolymus L.. 1937.. K... Bakariü. F. 1979..L. Zadar Biankini. Specijalno voüarstvo. Dubrovnik. 1-64. Disertacija. Zagreb. Malvasia de Sitges and Malvasia dubrovaþka-synonyms of an old and famous grape cultivar. Alfa 2. 1946. S.. Matica Hrvatska. J. Zagreb. Poljoprivreda krša i planinskih krajeva.. Karoglan Kontiü. 1-79.L. Brnistra-Uzgoj. 1949. 2007. Predivno bilje. 2006. preradba i upotreba.. Lit. 1-135. Ukrasne vrste s moguüom upotrebom u Mediteranskom okruženju. P. 1889. Zadar Biankini. 4:164-190. Šumarski list.. L. Vitis 45:69-73. 1970.L. Gospodarski list. Baliü.. 2005.. Braica... Zagreb. Graÿa za Dalmatinsku elajografiju. P. 1997. Sarajevo. E.. Narodni list. Buliü. P. Zbornik Župe Dubrovaþke. Zbornik Župe Dubrovaþke. Tisk.. Dalmatinska ampelografija. Ministarstvo industrije i rudarstva NRH.Otok Hvar: 301-305.) za višegodišnji i jednogodišnji uzgoj u Dalmaciji. Zagreb. Poljoprivredni nakladni zavod... 1884.. Bauer. Bakariü. Neke južne kulture. P. (Ur. S. J.. Malvasia di Sardegna. O uzgoju i njegovanju cvieüa... P.. S. Buhaþ. Žita Jugoslavije. P.. 11116. Voüarstvo za svakog. 1948. 1-72. M.. P... Svijetlost.. 1989. D. Žuka (Spartium junceum) kao industrijska biljka. N. 1-46. Seþen.. K.. Karloviü. S. Poljoprivredni nakladni zavod. IGRO Svjetlost.... P. 2005. 238 .. I. D. Catara.. Zemaljsko gospodarsko vijeüe.. Dubrovnik. 1921. Zavod za udžbenike. M. Sjemenarstvo. Greco di Gerace. Zagreb.. Sorte žitarica i aprobacija usjeva (Struþni priruþnik za ratare).. Milohniü. Šibenik Biankini.. 1995.). Alfa 2. Pejiü. Gradja za floru Dubrovaþku-Dio Prvi. M. Bakariü. 1882.. Vlastita naklada.. Zagreb.. U: Mihoviloviü.. Aganoviü. Borojeviü. 2:131-152. Crespan. Bakariü.-1998..). 1997. Cabello. P. Giannetto. Beograd.. Stanje i nametnici rogaþa s otoka Korþule..). Izdanje povodom 25 godina rada i djelovanja Stanice za južne kulture Dubrovnik: 72. V.

Zagreb 239 . Kadulja i njeno iskorištavanje. I.. Huljiü. Gizdiü. 34. 2008. Istraživanja kultivara Babiü na dva lokaliteta Primoštenskog vinogorja. J.. Peradarstvo. Zagreb (Agram). Prosvjeta. Devetak. L.. Rako... Matica Hrvatska. 2. . 1986. Ampelografska istraživanja kultivara Vugava na razliþitim položajima otoka Visa.Udine : ISHS. Zagreb.. 1903. Gelenþir. M. J... 2. Zagreb. 1949. F.. 1991. Zagreb. 1.ýižek. Vršek. R. Diplomski rad. 1-504. 1966. Z.. 1998. Atlas ljekovitog bilja.carnica). 2002.. D.. Bubalo.. A. Split. Agronoma. Sarajevo. Poljoprivredni nakladni zavod. Skup Hrv. 71-75. Zagreb. Lj. Barbat... Razvitak zadrugarstva na otoku Hvaru-Od prvih poþetaka do drugog svjetskog rata-Opüi podaci. Hrasnica. 2004. Devetak. I. Znan. 7/2:423-427. 1-415. A. 2002.). 1-202. Domac.. Lavanda (Lavandula vera D. Z.. J. Centar za peradarstvo Veterinarskog fakulteta Sveuþilišta u Zagrebu.. Horvath.. B.. Hrvatske izvorne pasmine.. Zagreb. Hrvatski stoþarski centar Godišnje izvješüe 2007.m. Suvremena proizvodnja kukuruza. Virus diseases screening in clonal selection of Croatian grapevine cultivars.. Ilanþiü... V. i sur.. Z. Zagreb. (ur. Split. Podgorica Gotlin. i sur. Enrico .C.. Poljica – narodni život i obiþaji. 1958.. E. Hrvatske baštinjene pasmine.. Beograd. ITRO August Cesarec. Karloviü.. V.. Maletiü. F. Hrvatsko Agronomsko društvo. Zagreb. D. Zagreb. Naše samoniklo jestivo bilje.. Ja. 1967. Dakiü..Otok Hvar: 305-314. Grliü.. M. Jurin. Pokret prijatelja prirode Lijepa naša... Katiü.. Staro blago novi sjaj.... Gabriela (ur.... 2008: Lupin: an ecologically clean mediterranean crop.. Zagreb. Vokurka. (2006). 1-323. E. Zagreb.. K.. Diplomski rad. Fadiü. JAZU. 1996. Eine Studie uber da sin Konigreichen Kroatien und Slavonien heimische Rind... 12/14:241-261. Pejiü.. 1906. Simpozij Hvar u prirodnim znanostima:109-123. Lj. Keziü. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. 1950. izdanje. Zagreb. D. Ivankoviü. 1-. Sjemenarstvo. Zagreb.. 1998. Š. 20/1-2:37-45.. Natura Montenegrina.. 1977. Devetak. Povijest u kršu. Šmalcelj. Odak. 1-140. A... D. Ivaniševiü. 2003: Komercijalni uzgoj samoniklih biljnih vrsta. Grbiü. Horvath.. Farmaceutski glasnik. Farmaceutski glasnik. Zagreb.. S. Zagreb Karoglan Kontiü. Sveuþilište u Zagrebu. Ruehl. S.. 1-372.). Židovec. 9th International Conference on Grape Genetics and Breeding / Peterlunger.. Enciklopedija samoniklog jestivog bilja. Dalmatinski zadružni prvijenci... Š. Zagreb.. Keziü. Pavloviü.. Š. Specijalno stoþarstvo. Grupa autora. D.. Dražiü. Zagreb. 338. 1-262. Opatija Elezoviü D. Zadružni savez Dalmacija „Zadrugar”. Uloga krških lokava u prethistoriji u svjetlu neolitiþkog nalazišta Bliznice kod Gustirne – Opüina Marina.. Jo. Prilog poznavanju kadulje u Jugoslaviji.).. 1-392. Višegodišnje povrüe. Proizvodnja eteriþnog ulja od ružmarina na Hvaru. Hajoš.. 2003. Morfometrijska prepoznatljivost mediteranskog ekotipa sive pþele (A. Frangeš.. M... Slobodna Dalmacija.. Split. Moriü. Zadružni savez Dalmacije. 1-737. O. 14:1-190. Gelenþir. U: Mihoviloviü.. Zagreb. Die Buša. Sladonja. Di Gaspero. 1-97. 1956.. Zagreb. mjera ex situ oþuvanja. 2004. R. Poljoprivredni nakladni zavod. Agronomski glasnik. Š. 1963. Složna braüa.. Gizdiü. Flora Hrvatske – Priruþnik za odreÿivanje bilja. Dalmatinski pas.. Kralj. M. I.. 2008. 1970. N. M. Mediteranska poljoprivredna biblioteka. 1997. Grliü. Zbornik za narodni život i obiþaje. Devetak. 1:1-448. I. J. 1996. Konjogojstvo.. Z. 1981. O. Zagreb. latifolia Vill.. 1-213. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Praktiþno maslinarstvo. 1-612. Ivoš. Proizvodnja krmnog bilja. J. Školska knjiga. 1995. Radovi poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Golovþenko..

.. (2004) Zinfandel. I. Kralik. Sveuþilište u Mostaru. I. I. Lavanda u krajobrazu... Mikolþeviü.. Vokurka. Split. Vuþika (Lupinus spp. magistarski rad. Z.M. 2008. Miroševiü. Rukavina... 1949. Zagreb. Struþna poljoprivredna knjižnica. Eteriþno ulje konopljike (Vitex agnus-castus L. aromatiþnog i medonosnog bilja na hrvatskim prostorima.. 1-100. H. Matotan. Zagreb. Poljoprivredni nakladni zavod. G.K. 27-36 240 . J.... Zagreb. Bogdanuša. Krmno bilje./Sch. Rukavina. Nauþna knjiga. Micheli Vitturi R. B. Zagreb... Seljaþka sloga.. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu. Sefc.. Maletiü. Trave .. and Pejiü.. H. Povrüarstvo. 14/3-4:203-229.. Kolak... I. Zbornik radova Meeting of experts. Oþuvanje biljnih genetskih izvora. mediteranean agriculture and olive growing. Kontiü.. Avium. T.. Biološki i zootehniþki principi. Miškoviü. Vlastita naklada. Sjemenarstvo. Perica S. Filipaj. Nella Stamperia Coleti. Šatoviü. 1996. M. Šatoviü. 20/1-2:47-54.. ýakovec. Sjemenarstvo.). 1948.. Lešiü.. Venezia. Seljaþka sloga. Luk i þešnjak.P. Mladar N. 1996.. Paviü.. Svinjogojstvo. 1950. V. A. V.. 1999. Kušan. Hrvatsko agronomsko društvo... 1999. Sull` Introduzione degli Ulivi nei Territotj mediterranei dell Dalmazia. Maletiü E. Zagreb. 2002.. Šatoviü. Suvremeno maslinarstvo. Kolak. G. J. Hrvatska mljekarska udruga.. Maletiü. V. Ljubljana. Zagreb Kolak. Vugava i Pošip (Vitis vinifera L. 1788.Kolak. B. Rukavina.) u uvjetima Ravnih Kotara. 1986. I. Sveuþilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku-Agronomski fakultet.. Karoglan Kontiü.. B. 1999. Stanje i perspektive u uzgoju ukrasnog bilja u Hrvatskoj. Mioþ.. Šatoviü. 13/5-6:423-432.. Z.. Zagreb. R. 1951. Lacombe. Steinkellner H. 1-506. Enol. otrovnog i industrijskog (tehniþkog) bilja þitavoga svijeta.. Kovaþeviü I... Margeta. Kolak. i sur. Vršek. Ampelografska istraživanja kultivara Maraština. Poljoprivredni nakladni zavod.. 1993...Bip. Zeljasto povrüe. Vitic. Zagreb. Neron.. Sjemenarstvo. 1-503... Am J. Kuštrak. Okopavine. 1938. 1-452. 2005.... V. Z. Strikiü F. G. Dobriþiü and Plavac mali – the genetic relationship among three cultivars of the Dalmatian coast in Croatia.. 1997. K. E. 13/1-2:113-116. Goledn Marketing – Tehniþka knjiga. J. 1-352. F. Vitis 38: 79-83. 1994.. Kurtela. Mikolþeviü. 1-300..... I. D. 2007. V. 7:1-332. e sulla loro coltivazione. Sjemenarstvo. V.) – Monografija.. 2003. A. Izola. 1982... Kralik. Pšenica. Dalmatinski buhaþ (Tanacetum cinerariifolium /Trrevir. C... Z. Kvakan. Mandekiü. Sjemenarstvo.. E. Osijek. Farmakognozija – Fitofarmacija. Kozarstvo. Kušec. Ekološke monografije.. Mandekiü. Matotan. Šatoviü. Zrinski.. P... I. D... Pejiü..).. I...Poznavanje krmnih trava i proizvodnja travnog sjemena. P. Clonal selection of the olive`s cultivar «Oblica» of the natural population. Poljoprivredni fakultet.. 14/5-6:341-353. 55(2): 174-180. Ljekovito bilje na hrvatskim prostorima. Seljaþka sloga. S. Zagreb. I. A. Meredith. Moguünosti proizvodnje i prerade ljekovitog. Ljekovito bilje: Sistematski prikaz najvažnijeg ljekovitog. Roziü.. 1953.. Zagreb. Introdukcija sorti povrtnih kultura.. Zagreb.. Dangl.. N. Piljac. Zagreb. Biokovo 2:127-139. Zagreb Kvakan. Univerza v Ljubljani Biotehniška fakulteta. 16/5:425-440. Sjemenarstvo.. Lucerka. H. Slovenija. Beograd. S. Bjelovar. Genetic characterization of Croatian grapevine cultivars and the detection of synonymous cultivars in neighboring regions.. Zagreb. 1997. Kuštrak. 2002. 2000. D. Rošin J.. Kolak. I.. 1998. Antoliü. Z..

T. Diploidne i tetraploidne pšenice u Crnoj gori i susjednim oblastima. 105:13. Buhaþ (Pyrethrum Cinerariaefolium D. Zagreb.. 1986. 96:26-29. 2002. 1-11. D. Zagreb. Ozimec. R.. Ministarstvo kulture.. Pavlek.. EuroCity. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine Šibenik. 2:1-184. Prilozi za povijest poljoprivrede Dalmacije. R... 1957.. R. Stanje maslinarstva i uljarstva na podruþju FNRJ. Ozimec... Poljoprivreda. Specijalno stoþarstvo.. Društvo agronoma NRH-Podružnica Split. 1948. Poljoprivredni nakladni zavod. Dalmatian Biokovo Cattle – Buša). Buj. dio Uzgoj konja. Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske.. Ožaniü. Ožaniü S. Split. 6:14-15. Brigiü.. 1923. 2005: Lavanda s Hvara. ûaleta. Topiü.). 1975. 13/46:70-73. 2003. 1902. Meridijani. R. Zagreb. Zagreb.. Znanje. A.. Zagreb. Krmno bilje.. Golden marketing-Tehniþka knjiga. Miškoviü. Zagreb... Hrvatski planinski pas tornjak. 1:1-118. Fakultet poljoprivrednih znanosti Sveuþilišta u Zagrebu... Maslinarstvo u starim zapisima. P.. P. Ožaniü. 1985. Ozimec.-16. Dalmacija Spomen knjiga. Zagreb. R. Ovþarstvo. Ogrizek.C.. A.. Split. Lj.. Ogrizek. Ozimec.. 1-417.. Nauþna knjiga.. S.Uzgoj goveda. 2006. Centralno kraljevsko namjesnštvo dalmatinsko. Ogrizek. 2006: Biokovska dalmatinska buša (Dalmatinisches Biokovo Rind – Buša. R. Zagreb Ožaniü. R.Miljkoviü I.. Zagreb. 13. Meridijani. Ozimec. Povrtljarstvo. 85:82-85. Tornjak klub Šibenik.Uzgoj goveda. Split. Meridijani. Ampelografski atlas. N. studenog 2007. Mrakovþiü. 1955. Zagreb. Knjiga sažetaka:201-205. 1-291. 105:66-73. R. 1940. 2007: Upravljanje okolišem korištenjem izvornih pasmina i sorti. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Z. S.. Najvažnije vrsti povrüa i njihovo gajenje u primorju. Modun E. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu. 1938. F. Agronomski glasnik. Zagreb Miroševiü. 2005: ýuvar Dalmacije – Dalmatinski pas. DZZP.. Samobor. Beograd. S. 1375.... A. B.. Jugoslavenska štamparija.. Zagreb Nakiü-Petrina. der sonnigsten Adriainsel – Lavandel von weltweiter Spitzenqualität).. Zagreb. Zagreb. S.. 12/42:56-59. Maslinarstvo 6: 13-14.. Zadar.. Ozimec. 1930. 1956. Izdanje Ministarstva poljoprivrede 24:1-97. Ožaniü. A. Paviüeviü.. 1952. 2006: Domaüe životinje i okoliš. Lj. Izdanje o Kongresu Udruženja Jugoslavenskih inženjera i Arhitekta.. 241 . Modun E. A. 2004: Hrvatski planinski pas tornjak-Pas jaþi od vuka. Specijalno povrüarstvo. M.. Zagreb. Poljoprivreda Dalmacije u prošlosti. Šibenik Nikoliü. & Zanella. Acta biologica 7/3:217-307. A.. najsunþanijega jadranskog otoka – Najkvalitetnija na svijetu (Lavandel von Hvar. Ministarstvo kultureDržavni zavod za zaštitu prirode-Republika Hrvatska. Hrasnica. Meridijani. 1991.. EuroCity. J. Poljoprivredni nakladni zavod. 1930.. 2006: Hrvatska postala kinološka velesila – Pas tornjak službeno priznat. I. Trgovaþka tiskara Desman i drug. Samobor. Ogrizek. Makarska rivijera info. U obranu naših primitivnih domaüih pasmina. Mustafiü. 2005. 1. Beograd. Ozimec..... Zagreb. 2004: Dalmatinski pas-autohtona hrvatska pasmina – Pjegavi ljepotan s dalmatinskoga krša (Der Dalmatiner-eine autochthone kroatische Hundrasse – Der getupfte Schöne vom dalmatinischen Karst).. Ozimec. Turkoviü. Prirodoslovna istraživanja 40. Ogrizek. Maslinarstvo 1:5-10. M. Suvremeno voüarstvo. Zavod za živinogojstvo Poljoprivredno-šumarskog fakulteta sceuþilišza u Zagrebu. 1941. Samobor.

M... Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog ureÿenja.. M. Piljac.) .. 240.. D.. G. F.. 2002.. Šatoviü. Maletiü. Slaus-Kantshieder G..Perica S. Kopjar. Opatija. & Poljak.. M.)... M. Posavi. Zagreb Pešev. Agronomski fakultet Sveuþilšta u Zagrebu. 2006.. Bilten poljodobra. Strikiü F. E. Karoglan Kontiü J. Ozimec. Makarska. Bratkovina bijela i Bratkovina crvena (Vitis vinifera L. Food tecnology and biotechnology. 2002: Hrvatske pasmine domaüih životinja (Croatian Breeds of Domestic Animals): 1-96. 2003. Ozimec. Pošip bijeli.. Maletiü E. M.. Institut Planina i more. Z.A. 2001: Hrvatske izvorne pasmine domaüih životinja: 187-189. M. Pregled razvitka gospodarstva otoka Hvara do 1941. M... Bilje Biokova. pp.... F..) celuloznovlaknata mediteranska biljka. Kacic.) Proceedings. Split. Vitis 41/2:83-89. Zbornik Priopüenje XXXVIII znanstveni skup Hrvatskih agronoma. M. F. J. ý.. Zagreb. 2003: Bioraznolikost hrvatskih pasmina domaüih životinja (Domestic animal biodiversity in Croatia). a major white wine cultivar of Croatia. Lan u prošlosti i sadašnjosti. Varaždin. Strikiü F. Ozimec. 44/4:545-551. 1983. Primjena mikrosatelitskih (SSR) markera u identifikaciji . Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu... Dangl G... S. Poljoprivredne aktualnosti.. Titograd. vinifera L.. Radiü.): Zbornik sažetaka osmog hrvatskog biološkog kongresa: 396-397. Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP): Oþuvanje raznolikosti kulturnih biljnih vrsta i domaüih životinja u Hrvatskoj. Rošin J. Uremoviü. J. Zagreb Skokandiü.. Zagreb. 242 . Ampelografska istraživanja cv.S.... I. 2008.. 2002.utvrÿivanju sinonima za sorte Topol i Beretinjok (Vitis vinifera L. Periþiü.. F. F.. Katarina Zrinski. Zdunic. Tipografia Sociale Spalatina..). Posavi. Zagreb. Zbornik Veterinarski dani 2001.. Šatoviü.. Ernoiü.. Šikiü.. 35/11-12. 2003. Naše medonosno bilje. Kukuruz. Endemiþne biljke. Agriculturae Conspectus Scientificus 71 (3) 81-86. Šatoviü.. 43rd Croatian and 3rd International Symposium on Agriculture. Ernoiü.. C. Matica Hrvatska. R. Svjetlost. M. Croatia / Pospišil. 2006. Agronomski programi i trenutna situacija maslinarstva u Hrvatskoj. Ernoiü. R.. I... F. M.. (ur... 1988. Bilten poljodobra. Šatoviü. pp.. Pejiü I. 1987. Izlaganje na meÿunarodnom seminaru «Poboljšanje kvalitete maslinovog ulja». 1999.. Pejiü. N. F. Spalato. Zagreb. 2003: Enciklopedija hrvatskih domaüih životinja. Poljoprivreda i šumarstvo. Zagreb.. 1965.). Ugarkoviü. Zagreb. Kolak. Evaluation of Treatments to Reduce Hardness of Agave americana Core... Posavi. & Poljak. diplomski rad. J. N. 1995. 240. Mirosevic. 34/2-3:61-77. Preiner.. Brnistra (Spartium junceum L.Otok Hvar: 266-291. Šimiü. Budic Leto.1976. Posavi. Beograd Pezo... Znanje. 1980.. Medna bijela (*Vitis vinifera* L. N. R.. and Vázquez. DZZP. Ramírez. Zagreb. Šiliü. Perica S. Važnost proizvodnje i korištenja jeþma u prošlosti i sadašnjosti. Milan (ur. 133-146. I.. 873-876. 37/7-8:163183. Šatoviü. Opatija. F.. R.. M. Olivecultura e Produzione d`olio d`oliva Nelle Provincie Meridionali Austriache.. & Ernoiü. M. Zagreb. 20/4-5:375a-432a. S. The parentage of cv. Istraživanje genetskih resursa masline u Hrvatskoj. Lista priznatih sorata poljoprivrednog bilja za podruþje SR Hrvatske. Agrikultura u najstarijoj i antiþkoj literaturi. U Besendorfer. Š. Ozimec.. M. Rošin J. Posavi.. U: Grupa autora.. R. M.. 1-217.. Ampelografska i genetiþka evaluacija mutanta Plavac mali sivi (V. 1989. Preiner D. . 1976. Zagreb. Hernández..P. 2006.. I. V. I..) / diplomski rad.. 1-237. Poljak..-J. 1914. Ernoiü. Šimon. and Meredith C. Podvrste i sorte kukuruza.Ampelographic properties.. 1984. Sarajevo.. Gómez-Ayala. (eds.. Miroševiü N.. U: Mihoviloviü.

67:218-220. E. S. Trave – Njihovo odreÿivanje i proizvodnja. 1960. 2:156-176. Zagreb. 1957. 1955.. Hrvatski kinološki savez. Diplomski rad. Rako... Nolit.. Sveuþilište u Zagrebu. A.. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. LJ.. 1932.. magarþe.. Jugoslovenske rase pasa. Ljetopis JAZU. Izvještaj o sakupljanju i kultiviranju nativnog kulturnog bilja u Dalmaciji i Istri u god. Ampelografske karakteristike kultivara Gustopupica i Plavina. B. Z. Ljetopis JAZU. Zagreb. Tavþar.. Izvještaj o prouþavanju nativnih sorata ratarskog bilja na podruþju južne Dalmacije i Istre. Crespan. Tavþar.. Poljoprivredna knjižnica Kr. Šoliü. SuboticaBeograd.. Tavþar. 1999. Špoljariü. Beograd. 2001. P. Maletiü. 2008. JAZU. 2007.. Škegro. 2007. Ljetopis JAZU. A. A. Ljetopis JAZU. Karoglan Kontiü. 1959.. 71:289-293. B... Zbornik Župe Dubrovaþke. Ljetopis JAZU. D. Zagreb. 1963. Pejiü. Zagreb. A. M. Gospodarstvo Rimske provincije Dalmacije. Hrvatski Zemljopis.. Veramenta-Paviša. Izvještaj o genetskim istraživanjima ekotipova poljskog poljoprivrednog bilja.. Tavþar. 1956. Šimunoviü. D. 1-145. 65:56-59. 3:93-101. Tavþar. Poljoprivredni nakladni zavod. 1-800. 1960... A. Minerva. 1967. Hrvatski studiji. J. 1966.. Izvještaj o putu na otok Mljet u svrhu orijentacije za osnivanje odsjeka za nauþna poljoprivredna istraživanja u sklopu Prirodoslovne stanice Jugoslovenske akademije na otoku Mljetu.. Spomenica.. Cv. E. 1954. Italy. Teskeredžiü. Genetska prouþavanja ekonomski važnih svojstava poljoprivrednog bilja južne Dalmacije.. Tavþar. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. A.. Zagreb. Salina. Demin. A.. R. Hrvatska kinološka baština.. 59:122-129. Tavþar. Ljetopis JAZU.. 64:321-324. 1-353. Konferencija o izvornim pasminama i sortama kao dijelu prirodne i kulturne baštine.. 61:359-362. 57:210-214.... Ernoiü.... Ljetopis JAZU. 72:423426. 1952. Tavþar. 243 . Paper presented at II Simposio Internazionale“Malvasie del Mediterraneo“ October.. M. Istraživanja nativnih odlika ratarskog bilja. Valiü. Mesariü. Banske uprave Savske Banovine Poljoprivrednog odjeljenja u Zagrebu. Tehnologija proizvodnje i poznavanja duhana.. and I. na poljoprivrednim biljkama uzgajanim na pokusnom polju u Arboretumu Trsteno i u Frlaniji Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU i o novoprikupljenom sortimentu.Šimon. 62:323-328. Izvještaj o nauþnim istraživanjima izvršenim god.. 63:388-395... A. M. A. 60:309-314. Knjiga sažetaka : 274-275. Tavþar. Tavþar.. A. Zagreb. Državni zavod za zaštitu prirode. A. Zagreb..... E. Golubinjak Golubarda u ýelopecima. Govedarstvo. 2002: Quo vadis. A. Župa Vincek.. 1-175. Izvještaj o istraživanjima u Trstenom i na Pelješcu. Turina.. Maraština – a New Member of Malvasia Group. Ekološke monografije. Ljetopis JAZU.. J.. M. A. Uzgoj nekih ugroženih i autohtonih vrsta slatkovodnih riba. 2000. 1956. & Ozimec. Izvještaj o genetskim istraživanjima sortimenta poljoprivrednih biljaka južne Dalmacije. Tadiü. Vode i ribe Jugoslavije u slici i reþi. 1977. 4:1221.. Tavþar. 2000. Biokovo 2:91-101. 1955. Taler. 1984. Ljetopis JAZU. A. Schneider. 1932... A. Ljetopis JAZU. Zagreb. Šmalcelj... Varijetete i genotipovi Triticum turgiduma s Pelješca i njihovi prirodni i proizvedeni hibridi. Tomiü... M. 1953.. Prilog poznavanju hortikulturne dendroflore i nekih perena Makarskog primorja. A. 2007.

Karoglan Kontiü. G. A.. 2006.. Zagreb. I.. 2 (Reprint):1-207. 1960. 2007. Zagreb. Povijesni razvoj i sadašnje stanje u sjemenarstvu i rasadniþarstvu ukrasnog bilja u Hrvatskoj.. (1826.. Agriculture & Environment. Zdilar. Kurtela. Split. Vukiþeviü. Sjemenarstvo. Visiani. V. Maslinarstvo 3:9-18.. I. I.. Magistarski rad. Kolak. Vlašiü A.. 1963. Selekcija varijeteta Trogirsko-splitskih karfiola. Comparison of genetic and morphological data for inferring similarity among native Dalmatian (Croatia) grapevine cultivars (Vitis vinifera L. Kurtela. Z. Zadar. potencijalna vrsta za ureÿenje krajobraza. Vršek.. 1:1-75. G. Nagragjena tiskarnica Vitalijani.. godinu-rukopis. Institut za jadranske kulture. N. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. M. and E. Sortna lista za 2004. Šatoviü. Sjemenarstvo. 1-278... Zduniü. Maletiü... Vršek.. 2004. Ampelografske karakteristike kultivara Kujundžuša i Rudežuša. Zavod za sjemenarstvo i rasadniþarstvo (Institute for Seed and Seedlings).. D.. Agronomski fakultet Sveuþilišta u Zagrebu. Ogled dalmatinskog bilja (Stirpium Dalmaticarum Specimen).). 2001. Diplomski rad. 23/1:45-56. Journal of Food. M... Maslinarstvo i uljarstvo za puk. Z. Institut za jadranske kulture. Split. 12/6:465-469. V. 10/6:457-462. Pejiü. Pezo. D.). ýakavski sabor. Vuna naših ovaca... M... 1993. vinifera L. Prilog poznavanju medonosnog bilja Hrvatske.. Split.) u podruþju Kaštela. Vršek. Osijek. Zagreb. Razvojna istraživanja novih vrsta u cvjeüarskoj proizvodnji. Split. Praktiþna vrijednost nekih bioloških saznanja o maslini... Vokurka. R. I. J. M.. 2:147-160. Znidarþiü. godinu (National list of varieties). 1958. Zagreb.. 1946. Mirisava kadulja. 2008.. I. 1964.. Zagreb Znidarþiü. 244 . Ampelografska i genetiþka evaluacija autohtonih sorata vinove loze (V. Zdanovski. 1901.. Vlašiü A... I.. 1995. Stoþarski institut zemaljskog poljoprivrednog zavoda. Liber. Institut za jadranske kulture... Sjemenarstvo.. 2005. M. Vrsaloviü M. Zima. Zduniü. 1978.. Židovec.Vinceljak-Toplak. Prouþavanje gospodarskih vrijednosti sorata i ekotipova masline-Izvještaj za 1963. Biblioteka prirodne znanosti. Agronomski glasnik. Dalmatinska kopica.. 6(2): 333-336.

.

područje uz Novigradsko i Karinsko more. Lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu. Dubrovačko primorje. županijskoj i lokalnoj razini. Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske. u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša. te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji). (3) šire područje ušća rijeke Krke.undp. kao i svih zainteresiranih strana. a provodi se uz nancijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Šibensko-kninske. To su (1) Pelješac. Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale.hr http://www. 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama. Ivana 11 HR-21000 Split Tel: +385 21 340480 Fax: +385 21 340484 e-mail: coast@undp. poljoprivredi. moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj. prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima. Unutar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. izravno i kroz bankarski sektor. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu: Kraj Sv.Projekt COAST razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Malostonski zaljev i Mljet. Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. (2) Vis i viški akvatorij. kroz promicanje održivog razvoja.hr/coast . Planirano trajanje projekta je 7 godina. tvrtkama i pojedincima. prvenstveno na području Dalmacije. Osnovni cilj projekta COAST je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu. ribarstvu i marikulturi.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->