UKRASNO DRVEÆE I GRMLJE NA©IH RASADNIKA

OTVORENA "FLORAART 2000"
Dvije nagrade za Hrvatske šume
Na izložbi FLORAART 2000 Hrvatske šume osvojile su i dvije nagrade: "Zlatni struèak" za kreativni izraz u oblikovanju vanjskog prostora, te zapaženu Nagradu Turistièke zajednice Zagreba.

Cijenjeni poslovni partneri! Na stranicama naπeg kataloga naÊi Êete bogatu ponudu sadnog materijala, ukrasnog drveÊa i grmlja kojim Êete zadovoljiti Vaπe potrebe za osmiπljeno ozelenjavanje Vaπe parkovne povrπine, perivoja, vrta, aleje ili okuÊnice u gradu, selu ili vikend naselju. ©umski rasadnik “Hajderovac”, πumarija Kutjevo ima dugogodiπnju tradiciju i iskustvo u proizvodnji πumskog sadnog materijala i ukrasnog drveÊa i grmlja. Sve godine svog postojanja struËno osoblje rasadnika “Hajderovac” i poduzeÊa “Hrvatske πume” prate razvoj najnovijih tehnika i tehnologija rasadniËke proizvodnje. U suradnji sa ©umarskim Fakultetom u Zagrebu i ©umarskim institutom u Jastrebarskom vrπe se struËna i znanstvena istraæivanja u odabiranju, reprodukciji, proizvodnji i zaπtiti sadnog materijala za potrebe operativnog i urbanog πumarstva. U matiËnjaku drveÊa i grmlja s oko 600 vrsta i kultivara koji po svojoj fizionomiji prerasta u zanimljiv arboretum, osigurava se vlastiti materijal za reprodukciju i umnaæanje vrsta i kultivara prema træiπnim potrebama i ukusima potroπaËa. Katalogom ponueni sadni materijal, oko 130 vrsta i kultivara, odlikuje se πirokom lepezom asortimana koji je verificiran potraænjom na træiπtu, ali i kreacijom novih sorti za potrebe projektanata parkovnih i zelenih povrπina koje se odlikuju individualizacijom. Prema tehnologiji i naËinu proizvodnje, starosti i uzrastu formiran je cjenik koji s pristupaËnim cijenama uz ostale uvjete i prodajne pogodnosti moæe zadovoljiti potrebe svakog kupca. Bogata je i ponuda boæiÊnih drvaca po uzrastu i vrstama crnogoriËnog drveÊa. Kao vaæan dio kataloga valja istaknuti pedesetak fotografija u bojikoje svojom izraæajnoπÊu boje, oblika i karakteristiËnih detalja daju temeljnu informaciju o dotiËnoj biljci. U tekstualnom dijelu uz fotografiju daje se latinski i hrvatski naziv vrste ili kultivara te kratki opis biljke s najznaËajnijim podacima o visini, habitusu, boji lista, cvijeta i ploda, vremenu cvjetanja, dozrijevanju ploda i sliËno. Date su temeljne ekoloπke karakteristike za odreene vrste s obzirom na vrstu tla, njegovu vlaænost, temperaturne amplitude, svjetlost i sjenu, otpornost na zagaenost u tlu i zraku, mjesto i naËin sadnje te naËin odræavanja i zaπtite. U tablici karakteristiËnih bjelogoriËnih vrsta drveÊa i grmlja dat je pregled godiπnjih fenoloπkih i vegetacijskih znaËajki listanja, cvjetanja i plodonoπenja. Za sva dodatna objaπnjenja, struËna uputstva i poslovnu suradnju proizvoaË nudi komuniciranje putem e-mail-a, faxom, telefonom ili osobnim posjetom u estetski i krajobrazno dojmljivom ambijentu rasadnika “Hajderovac”.

“Hrvatske πume” p.o. Zagreb Uprava πuma Poæega

Chamaecyparis pisifera “Boulevard” 74. -”Fastigiata” 37. -”Atropurpureum” 17. Calycanthus floridus str. Albizzia julibrissin. Acer platanoides 20. -”Drummondii” 24. 88. Berberis julianae 33. Catalpa bignonioides 13 CEDRUS 50. Abies alba 2. -”Fastigiata” 53. -”Fletcheri Gold” 63. -”Witzeliana” 71. Cornus mas. Chaenomeles japonica 21 BROUSSONETIA 38. -”Glauca” 52. -”Pottenii” 65. -Compacta Aureovariegata” 76. Acer saccharinum 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6 7 CATALPA 49. -”Tekeres” 69. Aesculus x carnea 27. Buxus sempervirens. Abies cephalonica 4. -”Stewartii” 68. -”Youngii” 9 9 9 10 CHAENOMELES 82. Abies koreana 7. Corylus maxima “Purpurea” 22 22 22 22 . Aucuba japonica “Variegata” 8 BERBERIS 32. Buddleia davidii 10 BUXUS 40. -”Squarrosa Aurea” 14 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 17 17 18 18 18 18 19 19 19 19 20 20 20 20 21 AESCULUS 26. Abies pinsapo “Glauca” CALYCANTHUS 43. Betula verrucosa 35.“Fletcheri” 62. -”Albovariegatum” 14. -”Darlecarlica” 36. 8 AUCUBA 31. Celtis australis 14 CHAMAECYPARIS 56. Carpinus betulus 45. Aesculus hippocastanum 7 7 AILANTHUS 28. Berberis thunbergii “Atropurpurea” 8 9 BETULA 34. 10 CORNUS 83. -”Horstmanns Sylberlocke” 8. -”Dissectum” 18. -”Silvania” 67. -”Leopoldii” 25. -”Columnaris” 46. Acer pseudoplatnanus 23. -”Albovariegata” 42. Chamaecyparis lawsoniana 57. Abies concolor 5. -”Squarrosa” 81. Acer campestre 12. -”Filifera Gold Spangle” 78. Broussonetia papyrifera. 84. Corylus avellana 86. Abies nordmanniana 9. -”Pendula” 11 12 12 CARAGANA 47. . Caragana arborescens “Pendula” 12 CASTANEA 48. -”Filifera” 77. -”Contorta” 87. -”Crimson King” 21 -”Globosum” 22. -”Compacta Albovariegata” 75. Corylus colurna. Castanea sativa Mill. 12 ACER 11. -”Fastigiata” 3. -”Filifera Nana” 79. Cedrus deodara 13 13 13 14 14 CELTIS 55. Cedrus atlantica 51. -”Aureovariegatum” 15. 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3 CARPINUS 44. -”Snow” 80. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis” 72. -”Ellwoodii” 61. Ailanthus altissima 7 ALNUS 29. -”Stardust” 66. -”Alumii” 58. -”Dissectum Atropurpureum” 19. Acer palmatum 16. 41. -”Tetragona Aurea” 73. -”Columnaris” 60. 11 str. Abies grandis 6. -”Winston Churchill” 70. -”Alumigold” 59. Acer negundo 13. -”Pendula” 10. Cornus stolonifera “Flamiramea” 21 21 BUDDLEIA 39. Alnus glutinosa “Laciniata” 8 ALBIZZIA 30. -”Globus” 64. -”Gold Tip” 10 10 10 CORYLUS 85.ZNANSTVENI NAZIVI ABIES 1. -”Pendula” 54.

Kerria japonica 35 ELAEAGNUS 101. Juniperus communis “Repanda” 128. -”Suecica” 129. Morus nigra 39 39 HIBISCUS 120. -”Pendula” 111. -”Globosum” 116. -”Elegans” 96. Festuca ovina “Glauca” 28 LONICERA 147. Juniperus chinensis “Blue Cloud” 124. Phellodendron amurense 39 ILEX 121. Gleditsia triacanthos. -”Glauca” 136. Juniperus horizontalis “Glauca” 130. Mahonia aquifolium 38 GINKGO 118. Juniperus virginiana 135. -”Tricolor” 27 27 27 27 28 28 28 LIGUSTRUM 144. Elaeagnus angustifolia 26 KOELREUTERIA 140. Erica carnea 26 LABURNUM 141. Cotoneaster salicifolius 23 23 23 23 24 JUGLANS 122. Lonicera pileata 148. Ilex aquifolium 31 PHILADELPHUS 156. -”Skyrocket” 138. Cotoneaster horizontalis 93.COTONEASTER 89. Fagus sylvartica 106. -”Hetzii” 125. -”Stricta” 127. Euonymus japonicus 26 FAGUS 105. -”Hillii” 137. -”Elegans Viridis” 24 24 24 X CUPRESSOCYPARIS 97. Lonicera tatarica 37 38 FORSYTHIA 113. Ligustrum ovalifolium 37 LIQUIDAMBAR 145. Hibiscus syriacus 30 PHELLODENDRON 155. Fraxinus excelsior 29 29 29 30 MAHONIA 151. Daphne mezereum 25 DEUTZIA 99. -”Skogholm” 91. Fraxinus angustifolia 115. Deutzia crenata 100. Laburnum anagyroides 36 ESCALLONIA 103. Magnolia stellata 38 38 FRAXINUS 114. Juniperus x horizontalis “Glauca” 31 32 32 32 32 33 33 33 33 34 34 34 34 35 35 35 CRYPTOMERIA 94. -”Fastigiata” 110. Forsythia europaea 29 MAGNOLIA 149. Juniperus sabina “Variegata” 131. -”Pfitzeriana Aurea” 126. X Cupressocyparis leylandii 25 DAPHNE 98. Microbiota decussata 39 GLEDITSIA 119. Ginkgo biloba 30 MICROBIOTA 152. Philadelphus coronarius 40 . Cotoneaster dammeri 90. Cryptomeria japonica 95. -”Mayeri” 134. -”Atropurpurea” 108. -”Blue Star” 133. Cotoneaster divaricatus 92. Liriodendron tulipifera 37 FESTUCA 112. Morus alba 154. Juniperus squamata “Blue Carpet” 132. Magnolia kobus 150. -”Pendula” 117. Escallonia virgata 26 LARIX 142. -”Plena” 25 25 KERRIA 139. -”Asplenifolia” 107. Larix japonica “Diana” 36 36 EUONYMUS 104. Koelreuteria paniculata 36 ERICA 102. -”Atropurpurea Pendula” 109. 30 MORUS 153. Liquidambar styraciflua 37 LIRIODENDRON 146. Juglans nigra 31 JUNIPERUS 123. Larix decidua 143.

Rhododendron ‘Catawbiense Album’. Viburnum rhytidophyllum 57 58 RHUS 190. -”Kutjevo” 40 40 40 41 41 41 41 42 42 42 SEQUOIADENDRON 195. Rhododendron ‘Boursault’ TSUGA 224. Rhododendron ‘Dr. Pinus sylvestris 174. Potentilla fruticosa 45 PRUNUS 178. -”Fastigiata Aurea” 53 53 53 POTENTILLA 177. Picea omorika 163. -”Conica” 162. -”Glauca” 46 47 PYRACANTHA 185. Tilia cordata 223. Rhododendron sp. Sequoiadendron giganteum 196.H. -”Aurea” 175. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer” 202. Viburnum opulus “Roseum” 226. Syringa sp. -”Tiny Tim” 219. -”Danica” 214. Rhododendron ‘Cynthia’. Quercus robur”Cristata” 187. -”Rheingold” 217. Taxus baccata 208. Tsuga canadensis 57 VIBURNUM 48 225. -”Fastigiata” 209. Prunus padus 181. Spriaea x arguta 200. Sorbus scandica SPIRAEA 199. Platanus acerifolia 45 TAXUS 207. -”Koster” 166. . -”Wareana Lutescens” 220. Thuja plicata “Atrovirens” 54 54 54 54 55 55 55 55 56 56 56 PSEUDOTSUGA 183. -”Globosa” 215. Spiraea billardii 201. Thujopsis dolobrata 56 QUERCUS 186. Pyracantha coccinea 47 THUJOPSIS 221. Thuja occidentalis 211.PICEA 157. -”Pyramidalis” 172.Rhododendron ‘America’. Tilia platyphillos 57 57 RHODODENDRON 189. -”Nidiformis” 160. Rhus typhina 191. Pinus nigra 171. Prunus serrulata “Kanzan” 182. Salix alba var. Pinus densiflora “Oculus . Quercus rubra 47 47 48 TILIA 222. Pseudotsuga menziesii 184. Sorbus aucuparia 198. -”Smaragd” 218. Weigela florida 58 58 59 ROBINIA 192. Taxodium distichum 53 PLATANUS 176.Rutgers’. -”Inversa” 159. Pinus strobus 173. Salix matsudana 49 50 60 . pendula 194. vitellina f. -”Shipkaensis” 180. Spiraea x vanhouttei 51 51 51 52 52 PINUS 167. -”Columna” 213. Picea pungens 164. Tamarix tetrandra 53 TAXODIUM 206. V. -”Barabits Gold” 212. Pinus leucodermis 169. Pinus mugo 170. Picea glauca 161. Spiraea x rosea 203. Robinia pseudoacacia 49 ZAKLJU»AK ÆIVE OGRADE PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA SALIX 193. -”Laciniata” 49 49 WEIGELA 227.draconis” 168. Picea abies 158. 52 TAMARIX 205. -”Fastigiata” 188. -”Watererii” 42 43 43 43 43 44 44 44 44 SYRINGA 204. -”Kiku-Shidare sakura” 45 45 46 46 46 THUJA 210. -”Barabits Requiem” 50 50 50 51 SORBUS 197. Prunus laurocerasus 179. -”Glauca” 165. -”Kobold” 216.

hranjivim. Podnosi ekstremne temperaturne razlike od -20°C do +33° C.KATALOG SADNOG MATERIJALA 1..koloradska ili dugoigliËasta jela Stablo do 45 m visoko. πkriljevcima sa pH od 5 do 8. humusom bogatim tlima. Abies concolor (Gord. Dolazi na vapnencu. A. Dobro uspijeva na dubokim.) Engelm. 3. bodljikave. reginae-amaliae Heldr..ObiËna jela Do 60 m visoko stablo s promjerom debla preko 2 m. ova vrsta zahtjeva manje vlaænosti u tlu od drugih vrsta jela iz zapadnog podruËja Amerike. Meutim. Abies alba Mill. Dobro podnosi sjenu ali dosta trpi od maza i suπe. Abies alba “Fastigiata“ . te snaænih postranih æila. panachaica Held.c. Suπu podnosi bolje od A. Grane su prema gore usmjerene.pectiniata Lam. te narastu godiπnje oko 20 cm.) . A. serpentinu. A. Uvjete uzgoja ima kao i tipiËna vrsta te nije posebno osjetljiva na gradske polutante. zahtjeva stalnu vlaænost zraka sa umjerenom temperaturom. dolomitu. (= A . 2. A. Dosta je otporna na mraz. alba. Otpornija je na mraz od πpanjolske jele. bogatim i vlaænim ali dreniranim pjeskovitim i ilovastim tlima. Raste na dubokim. 1 . Abies cephalonica Loud (= A. apollinis Link. A. eloponnesiaca Haage. Iglice uπiljena vrha.GrËka jela GrËka jela naraste do 30 m u visinu i do 1 m u debljinu.kultivar obiËne jele “Fastigiata“ Uskog je i stupolikog habitusa. Korjenov sistem se sastoji od centralne æile koja ide dosta duboko u tlo . ssp. picea Lindl. 4. apollinis (Link) Fukarek) . . & DC. a suπu bolje podnosi od obiËne jele.

A.gorostasna jela Stablo do 60 (90) m visoko. koja voli sjenovite poloæaje. Ovo je brzorastuÊa vrsta. Abies koreana Wils. kroπnja.. ali najbolje uspijeva na tlima s mnogo gline. 8. gordoniana Carr. te doæivi starost i preko 200 godina. 2 . Nema velikih zahtjeva prema tlu. Abies koreana “Horstmanns Silberlocke“ . To je relativno brzorastuÊa vrsta.KATALOG SADNOG MATERIJALA 5. A. Ëeπeri mijenjaju boju od modrozelene do violetnopurpurne prije sazrijevanja. te promjera do 2 m. 7. Takva stabla mogu biti stara i do 500 godina. Ovo je planinska vrsta iz juæne Koreje. amabilis Murr. 6. Dekorativan kultivar koji se razmnoæava cijepljenjem. stranu sa puËima. VeÊ mlade biljke rode obilno Ëeπerima i sjemenom. Abies grandis Lindl. ali uspijeva i na osvijetljenim mjestima. Otpornija je na suπu od obiËne jele. te izlaæu pogledu svoju donju.) Spach . Kada raste na osami ima vrlo lijepu piramidalnu kroπnju u koje se grane spuπtaju do zemlje. Podnosi niske temperature i do -25° C. ali se od nje bitno razlikuje po iglicama koje su duæ izbojka polukruæno (srpasto) uvinute prema gornjem dijelu izbojka.kultivar korejske jele “Horstmanns Silberlocke“ Raste kao tipiËna vrsta. Abies nordmanniana ( Stev. not Forbes. (= A. koja se zbog svog habitusa puno sadi po parkovima i nasadima. ) . excelsior Franco. srebrnobijelu. kroπnja piramidalna.korejska jela Stablo do 18 m visoko. . Kavkaska jela je veoma dekorativna vrsta.kavkaska jela Stablo visoko do 30 m.

Abies pinsapo “Glauca“ . Acer campestre L. (=Negundo fraxnifolia Nutt. a grane mu vise. 10. Ima bujan rast.) . »esto se sadi u drvoredima i otporan je na gradske plinove i praπinu. sa promjerom debla do 1 m. poljski javor Do oko 20 m visoko listopadno drvo ili veÊi grm. sensu lat. Acer negundo L.KATALOG SADNOG MATERIJALA 9.klen.jasenolisni javor. te u πumama kitnjaka i obiËnog graba. sa promjerom debla do 80 cm. Posebno ga ima u naplavnim πumama luænjaka i poljskog jasena. 11. Dolazi preteæno u listopadnim. dobro propusnim tlima. Zbog voπtane prevlake na iglicama otpornija je od tipiËne vrste.kultivar kavkaske jele “Pendula” Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. negundovac. Potrebno je u mladosti terminalan izbojak voditi uspravno uz kolac ili neku drugu podlogu do æeljene visine. pajavac Listopadno stablo koje dosegne visinu do 25 m. U pogledu tla nije zahtjevan ali najbolje uspijeva na vlaænim pjeskovitim. . Najbolje uspijeva na rahlim. dubokim mineralno bogatim tlima s blagim humusom. 12. a tada terminalan izbojak pada prema dolje i tako nastavlja rasti.kultivar πpanjolske jele “Glauca“ Naraste u visinu i do 25 m. 3 . mjeπovitim hrastovom πumama. cera. Abies nordmanniana “Pendula” . te se vrlo Ëesto uzgaja. sladuna itd.

kultivar jasenolisnog javor “Albovariegatum“ Raste sliËno kao i tipiËna vrsta. Koreji i Japanu. 1857). Rub lista je zlatnoæut. NajveÊi broj kultivara je nastao u Japanu. gotovo crvenocrno i takvo ostaje do jeseni. Acer negundo “Albovariegatum“ .kultivar dlanolisnog javora “Atropurpureum“ Naraste kao veÊi grm ili manje drvo.kultivar jasenolisnog javora “Aureovariegatum“ Od Acer negundo “Albovariegatum“ razlikuje se po boji ruba lista. Rub listova je bijele boje. 15. dlanolisni javor dolazi kao manje drvo ili veÊi grm u istoËnoj Kini. . LiπÊe mu je na jesen prekrasno karmincrveno. dok je sredina lista zelena sa bijelim pjegama. Acer palmatum Thunberg ex Murray (1784) .dlanolisni javor Prema Fukareku (1983). LiπÊe je osrednje veliËine. Prema Krüssmanu (1976). 16. te je ova vrsta javora sa svojim brojnim kultivarima od posebnog znaËaja za ukraπavanje Ëovjekova okoliπa. Rastom i oblikom je identiËan kultivaru jasenolikog javora “Albovariegatum“. a sredina lista tamnije zelena sa zlatnoæutim pjegama. vrlo varijabilnog habitusa.KATALOG SADNOG MATERIJALA 13. 4 . Acer palmatum “Atropurpureum“ (Van Houtte. to je grm ili jedva preko 8 m visoko drvo Koreje i Japana. 14. Acer negundo “Aureovariegatum“ .

Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum“ Niska zbijena rasta. 18. te izduæeno jajastom kroπnjom i ravnim deblom. Acer palmatum “Dissectum“ (Thunberg. zeleno. te u vrtovima kao pojedinaËna biljka. a ostarjeli su zagasitijeg sjaja.mlijeË Listopadno drvo do 30 m visine. Acer platanoides “Crimson King“ (Barbier) . dobro uspijeva i na nanosnom tlu krupnijeg kamenja. Lapovi su perasto izrezani. ukoliko je dovoljno ispunjeno sitnijim mineralnim Ëesticama. blago humusna i ne previπe mokra tla. Raste do visine kao i osnovna vrsta.kultivar javora mlijeËi “Crimson King“ Ovo je kultivar sa najtamnijim listovima. Mlado liπÊe je tamnosmeecrveno i naborano. osobito u proljeÊe kada se veÊ iz daleka istiËe svojim lijepim cvatovima. LiπÊe je sasvim do baze urezano.KATALOG SADNOG MATERIJALA 17. 5 . 1784) . polu kuglastog habitusa. koji dugo ostaju crnocrveni. Vrlo dekorativan i traæen kultivar sa crvenom bojom listova preko cijele godine.Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum Atropurpureum” Dostiæe visinu do 3. 19. Za potrebe urbanog πumarstva i arborikulture je jedna od najzahvalnijih vrsta.5 metra. Voli bogata. »esto se sadi u kamenjarima. prije listanja i na poËetku prolistavanja. te je i sliËnog habitusa. Acer palmatum “Dissectum Atropurpureum“ . koji bogato prekrivaju kroπnju. 20. Ëesto s isprepletenim granama. a rub im je urezano napiljen. . mineralna. sa dosta gustom. rahla. Acer platanoides L.

6 . kao visoko πumsko drvo. oπtro nazubljeno. Ime je dobio po belgijskom kralju Leopoldu I. 23.kultivar gorskog javora “Leopoldii“ Stablo dosegne visinu od 15-20 m. Koristi se za sadnju u drvoredima ili kao pojedinaËna biljka u okuÊnicama. Acer pseudoplatanus “Leopoldii“ (Vervaene. Acer platanoides “Globosum“ (Van Houtte) . treba ga razmnoæavati samo s toËno identificiranih primjeraka okuliranjem. Odgovaraju mu mineralno bogata.Kultivar gorskog javora “Drummondii“ Kultivar koji raste neπto niæe od tipiËne vrste. srednje vlaæna. Gorski je javor kod nas karakteristiËna vrsta sveze bukovih πuma. Vrlo je gusto razgranjen kultivar. LiπÊe je normalno. Radi izbjegavanja konfuzije s ovim kultivarom. Acer pseudoplatanus “Drummondii“ . Rub listova je zlatnoæute boje. 1864. Vrlo Ëesto se u rasadniËkim uvjetima javljaju sliËni variegirani primjerci.KATALOG SADNOG MATERIJALA 21. ne trajno mokra. a u nekim bi se rasadnicima kultivar pod imenom “Variegata“ trebao zapravo prodavati pod imenom “Leopoldii“. Kroπnja mu je πiroko zaobljena. . Biljka na slici cijepljena na ravnu podlogu na visini od 2. Belgija) . Mlae liπÊe je svijetleÊecrveno.5 m. 22.gorski javor Naraste do 35 m. Acer pseudoplatanus L. 24.kultivar javora mlijeËi “Globosum“ Naraste puno viπe u πirinu nego u visinu. te rahla i humusna tla.

To je kriæanac izmeu obiËnog divljeg kestena (A. Vrlo Ëesto se upotrebljava u ozelenjavanju parkova u naseljima i drvoredima. glandulosa Desf. cacodendron Schinz & Thell. (= A. Kroπnja mu je okruglasta. 27. Voli svjeæa tla. pavia L. x rubicunda Loisl. πiroko razgranana.srebrnolisni javor Listopadno stablo koje u svojoj domovini (Sjeverna Amerika) naraste i do 40 m. Sadi se pojedinaËno. dok su biljke uzgajane u kulturi dosta niæe. Cvjeta u V. Aesculus x carnea Hayne (= A. Dobro uspijeva na razliËitim tlima ali mu ipak najbolje odgovaraju duboka. mjesecu. i VI.crvenocvijetni divlji kesten Listopadno stablo do 20 m visine.) i crvenog divljeg kestena (A. dasycarpum Ehrh. ) . Dobro podnosi svako tlo pa se vrlo Ëesto uzgaja.divlji kesten Listopadno drvo do 30 m visine i promjera debla do 1 m.. 26. vlaæna i dobro propusna tla. πiroke. u skupinama ili u drvoredima. Cvjeta u V.. Acer saccharinum L. i VI. Vrlo je dekorativan zbog obilja plodova æutonaranËaste boje i crvenkastonaranËaste boje listova u jesen. A. 28. Ailanthus altissima (Mill. guste kroπnje. Voli preteæno duboka i humusna tla.pajasen Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. A. Zbog πirokog i razgrananog korijena koristi se za uËvrπÊivanje kliziπta. Aesculus hippocastanum L.KATALOG SADNOG MATERIJALA 25.) . hippocastanum L. .). NajËeπÊe se uzgaja kao pojedinaËna biljka ali je Ëest i u drvoredima. (= A.) Sw. 7 . x intermedia Amdré) . mjesecu.

30.kultivar japanske aukube “Variegata“ Zimzeleni. Moramo je uzgajati na sunËanim i zaklonjenim mjestima. ali uspjevati Êe i na sunËanim i sjenovitim mjestima. meutim. uspravni do 3m visok grm.kultivar crne johe “Laciniata“ Naraste kao stablo do 20 m visine. 10-15 m visoko drvo. otrovne plinove te na suπu. Najbolje uspijeva u primorskim krajevima. (= Acacia julibrisin Willd. Najbolje joj odgovaraju polu sjenovita mjesta. svjeæa. a traæi duboka. Otporan je na praπinu. a vrlo je lijep kada se sadi pojedinaËan grm na travnjacima. U doba cvjetanja. Albizzia julibrissin Dur. Blage zime preæivi bez oπteÊenja. Kultivar se proizvodi cijepljenjem. mjesec).) . rahla i hranjiva tla. duboko urezanog liπÊa. pri jaËim i dugotrajnijim mrazevima u kontinentalnim krajevima. ali se u proljeÊe uspjeπno obnovi. Voli vlaæna i duboka tla. Moæe se koristiti za æivice ali bez orezivanja. Berberis julianae Schneid .KATALOG SADNOG MATERIJALA 29. NajËeπÊe se uzgaja u Mediteranu i sub-mediteranu. dim. Prirodno je rasprostranjen u centralnoj Kini. od 2. 32. ali moæe i u krajevima sa ko-ntinentalnom klimom jer izdræi temperature i do -15°C. a uzgaja se zbog vrlo dekorativnog. nadzemni dio izmrzne. πiroko razgranate kroπnje.albicija Listopadno. »esto se uzgaja i kao sobna biljka te na terasama. izuzetno je dekorativna i interesantna.3 m visine. 31. 8 . nemu Willd.5 . ( VI.. balkonima i sliËnim mjestima. Dobro podnosi niske temperature. To je jedna od najotpornijih zimzelenih æutika sa lijepim uspravnim habitusom.Julijanina æutika Zimzeleni grm gustog rasta. Alnus glutinosa “Laciniata“ . A. i VII. Aucuba japonica “Variegata“ .

prozraËna kroπnja. Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault) . 35. ali se Ëesto uzgaja pojedinaËno i u grupama. Traæi mnogo svjetlosti.kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ Listopadni grm veoma zatvorenog. sensu Coste. alba var. Spada meu najotpornije vrste na niske temperature. te se u urbanom πumarstvu smatra prikladnom za sadnju u industrijskim zonama. Betula pendula Roth. 9 . Raste na razliËitim tipovima tala ali izbjegava tresetiπta i izrazito vapnena tla. Dosta dobro podnosi niske temperature. Otporna je na dim.5 m visine.kultivar obiËne breze “Darlecarlica“ Osebujno i lijepo stablo koje se najviπe uzgaja zbog dekorativnih listova kojima su lapovi vrlo nepravilno nazubljeni. a ponekad i do 30 m. (= B. 36. Ne zahtjeva posebnu njegu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 33.obiËna breza Naraste do 20 m visoko. Za habitus je karakteristiËno vitko deblo i rijetka.) . B. alba L. Mnogo se uzgaja u nasadima. 34. Betula pendula “Fastigiata“ . od 1-2. U vrtlarstvu se masovno koristi za æive ograde. a liπÊe zadræava duæe od ostalih kultivara. Otporna je na gradske polutante: dim. pendula Ait. Na suπu i visoke ljetne temperature je osjetljiva samo u prvoj godini æivota. Betula pendula “Darlecarlica“ . stupolikog habitusa. Moæe biti visok i preko 30 m.kultivar obiËne breze “Fastigiata“ Uspravnih je grana. a otporna je na razliËite biljne bolesti. sliËi habitusu jablana. B.. verrucosa Ehrh. πtetne plinove. kompaktnog habitusa. praπinu i otrovne plinove. Vrπne grane i izbojci su kovrËavi. Otporna je na mraz. praπinu.

39. sa promjerom debla do 40 cm. Dobro podnosi suπu.dudovac Do 16 m visoko listopadno i dvodomno drvo. Dobro podnosi mrazove i æegu. obiËno πiri nego viπi grm ili manje drvo do 6 (10) m visine. a iz jednogodiπnjih izbojaka specijalni japanski papir. pojedinaËno ili u grupama. nije mnogo izbirljiva. Zbog dugog cvjetanja i lijepih metliËastih cvasti vrlo je traæena u pejzaænom oblikovanju.) . Kroπnja je pravilna i gusta. Buddleia davidii Franch. mjeseca. ali se uspjeπno regenerira.Davidova budleja. 10 . Buxus sempervirens L. Otporna je na niske temperature i do -20°C. najËeπÊe na visokoj podlozi. Betula pendula “Youngii“ . Voenjem pojedinih horizontalnih grana u πirinu s viseÊim lateralnim granama mogu se postiÊi s ovim kultivarom lijepi i dekorativni efekti. Broussonetia papyrifera L‘Herit ex Vent. Ako nadzemni dijelovi izmrznu. . duboku sjenu. »esto se uzgaja u nasadima. Vrlo je raπiren u rasadniËkoj proizvodnji i rado se sadi na mjestima gdje se na malo prostora moæe po æelji oblikovati. jer je jedan od kultivara s najjaËe izraæenim viseÊim granama. 40. (= Morus papyrifera L. a u pogledu vrste i kvalitete tla. . .obiËni πimπir Vazda zeleni. Cvjetovi miriπljavi. Treba je saditi na mjestima izloæenim svjetlu i suncu. U ljetnim mjesecima mora se Ëesto zalijevati. Iz lika dudovca pravile su se tkanine.KATALOG SADNOG MATERIJALA 37.kultivar obiËne breze “Youngii“ Razmnoæava se cijepljenjem. 38. ali i punu svjetlost.X. bez izraæenog terminalnog izbojka pa je kroπnja kiπobranasta. u proljeÊe tjera nove izdanke. Vrlo vitalna vrsta te moæe uspijevati na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju plodna i vlaæna zemljiπta. U mjestima sa hladnom klimom izbojci stradavaju od kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva. ljetni jorgovan Listopadni grm koji na prirodnim staniπtima naraste do 5m visoko. Cvjeta od VI.

klikantus Listopadni razgranati grm visine do 3 m. Po habitusu se ne razlikuje od osnovne vrste. Carpinus betulus L. gusta. Traæi preteæno bogata i rahla tla. dok je preko zime slabije uoËljiv. . Vrlo miriπljava biljka u koje cvijetovi miriπu po ananasu (u narodu ga i zovu ananas). od nizinskog do brdskog pojasa. 11 . veÊ je karakteristiËan bijeli rub listova. Calycanthus floridus L.kultivar obiËnog πimπira “Gold Tip“ Kultivar sa æutobijelom do zlatnoæutom bojom jednogodiπnjih i dvogodiπnjih listova.Kultivar obiËnog πimπira “Albovariegata“ Kultivar obiËnog πimπira koji se po habitusu ne razlikuje od osnovne vrste. a deblo veÊinom zasukano i iæljebljeno. a listovi mu ostaju æuti i preko zime. Cvijeta u VI. Kroπnja je razgranana. vulgaris Mill. mjesecu. 42.KATALOG SADNOG MATERIJALA 41. plodna i ocjedita tla. Buxus sempervirens “Gold Tip“ . 43.obiËni grab Listopadno drvo do 25 (30) m visine i promjera debla do 70 cm. 44. Zahtjeva svjeæa. Javlja se u brojnim πumskim zajednicama. Buxus sempervirens “Albovariegata“ . (= C. Koriste se pojedinaËne biljke u parkovima i u æivim ogradama jer vrlo dobro podnosi orezivanje. koji je najizraæeniji u proljeÊe i ljeto.) . te je ograda gusta i kompaktna. i VII.

Castanea sativa Mill. pa se kultivar formira od tla ili neπto viπe na ravnu. pa je u naπim vrtovima i parkovima vrlo Ëesta. C. vesca Gaern. Plodovi se od davnina koriste za prehranu Ëovjeka. OdliËno se prilagoava gradskim uvjetima. 47. Carpinus betulus “Columnaris“ .kultivar sibirske karagane “Pendula“ Kultivar se proizvodi cijepljenjem na ravnu. i V. Potrebno ga je uzgajati kao pojedinaËnu biljku sa dovoljno mjesta.kultivar obiËnog graba “Pendula“ Kultivar sa granama koje imaju tendenciju rasta prema dolje. 46. Voli izrazito kisela tla sa pH 4-5. tako da mu grane padaju prema dolje te mu je habitus kiπobranast. bilo pri korijenovom vratu. koja su umjereno vlaæna i plodna. Dobro podnosi niske temperature i suπu. kompaktnog. Cvate u IV. uspravnu podlogu osnovne vrste. Pojedine grane preuzimaju vertikalan rast. 12 .) . Dobro podnosi zasjenu pa je moæemo uzgajati ispod visokog drveÊa. Carpinus betulus “Pendula“ . vulgaris Lam. koniËnog habitusa visine do 3 m. 48. Caragana arborescens “Pendula“ . a kasnije “padaju”.KATALOG SADNOG MATERIJALA 45. ali bolju vitalnost pokazuje na otvorenim povrπinama. uspravnu podlogu pa je posebno pogodan za drvorede.pitomi kesten Listopadno drvo visine do 40 m. Vrlo je skromnih zahtjeva u pogledu tla. Kultivar se razmnaæa cijepljenjem. (=C. mjesecu.kultivar obiËnog graba “Columnaris“ Vrlo lijep kultivar gustog. a cvjetni pelud u pËelarenju.

Cvjeta u VI. To je cedar najotporniji na klimatske ekstreme.) . sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti na stablu cijele zime. Sadi se pojedinaËno. a. i VII. u skupinama. syringaefolia Sims. a veoma se Ëesto uzgaja. (= C. ex Carr. nije gusta. africana Gord. 51.KATALOG SADNOG MATERIJALA 49. kroπnja piramidalna. nasadima i drvoredima. ex Knight. Cedrus atlantica (Endl. viπe je granata od tipiËne vrste. C. uskog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene.obiËna katalpa. 13 . Atlaski cedar je heliofilna vrsta. cigaraπ Listopadno drvo koje naraste u visinu do 20 m.atlaski cedar Stablo do 40 m visoko i promjera do 2 m. 52. Uzgaja se kao ukrasno drvo po parkovima. Od prirode dolazi u planinama Atlas i Rif u sjeverozapadnoj Africi. atlantica Hort. krivudavog debla i πiroko-okruglaste kroπnje. koja dobro uspijeva na baziËnoj podlozi. Cedrus atlantica “Fastigiata“ .kultivar atlaskog cedra “Glauca“ Iglice sivoplave. Voli svjetlije poloæaje na dobro propusnim .) . libani var.) Manetti (= C. Dobro podnosi niske temperature i gradske uvjete. »esto se pojavljuje u prirodi. naroËito intenzivno obojene u mladih izbojaka. a vrlo Ëesto i u drvoredima. Brzo raste. mjesecu. 50. argentea Murray) . Cedrus atlantica “Glauca“ (= C. Catalpa bignonioides Walt. a dolazi u obzir i kod poπumljavanja sredozemnih i polusredozemnih goleti. kora u starosti ispucala.kultivar atlaskog cedra “Fastigiata“ Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. Plodovi izgledaju poput cigara. svijetla. hranjivim tlima.

KATALOG SADNOG MATERIJALA 53. te ih je potrebno saditi na zaπtiÊene juæne ekspozicije. 54.) Parl. Moæe uspijevati dobro kod punog svjetla.) . podnosi polusjenu ali mlade biljke stradavaju od mraza . . Stablo 30 . indica Chambray. C. »esto se koristi u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. glinastim tlima i tamo gdje ima obilje atmosferske vlage.himalajski cedar Stablo naraste i do 50 m sa promjerom debla i do 3 m. 56. Ovo je jedna od vrsta ËetinjaËa s moæda najveÊim brojem kultivara. Prirodno dolazi na podruËju Himalaja.) . kao i u polusjeni. Otporan je i na oneËiπÊenost zraka od dima i praπine. te je biljku potrebno “voditi“ uz podlogu do æeljene visine.Don. Relativno malo strada od bolesti i insekata. Doæivi starost i do 1000 godina. a kasnije bræe. boursieri Carr. (= C. Otporan je na niske temperature sve do 25°C. Nema posebnih zahtjeva prema tlu. Cedrus atlantica “Pendula“ .kultivar atlaskog cedra “Pendula“ Grane imaju tendenciju rasta prema dolje. 55. crna koπÊela Listopadno stablo do 20 m visine. (= C. Pravilnom rezidbom mogu se dobiti vrlo dekorativni efekti. U mladosti raste sporo. deodara Hook. svjeæim.kopriviÊ. Dosta dobro podnosi suπu. Don. Cedrus deodara (D. Areal mu je sjeverna Afrika.Lawsonov paËempres 14 .50 (60) m visoko i promjera do 2 m. Chamaecyparis lawsoniana (Murr. libani var. Mala Azija. Voli vapnena i pjeskovita tla. Voli duboka i svjeæa tla. Prirodno se rasprostire u Sjevernoj Americi. ali najbolje uspijeva na dubokim.) G. Kavkaz i juæna Europa. Celtis australis L. Najljepπi izgled kroπnje dobiva se sadnjom pojedinaËnih biljka ili u grupama sa dovoljno prostora.

15 . kasnije viπe sivoplave. a iglice su mu viπe æute. pri bazi je neπto πiri. a pri vrhu se suæava. a u starijih otklonjene. Chamaecyparis lawsoniana “Alumii“ .) . 5-10 m visine. Chamaecyparis lawsoniana “Columnaris“ . 58. ellwoodii Honn. To je plaviËast kultivar uskog habitusa.kultivar lawsonovog paËempresa “Ellwoodii“ »unjastog rasta. Iglice su plavkasto nahukane.KATALOG SADNOG MATERIJALA 57.5 m visok kultivar. Vrlo je gust.kultivar lawsonovog paËempresa “Alumigold“ 59. 2-3 m visine.kultivar lawsonovog paËempresa “Columnaris“ Usko stupolikog rasta. 60. var. Ovo je jedan od najljepπih kultivara za kamenjare. sa igliËastim liπÊem plavozelene od plavosive boje (sliËno kao “Fletcheri“). Grane su mu prema gore usmjerene. Alumii.kultivar lawsonovog paËempresa “Alumii“ Uspravan. do 1. dok su u nutarnjem djelu kroπnje plavkastoæuto-zelene. l. U mladih su biljaka grane usmjerene prema gore. Mutacija od cv. od kojeg se razlikuje po tome πto je neπto niæi. usko Ëunjast. Chamaecyparis lawsoniana “Alumigold“ . Chamaecyparis lawsoniana “Ellwoodii“ (=C.

kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri“ Sporog stupolikog do Ëunjastog rasta. Svijetlozelene do zelene boje.5 m. Nastao kao mutacija tipiËne vrste. Jacks. fletcheri (Fletcher) Hornibr. 62.kultivar lawsonovog paËempresa “Pottenii“ Vrlo gusta i kompaktna forma visoka do 10 m. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri“ (= C. 63.kultivar lawsonovog paËempresa “Globus“ Kuglastog oblika visine od 1 -1. 16 .kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri Gold“ Rastom i oblikom sliËan cv. Chamaecyparis lawsoniana “Globus“ . 5-8 m visoka forma. var. na dodir vrlo mekana. l.) . Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri Gold“ . Fletcheri samo πto mu je igliËasto liπÊe zlatnoæute boje. pottensoi Dall. Chamaecyparis lawsoniana “Pottenii“ (= Cupressus lawsoniana var. 64. et.) .KATALOG SADNOG MATERIJALA 61. moæe se saditi pojedinaËno ili u grupi u neparnom broju biljaka.

do 10 m visoka forma.kultivar lawsonovog paËempresa “Silvania“ 67. izbojci zlatnoæuti i porma osnovi æutozeleni. var. 68. l. snaæna biljka. Chamaecyparis lawsoniana “Tekeres“ .kultivar lawsonovog paËempresa “Stardust“ ©iroko Ëunjastog habitusa. stewartii Schelle) . viseÊih vrhova grana. Chamaecyparis lawsoniana “Silvania“ . Na hladnoÊu jako otporna forma.5 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 65. Moæe narasti 10 m sa promjerom baze od 1.kultivar lawsonovog paËempresa “Stewartii“ »unjastog rasta. grane i granËice priliËno prema gore usmjerene. Chamaecyparis lawsoniana “Stardust“ . 66.kultivar lawsonovog paËempresa “Tekeres“ Visoka. Chamaecyparis lawsoniana “Stewartii“ (= C.3 m. 17 . Moæe se saditi u grobljima gdje ima dovoljno mjesta ili u vrtu u kombinaciji sa kultivarima koji su gusti i kompaktni da bi πto viπe naglasio “tuæan“ izgled kultivara. iglice zlatnoæute boje na vrhovima izbojaka. Prilikom sadnje obratiti paænju na konaËne dimenzije biljke te joj ostaviti dovoljno mjesta za rast.

sa vrlo dekorativnim granËicama πkoljkastog izgleda.kultivar hinoki paËempresa “Nana Gracilis“ Vrlo traæen i rado uzgajan kultivar koji naraste do 2 m. o. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis“ .kultivar lawsonovog paËempresa “Winston Churchil“ Jedan od najljepπih zlatnoæutih kultivara lawsonovog paËempresa sa liπÊem koje je cijele godine bogato obojeno. neπto πiri. Naraste do 2 m visoko. πiroke Ëunjaste kroπnje. Chamaecyparis obtusa “Tetragona Aurea“ (Ch.KATALOG SADNOG MATERIJALA 69. Rastom je πiroko stupolik kultivar. 72. koji raste kao manje ili srednje veliko stablo. Chamaecyparis lawsoniana “Wisselii“ . 70.kultivar lawsonovog paËempresa “Wisselii“ »unjastog rasta. tetragona aurea Nicholson) . Rastom je piramidalan. 18 . var. LiπÊe je zlatnoæuto do svijetlo-æuto u nakupinama poput liπaja na izbojcima. 10 ili viπe metara visoka forma. Grane su prema gore usmjerene.kultivar hinoki paËempresa “Tetragona Aurea“ 71. Chamaecyparis lawsoniana “Winston Churchil“ .

vise. et Ruempel. filifera (Sénécl. Ljuskaste iglice mjestimiËno bjelkasto obojene. Ëunjastog rasta. 76. na vrhovima izbojaka srpasto povinute. 74. Izbojci su nitasti i tanki. πiroko Ëunjastog oblika. p. 75. 19 .kultivar pjegavog paËempresa “Filifera“ Naraste do 5 m visoko.KATALOG SADNOG MATERIJALA 73. Chamaecyparis pisifera “Filifera“ (=Ch.6 mm duge.) Hartw.kultivar pjegavog paËempresa “Boulevard“ Nastao je kao mutant kultivara “Squarrosa“. p.) . fino uπiljene. var. sivoplave zimi. Retinospora squarrosa K. et C.kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Aureovariegata“ Rastom i oblikom identiËan prethodnom kultivaru sa tom razlikom πto mu je dio ljuskastog liπÊa æuÊkaste do zlatnoæute boje. iglice 5 . 5 m visoka forma. Chamaecyparis pisifera “Boulevard“ (=C. Chamaecyparis pisifera “Compacta Albovariegata“ ..) . dok su ostale tamnozelene boje. Chamaecyparis pisifera “Compacta Aureovariegata“ . Vrlo dekorativan kultivar.kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Albovariegata“ Gusta patuljasta forma do 1 m visine i πirine. cyanoviridis Hort. srebrnastoplave ljeti.

igliËasto liπÊe plavo zelenkasto. Chamaecyparis pisifera “Filifera Nana“ .) . 79. p. Chamaecyparis pisifera “Filifera Gold Spangle“ .kultivar pjegavog paËempresa “Filifera Gold Spangle“ Kultivar rastom i oblikom sliËan prethodnom. var. 20 .kultivar lawsonovog paËempresa “Filifera Nana“ Patuljast kultivar pogodan za kamenjare i æardinjere. a sa donje strane bijelo. Izbojci su takoer nitasti i vise ali su sumporasto æute boje koju zadræavaju cijele godine. Chamaecyparis pisifera “Snow“ . et Hochst.kultivar pjegavog paËempresa “Snow“ Patuljast kultivar Ëunjastog rasta.kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa“ Naraste do 10 (20) m. IgliËasto liπÊe bijelo proπarano. 80. Ëunjaste. squarrosa (Zucc.KATALOG SADNOG MATERIJALA 77. 78. prozraËne kroπnje. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa“ (=C.) Beissn.

21 . sazrijeva poËetkom jeseni ( VIII. i IV. Od prirode dolazi u Kini i Japanu. kada je skoro cijela biljka prekrivena cvjetovima.) Nakai. u grupama i u æivim ogradama (dobro podnosi orezivanje). lagenaria (Loisel. . mjesec).KATALOG SADNOG MATERIJALA 81. Sadi se pojedinaËno. C. suπu. Kroπnja je neπto guπÊa i igliËasto liπÊe je sumporasto æute do svijetlo æute boje. Squarrosa. Maloj Aziji. trnastih i golih grana. Najbolje uspijeva na vapnenim.dren. Dobro podnosi i najteæe zimske uvjete. Plod je koπtunica sa mesnatim ovojem oko 12 mm duga i 5 mm πiroka.5 m. speciosa ( Sweet.. 84. Cornus mas L. drijen Listopadni grm ili manje stabalce od 6 .Japanska dunja Listopadni πiroki grm visok 1 . Ima kiselkast i trpak okus.) Koidz. Moæe se uzgajati na sunËanom mjestu kao i u zasjeni. mjesecu prije listanja. praπinu i πtetne plinove. Rasprostranjen je u srednjoj i juænoj Europi. koja nisu izloæena kasnim mrazevima.1. Skromnih je zahtjeva u pogledu kvalitete tla. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa Aurea“ .kultivar bijelog ameriËkog sviba “Flamiramea“ Listopadni grm visok 2 . i IX. toplim i suhim staniπtima. sa uspravnim. Chaenomeles japonica Spach non Lindl. Cornus stolonifera “Flamiramea“ . πibolikim i æutim granama.kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa Aurea“ Naraste sliËno kao i cv. (=C. Cvjetovi se pojavljuju u II. 82.) . mjesecu prije listanja. Otporna je na niske temperature. Traæi svjeæa i plodna. i III.9 m visine. te se uzgaja pojedinaËno. uspravnih. u grupama ali i u æivim ogradama. Cvjeta u III. Kao rano cvjetajuÊa i vrlo dekorativna vrsta vrlo je cijenjena u hortikulturi. Cydonia japonica Loisel.3 m. Voli sunËana i svjetlija mjesta. kao i zagaeni zrak. dim. Krimu i Kavkazu. dobro drenirana tla. 83.

22 . mjesecu. pravilne kroπnje.kultivar obiËne lijeske “Contorta“ Naraste neπto niæe od obiËne lijeske. Dobro raste na sjenovitim i na osunËanim poloæajima. a grane i granËice su vrlo krivudavi. i V. . listopadni grm koji naraste do 4 m visine. 88. Corylus avellana “Atropurpurea“ . Corylus avellana L. guste. Corylus avellana “Contorta“ . Voli svjeæa.kultivar obiËne lijeske “Atropurpurea“ Raste kao i tipiËna vrsta samo su joj listovi tamnocrvene boje u proljeÊe. Corylus colurna L.Medvjea lijeska Listopadno. a koncem ljeta lagano prelazi u zelenkasto crvenkastu nijansu. prije listanja. . plodna i dublja tla. gusti.KATALOG SADNOG MATERIJALA 85. Siva kora plutasta. 87. 86. do 30 m visoko stablo. nepravilno ispucala. kada do izraæaja doe krivudavost grana i obilje muπkih resa. Cvjeta u IV. Posebno je dekorativna u rano proljeÊe. Voli dublja vapnena tla.Lijeska obiËna ©iroki.

i to pojedinaËno ili u manjim grupama. a otporna je na praπinu i dim pa se Ëesto koristi u gradovima. . pa zbog tih i drugih osobina spada u red najljepπih niskih grmova. 91.& Wils. horizontalno otklonjenih grana. . Zbog tog razloga je pogodna za ozelenjavanje vrtnih kamenjara kao i za pokrivanje tla. polegli grmiÊ. Cotoneaster dammeri Schneid. Cotoneaster horizontalis Dcne. 90.kultivar puzave muπmulice “Skogholm“ Kultivar koji se odlikuje guπÊom razgranjenoπÊu i manjim listovima od tipiËne vrste. Cotoneaster dammeri “Skogholm“ . 23 . Ëije su grane Ëvrsto priljubljene uz zemlju.KATALOG SADNOG MATERIJALA 89. Plodovi se zadræavaju u toku veÊeg dijela zime. Uzgaja se u ogradama ili kao pojedinaËne biljke. Uspjeπno se uzgaja u æardinjerama i kamenjarima. 92.razmaknuta muπmulica Listopadan. do 40 cm visoki. NajËeπÊe se sadi na travnjacima. Nema posebnih zahtjeva na kvalitetu tla. πiroki i do 2 m visok grm. Od prirode dolazi u zapadnoj Kini.horizontalna muπmulica Polu zimzeleni.puzava muπmulica PuzeÊi zimzeleni grmiÊ. Cotoneaster divaricatus Rehd. . na sunËanim ili polu sjenovitim mjestima. Voli kvalitetno vrtno tlo. Otporan je na suπu i negativne gradske utjecaje. Himalajima.

japanska kriptomerija. Rasprostranjena je u zapadnoj Kini. Cotoneaster salicifolius Franch.. Dobro podnosi niske temperature. a za vrijeme vegetacije boja im je tamnozelena. tanke. iglice 1.kultivar japanske kriptomerije “Elegans” Juvenilna forma koja je kratka vijeka i vrlo rijetko donosi plodove. elegans (Henk.2 cm duge.Don (= C. dugih i blago viseÊih grana. 94. mekane.KATALOG SADNOG MATERIJALA 93. U Europi i Sjevernoj Americi uzgaja se kao ukrasno stablo. kroπnja Ëunjasta i gusta. non Sieb. plavozelene.&Hochst. deblo ravno i vitko. svjeæim.) Mast. pjeskovita i dobro propusna tla. Moæe se uzgajati na svijetlim sunËanim kao i na polu sjenovitim mjestima. grane otklonjene. Najbolje uspijeva na dubokim. C. 95.. . gusto granat grm ili malo stabalce. Koristi se i za æive ograde te uljepπavanje zidova.. “Yawarasugi”) . japonica var. sugi Jednodomno stablo do 50 (65) m visoko i promjera do 3 m. 24 . gracilis Hort. lagana. Cryptomeria japonica “Elegans Viridis” . japanski cedar. Posebno je efektna ako se sadi na travnjacima ili u grupama. otklonjene.kultivar japanske kriptomerije “Elegans Viridis” Od prethodnog kultivara “Elegans“ razlikuje se po izrazitije zelenijoj i æuÊkastijoj boji iglica. U naπim uvjetima u kontinentalnom dijelu zemlje iglice i izbojci poprime zimi smee crvenkastu boju zbog niskih temperatura. Cryptomeria japonica “Elegans“ (= C. zimi crvenkasto bakarne boje.vrbolisna muπmulica Polu zimzeleni ili zimzeleni grm visok do 5 m. fortunei Hooib. Zahtjeva svjeæa tla i visoku vlaænost zraka. kawaii Hayata) . C.5 . Za uspjeπan uzgoj treba joj osigurati svjeæa. 96. Cryptomeria japonica D. glinastim i ocjeditim tlima u kojima nema vapna.

. uspravnim granama. Ovaj intergenusni hibrid uzgaja se u Velikoj Britaniji viπe od 50 godina i ima bujan rast.5 . te svjeæa i hranjiva tla. Kod nas dolazi u svijetlim πumama i πikarama. Uspjeπno se moæe razmnoæavati reznicama ako su one uzete sa stabala starih 5 . scabra Thunb. bogatim vapnom i blagim humusom.kupresociparis Stablo visoko 30 ili viπe metara. macrocarpa.3 tjedna. koja traje 2 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 97. 25 . (= Cupressus macrocarpa x Chamaecyparis nootkatensis) . Odlikuje se obilnom cvatnjom. . et Jacks.obiËni likovac Od 30 . Cvjeta od V.kultivar dojcije “Plena“ Kultivar se odlikuje bujnijim cvijetovima zbog mnoπtva latica. Kavkazu i sjevernoj Aziji. Sadi se pojedinaËno. Deutzia crenata Sieb. Javlja se na plodnim.2 (3) m visine sa uspravnim i πibolikim izbojcima. Aziji. . kroπnja gusta. kao i kod tipiËne vrste. a naroËito kora i plodovi vrlo otrovni. Deutzia crenata “Plena“ . 99. praπinu i otrovne plinove. slabo razgranjenim. poslije listanja. X Cupressocyparis leylandii (Dall. & Zucc.IV.VII. Rasprostranjena je u Japanu i Kini.dojcija Listopadni πiroki grm 1. do visine od 2300 m. Dobro podnosi suπu.) . mjeseca. Svi dijelovi biljke. Doæivi starost do 15 godina. 98. Cvjeta vrlo rano u proljeÊe (II.150 cm visok listopadni grm. Daphne mezereum L. mjeseca. InaËe je skromnih zahtjeva. prije listanja.) Dall. M. . Vrijeme cvjetanja je od V. Za uspjeπan razvoj potrebni su joj svijetli i sunËani poloæaji.20 godina. a nalazi primjenu i u æivim ogradama. Ëunjasta do stupolika kao u C. 100. mjesec). dim. ali Ëesto i na skeletnim terenima. (= D. na rubovima πuma.VII. Dobro podnosi zasjenjivanje. sa πibolikim. svjeæim i rahlim tlima. otporan na mraz i drvo je dobre kvalitete. u grupama. Rasprostranjen je u Europi.

vulgaris Mill. polegli grmiÊ koji cvijeta veÊ krajem sijeËnja ili poËetkom veljaËe. mjeseca. Cvjeta bijelim cvijetovima u ljeto. praπinu i πtetne plinove. miriπljavih i medonosnih cvjetova. . Skromna je u pogledu staniπnih uvjeta. 26 . srednjoj Aziji. Voli polusjenu i kiselo tlo. Voli svjeæa i vlaænija tla. inaËe se uzgaja pojedinaËno ili u grupama. Elaeagnus angustifolia L. Escallonia virgata . gdje su je donijeli Turci prilikom osvajanja ovih krajeva.V.10 m. Dobro raste na pjeskovitim i suhim tlima.eskalonija Zimzeleni gusti grmiÊ. Erica carnea L. Odavno se kultivira u jugoistoËnoj Europi. otvorene sunËane poloæaje iako dobro raste i na polu sjenovitim poloæajima. 103.) . (=E . Pogodna za sadnju i uzgoj u posudama ili kamenjarama. Otporna je na suπu i dosta dobro podnosi niske temperature. Rasprostranjena je u istoËnom Sredozemlju.obiËna kurika VeÊi listopadni grm ili manje stablo do 6 m visine. Cvjeta od III. a plodovi se pojavljuju u jesen. dafina se u hortikulturi Ëesto koristi kao dekorativna vrsta. Cvjeta u V. Euonymus europaea L. Pogodan za kamenjare.crnjuπa Zimzeleni niski. lijepog habitusa.KATALOG SADNOG MATERIJALA 101. Zbog svih tih dobrih uzgojnih osobina. i VI. 102. mjesecu. . dim.dafina Listopadno manje stablo visine od 8 . Pogodna je i za æive ograde. 104. koji najbolje uspijeva u mediteranu. .

I. Fagus sylvatica “Asplenifolia“ .kultivar obiËne bukve “Atropurpurea“ Rastom sliËna obiËnoj bukvi ali joj listovi imaju crvenu boju. nadmorske visine. .KATALOG SADNOG MATERIJALA 105. Plod je poznat po imenom “bukvica“. izbjegava poplavna podruËja pa je nalazimo na brdovitim i planinskim predjelima do 2000 m. Cijepi se na ravnu podlogu ili vodi uz odreenu podlogu do æeljene visine.kultivar obiËne bukve “Asplenifolia“ Vrlo dekorativna biljka koja naraste do 15 m.kultivar obiËne bukve “Atropurpurea Pendula“ Grane rastu prema dolje. Fagus sylvatica L. zapadnoj i juænoj Europi. Listovi urezani i nazubljeni. Fagus sylvatica “Atropurpurea“ . Raste na razliËitim geoloπkim podlogama i vrstama tala. ali ipak traæi duboka. Rasprostranjena je u centralnoj. svjeæa i bogata tla. 106. guste kroπnje sa granama koso prema gore usmjerenim. s. »esto se sadi u pakovima i pojedinim vrtovima. 107. Rezidbom se postiæe guπÊi kiπobranast izgled.obiËna bukva. dozrijeva u rujnu i listopadu. 27 . duæi i uæi nego u obiËne bukve. Fagus sylvatica “Atropurpurea Pendula“ . a tada grane nastavljaju rast prema dolje. europska bukva Do 30 m visoko stablo. 108.

Fagus sylvatica “Tricolor“ . Lako i jednostavno se uzgaja.kultivar obiËne bukve “Fastigiata“ Grane rastu prema gore. 111. te tvore stupolik habitus biljke.kultivar obiËne bukve “Tricolor“ Naraste kao manje stabalce. Fagus sylvatica “Fastigiata“ . Fagus sylvatica “Pendula“ .20 cm. a kasnije rastu prema dolje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 109. plavo sive boje listova. Grane u poËetku rastu u visinu. busasta trava. 110. guste kroπnje. Naraste od 10 . Vrlo Ëesto se koristi za sadnju u kamenjarima. a prema jeseni mijenjaju boju u smeu. a razmnoæava se dijeljenjem osnovnog busena na manje dijelove. Moæe narasti do 10 m visine i 2 m πirine. 112. 28 . Festuca ovina “Glauca“ Gusta. Listovi u poËetku sezone intenzivno obojani.kultivar obiËne bukve “Pendula“ »esto uzgajan kultivar po parkovima. Uvjeti uzgoja sliËni kao i kod obiËne bukve.

a dobro uspijeva na gotovo svakom tlu. a cvjetovi ostaju dosta dugo na granama (i do 30 dana). Pogodan za drvorede. 29 . Fraxinus angustifolia “Pendula“ . oxycarpa Willd. 115. Voli neπto vlaænija tla pa prirodno dolazi u luænjakovim poplavnim sastojinama ali se moæe uzgajati u parkovima ili okuÊnicama kao pojedinaËna stabla. Forsythia europaea Deg. Kuglasta forma koje se cijepi na ravnu podlogu osnovne vrste na æeljenoj visini. Kada se po æelji dovoljno daleko udaljilo od ravne podloge ostavljaju se grane koje rastu prema dolje.poljski jasen Listopadno stablo 20 m visine. Biljka se moæe oblikovati rezanjem grana koje rastu prema dolje i ostavljanjem grana koje rastu horizontalno.kultivar poljskog jasena “Pendula“ Kultivar koji se takoer proizvodi cijepljenjem na podlogu osnovne vrste na æeljenu visinu. dobro podnosi zagaenost zraka i niske temperature.3 m visok listopadni grm. guste zaobljene kroπnje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 113. Fraxinus angustifolia Vahl. mjesecu prije listanja. 114. “Kugla” dosegne promjer do 1. Fraxinus angustifolia “Globosum“ . sa dugim uspravnim ili blago kosim granama.forzicija 2 . Voli svijetle i sunËanije poloæaje. i IV. GustoÊa kroπnje se moæe poveÊati rezidbom dugih grana na 3 4 pupa iz kojih Êe potjerati nove granËice ali sada kraÊe i sa manjim razmakom izmeu pupova. & Bald.5 m. .kultivar poljskg jasena “Globosum“ 116. a reæu koje rastu horizontalno tako da se dobije oblik biljke poput kiπobrana.) . (= F. Cvjeta u rano proljeÊe u III.

Voli vlaæna i svjeæija tla. gorski jasen Listopadno stablo do 40 m visine. . Voli duboka svjeæa tla. 118. a dobro podnosi niske temperature. Cvjeta u VII. Dobro podnosi suπu i niske temperature. LiπÊe u jesen poprimi zlatnoæutu boju. Voli sunËane poloæaje i bogatija tla. sunËane poloæaje.bijeli. NajËeπÊe se uzgaja kao parkovna vrsta. 30 . U mladih biljaka kroπnja je neπto uæa ali se kasnije raπiri. a pridolazi u brdskom i planinskom podruËju preteæno u bukovim sastojinama. Voli duboka i svjeæa tla. trnovac Preko 40 m visoko listopadno stablo sa tamnosmeim do crvenim trnovima na kori debla i grana.glediËija. . 120. Gleditsia triacanthos L. Postoji velika raznolikost oblika i boje cvjetova.IX. . (= Salisburia adiantifolia Smith ) . Sadi se Ëesto u vrtovima i parkovima kao pojedinaËno stablo ili skupina stabala. Ginkgo biloba L. otvorene i sunËane poloæaje.hibisk. sirijska ruæa Naraste kao veÊi listopadni grm ili manje stablo do 5 m visine.KATALOG SADNOG MATERIJALA 117. Podnosi dobro orezivanje pa se koristi za æive ograde koje su neprohodne zbog gustoÊe i jakih trnova. Hibiscus syriacus L. Fraxinus excelsior L. .ginkgo Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. 119. mjeseca.

boæikovina Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 10 m visine. 123. Ilex aquifolium L. vlaæna tla. 31 .kultivar kineske borovice “Blue Cloud“ Nizak i vrlo gust grm koji se grana preteæno horizontalno. . svjeæa. Juglans nigra L.crni orah Listopadno stablo do 50 m visine. Drvo mu je vrlo kvalitetno. Voli duboka svjeæa tla. Voli duboka. Najbolje uspijeva na vapnenim i neπto svjeæijim tlima ali dobro Êe uspijevati i na ostalim tlima ukoliko nisu previπe siromaπna hranjivima. πiroke kroπnje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 121. Brzo raste Ëesto je saen u parkovima i nasadima. Izrazito plave boje koja se zadræava tokom cijele godine ali u proljeÊe na mladim izbojcima boja je svjetlija i izraæajnija. Juniperus chinensis “Blue Cloud“ . otvorene i sunËane poloæaje. Plod nije jestiv. 122. neutralne do blago kisele reakcije. .

Ëunjast kultivar koji naraste do 5 m visine. Vrlo lagano se uzgaja i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja. Juniperus chinensis “Stricta“ .kultivar kineske borovice “Hetzii“ Do 5 m visok zimzeleni grm sa koso prema gore usmjerenim granama. 125. 127. Juniperus chinensis “Pfitzeriana Aurea“ .kultivar obiËne borovice “Repanda“ Do 30 cm visok puzeÊi kultivar koji se raπiri po tlu i do 2 m. bez centralnog debla veÊ viπe grana raste prema gore. Sluæi kao “prekrivaË tla”.kultivar kineske borovice “Stricta“ Gust. Juniperus communis “Repanda“ . 126. Zlatnoæuta boja najintenzivnija je u proljeÊe na mladim izbojcima.kultivar kineske borovice “Pfitzeriana Aurea“ Vrlo πirok i do 3 m visok kultivar koso usmjerenih grana sa povinutim zlatnoæutim vrhovima. Vrlo se Ëesto uzgaja. 32 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 124. Juniperus chinensis “Hetzii“ . Uvjeti uzgoja su isti kao i za prethodni kultivar kineske borovice. Podnosi orezivanje pa ga je lako kontrolirati i usmjeravati njegov rast. moæe se posaditi u æardinjere i pustiti da “pada” iz posude prema tlu. Vrlo Ëesto se uzgaja. a vrh je takoer gusto razgranat.

kultivar puzave borovice “Glauca“ Vrlo niska puzava forma koja se raπiri do 3 m. Juniperus communis “Suecica“ . 131. Plavosiva boja najintenzivnija je u mladih izbojaka u proljeÊe.kultivar planinske somine “Variegata“ Razgranat do 1 m visok i 2 m πirok kultivar sa granama koso prema gore usmjerenima. Juniperus squamata “Blue Carpet“ Do 70 cm visok i 3 m πirok grm. Najbolje uspijeva na otvorenim ili polu sjenovitim poloæajima u svjeæem i hranjivom tlu.kultivar obiËne borovice “Suecica“ Vrlo gust. Juniperus horizontalis “Glauca“ . Iglice su plavkasto zelene i bodljikave. Juniperus sabina “Variegata“ . plavo zelenkastih iglica. 129. otvorene ili polu sjenovite poloæaje. Pojedine granËice bjelkasto do blijedoæuto obojane. 33 . Voli plodna i svjeæija tla. stupolik do 10 m visok kultivar. Nije posebno osjetljiv i lako se uzgaja. a prema zimi postepeno tamni u plavu nijansu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 128. 130.

Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice. Juniperus virginiana “Glauca“ . 34 . ( = Sabina virginiana Ant. oko 30 cm visoka okruglasta forma.KATALOG SADNOG MATERIJALA 132. Vrlo pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama na balkonima ili vrtovima. Otporna na niske temperature i zagaenost zraka pa je Ëesta u gradovima i industrijskim zonama.5 . Juniperus squamata “Mayeri“ Vrlo Ëesto uzgajani kultivar koji naraste do 5 m visoko. sa jakim. gusti kultivar do 4 m visine i do 1. Juniperus squamata “Blue Star“ Patuljasta. a kasnije neπto πira.) . IgliËasto liπÊe plavo zelenkasto. Sporog je rasta i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja. Juniperus virginiana L. Uvjeti uzgoja su sliËni kao i za sve borovice. IgliËasto liπÊe zelenkasto -plavkasto. 134. a kora grana crvenkasto smea. 135.virginijaska borovica Do 30 m visoko stablo. Uspijeva na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju bogata.kultivar virginijske borovice “Glauca“ Stupolik. 133. duboka tla. koso prema gore usmjerenim granama. U mladosti kroπnja je izduæena.2 m πirine.

mjeseca. Voli sunËane do polu sjenovite poloæaje. do V. ) . a plemka se uzima od Jun. Potrebno ga je zaπtititi od vlaænog i mokrog snijega koji moæe saviti ili pokidati grane. NajËeπÊe se biljka spiralno poveæe. ali je stresanje mokrog snijega sa svih biljaka u vrtu nuæna mjera zaπtite biljaka od snjegoloma. Juniperus virginiana “Hillii“ . Juniperus virginiana “Skyrocket“ . 138. gusti kultivar do 4 m visine i do 1. virginiana “Skyrocket“. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice. balkonima. 137.kultivar virginijske borovice “Skyroket“ Vrlo Ëesto saen i uzgajan kultivar koji naraste do 5 m visine. 139. Juniperus x horizontalis “Glauca“ Vrlo zanimljiv i dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. pogotovo kultivar “Pleniflora“. Vrlo se lako uzgaja te ju je potrebno prorijediti od tla radi obilnije i uËestalije cvatnje.5 .virginiana “Glauca”.kultivar virginijske borovice “Hillii“ Stupolik. terasama ili na nekom drugom vidnom svjetlom ili polu sjenovitom mjestu. Cvjeta od IV. 35 . Kultivar je vrlo pogodan za uzgoj u posudama pred ulaznim vratima. (= Corchorus japonicus Thbg. IgliËasto liπÊe zelenkasto plavkasto. Kerria japonica DC. Kao ravna uspravna podloga sluæi Jun.kerija Listopadni do 3 m visok grm.2 m πirine.KATALOG SADNOG MATERIJALA 136. a sadi se kao pojedinaËan grm ili po æelji kao æiva ograda koja neÊe cvjetati punim intenzitetom ali Êe biti posuta cvijetovima. Kora granËica zelene boje.

U jesen listovi naranËasto crveni. Laburnum anagyroides Med. a cvjetni grozdovi dugi do 20 cm. Grane krivudave. 141.europski ariπ Naraste do 35 m visoko. Voli duboka plodna tla i svijetle osunËane poloæaje. Dosegne visinu do 5 m. . ) .kelreuteria Listopadno. Voli sunËane poloæaje i nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla. Uvjeti uzgoja su mu sliËni kao i kod europskog ariπa. Cvijeta u VII i VIII mjesecu. Iglice prije opadanja u jesen poprime zlatnoæutu boju. Larix japonica “Diana“ . rijetke kroπnje. 36 . Laburnum vulgare Gris ) . Voli sunËane i otvorene poloæaje.kultivar japanskog ariπa “Diana“ Dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem na podlogu europskog ariπa. »esto od prirode dolazi na vapnencima te podnosi suha i siromaπna tla. i V. svijetle. ( = Cytisus Laburnum L. zanovijet VeÊi listopadni grm ili stablo visine do 10 m. Iglice mu takoer opadaju i poprimaju zlatnoæutu boju. oko 20 m visoko stablo. 140. europaea DC.. Cvjeta u IV.KATALOG SADNOG MATERIJALA Koelreuteria paniculata Laxm. (= L. 142. mjesecu.obiËni negnjil. Larix decidua Mill.

(= Caprifolium pileatum Kuntze) . vrlo razgranat. Nije osjetljiva na nedostatak hranjiva te uspijeva na razliËitim tlima. . . Listovi u jesen mijenjaju boju od æute. mjesecu. Dosta brzo raste te se koristi kao prekrivaË tla. Voli otvorene poloæaje i duboko hranjivo tlo i neπto veÊu zraËnu vlagu. 146. visine oko 50 cm. sadnju uz niæe zidove itd. Dobro podnosi orezivanje. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. liriodendron Listopadno stablo do 50 m visine. Voli otvorene svjeæije poloæaje i dublja tla.klobuËasta kozokrvina Zimzeleni grm. a cvjetovi cvijetu tulipana. Kora debla i grana vrlo izbrazdana zbog nakupina plutastih tvorevina. a koristi se za prekrivanje tla. i VI.tulipanovac. 37 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 143. ruæiËaste do tamnocrvene.likvidambar Listopadno stablo koje naraste do 40 m. Listovi nalikuju na muziËki instrument liru. Dobro podnosi niske temperature i gradsku klimu. . Boja listova u jesen 144. πiroke jake kroπnje. Dolazi na raznim tlima i nije posebno zahtjevna u pogledu koliËine hranjiva.πirokolisna kalina Listopadan grm do 3 m visine. Ligustrum ovalifolium Hassk. πiroke razgranate kroπnje. 145. Liquidambar styraciflua L. Cvjeta u V. Liriodendron tulipifera L. Lonicera pileata Oliv.

mjesecu . umjereno vlaæna. Podnosi polu sjenovite i sjenovite poloæaje. Postoje joπ M. . a vrlo je otporna na mraz. Uspijeva i u polusjeni. nepravilne kroπnje. koja je hibrid izmeu M. »esto se sadi u gradovima jer podnosi oneËiπÊenje zraka.) Maxim. x soulangiana Soul. Cvjeta prije listanja u III. mjesecu. 38 . Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. Voli svjetlije poloæaje. mjesecu.japanska magnolija Listopadno stablo koje naraste do 10 m visine. i IV. Magnolia kobus DC. a plod sazrijeva u IX. i V. a uzgaja se i u æivim ogradama. -Bod.KATALOG SADNOG MATERIJALA 147. 150. Lonicera tatarica L. i V.) . 149. Cvjeta u IV. kobushi Mayr. Vrlo prilagodljiva na uvjete uzgoja te se vrlo Ëesto sadi pojedinaËno ili u skupinama. liliiflora. a po uvjetima uzgoja sliËna kao i ostale magnolije.tatarska kozokrvina Listopadni grm koji naraste do 3 m visine. (=M. Magnolia stellata (S. za razliku od ostalih magnolija koje su osjetljivije. (= Berberis aquifolium Pursh) . dublja i hranjiva tla. Otporna je na hladnoÊu i suπu. .mahonija Do 2 m visoki zimzeleni grm. razliËita tla umjerene vlaænosti. denudata x M. & Z. 148. mjesecu.zvjezdasta magnolija Listopadni grm ili manje stablo koje cvjeta prije listanja. Cvjeta u IV.

153.crni dud Naraste do 20 m. do 1 m promjera debla. Osjetljiviji je na suπu i hladnoÊu.bijeli dud. vlaæna. . mjesecu. Morus nigra L. a dobar je i za stoËnu hranu i bojenje u æuto. Moæe se uzgajati na otvorenim mjestima ili u polusjeni. Mandæuriji (podruËje Amura. . i VI. U kulturi izvan svog areala ima znatno manje dimenzije.felodendron. koji naraste najviπe do 0. LiπÊe se koristi za ishranu gusjenica dudovog svilca. Rasprostranjen je u juænom djelu dalekog istoka bivπeg SSSR-a. i VI. a slatki su i kad nisu zreli. Sazrijevaju u V. Kroπnja dosta svijetla. Otporan je na niske temperature. mjesecu. svjeæa tla i sunËane poloæaje. U vrijeme vegetacije ima tamnozelenu boju. a odatle je raπiren u Malu Aziju i Perziju. . dosta prozraËna. Kroπnja mu je πiroko razgranana. 155. pod uvjetom da voda ne stagnira. hranjiva i rastresita tla. »esto se uzgaja kao parkovna vrsta. Prirodno je rasprostranjena u jugoistoËnom Sibiru. Koristi se kao prekrivaË tla i za kamenjare. mandæurski plutnjak Listopadno dvodomno drvo koje u svojoj domovini moæe dostiÊi visinu od 25 m. Cvjetovi miriπljavi. Najviπe mu odgovaraju duboka. Koreji. sjev. Prirodno dolazi u Kini i istoËnoj Aziji. Morus alba L.20 m visoko.sibirska steljica Zimzeleni dvodomni grm. Na suhom terenu raste vrlo sporo. . Bijeli.5 m u visinu i 1. sa promjerom debla do 1 m. Cvjeta u V. bijela murva Stablo od 15 .ime!). ali neπto guπÊe kroπnje i bræeg rasta od bijelog duda. a podnosi i vrlo vlaæna tla. Plodovi su krupniji od plodova bijelog duda i pocrne kada su zreli.5 m u πirinu. 39 . Voli dublja. dok u zimi posmei. Phellodendron amurense Rupr. 154. medonosni. ruæiËasti ili ljubiËasti te slatki i jestivi plodovi zapravo su plodoviπta koja se zovu dudinje ili murve. Microbiota decussata Komar. a deblo vitko i Ëisto od grana. U juænoj Europi uzgaja se od dvanaestog stoljeÊa.KATALOG SADNOG MATERIJALA 152. rijetka i okruglasta.

raste i na podzolima.) Slavin) . Cvjetovi veoma miriπljavi.) VI. grupirani pri vrhu izbojaka po 5 . . U sredini kroπnje nalazi se gnjezdasto udubljenje zbog specifiËnog smjera rasta izbojaka u sredini kroπnje.kultivar obiËne smreke “Nidiformis“ Patuljast kultivar koji naraste do 50 cm u visinu i oko 80 cm u promjeru.KATALOG SADNOG MATERIJALA 156.pajasmin Listopadni grm πibolikih uspravnih grana. Inversa (Beissn.) . a. f. visine do 3 m. 159.) Link) . 40 . Nema veÊih zahtjeva u pogledu kvalitete tla. Pajasmin je veoma popularan zbog izuzetnih dekorativnih i uzgojnih svojstava.4 cm u promjeru. Picea abies “Inversa“ (= Abies excelsa inverta Gord.) Karst (= P.kultivar obiËne smreke “Inversa“ Stablo do 10 m visoko. excelsa (Lam. a. Cvjeta u (V.. Za uspjeπan razvoj treba mu osigurati otvorene poloæaje sa puno sunca. ali mu najbolje odgovaraju plodna i svjeæa tla. Uzgaja se pojedinaËno ili u manjim grupama. Voli vlaæniju i hladniju klimu. sa priljubljenim viseÊim granama uz deblo.obiËna smreka Stablo do 50 m visoko i do 2 m debelo. nidiformis (Beissn. Uspijeva na ilovastim.9 u grozdastim cvastima. P. Od prirode dolazi u jugozapadnoj Europi. Picea abies “Nidiformis“ (= P. Philadelphus coronarius L. var.) Nash. Pogodan je za uzgoj u kamenjarama i posudama. 3 . 157. mjesecu. i VII. Picea abies (L. pa se vrlo Ëesto uzgaja. pjeπËanim i rahlim tlima gorskog i subalpinskog pojasa. 158.

koniËan kultivar koji sporo naraste do 2 m visine. var. te vrlo dobro podnosi gradski klimat. Picea pungens Engelm. P.. parryana Sarg. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili u æardinjerama. conica Rehd. alba Link. Picea glauca “Conica“ (= P. u kulturi otporna na dim. S. P.) Purkynë .. laxa Sarg.bodljikava ili plava smreka Do 50 m visoko stablo. Picea omorika (PanË. canadensis B.KATALOG SADNOG MATERIJALA 160. P. Dobro podnosi mraz. commutata Hort.bijela. Iglice su plavozelene do srebrnozelene boje. 161. Picea glauca (Moench) Boss. ) . praπinu i πtetne plinove. sura ili kanadska smreka Stablo do 40 m visine sa gustom i Ëunjastom kroπnjom. 163. P. Raste sporije od obiËne smreke. ali ne voli moËvarna tla.PanËiÊeva omorika Stablo visoko 30 m i do 60 cm u promjeru. (= P.) . Dolazi na vlaænijim i pjeskovitim tlima. To je endemiËna vrsta sa lokalitetima u srednjoj Bosni i zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji. (= P.. Traæen i Ëesto uzgajan kultivar.) . te u mladosti dosta brzo raste. albertiana f. g. πiroke piramidalne kroπnje.kultivar kanadske smreke “Conica“ Gust. Podnosi mraz i velike suπe. 162. P. 41 . menziesii Engelm.

zbijenog je i Ëunjastog je rasta.kultivar bodljikave ili plave smreke “Koster“ Takoer jedan vrlo poznati i traæeni kultivar koji naraste neπto manje od cv.kultivar japanskog crvenog bora “Oculusdraconis“ Raste kao manje stablo. Grana se nepravilno. kratkim granËicama i izrazito gustim i patuljastim rastom. a dijelovi normalne zelene boje. dijelovi iglice su æuti.kultivar bodljikave ili plave smreke “Glauca“ Kultivar koji se odlikuje plavom bojom iglica. tj. 42 . Ovaj kultivar naraste do 10 m . 166. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili æardinjerama. dosta sporo i najsliËniji je tipiËnoj vrsti. 165. a naziv “Glauca“ predstavlja skupni naziv za viπe kultivara plave boje iglica.kultivar bodljikave ili plave smreke “Kutjevo“ Selekcionirao ga je i uzgojio osamdesetih godina u rasadniku Hajderovac. Biljka na slici stara je oko 15 godina i visoka je 85 cm. Picea pungens “Koster“ . Pinus densiflora “Oculus .draconis“ . Iglice imaju po dvije æute mrlje. Antun MijokoviÊ. Picea pungens “Kutjevo“ . Glauca. Kultivar se odlikuje plavom bojom iglica.KATALOG SADNOG MATERIJALA 164. 167. Picea pungens “Glauca“ .

P. kiπobranasta. 170. munjika Neki autori smatraju da je var. (= P. »est je u parkovima i nasadima. To je bor koji naraste do 30 m visine. 171. clusiana Clem. austriaca Höss. Pinus nigra “Pyramidalis“ . leucodermis (Ant. Pinus mugo Turra. P.kultivar crnog bora “Pyramidalis“ Piramidalnog . 43 .. Voli sunËane poloæaje. Podnosi vrlo siromaπna i suha tla pa je jedna od najËeπÊe koriπtenih vrsta za poπumljavanja mediterana i submediterana. stupolikog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene.) Markgraf . pyrenaica Lap. leucodermis posebna vrsta. polegnut grm. sa glatkom korom na mladim stablima i granama.planinski bor NajËeπÊe je nizak. montana Mill. P. Vrlo se Ëesto sadi po parkovima kao pojedinaËna ili kao stabla u skupinama. Vrlo je otporan i zahvalan za alpinetume ili za uzgoj u veÊim posudama. Pinus heldreichii var. a rjee stablo oko 10 m visine. (= P. Naraste oko 10 m. mughus Scopoli) . Kora kasnije ploËasto ispuca i posivi.KATALOG SADNOG MATERIJALA 168. P. 169. hispanica Cook ) . P. P. laricio Poir..munika.. Pinus nigra Arn. a kasnije kroπnja postaje πira.crni bor Stablo oko 40 m visine πiroke kroπnje u mladosti.. nigricans Host.

Kora debla glatka. tenuifolia Salisb. 175.borvac Do 30 m visoko stablo. Uspijeva na glinastim i vlaænim tlima. Kroπnja je kiπobranasta. Pinus sylvestris L.) . πiroke Ëunjaste kroπnje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 172. quinquefolia Du Hamel. Ëesto zakrivljenog debla. Pinus sylvestris “Watereri“ .alba var. Pinus strobus L. Kora u gornjem dijelu stabla crvenkasto smea. P. . Iglice su mu plavozelene boje. canadensis Prov. P. Raste na razliËitim tlima i lako se uzgaja. 173. plavkasto zelena. zlatnoæutih iglica. (= P. Pinus sylvestris “Aurea“ .obiËni ili bijeli bor Stablo do 40 m visine.. 174.kultivar obiËnog ili bijelog bora “Aurea“ Raste kao grm ili manje stabalce.kultivar obiËnog ili bijelog bora “Watereri“ Okruglast kultivar visok do 3 m. 44 . canadensis var.

Raste brzo i odgovara joj kontinentalna klima. Listopadno stablo koje naraste do 40 m visine velike i πiroke kroπnje. mjeseca.lovorviπnja Zimzeleni grm.KATALOG SADNOG MATERIJALA 176.javorolisna platana NajËeπÊe uzgajana vrsta platana u nas. Bijeli cvjetovi javljaju se od IV. 179. u skupinama ili u æivim ogradama. Moæe se saditi pojedinaËno. velikim drvoredima. . 178.V. Listovi su zeleni. 177. koji u mediteranu naraste i do 5 m visine.kultivar lovorviπnje “Shipkaensis“ Gust i kompaktan kultivar. Otporna je na niske temperature ali joj za vrijeme jakih zima mogu stradati listovi. Voli sunËane poloæaje na dubljim i svjeæijim tlima. Platanus acerifolia Willd.grmasta petoprsta ©iroki listopadni grm koji naraste do 1 m visine. mjeseca. koæasti i sjajni. miriπu. (= Laurocerasus offcinalis Roem) . Listovi su mu izduæeniji od tipiËne vrste. Potentilla fruticosa L. 45 . Prunus laurocerasus “Shipkaensis“ . Dobro uspijeva na rahlim i hranjivim tlima. hranjiva tla i nije osjetljiva na gradski klimat te se vrlo Ëesto sadni u parkovima. πetaliπtima itd. niæeg rasta od tipiËne vrste. Voli duboka. Prunus laurocerasus L. .VIII.) . . Æuti cvjetovi pojavljuju se od V. (= Dasiphora fruticosa Raf. Vrlo Ëesto se uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje.

) Carr. texifolia (Lamb. Vrlo se Ëesto uzgaja u parkovima bilo kao pojedinaËna stabla ili u skupinama. a orezivanjem se formiraju u kiπobranast oblik.kultivar japanske treπnje “Kiku-ShidareSakura“ Grane joj vise. mucronata Sudw.KATALOG SADNOG MATERIJALA 180. te se cijepi na ravnu podlogu. miriπljavih. Vrlo obilno cvijeta od III. Voli hranjiva i propusna tla i sunËane poloæaje. Naraste oko 10 m.. mjeseca.) Franco (= P. 181. Prunus padus L. mjesecu.kultivar japanske treπnje “Kanzan“ NajËeπÊe uzgajani kultivar japanske treπnje u nas.sremza 15 m visoko listopadno stablo. a na otoku Vancouveru. πiroke kroπnje.. 182. bijelih. (= Padus racemosa Gilib. Pseudotsuga menziesii (Mirb. grozdastih cvijetova koji se pojavljuju u IV.) Britt. . mjesecu. P. i V. Prunus racemosa Lam. P. Bogato cvate kao i prethodni kultivar u IV.V. hranjivo i vlaæno tlo. douglasii (Lindl. Prunus serrulata “Kiku-Shidare-Sakura“ .. 183. Voli visoku zraËnu vlagu i duboko. Prunus serrulata “Kanzan“ .) . ) . gdje dolazi od prirode. naraste i do 100 m visine. 46 .obiËna ameriËka duglazija Do 40 m visoko stablo. Kasnije grane same rastu prema dolje do zemlje te se time postiæu vrlo lijepi efekti.

kultivar hrasta luænjaka “Cristata“ Biljka raste kao manje stabalce do 7 m visine. 185. Vrlo se lako uzgaja na sunËanim poloæajima i hranjivom tlu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 184. . a crveni plodovi ostaju na biljci i preko zime. 186.vatreni trn. Pseudotsuga menziesii “Glauca“ . “Orange“ koji ima æuÊkaste plodove. na mladim izbojcima i iglicama. sivo plave boje iglica. Pogodna za æive ograde. ali voli dublja i hranjiva tla. »esto u gradovima uzgajan kultivar. Quercus robur “Fastigiata“ . 187. Naraste i do 10 m visine. i VI. Postoji i cv. neπto niæi kultivar. Pyracantha coccinea Roem. kratkih listova. mjesecu. posebno u drvoredima. pirakanta Razgranat. Boja je posebno intenzivna u proljeÊe. Dobro podnosi gradski klimat. Bijeli cvijetovi javljaju se u V.kultivar obiËne ameriËke duglazije “Glauca“ Gusti.kultivar hrasta luænjaka “Fastigiata“ 47 . zbijenih . Habitus biljke podsjeÊa na habitus jablana sa granama prema gore usmjerenima. zimzelen grm koji naraste i do 3 m visine. gusto obraslih po izbojku. Quercus robur “Cristata“ .

KATALOG SADNOG MATERIJALA

188. Quercus rubra L. (= Q. borealis Michx.) - crveni hrast
Listopadno drvo koje naraste do 40 m visine, πiroko zaobljene kroπnje. LiπÊe u jesen poprimi naranËasto crvenu boju. Vrlo je prilagodljiv i nije izbirljiv, te se lagano uzgaja. Ne izbjegava vapnena i prevlaæna, ali i presuha tla.

189. Rhododendron sp. - rododendron, sleË, pjeniπnik
Zimzeleni do listopadni grmovi, koji narastu zavisno od vrste od 30 cm do veliËine stabla. Rod bilja sa vrlo velikim brojem razliËitih vrsta i joπ veÊim brojem razliËitih hibrida i kultivara. Uglavnom cvjetaju od proljeÊa do kasne jeseni ali najËeπÊe u V. i VI. mjesecu. Za uzgoj je potrebno osigurati kiselo (pH = 4 - 5), vlaæno, duboko i dobro propusno tlo, sa πto je moguÊe manjim udjelom vapna. Najbolje uspijeva u polusjeni ali Êe i sunËani poloæaj pridonijeti dobroj cvatnji i uspjeπnom uzgoju. Ocvale cvijetove dobro je odrezati odmah nakon cvatnje radi stvaranja πto veÊeg broja cvjetnih pupova za cvatnju iduÊe godine.

48

KATALOG SADNOG MATERIJALA

190. Rhus typhina L. (= R. hirta Sudw.) - kiseli ruj
Listopadni grm, koji naraste do 10 m. Voli sunËane poloæaje, dobro podnosi niske temperature, a pogoduju mu razliËita tla. Zelena boja listova u jesen prelazi u plameno crvenu boju. Vrlo se lagano uzgaja, a moæe se saditi pojedinaËno ili u skupinama.

191. Rhus typhina “Laciniata“ - kultivar kiselog ruja “Laciniata“
Raste sliËno kao i tipiËna vrsta, a razlikuje se po listovima koji su lancetasto usjeËeni.

192. Robinia pseudoacacia L. - bagrem
Do 25 m visoko listopadno stablo, bijelih, grozdastih cvasti koje se pojavljuju u IV. i V. mjesecu. Vrlo se lako uzgaja i pogoduje mu veÊina tala. Odgovaraju mu sunËani i polusjenoviti poloæaji, a sadi se pojedinaËno ili u skupinama.

193. Salix alba var. vitellina f. pendula - æalosna æuta vrba
Naraste do 20 m. »esto se zamjenjuje sa Salix babylonica L. koja se rijetko uzgaja. Grane vise do zemlje, a kora na granËicama i granama æute boje. Voli tla sa dovoljno vlage i sunËane poloæaje.

49

KATALOG SADNOG MATERIJALA

194. Salix matsudana “Torturosa“
Listopadno stablo do 20 m visine, kovrËavih grana i granËica. Vrlo Ëesta po parkovima. Voli vlaænija tla.

195. Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh. (= Wellingtonia gigantea Lindl.; Sequoia gigantea Dec.; Sequoia washingtonia (Winsl.) Sudw.; Sequoia ann) - golemi mamutovac, divovska sekvoja
Naraste do 100 m sa najveÊim promjerom stabla u svijetu, do 12 m. Pogoduju joj duboka i svjeæa tla. Kratkotrajno podnosi niske temperature. Sadi se na otvorene poloæaje kao pojedinaËne biljke ili u skupinama.

196. Sequoiadendron giganteum “Barabits Requiem“ - kultivar divovske sekvoje “Barabits Requiem“
Odlikuje se uskim habitusom i uspravnim rastom debla sa granama koje su prema dolje objeπene.

197. Sorbus aucuparia L. - jarebika
Listopadno stablo koje naraste oko 10 m. Prirodno dolazi u viπim predjelima na dubljim i svjeæim tlima. Cvjeta od V. - VII. mjeseca, a naranËasti plodovi ostaju na stablu preko zime.

50

intermedia Pers. te u æivim ogradama. Cvijeta u (VI. 200.KATALOG SADNOG MATERIJALA 198. Dobro raste i na kiselim zemljiπtima. japonica L. mjesecu.) Do 10 m visoko listopadno stablo. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer“ (=S.2 m.) . visine od 1 . i V.) Zab. sunËane ili polu sjenovite poloæaje. hranjiva. 199. x S.Bilardova suruËica Listopadni grm od 1 . thunbergii Sieb. albiflora (Mig. Dobro podnosi niske temperature i suπu. Spiraea x arguta Zbl.) VII. (= S. Voli hranjiva i dobro drenirana tla.1.oπtozuba suruËica Listopadan grm. Voli svjeæa i hranjiva tla. te sunËane poloæaje. 51 . salicifolia L. douglasii Hook.5 m visine. Dobro podnosi niske temperature i praπinu i smog. Mogu se uzgajati pojedinaËne biljke i u skupinama.kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ Listopadni do 80 cm visoki grm. Takoer voli svjeæa. Podnosi orezivanje te se moæe koristiti u æivim ogradama. 201. x S. x S.) . mjesecu. Voli duboka i svjeæa tla. i VIII. bilo pojedinaËno ili u skupinama. Sorbus scandica Fries (= S. multiflora Zab. rahla i dobro propusna tla. (= S. Spiraea x billardii Hering. tankih grana.) . Cvijeta u IV. te se dosta uzgaja u gradovima.

52 . mjesecu. i VI. u skupinama ili pojedinaËno. Radi obilnije cvatnje potrebno je ocvale cvasti odrezati odmah nakon cvatnje. Rasadnik Hajderovac raspolaæe sa 150 razliËitih vrsta i kultivara jorgovana. ali ona moraju biti propusna. vulgaris L.Vanhoutteova suruËica Listopadni grm do 2 m visine. mjesec. .obiËni jorgovan kod nas naraste kao veÊi grm ili manje stablo do 7 m visine. a ruæiËaste cvasti javljaju se u VI. 204. Voli svijetle poloæaje i hranjiva tla. x S. . Voli hranjiva i dobro propusna tla i sunËane poloæaje. Spiraea x rosea SliËnog rasta kao i Bumaldova suruËica.jorgovan NajËeπÊe uzgajani S. Uzgaja se u æivim ogradama. 203. .) .VI.KATALOG SADNOG MATERIJALA 202. Grane su vijugave.) Zbl.VII. cantoniensis Lour. trilobata L. radi stvaranja cvjetnih pupova za iduÊu godinu. Cvijeta u V. Dobro raste na svakom tipu tla. Syringa sp. . mjesecu. (= S. Cvjeta V. Jedna od najËeπÊe uzgajanih suruËica u vrtovima i parkovima. Spiraea x vanhouttei (Briot.

) . Taxus baccata “Fastigiata“ . 206. a moæe i viπe.kultivar obiËne tise “Fastigiata Aurea“ Od prethodnog kultivara razlikuje se po zlatnoæutoj boji iglica. dok je crveni arilus jestiv. Tamarix tetrandra Pall. koja kod nas naraste do 50 m visine. U pogledu tla takoer nije izbirljiva. Taxodium distichum (L. InaËe nije izbirljiv u pogledu tla. (= Schubertia disticha (L. RuæiËasti cvjetovi pojavljuju se od VI. 209. moËvarna tla. iglice i sjeme je otrovno. 207. Sadi se u skupinama u parkovima ili na mjestima gdje druge ËetinjaËe ne mogu uspijevati zbog prevelike koliËine vode.) Rich. Voli sunËane poloæaje. Taxus baccata L. .) Mirb.tamarika. 208. 53 . . metlika VeÊi listopadni grm ili manje stabalce do 5 m visine.VIII. Dobro raste u zasjeni i otvorenim sunËanim mjestima. GranËice. πiroke kroπnje.moËvarni taksodij Vrsta porijeklom iz Sjev.kultivar obiËne tise “Fastigiata“ Stupolik gust kultivar koji najËeπÊe naraste 3 . te stvara zraËno korijenje koje moæe biti do 1 m visine. te se relativno lako uzgaja. Taxus baccata “Fastigiata Aurea“ .5 m. Dobro podnosi vlaæna. Amerike.KATALOG SADNOG MATERIJALA 205. tamariks. propusna ali vlaæna tla. .obiËna tisa Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 20 m. mjeseca.

5 m πirine.obiËna ameriËka tuja Naraste kao stablo do 20 m visine.5 m πirine. πiroke kroπnje. Thuja occidentalis “Columna“ . Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama u kojima je sadi na razmaku od 80 cm. 213.kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ Visoka i stupolika biljka koja naraste do 5 m visine i do 1. æardinjerama.kultivar obiËne ameriËke tuje “Barabits Gold“ Uskog i stupolikog habitusa. pogotovo intenzivno obojano u proljeÊe i ljeto. 211. Ljuskasto liπÊe zlatno æute boje. 212. obtusa Moench. T. »esto se uzgaja u kamenjarima. okruglastog oblika do 50 (70) cm visine. Thuja occidentalis L. 54 . Dobro raste na svim vrstama tala ali ne podnosi previπe suha ni prevlaæna tla. a Ëesto se koristi prilikom ureivanja i ukraπavanja grobova. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer podnosi orezivanje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 210. Thuja occidentalis “Danica“ . Nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla ali su na dubljem i hranjivom tlu na sunËanom mjestu ili u polusjeni biljke neπto bujnijeg rasta i tamnije zelene boje. a naraste do 4 m visine i 1. odorata Marshall) . Moæe se uzgajati u ogradama ali ju je najbolje uzgajati kao pojedinaËnu biljku ili u skupinama sa dovoljnim meusobnim razmakom. Thuja occidentalis “Barabits Gold“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Danica“ Patuljasta biljka koja raste dosta sporo. (= T.

KATALOG SADNOG MATERIJALA 214. »esto se uzgaja pojedinaËno ili u æivim ogradama manje visine.5 m visne i πirine. 55 . iako je mnogo sade u æivim ogradama. Thuja occidentalis “Smaragd“ . 215. Thuja occidentalis “Kobold“ . Takoer pogodna za uzgoj u posudama. Thuja occidentalis “Rheinglod“ . 217.kultivar obiËne ameriËke tuje “Rheingold“ »unjastog rasta do 2 m visine. Vrlo je lijepa kada se uzgaja u skupini ili pojedinaËno.kultivar obiËne ameriËke tuje “Kobold“ Biljka koja je veliËinom i oblikom vrlo sliËna kultivaru “Danica“ te se kao i on upotrebljava u sliËne svrhe. a rijetko 1. 216. Raste vrlo usko i visoko do 5 m. Proljetni izbojci su zlatno æute boje. dok je u zimskom periodu naranËasto rasta. Thuja occidentalis “Globosa“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Globosa“ Okrugla forma do 1 m.kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ Prema nekima jedna od najljepπih i najËeπÊe uzgajanih tuja u nas.

ali su joj granËice sa ljuskavim liπÊem poredane poput πkoljke. . Ëunjaste kroπnje i krivudavog debla. Ljuskasto liπÊe je sjajno i tamnozeleno. »esto raste poput veÊeg grma. Thujopsis dolobrata (L. Neπto je izrazitije zelene boje. 220. Thuja plicata “Atrovirens“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Tiny Tim“ Okruglasta forma koja je rastom vrlo sliËna kultivaru “Globosa“.kultivar obiËne ameriËke tuje “Wareana Lutescens“ Gust i iπe uæi nego Ëunjast kultivar koji moæe narasti do 7 . Vrlo dekorativna ako se uzgaja u skupini (kao na slici). LjuskastoliπÊe blijedo æuto proπarano.) Sieb. Thuja occidentalis “Tiny Tim“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 218. polu sjenovite poloæaje. 56 . 221.8 m visine i 2 m πirine. Thuja occidentalis “Wareana Lutescens“ .hiba Zimzelena biljka do 20 m visine. 219.f.kultivar goleme tuje “Atrovirens“ Raste kao visoko stablo do 60 m. et Zucc. Voli visoku zraËnu vlagu.

gradifolia Ehrh. 223. (= T. ) . sjajne. Traæi dublja. Cvijeta u IV. Iglice su kratke. humozna i hranjiva tla. 225. koje naraste do 4 m visine. okruglaste ili duguljasto-jajolike kroπnje. Tsuga canadensis L. 57 . i V. americana (Mill. mjesecu. velike kroπnje. "snjeæna gruda" Listopadan grm ili manje stabalce. parvifolia Ehrh.velelisna lipa.KATALOG SADNOG MATERIJALA 222. Najbolje uspijeva na vlaænijim i hladnijim staniπtima. Viburnum opulus “Roseum“ . (= T. πirokolisna lipa Listopadno stalo koje naraste do 40 m visine.malolisna lipa. Tilia platyphillos Scop. sitnolisna lipa Listopadno stablo koje naraste do 25 m visine. 224. Najbolje uspijeva na dubljim tlima sa dovoljno vlage.kanadska Ëuga CrnogoriËno stablo koje naraste do 20 m visine. Tilia cordata Mill. Voli sunËane ili polu sjenovite poloæaje na svjeæim i hranjivim tlima.) .) .kultivar bekovine ili crvene hudike “Roseum“. πiroke. Uzgaja se pojedinaËno ili u skupinama. Obilno cvijeta i vrlo medonosna biljka.) Farwell. (= T. na dubljim tlima.

razvijat Êe se i dalje. .vajgelija 226.. mjeseca. amabilis Hort.i u suradnji s djelatnicima ©umarskog fakulteta iz Zagreba. Neki kultivari su razvijeni jedino u πumskom rasadniku “Hajderovac” “Picea pungens .DC. Weigela florida (Sieb. Tako je pripremljen put za izradu kompletnog kataloga sadnog materijala na cijelom podruËju “Hrvatskih πuma“. Slikovni prikaz pred vama samo je dio (manji) kompletnog kataloga izraenog u rasadniku “Hajderovac“ svesrdnim radom Draæena DumanËiÊa i Tomislava BenËiÊa.Kutjevo” . i VI. te da se vizualno prikaæe πto trenutaËno imamo u jednom od veÊih hortikulturnih rasadnika JP “Hrvatske πume”. ing. razmnoæava se vegetativnim putem (kalamljenjem) ili sadnjom sjemena. Voli neπto dublja i svjeæija tla.hr Autori: Tomislav BenËiÊ dipl. πto je davna æelja autora.& Zucc. u rasadniku “Hajderovac” Uprave πuma Poæega. sa dovoljno vlage. & Zucc. mjesecu. Sadni materijal koji je prikazan u katalogu veÊ sad imamo u matiËnjaku. tako da je cijela biljka prekrivena ruæiËastim cvjetiÊima. Cvijeta u V. ZAKLJU»AK Ovim radom uËinjen je pokuπaj da se valorizira dugogodiπnji rad πumarskih djelatnika u rasadniËarskoj proizvodnji. Prijedlozi i eventualne primjedbe mogu se uputiti na adresu: rasadnik. Draæen DumanËiÊ dipl. Cvijeta vrlo obilno. Viburnum rhytidophyllum Hemsl. Vrlo se jednostavno uzgaja jer raste na razliËitim tlima. πum. Cvijeta od IV. .VI.KATALOG SADNOG MATERIJALA 227. ing. Diervilla florida Sieb. (= Weigela rosea Lindl. 58 . Treba je saditi na svijetle i osunËane poloæaje radi obilnije cvatnje. W. sa listovima dugim do 20 cm. sada prikazana slikom i popraÊen tekstom. Listopadan grm koji najËeπÊe naraste do 3 m visine i πirine.kineska hudika Zimzeleni grm visok 3 m.hajderovac@hrsume. πum.. autora.) A.) . Uzgaja se pojedinaËno u skupinama ili u æivim ogradama.

takva ograda nema pravilan geometrijski oblik. a to uglavnom znaËi da se takve ograde ne orezuju u pravilan geometrijski oblik veÊ se mladi izbojci prikraÊuju uglavnom za polovinu duæine nakon cvatnje. Potrebno je postiÊi da biljke budu snaæne i zdrave. te se ostavlja dio cvjetova na biljkama kod kojih se razvijaju dekorativni plodvi (vatreni trn ).).). ZIMZELENE OGRADE BJELOGORI»NE OGRADE U ovu skupinu spadaju ograde: obiËni πimπir (Buxus sempervirens L. Naravno. kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ (Thuja occidentalis “Columna“). a u svibnju sa KAN-om ili nekim od tekuÊih gnojiva koji postoje na træiπtu.) Parl. Kao πto je veÊ napomenuto takve biljke se orezuju tako da se potakne πto veÊi broj cvjetnih pupova. a koju Êemo vrstu upotrijebiti ovisi o viπe Ëimbenika: da li je ograda na sunËanoj strani ili u sjeni. “Columnaris“. Julijanina æutika (Berberis julianae Schneid. sa razmakom izmeu biljaka koji zavisi od vrste i kultivara koji se sade u ogradi. da intenzivno rastu te se orezivanjem postiæe veliki broj mladih izbojaka koji Ëine ogradu guπÊom. da li æelimo listopadnu ili zimzelenu ogradu. itd. vatreni trn (Pyracantha coccinea Roem. ograde sa liπÊem koje ostaje na biljci cijele godine. Pojedine vrste rastu bujno te njihovim redovitim orezivanjem ograde postaju vrlo guste sa obiljem sitnijih listiÊa i granËica. dojcija (Deutzia crenata Sieb.3 m visine i 0.) i mnoge druge biljke.). ObiËno se to dogaa nekoliko godina nakon sadnje kada bi ograda trebala biti najljepπeg izgleda i forme.) Karst) i mnoge druge vrste i kultivari. u mediteranskom podruËju Ëesto koriπtena lovorviπnja (Prunus laurocerasus L.). CVJETAJU∆E OGRADE Za cvjetajuÊe ograde najpogodnije je upotrijebiti cvjetajuÊe grmlje gustog habitusa. Sade se u kanal u cik-cak rasporedu sa potrebnim razmakom za svaku vrstu ili kultivar ponaosob (potrebne i iscrpne upute o sadnji pojedine vrste mogu se dobiti u rasadnik ). razliËiti kultivari lawsonovog paËempresa : “Stewartii“.). kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ (Spiraea x bumalda “Anthony Waterer ).1. a samim tim i zdravijom.). Chamaecyparis lawsoniana (Murr. japanska dunja Chaenomeles japonica Spach non Lindl. πto ovisi o vrsti biljke upotrebljene u æivoj ogradi. NajËeπÊe uzgajane biljke i kultivari su : obiËna ameriËka tuja (Thuja occidentalis L. “Columna”. kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ (Tuja occidentalis “Smaragd”). Uzgajaju se najËeπÊe od 1 . CRNOGORI»NE OGRADE To je najËeπÊe uzgajan tip æivih ograda u kontinentalnom podruËju Hrvatske.8 . NajËeπÊa greπka prilikom sadnje æive odrade je uglavnom premali razmak izmeu posaenih biljaka dotiËne vrste tako da se takva ograda "upali" tj.) itd.. 59 .ÆIVE OGRADE Vrlo je velik izbor biljaka za uzgoj u æivim ogradama.) Karst. & Zucc. vanhoutteova suruËica (Spreaea x vanhouttei (Briot. CvjetajuÊe grmlje veÊinom orezujemo tako da se inicira nastanak πto veÊeg broja cvjetnih pupova. Lawsonov paËempres (Chamaecyparis lawsoniana (Murr.5 m πirine.).1. RazliËite vrste i kultivari pojedinih vrsta rastu razliËitim intenzitetima.). UobiËajene dimenzije listopadnih ograda su od 1 . borovice. U pravilu se ograde sade u cik-cak rasporedu. tako da izborom rastom uskih kultivara u ogradi ne moramo ogradu Ëesto orezivati i takva ograda zahtjeva minimalnu njegu.). da li æelimo da biljke u ogradi cvjetaju itd. kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ (Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault)) itd. do koje visine i πirine ogradu æelimo uzgojiti.). veÊ se sastoji od spojenih grmova Ëunjastog ili kupastog oblika. a pojedine biljke mogu se uspjeπno uzgajati na visini od 5 m i viπe (Thuja occ. pa su tamo takve ograde i uobiËajenije. U tu svrhu koriste se tuje.cak rasporedu. zagrnu hranjivim i kvalitetnim supstratom. ObiËno se iskopa kanal u kojem se biljke razmjeste u cik . paËempresi. mogu se koristiti gotovo sve vrste drveÊa i grmlja koje podnose orezivanje.) Parl.2 m visine i 0.3 m πirine. To su dakle. Vrlo velik izbor takvih biljaka postoji u mediteranskom podruËju. Picea abies (L. smreke itd. & Bald.) Zbl. “Pottenii“. obiËni grab (Carpinus betulus L. dobro zaliju i iduÊe godine u veljaËi prihranjuju umjetnim gnojivom NPK. Kupljene biljke u rasadniku moraju biti srezanog nadzemnog dijela sa obiljem izbojaka (stabljika) da bi ograda bila πto guπÊa pri tlu. svjeæijom. kultvar kineske borovice “Stricta“ (Juniperus chinensis “Stricta“). zbog nedovoljnog razmaka donje grane i granËice odumiru pa se ograda suπi od tla prema vrhu.). “Almii“. LISTOPADNE OGRADE Od listopadnih ograda najËeπÊe se uzgaja πirokolisna kalina (Ligustrum ovalifolium Hassk.7 . obiËna smreka (Picea abies (L. NajËeπÊe uzgajane su: forzicija (Forsythia europaea Deg.

PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA 60 .

sjedalice. obiène smreke. cvjetnjaci i razna drvna poploèenja) . srebrne smreke i omorike. nadstrešnice. s osnovnim zadatkom proizvodnje šumskih sadnica bjelogoriènih i crnogoriènih šumskih vrsta drveæa godišnje kolièine preko 35 000 000 komada.U svojih 40 rasadnika ukupne površine 484 ha. lovaèke èeke.montažom razne drvne galanterije (ljetnikovci. Hrvatske šume . stolovi. bave se djelatnošæu: • projektiranja i izvoðenja parkovnih i drugih zelenih površina • održavanjem zelenih površina • izradom . klupe.u svojih petnaestak rasadnika proizvode i: • ukrasno drveæe i grmlje • više od 250 vrsta ili kultivara • obloženog korjenovog sustava (kontejnirano) • na rasadnièkim površinama proizvodnja u tlu • u staklenicima (cijepljenje sadnice) i ožiljenice • u lijehama (klijanci) • božiæna drvca raznih vrsta jele.

Zagreb.: 01 4804-111.o.o.569 Dodatne informacije: Hrvatske šume p.108 048/ 714 . Zagrebaèka 94. Zagreb • Tisak: VARTEKS d.hr/rasadnici Direktor: Željko Ledinski • Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad • Materijal pripremio: Dražen Dumanèiæ Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.581 051/ 781 .hr • www.090 031/ 609 .RASADNICI S PROIZVODNJOM UKRASNOG DRVEÆA I GRMLJA Višnjevac Gajiæ Moèile Župetnica Zelendvor Brestje Lukavec Pepeljarka Oštarije Kuželj Osijek Našice Koprivnica Križevci Varaždin Sesvete Velika Gorica Zagreb Josipdol Delnice 031/ 354 .hrsume.464 047/ 584 . tiskara.770 01/ 6234 .817 01/ 2340 .904 042/ 714 . Ilica 62.d.006 034/ 255 .hrsume.o.064 048/ 665 . Varaždin .595 Hajderovac Kutjevo Podbadanj Crikvenica Franèeskija Buje Cernik Voštarnica Zadar Nova Gradiška 035/ 369 .: 01 4804-101 mail: direkcija@hrsume. P.299 01/ 2002 .126 051/ 877 . Direkcija: Vukotinoviæeva 2 tel. fax.567 052/ 737 .J.hr • www.015 023/ 212 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful