UKRASNO DRVEÆE I GRMLJE NA©IH RASADNIKA

OTVORENA "FLORAART 2000"
Dvije nagrade za Hrvatske šume
Na izložbi FLORAART 2000 Hrvatske šume osvojile su i dvije nagrade: "Zlatni struèak" za kreativni izraz u oblikovanju vanjskog prostora, te zapaženu Nagradu Turistièke zajednice Zagreba.

Cijenjeni poslovni partneri! Na stranicama naπeg kataloga naÊi Êete bogatu ponudu sadnog materijala, ukrasnog drveÊa i grmlja kojim Êete zadovoljiti Vaπe potrebe za osmiπljeno ozelenjavanje Vaπe parkovne povrπine, perivoja, vrta, aleje ili okuÊnice u gradu, selu ili vikend naselju. ©umski rasadnik “Hajderovac”, πumarija Kutjevo ima dugogodiπnju tradiciju i iskustvo u proizvodnji πumskog sadnog materijala i ukrasnog drveÊa i grmlja. Sve godine svog postojanja struËno osoblje rasadnika “Hajderovac” i poduzeÊa “Hrvatske πume” prate razvoj najnovijih tehnika i tehnologija rasadniËke proizvodnje. U suradnji sa ©umarskim Fakultetom u Zagrebu i ©umarskim institutom u Jastrebarskom vrπe se struËna i znanstvena istraæivanja u odabiranju, reprodukciji, proizvodnji i zaπtiti sadnog materijala za potrebe operativnog i urbanog πumarstva. U matiËnjaku drveÊa i grmlja s oko 600 vrsta i kultivara koji po svojoj fizionomiji prerasta u zanimljiv arboretum, osigurava se vlastiti materijal za reprodukciju i umnaæanje vrsta i kultivara prema træiπnim potrebama i ukusima potroπaËa. Katalogom ponueni sadni materijal, oko 130 vrsta i kultivara, odlikuje se πirokom lepezom asortimana koji je verificiran potraænjom na træiπtu, ali i kreacijom novih sorti za potrebe projektanata parkovnih i zelenih povrπina koje se odlikuju individualizacijom. Prema tehnologiji i naËinu proizvodnje, starosti i uzrastu formiran je cjenik koji s pristupaËnim cijenama uz ostale uvjete i prodajne pogodnosti moæe zadovoljiti potrebe svakog kupca. Bogata je i ponuda boæiÊnih drvaca po uzrastu i vrstama crnogoriËnog drveÊa. Kao vaæan dio kataloga valja istaknuti pedesetak fotografija u bojikoje svojom izraæajnoπÊu boje, oblika i karakteristiËnih detalja daju temeljnu informaciju o dotiËnoj biljci. U tekstualnom dijelu uz fotografiju daje se latinski i hrvatski naziv vrste ili kultivara te kratki opis biljke s najznaËajnijim podacima o visini, habitusu, boji lista, cvijeta i ploda, vremenu cvjetanja, dozrijevanju ploda i sliËno. Date su temeljne ekoloπke karakteristike za odreene vrste s obzirom na vrstu tla, njegovu vlaænost, temperaturne amplitude, svjetlost i sjenu, otpornost na zagaenost u tlu i zraku, mjesto i naËin sadnje te naËin odræavanja i zaπtite. U tablici karakteristiËnih bjelogoriËnih vrsta drveÊa i grmlja dat je pregled godiπnjih fenoloπkih i vegetacijskih znaËajki listanja, cvjetanja i plodonoπenja. Za sva dodatna objaπnjenja, struËna uputstva i poslovnu suradnju proizvoaË nudi komuniciranje putem e-mail-a, faxom, telefonom ili osobnim posjetom u estetski i krajobrazno dojmljivom ambijentu rasadnika “Hajderovac”.

“Hrvatske πume” p.o. Zagreb Uprava πuma Poæega

Corylus colurna.“Fletcheri” 62. -”Silvania” 67. -”Dissectum Atropurpureum” 19. Abies grandis 6. Acer saccharinum 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6 7 CATALPA 49. -”Crimson King” 21 -”Globosum” 22. Abies cephalonica 4. Calycanthus floridus str. Abies pinsapo “Glauca” CALYCANTHUS 43. 12 ACER 11. -”Pendula” 10. Corylus avellana 86. . -”Pendula” 54. Alnus glutinosa “Laciniata” 8 ALBIZZIA 30. Acer negundo 13. Aesculus hippocastanum 7 7 AILANTHUS 28. -”Albovariegatum” 14. -”Dissectum” 18. -”Alumii” 58. 10 CORNUS 83. Catalpa bignonioides 13 CEDRUS 50. Chaenomeles japonica 21 BROUSSONETIA 38. Ailanthus altissima 7 ALNUS 29. Aesculus x carnea 27. Aucuba japonica “Variegata” 8 BERBERIS 32. -”Youngii” 9 9 9 10 CHAENOMELES 82. Abies koreana 7. -”Tetragona Aurea” 73. -”Glauca” 52. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis” 72. -”Filifera Nana” 79. -”Compacta Albovariegata” 75. -”Pendula” 11 12 12 CARAGANA 47. -”Pottenii” 65. Acer palmatum 16. -”Drummondii” 24. Abies nordmanniana 9. 8 AUCUBA 31. -”Filifera Gold Spangle” 78. -”Gold Tip” 10 10 10 CORYLUS 85. 41. 84. Berberis julianae 33. -Compacta Aureovariegata” 76. -”Leopoldii” 25.ZNANSTVENI NAZIVI ABIES 1. Acer campestre 12. -”Fastigiata” 37. -”Albovariegata” 42. -”Columnaris” 60. -”Squarrosa” 81. -”Squarrosa Aurea” 14 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 17 17 18 18 18 18 19 19 19 19 20 20 20 20 21 AESCULUS 26. Abies concolor 5. -”Snow” 80. -”Stewartii” 68. Berberis thunbergii “Atropurpurea” 8 9 BETULA 34. Acer platanoides 20. Buddleia davidii 10 BUXUS 40. 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3 CARPINUS 44. -”Fletcheri Gold” 63. 11 str. -”Columnaris” 46. Celtis australis 14 CHAMAECYPARIS 56. -”Stardust” 66. -”Darlecarlica” 36. -”Witzeliana” 71. Cornus stolonifera “Flamiramea” 21 21 BUDDLEIA 39. Abies alba 2. -”Contorta” 87. Caragana arborescens “Pendula” 12 CASTANEA 48. Albizzia julibrissin. -”Tekeres” 69. -”Filifera” 77. Betula verrucosa 35. Chamaecyparis lawsoniana 57. -”Fastigiata” 53. Cedrus deodara 13 13 13 14 14 CELTIS 55. 88. Castanea sativa Mill. -”Alumigold” 59. Broussonetia papyrifera. -”Winston Churchill” 70. -”Aureovariegatum” 15. Buxus sempervirens. -”Atropurpureum” 17. Corylus maxima “Purpurea” 22 22 22 22 . Acer pseudoplatnanus 23. -”Globus” 64. -”Horstmanns Sylberlocke” 8. Chamaecyparis pisifera “Boulevard” 74. -”Ellwoodii” 61. Cedrus atlantica 51. -”Fastigiata” 3. Carpinus betulus 45. Cornus mas.

Juniperus horizontalis “Glauca” 130. Forsythia europaea 29 MAGNOLIA 149. Erica carnea 26 LABURNUM 141. Lonicera pileata 148. Larix decidua 143. -”Fastigiata” 110. Festuca ovina “Glauca” 28 LONICERA 147. -”Stricta” 127. Phellodendron amurense 39 ILEX 121. -”Pendula” 117. Gleditsia triacanthos. Juniperus chinensis “Blue Cloud” 124. -”Hetzii” 125. Morus alba 154. Laburnum anagyroides 36 ESCALLONIA 103. Fraxinus angustifolia 115. -”Blue Star” 133. Fraxinus excelsior 29 29 29 30 MAHONIA 151. -”Suecica” 129. Philadelphus coronarius 40 . -”Globosum” 116. Deutzia crenata 100. Cryptomeria japonica 95. Fagus sylvartica 106. Liquidambar styraciflua 37 LIRIODENDRON 146. Liriodendron tulipifera 37 FESTUCA 112. Morus nigra 39 39 HIBISCUS 120. X Cupressocyparis leylandii 25 DAPHNE 98. Ilex aquifolium 31 PHILADELPHUS 156. Elaeagnus angustifolia 26 KOELREUTERIA 140. -”Hillii” 137. -”Pendula” 111. Kerria japonica 35 ELAEAGNUS 101. -”Atropurpurea Pendula” 109. Cotoneaster divaricatus 92. Juglans nigra 31 JUNIPERUS 123. Hibiscus syriacus 30 PHELLODENDRON 155. -”Mayeri” 134. Magnolia stellata 38 38 FRAXINUS 114. Lonicera tatarica 37 38 FORSYTHIA 113. -”Skogholm” 91. Mahonia aquifolium 38 GINKGO 118. Escallonia virgata 26 LARIX 142. Euonymus japonicus 26 FAGUS 105. -”Elegans Viridis” 24 24 24 X CUPRESSOCYPARIS 97. -”Elegans” 96. -”Skyrocket” 138. -”Glauca” 136. Ginkgo biloba 30 MICROBIOTA 152. -”Pfitzeriana Aurea” 126. 30 MORUS 153. Microbiota decussata 39 GLEDITSIA 119. Larix japonica “Diana” 36 36 EUONYMUS 104. Juniperus x horizontalis “Glauca” 31 32 32 32 32 33 33 33 33 34 34 34 34 35 35 35 CRYPTOMERIA 94. Juniperus squamata “Blue Carpet” 132. Cotoneaster salicifolius 23 23 23 23 24 JUGLANS 122. -”Asplenifolia” 107. Daphne mezereum 25 DEUTZIA 99. Magnolia kobus 150. -”Tricolor” 27 27 27 27 28 28 28 LIGUSTRUM 144. -”Plena” 25 25 KERRIA 139. Cotoneaster horizontalis 93. Koelreuteria paniculata 36 ERICA 102. Ligustrum ovalifolium 37 LIQUIDAMBAR 145. Juniperus communis “Repanda” 128. -”Atropurpurea” 108. Juniperus sabina “Variegata” 131. Juniperus virginiana 135.COTONEASTER 89. Cotoneaster dammeri 90.

Thuja plicata “Atrovirens” 54 54 54 54 55 55 55 55 56 56 56 PSEUDOTSUGA 183. Pseudotsuga menziesii 184. -”Conica” 162. Salix matsudana 49 50 60 . Rhus typhina 191. Salix alba var. Rhododendron ‘Dr. Prunus padus 181. Sorbus aucuparia 198. Weigela florida 58 58 59 ROBINIA 192. Picea glauca 161. -”Pyramidalis” 172. Potentilla fruticosa 45 PRUNUS 178. Sequoiadendron giganteum 196. Spiraea x rosea 203. Quercus robur”Cristata” 187. Pinus leucodermis 169. -”Glauca” 46 47 PYRACANTHA 185. -”Barabits Gold” 212. Prunus serrulata “Kanzan” 182. Platanus acerifolia 45 TAXUS 207. Pyracantha coccinea 47 THUJOPSIS 221. -”Wareana Lutescens” 220. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer” 202. -”Watererii” 42 43 43 43 43 44 44 44 44 SYRINGA 204. Spiraea x vanhouttei 51 51 51 52 52 PINUS 167.Rhododendron ‘America’. Rhododendron ‘Catawbiense Album’. Picea abies 158. -”Glauca” 165. Tamarix tetrandra 53 TAXODIUM 206. pendula 194. Pinus strobus 173. -”Rheingold” 217. Spriaea x arguta 200.PICEA 157. Tilia platyphillos 57 57 RHODODENDRON 189. -”Fastigiata” 209. vitellina f. Picea omorika 163. Pinus mugo 170.H. -”Smaragd” 218. -”Laciniata” 49 49 WEIGELA 227. -”Barabits Requiem” 50 50 50 51 SORBUS 197. Tsuga canadensis 57 VIBURNUM 48 225. -”Shipkaensis” 180. Pinus sylvestris 174. -”Koster” 166. Sorbus scandica SPIRAEA 199. Robinia pseudoacacia 49 ZAKLJU»AK ÆIVE OGRADE PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA SALIX 193. -”Tiny Tim” 219. -”Columna” 213.Rutgers’. -”Kobold” 216. Thuja occidentalis 211. Taxus baccata 208. Spiraea billardii 201. Rhododendron ‘Boursault’ TSUGA 224. Thujopsis dolobrata 56 QUERCUS 186. Viburnum opulus “Roseum” 226. -”Kutjevo” 40 40 40 41 41 41 41 42 42 42 SEQUOIADENDRON 195. Prunus laurocerasus 179. Tilia cordata 223. Syringa sp. -”Nidiformis” 160. -”Aurea” 175. Taxodium distichum 53 PLATANUS 176. Pinus densiflora “Oculus . -”Fastigiata” 188. -”Globosa” 215. V. Pinus nigra 171. -”Inversa” 159. 52 TAMARIX 205.draconis” 168. Quercus rubra 47 47 48 TILIA 222. Rhododendron ‘Cynthia’. Picea pungens 164. -”Kiku-Shidare sakura” 45 45 46 46 46 THUJA 210. -”Danica” 214. Viburnum rhytidophyllum 57 58 RHUS 190. Rhododendron sp. -”Fastigiata Aurea” 53 53 53 POTENTILLA 177. .

GrËka jela GrËka jela naraste do 30 m u visinu i do 1 m u debljinu. Iglice uπiljena vrha. A. (= A . bodljikave. panachaica Held. alba. A. Otpornija je na mraz od πpanjolske jele. Suπu podnosi bolje od A. picea Lindl. a suπu bolje podnosi od obiËne jele. Dosta je otporna na mraz. 1 . bogatim i vlaænim ali dreniranim pjeskovitim i ilovastim tlima. Dobro podnosi sjenu ali dosta trpi od maza i suπe. hranjivim. Abies cephalonica Loud (= A. 3. Raste na dubokim. A. Dolazi na vapnencu.pectiniata Lam. ssp. Korjenov sistem se sastoji od centralne æile koja ide dosta duboko u tlo . Podnosi ekstremne temperaturne razlike od -20°C do +33° C. eloponnesiaca Haage. πkriljevcima sa pH od 5 do 8.ObiËna jela Do 60 m visoko stablo s promjerom debla preko 2 m. A.) . te narastu godiπnje oko 20 cm..koloradska ili dugoigliËasta jela Stablo do 45 m visoko. humusom bogatim tlima. serpentinu. ova vrsta zahtjeva manje vlaænosti u tlu od drugih vrsta jela iz zapadnog podruËja Amerike. zahtjeva stalnu vlaænost zraka sa umjerenom temperaturom. 4. Dobro uspijeva na dubokim. Abies alba “Fastigiata“ . A. 2. Uvjete uzgoja ima kao i tipiËna vrsta te nije posebno osjetljiva na gradske polutante. & DC. te snaænih postranih æila. Abies alba Mill. apollinis (Link) Fukarek) . Meutim.kultivar obiËne jele “Fastigiata“ Uskog je i stupolikog habitusa.KATALOG SADNOG MATERIJALA 1. Grane su prema gore usmjerene. apollinis Link.. . reginae-amaliae Heldr. dolomitu.) Engelm. Abies concolor (Gord.c.

ali uspijeva i na osvijetljenim mjestima. Nema velikih zahtjeva prema tlu. gordoniana Carr. stranu sa puËima. ali se od nje bitno razlikuje po iglicama koje su duæ izbojka polukruæno (srpasto) uvinute prema gornjem dijelu izbojka. Abies nordmanniana ( Stev. koja se zbog svog habitusa puno sadi po parkovima i nasadima. 6. Kavkaska jela je veoma dekorativna vrsta. 7. Abies koreana “Horstmanns Silberlocke“ .. VeÊ mlade biljke rode obilno Ëeπerima i sjemenom. te doæivi starost i preko 200 godina. Otpornija je na suπu od obiËne jele. Dekorativan kultivar koji se razmnoæava cijepljenjem.kultivar korejske jele “Horstmanns Silberlocke“ Raste kao tipiËna vrsta.) Spach . Ovo je planinska vrsta iz juæne Koreje. Kada raste na osami ima vrlo lijepu piramidalnu kroπnju u koje se grane spuπtaju do zemlje. Ovo je brzorastuÊa vrsta. amabilis Murr. Abies koreana Wils.KATALOG SADNOG MATERIJALA 5. te promjera do 2 m. .gorostasna jela Stablo do 60 (90) m visoko. ) . not Forbes. Takva stabla mogu biti stara i do 500 godina. koja voli sjenovite poloæaje. kroπnja. 8. 2 . Abies grandis Lindl. Ëeπeri mijenjaju boju od modrozelene do violetnopurpurne prije sazrijevanja. ali najbolje uspijeva na tlima s mnogo gline. A. te izlaæu pogledu svoju donju. (= A. excelsior Franco. srebrnobijelu.korejska jela Stablo do 18 m visoko.kavkaska jela Stablo visoko do 30 m. A. Podnosi niske temperature i do -25° C. kroπnja piramidalna. To je relativno brzorastuÊa vrsta.

Abies nordmanniana “Pendula” . Ima bujan rast. Zbog voπtane prevlake na iglicama otpornija je od tipiËne vrste. (=Negundo fraxnifolia Nutt.kultivar πpanjolske jele “Glauca“ Naraste u visinu i do 25 m. Najbolje uspijeva na rahlim. Acer negundo L. »esto se sadi u drvoredima i otporan je na gradske plinove i praπinu. sladuna itd. 10. 11. Dolazi preteæno u listopadnim.) . Acer campestre L. cera. mjeπovitim hrastovom πumama. dubokim mineralno bogatim tlima s blagim humusom. sa promjerom debla do 1 m. . pajavac Listopadno stablo koje dosegne visinu do 25 m. a tada terminalan izbojak pada prema dolje i tako nastavlja rasti. 12. poljski javor Do oko 20 m visoko listopadno drvo ili veÊi grm. 3 .jasenolisni javor. Abies pinsapo “Glauca“ . negundovac. U pogledu tla nije zahtjevan ali najbolje uspijeva na vlaænim pjeskovitim. sa promjerom debla do 80 cm.kultivar kavkaske jele “Pendula” Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. te u πumama kitnjaka i obiËnog graba. Posebno ga ima u naplavnim πumama luænjaka i poljskog jasena. te se vrlo Ëesto uzgaja. dobro propusnim tlima. Potrebno je u mladosti terminalan izbojak voditi uspravno uz kolac ili neku drugu podlogu do æeljene visine.klen. sensu lat.KATALOG SADNOG MATERIJALA 9. a grane mu vise.

Acer palmatum “Atropurpureum“ (Van Houtte. vrlo varijabilnog habitusa.KATALOG SADNOG MATERIJALA 13. Prema Krüssmanu (1976). to je grm ili jedva preko 8 m visoko drvo Koreje i Japana. Rub listova je bijele boje. 16. 14. LiπÊe je osrednje veliËine. 15. Rub lista je zlatnoæut. 1857). te je ova vrsta javora sa svojim brojnim kultivarima od posebnog znaËaja za ukraπavanje Ëovjekova okoliπa. . gotovo crvenocrno i takvo ostaje do jeseni.dlanolisni javor Prema Fukareku (1983). Rastom i oblikom je identiËan kultivaru jasenolikog javora “Albovariegatum“. Koreji i Japanu.kultivar dlanolisnog javora “Atropurpureum“ Naraste kao veÊi grm ili manje drvo. Acer negundo “Aureovariegatum“ . a sredina lista tamnije zelena sa zlatnoæutim pjegama. NajveÊi broj kultivara je nastao u Japanu. dlanolisni javor dolazi kao manje drvo ili veÊi grm u istoËnoj Kini. Acer palmatum Thunberg ex Murray (1784) . dok je sredina lista zelena sa bijelim pjegama. LiπÊe mu je na jesen prekrasno karmincrveno. 4 .kultivar jasenolisnog javora “Aureovariegatum“ Od Acer negundo “Albovariegatum“ razlikuje se po boji ruba lista.kultivar jasenolisnog javor “Albovariegatum“ Raste sliËno kao i tipiËna vrsta. Acer negundo “Albovariegatum“ .

Vrlo dekorativan i traæen kultivar sa crvenom bojom listova preko cijele godine. dobro uspijeva i na nanosnom tlu krupnijeg kamenja. 5 . te je i sliËnog habitusa. Acer palmatum “Dissectum Atropurpureum“ . koji bogato prekrivaju kroπnju. Acer platanoides “Crimson King“ (Barbier) . »esto se sadi u kamenjarima. Mlado liπÊe je tamnosmeecrveno i naborano. . Ëesto s isprepletenim granama. prije listanja i na poËetku prolistavanja. osobito u proljeÊe kada se veÊ iz daleka istiËe svojim lijepim cvatovima. a ostarjeli su zagasitijeg sjaja.kultivar javora mlijeËi “Crimson King“ Ovo je kultivar sa najtamnijim listovima. Raste do visine kao i osnovna vrsta.Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum Atropurpureum” Dostiæe visinu do 3.mlijeË Listopadno drvo do 30 m visine. Voli bogata. 1784) .5 metra. 18. LiπÊe je sasvim do baze urezano.Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum“ Niska zbijena rasta. Acer palmatum “Dissectum“ (Thunberg. te u vrtovima kao pojedinaËna biljka. Za potrebe urbanog πumarstva i arborikulture je jedna od najzahvalnijih vrsta. a rub im je urezano napiljen. blago humusna i ne previπe mokra tla. te izduæeno jajastom kroπnjom i ravnim deblom. sa dosta gustom. mineralna. 20. 19. ukoliko je dovoljno ispunjeno sitnijim mineralnim Ëesticama. polu kuglastog habitusa. Acer platanoides L. rahla. koji dugo ostaju crnocrveni.KATALOG SADNOG MATERIJALA 17. Lapovi su perasto izrezani. zeleno.

KATALOG SADNOG MATERIJALA 21. 22.5 m. Koristi se za sadnju u drvoredima ili kao pojedinaËna biljka u okuÊnicama. Acer pseudoplatanus L. Vrlo Ëesto se u rasadniËkim uvjetima javljaju sliËni variegirani primjerci. Ime je dobio po belgijskom kralju Leopoldu I. 24.kultivar gorskog javora “Leopoldii“ Stablo dosegne visinu od 15-20 m.gorski javor Naraste do 35 m.kultivar javora mlijeËi “Globosum“ Naraste puno viπe u πirinu nego u visinu. srednje vlaæna. Acer pseudoplatanus “Leopoldii“ (Vervaene. Kroπnja mu je πiroko zaobljena. Odgovaraju mu mineralno bogata. Rub listova je zlatnoæute boje. 23. . 6 . Acer pseudoplatanus “Drummondii“ . kao visoko πumsko drvo. a u nekim bi se rasadnicima kultivar pod imenom “Variegata“ trebao zapravo prodavati pod imenom “Leopoldii“. te rahla i humusna tla. Acer platanoides “Globosum“ (Van Houtte) . Mlae liπÊe je svijetleÊecrveno. oπtro nazubljeno. treba ga razmnoæavati samo s toËno identificiranih primjeraka okuliranjem. Gorski je javor kod nas karakteristiËna vrsta sveze bukovih πuma. Biljka na slici cijepljena na ravnu podlogu na visini od 2. Belgija) . 1864. Vrlo je gusto razgranjen kultivar.Kultivar gorskog javora “Drummondii“ Kultivar koji raste neπto niæe od tipiËne vrste. Radi izbjegavanja konfuzije s ovim kultivarom. LiπÊe je normalno. ne trajno mokra.

vlaæna i dobro propusna tla. Vrlo Ëesto se upotrebljava u ozelenjavanju parkova u naseljima i drvoredima. Aesculus hippocastanum L. 7 . Kroπnja mu je okruglasta.. x rubicunda Loisl. Cvjeta u V. πiroko razgranana. 28. Vrlo je dekorativan zbog obilja plodova æutonaranËaste boje i crvenkastonaranËaste boje listova u jesen.pajasen Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. cacodendron Schinz & Thell. Acer saccharinum L. Dobro uspijeva na razliËitim tlima ali mu ipak najbolje odgovaraju duboka. pavia L. dasycarpum Ehrh. u skupinama ili u drvoredima. NajËeπÊe se uzgaja kao pojedinaËna biljka ali je Ëest i u drvoredima.) Sw. guste kroπnje. (= A. dok su biljke uzgajane u kulturi dosta niæe. mjesecu.). To je kriæanac izmeu obiËnog divljeg kestena (A. ) . Cvjeta u V. Aesculus x carnea Hayne (= A. Ailanthus altissima (Mill.) . i VI. glandulosa Desf. mjesecu.crvenocvijetni divlji kesten Listopadno stablo do 20 m visine. πiroke. Dobro podnosi svako tlo pa se vrlo Ëesto uzgaja. Voli preteæno duboka i humusna tla. x intermedia Amdré) . Voli svjeæa tla.KATALOG SADNOG MATERIJALA 25..) i crvenog divljeg kestena (A. 27.divlji kesten Listopadno drvo do 30 m visine i promjera debla do 1 m. A. Zbog πirokog i razgrananog korijena koristi se za uËvrπÊivanje kliziπta. hippocastanum L. . i VI. Sadi se pojedinaËno. 26. (= A.srebrnolisni javor Listopadno stablo koje u svojoj domovini (Sjeverna Amerika) naraste i do 40 m. A.

a uzgaja se zbog vrlo dekorativnog. meutim.5 . 32. »esto se uzgaja i kao sobna biljka te na terasama. duboko urezanog liπÊa. Moramo je uzgajati na sunËanim i zaklonjenim mjestima. izuzetno je dekorativna i interesantna. Blage zime preæivi bez oπteÊenja. otrovne plinove te na suπu. nadzemni dio izmrzne. πiroko razgranate kroπnje. 30. Otporan je na praπinu. mjesec). nemu Willd.Julijanina æutika Zimzeleni grm gustog rasta. 10-15 m visoko drvo.. NajËeπÊe se uzgaja u Mediteranu i sub-mediteranu. Kultivar se proizvodi cijepljenjem. Dobro podnosi niske temperature. ali moæe i u krajevima sa ko-ntinentalnom klimom jer izdræi temperature i do -15°C. ( VI. uspravni do 3m visok grm. a vrlo je lijep kada se sadi pojedinaËan grm na travnjacima. Prirodno je rasprostranjen u centralnoj Kini. Albizzia julibrissin Dur. U doba cvjetanja. Najbolje uspijeva u primorskim krajevima.albicija Listopadno. pri jaËim i dugotrajnijim mrazevima u kontinentalnim krajevima. svjeæa. To je jedna od najotpornijih zimzelenih æutika sa lijepim uspravnim habitusom. Moæe se koristiti za æivice ali bez orezivanja.) . Voli vlaæna i duboka tla. (= Acacia julibrisin Willd. ali se u proljeÊe uspjeπno obnovi. a traæi duboka. od 2.3 m visine. balkonima i sliËnim mjestima. 8 .kultivar japanske aukube “Variegata“ Zimzeleni. i VII. Najbolje joj odgovaraju polu sjenovita mjesta.kultivar crne johe “Laciniata“ Naraste kao stablo do 20 m visine. 31. ali uspjevati Êe i na sunËanim i sjenovitim mjestima. Berberis julianae Schneid . Alnus glutinosa “Laciniata“ . dim. Aucuba japonica “Variegata“ . A.KATALOG SADNOG MATERIJALA 29. rahla i hranjiva tla.

a otporna je na razliËite biljne bolesti. alba var. Betula pendula Roth. πtetne plinove. Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault) . Raste na razliËitim tipovima tala ali izbjegava tresetiπta i izrazito vapnena tla. (= B. Spada meu najotpornije vrste na niske temperature.kultivar obiËne breze “Fastigiata“ Uspravnih je grana.KATALOG SADNOG MATERIJALA 33.5 m visine. Vrπne grane i izbojci su kovrËavi. B.. Za habitus je karakteristiËno vitko deblo i rijetka. B. Moæe biti visok i preko 30 m. verrucosa Ehrh. od 1-2. Traæi mnogo svjetlosti. praπinu.obiËna breza Naraste do 20 m visoko. 35.kultivar obiËne breze “Darlecarlica“ Osebujno i lijepo stablo koje se najviπe uzgaja zbog dekorativnih listova kojima su lapovi vrlo nepravilno nazubljeni. prozraËna kroπnja. 36. Dosta dobro podnosi niske temperature. alba L. Otporna je na mraz. Betula pendula “Fastigiata“ . te se u urbanom πumarstvu smatra prikladnom za sadnju u industrijskim zonama. sensu Coste. stupolikog habitusa. pendula Ait.kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ Listopadni grm veoma zatvorenog. a ponekad i do 30 m. Otporna je na dim. Betula pendula “Darlecarlica“ . kompaktnog habitusa. U vrtlarstvu se masovno koristi za æive ograde. 34. Mnogo se uzgaja u nasadima. 9 . Ne zahtjeva posebnu njegu. sliËi habitusu jablana. praπinu i otrovne plinove. ali se Ëesto uzgaja pojedinaËno i u grupama. a liπÊe zadræava duæe od ostalih kultivara. Na suπu i visoke ljetne temperature je osjetljiva samo u prvoj godini æivota.) . Otporna je na gradske polutante: dim.

jer je jedan od kultivara s najjaËe izraæenim viseÊim granama. U ljetnim mjesecima mora se Ëesto zalijevati.dudovac Do 16 m visoko listopadno i dvodomno drvo.Davidova budleja. ljetni jorgovan Listopadni grm koji na prirodnim staniπtima naraste do 5m visoko. ali i punu svjetlost. Betula pendula “Youngii“ . a iz jednogodiπnjih izbojaka specijalni japanski papir.KATALOG SADNOG MATERIJALA 37. (= Morus papyrifera L. pojedinaËno ili u grupama. Otporna je na niske temperature i do -20°C.kultivar obiËne breze “Youngii“ Razmnoæava se cijepljenjem.X. 39. Vrlo vitalna vrsta te moæe uspijevati na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju plodna i vlaæna zemljiπta. bez izraæenog terminalnog izbojka pa je kroπnja kiπobranasta. Voenjem pojedinih horizontalnih grana u πirinu s viseÊim lateralnim granama mogu se postiÊi s ovim kultivarom lijepi i dekorativni efekti. sa promjerom debla do 40 cm. Cvjetovi miriπljavi. Dobro podnosi mrazove i æegu. . Dobro podnosi suπu. U mjestima sa hladnom klimom izbojci stradavaju od kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva. Kroπnja je pravilna i gusta. Ako nadzemni dijelovi izmrznu. 40. duboku sjenu. Vrlo je raπiren u rasadniËkoj proizvodnji i rado se sadi na mjestima gdje se na malo prostora moæe po æelji oblikovati. ali se uspjeπno regenerira. Broussonetia papyrifera L‘Herit ex Vent. . mjeseca. Cvjeta od VI. Buddleia davidii Franch. Buxus sempervirens L. obiËno πiri nego viπi grm ili manje drvo do 6 (10) m visine. a u pogledu vrste i kvalitete tla. 38. Treba je saditi na mjestima izloæenim svjetlu i suncu. . najËeπÊe na visokoj podlozi. 10 .obiËni πimπir Vazda zeleni. Zbog dugog cvjetanja i lijepih metliËastih cvasti vrlo je traæena u pejzaænom oblikovanju. nije mnogo izbirljiva.) . u proljeÊe tjera nove izdanke. Iz lika dudovca pravile su se tkanine. »esto se uzgaja u nasadima.

dok je preko zime slabije uoËljiv. 44. Zahtjeva svjeæa.kultivar obiËnog πimπira “Gold Tip“ Kultivar sa æutobijelom do zlatnoæutom bojom jednogodiπnjih i dvogodiπnjih listova. od nizinskog do brdskog pojasa. Buxus sempervirens “Albovariegata“ . Javlja se u brojnim πumskim zajednicama. gusta. Calycanthus floridus L. Traæi preteæno bogata i rahla tla. veÊ je karakteristiËan bijeli rub listova. i VII. a listovi mu ostaju æuti i preko zime. Carpinus betulus L.) . 43. Po habitusu se ne razlikuje od osnovne vrste. Kroπnja je razgranana. . a deblo veÊinom zasukano i iæljebljeno. vulgaris Mill. Vrlo miriπljava biljka u koje cvijetovi miriπu po ananasu (u narodu ga i zovu ananas). mjesecu. te je ograda gusta i kompaktna. (= C.obiËni grab Listopadno drvo do 25 (30) m visine i promjera debla do 70 cm. Koriste se pojedinaËne biljke u parkovima i u æivim ogradama jer vrlo dobro podnosi orezivanje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 41.Kultivar obiËnog πimπira “Albovariegata“ Kultivar obiËnog πimπira koji se po habitusu ne razlikuje od osnovne vrste. 42. 11 . Buxus sempervirens “Gold Tip“ . koji je najizraæeniji u proljeÊe i ljeto. Cvijeta u VI. plodna i ocjedita tla.klikantus Listopadni razgranati grm visine do 3 m.

tako da mu grane padaju prema dolje te mu je habitus kiπobranast. Cvate u IV. 47.) . uspravnu podlogu pa je posebno pogodan za drvorede. kompaktnog. i V. Castanea sativa Mill. koniËnog habitusa visine do 3 m. 46. OdliËno se prilagoava gradskim uvjetima. Carpinus betulus “Pendula“ .kultivar obiËnog graba “Pendula“ Kultivar sa granama koje imaju tendenciju rasta prema dolje. Potrebno ga je uzgajati kao pojedinaËnu biljku sa dovoljno mjesta. pa se kultivar formira od tla ili neπto viπe na ravnu. uspravnu podlogu osnovne vrste. Plodovi se od davnina koriste za prehranu Ëovjeka. Kultivar se razmnaæa cijepljenjem. vesca Gaern. Vrlo je skromnih zahtjeva u pogledu tla. vulgaris Lam. bilo pri korijenovom vratu. Voli izrazito kisela tla sa pH 4-5. Pojedine grane preuzimaju vertikalan rast. Dobro podnosi niske temperature i suπu. Carpinus betulus “Columnaris“ . a cvjetni pelud u pËelarenju. C. ali bolju vitalnost pokazuje na otvorenim povrπinama.kultivar sibirske karagane “Pendula“ Kultivar se proizvodi cijepljenjem na ravnu. Dobro podnosi zasjenu pa je moæemo uzgajati ispod visokog drveÊa. a kasnije “padaju”. pa je u naπim vrtovima i parkovima vrlo Ëesta.pitomi kesten Listopadno drvo visine do 40 m.kultivar obiËnog graba “Columnaris“ Vrlo lijep kultivar gustog. mjesecu. koja su umjereno vlaæna i plodna. (=C.KATALOG SADNOG MATERIJALA 45. Caragana arborescens “Pendula“ . 12 . 48.

kora u starosti ispucala. i VII. Sadi se pojedinaËno. Dobro podnosi niske temperature i gradske uvjete. Cedrus atlantica (Endl. »esto se pojavljuje u prirodi.kultivar atlaskog cedra “Fastigiata“ Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. C. krivudavog debla i πiroko-okruglaste kroπnje. Cedrus atlantica “Fastigiata“ . 51. Cedrus atlantica “Glauca“ (= C.KATALOG SADNOG MATERIJALA 49. ex Carr. Od prirode dolazi u planinama Atlas i Rif u sjeverozapadnoj Africi. Brzo raste. a dolazi u obzir i kod poπumljavanja sredozemnih i polusredozemnih goleti. Uzgaja se kao ukrasno drvo po parkovima. africana Gord. 13 . naroËito intenzivno obojene u mladih izbojaka. nije gusta. a veoma se Ëesto uzgaja. ex Knight. 52.atlaski cedar Stablo do 40 m visoko i promjera do 2 m. Voli svjetlije poloæaje na dobro propusnim . Catalpa bignonioides Walt. a vrlo Ëesto i u drvoredima. Plodovi izgledaju poput cigara. Atlaski cedar je heliofilna vrsta. uskog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene.kultivar atlaskog cedra “Glauca“ Iglice sivoplave.) Manetti (= C. nasadima i drvoredima. (= C.) . hranjivim tlima. kroπnja piramidalna. Cvjeta u VI. syringaefolia Sims. a. 50. libani var. To je cedar najotporniji na klimatske ekstreme. sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti na stablu cijele zime. viπe je granata od tipiËne vrste.) . u skupinama. svijetla. argentea Murray) .obiËna katalpa. atlantica Hort. koja dobro uspijeva na baziËnoj podlozi. cigaraπ Listopadno drvo koje naraste u visinu do 20 m. mjesecu.

indica Chambray.kultivar atlaskog cedra “Pendula“ Grane imaju tendenciju rasta prema dolje.himalajski cedar Stablo naraste i do 50 m sa promjerom debla i do 3 m. Nema posebnih zahtjeva prema tlu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 53. U mladosti raste sporo. Stablo 30 . Chamaecyparis lawsoniana (Murr.50 (60) m visoko i promjera do 2 m. C. Ovo je jedna od vrsta ËetinjaËa s moæda najveÊim brojem kultivara. crna koπÊela Listopadno stablo do 20 m visine. Don. glinastim tlima i tamo gdje ima obilje atmosferske vlage.) . Voli vapnena i pjeskovita tla. svjeæim. Moæe uspijevati dobro kod punog svjetla. kao i u polusjeni. »esto se koristi u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. Voli duboka i svjeæa tla. Relativno malo strada od bolesti i insekata. Mala Azija. deodara Hook. a kasnije bræe. . ali najbolje uspijeva na dubokim.Don.) . libani var. Cedrus atlantica “Pendula“ . 56. boursieri Carr. Najljepπi izgled kroπnje dobiva se sadnjom pojedinaËnih biljka ili u grupama sa dovoljno prostora. Doæivi starost i do 1000 godina. Pravilnom rezidbom mogu se dobiti vrlo dekorativni efekti. (= C. Celtis australis L. te ih je potrebno saditi na zaπtiÊene juæne ekspozicije. 55. Prirodno se rasprostire u Sjevernoj Americi. Prirodno dolazi na podruËju Himalaja.) Parl. Areal mu je sjeverna Afrika. Kavkaz i juæna Europa. 54. Dosta dobro podnosi suπu. Otporan je na niske temperature sve do 25°C. podnosi polusjenu ali mlade biljke stradavaju od mraza . Cedrus deodara (D. (= C.Lawsonov paËempres 14 .kopriviÊ. Otporan je i na oneËiπÊenost zraka od dima i praπine.) G. te je biljku potrebno “voditi“ uz podlogu do æeljene visine.

To je plaviËast kultivar uskog habitusa.kultivar lawsonovog paËempresa “Columnaris“ Usko stupolikog rasta.) .kultivar lawsonovog paËempresa “Alumigold“ 59. 15 . a u starijih otklonjene. ellwoodii Honn. do 1. Grane su mu prema gore usmjerene. kasnije viπe sivoplave. Ovo je jedan od najljepπih kultivara za kamenjare. l. U mladih su biljaka grane usmjerene prema gore. Vrlo je gust. 60.kultivar lawsonovog paËempresa “Alumii“ Uspravan. od kojeg se razlikuje po tome πto je neπto niæi. usko Ëunjast. var.5 m visok kultivar. a iglice su mu viπe æute. Chamaecyparis lawsoniana “Alumigold“ . Alumii. Chamaecyparis lawsoniana “Ellwoodii“ (=C. Iglice su plavkasto nahukane. dok su u nutarnjem djelu kroπnje plavkastoæuto-zelene.KATALOG SADNOG MATERIJALA 57. 2-3 m visine. sa igliËastim liπÊem plavozelene od plavosive boje (sliËno kao “Fletcheri“). Mutacija od cv. 58. 5-10 m visine. a pri vrhu se suæava.kultivar lawsonovog paËempresa “Ellwoodii“ »unjastog rasta. pri bazi je neπto πiri. Chamaecyparis lawsoniana “Alumii“ . Chamaecyparis lawsoniana “Columnaris“ .

KATALOG SADNOG MATERIJALA 61. moæe se saditi pojedinaËno ili u grupi u neparnom broju biljaka. Jacks.kultivar lawsonovog paËempresa “Globus“ Kuglastog oblika visine od 1 -1. var.kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri Gold“ Rastom i oblikom sliËan cv. Svijetlozelene do zelene boje. na dodir vrlo mekana. 64.) .) . 62. et. 63.5 m. Fletcheri samo πto mu je igliËasto liπÊe zlatnoæute boje. Chamaecyparis lawsoniana “Globus“ . fletcheri (Fletcher) Hornibr. 16 . Chamaecyparis lawsoniana “Pottenii“ (= Cupressus lawsoniana var. l. Nastao kao mutacija tipiËne vrste.kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri“ Sporog stupolikog do Ëunjastog rasta.kultivar lawsonovog paËempresa “Pottenii“ Vrlo gusta i kompaktna forma visoka do 10 m. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri Gold“ . Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri“ (= C. pottensoi Dall. 5-8 m visoka forma.

Moæe se saditi u grobljima gdje ima dovoljno mjesta ili u vrtu u kombinaciji sa kultivarima koji su gusti i kompaktni da bi πto viπe naglasio “tuæan“ izgled kultivara. Chamaecyparis lawsoniana “Stewartii“ (= C. stewartii Schelle) .5 . Na hladnoÊu jako otporna forma. 17 . 68.kultivar lawsonovog paËempresa “Tekeres“ Visoka.kultivar lawsonovog paËempresa “Stewartii“ »unjastog rasta.kultivar lawsonovog paËempresa “Silvania“ 67.3 m. snaæna biljka.KATALOG SADNOG MATERIJALA 65. Chamaecyparis lawsoniana “Tekeres“ . Chamaecyparis lawsoniana “Silvania“ . viseÊih vrhova grana. iglice zlatnoæute boje na vrhovima izbojaka. izbojci zlatnoæuti i porma osnovi æutozeleni. Moæe narasti 10 m sa promjerom baze od 1. 66. var. Prilikom sadnje obratiti paænju na konaËne dimenzije biljke te joj ostaviti dovoljno mjesta za rast. Chamaecyparis lawsoniana “Stardust“ .kultivar lawsonovog paËempresa “Stardust“ ©iroko Ëunjastog habitusa. grane i granËice priliËno prema gore usmjerene. do 10 m visoka forma. l.

Grane su prema gore usmjerene. 18 . Chamaecyparis obtusa “Tetragona Aurea“ (Ch. tetragona aurea Nicholson) . Chamaecyparis lawsoniana “Winston Churchil“ . neπto πiri.kultivar lawsonovog paËempresa “Wisselii“ »unjastog rasta. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis“ .kultivar lawsonovog paËempresa “Winston Churchil“ Jedan od najljepπih zlatnoæutih kultivara lawsonovog paËempresa sa liπÊem koje je cijele godine bogato obojeno.kultivar hinoki paËempresa “Nana Gracilis“ Vrlo traæen i rado uzgajan kultivar koji naraste do 2 m. 72. sa vrlo dekorativnim granËicama πkoljkastog izgleda. Rastom je πiroko stupolik kultivar. Naraste do 2 m visoko. πiroke Ëunjaste kroπnje. Chamaecyparis lawsoniana “Wisselii“ . Rastom je piramidalan. var. koji raste kao manje ili srednje veliko stablo.KATALOG SADNOG MATERIJALA 69. LiπÊe je zlatnoæuto do svijetlo-æuto u nakupinama poput liπaja na izbojcima. o. 10 ili viπe metara visoka forma.kultivar hinoki paËempresa “Tetragona Aurea“ 71. 70.

p. filifera (Sénécl. na vrhovima izbojaka srpasto povinute. vise. p. Ëunjastog rasta. fino uπiljene. Chamaecyparis pisifera “Filifera“ (=Ch. dok su ostale tamnozelene boje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 73.kultivar pjegavog paËempresa “Boulevard“ Nastao je kao mutant kultivara “Squarrosa“.. 74. 76. iglice 5 . Chamaecyparis pisifera “Boulevard“ (=C. et Ruempel.kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Albovariegata“ Gusta patuljasta forma do 1 m visine i πirine.kultivar pjegavog paËempresa “Filifera“ Naraste do 5 m visoko. srebrnastoplave ljeti. sivoplave zimi.6 mm duge. 75. Ljuskaste iglice mjestimiËno bjelkasto obojene. Retinospora squarrosa K. et C. var. Chamaecyparis pisifera “Compacta Aureovariegata“ . Chamaecyparis pisifera “Compacta Albovariegata“ .) . 19 . 5 m visoka forma. Vrlo dekorativan kultivar. πiroko Ëunjastog oblika. Izbojci su nitasti i tanki. cyanoviridis Hort.) Hartw.) .kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Aureovariegata“ Rastom i oblikom identiËan prethodnom kultivaru sa tom razlikom πto mu je dio ljuskastog liπÊa æuÊkaste do zlatnoæute boje.

78. et Hochst. p. var. IgliËasto liπÊe bijelo proπarano.kultivar pjegavog paËempresa “Filifera Gold Spangle“ Kultivar rastom i oblikom sliËan prethodnom. Chamaecyparis pisifera “Filifera Nana“ . squarrosa (Zucc.) Beissn. 80.kultivar pjegavog paËempresa “Snow“ Patuljast kultivar Ëunjastog rasta.kultivar lawsonovog paËempresa “Filifera Nana“ Patuljast kultivar pogodan za kamenjare i æardinjere.) .kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa“ Naraste do 10 (20) m. 20 . prozraËne kroπnje. 79. Chamaecyparis pisifera “Snow“ . Ëunjaste.KATALOG SADNOG MATERIJALA 77. a sa donje strane bijelo. Chamaecyparis pisifera “Filifera Gold Spangle“ . Chamaecyparis pisifera “Squarrosa“ (=C. igliËasto liπÊe plavo zelenkasto. Izbojci su takoer nitasti i vise ali su sumporasto æute boje koju zadræavaju cijele godine.

Krimu i Kavkazu. dim. Cornus stolonifera “Flamiramea“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 81. te se uzgaja pojedinaËno. .kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa Aurea“ Naraste sliËno kao i cv.. 82. u grupama i u æivim ogradama (dobro podnosi orezivanje).5 m. 83. Maloj Aziji. i IV. 21 . sazrijeva poËetkom jeseni ( VIII.Japanska dunja Listopadni πiroki grm visok 1 . Moæe se uzgajati na sunËanom mjestu kao i u zasjeni. i IX. Plod je koπtunica sa mesnatim ovojem oko 12 mm duga i 5 mm πiroka. 84. praπinu i πtetne plinove. Dobro podnosi i najteæe zimske uvjete. Cornus mas L. Kao rano cvjetajuÊa i vrlo dekorativna vrsta vrlo je cijenjena u hortikulturi. πibolikim i æutim granama.) Nakai. sa uspravnim. Chaenomeles japonica Spach non Lindl. Od prirode dolazi u Kini i Japanu. speciosa ( Sweet. Rasprostranjen je u srednjoj i juænoj Europi. Najbolje uspijeva na vapnenim. Voli sunËana i svjetlija mjesta. dobro drenirana tla. (=C.3 m. lagenaria (Loisel. Sadi se pojedinaËno. uspravnih.1. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa Aurea“ . Squarrosa. Kroπnja je neπto guπÊa i igliËasto liπÊe je sumporasto æute do svijetlo æute boje. Skromnih je zahtjeva u pogledu kvalitete tla.) Koidz. mjesec). kao i zagaeni zrak.) . C. Otporna je na niske temperature. Cvjeta u III.9 m visine. mjesecu prije listanja. kada je skoro cijela biljka prekrivena cvjetovima. i III.dren. Ima kiselkast i trpak okus. toplim i suhim staniπtima. mjesecu prije listanja. suπu. koja nisu izloæena kasnim mrazevima. trnastih i golih grana. Cvjetovi se pojavljuju u II.kultivar bijelog ameriËkog sviba “Flamiramea“ Listopadni grm visok 2 . Traæi svjeæa i plodna. drijen Listopadni grm ili manje stabalce od 6 . u grupama ali i u æivim ogradama. Cydonia japonica Loisel.

nepravilno ispucala.kultivar obiËne lijeske “Contorta“ Naraste neπto niæe od obiËne lijeske. kada do izraæaja doe krivudavost grana i obilje muπkih resa.Medvjea lijeska Listopadno. Siva kora plutasta. Voli svjeæa. prije listanja. pravilne kroπnje. Corylus avellana L. listopadni grm koji naraste do 4 m visine. 86.kultivar obiËne lijeske “Atropurpurea“ Raste kao i tipiËna vrsta samo su joj listovi tamnocrvene boje u proljeÊe. gusti. a koncem ljeta lagano prelazi u zelenkasto crvenkastu nijansu. 87. Corylus colurna L. 22 . Corylus avellana “Contorta“ . Posebno je dekorativna u rano proljeÊe. a grane i granËice su vrlo krivudavi.Lijeska obiËna ©iroki. Cvjeta u IV. . . Dobro raste na sjenovitim i na osunËanim poloæajima. do 30 m visoko stablo. Corylus avellana “Atropurpurea“ . mjesecu. i V. 88. plodna i dublja tla. Voli dublja vapnena tla. guste.KATALOG SADNOG MATERIJALA 85.

πiroki i do 2 m visok grm. 92.KATALOG SADNOG MATERIJALA 89. . Plodovi se zadræavaju u toku veÊeg dijela zime. a otporna je na praπinu i dim pa se Ëesto koristi u gradovima. pa zbog tih i drugih osobina spada u red najljepπih niskih grmova.puzava muπmulica PuzeÊi zimzeleni grmiÊ. 90. Cotoneaster horizontalis Dcne. . i to pojedinaËno ili u manjim grupama. Cotoneaster dammeri Schneid. Ëije su grane Ëvrsto priljubljene uz zemlju. Uzgaja se u ogradama ili kao pojedinaËne biljke. Otporan je na suπu i negativne gradske utjecaje. 91. Od prirode dolazi u zapadnoj Kini. 23 . Zbog tog razloga je pogodna za ozelenjavanje vrtnih kamenjara kao i za pokrivanje tla. Cotoneaster divaricatus Rehd. .horizontalna muπmulica Polu zimzeleni. NajËeπÊe se sadi na travnjacima. horizontalno otklonjenih grana.kultivar puzave muπmulice “Skogholm“ Kultivar koji se odlikuje guπÊom razgranjenoπÊu i manjim listovima od tipiËne vrste. Cotoneaster dammeri “Skogholm“ . Uspjeπno se uzgaja u æardinjerama i kamenjarima.razmaknuta muπmulica Listopadan. Nema posebnih zahtjeva na kvalitetu tla. do 40 cm visoki.& Wils. Himalajima. polegli grmiÊ. Voli kvalitetno vrtno tlo. na sunËanim ili polu sjenovitim mjestima.

. C. Cryptomeria japonica “Elegans“ (= C.kultivar japanske kriptomerije “Elegans Viridis” Od prethodnog kultivara “Elegans“ razlikuje se po izrazitije zelenijoj i æuÊkastijoj boji iglica. plavozelene. dugih i blago viseÊih grana.) Mast. svjeæim. otklonjene. mekane. U Europi i Sjevernoj Americi uzgaja se kao ukrasno stablo. Najbolje uspijeva na dubokim. 24 . a za vrijeme vegetacije boja im je tamnozelena.KATALOG SADNOG MATERIJALA 93. . kroπnja Ëunjasta i gusta.Don (= C. Dobro podnosi niske temperature. zimi crvenkasto bakarne boje. Rasprostranjena je u zapadnoj Kini.japanska kriptomerija. tanke. kawaii Hayata) . Zahtjeva svjeæa tla i visoku vlaænost zraka. japanski cedar. 94.vrbolisna muπmulica Polu zimzeleni ili zimzeleni grm visok do 5 m. “Yawarasugi”) . Moæe se uzgajati na svijetlim sunËanim kao i na polu sjenovitim mjestima. gusto granat grm ili malo stabalce. iglice 1.2 cm duge. 95.kultivar japanske kriptomerije “Elegans” Juvenilna forma koja je kratka vijeka i vrlo rijetko donosi plodove. sugi Jednodomno stablo do 50 (65) m visoko i promjera do 3 m. pjeskovita i dobro propusna tla. fortunei Hooib..&Hochst. japonica var. 96. gracilis Hort.5 . elegans (Henk. Koristi se i za æive ograde te uljepπavanje zidova. Posebno je efektna ako se sadi na travnjacima ili u grupama. Cotoneaster salicifolius Franch. grane otklonjene. C. glinastim i ocjeditim tlima u kojima nema vapna. Cryptomeria japonica D. non Sieb. lagana. Za uspjeπan uzgoj treba joj osigurati svjeæa. U naπim uvjetima u kontinentalnom dijelu zemlje iglice i izbojci poprime zimi smee crvenkastu boju zbog niskih temperatura.. Cryptomeria japonica “Elegans Viridis” . deblo ravno i vitko.

et Jacks.kultivar dojcije “Plena“ Kultivar se odlikuje bujnijim cvijetovima zbog mnoπtva latica. M. (= Cupressus macrocarpa x Chamaecyparis nootkatensis) .kupresociparis Stablo visoko 30 ili viπe metara. Sadi se pojedinaËno. Uspjeπno se moæe razmnoæavati reznicama ako su one uzete sa stabala starih 5 .VII. Deutzia crenata “Plena“ . bogatim vapnom i blagim humusom. ali Ëesto i na skeletnim terenima. 98. 25 . Ovaj intergenusni hibrid uzgaja se u Velikoj Britaniji viπe od 50 godina i ima bujan rast. & Zucc. . 100. Cvjeta od V. do visine od 2300 m. koja traje 2 .5 . poslije listanja.obiËni likovac Od 30 . u grupama.20 godina. Aziji.KATALOG SADNOG MATERIJALA 97. prije listanja. .) Dall. Cvjeta vrlo rano u proljeÊe (II. a nalazi primjenu i u æivim ogradama. 99.) . Ëunjasta do stupolika kao u C.2 (3) m visine sa uspravnim i πibolikim izbojcima. macrocarpa. praπinu i otrovne plinove.IV. Za uspjeπan razvoj potrebni su joj svijetli i sunËani poloæaji. Svi dijelovi biljke. Rasprostranjena je u Japanu i Kini. slabo razgranjenim. scabra Thunb. Odlikuje se obilnom cvatnjom. kao i kod tipiËne vrste. X Cupressocyparis leylandii (Dall. te svjeæa i hranjiva tla. Rasprostranjen je u Europi.150 cm visok listopadni grm. Javlja se na plodnim. kroπnja gusta. InaËe je skromnih zahtjeva. Kod nas dolazi u svijetlim πumama i πikarama. dim. a naroËito kora i plodovi vrlo otrovni. svjeæim i rahlim tlima. Daphne mezereum L. mjeseca. na rubovima πuma.3 tjedna.dojcija Listopadni πiroki grm 1. Dobro podnosi zasjenjivanje. (= D. uspravnim granama. mjesec).VII. Doæivi starost do 15 godina. Kavkazu i sjevernoj Aziji. Dobro podnosi suπu. otporan na mraz i drvo je dobre kvalitete. Deutzia crenata Sieb. . mjeseca. sa πibolikim. . Vrijeme cvjetanja je od V.

obiËna kurika VeÊi listopadni grm ili manje stablo do 6 m visine.10 m. 103. Pogodna je i za æive ograde. dafina se u hortikulturi Ëesto koristi kao dekorativna vrsta. srednjoj Aziji. i VI. Rasprostranjena je u istoËnom Sredozemlju. Elaeagnus angustifolia L. mjesecu. Voli polusjenu i kiselo tlo. koji najbolje uspijeva u mediteranu. lijepog habitusa. Cvjeta od III.dafina Listopadno manje stablo visine od 8 . (=E .) . dim. praπinu i πtetne plinove. Zbog svih tih dobrih uzgojnih osobina. Erica carnea L. 102. Voli svjeæa i vlaænija tla.crnjuπa Zimzeleni niski. gdje su je donijeli Turci prilikom osvajanja ovih krajeva. . 26 . otvorene sunËane poloæaje iako dobro raste i na polu sjenovitim poloæajima. Cvjeta bijelim cvijetovima u ljeto. 104. Cvjeta u V.vulgaris Mill. polegli grmiÊ koji cvijeta veÊ krajem sijeËnja ili poËetkom veljaËe. Pogodna za sadnju i uzgoj u posudama ili kamenjarama. Escallonia virgata . . .V.eskalonija Zimzeleni gusti grmiÊ. Pogodan za kamenjare. a plodovi se pojavljuju u jesen. Odavno se kultivira u jugoistoËnoj Europi. inaËe se uzgaja pojedinaËno ili u grupama. Dobro raste na pjeskovitim i suhim tlima. miriπljavih i medonosnih cvjetova. Skromna je u pogledu staniπnih uvjeta.KATALOG SADNOG MATERIJALA 101. Euonymus europaea L. mjeseca. Otporna je na suπu i dosta dobro podnosi niske temperature.

Rezidbom se postiæe guπÊi kiπobranast izgled. ali ipak traæi duboka. s. Raste na razliËitim geoloπkim podlogama i vrstama tala. nadmorske visine. dozrijeva u rujnu i listopadu. Fagus sylvatica “Atropurpurea Pendula“ . Listovi urezani i nazubljeni. zapadnoj i juænoj Europi. Fagus sylvatica “Atropurpurea“ . izbjegava poplavna podruËja pa je nalazimo na brdovitim i planinskim predjelima do 2000 m. 27 . 107. 106. Rasprostranjena je u centralnoj.kultivar obiËne bukve “Atropurpurea Pendula“ Grane rastu prema dolje. Fagus sylvatica L. Fagus sylvatica “Asplenifolia“ . guste kroπnje sa granama koso prema gore usmjerenim. europska bukva Do 30 m visoko stablo. 108. Plod je poznat po imenom “bukvica“. duæi i uæi nego u obiËne bukve.kultivar obiËne bukve “Asplenifolia“ Vrlo dekorativna biljka koja naraste do 15 m.obiËna bukva. svjeæa i bogata tla. a tada grane nastavljaju rast prema dolje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 105. »esto se sadi u pakovima i pojedinim vrtovima. Cijepi se na ravnu podlogu ili vodi uz odreenu podlogu do æeljene visine.kultivar obiËne bukve “Atropurpurea“ Rastom sliËna obiËnoj bukvi ali joj listovi imaju crvenu boju. . I.

kultivar obiËne bukve “Pendula“ »esto uzgajan kultivar po parkovima.20 cm. plavo sive boje listova.kultivar obiËne bukve “Fastigiata“ Grane rastu prema gore. Vrlo Ëesto se koristi za sadnju u kamenjarima.KATALOG SADNOG MATERIJALA 109. Naraste od 10 . Festuca ovina “Glauca“ Gusta. Moæe narasti do 10 m visine i 2 m πirine. a kasnije rastu prema dolje. Fagus sylvatica “Pendula“ . Lako i jednostavno se uzgaja. Uvjeti uzgoja sliËni kao i kod obiËne bukve. a prema jeseni mijenjaju boju u smeu. 112. a razmnoæava se dijeljenjem osnovnog busena na manje dijelove.kultivar obiËne bukve “Tricolor“ Naraste kao manje stabalce. busasta trava. Grane u poËetku rastu u visinu. guste kroπnje. 28 . 111. te tvore stupolik habitus biljke. 110. Fagus sylvatica “Tricolor“ . Fagus sylvatica “Fastigiata“ . Listovi u poËetku sezone intenzivno obojani.

GustoÊa kroπnje se moæe poveÊati rezidbom dugih grana na 3 4 pupa iz kojih Êe potjerati nove granËice ali sada kraÊe i sa manjim razmakom izmeu pupova. Pogodan za drvorede. sa dugim uspravnim ili blago kosim granama. & Bald. . (= F. 114. 29 .3 m visok listopadni grm.KATALOG SADNOG MATERIJALA 113. Kada se po æelji dovoljno daleko udaljilo od ravne podloge ostavljaju se grane koje rastu prema dolje. a reæu koje rastu horizontalno tako da se dobije oblik biljke poput kiπobrana. Voli svijetle i sunËanije poloæaje. Kuglasta forma koje se cijepi na ravnu podlogu osnovne vrste na æeljenoj visini.kultivar poljskog jasena “Pendula“ Kultivar koji se takoer proizvodi cijepljenjem na podlogu osnovne vrste na æeljenu visinu. guste zaobljene kroπnje. i IV.) . Cvjeta u rano proljeÊe u III.5 m. dobro podnosi zagaenost zraka i niske temperature. “Kugla” dosegne promjer do 1. Fraxinus angustifolia Vahl. a dobro uspijeva na gotovo svakom tlu. oxycarpa Willd. mjesecu prije listanja. Voli neπto vlaænija tla pa prirodno dolazi u luænjakovim poplavnim sastojinama ali se moæe uzgajati u parkovima ili okuÊnicama kao pojedinaËna stabla.poljski jasen Listopadno stablo 20 m visine.forzicija 2 . Biljka se moæe oblikovati rezanjem grana koje rastu prema dolje i ostavljanjem grana koje rastu horizontalno. 115. Forsythia europaea Deg. Fraxinus angustifolia “Pendula“ . Fraxinus angustifolia “Globosum“ .kultivar poljskg jasena “Globosum“ 116. a cvjetovi ostaju dosta dugo na granama (i do 30 dana).

Hibiscus syriacus L. mjeseca. 118. Dobro podnosi suπu i niske temperature. sirijska ruæa Naraste kao veÊi listopadni grm ili manje stablo do 5 m visine.ginkgo Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. Voli duboka i svjeæa tla.glediËija. Podnosi dobro orezivanje pa se koristi za æive ograde koje su neprohodne zbog gustoÊe i jakih trnova. a dobro podnosi niske temperature. Cvjeta u VII. trnovac Preko 40 m visoko listopadno stablo sa tamnosmeim do crvenim trnovima na kori debla i grana. . LiπÊe u jesen poprimi zlatnoæutu boju. Voli vlaæna i svjeæija tla. gorski jasen Listopadno stablo do 40 m visine.bijeli. Sadi se Ëesto u vrtovima i parkovima kao pojedinaËno stablo ili skupina stabala. Ginkgo biloba L. Voli duboka svjeæa tla.hibisk. 119.KATALOG SADNOG MATERIJALA 117. Postoji velika raznolikost oblika i boje cvjetova. . 30 . Voli sunËane poloæaje i bogatija tla. Fraxinus excelsior L. 120. Gleditsia triacanthos L. U mladih biljaka kroπnja je neπto uæa ali se kasnije raπiri. sunËane poloæaje.IX. otvorene i sunËane poloæaje. a pridolazi u brdskom i planinskom podruËju preteæno u bukovim sastojinama. (= Salisburia adiantifolia Smith ) . . . NajËeπÊe se uzgaja kao parkovna vrsta.

Najbolje uspijeva na vapnenim i neπto svjeæijim tlima ali dobro Êe uspijevati i na ostalim tlima ukoliko nisu previπe siromaπna hranjivima. vlaæna tla. svjeæa. Voli duboka svjeæa tla. πiroke kroπnje.kultivar kineske borovice “Blue Cloud“ Nizak i vrlo gust grm koji se grana preteæno horizontalno. Drvo mu je vrlo kvalitetno. . 123. 122. Juniperus chinensis “Blue Cloud“ . Izrazito plave boje koja se zadræava tokom cijele godine ali u proljeÊe na mladim izbojcima boja je svjetlija i izraæajnija. . Ilex aquifolium L. Juglans nigra L. Brzo raste Ëesto je saen u parkovima i nasadima. otvorene i sunËane poloæaje. 31 . Plod nije jestiv.crni orah Listopadno stablo do 50 m visine.boæikovina Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 10 m visine. neutralne do blago kisele reakcije. Voli duboka.KATALOG SADNOG MATERIJALA 121.

Podnosi orezivanje pa ga je lako kontrolirati i usmjeravati njegov rast. a vrh je takoer gusto razgranat. Juniperus chinensis “Stricta“ . Juniperus chinensis “Pfitzeriana Aurea“ .kultivar kineske borovice “Pfitzeriana Aurea“ Vrlo πirok i do 3 m visok kultivar koso usmjerenih grana sa povinutim zlatnoæutim vrhovima. Sluæi kao “prekrivaË tla”. 127. Vrlo se Ëesto uzgaja. 32 . Vrlo Ëesto se uzgaja. Ëunjast kultivar koji naraste do 5 m visine. 126.kultivar kineske borovice “Hetzii“ Do 5 m visok zimzeleni grm sa koso prema gore usmjerenim granama. moæe se posaditi u æardinjere i pustiti da “pada” iz posude prema tlu. 125. Uvjeti uzgoja su isti kao i za prethodni kultivar kineske borovice.KATALOG SADNOG MATERIJALA 124.kultivar kineske borovice “Stricta“ Gust.kultivar obiËne borovice “Repanda“ Do 30 cm visok puzeÊi kultivar koji se raπiri po tlu i do 2 m. Juniperus communis “Repanda“ . Vrlo lagano se uzgaja i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja. Juniperus chinensis “Hetzii“ . Zlatnoæuta boja najintenzivnija je u proljeÊe na mladim izbojcima. bez centralnog debla veÊ viπe grana raste prema gore.

kultivar puzave borovice “Glauca“ Vrlo niska puzava forma koja se raπiri do 3 m. a prema zimi postepeno tamni u plavu nijansu. Plavosiva boja najintenzivnija je u mladih izbojaka u proljeÊe. stupolik do 10 m visok kultivar. Juniperus horizontalis “Glauca“ . Najbolje uspijeva na otvorenim ili polu sjenovitim poloæajima u svjeæem i hranjivom tlu.kultivar planinske somine “Variegata“ Razgranat do 1 m visok i 2 m πirok kultivar sa granama koso prema gore usmjerenima. 129. Pojedine granËice bjelkasto do blijedoæuto obojane. 33 . Juniperus sabina “Variegata“ . 130. Iglice su plavkasto zelene i bodljikave.KATALOG SADNOG MATERIJALA 128. plavo zelenkastih iglica.kultivar obiËne borovice “Suecica“ Vrlo gust. otvorene ili polu sjenovite poloæaje. Juniperus squamata “Blue Carpet“ Do 70 cm visok i 3 m πirok grm. Nije posebno osjetljiv i lako se uzgaja. Juniperus communis “Suecica“ . 131. Voli plodna i svjeæija tla.

kultivar virginijske borovice “Glauca“ Stupolik. Juniperus squamata “Mayeri“ Vrlo Ëesto uzgajani kultivar koji naraste do 5 m visoko. Juniperus virginiana L. 134. gusti kultivar do 4 m visine i do 1. Uspijeva na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju bogata. sa jakim.KATALOG SADNOG MATERIJALA 132.2 m πirine.5 .) . oko 30 cm visoka okruglasta forma. Juniperus virginiana “Glauca“ . a kora grana crvenkasto smea. IgliËasto liπÊe zelenkasto -plavkasto. Uvjeti uzgoja su sliËni kao i za sve borovice. IgliËasto liπÊe plavo zelenkasto. duboka tla. 133. 34 . 135. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice. Juniperus squamata “Blue Star“ Patuljasta. Sporog je rasta i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja. ( = Sabina virginiana Ant. koso prema gore usmjerenim granama. Otporna na niske temperature i zagaenost zraka pa je Ëesta u gradovima i industrijskim zonama. a kasnije neπto πira. U mladosti kroπnja je izduæena. Vrlo pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama na balkonima ili vrtovima.virginijaska borovica Do 30 m visoko stablo.

virginiana “Glauca”.5 . balkonima. Kora granËica zelene boje. 138.kultivar virginijske borovice “Skyroket“ Vrlo Ëesto saen i uzgajan kultivar koji naraste do 5 m visine. Juniperus virginiana “Skyrocket“ . terasama ili na nekom drugom vidnom svjetlom ili polu sjenovitom mjestu. Kerria japonica DC. Voli sunËane do polu sjenovite poloæaje. virginiana “Skyrocket“. do V.2 m πirine. Potrebno ga je zaπtititi od vlaænog i mokrog snijega koji moæe saviti ili pokidati grane. gusti kultivar do 4 m visine i do 1. 139.kultivar virginijske borovice “Hillii“ Stupolik. NajËeπÊe se biljka spiralno poveæe. pogotovo kultivar “Pleniflora“. Kultivar je vrlo pogodan za uzgoj u posudama pred ulaznim vratima.KATALOG SADNOG MATERIJALA 136. ali je stresanje mokrog snijega sa svih biljaka u vrtu nuæna mjera zaπtite biljaka od snjegoloma. IgliËasto liπÊe zelenkasto plavkasto. Juniperus x horizontalis “Glauca“ Vrlo zanimljiv i dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. 35 . Juniperus virginiana “Hillii“ . Cvjeta od IV. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice. 137. Vrlo se lako uzgaja te ju je potrebno prorijediti od tla radi obilnije i uËestalije cvatnje. Kao ravna uspravna podloga sluæi Jun. (= Corchorus japonicus Thbg. a plemka se uzima od Jun. ) . a sadi se kao pojedinaËan grm ili po æelji kao æiva ograda koja neÊe cvjetati punim intenzitetom ali Êe biti posuta cvijetovima. mjeseca.kerija Listopadni do 3 m visok grm.

»esto od prirode dolazi na vapnencima te podnosi suha i siromaπna tla. Cvjeta u IV. zanovijet VeÊi listopadni grm ili stablo visine do 10 m. Laburnum vulgare Gris ) . mjesecu. europaea DC. . Voli sunËane poloæaje i nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla. i V.obiËni negnjil. rijetke kroπnje. Dosegne visinu do 5 m. 140. Larix decidua Mill. a cvjetni grozdovi dugi do 20 cm. Iglice mu takoer opadaju i poprimaju zlatnoæutu boju. ) . Iglice prije opadanja u jesen poprime zlatnoæutu boju. Larix japonica “Diana“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA Koelreuteria paniculata Laxm.kelreuteria Listopadno. Cvijeta u VII i VIII mjesecu. Laburnum anagyroides Med. oko 20 m visoko stablo. Voli duboka plodna tla i svijetle osunËane poloæaje. 141.kultivar japanskog ariπa “Diana“ Dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem na podlogu europskog ariπa. svijetle. Grane krivudave. ( = Cytisus Laburnum L. 142.europski ariπ Naraste do 35 m visoko. U jesen listovi naranËasto crveni. Voli sunËane i otvorene poloæaje. Uvjeti uzgoja su mu sliËni kao i kod europskog ariπa. (= L. 36 ..

πirokolisna kalina Listopadan grm do 3 m visine. πiroke razgranate kroπnje. (= Caprifolium pileatum Kuntze) . sadnju uz niæe zidove itd. mjesecu. vrlo razgranat. Listovi nalikuju na muziËki instrument liru. Voli otvorene poloæaje i duboko hranjivo tlo i neπto veÊu zraËnu vlagu. Dosta brzo raste te se koristi kao prekrivaË tla. a koristi se za prekrivanje tla. . Dolazi na raznim tlima i nije posebno zahtjevna u pogledu koliËine hranjiva.klobuËasta kozokrvina Zimzeleni grm. Lonicera pileata Oliv. Liquidambar styraciflua L. i VI. ruæiËaste do tamnocrvene. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 143. 146.likvidambar Listopadno stablo koje naraste do 40 m. Nije osjetljiva na nedostatak hranjiva te uspijeva na razliËitim tlima. Ligustrum ovalifolium Hassk. a cvjetovi cvijetu tulipana. Dobro podnosi orezivanje.tulipanovac. 145. . Dobro podnosi niske temperature i gradsku klimu. visine oko 50 cm. liriodendron Listopadno stablo do 50 m visine. Listovi u jesen mijenjaju boju od æute. πiroke jake kroπnje. . Boja listova u jesen 144. Liriodendron tulipifera L. Voli otvorene svjeæije poloæaje i dublja tla. Kora debla i grana vrlo izbrazdana zbog nakupina plutastih tvorevina. 37 . Cvjeta u V.

dublja i hranjiva tla.japanska magnolija Listopadno stablo koje naraste do 10 m visine. (= Berberis aquifolium Pursh) .) Maxim. Otporna je na hladnoÊu i suπu. i V. . koja je hibrid izmeu M. Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. Podnosi polu sjenovite i sjenovite poloæaje. kobushi Mayr. 148. razliËita tla umjerene vlaænosti. mjesecu.) . i V. umjereno vlaæna. 149. Cvjeta prije listanja u III. . Vrlo prilagodljiva na uvjete uzgoja te se vrlo Ëesto sadi pojedinaËno ili u skupinama. 150. 38 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 147. mjesecu. mjesecu . a uzgaja se i u æivim ogradama. a po uvjetima uzgoja sliËna kao i ostale magnolije. denudata x M. (=M. a vrlo je otporna na mraz. Magnolia kobus DC. Voli svjetlije poloæaje. mjesecu. Lonicera tatarica L.zvjezdasta magnolija Listopadni grm ili manje stablo koje cvjeta prije listanja. liliiflora. a plod sazrijeva u IX. Cvjeta u IV. i IV. nepravilne kroπnje. & Z. x soulangiana Soul.mahonija Do 2 m visoki zimzeleni grm. »esto se sadi u gradovima jer podnosi oneËiπÊenje zraka.tatarska kozokrvina Listopadni grm koji naraste do 3 m visine. -Bod. Magnolia stellata (S. Cvjeta u IV. Uspijeva i u polusjeni. Postoje joπ M. za razliku od ostalih magnolija koje su osjetljivije.

5 m u visinu i 1.20 m visoko. . Sazrijevaju u V. i VI.ime!). sa promjerom debla do 1 m. rijetka i okruglasta. Cvjetovi miriπljavi.KATALOG SADNOG MATERIJALA 152. Koristi se kao prekrivaË tla i za kamenjare. svjeæa tla i sunËane poloæaje. 155. dosta prozraËna. Kroπnja dosta svijetla. koji naraste najviπe do 0.bijeli dud. ali neπto guπÊe kroπnje i bræeg rasta od bijelog duda. Cvjeta u V. ruæiËasti ili ljubiËasti te slatki i jestivi plodovi zapravo su plodoviπta koja se zovu dudinje ili murve. U juænoj Europi uzgaja se od dvanaestog stoljeÊa. Koreji. U kulturi izvan svog areala ima znatno manje dimenzije. Moæe se uzgajati na otvorenim mjestima ili u polusjeni. mjesecu. Phellodendron amurense Rupr. do 1 m promjera debla. Plodovi su krupniji od plodova bijelog duda i pocrne kada su zreli. i VI. LiπÊe se koristi za ishranu gusjenica dudovog svilca. Morus alba L.felodendron. Otporan je na niske temperature. a slatki su i kad nisu zreli.crni dud Naraste do 20 m. Kroπnja mu je πiroko razgranana. Microbiota decussata Komar. sjev. bijela murva Stablo od 15 . Na suhom terenu raste vrlo sporo. Rasprostranjen je u juænom djelu dalekog istoka bivπeg SSSR-a. 154. 153. hranjiva i rastresita tla. Voli dublja. . dok u zimi posmei. mandæurski plutnjak Listopadno dvodomno drvo koje u svojoj domovini moæe dostiÊi visinu od 25 m. a dobar je i za stoËnu hranu i bojenje u æuto. mjesecu. Osjetljiviji je na suπu i hladnoÊu. medonosni.sibirska steljica Zimzeleni dvodomni grm. Morus nigra L. a odatle je raπiren u Malu Aziju i Perziju.5 m u πirinu. vlaæna. Prirodno je rasprostranjena u jugoistoËnom Sibiru. U vrijeme vegetacije ima tamnozelenu boju. Najviπe mu odgovaraju duboka. Mandæuriji (podruËje Amura. . pod uvjetom da voda ne stagnira. Bijeli. »esto se uzgaja kao parkovna vrsta. Prirodno dolazi u Kini i istoËnoj Aziji. . 39 . a podnosi i vrlo vlaæna tla. a deblo vitko i Ëisto od grana.

U sredini kroπnje nalazi se gnjezdasto udubljenje zbog specifiËnog smjera rasta izbojaka u sredini kroπnje. Voli vlaæniju i hladniju klimu. Inversa (Beissn. 40 . 157. Picea abies (L.4 cm u promjeru. pjeπËanim i rahlim tlima gorskog i subalpinskog pojasa. ali mu najbolje odgovaraju plodna i svjeæa tla.) VI.kultivar obiËne smreke “Nidiformis“ Patuljast kultivar koji naraste do 50 cm u visinu i oko 80 cm u promjeru. Nema veÊih zahtjeva u pogledu kvalitete tla. 3 . var.. P. Uspijeva na ilovastim. Cvjetovi veoma miriπljavi. Philadelphus coronarius L. grupirani pri vrhu izbojaka po 5 . visine do 3 m.) Slavin) .pajasmin Listopadni grm πibolikih uspravnih grana. nidiformis (Beissn. raste i na podzolima. pa se vrlo Ëesto uzgaja. Picea abies “Nidiformis“ (= P. a.) Nash. Uzgaja se pojedinaËno ili u manjim grupama. excelsa (Lam. i VII. 159.KATALOG SADNOG MATERIJALA 156. 158.) Link) . mjesecu. sa priljubljenim viseÊim granama uz deblo. . Picea abies “Inversa“ (= Abies excelsa inverta Gord. Cvjeta u (V.kultivar obiËne smreke “Inversa“ Stablo do 10 m visoko. Od prirode dolazi u jugozapadnoj Europi.9 u grozdastim cvastima. Pogodan je za uzgoj u kamenjarama i posudama. a.) Karst (= P. f.obiËna smreka Stablo do 50 m visoko i do 2 m debelo.) . Pajasmin je veoma popularan zbog izuzetnih dekorativnih i uzgojnih svojstava. Za uspjeπan razvoj treba mu osigurati otvorene poloæaje sa puno sunca.

ali ne voli moËvarna tla. 163. canadensis B. Picea glauca “Conica“ (= P.KATALOG SADNOG MATERIJALA 160.) .bijela. P. conica Rehd. parryana Sarg. Picea glauca (Moench) Boss. πiroke piramidalne kroπnje. P. 162. laxa Sarg. menziesii Engelm.bodljikava ili plava smreka Do 50 m visoko stablo. Raste sporije od obiËne smreke. sura ili kanadska smreka Stablo do 40 m visine sa gustom i Ëunjastom kroπnjom. Traæen i Ëesto uzgajan kultivar. Iglice su plavozelene do srebrnozelene boje. Dobro podnosi mraz. g. 41 .) Purkynë . commutata Hort. var.. te u mladosti dosta brzo raste. 161.PanËiÊeva omorika Stablo visoko 30 m i do 60 cm u promjeru. P. albertiana f. Picea pungens Engelm. P... koniËan kultivar koji sporo naraste do 2 m visine. te vrlo dobro podnosi gradski klimat.) . Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili u æardinjerama. u kulturi otporna na dim. (= P. Dolazi na vlaænijim i pjeskovitim tlima. praπinu i πtetne plinove. Picea omorika (PanË. S. P.kultivar kanadske smreke “Conica“ Gust. alba Link. Podnosi mraz i velike suπe. ) . To je endemiËna vrsta sa lokalitetima u srednjoj Bosni i zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji. (= P.

Pinus densiflora “Oculus .kultivar bodljikave ili plave smreke “Kutjevo“ Selekcionirao ga je i uzgojio osamdesetih godina u rasadniku Hajderovac.draconis“ . Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili æardinjerama.kultivar bodljikave ili plave smreke “Glauca“ Kultivar koji se odlikuje plavom bojom iglica. a naziv “Glauca“ predstavlja skupni naziv za viπe kultivara plave boje iglica. zbijenog je i Ëunjastog je rasta. Biljka na slici stara je oko 15 godina i visoka je 85 cm. Iglice imaju po dvije æute mrlje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 164. Kultivar se odlikuje plavom bojom iglica. Glauca.kultivar bodljikave ili plave smreke “Koster“ Takoer jedan vrlo poznati i traæeni kultivar koji naraste neπto manje od cv. Ovaj kultivar naraste do 10 m .kultivar japanskog crvenog bora “Oculusdraconis“ Raste kao manje stablo. 165. Picea pungens “Glauca“ . dosta sporo i najsliËniji je tipiËnoj vrsti. 42 . Grana se nepravilno. Antun MijokoviÊ. 166. Picea pungens “Koster“ . kratkim granËicama i izrazito gustim i patuljastim rastom. tj. a dijelovi normalne zelene boje. dijelovi iglice su æuti. 167. Picea pungens “Kutjevo“ .

43 . a kasnije kroπnja postaje πira. To je bor koji naraste do 30 m visine.planinski bor NajËeπÊe je nizak. austriaca Höss. 169. P. P. kiπobranasta. »est je u parkovima i nasadima.crni bor Stablo oko 40 m visine πiroke kroπnje u mladosti.. Vrlo je otporan i zahvalan za alpinetume ili za uzgoj u veÊim posudama.kultivar crnog bora “Pyramidalis“ Piramidalnog . stupolikog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene. Pinus nigra “Pyramidalis“ . Pinus heldreichii var. Naraste oko 10 m. hispanica Cook ) .. pyrenaica Lap. 170. P.. Kora kasnije ploËasto ispuca i posivi.KATALOG SADNOG MATERIJALA 168. Vrlo se Ëesto sadi po parkovima kao pojedinaËna ili kao stabla u skupinama. sa glatkom korom na mladim stablima i granama. montana Mill. P. (= P.) Markgraf . leucodermis (Ant. a rjee stablo oko 10 m visine.munika. mughus Scopoli) . Voli sunËane poloæaje.. (= P. Pinus mugo Turra. Pinus nigra Arn. nigricans Host. Podnosi vrlo siromaπna i suha tla pa je jedna od najËeπÊe koriπtenih vrsta za poπumljavanja mediterana i submediterana. P. clusiana Clem. 171. P. polegnut grm. munjika Neki autori smatraju da je var. laricio Poir. leucodermis posebna vrsta.

alba var. Kora debla glatka. plavkasto zelena.kultivar obiËnog ili bijelog bora “Watereri“ Okruglast kultivar visok do 3 m. Pinus sylvestris L. πiroke Ëunjaste kroπnje.. P. Pinus sylvestris “Watereri“ . P.KATALOG SADNOG MATERIJALA 172. quinquefolia Du Hamel. 174.obiËni ili bijeli bor Stablo do 40 m visine.) . Kroπnja je kiπobranasta.kultivar obiËnog ili bijelog bora “Aurea“ Raste kao grm ili manje stabalce. canadensis var. Iglice su mu plavozelene boje. zlatnoæutih iglica. Pinus sylvestris “Aurea“ . canadensis Prov. Uspijeva na glinastim i vlaænim tlima. tenuifolia Salisb. . Kora u gornjem dijelu stabla crvenkasto smea. Ëesto zakrivljenog debla. Pinus strobus L. (= P. 44 . 173. 175. Raste na razliËitim tlima i lako se uzgaja.borvac Do 30 m visoko stablo.

πetaliπtima itd. Vrlo Ëesto se uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. Æuti cvjetovi pojavljuju se od V. niæeg rasta od tipiËne vrste. (= Laurocerasus offcinalis Roem) .VIII. 179. mjeseca. Prunus laurocerasus L. 178.V. Listovi su zeleni. Voli duboka. Prunus laurocerasus “Shipkaensis“ . 177. mjeseca. Listopadno stablo koje naraste do 40 m visine velike i πiroke kroπnje. Platanus acerifolia Willd. . Voli sunËane poloæaje na dubljim i svjeæijim tlima. 45 .grmasta petoprsta ©iroki listopadni grm koji naraste do 1 m visine. koæasti i sjajni.) .lovorviπnja Zimzeleni grm.javorolisna platana NajËeπÊe uzgajana vrsta platana u nas.kultivar lovorviπnje “Shipkaensis“ Gust i kompaktan kultivar. Raste brzo i odgovara joj kontinentalna klima. velikim drvoredima. koji u mediteranu naraste i do 5 m visine. u skupinama ili u æivim ogradama. Otporna je na niske temperature ali joj za vrijeme jakih zima mogu stradati listovi. . Listovi su mu izduæeniji od tipiËne vrste. . Moæe se saditi pojedinaËno. Dobro uspijeva na rahlim i hranjivim tlima. miriπu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 176. Potentilla fruticosa L. hranjiva tla i nije osjetljiva na gradski klimat te se vrlo Ëesto sadni u parkovima. Bijeli cvjetovi javljaju se od IV. (= Dasiphora fruticosa Raf.

Pseudotsuga menziesii (Mirb..kultivar japanske treπnje “Kanzan“ NajËeπÊe uzgajani kultivar japanske treπnje u nas.) Carr. i V. 181. douglasii (Lindl. Prunus padus L. hranjivo i vlaæno tlo.kultivar japanske treπnje “Kiku-ShidareSakura“ Grane joj vise.) . mjesecu. bijelih. Prunus racemosa Lam. 46 . grozdastih cvijetova koji se pojavljuju u IV. . Bogato cvate kao i prethodni kultivar u IV. πiroke kroπnje.obiËna ameriËka duglazija Do 40 m visoko stablo. (= Padus racemosa Gilib. naraste i do 100 m visine.) Franco (= P. a na otoku Vancouveru. P.V. P. gdje dolazi od prirode. Naraste oko 10 m.KATALOG SADNOG MATERIJALA 180. Prunus serrulata “Kanzan“ . Kasnije grane same rastu prema dolje do zemlje te se time postiæu vrlo lijepi efekti. mjeseca. ) . texifolia (Lamb. miriπljavih. Vrlo se Ëesto uzgaja u parkovima bilo kao pojedinaËna stabla ili u skupinama. Prunus serrulata “Kiku-Shidare-Sakura“ . 183.sremza 15 m visoko listopadno stablo. a orezivanjem se formiraju u kiπobranast oblik..) Britt. mucronata Sudw. te se cijepi na ravnu podlogu. Voli visoku zraËnu vlagu i duboko. Voli hranjiva i propusna tla i sunËane poloæaje. 182. Vrlo obilno cvijeta od III. mjesecu..

vatreni trn. zimzelen grm koji naraste i do 3 m visine. Dobro podnosi gradski klimat. Pyracantha coccinea Roem. sivo plave boje iglica. . mjesecu.kultivar obiËne ameriËke duglazije “Glauca“ Gusti. Naraste i do 10 m visine. posebno u drvoredima. Postoji i cv.kultivar hrasta luænjaka “Fastigiata“ 47 . Pogodna za æive ograde.kultivar hrasta luænjaka “Cristata“ Biljka raste kao manje stabalce do 7 m visine. neπto niæi kultivar. Bijeli cvijetovi javljaju se u V. Habitus biljke podsjeÊa na habitus jablana sa granama prema gore usmjerenima. Boja je posebno intenzivna u proljeÊe. Pseudotsuga menziesii “Glauca“ . kratkih listova. na mladim izbojcima i iglicama. 187.KATALOG SADNOG MATERIJALA 184. pirakanta Razgranat. i VI. gusto obraslih po izbojku. 186. »esto u gradovima uzgajan kultivar. ali voli dublja i hranjiva tla. zbijenih . Vrlo se lako uzgaja na sunËanim poloæajima i hranjivom tlu. Quercus robur “Fastigiata“ . 185. Quercus robur “Cristata“ . a crveni plodovi ostaju na biljci i preko zime. “Orange“ koji ima æuÊkaste plodove.

KATALOG SADNOG MATERIJALA

188. Quercus rubra L. (= Q. borealis Michx.) - crveni hrast
Listopadno drvo koje naraste do 40 m visine, πiroko zaobljene kroπnje. LiπÊe u jesen poprimi naranËasto crvenu boju. Vrlo je prilagodljiv i nije izbirljiv, te se lagano uzgaja. Ne izbjegava vapnena i prevlaæna, ali i presuha tla.

189. Rhododendron sp. - rododendron, sleË, pjeniπnik
Zimzeleni do listopadni grmovi, koji narastu zavisno od vrste od 30 cm do veliËine stabla. Rod bilja sa vrlo velikim brojem razliËitih vrsta i joπ veÊim brojem razliËitih hibrida i kultivara. Uglavnom cvjetaju od proljeÊa do kasne jeseni ali najËeπÊe u V. i VI. mjesecu. Za uzgoj je potrebno osigurati kiselo (pH = 4 - 5), vlaæno, duboko i dobro propusno tlo, sa πto je moguÊe manjim udjelom vapna. Najbolje uspijeva u polusjeni ali Êe i sunËani poloæaj pridonijeti dobroj cvatnji i uspjeπnom uzgoju. Ocvale cvijetove dobro je odrezati odmah nakon cvatnje radi stvaranja πto veÊeg broja cvjetnih pupova za cvatnju iduÊe godine.

48

KATALOG SADNOG MATERIJALA

190. Rhus typhina L. (= R. hirta Sudw.) - kiseli ruj
Listopadni grm, koji naraste do 10 m. Voli sunËane poloæaje, dobro podnosi niske temperature, a pogoduju mu razliËita tla. Zelena boja listova u jesen prelazi u plameno crvenu boju. Vrlo se lagano uzgaja, a moæe se saditi pojedinaËno ili u skupinama.

191. Rhus typhina “Laciniata“ - kultivar kiselog ruja “Laciniata“
Raste sliËno kao i tipiËna vrsta, a razlikuje se po listovima koji su lancetasto usjeËeni.

192. Robinia pseudoacacia L. - bagrem
Do 25 m visoko listopadno stablo, bijelih, grozdastih cvasti koje se pojavljuju u IV. i V. mjesecu. Vrlo se lako uzgaja i pogoduje mu veÊina tala. Odgovaraju mu sunËani i polusjenoviti poloæaji, a sadi se pojedinaËno ili u skupinama.

193. Salix alba var. vitellina f. pendula - æalosna æuta vrba
Naraste do 20 m. »esto se zamjenjuje sa Salix babylonica L. koja se rijetko uzgaja. Grane vise do zemlje, a kora na granËicama i granama æute boje. Voli tla sa dovoljno vlage i sunËane poloæaje.

49

KATALOG SADNOG MATERIJALA

194. Salix matsudana “Torturosa“
Listopadno stablo do 20 m visine, kovrËavih grana i granËica. Vrlo Ëesta po parkovima. Voli vlaænija tla.

195. Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh. (= Wellingtonia gigantea Lindl.; Sequoia gigantea Dec.; Sequoia washingtonia (Winsl.) Sudw.; Sequoia ann) - golemi mamutovac, divovska sekvoja
Naraste do 100 m sa najveÊim promjerom stabla u svijetu, do 12 m. Pogoduju joj duboka i svjeæa tla. Kratkotrajno podnosi niske temperature. Sadi se na otvorene poloæaje kao pojedinaËne biljke ili u skupinama.

196. Sequoiadendron giganteum “Barabits Requiem“ - kultivar divovske sekvoje “Barabits Requiem“
Odlikuje se uskim habitusom i uspravnim rastom debla sa granama koje su prema dolje objeπene.

197. Sorbus aucuparia L. - jarebika
Listopadno stablo koje naraste oko 10 m. Prirodno dolazi u viπim predjelima na dubljim i svjeæim tlima. Cvjeta od V. - VII. mjeseca, a naranËasti plodovi ostaju na stablu preko zime.

50

Voli duboka i svjeæa tla. i VIII. te se dosta uzgaja u gradovima. thunbergii Sieb. albiflora (Mig. Spiraea x billardii Hering. mjesecu. (= S. te u æivim ogradama.) .kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ Listopadni do 80 cm visoki grm. te sunËane poloæaje.1.oπtozuba suruËica Listopadan grm. Cvijeta u (VI. Takoer voli svjeæa.) . multiflora Zab.5 m visine. Mogu se uzgajati pojedinaËne biljke i u skupinama. Sorbus scandica Fries (= S. Podnosi orezivanje te se moæe koristiti u æivim ogradama. Cvijeta u IV.KATALOG SADNOG MATERIJALA 198. visine od 1 . 200. bilo pojedinaËno ili u skupinama. 199. douglasii Hook. sunËane ili polu sjenovite poloæaje. Voli svjeæa i hranjiva tla. x S. mjesecu.Bilardova suruËica Listopadni grm od 1 .) Do 10 m visoko listopadno stablo.) VII. rahla i dobro propusna tla. salicifolia L. intermedia Pers. 51 . (= S. Dobro podnosi niske temperature i suπu. Voli hranjiva i dobro drenirana tla. Dobro raste i na kiselim zemljiπtima. tankih grana. i V. x S.2 m. Spiraea x arguta Zbl.) . Spiraea x bumalda “Anthony Waterer“ (=S. hranjiva.) Zab. x S. 201. japonica L. Dobro podnosi niske temperature i praπinu i smog.

cantoniensis Lour. Syringa sp. Cvijeta u V. Spiraea x vanhouttei (Briot. 203. i VI. . vulgaris L. radi stvaranja cvjetnih pupova za iduÊu godinu. .) . Jedna od najËeπÊe uzgajanih suruËica u vrtovima i parkovima. 204. x S.VI. mjesecu. 52 .Vanhoutteova suruËica Listopadni grm do 2 m visine. Rasadnik Hajderovac raspolaæe sa 150 razliËitih vrsta i kultivara jorgovana. Spiraea x rosea SliËnog rasta kao i Bumaldova suruËica. Uzgaja se u æivim ogradama. Voli hranjiva i dobro propusna tla i sunËane poloæaje. a ruæiËaste cvasti javljaju se u VI.VII.obiËni jorgovan kod nas naraste kao veÊi grm ili manje stablo do 7 m visine.) Zbl. ali ona moraju biti propusna. Cvjeta V.jorgovan NajËeπÊe uzgajani S. Dobro raste na svakom tipu tla. (= S. . mjesecu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 202. Grane su vijugave. u skupinama ili pojedinaËno. . Voli svijetle poloæaje i hranjiva tla. Radi obilnije cvatnje potrebno je ocvale cvasti odrezati odmah nakon cvatnje. trilobata L. mjesec.

moËvarna tla. dok je crveni arilus jestiv. Taxus baccata L. U pogledu tla takoer nije izbirljiva. RuæiËasti cvjetovi pojavljuju se od VI. . (= Schubertia disticha (L. te se relativno lako uzgaja. πiroke kroπnje.) Mirb.KATALOG SADNOG MATERIJALA 205. 209. Taxodium distichum (L. 207. . InaËe nije izbirljiv u pogledu tla. tamariks. Taxus baccata “Fastigiata“ . 208.5 m.obiËna tisa Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 20 m. koja kod nas naraste do 50 m visine. te stvara zraËno korijenje koje moæe biti do 1 m visine. Sadi se u skupinama u parkovima ili na mjestima gdje druge ËetinjaËe ne mogu uspijevati zbog prevelike koliËine vode. Dobro raste u zasjeni i otvorenim sunËanim mjestima. a moæe i viπe. Taxus baccata “Fastigiata Aurea“ . GranËice. metlika VeÊi listopadni grm ili manje stabalce do 5 m visine. .kultivar obiËne tise “Fastigiata Aurea“ Od prethodnog kultivara razlikuje se po zlatnoæutoj boji iglica.moËvarni taksodij Vrsta porijeklom iz Sjev. iglice i sjeme je otrovno. Dobro podnosi vlaæna. mjeseca. Voli sunËane poloæaje. 206. Tamarix tetrandra Pall.) .kultivar obiËne tise “Fastigiata“ Stupolik gust kultivar koji najËeπÊe naraste 3 .VIII.) Rich.tamarika. Amerike. propusna ali vlaæna tla. 53 .

kultivar obiËne ameriËke tuje “Danica“ Patuljasta biljka koja raste dosta sporo.5 m πirine. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer podnosi orezivanje. æardinjerama. 213. »esto se uzgaja u kamenjarima. Moæe se uzgajati u ogradama ali ju je najbolje uzgajati kao pojedinaËnu biljku ili u skupinama sa dovoljnim meusobnim razmakom. 212. 54 . Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama u kojima je sadi na razmaku od 80 cm. obtusa Moench. odorata Marshall) . Thuja occidentalis “Barabits Gold“ . Nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla ali su na dubljem i hranjivom tlu na sunËanom mjestu ili u polusjeni biljke neπto bujnijeg rasta i tamnije zelene boje.kultivar obiËne ameriËke tuje “Barabits Gold“ Uskog i stupolikog habitusa. pogotovo intenzivno obojano u proljeÊe i ljeto.5 m πirine. Thuja occidentalis L.KATALOG SADNOG MATERIJALA 210.kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ Visoka i stupolika biljka koja naraste do 5 m visine i do 1.obiËna ameriËka tuja Naraste kao stablo do 20 m visine. πiroke kroπnje. Thuja occidentalis “Danica“ . a Ëesto se koristi prilikom ureivanja i ukraπavanja grobova. T. (= T. 211. a naraste do 4 m visine i 1. Thuja occidentalis “Columna“ . Ljuskasto liπÊe zlatno æute boje. okruglastog oblika do 50 (70) cm visine. Dobro raste na svim vrstama tala ali ne podnosi previπe suha ni prevlaæna tla.

kultivar obiËne ameriËke tuje “Globosa“ Okrugla forma do 1 m.5 m visne i πirine. »esto se uzgaja pojedinaËno ili u æivim ogradama manje visine. a rijetko 1. 217.kultivar obiËne ameriËke tuje “Rheingold“ »unjastog rasta do 2 m visine. dok je u zimskom periodu naranËasto rasta.kultivar obiËne ameriËke tuje “Kobold“ Biljka koja je veliËinom i oblikom vrlo sliËna kultivaru “Danica“ te se kao i on upotrebljava u sliËne svrhe. Raste vrlo usko i visoko do 5 m. 55 . Thuja occidentalis “Kobold“ . Vrlo je lijepa kada se uzgaja u skupini ili pojedinaËno.kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ Prema nekima jedna od najljepπih i najËeπÊe uzgajanih tuja u nas. Thuja occidentalis “Globosa“ . Thuja occidentalis “Smaragd“ . 216. iako je mnogo sade u æivim ogradama. Thuja occidentalis “Rheinglod“ . Takoer pogodna za uzgoj u posudama. Proljetni izbojci su zlatno æute boje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 214. 215.

Thuja plicata “Atrovirens“ . Thuja occidentalis “Wareana Lutescens“ . 56 . Thujopsis dolobrata (L. polu sjenovite poloæaje. .) Sieb.8 m visine i 2 m πirine.kultivar goleme tuje “Atrovirens“ Raste kao visoko stablo do 60 m. et Zucc. 221. Ljuskasto liπÊe je sjajno i tamnozeleno. Voli visoku zraËnu vlagu. LjuskastoliπÊe blijedo æuto proπarano. 219.KATALOG SADNOG MATERIJALA 218.f.hiba Zimzelena biljka do 20 m visine. »esto raste poput veÊeg grma. Thuja occidentalis “Tiny Tim“ . ali su joj granËice sa ljuskavim liπÊem poredane poput πkoljke. Vrlo dekorativna ako se uzgaja u skupini (kao na slici). Neπto je izrazitije zelene boje.kultivar obiËne ameriËke tuje “Wareana Lutescens“ Gust i iπe uæi nego Ëunjast kultivar koji moæe narasti do 7 . Ëunjaste kroπnje i krivudavog debla.kultivar obiËne ameriËke tuje “Tiny Tim“ Okruglasta forma koja je rastom vrlo sliËna kultivaru “Globosa“. 220.

Najbolje uspijeva na vlaænijim i hladnijim staniπtima. okruglaste ili duguljasto-jajolike kroπnje.malolisna lipa. i V. humozna i hranjiva tla. ) . Cvijeta u IV. na dubljim tlima.) .KATALOG SADNOG MATERIJALA 222. Uzgaja se pojedinaËno ili u skupinama.kanadska Ëuga CrnogoriËno stablo koje naraste do 20 m visine. "snjeæna gruda" Listopadan grm ili manje stabalce. πirokolisna lipa Listopadno stalo koje naraste do 40 m visine. Najbolje uspijeva na dubljim tlima sa dovoljno vlage. sjajne. parvifolia Ehrh.) . americana (Mill. (= T. Iglice su kratke. gradifolia Ehrh. 224. Traæi dublja. 225.kultivar bekovine ili crvene hudike “Roseum“. velike kroπnje. Viburnum opulus “Roseum“ . (= T. 223.) Farwell. 57 . Obilno cvijeta i vrlo medonosna biljka. Tilia cordata Mill. Tsuga canadensis L. mjesecu. sitnolisna lipa Listopadno stablo koje naraste do 25 m visine. πiroke. (= T. koje naraste do 4 m visine.velelisna lipa. Voli sunËane ili polu sjenovite poloæaje na svjeæim i hranjivim tlima. Tilia platyphillos Scop.

Tako je pripremljen put za izradu kompletnog kataloga sadnog materijala na cijelom podruËju “Hrvatskih πuma“. razvijat Êe se i dalje. ing. autora. ZAKLJU»AK Ovim radom uËinjen je pokuπaj da se valorizira dugogodiπnji rad πumarskih djelatnika u rasadniËarskoj proizvodnji. Weigela florida (Sieb. mjesecu. i VI. .KATALOG SADNOG MATERIJALA 227. sada prikazana slikom i popraÊen tekstom.VI. . & Zucc. W. Draæen DumanËiÊ dipl. Cvijeta vrlo obilno. Viburnum rhytidophyllum Hemsl. πto je davna æelja autora. Cvijeta u V.. Slikovni prikaz pred vama samo je dio (manji) kompletnog kataloga izraenog u rasadniku “Hajderovac“ svesrdnim radom Draæena DumanËiÊa i Tomislava BenËiÊa. Listopadan grm koji najËeπÊe naraste do 3 m visine i πirine.hr Autori: Tomislav BenËiÊ dipl.kineska hudika Zimzeleni grm visok 3 m. u rasadniku “Hajderovac” Uprave πuma Poæega. te da se vizualno prikaæe πto trenutaËno imamo u jednom od veÊih hortikulturnih rasadnika JP “Hrvatske πume”. mjeseca.vajgelija 226. (= Weigela rosea Lindl.hajderovac@hrsume. πum. Sadni materijal koji je prikazan u katalogu veÊ sad imamo u matiËnjaku. Cvijeta od IV. 58 . πum. Diervilla florida Sieb. Vrlo se jednostavno uzgaja jer raste na razliËitim tlima.DC.i u suradnji s djelatnicima ©umarskog fakulteta iz Zagreba. Neki kultivari su razvijeni jedino u πumskom rasadniku “Hajderovac” “Picea pungens . Prijedlozi i eventualne primjedbe mogu se uputiti na adresu: rasadnik. Treba je saditi na svijetle i osunËane poloæaje radi obilnije cvatnje.& Zucc.. Uzgaja se pojedinaËno u skupinama ili u æivim ogradama.Kutjevo” .) . razmnoæava se vegetativnim putem (kalamljenjem) ili sadnjom sjemena. ing. amabilis Hort.) A. sa dovoljno vlage. sa listovima dugim do 20 cm. tako da je cijela biljka prekrivena ruæiËastim cvjetiÊima. Voli neπto dublja i svjeæija tla.

Lawsonov paËempres (Chamaecyparis lawsoniana (Murr. CVJETAJU∆E OGRADE Za cvjetajuÊe ograde najpogodnije je upotrijebiti cvjetajuÊe grmlje gustog habitusa. veÊ se sastoji od spojenih grmova Ëunjastog ili kupastog oblika. NajËeπÊe uzgajane su: forzicija (Forsythia europaea Deg. a samim tim i zdravijom. vatreni trn (Pyracantha coccinea Roem. πto ovisi o vrsti biljke upotrebljene u æivoj ogradi.) i mnoge druge biljke. japanska dunja Chaenomeles japonica Spach non Lindl. da li æelimo da biljke u ogradi cvjetaju itd. dojcija (Deutzia crenata Sieb.) itd. a pojedine biljke mogu se uspjeπno uzgajati na visini od 5 m i viπe (Thuja occ.) Karst. do koje visine i πirine ogradu æelimo uzgojiti. “Columna”. te se ostavlja dio cvjetova na biljkama kod kojih se razvijaju dekorativni plodvi (vatreni trn ). kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ (Spiraea x bumalda “Anthony Waterer ). Pojedine vrste rastu bujno te njihovim redovitim orezivanjem ograde postaju vrlo guste sa obiljem sitnijih listiÊa i granËica. Picea abies (L. NajËeπÊe uzgajane biljke i kultivari su : obiËna ameriËka tuja (Thuja occidentalis L.3 m πirine. paËempresi. CvjetajuÊe grmlje veÊinom orezujemo tako da se inicira nastanak πto veÊeg broja cvjetnih pupova. kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ (Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault)) itd.). Kupljene biljke u rasadniku moraju biti srezanog nadzemnog dijela sa obiljem izbojaka (stabljika) da bi ograda bila πto guπÊa pri tlu. Uzgajaju se najËeπÊe od 1 .) Karst) i mnoge druge vrste i kultivari. Julijanina æutika (Berberis julianae Schneid.8 . kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ (Tuja occidentalis “Smaragd”). “Almii“. CRNOGORI»NE OGRADE To je najËeπÊe uzgajan tip æivih ograda u kontinentalnom podruËju Hrvatske. a u svibnju sa KAN-om ili nekim od tekuÊih gnojiva koji postoje na træiπtu.2 m visine i 0. ObiËno se to dogaa nekoliko godina nakon sadnje kada bi ograda trebala biti najljepπeg izgleda i forme. “Pottenii“.).). itd. ZIMZELENE OGRADE BJELOGORI»NE OGRADE U ovu skupinu spadaju ograde: obiËni πimπir (Buxus sempervirens L. Kao πto je veÊ napomenuto takve biljke se orezuju tako da se potakne πto veÊi broj cvjetnih pupova.). vanhoutteova suruËica (Spreaea x vanhouttei (Briot.).3 m visine i 0. zbog nedovoljnog razmaka donje grane i granËice odumiru pa se ograda suπi od tla prema vrhu. a to uglavnom znaËi da se takve ograde ne orezuju u pravilan geometrijski oblik veÊ se mladi izbojci prikraÊuju uglavnom za polovinu duæine nakon cvatnje.).cak rasporedu.). obiËni grab (Carpinus betulus L.) Parl.) Parl. takva ograda nema pravilan geometrijski oblik. ObiËno se iskopa kanal u kojem se biljke razmjeste u cik .1. To su dakle.5 m πirine. U pravilu se ograde sade u cik-cak rasporedu. borovice. & Bald.)..).) Zbl. “Columnaris“. a koju Êemo vrstu upotrijebiti ovisi o viπe Ëimbenika: da li je ograda na sunËanoj strani ili u sjeni. mogu se koristiti gotovo sve vrste drveÊa i grmlja koje podnose orezivanje. Naravno. razliËiti kultivari lawsonovog paËempresa : “Stewartii“.ÆIVE OGRADE Vrlo je velik izbor biljaka za uzgoj u æivim ogradama. kultvar kineske borovice “Stricta“ (Juniperus chinensis “Stricta“). svjeæijom. UobiËajene dimenzije listopadnih ograda su od 1 . u mediteranskom podruËju Ëesto koriπtena lovorviπnja (Prunus laurocerasus L. RazliËite vrste i kultivari pojedinih vrsta rastu razliËitim intenzitetima. NajËeπÊa greπka prilikom sadnje æive odrade je uglavnom premali razmak izmeu posaenih biljaka dotiËne vrste tako da se takva ograda "upali" tj. Vrlo velik izbor takvih biljaka postoji u mediteranskom podruËju. sa razmakom izmeu biljaka koji zavisi od vrste i kultivara koji se sade u ogradi.1. Chamaecyparis lawsoniana (Murr. Sade se u kanal u cik-cak rasporedu sa potrebnim razmakom za svaku vrstu ili kultivar ponaosob (potrebne i iscrpne upute o sadnji pojedine vrste mogu se dobiti u rasadnik ). dobro zaliju i iduÊe godine u veljaËi prihranjuju umjetnim gnojivom NPK. LISTOPADNE OGRADE Od listopadnih ograda najËeπÊe se uzgaja πirokolisna kalina (Ligustrum ovalifolium Hassk. obiËna smreka (Picea abies (L. 59 . kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ (Thuja occidentalis “Columna“). tako da izborom rastom uskih kultivara u ogradi ne moramo ogradu Ëesto orezivati i takva ograda zahtjeva minimalnu njegu. smreke itd. U tu svrhu koriste se tuje. zagrnu hranjivim i kvalitetnim supstratom.7 .). pa su tamo takve ograde i uobiËajenije. da intenzivno rastu te se orezivanjem postiæe veliki broj mladih izbojaka koji Ëine ogradu guπÊom. ograde sa liπÊem koje ostaje na biljci cijele godine. & Zucc.). Potrebno je postiÊi da biljke budu snaæne i zdrave. da li æelimo listopadnu ili zimzelenu ogradu.

PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA 60 .

srebrne smreke i omorike. cvjetnjaci i razna drvna poploèenja) . lovaèke èeke. obiène smreke. s osnovnim zadatkom proizvodnje šumskih sadnica bjelogoriènih i crnogoriènih šumskih vrsta drveæa godišnje kolièine preko 35 000 000 komada. stolovi. bave se djelatnošæu: • projektiranja i izvoðenja parkovnih i drugih zelenih površina • održavanjem zelenih površina • izradom . nadstrešnice. sjedalice. Hrvatske šume . klupe.U svojih 40 rasadnika ukupne površine 484 ha.u svojih petnaestak rasadnika proizvode i: • ukrasno drveæe i grmlje • više od 250 vrsta ili kultivara • obloženog korjenovog sustava (kontejnirano) • na rasadnièkim površinama proizvodnja u tlu • u staklenicima (cijepljenje sadnice) i ožiljenice • u lijehama (klijanci) • božiæna drvca raznih vrsta jele.montažom razne drvne galanterije (ljetnikovci.

fax.581 051/ 781 .595 Hajderovac Kutjevo Podbadanj Crikvenica Franèeskija Buje Cernik Voštarnica Zadar Nova Gradiška 035/ 369 .o.RASADNICI S PROIZVODNJOM UKRASNOG DRVEÆA I GRMLJA Višnjevac Gajiæ Moèile Župetnica Zelendvor Brestje Lukavec Pepeljarka Oštarije Kuželj Osijek Našice Koprivnica Križevci Varaždin Sesvete Velika Gorica Zagreb Josipdol Delnice 031/ 354 .015 023/ 212 .108 048/ 714 .hr • www. Zagreb.567 052/ 737 .464 047/ 584 . Zagreb • Tisak: VARTEKS d.J.817 01/ 2340 . Zagrebaèka 94.hrsume. Ilica 62.770 01/ 6234 .o.: 01 4804-101 mail: direkcija@hrsume. P. Direkcija: Vukotinoviæeva 2 tel. Varaždin .hr • www.299 01/ 2002 .: 01 4804-111.o.hrsume.569 Dodatne informacije: Hrvatske šume p. tiskara.904 042/ 714 .hr/rasadnici Direktor: Željko Ledinski • Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad • Materijal pripremio: Dražen Dumanèiæ Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.126 051/ 877 .090 031/ 609 .d.064 048/ 665 .006 034/ 255 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful