UKRASNO DRVEÆE I GRMLJE NA©IH RASADNIKA

OTVORENA "FLORAART 2000"
Dvije nagrade za Hrvatske šume
Na izložbi FLORAART 2000 Hrvatske šume osvojile su i dvije nagrade: "Zlatni struèak" za kreativni izraz u oblikovanju vanjskog prostora, te zapaženu Nagradu Turistièke zajednice Zagreba.

Cijenjeni poslovni partneri! Na stranicama naπeg kataloga naÊi Êete bogatu ponudu sadnog materijala, ukrasnog drveÊa i grmlja kojim Êete zadovoljiti Vaπe potrebe za osmiπljeno ozelenjavanje Vaπe parkovne povrπine, perivoja, vrta, aleje ili okuÊnice u gradu, selu ili vikend naselju. ©umski rasadnik “Hajderovac”, πumarija Kutjevo ima dugogodiπnju tradiciju i iskustvo u proizvodnji πumskog sadnog materijala i ukrasnog drveÊa i grmlja. Sve godine svog postojanja struËno osoblje rasadnika “Hajderovac” i poduzeÊa “Hrvatske πume” prate razvoj najnovijih tehnika i tehnologija rasadniËke proizvodnje. U suradnji sa ©umarskim Fakultetom u Zagrebu i ©umarskim institutom u Jastrebarskom vrπe se struËna i znanstvena istraæivanja u odabiranju, reprodukciji, proizvodnji i zaπtiti sadnog materijala za potrebe operativnog i urbanog πumarstva. U matiËnjaku drveÊa i grmlja s oko 600 vrsta i kultivara koji po svojoj fizionomiji prerasta u zanimljiv arboretum, osigurava se vlastiti materijal za reprodukciju i umnaæanje vrsta i kultivara prema træiπnim potrebama i ukusima potroπaËa. Katalogom ponueni sadni materijal, oko 130 vrsta i kultivara, odlikuje se πirokom lepezom asortimana koji je verificiran potraænjom na træiπtu, ali i kreacijom novih sorti za potrebe projektanata parkovnih i zelenih povrπina koje se odlikuju individualizacijom. Prema tehnologiji i naËinu proizvodnje, starosti i uzrastu formiran je cjenik koji s pristupaËnim cijenama uz ostale uvjete i prodajne pogodnosti moæe zadovoljiti potrebe svakog kupca. Bogata je i ponuda boæiÊnih drvaca po uzrastu i vrstama crnogoriËnog drveÊa. Kao vaæan dio kataloga valja istaknuti pedesetak fotografija u bojikoje svojom izraæajnoπÊu boje, oblika i karakteristiËnih detalja daju temeljnu informaciju o dotiËnoj biljci. U tekstualnom dijelu uz fotografiju daje se latinski i hrvatski naziv vrste ili kultivara te kratki opis biljke s najznaËajnijim podacima o visini, habitusu, boji lista, cvijeta i ploda, vremenu cvjetanja, dozrijevanju ploda i sliËno. Date su temeljne ekoloπke karakteristike za odreene vrste s obzirom na vrstu tla, njegovu vlaænost, temperaturne amplitude, svjetlost i sjenu, otpornost na zagaenost u tlu i zraku, mjesto i naËin sadnje te naËin odræavanja i zaπtite. U tablici karakteristiËnih bjelogoriËnih vrsta drveÊa i grmlja dat je pregled godiπnjih fenoloπkih i vegetacijskih znaËajki listanja, cvjetanja i plodonoπenja. Za sva dodatna objaπnjenja, struËna uputstva i poslovnu suradnju proizvoaË nudi komuniciranje putem e-mail-a, faxom, telefonom ili osobnim posjetom u estetski i krajobrazno dojmljivom ambijentu rasadnika “Hajderovac”.

“Hrvatske πume” p.o. Zagreb Uprava πuma Poæega

Buddleia davidii 10 BUXUS 40. Buxus sempervirens. -”Darlecarlica” 36. -”Squarrosa Aurea” 14 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 17 17 18 18 18 18 19 19 19 19 20 20 20 20 21 AESCULUS 26. -”Filifera Nana” 79. Chaenomeles japonica 21 BROUSSONETIA 38. Aucuba japonica “Variegata” 8 BERBERIS 32. Calycanthus floridus str. -”Aureovariegatum” 15. Corylus colurna. 84. Abies nordmanniana 9. Albizzia julibrissin. -”Crimson King” 21 -”Globosum” 22. Abies cephalonica 4. Betula verrucosa 35. -”Gold Tip” 10 10 10 CORYLUS 85. Chamaecyparis lawsoniana 57. . -”Snow” 80. 88. -”Tekeres” 69. -Compacta Aureovariegata” 76. -”Stewartii” 68. -”Compacta Albovariegata” 75. Broussonetia papyrifera. Aesculus x carnea 27. Berberis julianae 33. -”Drummondii” 24. -”Ellwoodii” 61. -”Contorta” 87. Caragana arborescens “Pendula” 12 CASTANEA 48. -”Pendula” 11 12 12 CARAGANA 47. -”Fletcheri Gold” 63. -”Globus” 64. -”Columnaris” 60. -”Atropurpureum” 17. -”Filifera” 77. -”Fastigiata” 37. Chamaecyparis pisifera “Boulevard” 74. -”Pottenii” 65. 12 ACER 11. -”Youngii” 9 9 9 10 CHAENOMELES 82. -”Pendula” 54. Catalpa bignonioides 13 CEDRUS 50. Acer negundo 13. Abies koreana 7. 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3 CARPINUS 44. -”Silvania” 67. 11 str. Celtis australis 14 CHAMAECYPARIS 56. -”Columnaris” 46. Cedrus deodara 13 13 13 14 14 CELTIS 55. Carpinus betulus 45. -”Fastigiata” 3. -”Fastigiata” 53. -”Horstmanns Sylberlocke” 8. -”Tetragona Aurea” 73.ZNANSTVENI NAZIVI ABIES 1. Corylus maxima “Purpurea” 22 22 22 22 . Acer pseudoplatnanus 23. Abies alba 2. Abies grandis 6. Acer platanoides 20. Alnus glutinosa “Laciniata” 8 ALBIZZIA 30. Aesculus hippocastanum 7 7 AILANTHUS 28. -”Pendula” 10. Abies concolor 5. -”Leopoldii” 25. -”Albovariegatum” 14. -”Witzeliana” 71. 41. 10 CORNUS 83. -”Dissectum” 18. Acer saccharinum 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6 7 CATALPA 49. -”Alumigold” 59. Abies pinsapo “Glauca” CALYCANTHUS 43. Acer palmatum 16. -”Filifera Gold Spangle” 78.“Fletcheri” 62. Ailanthus altissima 7 ALNUS 29. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis” 72. Corylus avellana 86. 8 AUCUBA 31. Cornus mas. -”Dissectum Atropurpureum” 19. -”Albovariegata” 42. -”Alumii” 58. -”Squarrosa” 81. Castanea sativa Mill. Cornus stolonifera “Flamiramea” 21 21 BUDDLEIA 39. Acer campestre 12. -”Winston Churchill” 70. Berberis thunbergii “Atropurpurea” 8 9 BETULA 34. -”Stardust” 66. -”Glauca” 52. Cedrus atlantica 51.

Magnolia kobus 150. Juniperus communis “Repanda” 128. -”Suecica” 129. -”Atropurpurea Pendula” 109. -”Skogholm” 91. Juniperus squamata “Blue Carpet” 132. Philadelphus coronarius 40 . Juglans nigra 31 JUNIPERUS 123. Ligustrum ovalifolium 37 LIQUIDAMBAR 145. Juniperus virginiana 135. -”Skyrocket” 138. -”Elegans Viridis” 24 24 24 X CUPRESSOCYPARIS 97. Hibiscus syriacus 30 PHELLODENDRON 155. Lonicera pileata 148. Juniperus sabina “Variegata” 131. Fagus sylvartica 106. Juniperus horizontalis “Glauca” 130. -”Pfitzeriana Aurea” 126. -”Fastigiata” 110. Fraxinus excelsior 29 29 29 30 MAHONIA 151. Cotoneaster salicifolius 23 23 23 23 24 JUGLANS 122. -”Hillii” 137. Juniperus chinensis “Blue Cloud” 124. Escallonia virgata 26 LARIX 142. -”Elegans” 96. Fraxinus angustifolia 115. Forsythia europaea 29 MAGNOLIA 149. -”Stricta” 127. Larix japonica “Diana” 36 36 EUONYMUS 104. Cotoneaster dammeri 90. Magnolia stellata 38 38 FRAXINUS 114. -”Globosum” 116. Juniperus x horizontalis “Glauca” 31 32 32 32 32 33 33 33 33 34 34 34 34 35 35 35 CRYPTOMERIA 94. -”Glauca” 136. Kerria japonica 35 ELAEAGNUS 101. Mahonia aquifolium 38 GINKGO 118. Liquidambar styraciflua 37 LIRIODENDRON 146. Liriodendron tulipifera 37 FESTUCA 112. -”Asplenifolia” 107.COTONEASTER 89. -”Blue Star” 133. X Cupressocyparis leylandii 25 DAPHNE 98. Daphne mezereum 25 DEUTZIA 99. Deutzia crenata 100. Cotoneaster divaricatus 92. -”Atropurpurea” 108. Koelreuteria paniculata 36 ERICA 102. 30 MORUS 153. Festuca ovina “Glauca” 28 LONICERA 147. Erica carnea 26 LABURNUM 141. -”Pendula” 117. -”Mayeri” 134. Larix decidua 143. Morus nigra 39 39 HIBISCUS 120. Ginkgo biloba 30 MICROBIOTA 152. Ilex aquifolium 31 PHILADELPHUS 156. Phellodendron amurense 39 ILEX 121. -”Tricolor” 27 27 27 27 28 28 28 LIGUSTRUM 144. Gleditsia triacanthos. -”Plena” 25 25 KERRIA 139. Cryptomeria japonica 95. Elaeagnus angustifolia 26 KOELREUTERIA 140. Morus alba 154. -”Hetzii” 125. Cotoneaster horizontalis 93. Euonymus japonicus 26 FAGUS 105. Lonicera tatarica 37 38 FORSYTHIA 113. -”Pendula” 111. Laburnum anagyroides 36 ESCALLONIA 103. Microbiota decussata 39 GLEDITSIA 119.

Rhododendron ‘America’. -”Fastigiata” 209. Pyracantha coccinea 47 THUJOPSIS 221. Viburnum rhytidophyllum 57 58 RHUS 190. -”Fastigiata” 188.draconis” 168. Tilia cordata 223. Rhododendron ‘Cynthia’. Taxus baccata 208. -”Globosa” 215. Viburnum opulus “Roseum” 226. Picea abies 158. -”Laciniata” 49 49 WEIGELA 227. -”Kiku-Shidare sakura” 45 45 46 46 46 THUJA 210. -”Barabits Gold” 212. Tamarix tetrandra 53 TAXODIUM 206. Pinus nigra 171. Spriaea x arguta 200. vitellina f. Pinus leucodermis 169. Sorbus scandica SPIRAEA 199. -”Inversa” 159. -”Pyramidalis” 172. Weigela florida 58 58 59 ROBINIA 192. -”Fastigiata Aurea” 53 53 53 POTENTILLA 177. . V. -”Barabits Requiem” 50 50 50 51 SORBUS 197. Pinus sylvestris 174. -”Kutjevo” 40 40 40 41 41 41 41 42 42 42 SEQUOIADENDRON 195. Rhododendron ‘Catawbiense Album’. -”Conica” 162. Quercus robur”Cristata” 187. -”Smaragd” 218. Salix alba var. -”Wareana Lutescens” 220. Robinia pseudoacacia 49 ZAKLJU»AK ÆIVE OGRADE PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA SALIX 193. Thujopsis dolobrata 56 QUERCUS 186. -”Aurea” 175. -”Shipkaensis” 180. Platanus acerifolia 45 TAXUS 207. Pinus mugo 170. -”Kobold” 216. Rhododendron ‘Boursault’ TSUGA 224. -”Danica” 214.PICEA 157. Prunus padus 181. Syringa sp. Potentilla fruticosa 45 PRUNUS 178. Prunus laurocerasus 179. -”Tiny Tim” 219. -”Watererii” 42 43 43 43 43 44 44 44 44 SYRINGA 204. Spiraea x rosea 203. Thuja occidentalis 211. Pseudotsuga menziesii 184. -”Nidiformis” 160. Prunus serrulata “Kanzan” 182. Thuja plicata “Atrovirens” 54 54 54 54 55 55 55 55 56 56 56 PSEUDOTSUGA 183. pendula 194. Tilia platyphillos 57 57 RHODODENDRON 189. -”Rheingold” 217. -”Glauca” 165. Sequoiadendron giganteum 196. Rhododendron sp. Spiraea billardii 201. Spiraea x vanhouttei 51 51 51 52 52 PINUS 167. Picea omorika 163. Picea pungens 164. Sorbus aucuparia 198. Tsuga canadensis 57 VIBURNUM 48 225. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer” 202. Salix matsudana 49 50 60 . -”Koster” 166. -”Columna” 213. 52 TAMARIX 205. Rhododendron ‘Dr. Taxodium distichum 53 PLATANUS 176. -”Glauca” 46 47 PYRACANTHA 185. Pinus strobus 173. Rhus typhina 191.Rutgers’. Pinus densiflora “Oculus .H. Quercus rubra 47 47 48 TILIA 222. Picea glauca 161.

bodljikave. a suπu bolje podnosi od obiËne jele. Dosta je otporna na mraz. 3.) Engelm.pectiniata Lam.GrËka jela GrËka jela naraste do 30 m u visinu i do 1 m u debljinu. reginae-amaliae Heldr.kultivar obiËne jele “Fastigiata“ Uskog je i stupolikog habitusa.koloradska ili dugoigliËasta jela Stablo do 45 m visoko. 1 .. Dolazi na vapnencu.ObiËna jela Do 60 m visoko stablo s promjerom debla preko 2 m. te narastu godiπnje oko 20 cm. Meutim. Raste na dubokim. A. .. Korjenov sistem se sastoji od centralne æile koja ide dosta duboko u tlo . zahtjeva stalnu vlaænost zraka sa umjerenom temperaturom. picea Lindl. bogatim i vlaænim ali dreniranim pjeskovitim i ilovastim tlima. te snaænih postranih æila. alba.KATALOG SADNOG MATERIJALA 1.) . Abies alba Mill. ova vrsta zahtjeva manje vlaænosti u tlu od drugih vrsta jela iz zapadnog podruËja Amerike. Dobro podnosi sjenu ali dosta trpi od maza i suπe. Iglice uπiljena vrha. Grane su prema gore usmjerene. A. A. eloponnesiaca Haage. Abies concolor (Gord. Dobro uspijeva na dubokim. hranjivim. dolomitu. A. πkriljevcima sa pH od 5 do 8. 4. Otpornija je na mraz od πpanjolske jele. panachaica Held. Podnosi ekstremne temperaturne razlike od -20°C do +33° C. ssp. (= A . apollinis Link. serpentinu. 2. A. Uvjete uzgoja ima kao i tipiËna vrsta te nije posebno osjetljiva na gradske polutante. humusom bogatim tlima. Abies alba “Fastigiata“ . apollinis (Link) Fukarek) . Abies cephalonica Loud (= A. & DC. Suπu podnosi bolje od A.c.

2 . Abies koreana Wils. stranu sa puËima. Abies nordmanniana ( Stev. . kroπnja piramidalna. Dekorativan kultivar koji se razmnoæava cijepljenjem. gordoniana Carr. Podnosi niske temperature i do -25° C.KATALOG SADNOG MATERIJALA 5. A. Ovo je planinska vrsta iz juæne Koreje. te izlaæu pogledu svoju donju. Nema velikih zahtjeva prema tlu. 6. Ëeπeri mijenjaju boju od modrozelene do violetnopurpurne prije sazrijevanja. VeÊ mlade biljke rode obilno Ëeπerima i sjemenom. ali uspijeva i na osvijetljenim mjestima. koja voli sjenovite poloæaje. not Forbes. srebrnobijelu.kultivar korejske jele “Horstmanns Silberlocke“ Raste kao tipiËna vrsta. (= A. Otpornija je na suπu od obiËne jele. amabilis Murr.gorostasna jela Stablo do 60 (90) m visoko.kavkaska jela Stablo visoko do 30 m. A. Kada raste na osami ima vrlo lijepu piramidalnu kroπnju u koje se grane spuπtaju do zemlje. Abies grandis Lindl. te doæivi starost i preko 200 godina. kroπnja. ali se od nje bitno razlikuje po iglicama koje su duæ izbojka polukruæno (srpasto) uvinute prema gornjem dijelu izbojka.korejska jela Stablo do 18 m visoko. ) . Abies koreana “Horstmanns Silberlocke“ . ali najbolje uspijeva na tlima s mnogo gline.) Spach . Takva stabla mogu biti stara i do 500 godina. To je relativno brzorastuÊa vrsta. te promjera do 2 m.. excelsior Franco. koja se zbog svog habitusa puno sadi po parkovima i nasadima. Kavkaska jela je veoma dekorativna vrsta. 8. Ovo je brzorastuÊa vrsta. 7.

dubokim mineralno bogatim tlima s blagim humusom.kultivar kavkaske jele “Pendula” Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. dobro propusnim tlima.jasenolisni javor. sensu lat. a grane mu vise. a tada terminalan izbojak pada prema dolje i tako nastavlja rasti. (=Negundo fraxnifolia Nutt. Posebno ga ima u naplavnim πumama luænjaka i poljskog jasena. Acer negundo L. Najbolje uspijeva na rahlim.) . Dolazi preteæno u listopadnim. U pogledu tla nije zahtjevan ali najbolje uspijeva na vlaænim pjeskovitim.kultivar πpanjolske jele “Glauca“ Naraste u visinu i do 25 m. cera. . 3 . sladuna itd. Ima bujan rast. mjeπovitim hrastovom πumama.klen. 11. 12. te se vrlo Ëesto uzgaja. Acer campestre L. negundovac. sa promjerom debla do 80 cm. Potrebno je u mladosti terminalan izbojak voditi uspravno uz kolac ili neku drugu podlogu do æeljene visine. te u πumama kitnjaka i obiËnog graba. poljski javor Do oko 20 m visoko listopadno drvo ili veÊi grm. pajavac Listopadno stablo koje dosegne visinu do 25 m. 10. Zbog voπtane prevlake na iglicama otpornija je od tipiËne vrste.KATALOG SADNOG MATERIJALA 9. Abies nordmanniana “Pendula” . »esto se sadi u drvoredima i otporan je na gradske plinove i praπinu. Abies pinsapo “Glauca“ . sa promjerom debla do 1 m.

kultivar jasenolisnog javor “Albovariegatum“ Raste sliËno kao i tipiËna vrsta. Rastom i oblikom je identiËan kultivaru jasenolikog javora “Albovariegatum“. dok je sredina lista zelena sa bijelim pjegama. 4 . 1857). Acer palmatum “Atropurpureum“ (Van Houtte. LiπÊe je osrednje veliËine. te je ova vrsta javora sa svojim brojnim kultivarima od posebnog znaËaja za ukraπavanje Ëovjekova okoliπa. Acer palmatum Thunberg ex Murray (1784) . dlanolisni javor dolazi kao manje drvo ili veÊi grm u istoËnoj Kini.KATALOG SADNOG MATERIJALA 13. Rub listova je bijele boje. LiπÊe mu je na jesen prekrasno karmincrveno. NajveÊi broj kultivara je nastao u Japanu. Prema Krüssmanu (1976). to je grm ili jedva preko 8 m visoko drvo Koreje i Japana.kultivar jasenolisnog javora “Aureovariegatum“ Od Acer negundo “Albovariegatum“ razlikuje se po boji ruba lista. gotovo crvenocrno i takvo ostaje do jeseni.kultivar dlanolisnog javora “Atropurpureum“ Naraste kao veÊi grm ili manje drvo. 14. a sredina lista tamnije zelena sa zlatnoæutim pjegama. 15. . vrlo varijabilnog habitusa. 16. Rub lista je zlatnoæut. Acer negundo “Albovariegatum“ .dlanolisni javor Prema Fukareku (1983). Koreji i Japanu. Acer negundo “Aureovariegatum“ .

19.KATALOG SADNOG MATERIJALA 17. ukoliko je dovoljno ispunjeno sitnijim mineralnim Ëesticama. a rub im je urezano napiljen. prije listanja i na poËetku prolistavanja. 5 . te je i sliËnog habitusa. te izduæeno jajastom kroπnjom i ravnim deblom. 18. Mlado liπÊe je tamnosmeecrveno i naborano. Vrlo dekorativan i traæen kultivar sa crvenom bojom listova preko cijele godine. 20. blago humusna i ne previπe mokra tla. Voli bogata. dobro uspijeva i na nanosnom tlu krupnijeg kamenja. Raste do visine kao i osnovna vrsta. Acer platanoides “Crimson King“ (Barbier) .kultivar javora mlijeËi “Crimson King“ Ovo je kultivar sa najtamnijim listovima. a ostarjeli su zagasitijeg sjaja. koji bogato prekrivaju kroπnju.Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum Atropurpureum” Dostiæe visinu do 3. »esto se sadi u kamenjarima. rahla. Acer palmatum “Dissectum“ (Thunberg. sa dosta gustom. .Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum“ Niska zbijena rasta. Acer platanoides L. koji dugo ostaju crnocrveni. Acer palmatum “Dissectum Atropurpureum“ .mlijeË Listopadno drvo do 30 m visine. polu kuglastog habitusa. osobito u proljeÊe kada se veÊ iz daleka istiËe svojim lijepim cvatovima. te u vrtovima kao pojedinaËna biljka. zeleno. Za potrebe urbanog πumarstva i arborikulture je jedna od najzahvalnijih vrsta.5 metra. mineralna. LiπÊe je sasvim do baze urezano. Lapovi su perasto izrezani. 1784) . Ëesto s isprepletenim granama.

KATALOG SADNOG MATERIJALA 21. Ime je dobio po belgijskom kralju Leopoldu I. Acer platanoides “Globosum“ (Van Houtte) . kao visoko πumsko drvo. a u nekim bi se rasadnicima kultivar pod imenom “Variegata“ trebao zapravo prodavati pod imenom “Leopoldii“. Koristi se za sadnju u drvoredima ili kao pojedinaËna biljka u okuÊnicama.kultivar gorskog javora “Leopoldii“ Stablo dosegne visinu od 15-20 m. srednje vlaæna. Mlae liπÊe je svijetleÊecrveno. Acer pseudoplatanus “Leopoldii“ (Vervaene. Rub listova je zlatnoæute boje. treba ga razmnoæavati samo s toËno identificiranih primjeraka okuliranjem. Acer pseudoplatanus L. Belgija) . Odgovaraju mu mineralno bogata. ne trajno mokra.Kultivar gorskog javora “Drummondii“ Kultivar koji raste neπto niæe od tipiËne vrste.kultivar javora mlijeËi “Globosum“ Naraste puno viπe u πirinu nego u visinu. te rahla i humusna tla. Biljka na slici cijepljena na ravnu podlogu na visini od 2. . 1864. 24. 22.5 m. Gorski je javor kod nas karakteristiËna vrsta sveze bukovih πuma. Radi izbjegavanja konfuzije s ovim kultivarom. Acer pseudoplatanus “Drummondii“ . Vrlo je gusto razgranjen kultivar. 23. Kroπnja mu je πiroko zaobljena. oπtro nazubljeno. LiπÊe je normalno. Vrlo Ëesto se u rasadniËkim uvjetima javljaju sliËni variegirani primjerci.gorski javor Naraste do 35 m. 6 .

. dok su biljke uzgajane u kulturi dosta niæe. A.) Sw.KATALOG SADNOG MATERIJALA 25. A.).srebrnolisni javor Listopadno stablo koje u svojoj domovini (Sjeverna Amerika) naraste i do 40 m.) . Vrlo Ëesto se upotrebljava u ozelenjavanju parkova u naseljima i drvoredima. dasycarpum Ehrh. (= A. i VI.. x intermedia Amdré) . 27.pajasen Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. mjesecu. mjesecu. guste kroπnje. pavia L. To je kriæanac izmeu obiËnog divljeg kestena (A. i VI. Dobro podnosi svako tlo pa se vrlo Ëesto uzgaja. glandulosa Desf. u skupinama ili u drvoredima. vlaæna i dobro propusna tla. Aesculus hippocastanum L. 26. Voli preteæno duboka i humusna tla.crvenocvijetni divlji kesten Listopadno stablo do 20 m visine. cacodendron Schinz & Thell.) i crvenog divljeg kestena (A. Ailanthus altissima (Mill. hippocastanum L. Cvjeta u V. πiroko razgranana. Aesculus x carnea Hayne (= A. . Sadi se pojedinaËno. 7 . Voli svjeæa tla. NajËeπÊe se uzgaja kao pojedinaËna biljka ali je Ëest i u drvoredima.divlji kesten Listopadno drvo do 30 m visine i promjera debla do 1 m. x rubicunda Loisl. Zbog πirokog i razgrananog korijena koristi se za uËvrπÊivanje kliziπta. Vrlo je dekorativan zbog obilja plodova æutonaranËaste boje i crvenkastonaranËaste boje listova u jesen. Kroπnja mu je okruglasta. ) . (= A. Acer saccharinum L. 28. Cvjeta u V. πiroke. Dobro uspijeva na razliËitim tlima ali mu ipak najbolje odgovaraju duboka.

KATALOG SADNOG MATERIJALA 29. 31. ( VI. meutim. a vrlo je lijep kada se sadi pojedinaËan grm na travnjacima. NajËeπÊe se uzgaja u Mediteranu i sub-mediteranu.5 .kultivar crne johe “Laciniata“ Naraste kao stablo do 20 m visine. pri jaËim i dugotrajnijim mrazevima u kontinentalnim krajevima. balkonima i sliËnim mjestima. Otporan je na praπinu. (= Acacia julibrisin Willd. Najbolje uspijeva u primorskim krajevima. A. Blage zime preæivi bez oπteÊenja.albicija Listopadno. otrovne plinove te na suπu. svjeæa.) . uspravni do 3m visok grm. duboko urezanog liπÊa. 8 .. Aucuba japonica “Variegata“ . Albizzia julibrissin Dur. U doba cvjetanja. Kultivar se proizvodi cijepljenjem. Moæe se koristiti za æivice ali bez orezivanja.Julijanina æutika Zimzeleni grm gustog rasta. Alnus glutinosa “Laciniata“ . Prirodno je rasprostranjen u centralnoj Kini. ali moæe i u krajevima sa ko-ntinentalnom klimom jer izdræi temperature i do -15°C. 10-15 m visoko drvo. To je jedna od najotpornijih zimzelenih æutika sa lijepim uspravnim habitusom. Moramo je uzgajati na sunËanim i zaklonjenim mjestima. 30. Najbolje joj odgovaraju polu sjenovita mjesta.kultivar japanske aukube “Variegata“ Zimzeleni. izuzetno je dekorativna i interesantna. dim. Dobro podnosi niske temperature.3 m visine. mjesec). nemu Willd. πiroko razgranate kroπnje. ali uspjevati Êe i na sunËanim i sjenovitim mjestima. Voli vlaæna i duboka tla. »esto se uzgaja i kao sobna biljka te na terasama. ali se u proljeÊe uspjeπno obnovi. i VII. od 2. rahla i hranjiva tla. nadzemni dio izmrzne. Berberis julianae Schneid . 32. a traæi duboka. a uzgaja se zbog vrlo dekorativnog.

Betula pendula “Fastigiata“ . sensu Coste. U vrtlarstvu se masovno koristi za æive ograde. alba var. (= B.KATALOG SADNOG MATERIJALA 33. Mnogo se uzgaja u nasadima. Otporna je na gradske polutante: dim. prozraËna kroπnja. Vrπne grane i izbojci su kovrËavi. Ne zahtjeva posebnu njegu.kultivar obiËne breze “Fastigiata“ Uspravnih je grana. Otporna je na dim. praπinu i otrovne plinove.kultivar obiËne breze “Darlecarlica“ Osebujno i lijepo stablo koje se najviπe uzgaja zbog dekorativnih listova kojima su lapovi vrlo nepravilno nazubljeni. Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault) . Betula pendula Roth. verrucosa Ehrh. stupolikog habitusa. Za habitus je karakteristiËno vitko deblo i rijetka. kompaktnog habitusa. Spada meu najotpornije vrste na niske temperature.) .kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ Listopadni grm veoma zatvorenog. Otporna je na mraz. 9 . a ponekad i do 30 m. od 1-2. pendula Ait. praπinu. ali se Ëesto uzgaja pojedinaËno i u grupama. alba L. B. sliËi habitusu jablana. 34. a otporna je na razliËite biljne bolesti. 35. Dosta dobro podnosi niske temperature.5 m visine. Raste na razliËitim tipovima tala ali izbjegava tresetiπta i izrazito vapnena tla. B. a liπÊe zadræava duæe od ostalih kultivara. Na suπu i visoke ljetne temperature je osjetljiva samo u prvoj godini æivota. Betula pendula “Darlecarlica“ . πtetne plinove. 36. te se u urbanom πumarstvu smatra prikladnom za sadnju u industrijskim zonama. Moæe biti visok i preko 30 m..obiËna breza Naraste do 20 m visoko. Traæi mnogo svjetlosti.

obiËni πimπir Vazda zeleni. obiËno πiri nego viπi grm ili manje drvo do 6 (10) m visine. »esto se uzgaja u nasadima. najËeπÊe na visokoj podlozi. Treba je saditi na mjestima izloæenim svjetlu i suncu.dudovac Do 16 m visoko listopadno i dvodomno drvo. Broussonetia papyrifera L‘Herit ex Vent. 10 . a iz jednogodiπnjih izbojaka specijalni japanski papir. sa promjerom debla do 40 cm. jer je jedan od kultivara s najjaËe izraæenim viseÊim granama. 38. Ako nadzemni dijelovi izmrznu. Betula pendula “Youngii“ . 39. Zbog dugog cvjetanja i lijepih metliËastih cvasti vrlo je traæena u pejzaænom oblikovanju. u proljeÊe tjera nove izdanke. Otporna je na niske temperature i do -20°C. U mjestima sa hladnom klimom izbojci stradavaju od kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva. (= Morus papyrifera L. Kroπnja je pravilna i gusta.KATALOG SADNOG MATERIJALA 37. ljetni jorgovan Listopadni grm koji na prirodnim staniπtima naraste do 5m visoko. nije mnogo izbirljiva. Vrlo je raπiren u rasadniËkoj proizvodnji i rado se sadi na mjestima gdje se na malo prostora moæe po æelji oblikovati.) .Davidova budleja. Iz lika dudovca pravile su se tkanine. bez izraæenog terminalnog izbojka pa je kroπnja kiπobranasta. Dobro podnosi mrazove i æegu.kultivar obiËne breze “Youngii“ Razmnoæava se cijepljenjem. Vrlo vitalna vrsta te moæe uspijevati na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju plodna i vlaæna zemljiπta. Buddleia davidii Franch.X. Dobro podnosi suπu. duboku sjenu. ali i punu svjetlost. 40. Cvjetovi miriπljavi. mjeseca. Buxus sempervirens L. . Voenjem pojedinih horizontalnih grana u πirinu s viseÊim lateralnim granama mogu se postiÊi s ovim kultivarom lijepi i dekorativni efekti. U ljetnim mjesecima mora se Ëesto zalijevati. a u pogledu vrste i kvalitete tla. . Cvjeta od VI. . pojedinaËno ili u grupama. ali se uspjeπno regenerira.

Zahtjeva svjeæa. gusta. Calycanthus floridus L. Traæi preteæno bogata i rahla tla.Kultivar obiËnog πimπira “Albovariegata“ Kultivar obiËnog πimπira koji se po habitusu ne razlikuje od osnovne vrste. Kroπnja je razgranana. 11 . Cvijeta u VI. a deblo veÊinom zasukano i iæljebljeno. mjesecu. 44. 42. plodna i ocjedita tla. Vrlo miriπljava biljka u koje cvijetovi miriπu po ananasu (u narodu ga i zovu ananas). Po habitusu se ne razlikuje od osnovne vrste. dok je preko zime slabije uoËljiv.kultivar obiËnog πimπira “Gold Tip“ Kultivar sa æutobijelom do zlatnoæutom bojom jednogodiπnjih i dvogodiπnjih listova. Carpinus betulus L. . Koriste se pojedinaËne biljke u parkovima i u æivim ogradama jer vrlo dobro podnosi orezivanje. i VII.klikantus Listopadni razgranati grm visine do 3 m. te je ograda gusta i kompaktna. Buxus sempervirens “Gold Tip“ . Buxus sempervirens “Albovariegata“ .) . vulgaris Mill. veÊ je karakteristiËan bijeli rub listova. a listovi mu ostaju æuti i preko zime. od nizinskog do brdskog pojasa.obiËni grab Listopadno drvo do 25 (30) m visine i promjera debla do 70 cm. (= C. 43. koji je najizraæeniji u proljeÊe i ljeto.KATALOG SADNOG MATERIJALA 41. Javlja se u brojnim πumskim zajednicama.

kultivar obiËnog graba “Columnaris“ Vrlo lijep kultivar gustog. ali bolju vitalnost pokazuje na otvorenim povrπinama. a kasnije “padaju”. a cvjetni pelud u pËelarenju. 48. uspravnu podlogu osnovne vrste. Carpinus betulus “Columnaris“ . kompaktnog. Caragana arborescens “Pendula“ .pitomi kesten Listopadno drvo visine do 40 m. koniËnog habitusa visine do 3 m. pa se kultivar formira od tla ili neπto viπe na ravnu. Dobro podnosi zasjenu pa je moæemo uzgajati ispod visokog drveÊa.) . (=C. pa je u naπim vrtovima i parkovima vrlo Ëesta. Castanea sativa Mill. vesca Gaern. 46. Pojedine grane preuzimaju vertikalan rast. Potrebno ga je uzgajati kao pojedinaËnu biljku sa dovoljno mjesta. Cvate u IV. Voli izrazito kisela tla sa pH 4-5. tako da mu grane padaju prema dolje te mu je habitus kiπobranast. Vrlo je skromnih zahtjeva u pogledu tla. i V. 12 . bilo pri korijenovom vratu. Dobro podnosi niske temperature i suπu. Carpinus betulus “Pendula“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 45. uspravnu podlogu pa je posebno pogodan za drvorede. koja su umjereno vlaæna i plodna. 47. OdliËno se prilagoava gradskim uvjetima. C. vulgaris Lam. Plodovi se od davnina koriste za prehranu Ëovjeka. mjesecu.kultivar sibirske karagane “Pendula“ Kultivar se proizvodi cijepljenjem na ravnu. Kultivar se razmnaæa cijepljenjem.kultivar obiËnog graba “Pendula“ Kultivar sa granama koje imaju tendenciju rasta prema dolje.

nije gusta. C. viπe je granata od tipiËne vrste. 13 . a veoma se Ëesto uzgaja. nasadima i drvoredima.) .) . To je cedar najotporniji na klimatske ekstreme. uskog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene. Sadi se pojedinaËno. u skupinama. i VII. ex Knight. Brzo raste. ex Carr. Uzgaja se kao ukrasno drvo po parkovima. Dobro podnosi niske temperature i gradske uvjete. Cedrus atlantica “Glauca“ (= C. Cedrus atlantica “Fastigiata“ . a vrlo Ëesto i u drvoredima.KATALOG SADNOG MATERIJALA 49. mjesecu. africana Gord. Cvjeta u VI.atlaski cedar Stablo do 40 m visoko i promjera do 2 m.) Manetti (= C. 52. Plodovi izgledaju poput cigara.kultivar atlaskog cedra “Glauca“ Iglice sivoplave. kora u starosti ispucala. Voli svjetlije poloæaje na dobro propusnim . 51. syringaefolia Sims. hranjivim tlima. Atlaski cedar je heliofilna vrsta.kultivar atlaskog cedra “Fastigiata“ Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. (= C. atlantica Hort. sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti na stablu cijele zime. argentea Murray) . »esto se pojavljuje u prirodi. cigaraπ Listopadno drvo koje naraste u visinu do 20 m. Od prirode dolazi u planinama Atlas i Rif u sjeverozapadnoj Africi. a dolazi u obzir i kod poπumljavanja sredozemnih i polusredozemnih goleti. naroËito intenzivno obojene u mladih izbojaka. kroπnja piramidalna. krivudavog debla i πiroko-okruglaste kroπnje. Cedrus atlantica (Endl. svijetla. koja dobro uspijeva na baziËnoj podlozi. a. Catalpa bignonioides Walt. 50.obiËna katalpa. libani var.

himalajski cedar Stablo naraste i do 50 m sa promjerom debla i do 3 m. Mala Azija. Otporan je i na oneËiπÊenost zraka od dima i praπine. Voli vapnena i pjeskovita tla. boursieri Carr. Chamaecyparis lawsoniana (Murr. Pravilnom rezidbom mogu se dobiti vrlo dekorativni efekti.kultivar atlaskog cedra “Pendula“ Grane imaju tendenciju rasta prema dolje. Moæe uspijevati dobro kod punog svjetla. Cedrus deodara (D.50 (60) m visoko i promjera do 2 m.) .) Parl.) . (= C. Prirodno dolazi na podruËju Himalaja.Lawsonov paËempres 14 . Prirodno se rasprostire u Sjevernoj Americi. Najljepπi izgled kroπnje dobiva se sadnjom pojedinaËnih biljka ili u grupama sa dovoljno prostora. libani var. svjeæim. glinastim tlima i tamo gdje ima obilje atmosferske vlage. C. crna koπÊela Listopadno stablo do 20 m visine. podnosi polusjenu ali mlade biljke stradavaju od mraza . indica Chambray. te je biljku potrebno “voditi“ uz podlogu do æeljene visine. (= C. Stablo 30 . te ih je potrebno saditi na zaπtiÊene juæne ekspozicije. Relativno malo strada od bolesti i insekata.KATALOG SADNOG MATERIJALA 53. Dosta dobro podnosi suπu. Kavkaz i juæna Europa. ali najbolje uspijeva na dubokim. »esto se koristi u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. 54. Nema posebnih zahtjeva prema tlu. a kasnije bræe. U mladosti raste sporo. Cedrus atlantica “Pendula“ .Don. Voli duboka i svjeæa tla. Celtis australis L. Otporan je na niske temperature sve do 25°C. Don. deodara Hook. 56.kopriviÊ. Areal mu je sjeverna Afrika.) G. kao i u polusjeni. Ovo je jedna od vrsta ËetinjaËa s moæda najveÊim brojem kultivara. 55. Doæivi starost i do 1000 godina. .

58. To je plaviËast kultivar uskog habitusa. Mutacija od cv.kultivar lawsonovog paËempresa “Columnaris“ Usko stupolikog rasta. Chamaecyparis lawsoniana “Columnaris“ . ellwoodii Honn. Chamaecyparis lawsoniana “Alumii“ . Chamaecyparis lawsoniana “Ellwoodii“ (=C. var.kultivar lawsonovog paËempresa “Ellwoodii“ »unjastog rasta.kultivar lawsonovog paËempresa “Alumii“ Uspravan. a u starijih otklonjene. do 1. a iglice su mu viπe æute. 15 . sa igliËastim liπÊem plavozelene od plavosive boje (sliËno kao “Fletcheri“).kultivar lawsonovog paËempresa “Alumigold“ 59. 60. Grane su mu prema gore usmjerene.KATALOG SADNOG MATERIJALA 57. 2-3 m visine.5 m visok kultivar. Iglice su plavkasto nahukane. dok su u nutarnjem djelu kroπnje plavkastoæuto-zelene. a pri vrhu se suæava. U mladih su biljaka grane usmjerene prema gore.) . od kojeg se razlikuje po tome πto je neπto niæi. Chamaecyparis lawsoniana “Alumigold“ . 5-10 m visine. usko Ëunjast. Alumii. Vrlo je gust. l. kasnije viπe sivoplave. pri bazi je neπto πiri. Ovo je jedan od najljepπih kultivara za kamenjare.

na dodir vrlo mekana.kultivar lawsonovog paËempresa “Pottenii“ Vrlo gusta i kompaktna forma visoka do 10 m.kultivar lawsonovog paËempresa “Globus“ Kuglastog oblika visine od 1 -1. l. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri Gold“ . fletcheri (Fletcher) Hornibr. Fletcheri samo πto mu je igliËasto liπÊe zlatnoæute boje. Chamaecyparis lawsoniana “Pottenii“ (= Cupressus lawsoniana var.) . Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri“ (= C. 63.kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri“ Sporog stupolikog do Ëunjastog rasta. Nastao kao mutacija tipiËne vrste. 62.KATALOG SADNOG MATERIJALA 61. 16 . 64. moæe se saditi pojedinaËno ili u grupi u neparnom broju biljaka. Svijetlozelene do zelene boje. Chamaecyparis lawsoniana “Globus“ . et. 5-8 m visoka forma. pottensoi Dall. Jacks.5 m. var.) .kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri Gold“ Rastom i oblikom sliËan cv.

kultivar lawsonovog paËempresa “Silvania“ 67.kultivar lawsonovog paËempresa “Stardust“ ©iroko Ëunjastog habitusa. stewartii Schelle) .3 m. do 10 m visoka forma. 68. 17 . Chamaecyparis lawsoniana “Stewartii“ (= C.kultivar lawsonovog paËempresa “Tekeres“ Visoka. izbojci zlatnoæuti i porma osnovi æutozeleni.5 . snaæna biljka. Moæe se saditi u grobljima gdje ima dovoljno mjesta ili u vrtu u kombinaciji sa kultivarima koji su gusti i kompaktni da bi πto viπe naglasio “tuæan“ izgled kultivara. Chamaecyparis lawsoniana “Silvania“ . Prilikom sadnje obratiti paænju na konaËne dimenzije biljke te joj ostaviti dovoljno mjesta za rast.KATALOG SADNOG MATERIJALA 65. Moæe narasti 10 m sa promjerom baze od 1. var. Na hladnoÊu jako otporna forma. 66. viseÊih vrhova grana.kultivar lawsonovog paËempresa “Stewartii“ »unjastog rasta. Chamaecyparis lawsoniana “Stardust“ . Chamaecyparis lawsoniana “Tekeres“ . grane i granËice priliËno prema gore usmjerene. l. iglice zlatnoæute boje na vrhovima izbojaka.

kultivar lawsonovog paËempresa “Winston Churchil“ Jedan od najljepπih zlatnoæutih kultivara lawsonovog paËempresa sa liπÊem koje je cijele godine bogato obojeno. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis“ . 72.kultivar hinoki paËempresa “Tetragona Aurea“ 71. neπto πiri.KATALOG SADNOG MATERIJALA 69. LiπÊe je zlatnoæuto do svijetlo-æuto u nakupinama poput liπaja na izbojcima. Rastom je piramidalan. var. koji raste kao manje ili srednje veliko stablo.kultivar lawsonovog paËempresa “Wisselii“ »unjastog rasta. o. 10 ili viπe metara visoka forma.kultivar hinoki paËempresa “Nana Gracilis“ Vrlo traæen i rado uzgajan kultivar koji naraste do 2 m. Naraste do 2 m visoko. 18 . Chamaecyparis lawsoniana “Winston Churchil“ . Chamaecyparis lawsoniana “Wisselii“ . tetragona aurea Nicholson) . 70. Rastom je πiroko stupolik kultivar. sa vrlo dekorativnim granËicama πkoljkastog izgleda. Grane su prema gore usmjerene. πiroke Ëunjaste kroπnje. Chamaecyparis obtusa “Tetragona Aurea“ (Ch.

var. filifera (Sénécl. Ëunjastog rasta. et Ruempel. p. Chamaecyparis pisifera “Compacta Aureovariegata“ .kultivar pjegavog paËempresa “Boulevard“ Nastao je kao mutant kultivara “Squarrosa“.. Retinospora squarrosa K. cyanoviridis Hort. 19 . vise. sivoplave zimi. 76.) . p. Chamaecyparis pisifera “Compacta Albovariegata“ . srebrnastoplave ljeti.kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Aureovariegata“ Rastom i oblikom identiËan prethodnom kultivaru sa tom razlikom πto mu je dio ljuskastog liπÊa æuÊkaste do zlatnoæute boje. et C.kultivar pjegavog paËempresa “Filifera“ Naraste do 5 m visoko.) . Vrlo dekorativan kultivar. iglice 5 . Ljuskaste iglice mjestimiËno bjelkasto obojene. Chamaecyparis pisifera “Filifera“ (=Ch. 75.) Hartw. fino uπiljene.6 mm duge.KATALOG SADNOG MATERIJALA 73. 5 m visoka forma. 74.kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Albovariegata“ Gusta patuljasta forma do 1 m visine i πirine. Izbojci su nitasti i tanki. na vrhovima izbojaka srpasto povinute. dok su ostale tamnozelene boje. Chamaecyparis pisifera “Boulevard“ (=C. πiroko Ëunjastog oblika.

Chamaecyparis pisifera “Filifera Gold Spangle“ . et Hochst. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa“ (=C. a sa donje strane bijelo. p.kultivar pjegavog paËempresa “Snow“ Patuljast kultivar Ëunjastog rasta. IgliËasto liπÊe bijelo proπarano.) . squarrosa (Zucc.kultivar lawsonovog paËempresa “Filifera Nana“ Patuljast kultivar pogodan za kamenjare i æardinjere.) Beissn.KATALOG SADNOG MATERIJALA 77. Chamaecyparis pisifera “Filifera Nana“ . 20 .kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa“ Naraste do 10 (20) m. 80. Ëunjaste. 78. igliËasto liπÊe plavo zelenkasto.kultivar pjegavog paËempresa “Filifera Gold Spangle“ Kultivar rastom i oblikom sliËan prethodnom. 79. Izbojci su takoer nitasti i vise ali su sumporasto æute boje koju zadræavaju cijele godine. Chamaecyparis pisifera “Snow“ . prozraËne kroπnje. var.

Traæi svjeæa i plodna. Dobro podnosi i najteæe zimske uvjete. u grupama ali i u æivim ogradama. Kroπnja je neπto guπÊa i igliËasto liπÊe je sumporasto æute do svijetlo æute boje. suπu. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa Aurea“ . te se uzgaja pojedinaËno. 83. Kao rano cvjetajuÊa i vrlo dekorativna vrsta vrlo je cijenjena u hortikulturi. Maloj Aziji. Ima kiselkast i trpak okus. 82. Cydonia japonica Loisel.kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa Aurea“ Naraste sliËno kao i cv. (=C. koja nisu izloæena kasnim mrazevima. dim. Krimu i Kavkazu. πibolikim i æutim granama..dren. mjesecu prije listanja. Cornus mas L.1. toplim i suhim staniπtima. kao i zagaeni zrak.) Nakai. Cvjeta u III. kada je skoro cijela biljka prekrivena cvjetovima. 84. praπinu i πtetne plinove. uspravnih. mjesec).) Koidz. C.9 m visine.KATALOG SADNOG MATERIJALA 81. Od prirode dolazi u Kini i Japanu. i IV. Skromnih je zahtjeva u pogledu kvalitete tla. speciosa ( Sweet. Cvjetovi se pojavljuju u II. drijen Listopadni grm ili manje stabalce od 6 . i III. Squarrosa. Moæe se uzgajati na sunËanom mjestu kao i u zasjeni. mjesecu prije listanja. sazrijeva poËetkom jeseni ( VIII. Chaenomeles japonica Spach non Lindl. lagenaria (Loisel. Otporna je na niske temperature. Rasprostranjen je u srednjoj i juænoj Europi. dobro drenirana tla. Voli sunËana i svjetlija mjesta.5 m.3 m. trnastih i golih grana. Cornus stolonifera “Flamiramea“ . u grupama i u æivim ogradama (dobro podnosi orezivanje).Japanska dunja Listopadni πiroki grm visok 1 . Najbolje uspijeva na vapnenim.) . sa uspravnim. Sadi se pojedinaËno. i IX. .kultivar bijelog ameriËkog sviba “Flamiramea“ Listopadni grm visok 2 . 21 . Plod je koπtunica sa mesnatim ovojem oko 12 mm duga i 5 mm πiroka.

Medvjea lijeska Listopadno. Corylus colurna L.Lijeska obiËna ©iroki. kada do izraæaja doe krivudavost grana i obilje muπkih resa. . a grane i granËice su vrlo krivudavi. Voli svjeæa. listopadni grm koji naraste do 4 m visine. Corylus avellana L. 86. Cvjeta u IV. do 30 m visoko stablo. Voli dublja vapnena tla. Corylus avellana “Contorta“ . i V. 88.kultivar obiËne lijeske “Contorta“ Naraste neπto niæe od obiËne lijeske. guste. . mjesecu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 85. Siva kora plutasta. pravilne kroπnje. gusti. Posebno je dekorativna u rano proljeÊe. plodna i dublja tla. 87. Corylus avellana “Atropurpurea“ .kultivar obiËne lijeske “Atropurpurea“ Raste kao i tipiËna vrsta samo su joj listovi tamnocrvene boje u proljeÊe. a koncem ljeta lagano prelazi u zelenkasto crvenkastu nijansu. Dobro raste na sjenovitim i na osunËanim poloæajima. prije listanja. 22 . nepravilno ispucala.

Od prirode dolazi u zapadnoj Kini. Cotoneaster dammeri Schneid. Uzgaja se u ogradama ili kao pojedinaËne biljke. i to pojedinaËno ili u manjim grupama.razmaknuta muπmulica Listopadan. Himalajima. . a otporna je na praπinu i dim pa se Ëesto koristi u gradovima. Zbog tog razloga je pogodna za ozelenjavanje vrtnih kamenjara kao i za pokrivanje tla. Cotoneaster dammeri “Skogholm“ . 91.puzava muπmulica PuzeÊi zimzeleni grmiÊ. Nema posebnih zahtjeva na kvalitetu tla. 23 . Uspjeπno se uzgaja u æardinjerama i kamenjarima.horizontalna muπmulica Polu zimzeleni. πiroki i do 2 m visok grm. horizontalno otklonjenih grana.KATALOG SADNOG MATERIJALA 89. polegli grmiÊ. na sunËanim ili polu sjenovitim mjestima. pa zbog tih i drugih osobina spada u red najljepπih niskih grmova. Voli kvalitetno vrtno tlo. NajËeπÊe se sadi na travnjacima. 92.& Wils. Plodovi se zadræavaju u toku veÊeg dijela zime. . . Cotoneaster divaricatus Rehd. Ëije su grane Ëvrsto priljubljene uz zemlju. Cotoneaster horizontalis Dcne. Otporan je na suπu i negativne gradske utjecaje. do 40 cm visoki. 90.kultivar puzave muπmulice “Skogholm“ Kultivar koji se odlikuje guπÊom razgranjenoπÊu i manjim listovima od tipiËne vrste.

iglice 1. svjeæim. Cotoneaster salicifolius Franch.Don (= C.2 cm duge. gracilis Hort. U Europi i Sjevernoj Americi uzgaja se kao ukrasno stablo. . Dobro podnosi niske temperature. japanski cedar.. otklonjene. Zahtjeva svjeæa tla i visoku vlaænost zraka.5 . Za uspjeπan uzgoj treba joj osigurati svjeæa.. 96. Koristi se i za æive ograde te uljepπavanje zidova. mekane. gusto granat grm ili malo stabalce. 95. Cryptomeria japonica “Elegans“ (= C. elegans (Henk. non Sieb. Najbolje uspijeva na dubokim. pjeskovita i dobro propusna tla. lagana. C. Cryptomeria japonica “Elegans Viridis” . kawaii Hayata) . tanke. U naπim uvjetima u kontinentalnom dijelu zemlje iglice i izbojci poprime zimi smee crvenkastu boju zbog niskih temperatura. deblo ravno i vitko.&Hochst.kultivar japanske kriptomerije “Elegans” Juvenilna forma koja je kratka vijeka i vrlo rijetko donosi plodove. “Yawarasugi”) . Cryptomeria japonica D. glinastim i ocjeditim tlima u kojima nema vapna.. dugih i blago viseÊih grana. Posebno je efektna ako se sadi na travnjacima ili u grupama. grane otklonjene.kultivar japanske kriptomerije “Elegans Viridis” Od prethodnog kultivara “Elegans“ razlikuje se po izrazitije zelenijoj i æuÊkastijoj boji iglica.vrbolisna muπmulica Polu zimzeleni ili zimzeleni grm visok do 5 m. sugi Jednodomno stablo do 50 (65) m visoko i promjera do 3 m. C. 94.japanska kriptomerija. fortunei Hooib. plavozelene. kroπnja Ëunjasta i gusta. 24 .) Mast. Rasprostranjena je u zapadnoj Kini. zimi crvenkasto bakarne boje. japonica var.KATALOG SADNOG MATERIJALA 93. a za vrijeme vegetacije boja im je tamnozelena. Moæe se uzgajati na svijetlim sunËanim kao i na polu sjenovitim mjestima.

koja traje 2 . & Zucc.2 (3) m visine sa uspravnim i πibolikim izbojcima. mjeseca. Vrijeme cvjetanja je od V. otporan na mraz i drvo je dobre kvalitete. u grupama. M. sa πibolikim. et Jacks. 25 . prije listanja. Kavkazu i sjevernoj Aziji. Rasprostranjena je u Japanu i Kini. Svi dijelovi biljke. (= Cupressus macrocarpa x Chamaecyparis nootkatensis) . Daphne mezereum L.obiËni likovac Od 30 . Kod nas dolazi u svijetlim πumama i πikarama. Deutzia crenata “Plena“ . 98. poslije listanja. slabo razgranjenim. X Cupressocyparis leylandii (Dall. .5 . Javlja se na plodnim.kultivar dojcije “Plena“ Kultivar se odlikuje bujnijim cvijetovima zbog mnoπtva latica. 99. te svjeæa i hranjiva tla. InaËe je skromnih zahtjeva. Za uspjeπan razvoj potrebni su joj svijetli i sunËani poloæaji. Aziji. Deutzia crenata Sieb.kupresociparis Stablo visoko 30 ili viπe metara. dim. kroπnja gusta. ali Ëesto i na skeletnim terenima. . (= D. Doæivi starost do 15 godina.3 tjedna. Dobro podnosi suπu. Cvjeta od V. a naroËito kora i plodovi vrlo otrovni.VII.VII.KATALOG SADNOG MATERIJALA 97. Odlikuje se obilnom cvatnjom. macrocarpa. mjeseca.) Dall. 100.150 cm visok listopadni grm. . praπinu i otrovne plinove. uspravnim granama.dojcija Listopadni πiroki grm 1. bogatim vapnom i blagim humusom.20 godina. svjeæim i rahlim tlima. . scabra Thunb. mjesec). Dobro podnosi zasjenjivanje.) . Rasprostranjen je u Europi. Ëunjasta do stupolika kao u C. Cvjeta vrlo rano u proljeÊe (II. do visine od 2300 m. Sadi se pojedinaËno.IV. kao i kod tipiËne vrste. Uspjeπno se moæe razmnoæavati reznicama ako su one uzete sa stabala starih 5 . na rubovima πuma. Ovaj intergenusni hibrid uzgaja se u Velikoj Britaniji viπe od 50 godina i ima bujan rast. a nalazi primjenu i u æivim ogradama.

Pogodan za kamenjare. (=E . otvorene sunËane poloæaje iako dobro raste i na polu sjenovitim poloæajima.) . lijepog habitusa. Rasprostranjena je u istoËnom Sredozemlju.dafina Listopadno manje stablo visine od 8 . praπinu i πtetne plinove. inaËe se uzgaja pojedinaËno ili u grupama. 103. Pogodna je i za æive ograde. gdje su je donijeli Turci prilikom osvajanja ovih krajeva. mjeseca. i VI.V. Erica carnea L. 104. Otporna je na suπu i dosta dobro podnosi niske temperature. .KATALOG SADNOG MATERIJALA 101. Odavno se kultivira u jugoistoËnoj Europi. Elaeagnus angustifolia L. 102. Cvjeta bijelim cvijetovima u ljeto. Zbog svih tih dobrih uzgojnih osobina. Pogodna za sadnju i uzgoj u posudama ili kamenjarama. a plodovi se pojavljuju u jesen. koji najbolje uspijeva u mediteranu. Cvjeta od III.eskalonija Zimzeleni gusti grmiÊ. dafina se u hortikulturi Ëesto koristi kao dekorativna vrsta. Voli polusjenu i kiselo tlo. polegli grmiÊ koji cvijeta veÊ krajem sijeËnja ili poËetkom veljaËe. miriπljavih i medonosnih cvjetova. srednjoj Aziji.vulgaris Mill. . .obiËna kurika VeÊi listopadni grm ili manje stablo do 6 m visine. Escallonia virgata . Euonymus europaea L. Dobro raste na pjeskovitim i suhim tlima. Cvjeta u V. dim. Voli svjeæa i vlaænija tla. mjesecu. Skromna je u pogledu staniπnih uvjeta. 26 .crnjuπa Zimzeleni niski.10 m.

Fagus sylvatica “Atropurpurea Pendula“ . Rezidbom se postiæe guπÊi kiπobranast izgled. s. nadmorske visine. 108. izbjegava poplavna podruËja pa je nalazimo na brdovitim i planinskim predjelima do 2000 m. ali ipak traæi duboka. Raste na razliËitim geoloπkim podlogama i vrstama tala. Cijepi se na ravnu podlogu ili vodi uz odreenu podlogu do æeljene visine. 27 . a tada grane nastavljaju rast prema dolje. guste kroπnje sa granama koso prema gore usmjerenim. 106. Plod je poznat po imenom “bukvica“. 107. I.KATALOG SADNOG MATERIJALA 105. Listovi urezani i nazubljeni. . zapadnoj i juænoj Europi. Fagus sylvatica “Atropurpurea“ .kultivar obiËne bukve “Atropurpurea“ Rastom sliËna obiËnoj bukvi ali joj listovi imaju crvenu boju.kultivar obiËne bukve “Atropurpurea Pendula“ Grane rastu prema dolje. Fagus sylvatica “Asplenifolia“ .kultivar obiËne bukve “Asplenifolia“ Vrlo dekorativna biljka koja naraste do 15 m. duæi i uæi nego u obiËne bukve. Fagus sylvatica L. dozrijeva u rujnu i listopadu.obiËna bukva. svjeæa i bogata tla. europska bukva Do 30 m visoko stablo. »esto se sadi u pakovima i pojedinim vrtovima. Rasprostranjena je u centralnoj.

kultivar obiËne bukve “Tricolor“ Naraste kao manje stabalce. 111. Vrlo Ëesto se koristi za sadnju u kamenjarima.KATALOG SADNOG MATERIJALA 109. 112. Fagus sylvatica “Pendula“ . 28 . 110. Uvjeti uzgoja sliËni kao i kod obiËne bukve. Fagus sylvatica “Fastigiata“ . Moæe narasti do 10 m visine i 2 m πirine. busasta trava. a razmnoæava se dijeljenjem osnovnog busena na manje dijelove. plavo sive boje listova. Fagus sylvatica “Tricolor“ . te tvore stupolik habitus biljke. a kasnije rastu prema dolje. Listovi u poËetku sezone intenzivno obojani. a prema jeseni mijenjaju boju u smeu.kultivar obiËne bukve “Fastigiata“ Grane rastu prema gore. Grane u poËetku rastu u visinu.kultivar obiËne bukve “Pendula“ »esto uzgajan kultivar po parkovima.20 cm. Naraste od 10 . guste kroπnje. Lako i jednostavno se uzgaja. Festuca ovina “Glauca“ Gusta.

29 . Kuglasta forma koje se cijepi na ravnu podlogu osnovne vrste na æeljenoj visini.3 m visok listopadni grm.) . Cvjeta u rano proljeÊe u III. Fraxinus angustifolia “Globosum“ .poljski jasen Listopadno stablo 20 m visine. mjesecu prije listanja.5 m. dobro podnosi zagaenost zraka i niske temperature.kultivar poljskog jasena “Pendula“ Kultivar koji se takoer proizvodi cijepljenjem na podlogu osnovne vrste na æeljenu visinu. Fraxinus angustifolia Vahl. Pogodan za drvorede. a cvjetovi ostaju dosta dugo na granama (i do 30 dana). Voli neπto vlaænija tla pa prirodno dolazi u luænjakovim poplavnim sastojinama ali se moæe uzgajati u parkovima ili okuÊnicama kao pojedinaËna stabla. Biljka se moæe oblikovati rezanjem grana koje rastu prema dolje i ostavljanjem grana koje rastu horizontalno. i IV. Forsythia europaea Deg. GustoÊa kroπnje se moæe poveÊati rezidbom dugih grana na 3 4 pupa iz kojih Êe potjerati nove granËice ali sada kraÊe i sa manjim razmakom izmeu pupova. & Bald. Fraxinus angustifolia “Pendula“ . sa dugim uspravnim ili blago kosim granama. . a dobro uspijeva na gotovo svakom tlu. guste zaobljene kroπnje. “Kugla” dosegne promjer do 1. a reæu koje rastu horizontalno tako da se dobije oblik biljke poput kiπobrana.kultivar poljskg jasena “Globosum“ 116. (= F. 115. Voli svijetle i sunËanije poloæaje. Kada se po æelji dovoljno daleko udaljilo od ravne podloge ostavljaju se grane koje rastu prema dolje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 113.forzicija 2 . 114. oxycarpa Willd.

Podnosi dobro orezivanje pa se koristi za æive ograde koje su neprohodne zbog gustoÊe i jakih trnova. 118. (= Salisburia adiantifolia Smith ) . a dobro podnosi niske temperature. a pridolazi u brdskom i planinskom podruËju preteæno u bukovim sastojinama. . Fraxinus excelsior L.ginkgo Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. Cvjeta u VII. Voli sunËane poloæaje i bogatija tla. . sunËane poloæaje. otvorene i sunËane poloæaje. trnovac Preko 40 m visoko listopadno stablo sa tamnosmeim do crvenim trnovima na kori debla i grana. sirijska ruæa Naraste kao veÊi listopadni grm ili manje stablo do 5 m visine. Voli duboka svjeæa tla.bijeli. Voli duboka i svjeæa tla. Voli vlaæna i svjeæija tla. mjeseca. Ginkgo biloba L.glediËija. Hibiscus syriacus L.KATALOG SADNOG MATERIJALA 117. . . Sadi se Ëesto u vrtovima i parkovima kao pojedinaËno stablo ili skupina stabala. Gleditsia triacanthos L. LiπÊe u jesen poprimi zlatnoæutu boju. Postoji velika raznolikost oblika i boje cvjetova.IX. U mladih biljaka kroπnja je neπto uæa ali se kasnije raπiri. gorski jasen Listopadno stablo do 40 m visine. NajËeπÊe se uzgaja kao parkovna vrsta. 30 . 120.hibisk. Dobro podnosi suπu i niske temperature. 119.

. otvorene i sunËane poloæaje.crni orah Listopadno stablo do 50 m visine. Ilex aquifolium L. Najbolje uspijeva na vapnenim i neπto svjeæijim tlima ali dobro Êe uspijevati i na ostalim tlima ukoliko nisu previπe siromaπna hranjivima. Juniperus chinensis “Blue Cloud“ . . Brzo raste Ëesto je saen u parkovima i nasadima. Plod nije jestiv. 31 . Voli duboka.boæikovina Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 10 m visine. 122. Juglans nigra L. vlaæna tla. neutralne do blago kisele reakcije. Drvo mu je vrlo kvalitetno.KATALOG SADNOG MATERIJALA 121.kultivar kineske borovice “Blue Cloud“ Nizak i vrlo gust grm koji se grana preteæno horizontalno. πiroke kroπnje. Izrazito plave boje koja se zadræava tokom cijele godine ali u proljeÊe na mladim izbojcima boja je svjetlija i izraæajnija. 123. svjeæa. Voli duboka svjeæa tla.

Ëunjast kultivar koji naraste do 5 m visine.kultivar kineske borovice “Pfitzeriana Aurea“ Vrlo πirok i do 3 m visok kultivar koso usmjerenih grana sa povinutim zlatnoæutim vrhovima. Juniperus chinensis “Pfitzeriana Aurea“ . 127.kultivar obiËne borovice “Repanda“ Do 30 cm visok puzeÊi kultivar koji se raπiri po tlu i do 2 m. Zlatnoæuta boja najintenzivnija je u proljeÊe na mladim izbojcima. bez centralnog debla veÊ viπe grana raste prema gore. 125. 32 . a vrh je takoer gusto razgranat. Sluæi kao “prekrivaË tla”. 126. Juniperus chinensis “Stricta“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 124. Uvjeti uzgoja su isti kao i za prethodni kultivar kineske borovice. Juniperus chinensis “Hetzii“ . Vrlo se Ëesto uzgaja.kultivar kineske borovice “Stricta“ Gust. Vrlo lagano se uzgaja i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja. Juniperus communis “Repanda“ . Podnosi orezivanje pa ga je lako kontrolirati i usmjeravati njegov rast.kultivar kineske borovice “Hetzii“ Do 5 m visok zimzeleni grm sa koso prema gore usmjerenim granama. Vrlo Ëesto se uzgaja. moæe se posaditi u æardinjere i pustiti da “pada” iz posude prema tlu.

kultivar obiËne borovice “Suecica“ Vrlo gust. Pojedine granËice bjelkasto do blijedoæuto obojane. plavo zelenkastih iglica. 33 . Iglice su plavkasto zelene i bodljikave.kultivar puzave borovice “Glauca“ Vrlo niska puzava forma koja se raπiri do 3 m. Juniperus sabina “Variegata“ . Juniperus communis “Suecica“ . Najbolje uspijeva na otvorenim ili polu sjenovitim poloæajima u svjeæem i hranjivom tlu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 128. otvorene ili polu sjenovite poloæaje. Plavosiva boja najintenzivnija je u mladih izbojaka u proljeÊe.kultivar planinske somine “Variegata“ Razgranat do 1 m visok i 2 m πirok kultivar sa granama koso prema gore usmjerenima. 130. Voli plodna i svjeæija tla. 129. Juniperus horizontalis “Glauca“ . Juniperus squamata “Blue Carpet“ Do 70 cm visok i 3 m πirok grm. 131. Nije posebno osjetljiv i lako se uzgaja. stupolik do 10 m visok kultivar. a prema zimi postepeno tamni u plavu nijansu.

Juniperus squamata “Blue Star“ Patuljasta. Otporna na niske temperature i zagaenost zraka pa je Ëesta u gradovima i industrijskim zonama. oko 30 cm visoka okruglasta forma. sa jakim. duboka tla. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice.2 m πirine. a kasnije neπto πira.KATALOG SADNOG MATERIJALA 132. ( = Sabina virginiana Ant.5 . Uspijeva na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju bogata. 133. gusti kultivar do 4 m visine i do 1. Vrlo pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama na balkonima ili vrtovima. a kora grana crvenkasto smea. Sporog je rasta i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja.) . 135. Juniperus virginiana L. 134. 34 . Uvjeti uzgoja su sliËni kao i za sve borovice.kultivar virginijske borovice “Glauca“ Stupolik. Juniperus squamata “Mayeri“ Vrlo Ëesto uzgajani kultivar koji naraste do 5 m visoko. IgliËasto liπÊe plavo zelenkasto.virginijaska borovica Do 30 m visoko stablo. Juniperus virginiana “Glauca“ . koso prema gore usmjerenim granama. U mladosti kroπnja je izduæena. IgliËasto liπÊe zelenkasto -plavkasto.

35 . Kao ravna uspravna podloga sluæi Jun. Potrebno ga je zaπtititi od vlaænog i mokrog snijega koji moæe saviti ili pokidati grane.kultivar virginijske borovice “Hillii“ Stupolik. Juniperus virginiana “Skyrocket“ . terasama ili na nekom drugom vidnom svjetlom ili polu sjenovitom mjestu. ) .KATALOG SADNOG MATERIJALA 136. gusti kultivar do 4 m visine i do 1. Kultivar je vrlo pogodan za uzgoj u posudama pred ulaznim vratima. virginiana “Skyrocket“. do V. a plemka se uzima od Jun.2 m πirine. Kerria japonica DC. Kora granËica zelene boje.virginiana “Glauca”. IgliËasto liπÊe zelenkasto plavkasto. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice. Vrlo se lako uzgaja te ju je potrebno prorijediti od tla radi obilnije i uËestalije cvatnje. balkonima. a sadi se kao pojedinaËan grm ili po æelji kao æiva ograda koja neÊe cvjetati punim intenzitetom ali Êe biti posuta cvijetovima. 137. (= Corchorus japonicus Thbg.kultivar virginijske borovice “Skyroket“ Vrlo Ëesto saen i uzgajan kultivar koji naraste do 5 m visine. Cvjeta od IV. 139. 138.kerija Listopadni do 3 m visok grm.5 . Voli sunËane do polu sjenovite poloæaje. ali je stresanje mokrog snijega sa svih biljaka u vrtu nuæna mjera zaπtite biljaka od snjegoloma. pogotovo kultivar “Pleniflora“. NajËeπÊe se biljka spiralno poveæe. mjeseca. Juniperus virginiana “Hillii“ . Juniperus x horizontalis “Glauca“ Vrlo zanimljiv i dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem.

142. oko 20 m visoko stablo. Cvjeta u IV.. (= L. Larix japonica “Diana“ . rijetke kroπnje. i V. ) .kelreuteria Listopadno. Uvjeti uzgoja su mu sliËni kao i kod europskog ariπa. ( = Cytisus Laburnum L. Voli sunËane poloæaje i nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla. Grane krivudave. Voli sunËane i otvorene poloæaje. Laburnum vulgare Gris ) . mjesecu.KATALOG SADNOG MATERIJALA Koelreuteria paniculata Laxm. U jesen listovi naranËasto crveni. europaea DC. »esto od prirode dolazi na vapnencima te podnosi suha i siromaπna tla.europski ariπ Naraste do 35 m visoko. 141. a cvjetni grozdovi dugi do 20 cm. zanovijet VeÊi listopadni grm ili stablo visine do 10 m. Dosegne visinu do 5 m. Voli duboka plodna tla i svijetle osunËane poloæaje. 140. Laburnum anagyroides Med. svijetle. Iglice mu takoer opadaju i poprimaju zlatnoæutu boju.kultivar japanskog ariπa “Diana“ Dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem na podlogu europskog ariπa. . Cvijeta u VII i VIII mjesecu.obiËni negnjil. 36 . Iglice prije opadanja u jesen poprime zlatnoæutu boju. Larix decidua Mill.

Listovi u jesen mijenjaju boju od æute. Lonicera pileata Oliv. πiroke jake kroπnje. vrlo razgranat. . . Kora debla i grana vrlo izbrazdana zbog nakupina plutastih tvorevina. Nije osjetljiva na nedostatak hranjiva te uspijeva na razliËitim tlima. i VI. . 146.klobuËasta kozokrvina Zimzeleni grm. 37 . a koristi se za prekrivanje tla. a cvjetovi cvijetu tulipana. Ligustrum ovalifolium Hassk.KATALOG SADNOG MATERIJALA 143. Boja listova u jesen 144. Dobro podnosi niske temperature i gradsku klimu. Dosta brzo raste te se koristi kao prekrivaË tla. Liquidambar styraciflua L. Dolazi na raznim tlima i nije posebno zahtjevna u pogledu koliËine hranjiva. sadnju uz niæe zidove itd. Voli otvorene poloæaje i duboko hranjivo tlo i neπto veÊu zraËnu vlagu.likvidambar Listopadno stablo koje naraste do 40 m. Dobro podnosi orezivanje. Liriodendron tulipifera L. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. 145. Voli otvorene svjeæije poloæaje i dublja tla. mjesecu.tulipanovac. liriodendron Listopadno stablo do 50 m visine. πiroke razgranate kroπnje. ruæiËaste do tamnocrvene. Cvjeta u V. (= Caprifolium pileatum Kuntze) . Listovi nalikuju na muziËki instrument liru.πirokolisna kalina Listopadan grm do 3 m visine. visine oko 50 cm.

38 . Magnolia kobus DC. liliiflora. . Cvjeta u IV. Magnolia stellata (S.tatarska kozokrvina Listopadni grm koji naraste do 3 m visine. i V. 148. umjereno vlaæna. mjesecu.japanska magnolija Listopadno stablo koje naraste do 10 m visine. Cvjeta u IV. dublja i hranjiva tla.zvjezdasta magnolija Listopadni grm ili manje stablo koje cvjeta prije listanja. Vrlo prilagodljiva na uvjete uzgoja te se vrlo Ëesto sadi pojedinaËno ili u skupinama. (=M. a uzgaja se i u æivim ogradama.) . Voli svjetlije poloæaje. koja je hibrid izmeu M. Uspijeva i u polusjeni. za razliku od ostalih magnolija koje su osjetljivije. mjesecu . i IV. x soulangiana Soul. Lonicera tatarica L. kobushi Mayr. a plod sazrijeva u IX. 150. & Z.mahonija Do 2 m visoki zimzeleni grm.) Maxim. i V. Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. nepravilne kroπnje. Postoje joπ M. . Cvjeta prije listanja u III. Podnosi polu sjenovite i sjenovite poloæaje. (= Berberis aquifolium Pursh) . denudata x M. -Bod. 149. »esto se sadi u gradovima jer podnosi oneËiπÊenje zraka. razliËita tla umjerene vlaænosti. a vrlo je otporna na mraz. mjesecu. mjesecu. Otporna je na hladnoÊu i suπu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 147. a po uvjetima uzgoja sliËna kao i ostale magnolije.

sjev. Prirodno dolazi u Kini i istoËnoj Aziji.5 m u visinu i 1. »esto se uzgaja kao parkovna vrsta. U kulturi izvan svog areala ima znatno manje dimenzije. Kroπnja dosta svijetla. 153. 155. i VI. Prirodno je rasprostranjena u jugoistoËnom Sibiru. Rasprostranjen je u juænom djelu dalekog istoka bivπeg SSSR-a. Phellodendron amurense Rupr. sa promjerom debla do 1 m. a podnosi i vrlo vlaæna tla. LiπÊe se koristi za ishranu gusjenica dudovog svilca. dosta prozraËna. rijetka i okruglasta. Otporan je na niske temperature. . Morus alba L.ime!).20 m visoko. a odatle je raπiren u Malu Aziju i Perziju. Kroπnja mu je πiroko razgranana. U juænoj Europi uzgaja se od dvanaestog stoljeÊa.sibirska steljica Zimzeleni dvodomni grm.felodendron. Moæe se uzgajati na otvorenim mjestima ili u polusjeni. mjesecu. hranjiva i rastresita tla. Voli dublja. Cvjeta u V. do 1 m promjera debla. vlaæna. Najviπe mu odgovaraju duboka. a deblo vitko i Ëisto od grana.KATALOG SADNOG MATERIJALA 152. koji naraste najviπe do 0. dok u zimi posmei. Koristi se kao prekrivaË tla i za kamenjare. . Osjetljiviji je na suπu i hladnoÊu. Mandæuriji (podruËje Amura. pod uvjetom da voda ne stagnira. 154. mandæurski plutnjak Listopadno dvodomno drvo koje u svojoj domovini moæe dostiÊi visinu od 25 m. Cvjetovi miriπljavi. medonosni. . Na suhom terenu raste vrlo sporo. bijela murva Stablo od 15 .5 m u πirinu. mjesecu. U vrijeme vegetacije ima tamnozelenu boju. Sazrijevaju u V. Plodovi su krupniji od plodova bijelog duda i pocrne kada su zreli.bijeli dud. Koreji. Morus nigra L. 39 . i VI. Microbiota decussata Komar. . a dobar je i za stoËnu hranu i bojenje u æuto. a slatki su i kad nisu zreli. svjeæa tla i sunËane poloæaje. Bijeli. ali neπto guπÊe kroπnje i bræeg rasta od bijelog duda. ruæiËasti ili ljubiËasti te slatki i jestivi plodovi zapravo su plodoviπta koja se zovu dudinje ili murve.crni dud Naraste do 20 m.

Pajasmin je veoma popularan zbog izuzetnih dekorativnih i uzgojnih svojstava. 3 .obiËna smreka Stablo do 50 m visoko i do 2 m debelo. Picea abies (L. Od prirode dolazi u jugozapadnoj Europi. P.) Karst (= P. U sredini kroπnje nalazi se gnjezdasto udubljenje zbog specifiËnog smjera rasta izbojaka u sredini kroπnje. Voli vlaæniju i hladniju klimu. Philadelphus coronarius L. ali mu najbolje odgovaraju plodna i svjeæa tla. visine do 3 m.9 u grozdastim cvastima. 159.kultivar obiËne smreke “Inversa“ Stablo do 10 m visoko. excelsa (Lam.) VI. pjeπËanim i rahlim tlima gorskog i subalpinskog pojasa.) Nash. 158.KATALOG SADNOG MATERIJALA 156. 157. sa priljubljenim viseÊim granama uz deblo. a.) Slavin) .kultivar obiËne smreke “Nidiformis“ Patuljast kultivar koji naraste do 50 cm u visinu i oko 80 cm u promjeru. . Nema veÊih zahtjeva u pogledu kvalitete tla. a. i VII. 40 . var. Pogodan je za uzgoj u kamenjarama i posudama. f. raste i na podzolima. Za uspjeπan razvoj treba mu osigurati otvorene poloæaje sa puno sunca. grupirani pri vrhu izbojaka po 5 .) Link) . Picea abies “Nidiformis“ (= P.pajasmin Listopadni grm πibolikih uspravnih grana. Cvjeta u (V. nidiformis (Beissn. Picea abies “Inversa“ (= Abies excelsa inverta Gord. Inversa (Beissn.. Cvjetovi veoma miriπljavi. pa se vrlo Ëesto uzgaja.) . Uzgaja se pojedinaËno ili u manjim grupama. mjesecu. Uspijeva na ilovastim.4 cm u promjeru.

Raste sporije od obiËne smreke. parryana Sarg. 163.bodljikava ili plava smreka Do 50 m visoko stablo.KATALOG SADNOG MATERIJALA 160. u kulturi otporna na dim. laxa Sarg. 161. (= P. Picea pungens Engelm. Dobro podnosi mraz. P.bijela. menziesii Engelm. Traæen i Ëesto uzgajan kultivar. ali ne voli moËvarna tla. Picea omorika (PanË. sura ili kanadska smreka Stablo do 40 m visine sa gustom i Ëunjastom kroπnjom. ) . P. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili u æardinjerama. canadensis B. te vrlo dobro podnosi gradski klimat.. var. Podnosi mraz i velike suπe.) . Iglice su plavozelene do srebrnozelene boje. conica Rehd. πiroke piramidalne kroπnje. S.) Purkynë .) . 41 . 162. Dolazi na vlaænijim i pjeskovitim tlima. P... praπinu i πtetne plinove. P. koniËan kultivar koji sporo naraste do 2 m visine. Picea glauca (Moench) Boss. commutata Hort. alba Link. albertiana f. To je endemiËna vrsta sa lokalitetima u srednjoj Bosni i zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji. P. (= P.PanËiÊeva omorika Stablo visoko 30 m i do 60 cm u promjeru.kultivar kanadske smreke “Conica“ Gust. te u mladosti dosta brzo raste. Picea glauca “Conica“ (= P. g.

tj. Grana se nepravilno. Kultivar se odlikuje plavom bojom iglica.kultivar bodljikave ili plave smreke “Glauca“ Kultivar koji se odlikuje plavom bojom iglica. Iglice imaju po dvije æute mrlje. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili æardinjerama.kultivar bodljikave ili plave smreke “Koster“ Takoer jedan vrlo poznati i traæeni kultivar koji naraste neπto manje od cv. Ovaj kultivar naraste do 10 m . a dijelovi normalne zelene boje.kultivar bodljikave ili plave smreke “Kutjevo“ Selekcionirao ga je i uzgojio osamdesetih godina u rasadniku Hajderovac.kultivar japanskog crvenog bora “Oculusdraconis“ Raste kao manje stablo. Biljka na slici stara je oko 15 godina i visoka je 85 cm. kratkim granËicama i izrazito gustim i patuljastim rastom. Picea pungens “Koster“ . 167. 42 . dosta sporo i najsliËniji je tipiËnoj vrsti. Pinus densiflora “Oculus .KATALOG SADNOG MATERIJALA 164. zbijenog je i Ëunjastog je rasta. Picea pungens “Kutjevo“ . Picea pungens “Glauca“ .draconis“ . Glauca. dijelovi iglice su æuti. a naziv “Glauca“ predstavlja skupni naziv za viπe kultivara plave boje iglica. 165. 166. Antun MijokoviÊ.

170. clusiana Clem. P. a rjee stablo oko 10 m visine. polegnut grm.KATALOG SADNOG MATERIJALA 168. mughus Scopoli) . Vrlo je otporan i zahvalan za alpinetume ili za uzgoj u veÊim posudama. sa glatkom korom na mladim stablima i granama. P. munjika Neki autori smatraju da je var.planinski bor NajËeπÊe je nizak. a kasnije kroπnja postaje πira. (= P. Pinus nigra “Pyramidalis“ . Kora kasnije ploËasto ispuca i posivi. 169. Pinus nigra Arn. 43 . montana Mill. To je bor koji naraste do 30 m visine.. hispanica Cook ) . nigricans Host. Naraste oko 10 m.. stupolikog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene. Vrlo se Ëesto sadi po parkovima kao pojedinaËna ili kao stabla u skupinama. laricio Poir. P. Voli sunËane poloæaje. Podnosi vrlo siromaπna i suha tla pa je jedna od najËeπÊe koriπtenih vrsta za poπumljavanja mediterana i submediterana. Pinus mugo Turra. P.crni bor Stablo oko 40 m visine πiroke kroπnje u mladosti. P. pyrenaica Lap. leucodermis (Ant.. P. austriaca Höss.kultivar crnog bora “Pyramidalis“ Piramidalnog .. »est je u parkovima i nasadima. (= P. leucodermis posebna vrsta.munika.) Markgraf . Pinus heldreichii var. kiπobranasta. 171.

175.) . Iglice su mu plavozelene boje. 173. Pinus sylvestris “Aurea“ . Kora u gornjem dijelu stabla crvenkasto smea. canadensis var. 174. (= P. plavkasto zelena. Uspijeva na glinastim i vlaænim tlima. canadensis Prov. Pinus strobus L.kultivar obiËnog ili bijelog bora “Watereri“ Okruglast kultivar visok do 3 m. Pinus sylvestris L. 44 . Raste na razliËitim tlima i lako se uzgaja. πiroke Ëunjaste kroπnje.obiËni ili bijeli bor Stablo do 40 m visine.borvac Do 30 m visoko stablo. Kroπnja je kiπobranasta. Kora debla glatka. .. quinquefolia Du Hamel. P.alba var.kultivar obiËnog ili bijelog bora “Aurea“ Raste kao grm ili manje stabalce.KATALOG SADNOG MATERIJALA 172. tenuifolia Salisb. zlatnoæutih iglica. Ëesto zakrivljenog debla. P. Pinus sylvestris “Watereri“ .

Moæe se saditi pojedinaËno.) . koæasti i sjajni. Listovi su mu izduæeniji od tipiËne vrste. mjeseca. Vrlo Ëesto se uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. u skupinama ili u æivim ogradama.kultivar lovorviπnje “Shipkaensis“ Gust i kompaktan kultivar. 178. Listovi su zeleni. 45 .grmasta petoprsta ©iroki listopadni grm koji naraste do 1 m visine. Prunus laurocerasus L. Platanus acerifolia Willd. Raste brzo i odgovara joj kontinentalna klima. koji u mediteranu naraste i do 5 m visine.V. hranjiva tla i nije osjetljiva na gradski klimat te se vrlo Ëesto sadni u parkovima. Voli sunËane poloæaje na dubljim i svjeæijim tlima. . Prunus laurocerasus “Shipkaensis“ . πetaliπtima itd. niæeg rasta od tipiËne vrste.javorolisna platana NajËeπÊe uzgajana vrsta platana u nas. . Voli duboka. Dobro uspijeva na rahlim i hranjivim tlima. Bijeli cvjetovi javljaju se od IV. Æuti cvjetovi pojavljuju se od V. . miriπu. (= Dasiphora fruticosa Raf. Listopadno stablo koje naraste do 40 m visine velike i πiroke kroπnje. mjeseca. velikim drvoredima. Potentilla fruticosa L. 179. 177.VIII.KATALOG SADNOG MATERIJALA 176. Otporna je na niske temperature ali joj za vrijeme jakih zima mogu stradati listovi. (= Laurocerasus offcinalis Roem) .lovorviπnja Zimzeleni grm.

181. i V. Voli hranjiva i propusna tla i sunËane poloæaje. Kasnije grane same rastu prema dolje do zemlje te se time postiæu vrlo lijepi efekti. te se cijepi na ravnu podlogu.obiËna ameriËka duglazija Do 40 m visoko stablo. P. mjeseca. mjesecu. hranjivo i vlaæno tlo. Prunus serrulata “Kanzan“ . Vrlo obilno cvijeta od III.) Franco (= P. 182. grozdastih cvijetova koji se pojavljuju u IV.V. P. a orezivanjem se formiraju u kiπobranast oblik. (= Padus racemosa Gilib.) . bijelih.kultivar japanske treπnje “Kanzan“ NajËeπÊe uzgajani kultivar japanske treπnje u nas. ) .sremza 15 m visoko listopadno stablo. miriπljavih. Voli visoku zraËnu vlagu i duboko.kultivar japanske treπnje “Kiku-ShidareSakura“ Grane joj vise. Prunus racemosa Lam. douglasii (Lindl. Naraste oko 10 m.. Prunus serrulata “Kiku-Shidare-Sakura“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 180.. mjesecu. Prunus padus L. naraste i do 100 m visine.) Britt. . texifolia (Lamb. 46 .) Carr. Bogato cvate kao i prethodni kultivar u IV. gdje dolazi od prirode.. Vrlo se Ëesto uzgaja u parkovima bilo kao pojedinaËna stabla ili u skupinama. Pseudotsuga menziesii (Mirb. mucronata Sudw. a na otoku Vancouveru. 183. πiroke kroπnje.

187.vatreni trn. neπto niæi kultivar. na mladim izbojcima i iglicama. i VI. Pyracantha coccinea Roem. Boja je posebno intenzivna u proljeÊe.kultivar hrasta luænjaka “Fastigiata“ 47 . 185. sivo plave boje iglica. Quercus robur “Fastigiata“ .kultivar hrasta luænjaka “Cristata“ Biljka raste kao manje stabalce do 7 m visine. ali voli dublja i hranjiva tla. mjesecu. Postoji i cv. zimzelen grm koji naraste i do 3 m visine. »esto u gradovima uzgajan kultivar. zbijenih . posebno u drvoredima. Habitus biljke podsjeÊa na habitus jablana sa granama prema gore usmjerenima. Bijeli cvijetovi javljaju se u V. Dobro podnosi gradski klimat.KATALOG SADNOG MATERIJALA 184. Naraste i do 10 m visine. Pseudotsuga menziesii “Glauca“ . pirakanta Razgranat. a crveni plodovi ostaju na biljci i preko zime. .kultivar obiËne ameriËke duglazije “Glauca“ Gusti. Pogodna za æive ograde. Vrlo se lako uzgaja na sunËanim poloæajima i hranjivom tlu. kratkih listova. 186. “Orange“ koji ima æuÊkaste plodove. Quercus robur “Cristata“ . gusto obraslih po izbojku.

KATALOG SADNOG MATERIJALA

188. Quercus rubra L. (= Q. borealis Michx.) - crveni hrast
Listopadno drvo koje naraste do 40 m visine, πiroko zaobljene kroπnje. LiπÊe u jesen poprimi naranËasto crvenu boju. Vrlo je prilagodljiv i nije izbirljiv, te se lagano uzgaja. Ne izbjegava vapnena i prevlaæna, ali i presuha tla.

189. Rhododendron sp. - rododendron, sleË, pjeniπnik
Zimzeleni do listopadni grmovi, koji narastu zavisno od vrste od 30 cm do veliËine stabla. Rod bilja sa vrlo velikim brojem razliËitih vrsta i joπ veÊim brojem razliËitih hibrida i kultivara. Uglavnom cvjetaju od proljeÊa do kasne jeseni ali najËeπÊe u V. i VI. mjesecu. Za uzgoj je potrebno osigurati kiselo (pH = 4 - 5), vlaæno, duboko i dobro propusno tlo, sa πto je moguÊe manjim udjelom vapna. Najbolje uspijeva u polusjeni ali Êe i sunËani poloæaj pridonijeti dobroj cvatnji i uspjeπnom uzgoju. Ocvale cvijetove dobro je odrezati odmah nakon cvatnje radi stvaranja πto veÊeg broja cvjetnih pupova za cvatnju iduÊe godine.

48

KATALOG SADNOG MATERIJALA

190. Rhus typhina L. (= R. hirta Sudw.) - kiseli ruj
Listopadni grm, koji naraste do 10 m. Voli sunËane poloæaje, dobro podnosi niske temperature, a pogoduju mu razliËita tla. Zelena boja listova u jesen prelazi u plameno crvenu boju. Vrlo se lagano uzgaja, a moæe se saditi pojedinaËno ili u skupinama.

191. Rhus typhina “Laciniata“ - kultivar kiselog ruja “Laciniata“
Raste sliËno kao i tipiËna vrsta, a razlikuje se po listovima koji su lancetasto usjeËeni.

192. Robinia pseudoacacia L. - bagrem
Do 25 m visoko listopadno stablo, bijelih, grozdastih cvasti koje se pojavljuju u IV. i V. mjesecu. Vrlo se lako uzgaja i pogoduje mu veÊina tala. Odgovaraju mu sunËani i polusjenoviti poloæaji, a sadi se pojedinaËno ili u skupinama.

193. Salix alba var. vitellina f. pendula - æalosna æuta vrba
Naraste do 20 m. »esto se zamjenjuje sa Salix babylonica L. koja se rijetko uzgaja. Grane vise do zemlje, a kora na granËicama i granama æute boje. Voli tla sa dovoljno vlage i sunËane poloæaje.

49

KATALOG SADNOG MATERIJALA

194. Salix matsudana “Torturosa“
Listopadno stablo do 20 m visine, kovrËavih grana i granËica. Vrlo Ëesta po parkovima. Voli vlaænija tla.

195. Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh. (= Wellingtonia gigantea Lindl.; Sequoia gigantea Dec.; Sequoia washingtonia (Winsl.) Sudw.; Sequoia ann) - golemi mamutovac, divovska sekvoja
Naraste do 100 m sa najveÊim promjerom stabla u svijetu, do 12 m. Pogoduju joj duboka i svjeæa tla. Kratkotrajno podnosi niske temperature. Sadi se na otvorene poloæaje kao pojedinaËne biljke ili u skupinama.

196. Sequoiadendron giganteum “Barabits Requiem“ - kultivar divovske sekvoje “Barabits Requiem“
Odlikuje se uskim habitusom i uspravnim rastom debla sa granama koje su prema dolje objeπene.

197. Sorbus aucuparia L. - jarebika
Listopadno stablo koje naraste oko 10 m. Prirodno dolazi u viπim predjelima na dubljim i svjeæim tlima. Cvjeta od V. - VII. mjeseca, a naranËasti plodovi ostaju na stablu preko zime.

50

te u æivim ogradama. x S. albiflora (Mig.5 m visine. sunËane ili polu sjenovite poloæaje.) Do 10 m visoko listopadno stablo.) . douglasii Hook. Voli duboka i svjeæa tla. Podnosi orezivanje te se moæe koristiti u æivim ogradama. Takoer voli svjeæa. x S. hranjiva.) . mjesecu. Dobro podnosi niske temperature i suπu. 201. i VIII. i V. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer“ (=S. te sunËane poloæaje. (= S.) VII.) . thunbergii Sieb. Voli svjeæa i hranjiva tla.Bilardova suruËica Listopadni grm od 1 . japonica L.oπtozuba suruËica Listopadan grm. 200. bilo pojedinaËno ili u skupinama. Dobro podnosi niske temperature i praπinu i smog. multiflora Zab. visine od 1 . 199. mjesecu.1. salicifolia L. Cvijeta u IV.kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ Listopadni do 80 cm visoki grm. Mogu se uzgajati pojedinaËne biljke i u skupinama. Cvijeta u (VI.) Zab. tankih grana. intermedia Pers. Spiraea x billardii Hering. x S. Voli hranjiva i dobro drenirana tla.KATALOG SADNOG MATERIJALA 198. Dobro raste i na kiselim zemljiπtima. rahla i dobro propusna tla. 51 . Sorbus scandica Fries (= S. te se dosta uzgaja u gradovima.2 m. Spiraea x arguta Zbl. (= S.

radi stvaranja cvjetnih pupova za iduÊu godinu. Dobro raste na svakom tipu tla.obiËni jorgovan kod nas naraste kao veÊi grm ili manje stablo do 7 m visine. 52 . cantoniensis Lour. Jedna od najËeπÊe uzgajanih suruËica u vrtovima i parkovima. vulgaris L. Cvjeta V. Syringa sp. . 203. Grane su vijugave. a ruæiËaste cvasti javljaju se u VI. x S. trilobata L. Cvijeta u V. mjesecu.VI. Rasadnik Hajderovac raspolaæe sa 150 razliËitih vrsta i kultivara jorgovana. 204. Voli svijetle poloæaje i hranjiva tla. . u skupinama ili pojedinaËno. mjesecu. (= S. Spiraea x rosea SliËnog rasta kao i Bumaldova suruËica.) Zbl. Voli hranjiva i dobro propusna tla i sunËane poloæaje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 202.Vanhoutteova suruËica Listopadni grm do 2 m visine. Spiraea x vanhouttei (Briot.jorgovan NajËeπÊe uzgajani S. i VI.VII. .) . ali ona moraju biti propusna. Uzgaja se u æivim ogradama. mjesec. Radi obilnije cvatnje potrebno je ocvale cvasti odrezati odmah nakon cvatnje. .

moËvarna tla. Dobro raste u zasjeni i otvorenim sunËanim mjestima. Voli sunËane poloæaje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 205. 209. Taxus baccata “Fastigiata Aurea“ .) .VIII. Amerike. .5 m. GranËice.kultivar obiËne tise “Fastigiata Aurea“ Od prethodnog kultivara razlikuje se po zlatnoæutoj boji iglica. propusna ali vlaæna tla. . .moËvarni taksodij Vrsta porijeklom iz Sjev.kultivar obiËne tise “Fastigiata“ Stupolik gust kultivar koji najËeπÊe naraste 3 .) Mirb. 53 . Dobro podnosi vlaæna. mjeseca. Taxus baccata “Fastigiata“ .obiËna tisa Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 20 m. dok je crveni arilus jestiv. metlika VeÊi listopadni grm ili manje stabalce do 5 m visine. te stvara zraËno korijenje koje moæe biti do 1 m visine. tamariks. πiroke kroπnje. U pogledu tla takoer nije izbirljiva. Tamarix tetrandra Pall. 208. Sadi se u skupinama u parkovima ili na mjestima gdje druge ËetinjaËe ne mogu uspijevati zbog prevelike koliËine vode. Taxus baccata L. 207.) Rich. a moæe i viπe. koja kod nas naraste do 50 m visine. RuæiËasti cvjetovi pojavljuju se od VI.tamarika. iglice i sjeme je otrovno. 206. InaËe nije izbirljiv u pogledu tla. Taxodium distichum (L. (= Schubertia disticha (L. te se relativno lako uzgaja.

211.5 m πirine.kultivar obiËne ameriËke tuje “Danica“ Patuljasta biljka koja raste dosta sporo. Dobro raste na svim vrstama tala ali ne podnosi previπe suha ni prevlaæna tla. Thuja occidentalis “Danica“ . (= T. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer podnosi orezivanje. πiroke kroπnje. Ljuskasto liπÊe zlatno æute boje. Thuja occidentalis “Columna“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Barabits Gold“ Uskog i stupolikog habitusa.5 m πirine. odorata Marshall) .obiËna ameriËka tuja Naraste kao stablo do 20 m visine. T. Nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla ali su na dubljem i hranjivom tlu na sunËanom mjestu ili u polusjeni biljke neπto bujnijeg rasta i tamnije zelene boje. Thuja occidentalis “Barabits Gold“ . »esto se uzgaja u kamenjarima. obtusa Moench.KATALOG SADNOG MATERIJALA 210. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama u kojima je sadi na razmaku od 80 cm. Moæe se uzgajati u ogradama ali ju je najbolje uzgajati kao pojedinaËnu biljku ili u skupinama sa dovoljnim meusobnim razmakom. a Ëesto se koristi prilikom ureivanja i ukraπavanja grobova. 54 . Thuja occidentalis L. pogotovo intenzivno obojano u proljeÊe i ljeto. 212.kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ Visoka i stupolika biljka koja naraste do 5 m visine i do 1. okruglastog oblika do 50 (70) cm visine. a naraste do 4 m visine i 1. 213. æardinjerama.

Thuja occidentalis “Smaragd“ . dok je u zimskom periodu naranËasto rasta. »esto se uzgaja pojedinaËno ili u æivim ogradama manje visine.KATALOG SADNOG MATERIJALA 214. Thuja occidentalis “Rheinglod“ . 216. iako je mnogo sade u æivim ogradama. a rijetko 1. Proljetni izbojci su zlatno æute boje.kultivar obiËne ameriËke tuje “Rheingold“ »unjastog rasta do 2 m visine. Thuja occidentalis “Kobold“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Globosa“ Okrugla forma do 1 m. 217. 55 .kultivar obiËne ameriËke tuje “Kobold“ Biljka koja je veliËinom i oblikom vrlo sliËna kultivaru “Danica“ te se kao i on upotrebljava u sliËne svrhe.5 m visne i πirine. Thuja occidentalis “Globosa“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ Prema nekima jedna od najljepπih i najËeπÊe uzgajanih tuja u nas. 215. Raste vrlo usko i visoko do 5 m. Takoer pogodna za uzgoj u posudama. Vrlo je lijepa kada se uzgaja u skupini ili pojedinaËno.

Ëunjaste kroπnje i krivudavog debla. Thujopsis dolobrata (L. Thuja occidentalis “Wareana Lutescens“ . 219.8 m visine i 2 m πirine.hiba Zimzelena biljka do 20 m visine. . LjuskastoliπÊe blijedo æuto proπarano.kultivar goleme tuje “Atrovirens“ Raste kao visoko stablo do 60 m. 221. »esto raste poput veÊeg grma. 56 .kultivar obiËne ameriËke tuje “Wareana Lutescens“ Gust i iπe uæi nego Ëunjast kultivar koji moæe narasti do 7 . Thuja plicata “Atrovirens“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 218. 220.) Sieb. ali su joj granËice sa ljuskavim liπÊem poredane poput πkoljke. et Zucc. Ljuskasto liπÊe je sjajno i tamnozeleno.f. Thuja occidentalis “Tiny Tim“ . Voli visoku zraËnu vlagu.kultivar obiËne ameriËke tuje “Tiny Tim“ Okruglasta forma koja je rastom vrlo sliËna kultivaru “Globosa“. polu sjenovite poloæaje. Vrlo dekorativna ako se uzgaja u skupini (kao na slici). Neπto je izrazitije zelene boje.

225. sitnolisna lipa Listopadno stablo koje naraste do 25 m visine. Najbolje uspijeva na dubljim tlima sa dovoljno vlage. na dubljim tlima.) . Obilno cvijeta i vrlo medonosna biljka. Tsuga canadensis L. Iglice su kratke. velike kroπnje. i V. gradifolia Ehrh. americana (Mill. 224. πiroke. mjesecu. Tilia platyphillos Scop. (= T.KATALOG SADNOG MATERIJALA 222. sjajne. humozna i hranjiva tla. Uzgaja se pojedinaËno ili u skupinama.malolisna lipa. πirokolisna lipa Listopadno stalo koje naraste do 40 m visine.velelisna lipa. Tilia cordata Mill. (= T. 223.kultivar bekovine ili crvene hudike “Roseum“. parvifolia Ehrh.) Farwell. 57 . (= T. koje naraste do 4 m visine. okruglaste ili duguljasto-jajolike kroπnje.kanadska Ëuga CrnogoriËno stablo koje naraste do 20 m visine. Viburnum opulus “Roseum“ . Traæi dublja. ) . "snjeæna gruda" Listopadan grm ili manje stabalce.) . Voli sunËane ili polu sjenovite poloæaje na svjeæim i hranjivim tlima. Najbolje uspijeva na vlaænijim i hladnijim staniπtima. Cvijeta u IV.

i u suradnji s djelatnicima ©umarskog fakulteta iz Zagreba.KATALOG SADNOG MATERIJALA 227. πum. Diervilla florida Sieb. Treba je saditi na svijetle i osunËane poloæaje radi obilnije cvatnje. Cvijeta vrlo obilno. amabilis Hort.& Zucc.hajderovac@hrsume.. Tako je pripremljen put za izradu kompletnog kataloga sadnog materijala na cijelom podruËju “Hrvatskih πuma“. (= Weigela rosea Lindl. Slikovni prikaz pred vama samo je dio (manji) kompletnog kataloga izraenog u rasadniku “Hajderovac“ svesrdnim radom Draæena DumanËiÊa i Tomislava BenËiÊa. W. πto je davna æelja autora. Viburnum rhytidophyllum Hemsl. Vrlo se jednostavno uzgaja jer raste na razliËitim tlima. Cvijeta od IV. sa dovoljno vlage. te da se vizualno prikaæe πto trenutaËno imamo u jednom od veÊih hortikulturnih rasadnika JP “Hrvatske πume”. ing. Weigela florida (Sieb.. Sadni materijal koji je prikazan u katalogu veÊ sad imamo u matiËnjaku. Neki kultivari su razvijeni jedino u πumskom rasadniku “Hajderovac” “Picea pungens . sada prikazana slikom i popraÊen tekstom. razmnoæava se vegetativnim putem (kalamljenjem) ili sadnjom sjemena. . . 58 . mjeseca. Draæen DumanËiÊ dipl.DC. Listopadan grm koji najËeπÊe naraste do 3 m visine i πirine. autora. Cvijeta u V. tako da je cijela biljka prekrivena ruæiËastim cvjetiÊima.) A.vajgelija 226. Prijedlozi i eventualne primjedbe mogu se uputiti na adresu: rasadnik.hr Autori: Tomislav BenËiÊ dipl.kineska hudika Zimzeleni grm visok 3 m. Uzgaja se pojedinaËno u skupinama ili u æivim ogradama.VI. ZAKLJU»AK Ovim radom uËinjen je pokuπaj da se valorizira dugogodiπnji rad πumarskih djelatnika u rasadniËarskoj proizvodnji.) . & Zucc. ing. πum. sa listovima dugim do 20 cm. razvijat Êe se i dalje. u rasadniku “Hajderovac” Uprave πuma Poæega. Voli neπto dublja i svjeæija tla. i VI.Kutjevo” . mjesecu.

da li æelimo listopadnu ili zimzelenu ogradu.).). Naravno. vanhoutteova suruËica (Spreaea x vanhouttei (Briot. U tu svrhu koriste se tuje.2 m visine i 0. te se ostavlja dio cvjetova na biljkama kod kojih se razvijaju dekorativni plodvi (vatreni trn ). japanska dunja Chaenomeles japonica Spach non Lindl. Sade se u kanal u cik-cak rasporedu sa potrebnim razmakom za svaku vrstu ili kultivar ponaosob (potrebne i iscrpne upute o sadnji pojedine vrste mogu se dobiti u rasadnik ). zbog nedovoljnog razmaka donje grane i granËice odumiru pa se ograda suπi od tla prema vrhu. Pojedine vrste rastu bujno te njihovim redovitim orezivanjem ograde postaju vrlo guste sa obiljem sitnijih listiÊa i granËica. πto ovisi o vrsti biljke upotrebljene u æivoj ogradi.1. vatreni trn (Pyracantha coccinea Roem. a pojedine biljke mogu se uspjeπno uzgajati na visini od 5 m i viπe (Thuja occ. kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ (Thuja occidentalis “Columna“). ObiËno se iskopa kanal u kojem se biljke razmjeste u cik . pa su tamo takve ograde i uobiËajenije. a samim tim i zdravijom. Kao πto je veÊ napomenuto takve biljke se orezuju tako da se potakne πto veÊi broj cvjetnih pupova. & Bald. kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ (Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault)) itd. itd.) Karst) i mnoge druge vrste i kultivari. veÊ se sastoji od spojenih grmova Ëunjastog ili kupastog oblika. a u svibnju sa KAN-om ili nekim od tekuÊih gnojiva koji postoje na træiπtu. “Almii“. paËempresi. LISTOPADNE OGRADE Od listopadnih ograda najËeπÊe se uzgaja πirokolisna kalina (Ligustrum ovalifolium Hassk.). NajËeπÊe uzgajane su: forzicija (Forsythia europaea Deg. “Pottenii“.). smreke itd.).) Parl. Picea abies (L.) Karst. Kupljene biljke u rasadniku moraju biti srezanog nadzemnog dijela sa obiljem izbojaka (stabljika) da bi ograda bila πto guπÊa pri tlu.). ograde sa liπÊem koje ostaje na biljci cijele godine. NajËeπÊa greπka prilikom sadnje æive odrade je uglavnom premali razmak izmeu posaenih biljaka dotiËne vrste tako da se takva ograda "upali" tj. dojcija (Deutzia crenata Sieb.) Zbl. Lawsonov paËempres (Chamaecyparis lawsoniana (Murr. borovice. RazliËite vrste i kultivari pojedinih vrsta rastu razliËitim intenzitetima.) itd. CvjetajuÊe grmlje veÊinom orezujemo tako da se inicira nastanak πto veÊeg broja cvjetnih pupova.8 .cak rasporedu.5 m πirine. ObiËno se to dogaa nekoliko godina nakon sadnje kada bi ograda trebala biti najljepπeg izgleda i forme. “Columnaris“.3 m visine i 0. kultvar kineske borovice “Stricta“ (Juniperus chinensis “Stricta“). a koju Êemo vrstu upotrijebiti ovisi o viπe Ëimbenika: da li je ograda na sunËanoj strani ili u sjeni. “Columna”. CRNOGORI»NE OGRADE To je najËeπÊe uzgajan tip æivih ograda u kontinentalnom podruËju Hrvatske.). Vrlo velik izbor takvih biljaka postoji u mediteranskom podruËju. do koje visine i πirine ogradu æelimo uzgojiti. sa razmakom izmeu biljaka koji zavisi od vrste i kultivara koji se sade u ogradi. ZIMZELENE OGRADE BJELOGORI»NE OGRADE U ovu skupinu spadaju ograde: obiËni πimπir (Buxus sempervirens L.ÆIVE OGRADE Vrlo je velik izbor biljaka za uzgoj u æivim ogradama. dobro zaliju i iduÊe godine u veljaËi prihranjuju umjetnim gnojivom NPK. Julijanina æutika (Berberis julianae Schneid. obiËni grab (Carpinus betulus L. Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) i mnoge druge biljke.). Potrebno je postiÊi da biljke budu snaæne i zdrave. u mediteranskom podruËju Ëesto koriπtena lovorviπnja (Prunus laurocerasus L. kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ (Spiraea x bumalda “Anthony Waterer ). UobiËajene dimenzije listopadnih ograda su od 1 .). NajËeπÊe uzgajane biljke i kultivari su : obiËna ameriËka tuja (Thuja occidentalis L. To su dakle.3 m πirine. obiËna smreka (Picea abies (L. & Zucc. CVJETAJU∆E OGRADE Za cvjetajuÊe ograde najpogodnije je upotrijebiti cvjetajuÊe grmlje gustog habitusa. 59 . kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ (Tuja occidentalis “Smaragd”).) Parl. tako da izborom rastom uskih kultivara u ogradi ne moramo ogradu Ëesto orezivati i takva ograda zahtjeva minimalnu njegu. razliËiti kultivari lawsonovog paËempresa : “Stewartii“.).). takva ograda nema pravilan geometrijski oblik. a to uglavnom znaËi da se takve ograde ne orezuju u pravilan geometrijski oblik veÊ se mladi izbojci prikraÊuju uglavnom za polovinu duæine nakon cvatnje. zagrnu hranjivim i kvalitetnim supstratom. U pravilu se ograde sade u cik-cak rasporedu. da intenzivno rastu te se orezivanjem postiæe veliki broj mladih izbojaka koji Ëine ogradu guπÊom.1. svjeæijom. Uzgajaju se najËeπÊe od 1 .. da li æelimo da biljke u ogradi cvjetaju itd. mogu se koristiti gotovo sve vrste drveÊa i grmlja koje podnose orezivanje.7 .

PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA 60 .

s osnovnim zadatkom proizvodnje šumskih sadnica bjelogoriènih i crnogoriènih šumskih vrsta drveæa godišnje kolièine preko 35 000 000 komada. lovaèke èeke. obiène smreke. bave se djelatnošæu: • projektiranja i izvoðenja parkovnih i drugih zelenih površina • održavanjem zelenih površina • izradom . stolovi.u svojih petnaestak rasadnika proizvode i: • ukrasno drveæe i grmlje • više od 250 vrsta ili kultivara • obloženog korjenovog sustava (kontejnirano) • na rasadnièkim površinama proizvodnja u tlu • u staklenicima (cijepljenje sadnice) i ožiljenice • u lijehama (klijanci) • božiæna drvca raznih vrsta jele. nadstrešnice. klupe.montažom razne drvne galanterije (ljetnikovci.U svojih 40 rasadnika ukupne površine 484 ha. Hrvatske šume . srebrne smreke i omorike. cvjetnjaci i razna drvna poploèenja) . sjedalice.

RASADNICI S PROIZVODNJOM UKRASNOG DRVEÆA I GRMLJA Višnjevac Gajiæ Moèile Župetnica Zelendvor Brestje Lukavec Pepeljarka Oštarije Kuželj Osijek Našice Koprivnica Križevci Varaždin Sesvete Velika Gorica Zagreb Josipdol Delnice 031/ 354 .J.567 052/ 737 .569 Dodatne informacije: Hrvatske šume p.464 047/ 584 .817 01/ 2340 .o. tiskara. fax.hrsume. Zagreb • Tisak: VARTEKS d.: 01 4804-111.015 023/ 212 .hrsume. Ilica 62.126 051/ 877 .o.: 01 4804-101 mail: direkcija@hrsume.hr/rasadnici Direktor: Željko Ledinski • Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad • Materijal pripremio: Dražen Dumanèiæ Oblikovanje i priprema: Rabus Media d. Varaždin .581 051/ 781 .595 Hajderovac Kutjevo Podbadanj Crikvenica Franèeskija Buje Cernik Voštarnica Zadar Nova Gradiška 035/ 369 .hr • www.o.904 042/ 714 .d.006 034/ 255 . Direkcija: Vukotinoviæeva 2 tel.299 01/ 2002 . P.770 01/ 6234 . Zagrebaèka 94.064 048/ 665 .090 031/ 609 .108 048/ 714 . Zagreb.hr • www.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful