P. 1
Katalog ukrasnog bilja

Katalog ukrasnog bilja

|Views: 1,213|Likes:

More info:

Published by: Sara Rose Rastovčić on Aug 13, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/15/2014

pdf

text

original

UKRASNO DRVEÆE I GRMLJE NA©IH RASADNIKA

OTVORENA "FLORAART 2000"
Dvije nagrade za Hrvatske šume
Na izložbi FLORAART 2000 Hrvatske šume osvojile su i dvije nagrade: "Zlatni struèak" za kreativni izraz u oblikovanju vanjskog prostora, te zapaženu Nagradu Turistièke zajednice Zagreba.

Cijenjeni poslovni partneri! Na stranicama naπeg kataloga naÊi Êete bogatu ponudu sadnog materijala, ukrasnog drveÊa i grmlja kojim Êete zadovoljiti Vaπe potrebe za osmiπljeno ozelenjavanje Vaπe parkovne povrπine, perivoja, vrta, aleje ili okuÊnice u gradu, selu ili vikend naselju. ©umski rasadnik “Hajderovac”, πumarija Kutjevo ima dugogodiπnju tradiciju i iskustvo u proizvodnji πumskog sadnog materijala i ukrasnog drveÊa i grmlja. Sve godine svog postojanja struËno osoblje rasadnika “Hajderovac” i poduzeÊa “Hrvatske πume” prate razvoj najnovijih tehnika i tehnologija rasadniËke proizvodnje. U suradnji sa ©umarskim Fakultetom u Zagrebu i ©umarskim institutom u Jastrebarskom vrπe se struËna i znanstvena istraæivanja u odabiranju, reprodukciji, proizvodnji i zaπtiti sadnog materijala za potrebe operativnog i urbanog πumarstva. U matiËnjaku drveÊa i grmlja s oko 600 vrsta i kultivara koji po svojoj fizionomiji prerasta u zanimljiv arboretum, osigurava se vlastiti materijal za reprodukciju i umnaæanje vrsta i kultivara prema træiπnim potrebama i ukusima potroπaËa. Katalogom ponueni sadni materijal, oko 130 vrsta i kultivara, odlikuje se πirokom lepezom asortimana koji je verificiran potraænjom na træiπtu, ali i kreacijom novih sorti za potrebe projektanata parkovnih i zelenih povrπina koje se odlikuju individualizacijom. Prema tehnologiji i naËinu proizvodnje, starosti i uzrastu formiran je cjenik koji s pristupaËnim cijenama uz ostale uvjete i prodajne pogodnosti moæe zadovoljiti potrebe svakog kupca. Bogata je i ponuda boæiÊnih drvaca po uzrastu i vrstama crnogoriËnog drveÊa. Kao vaæan dio kataloga valja istaknuti pedesetak fotografija u bojikoje svojom izraæajnoπÊu boje, oblika i karakteristiËnih detalja daju temeljnu informaciju o dotiËnoj biljci. U tekstualnom dijelu uz fotografiju daje se latinski i hrvatski naziv vrste ili kultivara te kratki opis biljke s najznaËajnijim podacima o visini, habitusu, boji lista, cvijeta i ploda, vremenu cvjetanja, dozrijevanju ploda i sliËno. Date su temeljne ekoloπke karakteristike za odreene vrste s obzirom na vrstu tla, njegovu vlaænost, temperaturne amplitude, svjetlost i sjenu, otpornost na zagaenost u tlu i zraku, mjesto i naËin sadnje te naËin odræavanja i zaπtite. U tablici karakteristiËnih bjelogoriËnih vrsta drveÊa i grmlja dat je pregled godiπnjih fenoloπkih i vegetacijskih znaËajki listanja, cvjetanja i plodonoπenja. Za sva dodatna objaπnjenja, struËna uputstva i poslovnu suradnju proizvoaË nudi komuniciranje putem e-mail-a, faxom, telefonom ili osobnim posjetom u estetski i krajobrazno dojmljivom ambijentu rasadnika “Hajderovac”.

“Hrvatske πume” p.o. Zagreb Uprava πuma Poæega

Chaenomeles japonica 21 BROUSSONETIA 38. Buxus sempervirens. Castanea sativa Mill. Abies koreana 7. -”Witzeliana” 71. -”Fletcheri Gold” 63. Cedrus deodara 13 13 13 14 14 CELTIS 55. Aucuba japonica “Variegata” 8 BERBERIS 32. -”Pendula” 11 12 12 CARAGANA 47. Albizzia julibrissin. 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3 CARPINUS 44. -”Compacta Albovariegata” 75. Berberis thunbergii “Atropurpurea” 8 9 BETULA 34. Ailanthus altissima 7 ALNUS 29. Acer negundo 13. 11 str. -”Darlecarlica” 36. 12 ACER 11. -Compacta Aureovariegata” 76. Acer saccharinum 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6 7 CATALPA 49. Chamaecyparis pisifera “Boulevard” 74. -”Columnaris” 46. -”Alumii” 58. Caragana arborescens “Pendula” 12 CASTANEA 48. -”Tekeres” 69. -”Snow” 80. -”Pendula” 54. 88.ZNANSTVENI NAZIVI ABIES 1. -”Crimson King” 21 -”Globosum” 22. -”Squarrosa Aurea” 14 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 17 17 18 18 18 18 19 19 19 19 20 20 20 20 21 AESCULUS 26. -”Filifera” 77. -”Dissectum Atropurpureum” 19. Alnus glutinosa “Laciniata” 8 ALBIZZIA 30. Abies concolor 5.“Fletcheri” 62. -”Ellwoodii” 61. Abies alba 2. -”Youngii” 9 9 9 10 CHAENOMELES 82. Acer palmatum 16. -”Stewartii” 68. Broussonetia papyrifera. -”Pottenii” 65. -”Glauca” 52. -”Contorta” 87. -”Squarrosa” 81. -”Drummondii” 24. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis” 72. Abies cephalonica 4. Calycanthus floridus str. . -”Leopoldii” 25. Betula verrucosa 35. -”Dissectum” 18. -”Fastigiata” 3. Buddleia davidii 10 BUXUS 40. -”Filifera Gold Spangle” 78. 10 CORNUS 83. Catalpa bignonioides 13 CEDRUS 50. 41. -”Silvania” 67. -”Aureovariegatum” 15. -”Fastigiata” 53. -”Tetragona Aurea” 73. Aesculus x carnea 27. -”Columnaris” 60. Abies pinsapo “Glauca” CALYCANTHUS 43. -”Alumigold” 59. -”Atropurpureum” 17. Celtis australis 14 CHAMAECYPARIS 56. Abies nordmanniana 9. Corylus colurna. -”Pendula” 10. -”Filifera Nana” 79. Berberis julianae 33. Corylus avellana 86. -”Globus” 64. Corylus maxima “Purpurea” 22 22 22 22 . Acer platanoides 20. -”Albovariegatum” 14. -”Fastigiata” 37. Chamaecyparis lawsoniana 57. 8 AUCUBA 31. Acer pseudoplatnanus 23. -”Gold Tip” 10 10 10 CORYLUS 85. Cornus stolonifera “Flamiramea” 21 21 BUDDLEIA 39. Cedrus atlantica 51. Abies grandis 6. 84. Aesculus hippocastanum 7 7 AILANTHUS 28. -”Winston Churchill” 70. -”Horstmanns Sylberlocke” 8. -”Stardust” 66. Acer campestre 12. Cornus mas. Carpinus betulus 45. -”Albovariegata” 42.

Ginkgo biloba 30 MICROBIOTA 152. -”Globosum” 116. Elaeagnus angustifolia 26 KOELREUTERIA 140. Laburnum anagyroides 36 ESCALLONIA 103. -”Blue Star” 133. X Cupressocyparis leylandii 25 DAPHNE 98. -”Pendula” 111. -”Elegans” 96. Larix japonica “Diana” 36 36 EUONYMUS 104. Larix decidua 143. Juniperus x horizontalis “Glauca” 31 32 32 32 32 33 33 33 33 34 34 34 34 35 35 35 CRYPTOMERIA 94. Gleditsia triacanthos. Cotoneaster divaricatus 92. -”Tricolor” 27 27 27 27 28 28 28 LIGUSTRUM 144. Hibiscus syriacus 30 PHELLODENDRON 155. Liquidambar styraciflua 37 LIRIODENDRON 146. Cotoneaster salicifolius 23 23 23 23 24 JUGLANS 122. Festuca ovina “Glauca” 28 LONICERA 147. -”Hillii” 137. Juniperus horizontalis “Glauca” 130. Magnolia stellata 38 38 FRAXINUS 114. -”Elegans Viridis” 24 24 24 X CUPRESSOCYPARIS 97. Morus nigra 39 39 HIBISCUS 120. -”Mayeri” 134. Liriodendron tulipifera 37 FESTUCA 112. Juglans nigra 31 JUNIPERUS 123. Cryptomeria japonica 95. Morus alba 154. Microbiota decussata 39 GLEDITSIA 119. -”Fastigiata” 110. Lonicera pileata 148. Euonymus japonicus 26 FAGUS 105. -”Asplenifolia” 107. -”Pfitzeriana Aurea” 126. Juniperus communis “Repanda” 128. Juniperus sabina “Variegata” 131. Escallonia virgata 26 LARIX 142. Fagus sylvartica 106. Juniperus chinensis “Blue Cloud” 124. Koelreuteria paniculata 36 ERICA 102. -”Glauca” 136. Erica carnea 26 LABURNUM 141. Philadelphus coronarius 40 . Lonicera tatarica 37 38 FORSYTHIA 113. -”Atropurpurea” 108. Kerria japonica 35 ELAEAGNUS 101. -”Plena” 25 25 KERRIA 139. -”Pendula” 117. Juniperus squamata “Blue Carpet” 132. Phellodendron amurense 39 ILEX 121. Juniperus virginiana 135. Fraxinus excelsior 29 29 29 30 MAHONIA 151. Deutzia crenata 100. -”Suecica” 129. Mahonia aquifolium 38 GINKGO 118. Cotoneaster horizontalis 93. Cotoneaster dammeri 90. Daphne mezereum 25 DEUTZIA 99. -”Hetzii” 125. Ilex aquifolium 31 PHILADELPHUS 156. -”Atropurpurea Pendula” 109. Forsythia europaea 29 MAGNOLIA 149. 30 MORUS 153. Ligustrum ovalifolium 37 LIQUIDAMBAR 145. -”Skogholm” 91.COTONEASTER 89. Magnolia kobus 150. Fraxinus angustifolia 115. -”Skyrocket” 138. -”Stricta” 127.

-”Fastigiata Aurea” 53 53 53 POTENTILLA 177. -”Kobold” 216.PICEA 157. Taxus baccata 208. Thujopsis dolobrata 56 QUERCUS 186. -”Watererii” 42 43 43 43 43 44 44 44 44 SYRINGA 204. Tamarix tetrandra 53 TAXODIUM 206. Prunus laurocerasus 179. Thuja plicata “Atrovirens” 54 54 54 54 55 55 55 55 56 56 56 PSEUDOTSUGA 183. Weigela florida 58 58 59 ROBINIA 192. 52 TAMARIX 205. Picea pungens 164. Spiraea x rosea 203. -”Pyramidalis” 172. Pinus densiflora “Oculus . Sequoiadendron giganteum 196. Pinus nigra 171. Rhododendron ‘Dr. Syringa sp. Thuja occidentalis 211. Rhododendron sp. Pinus leucodermis 169. Potentilla fruticosa 45 PRUNUS 178. -”Glauca” 165. -”Barabits Requiem” 50 50 50 51 SORBUS 197. -”Koster” 166. Rhododendron ‘Boursault’ TSUGA 224. Picea abies 158.Rhododendron ‘America’. Sorbus aucuparia 198. pendula 194. Pinus mugo 170. -”Danica” 214. Spiraea billardii 201. -”Rheingold” 217. Platanus acerifolia 45 TAXUS 207. Prunus serrulata “Kanzan” 182. Pseudotsuga menziesii 184. Rhododendron ‘Catawbiense Album’. Tilia cordata 223. -”Inversa” 159. . Prunus padus 181. Viburnum rhytidophyllum 57 58 RHUS 190.H.Rutgers’. -”Wareana Lutescens” 220. -”Fastigiata” 188. Pinus sylvestris 174. Tilia platyphillos 57 57 RHODODENDRON 189. Salix matsudana 49 50 60 . V. -”Barabits Gold” 212. -”Conica” 162. -”Aurea” 175. Taxodium distichum 53 PLATANUS 176. -”Smaragd” 218. Rhus typhina 191. Pinus strobus 173. Rhododendron ‘Cynthia’. Robinia pseudoacacia 49 ZAKLJU»AK ÆIVE OGRADE PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA SALIX 193. Sorbus scandica SPIRAEA 199. -”Kutjevo” 40 40 40 41 41 41 41 42 42 42 SEQUOIADENDRON 195. -”Nidiformis” 160. Spriaea x arguta 200. Quercus robur”Cristata” 187. vitellina f. Spiraea x vanhouttei 51 51 51 52 52 PINUS 167. Picea omorika 163. Pyracantha coccinea 47 THUJOPSIS 221. -”Glauca” 46 47 PYRACANTHA 185. -”Laciniata” 49 49 WEIGELA 227. -”Tiny Tim” 219. -”Globosa” 215.draconis” 168. Quercus rubra 47 47 48 TILIA 222. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer” 202. Picea glauca 161. -”Fastigiata” 209. -”Shipkaensis” 180. -”Kiku-Shidare sakura” 45 45 46 46 46 THUJA 210. -”Columna” 213. Salix alba var. Viburnum opulus “Roseum” 226. Tsuga canadensis 57 VIBURNUM 48 225.

A. apollinis (Link) Fukarek) . alba.) Engelm. 1 . Abies alba “Fastigiata“ . zahtjeva stalnu vlaænost zraka sa umjerenom temperaturom. picea Lindl.ObiËna jela Do 60 m visoko stablo s promjerom debla preko 2 m. hranjivim. Abies alba Mill. Dolazi na vapnencu.. . Korjenov sistem se sastoji od centralne æile koja ide dosta duboko u tlo . Meutim. 3. bodljikave. Abies concolor (Gord.GrËka jela GrËka jela naraste do 30 m u visinu i do 1 m u debljinu. Grane su prema gore usmjerene. reginae-amaliae Heldr. Iglice uπiljena vrha. πkriljevcima sa pH od 5 do 8. dolomitu. Dobro podnosi sjenu ali dosta trpi od maza i suπe.KATALOG SADNOG MATERIJALA 1. Podnosi ekstremne temperaturne razlike od -20°C do +33° C. humusom bogatim tlima.. panachaica Held. te snaænih postranih æila. ssp. serpentinu.kultivar obiËne jele “Fastigiata“ Uskog je i stupolikog habitusa. (= A . Otpornija je na mraz od πpanjolske jele. & DC. a suπu bolje podnosi od obiËne jele.koloradska ili dugoigliËasta jela Stablo do 45 m visoko. A.c.) . Dosta je otporna na mraz. Dobro uspijeva na dubokim. Uvjete uzgoja ima kao i tipiËna vrsta te nije posebno osjetljiva na gradske polutante. 4. Raste na dubokim. A. apollinis Link. Abies cephalonica Loud (= A. Suπu podnosi bolje od A. A. ova vrsta zahtjeva manje vlaænosti u tlu od drugih vrsta jela iz zapadnog podruËja Amerike. bogatim i vlaænim ali dreniranim pjeskovitim i ilovastim tlima. A. eloponnesiaca Haage.pectiniata Lam. 2. te narastu godiπnje oko 20 cm.

gordoniana Carr. 2 . 6. Kada raste na osami ima vrlo lijepu piramidalnu kroπnju u koje se grane spuπtaju do zemlje. ali najbolje uspijeva na tlima s mnogo gline. excelsior Franco. Abies grandis Lindl. te izlaæu pogledu svoju donju. A. Ovo je planinska vrsta iz juæne Koreje. Nema velikih zahtjeva prema tlu. not Forbes. stranu sa puËima. 7. Abies koreana “Horstmanns Silberlocke“ . Kavkaska jela je veoma dekorativna vrsta. A. Ovo je brzorastuÊa vrsta. kroπnja.gorostasna jela Stablo do 60 (90) m visoko. Abies koreana Wils.KATALOG SADNOG MATERIJALA 5. . (= A. koja se zbog svog habitusa puno sadi po parkovima i nasadima. Abies nordmanniana ( Stev. ali se od nje bitno razlikuje po iglicama koje su duæ izbojka polukruæno (srpasto) uvinute prema gornjem dijelu izbojka. Ëeπeri mijenjaju boju od modrozelene do violetnopurpurne prije sazrijevanja. Otpornija je na suπu od obiËne jele. ali uspijeva i na osvijetljenim mjestima..korejska jela Stablo do 18 m visoko. To je relativno brzorastuÊa vrsta. Podnosi niske temperature i do -25° C. amabilis Murr. srebrnobijelu. ) . VeÊ mlade biljke rode obilno Ëeπerima i sjemenom. Takva stabla mogu biti stara i do 500 godina. kroπnja piramidalna. te doæivi starost i preko 200 godina.) Spach .kultivar korejske jele “Horstmanns Silberlocke“ Raste kao tipiËna vrsta. te promjera do 2 m. Dekorativan kultivar koji se razmnoæava cijepljenjem. koja voli sjenovite poloæaje. 8.kavkaska jela Stablo visoko do 30 m.

te se vrlo Ëesto uzgaja. dubokim mineralno bogatim tlima s blagim humusom. Ima bujan rast. 11.jasenolisni javor. a grane mu vise. negundovac. Acer negundo L. 3 . Zbog voπtane prevlake na iglicama otpornija je od tipiËne vrste.klen. 10. cera. . Dolazi preteæno u listopadnim. pajavac Listopadno stablo koje dosegne visinu do 25 m. sladuna itd. sa promjerom debla do 80 cm. Acer campestre L. Abies nordmanniana “Pendula” . Najbolje uspijeva na rahlim. »esto se sadi u drvoredima i otporan je na gradske plinove i praπinu. a tada terminalan izbojak pada prema dolje i tako nastavlja rasti.kultivar πpanjolske jele “Glauca“ Naraste u visinu i do 25 m. Abies pinsapo “Glauca“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 9.) . Potrebno je u mladosti terminalan izbojak voditi uspravno uz kolac ili neku drugu podlogu do æeljene visine. sensu lat. 12. (=Negundo fraxnifolia Nutt. te u πumama kitnjaka i obiËnog graba. sa promjerom debla do 1 m.kultivar kavkaske jele “Pendula” Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. Posebno ga ima u naplavnim πumama luænjaka i poljskog jasena. poljski javor Do oko 20 m visoko listopadno drvo ili veÊi grm. U pogledu tla nije zahtjevan ali najbolje uspijeva na vlaænim pjeskovitim. mjeπovitim hrastovom πumama. dobro propusnim tlima.

15. 4 .kultivar jasenolisnog javora “Aureovariegatum“ Od Acer negundo “Albovariegatum“ razlikuje se po boji ruba lista. Prema Krüssmanu (1976). 1857). dlanolisni javor dolazi kao manje drvo ili veÊi grm u istoËnoj Kini.kultivar jasenolisnog javor “Albovariegatum“ Raste sliËno kao i tipiËna vrsta.kultivar dlanolisnog javora “Atropurpureum“ Naraste kao veÊi grm ili manje drvo. vrlo varijabilnog habitusa. 16. LiπÊe je osrednje veliËine. LiπÊe mu je na jesen prekrasno karmincrveno. dok je sredina lista zelena sa bijelim pjegama. Acer negundo “Aureovariegatum“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 13. NajveÊi broj kultivara je nastao u Japanu. Acer negundo “Albovariegatum“ . Acer palmatum Thunberg ex Murray (1784) . 14. Rub listova je bijele boje. Rub lista je zlatnoæut. to je grm ili jedva preko 8 m visoko drvo Koreje i Japana. Rastom i oblikom je identiËan kultivaru jasenolikog javora “Albovariegatum“.dlanolisni javor Prema Fukareku (1983). gotovo crvenocrno i takvo ostaje do jeseni. Koreji i Japanu. te je ova vrsta javora sa svojim brojnim kultivarima od posebnog znaËaja za ukraπavanje Ëovjekova okoliπa. Acer palmatum “Atropurpureum“ (Van Houtte. . a sredina lista tamnije zelena sa zlatnoæutim pjegama.

a rub im je urezano napiljen. te je i sliËnog habitusa. rahla. 1784) . 18. koji bogato prekrivaju kroπnju. LiπÊe je sasvim do baze urezano. 5 . ukoliko je dovoljno ispunjeno sitnijim mineralnim Ëesticama. koji dugo ostaju crnocrveni. te u vrtovima kao pojedinaËna biljka. 20. dobro uspijeva i na nanosnom tlu krupnijeg kamenja. sa dosta gustom.Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum“ Niska zbijena rasta.Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum Atropurpureum” Dostiæe visinu do 3. . »esto se sadi u kamenjarima. Acer palmatum “Dissectum Atropurpureum“ . a ostarjeli su zagasitijeg sjaja. 19.5 metra. Voli bogata.mlijeË Listopadno drvo do 30 m visine. Lapovi su perasto izrezani.KATALOG SADNOG MATERIJALA 17. mineralna. Acer palmatum “Dissectum“ (Thunberg. Za potrebe urbanog πumarstva i arborikulture je jedna od najzahvalnijih vrsta. Acer platanoides L. Ëesto s isprepletenim granama.kultivar javora mlijeËi “Crimson King“ Ovo je kultivar sa najtamnijim listovima. blago humusna i ne previπe mokra tla. polu kuglastog habitusa. Acer platanoides “Crimson King“ (Barbier) . osobito u proljeÊe kada se veÊ iz daleka istiËe svojim lijepim cvatovima. prije listanja i na poËetku prolistavanja. Raste do visine kao i osnovna vrsta. zeleno. Vrlo dekorativan i traæen kultivar sa crvenom bojom listova preko cijele godine. Mlado liπÊe je tamnosmeecrveno i naborano. te izduæeno jajastom kroπnjom i ravnim deblom.

te rahla i humusna tla. Vrlo Ëesto se u rasadniËkim uvjetima javljaju sliËni variegirani primjerci.kultivar javora mlijeËi “Globosum“ Naraste puno viπe u πirinu nego u visinu.gorski javor Naraste do 35 m. Mlae liπÊe je svijetleÊecrveno. Biljka na slici cijepljena na ravnu podlogu na visini od 2.kultivar gorskog javora “Leopoldii“ Stablo dosegne visinu od 15-20 m.KATALOG SADNOG MATERIJALA 21. Ime je dobio po belgijskom kralju Leopoldu I. . 6 . 1864. kao visoko πumsko drvo. Acer pseudoplatanus L. Kroπnja mu je πiroko zaobljena. Vrlo je gusto razgranjen kultivar. Rub listova je zlatnoæute boje.Kultivar gorskog javora “Drummondii“ Kultivar koji raste neπto niæe od tipiËne vrste. Radi izbjegavanja konfuzije s ovim kultivarom. Odgovaraju mu mineralno bogata. a u nekim bi se rasadnicima kultivar pod imenom “Variegata“ trebao zapravo prodavati pod imenom “Leopoldii“. 22. Belgija) . Acer platanoides “Globosum“ (Van Houtte) . Acer pseudoplatanus “Leopoldii“ (Vervaene. Koristi se za sadnju u drvoredima ili kao pojedinaËna biljka u okuÊnicama. Gorski je javor kod nas karakteristiËna vrsta sveze bukovih πuma. ne trajno mokra. 24. Acer pseudoplatanus “Drummondii“ . 23. treba ga razmnoæavati samo s toËno identificiranih primjeraka okuliranjem.5 m. LiπÊe je normalno. oπtro nazubljeno. srednje vlaæna.

pavia L. Cvjeta u V. Aesculus x carnea Hayne (= A. guste kroπnje.) i crvenog divljeg kestena (A. Acer saccharinum L.. ) .KATALOG SADNOG MATERIJALA 25. (= A. πiroko razgranana.) .) Sw. cacodendron Schinz & Thell. . πiroke. Cvjeta u V. Vrlo Ëesto se upotrebljava u ozelenjavanju parkova u naseljima i drvoredima. x intermedia Amdré) . Dobro uspijeva na razliËitim tlima ali mu ipak najbolje odgovaraju duboka. i VI. 27. Vrlo je dekorativan zbog obilja plodova æutonaranËaste boje i crvenkastonaranËaste boje listova u jesen. mjesecu. 28. Voli svjeæa tla. (= A. Kroπnja mu je okruglasta. 7 . hippocastanum L. NajËeπÊe se uzgaja kao pojedinaËna biljka ali je Ëest i u drvoredima. A. Dobro podnosi svako tlo pa se vrlo Ëesto uzgaja. i VI. 26. glandulosa Desf. Aesculus hippocastanum L. x rubicunda Loisl. Ailanthus altissima (Mill. dasycarpum Ehrh.srebrnolisni javor Listopadno stablo koje u svojoj domovini (Sjeverna Amerika) naraste i do 40 m. dok su biljke uzgajane u kulturi dosta niæe. A.).pajasen Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. Sadi se pojedinaËno.divlji kesten Listopadno drvo do 30 m visine i promjera debla do 1 m. To je kriæanac izmeu obiËnog divljeg kestena (A. Zbog πirokog i razgrananog korijena koristi se za uËvrπÊivanje kliziπta. Voli preteæno duboka i humusna tla..crvenocvijetni divlji kesten Listopadno stablo do 20 m visine. mjesecu. u skupinama ili u drvoredima. vlaæna i dobro propusna tla.

Najbolje uspijeva u primorskim krajevima. Moæe se koristiti za æivice ali bez orezivanja. nadzemni dio izmrzne..kultivar crne johe “Laciniata“ Naraste kao stablo do 20 m visine. Alnus glutinosa “Laciniata“ . Blage zime preæivi bez oπteÊenja. ( VI. balkonima i sliËnim mjestima.albicija Listopadno. mjesec).KATALOG SADNOG MATERIJALA 29. πiroko razgranate kroπnje. 30. a uzgaja se zbog vrlo dekorativnog. a vrlo je lijep kada se sadi pojedinaËan grm na travnjacima. 10-15 m visoko drvo. od 2. rahla i hranjiva tla.Julijanina æutika Zimzeleni grm gustog rasta. Otporan je na praπinu. Najbolje joj odgovaraju polu sjenovita mjesta. otrovne plinove te na suπu. ali moæe i u krajevima sa ko-ntinentalnom klimom jer izdræi temperature i do -15°C. a traæi duboka.3 m visine. Moramo je uzgajati na sunËanim i zaklonjenim mjestima. Aucuba japonica “Variegata“ . Dobro podnosi niske temperature.5 . 8 . NajËeπÊe se uzgaja u Mediteranu i sub-mediteranu.) . ali uspjevati Êe i na sunËanim i sjenovitim mjestima. 32. meutim. uspravni do 3m visok grm. Prirodno je rasprostranjen u centralnoj Kini. i VII. izuzetno je dekorativna i interesantna. ali se u proljeÊe uspjeπno obnovi. Berberis julianae Schneid . Albizzia julibrissin Dur. duboko urezanog liπÊa. 31. A. svjeæa. Voli vlaæna i duboka tla. (= Acacia julibrisin Willd. pri jaËim i dugotrajnijim mrazevima u kontinentalnim krajevima. To je jedna od najotpornijih zimzelenih æutika sa lijepim uspravnim habitusom. »esto se uzgaja i kao sobna biljka te na terasama. dim. nemu Willd. U doba cvjetanja.kultivar japanske aukube “Variegata“ Zimzeleni. Kultivar se proizvodi cijepljenjem.

Vrπne grane i izbojci su kovrËavi. πtetne plinove. B. Otporna je na dim. kompaktnog habitusa. verrucosa Ehrh. stupolikog habitusa. 9 . Za habitus je karakteristiËno vitko deblo i rijetka. Na suπu i visoke ljetne temperature je osjetljiva samo u prvoj godini æivota. 36. a ponekad i do 30 m. Otporna je na gradske polutante: dim. U vrtlarstvu se masovno koristi za æive ograde. Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault) . praπinu i otrovne plinove.) . Betula pendula “Fastigiata“ . 34.kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ Listopadni grm veoma zatvorenog. alba var. praπinu.obiËna breza Naraste do 20 m visoko. (= B. a liπÊe zadræava duæe od ostalih kultivara. od 1-2. Otporna je na mraz. Dosta dobro podnosi niske temperature. Moæe biti visok i preko 30 m. sliËi habitusu jablana. te se u urbanom πumarstvu smatra prikladnom za sadnju u industrijskim zonama.kultivar obiËne breze “Fastigiata“ Uspravnih je grana.kultivar obiËne breze “Darlecarlica“ Osebujno i lijepo stablo koje se najviπe uzgaja zbog dekorativnih listova kojima su lapovi vrlo nepravilno nazubljeni.. Spada meu najotpornije vrste na niske temperature. Ne zahtjeva posebnu njegu. Raste na razliËitim tipovima tala ali izbjegava tresetiπta i izrazito vapnena tla. pendula Ait. ali se Ëesto uzgaja pojedinaËno i u grupama. Mnogo se uzgaja u nasadima.5 m visine. sensu Coste. Betula pendula “Darlecarlica“ . 35. a otporna je na razliËite biljne bolesti. B. Traæi mnogo svjetlosti. alba L.KATALOG SADNOG MATERIJALA 33. prozraËna kroπnja. Betula pendula Roth.

Cvjeta od VI. ljetni jorgovan Listopadni grm koji na prirodnim staniπtima naraste do 5m visoko. ali i punu svjetlost.KATALOG SADNOG MATERIJALA 37. Zbog dugog cvjetanja i lijepih metliËastih cvasti vrlo je traæena u pejzaænom oblikovanju. Voenjem pojedinih horizontalnih grana u πirinu s viseÊim lateralnim granama mogu se postiÊi s ovim kultivarom lijepi i dekorativni efekti. mjeseca. Treba je saditi na mjestima izloæenim svjetlu i suncu. bez izraæenog terminalnog izbojka pa je kroπnja kiπobranasta. jer je jedan od kultivara s najjaËe izraæenim viseÊim granama. Dobro podnosi mrazove i æegu. . sa promjerom debla do 40 cm. 10 . (= Morus papyrifera L. Vrlo je raπiren u rasadniËkoj proizvodnji i rado se sadi na mjestima gdje se na malo prostora moæe po æelji oblikovati. »esto se uzgaja u nasadima. 40. a u pogledu vrste i kvalitete tla. Dobro podnosi suπu. Kroπnja je pravilna i gusta. . Vrlo vitalna vrsta te moæe uspijevati na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju plodna i vlaæna zemljiπta. Ako nadzemni dijelovi izmrznu. Iz lika dudovca pravile su se tkanine. pojedinaËno ili u grupama. U ljetnim mjesecima mora se Ëesto zalijevati.) . Betula pendula “Youngii“ . . a iz jednogodiπnjih izbojaka specijalni japanski papir. 38. 39. Buxus sempervirens L. nije mnogo izbirljiva.dudovac Do 16 m visoko listopadno i dvodomno drvo. Broussonetia papyrifera L‘Herit ex Vent. obiËno πiri nego viπi grm ili manje drvo do 6 (10) m visine.kultivar obiËne breze “Youngii“ Razmnoæava se cijepljenjem. duboku sjenu. najËeπÊe na visokoj podlozi. U mjestima sa hladnom klimom izbojci stradavaju od kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva. Cvjetovi miriπljavi.X. u proljeÊe tjera nove izdanke. Otporna je na niske temperature i do -20°C. ali se uspjeπno regenerira. Buddleia davidii Franch.Davidova budleja.obiËni πimπir Vazda zeleni.

koji je najizraæeniji u proljeÊe i ljeto. Zahtjeva svjeæa. Buxus sempervirens “Albovariegata“ .Kultivar obiËnog πimπira “Albovariegata“ Kultivar obiËnog πimπira koji se po habitusu ne razlikuje od osnovne vrste. Vrlo miriπljava biljka u koje cvijetovi miriπu po ananasu (u narodu ga i zovu ananas). a listovi mu ostaju æuti i preko zime. dok je preko zime slabije uoËljiv. Cvijeta u VI. Buxus sempervirens “Gold Tip“ . i VII. te je ograda gusta i kompaktna.) . Koriste se pojedinaËne biljke u parkovima i u æivim ogradama jer vrlo dobro podnosi orezivanje. od nizinskog do brdskog pojasa. Traæi preteæno bogata i rahla tla.KATALOG SADNOG MATERIJALA 41.klikantus Listopadni razgranati grm visine do 3 m. Kroπnja je razgranana. gusta. 42. plodna i ocjedita tla. mjesecu. 11 .obiËni grab Listopadno drvo do 25 (30) m visine i promjera debla do 70 cm. vulgaris Mill. Po habitusu se ne razlikuje od osnovne vrste. a deblo veÊinom zasukano i iæljebljeno. veÊ je karakteristiËan bijeli rub listova. . 44. Carpinus betulus L.kultivar obiËnog πimπira “Gold Tip“ Kultivar sa æutobijelom do zlatnoæutom bojom jednogodiπnjih i dvogodiπnjih listova. Calycanthus floridus L. (= C. Javlja se u brojnim πumskim zajednicama. 43.

uspravnu podlogu pa je posebno pogodan za drvorede.) . i V. uspravnu podlogu osnovne vrste. Pojedine grane preuzimaju vertikalan rast. pa se kultivar formira od tla ili neπto viπe na ravnu. vesca Gaern. Dobro podnosi niske temperature i suπu.kultivar sibirske karagane “Pendula“ Kultivar se proizvodi cijepljenjem na ravnu. vulgaris Lam. Plodovi se od davnina koriste za prehranu Ëovjeka. (=C. kompaktnog.pitomi kesten Listopadno drvo visine do 40 m. Voli izrazito kisela tla sa pH 4-5. Vrlo je skromnih zahtjeva u pogledu tla. pa je u naπim vrtovima i parkovima vrlo Ëesta. Cvate u IV.KATALOG SADNOG MATERIJALA 45. koniËnog habitusa visine do 3 m. 12 . tako da mu grane padaju prema dolje te mu je habitus kiπobranast. 47.kultivar obiËnog graba “Columnaris“ Vrlo lijep kultivar gustog. Dobro podnosi zasjenu pa je moæemo uzgajati ispod visokog drveÊa. Castanea sativa Mill. 48. Carpinus betulus “Pendula“ . ali bolju vitalnost pokazuje na otvorenim povrπinama. a kasnije “padaju”. Potrebno ga je uzgajati kao pojedinaËnu biljku sa dovoljno mjesta. 46. Carpinus betulus “Columnaris“ . OdliËno se prilagoava gradskim uvjetima. Kultivar se razmnaæa cijepljenjem. bilo pri korijenovom vratu. koja su umjereno vlaæna i plodna. mjesecu.kultivar obiËnog graba “Pendula“ Kultivar sa granama koje imaju tendenciju rasta prema dolje. Caragana arborescens “Pendula“ . a cvjetni pelud u pËelarenju. C.

ex Carr. (= C. nije gusta. koja dobro uspijeva na baziËnoj podlozi. Plodovi izgledaju poput cigara. Od prirode dolazi u planinama Atlas i Rif u sjeverozapadnoj Africi. viπe je granata od tipiËne vrste. Voli svjetlije poloæaje na dobro propusnim . Cedrus atlantica “Fastigiata“ . Sadi se pojedinaËno.) Manetti (= C. syringaefolia Sims. mjesecu. Catalpa bignonioides Walt. C.) . kora u starosti ispucala. uskog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene.obiËna katalpa. a veoma se Ëesto uzgaja. 13 . Atlaski cedar je heliofilna vrsta. kroπnja piramidalna. naroËito intenzivno obojene u mladih izbojaka. a vrlo Ëesto i u drvoredima. u skupinama. »esto se pojavljuje u prirodi.kultivar atlaskog cedra “Fastigiata“ Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. Uzgaja se kao ukrasno drvo po parkovima. Dobro podnosi niske temperature i gradske uvjete. argentea Murray) . Brzo raste. 50.atlaski cedar Stablo do 40 m visoko i promjera do 2 m.kultivar atlaskog cedra “Glauca“ Iglice sivoplave. svijetla. sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti na stablu cijele zime. ex Knight. To je cedar najotporniji na klimatske ekstreme. atlantica Hort. a. Cvjeta u VI. 51. Cedrus atlantica “Glauca“ (= C.KATALOG SADNOG MATERIJALA 49. a dolazi u obzir i kod poπumljavanja sredozemnih i polusredozemnih goleti.) . krivudavog debla i πiroko-okruglaste kroπnje. libani var. hranjivim tlima. 52. africana Gord. cigaraπ Listopadno drvo koje naraste u visinu do 20 m. i VII. nasadima i drvoredima. Cedrus atlantica (Endl.

Relativno malo strada od bolesti i insekata. C. crna koπÊela Listopadno stablo do 20 m visine. .Lawsonov paËempres 14 . boursieri Carr. libani var.KATALOG SADNOG MATERIJALA 53. Areal mu je sjeverna Afrika. Moæe uspijevati dobro kod punog svjetla. deodara Hook. podnosi polusjenu ali mlade biljke stradavaju od mraza . Mala Azija. Celtis australis L. glinastim tlima i tamo gdje ima obilje atmosferske vlage. Nema posebnih zahtjeva prema tlu. Voli duboka i svjeæa tla. 56. (= C. Pravilnom rezidbom mogu se dobiti vrlo dekorativni efekti. 55. Voli vapnena i pjeskovita tla.kopriviÊ. Chamaecyparis lawsoniana (Murr. Dosta dobro podnosi suπu. Prirodno se rasprostire u Sjevernoj Americi. Kavkaz i juæna Europa.himalajski cedar Stablo naraste i do 50 m sa promjerom debla i do 3 m. Ovo je jedna od vrsta ËetinjaËa s moæda najveÊim brojem kultivara. Doæivi starost i do 1000 godina. U mladosti raste sporo. indica Chambray.) . Prirodno dolazi na podruËju Himalaja. Cedrus deodara (D. (= C. Otporan je i na oneËiπÊenost zraka od dima i praπine.kultivar atlaskog cedra “Pendula“ Grane imaju tendenciju rasta prema dolje. te je biljku potrebno “voditi“ uz podlogu do æeljene visine.Don. 54. »esto se koristi u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. Cedrus atlantica “Pendula“ . a kasnije bræe. Stablo 30 .) . te ih je potrebno saditi na zaπtiÊene juæne ekspozicije.50 (60) m visoko i promjera do 2 m. Otporan je na niske temperature sve do 25°C. ali najbolje uspijeva na dubokim. svjeæim. Don.) Parl.) G. Najljepπi izgled kroπnje dobiva se sadnjom pojedinaËnih biljka ili u grupama sa dovoljno prostora. kao i u polusjeni.

do 1. l. To je plaviËast kultivar uskog habitusa. Chamaecyparis lawsoniana “Ellwoodii“ (=C. Mutacija od cv. pri bazi je neπto πiri.5 m visok kultivar. a iglice su mu viπe æute. ellwoodii Honn. usko Ëunjast. sa igliËastim liπÊem plavozelene od plavosive boje (sliËno kao “Fletcheri“). dok su u nutarnjem djelu kroπnje plavkastoæuto-zelene. Iglice su plavkasto nahukane. Chamaecyparis lawsoniana “Alumii“ .kultivar lawsonovog paËempresa “Columnaris“ Usko stupolikog rasta. 15 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 57. Vrlo je gust. var. U mladih su biljaka grane usmjerene prema gore. Chamaecyparis lawsoniana “Alumigold“ . 5-10 m visine. 58. 60.) . kasnije viπe sivoplave. Alumii. Ovo je jedan od najljepπih kultivara za kamenjare. a u starijih otklonjene.kultivar lawsonovog paËempresa “Ellwoodii“ »unjastog rasta. Chamaecyparis lawsoniana “Columnaris“ . 2-3 m visine. od kojeg se razlikuje po tome πto je neπto niæi.kultivar lawsonovog paËempresa “Alumigold“ 59. Grane su mu prema gore usmjerene.kultivar lawsonovog paËempresa “Alumii“ Uspravan. a pri vrhu se suæava.

moæe se saditi pojedinaËno ili u grupi u neparnom broju biljaka. 5-8 m visoka forma. na dodir vrlo mekana.5 m. pottensoi Dall. 63.KATALOG SADNOG MATERIJALA 61. 62. et. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri“ (= C. Chamaecyparis lawsoniana “Globus“ . 16 .kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri Gold“ Rastom i oblikom sliËan cv. Chamaecyparis lawsoniana “Pottenii“ (= Cupressus lawsoniana var.kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri“ Sporog stupolikog do Ëunjastog rasta. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri Gold“ . Nastao kao mutacija tipiËne vrste. l.kultivar lawsonovog paËempresa “Globus“ Kuglastog oblika visine od 1 -1. Jacks. Fletcheri samo πto mu je igliËasto liπÊe zlatnoæute boje.kultivar lawsonovog paËempresa “Pottenii“ Vrlo gusta i kompaktna forma visoka do 10 m. var.) . Svijetlozelene do zelene boje. fletcheri (Fletcher) Hornibr.) . 64.

izbojci zlatnoæuti i porma osnovi æutozeleni. 66. grane i granËice priliËno prema gore usmjerene. iglice zlatnoæute boje na vrhovima izbojaka. Moæe narasti 10 m sa promjerom baze od 1. var. Na hladnoÊu jako otporna forma. Chamaecyparis lawsoniana “Tekeres“ .kultivar lawsonovog paËempresa “Stardust“ ©iroko Ëunjastog habitusa.3 m. snaæna biljka. l.5 . 68. Chamaecyparis lawsoniana “Stewartii“ (= C.kultivar lawsonovog paËempresa “Silvania“ 67. 17 . do 10 m visoka forma. Chamaecyparis lawsoniana “Stardust“ .kultivar lawsonovog paËempresa “Stewartii“ »unjastog rasta.KATALOG SADNOG MATERIJALA 65. Chamaecyparis lawsoniana “Silvania“ . stewartii Schelle) . Moæe se saditi u grobljima gdje ima dovoljno mjesta ili u vrtu u kombinaciji sa kultivarima koji su gusti i kompaktni da bi πto viπe naglasio “tuæan“ izgled kultivara.kultivar lawsonovog paËempresa “Tekeres“ Visoka. Prilikom sadnje obratiti paænju na konaËne dimenzije biljke te joj ostaviti dovoljno mjesta za rast. viseÊih vrhova grana.

72. 70. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis“ . Grane su prema gore usmjerene.kultivar lawsonovog paËempresa “Winston Churchil“ Jedan od najljepπih zlatnoæutih kultivara lawsonovog paËempresa sa liπÊem koje je cijele godine bogato obojeno. LiπÊe je zlatnoæuto do svijetlo-æuto u nakupinama poput liπaja na izbojcima. koji raste kao manje ili srednje veliko stablo. Chamaecyparis obtusa “Tetragona Aurea“ (Ch. var.kultivar hinoki paËempresa “Nana Gracilis“ Vrlo traæen i rado uzgajan kultivar koji naraste do 2 m. Chamaecyparis lawsoniana “Wisselii“ . Rastom je πiroko stupolik kultivar.kultivar lawsonovog paËempresa “Wisselii“ »unjastog rasta. Naraste do 2 m visoko. πiroke Ëunjaste kroπnje. Rastom je piramidalan. 18 . 10 ili viπe metara visoka forma. sa vrlo dekorativnim granËicama πkoljkastog izgleda. o.KATALOG SADNOG MATERIJALA 69. neπto πiri. Chamaecyparis lawsoniana “Winston Churchil“ .kultivar hinoki paËempresa “Tetragona Aurea“ 71. tetragona aurea Nicholson) .

cyanoviridis Hort. Chamaecyparis pisifera “Compacta Albovariegata“ . 5 m visoka forma. 19 . Izbojci su nitasti i tanki.kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Aureovariegata“ Rastom i oblikom identiËan prethodnom kultivaru sa tom razlikom πto mu je dio ljuskastog liπÊa æuÊkaste do zlatnoæute boje. filifera (Sénécl. var. πiroko Ëunjastog oblika.) .kultivar pjegavog paËempresa “Boulevard“ Nastao je kao mutant kultivara “Squarrosa“. dok su ostale tamnozelene boje.kultivar pjegavog paËempresa “Filifera“ Naraste do 5 m visoko. iglice 5 . sivoplave zimi. Chamaecyparis pisifera “Boulevard“ (=C.) . et C. vise.kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Albovariegata“ Gusta patuljasta forma do 1 m visine i πirine. 74. Vrlo dekorativan kultivar.) Hartw. fino uπiljene. Ljuskaste iglice mjestimiËno bjelkasto obojene. Retinospora squarrosa K.KATALOG SADNOG MATERIJALA 73. srebrnastoplave ljeti. et Ruempel. Chamaecyparis pisifera “Compacta Aureovariegata“ . 75.6 mm duge. p. p. 76. Chamaecyparis pisifera “Filifera“ (=Ch.. Ëunjastog rasta. na vrhovima izbojaka srpasto povinute.

Chamaecyparis pisifera “Filifera Nana“ . Ëunjaste. 79. 80.) .kultivar pjegavog paËempresa “Filifera Gold Spangle“ Kultivar rastom i oblikom sliËan prethodnom. squarrosa (Zucc. 78. et Hochst. Chamaecyparis pisifera “Snow“ . 20 . p. a sa donje strane bijelo. prozraËne kroπnje. Izbojci su takoer nitasti i vise ali su sumporasto æute boje koju zadræavaju cijele godine. IgliËasto liπÊe bijelo proπarano. igliËasto liπÊe plavo zelenkasto. var. Chamaecyparis pisifera “Filifera Gold Spangle“ .kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa“ Naraste do 10 (20) m.KATALOG SADNOG MATERIJALA 77. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa“ (=C.kultivar lawsonovog paËempresa “Filifera Nana“ Patuljast kultivar pogodan za kamenjare i æardinjere.) Beissn.kultivar pjegavog paËempresa “Snow“ Patuljast kultivar Ëunjastog rasta.

Cvjetovi se pojavljuju u II. Cornus mas L. i IV. Cydonia japonica Loisel.) Koidz. Plod je koπtunica sa mesnatim ovojem oko 12 mm duga i 5 mm πiroka. Rasprostranjen je u srednjoj i juænoj Europi.5 m. uspravnih. speciosa ( Sweet. 82. C. 84. koja nisu izloæena kasnim mrazevima. u grupama i u æivim ogradama (dobro podnosi orezivanje). 21 . Chamaecyparis pisifera “Squarrosa Aurea“ . Krimu i Kavkazu.kultivar bijelog ameriËkog sviba “Flamiramea“ Listopadni grm visok 2 . kada je skoro cijela biljka prekrivena cvjetovima. Cornus stolonifera “Flamiramea“ . Chaenomeles japonica Spach non Lindl. sa uspravnim.3 m.) Nakai. suπu. Traæi svjeæa i plodna. Cvjeta u III.9 m visine.) . (=C. u grupama ali i u æivim ogradama. dobro drenirana tla. Moæe se uzgajati na sunËanom mjestu kao i u zasjeni.KATALOG SADNOG MATERIJALA 81. toplim i suhim staniπtima. Squarrosa. kao i zagaeni zrak. Kroπnja je neπto guπÊa i igliËasto liπÊe je sumporasto æute do svijetlo æute boje. mjesecu prije listanja. Najbolje uspijeva na vapnenim. Sadi se pojedinaËno. Dobro podnosi i najteæe zimske uvjete. . mjesec). Skromnih je zahtjeva u pogledu kvalitete tla. praπinu i πtetne plinove. Voli sunËana i svjetlija mjesta. 83. sazrijeva poËetkom jeseni ( VIII. Od prirode dolazi u Kini i Japanu. drijen Listopadni grm ili manje stabalce od 6 .kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa Aurea“ Naraste sliËno kao i cv. i IX. πibolikim i æutim granama. Maloj Aziji. Ima kiselkast i trpak okus. mjesecu prije listanja. Otporna je na niske temperature.Japanska dunja Listopadni πiroki grm visok 1 . i III.dren. Kao rano cvjetajuÊa i vrlo dekorativna vrsta vrlo je cijenjena u hortikulturi.. trnastih i golih grana. lagenaria (Loisel. dim. te se uzgaja pojedinaËno.1.

22 .Lijeska obiËna ©iroki. a grane i granËice su vrlo krivudavi. listopadni grm koji naraste do 4 m visine. guste. Corylus colurna L. prije listanja. Corylus avellana “Contorta“ .Medvjea lijeska Listopadno. Voli dublja vapnena tla. Voli svjeæa. Cvjeta u IV. pravilne kroπnje. 88. Corylus avellana “Atropurpurea“ . Posebno je dekorativna u rano proljeÊe. . i V.kultivar obiËne lijeske “Atropurpurea“ Raste kao i tipiËna vrsta samo su joj listovi tamnocrvene boje u proljeÊe. kada do izraæaja doe krivudavost grana i obilje muπkih resa. do 30 m visoko stablo.KATALOG SADNOG MATERIJALA 85. nepravilno ispucala. gusti. plodna i dublja tla. mjesecu. Dobro raste na sjenovitim i na osunËanim poloæajima. Corylus avellana L. a koncem ljeta lagano prelazi u zelenkasto crvenkastu nijansu. . 86. 87.kultivar obiËne lijeske “Contorta“ Naraste neπto niæe od obiËne lijeske. Siva kora plutasta.

Otporan je na suπu i negativne gradske utjecaje. Voli kvalitetno vrtno tlo. πiroki i do 2 m visok grm. NajËeπÊe se sadi na travnjacima. . Uspjeπno se uzgaja u æardinjerama i kamenjarima.horizontalna muπmulica Polu zimzeleni. 90. Cotoneaster divaricatus Rehd. Zbog tog razloga je pogodna za ozelenjavanje vrtnih kamenjara kao i za pokrivanje tla.razmaknuta muπmulica Listopadan. i to pojedinaËno ili u manjim grupama. na sunËanim ili polu sjenovitim mjestima. pa zbog tih i drugih osobina spada u red najljepπih niskih grmova. Ëije su grane Ëvrsto priljubljene uz zemlju. .& Wils. 91. Od prirode dolazi u zapadnoj Kini.puzava muπmulica PuzeÊi zimzeleni grmiÊ. horizontalno otklonjenih grana. Uzgaja se u ogradama ili kao pojedinaËne biljke. 92. Cotoneaster horizontalis Dcne. Himalajima.KATALOG SADNOG MATERIJALA 89. a otporna je na praπinu i dim pa se Ëesto koristi u gradovima. do 40 cm visoki. Nema posebnih zahtjeva na kvalitetu tla. . Cotoneaster dammeri Schneid. polegli grmiÊ. 23 . Plodovi se zadræavaju u toku veÊeg dijela zime. Cotoneaster dammeri “Skogholm“ .kultivar puzave muπmulice “Skogholm“ Kultivar koji se odlikuje guπÊom razgranjenoπÊu i manjim listovima od tipiËne vrste.

svjeæim. non Sieb.5 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 93. mekane.. Cotoneaster salicifolius Franch. Najbolje uspijeva na dubokim. fortunei Hooib. sugi Jednodomno stablo do 50 (65) m visoko i promjera do 3 m. elegans (Henk.vrbolisna muπmulica Polu zimzeleni ili zimzeleni grm visok do 5 m.&Hochst. glinastim i ocjeditim tlima u kojima nema vapna. tanke. japanski cedar. C. Koristi se i za æive ograde te uljepπavanje zidova. dugih i blago viseÊih grana. zimi crvenkasto bakarne boje. 96. Dobro podnosi niske temperature. Posebno je efektna ako se sadi na travnjacima ili u grupama. gusto granat grm ili malo stabalce. 24 . Cryptomeria japonica “Elegans Viridis” .Don (= C.. Cryptomeria japonica D. . Zahtjeva svjeæa tla i visoku vlaænost zraka. U naπim uvjetima u kontinentalnom dijelu zemlje iglice i izbojci poprime zimi smee crvenkastu boju zbog niskih temperatura. japonica var. “Yawarasugi”) . Za uspjeπan uzgoj treba joj osigurati svjeæa.. kawaii Hayata) . Rasprostranjena je u zapadnoj Kini.kultivar japanske kriptomerije “Elegans Viridis” Od prethodnog kultivara “Elegans“ razlikuje se po izrazitije zelenijoj i æuÊkastijoj boji iglica. iglice 1. C. 94. Cryptomeria japonica “Elegans“ (= C. a za vrijeme vegetacije boja im je tamnozelena.japanska kriptomerija. otklonjene. gracilis Hort.kultivar japanske kriptomerije “Elegans” Juvenilna forma koja je kratka vijeka i vrlo rijetko donosi plodove.) Mast. Moæe se uzgajati na svijetlim sunËanim kao i na polu sjenovitim mjestima. grane otklonjene. pjeskovita i dobro propusna tla. U Europi i Sjevernoj Americi uzgaja se kao ukrasno stablo. kroπnja Ëunjasta i gusta. 95. plavozelene. lagana.2 cm duge. deblo ravno i vitko.

obiËni likovac Od 30 . prije listanja. 100. Rasprostranjen je u Europi. M. praπinu i otrovne plinove. na rubovima πuma. Vrijeme cvjetanja je od V. et Jacks. 99.5 . Deutzia crenata “Plena“ . Doæivi starost do 15 godina. mjeseca. ali Ëesto i na skeletnim terenima. Sadi se pojedinaËno. & Zucc. u grupama.) . Javlja se na plodnim. macrocarpa.IV. scabra Thunb.2 (3) m visine sa uspravnim i πibolikim izbojcima. uspravnim granama. a naroËito kora i plodovi vrlo otrovni. dim.150 cm visok listopadni grm. Cvjeta od V. . Za uspjeπan razvoj potrebni su joj svijetli i sunËani poloæaji.VII. bogatim vapnom i blagim humusom. Cvjeta vrlo rano u proljeÊe (II.kupresociparis Stablo visoko 30 ili viπe metara. Daphne mezereum L. sa πibolikim. svjeæim i rahlim tlima. kroπnja gusta. a nalazi primjenu i u æivim ogradama. (= D. Dobro podnosi suπu. Svi dijelovi biljke. Uspjeπno se moæe razmnoæavati reznicama ako su one uzete sa stabala starih 5 . InaËe je skromnih zahtjeva. poslije listanja. Kavkazu i sjevernoj Aziji. koja traje 2 . do visine od 2300 m. Rasprostranjena je u Japanu i Kini. . Aziji. Ëunjasta do stupolika kao u C.VII.20 godina. 98. kao i kod tipiËne vrste. Ovaj intergenusni hibrid uzgaja se u Velikoj Britaniji viπe od 50 godina i ima bujan rast. mjesec). te svjeæa i hranjiva tla.dojcija Listopadni πiroki grm 1.kultivar dojcije “Plena“ Kultivar se odlikuje bujnijim cvijetovima zbog mnoπtva latica. . . X Cupressocyparis leylandii (Dall.3 tjedna. otporan na mraz i drvo je dobre kvalitete. slabo razgranjenim.) Dall. Dobro podnosi zasjenjivanje. Odlikuje se obilnom cvatnjom. Deutzia crenata Sieb. 25 . Kod nas dolazi u svijetlim πumama i πikarama.KATALOG SADNOG MATERIJALA 97. mjeseca. (= Cupressus macrocarpa x Chamaecyparis nootkatensis) .

Odavno se kultivira u jugoistoËnoj Europi. Rasprostranjena je u istoËnom Sredozemlju. Zbog svih tih dobrih uzgojnih osobina.eskalonija Zimzeleni gusti grmiÊ. otvorene sunËane poloæaje iako dobro raste i na polu sjenovitim poloæajima. Pogodna za sadnju i uzgoj u posudama ili kamenjarama.V. gdje su je donijeli Turci prilikom osvajanja ovih krajeva.dafina Listopadno manje stablo visine od 8 . srednjoj Aziji. Pogodna je i za æive ograde. 104. polegli grmiÊ koji cvijeta veÊ krajem sijeËnja ili poËetkom veljaËe. dafina se u hortikulturi Ëesto koristi kao dekorativna vrsta. 26 . Skromna je u pogledu staniπnih uvjeta. Erica carnea L. . 103.10 m.crnjuπa Zimzeleni niski. a plodovi se pojavljuju u jesen. . inaËe se uzgaja pojedinaËno ili u grupama. mjeseca.KATALOG SADNOG MATERIJALA 101. i VI. praπinu i πtetne plinove. Cvjeta od III. Cvjeta u V.vulgaris Mill. Escallonia virgata . dim. lijepog habitusa. koji najbolje uspijeva u mediteranu. mjesecu. miriπljavih i medonosnih cvjetova. Dobro raste na pjeskovitim i suhim tlima. 102.) . Cvjeta bijelim cvijetovima u ljeto. (=E . Elaeagnus angustifolia L. Euonymus europaea L. .obiËna kurika VeÊi listopadni grm ili manje stablo do 6 m visine. Pogodan za kamenjare. Voli svjeæa i vlaænija tla. Otporna je na suπu i dosta dobro podnosi niske temperature. Voli polusjenu i kiselo tlo.

a tada grane nastavljaju rast prema dolje. Fagus sylvatica “Atropurpurea“ . Fagus sylvatica “Asplenifolia“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 105. guste kroπnje sa granama koso prema gore usmjerenim. nadmorske visine. ali ipak traæi duboka. europska bukva Do 30 m visoko stablo. 27 . duæi i uæi nego u obiËne bukve.kultivar obiËne bukve “Asplenifolia“ Vrlo dekorativna biljka koja naraste do 15 m. Rasprostranjena je u centralnoj. Plod je poznat po imenom “bukvica“. dozrijeva u rujnu i listopadu. svjeæa i bogata tla. s.kultivar obiËne bukve “Atropurpurea“ Rastom sliËna obiËnoj bukvi ali joj listovi imaju crvenu boju. Raste na razliËitim geoloπkim podlogama i vrstama tala. 106. Fagus sylvatica “Atropurpurea Pendula“ . izbjegava poplavna podruËja pa je nalazimo na brdovitim i planinskim predjelima do 2000 m. . zapadnoj i juænoj Europi.obiËna bukva. »esto se sadi u pakovima i pojedinim vrtovima. Fagus sylvatica L. Cijepi se na ravnu podlogu ili vodi uz odreenu podlogu do æeljene visine. I. 108.kultivar obiËne bukve “Atropurpurea Pendula“ Grane rastu prema dolje. 107. Rezidbom se postiæe guπÊi kiπobranast izgled. Listovi urezani i nazubljeni.

a razmnoæava se dijeljenjem osnovnog busena na manje dijelove. Fagus sylvatica “Tricolor“ . 28 . Fagus sylvatica “Fastigiata“ . Uvjeti uzgoja sliËni kao i kod obiËne bukve. Naraste od 10 . a kasnije rastu prema dolje. 111. a prema jeseni mijenjaju boju u smeu. plavo sive boje listova. Fagus sylvatica “Pendula“ . guste kroπnje. Festuca ovina “Glauca“ Gusta.KATALOG SADNOG MATERIJALA 109. busasta trava. Moæe narasti do 10 m visine i 2 m πirine.kultivar obiËne bukve “Tricolor“ Naraste kao manje stabalce. te tvore stupolik habitus biljke.kultivar obiËne bukve “Fastigiata“ Grane rastu prema gore. Grane u poËetku rastu u visinu.kultivar obiËne bukve “Pendula“ »esto uzgajan kultivar po parkovima. Listovi u poËetku sezone intenzivno obojani. 112. 110.20 cm. Lako i jednostavno se uzgaja. Vrlo Ëesto se koristi za sadnju u kamenjarima.

“Kugla” dosegne promjer do 1. Voli svijetle i sunËanije poloæaje. 29 . oxycarpa Willd. dobro podnosi zagaenost zraka i niske temperature. guste zaobljene kroπnje.3 m visok listopadni grm.KATALOG SADNOG MATERIJALA 113. GustoÊa kroπnje se moæe poveÊati rezidbom dugih grana na 3 4 pupa iz kojih Êe potjerati nove granËice ali sada kraÊe i sa manjim razmakom izmeu pupova. Forsythia europaea Deg. Fraxinus angustifolia “Pendula“ . i IV. a reæu koje rastu horizontalno tako da se dobije oblik biljke poput kiπobrana. a cvjetovi ostaju dosta dugo na granama (i do 30 dana). Fraxinus angustifolia Vahl. . Voli neπto vlaænija tla pa prirodno dolazi u luænjakovim poplavnim sastojinama ali se moæe uzgajati u parkovima ili okuÊnicama kao pojedinaËna stabla. Biljka se moæe oblikovati rezanjem grana koje rastu prema dolje i ostavljanjem grana koje rastu horizontalno. a dobro uspijeva na gotovo svakom tlu.kultivar poljskog jasena “Pendula“ Kultivar koji se takoer proizvodi cijepljenjem na podlogu osnovne vrste na æeljenu visinu. Kada se po æelji dovoljno daleko udaljilo od ravne podloge ostavljaju se grane koje rastu prema dolje.) . Kuglasta forma koje se cijepi na ravnu podlogu osnovne vrste na æeljenoj visini. Pogodan za drvorede.5 m.kultivar poljskg jasena “Globosum“ 116. Fraxinus angustifolia “Globosum“ . mjesecu prije listanja. (= F.poljski jasen Listopadno stablo 20 m visine. sa dugim uspravnim ili blago kosim granama. & Bald. 114. Cvjeta u rano proljeÊe u III.forzicija 2 . 115.

a dobro podnosi niske temperature. 30 . NajËeπÊe se uzgaja kao parkovna vrsta. Postoji velika raznolikost oblika i boje cvjetova. Cvjeta u VII. Voli duboka svjeæa tla. otvorene i sunËane poloæaje. . . Gleditsia triacanthos L. . sunËane poloæaje. 119. a pridolazi u brdskom i planinskom podruËju preteæno u bukovim sastojinama.ginkgo Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. 120. U mladih biljaka kroπnja je neπto uæa ali se kasnije raπiri.IX. Voli vlaæna i svjeæija tla.bijeli.KATALOG SADNOG MATERIJALA 117. Hibiscus syriacus L. Dobro podnosi suπu i niske temperature. Podnosi dobro orezivanje pa se koristi za æive ograde koje su neprohodne zbog gustoÊe i jakih trnova. Sadi se Ëesto u vrtovima i parkovima kao pojedinaËno stablo ili skupina stabala. sirijska ruæa Naraste kao veÊi listopadni grm ili manje stablo do 5 m visine. LiπÊe u jesen poprimi zlatnoæutu boju. mjeseca.glediËija. Ginkgo biloba L. . Voli duboka i svjeæa tla. gorski jasen Listopadno stablo do 40 m visine. Fraxinus excelsior L. Voli sunËane poloæaje i bogatija tla. (= Salisburia adiantifolia Smith ) .hibisk. trnovac Preko 40 m visoko listopadno stablo sa tamnosmeim do crvenim trnovima na kori debla i grana. 118.

122. Voli duboka. Najbolje uspijeva na vapnenim i neπto svjeæijim tlima ali dobro Êe uspijevati i na ostalim tlima ukoliko nisu previπe siromaπna hranjivima.KATALOG SADNOG MATERIJALA 121.boæikovina Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 10 m visine. Voli duboka svjeæa tla. Drvo mu je vrlo kvalitetno. Brzo raste Ëesto je saen u parkovima i nasadima.crni orah Listopadno stablo do 50 m visine.kultivar kineske borovice “Blue Cloud“ Nizak i vrlo gust grm koji se grana preteæno horizontalno. πiroke kroπnje. Juglans nigra L. Izrazito plave boje koja se zadræava tokom cijele godine ali u proljeÊe na mladim izbojcima boja je svjetlija i izraæajnija. neutralne do blago kisele reakcije. . . 123. vlaæna tla. otvorene i sunËane poloæaje. Plod nije jestiv. Juniperus chinensis “Blue Cloud“ . Ilex aquifolium L. 31 . svjeæa.

bez centralnog debla veÊ viπe grana raste prema gore. Uvjeti uzgoja su isti kao i za prethodni kultivar kineske borovice. Juniperus chinensis “Stricta“ . Podnosi orezivanje pa ga je lako kontrolirati i usmjeravati njegov rast. Juniperus chinensis “Hetzii“ . 126. Sluæi kao “prekrivaË tla”.kultivar kineske borovice “Stricta“ Gust. Ëunjast kultivar koji naraste do 5 m visine. Juniperus chinensis “Pfitzeriana Aurea“ . Juniperus communis “Repanda“ . a vrh je takoer gusto razgranat. 127.kultivar kineske borovice “Pfitzeriana Aurea“ Vrlo πirok i do 3 m visok kultivar koso usmjerenih grana sa povinutim zlatnoæutim vrhovima. 125. 32 . Vrlo lagano se uzgaja i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja. Zlatnoæuta boja najintenzivnija je u proljeÊe na mladim izbojcima.kultivar obiËne borovice “Repanda“ Do 30 cm visok puzeÊi kultivar koji se raπiri po tlu i do 2 m. moæe se posaditi u æardinjere i pustiti da “pada” iz posude prema tlu. Vrlo Ëesto se uzgaja. Vrlo se Ëesto uzgaja.kultivar kineske borovice “Hetzii“ Do 5 m visok zimzeleni grm sa koso prema gore usmjerenim granama.KATALOG SADNOG MATERIJALA 124.

33 . Juniperus communis “Suecica“ .kultivar obiËne borovice “Suecica“ Vrlo gust.kultivar puzave borovice “Glauca“ Vrlo niska puzava forma koja se raπiri do 3 m. plavo zelenkastih iglica. Juniperus horizontalis “Glauca“ . Voli plodna i svjeæija tla. Nije posebno osjetljiv i lako se uzgaja. 129. Pojedine granËice bjelkasto do blijedoæuto obojane. Plavosiva boja najintenzivnija je u mladih izbojaka u proljeÊe.kultivar planinske somine “Variegata“ Razgranat do 1 m visok i 2 m πirok kultivar sa granama koso prema gore usmjerenima. Iglice su plavkasto zelene i bodljikave. stupolik do 10 m visok kultivar. Najbolje uspijeva na otvorenim ili polu sjenovitim poloæajima u svjeæem i hranjivom tlu. Juniperus sabina “Variegata“ . 131. otvorene ili polu sjenovite poloæaje. a prema zimi postepeno tamni u plavu nijansu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 128. Juniperus squamata “Blue Carpet“ Do 70 cm visok i 3 m πirok grm. 130.

Sporog je rasta i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja. gusti kultivar do 4 m visine i do 1. Uspijeva na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju bogata. a kora grana crvenkasto smea. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice. 34 . sa jakim. Otporna na niske temperature i zagaenost zraka pa je Ëesta u gradovima i industrijskim zonama. IgliËasto liπÊe zelenkasto -plavkasto.2 m πirine.5 . Vrlo pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama na balkonima ili vrtovima. a kasnije neπto πira. Juniperus virginiana L. 134. U mladosti kroπnja je izduæena. IgliËasto liπÊe plavo zelenkasto.KATALOG SADNOG MATERIJALA 132.kultivar virginijske borovice “Glauca“ Stupolik. Uvjeti uzgoja su sliËni kao i za sve borovice. koso prema gore usmjerenim granama. 135. ( = Sabina virginiana Ant.) . Juniperus squamata “Mayeri“ Vrlo Ëesto uzgajani kultivar koji naraste do 5 m visoko. 133. Juniperus virginiana “Glauca“ . Juniperus squamata “Blue Star“ Patuljasta.virginijaska borovica Do 30 m visoko stablo. duboka tla. oko 30 cm visoka okruglasta forma.

Juniperus virginiana “Hillii“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 136. 35 . Juniperus x horizontalis “Glauca“ Vrlo zanimljiv i dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. Cvjeta od IV. Kora granËica zelene boje. Kultivar je vrlo pogodan za uzgoj u posudama pred ulaznim vratima. do V. mjeseca. terasama ili na nekom drugom vidnom svjetlom ili polu sjenovitom mjestu.kerija Listopadni do 3 m visok grm.2 m πirine. 138. Potrebno ga je zaπtititi od vlaænog i mokrog snijega koji moæe saviti ili pokidati grane.5 . gusti kultivar do 4 m visine i do 1.kultivar virginijske borovice “Skyroket“ Vrlo Ëesto saen i uzgajan kultivar koji naraste do 5 m visine. pogotovo kultivar “Pleniflora“. Voli sunËane do polu sjenovite poloæaje. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice.kultivar virginijske borovice “Hillii“ Stupolik. Juniperus virginiana “Skyrocket“ . IgliËasto liπÊe zelenkasto plavkasto. a plemka se uzima od Jun. Kao ravna uspravna podloga sluæi Jun. Kerria japonica DC. Vrlo se lako uzgaja te ju je potrebno prorijediti od tla radi obilnije i uËestalije cvatnje.virginiana “Glauca”. balkonima. a sadi se kao pojedinaËan grm ili po æelji kao æiva ograda koja neÊe cvjetati punim intenzitetom ali Êe biti posuta cvijetovima. NajËeπÊe se biljka spiralno poveæe. 139. (= Corchorus japonicus Thbg. virginiana “Skyrocket“. ) . ali je stresanje mokrog snijega sa svih biljaka u vrtu nuæna mjera zaπtite biljaka od snjegoloma. 137.

Voli duboka plodna tla i svijetle osunËane poloæaje. 36 . 140.europski ariπ Naraste do 35 m visoko. ) . svijetle. Larix decidua Mill. Voli sunËane poloæaje i nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla.obiËni negnjil.kelreuteria Listopadno. Grane krivudave. Uvjeti uzgoja su mu sliËni kao i kod europskog ariπa. i V. »esto od prirode dolazi na vapnencima te podnosi suha i siromaπna tla.kultivar japanskog ariπa “Diana“ Dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem na podlogu europskog ariπa. U jesen listovi naranËasto crveni. 142. Laburnum anagyroides Med. ( = Cytisus Laburnum L. Cvijeta u VII i VIII mjesecu. a cvjetni grozdovi dugi do 20 cm. Iglice mu takoer opadaju i poprimaju zlatnoæutu boju. Dosegne visinu do 5 m. oko 20 m visoko stablo. rijetke kroπnje. Larix japonica “Diana“ . Cvjeta u IV. zanovijet VeÊi listopadni grm ili stablo visine do 10 m. Laburnum vulgare Gris ) .. . 141. (= L.KATALOG SADNOG MATERIJALA Koelreuteria paniculata Laxm. mjesecu. Iglice prije opadanja u jesen poprime zlatnoæutu boju. Voli sunËane i otvorene poloæaje. europaea DC.

Listovi nalikuju na muziËki instrument liru. 145. i VI. vrlo razgranat. liriodendron Listopadno stablo do 50 m visine. sadnju uz niæe zidove itd. ruæiËaste do tamnocrvene.tulipanovac. Kora debla i grana vrlo izbrazdana zbog nakupina plutastih tvorevina. Liriodendron tulipifera L. Dosta brzo raste te se koristi kao prekrivaË tla. a cvjetovi cvijetu tulipana. Dobro podnosi niske temperature i gradsku klimu.klobuËasta kozokrvina Zimzeleni grm. mjesecu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 143. 146. Liquidambar styraciflua L. 37 .likvidambar Listopadno stablo koje naraste do 40 m. a koristi se za prekrivanje tla. Listovi u jesen mijenjaju boju od æute. . Voli otvorene svjeæije poloæaje i dublja tla. Lonicera pileata Oliv. Cvjeta u V. Ligustrum ovalifolium Hassk.πirokolisna kalina Listopadan grm do 3 m visine. Dobro podnosi orezivanje. πiroke razgranate kroπnje. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. . . Boja listova u jesen 144. (= Caprifolium pileatum Kuntze) . Voli otvorene poloæaje i duboko hranjivo tlo i neπto veÊu zraËnu vlagu. Nije osjetljiva na nedostatak hranjiva te uspijeva na razliËitim tlima. visine oko 50 cm. Dolazi na raznim tlima i nije posebno zahtjevna u pogledu koliËine hranjiva. πiroke jake kroπnje.

i V. »esto se sadi u gradovima jer podnosi oneËiπÊenje zraka.mahonija Do 2 m visoki zimzeleni grm.KATALOG SADNOG MATERIJALA 147. Magnolia kobus DC. kobushi Mayr. -Bod. 38 . mjesecu. a uzgaja se i u æivim ogradama. i V. dublja i hranjiva tla. mjesecu. Podnosi polu sjenovite i sjenovite poloæaje. mjesecu . mjesecu. Vrlo prilagodljiva na uvjete uzgoja te se vrlo Ëesto sadi pojedinaËno ili u skupinama. Otporna je na hladnoÊu i suπu. denudata x M.) Maxim. za razliku od ostalih magnolija koje su osjetljivije.tatarska kozokrvina Listopadni grm koji naraste do 3 m visine. liliiflora. Uspijeva i u polusjeni. razliËita tla umjerene vlaænosti. umjereno vlaæna. 149. a vrlo je otporna na mraz. Postoje joπ M. i IV. & Z. 148. (= Berberis aquifolium Pursh) . Voli svjetlije poloæaje. Cvjeta u IV. nepravilne kroπnje. Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. Cvjeta u IV. (=M.japanska magnolija Listopadno stablo koje naraste do 10 m visine. . Lonicera tatarica L. x soulangiana Soul. a plod sazrijeva u IX. .zvjezdasta magnolija Listopadni grm ili manje stablo koje cvjeta prije listanja. koja je hibrid izmeu M.) . Cvjeta prije listanja u III. a po uvjetima uzgoja sliËna kao i ostale magnolije. 150. Magnolia stellata (S.

mjesecu. ali neπto guπÊe kroπnje i bræeg rasta od bijelog duda. Kroπnja dosta svijetla. pod uvjetom da voda ne stagnira. Prirodno je rasprostranjena u jugoistoËnom Sibiru. Najviπe mu odgovaraju duboka. koji naraste najviπe do 0. Prirodno dolazi u Kini i istoËnoj Aziji. mandæurski plutnjak Listopadno dvodomno drvo koje u svojoj domovini moæe dostiÊi visinu od 25 m. U vrijeme vegetacije ima tamnozelenu boju. a deblo vitko i Ëisto od grana. 155. Moæe se uzgajati na otvorenim mjestima ili u polusjeni. U juænoj Europi uzgaja se od dvanaestog stoljeÊa.sibirska steljica Zimzeleni dvodomni grm. Otporan je na niske temperature.5 m u πirinu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 152. Koreji. »esto se uzgaja kao parkovna vrsta. . U kulturi izvan svog areala ima znatno manje dimenzije. i VI. 39 .bijeli dud. 154. a odatle je raπiren u Malu Aziju i Perziju. rijetka i okruglasta. Morus nigra L. Sazrijevaju u V. Mandæuriji (podruËje Amura. Cvjeta u V. medonosni. . i VI. LiπÊe se koristi za ishranu gusjenica dudovog svilca. Phellodendron amurense Rupr. bijela murva Stablo od 15 . dok u zimi posmei. sjev. Osjetljiviji je na suπu i hladnoÊu. .5 m u visinu i 1. Bijeli. Na suhom terenu raste vrlo sporo. Rasprostranjen je u juænom djelu dalekog istoka bivπeg SSSR-a. do 1 m promjera debla. a podnosi i vrlo vlaæna tla. 153. a dobar je i za stoËnu hranu i bojenje u æuto. Plodovi su krupniji od plodova bijelog duda i pocrne kada su zreli. .felodendron. hranjiva i rastresita tla. Morus alba L. Kroπnja mu je πiroko razgranana. a slatki su i kad nisu zreli. sa promjerom debla do 1 m.ime!). ruæiËasti ili ljubiËasti te slatki i jestivi plodovi zapravo su plodoviπta koja se zovu dudinje ili murve. Koristi se kao prekrivaË tla i za kamenjare.20 m visoko. Microbiota decussata Komar. Cvjetovi miriπljavi. vlaæna. dosta prozraËna. Voli dublja.crni dud Naraste do 20 m. mjesecu. svjeæa tla i sunËane poloæaje.

f.kultivar obiËne smreke “Nidiformis“ Patuljast kultivar koji naraste do 50 cm u visinu i oko 80 cm u promjeru.) Link) . a. Uspijeva na ilovastim. i VII.KATALOG SADNOG MATERIJALA 156..) Nash. sa priljubljenim viseÊim granama uz deblo. Uzgaja se pojedinaËno ili u manjim grupama. 3 . Cvjetovi veoma miriπljavi. visine do 3 m. 40 .kultivar obiËne smreke “Inversa“ Stablo do 10 m visoko. excelsa (Lam.obiËna smreka Stablo do 50 m visoko i do 2 m debelo. Picea abies (L. Voli vlaæniju i hladniju klimu. a. Od prirode dolazi u jugozapadnoj Europi. Pogodan je za uzgoj u kamenjarama i posudama. var. nidiformis (Beissn.9 u grozdastim cvastima. Philadelphus coronarius L. P.) Karst (= P. mjesecu. 157. grupirani pri vrhu izbojaka po 5 . Cvjeta u (V. Inversa (Beissn. 158. raste i na podzolima.) VI. U sredini kroπnje nalazi se gnjezdasto udubljenje zbog specifiËnog smjera rasta izbojaka u sredini kroπnje. Pajasmin je veoma popularan zbog izuzetnih dekorativnih i uzgojnih svojstava. 159. pjeπËanim i rahlim tlima gorskog i subalpinskog pojasa. Picea abies “Inversa“ (= Abies excelsa inverta Gord. Nema veÊih zahtjeva u pogledu kvalitete tla. Picea abies “Nidiformis“ (= P.4 cm u promjeru.pajasmin Listopadni grm πibolikih uspravnih grana. Za uspjeπan razvoj treba mu osigurati otvorene poloæaje sa puno sunca. .) .) Slavin) . ali mu najbolje odgovaraju plodna i svjeæa tla. pa se vrlo Ëesto uzgaja.

u kulturi otporna na dim. sura ili kanadska smreka Stablo do 40 m visine sa gustom i Ëunjastom kroπnjom. Traæen i Ëesto uzgajan kultivar. praπinu i πtetne plinove. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili u æardinjerama. te u mladosti dosta brzo raste. menziesii Engelm. 41 . canadensis B. Raste sporije od obiËne smreke. conica Rehd. koniËan kultivar koji sporo naraste do 2 m visine. te vrlo dobro podnosi gradski klimat. commutata Hort. albertiana f. 161. Picea pungens Engelm. S. laxa Sarg. (= P. πiroke piramidalne kroπnje. Podnosi mraz i velike suπe. Iglice su plavozelene do srebrnozelene boje. ) . parryana Sarg. P. Dolazi na vlaænijim i pjeskovitim tlima. (= P.. 162. Picea omorika (PanË.bodljikava ili plava smreka Do 50 m visoko stablo. P. Dobro podnosi mraz. var. P. ali ne voli moËvarna tla. 163. P..) Purkynë . Picea glauca “Conica“ (= P.kultivar kanadske smreke “Conica“ Gust. Picea glauca (Moench) Boss. g.) ..PanËiÊeva omorika Stablo visoko 30 m i do 60 cm u promjeru. To je endemiËna vrsta sa lokalitetima u srednjoj Bosni i zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji.KATALOG SADNOG MATERIJALA 160.) . P.bijela. alba Link.

dosta sporo i najsliËniji je tipiËnoj vrsti. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili æardinjerama. Picea pungens “Glauca“ . 166. Iglice imaju po dvije æute mrlje. zbijenog je i Ëunjastog je rasta.draconis“ . 167.kultivar bodljikave ili plave smreke “Koster“ Takoer jedan vrlo poznati i traæeni kultivar koji naraste neπto manje od cv. 42 . dijelovi iglice su æuti. Antun MijokoviÊ.KATALOG SADNOG MATERIJALA 164. Ovaj kultivar naraste do 10 m . a naziv “Glauca“ predstavlja skupni naziv za viπe kultivara plave boje iglica. Biljka na slici stara je oko 15 godina i visoka je 85 cm. Pinus densiflora “Oculus . 165. tj. Picea pungens “Kutjevo“ .kultivar bodljikave ili plave smreke “Kutjevo“ Selekcionirao ga je i uzgojio osamdesetih godina u rasadniku Hajderovac. Kultivar se odlikuje plavom bojom iglica. Grana se nepravilno.kultivar japanskog crvenog bora “Oculusdraconis“ Raste kao manje stablo. Glauca.kultivar bodljikave ili plave smreke “Glauca“ Kultivar koji se odlikuje plavom bojom iglica. kratkim granËicama i izrazito gustim i patuljastim rastom. a dijelovi normalne zelene boje. Picea pungens “Koster“ .

Pinus nigra Arn. pyrenaica Lap. Pinus heldreichii var.) Markgraf . (= P. Naraste oko 10 m.crni bor Stablo oko 40 m visine πiroke kroπnje u mladosti. »est je u parkovima i nasadima. stupolikog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene.. P. laricio Poir. P. Kora kasnije ploËasto ispuca i posivi. leucodermis (Ant. P.KATALOG SADNOG MATERIJALA 168. munjika Neki autori smatraju da je var. kiπobranasta. mughus Scopoli) . P. Pinus mugo Turra. sa glatkom korom na mladim stablima i granama. nigricans Host. To je bor koji naraste do 30 m visine.planinski bor NajËeπÊe je nizak. Vrlo je otporan i zahvalan za alpinetume ili za uzgoj u veÊim posudama.munika. a kasnije kroπnja postaje πira. leucodermis posebna vrsta. polegnut grm. clusiana Clem.. Voli sunËane poloæaje. (= P. hispanica Cook ) . P. 43 . a rjee stablo oko 10 m visine. austriaca Höss.. Pinus nigra “Pyramidalis“ . 170. 169.kultivar crnog bora “Pyramidalis“ Piramidalnog . Vrlo se Ëesto sadi po parkovima kao pojedinaËna ili kao stabla u skupinama. 171. montana Mill. Podnosi vrlo siromaπna i suha tla pa je jedna od najËeπÊe koriπtenih vrsta za poπumljavanja mediterana i submediterana. P..

Uspijeva na glinastim i vlaænim tlima.. quinquefolia Du Hamel. Raste na razliËitim tlima i lako se uzgaja. canadensis Prov. 173. canadensis var. . 174. Pinus sylvestris “Aurea“ . Kora u gornjem dijelu stabla crvenkasto smea. P. πiroke Ëunjaste kroπnje. 44 . Pinus sylvestris L. Kora debla glatka.alba var. Pinus sylvestris “Watereri“ . (= P.borvac Do 30 m visoko stablo.) . plavkasto zelena. 175.obiËni ili bijeli bor Stablo do 40 m visine. Ëesto zakrivljenog debla. zlatnoæutih iglica. tenuifolia Salisb.kultivar obiËnog ili bijelog bora “Aurea“ Raste kao grm ili manje stabalce.KATALOG SADNOG MATERIJALA 172. P. Kroπnja je kiπobranasta.kultivar obiËnog ili bijelog bora “Watereri“ Okruglast kultivar visok do 3 m. Pinus strobus L. Iglice su mu plavozelene boje.

Dobro uspijeva na rahlim i hranjivim tlima. Listopadno stablo koje naraste do 40 m visine velike i πiroke kroπnje. .VIII. Listovi su zeleni. Moæe se saditi pojedinaËno. koji u mediteranu naraste i do 5 m visine. mjeseca. miriπu. Prunus laurocerasus “Shipkaensis“ . niæeg rasta od tipiËne vrste. . Platanus acerifolia Willd.KATALOG SADNOG MATERIJALA 176.lovorviπnja Zimzeleni grm. 177. Vrlo Ëesto se uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. Prunus laurocerasus L. Listovi su mu izduæeniji od tipiËne vrste. Raste brzo i odgovara joj kontinentalna klima. (= Dasiphora fruticosa Raf. Potentilla fruticosa L. 45 . Voli duboka. 179. Æuti cvjetovi pojavljuju se od V.) .V. u skupinama ili u æivim ogradama. 178. hranjiva tla i nije osjetljiva na gradski klimat te se vrlo Ëesto sadni u parkovima. velikim drvoredima. mjeseca. . koæasti i sjajni. (= Laurocerasus offcinalis Roem) . πetaliπtima itd. Bijeli cvjetovi javljaju se od IV.kultivar lovorviπnje “Shipkaensis“ Gust i kompaktan kultivar.grmasta petoprsta ©iroki listopadni grm koji naraste do 1 m visine.javorolisna platana NajËeπÊe uzgajana vrsta platana u nas. Voli sunËane poloæaje na dubljim i svjeæijim tlima. Otporna je na niske temperature ali joj za vrijeme jakih zima mogu stradati listovi.

P. mjeseca.) Carr.) . πiroke kroπnje.. grozdastih cvijetova koji se pojavljuju u IV. bijelih.sremza 15 m visoko listopadno stablo. Prunus padus L. Vrlo obilno cvijeta od III. naraste i do 100 m visine.. Prunus racemosa Lam. a orezivanjem se formiraju u kiπobranast oblik. Bogato cvate kao i prethodni kultivar u IV.) Britt. douglasii (Lindl.) Franco (= P. Prunus serrulata “Kanzan“ . P. 182. Vrlo se Ëesto uzgaja u parkovima bilo kao pojedinaËna stabla ili u skupinama. Naraste oko 10 m.KATALOG SADNOG MATERIJALA 180. gdje dolazi od prirode. ) . hranjivo i vlaæno tlo.kultivar japanske treπnje “Kiku-ShidareSakura“ Grane joj vise. texifolia (Lamb. Voli visoku zraËnu vlagu i duboko. mjesecu. Voli hranjiva i propusna tla i sunËane poloæaje. 181.obiËna ameriËka duglazija Do 40 m visoko stablo. Kasnije grane same rastu prema dolje do zemlje te se time postiæu vrlo lijepi efekti. Pseudotsuga menziesii (Mirb. (= Padus racemosa Gilib.V. i V.kultivar japanske treπnje “Kanzan“ NajËeπÊe uzgajani kultivar japanske treπnje u nas. te se cijepi na ravnu podlogu. a na otoku Vancouveru. miriπljavih. mucronata Sudw. Prunus serrulata “Kiku-Shidare-Sakura“ .. 46 . . mjesecu. 183.

posebno u drvoredima. Dobro podnosi gradski klimat.vatreni trn. Quercus robur “Cristata“ . Quercus robur “Fastigiata“ . a crveni plodovi ostaju na biljci i preko zime.kultivar hrasta luænjaka “Cristata“ Biljka raste kao manje stabalce do 7 m visine. zbijenih . “Orange“ koji ima æuÊkaste plodove. Boja je posebno intenzivna u proljeÊe. ali voli dublja i hranjiva tla. Pogodna za æive ograde. zimzelen grm koji naraste i do 3 m visine. Vrlo se lako uzgaja na sunËanim poloæajima i hranjivom tlu. 186. Pseudotsuga menziesii “Glauca“ . »esto u gradovima uzgajan kultivar. . sivo plave boje iglica.kultivar obiËne ameriËke duglazije “Glauca“ Gusti. na mladim izbojcima i iglicama. kratkih listova. 187. gusto obraslih po izbojku. Pyracantha coccinea Roem. Habitus biljke podsjeÊa na habitus jablana sa granama prema gore usmjerenima. neπto niæi kultivar. 185. Bijeli cvijetovi javljaju se u V. Postoji i cv. i VI.KATALOG SADNOG MATERIJALA 184. pirakanta Razgranat.kultivar hrasta luænjaka “Fastigiata“ 47 . mjesecu. Naraste i do 10 m visine.

KATALOG SADNOG MATERIJALA

188. Quercus rubra L. (= Q. borealis Michx.) - crveni hrast
Listopadno drvo koje naraste do 40 m visine, πiroko zaobljene kroπnje. LiπÊe u jesen poprimi naranËasto crvenu boju. Vrlo je prilagodljiv i nije izbirljiv, te se lagano uzgaja. Ne izbjegava vapnena i prevlaæna, ali i presuha tla.

189. Rhododendron sp. - rododendron, sleË, pjeniπnik
Zimzeleni do listopadni grmovi, koji narastu zavisno od vrste od 30 cm do veliËine stabla. Rod bilja sa vrlo velikim brojem razliËitih vrsta i joπ veÊim brojem razliËitih hibrida i kultivara. Uglavnom cvjetaju od proljeÊa do kasne jeseni ali najËeπÊe u V. i VI. mjesecu. Za uzgoj je potrebno osigurati kiselo (pH = 4 - 5), vlaæno, duboko i dobro propusno tlo, sa πto je moguÊe manjim udjelom vapna. Najbolje uspijeva u polusjeni ali Êe i sunËani poloæaj pridonijeti dobroj cvatnji i uspjeπnom uzgoju. Ocvale cvijetove dobro je odrezati odmah nakon cvatnje radi stvaranja πto veÊeg broja cvjetnih pupova za cvatnju iduÊe godine.

48

KATALOG SADNOG MATERIJALA

190. Rhus typhina L. (= R. hirta Sudw.) - kiseli ruj
Listopadni grm, koji naraste do 10 m. Voli sunËane poloæaje, dobro podnosi niske temperature, a pogoduju mu razliËita tla. Zelena boja listova u jesen prelazi u plameno crvenu boju. Vrlo se lagano uzgaja, a moæe se saditi pojedinaËno ili u skupinama.

191. Rhus typhina “Laciniata“ - kultivar kiselog ruja “Laciniata“
Raste sliËno kao i tipiËna vrsta, a razlikuje se po listovima koji su lancetasto usjeËeni.

192. Robinia pseudoacacia L. - bagrem
Do 25 m visoko listopadno stablo, bijelih, grozdastih cvasti koje se pojavljuju u IV. i V. mjesecu. Vrlo se lako uzgaja i pogoduje mu veÊina tala. Odgovaraju mu sunËani i polusjenoviti poloæaji, a sadi se pojedinaËno ili u skupinama.

193. Salix alba var. vitellina f. pendula - æalosna æuta vrba
Naraste do 20 m. »esto se zamjenjuje sa Salix babylonica L. koja se rijetko uzgaja. Grane vise do zemlje, a kora na granËicama i granama æute boje. Voli tla sa dovoljno vlage i sunËane poloæaje.

49

KATALOG SADNOG MATERIJALA

194. Salix matsudana “Torturosa“
Listopadno stablo do 20 m visine, kovrËavih grana i granËica. Vrlo Ëesta po parkovima. Voli vlaænija tla.

195. Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh. (= Wellingtonia gigantea Lindl.; Sequoia gigantea Dec.; Sequoia washingtonia (Winsl.) Sudw.; Sequoia ann) - golemi mamutovac, divovska sekvoja
Naraste do 100 m sa najveÊim promjerom stabla u svijetu, do 12 m. Pogoduju joj duboka i svjeæa tla. Kratkotrajno podnosi niske temperature. Sadi se na otvorene poloæaje kao pojedinaËne biljke ili u skupinama.

196. Sequoiadendron giganteum “Barabits Requiem“ - kultivar divovske sekvoje “Barabits Requiem“
Odlikuje se uskim habitusom i uspravnim rastom debla sa granama koje su prema dolje objeπene.

197. Sorbus aucuparia L. - jarebika
Listopadno stablo koje naraste oko 10 m. Prirodno dolazi u viπim predjelima na dubljim i svjeæim tlima. Cvjeta od V. - VII. mjeseca, a naranËasti plodovi ostaju na stablu preko zime.

50

1. mjesecu. te sunËane poloæaje. Voli hranjiva i dobro drenirana tla. mjesecu. Dobro raste i na kiselim zemljiπtima. i V.kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ Listopadni do 80 cm visoki grm.5 m visine.oπtozuba suruËica Listopadan grm. Spiraea x billardii Hering. te u æivim ogradama. Dobro podnosi niske temperature i suπu. Cvijeta u (VI. intermedia Pers.2 m. visine od 1 . albiflora (Mig. Voli svjeæa i hranjiva tla. x S. tankih grana. Spiraea x arguta Zbl. Sorbus scandica Fries (= S.) VII. Dobro podnosi niske temperature i praπinu i smog.KATALOG SADNOG MATERIJALA 198. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer“ (=S. (= S. Mogu se uzgajati pojedinaËne biljke i u skupinama. douglasii Hook. thunbergii Sieb.) .) . x S. rahla i dobro propusna tla. japonica L. bilo pojedinaËno ili u skupinama. 199. 200. Voli duboka i svjeæa tla. Podnosi orezivanje te se moæe koristiti u æivim ogradama. Cvijeta u IV. i VIII. multiflora Zab. 201. 51 . sunËane ili polu sjenovite poloæaje. salicifolia L. (= S.) Zab.Bilardova suruËica Listopadni grm od 1 .) Do 10 m visoko listopadno stablo. Takoer voli svjeæa.) . hranjiva. te se dosta uzgaja u gradovima. x S.

jorgovan NajËeπÊe uzgajani S.) Zbl. . Rasadnik Hajderovac raspolaæe sa 150 razliËitih vrsta i kultivara jorgovana. Dobro raste na svakom tipu tla. Spiraea x rosea SliËnog rasta kao i Bumaldova suruËica. a ruæiËaste cvasti javljaju se u VI. mjesec. .Vanhoutteova suruËica Listopadni grm do 2 m visine. Jedna od najËeπÊe uzgajanih suruËica u vrtovima i parkovima.VII. Radi obilnije cvatnje potrebno je ocvale cvasti odrezati odmah nakon cvatnje. cantoniensis Lour. Grane su vijugave. radi stvaranja cvjetnih pupova za iduÊu godinu. ali ona moraju biti propusna.VI. Cvijeta u V. . . 52 . mjesecu. 204.) . Cvjeta V. x S. Uzgaja se u æivim ogradama. (= S. Spiraea x vanhouttei (Briot. mjesecu. Voli hranjiva i dobro propusna tla i sunËane poloæaje. i VI. u skupinama ili pojedinaËno. trilobata L.obiËni jorgovan kod nas naraste kao veÊi grm ili manje stablo do 7 m visine. Voli svijetle poloæaje i hranjiva tla. vulgaris L. 203.KATALOG SADNOG MATERIJALA 202. Syringa sp.

53 .obiËna tisa Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 20 m. . GranËice. U pogledu tla takoer nije izbirljiva. RuæiËasti cvjetovi pojavljuju se od VI. 206. Sadi se u skupinama u parkovima ili na mjestima gdje druge ËetinjaËe ne mogu uspijevati zbog prevelike koliËine vode. 207. mjeseca. Taxus baccata “Fastigiata“ . Taxus baccata L. dok je crveni arilus jestiv. tamariks. Amerike. koja kod nas naraste do 50 m visine. iglice i sjeme je otrovno.KATALOG SADNOG MATERIJALA 205.moËvarni taksodij Vrsta porijeklom iz Sjev.kultivar obiËne tise “Fastigiata“ Stupolik gust kultivar koji najËeπÊe naraste 3 .VIII. propusna ali vlaæna tla.5 m. te stvara zraËno korijenje koje moæe biti do 1 m visine. . (= Schubertia disticha (L. 209. Dobro raste u zasjeni i otvorenim sunËanim mjestima. Dobro podnosi vlaæna. Taxus baccata “Fastigiata Aurea“ .) . πiroke kroπnje. metlika VeÊi listopadni grm ili manje stabalce do 5 m visine.) Mirb.kultivar obiËne tise “Fastigiata Aurea“ Od prethodnog kultivara razlikuje se po zlatnoæutoj boji iglica. . InaËe nije izbirljiv u pogledu tla. moËvarna tla. Tamarix tetrandra Pall. Taxodium distichum (L. a moæe i viπe.) Rich. Voli sunËane poloæaje. te se relativno lako uzgaja. 208.tamarika.

Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer podnosi orezivanje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 210. T. pogotovo intenzivno obojano u proljeÊe i ljeto. a naraste do 4 m visine i 1.kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ Visoka i stupolika biljka koja naraste do 5 m visine i do 1. Thuja occidentalis “Columna“ . πiroke kroπnje. Moæe se uzgajati u ogradama ali ju je najbolje uzgajati kao pojedinaËnu biljku ili u skupinama sa dovoljnim meusobnim razmakom.kultivar obiËne ameriËke tuje “Barabits Gold“ Uskog i stupolikog habitusa. æardinjerama. okruglastog oblika do 50 (70) cm visine.kultivar obiËne ameriËke tuje “Danica“ Patuljasta biljka koja raste dosta sporo. Ljuskasto liπÊe zlatno æute boje. (= T.5 m πirine. Thuja occidentalis L. 211.obiËna ameriËka tuja Naraste kao stablo do 20 m visine.5 m πirine. obtusa Moench. a Ëesto se koristi prilikom ureivanja i ukraπavanja grobova. 213. 54 . Thuja occidentalis “Danica“ . odorata Marshall) . Nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla ali su na dubljem i hranjivom tlu na sunËanom mjestu ili u polusjeni biljke neπto bujnijeg rasta i tamnije zelene boje. Dobro raste na svim vrstama tala ali ne podnosi previπe suha ni prevlaæna tla. Thuja occidentalis “Barabits Gold“ . 212. »esto se uzgaja u kamenjarima. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama u kojima je sadi na razmaku od 80 cm.

a rijetko 1.5 m visne i πirine. 55 . 215.kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ Prema nekima jedna od najljepπih i najËeπÊe uzgajanih tuja u nas. Raste vrlo usko i visoko do 5 m. Thuja occidentalis “Kobold“ . Thuja occidentalis “Globosa“ . dok je u zimskom periodu naranËasto rasta. 217. iako je mnogo sade u æivim ogradama. »esto se uzgaja pojedinaËno ili u æivim ogradama manje visine. Takoer pogodna za uzgoj u posudama.kultivar obiËne ameriËke tuje “Rheingold“ »unjastog rasta do 2 m visine.KATALOG SADNOG MATERIJALA 214.kultivar obiËne ameriËke tuje “Kobold“ Biljka koja je veliËinom i oblikom vrlo sliËna kultivaru “Danica“ te se kao i on upotrebljava u sliËne svrhe. Thuja occidentalis “Smaragd“ . Thuja occidentalis “Rheinglod“ . 216.kultivar obiËne ameriËke tuje “Globosa“ Okrugla forma do 1 m. Vrlo je lijepa kada se uzgaja u skupini ili pojedinaËno. Proljetni izbojci su zlatno æute boje.

221. polu sjenovite poloæaje. et Zucc. 219.KATALOG SADNOG MATERIJALA 218. ali su joj granËice sa ljuskavim liπÊem poredane poput πkoljke. Neπto je izrazitije zelene boje. Thuja occidentalis “Wareana Lutescens“ . Ëunjaste kroπnje i krivudavog debla. Vrlo dekorativna ako se uzgaja u skupini (kao na slici). 56 . .kultivar goleme tuje “Atrovirens“ Raste kao visoko stablo do 60 m. 220.) Sieb. Thuja plicata “Atrovirens“ .hiba Zimzelena biljka do 20 m visine. Ljuskasto liπÊe je sjajno i tamnozeleno.8 m visine i 2 m πirine.kultivar obiËne ameriËke tuje “Tiny Tim“ Okruglasta forma koja je rastom vrlo sliËna kultivaru “Globosa“. Voli visoku zraËnu vlagu. Thuja occidentalis “Tiny Tim“ . LjuskastoliπÊe blijedo æuto proπarano. »esto raste poput veÊeg grma.f. Thujopsis dolobrata (L.kultivar obiËne ameriËke tuje “Wareana Lutescens“ Gust i iπe uæi nego Ëunjast kultivar koji moæe narasti do 7 .

"snjeæna gruda" Listopadan grm ili manje stabalce.KATALOG SADNOG MATERIJALA 222.velelisna lipa. sitnolisna lipa Listopadno stablo koje naraste do 25 m visine. 223. πirokolisna lipa Listopadno stalo koje naraste do 40 m visine. Cvijeta u IV. (= T. Obilno cvijeta i vrlo medonosna biljka. okruglaste ili duguljasto-jajolike kroπnje. Voli sunËane ili polu sjenovite poloæaje na svjeæim i hranjivim tlima. Uzgaja se pojedinaËno ili u skupinama. Najbolje uspijeva na dubljim tlima sa dovoljno vlage. (= T. sjajne. mjesecu. 57 . parvifolia Ehrh. Tilia cordata Mill.malolisna lipa. Traæi dublja. Tsuga canadensis L.kultivar bekovine ili crvene hudike “Roseum“. Viburnum opulus “Roseum“ . Iglice su kratke. gradifolia Ehrh. πiroke. na dubljim tlima.) Farwell. americana (Mill.kanadska Ëuga CrnogoriËno stablo koje naraste do 20 m visine. 225. ) .) . i V. koje naraste do 4 m visine. Najbolje uspijeva na vlaænijim i hladnijim staniπtima. (= T. velike kroπnje. humozna i hranjiva tla. 224. Tilia platyphillos Scop.) .

hr Autori: Tomislav BenËiÊ dipl. πto je davna æelja autora. sa dovoljno vlage. Draæen DumanËiÊ dipl. razmnoæava se vegetativnim putem (kalamljenjem) ili sadnjom sjemena. i VI. sada prikazana slikom i popraÊen tekstom. autora.vajgelija 226.KATALOG SADNOG MATERIJALA 227. Cvijeta u V.hajderovac@hrsume. ZAKLJU»AK Ovim radom uËinjen je pokuπaj da se valorizira dugogodiπnji rad πumarskih djelatnika u rasadniËarskoj proizvodnji.) . Neki kultivari su razvijeni jedino u πumskom rasadniku “Hajderovac” “Picea pungens .i u suradnji s djelatnicima ©umarskog fakulteta iz Zagreba.) A. Cvijeta od IV. sa listovima dugim do 20 cm. mjeseca.. Weigela florida (Sieb. Viburnum rhytidophyllum Hemsl. amabilis Hort. razvijat Êe se i dalje.Kutjevo” . . Vrlo se jednostavno uzgaja jer raste na razliËitim tlima. πum. W.VI. . 58 . Listopadan grm koji najËeπÊe naraste do 3 m visine i πirine. Treba je saditi na svijetle i osunËane poloæaje radi obilnije cvatnje.DC.& Zucc. Prijedlozi i eventualne primjedbe mogu se uputiti na adresu: rasadnik. & Zucc. te da se vizualno prikaæe πto trenutaËno imamo u jednom od veÊih hortikulturnih rasadnika JP “Hrvatske πume”. u rasadniku “Hajderovac” Uprave πuma Poæega. Sadni materijal koji je prikazan u katalogu veÊ sad imamo u matiËnjaku. Cvijeta vrlo obilno. Slikovni prikaz pred vama samo je dio (manji) kompletnog kataloga izraenog u rasadniku “Hajderovac“ svesrdnim radom Draæena DumanËiÊa i Tomislava BenËiÊa.kineska hudika Zimzeleni grm visok 3 m. Tako je pripremljen put za izradu kompletnog kataloga sadnog materijala na cijelom podruËju “Hrvatskih πuma“. Uzgaja se pojedinaËno u skupinama ili u æivim ogradama. mjesecu.. ing. tako da je cijela biljka prekrivena ruæiËastim cvjetiÊima. Voli neπto dublja i svjeæija tla. Diervilla florida Sieb. (= Weigela rosea Lindl. ing. πum.

5 m πirine.).7 .cak rasporedu. “Almii“.. kultvar kineske borovice “Stricta“ (Juniperus chinensis “Stricta“). Pojedine vrste rastu bujno te njihovim redovitim orezivanjem ograde postaju vrlo guste sa obiljem sitnijih listiÊa i granËica. takva ograda nema pravilan geometrijski oblik. “Pottenii“. πto ovisi o vrsti biljke upotrebljene u æivoj ogradi.) Karst) i mnoge druge vrste i kultivari.3 m πirine.) itd.).) Parl. zagrnu hranjivim i kvalitetnim supstratom. CRNOGORI»NE OGRADE To je najËeπÊe uzgajan tip æivih ograda u kontinentalnom podruËju Hrvatske. NajËeπÊe uzgajane biljke i kultivari su : obiËna ameriËka tuja (Thuja occidentalis L. obiËni grab (Carpinus betulus L. Lawsonov paËempres (Chamaecyparis lawsoniana (Murr. Kupljene biljke u rasadniku moraju biti srezanog nadzemnog dijela sa obiljem izbojaka (stabljika) da bi ograda bila πto guπÊa pri tlu. dojcija (Deutzia crenata Sieb. RazliËite vrste i kultivari pojedinih vrsta rastu razliËitim intenzitetima. zbog nedovoljnog razmaka donje grane i granËice odumiru pa se ograda suπi od tla prema vrhu. ograde sa liπÊem koje ostaje na biljci cijele godine. obiËna smreka (Picea abies (L. UobiËajene dimenzije listopadnih ograda su od 1 . Sade se u kanal u cik-cak rasporedu sa potrebnim razmakom za svaku vrstu ili kultivar ponaosob (potrebne i iscrpne upute o sadnji pojedine vrste mogu se dobiti u rasadnik ).8 .). NajËeπÊe uzgajane su: forzicija (Forsythia europaea Deg. smreke itd. da intenzivno rastu te se orezivanjem postiæe veliki broj mladih izbojaka koji Ëine ogradu guπÊom. kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ (Thuja occidentalis “Columna“). To su dakle. a u svibnju sa KAN-om ili nekim od tekuÊih gnojiva koji postoje na træiπtu.3 m visine i 0. sa razmakom izmeu biljaka koji zavisi od vrste i kultivara koji se sade u ogradi. U tu svrhu koriste se tuje. itd. CvjetajuÊe grmlje veÊinom orezujemo tako da se inicira nastanak πto veÊeg broja cvjetnih pupova.) Zbl. svjeæijom. kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ (Spiraea x bumalda “Anthony Waterer ). Vrlo velik izbor takvih biljaka postoji u mediteranskom podruËju. Kao πto je veÊ napomenuto takve biljke se orezuju tako da se potakne πto veÊi broj cvjetnih pupova.). Chamaecyparis lawsoniana (Murr. vatreni trn (Pyracantha coccinea Roem. NajËeπÊa greπka prilikom sadnje æive odrade je uglavnom premali razmak izmeu posaenih biljaka dotiËne vrste tako da se takva ograda "upali" tj.) Karst. U pravilu se ograde sade u cik-cak rasporedu.1.). veÊ se sastoji od spojenih grmova Ëunjastog ili kupastog oblika. kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ (Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault)) itd. kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ (Tuja occidentalis “Smaragd”).). ObiËno se to dogaa nekoliko godina nakon sadnje kada bi ograda trebala biti najljepπeg izgleda i forme.). ZIMZELENE OGRADE BJELOGORI»NE OGRADE U ovu skupinu spadaju ograde: obiËni πimπir (Buxus sempervirens L. borovice. do koje visine i πirine ogradu æelimo uzgojiti. u mediteranskom podruËju Ëesto koriπtena lovorviπnja (Prunus laurocerasus L. vanhoutteova suruËica (Spreaea x vanhouttei (Briot. da li æelimo listopadnu ili zimzelenu ogradu. a to uglavnom znaËi da se takve ograde ne orezuju u pravilan geometrijski oblik veÊ se mladi izbojci prikraÊuju uglavnom za polovinu duæine nakon cvatnje. “Columna”. Picea abies (L. & Bald.ÆIVE OGRADE Vrlo je velik izbor biljaka za uzgoj u æivim ogradama. Julijanina æutika (Berberis julianae Schneid. ObiËno se iskopa kanal u kojem se biljke razmjeste u cik . pa su tamo takve ograde i uobiËajenije.). paËempresi. LISTOPADNE OGRADE Od listopadnih ograda najËeπÊe se uzgaja πirokolisna kalina (Ligustrum ovalifolium Hassk. mogu se koristiti gotovo sve vrste drveÊa i grmlja koje podnose orezivanje.). dobro zaliju i iduÊe godine u veljaËi prihranjuju umjetnim gnojivom NPK. Uzgajaju se najËeπÊe od 1 . razliËiti kultivari lawsonovog paËempresa : “Stewartii“.) Parl. japanska dunja Chaenomeles japonica Spach non Lindl.).). Potrebno je postiÊi da biljke budu snaæne i zdrave. Naravno. te se ostavlja dio cvjetova na biljkama kod kojih se razvijaju dekorativni plodvi (vatreni trn ). & Zucc. a pojedine biljke mogu se uspjeπno uzgajati na visini od 5 m i viπe (Thuja occ. da li æelimo da biljke u ogradi cvjetaju itd.1. a samim tim i zdravijom.2 m visine i 0.) i mnoge druge biljke. a koju Êemo vrstu upotrijebiti ovisi o viπe Ëimbenika: da li je ograda na sunËanoj strani ili u sjeni. 59 . tako da izborom rastom uskih kultivara u ogradi ne moramo ogradu Ëesto orezivati i takva ograda zahtjeva minimalnu njegu. “Columnaris“. CVJETAJU∆E OGRADE Za cvjetajuÊe ograde najpogodnije je upotrijebiti cvjetajuÊe grmlje gustog habitusa.

PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA 60 .

s osnovnim zadatkom proizvodnje šumskih sadnica bjelogoriènih i crnogoriènih šumskih vrsta drveæa godišnje kolièine preko 35 000 000 komada. nadstrešnice.U svojih 40 rasadnika ukupne površine 484 ha.u svojih petnaestak rasadnika proizvode i: • ukrasno drveæe i grmlje • više od 250 vrsta ili kultivara • obloženog korjenovog sustava (kontejnirano) • na rasadnièkim površinama proizvodnja u tlu • u staklenicima (cijepljenje sadnice) i ožiljenice • u lijehama (klijanci) • božiæna drvca raznih vrsta jele.montažom razne drvne galanterije (ljetnikovci. stolovi. cvjetnjaci i razna drvna poploèenja) . srebrne smreke i omorike. Hrvatske šume . sjedalice. klupe. lovaèke èeke. obiène smreke. bave se djelatnošæu: • projektiranja i izvoðenja parkovnih i drugih zelenih površina • održavanjem zelenih površina • izradom .

569 Dodatne informacije: Hrvatske šume p. Ilica 62.567 052/ 737 .108 048/ 714 .595 Hajderovac Kutjevo Podbadanj Crikvenica Franèeskija Buje Cernik Voštarnica Zadar Nova Gradiška 035/ 369 . Zagreb.o.: 01 4804-111.090 031/ 609 .o.: 01 4804-101 mail: direkcija@hrsume.015 023/ 212 .hr • www.817 01/ 2340 .006 034/ 255 .o.581 051/ 781 . Zagreb • Tisak: VARTEKS d. Zagrebaèka 94.hr • www. fax.126 051/ 877 .hrsume.J. Varaždin .464 047/ 584 .770 01/ 6234 .hrsume. tiskara.RASADNICI S PROIZVODNJOM UKRASNOG DRVEÆA I GRMLJA Višnjevac Gajiæ Moèile Župetnica Zelendvor Brestje Lukavec Pepeljarka Oštarije Kuželj Osijek Našice Koprivnica Križevci Varaždin Sesvete Velika Gorica Zagreb Josipdol Delnice 031/ 354 . P.064 048/ 665 . Direkcija: Vukotinoviæeva 2 tel.299 01/ 2002 .hr/rasadnici Direktor: Željko Ledinski • Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad • Materijal pripremio: Dražen Dumanèiæ Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.d.904 042/ 714 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->