UKRASNO DRVEÆE I GRMLJE NA©IH RASADNIKA

OTVORENA "FLORAART 2000"
Dvije nagrade za Hrvatske šume
Na izložbi FLORAART 2000 Hrvatske šume osvojile su i dvije nagrade: "Zlatni struèak" za kreativni izraz u oblikovanju vanjskog prostora, te zapaženu Nagradu Turistièke zajednice Zagreba.

Cijenjeni poslovni partneri! Na stranicama naπeg kataloga naÊi Êete bogatu ponudu sadnog materijala, ukrasnog drveÊa i grmlja kojim Êete zadovoljiti Vaπe potrebe za osmiπljeno ozelenjavanje Vaπe parkovne povrπine, perivoja, vrta, aleje ili okuÊnice u gradu, selu ili vikend naselju. ©umski rasadnik “Hajderovac”, πumarija Kutjevo ima dugogodiπnju tradiciju i iskustvo u proizvodnji πumskog sadnog materijala i ukrasnog drveÊa i grmlja. Sve godine svog postojanja struËno osoblje rasadnika “Hajderovac” i poduzeÊa “Hrvatske πume” prate razvoj najnovijih tehnika i tehnologija rasadniËke proizvodnje. U suradnji sa ©umarskim Fakultetom u Zagrebu i ©umarskim institutom u Jastrebarskom vrπe se struËna i znanstvena istraæivanja u odabiranju, reprodukciji, proizvodnji i zaπtiti sadnog materijala za potrebe operativnog i urbanog πumarstva. U matiËnjaku drveÊa i grmlja s oko 600 vrsta i kultivara koji po svojoj fizionomiji prerasta u zanimljiv arboretum, osigurava se vlastiti materijal za reprodukciju i umnaæanje vrsta i kultivara prema træiπnim potrebama i ukusima potroπaËa. Katalogom ponueni sadni materijal, oko 130 vrsta i kultivara, odlikuje se πirokom lepezom asortimana koji je verificiran potraænjom na træiπtu, ali i kreacijom novih sorti za potrebe projektanata parkovnih i zelenih povrπina koje se odlikuju individualizacijom. Prema tehnologiji i naËinu proizvodnje, starosti i uzrastu formiran je cjenik koji s pristupaËnim cijenama uz ostale uvjete i prodajne pogodnosti moæe zadovoljiti potrebe svakog kupca. Bogata je i ponuda boæiÊnih drvaca po uzrastu i vrstama crnogoriËnog drveÊa. Kao vaæan dio kataloga valja istaknuti pedesetak fotografija u bojikoje svojom izraæajnoπÊu boje, oblika i karakteristiËnih detalja daju temeljnu informaciju o dotiËnoj biljci. U tekstualnom dijelu uz fotografiju daje se latinski i hrvatski naziv vrste ili kultivara te kratki opis biljke s najznaËajnijim podacima o visini, habitusu, boji lista, cvijeta i ploda, vremenu cvjetanja, dozrijevanju ploda i sliËno. Date su temeljne ekoloπke karakteristike za odreene vrste s obzirom na vrstu tla, njegovu vlaænost, temperaturne amplitude, svjetlost i sjenu, otpornost na zagaenost u tlu i zraku, mjesto i naËin sadnje te naËin odræavanja i zaπtite. U tablici karakteristiËnih bjelogoriËnih vrsta drveÊa i grmlja dat je pregled godiπnjih fenoloπkih i vegetacijskih znaËajki listanja, cvjetanja i plodonoπenja. Za sva dodatna objaπnjenja, struËna uputstva i poslovnu suradnju proizvoaË nudi komuniciranje putem e-mail-a, faxom, telefonom ili osobnim posjetom u estetski i krajobrazno dojmljivom ambijentu rasadnika “Hajderovac”.

“Hrvatske πume” p.o. Zagreb Uprava πuma Poæega

41. -”Globus” 64. Caragana arborescens “Pendula” 12 CASTANEA 48. 84. -”Gold Tip” 10 10 10 CORYLUS 85. -”Fastigiata” 53. Aesculus hippocastanum 7 7 AILANTHUS 28. Cedrus deodara 13 13 13 14 14 CELTIS 55. Chaenomeles japonica 21 BROUSSONETIA 38. Alnus glutinosa “Laciniata” 8 ALBIZZIA 30. -”Atropurpureum” 17. -”Silvania” 67. 10 CORNUS 83. -”Alumigold” 59. 12 ACER 11. -”Stardust” 66. -”Glauca” 52. Abies nordmanniana 9. Aucuba japonica “Variegata” 8 BERBERIS 32. Broussonetia papyrifera. 8 AUCUBA 31. -”Stewartii” 68.ZNANSTVENI NAZIVI ABIES 1. Buddleia davidii 10 BUXUS 40. 88. -”Horstmanns Sylberlocke” 8. . -”Albovariegatum” 14. Castanea sativa Mill. 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3 CARPINUS 44. -”Darlecarlica” 36. Abies grandis 6. -Compacta Aureovariegata” 76. Acer pseudoplatnanus 23. -”Drummondii” 24. Catalpa bignonioides 13 CEDRUS 50. -”Pendula” 54. Betula verrucosa 35. -”Winston Churchill” 70. Abies koreana 7. -”Squarrosa Aurea” 14 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 17 17 18 18 18 18 19 19 19 19 20 20 20 20 21 AESCULUS 26. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis” 72. Acer saccharinum 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6 7 CATALPA 49. -”Contorta” 87. Carpinus betulus 45. Chamaecyparis lawsoniana 57. -”Tekeres” 69. Corylus maxima “Purpurea” 22 22 22 22 . -”Fastigiata” 37. Acer platanoides 20. Albizzia julibrissin. -”Aureovariegatum” 15. -”Alumii” 58. -”Pendula” 11 12 12 CARAGANA 47. Abies alba 2. Corylus avellana 86.“Fletcheri” 62. -”Squarrosa” 81. Calycanthus floridus str. -”Compacta Albovariegata” 75. Cedrus atlantica 51. -”Witzeliana” 71. Aesculus x carnea 27. Buxus sempervirens. -”Fletcheri Gold” 63. Abies cephalonica 4. -”Pendula” 10. -”Leopoldii” 25. Chamaecyparis pisifera “Boulevard” 74. Cornus stolonifera “Flamiramea” 21 21 BUDDLEIA 39. Acer campestre 12. -”Columnaris” 46. -”Columnaris” 60. -”Tetragona Aurea” 73. Celtis australis 14 CHAMAECYPARIS 56. -”Dissectum Atropurpureum” 19. Acer palmatum 16. Ailanthus altissima 7 ALNUS 29. -”Fastigiata” 3. Acer negundo 13. -”Filifera Nana” 79. 11 str. Corylus colurna. -”Pottenii” 65. Abies pinsapo “Glauca” CALYCANTHUS 43. -”Crimson King” 21 -”Globosum” 22. -”Filifera Gold Spangle” 78. -”Snow” 80. -”Dissectum” 18. Berberis thunbergii “Atropurpurea” 8 9 BETULA 34. Berberis julianae 33. -”Youngii” 9 9 9 10 CHAENOMELES 82. Cornus mas. -”Filifera” 77. Abies concolor 5. -”Ellwoodii” 61. -”Albovariegata” 42.

Lonicera pileata 148. Deutzia crenata 100. Morus alba 154. Mahonia aquifolium 38 GINKGO 118. Fraxinus angustifolia 115. Juniperus communis “Repanda” 128. -”Pfitzeriana Aurea” 126. Juniperus sabina “Variegata” 131. Ginkgo biloba 30 MICROBIOTA 152. -”Hillii” 137. Cryptomeria japonica 95. -”Tricolor” 27 27 27 27 28 28 28 LIGUSTRUM 144. Ilex aquifolium 31 PHILADELPHUS 156. -”Plena” 25 25 KERRIA 139. -”Fastigiata” 110. Erica carnea 26 LABURNUM 141. Koelreuteria paniculata 36 ERICA 102. Juglans nigra 31 JUNIPERUS 123. Daphne mezereum 25 DEUTZIA 99. Larix japonica “Diana” 36 36 EUONYMUS 104. -”Pendula” 111. -”Elegans” 96. -”Glauca” 136. -”Stricta” 127. Juniperus squamata “Blue Carpet” 132. Euonymus japonicus 26 FAGUS 105. Elaeagnus angustifolia 26 KOELREUTERIA 140. -”Mayeri” 134. Hibiscus syriacus 30 PHELLODENDRON 155. Laburnum anagyroides 36 ESCALLONIA 103. Gleditsia triacanthos. Forsythia europaea 29 MAGNOLIA 149. -”Asplenifolia” 107. Juniperus x horizontalis “Glauca” 31 32 32 32 32 33 33 33 33 34 34 34 34 35 35 35 CRYPTOMERIA 94. Larix decidua 143. -”Skogholm” 91. 30 MORUS 153. -”Hetzii” 125. Magnolia stellata 38 38 FRAXINUS 114. Magnolia kobus 150. Kerria japonica 35 ELAEAGNUS 101. Festuca ovina “Glauca” 28 LONICERA 147. Juniperus horizontalis “Glauca” 130. Fagus sylvartica 106. Ligustrum ovalifolium 37 LIQUIDAMBAR 145. Juniperus chinensis “Blue Cloud” 124. -”Suecica” 129. Liquidambar styraciflua 37 LIRIODENDRON 146. Cotoneaster divaricatus 92. Cotoneaster horizontalis 93. Cotoneaster dammeri 90. -”Globosum” 116. -”Skyrocket” 138. Escallonia virgata 26 LARIX 142. -”Pendula” 117. -”Blue Star” 133. Juniperus virginiana 135.COTONEASTER 89. Cotoneaster salicifolius 23 23 23 23 24 JUGLANS 122. X Cupressocyparis leylandii 25 DAPHNE 98. -”Elegans Viridis” 24 24 24 X CUPRESSOCYPARIS 97. Microbiota decussata 39 GLEDITSIA 119. Lonicera tatarica 37 38 FORSYTHIA 113. -”Atropurpurea” 108. Liriodendron tulipifera 37 FESTUCA 112. Fraxinus excelsior 29 29 29 30 MAHONIA 151. Philadelphus coronarius 40 . Phellodendron amurense 39 ILEX 121. -”Atropurpurea Pendula” 109. Morus nigra 39 39 HIBISCUS 120.

draconis” 168. Sorbus aucuparia 198. Quercus rubra 47 47 48 TILIA 222. Picea pungens 164. Thuja plicata “Atrovirens” 54 54 54 54 55 55 55 55 56 56 56 PSEUDOTSUGA 183. Pyracantha coccinea 47 THUJOPSIS 221. Pinus densiflora “Oculus . -”Nidiformis” 160. Spriaea x arguta 200. -”Koster” 166.PICEA 157. -”Laciniata” 49 49 WEIGELA 227. Pseudotsuga menziesii 184. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer” 202. -”Tiny Tim” 219. Robinia pseudoacacia 49 ZAKLJU»AK ÆIVE OGRADE PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA SALIX 193. Thuja occidentalis 211. Rhododendron ‘Dr. Taxodium distichum 53 PLATANUS 176. -”Glauca” 165. Potentilla fruticosa 45 PRUNUS 178. -”Fastigiata” 209. Syringa sp. -”Shipkaensis” 180. Platanus acerifolia 45 TAXUS 207. V. Weigela florida 58 58 59 ROBINIA 192. -”Pyramidalis” 172. -”Globosa” 215. Sorbus scandica SPIRAEA 199. Rhododendron sp. Thujopsis dolobrata 56 QUERCUS 186. Rhododendron ‘Boursault’ TSUGA 224. Rhododendron ‘Catawbiense Album’. Pinus nigra 171. vitellina f. -”Barabits Gold” 212. Spiraea x vanhouttei 51 51 51 52 52 PINUS 167. Pinus strobus 173. Prunus laurocerasus 179. -”Barabits Requiem” 50 50 50 51 SORBUS 197. 52 TAMARIX 205. -”Inversa” 159. Pinus leucodermis 169. Pinus sylvestris 174. -”Columna” 213. Tilia cordata 223. -”Danica” 214. Picea omorika 163. Picea glauca 161. Spiraea billardii 201. Pinus mugo 170. Prunus serrulata “Kanzan” 182. Quercus robur”Cristata” 187.Rhododendron ‘America’. -”Kiku-Shidare sakura” 45 45 46 46 46 THUJA 210. -”Watererii” 42 43 43 43 43 44 44 44 44 SYRINGA 204. pendula 194. Prunus padus 181. -”Kobold” 216. -”Aurea” 175. Rhus typhina 191. Taxus baccata 208. Sequoiadendron giganteum 196. -”Kutjevo” 40 40 40 41 41 41 41 42 42 42 SEQUOIADENDRON 195. -”Fastigiata” 188. Spiraea x rosea 203. -”Rheingold” 217. Picea abies 158.H. -”Wareana Lutescens” 220. . Tamarix tetrandra 53 TAXODIUM 206. Rhododendron ‘Cynthia’. -”Conica” 162. Viburnum rhytidophyllum 57 58 RHUS 190. Viburnum opulus “Roseum” 226. Salix alba var. Tilia platyphillos 57 57 RHODODENDRON 189. -”Smaragd” 218. Salix matsudana 49 50 60 . -”Glauca” 46 47 PYRACANTHA 185. Tsuga canadensis 57 VIBURNUM 48 225. -”Fastigiata Aurea” 53 53 53 POTENTILLA 177.Rutgers’.

kultivar obiËne jele “Fastigiata“ Uskog je i stupolikog habitusa.KATALOG SADNOG MATERIJALA 1. Dolazi na vapnencu. humusom bogatim tlima.. Abies alba “Fastigiata“ . A. panachaica Held.) ..) Engelm.c.GrËka jela GrËka jela naraste do 30 m u visinu i do 1 m u debljinu. & DC. Dobro uspijeva na dubokim. Uvjete uzgoja ima kao i tipiËna vrsta te nije posebno osjetljiva na gradske polutante.koloradska ili dugoigliËasta jela Stablo do 45 m visoko. A. Otpornija je na mraz od πpanjolske jele. zahtjeva stalnu vlaænost zraka sa umjerenom temperaturom. alba. Abies cephalonica Loud (= A. ova vrsta zahtjeva manje vlaænosti u tlu od drugih vrsta jela iz zapadnog podruËja Amerike. reginae-amaliae Heldr. Meutim. Dosta je otporna na mraz. apollinis (Link) Fukarek) .ObiËna jela Do 60 m visoko stablo s promjerom debla preko 2 m. Iglice uπiljena vrha. Podnosi ekstremne temperaturne razlike od -20°C do +33° C. Grane su prema gore usmjerene. 2. Abies concolor (Gord. πkriljevcima sa pH od 5 do 8. (= A . bogatim i vlaænim ali dreniranim pjeskovitim i ilovastim tlima.pectiniata Lam. eloponnesiaca Haage. picea Lindl. Korjenov sistem se sastoji od centralne æile koja ide dosta duboko u tlo . A. 3. Abies alba Mill. Raste na dubokim. bodljikave. serpentinu. ssp. 4. te narastu godiπnje oko 20 cm. . hranjivim. A. te snaænih postranih æila. dolomitu. Dobro podnosi sjenu ali dosta trpi od maza i suπe. Suπu podnosi bolje od A. apollinis Link. a suπu bolje podnosi od obiËne jele. A. 1 .

) . gordoniana Carr.kultivar korejske jele “Horstmanns Silberlocke“ Raste kao tipiËna vrsta. 8. te doæivi starost i preko 200 godina. Abies koreana Wils. not Forbes. Otpornija je na suπu od obiËne jele. srebrnobijelu. To je relativno brzorastuÊa vrsta. Kada raste na osami ima vrlo lijepu piramidalnu kroπnju u koje se grane spuπtaju do zemlje. A.gorostasna jela Stablo do 60 (90) m visoko.kavkaska jela Stablo visoko do 30 m. excelsior Franco.) Spach . ali uspijeva i na osvijetljenim mjestima. Abies grandis Lindl. te promjera do 2 m. amabilis Murr. ali se od nje bitno razlikuje po iglicama koje su duæ izbojka polukruæno (srpasto) uvinute prema gornjem dijelu izbojka.korejska jela Stablo do 18 m visoko. ali najbolje uspijeva na tlima s mnogo gline. 2 . Abies koreana “Horstmanns Silberlocke“ . koja voli sjenovite poloæaje. Ëeπeri mijenjaju boju od modrozelene do violetnopurpurne prije sazrijevanja.KATALOG SADNOG MATERIJALA 5. kroπnja. stranu sa puËima. kroπnja piramidalna.. Takva stabla mogu biti stara i do 500 godina. VeÊ mlade biljke rode obilno Ëeπerima i sjemenom. Dekorativan kultivar koji se razmnoæava cijepljenjem. . 6. te izlaæu pogledu svoju donju. A. (= A. koja se zbog svog habitusa puno sadi po parkovima i nasadima. Nema velikih zahtjeva prema tlu. Kavkaska jela je veoma dekorativna vrsta. 7. Ovo je planinska vrsta iz juæne Koreje. Podnosi niske temperature i do -25° C. Abies nordmanniana ( Stev. Ovo je brzorastuÊa vrsta.

jasenolisni javor.KATALOG SADNOG MATERIJALA 9. Acer negundo L. te u πumama kitnjaka i obiËnog graba. 10. 12. Abies nordmanniana “Pendula” . Ima bujan rast.kultivar πpanjolske jele “Glauca“ Naraste u visinu i do 25 m. poljski javor Do oko 20 m visoko listopadno drvo ili veÊi grm.) .klen. Posebno ga ima u naplavnim πumama luænjaka i poljskog jasena. »esto se sadi u drvoredima i otporan je na gradske plinove i praπinu. 3 . a tada terminalan izbojak pada prema dolje i tako nastavlja rasti.kultivar kavkaske jele “Pendula” Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. Abies pinsapo “Glauca“ . sa promjerom debla do 80 cm. sladuna itd. Acer campestre L. Najbolje uspijeva na rahlim. sa promjerom debla do 1 m. a grane mu vise. cera. (=Negundo fraxnifolia Nutt. . Dolazi preteæno u listopadnim. negundovac. U pogledu tla nije zahtjevan ali najbolje uspijeva na vlaænim pjeskovitim. pajavac Listopadno stablo koje dosegne visinu do 25 m. Zbog voπtane prevlake na iglicama otpornija je od tipiËne vrste. dubokim mineralno bogatim tlima s blagim humusom. 11. sensu lat. te se vrlo Ëesto uzgaja. dobro propusnim tlima. Potrebno je u mladosti terminalan izbojak voditi uspravno uz kolac ili neku drugu podlogu do æeljene visine. mjeπovitim hrastovom πumama.

a sredina lista tamnije zelena sa zlatnoæutim pjegama. 14. te je ova vrsta javora sa svojim brojnim kultivarima od posebnog znaËaja za ukraπavanje Ëovjekova okoliπa. 4 .kultivar jasenolisnog javor “Albovariegatum“ Raste sliËno kao i tipiËna vrsta. Acer negundo “Aureovariegatum“ . Acer palmatum Thunberg ex Murray (1784) . Rastom i oblikom je identiËan kultivaru jasenolikog javora “Albovariegatum“. dlanolisni javor dolazi kao manje drvo ili veÊi grm u istoËnoj Kini. vrlo varijabilnog habitusa.KATALOG SADNOG MATERIJALA 13. . 15. 16. NajveÊi broj kultivara je nastao u Japanu. Acer negundo “Albovariegatum“ . dok je sredina lista zelena sa bijelim pjegama. 1857).kultivar dlanolisnog javora “Atropurpureum“ Naraste kao veÊi grm ili manje drvo. Koreji i Japanu. Acer palmatum “Atropurpureum“ (Van Houtte. LiπÊe je osrednje veliËine. Prema Krüssmanu (1976). gotovo crvenocrno i takvo ostaje do jeseni.dlanolisni javor Prema Fukareku (1983). Rub lista je zlatnoæut. Rub listova je bijele boje. LiπÊe mu je na jesen prekrasno karmincrveno. to je grm ili jedva preko 8 m visoko drvo Koreje i Japana.kultivar jasenolisnog javora “Aureovariegatum“ Od Acer negundo “Albovariegatum“ razlikuje se po boji ruba lista.

te u vrtovima kao pojedinaËna biljka. te je i sliËnog habitusa. 18. zeleno. mineralna. osobito u proljeÊe kada se veÊ iz daleka istiËe svojim lijepim cvatovima. 5 .kultivar javora mlijeËi “Crimson King“ Ovo je kultivar sa najtamnijim listovima. Acer palmatum “Dissectum“ (Thunberg. Ëesto s isprepletenim granama. Vrlo dekorativan i traæen kultivar sa crvenom bojom listova preko cijele godine. Acer palmatum “Dissectum Atropurpureum“ . te izduæeno jajastom kroπnjom i ravnim deblom. »esto se sadi u kamenjarima. Voli bogata. Mlado liπÊe je tamnosmeecrveno i naborano. koji dugo ostaju crnocrveni. Acer platanoides L. Acer platanoides “Crimson King“ (Barbier) . prije listanja i na poËetku prolistavanja. sa dosta gustom. Raste do visine kao i osnovna vrsta.Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum“ Niska zbijena rasta. rahla. 1784) . 20. koji bogato prekrivaju kroπnju. a ostarjeli su zagasitijeg sjaja. dobro uspijeva i na nanosnom tlu krupnijeg kamenja.KATALOG SADNOG MATERIJALA 17. Lapovi su perasto izrezani. polu kuglastog habitusa. a rub im je urezano napiljen. . Za potrebe urbanog πumarstva i arborikulture je jedna od najzahvalnijih vrsta.Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum Atropurpureum” Dostiæe visinu do 3.5 metra. ukoliko je dovoljno ispunjeno sitnijim mineralnim Ëesticama. LiπÊe je sasvim do baze urezano. 19. blago humusna i ne previπe mokra tla.mlijeË Listopadno drvo do 30 m visine.

Ime je dobio po belgijskom kralju Leopoldu I. Kroπnja mu je πiroko zaobljena. Koristi se za sadnju u drvoredima ili kao pojedinaËna biljka u okuÊnicama. Mlae liπÊe je svijetleÊecrveno. . Acer pseudoplatanus “Leopoldii“ (Vervaene. oπtro nazubljeno. Acer platanoides “Globosum“ (Van Houtte) . a u nekim bi se rasadnicima kultivar pod imenom “Variegata“ trebao zapravo prodavati pod imenom “Leopoldii“. Odgovaraju mu mineralno bogata. 6 . Vrlo je gusto razgranjen kultivar. 23. Acer pseudoplatanus L.5 m. Rub listova je zlatnoæute boje. 1864. Vrlo Ëesto se u rasadniËkim uvjetima javljaju sliËni variegirani primjerci. Biljka na slici cijepljena na ravnu podlogu na visini od 2. treba ga razmnoæavati samo s toËno identificiranih primjeraka okuliranjem. Gorski je javor kod nas karakteristiËna vrsta sveze bukovih πuma. Belgija) . srednje vlaæna.kultivar javora mlijeËi “Globosum“ Naraste puno viπe u πirinu nego u visinu. 22.gorski javor Naraste do 35 m. LiπÊe je normalno. Radi izbjegavanja konfuzije s ovim kultivarom.kultivar gorskog javora “Leopoldii“ Stablo dosegne visinu od 15-20 m. kao visoko πumsko drvo. te rahla i humusna tla. ne trajno mokra.Kultivar gorskog javora “Drummondii“ Kultivar koji raste neπto niæe od tipiËne vrste. 24. Acer pseudoplatanus “Drummondii“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 21.

) i crvenog divljeg kestena (A. Vrlo je dekorativan zbog obilja plodova æutonaranËaste boje i crvenkastonaranËaste boje listova u jesen. Cvjeta u V. i VI. mjesecu. u skupinama ili u drvoredima. Dobro uspijeva na razliËitim tlima ali mu ipak najbolje odgovaraju duboka..pajasen Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m.) . (= A. Voli svjeæa tla. Ailanthus altissima (Mill. x rubicunda Loisl.). Aesculus hippocastanum L. πiroke. To je kriæanac izmeu obiËnog divljeg kestena (A. ) .crvenocvijetni divlji kesten Listopadno stablo do 20 m visine. (= A. Aesculus x carnea Hayne (= A. mjesecu. Kroπnja mu je okruglasta. πiroko razgranana. Zbog πirokog i razgrananog korijena koristi se za uËvrπÊivanje kliziπta. cacodendron Schinz & Thell. dasycarpum Ehrh. dok su biljke uzgajane u kulturi dosta niæe.. x intermedia Amdré) . i VI. guste kroπnje. 27.divlji kesten Listopadno drvo do 30 m visine i promjera debla do 1 m.srebrnolisni javor Listopadno stablo koje u svojoj domovini (Sjeverna Amerika) naraste i do 40 m. Acer saccharinum L. A.KATALOG SADNOG MATERIJALA 25. glandulosa Desf. Voli preteæno duboka i humusna tla. A. Dobro podnosi svako tlo pa se vrlo Ëesto uzgaja. hippocastanum L. Sadi se pojedinaËno. vlaæna i dobro propusna tla. 28. pavia L. . 7 . 26. NajËeπÊe se uzgaja kao pojedinaËna biljka ali je Ëest i u drvoredima. Vrlo Ëesto se upotrebljava u ozelenjavanju parkova u naseljima i drvoredima.) Sw. Cvjeta u V.

albicija Listopadno.kultivar crne johe “Laciniata“ Naraste kao stablo do 20 m visine. 8 . ali uspjevati Êe i na sunËanim i sjenovitim mjestima. πiroko razgranate kroπnje. Moæe se koristiti za æivice ali bez orezivanja. a traæi duboka. »esto se uzgaja i kao sobna biljka te na terasama. To je jedna od najotpornijih zimzelenih æutika sa lijepim uspravnim habitusom.5 . pri jaËim i dugotrajnijim mrazevima u kontinentalnim krajevima. Prirodno je rasprostranjen u centralnoj Kini.. Otporan je na praπinu. Voli vlaæna i duboka tla.kultivar japanske aukube “Variegata“ Zimzeleni.KATALOG SADNOG MATERIJALA 29. meutim. Najbolje uspijeva u primorskim krajevima.) . 31. Blage zime preæivi bez oπteÊenja. ali moæe i u krajevima sa ko-ntinentalnom klimom jer izdræi temperature i do -15°C. Alnus glutinosa “Laciniata“ . ( VI. nadzemni dio izmrzne. nemu Willd. U doba cvjetanja. 30. duboko urezanog liπÊa. otrovne plinove te na suπu. a uzgaja se zbog vrlo dekorativnog. izuzetno je dekorativna i interesantna. rahla i hranjiva tla. od 2. NajËeπÊe se uzgaja u Mediteranu i sub-mediteranu. i VII.Julijanina æutika Zimzeleni grm gustog rasta. Aucuba japonica “Variegata“ . svjeæa. mjesec). Najbolje joj odgovaraju polu sjenovita mjesta. balkonima i sliËnim mjestima. dim. Kultivar se proizvodi cijepljenjem. ali se u proljeÊe uspjeπno obnovi. uspravni do 3m visok grm. 32. Dobro podnosi niske temperature. a vrlo je lijep kada se sadi pojedinaËan grm na travnjacima. Moramo je uzgajati na sunËanim i zaklonjenim mjestima. Albizzia julibrissin Dur. A. Berberis julianae Schneid . (= Acacia julibrisin Willd.3 m visine. 10-15 m visoko drvo.

kultivar obiËne breze “Darlecarlica“ Osebujno i lijepo stablo koje se najviπe uzgaja zbog dekorativnih listova kojima su lapovi vrlo nepravilno nazubljeni. Spada meu najotpornije vrste na niske temperature. a otporna je na razliËite biljne bolesti. Otporna je na dim. alba var. 9 . Traæi mnogo svjetlosti. sensu Coste.KATALOG SADNOG MATERIJALA 33.obiËna breza Naraste do 20 m visoko. pendula Ait. Vrπne grane i izbojci su kovrËavi. 36. stupolikog habitusa..) . sliËi habitusu jablana. πtetne plinove. Dosta dobro podnosi niske temperature. praπinu i otrovne plinove. Betula pendula “Fastigiata“ . kompaktnog habitusa. Raste na razliËitim tipovima tala ali izbjegava tresetiπta i izrazito vapnena tla. Za habitus je karakteristiËno vitko deblo i rijetka. a liπÊe zadræava duæe od ostalih kultivara. te se u urbanom πumarstvu smatra prikladnom za sadnju u industrijskim zonama.5 m visine. B. prozraËna kroπnja. ali se Ëesto uzgaja pojedinaËno i u grupama. Moæe biti visok i preko 30 m. (= B.kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ Listopadni grm veoma zatvorenog. verrucosa Ehrh.kultivar obiËne breze “Fastigiata“ Uspravnih je grana. Na suπu i visoke ljetne temperature je osjetljiva samo u prvoj godini æivota. 34. a ponekad i do 30 m. praπinu. 35. Ne zahtjeva posebnu njegu. Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault) . U vrtlarstvu se masovno koristi za æive ograde. Otporna je na mraz. od 1-2. Mnogo se uzgaja u nasadima. B. alba L. Betula pendula Roth. Betula pendula “Darlecarlica“ . Otporna je na gradske polutante: dim.

sa promjerom debla do 40 cm. Iz lika dudovca pravile su se tkanine. (= Morus papyrifera L. Voenjem pojedinih horizontalnih grana u πirinu s viseÊim lateralnim granama mogu se postiÊi s ovim kultivarom lijepi i dekorativni efekti.) . Otporna je na niske temperature i do -20°C. Treba je saditi na mjestima izloæenim svjetlu i suncu. 40. pojedinaËno ili u grupama. Vrlo vitalna vrsta te moæe uspijevati na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju plodna i vlaæna zemljiπta. obiËno πiri nego viπi grm ili manje drvo do 6 (10) m visine. mjeseca. Zbog dugog cvjetanja i lijepih metliËastih cvasti vrlo je traæena u pejzaænom oblikovanju. najËeπÊe na visokoj podlozi. 10 . .dudovac Do 16 m visoko listopadno i dvodomno drvo. ljetni jorgovan Listopadni grm koji na prirodnim staniπtima naraste do 5m visoko. ali se uspjeπno regenerira. Kroπnja je pravilna i gusta.Davidova budleja. Dobro podnosi suπu. u proljeÊe tjera nove izdanke. Vrlo je raπiren u rasadniËkoj proizvodnji i rado se sadi na mjestima gdje se na malo prostora moæe po æelji oblikovati. Buxus sempervirens L. Cvjetovi miriπljavi. bez izraæenog terminalnog izbojka pa je kroπnja kiπobranasta. ali i punu svjetlost. Ako nadzemni dijelovi izmrznu. 38. jer je jedan od kultivara s najjaËe izraæenim viseÊim granama. Dobro podnosi mrazove i æegu. U ljetnim mjesecima mora se Ëesto zalijevati. . Broussonetia papyrifera L‘Herit ex Vent. Buddleia davidii Franch. »esto se uzgaja u nasadima. nije mnogo izbirljiva.kultivar obiËne breze “Youngii“ Razmnoæava se cijepljenjem.KATALOG SADNOG MATERIJALA 37.obiËni πimπir Vazda zeleni. . a u pogledu vrste i kvalitete tla.X. Cvjeta od VI. 39. duboku sjenu. U mjestima sa hladnom klimom izbojci stradavaju od kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva. Betula pendula “Youngii“ . a iz jednogodiπnjih izbojaka specijalni japanski papir.

plodna i ocjedita tla. Zahtjeva svjeæa. Kroπnja je razgranana. mjesecu. gusta. veÊ je karakteristiËan bijeli rub listova. 11 . Vrlo miriπljava biljka u koje cvijetovi miriπu po ananasu (u narodu ga i zovu ananas).klikantus Listopadni razgranati grm visine do 3 m. Traæi preteæno bogata i rahla tla. a deblo veÊinom zasukano i iæljebljeno. te je ograda gusta i kompaktna. (= C. i VII. Buxus sempervirens “Gold Tip“ .kultivar obiËnog πimπira “Gold Tip“ Kultivar sa æutobijelom do zlatnoæutom bojom jednogodiπnjih i dvogodiπnjih listova. Calycanthus floridus L. Carpinus betulus L.) . 42. koji je najizraæeniji u proljeÊe i ljeto. Buxus sempervirens “Albovariegata“ . . a listovi mu ostaju æuti i preko zime. od nizinskog do brdskog pojasa. vulgaris Mill. Koriste se pojedinaËne biljke u parkovima i u æivim ogradama jer vrlo dobro podnosi orezivanje.obiËni grab Listopadno drvo do 25 (30) m visine i promjera debla do 70 cm. 44. dok je preko zime slabije uoËljiv. Cvijeta u VI. Po habitusu se ne razlikuje od osnovne vrste.Kultivar obiËnog πimπira “Albovariegata“ Kultivar obiËnog πimπira koji se po habitusu ne razlikuje od osnovne vrste. 43. Javlja se u brojnim πumskim zajednicama.KATALOG SADNOG MATERIJALA 41.

Castanea sativa Mill. Dobro podnosi zasjenu pa je moæemo uzgajati ispod visokog drveÊa.kultivar obiËnog graba “Columnaris“ Vrlo lijep kultivar gustog. pa se kultivar formira od tla ili neπto viπe na ravnu. Caragana arborescens “Pendula“ . vulgaris Lam. ali bolju vitalnost pokazuje na otvorenim povrπinama. Cvate u IV. Vrlo je skromnih zahtjeva u pogledu tla. Voli izrazito kisela tla sa pH 4-5. OdliËno se prilagoava gradskim uvjetima. uspravnu podlogu pa je posebno pogodan za drvorede. Carpinus betulus “Pendula“ . 46. Pojedine grane preuzimaju vertikalan rast. 47.KATALOG SADNOG MATERIJALA 45. 48. mjesecu. a kasnije “padaju”. Kultivar se razmnaæa cijepljenjem.kultivar sibirske karagane “Pendula“ Kultivar se proizvodi cijepljenjem na ravnu. kompaktnog. uspravnu podlogu osnovne vrste.) . Plodovi se od davnina koriste za prehranu Ëovjeka. a cvjetni pelud u pËelarenju. C. i V. pa je u naπim vrtovima i parkovima vrlo Ëesta. Potrebno ga je uzgajati kao pojedinaËnu biljku sa dovoljno mjesta.pitomi kesten Listopadno drvo visine do 40 m. koja su umjereno vlaæna i plodna. koniËnog habitusa visine do 3 m. (=C. Carpinus betulus “Columnaris“ . vesca Gaern. bilo pri korijenovom vratu.kultivar obiËnog graba “Pendula“ Kultivar sa granama koje imaju tendenciju rasta prema dolje. Dobro podnosi niske temperature i suπu. tako da mu grane padaju prema dolje te mu je habitus kiπobranast. 12 .

koja dobro uspijeva na baziËnoj podlozi. (= C. 50. argentea Murray) . ex Carr.) .) Manetti (= C. nasadima i drvoredima. Sadi se pojedinaËno. Cedrus atlantica “Fastigiata“ . nije gusta. 52.) . Od prirode dolazi u planinama Atlas i Rif u sjeverozapadnoj Africi. Voli svjetlije poloæaje na dobro propusnim . Cedrus atlantica “Glauca“ (= C. kroπnja piramidalna. syringaefolia Sims.KATALOG SADNOG MATERIJALA 49. mjesecu.atlaski cedar Stablo do 40 m visoko i promjera do 2 m. »esto se pojavljuje u prirodi. u skupinama. a veoma se Ëesto uzgaja. africana Gord. kora u starosti ispucala. Cedrus atlantica (Endl. Catalpa bignonioides Walt.kultivar atlaskog cedra “Glauca“ Iglice sivoplave.obiËna katalpa. hranjivim tlima. ex Knight. Dobro podnosi niske temperature i gradske uvjete. viπe je granata od tipiËne vrste. Plodovi izgledaju poput cigara. Atlaski cedar je heliofilna vrsta. a. To je cedar najotporniji na klimatske ekstreme. Brzo raste. C. i VII. libani var. sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti na stablu cijele zime. Cvjeta u VI. a dolazi u obzir i kod poπumljavanja sredozemnih i polusredozemnih goleti. Uzgaja se kao ukrasno drvo po parkovima. cigaraπ Listopadno drvo koje naraste u visinu do 20 m. 51. svijetla.kultivar atlaskog cedra “Fastigiata“ Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. atlantica Hort. krivudavog debla i πiroko-okruglaste kroπnje. uskog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene. a vrlo Ëesto i u drvoredima. 13 . naroËito intenzivno obojene u mladih izbojaka.

Otporan je na niske temperature sve do 25°C. U mladosti raste sporo. te je biljku potrebno “voditi“ uz podlogu do æeljene visine.KATALOG SADNOG MATERIJALA 53.kopriviÊ. 55. (= C. ali najbolje uspijeva na dubokim. indica Chambray. Prirodno se rasprostire u Sjevernoj Americi. Don. boursieri Carr. (= C.) G. Doæivi starost i do 1000 godina. 54.Lawsonov paËempres 14 . Mala Azija.Don. Nema posebnih zahtjeva prema tlu. Celtis australis L.50 (60) m visoko i promjera do 2 m. »esto se koristi u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. C. Ovo je jedna od vrsta ËetinjaËa s moæda najveÊim brojem kultivara. Pravilnom rezidbom mogu se dobiti vrlo dekorativni efekti. Najljepπi izgled kroπnje dobiva se sadnjom pojedinaËnih biljka ili u grupama sa dovoljno prostora. Relativno malo strada od bolesti i insekata. podnosi polusjenu ali mlade biljke stradavaju od mraza .) . Prirodno dolazi na podruËju Himalaja. libani var.) . Kavkaz i juæna Europa.) Parl. Cedrus atlantica “Pendula“ .himalajski cedar Stablo naraste i do 50 m sa promjerom debla i do 3 m. Moæe uspijevati dobro kod punog svjetla. Voli duboka i svjeæa tla. Chamaecyparis lawsoniana (Murr. a kasnije bræe.kultivar atlaskog cedra “Pendula“ Grane imaju tendenciju rasta prema dolje. deodara Hook. Areal mu je sjeverna Afrika. Dosta dobro podnosi suπu. crna koπÊela Listopadno stablo do 20 m visine. glinastim tlima i tamo gdje ima obilje atmosferske vlage. Stablo 30 . te ih je potrebno saditi na zaπtiÊene juæne ekspozicije. Voli vapnena i pjeskovita tla. kao i u polusjeni. Otporan je i na oneËiπÊenost zraka od dima i praπine. svjeæim. Cedrus deodara (D. 56. .

a u starijih otklonjene. ellwoodii Honn. Ovo je jedan od najljepπih kultivara za kamenjare. var.kultivar lawsonovog paËempresa “Alumii“ Uspravan. a pri vrhu se suæava. Grane su mu prema gore usmjerene. 5-10 m visine. Vrlo je gust. U mladih su biljaka grane usmjerene prema gore. 58.) . pri bazi je neπto πiri. Iglice su plavkasto nahukane. Alumii. 15 . kasnije viπe sivoplave. dok su u nutarnjem djelu kroπnje plavkastoæuto-zelene. 60. Chamaecyparis lawsoniana “Ellwoodii“ (=C. a iglice su mu viπe æute.5 m visok kultivar. Chamaecyparis lawsoniana “Alumii“ . Chamaecyparis lawsoniana “Columnaris“ .kultivar lawsonovog paËempresa “Alumigold“ 59.kultivar lawsonovog paËempresa “Ellwoodii“ »unjastog rasta.KATALOG SADNOG MATERIJALA 57. Mutacija od cv. sa igliËastim liπÊem plavozelene od plavosive boje (sliËno kao “Fletcheri“).kultivar lawsonovog paËempresa “Columnaris“ Usko stupolikog rasta. usko Ëunjast. do 1. To je plaviËast kultivar uskog habitusa. l. Chamaecyparis lawsoniana “Alumigold“ . od kojeg se razlikuje po tome πto je neπto niæi. 2-3 m visine.

moæe se saditi pojedinaËno ili u grupi u neparnom broju biljaka. Chamaecyparis lawsoniana “Pottenii“ (= Cupressus lawsoniana var.kultivar lawsonovog paËempresa “Globus“ Kuglastog oblika visine od 1 -1. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri Gold“ . Chamaecyparis lawsoniana “Globus“ . 16 .) . Jacks.kultivar lawsonovog paËempresa “Pottenii“ Vrlo gusta i kompaktna forma visoka do 10 m. Nastao kao mutacija tipiËne vrste.kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri Gold“ Rastom i oblikom sliËan cv. na dodir vrlo mekana. fletcheri (Fletcher) Hornibr. 64. Svijetlozelene do zelene boje.kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri“ Sporog stupolikog do Ëunjastog rasta. 5-8 m visoka forma. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri“ (= C. pottensoi Dall. et. var.5 m. Fletcheri samo πto mu je igliËasto liπÊe zlatnoæute boje. 63. 62.) .KATALOG SADNOG MATERIJALA 61. l.

kultivar lawsonovog paËempresa “Stewartii“ »unjastog rasta.5 . var. viseÊih vrhova grana. Moæe se saditi u grobljima gdje ima dovoljno mjesta ili u vrtu u kombinaciji sa kultivarima koji su gusti i kompaktni da bi πto viπe naglasio “tuæan“ izgled kultivara. 66. izbojci zlatnoæuti i porma osnovi æutozeleni. 68. snaæna biljka.kultivar lawsonovog paËempresa “Stardust“ ©iroko Ëunjastog habitusa.KATALOG SADNOG MATERIJALA 65. stewartii Schelle) .3 m. Chamaecyparis lawsoniana “Silvania“ . Prilikom sadnje obratiti paænju na konaËne dimenzije biljke te joj ostaviti dovoljno mjesta za rast. do 10 m visoka forma. 17 . Chamaecyparis lawsoniana “Tekeres“ . Chamaecyparis lawsoniana “Stardust“ .kultivar lawsonovog paËempresa “Tekeres“ Visoka.kultivar lawsonovog paËempresa “Silvania“ 67. Moæe narasti 10 m sa promjerom baze od 1. Na hladnoÊu jako otporna forma. Chamaecyparis lawsoniana “Stewartii“ (= C. l. iglice zlatnoæute boje na vrhovima izbojaka. grane i granËice priliËno prema gore usmjerene.

72. 70. Chamaecyparis lawsoniana “Winston Churchil“ . sa vrlo dekorativnim granËicama πkoljkastog izgleda. Naraste do 2 m visoko.kultivar lawsonovog paËempresa “Wisselii“ »unjastog rasta. πiroke Ëunjaste kroπnje. LiπÊe je zlatnoæuto do svijetlo-æuto u nakupinama poput liπaja na izbojcima. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis“ . var.kultivar hinoki paËempresa “Nana Gracilis“ Vrlo traæen i rado uzgajan kultivar koji naraste do 2 m. koji raste kao manje ili srednje veliko stablo. tetragona aurea Nicholson) . 18 . Chamaecyparis obtusa “Tetragona Aurea“ (Ch.KATALOG SADNOG MATERIJALA 69. o. neπto πiri. Rastom je piramidalan.kultivar hinoki paËempresa “Tetragona Aurea“ 71. 10 ili viπe metara visoka forma. Grane su prema gore usmjerene. Chamaecyparis lawsoniana “Wisselii“ . Rastom je πiroko stupolik kultivar.kultivar lawsonovog paËempresa “Winston Churchil“ Jedan od najljepπih zlatnoæutih kultivara lawsonovog paËempresa sa liπÊem koje je cijele godine bogato obojeno.

fino uπiljene.6 mm duge.) Hartw. filifera (Sénécl..kultivar pjegavog paËempresa “Filifera“ Naraste do 5 m visoko. cyanoviridis Hort. 75. Ëunjastog rasta.) . Chamaecyparis pisifera “Compacta Albovariegata“ .) . πiroko Ëunjastog oblika. 76. iglice 5 . Vrlo dekorativan kultivar. et C. Chamaecyparis pisifera “Compacta Aureovariegata“ . var. srebrnastoplave ljeti. Chamaecyparis pisifera “Boulevard“ (=C. p. Izbojci su nitasti i tanki. na vrhovima izbojaka srpasto povinute. vise. dok su ostale tamnozelene boje.kultivar pjegavog paËempresa “Boulevard“ Nastao je kao mutant kultivara “Squarrosa“. 19 .kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Albovariegata“ Gusta patuljasta forma do 1 m visine i πirine. 74. Retinospora squarrosa K. Ljuskaste iglice mjestimiËno bjelkasto obojene. et Ruempel. sivoplave zimi. p.kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Aureovariegata“ Rastom i oblikom identiËan prethodnom kultivaru sa tom razlikom πto mu je dio ljuskastog liπÊa æuÊkaste do zlatnoæute boje. 5 m visoka forma. Chamaecyparis pisifera “Filifera“ (=Ch.KATALOG SADNOG MATERIJALA 73.

kultivar pjegavog paËempresa “Filifera Gold Spangle“ Kultivar rastom i oblikom sliËan prethodnom. 20 . Chamaecyparis pisifera “Snow“ . Izbojci su takoer nitasti i vise ali su sumporasto æute boje koju zadræavaju cijele godine. et Hochst. var.KATALOG SADNOG MATERIJALA 77. 80. Chamaecyparis pisifera “Filifera Gold Spangle“ .kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa“ Naraste do 10 (20) m.kultivar pjegavog paËempresa “Snow“ Patuljast kultivar Ëunjastog rasta. IgliËasto liπÊe bijelo proπarano. Chamaecyparis pisifera “Filifera Nana“ . igliËasto liπÊe plavo zelenkasto. a sa donje strane bijelo. 78. 79. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa“ (=C. Ëunjaste.kultivar lawsonovog paËempresa “Filifera Nana“ Patuljast kultivar pogodan za kamenjare i æardinjere. squarrosa (Zucc.) Beissn. prozraËne kroπnje. p.) .

Skromnih je zahtjeva u pogledu kvalitete tla. πibolikim i æutim granama. Kroπnja je neπto guπÊa i igliËasto liπÊe je sumporasto æute do svijetlo æute boje. Krimu i Kavkazu. suπu. mjesec). Sadi se pojedinaËno.3 m. 83.1. drijen Listopadni grm ili manje stabalce od 6 . Chaenomeles japonica Spach non Lindl. Cydonia japonica Loisel. i IX. Ima kiselkast i trpak okus.kultivar bijelog ameriËkog sviba “Flamiramea“ Listopadni grm visok 2 . Cornus stolonifera “Flamiramea“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 81. sa uspravnim.. uspravnih. mjesecu prije listanja. mjesecu prije listanja. Squarrosa.kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa Aurea“ Naraste sliËno kao i cv. kao i zagaeni zrak. u grupama ali i u æivim ogradama. Cvjeta u III. Maloj Aziji. speciosa ( Sweet. Najbolje uspijeva na vapnenim. Kao rano cvjetajuÊa i vrlo dekorativna vrsta vrlo je cijenjena u hortikulturi. Plod je koπtunica sa mesnatim ovojem oko 12 mm duga i 5 mm πiroka.) .5 m. i III. dim. Dobro podnosi i najteæe zimske uvjete. lagenaria (Loisel. Moæe se uzgajati na sunËanom mjestu kao i u zasjeni. sazrijeva poËetkom jeseni ( VIII. C. Voli sunËana i svjetlija mjesta. dobro drenirana tla.9 m visine. 82.Japanska dunja Listopadni πiroki grm visok 1 . Chamaecyparis pisifera “Squarrosa Aurea“ . Traæi svjeæa i plodna. koja nisu izloæena kasnim mrazevima. Cornus mas L. (=C. toplim i suhim staniπtima. kada je skoro cijela biljka prekrivena cvjetovima. Cvjetovi se pojavljuju u II.) Koidz. u grupama i u æivim ogradama (dobro podnosi orezivanje). i IV. te se uzgaja pojedinaËno. 21 . Rasprostranjen je u srednjoj i juænoj Europi.) Nakai. Otporna je na niske temperature. Od prirode dolazi u Kini i Japanu. trnastih i golih grana.dren. praπinu i πtetne plinove. . 84.

86. nepravilno ispucala. kada do izraæaja doe krivudavost grana i obilje muπkih resa. do 30 m visoko stablo. mjesecu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 85. Dobro raste na sjenovitim i na osunËanim poloæajima. Voli dublja vapnena tla. Voli svjeæa. 87. plodna i dublja tla. . Cvjeta u IV. Corylus avellana “Contorta“ . Corylus colurna L. prije listanja. Corylus avellana “Atropurpurea“ . Corylus avellana L. Siva kora plutasta. listopadni grm koji naraste do 4 m visine.kultivar obiËne lijeske “Atropurpurea“ Raste kao i tipiËna vrsta samo su joj listovi tamnocrvene boje u proljeÊe. guste.Lijeska obiËna ©iroki. a koncem ljeta lagano prelazi u zelenkasto crvenkastu nijansu. . a grane i granËice su vrlo krivudavi. Posebno je dekorativna u rano proljeÊe. 22 . 88. pravilne kroπnje.kultivar obiËne lijeske “Contorta“ Naraste neπto niæe od obiËne lijeske. i V. gusti.Medvjea lijeska Listopadno.

91. Uzgaja se u ogradama ili kao pojedinaËne biljke. do 40 cm visoki.kultivar puzave muπmulice “Skogholm“ Kultivar koji se odlikuje guπÊom razgranjenoπÊu i manjim listovima od tipiËne vrste. πiroki i do 2 m visok grm.puzava muπmulica PuzeÊi zimzeleni grmiÊ. Zbog tog razloga je pogodna za ozelenjavanje vrtnih kamenjara kao i za pokrivanje tla.razmaknuta muπmulica Listopadan. NajËeπÊe se sadi na travnjacima. . Cotoneaster dammeri “Skogholm“ . Cotoneaster divaricatus Rehd. Cotoneaster dammeri Schneid. Cotoneaster horizontalis Dcne. 90. Ëije su grane Ëvrsto priljubljene uz zemlju. Plodovi se zadræavaju u toku veÊeg dijela zime. 92.KATALOG SADNOG MATERIJALA 89. Himalajima. Nema posebnih zahtjeva na kvalitetu tla. a otporna je na praπinu i dim pa se Ëesto koristi u gradovima.horizontalna muπmulica Polu zimzeleni. . i to pojedinaËno ili u manjim grupama.& Wils. Od prirode dolazi u zapadnoj Kini. pa zbog tih i drugih osobina spada u red najljepπih niskih grmova. na sunËanim ili polu sjenovitim mjestima. polegli grmiÊ. Voli kvalitetno vrtno tlo. . Otporan je na suπu i negativne gradske utjecaje. horizontalno otklonjenih grana. Uspjeπno se uzgaja u æardinjerama i kamenjarima. 23 .

. glinastim i ocjeditim tlima u kojima nema vapna. pjeskovita i dobro propusna tla. U naπim uvjetima u kontinentalnom dijelu zemlje iglice i izbojci poprime zimi smee crvenkastu boju zbog niskih temperatura.5 .&Hochst. Koristi se i za æive ograde te uljepπavanje zidova. Najbolje uspijeva na dubokim. C. kroπnja Ëunjasta i gusta. 94. otklonjene. elegans (Henk.) Mast.kultivar japanske kriptomerije “Elegans” Juvenilna forma koja je kratka vijeka i vrlo rijetko donosi plodove. 24 . “Yawarasugi”) . 95. fortunei Hooib.japanska kriptomerija. tanke. svjeæim. iglice 1. kawaii Hayata) .kultivar japanske kriptomerije “Elegans Viridis” Od prethodnog kultivara “Elegans“ razlikuje se po izrazitije zelenijoj i æuÊkastijoj boji iglica. 96. . japanski cedar. mekane.. gracilis Hort. Cryptomeria japonica “Elegans Viridis” . Moæe se uzgajati na svijetlim sunËanim kao i na polu sjenovitim mjestima. lagana. U Europi i Sjevernoj Americi uzgaja se kao ukrasno stablo.vrbolisna muπmulica Polu zimzeleni ili zimzeleni grm visok do 5 m. C. gusto granat grm ili malo stabalce.. Posebno je efektna ako se sadi na travnjacima ili u grupama. Cryptomeria japonica D. grane otklonjene. Cotoneaster salicifolius Franch. Zahtjeva svjeæa tla i visoku vlaænost zraka. non Sieb. Rasprostranjena je u zapadnoj Kini. a za vrijeme vegetacije boja im je tamnozelena.KATALOG SADNOG MATERIJALA 93. dugih i blago viseÊih grana. Za uspjeπan uzgoj treba joj osigurati svjeæa.Don (= C. zimi crvenkasto bakarne boje. Dobro podnosi niske temperature. deblo ravno i vitko.2 cm duge. Cryptomeria japonica “Elegans“ (= C. sugi Jednodomno stablo do 50 (65) m visoko i promjera do 3 m. plavozelene. japonica var.

Kod nas dolazi u svijetlim πumama i πikarama. Deutzia crenata “Plena“ . scabra Thunb. . a naroËito kora i plodovi vrlo otrovni. te svjeæa i hranjiva tla. Daphne mezereum L.3 tjedna. Ovaj intergenusni hibrid uzgaja se u Velikoj Britaniji viπe od 50 godina i ima bujan rast.VII. . 98. . InaËe je skromnih zahtjeva. macrocarpa.20 godina.obiËni likovac Od 30 . prije listanja. Javlja se na plodnim. slabo razgranjenim. . 25 . otporan na mraz i drvo je dobre kvalitete. & Zucc. kroπnja gusta.5 . do visine od 2300 m. koja traje 2 . a nalazi primjenu i u æivim ogradama. Rasprostranjen je u Europi. Uspjeπno se moæe razmnoæavati reznicama ako su one uzete sa stabala starih 5 . Cvjeta vrlo rano u proljeÊe (II. mjeseca.) Dall. u grupama. Dobro podnosi suπu. 100.2 (3) m visine sa uspravnim i πibolikim izbojcima. et Jacks. Kavkazu i sjevernoj Aziji. Vrijeme cvjetanja je od V. Sadi se pojedinaËno. (= D.kupresociparis Stablo visoko 30 ili viπe metara. mjeseca. bogatim vapnom i blagim humusom.) .KATALOG SADNOG MATERIJALA 97. Doæivi starost do 15 godina. Odlikuje se obilnom cvatnjom. X Cupressocyparis leylandii (Dall. Za uspjeπan razvoj potrebni su joj svijetli i sunËani poloæaji. Rasprostranjena je u Japanu i Kini. ali Ëesto i na skeletnim terenima. dim. svjeæim i rahlim tlima. (= Cupressus macrocarpa x Chamaecyparis nootkatensis) . Svi dijelovi biljke. mjesec).dojcija Listopadni πiroki grm 1. Cvjeta od V.VII.kultivar dojcije “Plena“ Kultivar se odlikuje bujnijim cvijetovima zbog mnoπtva latica. kao i kod tipiËne vrste.IV. poslije listanja. Aziji. Deutzia crenata Sieb. 99. Ëunjasta do stupolika kao u C. na rubovima πuma. praπinu i otrovne plinove. sa πibolikim. uspravnim granama.150 cm visok listopadni grm. Dobro podnosi zasjenjivanje. M.

(=E . Erica carnea L. koji najbolje uspijeva u mediteranu. Escallonia virgata . praπinu i πtetne plinove. . Elaeagnus angustifolia L.obiËna kurika VeÊi listopadni grm ili manje stablo do 6 m visine. srednjoj Aziji. Pogodan za kamenjare. miriπljavih i medonosnih cvjetova. Euonymus europaea L. 103. Odavno se kultivira u jugoistoËnoj Europi. dafina se u hortikulturi Ëesto koristi kao dekorativna vrsta. Cvjeta od III. mjeseca. Cvjeta bijelim cvijetovima u ljeto.) . .V. polegli grmiÊ koji cvijeta veÊ krajem sijeËnja ili poËetkom veljaËe. 104.crnjuπa Zimzeleni niski. mjesecu. Pogodna je i za æive ograde. Zbog svih tih dobrih uzgojnih osobina. 102.vulgaris Mill. lijepog habitusa. Voli polusjenu i kiselo tlo. otvorene sunËane poloæaje iako dobro raste i na polu sjenovitim poloæajima. gdje su je donijeli Turci prilikom osvajanja ovih krajeva. dim. . 26 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 101.dafina Listopadno manje stablo visine od 8 .10 m. Cvjeta u V. i VI.eskalonija Zimzeleni gusti grmiÊ. inaËe se uzgaja pojedinaËno ili u grupama. Pogodna za sadnju i uzgoj u posudama ili kamenjarama. Dobro raste na pjeskovitim i suhim tlima. Otporna je na suπu i dosta dobro podnosi niske temperature. a plodovi se pojavljuju u jesen. Skromna je u pogledu staniπnih uvjeta. Rasprostranjena je u istoËnom Sredozemlju. Voli svjeæa i vlaænija tla.

Fagus sylvatica “Atropurpurea“ . zapadnoj i juænoj Europi. europska bukva Do 30 m visoko stablo. Cijepi se na ravnu podlogu ili vodi uz odreenu podlogu do æeljene visine.kultivar obiËne bukve “Atropurpurea Pendula“ Grane rastu prema dolje. ali ipak traæi duboka. guste kroπnje sa granama koso prema gore usmjerenim. Fagus sylvatica L. . s. 27 . svjeæa i bogata tla. 107. Plod je poznat po imenom “bukvica“. Listovi urezani i nazubljeni. Fagus sylvatica “Atropurpurea Pendula“ .obiËna bukva. Rasprostranjena je u centralnoj.KATALOG SADNOG MATERIJALA 105. 106.kultivar obiËne bukve “Atropurpurea“ Rastom sliËna obiËnoj bukvi ali joj listovi imaju crvenu boju. I. 108. Raste na razliËitim geoloπkim podlogama i vrstama tala. »esto se sadi u pakovima i pojedinim vrtovima. Rezidbom se postiæe guπÊi kiπobranast izgled. duæi i uæi nego u obiËne bukve. a tada grane nastavljaju rast prema dolje. dozrijeva u rujnu i listopadu. Fagus sylvatica “Asplenifolia“ . izbjegava poplavna podruËja pa je nalazimo na brdovitim i planinskim predjelima do 2000 m.kultivar obiËne bukve “Asplenifolia“ Vrlo dekorativna biljka koja naraste do 15 m. nadmorske visine.

Fagus sylvatica “Tricolor“ . 110. te tvore stupolik habitus biljke.KATALOG SADNOG MATERIJALA 109. busasta trava. Uvjeti uzgoja sliËni kao i kod obiËne bukve. Naraste od 10 . Vrlo Ëesto se koristi za sadnju u kamenjarima. Listovi u poËetku sezone intenzivno obojani. 112. Festuca ovina “Glauca“ Gusta.20 cm. a razmnoæava se dijeljenjem osnovnog busena na manje dijelove. plavo sive boje listova. guste kroπnje. Lako i jednostavno se uzgaja. 111.kultivar obiËne bukve “Tricolor“ Naraste kao manje stabalce. Fagus sylvatica “Pendula“ .kultivar obiËne bukve “Fastigiata“ Grane rastu prema gore.kultivar obiËne bukve “Pendula“ »esto uzgajan kultivar po parkovima. a kasnije rastu prema dolje. Grane u poËetku rastu u visinu. Fagus sylvatica “Fastigiata“ . a prema jeseni mijenjaju boju u smeu. Moæe narasti do 10 m visine i 2 m πirine. 28 .

Voli svijetle i sunËanije poloæaje. Kada se po æelji dovoljno daleko udaljilo od ravne podloge ostavljaju se grane koje rastu prema dolje. Kuglasta forma koje se cijepi na ravnu podlogu osnovne vrste na æeljenoj visini. dobro podnosi zagaenost zraka i niske temperature. Cvjeta u rano proljeÊe u III. “Kugla” dosegne promjer do 1. Pogodan za drvorede.forzicija 2 . Fraxinus angustifolia “Pendula“ . & Bald.kultivar poljskg jasena “Globosum“ 116. Fraxinus angustifolia Vahl.kultivar poljskog jasena “Pendula“ Kultivar koji se takoer proizvodi cijepljenjem na podlogu osnovne vrste na æeljenu visinu. Fraxinus angustifolia “Globosum“ . . 29 .3 m visok listopadni grm. a reæu koje rastu horizontalno tako da se dobije oblik biljke poput kiπobrana. a dobro uspijeva na gotovo svakom tlu.5 m. 114. mjesecu prije listanja. GustoÊa kroπnje se moæe poveÊati rezidbom dugih grana na 3 4 pupa iz kojih Êe potjerati nove granËice ali sada kraÊe i sa manjim razmakom izmeu pupova. guste zaobljene kroπnje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 113. i IV. a cvjetovi ostaju dosta dugo na granama (i do 30 dana). Voli neπto vlaænija tla pa prirodno dolazi u luænjakovim poplavnim sastojinama ali se moæe uzgajati u parkovima ili okuÊnicama kao pojedinaËna stabla.) . sa dugim uspravnim ili blago kosim granama. oxycarpa Willd. Biljka se moæe oblikovati rezanjem grana koje rastu prema dolje i ostavljanjem grana koje rastu horizontalno. (= F.poljski jasen Listopadno stablo 20 m visine. 115. Forsythia europaea Deg.

Postoji velika raznolikost oblika i boje cvjetova. Cvjeta u VII. Voli vlaæna i svjeæija tla. Fraxinus excelsior L. U mladih biljaka kroπnja je neπto uæa ali se kasnije raπiri. 119. sunËane poloæaje.ginkgo Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. Voli duboka i svjeæa tla. Hibiscus syriacus L. .hibisk. a dobro podnosi niske temperature. trnovac Preko 40 m visoko listopadno stablo sa tamnosmeim do crvenim trnovima na kori debla i grana. 120. Podnosi dobro orezivanje pa se koristi za æive ograde koje su neprohodne zbog gustoÊe i jakih trnova. sirijska ruæa Naraste kao veÊi listopadni grm ili manje stablo do 5 m visine.KATALOG SADNOG MATERIJALA 117. Voli duboka svjeæa tla. 118.bijeli. Gleditsia triacanthos L. NajËeπÊe se uzgaja kao parkovna vrsta. gorski jasen Listopadno stablo do 40 m visine. LiπÊe u jesen poprimi zlatnoæutu boju. . Dobro podnosi suπu i niske temperature. otvorene i sunËane poloæaje.glediËija. Ginkgo biloba L. 30 .IX. Voli sunËane poloæaje i bogatija tla. a pridolazi u brdskom i planinskom podruËju preteæno u bukovim sastojinama. mjeseca. (= Salisburia adiantifolia Smith ) . Sadi se Ëesto u vrtovima i parkovima kao pojedinaËno stablo ili skupina stabala. . .

Juglans nigra L. 122.crni orah Listopadno stablo do 50 m visine. vlaæna tla. neutralne do blago kisele reakcije. 123.boæikovina Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 10 m visine. Ilex aquifolium L. otvorene i sunËane poloæaje. Juniperus chinensis “Blue Cloud“ . Izrazito plave boje koja se zadræava tokom cijele godine ali u proljeÊe na mladim izbojcima boja je svjetlija i izraæajnija. Brzo raste Ëesto je saen u parkovima i nasadima. Voli duboka svjeæa tla.kultivar kineske borovice “Blue Cloud“ Nizak i vrlo gust grm koji se grana preteæno horizontalno. Drvo mu je vrlo kvalitetno. Najbolje uspijeva na vapnenim i neπto svjeæijim tlima ali dobro Êe uspijevati i na ostalim tlima ukoliko nisu previπe siromaπna hranjivima.KATALOG SADNOG MATERIJALA 121. . Plod nije jestiv. . πiroke kroπnje. svjeæa. Voli duboka. 31 .

32 .kultivar kineske borovice “Pfitzeriana Aurea“ Vrlo πirok i do 3 m visok kultivar koso usmjerenih grana sa povinutim zlatnoæutim vrhovima. Sluæi kao “prekrivaË tla”. Podnosi orezivanje pa ga je lako kontrolirati i usmjeravati njegov rast. 127. a vrh je takoer gusto razgranat. Vrlo Ëesto se uzgaja. Juniperus chinensis “Stricta“ .kultivar obiËne borovice “Repanda“ Do 30 cm visok puzeÊi kultivar koji se raπiri po tlu i do 2 m. 125. moæe se posaditi u æardinjere i pustiti da “pada” iz posude prema tlu.kultivar kineske borovice “Stricta“ Gust. bez centralnog debla veÊ viπe grana raste prema gore. 126. Uvjeti uzgoja su isti kao i za prethodni kultivar kineske borovice. Vrlo se Ëesto uzgaja. Juniperus communis “Repanda“ . Juniperus chinensis “Pfitzeriana Aurea“ .kultivar kineske borovice “Hetzii“ Do 5 m visok zimzeleni grm sa koso prema gore usmjerenim granama. Zlatnoæuta boja najintenzivnija je u proljeÊe na mladim izbojcima.KATALOG SADNOG MATERIJALA 124. Juniperus chinensis “Hetzii“ . Vrlo lagano se uzgaja i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja. Ëunjast kultivar koji naraste do 5 m visine.

Pojedine granËice bjelkasto do blijedoæuto obojane. a prema zimi postepeno tamni u plavu nijansu. stupolik do 10 m visok kultivar. 131. plavo zelenkastih iglica.kultivar puzave borovice “Glauca“ Vrlo niska puzava forma koja se raπiri do 3 m. 33 . Juniperus communis “Suecica“ . Juniperus sabina “Variegata“ . Plavosiva boja najintenzivnija je u mladih izbojaka u proljeÊe.kultivar planinske somine “Variegata“ Razgranat do 1 m visok i 2 m πirok kultivar sa granama koso prema gore usmjerenima. Voli plodna i svjeæija tla. Najbolje uspijeva na otvorenim ili polu sjenovitim poloæajima u svjeæem i hranjivom tlu. 129.KATALOG SADNOG MATERIJALA 128.kultivar obiËne borovice “Suecica“ Vrlo gust. Iglice su plavkasto zelene i bodljikave. Nije posebno osjetljiv i lako se uzgaja. Juniperus squamata “Blue Carpet“ Do 70 cm visok i 3 m πirok grm. 130. otvorene ili polu sjenovite poloæaje. Juniperus horizontalis “Glauca“ .

kultivar virginijske borovice “Glauca“ Stupolik.KATALOG SADNOG MATERIJALA 132. 34 . Juniperus squamata “Blue Star“ Patuljasta. a kora grana crvenkasto smea. IgliËasto liπÊe plavo zelenkasto. gusti kultivar do 4 m visine i do 1. U mladosti kroπnja je izduæena. 135. duboka tla. koso prema gore usmjerenim granama. sa jakim.5 .2 m πirine. Juniperus virginiana L. oko 30 cm visoka okruglasta forma. Uvjeti uzgoja su sliËni kao i za sve borovice. Juniperus squamata “Mayeri“ Vrlo Ëesto uzgajani kultivar koji naraste do 5 m visoko. Vrlo pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama na balkonima ili vrtovima. a kasnije neπto πira. 133. Uspijeva na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju bogata. Sporog je rasta i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice. ( = Sabina virginiana Ant.virginijaska borovica Do 30 m visoko stablo. Juniperus virginiana “Glauca“ . IgliËasto liπÊe zelenkasto -plavkasto. 134. Otporna na niske temperature i zagaenost zraka pa je Ëesta u gradovima i industrijskim zonama.) .

2 m πirine. Potrebno ga je zaπtititi od vlaænog i mokrog snijega koji moæe saviti ili pokidati grane. 138. Kultivar je vrlo pogodan za uzgoj u posudama pred ulaznim vratima. 139. Kerria japonica DC.5 . Vrlo se lako uzgaja te ju je potrebno prorijediti od tla radi obilnije i uËestalije cvatnje. do V.virginiana “Glauca”.kerija Listopadni do 3 m visok grm. virginiana “Skyrocket“. pogotovo kultivar “Pleniflora“. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice. mjeseca. ali je stresanje mokrog snijega sa svih biljaka u vrtu nuæna mjera zaπtite biljaka od snjegoloma.kultivar virginijske borovice “Hillii“ Stupolik. Juniperus x horizontalis “Glauca“ Vrlo zanimljiv i dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem.KATALOG SADNOG MATERIJALA 136. balkonima. terasama ili na nekom drugom vidnom svjetlom ili polu sjenovitom mjestu. Juniperus virginiana “Skyrocket“ . Kora granËica zelene boje. 35 . Juniperus virginiana “Hillii“ . (= Corchorus japonicus Thbg. Cvjeta od IV. NajËeπÊe se biljka spiralno poveæe. ) . gusti kultivar do 4 m visine i do 1. a sadi se kao pojedinaËan grm ili po æelji kao æiva ograda koja neÊe cvjetati punim intenzitetom ali Êe biti posuta cvijetovima.kultivar virginijske borovice “Skyroket“ Vrlo Ëesto saen i uzgajan kultivar koji naraste do 5 m visine. a plemka se uzima od Jun. Kao ravna uspravna podloga sluæi Jun. 137. Voli sunËane do polu sjenovite poloæaje. IgliËasto liπÊe zelenkasto plavkasto.

Iglice mu takoer opadaju i poprimaju zlatnoæutu boju. Larix decidua Mill. Grane krivudave. a cvjetni grozdovi dugi do 20 cm. Cvijeta u VII i VIII mjesecu. europaea DC.kultivar japanskog ariπa “Diana“ Dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem na podlogu europskog ariπa. Laburnum vulgare Gris ) . i V. Cvjeta u IV. Dosegne visinu do 5 m. Uvjeti uzgoja su mu sliËni kao i kod europskog ariπa. .KATALOG SADNOG MATERIJALA Koelreuteria paniculata Laxm. Larix japonica “Diana“ . »esto od prirode dolazi na vapnencima te podnosi suha i siromaπna tla. Voli duboka plodna tla i svijetle osunËane poloæaje. (= L.europski ariπ Naraste do 35 m visoko. U jesen listovi naranËasto crveni. 140. svijetle. 36 . Iglice prije opadanja u jesen poprime zlatnoæutu boju.kelreuteria Listopadno. Voli sunËane i otvorene poloæaje. mjesecu. Voli sunËane poloæaje i nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla. ) . rijetke kroπnje. 142. 141.obiËni negnjil. oko 20 m visoko stablo.. Laburnum anagyroides Med. zanovijet VeÊi listopadni grm ili stablo visine do 10 m. ( = Cytisus Laburnum L.

Dobro podnosi orezivanje.tulipanovac. Ligustrum ovalifolium Hassk. Nije osjetljiva na nedostatak hranjiva te uspijeva na razliËitim tlima. visine oko 50 cm. πiroke razgranate kroπnje. . sadnju uz niæe zidove itd. πiroke jake kroπnje. ruæiËaste do tamnocrvene. Listovi nalikuju na muziËki instrument liru.klobuËasta kozokrvina Zimzeleni grm. Kora debla i grana vrlo izbrazdana zbog nakupina plutastih tvorevina. . 37 . Cvjeta u V. liriodendron Listopadno stablo do 50 m visine. Liriodendron tulipifera L. Dosta brzo raste te se koristi kao prekrivaË tla. Listovi u jesen mijenjaju boju od æute. 145. mjesecu. a cvjetovi cvijetu tulipana. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. Dobro podnosi niske temperature i gradsku klimu. Voli otvorene poloæaje i duboko hranjivo tlo i neπto veÊu zraËnu vlagu. Boja listova u jesen 144.KATALOG SADNOG MATERIJALA 143.likvidambar Listopadno stablo koje naraste do 40 m. Dolazi na raznim tlima i nije posebno zahtjevna u pogledu koliËine hranjiva. vrlo razgranat. Voli otvorene svjeæije poloæaje i dublja tla. 146. Liquidambar styraciflua L. a koristi se za prekrivanje tla. Lonicera pileata Oliv.πirokolisna kalina Listopadan grm do 3 m visine. . i VI. (= Caprifolium pileatum Kuntze) .

Voli svjetlije poloæaje. liliiflora. a po uvjetima uzgoja sliËna kao i ostale magnolije.zvjezdasta magnolija Listopadni grm ili manje stablo koje cvjeta prije listanja. Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. mjesecu . Uspijeva i u polusjeni. i V. Lonicera tatarica L. 150. umjereno vlaæna. dublja i hranjiva tla. Cvjeta u IV. a plod sazrijeva u IX. »esto se sadi u gradovima jer podnosi oneËiπÊenje zraka. za razliku od ostalih magnolija koje su osjetljivije. Magnolia stellata (S. mjesecu. 148.KATALOG SADNOG MATERIJALA 147. Otporna je na hladnoÊu i suπu. mjesecu. i IV. mjesecu. -Bod. . Cvjeta prije listanja u III.japanska magnolija Listopadno stablo koje naraste do 10 m visine.) . koja je hibrid izmeu M. a vrlo je otporna na mraz. razliËita tla umjerene vlaænosti.mahonija Do 2 m visoki zimzeleni grm. 149. Podnosi polu sjenovite i sjenovite poloæaje. denudata x M. Postoje joπ M. x soulangiana Soul. a uzgaja se i u æivim ogradama.tatarska kozokrvina Listopadni grm koji naraste do 3 m visine. Vrlo prilagodljiva na uvjete uzgoja te se vrlo Ëesto sadi pojedinaËno ili u skupinama.) Maxim. . kobushi Mayr. Magnolia kobus DC. nepravilne kroπnje. Cvjeta u IV. (= Berberis aquifolium Pursh) . & Z. 38 . i V. (=M.

Morus alba L. a dobar je i za stoËnu hranu i bojenje u æuto. Mandæuriji (podruËje Amura. Najviπe mu odgovaraju duboka. hranjiva i rastresita tla. rijetka i okruglasta.KATALOG SADNOG MATERIJALA 152. . . Cvjetovi miriπljavi. Sazrijevaju u V. Koristi se kao prekrivaË tla i za kamenjare. U juænoj Europi uzgaja se od dvanaestog stoljeÊa. Rasprostranjen je u juænom djelu dalekog istoka bivπeg SSSR-a. Bijeli. koji naraste najviπe do 0. bijela murva Stablo od 15 . Koreji. ali neπto guπÊe kroπnje i bræeg rasta od bijelog duda. i VI. Kroπnja dosta svijetla. svjeæa tla i sunËane poloæaje. do 1 m promjera debla. Prirodno je rasprostranjena u jugoistoËnom Sibiru. a podnosi i vrlo vlaæna tla. Phellodendron amurense Rupr.ime!).bijeli dud.crni dud Naraste do 20 m. sjev. 154. Plodovi su krupniji od plodova bijelog duda i pocrne kada su zreli. Osjetljiviji je na suπu i hladnoÊu. vlaæna. 39 . mandæurski plutnjak Listopadno dvodomno drvo koje u svojoj domovini moæe dostiÊi visinu od 25 m. ruæiËasti ili ljubiËasti te slatki i jestivi plodovi zapravo su plodoviπta koja se zovu dudinje ili murve. . dosta prozraËna. LiπÊe se koristi za ishranu gusjenica dudovog svilca.5 m u visinu i 1. Cvjeta u V. sa promjerom debla do 1 m. medonosni. U vrijeme vegetacije ima tamnozelenu boju. 155. mjesecu. a deblo vitko i Ëisto od grana. Voli dublja. a slatki su i kad nisu zreli. a odatle je raπiren u Malu Aziju i Perziju. Otporan je na niske temperature. Moæe se uzgajati na otvorenim mjestima ili u polusjeni. mjesecu.20 m visoko. i VI. Microbiota decussata Komar. Morus nigra L.5 m u πirinu. dok u zimi posmei. Na suhom terenu raste vrlo sporo. 153.sibirska steljica Zimzeleni dvodomni grm. Kroπnja mu je πiroko razgranana. Prirodno dolazi u Kini i istoËnoj Aziji. U kulturi izvan svog areala ima znatno manje dimenzije. »esto se uzgaja kao parkovna vrsta.felodendron. . pod uvjetom da voda ne stagnira.

KATALOG SADNOG MATERIJALA 156. grupirani pri vrhu izbojaka po 5 . Cvjeta u (V.) Karst (= P. excelsa (Lam.obiËna smreka Stablo do 50 m visoko i do 2 m debelo.) Nash. nidiformis (Beissn. var. i VII. Picea abies “Inversa“ (= Abies excelsa inverta Gord. Za uspjeπan razvoj treba mu osigurati otvorene poloæaje sa puno sunca. Pajasmin je veoma popularan zbog izuzetnih dekorativnih i uzgojnih svojstava.pajasmin Listopadni grm πibolikih uspravnih grana. f. 3 . pjeπËanim i rahlim tlima gorskog i subalpinskog pojasa. visine do 3 m.kultivar obiËne smreke “Inversa“ Stablo do 10 m visoko. Voli vlaæniju i hladniju klimu. Pogodan je za uzgoj u kamenjarama i posudama. U sredini kroπnje nalazi se gnjezdasto udubljenje zbog specifiËnog smjera rasta izbojaka u sredini kroπnje. Od prirode dolazi u jugozapadnoj Europi.kultivar obiËne smreke “Nidiformis“ Patuljast kultivar koji naraste do 50 cm u visinu i oko 80 cm u promjeru. raste i na podzolima. mjesecu. pa se vrlo Ëesto uzgaja. P. 157. .9 u grozdastim cvastima. Picea abies “Nidiformis“ (= P. a. a. Uspijeva na ilovastim. Inversa (Beissn. Nema veÊih zahtjeva u pogledu kvalitete tla. Uzgaja se pojedinaËno ili u manjim grupama.) Slavin) .4 cm u promjeru.) VI.) Link) . 40 . Philadelphus coronarius L.. Cvjetovi veoma miriπljavi. 159. sa priljubljenim viseÊim granama uz deblo.) . Picea abies (L. ali mu najbolje odgovaraju plodna i svjeæa tla. 158.

Iglice su plavozelene do srebrnozelene boje. laxa Sarg.. Raste sporije od obiËne smreke. praπinu i πtetne plinove. πiroke piramidalne kroπnje. P. Picea glauca (Moench) Boss. Dobro podnosi mraz.. Traæen i Ëesto uzgajan kultivar. Dolazi na vlaænijim i pjeskovitim tlima. albertiana f. 41 . To je endemiËna vrsta sa lokalitetima u srednjoj Bosni i zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji. commutata Hort.kultivar kanadske smreke “Conica“ Gust. Podnosi mraz i velike suπe. koniËan kultivar koji sporo naraste do 2 m visine. ali ne voli moËvarna tla.) Purkynë . (= P.) . P.) . sura ili kanadska smreka Stablo do 40 m visine sa gustom i Ëunjastom kroπnjom. S. g.. P.bodljikava ili plava smreka Do 50 m visoko stablo. 163.PanËiÊeva omorika Stablo visoko 30 m i do 60 cm u promjeru. 162. te u mladosti dosta brzo raste. u kulturi otporna na dim. parryana Sarg. conica Rehd. ) . P. menziesii Engelm. canadensis B. P.bijela. var. Picea glauca “Conica“ (= P. te vrlo dobro podnosi gradski klimat. Picea omorika (PanË. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili u æardinjerama.KATALOG SADNOG MATERIJALA 160. Picea pungens Engelm. (= P. alba Link. 161.

kultivar bodljikave ili plave smreke “Kutjevo“ Selekcionirao ga je i uzgojio osamdesetih godina u rasadniku Hajderovac. Picea pungens “Kutjevo“ .kultivar bodljikave ili plave smreke “Koster“ Takoer jedan vrlo poznati i traæeni kultivar koji naraste neπto manje od cv. 42 . dijelovi iglice su æuti. a dijelovi normalne zelene boje.kultivar japanskog crvenog bora “Oculusdraconis“ Raste kao manje stablo. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili æardinjerama. Grana se nepravilno. 166. Picea pungens “Glauca“ . Picea pungens “Koster“ . kratkim granËicama i izrazito gustim i patuljastim rastom.kultivar bodljikave ili plave smreke “Glauca“ Kultivar koji se odlikuje plavom bojom iglica. a naziv “Glauca“ predstavlja skupni naziv za viπe kultivara plave boje iglica. Biljka na slici stara je oko 15 godina i visoka je 85 cm. tj. Antun MijokoviÊ.draconis“ . Glauca. 165.KATALOG SADNOG MATERIJALA 164. dosta sporo i najsliËniji je tipiËnoj vrsti. Kultivar se odlikuje plavom bojom iglica. zbijenog je i Ëunjastog je rasta. Ovaj kultivar naraste do 10 m . Iglice imaju po dvije æute mrlje. Pinus densiflora “Oculus . 167.

austriaca Höss. pyrenaica Lap. nigricans Host. Vrlo je otporan i zahvalan za alpinetume ili za uzgoj u veÊim posudama. 170. Pinus nigra Arn. (= P.. montana Mill. sa glatkom korom na mladim stablima i granama. P.planinski bor NajËeπÊe je nizak. polegnut grm. Pinus nigra “Pyramidalis“ . Kora kasnije ploËasto ispuca i posivi.. mughus Scopoli) .KATALOG SADNOG MATERIJALA 168. leucodermis (Ant. a rjee stablo oko 10 m visine. P. Vrlo se Ëesto sadi po parkovima kao pojedinaËna ili kao stabla u skupinama.. P. P. stupolikog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene.crni bor Stablo oko 40 m visine πiroke kroπnje u mladosti. 171. a kasnije kroπnja postaje πira.. munjika Neki autori smatraju da je var. P.) Markgraf .munika. Podnosi vrlo siromaπna i suha tla pa je jedna od najËeπÊe koriπtenih vrsta za poπumljavanja mediterana i submediterana. kiπobranasta. »est je u parkovima i nasadima. 43 . Pinus mugo Turra. leucodermis posebna vrsta.kultivar crnog bora “Pyramidalis“ Piramidalnog . 169. Pinus heldreichii var. clusiana Clem. laricio Poir. P. hispanica Cook ) . (= P. Voli sunËane poloæaje. Naraste oko 10 m. To je bor koji naraste do 30 m visine.

) . 175.alba var. 44 . plavkasto zelena. canadensis var. P.borvac Do 30 m visoko stablo. (= P. quinquefolia Du Hamel. zlatnoæutih iglica. Pinus sylvestris L. . Iglice su mu plavozelene boje. Pinus sylvestris “Watereri“ . 174. Pinus strobus L.kultivar obiËnog ili bijelog bora “Watereri“ Okruglast kultivar visok do 3 m. 173. P. canadensis Prov. Kora u gornjem dijelu stabla crvenkasto smea. tenuifolia Salisb. Pinus sylvestris “Aurea“ . Kora debla glatka.kultivar obiËnog ili bijelog bora “Aurea“ Raste kao grm ili manje stabalce.obiËni ili bijeli bor Stablo do 40 m visine.KATALOG SADNOG MATERIJALA 172. Ëesto zakrivljenog debla. Kroπnja je kiπobranasta. Uspijeva na glinastim i vlaænim tlima. Raste na razliËitim tlima i lako se uzgaja. πiroke Ëunjaste kroπnje..

178. Listovi su mu izduæeniji od tipiËne vrste. Vrlo Ëesto se uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. 45 .lovorviπnja Zimzeleni grm.) . velikim drvoredima. Voli duboka. Dobro uspijeva na rahlim i hranjivim tlima. (= Dasiphora fruticosa Raf.grmasta petoprsta ©iroki listopadni grm koji naraste do 1 m visine. Prunus laurocerasus L. Moæe se saditi pojedinaËno. .javorolisna platana NajËeπÊe uzgajana vrsta platana u nas. 177.VIII. Otporna je na niske temperature ali joj za vrijeme jakih zima mogu stradati listovi.KATALOG SADNOG MATERIJALA 176. Platanus acerifolia Willd. . hranjiva tla i nije osjetljiva na gradski klimat te se vrlo Ëesto sadni u parkovima. Æuti cvjetovi pojavljuju se od V. koæasti i sjajni. miriπu.kultivar lovorviπnje “Shipkaensis“ Gust i kompaktan kultivar. Potentilla fruticosa L. koji u mediteranu naraste i do 5 m visine. πetaliπtima itd.V. Prunus laurocerasus “Shipkaensis“ . u skupinama ili u æivim ogradama. . mjeseca. Listovi su zeleni. Raste brzo i odgovara joj kontinentalna klima. Bijeli cvjetovi javljaju se od IV. Voli sunËane poloæaje na dubljim i svjeæijim tlima. Listopadno stablo koje naraste do 40 m visine velike i πiroke kroπnje. mjeseca. niæeg rasta od tipiËne vrste. 179. (= Laurocerasus offcinalis Roem) .

KATALOG SADNOG MATERIJALA 180. . 183. Vrlo obilno cvijeta od III. texifolia (Lamb. i V. douglasii (Lindl. πiroke kroπnje. a na otoku Vancouveru. mjeseca... te se cijepi na ravnu podlogu. hranjivo i vlaæno tlo. P. 182. Pseudotsuga menziesii (Mirb. mjesecu.V. Voli visoku zraËnu vlagu i duboko. Naraste oko 10 m. a orezivanjem se formiraju u kiπobranast oblik. mucronata Sudw. Prunus racemosa Lam. miriπljavih. grozdastih cvijetova koji se pojavljuju u IV.) Franco (= P. 181.kultivar japanske treπnje “Kiku-ShidareSakura“ Grane joj vise. P. gdje dolazi od prirode.) . Voli hranjiva i propusna tla i sunËane poloæaje. (= Padus racemosa Gilib.) Britt.sremza 15 m visoko listopadno stablo.. naraste i do 100 m visine.) Carr. ) . Bogato cvate kao i prethodni kultivar u IV. Kasnije grane same rastu prema dolje do zemlje te se time postiæu vrlo lijepi efekti. 46 . Vrlo se Ëesto uzgaja u parkovima bilo kao pojedinaËna stabla ili u skupinama. mjesecu. bijelih.obiËna ameriËka duglazija Do 40 m visoko stablo.kultivar japanske treπnje “Kanzan“ NajËeπÊe uzgajani kultivar japanske treπnje u nas. Prunus serrulata “Kiku-Shidare-Sakura“ . Prunus padus L. Prunus serrulata “Kanzan“ .

Postoji i cv. mjesecu. “Orange“ koji ima æuÊkaste plodove. Pseudotsuga menziesii “Glauca“ .kultivar obiËne ameriËke duglazije “Glauca“ Gusti. Dobro podnosi gradski klimat. Pogodna za æive ograde. Naraste i do 10 m visine.kultivar hrasta luænjaka “Fastigiata“ 47 . sivo plave boje iglica. Pyracantha coccinea Roem. zimzelen grm koji naraste i do 3 m visine. 186. Habitus biljke podsjeÊa na habitus jablana sa granama prema gore usmjerenima.KATALOG SADNOG MATERIJALA 184. zbijenih . na mladim izbojcima i iglicama. 185. Bijeli cvijetovi javljaju se u V. Vrlo se lako uzgaja na sunËanim poloæajima i hranjivom tlu.kultivar hrasta luænjaka “Cristata“ Biljka raste kao manje stabalce do 7 m visine.vatreni trn. posebno u drvoredima. Boja je posebno intenzivna u proljeÊe. gusto obraslih po izbojku. pirakanta Razgranat. i VI. neπto niæi kultivar. 187. . »esto u gradovima uzgajan kultivar. ali voli dublja i hranjiva tla. Quercus robur “Cristata“ . Quercus robur “Fastigiata“ . kratkih listova. a crveni plodovi ostaju na biljci i preko zime.

KATALOG SADNOG MATERIJALA

188. Quercus rubra L. (= Q. borealis Michx.) - crveni hrast
Listopadno drvo koje naraste do 40 m visine, πiroko zaobljene kroπnje. LiπÊe u jesen poprimi naranËasto crvenu boju. Vrlo je prilagodljiv i nije izbirljiv, te se lagano uzgaja. Ne izbjegava vapnena i prevlaæna, ali i presuha tla.

189. Rhododendron sp. - rododendron, sleË, pjeniπnik
Zimzeleni do listopadni grmovi, koji narastu zavisno od vrste od 30 cm do veliËine stabla. Rod bilja sa vrlo velikim brojem razliËitih vrsta i joπ veÊim brojem razliËitih hibrida i kultivara. Uglavnom cvjetaju od proljeÊa do kasne jeseni ali najËeπÊe u V. i VI. mjesecu. Za uzgoj je potrebno osigurati kiselo (pH = 4 - 5), vlaæno, duboko i dobro propusno tlo, sa πto je moguÊe manjim udjelom vapna. Najbolje uspijeva u polusjeni ali Êe i sunËani poloæaj pridonijeti dobroj cvatnji i uspjeπnom uzgoju. Ocvale cvijetove dobro je odrezati odmah nakon cvatnje radi stvaranja πto veÊeg broja cvjetnih pupova za cvatnju iduÊe godine.

48

KATALOG SADNOG MATERIJALA

190. Rhus typhina L. (= R. hirta Sudw.) - kiseli ruj
Listopadni grm, koji naraste do 10 m. Voli sunËane poloæaje, dobro podnosi niske temperature, a pogoduju mu razliËita tla. Zelena boja listova u jesen prelazi u plameno crvenu boju. Vrlo se lagano uzgaja, a moæe se saditi pojedinaËno ili u skupinama.

191. Rhus typhina “Laciniata“ - kultivar kiselog ruja “Laciniata“
Raste sliËno kao i tipiËna vrsta, a razlikuje se po listovima koji su lancetasto usjeËeni.

192. Robinia pseudoacacia L. - bagrem
Do 25 m visoko listopadno stablo, bijelih, grozdastih cvasti koje se pojavljuju u IV. i V. mjesecu. Vrlo se lako uzgaja i pogoduje mu veÊina tala. Odgovaraju mu sunËani i polusjenoviti poloæaji, a sadi se pojedinaËno ili u skupinama.

193. Salix alba var. vitellina f. pendula - æalosna æuta vrba
Naraste do 20 m. »esto se zamjenjuje sa Salix babylonica L. koja se rijetko uzgaja. Grane vise do zemlje, a kora na granËicama i granama æute boje. Voli tla sa dovoljno vlage i sunËane poloæaje.

49

KATALOG SADNOG MATERIJALA

194. Salix matsudana “Torturosa“
Listopadno stablo do 20 m visine, kovrËavih grana i granËica. Vrlo Ëesta po parkovima. Voli vlaænija tla.

195. Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh. (= Wellingtonia gigantea Lindl.; Sequoia gigantea Dec.; Sequoia washingtonia (Winsl.) Sudw.; Sequoia ann) - golemi mamutovac, divovska sekvoja
Naraste do 100 m sa najveÊim promjerom stabla u svijetu, do 12 m. Pogoduju joj duboka i svjeæa tla. Kratkotrajno podnosi niske temperature. Sadi se na otvorene poloæaje kao pojedinaËne biljke ili u skupinama.

196. Sequoiadendron giganteum “Barabits Requiem“ - kultivar divovske sekvoje “Barabits Requiem“
Odlikuje se uskim habitusom i uspravnim rastom debla sa granama koje su prema dolje objeπene.

197. Sorbus aucuparia L. - jarebika
Listopadno stablo koje naraste oko 10 m. Prirodno dolazi u viπim predjelima na dubljim i svjeæim tlima. Cvjeta od V. - VII. mjeseca, a naranËasti plodovi ostaju na stablu preko zime.

50

KATALOG SADNOG MATERIJALA 198. Spiraea x billardii Hering.) Zab. bilo pojedinaËno ili u skupinama. Cvijeta u (VI. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer“ (=S. mjesecu. intermedia Pers.5 m visine. mjesecu. Dobro podnosi niske temperature i praπinu i smog. (= S. 201. 51 .1. x S. Podnosi orezivanje te se moæe koristiti u æivim ogradama. rahla i dobro propusna tla. douglasii Hook. Dobro podnosi niske temperature i suπu.) . Dobro raste i na kiselim zemljiπtima. visine od 1 .) VII. (= S.kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ Listopadni do 80 cm visoki grm. japonica L. x S. x S. Mogu se uzgajati pojedinaËne biljke i u skupinama.oπtozuba suruËica Listopadan grm.) Do 10 m visoko listopadno stablo. Sorbus scandica Fries (= S. hranjiva. thunbergii Sieb. sunËane ili polu sjenovite poloæaje.2 m. te sunËane poloæaje. te se dosta uzgaja u gradovima. Cvijeta u IV. Voli hranjiva i dobro drenirana tla. te u æivim ogradama. salicifolia L. Voli duboka i svjeæa tla. multiflora Zab. i V.Bilardova suruËica Listopadni grm od 1 . i VIII. 200.) .) . albiflora (Mig. Voli svjeæa i hranjiva tla. Spiraea x arguta Zbl. 199. Takoer voli svjeæa. tankih grana.

Spiraea x rosea SliËnog rasta kao i Bumaldova suruËica.VI. mjesecu. mjesec. i VI. . x S. 203.) . u skupinama ili pojedinaËno. . Dobro raste na svakom tipu tla.KATALOG SADNOG MATERIJALA 202. a ruæiËaste cvasti javljaju se u VI. cantoniensis Lour. trilobata L. 52 . Cvjeta V. Voli svijetle poloæaje i hranjiva tla. (= S. Radi obilnije cvatnje potrebno je ocvale cvasti odrezati odmah nakon cvatnje. vulgaris L. 204. Jedna od najËeπÊe uzgajanih suruËica u vrtovima i parkovima. . Syringa sp.Vanhoutteova suruËica Listopadni grm do 2 m visine. ali ona moraju biti propusna.VII. radi stvaranja cvjetnih pupova za iduÊu godinu. mjesecu. Voli hranjiva i dobro propusna tla i sunËane poloæaje. Rasadnik Hajderovac raspolaæe sa 150 razliËitih vrsta i kultivara jorgovana. .obiËni jorgovan kod nas naraste kao veÊi grm ili manje stablo do 7 m visine. Spiraea x vanhouttei (Briot. Uzgaja se u æivim ogradama. Cvijeta u V. Grane su vijugave.jorgovan NajËeπÊe uzgajani S.) Zbl.

InaËe nije izbirljiv u pogledu tla.kultivar obiËne tise “Fastigiata“ Stupolik gust kultivar koji najËeπÊe naraste 3 . propusna ali vlaæna tla.) Rich.5 m. . Taxus baccata “Fastigiata Aurea“ . Tamarix tetrandra Pall.) Mirb. U pogledu tla takoer nije izbirljiva.moËvarni taksodij Vrsta porijeklom iz Sjev. Voli sunËane poloæaje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 205. πiroke kroπnje. Taxus baccata L. koja kod nas naraste do 50 m visine. Taxodium distichum (L. GranËice. 207. te stvara zraËno korijenje koje moæe biti do 1 m visine. Dobro raste u zasjeni i otvorenim sunËanim mjestima. dok je crveni arilus jestiv. RuæiËasti cvjetovi pojavljuju se od VI.VIII. 206. tamariks. a moæe i viπe. Dobro podnosi vlaæna.tamarika. (= Schubertia disticha (L. metlika VeÊi listopadni grm ili manje stabalce do 5 m visine.kultivar obiËne tise “Fastigiata Aurea“ Od prethodnog kultivara razlikuje se po zlatnoæutoj boji iglica.obiËna tisa Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 20 m. Sadi se u skupinama u parkovima ili na mjestima gdje druge ËetinjaËe ne mogu uspijevati zbog prevelike koliËine vode. te se relativno lako uzgaja. 208. 209. mjeseca. 53 . moËvarna tla. Amerike. Taxus baccata “Fastigiata“ . . . iglice i sjeme je otrovno.) .

Ljuskasto liπÊe zlatno æute boje.kultivar obiËne ameriËke tuje “Barabits Gold“ Uskog i stupolikog habitusa. odorata Marshall) .KATALOG SADNOG MATERIJALA 210. Thuja occidentalis “Barabits Gold“ .5 m πirine. 54 . (= T.kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ Visoka i stupolika biljka koja naraste do 5 m visine i do 1. 212. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer podnosi orezivanje. Thuja occidentalis L. 211. Moæe se uzgajati u ogradama ali ju je najbolje uzgajati kao pojedinaËnu biljku ili u skupinama sa dovoljnim meusobnim razmakom. T.obiËna ameriËka tuja Naraste kao stablo do 20 m visine. a Ëesto se koristi prilikom ureivanja i ukraπavanja grobova. æardinjerama. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama u kojima je sadi na razmaku od 80 cm. Thuja occidentalis “Danica“ . a naraste do 4 m visine i 1. Thuja occidentalis “Columna“ . πiroke kroπnje. obtusa Moench. okruglastog oblika do 50 (70) cm visine.kultivar obiËne ameriËke tuje “Danica“ Patuljasta biljka koja raste dosta sporo.5 m πirine. pogotovo intenzivno obojano u proljeÊe i ljeto. Nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla ali su na dubljem i hranjivom tlu na sunËanom mjestu ili u polusjeni biljke neπto bujnijeg rasta i tamnije zelene boje. Dobro raste na svim vrstama tala ali ne podnosi previπe suha ni prevlaæna tla. »esto se uzgaja u kamenjarima. 213.

55 . Thuja occidentalis “Globosa“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ Prema nekima jedna od najljepπih i najËeπÊe uzgajanih tuja u nas. iako je mnogo sade u æivim ogradama. 217. Proljetni izbojci su zlatno æute boje.kultivar obiËne ameriËke tuje “Kobold“ Biljka koja je veliËinom i oblikom vrlo sliËna kultivaru “Danica“ te se kao i on upotrebljava u sliËne svrhe. 215. a rijetko 1.KATALOG SADNOG MATERIJALA 214. Takoer pogodna za uzgoj u posudama. »esto se uzgaja pojedinaËno ili u æivim ogradama manje visine. 216. Thuja occidentalis “Smaragd“ .5 m visne i πirine. Thuja occidentalis “Kobold“ . dok je u zimskom periodu naranËasto rasta. Thuja occidentalis “Rheinglod“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Globosa“ Okrugla forma do 1 m. Raste vrlo usko i visoko do 5 m.kultivar obiËne ameriËke tuje “Rheingold“ »unjastog rasta do 2 m visine. Vrlo je lijepa kada se uzgaja u skupini ili pojedinaËno.

Thuja plicata “Atrovirens“ . Thuja occidentalis “Tiny Tim“ . Ëunjaste kroπnje i krivudavog debla. Neπto je izrazitije zelene boje. 219. 221. Ljuskasto liπÊe je sjajno i tamnozeleno. Voli visoku zraËnu vlagu. polu sjenovite poloæaje.f.kultivar goleme tuje “Atrovirens“ Raste kao visoko stablo do 60 m. 220. »esto raste poput veÊeg grma. LjuskastoliπÊe blijedo æuto proπarano. Thuja occidentalis “Wareana Lutescens“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Tiny Tim“ Okruglasta forma koja je rastom vrlo sliËna kultivaru “Globosa“. Thujopsis dolobrata (L.KATALOG SADNOG MATERIJALA 218. Vrlo dekorativna ako se uzgaja u skupini (kao na slici). . et Zucc.) Sieb.kultivar obiËne ameriËke tuje “Wareana Lutescens“ Gust i iπe uæi nego Ëunjast kultivar koji moæe narasti do 7 . ali su joj granËice sa ljuskavim liπÊem poredane poput πkoljke.hiba Zimzelena biljka do 20 m visine. 56 .8 m visine i 2 m πirine.

sitnolisna lipa Listopadno stablo koje naraste do 25 m visine. 57 . Viburnum opulus “Roseum“ . gradifolia Ehrh. Tsuga canadensis L. Cvijeta u IV. ) . πiroke. (= T. Traæi dublja.velelisna lipa. Uzgaja se pojedinaËno ili u skupinama. Obilno cvijeta i vrlo medonosna biljka. i V.) Farwell. Iglice su kratke. (= T.kultivar bekovine ili crvene hudike “Roseum“. Najbolje uspijeva na dubljim tlima sa dovoljno vlage. velike kroπnje. na dubljim tlima. Najbolje uspijeva na vlaænijim i hladnijim staniπtima. parvifolia Ehrh.malolisna lipa. 223.kanadska Ëuga CrnogoriËno stablo koje naraste do 20 m visine. Tilia platyphillos Scop. humozna i hranjiva tla. "snjeæna gruda" Listopadan grm ili manje stabalce. πirokolisna lipa Listopadno stalo koje naraste do 40 m visine. okruglaste ili duguljasto-jajolike kroπnje. Tilia cordata Mill.) . (= T. sjajne. Voli sunËane ili polu sjenovite poloæaje na svjeæim i hranjivim tlima. americana (Mill. 225.KATALOG SADNOG MATERIJALA 222. mjesecu. koje naraste do 4 m visine. 224.) .

πto je davna æelja autora.i u suradnji s djelatnicima ©umarskog fakulteta iz Zagreba. 58 . Listopadan grm koji najËeπÊe naraste do 3 m visine i πirine. razvijat Êe se i dalje. Diervilla florida Sieb. te da se vizualno prikaæe πto trenutaËno imamo u jednom od veÊih hortikulturnih rasadnika JP “Hrvatske πume”. ing. autora. Vrlo se jednostavno uzgaja jer raste na razliËitim tlima. Uzgaja se pojedinaËno u skupinama ili u æivim ogradama.) . mjeseca. mjesecu.hajderovac@hrsume. u rasadniku “Hajderovac” Uprave πuma Poæega.vajgelija 226. (= Weigela rosea Lindl.. Prijedlozi i eventualne primjedbe mogu se uputiti na adresu: rasadnik. i VI.) A. Tako je pripremljen put za izradu kompletnog kataloga sadnog materijala na cijelom podruËju “Hrvatskih πuma“.hr Autori: Tomislav BenËiÊ dipl. Neki kultivari su razvijeni jedino u πumskom rasadniku “Hajderovac” “Picea pungens . & Zucc.Kutjevo” . Cvijeta vrlo obilno. Sadni materijal koji je prikazan u katalogu veÊ sad imamo u matiËnjaku. sa listovima dugim do 20 cm. amabilis Hort. Cvijeta u V. ZAKLJU»AK Ovim radom uËinjen je pokuπaj da se valorizira dugogodiπnji rad πumarskih djelatnika u rasadniËarskoj proizvodnji. .KATALOG SADNOG MATERIJALA 227. Treba je saditi na svijetle i osunËane poloæaje radi obilnije cvatnje.DC. Slikovni prikaz pred vama samo je dio (manji) kompletnog kataloga izraenog u rasadniku “Hajderovac“ svesrdnim radom Draæena DumanËiÊa i Tomislava BenËiÊa.kineska hudika Zimzeleni grm visok 3 m.VI. sa dovoljno vlage. Draæen DumanËiÊ dipl. ing. Cvijeta od IV. sada prikazana slikom i popraÊen tekstom. Voli neπto dublja i svjeæija tla. Viburnum rhytidophyllum Hemsl. W. Weigela florida (Sieb. πum. . πum. razmnoæava se vegetativnim putem (kalamljenjem) ili sadnjom sjemena..& Zucc. tako da je cijela biljka prekrivena ruæiËastim cvjetiÊima.

kultvar kineske borovice “Stricta“ (Juniperus chinensis “Stricta“). da li æelimo da biljke u ogradi cvjetaju itd. Julijanina æutika (Berberis julianae Schneid.).2 m visine i 0.5 m πirine. Kupljene biljke u rasadniku moraju biti srezanog nadzemnog dijela sa obiljem izbojaka (stabljika) da bi ograda bila πto guπÊa pri tlu. kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ (Thuja occidentalis “Columna“). da li æelimo listopadnu ili zimzelenu ogradu. obiËni grab (Carpinus betulus L. mogu se koristiti gotovo sve vrste drveÊa i grmlja koje podnose orezivanje. & Bald. Potrebno je postiÊi da biljke budu snaæne i zdrave. u mediteranskom podruËju Ëesto koriπtena lovorviπnja (Prunus laurocerasus L. NajËeπÊa greπka prilikom sadnje æive odrade je uglavnom premali razmak izmeu posaenih biljaka dotiËne vrste tako da se takva ograda "upali" tj. ObiËno se to dogaa nekoliko godina nakon sadnje kada bi ograda trebala biti najljepπeg izgleda i forme. πto ovisi o vrsti biljke upotrebljene u æivoj ogradi. Uzgajaju se najËeπÊe od 1 . LISTOPADNE OGRADE Od listopadnih ograda najËeπÊe se uzgaja πirokolisna kalina (Ligustrum ovalifolium Hassk. a samim tim i zdravijom..8 .). “Almii“.). razliËiti kultivari lawsonovog paËempresa : “Stewartii“.). paËempresi. dobro zaliju i iduÊe godine u veljaËi prihranjuju umjetnim gnojivom NPK. ograde sa liπÊem koje ostaje na biljci cijele godine. a pojedine biljke mogu se uspjeπno uzgajati na visini od 5 m i viπe (Thuja occ. Chamaecyparis lawsoniana (Murr. borovice.). To su dakle. Pojedine vrste rastu bujno te njihovim redovitim orezivanjem ograde postaju vrlo guste sa obiljem sitnijih listiÊa i granËica. Lawsonov paËempres (Chamaecyparis lawsoniana (Murr.) itd. itd. U tu svrhu koriste se tuje. NajËeπÊe uzgajane su: forzicija (Forsythia europaea Deg. & Zucc. vatreni trn (Pyracantha coccinea Roem.ÆIVE OGRADE Vrlo je velik izbor biljaka za uzgoj u æivim ogradama. pa su tamo takve ograde i uobiËajenije.) Parl. “Columnaris“. NajËeπÊe uzgajane biljke i kultivari su : obiËna ameriËka tuja (Thuja occidentalis L. 59 .) i mnoge druge biljke. U pravilu se ograde sade u cik-cak rasporedu.). dojcija (Deutzia crenata Sieb. svjeæijom.1. CVJETAJU∆E OGRADE Za cvjetajuÊe ograde najpogodnije je upotrijebiti cvjetajuÊe grmlje gustog habitusa. veÊ se sastoji od spojenih grmova Ëunjastog ili kupastog oblika. ZIMZELENE OGRADE BJELOGORI»NE OGRADE U ovu skupinu spadaju ograde: obiËni πimπir (Buxus sempervirens L.).). a koju Êemo vrstu upotrijebiti ovisi o viπe Ëimbenika: da li je ograda na sunËanoj strani ili u sjeni.) Karst.) Zbl.1. Sade se u kanal u cik-cak rasporedu sa potrebnim razmakom za svaku vrstu ili kultivar ponaosob (potrebne i iscrpne upute o sadnji pojedine vrste mogu se dobiti u rasadnik ). Vrlo velik izbor takvih biljaka postoji u mediteranskom podruËju.) Karst) i mnoge druge vrste i kultivari.). da intenzivno rastu te se orezivanjem postiæe veliki broj mladih izbojaka koji Ëine ogradu guπÊom. kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ (Tuja occidentalis “Smaragd”). japanska dunja Chaenomeles japonica Spach non Lindl. tako da izborom rastom uskih kultivara u ogradi ne moramo ogradu Ëesto orezivati i takva ograda zahtjeva minimalnu njegu.).cak rasporedu. zagrnu hranjivim i kvalitetnim supstratom. UobiËajene dimenzije listopadnih ograda su od 1 . zbog nedovoljnog razmaka donje grane i granËice odumiru pa se ograda suπi od tla prema vrhu. Naravno. CvjetajuÊe grmlje veÊinom orezujemo tako da se inicira nastanak πto veÊeg broja cvjetnih pupova.3 m visine i 0. “Columna”. RazliËite vrste i kultivari pojedinih vrsta rastu razliËitim intenzitetima.7 . CRNOGORI»NE OGRADE To je najËeπÊe uzgajan tip æivih ograda u kontinentalnom podruËju Hrvatske. smreke itd. “Pottenii“. takva ograda nema pravilan geometrijski oblik.) Parl.3 m πirine. kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ (Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault)) itd. a to uglavnom znaËi da se takve ograde ne orezuju u pravilan geometrijski oblik veÊ se mladi izbojci prikraÊuju uglavnom za polovinu duæine nakon cvatnje. Kao πto je veÊ napomenuto takve biljke se orezuju tako da se potakne πto veÊi broj cvjetnih pupova. te se ostavlja dio cvjetova na biljkama kod kojih se razvijaju dekorativni plodvi (vatreni trn ). vanhoutteova suruËica (Spreaea x vanhouttei (Briot.). obiËna smreka (Picea abies (L. sa razmakom izmeu biljaka koji zavisi od vrste i kultivara koji se sade u ogradi. kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ (Spiraea x bumalda “Anthony Waterer ). do koje visine i πirine ogradu æelimo uzgojiti. ObiËno se iskopa kanal u kojem se biljke razmjeste u cik . a u svibnju sa KAN-om ili nekim od tekuÊih gnojiva koji postoje na træiπtu. Picea abies (L.

PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA 60 .

montažom razne drvne galanterije (ljetnikovci. bave se djelatnošæu: • projektiranja i izvoðenja parkovnih i drugih zelenih površina • održavanjem zelenih površina • izradom . klupe. Hrvatske šume . s osnovnim zadatkom proizvodnje šumskih sadnica bjelogoriènih i crnogoriènih šumskih vrsta drveæa godišnje kolièine preko 35 000 000 komada.u svojih petnaestak rasadnika proizvode i: • ukrasno drveæe i grmlje • više od 250 vrsta ili kultivara • obloženog korjenovog sustava (kontejnirano) • na rasadnièkim površinama proizvodnja u tlu • u staklenicima (cijepljenje sadnice) i ožiljenice • u lijehama (klijanci) • božiæna drvca raznih vrsta jele. nadstrešnice. stolovi. lovaèke èeke. cvjetnjaci i razna drvna poploèenja) . srebrne smreke i omorike.U svojih 40 rasadnika ukupne površine 484 ha. sjedalice. obiène smreke.

: 01 4804-111.569 Dodatne informacije: Hrvatske šume p.o.299 01/ 2002 .567 052/ 737 .hrsume.d.hr/rasadnici Direktor: Željko Ledinski • Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad • Materijal pripremio: Dražen Dumanèiæ Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.hrsume.RASADNICI S PROIZVODNJOM UKRASNOG DRVEÆA I GRMLJA Višnjevac Gajiæ Moèile Župetnica Zelendvor Brestje Lukavec Pepeljarka Oštarije Kuželj Osijek Našice Koprivnica Križevci Varaždin Sesvete Velika Gorica Zagreb Josipdol Delnice 031/ 354 .817 01/ 2340 .581 051/ 781 .006 034/ 255 .064 048/ 665 . Varaždin .126 051/ 877 . Zagreb • Tisak: VARTEKS d. tiskara.904 042/ 714 .J.o.hr • www.108 048/ 714 . P.770 01/ 6234 . Zagreb.464 047/ 584 .: 01 4804-101 mail: direkcija@hrsume. Ilica 62.hr • www.o.015 023/ 212 . fax.595 Hajderovac Kutjevo Podbadanj Crikvenica Franèeskija Buje Cernik Voštarnica Zadar Nova Gradiška 035/ 369 . Zagrebaèka 94.090 031/ 609 . Direkcija: Vukotinoviæeva 2 tel.