UKRASNO DRVEÆE I GRMLJE NA©IH RASADNIKA

OTVORENA "FLORAART 2000"
Dvije nagrade za Hrvatske šume
Na izložbi FLORAART 2000 Hrvatske šume osvojile su i dvije nagrade: "Zlatni struèak" za kreativni izraz u oblikovanju vanjskog prostora, te zapaženu Nagradu Turistièke zajednice Zagreba.

Cijenjeni poslovni partneri! Na stranicama naπeg kataloga naÊi Êete bogatu ponudu sadnog materijala, ukrasnog drveÊa i grmlja kojim Êete zadovoljiti Vaπe potrebe za osmiπljeno ozelenjavanje Vaπe parkovne povrπine, perivoja, vrta, aleje ili okuÊnice u gradu, selu ili vikend naselju. ©umski rasadnik “Hajderovac”, πumarija Kutjevo ima dugogodiπnju tradiciju i iskustvo u proizvodnji πumskog sadnog materijala i ukrasnog drveÊa i grmlja. Sve godine svog postojanja struËno osoblje rasadnika “Hajderovac” i poduzeÊa “Hrvatske πume” prate razvoj najnovijih tehnika i tehnologija rasadniËke proizvodnje. U suradnji sa ©umarskim Fakultetom u Zagrebu i ©umarskim institutom u Jastrebarskom vrπe se struËna i znanstvena istraæivanja u odabiranju, reprodukciji, proizvodnji i zaπtiti sadnog materijala za potrebe operativnog i urbanog πumarstva. U matiËnjaku drveÊa i grmlja s oko 600 vrsta i kultivara koji po svojoj fizionomiji prerasta u zanimljiv arboretum, osigurava se vlastiti materijal za reprodukciju i umnaæanje vrsta i kultivara prema træiπnim potrebama i ukusima potroπaËa. Katalogom ponueni sadni materijal, oko 130 vrsta i kultivara, odlikuje se πirokom lepezom asortimana koji je verificiran potraænjom na træiπtu, ali i kreacijom novih sorti za potrebe projektanata parkovnih i zelenih povrπina koje se odlikuju individualizacijom. Prema tehnologiji i naËinu proizvodnje, starosti i uzrastu formiran je cjenik koji s pristupaËnim cijenama uz ostale uvjete i prodajne pogodnosti moæe zadovoljiti potrebe svakog kupca. Bogata je i ponuda boæiÊnih drvaca po uzrastu i vrstama crnogoriËnog drveÊa. Kao vaæan dio kataloga valja istaknuti pedesetak fotografija u bojikoje svojom izraæajnoπÊu boje, oblika i karakteristiËnih detalja daju temeljnu informaciju o dotiËnoj biljci. U tekstualnom dijelu uz fotografiju daje se latinski i hrvatski naziv vrste ili kultivara te kratki opis biljke s najznaËajnijim podacima o visini, habitusu, boji lista, cvijeta i ploda, vremenu cvjetanja, dozrijevanju ploda i sliËno. Date su temeljne ekoloπke karakteristike za odreene vrste s obzirom na vrstu tla, njegovu vlaænost, temperaturne amplitude, svjetlost i sjenu, otpornost na zagaenost u tlu i zraku, mjesto i naËin sadnje te naËin odræavanja i zaπtite. U tablici karakteristiËnih bjelogoriËnih vrsta drveÊa i grmlja dat je pregled godiπnjih fenoloπkih i vegetacijskih znaËajki listanja, cvjetanja i plodonoπenja. Za sva dodatna objaπnjenja, struËna uputstva i poslovnu suradnju proizvoaË nudi komuniciranje putem e-mail-a, faxom, telefonom ili osobnim posjetom u estetski i krajobrazno dojmljivom ambijentu rasadnika “Hajderovac”.

“Hrvatske πume” p.o. Zagreb Uprava πuma Poæega

-”Squarrosa Aurea” 14 15 15 15 15 16 16 16 16 17 17 17 17 18 18 18 18 19 19 19 19 20 20 20 20 21 AESCULUS 26. -”Tekeres” 69. -”Youngii” 9 9 9 10 CHAENOMELES 82. -”Crimson King” 21 -”Globosum” 22. Abies concolor 5. -”Winston Churchill” 70. -”Contorta” 87. Acer palmatum 16. Betula verrucosa 35. . -”Pendula” 11 12 12 CARAGANA 47. Celtis australis 14 CHAMAECYPARIS 56. Cedrus atlantica 51. -”Pottenii” 65. -”Dissectum Atropurpureum” 19. -Compacta Aureovariegata” 76. Abies grandis 6. Berberis julianae 33. -”Albovariegata” 42. Abies nordmanniana 9. -”Globus” 64. -”Compacta Albovariegata” 75. Catalpa bignonioides 13 CEDRUS 50. Aesculus hippocastanum 7 7 AILANTHUS 28. Ailanthus altissima 7 ALNUS 29. -”Fastigiata” 53. 11 str. -”Ellwoodii” 61. Corylus colurna.ZNANSTVENI NAZIVI ABIES 1. Corylus maxima “Purpurea” 22 22 22 22 . -”Pendula” 10. -”Albovariegatum” 14. Abies alba 2. Alnus glutinosa “Laciniata” 8 ALBIZZIA 30. 41. Chamaecyparis pisifera “Boulevard” 74. Abies koreana 7. -”Aureovariegatum” 15. Carpinus betulus 45. Broussonetia papyrifera. Abies pinsapo “Glauca” CALYCANTHUS 43. Chaenomeles japonica 21 BROUSSONETIA 38. 10 CORNUS 83. Cornus stolonifera “Flamiramea” 21 21 BUDDLEIA 39. -”Tetragona Aurea” 73. Acer platanoides 20. 1 1 1 1 2 2 2 2 3 3 CARPINUS 44. Albizzia julibrissin. -”Stardust” 66. 12 ACER 11. -”Horstmanns Sylberlocke” 8. Calycanthus floridus str. -”Alumii” 58. Cornus mas. -”Stewartii” 68. Aucuba japonica “Variegata” 8 BERBERIS 32. 84. -”Fastigiata” 3. -”Drummondii” 24. Castanea sativa Mill. -”Columnaris” 46. 8 AUCUBA 31. -”Snow” 80. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis” 72. -”Fletcheri Gold” 63. -”Dissectum” 18. -”Leopoldii” 25. -”Squarrosa” 81.“Fletcheri” 62. -”Darlecarlica” 36. -”Gold Tip” 10 10 10 CORYLUS 85. Abies cephalonica 4. Aesculus x carnea 27. -”Filifera Nana” 79. Acer campestre 12. -”Filifera” 77. Corylus avellana 86. -”Pendula” 54. 88. Buxus sempervirens. Berberis thunbergii “Atropurpurea” 8 9 BETULA 34. -”Witzeliana” 71. -”Atropurpureum” 17. -”Glauca” 52. -”Filifera Gold Spangle” 78. -”Silvania” 67. Chamaecyparis lawsoniana 57. Cedrus deodara 13 13 13 14 14 CELTIS 55. Acer saccharinum 3 3 4 4 4 4 5 5 5 5 6 6 6 6 7 CATALPA 49. Acer negundo 13. -”Alumigold” 59. Caragana arborescens “Pendula” 12 CASTANEA 48. -”Columnaris” 60. Buddleia davidii 10 BUXUS 40. Acer pseudoplatnanus 23. -”Fastigiata” 37.

Liriodendron tulipifera 37 FESTUCA 112. Deutzia crenata 100. Juniperus chinensis “Blue Cloud” 124. -”Atropurpurea Pendula” 109. -”Glauca” 136. -”Asplenifolia” 107. Cotoneaster dammeri 90. Cotoneaster horizontalis 93. Juniperus squamata “Blue Carpet” 132. -”Skogholm” 91. Juniperus sabina “Variegata” 131. -”Stricta” 127. Kerria japonica 35 ELAEAGNUS 101. -”Plena” 25 25 KERRIA 139. Cryptomeria japonica 95. -”Elegans” 96. Larix decidua 143. Elaeagnus angustifolia 26 KOELREUTERIA 140. Juniperus virginiana 135. Cotoneaster divaricatus 92. -”Pfitzeriana Aurea” 126. X Cupressocyparis leylandii 25 DAPHNE 98. Mahonia aquifolium 38 GINKGO 118. Juniperus x horizontalis “Glauca” 31 32 32 32 32 33 33 33 33 34 34 34 34 35 35 35 CRYPTOMERIA 94. Ilex aquifolium 31 PHILADELPHUS 156. Ligustrum ovalifolium 37 LIQUIDAMBAR 145. -”Pendula” 117. Philadelphus coronarius 40 . Lonicera pileata 148. -”Globosum” 116. -”Fastigiata” 110. Magnolia kobus 150. Larix japonica “Diana” 36 36 EUONYMUS 104. Lonicera tatarica 37 38 FORSYTHIA 113. Koelreuteria paniculata 36 ERICA 102. -”Tricolor” 27 27 27 27 28 28 28 LIGUSTRUM 144. -”Hillii” 137. Ginkgo biloba 30 MICROBIOTA 152. Juglans nigra 31 JUNIPERUS 123. Escallonia virgata 26 LARIX 142. Laburnum anagyroides 36 ESCALLONIA 103. -”Mayeri” 134. -”Skyrocket” 138. Liquidambar styraciflua 37 LIRIODENDRON 146. Phellodendron amurense 39 ILEX 121. Microbiota decussata 39 GLEDITSIA 119. Hibiscus syriacus 30 PHELLODENDRON 155. Morus alba 154. Fraxinus excelsior 29 29 29 30 MAHONIA 151. 30 MORUS 153. -”Pendula” 111. -”Elegans Viridis” 24 24 24 X CUPRESSOCYPARIS 97. Festuca ovina “Glauca” 28 LONICERA 147. Fagus sylvartica 106. Juniperus horizontalis “Glauca” 130. Euonymus japonicus 26 FAGUS 105. Magnolia stellata 38 38 FRAXINUS 114. Juniperus communis “Repanda” 128. Cotoneaster salicifolius 23 23 23 23 24 JUGLANS 122. -”Atropurpurea” 108. Erica carnea 26 LABURNUM 141. Daphne mezereum 25 DEUTZIA 99. -”Hetzii” 125. Morus nigra 39 39 HIBISCUS 120. -”Suecica” 129. -”Blue Star” 133. Fraxinus angustifolia 115.COTONEASTER 89. Gleditsia triacanthos. Forsythia europaea 29 MAGNOLIA 149.

Spiraea x bumalda “Anthony Waterer” 202. Rhododendron ‘Boursault’ TSUGA 224. -”Barabits Requiem” 50 50 50 51 SORBUS 197. Sorbus aucuparia 198. -”Shipkaensis” 180. -”Inversa” 159. Rhododendron ‘Catawbiense Album’. 52 TAMARIX 205. Pinus mugo 170. -”Fastigiata” 188. -”Tiny Tim” 219.Rutgers’. -”Wareana Lutescens” 220. Weigela florida 58 58 59 ROBINIA 192. Salix alba var. Rhododendron ‘Cynthia’. Picea pungens 164. -”Laciniata” 49 49 WEIGELA 227. Prunus padus 181. Sequoiadendron giganteum 196. Picea omorika 163. Thuja plicata “Atrovirens” 54 54 54 54 55 55 55 55 56 56 56 PSEUDOTSUGA 183. Tsuga canadensis 57 VIBURNUM 48 225. Spiraea billardii 201. Pinus sylvestris 174. -”Glauca” 165. Picea glauca 161. V. Pinus densiflora “Oculus .PICEA 157. Taxodium distichum 53 PLATANUS 176. Sorbus scandica SPIRAEA 199. -”Conica” 162. Rhododendron sp. Viburnum rhytidophyllum 57 58 RHUS 190. Quercus robur”Cristata” 187. Viburnum opulus “Roseum” 226. Quercus rubra 47 47 48 TILIA 222. vitellina f. Pyracantha coccinea 47 THUJOPSIS 221. Platanus acerifolia 45 TAXUS 207. Tamarix tetrandra 53 TAXODIUM 206. -”Globosa” 215. -”Kutjevo” 40 40 40 41 41 41 41 42 42 42 SEQUOIADENDRON 195. -”Pyramidalis” 172. Pinus nigra 171. Potentilla fruticosa 45 PRUNUS 178. Prunus serrulata “Kanzan” 182. Thujopsis dolobrata 56 QUERCUS 186. Salix matsudana 49 50 60 . -”Koster” 166. Rhododendron ‘Dr. Pseudotsuga menziesii 184. -”Barabits Gold” 212. Picea abies 158. Spriaea x arguta 200.Rhododendron ‘America’. -”Nidiformis” 160. -”Aurea” 175. . -”Fastigiata Aurea” 53 53 53 POTENTILLA 177. Spiraea x rosea 203. Syringa sp. Rhus typhina 191. -”Danica” 214. -”Smaragd” 218. Pinus leucodermis 169. Prunus laurocerasus 179. Taxus baccata 208. Robinia pseudoacacia 49 ZAKLJU»AK ÆIVE OGRADE PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA SALIX 193. -”Kobold” 216. -”Rheingold” 217.draconis” 168. Spiraea x vanhouttei 51 51 51 52 52 PINUS 167. -”Columna” 213. -”Fastigiata” 209. Tilia cordata 223. -”Kiku-Shidare sakura” 45 45 46 46 46 THUJA 210. pendula 194. Thuja occidentalis 211. -”Glauca” 46 47 PYRACANTHA 185. Tilia platyphillos 57 57 RHODODENDRON 189. -”Watererii” 42 43 43 43 43 44 44 44 44 SYRINGA 204.H. Pinus strobus 173.

dolomitu.GrËka jela GrËka jela naraste do 30 m u visinu i do 1 m u debljinu. Meutim. apollinis Link. bogatim i vlaænim ali dreniranim pjeskovitim i ilovastim tlima. Dobro podnosi sjenu ali dosta trpi od maza i suπe.) Engelm. Podnosi ekstremne temperaturne razlike od -20°C do +33° C. 3. ssp. Suπu podnosi bolje od A. A. Abies alba Mill. 2. zahtjeva stalnu vlaænost zraka sa umjerenom temperaturom.pectiniata Lam. A. πkriljevcima sa pH od 5 do 8..ObiËna jela Do 60 m visoko stablo s promjerom debla preko 2 m. te snaænih postranih æila. Iglice uπiljena vrha. alba. panachaica Held. humusom bogatim tlima. Dobro uspijeva na dubokim. Abies cephalonica Loud (= A.. (= A . Raste na dubokim.kultivar obiËne jele “Fastigiata“ Uskog je i stupolikog habitusa. a suπu bolje podnosi od obiËne jele. reginae-amaliae Heldr.) . & DC.koloradska ili dugoigliËasta jela Stablo do 45 m visoko. A. 4.KATALOG SADNOG MATERIJALA 1. . Abies concolor (Gord. serpentinu. ova vrsta zahtjeva manje vlaænosti u tlu od drugih vrsta jela iz zapadnog podruËja Amerike. bodljikave. Otpornija je na mraz od πpanjolske jele. Dosta je otporna na mraz. A. te narastu godiπnje oko 20 cm.c. A. picea Lindl. Abies alba “Fastigiata“ . Dolazi na vapnencu. Uvjete uzgoja ima kao i tipiËna vrsta te nije posebno osjetljiva na gradske polutante. Grane su prema gore usmjerene. 1 . eloponnesiaca Haage. Korjenov sistem se sastoji od centralne æile koja ide dosta duboko u tlo . apollinis (Link) Fukarek) . hranjivim.

KATALOG SADNOG MATERIJALA 5. Abies koreana “Horstmanns Silberlocke“ . te promjera do 2 m. 6.) Spach . . To je relativno brzorastuÊa vrsta. ) . Podnosi niske temperature i do -25° C. te izlaæu pogledu svoju donju. srebrnobijelu. Ëeπeri mijenjaju boju od modrozelene do violetnopurpurne prije sazrijevanja. koja se zbog svog habitusa puno sadi po parkovima i nasadima. Kavkaska jela je veoma dekorativna vrsta. 8. 7. te doæivi starost i preko 200 godina. ali najbolje uspijeva na tlima s mnogo gline. not Forbes. 2 . excelsior Franco.korejska jela Stablo do 18 m visoko. Ovo je brzorastuÊa vrsta. ali se od nje bitno razlikuje po iglicama koje su duæ izbojka polukruæno (srpasto) uvinute prema gornjem dijelu izbojka. Abies nordmanniana ( Stev. Abies grandis Lindl.gorostasna jela Stablo do 60 (90) m visoko. koja voli sjenovite poloæaje. A. Dekorativan kultivar koji se razmnoæava cijepljenjem. kroπnja. (= A. kroπnja piramidalna. A. ali uspijeva i na osvijetljenim mjestima. stranu sa puËima. Kada raste na osami ima vrlo lijepu piramidalnu kroπnju u koje se grane spuπtaju do zemlje. VeÊ mlade biljke rode obilno Ëeπerima i sjemenom.. Ovo je planinska vrsta iz juæne Koreje. Otpornija je na suπu od obiËne jele.kavkaska jela Stablo visoko do 30 m. Nema velikih zahtjeva prema tlu. Takva stabla mogu biti stara i do 500 godina. amabilis Murr.kultivar korejske jele “Horstmanns Silberlocke“ Raste kao tipiËna vrsta. gordoniana Carr. Abies koreana Wils.

pajavac Listopadno stablo koje dosegne visinu do 25 m. te se vrlo Ëesto uzgaja. 10. 11. poljski javor Do oko 20 m visoko listopadno drvo ili veÊi grm. te u πumama kitnjaka i obiËnog graba. sa promjerom debla do 1 m.kultivar kavkaske jele “Pendula” Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. dobro propusnim tlima. Posebno ga ima u naplavnim πumama luænjaka i poljskog jasena. Ima bujan rast. Acer negundo L. (=Negundo fraxnifolia Nutt. cera. . a grane mu vise. Abies pinsapo “Glauca“ .klen. dubokim mineralno bogatim tlima s blagim humusom. negundovac. 3 . 12. Potrebno je u mladosti terminalan izbojak voditi uspravno uz kolac ili neku drugu podlogu do æeljene visine. mjeπovitim hrastovom πumama. a tada terminalan izbojak pada prema dolje i tako nastavlja rasti. Zbog voπtane prevlake na iglicama otpornija je od tipiËne vrste. sa promjerom debla do 80 cm. sensu lat.KATALOG SADNOG MATERIJALA 9.) . Dolazi preteæno u listopadnim.kultivar πpanjolske jele “Glauca“ Naraste u visinu i do 25 m. sladuna itd.jasenolisni javor. U pogledu tla nije zahtjevan ali najbolje uspijeva na vlaænim pjeskovitim. Acer campestre L. »esto se sadi u drvoredima i otporan je na gradske plinove i praπinu. Abies nordmanniana “Pendula” . Najbolje uspijeva na rahlim.

Acer palmatum “Atropurpureum“ (Van Houtte. Rub lista je zlatnoæut. Koreji i Japanu. Acer palmatum Thunberg ex Murray (1784) . dlanolisni javor dolazi kao manje drvo ili veÊi grm u istoËnoj Kini. te je ova vrsta javora sa svojim brojnim kultivarima od posebnog znaËaja za ukraπavanje Ëovjekova okoliπa. LiπÊe mu je na jesen prekrasno karmincrveno.kultivar jasenolisnog javora “Aureovariegatum“ Od Acer negundo “Albovariegatum“ razlikuje se po boji ruba lista. dok je sredina lista zelena sa bijelim pjegama. vrlo varijabilnog habitusa. 15.kultivar jasenolisnog javor “Albovariegatum“ Raste sliËno kao i tipiËna vrsta. . LiπÊe je osrednje veliËine.dlanolisni javor Prema Fukareku (1983). 14.KATALOG SADNOG MATERIJALA 13. Rastom i oblikom je identiËan kultivaru jasenolikog javora “Albovariegatum“. Acer negundo “Aureovariegatum“ . Prema Krüssmanu (1976). Acer negundo “Albovariegatum“ . Rub listova je bijele boje. 4 . gotovo crvenocrno i takvo ostaje do jeseni. 1857). a sredina lista tamnije zelena sa zlatnoæutim pjegama.kultivar dlanolisnog javora “Atropurpureum“ Naraste kao veÊi grm ili manje drvo. 16. NajveÊi broj kultivara je nastao u Japanu. to je grm ili jedva preko 8 m visoko drvo Koreje i Japana.

Acer platanoides “Crimson King“ (Barbier) . Acer platanoides L.kultivar javora mlijeËi “Crimson King“ Ovo je kultivar sa najtamnijim listovima. a ostarjeli su zagasitijeg sjaja. Vrlo dekorativan i traæen kultivar sa crvenom bojom listova preko cijele godine. polu kuglastog habitusa. te u vrtovima kao pojedinaËna biljka.5 metra. 19. ukoliko je dovoljno ispunjeno sitnijim mineralnim Ëesticama. rahla. Voli bogata. Raste do visine kao i osnovna vrsta. koji dugo ostaju crnocrveni. Lapovi su perasto izrezani. LiπÊe je sasvim do baze urezano. osobito u proljeÊe kada se veÊ iz daleka istiËe svojim lijepim cvatovima. Acer palmatum “Dissectum Atropurpureum“ . sa dosta gustom. 20. Ëesto s isprepletenim granama. 1784) . 18. prije listanja i na poËetku prolistavanja. koji bogato prekrivaju kroπnju. dobro uspijeva i na nanosnom tlu krupnijeg kamenja. »esto se sadi u kamenjarima. blago humusna i ne previπe mokra tla.Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum Atropurpureum” Dostiæe visinu do 3. Mlado liπÊe je tamnosmeecrveno i naborano. te izduæeno jajastom kroπnjom i ravnim deblom.mlijeË Listopadno drvo do 30 m visine. Acer palmatum “Dissectum“ (Thunberg. 5 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 17. . a rub im je urezano napiljen. te je i sliËnog habitusa. mineralna. zeleno.Kultivar dlanolisnog javora “Dissectum“ Niska zbijena rasta. Za potrebe urbanog πumarstva i arborikulture je jedna od najzahvalnijih vrsta.

5 m. te rahla i humusna tla. 24. ne trajno mokra. treba ga razmnoæavati samo s toËno identificiranih primjeraka okuliranjem. Acer pseudoplatanus “Drummondii“ . . Ime je dobio po belgijskom kralju Leopoldu I. Kroπnja mu je πiroko zaobljena. kao visoko πumsko drvo. Koristi se za sadnju u drvoredima ili kao pojedinaËna biljka u okuÊnicama. Vrlo je gusto razgranjen kultivar.Kultivar gorskog javora “Drummondii“ Kultivar koji raste neπto niæe od tipiËne vrste. Belgija) . Rub listova je zlatnoæute boje. 1864. oπtro nazubljeno. Acer platanoides “Globosum“ (Van Houtte) . Radi izbjegavanja konfuzije s ovim kultivarom. Acer pseudoplatanus “Leopoldii“ (Vervaene. Odgovaraju mu mineralno bogata. 23.gorski javor Naraste do 35 m. Acer pseudoplatanus L. 6 . a u nekim bi se rasadnicima kultivar pod imenom “Variegata“ trebao zapravo prodavati pod imenom “Leopoldii“. Mlae liπÊe je svijetleÊecrveno. 22.kultivar javora mlijeËi “Globosum“ Naraste puno viπe u πirinu nego u visinu. LiπÊe je normalno. Vrlo Ëesto se u rasadniËkim uvjetima javljaju sliËni variegirani primjerci. Biljka na slici cijepljena na ravnu podlogu na visini od 2. srednje vlaæna.kultivar gorskog javora “Leopoldii“ Stablo dosegne visinu od 15-20 m.KATALOG SADNOG MATERIJALA 21. Gorski je javor kod nas karakteristiËna vrsta sveze bukovih πuma.

Voli preteæno duboka i humusna tla. hippocastanum L. Vrlo je dekorativan zbog obilja plodova æutonaranËaste boje i crvenkastonaranËaste boje listova u jesen. Vrlo Ëesto se upotrebljava u ozelenjavanju parkova u naseljima i drvoredima. ) . Voli svjeæa tla.KATALOG SADNOG MATERIJALA 25.) i crvenog divljeg kestena (A. 28. x rubicunda Loisl.divlji kesten Listopadno drvo do 30 m visine i promjera debla do 1 m. vlaæna i dobro propusna tla. mjesecu. To je kriæanac izmeu obiËnog divljeg kestena (A. A. Aesculus x carnea Hayne (= A. Dobro uspijeva na razliËitim tlima ali mu ipak najbolje odgovaraju duboka. 7 . u skupinama ili u drvoredima. cacodendron Schinz & Thell. Aesculus hippocastanum L. 27. dok su biljke uzgajane u kulturi dosta niæe. x intermedia Amdré) . Kroπnja mu je okruglasta. glandulosa Desf. πiroko razgranana.srebrnolisni javor Listopadno stablo koje u svojoj domovini (Sjeverna Amerika) naraste i do 40 m.) Sw. i VI.. (= A.. . NajËeπÊe se uzgaja kao pojedinaËna biljka ali je Ëest i u drvoredima.) . Acer saccharinum L.crvenocvijetni divlji kesten Listopadno stablo do 20 m visine.).pajasen Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. mjesecu. guste kroπnje. dasycarpum Ehrh. Zbog πirokog i razgrananog korijena koristi se za uËvrπÊivanje kliziπta. pavia L. A. (= A. Dobro podnosi svako tlo pa se vrlo Ëesto uzgaja. πiroke. Cvjeta u V. Sadi se pojedinaËno. i VI. Cvjeta u V. 26. Ailanthus altissima (Mill.

otrovne plinove te na suπu. ali uspjevati Êe i na sunËanim i sjenovitim mjestima.3 m visine. Prirodno je rasprostranjen u centralnoj Kini. Moramo je uzgajati na sunËanim i zaklonjenim mjestima. Alnus glutinosa “Laciniata“ . i VII. od 2. rahla i hranjiva tla. πiroko razgranate kroπnje. Aucuba japonica “Variegata“ . ali se u proljeÊe uspjeπno obnovi. To je jedna od najotpornijih zimzelenih æutika sa lijepim uspravnim habitusom..kultivar crne johe “Laciniata“ Naraste kao stablo do 20 m visine. Najbolje uspijeva u primorskim krajevima. 8 . 10-15 m visoko drvo. nemu Willd.Julijanina æutika Zimzeleni grm gustog rasta. Dobro podnosi niske temperature. izuzetno je dekorativna i interesantna. Blage zime preæivi bez oπteÊenja. Otporan je na praπinu. ( VI. Najbolje joj odgovaraju polu sjenovita mjesta. duboko urezanog liπÊa. ali moæe i u krajevima sa ko-ntinentalnom klimom jer izdræi temperature i do -15°C. nadzemni dio izmrzne. uspravni do 3m visok grm. NajËeπÊe se uzgaja u Mediteranu i sub-mediteranu. a vrlo je lijep kada se sadi pojedinaËan grm na travnjacima. mjesec). Voli vlaæna i duboka tla. Moæe se koristiti za æivice ali bez orezivanja. meutim. a traæi duboka. a uzgaja se zbog vrlo dekorativnog. 30. 31. »esto se uzgaja i kao sobna biljka te na terasama. dim. balkonima i sliËnim mjestima. U doba cvjetanja.kultivar japanske aukube “Variegata“ Zimzeleni. 32. Kultivar se proizvodi cijepljenjem. Albizzia julibrissin Dur.5 . pri jaËim i dugotrajnijim mrazevima u kontinentalnim krajevima.) .albicija Listopadno. Berberis julianae Schneid . A.KATALOG SADNOG MATERIJALA 29. svjeæa. (= Acacia julibrisin Willd.

kultivar obiËne breze “Darlecarlica“ Osebujno i lijepo stablo koje se najviπe uzgaja zbog dekorativnih listova kojima su lapovi vrlo nepravilno nazubljeni. Moæe biti visok i preko 30 m.KATALOG SADNOG MATERIJALA 33. U vrtlarstvu se masovno koristi za æive ograde. Dosta dobro podnosi niske temperature. a ponekad i do 30 m. ali se Ëesto uzgaja pojedinaËno i u grupama. Betula pendula Roth. Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault) . kompaktnog habitusa. Betula pendula “Fastigiata“ . Betula pendula “Darlecarlica“ . verrucosa Ehrh. 34. praπinu i otrovne plinove. 35. pendula Ait. 36. Otporna je na mraz.kultivar obiËne breze “Fastigiata“ Uspravnih je grana. Za habitus je karakteristiËno vitko deblo i rijetka.obiËna breza Naraste do 20 m visoko. prozraËna kroπnja.5 m visine. sliËi habitusu jablana. te se u urbanom πumarstvu smatra prikladnom za sadnju u industrijskim zonama. πtetne plinove. Otporna je na gradske polutante: dim. alba L. Otporna je na dim. Traæi mnogo svjetlosti. a otporna je na razliËite biljne bolesti.kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ Listopadni grm veoma zatvorenog. sensu Coste. Na suπu i visoke ljetne temperature je osjetljiva samo u prvoj godini æivota. Mnogo se uzgaja u nasadima.) . Raste na razliËitim tipovima tala ali izbjegava tresetiπta i izrazito vapnena tla. 9 . Vrπne grane i izbojci su kovrËavi. stupolikog habitusa. a liπÊe zadræava duæe od ostalih kultivara.. praπinu. B. (= B. od 1-2. alba var. Ne zahtjeva posebnu njegu. B. Spada meu najotpornije vrste na niske temperature.

Cvjeta od VI. »esto se uzgaja u nasadima. Ako nadzemni dijelovi izmrznu. Voenjem pojedinih horizontalnih grana u πirinu s viseÊim lateralnim granama mogu se postiÊi s ovim kultivarom lijepi i dekorativni efekti.X.obiËni πimπir Vazda zeleni. Otporna je na niske temperature i do -20°C. pojedinaËno ili u grupama. ali se uspjeπno regenerira. 40. Iz lika dudovca pravile su se tkanine. Treba je saditi na mjestima izloæenim svjetlu i suncu. Vrlo vitalna vrsta te moæe uspijevati na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju plodna i vlaæna zemljiπta. 10 . 38. Zbog dugog cvjetanja i lijepih metliËastih cvasti vrlo je traæena u pejzaænom oblikovanju. . bez izraæenog terminalnog izbojka pa je kroπnja kiπobranasta. 39. Dobro podnosi mrazove i æegu. sa promjerom debla do 40 cm. ljetni jorgovan Listopadni grm koji na prirodnim staniπtima naraste do 5m visoko. Betula pendula “Youngii“ .) . a iz jednogodiπnjih izbojaka specijalni japanski papir. U ljetnim mjesecima mora se Ëesto zalijevati.dudovac Do 16 m visoko listopadno i dvodomno drvo. duboku sjenu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 37. U mjestima sa hladnom klimom izbojci stradavaju od kasnih proljetnih i ranih jesenskih mrazeva. a u pogledu vrste i kvalitete tla. Broussonetia papyrifera L‘Herit ex Vent. Cvjetovi miriπljavi. najËeπÊe na visokoj podlozi. Buxus sempervirens L. Buddleia davidii Franch. ali i punu svjetlost. . (= Morus papyrifera L.Davidova budleja. Vrlo je raπiren u rasadniËkoj proizvodnji i rado se sadi na mjestima gdje se na malo prostora moæe po æelji oblikovati. obiËno πiri nego viπi grm ili manje drvo do 6 (10) m visine.kultivar obiËne breze “Youngii“ Razmnoæava se cijepljenjem. mjeseca. nije mnogo izbirljiva. Kroπnja je pravilna i gusta. . jer je jedan od kultivara s najjaËe izraæenim viseÊim granama. Dobro podnosi suπu. u proljeÊe tjera nove izdanke.

a listovi mu ostaju æuti i preko zime. Vrlo miriπljava biljka u koje cvijetovi miriπu po ananasu (u narodu ga i zovu ananas). Po habitusu se ne razlikuje od osnovne vrste.klikantus Listopadni razgranati grm visine do 3 m. mjesecu. Calycanthus floridus L.) .KATALOG SADNOG MATERIJALA 41. te je ograda gusta i kompaktna. (= C. veÊ je karakteristiËan bijeli rub listova. a deblo veÊinom zasukano i iæljebljeno.obiËni grab Listopadno drvo do 25 (30) m visine i promjera debla do 70 cm.Kultivar obiËnog πimπira “Albovariegata“ Kultivar obiËnog πimπira koji se po habitusu ne razlikuje od osnovne vrste. .kultivar obiËnog πimπira “Gold Tip“ Kultivar sa æutobijelom do zlatnoæutom bojom jednogodiπnjih i dvogodiπnjih listova. dok je preko zime slabije uoËljiv. Carpinus betulus L. Zahtjeva svjeæa. Cvijeta u VI. Javlja se u brojnim πumskim zajednicama. plodna i ocjedita tla. vulgaris Mill. Traæi preteæno bogata i rahla tla. od nizinskog do brdskog pojasa. gusta. Buxus sempervirens “Albovariegata“ . Buxus sempervirens “Gold Tip“ . Kroπnja je razgranana. 44. Koriste se pojedinaËne biljke u parkovima i u æivim ogradama jer vrlo dobro podnosi orezivanje. 43. 42. i VII. 11 . koji je najizraæeniji u proljeÊe i ljeto.

kultivar obiËnog graba “Pendula“ Kultivar sa granama koje imaju tendenciju rasta prema dolje. Pojedine grane preuzimaju vertikalan rast. uspravnu podlogu osnovne vrste. 46. Carpinus betulus “Columnaris“ . Carpinus betulus “Pendula“ . bilo pri korijenovom vratu. uspravnu podlogu pa je posebno pogodan za drvorede. Vrlo je skromnih zahtjeva u pogledu tla.kultivar sibirske karagane “Pendula“ Kultivar se proizvodi cijepljenjem na ravnu. Cvate u IV. Plodovi se od davnina koriste za prehranu Ëovjeka. a kasnije “padaju”. Dobro podnosi niske temperature i suπu. 48. koja su umjereno vlaæna i plodna. kompaktnog. Dobro podnosi zasjenu pa je moæemo uzgajati ispod visokog drveÊa. a cvjetni pelud u pËelarenju. 12 . (=C. vulgaris Lam. Voli izrazito kisela tla sa pH 4-5. pa je u naπim vrtovima i parkovima vrlo Ëesta. i V.pitomi kesten Listopadno drvo visine do 40 m. OdliËno se prilagoava gradskim uvjetima. vesca Gaern.kultivar obiËnog graba “Columnaris“ Vrlo lijep kultivar gustog. C. Caragana arborescens “Pendula“ . pa se kultivar formira od tla ili neπto viπe na ravnu. ali bolju vitalnost pokazuje na otvorenim povrπinama. 47. Kultivar se razmnaæa cijepljenjem. mjesecu.KATALOG SADNOG MATERIJALA 45. tako da mu grane padaju prema dolje te mu je habitus kiπobranast.) . Potrebno ga je uzgajati kao pojedinaËnu biljku sa dovoljno mjesta. Castanea sativa Mill. koniËnog habitusa visine do 3 m.

a veoma se Ëesto uzgaja. Cedrus atlantica “Fastigiata“ .atlaski cedar Stablo do 40 m visoko i promjera do 2 m. viπe je granata od tipiËne vrste. a dolazi u obzir i kod poπumljavanja sredozemnih i polusredozemnih goleti. libani var. argentea Murray) . Cedrus atlantica (Endl. naroËito intenzivno obojene u mladih izbojaka. africana Gord. Catalpa bignonioides Walt. 50. 13 . hranjivim tlima.KATALOG SADNOG MATERIJALA 49. u skupinama. koja dobro uspijeva na baziËnoj podlozi. Od prirode dolazi u planinama Atlas i Rif u sjeverozapadnoj Africi.) . a. Atlaski cedar je heliofilna vrsta. krivudavog debla i πiroko-okruglaste kroπnje.) Manetti (= C. uskog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene. ex Carr. Cedrus atlantica “Glauca“ (= C.kultivar atlaskog cedra “Glauca“ Iglice sivoplave. nije gusta. To je cedar najotporniji na klimatske ekstreme. »esto se pojavljuje u prirodi. svijetla. mjesecu. nasadima i drvoredima. Plodovi izgledaju poput cigara. kroπnja piramidalna. Sadi se pojedinaËno. Uzgaja se kao ukrasno drvo po parkovima.obiËna katalpa. 52. Voli svjetlije poloæaje na dobro propusnim . Cvjeta u VI. kora u starosti ispucala. 51. syringaefolia Sims. (= C. cigaraπ Listopadno drvo koje naraste u visinu do 20 m. sazrijevaju u jesen i ostaju visjeti na stablu cijele zime. i VII. a vrlo Ëesto i u drvoredima. atlantica Hort. ex Knight.kultivar atlaskog cedra “Fastigiata“ Kultivar koji se proizvodi cijepljenjem. C.) . Dobro podnosi niske temperature i gradske uvjete. Brzo raste.

kopriviÊ. deodara Hook. U mladosti raste sporo. te je biljku potrebno “voditi“ uz podlogu do æeljene visine.himalajski cedar Stablo naraste i do 50 m sa promjerom debla i do 3 m.) G.kultivar atlaskog cedra “Pendula“ Grane imaju tendenciju rasta prema dolje. Voli duboka i svjeæa tla. Mala Azija. 54. libani var. Ovo je jedna od vrsta ËetinjaËa s moæda najveÊim brojem kultivara.) . Otporan je i na oneËiπÊenost zraka od dima i praπine.Don. Don. Voli vapnena i pjeskovita tla. Chamaecyparis lawsoniana (Murr. »esto se koristi u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. Doæivi starost i do 1000 godina. (= C. Stablo 30 . boursieri Carr. glinastim tlima i tamo gdje ima obilje atmosferske vlage. Nema posebnih zahtjeva prema tlu. 55. Prirodno se rasprostire u Sjevernoj Americi. C. crna koπÊela Listopadno stablo do 20 m visine. 56. (= C.50 (60) m visoko i promjera do 2 m. a kasnije bræe. Cedrus atlantica “Pendula“ .) . Relativno malo strada od bolesti i insekata. Celtis australis L. podnosi polusjenu ali mlade biljke stradavaju od mraza . Otporan je na niske temperature sve do 25°C. kao i u polusjeni.KATALOG SADNOG MATERIJALA 53. Cedrus deodara (D. Dosta dobro podnosi suπu. Prirodno dolazi na podruËju Himalaja. ali najbolje uspijeva na dubokim. Areal mu je sjeverna Afrika. te ih je potrebno saditi na zaπtiÊene juæne ekspozicije. . Moæe uspijevati dobro kod punog svjetla. Kavkaz i juæna Europa. indica Chambray. Pravilnom rezidbom mogu se dobiti vrlo dekorativni efekti. svjeæim.Lawsonov paËempres 14 .) Parl. Najljepπi izgled kroπnje dobiva se sadnjom pojedinaËnih biljka ili u grupama sa dovoljno prostora.

a u starijih otklonjene. pri bazi je neπto πiri. 60.kultivar lawsonovog paËempresa “Alumii“ Uspravan.) . Chamaecyparis lawsoniana “Alumigold“ . Chamaecyparis lawsoniana “Ellwoodii“ (=C.kultivar lawsonovog paËempresa “Alumigold“ 59. dok su u nutarnjem djelu kroπnje plavkastoæuto-zelene. Chamaecyparis lawsoniana “Alumii“ . Ovo je jedan od najljepπih kultivara za kamenjare. To je plaviËast kultivar uskog habitusa. Grane su mu prema gore usmjerene. kasnije viπe sivoplave. Alumii. ellwoodii Honn. 5-10 m visine. Iglice su plavkasto nahukane. Chamaecyparis lawsoniana “Columnaris“ .kultivar lawsonovog paËempresa “Ellwoodii“ »unjastog rasta. Vrlo je gust. usko Ëunjast. l. 2-3 m visine.KATALOG SADNOG MATERIJALA 57. U mladih su biljaka grane usmjerene prema gore. od kojeg se razlikuje po tome πto je neπto niæi. a pri vrhu se suæava. 15 . sa igliËastim liπÊem plavozelene od plavosive boje (sliËno kao “Fletcheri“). do 1. 58.5 m visok kultivar.kultivar lawsonovog paËempresa “Columnaris“ Usko stupolikog rasta. var. Mutacija od cv. a iglice su mu viπe æute.

) . 62.KATALOG SADNOG MATERIJALA 61. Svijetlozelene do zelene boje. moæe se saditi pojedinaËno ili u grupi u neparnom broju biljaka. Jacks.) . var. et. l.kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri“ Sporog stupolikog do Ëunjastog rasta. Fletcheri samo πto mu je igliËasto liπÊe zlatnoæute boje. Nastao kao mutacija tipiËne vrste. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri“ (= C. Chamaecyparis lawsoniana “Pottenii“ (= Cupressus lawsoniana var. 63. fletcheri (Fletcher) Hornibr. na dodir vrlo mekana. 64.5 m. 16 . Chamaecyparis lawsoniana “Globus“ .kultivar lawsonovog paËempresa “Pottenii“ Vrlo gusta i kompaktna forma visoka do 10 m.kultivar lawsonovog paËempresa “Fletcheri Gold“ Rastom i oblikom sliËan cv.kultivar lawsonovog paËempresa “Globus“ Kuglastog oblika visine od 1 -1. pottensoi Dall. 5-8 m visoka forma. Chamaecyparis lawsoniana “Fletcheri Gold“ .

66. stewartii Schelle) .kultivar lawsonovog paËempresa “Silvania“ 67. Chamaecyparis lawsoniana “Silvania“ . 17 . Moæe narasti 10 m sa promjerom baze od 1.kultivar lawsonovog paËempresa “Tekeres“ Visoka. l.kultivar lawsonovog paËempresa “Stewartii“ »unjastog rasta. snaæna biljka. izbojci zlatnoæuti i porma osnovi æutozeleni. Chamaecyparis lawsoniana “Stewartii“ (= C. iglice zlatnoæute boje na vrhovima izbojaka. 68. Chamaecyparis lawsoniana “Tekeres“ . Na hladnoÊu jako otporna forma.kultivar lawsonovog paËempresa “Stardust“ ©iroko Ëunjastog habitusa. Prilikom sadnje obratiti paænju na konaËne dimenzije biljke te joj ostaviti dovoljno mjesta za rast. Chamaecyparis lawsoniana “Stardust“ .5 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 65. do 10 m visoka forma. viseÊih vrhova grana. grane i granËice priliËno prema gore usmjerene. var. Moæe se saditi u grobljima gdje ima dovoljno mjesta ili u vrtu u kombinaciji sa kultivarima koji su gusti i kompaktni da bi πto viπe naglasio “tuæan“ izgled kultivara.3 m.

Naraste do 2 m visoko. koji raste kao manje ili srednje veliko stablo. 70. Chamaecyparis lawsoniana “Winston Churchil“ . Rastom je πiroko stupolik kultivar. Chamaecyparis lawsoniana “Wisselii“ . Chamaecyparis obtusa “Tetragona Aurea“ (Ch.kultivar lawsonovog paËempresa “Winston Churchil“ Jedan od najljepπih zlatnoæutih kultivara lawsonovog paËempresa sa liπÊem koje je cijele godine bogato obojeno. πiroke Ëunjaste kroπnje. 72.KATALOG SADNOG MATERIJALA 69. 10 ili viπe metara visoka forma. Grane su prema gore usmjerene. Chamaecyparis obtusa “Nana Gracilis“ . LiπÊe je zlatnoæuto do svijetlo-æuto u nakupinama poput liπaja na izbojcima. Rastom je piramidalan. neπto πiri. 18 . var.kultivar hinoki paËempresa “Nana Gracilis“ Vrlo traæen i rado uzgajan kultivar koji naraste do 2 m. o. sa vrlo dekorativnim granËicama πkoljkastog izgleda.kultivar hinoki paËempresa “Tetragona Aurea“ 71.kultivar lawsonovog paËempresa “Wisselii“ »unjastog rasta. tetragona aurea Nicholson) .

. sivoplave zimi. dok su ostale tamnozelene boje. Chamaecyparis pisifera “Boulevard“ (=C.) Hartw. 19 . p. 5 m visoka forma. 74. iglice 5 . Chamaecyparis pisifera “Filifera“ (=Ch. Vrlo dekorativan kultivar.6 mm duge. Retinospora squarrosa K. filifera (Sénécl. πiroko Ëunjastog oblika. et Ruempel. fino uπiljene. cyanoviridis Hort. 75. Izbojci su nitasti i tanki.KATALOG SADNOG MATERIJALA 73. vise. Chamaecyparis pisifera “Compacta Albovariegata“ . p. et C. var. Ljuskaste iglice mjestimiËno bjelkasto obojene. na vrhovima izbojaka srpasto povinute.kultivar pjegavog paËempresa “Boulevard“ Nastao je kao mutant kultivara “Squarrosa“.) .) . Chamaecyparis pisifera “Compacta Aureovariegata“ .kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Albovariegata“ Gusta patuljasta forma do 1 m visine i πirine. srebrnastoplave ljeti.kultivar pjegavog paËempresa “Filifera“ Naraste do 5 m visoko. 76.kultivar pjegavog paËempresa “Compacta Aureovariegata“ Rastom i oblikom identiËan prethodnom kultivaru sa tom razlikom πto mu je dio ljuskastog liπÊa æuÊkaste do zlatnoæute boje. Ëunjastog rasta.

Chamaecyparis pisifera “Snow“ . Chamaecyparis pisifera “Squarrosa“ (=C. Izbojci su takoer nitasti i vise ali su sumporasto æute boje koju zadræavaju cijele godine.kultivar pjegavog paËempresa “Snow“ Patuljast kultivar Ëunjastog rasta. p. 78. 20 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 77. prozraËne kroπnje.kultivar lawsonovog paËempresa “Filifera Nana“ Patuljast kultivar pogodan za kamenjare i æardinjere. 79. Chamaecyparis pisifera “Filifera Gold Spangle“ . Chamaecyparis pisifera “Filifera Nana“ . et Hochst.kultivar pjegavog paËempresa “Filifera Gold Spangle“ Kultivar rastom i oblikom sliËan prethodnom. squarrosa (Zucc.) Beissn. var. IgliËasto liπÊe bijelo proπarano. igliËasto liπÊe plavo zelenkasto. Ëunjaste. 80. a sa donje strane bijelo.kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa“ Naraste do 10 (20) m.) .

Rasprostranjen je u srednjoj i juænoj Europi. Cvjetovi se pojavljuju u II. kao i zagaeni zrak. i IX. πibolikim i æutim granama.dren. drijen Listopadni grm ili manje stabalce od 6 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 81. Sadi se pojedinaËno. Cornus mas L. Moæe se uzgajati na sunËanom mjestu kao i u zasjeni. Ima kiselkast i trpak okus. Chamaecyparis pisifera “Squarrosa Aurea“ . Od prirode dolazi u Kini i Japanu.Japanska dunja Listopadni πiroki grm visok 1 .) .kultivar bijelog ameriËkog sviba “Flamiramea“ Listopadni grm visok 2 . Cydonia japonica Loisel.) Koidz. Traæi svjeæa i plodna. kada je skoro cijela biljka prekrivena cvjetovima. 21 .1. sazrijeva poËetkom jeseni ( VIII. Plod je koπtunica sa mesnatim ovojem oko 12 mm duga i 5 mm πiroka. u grupama i u æivim ogradama (dobro podnosi orezivanje). dobro drenirana tla. i IV. Voli sunËana i svjetlija mjesta. 83. Maloj Aziji. mjesecu prije listanja. uspravnih. 82. C. mjesecu prije listanja. Cornus stolonifera “Flamiramea“ . speciosa ( Sweet. trnastih i golih grana. dim. Chaenomeles japonica Spach non Lindl.9 m visine. . suπu. (=C. lagenaria (Loisel.kultivar pjegavog paËempresa “Squarrosa Aurea“ Naraste sliËno kao i cv. mjesec).) Nakai. praπinu i πtetne plinove. Cvjeta u III. toplim i suhim staniπtima.3 m. Kao rano cvjetajuÊa i vrlo dekorativna vrsta vrlo je cijenjena u hortikulturi. Squarrosa. Krimu i Kavkazu. Dobro podnosi i najteæe zimske uvjete. Skromnih je zahtjeva u pogledu kvalitete tla.. i III. Kroπnja je neπto guπÊa i igliËasto liπÊe je sumporasto æute do svijetlo æute boje. Najbolje uspijeva na vapnenim.5 m. 84. Otporna je na niske temperature. sa uspravnim. te se uzgaja pojedinaËno. koja nisu izloæena kasnim mrazevima. u grupama ali i u æivim ogradama.

87. Corylus avellana L.KATALOG SADNOG MATERIJALA 85. nepravilno ispucala. . prije listanja. listopadni grm koji naraste do 4 m visine.kultivar obiËne lijeske “Contorta“ Naraste neπto niæe od obiËne lijeske. gusti. plodna i dublja tla. Corylus avellana “Contorta“ . 22 . 88. mjesecu. do 30 m visoko stablo. guste. Voli dublja vapnena tla. i V. 86.kultivar obiËne lijeske “Atropurpurea“ Raste kao i tipiËna vrsta samo su joj listovi tamnocrvene boje u proljeÊe. Dobro raste na sjenovitim i na osunËanim poloæajima. Corylus colurna L. .Medvjea lijeska Listopadno. Siva kora plutasta. Posebno je dekorativna u rano proljeÊe. kada do izraæaja doe krivudavost grana i obilje muπkih resa. a grane i granËice su vrlo krivudavi. Cvjeta u IV. Corylus avellana “Atropurpurea“ .Lijeska obiËna ©iroki. Voli svjeæa. a koncem ljeta lagano prelazi u zelenkasto crvenkastu nijansu. pravilne kroπnje.

Ëije su grane Ëvrsto priljubljene uz zemlju. na sunËanim ili polu sjenovitim mjestima. . Uspjeπno se uzgaja u æardinjerama i kamenjarima. NajËeπÊe se sadi na travnjacima. Voli kvalitetno vrtno tlo. 92. . . Plodovi se zadræavaju u toku veÊeg dijela zime. Himalajima. 90. Cotoneaster horizontalis Dcne.puzava muπmulica PuzeÊi zimzeleni grmiÊ. Zbog tog razloga je pogodna za ozelenjavanje vrtnih kamenjara kao i za pokrivanje tla. Cotoneaster divaricatus Rehd. Nema posebnih zahtjeva na kvalitetu tla. πiroki i do 2 m visok grm. do 40 cm visoki. Cotoneaster dammeri Schneid. 91. Otporan je na suπu i negativne gradske utjecaje. horizontalno otklonjenih grana. 23 .KATALOG SADNOG MATERIJALA 89.razmaknuta muπmulica Listopadan.& Wils. polegli grmiÊ. Uzgaja se u ogradama ili kao pojedinaËne biljke. pa zbog tih i drugih osobina spada u red najljepπih niskih grmova. Od prirode dolazi u zapadnoj Kini. a otporna je na praπinu i dim pa se Ëesto koristi u gradovima. i to pojedinaËno ili u manjim grupama.horizontalna muπmulica Polu zimzeleni.kultivar puzave muπmulice “Skogholm“ Kultivar koji se odlikuje guπÊom razgranjenoπÊu i manjim listovima od tipiËne vrste. Cotoneaster dammeri “Skogholm“ .

Rasprostranjena je u zapadnoj Kini.. mekane. kawaii Hayata) . U naπim uvjetima u kontinentalnom dijelu zemlje iglice i izbojci poprime zimi smee crvenkastu boju zbog niskih temperatura. japonica var. deblo ravno i vitko.2 cm duge. Cryptomeria japonica “Elegans“ (= C. japanski cedar. “Yawarasugi”) . Cryptomeria japonica “Elegans Viridis” .KATALOG SADNOG MATERIJALA 93.vrbolisna muπmulica Polu zimzeleni ili zimzeleni grm visok do 5 m. . grane otklonjene.) Mast. Zahtjeva svjeæa tla i visoku vlaænost zraka. 94. kroπnja Ëunjasta i gusta.japanska kriptomerija.kultivar japanske kriptomerije “Elegans” Juvenilna forma koja je kratka vijeka i vrlo rijetko donosi plodove. glinastim i ocjeditim tlima u kojima nema vapna. Dobro podnosi niske temperature. fortunei Hooib. plavozelene.&Hochst. tanke. U Europi i Sjevernoj Americi uzgaja se kao ukrasno stablo. 96. sugi Jednodomno stablo do 50 (65) m visoko i promjera do 3 m. gracilis Hort.. Najbolje uspijeva na dubokim. elegans (Henk. iglice 1.Don (= C.. Cotoneaster salicifolius Franch. Moæe se uzgajati na svijetlim sunËanim kao i na polu sjenovitim mjestima. a za vrijeme vegetacije boja im je tamnozelena. gusto granat grm ili malo stabalce. Posebno je efektna ako se sadi na travnjacima ili u grupama. C. non Sieb. zimi crvenkasto bakarne boje. Koristi se i za æive ograde te uljepπavanje zidova. C. Cryptomeria japonica D. svjeæim. dugih i blago viseÊih grana. pjeskovita i dobro propusna tla. lagana. Za uspjeπan uzgoj treba joj osigurati svjeæa. 24 . 95.5 . otklonjene.kultivar japanske kriptomerije “Elegans Viridis” Od prethodnog kultivara “Elegans“ razlikuje se po izrazitije zelenijoj i æuÊkastijoj boji iglica.

Daphne mezereum L. Rasprostranjena je u Japanu i Kini.5 . Uspjeπno se moæe razmnoæavati reznicama ako su one uzete sa stabala starih 5 . Deutzia crenata Sieb. Odlikuje se obilnom cvatnjom. Dobro podnosi suπu. Doæivi starost do 15 godina. Ëunjasta do stupolika kao u C. do visine od 2300 m.VII. svjeæim i rahlim tlima.IV. 99.) Dall. dim. 100.dojcija Listopadni πiroki grm 1. mjeseca. uspravnim granama. 25 . X Cupressocyparis leylandii (Dall.obiËni likovac Od 30 . mjeseca. u grupama. a naroËito kora i plodovi vrlo otrovni. mjesec). 98.kupresociparis Stablo visoko 30 ili viπe metara.150 cm visok listopadni grm. Javlja se na plodnim.2 (3) m visine sa uspravnim i πibolikim izbojcima.20 godina. Cvjeta od V. Za uspjeπan razvoj potrebni su joj svijetli i sunËani poloæaji. bogatim vapnom i blagim humusom. . koja traje 2 . Aziji. (= Cupressus macrocarpa x Chamaecyparis nootkatensis) . Deutzia crenata “Plena“ . & Zucc. . Sadi se pojedinaËno.kultivar dojcije “Plena“ Kultivar se odlikuje bujnijim cvijetovima zbog mnoπtva latica. Svi dijelovi biljke. Kod nas dolazi u svijetlim πumama i πikarama. InaËe je skromnih zahtjeva. otporan na mraz i drvo je dobre kvalitete.VII. poslije listanja. Kavkazu i sjevernoj Aziji. kroπnja gusta. M. (= D. te svjeæa i hranjiva tla. scabra Thunb. . prije listanja. Cvjeta vrlo rano u proljeÊe (II. Vrijeme cvjetanja je od V. et Jacks. Ovaj intergenusni hibrid uzgaja se u Velikoj Britaniji viπe od 50 godina i ima bujan rast.) . macrocarpa. na rubovima πuma. ali Ëesto i na skeletnim terenima. a nalazi primjenu i u æivim ogradama.3 tjedna. kao i kod tipiËne vrste. praπinu i otrovne plinove. Rasprostranjen je u Europi. .KATALOG SADNOG MATERIJALA 97. slabo razgranjenim. Dobro podnosi zasjenjivanje. sa πibolikim.

Rasprostranjena je u istoËnom Sredozemlju. Cvjeta od III. a plodovi se pojavljuju u jesen. praπinu i πtetne plinove. Skromna je u pogledu staniπnih uvjeta.10 m. gdje su je donijeli Turci prilikom osvajanja ovih krajeva. 104. polegli grmiÊ koji cvijeta veÊ krajem sijeËnja ili poËetkom veljaËe. Zbog svih tih dobrih uzgojnih osobina. koji najbolje uspijeva u mediteranu. srednjoj Aziji.eskalonija Zimzeleni gusti grmiÊ. Elaeagnus angustifolia L. Pogodna za sadnju i uzgoj u posudama ili kamenjarama. 26 . mjesecu. Odavno se kultivira u jugoistoËnoj Europi.dafina Listopadno manje stablo visine od 8 . mjeseca. (=E .KATALOG SADNOG MATERIJALA 101. Pogodan za kamenjare.) . Euonymus europaea L. Erica carnea L. otvorene sunËane poloæaje iako dobro raste i na polu sjenovitim poloæajima.V. Cvjeta u V. i VI. . lijepog habitusa. Dobro raste na pjeskovitim i suhim tlima. miriπljavih i medonosnih cvjetova. Voli polusjenu i kiselo tlo. Cvjeta bijelim cvijetovima u ljeto. Voli svjeæa i vlaænija tla.obiËna kurika VeÊi listopadni grm ili manje stablo do 6 m visine. . . Escallonia virgata . 103. dafina se u hortikulturi Ëesto koristi kao dekorativna vrsta. inaËe se uzgaja pojedinaËno ili u grupama. Pogodna je i za æive ograde.crnjuπa Zimzeleni niski. 102. dim. Otporna je na suπu i dosta dobro podnosi niske temperature.vulgaris Mill.

106. 108. Cijepi se na ravnu podlogu ili vodi uz odreenu podlogu do æeljene visine. s.kultivar obiËne bukve “Asplenifolia“ Vrlo dekorativna biljka koja naraste do 15 m. . izbjegava poplavna podruËja pa je nalazimo na brdovitim i planinskim predjelima do 2000 m. Raste na razliËitim geoloπkim podlogama i vrstama tala. svjeæa i bogata tla. zapadnoj i juænoj Europi. duæi i uæi nego u obiËne bukve. 107. ali ipak traæi duboka. Fagus sylvatica L.KATALOG SADNOG MATERIJALA 105.kultivar obiËne bukve “Atropurpurea“ Rastom sliËna obiËnoj bukvi ali joj listovi imaju crvenu boju. a tada grane nastavljaju rast prema dolje. nadmorske visine.kultivar obiËne bukve “Atropurpurea Pendula“ Grane rastu prema dolje. europska bukva Do 30 m visoko stablo. I. Plod je poznat po imenom “bukvica“. Rasprostranjena je u centralnoj. Fagus sylvatica “Atropurpurea Pendula“ . Rezidbom se postiæe guπÊi kiπobranast izgled. 27 . Listovi urezani i nazubljeni. Fagus sylvatica “Asplenifolia“ . dozrijeva u rujnu i listopadu. »esto se sadi u pakovima i pojedinim vrtovima. guste kroπnje sa granama koso prema gore usmjerenim. Fagus sylvatica “Atropurpurea“ .obiËna bukva.

kultivar obiËne bukve “Pendula“ »esto uzgajan kultivar po parkovima. Listovi u poËetku sezone intenzivno obojani. Festuca ovina “Glauca“ Gusta. Moæe narasti do 10 m visine i 2 m πirine. 111. busasta trava. Naraste od 10 . plavo sive boje listova. 28 . Grane u poËetku rastu u visinu. Uvjeti uzgoja sliËni kao i kod obiËne bukve. guste kroπnje. Fagus sylvatica “Pendula“ .20 cm.kultivar obiËne bukve “Tricolor“ Naraste kao manje stabalce. a razmnoæava se dijeljenjem osnovnog busena na manje dijelove. te tvore stupolik habitus biljke. a kasnije rastu prema dolje. Lako i jednostavno se uzgaja. 112.KATALOG SADNOG MATERIJALA 109. Fagus sylvatica “Tricolor“ . Fagus sylvatica “Fastigiata“ . 110. a prema jeseni mijenjaju boju u smeu.kultivar obiËne bukve “Fastigiata“ Grane rastu prema gore. Vrlo Ëesto se koristi za sadnju u kamenjarima.

a reæu koje rastu horizontalno tako da se dobije oblik biljke poput kiπobrana. 114. a dobro uspijeva na gotovo svakom tlu. . Fraxinus angustifolia “Pendula“ . Fraxinus angustifolia “Globosum“ . Fraxinus angustifolia Vahl. mjesecu prije listanja. sa dugim uspravnim ili blago kosim granama.poljski jasen Listopadno stablo 20 m visine. a cvjetovi ostaju dosta dugo na granama (i do 30 dana). Pogodan za drvorede. GustoÊa kroπnje se moæe poveÊati rezidbom dugih grana na 3 4 pupa iz kojih Êe potjerati nove granËice ali sada kraÊe i sa manjim razmakom izmeu pupova. Voli neπto vlaænija tla pa prirodno dolazi u luænjakovim poplavnim sastojinama ali se moæe uzgajati u parkovima ili okuÊnicama kao pojedinaËna stabla. & Bald. Cvjeta u rano proljeÊe u III. Kuglasta forma koje se cijepi na ravnu podlogu osnovne vrste na æeljenoj visini.) .5 m. oxycarpa Willd. “Kugla” dosegne promjer do 1.forzicija 2 . Forsythia europaea Deg. guste zaobljene kroπnje.kultivar poljskog jasena “Pendula“ Kultivar koji se takoer proizvodi cijepljenjem na podlogu osnovne vrste na æeljenu visinu. (= F. Voli svijetle i sunËanije poloæaje.3 m visok listopadni grm.KATALOG SADNOG MATERIJALA 113. dobro podnosi zagaenost zraka i niske temperature. 29 .kultivar poljskg jasena “Globosum“ 116. i IV. Biljka se moæe oblikovati rezanjem grana koje rastu prema dolje i ostavljanjem grana koje rastu horizontalno. 115. Kada se po æelji dovoljno daleko udaljilo od ravne podloge ostavljaju se grane koje rastu prema dolje.

30 . Dobro podnosi suπu i niske temperature.hibisk. . 119. . Ginkgo biloba L.glediËija. Fraxinus excelsior L. (= Salisburia adiantifolia Smith ) . Cvjeta u VII. mjeseca.KATALOG SADNOG MATERIJALA 117. LiπÊe u jesen poprimi zlatnoæutu boju. sirijska ruæa Naraste kao veÊi listopadni grm ili manje stablo do 5 m visine. Hibiscus syriacus L. Voli duboka svjeæa tla. a dobro podnosi niske temperature.ginkgo Listopadno stablo koje dosegne visinu do 30 m. Voli sunËane poloæaje i bogatija tla. .bijeli. Gleditsia triacanthos L. trnovac Preko 40 m visoko listopadno stablo sa tamnosmeim do crvenim trnovima na kori debla i grana. Postoji velika raznolikost oblika i boje cvjetova. U mladih biljaka kroπnja je neπto uæa ali se kasnije raπiri. Podnosi dobro orezivanje pa se koristi za æive ograde koje su neprohodne zbog gustoÊe i jakih trnova. sunËane poloæaje. 120. Voli vlaæna i svjeæija tla.IX. otvorene i sunËane poloæaje. 118. . Sadi se Ëesto u vrtovima i parkovima kao pojedinaËno stablo ili skupina stabala. a pridolazi u brdskom i planinskom podruËju preteæno u bukovim sastojinama. NajËeπÊe se uzgaja kao parkovna vrsta. gorski jasen Listopadno stablo do 40 m visine. Voli duboka i svjeæa tla.

Plod nije jestiv. 31 . Izrazito plave boje koja se zadræava tokom cijele godine ali u proljeÊe na mladim izbojcima boja je svjetlija i izraæajnija.KATALOG SADNOG MATERIJALA 121. Juniperus chinensis “Blue Cloud“ . 123.crni orah Listopadno stablo do 50 m visine. Brzo raste Ëesto je saen u parkovima i nasadima. otvorene i sunËane poloæaje. . neutralne do blago kisele reakcije. Najbolje uspijeva na vapnenim i neπto svjeæijim tlima ali dobro Êe uspijevati i na ostalim tlima ukoliko nisu previπe siromaπna hranjivima. πiroke kroπnje. vlaæna tla.kultivar kineske borovice “Blue Cloud“ Nizak i vrlo gust grm koji se grana preteæno horizontalno.boæikovina Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 10 m visine. Juglans nigra L. Drvo mu je vrlo kvalitetno. Ilex aquifolium L. 122. Voli duboka. . Voli duboka svjeæa tla. svjeæa.

126. Vrlo lagano se uzgaja i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja. 125. Uvjeti uzgoja su isti kao i za prethodni kultivar kineske borovice. 127.kultivar kineske borovice “Hetzii“ Do 5 m visok zimzeleni grm sa koso prema gore usmjerenim granama. Juniperus chinensis “Stricta“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 124. Sluæi kao “prekrivaË tla”.kultivar obiËne borovice “Repanda“ Do 30 cm visok puzeÊi kultivar koji se raπiri po tlu i do 2 m. moæe se posaditi u æardinjere i pustiti da “pada” iz posude prema tlu. Podnosi orezivanje pa ga je lako kontrolirati i usmjeravati njegov rast. Juniperus chinensis “Pfitzeriana Aurea“ .kultivar kineske borovice “Stricta“ Gust. 32 . Vrlo se Ëesto uzgaja. Juniperus communis “Repanda“ . a vrh je takoer gusto razgranat. bez centralnog debla veÊ viπe grana raste prema gore.kultivar kineske borovice “Pfitzeriana Aurea“ Vrlo πirok i do 3 m visok kultivar koso usmjerenih grana sa povinutim zlatnoæutim vrhovima. Ëunjast kultivar koji naraste do 5 m visine. Zlatnoæuta boja najintenzivnija je u proljeÊe na mladim izbojcima. Vrlo Ëesto se uzgaja. Juniperus chinensis “Hetzii“ .

otvorene ili polu sjenovite poloæaje.kultivar puzave borovice “Glauca“ Vrlo niska puzava forma koja se raπiri do 3 m. 129. Juniperus sabina “Variegata“ . a prema zimi postepeno tamni u plavu nijansu. Nije posebno osjetljiv i lako se uzgaja. Pojedine granËice bjelkasto do blijedoæuto obojane.kultivar planinske somine “Variegata“ Razgranat do 1 m visok i 2 m πirok kultivar sa granama koso prema gore usmjerenima. 131. plavo zelenkastih iglica. Iglice su plavkasto zelene i bodljikave. Najbolje uspijeva na otvorenim ili polu sjenovitim poloæajima u svjeæem i hranjivom tlu. 33 . Juniperus squamata “Blue Carpet“ Do 70 cm visok i 3 m πirok grm.KATALOG SADNOG MATERIJALA 128. Juniperus communis “Suecica“ . Plavosiva boja najintenzivnija je u mladih izbojaka u proljeÊe. stupolik do 10 m visok kultivar.kultivar obiËne borovice “Suecica“ Vrlo gust. 130. Juniperus horizontalis “Glauca“ . Voli plodna i svjeæija tla.

U mladosti kroπnja je izduæena.) . IgliËasto liπÊe plavo zelenkasto. duboka tla.2 m πirine. Juniperus squamata “Mayeri“ Vrlo Ëesto uzgajani kultivar koji naraste do 5 m visoko. Otporna na niske temperature i zagaenost zraka pa je Ëesta u gradovima i industrijskim zonama. 134. Juniperus virginiana “Glauca“ .KATALOG SADNOG MATERIJALA 132. IgliËasto liπÊe zelenkasto -plavkasto. koso prema gore usmjerenim granama. a kasnije neπto πira. oko 30 cm visoka okruglasta forma. gusti kultivar do 4 m visine i do 1. 133.virginijaska borovica Do 30 m visoko stablo. sa jakim. Sporog je rasta i ne zahtjeva posebne uvjete uzgoja. Juniperus squamata “Blue Star“ Patuljasta. ( = Sabina virginiana Ant. Juniperus virginiana L. 34 . 135. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice. Uvjeti uzgoja su sliËni kao i za sve borovice.kultivar virginijske borovice “Glauca“ Stupolik.5 . Vrlo pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama na balkonima ili vrtovima. a kora grana crvenkasto smea. Uspijeva na razliËitim tlima ali najbolje joj odgovaraju bogata.

a plemka se uzima od Jun. Vrlo se lako uzgaja te ju je potrebno prorijediti od tla radi obilnije i uËestalije cvatnje. mjeseca. Kao ravna uspravna podloga sluæi Jun.kultivar virginijske borovice “Hillii“ Stupolik. a sadi se kao pojedinaËan grm ili po æelji kao æiva ograda koja neÊe cvjetati punim intenzitetom ali Êe biti posuta cvijetovima. ) . 137. pogotovo kultivar “Pleniflora“. virginiana “Skyrocket“. Uzgaja se kao i ostale virginijske borovice. Cvjeta od IV. Kultivar je vrlo pogodan za uzgoj u posudama pred ulaznim vratima. 139.2 m πirine. balkonima. ali je stresanje mokrog snijega sa svih biljaka u vrtu nuæna mjera zaπtite biljaka od snjegoloma. 138.kerija Listopadni do 3 m visok grm. terasama ili na nekom drugom vidnom svjetlom ili polu sjenovitom mjestu. gusti kultivar do 4 m visine i do 1. Juniperus virginiana “Hillii“ .5 . IgliËasto liπÊe zelenkasto plavkasto. Juniperus x horizontalis “Glauca“ Vrlo zanimljiv i dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem.virginiana “Glauca”.kultivar virginijske borovice “Skyroket“ Vrlo Ëesto saen i uzgajan kultivar koji naraste do 5 m visine. Kora granËica zelene boje. Kerria japonica DC. Voli sunËane do polu sjenovite poloæaje. 35 . Potrebno ga je zaπtititi od vlaænog i mokrog snijega koji moæe saviti ili pokidati grane. Juniperus virginiana “Skyrocket“ . (= Corchorus japonicus Thbg. do V. NajËeπÊe se biljka spiralno poveæe.KATALOG SADNOG MATERIJALA 136.

Uvjeti uzgoja su mu sliËni kao i kod europskog ariπa. Iglice mu takoer opadaju i poprimaju zlatnoæutu boju. ) . Dosegne visinu do 5 m. europaea DC. Iglice prije opadanja u jesen poprime zlatnoæutu boju. a cvjetni grozdovi dugi do 20 cm. mjesecu.kultivar japanskog ariπa “Diana“ Dekorativan kultivar koji se proizvodi cijepljenjem na podlogu europskog ariπa..kelreuteria Listopadno. Voli duboka plodna tla i svijetle osunËane poloæaje. svijetle. i V. Voli sunËane poloæaje i nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla. Laburnum vulgare Gris ) . oko 20 m visoko stablo. Larix japonica “Diana“ . 141. U jesen listovi naranËasto crveni. 36 . Voli sunËane i otvorene poloæaje. Cvijeta u VII i VIII mjesecu. 140. (= L. 142.europski ariπ Naraste do 35 m visoko. Grane krivudave. ( = Cytisus Laburnum L.obiËni negnjil. Cvjeta u IV. rijetke kroπnje. Laburnum anagyroides Med. .KATALOG SADNOG MATERIJALA Koelreuteria paniculata Laxm. zanovijet VeÊi listopadni grm ili stablo visine do 10 m. Larix decidua Mill. »esto od prirode dolazi na vapnencima te podnosi suha i siromaπna tla.

πirokolisna kalina Listopadan grm do 3 m visine. visine oko 50 cm. Lonicera pileata Oliv. a koristi se za prekrivanje tla. . liriodendron Listopadno stablo do 50 m visine.KATALOG SADNOG MATERIJALA 143.likvidambar Listopadno stablo koje naraste do 40 m. ruæiËaste do tamnocrvene. πiroke razgranate kroπnje. Liriodendron tulipifera L. vrlo razgranat. Listovi nalikuju na muziËki instrument liru. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje. Dosta brzo raste te se koristi kao prekrivaË tla. 37 . Nije osjetljiva na nedostatak hranjiva te uspijeva na razliËitim tlima. . Dobro podnosi orezivanje. Voli otvorene poloæaje i duboko hranjivo tlo i neπto veÊu zraËnu vlagu. Liquidambar styraciflua L. 146. a cvjetovi cvijetu tulipana. . mjesecu. Voli otvorene svjeæije poloæaje i dublja tla.tulipanovac. Listovi u jesen mijenjaju boju od æute. Cvjeta u V. 145. Boja listova u jesen 144. Ligustrum ovalifolium Hassk. i VI.klobuËasta kozokrvina Zimzeleni grm. πiroke jake kroπnje. Dolazi na raznim tlima i nije posebno zahtjevna u pogledu koliËine hranjiva. Dobro podnosi niske temperature i gradsku klimu. Kora debla i grana vrlo izbrazdana zbog nakupina plutastih tvorevina. sadnju uz niæe zidove itd. (= Caprifolium pileatum Kuntze) .

(= Berberis aquifolium Pursh) .tatarska kozokrvina Listopadni grm koji naraste do 3 m visine. mjesecu. mjesecu . i V. a uzgaja se i u æivim ogradama. (=M. . . a plod sazrijeva u IX.) . mjesecu.mahonija Do 2 m visoki zimzeleni grm. Postoje joπ M. Vrlo prilagodljiva na uvjete uzgoja te se vrlo Ëesto sadi pojedinaËno ili u skupinama. Cvjeta prije listanja u III. a vrlo je otporna na mraz. Cvjeta u IV. nepravilne kroπnje. za razliku od ostalih magnolija koje su osjetljivije. koja je hibrid izmeu M. denudata x M. Cvjeta u IV. a po uvjetima uzgoja sliËna kao i ostale magnolije. umjereno vlaæna. & Z. liliiflora. 148. »esto se sadi u gradovima jer podnosi oneËiπÊenje zraka. x soulangiana Soul. i IV. Mahonia aquifolium (Pursh) Nutt. 150.japanska magnolija Listopadno stablo koje naraste do 10 m visine. -Bod. 149.zvjezdasta magnolija Listopadni grm ili manje stablo koje cvjeta prije listanja. Magnolia stellata (S. i V. Lonicera tatarica L. kobushi Mayr. mjesecu. dublja i hranjiva tla. Uspijeva i u polusjeni.KATALOG SADNOG MATERIJALA 147. Otporna je na hladnoÊu i suπu. Podnosi polu sjenovite i sjenovite poloæaje. Magnolia kobus DC. Voli svjetlije poloæaje. razliËita tla umjerene vlaænosti.) Maxim. 38 .

a odatle je raπiren u Malu Aziju i Perziju. . ruæiËasti ili ljubiËasti te slatki i jestivi plodovi zapravo su plodoviπta koja se zovu dudinje ili murve. mjesecu. a deblo vitko i Ëisto od grana. dosta prozraËna. Kroπnja dosta svijetla.ime!). U juænoj Europi uzgaja se od dvanaestog stoljeÊa. U kulturi izvan svog areala ima znatno manje dimenzije. Otporan je na niske temperature. Kroπnja mu je πiroko razgranana. sa promjerom debla do 1 m. vlaæna.sibirska steljica Zimzeleni dvodomni grm. Bijeli. . svjeæa tla i sunËane poloæaje. rijetka i okruglasta. Na suhom terenu raste vrlo sporo. Koristi se kao prekrivaË tla i za kamenjare. Phellodendron amurense Rupr. i VI. Mandæuriji (podruËje Amura. do 1 m promjera debla. medonosni. Microbiota decussata Komar. a dobar je i za stoËnu hranu i bojenje u æuto. 155.crni dud Naraste do 20 m. pod uvjetom da voda ne stagnira. dok u zimi posmei. Morus alba L. . »esto se uzgaja kao parkovna vrsta.5 m u πirinu. sjev. Najviπe mu odgovaraju duboka. Prirodno je rasprostranjena u jugoistoËnom Sibiru. ali neπto guπÊe kroπnje i bræeg rasta od bijelog duda.KATALOG SADNOG MATERIJALA 152. i VI. Morus nigra L. hranjiva i rastresita tla. Rasprostranjen je u juænom djelu dalekog istoka bivπeg SSSR-a. . bijela murva Stablo od 15 . Moæe se uzgajati na otvorenim mjestima ili u polusjeni. Sazrijevaju u V.felodendron.bijeli dud. LiπÊe se koristi za ishranu gusjenica dudovog svilca. a podnosi i vrlo vlaæna tla. Prirodno dolazi u Kini i istoËnoj Aziji.5 m u visinu i 1. Osjetljiviji je na suπu i hladnoÊu. Cvjetovi miriπljavi. koji naraste najviπe do 0.20 m visoko. Koreji. Plodovi su krupniji od plodova bijelog duda i pocrne kada su zreli. a slatki su i kad nisu zreli. 153. 154. mandæurski plutnjak Listopadno dvodomno drvo koje u svojoj domovini moæe dostiÊi visinu od 25 m. Cvjeta u V. mjesecu. Voli dublja. 39 . U vrijeme vegetacije ima tamnozelenu boju.

157.) Slavin) . f. Philadelphus coronarius L.9 u grozdastim cvastima. Nema veÊih zahtjeva u pogledu kvalitete tla.) Nash. Voli vlaæniju i hladniju klimu. mjesecu. Cvjeta u (V. Picea abies (L. Uzgaja se pojedinaËno ili u manjim grupama. i VII. Cvjetovi veoma miriπljavi.) Karst (= P. visine do 3 m. grupirani pri vrhu izbojaka po 5 .obiËna smreka Stablo do 50 m visoko i do 2 m debelo. pa se vrlo Ëesto uzgaja. excelsa (Lam. sa priljubljenim viseÊim granama uz deblo. nidiformis (Beissn.) VI.) . raste i na podzolima. a.4 cm u promjeru.kultivar obiËne smreke “Inversa“ Stablo do 10 m visoko. Od prirode dolazi u jugozapadnoj Europi. 159. Pogodan je za uzgoj u kamenjarama i posudama. var.KATALOG SADNOG MATERIJALA 156. 40 . Picea abies “Inversa“ (= Abies excelsa inverta Gord. 158. Pajasmin je veoma popularan zbog izuzetnih dekorativnih i uzgojnih svojstava. Za uspjeπan razvoj treba mu osigurati otvorene poloæaje sa puno sunca. U sredini kroπnje nalazi se gnjezdasto udubljenje zbog specifiËnog smjera rasta izbojaka u sredini kroπnje. Uspijeva na ilovastim. ali mu najbolje odgovaraju plodna i svjeæa tla. . 3 . P.kultivar obiËne smreke “Nidiformis“ Patuljast kultivar koji naraste do 50 cm u visinu i oko 80 cm u promjeru. Inversa (Beissn. Picea abies “Nidiformis“ (= P. pjeπËanim i rahlim tlima gorskog i subalpinskog pojasa..pajasmin Listopadni grm πibolikih uspravnih grana. a.) Link) .

. praπinu i πtetne plinove. ) . Picea pungens Engelm. Dobro podnosi mraz. Picea omorika (PanË. Dolazi na vlaænijim i pjeskovitim tlima. P.) . Picea glauca (Moench) Boss. commutata Hort. P. te u mladosti dosta brzo raste. Raste sporije od obiËne smreke. S.) Purkynë . koniËan kultivar koji sporo naraste do 2 m visine. To je endemiËna vrsta sa lokalitetima u srednjoj Bosni i zapadnoj i jugozapadnoj Srbiji. 161. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili u æardinjerama. Iglice su plavozelene do srebrnozelene boje.. Podnosi mraz i velike suπe. canadensis B.PanËiÊeva omorika Stablo visoko 30 m i do 60 cm u promjeru. 41 . P. menziesii Engelm.KATALOG SADNOG MATERIJALA 160. alba Link. (= P. var.bodljikava ili plava smreka Do 50 m visoko stablo. πiroke piramidalne kroπnje.kultivar kanadske smreke “Conica“ Gust.bijela. ali ne voli moËvarna tla. sura ili kanadska smreka Stablo do 40 m visine sa gustom i Ëunjastom kroπnjom. te vrlo dobro podnosi gradski klimat. P.) . P. 162. conica Rehd.. albertiana f. laxa Sarg. parryana Sarg. u kulturi otporna na dim. Traæen i Ëesto uzgajan kultivar. 163. (= P. g. Picea glauca “Conica“ (= P.

kultivar bodljikave ili plave smreke “Glauca“ Kultivar koji se odlikuje plavom bojom iglica.kultivar bodljikave ili plave smreke “Kutjevo“ Selekcionirao ga je i uzgojio osamdesetih godina u rasadniku Hajderovac. zbijenog je i Ëunjastog je rasta. Grana se nepravilno. kratkim granËicama i izrazito gustim i patuljastim rastom. Iglice imaju po dvije æute mrlje. dijelovi iglice su æuti. 42 . 165.KATALOG SADNOG MATERIJALA 164. Vrlo je pogodan za kamenjare i uzgoj u posudama ili æardinjerama. Glauca. Kultivar se odlikuje plavom bojom iglica. dosta sporo i najsliËniji je tipiËnoj vrsti. Pinus densiflora “Oculus .draconis“ . tj. a dijelovi normalne zelene boje. 166. Picea pungens “Koster“ . a naziv “Glauca“ predstavlja skupni naziv za viπe kultivara plave boje iglica. 167. Biljka na slici stara je oko 15 godina i visoka je 85 cm.kultivar bodljikave ili plave smreke “Koster“ Takoer jedan vrlo poznati i traæeni kultivar koji naraste neπto manje od cv.kultivar japanskog crvenog bora “Oculusdraconis“ Raste kao manje stablo. Picea pungens “Glauca“ . Picea pungens “Kutjevo“ . Ovaj kultivar naraste do 10 m . Antun MijokoviÊ.

crni bor Stablo oko 40 m visine πiroke kroπnje u mladosti.. kiπobranasta. To je bor koji naraste do 30 m visine. P. a kasnije kroπnja postaje πira. 169. clusiana Clem. Naraste oko 10 m. 171. (= P. Podnosi vrlo siromaπna i suha tla pa je jedna od najËeπÊe koriπtenih vrsta za poπumljavanja mediterana i submediterana. leucodermis posebna vrsta.) Markgraf . laricio Poir. Pinus nigra Arn. munjika Neki autori smatraju da je var. »est je u parkovima i nasadima.planinski bor NajËeπÊe je nizak. Pinus mugo Turra. P. Kora kasnije ploËasto ispuca i posivi. nigricans Host. Vrlo se Ëesto sadi po parkovima kao pojedinaËna ili kao stabla u skupinama. 170. 43 .kultivar crnog bora “Pyramidalis“ Piramidalnog . leucodermis (Ant.. mughus Scopoli) . polegnut grm. hispanica Cook ) . montana Mill. P. sa glatkom korom na mladim stablima i granama. a rjee stablo oko 10 m visine. pyrenaica Lap. austriaca Höss. Pinus nigra “Pyramidalis“ . (= P. Voli sunËane poloæaje. Vrlo je otporan i zahvalan za alpinetume ili za uzgoj u veÊim posudama.munika.KATALOG SADNOG MATERIJALA 168. Pinus heldreichii var. P. stupolikog habitusa sa granama koje su prema gore usmjerene... P. P.

.kultivar obiËnog ili bijelog bora “Watereri“ Okruglast kultivar visok do 3 m. P. Ëesto zakrivljenog debla. P.obiËni ili bijeli bor Stablo do 40 m visine. quinquefolia Du Hamel. tenuifolia Salisb. Kora u gornjem dijelu stabla crvenkasto smea. πiroke Ëunjaste kroπnje.KATALOG SADNOG MATERIJALA 172. (= P. Kora debla glatka.borvac Do 30 m visoko stablo. Kroπnja je kiπobranasta. 44 . canadensis Prov.alba var. Pinus sylvestris “Aurea“ . 173. zlatnoæutih iglica. Uspijeva na glinastim i vlaænim tlima. canadensis var. 175. . Pinus strobus L. Iglice su mu plavozelene boje. Raste na razliËitim tlima i lako se uzgaja.kultivar obiËnog ili bijelog bora “Aurea“ Raste kao grm ili manje stabalce. Pinus sylvestris L. 174. plavkasto zelena.) . Pinus sylvestris “Watereri“ .

179. miriπu. Listopadno stablo koje naraste do 40 m visine velike i πiroke kroπnje. . koæasti i sjajni. Platanus acerifolia Willd. mjeseca. 178. Listovi su zeleni. Moæe se saditi pojedinaËno.grmasta petoprsta ©iroki listopadni grm koji naraste do 1 m visine.kultivar lovorviπnje “Shipkaensis“ Gust i kompaktan kultivar. .KATALOG SADNOG MATERIJALA 176. Dobro uspijeva na rahlim i hranjivim tlima. velikim drvoredima. koji u mediteranu naraste i do 5 m visine. hranjiva tla i nije osjetljiva na gradski klimat te se vrlo Ëesto sadni u parkovima. Bijeli cvjetovi javljaju se od IV. Voli sunËane poloæaje na dubljim i svjeæijim tlima. (= Dasiphora fruticosa Raf. Æuti cvjetovi pojavljuju se od V. Raste brzo i odgovara joj kontinentalna klima. Otporna je na niske temperature ali joj za vrijeme jakih zima mogu stradati listovi. 45 . (= Laurocerasus offcinalis Roem) . Listovi su mu izduæeniji od tipiËne vrste.VIII. Prunus laurocerasus L. 177.lovorviπnja Zimzeleni grm. mjeseca. u skupinama ili u æivim ogradama. Potentilla fruticosa L. πetaliπtima itd. Voli duboka.V.) . niæeg rasta od tipiËne vrste. Vrlo Ëesto se uzgaja u æivim ogradama jer dobro podnosi orezivanje.javorolisna platana NajËeπÊe uzgajana vrsta platana u nas. . Prunus laurocerasus “Shipkaensis“ .

183. mjeseca. πiroke kroπnje. Prunus padus L.) Franco (= P. 182. Prunus serrulata “Kanzan“ . grozdastih cvijetova koji se pojavljuju u IV. 46 . Pseudotsuga menziesii (Mirb. mjesecu. mjesecu.V. Vrlo se Ëesto uzgaja u parkovima bilo kao pojedinaËna stabla ili u skupinama...kultivar japanske treπnje “Kanzan“ NajËeπÊe uzgajani kultivar japanske treπnje u nas. gdje dolazi od prirode. Vrlo obilno cvijeta od III. Voli hranjiva i propusna tla i sunËane poloæaje. Prunus serrulata “Kiku-Shidare-Sakura“ . P. P. hranjivo i vlaæno tlo. a orezivanjem se formiraju u kiπobranast oblik.) . Kasnije grane same rastu prema dolje do zemlje te se time postiæu vrlo lijepi efekti. bijelih. Voli visoku zraËnu vlagu i duboko. texifolia (Lamb.KATALOG SADNOG MATERIJALA 180. te se cijepi na ravnu podlogu. Prunus racemosa Lam.) Britt. a na otoku Vancouveru.sremza 15 m visoko listopadno stablo.kultivar japanske treπnje “Kiku-ShidareSakura“ Grane joj vise. mucronata Sudw. douglasii (Lindl. Naraste oko 10 m.) Carr. (= Padus racemosa Gilib. naraste i do 100 m visine. ) .obiËna ameriËka duglazija Do 40 m visoko stablo. Bogato cvate kao i prethodni kultivar u IV. i V. 181.. miriπljavih. .

gusto obraslih po izbojku. “Orange“ koji ima æuÊkaste plodove.kultivar hrasta luænjaka “Cristata“ Biljka raste kao manje stabalce do 7 m visine. »esto u gradovima uzgajan kultivar. posebno u drvoredima. mjesecu. 187. neπto niæi kultivar. pirakanta Razgranat. Dobro podnosi gradski klimat.kultivar obiËne ameriËke duglazije “Glauca“ Gusti.KATALOG SADNOG MATERIJALA 184. kratkih listova. . zimzelen grm koji naraste i do 3 m visine. a crveni plodovi ostaju na biljci i preko zime. 186. Pogodna za æive ograde. ali voli dublja i hranjiva tla. i VI. Postoji i cv. zbijenih . Naraste i do 10 m visine.vatreni trn. Boja je posebno intenzivna u proljeÊe. Habitus biljke podsjeÊa na habitus jablana sa granama prema gore usmjerenima. Pyracantha coccinea Roem.kultivar hrasta luænjaka “Fastigiata“ 47 . Pseudotsuga menziesii “Glauca“ . Vrlo se lako uzgaja na sunËanim poloæajima i hranjivom tlu. Quercus robur “Cristata“ . sivo plave boje iglica. Quercus robur “Fastigiata“ . 185. Bijeli cvijetovi javljaju se u V. na mladim izbojcima i iglicama.

KATALOG SADNOG MATERIJALA

188. Quercus rubra L. (= Q. borealis Michx.) - crveni hrast
Listopadno drvo koje naraste do 40 m visine, πiroko zaobljene kroπnje. LiπÊe u jesen poprimi naranËasto crvenu boju. Vrlo je prilagodljiv i nije izbirljiv, te se lagano uzgaja. Ne izbjegava vapnena i prevlaæna, ali i presuha tla.

189. Rhododendron sp. - rododendron, sleË, pjeniπnik
Zimzeleni do listopadni grmovi, koji narastu zavisno od vrste od 30 cm do veliËine stabla. Rod bilja sa vrlo velikim brojem razliËitih vrsta i joπ veÊim brojem razliËitih hibrida i kultivara. Uglavnom cvjetaju od proljeÊa do kasne jeseni ali najËeπÊe u V. i VI. mjesecu. Za uzgoj je potrebno osigurati kiselo (pH = 4 - 5), vlaæno, duboko i dobro propusno tlo, sa πto je moguÊe manjim udjelom vapna. Najbolje uspijeva u polusjeni ali Êe i sunËani poloæaj pridonijeti dobroj cvatnji i uspjeπnom uzgoju. Ocvale cvijetove dobro je odrezati odmah nakon cvatnje radi stvaranja πto veÊeg broja cvjetnih pupova za cvatnju iduÊe godine.

48

KATALOG SADNOG MATERIJALA

190. Rhus typhina L. (= R. hirta Sudw.) - kiseli ruj
Listopadni grm, koji naraste do 10 m. Voli sunËane poloæaje, dobro podnosi niske temperature, a pogoduju mu razliËita tla. Zelena boja listova u jesen prelazi u plameno crvenu boju. Vrlo se lagano uzgaja, a moæe se saditi pojedinaËno ili u skupinama.

191. Rhus typhina “Laciniata“ - kultivar kiselog ruja “Laciniata“
Raste sliËno kao i tipiËna vrsta, a razlikuje se po listovima koji su lancetasto usjeËeni.

192. Robinia pseudoacacia L. - bagrem
Do 25 m visoko listopadno stablo, bijelih, grozdastih cvasti koje se pojavljuju u IV. i V. mjesecu. Vrlo se lako uzgaja i pogoduje mu veÊina tala. Odgovaraju mu sunËani i polusjenoviti poloæaji, a sadi se pojedinaËno ili u skupinama.

193. Salix alba var. vitellina f. pendula - æalosna æuta vrba
Naraste do 20 m. »esto se zamjenjuje sa Salix babylonica L. koja se rijetko uzgaja. Grane vise do zemlje, a kora na granËicama i granama æute boje. Voli tla sa dovoljno vlage i sunËane poloæaje.

49

KATALOG SADNOG MATERIJALA

194. Salix matsudana “Torturosa“
Listopadno stablo do 20 m visine, kovrËavih grana i granËica. Vrlo Ëesta po parkovima. Voli vlaænija tla.

195. Sequoiadendron giganteum (Lindl.) Buchh. (= Wellingtonia gigantea Lindl.; Sequoia gigantea Dec.; Sequoia washingtonia (Winsl.) Sudw.; Sequoia ann) - golemi mamutovac, divovska sekvoja
Naraste do 100 m sa najveÊim promjerom stabla u svijetu, do 12 m. Pogoduju joj duboka i svjeæa tla. Kratkotrajno podnosi niske temperature. Sadi se na otvorene poloæaje kao pojedinaËne biljke ili u skupinama.

196. Sequoiadendron giganteum “Barabits Requiem“ - kultivar divovske sekvoje “Barabits Requiem“
Odlikuje se uskim habitusom i uspravnim rastom debla sa granama koje su prema dolje objeπene.

197. Sorbus aucuparia L. - jarebika
Listopadno stablo koje naraste oko 10 m. Prirodno dolazi u viπim predjelima na dubljim i svjeæim tlima. Cvjeta od V. - VII. mjeseca, a naranËasti plodovi ostaju na stablu preko zime.

50

thunbergii Sieb. Voli hranjiva i dobro drenirana tla. Spiraea x billardii Hering. te sunËane poloæaje. te se dosta uzgaja u gradovima. Voli duboka i svjeæa tla.kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ Listopadni do 80 cm visoki grm. Sorbus scandica Fries (= S. 199.) Do 10 m visoko listopadno stablo.oπtozuba suruËica Listopadan grm. douglasii Hook. Mogu se uzgajati pojedinaËne biljke i u skupinama.5 m visine. Cvijeta u (VI.) VII. mjesecu. hranjiva. Cvijeta u IV. Dobro podnosi niske temperature i praπinu i smog. i V. sunËane ili polu sjenovite poloæaje. Dobro raste i na kiselim zemljiπtima.) . japonica L. salicifolia L. te u æivim ogradama. i VIII. Dobro podnosi niske temperature i suπu.) . 51 . Takoer voli svjeæa. Voli svjeæa i hranjiva tla.1. intermedia Pers. Spiraea x bumalda “Anthony Waterer“ (=S. (= S. x S. (= S. bilo pojedinaËno ili u skupinama.KATALOG SADNOG MATERIJALA 198. 200.) Zab. mjesecu. tankih grana. multiflora Zab. rahla i dobro propusna tla. Podnosi orezivanje te se moæe koristiti u æivim ogradama.) . x S. x S. visine od 1 .Bilardova suruËica Listopadni grm od 1 . Spiraea x arguta Zbl.2 m. 201. albiflora (Mig.

. . Voli svijetle poloæaje i hranjiva tla. Spiraea x vanhouttei (Briot. Grane su vijugave. mjesecu. mjesecu. Syringa sp. Dobro raste na svakom tipu tla. x S. 52 . .KATALOG SADNOG MATERIJALA 202. (= S.VII. a ruæiËaste cvasti javljaju se u VI. 204. u skupinama ili pojedinaËno. trilobata L. Cvijeta u V. Rasadnik Hajderovac raspolaæe sa 150 razliËitih vrsta i kultivara jorgovana. ali ona moraju biti propusna. .VI.Vanhoutteova suruËica Listopadni grm do 2 m visine. radi stvaranja cvjetnih pupova za iduÊu godinu.obiËni jorgovan kod nas naraste kao veÊi grm ili manje stablo do 7 m visine. Radi obilnije cvatnje potrebno je ocvale cvasti odrezati odmah nakon cvatnje. Uzgaja se u æivim ogradama. mjesec. 203. Spiraea x rosea SliËnog rasta kao i Bumaldova suruËica. Jedna od najËeπÊe uzgajanih suruËica u vrtovima i parkovima. Cvjeta V. vulgaris L.jorgovan NajËeπÊe uzgajani S. Voli hranjiva i dobro propusna tla i sunËane poloæaje.) Zbl.) . i VI. cantoniensis Lour.

) Mirb. Taxus baccata “Fastigiata“ . Dobro podnosi vlaæna. (= Schubertia disticha (L.kultivar obiËne tise “Fastigiata Aurea“ Od prethodnog kultivara razlikuje se po zlatnoæutoj boji iglica. iglice i sjeme je otrovno. RuæiËasti cvjetovi pojavljuju se od VI. metlika VeÊi listopadni grm ili manje stabalce do 5 m visine. 53 . InaËe nije izbirljiv u pogledu tla. koja kod nas naraste do 50 m visine.obiËna tisa Zimzeleni veÊi grm ili manje stablo do 20 m. te se relativno lako uzgaja. 206.kultivar obiËne tise “Fastigiata“ Stupolik gust kultivar koji najËeπÊe naraste 3 . moËvarna tla.) Rich. GranËice. . mjeseca.moËvarni taksodij Vrsta porijeklom iz Sjev. Amerike. Taxus baccata “Fastigiata Aurea“ .tamarika. Tamarix tetrandra Pall. 209. a moæe i viπe. U pogledu tla takoer nije izbirljiva. Taxodium distichum (L.VIII. Voli sunËane poloæaje. 207. tamariks.5 m. te stvara zraËno korijenje koje moæe biti do 1 m visine. propusna ali vlaæna tla. 208. Sadi se u skupinama u parkovima ili na mjestima gdje druge ËetinjaËe ne mogu uspijevati zbog prevelike koliËine vode. Taxus baccata L. .KATALOG SADNOG MATERIJALA 205. .) . Dobro raste u zasjeni i otvorenim sunËanim mjestima. dok je crveni arilus jestiv. πiroke kroπnje.

»esto se uzgaja u kamenjarima. a Ëesto se koristi prilikom ureivanja i ukraπavanja grobova. Thuja occidentalis “Danica“ . 54 .obiËna ameriËka tuja Naraste kao stablo do 20 m visine. æardinjerama. 212. Nije zahtjevna u pogledu kvalitete tla ali su na dubljem i hranjivom tlu na sunËanom mjestu ili u polusjeni biljke neπto bujnijeg rasta i tamnije zelene boje. 211. Thuja occidentalis L. okruglastog oblika do 50 (70) cm visine. Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama jer podnosi orezivanje. (= T. T. obtusa Moench.kultivar obiËne ameriËke tuje “Barabits Gold“ Uskog i stupolikog habitusa. Thuja occidentalis “Columna“ . Vrlo se Ëesto uzgaja u æivim ogradama u kojima je sadi na razmaku od 80 cm.5 m πirine. 213. Ljuskasto liπÊe zlatno æute boje. Moæe se uzgajati u ogradama ali ju je najbolje uzgajati kao pojedinaËnu biljku ili u skupinama sa dovoljnim meusobnim razmakom. odorata Marshall) . Dobro raste na svim vrstama tala ali ne podnosi previπe suha ni prevlaæna tla.KATALOG SADNOG MATERIJALA 210. πiroke kroπnje. Thuja occidentalis “Barabits Gold“ .5 m πirine. pogotovo intenzivno obojano u proljeÊe i ljeto.kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ Visoka i stupolika biljka koja naraste do 5 m visine i do 1. a naraste do 4 m visine i 1.kultivar obiËne ameriËke tuje “Danica“ Patuljasta biljka koja raste dosta sporo.

Proljetni izbojci su zlatno æute boje. a rijetko 1. Thuja occidentalis “Rheinglod“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Globosa“ Okrugla forma do 1 m. Vrlo je lijepa kada se uzgaja u skupini ili pojedinaËno.KATALOG SADNOG MATERIJALA 214. iako je mnogo sade u æivim ogradama. 217. 215.kultivar obiËne ameriËke tuje “Kobold“ Biljka koja je veliËinom i oblikom vrlo sliËna kultivaru “Danica“ te se kao i on upotrebljava u sliËne svrhe. Thuja occidentalis “Smaragd“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Rheingold“ »unjastog rasta do 2 m visine. Takoer pogodna za uzgoj u posudama.5 m visne i πirine. Raste vrlo usko i visoko do 5 m. 216. »esto se uzgaja pojedinaËno ili u æivim ogradama manje visine. Thuja occidentalis “Kobold“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ Prema nekima jedna od najljepπih i najËeπÊe uzgajanih tuja u nas. dok je u zimskom periodu naranËasto rasta. 55 . Thuja occidentalis “Globosa“ .

. Vrlo dekorativna ako se uzgaja u skupini (kao na slici). polu sjenovite poloæaje. 221. Thujopsis dolobrata (L.KATALOG SADNOG MATERIJALA 218.8 m visine i 2 m πirine.) Sieb.kultivar obiËne ameriËke tuje “Tiny Tim“ Okruglasta forma koja je rastom vrlo sliËna kultivaru “Globosa“.kultivar goleme tuje “Atrovirens“ Raste kao visoko stablo do 60 m. 220. 219. Ljuskasto liπÊe je sjajno i tamnozeleno. et Zucc. 56 .hiba Zimzelena biljka do 20 m visine. Thuja occidentalis “Wareana Lutescens“ .kultivar obiËne ameriËke tuje “Wareana Lutescens“ Gust i iπe uæi nego Ëunjast kultivar koji moæe narasti do 7 . LjuskastoliπÊe blijedo æuto proπarano. Thuja plicata “Atrovirens“ . Thuja occidentalis “Tiny Tim“ .f. Ëunjaste kroπnje i krivudavog debla. »esto raste poput veÊeg grma. ali su joj granËice sa ljuskavim liπÊem poredane poput πkoljke. Voli visoku zraËnu vlagu. Neπto je izrazitije zelene boje.

velike kroπnje. Traæi dublja. (= T.malolisna lipa. okruglaste ili duguljasto-jajolike kroπnje.) Farwell. Tilia platyphillos Scop.) . πiroke. πirokolisna lipa Listopadno stalo koje naraste do 40 m visine. parvifolia Ehrh. (= T. 224. 225.kanadska Ëuga CrnogoriËno stablo koje naraste do 20 m visine. americana (Mill. Najbolje uspijeva na dubljim tlima sa dovoljno vlage. humozna i hranjiva tla. Tsuga canadensis L. sjajne. "snjeæna gruda" Listopadan grm ili manje stabalce.KATALOG SADNOG MATERIJALA 222. 223.kultivar bekovine ili crvene hudike “Roseum“. Viburnum opulus “Roseum“ . Cvijeta u IV. sitnolisna lipa Listopadno stablo koje naraste do 25 m visine. Voli sunËane ili polu sjenovite poloæaje na svjeæim i hranjivim tlima. Uzgaja se pojedinaËno ili u skupinama. Iglice su kratke. 57 . mjesecu. (= T. Tilia cordata Mill. Najbolje uspijeva na vlaænijim i hladnijim staniπtima. Obilno cvijeta i vrlo medonosna biljka.velelisna lipa. na dubljim tlima. koje naraste do 4 m visine. i V. ) . gradifolia Ehrh.) .

KATALOG SADNOG MATERIJALA 227. 58 . Prijedlozi i eventualne primjedbe mogu se uputiti na adresu: rasadnik. autora. Cvijeta od IV. Weigela florida (Sieb. Treba je saditi na svijetle i osunËane poloæaje radi obilnije cvatnje.DC. i VI.kineska hudika Zimzeleni grm visok 3 m. Viburnum rhytidophyllum Hemsl. . W. amabilis Hort. Cvijeta vrlo obilno. Vrlo se jednostavno uzgaja jer raste na razliËitim tlima. πum. Sadni materijal koji je prikazan u katalogu veÊ sad imamo u matiËnjaku. u rasadniku “Hajderovac” Uprave πuma Poæega. πto je davna æelja autora. & Zucc.Kutjevo” .hr Autori: Tomislav BenËiÊ dipl. Slikovni prikaz pred vama samo je dio (manji) kompletnog kataloga izraenog u rasadniku “Hajderovac“ svesrdnim radom Draæena DumanËiÊa i Tomislava BenËiÊa.VI.i u suradnji s djelatnicima ©umarskog fakulteta iz Zagreba. Draæen DumanËiÊ dipl. Diervilla florida Sieb. sa dovoljno vlage. razvijat Êe se i dalje. . Listopadan grm koji najËeπÊe naraste do 3 m visine i πirine.& Zucc. razmnoæava se vegetativnim putem (kalamljenjem) ili sadnjom sjemena. Cvijeta u V.vajgelija 226. (= Weigela rosea Lindl. ing. Voli neπto dublja i svjeæija tla. Uzgaja se pojedinaËno u skupinama ili u æivim ogradama. mjesecu. πum. sada prikazana slikom i popraÊen tekstom.) . mjeseca. Neki kultivari su razvijeni jedino u πumskom rasadniku “Hajderovac” “Picea pungens . ZAKLJU»AK Ovim radom uËinjen je pokuπaj da se valorizira dugogodiπnji rad πumarskih djelatnika u rasadniËarskoj proizvodnji. te da se vizualno prikaæe πto trenutaËno imamo u jednom od veÊih hortikulturnih rasadnika JP “Hrvatske πume”. Tako je pripremljen put za izradu kompletnog kataloga sadnog materijala na cijelom podruËju “Hrvatskih πuma“...hajderovac@hrsume.) A. sa listovima dugim do 20 cm. tako da je cijela biljka prekrivena ruæiËastim cvjetiÊima. ing.

πto ovisi o vrsti biljke upotrebljene u æivoj ogradi. ObiËno se iskopa kanal u kojem se biljke razmjeste u cik . itd. NajËeπÊe uzgajane su: forzicija (Forsythia europaea Deg.3 m πirine.).1.).). Potrebno je postiÊi da biljke budu snaæne i zdrave.. Julijanina æutika (Berberis julianae Schneid.cak rasporedu. ograde sa liπÊem koje ostaje na biljci cijele godine. Picea abies (L.). veÊ se sastoji od spojenih grmova Ëunjastog ili kupastog oblika. CRNOGORI»NE OGRADE To je najËeπÊe uzgajan tip æivih ograda u kontinentalnom podruËju Hrvatske. Vrlo velik izbor takvih biljaka postoji u mediteranskom podruËju. kultivar Thunbergove æutike “Atropurpurea“ (Berberis thunbergii “Atropurpurea“ (Leon Renault)) itd. ObiËno se to dogaa nekoliko godina nakon sadnje kada bi ograda trebala biti najljepπeg izgleda i forme.). sa razmakom izmeu biljaka koji zavisi od vrste i kultivara koji se sade u ogradi. Sade se u kanal u cik-cak rasporedu sa potrebnim razmakom za svaku vrstu ili kultivar ponaosob (potrebne i iscrpne upute o sadnji pojedine vrste mogu se dobiti u rasadnik ). borovice.) itd.7 . kultivar Bumaldove suruËice “Anthony Waterer“ (Spiraea x bumalda “Anthony Waterer ). mogu se koristiti gotovo sve vrste drveÊa i grmlja koje podnose orezivanje. & Zucc. zagrnu hranjivim i kvalitetnim supstratom. obiËni grab (Carpinus betulus L. u mediteranskom podruËju Ëesto koriπtena lovorviπnja (Prunus laurocerasus L. CvjetajuÊe grmlje veÊinom orezujemo tako da se inicira nastanak πto veÊeg broja cvjetnih pupova.) Parl. svjeæijom. japanska dunja Chaenomeles japonica Spach non Lindl. Kao πto je veÊ napomenuto takve biljke se orezuju tako da se potakne πto veÊi broj cvjetnih pupova. a pojedine biljke mogu se uspjeπno uzgajati na visini od 5 m i viπe (Thuja occ.) Karst. vanhoutteova suruËica (Spreaea x vanhouttei (Briot. a samim tim i zdravijom. kultivar obiËne ameriËke tuje “Smaragd“ (Tuja occidentalis “Smaragd”).). Chamaecyparis lawsoniana (Murr. UobiËajene dimenzije listopadnih ograda su od 1 .) i mnoge druge biljke. NajËeπÊe uzgajane biljke i kultivari su : obiËna ameriËka tuja (Thuja occidentalis L. Uzgajaju se najËeπÊe od 1 .ÆIVE OGRADE Vrlo je velik izbor biljaka za uzgoj u æivim ogradama. “Pottenii“. a koju Êemo vrstu upotrijebiti ovisi o viπe Ëimbenika: da li je ograda na sunËanoj strani ili u sjeni. zbog nedovoljnog razmaka donje grane i granËice odumiru pa se ograda suπi od tla prema vrhu. Lawsonov paËempres (Chamaecyparis lawsoniana (Murr. paËempresi. Kupljene biljke u rasadniku moraju biti srezanog nadzemnog dijela sa obiljem izbojaka (stabljika) da bi ograda bila πto guπÊa pri tlu.3 m visine i 0. takva ograda nema pravilan geometrijski oblik. Pojedine vrste rastu bujno te njihovim redovitim orezivanjem ograde postaju vrlo guste sa obiljem sitnijih listiÊa i granËica.2 m visine i 0. ZIMZELENE OGRADE BJELOGORI»NE OGRADE U ovu skupinu spadaju ograde: obiËni πimπir (Buxus sempervirens L. Naravno. RazliËite vrste i kultivari pojedinih vrsta rastu razliËitim intenzitetima.). dobro zaliju i iduÊe godine u veljaËi prihranjuju umjetnim gnojivom NPK. vatreni trn (Pyracantha coccinea Roem. razliËiti kultivari lawsonovog paËempresa : “Stewartii“. a to uglavnom znaËi da se takve ograde ne orezuju u pravilan geometrijski oblik veÊ se mladi izbojci prikraÊuju uglavnom za polovinu duæine nakon cvatnje. To su dakle. obiËna smreka (Picea abies (L.8 . da li æelimo listopadnu ili zimzelenu ogradu. smreke itd. da intenzivno rastu te se orezivanjem postiæe veliki broj mladih izbojaka koji Ëine ogradu guπÊom. LISTOPADNE OGRADE Od listopadnih ograda najËeπÊe se uzgaja πirokolisna kalina (Ligustrum ovalifolium Hassk. a u svibnju sa KAN-om ili nekim od tekuÊih gnojiva koji postoje na træiπtu.).). dojcija (Deutzia crenata Sieb.1.) Parl. do koje visine i πirine ogradu æelimo uzgojiti. U tu svrhu koriste se tuje. “Columna”. kultvar kineske borovice “Stricta“ (Juniperus chinensis “Stricta“). “Columnaris“.). tako da izborom rastom uskih kultivara u ogradi ne moramo ogradu Ëesto orezivati i takva ograda zahtjeva minimalnu njegu.5 m πirine.) Zbl. 59 . NajËeπÊa greπka prilikom sadnje æive odrade je uglavnom premali razmak izmeu posaenih biljaka dotiËne vrste tako da se takva ograda "upali" tj. U pravilu se ograde sade u cik-cak rasporedu. pa su tamo takve ograde i uobiËajenije. CVJETAJU∆E OGRADE Za cvjetajuÊe ograde najpogodnije je upotrijebiti cvjetajuÊe grmlje gustog habitusa.) Karst) i mnoge druge vrste i kultivari. “Almii“. te se ostavlja dio cvjetova na biljkama kod kojih se razvijaju dekorativni plodvi (vatreni trn ). kultivar obiËne ameriËke tuje “Columna“ (Thuja occidentalis “Columna“).). da li æelimo da biljke u ogradi cvjetaju itd. & Bald.

PRIKAZ CVJETANJA POJEDINIH BILJAKA PO MJESECIMA 60 .

lovaèke èeke.u svojih petnaestak rasadnika proizvode i: • ukrasno drveæe i grmlje • više od 250 vrsta ili kultivara • obloženog korjenovog sustava (kontejnirano) • na rasadnièkim površinama proizvodnja u tlu • u staklenicima (cijepljenje sadnice) i ožiljenice • u lijehama (klijanci) • božiæna drvca raznih vrsta jele. cvjetnjaci i razna drvna poploèenja) . obiène smreke. nadstrešnice.montažom razne drvne galanterije (ljetnikovci. s osnovnim zadatkom proizvodnje šumskih sadnica bjelogoriènih i crnogoriènih šumskih vrsta drveæa godišnje kolièine preko 35 000 000 komada. srebrne smreke i omorike. sjedalice. bave se djelatnošæu: • projektiranja i izvoðenja parkovnih i drugih zelenih površina • održavanjem zelenih površina • izradom .U svojih 40 rasadnika ukupne površine 484 ha. stolovi. klupe. Hrvatske šume .

299 01/ 2002 . Zagrebaèka 94. fax.RASADNICI S PROIZVODNJOM UKRASNOG DRVEÆA I GRMLJA Višnjevac Gajiæ Moèile Župetnica Zelendvor Brestje Lukavec Pepeljarka Oštarije Kuželj Osijek Našice Koprivnica Križevci Varaždin Sesvete Velika Gorica Zagreb Josipdol Delnice 031/ 354 .581 051/ 781 .015 023/ 212 .126 051/ 877 . Direkcija: Vukotinoviæeva 2 tel.108 048/ 714 .006 034/ 255 . Zagreb • Tisak: VARTEKS d.hr • www.090 031/ 609 .595 Hajderovac Kutjevo Podbadanj Crikvenica Franèeskija Buje Cernik Voštarnica Zadar Nova Gradiška 035/ 369 .464 047/ 584 .o.: 01 4804-111. Ilica 62.770 01/ 6234 . tiskara.hr • www.: 01 4804-101 mail: direkcija@hrsume.hrsume. Zagreb.o.904 042/ 714 . Varaždin .064 048/ 665 .d.hr/rasadnici Direktor: Željko Ledinski • Glavni urednik: Miroslav Mrkobrad • Materijal pripremio: Dražen Dumanèiæ Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.o. P.569 Dodatne informacije: Hrvatske šume p.817 01/ 2340 .567 052/ 737 .J.hrsume.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful