P. 1
Oslobođenje [broj 23582, 9.8.2012]

Oslobođenje [broj 23582, 9.8.2012]

|Views: 436|Likes:
Published by Tiskarnica

More info:

Published by: Tiskarnica on Aug 09, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/02/2013

pdf

text

original

Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

LJUDI TREBAJU ZNATI RAZLOGE KARI]EVOG ODUSTAJANJA
4-5. strana

Mustafa ef. Spahi}

^ETVRTAK, 9. 8. 2012.

Godina LXVIII • Broj 23.582

Razrje{enje ministra vanjskih poslova u Parlamentu BiH

Lagumd`ija na dnevnom redu 6. septembra
Inicijativa klubova SNSD-a i SDS-a, te zastupnika DNS-a HDZBiH: Lagumd`ija ne bi trebao biti razrije{en
3. strana

Dr`avljani BiH deportovani iz [vedske

DANAS PRILOG

POVRATAK IZ BOLJE BUDU]NOSTI?!
Foto: D`enan KRIJE[TORAC

6. strana

U @I@I
Sjednica Kolegija SDABiH

2

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

RS }e sprije~iti priznanje Kosova
Na sastanku konstatovano da je neophodno da se kreiraju i zajedni~ki dogovore neka politi~ka pitanja u vezi sa politi~kim statusom i na Kosovu i Metohiji i u Republici Srpskoj
Izgladili odnose iz pro{losti

Nikoli} i Dodik u Beogradu

Dvanaest razloga za smjenu

Lagumd`ija dvije godine proizvodi krize
SDA ne}e podr`ati smjenu Lagumd`ije u Parlamentu BiH zbog glasanja o rezoluciji, ali ho}e zbog njihovih navedenih razloga, koje eventualno mogu i dopuniti
Stranka demokratske akcije se zala`e i smatra da Zlatko Lagumd`ija treba biti smijenjen jer dvije godine neprestano proizvodi krize i probleme u Bosni i Hercegovini, a ne zbog glasanja za rezoluciju o Siriji u Generalnoj skup{tini UN-a jer je tada glasao po instrukciji predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a, kazao je nakon ju~era{nje sjednice Kolegija SDA njen lider Sulejman Tihi}. predstavnika bo{nja~kog naroda iz vlasti na svim nivoima, kazao je Tihi}, naglasiv{i da SDA tra`i smjenu i zbog nezakonitog imenovanja Nadzornog odbora Federalne televizije i otvorenog politi~kog pritiska na Javni radio-televizijski servis. Tako|er, me|u razlozima za smjenu je i insistiranje da policiju stavi pod politi~ku kontrolu i ugrozi njenu operativnu i finansijsku samostalnost u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije. Kao jo{ neke od razloga za Lagumd`ijinu ostavku, SDA navodi brutalne napade na pravosudni sistem, povezanost sa najve}im korupcijskim aferama kao {to su Reket, Bo{nja~ki institut, Rundap te potpisivanje protokola u vrijednosti od 12 milijardi KM sa fantomskom firmom.

Blokada napretka BiH
- Mi smatramo da on treba da bude razrije{en iz niza drugih razloga. Tako|er, SDA ne}e odustati od bilo kakvih dogovora koji su postignuti u okviru stranaka parlamentarne ve}ine, te smatramo da nije dobra najava SNSD-a i Milorada Dodika o blokadi rada dr`avnih institucija. Mi se tome protivimo, istakao je Tihi}, dodav{i da u SDA smatraju da Lagumd`ija treba podnijeti ostavku iz pre~ih razloga. On je pojasnio da se tu radi o nekoliko va`nih razloga koji su blokirali napredak BiH, me|u kojima je blokiranje pozicije predsjedavaju}eg Vije}a ministara BiH iako je Lagumd`ija bio svjestan da u ovom mandatu funkciju predsjedavaju}eg treba da obna{a predstavnik iz reda hrvatskoga naroda, zbog ~ega je 15 mjeseci BiH bila bez VMa BiH. Njegova smjena je neophodna i zbog izbacivanja dva HDZ-a iz vlasti u Federaciji BiH i naru{avanja politi~kih odnosa me|u konstitutivnim narodima. Nadalje, smjena je neophodna i zbog predstavljanja radne posjete Banjoj Luci kao zvani~ne posjete ministra vanjskih poslova BiH entitetu Republika Srpska. - I ba{ nas sad ~udi kako odjednom, kada su tada rekli da su postignuti svi strate{ki dogovori oko vanjske politike, da sada imamo ove probleme. Zatim, ~etvrti razlog je pristajanje Lagumd`ije na globalni fiskalni okvir BiH i zamrzavanje dr`avnog bud`eta na iznos koji nije dostatan za funkcionisanje institucija BiH. Peti razlog za njegovu smjenu ili ostavku je poku{aj izbacivanja SDA kao legitimnog

Savjet za provo|enje sporazuma o specijalnim odnosima Republike Srpske i Srbije odr`a}e krajem septembra u Banjoj Luci sjednicu na kojoj }e utvrditi novu mapu rada, dogovorili su ju~er predsjednik RS-a Milorad Dodik i Srbije Tomislav Nikoli}, javila je Srna. Dodik je najavio da }e uskoro razgovarati predsjednici parlamenata Republike Srpske i Srbije, a do kraja avgusta bi}e odr`ani sastanci na nivou vlada radi sagledavanja otvorenih pitanja i dogovora o mapi zajedni~kog rada. Dodik je podsjetio na to da je saradnja u okviru sporazuma Srbije i Republike Srpske i do sada bila veoma uspje{na.

Pripremili niz mjera
Dodik je najavio da }e RS preduzeti niz mjera ako ne do|e do razrje{enja ministra inostranih poslova BiH Zlatka Lagumd`ije zbog gafa u UN-u prilikom glasanja BiH za rezoluciju o Siriji. Dodik je novinarima u Beogradu rekao da }e mjere biti odgovor, odnosno neprihvatanje da bilo ko u ime RS-a mo`e da odlu~uje, te poru~io da to mogu da rade samo zvani~ni predstavnici RS-a. Komentari{u}i izjavu Lagumd`ije da je spreman da ide i na sud, Dodik je rekao da je jedna stvar politi~ko razrje{enje, koje treba da se desi, a da je sud za svakog onog ko zloupotrijebi polo`aj i po~ini krivi~no djelo. Predsjednik RSa je, kao dokaz nesposobnosti BiH da pre`ivi, istakao to {to je u stalnoj krizi. “BiH egzistira samo zato {to me|unarodna zajednica odr`ava privid njenog funkcionisanja. Ina~e ne bi egzistirala”, ocijenio je Dodik. liti~kim statusom i na Kosovu i Metohiji i u Republici Srpskoj. “Na{a zajedni~ka politika o pitanju Kosova gotovo je identi~na. Mi u BiH ne `elimo da vidimo priznanje Kosova kao nezavisne dr`ave i Republika Srpska, koja koristi sve procedure u tom pogledu, i ubudu}e }e spre~avati to priznanje. Smatramo da je me|unarodna zajednica, koja je podr`ala nezakonito i vanustavno priznanje Kosova kao nezavisne dr`ave, ponizila i potcijenila Srbiju i srpski narod daju}i takav status” rekao je , Dodik. je Nikoli} predsjednik Srbije i da on to po{tuje, te da njihovi odnosi kao predsjednika republika imaju sasvim druga~iju dimenziju od odnosa u pro{losti koji je stvar politi~kog odabira. Predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} rekao je na sastanku sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom da }e ulagati maksimalne napore da prijateljski odnos Srbije i Srpske i dalje budu unapre|ivani. Dva predsjednika su se saglasila da je odr`avanje tijesnih i prijateljskih veza u svim sferama `ivota garant stabilnosti, temelj za bolju budu}nost i prvorazredni nacionalni zadatak, saop{tila je pres-slu`ba predsjednika Srbije.

Afirmacija Daytona
Predsjednik Srpske je rekao da je sastanak sa predsjednikom Srbije odr`an u dobroj atmosferi i izrazio optimizam u pogledu dalje saradnje. “Konstatovali smo da su odnosi Srpske i Srbije u najboljem mogu}em stanju i da nema nekih posebnih otvorenih pitanja” ocijenio , je Dodik. On je naveo da je na sastanku konstatovano da je neophodno da se kreiraju i zajedni~ki dogovore neka politi~ka pitanja u vezi sa po-

Nikada ja~i
- Kao jedanaesti razlog je potpisivanje najsramnijeg sporazuma u povijesti BiH sa dva HDZ-a i SBBom o provo|enju presude Sejdi} Finci kojim bi bila legalizirana etni~ka podjela BiH i realiziran projekat Milo{evi} - Tu|man, a pod dvanaest je naru{avanje autonomije univerziteta i poku{aj ukidanja vjeronauke u {kolama, poru~io je Tihi}, napomenuv{i da ima jo{ dosta razloga koji su dostatni za smjenu Lagumd`ije. Na pitanje da li }e SDA podr`ati smjenu ministra Lagumd`ije, ukoliko zastupnici SNSD-a u Parlamentu BiH zatra`e istu zbog glasanja o Siriji, Tihi} je kazao da oni ne}e podr`ati njegovu smjenu zbog glasanja o Siriji, ali da }e je podr`ati iz njihovih navedenih razloga, koje eventualno mogu i dopuniti. Poru~io je da su u SDA izrazili sumnju da nova kriza vlasti ima veze sa Sirijom, ali da bi odgovore na to najprije trebala da ima nova parlamentarna ve}ina jer oni u zadnje vrijeme nisu ba{ u nekim kontaktima s tom ve}inom. Za kraj, Tihi} je naveo da SDA nikada nije bila jedinstvenija te da njegova predsjedni~ka pozicija u toj stranci nikada nije bila sigurnija.
L. RIZVANOVI]

Nacionalni zadatak
Na pitanje da li je izgladio odnose sa Nikoli}em, Dodik je rekao da

V I J E S T I

LAGUMD@IJA PISAO RADMANOVI]U

Za{to ste na pogre{noj strani?
Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumd`ija uputio je pismo ~lanu Predsjedni{tva BiH Neboj{i Radmanovi}u u kojem je detaljno pojasnio hronologiju komunikacije s ~lanovima Predsjedni{tva BiH uo~i glasanja u Generalnoj skup{tini UN-a o rezoluciji o Siriji. U pismu Radmanovi}u, Lagumd`ija je naglasio da nikad ne bi stao na stranu pogubne vanjske politike glasanja protiv rezolucije o Siriji. Naveo je da Radmanovi} treba da objasni bh. javnosti {ta ga je motiviralo (Radmanovi}a) da li~nim stavom tra`i svrstavanje BiH na pogre{nu stranu, {to bi zna~ilo da se BiH u glasanju protiv rezolucije o Siriji svrsta uz vojnu huntu Mijanmara, Luka{enkovu Bjelorusiju, Chavezovu Venezuelu ili Sjevernu Koreju. “Uvijek sam se trudio da odluke koje donosim zadovoljavaju dva klju~na principa. Prvi, pravno utemeljenje i drugi, usugla{enost sa temeljnim vrijednostima i principima korisnim za gra|ane i dr`avu koju predstavljamo. Prirodno, sve odluke koje donose politi~ki odgovorni ljudi, u koje vjerujem i mi spadamo, podlo`ne su, kako sudu javnosti i sudu istorije, tako i sudovima ove zemlje. Spreman sam stajati pred svakim od tih sudova,

uvjeren da su odluke koje sam morao donijeti bile ispravne i utemeljene na pravu i pravdi. Uvjeren sam da u ovom slu~aju nisu prekr{eni Ustav i zakon. Naprotiv, sa~uvan je ugled na{e zemlje i njeni interesi. Instrukciju sam uputio na osnovu pisma gospodina Bakira Izetbegovi}a, predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH, od 3. augusta ove godine, kojim me obavijestio da je Predsjedni{tvo BiH ve} ranije zauzelo jasan stav o situaciji u Siriji, glasaju}i za sankcionu rezoluciju Vije}a sigurnosti UN-a o Siriji jo{ 4. novembra 2011, te kasnije jednoglasno podr`alo i rezoluciju GS-a UN-a od 17. februara ove godine. [tavi{e, najnovija rezolucija Vije}a sigurnosti, kako po duhu, tako ni po slovu, ne razlikuje se od prethodne dvije”, ka`e se, uz ostalo, u pismu.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

U @I@I

3

Razrje{enje ministra vanjskih poslova u Parlamentu BiH

Lagumd`ija na dnevnom redu 6. septembra
Zahtjeve za smjenom inicirat }e klubovi zastupnika SNSD-a i SDS-a, te zastupnik DNS-a HDZBiH cijeni kako Lagumd`ija ne bi trebao biti razrije{en
Zahtjev za razrje{enje ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumd`ije na}i }e se na dnevnom redu sjednice Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH 6. septembra. Ovo je za Oslobo|enje potvrdio Lazar Prodanovi}, zamjenik predsjedavaju}eg Kluba poslanika SNSD-a. Inicijativu za smjenu Lagumd`ije predlo`it }e klubovi poslanika SNSD-a i SDS-a, te zastupnik DNSa, a kao razlog }e biti navedeno kr{enje ustavnih odredbi. I u SDA smatraju kako Lagumd`ija treba biti smijenjen sa pozicije ministra vanjskih poslova BiH, ali ne iz razloga na kojem to insistira ve}ina stranaka iz RS-a. Potpredsjednik SDA i zamjenik predsjedavaju}eg Kluba zastupnika te stranke u Predstavni~kom domu PSBiH [emsudin Mehmedovi} istakao je za Oslobo|enje kako je MVPBiH zajedno sa Predsjedni{tvom BiH “sa~uvalo obraz dr`avi davanjem podr{ke za glasanje o rezoluciji o Siriji u Generalnoj skup{tini UN-a” .

Svako svoju politiku vodi
Predsjedavaju}i Kluba zastupnika HDZa BiH u Predstavni~kom domu PSBiH Mate Franji~evi} tvrdi kako je “te{ko prona}i efikasan modalitet koji bi osigurao druga~ije pona{anje zvani~nika BiH prilikom nastupa izvan granica dr`ave”. - Du`nosnici ne bi trebali da iznose vlastite ili stavove svojih politi~kih stranaka ve} onih tijela i institucija ~iji su predstavnici i da se u tom svojstvu obra}aju u nastupnima u inozemstvu. No, previ{e je lo{ih primjera da se bezbolno mogu napraviti propisi kojim bi se takve stvari eliminirale, cijeni Franji~evi}. Upravo iz tog razloga u HDZ-u BiH ponajvi{e strahuju da }e najnoviji “slu~aj Lagumd`ija” zakomplicirati ionako ve} slo`enu situaciju na svim razinama vlasti i u svim bitnim institucijama u BiH. Problemi u funkcioniranju u skladu s tim o~ekuju se u narednom periodu kako u Vije}u ministara BiH, tako i samoj Parlamentarnoj skup{tini BiH. - Mo`e se samo pretpostavljati koliko }e biti te{ko tra`enje izlaza iz nastale situacije, od ~ega je gora samo situacija koja se odnosi na funkcioniranje pravne dr`ave, a ~ije je po{tivanje pod ionako velikim znakom pitanja. U BiH je ve} odavno u pitanje dovedeno po{tivanje ustavnih odredbi i pravne nesigurnosti, a poglavito kod uspostave vlasti FBiH kada je ono izostalo, a za {to najve}u odgovornost snosi OHR. Sve ovo {to se de{ava je samo stoga nastavak ve} davno zapo~etih negativnih procesa, cijeni Franji~evi}. Ako zahtjev za smjenom dobije podr{ku Predstavni~kog doma o istom }e se raspravljati i na Domu naroda PSBiH, tako|er, po~etkom sepAlmir TERZI] tembra.

Lazar Prodanovi}: Izja{njenje o smjeni 6. septembra

[emsudin Mehmedovi}: Ministar proizvodi stalne krize

Mate Franji~evi}: Sve }e se zakomplicirati

PDP: Zamagljivanje stvarnih problema
Par tija demokratskog progresa (PDP) smatra da najnovije me|usobne optu`be predsjednika RS-a Milorada Dodika i ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumd`ije predstavljaju zamagljivanje stvarnih problema u BiH, javila je Fena. Gra|ani }e, kad-tad, prepoznati tu neodgovornu politiku, uvjeren je Sini{a \or|evi}, ~lan Predsjedni{tva PDP-a. U povodu glasanja predstavnika BiH u Generalnoj skup{tini UN-a o rezoluciji o Siriji, nju za rezoluciju o Siriji, ve} zbog politi~ke stvarnosti u BiH. Upravo je Lagumd`ija taj koji je sve doveo na rub incidenta i to ve} du`e vrijeme konstantno ~ini svojim postupcima, ocijenio je Mehmedovi}. \or|evi} isti~e da je stav PDP-a da je na~in kako je do toga do{lo suprotan zakonu, ali da se tim slu~ajem skre}e pa`nja s mnogo dubljih problema u BiH. On navodi da u BiH nema novih investicija te da to pokazuje “nesposobnost {estorke da napravi boljitak za BiH i da im stoga najvi{e odgovara da stvore sliku me|usobnog suprotstavljanja, pri ~emu gra|ani BiH postaju taoci takve politike”. osigurati konzultacije sva tri ~lana kolektivnog {efa dr`ave, naglasio je Mate Franji~evi}, predsjedavaju}i Kluba zastupnika HDZ-a BiH u Predstavni~kom domu PSBiH. No, davanje podr{ke za glasanje o rezoluciji o Siriji Franji~evi} “ne smatra krucijalnim pitanjem zbog kojeg je do{lo do najnovije situacije” Za to, cijeni, postoje vjerojatno . drugi razlozi.

Lo{a praksa
- U ovom slu~aju Lagumd`ija je postupio ispravno i u skladu sa opredjeljenjima Predsjedni{tva BiH odranije. No on mora i treba biti smijenjen! Ali, ne zbog instrukcije o glasa-

Vasi}: Idealna li~nost za kraj BiH
Izvr{ni sekretar SNSD-a Rajko Vasi} ocijenio je da je ministar inostranih poslova BiH i lider SDP-a BiH Zlatko Lagumd`ija idealna politi~ka li~nost za kraj BiH, jer njegova politika ne mora da se obja{njava, niti da se de{ifruje, prenijela je Srna. “Svi prethodni bo{nja~ki lideri su imali ispred sebe sedam velova predstave za javnost i svijet, a radili su na stvaranju islamske republike Bosne. Lagumd`ija je odbacio la`ne svjetlucave celofane i zaigrao otvorenu manipulantsku igru na koju Republika Srpska ne smije pristati ni jednog trenutka”, istakao je Vasi} u saop{tenju.

U HDZ-u BiH pak, smatraju kako ministar vanjskih poslova BiH “ne bi trebao da bude smijenjen, ali kako se treba prestati sa praksom da imenovani i izabrani zvani~nici prije dono{enja odluke ne pribave mi{ljenja i stavove onih koji su nadle`ni za odre|ena pitanja” . - Ministar vanjskih poslova BiH nije sam kriv, ve} je u strukturi odlu~ivanja kada je u pitanju vanjska politika to nadle`nost Predsjedni{tva BiH. Ono {to je ministar trebao uraditi u slu~aju instrukcije o glasovanju o rezoluciji o Siriji jeste da se pribavi jedinstven stav sva tri ~lana Predsjedni{tva BiH, odnosno njihova o~itovanja s obzirom na to da je poznato kako za takve poteze treba

Zastoj u institucijama
On nagla{ava da mogu biti na~elne naravi (izbje}i da se sli~ne situacije ponavljaju kada je u pitanju nekonsultiranje svih u sistemu odlu~ivanja) ili da je naprosto “nekome trebao neki razlog za novu krizu” .

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA

INICIJATIVA GLASA]U ZA SREBRENICU

Vanjsku politiku vodi Predsjedni{tvo BiH
U ju~era{njem sramnom i izdajni~kom saop{tenju SDA ponovo su iznesene la`i na ra~un predsjednika SDP-a. Ovim saop{tenjem su SDA i njen lider Sulejman Tihi} po ko zna koji put poka zali svoj podani~ki odnos prema Dodiku, zbog kojeg ne po{tuju ranije odluke Predsjedni{tva BiH i predsjedavaju}eg Bakira Izetbegovi}a koji je dao instrukciju za glasanje o rezoluciji o Siriji, saop}io je SDPBiH. “Osporavanjem odluke svog strana~kog kolege Izetbegovi}a u Predsjedni{tvu BiH u vezi sa ratnim stanjem u Siriji, Tihi} je zauzeo suprotnu stranu u odnosu na 133 zemlje svijeta, uklju~uju}i sve dr`ave ~lanice EU, SAD i na{e susjedne dr`ave. Tako je Tihi}, negiraju}i Ustav BiH, a u svojoj slijepoj borbi za o~uvanje privilegija, dao bezuslovnu podr{ku Dodiku. Sulejman Tihi}, okru`en licima sa ameri~ke crne liste, posljednja je osoba koja SDP i njenog predsjednika Zlatka Lagumd`iju mo`e i smije optu`ivati za blokiranje puta BiH ka EU

Na spisku i oni koji su oti{li
Inicijativa Glasa}u za Srebrenicu je krajem jula utvrdila postojanje sumnje da se lica koja su ranije bila smje{tena u razli~itim oblicima izbjegli~kih i kolektivnih centara u Srebrenici, te su po njihovom raspu{tanju napustila teritoriju op{tine, i dalje nalaze na bira~kim spiskovima za lokalne izbore 2012. za op{tinu Srebrenica, saop}eno je iz te inicijative, javila je Fena. U skladu sa zakonom, Gra|anska inicijativa Glasa}u za Srebrenicu i Emir Suljagi} kao ovla{teni predstavnik neovisnog kandidata za na~elnika Op{tine Srebrenica - ]amila Durakovi}a, uputili su 26. i 27. jula dva prigovora Op{tinskoj izbornoj komisiji Srebrenica, koji je proslije|en Centralnoj izbornoj komisiji u vezi s provjerom uo~enih nedostataka i postojanja sumnje u ta~nost Centralnog bira~kog spiska. - Centralna izborna komisija je zaprimila prigovor te zatra`ila tzv. dopunu prigovora. Prvi zahtjev bio je dostavljanje originalne dokumentacije, premda je Inicijativa kasnije, podnose}i zahtjev za izuze}e dokumentacije, ustanovila da je OIK Srebrenica originale predala CIK-u, navodi se u saop}enju. Drugi zah-

i NATO-u. Upravo su u vlast i fotelje zaljubljeni Tihi} i SDA poku{ali BiH zaustaviti na euroatlantskim integracijama neglasanjem za dr`avni bud`et, zbog ~ega su i izba~eni iz vlasti. Svojim posljednjim stavovima, SDA poku{ava produbiti krizu u BiH, te dovesti u pitanje osnovne postulate vanjske politike BiH. Kada je u pitanju vo|enje vanjske politike BiH, a slijede}i logiku trojca Tihi} - Radmanovi} - Dodik, tra`imo od Predsjedni{tva BiH da hitno pokrene ocjenu ustavnosti i provjeru zakonitosti odlaska Milorada Dodika, predsjednika RS-a, u Beograd kod Tomislava Nikoli}a, predsjednika Republike Srbije”, ka`e se, uz ostalo, u saop}enju.

tjev CIK-a bio je, dodaje se, da Gra|anska inicijativa Glasa}u za Srebrenicu provede upravo onu istragu, koju su u prigovoru zatra`ili od CIK-a: uporedi Centralni bira~ki spisak i spisak raseljenih lica koja su bila smje{tena u kolektivnim centrima, a vi{e ne `ive na prostoru Srebrenice, te dostavi spisak lica koja se poklapaju. Gra|anska inicijativa ju~er je objavila imena nositelja doma}instava za koja su utvrdili da su boravili u Srebrenici i prije nekoliko godina napustili prostor op{tine, ali se jo{ nalaze na bira~kom spisku u Srebrenici: Nikola Bili}, Simo ]ati}, Milena Luki}, Ilija Trifunovi}, Radojka Milosavljevi}, \oko Ze~i}, Milorad Sekuli}, Jadranka Petri}, Jovo Ma|arevi} i Ljeposava \oki}.

4

INTERVJU

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Dosta je tog `ivota u pro{losti iz kojeg se nismo pomakli sve ove godine. @elim da posljedice rata {to prije saniramo

LJUDI TREBAJU ZNA KARI]EVOG ODUSTA
Razgovarala: Vildana SELIMBEGOVI]

Mustafa ef. Spahi}

Veljko D`akula,
predsjednik Srpskog demokratskog foruma

DOBAR LO[

ZAO

NIKOLA [PIRI]
Na{i politi~ari zbilja nisu ni{ta nau~ili od brojnih visokih predstavnika {to su o nama brinuli svih ovih godina. A moglo se! Da je, primjerice, Nikola [piri} u~io od Paddya Ashdowna, ne bi se dogodilo da obori cijenu svoje limuzine pet puta. Ve} bi kao Paddy zaradio na ku}i. Dodu{e, ku}a je bila Britan~eva, a [piri}ev je audi - dr`avni.

MILORAD DODIK
S ve} uobi~ajenim (niskim) gardom, eresovski je vo`d iz banjolu~kog kremlja poru~io kako do daljnjeg zamrzava odnose s povremeno prijateljskom Bosnom i Hercegovinom. Sve, veli, dok se ne rije{i slu~aj Lagumd`ija, tj. dok {ef diplomacije zbog Sirije - ne abdicira. To re~e i ode u Beograd. Kod vojvode Nikoli}a.

ZLATKO LAGUMD@IJA
Iako je nedavno ostao bez @eljka Kom{i}a, jednog od najve}ih, ako ne i najve}eg (po){tovatelja Josipa Broza, predsjednik se SDP-a, u ovoj te{koj situaciji, sjetio na{eg najve}eg sina, i banjolu~kom osporavatelju poru~io kako priznaje (samo) sud svoje partije. Brozom na Dodika! Zanimljivo, a Lagumd`ija vjerojatno misli i - duhovito.

• Saznali smo imena kandidata za reisa Islamske zajednice Bosne i Hercegovine. Grije{im li kada mi se ~ini da su od samih kandidata zanimljiviji oni koji su odustali od kandidature? - Kao prvo `elim ista}i: apsolutno je bitnije, va`nije i relevantnije ko odlazi od pitanja ko dolazi. Najva`nije je da ovaj aktuelni, sada{nji reis koji koristi tre}i uzurpirani mandat, a halalit }emo mu ga ukoliko se ne bude petljao u posao novog reisul-uleme i ukoliko mu ne bude blokirao i onemogu}avao rad, okon~a svoje upravljanje Zajednicom. To je sa stajali{ta interesa, potreba i procesa u IZ-u BiH va`nije od pitanja ko dolazi. Dakle, da parafraziram predsjednika Sabora Islamske zajednice Safeta Softi}a u pro{lim Danima, koji je zaista definirao su{tinu: novi reis }e Islamsku zajednicu vratiti sebi - svome poslanju, svojoj misiji, svome zadatku. U tom dijelu se sla`em s njim, ali ne i u onom u kojem govori o kandidatima koji nisu prihvatili kandidaturu. • Dakle, ne grije{im kad ka`em da su od kandidatura bitnija odustajanja od kandidatura? - Pa puno je ljudi o~ekivalo kandidature akademika Enesa Kari}a i prof. dr. Ned`ada Grabusa, muftije u Ljubljani. Citirat }u doslovce {ta je u Danima rekao predsjednik Sabora o odustajanjima od kandidature: “Iskren da budem, do`ivio sam ih na na~in kako su ih oni prezentirali. Vjerujem da vi mislite, prije svega, na profesora FIN-a Enesa Kari}a, koji je dao dva ili tri razloga za odustajanje i prihvatam da su to stvarni razlozi, mada, iskreno, volio bih da se on pojavio kao kandidat

i to bi, sasvim sigurno, diglo ove izbore na jednu vi{u razinu. Mislim da bi time Islamska zajednica bila samo na dobitku.

500 ozbiljnih ljudi
Nadalje, prof. dr. Ned`ad Grabus je dao saop}enje o odustajanju, obrazla`u}i to potrebom na ostajanju u Ljubljani, na zapo~etom projektu izgradnje Islamskog centra. Profesor Grabus mi je to i ranije nagovijestio i ja razumijem da je to razlog.” Kad se gleda povr{inski, obrazlo`enje bi moglo biti prihvatljivo. Ja, kao jedan od ku}nih prijatelja akademika Kari}a, koji me ~ak i bez mog pitanja i ikakve `elje stavio i u svoj roman, najvi{e sam opsjednut i pritisnut pitanjima ljudi za{to se on nije ponovo kandidirao za reisul-ulemu. Barem me je 500 ozbiljnih ljudi to upitalo. I oni mi ka`u da je ova na-

ometan i spre~avan u predstavljanju sebe kao kandidata, u predstavljanju svoga programa, plana rada i svojih saradnika. Od establi{menta i re`ima u Islamskoj zajednici, za koji se nadamo da }e trajati jo{ samo koji mjesec, Kari} je sa svojom kandidaturom do`ivljen skoro kao ratni zlo~inac i ru{itelj Islamske zajednice. A svi oni koji su bili njegova podr{ka javno su prokazani i osumnji~eni. ^ak je na pretkandidacionom skupu u Sarajevu, ne bilo ko nego tada{nji, a i sada{nji u 14. godini mandata direktor Gazi Husrev-begove medrese javno i bez stida i srama, a kamoli gri`e savjesti, kazao da ukoliko Mustafa Ceri} ne ostane reisul-ulema, Islamska zajednica }e se izru~iti u ~eljusti i kand`e Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i to }e dovesti u pitanje jedinstvo Islamske zajednice.

AKADEMIK Kari} je redovni profesor Fakulteta islamskih nauka, akademik i ono {to je 2005. u toj predizbornoj kampanji podnio, to ne mogu podnijeti ni konjska kopita
{a grupa, koja je uistinu stajala iza Kari}a 2005, u~inila izdaju emaneta, misije, izazova i poziva i da je na~inila mrlju i krastu na `ivom tkivu Islamske zajednice. Izvana, povr{inski, to se mo`e opravdati i ovim {to ka`e predsjednik Sabora, me|utim, u Bosni ima jedna rije~ koja sve komplicira, a to je “ali” . Da bi stvari bile kompletne i komplementarne, one moraju biti i ta~ne i istinite. Izvana ta~ne, a iznutra istinite. Kada je Kari} u pitanju - stvari su samo ta~ne. Mora se priznati da je akademik Kari}, kao protivkandidat 2005. tada{njem reisu dr. Ceri}u od svih struktura u muftilucima i po med`lisima bio • Oprostite, ko je to rekao? - Tada{nji i sada{nji direktor Gazi Husrev-begove medrese, imenom i prezimenom Zijad Ljevakovi}. To je kazao u prisustvu samog Kari}a. [ta ovo govori? Da su Ceri} i ljudi koji su iza njega po cijenu `ivota stajali bili spremni dovesti u pitanje jedinstvo Islamske zajednice, ukoliko bi po njihovom - ne daj Bo`e - Kari} pro{ao. Dakle, ko je imao pameti, te 2005. mogao je samo jedno zaklju~iti: da Ceri} mora ostati reis, a da je pitanje ho}e li Kari}, do`ivljavaju}i sve to, vi{e ikad mo}i, htjeti, `eljeti i imati snage da se kandidira. To nije sve. Tada{nji, a i sada{nji ve} dvadesetogodi{nji ure-

Na jednom skupu u Fojnici dogodio se po
Muzej otvorio vrata
VIJEST U OBJEKTIVU
Foto: [aban SULTANOVI]

RADNICI PRETISA
Razgovori s federalnim premijerom dali su, ipak, nekakvog ploda - pretisovci su se, nakon te{ke borbe i protesta upozorenja, izborili za dva topla obroka. Koja }e, dodu{e, biti ispla}ena iz dva puta. Ali, bolje i{ta nego ni{ta. A dobro je i da su se radnici vratili na posao.

VIJEST U

BROJU

miliona maraka je deficit koji su federalni revizori utvrdili u Posavskom kantonu.

2,5

Povodom obilje`avanja 87 godina od ro|enja prvog predsjednika Predsjedni{tva RBiH, Muzej “Alija Izetbegovi}” u Sarajevu od 8. do 10. augusta organizira Dane otvorenih vrata tokom kojih }e svi zainteresirani mo}i besplatno posjetiti muzej od 10 sati ujutro pa do pono}i. Kustos Ner van Dizdar kazao je za Fenu da je izlo`bena postavka Muzeja “Alija Izetbegovi}” smje{tena u dvije kule, Plo~a i [irokac u sarajevskom naselju Vratnik, gdje se posjetioci mogu upoznati sa `ivotom, likom i djelom prvog predsjednika, kao i njegovom ulogom u odbrani od agresije kao vrhovnog komandanta Armije BiH.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

INTERVJU

5

ATI RAZLOGE AJANJA
dnik Preporoda, ina~e i penzioner i uposlenik s punom i pla}om i penzijom, intervjuisao je i reisa Ceri}a i protivkandidata Kari}a. Kari}ev intervju je presoljen tako {to je glavni urednik naknadno ubacio pitanja na koja Kari} naravno nije mogao odgovoriti. Ona su ostala kao ~ardak u zraku, ni na nebu ni na zemlji. Taj glavni urednik Preporoda je nakon intervjua ubacio pitanja i ona su samo ostala kao pitanja u Preporodu! Taj Preporod i sad postoji. Ina~e, prema Kari}evom sudu i mi{ljenju koje on i do danas nije mo`da promijenio, taj glavni urednik Preporoda Aziz Kadribegovi} je njegov ku}ni prijatelj. Vjerujem da Kari} Kadribegovi}u jeste, a koliko je on Kari}u, taj intervju je malo ogledalce. E sad, kad mu je to uradio ku}ni prijatelj, {ta bi mu tek uradio, ne daj Bo`e, da mu je bio ku}ni neprijatelj? Taj postupak se mo`e u ljudskim granicama razumjeti, ali se nikako ne mo`e opravdati. • Ama, kako se takvo ne{to mo`e razumjeti? - Mo`e. Kanumnama Murata prvog ka`e da vlast, mo}, privilegije, sila nemaju brata, nemaju ro|aka i nemaju prijatelja. Odlaze}i reis Ceri} je 2005. bio otjelovljena i politi~ka i dr`avna i me|unarodna, diplomatska i medijska mo}, vlast i politika. Sad je druga pjesma. I sad su naspram njega i kukavice hrabre. U toj istoriji izbornog be{~a{}a za reisa 2005. svoju neizostavnu ulogu je imao i sveradoznali i sveprisutni, podoban za sve re`ime i vlasti, tada{nji predsjednik Kulturne zajednice Bo{njaka Preporod, a sada dekan Fakulteta politi~kih nauka [a}ir Filandra. Na jednom prijemu u ameri~koj ambasadi te 2005, onako neobavezno se razgovaralo i o izborima za reisa. Filandra je imao potrebu bez ikakvog pitanja, bez povoda i razloga, da javno tada{njem

[ta je sve akademik Kari} do`ivio kao protivkandidat reisu Ceri}u 2005. godine? Kakvu je ulogu odigrao Zijad Ljevakovi}, a kakvu Aziz Kadribegovi}? [ta je [a}ir Filandra obja{njavao ameri~kom ambasadoru?
Foto: Haris MEMIJA

ameri~kom ambasadoru ka`e da bi dobro bilo da tada{nja postava Islamske zajednice ostane i da se ne dogodi promjena. A i taj profesor/dekan slovi za ku}nog prijatelja Enesa Kari}a, kojemu je Enes doista u `ivotu, u granicama svojih mogu}nosti, nastojao pomo}i. • Razlozi odustajanja akademika Kari}a su, dakle, te{ka iskustva iz 2005? - Ima jo{. Sada{njeg predsjednika Sabora Safeta Softi}a neizmjerno cijenim, po{tujem i volim: on puno zna, ima veliko iskustvo i njegovi su dosada{nji nastupi u javnosti do`ivljeni kao utjeha i kao nada. Me|utim, neposredno poslije izbora u Saboru, u jednoj tvemisiji u~estvovali smo prof. dr. Fikret Kar~i}, predsjednik Softi} i ja. Voditelj nas je pitao ho}e li biti izbora u Islamskoj zajednici i ukoliko budu - za koga }e biti svako od nas. Jako neoprezno i ishitreno predsjednik Sabora Safet Softi} je kao svog kandidata istakao Huseina Kavazovi}a, tada{njeg muftiju, ali je i rekao da bi mu bilo drago da se i dr. Enes Kari} kandidira. Ja sam kazao da odnose u Islamskoj zajednici treba depersonalizirati i da se sa imena u procesima mora pre}i na institucije, na organe, na djela, procedure, sadr`aj. Ne uzimam ja taj odgovor Softi}u u toli-

koj mjeri za zlo, ali mislim da i u tom javnom odgovoru njega kao predsjednika Sabora treba tra`iti motive odluke Kari}a da se sada ne kandidira. Kari} je redovni profesor Fakulteta islamskih nauka, akademik i ono {to je 2005. u toj predizbornoj kampanji podnio, to ne mogu podnijeti ni konjska kopita. Je li uredu da mi jednog profesora, akademika drugi put izla`emo bla-

- Umjesto o kandidatima, ja }u kazati da je ovaj, nadamo se, ako Bog da, odlaze}i reisul-ulema, nakon nepunih 20 godina u~inio sve da ne bude kandidata, da ne bude kandidatura, da ne bude izbora i da je pravio ambijent - poslije njega potop. I na aprilskom zasjedanju Sabora bio je poku{aj izvo|enja klasi~nog pu~a, dr`avnog udara u Islamskoj zajednici i ru{enja ustavnog poretka IZ-a

AMERIKA I IZBiH ^ak je na pretkandidacionom skupu u Sarajevu, ne bilo ko nego tada{nji, a i sada{nji u 14. godini mandata direktor Gazi Husrev-begove medrese javno i bez stida i srama, a kamoli gri`e savjesti, kazao da ukoliko Mustafa Ceri} ne ostane reisul-ulema, Islamska zajednica }e se izru~iti u ~eljusti i kand`e Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i to }e dovesti u pitanje njeno jedinstvo
ma`i? Zato isti~em zna~aj ova dva pitanja: najva`nije - ko nikad vi{e ne}e biti reisul-ulema i pitanje ko nije i za{to nije kandidat. Osim Kari}a, tu je i dr. Ned`ad Grabus, o ~ijim unutra{njim razlozima ne znam ni{ta. Oni vanjski koje je naveo: Islamski centar, izazov uspostavljanja, ja~anje IZ-a u Sloveniji, stoje k’o korintski stubovi. • Mo`emo li sada re}i ne{to o kandidatima? BiH. To je u KZ-u SFRJ ozna~avano kao kontrarevolucija, {to je gore od ru{enja dr`ave. U reisovoj i Salki}evoj izvedbi i{lo se ka formiranju Islamske zajednice i islamskih zajednica, a da se izbjegnu izbori.

Varka i prevara
Sabor je, zahvaljuju}i i predsjedniku i sabornicima, prozreo ovu igru i izbori su raspisani. Ali, na jednom skupu u Fojnici dogodio

se poku{aj reisa Ceri}a da poslije sebe postavi samo sebe i nikog drugoga. To je bilo apsolutno jasno. Ipak, ve} dva-tri zasjedanja Sabora idu izbori, mu~no, ali idu. Opet ima ne{to nevjerovatno. U Oslobo|enju 2008. taj ~ovjek je javno rekao da se nikad vi{e ne}e kandidirati i da }e se igrati sa unu~adima. Ove 2012. stalno ponavlja stvar koja ne stoji - ja se ne}u kandidirati. Umjesto da ka`e: na temelju Ustava Islamske zajednice i najvi{ih normativnih akata mandat reisul-uleme je maksimalno dva puta po sedam godina. Ne mo`e niko da ka`e ne}u se kandidirati kad se nema pravo kandidirati. • Izvinite, Ceri} mo`e: on je u ovih 19 i kusur godina u praksi to dokazao. - Dobro, to su ljudi obrazlagali promjenom Ustava. ^ak i moj `ivotni prijatelj Hilmo Neimarlija je to tako obrazlagao i ja sam to prihvatio. Ali ne mo`e niko sada vi{e govoriti ne}u se kandidirati. To je u izricanju obmana, varka i prevara. To je isto kao da ja govorim ne}u ra|ati djecu, a mu{karac sam. Ne ne}u ra|ati djecu nego ne mogu ra|ati djecu.
(Kompletan intervju objavljen je u najnovijem broju magazina Dani)

ku{aj reisa Ceri}a da poslije sebe postavi samo sebe i nikog drugoga
TAKORE]I... VLAJKI
Dopredsjednik RS-a Emil Vlajki istaknuo je ju~er u saop}enju da se preko le|a BiH nanovo prelamaju svjetske zavrzlame, komentiraju}i tako konflikt izazvan glasanjem predstavnika BiH u Generalnoj skup{tini UNa o rezoluciji o Siriji, prenijela je Fena. Kako se navodi u ovom saop}enju, “dr`avni udar” kojeg je ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumd`ija izveo u Federaciji prekinuv{i bo{nja~ko-muslimansko osvajanje tog entiteta, a u korist Hrvata koji tamo `ive, o~ito se nije mogao provesti bez podr{ke Njema~ke, dijela US establi{menta i, vjerovatno, nekih drugih SDP-ovih stranaka u regionu, jer “bez toga ’izdajni~ki’ Lagumd`ija bi se te{ko mogao odr`ati u sredini u kojoj `ivi”.

6

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Dr`avljani BiH deportovani iz [vedske

Kasne invalidnine
Isplata julskih naknada civilnim `rtvama rata u FBiH neznatno }e kasniti jer kantonalna ministarstva nisu dosad dostavila zahtjeve s uskla|enom osnovicom, koja se za isplatu ovoj kategoriji primjenjuje od 1. jula, saop}ilo je ju~er federalno Ministarstvo rada i socijalne politike. Kantonalna ministarstva nadle`na za socijalnu za{titu dostavila su za juli federalnom Ministarstvu zahtjeve za isplatu nov~anih naknada za civilne `rtve rata i ~lanove njihovih porodica po osnovici 507,56 KM, umanjenoj 10 posto, koja je va`ila primjenom Zakona o na~inu ostvarivanja u{teda u FBiH. Prestankom va`enja zakona od 1. jula ove godine, kod obra~una nov~anih naknada trebalo je primijeniti uve}anu osnovicu 574,10 KM, uskla|enu s osnovicom braniteljsko-invalidske za{tite u FBiH, navedeno je u saop}enju.

“Prinudno slijetanje” u domovinu

POVRATAK IZ BOLJE BUDU]NOSTI?!
Napustio je fakultet i oti{ao s namjerom da radi i da se {koluje, kazao je Ahmo, dodaju}i da je njegov sin, odlaze}i iz na{e zemlje, rizikovao isto onoliko koliko bi rizikovao i da je u njoj ostao
Pedesetak dr`avljana Bosne i Hercegovine sletjelo je ju~er na Sarajevski aerodrom nakon {to su deportovani iz [vedske. Rije~ je o ljudima koji su u ovoj skandinavskoj zemlji tra`ili azil. Azil nisu dobili, ali jesu kartu u jednom pravcu, onom nazad. Sam put “nedragoj” ku}i nije protekao bez problema. Avion kojim su se trebali vratiti jo{ u utorak nije bio ispravan, tako da su “deportovani” morali provesti no} na aerodromu u Malmöu. Avion koji je trebao sletjeti u sedam sati, sletio je u osam, a ve}ini onih koji su iz njega iza{li, bilo bi dra`e da je sletio bilo gdje drugo na planeti. Barem se takav dojam mogao ste}i. Dok su malobrojni novinari o~ekivali “povratak protjeranih” po~e, la se ukazivati i rodbina spomenutih. Pri{ao nam je stariji, vidno razo~arani, gospodin koji je ~ekao svog sina. Ahmo iz Tuzle, jedva govore}i od gor~ine, kazao je da je njegov sin naprosto morao oti}i vani zbog toga {to ih u ku}i ima petero, a niko ne radi. - Napustio je fakultet i oti{ao s namjerom da radi i da se {koluje, kazao je Ahmo, dodaju}i da je njegov sin, odlaze}i iz na{e zemlje, rizikovao isto onoliko koliko bi rizikovao i da je u njoj ostao. - Ja ne vidim ve}eg rizika nego ostati u BiH! Ne znam {ta na{a vlast nudi toj djeci. Ka`u, ima li korupcije? Pa ima li Boga? Vjeruju li u Boga? Ka`u da vjeruju. Ja vjerujem da ima korupcije. Ovdje je vi{e nemogu}e `ivjeti, govori ra-

Foto: D`. KRIJE[TORAC

La`ne dojave o teroristi~kim napadima
Pripadnici Agencije za istrage i za{titu BiH (SIPA) ispitali su na podru~ju Banovi}a lice ~iji su inicijali M. S. (47) koje se sumnji~i za la`ne anonimne dojave stranim ambasadama u Sarajevu u kojima su najavljivani navodni teroristi~ki napadi {irom svijeta. Pretragama stambenih i poslovnih objekata koje je koristio osumnji~eni prona|en je i oduzet odre|eni dokazni materijal koji }e, uz izvje{taj o krivi~nom djelu - la`no prijavljivanje u vezi sa terorizmom, biti predat Tu`ila{tvu BiH. Pretrage su izvr{ene po nalogu Suda BiH, a uz asistenciju MUP-a Tuzlanskog kantona, saop{teno je iz Sipe.

zo~arani Ahmo, isti~u}i da }e njegov sin opet poku{ati oti}i u inostranstvo.

Preko {uma do slobode
- Ovaj put }u i ja sa njim. Ako treba, oti}i }u preko {uma i vratiti se preko {uma. Posudili smo pare da ode. Ne znam, ovaj avion je trebao ju~er (utorak, op. a.) da sleti, oni {alju nekakve kr{eve tamo. Kako ih nije sramota pojaviti se negdje tako. Crni smo na svim poljima, kazao je Ahmo. Mirnes Pargan iz Sapne rekao je da je mnogo razloga zbog kojih je tra`io u azil u [vedskoj. - Kriza, nema{ posla, nema{ ni{ta u Bosni. Ode{ tra`iti azil, sve se nada{ dobit }e{ ga. Tamo sam bio u nekom kampu, nije ba{ ni tamo dobro, al’ eto. Izgleda da sam dobio dvije godine zabrane ulaska, ka`e Pargan, isti~u}i da sa {vedskim vlastima nije bilo nikakvih problema. Na pitanje da li im se obratio iko iz na{e ambasade, dobili smo odgovor u kakav nismo ni sumnjali. - Nije niko, rekao je Pargan. Jedna od deportovanih je i Muniba, koja je kazala da im je u [vedskoj re~eno da ih vra}aju zbog toga {to su vlasti na{e zemlje slale dopis u ko-

AVION Dali nam pokvaren avion pa ~ekaj tamo dvije no}i, ha ja. Sino} (utorak, op. a.) smo spavali na aerodromu dok ovu igra~ku nisu napravili i, eto tako, tu smo sada. Evo vidi{ kako nam je, vile nas ovdje ~ekaju, sarkasti~an je Alilba{i}
jem su tra`ili da se azilantima onemogu}i ostanak u [vedskoj. - Rekli su nam da smo dobili zabranu nekakvu. Ja stvarno ne znam, govori Muniba, dodaju}i da je sada u problemu zbog toga {to ne zna kako }e uop{te do}i do ku}e, jer je ostala bez para, a valja do Tuzle, do Sapne, pa dalje u selo... a mora se taksijem, drugog prevoza nema. ulaska zbog dobrovoljnog napu{tanja [vedske. - Potpi{e{ se i ne udare ti ni{ta zabrane, normalno napusti{ zemlju. Onaj ko nije htio potpisati, on je dobio zabranu od dvije godine, rekao je Alilba{i}. Na novinarsko pitanje da li im je na{a vlast i{ta obe}ala kada je ve} tra`ila da se vrate, Alilba{i} je ironi~no rekao da jeste. - Dali nam pokvaren avion, pa ~ekaj tamo dvije no}i, ha ja. Sino} (utorak, op. a.) smo spavali na aerodromu dok ovu igra~ku nisu napravili i, eto tako, tu smo sada. Evo vidi{ kako nam je, vile nas ovdje ~ekaju, sarkasti~an je Alilba{i}. Tako je ju~er pedesetak dr`avljana Bosne i Hercegovine, nakon {to su “negdje tamo” letjeli tra`e}i bolju budu}nost, sletjelo “negdje ‘vamo” u prelo{u sada{njost.
D. MOCNAJ

CCI: Rezultati BPK-a Gora`de ostali u sjeni
Rezultati rada Vlade i Skup{tine BPKa Gora`de za prvih {est mjeseci ove godine ostali su u sjeni promjena parlamentarne ve}ine, izglasavanja nepovjerenja i na kraju smjene Vlade, ocjena je Centara civilnih inicijativa koji su ju~er u Gora`du predstavili rezultate monitoringa rada Vlade i Skup{tine BPK-a. Kako je istaknuto na pres-konferenciji, zanimljivo je da se promjena vlasti u BPK-u desila na druga~iji na~in od onog u druga ~etiri kantona u kojima je vlast tako|er promijenjena “po direktivi odozgo”. U ovom kantonu do izra`aja je do{la krajnja neprincipijelnost politi~kih stranaka, koje su na jednom mjestu kr{ile procedure i demokratske standarde, da bi se do~epale vlasti, a na drugom, na kojem su one bile `rtve takvog pona{anja, protestvovale su zbog kr{enja procedura od njihovih politi~kih protivnika, javila je Fena.

Sada{njost
Sakib Alilba{i} iz Osmaka kod Kalesije rekao je da je u [vedsku oti{ao tra`e}i bolju budu}nost, koje, prema njegovim rije~ima, tamo ima. Me|utim, uvijek ima ali. - Ali malo na{a vlast zabrljala, tra`ili da se vratimo. Malo mi nismo bili dobro pripremljeni, drugi put kad budemo i{li, na}i }emo malo bolju dokumentaciju da im doka`emo, ka`e Alilba{i}, isti~u}i da on nije dobio dvogodi{nju zabranu

ZABRANA Potpi{e{ se i ne udare ti ni{ta zabrane, normalno napusti{ zemlju. Onaj ko nije htio potpisati on je dobio zabranu od dvije godine, rekao je Alilba{i}

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

DOGA\AJI
VIJESTI

7

Igor Kamo~aji, dogradona~elnik, direktor i nosilac liste

Konkurs za ~ovjeka
Kako zamjenik gradona~elnika Sarajeva nije ispunjavao uslove propisane prvim konkursom za direktora JU Slu`ba za zapo{ljavanje KS-a, raspisan je novi, nakon {to je izmijenjen Statut ustanove
Igor Kamo~aji, dogradona~elnik Grada Sarajeva i predsjednik Op}inske organizacije SDPBiH Centar Sarajevo, ~im Vlada Kantona Sarajevo zavr{i procedure, trebao bi sjesti u fotelju direktora JU Slu`ba za zapo{ljavanje KS-a. Usput }e biti i nosilac liste ove partije na lokalnim izborima za Op}inu Centar. Konkurs za izbor direktora JU Slu`ba za zapo{ljavanje KS-a raspisan je po~etkom godine, ali je ubrzo i poni{ten. Jedini kandidat za direktora ustanove, nakon {to je sa tog mjesta oti{ao podnijev{i ostavku Vahid Muharemovi}, bio je Igor Kamo~aji. Konkursna komisija sastavljena u Slu`bi prihvatila je jedinog kandidata, ali on nije ispunjavao tra`ene uslove. Tako je konkurs poni{ten. ~lanova UO biv{e firme. Kazao nam je da je konkurs za ta mjesta raspisan, jer je nova ministrica za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice KS-a Zilha Ademaj (SBB) poni{tila konkurs za izbor ~lanova UO i raspisala novi. Poziv za intervjuisanje Muharemovi} jo{ nije dobio. Ministrica Ademaj 2. je jula donijela odluku o poni{tenju oglasa za imenovanje kandidata na pozicije predsjednika i ~lanova UO i ~lanova NO ustanova iz oblasti za koju je nadle`na. Nakon dva dana raspisala je novi konkurs, ali je u me|uvremenu ustanovama koje su u nadle`nosti Ministarstva na ~ijem je ~elu, proslijedila stru~nu uputu. U njoj se, izme|u ostalog, navodi da “u Ministarstvu cijene opravdanim i potrebnim da se uslovi za organ rukovo|enja utvrde kako slijedi, op}i uslovi: starost iznad 18 godina, dr`avljanstvo BiH, univerzitetska diploma ili druge obrazovne ili akademske kvalifikacije, najmanje VII stepen stru~ne spreme, zdravstvena sposobnost za obavljanje posla direktora/ice ustanove socijalne za{tite, neosu|ivanost za krivi~na djela nespojiva sa du`no{}u obavljanja du`nosti direktora/ice predmetne ustanove, neosu|ivanost za privredni prestup nespojiv sa du`no{}u obavljanja du`nosti direktora/ice predmetne ustanove, da se ne vodi krivi~ni postupak za krivi~na djela nespojiva sa du`no{}u obavljanja du`nosti direktora/ice predmetne ustanove i da im pravosna`nom odlukom nije zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`nosti ustanove.”

SIPA provjerava Tuti}a
Agencija za istrage i za{titu BiH (SIPA) provjerava navode predsjednika Saveza demobilisanih boraca Federacije BiH Almira Tuti}a - da su biv{i “borci spremni za bilo koji oblik odbrane BiH”, te da su “zakopali pone{to oru`ja”. “U skladu sa rezultatima izvr{enih provjera, bi}e preduzete dalje aktivnosti”, re~eno je za Srnu u SIPA. Tuti} je ranije za Oslobo|enje rekao da su borci pojedina~no spremni za bilo koji oblik odbrane BiH i da su “zlu ne trebalo, pone{to i zakopali od oru`ja”.

^eka se potvrda UO
U posebnim uslovima stru~ne upute nalaze se tek VSS, fakultet politi~kih nauka ili pravni, filozofski ili ekonomski fakultet, te pet godina radnog sta`a nakon sticanja VII stepena stru~ne spreme. Ademaj je upravnim odborima ustanova dala rok od 30 dana da postupe po uputi i usklade osnovne op{te akte i sve dostave Ministarstvu na suglasnost. Kada je Muharemovi} konkurisao na mjesto direktora Slu`be za zapo{ljavanje KS-a, morao je imati i tri godine radnog iskustva na rukovode}im pozicijama. Sada tog uslova nema. U Slu`bi su nam ju~er potvrdili kako je drugi konkurs za izbor direktora ve} zavr{en, ali da se ~eka okon~anje izbora ~lanova UO Slu`be. Konkursna komisija zavr{ila je sve procedure u vezi sa izborom direktora, a kako su nam kazali u Slu`bi za zapo{ljavanje, prethodno je izmijenjen Statut ove ustanove kako direktor vi{e ne bi morao imati ni sta`a ni iskustva na poziciji rukovodioca.
J. MILANOVI]

Historijski falsifikat
Na{a stranka osudila je poruke koje je Bakir Izetbegovi} uputio sa strana~kog skupa u Tuzli, konstatiraju}i da one po svom sadr`aju predstavljaju jo{ jedan udar na politi~ki sistem koji bi on, kao predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH, morao da brani, saop}eno je ju~er iz Na{e stranke. Poja{njavaju da je rije~ o tvrdnji Izetbegovi}a da “sljedbenici Alije Izetbegovi}a moraju biti zastupljeni u vlasti bez obzira na izborne rezultate” te ~injenici da je sve ostale politi~ke snage na zvao “slje dbe ni ci ma Jo si pa Broza, Franje Tu|mana i Radovana Karad`i}a”. - Osim {to se ra di o je zi ku ne pri mjerenom za nosioca najvi{e dr`avne fun kci je, tvrdnja Ba ki ra Ize tbe govi }a pred stav lja his to rij ski fal si fi kat: upravo je Ali ja Ize tbe govi} 1990. sklopio predizbornu koaliciju s Radova nom Ka ra d`i }em, kao {to je u ra tu sklapao i spora zum s Tu|manom - tvrde u stran ci.

Uputa ministrice
Vr{ilac du`nosti predsjednika Upravnog odbora Slu`be za zapo{ljavanje u prolje}e ove godine bio je skup{tinski zastupnik Esed Radelja{. Za Oslobo|enje ka`e kako mu je mandat na tom mjestu istekao krajem maja, ali da novi saziv Odbora nikad nije izabran niti je on dobio razrje{enje. Radelja{ nam je potvrdio da je u prvom raspisanom konkursu tra`eno pet godina radnog iskustva, a da je Kamo~aji imao ~etiri. Biv{i direktor Muharemovi} konkurisao je na jedno od mjesta

Kamo~aji: Uslovi po mjeri zamjenika gradona~elnika

Godi{njica formiranja Ekonomsko-socijalnog vije}a ZDK-a

Premijer Plevljak opstrui{e
U nekoliko navrata Sindikat se obra}ao zahtjevima za odr`avanje sjednica i stavljanje u funkciju Ekonomsko-socijalnog vije}a, ali bez uspjeha
Ekonomsko-socijalno vije}e Zeni~ko-dobojskog kantona je za godinu postojanja odr`alo samo jednu sjednicu i to na zahtjev Sindikata. Kantonalni premijer, kako tvrde predstavnici ~etiri sindikata ~lanica ESV-a, nije obezbijedio uslove za rad, tj. kancelariju i vo|enje administrativno-tehni~kih poslova, te je tako blokirao rad Vije}a. “U nekoliko navrata Sindikat se obra}ao zahtjevima za odr`avanje sjednica i stavljanje u funkciju Ekonomsko-socijalnog vije}a, ali bez uspjeha. Pitamo se dokle }e premijer Fikret Plevljak zaustavljati nu`ne procese demokratizacije dru{tvenih odnosa, a posebno u oblasti rada i zapo{ljavanja, bolje pla}e i uslove rada, ve}e penzije i ve}a socijalna davanja ugro`enim populacijama dru{tva, odnosno boljeg standarda gra|ana. Svako suprotno ponaNemaju uslove za rad

DEI odgovara na pitanja gra|ana
{anje izvan re~enog vodi konfliktnom dru{tvu u kojem nema prostora za kvalitetna rje{enja i u kojem korist mogu imati samo pojedinci krimino-politi~ke oligarhije” stoji u pismu koje su , potpisali predstavnici sindikata u ESV-u ZDKa: Mirnes Isakovi}, Namik Had`i}, Hajrudin Hoti} i D`evad Had`i}. Sporazum o formiranju Ekonomsko-socijalnog vije}a za teritoriju ZDK-a potpisan je prije godinu. U skladu sa Zakonom o radu, sporazum su potpisali predstavnici socijalnih partnera, tj. predstavnik Vlade - premijer ZDK-a Fikret Plevljak, predsjednik Udru`enja poslodavaca ZDK-a Rasim Sal~inovi} i predstavnik sindikata - predsjednik Kantonalnog odbora Saveza samostalnih sindikata BiH Mirnes Isakovi}, a koji su ujedno predstavnici socijalnih partnera u ESV-u. Za predsjednika Ekonomsko-socijalnog vije}a konsenzusom sva tri socijalna partnera izabran je Faruk Babi}. Ekonomsko-socijalno vije}e je najvi{i institucionalni oblik socijalnog dijaloga Vlade, poslodavaca i sindikata koji omogu}ava da se kroz njegov aktivan rad u~ini zna~ajan napredak u rje{avanju nagomilanih ekonomskih i socijalnih problema po kojima prednja~imo u odnosu na zemlje u okru`enju. M. DAJI] Direkcija za evropske integracije (DEI) Vije}a ministara BiH omogu}ila je posjetiocima veb-sajta www.dei.gov.ba da u narednih 50 dana postave pitanja u vezi s uticajem ulaska Republike Hrvatske u EU na svakodnevni `ivot gra|ana BiH, javila je Fena. Na po~etnoj stranici, u predefiniranom obrascu pod nazivom “Hrvatska u EU, pitajte nas”, gra|ani mogu pitati sve {to ih, li~no ili profesionalno, zanima u vezi s ovim doga|ajem, zna~ajnim za cjelokupan region. Direkcija za evropske integracije }e u saradnji s institucijama u ~ijem domenu rada budu postavljena pitanja, na relevantna, kao i na ranije identificirana pitanja u vezi s ulaskom Hrvatske EU, ponuditi odgovore u formi online bro{ure koja }e biti dostupna na veb-sajtu Direkcije.

DOKLE? Pitamo se dokle }e premijer Fikret Plevljak zaustavljati nu`ne procese demokratizacije dru{tvenih odnosa, a posebno u oblasti rada i zapo{ljavanja

8

DOGA\AJI
VIJESTI

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Hercegovina i dalje u plamenu

@ega prizemljila
SDP se ogradio od Hrusti}a
Op}inska organizacija SDP-a BiH Tuzla se ogradila od javnog istupa u medijima i li~nog mi{ljenja ~lana Glavnog odbora SDP-a BiH Fehreta Hrusti}a iz Tuzle kojim kritikuje i predla`e ostavku ministrice zdravstva u Vladi Tuzlanskog kantona Nade ^ali} - Pavlovi}, po pitanju aktuelne esencijalne liste lijekova za Tuzlanski kanton, javila je Fena. “@elimo ovom prilikom ista}i na{u ocjenu da Vlada Tuzlanskog kantona kvalitetno i uspje{no obavlja zacrtane programske aktivnosti u koje spada i rad Ministarstva zdravstva”, navodi se u saop}enju. Op}inska organizacija SDP-a BiH Tuzla daje punu podr{ku Vladi Tuzlanskog kantona i ministrici Nadi ^ali} - Pavlovi} u njihovom radu, svjesni slo`enih dru{tveno-ekonomskih prilika u kojima ova Vlada i njeno Ministarstvo zdravstva djeluju i u kojima se nalazi na{e dru{tvo.

helikoptere
Helikopteri ju~er nisu mogli letjeti zbog visokih temperatura, rekao je Pero Pavlovi}, glasnogovornik Civilne za{tite Hercegova~ko-neretvanske `upanije
I dalje su aktivni po`ari u op}ini Konjic, unato~ tomu {to su tijekom prethodnih dana ga{eni iz helikoptera Oru`anih snaga BiH, rekao je ju~er Pero Pavlovi}, glasnogovornik Civilne za{tite Hercegova~ko-neretvanske `upanije. On je izjavio kako po`ari u Konjicu, na lokalitetima Spiljana i Du`ana, jo{ nisu pod kontrolom, kao ni po`ari koji go re sje ver no od Mos ta ra u mjestu Kuti, te izme|u Gornje i Donje Grabovice. u kasnim poslijepodnevnim satima helikopteri ipak pomo}i vatrogascima na terenu u ga{enju spomenutih po`ara, rekao je Pavlovi}. Tako|er, sli~no je stanje u sjevernom dijelu Mostara, gdje izme|u Gornje i Donje Grabovice bjesni po`ar koji vatrogasci ne nih snaga ipak mogao do}i na ove lokalitete i poku{ati vatrenu stihiju staviti pod nadzor. Me|utim, nemamo precizne informacije o tomu kada bi to~no helikopter trebao po~eti s ga{enjem, rekao je Pavlovi}. Kriti~no je i na podru~ju Hercegbosanske `upanije. Vjetar je u
Pero Pavlovi}: Stanje jo{ nije alarmantno

gasci, {umari i mje{tani podljubu{kih naselja tomislavgradske op}ine. - Naselja nisu ugro`ena i o~ekuje se da }e tijekom dana po`ar na Ljubu{i biti pod nadzor, saop}eno je iz tomislavgradske Civilne za{tite.

Mostar - pod kontrolom
Pavlovi} je, pak, istaknuo kako je tijekom ju~era{njega dana u op}inama ^itluk, Neum i ^apljina bilo aktivno niz manjih po`ara u kojima su gorjeli trava i nisko raslinje, me|utim, ti su po`ari pod nadzorom vatrogasaca. - Po`ari koji su prethodnih dana bjesnili ju`no od Mostara tako|er su pod nadzorom. Sada ne mo`emo kazati da je bilo koji po`ar u potpunosti uga{en, jer se zbog visokih temperatura bilo koje po`ari{te uz malo vjetra vrlo brzo mo`e ponovno aktivirati. Vatrogasci, pak, dr`e sva ta po`ari{ta pod kontrolom, rekao je Pavlovi}. Jurica GUDELJ

Godi{njica stradanja civila u Bratuncu
Slu`enjem parastosa i prislu`ivanjem svije}a na gradskom groblju u Bratuncu ju~er je obilje`eno 20 godina od stradanja osam srpskih civila iz sela Je`e{tice, koje su ubile muslimanske oru`ane snage iz Srebrenice. Predsjednik Mjesne zajednice Je`e{tica Luka Bogdanovi} rekao je novinarima da su ubijeni u mu~kom napadu na ovo selo 8. avgusta 1992. u dvori{tima ku}a i na njivama, javila je Srna. Predsjednica Op{tinske organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila Radojka Filipovi} rekla je da, uprkos brojnim dokazima koji su dostavljeni Tu`ila{tvu BiH, jo{ nema ni jedne pravosna`ne presude niti je podignuta optu`nica za ovaj zlo~in, niti za zlo~ine koji su se desili prije i poslije 8. avgusta 1992.

Naselja nisu ugro`ena
- Prema informacijama kojima raspola`em, po`ari u Konjicu su se jednim svojim krakom po~eli pribli`avati naseljima, no jo{ stanje nije alarmantno. Danas u kasnim poslijepodnevnim satima helikopteri bi trebali nastaviti ga{enje po`ara u Konjicu. Oni tijekom dana nisu mogli letjeti, barem nam je tako obja{njeno, zbog visokih temperatura. Me|utim, o~ekujemo kako }e

PROKOPAVANJE ZEMLJI[TA Iz Civilne za{tite Tomislav-Grada je saop}eno kako je na terenu i te{ki radni stroj koji prokopava zemlji{te kako bi se sprije~ilo daljnje {irenje po`ara
mogu gasiti zbog nepristupa~noga i miniranog terena. - Nu`na nam je potpora helikoptera jer nema drugoga na~ina da se tim po`ari{tima uop}e pri|e. Sli~no je i iznad Bijeloga polja, u mjestu Kuti, gdje o~ekujemo anga`man helikoptera. Dobili smo informaciju od nadle`nih organa da bi kasno poslijepodne i uve~er helikopter Oru`ano}i s utorka na srijedu razbuktao po`ar na planini Ljubu{i. Zbog iznimno gustoga dima, vatrogasci su bili povu~eni s po`ari{ta. Iz Civilne za{tite TomislavGrada je saop}eno kako je na terenu i te{ki radni stroj koji prokopava zemlji{te kako bi se sprije~ilo daljnje {irenje po`ara, a na po`ari{tu su ju~er tijekom dana ponovno bili vatro-

Obaranje cijena medicinske opreme?
Robni kredit vlade Austrije za potrebe zeni~ke bolnice vrijedan je 14,5 miliona eura. To je oprema za Operacioni i Energetski blok
Premijer Zeni~ko-dobojskog kantona Fikret Plevljak i ministrica zdravstva Senka Balorda odr`ali su ju~er radni sastanak sa predstavnikom austrijske firme Odelga, koja je izabrana kao najpovoljniji ponu|a~ za nabavku zdravstvene opreme iz robnog kredita za nabavku ove opreme za Kantonalnu bolnicu Zenica. Dogovoreno je da se u naredne dvije sedmice sa~ine katalozi opreme koja bi trebala biti nabavljena posredstvom ove firme. Ina~e, robni kredit vlade Austrije za potrebe zeni~ke bolnice vrijedan je 14,5 miliona eura. To je oprema za Operacioni i Energetski blok. “U po slje dnjem raz go vo ru smo insistirali na novom katalogu medicinske opreme u kojem }e sta ja ti ta ~an na ziv proi zvo|a~a aparata sa svim njegovim katalo{kim obilje`jima i cijenom. Imamo informaciju da su predstavnici Odelge i Bosna-

Sastanak s predstavnikom austrijske Odelge

Stani{i} tra`i ostanak na slobodi
Advokati odbrane nekada{njeg ministra unutra{njih poslova Republike Srpske Mi}e Stani{i}a zatra`ili su ju~er od Tribunala u Haagu produ`enje njegovog boravka na privremenoj slobodi. Stani{i}u se u Tribunalu sudi zajedno sa Stojanom @upljaninom, prema optu`nici za progone nesrpskog stanovni{tva iz 20 op{tina BiH 1992, javila je Srna. Pretresno vije}e Ha{kog tribunala odobrilo je 6. juna Stani{i}u da do dono{enja presude bude na privremenoj slobodi u Beogradu. Vije}e nije odredilo kada ta~no Stani{i} treba da se vrati u Haag, jer je jo{ nepoznato kada }e presuda biti izre~ena, ali je dat okvirni rok od tri mjeseca.

Odelga i Bosna-med pripremaju katalog

med taj ka ta log pri pre mi li, me|utim, on nije danas prezentiran” kazala je ministrica , zdravstva ZDK-a Senka Balorda. Meho Mu{i}, vlasnik Bosnameda i predstavnik Odelge, obja-

snio je kako ljudi `ele ta~no da znaju {ta dobijaju i opravdano tra`e katalo{ke brojeve svakog aparata, obezbije|enost rezervnih dijelova za najmanje deset godina, podloge u boji, u kojoj

zemlji je proizveden aparat... Kada je u pitanju obaranje cijena posla, on je dodao da to investitor ima pravo tra`iti, te da garantuje kako }e Odelga to priMi. D. hvatiti.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

DOGA\AJI
Nastavak radova poslije 20. avgusta

9

Povratak na Sokolac

VIJESTI

20. obljetnica ubojstva generala Kraljevi}a
Hrvatska stranka prava Bosne i Hercegovine obilje`it }e danas u mjestu Varda kod Mostara 20. obljetnicu ubojstva generala Bla`a Kraljevi}a i osam njegovih pobo~nika. Sveta misa zadu{nica, koju }e slu`iti don Ljubo Planini}, bit }e odr`ana u crkvi Svetog Ilije Proroka u Kru{evu u 8.30 sati. Polaganje vijenca i paljenje svije}a te tiha molitva za smiraj du{a svih poginulih po~et }e na spomen-obilje`ju u mjestu Varda u 9.30 sati, javila je Fena. Predsjednik FBiH @ivko Budimir na zo~it }e obilje`avnju obljetnice ubojstva generala Bla`a Kraljevi}a.

Put do sela bi}e gotov poslije 20. avgusta nemaju uslova
O povratku na prijeratno mjesto stanovanja pri~a se od kraja rata, od davnih devedesetih godina. Ovom temom bavili su se mnogi politi~ari koji su, govore}i da }e uraditi sve da omogu}e odr`ivi povratak, samo kupili politi~ke poene kod ljudi koji su, naivni kakvi jesu i povjerovali u njihova prazna obe}anja. Me|utim, vremenom su shvatili da ne trebaju ~ekati na druge, ve} sami prionuti na posao.

LAK[I PRILAZ SELIMA
Mnogi bi se vratili, ali

Foto: D. ]UMUROVI]

Ekshumacija kod Vlasenice
Danas zapo~inje ekshumacija na lokalitetu Klje{tani, na podru~ju Vlasenice, gdje su locirani posmrtni ostaci ~etiri `rtve. “Pretpostavlja se da je rije~ o civilima bo{nja~ke nacionalnosti stradalim u periodu '93. godine na podru~ju Vlasenice”, kazala je za Fenu glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla ^engi}. Ekshumacijom }e rukovoditi Tu`ila{tvo BiH. tno nabavili, ali je on udaljen od sela, pa je bilo potrebno velika sredstva odvajati za gorivo koje su pla}ali i gra|ani. - Radovi su skoro pri kraju, 80 posto posla je ura|eno, ali zbog godi{njeg odmora na koji idu radnici Civilne za{tite, put }emo zavr{iti tek poslije 20. avgusta. U ovoj akciji su u~estvovali mnogi svojim sredstvima i veoma sam im zahvalan na tome. Nadam se da }e i drugi nivoi vlasti imati sluha te da }e se u budu}nosti i oni uklju~iti u na{e akcije, poru~io je Babi}.

Mnogi se uklju~ili
Na povratku se u nekim selima i dalje veoma malo radi, dok su se u drugim, kao {to su sela u okolini Sokoca, posebno u posljednje vrijeme radovi na pobolj{anju uslova za povratak intenzivirali. Jedan od glavnih “krivaca” za to je predsjednik Udru`enja za izbjeglice i raseljena lica Gire Rahman Babi}, koji `eli da se nakon mnogo godina vrati u selo Gire, ali i da drugima pomogne u tome. Nedavno je organizovao akciju da se napravi most koji }e povezivati petnaest sela.

Zahid Babi} se 2003. vratio u Gire

Njegov sljede}i korak je bio da prilaz u ova sela pobolj{a, pa se proteklih dana radilo na posipanju puta koje su pored Udru`enja Gire pomogli na~elnik Op{tine Sokolac Du{an Kova~evi}, Civilna za{tita, a kasnije se uklju~ilo i [umarstvo, koje je pomoglo sa jednim kamionom. Put su posipali prirodnim resursom - majdanom koji su bespla-

^ekaju pomo}
Koliko nekolicini onih koji su se vratili zna~i pobolj{anje puta i prilaza u sela, rekao nam je Zahid Babi}, penzioner koji se 2003. godine vratio u Gire i `ivi sam. Ljeti je, isti~e Babi}, mnogo lak{e `ivjeti ovdje, vi{e ljudi ima, a i lak{e se kretati po selu. - Nakon mnogo godina neko je odlu~io da napravi ovaj put. Dosad je bilo veoma te{ko do}i do sela, ali sada, zahvaljuju}i Rahmanu, ali i svima koji su pomogli, to }e biti mnogo lak{e. Drago mi je da vidim da se ipak neko trudi i poku{ava da vrati ljude ovdje, kazao je Zahid. Za povratak u ova, ali i druga sela, potrebno je uklju~iti sve nivoe vlasti, koji }e u~estvovati raznim poticajima, te donirati ma{ine koje }e pomo}i ljudima da obra|uju zemlju i da od svog rada i `ive. No, na to }e se, sve su prilike, morati ~ekati jo{, a koliko, to niko ne zna...
Minela PAMUK

Napravili gasulhanu
Zbog ~injenice da u selu nema gasulhana, a da je prije nekolio mjeseci, kada je bio veliki snijeg, bio smrtni slu~aj, Huso Babi} odlu~io je da je napravi. - Kad se desi da neko umre u selu, veoma je te{ko omogu}iti da se ispo{tuju svi obi~aji, stoga sam odlu~io i uz pomo} seljana sagradio gasulhanu u selu da vi{e nemamo problema s tim. Zimus smo imali smrtni slu~aj i morali smo se na druge na~ine sna}i. @ena koja je umrla danima je bila u ku}i, dok nismo postigli da nam se pro~isti put da je odvezemo odavde, kazao je Huso. U gradnji su u~estvovali svi seljani,

Potvr|ena optu`nica za zlo~ine u Bratuncu
Sud BiH potvrdio je optu`nicu protiv Najdana Mla|enovi}a i Save @ivkovi}a, koji se terete za zlo~in protiv ~ovje~nosti, saop}eno je ju~er iz tog suda. U optu`nici je, izme|u ostalog, navedeno da je u okviru {iroko rasprostranjenog ili sistemati~nog napada protiv nesrpskog civilinog stanovni{tva u maju 1992. na podru ~ju op {ti ne Bra tu nac, Naj dan Mla|enovi}, u svojstvu jednog od komandira Teritorijalne odbrane (TO) Bratunac, nare|ivao, po~inio i pomagao, a Savo @ivkovi}, u svojstvu pripadnika TO, po~inio i pomagao progon nesrpskog civilnog stanovni{tva na nacionalnoj, etni~koj i vjerskoj osnovi, protivpravnim li{enjima slobode, fizi~kim i psihi~kim zlostavljanjem i uni{tavanjem imovine nesrpskog civilnog stanovni{tva, javila je Fena.

Babi} pored gasulhane

kako nov~ano, tako i u radu. Kada u potpunosti budu zavr{eni radovi na gasulhani, iz Islamske zajednice je ovim

seljanima obe}ana pomo} u ljudstvu, neko ko }e obavljati pranje umrlih.

10

KOMENTARI

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Nikako da svane
M
FOKUS
Pi{e: Gojko BERI] gberic@bih.net.ba

Pored tragi~nih, nepopravljivih {teta izazvanih krvavim ratom, ostaje duboko frustriraju}a ~injenica da }e na hiljade ratnih zlo~inaca izbje}i zaslu`enu kaznu. Dugoro~no gledano, po budu}nost bosanskohercegova~kog dru{tva psiholo{ki je jo{ porazniji a politi~ki pogubniji odnos ve}ine prema zlo~inima po~injenim u ime naroda kojem ona pripada. Rulja je ta iz koje dolazi sve zlo

iriti se ili ne miriti - ta dilema }e Srbe i Hrvate mu~iti jo{ stotinu godina. Njihovo dana{nje mentalno stanje je takvo da se, {to se toga ti~e, sa kra}im rokom ne mo`e ra~unati. Kriti~na masa koja bi na to bila spremna, zanemarljivo je mala na obje strane. Pro{lo je sedam decenija od usta{kih pokolja u Jasenovcu, Glini i Gradi{ci, a Srbi i dalje ma{u tim faktima, podsje}aju}i Hrvate da ti “historijski ra~uni” jo{ nisu pla}eni. Hrvati im uzvra}aju Vukovarom. I jedni i drugi su ~ekali da se na suprotnoj strani pojavi neki Willy Brandt, zaboravljaju}i da taj veliki ~ovjek nije oti{ao u Var{avu da se u svoje ime izvini poljskim Jevrejima zbog holokausta, nego je pred spomenikom Var{avskom getu kleknuo u ime cijele njema~ke nacije. [ta je u~inio Veljko D`akula svojim dolaskom na proslavu godi{njice Oluje u Kninu? Ni{ta posebno, osim {to mu se ovih dana ime povla~i po najtira`nijim listovima u regionu. Uz izvje{taj sa pomenute dr`avne sve~anosti, jedan zagreba~ki dnevnik je objavio fotografiju na kojoj hrvatski policajci u Pakracu hapse D`akulu i stavljaju mu lisice na ruke, ~ime je simboli~no ozna~en kraj akcije Bljesak, kojom je zapadna Slavonija vra}ena pod kontrolu Zagreba. D`akula je, naime, za vrijeme rata bio potpredsjednik Vlade Krajine. Njegov odlazak u Knin ve}ina Srba do`ivljava kao izdajni~ki ~in, dok ve}ina Hrvata u nekada{njem in`enjeru {umarstva i dalje vidi biv{eg ~etnika koji je, istina, radio na normalizaciji odnosa sa Hrvatima, ali je ipak bio ~etnik. “Ja ne glumim

U

niti pomiritelja niti izdajnika ve} ~ovjeka koji jasno pregovara o nerije{enim problemima. Mitova, prekopavanja kostiju i parastosa mi je preko glave. Dosta je ve} tog `ivota u pro{losti. [to se ti~e Oluje, Srbi }e je uvijek do`ivljavati kao najve}i zlo~in i egzodus, a Hrvati kao veliku pobjedu.” U tome i jeste stvar, u potpuno opre~noj interpretaciji jednog te istog doga|aja, {to }e ostati izvor obostranih nacionalisti~kih frustracija. Bosni i Hercegovini je odnos prema bliskoj pro{losti jo{ slo`eniji, jer su politi~ki i psiholo{ki zacementirane tri razli~ite etni~ke interpretacije proteklog rata. Razli~iti su i stavovi o tome sa ~ijim `rtvama po~inje a sa ~ijim zavr{ava ovda{nja povijest zlo~ina 90-ih godina pro{log vijeka, jer su ljudi, po inerciji ratne psihoze, ubijani i nakon {to je uspostavljen mir. Pored tragi~nih, nepopravljivih {teta izazvanih krvavim ratom, ostaje duboko frustriraju}a ~injenica da }e na hiljade ratnih zlo~inaca izbje}i zaslu`enu kaznu. Dugoro~no gledano, po budu}nost bosanskohercegova~kog dru{tva psiholo{ki je jo{ porazniji a politi~ki pogubniji odnos ve}ine prema zlo~inima po~injenim u ime naroda kojem ona pripada. Istog dana kad su u Kninu Hrvati obilje`avali Dan domovinske zahvalnosti, u Prijedoru je odata po~ast najmla|im `rtvama agresije, u kojoj je ubijeno 102 djece. Me|u njima je bio i jedan tromjese~ni dje~ak. Ubice su u njih pucale bez milosti, kao da se radi o glinenim golubovima. Ko su ti mra~ni srpski ratnici, koji su svoje juna{tvo dokazivali ispaljuju}i rafalne hi-

K

ce u nemo}ne dje~ake i djevoj~ice bo{nja~ke nacionalnosti - to znaju mnogi prijedorski Srbi koji su rat proveli u tom gradu. Znaju, ali {ute kao zaliveni, jer su me|u zlo~incima njihovi saborci, kumovi i prijatelji. I dok su roditelji ubijene djece, njihovi prijatelji i aktivisti nekoliko nevladinih udru`enja iz regiona, sa {kolskim torbama na le|ima i imenom svake od `rtava, mirnom {etnjom glavnom gradskom ulicom izra`avali pijetet prema djeci ~iji su `ivoti brutalno prekinuti, prijedorski Srbi su se zatvorili u svoje ku}e. Poslije Srebrenice, prijedorski kraj je najmra~nije mjesto na mapi srpskih zlo~ina. Samo u Omarskoj i Keratermu, zloglasnim logorima smrti, ubijeno je oko hiljadu ljudi. Upu}eni tvrde da u Pri je do ru go to vo da ne ma srpske porodice iz koje bar neko nije u~estvovao u ubijanju, mu~enju i progonu svojih bo{nja~kih kom{ija. Otuda i kolektivna {utnja o njima, posljednje uto~i{te onih koji su zlo~ine ~inili. o god se tih ratnih godina usudio di}i glas protiv stradanja nedu`nih civila, pripadnika “du{manske” vjere i “du{manske” nacije, izlo`io se smrtnoj opasnosti. ^uveno je Karad`i}evo upozorenje da }e svaki Srbin koji pomene rije~ “kom{ija” biti strijeljan. Narod ne , smije imati za uzor ~asne i plemenite ljude. Mladi Trebinjac Sr|an Aleksi} je jedna od prvih `rtava tog zlo~ina~kog naloga. Rat je davno zavr{io, a kao da je sve bilo ju~e. [to neko re~e, mrak je i nikako da svane. U Ljubu{kom je nedavno prikazan dokumentarni film Svetlane

R

Broz “Ne|o od Ljubu{kog” pri, ~a o pokojnom Ne|i Gali}u, Hrvatu koji je u Schindlerovom maniru spasio oko hiljadu Bo{njaka iz logora Heliodrom. [a~ica najhrabrijih Ljubu{aka do{la je u lokalno kino da pogleda dokumentarac. Morala je pro}i kroz {palir napaljenih hrvatskih patriota i bila ispljuvana. U bijesu su prednja~ile ljute Hercegovke, koje su siktale u svom patriotskom zanosu, jer je to bila prilika da ih televizija “uslika” Su. tradan je jedna od njih, ina~e slu`benica Op}ine, kasno uve~e na ulici presrela Ne|inu udovicu [teficu Gali} i pretukla je. “^itava je ~ar{ija ustala zbog posvete jednom, kako ga oni shva}aju, hrvatskom izrodu. Olo{ je razvio zastave, a znate kako olo{ voli zastave. Uvijek ih imaju u gepeku i izvla~e prema potrebi, ako uhapse kakvog generala ili ako im do|e opomena da nisu platili struju” pisao , je tim povodom knji`evnik Ante Tomi}, stalni kolumnista Jutarnjeg lista. at ~ini ljude najgorim zvijerima, ta~nije - poka`e njihovo najgore lice. Nemjerljivo je manji broj onih koji u ratu izrastu u moralne veli~ine, postaju}i bolji nego {to su bili. Politi~ari i vojskovo|e na takve ne ra~unaju. Rulja je ta koja }e bespogovorno izvr{avati njihove naloge da se “tu|inci” pobiju bez milosti i bez ostatka. Zauzvrat, pohlepnoj fukari, i gradskoj i ruralnoj, dozvoljeno je da u ratu plja~ka, siluje i {vercuje, a u miru istjeruje pravdu ka{ikarama i pi{toljima. Mogu zaljubljenici u vlastiti narod i njegove mitove pri~ati {ta ho}e, ali rulja je ta iz koje dolazi sve zlo.

OSVRT
Pi{e: Jelena MILANOVI]

Ko rovari u Grasu?
Znaju sindikalisti Grasa kada treba {trajkovati. Pred usvajanje bud`eta i izbore
ske sjednice Skup{tine KS-a o Grasu iz decembra 2011. malo ko i sje}a, a kamoli provodi. Analiza boljki preduze}a Gras, koju je 2010. godine uradio savjetnik ministra saobra}aja za ekonomska pitanja Edib Pra{ovi}, obuhvatila je prijedlog neodlo`nih mjera kako bi se preduze}e izvuklo iz ste~aja. U njoj je navedeno da pet stotina radnika vi{ka godi{nje ko{ta Gras oko 13 miliona maraka na ra~un plata i naknada, da dru{tvena ishrana pravi gubitak od pola miliona KM godi{nje, dok {tamparija ovog preduze}a pravi minus od 350.000 maraka u godini. Da stanje bude crnje, analizom se do{lo do podatka da uposlenice Grasa u biletarnicama potro{e vi{e struje nego {to prodaju karti, pa je mjese~ni gubitak Slu`be trafika iznosio 920.320 KM! Po ovom pitanju nije se uradilo ni{ta. Vlada je `mirila tada, a sada{nji saziv uspio je uraditi to da Pra{ovi}a makne iz Ministarstva da im slu~ajno ne bi o~i otvorio. Kako su izdvajanja Kantona Sarajevo posrnulom preduze}u sve manja, pa jedva uspijevaju pokriti subvencije u prevozu sve brojnijim kategorijama stanovni{tva (penzioneri, bora~ka populacija, studenti, |aci...), muka je svakog mjeseca nama}i dovoljno novca i za plate radnicima. Jer je i za njih potrebno osigurati 1,7 miliona maraka, pa se ta suma skuplja tako {to druga ministarstva prebacuju sredstva onom za saobra}aj. Da li je Kadi} oti{ao jer je uvidio da se bori sa vjetrenja~ama? Da se plan pominjan prije nekoliko godina, a u kojem Grasu ostaju trolejbusi i tramvaji, dok }e minibuske i autobuske linije uzeti neko drugi, polako ostvaruje uz pre{utnu saglasnost osniva~a - Vlade Kantona Sarajevo? Da li }e se pokazati istinitom i pri~a o namjerama SDP-a, koji je godinama na vlasti u Op}ini Novi Grad, u kojoj je i sjedi{te Grasa, da u krugu ove firme nikne tr`ni centar, nakon {to se Gradski saobra}aj dislocira van gradske zone? Znakovita je izjava direktora CentrotransEurolinesa Safudina ^engi}a u kojoj poru~uje da su svi iskusni voza~i dobrodo{li u ovu kompaniju, koja redovno izmiruje plate i doprinose, a da se podijeli onoliko koliko se i zaradi. Svo|enjem na trolejbuski i tramvajski saobra}aj, Gras bi imao oko 700 radnika vi{ka. Tih 700 radnika spremno je zatvoriti kapije i paralizovati grad da bi ostali na dr`avnim jaslama. Jer znaju da kod privatnika ne mogu uzimati bolovanje kad im to padne na um, da pogotovo ne}e imati primanja od 1.200 maraka mjese~no, a bi}e du`ni po{tovati i pravilnik o radu i pona{anju. Sa druge strane, jedni su od rijetkih koji kao uposlenici dr`avne firme ~esto ne mogu ovjeriti knji`ice, regres ne dobijaju, topli obrok im je smanjen... Znaju sindikalisti Grasa kada treba {trajkovati. Pred usvajanje bud`eta i izbore. Na ukidanje povoljnih cijena za prevoz penzionerima kao najvjernijem glasa~kom tijelu nije se dosad odlu~ila nijedna politi~ka opcija na vlasti. Ne}e ni ova. Ali, {ta }e uraditi premijer i ministar kad se pred njima pojavi poduga~ak spisak `elja {trajka~a Grasa, unaprijed znaju}i da je kantonalna kasa prazna? Mo`da preuzeti ulogu direktora, kao jedan u nizu nezakonitih poteza Vlade koji gledamo ovog ljeta.

I

du izbori, a sa njima, kao po definiciji, i nova najava {trajka radnika Gradskog saobra}aja u Sarajevu. Recimo, 2010. godinu obilje`ili su poku{aji {trajka gla|u nekoliko uposlenika ovog preduze}a, koje je novope~eni politi~ar i njihov zemljak Fahrudin Radon~i} “nagovorio” da probaju sru{iti Vladu Kantona Sarajevo, tada sastavljenu od kadrova SBiH i SDA. No, tada je Gras imao pokrivenih 95 posto linija u Kantonu Sarajevo, a voza~ima se nije de{avalo da autobusi stanu na tramvajskim {inama i tako blokiraju jo{ jedan vid prevoza jer im je na pola vo`nje nestalo goriva. To je uslijedilo u pro{loj godini. Ove, pak, nema ni vozila, jer se u dijelove i vozni park nije ulagalo, pa ni gorivo vi{e nije toliko bitno. Da li se iko sje}a da je u Sarajevu direktor jednog javnog preduze}a podnio ostavku? Upravo je to ovih dana uradio direktor Grasa Haris Kadi} (SDP), navode}i kao razlog nedostatak podr{ke Vlade i Skup{tine KS-a. Nezvani~no se moglo ~uti da se ministar saobra}aja posvetio kandidaturi za na~elnika Op}ine Stari Grad, a da se zaklju~aka temat-

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

KOMENTARI

11

Noplizi u Bosni
KOD KO@E

Z
Pi{e: Boris DE@ULOVI]

Od podatka da u istra`ivanje i razvoj vi{e od Bosne i Hercegovine ula`e ~ak i nesretni Laos - po tablici Svjetske banke i UNESCO-a stotinu i jedanaesti - zemlja kojom jo{ vladaju komunisti~ki veterani iz vijetnamskog rata i koja ima ~etiri puta manji BDP, stra{niji je jo{ samo podatak da na stotinu i dvanaestom mjestu za te stvari vi{e dr`avnog novca izdvaja re~eni Lesoto, dr`avica u kojoj ba{ nitko ne radi - oni {to su zaposleni rade, naime, u Ju`noafri~koj Republici - polovica stanovnika pre`ivljava sa manje od jednog dolara dnevno, a tre}ina ima AIDS

vao me davno jednom prilikom u dva iza pono}i Ko`o da ispri~a vic. Ima on taj obi~aj, zovne u gluho doba no}i iz kafane da ispri~a vic. Elem, vratio se Bobi iz Afrike u Sarajevo pa pri~a Rudiju kako je bio na safariju. “Bio si na safariju?” razroga~io Rudi o~i. , “Aha” nadmeno }e Bobi. “I?” nestrpljivo }e , , Rudi. “Jesi ulovio {togod?” “Ja{ta” odgovo, rio mu ovaj, “tri nosoroga, dva lava, pet-{es’ antilopa i dvadesetak nopliza.” “[ta ti je bogati ‘nopliz’?” pitao ga Rudi. , “Ma bezveze” objasnio mu Bobi, “malo, , crno, i stalno ponavlja ‘no pliz’ ‘no pliz’” , . Prastari pu~ko{kolski vic o noplizima datira jo{ iz vremena kad nije u nas bilo {ovinizma i rasizma, pa smo se pu~ko{kolskom dje~jom prostodu{no{}u smijali glupavim {alama o nama nadmo}nima i na{im tamnoputim nesvrstanim prijateljima: toliko davno je to bilo da je u to doba jo{ uop}e bilo mogu}e da Bobi s pla}om iz Energoinvesta uplati u Generalturistu sedam dana negdje u Lesotu ili Gambiji, pa poput druga Tita lovi antilope i lavove. Danas je to daleka pro{lost, i pre`ivjeli su iz te davne nedavne pro{losti samo vicevi o Bobiju, Rudiju i noplizima. Danas se, naime, u Lesotu pri~aju vicevi o Bobiju, Rudiju i egzoti~noj europskoj zemlji Bosni i Hercegovini. Sad, ne dr`ite me za rije~, ali ako se takvi vicevi ne pri~aju u afri~kom Lesotu, to nije zbog toga {to bi bilo neprili~no, ve} zato {to je polovica tamo{njeg stanovni{tva presiroma{na da bi kupovala novine, a jedna ~etvrtina nepismena da bi ih ~itala. Pa tako nitko u Lesotu nije u novinama pro~itao rezultate opse`nog istra`ivanja Svjetske banke i Instituta za statistiku pri UNESCO-u o dr`avnim bud`etima za istra`ivanje i razvoj. Projektom Svjetske banke i UNESCO-a obuhva}eno je stotinu i ~etrnaest dr`ava svijeta, a po ulaganjima u istra`ivanje i razvoj Bosna i Hercegovina je - stotinu i trinaesta. Pretposljednja. Iza Lesota.

Na cijelom svijetu manje od BiH za istra`ivanje i razvoj izdvaja jedino Gambija, siroma{na afri~ka dr`avica s brutto-nacionalnim dohotkom gotovo pet puta manjim od Bosne i Hercegovine, u kojoj vlast dr`i poru~nik vojske, narod `ivi od uzgoja kikirikija, a dr`avno geslo sasvim prikladno za zemlju koja za razvoj izdvaja najmanje na svijetu - glasi “Napredak, mir, blagostanje” Kao {to se . sa Sjevernog pola mo`e samo na jug, tako se s posljednjeg mjesta mo`e samo napredovati. Tome valjda stremi vlast u Bosni i Hercegovini - {to god to zna~ilo, to naime “vlast u Bosni i Hercegovini”: biti najgori na svijetu, na posljednjem mjestu, odakle se mo`e samo i jedino naprijed. Ulo`i li gambijski premijer, poru~nik Yahya Jammeh, sljede}e godine hiljadu dolara u istra`ivanje i razvoj - recimo istra`ivanje o bosanskom modelu razvoja - eto Bosne na posljednjem mjestu. Zanimljivo je stoga vidjeti tko je u istra`ivanju Svjetske banke i UNESCO-a od Bosne i Hercegovine bolji, odnosno - bolji su, kako znamo, ba{ svi na svijetu osim Gambije - tko je odmah iznad neistra`ene i nerazvijene Bosne. A od podatka da u istra`ivanje i razvoj vi{e od Bosne i Hercegovine ula`e ~ak i nesretni Laos - po tablici Svjetske banke i UNESCO-a stotinu i jedanaesti - zemlja kojom jo{ vladaju komunisti~ki veterani iz vijetnamskog rata i koja ima ~etiri puta manji BDP, stra{niji je jo{ samo podatak da na stotinu i dvanaestom mjestu za te stvari vi{e dr`avnog novca izdvaja re~eni Lesoto, dr`avica u kojoj ba{ nitko ne radi - oni {to su zaposleni rade, naime, u Ju`noafri~koj Republici polovica stanovnika pre`ivljava sa manje od jednog dolara dnevno, a tre}ina ima AIDS. Vi{e od BiH u istra`ivanje ula`e tako ~ak i dr`ava kojoj je geslo “Mir, ki{a, blagostanje” suha afri~ka zemlja kojoj je dakle za , blagostanje dovoljno samo da se ne ratuje i da jednom u par godina padne ki{a.

U izvje{taju o projektu Svjetske banke i UNESCO-a nema apsolutnih brojki i podataka koliko spomenute dr`ave ula`u u istra`ivanje i razvoj, ali `iv se ~ovjek mora zapitati koliko zapravo Bosna i Hercegovina ula`e u te stvari, kad je izda{nija od nje ba{ svaka azijska i afri~ka kikiriki-republika, a gora jedino zemlja u kojoj se na istra`ivanje i razvoj ne izdvaja valjda ni{ta. Osim ukoliko mi te podatke jednostavno krivo ~itamo. Ukoliko, naime, Bosna i Hercegovina u istra`ivanje i razvoj ne ula`e iz jednostavnog razloga {to se tu vi{e nema {to istra`iti, niti se mo`e dalje razviti. Ukoliko je dakle Bosna i Hercegovina najrazvijenija zemlja na svijetu. Razmislite li malo bolje, {to bi netko ulagao u razvoj, osim ako nije nerazvijen? Stra{an stoga mora biti `ivot u zemljama s vrha tablice Svjetske banke i UNESCOa - a to su, redom, Izrael, Finska, [vedska, Japan, Ju`na Koreja, Danska, [vicarska, Njema~ka, Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave i Austrija - kad tamo za istra`ivanje i razvoj tro{e tolike silne milijarde eura, dolara, franaka, {ekela i ostalih novaca. D`abe im sav onaj `ivotni standard, ogromni bud`eti i bezdani BDP-i kad tako jadni i nerazvijeni pola para tro{e na razvoj. Ima o tome, rekoh, jedan vic dosta popularan u Africi. Elem, vratio se gambijski ministar za istra`ivanje i razvoj sa studijskog putovanja u Europi i istra`ivanja bosanskog modela razvoja, pa pri~a premijeru Yahyi Jammehu kako je bio u lovu u Bosni. “Bio si u Bosni u lovu?” razroga~io poru~nik Jam, meh o~i. “Aha” nadmeno }e ministar. “I?” , , nestrpljivo }e premijer. “Jesi ulovio {togod?” “Naravno” odgovorio mu ovaj, “tri , medvjeda, dva vepra, pet-{es’ vukova i dvadesetak mojnemateretija.” “[ta ti je bogati ‘mojnematereti’?” pi, tao ga premijer Jammeh. “Ma bezveze” , objasnio mu ministar, “malo, bijelo i stalno ponavlja ‘mojne, matereti’ ‘moj, ne, matereti.”

U OBJEKTIVU Dva miliona evakuisanih
Tajfun je ju~er pogodio isto~ne kineske regije u kojim je oko dva miliona ljudi evakuisano iz predostro`nosti, ali je izgubio na intenzitetu i po{tedio ekonomsku prijestolnicu [angaj. Tajfun Haikui se obru{io na obale pokrajine Zhejiang, ju`no od [angaja, s udarima vjetra brzine 150 km/h koji je ostavio bez struje stotinjak sela, navodi se u prvom izvje{taju koji su objavili dr`avni mediji. Premda je {angajska ber za normalno po~ela s radom, dvije zra~ne luke u tom gradu bile su zagu{ene, a `eljezni~ki promet poreme}en. Kina je u ljetnoj sezoni navikla na jake oborine i poplave koje su uglavnom pove za ne s ba ze nom rijeke Jangce i s jugom zemlje.

12

CRNA HRONIKA
Za sada nepoznata osoba u utorak nave~er upala je u frizerski salon Celine, koji se nalazi u Grbavi~koj ulici u Sarajevu, te oplja~kala radnicu. Napada~ je, kako je saop}eno iz MUP-a KS-a, uz prijetnju skalpelom, od uposlenice oteo nov~anik u kojem su bili njeni dokumenti, bankovna kartica te odre|ena svota novca, a potom pobjegao. O doga|aju je obavije{ten tu`ilac Kantonalnog tu`ila{tva u Sarajevu, a policija radi na identifikaciji i pronalasku razbojnika.

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Oplja~kana radnica frizerskog salona

Privedena zbog dilanja droge

Dvadesetpetogodi{nju Almu Sirbubalo u utorak popodne uhapsili su pripadnici Tre}e PU u Vi{egradskoj ulici u Sarajevu nakon {to su kod nje prilikom pretresa prona{li osam paketi}a heroina. Zbog sumnje da je drogu namjeravala preprodati, Sirbubalo je predata u Odsjek za zadr`avanje osoba li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. Policijski slu`benici rade na dokumentovanju kriminalnih aktivnosD. P. ti osumnji~ene.

DOBOJ Osumnji~enom za ubistvo supruge odre|en pritvor

Dva udesa kod Kalesije

Lije~io se u Sloveniji zbog depresije
Sudija za prethodni postupak Okru`nog suda u Doboju odredio je jednomjese~ni pritvor Petru Ani}u (60) iz Velenja (Slovenija), osumnji~enom za ubistvo supruge Radojke (55). Ova mjera Ani}u je, kako je potvr|eno iz Suda, odre|ena jer postoji opasnost od bjekstva. Naime, Ani} je dr`avljanin Slovenije, te ukoliko bi napustio na{u zemlju, postao bi nedostupan bh. pravosu|u. Ani} se, kako smo ve} pisali, sumnji~i da je u nedjelju, u selu Boljani} kod Doboja, u vikendici ubio suprugu. Pucao joj je u glavu iz pi{tolja, nakon ~ega je zbog o~itog nervnog rastrojstva kolima Hitne pomo}i prevezen na Neuropsihijatriju dobojske bolnice “Sveti apostol Luka” Prvi dan u . bolnici, kako saznajemo, s njim nije bilo mogu}e uspostaviti nikakav kontakt. Odre|ena mu je terapija, te je zadr`an u toj zdravstvenoj ustanovi pod nadzorom ljekara i policije. Ljekari su ustanovili da je u stanju te{ke depresije, a on im je poslije potvrdio da se ranije lije~io u Sloveniji, preciznije u Ljubljani. U utorak je, kako nam je potvr|eno iz izvora bliskih istrazi, uz ljekarski nalaz, predat u nadle`nost Okru`nog tu`ila{tva, koje je i zatra`ilo njegovo pritvaranje. Petar Ani} je, kako smo ve} objavili, rodom iz Boljani}a i tu je, prema pri~anju mje{tana, ~esto dolazio sa suprugom, a ovaj put su u selu planirali provesti godi{nji odmor. U depresiju je pao, navodno, nakon {to im je sin prije nekoliko godina poginuo, kako se moglo ~uti, u saobra}ajnoj nesre}i. S tom tragedijom, prema pri~anju onih koji ga poznaju, nikako se nije mogao pomiriti. [ta se u nedjelju desilo u vikendici Ani}a, za sada nije poznato i to bi trebala otkriti istraga koja je u toku. Utvr|eno je tek da je Petar iz pi{tolja pucao supruzi u glavu. Sa udaljenosti od jednog metra, kako je potvr|eno obdukcijom, pogodio ju je u sljepoo~nicu i nanio joj smrtonosnu povredu. Zrno je, naime, pro{lo kroz glavu i udarilo u zid, gdje je i prona|eno tokom uvi|aja. Tada su, uz ostale tragove, izuzeti i pi{tolj te 26 metaka. L. S.

U lan~anom sudaru u Gornjim Raincima pri~injena manja {teta

Kombijem udario u parkiranu prikolicu
U saobra}ajnoj nesre}i koja se prekju~er dogodila u kalesijskom naselju Kika~i, ~etrdesetsedmogodi{nja L. Selmanovi} je zadobila te{ke povrede, dok su tri osobe lak{e povrije|ene. L. Selmanovi} je smje{tena na Odjel hirurgije Univerzitetskog klini~kog centra Tuzla i nije `ivotno ugro`ena. Kako nam je re~eno na UKC-u, njene povrede zahtijevaju daljnje bolni~ko lije~enje. Ina~e, do nesre}e je do{lo kada je pedesetogodi{nji Kasim Selmanovi} izgubio kontrolu nad kombijem te udario u parkiranu prikolicu u vlasni-

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj 65 0 Rs 203872 11 Rs Sarajevo, 29.5.2012. godine Op}inski sud u Sarajevu i to sudija Mi~ovi} Gordana, u pravnoj stvari tu`itelja DIVOVI] IBRAHIM iz Sarajeva, Aleja lipa br. 50, protiv tu`enih "HISE" DOO Sarajevo, ul. Kolodvorska br. 12 i UDRU@ENJE INVALIDA RADA KANTONA SARAJEVO, ul. Salke Lagumd`ije br. 13, radi brisanja direktora iz Sudskog registra i isplate potra`ivanja plata iz radnog odnosa, v.s.p. 17.895,00 KM, objavljuje sljede}i

OGLAS
POZIV Za prvotu`itelja "HISE" DOO SARAJEVO, ul. Kolodvorska br. 12 Pozivate se kao stranka na PRIPREMNO RO^I[TE zakazano za 19.9.2012. godine u 13 sati, pred ovaj sud u sobu broj 322/III.

NAPOMENA: Stranke su du`ne najkasnije na pripremnom ro~i{tu iznijeti sve ~injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i predlo`iti sve dokaze koje `ele izvesti u toku postupka, te na pripremno ro~i{te donijeti sve isprave i predmete koje `ele upotrijebiti kao dokaz (~l. 77. ZPP-a). Na pripremnom ro~i{tu }e se raspravljati o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok postupka, o prijedlozima stranaka i ~injeni~nim navodima kojima stranke obrazla`u svoje prijedloge (~l. 79, 80 ZPP-a). Tu`eni mo`e najkasnije na pripremnom ro~i{tu podnijeti protivtu`bu (~l. 74. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e tu`ilac, a bio je uredno obavije{ten, smatrat }e se da je tu`ba povu~ena, osim ako tu`eni ne zahtijeva da se ro~i{te odr`i (~l. 84. stav 1. ZPP-a). Ako na pripremno ro~i{te ne do|e uredno obavije{ten tu`eni, ro~i{te }e se odr`ati bez njegovog prisustva (~l. 84. stav 2. ZPP-a). Sudija Mi~ovi} Gordana Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja.

Voza~ kombija Kasim Selmanovi} i dvoje njegove djece lak{e povrije|eni, dok je supruga zbog te{kih povreda zadr`ana u UKC-u Tuzla na lije~enju

{tvu Zijada Had`i}a koja se nalazila pored puta. Voza~ kombija je u ovoj nesre}i lak{e povrije|en, kao i njegovo dvoje djece, dok je supruga zadobila te{ke povrede. Nekoliko sati ranije na magistralnom putu Tuzla - Zvornik, u naselju Gornji Rainci kod Kalesije, do{lo je do lan~anog sudara u kojem su u~estvovala tri automobila. U nesre}i nije bilo povrije|enih, a na vozilima je pri~injena manja materijalna {teta. Uvi|aje na mjestima oba udesa izvr{ili su slu`benici Policijske S. K. uprave Kalesija.

Banjalu~anin uhap{en na Pucala u Sarajevskom aerodromu mercedes
Zenica
Banjalu~anin Darko Bu~an ju~er ujutro uhap{en je na Sarajevskom aerodromu na osnovu potjernice koju je, na zahtjev Osnovnog suda Banja Luka, za njim raspisao MUPRS-a, potvr|eno nam je iz Grani~ne policije BiH. Potjernica za Bu~anom je raspisana zbog dva krivi~na djela: krivotvorenje isprava i prikrivanje, odnosno jer je ustanovljeno da je posjedovao falsifikovanu putnu ispravu. On je, nakon hap{enja, predat pripadnicima Sudske policije iz Isto~nog Sarajeva, koji su ga sproveli u KPZ Banja Luka. Ina~e, Osnovni sud Banja Luka zatra`io je da se za Bu~anom raspi{e potjernica nakon {to se nije pojavio na nekoliko ro~i{ta u postupku koji se vodi zbog krivotvorenja isprava i prikrivanja.
D. P.

Safeta H. preksino} je u Gora`danskoj ulici u zeni~kom prigradskom naselju Lukovo Polje iz pi{tolja ispalila nekoliko hitaca u parkirani mercedes (T74-K-756), vlasni{tvo Elvisa S. iz Zenice. Na vozilu je pri~injena materijalna {teta, a od Safete H. je oduzet pi{tolj te je zajedno sa vlasnikom mercedesa privedena. Kako saznajemo, protiv Safete H. bi trebala biti dostavljena prijava Kantonalnom tu`ila{tvu Zenica zbog izazivanja op}e opasnosti i nelegalnog posjedovanja oru`ja i eksplozivnih Mi. D. sredstava.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

CRNA HRONIKA
Tri osobe povrije|ene su u srijedu, pola sata iza pono}i, u sudaru terenca tojota landcruiser (A24-E-311), kojim je upravljao P. M. (27), i golfa VI (A75-T-433) sa voza~em M. T, potvr|eno je iz MUP-a KS-a. U ovom sudaru, nakon kojeg je terenac zavr{io na krovu, a koji se desio na raskrsnici Bulevara Me{e Selimovi}a i Ulice Sr|ana Aleksi}a lak{e povrede zadobili su S. H. (18), saputnica u tojoti, voza~ golfa i njegov saputnik P. M. D. P.

13

Tri osobe lak{e povrije|ene

Skuterom udario u golf

Foto: D. TORCHE

Dvije osobe lak{e su povrije|ene ju~er u sarajevskoj ulici Obala Kulina bana, kada je K. D. skuterom udario u golf (A23-J004) ispred sebe, saznajemo iz MUP-a KS-a. Osim voza~a skutera, na kon su da ra, u KUM KCUS-a je prevezena i saputnica iz golfa B. B, te su kod oboje konstatovane lak{e povrede. Uvi|aj na mjestu nesre}e izvr{ili su slu`benici PU Centar.
L. S.

USPJE[NE AKCIJE POLICAJACA U HERCEGOVINI

ODUZETO 100 GRAMA HEROINA U
odvojenim akcijama koje je hercegova~ka policija izvela u Jablanici i Grudama zaplijenjeno je oko 100 grama heroina i 50-ak stabljika indijske konoplje, a uhap{eni su Stanko Brzica (25) iz mjesta Pogana Vlaka kod Gruda, koji je otprije poznat policiji po ~injenju krivi~nih djela, i Goran Milavi} (30) iz Mostara.

Otkrivena planta`a indijske konoplje,
Stanko Brzica uhva}en kada je krenuo da zalije stabljike marihuane Goran Milavi} u fiatu poku{ao prebaciti drogu u Mostar
u fiatu italijanskih registarskih oznaka zaustavljen je Goran Milavi}, nakon {to je policija do{la do saznanja da prema Mostaru prevozi drogu. Pripadnici Odjela za posebne namjene pri Sektoru krim-policije MUP-a HNK-a te pripadnici Policijske stanice Jablanica zaustavili su Milavi}evo vozilo, te kod njega prona{li 100 grama heroina.

Dokazi - fla{e vode
Inspektori Odjela za droge, specijalci i pripadnici Policijske uprave Grude u utorak popodne uhapsili su Brzicu sa fla{ama vode u rukama, koje je ponio da zalije planta`u indijske konoplje. Na osnovu operativnih saznanja, policija je do{la do informacija da je u mjestu Pogana Vlaka, kod Gruda, na te{ko pristupa~nom terenu zasa|eno 50-ak stabljika indijske konoplje visine od 135 do 175 centimetara. Policajci su napravili zasjedu i nedugo

Hap{enje u Posu{ju
Nakon ispitivanja u policiji, Milavi} je ju~er predat Kantonalnom tu`ila{tvu u Mostaru, a danas }e se znati da li }e za njega biti zatra`en pritvor ili }e se braniti sa slobode. Podsjetimo da je ovo druga uspje{na akcija u posljednjih 10-ak dana. Tako je pro{log ponedjeljka policija u Posu{ju uhapsila 52-godi{njeg Petra Bo{njaka, njegovog sina Marija (24) i Amelu Dedi} (26) nakon {to je kod njih na|eno 250 D. P. grama heroina.

Stabljike otkrivene na te{ko pristupa~nom terenu

nakon toga Brzica im je sam uletio u ruke, nose}i sa sobom fla{e vode - dokaze da je on uzgajao te biljke. Nakon uvi|aja, stabljike su po~upane, upakovane i poslane na vje-

{ta~enje. Protiv Stanka Brzice policija }e podnijeti krivi~nu prijavu zbog uzgoja i prodaje droge. Dodajmo da je akcija u kojoj je otkrivena ova planta`a indijske konoplje,

nastavak akcije Sektora kriminalisti~ke policije MUP-a ZHK-a kodnog naziva [ok, koja je zapo~ela u aprilu ove godine. Iste ve~eri na podru~ju Jablanice

Gorjela ku}a kod Dervente

Prona|en le{ u rijeci Bosni
Radnici firmi “Drvoprerada \uri}” iz Dervente i “\urkovi}” iz Doboja, koji su radili na iskopavanju {ljunka, ju~er ujutro prona{li su be`ivotno tijelo nepoznate osobe u rijeci Bosni kod `eljezni~kog mosta, na lokalitetu Luke kod Doboja. Radnici su odmah obavijestili Policijsku stanicu Doboj II, ~iji su pripadnici obavili uvi|aj u prisustvu ljekara mrtvozornika Doma zdravlja u ovom gradu, potvr|eno je u Centru javne bezbjednosti Doboj. De`urni tu`ilac, kojeg su policajci obavijestili o ovom doga|aju, naredio je da se obavi obdukcija tijela kako bi se utvrdio uzrok smrti. Od patologa Ljubomira Curki}a saznajemo da }e obdukcija tijela prona|enog u rijeci biti obavljena danas.
D. P.

Povrije|en u po`aru koji je sam izazvao
• Zbog opekotina koje je zadobio u po`aru, Drago Stojakovi} preba~en u banjalu~ku bolnicu • Pijan zaboravio ugasiti cigaretu ili svije}u?
Drago Stojakovi} iz Gornjeg Detlaka kod Dervente zadobio je opekotine po tijelu nakon {to je u no}i izme|u ponedjeljka i utorka nepa`njom, najvjerovatnije u pijanom stanju, izazvao po`ar u sobi u kojoj je spavao. Iz dobojske policije potvr|eno nam je da im je po`ar u Stojakovi}evoj ku}i prijavljen u utorak, te da je vlasnik zbog opekotina prevezen u dobojsku bolnicu. Me|utim, zbog te`ine povreda, odnosno ~injenice da opekotine zahvataju oko 30 posto tijela on je transportovan u Klini~ki centar Banja Luka, te upu}en u Kliniku za plasti~no-rekonstruktivnu hirurgiju. Njegovo stanje ju~er je, kako su potvrdili iz te zdravstvene ustanove, bilo stabilno. U po`aru, koji su lokalizovali pripadnici Vatrogasne jedinice Derventa, izgorio je krov ku}e, a o{te}ene su i prostorije na spratu. Uvi|ajem, koji su izvr{ili slu`benici PS Derventa i inspektor za protivpo`arnu za{titu CJB-a Doboj, utvr|eno je da je po`ar najvjerovatnije prouzrokovan
Klini~ki centar Banja Luka

Bijeljina
nepa`njom vlasnika. On je, naime, boravio na spratu ku}e, neopremljenom za stanovanje, na kojem jo{ nije bila uvedena struja, ~ime je isklju~ena mogu}nost da su po`ar izazvale elektri~ne instalacije. Pretpostavlja se da je po`ar izazvala upaljena cigareta ili svije}a koju je Stojakovi} zaboravio ugasiti prije spavanja. D. P.

Preko preregistrovane firme prali novac
Protiv S. M. (30) i D. J. (37) iz Karakaja, op{tina Zvornik, te G. R. (49) iz Malog Zvornika slu`benici CJB-a Bijeljina dostavili su Tu`ila{tvu BiH izvje{taj zbog krivi~nih djela organizovani kriminal, pranje novca te utaja poreza. Osumnji~eni su, kako prenosi Srna, kao organizovana kriminalna grupa, izvr{ili preregis-

traciju firme Teo Maks Zvornik, preko koje su od maja do jula pro{le godine prometovali novac i imovinu u vrijednosti od 719.391 KM, bez evidentiranja u poslovno-knjigovodstvenu dokumentaciju. Posluju}i na takav na~in, na ime obra~una i uplate obaveza po osnovu indirektnih poreza, oni su o{tetili bud`et za 122.296 KM.

14

REGION
VIJESTI

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

HRVATSKA ODLU^NA DA STAVI TO^KU NA GRANI^NE SPOROVE S BiH

Josipovi} posrednik
Devet radnica Koke otrovano amonijakom
Devet `ena, zaposlenica industrije mesa Koka, zbrinuto je ju~er prijepodne u vara`dinskoj bolnici zbog trovanja amonijakom. @ene su imale lak{e simptome trovanja i izvan su `ivotne opasnosti, ali su ipak zadr`ane na posmatranju na Odjelu interne. Tehni~ki kvar koji je uzrokovao isticanje amonijaka u pogonu Koke u Vara`dinu sanirala je slu`ba za odr`avanje kompanije. Inspektor za{tite okoli{a, pregledom pogona utvrdio je da nema opasnosti za okolinu, dok su inspektori za{tite na radu nalo`ili ispitivanje ispravnosti ostalih ure|aja za rashla|ivanje u pogonu, kao i blombiranje spornog ure|aja iz kojeg je isticao amonijak.

U KRAJNJOJ NU@DI
Hrvatska trenuta~no nema ure|ene granice s ve}inom susjeda, ali }e Vlada najesen predlo`iti ratifikaciju Sporazuma koji su potpisali Tu|man i Izetbegovi}
(Od na{e stalne dopisnice iz Zagreba)

Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} smatra da predsjednik Vlade Zoran Milanovi} (SDP) i {ef najve}e hrvatske oporbene stranke Tomislav Karamarko (HDZ) zasad mogu i bez njegovog posredovanja na}i rje{enje pitanja granice s BiH, potvr|eno je ju~er u izjavi za Oslobo|enje iz ureda predsjednika.

Kritike UN-a
Generalni sekretar UN-a Ban Ki-moon ozbiljno je zabrinut zbog reakcija kosovske policije tokom serije incidenata koji su pratili proslavu Vidovdana, navode}i da izostanak akcije “ozbiljno dovodi u pitanje sposobnost policije da se izbori sa kriznim situacijama i stekne povjerenje javnosti”. Istovremeno, uputio je i ozbiljne kritike me|unarodnoj zajednici, navode}i da izostanak {irokog konsenzusa u velikoj mjeri ote`ava postizanje “neophodnih kompromisa” u procesu rje{avanja problema izme|u Beograda i Pri{tine, javlja RTS. Ban Ki-moon je, pak, jo{ jednom upozorio na ozbiljne probleme sa kojima se suo~avaju manjinske zajednice na Kosovu, kao i na mali broj prognanih Srba koji se u protekla tri mjeseca vratio na Kosovo. Prema evidenciji UNMIK-a, u 19 incidenata provaljeno je u 23 srpske ku}e, a nastavljano je i kamenovanje vozila sa srpskim registarskim tablicama.

Ustavne ovlasti
No, pred sje dnik Jo si po vi} spreman je pomo}i u okviru svojih ustavnih ovlasti, dakako, ukoliko za to bude potrebe, re~eno je za na{ list. Povod da na{ list kontaktira ured predsjednika RH u Zagrebu bila je tvrdnja pojedinih medija da }e Josipovi} zbog granice s BiH pozvati vladaju}e i oporbu na dogovor. S obzirom na to da Hrvatska trenuta~no nema ure|ene granice s ve}inom susjeda, cilj je da se otvorena pitanja rije{e, uklju~uju}i i pitanje granice sa susjednom BiH. Vlada }e najesen predlo`iti Saboru ratifikaciju Sporazuma o granici koji su 30. ju la 1999. po tpi sa li ta da {nji hrvat ski pred sje dnik Fra njo Tu|man i predsjednik Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi}. Prema tuma~enjima pravnih eksperata, za ratifikaciju, odnosno potvrdu ovog me|udr`avnog ugovora, potrebna je kvalificirana, tj. natpolovi~na ve}i-

Josipovi}: Javnosti se treba prezentirati cjelina Sporazuma iz 1999.

NATPOLOVI^NA VE]INA Prema tuma~enjima pravnih eksperata, za ratifikaciju, odnosno potvrdu ovog me|udr`avnog ugovora, potrebna je kvalificirana, tj. natpolovi~na ve}ina koju vladaju}a Kukuriku koalicija ima, a ne dvotre}inska ve}ina, kao {to tvrdi istaknuti hadezeovac Vladimir [eks
na koju vladaju}a Kukuriku koalicija ima, a ne dvotre}inska ve}ina, kao {to tvrdi istaknuti hadezeovac Vladimir [eks. Naime, HDZ se energi~no protivi ratifikaciji ovog sporazuma te tvrdi da je rije~ o “promjeni granica” . Da eksperti moraju to~no utvrditi situaciju, izjavio je {ef HDZa Karamarko, jer prema onome {to HDZ sada zna, “otoci Veliki i Mali {koj i vrh poluotoka Kleka bili su u sastavu Hrvatske” Kara. marko tako|er podr`ava dobrosusjedske odnose s BiH, napominje kako u dobroj vjeri treba sjesti za stol i s BiH u dobrom tonu pitanje granice raspraviti, a po rije~ima prvog hadezeovca, ponovni razgovor o granici ne treba shvatiti kao problem. HDZ je, ina~e, prije ne{to vi{e od godinu, kada je jo{ bio na vlasti, potvrdio da je Sporazum Tu|man - Izetbegovi} iz 1999. privremeno na snazi, a ova formulacija prihva}ena je i u okviru pregovora o Poglavlju 24, Sigurnost i sloboda kretanja, u sklopu pristupnih pregovora Hrvatske s EU. Privremeni re`im tog sporazuma vrijedi i danas.

Kostajnica i Neum
Predsjednik Josipovi} zalo`io se jo{ jedanput da se cjelina Sporazuma prezentira hrvatskoj javnosti, kako se tvrdi, posebno kada je rije~ o granici na Uni kod Kostajnice. Granica kod Kostajnice i Neuma samo su dvije od ukupno 26 spornih to~aka koje ovaj sporazum utvr|uje du` granice izme|u Hrvatske i BiH duge 1.000 kilometara. Jadranka DIZDAR

Njema~ki mediji o krizi u Sloveniji

Bandi} otpisuje dugove
Gradona~elnik Zagreba Milan Bandi} uputio je javni poziv svim fizi~kim i pravnim osobama u Zagrebu kojim se gra|ani pozivaju na podno{enje zahtjeva za otpis kamata za dospjele, a nenapla}ene dugove poreza, stoji na internetskoj stranici Grada Zagreba. U pozivu {to ga potpisuje gradona~elnik stoji da }e se dospjeli dug s osnove kamata otpisati ako podnositelj zahtjeva, u roku od 30 dana od dana uskla|enja stanja s Gradskim uredom za financije, na propisane uplatne ra~une prihoda prora~una Grada Zagreba uplati glavnicu duga. Nakon {to je ministar financija Slavko Lini} najavio da }e se dug morati otpisati i gra|anima slabijeg imovinskog stanja, donesena je uredba da i jedinice lokalne uprave mogu opra{tati dugove.

Poklekla
ljubimica Evrope
“Ljubimica Evrope je na rubu” , naslov je koji je objavio njema~ki dnevnik Süddeutsche Zeitung u kojem se op{irno analizira finansijska kriza u Sloveniji. Na ime, nje ma ~ka {tam pa podsje}a kako je u vrijeme pro{irenja Evropske unije Slovenija bila ljubimica, jer je bila po svemu najbolja od novoprido{lih ~lanica Evrope, no te{ka kriza kao i uvo|enje eura oslabilo je Sloveniju, prenosi Index.hr. [tavi{e, u uvodu teksta, u podsje}anju “na neke bolje dane” , Slovenija se uspore|uje s Austrijom i to kao “produ`etak mnogo ~i{}e Austrije” te nagla{ava kako je do ju~er Slovenija bila model mla|im ~lanicama EU. No, danas je Sloveniju svom `estinom pogodila du`ni~ka kriza, a Moody je nedavno smanjio kreditni rejting zemlje na svega dva koraka do sme}a. Slovenija se na{la u problemima jer je izvoz pao za petinu te lo{ih zajmova dvije najve}e banke i to Nove Ljubljanske banke i Nove Kreditne banke Maribor. Danas je aktuelna pri~a da slovenska Vlada tra`i hitno pomo} od EU u iznosu od 1,3 milijarde eura, a koju za sada slu`beni izvori u Vladi demantiraLjubljana: Od modela za nove ~lanice do zemlje na rubu ponora

ju. U tekstu se citira Vladimir Gligorov poznati ekonomski analiti~ar koji poru~uje da bi Slovenija trebala vrlo skoro zatra`iti pomo} ili EU ili MMF-a. Slovenija je du`na 17 milijardi eura, {to zapravo nije mnogo, ali problem je u tome {to se taj

dug ne mo`e refinansirati. Nezaposlenost je na visokih 8,2 posto, a Slovenci u vrijeme {tednje primaju i manje pla}e. Najava smanjivanja dje~ijeg doplatka kao i naknade za nezaposlene mogao bi Sloveniju dotu}i, pi{e njema~ka {tampa.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OGLASI

15

16

SVIJET
VIJESTI

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Satelitski snimci otkrili {okantne prizore

ALEP RAZOREN ARTILJERIJOM
Pakistanski premijer pozvan na sud
Pakistanskom premijeru Rad`i Pervezu A{rafu ju~er je nare|eno da se pojavi pred Vrhovnim sudom ovog mjeseca zbog propu{tanja da postupi po naredbi i ponovo otvori korupcijski slu~aj protiv predsjednika Asifa Alija Zardarija, javlja Fena. Prije dva mjeseca A{rafov prethodnik Jusuf Reza Gilani progla{en je krivim zbog iste stvari i time diskvalificiran da bude premijer. Sud je sada pozvao i novog premijera Rad`u Perveza A{rafa da poka`e razloge zbog kojih nije proveo nare|eno, time pokazuju}i prezir prema sudu. Pozivanje na sud mo`e biti iskori{teno i da se A{raf formalno optu`i zbog nepo{tovanja suda i time diskvalificira za mjesto premijera, {to bi bio novi udarac vladaju}oj Pakistanskoj narodnoj par tiji (PPP).

Vojska Sirije po~ela kopnenu ofanzivu na Alep Asad bi mogao da tra`i osnivanje enklave za {iitsku sektu alavita, {to bi zna~ilo cijepanje Sirije, ka`e Abdulah
poginulo najmanje 13 osoba, saop{tila je organizacija za ljudska prava OSDH. Nove `rtve zabilje`ene su dan nakon {to je sirijski predsjednik Ba{ar alAsad obe}ao da }e zemlju o~istiti od terorista. Prema podacima organizacija za ljudska prava, u Siriji je dan ranije ubijeno 225 ljudi, od ~ega 129 civila, 50 pobunjenika i 46 vojnika. Vojska, koja je pro{log vikenda uputila znatno poja~anje u Alep, gdje se od 20. jula vode borbe, spremna je za odlu~uju}u bitku, navodi neimenovani izvor iz sigurnosnih snaga. U Alepu se, prema vojnim izvorima, nalazi najmanje 20.000 vojnika, dok se procjene broja pobunje-

Sirijska vojska po~ela je kopnenu ofanzivu na Alep, najve}i grad u toj zemlji i krenula tenkovima i blindiranim vozilima u dio grada koji je pod kontrolom pobunjenika, rekao je jedan izvor blizak bezbjednosnim slu`bama u Damasku.

Ginu civili
- Ofanziva je po~ela. Poku{aji napredovanja vojske se nastavljaju, a vojnicima Slobodne sirijske vojske je veoma te{ko da vode kontraofanzivu, rekao je za agenciju France Presse taj izvor i dodao da je cilj zauzimanje kvarta Salahedin. U bombardovanju polo`aja pobunjenika u Alepu ju~er je

Jordanski kralj pla{i se raspada Sirije

nika kre}u od 6.000 do 8.000. Amnesty International, me|unarodna organizacija za za{titu ljudskih prava sa sjedi{tem u Londonu,

objavio je nove satelitske snimke Alepa. U izvje{taju objavljenom ju~er stoji da najnoviji snimci pokazuju poja~ano kori{tenje te{kog

Egipatska vojska izvela zra~ne udare

U napadu na
Bjelorusija protjerala sve {vedske diplomate
[vedska je saop}ila ju~er da je Bjelorusija protjerala sve njene diplomate, pet dana nakon {to je protjeran {vedski ambasador iz Minska. - Bjeloruski predsjednik Aleksandar Luka{enko vratio je sve {vedske diplomate iz Bjelorusije. Njegov strah od ljudskih prava dosegnuo je vrhunac, napisao je na Twit teru {vedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt. [vedska je odlu~ila da oduzme dozvole boravka dvojici bjeloruskih diplomata na slu`bi u Stockholmu.

Sinaju 20 mrtvih
Dvadeset osoba ubijeno je ju~er u egipatskim helikopterskim napadima na Sinaju, objavila je egipatska televizija tri dana nakon {to je 16 egipatskih vojnika ubijeno u napadu koji se pripisuje islamskim ekstremistima. Prema pisanju Nile Newsa, jedan Apa~ je izveo napad na vozila aktivista na sjeveru poluotoka. Jedan vojni zvani~nik sa Sinaja izjavio je za {tampu da je ubijeno “20 terorista” u operaciji izvedenoj na selo Tumah te da je operacija nastavljena. Egipat je u utorak po~eo radove na blokiranju tunela za krijum~arenje u pojas Gaze, izjavio je neimenovani sigurnosni izvor, dva dana nakon {to je zatvoren grani~ni prelaz Rafah zbog napada u kojem je ubijeno 16 egipatskih grani~ara. Ministarstvo zdravstva Palestine saop}ilo je da je zatvaranje grani~nog prelaza sprije~ilo bolesne Palestince da nastave lije~enje van granica zemlje. Prema rije~ima glasnoKairo: Sahranjeno 16 grani~ara

govornika ministarstva zdravlja E{refa al-Kudre, grani~ni prelaz Refah ima ulogu sudbonosnog prelaza i za dopremu lijekova. Hiljade Egip}ana prisustvovale su ju~er na d`enazi ubijenih voj-

nika. Neki od o`alo{}enih uzvikivali su parole protiv predsjednika Muhameda Mursija i pokreta Muslimansko bratstvo, zbog njihove povezanosti s palestinskim pokretom Hamas.

[kolski odbor Druge gimnazije Sarajevo je na osnovu odredbe ~lana 168. Pravila Druge gimnazije Sarajevo i na osnovu saglasnosti resornog ministra broj 11-38-22636-4/12 od 25. 7. 2012. godine donio jednoglasno odluku da se raspi{e

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine

Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina

K Oslijede}a K U ta: S N radna mjes R za
1. Profesor hemije, 2 izvr{ioca, puna nastavna norma, na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2013. godine; 2. Profesor bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knji`evnosti, 1 izvr{ilac, puna nastavna norma na neodre|eno vrijeme; 3. Profesor geografije, 1 izvr{ilac, puna nastavna norma, na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2013. godine; 4. Profesor engleskog jezika i knji`evnosti, 1 izvr{ilac, puna nastavna norma na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2013. godine; 5. Profesor njema~kog jezika, 1 izvr{ilac, puna nastavna norma, na odre|eno vrijeme do povratka profesorice sa porodiljskog odsustva; 6. No}ni ~uvar, 1 izvr{ilac, na neodre|eno vrijeme, uz probni rad u trajanju od 3 mjeseca. Uvjeti: - visoka stru~na sprema, izuzev za radno mjesto pod rednim brojem 6. - za radno mjesto pod brojem 6. zavr{ena osnovna {kola i polo`en ispit protupo`arne za{tite. - polo`en stru~ni istpit za obavljanje samostalnog odgojno-obrazovnog rada za radno mjesto pod brojem 2. - za sva radna mjesta, osim radnog mjesta pod brojem 6, neophodno je znanje engleskog jezika za izvo|enje nastave u IB programu. Uz aplikaciju kandidat treba dostaviti: - diplomu o zavr{enom fakultetu - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu za radno mjesto pod brojem 2. - rodni list - uvjerenje o dr`avljanstvu - kra}u biografiju Uz aplikaciju se dostavljaju ovjerene fotokopije dokumenata, a u slu~aju prijema, potrebna }e biti original dokumentacija i ljekarsko uvjerenje. Konkurs je otvoren 8 dana od dana objavljivanja u dnevnom listu "Oslobo|enje". Prijave treba dostaviti na adresu: Druga gimnazija Sarajevo, Ulica Sutjeska br. 1 sa naznakom "ZA KONKURS". Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

KANTON SARAJEVO Ured za kvalitet
Broj: 20-34-23066-1/12 Sarajevo, 9.8.2012. godine

CANTON SARAJEVO Office for Quality

Na osnovu ~l. 30. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije BiH", broj 49/05) i ~lana 20. Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Ureda za kvalitet Kantona Sarajevo broj: 20-34-22117/07 od 22.2.2007. godine {ef Ureda za kvalitet Kantona Sarajevo o b j a v l j u j e

IS PRAV KU OGLASA
za popunu upra`njenog radnog mjesta namje{tenika na odre|eno vrijeme u Uredu za kvalitet Kantona Sarajevo objavljenog 8.8.2012. godine u dnevnim novinama "Oslobo|enje" U tekstu oglasa rije~ "interni" zamjenjuje se sa rije~i "javni". Dio teksta "Pravo u~e{}a imaju namje{tenici iz organa dr`avne slu`be svih nivoa vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine" se bri{e. Dio teksta "Interni oglas ostaje otvoren 10 (deset) dana od dana objavljivanja na oglasnoj plo~i i WEB stranici Kantona Sarajevo: www.ks.gov.ba. Interni oglas je objavljen na oglasnoj plo~i i na oglasnoj plo~i Kantona Sarajevo u dan i datum i istog dana je objavljen i na WEB stranici Kantona Sarajevo" se zamjenjuje tekstom: "Javni oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja u dnevnom listu Oslobo|enje". [ef Ureda

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

SVIJET
U Tursku stiglo 2.399 izbjeglica
U poku{aju da napuste zemlju i na|u spas od re`ima, 2.399 sirijskih izbjeglica, od kojih su dva generala, 37 vojnika i devet ranjenika, stiglo je ju~er u Tursku. Nakon {to su stigli u pograni~na sela Kusakli, Bukulmez i Kavalcik, koja se nalaze u blizini turskog grada Hataja, podnijeli su zahtjev za azil. Izbjeglice su zatim autobusima preba~ene u izbjegli~ki kamp u op}ini Rejhanli, javila je agencija Anadolija. Me|u njima se nalazilo i devet ranjenika, koji su hitno preba~eni u lokalnu bolnicu.

17

VIJESTI

Ubijena trojica vojnika NATO-a
Tri vojnika NATO-a ubijena su ju~er u dvostrukom samoubila~kom napadu na istoku Afganistana, doznaje se iz sigurnosnih izvora. Tri pripadnika NATO-ovih Me|unarodnih snaga za pomo} sigurnosti (ISAF) ubijena su u napadu pobunjenika na istoku zemlje, saop}io je ISAF ne navode}i pojedinosti. Vojnici su ubijeni u dvostrukom samoubila~kom napadu u pokrajini Kunar, izjavio je jedan zapadni vojni izvor. - Dva napada~a su napala ameri~ke vojnike, savjetnike, koji su se kretali od svoje baze prema zgradi vlade u Kunaru, izjavio je za agenciju AFP Ajvaz Muhamed Naziri, {ef policije u ovoj pokrajini. Uprkos prisustvu 130.000 vojnika ISAF-a koji poma`u 352.000 afganistanskih vojnika i policajaca, vlada u Kabulu i njeni saveznici nisu uspjeli da pobijede pobunu talibana koje je krajem 2001. otjerala s vlasti strana koalicija.

Pobunjenicima je veoma te{ko da vode kontraofanzivu

naoru`anja. Na snimku od 31. jula vidi se 600 kratera u jednoj stambenoj ~etvrti. - Sirijski predsjednik Ba{ar al-Asad mogao bi da tra`i osnivanje enklave za {iitsku sektu alavita, kojoj i sam pripada, uko li ko ne bu de mo gao da odr`i kontrolu nad cijelom Sirijom, izjavio je ju~er jordanski

kralj Abdulah za ameri~ku televiziju CBS i ocijenio da bi to izazvalo decenijske probleme u regionu.

Ne}e se povu}i
- Imam osje}aj da bi, ukoliko ne bude mogao da vlada cijelom Sirijom, enklava alavita mogla da bude plan B. Mislim da bi to za

nas bio najgori mogu}i scenario, jer to zna~i cijepanje Sirije, ali i otimanje za zemlju, {to, po mom mi{ljenju, nema nikakve logike. To bi moglo da stvori probleme od kojih decenijama ne bismo mogli da se oporavimo, upozorio je jordanski kralj. Pobunu protiv Asada predvode prete`no suniti, koji su i ve-

}insko stanovni{tvo u Siriji, dok su alaviti manjina. Jordanski kralj, ~ije se ve}insko sunitsko kraljevstvo na sjeveru grani~i sa Sirijom, smatra da se Asad ne}e povu}i sa vlasti. - On vjeruje da je u pravu. Mislim da re`im smatra da nema druge alternative nego da nastavi, rekao je kralj Abdulah.

Odluka Baracka Obame

Ne}e biti protjerano 1,76 miliona ljudi
Prema novoj procjeni koju je objavio ameri~ki Institut za useljeni~ku politiku, 1,76 miliona ilegalnih useljenika u SAD-u obuhva}eno je privremenom suspenzijom protjerivanja iz zemlje koju je 15. juna donio predsjednik Barack Obama. Mjera se odnosi na useljenike od 15 do 30 godina koji su na ameri~ki teritorij u{li prije nego su napunili 16 godina, {kolovani su i protiv njih nije vo|en kazneni postupak. MPI procjenjuje da tri ~etvrtine te populacije dolaze iz Meksika i Centralne Amerike, a savezne dr`ave Kalifornija, Teksas, Florida, New

Monsunske ki{e paralisale Filipine
Za 11 dana broj `rtava popeo se na 64, a pod vodom je blizu 60 procenata Manile, u kojoj `ivi 12 miliona ljudi. Spasila~ke slu`be prona{le su jo{ 11 tijela `rtava poplava na Filipinima, ~ime je broj nastradalih za 1 dana nepogoda porastao na 64, 1 dok je najmanje 850.000 osoba bilo primorano da napusti svoje domove ili su u njima ostali zarobljeni. Benito Ramos, {ef filipinske Agencije za prirodne katastrofe, rekao je da je poplavljeno skoro 60 procenata Manile. Iako su Filipini izbjegli direktan udarac tajfuna Saole pro{le sedmice, zemlja je prakti~no paralisana zbog monsunskih ki{a. [kole, berze i ve}ina vladinih kancelarija i sjedi{ta privatnih kompanija u Manili ne rade.

Mjera se odnosi na useljenike od 15 do 30 godina

York te Illinois imaju najve}i broj kvalificiranih ilegalnih useljenika. Obama je rekao da nije rije~ o amnestiji, niti prvom koraku prema dobivanju ameri~kog dr`avljanstva. Analiti~ari dr`e da bi taj potez trebao Obami pomo}i da pobijedi na izborima. Protivni~ka republikanska stranka o{tro se protivi takvoj politici. - Amerikanci bi trebali biti uvrije|eni jer predsjednik zaobilazi ovlasti koje su u nadle`nosti ustava i Kongresa amnestiraju}i ukazom milion stranaca koji protivzakonito `ive u SAD-u, rekao je konzervativni zastupnik Steve King.

1.000.000,00 KM

GARANTOVANI

GARANTOVANI JACKPOT ZA NAREDNO KOLO JOKER-a

50.000,00 KM

PRIVREMENI IZVJEŠTAJ PRIVREMENI IZVJEŠTAJ JOKER-a 40. KOLA SuperLOTO-a UZ 40. KOLO SuperLOTO-a OD 07. 08. 2012. godine OD 07. 08. 2012. godine
Dobitak sa 6 pogodaka - JACKPOT:
GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA LOTO 6/45..............................................................................380.000,00 KM GARANTOVANI JACK POT NAREDNOG KOLA ZA BOJU ................................................................................620.000,00 KM DOBITNA KOMBINACIJA SuperLOTO-a:

Dobitak sa 6 brojeva - JACKPOT:

DOBITNA BOJA: CRVENA

08 12 15 16 22 24

BROJEVI PO REDOSLIJEDU IZVLAČENJA

22 24 12 16 08 15
2 6 4 6 2 1 6 8 8 1 5 2

Ukupna uplata Loto 6/45 je:....................78.083,00 KM Fond dobitaka za igru Odaberi boju 65%........5.934,37 KM Fond dobitaka 50%:.............................................39.041,50 KM Akumulirano u fondu za Jackpot .................. 192.819,25 KM Ukupna uplata za igru Jackpot ukupno:...................................................198.753,62 KM Odaberi boju je: .......................................9.129,80 KM
Fondovi dobitaka za Loto 6/45 Fond za dobitak prve vrste 30% : ................. 11.712,45 KM Akumulirano u fondu za jackpot:................348.075,00 KM Jackpot ukupno: ...............................................359.787,45 KM Fond za dobitak druge vrste 15 % : .................5.856,23 KM Fond za dobitak treće vrste 17,50 % : .............6.832,26 KM Fond za dobitak četvrte vrste 37,50 % : .....14.640,56 KM

PRVI DOBITNI BROJ JOKERA DRUGI DOBITNI BROJ JOKERA
UKUPNA UPLATA:.....................................9.035,00 KM Nagradni fond 50%:................................4.517,50 KM Fond za dobitak prve vrste 20%:..........903,50 KM Broj dobitaka 1. vrste (6 brojeva): Broj dobitaka 2. vrste (5 brojeva): Broj dobitaka 3. vrste (4 broja): Broj dobitaka 4. vrste (3 broja): Broj dobitaka 5. vrste (2 broja): Broj dobitaka 6. vrste (1 broj):

Dobici SuperJackpot 6 pogodaka 5 pogodaka 4 pogotka 3 pogotka

Broj dobitaka 0 0 5 295 4.321

Iznos

Jp. se prenosi u naredno kolo Jp. se prenosi u naredno kolo 1.171,20 KM 23,20 KM 3,40 KM

Igre na sreću Lutrije BiH i provjere dobitaka na www.lutrijabih.ba Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 08.08.2012.

Preneseno u Jackpot iz prethodnog kola:.................12.106,30 KM Jackpot ukupno:..................................................................13.009,80 KM Fond za ostale dobitke: ........................................................ 3.614,00 KM : 0 Jackpot se prenosi u naredno kolo Iznos: 0 0,00 KM Iznos: 1 472.50 KM Iznos: 23 30,80 KM Iznos: 165 4,30 KM Iznos: 1.724 1,00 KM

Rok za prigovore 4 dana od prvog idućeg dana po objavljivanju privremenog izvještaja. Lutrija BiH Sarajevo 08.08.2012.

18

OGLASI

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Prilog broj 1. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 01.01.2012.-30.06.2012.
Puni naziv:"Centrotrans-Tranzit" dioni~ko dru{tvo za prevoz i pretovar robe, remont i servis vozila, Sarajevo Skra}eni naziv:"Centrotrans Tranzit" d.d., Sarajevo - adresa sjedi{ta Sarajevo, ul.Kurta Schorka br.8 - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; Tel.:033/544-138; Fax:033/467-119; e-mail: ctstranzit@hotmail.com - predsjednik i ~lanovi nadzornog odbora Predsjednik NO: Penava Miralem ^lanovi NO: ^au{evi} Enver i Peljto Muamer - ~lanovi uprave - Husi} Almir, v.d.direktor dru{tva - Ahmethod`i} Ismet, izvr{ni direktor II- PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i - broj emitovanih vrijednosnih papira:56589 nominalna cijena - nominalna cijena:100.- vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira - Ahmethod`i} Ismet,ZIF "Naprijed" d.d. Sarajevo dionica emitenta s pravom glasa i Mili} Mehmed - vlasnici ~lanovi uprave i nadzornog odbora i Uprava: Ahmethod`i} Ismet 29,0675%; postotak vlasni{tva u emitentu NO:Penava Miralem 4,0644%, ^au{evi} Enver 4,4850%. III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 8.534.628 c) Teku}a sredstva 1.286.251 d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva 9.820.879 PASIVA a) Kapital 8.394.757 b) Upisani osnovni kapital 5.658.900 c) Dugoro~ne obaveze 317.460 d) Kratkoro~ne obaveze 1.108.662 e) Ukupno pasiva 9.820.879 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi 1.053.466 b) Rashodi 1.013.285 c) Dobit/gubitak prije poreza 40.181 d) Porez na dobit 4.019 e) Neto dobit razdoblja/ gubitak razdoblja 36.162 v.d. Direktor "Centrotrans Tranzit" d.d. Sarajevo Husi} Almir, dipl.ing.saob. I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

SVIJET FINANSIJA

19

Nikad ve}e nepovjerenje

Analiza savjetni~ke agencije Bain&Company

BiH

EU

PREMA BANKAMA
Nepovjerenje prema bankama je na historijskom vrhuncu, zaklju~ila je savjetni~ka agencija Bain&Company. Na ispitivanju provedenom na 3.000 mu{terija banaka se pokazalo da je stepen nepovjerenja u banke vrlo izra`en te da je vi{e mu{terija nezadovoljno uslugom koju im pru`a njihova banka.

Kad malo bolje pogledam rezultate istra`ivanja, dolazim do zaklju~ka da banke ne rade uvijek za dobrobit mu{terija, ka`e Walter Sinn, jedan od partnera u Bain&Companyu

Najslabija ta~ka
Najslabija ta~ka poslovanja s gra|anima su pomanjkanje informacija i lo{e savjetovanje od radnika banaka. Mu{terije su danas vi{e nego svjesne ~injenice da banka radi isklju~ivo u svoju korist. To samo po sebi, dodu{e, nije zlo~in jer i banke su tu da bi zaradile. No, mu{terije postaju osjetljive kada se ta korist za banke poku{ava prodati kao korist za mu{terije. “Kad malo bolje pogledam rezultate istra`ivanja, dolazim do zaklju~ka da banke ne rade uvijek za dobrobit mu{terija” ka`e , Walter Sinn, jedan od partnera u Bain&Companyu, prenosi Deutsche Welle. Naj~e{}e se radi samo o tome, kako nagla{ava Sinn, prodati {to vi{e bankarskih usluga. Savjetovanje mu{terija pada u drugi plan. No, takvo pona{anje bankara,

Klijenti smatraju da banke rade isklju~ivo u svoju korist

kojima je ugled u posljednje vrijeme drasti~no pao, pokazuje se kao vrlo kratkovidno. Nekome na brzinu ne{to prodati i unov~iti premiju je jedno, a zadr`ati zadovoljnog klijenta je ne{to sasvim drugo. Ispitivanje je, naime, pokazalo da zadovoljne mu{terije mogu svojoj banci priskrbiti 60 posto vi{e utr{ka od nezadovoljne. Pritom nije uop}e komplicirano mu{teriju u~initi zadovoljnom.

Zaboravljeni klijenti
“Dovoljno je nekoliko jednostavnih pravila: da se mu{teriji obra}a ljubazno, da u banci nema dugih redova. Mu{teriji se je-

dnostavno mora pru`iti osje}aj da se neko o njoj brine” smatra Sinn. , Kako se odnositi prema malom klijentu o~ito su najvi{e zaboravile velike banke: 40 posto ispitanih mu{terija velikih banaka se u bliskoj budu}nosti sprema nekoj drugoj ustanovi povjeriti svoje bankarske poslove. Zanimljivo je da kod klijenata najbolje prolaze takozvane direktne banke, koje svoje poslovanje usredoto~uju na osnovne usluge, poput dobre mre`e bankomata ili kvalitetno internetsko bankarstvo. Ove banke ~esto ni ne napla}uju svoje usluge. Uvjet za to je, naravno, redovan mjese~ni priliv u odre|enoj visini.

Njema~ki izvoz u junu pao je za 1,5 posto u odnosu na mjesec ranije, pa je iznosio 92,3 milijarde eura, ka`u iz tamo{njeg zavoda za statistiku. Naro~ito je pao izvoz u zemlje eurozone, i to za tri posto u odnosu na isto razdoblje lani, a glavni razlog za to nalazi se u nastavku du`ni~ke krize izazvane daljim posrtanjem zemalja poput Gr~ke. Za ista tri posto pao je i njema~ki uvoz, te je iznosio 76,1 milijardu eura. Izvoz u zemlje Evropske unije koje nisu ~lanice euro-

Pad njema~kog izvoza u junu

zone pao je za znatno manjih 0,5 posto. No, istovremeno je za velikih 20 posto rastao izvoz u zemlje van Evrope, zbog ~ega ana li ti ~a ri tvrde ka ko prethodni padovi nisu zabrinjavaju}i, a optimizmu doprinosi i ~injenica da je junski pad izvoza u zemlje EU i eurozone uslijedio nakon majskog rasta od vrlo dobrih 4,2 posto. Ipak, analiti~ari predvi|aju dalji trend pada izvoza u zemlje eurozone, ali i rast izvoza u zemlje van zone eura.

Standard&Poor’s
Agencija za ocjenu boniteta Standard & Poor’s (S&P) snizila je dugoro~nu bonitetnu ocjenu Skupine Triglav, koja se odnosi i na Zavarovalnicu Triglav i Pozavarovalnicu Triglav Re, za jedan stepen na A-. Razlog za ni`u ocjenu je nedavni pad bonitetne ocjene Republike Slovenije i odraz je op}eg stanja javnih finansija i privrede u dr`avi. Sni`avanje ocjene kreditnog rizika Slovenije za jedan stepen - sa A+ na A, koje je 3. augusta obja vi la bo ni te tna agen ci ja S&P, izme|u ostalog, negativno je uticalo i na bonitetnu ocjenu Skupine Triglav, saop}eno je iz uprave Triglava. Zavarovalnici Triglav i Pozavarovalnici Triglav Re S&P je dugoro~nu kreditnu bonitetnu ocjenu i ocjenu finansijske mo-

Sni`en kreditni rejting Triglav osiguranja
Francuska je na putu da klizne u recesiju po drugi put u tek ne{to vi{e od tri godine, upozorila je ju~er centralna banka, javljaju agencije. U banci su prognozirali da }e francuski BDP u tre}em tromjese~ju pasti za 0,1 posto. Obistini li se ta prognoza, gospodarstvo }e zabilje`iti isti pad kao i u prethodnom tromjese~ju. Ekonomisti definiraju recesiju kao dva uzastopna tromjese~ja pada aktivnosti. Francuska je iz pro{le recesije iza{la u prolje}e 2009. ali

Francuska ponovo na putu u recesiju

}i snizio sa A za jedan stepen na A- i zadr`ao negativnu srednjoro~nu prognozu. Agencija S&P ve} je sredinom decembra pro{le godine objavila upozorenje da zbog ocjene o velikoj vjerovatno}i izvanredne finansijske pomo}i u slu~aju finansijskih pote{ko}a Slovenije, mo`e do}i i do eventualnog smanjenja bonitetne ocjene Skupine Triglav za najvi{e jednu

jedinicu, to jest na ocjenu A-. “Unato~ lo{ijim izgledima za Sloveniju, ne o~ekujemo da bi moglo da do|e do izmjene samostalne bonitetne ocjene za osiguravaju}e dru{tvo. To je za na{e poslovanje, koje se bazira na sna`nom kapitalu i na konzervativnoj strategiji kod ulaganja, ujedno i najva`nije” izjavio je pred, sjednik uprave Zavarovalnice Triglav Matja` Rakovec.

go spo dar stvo je bi lje `i lo mr{av rast zbog te{kog pritiska du`ni~ke krize u eurozoni na poduze}a i povjerenje potro{a~a. U prvom ovogodi{njem tromjese~ju aktivnosti su stagnirale a pogor{ane prognoze prisilile su socijalisti~ku vladu da snizi prognozu rasta za cijelu godinu s 0,4 na 0,3, te za 2013. s 1,7 na 1,2 posto, prenosi business.hr. Prognoza centralne banke za tre}e tromjese~je temelji se na redovnoj mjese~noj ekonomskoj anketi.

20

BIZNIS I EKONOMIJA

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Kanton Sarajevo je u julu posjetilo 22.446 turista, {to je 22,9 posto manje u odnosu na juni i 1,5 posto manje nego u julu 2011. godine, saop}eno je iz Turisti~ke zajednice Kantona Sarajevo. U ukupno ostvarenom broju

U julu 22.446 turista

SARAJEVOI

Oduzimanje 10 miliona KM od poljoprivrednika

(8,2 posto), Kuvajta (7,4 posto), Slovenije (5,4 posto) i SAD-a (4,3 posto). Turisti su u sedmom mjesecu ostvarili 50.231 no}enje, {to je za 8,9 posto manje u odnosu na juni 2012. godine i 4,3 posto ma-

Nova elementarna
nepogoda
dolazaka, stranih turista je bilo 89,4 posto, a doma}ih 10,6 posto. Dolasci doma}ih turista u julu manji su za 49,8 posto u odnosu na juni i za 23,7 posto u odnosu na juli 2011. godine. Dolasci stranih turista manji su za 17,7 posto u odnosu na juni i ve}i za dva posto u odnosu na juli 2011. godine. U strukturi dolazaka stranih turista u julu 2012. godine najvi{e dolazaka ostvarili su turisti iz Turske (14,8 posto), Hrvatske nje nego u julu 2011. godine. Prosje~no zadr`avanje turista u KS-u u julu 2012. godine iznosilo je 2,1 no}enje. Najdu`e su boravili turisti iz Kuvajta sa 6,8 no}enja, Indije s 5,4, Ujedinjenih Arapskih Emirata s 4,6 i Egipta s 3,9 no}enja. Slijede turisti iz Saudijske Arabije s 3,8 no}enja, Bugarske s 3,2, SAD-a s 2,9 te Irske i Albanije s 2,7 no}enja. Kanton Sarajevo su u julu 2012. godine posjetili turisti iz 89 dr`ava svijeta. Zadru`ni savezi BiH i FBiH su na ju~era{njoj konferenciji za novinare u Sarajevu izrazili zabrinutost najavom vlasti u FBiH da }e rebalansom federalnog bud`eta poljoprivrednici ostati bez deset miliona KM za poticaje. Mirsad Hubani}, vr{ilac du`nosti predsjednika Zadru`nog saveza FBiH, podsjetio je da je Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva FBiH za programe poticaja izdvojilo oko 78 miliona KM i to sa velikim iznosom za primarnu proizvodnju. Smanjenje ovog iznosa za deset miliona KM, ka`e Hubani}, bila bi nova elementarna nepogoda za poljoprivrednike. mogu}nosti da ishrane stoku, ljudi }e pribjegavati prodaji grla klaonicama. Samo u 30 dana }emo imati smanjenje cijena mesa, {to }e biti naoko dobro. Poslije toga }e cijene mesa eksplodirati jer }e uvoznici, znaju}i da nemamo vo}e, povr}e i meso, do}i u poziciju da podignu cijene za 50 posto” ka`e Hubani}. , Hubani} je dodao da }e za samo tri mjeseca iz BiH oti}i pola milijarde KM i da su zadru`ni savezi o~ekivali da }e institucije u BiH poljoprivrednicima dati dodatna sredstva, a ne smanjivati postoje}a. “Namjera vlasti da uzima od poljoprivrednika je udar na zemljoradni~ke zadruge u BiH. Vlastima poru~ujem neka dobro razmisle i posavjetuju se sa strukom jer }e rezultat sada{nje politike biti ogroman odliv sredstava i ga{enje mnogih proizvodnji” kazao je Hubani}. , Nagib Had`i}, predsjednik Zadru`nog saveza BiH, ka`e da je ovaj savez vrlo razo~aran najavama da }e se iz poljoprivrede uzeti deset miliona KM. “Ne razumijemo kako se tako krupne odluke mogu donijeti bez ikakvih analiza. Poljoprivreda je grana koja ima specifi~nu sposobnost da u ovakvim vremenima pokrene na{e dru{tvo i privredu. Zbog toga u odluci vlasti vidimo veliki problem jer }e se odraziti na proi-

Ne `elimo nastupati revolucionarno, ali upozoravamo vlasti da }emo imati umanjenje sto~nog fonda, ka`e Hubani}
zvodnju” kazao je Had`i}. , Slavko Dobrilovi}, zamjenik predsjednika Zadru`nog saveza BiH, rekao je kako se u BiH kupuju uvozni proizvodi i to unato~ zna~ajnim resursima kojima raspola`e na{a zemlja.

Besplatne ovce
“Ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju su bila mala, a sredstva koja se daju sa lokalnih i entitetskih nivoa su nedovoljna. Ovo smanjenje }e znatno uticati na doma}u proizvodnju. Apelujemo na vlasti da se vi{e sredstava iz bud`eta vra}a u primarnu proizvodnju” istaknuo je , Dobrilovi}. Mehmed Nik{i}, ~lan UO Zadru`nog saveza BiH, rekao je da zadruge u BiH pla}aju porez na dodatnu vrijednost i imaju veliko u~e{}e u ubiranju bud`etskih sredstava. “Zadruge tra`e da im se vrati samo dio bud`etskog kola~a koji pune. Ministar Jerko Ivankovi} Lijanovi} se samo slika i sve to li~i na predizbornu kampanju. Poljoprivrednici su ogor~eni jer je prinos sijena 70 posto manji, a kukuruz je podbacio 70 posto. Ljudi koji }e klati kurbane ne moraju se brinuti jer }e ovce biti besplatne zbog toga {to ih ne}emo mo}i ishraniti” rekao , je Nik{i}.
Dk. OMERAGI]

Semberija: Hljeb }e drasti~no poskupjeti
Cijena vekne hljeba u Semberiji zna~ajno }e porasti najdalje od septembra, jer proizvo|a~i bra{na sedmi~no podi`u cijenu ove `ivotne namirnice, rekao je za Srnu predsjednik Odbora za pekarstvo Podru~ne privredne komore Bijeljina Njegoslav Zagorac. “Nema obja{njenja za enorman rast cijene bra{na, ali ono je ve} sada poskupjelo za 50 posto. Ukoliko se ovakva situacija nastavi, pekari u Semberiji bi}e prinu|eni da podi`u cijenu hljeba” rekao je Zagorac. , On nije mogao da precizira koja }e biti nova cijena, navode}i da je to sada te{ko, jer pekari ~ekaju da se zaustavi enorman rast bra{na, pa da onda iskalkuli{u cijenu.

Ogromne {tete
“Prvo je krajem zime bio visok snijeg, sada su visoke temperature i nedostatak padavina, pa se su{e usjevi i imamo ogromne {tete koje su, prema informacijama sa terena, pre{le 50 posto. Najava da se iz programa poticaja uzima novac je prakti~no tre}a elementarna nepogoda, a ljudi koji `ele da izuzmu sredstva iz poljoprivrede apsolutno ne osje}aju koja je to opasnost. Zadru`ni savez ne `eli nastupati revolucionarno, odnosno blokadom puteva i {trajkovima, ali upozoravamo vlasti da }emo za dva-tri mjeseca imati umanjenje sto~nog fonda. U ne-

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 154 - 9. 8. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

Istra`ivanje o odmorima

EMU 978 EUR 1 1.955830 Australija 036 AUD 1 1.666900 Kanada 124 CAD 1 1.584971 Hrvatska 191 HRK 100 26.022949 Ceska R 203 CZK 1 0.077502 Danska 208 DKK 1 0.262089 Maðarska 348 HUF 100 0.701954 Japan 392 JPY 100 2.017936 Litvanija 440 LTL 1 0.565032 Norveska 578 NOK 1 0.267106 Svedska 752 SEK 1 0.235706 Svicarska 756 CHF 1 1.624159 Turska 949 TRY 1 0.883018 V.Britanija 826 GBP 1 2.473302 SAD 840 USD 1 1.581501 Rusija 643 RUB 1 0.049710 Kina 156 CNY 1 0.248613 Srbija 941 RSD 100 1.645341 SDR (Special Drawing Rights) na dan 07. 08. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 07. 08. 2012 =

1.955830 1.671078 1.588943 26.088169 0.077696 0.262746 0.703713 2.022993 0.566448 0.267775 0.236297 1.628230 0.885231 2.479501 1.585465 0.049835 0.249236 1.649465 USD BAM

1.955830 1.675256 1.592915 26.153389 0.077890 0.263403 0.705472 2.028050 0.567864 0.268444 0.236888 1.632301 0.887444 2.485700 1.589429 0.049960 0.249859 1.653589 1.51341 2.380167

Bosanci bi radije povi{icu

nego slobodne dane
Najve}i broj zaposlenih gra|ana Bosne i Hercegovine ima od 14 do 18 dana godi{njeg odmora. Brojem slobodnih dana su ve}inom zadovoljni, a kada bi mogli birati izme|u povi{ice pla}e ili vi{e dana godi{njeg odmora, izabrali bi ve}u pla}u, navodi se u istra`ivanju portala Posao.ba. Zaposleni ispitanici, njih 52 posto, uglavnom su zadovoljni du`inom godi{njeg odmora koji dobiju. Tako 17 posto ispitanih ima pravo na 14 do 18 dana godi{njeg odmora, 16 posto ispitanih ima od 18 do 20 slobodnih dana, a 16 posto ima i vi{e od 24 dana godi{njeg odmora. Najkra}i godi{nji odmor u trajanju do sedam dana ima 15 posto ispitanika. Kada bi imali priliku birati, 79 posto ispitanih bi izabralo povi{icu pla}e umjesto ve}eg broja slobodnih dana, {to govori o stupnju nezadovoljstva kada je u pitanju visina pla}e. ^ak 54 posto zaposlenih radi vikendom, a za 36 posto onih koji rade vikendom, subote se ra~unaju u dane godi{njeg odmora. Bez obzira na broj slobodnih dana, Bosanci i Hercegovci planiraju iskoristiti svoje godi{nje odmore u 2012. godini. Tako }e 73 posto ispitanika oti}i ili je ve} oti{lo na godi{nji odmor, a godi{nji odmori se koriste najvi{e u vrijeme ljetnih mjeseci ili neposredno poslije ljetne sezone.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

BIZNIS/BERZE
1.453,71
800,47
BIRS BIFX

21

Rafinerija nafte Bosanski Brod

682,59 1.733,68
FIRS

SASX-10

892,95 783,65
ERS10

SASX-30

Akumulirani gubitak

Za {est mjeseci gubitak devet miliona

Na ju~era{njem trgovanju na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 110.535,88 KM. Na kotaciji kompanija trgovalo se dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo od 45.139,10 KM, a u sklopu pet transakcija prometovana je 4.081 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 11,07 KM. Na kotaciji fondova najve}i promet je ostvaren dionicama ZIF Mi Group d.d. Sarajevo od 18.900 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,20 KM. Obveznicama ratnih potra`ivanja FBiH trgovalo se od 9.074,68 KM, dok je obveznicama stare devizne {tednje FBiH ostvaren ukupan promet od 5.064,80 KM.

SASE: Promet 110.535 KM

Sarajevska berza/burza Kursna lista za 8. august/kolovoz 2012.
Dioni~ko dru{tvo Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM) Broj transakcija

411 miliona KM
Rafinerija nafte a.d. Bosanski Brod u{la je u novi gubitak u prvom polugodi{tu 2012. godine i to u iznosu ve}em od devet miliona KM. Ukupan neto gubitak ovog preduze}a 30. juna ove godine iznosi 9.038.643 KM, {to je pove}alo akumulirani gubitak na ~ak 411.275.052 KM, podaci su iz polugodi{njeg finansijskog izvje{taja za 2012. Brodska Rafinerija ima odgo|ene porezne obaveze od 102,9 miliona KM, dok su njene obaveze prema povezanim pravnim osobama ~ak 458.663.834 KM. Podaci o stanju u kojem se nalazi Rafinerija potvr|eni su i u nedavnoj odluci

KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potra`ivanja ser. D FBiH stara devizna {tednja serija O FBiH stara devizna {tednja serija V PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE [ipad komerc dd Sarajevo BH Telecom d.d. Sarajevo Energoinvest d.d. Sarajevo Solana dd Tuzla Pak Centar d.d. Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Famos d.d. Sarajevo 3,00 0,00 3,00 3,00 58 174,00 1 1,57 17,20 2,71 20,50 8,00 4,82 0,59 -2,57 5,13 0,00 1,60 17,30 2,71 20,50 8,00 1,46 17,16 2,70 20,50 8,00 1.092 339 1.336 188 1.890 1.716,96 5.832,76 3.618,56 3.854,00 15.120,00 6 3 2 1 2 29,00 83,43 74,01 0,35 3,00 9,99 29,00 83,43 74,01 29,00 83,43 74,01 31.292 5.000 1.207 9.074,68 4.171,50 893,30 4 1 1 4,20 3,91 2,44 0,00 4,20 3,91 4,20 3,91 4.500 522 18.900,00 2.041,02 2 4 11,07 -0,27 11,10 11,00 4.081 45.139,10 5

Prema dugoro~nim planovima razvoja, zavr{etak rekonstrukcije i prvi profit o~ekuju se od 2015. godine
usvojenoj na redovnoj godi{njoj Skup{tini akcionara ovog preduze}a. U tom dokumentu je navedeno i da Rafinerija nema ~ime da pokrije gubitke, a i ne}e ni imati sve do 2015. godine! “S obzirom na to da Rafinerija sada nema izvore za pokri}e gubitaka, te da oni ostaju nepokriveni, ovo pitanje }e se rje{avati poslije zavr{etka rekonstrukcije i modernizacije akcionarskog dru{tva i dobijanja prvog profita. Prema dugoro~nim planovima razvoja, zavr{etak rekonstrukcije i prvi profit o~ekuju se od 2015. godine” navodi , se u odluci usvojenoj na Skup{tini akcionara Rafinerije, prenosi Indikator.ba.

Banjalu~ka berza Kursna lista za 8. august 2012.
Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)

Odluka Vlade Br~ko distrikta

BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Banjalu~ka pivara a.d. Banja Luka Boksit a.d. Mili}i Hidroelektrane na Trebi{njici a.d. Trebinje Telekom Srpske a.d. Banja Luka BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF VB fond a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,02 0,042 3,04 5,6 3,58 5,78 0,5 0 3,75 -0,53 0 0 2,02 0,042 3,07 5,6 3,58 5,8 2,02 0,042 3,01 5,6 3,58 5,75 20 3.834 40 282 20 604 40,40 161,03 121,60 1.579,20 71,60 3.490,18 0,59 0,721 0,46 1,49 1,72 -1,23 0 -0,67 0,59 0,73 0,46 1,5 0,59 0,72 0,46 1,49 411 4.373 900 3.391 242,49 3.154,54 414,00 5.066,50

SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA

Vlada Br~ko distrikta BiH usvojila je na vanrednoj sjednici odluku o osnivanju javnog preduze}a Putevi Br~ko d.o.o, koje }e upravljati putnom infrastrukturom na podru~ju distrikta. Osnivanje preduze}a je obaveza Br~ko distrikta BiH preuzeta ugovorom o kredi tu za iz gra dnju za obi la zni ce oko Br~kog, koji je zaklju~en sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj. Novoformirano preduze}e }e preuzeti sve zaposlenike iz Pododjeljenja za puteve i parkove Odjeljenja za javne poslove. Putevi Br~ko }e upravljati i rukovodi-

Osniva se preduze}e Putevi Br~ko

ti javnim putevima, putnim objektima, upravljati i nadgledati izgradnju, rekonstrukciju, odr`avanje i za{titu putne infrastrukture, odr`avati zelene povr{ine u putnom pojasu, obavljati sve poslove tehni~ke regulacije saobra}aja na javnim putevima te upravljati javnim parking-povr{inama. Odluka o formiranju preduze}a bit }e upu}ena po hitnom postupku u skup{tinsku proceduru, a vr{ioca du`nosti direktora, koji je du`an provesti postupak upisa osnivanja preduze}a u sudski registar, imenovat }e Skup{tina Br~ko distrikta BiH.

Internacional motel a.d. Banja Luka Veselin Masle{a a.d. Banja Luka Republika Srpska - stara devizna {tednja 1 Republika Srpska - stara devizna {tednja 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 2 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 3 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 5 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6

0,2 0,65 94,53 90,51 48,04 46,5 46,09 42,81 40,99 41,4

0 0 -0,05 0 -0,1 -0,02 -0,04 0,02 0,27 0,19

0,2 0,65 94,53 90,51 48,1 46,51 46,11 43 41 41,95

0,2 0,65 94,53 90,51 48 46,5 46 42,72 40,8 41,05

1.724 2.035 6.578 7.130 31.603 112.700 56.908 33.000 5.266 189.712

344,80 1.322,75 1.243,64 4.517,35 15.183,38 52.406,35 26.230,23 14.126,80 2.158,53 78.544,51

NAFTA

ZLATO

P[ENICA

112,00 2,93

$ 0,00 %

1.611,50 27,80

$ 0,08 %

887,00 798,25

$ 1,00 %

PLIN
$ 1,11%

SREBRO
$ 1,00 %

KUKURUZ
$ 0,28 %

22

SARAJEVSKA HRONIKA

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Memi} posjetio roditelje {est sinova

OTOKA MEANDAR Radovi na kopnu, ali i koritu Miljacke

Gradnja Pastoralnog

doma i potpornog zida
Na~elnik sa ~lanovima porodice Dizdar

Djeca su najve}e bogatstvo
Porodica Dizdar `ivi u Rakovici i nedavno je dobila {estog sina. Tim povodom delegacija Op}ine Ilid`a, sa na~elnikom Senaidom Memi}em na ~elu, ju~er je posjetila ovu porodicu i uru~ila skromne poklone. Bilo je pravo zadovoljstvo vidjeti Erdena i Elzinu sa njihovih {est sinova, Hamzom, Abdulahom, Tarikom, Hamedom, Kenanom i Muhamedom, {to je prava rijetkost u ovom vremenu. Iako brojna, ova porodica funkcioni{e besprijekorno jer su sinovi uvijek uz majku, spremni da joj pomognu. Dizdari `ive skromno od jedne plate, jer radi samo Erden, ali se ne `ale i ka`u da nafaka dolazi sa djecom, koja su njihovo najve}e bogatstvo. - Za 18 godina braka pro{li smo mnogo toga, jer smo se vjen~ali u ratnom vihoru, bili u Jordanu {est godina na {kolovanju i na kraju se skrasili u Rakovici, gdje smo napravili ku}u i `ivimo sa djecom. [esti sin je najljep{i poklon koji nam je Bog podario u ramazanu i mali Muhamed je pravo osvje`enje za na{ dom. Volio bih da se u ovom vremenu, kada su {kole sve praznije, i drugi ugledaju na nas i bez straha zasnivaju porodicu, nagla{ava Dizdar. Ipak, najve}i teret u ku}i je na majci Elzini koja je glavni ekonomista i vje{to uspijeva rasporediti skromna primanja. Ka`e da je danas djecu mnogo te`e odgajati nego hraniti. - Trudimo se zajedni~ki da najbolje {to mo`emo najprije odgojimo djecu i, na svu sre}u, nemamo sa njima nikakvih problema ni u {koli ni u ku}i. Svi znaju svoje obaveze i mnogo mi poma`u, tako da nije naporno kako se ~ini, pa na|emo i slobodnog vremena. Volim djecu i veliko mi je zadovoljstvo biti sa njima, a `elja mi je i da dobijem bar jednu djevoj~icu, isti~e Elzina. Porodicu Dizdar ~udi {to se danas mladi ljudi ne odlu~uju na brak i ra|anje djece. Zato svima poru~uju da bez straha osnuju porodicu i imaju {to vi{e djece, jer }e s njima do}i nafaka koja nikad ne izostaje. Na~elnik Memi} prilikom posjete je naglasio da je ~ast imati ovakve primjere u na{oj sredini. Zato }e ih Op}ina nastojati pomagati {to je mogu}e vi{e. Z. T.

Nadbiskupija osigurala sredstva za dva lota objekta Mibral sanira sru{eni zid nadomak Pastoralnom domu
Na Otoci je, u Gata~koj ulici, u toku izgradnja Pastoralnog doma “Ivan Pavao II” o ~emu je , Oslobo|enje ve} pisalo. Izvo|a~i radova su firme Milos group i EuroIng d.o.o. Sarajevo. Izgradnja je po~ela jo{ pro{le godine i to 20. juna, a planirano je da se grubi radovi zavr{e za dva i po mjeseca. Investitor za izgradnju ovog doma je Nadbiskupija vrhbosanska, koja je ulo`ila novac u sve faze radova. Za naredna dva mjeseca planirano je da se zavr{e prvi i drugi lot radova. - Na{a firma izvodi samo grube, odnosno vanjske radove. Do sada su radovi i{li po planu, osim zastoja zbog vanrednih zimskih prilika, ali se nadamo da }emo uskoro posao privesti kraju, kazao je [efik Tuna, in`enjer EuroInga. Ina~e, na izgradnji Pastoralnog doma radi tridesetak radnika i to u jednoj smjeni, s obzirom na to da nije ostalo jo{ mnogo posla. Projektanti Pastoralnog doma su M.V.P Kupres d.o.o. - Kada }e do}i do daljih radova, nakon zavr{etka prvog i drugog lota, ovisi od investitora, Nadbiskupije, dodaje Tuna.

Ovo nisu jedini radovi koji traju u ovom dijelu op}ine Novi Grad, jer su bageri u{li i u korito Miljacke, iza stadiona na Otoci. Naime, prije nekoliko sedmica do{lo je do uru{avanja potpornog zida, gdje je voda potkopala zid i potpuno ga prevrnula. - Na{a firma radi sanaciju ovog potpornog zida ve} nekoliko dana, a ukoliko sve bude po planu,

radovi zavr{avaju za desetak dana, jer nije u pitanju veliki posao, kazao nam je Milan Bralovi}, direktor firme Mibral d.o.o. U ove radove ulo`eno je 80.000 ma ra ka. Ugo vor je po tpi san izme|u Gradske uprave i firme Mibral d.o.o. Radovi obuhvataju popravljanje uru{enog potpornog zida te sanaciju kanalizacionih cijevi. D. I.

Uz sje}anje na Aliju Izetbegovi}a

Ulica Vi{njik

Otvoren pres-centar SDA Novi Grad
U Op}inskom odboru SDA Novi Grad uprili~eno je otvaranje novog pres-centra, a u povodu 8. augusta, dana ro|enja rahmetli Alije Izetbegovi}a, prvog predsjednika BiH. Sje}anje na lik i djelo rahmetli predsjednika mladi SDA su obilje`ili uz projekciju dokumentarnog filma “Alija Izetbegovi} 1925 - 2003” . Prisutnima se obratio Semir Efendi}, predsjednik Asocijacije mladih SDA Novi Grad i kandidat SDA za na~elnika ove op}ine. “Upravo sada tekovine i vrijednosti politi~ke

Sanirani plato i potporni zid
Tokom proteklog mjeseca okon~ana su dva komunalna projekta u Ulici Vi{njik. Radi se o sanaciji prilaznog puta i platoa kod objekta na broju 44, te o sanaciji potpornog zida kod broja 40. Op}ina Centar je za ovu namjenu izdvojila 37.300 KM. Prilikom sanacije platoa ispred stambenog objekta Vi{njik 44, utvr|eno je da su o{te}enja asfalta i betonske plohe uzrokovana neadekvatnom odvodnjom povr{inskih voda. Stoga su radnici postavili re{etku za povr{insku odvodnju vode i 33 metra odvodnih cijevi koje su spojili na gradski odvodni sistem. Postavljeno je i 35 metara ivi~njaka. Prije asfaltiranja ura|ena je nivelacija {ahtova i {ibera za vodu. Drugi projekt je sanacija o{te}enog zida na adresi Vi{njik 40. Radnici su uradili novi temelj na koji su ponovno izgradili kameni zid. Sanirano je i obli`nje stepeni{te. S. Hu.

borbe Alije Izetbegovi}a dolaze do izra`aja, kada se susre}emo sa negiranjem na{e dr`ave, koje ruku pod ruku sa iskonstruiranim po-

liti~kim krizama stoje na putu razvoja BiH, zapo{ljavanja i prosperiteta. S tim u vezi, jako je bitan svaki ~ovjek, pogotovo u lokalnim

zajednicama, op}inama i gradovima, kako bismo mobilizirali sve zdrave i patriotske snage, kazao je, izme|u ostalog, Efendi}.

Isklju~enja struje i vode
Zbog rada na energetskim postrojenjima, bez struje }e ostati trafopodru~ja: od 8.30 do 15 sati Ugorsko 2, od 9 do 15 Toromanova i Crkvine 1, od 8 do 16 Rakovica MUP, Podlugovi 1, Hrid i ^adord`ina i od 10.30 do 12 Babin do.

Prodaja penzionerskih kupona
Po~ela je prodaja penzionerskih kupona za august za gra|ane sa visinom penzije preko 311 KM. Penzioneri su obavezni zamijeniti julske kupone do 13. augusta. Prodaja se vr{i na svim prodajnim mjestima Grasa od sedam do 14.30 sati. Onima koji koriste besplatne kupone, produ`en je rok va`enja do 30. septembra.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON

23

NOVAC TEK
Iako je najavljivana, Ulica Adema Bu~e ne}e biti rekonstruisana ove godine. Kako ka`u u Direkciji za ceste KS-a, radovi ne mogu po~eti jer je prethodno potrebno da KJKP Vodovod i kanalizacija zamijeni vodovodne i kanalizacione cijevi. - Zamjena vodovodnih i kanalizacionih cijevi jo{ nije po~ela, niti znamo kada }e ViK po~eti rekonstrukciju. Zato smo im poslali pismo kako bi nas izvijestili o svojim planovima po ovom pita-

U ovoj godini ni{ta od rekonstrukcije Ulice Adema Bu~e

276-982

VA@NIJI TELEFONI

ZA ZAMJENU
KANALIZACIJE
nju, da bismo se i mi mogli organizovati. Bez obzira na sve, da radovi sad po~nu, nama je ve} kasno, jer }e zamjena cijevi potrajati i ve} }e biti kraj gra|evinske sezone kada ne mo`emo uvoditi izvo|a~a radova u posao zbog vremenskih uslova. Ne preostaje nam ni{ta drugo nego sa~ekati prolje}e idu}e godine, kazala nam je Alma Zili}, stru~na saradnica u Direkciji za ceste KS-a. U ViK-u saznajemo da treba da se potpi{e ugovor za rekon-

Za vodovodnu mre`u potrebno je osigurati 500.000 KM • U Direkciji ka`u da }e biti kasno za uvo|enje izvo|a~a u posao i da }e se ~ekati prolje}e
strukciju kanalizacione mre`e, te da bi radovi trebali po~eti krajem ovog mjeseca. - Radove }e izvoditi firme Harysco d.o.o. Sarajevo i OKAC d.o.o. Gora`de. Planirano je rekonstruisati 2.118 metara kanalizacione mre`e i to 1.896 metara fekalnog kanala i 222 metra ki{nog kanala. Vrijednost ugovora je 641.859 KM sa PDVom, naveli su iz ViK-a. Rekonstrukcija vodovodne mre`e, isti~u u ViK-u, ne mo`e

Prije asfaltiranja treba zamijeniti dotrajale cijevi

se sada raditi, jer treba obezbijediti potrebna sredstva. - S obzirom na to da se radi o investiciji od 500.000 KM, Ministarstvo prostornog ure|enja i Op}ina Novi Grad su ostali u obavezi izna}i ova sredstva. Dio investicije }e se finansirati iz bud`etskih sredstava Ministarstva, a dio sredstvima Op}ine. Izgradnju vodovodne mre`e vr{ilo bi na{e preduze}e, istaknuli su u KJKP Vodovod i kanalizacija. E. A.

Op}ina Had`i}i

Miokovi} moli gra|ane za strpljenje

Sve ~e{}i napadi na doktore

Asfaltiranje puta u Musi}ima
Put kroz naselje Musi}i, u du`ini od 153 metra, nakon zemljanih radova i tamponiranja potpuno je pripremljen i tokom narednih nekoliko dana bit }e asfaltiran, saznajemo u Slu`bi za razvoj, stambeno-komunalne poslove i mjesne zajednice Op}ine Had`i}i. [irina kolovozne trake }e biti tri metra, po{to se radi o lokalnom pristupnom putu. Izvo|a~ radova KJKP Rad je po~eo radove 3. augusta i posao }e zavr{iti u palaniranom roku. Uku pna vri je dnost pro je kta iznosi 26.270 KM, a investitor je Op}ina Had`i}i.
Z. T. 12.50, Ljubljana 14.15, Vienna 14.20 i 21.25, Zagreb 15.45 i 22.00, Koeln 19.25 i 21.00

Iz JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo istakli su kako su ljekari i medicinske sestre izlo`eni sve ~e{}im neugodnostima na radnom mjestu od pacijenata i njihove pratnje. U dopisu koji potpisuje direktor JU Dom zdravlja KS-a Milan Miokovi} stoji kako se naj~e{}e radi o verbalnim uvredama koje su na rubu fizi~kog nasi lja, prou zro ko va nih nes trpljenjem pacijenata. - JU Dom zdravlja tokom ljetnog perioda prisiljen je raditi sa smanjenim brojem osoblja zbog kori{tenja godi{njih odmora, tako da pojedini timovi porodi~ne medicine prime i vi {e od 60 pa ci je na ta dnevno. U potpunosti razudom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15, 14.30 i 22.30 sati, Pula i Rijeka utorkom, srijedom, ~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, petkom i subotom u 18 sati, Makarska svakim danom u 7.45 i 22.15 sati, Split svakim danom u 7, 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Vela Luka utorkom, srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Herceg Novi svaki dan u 11

mijemo korisnike na{ih usluga, gra|ane KS-a, ali ih molimo za strpljenje i uzdr`anost tokom ovog perioda, te tra`imo da postupaju u skladu sa odredbama federalnog Zakona o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata, a koji nala`e po{tivanje medicinskih radnika, drugih pacijenata i ku}nog reda Ustanove, naglasio je Miokovi}. Zbog nemilih doga|aja u prethodnom periodu, u nekoliko navrata intervenisali su i pripadnici MUP-a KS-a, od koji }e, kako su kazali iz JU Dom zdravlja, tra`iti ve}i anga`man s ciljem za{tite uposlenika u slu~aju da se sli~ni incidenti nastave.
sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati, Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Donja Vru}ica svaki dan u 15.15 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan

MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 ^ENGI]-VILA 721-620 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399

PORODILI[TA

7 4

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Ko njic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30

Odlasci:
Beograd 6.30 i 16.35, Zagreb 6.30 i 16.15, Vienna 7.30 i 15.05, Zurich 7.30, Istanbul 9.35, 14.40 i 18.00, Munich 13.10, Ljubljana 14.45, Ancona 17.55, Koeln 20.05 i 21.40

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40,12.50 i 18.52, Kakanj 18.35

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~et vrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, ~et vrtkom u 16 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dussel dorf po ne djel jkom, utor kom, sri je -

AVIONI Dolasci:
Istanbul 8.35, 9.20 i 13.40, Ancona 10.35, Beograd 11.25 i 21.55, Munich 12.25, Zurich

u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7, 13.15 i 16 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan u 15.30, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~et vrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati autoputem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i pra znikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

24

OGLASI

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OGLASI

25

26

KULTURA

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Nesvakida{nji performans ispred Galerije Novi hram

[I[ANJE KAO HOMMAGE
U ~ast jednog od najlucidnijih umjetnika sa prostora biv{e dr`ave Tomislava Tome Gotovca, Erol ^olakovi} [ehi} je priredio neobi~an umjetni~ki akt
Ispred Galerije Novi hram u Sarajevu ju~er je prezentovan projekat “Let iznad romanijskog gnijezda” autora Erola ^olakovi}a [ehi}a, ~lana ULUPUBiH, Udru`enja filmskih radnika i AUFABiH. ^olakovi} [ehi} je u okviru projekta izveo i nesvakida{nji performans {i{anja, kao hommage preminulom konceptualnom umjetniku, legendarnom Tomislavu Tomi Gotovcu. U performansu {i{anja Erola ^olakovi}a [ehi}a u~estvovala je i {vicarska umjetnica i profesorica slikarstva Estelle ^olakovi} - Claret. Performans je ina~e dio integralnog projekta koji ^olakovi} radi u koprodukciji sa producentskom ku}om Flash. Jedan od u~esnika samog neobi~nog doga|aja bila je i ovca koju je specijalno za ovu priliku u Sarajevo doveo Lazar ^avarkapa iz romanijskog sela Careve Vode. Cijeli doga|aj snimila je italijanska rediteljica Ilaria Gambieri, uz pomo} {panskog direktora fotografije Luisa Caballera. Kao integralni dio pomenutog projekta, sino} je u Galeriji Novi hram otvorena izlo`ba o filmu “Let iznad romanijskog gnijezda” koji je ^olakovi} [ehi} ura, dio 1987. godine sa Veskom Kadi}em i Dubravkom Brigi}em. Nakon otvaranja izlo`be, uslijedila je i projekcija pomenutog filma, ali na drugoj lokaciji - u wine baru Pink Hudini. ^olakovi} je pro{le godine realizirao projekt “Dvojnost” a u gale, rijama Black Box i Colegium Artisticum izlo`io je svoje radove posve}ene `eni i njenoj nedovr{enoj EU emancipaciji. Postavku je pratila istoimena knjiga u izdanju izdava~ke ku}e Buybook. Knjiga je sublimat dva umjetnika, pjesnikinje Dare Sekuli} i Erola ^olakoviN. S. }a [ehi}a.

S ju~era{njeg doga|aja ispred Galerije Novi hram

Foto: S. GUBELI]

Ljetna {kola arhitekture

Osma ju`nja~ka kolonija u ^apljini

Me|u sudionicima
Me|unarodna ljetna {kola arhitekture odr`ava se u Motovunu ove godine po 31 put. Od 4. do 11. avgusta u Studijskom centru u Motovunu Arhitektonskog fakulteta Sveu~ili{ta u Zagrebu koji je smje{ten u zgradi na glavnom trgu ovog istarskog gradi}a, u radu [kole sudjeluje oko 40 predava~a i studenata, osim iz Hrvatske, i iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, SAD-a, Kanade, Austrije, Italije, [panjolske i drugih zemalja. Prema najavi voditelja [kole, profesora zagreba~kog Arhitektonskog fakulteta Ljubomira Mi{~evi}a, program je iznimno bogat i atraktivan, uklju~uje predavanja, prezentacije, izlo`be, diskusije i stru~ne obilaske, a u mnogim aktivnostima, kako se isti~e, ovaj program trajno je otvoren za sve koji se `ele pridru`iti. U okviru stalnog ciklusa pod nazivom “Tradicija, kreativnost i odr`ivost” obra|uju se teme vezane za obnovu istarskih gradova u kontekstu {ireg prostora Istre; od urbanih detalja, do istra`ivanja i projekata ure|enja javnih gradskih prostora, prije svega u Motovunu (trgovi, zidine, arhitektonske cjeline, npr. budu}i studentski dom, izdvojene zgrade npr. Komunalna

Mo~vari oslikana du{a
Umjetnici iz regiona su se okupili u mo~varnom okru`enju, koje se polako budi nakon razornog po`ara
Od srijede pa do konca protekloga tjedna, po neupam}enim vrelinama ~ak i za dolinu Neretve, 46 umjetnika iz BiH, Hrvatske i Srbije ipak se rado okupilo i likovno - kolonijalno prijateljevalo na osmom likovnom “postrojavanju” u izleti{tu Karaotok, pod nazivom “^apljina 2012.” u priro, dnom ambijentu mo~vare koja se polako budi nakon stravi~noga po`ara koji ju je uni{tio u vremenu izme|u dvije kolonije. To {to su ovdje i po nedalekim lokacijama naslikali, vrijedni su umjetnici zadnjega dana izlo`ili pod vedro nebo, uz bijele fasade Galerije “Vjeko Bo`o Jarak” , neobi~noga kulturnoga zdanja okru`enog posjedima i vrtovima, vo}njacima i vinogradima Podkose, uz cestu izme|u ^apljine i Stoca. Voljom sudionika kolonije i izlo`be, zagreba~ki slikar i likovni kriti~ar i teoreti~ar i umjetni~ki ravnatelj Umjetni~kog pa vi ljo na u Za gre bu Stan ko [poljari}, ve} nekoliko godina govori na otvaranjima i zatvaranjima iste, te je tako bilo i ovaj put, kada je priznao da su kolonisti svake godine, donekle u izmijenjenom sastavu, ali uvijek isto odu{evljeni uvjetima za slikanje, osobito zarad rijetkoga gostoprimstva, te neponovljive prirode ovoga kraja. Stalnih i

i arhitekti iz BiH

pala~a i interpolacije, prometne infrastrukture, urbane opreme i vizualnih komunikacija, za{tite okoli{a i sl.). U sklopu ovogodi{njeg programa 6. i 7. avgusta odr`ani su 5. me|unarodni seminar o arhitekturi pasivne ku}e u okviru europskog projekta PASS-NET (IEE) i 7. me|unarodni seminar o ljetnim {kolama i radionicama arhitekture, te 7. me|unarodna dje~ja likovna radionica u suorganizaciji s Hrvatskim dru{tvom vizualno-likovne kulture i s dru{tvom “Na{a djeca” iz Motovuna. Zavr{na izlo`ba i javna prezentacija studentskih radova odr`ava se 10. avgusta na Trgu Andrea Antico ispred motovunskog Studijskog centra, a ve} tradicionalna izlo`ba studentskih radova na kojoj se izla`u radovi prethodne generacije, otvorena je ju~er u Multimedijskom centru LUKA u Puli, u suradnji s Dru{tvom arhitekata Istre. Na ovoj izlo`bi predstavljeni su i radovi Me|unarodne radionice Arhitektura fortifikacija Brijuni 2011, ~iji su suorganizatori Ministarstvo kulture RH i Javna ustanova Nacionalni park Brijuni.
J. DIZDAR

Sudionici
Josip Feren~ak, Bla`enka Salavarda, Dubravko Mokrovi}, Josip [kerlj, Antun Boris [valjek, Branimir Bar tulovi}, Ivan Marekovi}, Ivica Vla{i}, Cecilija Miler, Du{ko Abramu{i}, Zdenko Juri{i}, Ema Juri{i}, @eljka Balin, Branimir Doroti}, Stipo Zoroja, @eljko Mari}, Stanko [poljari}, Miro Zovko, Mi{o Bari~evi}, Divna Luli} - Jov~i}, Ivan Branko Imrovi}, Robert Budor, Dijana Nazor, Jagoda Lasi}, Iris Bondora - Dvornik, Ana Guberina, Boris Jovanovi}, Mario [unji}, Vladimir Tu|a, \uro Seder, Frane Radak, Marija Barun, Andrea Robi}, Ingrid Runti}, An|elko Mati}, Ante Brki}, Ljubo Trtanj, Mi{el Stojanovi}, Trpimir Grgi}, Mirela Borovac, Miroslav [etka, Zita [valjek - Ron~evi}, @eljko Koren, Andrej Gvozden, Tamara Grbavac i Antonija Toli}. Oni su radom, djelima i inspiracijom pokazali da kriza koja vlada u svijetu, Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj nema utjecaja na njihovo stvarala{tvo. Svjedo~e to njihova djela koja su ostala kao trajan spomen ovome kraju. novih sudionika je do sada ukupno osamdeset i jedan, a ovoga ljeta tu ih je ~etrdeset {est, iz Dubrovnika, Zagreba, Novoga Travnika, Travnika, Livna, Mostara, Ljubu{kog, ^apljine, Subotice i Zadra.
D. MARIJANOVI]

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.
Premijera dokumentarca “Doktrina {oka” u Kriterionu

KULTURA

27

SAN U NOVOM RUHU

Dobrodo{lo {tivo
“Kapitalizam ne funkcioni{e” - scena iz filma

Film je nastao po istoimenoj knjizi Naomi Klein koja elaborira uticaj kapitalizma na ugro`ene nacije i njihovo osiroma{enje
Art-kino Kriterion, nakon kratkog izleta u svijet teatra i gostovanja mladih mostarskih umjetnika, nastavlja sa filmskim programom. Danas }e biti uprili~ena premijera filma “Doktrina {oka” Mata Whitecrossa i Michaela Winterbottoma, snimljenog po istoimenoj knjizi Naomi Klein. Film }e biti na repertoaru do 15. avgusta, a prikaziva}e se u terminu od 20.20 sati. “Doktrina {oka” razotkriva, u dokumentarnoj formi, kako dana{nji kapitalizam djeluje na cijele nacije i njihovo osiroma{enje. U knjizi, Naomi Klein optu`uje ameri~ke i ostale kapitalisti~ke mo}nike da koriste ratove i prirodne katastrofe da bi svim zemljama nametnuli neoliberalni ekonomski sistem u kojem se uz pomo} privatizacije i ograni~avanja socijalnih prava ekonomski uni{tavaju, po-

t~injavaju i izrabljuju dru{tva i pojedinci. Ono po ~emu je film specifi~an je ~injenica da povla~i paralelu izme|u “{ok-taktike” mu~enja i iste forme u ekonomskoj politici. I kao {to poslije mu~enja pojedinac `eli da sara|uje, tako je i dru{tvo nakon ratova, prirodnih katastrofa i teroristi~kih prijetnji podlo`no manipulaciji. Mo}nici onda mogu nametnuti svoje {ok-mjere kojima se privatiziraju javna dobra, otpu{taju ljudi, smanjuju nadnice i sli~no. U moru holivudskih plitkih hitova namijenjenih isklju~ivo zabavi, “Doktrina {oka” se name}e kao vrlo dobrodo{lo i obavezno {tivo. Film je premijeru do`ivio na Festivalu u Berlinu, a godinu poslije prikazan je i na Sundanceu.
N. S.

Osim pri~a s naslovnice, San donosi: strana 2-3.
Aluminij gasi srbijanska struja proizvedena u BiH

In Memoriam

Salvi{a [u}ur u ~udu: Tu nema nikakve logike strana 4-5.
Robert Hughes Marvin Hamlisch

Alternativna vlada @ene kona~no uzele stvar u svoje ruke

Robert Hughes i Marvin Hamlisch
Svijet umjetnosti u utorak je izgubio jo{ dva uglednika. U New Yorku je u 74. godini preminuo priznati kriti~ar umjetnosti i producent Robert Hughes, vlasnik jedne od najve}ih izdava~kih ku}a na svijetu Random House. Upravo iz pomenute kompanije su potvrdili Hughesovu smrt. Hughes, koji je dugo vremena radio kao kriti~ar u magazinu Time, bio je najpoznatiji po svojoj gotovo pa kultnoj knjizi “The Fatal Shore” koja opisuje na, seljavanje Australije britanskim osu|enicima. Hughes je napisao i mno{tvo drugih knjiga, od kojih su najpoznatije “Things i Didn’t Know” i “Rome” Njegov . dokumentarac “The Shock of the New” , koji je svojevremeno prikazan na BBCu, tako|er je izazvao burne reakcije. A na suprotnoj obali SAD-a, ovaj svijet je napustio poznati kompozitor filmske muzike Marvin Hamlisch. Njegova djela uklju~uju soundtrackove za filmove “Sofijin izbor” “Obi~ni ljudi” , , “Uzmi lovu i bje`i” “@aoka” i veliki hit sa , Broadwaya “Chorus Line” za koji je do, bio nagrade Pulitzer i Tony. Ali, nisu to jedine nagrade koje je u karijeri osvojio Hamlisch - za svoje kompozicije po tri puta je nagra|en nagradom Oscar i Zlatni globus, dok je ~etiri puta nagra|en Emmyem i Grammyem. Svoj {iroki opus Hamlisch je zaokru`io i izletima u pop-vode, komponiraju}i pjesme za brojne poznate umjetnike. Njegova pjesma “Break It to Me Gently” koju je izvodila Aretha Franklin, , dosegla je i prvo mjesto top-liste R&B muzike, a 1974. osvojio je Grammy za novog umjetnika i pjesmu godine “The Way We Were” koju je izvodila do tada , nepoznata Barbra Streisand. - On je bio klasik u svakom smislu, kazala je Aretha Franklin, nazivaju}i Hamlischa jednim od najve}ih producenata i aran`era svih vremena. - Ko bi ikada mogao zaboraviti pjesmu “The Way We Were?” rekla je Franklin. , N. S.

Aida Abad`i} - Hod`i} smjenjuje Lagumd`iju, Ceni} ~uvar dr`avne kase! strana 8.
Pozor! U BiH sve vi{e zara`enih HIV virusom

Kondom glavu ~uva, a igla je kvari strana 16.
Prvi filmski festival u Tuzli

Najbolji }e se gledati u kinu i na gradskom trgu strana 33.
Modni kutak: Marijana Pavlovi}, grafi~ka dizajnerica

Stvaram lijepe i kvalitetne stvari strana 37.
San ordinacija Prof. dr. Mirsada Huki}

Hlamidijska infekcija je najra{irenija spolna bolest

28

OGLASI

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Muharem Bazdulj ao i Kolumbo i Isaac Singer je imao skoro zaboravljene prethodnike. Ka`u da je Francuz Timonier izumio {iva}u ma{inu jo{ dvadesetak godina prije Singera, no da su mu je uni{tili pari{ki kroja~i strepe}i od gubitka posla. Walter Hund je 1834. sam uni{tio ma{inu koju je na~inio jer ga je njegova k}erka ubijedila kako }e njegov izum ostaviti bez posla mnoge kroja~e. Walter Hund je, ina~e, izumio sigurnosnu iglu, zihernadlu ili zihericu, koja je u na{e vrijeme postala i pankerski modni hir.

K

Kupovina na rate
Zanimljivo je u kontekstu knji`evnosti i historije {ivenja spomenuti ~injenicu da je slavni holandski pisac Harry Mulisch u svom romanu [ti}enik izum zihernadle pripisao Alphonseu Saseratu, pokojnom suprugu glavne junakinje romana madam Saserat koja je - po Mulischu, jer je od svakog prodanog komada dobijala procenat - postala najbogatija `ena na svijetu. Svoju ma{inu patentirao je 1846. i Elias Haw, no sve su to danas tek historijski kurioziteti. Jer kajmak novca i slave pokupio je svojom ma{inom Isaac Singer. Nakon svog patenta osnovao je veliku kompaniju za proizvodnju {iva}ih ma{ina. Makar je ma{ina na po~etku bila veoma skupa (~etvrtina prosje~nog godi{njeg prihoda jednog ameri~kog doma}instva), njezina je ekspanzija bila rapidna. Singer se, naime, dosjetio da ma{ine prodaje na otplatu. Uskoro }e singerica pre}i granice SADa. Singerova kompanija strate{ki }e osnivati i {kole {ivenja tako da }e broj potencijalnih mu{terija stalno rasti. U na{im nesretnim krajevima i singerica je bila simbol zapada i dolaska boljih vremena. Danilo Ki{ je od nje na~inio simbol gra|anske klase, na sli~an na~in na koji je to aba`ur u djelima Bulgakova.

Prilog za kulturu, umjetnost i nauku ^etvrtak, 9. 8. 2012. godine

tno`utim, kao i arabeske na lakiranoj glavi ma{ine. Te su arabeske ve} delimi~no olju{tene, pozlata otpada u tankim finim ljuspicama. Stona plo~a, od drveta presvu~enog {perplo~om, tako|e je ve} po~ela da se lju{ti, naro~ito po ivicama. Prvo se potpri{ti, od promena temperature i od vlage, zatim po~inje da se bora i da se cepa kao bolesni nokti. Jedan mali amblem od mesinga, elipti~an kao medaljon, i isto tako `ut i sjajan, spojen je uz vitki vrat ma{ine sa dva zup~asta {rafa. Na njemu se nalazi onaj isti kalem-pauk, samo sad mnogo jasniji, zbog smanjenih dimenzija. Naokolo, kao na metalnom novcu, utisnuto je u bareljefu THE SINGER MANFG. CO - TRADE MARK. Kada sam okretao pedalu, ma{ina je brujala kao lira. Jednom sam slomio iglu, pa je moja majka skinula kai{-prenosnik. No sad svejedno. Po po-

Godi{njice

Ba{ta, pepeo
Opis singerice u romanu Ba{ta, pepeo jedan je od najljep{ih opisa u cjelokupnom Ki{evom djelu. “Desno od vrata, kraj prozora, stajala je {iva}a ma{ina moje majke - sna`na metalna konstrukcija od livenog gvo`|a, sli~na lukovima `ele`ni~kih mostova. Ti se lukovi zavr{avaju pri dnu to~ki}ima, tako|e od crnog livenog `eleza. Pedala je od metalnog prepleta, ne{to sitnijeg nego na bokovima. Preko dvokrakog zgloba pedala je vezana kosom zglavkastom polugom za to~ak-zamajac. U `lebove zamajca nale`e valjkasti kai{-prenosnik, spojen dvema `i~anim kop~ama. Drugi u`lebljeni to~ak, mnogo manji od prvog, nalazi se na glavi ma{ine, odmah pored sjajnog transmisionog to~ka sa kratkim, zrakastim paocima. Glava ma{ine, taj veliki crni lakat, prevu~ena je lakom, a na levoj strani, gde se nalazi komplikovani mehanizam igle i nevidljivih kalemova, zavr{ava se dvema valjkastim osovinama, sli~nim rogovima pu`a. Kada ma{ina radi, nevidljivi kalemovi predu svilenu nit kao svilobube ili kao pauci. Osim mehani~kih vertikalnih osovina na glavi ma{ine i sjajnog to~ka-prenosnika koji su od hromiranog kaljenog ~elika i sjajni, svi su `elezni delovi prevu~eni crnom bojom. Bokovi su iznutra spojeni jednom ~etverokrakom, trapezastom preponom na kojoj su izlivena krupna polupisana slova SINGER. U onom delu gde se bokovi {ire, izliveni su, s obe strane, simetri~no, u obliku golemih paukova, amblemi firme. Pa`ljivijom analizom, me|utim, otkrivamo, ne bez ~u|enja, da pauci upleteni u okca gvozdene konstrukcije bokova i nisu zapravo pauci, nego stostruko uveli~an ma{inski ~unak sa mehani~kim kalemom iz kojeg se izvija konac (koji je uveli~avanjem postao debeo kao u`e, i stoga te{ko prepoznatljiv) i koji, opona{aju}i slovo S, stvara iluziju paukovih nogu. Taj je amblem, kao na plemi}kim grbovima, obojen zla-

Simbol boljih vremena
Tri dana nakon izlaska ovog broja Oslobo|enja, dvanaestog augusta, pada “ro|endan” naj~uvenije ma{ine za {ivenje, one koju je patentirao Isaac Singer, famozne singerice. Rije~ je o izumu koji je imao izuzetno veliki zna~aj za civilizaciju i kulturu, i u u`em i u {irem smislu
DANILO KI[ O MAJ^INOJ SINGERICI “Sna`na metalna konstrukcija od livenog gvo`|a, sli~na lukovima `ele`ni~kih mostova. Ti se lukovi zavr{avaju pri dnu to~ki}ima, tako|e od crnog livenog `eleza. Pedala je od metalnog prepleta, ne{to sitnijeg nego na bokovima. Preko dvokrakog zgloba pedala je vezana kosom zglavkastom polugom za to~ak-zamajac. U `lebove zamajca nale`e valjkasti kai{-prenosnik, spojen dvema `i~anim kop~ama. Drugi u`lebljeni to~ak, mnogo manji od prvog, nalazi se na glavi ma{ine, odmah pored sjajnog transmisionog to~ka sa kratkim, zrakastim paocima. Glava ma{ine, taj veliki crni lakat, prevu~ena je lakom, a na levoj strani, gde se nalazi komplikovani mehanizam igle i nevidljivih kalemova, zavr{ava se dvema valjkastim osovinama, sli~nim rogovima pu`a. Kada ma{ina radi, nevidljivi kalemovi predu svilenu nit kao svilobube ili kao pauci.”
vratku ku}i, pogled mi je, pre nego {to zaspim, padao na tu ma{inu, i valjda zbog dugog putovanja vozom, i zbog svih zvu~nih utisaka koji su ostali u mom sluhu, ~inilo mi se da ona radi. ^uo sam kako zvrje to~kovi i kako klize osovine, meko.”

Crte`
Ovaj je opis propra}en Ki{evim vlastoru~nim crte`om ma{ine, valjda jedinim crte`om koji krasi njegova sabrana djela. Interesantno je da tvorac singerice nije jedini Isaac Singer koji je svojim djelom postao besmrtan. Tu je i ~uveni literarni nobelovac Isaac Bashevis Singer kojemu je dipherentia speciphica valjda middle name. Vremena se mijenjaju. Singerice su na tavanima, a potomci one djece {to su padali u san gledaju}i singericu snenim o~ima gledaju PC.

30

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012. godine

Na tvr|avi Minor

Ben Akiba i njegov
“Ono {to je poniklo iz mog prvog pla~a, pro{lo je kroz `ivot zahvaljuju}i suzama... Ono {to je niklo iz trenutka moje zbilje, po{lo je u `ivot pod te{kim teretom i posrtalo je pod brigom... Ono {to je niklo iz prvoga moga osmeha, pro{lo je kroz `ivot sa osmehom na usnama, gledaju}i sve oko sebe veselim pogledom i vedre du{e...” . Upravo to: suze i pla~, `ivot i brige, osmijeh i vedra du{a, ono je {to je u samoj sr`i “Pokojnika” , neodvojivo spleteno i protkano njegovim genijalnim komedioodvrate pa`nju od ozbiljnosti stanja u kojem jesmo, zbog nas samih kakvi jesmo i dru{tva kojeg smo, opet sami, stvorili. Iza “Pokojnika” uvijek ostaje taj trpki osje}aj da smo negdje na tom `ivotnom putu pogrije{ili, da sve `ivotne utakmice nismo odigrali ba{ kako to “fair play” zahtijeva, da smo, mnogo puta i nesvjesno ali ~esto i pouzdano svjesno, za`mirili na nepravdu i prisilu oko nas, ali i u nama. Komad je to {to ~esto u sje}anje priziva orvelijanski duh i atmosferu, u kojemu venu nit poricanja istine i veli~anja la`i, {to }e im, naravno, omogu}iti dalji lagodan i materijalno osiguran `ivot, ali ih i potpuno ogoliti i prikazati u pravom svjetlu. Branislav Nu{i}.” U “Pokojniku” re~eno je nakon , jedne njegove beogradske izvedbe, “zdrav razum je likvidiran, a glavni junak nikada vi{e ne}e mo}i da se vrati u `ivot koji mu je nasilni~ki oduzet.” Mra~na je i zlokobna prijetnja koja ostaje visjeti u zraku nakon posljednjih prizora ove drame - vi vidite da se ovdje netko `iv sahranjuje i da }e tako sahranjen i uni{ten nastaviti svoj `ivot, a da nitko pritom ne}e poduzeti ama ba{ ni{ta kako bi se to sprije~ilo. Svi tako postajemo sau~esnici tog ubojitog ~ina i to je ono {to Nu{i} obznanjuje svojim posljednjim, slobodno bi se moglo re}i testamentarnim komadom - nitko nije nevin, svi smo ponekada sudjelovali u manje ili vi{e sli~nom zlodjelu, svi smo se pravili da ne vidimo {to se to oko nas, u susjedstvu, doga|a, a kada katastrofa poprimi takve razmjere da istina vi{e nije nevidljiva, u tom neminovnom trenutku kada opsjene la`i najednom postaju potpuno prozirne i ne mogu vi{e ni{ta skriti, ve} je kasno, zlo je uzelo svoj danak, preostaje nam samo da se zapitamo kako je sve to bilo mogu}e, gdje smo bili u tom ~asu, za{to nismo ni{ta poduzeli kako bi to zlo bilo u samom za~etku zatrto... Nu{i}, koji se, {to je manje poznato, aktivno bavio i fotografijom i bio jedan od pionira srpske stereofotografije i sudjelovao na prvoj izlo`bi fotoamatera u Beogradu davne 1901. godine, jednom je duhovito primjetio: “Nije li to paradoksalna tvrdnja ako se re~e da se tragedija ja~e ispoljava u okviru sme{noga, onako kao {to je mrka fotografija plasti~nija u svetlom ramu.” Brijunski “Pokojnik” u re`iji Lenke Udovi~ki, naj~e{}e, na`alost, ostaje samo u tom polju “sme{noga” njegovi dometi tu , negdje zavr{avaju, ne istra`uje se mnogo i dosljedno {to bi on to jo{, van toga “sme{noga” mogao , i znao re}i, ne ispituje se nu`no van tih standardnih i ve} ukalupljenih granica unutar kojih, poput stoke u tor ili zabran, utjerujemo Nu{i}a i njegov komad. I tako, naravno, gubimo sve one nijanse i finese koje nas mogu odvesti do tragi~nog, do samih temelja na kojima je ovo djelo sazdano. “Svetli ram” u ovoj izvedbi nije u~inio da “mrka fotografija” postane plasti~nija, da spoznamo

LJUDSKI ZVJERINJAK
(Branislav Nu{i}: “Pokojnik”, redateljica: Lenka Udovi~ki; scenograf i oblikovatelj svjetla: Deni [esni}; kostimografkinja: Bjanka Ad`i}-Ursulov; kompozitori i oblikovatelji zvuka: Nigel Osborne i Davor Rocco; koreograf: Sta{a Zurovac; jezi~na prilagodba: Miljenko Jergovi}; Igraju: Zijah A. Sokolovi}, Jelisaveta Seka Sablji}, Katarina Bistrovi}-Darva{, Miodrag Krivokapi}, Branislav Zeremski, Filip Nola, Drago Grabnar, Borko Peri}, Maja Posavec, Filip Deteli} i drugi. Premijera: 2. kolovoza 2012, Kazali{te Ulysses, Mali Brijun)
Mladen Bi}ani} “Na pozornici se najpre digne zavesa, pa se tada odigra drama. U `ivotu to druga~ije biva: najpre se odigra drama, pa se onda digne zavesa.” Tako je nekako, svojedobno, pisao Alkibijad Nu{a, odnosno Branislav Nu{i}, ili, pod okriljem pseudonima veliki Ben Akiba, nenadma{ni majstor komediografskih prikaza svojih sunarodnjaka univerzalnog zna~enja, ~ija je o{trina zapa`anja, humoristi~ki nerv i britka, do bola to~na i neumoljiva satiri~ka `estina ostala do danas trajnim i neugaslim obilje`jem njegova dramskog pisma. Ro|en u Beogradu 1864. godine, u cincarskoj porodici \or|a i Ljubice Nu{e, diplomirani pravnik, godinama u dr`avnoj slu`bi {to je uklju~ivala i posao dramaturga ali i upravnika u nekim pozori{nim ku}ama, Nu{i} }e sve do smrti u predve~erje Drugog svjetskog rata, 1938. godine, sav svoj talent i `ivotni elan utopiti u mo} pisane rije~i, kako bi svojim komedijama, dramama, tragedijama, pripovijetkama, romanima, raspravama i putopisima iznio svoju istinu i vi|enje svijeta u kojem `ivimo. Posljedni komad, “Pokojnika” (1937) pi{e ve} na pragu smrti, tada je, nakon godina nepriznavanja i omalova`avanja, ve} ugledan i po{tovan pisac, ~lan Srpske kraljevske akademije, a isto djelo na scenu kazali{ta Ulysses, na oto~i}u Mali Brijun, sred fascinantne austrougarske vojne utvrde, tvr|ave Minor, kao drugu premijeru u 12. sezoni postojanja i djelovanja, postavila je redateljica Lenka Udovi~ki.

Suvremenik
Nu{i}u tako {to ne mo`e proma}i, njegovo komediografsko pero u detalje, anatomski precizno, ri{e nam obrise ljudske du{e tih napa}enih stradalnika, ali i opakih izvr{itelja zlog nauma u toj borbi zla i dobra, la`i i isti-

U najboljem izdanju
Nu{i}ev “Pokojnik” jeste Nu{i} u svom najboljem izdanju. To nije komediografski tekst na kakvog smo navikli kod ovog pisca, on je mnogo slojevitiji i vi{ezna~niji, a opet vrlo blizak i prisan, utkan u samo tkivo Nu{i}evog pozori{nog mi{ljenja svijeta i ljudi - uvijek to~an i precizan u onome {to `eli re}i, ali ovaj put i nekako uozbiljen, gotovo na distanci od onoga {to se to u tom njegovom ljudskom zvjerinjaku doga|a, kao kada svodite ra~une u `ivotnoj bilanci gdje vam se minusi i plusevi ba{ ne poklapaju onako kako bi vi to `eljeli. Na jednom mjestu u svojoj, danas ve} kultnoj “Autobiografiji” zapisa}e: ,

PORICANJE ISTINE Komad je to {to ~esto u sje}anje priziva orvelijanski duh i atmosferu, u kojemu upravo ta ~uvena re~enica da je “la` istina a istina la`” dosti`e svoj puni smisao i tragiku - a njegovi antijunaci, glavni pokreta~i radnje, osim naravno naslovnog lika, bespogovorno slijede tu crvenu nit poricanja istine i veli~anja la`i, {to }e im, naravno, omogu}iti dalji lagodan i materijalno osiguran `ivot, ali ih i potpuno ogoliti i prikazati u pravom svjetlu
grafskim nervom i mo}i da zaviri s one strane pozornice i sunovrati se u vrtlog pozori{ne igre. Ali igre koja nije sama sebi svrha, koloplet {arenih kazali{nih la`i i zamamnih trikova koji bi da nam upravo ta ~uvena re~enica da je “la` istina a istina la`” dosti`e svoj puni smisao i tragiku, a njegovi antijunaci, glavni pokreta~i radnje, osim naravno naslovnog lika, bespogovorno slijede tu cr-

ne, sva su sredstva dozvoljena, ni{ta nije sveto i nedodirljivo, lome se brakovi i bra~ne zajednice, otimaju dobra i bogatstva, kradu nau~ni radovi i tu|e misli, krivokletstvo postaje ne{to sasvim obi~no i po`eljno - ono {to jedino vrijedi jeste ostvariti svoj cilj i naum, bez obzira na cijenu i `rtvu. I tu je Nu{i}, u punom smislu rije~i, na{ suvremenik, tu nam njegov “Pokojnik” iz 1937. progovara jezikom nas samih iz 2012., kako to dobro u programskoj knji`ici predstave uo~ava i Miljenko Jergovi}, koji je tekst pone{to prilagodio ovom tlu, vremenu i njegovom jeziku: “‘Pokojnik’ je pri~a o nemogu}nosti povratka, nakon {to ~ovjek jednom ode ili nakon {to bude prognan... Mi `ivimo na tu|im temeljima, u dnevnim boravcima i spava}im sobama onih koje smo jednom davno prognali. I o tome govori

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012. godine

31
“Dugo svitanje”, najobimniji roman doma}e knji`evnosti

njenu dubinu i snagu sadr`anu u toj crnini, tom bezdanu ljudskih strasti i zasljepljenost onim {to bogatstvo - a bogatstvo je mo}, kada si bogat nitko ti vi{e ni{ta ne mo`e, poru~uje Nu{i} - pru`a ~ovjeku. Pitao se Vlada Bulatovi} Vib, nedvojbeno najve}i satiri~ar ovih prostora u pro{lome vijeku, nenadma{an u svojim aforizmima: “Recite mi kako se mo`e kontrolisati ra|anja, a ne mo`e boga}enje? Koja je strast ja~a?” Ta strast za boga}enjem, mani~no predavanje stjecanju bogatstva bez obzira na `rtve i cijenu na planu komi~noga djeluje u predstavi, srame`ljivo najavljuju}i da iza toga ima jo{ ne{to, ali se to ne razotkriva, u te se predjele ne zalazi, to ostaje “terra incognita” Osim kada se na sce. ni pojavi Zijah A. Sokolovi}, glavni zloduh i zlica, neumorni spletkaro{ i cinik, u ~ijim su rukama konci kojima pokre}e sve protagoniste, lutkar bez samilosti i straha, onaj koji je svjestan da je “nemoral stariji i ja~i i od samoga zakona i da se cio svijet danas klanja nemoralu” Ujedno, on se ne boji ni. ti pre}i zabranjenu granicu {to dijeli `ivot od smrti, on }e i nju staviti u sumnju: “Pa to zna~i, gospodo, da ~ovjek vi{e ni u smrt ne mo`e vjerovati? I ona se prolagala...” re}i }e naizgled , uvrije|eno nakon {to dozna da se “pokojnik” vratio me|u `ive, a to mu smeta, mrsi ra~une, i do samoga kraja predstave u~ini}e sve {to je u njegovoj mo}i da se taj ne`eljeni “`ivi mrtvac” vrati tamo odakle je do{ao.

Sa promocije

Pripovijedati da

bi se razumjelo
Damir Ov~ina

Roman Halida Kadri}a o`ivljava situacije zaturene u pro{losti, sa`ima i omogu}ava bolje razumijevanje onoga {to se ovdje doga|alo u dvadesetom vijeku
tiju, Kadri} posve}uje Ademagi Me{i}u, glavnom finansijeru i organizatoru niza bo{nja~kih inicijativa do Drugog svjetskog rata. Poznat uglavnom tek kao Bo{njak hrvatske orijentacije kojeg je Paveli} privolio da sjedi u njegovoj vlasti kao dekor, Me{i} je u Kadri}evoj literaturi puno vi{e nego to. Njegov lik dat je vlastitim rije~ima i neskrivenom simpatijom. Tako se na vi{e strana prenosi Me{i}eva izjava data partizanskim vlastima kad su ga ove uhapsile poslije pada Paveli}eve vlasti. Te su re~enice zanimljive kolikogod bile naivne u odnosu prema su{tini usta{kog re`ima i ponavljanju vlastite ispravnosti i zbunjenosti. Ipak, ~ini se da je neosporno da se Me{i}, najvi{e pozicionirani Bo{njak u fa{isti~koj karikaturi hrvatske dr`ave, zalagao i sprje~avao zlo~ine nad Srbima i drugima koliko je mogao. A Halidu Kadri}u je stalo da njegova pri~a bude potkrijepljena takvim stavom, da se u slaba{noj bo{nja~koj eliti prve polovine vijeka na|e neko upori{te.

H

Primjeren na~in
I sa mo za hva lju ju }i tom glumcu od formata - uz njega igraju uvijek dobrodo{la Jelisaveta Seka Sablji} ~ija sama pojava u gledali{tu izaziva smijeh, odli~an je Drago Grabnar, gotovo neprimjetan a tako to~no pogo|en i izazovan, zahvalna je rola Branislava Zeremskog, dojmljiv je Borko Peri}, nu{i}evski “kod” nastoje otklju~ati jo{ i Katarina Bistrovi}-Darva{, Filip Nola, Miodrag Krivokapi}, Maja Posavec, Filip Deteli}... - Nu{i}ev “Pokojnik” u re`iji Lenke Udovi ~ki, po vre me no, po pri ma obrise tog, “i{~a{enog” i “izglobljenog” Nu{i}a, Nu{i}a komediografa ali i tragi~ara. Zijah A. Sokolovi} jedini to~no i precizno slijedi to nadahnu}e, takvo ~itanje velikog srpskog dramati~ara u kojemu ga otkrivamo na neki novi, dana{njem vremenu primjeren na~in. Njegova gluma na tom je tragu otkrivanja jednog novog Nu{i}a, koji jo{ itekako puno ima re}i o nama danas i ovdje. Jer, strast za boga}enjem bez obzira na cijenu koju pritom pla}amo, u samoj je osnovi doba kojeg `ivimo, doba koje uvijek treba svog Nu{i}a, ali i Viba. Nije li on odavno ve} detektirao gdje le`i problem u svom slavnom aforizmu: “Poreklo njegovog bogatstva tra`ite u mom siroma{tvu.”

alid Kadri} (1936), autor niza djela, romana za djecu i omladinu, tekstova za odrasle, ozbiljno se posvetio nacionalnom iskustvu Bo{njaka. Prou~iv{i gra|u ovaj nemladi pisac opri~ao je svaku godinu dvadesetog vijeka slijede}i logiku ~vrstog ukotvljenja naracije u izvore kojima se dao u dvanaestogodi{njem traganju za odgovorima na pitanja o bo{nja~koj povijesnoj situaciji, identitetu, isku{enjima, stradanju. U tom klasi~nim narativnim postupkom datom predo~avanju politi~kog nesnala`enja, ekonomskog osipanja, razli~itih iskustava u nekoliko dr`ava koje su Bo{njake tretirale i kao nemili ostatak turske vlasti, Halid Kadri} likovima, a ima ih oko tri stotine, udahnjuje prvenstveno nacionalnu preokupaciju. Oni `ive i govore isku{enja i stradanja, zanose i nesnala`enja bosanskih muslimana i onda kad im je osje}aj pripadanja ja~i ili slabiji, kad naginju na ovu ili na onu stranu. Ogromnu storiju koja fikcionalizira historiju Kadri} po~inje slikom bo{nja~ke slaba{ne elite s po~etka dvadesetog vijeka - Mulabdi}a, Ba{agi}a i drugih koji tra`e na~in za kulturnu i politi~ku emancipaciju svog naroda. Na preko dvije hiljade i sedamsto stranica u ~etiri toma izlaze pred nas Edhem Mulabdi}, Safvet-beg Ba{agi}, Ademaga Me{i}, D`emaludin ^au{evi}, Fehim Spaho, pa sve do Alije Izetbegovi}a ili nosioca pripovijedanja o na{em vremenu - Hamida Kadi}a, pri~u prenose desetine poznatih ili fikcionalnih likova.

natih detalja. Ta u brojne izvore rasuta i uglavnom u detalju nepoznata stvarna osnova i ilustracija odnosa, na primjer, prve Jugoslavije prema bo{nja~kom narodu nije ostavljena pukom razmi{ljanju likova koji `ive to vrijeme. ^injeni~na tvrdo}a koju name}e Kadri}ev na~in knji`evnog oblikovanja inkorporiranjem izvje{taja, pisama, novinskih tekstova, dnevni~kih zapisa... spa{ava ovaj roman od proizvoljnosti i samodovoljnosti umjetni-

smenih Srba, Muslimani bjehu najnepismeniji - 95 posto.” Ovom re~enicom po~inje drugi tom Dugog svitanja. Kao i to da je, na primjer, u ud`beniku geografije u ni`oj srednjoj {koli Kraljevine Jugoslavije 45 posto prostora bilo posve}eno Srbiji a ostatak svim ostalim jugoslovenskim zemljama. Ili da je naknada za hektar zemlje za oduzeta kmetska seli{ta ovdje bila samo 290 dinara, {to nije iznosilo ni cijelih 30 po jednom du-

“Du go svi ta nje” svo jom ogromno{}u, posve}eno{}u temi i dosljednim pra}anjem osnovne poeti~ke linije zaokru`uje va`nu temu tako da nadomje{ta rad ~itavih institucija. Ta velika hronika od niza detalja je i pohvala mo}i knji`evnosti da pribli`i sve, i borbu jednog ~ovjeka s ribom ili s nerazumljivo{}u svijeta, ali i ovakvu pri~u o jednom narodu, pomalo romanti~nu u slikanju likova, nerijetko folkloriziranu u dijalozima, ali po{te~kog teksta. I kad je najuspjelija umjetni~ka sloboda interpretacije te{kih nacionalno-vjerskih odnosa na Balkanu, a naro~ito u Bosni, otvara mogu}nost svakojakog pa i zlog i naopakog tuma~enja knji`evnih slika. ^ini se da je Kadri} i{ao za tim da se stvarnost dvadesetog vijeka kod nas vidi {to je mogu}e ta~nije. Tako niz skupljenih podataka privla~i vi{e negoli iskustva likova kakav je Muhidin Begovi}, koji i u ravnoj Poljskoj `ivi i bo{nja~ku nacionalnu dramu. Tako treba znati i podatak koji se ~ini bitnim ako ne i presudnim za kulturni i svaki drugi aspekt razvoja Bosne i Hercegovine: “Po~etak 1919. zatekao je BiH sa gotovo 88 posto nepismenog stanovni{tva. Naspram 77 posto nepismenih Hrvata i 90 posto nepi-

Iskustvo elite i sirotinje

nu i ~itljivu. Halid Kadri} je napisao roman koji poja{njava i pribli`ava iskustvo i elite i sirotinje jednog naroda. U tome se bo{nja~ki svijet vidi bo{nja~kim o~ima, slika sa simpatijom i nadom, ali tako da ova pri~a koristi i tom narodu, drugim narodima koji s Bo{njacima `ive a i svima zainteresiranim za Bosnu, na kraju svima koji ~itaju da bi bolje razumjeli svijet. Halid Kadri} pripovijeda da bi se znalo! numu... a u isto vrijeme je cijena drugdje bila sedam do 10 puta vi{a. Isplata je trebala trajati 40 godina” .

O zadnjem ratu
Kada u ~etvrtom tomu detaljno opisuje doga|aje u zadnjem ratu, Kadri} ponavlja nama danas uglavnom poznate stvari. Ipak, i to }e sutra biti manje znano, ako ne i potpuno zaboravljeno, unato~ svoj nemaloj bo{nja~koj potrebi da govore o svojim stradanjima. Prikazuju}i ubistva, istrebljenja, silovanja, poni`avanja, uni{tenje Bo{njaka u mjestima kakva su Vi{egrad ili Miljevina, Kadri} ostaje na prepri~avanju novinarskog izvje{tavanja, pomalo izdaleka skicira te neizdr`ive prikaze smrti ili silovanja, spaljivanja... Ne libi se Kadri} govoriti i o zlo~inima koje su Bo{njaci u Armiji Bosne i Hercegovine po~inili, dodu{e, kontekstualizira ih kao samovolju i nekontrolu. U cijelom tekstu pisac je onaj koji poja{njava i komentira. Nekad je to, naro~ito kada se govori o poznatim stvarima iz zadnjeg rata, naslonjeno na novinarsku frazu koja slabi literarnost.

O Ademagi
Dolazak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca u Bosnu, taj niz nasilja, nepravde, osvete, nipoda{tavanje, protjerivanje, i`ivljavanje nad Bo{njacima, Kadri} ne daje pukom konstatacijom, ve} predo~ava dokumentom, faktima koje blago literarno uokviruje. Kad reis ^au{evi} pi{e vojvodi Stepanovi}u - a do ju~er se vi{e ulica u starom Sarajevu zvalo po srpskim vojskovo|ama ~ija je vojska donijela preko Drine uglavnom nepravdu i nasilje, ta se slika otvara u jasno}i i neporecivosti. Posebnu pa`nju, a ~ini se i simpa-

^injenice u literaturi
A ono {to se de{avalo ovom malom narodu de{avalo mu se uz malo vlastite politi~ke inicijative ali i malo prilike za nacionalnu emancipaciju. U sva ~etiri toma Kadri} gradi roman uklapaju}i u tekst, kojem je glavni lik narod, niz nepoznatih ili slabo poz-

32
INSTALACIJE I PERFORMANSI DAVORA LJUBI^I]A

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012. godine

33

Zadovoljstvo u subverziji, zadovoljstvo u provokaciji
Davor Beganovi} iplomski ispit Davora Ljubi~i}a na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, realiziran 1984, nagovijestio je pravac u kojemu }e se razvijati stvarala{tvo toga umjetnika. Provokacija se nalazi u njegovome sredi{tu. No ne treba je shvatiti kao ne{to {to se iscrpljuje samo u sebi i po sebi. Naprotiv, ona je izdignuta iz samosvrhovitosti i pozicionira se u dru{tvenome kontekstu kao kvintesencija anga`mana. O ~emu je govorio performans koji je svojom zrelo{}u nadma{io primarno {kolsku funkciju? Ljubi~i} ve} 1984. stupa u borbeni dijalog, pun po{tovanja, s tradicijom klasi~ne likovne moderne. Kontrahent mu je, a ta }e se situacija ponavljati i kasnije, Joseph Beuys. Beuysova teorema po kojoj je rad jednak umjetnosti (Rad = Umjetnost) u Ljubi~i}evoj se interpretaciji tek djelimice prihva}a. Naime, u istoj mjeri vrijedi i Umjetnost ≠ Rad - razli~itost se upisuje u zna~enjsko polje determinirano jednako{}u, ometa ga i subvertira u njegovoj protestantskom etikom obilje`enoj samosvjesnosti. Umjetnost posjeduje jedan suvi{ak kojega je nemogu}no apstrahirati i izvesti u neprikosnovenoj i neupitnoj formi matemati~ke jednad`be. Performativno je Ljubi~i} do toga suvi{ka do{ao na sljede}i na~in. Na jednome od sredi{njih sarajevskih trgova on iscrtava krug u ~ijemu sredi{tu postavlja niz letava. Od jednoga njihovog dijela pravi konja za rezanje. Drugi postavlja na konja, prepiljuje letve na komade jednake duljine koje potom spaja konopcem pripremljenim za tu svrhu. U pauzama piljenja na njemu u jednakim razmacima tokom {estosatnog rada vezuje ~vorove kojima se obilje`avaju intervali odvijanja fizi~koga rada. Po njegovu zavr{etku cijela se instalacija prekriva prozirnom plasti~nom folijom fiksiranom upravo tim konopcem. Umjetnik se prelijeva plavom bojom koja ostavlja tragove na gradskome asfaltu. Nakon zavr{etka fi-

D

zi~kog dijela posla Ljubi~i} se prebacuje na “umjetnost”Okupljeni ljudi tre. baju upisivati svoja imena u krug. Ostavlja svoju fotografiju u bari koja nastaje od prolivene farbe. Ljubi~i} izlazi iz kruga, kre}e se u pravcu Marindvora, u pravcu ku}e. Policija ga hvata na pola puta, hapsi i privodi u zatvor. To sada vi{e nije dio performansa, umjetnost se upisuje u zbilju. Razlog su tomu ~inu pritu`be “preko {ezdeset gra|ana” koji su se osjetili poreme}eni u svojemu bla`enom miru. Makar je performans bio u detalje najavljen i odobren od gradskih vlasti, umjetnik je zadr`an na vi{esatnom mu~nom ispitivanju za vrijeme kojega mu je prije}eno, i fizi~kom silom. Doista: je li umjetnost rad? Ili je razli~ita od rada? Je li duboka apoliti~nost, povezana s propitivanjem granica estetskoga, bila ono {to je uzrujalo tada{nju narodnu miliciju? S pravom bih posumnjao u takvu proni~nu snagu organa reda. No mislim da je provokacija, a i s njom povezana subverzija, projekta skrivena u toj komponenti. Apoliti~nost se na suptilan na~in projicira na polje umjetni~koga djela koje, sa svoje strane, na taj izazov odgovara kreiranjem prostora antipoliti~nosti - fizi~ki izdvojenog od ostatka svijeta. Taj se prostor konfigurira kao uto~i{te, rekao bih - safe heaven - kada me asocijacije s tim pojmom ne bi vukle u pravcu sada nepotrebnog cinizma, pribje`i{te od rizika svakodnevice i s njom povezanog politi~kopolicijskog sistema koji ju je determinirao u Jugoslaviji, ~ak i relativno liberalnih osamdesetih. Beuys i Ljubi~i} dijalogiziraju o privatnome i javnome, radnom/radni~kom i umjetni~kom, s tim {to bosanski umjetnik u odlu~uju}em trenutku odlu~uje razdvojiti jednu sferu od druge, pridaju}i joj semanti~ki suvi{ak kojim je se odmi~e od realnosti (plava boja kojom se “presvla~i” nagost tijela, fotografije koje djeluju kao minimalisti~ki artefakti u sva~ijem - pa time i ni~ijem - vlasni{tvu). Umjetnost iznova stje~e autonomiju, s autonomijom je povezano

Ako je Ora et labora instalacija u kojoj se su~eljava s religijom i religioznom umjetno{}u, instalacija/videoobjekt/performans Twins (Zürich, 2011, Konstanz 2012) bezo~ni je napad na senzomotorni sustav publike

Ora et labora

kolikoj se mjeri njegova sada{nja stvarala~ka faza ispisuje (iz-slikava, rekao bih) iz rane - sve u svrhu uznemiravanja javnosti kao vrhunaravnoga poeti~kog na~ela. Uznemiravanje: mir koji se nalazi u ishodi{tu toga kompozituma za Davora je Ljubi~i}a mir ustajale povr{ine ispod koje Najnovije se razmno`avaju bakterije nekreatiDavor Ljubi~i} se drznuo dalje. vnosti uni{tavaju}i ono {to te`i za noOvdje mi nije cilj dati ~ak ni pribli`an vim, {to `eli ispitivati i ispipavati. Da prikaz njegovoga opusa koji je nara- bi se povr{inu uzburkalo i uznemiristao do zavidne veli~ine a i sa stajali- lo nu`no je pro~a~kati po njoj, auten{ta povijesti umjetnosti i likovne kri- ti~nim govorom istine dirnuti dru{tvetike je sve istra`eniji u svojoj obuhvat- ne tabue. Neophodan uvjet tomu ninosti. O tome se mo`e uvjeriti klikne je svjesno djelovanje. Ponekad je sali se na www.davor-ljubicic.com. Pra- svim dovoljan i slu~aj da se postigne gmati~nije, `elim se pozabaviti najno- `eljeni a dotad nereflektirani efekt. Invijim {to nam je Ljubi~i} ponudio, s je- stalacija koja fizi~ki oprimjeruje asidne strane, i to najnovije, kao {to je na- metri~ni odnos intencije i kontingovijestio po~etak teksta, dovesti u “or- gencije nastala je 2010, pod naslovom gansku” vezu s prvim obimnijim pro- Ora et labora. Prvobitno izlo`ena u Sajektom s druge, kako bih pokazao u lemu, ponovljena je u izmijenjenim prostornim uvjetima 2011. (Sierre) i 2012. (Konstanz). Subverzija i provokacija u Njema~koj u dvadeset i prvome stolje}u ne{to su druk~ije od onih u Jugoslaviji osamdesetih. Policija nije intervenirala, ali uznemirena javnost reagirala je s nelagodom. No {to je sa spomenutim slu~ajem? Evo kako sam autor (koji ni ina~e ne {tedi na obja{njavanju svojih djela) opisuje inicijalnu to~ku nastanka ove instalacije: “Probijam se obazrivo kroz tamni prostor, u potrazi za ~eki}em ili kakvim predmetom iz obitelji ~eki}a. Nakon izvjesnog vremena provedenog u slijepoj potrazi ‘primijetio’ sam prstima ~etvorokutnu drvenu formu i s njom u desnoj ruci iza{ao iz tame. Na svjetlosti dana prepoznao sam kri` izrezan od tvrdoga drveta. ^inio mi se pogodnim kako bih zakucao nekoliko rajsnegli u zid i oka~io radove u~enika na papiru - dovoljno tvrd a usto i zgodan za rukovanje. Po~eo sam. Jedna se u~enica uko~ila. To je blasfemija - rekla je i oti{la u radionicu za metal kaArbeit ko bi mi otud donijela prikladan pre=kunst dmet. Ostatak sam posla obavio ~e-

pravo (pa i du`nost) slobodnoga govora, s tim iskazivanje onoga {to se misli ili osje}a, a tu se s milicijom vi{e nije {aliti. Jer oni znaju bolje, pa ~ak i najbolje {to mi govoriti i misliti, a bogami i osje}ati, trebamo. Drznemo li dalje, ~ut }emo i o}utjeti gromove...

ki}em. Taj mi se trenutak urezao u pam}enje. Pomisao na kri` kojim se udara kao ~eki}em nije me ostavljala na miru. Odlu~io sam da si pomo}u drvenih letava i ~eki}a kri`em na~inim jednostavno stani{te. Unutarnje sam zidove gotovoga objekta impregnirao mje{avinom grafita i meda, tako ~esto primjenjivanom u mojim radovima. Istim `eljeznim kri`em, kojeg sam u ruci dr`ao uvijek druk~ije, na~inio sam pet crte`a raspe}a.”

Odvajanje od okova
Pogledajmo to~nije s kakvim se asocijacijama vezuje ova nakana. Slu~aj je semanti~ki determiniran dvostruko: s jedne se strane nalazi umjetnikova potraga za prikladnim alatom; s druge u~enica i zgra`anje nad postupkom kojim u~itelj, po njezinom mi{ljenju, vrije|a jedan od temeljnih simbola kr{}anstva - te time i zapadne civilizacije. Harmonija se dviju kontingentnih inicijalnih to~aka pokazuje adekvatnim motorom za rad autorove imaginacije. Stani{te koje si pravi u izvjesnoj se mjeri mo`e promatrati i kao crkva - no tada se postavlja i pitanje religije. Sasvim je sigurno da nije rije~ o kr{}anstvu, makar kri` na{ao mjesto na zidu ku}ice sastavljene od svojeru~no prikucanih dasaka. Promotrimo li makroprostor u kojemu se realizira instalacija, postat }e jasno u kolikoj se mjeri radi o svjesno izabranome odvajanju od njega. Jer Salem je do sekularizacije, koja je uslijedila tek Napoleonovim osvajanjem njema~kih zemalja, bio najzna~ajniji benediktinski samostan u Badenu. Sve njegove gra|evine i danas zra~e kako duhovnom tako i ekonomskom energijom reda koji ih je stvarao u stolje}ima dugoj tradiciji. Kada Ljubi~i} drvenu crkvicu svoje paganske religije pozicionira unutar njegovih zidina, tada se i nova kreacija deklarira kao re-kreacija povije{}u definiranoga prostora kojemu je tek imperatorska intervencija oduze-

la, ili prividno oduzela, duhovnost. Drvena ku}ica stupa u dijalog s crte`ima raspetoga Isusa koji se, evo jo{ jednog subvertiranja tradicije, nalaze na zidovima prostorije koji okru`uju bogomolju novoga tipa. Ono {to se na njezinome oltaru mo`e vidjeti jest proces nastajanja tih crte`a. Na videoprojekciji, snimljenoj fiksiranom kamerom, prikazan je nagi umjetnik koji u manuelnom procesu povezanom s iznimnim fizi~kim naporom iscrtava svog samovoljnog Isusa. U desnoj ruci mu se nalazi metalni kri`, te`ak tri kilograma, a skupa s njim dr`i grafitnu olovku kojom se dodu{e upravlja ali zbog te`ine kri`a ju se ne mo`e svladati u potpunosti. Tako se kontingencija upisana u intencionalni po~etak umjetni~koga djela kao njegovo metana~elo prebacuje na poteze olovke koji `ele biti determinirani ali su zbog fizi~koga optere}enja bar djelimice kontingentni. Manuelni se rad, i ovdje se vra}am na sarajevski performans, opet pojavljuje u punoj snazi. Umjetnik svojim tijelom stvara djelo koje se ne mo`e odvojiti od ergonomijske energije ulo`ene u njegovu kreaciju. Poput renesansnog slikara, koji se nalazi na zanatskomeposlu ukra{avanje kakve crkve, Ljubi~i} se predaje svome obrtu - strastveno i s fizi~kim naporom. Kao {to je u Sarajevu sla`u}i letve u zacrtanom krugu obilje`avao prostor umjetni~ke slobode, tako se i u Salemu smi{ljenom akcijom odvaja od crkvenih okova koji tra`e predanost instanci izvan estetskoga obzora. U maloj crkvi i oko nje nastaje prostor izolacije, kreacije, ali je on mogu} tek zahvaljuju}i radu, fizi~kom naporu koji se do`ivljuje senzualno. Akusti~ki nas prati stenjanje, opti~ki naprezanje mi{i}a, do krajnjih granica ako treba do pucanja. Ora et labora, imperativ kojim se zapovijeda moljenje i rad. Pokornost kojom se srednjovjekovni sve}enici predaju svojoj svakodnevnoj djelatnost suplementira se

u performansu novim odnosom koji prema predmetu svojega crta~koga i graditeljskoga umije}a uspostavlja artist. Jer, ne smijemo zaboraviti predmet je interesa Isus Krist. Ako se on crta kri`em, onda je i njegov odnos prema kri`u na kojemu se nalazi su{tinski izmijenjen. Mo`e li se instrument mu~enja primijeniti kako bi se predo~ilo samo mu~enje? Je li mu~enje koje Ljubi~i} do`ivljava dok te{kim predmetom iscrtava scene mu~enja

cije. Njome se, sa sigurno{}u se mo`e re}i, na kr{}anskim na~elima instaliranova religija - bez Boga, ili s Bogom kojega se mo`e do`ivjeti tek u harmoniji s radom, s prirodom u kojoj se nedvojbeno treba realizirati. Taj odnos ne}e biti idili~an. Previ{e je muke investirano a da bi se moglo govoriti o bilo kakvoj lako}i postojanja. Egzistencija koja se nudi pogledu je te{ka, mukotrpna i zahtjevna. No ni Isusova nije bila lagodna, zar ne? Zaustaviti se ovdje, bilo bi nepravedno prema Davoru Ljubi~i}u i njegovom zadovoljstvu u izazivanju, zadovoljstvu u podrivanju. Ako je Ora et labora instalacija u kojoj se su~eljava s religijom i religioznom umjetno{}u, instalacija/video-objekt/performans Twins (Zürich, 2011, Konstanz 2012) bezo~ni je napad na senzomotorni sustav publike. Na`alost, u verbalnoj se analizi mo`e samo prepri~ati ono {to se do`ivjelo, tako da mu~enje kojemu sam, skupa sa supatnicima bio nazo~io, ne mo`e u rije~ima prona}i ina~icu akusti~ke nelagode kojoj smo bili, svojevoljno priznat }u, izlo`eni. Opet mi se valja vratiti drvetu. Opet iza povijesti nastanka instalacije stoji pripovijest. Ovaj put sa sna`nijom narativnom dinamikom. Pri~a je preduga~ka da bih je prenio u cijelosti. Stoga samo parafraza ~ije }e se te`i{te nalaziti na somatskome. Umjetnik, dakle, dobiva stoli} ~iju plo~u impregnira grafitom i potom lakira. Stavlja ga u atelje, no sluti da ne{to nedostaje kako bi stoli} bio kompletan. Nakon izvjesnog vremena prolazi pred susjedovim vratima pronalazi dvije aluminijumske kante za mlijeko s natpisom

njosti, sve dok mi se nokti nisu istro{ili i postali tupi. Performans koji je moj atelje ispunio pregnantnim i prodornim {umom-grebanja-po-metalu trajao je jedan sat.” Pri~a se zavr{ava ironi~nim obratom: Ljubi~i} saznaje da su kante vlasni{tvo operne pjeva~ice koja ih po svaku cijenu `eli ponovno imati. No kada je ~ula u koju su svrhu upotrijebljene, predomi{lja se a performans se utapa u instalaciju.

Humor
Iznova se u sredi{te projekta stavljaju recipijenti. Ako ih se u Sarajevu izazivalo dodirljivim nagim tijelom a u Salemu neprimjerenom primjenom svetih objekata, u Zürichu se vr{i izravni atak na njihov akusti~ki aparat. Nesno{ljivi se zvuci grebanja noktiju po metalnoj povr{ini mije{aju s vizualnim senzacijama u kojima se taj ~in, sam po sebi jedva svarljiv, dodatno potcrtava slikom obna`enih ruku koje su tu samo zato da iritiraju. Ovaj put u njihovoj aktivnosti nema konkretno, rezultatima, mjerljivog rada. To je klju~na razlika izme|u Twins i dva ranije predstavljena projekta. Pa {to je onda to {to ih ~ini toliko vrijednim u njihovoj na prvi pogled plakativnoj provokativnosti? Rekao bih: humor. I to vrlo specifi~an Ljubi~i}ev humor. Humor je to kojega nije lako podnijeti, s kojim se nije lako suo~iti. On ide pod ko`u, kao u ovom konkretnom slu~aju - doslovce. Usmjeren je u jednakoj mjeri na recipijenta kao i na autora. Time `elim re}i da ga odlikuje visoki stupanj autoironije. Ljubi~i} “glazbu” svojih noktiju dovodi u vezu s anonimnom opernom pjeva~i-

BINARNE OPREKE Umjetnost i rad, etika i estetika, zbilja i mit... Ponekad dokraja zao{travaju}i te binarne opreke, uop}e ih i formiraju}i i ~ine}i prezentnim u njihovoj opre~nosti, Davor Ljubi~i} nudi alternativne svjetove u kojima nam uglavnom nije ugodno, ali s kojima se trebamo sa`ivjeti kako bismo mogli razumjeti svoju egzistenciju
dovoljno da se njega samoga postavi u poziciju mu~enoga Isusa? Jednozna~an je odgovor na ta pitanja, ~ini mi se, nemogu}. Jednako kao ni razrje{enje dileme o odnosu rada i umjetnosti. Religiozna policija nije intervenirala u Salemu. Nitko nije priveden, nitko uhap{en. Blasfemija je ostala nesankcionirana, ~ak u toliko mjeri da se ni pitanje o njoj, bar oficijelno, nije postavilo. Ali nama, kao gledateljima, ne preostaje ni{ta drugo nego da je recipiramo, u punoj svijesti o subverzivnosti i provokativnosti ove instala“za ponijeti” U epifanijskom mo. mentu prepoznaje da im je mjesto na njegovome stoli}u, gdje ih i postavlja, i to tako da se odra`avaju na crno lakiranoj povr{ini. Od tada pu{ta da mu nokti na rukama rastu, nastavlja s ostalim aktivnostima i {titi ih banda`iranjem od o{te}enja. Kada osjeti da su narasli do `eljene duljine, po~inje grebati po povr{ini kanti a ~in bilje`i videokamerom: “Nekad polako i nje`no, pa opet brzo i divlje grebao sam po cijeloj povr{ini obiju kanti za mlijeko, po oba poklopca a i po unutar-

O.T. (TWINS)

vom. Jesu li pretpostavljeni visoki tonovi, kao proizvod njezina grla, na bilo koji na~in usporedivi s neugodnom kakofonijom ro`natih dijelova ljudskoga tijela ~ija se neprijeporna tvrdo}a bli`i svojemu kraju u onome tempu u kojemu ih se tro{i grebanjem po tvrdoj, metalnoj povr{ini? Naravno da jesu, i to ironijskome. Autor u tekstualnom obrazlo`enju svojega vizualno-akusti~koga djela otvara ta interpretacijska vrata pru`aju}i uvid u ono {to smatra svojom intencijom. S druge strane, sam se performans/in-

stalacija otima jednozna~nosti {to mu je name}e autorska interpretacija. Humor, s neizbje`nom notom podrugljivosti, neobuzdano klju~a iz cjeline, ne samo iz akusti~kog dijela instalacije. Njezina dva (tri) materijalno opipljiva dijela nesamjerljiva su na bazi uporabne vrijednosti. Diskrepancija koja se na semanti~koj razini otvara izme|u stilskoga stoli}a (koji je umjetnikovom intervencijom nepripadaju}im elementom, poliranim i lakiranim grafitom, pomaknut od svoje izvornosti) i kanti dodatno se multiplicira zrcalnim odrazom samih kanti u ladici stoli}a. U nju je ugra|en monitor na kojemu se dokumentira performans noktiju na aluminijskoj povr{ini. Tako joj je dubina zamijenjena ravnom povr{inom. Stoli} je zapravo pretvoren u svoj kozmeti~ki pendant, no iznova stavljen izvan funkcije. “Zrcalo” je, sa svoje strane, isto tako ironi~no. U njemu se dodu{e, gotovo pod realnim kutom, vidi ono {to bi se trebalo vidjeti, ali je intervencijom u drugom mediju, videu, na bitan na~in pomjereno iz o~ekivane vizure. Sa`mimo: ladica koja mijenja funkciju, zrcalo koje to jest a u isto vrijeme i nije, nokti koji rastu da bi provocirali, stoli} koji nije kozmeti~ki ali se intervencijom izvana, interpolacijom u ladicu, pretvara u takav da bi, odmah potom, prestao to biti jer je “zrcalo” zapravo ne-zrcalo - to jest disfunkcionalno... Provokacija i s njom povezana subverzija isprva se konstituiraju na planu akusti~koga nadra`aja kojemu je izlo`ena publika. “Zagrebe” li se dublje, vidjet }e se da je njihova su{tina komprimirana u daleko kompleksnijem izazovu, onom kojim se dovodi u pitanje kompletna percepcija realnosti. Predmeti koji u zbilji imaju uporabnu vrijednost (i nemojte pomisliti da je veza s Duchampovim “ready-made” objektima puka slu~ajnost) ovdje se odmi~u od nje, oni je zapravo parodiraju u ~inu koji je istovremeno ironi~an i podrugljiv. Dekontekstualizirani, dodatno “obespredme}eni” izravnom i , napadnom intervencijom li{eni telosa, oni, nakon {to smo se oslobodili fizi~ke nelagode grebanja, za nas postaju mjesto prelaska u esteti~ku, razigranu dimenziju. Svjetovi su definitivno izmije{ani, realno i nerealno, stvarno i umjetni~ko isprepleteni su do neprepoznatljivosti. I tu dolazimo do zajedni~koga - do teme koja Ljubi~i}a okupira, evo ve} gotovo trideset godina. O~ito je da je ona neiscrpna i da joj se na najuvjerljiviji na~in mo`e pristupiti provokacijom i subverzijom. Umjetnost i rad, etika i estetika, zbilja i mit... Ponekad do kraja zao{travaju}i te binarne opreke, uop}e ih i formiraju}i i ~ine}i prezentnim u njihovoj opre~nosti, Davor Ljubi~i} nudi alternativne svjetove u kojima nam uglavnom nije ugodno, ali s kojima se trebamo sa`ivjeti kako bismo mogli razumjeti svoju egzistenciju u svijetu odre|enom takvim proturje~nostima. Bosanska je milicija osamdesetih jasno, makar i nesvjesno, shvatila tu “poruku”U dana{nje doba ona kao da . se ne ti~e ~ak ni policije. Tim prije joj trebamo posvetiti adekvatnu pa`nju.

34
PRIKAZ

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012. godine

Polaganje ra~una o
(Andrej Nikolaidis, “Odlaganje. Parezija”, Algoritam, Zagreb 2012)
Davor Beganovi} itanje koje se ~esto postavlja pred kriti~ara jest kako pri}i knjizi. Ono u osnovi i gradi temelj budu}e kritike, odre|uju}i tenor diskurza, prejudiciraju}i ~ak i samo vrednovanje, prije svega odabiranjem momenata koje }e se parafrazirati, podvrgnuti deskripciji. Iskustvo nam poma`e u tome procesu, tako da se nakon apsolviranja odre|enog broja kriti~kih tekstova rje{enje ishodi{nog pitanja zbiva po na~elu nekog unutarnjeg automatizma. Naravno, postoje knjige koje takvom automatizmu ne podlije`u, s kojima se mora voditi, ponekad i mu~na, borba kako bi ih se ukrotilo i prevelo u vode smirenog i racionalnog pisanja. Poga|ate: rije~ je o knjigama za koje je kriti~ar emotivno vezan na jedan vantekstualni na~in. Situacija se dodatno komplicira kada sam autor investira osobni emotivni kapital u nastajanje knjige, kada ga uvjeti njezinoga nastanka, uostalom i razlozi zbog kojih je pisana, primoravaju na razgradnju distance prema “gra|evinskom materijalu” No, da se opet ne razvla~im u te. orijskim spekulacijama, da samome sebi postavim uzde konkretnosti: govoriti mi je o knjizi Odlaganje. ParezijaAndreja Nikolaidisa. Ni sam ne znam treba li pru`iti kratki sa`etak onoga {to se, u predigri njezina nastanka, u sije~nju ove godine, zbivalo na politi~koj sceni zemalja nasljednica biv{e Jugoslavije. Ra~unaju}i s kratkim pam}enjem publike ipak }u to u~initi.

P

Provokativni tekst
U banjolu~koj se dvorani Borik pripremala proslava dvadesetogodi{njice nastanka “druge srpske dr`ave” ostvarenja barem jednog dijela , tisu}ljetnog sna nare~enoga naroda koji }e u punome svjetlu biti dosegnut kada se prekodrinski dio spoji s onim mati~nim (zvati li ga je “drinskim”?). Sve {to je vrijedno trebalo se povodom toga dana okupiti u o~i{}enoj nezvani~noj prijestolnici, te su, kako i pristoji, antiteroristi~ke jedinice pregledavale, iz sigurnosnih razloga, mjesto odvijanja jedinstvenoga spektakla. Kad tamo, lo and behold, prona|e se zavidan i zama{an arsenal oru`ja. Budu}i da je poznato u kolikoj se mjeri islamski terorizam usmjerio na uni{tenje svega {to je vrijedno i s ove i s one strane Drine, prva i jedino mogu}na pretpostavka bila je da su specijalne vehabijske jedinice odlu~ile iskoristiti jedinstvenu priliku u kojoj se najvaljanije skupilo na jednom mjestu ne bi li ga, tek onako, diglo u zrak. Terorizam se vrlo brzo pretvorio u farsu. Vehabija je postao namje{tenik sportske dvorane a, eto, to je mjesta{ce iskoristio za deponiranje vlastitoga privatnog arsenal~i}a koji je zasmetao njegovoj supru`nici. Smijurija je prijetila preokrenuti se u jo{ jednu u

nizu operacija “car je gol” kojima intelektualne perjanice u vo|stvu paradr`ave znaju nasmijavati svoje, prili~no oguglale i zatupljene, podanike. (Najnovije su prekr{tavanje nesretnoga Save [umanovi}a od kulturno svjesnog vo|e kao i njegovo slavljenje i financiranje nevjerojatne antikulturne nakaze koja pod ljupkim imenom Andri}grad nastaje na obalama gorespominjane Drine.) Da tomu ne bude tako pobrinuo se upravo Andrej Nikolaidis koji je jednim provokativnim tekstom, objavljenim prvotno na sarajevskom portalu zurnal.info, omogu}io vol{ebnicima skretanje pa`nje s vlastite gluposti na, navodnu, nemoralnost op}e situacije u ju`noslavenskim svjetovima. Sve ne ostaje na su~eljavanju s Nikolaidisom, ve} se prebacuje na napade na one koji su ga podr`ali, prije svega na beogradski Forum pisaca. Jedan od potpisnika pisma podr{ke je i direktor Narodne biblioteke Srbije Sreten Ugri~i} koji, nakon intervencije tada{njeg ministra unutarnjih poslova Srbije a sada{njega obna{atelja iste funkcije na koju je u fazi politi~ko-ideolo{ke nadogradnje nazidana i premijerska, portparola jednoga od heroja devedesetih i najzaslu`nijeg za genocidne temelje prekodrinske druge tvorevine, Ivice Da~i}a biva promptno smijenjen s funkcije. Tu se negdje i valovi gnjeva smiruju. Tu negdje pozicionira se i moja osobna umije{anost u sve. Moram priznati da je moja samonametnuta {utnja u vezi s rodnim mi gradom tu do{la u najve}u opasnost da bude prekinuta. Namje{tenik dvorane Borik lik je kojeg sam s lako}om izvukao iz zaborava, makar me podsje}anje na njega i nije ne{to osobito dirnulo. Sada{njost je moja druk~ija a u njoj dva aktera isprva farsi~ne a potom tu`ne (ako ne i tragi~ne) pri~e igraju ulogu prijatelja. Ono {to se s njima zbivalo i jo{ uvijek zbiva itekako me se ti~e. I sada se mogu vratiti na ishodi{no pitanje: Kako pri}i Pareziji? Najbitnije je promatrati je kao literarni tekst i ne govoriti o politi~koj dimenziji njezinoga nastanka. Je li to mogu}e? Ne ~inim li time nasilje nad tekstom? Kr{im li kriti~arski moral ako kontekst ostavim po strani, ako pretpostavim da je u ovome tekstu, kao i u svakom fiktivnome, referencijalnost stavljena u zagrade? Vjerojatno ne, ali ipak }e se neutralnost pokazati kao te{ko dose`an dezideratum. Unato~ re~enome, vrijedi poku{ati. Nikolaidis na prvoj razini ove knjige tra`i odgovor na pitanje o svrsishodnosti svojega govora. Kao ishodi{te, ali i donekle opravdanje, njegove o{trine Nikolaidis ozna~uje post festum (u odnosu na doga|aje koji su izazvani njegovim tekstom o skupu u Banjoj Luci) otkri}e Michela Foucaulta i njegovu revitalizaciju (i revalorizaciju) anti~koga termina parrhesia. Foucault je posljednju

fazu svojega znanstvenog rada posvetio pitanjima etike i subjekta. S obzirom na gotovo borbeni pokli~ “subjekt je mrtav” bila je to promjena koja je mogla izazvati nemale nedoumice u skupini njegovih poklonika. O konzekventnosti toga obrata intenzivno se raspravljalo, ali ono {to se za moje ~itanje Nikolaidisove knjige pokazuje va`nim da se sa`eti u nekoliko rije~i. Naime, u sredi{tu se Foucaultova posve}ivanja etici kriju dva momenta, usko povezana jedan s drugim: kao prvo, uspore|ivanjem anti~ke filozofije s nje-

zbe toga odnosa u kojoj je u~itelj tek puki posrednik izme|u u~enika i nedose`noga vrhunskog autoriteta Boga. Parezija. Odlaganje prati fukoovsku misaonu struju razvijaju}i je na dva paralelna kolosijeka. S jedne se strane nalazi opis vlastitoga postupka u pisanju publicisti~kih tekstova, njihova o{trina koja izaziva reakcije pogo|enih; s druge opravdanje takvoga govora isticanjem ~injenice da unutar njega autor ne preza ni od razotkrivanja vlastitih slabosti. Sasvim je jasno kakva se moralna dile-

nju primiti, primiti je u povoljnim okolnostima. Ono {to na bitan na~in definira pravila parrhesiejest kairos, prigoda, pravi trenutak, situacija u kojoj individue dolaze u kontakt i trenutak koji se bira za izgovaranje istine.” (Foucault, L’herméneutique du sujet).

Klju~no mjesto
U kakvom odnosu stoje, kao prvo, Nikolaidisova parezija i, kao drugo, obrana sebe prema ovoj Foucaultovoj definiciji? Ovdje moram pro{iriti svoj interpretacijski zahvat na jo{ jednu, dosada pre{u}enu, dimenziju. Odlaganje. Parezija, bez obzira na sna`an nefikcionalni ton, u su{tini je fikcionalni pripovjedni tekst, takoreku} roman. U njegovome se jezgru nalazi pripovijest o nestalome kotorskome sve}eniku M-u rasvjetljavanje ~ije sudbine postaje zada}a koju spisatelju (iza kojega je nemogu}no previdjeti Nikolaidisa) u amanet ostavlja izvjesni V. o kojemu }emo tokom romana jedva {to doznati. Ono po ~emu je zapravo zna~ajan jest posredni~ka uloga - on je taj koji pripovjeda~u predaje sve}enikove bilje{ke. Mogu li one donijeti razrje{enje tajne i{~eznu}a? Ispostavit }e se da ne mogu ali mogu povezati nefikcionalni s fikcionalnim dijelom teksta, stvoriti od njih relativno harmoni~nu cjelinu. Naime, u rukopisu se nalazi ukazivanje na Foucaultovu Arheologiju znanja koje }e pripovjeda~a navesti na prekopavanje po policama vlastite biblioteke. Na njima pronalazi drugi naslov francuskoga filozofa, zagreba~ko izdanje Vladanja sobom i drugima u kojemu se raspravlja upravo o pareziji. Zna~i: tim se zaobilaznim postupkom i nefikcionalni tekst fikcionalizira u tolikoj mjeri da ga je ve} i mogu}no prepoznati kao takvoga. Stabilni odnos sa zbiljom, kojega bi moglo sugerirati izravno obra}anje ~itateljstvu u pareti~kom modusu istinitosti, tu je subvertiran, ili bar poljuljan. Upravo na tome mjestu Nikolaidis upotrebljava drugu finesu kojom se referencijalna stabilnost pripovjednoga teksta definitivno dovodi u pitanje. Naime, ne smije se zaboraviti da on ima dva naslova: uz pareziju javlja se i odlaganje, {tovi{e ono joj i prethodi, u redoslijedu pojavljivanja primat je na njemu. Odlaganje je antiteza parezije. Koliko iza prve stoji uspravno moralno dr`anje, iza druge se krije poku{aj skrivanja od stvarnosti. Ako Nikolaidis svoj izravni govor o politi~kome i moralnome stanju u zemljama nasljednicama Jugoslavije izgovoren u modusu parezije pozicionira u semanti~kome polju slobodne iskrenosti, to mu omogu}uje da i samoga sebe sagleda s kriti~koga stajali{ta. Moment se samokritike provla~i kroz cijeli pripovjedni tekst, no kulminaciju dose`e tek pri njegovome kraju. Tada se pripovjeda~, nakon {to je elaborirao svoj odnos prema pareziji (valja jo{ jednom

zinom kr{}anskom nasljednicom on ukazuje na epistemolo{ki lom koji se na polju govora drugima i govora o sebi desio izme|u te dvije epohe; kao drugo, ukazuju}i na va`nost polaganja ra~una o sebi, koje se nalazi u sredi{tu anti~ke misli, i njezinome zanemarivanju u kr{}anstvu (koje se uvijek mo`e pozvati na autoritete koji se nalaze izvan samoga subjekta. Bog, Sveto pismo itd.), on istovremeno progovara i o samome sebi, makar koliko prikriveno u naborima slo`ene hermenutike drevnih tekstova. Zna~i: klju~no je pitanje etike, onako kako je shva}a Foucault, polaganje ra~una o samome sebi. Parrhesia je presudna zato {to se njom obilje`uje iskreni, otvoreni govor usmjeren na priop}avanje istine. U samoj je antici do`ivljavala transformacije koje je, prema Foucaultu, vode od odnosa u~itelja i u~enika (epikurejska ali i stoi~ka struja), da bi u ispovijedi do{lo do preobra-

ma na{la pred Nikolaidisom: opravdava li te`ina teme o kojoj pi{e sve posljedice koje je njegov napis imao - kako po njega samoga, tako i po ljude koji su stali na njegovu stranu ostav{i, zbog svojega anga`mana, bez egzistencijalnih osnova? Ta se dilema tek malo mo`e ubla`iti ako je se promotri u kontekstu zbivanja na politi~koj sceni Srbije i ustvrdi da bi Sreten Ugri~i}, kao prononsirani protivnik srbijanske politike i dugogodi{nji trn u oku tamo{njega establi{menta, bez posla ostao ovako ili onako. Ne radi se tu o konkretnom slu~aju - pitanje je, da se razumijemo, na~elno. Foucault definira pareziju kao “specifi~nu, posebnu praksu istinitoga govora” na sljede}i na~in: “To su pravila promi{ljenoga i okretnoga postupka, okolnost da se odre|enoj individui u odre|enom trenutku u danoj formi i pod odre|enim treba re}i istinu - i to isklju~ivo utoliko ukoliko ju je on u sta-

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012. godine

35
Nakladni~ki pothvat

samom sebi
zamijetiti: kako je on shva}a ili interpetira) vra}a samome sebi kao subjektu propituju}i {to je postigao svojom djelatno{}u. Klju~no autopoeti~ko mjesto na}i }emo tek pri samome kraju romana, kao `ari{te u kojemu se skupljaju sve dvojbe koje su ga na odlu~uju}i na~in determinirale u cijelome protoku. One se koncentriraju u nekoliko re~enica koje stoga valja i citirati: “Pa ipak, sve {to sam u~inio i napisao suprotnost je pareziji, sve je to tek odlaganje onoga {to znam da trebam napisati, ili bar u~initi. ^itava je moja egzistencija va banqueigra. Najja~u kartu jo{ nisam odigrao dr`im je skrivenu. Ili samo vjerujem da je imam, mogu}e da je posrijedi tek blef. I, malo da” lje: “Bez obzira na to: povu}i liniju koju si zapo~eo, povu}i je do kraja, do margine i iza, tamo gdje se olovka lomi i mastilo ne ostavlja trag, bez obzira da li si u pravu ili u krivu, jer je jedino {to ~ini autenti~nim, {to opravdava bilo koju ideju, uklju~uju}i i ideju o vlastitoj egzistenciji, tek vjernost toj ideji, ostanak uz nju do kraja, do krajnjih konsekvenci, bez obzira na cijenu.” Ovome }u se mjestu, to~nije njegovome nastavku vratiti ne{to kasnije. No zastanimo za trenutak ovdje, promotrimo u miru {to nam se dosada kazalo. Odlaganje i parezija nalaze se u kompleksnom odnosu pro`imanja i odbijanja. Pripovjeda~/Nikolaidis svjesni su eti~ke, ali i esteti~ke, ispreplenosti koja kao da im uskra}uje mogu}nost izmirenja, makar i supostojanja. Istovremeno ona im nala`e da, nerazdvojni, ostanu u stalnome dijalogu, da kultiviraju razgovor dvaju pozicija iz kojih }e proiza}i neko kreativno izravnavanje spora. Eti~ka dilema pred kojom se nalaze Nikolaidis, pripovjeda~ Odlaganja. Parezije pa i sve}enik-pripovjeda~ ~iji nam se rukopis stalno name}e kao folija romana, kao korekcija nefikcionalnog fikcionalnim dijelom, jedva je savladiva. Ho}u li odlaganjem onemogu}iti pareziju i na taj na~in prestupiti protiv sebe i protiv okoline kojoj je potreban moj istiniti govor? Ho}u li istinitim govorom (evo sad razlike u odnosu na ono {to Foucault upisuje u sredi{te anti~koga poimanja parrhesie) kojega usmjeravam na nepripremljenu publiku nanijeti {tetu koja }e biti ve}a od njegove izravnosti? Na tu se dilemu ne mo`e dati univerzalan odgovor. Ona je okrenuta prema individui, pred kojom se nalazi odluka. Jo{ jedan korak dalje: Nikolaidis ne koristi samo gra|u iz “afere” (izravnim navo|enjem cjelokupnoga ~lanka i dijelovima odgovora na njega) i konstruiranjem fiktivne pri~e u kojoj se zrcali zbilja, ve} i zadire (a to je postupak kojim se i ranije, osobito u Mimezisu, slu`io) u tanano polje na kojemu se fikcija i zbilja najvi{e pribli`uju jedna drugoj ali koje je, upravo stoga, i najpodlo`nije manipulaciji. Naravno, rije~ je o autobiografiji. Raslojavaju}i diverzificirane pripovijesti i komentare koji tvore jezgro knjige on se vra}a u vlastitu pro{lost, izvla~i iz nje ve} poznate junake, poput dominatora dobrinjske mahalske mafije Sejdi}a, ali i nove, kao u~iteljicu iz osnovne {kole Zoru Lomigori}. No najva`nija osoba koja se na autobiografskoj razini uvodi u pri~u jest baba. Njezina je uloga vi{eslojna i vi{ezna~na. Tekst se njoma dodatno komplicira, a pripovjeda~ navodi na rasvjetljavanje jo{ jedne dimenzije svoje li~nosti. Opet je u sredi{tu pa`nje etika, opet se radi o beskompromisnom razra~unavanju sa samim sobom. Pripovjeda~ secira svoj odnos s babom, ispituje motive koji su ga naveli na ~injenje dobro~instava, tra`i (i pronalazi) naznake pri~e zrcale jedna o drugoj, obja{njavaju ali i zatamnjuju jedna drugu, vrte}i se oko ideje iskrenoga govora, njegove funkcionalnosti i svrsishodnosti u jednome svijetu koji za takvo {to ne mo`e pokazati razumijevanje, u svijetu koji zapravo ne `eli ~uti istinu o sebi. Izbor ovako kompliciranoga premre`avanja pripovjedne, analiti~ke i ispovjedne razine, sve pod kapom parezije, nu`no mora izazvati neslaganje, suprotstavljanje, tra`enje alternativa, druk~ijih odgovora. Stoga je i zanimljivo promatrati tu knjigu u odnosu prema dvjema prethodnim koje su nastale iz Nikolaidisova bavljenja apokalipsom. Naime, roman Dolazak i knjiga eseja Homo sucker stoje u komplementarnome odnosu. Eseji su nastali kao, takoreku}, nusprodukt istra`ivanja materijala za roman. Ako promatram Odlaganje. Parezijukao svojevrsno nastavljanje jednog dugoro~nog autorskog projekta, primijetit }u diskrepanciju u odnosu na prethodnice. Kao da je u toj knjizi Nikolaidis spojio na prvi pogled nespojivo. Stoga je ona i simbioza triju ne nu`no kompatibilnih komponenanta, a upravo mi ta njezina osebujnost dajem mogu}nost oponiranja autoru. Da je ostala na razini fikcionalnosti takvo {to ne bilo mogu}no. Ovako mogu sumarno iznijeti dvije opaske koje mi se ~ine primjerenom korekcijom onoga {to nam se priop}ava. Kao prvo: bavljenje je Foucaultom trebalo produbiti. Kao i sve ~ega se taj filozof dotakao, tako je i parrhesiakod njega daleko vi{ezna~nija od interpretacije kojoj ju se podvrgava u ovome romanu. Kao drugo, da ispunim obe}anje o vra}anju citiranome mjestu: da li je doista nu`no odbaciti nostalgiju i melankoliju da bi se konzekventno slijedilo ideju? Jesu li one izvor sentimentalnosti? Ili nude i uvide koje, bez njihova rada pam}enja i sje}anja, ne bismo mogli ste}i? Koji bi nam ostali zaprije~eni na nekoj neutabanoj cesti, na nekom truckavom makadamu nedovoljno svarene pro{losti? Odlaganje. Parezija bila je nu`na knjiga. Ustati u obranu sebe i drugih (uostalom, obraniti druge od sebe) bio je cilj kojega je Andrej Nikolaidis jo{ jednom vehementno slijedio. Nama ostaje da sa~ekamo njezin nastavak. Bit }e, dopustite mi da prognosticiram, dvostruk: roman o nestanku kotorskoga sve}enika s jedne i analiza eti~kog rasapa dru{tva bazirana na teoriji kasnoga Foucaulta ali i jo{ jednoga, od mene nespomenutoga, junaka ove knjige - Waltera Benjamina. Bit }e to sljede}a dva priloga u ispitivanju “op}e povijesti be{~a{}a” s ~ijom }e nam beskompromisno{}u valjati `ivjeti. A najva`nija }e ostati sposobnost “polaganja ra~una o samome sebi” ono , {to Judith Butler u svojoj briljantnoj analizi Foucaultove teorije parrhesie isti~e kao klju~ni moment pri pisivanja eti~koga zna~enja djelovanju jednoga subjekta.

Wernisch napokon u bosanskom loncu
(Johann Ivan Wernisch: “Muha u jutarnjem pivu”, izdava~: Centar za kulturu Te{anj 2012, prijevod s ~e{kog Amir Ljuca)
Dragan Marijanovi}

Moralna dilema Parezija. Odlaganje prati fukoovsku misaonu struju razvijaju}i je na dva paralelna kolosijeka. S jedne se strane nalazi opis vlastitoga postupka u pisanju publicisti~kih tekstova, njihova o{trina koja izaziva reakcije pogo|enih; s druge opravdanje takvoga govora isticanjem ~injenice da unutar njega autor ne preza ni od razotkrivanja vlastitih slabosti. Sasvim je jasno kakva se moralna dilema na{la pred Nikolaidisom
licemjerja u svojoj karitativnoj djelatnosti (caritas, ne smije se zaboraviti, na latinskom zna~i ljubav, ali ne tjelesnu, ve} onu usmjerenu na dobrobit bli`njih te tako milosrdnu i suosje}ajnu). Pri tome uo~i upada njegova distanciranost, izbjegavanje patetike, emocija - u jednu rije~, svega onoga {to odlikuje njegov politi~ki govor/govor o politici.

N

akon ve} ~etiri knjige koje su ove godine objavljene u nakladi Centra za kulturu i obrazovanje Te{anj (Marina [ur-Puhlovski “Smisao tradicije” Alija Galija{evi} “77 Te{nja, ka” Mirsad Kuni} “Usmeno pa, m}enje i zaborav - kraji{ka epika i njeni junaci” Amir Tali} “[kolske , vragolije”), ova vrijedna i stvarnim

Prelijevanje ...Uobi~ajeno je da izbor
pjesama nekog pjesnika kronolo{ki prezentira sve njegove faze. Poeziju Wernischa na taj na~in valjda nije ni mogu}e predstaviti. I najpo{tenije odra|ena kronolo{ka prezentacija bila bi la`na. ^ini se da vi{e nije mogu}e sastaviti ni njegovu potpunu bibliografiju, jer uz preko dvadeset {tampanih knjiga postoji i ko zna koliko njegovih knjiga objavljenih u samizdatu. Njegove se knjige prelijevaju jedna u drugu. Od{tampana pjesma ne predstavlja ne{to zavr{eno (otpisano) - nju je ponovo mogu}e uzeti u ruke i ( promijeniti je ili nepromijenjenu) presaditi u novu okolinu... (iz pogovora)

Nu`na knjiga
Tako se Odlaganje.Parezija organizira kao trodimenzionalni pripovjedni tekst. Na jednoj, recimo primarnoj, razini on agira kao replikacija stvarnoga zbivanja u ~ijemu se sredi{tu nalazila afera oko jednog politi~ko-analiti~koga priloga ~iji je autor - Andrej Nikolaidis. Na drugoj, nazovimo je sekundarnom, odvija se roman u nastajanju o prona|enome rukopisu jednog nestalog sve}enika, dok se tre}a, tercijarna, formira kao autobiografska pri~a o `enskoj obiteljskoj liniji u ~ijemu se `ari{tu nalazi pripovjeda~eva baba. Sve tri se

mogu}nostima nakladni{tva u BiH prkosna ustanova upravo je publicirala i knjigu izabranih pjesama najzna~ajnijega `ivoga ~e{koga pjesnika Johana Ivana Wernischa “Muha u jutarnjem pivu” . Opse`an izbor Wernischove poezije, cijelih stotinu sedamdeset stranica, sa~inio je i sa ~e{koga na bosanski jezik preveo vrsni poznavatelj autorova `ivotnoga opusa Adin Ljuca, pjesnik i kriti~ar iz Maglaja, kojega je `ivot u Pragu eto susreo sa slavnim ^ehom i njegovim pjesni{tvom. Ljuca je za ovu knjigu napisao vrlo informativan, s podacima rasko{an pogovor, istinski esej o karakteru jednog sjajnoga opusa u kojega se ve} stisnulo dvadeset popularnih i posvud prevo|enih naslova, ali i nesvakida{njega karaktera autora, o ~emu ve} i sam naslov pogovora i naslu}uje: “Parafraze, mistifikacija i krivotvorine Ivana Wernischa” . Pjesnik je ro|en u Pragu 1942. godine, a uz pjesni{tvo opsjednut je i slikarstvom, te je Ljuca ovaj izbor obogatio njegovim kola`ima kao ilustracijama. Nakon knjiga Juliana Kornhausera “U jednoj sekundi” s izborom poezije velikoga poljskoga pjesnika u prijevodu pokojne Marine Trumi} te stihozbirke”‘Evan|elje po Jovanu Metafori” rumunjskoga knji`evnoga velikana Dumitrua Iona, Wernischova “Muha...” tre}a je u slijedu u biblioteci Prijevodi CKO Te{anj, a ukupno stotinu dvadeset i tre}i naslov objavljen tu do sada. Ova Wernischova poslastica te{ko bi ugledala svjetlo bosanskohercegova~kog knji`evnog dana da CKO-u Te{anj financijsku potporu nije pru`ilo ministarstvo kulture ^e{ke Republike i njezino veleposlanstvo u BiH. Kako god, bilo je krajnje vrijeme da se pjesnik s “muhom u pivu” napokon prevede u nas, jer nitko se do sada nije pozabavio tim velikanom. Zahvaljuju}i Amiru Brki i Adinu Ljuci, ~e{ke “muhe” poletjet }e i iznad “bosanskoga lonca”!

36
Rije~, dvije o filmu

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012. godine

Pli}ak filmske prosje~nosti
ada `eljno i{~ekujete naji{~ekivaniji film godine, onda ne{to mora po}i krivo. A nije moglo krivlje - na pono}noj premijeri u kinosalu je uletio manijak sa automatskom pu{kom i pobio tuce ljudi. Vrlo brzo po~ele su optu`be tipa kako je nasilje na filmu dostiglo vrhunac i kako se svi svjetski manijaci ugledaju na holivudske negativce. Nikome nije palo na pamet da je mo`da tip vrlo inteligentan i da je iskoristio premijeru filma kako bi svom aktu nasilja priskrbio {to ve}i publicitet. A kako zamisliti ve}i publicitet od premijere posljednjeg dijela trilogije Cristophera Nolana o ~ovjeku-{i{mi{u, filmskom serijalu koji je do sada u kinima zaradio skoro 2 milijarde dolara? I to u trenutku kada su svi mislili da je saga mrtva i da se sa utjelovljenjem Jokera u Jacku Nicholsonu ne mo`e bolje. Ali, niko nije ra~unao na Nolanovu lucidnost i potpuno druga~iji pristup strip-legendi od svih postoje}ih. Britanski reditelj koji je do tada re`irao za neke ~udne a za neke genijalne filmove kao {to je "Memento", od Batmana je napravio ~ovjeka od krvi i mesa, koji uz pomo} vlastitog novca ispravlja nepravdu. Batman nikad nije izgledao ranjiviji me|u svijetom a vi{e nepobjediv me|u negativcima. Razlog tome je uveliko i Christian Bale, kojeg je Nolan odabrao da tuma~i glavnu ulogu. Izgledalo je, sa tim prvim filmom, "Batman: Po~etak" da je Bale savr{en kao Bruce Wayne, pun `ivota ali i unutra{njih previranja dok ne obu~e famozni pla{t i stavi masku na lice, i potpuno beskrupulozan i hladan kao Batman. Sa razlogom se `eljno ~ekalo na drugi dio.

K

Nisad Selimovi}

Ra's al Ghulovo naslije|e
A taj nastavak, koji je morao biti barem duplo bolji od originala da bi ga o{tri sud publike prihvatio, a grubo pero kriti~ara ocijenilo kvalitetnim, zaradio je ~etiri puta vi{e novca od svog prethodnika. I to nije sve - Nolan je u prvom dijelu publiku tek upoznao sa Batmanom, njegovim likom i djelom, odakle je i kako nastao. Sve je to bilo dovoljno samo za sebe, ali tek sa dolaskom "Viteza tame", saznali smo kako je ta pri~a {iroka i sa kakvim napastima se ima boriti heroj u crnom. A Joker kojeg je savr{eno igrao Jack Nicholson dobio je svoju mjeru, ne{to mnogo mra~nije i slojevitije od jednog ~ovjeka koji je pun negativizma. Filmski svijet je upoznao Heatha Ledgera, neprepoznatljivog u transformaciji koja je u{la u anale filmskih negativaca. Njegov Joker je bio apsolutno nepredvidiv, borio se sa takvim `arom protiv sistema i svih normalnih ljudskih vrijednosti da se publika

man naprasno nalazi novu ljubav, iako tek nekoliko scena prije raskida i prijateljstvo sa ~ovjekom koji Sve u nekoliko kadrova mu je najbli`i, zbog nepre`aljene Onoliko koliko su prethodna ljubavi. ^udno ta novope~ena ljudva dijela Nolanove trilogije bili bav izgleda a pokaza}e se za{to i u njega zaljubljivala, tako ludog i samo organizuje dobrotvorne za- ~ista zabava za oko, ali u pozadi- pred kraj filma. Batman se bori, po poreme}enog. bave na kojima skuplja novac ka- ni i vrlo inteligentna kritika savre- ko zna koji put, i sa samim sobom Na`alost, to je bio i zadnji perfor- ko bi finansirao razne humani- menog dru{tva, toliko je zaklju~ak i poku{ava na}i vlastitu snagu kate iste trilogije u vidu filma "Vitez ko bi nastavio `ivjeti, a kamoli bomans Ledgera, koji je ubrzo nakon tarne projekte. produkcije filma oduzeo sam seZa to vrijeme, Gothamom hara- tame: Povratak" prili~no {upalj u riti se. U samo nekoliko kadrova, bi `ivot, i to, kako ka`e Wikipedia, ju dvoje negativaca. Jedan je dje- svojoj nakani da dadne odgovore uspijeva. Sad, to za jednu prosje~nu zbog `ene i nesretne ljubavi. Na- vojka obu~ena u crno, koja vje{to na brojna pitanja koja su se na- SF akciju ne bi bilo ~udno, ali za trigra|en je posthumno nagradom krade od bogatih i tako|er, pone- mno`ila. Nolan, jasno se da primi- logiju koja svoju slavu temelji na deAkademije za svog Jokera, i to pot- kad, poma`e siroma{ne. Drugi jetiti, dr`i pri~u ~vrsto u rukama tek taljima, to je sramotno. Direktna je puno zaslu`eno. Iako su isto govo- je puno ozbiljniji od nje. On ne u prvom dijelu filma, koji ionako to posljedica {irenja pri~e na nekorili i za prethodnog, njegovog Jo- krade, i ne mari ni za bogate ni za predugo traje (dva sata i 40 minu- liko nivoa, gdje nijedan ne mo`e kera niko ne}e nadma{iti. siroma{ne. On je Bane, i on pro- ta), da bi, kako se cijela fabula dobiti dovoljno prostora da bude isI nakon ta dva dijela, stigao je vodi zamisao Ra's al Ghula, vo|e dodatno komplikuje, tu istu pri~u pri~an detaljno i vrhunski. Umjesto toga, svi su ispri~ani polovi~no i zaklju~ak na cijelu trilogiju u vidu Lige sjena o uni{tenju Gothama i spa{avao totalne propasti. Neke stvari koje su u pretho- povr{no, a zajedni~ki poku{avaju filma "Vitez tame: Povratak". Vrlo sunovratu civilizacije. I ide mu brzo nakon najave premijere film prili~no dobro. Uz pomo} Wayne- dnicima bile vrlo realno postav- tvoriti jednu cjelinu koja treba biti je okarakterisan kao jedan od na- ovih prirodnih neprijatelja (~i- ljene, s obzirom na to da pri~amo zaklju~ak ne jednom, nego tri filma. To je neuspje{no, iz kojeg god ji{~ekivanijih ove godine, {to zbog taj: poslovnih konkurenata), on o jednoj adaptaciji stripa, ovdje su hipa uzrokovanih uspjesima pret- prvo dovodi Waynea do bankro- popucale po {avovima. Batman ugla gledali. A ~ak nismo ni govohodnika, {to zbog interesa publi- ta, nakon ~ega dolazi u posjed iz- vi{e nije ~ovjek od krvi i mesa ko- rili o samom kraju filma i patetike za razrje{enjem cijele pri~e. vora energije s tajnog projekta ji do rje{enja dolazi ~istom logi- ~nom, ameri~kom, holivudskom, Podsje}amo, u drugom dijelu nuklearne fuzije, pravi nuklearnu kom i zdravim razumom, nego siroma{nom epilogu, kakvog ne Batman je zbog ~udnog spleta bombu i stavlja Gotham u potpu- postaje junak koji ne daje odgo- zaslu`uju ni mnogo manji filmookolnosti preuzeo odgovornost za nu opsadu, ru{e}i sve mostove ko- vore kako i za{to, nego samo ~ini vi. Nolan je, te{ko je zaklju~iti da se stvari dese. To je pri~a za za{to, s tre}im filmom naprasno neke lo{e stvari na sebe, te se ji vode do njega. povukao u ilegalu. Ustvari, ilegaA sa Batmanom ima poseban stripa i u stripu treba ostati, za film izgubio svoj kredibilitet koji je s razlogom digao u nebo sa prethola je prete{ka rije~ - na po~etku odnos. Zato {to mu je ubio duho- treba ne{to mnogo vi{e. Tako|er, ta ve} pomenuta pore- dna dva filma. [teta je to, i zbog "Povratka", Brucea Waynea nala- vnog i moralnog vo|u, on }e Batzimo u isto~nom krilu njegovog mana zato~iti u najgori zatvor na me}ena pri~a se odvija na nekoli- svih onih koji su ga `eljno i{~ekidvorca, zaraslog u bradu dok ho- svijetu, iz kojeg je on jedini na svi- ko nivoa, ali nijedan se ne ~ini vali, ali i zbog svih onih koji su u da uz pomo} {take. Njegovo vri- jetu uspio pobje}i. Bane `eli da centralnim i svi plutaju u tom istom Batmanu vidjeli ono {to pri`eljkujeme herojstva je pro{lo i on sada Batman pati kao {to je patio i on. pli}aku filmske prosje~nosti. Bat- ju na ulicama svog grada...

"Vitez tame: Povratak" Re`ija: Christopher Nolan Uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Gary Oldman

Ali, uz pomo} filmske magije, to ba{ i ne}e biti izvodljivo.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Sarajevo - op}ina Ilid`a JU "DEVETA OSNOVNA [KOLA" ILID@A - RAKOVICA Na osnovu ~lana 75. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Sl. novine Kantona Sarajevo" broj: 10/04, 21/06, 26/08 i 31/11), ~lana 11. Pravilnika s kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelimi~no ili potpuno ostali bez radnih zadataka, saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo i odluke [kolskog odbora br. 337/12 od 3.8.2012. godine raspisuje:

OGLASI

37

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON/KANTON SREDI[NJA BOSNA Ministarstvo privrede/gospodarstva TRAVNIK Na osnovu ~lana 9. Zakona o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave Srednjobosanskog kantona («Slu`bene novine Srednjobosanskog kantona», broj: 8/03 i 14/03) te na osnovu ta~ke IV Odluke Vlade Srednjobosanskog kantona o usvajanju Programa utro{ka sredstava sa kriterijima raspodjele sredstava sa pozicije «Transfer - poticaji privredi» Bud`eta Srednjobosanskog kantona za 2012. godinu broj: 01-02-304/12 od 1.6.2012. godine, Ministarstvo privrede objavljuje

J AV N I K O N K U R S
za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. Nastavnik islamske vjeronauke - 1 izvr{ilac, 9 ~asova nastavne norme sedmi~no, na odre|eno vrijeme od 1.9.2012. do 15.8.2013. godine 2. Nastavnik informatike - 1 izvr{ilac, 4 ~asa nastavne norme sedmi~no, na odre|eno vrijeme od 1.9.2012. do 15.8.2013. godine 3. Nastavnik tehni~ke kulture - 1 izvr{ilac, 3 ~asa nastavne norme sedmi~no na odre|eno vrijeme od 1.9.2012. do 15.8.2013. godine 4. Radnica na odr`avanju ~isto}e (higijeni~arka) - 1 izvr{ilac, puno radno vrijeme na neodre|eno vrijeme od 1.9.2012. godine Uslovi: Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati za radna mjesta pod rednim brojem 1, 2 i 3. treba da ispunjavaju i posebne uslove predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom za osnovnu {kolu. Za radno mjesto pod redim brojem 4. kandidat mora imati zavr{enu osnovnu {kolu. Uz prijavu kandidati treba da prilo`e slijede}e: - Dokaz o zavr{enoj {koli (original ili ovjerena fotokopija), - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - Uvjerenje o dr`avljanstvu i kra}u biografiju. Ljekarsko uvjerenje prilo`iti po izvr{enom prijemu. Prednost na konkursu imaju kandidati po osnovu ~lana 11. stav (8) Pravilnika sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelimi~no ili potpuno ostali bez radnih zadataka i postupak popune upra`njenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim {kolama kao javnim ustanovama na podru~ju Kantona Sarajevo koji apliciraju na javni konkurs, a koji su na dan 11.12.2009. godine bili u radno-pravnom statusu na odre|eno vrijeme u {koli, odnosno u osnovnim ili srednjim {kolama Kantona Sarajevo. Kandidat koji `eli ostvariti pravo po navedenom osnovu treba prilo`iti pored naprijed navedene i slijede}u dokumentaciju: - ovjerenu kopiju ugovora o radu iz kojeg je vidljivo da je kandidat imao radno-pravni status na odre|eno vrijeme na dan 11.12.2009. godine. - ovjerenu kopiju uvjerenja o polo`enom stru~nom ispitu iz kojeg je vidljivo da je kandidat imao polo`en stru~ni ispit za obavljanje poslova na koje konkuri{e prije 11.12.2009. godine. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa kompletnom dokumentacijom slati na adresu: JU «Deveta osnovna {kola» Ilid`a - Rakovica, Rakovi~ka cesta 339, 71217 Rakovica Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

JAVNI NATJE^AJ
ZA IZBOR KORISNIKA SREDSTAVA "POTICAJI PRIVREDI" ZA 2012. GODINU - LOT 1 I. PREDMET NATJE^AJA Program utro{ka sredstava s kriterijima raspodjele sredstava sa pozicije "Transfer - poticaji privredi" Bud`eta Srednjobosanskog kantona za 2012. godinu usvojila je Vlada Srednjobosanskog kantona na 15. sjednici odr`anoj 29.5.2012. godine, Odluka broj: 01 - 02 - 304/12 od 1.6.2012. godine. Predmet javnog natje~aja je prikupljanje programa - projekata za raspodjelu sredstava sa pozicije "Transfer - poticaji privredi" utvr|enog Bud`etom Srednjobosanskog kantona za 2012. godinu ("Slu`bene novine Srednjobosanskog kantona", broj 1/12) Ministarstvu privrede Srednjobosanskog kantona. Naziv projekta: Lot 1 - Izgradnja poduzetni~ke infrastrukture PRAVO U^E[]A Pravo u~e{}a na javnom nadmetanju imaju op}ine; gradovi; institucije poduzetni~ke infrastrukture kao pravna lica; poduzetnici-vlasnici subjekata male, srednje i velike privrede koji imaju odluku jedinice lokalne uprave o izgradnji poduzetni~ke infrastrukture i koji }e projekat realizirati na podru~ju Srednjobosanskog kantona. Ne mogu se kandidovati slijede}i projekti: kupovina udjela u dru{tvima, ulaganje u kockarnice, ulaganje u vrijednosne papire, ulaganje u poljoprivredu za kupovinu poljoprivrednog zemlji{ta, dugogodi{nje nasade i osnivanje stada ili jata, u projekte za koji su predvi|eni poticaji i premije, finansiranje ekolo{ki neprihvatljivih projekta, ugostiteljske objekte koji imaju prete`no to~enje alkoholnih pi}a, te za obrtna sredstva. Nemaju pravo u~e{}a na natje~aju subjekti kojima od Ministarstva privrede nije prihva}en izvje{taj o implementaciji programa i rezultatima ostvarivanja programa po ranije dobivenim poticajnim sredstvima. SADR@AJ PROGRAMA - PROJEKTA Program - projekat mora biti ura|en sadr`ajno po elementima zahtijevanim u tenderskoj dokumentaciji. Da bi program - projekt bio predmet razmatranja stru~ne komisije, potrebno je dostaviti slijede}e: 1. Podaci o ponu|a~u: naziv, adresa, tel/fax, e-mail, osoba za kontakt, pravni status, vlasni{tvo, registrirani kapital/ulog, identifikacijski broj, transakcijski broj, datum registracije, vrsta djelatnosti, broj uposlenih po zahtjevu iz programa, tro{kovi investicije - ukupna ulaganja, iznos sredstava koji se tra`i od Ministarstva privrede. 2. Kompletan program - projekat. Program - projekat obavezno mora sadr`avati: glavni investicioni projekt, sa`etak, te uredno popunjene obrasce iz tenderske dokumentacije. 3. Obavezni prilozi (originali ili ovjerene kopije): - Rje{enje iz sudskog registra sa svim pojedina~nim prilozima/rje{enje o odobrenju nadle`ne op}ine za obavljanje djelatnosti, - Uvjerenje o poreznoj registraciji/uvjerenje o registraciji obaveznika poreza na dodanu vrijednost, - Izvje{taj o finansijskom poslovanju - bilansa stanja i bilansa uspjeha za 2011. godinu ili prijava za razrez poreza na dobit, - Uvjerenje nadle`nih institucija o redovnom izmirenju obaveza po osnovu javnih prihoda (doprinosa za PIO/MIO i zdravstveno osiguranje sa 30.6.2012. godine) s podacima o broju prijavljenih radnika, - Uvjerenje o pla}enim poreznim obavezama, a obaveznici poreza na dodanu vrijednost i uvjerenje o izmirenim indirektnim porezima zaklju~no sa 30.6.2012.godine, - Uvjerenje nadle`nog suda da odgovorno lice nije u posljednjih 5 godina osu|ivano u sudskom postupku za kr{enje zakona u smislu poslovnog pona{anja, - Potpisana i ovjerena izjava o nakani namjenskog kori{tenja sredstava, - Odluka o osnivanju subjekta od jedinice lokalne samouprave, - Dokaz o posjedovanju projektne dokumentacije za poduzetni~ku zonu ili da je u fazi izrade projektne dokumentacije, - Dokaz o obuhva}enosti zone prostornim planom jedinice lokalne samouprave, - Dokaz o uplati naknade za preuzimanje tenderske dokumentacije, - Ostale dokumente koji se tra`e u tenderskoj dokumentaciji. Napomena: Sve kopije moraju biti ovjerene od nadle`nog tijela. Sva dokumenta moraju biti prilo`ena i izdana od nadle`nih sudskih ili upravnih organa u FBiH i ne mogu biti starija od 3 mjeseca od dana objavljivanja ovog poziva. U suprotnom, kompletan program - projekat biti }e odbijen i ne}e biti predmet daljnjeg razmatranja. Program i sva dokumentacija tra`ena javnim natje~ajem i tenderskom dokumentacijom mora biti prikladno uvezana u cjelinu logi~kim redom (prema popisu dostavljenih dokumenata). Izbor korisnika izvr{it }e stru~na komisija na osnovu propisanih kriterija. Spisak programa - projekata koje prihvati stru~na komisija bit }e objavljen najkasnije 21 dan od zadnjeg dana za podno{enje projekta - programa na oglasnoj tabli Ministarstva privrede i Vlade SBK te na web stranici Vlade SBK: www.sbk-ksb.gov.ba. Ponu|a~i ~ije programe - projekte ne prihvati stru~na komisija mogu Ministarstvu privrede ulo`iti prigovor u roku od 7 dana od dana objave rezultata radi provjere ~injenica i objektivnosti ocjene programa. Kona~nu odluku o raspodjeli sredstava donosi Vlada SBK i ista }e biti objavljena u Slu`benim novinama Srednjobosanskog kantona. Broj prihva}enih programa - projekata, te visina sredstava koja }e se dati na raspolaganje korisniku, ovisit }e isklju~ivo o visini kvalitete i stepenu povoljnosti programa - projekta. KRITERIJI ZA OCJENU PROGRAMA I IZBOR KORISNIKA Lot 1. Izgradnja poduzetni~ke infrastrukture - Kvaliteta ponu|enog projekta - namjena poduzetni~ke zone (proizvodno-prera|iva~ki privredni subjekti, tehnolo{ko-razvojno-inovacioni centri, logisti~ko-distributivni centri) - stanje infrastrukture do zone - stepen samofinansiranja - osiguranje sredstava iz drugih izvora Maksimalni iznos poticajnih sredstava po jednom korisniku je do 80.000,00 KM.

II.

III.

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka a. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU "STEP" DD SARAJEVO ZA PERIOD 1. 1 - 30. 6. 2012. GODINE
"STEP" Izgradnja, monta`a i proizvodnja elektro i ma{inske opreme d.d. Sarajevo / "STEP" d. d. Sarajevo - adresa sjedi{ta 71 000 SARAJEVO, Ulica Halilovi}i 2 - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica: 776-850/542-377/step.sa@bih.net.ba www.step.ba - predsjednik Nadzornog odbora I{eri} Adnan - ~lanovi Nadzornog odbora Pa{i} Midhat, Mehinovi} Ibrahim, Rami} Sejo, Herenda Muriz - ~lanovi uprave Hajri} Midhat, Bilal Esad, Sarvan Sulejman, Lon~ar Dragutin, Cerovi} Ervin II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitiranih vrijednosnih papira/ 218.672 / 12,50 nominalna cijena - vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira IF BOSFIN d.d. Sarajevo, dionica emitenta s pravom glasa IF PROF-PLUS d.d. Sarajevo, IF NAPRIJED d.d. Sarajevo HETIG d.d. Sarajevo, IF MI-GROUP d.d. Sarajevo Midhat Hajri} III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilanca stanja: AKTIVA a) Upisani, a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 1.423.829 c) Teku}a sredstva 7.553.351 d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva 8.977.180 PASIVA a) Kapital 7.008.677 b) Upisani osnovni kapital c) Dugoro~ne obaveze d) Kratkoro~ne obaveze 1.968.503 e) Ukupno pasiva 8.977.180 Podaci iz bilanca uspjeha emitenta: a) prihodi 7.457.620 b) Rashodi 3.326.191 c) Dobitak prije poreza 4.131.429 d) Porez na dobit e) Dobit razdoblja 4.131.429 DIREKTOR Midhat Hajri}, dipl. ing. el. I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

IV.

30% 30% 20% 10% 10%

V.

PREUZIMANJE TENDERSKE DOKUMENTACIJE Tenderska dokumentacija se mo`e preuzeti u vremenu od 9 do 14 sati u Ministarstvu privrede SBK, na adresi Prnjavor 16, Travnik (biv{a zgrada @AS-a), uz ovjeren 3. primjerak virmana o uplati nerefundiraju}eg iznosa od 50,00 (pedeset) KM po jednom primjerku. Uplata se vr{i na depozitni ra~un Vlade SBK br: 3380002210020912, vrsta prihoda 721119, poziv na broj 0161000000 sa naznakom «otkup dokumentacije - Poticaj privredi". PODNO[ENJE PROJEKTA Zape~a}eni programi-projekti sa odgovaraju}im prilozima {alju se preporu~eno po{tom ili li~no dostavljaju na adresu: Ministarstvo privrede/gospodarstva, Stani~na 43 72270 TRAVNIK sa naznakom: "NE OTVARATI - po javnom natje~aju - "Poticaji privredi" Rok za dostavu programa-projekata je 20 (dvadeset dana) od dana objave ovog javnog poziva za natje~aj. Projekti - programi primljeni nakon isteka roka ne}e biti razmatrani.

VI.

VII. TRO[KOVI PROJEKTA - PROGRAMA U postupku javnog natje~aja Ministarstvo privrede ne snosi nikakve tro{kove u~esnicima natjecanja, te zadr`ava pravo da projekat-program prihvati u cijelosti, djelomi~no ili ga u potpunosti odbije, poni{ti javni natje~aj ili odbaci sve projekte-programe u bilo koje vrijeme prije sklapanja ugovora. Ministarstvo privrede ne}e snositi nikakvu odgovornost prema u~esnicima natjecanja, niti je obavezno objasniti razloge takve odluke. Prispjela dokumentacija o programima-projektima ne}e se vra}ati. VIII. OSTALE ODREDBE Sa subjektima ~iji se programi-projekti prihvate, Ministarstvo privrede SBK }e potpisati ugovor o implementaciji dodijeljenih sredstava, kojim }e biti preciziran na~in i dinamika kori{tenja odobrenih sredstava, te nadzor nad utro{kom istih u namijenjene svrhe. Sve dodatne informacije vezane za natje~aj mogu se dobiti svakim radnim danom putem telefona broj 030/ 511 - 217 od 10 do 15 sati ili e-mail: min.priv@bih.net.ba. MINISTAR mr. sci. Sed`ad Milanovi}

38

POMO] U KU]I

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

NOVOSTI I PREPORUKE

Celer sedativ i antioksidans

Celer je ukusna namirnica koja sni`ava krvni pritisak i nivo hormona stresa u organizmu, tako da djeluje poput sedativa, a osim toga, efikasan je borac protiv raka. Minerali iz soka celera poma`u protiv nesanice. Celer je odli~an diuretik jer sadr`i kalij i natrij, koji reguli{u te~nost u na{em organizmu i stimuli{u proizvodnju urina. Celer elimini{e toksine iz organizma, spre~avaju}i na taj na~in nastanak kamena u bubregu. Ova za~inska biljka se preporu~uje osobama koje pate od artritisa, reume i gihta. Njegovo sjeme smanjuje otoke i bolove oko zglobova, kao i gr~eve u mi{i}ima. Zbog visokog procenta vode i minimalnog broja kalorija, idealan je sastojak jela i saveznik u svakoj dijeti. Bogat je celulozom tako da smanjuje osje}aj gladi, a tako|er regeneri{e kosu i ko`u. Sok od celera pomije{an sa ka{i~icom meda ubla`ava apetit, pobolj{ava varenje i ja~a imuni sistem.

Orijentalni ili klasi~ni motivi
Ukoliko imate svoj bazen i `elite da ga u~inite potpuno atraktivnim i unikatnim, idealan na~in da to postignete je da ga dekori{ete izuzetnim sKine naljepnicama. Iako veoma nalikuju naljepnicama od vinila, pravljene su od UV i vodonepropusnih materijala, zbog ~ega omogu}avaju savr{eno prianjanje na dno svakog bazena i obezbje|uju postojanost i kvalitet. Naro~ita prednost sKine dekorativnih naljepnica je u njihovoj nevjerovatno jednostavnoj upotrebi, koja ~ak ne iziskuje ni pra`njenje vode iz bazena. Zahvaljuju}i tome, mo`ete ih vrlo lako mijenjati i u zavisnosti od prilike ili va{eg raspolo`enja izabrati dezen. Proizvedeno je nekoliko razli~itih kolekcija: les tendances, les classiques, les aquatiques

Dekoracija za bazene koju sami mo`ete postaviti

Mo`ete birati izme|u ovih motiva, ali i velikog broja cvjetnih i brojnih drugih dezena
and les florales. Mo`ete birati izme|u orijentalnih ili klasi~nih motiva, velikog broja cvjetnih i brojnih drugih dezena. Podvodna rasvjeta i privatnih bazena postala je standardna oprema. Ona nema apsolutno nikakvog uticaja na funkcionisanje bazena u tehnolo{kom smislu, ali je definitivno po`eljna dekoracija bazena i prostora oko bazena. Koriste}i savremene tehnologije LED, opti~ka vlakna, kvarcne halogene sijalice, u~ini}e da va{i bazeni, fontane, ali i njihova okolina fasciniraju izgledom u popodnevnim i ve~ernjim satima. Tako|er, sti`e veoma zanimljivo rje{enje koje }e va{ otvoreni bazen, pritiskom na dugme, pretvoriti u zatvoreni. Na ovaj na~in, lo{e vrijeme vas ne}e sprije~iti da u`ivate u va{em bazenu.

MODA, STIL, TRENDOVI

LJEPOTA, KOZMETIKA

Romanti~no i retro
Dizajneri su se i ovog ljeta potrudili da izbor modela bude veliki, prilago|en razli~itim ukusima. Izdvajaju se modeli sa topom bez rukava, idealni za izlaske i sve~anije varijante. Hit ljeta su i modeli od ~ipkastih materijala, zavodljivi i `enstveni, kao i oni od d`insa, uskog ili ravnog kroja. Kombinezoni sa sitnim cvjetnim dezenima i tufnama izgledaju romanti~no i retro, a u zavisnosti od kroja mogu da budu izbor i za dan i za ve~er. Nezaobilazni su i le`erni modeli ravnog kroja ili sa ranflom u pastelnim i jarkim bojama, pro{arani razli~itim motivima. Tu su i malo glamurozniji modeli sa animalprintom i svjetlucavim detaljima, cirkonima, {trasom, {ljokicama. Moderni su i mornarski kombinezoni u kombinaciji bijele, plave i crvene boje ili sa prugama. Kratki kombinezoni su pravi ljetni hit, i uski i {iroki, izbor su mnogih dama zato {to izdu`uju figuru, a odli~no stoje i uz ravne sandale, platforme i visoke potpetice.

Kadaif
Potrebno:
50 dkg mekog bra{na 25 dkg o{trog bra{na 3 jajeta 30 dkg mljevenih oraha ili badema 50 dkg {e}era 15 dkg maslaca 1 limun 1 {tapi} vanilije so

Bademovo ulje protiv bora

Priprema:
Stavite u bra{no `umanjke i malo soli te zamijesite tijesto. Neka malo odstoji. Od tijesta napravite tanke kore koje se moraju prosu{iti. Savijte ih i izre`ite tanke rezance. Obarite ih u posoljenoj vodi. Kadaif ocijedite i razastrite po stolnjaku da se osu{i. Od oraha, malo {e}era i pola koli~ine maslaca napravite masu koju }ete posipati po kadaifu. U poma{}enu tepsiju stavite sloj kadaifa, pa sloj nadljeva sve dok utro{ite materijal. Na vrhu mora biti kadaif koji prema`ete maslacem. Stavite da se pe~e, za to vrijeme napravite zaljev (ni rijedak ni pregust). Zalijte pe~eni kadaif i ponovo vratite u pe}nicu da se zape~e. Najbolje ga je ostaviti preko no}i, pa slu`iti sutradan. Kadaif spremajte u dubokoj tepsiji, nemojte ga pritiskati.

Prirodna ulja poput bademovog odli~na su za njegu ko`e. Bademovo ulje proizvodi se od zrna slatkog badema i, osim {to je zdravo, mnogo uti~e i na ljepotu. Redovna masa`a bademovim uljem odgovara svim tipovima ko`e, mada je najprikladnija za suhu. Brzo smiruje ko`u, naro~ito ispucalu, jer se lako i brzo upija. Nekoliko kapi bademovog ulje pomije{ajte sa jednom ka{i~icom meda i dobro izmije{ajte. Stavite smjesu u malu posudu i koristite je sedam dana. Smjesu nanesite na usne kada su suhe i posta}e meke i glatke, a vremenom i ru`i~astije. Borite se protiv bora bademovim uljem. Po{to sadr`i vitamine A i B, odli~no je za ten jer uklanja znakove starenja i obnavlja }elije ko`e. Sipajte nekoliko kapi bademovog ulja na pamu~nu krpicu i redovno masirajte podru~je ispod o~iju. Tamni kolutovi nesta}e u roku od nekoliko sedmica.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.
U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

OGLASI
KONKURS
za prijem u radni odnos za slijede}a radna mjesta: 1. Profesor latinskog jezika 2. Profesor matematike 3. Profesor matematike

39

Na osnovu ~lana 100. Zakona o srednjoj {koli i na osnovu Odluke Upravnog odbora broj: 266/2012. od 23.7.2012. godine, Mje{ovita srednja {kola Donji Vakuf objavljuje

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1.1.2012 - 30.6.2012. GODINE
Dioni~ko dru{tvo za proizvodnju i prodaju mlinskih i pekarskih proizvoda MLIN I PEKARA d.d. Ljuba~e - Tuzla MLIN PEKARA DD LJUBA^E - TUZLA - adresa sjedi{ta Ljuba~e bb, 75214 Ljuba~e - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; 035 808-538, 035 808-540, 035 808-557 mpljubace@mpljubace.ba www.mlin.com.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Sadat Begi} - predsjednik Irfan Nuspahi} - ~lan, Edina \ur|evi}, ~lan - ~lanovi uprave Direktor Salihovi} Fahrudin II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i Broj dionica 330.888, nominalna cijena nominalna vrijednost 28,80 KM - vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papiraKlas d.d. Sarajevo 75,25% dionica emitenta s pravom glasa ZIF "Naprijed" d.d. Sarajevo 19,35% - vlasnici ~lanovi uprave i Nadzornog odbora i ^lanovi Uprave i Nadzornog odbora nemaju postotak vlasni{tva u emitentu postotak u vlasni{tvu emitenta III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 15.450.571 c) teku}a sredstva 3.072.648 d) gubitak iznad visine kapitala 3.400.672 e) Ukupna aktiva 21.923.891 PASIVA a) Kapital b) Upisani osnovni kapital c) Dugoro~ne obaveze 18.827.911 d) Kratkoro~ne obaveze 3.095.980 e) Ukupno pasiva 21.923.891 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi 2.305.281 b) Rashodi 3.102.888 c) Dobit/gubitak prije poreza -797.605 d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja -797.605 Direktor I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

na odre|eno vrijeme do 30.6.2013. godine - 8 sati na odre|eno radno vrijeme do 30.6.2013. godine - 18 sati na odre|eno radno vrijeme do povratka radnice sa porodiljskog odsustva - 18 sati na odre|eno radno vrijeme do 30.6.2013. godine - 16 sati na odre|eno radno vrijeme do 30.6.2013. godine - 4 sata na odre|eno radno vrijeme do 30.6.2013. godine - 7 sati na odre|eno radno vrijeme do 30.6.2013. godine - 12 sati na odre|eno radno vrijeme do 30.6.2013. godine - 14 sati na odre|eno radno vrijeme do 30.6.2013. godine - 8 sati

4. Profesor tjelesnog i zdravstvenog odgoja 5. Profesor likovne kulture 6. Profesor uslu`ivanja 7. Profesor kuharstva 8. Profesor drvoprera|iva~ke grupe predm. 9. Profesor fizike

10.Profesor biologije 11.Profesor historije 12.Profesor bosanskog jezika i knji`evn. 13.Profesor engleskog jezika

na odre|eno radno vrijeme do povratka radnika - 18 sati na odre|eno radno vrijeme do 30.6.2013. godine - 4 sata na odre|eno radno vrijeme do 30.6.2013. godine - 3 sata na odre|eno radno vrijeme do 30.6.2013. godine - 9 sati

Fahrudin Salihovi}

Za navedena radna mjesta neophodno je da kandidati imaju zavr{enu odgovaraju}u visoku {kolu, fakultet ili akademiju - VII stepen, propisanu Nastavnim planom i programom te da posjeduju odgovaraju}u zdravstvenu sposobnost, kao i moralne i radne kvalitete.
U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo

- Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. - Prijave sa potrebnom dokumentacijom (prijava na konkurs sa kratkom biografijom, diploma, rodni list, dokaz o polo`enom stru~nom ispitu, dokaz o radnom sta`u, potvrde: o ~ekanju na posao nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom, prosje~noj ocjeni na fakultetu tokom studija, du`inu radnog sta`a za svaku navr{enu godinu u obrazovanju nakon diplomiranja, ocjenu o radu u zadnje dvije godine ocjenjivanja kod zadnjeg poslodavca, ku}nu listu (socijalne prilike), uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka) dostaviti u Sekretarijat {kole ili putem po{te na adresu: MJE[OVITA SREDNJA [KOLA - @rtava genocida u Srebrenici DONJI VAKUF - Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 1. 1. 2012 - 30. 6. 2012. GOD.
DD "Tuzla Remont" Tuzla; "Tuzla Remont" DD Tuzla - adresa sjedi{ta Tuzla, Armije RBiH 8 - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica Tel: 035 251084; Fax: 035 250084; e-mail: tzremont@bih.net.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Kara~i} Ned`ad - predsjednik Nuspahi} Irfan, ~lan Hod`i} Mithat, ~lan - ~lanovi uprave Jahi} Mirsad - direktor II- PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i 585.535 - broj emitovanih dionica nominalna cijena 11,00 KM nominalna vrijednost - vlasnici vi{e do 5% vrijednosnih papira MIMS Semizovac Sarajevo dionica emitenta s pravom glasa IF "BIG Invest grup" Sarajevo IF "NAPRIJED" Sarajevo III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani, a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 5.520.522 h) teku}a sredstva 24.209 i) gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva 5.544.731 PASIVA f) Kapital 5.369.303 g) Upisani osnovni kapital 6.418.885 h) Dugoro~ne obaveze i)Kratkoro~ne obaveze 175.428 j) Ukupno pasiva 5.544.731 Podaci iz bilanca uspjeha emitenta: f) Prihodi 34.829 g) rashodi 152.806 h) Dobit/gubitak prije poreza (117.977) i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja / gubitak razdoblja (117.977) Direktor Mirsad Jahi}, dipl. ing. I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON JU "DRUGA OSNOVNA [KOLA" PRUSAC Tel. fax 030 271 162 Broj 253/2012. Dana 8.8.2012. godine Na osnovu ~lanova 74. i 75. Zakona o osnovnoj {koli SBK-a ("Slu`bene novine SBK-a 11/01 i 17/04), ~lana 52. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju BiH ("Slu`beni glasnik BiH broj 18/03, ~lanova 132. i 133. Pravila {kole i Odluke Upravnog odbora broj 251-2/2012, Upravni odbor Javne ustanove "Druga osnovna {kola" Prusac na svojoj sjednici odr`anoj 6.8.2012. godine raspisuje

izbor i imenovanje direktora Javne ustanove "Druga osnovna {kola" Prusac na period od 4 godine USLOVI: Za direktora {kole mo`e biti imenovana osoba koja osim op}ih uvjeta u pogledu stru~ne spreme ({esti ili sedmi stepen - VI ili VII) ispunjava i uvjete za nastavnika ili pedagoga i ima najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima, a naro~ito se isti~e svojim radom u pedago{koj teoriji i praksi. Uz prijavu na konkurs kandidati trebaju prilo`iti: - kra}u biografiju o kretanju u struci, - dokaz o stru~noj spremi, - dokaz o polo`enom stru~nom ispitu, - dokaz o radnom iskustvu, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih, ne stariji od 6 mjeseci, - uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od 6 mjeseci, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak, ne starije od 6 mjeseci. Dokaze o ispunjavanju uslova iz konkursa dostaviti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave se ne}e razmatrati. Prijave sa tra`enom dokumentacijom, sa naznakom "Prijava za izbor i imenovanje direktora {kole - ne otvaraj" i brojem telefona dostaviti na adresu: JU "Druga osnovna {kola" Prusac 70223 Prusac Direktor {kole Naim Holja Predsjednica Upravnog odbora Asida Tataraga

KONKURS

40

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE BOSANSKOPODRINJSKI KANTON JU O[ "MEHMEDALIJA MAK DIZDAR" VITKOVI]I

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

SREDNJA MUZI^KA [KOLA SARAJEVO Ul. JOSIPA [TADLERA 1/I, SARAJEVO Tel. 441-958; 207-951 Na osnovu odluke [kolskog odbora Srednje muzi~ke {kole Sarajevo objavljuje se

BROJ: 05-5- 663/12 DATUM, 7. 8. 2012. godine Na osnovu ~lanova 76. i 88. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju ("Sl. novine Bosanskopodrinjskog kantona", br. 5/04/i 66/09), ~lana 98. Pravila JU O[ "Mehmedalija Mak Dizdar" Vitkovi}i, Odluke Vlade BPK-a Gora`de o davanju saglasnosti za raspisivanje konkursa br. 03-38-1001712 od 31. 7. 2012. godine i odluke [kolskog odbora JU O[ "Mehmedalija Mak Dizdar" Vitkovi}i, br. 01-16- 662/12, JU O[ "Mehmedalija Mak Dizdar" Vitkovi}i raspisuje

Kza prijem N sleK uU odnos S O zapo nika radni R
a) RADNI ODNOS NA NEODRE\ENO VRIJEME 1. nastavnik klavira i korepetitor - 1 izvr{ilac, puno radno vrijeme, 20 ~asova u nastavi sedmi~no, 2. nastavnik solfeggia i muzi~ke teorije - 1 izvr{ilac, puno radno vrijeme, 20 ~asova u nastavi sedmi~no, 3. pedagog {kole - 1 izvr{ilac, puno radno vrijeme. b) RADNI ODNOS NA ODRE\ENO VRIJEME DO 15. 8. 2013. GODINE 4. nastavnik klavira i korepetitor - 2 izvr{ioca, puno radno vrijeme, 20 ~asova u nastavi sedmi~no, 5. nastavnik violon~ela - 1 izvr{ilac, nepuno radno vrijeme od 35 sati sedmi~no, 18 ~asova u nastavi sedmi~no, 6. nastavnik timpana i udaraljki - 1 izvr{ilac, nepuno radno vrijeme od 20 sati sedmi~no, 10 ~asova u nastavi sedmi~no - PRIPRAVNIK, 7. nastavnik violine - 1 izvr{ilac, nepuno radno vrijeme od 15 sati sedmi~no, 8 ~asova u nastavi sedmi~no, 8. nastavnik italijanskog jezika - 1 izvr{ilac, nepuno radno vrijeme od 5 sati sedmi~no, 2 ~asa u nastavi sedmi~no, 9. nastavnik estetike - 1 izvr{ilac, nepuno radno vrijeme od 7.30 sati sedmi~no, 4 ~asa u nastavi sedmi~no, 10. domar - rukovalac centralnog grijanja - 1 izvr{ilac, puno radno vrijeme. USLOVI KOJE KANDIDATI MORAJU ISPUNJAVATI: a) op}i uslovi: - da je dr`avljanin BiH - da kandidat nije osu|ivan, odnosno da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak, - da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova radnog mjesta b) posebni uslovi: 1. za nastavni~ka radna mjesta kandidati trebaju imati stru~nu spremu utvr|enu Nastavnim planom i programom za srednju umjetni~ku muzi~ku {kolu i polo`en stru~ni ispit za samostalan obrazovno- odgojni rad, izuzev za radno mjesto nastavnik timpana i udaraljki gdje se vr{i prijem pripravnika, 2. za radno mjesto pedagoga {kole kandidati trebaju imati zavr{en fakultet i zvanje profesora pedagogije; profesora pedago{ke grupe predmeta; profesora pedagogije i psihologije, odnosno zavr{en najmanje II ciklus studija po bolonjskom visokoobrazovnom procesu smjer pedagogija, polo`en stru~ni ispit za samostalan obrazovno-odgojni rad i tri godine radnog iskustva na poslovima pedagoga u {koli, 3. za radno mjesto domara - rukovaoca centralnim grijanjem kandidati trebaju imati KV, III stepen stru~ne spreme - zanimanje bravar ili stolar; godinu dana radnog iskustva na poslovima domara ili sli~nim poslovima odr`avanja, polo`en ispit za rukovanje termoenergetskim postrojenjima (kotlovnica na plin/te~no gorivo) i polo`en ispit za protivpo`arnu za{titu, Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti slijede}e dokumente (ovjerene fotokopije) i to: 1. biografiju 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih 3. uvjerenje o dr`avljanstvu 4. potpisanu i ovjerenu izjavu od nadle`ne op}inske slu`be kojom kandidat potvr|uje da nije osu|ivan, odnosno da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak 5. diplomu o zavr{enoj muzi~koj akademiji/fakultetu, odnosno {koli 6. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan obrazovno-odgojni rad za nastavni~ka radna mjesta i za radno mjesto pedagoga 7. potvrdu o potrebnom radnom iskustvu za radno mjesto pedagoga 8. potvrdu o potrebnom radnom iskustvu za radno mjesto domara 9. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu za rukovanje termoenergetskim postrojenjima (kotlovnica na plin/te~no gorivo) za radno mjesto domara 10. dokaz o polo`enom ispitu za protivpo`arnu za{titu za radno mjesto domara 11. potvrdu da je kandidat na dan 11.12.2009. godine bio u radno-pravnom statusu na odre|eno vrijeme u srednjim, odnosno osnovnim {kolama na podru~ju Kantona Sarajevo. Ljekarsko uvjerenje, uvjerenje o neka`njavanju i uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak dostavlja se po kona~nosti odluke o izboru. Ukoliko se na konkurs za nastavni~ka radna mjesta ne prijave kandidati sa polo`enim stru~nim ispitom, izvr{it }e se prijem kandidata i bez polo`enog stru~nog ispita u skladu sa Zakonom i Pravilnikom o radu. Probni rad za izabrana lica }e se utvrditi u skladu sa Pravilnikom o radu [kole. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa bi}e obavljen razgovor po pozivu, te su kandidati u prijavi obavezni nazna~iti kontakt-telefon. Neblagovremene i nepotpune prijave se ne}e razmatrati. Konkurs je otvoren 10 dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokumentima se dostavljaju isklju~ivo po{tom na adresu [kole sa naznakom "Za konkurs". Dokumentacija kandidata koji ne budu izabrani na ovom konkursu vra}a se na li~ni zahtjev kandidata.

K O N K U R S
za popunu upra`njenih radnih mjesta za {k. 2012/13. godinu Nastavnik engleskog jezika - 1 izvr{ilac na 10 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme do 30. 6. 2013. - Nastavnik njema~kog jezika - 1 izvr{ilac na punu normu (na odre|eno vrijeme do 30. 6. 2013. - Nastavnik njema~kog jezika - 1 izvr{ilac na 4 ~asa sedmi~no na odre|eno vrijeme do 30. 6. 2013. - Nastavnik matematike - 1 izvr{ilac na 12 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme do 30. 6. 2013. - Nastavnik fizike - 1 izvr{ilac na 12 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme do 30. 6. 2013. - Nastavnik tehni~ke kulture - 1 izvr{ilac na 14 ~asova sedmi~no na odre|eno vrijeme do 30. 6. 2013. (8 ~asova u O[ "Mehmedalija Mak Dizdar" i 6 ~asova u O[ Ustikolina - Nastavnik vjeronauke - 1 izvr{ilac na 3 ~asa sedmi~no na odre|eno vrijeme do 30. 6. 2013. Uz prijavu na konkurs sa kra}om biografijom, kandidati su du`ni dostaviti slijede}u dokumentaciju: Diplomu o zavr{enoj {koli Izvod iz mati~ne knjige ro|enih Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) Uvjerenje o neka`njavanju (ne starije od 6 mjeseci) Uvjerenje/potvrdu o radnom sta`u u ustanovama obrazovanja na poslovima koji odgovaraju stru~noj spremi, profilu koji se tra`i konkursom i NPP-om 6. Uvjerenje/potvrdu o radnom sta`u ostvarenom izvan ustanova obrazovanja nakon sticanja stru~ne spreme i profila tra`enog konkursom 7. Dokaz o du`ini ~ekanja u Slu`bi za zapo{ljavanje nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom Prijem kandidata }e se vr{iti u skladu sa Kriterijom o bodovanju kandidata za prijem u radni odnos u osnovne i srednje {kole sa podru~ja BPK Gora`de (Sl. novine BPK-a, br. 5/10) i Kriterija o izmjenama i dopunama kriterija o bodovanju kandidata za prijem u radni odnos u osnovne i srednje {kole sa podru~ja BPK-a Gora`de (Sl. novine BPK-a, br. 16/10). Sa kandidatima koji u|u u u`i izbor prije prijema komisija }e obaviti intervju. Kandidat koji neopravdano ne pristupi intervjuu, gubi pravo daljeg u~e{}a u konkursnoj proceduri. Primljeni kandidati su du`ni u roku od 7 dana od dana prijema prilo`iti ljekarsko uvjerenje. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja Prijave sa potrebnim dokumentima slati na adresu: JU O[ "Mehmedalija Mak Dizdar" Vitkovi}i Murisa Du~i}a br. 2 73 205 Vitkovi}i - Gora`de, sa naznakom za "[kolski odbor". Nepotpune i neblagovremeno prispjele prijave ne}e se razmatrati. 1. 2. 3. 4. 5.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDNJOBOSANSKI KANTON OP]INA GORNJI VAKUF-USKOPLJE JU OSNOVNA [KOLA "PAJI] POLJE" PAJI] POLJE Broj: 414/2012. Datum: 8.8.2012. Na osnovu ~lana 75. Zakona o osnovnoj {koli ("Sl. novine SBK-a br. 11/01, 17/04), ~lana 107. Pravila JU Osnovna {kola "Paji} Polje" i Odluke broj: 413/2012 od 8.8.2012. godine Upravni odbor JU Osnovne {kole "Paji} Polje" u Paji} Polju raspisuje:

KONKURS
Upravni odbor {kole raspisuje konkurs za sljede}e radno mjesto: 1. Direktor {kole - na period od 4 (~etiri) godine USLOVI: Za direktora {kole mo`e biti imenovano lice koje pored op{tih uslova u pogledu stru~ne spreme ispunjava i uslove za nastavnika ili pedagoga i ima najmanje pet godina radnog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima, a naro~ito se isti~e svojim radom u pedago{koj teoriji i praksi. Uz prijavu kandidati trebaju prilo`iti: - Diplomu o zavr{enoj {koli - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih - Izvod iz mati~ne knjige dr`avljana - Uvjerenje o neka`njavanju - Uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak - Dokaz o radnom iskustvu na odgojno-obrazovnim poslovima Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave slati isklju~ivo putem po{te na adresu {kole: JU Osnovna {kola "Paji} Polje", Paji} Polje N/R UPRAVNOM ODBORU Predsjednik UO Rasim Bilkan

Na osnovu ~lana 244. Zakona o gospodarskim dru{tvima ("Slu`bene novine FBiH broj 23/99 i 29/03), Nada Filipovi}, dioni~ar DD Elektrobosna Jajce, saziva Skup{tinu dru{tva i ovim putem objavljuje

Na osnovnu ~lanova 74. i 75. Zakona o osnovnoj {koli SBK-a, ~lana 126. Pravila {kole, te ~lanova 3. i 4. Pravilnika o radu, Upravni odbor JU "Tre}a osnovna {kola" Oborci raspisuje:

Kizbor i imenovaK diU R{koS O N nje rektora le za
Pored op}ih uvjeta predvi|enih Zkonom o osnovnoj {koli, kandidati treba da ispunjavaju slijede}e uvjete: 1. Da ima stru~nu spremu za nastavnika ili pedagoga, odnosno najmanje VI stepen stru~ne spreme. 2. Da ima najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva u nastavnom procesu 3. Da posjeduje organizacione i druge sposobnosti 4. Da je dr`avljanin BiH 5. Da nije osu|ivan za krivi~na djela i da se protiv njega ne vodi krivi~ni postupak. Konkurs ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana objavljivanja. Prijave i potrebnu dokumentaciju dostaviti na adresu: JU "TRE]A OSNOVNA [KOLA" OBORCI 70220 DONJI VAKUF, ili li~no kod administrativnog radnika {kole. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatranje.

o sazivanju Skup{tine dioni~kog dru{tva Elektrobosna d.d. Jajce A. Skup{tina dioni~kog dru{tva Elektrobosna d.d. Jajce saziva se za dan 3.9.2012. godine (ponedj) sa po~etkom rada u 16 sati u prostorijama Dru{tva. B. Za rad Skup{tine se predla`e slijede}i Dnevni red: 1. Izbor radnih tijela Skup{tine a. Utvr|ivanje kvoruma b. Izbor Odbora za glasanje (biraju se tri ~lana na Skup{tini dru{tva) c. Izbor zapisni~ara (bira se na Skup{tini) d. Izbor ovjeriva~a zapisnika (biraju se dva ovjeriva~a na Skup{tini) 2. Izbor novih ~lanova Nadzornog odbora 3. Izbor ~lanova Odbora za reviziju 4. Usvajanje odluke o izmjenama i dopunama Statuta, te uskla|ivanje djelatnosti sa va`e}om klasifikacijom prema Sl. glasniku broj 47/10 C. Materijali koji se nalaze na dnevnom redu sa prijedlozima odluka za Skup{tinu dioni~ara dostupni su dioni~arima u prostorijama Dru{tva ili na telefon 061-789408, prvi dan po objavljivanju ove obavijesti. D. U radu i odlu~ivanju Skup{tine dru{tva mogu u~estvovati dioni~ari Dru{tva koji su se nalazili na listi dioni~ara kod Registra za V.P. 30 dana prije datuma odr`avanja Skup{tine ili posljednjeg radnog dana koji prethodi tom roku, ukoliko isti padne u neradni dan. E. Dioni~ar mo`e u~estvovati u radu Skup{tine osobno ili putem punomo}nika. F. Dioni~ar ili grupa dioni~ara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica sa pravom glasa mogu najkasnije u roku od osam (8) dana od dana objave oglasa pisanim putem predlo`iti kandidate za Nadzorni odbor, Odbor za reviziju, kao i dati prijedlog za dopunu dnevnog reda. G. Dioni~ari ili punomo}nici dioni~ara su du`ni dostaviti prijavu za u~e{}e u radu Skup{tine najkasnije 3 dana prije njenog odr`avanja. Prijave se podnose u pisanoj formi neposredno ili putem po{te, kao i na fax 030-273-233. Uredno prijavljenim kandidatima }e se izdati potvrde o prijavi za u~e{}e u radu Skup{tine. H. Sve dodatne informacije se mogu dobiti na tel. 061-789408 u vremenu od 8 do 16 sati. Dioni~ar: Nada Filipovi} Sarajevo, 6.8.2012. godine

O B AV I J E S T

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

KORAK NAPRIJED
Steve Jobs o 7” tabletu
Steve Jobs nije imao pozitivno mi{ljenje o 7” tablet ra~unarima i i{ao je toliko daleko da je tvrdio da }e to biti uspje{ni ure|aji samo ukoliko budu posjedovali dio koji }e mo}i da se koristi kao turpija za nokte jer }e jedino u tom slu~aju imati svrhu i upotrebu. Amazon, Samsung i Google uspje{no su ignorisali ovu njegovu analogiju i za sada bilje`e odli~ne rezultate o ovom pitanju. Trenutno znamo da }e najvjerovatnije uskoro po~eti proizvodnja iPad modela sa 7.85” ekranom. Cijena bi trebala da bude izme|u 299 i 399 dolara i ima}e konkurenciju u Google Nexus 7 tabletu, ~ak i u starijem Amazon Kindle Fire modelu.

41

Autoruns 11.33
Autoruns korisnicima pokazuje koji programi su konfigurisani za pokretanje tokom podizanja sistema ili logovanja i sve unose onako kako ih Windows obra|uje. Me|u tim programima su oni koji se nalaze u Startup folderu, Run, RunOnce, kao i drugi Registry Keys. Mogu}e je konfigurisati Autoruns da pokazuje i druge lokacije, uklju~uju}i Explorer Shell ekstenzije, toobarove, Winlogon notifikacije, autostart usluge i mnogo toga jo{. Naj no vi ja ver zi ja no si ozna ku Autoruns 11.33 i donosi zakrpu za slabu ta~ku koja je dovodila do nepravilnog rada aplikacije i druge minorne izmjene.

Haswell ultrabook faza
Ultrabook ra~unari trenutno su u velikom zaostatku kada je rije~ o Windowsu 7, ali Windows 8 i Haswell }e sigurno promijeniti ovakvu situaciju. Budu}i da se sve svodi na Windows 8, malo toga je poznato o Haswellu, sljede}em Intel ~ipu koji }e obilje`iti tre}i stadij ultrabook ra~unara. Za Haswell bi se moglo re}i da je prvi mainstream ~ip PC klase kompanije Intel koji je dizajniran za tanke, male ra~unare. Dok Haswell ne stigne, prva generacija Windows 8 ultrabook ra~unara sa ekranom osjetljivim na dodir koji sti`u od kompanija Acer i Lenovo koristi}e Ivy Bridge procesore, ali se prava stvar o~ekuje tek sa pojavom Haswella.

Total Commander 8.01
Total Commander je menad`er fajlova za Windows okru`enje koji je sli~an dobro poznatom DOS menad`eru fajlova. Total Commander ima mogu}nost upravljanja arhivama kao da su one poddirektorijumi, a posjeduje i interni ZIP kompatibilni paker, dok funkcija pretra`ivanja omogu}ava pretra`ivanje fajlova unutar arhiva, pa i pretra`ivanje teksta. Najnovija verzija nosi oznaku Total Commander 8.01 i donosi veliki broj zakrpa za slabe ta~ke, me|u kojima je zakrpa za slabu ta~ku koja je onemogu}avala pretragu za tekstom na engleskom jeziku u okviru fajlova koji su enkodirani sa ISO2022-JP (50220), kao i veliki broj drugih modifikacija Autoruns 11.33.

Ekskluzivno partnerstvo

Eurosport pokre}e Android aplikaciju Eurosport Player
Korisnici }e kupovinom Galaxya S III mo}i pratiti ZOI u Londonu
Popularna aplikacija Eurosport programa za mobilni streaming dostupna je korisnicima Android platforme, a ekskluzivno partnerstvo za pokretanje ove aplikacije potpisano je sa kompanijom Samsung Electronics. Zaljubljenici u sport {irom Evrope, koji koriste mobilne ure|aje s Android platformom, mo}i }e preuzeti aplikaciju Eurosport Player i na taj na~in pratiti direktne prenose na programima Eurosport i Eurosport 2. Korisnici }e mo}i pratiti OI u Londonu 2012, direktan prenos biciklisti~ke utrke Tour de France, motociklizam, nogomet, bilijar, zimske sportove i direktan prenos teniskog turnira Grand slam US Open. Povodom pokretanja ove aplikacije svi Samsungovi korisnici koji kupe Galaxy S III u promotivnom razdoblju do 12. augusta dobit }e jednomjese~nu promoti vnu pret pla tu za Euro sport Player aplikaciju kako bi mogli u`ivati u detaljnim izvje{tajima Eurosport programa sa Olimpijskih igara u Londonu 2012. “Eurosport Player aplikacija pokazuje na~in na koji stavljamo mobitele u jezgru na{eg online razvoja. Primili smo pozitivne reakcije ljubitelja sporta koji su preuzeli aplikaciju. Odu{evljeni smo {to sada mo`emo staviti na{e izvanredne sadr`aje na raspolaganje korisnicima Android platforme. Eurosport pro gram nas tav lja pri vla ~i ti brojnu publiku na svim zaslonima, TV ure|ajima, osobnim ra~unarima, mobitelima i tabletima, a sa ljetom prepunim sportskih doga|anja, mo}i }emo pomo}i na{im sportskim zaljubljenicima da prate sportska doga|anja gdje god se nalaze” izjavio je Laurent Eric le , Lay, predsjednik i izvr{ni direktor Eurosport programa. “Uzbu|eni smo {to smo dio Olimpijskih igara u Londonu 2012 i {to smo sklopili partnerstvo s Eurosport programom kako bi smo lju bi tel ji ma spor ta predstavili novi model GALAXY S III. Nadam se da }e na{i kori-

snici u`ivati u mobilnom iskustvu koje im Samsung pru`a putem Eurosport Player aplikacije” , izjavio je Young Hee Lee, potpredsjednik i direktor sektora za globalni marketing u poslovnoj

jedinici za mobilne komunikacije. Aplikacija Eurosport Player za Android platformu mo`e se preuzeti ve} danas putem Google Play tr`i{ta aplikacija.

Snaga dru{tvenih mre`a

Poslodavcima ste Ne `elite gledati
sumnjivi bez profila
Facebook je postao preovladavaju}a snaga u modernom dru{tvu tako da sve vi{e podslodavaca, pa ~ak i pojedini psiholozi, vjeruju da su ljudi koji ne koriste dru{tvene mre`e “sumnjivi” . Odjeli za ljudske reusurse u mnogim kompanijama sve vi{e pa`nje posve}uju tome da li potencijalni kandidati za posao imaju profile na Facebooku, pi{e Forbes. Me|u poslodavcima vlada mi {ljen je da su za po sle ni ci koji nemaju profil asocijalni ili da su imali toliko propusta u stvarnom `ivotu da se pla{e da ga otvore. Neki idu tako daleko da ~ak savjetuju mladim ljudima da ne izlaze s osobama koje nisu na Facebooku. Ovo pravilo ne va`i za starije osobe koje su bile ve} uveliko seksualno aktivne kada se Facebook pojavio. Pojedini njema~ki mediji, skloni pretjerivanju, tvrde da je izbjegavanje dru{tvenih mre`a predznak da ste masovni ubica. Za primjer navode norve{kog ubicu Andersa Breivika i Jamesa Holmesa, koji je nedavno u ameri~koj saveznoj dr`avi Colorado ubio dvanaest ljudi u kinu. Korisnici Facebooka kojima je dosadilo da gledaju fotografije djece svojih prijatelja na najpoznatijoj dru{tvenoj mre`i mogu zabraniti pojavljivanje fotografija na svom zidu zahvaljuju}i novom dodatku Unbaby.me. Unbaby.me je programiran da skenira rije~i kao {to su “tako slatka/sladak” “najsla|e dijete ikada” , ili “novoro|en~e” u novostima koje se pojavljuju na va{em zidu. Nakon {to detektira te rije~i, fotografije za koje se vezuju zamijeni fotografijama ku~i}a, pa ~ak i pop-zvijezda. Dodatak je kofiguriran tako da ga korisnici mogu prilagoditi svojim interesima i potrebama dodaju}i odre|ene klju~ne rije~i, a ukoliko fotografije nemaju opis, dodatak ne funkcionira. Dodatak koji mijenja ne`eljene fotografije osmislila su tri prijatelja Yvonne Cheng, Chris Baker i Pete Marquis. Nakon {to su primijetili da su po~etne stranice njihovih Facebook profila preplavljene

Novi dodatak Unbaby.me na Facebooku

fotografije beba?

fotografijama djece, odlu~ili su ne{to poduzeti. “Volimo djecu, ali nas zamara konstantno gledanje fotografija djece. Ljudi koriste dru{tvene mre`e iz razli~itih razloga” kazala je Cheng. Do, datak je dostupan preko Googleovog pretra`iva~a Chrome.

42

OGLASI

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ~lana 133, a u vezi sa ~lanom 112. Zakona o srednjem obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" broj 23/2010) i ~lana 165. Pravila, uz saglasnost Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo broj: 11-38-22633-21/12 od 24.07.2012. godine, [kolski odbor Javne ustanove "Srednja {kola metalskih zanimanja" Sarajevo donio je odluku kojom raspisuje:

JAza prijem zaposlenika u radni odnos VNI K O N K URS
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. Nastavnica/nastavnik engleskog jezika, ~etiri ~asa sedmi~no, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15. 08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik islamske vjeronauke, puna radna norma, na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenice sa porodiljskog bolovanja - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik matematike, {est ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik za nastavne predmete Fizika, Osnovi optike i elektrotehnike i Tehni~ka optika, puna radna norma, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik fizike, pola radne norme, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik informatike, puna radna norma, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik za nastavni predmet Ra~unarstvo i programiranje i stru~no-teorijske nastave smjer elektrotehnika, pola radne norme, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja, osamnaest ~asova sedmi~no, na neodre|eno vrijeme, jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik stru~no-teorijske nastave - smjer zrakoplovstvo, puna radna norma, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik stru~no-teorijske nastave - smjer zrakoplovstvo, {est ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik stru~no-teorijske nastave za nastavni predmet Oftalmolo{ka optika, ~etiri ~asa sedmi~no, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik stru~no-teorijske nastave - smjer elektrotehnika, puna radna norma, na neodre|eno vrijeme - jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik stru~no-teorijske nastave - smjer elektrotehnika, puna radna norma, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik stru~no-teorijske nastave - smjer ma{instvo, puna radna norma, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., pet izvr{ilaca; Nastavnica/nastavnik stru~no-teorijske nastave - smjer ma{instvo, puna radna norma, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik stru~no-teorijske nastave - smjer ma{instvo, pola radne norme, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik stru~no-teorijske nastave - smjer ma{instvo (CNC tehnologije), {est ~asova, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik stru~no-teorijske nastave - smjer ekonomski, nastavni predmet Menad`ment i marketing, ~etiri ~asa sedmi~no, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik radioni~kih/laboratorijskih vje`bi, smjer industrijska i nao~alna optika, deset ~asova sedmi~no, na neodre|eno vrijeme, jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik prakti~ne nastave za zanimanje zlatar-draguljar, osam ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik prakti~ne nastave za zanimanje plinski i vodoinstalater, puna radna norma, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik prakti~ne nastave za zanimanje plinski i vodoinstalater, {esnaest ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik prakti~ne nastave za zanimanje operater na CNC ma{inama, dvadeset ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik prakti~ne nastave za zanimanje opti~ar, dvanaest ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac; Nastavnica/nastavnik prakti~ne nastave za zanimanje autolimar, puna radna norma, na neodre|eno vrijeme, jedan izvr{ilac; Rukovalac nastavnom tehnikom-programer, puna radna norma, na neodre|eno vrijeme, jedan izvr{ilac; Pedagog, puna radna norma, na neodre|eno vrijeme, jedan izvr{ilac; Radnica na odr`avanju higijene objekta/higijeni~arka, puna radna norma, na neodre|eno vrijeme, jedan izvr{ilac; Domar, puna radna norma, na odre|eno vrijeme - najdu`e do 15.08.2013. g., jedan izvr{ilac.

Na osnovu ~lana 81. Zakona o srednjem obrazovanju ("Slu`bene novine Kantona Sarajevo" broj: 23/10), [kolski odbor Javne ustanove "Srednja {kola metalskih zanimanja" Sarajevo donio je odluku kojom objavljuje:

29.

Pored op{tih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove utvr|ene Zakonom o srednjem obrazovanju, Nastavnim planom i programom za srednje tehni~ke i stru~ne {kole, Pedago{kim standardima i normativima za srednje obrazovanje i normativnim aktima [kole, i to: za ta~ke od 1. do 4, ta~ke 6. do 10, ta~ke 12. do 18. i ta~ke 26. i 27: - VSS - VII stepen odgovaraju}eg fakulteta ili zavr{en drugi ili tre}i ciklus visokog obrazovanja odgovaraju}eg fakulteta za ta~ku 5: za ta~ke 14. i 17: VSS - VII stepen odgovaraju}eg fakulteta ili zavr{en prvi, drugi ili tre}i ciklus visokog obrazovanja odgovaraju}eg fakulteta VSS - VII stepen ili zavr{en drugi ili tre}i ciklus visokog obrazovanja na ma{inskom fakultetu, svi smjerovi izuzev smjera mehani~ka tehnologija drveta VSS - VII stepen ili zavr{en drugi ili tre}i ciklus visokog obrazovanja na ma{inskom fakultetu, svi smjerovi V stepen odgovaraju}eg usmjerenja, ili V[S -VI stepen odgovaraju}eg usmjerenja, zavr{en prvi ciklus visokog obrazovanja odgovaraju}eg fakulteta, ili VSS - VII stepen odgovaraju}eg fakulteta, zavr{en drugi ciklus visokog obrazovanja odgovaraju}eg fakulteta doktor specijalista oftalmolog NK - zavr{ena osnovna {kola III ili V stepen ma{inske, gra|evinske ili elektrostruke 1 godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima

J AV N I K O N K U R S
za upis vanrednih u~enika/u~enica za {kolsku 2012/2013. godinu Zainteresovani kandidati u statusu vanrednog u~enika u {kolskoj 2012/2013. g. mogu se upisati za slijede}a stru~na zanimanja: I. ZANIMANJA (III stepen) - 60 u~enika 1). Automehani~ar, 2) Bravar, 3) Instalater centralnog grijanja, 4) Kazand`ija, 5) Ma{inbravar, 6) Metalogloda~, 7) Metalostrugar, 8) Opti~ar, 9) Precizni mehani~ar, 10) Plinski i vodoinstalater, 11) Sahad`ija, 12) Zavariva~, 13) Zlatar - draguljar, 14) Limar i 15) Autolimar. II. ZANIMANJA (IV stepen) - 60 u~enika 1) Ma{inski tehni~ar za preciznu mehaniku i optiku i 2) Ma{inski tehni~ar vazduhoplovnog smjera. III. ZANIMANJA (V stepen) - 30 u~enika 1) Bravar - majstor, 2) Instalater centralnog grijanja - majstor, 3) Instalater vodovoda i kanalizacije - majstor, 4) Majstor instalater plinskih instalacija i ure|aja 5) Metalostrugar majstor, 6) Metalogloda~ majstor, 7) Ma{inbravar majstor, 8) Majstor zlatar - draguljar, 9) Precizni mehani~ar - majstor i 10) Zavariva~ - majstor. Uz zahtjev za upis za zanimanja iz ta~aka I. i II. kandidati su du`ni dostaviti: - izvod iz MK ro|enih, - svjedod`bu/e o zavr{enoj osnovnoj i/ili srednjoj {koli. Uz zahtjev za upis za zanimanja iz ta~ke III. kandidati su du`ni dostaviti: - izvod iz MK ro|enih; - svjedod`bu o zavr{enoj srednjoj {koli ma{inske struke; - potvrdu o radnom iskustvu u trajanju od najmanje dvije godine na poslovima za koje se `ele specijalizirati. Prijem zahtjeva i upis vanrednih u~enika/u~enica za polaganje razreda u cjelini vr{it }e se u mjesecu septembru, po~ev od 1.09.2012. godine i traje do kraja septembra teku}e godine. Prijem zahtjeva i upis vanrednih u~enika/u~enica za prekvalifikaciju, polaganje predmetnih, dopunskih i zavr{nih/maturskih/majstorskih ispita vr{it }e se najkasnije do trideset (30) dana prije po~etka svakog ispitnog roka, a rokovi su: januarsko-februarski, aprilski, junski i avgustovskoseptembarski. Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Sekretarijatu {kole, Ul. Zmaja od Bosne br. 8 ili na telefon: 033 275 600.

za ta~ke 15. i 16: za ta~ke od 19. do 25: za ta~ku 11: za ta~ku 28: za ta~ku 29: -

Uz prijavu na javni konkurs kandidati su du`ni dostaviti (original ili ovjerenu kopiju): - Odgovaraju}a diploma, - Izvod iz MK ro|enih, - Uvjerenje o dr`avljanstvu ili kopija li~ne karte CIPS, - Prijava na javni konkurs - Kratka biografija - Uvjerenje o radnom iskustvu (za ta~ku 29) Po kona~nosti odluke o izboru, izabrani kandidati du`ni su dostaviti i uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za rad u obrazovanju. Prije dono{enja odluke o izboru sa prijavljenim kandidatima koji ispunjavaju uslove iz ovog javnog konkursa }e u skladu sa normativnim aktima [kole biti obavljen i usmeni razgovor, a prema potrebi i provjera prakti~nih znanja i vje{tina. Prednost da budu izabrani kandidati mogu ostvariti u skladu sa Pravilnikom sa kriterijima za iskazivanje prestanka potrebe za zaposlenicima koji su djelomi~no ili potpuno ostali bez radnih zadataka i postupak popune upra`njenih radnih mjesta u osnovnim i srednjim {kolama kao javnim ustanovama na podru~ju Kantona Sarajevo, {to su uz prijavu na javni konkurs du`ni dokumentovati ovjerenom kopijom ugovora o radu i uvjerenjem o polo`enom stru~nom ispitu za samostalan odgojno-obrazovni rad. Javni konkurs ostaje otvoren osam dana od dana objavljivanja. Neblagovremene i nepotpune prijave se ne}e razmatrati. Prijave sa dokazima o ispunjenju uslova dostaviti na adresu: Javna ustanova «Srednja {kola metalskih zanimanja«, Ul. Zmaja od Bosne br. 8, Sarajevo. Dodatne informacije se mogu dobiti i na tel: 033/275 601 ili 033/275 602, svakim radnim danom u vremenu od 9 do 13 sati. Dokumentacija prijavljenih kandidata koji nisu izabrani po ovom javnom konkursu vra}a se na li~ni zahtjev putem protokola [kole.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012. Osman Brka: Bosanska savremena zbilja (4)

FELJTON
480. 378.
NA DANA[NJI DAN

43

Historijska uloga
Izetbegovi} je ~ovjek koji nikada ne bi pristao na dr`avu BiH u kojoj bi bili samo Bo{njaci. Prema Izetbegovi}evom pona{anju, BiH kao dr`ava bi izgubila svoj smisao ako se ne o~uva kroz historiju oblikovana nacionalna i vjerska struktura njenog stanovni{tva
Ako su Izetbegovi}evi ideolo{ki i politi~ki stavovi i utjecaji bili presudni za odbranu BiH, onda se s pravom mo`e re}i da je putem njegove historijske uloge, snagom moralne tradicije bosanskohercegova~kog ~ovjeka, u najte`im uslovima genocidne agresije, BiH kao dr`ava o~uvana i sna`no afirmirana u nu`nosti svoga postojanja, u korist svih ljudi, bez obzira na to kojoj naciji i vjeri pripadali. Ustvari, prema Izetbegovi}evom pona{anju u svakodnevnom komuniciranju sa onima koji su ~inili ambijent njegovog privatnog, politi~kog, liderskog i dr`avni~kog izra`avanja, mo`e se zaklju~iti da njegov moralni lik nije izraz samo moralne tradicije Bo{njaka ve} da su u njegovom pona{anju sadr`ane i moralne vrijednosti drugih naroda u BiH, jer je on sve bosanskohercegova~ke i druge narode `ivotno poznavao i po{tovao. Izetbegovi} je ~ovjek koji nikada ne bi pristao na dr`avu BiH u kojoj bi bili samo Bo{njaci. Prema Izetbegovi}evom pona{anju, BiH kao dr`ava bi izgubila svoj smisao ako se ne o~uva kroz historiju oblikovana nacionalna i vjerska struktura njenog stanovni{tva. Znaju to i neprijatelji BiH, pa su se genocidnom agresijom usmjerili da uni{te bo{nja~ki narod, upravo zato {to se na taj na~in gubi smisao dr`ave BiH. Zato se za historijsku situaciju, koja je obilje`ena posljednjom agresijom na BiH, mo`e re}i da je to bio sukob ~ovje~nog i ne~ovje~nog, upravo zato {to su se sukobili moralni i politi~ki utjecaji, s jedne strane iskrene `elje za zajedni{tvom Srba, Bo{njaka i Hrvata, a s druge strane ne~ovje~ne `elje da se Bo{njaci, genocidnim metodama uni{te samo zato {to su smetnja da se, na {tetu BiH, pro{ire teritorije Srbije i Hrvatske. On je smisao svog utjecaja na okru`enje vidio u smislu da prima utjecaje, da u~i, da razdvaja dobro od lo{ega i da sve ono {to drugi ~ine kao dobro koristi kao pozitivno iskustvo za svoje utjecaje. Izetbegovi} se znao diviti ljudima koji su afirmirani kao pozitivni, posebno ako se radilo o ljudima koji su doprinosili razvoju demokratije i slobodi ljudi, naroda i dr`ava. Izetbegovi} je bio li~nost koja je upravo na osnovama sna`nog razuma, sna`nim emocijama saosje}ao sa problemima drugih ljudi, bez obzira kojoj naciji, vjeri, civilizaciji i dijelu planete zemlje pripadaju. Kada je kao ~ovjek, lider i dr`avnik bio u situaciji da utje~e na rje{avanje te{kih individualnih i kolektivnih sudbina ljudi, nerijetko je to pokazivao i suzama, koje je poku{avao, ali ponekad nije uspijevao, prikriti. To je jasno identificiralo sna`nu ljudsku, moralnu i humanu dimenziju njegovih liderskih i dr`avni~kih nastojanja da utje~e kako bi ljudi {to manje patili i stradali. Naro~ito je bio emotivno osjetljiv na stradanja nedu`nog civilnog stanovni{tva koje pred genocidnim postupcima agresora napu{ta svoja ognji{ta. Tako|er, naro~ito je emotivno reagirao na informacije o stradanjima, pogibijama i te{kim ranjavanjima boraca Armije RBiH. Jedna od karakteristika Izetbegovi}evih sposobnosti je bila lijep stil izra`avanja. Kao on, rijetko koji ~ovjek je mogao sa kra}e rije~i jasno izraziti misao. Takav je bio i u pisanju. Nije volio fraze i uno{enje stranih rije~i u izra`avanje na bosanskom jeziku. Ljudi su ga voljeli, pored ostalog, i zato {to govori narodnim izrazom, bez fraza, rije~i koje nisu jasne obi~nom narodu, a ~esto ih upotrebljavaju neki intelektualci. Kad se obra}ao narodu, direktno putem medija, nije volio da ~ita ono {to `eli saop}iti, niti je imao obi~aj da gleda u neke papire da bi se podsje}ao dok govori. Velike misli je izra`avao kratkim, jasnim re~enicama. Njega su voljeli slu{ati i po{tovaoci i politi~ki protivnici, dok su neprijatelji znali da njegove rije~i nailaze na podr{ku patriota BiH, i da on, jasno}om svojih misli i poruka sna`i odbranu BiH. Upravo u `elji da snaga odbrane BiH bude {to slabija, neprijatelji su izu~avali Izetbegovi}eve misli i poruke, te su koncipirali, planirali i provodili jaku propagandu, upravo protiv Izetbegovi}a, kako bi se izazivale, pro{irivale i produbljivale sumnje u ono {to on govori. Putem tih sumnji, `eljelo se stvoriti nepovjerenje prema Izetbegovi}u, jer se tako izaziva, {iri i produbljuje defetizam, odnosno, nepovjerenje u pravednost i efikasnost borbe za odbranu dr`ave BiH.

Zatvorski dani
Smatrao je da je njegov `ivot bio te`ak, kao {to i jeste. O tome je rekao da ljudski vijek “nije kratak” ali , da se njemu njegov `ivot “oduljio” . Ta Izetbegovi}eva misao mo`e biti povod dubljeg promi{ljanja, {ta je ustvari time sasvim jasno rekao, a {ta u podlozi i poruci te misli on poru~uje. Naprijed navedene njegove misli upu}uju na zaklju~ak da su njemu zatvorski dani, sedmice, mjeseci i godine zaista bili dugi, da je njihova duljina i te`ina ostavila trag u njegovom shvatanju, da je upravo vrijeme provedeno po zatvorima, njemu, ~itav njegov `ivot u~inilo du`im nego {to je to drugim ljudima koji nisu imali tako nesretnu sudbinu kao on. Nijedan period iz Izetbegovi}evog `ivota nije bio bez teretnih situacija. Za djetinjstvo i dje~a~ki period, vjerovatno, imao je razloga da ka`e da mu je bio sa najmanje tereta. Kada je izlazio iz dje~a{tva i ulazio u zrelije doba, uslijedio je Drugi svjetski rat, {to je bilo vrlo surovo vrijeme. Odmah poslije rata, slijede zatvori i `ivot u okolnostima u kojima je vladaju}a, komunisti~ka elita, na njega i njegovu porodicu gledala sa nepovjerenjem. Samo su on i njegova u`a porodica znali kako im je bilo `ivjeti u dru{tvu u kome su trpjeli teret nepovjerenja. Jedno su bile zatvorske sankcije i fizi~ka izolacija, koja se tamnovanjem podrazumijeva, a drugo su bile “sankcije” izoliranja putem nepovjerenja “zvani~nog dru{tva” koje je sa sobom nosilo “`ig sramote” pravdan ta, da{njim ideolo{kim razlozima, jer se nikako nije mogao opravdati moralnim i logi~kim kriterijima ljudskosti. To je Izetbegovi}u i njegovoj porodici su`avalo krug prijatelja, ali je jasno identificiralo visok kvalitet prijateljstva od strane onih koji su se prema toj porodici odnosili ljudski, ignoriraju}i ideolo{ke sankcije poduzete od strane “zvani~nog dru{tva” . (Sutra: Istinski patriota)

Nacionalna vrijednost
Izetbegovi} je bio ne samo moralan ve} i izuzetno obrazovan, sposoban, intelektualno mo}an da utje~e i da prima utjecaje. U komunikaciji sa okru`enjem, Izetbegovi} nije bio jednosmjeran.

Osman Brka je ro|en 9. aprila 1942. u Te{nju. O`enjen je i ima troje djece. Srednju poljoprivrednu {kolu je poha|ao u Banjoj Luci i Derventi, a zavr{io 1961. u Derventi. Zatim je zavr{io u~iteljski kurs u Bijeljini. Kao u~itelj razredne nastave radio je do jeseni 1963. Vi{u pedago{ku {kolu - smjer geografije i historije u Sarajevu upisuje 1963, a zavr{ava 1965. Osnivanjem SDA, na li~ni zahtjev predsjednika Alije Izetbegovi}a, dolazi u Sarajevo, gdje u centrali SDA radi profesionalno i obavlja va`ne politi~ke funkcije do decembra 2000. Od osnivanja SDA bio je ~lan Glavnog odbora u svim sazivima do danas. ^lan Izvr{nog odbora stranke bio je od Prvog do Drugog kongresa SDA (1991 - 1997). Od 1996. do 2000. u dva saziva bio je poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH. Od 2000. do 2002. bio je poslanik u Predstavni~kom domu Parlamenta BiH. Od 2002. do 2006. bio je delegat u Domu naroda Parlamenta BiH. @ivi i radi u Sarajevu.

p.n.e. Persijanci pod vo|stvom kralja Kserksa pobijedili u trodnevnoj bici kod Termopila vojsku spartanskog kralja Leonide. I pored te pobjede, Kserks nije uspio da pokori Grke, ve} je pored jo{ nekih manjih uspjeha morao da se povu~e iz Gr~ke. U bici kod Hadrijanopolja, u kojoj su Goti te{ko porazili Rimljane, poginuo isto~norimski car Valent Flavije, ro|en 338. u dana{njim VinSingapur kovcima. SAD i Velika Britanija potpisale sporazum kojim je odre|ena granica izme|u Biv{a britanSAD-a i Kanade od Mejna do Velikih jezera. ska kolonija SinRo|en {vajcarski psiholog @an Pija`e, gapur postala poznat po istra`ivanjima saznajnih funnezavisna dr`ava kcija kod djece. Osnovao je Me|unarodni centar za geu okviru Komonneti~ku epistemologiju (“Dje~iji govor i mi{ljenje”, velta poslije ot“Uvod u geneti~ku epistemologiju”). cjepljenja od Malezije. Njema~ki in`enjer i pronalaza~ Oto Lilijental, jedan od pionira avijacije, poginuo je isprobavaju}i planer dvokrilac koji je ranije iste godine konstruisao. Ro|en ameri~ki filmski re`iser Robert Oldri~ koji se uspje{no oprobao u gotovo svim filmskim `anrovima, od vesterna do psiholo{kih drama (“[ta se dogodilo s Bebi D`ejn?”, “Vera Kruz”, “Apa~”, “Dvanaest `igosanih”, “Poljubac smrti”). Ro|en italijanski kompozitor i pisac libreta Ru|ero Leonkavalo. Slavu mu je donijela opera “Pajaci”, a nijedno od kasnijih mnogobroj- D`erald Ford nih djela nije postiglo takav uspjeh. Tokom kampanje “Napustite Indiju” PotpredsjeSveindijskog kongresa, britanske vlasti dnik SAD-a D`esu u Bombaju uhapsile indijskog nacionalnog vo|u rald Ford postao Mahatmu Gandija i jo{ 50 njegovih sljedbenika. Gandi predsjednik, naje u zatvoru 21 dan {trajkovao gla|u, a pu{ten je iz zakon {to je Ri~ard tvora 1944. pod pritiskom javnosti. Nikson, zbog Amerikanci su, na kraju Drugog svjetumije{anosti u skog rata, bacili drugu atomsku bombu aferu Votergejt, koja je razru{ila vi{e od polovine japanskog grada Nagpodnio ostavku. asaki. Poginulo je 73.000 ljudi, a hiljade su umrle tokom narednih godina od posljedica radijacije. Japan je kapitulirao 15. avgusta, ~ime je rat okon~an. Na tre}em zasjedanju u Beogradu Antifa{isti~ko vije}e narodnog oslobo|enja Jugoslavije (AVNOJ) progla{eno je za privremenu Narodnu skup{tinu Demokratske Federativne Jugoslavije. Kao odgovor na prijetnje SSSR-a i isto~nog bloka Jugoslaviji, Gr~ka, Turska i Jugoslavija zaklju~ile na Bledu (Slovenija) Balkanski savez o politi~koj saradnji i uzajamnoj pomo}i na rok od Bla` Kraljevi} 20 godina. Otopljavanjem sovjetsko-jugoslovenskih odnosa poslije 1956. godine, taj savez je gubio na zna~aju, iako formalno nikada nije otkazan. U mjestu KruUmro njema~ki pisac Herman Hese, do{evo ju`no od bitnik Nobelove nagrade za knji`evnost Mostara, u oru1946. Duboko sa`ivljavanje sa savremenim problemi`anom sukobu ma i otpor konvencionalnim dru{tvenim normama u~ibojovnika HOS-a nili su ga {ezdesetih godina idolom omladine na Zapai HVO-a, poginudu. Smatra se prete~om i klasikom hipi-kulture (“Demilo devet pripajan”, “Stepski vuk”, “Sidarta”, “Igra staklenih perli”, dnika HOS-a, “Narcis i Zlatousti”). me|u kojima je i Glumica [eron Tejt, `ena filmskog rediglavni zapovjetelja Romana Polanskog, i jo{ ~etiri dnik HOS-a, geosobe brutalno su ubijeni u njenoj ku}i na Beverli Hilsu. neral-bojnik Umro ruski kompozitor Dmitrij [ostakoBla` Kraljevi}. vi~, jedan od velikana sovjetske i svjetske muzike 20. vijeka. Njegov opus, pored 15 simfonija, sadr`i opere, balete i kamernu muziku. Ko{arka{ka reprezentacija SR Jugoslavije postala svjetski {ampion. U sukobu sa indijskom policijom u Ka{miru poginuo Ali Mohammad Dar, samoproklamovani zamjenik vrhovnog komandanta zabranjene separatisti~ke islamske oru`ane grupe Hizb ul-mud`ahedin, koja tra`i da Ka{mir pripoji Pakistanu. U katastrofalnim poplavama u Indiji, Ne- V. Martinovi} [tela palu, Butanu i Banglade{u `ivot je izgubilo 300 ljudi, a milioni su ostali bez domova. Bosanski Umro general-poru~nik Tran Do, najpoHrvat Vinko znatiji vijetnamski disident, koji je poMartinovi} [tela, sljednjih godina postao zagovornik politi~kih reformi u optu`eni za raVijetnamu. tne zlo~ine nad Teri Nikols osu|en u Americi na 161 doBo{njacima, `ivotnu robiju bez prava na pomilovanje izru~en Hagu. i skra}enje kazne, zbog postavljanja bombe u zgradi Osu|en na 18 dr`avnih organa u Oklahoma Sitiju 1995. godine, kada godina zatvora. je poginulo 168 osoba.

1842. 1896. 1896. 1918. 1919. 1942. 1945. 1945. 1954. 1962.

1965.

1974.

1992.

1969.
1975. 1998. 1998. 2000. 2002. 2004.

1999.

44

SPORT

XXX OLIMPIJSKE IGRE LONDON 2012.

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

DANAS NA IGRAMA
Trinaestog dana takmi~enja na Olimpijskim igrama u Londonu odr`at }e se takmi~enja u 19 spor tova, a u 12 (atletici, hrvanju, jedrenju, taekwondou, skokovima u vodu, odbojci na pijesku, boksu, fudbalu, plivanju, vaterpolu, kajaku i kanuu na mirnim vodama i konji~kom spor tu) }e se dijeliti medalje. ATLETIKA: kvalifikacije - vis `ene u 10.30, 4x400 m mu{ki u 12.35, 4x100 m `ene u 21.20; polufinale 800 m `ene u 20.30; finale - troskok mu{ki u 20.20, 800 m mu{ki u 21.00, 200 m mu{ki u 21.55, koplje `ene u 22.00, desetoboj mu{ki, drugi dan (110 m prepone, disk, motka, koplje, 1.500 m); BICIKLIZAM: mu{ki BMX ~etvrtfinale, 16.00; BOKS: `ene, finale, do 51 kg, do 60 kg i do 75 kg, od 17.30 do 18.15; HOKEJ NA TRAVI: mu{ki, polufinale (16.30 i 21.00); HRVANJE: `ene, slobodni stil, do 55 kg i do 72 kg, od 14.00 do 21.00; JEDRENJE: mu{ki, 470 - plov za odli~ja, 14.00; KAJAK/KANU MIRNE VODE: mu{ki, finala, C2 1.000 m, K4 1.000 m, od 10.30 do 11.00; `ene, finale, K1 500 m, K2 500 m, od 11.10 do 11.40; KONJI^KI SPORT: dresura pojedina~no, finale od 13.30 do 16.00; KO[ARKA: `ene polufinale, Australija - SAD (18.00), Rusija - Francuska (22.00); FUDBAL: `ene, za 3. mjesto Kanada - Francuska (14.00), finale SAD - Japan (20.45); ODBOJKA: `ene polufinale, Ju`na Koreja - SAD (16.00), Brazil - Japan (20.30); ODBOJKA NA PIJESKU: mu{ki, za 3. mjesto u 20.00, finale u 22.00; PLIVANJE: `ene, 10 km, 13.00; RITMI^KA GIMNASTIKA: kvalifikacije, pojedina~no i ekipno, od 13.00 do 17.00; RUKOMET: `ene polufinale, Norve{ka - Ju`na Koreja (18.00), [panija Crna Gora (21.30); SINHRONIZIRANO PLIVANJE: ekipno kvalifikacije, 16.00; SKOKOVI U VODU: `ene toranj 10 m pojedina~no, polufinale u 11.00, finale u 20.00; TAEKWONDO: `ene do 57 kg, od 10.00 do 23.15; mu{ki do 68 kg, od 10.15 do 23.30; VATERPOLO: `ene za 3. mjesto Australija - Ma|arska (19.40), finale SAD - [panija (21.00).

U svih pet utakmica postigli po tri gola

Brazil juri{a ka prvom

olimpijskom zlatu
U grupnoj fazi su savladali Egipat (3:2), Bjelorusiju (3:1) i Novi Zeland (3:0), u ~etvrtfinalu su se mu~ili protiv Hondurasa (3:2), a u polufinalu su pregazili Ju`nu Koreju (3:0)
Fudbalska reprezentacija Brazila juri{a na prvu zlatnu olimpijsku medalju u historiji ove zemlje. A, prema formi koju su prikazali u dosada{njem dijelu turnira samo ~udo bi moglo sprije~iti da Neymar, Hulk, Damiao i dru{tvo zauzmu najvi{e postolje. Brazil je u polufinalu pregazio Ju`nu Koreju rezultatom 3:0 i tako u{ao u historiju Olimpijskih igara. Naime, u svakoj od dosada{njih pet utakmica postigli su po tri gola (Egipat 3:2, Bjelorusija 3:1, Novi Zeland 3:0, Honduras 3:2, Ju`na Koreja 3:0). U svojim redovima imaju prvog strijelca turnira, Damiao sa {est golova, {to navodi da su kona~no spremni za najve}i domet. U bo ga toj ri zni ci me da lja, me|u kojima su i ~etiri sa Olimpijskih igara (dva srebra Los Angeles 1984. i Seul 1988, te dvije bronze Atlanta 1996. i Peking 2008. godine), nedostaje im samo zlato. Na tom putu mo`e ih zaustaviti Meksiko, protiv kojeg }e u subotu u 16 sati igrati finalni dvoboj. U Pekingu prije ~eti ri go di ne Ar gen ti na pre dvo|ena Lionelom Messijem

Leandro Damiao je prvi strijelac sa {est golova

ispra{ila je selecao u polufinalu s 3:0, a potom su bronzu osvojili trijumfom protiv Belgije 3:0. Ipak, te{ko je o~ekivati da }e propustiti priliku da se kona-

~no dokopaju zlata. Mano Menezes stvara tim koji bi trebao bi ti kon ku ren tan za na slov svjetskog prvaka na {ampionatu kojem }e 2014. godine biti

doma}ini. Finalna utakmica na rasporedu je u subotu, dok }e se Japan i Ju`na Koreja u susretu za tre}e mjesto sastati dan ranije.

Njema~ki diza~ tegova imao sre}e

Na Steniera palo 196 kilograma
U londonskoj olimpijskoj dvorani gdje se takmi~e diza~i tegova, zamalo je izbjegnuta te{ka nesre}a u kojoj je glavni akter bio Njemac Mathiass Steiner u kojeg je njema~ka nacija polagala velike nade na Olimpijskim igrama u Londonu. Ipak, ovaj {ampion nije uspio, a sva sre}a da je `iv i bez povreda napustio borili{te. Naime, prilikom dizanja te`ine od 196 kilograma ponestalo mu je snage, te mu je {ipka sa tegovima po~ela padati na zadnji dio vrata. I dok su svi taj incident posmatrali u {oku, Njemac je tegove krajnjim naporom uspio skrenuti niz tijelo sve do nogu. Nakon minut-dva, Steiner se izvukao ispod {ipke i ustao kao da se ni{ta nije desilo.

Samo ~etiri dana do kraja Olimpijskih igara, predsjednik Me|unarodnog olimpijskog odbora (MOO) Jacques Rogge kazao je kako nema nikakvih primjedbi na ono {to je vidio u Londonu. "London je organizovao jako dobre Igre i sportisti i reprezentacije su jako zadovoljni svime. Sve u svemu, mogu re}i da su ovo jako dobre Igre i ja sam sretan ~ovjek", izjavio je Rogge novinarima. "Mislim da su svi sretni. Gleda}u sve sportove do kraja Igara, savezi su jako zadovoljni. Svi su odu{evljeni Olimpijskim selom", dodao je. Belgijanac Rogge, biv{i olimpijski jedrili~ar, izjavio je i da televizijske ku}e izvje{}uju o sve ve}oj gledanosti takmi~enja s Igara, te da je uspjeh doma}e reprezentacije - Velika Britanija nije sakupila ovoliko medalja od 1908. - tako|er vrlo va`an faktor.

Rogge: London je organizovao jako dobre Igre

Matthias Steiner u trenutku nezgode

Turnir za rukometa{ice ulazi u zavr{nicu
@enske rukometne reprezentacije Crne Gore i [anije, te Ju`ne Koreje i Norve{ke igrat }e u polufinalu olimpijskog turnira u Londonu. Crnogorke su napravile pravi posao trijumfom u ~etvrtfinalnom dvoboju protiv Francuske. U izuzetno neizvjesnoj utakmici slavile su pobjedu minimalnim rezultatom 23:22. Neizvjesno je bilo i u duelu Ju`ne Koreje i Rusije, a Korejke su trijumfovale rezultatom 24:23. Norve{ka se mu~ila protiv Brazila i u drugom poluvremenu uspjela je nadoknaditi ~etiri gola zaostatka. Naime, Brazilke su nakon 30 minuta igre vodile re-

Preokret Norve`anki, Crna Gora u polufinalu

[panjolke su opravdale ulogu favoritkinja protiv Hrvatske

zultatom 13:9, ali su Norve`anke briljirale u nastavku, te su na kraju trijumfovale rezultatom 21:19. [panija je opravdala ulogu favorita protiv Hrvatske upisav{i najubjedljiviju pobjedu u ~etvrtfinalu - 25:22. Rezultati ~etvrtfinalnih utakmica: Norve{ka - Brazil 21:19 (9:13), [panija - Hrvatska 25:22 (13:12), Crna Gora - Francuska 23:22 (13:13), Ju`na Koreja - Rusija 24:23 (14:11).

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

XXX OLIMPIJSKE IGRE LONDON 2012.

SPORT
M E DA L J E

45

DVANAESTI DAN TAKMI^ENJA Bolt i Blake bez problema na 200 metara

O~ekuju nas vrhunska polufinala u vaterpolu
Srbija }e igrati protiv aktuelnih svjetskih prvaka Italijana, dok }e Hrvatska snagu odmjeriti sa Crnom Gorom • [vedski rukometa{i izbacili Dansku, a Hrvatska u polufinalu ide na Francusku
Vaterpolisti Srbije su uz dosta muke do{li do polufinala pobjedom nad Australijom rezultatom 11:8. Australci su tokom ve}eg dijela utakmice imali prednost, ali je Srbija u posljednjem periodu napravila veliki preokret, rije{iv{i ga u svoju korist rezultatom 5:0. Srbija }e u polufinalu igrati s Italijom, aktualnim svjetski prvacima, koji su u ~etvrtfinalu savladali trostruke uzastopne olimpijske pobjednike Ma|are sa 11:9. Vaterpolo reprezentacija Hrvatske plasirala se u polufinale olimpijskog turnira, nakon {to je u ~etvrtfinalu savladala SAD 8:2, a u polufinalu }e igrati protiv Crne Gore, koja je savladala [paniju 11:9.
RB DR@AVA 1. Kina 2. SAD 3. V. Britanija 4. J. Koreja 5. Rusija 6. Francuska 7. Italija 8. Njema~ka 9. Kazahstan 10. Holandija 11. Australija 12. Iran 13. Ma|arska 14. S. Koreja 15. Kuba 16. Bjelorusija 17. N. Zeland 18. J. Afrika 19. Ukrajina 20. Japan 21. Rumunija 22. Danska 23. Brazil 23. Poljska 25. Jamajka 26. Hrvatska 27. Etiopija 28. [panija 29. Kanada 30. [vedska 31. ^e{ka 32. Kenija 33. Slovenija 34. Gruzija 35. Dominikanska R. 35. [vajcarska 37. Litvanija 38. Al`ir 38. Grenada 38. Venecuela 41. Meksiko 42. Kolumbija 43. Egipat 44. Slova~ka 45. Armenija 45. Azerbejd`an 45. Indija 45. Belgija 49. Estonija 49. Tunis 49.Indonezija 49. Mongolija 49. Nor ve{ka 49. Srbija 55. K. Tajpeh 55. Kipar 55. Finska 55. Gvatemala 55. Malezija 55. Tajland 61. Singapur 61. Gr~ka 61. Moldavija 61. Katar 66. Argentina 66. Kuvajt 61. Por to Riko 61. Katar 61. Singapur 61. T. i Tobago 61.Turska 61. Hong Kong 61. Uzbekistan ZL 34 30 22 12 10 8 7 6 6 5 4 4 4 4 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 SR 21 19 13 5 18 9 6 14 0 3 12 1 2 0 3 2 1 1 0 13 5 4 1 1 1 1 0 4 3 3 3 2 1 1 1 1 0 0 0 0 3 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 BR 18 21 13 6 20 11 4 7 1 6 9 3 3 1 1 3 5 0 6 14 2 2 5 5 1 0 2 1 7 3 1 2 2 1 0 0 1 0 0 0 2 1 0 3 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 UK 73 70 48 23 48 28 17 27 7 14 25 8 9 5 7 8 9 4 9 29 9 8 8 8 4 3 4 6 11 7 5 5 4 3 2 2 2 1 1 1 5 4 2 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1

Merritt osvojio zlato
Jamaj~anski atleti~ari Usain Bolt i Yohan Blake bez problema su se plasirali u finale utrke na 200 metara, a obojica atleti~ara uvjerljivo su slavila u svojim polufinalnim grupama. Blake je dionicu istr~ao za 20.01 sekundi i bio je najbr`i u polufinalu, dok je Bolt ostvario rezultat 20.18. Francuski as Christophe Lemaitre, koji je tr~ao u Balekovoj grupi, imao je tre}i rezultat u polufinalu (20.03). Amerikanac Wallace Spearmon tako|er se kvalifikovao u finale osvojiv{i drugo mjesto, s jednom stotinkom ispred Lemaitrea. Osim borbe Bolta i Blakea za zlato, bi}e interesantna i borba za bronzu izme|u Spearmona, Lemaitrea i Holan|anina Churandya Martine, koji je pobijedio u svojoj grupi sa rezultatom 20.17. U finale su se jo{ plasirali Anaso Jobodwana iz Ju`ne Afrike, Alex Quinonez iz Ekvadora i tre}i Jamaj~anin Warren Weir. Amerikanac Aries Merritt potvrdio je status najboljeg sprintera preko visokih prepona u ovoj godini, u finalu Olimpijskih igara na 110 metara s preponama Merritt je slavio s novim li~nim rekordom i najboljim rezultatom sezone od 12.92 sekunde, {to je za samo pet stotinki slabije od svjetskog rekorda Kubanca Dayrona Roblesa. Srebro je osvojio jo{ jedan Amerikanac, Jason Richardson sa 13.04, a bronzu Jamaj~anin Hansle Parchment sa 13.12. Amerikanka Allyson napokon je osvojila zlatnu olimpijsku medalju na 200 metara, trostruka svjetska prvakinja i dvostruka olimpijska doprvakinja u ovoj disciplini do prvog pojedina~nog olimpijskog naslova stigla je s vremenom od 21.88 sekundi. Drugo mjesto i srebrenu medalju osvojila je dvostruka olimpijska pobjednica na 100 metara, Jamaj~anka Shelly-Ann FraserPryce, dok je do bronze stigla Amerikanka Carmelita Jeter sa 22.14. Dvostruka olimpijska pobjednica na 200 metara, Jamaj~anka Veronica
Hrvatska je razbila SAD
Reuters

Campbell-Brown bila je ~etvrta sa 22.38, dok je olimpijska pobjednica na 400 metara od nedjelje, Amerikanka Sanya Richards-Ross bila peta sa 22.39. Ruskinja Natalija Antjuh osvojila je naslov olimpijske pobjednice u utrci na 400 metara s preponama, a ona je do najve}eg uspjeha u karijeri stigla s novim li~nim rekordom od 52.70 sekundi. Srebro je osvojila aktuelna svjetska prvakinja Amerikanka Lashinda Demus sa 52.77, a bronzu ^ehinja Zuzana Hejnova sa 53.38. Amerikanka Brittney Reese osvojila je naslov olimpijske pobjednice u skoku u dalj, dvostruka svjetska prvakinja potvrdila je status najbolje i na OI u Londonu

nom potvrdili dominaciju u ovom sportu. Nakon Rusije, koja je s 83:74 bila bolja od Litvanije, u polufinale olimpijskog ko{arka{kog turnira plasirala se i [panija. Upravo Rusi i [panci sasta}e se u polufinalu. Furija je u dosta lo{oj utakmici sa 66:59 savladala Francusku, a presudna je bila posljednja ~etvrtina utakmice, u kojoj su Francuzi ubacili svega {est ko{eva. Ko{arka{i Argentine plasirali su se u polufinale nakon {to su sino} u ~etvrtfinalu savladali Brazil sa 82:77.

Icho po tre}i put
Japanke Hitomi Obara i Kaori Icho osvojile su naslove olimpijskih pobjednica u hrvanju u kategorija-

Bolt nije imao problema
Reuters

skokom od 7,12 metara. Srebro je s novim li~nim rekordom od 7,07m osvojila Ruskinja Jelena Sokolova, a bronzu Amerikanka Janay DeLoach. Mu{ka stonoteniska reprezentacija Kine osvojila je zlatnu medalju u ekipnoj konkurenciji na Olimpijskim igrama u Londonu. Kinezi su u finalu savladali Koreju sa 3:0, a u borbi za bronzanu medalju Njema~ka je pobijedila Hong Kong sa 3:1. Stonoteniseri i stonoteniserke Kine osvojili su zlatna odli~ja i u ostalim kategorijama, te jo{ jed-

ma od 48, odnosno 63 kilograma na OI u Londonu. Ito je do svog prvog olimpijskog zlata u karijeri stigla savladav{i u finalu aktuelnu svjetsku doprvakinju Azerbejd`anku Mariju Stadnik, dok su bronzane medalje u toj kategoriji osvojile Kana|anka Carol Huynh i Amerikanka Clarissa Chun. Icho je po tre}i put u karijeri postala olimpijska pobjednica, bila je najbolja u svojoj kategoriji i u Atini 2004, te Pekingu 2008, a do novog je zlata stigla uvjerljivom pobjedom u finalu protiv Kineskinje Jing Ruixue, dok su bronzana

odli~ja pripala Mongolki Battsetseg Soronzonbold i Ruskinji Ljubov Volosovoj. Rukometa{i [vedske plasirali su se u polufinale olimpijskog turnira u Londonu nakon {to su savladali evropskog prvaka Dansku sa 24:22. [vedska }e u borbi za finale igrati s Ma|arskom, koja je poslije produ`etaka pobijedila Island sa 34:33. Plasman u polufinale izborila je i Francuska zahvaljuju}i pobjedi nad [panijom 23:22, a tamo }e igrati protiv Hrvatske, koja je savladala Tunis rezultatom 25:23. U finalu olimpijskog turnira hokeja{ica na travi igra}e reprezentacije Holandije i Argentine. Holan|anke su u polufinalu izbacile Novozelan|anke boljim izvo|enjem penala nakon {to je utakmica zavr{ena rezultatom 2:2, dok su Argentinke bile bolje od Britanki sa 2:1. Amerikanke Misty May-Treanor i Kerri Walsh Jennings tre}i su put zaredom osvojile naslov olimpijskih pobjednica u odbojci na pijesku. Nakon Atine i Pekinga iskusne Amerilanke najbolje su bile i u Londonu, a u finalu su sa 2:0 savladale sunarodnjakinje Jennifer Kessy i April Ross. Bronzane medalje osvojile su Brazilke Larissa Franca i Juliana Silva koje su sa 2:1 bile bolje od Kineskinja Zhang Xi i Xue Chen. [vicarac Steve Guerdat (30) na grlu Nino des Buissonnets osvojio je naslov olimpijskog pobjednika u preskakanju prepona. Guerdat je u finalu uspio prije}i parkur bez ijednog kaznenog boda, srebro je s jednim kaznenim bodom osvojio Holan|anin Gerco Schroder na grlu Eurocommerce London, a bronzu Irac Cian O’Connor na grlu Blue Loyd 12 s dva kaznena boda.
A. MEHANOVI]

46

SPORT

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

EVROPSKA LIGA Sarajevo brani prednost od 2:1 protiv Zete u revan{u

Oprezno protiv opasnog rivala
Vjerujem da }emo odigrati dobro u Podgorici. U tom slu~aju prolaz u dalje takmi~enje ne}e biti upitan, rekao je veznjak bordo tima Ivan Sesar
Fudbaleri Sarajeva gostuju ve~eras kod Zete u revan{u tre}eg pretkola Evropske lige na stadionu u Podgorici u 20 sati. Bordo sastav zabilje`io je pobjedu sa 2:1 u prvoj utakmici na doma}em terenu i ima priliku plasirati se u play-off ovog takmi~enja. Nakon eliminacije bugarskog Levskog, uzvratni me~ sa crnogorskim sastavom veliki je ispit zrelosti za ovu generaciju igra~a ko{evskog premijerliga{a. postigli jo{ jedan ili dva pogotka po{to smo propustili izgledne prilike. Sada }e Zeta imati pritisak, a mi }emo odigrati najbolje {to znamo.”

Kvalitet
Defanzivni vezni igra~ Sarajeva kazao je da }e taktiku odrediti strateg Jovi}. “Najkvalitetniji igra~i u protivni~kim redovima su {pic @arko Kora} i Bal{a Bo`ovi}. Mo`da je bolje {to smo u prvoj utakmici pobijedili sa 2:1 jer ovaj rezultat daje ve}u dozu ozbiljnosti. Kvalitet je sigurno na na{oj strani. Dominirali smo u svim segmentima igre kod ku}e.” Sesar tvrdi da je bordo sastavu za nastavak takmi~enja na evropskoj sceni potreban pravi pristup. “Prolaz u ~etvrto pretkolo dao bi nam podstrek u doma}im takmi~enjima, u kojima se od Sarajeva svake sezone o~ekuje osvajanje duple krune. Va`no je da igra~ki kadar ostane na okupu. Drago mi je {to je Said Husejinovi} produ`io ugovor do narednog ljeta, a `ao {to }e Sulejman Krpi} biti van stroja mjesec zbog povrede i `elim mu uspje{an oporavak u ime cijele ekipe” na, glasio je Sesar. Recimo i to da }e norve{ki arbitar Tommy Skjerven suditi duel u Podgorici. Vjerovatan sastav: Bandovi}, Tatomirovi}, Torlak, Dupovac, Zlatkovi}, Sesar, [unjevari} (^omor), Belo{evi}, Sulji}, Husejinovi}, Had`i}.
Z. RA[IDOVI]

Rezultat iz prve utakmice daje ve}u ozbiljnost: Ivan Sesar

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Optimizam
Mada u redovima na{eg jedinog preostalog predstavnika na evropskoj sceni vlada optimizam, oprez je neophodan po{to }e igrati protiv opasnog rivala koji je postigao gol prakti~no iz jednog udarca u me~u na na{em najve}em stadionu. Izme|u dva duela se ekipom iz Golubovaca, Sarajevo je remiziralo protiv ^elika kod ku}e na startu na{eg prvenstva. Izabranici Dragana Jovi}a nisu dali pogodak u me~u sa zeni~kim timom, a nadaju se da }e u revan{u sa Zetom zatresti protivni~ku

mre`u i plasirati se u posljednje kolo kvalifikacija. Va`no je napomenuti da je Sarajevu ve~era{nji dvoboj sa Crnogorcima sedmi ove sezone jer je odigralo pet susreta u Evropskoj ligi i jedan u bh. prvenstvu. Na drugoj strani, Zeta je odmornija po{to {ampionat Crne Gore po~inje 11. avgusta. “[ef je rekao da je ovo utakmica sezone za nas. Me|utim, svaki me~ je va`an na svoj na~in. Takav je bio prethodni protiv ^elika, u kojem smo podbacili. Rezultat 0:0 je pokazatelj kako smo odigrali. Vjerujem da }emo pru`iti dobru partiju u Podgorici. U tom slu~aju prolaz u dalje takmi~enje ne}e biti upitan” izjavio je ,

veznjak bh. premijerliga{a Ivan Sesar, koji je kvalitetnim partijama u bordo dresu zaslu`io poziv za prijateljsku utakmicu na{e najbolje selekcije protiv Velsa, 15. avgusta na gostovanju u Llaneli. Sesar je istakao da je ekipa ostavila zadnji atom snage protiv Levskog u revan{u drugog pretkola, no i da umor ne mo`e biti alibi u uzvratu sa crnogorskim timom. “Trebamo ostvariti novi iskorak. @ivimo za plasman u playoff. Zeta je kvalitetna ekipa koja dobro stoji na terenu i ima dvatri istaknuta individualca. Zabila je gol iz slobodnjaka na Ko{evu, a nama ostao `al {to nismo

PODSTREK ZA DOMA]A TAKMI^ENJA Prolaz u ~etvrto pretkolo dao bi nam podstrek u doma}im takmi~enjima, u kojima se od Sarajeva svake sezone o~ekuje osvajanje duple krune. Va`no je da igra~ki kadar ostane na okupu, smatra Sesar

Revan{-utakmice 3. pretkola Evropske lige

Misimovi} na popravnom
Od na{ih internacionalaca prednost iz prvih me~eva branit }e i Nemanja Supi}, Miroslav Stevanovi}, Nemanja Bilbija (Vojvodina), te Anel Had`i} (Ried)
Ve~eras }emo saznati imena klubova koji }e igrati play-off za ulazak u grupnu fazu Evropske lige. Naime, {irom Evrope bit }e odigrane revan{-utakmice tre}eg pretkola najmasovnijeg takmi~enja na Starom kontinentu, a za nekoliko klubova uzvrati }e biti samo formalnost. Tu se prije svega misli na milanski Inter koji }e pred doma}im navija~ima braniti pobjedu od 3:0 iz prvog me~a protiv Hajduka na Poljudu. U identi~noj situaciji je i Hannover koji }e ugostiti krvnika [irokog Brijega, ekipu irskog St. Patricksa. Lagan posao o~ekuje i fudbalere Hereenvena koji }e u Bukure{t na megdan Rapidu putovati sa ~etiri gola prednosti. I Mura za koju nastupa na{ Nusmir Faji} }e braniti tri gola prednosti, iako je u prvom me~u pora`ena od Arsenala u Kijevu rezultatom 0:3. Naime, UEFA je utakmicu registrovala slu`benim rezultatom 3:0 u korist slovenskog tima, jer je za Arsenal nastupio Eric Matoukou, biv{i igra~ Genka, koji je zbog crvenog kartona iz 2010. godine morao pauzirati dvije utakmice. Na teren }e i nekoliko na{ih reprezentativaca. Zvjezdan Misimovi} i njegov Dinamo u Moskvi }e ugostiti Dundee United i poku{ati izboriti pobjedu koja bi ih odvela u playoff. Trijumfom bi donekle bacili u zaborav lo{e rezultate iz doma}eg prvenstva, nakon ~ega su ostali i bez trenera. Nemanj Supi}, Miroslav Stevanovi} i Nemanja Bilbija sa Vojvodinom }e na gostovanju u Be~u protiv Rapida poku{ati sa~uvati minimalnu prednost iz prvog me~a u Novom Sadu. Isti rezultat branit }e i potencijalni A reprezentativac BiH Anel Had`i} sa Riedom na gostovanju u Var{avi. Parovi: Aktobe - Genk (prva utakmica 1:2), Dinamo Moskva Dundee United (2:2), Elfsborg Horsens (1:1), Omonia Nicosia Crvena zvezda (0:0), Slaven Belupo - Athletic Bilbao (1:3), Aalesund - APOEL Nicosia (1:2), Anorthosis - Dila Gori (1:0), Legia Var{ava - Ried (1:2), Metalurg Donetsk - Tromso (1:1), Mlada Boleslav - Twente (0:2), Rosenborg - Servette (1:1), Gent - Videoton (0:1), Trnava - Steaua Bukure{t (1:0), Young Boys - Kalmar (0:1), Lech Poznan - AIK Stockholm (0:3), Mura - Arsenal Kyiv (3:0 p.f.), PAOK - Bnei Yehuda Tel Aviv (2:0), Sparta Prag - Admira Wacker (2:0), Viktoria Plzen - Ruch Chor-

Stevanovi} je u prvoj utakmici protiv Rapida igrao 90 minuta

zow (2:0), Vitesse - Anji Makhachkala (0:2), Zeta Golubovci - Sarajevo (1:2), Bursaspor - KuPS Kuopio (0:1), Hannover - St. Patricks (3:0), Rapid Bukure{ - Heerenve-

en (0:4), Inter - Hajduk (3:0), Marseille - Eskisehirspor (1:1), Maritimo - Asteras Tripolis (1:1), Liverpool - Gomel (1:0), Rapid Be~ S. [. Vojvodina (1:2).

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012. Takmi~arska komisija N/FSBiH registrovala 1. kolo

SPORT
U prostorijama N/FSBiH potpisan ugovor o sponzorstvu

47

U `albi su se pozvali na ~lan 73. Pravilnika o nogometnim/fudbalskim takmi~enjima, a u stavu 3. tog ~lana pi{e da se utakmica registruje slu`benim rezultatom 3:0 ukoliko nastupi nepravilno registrovan igra~. U slu~aju Rudara igra~i su pravilno registrovani, objasnio je Mari}
Takmi~arska komisija Nogometnog/Fudbalskog saveza BiH registrovala je sve utakmice 1. kola BH TELECOM Premijer lige postignutim rezultatima. Samim time i utakmica na Otoci izme|u Olimpica i Rudara registrovana je rezultatom 1:1, iako su vukovi uputili `albu zbog toga {to gosti u zapisniku nisu imali trojicu igra~a mla|ih od 21 godine. “Utakmica je registrovana postignutim rezultatom (1:1, op.a), a Rudar je predat Disciplinskoj komisiji, zbog toga {to je u zapisniku imao manje igra~a od 21 godine. Olimpic na na{u odluku ima pravo `albe Apelacionoj komisiji u roku tri dana od dbijanja odluke” rekao je Rudolf , Mari}, predsjednik TK N/FSBiH, obrazlo`iv{i ju~era{nju odluku komisije kojom predsjedava: “Olimpic se u `albi pozvao na ~lan 73. Pravilnika o nogometnim/fudbalskim takmi~enjima,

Olimpic - Rudar 1:1

Violeta sponzor reprezentacija BiH
U prostorijama N/FSBiH ju~er je potpisan ugovor o sponzorstvu fudbalske A reprezentacije BiH i drugih dr`avnih selekcija sa tvrtkom Violeta d.o.o. Ugovor su u ime N/FSBiH potpisali generalni sekretar saveza Jasmin Bakovi}, a u ime Violete direktor marketinga ove tvrtke Ethem Numi}. Nakon sponzoriranja `enske ko{arka{ke reprezentacije BiH, prije nekoliko godina, ovo je drugo veliko sponzorstvo Violete potpisano sa dr`avnim selekcijama na{e zemlje. “Veoma smo zadovoljni potpisivanjem sponzorskog ugovora sa Violetom, jer na taj na~in se nastavlja kontinuitet dobrih poslovnih odnosa sa respektabilnim i prepoznatljivim kompanijama. Uvjereni smo da }e saradnja sa Violetom biti veoma uspje{na, a nadamo se da }e ovaj ugovor donijeti i sre}u A reprezentaciji u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo u Brazilu, kao i ostalim reprezentativnim selekcijama prilikom predstavljanja na{e zemlje na me|unarodnoj sceni” izjavio je generalni sekratar , Jasmin Bakovi}. Zadovoljstvo obavljenim poslom nije krio ni direktor marketinga Violete Ethem Numi}. “Ovim ugovorom `elimo dati punu podr{ku A reprezentaciji BiH za plasman na svjetsko prvenstvo koje }e se odr`ati u Brazilu 2014. godine, kao i Savezu ~iji profesionalni rad u zadnje dvije godine jako cijenimo. Posebno se radujemo i sponzoriranju `enske reprezentacije u selekcijama U-19 i U-17. Nadamo se da }emo na{oj A reprezentaciji biti sretni sponzor, a zajedno sa navija~ima 12. igra~” rekao je Numi}. , Sponzorskim ugovorom sa Violetom Savez je dobio jednog zna~ajnog partnera koji }e sigurno doprinijeti br`oj profesionalizaciji i br`em razvoju fudbala u BiH.
S. [.

Prijedor~anima ostaje bod, ali }e snositi disciplinske posljedice

a u stavu 3. tog ~lana pi{e da se utakmica registruje slu`benim rezultatom 3:0 ukoliko nastupi nepravilno registrovan igra~. U slu~aju Rudara igra~i su pravilno registrovani, imali su pravo nastupa i nije igrao niko ko nije registrovan, odnosno ~ije ime nije uneseno u novi sistem Comet.

Ovo je tehni~ko pitanje, ima disciplinske posljedice, ali nema takmi~arske” objasnio je Mari}. , Takmi~arska komisija potvrdila je da }e susret drugog kola BH TELECOM Premijer lige BiH izme|u Rudara i Sarajeva biti odigrana u nedjelju, jer je to dogovor dva kluba. S. [I[I]

U FK Olimpic imaju samo jedan cilj ove sezone - Evropu

JANJOŠ: Imamo sve uslove za vrh tabele
Ne}emo vi{e biti podstanari na Ko{evu i Grbavici, rekao je trener vukova
Rukovodstvo sarajevskog premijerliga{a FK Olimpic u posljednje dvije sezone elitnog fudbalskog takmi~enja u BiH imalo je za ~im `aliti. Proljetos su im ~etvrto mjesto i Evropska liga izmakli za samo dva voda. Sakupili su popularni vukovi tada 52 boda manje od FK Sarajevo. Sezonu prije, 2010/11. Sarajlije su tako|er zavr{ile na petom mjestu sa 48 bodova, ovaj put dva manje od ~etvrtoplasiranog NK [iroki Brijeg, te sedam manje od tre}eplasiranog FK @eljezni~ar. Po rije~ima sportskog direktora Olimpica Mehmeda Janjo{a, to se ove sezone ne bi trebalo desiti, ponajvi{e zbog toga {to je Olimpic rije{io pitanje stadiona. “Ovog puta imamo sve uslove za dobre rezultate. Doma}ini smo na stadionu Otoka, ne}emo vi{e biti podstanari na Ko{evu i Grbavici. Ekipa je ostala na okupu, oti{ao je samo Haris Harba, tako da ni sa igra~kim kadrom nemamo problema. Optimista sam veliki kad je ova sezona u pitanju” ka`e popularni ^ala, biv, {i as Sarajeva i jedan od najuspje{nijih poslijeratnih trenera tog kluba s kojim je 2009. godine bio nadomak grupne faze Evropske lige. Janjo{ smatra da su Sarajevo i @eljezni~ar glavni konkurenti za titulu ove sezone. “@eljezni~ar je zadr`ao ve}inu igra~a, Sarajevo se dosta poja~alo i mislim da su ta dva tima kao i lani, uz Borac i [iroki Brijeg, favoriti. Ali, opet ka`em, Olimpic tako|er `eli taj isti vrh tabele. Bit }e zanimljivo” kazao nam je , Mehmed Janjo{.
M. K.

LIGA PRVAKA Kraj za Partizan
Zagreba~ki Dinamo odigrao je pravu utakmicu i s uvjerljivih 4:0 pregazio Sheriff, kojem se tako osvetio za {okantno ispadanje prije dvije sezone, te ulovio toliko `eljeni play-off Lige prvaka. Golove za modre postigli su Vida, Beqiraj, ^op i Ibanez, a svoje mjesto u pobjedni~kom sastavu od prve minute na{ao je Alispahi}, koji je bio asistent kod drugog gola. Fudbaleri Partizana nisu uspjeli da se plasiraju u play-off nakon {to su i u revan{u tre}e runde izgubili od kiparskog AEL-a sa 1:0. Jedini gol na susretu postigao je Junior u 23. minuti i svojoj ekipi donio zaslu`en prolaz dalje. Maribor, koji je u drugom pretkolu elliminisao bh. prvaka, ekipu @eljezni~ara, sino} je s 1:0 slavio u Luksemburgu protiv Dudelangea. Slovenski sastav je manje-vi{e sve rije{io na doma}em terenu, kada je slavio 4:1, a prolaz im je ovjerio Mertelj golom u 79. minuti. [ved ski Hel sin gborg je u Polj skoj s 3:0 bio bo lji od

Dinamo se osvetio Sheriffu

SLASK-a, a poljskog prvaka i sino} je savladao bez ve}ih problema. [ve|ani su slavili 3:1, a hat-trick je postigao Thomas Sorum. U ovoj utakmici u redovima pora`enog sastava nije bilo bh. internacionalca Amira Spahi}a. Rezultati: Dudelange - Maribor 0:1, Helsingborg - Slask 3:1, Neftci Baku - Shmona 2:2, Ekranas - Anderlecht 0:6, HJK - Celtic 0:2, Li be rec Cluj 1:2, Basel - Molde 1:1, Vaslui - Fenerbahce 1:4, Club Brug ge - Kopenhagen 2:3, Dinamo Zagreb - S. Tiraspol 4:0, Panathinaikos - Motherwell 3:0, Partizan - AEL Limassol 0:1.
A. M.

Mehmed Janjo{: Evropsko takmi~enje primarni cilj

48

SPORT

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

PLANINARSKI KUTAK

PSD Energoinvest

na Monte Rosi
Ekipa KPP Prijatelji prirode iz Jajca pohodila Zelengoru, Leliju i Brego~ • Imo}ani, Mirzino jato, nastavljaju pohod po bh. planinama - ovaj put bili na Troglavu • Naveza Ismar Hand`i} i Haris Kalajd`isalihovi} ponovila Sigmundov stup u Djevoja~kim stijenama na Romaniji...
Ure|uje: Ramo KOLAR Imo}ani na Troglavu

EKIPA PRIJATELJA PRIRODE IZ JAJCA POHODILA ZELENGORU, javlja nam Enis Ajkuni} i zapisuje: "Dolazimo na Orlova~ko jezero, gdje zati~emo planinare iz svih krajeva BiH, u~esnike pohoda Jezera Zelengore 2012. Na{ cilj nije bio ovaj pohod, pa odmah uzimamo potrebnu opremu i nastavljamo put prema [tirinskom jezeru, do kojeg je stra{no lo{a markacija, ali se uspijevamo sna}i. Na jezeru postavljamo {atore, u`iva-

mo u prirodnim ljepotama, a rano ujutro ~etvorica kre}u prema Leliji. Nakon petosatnog hodanja uspijevamo se uspeti na Leliju (2.032 mn/v). Ostatak ekipe je obi{ao Kladopoljsko jezero i predjele oko ova dva jezera. Istog dana vra}amo se na [tirinsko jezero, pakujemo opremu i kre}emo nazad na Orlova~ko jezero, gdje provodimo drugu no}. U nedjelju ujutro pravimo i uspon na Brego~ (2.014 mn/v), a onda ku}i - prema Jajcu..." • IMOTSKA GRUPA PLANINARA Mirzino jato (Stela, Mira,

Nikola i Mika) nastavlja obilazak bosanskih planina, javlja na{ suradnik Hajro Gromili}. Protekli su se vikend sa potpisnikom ovih redova (77 g) alpinisti~ko-planinarskom stazom MERI, koja se provla~i izme|u zastra{uju}ih ali predivnih troglavskih stijena, popeli na najvi{i vrh Dinare Troglav (1.913 m). Neskromno je napomenuti da je ovu vrlo zahtjevnu, ali atraktivnu stazu prona{ao, uredio i markirao Gromili} 1988. godine sa livanjskim planinarima Mustafom Kordom i Alom Kamberom. U knjizi utisaka na vrhu,

Ekipa iz Jajca navrh Lelije

Hand`i} u Sigmundovom stupu

^lanovi PSD Energoinvest iz Sarajeva na Monte Rosi

planinari i izletnici pi{u samo pohvale o ovoj stazi smatraju}i je jednom od najljep{ih u BiH, pa i dalje. Imo}ani su obi{li jo{ nekoliko vrhova i u`ivali u lijepom danu i pogledu na li~ke, dalmatinske i bosanske planine, pa i dio Jadrana, te se usput osvje`avali jagodama i malinama... • POHOD NA MONTE ROSU s italijanske i {vicarske strane izveli su nedavno visokogorci PSD Energoinvest iz Sarajeva: Emira Huki}, Kemal Be~irovi} i Hasna

Smje~anin. Samo toliko, uz planinarske pozdrave, javila nam je Hasna i poslala nekoliko fotki u prilogu. Zahvaljujemo... • VI JES TI IZ STI JE NE... SMJER SIGMUNDOV STUP u Djevoja~kim stijenama (Romanija) ponovila je naveza Ismar Hand`i} i Haris Kalajd`isalihovi} (ocjene V+, A1/A2 du`ine 130 m). Ista naveza je potom na Strmni{tu, Bukovi~ke stijene, ponovila smjer Direktna (ocjene VI+, A2 du`ine 110 m)...

FIFA objavila novu rang-listu

Kvalifikacije za UEFA Ligu prvaka `ena u fudbalu

SFK 2000 starta protiv Irkinja
Bh. predstavnik u grupi jo{ sa Cardiffom i Tel Avivom • Sve utakmice na Ko{evu
Fudbalerke desetorostrukog prvaka BiH, SFK 2000, zavr{ile su pripreme na stadionu Babin do na Bjela{nici uo~i kvalifikacija za UEFA Ligu prvaka `ena koje po~inju naredne subote. Po~etak turnira ekipa }e do~ekati u hotelu Bristol. Prva utakmica je na rasporedu u subotu na Olimpijskom stadionu "Asim Ferhatovi} Hase" u 11 sati. Protivnik je Peamount iz Irske. U grupi 5 nalaze se jo{ Cardiff (Vels) i Tel Aviv (Izrael). "U toku priprema uspjeli smo da malo izanaliziramo svoje protivnike i mogu re}i da, kad se pogleda koliko u tim zemljama ula`u u `enski fudbal, nismo

BiH pala na 31. mjesto
Na{a reprezentacija pro{log mjeseca je bila me|u 30 najboljih

Fudbalska A reprezentacija Bosne i Hercegovine na novoj ranglisti najboljih svjetskih timova koju svaki mjesec objavljuje FIFA trenutno zauzima 31. mjesto i u odnosu na pro{li mjesec izabranici selektora Safeta Su{i}a pali su za jedno mjesto. Na{u reprezentaciju na listi najboljih pretekla je Ma|arska, koja je sa 31. napredovala na 28. poziciju. Od reprezentacija iz na{e kvalifikacione grupe u kvalifikacijama za SP 2014. godine i dalje je najbolje plasirana Gr~ka, koja zauzima 12. mjesto. Slova~ka je napredo-

vala za dvije pozicije i sada zauzima 42. mjesto, ba{ kao i Latvija, koja je sada 70. Najve}i skok ostvarila je Litvanija, koja je sa 90. do{la do 85. mjesta, dok je Lihten{tajn i dalje najlo{ije plasirani protivnik na{eg dr`avnog tima i zauzima 148. mjesto. Poredak deset najboljih reprezentacija svijeta: 1. [panija 1.605 bodova, 2. Njema~ka 1.474, 3. Engleska 1.294, 4. Urugvaj 1.236, 5. Portugal 1.213, 6. Italija 1.192, 7. Ar gen ti na 1.098, 8. Ho lan di ja 1.053, 9. Hrvatska 1.050, 10. DanS. [. ska 1.017...

SFK 2000: ^ekat }e svoju {ansu

me|u favoritima, ali nismo ni bez {ansi. Svi me~evi }e se igrati na Ko{evu i nadam se da podr{ka ne}e izostati. Ekipa je spremna i jedva ~ekamo po~etak turnira.", rekla nam je Kristina [e{lija, ~lan SFK 2000, te direktorica i glavni koordinator UEFA Lige prvaka `ena za BiH.

Nakon me~a sa Irkinjama, na{e fudbalerke naredni me~ igraju 13. avgusta protiv Cardiffa (17.30 sati), a potom 16. avgusta protiv Tel Aviva u 17 sati. Iz grupe dalje ide samo jedna ekipa te dva najbolje drugoplasirana tima iz kompletnih kvalifikacija. M. K.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012. Nova uspje{na provjera bh. ko{arka{a

SPORT

49

Nihad \edovi} najbolji pojedinac na utakmici

Foto: A. KAJMOVI]

Austrija nadigrana,

slijedi Portugal
Ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine nadigrala je selekciju Austrije rezultatom 82:69 u pripremnoj utakmici uo~i kvalifikacija za Euro bas ket. Se le ktor Aco Pe tro vi} priliku i odre|enu minuta`u dao je svim reprezentativcima, a najefikasniji je bio Nihad \edovi} sa 26 poena uz koje je dodao i osam skokova, te tri asistencije. Sa double-double u~inkom istakao se kapiten Mirza Teletovi}, koji je postigao 13 poena, te ostvario deset skokova. Standardno dobar bio je i Elmedin Kikanovi}, koji je dodao 14 poena, dok je Zack Wright ponovo imao odli~an u~inak od deset poena, sedam asistencija, tri ukradene lopte i isto toliko skokova. U redovima pora`ene ekipe najefikasniji je bio Ra{id Mahalba{i} sa 14 poena i devet skokova. Narednu provjeru na{i reprezentativci imaju ve} u petak protiv Portugala, a prva utakmica kvalifikacija na rasporedu je 15. avgusta kada takmi~enje za odlazak u Sloveniju otvaramo doma}om utakmicom protiv Latvije. A. M.

FUTSAL CUP 2013.

Leotar deklasirao Balzan
Bh. predstavnik u Ligi prvaka u malom fudbalu, ekipa Leotara, u prvoj utakmici preliminarne runde grupe A deklasirao je ekipu Balzan rezultatom 9:1. Iako su gosti slovili za jednog od favorita ove grupe, u kojoj se jo{ nalazi Lexmax, trebinjski sastav o~itao im je lekciju, a junak susreta bio je Vico sa ~e-

tiri postignuta gola. Mre`u gostiju dva puta zatresao je Felix Da Silva, a po jedan gol dodali su Andri}, Pavlovi} i Vladisavljevi}. Utje{ni pogodak za Lexmax postigao je Emeka. Danas }e snage odmjeriti Balzan i Lexmax, dok }e bh. predstavnik me~ protiv Lexmaxa odigrati u subotu. A. M.

FK @ELJEZNI^AR Po~ela prodaja ulaznica

Kajkut na Grbavici, Bukvi} potpisao ugovor
Sa{a Kajkut novi je ~lan @eljezni~ara. Nekada{nji napada~ Borca od utorka nave~er priklju~io se treninzima plavog tima, koji se nalazi na Bjela{nici. Kajkut je, podsjetimo, u pro{loj sezoni, igraju}i za Borac postigao devet pogodaka u 24 odigrana me~a, a u svojoj karijeri nosio je i dresove Zadra, Pomorca i Sheriffa. Na Grbavicu dolazi kao slobodan igra~, s tim {to treba napomenuti kako se sa Amarom Osimom tek treba dogovoriti o uslovima potpisa. Pretpostavlja se da }e Kajkut potpisati ugovor na dvije godine. I dok Kajkut tek treba da potpi{e ugovor, to je ju~er u~inio golman Semir Bukvi}, koji do sada nije imao profesionalni ugovor sa timom sa Grbavice. Golman mlade reprezentacije potpisao je ugovor na godinu, te }e se poku{ati izboriti za mjesto me|u stativama. Iako je Adnan Gu{o istakao u nekoliko navrata kako je Bukvi} njegov nasljednik me|u stativama, priliku za dokazivanje na golu prvaka BiH dobio je ipak Marijan Antolovi}, a mladi golman bh. tima ponovo je ostao po strani, gdje }e strpljivo ~ekati svoju priliku. Osim pomenute dvije vijesti, dodajmo i to kako je na Grbavici po~ela prodaja polugodi{njih i godi{njih ulaznica za doma}e utakmice plavog tima. Ulaznice se mogu kupiti u Plavom salonu stadiona Grbavica od 10 do 17 sati po cijenama: godi{nja - 50 KM za ju`nu tribinu, polugodi{nja 30 KM (za penzionere 30 KM). Za Sjever godi{nja ulaznica stoji 80 KM, a polugodi{nja 50, dok je za zapadnu tribinu u prodaji samo godi{nja ulaznica i to po cijenama od 200 KM, za natkriveni dio, odnosno 150 KM, za nenatkriveni, uz napomenu da polugodi{nje i godi{nje ulaznice ove sezone vrijede za sve prvenstvene, ali i Kup utakmice.
J. LIGATA

50

OGLASI
POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA I OP[TI PODACI O EMITENTU

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanju izvje{taja emitenta objavljujemo

Javno preduze}e "Komos" Dioni~ko dru{tvo Mostar JP "KOMOS" d.d. Mostar - adresa sjedi{ta Mostar, Opine bb - broj telefona, fax. e-mail tel: 036/576-995 fax: 036-555-102 e-mail: jpkomos@bih.net.ba. - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora 1. MIROSALV GRUBI[I] - ~lan 2. EDIN VEJZOVI] - ~lan 3. MIROSLAV KREZI] - ~lan 4. ISMET DEMIROVI] - ~lan - ~lanovi uprave Vesna Mrgan - Karanovi}, v.d. direktor II PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA - broj emitovanih vrijednosnih papira i Broj emitovanih dionica 602.655 nominalna cijena Nominalna vrijednost jedne dionice 10,00 KM - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira Grad Mostar - Gradska uprava - dr`avni kapital dionica emitenta sa pravom glasa 51,0033% Krezi} Miroslav, Mostar, Kralja Tomislava 11, D 9,0694% "General servis" d.o.o. Sarajevo 8,4300% III PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA U KM Podaci iz bilanca stanja 30. 6. 2012. g. AKTIVA a) Upisani, a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva 3.973.964 c) Teku}a sredstva 3.476.523 d) Gubitak iznad visine kapitala 0 e) Ukupna aktiva 7.450.487 PASIVA f) Kapital 1.994.257 g) Upisani osnovni kapital 6.026.550 h) Rezerve 537 i) Akumulirani gubitak 4.032.830 j) Dugoro~ne obaveze 51.898 k) Kratkoro~ne obaveze 5.404.332 i) Ukupna pasiva 7.450.487 Podaci iz bilanca uspjeha a) Prihodi 1.817.602 b) Rashodi 1.896.691 c) Dobit/gubitak prije poreza 79.089 d) Porez na dobit e) Neto dobit perioda/gubitak perioda 79.089 Direktor Vesna Mrgan - Karanovi}

I OP[TI PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma

Bosna i Hercegovina Federacija Bosna i Hercegovina Srednjobosanski kanton Op}ina T R A V N I K Osnovna {kola «HAN-BILA» HAN-BILA Na osnovu ~lana 57. Zakona o osnovnoj {koli SBK, ~lana 70. Pravila [kole, odluke Upravni odbor O[ «HanBila» broj: 22-10/12 od 31.7.2012. god i Saglasnosti Ministarstva, raspisuje se:

K O N K U R S
- za upra`njena radna mjesta 1. Nastavnika Engleskog jezika - 1 izvr{ilac, puna norma, na odre|eno radno vrijeme do povratka radnice sa porodiljskog odsustava, a najdu`e do 15.8.2013. god. 2. Nastavnika Biologije, za 18 ~asova sedmi~no, 1 izvr{ilac na neodre|eno radno vrijeme 3. Nastavnik razredne nastave, na odre|eno radno vrijeme, 1 izvr{ilac do kraja {kolske 2012/13. god, a najdu`e do 15.8.2013. god. 4. Nastavnika Informatike, za 4 ~asa sedmi~no, na odre|eno radno vrijeme do kraja {kolske godine 2012/13. god, a najdu`e do 15.8.2013. god. 5. Nastavnika Matematike za 4 ~asa sedmi~no, na odre|eno radno vrijeme do kraja {kolske godine 2012/13. god, a najdu`e do 15.8. 2013. god. Uz prijavu sa biografijom i kontakt brojem telefona dostaviti sljede}e dokumente isklju~ivo ovjerene kopije: - Diplomu o zavr{enoj {koli, - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih, - Uvjerenje o dr`avljanstvu, - Dokaz o polo`enom stru~nom ispitu. Izabrani kandidat je obavezan dostaviti ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti za rad u obrazovanju, uvjerenje o neka`njavanju i uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne stariji od 6 mjeseci). Izbor kandidata vr{it }e se na osnovu Pravilnika o popuni upra`njenih radnih mjesta, te je potrebno dostaviti sljede}e dokumente: - Potvrda biroa o periodu ~ekanja na posao nakon sticanja stru~ne spreme, - Potvrda o du`ini radnog sta`a u obrazovanju nakon diplomiranja ili radna knji`ica, - Dokaz o tehnolo{kom vi{ku u {kolama SBK, - Uvjerenje o prosje~noj ocjeni, tokom studiranja, - Dokaz o eventualnoj invalidnosti, - Za kandidate koji `ive u porodici u kojoj niko nije zaposlen ili nema stalna primanja: ku}na lista i za odrasle dokaz o nezaposlenosti ~lanova porodice. Kandidati koji se javljaju na nadopunu norme sa statusom na neodre|eno radno vrijeme trebaju dostaviti: potvrdu o broju ~asova iz {kole u kojoj radi sa podru~ja SBK - kopiju ugovora o radu. Pripadaju}a osnovna neto pla}a za sva navedena radna mjesta za punu normu iznosi 825,00 - 900,00 KM ovisno o sta`u u obrazovanje, a za pripravnike 80 % od po~etne osnovne plate. Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja u sredstvima javnog informisanja. Kandidatima se ne}e vra}ati dokumentacija i mogu ih podi}i li~no. Neblagovremene i nekompletne prijave ne}e se razmatrati. Intervju sa prijavljenim kandidatima }e se obaviti u srijedu, 22.8.2012. god, od 9 do 11 sati. Prijave sa potrebnim dokumentima dostaviti isklju~ivo po{tom, na adresu [kole: Osnovna {kola «Han-Bila» 72281 Han-Bila

BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine Zeni~ko-dobojski kanton OP]INSKI SUD U TE[NJU Zemlji{noknji`ni ured Broj: 039-0-Dn-12-000 837 Te{anj, 31.7.2012. godine Op}inski sud Te{anj, Zemlji{noknji`ni ured, na osnovu ~lanova 63. i 67, a u skladu sa ~lanom 88. stav 2. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Sl. novine FBiH, br. 19/03 i 54/04)

NAJAVLJUJE
USPOSTAVU ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu br. 039-0-Dn-12-000 837, a po zahtjevu Me{i} Edina, sina Alije, iz Lepenice, u toku je postupak uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane po novom premjeru u posjedovni list br. 913 k.o. Lepenica, ozna~ene kao k.~. broj 39 Kr~, ku}a i zg. u pov. 50 m2, dvori{te u pov. 500 m2 i njiva 4. kl. u pov. 167 m2, k.~. broj 40/2 Kr~, njiva 4. kl. u. pov. 406 m2, k.~. broj 40/4 Kr~, njiva 4. kl. u pov. 226 m2, k.~. broj 40/5 Kr~, njiva 4. kl. u pov. 322 m2, a {to prema podacima starog premjera, odgovara nekretninama upisanim u z.k. ul. broj 147 K.O. SP-LEPENICA, ozna~enim kao k.~. broj 23/3 Kr~, ku}a i zg. u pov. 50 m2, dvori{te u pov. 500 m2 i njiva 4. kl. u pov. 167 m2,

k.~. broj 23/10 Kr~, njiva 4. kl. u pov. 406 m2, k.~. broj 23/11 Kr~, njiva 4. kl. u pov. 226 m2, k.~. broj 23/12 Kr~, njiva 4. kl. u pov. 322 m2. Prema podacima katastra Op}ine Te{anj, posjednik je nekretnina Me{i} Edin, sin Alije, iz Lepenice sa obimom prava 1/1, dok su prema podacima starog premjera ZK ureda Op}inskog suda Te{anj, kao suvlasnici navedenih nekretnina upisani Me{i} Ahmed, Me{i} [aban, Me{i} Mujo, Begi} Emina, Ogri} Ajka, Muslija Mejra, Me{i} Mejra, Memi} Ajka, Spre~o Hava, Djedovi} Mejra, Beganovi} Zulejha, Salihba{i} Zumra, Me{i} Mevla, Begi} Han~a, ^amd`i} Sadifa, Kraji{nik Advija, Me{i} Almir, Me{i} Esad, Me{i} Sead, Me{i} Muharem, Me{i} Advija, Ali} Bedija, Kurti} Raza, Me{i} [erifa, Had`i} Red`o, Had`i} Safet, Had`i} Senad i Had`i} Sabaheta. Pozivaju se sva lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneska u dva primjerka i to doka`u, a u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje slijede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. Zemlji{noknji`ni referent Ned`ad Ljevakovi}

Prilog broj 1 U skladu sa ~lanom 4. stav 1. i 2. ta~ka b. Pravilnika o sadr`aju, rokovima i na~inu objavljivanja izvje{taja emitenta objavljujemo:

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma Privredno dru{tvo za unutra{nju i vanjsku trgovinu "SARAJEVOTEKSTIL" d.d. Sarajevo - adresa sjedi{ta Dalmatinska 2/IV - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica 033/565-610, sarajevotekstil@bih.net.ba - predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora Jovanovi} Goran - predsjednik; Stojan DeLucca - ~lan; Ga~anin E{o - ~lan - ~lanovi uprave Harba Kenan - direktor II - PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA - broj emitovanih vrijednosnih papira i nominalna cijena - vlasnici vi{e od 5% vrijednosnih papira Fibest s. r. l; Faktor, Inicijativa d.o.o. dionica emitenta s pravom glasa Saben d.o.o. III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA f) Upisani a neupla}eni kapital g) Stalna sredstva 4.536.435 h) Teku}a sredstva 17.180.878 i) Gubitak iznad visine kapitala j) Ukupna aktiva 21.717.313 PASIVA f) Kapital 12.658.141 g) Upisani osnovni kapital h) Dugoro~ne obaveze 1.933.397 I) Kratkoro~ne obaveze 7.114.248 j) Ukupna pasiva 21.717.313 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: f) Prihodi 13.046.763 g) Rashodi 2.737.674 h) Dobit/gubitak prije poreza 10.309.089 i) Porez na dobit j) Neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja 10.309.089

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 094 Zavidovi}i, 3. 8. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

NAJAVLJUJE
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj 042-0-DN-12-000 094, a po zahtjevu Huskanovi} Salima, sin Mehe iz Skroza bb, op}ina Zavidovi}i, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak su upisane: u posjedovni list broj 346, katastarska op}ina ^inovi}i, ozna~ene sa: - katastarska ~estica broj 1574/1 "Ravna", {uma 4. klase povr{ine 580 m2 - katastarska ~estica broj 1575/1 "Ravan", oranica 3. klase povr{ine 4.256 m2. Prema podacima iz katastra, posjednik navedenih nekretnina je Huskanovi} Mehe Salim, Mustajba{i}i, Skroze, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na navedenim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na navedenim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OGLASI
POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU EMITENTA ZA PERIOD 01.01.2012. - 30.06.2012. godine
I - OP]I PODACI O EMITENTU - puna i skra}ena firma - adresa sjedi{ta - broj telefona i telefaksa, e-mail i web stranica; Energoinvest, d.d. - Sarajevo Hamdije ]emerli}a 2, 71000 Sarajevo Tel.: (**387 33) 610355; 703301 Fax: (**387 33) 659618 generalmenager@energoinvest.com www.energoinvest.com Mersad Ramovi}, predsjednik Nijaz Alispahi}, ~lan Doc.dr.Muamer Halilba{i}, ~lan @eljko Varunek, ~lan Damir Dizdar, ~lan mr. sci. Enes ^engi}, dipl.el.ing., direktor Energoinvest d.d. - Sarajevo

51

Prilog broj 1. U skladu sa ~lanom 4. Pravilnika o objavljivanju informacija i izvje{tavanju na tr`i{tu vrijednosnih papira, objavljujemo:

udru`ena metalna industrija d.d. Sarajevo-Bosna i Hercegovina

POLUGODI[NJI IZVJE[TAJ O POSLOVANJU UNIS D.D. SARAJEVO ZA PERIOD 01.01.-30.06.2012. GODINE
UDRU@ENA METALNA INDUSTRIJA-UNIS D.D. Sarajevo, E. [ehovi}a 54 725-360, 725-369, uprava@unis.ba, www.unis.ba Emir Selimovi}, Dr Sead Dizdarevi}, Mr Edin Mulahasanovi}, Kisi} Uglje{a, Esad ^engi} *~lanovi uprave Esad Lu~kin, Alma Omerovi} - Durgut, Izet Arnautovi} i Pero Jarak II PODACI O VRIJEDONOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENATA *broj emitovanih vrijedonosnih papira i nominalna cijena 4.163.286, 11,62 KM *vlasnici vi{e od 5% vrijedonosnih papira-dionica Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, sa pravom glasa Fabrika duhana Sarajevo d.d., ZIF MI GROUP i UNIS KOMERC *vlasnici ~lanovi Uprave i Nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) stalna sredstva 46.203.199 c) teku}a sredstva 3.204.329 d) gubitak iznad visine kapitala e) ukupna aktiva 49.407.528 PASIVA a) kapital 48.472.051 b) upisani osnovni kapital 48.377.383 c) dugoro~na rezer visanja 87.941 d) dugoro~ne obaveze 49.051 e) kratkoro~ne obaveze 253.003 f) pasivna vremenska razgrani~enja 545.482 g) ukupno pasiva 49.407.528 Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) prihodi 1.083.762 b) rashodi 1.222.283 c) dobit/gubitak prije poreza -138.521 d) porez na dobit e) neto dobit razdoblja/gubitak razdoblja -138.521 IV PODACI O VANJSKOM REVIZORU EMITENTA *firma i sjedi{te revizora EXPERT d.o.o. ZENICA *zavr{no mi{ljenje vanjskog revizora o finansijskim izvje{tajima Direktor Esad Lu~kin I OP]I PODACI O EMITENTU *puna i skra}ena firma *adresa sjedi{ta *broj telefona i telefaxa, e-mail i web *predsjednik i ~lanovi Nadzornog odbora

- predsjednik i ~lanovi nadzornog odbora

- ~lanovi uprave II- PODACI O VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA I VLASNICIMA EMITENTA: - broj emitovanih vrijednosnih papira i nominalna cijena - vlasnici sa vi{e od 5% vrijednosnih papira dionica emitenta s pravom glasa - vlasnici ~lanovi uprave i nadzornog odbora i postotak vlasni{tva u emitentu III - PODACI O FINANSIJSKOM POSLOVANJU EMITENTA: Podaci iz bilansa stanja: AKTIVA a) Upisani a neupla}eni kapital b) Stalna sredstva c) Teku}a sredstva d) Gubitak iznad visine kapitala e) Ukupna aktiva PASIVA a) Kapital b) Upisani osnovni kapital c) Dugoro~ne obaveze d) Kratkoro~ne obaveze e) Ukupno pasiva Podaci iz bilansa uspjeha emitenta: a) Prihodi b) Rashodi c) Dobit/gubitak prije poreza d) Porez na dobit e) Neto dobit razdoblja/ gubitak razdoblja mr. sci. Enes ^engi}, dipl.el.ing., direktor

17 657 682 redovnih dionica; nominalna vrijednost 12,50 KM Federalno ministarstvo energija, rudarstva i industrije; ZIF "BIG - Investiciona grupa" d.d. Sarajevo; ZIF "Prevent INVEST" d.d. Sarajevo

0 267.245.175 43.580.459 0 310.825.634 208.246.575 220.721.025 40.909.844 61.669.215 310.825.634 164.783.581 -167.716.196 -2.932.615 0 -2.932.615

U okviru projekta "Uspostavljanje institucionalne saradnje - izrada, usvajanje, potpisivanje i primjena Sporazuma o saradnji Vlade Srednjobosanskog kantona i nevladinih organizacija u SBK", a na osnovu Zaklju~ka sa sastanka odr`anog 1.8.2012. godine, Projektni tim, koji ~ine predstavnici Saveza NVO-a LSG Bugojno, organizacije nosioca projekta i predstavnici Vlade Srednjobosanskog kantona, Misije OSCE u BiH - Ureda u Travniku i Op}ine Bugojno, partneri na projektu i sufinansijeri projektnih aktivnosti, objavljuje:

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 100 Zavidovi}i, 3. 8. 2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH", broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

J AV N I P O ZI V formalnim i neformalnim organizacijama civilnog dru{tva
sa podru~ja Srednjobosanskog kantona da se prijave za u~e{}e u procesu izrade Sporazuma o saradnji Vlade SBK i NVO-a Na inicijativu Vlade Srednjobosanskog kantona, s ciljem ve}eg u~e{}a gra|ana SBK u procesu dono{enja odluka, pozivamo organizacije civilnog dru{tva sa podru~ja SBK da iska`u interes i uklju~e se u aktivnosti na uspostavljanju institucionalne saradnje i partnerstva izme|u vladinog i nevladinog sektora kroz izradu "Nacrta Sporazuma o saradnji izme|u Vlade Srednjobosanskog kantona i nevladinog sektora u SBK". Poziv ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja, a krajnji rok za prijavu: 23. 8. 2012. godine do 15 sati na: e-mail adresu: savez-lsg-bugojno@hotmail.com sa naznakom: "Javni poziv - prijava za ~lana Radne grupe za izradu Sporazuma o saradnji Vlade SBK i NVO u SBK" U Bugojnu, 8.8.2012. Projektni tim

NAJAVLJUJE
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj 042-0-DN-12-000 100, a po zahtjevu Goergens Samire, k}i Mesuda iz Zavidovi}a, Prvomajska 10, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana: u posjedovni list broj 851, katastarska op}ina Potkle~e, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 278/64 "Kr~evina", pa{njak 3. klase povr{ine 500 m2. Prema podacima iz katastra, posjednica navedene nekretnine je Goergens Samira Mesudova, Zavidovi}i, Prvomajska, sa dijelom 1/1. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom, njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

OP]INSKI SUD U ZAVIDOVI]IMA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 042-0-DN-12-000 097 Zavidovi}i, 3.8.2012. godine Na osnovu ~lana 63. i ~lana 67. Zakona o zemlji{nim knjigama FBiH ("Slu`bene novine FBiH" broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud u Zavidovi}ima

NAJAVLJUJE
USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA U zemlji{noknji`nom predmetu broj: 042-0-DN-12-000 097, a po zahtjevu Ramovi} Elhanse, k}i Ahmeta, iz Zavidovi}a, ul. 15. septembar, 23/3 u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnina za koju se uspostavlja zemlji{noknji`ni ulo`ak je upisana: u posjedovni list broj 1018, katastarska op}ina Vozu}a, ozna~ena sa: - katastarska ~estica broj 2016/5 "Val", pa{njak 2. klase povr{ine 790 m2 Prema podacima iz katastra, suposjednice navedene nekretnine su Mahmi} Dragana Stojkina, Mrkaljevi} Sanela Ahmetova, Ramovi} Elhansa, ro|. Mahmi} Ahmetova i Mahmi} Senka mldb. Ahmetova, sa dijelom od po 1/4. Pozivaju se lica koja pola`u pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na toj nekretnini da svoje pravo prijave u roku od 60 dana od dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja pola`u pravo na toj nekretnini mogu navedeni rok na zahtjev produ`iti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produ`enom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni ulo`ak }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza.

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
IZDAJEM namje{tenu sobu studentima. Tel. 921-024, 062/374-130.k IZDAJEM dvosoban stan, poseban ulaz. Tel. 654-200.k POSLOVNI prostor zgrada Lorisa, 70m2, I sprat, 700KM, pos. prostor u Hrasnom, D`amijska, 250m2, V sprat, sve novo luksuzno. Tel. 066/999-944.k IZDAJEM jednosaban manji stan namje{ten u centru. Mob. 061/903-999.k IZDAJEM dvokrevetnu garsonjeru, dvosban stan 2-4 osobe na dnevnoj osnovi. Tel. 062/417-497.k RAFTING na Neretvi ve} od 45KM po osobi zvati na 061/109-471 i 061/922-923.k IZDAJEM gara`u na Pofali}ima preko puta tramvajske stanice. Tel. 061/497592.k IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru Te{anjska ulica. Tel. 061/273-995.k JEDNOSOBAN kom. namje{ten stan, pogodan za samce, studente, od 20. avgusta, Otoka. Mob. 060/3147470. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, Donji Vele{i}i, poseban ulaz, centralno grijanje. Mob. 061/530-045.k IZDAJEM apartman, strogi centar, na du`i period, extra sre|en, namje{ten, Alipa{ina, kod banke, 400 KM. Mob. 061/205-235.k IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, mo`e i bra~ni par, 150KM. Mob. 061/358772.k IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, na Ko{evskom brdu, 350 KM, grijanje uklju~eno. Mob. 061/229-607.k IZDAJEM luksuzno opremljen apartman 120m2, lokacija 300 m od OHR-a, priklju~ak intereta, kablovska i mjesto za parking. Apartman se izdaje isklju~ivo strancima. Mob. 061/405-622.k IZDAJEM ku}u iznad Podgore, pogledati na www.movasol.com IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2, na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 balkona, 2 lo|e, ul. Patriotske lige 46. Mob. 061/744523.k IZDAJEM poslovni prostor 15m2 u Centru grada. Tel: 757-908.k IZDAJEM stan na Alipa{inom polju, hitno. Tel. 061/555-793.k IZDAJEM manju garsonjeru. Tel. 033/204-706.k IZDAJEM namje{ten stan, privatna ku}a, poseban ulaz. Tel:062/255-827.k IZDAJEM jednokrevetnu sobu na Dolc Malti studentici ili zaposlenoj djevojci nepu{a~u. Tel.524-079 ili 065/387-696.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Grbavici u blizini @eljinog stadiona. Tel. 061/812-046.k IZDAJEM povoljno ku}u sa dvoeta`nim stanom gara`a i dvori{tem. Tel. 061/812046.k IZDAJEM stan studenticama namje{ten nov Breka. Tel. 061/988-226.k IZDAJEM dvoiposoban namje{ten sta, 2. sprat grijanje, kablovske. Tel. 544-863 i 061/809-336.k IZDAJEM jednosoban stan, poseban ulaz samcima. Tel. 033/470-741 i 061/516695.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, ^engi} Vila II, kod pijace Otoka, 1 sprat. Mob. 061/147-218.k IZDAJEM dva jednosobna polunamje{tena stana, na Bistriku, ul. Iza ba{}e 4. Mob. 061/103-258, 225-632.k IZDAJEM prostor za nadogradnju noktiju, kozmeti~ki salon.Tel: 061/809319.k SLATINA kod porodili{ta Jezero, pos. prostor pogodan za sve namjene, 190m2, 2.500 KM/m2. Mob. 061/170-254.k IZDAJEM stan u privatnoj ku}i 1200 kvadrata.Tel. 033/440-747.k IZDAJEM namje{ten jednokrevetnu sobu sa ~ajnom kuhinjom kupatilom. Tel. 212-124.k IZDAJEM u ku}i 3 sobe, studentima namje{tene sa zajedni~kom kuhinjom. Tel. 061/869-396.k DVOSOBAN namje{ten stan u zgradi dvjema studenticama. tel. 064/424-7067 I 033/442-331.k IZDAJEM namje{ten poslovni prostor 40m2, za granap. Mob. 061/358-772.k IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu u blizini hotela Bristol centralno grijanje. Tel. 033/652-293.k kuhinje, povoljno, mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564.k STUDENT tra`i cimera, zasebna soba, kod Islamskog fakulteta. Mob. 061/958368.k APARTMANI, sobe za no}enje sa parkingom, od 15-25 KM po osobi, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226-665.k IZDAJEM pos. prostor 60m2, ^ekalu{a 10. k IZDAJEM gara`u u Trnovskoj 4 Kova~i. Tel: 204-678.k STAN BREKA 105m2 dvoeta`ni petosoban. Tel. 063/157-832.k STAN GRBAVICA 40m2 III kat i 55m2 VI kat. Tel. 062/758-330.k STAN Centar 84m2 II kat povoljno. Tel:0637157-832.k STAN 96m2 Centar XVI kat povoljno. Tel. 063/157-832.k KU]A Vogo{}a Blagova nova 250m2 gara`a 600m2 ba{te. Tel. 062/758-330.k KU]A KOVA^I 180m2 gara`a na 300m2 placa. Tel. 062/758-330.k VI[E stanova Austrougarska gradnje 80 Centar do 150m2. Tel. 063/157-832.k STAN Centar 75m2, 62m2 79m2 Ciglane. Tel. 063/157-832.k PRODAJEM trosoban stan 69m2 na 4 spratu Ilid`a Lu`ani.Tel. 033/621-976.k PRODAJEM ili mijenjam ~etverosoban stan u centru, ul. M.M. Ba{eskije br. 3, kod Vje~ne vatre, za jednosoban uz doplatu, centar. Mob. 061/252-663.k PRODAJEM ku}u na Vratniku nova, papiri uredni, 1/1, 220m2, sa 4 stambene jedinice, zasebni ulazi, povoljno. Mob. 061/106-571.k PRODAJEM poslovno-stambeni objekat 600m2 (3 eta`e) na Stupu. Mob. 061/106571.k PRODAJEM stan 52m2, Alip.polje, namje{en, 5 sprat, u odli~nom stanju, Trg nezavisnosti broj 6, cjena prihvatljiva po dogovoru. Mob. 063/322-310 Me|ugorje.k PRODAJEM garsonjeru u [vrakinom, 29m2, cijena 60.000 KM. Mob. 062/870-389.k PRODAJEM lijepu klu}u sa velikom ba{tom i gara`om na Mihrivodama. Tel. 061/262-336.k PRODAJEM pos. prostor 14m2, Ciglane, stan 95m2 Loris zgrada, gara`a, Centar 12m2. Mob. 061/573-640.k PRODAJEM-mijenjam apartman u Neumu 46m2, za Bjela{nicu, po dogovoru, ku}a u ^elebi}ima, 476m2 i vikendica u ^ivelju, 330m2. Mob. 061/573-640.k GRA\EVINSKO zemlji{te pored puta 10.229m2, na putu Sarajevo-Kiseljak. Mob. 061/573-640.k STAN Grbavica 40m2 II kat i 55m2 IV kat. Tel. 063/157-832.k STAN CENTAR 84m2 II kat 75m2 II kat stan Breka 105m2. Tel. 062/758-330.k PRODAJEM stan ul. Skenderija, III sprat, 120m2 i stan u Pofali}ima, IV sprat, 72m2. Mob. 066/201-411.k PRODAJEM trosoban stan 87m2 balkon ¸2m2, dva WC-a stara gradnja visoki plafoni, pli, prvi sprat. Tel. 066/895-738.k PRODAJEM gara`u 11m2 na Marijin Dvoru-Kranj~evi}eva ulica. Tel. 061/188-270.k PRODAJEM ku}u sa oku}nicom i gara`om, vl. 1/1, naselje Kova~i}i-O. Centar. Mob. 061/540-203.k ^ENGI] V. trosoban stan 95m2, 1 kat, cen. gr. 2.100 KM/m2. Mob. 065/308-892, 678-413.k DALMATINSKA, strogi Centar, stan 121m2, visoko prizemlje. Tel. 033/221533.k PRODAJEM stan u ul. Kulovi}eva. Tel. 066/426-283.k

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.
POFALI]I 73m2+2 balkona, 8 sprat, Grbavica 72m2, 60m2 i 39m2, Centar, Skenderija 43m2, 5 sprat. Mob. 062/649370, 066/160-788.k GRBAVICA, dvoiposoban 57m2, Patriotske lige 32m2, 8 sprat, M. dvor 85m2, 5 sprat, Grbavica 72m2, renoviran, 10 sprat. Mob. 061/072-845, 063/556-886.k BA[^AR[IJA, centar, ~etverosoban stan 116m2, 1 kat. Tel. 536-763.k BOLNI^KA, prodajem trosoban stan 77m2, 8 sprat, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105.k RAJSKI Do, Trnovo, vikend ku}a devastirana, 1.000m2 zemlje, sve dozvole. Mob. 061/200-699.k PRODAJEM stan, Stari grad na Hvaru, 65m2 + terasa i ba{ta i stan u Hrasnom - Sarajevo, III sprat, 60m2. Mob. 066/050-719.k PRODAJEM staru bosansku ku}u na sprat, kod Vije}nice, Telali 15, 80.000 KM. Mob. 062/656-270.k PRODAJEM ili zamjena dvije ku}e {talu, {upu 6 dunuma zemlje Resnik 109Pazari} uz cestu. Mob:060/319-2255.k KISELJAK-Pale{ka }uprija, vikendica sa 2200m2 oku}nice, pod vo}em. Tel. 033/647-851, 061/555-949.k VRATNIK, ispod kasarne Jajce, ku}a 70m2, dvije eta`e sa 345m2 placa, povoljno, hitno. Mob. 065/061/966.k STOLAC-Dubrave, Prenj, prodajem zemlji{te - njiva i dva pa{njaka, 4.600m2, uz put. Tel. 063/316-826 i 036/805-160.k PRODAJEM vikendicu u Rakovici-Zenik sa 1002m2 zemlje, 1/1, cijena po dogovoru. Tel. 062/778-291.k PRODAJEM ku}u u ul. Bra}e Kne`i}, Brankovac - Mostar. Mob. 062/600-318.k MALE[I]I donji, 2 dunuma zemlje pod vo}em, kru{ke, jabuke, put, struja, voda, povoljno. Mob. 066/722-576.k POLJINE, zemlja, 8+2 dunuma, dobar prilaz, struja, voda, povoljno. Mob. 066/669-696.k PRODAJEM stan 60,80 kvadrata u Mostaru, naselje Zalik, useljen 2006 g. papiri 1/1, cijena 95000 KM. Telefon 061/780-567, fele ef¡yahoo.com PRODAJEM vikendicu u Resniku-Pazari}, 100m2 stamb. prostora i 750 m2 oku}nice, 58.000 KM. Mob. 062/383-064.k SARAJEVO-Stari Grad, ku}a 80m2, ba{ta 1.300m2, sve 1/1, 3 km od Ba{~ar{ije-Gazin han. Tel. 033/240-289, 061/273-609.k NAHOREVO-Studenac, nova ku}a, 2 gara`e, 2 dunuma vo}njaka-ba{te, cijena po vi|enju. Mob. 061/352-112, 061/157-718.k PRODAJEM 2.000m2 zemlje crne rijeka, prema Delija{u, asfalt, potok, livada. Tel:610-151.k PRODAJEM stan 81m2 u Centru. Tel. 061/398- 420.k PRODAJEM ~etvorosoban stan - “Kvadrant” ^engi} Vila i trosoban kod Merkatora. Tel. 677-582 i 064/434-441.k PRODAJEM ku}u na Kromolju, 240m2 stambenog prostora, 500m2 zemlji{ta i sva infrastruktura. Mob. 061/929-100 zvati poslije 20 sati.k POFALI]I - prodajem stan Zahira Panjete 7D II. sprat novogradnja 57m2. Tel. 062/383-064.k

OSLOBO\ENJE

STAN, centar, 40m2 i 47m2, Grbavica, 52m2, 1.800KM/m2. Mob. 061/865-011.k VIKENDICA u Semizovcu, nedaleko od restorana Imid`, 58m2, 1.300m2 oku}nice, 35.000 KM. Mob. 061/170-254.k DOLAC Malta, Paromlinska, 59m2, 8 sprat, 1.900 KM/m2, Vojni~ko P. 67m2, potpuno adaptiran, VP, 1.650 KM, Mojmilo, Mob. 062/383-064.k DOBRINJA V, Trg grada Prato, 67m2, 7 sprat, adaptiran, fizi~ki ima 77m2, 105.000 KM, ^engi} V. ul. B.M.Selimovi}a, 4 sp. renoviran, 35m2, 77m2. Mob. 062/383-064.k BA[^AR[IJA, ul. A{~iluk (preko puta ~evabd`inice @eljo), 90m2, 2 sprat, 220.000 KM, Mojmilo, Olimpijska, 80m2, VP, 1.350 KM/m2. Mob. 062/383064.k DOLAC M. Fojni~ka, 56m2, 1 sprat, 1.850 KM/m2, Dobrinja 3, VP, 56m2, 1.400 KM/m2, apartman na Jahorini, 33m2+16m2 podrum, 78.000 KM. Mob. 062/383-064.k STANOVI prodaja: Marijin Dvor u Kralja Tvrtka, 96m2, I sprat, eta`no grijanje struja/plin, pogodan i za poslovni prostor. 061/183-211.k PRODAJEM vikendicu 70m2 u Glavati~evu-centar, prizemlje, dvije gara`e, terasa, oku}nica. Mob. 061/146-147.k STARI Grad, Dugi Sokak, trosoban stan 81m2, 200.000 KM. Tel. 066/024042.k GRBAVICA 1, stan 63m2, Dervi{a Numi}a 26/I, dvoiposoban. Mob. 061/205235.k CENTAR, Antuna Hangija, 100m2+15m2 gara`a, eta`ni stan, tri terase+2 ostave. Mob. 061/205-235.k BREKA, ul. Himze Polovine, 90m2, III sprat’gara`a. Mob. 061/205-235.k POVOLJNO prodajem stan 54m2, Hrasnica. Mob. 062/229-677.k ZAGREBA^KA, 62m2, II sprat, centralno, odli~an. Mob. 061/205-235.k CENTAR strogi, Alipa{ina 4/III, 68m2, 80.000 eura. Mob. 061/205-235.k PRODAJEM stan 52m2 A. polja a mo`e i zamjena za Banja luku. Tel. 033/542668.k PRODAJE SE jednosoban stan Alipa{ino polje Trg Nezavrinosti. Tel.062/093673.k PRODAJEM gara`u u novogradnji 12,5m2 ispod konzuma. Tel:061/869-396.k MARIJIN Dvor, Avgusta Brauna 7, 76m2, trosoban, odli~an, III sprat. Mob. 061/205-235.k GRBAVICA prodajem trosoban stan na XIV katu 74m2 fiksno 1500m2. Tel. 061/080-257.k PRODAJEM ku}u na Jablani~kom jezeru. Tel:061/875-291.k PRODAJEM vi{e ku}a u Kantonu u Sarajevu razli~itih lokacija i kvadratura.Tel:061/415-786.k PRODAJEM ku}u u @ivogo{}u, Makarska rivijera, prvi red od mora 5m, 185m2, 2 eta`e, 4 sobe sa terasama i kupatilima. Tel. 033/445-612.k PRODAJEM adaptiran dvosoban stan, 56m2, Dobrinja III. Mob. 061/132-488.k

ZAMJENA
MIJENJAM jednosoban stan 49m2, Grbavica kod [opinga, za pristojnu vikendicu od Mostarskog raskr{}a do Rakovice. Mob. 062/623-690, 033/613-230.k MIJENJAM stan 52m2 u Sarajevu, za Banja Luku, mo`e i prodaja. Tel. 542668.k SARAJEVO-Zagreb, stan u centru Sarajeva, za trosoban u centru Zagreba, na potezu tramvaja. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k

POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225-431, 033/209-955.k AGENCIJI potrebni stanovi za izdavanje i prodaju, lijenti poznati.Tel. 061/360084.k AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi za iznajmljivanje. Tel. 061/437-732 i 061/214-306.k POTREBNO vi{e stanova za prodaju i izdavanje u kantonu Sarajevo. Tel: 062/200-777, 033/203-127.k POTREBNO vi{e praznih i namje{tenih stanova i ku}a za iznajmljivanje.Tel: 061/214-306 i 061/437-732.k

PONUDA
IZDAJEM dvosoban stan namje{ten, na Socijalnom. Mob: 062/170-056.sms IZDAJEM namje{ten dvosoban stan na Socijalnom. Tel. 062/170-056.sms IZDAJEM trosoban konforan stan na Grbavici za tri studentkinje od 1. septembra 2012. godine. Tel. 065/959-978.sms IZDAJEM poslovni prostor u Brezi 229 m2 RK Borac potpuno renoviran za trgovinske namjene cijena 2000,00 KM. Tel.033/265 -715.sms IZDAJEM sobu studenticama, ul. Behd`eta Muteveli}a br. 13, Grbavica. Mob. 062/535-833.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan kod picerije Galija. Tel. 033/203-497.k IZDAJEM namje{ten jednosoban stan sa centralnim grijanjem, G. Breka. Tel. 061/203-473.k IZDAJEM namje{ten jednosoban stan dvjema studenticama u Hrasnom. Tel: 061/159-507.k GRBAVICA, dvosoban namje{ten stan izdajem. Mob. 061/150-080, 061/190008.k SOBA studenticama, I god. studia, kod Holiday Inna, prekoputa kampusa. Tel. 00387/62-279-428, 00387/33-214-595.k IZDAJEM jednoiposoban, namje{tenpolunamje{ten stan, Geteova, Alipa{ino polje. Tel. 061/555-793.k IZDAJEM luksuzno opremljen trosoban stan Breka ulica Jovana Bijeli}a. Tel:061/160-609.k IZDAJEM sobu studentici, Grbavi~ka 127/A. Tel. 812-084.k

PRODAJA
POFALI]I, prodajem stan, Zahira Panjeta 7D, novogradnja, 57m2. tel. 063/971-797.
4453

PRODAJEM dvosoban stan 65m2, Alipa{ino polje-B. faza, S. fra{te 15, 1 sprat. Mob. 062/418-816, 062/139-691.
1242

PRODAJEM ku}u na Kobilja}i, 13x9 na 1.350m2 zemlje. Mob. 061/339-287sms. PRODAJEM stan na Mejta{u, 100m2. Tel. 033/474-339.sms PRODAJEM ku}u na Kobilja}i 13x9 i oku~nice 1350m2. Tel. 061/339-287.sms DOBRINJA 2, stan 28m2, terasa, lift, centralno grijanje, pvc prozori, blindo vrata, odmah useljiva. Cijena po dogovoru. Tel. 062/303-614.sms PRODAJEM plac na moru, ostrvo Bra~, grad milna. pla`a udaljena 70 m od placa cijena povoljna.Tel 061/345-722.sms PRODAJEM apartman u Orebi}u 120m2 u cijenu dolazi u obzir manji stan u Sarajevu.tel. 061/906-291.sms PRODAJEM ~etverosoban stan, Kvadrant, ^. vila i troiposoban stan kod Merkatora, ul. Lo`ioni~ka, N. Sarajevo. tel. 033/677-582, 064/4345-441.k STAN na M. dvoru, Kralja Tvrtka 14/3, 77m2, treba manja adaptacija, 190.000 KM. Tel. 058/483-561.k

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.
NEKRETNINE PRODAJA
KISELJAK-Dra`evi}i, plac 1.380m2, asvalt, voda, struja. Tel. 200-449.k PRODAJEM stan, Breka, H. Su{i}a, prizemlje, 48m2+80m2 ba{ta, 137.000 KM. Mob. 061/143-076.k HRASNO VII sprat 54 sprat dvosoban stan. Tel. 061/325-840.k ALIPA[INO C faza 67m2 trosoban balkon. 97.000 KM. Tel: 061/325-840.k PRODAJEM dvosoban stan 50m2, blizu Austrij. trga, adaptiran, ul. Bistrik br. 22. Tel. 533-624.k POVOLJNO prodajem ku}u 80m2, 750m2 zemlje, svi priklju~ci, 1/1. Tel. 200509.k ^ENGI] Vila VI sprat 54m2 dvosoban balkon. Tel. 061/325-840.k PRODAJEM povoljno dvosoban konforan stan 59m2 Geteova. Tel: 066/864478.k PRODAJEM povoljno dvoiposoban stan 65,20m2 I. Engela ^engi} vili2. Tel: 065/294-840.k LIJEP troiposoban stan, 13 kat, ul. Kolodvorska. Mob. 061/188-846.k NOVOGRADNJA ul. Parolinska ^engi} Vila stanovi. Tel. 062/264-379.k

MALI OGLASI
KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869608.k KUPUJEM papire saobra}ajnu od kamp prikolice ili sli~nu rashodovanu Tel. 061/224 -104.k KUPUJEM stan u Sarajevu, isplata odmah. Mob. 061/170-254.k KUPUJEM nekretnine u Sarajevu ili posreduje uz 3% proviziju pri prodaji. Tel. 654-793.k AGENCIJA kupuje vi{e nekretnina. Mob. 061/132-279.k KUPUJEM {kolske ud`benike. tel. 061/533-792.k KUPUJEM mjenja~ konbija T2. Tel: 061/367-103.k KUPUJEM staru deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku, isplata odmah. Mob. 066/723-731.k POVOLJNO vanjske roletne, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese i blindo vrata. Tel. 061/214-303.k TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k MOLER, sve molersko-farbarske radove izvodim, kvalitetno, povoljno i uz garanciju, penzionerima popust. Mob. 062/965-261.k RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k PROFESOR engleskog daje instrukcije. ^as 10 KM. Mob. 061/654-941.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje itd.Tel. 061/382-219.k ^UVALA bih djete u va{em stanu ili njegovala stariju `ensku osobu, od 1. septembra. Mob. 062/623-690.k KOMBIJEM vr{im prevoz putnika na more, vikendom povoljnije. Mob. 061/903-526.k KVALITETNO ru~no pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel:033/221-945.k OZBILJNA `ena ~uvala bih dvoje djece. Mob. 062/600-318.k TV popravljam svih medele profesionalno i na va{oj adresi. Tel:062/199-199 i 033/653-311.k RADIM zidarske, molerske radove i ostalo.Tel:061/382-219.k ODRA@AVAM ba{te i mezare, kosim trimerom. Mob. 062/332-230.k KLIMATIZIRANIM kombijem i autom vr{im prevoz putnika, na svim destinacijama. Mob: 062/214-690.k PREVOZ stvari namje{taja ostalog ve}im kombijem. Tel. 061/227-189.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike, Alipa{ino polje. Mob. 061/157991.k ZIDARSKO-tesarski radovi, zidanje, maltanje i betoniranje, {alovanje i sve vrste krovova, brzo i povoljno. Mob. 062/134-827.k NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima, srednjo{kolcima. Mob. 061/181542.k MATEMATIKA, instrukcije osnovcima, srednjo{kolcima, studentima. Mob. 062/703-740.K DAJEM instrukcije iz matematike, za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k VODOINSTALATER 30. god. iskustva, vr{i opravke instalacija, monta`u sanitarnih ure|aja i pro~epljenje odvoda. Mob. 062/139-034, 535-659.k MOLER moluje stanove, jednosoban oko 120KM, dvosoban oko 180KM, trosoban oko 250KM. Tel. 062/073-760, 033/630-332.k UNI[TAVAMO: `ohare, mrave, mi{eve, moljce, stjenice i dr. gamad, 100% efikasno, u va{em stam. ili pos. prostoru. Mob. 061/191-935.k SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Mob. 061/551-035.k TAPETAR dekorater presvla~i i popravlja namje{taj u radionici ili kod vas uz garanciju. Tel. 061/156-728 i 061/926560.k STAKLOREZA^KA radnja “Edo” vr{imo sve staklarske poslove uramljujemo slike i goblene. Tel. 061/130-034.k INSTRUKCIJE iz popravnog sve {kole i fakultete. Tel. 062/916-472.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i. Tel. 033/621-976.k MOLERSKI RADOVI uz potpunu za{titu ljepljivim trakama i podnim najlonom. Tel. 061/606-441.k ^ISTIM i odr`avam urednim va{ stam. pos. prostor, brzo, kvalitetno, pedantno, po{teno. Mob. 062/760-012.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k ELEKTRI^AR - vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije (eko plastika, saniterija, servis bojler, el. pe}i, indikatora, osigura~ke kutije, sklopki i sl.). Mob. 061/132-149.k PRU@AM ra~unovodstvene usluge po sistemu agenciskog vo|enja knjiga, kako za preduzetnike, tako i za pravna lica. Posjedujem kompletnu opremu sa kvalitetnim licenciram finansijskim programom za pru`anje navedenih usluga. Zainteresirani se mogu oglasiti na tel:061/201-685.k KERAMI^AR, ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930-315.k INSTRUKCIJE iz matematike osnovcima i srednjo{kolcima. Sarajevo. Tel. 062/672-858.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, pos. prostore u Sarajevu. Tel. 440-747, 065/327-328.k RADIM antikorozivnu za{titu automobila, varnje, farbanje i poliranje u Ilija{u. Mob. 061/552-547.k MONTER centralnog grijanja radi instalacije za centralno grijanje. Tel: 061/552-556.k RADIM centralno-eta`no grijanje, plinske instalacije i mijenjam konvektore, veoma povoljno. Mob. 061/522-476, 600514.k KERAMI^AR zvati na Tel: 061/460606.k PRI^AJTE engleski obuka i vje`be govornog engleskog u svim prilikama. Tel. 061/519-089.k OBAVLJAM poslove zidarske, kre~enje, malterisanje i ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219.k MOLERSKE usluge, moleraj, gletovanje, stolarija, radijatori, tapete i sve drugo po dogovoru. Mob. 061/219-768 i 033/456-979.k VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108-779.k POMA@EMO pri lije~enju raznih bolesti: nesanica, nervoza, glavobolja, reuma, i{ijas, struna, depresija, sterilitet, veoma uspje{no. Tel. 062/723-575.k PROFESOR engleskog daje instukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k SERVIS Zdravlja uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Tel. 033/219-761 i 061/-234-024.k SUPER efikasno uni{tavamo `ohare, mi{eve, moljce, mrave, u{i, komarce. Tel. 033/216-373 i Mob.061/928-535.k PREVOZ putnika u Neum na jednodnevni izlet, za samo 24.95KM po osobi. Putuj te sigurno i jeftino u luksuznom T5 Kombiu.Tel: +38762606611.k SERVISIRANJA - viklovanja elektro motora, ma{ina alatljika, brusilica, bu{ilica, pneumatskih - torna, cirkulara, motornih pila, aparata za varenje, usisiva}a. Tel. 066/889-246, 033 213-040.k VKV Bravar popravlja sve vrste brava, pravi gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356.k VODOINSTALATER, popravke i ugradnja instalacija, bojlera, sanitarija. Mob. 061/180-120.k POVOLJNO radim cen.-eta`no grijanje, plinske instalacije, mijenjam gusane radijatore. Mob. 061/522-476, 800-514.k AUTO-kombi, prevoz stvari i robe, mo`e i inostranstvo, papiri uredni. Mob. 062/421-050, 541-878.k MOLERSKO-farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 061/262973.k VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi, sa radnom snagom ili bez, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226-665.k ISCJELJENJE duhovnim putem pomo}u u~enja Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/256-376.k ELEKTRI^ARSKE usluge el. bojleri, indikatori, lusteri, automatski osigura~i, instalacije, itd. Mob. 061/048-497.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog, za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-9 IZNAJMLJUJEM stolice i stolove za razne namjene, cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e - 1KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563-292.k

53

OSTALO
PRODAJEM zbog selidbe ma{inu za pranje i su{enje ve{a Ariston/Hotpoint jo{ 3 godine garancije, odli~na. 750KM: Tel. 063/282-137.k PRODAJEM povoljno rasnu steonu kravu. Tel. 058/730-189.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4 m i raznog drugog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM 20m2 mermera 3 milimetra debljine. Tel:061/382-219.k PRODAJEM grobno mjesto na Barama katoli~ka parcela. Tel. 033/614-740.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Zvati svakim danom 8 do-13 sati, na 061/199 328.k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tamp~e 180 cm. Tel. 553-865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova 300 KM. Tel. 532-497.k PRODAJEM pe} na tvrdo gorivo “Susler”, fiksno 100 KM. Tel. 061/194-929.k PRODAJEM grobno mjesto na Barama-katoli~ka parcela. Mob. 062/760373.k PRODAJEM komplete po{tanskih maraka 1992-2011. BH, 1.000 KM i BH 300 KM u albumima. Mob. 061/194-220.k PRODAJEM plinsku pe} na dimnjak susler ispravan 50 KM. Tel. PRODAJEM ambala`u sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745-586 Ilid`a.k PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stam. ili pos. prostoru. Mob. 061/243-891.k PRODAJEM plinske boce, 1 kom. 12 kg, 2 kom. od 3 kg, mo`e dodatak lampa i gorionik za kuhanje. Tel. 211-772, 061/304467.k KOLEKCIJA 503 fotografske karte BiH, 1:25.000 najbolje dosada{nje karte VGI/JNA. Tel. 032/244-417.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJEM jeftino sobne prozore 5 komada sa {tkovima. Tel. 061/869-396.k PRODAJA drva i uglja. Tel:061/247-186 i 061/785-535.k PRODAJEM uvezane revije Bosna, Globus, nacional.Tel:524-973.k PRODAJEM austrijski crijep, nov, 300 komada. tel. 443-620.k PRODAJEM stomatolo{ki RTG aparat Kgenus Gotzen 2007, ispravan. Tel: 061/789-290.k PRODAJEM rakiju jabukova~u 50 stepeni na veliko 12 KM ~ista. tel. 061/249631.k PRODAJEM dva albuma zna~ki. Tel. 062/326-072.k

PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533-326.k BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659.k

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani TIK UZ MORE, www: villa-bianca- neum.com, e-mail: villa-bianca@hotmail.com, info@villa-biancaneum.com. Tel. ++387(0)36 884 125

OREBI] apartmani za 4 osobe, dnevni, spava}a, kuhinja, kupatilo, terasa, TV, parking u hladu, povoljno. Tel. 033/220068 ili 061/147-359.
3204

ZAPOSLENJE
POTREBNE radnice za rad za ro{tiljem u }evabd`inici u Zenici, mo`e i bez iskustva. Tel. 062/225-466, od 8-16 sati.k POTREBNA djevojka za rad kafe slasti~arnoj i piceriji “La Cancona” Novi Grad uslovi rada iplata pristojni. Tel.062/146-991. i 033/618-855.k POTREBNI Saradnci iz cijele BiH za prodaju kozmetike, zarada minimalno30%. Tel. 070/232-236. i 061/225424.k ISKUSAN radnik tra`i zaposlenje na marketingu u administraciji trgovina sa znanjem jezika ra~unara. Tel: 066/999012.k RESTORANU kod op{tine Stari grad potrebna pomo}na kuharica, kuhar. Mob. 061/173-835.k

IZNAJMLJUJEMO sobe i apartmane u Neumu (kod hotela Zenit) i Dubrovniku (na Babinom kuku) povoljno, klima, TV, parking. Mob. 063/894-751 i 036/885-165.
001A

U OREBI]U izdajem apartmane i sobe, savremeno opremljeni (kuhinje, kupatila, parking i dr. pogodnosti), blizu glavne pla`e. Iskoristite sve prednosti Orebi}a i na{e ku}e. Odmorite se ugodno. Mob. 061/252-782 i u Orebi}u 0038520713884.k NEUM iznajmljujem apartmane uz samo more. Tel. 063/327-098.k IZDAJEM apartman u Neumu, 82m2, 10m od mora. Mob. 063/219-027, Kemo.
001A

NAMJE[TAJ
BRA^NI krevet, ostava za posteljinu, ormari} i visoki krokrilni ormar, u odli~nom stanju, veoma jeftino. 4466 Mob. 062/381-050. KREVET samac sa mebl {tofom, sa sandukom za po{teljinu, star 3 god. sme|. 150 KM. Mob. 061/378-523.k PRODAJEM krevet na sprat sa ugra|enim radnim stolom, dimenzije: {irina2,00m, visina 1,70m i dubina 0,90m, cijena po dogovoru. Mob. 061/546-078.k

U MAKARSKOJ, soba ili apartman, blizu pla`e i {etnjice. Tel. 0038521611523, 00385915406089.k IZDAJEM luksuzni apartman 50m2 sa klimom blizu mora, @ivogo{}e - Blato. Tel. 00385995206724.k SLANO, apartman za 4 osobe, dnevna, spava}a, kuhinja, terasa, parking, blizu pla`e, povoljno za porodi~ni odmor, cijena po dogovoru. Mob. 061/339050.k NEUM izdajem apartmane uz more svi sa terasama i pogledom na more. Tel:036/886-364.k NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 061/141-752, 061/183-981, 036/884-169.k NEUM izdajemo i apartmane uz more povoljno 063/322-271 i 036/884-711.k PODGORA, izdajem apartman za 2 osobe i veliki za (5+2) osobe. Tel. 00385992349220.k NEUM, ~etverokrevetni apartman, klima, terasa, parking, 50 KM/no}. Tel. 036/884-676m 063/684-488.k IZDAJEM apartmane u Trpnju. Tel. 0038520743416.k MAKARSKA Rivijera-Mali drvenik, izdajem apartmane i sobe sa upotrebom kuhinje, parking obezbije|en. Tel. 0038521628306 i 00385919542000.k U PODACAMA izdajem trosoban stan ({estokrevetni apartmani), kuhinja, terasa, parkin za dva auta. Mob. 061/375-059. APARTMANI Klek Komarna izdajem apartmane za 3-6 osoba sa upoterbom kuhinje. Tel.062/439-329 i 066/430-574.k MAKARSKA, centar, iznajmljujem apartmane. Tel. 00385917984396.k NEUM, izdajem sobe i apartmane, tik uz more. Tel. 036/884-055, 063/323-063.k MAKARSKA rivijera-Krvavice, apartman za 4+1 osoba, klima, parking. Tel. 00385989171310.k MAKARSKA rivijera-Podaca, apartman 2+1 le`aj, 500m do pla`e, parking, cijena povoljna. Tel. 0038521699170.k DUBOKA, apartmani uz more. Tel. 0038520691493.k TRPANJ-Pelje{ac, izdajem povoljno sobe i apartmane, parking. Tel. 0038520743420, 0038520743420.k

USLUGE
ALU `aluzine 20KM/m2 trakaste zavjese 20KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 001 033/767-995, 061/131-447. MIKADO -Akcija! Platnene roletne 25KM/m, al. `aluzina, trakaste zavjese, vanjske PVC i alum. roletne gara`na rolo i harmonika vrata. Tel. 061/551-515 i 1102 033/789-999. DAJEM instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. tel. 061/914-014.
4454

VOZILA
MERCEDES 311 CDI 2003 god 85 kw 2,2 cm3 300.000 km, extra stanje 16.000 KM. 061/169-704 pik.ba: revli. sms PRODAJEM Reno Megan cc kabrio. Prva ruka gara`iran 2007 crni. Tel. 061/139-457. sms LANDROVER dugi, benzinac, u odli~nom stanju, gara`iran, 1973. god. 15.000 KM, sa rez. dijelovima. Tel. 058-561.k PRODAJEM Mazdu MPV Minivan 2003. god, 7 sjedi{ta. 10,000KM. Tel:063/282-137.k PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229-925.k TOYOTA 2006. god. 1.8 T benzin, pre{la 72.000 km, cijena 13.000 KM. Mob. 062/600-111.k VW JETTA VR6, 2001. god. automatik, benzin, cijena 6.900 KM. Mob. 062/600-111.k PRODAJEM {kodu Feliciju, god. 1998. Mob. 061/502-340.k BORA 1.9 TDi, 2003. god. automatik, reg. do 6/2013. god. cijena 12.200 KM. Mob. 062/600-111.k JAGUAR X Type, 2003. god. AWD, 2,5 V6, benzin, full oprema, cijena 16.000 KM. Mob. 062/600-111.k KOMBI VW, T4, 2,5 TDI, 150 ks, 2003. god. pre{ao 217.000 km, cijena 14.000 KM fiksno. Mob. 061/689-171.k PRODAJEM XI BMW - pogon 4x4, 2003. god., mjenja~ automatik i manuelno na ameri~kim tablama, 12.500KM. Mob: 062/855-888.k PRODAJEM auto Zastava 101 u odli~om stanju pre{la 76.000 gara`irane. Te. 033/464-126. PRODAJEM Polo 1.4B 2000g. registrovan. 5500KM. zvati na. Tel. 061/906-010.k PRODAJEM Alfu 146, Tvin Spurk, 2000 godina, nije registrovana, cijena 5.000 KM. Mob. 061/201-200.k

MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319604.k ELEKTRI^AR sa dugogodi{njim iskustvom, u svako vrijeme spreman pru`iti brzu i kvalitetnu uslugu. Mob. 061/159-291.sms “VITALIS”, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948.k POSTAVLJANJE bru{enje i lakiranje parketa i {ipoda brzo i kvalitetno.Tel. 062/255-046.sms KOMBI prevoz stvari, namje{taja, kabastog otpada i sl...radna snaga obezbe|ena! Popust za penzionere 20%!. Tel. 061/935-697.sms SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882.k TEPSER S.O.D, profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Tel. 061/524-461, 033/200003.
4463

KUPOVINA
KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, dionice od{teta, najvi{e pla}am, dolazim na adresu, isplata odmah, u FBiH i RS. Tel. 061/517-897.sms KUPUJEM dva manja stana do 40m2, u obzir dolazi Ba{~ar{ija-Hrasno, pla}am odmah. Mob. 061/106-571.k KUPUJEM {kolske knjige. Mob. 062/902-114.k KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM stare satove, zidene, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405.k KUPUJEM stan u Sarajevu u cijenu stana dajem auto EOS kabriolet 20FS. Tel. 061/540-015.k KUPUJEM stan u Sarajevu do 40m2, hitno. Tel. 061/540-015.k

“DOM VITALIS”, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948.k “KIRBY” - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1,5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma “GLANZ”. Tel. 061/350688.k

BRA^NE PONUDE
POTREBNA `ena od karaktera od 50 do 60 godine radi poznanstva i braka.Mob.061/240-856.k

54

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
rodbinu, Devetog augusta 2012. godine navr{ava se sedam dana otkako je preselila na{a majka, nana, punica, tetka

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo prijatelje i kom{ije da je na{a draga

OBAVJE[TENJE

FATIMA (HAMZE) REZAKOVI]

FATIMA KAPETANOVI], ro|. BRKAN

[EFIKA KARAHASANOVI]

preselila na ahiret u utorak, 7. augusta 2012, u 61. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. augusta 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. Prevoz obezbije|en ispred pekare AS u Hrasnom sa polaskom u 13.15 sati, do groblja i nazad. O`alo{}eni: sestra [evala, zet Ramiz Gad`o, sestri~ne Amela i Mubera, sestri}i Muamer i Sabahudin, snahe Aida i Mersida, najdra`i Zerina, Nejla, Emina, Hamza i Amar, teti}i i teti~ne, daid`i}i i daid`i~ne, amid`i}i i amid`i~ne, porodice Gad`o, Rezakovi}, Smajovi}, Kuka, Smailhod`i}, ^amd`i}, Gibanica, Mujovi}, Hrvat, D`ubur, Imamovi}, ^engi}, Had`ihasanovi}, Vi{}a, Ja{arevi}, Zuko, Frljak, Sir}o, Memija, Kaim, Mutap, Kara~i}, Ba{i}, Durak, Muratovi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u ku}i `alosti u Ulici milinkladska br. 12.
000

Tevhid }e se prou~iti 9. augusta 2012. godine u Carevoj d`amiji iza ikindija-namaza. O`alo{}eni: k}erke Ai{a, Jasminka, Vesna, Elvedina, unu~ad Sun~ica, Nedim, Biljana, Zlatan, Ekrem i Ada, praunu~ad Sara, Nidal, Dunja, Muhamed, Milica i Vi{nja, brati} Fadil Brkan, zetovi Zoran, Branislav i @arko, snahe Selma, Alma, Senada i Amra, djever Ned`ad D`iro sa porodicom, porodice Kapetanovi}, Brkan, Huji}, Lazovi}, Zirojevi}, Sultanovi}, Koso, Fazlagi}, Kurbegovi}, Majstorovi}, Petrovi}, D`iro, Fazli}, Tafro i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
4497

preminula je u srijedu, 8. augusta 2012, u 90. godini. Posljednji ispra}aj }e se obaviti u ~etvrtak, 9. augusta 2012. godine, u 14.15 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}ena porodica
1262

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em kumu, velikom ~ovjeku i prijatelju

Tu`nim i `alosnim srcem javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{ dragi i nikad pre`aljeni

OMERU MULAOMEROVI]U

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

RATKO (PERE) STEVI]
1942 - 2012.

Njegovi kumovi: Huso, Hidajeta i Asad
4495

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom i velikom prijatelju

NAZMI (^AILA) VESELI

nakon kratke i te{ke bolesti preminuo 8. augusta 2012. u 71. godini. Ispra}aj }e se obaviti u subotu, 11. augusta 2012. godine, u 16 sati ispred Komemorativnog centra u Tuzli, a sahrana }e se obaviti na ateisti~kom groblju Trnovac. O`alo{}eni: supruga Fahra k}erke Maja i Sanja, unu~ad Lukas, Elma i Elijas, zetovi Amir i Jörg, brat Obrad, snaha Nada, brati}i Nenad i Nata{a, sestri}i Jasmin sa porodicom i Nenad, svastike Fatima i Fadila sa porodicama, porodice Stevi}, Terzi}, Fleckenstein, Biberovi}, Imamovi}, Kapid`i}, Manojlovi}, Ze~evi} i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti, Titova broj 68.
000

OMERU MULAOMEROVI]U

preselio na ahiret u srijedu, 8. augusta 2012, u 89. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. augusta 2012. godine, u 17 sati iza ikindije na mezarju Kova~i, Hrasnica. O`alo{}eni: sinovi Faris i Ajdin, snahe Nakija i Slavica, unu~ad [eruza, Asmir, Emir, Ines i Damir, brat Vehbija sa porodicom, amid`i}i Emin i Setki sa porodicama, te porodice Veseli, Ahmeti, Iseni, Tomi}, ]azimi, Be}iri, D`emaili, Batini}, Ko{, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17 sati, iza ikindije u d`amiji Kova~i, Hrasnica.
000

Nerma, Tijana i Marko
4494

POSLJEDNJI POZDRAV

TU@NO SJE]ANJE

na{em dobrom, dragom zetu i bad`i

na voljenog

POSLJEDNJI POZDRAV

majci na{eg druga Jasmina

OMERU MULAOMEROVI]U ADISA PA[I]A
9. 8. 1992 - 9. 8. 2012.

[EFIKI KARAHASANOVI]
Dragi na{ Omere, vi{e od 40 godina bio si nam kao brat, a brat se ne zaboravlja. Uvijek }e{ biti u na{im srcima, uvijek }e{ biti dio na{ih `ivota i uvijek }e{ nam nedostajati. S neizmjernom tugom i iskrenom ljubavlju, Dino, Sanjin, Aida, Raif
1263

S ljubavlju, njegove: Svjetlana, Nina i Nevenka
PA

Tvoje svastike: Fadila, Kimeta i Fatima i bad`e Mehmedalija, Asim i Izudin
4499

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
TU@NO ZBOGOM

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
TU@NO SJE]ANJE plemenitom ~ovjeku i velikom prijatelju na{e porodice

55

na na{u voljenu

DURAN (OSMANA) KERI]
preselio na ahiret u utorak, 7. augusta 2012, u 85. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. augusta 2012. godine, u 17.30 sati na mezarju Hambina carina [iroka~a. O`alo{}eni: sin Adem, k}erka Nermana, snaha Nihada, zetovi Ahmed Bebe i Esad, unu~ad D`enita, D`enan, Kenan, Almir, Nisad i Samra, brat Meho, sestra Sevda, snaha [erfa, zet Ibro, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, snahe Amela i Sanela, zet Amer, praunu~ad, te porodice Keri}, Hrkovi}, ^opra, [koro, Avdi}, Kuri}, Podumljak, ^agalj, Mahovi}, Adilovi}, [urkovi}, Be{li}, Krnd`i}, Memi}, Hiro{, Tiro, Bajraktarevi}, Bucalovi}, Hamzi}, Operta, Uzunovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Bostari}i br. 14.
000

LINDA (LUKO) BRAILO - JERLAGI]
9. 8. 2003 - 9. 8. 2012.

OMERU MULAOMEROVI]U

Najdra`a na{a Lindice! S ponosom, ljubavlju i po{tovanjem uvijek }emo Te pominjati i u na{im bolnim srcima ~uvati. Neizmjerno Te vole i ljube Tvoji: k}erka Anamarija, mama Milica i tata Luko

4487

Porodice: Rali{, Smailhod`i} i Huri}
4488

POSLJEDNJI POZDRAV

i vje~an pomen na{em dragom

Bolno sje}anje na na{eg dragog sina, brata i dajku

\OR\I (JOVE) STOJANOVI]U
1944 - 2012.

Devetog augusta 2012. godine navr{ava se sedam dana otkako je na ahiret preselila na{a

Bolni su dani tuge bez tebe i te{ka istina da vi{e nisi sa nama. Uvijek }emo biti ponosni na tebe, ostat }e{ zauvijek u srcima onih koji te vole. Na{a srca i dalje kucaju za tebe kao {to je tvoje kucalo za sve nas. O`alo{}eni: sinovi @elimir i Davor, unu~ad Laura, Filip, Jelena, Anastasija i Teodora, snahe Madlen i Danica, brat Vojo i sestra Gojka sa porodicama, svastike Mira i Andra, porodice Stojanovi}, Ra{i}, Jelka Bo{kovi}, Krali{, Samard`ija, Montina, Lu~i}, Kojovi}, Kre{o, Ajani}, Kokoru{ i Kova~i}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. VJE^AN POMEN!
020

[UHRETA (HABIBA) RID@AL, ro|. RAMI]

ADISA (SULEJMANA) PA[I]A
9. 8. 1992 - 2012.

SJE]ANJE

Sa beskrajnim bolom, nje`nom ljubavlju i dragim uspomenama nosimo te u na{im srcima.

na na{e drage roditelje

Molimo Uzvi{enog Allaha d`.{ da te obaspe svojom neizmjernom milo{}u i uvede u d`ennetske blagodati. S ljubavlju i po{tovanjem, tvoji: sin Senad, k}erka Senida, zet D`evad, snaha Emira, unu~ad Eldar, Belma, Kerim i Najla. Tevhid }e se prou~iti u ~etvrtak, 9. augusta 2012. godine, u 17 sati u ku}i merhume.
4491

Tvoji: majka Senija, sestra Violeta, sestri}i Aljo{a i Alex Adis, te zet Milo{ Andri}
4469

Devetog augusta 2012. navr{ava se deset godina otkako nije sa nama na{ dragi

HASAN LON^AREVI]
19. 9. 2000 - 9. 8. 2012.

BISERA LON^AREVI], ro|. ]I[I]
9. 8. 2009 - 9. 8. 2012.

Hvala za svu ljubav, pa`nju i plemenitost koju ste nam nesebi~no davali. Va{a djeca: Braco, Munevera, Mirsada i Mediha sa porodicama
AX

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom i voljenom tetku POSLJEDNJI POZDRAV

OMERU MULAOMEROVI]U

na{oj dragoj

MUZAFER PAJA PA[I]
Postoji ljubav koju smrt ne prekida, jer postoje oni koji te vole. Tvoji: Enisa, Mirela i Adis, te porodice Pa{i} i Rakovi}
71320

Dragi na{ tetak! Hvala Ti {to si sa nama drugovao, {to si nas volio, {to si uvijek bio uz nas. Nikada Te ne}emo zaboraviti. Volimo Te! Tvoji: Azra, Anes, Sabina, Ajdin, Asim, Ajsela, Anesa, Alma, Lejla, Damir i Reza

SLAVOJKI SLAVI ZELENOVI]

od porodice Bu{i}
4486

1258

56

SJE]ANJA I SMRTOVNICE
SJE]ANJE

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE
IN MEMORIAM

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

na mamu i baku

EDHEM (NUSRETA) RUSTEMPA[I]
preselio na ahiret u utorak, 7. augusta 2012, u 75. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. augusta 2012. godine, u 15 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: supruga Jasna, sin [erif, k}erke Alma i Asja, brat Enver, sestre Emina i Enisa, zet Sandi, snaha \ula, unu~ad Fe|a, Adi, Aner, Sara, Lejla i Deni, snahe [evala i Sonja, brati}i Selman, Adnan, Edhem i Ned`ad, brati~ne Selma, Suzana i Maja, sestri} Zaim, sestri~ne Rusmira, Emira, Edina, Enisa i Sebila, porodice Rustempa{i}, Vugi}, ]upovi}, [orlija, Peri}, Rousselle, Zeljkovi}, Topi}, Selmanovi}, Hasanbegovi}, Harris, Raubacher, Smajevi}, Zagorica, Izmirlija, ]ati}, Nikoli}, Hara~i}, Kolo{, te ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u ku}i `alosti u Ulici `rtava fa{izma br. 11/VII.
000

LJILJU ^ILI], ro|. [EGO
9. 8. 2002 - 9. 8. 2012.

9. 8. 2011 - 9. 8. 2012.

MARIJA MACA IVANOVI]

S ljubavlju i po{tovanjem ~uvamo uspomenu na tebe. Tvoje k}erke Margareta, Gabriela i Vera s obiteljima
001A

Sa ljubavlju, po{tovanjem i tugom, tvoje Mi}a i Diana
1247

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ voljeni suprug, tata i dedo

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

OMER (ZULFE) MULAOMEROVI]

ALMASA (NEZIRA) FO^O, ro|. ^ABARAVDI]
preselila na ahiret u utorak, 7. augusta 2012, u 79. godini.

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga
preselio na ahiret u utorak, 7. augusta 2012, u 73. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. augusta 2012. godine, u 17 sati na mezarju Ravne Bakije. O`alo{}eni: supruga Aji{a, sin Faruk, unuk Admir, snaha Sanela, sestre Safija, Rasema, Aida i brat Emir sa porodicama, svastike Fadila, Kimeta i Fatima, bad`e Mehmedalija, Asim i Izudin, te porodice Mulaomerovi}, Fazli}, Trbonja, Mileti}, Sari}, Bu~uk, Had`i}, [ljivo, Burnazovi}, Yektaparast, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu rahmetlije u 17 sati, Ul. Marka Maruli}a 21/XIV. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

HALIMA (HAMDIJE) [EHOVI]
preselila na ahiret u utorak, 7. augusta 2012, u 66. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. augusta 2012. godine, u 17.30 sati na bakijskom mezarju Faleti}i 2. O`alo{}eni: sestre Ferida i Munevera Nerka, sestri}i Abdurahman i Safet sa porodicama, had`i Safija [iljak sa porodicom, amid`i}i, daid`i}i i teti}i, te porodice [ehovi}, Tokalija, Geko, ^erkez, Zahiragi}, Pa{i}, ^engi}, Mirojevi}, Me{anovi}, Imamovi}, Muhovi}, Muhamedovi}, Bajraktarevi}, Hasanbegovi}, Tuki}, Dalipagi}, Idrizovi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 17.30 sati u d`amiji Carina na Vratniku.
000

D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. augusta 2012. godine, poslije ikindija- namaza (16.46 sati) na mezarju Donja Vratnica - Visoko. Prevoz iz Sarajeva obezbije|en ispred Careve d`amije sa polaskom u 15.30 sati, do mezarja i nazad. O`alo{}eni: bra}a Abdurahman sa suprugom Sabirom i djecom Edinom i Sabinom, Nurija sa suprugom Rusmirom i djecom Selmom i Seadom, sestra Fethija sa djecom Ibrahimom i Mirhom, brati}i Haris i Mensur, sestri~ne Evelina i Jasmina, zet Himzo, rodice Habiba i Sadeta, zaova Aj{a sa k}erkom Mirzom, djeveri Ibrahim sa djecom Mirsadom i Mirzahom i Faik sa suprugom Lelom, zaovi}i Esad, D`evad i Sead sa porodicama, prijatelji Fuad, Almasa, Hajra, Hajrija i Zehra sa porodicama, te porodice ^abaravdi}, Fo~o, D`onko, Alibegi}, [ehovi}, Neimarlija, Rahimi}, ]iber, Bajri}, Deli}, Lulo, Brda{evi}, Be}ar i ostala rodbina i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza u d`amiji Donja Vratnica.
000

...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

SEHADA (JUNUZA) HOD@I], ro|. ROV^ANIN
preselila na ahiret u utorak, 7. augusta 2012, u 77. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. augusta 2012. godine, u 14 sati na gradskom mezarju Vlakovo. O`alo{}eni: sinovi Kemal i Mirsad, unuci Jasmin i Admir sa porodicama, snahe Vahida, Arijana i Jasmina, sestra D`emila sa porodicom, bra}a [ahin i Sakib sa porodicama, djeveri [evko, Husno, Hajrudin i Fahrudin sa porodicama, zaove Hidajeta i Sabaheta sa porodicama, te porodice Hod`i}, Rov~anin, Kara~i}, Pa~ariz, Graci}, Br|anovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u stanu merhume u 14 sati, Trg me|unarodnog prijateljstva 8/VII. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

TU@NO SJE]ANJE

na na{u najdra`u

Devetog augusta 2012. navr{ava se osam godina od smrti na{e drage

MARIJA SIMI]
Uvijek je sa nama u na{im mislima i srcima. O`alo{}eni: sestra Desanka Raspudi} sa porodicom i k}erka Vesna Mandi} sa porodicom
4485

LINDA (LUKO) BRAILO - JERLAGI]
9. 8. 2003 - 9. 8. 2012.

Zauvijek s ljubavlju, sestre Aida i Amela, zetovi Damir i Narcis i njeni Bimbo i Alen
4483

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

SJE]ANJA I SMRTOVNICE

57

Devetog augusta 2012. navr{avaju se ~etiri godine otkako nije s nama na{ dragi suprug, otac i djed

ZAJIM MEMI]
S po{tovanjem i ljubavlju, porodica
1257

Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

Devetog avgusta pro{lo je {est neizmjerno tu`nih mjeseci od kada smo se rastali od na{e mnogo voljene supruge i majke

TEMIMA SU]ESKA, ro|. RAMOVI]
preselila na ahiret u ponedjeljak, 6. augusta 2012, u 79. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. augusta 2012. godine, u 14 sati na gradskom groblju Vlakovo. O`alo{}eni: suprug Mustafa sa porodicom, brat Ibrahim, sestra Behija, snaha Mevla, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, djeveri Sulejmen i Amir sa porodicama, te porodice Su}eska, Ramovi}, Hod`i}, Kustura, Kurtali}, Avdi}, Begi}, A{~eri}, Bo{njak, Liguti}, Heleta, Durakovi}, Agi}, Bali}, Rami}, Lo{i}, Harba{, [abanovi}, Poljo, Kahved`i}, ^au{evi}, Dedaji}, Elezovi}, Zimi} i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14 sati u Bakrbabinoj d`amiji (Atmejdan).
000

AN\E SEKE PA]UKA

Trajno }e{ ostati u na{im srcima i mislima. Veliko Ti hvala za Tvoju ljubav i pa`nju. Tvoji: suprug Muhamed Meda~a, sin Jasmin sa porodicom, k}er Amela sa porodicom
4455

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na drage roditelje

KAPID@I]

na na{eg kolegu i prijatelja

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

had`i AKIF (ALIJE) PECAR
preselio na ahiret u utorak, 7. augusta 2012, u 84. godini. D`enaza }e se obaviti u ~etvrtak, 9. augusta 2012. godine, u 14.30 sati na gradskom groblju Bare. O`alo{}eni: sinovi Faris i Haris, k}erka Farizada, unu~ad Muhamed, Ali, Fethija i Muhjudin, zet Muhamed, snahe Habiba i Alma, zet Ejub Ja{arevi} sa porodicom, svastike Bedrija, [efika, Maksuma i Ferida, Behka Jabu~ar sa porodicom, brati}i i brati~ne, sestri}i i sestri~ne, te porodice Pecar, Jabu~ar, Ja{arevi}, A{~i}, Halvad`ija, Gljiva, Goro, Saha~i}, ]atal, Zlatar, Alagi}, Cacan, Gali~i}, Nuhanovi}, Leme{, Mujan, Jamakosmanovi}, Ibri{evi}, kao i ostala mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 14.30 sati u ku}i rahmetlije u Ulici Hambina carina br. 11.
000

9. 8. 1985.

FADIL

ZAHIDA
10. 11. 1997.

RATKA BA[KARADU
9. 8. 2011 - 9. 8. 2012.

S po{tovanjem,

S velikom ljubavlju, ponosom i po{tovanjem, djeca
4470

FK BOSNA SARAJEVO
4242

Danas se navr{ava {est godina od smrti na{e drage i voljene majke, nane, babe, tetke

SJE]ANJE

na na{u dragu prijateljicu

DUDIJE (IBRAHIM-age) SMAILAGI], ro|. BAHTIJAREVI]
9. 8. 2006 - 9. 8. 2012.

9. 8. 2011 - 9. 8. 2012.

MARIJU IVANOVI]

S ljubavlju, porodica
4477

Sa ljubavlju, po{tovanjem i lijepim uspomenama na na{a dugogodi{nja dru`enja. Porodica Sara~evi}: Marija i Sejo sa djecom
4249

58

PREDAH

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Stalo vam je da uskladite razli~ita interesovanja koja postoje me|u saradnicima. Ipak, svako od vas ima prioritete i te{ko pristaje na poslovne ustupke. Potrebna vam je diplomatska nota u obra}anju. Nema potrebe da ponavljate pri~u koja ne ostavlja pozitivan odjek na voljenu osobu. Neko vas kritikuje zbog pona{anja ili mana. U ve~ernjim satima prijat }e vam razli~iti susreti kao poticaj za dobro raspolo`enje. Ukoliko vas privla~e neke tajanstvene situacije, neophodno je da prihvatite i odre|eni stepen poslovnog rizika koji proizlazi iz eksperimentalnih poteza. Realno procijenite mogu}nosti na razli~itim stranama. Susret sa jednom osobom za vas predstavlja emotivno zadovoljstvo i u`itak. Na`alost, taj emotivni vrhunac brzo i{~ezava. Va`no je da sa~uvate prisebnost duha i samokontrolu. Ne mo`ete da predvidite ne~iji odgovor o zadatoj temi ili da uspostavite dobar odnos i komunikaciju sa odre|enim saradnicima. Nema razloga za razmetljivost, postoje problemi koji se ne rje{avaju u prvom poku{aju. Partner uporno i bez obja{njenja ignori{e va{e ideje. Bez obzira na taktiku, ne mo`ete da ostvarite ono {to ste naumili. Prijat }e vam relaksacija i opu{tanje od stresnih situacija. Poku{avate da impresionirate okolinu na razli~ite na~ine. Stalo vam je da privu~ete ne~iju pa`nju i da opravdate ugled. Ipak, stvari koje ~inite vi{e podsje}aju na preuveli~avanje ili na li~nu nesigurnost. Umjesto da razmi{ljate o ne~ijim manama, bolje je da ozbiljnije analizirate pona{anje i gre{ke koje ste napravili. Va`no je da imate jaku motivaciju i dobru volju. Imate dobre ideje o unapre|enju poslovnih ciljeva, ali vam nedostaju pouzdane informacije. Potrebno je da se opredijelite za prakti~no rje{enje i da sa~uvate dobar odnos sa saradnicima. Nemojte donositi ishitrenu odluku. U razgovoru sa bliskom osobom postupite po savjesti, neumjerenost u izra`avanju osje}anja navodi na pogre{no rje{enje. Prijat }e vam vitaminska ishrana i vi{e te~nosti. U susretu sa saradnicima nije na odmet da zatra`ite ne~iju za{titu i dobar savjet. Postoje stvari koje zahtijevaju kreativno razmi{ljanje ili fazu inkubacije. Nema potrebe da ubrzavate neke poslovne situacije. Neko pobu|uje va{e emotivno interesovanje i dobro raspolo`enje. Novi doga|aji vas asociraju na prijatne uspomene. Potrudite se da pobolj{ate koncentraciju. Izbjegavajte pretjerano eksponiranje me|u saradnicima i nemojte pri~ati o stvarima koje predstavljaju potencijalni rizik za va{e poslovnofinansijske interese. Uvijek postoji faktor iznena|enja i mogu}nost promjene, budite promi{ljeni. Skloni ste ~estim promjenama raspolo`enja i djelujete nesigurno pred voljenom osobom. Potrebna vam je ve}a emotivna podr{ka. Usmjerite misli u pozitivnom pravcu. Ukoliko se nalazite u osjetljivoj fazi, prepustite saradnicima da se bave komplikovanijim zadacima koji iziskuju veliki napor. Morate imati dobru procjenu ko mo`e da vas zamijeni u odlu~uju}em trenutku. Poku{avate da pomjerite granicu uva`avanja razli~itih stavova u emotivnom odnosu, ali voljena osoba pokazuje pretjeranu samovolju. Va`no je da akumulirate pozitivnu energiju, opustite se. Potrebna vam je dodatna mjera opreza prilikom poslovnih susreta, izbjegavajte rizik ili kupo-prodajne transakcije. Iskustvo vas opominje da ne treba vjerovati osobi za koju va{i saradnici govore u negativnom kontekstu. Na`alost, ljubav i zadovoljstvo ne idu uvijek u zajedni~koj kombinaciji. Neko zaslu`uje prioritet, sa~uvajte potrebnu notu diskrecije. Va`no je da se relaksirate i odmorite. Ne treba da obra}ate pa`nju na ne~ije komentare. Sve {to ~inite sa pozitivnom tendencijom ostavlja dobar utisak na okolinu. Va`no je da primjenjujete oprobane recepte koji garantuju poslovni uspjeh i li~no zadovoljstvo. Smi{ljate na~in da privu~ete ne~iju emotivnu pa`nju, ali va{a ljubavna taktika prolazi bez odjeka. Budite dovoljno ma{toviti. Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~koj formi. Polo`aj Mjeseca uti~e na va{u emotivnu osjetljivost i na lo{e procjene. Va`no je da napravite listu prioriteta i da prihvatite ne~iji savjet. Uz dodatnu upornost mo`ete da prevazi|ete ograni~enja koja vam postavljaju saradnici. Nema potrebe da odgovarate na ne~iju emotivnu provokaciju ili izazov. Ostanite uzdr`ani, izbjegavajte konfliktne odnose. Po{tedite sebe od napornih situacija, opustite se. Nema potrebe da se povodite za la`nim utiscima ili da vas neko zavarava pogre{nom pri~om o poslovnim mogu}nostima. Ukoliko trpite neuspjeh, promijenite poslovnu poziciju u pravcu koji vi{e odgovara va{em interesovanju i ciljevima. U susretu sa bliskom osobom priu{tite sebi neku omiljenu zabavu ili razli~ite sadr`aje koji potvr|uju va{ dobar ukus. Nema razloga za pretjeranu zabrinutost i napetost.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: epigramatik, pobratimiti, ikra{, nehat, glib, bubalo, rak, nota, iv, ad, dega, oja, fedora, etat, erotomani, nominativ, epos, {arati, ten, midi, rs, or, kaca, vit, parola, srok, itaka, avala, relativitet, ironizirati.

Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” Zorica Pand`i}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb

nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najte`im uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD).

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271

Danas prete`no sun~ano i toplo. Vjetar slab do umjeren, sjeveroisto~ni. Minimalna temperatura od 15 do 26, maksimalna dnevna od 28 do 33, u Hercegovini do 38° C. Narednih dana prete`no sun~ano. Temperatura u blagom padu. U Sarajevu sun~ano. Puha}e slab, sjeveroisto~ni vjetar. Minimalna temperatura 15, maksimalna dnevna 31° C.

Danas promjenljivo obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom osim u zapadnoj Evropi, gdje }e biti suho. Maksimalna temperatura od 12 na sjeveru Evrope do 42° C na jugu Pirinejskog poluostrva. U zapadnom i centralnom dijelu Balkanskog poluostrva prete`no sun~ano, u ostalim predjelima promjenljivo obla~no sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom. Puha}e slab do umjeren sjeverni vjetar. Najtopliji grad bi}e Atina sa maksimalnom temperaturom 39° C.

60

KULTURNI VODI^
^UDESNI SPIDER-MAN
sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

SARAJEVO

IGRA POBJEDNIKA
drama, re`ija: Bennett Miller, uloge: Brad Pitt, Robin Wright, Jonah Hill, Philip Seymour Hoffman, Brent Jennings... po~etak u 14.30 i 17.30 sati.

BANJA LUKA

ART-KU]A SEVDAHA

VITEZ TAME: POVRATAK
stripovski spektakl, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 20.30 sati.

KINA
KRITERION
DOKTRINA [OKA
dokumentarni, prema knjizi Naomi Klein, po~etak u 20.20 sati.

akcioni, avanturisti~ki re`ija: Marc Webb, uloge: Andrew Gar field, Emma Stone, Rhys Evans... po~etak u 12.30, 15.10, 18 i 20.40 sati.

LARIN IZBOR: IZGUBLJENI PRINC

Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

KINA
MULTIPLEKS PALAS
NOBELOV TESTAMENT
triler, drama, re`ija: Peter Flinth, uloge: Malin Crépin, Richard Ulfsäter, Björn Kjellman, Leif Andrée, Kajsa Ernst, Erik Johansson, Felix Engström, Andreas Rothlin-Svensson, Antje Traue... po~etak u 20.15 sati.

LEDENO DOBA 4: ZEMLJA SE TRESE
animirana avantura, re`ija: Steve Martino i Mike Thurmeier, uloge: Ray Romano, John Legiuzamo, Dennis Leary... po~etak u 12.40 i 14.50 sati.

BIHA]

CINEMA CITY
STEP UP 4 (3D)
romansa, plesni, re`ija: Skott Speer, uloge: Kathryn McCormik, Ryan Guzman... po~etak u 12.40 i 14.50 sati.

GALERIJE
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova mladog umjetnika Bojan Stoj~i}, koji je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, odsjek Grafi~ki dizajn. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Raiffeisen banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, za sve posjetioce otvorena je radnim danima u periodu od 8 do 16 sati.

TATIN SIN
komedija, re`ija: Sean Anders, uloge: Adam Sandler, Andy Samberg, Leighton Meester... po~etak u 14, 16.20, 18.40 i 21 sat.

MERIDA HRABRA 3D

KINA
UNA
MEN IN BLACK 3
akcija, komedija, uloge: Will Smith, Tommy Lee Jones, Josh Brolin, Emma Thompson... po~etak u 20.30 sati. avanturisti~ka drama, re`ija: Tomislav Rukavina, uloge: Doris Pin~i}, Ivan Herceg, Filip Juri~i}... po~etak u 15 sati.

MERIDA HRABRA 3D

akcija, avantura, animirani, re`ija: Mark Andrews, Brenda Chapman, Steve Purcell, glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly, Emma Thompson... po~etak u 12.30, 14.30, 16.30, 18.30 i 22 sata.

ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa “Ku}a od kamena”. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

POTPUNO SJE]ANJE
akcija, ZF, triler, re`ija: Len Wiseman, uloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine, Bryan Cranston... po~etak u 15.45, 18, 20.30 i 22.45 sati.

MADAGASCAR 3
avantura, animirani, re`ija: Eric Darnell, Tom McGrath, Conrad Vernon... po~etak u 19.30 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

LEDENO DOBA 4: POMJERANJE KONTINENATA
animirana komedija re`ija: Steve Mar tino, Mike Thurmeier uloge: Nikola \uri~ko, Voja Brajovi}, Goran Jevti}, Ma{a Daki}, Sr|an Mileti}, Isidora Mini} po~etak u 15.45 sati.

ZENICA

MUZEJI
ZEMALJSKI
akcija, avantura, animirani, re`ija: Mark Andrews, Brenda Chapman, Steve Purcell, glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly, Emma Thompson... po~etak u 11, 13.10 i 15.20 sati.

VRISAK IZ DRUGE SOBE

TUZLA

POTPUNO SJE]ANJE
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 15 sati, a nedjeljom od 10 do 14 sati.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
STEP UP 4 (3D)
romansa, plesni, re`ija: Skott Speer, uloge: Kathryn McCormik,Ryan Guzman... po~etak u 16 i 18 sati. triler, horor, re`ija:Pal Sletaune, uloge: Noomi Rapace,Kristoffer Joner,Vetle Qvenlind Werring, po~etak u 22.15 sati.

BO[NJA^KI
Izlo`ba Salima Obrali}a “Po~itelj i zimi i ljeti 1978-2011.”, kao i stalne postavke “U fokusu kolekcije”, Ismet Rizvi} i Mersad Berber, te ostale kolekcije Instituta, otvorene za posjete svakim danom osim nedjelje od 9-16 sati. Najava grupa na telefon: 033/279-800 i na mail: info@bosnjackiinstitut.ba.

NEDODIRLJIVI
komedija, drama, re`ija: Olivier Nakache, Eric Toledano, uloge: Francosi Cluzet, Omar Sy... po~etak u 17, 19 i 21 sat.

STEP UP 4 (3D)

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.

OLIMPIJSKI
akcija, ZF, triler, re`ija: Len Wiseman, uloge: Colin Farrell, Bokeem Woodbine, Bryan Cranston... po~etak u 17.35 i 21.10 sati. Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

romansa, plesni, re`ija: Skott Speer, uloge: Kathryn McCormik,Ryan Guzman... po~etak u 17.45 sati.

MERIDA HRABRA (3D)
akcija, avantura, animirani, re`ija: Mark Andrews, Brenda Chapman, Steve Purcell, glasovi: Kelly Macdonald, Billy Connolly, Emma Thompson... po~etak u 14 sati.

VITEZ TAME: POVRATAK
stripovski spektakl, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 14.30, 17.45 i 21 sat.

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je od u Javuz sultan Selimovom mesd`idu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.

VITEZ TAME: POVRATAK
stripovski spektakl, re`ija: Christopher Nolan, uloge: Christian Bale, Tom Hardy, Anne Hathaway... po~etak u 14.10, 17.20, 20 i 20.50 sati.

SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15

IGRE GLADI
akcija, fantastika, romansa, re`ija: Gary Ross, uloge: Jennifer Lawrence, Liam Hemsworth, Josh Hutcherchson... po~etak u 20.15 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.
SP OR T

TV PROGRAM

61

15.55 BHT1 ODBOJKA (@) Koreja 20.10 FTV ATLETIKA

17.55 BHT1 KO{ARKA (@) Australija 22.20 BHT1 NOGOMET (@) SAD

- SAD - SAD

- Japan

OI LONDON 2012.

SP

OR T

Totalni opoziv
Total Recall,1990.

22.40 MRE@A

AKCIJA

Re`ija: Paul Verhoeven Uloge: Arnold Schwarzenegger, Rachel Ticotin, Sharon Stone, Michael Ironside, Ronny Cox

kada odete na virtualan godi{nji odmor sa sje}anjima na planetu Mars, neo~ekivani slijed doga|aja mo`e vas natjerati da stvarno odete na taj crveni planet… ili je mo`da sve to ipak i dalje virtualna stvarnost... Godina je 2084, svijet je pre`ivio i tre}i svjetski rat… Mars je koloniziran… Bez ikakvog upozorenja, Quaidov svijet se ru{i, te on po~inje sumnjati u sve u {ta je vjerovao i mislio da zna. Kada otkrije da nije ~ovjek koji je mislio da jest, odlazi na Mars suo~iti se sa svojom vlastitom tajnom…

Zeta - Sarajevo
19.55 BHT
NOGOMET: 3. PRETKOLO EVROPSKE LIGE

Elektra
23.30 PINK
Elektra, 2005.

FIL

M

Glava u oblacima
22.35 OBN DRAMA
Re`ija: John Duigan Uloge: Charlize Theron, Penalope Chruz, Stuart Townsend Head In The Clouds, 2004.

FIL

M

AKCIJA

Soko Wismar
13.30 BHT

SE

Re`ija: Rob Bowman

RI

JE

Uloge: Goran Vi{nji}, Jennifer Garner

U blagovaoni, stanari doma za slijepe, postavljaju}i sto za objed, nailaze na be`ivotno tijelo koje visi sa plafona. Rije~ je o Martinu Schmittu, njegovatelju doma. Ubrzo je svima jasno da definitivno nije rije~ o samoubistvu. Da li je Martinova seksualna orijentacija uzrok ubistva?

Jake

Nakon {to je poginula poma`u}i Daredevilu, Elektru Nachios iz mrtvih je uskrsnuo slijepi Stick, stari u~itelj borila~kih vje{tina. Tijekom sljede}ih godina Stick je Elektru pretvorio u izuzetno vje{tog pla}enog ubojicu. No djevojku jo{ progone sje}anja na djetinjstvo i traumati~no otkri}e mrtvog tijela njezine majke. Elektra u susjedstvu svoje ku}e upozna udovca Marka Millera i njegovu k}i Abby. Kad dozna da su upravo njih dvoje njezine nove mete, Elektra shvati da ovaj put ne mo`e izvr{iti zadatak...

Radnja romanti~ne drame odvija se tridesetih godina u Engleskoj, Parizu i [paniji. Gilda Bessé dijeli svoj pari{ki stan s Guyom Malyonom, u~iteljem iz Irske te Miom, izbjeglicom iz [panije. Drugi svjetski rat sve je bli`e, a bezbri`na fotografkinja Gilda u`iva u svom hedonisti~kom pogledu na `ivot. Po~etkom rata dolazi do njihovog razila`enja - Mia i Guy se pridru`uju antifa{isti~kom pokretu. Iako su mislili da se vi{e ne}e vidjeti, sudbina }e se opet poigrati njihovim `ivotima.

01.45 BHT

Honey
12.15 RTRS
Honey, 2003.

FIL

M

Recept za `ivot
00.25 HRT1
Waitress, 2007.

FIL

M

Oplja~kane su ameri~ke savezne rezerve. 300 milijardi dolara je misteriozno nestalo sa dr`avnog ra~una. Sumnja se da iza svega stoji grupa Cyberkriminalaca sa Dumontom na ~elu, biv{im programerom firme Banatech. Kako bi otkrio ko su plja~ka{i, kamo je nestao novac, ali koji su stvarni Dumnontovi ciljevi, jake odlazi na ugovoreni sastanak sa ovom grupom. Predstavit }e se kao niko drugi do... Dumont!

DRAMA
Re`ija: Bille Woodruff Uloge: Jessica Alba, Mekhi Phifer, Lil' Romeo, Joy Bryant

KOMEDIJA
Re`ija: Adrienne Shelly Uloge: Keri Russell, Nathan Fillion, Cheryl Hines, Adrienne Shelly, Jeremy Sisto, Andy Griffith

Ljubav bez granica
17.55 OBN

72. Alfredo preda Evi cijeli zapisnik o istra`ivanju i zaprijeti joj da }e ih tu`iti ministarstvu zdravstva ako ka`e Azul ne{to o njezinoj bolesti. Eva mu odgovori da }e Azul svejedno to uskoro saznati jer ve} pokazuje simptome bolesti. Mauricio ka`e Andrésu da ne `eli da Silvana nastavi posje}ivati Caty. Ka`e da nije mogao sprije~iti da Caty vidi kako joj je ubio majku, a ti bi joj posjeti mogli osvje`iti pam}enje, {to njemu ne odgovara. Lije~nik ka`e Alfredu, Arnaldu i Azul da je pro{lo ve} puno vremena, a Inés se nije probudila iz kome pa moraju odlu~iti ho}e li je isklju~iti s aparata. Emilia im ka`e da je Isabél popila tablete jer je htjela umrijeti pa bi trebali po{tovati njezinu odluku. Andrés ka`e Ceciliji da Leonarda nije mogla podnijeti njihovu vezu pa je oti{la na put...

Honey Danels je lijepa i mlada plesna koreografkinja koja `ivi u Isto~nom Harlemu. Ples je njen `ivot i sve bi dala da uspije. Honey podu~ava hip-hop u lokalnom centru za mlade i trudi se djecu maknuti sa ceste i ~uvati ih od neprilika. Na snimanju jednog videospota dobije priliku postati koreografkinja. No, kada joj mentor, poznati redatelj videospotova Michael Ellis postavi ultimatum - ili }e spavati s njim ili }e joj zatvoriti vrata plesnog biznisa, Honey je na mukama {to napraviti...

Zato~enik ljubavi
01.30 TV1 DRAMA
Re`ija: Ulla Wagner Uloge: Barbara Sukowa, Alexander Khuon Die Entdeckung der Currywurst, 2008.

FIL

Jenna `ivi u gradi}u na jugu Amerike, radi u piteriji u kojoj pe~e izvrsne i originalne pite kojima se gosti dive. Nezadovoljna svojim bra~nim `ivotom i mu`em infantilnih emocija, Jenna bi rado pobjegla, no sav novac koji zaradi mora dati Earlu, tako da mora i dalje trpjeti i kriomice skupljati novac. Jennin san je sudjelovati na pita-natjecanju te osvojiti 25.000 $. Me|utim, Jenna ostane u drugom stanju te ode lije~niku, a tamo je umjesto stare lije~nice do~eka dr. Pomatter. Simpatija je uzajamna...

M

Luda ku}a
22.30 HRT1
Duplex, 2003.

FIL

M

KOMEDIJA
Re`ija: Danny DeVito Uloge: Ben Stiller, Drew Barrymore, Eileen Essel

U posljednjim danima Drugog svjetskog rata, Lena Brücker `ivi sama u svom stanu u Hamburgu gdje radi za dr`avnu agenciju za distribuciju hrane. U dobi od 47, i bez ikakve `udnje za suprugom koji je stacioniran na isto~noj fronti, Lena je uvjerena kako je i `ivot i ljubav zaobilaze. Njen `ivot se dramati~no mijenja kada Lena ponudi uto~i{te Hermannu Bremeru, mladom mornaru na dopustu. Ubrzo, oni postaju ljubavnici, te ulaze u opasnu igru...

Alex i Nancy zaljubljeni su i sretni. Alex je pisac i upravo zavr{ava drugu knjigu, Nancy napreduje u poslu koji voli, ~ak im se posre}i da usred New Yorka na|u prelijepu starinsku ku}u. Ku}u mogu dobiti po ni`oj cijeni zato {to u njoj `ivi stara i dobro}udna gospo|a Connelly. Nancy zadovoljno odlazi na posao, a Alex ostaje kod ku}e kako bi u miru zavr{io rukopis. No, ve} prvi dan simpati~na bakica ima razne potrebe...

62
BHT

TV PROGRAM
07.00 LJOI London 2012: Bugarska - Njema~ka, odbojka, snimak 4. ~etvrtfinala (M) 09.00 Vijesti Ramazanski program 09.05 Munara pod Triglavom, dok. program 09.35 Ramazanski razgovori: Sehija Dedovi} 09.55 Jagodica Bobica, crtana serija 10.25 LJOI London 2012: Hrvatska - Tunis, rukomet, snimak 4. ~etvrtfinala (M) 12.00 Dnevnik 1 12.15 LJOI London 2012: Hrvatska - SAD, vaterpolo, snimak ~etvrtfinala (M)

~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

OSLOBO\ENJE

07.30 Prirodna ba{tina BiH: Vele` 08.00 BHT vijesti 08.15 Soko Wismar, igrana serija, 113/117 (r) Program za djecu i mlade 09.05 Termiti, animirani film 09.10 BHT slagalica 09.40 Robot Robi, animirana serija 09.50 Pospani Popaj, animirani film 10.00 BHT vijesti 10.15 Izgubljena ~ast, igrana serija, 13/77 11.00 Retrovizor, muzi~ki program 12.00 BHT vijesti 12.15 Putevi zdravlja, magazin 12.45 BH gastro kutak, kulinarski show (r) 13.15 Muzi~ki program 13.30 Soko Wismar, igrana serija, 114/117 14.15 BHT vijesti Program za djecu i mlade 14.30 Frenderi u saobra}aju, animirana serija 14.40 TV enciklopedija 14.50 BHT slagalica 15.15 Lov na patke, animirani film 15.30 Bar kod, potro{a~ki magazin 15.55 OI London 2012: Odbojka (@): Koreja SAD, polufinale, prijenos 17.30 Beat TV 17.55 OI London 2012: Ko{arka (@): Australija - SAD, polufinale, prijenos BHT vijesti (u pauzi utakmice) - Business News 19.55 Nogomet: 3. pretkolo Evropske lige: Zeta Sarajevo, 2. utakmica, prijenos 22.00 BHT vijesti 22.15 Business News 22.20 OI London 2012: Nogomet (@): SAD Japan, finale, snimak 00.00 Ko{arka (M): Evropsko juniorsko prvenstvo: Bosna i Hercegovina - Belgija, snimak 01.45 Jake, igrana serija

FTV

06.01 06.30 07.00 07.06 09.00 09.10

RTRS

10.05 10.35 11.00 11.30 12.00 12.10 12.15

Muzi~ki program Info kanal Vijesti %utarnji program Vijesti Prikrivanje dokaza o NLO, dokumentarni program U no}noj ba{ti, program za djecu Pri~e Nid`e cvr~ka, program za djecu (r) Ognji{ta, dokumentarni program (r) Tamo daleko, putopisni serijal (r) Dnevnik 1 Vremenska prognoza Honey, film

06.10 Zakon ljubavi, serija, 88/187 07.00 Najava programa 07.05 Ukradeni `ivoti, serija, 109/134 (r) 08.00 Vijesti 08.05 Bonanza: Obe}anja, western serija 09.00 Vijesti 09.05 Strasti i intrige, serija, 117/134 (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, serija, 76/92 (r) 11.00 Junska no}, serija, 25/103 (r) 12.00 Vijesti plus 12.15 Ekstremni sportovi, sportski serijal, 13/15 13.00 Vijesti

TV1

06.00 06.45 07.30 07.45 08.00 08.20 09.00 09.13 09.30 09.40 09.55 10.20 10.45 11.05 11.30 11.45

HAYAT

Bandini, serija, 93. ep. Slijepa ljubav, 128. ep. TV izlog Sasuke ninja ratnici, show Timmy, crtani film Graditelj Bob, crtani film Bumba, crtani film Nodi, crtani film, 21. ep. Moji d`epni ljubimci, crtani film, 28. ep. Garfield, crtani film Lijeni grad, crtani film Bakugan, crtani film Dragon ball Z, crtani film Winx, crtani film, 59. ep. TV Izlog Vijesti

06.00 Moje srce kuca za Lolu, serija (r) 07.00 Seljaci, serija 08.35 Akademija debelih, reality emisija (r) 09.20 Ljubav, navika, panika, serija 10.00 Obi~ni ljudi, serija 11.00 Info top, informativni program 11.05 Vremenska prognoza 11.10 Grand parada, muzi~ki show (r) 12.45 Brze pare, kviz 14.00 Kukavica, serija (r)

PINK

06.20 Hairy Scary, crtani film 06.35 Atomska Betty, crtani film 07.00 Oggy i `ohari, crtani film 07.25 Roni Olly roni, crtani film 07.40 An|eli i prijatelji, crtani film 07.55 Dibidogs, crtani film 08.20 Roni Olly roni, crtani film 08.35 Gerald McBoing, crtani film 08.50 Ja sam tvoja sudbina, indijska serija 09.40 Na{a mala klinika, humoristi~na serija 10.30 Bilo jednom u Turskoj, turska serija

OBN

Jagodica Bobica

09.55

Mu}ke
14.00 15.00 15.10 16.00 16.30 17.00 18.05 18.55 19.30 20.25 22.05

18.05

Ekstremni sportovi

Ispuni mi `elju

12.15

21.00

Paparazzo lov

21.30

Najbr`i igra~

12.05

13.45 Jagodica Bobica, crtana saerija 14.15 Villa Maria, serija 15.10 Vijesti 15.20 LJOI London 2012: Brazil - Argentina, ko{arka, snimak 3. ~etvrtfinala (M) 17.00 Federacija danas 17.30 LJOI London 2012: Atletika, snimak finala 19.05 Mala princeza, crtana serija 19.15 Vrijeme iftara Stanje na putevima Finansijske novosti 19.30 Dnevnik 2 20.10 LJOI London 2012: Atletika, uklju~enje u prijenos finala 22.50 Dnevnik 3 Finansijske novosti Stanje na putevima 23.10 LJOI London 2012: Rukomet, snimak 2. polufinala /`/ 00.40 Villa Maria, igrana serija 160. epizoda 01.20 Dnevnik 3 (r) 01.50 Pregled programa

23.30 00.15 01.05 02.35 03.00

03.50 04.20 05.15

Larin izbor, serija Vijesti Larin izbor, serija Reporta`a Srpska danas OI London 2012., pregled Mu}ke, serija Iz h u h, serija Dnevnik 2 OI London 2012., direktan prenos 52. Sabor truba~a u Gu~i koncert 100 truba, uklju~enje u direktan prenos Posrednik, serija Stjuardese, serija Honey, film (r) Dnevnik 2 (r) Prikrivanje dokaza o NLO, dokumentarni program (r) Muzi~ki program Stjuardese, serija (r) Posrednik, serija (r)

13.05 Bonanza: Obe}anja, western serija 14.00 Vijesti 14.05 Ukradeni `ivoti, serija, 110/134 15.00 Vijesti 15.05 Eliza, serija, 27/68 16.00 Strasti i intrige, serija, 118/134 17.00 Vijesti plus 17.15 Kinali kar, serija, 77/92 18.15 Najava Dnevnika 19:00 18.16 Doktor Martin, serija, 39/46 19.00 Dnevnik TV1 20.05 Junska no}, serija, 26/103 21.05 Eliza, serija, 28/68 22.00 Vijesti plus 22.10 Doktor Martin, serija, 39/46 22.40 Totalni opoziv, igrani film 00.30 Dnevnik TV1 (r) 01.30 Zato~enik ljubavi, igrani film 03.00 No}ni program

11.59 Biometeorolo{ka prognoza 12.00 Slijepa ljubav, 128. ep. 13.00 Bandini, serija, 93. ep. 14.00 Stvari koje bi trebale znati, 3. ep. 15.00 TV Izlog 16.00 Sasuke ninja ratnici, TV show 16.30 Slijepa ljubav, 129. ep. 17.30 U`areni asfalt, zabavni program 18.50 Ramazanski program - najava, kola`ni program 19.00 Vijesti u 7 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.50 Ramazanski program 21.00 Ispuni mi `elju 22.20 Bandini, serija, 94. ep. 23.20 10, 5, igrani film, 2. dio 01.30 Astro Num Caffe, u`ivo Reprizni program Hayat TV-a 03.20 Ramazanski program - po~etak posta

14.45 Moje srce kuca za Lolu, serija 15.50 Info top, informativni program 16.10 Akademija debelih, direktno uklju~enje u show 17.00 Mala nevjesta, serija (r) 17.50 Info top, centralne vijesti 18.17 Vremenska prognoza 18.30 City Exclusive, zabavna show biz emisija 19.00 Kursad`ije, humoristi~ki serijal 19.50 Kukavica, serija 20.40 Akademija debelih, pregled dana 21.30 Paparazzo lov, reality emisija 23.30 Elektra, ameri~ki film 01.30 City Exclusive, zabavna showbiz emisija (r) 02.00 Gold Express, muzi~ka emisija (r)

11.55 OBN Info, info-program 12.05 Najbr`i igra~, kviz 12.55 Princ iz Bell Aira, humoristi~na serija 14.05 Top shop 14.30 Ljubav-vjera-nada, turska serija 15.55 Odba~ena, indijska serija 16.55 Dejana: U porni}u glumim i glumi}u, talk show 17.55 Ljubav bez granica, serija 18.50 OBN Info, info-program 19.10 OBN Sport, sportski program 19.20 In Magazin, showbiz magazin 20.00 Ru`a vjetrova, doma}a serija 21.00 Balkanske prevare 21.30 Odba~ena, indijska serija 22.30 Vox Populi 22.35 Glava u oblacima, film 00.30 Zodijak 02.30 OBN Info, info-program

Izgubljena ~ast
10.15 BHT
Kada je oti{ao do Galipovog prijatelja koji je novope~enim mladencima obe}ao pomo} i smje{taj u velikome gradu, Kerim saznaje tragi~nu vijest o svom majstoru. Vural se ne prestaje opijati, jer ga mu~i savjest i izlu|uju Fatmagulini krici koji neprestano odjekuju u njegovoj glavi. Svjestan opasnosti i neprijatnosti koju bi Vuralova gri`nja savjesti mogla izazvati, Erdoan ga odlu~uje dr`ati na oku. Prate}i Vurala, otkriva da njegov amid`a ima ljubavnu aferu.

SE

RI

JA

TV SA

07.00 Sarajevsko jutro 10.00 Gladijatorska akademija (r) 10.25 Med i djetelina 10.50 Dobiti bebu uprkos lo{im izgledima, (r) 11.40 Bu`im (r) 12.00 Sevdah (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Gospodjica @i`i, film 15.00 Yusuf, (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Mo`emo li vjerovati nauci 17.00 Ljetne ljubavi 17.26 Non-stop, 18.15 Tarih 18.30 Dnevnik TVSA-vremenska prognoza 19.00 Gladijatorska akademija 19.30 Ramazanski program 20.30 ^uvari tradicije, 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Yusuf, 21.50 Dokumentarni program 23.00 Voice of America 23.30 Dobiti bebu uprkos lo{im izgledima, 00.20 Dnevnik TVSA (r)

TV TK

09.05 Strasti i intrige, serija (r) 10.05 Kinali Kar, serija 11.00 Junska no}, serija (r) 11.55 TV kalendar: Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.15 Glas Amerike 12.45 Pe~at u vremenu, dok. program 13.15 Bojno polje, strani dok. program 14.00 Ljetopis 15.00 Dje~ije popodne, program za djecu 16.00 Dnevnik 1 16.15 Ljeto na dlanu, otvoreni program 17.15 Kinali Kar, serija 18.15 TV reporta`a 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 ^ekaju}i kandilje, ramazanski program 20.50 Vremenska prognoza 21.00 Lavirint 22.00 Zelena trava, serija 22.30 Vijesti 22.35 Anabela Basalo: @ena sa gre{kom 22.40 Totalni opoziv, film

MRE@A

08.05 Bonanza: Obe}anja, western serija 09.05 Strasti i intrige, serija, 117/134 (r) 10.05 Kinali kar, serija, 76/92 (r) 11.00 Junska no}, serija, 25/103 (r) 16.00 Strasti i intrige, serija, 118/134 17.15 Kinali kar, serija, 77/92 20.05 Junska no}, serija, 26/103 22.40 Totalni opoziv / Total Recall, igrani film

TV MOSTAR

08.05 Bonanza: Obe}anja, western serija 09.05 Strasti i intrige, serija, 117/134 (r) 10.05 Kinali kar, serija, 76/92 (r) 11.00 Junska no}, serija, 25/103 (r) 16.00 Strasti i intrige, serija, 118/134 17.15 Kinali kar, serija, 77/92 20.05 Junska no}, serija, 26/103 22.40 Totalni opoziv / Total Recall, igrani film

TV ZENICA

08.00 Bonanza, serija 09.00 Jutarnje vijesti Radio Zenice 09.05 Zenica danas (r) 09.30 Glas Amerike (r) 10.00 Igrana serija 11.00 Igrana serija 12.00Iz dana u dan 12.05 Igrana serija 13.00 Vijesti 13.05 Selu u pohode (r) 14.00 Iz dana u dan 14.05 Muzi~ki spotovi (gledajte) 14.30 Autoshop (r) 15.00 Vijesti 15.05 Igrana serija 16.00 Zdrava TV: Kuhinja (r) 16.30 Dokumnetarni program (r) 17.00 Iz dana u dan 17.15 Patnja, serija (r) 18.17 Dje~iji program 19.00 Zenica danas 20.00 Ramazanski program 21.00 Junska no}, serija 22.40 Totalni opoziv, film

TV KAKANJ

10.00 Vjersko predavanje 10.30 Uljep{aj svoj `ivot 11.30 Hazreti Merjerm, serija 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Tajna pe}ine An|elos, serija 13.00 Peta dimenzija, serija 14.00 TV Mukabela 15.00 Hazreti Merjem, serija 15.30 Svako mo`e kuhati 16.00 Jusuf a.s., serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Veliki susret, serija 18.30 Mala d`amija u Preriji, serija 19.00 Bra~a Koale 19.30 Mubarek Ramazan 20.30 Vijesti IC 21.00 Mala d`amija u Preriji, serija 21.25 Veliki susret, serija 23.00 Glas Amerike 23.30 Vijesti TV Sahar 00.00 Vijesti IC (r) 00.15 Jusuf a.s., serija 01.00 Mala d`amija u Preriji, serija

TV VOGO[]A

08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 Evo srcu mom radosti (r) 09.15 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 12.00 Info blok 14.00 Evo srcu mom radosti (r) 14.45 Magazin Plus, Viso~ka hronika (r) 15.30 Razgoli}ena nauka, dok. serijal (r) 16.30 Majstori kuhinje 17.00 Serijski program 17.30 Putopisi 18.00 Vogo{}anska hronika 18.30 SMS Music 19.30 Ramazanski program 21.30 Hronika Jablanice 22.00 Istina, emisija o povratku 22.30 Vogo{}anska hronika (r) 23.00 Glas Amerike 23.30 I.R.I.B.

TV USK

08.05 Bonanza, western serija 09.05 Strasti i intrige (r) 10.00 Vijesti 10.05 Kinali kar, serija 11.00 Junska no}, serija 12.00 Vijesti 12.09 Ljeto u podne, revijalni program 14.30 Vijesti 14.35 TV atelje (r) 15.00 TV liberty (r) 15.30 Kultura (r) 16.00 Strasti i intrige, serija 17.16 Kinali kar, serija (r) 18.15 Opstanak 18.50 Pri~e sa Une 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 19.50 Ramazanski program 21.05 Poduzetnik 21.35 Turisti~ki putokaz 22.20 Dnevnik 2 22.40 Igrani film

TV SLON

16.40 Virtual-road magazin, magazin o automobilizmu 17.20 Meridijanima, dokumentarni program 18.00 Crno i bijelo 18.20 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 18.25 Apeli za pomo}... 18.35 “Vje`bajmo zajedno”, sportsko rekreativni program 19.00 Kviz Extra 19.15 Sanjalica, program za djecu 19.20 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 19.33 Apeli za pomo}... 19.48 Pred iftar, vjerski program 19.45 Ko zna, zna, zabavno obrazovni program 21.20 SMS centrala, muzi~ki program 22.05 Extra DJ, muzi~ka emisija za mlade 22.55 Apeli za pomo}... 23.00 Slon extra Info 23.25 Pregled programa za sutra

TV BN

07.00 Dnevnik 3 (r) 07.30 Slu~ajni partneri (r) 08.30 Igrana serija 10.00 Novosti 10.05 Film 12.00 Novosti u podne 12.15 Letnja promenada (r) 14.00 Novosti 14.05 film (r) 16.00 Dnevnik 1 16.20 Ru`a vjetrova, serija (r) 17.00 Neko te posmatra, serija (r) 18.00 Danas u Srpskoj 18.45 Ru`a vjetrova, serija 19.30 Dnevnik 2 20.05 Igrana serija 21.00 Dokumentarni film 22.30 Dnevnik 3 23.00 Neko te posmatra, serija 23.45 Su|enje u Nirnbergu 2.dio, film 01.30 Zvjezdano nebo

TV ATV

09.00 Bumba 09.05 Nodi 09.20 Moji d`epni ljubimci 09.35 Garfield 09.50 Lijeni grad 10.15 Bakugan 10.40 Dragon ball Z 11.05 Winx 12.10 Slijepa Ljubav, igrana serija, 128.epizoda 13.00 Bandini, igrana serija, 93.epizoda 14.00 Stvari koje bi trebali znati, 3.epizoda 16.01 Sasuke, ninja ratnici 16.30 Slijepa ljubav, igrana serija, 129.epizoda 22.20 Bandini, igrana serija 94. epizoda 23.20 10,5, film 2.dio

OSLOBO\ENJE ~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.
07.00 Dobro jutro, Hrvatska 09.01 ZABA - 90 sekundi (r) 09.07 Dome, slatki dome humoristi~na serija (r) 09.43 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.12 Zavolite svoj dom 1, dokumentarna serija 11.01 Ekspedicija tigar, dok. serija (r) 12.00 Dnevnik 12.10 Sport 12.12 Vrijeme 12.18 TV kalendar (r) 12.33 Mo} sudbine, serija 13.18 Mali Bigfoot 2: Putovanje ku}i, ameri~ki film (r) 14.47 Fotografija u Hrvatskoj (r) 15.00 Vijesti uz hrvatski znakovni jezik 15.09 Vrijeme sutra 15.11 Dubine: Ponori, dokumentarna serija 15.43 Svijet oko nas: Srne, dokumentarni film (r) 16.15 Ponos Ratkajevih, serija (r) 17.00 Vijesti 17.20 HAK - Promet info 17.23 Hrvatska u`ivo 17.58 Va{e more, na{e more - dok. film (r) 18.23 Loza, serija (r) 19.09 Navrh jezika 19.12 20pet, kviz 19.30 Dnevnik 19.59 Sport 20.05 Vrijeme 20.07 ZABA - 90 sekundi 20.09 Kratki susreti 20.37 Crno-bijeli svijet, dokumentarni film (r) 21.09 Stipe u gostima 4, humoristi~na serija (r) 21.43 Dnevnik 3 22.03 Sport 22.06 Vrijeme sutra 22.08 News 22.14 Vijesti iz kulture 22.30 Luda ku}a, ameri~ki film (r) 00.02 Seks i grad 3, humoristi~na serija 00.25 Ljubavni filmovi: Recept za `ivot, ameri~ki film (r) 02.09 Mali Bigfoot 2: Putovanje ku}i, ameri~ki film (r) 03.38 Skica za portret (r)

TV PROGRAM
05.50 Neustra{ivi Scooby-doo, crtana serija 06.15 Super Loonatics, crtana serija 06.40 Kad li{}e pada, serija (r) 07.40 TV izlog 07.55 Strasti Orijenta, serija (r) 10.00 TV izlog 10.15 Walker, teksa{ki rend`er, serija (r) 12.05 Zauvijek susjedi, serija (r) 13.20 IN magazin (r) 14.05 Walker, teksa{ki rend`er, serija 15.50 Zauvijek susjedi, serija 17.00 Vijesti Nove TV 17.25 IN magazin 18.05 Kad li{}e pada, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Strasti Orijenta, serija 22.00 Ve~ernje vijesti 22.20 Najsla|e stvorenje, film 23.55 Magazin MMA Lige 00.20 Divlja igra 2, igrani film (r) 02.00 Odbrojavanje, serija 03.15 Ezo TV, tarot show 04.15 Dnevnik Nove TV (r)

63
SE RI JA

HRT1

11.15 OI London 2012.: Engleski doru~ak, emisija 11.30 OI London 2012.: Taekwondo do 57 kg - kvalifikacije, prijenos 12.00 OI London 2012.: Odbojka na pijesku finale, snimka 12.45 OI London 2012.: Odbojka ~etvrtfinale, snimka 14.00 OI London 2012.: Jedrenje Klasa 470 plov za medalje, prijenos 15.00 OI London 2012.: Kajak na mirnim vodama - finale, snimka ILI odbojka na pijesku, snimka finala 16.00 OI London 2012.: Taekwondo do 57 kg - ~etvrtfinale, prijenos 16.30 OI London 2012.: Odbojka - polufinale, uklju~enje u prijenos 17.40 OI London 2012.: Vrijeme za ~aj, emisija 17.50 OI London 2012.: Rukomet polufinale, prijenos 18.45 Nogomet: Europska liga, 3. pretkolo: Slaven Belupo Athletic B, 1. poluvrijeme 19.41 Fotografija u Hrvatskoj (r) 19.50 Nogomet: Europska liga, 3. pretkolo: Slaven Belupo Athletic B, 2. poluvrijeme OI London 2012.: Taekwondo do 57 kg - polufinale, snimka OI London 2012.: Atletika - finala OI London 2012.: Daljinsko plivanje 10 km, snimka 20.45 Nogomet: Europska liga, 3. pretkolo: Inter - Hajduk, 1. poluvrijeme 21.36 Fotografija u Hrvatskoj (r) 21.45 Nogomet: Europska liga, 3. pretkolo: Inter - Hajduk, 2. poluvrijeme 22.40 OI London 2012.: Olimpijski meridijan, emisija 22.45 OI London 2012.: Ko{arka - polufinale, uklju~enje u 2. poluvrijeme

HRT2

NOVA

08.30 Kontekst, talk-show 09.00 Za stolom sa teroristima Terorizam u raju, dok. program, (r) 09.30 Moj `ivot, (r) 10.00 @ene ratnici, I dio (r) 10.30 @ene ratnici, II dio (r) 11.00 Kontekst, talk-show 11.30 AJE program 14.30 Usudi se i probaj Palermo, (r) 15.00 Kontekst, talk-show 15.30 Upoznajte predsjednika Janeza Drnov{eka, dok. program, (r) 16.00 Vijesti 17.00 Poznavali smo Sadata, (r) 17.30 Kontekst, talk-show 18.00 Vijesti 19.05 @ene ratnici, I dio, (r) 19.30 @ene ratnici, II dio, (r) 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 Kontekst, talk-show 22.00 Vijesti 23.05 Kontekst, talk-show 23.30 Moj `ivot, (r) 00.00 AJE Vijesti 00.30 Kontekst, talk-show 01.00 Hladni mir - Bez i~ije pomo}i, (r)

AL-JAZEERA B.

09.50 Vijesti 09.55 Kanjon Nevidio, reporta`a 3 (r) 10.30 Moja lijepa Srbija, reporta`a 11.05 Vjerski, kviz (r) 11.30 Dokument-o, Evropo, (r) 12.00 Dnevnik 12.30 [kolski program (r) 13.00 Ttrezor 14.00 Trend setter, (r) 14.45 Takmi~enje elektrotehni~kih {kola, (r) 15.15 Ovo je Srbija 16.00 Sre}ni ljudi, serija (r) 17.00 Dnevnik RT Vojvodina 17.20 [ta radite, bre, info 17.45 Beogradska hronika 18.25 Razglednica, dok. program 19.00 Vjerski, kviz (r) 19.30 Dnevnik 20.05 Sre}ni ljudi, serija (r) 21.00 [esti krug, sportski program 21.35 Kanbera, program za dijasporu 22.15 [alitrena pe}ina, sportski program 22.30 @ivot i standardi, dok. program 23.15 Oko, info 23.45 Dnevnik

RTS

06.30 09.00 09.05 10.00 10.15 10.30 11.00 11.05 13.05 13.35 14.00 14.05 15.10 15.30 15.45 16.00 16.30

RTCG

17.00 17.20 17.45 18.55 19.30 20.00 20.30 21.30 22.00 22.30 23.30 00.00

Jutarnji program Vijesti Dokumentarni serijal Dnevnik Muzika Znam da zna{, kviz (r) Vijesti Vi{e od ljeta (r) [krinja: Ribarstvo u Budvi Muzika Vijesti Sat TV Lajmet Dnevnik 1 Sat TV Muzika Poetika Montenegrina: Ratko Vujo{evi} Natura viva: Ostrvo srebrnog galeba Muzika Vi{e od ljeta Znam da zna{, kviz Dnevnik 2 Pro~itaj me: Melina Kameri} Vi{e od ljeta Argument: Dnevnik 3 Vi{e od ljeta Pro~itaj me: Melina Kameri} 614/06 Muzika

Junska no}

20.05 TV1/MRE@A

26. Havin opra{ta ocu i priznaje da ga je vrijeme provedeno u zatvoru promijenilo. Havin o~ekuje Baranov poziv. Basri bje`i od ku}e sa Vedom, Zuhre je o~ajna. Kumru napu{ta bolnicu. Baran ne}e da nastavi `ivot bez svoje djece i odlazi kod Duygu koja ga odbija. Baran se povla~i u ku}u i prekida komunikaciju sa porodicom. Duygu `eli razvod. Uz novog kuhara posao u restoranu napreduje. Zuhre i dalje ne}e da razgovara sa Basrijem.

Jake

SE

RI

01.45 BHT

JA

Oplja~kane su ameri~ke savezne rezerve. 300 milijardi dolara je misteriozno nestalo sa dr`avnog ra~una. Sumnja se da iza svega stoji grupa Cyber-kriminalaca sa Dumontom na ~elu, biv{im programerom firme Banatech. Kako bi otkrio ko su plja~ka{i, kamo je nestao novac, ali koji su stvarni Dumnontovi ciljevi, jake odlazi na ugovoreni sastanak sa ovom grupom. Predstavit }e se kao niko drugi do... Dumont!

08.30 Atletika 10.30 Kajak/kanu, u`ivo 13.00 Skokovi u vodu (@), 10m sinhro 14.00 Multisport, live 17.00 Odbojka, live - (@), polufinale 18.00 Rukomet (@), polufinale

EUROSPORT

06.00 Biciklizam, Eneco Tour 07.30 Watts 08.00 Biciklizam, Eneco Tour 09.30 Fudbal, Nabisco Cup Japan, ~etvrtfinale 10.30 Tenis, WTA Montreal 13.00 Biciklizam, Eneco Tour 14.30 Biciklizam, Eneco Tour, u`ivo

EUROSPORT 2

06.00 Barca TV: PSG Barcelona 09.30 Ko{arka: Italy Croatia 11.15 Kvalifikacije Champions League: Dudelange Maribor 13.00 ATP Masters Toronto 14.45 Fudbal: Manchester United Barcelona

SPORT KLUB

09.00 Fudbal, Francuska 11.00 Fudbal, [panija 13.00 Fudbal, Italija 15.00 Fudbal MLS 17.00 Uefa Euro Golden Moments 18.00 Ko{arka, Turnir Beograd: Za 3. mjesto prenos

ARENASPORT 1

DISCOVERY

06.00 Peta brzina 06.25 Prljavi poslovi 07.15 Opasan lov 08.10 Strastveni ribolovci 09.05 Razotkrivanje mitova 10.00 Kako to rade? 10.30 U djeli}u sekunde 10.55 Pre`ivljavanje 11.50 Trgovci automobilima - 2 epizode 12.45 Automobili 13.40 Ameri~ki ~operi 14.35 Prljavi poslovi 15.30 Razotkrivanje mitova 16.25 Opasan lov 17.20 Strastveni ribolovci 18.15 ^udovi{ta iz rijeke 19.10 Kako se pravi? 19.40 Kako to rade? 20.05 Majstori za oru`je 21.00 Ni{ta li~no 21.55 Ameri~ki ~operi 22.50 Ameri~ke drvosje~e 23.45 Obnova Njujorka: Obrisi oblakodera II

N. GEOGRAPHIC

08.55 Te{ka vremena 09.50 [apta~ psima 10.45 Sekunde do katastrofe 11.40 Istra`ivanje planete Zemlje 12.35 Avionske nesre}e 13.30 [apta~ psima 14.25 Sekunde do katastrofe 15.20 Tajne krsta: Su|enje vitezovima templarima 16.15 Megastrukture 17.10 [apta~ psima 18.05 Megastrukture 19.00 Najve}e katastrofe 19.55 Najstro`i ameri~ki zatvori 21.00 Najve}e katastrofe 21.55 Najstro`i ameri~ki zatvori 22.50 ]orkirani u inostranstvu 23.45 Najve}e katastrofe

Ko{arka
23.15 Ko{arka, live - (@), polufinale 00.15 Skokovi u vodu (@), 10m sinhro 01.15 Fudbal (@), finale 02.30 Atletika 03.00 Kajak/kanu 04.00 Skokovi u vodu - (M), 3m

23.15

Tenis

16.30

Fudbal
16.30 SK Tenis Studio, direktno 17.00 ATP Masters Toronto osminafinala, direktno 03.00 Kvalifikacije Europa League: Mura Arsenal Kyiv 05.00 Pregled argentinske lige

Poker
14.45
20.30 Ko{arka, Turnir Beograd: Finale prenos 22.30 Olympic Series: Episode 18 Poker Big Game 5 02.00 Fudbal, Brazilska Liga prenos

22.30

16.30 Tenis, WTA Montreal 18.00 Tenis, WTA Montreal, u`ivo 22.00 Biciklizam, Eneco Tour 00.00 Tenis, WTA Montreal, u`ivo 02.00 Biciklizam, Eneco Tour 03.00 Watts 04.30 Superkombat

12.00 Bejzbol Mlb: Atlanta Philadelphia 14.30 Olympic Series: Episode 15 15.00 Olympic Series: Episode 16 15.30 Racing Trough Time Ep. 22 16.30 Rukomet Seha Liga: Best Off Metaloplastiaka Borac 18.00 Atletika Diamond Liga: Monaco 20.00 Ragbi Six Nations: Francuska - Engleska 22.00 Ufc: Silva - Okami 00.00 Hokej NHL: Season Review Phoenix - Los Angeles 02.00 Motosport Mundial: Magazin 02.30 Olympic Series: Episode 13 03.00 Olympic Series: Episode 14 03.30 ESPN Documentary: The Band That Wouldn’t Die

ARENASPORT 2

VIASAT HISTORY

08.00 Tajni rat 09.00 Genije dizajna 10.00 Istorija ameri~kih indijanaca: D`eronimo 11.30 @ivotinje koje su u{le u istoriju 12.00 Viktorijanska apoteka 13.00 Zavo|enje u gradu: Kako je nastao {oping 14.00 Impresionisti 15.00 Tajm tim godina X 16.00 Genije dizajna 17.00 Tragovima Tintina 18.00 Viktorijanska apoteka 19.00 Srednji vijek 20.00 Istok-Zapad: Putovanja iz sredi{ta Zemlje 21.00 Vu~ice 22.00 Tajni rat 23.00 Tragovima Tintina 00.00 Pri~a o poljoprivredi: Blato, znoj i traktori 01.00 Putovanje u svijet tetova`a

ANIMAL PLANET

09.05 Ratovi insekata 10.00 Spa{avanje divljih `ivotinja 10.25 Ostrvo orangutana 10.55 Policija za `ivotinje 11.50 Bjekstvo u raj za {impanze, 2 epizode 12.45 Policija za `ivotinje 13.40 Ratovi insekata 14.30 Pavijani sa Bilom Bejlijem 15.00 Dik i Dom u svijetu `ivotinja 15.30 Pandamonijum 16.25 Nevaljali ljubimci 17.20 Sve o ma~kama 18.15 Spa{avanje divljih `ivotinja 18.40 Ostrvo orangutana 19.10 @ivot majmuna 19.35 @ivotinjska boji{ta 20.05 Ratovi insekata 21.00 Avanture Ostina Stivensa 21.55 Donald [ulc, stru~njak za otrove 22.50 Policija za `ivotinje 23.45 Pre`ivio sam

UNIVERSAL

06.20 Dijagnoza ubistvo 07.20 Voker, teksa{ki rend`er 08.20 Red i zakon 09.20 Ubistva u Midsameru 11.20 Voker, teksa{ki rend`er 12.20 Urgentni centar 13.20 Kraljevski bolesnici 14.20 Voker, teksa{ki rend`er 15.20 Monk 16.20 Ubistva u Midsameru 18.20 Dijagnoza ubistvo 19.20 Monk 20.20 Kraljevski bolesnici 21.20 Igra 23.50 @ivi jedanput, umri dvaput 01.40 Medijum 02.30 Urgentni centar 03.20 Red i zakon 04.15 Doma}ice iz okruga Orind`

TV1000

06.00 Djeca, igrani film 08.00 O`enio sam ubicu, igrani film 10.00 Mnogo buke ni oko ~ega, igrani film 12.00 @rtve rata, igrani film 14.00 Sokolovi, igrani film 16.00 Loh Nes, igrani film 18.00 Bat 21, igrani film 20.00 Mra~na polovina, igrani film 22.00 @ena pod ucjenom, igrani film 00.00 Vru}e i seksi, igrani film 02.00 Nevaljale `enske, igrani film

FOX LIFE

11.00 Vill i Grejs, serija 11.20 Da draga, serija 11.50 Da draga, serija 12.20 O~ajne doma}ice, serija 13.10 Jednom davno, serija 14.10 Ru`na Beti, serija 15.05 Uvod u anatomiju, serija 16.00 Da draga, serija 16.30 Da draga, serija 16.50 Rokerka Rita, reality show 17.20 Rokerka Rita, reality show 17.40 Kugar Taun, serija 18.05 Prva petorka, serija 18.30 Vill i Grejs, serija 18.55 Uvod u anatomiju, serija 20.00 O~ajne doma}ice, serija 20.55 Jednom davno, serija 21.30 Ru`na Beti, serija 23.00 [apat duhova, serija 23.50 Prva petorka, serija

FOX CRIME

10.55 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 11.40 Pariski forenzi~ari, serija 12.30 Frikovi, serija 13.20 Frikovi, serija 14.10 Detektiv na Floridi, serija 15.00 Ubistvo sa pogledom, serija 15.50 Ne~ujno, serija 16.40 Luter, serija 17.30 Pariski forenzi~ari, serija 18.20 Monk, serija 19.10 Imitator, serija 20.00 Red i zakon: Zlo~ina~ke namjere, serija 20.55 Kraljevi bjekstva, serija 21.45 Zlo~ina~ki umovi, serija 22.35 Luter, serija 23.25 Lavirint zlo~ina, serija 00.15 Ne~ujno, serija 01.05 Imitator, serija 01.50 Pariski forenzi~ari, serija 02.35 Lavirint zlo~ina, serija 03.20 Ubistvo sa pogledom, serija

HBO

06.00 Dadilja Mekfi i veliki prasak, film 07.50 Porodica Ti{, film 09.25 X-Men: Prva klasa, film 11.35 Kraljev govor, film 13.35 Voda za slonove, film 15.35 Pravi kantri 2: Poklon, film 17.25 Moje ime je Kan, film 20.05 Divni dje~ak, film 21.45 Kamelot, serija 22.35 Kamelot, ep. 4, serija 23.30 Kejti Morgan: Savjeti o seksu: Ima li pitanja?, film 00.00 Kejti Morgan: Savjeti o seksu 2: Ima li jo{ pitanja?, film 00.30 \avolja suza, film 02.00 Otima~i, film 03.45 Rezervni igra~i, film 05.30 Holivud na snimanju IX, ep. 32, serija

CINESTAR

09.00 Nepobjedivi, film 11.00 U dolini, film 13.00 Celestinsko proro~anstvo, film 14.45 Ubojiti ma~, film 17.00 Tell them who you are, film 21.00 Hitler: Kona~ni pad, film 00.00 Nelly, film 02.00 Nestali u Americi, film

EVROPSKA LIGA Sarajevo brani prednost od 2:1 protiv Zete

Oprezno protiv opasnog rivala

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
~etvrtak, 9. august/kolovoz 2012.

46. strana

Klinika preskupa za Batu @ivojinovi}a
Bata @ivojinovi} je smje{ten na Kliniku za rehabilitaciju “Dr. Miroslav Zotovi}” ali , zbog cijene apartmana, od oko 8.000 dinara po danu, porodica je bila prinu|ena da ga istog dana, poslije samo ~etiri sata, vrati u bolnicu “Sveti Sava” .

Glumac za ~etiri sata promijenio dvije bolnice u Beogradu

Apartman u Klinici za rehabilitaciju “Dr. Miroslav Zotovi}” glumca bi ko{tao oko 8.000 dinara dnevno, pa je zato vra}en u “Svetog Savu”

Presu{io Zeleni Jadar
Podru~je op{tine Srebrenica bogato je izvorima pitke vode, ali zbog dugotrajnih su{a, u potpunosti je presu{ila rijeka Zeleni Jadar, odakle se vr{i vodosnabdijevanje Srebrenice. Prije nekoliko dana uvedene su restrikcije, ali, i pored toga, potro{ene su sve zalihe, pa od ju~er vode nema u cijelom gradu. U Komunalnom preduze}u Polet poku{ali su uvesti mjere {tednje, a gradski vodovod je prakti~no van upotrebe. “Nismo u prilici da vr{imo distribuciju vode i ako ne padne ki{a, gra|ani Srebrenice ne}e u skorije vrijeme imati vodu”, rekao je Makso Tegeltija, tehni~ki direktor Poleta.

Konsultacije
Njegova supruga Lula i k}erka Jelena su, u pratnji dugogodi{njeg prijatelja doktora Tomislava Mali{i}a, uz telefonske konsultacije s Batinim sinom Miljkom (koji je van zemlje), odlu~ile da Batu vrate u “Svetog Savu” gdje je boravio od 3. jula, kada je do`i, vio mo`dani udar.

Ministarstvo sporta RS-a prekinulo saradnju
Ministarstvo porodice, omladine i sporta RS-a najo{trije osu|uje samovoljni potez ~elnika Olimpijskog komiteta BiH, koji su, kako se navodi, u olimpijski tim uvrstili i ~lanove svoje porodice kako bi prisustvovali Olimpijadi u Londonu te do daljnjeg prekida svaku saradnju sa OKBiH, prenosi 24sata.info. Iz entitetskog ministartva isti~u i da ~ekaju reakciju nadle`nih organa i utvr|ivanje odgovornosti svih po ovom pitanju. Podsje}amo, portali su objavili fotografije iz Londona Dijane Ra|o, k}erke predsjednika OKBiH Izeta Ra|e, za koju navode da je akreditovana i nosi opremu olimpijskog tima BiH. Tu, za Ra|u, nema ni{ta sporno. On je izjavio da k}erka u Londonu boravi o njegovom tro{ku, te “svi oni koji do|u ovdje (op.a. London) mogu dobiti akreditacije”.
Bolnica “Sveti Sava”

Maltretiranje na 40 stepeni
- Ne znam {ta se dogodilo da Batina supruga i familija postupe tako i odvedu ga poslije tri i po sata bez pravog razloga. Kako sam ~uo, njegov sin smatra da s njim treba da radi jedan terapeut, a to je u njegovom slu~aju nemogu}e jer, osim motornih, Bata ima i spoznajne poreme}aje. Ubje|ivao sam ih da sa~ekaju dva-tri dana pa da onda donesu odluku gdje }e nastaviti lije~enje. Ner viram se {to su postupili nehumano i pacijenta u te{kom stanju, na temperaturi od 40 stepeni, vozili od bolnice do bolnice, ka`e doktor Jovi} sa klinike “Dr. Miroslav Zotovi}”. Direktor bolnice dr. Milan Savi} napravio je izuzetak i dozvolio da se glumac vrati u isti apartman i da u okru`enju u kojem je lije~en protekli mjesec po~ne rehabilitaciju. - Batu su na pokretnom krevetu unijeli na kliniku, a s njim je do{la i njegova `ena Lula. Vidjeli smo da je u lo{em stanju i znali
@ivojinovi}u je neophodna duga rehabilitacija

smo da }e ga smjestiti u poseban apartman. Ipak, morali bi da pla}aju oko 8.000 dinara dnevno, {to im nikako nije odgovaralo ka`e sagovornik Kurira i dodaje da se Lula i verbalno sukobila s doktorom: - Lula je zahtijevala da stru~no lice bude uz Batu 24 sata. Ali, na klinici to nisu prihvatili i rekli su joj da }e on imati isti tretman kao i ostali pacijenti.

Nesporazum
Direktor bolnice “Sveti Sava” dr. Milan Savi} je potvrdio da je do{lo do nesporazuma. - Da, znam da je izme|u Lule i ljekara do{lo do nesporazuma zbog uslova Batinog boravka na klinici. Ovdje }e imati ozbiljnu rehabilitaciju i svi }emo se potruditi da ozdravi. Za po~etak treba da zauzme vertikalni polo`aj, kako bi povratio izgubljene

40. KOLO

funkcije, jer je mnogo oslabio. Mora da se trudi i da dosta vje`ba. Terapija }e trajati du`e od dva mjeseca, naglasio je Savi}.

8

12 15 16 22 24
2 6 4 6 2 1 6 8 8 1 5 2

JOKER 1 JOKER 2

POSLJEDNJE VIJESTI
IFTARSKI TOP IZAZVAO PO@AR - Na Bemba{i u Sarajevu sino} je oko 20 sati izbio po`ar koji je uga{en oko 21 sat. Prema kazivanjima o~evidaca iftarski top je nakon ispaljivanja izazvao vatru i tom prilikom je gorjelo nisko rastinje i {iblje. Pripadnici Profesionalne vatrogasne brigade Kantona Sarajevo ubrzo su ugasili po`ar. KRIVI^NA PRIJAVA PROTIV [UTANOVCA Agencija za borbu protiv korupcije podnijela je ju~er krivi~nu prijavu protiv biv{eg ministra odbrane Srbije Dragana [utanovca (DS) jer nije prijavio imovinu, odnosno da je kupio dio jednog stana.

Emine Erdoan otputovala u Mijanmar

Zar ovo mogu raditi vjernici?
Emine Erdoan, supruga turskog premijera Red`epa Tajipa Erdoana, otputovala je ju~er u Mijanmar, gdje su tamo{nji muslimani `rtve u`asnog genocida i nevi|ene ljudske drame. Erdoan, koja putuje sa ministrom vanjskih poslova Turske Ahmetom Davutoluom, skrenula je pa`nju na ~injenicu da nije posve poznata drama koju pro`ivljavaju muslimani u toj regiji. - Ulo`it }emo sve napore da pomognemo tim ljudima. Naravno, `elimo im pomo}i kao {to smo pomogli Somaliji, pa ako treba, i vi{e, rekla je Erdoan. Podsje}aju}i na protjerivanje muslimanskog naroda iz vlastitih domova, naglasila je: - Ovo je nevjerovatna stvar! Zaprepa{tava me ~injenica da ovo mogu raditi ljudi koji su vjernici. Cijeli svijet treba stati zbog ovoga. Da je jedan musliman napravio ovakve pokolje, kako bi svijet reagirao? Cijeli svijet treba posvetiti pa`nju Mijanmaru, kazala je Erdoan.

SPONZOR DNEVNE VAKTIJE

D N E V N A
DAN SABAH IZLAZAK SUNCA

R a m a z a n

VA K T I J A
14 3 3 . IKINDIJA AK[AM/ IFTAR JACIJA

PODNE

21

3:40

5:37

12:53 16:48 20:07 21:48

BANJA LUKA 3,5,7 / BIHA] 8,10,12 / BR^KO -4,-2,1 / BIJELJINA -5,-3,-1 / CAZIN 7,10,13 / GORA@DE -3,-2,-2 / KONJIC 1,2,2 / KUPRES 4,5,5 / MAGLAJ 0,1,3 / MOSTAR 1,2,3 / SANSKI MOST 5,7,9 / SREBRENICA -4,-3,-3 / TE[ANJ 0,2,4 / TRAVNIK 2,3,4 / TUZLA -3,-1,1 / ZENICA 1,2,3

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->