ZMAJSKE VIJESTI

GLASILO
BROJ 1/2007

DRUŽBE

»BRAĆA

HRVATSKOGA

ZMAJA«

ZMAJSKA 598. GODINA

TRAVANJ 2007.

UVODNIK

VODI NAS ŽELJA DA BUDEMO BOLJI
Draga i časna zmajska braćo i sestre! Već smo ušli u 102. godinu postojanja Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, a s novim Jurjevskim sijelom Glavnoga zbora ulazimo u 599. zmajsku godinu. Ta duga tradicija i iskustvo našega djelovanja, ukorijenjenost Družbe u hrvatsko kulturno biće, moralno i povijesno obvezuje sve članove Bratstva da odano i s rodoljubivim žarom obavljaju sve svoje zadaće. Naš je cilj djelovanja nepromijenjen više od stoljeća – biti odan hrvatskoj domovini, štititi, čuvati i promicati njezine kulturne i povijesne vrednote. Zbrajajući i vrednujući sve ono što smo učinili tijekom 598. zmajske godine, dakle od prošlog, izbornog Jurjevskog sijela Glavnoga zbora, možemo obujam i rezultate našega djelovanja ocijeniti zadovoljavajućim. Naša razmjerno malobrojna Družba dobrih ljudi i rodoljuba, ostvarila je kroz razdoblje od jedne godine veliki broj akcija, a pokrenuti su i višegodišnji procesi obnove naših nekretnina u Ozlju i Zagrebu. Doista raznovrsne djelatnosti, koje su provedene više ili manje uspješno, brojem, učinkovitošću i značenjem donekle čak premašuju postavljene planove i očekivanja. Naša Družba se prošlih dvanaest mjeseci pokazala kao žilav i vitalan organizam, koji se uspješno regenerira i sve učinkovitije djeluje u kulturnom i društvenom životu hrvatskoga naroda. Taj napredak, iako nije velik, sve nas skupa neobično raduje – ali ipak s određenom zadrškom – zasigurno smo mogli, a možda i trebali, učiniti više i bolje. Osnovni razlog što nismo ostvarili više, nalazi se u angažmanu i strukturi našega članstva. Naše članstvo čine afirmirani i vrlo angažirani i poznati ljudi hrvatskog društvenog i gospodarskog života. Oni, stoga, svaki ponaosob, imaju doista velike obveze i zadaće u ustanovama i tvrtkama u kojima rade. Osobno su uključeni i u djelovanje brojnih drugih društvenih, kulturnih, športskih i drugih društava i aktivnosti. Zbog takvih velikih osobnih obveza, često nisu u mogućnosti dolaziti na sijela Družbe, te sudjelovati u drugim aktivnostima Bratstva. Takvi naši članovi u pravilu ostvaruju zavidne uspjehe u svojem profesionalnom djelovanju, pa time predstavljaju i ponos našega Bratstva. Jer, svaki naš brat ili sestra treba i u svojem profesionalnom zvanju biti primjer valjana radnika i rodoljuba. Osim slabijeg angažmana takvih profesionalno vrlo zauzetih članova, starosna struktura naše braće je nepovoljna, pogotovo u Matici u Zagrebu. Prosječna starost našega Bratstva je vrlo visoka, s velikim udjelom umirovljenika. Mnoga naša braća teže ili lakše pobolijevaju, što ih djelomice priječi za predaniji rad u Družbi. Starosna struktura u zmajskim stolovima u županijama znatno je povoljnija. No, istini za volju, mnoga naša braća i nemaju

Str. 2

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

pojavili u Zmajskoj kuli. Neki su i kroz nekoliko godina «zaboravili» platiti obvezatnu članarinu. Veliki meštar i meštarski zbor već je analizirao rad svakoga člana, posebice u Matici. Zbog nastojanja da uspješnije djelujemo, kao i poradi potrebe da ojačamo i pomladimo djelovanje Bratstva novim članovima, dugogodišnja neaktivna braća morat će se izuzeti iz numerus klaususa, te prepustiti mjesto novoj braći koja su spremna predanije raditi za dobrot Družbe. Tu zadaću neće bit lako obaviti, ali se revidiranje članstva neće moći izbjeći. Dakako, kod toga valja vrlo obzirno voditi računa o svakom starom bratu i sestri, jer naša Družba je samo dobrovoljna građanska udruga, čiji članovi se u Bratstvu mogu angažirati prema svojoj želji, mogućnostima, sposobnostima i raspoloživom vremenu. Djelovanje Družbe od svibnja 2006. godine, kada je izabran 13. sastav Meštarskog zbora, odvijao se u skladu s postavljenim planovima. To znači da su i vodstvo Družbe, Matica i zmajski stolovi organizirali velik broj javnih priredbi i predavanja, postavljale su se spomen-ploče i podizali spomenici, organizirale su se druge manifestacije, te brojna interna sijela i dogovori. Valja ovdje osobito naglasiti da se najveći dio aktivnosti odvijao upravo u zmajskim stolovima. Tijekom prošle zmajske godine neki stolovi ostvarili su doista zavidne uspjehe. No, zahvaljujući vrlo djelatnom Meštarskom zboru, voditeljima zborova i sekcija, kaštelanu i drugim dužnosnicima, zmajska kula nad Kamenitim vratima postala je mjesto kontinuiranih i vrlo uspješnih djelatnosti. Dosta se učinilo i na primanju novih članova, kako u Matici tako i u nekim zmajskim stolovima. Nažalost i ove godine petero naše braće i sestara zauvijek nas je napustilo, pa su u zmajskoj kuli bila održana i žalobna sijela. Meštarski zbor je započeo praksu održavanja sijela i izvan Zagreba, pa su radno-svečana sijela održana i u Jagnjedovcu kraj Koprivnice, Prelogu i Donjoj dubravi, a kompletni sastav Meštarskog zbora sudjelovao je i na svečanostima otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku. Veliki meštar Zmaj Velikootočki govori na sijelu u Zmajskoj kuli većeg objektivnog opravdanja za nedovoljnu aktivnost u radu Družbe. To se također pretežito odnosi upravo na Maticu. Uz znatna poboljšanja, osobito zadnjih nekoliko mjeseci, nezadovoljavajući je još uvijek rad naših kulturnih zborova i sekcija. Nedovoljna aktivnost zborova i sekcija izgleda da je karakteristika djelovanja Družbe već od njezina osnivanja. I u izvješćima o Družbi iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata o tome se vrlo kritički govori. Neke sekcije zadnjih mjeseci ipak pokazuju sve obimniju djelatnosti. Međutim, u radu sekcija u Matici, pa i u pojedinim zmajskim stolovima, u ostvarivanju naših radnih zadaća sudjeluje premali broj braće i sestara. Inicijativa i realizacije pojedinih projekata zavisi od vrlo malog broja ljudi. Iako se i na tom planu osjeća određen pozitivni pomak, a naša sijela srijedom u Zmajskoj kuli sve su posjećenija, ipak sve aktivnosti još zavise od angažmana maloga broja braće. Za tu određenu pasivnost dijela članstva zasigurno je krivo i vodstvo Družbe, jer nije našlo prave putove bolje informiranosti članstva i animiranja za svestranije djelovanje. U slijedećem razdoblju u tom području će se morati biti znatno aktivniji i uspješniji. Usprkos svih objektivnih problema koje imaju neki naši članovi, to ih ipak ne opravdava za slab angažman u djelatnostima Družbe. Ima čak i nekoliko desetaka naše braće koji su se kroz prošlih pet i više godina možda jednom ili niti jedanput

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 3

Nakon dužih rasprava i priprema, Družba je prošle zmajske godine bila osobito aktivna na pokretanju i početnim radovima obnove staroga grada u Ozlju. Započeti su vrlo obimni obnoviteljski radovi. Potpuno su obnovljena krovišta dviju ulaznih obrambenih kula, obnovljeni su i zaštićeni svi otvoreni obrambeni bedemi, uređen je zmajski klub u suterenu Trške kule, obnovljen donji dio krovišta na istočnom krilu i postavljeno je kameno stubište u sjevernom krilu grada. Sada su u tijeku pripreme za početak radova na obnovi velike površine krovišta južnog i istočnog krila grada. Družba je na tematskom sijelu raspravila o budućim sadržajima koje želi razvijati u Ozlju, pa će se s takvim projektnim zadatkom raspisati natječaji za odgovarajuća arhitektonska rješenja. Dosadašnje radove, pa i one koji su u tijeku, najvećim dijelom financira Ministarstvo kulture, koje je prepoznalo vrijednost ovog spomenika hrvatske kulture i povijesti. Također su gotovi projekti i troškovnici za temeljitu obnovu zmajske kule nad Kamenitim vratima, što se posebno odnosi na instaliranje odgovarajuće infrastrukture. Očekuje se da će te radove financirati Grad Zagreb. Treba naglasiti da vođenje radova na obnovi naših objekata traže mnogo vremena i angažiranosti – osobito vodstva Družbe i članova Zmajskog stola u Karlovcu.

Vjerujemo i nadamo se da će se tijekom 599. zmajske godine, dakle u slijedećih godinu dana, djelatnosti naše Družbe još i proširiti. Kao što smo prošle zmajske godine nastavili rad prethodnika, tako ćemo i iduće godine održati kontinuitet svih oblika naših aktivnosti. Uz redovita sijela i dogovore, predavanja i javnih priredbi, to će se odnositi i na neke posebne zadatke. U zmajskim stolovima planirao otkriti nekoliko spomen-ploča i bisti znamenitim Hrvatima iz bliže i dalje povijesti, a osobito zamašan posao čeka nas na pripremama za postavljanje velebnih spomenika Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu i kralju Zvonimiru u Kninu. Još više angažmana zahtijevat će daljnja obnova staroga grada u Ozlju, te zmajske kule nad Kamenitim vratima. Daj bog da postavljene zadaće što bolje obavimo. U 599. zmajskoj godini želim svekolikoj braći i sestrama mnogo zdravlja, svaki osobni uspjeh i predan rad u našoj Družbi. Bog nam sreću daj, hrvatski nek živi zmaj!

Veliki meštar Dragutin Feletar Zmaj Velikootočki

DVA SVEČANO-RADNA SIJELA GLAVNOGA ZBORA

OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE OSNIVANJA I OBNOVE DRUŽBE
Od prošlogodišnjeg Jurjevskog sijela, kao što je to i običaj u našoj Družbi, održana su dva svečano-radna sijela Glavnoga zbora – 24.lipnja i 18. studenoga 2006. godine. Odaziv braće i sestara na ova sijela bio je dobar, a Glavni zbor donio je i važne odluke. Prijateljsko druženje uz prigodne domjenke upotpunilo je ove skupštine. Glavni zbor je 24. lipnja 2006. godine održao sijelo u povodu 16. obljetnice obnove djelovanja Družbe. Prije održavanja sijela održana je Sv. Misa u kapeli Sv. Jurja, koju je predvodio msgr. Lovro Cindori, Zmaj od crne Majke Božje Bistričke. Na početku sijela, braća i sestre otpjevali su prvu kiticu Hrvatske himne, a minutom šutnje odana je počast

Str. 4

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

nedavno preminulim članovima Velimiru Kikerecu, Zmaju Vinodolskom IV. i Damiru Mejovšeku, Zmaju Neretvanskomu I. Veliki Meštar Dragutin Feletar, Zmaj Velikootočki održao je slijedeći proslov: Draga i časna zmajska braćo i sestre, poštovani prijatelji! Danas smo se okupili u svečanoj dvorani naše zmajske Družbe da obilježimo 16. obljetnicu obnove djelovanja našega slavnoga bratstva. Dakako, to je i prigoda da s ponosom opet istaknemo dugu tradiciju Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i izuzetan prinos naših zmajeva hrvatskoj kulturi i povijesti. Naime, ove se godine navršava i 101. obljetnica osnivanja družbe. Osnivači, Emilije pl. Laszowski, Prazmaj Brloški i Ozaljski i Velimir Deželić, Prazmaj Klokočki I., 1905. godine pokrenuli su rad družbe dobrih ljudi i rodoljuba, koja je kroz prošlih stotinu godina postala jednom od stožernih društvenih udruga u očuvanju hrvatskih nacionalnih, povijesnih i tradicijskih vrijednosti. Nakon komunističke represije i muka, naša Družba je bila zatrta gotovo 44 godine, ali je u članstvu i narodu ostao njezin duh i vrijednosti djelovanja zmajeva. Stoga i nije čudo što je upravo Družba Braća Hrvatskoga Zmaja već tijekom 1990. obnovljena kao prva u Hrvatskoj od svih zabranjenih društvenih udruga. Nakon uspješnog i predanog djelovanja Poticajnog kruga za obnovu na početku 1990., organizirana je 23. lipnja 1990. godine osnivačka skupština u prostorijama Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, kojom je započelo novo razdoblje u djelovanju Družbe. Naša Družba je 2. studenog 1990. i službeno upisana u Registar društvenih udruga. Od tada je, eto, prošlo već 16 godina. Predanim djelovanjem brojnih zmajeva i zmajica, a pod vodstvom najboljih muževa iz sastava našega bratstva, Družba Braća Hrvatskoga Zmaja opet je izrasla u priznatu, afirmiranu i značajnu društvenu udrugu, kojoj je osnovni cilj čuvanje, zaštita i afirmacija istinskih hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. Usprkos nedostatku materijalne potpore, te određenih unutarnjih i specifičnih

S jednog sijela Glavnog zbora Družbe

slabosti našega bratstva, naša Družba je dosad zabilježila rezultate koji je uvrštavaju u najznačajnije rodoljubne društvene udruge u našoj Hrvatskoj. Tim rezultatima pridonio je i sudjelovao vrlo velik broj našega članstva, pa ih je ovom prigodom nemoguće sve osobno spomenuti i zahvaliti im na velikim odricanjima i zaslugama. Ali, dovoljno je reći da je naša družba izrasla u udrugu s više od 300 redovitih, prinosnih i počasnih članova, kako u Matici u Zagrebu tako i u 16 zmajskih stolova diljem lijepe naše domovine. U našem članstvu nalaze se afirmirani i rodoljubivi građani Hrvatske, koji su spremni svojim radom, vremenom i sredstvima stalno pridonositi ostvarivanju svetih ciljeva naše Družbe. Tako je i bilo prvih godina nakon obnove Družbe, kada je veliki meštar bio časni brat Antun Bauer, Prazmaj Vučedolski III., i u vrijeme velikog meštra Đure Deželića, Zmaja Klokočkog V., te u razdoblju velikih meštara Jurja Kolarića, Zmaja Hrašćanskog od Svetog Jurja u Trnju i časnog brata Matije Salaja, Zmaja Starovukovarskog. Novi, 13. saziv Meštarskog zbora, sa svim dužnosnicima i članovima Družbe, nastavlja svoje

Čekaju nas doista velike obveze. koje možemo ostvariti jedino korak po korak. lipnja. Već danas cjelokupnom našem članstvu i prijateljima naše Družbe želim ugodno i korisno ljeto. Str. kod toga ističući brojne detalje. Istakao je i važnost prvoga skupnoga sastanka obnovitelja Družbe. Ovdje u zmajskoj kuli završit ćemo našu predljetnu djelatnost zazmajenjem novih 13 članova. koje valja dosegnuti. sjednice od 7. Nakon što ćemo 16. Uljudba i međusobno poštovanje treba biti način našeg ophođenja i života u Družbi.ZMAJSKE VIJESTI .). te mnogo zdravlja i radosti. održanog 23. lipnja i 21. naša je najveća snaga.Broj 1/2007. Ante Krmpotić. Na prijedlog Meštarskog zbora (s 1. Pozivam Vas stoga. evocirao je uspomene na dane obnove Družbe 1990. lipnja 2006. Zmaja Dubravarskog. lipnja 1990. treba u skladu sa Zmajska braća i sestre u Viteškoj dvorani suvremenim promjenama života neprestano mijenjati i nadopunjavati oblike rada i u novim uvjetima tako ostvarivati svoje određene svete zmajske dužnosti i ciljeve. koji su obnašali i odgovornu dužnost Velikoga meštra. Naša Družba uz zasade koje smo naslijedili i na kojima nastavljamo naše djelovanje. Svuda. Bog nam sreću daj. kako bi se i sami jače mogli uključiti u djelovanje. kao i svi dužnosnici Družbe slijedećih mjeseci će poraditi na učvršćivanju organizacije naše Družbe i na aktiviranju svih naših članova. na slogu i uspješnije djelovanje u slijedećem razdoblju. Draga zmajska braćo i sestre. Temeljem odluke Meštarskog zbora od 7. a naša je dužnost da je što bolje i časnije obavljamo. Zmaj od Krmpota. poštivanje hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Pozivam Vas da usubotu 15. Zmaju Klokočkom V. postali članovi Kapitula Zlatnoga Zmaja. rodoljublje. draga zmajska braćo i sestre. uz obrazloženje Meštra protonotara Ernesta Gnjidića. budite i dostojni hrvatski zmajevi. gdje god bili. ali ne zastajkujući i uporno kročeći naprijed. Pogotovo ćemo se brinuti da svi naši članovi budu valjano i na vrijeme obaviješteni o svemu što se događa i planira u Družbi. Time su ovi zaslužni članovi. hrvatski nek živi zmaj! Nakon proslova Velikog meštra. Družbina misija je jasna i sveta. pokušajmo učiniti sve što smo planirali do polovice srpnje – a toga ima mnogo diljem Hrvatske. Pomognite nas svi u tom nastojanju. srpnja na sutoku Mure u Dravu položiti vijence u spomen Nikoli Zrinskomu i braniteljima Novoga Zrina. Glavni zbor je gotovo jednoglasno izglasovao dodjelu Zmajskog odličja – reda Zlatnoga Zmaja braći Matiji Salaju. 5 djelovanje na tim postignutim zasadama i rezultatima. srpnja u 11 sati u što većem broju nazočite tom svečanom i za Družbu vrlo važnom činu. na svečanom . Zmaju Starovukovarskomu i Đuri Deželiću. moći ćemo se pridružiti zasluženom ljetnom odmoru. vrlo upečatljivo i s novim podacima. kako bi naša rodoljubna misija dobila nove dosege. godine. Tradicija. Mi i dalje moramo čvrsto stajati na braniku očuvanja i afirmacije naših žrtvenika i ognjišta potpomognuti božjom milošću – Pro ari set focis deo propitio! U tom svjetlu našu Družbu već ove zmajske godine čekaju mnogi ciljevi. Novi saziv Meštarskoga zbora. To možemo ostvariti samo većom slogom i međusobnim razumijevanjem i uvažavanjem.

Str. U naumu osnivanja takve narodne družbe osobitu su im potporu dali istaknuti hrvatski kulturni i znanstveni muževi. tiskara Ljudevita Tomšića. a božjom milošću. Zmaj od Sv. Nakon što su nazočna braća i sestre otpjevala prvu kiticu Lijepe naše domovine. deo propitio – Za žrtvenike i ognjišta. poput književnika Sjepana Širole. a protiv bezboštva i materijalizma. Antunu Tucaku. Lovre u Lovrečini. Velimir Deželić shvatili su zahtjev povijesnog trenutka: trebalo je okupiti rodoljube koji će stajati na braniku hrvatske povijesne i kulturne baštine. zasnovano na hrvatskom rodoljublju. studenoga 1905. dobrotvorke Anke Laszowski Claudius od Claudenburga i brojni drugi. Srebrne zmajske medalje uručene su Anti Krmpotiću. godine u povodu 101. U ime primatelja odličja prigodnim govorom zahvalio je Đuro Deželić. međusobnom poštovanju i pomaganju braće u javnom i privatnom životu. Ideja naših osnivatelja. Stijepi Obadu. Zmaj Velikootočki održao je proslov u povodu obljetnice družbe. Družba je odlučno zatvorila vrata mržnje prema bilo kojemu drugom narodu. obljetnice osnutka Družbe. Svi članovi naše Družbe znaju koje je sve djelatnosti razvila Družba Braća Hrvatskoga Zmaja u tom razdoblju. Tako već 101 godinu naša Družba njeguje i promiče etičke i kulturne vrjednote hrvatskoga naroda. rasa i religija. bila je da družba postane okupljalište dobrih ljudi raznih naroda i staleža. Zmaj Klokočki V. Nije slučajno nova družba izabrala geslo koje još i danas krasi naše bratstvo: Pro ari set focis. Zmaju Đurđevačkom II. sijelu Glavnoga zbora uručena su i zmajska odličja za posebne zasluge i doprinos u promicanju i oživotvorenju zmajskih ciljeva. godine u politički vrlo teškom i prijelomnom vremenu za Hrvatsku i Hrvate. Veliki meštar Dragutin Feletar. iskrenom prijateljstvu. studenoga 2006. To zlatno doba našega bratstva daje nam i danas poticaj. Hrvatska je tako prije više od jednog stoljeća dobila udrugu vrlih rodoljuba koji su neizmjerno mnogo učinili za očuvanje i afirmaciju hrvatskoga bića i samosvojnosti. . te je naše bratstvo u razdoblju od 1905. koju i mi danas poštujemo. Zmaj Klokočki V. obljetnice slavne Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. a prihvaćala kulturne vrijednosti svih naroda. Naša je Družba osnovana 16. Ovakva načela privukla su u družbu velik broj odličnih hrvatskih muževa i žena. U njegovanju ljubavi prema svojem narodu.Broj 1/2007. oživljava spomen na slavne događaje iz hrvatske povijesti i na znamenite Hrvate i čuva hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu. Jurja. Družba se zdušno borila za pobjedu kršćanskih načela i u području znanosti i obrazovanja. godine postalo doista jedno od stožernih mjesta kulturnog života hrvatskoga naroda. Povjesničar Emilije Laszowski Sa sijela Glavnog zboga Družbe Szelinga i književnik dr. Zmaju od Krmpota. do 1945. bratskoj ljubavi i slozi. a liturgijsko slavlje predvodio je Meštar kapelan Josip Šantić.. 6 ZMAJSKE VIJESTI . da se podsjetimo i poveselimo u povodu 101. Zmaj Starovukovarski i Đuro Deželić.. I tom je prigodom prije sijela održana Sv. Zlatnu zmajsku medalju dobili su Matija Salaj. Zmaju Konavskome II. 2. slijedećoj zmajskoj braći: 1. književnika Božidara Kukuljevića Sakcinskog. povjesničara Janka Barlea. Misa u kapeli Sv. poštovani gosti! Sastali smo se danas u našoj viteškoj dvorani u kojoj nas čuva Majka Božja od Kamenitih vrata. Svečano i radno sijelo Glavnoga zbora održano je i 18. jača nacionalnu svijest. Zmaju Sovičkomu i Đuri Kovačevu. On je tada rekao: Draga i časna zmajska braćo.

susreta. širi sastanak obnovitelja od 35 osoba. lipnja 1990. Ali kod prosudbe učinjenog trebamo se uvijek zapitati: što sam ja osobno mogao pridonijeti da se učini više i bolje?! Tek ako tako budemo razmišljali i zaključivali. Antun Bauer. održana su tri zasjedanja glavnoga zbora i osam zasjedanja Meštarskoga zbora (od kojih po jedan u Koprivnici i Donjoj Dubravi). i sada se nalazimo na tom povijesnom mjestu. ponekih dana čak i tri-četiri događanja širom Hrvatske. a prvi formalni sastanak obnovitelja održan je u Drakulićevu dvoru u Donjoj Bedekovčini 23. Siguran sam da ostvarenim mnogi od nas nisu i neće biti zadovoljni. održano niz predavanja. lipnja 1990. S obzirom na duboku brazdu koju je Družba Braća Hrvatskoga Zmaja ostavila u hrvatskom narodu i narodnom sjećanju. Osobito velika pozornost poklanja se administrativnom sređenju naših nekretnina. Sv. saziva Meštarskog zbora. zadnjih se mjeseci vrlo aktivno i uspješno zagrizlo u tu kiselu jabuku. Tako je djelovanje jedne od naših najstarijih i najugledanijih udruga moglo biti nastavljeno. te osobito u Zadru i Dubrovniku. rujna 1991. Družba je hrvatskom narodu podarila one rezultate svojega djelovanja koje je objektivno mogla – s obzirom na svoje ljudske i materijalne potencijale. Mladen Vedriš predao ključeve zmajske kule nad Kamenitim vratima. Dogovori o reosnivanju Družbe započeli su već krajem 1989. Nakon dužih i intenzivnih priprema. obnovljena upravo naša Družba. U Matici u Zagrebu radilo se na novom konstituiranju zborova. Zadnjih pola godine Družba je bila izuzetno aktivna. Teško je objektivno govoriti o recentnim uspjesima i neuspjesima. Stoga je već 1990. bez obzira što je nasilno prekinut njezin rad 1946. Gotovo je teško pratiti sve te aktivnosti. To su doista veliki zahvati. održana je Obnoviteljska skupština Družbe Braća Hrvatskoga zmaja 23. primljeno je podosta novih članova. te staroga grada u Ozlju. tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba dr. Rijeci. Stražemanu Vukovaru. a potom 8.. Nakon više desetljeća muka u obnovi Ozlja. ali naša je družba pratila svoje rodoljubivo poslanje i misiju – svojim djelovanjem i svojim ponašanjem uprli smo sve raspoložive nam snage da se borimo za čuvanje i očuvanje hrvatske povijesne i kulturne baštine. te brojni sastanci odbora itd. Mijenjala su se vodstva i veliki meštri. Njemu je 12. godine. Heleni kraj Čakovca. ali zasad nedovoljno efikasno. U razdoblju 13. otkrivene su nove spomen-ploče. Gotovo svi stolovi zadnjih su mjeseci imali po nekoliko događanja. Spomenuo bih one najupečativije: u Mariji Bistrici. godine. Uskoro je za prvog velikog meštra obnovljene Družbe izabran dr. ideja našega bratstva aktivno je živjela u hrvatskom biću. kako bismo i u današnjim promijenjenim uvjetima nastavili i zdušno provodili temeljne zadaće Družbe. biste i spomenici. onda možemo biti ponosni na našu djelatnost. na Novom Zrinu na Muri. Ako bacimo pogled na prijeđenih 16 godina u novoj povijesti Družbe. Bilo je dana ove jeseni kada su na obnovi Ozlja radile i po tri građevinske firme. pa dakako i oni koji danas nisu mogli biti nazočni. uvjeravam Vas da će djelovanje naše Družbe biti bolje. Varaždinskim Toplicama. Neprestance se nešto zbiva. godine u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. sudjelovali u njima. edukativnih akcija. Eto. hrvatskog ministra kulture. te dakako u Pazinu. u viteškoj dvorani Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. bilo je uzleta i padova. također u dvoru Donja Bedekovčina. jer smo svi mi koji ovdje sjedimo. 7 obuzima nas ponosom. U tom pogledu vrlo je važna i kompleksna djelatnost na obnovi naše Zmajske kule. izdane nove knjige. koji apsorbiraju najviše vremena vodstva Družbe. dapače da će procvasti. hodnji i svečanosti. kao i pripomoći nekoliko . Posebno je mnogo aktivnosti u našim zmajskim stolovima – nedavno je i službeno inauguriran i Zmajski stol u Pazinu.Broj 1/2007. Prazmaj Vučedolski III. uz veliki odjek u javnosti. dakle od ovogodišnjeg Jurjevskog sijela do danas nastojali smo nastaviti djelo naših prethodnika. Karlovcu. travnja 1990. Požegi. u Osijeku. godine. Najprije se sastao Poticajni krug u užem sastavu. u Ozlju (gdje je po prvi put održan domjenak svih članova Družbe). Krapini. misnih slavlja. Brodu na Savi. Str. a uz posebnu potporu našega brata Bože Biškupića. kao jedna od prvi društvenih i kulturnih udruga u Hrvatskoj.ZMAJSKE VIJESTI . Stjecajem povoljnih okolnosti.

Moramo poraditi na valjanom održavanju brojnih spomenika i spomenploča koje je dosad podigla naša družba. potpredsjednicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Ovo kraće predavanje i prisjećanje na početke djelovanja Družbe još je jednom potvrdilo izuzetno značenje djelovanja naše Družbe u kulturnom i društvenom razvoju Hrvatske. Mi to možemo i mi to moramo – za te zadaće prisegnuli smo svojoj Družbi i hrvatskomu narodu. vrlo aktivnih članova Družbe. pozivam Vas da još čvršće i bratskije ujedinimo naše moći. od ukupno 310 koliko nam dozvoljava numerus klausus. kao što ste zamijetili u ovom izlaganju iznio sam vrlo programatične naše zadatke i ciljeve. a njih ima gotovo tri stotine.Str. Na taj način dobit ćemo pogodne uvjete za djelovanje. Osobito vesele naše aktivnosti na pripremama za postavljanje nekoliko spomenika . studenoga 2006. To se odnosi na spomenik kralju Zvonimiru u Kninu. Draga zmajska braćo i sestre. Meštarski zbor na svojem sijelu od 8. osnovati i zadnja naša tri zmajska stola – u Virovitici. kako bismo naše bratstvo opet unaprijedili i ostvarili nove rodoljubive rezultate. Ostvarenje toga cilja od hrvatskim rodoljubima. zajedno s hrvatskih nacionalnim muzejom posvećenim Zrinskim i Frankopanima. dakle svi uvjeti da svekolika naša braća dolaze u Ozalj. akademika Alicu Wertheimer-Baletić. Gotovi su projekti i troškovnici.. rondel velikana i spomenik anti Starčeviću u Osijeku. obljetnicu djelovanja našega bratstva.Broj 1/2007.00 kuna. Domjenak nakon sijela Glavnog zboga Družbe nas zahtijeva veliki angažman i mnogo odricanja. Učinjene su i sve pripreme za temeljitu obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. kralju Branimiru pokraj Benkovca i druge. Ozalj je naš veliki izazov – naša je vizija da za pet godina taj spomenik nulte kategorije natrag zasja u svojem starom svjetlu. Također se mnogo radi na uređenju odgovarajućih društvenih prostorija u većini naših zmajevskih stolova. jer obilježavamo 101. Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu. u tijeku je ishođenje dozvole konzervatora. Ozalj Vas zove – vratite se u njegovo krilo kako je to od darovnica grofova Thurn i Taxis bilo od 1928. Stvoreni su. Slijedeća godina mora biti godina Ozlja. jednoglasno je predložio Glavnom zboru da za počasne članove Družbe izabere preuzvišenog biskupa Jurja Jezerinca. Tada će Družba ukupno brojati oko 240 članova. Čestitajući Vam od srca našu visoku obljetnicu. da uporabimo sve svoje duhovne i fizičke snage. pa se nadamo da će svi radovi biti izvedeni već tijekom proljeća slijedeće godine. koji je i sam iz obitelji osnivača našega bratstva 1905. 8 ZMAJSKE VIJESTI . koji će biti od nacionalnog značenja. da se bratski povezuju i prijateljuju. prof. To je golem pomak naprijed. Bjelovaru i Sisku. Zmaj Klokočki V. Bez obzira što je ovo dan za slavlje i opuštanje.700. Računamo da ćemo do kraja 2007. godine. Svoje je izlaganje popratio prezentacijom vrijednih dokumenata i fotografija. dr. samo u obnovu staroga grada Ozlja bit će ove jeseni i zime uloženo oko 1.000. ne samo po obnovi nego i po velikom broju susreta zmajskih stolova i svih članova našega bratstva.sc. Bog nam sreću daj – hrvatski nek živi zmaj! U nastavku je vrlo zanimljivo i s mnogo novih podataka o povijesnom razvoju Družbe govorio Đuro Deželić. Završeno je i uređenje kluba Družbe u Trškoj kuli grada u Ozlju.

Crkvenu službu započeo je kao kapelan u Novoj Gradiški. književni povjesničar i redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. godine. Vladimir Muljević. pokretač Tehničke enciklopeije i drugih izdanja. godine. godine. (Opaska: u međuvremenu je početkom 2007. Str. a potom i za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Veliki je prijatelj Družbe Braća hrvatskoga Zmaja. te dokazale da je hrvatska kultura dala velik prinos razvoju srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog kruga. a školovala se u svom rodnom gradu i Zagrebu. sudjelovao je u nekoliko naših projekata.. Evo i kratkog obrazloženja za primljene počasne članove Družbe: 1. te akademika Josipa Bratulića s Filozofskog fakultete u Zagrebu. koje su imale velik odjek u vjerskom i duhovnom životu hrvatskog naroda. godine. te gostovala i specijalizirala na nekoliko prestižnih europskih i američkih sveučilišta. 2. urednik znanstvenih časopisa. Od 2003. Rođen je u Zagrebu 1913. prof. Hrvatskoj. godine. prvenstveno na zagrebačkom elektrotehničkom fakultetu. Alica Wertheimer Baletić.ZMAJSKE VIJESTI . sveučilišnog profesora u miru. Josip Bratulić. tako da mu diploma neće moći biti uručena. Objavio je oko 450 znanstvenih i stručnih radova. a školovao se u Zagrebu. Podržavatelj je i prijatelj Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Napisao je veći broj knjiga koje su promijenile razumijevanje hrvatske književne prošlosti. Od asistenta do redovitog profesora uporno i samozatojno razvijao je i dao golem doprinos razvoju hrvatske elektrotehnike. Osobito se istakao misionarskim djelovanjem u hrvatskim župama u Kanadi od 1980. već imaju velik utjecaj i na europsku demografiju. Napisala je desetak knjiga koje čine osnovicu za demografska istraživanja ne samo u našoj zemlji. stoljeća primljena je u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Preuzvišeni gospodin biskup Juraj Jezerinac rođen je u Jezerinama kraj Kašića 1939. biskup-vojni ordinarij. gdje je na tadašnjem Tehničkom fakultetu diplomirao 1939. Muljević nažalost umro. Gotovo jedno desetljeće bio je vrlo uspješni predsjednik Matice Hrvatske. travnja 1997. a od 2003. prvenstveno upisanju knjiga na popularizaciji elektrotehnike. izabrana je za potpredsjednicu te naše najviše znanstvene ustanove. Upravo zahvaljujući njezinim radovima. Osamdesetih godina prošlog stoljeća primljen je za člana suradnika. Juraj Jezerinac. gdje je napisao neke temeljne radove za bolje poznavanje toga razdoblja. demograf. te dokrorirao 1944. Osobito velik odjek imala je njezina temeljna demografska knbjiga «Demografija i razvoj». Iako u desetom desetljeću svojega života još aktivno stvara. Gospođa Alica Wertheimer Baletić udarila je temelje modernoj hrvatskoj demografiji. te posjeta svetog oca pape Ivana Pavla II. Ostaje zahvalnost naše Družbe za . Specijalizirala je demografiju kao profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. godine. a trenutno radi na zahtjevnom projektu «Čakaviana Croatica». Pomoćnim zagrebačkim biskupom postao je 1991. S Braćom Hrvatskoga Zmaja surađuje od našega reosnivanja. te dobio najviše znanstvena priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu. do 1991. 9 Vladimira Muljevića.Broj 1/2007. Osobito se bavi proučavanjem naše glogoljaške književne povijesti. a potom je bio župnik u Završju kraj Karlovca i Sesvetskom Kraljevcu. a za vojnog ordinarija u Republici Hrvatskoj imenovan je 25. Rođena je u Vukovaru. godine. hrvatska demografija danas stoji uz bok najsuvremenijim europskim i svjetskim demografskim istraživanjima. profesor emeritus u području elektrotehnike.. Od devedesetih godina 20. Rođen je u Svetom Petru u Šumi kod Pazina 1939. godine. član je vijeća središnjeg ureda za uskladbu dušobrižništva vojnih ordinarijata u Vatikanu. Istakao se u organizaciji uređenja i izgradnje Vojnog ordinarijata u Zagrebu. Diplome počasnih članova uručit će se na Jurjevskom sijelu 2007. izašla 2002. godine. godine. Uredio je nekoliko važnih knjiga i poslanica. 4. gdje je doktorirao 1975. koja sažima najnovija dostignuća u toj važnoj znanstvenoj disciplini. Osnivač je više zavoda. Prisutni članovi Glavnoga zbora glasovanjem su jednoglasno prihvatili taj prijedlog. godine. a primio je naša najviša znanstvena odlikovanja. 3. Vrlo je aktivan i na području popularizacije znanosti. a nakon diplomiranja na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaređen je za svećenika 1966.

siječnja 2007. dok su neki ciljevi dugoročniji i provodit će prisegu. članovi glavnog zbora otpjevali su zadnju kiticu hrvatske himne. je brojne zadaće pred svoje članove. zbora održane su (sa ciljanom tematikom) izvan Zmaj Klokočki V.. Zmaj Starovukovarski i Đuro Deželić. lipnja 2006. uz prisustvo svih izabranih članova svekoliku braću i sestre. zmajske godine. kulture i društvenosti). te 5. Zmaju Dubravskom. srpnja 2006. Cijeli Meštarski Glavnog zbora za 24. tako da je Zmaj Dubravski izabran na funkciju Meštra rizničara. zajedno s Općinskim vijećem u međimurskoj Donjoj Dubravi u povodu obljetnice pada utvrde Novi Zrin na Muri. Članovi Meštarskog zbora dali su izvršen. u Prelogu u prijedlog za dodjelu odličja zlatnih i srebrnih medalja Međimurju u dvorani Župnoga dvora. godine u Osijeku u auli Sveučilišta «Josip Juraj Strossmayer» u povodu otkrivanja Perivoja velikana u osječkoj Tvrđi. kao i pred lipnja 2006.Str. sve što je učinio na unapređivanju hrvatske znanosti.. Nakon završne riječi Velikog meštra.. do travnja 2007. 10 ZMAJSKE VIJESTI . reda.Broj 1/2007. Također je prihvaćen Bilogorskog II. te nekoliko pomoćnih tijela – posebice Povjerenstva za obnovu grada Ozlja. Zmaj Oriovački III. Dogovorene su pripreme za sijelo Antuna Hoblaja. Meštarski zbor bio je vrlo aktivan. S tim prijedlogom članovi Glavnoga zbora gotovo su se jednoglasno suglasili. Dvije redovite sjednice Meštarskog Matija Salaj. Naime. DJELOVANJE MEŠTARSKOG ZBORA ŠESNAEST SJEDNICA I BROJNI ZADACI Od svibnja 2006. prosinca 2006. Započet zbor bio je nazočan i na dvije svečane sjednice izvan Zagreba: 16. Veći dio tih zadaća je i i areopagita. Uz sjednice Meštarskog zbora održan je veći broj sastanaka i dogovora Vijeća Trojice. Zmaja u Kapitulu Zlatnoga Zmaja. Zmaja Štrukovskog. godine. rujna 2006. petorici braće. u Jagnjedovcu kraj dodjeljivanje najvišeg zmajskog priznanja i članstvo Koprivnice na imanju Davora Hećimovića. a druženje je nastavljeno uz prigodni domjenak. te 29. praksa održavanja radnih i svečanih S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijela Meštarskog zbora u organizaciji . zbor Družbe održao je 16 službenih sijela. postavio Prvo sijelo Meštarskog zbora održano je 7. Tijekom 599. pa je Meštarski zbog privremeno njegove poslove povjerio Mladenu Ježiću. predlože Glavnom zboru za Zagreba: 30. Meštar rizničar Marijan Machala. Glavni zbor je potvrdio još jedan prijedlog Meštarskoga zbora.. podnio je pismenu ostavku na izabranu dužnost rizničara. na jer se to pokazalo korisnim kao poticaj za djelovanje kojima se razmatralo više od 70 točaka dnevnoga naše braće u pojedinim županijama. a jednoglasno je izglasovan prijedlog da se se u kontinuitetu. Meštarski zmajskih stolova izvan Zagreba još će se proširiti. kod msgr.

fra Zlatko Špehar (Vukovar). (balotiranje) novih članova Družbe. (njega je zamijenio meštar i Meštar protonotar. Odlučeno je da se tiskaju nova Pravila (Ordo Draconicus). Milana Starobrodski. Jednoglasno je razmotrilo je informaciju o pripremama za početak odlučeno da se za nove članove (nakon završenog U Donjoj Dubravi 16.ZMAJSKE VIJESTI . Zvonimir Gerber. Đordano Peršurić (pazin). Branko Malenica (Šibenik) i Marijan Kombol (Matica). Izvršene su pripreme za Mladen Ježić. Davorin Tepeš (Matica) i Henrik Heger (Matica). te Marijan gradu. Tonči Blagakić (Matica). godine. Andrija Mutnjaković.. 11 pripravničkog staža) izaberu – i to za redovitu braću Gordan Bakota (Matica).Broj 1/2007.. Zmaj Dubravski). kulturnih sekcija i pročelnika zmajskih stolova. srpnja Izabrano je Povjerenstvo za obnovu Ozlja: Dragutin 2006. Meštarskog zbora u Donjoj Dubravi 16.. družbe i pročelnike zmajskih stolova. a najvažnija odluka odnosi se na primanje 2006. Franko Bertoša (Pazin). Zmaja Velikootočkog . srpnja godine. Zmaj Orivački III. te za sijelo Drugo sijelo održano je 21. te članovi prinosnici Ante Čurković (Matica). kolovoza 2006. Ivan Golec (Matica). te drugim pitanjima.srpnja). Zmaj Karlovački Bandića i Mirka Barišića. lipnja 2006. Razmotren je i ugovor od Šanca. Četvrto sijelo od 30. zazmajenje novih članova (15. sudionici svečanosti bili su gosti u staroj kući Velikog meštra. Miroslav Gudelj (Matica). Govorilo se i o početku radova na obnovi staroga grada u Ozlju i Zmajske kule u je i proces izbora dužnosnika Družbe i voditelja Zagrebu. potvrdilo je većinu imenovanja za dužnosnike Feletar. Zmaj Velikotaborski II. Zmaj potvrdilo za pripravnike Milu Bogovića. Treće sijelo Meštarskog zbora od 5. Str. Stjepko boban (Matica). Aleksandar Bašić. a troškove će S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu donirati nakladna kuća «Meridijani». Zmaj Velikootočki. te je određeno da ugovor potpišu Veliki Machala. Zmaj Đurđevački III. te jednoglasno Zmaj Osječki III. Đuro Kovačev. s Gradom Ozljom za zakup prostorija u starom Milovan Petković. srpnja 2006.

a potvrđeni su i AB-Gradnja iz Karlovca.Broj 1/2007. te raspravljalo o brojnim aktivnostima u raspored djelatnosti do kraja 2006. Dogovoren je i neaktivnih. Šesto sijelo od 30. prihvatilo je ostavku Meštra rizničara. Zmaja od Sv. za koje je raspisan pozivni dužnosti Mladena Ježića. Započele su i pripreme za izradu projekata i troškovnika za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. srpnja 2006. razmatralo je izvješće o radovima u Ozlju. 12 ZMAJSKE VIJESTI . Sredstva je osiguralo Ministarstvo kulture. Zmaj od Donje Dubrave). te privremeno imenovalo za vršitelja radove u gradu Ozlju. rujna 2006. godine. temeljito je sijelo Glavnoga zbora u povodu 101. Raspravljalo se i o pripremana za Božično sijelo.. a tako će biti i za svaki slijedeći mjesec.. Glavna točka toga sijela (u Prelogu) bilo je podizanje reprezentativnog spomenika Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu (uvodničar je bio Zvonimir Bartolić.Str. natječaj. studenoga 2006. bavilo se izborom izvođača za nove Oriovačkog III. Donijeta je i odluka o uređenju zmajskog kluba u suterenu Trške kule u Ozlju. kako bi se mogao dati zahtjev za dodjelu sredstava na natječaj Ministarstva kulture. Prihvaćen je i okvirni plan radova na obnovi Ozlja za 2007. Zmaja studenog 2006. te razmotrilo prijedloge Osmo sijelo od 8. radova na obnovi Ozlja. godinu. koje izvodi tvrtka HUTA na obnovi dviju obrambenih kula. izborom privremenog meštra rizničara. a podnijeta je i zmajskim stolovima. studenoga 2006. Deveto sijelo od 29. godine. listopada informacija o radovima u Ozlju. potvrdilo izbor dijela novih Veliki meštar govori na svečanoj sjednici Meštarskog zbora i Općinskog pročelnika zmajskih stolova. a za najpovoljnijeg izvođača izabrana je tvrtka kao i kandidata za pripravnike. Izvršene su i pripreme novoizabrani pročelnici nekoliko zmajskih stolova. prosinca 2006. Deseto sijelo od 5. za inauguraciju novog Zmajskog stola kandidata za pripravnike. primanje listopada 2006. godine o pripremama za izdavanje Zmajskih vijesti. bavilo se za postavljanje spomen-ploče u Zadru i odredilo 6. Zmaja Dubravskoga. Gere. za održavanje sijela Meštarskog zbora u Prelogu. 2006. rujna 2006. pozdravilo je inicijativu kaštelana Nenada Stuparića. Sedmo sijelo od 10. razriješilo članstva u Družbi Antu Marinovića-Uzelca. . Također je raspravljalo o izboru novih pripravnika. te pripremanja za svečano u Pazinu. a podnijeto je i izvješće o stanju blagajne. raspravljalo vijeća u Donjoj Dubravi 16. obljetnice raspravilo o politici primanja novih članova i brisanja – 18. Peto sijelo od 20. te o planu aktivnosti do S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu kraja siječnja 2007. sačinio program događanja u Zmajskoj kuli. koji je već za prosinac 2006.

ZMAJSKE VIJESTI . te za članove prinosnike Ivan Hrvoić (Matica) i Mirko Barišić (Osijek). Str. o godišnjoj inventarizaciji. realizaciji starog projekta «Čakaviana Croatica» i drugim tekućim aktivnostima. o financijskom izvješću za to sijelo.. godine . Milan Bandić (Matica) i Mile Bogović (Gospić). Četrnaesto sijelo od 21. veljače 2007. Balotiranjem su jednoglasno za redovitu braću izabrani Tonči Visković (Matica). te o nekim završnim i nekim započetim radovima na obnovi Ozlja. a zaključci su priređeni u posebnom članku u ovom broju «Zmajskih Sudionoci sijela Meštarskog zbora u Prelogu 5. Na 16. raspravljalo se o izvršenim pripremama za saziv Jurjevskog sijela Glavnog zbora. govorilo se o stanju blagajne. veljače 2007. ožujka 2007. rujna 2006. Kristijan Skočibušić (Varaždin). te o programu djelovanja za siječanj. Sijelo Meštarskog zbora od 10. Tomislav Franušić (Zadar). imalo je dvije najvažnije točke dnevnog reda: prihvaćanje zaključnog računa Družbe za 2006. sijelo Meštarskog zbora. te požuriti početak radova na obnovi Zmajske kule nad Kamenitim vratima. Zaključeno je da se mora intenzivirati prikupljanje donacija za obnovu Ozlja. travnja 2007. Mirko Barišić je izabran za redovitog člana (ispravljena je pogreška s prošlog sijela).Broj 1/2007. Bruno Kenđel (Karlovac). o tijeku radova na obnovi Ozlja i financijskom stanju družbe. raspravljalo je o pripremama za otkrivanje Perivoja velikana u Osijeku. ožujka 2007. godinu. godine vijesti». sijelu od 18. prosinca 2006. u Jagnjedovcu 30. . Trinaesto sijelo od 21. siječnja 2007. 13 Sa sijela Meštarskog zbora na imanju Davora Hećimovića. održano je i 15. prosinca 2006. tematski je raspravljalo o važnom pitanju buduće namjene staroga grada u Ozlju. Na dvanaestom sijelu od 7. a raspravljalo se o dnevnom redu i pripremama za predstojeće Jurjevsko sijelo Glavnog zbora Družbe.snimljeni u župnoj crkvi Radno predsjedništvo sijela u Prelogu 5. Dne 31. te raspravu o članstvu. organizaciji žalobnih sijela za umrle članove.govori Zvonimir Bartolić. Zmaja Bilogorskog II. Zmaj od Donje Dubrave . Bio je to prošireni sastav Meštarskog zbora.

Protokol zazmajenja vodio je Mešetarski zbor na čelu s Velikim meštrom. gdje završava osnovnu i srednju školu. godine. Zbor povijesna sekcija. siječnja 1955. Zmajska matica. Zmaj JELENOVAČKI. Rođen je 23. Rođen je 12. do početka travnja 2007. 14 ZMAJSKE VIJESTI . magistrirao je iz moralne teologije i franjevačke duhovnosti. godine u Novoj Gradiški. Zmaj od PETRINJE. Iste godine ređen je za svećenika franjevca. IVICA GOLEC. Sudionik je Domovinskog rata. Zmajska matica.Broj 1/2007. Rođen je 13.d. a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zazmajenje 15. siječnja 1967. rujna 1953. Poslijediplomski završava u SAD. Danas se opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u republici Turskoj. dok Grad Zagreb i zagrebačka županija djeluju u okviru Matice u Zagrebu. redoviti član. pa se može očekivati i u 599. Zmaj od ZAPOLJA. direktor Socijalnog ureda za strance u Austriji. 2. godine obavljeno je u svečanoj atmosferi. redoviti član. Matični broj 1572. Radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Osnovnu školu pohađao je u Brđanima i Adžanovcima. Godine 1997. Ministarstvu prosvjete i športa. godini završiti procedura osnivanja i ovih stolova i tako završiti proces osnivanja stolova u svim hrvatskim županijama – ukupno 19 zmajskih stolova. Više od 20 novih kandidata danas se nalazi u statusu pripravnika ili kandidata za pripravnika. Diplomirao je na Pravnom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. kakav se u Družbi provodi već od osnivanja. do 20. Ministarstvu kulture. godine u Zagrebu. Bjelovaru i Sisku. stoljeća. godine u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima i to po proceduri starinskog svečanog obrada. što se osobito odnosi na svečanost zazmajenja od 17. godine u Splitu. gdje završava Klasičnu gimnaziju i Srednju glazbenu školu.Str. Teologiju je diplomirao na Papinskom Lateranskom Sveučilištu i Teološkom Institutu u Asizu 1979. godine. Matični broj 1573. Bavi se istraživanjem hrvatske povijesti 18. NOVI ČLANOVI I ZMAJSKI STOLOVI Od Jurjevskog sijela Glavnoga zbora 2006. Zmaj ŠOLTANSKI. godine. a danas je Gvardijan Vukovarski u vukovarskom . Danas je viši znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Može se očekivati da će najkasnije u 2008. veljače 2007. Zmajski stol u Vukovaru. 3. Zmajska matica. a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Samoboru. veljače 2007. GORDAN BAKOTA. Matični broj 1574. redoviti član. Rođen je 26. srpnja 2006. 4. u članstvo Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja primljeno je za redovitu braću ili prinosnike 18 kandidata. Diplomirao je na Visokoj upravnoj školi u Zagrebu. Godine 1986. a uvelike su odmakle pripreme i za osnivanje zmajskih stolova u Virovitici. ZLATKO ŠPEHAR. inaugurirani su Zmajski stolovi u Požegi za Požeško-slavonsku županiju. a danas je tajnik Uprave Društva Croatia osiguranja d. i 17. Voditelj je Hrvatske katoličke Misije u St. Primanja novih članova privukla su veliku pozornost hrvatske javnosti i medija. Zbor povijesna sekcija. Zbor kulturne baštine. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti i arheologiju. na diplomatskoj akademiji u Zagrebu položio je savjetnički ispit te polaže državni stručni ispit. redoviti član. U ljeto 2006. Na obje svečanosti viteška dvorana Zmajske kule bila je ispunjena prijateljima i rodbinom kandidata i zmajskom braćom i sestrama. Pöltenu 16 godina. a primljena su temeljem odluke Meštarskog zbora slijedeća nova braća: 1. Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša. u Pazinu za područje Istarske županije. Primanja novih članova obavljena su 15. Objavio je mnoge znanstvene i stručne radove. zmajskoj godini slična dinamika primanja novih članova i pomlađivanja Družbe. godine u Petrinji. travnja 1943. U rodnom gradu završava osnovnu i učiteljsku školu. srpnja 2006. TONČI BLAGAJIĆ.

Rođen je 26. Zmajski stol u Pazinu. Zmaj PAZINSKI. zamjenik gradonačelnice Grada Zagreba. Od 2001. listopada 1961. Matični broj 1582. Vlasnik je tvrtke ICE Pazin.o. a diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. 15 Franjevačkom samostanu. godine u Poreču. 8. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. a danas je savjetnik Uprave HEP-a Zagreb. 7. DAVORIN TEPEŠ. Osnovnu i srednju školu završio je u Sarajevu. Zmajska matica. godine na istom fakultetu. Rođen je 24. Zmajska matica. godine u Zenici. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Rođen je 1. a doktorirao 1990. Rođen je 25. savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske. Zmajska matica.. Zbor gospodarstva. Zbor gospodarstva. Za zasluge je odlikovan sa više odličja. Diplomirao je na Fakultetu strojsrstva i brodogradnje u Zagrebu.Broj 1/2007. HENRIK HEGER. godine u Pazinu. Zbor gospodarstva. Profesor je na Studiju vinarstva u Poreču i ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.. Str. Zmajski stol u Pazinu.o. Zmajska matica. član prinosnik. Objavio je niz znanstvenih radova. te je od 2001. projektiranjem. član prinosnik. gdje završava Osnovnu i srednju školu.o. Od važnih projekata valja spomenuti Istarski Y. godine vodi informatičku tvrtku Nobilis-Informatika d. Osnovnu i srednju školu završio je u Tomislavgradu. Zmaj od PASIČI. Objavio se niz znanstvenih radova vezanih uz energetsku djelatnost. pretežno iz vinogradarstva. Matični broj 1581. ANTE ĆURKOVIĆ. Radio je kao samostalni projektant. godine doktorira. siječnja 1954. redoviti član.ZMAJSKE VIJESTI . te autoceste ZagrebMacelj. Diplomirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971. listopada 1971. Matični broj 1580. a na građevinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1989. redoviti član. član prinosnik. te od 2000. lipnja 1947. Zbor gospodarstva. godine Počasni opunomoćeni ministar u stalnoj misiji Republike Hrvatske pri UNESCO-u u Parizu. MIROSLAV GUDELJ. član prinosnik. član prinosnik. srpnja 1952. Bavi se savjetovanjem. rujna 1940. 11. Filozofiju i humanističke znanosti diplomirao je u Strasbourgu. Matični broj 1575. . Zmaj od HERCEGOVINE. a danas je Predsjednik uprave Hrvatskih cesta d. Matični broj 1578. godine u mjestu Pasič. godine. Rođen je 30. vođenje izgradnje mosta u Dubrovniku. Osnovnu i srednju školu završio je u Pazinu. Rođen je 19. a magistrirao 1988. Matični broj 1579. Zbor gospodarstva. STJEPKO BOBAN. Zmaj SORBONSKI od VELIKE HRVATSKE. gdje magistrira i 2000. 1990. FRANKO BERTOŠA. Zbog prirodoslovlja. 6.o. U svojem bogatom radnom iskustvu vodio je značajne firme. Odlikovan je nizom odličja. Zmaj ZAGREBAČKI III. Osnovnu školu završava u Višnjanu. godine u Mariboru. godine. godine u Sarajevu. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu voćarstvo-vinogradarstvo-vrtlarstvo. Na početku karijere asistent je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. u Zagrebu. Rođen je 2. Zmajska matica. razvojem itd. Zbor kulturne baštine. 10. Magistrirao je 1981. godine direktor Zavoda za organizaciju građenja Instituta građevinarstva Hrvatske. 9. Zbor kulturne baštine. Matični broj 1577. Za svoj rad odlikovan je brojnim odlikovanjima. Utemeljitelj i voditelj interdisciplinovnog programa Hrvatskih studija na francuskom jeziku u suradnji s pariškom Sarbonom. Do danas je objavio niz znanstvenih i stručnih radova. a srednju poljoprivrednu u Poreču. godine gradski zastupnik i potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba. a doktorirao filozofiju u Bonnu. ĐORDANO PERŠURIĆ. lipnja 1962. Zmaj DUVANJSKI II. Matični broj 1576.. Zmaj POREČKI. 5.

studirao je na papinskom sveučilištu Gregorijani i postigao doktorat 2. 17. godine. završio je u Zagrebu. srpnja 1964. kolovoza 1958. svibnja 2000. godine 1966. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Jelsi na otoku Hvaru. Godine 2000. a u Zagrebu je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti. Od 2007.Str. godine u Splitu. te u općini Peščenica. Radio je na Institutu Ruđer Bošković 29. Zmajski stol u Gospiću – redoviti član. veljače nadbiskupije zaređen je 5. Osnovnu školu završio je u rodnom selu. a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu.06. Zapošljava se u tvornici «Ledo». Sekcija prirodoslovlja. Mile Bogović rođen je 7. 4. u riječkoj katedrali. Odlikovan je Redom Hrvatskoga Pletera. Srednju školu završio je u Grudama. imenovao ga je prvim emigrirao je u Kanadu. Osnovnu školu pohađao je u Slunju. godine u Donjim Mamićima u općini Grude. Doktor je primijenjene fizike od Za biskupa je zaređen na blagdan Sv. godine do danas profesor je crkvene povijesti na Rođen je 22. tehnički biskupske konferencije. U svome javnom radu rukovodi se tradicijom i hrvatskim domoljubljem. Gimnaziju i Elektrotehnički fakultet senjske nadbiskupije imenovan je 4. Matični broj 1584. Zmaj od gospe od zdravlja u Jelsi. izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba. Filozofsko-teološki studij započeo je u Pazinu.1999. Medicinski fakultet završio je na Sveučilištu u Zagrebu. Dr. Za pomoćnog biskupa riječkoTrebarjevu. godine. gdje osniva vlastito poduzeće biskupom novoustanovljene Gospićko-senjske za razvoj i izradu magnetometara za mineralna i biskupije 25. i na propagandnom polju. 17. veljače 2007. TONČI VISKOVIĆ. Sekcija gospodarstva. za novu su braću primljeni: 1. naftna istraživanja. godine u Desnom riječkoj teologiji. Nakon sloma Hrvatskog proljeća Sveti Otac Ivan Pavao II. Mons. Za vrijeme Domovinskog rata Mons. kolovoza 1939. a nakon specijalizacije iz ginekologije zapošljava se u Zaboku. a on nastoji njemu dati cijeloga sebe. gdje u Općoj bolnici radi na Ginekološko-porođajnom odjelu. Na svečanosti zazmajenja u Viteškoj dvorani Družbe. MILAN BANDIĆ. iz crkvene povijesti. Po povratku iz Rima od 1971. Zmaj od Krbave. do1971. Zmajska matica – redoviti član. u Zagrebu. Za svećenika riječko-senjske Sa svečanosti zazmajenja novih članova u Zmajskoj kuli. Autor je i koautor više znanstvenih i stručnih radova. Svojom vizijom i predanošću želi ovaj grad učiniti plemenitijim i ugodnijim za življenje. Zagreb mu je dao sve. Zmaj od Kamenitih vrata IV. čime će dakako doprinijeti i našoj Družbi. Zmajska matica – prinosnik. a završio je u Zagrebu. MILE BOGOVIĆ. 3. Kao liječnik opće prakse radio je u Hvaru. dužnost koju i danas obnaša u trećem mandatu. u Cerovcu – župa Slunj u riječkosenjskoj nadbiskupiji. lipnja 1999. te je nositelj Spomenice Domovinskog rata. IVAN HRVOIĆ. predsjednik Biskupske . Rođen je 10. Bogović član je Stalnog vijeća Hrvatske zdušno je pomogao Hrvatsku materijalno. Rođen je 22.Broj 1/2007. studenog 1955. Zmajska matica – redoviti član. Mnogo je vremena proveo s ljudima na terenu što mu je bilo posebno iskustvo. Petra i Pavla 1972. Kao pripadnik Zbora narodne garde sudjelovao je u domovinskon ratu. veljače 1937. Zmaj MARTINSKI. 16 ZMAJSKE VIJESTI . Matični broj 1583.

Zmaj Duvanjski III. Matični broj 1587. komisije za laike. Str. Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Zmaj od Kamenitih vrata IV. Novi član Milan Bandić. Od 1998. Autor je fotonmonografije «Općina Vidovec». Danas radi na mjestu policijskog inspekcotra kriminalističke policije u Karlovcu.ZMAJSKE VIJESTI . 7. ali ostaje i dalje vrlo aktivan. Zmaj Velikootočki u Zmajskoj kuli. Matični broj 1588.d. Zagreb. Prvo zaposlenje bilo mu je u tvornici baterija «Croatia» u Zagrebu. Sekcija kulturne baštine. Predsjednik je nogometnog kluba Dinamo. studenog 1965. i Veliki meštar Dragutin Feletar. Zmaj Levanjsko Varoški. Rođen je 23. Za svoj rad dobio je mnoga priznanje i nagrade. član je mnogih kulturnih organizacija. Do sada je sudjelovao u raznim projektima Zmajskoga stola u Karlovcu. . te član Biskupske komisije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Zmajski stog u Varaždinu – redoviti član. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. godine u Karlovcu gdje pohađa Osnovnu školu. godine u Levanjskoj Varoši kod Đakova. te u srednjoj Strojarskoj školi u Varaždinu. Sekcija povijesna. Zapošljava se u Osnovnoj školi u Vidovcu kraj Varaždina. Matični broj 1589. aktivan je u humanitarnim organizacijama. Savezna Republika Njemačka. Sekcija gospodarstva. Tu je deset godina obnašao dužnost glavnog direktora. Nakon završene srednje škole u Tomislavgradu upisuje studij Kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zadru. godine je u mirovini. godine stalni je dopisnik Večernjeg lista iz Varaždina. Zmajski stol u Osijeku – redoviti član.. zazmajeno je sedmoro nove braće 6. Matični broj 1586. veljače 2007.Broj 1/2007. a poslije sloma Hrvatskog proljeća smijenjen je s te dužnosti. Po povratku u zemlju postaje predsjednik Uprave Siemens d. Od 2005. 5. Rođen je 5. KRISTIJAN SKOČIBUŠIĆ. godine. Zapošljava se u firmi Siemens. studenog 1936. pristupa postrojbama Specijalne policije. Osnovnu školu pohađao je u Đakovu. BRUNO KENĐEL. a gimnaziju u Zagrebu. 17 Na svečanosti u Zmajskoj kuli 17. godine u Mesihovini. Uz mnoge novinske radove objavio je više stručnih tekstova i prikaza iz područja književnosti. Zmaj od Karlovačke zvijezde. gdje diplomira 1990. Rođen je 21. jezika i kulturne povijesti. Godine 1993. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Srednju policijsku školu završava u Zagrebu. lipnja 1974. Autor je mnogobrojnih znanstvenih radova. Zagreb. Sekcija gospodarstva. Zmajski stol u Karlovcu – redoviti član. sudjeluje aktivno u vojnim akcijama «Bljesak» i «Oluka». MIRKO BARIŠIĆ. Za zasluge u ratu odlikovan je sa više odlikovanja.

pročitao je Veliki meštar (na pokopu u krematoriju na zagrebačkom Mirogoju. Hrvoje Petrić (Matica) i u Sisku. Crnković.. govorio i Juraj Kolarić. koji su kulturnom i društvenom životu Hrvatske. Zmajski brat Ivica Golec. Žalobno sijelo za dramskog umjetnika Damira Mejovšeka. žalobno sijelo održano je 6. a o njegovu liku i djelu govorio je Veliki meštar Družbe. Braća koja su nas zauvijek napustila ostat će nam u trajnoj uspomeni. Za njih je u znak štovanja i suosjećanja s najbližima. Jurja u Trnju). godine. Zmaj Đurđevački II. Vladimir Strugar i Mladen Bakulić (Varaždin). veljače 2007. Zmaja Vlaškovuličanskog. dok s budućom braćom češće kontaktiraju i Veliki meštar. u Zmajskoj kuli održano i pet žalobnih sijela. a o njemu je nadahnuto govorio Milovan Petković. Damir Medar. koja su priređena po tradicionalnom protokolu (obredniku) Družbe. kao i djelovanju našega bratstva. Zmaj od Petrinje. Žalobno sijelo za povjesničarku Zagreba. Jelačića Bužimskog održano je 27. Josip Đakić. Ivan Roštaš. održano je 5..Str. održano je 20. a o njezinu djelu govorio je Veliki meštra Družbe. Osnivanje ovoga stola započelo je još u vrijeme mandata 12. Virovitici – inauguracija se očekuje početkom ŽALOBNA SIJELA U ZMAJSKOJ KULI Tijekom 2006. Zmaja Neretvanskog II. Žalobno sijelo za saborskog zastupnika i generala Velibora Kikereca. a za sada se za članove kandidiraju Zvonko Kožnjak. u kojima su osobito aktivni Domjenak nakon zazmajenja nove braće 17. Zasad su kandidati za Trenutno se u statusu pripravnika nalaze Marijan pripravnike Ilija Pejić.. a na grobove su im položeni vijenci Družbe. Ivica Kirin. srpnja 2006.Broj 1/2007. a tekst Aleksandra Šira.. održano je 25. Vladimir Bermanec (Matica). Uskoro će pripravnicima postati još desetak kandidata.. studenoga 2006. Za pokretanje ovog stola osobito se zauzeo Đuro Kovačev. godine članovi Zmajskog stola iz Križevaca (osobito Dražen Podravec. rujka 2006. dali svoj veliki prinos. siječnja 2007. Zmaja Vinodolskog IV. Zasad je kandidat za pripravnika Željko Željko Mrak (Pazin). Zmaj Virovski od Stare gore). a uskoro se očekuje i pristupanje drugih Privodi se kraju osnivanje Zmajskog stola u kandidata.. jeseni 2007. a kontakte su nastavili i Veliki meštar i Meštar zmajskih stolova. Za skladatelja i glazbenika Igora Kuljerića. godine zauvijek je Družbu napustilo petoro braće. a o njegovu velikom djelu govorio je Zlatko Stahuljak. Žalobno sijelo za Nikolu pl. Pavelić (Matica).. Meštar zmajskih stolova i Meštar Obredničar. započeo je pripreme za osnivanje Zmajskog stola Željko Holjevac (Matica). Zmajska braća bila su nazočna i na sprovodima umrle braće. Prije nekoliko mjeseci započele su i pripreme za osnivanje Zmajskog stola u Bjelovaru. Zmaj Bjelovarski VI. Zmaj Velikotaborski II. . 18 ZMAJSKE VIJESTI . Nina Lipljin (Varaždin). rujna 2006... Ivan Zelenbrz i Rajko Stilinović. sastava Meštarskog zbora. Zmajicu od Kamenitih vrata III. Lelju Dobronić. o pokojniku je uz Velikog meštra. Josip Nemec. Zmaj Hrašćanski od Sv.

stoljeću. iako adaptacija još nije u cijelosti dovršena (osobito spoj Babonićeve kule sa sjevernim krilom). jest dvorska kapela Sv.). povele su se nove rasprave o njegovoj trajnijoj namjeni. godine u Zagrebu je organizirana rasprava (Meštarski zbor u proširenom sastavu). grad Ozalj Družbi je 1928. Danas je to unutrašnji grad. Veliki meštar pripremio je slijedeći radni materijal: 1. koja je dobrim dijelom dala temelje za formuliranje «projektnog zadat ka» za izradu projekata obnove i namjene ove velebne utvrde nad Kupom. Pogled u povijest – tri osnovna graditeljska sloja Velebni stari grad u Ozlju pripada među najznačajnije spomenike hrvatske graditeljske baštine. To je dugo razdoblje gotike. Stari Grad širi se uglavnom na današnje gabarite. 21. U prošlih pedesetak godina bilo je raznih planova i zahvata na gradu u Ozlju. 2. 19 ZAPOČEO DOSAD NAJOBIMNIJI PROJEKT DRUŽBE OBNOVA STAROGA GRADA U OZLJU U TIJEKU Krajem ljeta 2006. o čemu se raspravljalo i sanjalo. Zrinski grade izdvojenu palaču (palas). Njegova bruto pokrivena površina iznosi oko 4. Dodatak na golom dijelu litice nad Kupom. Kako bi se odlučili što zapravo želimo sa starim gradom u Ozlju.ZMAJSKE VIJESTI . pa i ugostiteljske namjene. Tako je poznato da iz toga razdoblja (vjerojatno roda Babonića) potječu i temelji romaničke crkvice nađeni u zemlji pokraj današnje gotičke dvorske kapele. a održavanje toga spomenika do danas uvelike je pridonijela kakvatakva njegova kontinuirana uporaba. Kao što je poznato. te korištenje hrvatskom narodu. Na Ozlju «gdje god se zakopa lopata» otkrije se neko arheološko nalazište. Ono što se pripremalo godinama. godine darivala znamenita plemićka obitelj Thurn und Taxis. Stoga valja biti zahvalan Gradu Ozlju.. a izrađeni su i određeni prijedlozi i projekti. koja se kasnije koristila i kao spremište. Prvi graditeljski sloj nastao je uglavnom u 13. Zna se da je utvrđeni grad iznad Kupe imao tada znatno manji opseg.).000. Antuna ( u koju su kasnije ugrađeni i neki barokni elementi). 1.000 četvornih metara.. Za tu raspravu. Još nije točno istraženo pružanje obrambenih zidina u to srednjevjekovno doba. Kada je ovo povijesno zdanje opet vraćeno u vlasnost Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. odnosno do njihova zatora. Zrinski i Frankopani ovdje su gospodari sve do 1671. a u darovnici nas je obvezala da taj spomenik nulte kategorije dobro čuvamo i obnavljamo kako bi bio na čast i slavu. Grad je tijekom vremena imao razne. konačno su započeli obimniji obnoviteljski radovi na povijesnom zdanju od nacionalne hrvatske vrijednosti – Starom gradu u Ozlju. ali je kasnije duže bio i posjed hrvatsko-ugarskih kraljeva.Broj 1/2007. Str. na čijem je početku bila velebna romanička četverokutna branič-kula. Izgrađeni su novi čvrsti bedemi od kamena. Drugi graditeljsko sloj pripada uglavnom Frankopanima i Zrinskima (Frankopani su kupili ovo vlastelinstvo već 1398. a korisna površina oko 2. To je spomenik pod državnom zaštitom nulte kategorije. Dobrim dijelom to je razdoblje kada je ozaljski feudalni posjed pripadao rodu Babonića (1280. Cijelo područje staroga grada trebalo bi još detaljno arheološki istražiti. pa nosi ime . koje u starom gradu razvija muzejsku i knjižničarsku djelatnost. te Pučkom sveučilištu.-1327. Svi ti graditeljski stilovi imali su odraza na razvoj Ozlja. Ona je danas valjano obnovljena. ožujka 2007. koju su izgradili Babonići. i 14. a na temelju dosadašnjih prijedloga. renesanse i ranog baroka. sada se barem djelomice počelo pretvarati u stvarnost. koji je uglavnom ostao sačuvan do danas. Ponos ovdašnjeg gotičkog graditeljstva. a Nikola Šubić Zrinski je ženidbenom vezom preko supruge Katarine došao u posjed Ozlja 1550.

OBRAMBENI BEDEMI ISTOČNO KRILO SJEVERNO KRILO JUŽNO KRILO KAPELA TRŠKA KULA PALAS (ŽITNICA) OPKOP BABONIĆEVA KULA OBRAMBENE KULE MOST Plan Staroga grada u Ozlju .Str. 20 ZMAJSKE VIJESTI .Broj 1/2007.

Njegovo je mjesto upravo u ozaljskom starom gradu. Buduće funkcije grada mogli bismo u grubo podijeliti na : 1. stoljeću u vrijeme vladavine obitelji Perlas – radove je uglavnom od 1743.ZMAJSKE VIJESTI . eklekticističkih stilova. pa i nekim komercijalnim sadržajima. 21 «žitnica». Radni prijedlog o budućoj namjeni Kod koncipiranja budućih funkcija staroga grada u Ozlju.). a tu je uređeno pravo aktivno zmajsko gnijezdo. kada je opet došao u okrilje Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. 3. a pogotovo unutrašnjih uređenja zavisno od stilskih zahtjeva vremena i mode. potom dolazi obitelj Batthyany (sve do 1873. koji bi kompleksno i živo prikazao vrijeme djelovanja najslavnijih hrvatskih plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana. Osobito veliki radovi izvršeni su u baroknom 18. Naša družba uspješno je upravljala ozaljskim gradom do 1945. koji dakako nije izgledao tada kao danas. Dakako. Ovdje su se ipak zadržali neki sadržaji. Treći graditeljski sloj pripada razdoblju dosta intenzivne barokizacije tijekom 18. djelomičnih dijelom zadobio današnje gabarite i izgled.Broj 1/2007. a na unutrašnjim zidovima nalaze se neobične i vrlo vrijedne zidne slikarije. Tim nadogradnjama stari grad je dobrim . tu bi se našlo i mjesta za prikaz ostalih vlasnika Ozlja. Komercijalne. uz niz kasnijih manjih izmjena. potom grofovi Petazzi. Na katu Ulazne obrambene kule u Ozlju prije obnove rušenja. 2. Zahvaljujući upravo tim.). nadogradnji. U tom razdoblju. a najduže se zadržala znamenita njemačka plemićka obitelj iz Regensburga Thurn und Taxis – sve do 1928. Spomeničke funkcije – Hrvatska još nema nacionalni muzej Zrinskih i Frankopana. I jedna i druga funkcija osigurala bi punu otvorenost cijeloga kompleksa za javno korištenje i posjete. predvodio kapetan Verned. Družba se treba voditi porukom grofova Thurn und Taxis iz njihove darovnice: u njoj je naglašeno da oni daruju grad Družbi kako bi ta velebna spomenička građevina bilo otvorena i u službi hrvatskoga naroda. da bi zatim bilo još nekih gospodara. Str. Spomeničke i 2. Zato valja uznastojati da se buduće namjene koncipiraju tako da Ozalj bude na korist i ponos hrvatskom narodu. dugom više od dva stoljeća. 1. Za suvremeno koncipirani prikaz rada i razvoja Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja trebalo bi (možda) osigurati cijelu zrinsku palaču ili žitnicu. osnovan je i zavičajni muzej. godine. s muzejom i drugim sadržajima.-1766. te na dvije ulazne kule i na velebni potporni stup pod diživim mostom (koji je bio pokretan sve do 1821. Prava je sreća da socijalistička vlast nakon 1945. To bi trebao biti europski koncipiran moderni muzej. do 1753. To se odnosi na središnji kompleks. Na njezinom ulaznom portalu uklesana je 155. kao i za opću povijest toga kraja. a od 1971. godine. stari grad u Ozlju dočeko je pretežito sačuvan i današnje vrijeme. kao i kasnijem utjecaju postbaroknih. stoljeća. Računa se da je u kasnoj renesansi i ranom baroku nastao veći dio današnjeg kompleksa staroga grada. godine). ozaljski stari grad doživio je veliki broj graditeljskih promjena. pa slijedi vrlo aktivno razdoblje roda Perlas (1725. Poslije Zrinskih Ozljem upravlja Dvorska komora. nije dala srušiti ozaljski stari grad. kada su Ozalj darovali Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja. Tom muzeju trebalo bi osigurati dovoljan izložbeni prostor – barem cijelo sjeverno krilo.

draga braćo i sestre. kako bi se utvrdili prioriteti obnove. U tom dijelu južnog krila zadržao bi se i manji prostor za potrebe sijela Zmajskog stola u Karlovcu. Nakon doista temeljitog promišljanja i rasprave. te drugim sadržajima. restauratorske radionice i muzejskih depoa trebalo bi (možda) osigurati prostor Trške kule odnosno zapadnog dijela južnog krila. Za ove funkcije. Zaključak: Ovo razmišljanje može biti samo predprijedlog za raspravu i ne smije se shvatiti kao i bilo kakvo nametanje zaključaka.Str. Obnovu Ozlja treba dići na nacionalnu ili državnu razinu. može se organizirati i općenacionalno prikupljanje sredstava za obnovu. bi se mogla urediti viteška dvorana za priredbe i slične namjene. pozivam na razumnu i strpljivu raspravu. 2. Temeljem prijedloga buduće namjene i sadašnjeg stanja objekta. Komercijalna funkcija – vrlo je važna i komercijalna potpora oživljavanja staroga grada u Ozlju. koja se ubrzo može osposobiti za održavanje svete mise u raznim prigodama. Konačno. U suterenu Trške kule nalazio bi se i omanji klub naše Družbe. Postoji prijedlog da se dvije ulazne kule uporabe kao uredi za prodaju ulaznica i suvenira (manja kula) i kao ured gradskog kaštelana. da će se u nastavku rasprave konzultirati i odgovarajući stručnjaci i institucije. uz suradnju s Gradom Ozljom i drugima. odnosno odrediti buduću namjenu Ozlja. To znači da trebamo osmisliti projektni zadatak. s odgovarajućim znanjem i kapitalom. Dakako. 22 ZMAJSKE VIJESTI . Uz to. osobito sijelovima i domjencima zmajske braće. mi moramo učiniti prvi korak. Put do uređenja staroga grada u Ozlju bit će dug i trnovit. istraživanje i izvedbu sve potrebne infrastrukture za normalno moderno funkcioniranje kompleksa. valja što prije prionuti na projektiranje. 3. ali i raspravu s hrvatskim srcem. pa i za uređenje odgovarajućih prostora već pokazuju zanimanje Grad Zagreb. koji je već sada primjereno adaptiran. 2. 5. za Grad Zagreb. koje osobito mora voditi računa o slijedećim zadaćama: 1. Za buduće apartmane možda bi najpovoljnije bile prostorije u istočnom dijelu južnoga krila. Valja dalje nastaviti što intenzivnije s obnovom koja se donosi na neophodno spašavanje i održavanje objekta. koje već sada nemaju slobodnih termina. osobito za komercijalni dio obnove. kako bi se s uređenjem Ozlja moglo otpočeti u etapama prema financijskim mogućnostima. Za izradu novoga prijedloga i daljnje vođenje obnove zaduženo je Povjerenstvo za obnovu grada Ozlja. U prizemlje istočnog krila trebalo bi vratiti reprezentativni restoran. a do Ozlja ima samo pola sata ugodne vožnje). Kada se usuglasimo što želimo s Ozljem. . Tu bi se mogla organizirati primanja za državne potrebe. Uz njega valja osigurati odgovarajući prostor za desetak apartmana reprezentativnog uređenja. Međutim. Naša Družba mora razraditi i prihvatiti osnove projektnog zadatka. 4. Na temelju tih projekata doći će se i do približno točnog troškovnika. osnovne teze iz prijedloga Velikoga meštra su prihvaćene – dakako uz veći broj dodataka i detaljizacije. Također valja osigurati maštovita hortikulturna rješenja svih otvorenih prostora oko ozaljskog starog grada. dvorane u istočnom i dijelu južnog krila (na katovima) trebalo bi urediti kao najreprezentativnije prostorije za primanja. jer taj spomenički kompleks to i zaslužuje. vlada RH i drugi. kako bi odgovarajući stručnjaci mogli izraditi potrebne projekte. profesionalnoj nadležnoj ustanovi treba dati izraditi studiju opravdanosti obnove i korištenja. Za potrebe uprave spomeničkog kompleksa. U susjedstvu je i gotička kapela Sv. Na taj način funkcioniraju gotovo svi takvi spomenički kompleksi u Europi. sigurno će se naći i investitori.Broj 1/2007. Ta ugostiteljsko-hotelska funkcija može se iznajmiti samo nekom elitnom hotelu ili hotelskom lancu. Uporedno s pripremama za obnovu i novu namjenu valja oživjeti stari grad u Ozlju. Antuna. Zato vas. najveća hrvatska poduzeća i slično (zašto bi se sva primanja obavljala u zagrebačkim Dvercima. Treba projektantski snimiti sadašnje stanje cijelog kampleksa. kako bi on bio spreman za nove namjene.

Tijekom 2006. Ti bedemi trajnije su izrađeni potrebni projekti za popravak i dogradnju stručno zaštićeni od propadanja. Radi 1. Obnovu Ozlja valja dići na nacionalnu kule pokraj Trške kule na južnom krilu kompleksa. od čega je Ministarstvo kulture osiguralo oko 80 posto. Konačno su izvedeni od ranije zaostali radovi Pokrenuti nacionalnu akciju prikupljanja sredstava na sanaciji dvorišnog dijela krovišta istočnoga krila za obnovu. i u 2007. To je bio veliki zahvat. s kojim je uspostavljena vrlo korisna i prisna suradnja. Postavljene su i popravljene kamene stube na Radovi na obnovi koji su započeli ljeti 2006. su ova dva važna objekta spašena od sve bržeg 5. širokom stubištu. dijela južnog i istočnog krila. Taj je zahvat od 2. te osiguranje zahvatu: sanaciji krovišta i izmjeni pokrova većeg uvjeta za nove namjene. one su prema propisima i spojni trakt na dvije ulazne obrambene kule. s potrebnom limarijom. a najpovoljniji izvođači su izabrani kroz dvije građevinske tvrtke: HUTA I ABGRADNJA. očuvao za temeljitu rekonstrukciju i trajnije buduće namjene. 3. S obzirom na nove prioritete . Što je dosad učinjeno i koji su radovi u tijeku? Za izvođenje radova raspisani su potrebni natječaji. Bilo je to neophodno partnera za uređenje komercijalnog dijela kompleksa.5 milijuna kuna. odnose se poglavito na kata u sjevernom krilu grada. dobivanje potpore Europske unije. Završena je statička procjena i naglo propadati (kruniti se). a zatvorena je i oveća «kaverna» nastala i drugi materijal.Broj 1/2007. 23 urušavanjem kamena u unutrašnjosti otvorene okrugle 6. Prema dosad izvedenim radovima pokazalo se da je izbor dobar. Započele su pripreme. Time je omogućena normalna komunikacija u Dosad su izvedeni vrlo važni i korisni radovi. Također su i statički drvene konstrukcije krovišta. jer je taj dio krovišta posve dotrajao i prijetilo Muzej Zrinskih i Frankopana u Ozlju mora biti je urušavanje (taj dio radova s tvrtkom Flanjak nacionalni državni muzej.ZMAJSKE VIJESTI . učiniti. spašavanje i održavanje kompleksa. Str. To je obiman posao. a ove tvrtke imaju i potrebnu licencu za izvođenje radova na spomenicima kulture. postavljena skela i propadanja. 4. dobavljen je crijep sanirani. godine stalnom kontrolom Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Time zaštićene daskama. koji će sada otpočeli početni radovi na najvećem dosadašnjem omogućiti i unutrašnje uređenje tih kula. To su radovi koji je konačno u funkciju doveo kamene isklesane koji se moraju izvršiti da bi se spomenički kompleks stube koje su ugradnju čekale već dvadesetak godina. Naći valjana i ambicioznoga strateškoga grada. sjevernom krilu koje će se u cijelosti obnavljati. Treba računati i na ugovorilo je još Otvoreno sveučilište). U cijelosti su obnovljeni (u cijeloj dužini) svi vitalnog značenja za trajnije očuvanje zdanja kameni otvoreni obrambeni bedemi. koje vode od prizemlja do drugoga i kontinuirano traju. godini u radove na obnovi uložit će se najmanje oko 2. državnu razinu – kao kulturni projekt Hrvatske. koji su počeli od propadanja. Također je izabran i nadzorni organ. Obnovljena su i sanirana kompletna krovišta očuvanja kamenih stuba. a svi radovi izvode se pod Radovi na obnovi veće obrambene ulazne kule u Ozlju krajem 2006.

Tu se prvenstveno radi o adaptaciji gotičke kapelice. 7. Tu je svoje mjesto našla i poznata ranije vrlo oštećena garnitura fotelja i stolova s kineske izložbe na Zagrebačkom velesajmu. od posebne je važnosti potpuno završena kvalitetna adaptacija dvije atraktivne i prostrane prostorije u suterenu Trške kule na južnom krilu. čiji obujam zavisi i od osiguranih sredstava. ali njihova će realizacija zavisiti od raspoloživih materijalnih sredstava.snimljeno u veljači 2007. a dobrim dijelom su očišćene i strmine prema Kupi i opkopima. Mise. godine «zmajski klub». Kontinuirano se radi na čišćenju i uređenju užeg i šireg okoliša grada. Za oživljavanje posjeta Ozlju i funkcioniranje Družbe u prostorima grada. Uređenje «zmajskog kluba» u cijelosti je financirala sama Družba.Broj 1/2007.Str. Kolokvijalno taj smo prostor nazvali Obnovljene ulazne kule Staroga grada u Ozlju . S obnovljenim kulama Stari grad Ozalj dobio je novu vizuru koje su postavila nova istraživanja stanja krovišta. stoljeća nabavio prazmaj Antun Bauer (ona je sada restaurirana). koji je dobio i odgovarajući namještaj. godine. te o izradi studije opravdanosti i kompletnog projektnog snimanja sadašnjeg stanja kompleksa. kao i o izradi projekta i istraživanja za dovođenje kvalitetne infrastrukture do grada. Realizacija nabrojenih poslova traži mnogo napora i vremana. koju je za Ozalj još tridesetih godina 20. osobito za vodstvo Družbe i druge suradnike. 24 ZMAJSKE VIJESTI . Očekuje se da će ovi obimni radovi. U dosadašnjim poslovima angažirali su . Taj dio poslova u cijelosti je financirala Družba. kako bismo u gradu mogli održavati Sv. godinu postoje znatni planovi obnove. Sve pripreme i početak radova provode se na prijedlog i pod kontrolom Konzervatorskog odjela. dinamika i namjena ulaganja morat će se uskladiti s Ministarstvom kulture. Dakako da za 2007. 6. biti završeni do sredine ljeta 2007.

Zmaj Dubravski. istini za volju. Ovdje ćemo nabrojiti samo najvažnija događanja (odnosno one aktivnosti za koje smo prikupili potrebne podatke). Zmaja Karlovačkog od Šanca. zbog spriječenosti S jednog bratskog sata Velikog meštra prve srijede u mjesecu u Zmajskoj kuli . Zmaj Brački II. 25 se i istakli mnogo članovi i suradnici. Uz Meštarski zbor za to je osobito zaslužan tim aktivnih članova Družbe. a neke se praktički kroz prošlu godinu nisu niti sastale. iako. do početka travnja 2007. a posebice kaštelan Nenad Stuparić. te dakako sa članovima Meštarskog zbora i drugim dužnosnicima Družbe. godine. bratski sat Velikoga meštra. Str. Radi ilustracije tih aktivnosti. Time se postiže bolja informiranost. valja reći da pojedine kulturne sekcije još ne djeluju dovoljno aktivno. Tih aktivnosti i događanja bilo je doista mnogi. Zmaja od Starobrodskog. OŽIVJELA VITEŠKA DVORANA Osobito raduje što su naši tradicionalni domjenci srijedom u viteškoj dvorani nad Kamenitim vratima u Zagrebu postali sadržajniji i posjećeniji. ali i povezanost Družbe (prve srijede u travnju. gradonačelnica Ozlja Biserka Vranić i brojni drugi. Zmaj od Svete Gere i Josip degľ Ivellio. ovdje ćemo nabrojati značajnija događanja u zmajskoj kuli od početka prosinca 2006. Svake prve srijede uveden je tzv. zatim Aleksanda Bašića. Stjepana Lipšinića. Nadamo se i vjerujemo da će slijedeće zmajske godine biti volje. kao i veći broj predavača.. Vrijedi spomeniti da su ta sijela vrlo sadržajna i odlično posjećena. U tom smjeru djeluje i Matica Družbe u Zagrebu. susreta i prezentacija do domjenaka i podizanja spomen-ploča. Ernesta Gnjidića. Znatan dio svojih djelatnosti Matica je provela u suradnji sa zmajskim stolovima. Zdenke Stupić. ostvaren je doista raznovrstan raspon događanja. ali bi valjalo istaći izuzetan prinos kaštelana Nenada Stuparića. konzervator Vinko Štrkalj. Usprkos te neaktivnosti dijela članstva Matice. Zmaja Brlog-gradskog. Zmaja od Svete Gere.ZMAJSKE VIJESTI . dobro povezana kulturna društvena udruga. od predavanja. Zmajice Ozaljske. Zmaja Dubravarskog. a potom se povede sadržajna rasprava. te vanjski suradnici – posebice konzervatorica Branka Križanić. i druge braće. Zvonimira Gergeba. Prisutnoj braći daje se informacija o trenutnim djelatnostima i zadaćama Družbe. ZMAJSKA MATICA ZAGREB NASTAVLJAJU SE RAZNOVRSNE DJELATNOSTI Družba Braća Hrvatskog Zmaja djeluje kao jedinstvena.Broj 1/2007. Vrlo mnogo se angažirao i Veliki meštar Družbe i Mladen Ježić.

Roka Voloskog. Zmaj od Roka Voloskog Krmpota.. Velikog meštra. siječnja 2007. Marka. Uvodno je govorio u programu zbora prirodoslovlja održano je 14. Alojz Jembrih. Deželić. nastavio je sa svojom trilogijom o ozaljskim plemićkim obiteljima – dne 28. Zmaja od Tanaisa. Već 13. Zmaj Karlovački od Šanca. je djelo Rudolga Strohala.Str. bio je skladatelj Ljubo Kuntarić. predavanje pod naslovom «Vuk Frankopan Tržački gospodar Ozlja». a moderator . a još su sudjelovali i Đ. Zmaja od Sv. govorio na temu «Nazorova lirika u svjetlu transcendencije».Broj 1/2007. M. na temu «Influenca. Cvitanović i V. Dne 14. 20. Pecoja. a predavač Rudi Aljinović – uz sudjelovanje nekoliko najvećih živućih autora stripova u Hrvatskoj. predstavljano Zmaj Brački II. Zmaj od Svete Gere. siječnja. veljače. temu «Hrvatska između srednje Europe i zapadnoga na kojoj je predstavljen lik i djelo skladatelja Ljube Balkana». prosinca 2006. Moderator je bio Nenad Stuparić. riječ održao je meštar Gospodarskog zbora Zvonimir u zmajskoj kuli je priređen božićni domjenak. ožujka je maestro Izak Špralja održao zanimljivu prezentaciju «Naša baština S jednog predavanja u Zmajskoj kuli – glagoljaško pjevanje». Gerber. svestranom stručnjaku i piscu. obljetnice rođenja pjesnika. siječnja 2007. Zmaj Poljički III.. Dne 24. O knjizi je govorio Ante Gost tribine 31. nakon koncerta u crkvi Sv. koje je održano 17. Razgovor je posebno dobro posjećeno. Antun Abramović. na organizirana i primljena glazbena tribina 31. veljače predavanje Ivana Vodopije. Pred Božić. a u povodu 130. održao je 6. Izvrsno je bila Predavanje Ivana Biondića. jučer-danas-sutra». Uvodnu prosinca 2006. Dne 12. Krmpotić. siječnja 2007. V. uz sadržajnu raspravu je vodio i osmislio tribinu maestro Josip degľ Ivellio.. Zmaj od Velike Vranovine. Kruhek. prosinca održano je predstavljanje knjige pripovijedaka Mirka Ivanjeka «Čuvari blaga». I. nakon izlaganja. Zmaja Vološčanskoga. veljače priređena je vrlo zanimljiva tribina «Hrvatska povijest kroz strip». a tekstove je čitao pročelnik Umjetničke sekcije. bilo Kuntarića. 26 ZMAJSKE VIJESTI . veljače održao je predavanje «Babonići i Ozalj». Zmaj od Velike Vranovine. Bojkić. Zmaj od Sv. Evo i ostalih događanja: Antun Abramović. prosinca je Nedjeljko Mihanović. kao i knjiga o tom Nakon bratskog sata Velikog meštra 7. bratski sat održao je Ernest Gnjidić. Dne 21. protonator. Zmaj Dubravarski).

Konačno. Predavač je prikazao jedan dosta nepoznat segment Nazorova pjesništva u kojemu on stremi. Zmaj Ivanski. za predavanja ili slične događaje jer se već osjeća Ciklus predavanja i događanja u zmajskoj kuli predbožićni ugođaj. te su vjerojatno jedino koncerti nastavljaju se i tijekom travnja. (14. kao i o Nazorovim degľ Ivellio. Zmaj Brački II. održao predavanje «Povijest Nazorove lirike pročitao je tijekom predavanja bolnice Milosrdne braće – Zakladne bolnice». 21.Broj 1/2007. 12. u Viteškoj dvorani DBHZ održao je predavanje naš ugledni član. travnja je Marko Tarle.. ožujka je Antun Abramović održao Mora se konstatirati da prosinac nije pogodan mjesec predavanje «Šubići Bribirski – Zrinski u Ozlju». Dne 11. ožujka 2007. NEDJELJKA MIHANOVIĆA U srijedu. a 18. istražuje i traga za Onostranim. Nakom službenog dijela.) prisutni su postavili nekoliko privatnijih pitanja o Nazoru i njegovu odnosu je bio pročelnik Umjetničke sekcije maestro Josip prema vjeri i vjerskom životu. O nekim događanjima u Zmajskoj kuli evo i nešto detaljnijih informacija: S koncerta u čast Ljube Kuntarića u Zagrebu .ZMAJSKE VIJESTI . za Maestro Izak Špralja govorio je o kulturi glagoljaškog pjevanja Božanskim. Nedjeljko Mihanović o 130. u Ozlju (te drugdje). Zmaj Šibenski III. ožujka je Vladimir nekih svojih posrednih iskustava. travnja priređena je glazbena tribina «Hrvatski skladatelji 20. Čakovcu. u Bečkom Novom Mjestu. dr. stoljeća pod velom tišine svih jugoslavenskih režima». Velike svečanosti pripremaju se u povodu 30. tako da zmajska braća i sestre primaju poštom mjesečni i broj zmajske braće nije bio baš prevelik – što je raspored (što se pokazalo vrlo efikasnim). Zmaj Brački II. Zmaj Poljički III. Iz povijesti razvoja posljednjim danima o kojima je predavač govorio i iz zagrebačkog zdravstva. 27 PREDAVANJE dr. a za svaki mjesec i slične glazbene priredbe bolje prihvaćene. u 18 sati. održao predavanje «Nestajanje civilizacije u kojoj živimo». travnja. Vrbovcu i. obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana – obilježavanja će se organizirati u zagrabačkoj Prvostolnici. Izabrane dijelove Dugački. obljetnici rođenja velikog hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora. prosinca 2006. Str. 28. Naslov predavanje bio je «NAZOROVA LIRIKA U SVJETLU TRANSCEDENCIJE». Predavač je bio maestro Josip degľ Ivellio. dakako. Pročelnik Umjetničke sekcije Josip degľ Ivellio.

ožujka 2007. Tijekom razgovora s Kuntarićem koji je bio u formi ležernog radio intervjua. lipnja 2006. godine održan je susret zborova pod nazivom «Zborovi pjevaju domovini». mo. trećoredac. koncertantnih i duhovnih skladbi. prava šteta s obzirom na zanimljivo i nesvakidašnje predavanje o Nazoru. Josip degľ Ivellio.GLAGOLJAŠKO PJEVANJE».Broj 1/2007. što je bio još jedan od dokaza uspješnosti i zanimljivosti tribine u kojoj su se na dinamičan i organiziran način mijenjali audio. U prvom dijelu programa promovirana je «Zmajska pjesmarica» maestra Josipa degľ Ivellia. «NAŠA BAŠTINA – GLAGOLJAŠKO PJEVANJE» U srijedu. koji je uz predavanje dr. neumoran i zanimljiv u svojim pričanjima. 14. PRVA TRIBINA CIKLUSA «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» 31. Sam gost bio je zahvalan sugovornik. Nastojali smo ih poredati kronološkim redoslijedom. Zmaj od Sv. U prepunoj viteškoj dvorani održana je prva tribina ciklusa «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU». koja su se zbivala izvan našega sjedišta nad Kamenitim vratima – bilo u Zagrebu ili u drugim mjestima Hrvatske. a koje su organizirale druge udruge i ustanove. radu. Špralja i mo. PREDSTAVLJANJE KNJIGE «ZMAJSKA PJESMARICA» I KONCERT «ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI» U PETRINJI U velikoj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji u subotu 24. a ovo je način da se s njima bolje i bliže upoznamo. gost je bio skladatelj Ljubo Kuntarić. Kada je tribina bila završena nakon sat i 20 minuta. . Moderator je bio Pročelnik Umjetničke sekcije mo. skladatelj.Str. Pogotovo je velik broj događanja na kojima su sudjelovala zmajska braća i sestre u raznim mjestima Hrvatske i na mnogim priredbama i događanjima. Zmaja Bračkog II. Dan nakon predavanja u našoj Kuli. dirigent. počasni član DBHZ. te tako predstavili na najbolji mogući način našeg velikog skladatelja Ljubu Kuntarića. glagoljaš. godine. mnogi su konstatirali da je vrijeme «proletilo». koje su promotori bili areopagita Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» Đuro Deželić. glazbeni pisac. u redovitom mjesečnom programu Umjetničke sekcije DBHZ održano je u Kuli nad Kamenitim vratima predavanje «NAŠA BAŠTINA . OSTALA DOGAĐANJA U MATICI Mnoštvo događanja inicirala su i organizirala braća iz zmajske Matice. Moderator i voditelj kroz tribinu bio je Zmaj Brački II. Na mnogima od njih naši su predstavnici i držali govore i pozdrave ili sudjelovali na drugi način. i Zlatko Stahuljak. praktična svjedočanstva o toj našoj povijesnoj i narodnoj tradiciji.01. publika je poslušala i 6 glazbenih priloga iz Kuntarićeva skladateljskog opusa od popularnih melodija do ozbiljnih. Uvodnu riječ održao je Pročelnik mo. Ovdje ne možemo niti sve pobrojati i spomenuti. Zmaj Bjelovarski VI. 28 ZMAJSKE VIJESTI . glazbi itd. dr. Izaka Špralje pripremio i pedesetak fotografija te glazbenu slušaonicu. Degľ Ivellio ponovili su to isto predavanje u sklopu duhovne korizmene obnove.2007. franjevac. kao i u svojim razmišljanjima o životu. Zmaj Brački II. Izak Špralja je s nazočnima podijelio ne samo teoretsko znanje o glagoljašima i glagoljaškom pjevanju već i svoja osobna. klauzurnim sestrama karmelićankama u Karmelu Brezovici kod Zagreba. Josip degľ Ivellio. koji je pripremio i video prezentaciju fotografija iz Kuntarićeva života u rasponu od najstarije fotografije iz 1927. «Zmajska pjesmarica» je povijesno glazbena studija o životu i radu Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» sa 46 zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove. video i govorni mediji. Takvih sudjelovanja bilo je tijekom prošle zmajske godine barem pedesetak. muzikolog. Neke od ovih događanja izvan Zmajske kule ovdje ćemo ipak malo opširnije opisati. Predavač je bio mo. Zmaj Klokočki V. u kojoj je istaknuo kako o nekim članovima Družbe premalo znamo. fra Izak Špralja umirovljeni Pročelnik Instituta za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. svećenik-redovnik. Roka Voloskoga. pa sve do 2007.

rujna 2006. Degľ Ivellia. Josip degľ Ivellia HPD «SLAVUJ» PETRINJA – MUŠKI VOKALNI ANSAMBL «PETRINJSKI SLAVUJI» dirigent: mo. pod ravnanjem mo. a u organizaciji POU Hrvatski dom Petrinja i HPD «Slavulj» Petrinja.ZMAJSKE VIJESTI . Susret je nazvan «Subota u Zrinsko-frankopanskom Ozlju». Roka Voloskoga. 21. ZAGREB. publika je uživala ponajprije u melodioznim i svima razumljivim melodijama na duhovne tekstove raznih autora našeg proslavljenog skladatelja Ljube Kuntarića. glavni koncert duhovne glazbe bio je u crkvi sestara milosrdnica Sv. RUJANSKI SUSRET BRAĆE I SESTARA U OZLJU Meštarski zbor i drugi dužnosnici Družbe. orguljansku pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline. Na kraju koncerta. U zaista prepunoj crkvi. Odazvalo se oko 80 braće i članova njihovih obitelji. Susret zborova i promocija pjesmarice održani su pod pokroviteljstvom Grada Petrinje u sklopu programa «Ljeta u Petrinji». 29 SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIĆA. a susretu su pribavili i gradonačelnici Zagreba i Ozlja – Biserka Vranić i Milan Bandić. Nastupio je Mješoviti zbor crkve Sv. Josip degľ Ivellia Koncert je završen zajedničkim pjevanjem svih zborova sudionika kojima su dirigirali Nikola Bašić i Josip degľ Ivellio uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice.Broj 1/2007. lipnja 2006. rođendana i Josipa degľ Ivellia. To je bila autorska večer dvojice zmajeva. Str. maestro Kuntarić je zahvalio dirigentu i zboru na trudu u obilježavanju te velike njegove godišnjice te im uručio kao zahvalu skladbu KRIST ŽIVOT SVIJETA. Za nazočne je priređen ugodan domjenak na istočnoj terasi staroga grada. Zmaja Bračkog II. a pod motom «Stari Ozalj nad kupom je opet u vlasnosti Družbe – vratimo se i mi u njegovo povijesno krilo!». . Ljube Kuntarića. Josip degľ Ivellia HPD «SLAVUJ» PETRINJA MJEŠOVITI ZBOR dirigent: mo. tijekom SVEČANOSTI GLAZBE koja je u Zagrebu animirala više stotina izvođača raznih glazbenih žanrova. Vinka Paulskog u Frankopanskoj ulici. Zmaja od sv. povodom njegova 80. Susret je započeo u 12 sati 9. Pavla iz Zagreba. koju je upravo posvetio tom zboru i njihovu dirigentu. a na tekst fra Franje Jesenovića. Priređen je i odgovarajući S koncerta i predstavljanja "Zmajske pjesmarice" u Petrinji U drugom dijelu održan je koncert domoljubnih i zmajskih skladbi koje su izvodili sljedeći zborovi: HRVATSKO OBRTNIČKO KUD «SLOBODA» ZAGREB dirigent: Sebastian Jurić HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO «DANICA» SISAK dirigent: Nikola Bašić ŽENSKI PJEVAČKI ZBOR «HRVATICA» DRUŠTVA «HRVATSKIH ŽENA» GRAD ZAGREB dirigent: Ronald Braus MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR «EMIL COSSETTO» ZAGREB dirigent: mo. te Zmajski stol u Karlovcu po prvi put su organizirali susret svekoliko braće i sestara u Starom gradu Ozlju. U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb. s divnim pogledom na Kupu. i trajao sve do večeri.

prosinca 2006. u petak 1. Petrinji 24. U drugom dijelu programa koji je održan u Ugodno druženje nastavljeno je i tijekom Hrvatskom domu Samobor skladbe iz «Zmajske domjenka za sve sudionika u odličnoj organizaciji pjesmarice».Broj 1/2007.) zapisao i slijedeće: slavuji» iz Petrinje te zbor domaćina HPD «Jeka» Samobor pod dirigentskim vodstvom Hede Ujedinili domoljubne osjećaje Gospodentić. Dubrovniku 22.Str. Lovro Ivin. Zmaj od Oliba i Veliki meštar Dragutin Feletar. Ugodno druženje u Starog gradu Ozlju zbirka zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove.. rujna 2006. program. izvodili su Hrvatsko obrtničko KUD Sloboda.mješoviti zbog i MVA «Petrinjski (8.2006. Tim povodom je «Samoborski glasnik» HPD «Slavulj» . Ženski . a tijekom ljeta opet će se održati i zajednički domjenak cijele Družbe. Pod pokroviteljstvom Grada Samobora i organizaciji Hrvatskog pjevačkog društva «Jeka» Samobor. autora Josipa degľ Ivellia. ŽPZ «Hrvatice» i MPZ «Emil Cossetto» iz Zagreba. Zmaja Bračkog II. 30 ZMAJSKE VIJESTI . Razgovaralo se o svemu pomalo. rujna. otkrili su dvije spomen ploče na stubištu južnog krila grada. Zmaj Velikootočki. Tijekom 2007. U prvom dijelu programa predstavljena je «Zmajska pjesmarica». PROMOCIJA «ZMAJSKE PJESMARICE» U SAMOBORU Domjenak članova Družbe u Ozlju 9. Domoljubne skladbe promocije održane u Zagrebu 31. rujna i Karlovcu 30. radi daljnjeg oživljavanja grada Ozlja. Sve u svemu bio je to nezaboravan doživljaj za sve nazočne. domu održan je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju Zajedničkim pjevanjem svih zborova sudionika domovini. članova «Jeke». a svirala je i domaća glazba. Vjerujemo da će odaziv braće i sestara biti masovan. a osobito o budućoj namjeni grada Ozlja. uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice i solista Mladena Prvog dana prosinca u prepunom Hrvatskom Kahlinu. godine održan je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju domovini. Družba će po utvrđenim terminima organizirati susrete po dva zmajska stola subotom. izvodili su zborovi HOKUD «Sloboda». koje govore o darovnici starog grada od plemićke obitelji Thurn und Taxis. Organizator HPD Jeka ugostio je pet završen je i ovaj susret kojem su prethodili koncerti i zborova iz Zagreba i Petrinje.12. ožujka. Ronalda Brausa i Josipa degľ Ivellia. lipnja.

su pjesme Klobučara. kao i brojnih uglednika i Sa svečanog koncerta u Samoboru 1. Na kraju koncerta člana Družbe «Braće Hrvatskoga Zmaja». župniku župe sv. Marka na gostoprimstvu. a i pomanjkanja kvalitetnog instrumenta. kada koncerta nije bilo. Zvaj Velikootočki. Ksaverski. Prije početka koncerta predstavljena je nova adventske i božićne pjesme. Katarine. je u dogovoru sa župnikom msgr.2006. Na programu su bila Zajca. u boj Ivana pl. U prepunoj crkvi naše zmajske braće i sestara. Vladimira Rukavine. Autor je naglasio kako je cilj knjige «ujediniti domoljubne osjećaje». Josip knjiga Jekinog dirigenta Josipa degľ Ivellia. orgulja. pjevački zbor Emil Cosseto iz Zagreba te petrinjski Dragutin Feletar. Pjevali pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline. studenog Lovro Ivin. dr. Cossetta i drugih. Zmaj od Oliba i Veliki meštar otkrivaju u gradu Ozlju dvije spomen ploče 2006. Za uručio zahvalni poklon u ime Družbe. a sve nazočne pjevački zbor Hrvatica Društva žena i Mješoviti je pozdravio i Veliki meštar. no zbog njezine prezauzetosti. dr. Marka. Franji Prstecu. KONCERT «U SUSRET BOŽIĆU» U CRKVI. Na kraju su se stopili u jedan veliki zbor koncerta svi zborovi izveli su U boj. se zahvalio msgr. U knjizi se uz stare pjesme nalazi 11 novih skladbi sedmero skladatelja. te ispred oltara Mješoviti pjevački zbor «Emil degľ Ivellia. organiziran je i održan koncert «U SUSRET BOŽIĆU 2007. Lisinskog. a uz pomoć Zmaja Sv. Na kraju Cossetto». Franjom Prstecom osigurao prostor crkve sv.12. MARKA 20.» Tradicija održavanja tih koncerata od same obnove Družbe. 31 odlučio uvidjevši kroničan nedostatak «zmajske» i domoljubne zborske literature. uglavnom djela hrvatskih autora duhovne glazbe. «Zmajska pjesmarica». Svi dosadašnji koncerti održavani su u crkvi sv. Vladimir Rukavina. ostale publike održan je koncert. Vilhara Kalskog. te mu u izdanju Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Zajca. Dirigirao je mo. Pavla s kora uz orguljsku zbor Hrvatskog pjevačkog društva Slavulj. Pročelnika Zmaj Brački II. Str. tj.ZMAJSKE VIJESTI . sjednici Umjetničke sekcije 10. a dvije od njih skladao je upravo degľ Ivellia. Ksaverskog dr. primjerak tu povjesno-muzikološku studiju degľ Ivellio se je . Koncert su izvela dva zbora i to Muški vokalni ansambl Petrinjski slavulji i Mješoviti Mješoviti zbor crkve Sv. Zmaj Brački II. redovitog degľ Ivellia. prosinca 2006.. bila je prekinuta godine 2005. Umjetničke sekcije Družbe. Kako je bilo i dogovoreno na 1. i izveli zajedno dvije skladbe. Na početku uvodnu riječ održao je Zmaj Sv. Zmaj Brački II. SV.Broj 1/2007.

Program koncerta bio je sastavljen na slijedeći način: SVETA MISA: ULAZ: Krsto Odak: HVALI DUŠE MOJA MISA: o. Ivo Peran: HRVATSKA MISA «SVIM NA ZEMLJI MIR VESELJE» PSALAM: Antun Čelar: POĐITE PO SVEM SVIJETU ALELIJA: gk/Šime Marović:ALELUJA DAROVNA: Ljubo Kuntarić (tekst: Anton Šuljić): NA NAŠIM POLJIMA ZAVRŠNA DOKSOLOGIJA: Josip degľ Ivellio: AMEN PRIČEST: a) Šime Marović: O SVETA GOZBO b) Vinko Žganec: MOJ ISUSE c) Frano Lederer/J. degľ Ivellio: SVETOM PAVLU KONCERT Ljubo Kuntarić: (tekst: Zorka Miletić): MIR I LJUBAV NEK POBIJEDI Ljubo Kuntarić: MOLITVA STARCA. u Čakovcu. Ljubo Kuntarić je počasni član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj od sv. također spadaju u sam vrh naše glazbene kulture. rođen 20. vojni ordinarij. Diplomirani inženjer hidrogradnje. a dirigirao je maestro Josip degľ Ivellia.1925. Predsjednik Republike ga je odlikovao redom Danice s likom Marka Marulića. biskup Juraj Jezerinac. a sveti otac Ivan Pavao II. Pavla. kao i komičnu operu «Tata. Jedan je od osnivača Hrvatskog društva skladatelja. Liturgijsko slavlje predvodio je počasni član Družbe. te nadasve popularnu rockoperu «Karolina Riječka». skladatelj. Ljubo Kuntarić (tekst: Ljubo Kuntarić): O DAJ MI SNAGE Josip degľ Ivellio: AVE VERUM – praizvedba Josip degľ Ivellio (tekst: fra Serafin Mičić): JAGANJČE BOŽJI – praizvedba Josip degľ Ivellio (tekst: Josip degľ Ivellio): SV.Broj 1/2007. Bilo je to zaista slavlje bratstva i prijateljstva. Pavla u Zagrebu . siječnja 2007. udajem se za crnca». Kao skladatelj najviše se afirmirao na području vedrog muzičkog kazališta i zabavnih melodija. KONCERT DUHOVNE GLAZBE U CRKVI SV. Tom priređenom gozbom i zabavom Družba se zaista na najbolji način zahvalila izvođačima na priređenom koncertu. Autobus Calypso i druge. kao i glazbe za klape. zborove sa svjetovnom tematikom. ili s utjecajima folklora. Od zabavnih melodija neke su postale prave vječne melodije i danas često izvođene na radio stanicama poput: Ti ne slutiš. Zmaj Sv. No. PAVLA U ZAGREBU U srijedu. 32 ZMAJSKE VIJESTI . Marka postati tradicionalna. JOSIPU Ljubo Kuntarić (tekst: Ivan Kokot): GOSPI TRSATA Ljubo Kuntarić (tekst: Vlasta Juretić): HVALA TI BOŽE! Ljubo Kuntarić (tekst: fra Franjo Jesenović): KRIST. 24. odlikovao ga je visokim papinskim ordenom «Pro Ecclesia et Pontifice». Među njima treba istaknuti antologijsku skladbu O daj mi snage. Zmaj Brački II. Družba je organizirala svečani koncert duhovne glazbe u prepunoj zagrebačkoj crkvi Sv. Počasni je član (konfratar) franjevačke provincije Sv. Ljubo Kuntarić (tekst: Vlasta Juretić): NEBESKA ZVIJEZDO KRALJICE 11.praizvedba 10. Nastupao je Mješoviti zbor crkve Sv. njegov opus duhovne glazbe. Opus duhovnih skladbi broji preko 500 skladbi i preko 30 misa. Roka Voloskoga) i počasni građanin grada Požege. Franjo Serafin Vilhar: VELIČAJ LJUBO (LJUBOSLAV) KUNTARIĆ. . ne samo o Božiću već i o Jurjevu. Ksaverski je organizirao i živu svirku pjevača Božidara Matia tako da se na kraju čak i zaplesalo. Skladao je više opereta i mjuzikla. Nakon koncerta svi izvođači. glazbu studirao kod Rudolfa Matza i Albe Vidakovića.Str. pslam 70. kao i okupljena zmajska braća i sestre pozvani su na božićni domjenak u Kulu.. Nadamo se da će ova druženja u župnoj crkvi Sv. Ta tvoja ruka mala. Pavla.. Bože moj. Ćirila i Metoda. ŽIVOT SVIJETA – Autori teksta i glazbe posvećuju Mješovitom zboru crkve sv. knjige «Zmajska pjesmarica».6.

1969. PAVLA . Dragutin Zenko nastavlja taj rad i redovno održava probe s pjevačima sve do svoje smrti.Broj 1/2007. Mješoviti zbor crkve svetog Pavla Zagreb (od 2003. dirigent. Oratorijski zbor HOSANNA Zagreb (1992. Brezovici. listopada predvodio pjevanje uz papinski zbor «Capella Giulia» u bazilici svetoga Petra na glavnoj misi u 10:30 sati. REPRIZA TRIBINE CIKLUSA «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» U PETRINJI Nakon uspješne i dobro posjećene 1. HUMKAD-a. dopredsjednik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika HDCG. siječnja. Gornjoj Jelenskoj i Gornjoj Stubici. Pored Ljube Kuntarića . 33 MJEŠOVITI ZBOR CRKVE SV.g. (Dubrovnik). autor je i urednik 4 knjige . bazilici svetog Križa. oko 12 sati. s. te za župni blagdan Obraćenja Svetog Pavla svakog 25.). Vinka Paulskog u Frankopanskoj u Zagrebu.-2003. rujna 1965. Nakon toga zbor je preuzela gđa. ali i drugdje u Zagrebu. Od 15. pripravnik za Družbu. 2006. Nakon smrti Dragutina Zenko vodile su mješoviti zbor s. 28. Josip degľ Ivellio. ožujka 2007. Redovito priređuje godišnje koncerte u matičnoj crkvi za Svetu Ceciliju. te kao vrhunac. tj. piše ili uređuje glazbene rubrike za nekoliko web – portala. na SVEČANOSTI GLAZBE u crkvi Svetog Ivana na Novoj Vesi u Zagrebu. godišnjice svoga djelovanja u Rimu. preuzeo mo.). 16. Opatiji. do 22. Dugogodišnji je dirigent više uglednih zborova. znao je doći kao gost dirigent dr.). redoviti je član više strukovnih udruga poput Prvog razreda Hrvatske glazbene Unije HGU.s. koautor je nekoliko glazbenih knjiga.Katarina Penić. Tribine ciklusa «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» s gostom. listopada 2005. te na svim glavnim liturgijskim događanjima. Dok je Dragutin Zenka vodio zbor. Petrinji. kulturni djelatnik i Predsjednik HPD «Slavulj» predložio je Pročelniku Umjetničke sekcije ponavljanje iste u Petrinji. u 19 sati u Maloj dvorani Hrvatskoga doma u Petrinji. odmah je započela s pučkim pjevanjem č. Renata Ivoš-Kraina akademski obrazovana glazbenica. Zbor je sudjelovao u koprodukcijskom snimanju CD-a pod nazivom «AĐELKO KLUBUČAR – DUHOVNA ZBORSKA GLAZBA» (2001). Niz godina pjevanjem prate liturgiju na Svi Svete. te 2006. Željka Juraka nije 14. godine zbor je nastupio kao glavni zbor uz Simfonijski orkestar HRT na tradicionalnom koncertu «Božić u Ciboni». U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb nastupili su u lipnju 2004. Željko Crnković. g. HPD «SLAVULJ» Petrinja (od 1995.2003. gdje je održao koncerte i liturgije u bazilici svetog Pavla. Redovito sudjeluje na međureligijskom koncertu u Hrvatskom Glazbenom Zavodu u Zagrebu svakog 10. Zbor je bio na jubilarnom hodočašću i koncertnoj turneji povodom 40. Djevojački zbor «SCHOLA CANTORUM» Zagreb (1994. Mirjam Dedić i s. To se i ostvarilo u subotu 3. prosinca.) gdje obnaša dužnost pročelnika Umjetničke sekcije. HPD «JEKA» Samobor (od 1997. r. Pavla u Zagrebu – Retkovcu 5. jedan od posjetitelja.Otkako je osnovana župa Sv. Za Božić iste godine nabavljen je električni harmonij na kojem je nedjeljom svirao Krizogon – Zlatko Ivanović te je tako i počeo okupljati prve članove za mješoviti zbor. snimio 10 CD izdanja skladbi hrvatskih skladatelja ukupnog trajanja 715 minuta. Bazijanec. redovito pjeva na župnoj nedjeljnoj misi u 11 sati. godine. hrvatskoj crkvi Svetoga Jeronima. u crkvi Krista kralja na Mirogoju uz TV i radio prijenos.). profesor na Splitskoj bogosloviji i tadašnji dirigent Katedralnog zbora u Splitu. Od obnove zagrebačke Smotre crkvenih zborova (2005. našim počasnim članom. Njegovim dolaskom zbor odmah počinje s koncertantnom aktivnošću u matičnoj crkvi. MPZ «EMIL COSSETTO» Zagreb (od 2003.pjesmarice. Str. Josip degľ Ivellio.ZMAJSKE VIJESTI . siječnja 2007. glazbeno obrazovanje stječe u Dubrovniku. g. Ante Kusić. obredima i svečanostima. Antonija Ivković sve dok ga na poziv msgr.07. redoviti član Hrvatskog plemićkog zbora i redoviti je član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj Brački II.u crkvi Sv. Danas zbor ima više od pedeset članova.) Zbor na njoj redovito sudjeluje. N. Zbor je nastupao i u Zadru. Ljubom Kuntarićem koja je bila u zmajskoj Kuli nad kamenitim vratima u srijedu 31.).-2003. Ivanka Lukšić. ljekarnik iz Petrinje. g. te Konzervatorij u Italiji. Nakon njezina odseljenja iz župe zbor preuzima gđa.09.). zborovođa i skladatelj.

godine. Zmaj od Tanaisa. znanstveni sekcije DBHZ mo. spomenuti tek neke. organiziran je 13. te spomen – ploču u Mečenčanima. spomen . godine.. prosinca 2006. na obljetnicu nazočan. PREDAVANJA. Također su prisustvovali Sv. predavanje na temu «Prilozi poznavanju podrijetla roda Nastup zbora "Emil Cossetto" na svečanosti otkrivanja spomen ploče Rudolfu Matzu u Zagrebu Frankopana». Ivan Biondić. U organizaciji Matice. Delegacija Družbe umjesto Velikoga meštra koji zbog bolesti nije bio položila je 10. Josip degľ Ivellio. predavanje «Zrinski u Ozlju». Zmaj od Petrinje. Mješoviti pjevački zbor «Emil Cossetto» iz Zagreba na Mirogoju u Zagrebu. te 23. prosinca 2006. potom je isti predavač . obljetnice rođenja Zmaju Ognjenom (ZB 1004). Šufflaya 21. U crkvi Sv. u Zagrebu. Sva predavanja bila su primjerno posjećena. Zmaja od sv. veljače 2007. Zmaj Brački skup u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. godine. u Ozlju je 9. veljače 2007. u publici je bio nazočan još jedan naš zmajski brat.vijenac na grob prvog hrvatskog Gnjidić. održao je 24. Mečenčanima kod Dvora podigla spomen – ploču još Prigodno slovo održali su Pročelnik Umjetničke 1917. OTKRIVANJE SPOMEN PLOČE RUDOLFU MATZU. Zmajica Ozaljska. Zmaja Bračkog II. na kući u kojoj je maršala Svetozara Borojevića (kojemu je družba u živio sve do svoje smrti. oba ansambla pod ravnanjem mo. U povodu 150.Str. te za Stipu Javora. SPOMEN – VIJENCI 24. Anđeljko Krpan. Ivica Golec. u 11 sati održana je Od većeg broja ostalih događanja ovdje ćemo svečanost otkrivanja spomen ploče Rudolfu Matzu. 34 ZMAJSKE VIJESTI . Tijekom svečanosti predsjednika Franje Tuđmana. profesor i Pročelnik gudačkog toga dana je i nekoliko naše braće položilo vijenac na odjela Muzičke Akademija Sveučilišta u Zagrebu. te tri skladbe Rudolfa vijence u njegovu rodnom naselju. a u organizaciji se osobito istakla Zdenka Stupić.). Zmaja od Hrvatske. ožujka 2007. te u župnoj crkvi u Krašiću. te Mješoviti zbor Hrvatskog pjevačkog društva «Slavulj». Josipa degľ Ivellia otpjevali su članovi Družbe sudjelovali su na misi i položili Zmajevku Ivana Muhvića. Josipa degľ Ivellio. u ozaljskom starom gradu održano je nekoliko predavanja i drugih događanja. Zmaja od Bakačeve kule. Zmaj od Velike Vranovine. Zmajskog stola u Karlovcu i Grada Ozlja. Zmaj Dubravarski. Misi zadušnici za Milana pl. pod ravnanjem mo. studenoga održao predavanje na temu «Vuk Frankopan Tržački gospodar Ozlja». održao zanimljivo predavanje «Hrvatska između srednje Europe i zapadnoga Balkana». Antun Abramović. U spomen na blaženoga i Hrvatsko pjevačko društvo «Jeka» iza Samobora zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojza Stepinca. ožujka 2007. Marka u Zagrebu braća i sestre sudjelovali su na Sv. veljače 2007. a II. Tribinu su obogatili i izvođenjem Kuntarićevih skladbi u živo Muški vokalni ansambl «Petrinjski slavulji» sa solistom Ivanom Šatalićem uz glasovirsku pratnju Karla Ivančića. Roka Voloskoga te voditelja Tribine Josipa degľ Ivellia. veljače 2007. Misi i položili vijence na grob Alojzija Stepinca. ZMAJU OGNJENOME U subotu 24. 10. MISE. lipnja 2006. u zagrebačkoj Prvostolnici. 26.Broj 1/2007. u Mesničkoj 15. njegov zamjenik Meštar protonotar Ernest smrti.

. članovi zmajskog Areopaga. koji mi je također dao veliku podršku. koji su prije nekoliko godina započeli i skoro završili ovaj posao. tom je prigodom rekao: Časni Veliki meštre. zabrane Družbe. o čemu svjedoči i njegov visoki zmajski broj 1004. te 1946. atletski prvak. Naposljetku zahvaljujem se i Tajnici Družbe gđi. Zlatka Stahuljaka. Zmaju Ognjenome. učenici. nasljedovatelji. cijenjeni uzvanici. te kratkoću ove svečanosti – ona zaista nije i ne treba biti znanstveni skup o Matzu – neću se upuštati nabrojiti sve – s čim se i kada Matz dokazao i pokazao izvrsnim u svojoj bogatoj. maestro Josip degľ Ivellio. Zmaja Bjelovarskog VI. ne dočekavši obnovi Družbe . članovi Kapitula zlatnoga zmaja. gosti. i gospođe Ive Jelačić. kao i Velikom meštru Dragutinu Feletaru. autor stručnih članaka. S obzirom na karakter i mjesto. No ipak na neke stvari treba barem podsjetiti: dakle da je bio violončelist. glazbeni kritičar i pedagog. 35 Matza. a uostalom uskoro je nastupila i sama zabrana Družbe te je svemu tome došao nasilni kraj. te je akcija dovršenja započetog i ostvarenja u konkretno započela u listopadu prošle godine da bi se ovim današnjim činom i svečano završila. Mirjani Hostić koja je bila uvijek na raspolaganju oko brojnih nedoumica i nejasnoća u radu na finalizaciji ovoga projekta.g. cijenjena i draga zmajska braćo i sestre. kao i nastankom Viteškog reda za vrijeme istoga. smislu skladanja Zmajevke. čitavom Meštarskom zboru koji je Spomen ploča Zmaju Ognjenom u Mesničkoj 15 u Zagrebu spremno prihvatio moju inicijativu za okončanje ove akcije. te rada i obnove Zmajskog pjevačkog zbora. ožujka 1988. Rudolf Matz je u Družbi «Braća Hrvatskoga Zmaja» stupio u njezinom zadnjem desetljeću djelovanja prije zabrane Družbe koja je nastupila 4. Nažalost osim Matzove pismene izjave kako će i kalo bi rado neke stvari u tom smislu napravio vrijeme očigledno nije bilo tome naklonjeno. svjetskog rata. član Zagrebačkog trija i osnivač gudačkog kvarteta.Broj 1/2007. Naravno. ožujka 1946. autor mnogih stihova osobito za vlastite skladbe. Matz nije ostavio većega traga u to u npr. Rudolf Matz je bio i član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» koja mu i podiže ovu spomen ploču. gotovo poslovičnoj aktivnosti. Očigledno već uoči samog II. Zmaju Velikootočkom. Zmaj Brački II. Ideja o podizanju spomen ploče nastala je za vrijeme moga predčasnika na mjestu Pročelnika Umjetničke sekcije prof. dirigent Društvenog orkestra Hrvatskog glazbenog zavoda i Hrvatskog pjevačkog saveza. Matz je umro 22. Pročelnik Umjetničke sekcije.ZMAJSKE VIJESTI . Str. cijenjeni poštovatelji. Za ovo pak uspješno okončanje i postavljanje ove spomen ploče zahvaljujem napose Meštru umjetnosti i kulturne baštine Aleksandru Bašiću. osnivač i voditelj Glazbenog društva intelektualaca i Zagrebačkog komornog zbora. postavljanjem i otkrivanjem spomen ploče odali priznanje Rudolfu Matzu. Stoga im se ovom prigodom osobno i u ime Družbe zahvaljujem na toj početnoj inicijativi kao i na velikom određenom pripremnom poslu. Zmaju Starobrodskom. koji eto stjecajem okolnosti nisu dovršili. suradnici i prijatelji profesora Rudolfa Matza! Današnji dan nas je okupio kako bismo simboličnim činom. Kad Ljubmir uteče i Počasnicu na tekstove Ivana Bunića – Vučićevića te K suncu prosi vsaka roža na tekst Dragutina Domjanića..

1990. violončelo je učio kod Umberta Fabria i Jure Tkalčića. U ovom kontekstu treba posebno istaknuti Matzovu povezanost sa samoborskim župnikom i glazbenikom Milanom Zjalićem koji je bio ujedno i zborovođa HPD «Jeka». – 1951. skladateljskom radu. napose 3 antologijske mise i nekoliko prekrasnih moteta i crkvenih popijevki.g. Zmaj od Sv. pisao za njih. oduševljava ga za muzikoterapiju.g.Str. U ime Muzičke akademije u Zagrebu dozvolite mi da u nekoliko rečenica sažmem djelovanje Rudolfa Matza kao glazbenog pedagoga. hvala Ti! Bog nam sreću daj. do umirovljenja 1972. kao i prvi predsjednik (1970. godine.Broj 1/2007. te da će se i druge institucije i organizacije aktivnije uključiti u obilježavanje i vrednovanje njegova djela. danas u Družbinim redovima imamo dvojicu ljudi koje bih apostrofirao. On je ipak i osobno najviše posvetio energije upravo zborovima i zborovanju. Darko Breitenfled. Hrvatski nek živi Zmaj! Anđelko Krpan. Rođen u Zagrebu 1901. ne samo u Zagrebu nego i na mnogim drugim mjestima u Hrvatskoj koje je Matz svojim radom zadužio. 36 ZMAJSKE VIJESTI . Stoga. poticao ih u radu. usko bio povezan s osobama koje će kasnije do danas biti u našoj Družbi. pročelnik gudačkog odjela Muzičke akademije u Zagrebu je rekao: Poštovani članovi Društva Hrvatskog Zmaja. ipak je najznačajnije u skladateljskom smislu «zaronio» u zborske. Među mnogobrojnim glazbenim aktivnostima. a ja mu želim neka mu Nebeska Majka Marija kojoj je skladao prekrasnu himnu bude Utjeha i Nada onostranog veselja i raspjevanosti rajskih zborova među kojima se Matz zasigurna danas nalazi uživajući u ljepoti svevremenske. Zmaju Ognjeni. tvoj te narod vezda zove. romari Hrvati: dobra nam navek ostani. a na kraju će biti izvedena Počasnica. ovom velikom hrvatskom rodoljubu. na tekst Dragutina Domjanića koja će također biti danas ovdje izvedena. «Čuj molitve vruće ove. a koji su bili vrlo povezani s Matzom. iako je skladao popriličan broj raznih skladbi.-1941. Hrvatskog pjevačkog društva «Slavulj» iz Petrinje i Hrvatskog pjevačkog društva «Jeka» iz Samobora koji su došli ovdje sa svojim povijesnim barjacima odati počast Rudolfu Matzu. Družbin čin postavljanja spomen ploče biti tek početak uoči slijedeće godine kada će biti već 20. ustvrdio je američki violončelist Leonard Rose. Od 1930. Tako je Matz iako ni sam neznajući i nedočekavši obnovu Družbe. pa stoga ne treba čuditi i danas ovdje prisustvo predstavnika dva zbora među najstarijima u državi. Ipak. A Matz da je sada s nama zasigurno bi zapjevao. Usporedo s klasom u Zagrebu 1947. poput skladbe K suncu prost vsaka roža. kada sklada ciklus Tri pjesme iz dubrovačke renesanse na tekstove Ivana Bunića Vučićeva od kojih smo čuli Kad Ljubmir uteče. Roka Voloskoga. godišnjica od smrti Rudolfa Matza. Na kraju. te sam Matz postaje veliki zagovornik liječenja glazbom. poštovane dome i gospodo! «Profesor Rudolf Matz vjerojatno je najznačajniji svjetski violončelist teoretičar». Kompoziciju je diplomirao u klasi Blagoja Berse 1925. a to je dr. Istaknuo bih dakle da je Matz na zborskom polju ostavio posebno mnogo domoljubnih skladbi – poput skladbe Pri svetom kralju na tekst Antuna Gustava Matoša i crkvenih skladbi. a od 1945. . božanske glazbe. te bio povezan s brojnim zborovima. još jednom hvala. a također obnavlja i uzdiže rad Pjevačkog zbora liječnika. draga naša Mati. godine predavao je violončelo i na Akademiji za glasbo u Ljubljani. nadam se da će ovaj naš. da od svega zla obrani nas i domovinu». zmoli nam pri Sinu. one postaju antologijske stranice hrvatske glazbe. vječne. violončelo i komornu glazbu. svoju skladbu na Matošev tekst «I dok je srca bit će i Kroacije». i evo spomen ploče s koje će svaki namjernik ili prolaznik moći doznati o njemu makar ovih nekoliko napisanih rečenica. Zmaj Bosnodolski i Ljubo Kuntarić. Jer već 1922. godine predavao je teoretske predmete na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu (bio je i upravitelj pedagoškog odjela). jer bez sumnje. pomagao im i vodio ih. Dragi zmajski brate Rudolfe.. vokalne izričaje.g.) Hrvatskoga društva za liječenje glazbom. Htio bih još nešto reći o vokalnim skladbama Rudolfa Matza. Prvi susrevši se s Matzom u bolnici 1965. a drugi naš član je upravo od Rudolfa Matza u ovoj istoj kući primio prve trajne ozbiljne glazbene poduke i putokaze u svom stvaralačkom.

Družba je pronašla i očuvala zemne ostatke bana Petra grofa Zrinskoga i markiza Frana Frankopana. kao kulturna i domoljubna udruga. ponos i simbol Grada Zagreba trebala su biti 1907. Družba je nazočna i aktivna u kulturnom i društvenom životu hrvatskoga naroda.) u 32 sveska. hrvatskih mučenika. Rudolfa Matza nije objavljena u Hrvatskoj. njegovanjem i promicanjem istinskoga hrvatskoga značaja. prosvjetne i znanstvene ustanove Grada Zagreba i to: Knjižnica slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas knjižnica Grada Zagreba). Matz je još 40-ih godina 20. Želim istaknuti. stoljeća uvidio nedostatak praktične literature u poduci violončela. 37 najviše je traga ostavio u violončelističkoj pedagogiji. Zmaju Ognjenome. Str. Prevedeno je na mnoge svjetske jezike. postiglo je međunarodnu slavu. Više je puta bio član prosudbenih komisija na međunarodnim violončelističkim natjecanjima u Moskvi (natjecanje Čajkovski) i Firenzi (Natjecanje Gaspar Cassado).Broj 1/2007. po kojima se Hrvati ističu i razlikuju u zajednici europskih naroda. a i danas se koristi u poduci violončela. Zmaj Dubravarski. Ovu vrlo vrijednu biografiju napisala je američka vionolčelistica Margery Enix i objavila u Ottawi (Kanada).. Ostvarujući svrhu svoga postojanja od 1905. na kući u kojoj je živio. Meštar protonotor. te Matzu priskrbio niz priznanja i nagrada u SAD-u i Europi. te nizom vježbi.ZMAJSKE VIJESTI . godine srušena. te etničkih i kulturnih vrijednosti pojedinaca i naroda. Kao i u slučaju mnogih drugih naših velikana izgleda da je trag koji su ostavili mnogo dublji u inozemstvu nego u domovini. godine u grobu u Zagrebu. godine pa do danas (s izuzetkom razdoblja od 1946. Svaki tehnički problem obrađen je tekstom.. travnja 1919. godine. Ukratko. osvojio je violončeliste diljem svijeta. Godine 1910. draga časna braćo i sestre po Hrvatskome zmaju! Danas Družba «Braća Hrvatskoga Zmaja» otkriva spomen ploču Rudolfu Matzu. pa je uz podršku i pomoć violončelista Antonija Janigra i violinista Vaclava Humla postavio temelje svoje violončelističke škole: kod sviranja sve što se zbiva mora biti lijepo oku. kada se navršava 20 godina od njegove smrti. a od Gradskoga poglavarstva dobiveno je odobrenje da se u Kuli nad Kamenitim vratima osnuje Gradska pučka knjižnica i Gradski muzej. Družba je osnovala Zemaljsko povjerenstvo za očuvanje umjetničkih djela i . Ernest Gnjidić. Godine 1907. Družba njeguje i održava kult Zrinski-Frankopana. narodnih običaja. Spomenik je otkrio u ime Velikog meštra. izvornih umjetničkih i graditeljskih izričaja. etida i malih skladbi prikladnih javnom izvođenju. Njegovo opsežno djelo Prve godine violončela koje je pisao i objavljivao tijekom 15 godina (1947. Upravo taj kreativni pristup i obilje ljupkih skladbi prilagođene težine za najmlađe. Muzej slobodnoga i kraljevskoga Grada (danas Muzej Grada Zagreba) Arhiv slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas Državni arhiv) Zatim Družba je 1909. govorili su prethodnici.1962. godine osnovala humanitarnu ustanovu «Dobrovoljno društvo za spašavanje u Zagrebu (danas Hitna pomoć ili Ustanova za hitnu medicinsku pomoć). nastavlja ostvarivati svrhu svoga djelovanja. Zalaganjem Družbe osnovane su tri kapitalne. napose pedagoškom. u Zagrebačkoj Prvostolnici. spomenut ću najznačajnije kulturne i društvene događaje koje je Družba pokrenula i ostvarila. Jedina knjiga o životu i radu. kojim je zadužio hrvatski narod i hrvatsku kulturu. postavljanjem ove spomen-ploče zaslužnome Hrvatu. O samom Rudolfu Matzu. radu i djelovanju. godine kada je bila zabranjena od strane komunističke vlasti). te promicanju hrvatskih svetinja. o njegovome životu. Kamenita vrata. kako Družba. Možda će se o Rudolfu Matzu više čuti 2008. godine do 1990. ugodno uhu i u sklad s načelima stvaranja zvuka. do 30. te zašto je Družba upravo njemu odlučila postaviti spomen-ploču. koji je tom prigodom rekao: Gospođe i gospodo. Time je vrednija inicijativa Družbe Hrvatskog Zmaja o postavljanju spomen ploče «vjerojatno najvećem svjetskom violončelističkom teoretičaru» Rudolfu Matzu. te ih položila od 26. ali je inicijativom Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» to spriječeno.

historijskih spomenika u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji koja od 1918. u Hrvatskome Zagorju. Družba je obnovila i postavila diljem Hrvatske preko stotinu spomen-ploča i spomenika zaslužnim ljudima i značajnim događajima iz hrvatske povijest. na mjestu nekadašnje utvrde Novi Zrin. Bjelovaru i Sisku. Zmaju od Sv. koliko u Družbi djeluje širom Hrvatske. Stjepanu Hrupec. Uz rijeku Muru. To govori da su se naši stolovi čvrsto ukorijenili u svojim sredinama i da postaju sve značajniji činitelj kulturnog i društvenog života u Hrvatskoj. na njegovom doprinosu. IZ DJELATNOSTI ZMAJSKIH STOLOVA VEĆINA STOLOVA IZUZETNO AKTIVNA Kada se na kraju zmajske 598. a prikupljenim sredstvima. godine nosi naziv Konzervatorski zavod. U znak štovanja Domovinskoga obrambenoga rata. Značajan dio tih brojnih događanja ostvaren je suradnjom s Maticom Družbe ili drugim stolovima. Družba je podigla 2001. njih sedam. te nobelovcima Ladislavu Ružički i Vladimiru Prelogu). Godine 1935. Jedan od takovih. 1997. nedaleko od Kumrovca. a imat će punu podršku središnjice Družbe. Većina stolova uglavnom je izvršila postavljanje zadaće i uspješno i dostojno širila i prezentirala ciljeve našega bratstva. poklonile su Družbi svoje ratne zastave. Ovdje smo uvrstili one aktivnosti u zmajskim stolovima koji su prikazani u godišnjim izvješćima pročelnika stolova.Broj 1/2007. Zmajevi su u Zelenjaku. godine. kao službenoga jezika. Ante Starčević na pročelju Starčevićeva doma u Zagrebu u veljači 1999. a posebno zahvaljujem prinosniku Družbe. Ujedno pozivamo pročelnike zmajskih stolova da tijekom godine prikupljaju i arhiviraju podatke o svim djelatnostima svojim stolova (kao i odgovarajuće fotografije). pa se članstvu ispričavamo ako nisu spomenuta neka važnija događanja.Str. Ratni stjegovi su čast i vječni ukras Viteške dvorane u Kuli nad Kamenitim vratima. godine podigla je spomenik hrvatskome jeziku u Varaždinskim Toplicama. u povodu 1000-te obljetnice hrvatskoga kraljevstva i 100-te obljetnice objavljivanja pjesme «Lijepa naša domovino». onda se mora izraziti zadovoljstvo i radost. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali i doprinijeli svojim radom u podizanju ove spomen-ploče. godine spomenik Nikoli Zrinski.. Daleko bih išao nabrajajući što je sve Družba učinila. Oni stolovi koji su ostvarili skromnije rezultate. podigli spomenik Hrvatskoj himni i njezinom stvaratelju Antunu Mihanović. Družba u spomen uvođenja hrvatskoga jezika. darivala uoči Božića djecu poginulih branitelja svih gardijskih brigada. samo je daljnji doprinos Družbe u njegovanju i oživljavanju uspomene na znamenite i zaslužne Hrvate i na obogaćivanju hrvatske kulturne povijesti. kako bi im . Podizanjem spomen-ploče Rudolfu Matzu. Družba je od 2005. možda od najvećih. u Hrvatskom Saboru. 38 ZMAJSKE VIJESTI . napravila i dovršila «Rondel velikana» (učenicima gimnazije u Osijeku Josipu Jurju Strossmayeru. ali i zajedno s ograncima Matice hrvatske i drugim udrugama i institucijama. sve gardijske brigade. Jasno je da nisu pobrojane sve aktivnosti. godine zbroje sve brojne djelatnosti u 16 zmajskih stolova. Do danas. Ivana Zeline II. trebaju se bolje organizirati već tijekom 599. Družba je tijekom sedam ratnih i poratnih godina organizirala dobrovoljne priredbe. Zauzvrat. zmajske godine. je postavljanje spomenika ocu domovine dr. Za nadati se da će se postojećim zmajskim stolovima uskoro pridružiti i oni sa sjedištem u Virovitici. godine pa na dalje.

Str. VOLOSKO. postavljena je u suradnji s Zmajskim stolom u Šibeniku 23. Do sada ju je posjetilo preko 5000 ljudi. autora Gorana Crnkovića i Teodora De Canzianija. Pavla iz Zagreba. Misu je predvodio i propovjedio župnik. ZMAJSKI STOL BAKARSKI U RIJECI Pročelnik: Gordan CRNKOVIĆ. godine u Gradskoj knjižnici «Juraj Šišgorić» u Šibeniku. i župnog ureda Sv. Izložba je popraćena katalogom (36 str. lipnja 2006. godine. Zmaj Grobnički II. godinu početkom travnja 2008. msgr. Josip Botteri Dini. Ljube Kuntarića. solistom Mladenom Kahlina i dirigentom mo. te po želji samog slavljenika Kuntarića u drugom dijelu nekoliko skladbi Josipa degľ Ivellio. Ivan Devčić govori na predstavljanju grafičke mape u Rijeci . veljače 2007. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». lipnja 2006. Ostala je otvorena do početka 2007. godine u Pinakoteci Samostana Gospe od zdravlja u Splitu. svečanost glazbenog stvaralaštva duhovnog opusa maestra Ljube Kuntarića. rođendana počasnog člana Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». LIPNJA 2006. prosinca 2006. Na koncertu su izvedena najvrednija ostvarenja Ljube Kuntarića na polju duhovne glazbe. Goran Crnković. u Državnom arhivu u Rijeci. a bila je popraćena člancima u svim važnijim dnevnicima i tjednicima te putem elektronskih medija. IZLOŽBE 1. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». predsjednik Ogranka MH u Splitu. 39 izvješća za 599. Ivan Devčić. Franje Velčića i Teodora De Canzianija. Zmaja Bračkog II. 10. Nadbiskup dr. 3. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Goran Crnković a svoje je stihove krasnoslovio pjesnik Miljenko Galić. u organizaciji Zmajskog stola Rijeka-Bakar. Josipom degľ Ivellio su pjevali pod večernjom Sv. Otvorenju su pribivali brojni crkveni i svjetovni uglednici.. s orguljašem Robertom Jakica. godine u prostorijama Muzega grada Trogira u Trogiru. U glazbenom programu nastupili su Ogla i Bojan Šober a izložbu je otvorio riječki nadbiskup i metropolita dr. Josip Šimac. Izložba je ostala otvorena do 20. Misom nakon koje je uslijedio koncert. Dogovoreno je gostovanje izložbe i u Puli i Zadru (travanj-svibanj). Roka Voloskoga. 2. postavljena je o trećoj obljetnici posjeta Svetog oca Ivana Pavla II. rujna 2006. 10. Zmaja od Sv. SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIĆA. Ante u Voloskom organizirana je u subotu. bila kompletnija. Prikaze djelovanja zmajskih stolova razvrstali smo abecednim redom. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Zmaj Kisanski KONCERTI 1. Naklada 500 primjeraka) s reprodukcijama papinskih portreta i tekstovima Gorana Crnkovića. veljače. Za tu prigodu. postavljana je 14. Zmaj Kisanski koji je ukratko opisao glazbeni put Ljube Kuntarića.Broj 1/2007. Ostala je otvorena do srpnja 2006. Na otvorenju su sudjelovali provincijal fra Željko Tolić. postavljena je u suradnji sa Zmajskim stolom u Splitu i Ogrankom Matice Hrvatske u Splitu. Povodom 80. 9.ZMAJSKE VIJESTI . Mješoviti zbor crkve Sv. a neposredno prije koncerta publici se obratio Pročelnik Zmajskog stola RijekaBakar. 12. Rijeci i Hrvatskoj. 4.

o. gradonačelnikom ljudi. dr. obljetnici rođenja velikog znanstvenika. Grada Čakovca Brankom Šalamonom. OSTALE DJELATNOSTI Položen je lovor vijenac i pribivalo se svetoj misi zadušnici na grob Martina Frankopana u trsatskom svetištu 11. 2. Ane u Voloskom pribivalo je stotinjak slušatelja. Vladimir Zmajskog stola u Rijeci zajednici s Maticom hrvatskom Fuček i Goran Crnković. Ivan Biondić iz Zagreba u prostorijama Državnog arhiva u Rijeci. Predstavljanju je pribivalo 50-tak ljudi. Josipa JURČEVIĆA. održano u dvorani Eurohertza pribivalo je oko 150 županom Josipom Posavcem. održao je 6 sijela U suradnji s Počasnim Zmajskog stola. travnja predviđeno je predstavljanje knjige Ovih dana podnijet je županijskim službama zahtjev «Historia reducta – drama hrvatske identifikacije» za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju autora Ivana Biondića. Za 24. siječnja 2007. «Crna knjiga najvažnije. pročelnik priprema za vođenje aktivnosti u Vukušić. travnja u prigodi dana Hrvatske akademije za postavljanje spomen ploče kojom će se obilježiti znanosti i umjetnosti u Preporodnoj dvorani 400 obljetnica smrti znamenitog kartografa. arhiva u Rijeci. Predavanje «Zapadni Balkan-velika obmana» održat će 24. 40 ZMAJSKE VIJESTI . studenoga 2006. O obavljeni su i krajem 2006. dozvole i izgradnje samog spomenika. dr. – Ogrankom Čakovec.o. prof. iz Čakovca. Zmaja Kuršanskog. Obavljene su sve predradnje i ishodovana dopuštenja . po zasluzi SPOMEN PLOČE našeg brata Ivice Zanjka. Županijskom Dne 9. ZMAJSKI STOL U ČAKOVCU Pročelnik: Vladimir MESARIĆ. iz Dubašnice (Malinska). programu rada. i kao 2006.Broj 1/2007. zbirka domoljubnih stihova «Rađaj Jelena» autora Distribucijsko područje Elektra Čakovec. i u siječnju 2007. radi knjizi su uz pjesnika govorili Mladen Urem i Goran stručne i tehničke pomoći oko izdavanja lokacijske Crnković.28. o aktivnostima za podizanje komunizma» autora monumentalnog spomenika Petru dr.Str. u Pastoralnom klubu u Mohorovičićevom rodnom Voloskom o 150. godine. Zmaj Kisanski. studenoga 2007. Idejno rješenje lokacije pripremile su stručne službe Međimurje-inženjering d. godine predstavljena je upravom za ceste i direktorom HEP distribucije d. Ploča će u travnju biti postavljana na pročelju bivšeg augustinskog samostana u Rijeci (Trg Riječke rezolucije). na kojima se bleburškim vodom raspravljalo o neposrednim aktivnostima predstavljena je 5. Zmaj Borovski Izvješće o radu za 2006. Mirko ORLIĆ iz Zagreba. lipnja Zmajskog stola. obavljene su Predstavljanju koje je posjete i razgovori s Međimurskom županijom.d. u prostorijama Državnog spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. . Predavanja kojem je prethodila Sveta Misa u crkvi Sv. U cilju što temeljitijih predstavljali Bože Goran Crnković. PREDSTAVLJANJA Zmajski stol Čakovec u proteklom KNJIGA razdoblju 2006. Održano je sedam redovitih sjednica Stola Riječko-bakarskog te održan tradicionalni božićni domjenak. Predavanje «Značaj djela Andrije Mohorovičića» održao je 15. slikara Akademijine palače Narodnog doma u Zagrebu i svećenika Augustinca IVANA KLOBUČARIĆA PREDAVANJA 1. Ovi posjeti Ante Nadomira TADIĆA ŠUTRE iz Knina. travnja prof. Zrinskomu i Franu Krsti Frankopanu Knjigu su uz autora u Čakovcu.

svibnja nazočilo se svečanoj akademiji Matice hrvatske – Ogranka Čakovec u prigodi 70. dr. za područje književnosti prof. uvršten među 100 najljepših knjiga svijeta izdanih u 2005. U crkvi je održan sat povijesti. rodom iz Dekanovca. I ova crkva Sv. . dr. Pohodili smo dvorac Zrinskih i muzej u Ozlju. Ovim nam je izdanjem i svojom interpretacijom njezina djela približio lik Ane Katarine Frankopan Zrinski u dostupnom obliku i novom svijetlu. P. esejist i urednik. Apel je u pismenoj formi i upućen. .Dubrava i Zrinske . unatoč svih napora koji su učinjeni na obnovi. srpnja održano je svečano sijelo Meštarskog zbora na Margaretsko prošćenje u Donjoj Dubravi. koji su vodili predstavnici Matice hrvatske Petrinja: gospoda Davor Salopek i Ivan Rizmaul. književnik. a ističe se revijom od sedam knjiga pod naslovom Sjevernohrvatske teme. Razgledali smo grad. Zvonimir Bartolić. 41 dodijeljena je Nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za godinu 2005. Antuna Padovanskog dočekao župnik pater Svetislav Krnjak. Put nas je dalje vodio u Hrvatsku Kostajnicu. Domaćin nam je bila gđa Zdenka Stupić. gdje je rođena Ana Katarina Frankopan Zrinski. Zmaj od Donje Dubrave i načelnik Općine Donja Dubrava Marijan Varga. ing. Svečanostima je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić. Tom prigodom. dr. kod spomenika. Pred lijepim brojem nazočnih mještana Donje Dubrave položeni su vijenci Družbe Braća Hrvatskog zmaja. rodom iz Mačkovca.22. Zmaju od Donje Dubrave. i pater Stjepan Jambrošić. ali zapušteni i devastirani dvorac nije se moglo razgledati. za vrijeme kojeg nas je upoznao s Hrvatskom Kostajnicom i njezinim stanjem u domovinskom ratu.ZMAJSKE VIJESTI . Z. . sveučilišni profesor. prof. Nažalost. uz asistenciju gardista Zrinske garde Čakovec. Općine D. profesor. U obrazloženju nagrade se navodi da je prof. položili: predsjednik RH Stipe Mesić. Bartolić.27. Triptih Zriniana je na Frakfurtskom sajmu knjiga 2005. izradio je projekte za obnovu crkve Sv. delegacija Družbe Braća Hrvatskoga zmaja i delegacija matice hrvatske – Ogranka Čakovec. Na izletu je bilo 46. Z.). Zmajski stol Čakovec. Tu nas je u crkvi Sv. Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. o značenju Novog Zrina u borbama s Turcima govorili su Veliki meštar prof. čime je književnopovijesnu zadaću obavio na najbolji mogući način. Pohodili smo i znamenitu tvrđavu Zrinskih na Uni. ali je ponovno obnovljena. Davor Salopek. travnja sudjelovali smo na obilježavanju Dana Međimurske županije i svečanostima u obilježavanju obljetnice tragične smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. osoba. delegacija Međimurske županije na čelu sa županom MŽ Josipom Posavcem. a u ime Vlade RH ministrica Marina Matulović Dropulić. Zmajica Ozaljska.29. Vijence su. lipnja organiziran je zajednički izlet Putevima Zrinskih članova Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i članova Družbe Braća Hrvatskog zmaja. Zmaj Velikootočki. Dragutin Feletar. koja je za vrijeme srpske agresije bila totalno srušena.15.-1673. Lovre. Lovre. pjesnik. u kojima znalački akribijski i znanstveno pouzdano analizira i vrednuje hrvatsku književnu baštinu kajkavskog okružja. Godine 2005. prof. Nakon Ozlja pohodili smo dvorac u Bosiljevu. Zvonimiru Bartoliću. dr.Broj 1/2007. arhitekture. Bartolić objavio je trilogiju Triptih Zriniana posvećen hrvatskoj književnici Ani Katarini Frankopan Zrinski (1625. prelijepi. Položeni su vijenci na spomenik braniteljima u domovinskom ratu i na spomen-ploču Zrinskom i Frankopanu na zidinama Starog grada Zrinskih u Čakovcu. dr. . a posebno crkvu Sv. koja je zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske i mnogim donatorima ponovno izgrađena i zablistala u punom sjaju. Str. Antuna Padovanskog u Domovinskom ratu bila je razrušena. Iz Bosiljeva put nas je odveo u Petrinju. Ipak smo ga razgledali i odlučili poslati apel nadležnim službama za zaštitu hrvatske povijesne baštine. Tom prigodom upriličeno je i svečano polaganje vijenca i obilježavanje obljetnice Novog Zrina kod spomenika braniteljima Novog Zrina na Kakinji pri Muri kod Donje Dubrave. Krnjak održao nam je sat povijesti. dio dipl. predsjednik MH Petrinja. Ovo je najviše priznanje koje je do sada dobila jedina hrvatska knjiga na Frankfurtskom sajmu. obljetnice rada i djelovanja Matice hrvatske u Čakovcu. I u Petrinji i u Hrvatskoj Kostajnici vidljiva su velika ratna razaranje.

obljetnica Sigetske bitke Božo Biškupić. Frankopanu. i Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. Veliki meštar Družbe. govorio je prof. 15. Vijence na spomenik položile su delegacije Družbe Braća Hrvatskog zmaja. rujna na dan Male Gospe u Zaboku je otkriven prvi spomenik. Pokrovitelji velikom meštru predao povelju općine. Nikoli Zrinskom i sigetskim junacima govorili prof. Grada Preloga i Družbe braća hrvatskog zmaja. dr. O Zrinskom i te članovi MH. Croatia osiguranje d. Spomenik je podigla Općinskog vijeća Donja Dubrava. Zrinske garde Čakovec.Str. na otvorenom prostoru u garde Čakovec. a vijence su položile delegacije MH Čakovec. Družbe. podizanja spomenika bili su ministar kulture RH -7.8. zabok. uz asistenciju gardista Zrinske garde Hrvatskoj. Jeleni kod Čakovca. dr. u crkvi Sveta Jelene Križarice u Šenkovcu. rujna 2006. Svečanom sijelu nazočili su i članovi i Franu Krsti Frankopanu. predsjednik Općinskog vijeća Općine Šenkovec. . hrvatskog preporoditelja rođenog 1814. . Spomenik su otkrili Tradicionalnu svečanost organizira Matica Hrvatske ministar kulture RH Božo Biškupić i pomoćni – Ogranak Čakovec. rujna obilježena je 440. Nazočnima su o obitelji Zrinski. predstavnika Općine Šenkovec i Osnovne škole dr. Zvonimir Bartolić. Družbe Braća Hrvatskog zmaja. održao je prof. Zmaj od Donje Dubrave. a načelnik je Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca. Izveden je i prigodni program. obljetnica smrti Stjepana Štefa Mlinarića. Zvonimir Bartolić. Općine Šenkovec i Zrinske garde Čakovec. srpnja 2006. Dragutinom Feletarom. te Viktor Peras. na čelu s Velikim meštrom prof. prof.Broj 1/2007. rujna u organizaciji Matice hrvatske – Ogranka Čakovec u Prelogu je obilježena 130. u Prelogu. Jakoba u Prelogu položile su delegacije Matice Hrvatske – Ogranka Čakovec.29. Prigodni govor o Stjepanu Mlinariću U spomen na Sigetsku bitku u Sv. Krapinsko-zagorska županija te u Svetoj Jeleni. Nazočio je veliki broj građana biskup zagrebački Valentin Pozaić. koja je nastavljena Svetom Misom zadušnicom Pred spomenikom Novom Zrinu na Muri. Topnik Zrinske garde je pucanjem iz topa zaokružio svečanost. Šenkovec. Vijence na spomen-ploču znamenitim Priločancima na župnoj crkvi Sv. hrvatskim mučenicima Petru Zrinskom Čakovec. dr. . Dragutin Feletar. 42 ZMAJSKE VIJESTI . Zvonimir Bartolić.d. dr. o Petru i Franu Krsti. 7. kod kapelice i mauzoleja Zrinskih.

studenog u Nedelišću je otkriveno spomen-obilježje prvoj knjizi tiskanoj na kajkavskom jeziku i prvoj tiskari Zmaj od Donje Dubrave i gradonačelnik Grada u ovom dijelu Hrvatske. dr. Zmajem Štrukovskim domaćinom. župnik. etnograf i sociolog. koje je održao prof. teolog. priredio je Ivanuš Pergošić. Bartolić. članovima Matice hrvatske – Ogranak Čakovec. Miroslavu Vuku Croati u Mačkovcu. Antunom Hoblajem. Topalovićem. O . Antun 25. prof. Pisao je dnevnik na hrvatskom iz Mađarske i Zrinske garde Čakovec.. pored velikog Mlinarić u Prelogu održano je prigodno predavanje broja mještana. Vijence su na spomenik zagrebske.18. Bio je suvremenik. Stoosom. dr. Muška istaknutom hrvatskom etnomuzikologu i skladatelju vokalna skupina. a surađivao je sa Strossmayerom. koji je aktivno sudjelovao u 342. u Nedelišću 1574. obljetnica smrti Nikole Zrinskog Čakovečkog. Mlinarić. studenog u Gornjem Kuršancu obilježena je rijetkih iz našeg kraja. Leonarda Logožara.18. program izveli su učenici OŠ Nedelišće i članovi . Zmaj od Donje Dubrave. Nakon otkrivanja spomen-ploče u župnoj crkvi u Mačkovcu služena je sveta misa zadušnica. dr. Ispred spomenika govorili su Mladen Posavec. župnikom u Goričanu i preč. Bartolić. koja je 1574. nazočili i članovi Družbe Braća na temu Hrvatski narodni preporoditelj Stjepan Štef hrvatskog zmaja s Velikim meštrom Družbe prof. Z. Svečanosti su. Jeleni . tiskanu Štefan u suradnji s vlč. Z. koji je održao proslov o Miroslavu Vuku Croati. Zmaj Cirkovljanski. Nakon govora održana je Nedelišću.4. preč. Babukićem. Bio je jedan od . dožupan hrvatskog kulturnog društva Zbor duhovne mladeži Međimurske županije. Zrinski u Sveta Misa zadušnica. Josipa Horvata i patra Josipa Vrbanca. horvatskoga slovstva. uz asistenciju msgr. Sobočanec. Utemeljitelj je Zrinske garde Čakovec i Mladen Križaić. Bartolić. Zmaja Međimurskog II. načelnik Općine Nedelišće. potpredsjednik Marićem i mnogim drugima. Petrom Majstorovićem. Kurelcem. koju je predvodio vlč. a spomen-ploču blagoslovio je domaći župnik vlč. a pravnu knjigu Decretum. Nakon mise Spomen-obilježje financirali su Međimurska županija zadušnice u Gradskog knjižnici Stjepan Štefa i Općina Nedelišće. Str.ZMAJSKE VIJESTI .Broj 1/2007. godini života. Mjesnog odbora Gornji Kuršanec. Zvonimir Jarnevičkim. notar varaždinski i posvetio je Jurju IV. Tiskaru je utemeljio Juraj IV. Potom je služena sveta misa prof. Ilirskih župe Novo Selo na Dravi. Rakovcem. mr. Dragutinom Feletarom. Josip Janković. studenog nazočilo se otkrivanju spomen-ploče Pjevačkog zbora Josip Vrhovski iz Nedelišća. koju je vodio vlč. Alojzije Vukotinovićem. Općine Belezna i Ortilosa knjige Vĕkovi Ilirie. Zrinskom. Vojnog veleučilišta Nikola i Narodnih novina. Danice i Ljetopisa te autor Zrinski iz Budimpešte. Hrvatskom narodnom preporodu. Kušlanom. Gajem. osnovana u Preloga Dragutin Glavina. Zmaj od Donje Dubrave. Prigodan kajkavskom jeziku. Zmajem Velikootočkim i Stjepan Štef Mlinarić bio je svećenik. Suradnik je Hrvatskih. Braća Zmaj Borovski i Zmaj Cirkovljanski na komemoraciji u Sv. Pisac je prve preporodne povijesti položile delegacije Općine Nedelišće. Vijence na spomen-ploču položile su delegacije Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i Družbe Braća hrvatskoga zmaj. Matice hrvatske književnosti Izpisanje Međimorja kakti zbike hrvatske. 43 Miroslavu Vuku Croati govorio je prof. Josip blažon. Družbe. Vrazom.. dr.

. knj. prosinca održano je u Prelogu drugo sijelo Meštarskog zbora i Zmajskog stola Čakove. . a prigodan recital domoljubnih pjesama izveo je dramski glumac Zlatko Vitez.d. . dr. Leonarda Logožara. VIII. Vinka Žganca. Zmajem Štrukovskim. U sklopu svečanosti položeni su vijenci na spomenploču znamenitim Priločancima na župnoj crkvi sv. Zmajsko sijelo imalo je na dnevnom redu podizanje spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. Vinko Žganec u Vratišincu otvorena je izložba Dr. u suradnji s p. Zvonimir Bartolić. Đuro Franković etnograf iz Pečuha i prof. Vinka Žganca. koju je predvodio vlč. . Međimurske pjesme pjevao je Mirko Švenda Žiga. . Domaćin je bio preč. Zmaj Sobočki. predsjednik Gradskog vijeća Preloga i prof..Str. Juraj Kolarić.16. Družba braća hrvatskog zmaja i matica hrvatska – Ogranak Čakovec. Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. Zmaja Međimurskog II. Jakoba u Prelogu. Zmaja Štrukovskog i domaćeg župnika preč. Zvonimir Bartolić: Sjevernohrvatske teme. prvoj knjizi. Nakon sijela predstavljena je knjiga Ivana haramije Hansa iz Koprivnice Pisma iz prošlosti o kojoj je govorio i Veliki meštar Družbe. Spomenik je izradio akademski kipar Josip Grgevčić. Prvog dana položeni su vijenci na grob i spomen-ploču dr. a koji je i prvi u ono vrijeme ukazao na probleme Hrvata u Mađarskoj. studenog u krugu Tiskarsko-izdavačkog zavoda Zrinski d.. obljetnice utemeljenja i rada tiskare Zrinski. u kojoj dr. gvardijanom Franjevačkog samostana u čakovcu i domaćim župnikom vlč. Svečanosti su nazočila i braća Družbe Braća hrvatskoga zmaja.15. . Dr. koji su u velikoj mjeri i danas prisutni. Zrinskom. Vinka Žganca održana je sveta misa zadušnica u župnoj crkvi Uzvišenja svetoga Križa. a u prigodi 30. prosinca u sklopu Dana dr. priprema za Božićno sijelo i ostala pitanja.12. Družbe Braća hrvatskog zmaja. Antuna Hoblaja.6.5. Vinka Žganca. uz asistenciju msgr. Antun Štefan. župnik župe Sv. dr. preč. listopada 2002.Broj 1/2007. Ispred spomenploče nazočnima su se prigodnim govorima obratili Ljubomir Kolare. Zvonimir Bartolić.) tiskanoj u tiskari Nedelišće. Stankom Belobrajdićem. Antun Hoblaj. Potom je održana sveta misa. 44 ZMAJSKE VIJESTI . Darko Bogovec iz Biskupskog ordinarijata Varaždinske biskupije. Josipa Horvata. Svečanost otkrivanja spomenika priređena je u prigodi 60. u sklopu Dana dr. zadušnica. župan međimurski. Vinko Žganec: Pučke popijevke Hrvata iz okolice Velike Kaniže (pretisak) i 2. kulturno-umjetnički program Večer hrvatskih plesova i popijevki u obradbi dr. dr. obljetnice smrti dr. . Spomen-ploču podigli su 5. Mr. Vinka Žganca održani Dani dr. Nakon mise održana je svečana sjednica Grada Preloga. Dr.. Vinka Žganca u Vratišincu. prosinca u Vratišincu su u prigodi 30. Ernest Barić iz Pečuha. Družba Braća hrvatskoga zmaja i delegacija pomurskih Hrvata iz Mađarske. Zmaj Hrašćanski.d.24. Zmaj od Donje Dubrave. Jurju Zrinskom. Vijence su položili Općina Vratišinec. predstojnik Ureda za misije Varaždinske biskupije u suradnji s vlč. Antunom Hoblajem. Pučko pjesništvo pomurskih Hrvata. Vinka Žganca: 1. generalni direktor Tiskarsko-izdavačkog zavoda Zrinski d.16. zmajski brat. u Čakovcu svečano je otkriven spomenik Jurju IV. Matica hrvatska – Ogranak Čakovec. Bartolić govori o pjesmama koje su prikupili dr. Josipom Jankovićem. prosinca je obilježen Dan grada Preloga. Zmaj od Donje Dubrave i predsjednik Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. koji je i najzaslužniji za postavljanje. Matom Vonićem. Zvonimir Bartolić. koju je predvodio prof. te predstavljene dvije knjige izašle u nakladi Matice hrvatske – Ogranak Čakovec. Vijence su položile delegacije Grada Preloga. obljetnice smrti dr. Jakoba u Prelogu. Nakon toga u dvorani Osnovne škole Dr. tiskari i povijesnom životu tiskare Zrinski govorio je prof. mr. financiranje i izgradnju ovog spomenika. dr. Zmaj Štrukovski. utemeljitelju tiskarstva u Međimurje i prvoj tiskanoj knjizi Decretum (1574. . Vinko Žganec i njegovi pjevači iz Vratišinca. O Zrinskim. Spomenik je otkrio Josip Posavec. župnikom župe Draškovec i preč. O razvoju tiskare i tiskarstvu u proteklih 60 godina govorio je Vladimir Halić. prosinca održan je. Vinko Žganec i Đuro Deželić. koju je vodio vlč. dr. U predstavljanju knjiga sudjelovali su prof. predstavljena je prigodna filatelistička koverta i poštanski žig.

Josip Horvat. Stankom Lasićem uz sudjelovanje «Katedralnih madrigalista» pod dirigentskom palicom naše zmajice od Katedrale Margite Cetinić. otkriven je u Donjem Hrašćanu kip "Sveti Juraj ubija zmaja". Vinka Žganca i akademik Jerko Bezić. godine 1. Str. Dragutinom Feletarom. O dr. Vinku Žgancu nazočnima su govorili prof. Svečanosti su nazočili. dr. osigurao noćenje i plati putne troškove.Broj 1/2007. rad Petra Kolarića. dr. Ivan Mustać. Antuna Padovanskoga . Kao i uvijek priredba je bila popraćena plakatima i medijskim najavama. U svečanoj dvorani Dubrovačkih knjižnica u tzv. međimurski župan Josip Posavec i pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan. Na čelu s Velikim meštrom Družbe prof. 2. godine do naših dana predstavio je pročelnik Zmajskog stola mr. Zmaja od Sv. akademik Jerko Bezić. Zmajem Velikootočkim. Dvorana je bila dupkom ispunjena biranim slušateljstvom koje je pozorno slušalo izlaganja o ovoj vrijednoj knjizi. Vinka Žganca. «Saloči od zrcala» predstavljena je zapažena i medijski dobro popraćena knjiga uvaženoga prof. Zmaj od Omble Izvješće od Jurjeva 2006. JOŠ DVIJE VIJESTI IZ MEĐIMURJA Sredinom prosinca 2006. Zvonimir Bartolić.rad akademskog kipara Josipa Poljana. Skulpturu je otkrio ministar kulture Božo Biškupić. obljetnice zaređenja Jurja Kolarića. postavljen je u Čakovcu kip Sv. Zmaj od Male Mlake. Zajedno sa gradskim župnim uredom Zmajski stol je istražio početke djelovanja vrlo ugledne dubrovačke bratovštine Presvetoga Sakramenta prigodom 455-te godišnjice. Zmaj Starobrodski ZMAJSKI STOL U DUBROVNIKU Pročelnik: Ivan MUSTAĆ. Spomenik je blagoslovio domaći župnik preč. Za sve sudionike Zmajski stol je priredio večeru. zmaj od Omble zajedno s katedralnim župnikom dr. a istoimeni trg oblikovao je Aleksandar Bašić. Ovo filozofskoetičko razmišljanje s refleksijom na hrvatsku stvarnost od 1990. pored mnoštva mještana.ZMAJSKE VIJESTI . koje je izradio akademski kipar Josip Grgevčić. Spomen-poprsje otkrili su Željko Žganec. članovi Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i članovi Družbe Braća hrvatskog zmaja. godini. dr. Zmaja Hrašćanskog od Svetog Jurja u Trnju. sin dr. Tom prigodom predstavljena je i Kolarićeva knjiga "Međimurje malo" . Ivana. sci. Djelatnosti Zmajskog stola u Čakovcu nastavljena su aktivno i u 2007. Referat je iznio U povodu 40. do siječnja 2007. 45 Nakon mise zadušnice otkriveno je spomen-poprsje akademika dr. Zdravka Tomca PONOĆNE MISLI.

A. 3. i autora u predstavljanju su sudjelovali: zmaj Meštar protonotar i Meštar Zmajskih stolova. Meštar protonotar. njegove opravdane spriječenosti. U dvorani Dubrovačkih knjižnica. Bjelovarski VI.Broj 1/2007. zmaja Klokočkoga V.A. studenoga i odvijalo dr. rujna 2006. koja je Zmaju od Omble imala blagdanski svečani karakter zmajskoga pjevanja. prof. zmaja bračkog II. gradskih i crkvenih za sve buduće ljubitelja zbornoga pjevanja. Đura Deželića. Zborovanju Ivellia. Oni su izveli nekoliko zmajskih skladbi iz Pjesmarice koje su te večeri imale oznaku praizvedbe. Potom i veselo raspoloženje. Stepinac». U drugom dijelu našega je u Kongresnom centru «Bl.Str. Zmajski vlasti. Topića «Još jedna dva nastavka donio list «Naša Gospa». Zlatko Stahuljak. i 12. Stepinac» predstavio druženja bio je OKRUGLI STOL u kojemu su izdavačku kuću «Crkva na kamenu». autora Josipa degľ Zadra. uz predavače i oduševljenu publiku koja je svojim aplauzom tisak akrediranih novinara u Dubrovniku a RTV je tražila ponovno bis. Treba na kraju reći da je naš je nastupio ansambl Dubrovačkog simfonijskog zmajski brat. Oni su svojim skladnim muziciranjem velikodušno primio na noćenja. U glazbenom dijelu nastupili su Katedralni stol je potom priredio domjenak za sve sudionike madrigalisti pod dirigentskom palicom naše zmajice ove svečanosti u svojim zmajskim prostorijama u od Katedrale. «Katedralni madriogalisti» pod vodstvom naše zmajice od Katedrale za ovu su prigodu uvježbali su našu svečanu zmajsku himnu i nekoliko zbornih pjesama iz ove vrijedne Zmajske pjesmarice. Mozarta. bilo je pročitano. dubrovački stol je bio domaćin od zrcala» bila je 22. U studenom 2006. snosio troškove dolaska orkestra «Concertina» s djelima L. Zajedno s Gradskim župnim uredom Zmajski stol bratskom Zborovanju. predstavljena i organizator Zborovanja zmajskih stolova iz ZMAJSKA PJESMARICA. F. U kroz cijelo jedno stoljeće i u isto vrijeme bila je svečanom dijelu programa naš skup su pozdravili poslana poruka kako za sadašnje generacije tako i predstavnici županijskih. da bi na kraju svoga nastupa izveli finale opere «Nikola Šubić Zrinski» na opće oduševljenje mnogobrojne publike. kap». Iza Veliki meštar u Dubrovniku predaje zmajski barjak pročelniku Zmajskog stola ove. Splita i Dubrovnika. zmaj Brački II. . Sorkočevića i «Petrinjskih slavuja» a Gradski župni ured ih je W. zbog se u Kongresnom centru «Bl. vrlo uspjele priredbe. Šibenika. 46 ZMAJSKE VIJESTI .. Margite Cetinić koji su poslije hrvatske kojima je nastavljeno bratsko druženje uz pjesmu himne izveli našu svečanu zmajsku odu. «Saloči 5. degľ Ivelliom. i besprijekornim pjevanjem dali svečani ton našem 4. Samom Zborovanju predhodila je konferencija za Ovoj iznimno svečanoj priredbi dali su svoj veliki doprinos članovi zbora «Petrinski slavuji» sa svojim dirigentskim maestrom J. A. Tekst je u ravnatelja HKD «Napredak» dr. Uz pročelnika Stola su aktivno nazočili: Veliki meštar naše Družbe. Predavanje Zborovanje je trajalo 11. pročelnik stola je posebno predstavio vrijednu knjigu pročelnik Stola u dubrovačkoj prvostolnici. bio je prisutan duž naše Družbe prenijela ovu priredbu u zapaženim terminima. Tom prigodom sudjelovali Veliki meštar.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 47

Sa susreta dalmatinskih zmajskih stolova u Dubrovniku

intelektualaca koji su bez suđenja ubijeni na tom malom otoku u neposrednoj blizini Dubrovnika. Među nevino stradalima sa strane komunističkih vlastodržaca bilo je petero naše zmajske braće, među kojima je bio i dubrovački gradonačelnik, dr. Niko Koprivica, zmaj Cavtatski. Ove godine Zmajski stol je upriličio 24. listopada dokumentirani film u dvorani «Bl. A.Stepinac» pod naslovom «Crveni teror u Dubrovniku» uz prigodno predavanje našega zmajskoga kandidata Pave Jančića, prof. Sutradan smo položili vijenac s trobojnicom na mjesto pogibije nevinih žrtava Dakse. ZMAJSKI STOL U GOSPIĆU Pročelnica: Marija VENCL, Zmajica od Gacke Zmajski stol u Gospiću, na svom redovitom sastanku u listopadu prošle godine donio je plan aktivnosti za slijedeće razdoblje, kojim je predviđena organizacija javnog predavanja na temu Povijesni pogled na Liku koji planiramo organizirati zajedno sa Zmajskim stolom iz Zadra, o čemu je već postignut dogovor s pročelnikom stola u Zadru, dr.sc. Josipom Farićićem, Zmajem od Rave i zmajskim bratom dr. sc. Stjepom Obadom, Zmaj Konavoski II. Također smo odlučili u dogovoru s Gradskom upravom Gospić, postaviti spomen-bistu dr. Franji Tuđmanu, prvom predsjedniku. Bistu planiramo postaviti na Trgu Blaženog Alojza Stepinca, čime bismo započeli realizaciju ideje o spomen parku Hrvatskih velikana u Gospiću. Zmajski stol u Gospiću svake godine nazoči obilježavanju Krbavske bitke na Udbini i aktivnostima pri izgradnji Crkve Hrvatskih mučenika. Prema mogućnostima članovi našeg stola nazoče sjelima Družbe Braće Hrvatskog zmaja nad Kamenitim vratima u Zagrebu. S obzirom da je Zmajski stol ojačan novim članom, dr. Milom Bogovićem Zmajem od Krbave, u slijedećem ćemo razdoblju razmotriti nove, još vrednije inicijative i nadamo se plodonosnijem djelovanju.

Meštar zmajskih stolova te svi pročelnici stolova. Raspravljalo se pripremljeno i dokumentirano o izvršenim programima i o onima koji se planiraju izvršiti. Veliki je meštar na svečani način poklonio Družbinu zastavu Zmajskom stolu u Dubrovniku na čemu mu je toplo zahvalio pročelnik Stola. Slijedila je zatim svečana večera koju je pripremio Zmajski stol dubrovački za svu braću i njihovu pratnju, a ovaj put su to bile supruge naše braće. Sutradan su braća s lentama sudjelovali na sv. Misi u Dubrovačkoj katedrali i tom prigodom su bili pozdravljeni od župnika katedrale dr. Stanka Lasića koji je na poseban način u pozdravu spomenuo našega Velikoga meštra, meštra protonotara i meštra zmajskih stolova. Iza Sv. Mise braća su bila na domjenku u vrlo uglednom restoranu «Poklisar» i to je bio poklon vlasnika kako je sam rekao»uglednoj hrvatskoj družbi». Nakon posjeta prostorijama Zamjskog stola, kojom prigodom je uručen Statut grada Dubrovnika Velikom meštru, a braća se upisala u knjigu uspomena, svi smo otišli u Franjevačku crkvu u kojoj je naš zmajski brat dr. Fra Mario Šikić, zmaj Murterski, predvodio molitvu za sve umrle članove našega bratstva na grobu pjesnika slobode Ive Gundulića ispod spomen ploče koju je Zmajski stol njemu u čast podigao 1938. g. 6. Vrijedno je spomenuti i tradicijsku aktivnost našega Stola u SPOMENU NA DAKSU. Od 1990, naš stol svake godine 24. i 25. listopada sudjeluje u obilježavanju mučeničke smrti 66 dubrovačkih

Str. 48

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

ZMAJSKI STOL U KARLOVCU (SA SIJELOM U OZLJU) Pročelnik: Milan KRUHEK, Zmaj Dubrovački Zmajski stol Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja u Karlovcu, utemeljen mjeseca travnja 2001. godine sada ima deset redovitih članova i jednog člana prinosnika. Brata Brunu Kenđela, koji je glasovanjem Meštarskog zbora izabran za redovitoga člana a čije zazmajenje očekujemo u subotu 17, veljače. Dakle, ovaj Zmajski stol od tada će imati 11 redovitih članova Družbe. REDOVITI RAD I OPĆE OBVEZE Sva su zmajska braća ovoga stola bili prisutni u mnogim zajedničkim priojektima, poslovima i susretima zmajske braće koje je vodila i organizirala zmajska matica u Zagrebu. Dapače, ovaj je Zmajski stol poticao i pomagao u ostvarivanju i neke projekte koje je vodila naša cijela Zmajska Družba. To posebno vrijedi u odrađivanju raznih poslova vezanih za projekt revitalizacije, obnove i novoga načina korištenja staroga grada u Ozlju. REALIZACIJA GODIŠNJEG PROGRAMA U svojem redovitom radu braća Zmajskog stola u Karlovcu trudili su se ostvariti predviđeni plan rada osmišljen i predočen Meštarskom zboru u vremenu prije posljednje zmajske godine. Taj je program potpuno ostvaren, dapače je zbog novih okolnosti bio još bogatiji i veći od predviđenoga. Ostvarene

Sa svečanosti u starom gradu Ozlju

rezultate iznosimo u dvije kategorije: a) kao ostvarenja u vlastitim programima rada Zmajskoga stola u Karlovcu, te b) kao osobne rezultate rada pojedinih članova Zmajskog stola, vrijednih spomena zbog posebne vrijednosti njihove kvalitete i općeg značenja. A. PROJEKTI ZMAJSKOG STOLA U KARLOVCU: 1. Ove godine 30. travnja, 2006. kao i svake godine od samoga osnutka ovoga Zmajskog stola, sva su braća sudjelovala u organizaciji i realizaciji obilježavanja 335. obljetnice smrti hrvatskih povijesnih mučenika, bana P. Zrinskoga i F. Krste Frankopana i to: U OZLJU: Sv. Misu zadušnicu uz prigodnu propovijed vodio je Zmaj od Novigrada na Dobri, župnik ozaljski Josip Jakovčić. Videoreprezentaciju povijesne dokumentacije pod naslovom: «Grobovi u tuđini», predstavio je na komemorativnoj akademiji Zmaj karlovački od Šanca Z. Gerber uz interpretacijski tekst Zmaja Dubrovačkoga, M. Kruheka. Prigodnu izložbu fotografija povijesnih mjesta stradanja posljednih zrinskih i Frankopana, pripremio je i postavio, o svom trošku, uz suradnju ostale braće, Zmaj Karlovački od Šanca, Z. Gerber. Izložba je bila postavljena u prostorijama grada Ozlja uoči ove obljetnice. U BEČKOM NOVIGRADU: 1. Ove je godine Zmajski stol u Karlovcu u suradnji s Hrvatskim Veleposlanstvo u Beču i Hrvatskim povijesnim institutom u Beču pripremio i sudjelovao u obilježavanju ZrinskoFrankopanske obljetnice 28. travnja. Petero je braće otputovalo u Wiener Neustadt. Položili su vijenac u ime Družbe na grobno mjesto, spomenik koji je nad grobom postavila naša Zmajska Družba, zatim su u katedrali prisustvovali misi zadušnici, a onda položili vijenac na mjestu izvršenja smrtne kazne nad našim hrvatskim mučenicima. Po običaju na grobnom je

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 49

mjestu, u ime Družbe zmaj Dubrovački, M. Kruhek, održao prigodni govor. 2. Zmajski stol u Karlovcu 18. lipnja 2006. sudjelovao je u organizaciji i realizaciji festivala KUD-ova ozaljskoga kraja uz blagdan Sv. Vida, zaštitnika župe grada Ozlja. Svečanosti je uz gradonačelnicu grada Ozlja, prisustvovao i Veliki Meštar Družbe. 3. 24. lipnja 2006. u organizaciji Zmajskog stola u Karlovcu, posebno braće iz Ozlja, Zdenke Stupić, Zmajice Ozaljske, vlč. Josipa Jakovčića, Zmaja od Novigrada na Dobri i Stjepana Lipšinića, Zmaja Brlogradskog, održano je vrlo posječeno predavanje «Prilozi poznavanju podrijetla roda Frankopana», našega zmajskog brata, Antuna Abramovića. 4. Dana 9. rujna 2006. Zmajski je stol u Karlovcu uz veliki trud članova ovoga zmajskoga stola, posebno članova iz grada Ozlja, organizirao veliki i svečani domjenak na gradu Ozlju; prvo takvo opće zajedničko druženje svih članova Družbe, naših suradnika i dobrotvora. Tom su prilikom, prije domjenka, otkrivene dvije spomen ploče, već prije pripremljene, a sada trudom i troškom Karlovačkog zmajskog stola i postavljene na ulazu i na zidu stepeništa koje vodi na I. kat biblioteke i gradskoga muzeja. (Spomen ploča u čast Zrinskih i Frankopana

u obljetnici 1000. god. Hrvatskoga Kraljevstva i Spomen na darovanje grada Ozlja Družbi «Braća Hrv. Zmaja», od grofa Thurn-Taxisa.) Za uspjeh toga lijepog zmajskog druženja opet su najviše doprinijela već spomenuta naša zmajska braća iz Ozlja. 5. 4. 10. 2006. pod vodstvom braće ovoga zmajskoga stola održana je druga kolokvijalna sjednica budućega znanstvenoga skupa: Karlovac u domovinskom ratu. Posebno na tom projektu rade Zmaj Dubrovečki, Zmaj Karlovački od Šanca i Zmajica Mrežnička. 6. 30. 9. 2006. Zmajski je stol u Karlovcu organizirao, vodio i financijski pokrio sve troškove velikoga projekta koji se ostvario u Karlovcu u karlovačkom kazalištu Zorin dom. Projekt je imao dva dijela: I. dio – Promociju novotiskane Zmajske pjesmarice (zbirka zmajskih i domoljubnih domoljubnih skladbi za zborove), u nakladi Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja», Zagreb, 2006., autora našega zmajskog brata, Josipa degľ Ivellio, Zmaja bračkog II. Pjesmaricu su predstavili: Zmaj Klokočki V., prof. dr. sc. Đuro Deželić, Zmaj Bjelovarski VI, prof. Zlatko Stahuljak i sam autor, Zmaj Brački II, Josip Degľ Ivellio. II. dio – bio je cjelovečernji Koncert domoljubnih i zmajskih skladbi. Taj koncert 8 pjevačkih zborova vodio je kao dirigent Zmaj brački II, Josip Degľ Ivellio. Bila je do nezaboravna večer za sve prisutne i za cijeli grd Karlovac i najbolja promocija cijele naše Družbe. U realizaciji toga projekta sudjelovala su sva braća ovoga Zmajskog stola, ali posebno treba istaći Zmaja Karlovačkog od Šanca, Zvonimira Gerbera, Zmaja Dubrovačkoga, Milana Kruheka i našega glazbenika, Zmaja karlovačkog od Korane, Ratka Pogačića, koji su iznijeli svu organizacijsku i

Uspomena iz Ozlja prigodom domjenka Družbe

Str. 50

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Pozivnica na koncert u karlovačkom Zorin domu

domaćinsku brigu ovoga našega projekta. Kao trajni spomen na ovu lijepu akciju Karlovački je zmajski stol tiskao prigodni vodič: ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI koji donosi cjeloviti program s potrebnim informacijama i korisnim objašnjenjima. 7. Veliki projekt ovoga Zmajskog stola bila je suorganizacija i realizacija znanstvenoga skupa «RUDOLF STOHAL I NJEGOVO DJELO» Znanstveni je skup održan u Karlovcu 20. listopada 2006. u prostorijama Zorin Doma. Znanstveni je skup otvorio pozdravnim i programskim govorom Zmaj Dubrovački, M. Kruhek. Održano je 14. predavanja, među kojima su bila i predavanja naše zmajske braće, dr. sc. Đure Deželića i dr. sc. Milana Kruheka i našega budućega brata, dr. sc. Alojza Jembriha. Zahvaljujući velikom zalaganju svih u organizaciji ovog znanstvenoga skupa, već i prije njegovoga održavanja, tiskani su svi izneseni

referati, u posebnom broju «Svjetla», časopisa matice Hrvatske Karlovac, pa je na kraju skupa bio predstavljen i taj vrijedan i trajan rezultat ovoga znanstvenoga skupa. Treba opet naglasiti da je dio troškova u ovoj suorganizaciji pokrio Zmajski stol u Karlovcu iz vlastitih (donacijskih) prihoda. U Križanićevoj ulici u Karlovcu otkrivena je obnovljena spomen-ploča Rudolfu Strohalu, uz prigradske svečanosti 8. prosinca 2006. godine. 8. 13. prosinca, 2006. brat Zmaj Karlovački od šanca (Z. Gerber) i zmajica Mrežnićka (dr. M. Rapić) otputovali su u Bečki Novigrad da bi tamo dogovorili potrebnu obnovu grobnog spomenika na grobnom mjestu P. Zrinskoga i F. Kr. Frankopana. Dogovorili su sa tamošnjom privatnom tvrtkom (koja je i prvi puta obnovila cijeli spomenik) čišćenje rđe i premaz zaštitnom bojom metalne plohe s natpisima i likovima naših velikana u reljefnim medaljonima. Troškove te obnove pokriti će Zmajski stol u Karlovcu, odnosno donator zmajski brat Z. Gerber. 9. 14.12.2006. Zmajski stol u Karlovcu priredio je u prostorijama grada Ozlja Božićni domjenak za svoju braću, dobročinitelja i goste. Domjenku je prisustvovao i naš veliki meštar i kaštelan grada Ozlja, kao službeni dužnosnik Družbe. 10. 5. siječnja, 2007. Zmajski stol u Karlovcu pripremio je u gradu Ozlju svečanost božićnoga blagoslova staroga grada. Nakon blagoslova koji je obavio naš zmajski brat od Novigrada na dobri, župnik ozaljski, održan je koncert domaćih božićnih pjesama koje su izvela četiri zbora iz ozaljske okolice. Poslije koncerta pročelnik zmajskog stola Zmaj dubrovački održao je kratki govor o ovom lijepom, sada već tradicionalnom običaju i suradnji Zmajske braće svih onih koji vole, koriste i dolaze u stari ozaljski grad. 11. 24. siječnja 2007. Zmajski stol u Karlovcu je suorganizirao sa Maticom Družbe promociju časopisa «Svjetlo», u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima. Promociju je vodio Z. Gerber, Zmaj Karlovački od šanca.

ulagao je ogroman trud u obnovu porušene crkve i samostana u Kamenskom. Uvodno izlaganje održao je Zmaj Dubrovački. Zmaj od Imote. održavala dva zapažena i vrijedna predavanja iz problematike obiteljske medicine na znanstvenim skupovima u Splitu i Rovinju. Osim toga je. istaknuo se u svojem profesionalnom poslu u Hrvatskoj vojsci javnim predavanjima iz pravne problematike. ostvario je još nekoliko vrijednih projekata: 05. specifične za Oružane snage R. . Za zbornik je i sam napisao referat pod naslovom: Jedinstveni primjer mučeništva obitelji hrvatskih velikana Petra Zrinskoga i Katarine Frankopan. što je nemjerljiv doprinos spašavanju stoljetna kulturne baštine pavlinskoga reda u karlovačkom kraju i hrvatskoga naroda. Zmajica Mrežnička.07. o. Z. sudjelovao je na humanitarnim koncertima i festivalima glazbe. napisao je i predao u tikas povijesni vodič: «Gvozdansko-kaštel zrinskoga srebra». Otvorenju i domjenku bilo je nazočno još nekoliko zmajske braće.Kao ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest pokrenuo je pripremne poslove za realizaciju dva znanstvena skupa. Žiljka. Kruhek. posebno je plodonosno radio na glazbenom polju. Zmaj Dubrovački M. u «Danici». 2006. vrlo važna za identifikaciju i svjedočenja povijesnoga identiteta Hrvata u Srednjoj Bosni – Žepče i u Crnoj gori . Varaždinu. Knjižica posvećena izginulim junacima toga Zrinskoga grada izlazi iz tiska tijekom mj. . . Teme tih njezinih izlaganja bile su posvećene različitim aspektima i problemima reproduktivnog zdravlja. uz poslove i akrb za aktivnost toga Zmajskog stola i sudjelovanje u ostvarivanju projekta koje je vodio Zmajski stol u Karlovcu. Kruhek.ZMAJSKE VIJESTI . a posebno kao voditelj karlovačkog dječjeg zbora «Cicibani». 2006. Znanstveni će skupovi biti održani krajem 2007. Pagu i Zagrebu. u prostorima V. Zmajski brat. Pokrenuo je i vodio humanitarnu akciju u Domu umirovljenika «Sv.2006. i Odborom za ljudska prava. organizirao je predavanje kineskog veleposlanika o kinesko-hrvatskim gospodarskim odnosima u ozaljskom starom gradu. Sudjelovao je svojim izlaganjima na znanstvenim skupovima u razredu društvenih djelatnosti HAZU (tema: antikorupcijska strategija vlade R. Ratko Pogačić. Te njegove graditeljske i restauratorske brige biti će do kraja 2007. Antun» u Karlovcu.Broj 1/2007. Hrvatske). Zdenka Stupić. Marinko Marinović. 25. i 2008.Krajem godine 2006. Str. u edukacijskim seminarima s HHO. veljače.11. uz redovne redovničke i župske poslove. u Zmajskom Matici. Ivan Zelina» u Zelini. kao voditeljica terenske nastave obiteljske medicine. Zmaj od Ravnih Kotara. dr. U proteklom je razdoblju vodila sve organizacijske poslove koje je u Ozlju pripremao i vodio Zmajski stol u Karlovcu.pavlin Juraj Domšić. Zbornik je u tisku.Boka Kotorska. okrunjene potpunom obnovom i crkve i samostana. kao član Meštarskoga zbora i kao notar Zmajskog stola u Karlovcu. g. na skupu organiziranom od Ministarstva pravosuđa s temom o Reformi hrvatskoga sustava i dr. Žiljka. Gerber je pripremio izložbu izvrsnih radova fraktalne grafike u galeriji «Sv. Uz to je predavanje priredio i izložbu kineskih crteža i fotografija nastalih s putovanja po Kini našega zmajskog brata Zmaja od Kune. Surađivala je pripremnim poslovima . godinama je bila i ostala «dobri duh» staroga grada Ozlja. Gerber uz veliko angažiranje u svim akcijama Družbe. Ivan Perković. M. Mirica Rapaić posebno se istakla cijelim nizom predavanja koje je držala u tjednima zaručničkih tečaja u Karlovcu i u pastoralnom centru u Novigradu. te u pisanju i objavljenim radovima za djecu: Pitalice. V. bio je vrlo aktivan izvan redovnih poslova u svojoj pravnoj struci. Zmajica Ozaljska. 51 B) POSEBNO VRIJEDNI SPOMENA OSOBNI REZULTATI RADA BRAĆE Zmaj Karlovački od Šanca Z. Zmaj Karlovački od Korane.Pripremio je za tisak znanstvenoga skupa Paneuropske unije u Karlovcu posvećen problemima obitelji u Hrvatskoj. s vlastitim skladbama. Hrvatske. ostvario je još neke rezultate vrijedne spomena.skrivalice. u Karlovcu. kao pročelnik zmajskog stola u Karlovcu. i tiskanim radom «Mostanje-prošlost i stanovništvo» u Godišnjaku «Marulić».

sva pitanja u svezi Meštarskog Zbora i aktivnosti po njemu organiziranim. listopada Zmajski Stol je izrazio svoju zahvalnost i priznanje svom članu Zmaju od Crne Majke Božje Bistričke za njegov veliki rad i zalaganje na organizaciji prvog hodočašća Družbe u Mariju Bistricu. Posebno su bile zapažene ozaljske priredbe «Ozaljske krijesnice». a posebno neposredne suradnike. uručiti posebna priznanja. Zmaj Brlogradski. Bio je skoro svakodnevno na gradilištu. 52 ZMAJSKE VIJESTI . našem pok. Ivanu Zelini. Naš Zmajski Brat osobito je aktivan kao predsjednik Društva za obnovu Belečke . kako ga obnavljati i čuvati. Cvjetko Lež. Ovim izvješćem zaključujemo ovu zmajsku radnu godinu. Zmajski stol Krapina održao je u navedenom razdoblju 9 službenih sijela.Str. u Trškoj kuli ozaljskoga staroga grada. 4. ZMAJSKI STOL U KRAPINI Pročelnik: Želimir HITREC. Ivana Krstitelja u Mariji Bistrici. Na njihova posljednja počivališta položen je vijenac i zapaljena svijeća. Tri sijela održana su u župnom dvoru u Mariji Bistrici.. vlč. Bog nam sreću daj. arh. pa i kao predsjednik Matice Hrvatske u Ozlju.Broj 1/2007.). pronalaženja sredstava do konačne obnove skrb i prisutnost u svakom problemu obnove staroga ozaljskoga grada. U želji da podupru izdavanje knjige o Đuri Prejcu ml. 2. a onda i pratila potrošak svake kune u obnoviteljskim radovima na ozaljskom starom gradu. Bila je i glavna domaćica zmajskih sijela u radnim prostorima Zmajskoga stola u Karlovcu. svaki član Stola kupio je knjigu «Vu plavem trnaci». arh. Zmaj Novigradski. ing. Djelovanje Zmajskog stola Krapina u razdoblju travanj 2006. 3. Ove je pak zmajske godine 2006/8 na poseban način bio angažiran u neposrednom vođenju i nadzoru nad svim poslovima restauratorskih radova. Stjepan Lipšinić jedan od braće koji je nedavno postao redovitim članom Zmajskog stola. Zmajskom Bratu. Zmaj Krapinski IV. Povodom dana Svih Svetih. posebnu je brigu. Zmaj Ščrbinečki je gotovo na svakom sijelu izvještavao Braću o tijeku obnove crkve Majke Božje Snježne u Belcu. Stjepanu Lipšiniću. do kraja siječnja 2007. Od organizacije. Uz naš zmajski pozdrav. kao župnik i kao istaknuti javni poslenik u kulturi i spašavanju povijesnih graditeljskih i drugih vrijednosti. Osim o svim pitanjima o realizaciji svojeg programa rada. koje je ona vodila kao Lipanjske večeri kulture na starom gradu Ozlju. godine: 1. U razdoblju za koje se ovo izvješće radi. članovi Zmajskog stola Krapina: Vidislav Kiš Šaulovečki. Zmajski stol je posebnom Zahvalnicom zahvalio Meštru kapelanu Družbe za veliku pomoć u organizaciji blagoslova kipa Sv. Zmajski stol Krapina običavao je već i u prošloj Zmajskoj godini svima koji su pomogli u realizaciji programa rada ili općenito rada Zmajskog stola. uz mnogo svakodnevnoga dobra u radu i djelovanju. kojima su tražena novčana sredstva od Ministarstva kulture. Lovro Cindori. Stjepan Škof i Želimir Hitrec posjetili su grobove svoje pokojne Zmajske braće: Želimira Drakulića. U svojem je domu rado i bratski primao svoju zmajsku braću. U tomu je bila koordinatorica i pomoćnica ing. kao i ostala pitanja iz društvenog i kulturnog života u Hrvatskoj. radio je zapravo već godinama na našem najvažnijem zadatku: kako vratiti stari grad Ozalj u posjed Družbe. Za svaki trud i stručno obavljeni posao treba mu zaista izraziti posebnu zahvalnost. a po jedno u kuriji Zmaja od Crne Majke Božje Bistričke u Zagrebu i klijeti Zmaja Zelingradskog u Sv. Na službenom sijelu održanom 17. kao dekan posvetio obnovi sakralnih objekata svojega Ozaljsko-Lipničkoga dekanata. po dva u dvoru Ščrbinec (kod Zmaja Ščrbinečkog) i kuriji Škaričevo (kod Zmaja Krapinskog IV. Jakovčić. pa do dogodine naša izvješća budu još bogatija i vrednija. Zmajska braća su na službenim sijelima detaljno raspravila nova Pravila Družbe. Josipa Štimca i Nikole Jelačića. braću Zmajskoga stola u Karlovcu.

Zmajski stol Krapina hrvatskoj majci. nakon čega su Zmajska braća snimljena u Hušnjakovu u Krapini 25. 6.. Program je završen nastupom puhačkog orkestra iz Dubrovčana i folklornog društva Tuhlja. listopada 2006. Svečanost je započela svetom misom. Program je započeo izvođenjem hrvatske himne i nekoliko pjesama u izvođenju Zbora Hrvatice iz Zagreba. generalni vikar Vojnog ordinarijata i Meštar kapelan Družbe. Zmaj Starozabočki je izvijestio Braću o dvije otkrivene su spomen biste Petru Zrinskom i Franu prezentacije svojih pjesama. i Veliki meštar Družbe otkrivaju poprsje Dragutina zagorskoga srca». sudjeluje druge srijede svibnja kao jedan od 7. obljetnice smrti Dragutina Velikoerpenjskom brijegu. koji su i nagrađeni dobrotom «Hrvatske žene» Grada Zagreba. 25. I ovog su puta pročitani najbolji radovi djece na temu Moja majka. Zmaj Komorski II.ZMAJSKE VIJESTI . prigodom otkrivanja i blagoslova bista. rujna u Zaboku Gorjanovića Krambergera u Hušnjakovu . zbora Družbe na čelu sa Velikim Meštrom nazočio je 5. 53 crkve. kao i članova Meštarskog isticano i kao djelovanje naše Družbe. recitacija i skečeva. obljetnice održava deveti puta za redom na prekrasnom objave monografije i 70. izvijestio takve i slične aktivnosti i čestita udruzi «Muži je braću o svojem angažiranju na obnovi crkve u zagorskoga srca» na realizaciji tog programa i Bedekovčini.Broj 1/2007. U organizaciji udruge «Muži Zmaj Krapinski IV. Svima će dugo ostati u sjećanju njegova vrlo nadahnuta i lijepa propovijed. organiziranju pomoći za Bosansku okupljanju u Zaboku vrlo uglednih hrvatskih ljudi Posavinu te svojim aktivnostima u društvu oldtimera. a Zmaj od Viljaka o dvije Krsti Frankopanu. Str. djeca Osnovne škole Veliko Trgovišće (područne škole Dubrovčan) izvela niz zbornih pjesama. organizirao je u Krapini otkrivanje spomen biste Proslava je započela u 10 sati i 30 minuta tom velikom znanstveniku. 8. Veći broj U svim tim aktivnostima njihovo je djelovanje članova Zmajskog stola. koja se obilježavanja 150. godine. Joško Šantić. predstavnica županije Krapinskozagorske i Želimir Hitrec u ime Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Na kraju je pučkim veseljem i vrlo lijepo organiziranim domjenkom u Župnom dvoru nastavljeno druženje svih nazočnih i završena svečanost Dana majke. Zmajski stol Krapina podržava izložbe svojih slika. 100. na području posvećenom Gorjanovića Krambergera. obljetnice rođenja. već tradicionalno. Nakon svete mise sve nazočne pozdravili su: predsjednica Društva žena općine Veliko Trgovišće. koju je vodio mons. listopada 2006. Zmajski stol Krapina. u sklopu organizatora u proslavi Dana majki. toj svečanosti.

Sa svečanog sijela Zmajskog stola u Krapini koji je održan u dvoru Treba istaknuti da je nakon Sčrbinec kod domaćina Vidislava Kiša Šaulovečkog. 54 ZMAJSKE VIJESTI . Družbe. mons. Godinu Gospodnju 2006. siječnja u dvoru Ščrbinec. koji je i sam nazočio hodočašću. u njegovoj kanoničkoj kuriji u prilikom ih je upoznao sa radom Zmajskog stola Zagrebu. Koncelebriranu stola Krapina bili su posebno počašćeni nazočnošću svetu misu vodio je biskup Đakovačko-Srijemski Velikog Meštra i Meštra Zmajskih stolova. Na prethodno održanom kanonik mons. u Varaždinskim toplicama. Zahvali i pozdravu se je priključio i pročelnik Zmajskog stola Krapina te preuzvišenom biskupu u ime Družbe uručio knjigu Kajkaviana Croatica. On je u svojem govoru značajnom skupu dao je pročelnik Stola Zmaj upoznao sve nazočne sa djelovanjem Družbe. Krapina. članovi Zmajskog stola nedovršenoj novoj zgradi muzeja i filatelističkoj Krapina završili službenim sijelom te zajedničkim tematskoj izložbi. Dragutinu Feletaru. Zmaja Ščrbinečkog . obljetnice Družbe. Zmajski stol Krapina aktivno je sudjelovao na kustosica muzeja gđa Vlasta Krklec i dala riječ sijelu Zmajskih stolova sjeverozapadne Hrvatske Velikom Meštru Družbe. U koncelebraciji je sudjelovao i Zmaja Velikotaborskog II. evolucije u Krapini. pročelnik organiziranom Božićnom domjenku kod svog Zmajskog stola je u kuriji Škaričevo bio domaćin Zmajskog Brata Lovre Cindorija. Zmaja od Crne Velikom Meštru i nazočnoj Zmajskoj Braći. održano je prvo hodočašće Družbe «Braća 16. Marin Srakić. Svoj prilog ovom Zmaju Velikootočkom. obljetnice podizanja spomenika». ali druženjem sa suprugama na bogatom. Veliki Meštar većine članova Zmajskog stola na Glavnom zboru i pročelnik Zmajskog stola Krapina otkrili su bistu. koji je prethodno u vrlo lijepom pozdravnom govoru cijeli nazočni puk upoznao sa dugogodišnjim djelovanjem i organizacijom Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». nakon čega je govorio o himni-proslova 70. Krapinski IV pod naslovom «Spomenik hrvatskoj njezinom organizacijom. životu i radu Dragutina Gorjanovića Krambergera. 8.Str. prof. Svečanost je završila skromno.Broj 1/2007. službenog dijela hodočašća i kraće molitve kod okupljanjem Zmajske Braće i većeg broja građana kipa Sv. po završetku svete mise pozdravio je preuzvišenog biskupa i uručio mu srebrnjak izdan povodom 100. Svoje susrete u novoj 2007. dr. godini Zmajska 9. 11. Treba u ovom izvješću istaknuti i nazočnost čiju spomen bistu je podigla Družba. Lovro Cindori bio i predstavnika društvenog i javnog života grada domaćin svoj nazočnoj Zmajskoj Braći na domjenku i Krapine i Krapinsko-zagorske županije kod Muzeja vrlo ugodnom i lijepom druženju. prekrasno lijepo organiziranim domjenkom za sve nazočne. Nakon cjelokupnog programa. Lovro Cindori. Na samu svetkovinu Zahvalnice 29. kod svog Zmajskog Hrvatskoga Zmaja» u Hrvatsko nacionalno svetište Brata Vidislava Kiša Šaulovačkog. listopada Braća započela isto tako lijepim druženjem održanim 2006. Zmaj od Crne Majke službenom sijelu Veliki Meštar Družbe upoznao je Božje Bistričke. sudjelovali kraćim popularnim predavanjima u još 11. kao i svim obilježavanjima značajnih datuma nakon čega – u nastavku programa – svi nazočni su iz povijesti Družbe. Ivana Krstitelja. kojom Majke Božje Bistričke. kao i mons. Veliki Meštar Družbe. Sve nazočne pozdravila je 10. a upravitelju svetišta monografiju Emilija Lašovskog. Članovi Zmajskog Majke Božje u Mariju Bistricu.

takve probleme rješavamo elektroničkim dopisivanjem ili telefonskim razgovorima. kao i situacija oko plaćanja grijanja i struje za zmajsku prostoriju. vezani svojim profesionalnim angažmanom uz društvene. Prostorija je kvalitetno uređena u stilu zmajske tradicije i omogućava održavanje redovnih sjela. U svojim sredinama naši članovi djeluju po važnim načelima družbe. Nemčića br. Zmaj Kreševski. U protekloj zmajskog godini Zmajski stol u Križevcima ostvario je nekoliko važnih zajedničkih projekata što su se kroz protekle godine već ustabilili kao tradicionalni. tako da u stolu i nemamo ljudi čiji rad bi se mogao omeđiti isključivo profesionalnim međama. tako da se uvijek zna što rade pojedini naši članovi. a potom se povezuju neke druge manje grupe što ostvaruju neki drugi zadatak za koji je neki od članova dao inicijativu. Ivana. Činjenica je da se više viđaju i više surađuju na pojedinim projektima ljudi koji su fizički bliže. Imamo jedanaest redovnih i četiri člana prinosnika. Zmajevi. Ponekad. Opća atmosfera u Zmajskom stolu u Križevcima slobodno se može ocijeniti kao prava bratska. A. Redovni članovi stola su: Zoran Homen. Zmaj od Gole i Mijo Kovačić. kulturne. Zmaj od Furlanije. Vlasta Kliček. Zmaj od Kalnika. prosvjetne ili medijske projekte. koji velik dio slobodnog vremena najčešće provode zajedno. naprosto. Sadašnje vodstvo stola pokrenulo je inicijativu da se ova situacija razriješi. ostvaruju zamišljeno. povezani određenim projektom. umjetnički izrađenim jaslicama. Ottone Novosel). izložaba i susreta s drugim članovima družbe. međusoban odnos članova stola je pun uvažavanja. Djelovanje pojedinaca ne iskače iz onoga što se dogovori a u duhu općih pravila i načela djelovanja naše Družbe. Davorin Hećimović. pomaganja i prijateljstva. Neki od članova godinama su nositelji programa manifestacije (Vlasta Kliček. pa je koji puta teško razlučiti što je nekome profesionalan a što zmajski angažman. Nastojimo jedni druge obavještavati o nastojanjima na pojedinim projektima. Zmaj od Gornje Šume. pa je nekad i nemoguće uspješno organizirati česti fizički kontakt. sudjeluju u svečanoj povorci na dan Sv. na neki način. organiziranje manjih predavanja. također. i Dražen Podravec. Ivan Večenaj. Vjekoslav Prvčić. Stoga je ovaj stol u svojem životu vrlo harmoničan. jedno proizlazi iz drugog ili se. Zoran Homen. Svake godine članovi našeg stola sudjeluju u poznatoj turističko-kulturnoj manifestaciji u Križevcima «Veliko križevačko spravišče». nadopunjuje. Zmaj Jagnjedovečki Zmajski stol u Križevcima jedan je od rijetkih što je u potpunosti popunio dozvoljenu kvotu u broju redovitih članova stola. a drugi sudjeluju u svečanoj povorci sa našom zmajskom zastavom i samom svojom nazočnošću daju određen dignitet manifestaciji. Dinko Vrgoč. Zmaj od Karina. Str. a veći dio članova postali su međusobno čak i pravi kućni prijatelji. kao i drugih susreta. kako bi im se eventualno moglo pomoći i kako djeluje cijeli stol. jer članovi našeg stola žive ne relativno velikom prostoru. sportske. Članovi prinosnici Križevačkog stola su: Vladimir Lerš. Josip Cugovčan. a do sada nije potpisan nikakav ugovor oko korištenja istog. Valentin Puževski. U ovom izvještaju treba napomenuti da su gotovo svi naši članovi. 55 braću sa aktivnostima Meštarskog Zbora te planova za obnovu i revitalizaciju starog grada Ozlja. Naime. Zmaj Prodavički. No. jer je on u vlasništvu grada Križevaca. Zmaj od Podravskih Sesveta. Zmaj Jagnjedovečki. pažnje. Stol djeluje vrlo povezano i lako se dogovaraju zajedničke akcije.Broj 1/2007. Ottone Novosel. Zmaj Žaljanski. Marka . a to su: samoprijegor. projekti i programi. Zmaj Bokeljski. Mirko Habijanec. Zmaj Virovski od Stare gore. Zmaj Visočki od Sv. pojačanom ambijentom doma Kiševih i prekrasno. 8 na prvom katu. unutar stola stvaraju se manji timovi. Dragan Dujmović. U fazi smo rješavanja imovinsko-pravnih odnosa oko spomenutog prostora. ZMAJSKI STOL U KRIŽEVCIMA Pročelnik stola: Vjekoslav PRVČIĆ. Često. Zmajica od Križevačkog gornjeg grada. Mirko Lukić. Zmaj Bilogorski II. Zmajski stol u Križevcima ima uređen zmajski prostor u Križevcima. Zmajski susret završio je vrlo lijepim domjenkom i druženjem u još uvijek Božićnom ozračju. samozatajnost i nenametljivost.ZMAJSKE VIJESTI .

To su različite promocije. Homen.9. Posebna čast članovima Zmajskog stola u Križevcima bila je što su mogli organizirati sijelo Meštarskog zbora u svojoj sredini. otvorenje izložbe umjetničke fotografije Dražena Pokeca na temu «Blagdansko Virje» . Marka. Martina u Virju okupljamo se na jesen.17. godine održan cijeli niz manifestacija kojima je obilježena 248. Proslava je dobila međunarodni karakter. Priprema se i knjižica o životnom putu Antuna Nemčića na hrvatskom i mađarskom jeziku.V.16. F. a u ljetu na Dan Sv. te organiziramo likovnu izložbu nekih naših članova slikara (Večenaj. predstavljanje knjige «Zgrade i objekti virovskog školstva» mr. ožujka – obilježavanje godine Nikole Tesle i W. Kovačić. Svake godine izdaje se i zbornik sa svim prilozima sudionika. Družba «Braće hrvatskog zmaja». predstavljanje knjige «Neotesano pismo mom prijatelju 4» Marijana Zubanovića iz Toulona i «Lepa moja stara klet» Bosiljke Crnković iz Rima. Samo u 2006. lipnja – koncert mješovitog pjevačkog zbora Germania iz Steibacha pored Frankfurta . a Božićni koncert održala je limena glazba DVD-a Virje i članovi Crkvenog zbora «Ferdo Rusan» iz Virja. prosinca – sveta misa u crkvi Sv. a tako započeta suradnja se nastavlja. ožujka 2007. Mozarta.27. Zmaja Jagnjedovečkog. a što je opet ozbiljan prinos poznavanju povijesnih događanja ili njihovih sudionika koji su manje poznati hrvatskoj kulturnoj javnosti. 20. Tim događanjima pribivao je i Veliki meštar Družbe. hrvatski veleposlanik u Mađarskoj. predstavljanje grafičke mape Petra Petrovića «Staro Virje» . predavanje i koncert učenika OŠ prof. kao i produkcije CD-a. Članovi stola bili su inicijatori i sudionici postavljanja spomen-ploče hrvatskom književniku Antunu Nemčiću u mjesnoj crkvi malog mađarskog mjesta Edde. rujna 2007. svibnja – izložba radova slikara Petra Petrovića prigodom 50. koncerti. koncert Brass kvinteta iz Virovitice . Marina u Virju. godine na imanju obitelji Hećimović i našeg meštra stolova. pred Božić imamo svake godine Predbožićno sijelo na kojem obično promoviramo neku novu knjigu što ju je napisao ili pripremio netko od naših članova.23. Križevčanina u pratnji njegovih svetačkih moći. godini zmajevi su u Virju bili pokrovitelji slijedećih kulturnih događanja: . s velikim . Dražena Podravca. 16. Šignjara iz Virja . 56 ZMAJSKE VIJESTI . izložbe. Đurđa Adlešić. gdje su vidjelu njegovu veliku etnografsku zbirku.18. u Jagnjedovcu kod Koprivnice. predstavio je Zoran Homen. obljetnica virovskog školstva. filmova. Tom prigodom članovi Meštarskog zbora posjetili su obiteljsko imanje Prvčić i našeg pročelnika Križevačkog stola. neki mađarski ministri i drugi. do utorka. Ivice Tišljara iz Zagreba. studenoga – izložba radova slikara Miše Baričevića i Josipa Šerlja. redoviti jesu pokrovitelj kulturnih zbivanja što se tijekom godina odvijaju pri OŠ profesora Franje Viktora Šignjara u Virju. siječnja – koncert sopranistice Lidije Horvat Dunjko i gitariste Saše Dejanovića . dr. ožujka 2007. Zmajski stol u Križevcima. a današnjem Virju. Sijelo je održano u subotu.25. Tako je već izišla peta knjižica s tih skupova. oltarnu sliku Svetog Martina. Članovi Zmajskog stola u Križevcima uveli su praksu da kroz zmajsku godinu imaju nekoliko tradicionalnih okupljanja (često dovode i članove svojih obitelji) vezanih uz određene blagdana i štovanje povijesnih ili vjerskih događanja: uz dane Sv. Za družbu je posebno važno postavljanje spomen-ploče na pročelju Stare škole u mjesnom parku kojom je obilježena 560. gdje je poznati pjesnik kršten i upisan u knjigu rođenih.11. Proslavi je prisustvovala potpredsjednika Hrvatskog sabora g. knjiga… Tako je od petka. ožujka – izložba slika Ivana Večenaja. obljetnica smrti hrvatskog bana Matka Talovca koji je stolovao upravo u nekadašnjem Prodaviću. a na spomenutim skupovima sudjeluju članovi sjeverozapadnih stolova. u proljeće nalazimo se na Spravišču. 30. Cugovčan…). obljetnice njegovog slikarskog rada. Neki od članova našeg stola svojim prilozima sudjeluju na znanstvenim skupovima što ih već pet godina organizira Varaždinski zmajski stol u Varaždinskim Toplicama pod zajedničkim nazivom «Hrvatske obljetnice».A. travnja – Uskršnji koncert Kvarteta Rucner .Broj 1/2007. Zmaja Bilogorskog II.Str.

siječnja 1813. da bi. na dobru Križevce. Ottone Novosel. prvo je bila Florijana. U tome se pomogao gospodin Mark Kovač. Pjesnikova majka Rosalija rođena Huszar. Sahranjen je na nekadašnjem groblju uz kapelu Sv. Tako je Antun djetinjstvo proveo u Ludbregu i Koprivnici. malo mjesto Edde u Mađarskoj i predložiti tamošnjoj Antunov otac Ivan Nemčić bio je podrijetlom iz sela upravi podizanje jednog spomen-obilježja kaje bi Vukovca u blizini Križevaca. Nakon Ludbrega kraće vrijeme Na prijedlog Zmajskog stola u Križevcima boravi u novom Marofu. jedan projekt za U godini početka Hrvatskog narodnog koji slobodno možemo reći da je poprimio značajke preporoda. A sve nas je tamo odveo veliki g. malom mjestu udaljenom 20 km od Kapošvara. u Križevačkoj županiji. predsjednik Zemaljskog društva hrvatsko-mađarskog prijateljstva iz Kapošvara. Tijekom kolovoza odlazi službeno na put Iz biografije Nemčića bilo nam je poznato da u Podravinu. Vlassicha. kad je položio odvjetničku cenzuru odlazi u Ludbreg gdje ostaje sve do 1846. Zmaj od Kalnika. u Mađarskoj. U travnju 1849. što tek u grubim crtama daje naznake bogatih aktivnosti našeg Stola. tijelo bilo preneseno u sadašnju grobnicu na a po njegovoj smrti se udaje za Antunova oca. Takva ocjena proizlazi iz činjenice u Hrvatski sabor u kojemu je svojem rodoljubnim da se realizacija projekta dogodila u susjednoj govorom privukao posebnu pažnju. je i sama bila rodom iz županije Somogy. godini života. Zmaj Bokeljski te Mark Kovač kao prevoditelj. O nekim događanjima pripremili smo i šire vijesti. a gimnaziju je pohađao u Varaždinu (1823. postaje bilježnikom Križevačke županije i seli se u ilirski pjesnik i putopisac Antun Nemčić Gostovinski. formiranjem križevačkog gradskog udana za Antuna pl. premješten u Koprivnicu. vlastelina u Eddeu.-1829. Križevce. 1848. Prvi susret ostvarili smo u ožujku 2006. realiziran je krajem svibnja 2006. Nakon službovanja u Moslavini Nemčić je 1840.ZMAJSKE VIJESTI . Tom prilikom naglo oboli i vraća se u je rođen 14. Na njemu su bili članovi našeg Stola Valentin Puževski. Nemčić odlazi na put u gornju Italiju. U Zagrebu studira filozofiju i pravne nauke. Nemčić je izabran za predstavnika međunarodnoga.. Republici Mađarskoj.Broj 1/2007. Zmaj od Furlanije i pročelnik Stola Zoran Homen. godine. 57 svojega sina obnašao je dužnost kotarskog suca u Ludbregu. Str. Ubrzo umire u svojoj 37. dogovori ili konkretni učinci nekih većih projekata što će se realizirati u budućnosti. Dakako.). U Koprivnici je Antun krenuo u školu. Edde. porod ju Zmajski stol u Križevcima odlučio je pronaći to je snašao tamo dok je bila u posjeti svojoj rodbini. kamo su se preselili kad je otac postao gradskim vijećnikom. U selu Edde dočekao nas je načelnik općine i mjesni župnik koji je donio matičnu knjigu u kojoj Zmajevi Zmajskog stola u Križevcima u posjeti mjestu Edde u Mađarskoj smo pronašli upisanog Nemčića i. U ovom izvještaju ocrtali smo tek osnovne smjerove. U vrijeme rođenja svjedočilo o rođenju ovog znamenitog hrvatskog pjesnika i putopisca. groblja. u ovom sumarnom izvještaju gotovo je nemoguće pobrojiti sve one zajedničke akcije i druženja u kojima su ostvareni pomaci. međaše i pojedine dionice. a slijedeće godine. U veljači 1843. a taj je put AKCIJA KRIŽEVAČKOG STOLA – ANTUNU opisao u svojemu remek-djelu kojemu je dao naziv NEMČIĆU U ČAST «PUTOSITNICE». ekološkim voćnjakom autohtonih sorata voćaka. . Kako samom početku centralne grobljanske aleje.

Broj 1/2007. Molitvu je predvodio njihov mjesni župnik. jednu pomalo neuobičajenu. Osim što je među njima tom putu. državni praznik u Mađarskoj kada oni tijekom više godina. Zbog toga su mještani sela Edde odlučili iz zahvalnosti posjetiti Nemčićev grob u Križevcima. kolnik. proslavljuju Dan heroja. naravno. na referiranje bez dnevnog reda o tome što su pojedinci obavili tijekom proteklog tjedna Bokeljski. koji utvrđen i datum kada ćemo ploču otkriti. zbog Nemčića selo je dobilo Nad Bilogoru spušta se tihi suton s prvim 700 metara novog asfalta jer za dolazak mađarskog hukovima ćuka ili javljanjem nervoznog fazana.. Pedesetak mještana primio je i počastio gradonačelnik Križevaca Branko Hrg. dogovoreni su i drugi susreti i prijateljska suradnja križevačkog kraja s našim prijateljima i susjedima iz Mađarske. Zaključili smo da godišnje posjeti ponovo Mađarsku i rodno mjesto je najbolje da se podigne manja spomen ploča na znamenitog ilirskog pjesnika koji je stekao nove kojoj bi dvojezično bilo upisano da se u selu Edde štovatelje i preko granice. Uglavnom. Obično je pomoć njihovog župana. nosi se samo provijant u mjestu Antuna Nemčića. žive geografski bliže Koprivnici i Virju. položivši vijenac. popravlja Ovaj događaj imao je veliki odjek u rodnom oskudna oprema. radi se o hodanju u prirodi na koje se pjesma «Domovini» na stihove Nemčića. pritežu vezice na cipelama. Nakon zajedničkog fotografiranja uslijedio za «zajedničku stvar». Bio je to 28. Zmajevi nisu bili sami na ali vrlo korisnu aktivnost. Zbliživši se preko Nemčića. razvio je svibnja 2006. a Zmajski stol u Zmajska ekipa za hodanje po Bilogori ispred klijeti Zmaja Virovskog od Stare gore Križevcima obvezao se da ubuduće jednom . potpredsjednika Hrvatskoga sabora hodača. Naime. uz kakav slastan zalogajčić i kupicu Podravčeva U ime Družbe i križevačkog Stola govorio je Zmaj vina. a oni su nakon razgleda grada i njegovih znamenitosti pohodili Nemčićev grob. Pola sata potroši se na «uvodne razgovore». maršruta. Zmaja Virovskog mjestu! Tako je spomen ploču s likom Nemčića od Stare gore. Pratilo nas je Hrvatsko pjevačko društvo popularna iz zdravstvenih razloga. Odmah je Dio članova Zmajskog stola u Križevcima. datum njegova rođenja. mnogi joj se rado «Kalnik» iz Križevaca koje je za tu prigodu izvelo pridružuju jer ima i druge terapeutske rezultate. Načelnik je odmah predložio da se ploča postavi u mjesnoj crkvi što DOGOVORI U HODANJU PO BILOGORI je i prihvaćeno kao najbolje rješenje. po kojoj je otkrio mađarski ministar razvitka Istvan Kolber uz spomenuti brat i uzeo svoje zmajsko ime. domaćini su se tjedna. nazočni Stanko Nick. Polazna točka im je u vinogradarskoj kleti pobrinuli da to bude najvažniji događaj u njihovom zmajskog brata Dražena Podravca. Tamo nas nekolicina njih okuplja gotovo redovito svakog je i dočekalo iznenađenje. i direktne koristi. veleposlanik RH u Mađarskoj kako se mogu uskladiti slobodni termini većine te Đurđa Adlešić. na lokaciji Stara gora.Str. kraći program u kojem je neizostavno bila izvedena Naime. ministra nije se moglo dopustiti da selo nema uređen kojeg je preplašila tiha lisica. a onda se licitira buduća je nastavak programa i druženje. dok kreće mala kolona. Naime. koja je kraćim govorom pozdravila sve prisutne. a prema priznanju načelnika želucu. a samom činu bili su još to predvečerje u petak ili subotu. 58 ZMAJSKE VIJESTI . rodio veliki pjesnik i putopisac. već prema tome. Na kraju «palo» je i zajedničko fotografiranje ispred spomenika Antuna Nemčića na istoimenom trgu u centru Križevaca.

sam od sebe. šuma i hrvatskoga zmaja». koji nisu skloni noćnim stablo kestena ili hrasta. sve su jednog drugog prijatelja. Križevcima. Tu nas razvodni usputnim razgovorima. žustar. primjerno usamljeno Vrgoč. Povremeno nam se kakvu riječ. sjajnog toponimi što se u noćnoj ophodnji pomalo pretapaju bajzara i još boljeg stručnjaka za ražanj. vedriji. Da. upozorenjima na čekaju Mijo Kovačić. Nekako. tek na okolnim putom u automobilima. Đurtankim Valja zmajevima natrag preko Bilogore od kleti breg. koljena i cijelo tijelo.. križanih pasa. javljaju se Tomini psi čuvari. duboke klance. Zmaj više obuzimaju čula. Tko zna ima li slijedeći «bilogorskog jastreba kokošara». a koji se premetnuo da smo kakvi lupeži. a i popiti. novi ritam preuzima Jagnjedovečki i pročelnik Zmajskog stola u tabane. upozorenja. u odsjaju mjeseca što se. 59 trenutak. Sa Nakon sat-dva hodanja po neravnom terenu Stare gore putovi. Eto. Neki zastajkuju. a dečki sastava «Lole iz Stare gore» kad uđeš osjetiš hladne srse po zatiljku od tmine i štimaju instrumente. dok se mehanički štropot vozila Velikootočki i Veliki meštar Družbe «Braće s asfaltne ceste pomalo gubi iza brdašaca. pokraj starih kleti od pletera i blata ili kraj onih novih.Broj 1/2007. Njihov lavež s drugog bilogorskog rebra govori da su nas čuli i da svojeg gazdu obavještavaju o tome da netko dolazi. gora. Dragutin Feletar. pri brzom pretrčavanju iz gajića u veći šumarak. a potom ponovno sakrio brišući sve zemaljske utvare što ih je svojim pogledom stvorio. Lukića.. ili Carovka. Kostanjić. Belevina. u ljutoga «pozoja» (kajkavsko ime za zmaja). a mjesec se još nutka na izlazak. Zmaj od Podravskih pravi mrak. Ili. ovaca i kokoši. vjernih čuvara što Domaći ugođaj u klijeti na Bilogori kod brata Zmaja Prodavićkog ostaju doma. Čvrsto hodačko jezgro čine: Davor Hečimović. Veliko podolje. ili svodi tek na koji nisu članovi naše Družbe.. a u njega uvijek se nađe da se pokaže tko još što može. okružen šumom. živi u kolibi napravljenoj njegovom rukom od drveta i blata. u koje cvrči odojak. čuvati ognjište. večernju Sesveta kao i ostali članovi našeg stola. Stara Ali. novi način hodačkim vratolomijama «po vrletima» Bilogore. Taborišče. Str. Promiču noćne sjene. Ovaj osobenjak. Ovaj puta zaobilazimo njegovo pribježište. Razgovor se umiruje. rezidbe u nečijem vinogradu. bez svjetla i vode (osim kišnice što je prikupi od prigode do prigode). Tamo već u rosne livade. Odjednom. mlakost u zraku zamjenjuje noćna svježina. Vjekoslav Prvčić. divlju peruniku. Mićurinov jarek. Opušteniji. prolazi – svejedno. Zmaja Prodavićkog.ZMAJSKE VIJESTI . ili možda. Marijana Legradija. Zmaj Kreševski. sasvim različitih i graditeljski neprimjerenih stižemo na Taborišče. a onda se pomalo ukusnog pršuta. Putom. Zmaj od Gornje Šume i Dinko neku prirodnu specifičnost. crne šumarke. dok on kreće na svoj svakodnevni put do «civilizacije». kod Mirka se nikad ne ostaje odveć dugo. nekoliko prijatelja i njihovih supruga bez napetosti. ili – bolje reći – stazice. Dok se već hvata pridružuju: Josip Cugovčan. do kleti zmajskog brata Mirka tradiciji i podneblju. osluškujući noćne zvukove što sve Zmaj Bilogorski II. dobrog sira i probranog vina. obavljeni su . U brzom i nečujnom jednosatno hodanje. tu je nekoliko malih. vode moglo bi se i nešto prezalogajiti. Zmaj klanaca. a dio će ovu etapu prijeći letu ili polako. primjedbu. srndaći?!. Dio naše ekipe kreće na ponovno hladnoće. s nekoliko koza. ili uplašeni dvojac srna kako to voli reći Kreševski. naluknuo iza oblaka. U početku ritam je brz. kako Tomina kakvu staru pušku i ne bi li za nas pomislio sebe voli zvati naš domaćin.

Izložbe bi Zmaj Virovski od Stare gore govori na svečanosti otkrivanja spomen-ploče banu Matku Talovcu na zdanju stare škole u Virju. godine. koji su. uz nazočnost velikog broja mještana i zmajske braće i sestara. Križevački stol već u svibnju planira otkriti spomen-ploču i hrvatskom slikaru Josipu Turkoviću. Na svečanosti otkrivanja govorili su Dražen Podravec. znamenitoj srednjovjekovnoj utvrdi i vlastelinstvu. održana 16. Predviđeno je tiskanje zajedničkog kataloga. Prijedlog je upućen Meštarskom zboru čiji članovi su ga bezrezervno podržali. imajući u vidu potrebu da se članovi naše Družbe međusobno bolje upoznaju u nekoj zajedničkoj akciji. a spomen-ploča se nalazi na zdanju stare osnovne škole u Virju. Ploča je postavljena u povodu 560. Prigodni domjenak Spomen-ploča banu Matku Talovcu u Virju priređen je u ugodnim prostorijama Osnovne škole «Franjo Viktor Šignjar» u Virju. do 1445. U vrijeme turističke sezone bila bi otvorena u gradovima priobalja. plakata i još nekih propagandnih materijala. Zmaj Velikootočki. a svaki autor sudjelovao bi sa dvadesetak svojih radova. SPOMEN-PLOČA BANU MATKU TALOVCU U VIRJU Zmajski stol Križevački Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja podigla je spomen-ploču slavonskom i hrvatskom banu Matku Talovcu u Virju. obljetnice smrti bana Matka Talovca. obljetnice smrti ovog velikog majstora kista. životinjama ili pak – učvrstilo dugogodišnje prijateljstvo. također. a i ponešto naučilo o biljkama. svi dogovori za poslove u tijeku. . Izložba je zamišljena kao putujuća i trajala bi nekoliko mjeseci. a u povodu 25. pa se s inicijativom krenulo korak dalje. članovi «Braće hrvatskoga zmaja». pokrenuo je inicijativu da se organizira likovna izložba naših eminentnih slikara Ivana Večenaja i Mije Kovačića. Zmaj Virovski od Stare Gore i Veliki žetar Družbe Dragutin Feletar.Broj 1/2007. 60 ZMAJSKE VIJESTI . u sjedištima naših stolova na kontinentu. Do slijedećeg vikenda bez obzira na vrijeme i bez obzira na godišnje doba. godine. Poziv zmajskim stolovima IZLOŽBA SLIKA IVANA VEČENAJA I MIJE KOVAČIĆA Zmajski stol u Križevcima. svih izložaba. Upućeno je cirkularno pismo svim zmajskim stolovima u kojem su upoznati s ovom idejom. učvrstilo se poznavanje kraja. Matko Talovac je stolovao u Prodaviću (Virju). ožujka 2007.Str. a izvan nje. Projekt bi obuhvatio desetak galerija. od 1435. Svečanost je. rodilo se nekoliko novih ideja što bismo ih mogli ostvariti kao Stol.

dr. Također. koji misle da kod realizacije mogu pomoći. ali i u najpoznatijim galerijama. a isto tako i druge zmajske sestre i braću. sc. ostvarivanjem velikoga projekta uređenja . Dio novca od prodaje bio bi namijenjen obnovi starog grada Ozlja. pokrili bi se sponzorstvima. mogu se javiti na adresu i brojeve tajništva Družbe. Ivana Rabuzina. što je ostvareno u prvoj polovici 2006. Danas su oni časni članovi naše Družbe.hr. a određene inicijative su već pokrenute i na tom planu. pa bi se ovom zajedničkom akcijom učinila dvostruka korist Družbi. pregledima ili almanasima. PERIVOJ VELIKANA U OSJEČKOJ TVRĐI Nastojanjem naše Družbe. Uz taj glavni projekt. Zmaju Jagnjedovečkom Vjekoslavu Prvčiću na tel. svesrdno zahvaljuju. pa i – priznanje. kao i u privatnim kolekcijama. kako se njome teži promicanju plemenitih načela na kojima počiva naša Družba. 61 bile prodajnog karaktera. Zmaj Sovički Zmajski stol u Osijeku je u 598. Uz Mirka Viriusa. Ivana Lackovića i njih dvojicu. zmajskoj godini bio vrlo aktivan. a uz osobito zalaganje prof. pobirući lovorike i dajući punu zrelost jednom likovnom pravcu u svijetu. A sada još nešto o samim slikarima. trebali bi osigurati odgovarajući izložbeni prostor primjeren značaju imena Večenaja i Kovačića u svijetu likovne umjetnosti. Zmajski stog je u protekloj godini održavao i svoja redovita sijela. Ivan Večenaj (1920. taj krug jedva da bi se još mogao proširiti za koje značajnije ime. prikupljanje sredstava i izgradnju Perivoja velikana (Rondela velikana Osječke gimnazije) u osječkoj Tvrđi. pružao je veliku organizacijsku potporu tijekom zazmajenja braće i osnivanja zmajskih stolova u Požegi. ne libeći se naglašavati da su Hrvati iz Hrvatske. Zmajski stolovi koji prihvate ovu ideju kao svoju. likovni pedagozi i sjajni primjeri u svojim sredinama kako treba čuvati i njegovati kulturu vlastitog naroda. Taj veliki pothvat je ostvaren. Ostali troškovi. a kupci bi slike dobili nakon završetka cijelog ciklusa izložaba. još uvijek slikarski aktivni. Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke. stolovi bi trebali pokriti troškove samog otvaranja izložbe u njihovom gradu. stoljeća. da je jave pročelnika Zmajskog stola u Križevcima. svaka sugestija bilo kojeg našeg člana. Vjerujemo da će se članovi naših stolova angažirati kako bismo ostvarili ovaj projekt. Njih su dvojica izraziti primjeri «hlebinske škole» naše naive koja se u svijet probila šezdesetih i sedamdesetih godina XX.Broj 1/2007. Također. na čemu im se članovi Zmajskog stola u Križevcima. princ@kc.) i Mijo Kovačić (1935.ZMAJSKE VIJESTI . a uz svoje slikarstvo. na neki način i dug naše Družbe prema tim časnim muževima koji pod svojim životnim habitusima ujedinjuju i nose sve ono što bismo željeli da karakterizira svakog našeg člana. jer se – a to je posve bjelodano njezinim pokretačima – ona može realizirati tek ukoliko se angažiraju svi. a pogotovo ne – popularno.) pripadaju nekolicini rodonačelnika hrvatskog naivnog slikarstva. Antuna Tucaka. odajući mu odgovarajuću pažnju. godine. Likovni znalci i kritičari doživljavali su taj likovni pravac kao autohtoni slikarski izraz što dolazi iz jedne male sredine. tiskanja kataloga. ovaj najstariji zmajski stol u Slavoniji. Večenaj i Kovačić sudjelovali su na stotinama grupnih i samostalnih izložaba. a većina se već odazvala i pozitivno reagirala na nju. Radovi spomenutih umjetnika našli su se tako u mnogim likovnim enciklopedijama. Ivana Generalića. plakata i drugih propagandnih materijala.htnet. Najviše se truda uložilo u organizaciju. otvoren velebni spomenik i dio uređenog perivoja u kojem su biste Josipa Jurja Strossmayera. troškovi osiguranja. a koja bi mogla pripomoći da se ostvari opisana zamisao dobrodošla je. pa su tako pronosili i znanje o jednoj maloj zemlji bogate kulture. uspješno rade kao kulturni animatori. ZMAJSKI STOL U OSIJEKU Pročelnik: Antun TUCAK. u vrijeme kada to baš i nije bilo probitačno. Str. Vukovaru i Slavonskom Brodu. kao što su transportni. Zmaja Sovičkoga. 098 170 25 49 ili na e-mail: mali. Dakako. te je početkom 2007. Stoga je organizacija ove izložbe. te organizirao predavanja i susrete. uopće ne dvojimo u dobre izgleda njezinog ostvarenja. Molimo sve pročelnika. No. Uz to.

Doc.. Prof.sc. oec. 20. Milan Sak-Bosnar. Doc. ravnateljica III. U radu Organizacijskog odbora su sudjelovali članovi: Predsjednik: 1. Matija Salaj. Ministarstva znanosti. Akademik Andrija Mutnjaković. profesor emeritus. 7. Zdenka Džanko. 10. sc. Zmaj Velikootočki 6.. Mr.. dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Akademik Nenad Trinajstić. dr. dipl. Slobodan Kaštela. Prof. osnovao je Organizacijski odbor i Počasni odbor. ostvaren je najveći spomenički projekt Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja od njezina reosnivanja 1990. godine. 13. hr. dr. obrazovanja i športa. arh. ministar kulture. arh. Zmaj Sovički Članovi: 2. lipnja 2006. Mirko Barišić.o. Taj projekt je ujedno vrlo značajan prinos kulturi grada Osijeka i Hrvatske. Prof. ravnatelj Agencije za obnovu Tvrđe. Božo Biškupić. sc. inž. 3. Prof. Zmaj Vinanjsko-Bekteški. Zvonko Bojčić. Prof.. dipl. Antun Tucak. Doc. dr. Srećko Tomas. Gradom Osijekom i drugima. ravnateljica Osnovne škole «Svete Ane» u Osijeku Članovi Počasnog odbora bili su: 1. dr. dipl. Dragan Primorac. Srećko Lovrinčević. dr. 4. dekan Prehrambenotehnološkog fakulteta u Osijeku. HAZU. prof. dr... Perivoja velikana u Tvrđi. arh.. rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. župan. 21. Veliki Meštar. Zagreb 17. održala niz radnih i svečanih sjednica. Osječkobaranjske županije. Valentina Slabinac. dr. direktor «Gradnje» d. znanost i kulturu Hrvatskog sabora 4. dr. dr. inž. Zmaj Osječki III. dr.d. Gordana Kralik. Doc.. sc. zavod HAZU Osijek. i 2007. oec. Snježana Barabaš-Seršić. privremeni dekan Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru 16. privremeni pročelnik Odjela za kemiju Sveučilišta u Osijeku 15. župan Članovi Zmajskog stola u Osijeku s pročelnikom Zmajom Sovičkim Osječko-baranjske županije . Krešimir Bubalo. 9. sc. obrazovanja i športa. Berislav Šmit. Zmaj od Male Mlade 3. sc. Prof. Za ostvarivanje ovako zamašne zadaće. ravnatelja Arheološkog muzeja u Osijeku. sc. prof. a uskoro je započela i realizacija samoga projekta. Antun Pintarić. dr. dr. Prva zajednička sjednica Počasnog i Organizacijskog odbora održana je u Osijeku 26.Broj 1/2007. dr. v. Dragutin Feletar. ministar znanosti. 62 ZMAJSKE VIJESTI . Radoslav Galić. Gimnazije u Osijeku. Krešimir Bubalo. prof. dipl. Petar Selem. Ta su tijela tijekom 2006. HAZU. profesor emeritus. Prof. inž. dipl.o. Vladimir Šišljagić. predsjednik HAZU 5. Zmajski stol u Osijeku u suradnji sa Sveučilištem Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. 12. dr. predsjednik 2. Pavao Barišić. sc. pomoćnik Ministra u kabinetu. dogradonačelnik Grada Osijeka. dipl. 5. Zmaj Primorski.Str. 11.. 8. 18. inž. Prof. godine. ravnatelj za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša. Zmaj Trušanski. sc. Julio Martinčić. sc. sc. Prof. u Osijeku. 14. Siemens d. Akademik Milan Boguš. Građevinski fakultet u Osijeku. dekan Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. predsjednik Odbora za obrazovanje. 6.c. prostornog uređenja i graditeljstva. sc. oec. dipl. tajnik HAZU. sc. 19. sc.d.

prof. Dragan i 100. U vijećnici su članovi Senata (dekani fakulteta.ZMAJSKE VIJESTI . Vladimira Šeksa.. 63 Anto Đapić. dr. dipl. dr. dr. sc. Prof.h.c. Marko Turina. Protokol ove vrlo uspjele svečanosti bio je slijedeći: 11. doc. privremeni dekan Veleučilišta Riječ prof.c. sc. sc. profesor Sveučilišta . dr.prof. Dragana Primorca. dr. sc. dr.c. Medicinski fakultet Zurich-Osijek Nakon višemjesečnih aktivnih priprema. kao i izrade glavnog projekta.c. prorektor Sveučilišta Nakon toga slijedi Izvanredna sjednica Senata u vijećnici rektorata Sveučilišta u neposrednoj blizini Ureda Rektorice. Gordana Kralik. sc. Tom prigodom organizirana je i izvanredna sjednica Senata Sveučilišta u Osijeku. . u osječkoj Tvrđi je organizirao 17. rektorica Sveučilišta . dr. Trg Sv. kojemu je autor akademik Andrija Mutnjaković. sc. h.00 sati – Izvanredna sjednica Senata Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku Ispred zgrade rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Vladimir Šeks dolazi u Ured Rektorice na I.Prezentacija Veleučilišta u Požegi-prof.h. pročelnici sveučilišnih odjela. dr. dr. srpnja 2006.Prezentacija Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru. predsjednik Počasnog odbora za obilježavanja 120. Vladimira Šeksa. Drago Žagar. sc.prof. sc. sc. godine svečano polaganje kamena temeljca za izgradnju Perivoja velikana. gradonačelnik Grada osijeka 8. Str. ministra znanosti. obrazovanja i športa i U pratnji rektorice i prorektora gospodina dr. dr.prof. Gordana Kralik Povelju potpisuju: . Antun Tucak. predstavnik Sindikata). dr. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Primorac. Zmaj Osječki III. gospodina Ante Đapića Riječ dr. ravnatelji sveučilišnih ustanova: Studenskog centra u Osijeku.«Provedba Bolonjskog procesa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i na veleučilištima u Požegi i u Vukovaru» . dekan Veleučilišta . Dragan Primorac. h.govori rektorica prof. Izvanredna sjednica Senata .30 – Ured Rektorice – potpisivanje Povelja Rondela velikana učenika Detalj sa sjednice Senata Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku gimnazije u Osijeku . gradonačelnik grada Osijeka. dr. predsjednika Hrvatskog zbora Završna riječ Rektorice Sveučilišta Nakon završetka izvanredne sjednice Senata slijedi: 12.prof. dr. rektorica Sveučilišta .prof. ministar znanosti. obrazovanja i športa i Preloga Anto Đapić. Gordana Kralik.. iur. Umjetničke akademija.c. u kojem ga dočekuju prof. obrazovanja i športa Riječ gradonačelnika Grada osijeka. ministar znanosti. h. Antun Pintarić. Stjepan Mađar. Studentskog centra u Slavonskom Brodu i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te predstavnici asistenta (2 asistenta člana Senata) i predstavnici studenata: Predsjednik i zamjenik predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta.c. dr. katu obljetnice rođenja nobelovca Lavoslava Ružičke soba broj 1. Trojstva 3. Gordana Kralik .Uvodna riječ Rektorice Sveučilišta –prof. dr.h. dr. Dražen Barković. profesor emeritus 7. na ulaznim vratima gospodina dr. .Broj 1/2007.Prezentacija osječkog Sveučilišnog campusa. predsjednika Hrvatskog sabora dočekuje: . sc. sc.

obrazovanja i športa prof. Bio je to blagdan koji predstavlja značajan datum u povijesti osječke i hrvatske kulture. profesor emeritus . obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Preloga . obljetnice rođenja nobelovca Lavoslava Ružičke i 100. Gordane Kralik .Himna Republike Hrvatske (Hrvatsko pjevačko društvo «Lipa») . sc.Riječ gradonačelnika grada Osijeka gospodina Ante Đapića .c. . predsjednika Hrvatskog zbora . Gordana Kralik.prof.Broj 1/2007. dr.c. . 12. godine.Str. Dragutina Feletara. Sveučilišta i predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje 120.h. Mihaela Arkanđela u Tvrđi Predsjeda Meštar kapelan monsg. dr.Polaganje kamena temeljca – predsjednik Počasnog odbora i predsjednik Organizacijskog odbora 13. Leopold Ružička (1887. te kompletnog sastava Meštarskog zbora Družbe. sc. dr. te druge braće i sestara.Riječ gospodina dr. Vladimira Šeksa. Antun Tucak. Prof. Josip Šantić. dr. Program se odvijao po slijedećem redoslijedu: S polaganja temeljca za Perivoj velikana i osječkoj Tvrđi 11.Prigodno slovo Predsjednika Počasnog odbora gospodina Ministra znanosti. uz nazočnost velikog broja uglednih gostiju. Gordana Kralik.Riječ Velikog Meštra Braća Hrvatskoga Zmaja prof.c. dr. rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 13. kat Svečanosti otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku priređene su 29. siječnja 2007. dr. Trg Sv. dr. Lovre u Lovrečini. 64 ZMAJSKE VIJESTI . gimnazije u Tvrđu. Firingera 14 . dr.30 sati – Svečana koncelebrirana Sveta misa u crkvi Sv. Trojstva 3: Akademik Nenad Trinajstić. sc.Povelja – Povelju čita glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku .h. K. Vladimir Prelog počasni doktor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Zmaj Sovički govori na polaganju temeljca za Perivoj velikana u Osijeku Osijeku.00 sati – Svečano otvaranje početka izgradnje Rondela velikana učenika gimnazije u Osijeku ispred zgrade III. Zmaj od Sv.-1978.h. sc. II.Riječ Rektorice Sveučilišta prof.45 sati – Domjenak u zgradi rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.h. sc. u Auli Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku.Uvodna riječ prof.c.) – Prvi hrvatski dobitnik nobelove nagrade.00 sati – Prigodna predavanja. dr. sc. Dragana Primorca .

Gordana Kralik i Dragan Primorac Naslovnica pozivnice i kataloga za svečano otvorenje Perivoja velikana u Osijeku Prof. kao i ukazivanje na hrvatske doprinose europskog umjetnosti. Miljenko Dumić. hrvatskim velikašima osnovao kralj Sigismund 1408. studenog 1905. . svetinja. sc.Broj 1/2007. njegovanje i oživljavanje uspomene na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te znamenite Poštovane dame i gospodo. 13. te promicanju hrvatskih običaja. 65 Svečanosti u Osijeku predsjedali su Antun Tucan. Zmaja Sovičkoga je svrha Družbe poučavanja povijesti hrvatskog naroda. znanosti i kulturi tradiciji i preuzela je ime prema imenu Red Zmajskih te na povijesne zasluge hrvatskog naroda u obrani vitezova (Ordo equestris draconis) koju je s pretežno kršćanstva.00 sati Svrha je Družbe njegovanje i promicanje iskonskog hrvatskog značaja te etičkih i kulturnih vrijednosti Prigodni domjenak gradonačelnika Grada Osijeka pojedinaca i naroda. kralj kemije. ispred godine u zagrebu. Družba «Braće Hrvatskog Zmaja» temelji se na i zaslužne Hrvate. izvornih umjetničkih i graditeljskih izražaja. po kojima se Hrvati ističu i Ante Đapića u Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku razlikuju u zajednici europskih naroda. dr. sc.ZMAJSKE VIJESTI . 14. A. Družba je utemeljena 16. Nobelovac Vladimir Prelog. III. učitelj generacija hrvatskih kemičara i hrvatski domoljub. Također Prigodni govor prof. dr. gimnazije u Osijeku.30 sati Svečano otvaranje Rondela učenika Veliki meštar Družbe govori na svečanosti u Osijeku gimnazije u Osijeku i otkrivanje bista Lavoslava Leopolda Ružičke i Vladimira godine. Str. pravnih shvaćanja. Tucaka. Preloga u Perivoju hrvatskih velikana.

Nije nimalo U svojoj 100. godine postavila spomenik Ocu Domovine na pročelju Starčevićeva doma u Zagrebu. Zmaja Osječkog III. Joško Šantić.Str.Broj 1/2007. Zmajski stol u Osijeku osnovan je 2002. Između djela koja zaslužuju posebno isticanje je podizanje spomenika hrvatskoj himni «Lijepa naša domovino» i Antunu Mihanoviću u Zelenjaku u Hrvatskom Zagorju. među njima Ljudevitu Gaju. Mise Gimnazije i postavljanjem bista istaknutim . obljetnice od smrti časnog đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera postavila njegovu bistu ispred zgrade Gimnazije u Osijeku. Ruđeru Boškoviću i drugima. godišnjoj tradiciji Družba je postavila slučajno da je nositelj ovog velebnog kulturnog preko 200 spomen-ploča znamenitim i zaslužnim događaja upravo Družba Braća Hrvatskoga Zmaja. Lovre u Lovrečini pokrenuo inicijativu za postavljanje bista učenika Gimnazije u Osijeku koji su se istakli znanstvenim ili društvenim djelovanjem. godine i u tom razdoblju sudjelovao je u Svečanu Sv. Zmaja Velikootočkog Zmajski prinos kulturi Osijeka Dio Perivoja velikana u Tvrđi uređen je ispred III. Ante Starčevića u Šestinama i 1990. Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. učenicima Gimnazije u Osijeku nobelovcima Lavoslavu Leopoldu Ružički i Vladimiru Prelogu u okrug kružnog platoa-nazvanog RONDEL UČENIKA GIMNAZIJE U OSIJEKU u Perivoju hrvatskih velikana prema idejnom projektu akademika Andrije Mutnjakovića. Petru Naime. godine Družba je nastavila izgradnju prikladnog uobičajenog oblikovanja spomeničkog prostora ispred zgrade Dio nazočnih Zmajeva na slavlju Sv. Družba je u povodu obilježavanje 190. Hrvatima. koncipiranju i nakladništvu knjiga te je Zmaj od Sv. gimnazije u kojoj su se Uređivanje Perivoja hrvatskih školovala dva nobelovca velikana u Osijeku veliki je kulturni događaj za cijelu Hrvatsku. a to je Biskup Josip Juraj Strossmayera i nebolovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. 66 ZMAJSKE VIJESTI . U tijeku 2006. Misu predvodio je Meštar kapelan Družbe. Prigodni govor Dragutina Feletara. Antonu Mihanoviću. Ivanu Zajcu. Velikog meštra. osnovna zadaća te kulturne udruge jest Preradoviću. Družba je također uredila grob dr. obljetnice rođenja i 100.

posebice Gradu Zmajska braća snimljena u auli Sveučilišta u Osijeku Osijeku. obljetnice rođenja) i Vladimira Preloga (u povodu 100. kao što je to slučaj u Osijeku. Josip Cvenić. Družba Braća Hrvatskoga Zmaja osobito je ponosna i zahvalna prvenstveno svim članovima Družbe koji su na bilo koji način bili uključeni i dali svoj prinos ostvarivanju ovog izuzetno kulturnog projekta. Stjepan Sršan. obljetnice rođenja i 100. a o drugim djelatnostima na tom području da se i ne govori. obljetnice osnivanja Družbe Braća Hrvatskog Zmaja (1905-2005. Konačno. Tu veliku zadaću članovi Družbe uspješno ispunjavaju već više od jednog stoljeća. obljetnice rođenja).). Zmaj Vinjansko Bekteški. Zasad će se u okrilju Poprsje velikanima otkrili su današnji učenici III.ZMAJSKE VIJESTI . Srećko Jelinić. Stjepan Tomaš. kulturnih i znanstvenih vrijednosti. Zmaj Osječko Gornjogradski. formiranje Perivoja hrvatskih velikana u Osijeku započelo je u povodu 100. Samo popis spomenika i spomenobilježja. Zmaj Trušanski i Radoslav Galić.Broj 1/2007. koje je Družba postavila diljem Hrvatske prelazi broj od nekoliko stotina. Detalj sa svečanog otvorenja Perivoja velikana to se prvenstveno odnosi na članove Zmajskog stola Družbe u Osijeku na čelu sa pročelnikom prof. Antunom Tucakom. Osijeka i Hrvatske. Zmaj Hrtkovački od Sv. gimnazije u Osijeku spomeničkog i ugodnog hortikulturnog kompleksa u parku pored znamenite stare osječke Gimnazije naći spomenici trojice ( u povodu 190. Jedinstven je primjer u svijetu da su dva nobelovca polazila istu gimnaziju. Zmajska Družba na svakoj potpori zahvaljuje osobito svim sponzorima i donatorima. Zmaj Đurđenovački. Perivoj hrvatskih velikana bez sumnje je kulturni «cimer» barokne osječke Tvrđe. Zmaj Osječko Donjogradski. Županiji Osječko-Baranjskoj te . Str. 67 čuvanje. zaštita i afirmacija hrvatskih povijesnih. Klementa. Zmajom Sovićkim. te hrvatskih nobelovaca Lavoslava Ružičke hrvatskog dobrotvora Josipa Jurja Strossmayera (u povodu 120. Zvonko Bojčić. Zmaj Gornjanski. dr. Zaslužni su i svi ostali članovi osječkog Stola – Nikola Dogan. sc. obljetnice hrvatskih velikana – đakovačkog biskupa i najvećeg smrti). Dakako.

Josip Grbac. travnja 2006. načelnik Općine Kanfanar za osnivanje Zmajskoga stola za područje Istarske Anton Modesto. zamjenika bio je nazočan i Veliki meštar družbe prof. Zmaja Pazinskoga i sc. pročelnika Franka Bertošu. Zmaj od Istre Nakon višegodišnjih priprema. dogradonačelnica Grada Buzeta Jadranka . listopada 2006. dr. Osnivanje Zmajskog stola u Pazinu izazvalo je veliku pozornost javnosti u Istarskoj županiji. a Svečanom sijelu bilo je nazočno pedesetak uzvanika i 22. Neka i dalje cvjeta kultura i znanost našeg Osijeka. godine konačno je i službeno osnovan Zmajski stol u Pazinu. meštarskoga zbora. Ivana Milovana gospodin dr. na način da to sveučilište nosi ime Jurja Dobrile. u Pazinu u prostoru taverne Franka Katarinčić-Škrlj. u prostoru povijesne dvorane Kaštela u Pazinu svečano je ustoličen Zmajski stol Družbe «Braća hrvatskoga Zmaja» za područje . tako: protonotar Ernest Gnjidić. Sutivanski II. srpnja 2006. predloži amandman na Zakon o Sveučilištu u Puli. . Hvala našem Zmaju Osječkom III. koji je tako inspirativno osmislio rondel velikana osječke gimnazije. Na prijedlog Maria Sošića. Zmaja od Istre. Dragutin Feletar. veljače 2006. zazmajeni su Milan Meden. ali i aktivne suradnje Istrana s Družbom Braća Hrvatskoga Zmaja. Jeromela. rujna 2006.. Zmaja Pazinskoga sastala se zmajska mons. Pro aris et focis. među kojima i gradonačelnik Grada Pazina Sošić. već u početku Zmajski stol u Pazinu afirmira se kao važan nositelj kulturnog i društvenog života Istre. Zmaj Velikootočki i članovi bilježnika Mario Sošića. Zmaj Istarske županije sa sjedištem u Pazinu. Zmaj Pazinski i Đordano Perušić. Zmaj od Istre i Mario gostiju. Zmaja Sutivanskoga II. 68 ZMAJSKE VIJESTI . tako su bili ispunjeni uvjeti gospodin Neven Rimanić. i Marino Manin. deo propitio – Za ognjišta i oltare.Broj 1/2007. Trećoj osječkoj gimnaziji i Sveučilištu u Osijeku. Zmaja Dvigradskoga. božjom milošću. a tako i za školstvo. Zmaja Dvigradskoga prihvaćen je prijedlog i zaključeno da se putem zastupnika u Hrvatskome saboru Milana Medena. sredinom 2006. Najvažnija događanja bila su slijedeća: . predložilo Velikome meštru da za pročelnika stola Svečanom ustoličenju Zmajskoga stola u Pazinu imenuje Nevia Šetića. Zmaj Dragonjski.15. braća na prvome radnome sijelu Zmajskoga stola pročelnik Zmajskog stola u Bakru Goran Crnković i u Pazinu. kada se između ostaloga zaključilo i nekoliko članova toga stola. listopada 2006.6. Istarskoga preporoditelja i biskupa jedne od najvažnije osobe za buđenje nacionalne svijesti i očuvanje hrvatskoga identiteta Istre i njezinu nacionalnu integraciju i modernizaciju. Zmaj Dvigradski). Zmaj Porečki (naime 18. akademiku i akademskom kiparu Andriji Mutnjakoviću. U toj se nakani uspjelo tako da danas imamo «Sveučilište Jurja Dobrile u Puli». načelnik Općine Žmilj Ratko županije sa sjedištem u Pazinu.Str.3. izaslanik porečko-pulskog biskupa Bertoše. u Viteškoj dvorani u Dio sudionika proglašenja Zmajskog stola u Pazinu 6. Zahvaljujući predanim i aktivnim članovima Družbe. Nevio Šetić. ZMAJSKI STOL U PAZINU Pročelnik: Nevio Šetić. Kuli nad Kamenitim vratima zazmajeni su Franko Bertoša.

Dragutin Feletar. Zmaj Kulića).27. Zmajski stol. sc. te predavanje dr. nadalje. 69 Zmaj Dubravarski. biskupov izaslanik i kulture i civilizacije» (zbog velikog interesa i traženja pročelnik Zmajskoga stola u Bakru. zmajskoga areopaga Vladimir Rukavina. Zmaj od Istre u svoje je ime i ime zapažene rezultate djelovanja. sc. Velikootočki pročitao odluku Meštarskoga zbora nazočno je bilo oko sto osoba. kojom se ustanovio Zmajski Marijan Liszt. dr. Pročelnik: Branko MIHALJ. Slavka meštar Družbe prof. Zasad je učlanjeno zmajske braće zahvalio na utemeljenju Zmajskoga samo petero braće.ZMAJSKE VIJESTI . . dakle minimalan broj koji ee stola za Istarsku županiju sa sjedištem u Pazinu i potreban za osnivanje stola. Osobito je istaknuo dva projekta: podizanje spomen područje/ obilježje svečanoj pjesmi Istarske županije «Krasna zemljo» i «Našoj Slogi» prvoj hrvatskoj preporodnoj novini u Istri. iz Zagreba. odnosno U svom ponovnom obračanju pročelnik Zmajskoga Požeško-slavonskoj županiji. ustrojava i u Istri. Interes za svečano sijelo bilo je veliko. Zmaj Karlovački od Šanca i član civilizacije».Broj 1/2007. stol za Istarsku županiju sa sjedištem u Pazinu i potvrdio izbor Nevia Šetića. a naznačio glavne pravce djelovanje Družbe u Istri. Str. a bio je nazočan i od 20. Zmaj Bilogorski II. Zmaja od Istre za prvoga ZMAJSKI STOL U POŽEGI pročelnika Zmajskoga stola. sc. Domjenku je prethodio nastup i uvodno iznio osnovne ciljeve i zadaće Družbe Ženskoga pjevačkoga zbora «Mendule» iz Vrsara i izrazio zadovoljstvo što se Družba po prvi puta pod vodstvom Tome Njegovana. Zmaj Sigetski III.. Zmaj . već ostvaruju stola Nevio Šetić. Zmaj Rakitsko naznačio glavne zadaće i ciljeve djelovanje Družbe te Kutjevački izrazio želju i nadu za uspješnim radom Zmajskoga Iako po datumu osnivanja najmlađi slavonski stola u Pazinu za dobrobit Istre i Hrvatske. u dvorani hotela «Dijamant» u Svetoksaverski. meštar zmajskih stolova Davorin naslovom: «Lice i naličje globalizacije s posebnim Hečimović. Veliki je meštar. prosinca 2006. slavka Kulića pod . svi rade složno.15. Gosti i Zmajska braća ispred spomen-ploče u župnoj crkvi u Stražemanu sc. zmajska braća u Požegi. Zatim je veliki bili smo primorani ponoviti predavanje dr. meštar gospodarstva osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta kulture i Zvonimi Gerber. listopada 2006. Poreču održano je svečano sijelo Svečano sijelo ustoličenja Zmajskoga stola u Pazinu Zmajskoga stola u Pazinu s božičnim domjenkom otvorio je pročelnik stola Nevio Šetić. u prostoru osnovne škole «Petar Studenac» u Kanfanaru u suradnji s Općinom Kanfanar organizirano je javno predavanje znanstvenika svjetskoga glasa dr. Slavka Kulića «Lice i naličje globalizacije s Nakon toga skupu su se obratili pozdravima posebnim osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta gradonačelnik Grada Pazina. rujna 2006. Zmaj od Istre za sve uzvanike. No.

70 ZMAJSKE VIJESTI . dr. na glavnom požeškom trgu. Uz redovite djelatnosti. pred znamenitim baroknim kužnim pilom Presvetoga Trojstva. osim u Požegi. godine. uz Branka Mihalja. požeški biskup. koji je upravo u Stražemanu predvodio zadnju Misu u svojem ovozemaljskom životu. Uz mnoštvo naroda. a često se. Zmaj Velikootočki. Zmaj Brodsko Drenovački. Slavko Perić. Požeški Zmajski stol ima osobitu potporu i od drugih tamošnjih kulturnih i društvenih udruga. Velikoj. na dan Presvetoga Trojstva. Antuna Škvorčevića. 3. uz prisustvo mnoštva vjernika. Zmaj Velikootočki. biskupa Požeške biskupije. Potom je Družba postavila prekrasno likovno oblikovanu spomen-ploču ispod kora u stražemanskoj župnoj crkvi – posvećena je hrvatskom kardinalu Franji Šeperu. gdje živi i pročelnik. lipnja 2006. Malobrojni ali marni članovi požeškog Stola održavaju svoja sijela dva puta mjesečno. velečasni Josip Devčić iz Stražemana. svečanostima posvećenja spomen-ploče prisustvovalo je i dosta zmajske braće – iz požeškog Stola. rujna 2006. a posebice i od msgr. koji je pročelnik Zmajskog stola: Marijan Alardović. Stol je bio suorganizator i dviju značajnih proslava u župi Stražeman. Spomen-ploču je uz prigodni govor otkrio dr. Veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. obljetnica posvete crkve Svetoga Mihovila. Najprije je na otvorenom. Čalnovi su.Str. Dragutin Feletar. Zmaja Rakitsko-Kutjevačkog. Zmaj Stražemanski (koji je danas osobito potpora požeškom Stolu). uskoro se mogu nadati i proširenju broja zmajske braće i sestara. Osnivanje Zmajskog stola održano je u vrlo svečanoj atmosferi i boltanoj dvorani Vikarijata Požeške biskupije. Svečanosti je prisustvovao gotovo cijeli Dio sudionika proglašenja Zmajskog stola u Požegi Spomen-ploča kardinalu Franji Šeperu u Stražemanu Požeški biskup Antun Škvorčević u razgovoru sa zmajskom braćom . Osobito svečano u Požegi je bilo nešto ranije. Antun Škvorčević. te posebno u Kutjevu. biskup požeški i Veliki meštar Družbe. Antun Škvorčević. nalaze i u Stražemanu. Uz ostale govorili su Branko Mihalj. Zmaj Velički i Milan Žegla. Tu je najprije proslavljena 25.Broj 1/2007. Na svečanom domjenku u župnom dvoru govorio je i prof. Osijeka i Zagreba. koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. sc. msgr. Dragutin Feletar. Na taj dan je inauguriran Zmajski stol u Požegi. Zmaj Dragovački II. 15. moralnog autoriteta ovoga kraja. Zmaj RakitskoKutjevački. održana Sveta Misa.

studenog 2006. g. sc. 22. Dana 25. g. 31. svibnja 2006. godine blagoslavio novootvorene prostore carine uz prigodni govor. listopada 2006. g.000 ljudi. g. a 01. godine organizator je i domaćin prvog posjeta kardinala Josipa Bozanića Slavonskom Brodu. studenog održao misu na groblju za sve poginule uz sudjelovanje preko 4. zmaj od Marsonie. prosinca 2006. Tijekom prošle zmajske godine. Također su već uspostavili veze i suradnju s požeškim kulturnim i društvenim udrugama. srpnja 2006. 28. Zmaj Sovički iz Osijeka. Tom prilikom na otvaranju je bio prisutan i predsjednik Hrvatske vlade Ivo Sanader. Mihovila Dana policije prigodni govor i molitva uz polaganje vijenaca na brodskom groblju. zmaj od središta Slavonskog Broda bio je 21. prisutan na ustoličenju Zmajskog stola u Vukovaru. akademik Stjepan Babić i pročelnik Zmajskog stola u Slavonskom brodu. ZMAJSKI STOL U SLAVONSKOM BRODU Pročelnik: Ivan BALEN. rujna 2006. Dana 04. ali je već pokazao značajnu djelatnost. Tijekom 2006. a vrlo su aktivni u svojem profesionalnom. Dana 04. Okruglom stolu su bila prisutna sva naša zmajska braća. prisustvovao je proslavi 25. godine Branku Grizelju je objavljen osobni životopis među 50. dr. godine uoči Sv. Vladimir Rem. Dana 19. rujna 2006. a na dobrobit znanstvenog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. g. Zmaj od Dilj gore Zmajski stol u Slavonskom Brodu službeno je osnovan u proljeće 2006. godine je blagoslovio spomen kuću Dragutina Tadijanovića našeg zmajskog brata. rujna 2006. godine bio je prisutan na svečanoj sjednici Gradskog poglavarstva. godine blagoslovio je zastavu pjevačkog društva Davor uz prigodni govor. godine u Oriovcu zajedno s općinom Oriovac organizirao okrugli stol koji je u cjelini bio posvećen liku i djelu Frana Gundruma. Zmajski stol u Slavonskom Brodu tom je prilikom 11. Dana 21. 08. godine učesnik je okruglog stola o preventivi i sprečavanju ovisnosti kroz rad savjetnika. Bio je to zalog da će požeški Stol dobro raditi. godine uz polaganje vijenaca povodom Dana domovinske zahvalnosti uz prigodni govor i molitvu kod spomenika žrtvama domovinskog rata. lipnja 2006. Dana 29. godišnjice posvećenja crkve u Stražemanu koji je organizirao Zmajski stol u Požegi. lipnja 2006.ZMAJSKE VIJESTI . O Gundrumu su tom prilikom govorili prof. Brodu. a s istom temom navečer gost emisije SBTV «Klopka». Str. Dana 29. održao misu i susret s roditeljima poginulih branitelja u Slav. Brodu blagoslov kruha te prigodni razgovor povodom «Dana Kruha». rujna 1981. Dana 03. Antun Tucak. prosinca 2006. Zmajski brat Branko Grizelj. te veliki prijatelj Stola. Istovremeno je promovirana i moja knjiga koju je napisao Zmaj od Dilj gore o Franu Gundrumu. Glavna aktivnost u protekloj godini cijelog Zmajskog stola bila je usmjerena na organizaciju proslave 150-te godine rođenja našeg Zmajskog brata Frana Gundruma Oriovčanina. te započeli pripreme za dobivanje i uređenje vlastite zmajske prostorije. godine kao dekan Brodskog dekanata polaže vijence uoči svetkovine Svih svetih. Crkvu je 06. prosinca 2006. prof. Njegovih pet članova održavaju zmajska sijela. listopada 2006. godine uoči državnog blagdana prisustvovao polaganju vijenaca na brodskom groblju. kolovoza 2006. sc.000 istaknutih osoba i znanstvenika iz cijelog svijeta u knjizi «Who's . posvetio kardinal Šeper.Broj 1/2007. Nagrada je uručena u Zagrebu od Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva. te dakako – u Zagrebu. 71 sastav Meštarskog zbora iz Zagreba. 16. g.J. Brodu uz govor o vrijednostima ali i opasnostima trgovačkog mentaliteta današnjeg čovjeka. Ivan Jelić.g. prosinca 2006. 13. dr. godine u Osnovnoj školi «Mali Pariz» u Slav.Strossmayer u Osijeku. svibnja 2006. blagoslovio je Trgovački centar OBI u Slav. održao je misu povodom svečanosti dana grada i govor na groblju uz polaganje vijenaca.Branko Grizelj je imenovan u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju na Sveučilištu J. prosinca 2006. lipnja 2006. ali i na društvenom i znanstvenom polju. članovi požeškog Stola nekoliko su puta na sastancima sudjelovali u Osijeku. dobio je nagradu za životno djelo za doprinos osobitog trajnog značenja proizvodnih znanosti. 10. Franjo Husinec. Naš Zmajski brat Stjepan Belobrajdić. dr. Slavonskom Brodu i Vukovaru. godine. 16.

jer njegovo djelovanje pokriva veliko područje i mnogo stanovnika. Dana 18. Kaštela. te osobno uručili pismene zahtjeve za namjenske donacije za uređenje interijera Zmajske kule u Splitu. Dana 08. siječnja 2007. te u društvenom. veljače 2007. a odgovor još nije stigao.u jesen 2006. sc. Stanom Vukovac dr.u siječnju 2006. Zmaj od Sv. godine u slavonskom Brodu. 11. Zato su zadaci Stola veliki i odgovorni. objavio knjigu o Andriji Štamparu koja je i sveučilišni udžbenik. prošle sam godine zajedno s prof. godine objavio je i dva sveučilišna udžbenika i to: «Rezni alati. Zmaj od Posavine prof.Str. zatim 19. veljače 2007. godine u Novoj Gradiški. sc. . studenoga sa značajnim odjekom u lokalnim medijima. i 12. . ali ima naznaka da će u slijedećem razdoblju Stol biti znatno aktivniji. dr.u prosincu 2006. prosinca 2006. . Tijekom 2006. godine Zmajski stol u Splitu je sudjelovao na Zborovanju južnohrvatskih zmajskih stolova u Dubrovniku. a o njemu se govorilo na radiju i na lokalnoj TV-postaji. godine na javni natječaj za dodjelu sredstava za financiranje radova za kulturne potrebe stol je prijavio svoje djelovanje i zatražio financijska sredstva. glavni vikar reda Dominikanaca uz svečanu misu i kulturno-umjetnički program. 72 ZMAJSKE VIJESTI . Split. godine održana je godišnja skupština Županijskog nogometnog saveza na kojoj sam imenovan za doživotnog počasnog predsjednika Županijskog nogometnog saveza nakon što sam bio predsjednik u protekla tri mandata. Jakova Braća Zmajskog stola Šibenik svoja radna sijela održavali su u Jurlinovim dvorima u DragamaPrimošten Burnji. U suradnji sa Zmajskim stolom Riječko-Bakarskim u okviru proslave Sv. siječnja 2007.36% građana i tako dobio dva vijećnika u novoizabranom Gradskom vijeću. Sedam članova Zmajskog stola u Splitu redovito se sastaje. tu su gradovi s dugom tradicijom i izuzetno vrijednim spomenicima kulture i povijesti. .u studenome 2006.J. Solin. Strossmayer.Broj 1/2007. who in the world». Uz to. ZMAJSKI STOL U SPLITU Pročelnik: Božo BOTA. noževi i glodala» i «Strojevi za oblikovanje metala deformiranjem». koje je trajalo dva dana. godine uputili smo kompletnu dokumentaciju o uređenju interijera Zmajske kule u Splitu zajedno sa zamolbom za financijsko sudjelovanje Ministarstva kulture RH. Dasadašnja aktivnost ne zadovoljava te potrebe. ZMAJSKI STOL U ŠIBENIKU Pročelnik: Drago MARGUŠ. a 23. otvorena je izložba «Rimski pape iz grafičke mape Pietra Kandlera u državnom arhivu u Rijeci». godini podigao spomen-ploču Petru Hektoroviću nad njegovim grobom u crkvi Dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru.Zmajski stol u Splitu je u 2006. Od važnijih projekata navodima slijedeće: 1. Mihovila – zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije u prostorima novootvorene Gradske knjižice «Juraj Šižgorić» u rujnu 2006. godine braća su ponaosob obišla gradonačelnike gradova Trogir. Zmaj od Ribnice Zmajski stol u Splitu ima osobitu odgovornost. vrijedno zastupaju interese Družbe u Splitu i surađuju s drugim udrugama i ustanovama. Kao nositelj liste Hrvatske narodne stranke na izvanrednim izborima za Gradsko vijeće grada Slavonskoga Broda dobio je povjerenje 7. Bila su nazočna sva braća članovi Zmajskog stola u Splitu. . Knjiga je promovirana 19. godine izabran za znanstvenog savjetnika i redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta J. a ostvarili su zavidne rezultate u svom profesionalnom radu. godine u Gimnaziji u Vinkovcima. a povodom proglašenja sportaša godine dobio priznanje za izuzetan doprinos u razvoju sporta od Zajednice sportskih udruga i Saveza Brodskoposavske županije. prosinca 2006. općina Dugopolje. ovoj svečanosti su bili nazočni gradonačelnik Grada Starog Grada. Davorin Đanić je dana 20. kulturnom i znanstvenom području. godine u velikoj Kazališnoj koncertnoj dvorani u Slavonskom Brodu. O ovom događaju izvješće je tiskano u lokalnim novinama. 2. U suradnji s Ogrankom matice hrvatske Šibenik . Kao pročelnik Zmajskog stola.

Lovre (Milivoj Zenić-piše rubriku kultura). Crkva blažene Djevice Marije u Rukljevini kraj Varaždinskih Toplica. godine. 73 i financijsku potporu Grada Šibenika Zmajski stol je 23.Primošten Burniji. Zmaj od Sv. Zmaj Trešnjevački). Zoran Homen. ZMAJSKI STOL U VARAŽDINU Pročelnik: Branko SPEVEC. Zmaj Dubravski). problem varaždinskog urbanizma. Varaždinske toplice 11. obljetnice njegove smrti i prikupljanje sredstava za obnovu kipa Sv. Zmaj Bokeljski. Alojzija Stepinca» u Dubrovniku. Zmaj Bokeljski). U časopisu o značajnim obljetnicama piše i Zmaj od Šibenskih otoka (Milivoj Blažević).2006. . Varaždinske Toplice. Vrijedna crkvena baština topličkog kraja. Zmaj Krapinski IV. Zmajsko sijelo u Varaždinskim Toplicama (zajedničko sijelo Stolova Varaždin. godine Predavači: Želimir Hitrec. prijedlozi akcija Stola. godina Križevačkih štatuta. Gluhonijema slikarica Jelka Struppi von Wolkensperg. obišli su Kninsku tvrđavu. rujna u Šibeniku bio domaćin Hrvatskom zavičajnom društvu bednjanskog kraja iz Zagreba. na Zborovanju zmajskih stolova Zadra. (Zoran Homen. (Ivan Zvonar. 7. i 24. Proslava 70.Broj 1/2007. Zmajski stol Šibenik sudjelovao je 11. Ideja je prihvaćena i predstoji organizacija sastanaka gradonačelnice Knina Josipe Rimac i dogradonačelnika Tomislava Vrdoljaka s Velikim meštrom Zmajem Velikootočkim (Dragutin Feletar) i meštrom protonotorom Zmajem Dubravarskim (Ernest Gnjidić) na kojem bi se trebala odrediti dinamika i sudionici za realizaciju projekta: 8. U pripremi je objavljivanje odabranih pjesama Vinka Nikolića povodom 10. (Tomislav Đurić. ili dva lica jedne monografije. narodne nošnje i bogatu glazbenu baštinu. Jakova (Drago Marguš) 28. studenog 2006. Veliki požar grada Varaždina 1776. 4. Čakovec. 3. dogovori. posjetili Primošten i primoštenske vinograde te na kraju Jurlinove dvore u Primoštenu Burnjem. u nazočnosti 20 članova Družbe) Znanstveni skup «Hrvatske obljetnice». Miljenko Stančić 1926-2006. Križevci). a u uredničkom vijeću su: Zmaj od Sv. listopada održao s predsjednikom OGMH Šibenik predavanje «Rijeka Krka: prirodna i kulturna baština». Tomislav Đurić. Ivan Zvonar. Zmaj Čičanjski). pripreme sijela i Znanstvenog skupa u Varaždinskim Toplicama) Organizirano je i VIII.11. Vlasta Kliček. Krapina. Na sijelu u listopadu Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov) prepustio je na osobni zahtjev vođenje Zmajskog stola Šibenik Zmaju od Sv. Jakova (Drago Marguš – piše rubriku prirodna baština). i 12. Zmaj Garestinski Održano je u 598. Nina Lipljin (kandidat.. U suradnji s KUD-om «Sveti Juraj» . pripravnik). Splita i Dubrovnika u Kongresnom centru «Bl. Tri priločke pesmarice.ZMAJSKE VIJESTI .. (Miroslav Klemm. obljetnice podizanja spomenika hrvatskoj himni. razgledali drugi međunarodni sajam u srednjovjekovnom Šibeniku. Zmaj Trešnjevački). Zapis o smrti Nikole Zrinskog Kuršanečkog u rukopisnim poetskim zbirkama. slijedećeg sadržaja: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog: što je to? (Zvonimir Bartolić.. Miroslav Klemm. Početkom veljače organiziran je sastanak s predstavnicima lokalne vlasti Grada Knina da bi se ponovno pokrenula ideja o podizanju spomenika kralja Zvonimira u Kninu. Zmajica od križevačkog Gornjeg grada. Zmaj Bribirski II (Željko Krnčević – piše rubriku povijest) i Zmaj od Sv. Jakova (Drago Marguš). 11. Zmaj Čičanjski). 6. U okviru predstavljanja Ogranak Matice hrvatske Šibenik u Vinkovcima. (Ivan Zvonar. 40. 5. Mihovila na gradskim vratima u Šibeniku. izdana su dva broja (uskršnji i božićni) časopisa Vjera u Kamenu kojeg kao urednik potpisuje Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov). Str. Zmaj Cernički). Izdan je Zbornik radova Hrvatske obljetnice 6/7. Za vrijeme dvodnevnog posjeta članovi Kulturno umjetničko društvo «Franjo Sert» na Medulićevom trgu u jednostatnom programu predstavili su svoje tradicionalne običaje. Zmaj Čičanjski. Zmaj Cernički. Zmaj Trešnjevački.2006. zmajskoj godini 6 domjenaka Stola (razgovori. Gabrijel Horvat hrvatski slikar 1905-1985. Izgubljeni grad. Politika i znanost.11. (Miroslav Klemm. Šibenika. Značaj veleposjedničke obitelji Kiepach u Križevcima.

osnivač Zmajskog Stola Varaždin i njegov prvi pročelnik.). te Marijan Bakulić. okupilo je članove Družbe iz cijele Hrvatske.. osmo po redu. Predavanja u organizaciji Stola Varaždin: Miroslav Klemm. 25. Zmaj Trešnjevački: 230. Poglavarstvo grada Kukuljevićeva govora u Saboru 1847. Varaždin. (Miroslav Klemm. Zmaja od Kune. 40. Kula stražarnica. Na već tradicionalnom znanstvenom skupu Donosimo i dvije detaljnije vijesti iz rada Zmajskog «Hrvatske obljetnice».Str.2006. Varaždina. velikom požaru Varaždina 1776. Zmajska braća iz stolova Varaždin. Čakovec. te prigodnim riječima pročelnika Stola Varaždin Branka Speveca. godine. obaveznom dijelu Zmajskog stola Varaždin (Miroslav Klemm. održano je osam predavanja. Zmaj Grebengradski II. Zmaj Trešnjevački): sijela. okupili su se u topličkom. Na njima su hrvatskoj javnosti obznanjeni stručni radovi o nekim SIJELO DRUŽBE «BRAĆA HRVATSKOGA značajnim datumima i zaslužnim osobama hrvatske ZMAJA» I ZNANSTVENI SKUP «HRVATSKE prošlosti. U starodrevnim Varaždinskim Toplicama održan je Zmaj Trešnjevački). Krapini. Ostale aktivnosti Stola Varaždin: Meštarskom zboru predložena je kandidatura dvoje pripravnika za prijam u Družbu «Braća Hrvatskoga Zmaja». Starom gradu članovi Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» na spomen devete obljetnice. Križevcima i Varaždinu. obljetnica velikog varaždinskog požara. godine. proslavi 70.4. naglasili značaj djelatnosti grada Varaždina. Sastanci s Braćom iz drugih stolova: Domjenak u gradu Ozlju u rujnu 2006. U subotu 11. godine (Zmaj Čičanjski i Zmaj Trešnjevački). Križevci i Krapina u Varaždinskim Toplicama Fakultet organizacije i informatike Varaždin. Zmaja Garestinskog Polaganje vijenca na spomenik Hrvatskom jeziku u Varaždinskim toplicama . 74 ZMAJSKE VIJESTI . poglavito Stolova u Čakovcu. Zmaj Krapinski IV. obljetnici Križevačkog još jedan znanstveni skup. pročelnik za prostorno uređenje i komunalne i Vilka Žiljaka. Na početku Sijela Zmajevi su položili spomenvijenac na spomenik. Zmajsko sijelo. obljetnice podizanja spomenika OBLJETNICE» U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA hrvatskoj himni (Želimir Hitrec. studenoga 2006. To su: Nina Lipljin sveučilišni profesor. Poticaj podizanju spomenika koji krasi park u središtu grada dao je Ivan Rabuzin.Broj 1/2007.

Zmaj Čičanjski). Svoj domoljubni zanos iskazao je 2004. Tomislav Đurić.-1985. Str. Zoran Homen. nedoličnom stanju dvorca Bisag i grobnice hrvatskog domoljuba baruna Corberona (Tomislav Đurić. problemi varaždinskog urbanizma. Značaj veleposjedničke obitelji Kiepach u Križevcima. odajući posebnu počast Ivanu Rabuzinu koji je unatoč bolesti smogao snage uveličati ovu svečanost. Zdušno radi na očuvanju tradicionalnih vrijednosti našeg naroda i stoga je važan činitelj i njegove budućnosti. kandidatkinja pripravnica). Zmajica od križevačkog Gornjeg grada). Zmaj Trešnjevački. gluhonijemoj slikarici Jelki Struppi bar. Zmaj Cernički). Zmajsko sijelo i znanstveni skup u Varaždinskim Toplicama kojem je Zmajski Stol Varaždin ponovo bio dobar domaćin iznova su potvrdili značaj Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Četrnaest slika temperom na papiru s nazivom «Križni put» vlasništvo su našeg Zmajskog brata Ivana Rabuzina. već više od stoljeća stara hrvatska društvena i kulturna ustanova djeluje pod geslom: PRO ARIS ET FOCIS. DEO PROPITIO! (za žrtvenike i ognjišta Božjom pomoći). Wolkensperg (Zoran Homen. svećenika varaždinske biskupije. Zmaj Bokeljski). Zmaj Garestinski. Sijelo i znanstveni skup u Varaždinskim Toplicama održani su u prilog tome. U povodu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa izložbu su zajednički organizirali Stol Varaždinski i Gradski muzej Varaždin. Miroslav Klemm. Ideje braće Radić u našoj pedagoškoj praksi. . Vrijedna crkvena baština Topličkog kraja. 4. Zmaja Grebengradskog II. Zmaj Cernički. ZMAJA GREBENGRADSKOG U nazočnosti članova naše časne Družbe. našeg Zmajskog Brata Ivana Rabuzina izložbu je otvorio akademski slikar Ivan Mesek. Zapisi o smrti Nikole Zrinskog Kuršanečkog u rukopisnim poetskim zbirkama. Naslovi radova koje su objavili Zmajevi Zvonimir Bartolić. IZLOŽBA U ČAST BRATA IVANA RABUZINA. 75 spravišća Vlasta Kliček. Na samom početku znanstvenog skupa je Tomislav Đurić. Izgubljeni grad. Gabrijel Horvat. političkih i javnih djelatnika Varaždina i posjetitelja muzeja otvorena je u Starom gradu u srijedu 3. Ova je izložba bila prilika da se javnost ponovo upozna s radom naše časne Družbe. prikazao dvobroj knjižice «Hrvatske obljetnice 6/7» s objavljenim predavanjima s prošla dva sijela. Ta. O značaju Restekovih slika govorio je Miroslav Klemm. Valentin Puževski i Ivo Zvonar bili su: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog – što je to?. Ta će djela nakon preuređenja varaždinske sinagoge biti u stalnom postavu Galerijskog centra Varaždin. izložba slika akademskog slikara Josipa Resteka. Naš Zmajski Brat Ivan Rabuzin poznat je našoj kulturnoj javnosti i kao maran sakupljač hrvatske likovne baštine. Uz brojne vrijedne knjige njegova zbirka sadrži i veliki broj slika i grafika hrvatskih i svjetskih umjetnika.Broj 1/2007. te politika i znanost ili dva lica jedne monografije. Naš Zmajski Brat Rabuzin govorio je o tome u kraćem razgovoru za televiziju i radi ističući ponovo naše zmajsko geslo: Pro ari set focis Deo propitio! Nakon otvorenja izložbe Josipa Resteka u Varaždinu u čast Ivana Rabuzina. te trima priločkim pjesmaricama (Ivan Zvonar. osamdesetoj obljetnici rođenja Miljenka Staničića (Nina Lipljin. godine darujući gradu Varaždinu 124 umjetnička djela za zbirku Moderne umjetnosti. Pozdravljajući doajena svjetskog naivnog slikarstva. 2007. Hrvatski slikar. dogradonačelnik Varaždina..ZMAJSKE VIJESTI . Zmaja Grebengradskog II. 1905. Nazočne je u ime Stola Varaždin pozdravio ravnatelj muzeja Branko Spevec.

76 ZMAJSKE VIJESTI . ZMAJSKI STOL U VUKOVARU Pročelnik: Dražen ŠVAGELJ. svibnja 2006. popis uzvanika i zaduženja pojedine zmajske braće. svibnja 2006. a u misnom slavlju je sudjelovao dječji zbor crkve «Svetih Filipa i Jakova» i zbor mladih. 8. dogovaraju detaljan program ustoličenja. godine u prostorijama Zmajskog stola u Osijeku uz nazočnost zmajske braće s područja sve četiri slavonske županije. Ovom događaju prethodilo je niz sastanaka na kojima se navedeni događaj pripremao: 1. Okupljanje uzvanika u hotelu Lav u 9:30 sati 2. 9. uz nazočnost Velikog meštra Matije Salaja. 2. 27. 15.. veljače 2006. zmajske braće i gostiju uz slijedeći: PROGRAM 1. Zmajskog stola Vukovar i Zmajskog stola Slavonski Brod. zmajska braća koja djeluju na području Vukovarskosrijemske županije i Gvardijan vukovarski. Ružice Pšihistal. Zazmajenjem 18. Pročelnika za kulturu Antuna Pintarića. Svečana sveta Misa u crkvi svetih Filipa i Jakova u 11:00 sati 4. svibnja 2006. godine u Viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu: Dražena Švagelja. Župana županije Vukovarsko-srijemske Bože Galića. Svečanost Ustoličenja u Pstoralnom centru svetog Bone u 12:00 sati 5. Meštra zmajskih stolova Marijana Liszta. Zmaja Zelingradskog. godine u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Vinkovci zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije uputili su prijedlog Meštarskom zboru da donese odluku o osnivanju Zmajskog stola Vukovar Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja».Str. Josipa Prpe. Zmaja Vinkovačkog III. Štefice Šarčević. 3. Zmaja Dubravarskog. godine u pastoralnom centru «Sveti Bono» u Vukovaru. 4. godine u prostorijama hotela Lav u Vukovaru. Zmajski stol u Vukovaru Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» ustoličen je 21. Polaganje vijenca kod Spomen križa na ušću Vuke u Dunar u 10:00 sati 3. Zmajice od Mitnice. Meštra protonotara Ernesta Gnjidića. veljače 2006. Zmaj Vinkovački III. gvardijan vukovarski. Zmaja Rakitsko- Kutjevačkog. Zmaja Svetoksaverskog. Domjenak u Blagovaonici Samostana u 13:00 sati Svetu misu je predvodio Zlatko Špehar. Meštra rizničara Vladimira Rukavinu. Meštra obredničara Zdravka Velentekovića. pročelnika Zmajskog stola Požega Branka Mihalja. jer je uz njih s područja Vukovarsko-srijemske županije bio već ranije zazmanjen Stipan Mijok. saborskog zastupnika Petra Mlinarića.Broj 1/2007. svibnja 2006. dogovoreni su termini i okvirni program ustoličenja Zmajskog stola Požega. Zmaja Siveričkog i Martina Miškovića. pročelnika Zmajskog stola Osijek i kuma Zmajskog stola Vukovar Antuna Tucaka. godine u prostorijama Franjevačkog Sa svečanosti proglašenja Zmajskog stola u Vukovaru . Zmaja Sigetskog III. Zmaj Bački II. Zmaja od Šokadije Vinkovačkog stekli su se uvjeti za ustoličenje Zmajskog stola u Vukovaru Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Zmaja Sovičkog. Zmajice Bosutske. Zmaja Starovukovarskog.

godine. u Viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. 77 samostana u Vukovaru zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije i Gvardijan vukovarski. N. istaknuta hrvatska lektorica. Članovi Zmajskog stola Vukovar. travnja 2006. Članovi Zmajskog stola Vukovar. govorila je o suvremenom položaju hrvatskog jezika. godine. lipnja 2006. 15. zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije sudjelovala na redovitom godišnjem sijelu Glavnoga zbora Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja».) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i ove je godine obilježila obljetnicu mućke pogibije hrvatskog bana Petra Zrinskog i kneza Frana Krste Frankopana. sc. u Stražemanu. svibnja 2006. srpnja 2006. lipnja 2006. Na svečanosti su bili nazočni članovi stola. Djelovanje ovog mladog Zmajskog stola uspješno se nastavlja. Predavanje je održano u dvorani Matice hrvatske – zadar 3.ZMAJSKE VIJESTI . prigodne duhovne pjesme. listopada 2006. Akademski zbor Sveučilišta u Zadru otpjevao je. razmatrali su plan rada do kraja 2006. svibnja 2006. Opačić. sudjelovali su na izbornom sijelu glavnoga zbora Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Kao i svake godine od osnivanja Zmajskog stola u Zadru. u Požegi. Nakon recitala ženska klapa Anima maris otpjevala je dvije prigodne pjesme. godine. Dogovoreno je da na zazmajenje Zlatka Špehara idu članovi stola. Članovi Zmajskog stola Vukovar 25. s posebnim naglaskom na opasnost nekritičkoga usvajanja brojnih tuđica. razmatrali su plan rada do kraja 2006. 27. godine i izabrali Pročelnika. provjeravaju izvršenje zaduženja i dogovaraju konačni protokol za svečanost ustoličenja.Opačić. Zmaj od Rave U Zadru tradicionalno obilježena obljetnica mučke pogibije bana Petra Zrinskog i kneza Krste Frana Frankopana (Zadar. godine. bili su nazočni ustoličenju Zmajskog stola Požega. travnja 2006. Na kraju svečane akademije učenica Ana Dejanović pročitala je svoj prvonagrađeni rad u kojem je na izvrstan način obradila presjek nedavne hrvatske prošlosti uz zanimljive poruke mladim naraštajima za nacionalno svjestan i etički savjestan život u sadašnjem trenutku i u budućnosti. Str. potrebito ju je pažljivo čuvati i njegovati u svakodnevnom govoru i pisanju kako se ne bi izgubila u predstojećim . Zmaj od Zapolja. u viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. Nakon toga uslijedio je iznimno uspješan recital Junaci hrvatski nek smireno sniju koji je osmislila i uvježbala prof. godine u prostorijama Franjevačkog samostana u slavonskog Brodu. sc. u viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. u prostorijama pastoralnog centra «Sveti Bono» u Vukovaru. sc. Među prikupljenim radovima odabrani su najbolji. Članovi Zmajskog stola Vukovar 25. u prostorijama hotela Lav u Vukovaru. Zlata Derossi s učenicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II. ZMAJSKI STOL U ZADRU Pročelnik: Josip FARIČIĆ. U međuvremenu su 29. Mr. posebice iz engleskog jezika. Članovi Zmajskog stola Vukovar 28. godine. bili su nazočni proslavi 25 obljetnice obnove župne crkve i izrade mozaika hrvatskih velikana. godine. Budući da je jezična baština temelj kulturne baštine svakoga naroda. Članovi Zmajskog stola Vukovar 21. istakla je N. rujna 2006. bili su nazočni ustoličenju Zmajskog stola Slavonski Brod. travnja 2006. te Zamjenika i Bilježnika Zmajskog stola Vukovar. 3. uz nacionalnu himnu.Broj 1/2007. svibnja 2006. Nives Opačić predavanje pod naslovom Hrvatski jezik danas (Zadar. Nives Opačić pod naslovom Hrvatski jezik danas. Svečana akademija održana je u Hrvatskoj kazališnoj kući. zazmajen je Zlatko Špehar. 3.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja priredio je predavanje mr. raspisan je natječaj za najbolji literarni rad za učenike srednjih škola Zadarske županije s temom Navik on živi ki izgine pošteno. Mr. svibnja 2006. 11. 27.

ali i posvemašnjoj globalizaciji. Vladimira Horvata i mr. Zmaj Konavoski i dr. mons.. među kojima se na poseban način istakla pjesma Bartulova himna.st. povodom 400. općenito. Pred brojnom publikom mons. dr. Marijan Oblak. Program je upotpunjen nastupom mješovitog zbora paške nadžupe. sc. Šimundža nadahnuto je govorio o djelima hrvatskih književnika u kojima se u središnjem mjestu ističe Bog. Prikazivanje zbornika radova 400 obljetnica prve hrvatske gramatike Bartola Kašića Pažanina isusovca (Zadar. svibnja 2006. Sanje Perić Gavrančić. nadbiskup zadarski u miru.Broj 1/2007. Prigodna izlaganja popraćena su glazbenim nastupom Žana Morovića. listopada 2006. 30. Zmaja Bišćanskoga i vikara za postoral Splitsko-makarske nadbiskupije. listopada 2006. Ista knjiga prikazana je i u Pagu. a održano je u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Vicko Zmajević.. patera dr. Na predstavljanju su govorili Ivo Grbić. dr. Predavanje prof. sc. . D.sc. pročelnik Zmajskog stola u Zadru. Stijepo Obad. U zborniku su objavljeni znanstveni prilozi mons. 10. sc. Josip Faričić. Kašića. Drage Šimundže. svibnja 2006. Ugledni predavač dijelom je za predavanje crpio građu iz svojega Predstavljači zbornika o prvoj hrvatskoj gramatici B. te prof. Naime. Ti su radovi prošireni podnesci sa znanstvenog skupa održanog u Zadru i Pagu 2004. B. Miljenkom. nadbiskupa u miru i počasnoga člana Družbe Zmaja Svetokrševanskog. Zmaj od Rave. mons. generiraju i dvojbene pa čak i negativne posljedice za razvoj malih naroda i njihovih jezika kao značajnih odrednica identiteta. paški nadžupnik i domaćin skupa.Str. Prikazivanje je priređeno o župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u gradu Pagu. svibnja 2006. Branimira Buturića i orguljaša Dragana Pejića s nekoliko skladbi iz hrvatske crkvene baštine. 30. predvođenog č. ti procesi uz brojne pozitivne društveno-gospodarske efekte. značenje vjere u svakodnevnom životu. iur. Zbor je izveo nekoliko prigodnih skladbi. nadahnuto su govorili mons.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja priredio je u Zadru i Pagu prikazivanje zbornika radova 400 obljetnicu prve hrvatske gramatike Bartola Kašića Pažanina isusovca. Prigodnu riječ uputili su gosp. župna crkva u Pagu dvosvešćanog djela Bog u djelima hrvatskih pisaca. Palčić u ime poglavarstva Grada Paga. integracijskim procesima. svibnja 2006. pokrovitelja priredbe i kanonik don Srećko Frka Petešić. Marijan Oblak. Prikazivanje u Zadru organizirano je u sklopu Dana Zadarske županije.. Stijepo Obad. obljetnice prve hrvatske gramatike Institutionum Linguae Illyricae Bartola Kašića. dr. održano je predavanje Bog u hrvatskoj književnosti mons. njegova ljubav prema čovjeku. O knjizi. sc. dipl. 11. sc. Marijana Oblaka. Zmaj od Rame. 11. dr. prof. župan Zadarske županije. nadbiskup zadarski u miru te prof. Drage Šimundže Bog u hrvatskoj književnosti (Zadar. Pag. posebno o značenju činjenice da je hrvatski jezik normiran još početkom 17.. nadbiskupa zadarskog. koje se na različite načine umjetnički oslikava u književnosti. Ivana Prenđe. Zbornik radova uredio je Julije Derossi.s. te. sc.) U organizaciji Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja u dvorani Matice hrvatske – Zadar 10. 78 ZMAJSKE VIJESTI .

rujna 1493. Derossi naglasio je važnost obilježavanja stradanja stola Družbe Braća Hrvatskog Zmaja održano je hrvatskoga naroda kako bi se na temelju te spoznaje objektivno i sveobuhvatno prosuđivale tragične situacije i izvukle odgovarajuće pouke za sadašnji i budući razvitak hrvatskoga naroda. tijekom velikosrpske i velikocrnogorske agresije studenog 2006. sc. J. a osobito stradanja hrvatskog puka hrvatskog puka u Vukovaru i Škabrnji (Zadar. sc. i to na mjestu izgradnje buduće crkve hrvatskih mučenika. dr. Josip Faričić. Zmaj Korčulanski IV. don Emil Bilaver. Z.Faričić.) na Hrvatsku. Zmaj od Škabrnje i dr. palih za slobodu i S prikazivanja knjige «O žrtvama je riječ» neovisnost domovine. rujna 2006. O knjizi su govorili prof. u organizaciji zadarskoga Zmajskog J. Zmaj od Rave sudjelovali su u ime Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja na obilježavanju povijesne tragedije hrvatske vojske na Krbavskom polju 9. Tijekom prikazivanja istaknuto je značenje Prikazivanje knjige O žrtvana je riječ prigodom osobnih žrtava i žrtava cijeloga naroda tijekom obilježavanja 15. sc. Zvonimir predstavnika zadarskog Zmajskog stola u Gospiću Šeparović. dr. Stijepo Obad. dr. J.Derossi. Zmaj Konavoski. obljetnice mučkog stradanja hrvatskog puka u suradnja dvaju susjednih zmajskih stolova uz obvezu Vukovaru i Škabrnji. Zmaj od Rame. Z. predstavnikom Prikazivanje je upriličeno prigodom obilježavanje Zmajskog stola u Gospiću. 79 Sudjelovanje predstavnika Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja na hodočašću u Udbini povodom obilježavanja stradanja hrvatske vojske u bitci na Krbavskom polju 9. sc. Str.Derossi. Predstavnici Zmajskog prikazivanje knjige O žrtvama je riječ. U uvodu je istaknuta misao blaženoga U maloj dvorani Hrvatske kazališne kuće Zadar 18. (Udbina. zbornika stola u Zadru iskoristili su priliku i za kraći susret sa radova Trećega hrvatskog žrtvoslovnog kongresa. . rujna 1493. i predsjednik tijekom tekuće zmajske godine.Broj 1/2007. zmajskim bratom Ivicom Matajiom. 9. Dogovorena je načelna 15. Sudionici prikazivanja knjige «O žrtvama je riječ» (Z. obljetnice mučkog stradanja hrvatske prošlosti. U nadahnutom i izrazito dobro prihvaćenom nastupu prof. Ricov i J. Salečić Salona.) Prof. Šeparović. D. Šeparovića istaknuli su djelovanje Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te ukratko i sadržajno prikazani prilozi u zborniku radova. Na kraju prikazivanja nastupili su književnici Duška Salečić Salona i Joja Ricov recitirajući i čitajući prigodne radove s tematikom žrtava u hrvatskom narodu. Na spomendan tragedije u Udbini je održano Lučić) koncelebrirano misno slavlje pred više tisuća hodočasnika. Dan prije knjiga je prikazana u konkretnije realizacije u obliku jednoga predavanja Škabrnji. studenoga 2006. J. 18. Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te Julije Derossi. Alojzija Stepinca kako je Hrvatska žrtva velikih zala.ZMAJSKE VIJESTI .

jer im je osobno svjedočio primjerom humanista. sc. upriličena je svečana sjednica Gradskog vijeća Zadra na kojoj su dodijeljena priznanje istaknutim pojedincima i ustanovama. sc. Predavanje pod naslovom Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja prof. sc. studenoga 2006.) Povodom obilježavanja blagdana Sv. S predavanja Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja . Obad istakao se kao izvrstan sveučilišni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2003. U prvom dijelu predavanja prof. Stijepo Obad. jedan od vodećih hrvatskih liturgičara i višegodišnji provincijal franjevačke provincije Sv. S. Ulgedni predavači prof. zaštitnika Grada Zadra 24. Prof. sc. dr. navedeno je u obrazloženju nagrade. dr. A. te višegodišnji pročelnik Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja i predsjednik zadarskoga ogranka HKD Napredak. Obad. Ante Kolege i dr. sc. dr. sc. dr. ali i kao predsjednik zadarskog organka Matice hrvatske početkom 70-ih godina 20.) dobio nagradu Grada Zadra za životno djelo (Zadar. znanstvenika.Broj 1/2007. Prof. Zmaj konavoski i maestro akademik Pavle Dešpalj.Str. koja uz gospodarsko značenje ima i ulogu simbola Sredozemlja. a posebno i rodnoga dubrovačkog kraja. nadasve. dr. istakli su da je maslina jedna od najznačajnijih agrokultura u primorskom dijelu Hrvatske. Glavni laurenti ovogodišnje dodjele nagrada prigodom Dana Grada zadra bili su prof. Zmaj Konavoski i pročelnik Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja (2001. fra B. parafrazirajući motiv iz Knjige postanka (Post. dr. ante Kolega s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. Prof. st. moralne vertikale koja se nije savijala niti u najtežim trenutcima suvremene hrvatske prošlosti. S. Jeronima u Istri i Dalmaciji. Ona je izvor maslinovog ulja. dr. 24. S. odgojnim i kulturnim djelovanjem. geografski i gospodarski aspekt masline.) U prepunoj dvorani Matice hrvatske – Zadar 27. ali i cijelu domovinu višedesetljetnim marljivim i predanim znanstvenim. sc. 80 ZMAJSKE VIJESTI . studenoga 2006. sc. studenoga 2006. a u drugom dijelu dr. fra Robert Bernardin Škunca. nezaobilazne prehrambene namirnice i mističnoga sredstva u obredima kršćanskoga bogoslužja. domoljuba i. Obad zadužio je generacije mladih hrvatskih povjesničara. Stijepo Obad. sc. Sveučilište u Zadru). ali i svih drugih građana Zadra. studenoga 2006. fra Roberte Bernardina Škunce (Zadar.-2006. a u kršćanstvu i drva života. uvelike je zadužio Zadar. Kolega opbradio je agrarni. sc. Krševana mučenika. u organizaciji zadarskoga Zmajskog stola Družbe Braća hrvatskog zmaja održano je predavanje pod naslovom Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja. 27. Škunca ukazao je na simboličkoliturgijsko značenje masline i maslinovog ulja te održao meditaciju pod naslovom Svježi maslinov list.

Održavati ostala događanja u Zmajskoj kuli . Između dva dijela predavanja održan je prigodni recital u kojem su sudjelovali Dolores Barić. Napisati i izdati i manju povijest Ozlja . D.Broj 1/2007. pokrenuti izradu i izdavanje tri kapitalna izdanja: 1. u povodu osnivanja Družbe (studeni) i u povodu obnove Družbe (lipanj) . 81 8. Bjelovaru i Sisku 4.Redovito održavati sijela svih redovnih i povremenih tijela Družbe. Meštrića. Stijepo Obad. Oživjeti Stari grad u Ozlju – organizirati subotom susrete zmajskih stolova iz svih dijelova Hrvatske. Uspješnije poraditi na aktiviranju i boljem radu svih kulturnih zborova i sekcija 3. sc. sc. Do kraja zmajske godine privesti kraju osnivanje preostala tri zmajska stola – u Virovitici. Velimir Deželić – autobiografski zapisi (u dvije knjige) .Barem tri sijela Glavnoga zbora – Jurjevsko (travanj). ZMAJSKOJ GODINI 1.ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Konavoski. Pogotovo se moraju aktivirati oni stolovi koji trenutno slabije djeluju. Uz Zmajske vijesti i drugih prigodnih izdanja. 2. srpnja do 1. glumac Kazališta lutaka zadar čitajući pjesme i kraće priloge o maslinama T. fra. Što kvalitetnije obdržavati redovite djelatnosti: . Na kraju predavanja prof. Str. S. nakon kraćeg uvodnika uručio je dr. Povijest Družbe. Bavčevića. Svečana dodjela zahvalnice dr. Čakaviana Croatica. sc.Održavati domjenke svake srijede u Zmajskoj kuli (osim od 15. U tome im više treba pomagati središnjica Družbe. fra Bernardinu Škunci Zahvalnicu Zmajskog stola u zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja u znak zahvalnosti za višegodišnji samoprijegoran rad na čast i u službi zadarskoga Zmajskog stola kao i cijele Družbe BHZ.Prema potrebi redovito organizirati žalobne domjenke za umrlu braću 2. dr. 6-12) o Noi i potopu čiji je svršetak najavila golubica noseći u kljunu svježi list masline. 3. Tijekom ljeta organizirati zajednički domjenak svih članova Družbe 5. Pojačati naknadničku djelatnost i organiziranje znanstvenih skupova. studentica Sveučilišta u zadru i Zlatko Košta. Robertu Barnardinu Škunci PRIJEDLOG OSNOVNOG PLANA DJELOVANJA DRUŽBE U 599. Osobito je važna djelatnost zmajskih stolova – oni trebaju što cjelovitije realizirati postavljene godišnje planove. Božina. kao što to predviđa Ordo Draconicus . rujna) – svaki mjesec braći poslati programe s rasporedom predavanja i drugih događanja . Mičića i I.

82 ZMAJSKE VIJESTI . U suradnji s Gradom Zagrebom realizirati izrađene projekte i troškovnike za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. Na sijelu je također zaključeno da se izradi poslovnik Kapitula. Zmaj Velikotaborski II. Jurja u Trnju i za preceptora Zmaj Velikotaborski II. Milovan Petković. što se prvenstveno odnosi na obnovu i modernizaciju infrastrukture objekta 12. mahom mlađih članova (uz poštivanje numerus klaususa) 10. Zmaj Vlaškovuličanski. Zmaj Starovukovarski. Zmaj Hrašćanski od Sv. prisustvovalo je petero braće. od mogućih sedam. Intenzivirati radove na obnovi infrastrukture i druge neophodne radove za redovito održavanje ovog spomenika od nacionalnoga značaja. travnja 2007. Prvom sijelu Kapitula.Zlatnoga zmaja. Zmaj Klokočki V. Jurja u Trnju. te ubrati članarinu od svekolike braće i sestara 14. Izvršiti pripreme za podizanje dva spomenika od nacionalne vrijednosti: kralju Zvonimiru u Kninu. te Zrinskim i Frankopanima u Čakovcu 7. te trošiti sredstva s mogućnostima. Za novi mandat za kancelara Kapitula jednoglasno je izabran Zmaj Klokočki V. . 11. održano je u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijelo Kapitula Zlatnoga Zmaja. a članovi su ona časna braća kojima je Glavni zbor Družbe izglasovao najviše zmajsko odličje .Str. za komendatora Zmaj Hrašćanski od Sv. Đuro Deželić.. Izvršiti sve pripremne radnje za dobivanje lokacijske dozvole. Pažljivo revidirati dosadašnji sastav našega članstva. održati petnaestak izložbi slika velikih hrvatskih slikara i naše braće Ivana Večenaja i Mije Kovačića u raznim galerijama u Hrvatskoj 9. Obnoviti ili izraditi replike (uz nova rješenja) svih insignija Družbe 13. Što djelotvornije surađivati s drugim građanskim udrugama. Do listopada 2008. Zmaj od Krmpota. bisti i drugih spomenika 8. Juraj Kolarić. uz široke konzultacije s konzervatorima i drugim stručnjacima. najvišeg i najuglednijeg tijela Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. jer nisu bila nazočna izboru). Aleksandar Šir. 6. Predano nastaviti s poslovima obnove Staroga grada u Ozlju. te još veću pozornost pokloniti primanju novih.. Sada su to zmajska braća: Ante Krmpotić. a u skladu s našim pravilima i potrebama. U organizaciji Matice i zmajskih stolova diljem Hrvatske podići više od 10 spomen-ploča. Prema Ordo Draconicus Kapitulom predsjeda Veliki meštar. ustanovama i institucijama. Voditi politiku i stalnu brigu za stabilno i sigurno financiranje Družbe. Kod toga valja uspostaviti što djelotvorniju suradnju s institucijama vlasti i povećati broj donatora. .Broj 1/2007. a razgovarano je i o drugim pitanjima iz djelovanja Družbe. Pripremiti projektni zadatak s jasnom budućom namjenom Ozlja. i Matija Salaj. te potencijalnim investitorima i donatorima. (zadnja dva brata još će trebati potvrditi svoj pristanak. 11. Započeti pripreme za izradu koncepcije i projekta državnog muzeja Zrinskih i Frankopana. POSLJEDNJA VIJEST ZMAJ KLOKOČKI V.KANCELAR KAPITULA ZLATNOGA ZMAJA Nakon više odgoda .

Str. Tako će nam slijedeće godišnje izvješće biti kvalitetnije i kompletnije. Bilo bi najbolje ako biste odmah nakon svakog događanja o tomu napisali kratki članak. Zbog toga se ispričavamo i uvjeravamo Vas da ništa od toga nije učinjeno hotimice ili s namjerom. To sve valja arhivirati i čuvati do kraja ožujka. odnosno za koja događanja je sačuvana dokumentacija.ZMAJSKE VIJESTI . druge dužnosnike. 83 OBAVIJEST I MOLBA DUŽNOSNICIMA DRUŽBE Ovim Zmajskim vijesti zapravo se uvodi tiskanje godišnjeg izvješća Družbe za svaku zmajsku godinu.Broj 1/2007. Na suradnji se unaprijed zahvaljujemo. U ovo smo izvješće unijeli ono za što smo znali. kada sve materijale treba dostaviti u Zmajsku kulu u Zagrebu. te osobito pročelnike zmajskih stolova) da skupljaju i čuvaju dokumentacije o svim događanjima tijekom zmajske godine. . pročelnike sekcija. Stoga već sada molimo sve dužnosnika Družbe (članove Meštarskog zbora. a na eventualne fotografije zabilježili što je na njoj i kada je snimljena. Ovo izvješće koje je pred Vama sigurno ima i mnogo manjkavosti i netočnosti.

Str. . Tiskano u Hrvatskoj. 84 ZMAJSKE VIJESTI .Broj 1/2007.. Besplatni primjerak. 2007. 500 primjeraka.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful