ZMAJSKE VIJESTI

GLASILO
BROJ 1/2007

DRUŽBE

»BRAĆA

HRVATSKOGA

ZMAJA«

ZMAJSKA 598. GODINA

TRAVANJ 2007.

UVODNIK

VODI NAS ŽELJA DA BUDEMO BOLJI
Draga i časna zmajska braćo i sestre! Već smo ušli u 102. godinu postojanja Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, a s novim Jurjevskim sijelom Glavnoga zbora ulazimo u 599. zmajsku godinu. Ta duga tradicija i iskustvo našega djelovanja, ukorijenjenost Družbe u hrvatsko kulturno biće, moralno i povijesno obvezuje sve članove Bratstva da odano i s rodoljubivim žarom obavljaju sve svoje zadaće. Naš je cilj djelovanja nepromijenjen više od stoljeća – biti odan hrvatskoj domovini, štititi, čuvati i promicati njezine kulturne i povijesne vrednote. Zbrajajući i vrednujući sve ono što smo učinili tijekom 598. zmajske godine, dakle od prošlog, izbornog Jurjevskog sijela Glavnoga zbora, možemo obujam i rezultate našega djelovanja ocijeniti zadovoljavajućim. Naša razmjerno malobrojna Družba dobrih ljudi i rodoljuba, ostvarila je kroz razdoblje od jedne godine veliki broj akcija, a pokrenuti su i višegodišnji procesi obnove naših nekretnina u Ozlju i Zagrebu. Doista raznovrsne djelatnosti, koje su provedene više ili manje uspješno, brojem, učinkovitošću i značenjem donekle čak premašuju postavljene planove i očekivanja. Naša Družba se prošlih dvanaest mjeseci pokazala kao žilav i vitalan organizam, koji se uspješno regenerira i sve učinkovitije djeluje u kulturnom i društvenom životu hrvatskoga naroda. Taj napredak, iako nije velik, sve nas skupa neobično raduje – ali ipak s određenom zadrškom – zasigurno smo mogli, a možda i trebali, učiniti više i bolje. Osnovni razlog što nismo ostvarili više, nalazi se u angažmanu i strukturi našega članstva. Naše članstvo čine afirmirani i vrlo angažirani i poznati ljudi hrvatskog društvenog i gospodarskog života. Oni, stoga, svaki ponaosob, imaju doista velike obveze i zadaće u ustanovama i tvrtkama u kojima rade. Osobno su uključeni i u djelovanje brojnih drugih društvenih, kulturnih, športskih i drugih društava i aktivnosti. Zbog takvih velikih osobnih obveza, često nisu u mogućnosti dolaziti na sijela Družbe, te sudjelovati u drugim aktivnostima Bratstva. Takvi naši članovi u pravilu ostvaruju zavidne uspjehe u svojem profesionalnom djelovanju, pa time predstavljaju i ponos našega Bratstva. Jer, svaki naš brat ili sestra treba i u svojem profesionalnom zvanju biti primjer valjana radnika i rodoljuba. Osim slabijeg angažmana takvih profesionalno vrlo zauzetih članova, starosna struktura naše braće je nepovoljna, pogotovo u Matici u Zagrebu. Prosječna starost našega Bratstva je vrlo visoka, s velikim udjelom umirovljenika. Mnoga naša braća teže ili lakše pobolijevaju, što ih djelomice priječi za predaniji rad u Družbi. Starosna struktura u zmajskim stolovima u županijama znatno je povoljnija. No, istini za volju, mnoga naša braća i nemaju

Str. 2

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

pojavili u Zmajskoj kuli. Neki su i kroz nekoliko godina «zaboravili» platiti obvezatnu članarinu. Veliki meštar i meštarski zbor već je analizirao rad svakoga člana, posebice u Matici. Zbog nastojanja da uspješnije djelujemo, kao i poradi potrebe da ojačamo i pomladimo djelovanje Bratstva novim članovima, dugogodišnja neaktivna braća morat će se izuzeti iz numerus klaususa, te prepustiti mjesto novoj braći koja su spremna predanije raditi za dobrot Družbe. Tu zadaću neće bit lako obaviti, ali se revidiranje članstva neće moći izbjeći. Dakako, kod toga valja vrlo obzirno voditi računa o svakom starom bratu i sestri, jer naša Družba je samo dobrovoljna građanska udruga, čiji članovi se u Bratstvu mogu angažirati prema svojoj želji, mogućnostima, sposobnostima i raspoloživom vremenu. Djelovanje Družbe od svibnja 2006. godine, kada je izabran 13. sastav Meštarskog zbora, odvijao se u skladu s postavljenim planovima. To znači da su i vodstvo Družbe, Matica i zmajski stolovi organizirali velik broj javnih priredbi i predavanja, postavljale su se spomen-ploče i podizali spomenici, organizirale su se druge manifestacije, te brojna interna sijela i dogovori. Valja ovdje osobito naglasiti da se najveći dio aktivnosti odvijao upravo u zmajskim stolovima. Tijekom prošle zmajske godine neki stolovi ostvarili su doista zavidne uspjehe. No, zahvaljujući vrlo djelatnom Meštarskom zboru, voditeljima zborova i sekcija, kaštelanu i drugim dužnosnicima, zmajska kula nad Kamenitim vratima postala je mjesto kontinuiranih i vrlo uspješnih djelatnosti. Dosta se učinilo i na primanju novih članova, kako u Matici tako i u nekim zmajskim stolovima. Nažalost i ove godine petero naše braće i sestara zauvijek nas je napustilo, pa su u zmajskoj kuli bila održana i žalobna sijela. Meštarski zbor je započeo praksu održavanja sijela i izvan Zagreba, pa su radno-svečana sijela održana i u Jagnjedovcu kraj Koprivnice, Prelogu i Donjoj dubravi, a kompletni sastav Meštarskog zbora sudjelovao je i na svečanostima otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku. Veliki meštar Zmaj Velikootočki govori na sijelu u Zmajskoj kuli većeg objektivnog opravdanja za nedovoljnu aktivnost u radu Družbe. To se također pretežito odnosi upravo na Maticu. Uz znatna poboljšanja, osobito zadnjih nekoliko mjeseci, nezadovoljavajući je još uvijek rad naših kulturnih zborova i sekcija. Nedovoljna aktivnost zborova i sekcija izgleda da je karakteristika djelovanja Družbe već od njezina osnivanja. I u izvješćima o Družbi iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata o tome se vrlo kritički govori. Neke sekcije zadnjih mjeseci ipak pokazuju sve obimniju djelatnosti. Međutim, u radu sekcija u Matici, pa i u pojedinim zmajskim stolovima, u ostvarivanju naših radnih zadaća sudjeluje premali broj braće i sestara. Inicijativa i realizacije pojedinih projekata zavisi od vrlo malog broja ljudi. Iako se i na tom planu osjeća određen pozitivni pomak, a naša sijela srijedom u Zmajskoj kuli sve su posjećenija, ipak sve aktivnosti još zavise od angažmana maloga broja braće. Za tu određenu pasivnost dijela članstva zasigurno je krivo i vodstvo Družbe, jer nije našlo prave putove bolje informiranosti članstva i animiranja za svestranije djelovanje. U slijedećem razdoblju u tom području će se morati biti znatno aktivniji i uspješniji. Usprkos svih objektivnih problema koje imaju neki naši članovi, to ih ipak ne opravdava za slab angažman u djelatnostima Družbe. Ima čak i nekoliko desetaka naše braće koji su se kroz prošlih pet i više godina možda jednom ili niti jedanput

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 3

Nakon dužih rasprava i priprema, Družba je prošle zmajske godine bila osobito aktivna na pokretanju i početnim radovima obnove staroga grada u Ozlju. Započeti su vrlo obimni obnoviteljski radovi. Potpuno su obnovljena krovišta dviju ulaznih obrambenih kula, obnovljeni su i zaštićeni svi otvoreni obrambeni bedemi, uređen je zmajski klub u suterenu Trške kule, obnovljen donji dio krovišta na istočnom krilu i postavljeno je kameno stubište u sjevernom krilu grada. Sada su u tijeku pripreme za početak radova na obnovi velike površine krovišta južnog i istočnog krila grada. Družba je na tematskom sijelu raspravila o budućim sadržajima koje želi razvijati u Ozlju, pa će se s takvim projektnim zadatkom raspisati natječaji za odgovarajuća arhitektonska rješenja. Dosadašnje radove, pa i one koji su u tijeku, najvećim dijelom financira Ministarstvo kulture, koje je prepoznalo vrijednost ovog spomenika hrvatske kulture i povijesti. Također su gotovi projekti i troškovnici za temeljitu obnovu zmajske kule nad Kamenitim vratima, što se posebno odnosi na instaliranje odgovarajuće infrastrukture. Očekuje se da će te radove financirati Grad Zagreb. Treba naglasiti da vođenje radova na obnovi naših objekata traže mnogo vremena i angažiranosti – osobito vodstva Družbe i članova Zmajskog stola u Karlovcu.

Vjerujemo i nadamo se da će se tijekom 599. zmajske godine, dakle u slijedećih godinu dana, djelatnosti naše Družbe još i proširiti. Kao što smo prošle zmajske godine nastavili rad prethodnika, tako ćemo i iduće godine održati kontinuitet svih oblika naših aktivnosti. Uz redovita sijela i dogovore, predavanja i javnih priredbi, to će se odnositi i na neke posebne zadatke. U zmajskim stolovima planirao otkriti nekoliko spomen-ploča i bisti znamenitim Hrvatima iz bliže i dalje povijesti, a osobito zamašan posao čeka nas na pripremama za postavljanje velebnih spomenika Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu i kralju Zvonimiru u Kninu. Još više angažmana zahtijevat će daljnja obnova staroga grada u Ozlju, te zmajske kule nad Kamenitim vratima. Daj bog da postavljene zadaće što bolje obavimo. U 599. zmajskoj godini želim svekolikoj braći i sestrama mnogo zdravlja, svaki osobni uspjeh i predan rad u našoj Družbi. Bog nam sreću daj, hrvatski nek živi zmaj!

Veliki meštar Dragutin Feletar Zmaj Velikootočki

DVA SVEČANO-RADNA SIJELA GLAVNOGA ZBORA

OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE OSNIVANJA I OBNOVE DRUŽBE
Od prošlogodišnjeg Jurjevskog sijela, kao što je to i običaj u našoj Družbi, održana su dva svečano-radna sijela Glavnoga zbora – 24.lipnja i 18. studenoga 2006. godine. Odaziv braće i sestara na ova sijela bio je dobar, a Glavni zbor donio je i važne odluke. Prijateljsko druženje uz prigodne domjenke upotpunilo je ove skupštine. Glavni zbor je 24. lipnja 2006. godine održao sijelo u povodu 16. obljetnice obnove djelovanja Družbe. Prije održavanja sijela održana je Sv. Misa u kapeli Sv. Jurja, koju je predvodio msgr. Lovro Cindori, Zmaj od crne Majke Božje Bistričke. Na početku sijela, braća i sestre otpjevali su prvu kiticu Hrvatske himne, a minutom šutnje odana je počast

Str. 4

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

nedavno preminulim članovima Velimiru Kikerecu, Zmaju Vinodolskom IV. i Damiru Mejovšeku, Zmaju Neretvanskomu I. Veliki Meštar Dragutin Feletar, Zmaj Velikootočki održao je slijedeći proslov: Draga i časna zmajska braćo i sestre, poštovani prijatelji! Danas smo se okupili u svečanoj dvorani naše zmajske Družbe da obilježimo 16. obljetnicu obnove djelovanja našega slavnoga bratstva. Dakako, to je i prigoda da s ponosom opet istaknemo dugu tradiciju Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i izuzetan prinos naših zmajeva hrvatskoj kulturi i povijesti. Naime, ove se godine navršava i 101. obljetnica osnivanja družbe. Osnivači, Emilije pl. Laszowski, Prazmaj Brloški i Ozaljski i Velimir Deželić, Prazmaj Klokočki I., 1905. godine pokrenuli su rad družbe dobrih ljudi i rodoljuba, koja je kroz prošlih stotinu godina postala jednom od stožernih društvenih udruga u očuvanju hrvatskih nacionalnih, povijesnih i tradicijskih vrijednosti. Nakon komunističke represije i muka, naša Družba je bila zatrta gotovo 44 godine, ali je u članstvu i narodu ostao njezin duh i vrijednosti djelovanja zmajeva. Stoga i nije čudo što je upravo Družba Braća Hrvatskoga Zmaja već tijekom 1990. obnovljena kao prva u Hrvatskoj od svih zabranjenih društvenih udruga. Nakon uspješnog i predanog djelovanja Poticajnog kruga za obnovu na početku 1990., organizirana je 23. lipnja 1990. godine osnivačka skupština u prostorijama Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, kojom je započelo novo razdoblje u djelovanju Družbe. Naša Družba je 2. studenog 1990. i službeno upisana u Registar društvenih udruga. Od tada je, eto, prošlo već 16 godina. Predanim djelovanjem brojnih zmajeva i zmajica, a pod vodstvom najboljih muževa iz sastava našega bratstva, Družba Braća Hrvatskoga Zmaja opet je izrasla u priznatu, afirmiranu i značajnu društvenu udrugu, kojoj je osnovni cilj čuvanje, zaštita i afirmacija istinskih hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. Usprkos nedostatku materijalne potpore, te određenih unutarnjih i specifičnih

S jednog sijela Glavnog zbora Družbe

slabosti našega bratstva, naša Družba je dosad zabilježila rezultate koji je uvrštavaju u najznačajnije rodoljubne društvene udruge u našoj Hrvatskoj. Tim rezultatima pridonio je i sudjelovao vrlo velik broj našega članstva, pa ih je ovom prigodom nemoguće sve osobno spomenuti i zahvaliti im na velikim odricanjima i zaslugama. Ali, dovoljno je reći da je naša družba izrasla u udrugu s više od 300 redovitih, prinosnih i počasnih članova, kako u Matici u Zagrebu tako i u 16 zmajskih stolova diljem lijepe naše domovine. U našem članstvu nalaze se afirmirani i rodoljubivi građani Hrvatske, koji su spremni svojim radom, vremenom i sredstvima stalno pridonositi ostvarivanju svetih ciljeva naše Družbe. Tako je i bilo prvih godina nakon obnove Družbe, kada je veliki meštar bio časni brat Antun Bauer, Prazmaj Vučedolski III., i u vrijeme velikog meštra Đure Deželića, Zmaja Klokočkog V., te u razdoblju velikih meštara Jurja Kolarića, Zmaja Hrašćanskog od Svetog Jurja u Trnju i časnog brata Matije Salaja, Zmaja Starovukovarskog. Novi, 13. saziv Meštarskog zbora, sa svim dužnosnicima i članovima Družbe, nastavlja svoje

Str. na svečanom . sjednice od 7. Novi saziv Meštarskoga zbora. Mi i dalje moramo čvrsto stajati na braniku očuvanja i afirmacije naših žrtvenika i ognjišta potpomognuti božjom milošću – Pro ari set focis deo propitio! U tom svjetlu našu Družbu već ove zmajske godine čekaju mnogi ciljevi. Zmaj od Krmpota. Istakao je i važnost prvoga skupnoga sastanka obnovitelja Družbe. Temeljem odluke Meštarskog zbora od 7. te mnogo zdravlja i radosti. lipnja 1990. kako bi naša rodoljubna misija dobila nove dosege. kako bi se i sami jače mogli uključiti u djelovanje. ali ne zastajkujući i uporno kročeći naprijed. moći ćemo se pridružiti zasluženom ljetnom odmoru. koje valja dosegnuti. Već danas cjelokupnom našem članstvu i prijateljima naše Družbe želim ugodno i korisno ljeto. lipnja i 21. godine. poštivanje hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. Zmaju Starovukovarskomu i Đuri Deželiću. Čekaju nas doista velike obveze. Bog nam sreću daj. rodoljublje. Time su ovi zaslužni članovi. a naša je dužnost da je što bolje i časnije obavljamo. Ante Krmpotić. draga zmajska braćo i sestre. evocirao je uspomene na dane obnove Družbe 1990. Na prijedlog Meštarskog zbora (s 1. održanog 23. koji su obnašali i odgovornu dužnost Velikoga meštra. Zmaju Klokočkom V. gdje god bili. na slogu i uspješnije djelovanje u slijedećem razdoblju.ZMAJSKE VIJESTI . Uljudba i međusobno poštovanje treba biti način našeg ophođenja i života u Družbi. Zmaja Dubravarskog. kao i svi dužnosnici Družbe slijedećih mjeseci će poraditi na učvršćivanju organizacije naše Družbe i na aktiviranju svih naših članova. 5 djelovanje na tim postignutim zasadama i rezultatima.). postali članovi Kapitula Zlatnoga Zmaja. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Tradicija. srpnja u 11 sati u što većem broju nazočite tom svečanom i za Družbu vrlo važnom činu. Glavni zbor je gotovo jednoglasno izglasovao dodjelu Zmajskog odličja – reda Zlatnoga Zmaja braći Matiji Salaju. Naša Družba uz zasade koje smo naslijedili i na kojima nastavljamo naše djelovanje. hrvatski nek živi zmaj! Nakon proslova Velikog meštra. Draga zmajska braćo i sestre. srpnja na sutoku Mure u Dravu položiti vijence u spomen Nikoli Zrinskomu i braniteljima Novoga Zrina. Pogotovo ćemo se brinuti da svi naši članovi budu valjano i na vrijeme obaviješteni o svemu što se događa i planira u Družbi.Broj 1/2007. Pozivam Vas stoga. To možemo ostvariti samo većom slogom i međusobnim razumijevanjem i uvažavanjem. budite i dostojni hrvatski zmajevi. Nakon što ćemo 16. naša je najveća snaga. vrlo upečatljivo i s novim podacima. Svuda. lipnja 2006. Ovdje u zmajskoj kuli završit ćemo našu predljetnu djelatnost zazmajenjem novih 13 članova. pokušajmo učiniti sve što smo planirali do polovice srpnje – a toga ima mnogo diljem Hrvatske. koje možemo ostvariti jedino korak po korak. lipnja. uz obrazloženje Meštra protonotara Ernesta Gnjidića. treba u skladu sa Zmajska braća i sestre u Viteškoj dvorani suvremenim promjenama života neprestano mijenjati i nadopunjavati oblike rada i u novim uvjetima tako ostvarivati svoje određene svete zmajske dužnosti i ciljeve. Pomognite nas svi u tom nastojanju. Pozivam Vas da usubotu 15. Družbina misija je jasna i sveta. kod toga ističući brojne detalje.

a božjom milošću. U ime primatelja odličja prigodnim govorom zahvalio je Đuro Deželić. U njegovanju ljubavi prema svojem narodu. Svečano i radno sijelo Glavnoga zbora održano je i 18. Tako već 101 godinu naša Družba njeguje i promiče etičke i kulturne vrjednote hrvatskoga naroda. međusobnom poštovanju i pomaganju braće u javnom i privatnom životu. poštovani gosti! Sastali smo se danas u našoj viteškoj dvorani u kojoj nas čuva Majka Božja od Kamenitih vrata. Ovakva načela privukla su u družbu velik broj odličnih hrvatskih muževa i žena. Zmaju Sovičkomu i Đuri Kovačevu. Zlatnu zmajsku medalju dobili su Matija Salaj. Misa u kapeli Sv. tiskara Ljudevita Tomšića. Hrvatska je tako prije više od jednog stoljeća dobila udrugu vrlih rodoljuba koji su neizmjerno mnogo učinili za očuvanje i afirmaciju hrvatskoga bića i samosvojnosti. Zmaj Klokočki V. Jurja. 2. I tom je prigodom prije sijela održana Sv. dobrotvorke Anke Laszowski Claudius od Claudenburga i brojni drugi. Veliki meštar Dragutin Feletar. obljetnice slavne Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. jača nacionalnu svijest. Ideja naših osnivatelja.Str. Zmaju Đurđevačkom II. da se podsjetimo i poveselimo u povodu 101. studenoga 2006. a liturgijsko slavlje predvodio je Meštar kapelan Josip Šantić. To zlatno doba našega bratstva daje nam i danas poticaj. Zmaju Konavskome II. te je naše bratstvo u razdoblju od 1905. a prihvaćala kulturne vrijednosti svih naroda. književnika Božidara Kukuljevića Sakcinskog. studenoga 1905.Broj 1/2007. slijedećoj zmajskoj braći: 1. bila je da družba postane okupljalište dobrih ljudi raznih naroda i staleža. Lovre u Lovrečini. Naša je Družba osnovana 16. godine u povodu 101. zasnovano na hrvatskom rodoljublju. oživljava spomen na slavne događaje iz hrvatske povijesti i na znamenite Hrvate i čuva hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu. Nakon što su nazočna braća i sestre otpjevala prvu kiticu Lijepe naše domovine. Srebrne zmajske medalje uručene su Anti Krmpotiću. Velimir Deželić shvatili su zahtjev povijesnog trenutka: trebalo je okupiti rodoljube koji će stajati na braniku hrvatske povijesne i kulturne baštine. godine postalo doista jedno od stožernih mjesta kulturnog života hrvatskoga naroda. a protiv bezboštva i materijalizma. deo propitio – Za žrtvenike i ognjišta. rasa i religija. obljetnice osnutka Družbe. do 1945.. 6 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaju od Krmpota. Družba je odlučno zatvorila vrata mržnje prema bilo kojemu drugom narodu. povjesničara Janka Barlea. poput književnika Sjepana Širole. Antunu Tucaku. sijelu Glavnoga zbora uručena su i zmajska odličja za posebne zasluge i doprinos u promicanju i oživotvorenju zmajskih ciljeva. Zmaj od Sv. U naumu osnivanja takve narodne družbe osobitu su im potporu dali istaknuti hrvatski kulturni i znanstveni muževi. Stijepi Obadu. . On je tada rekao: Draga i časna zmajska braćo. Zmaj Velikootočki održao je proslov u povodu obljetnice družbe. godine u politički vrlo teškom i prijelomnom vremenu za Hrvatsku i Hrvate. Svi članovi naše Družbe znaju koje je sve djelatnosti razvila Družba Braća Hrvatskoga Zmaja u tom razdoblju. koju i mi danas poštujemo. Povjesničar Emilije Laszowski Sa sijela Glavnog zboga Družbe Szelinga i književnik dr. Družba se zdušno borila za pobjedu kršćanskih načela i u području znanosti i obrazovanja. bratskoj ljubavi i slozi. Nije slučajno nova družba izabrala geslo koje još i danas krasi naše bratstvo: Pro ari set focis. Zmaj Klokočki V. iskrenom prijateljstvu.. Zmaj Starovukovarski i Đuro Deželić.

godine. te brojni sastanci odbora itd. U tom pogledu vrlo je važna i kompleksna djelatnost na obnovi naše Zmajske kule. lipnja 1990. Bilo je dana ove jeseni kada su na obnovi Ozlja radile i po tri građevinske firme. Dogovori o reosnivanju Družbe započeli su već krajem 1989. To su doista veliki zahvati. uz veliki odjek u javnosti. biste i spomenici. tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba dr. misnih slavlja. a prvi formalni sastanak obnovitelja održan je u Drakulićevu dvoru u Donjoj Bedekovčini 23. edukativnih akcija. Prazmaj Vučedolski III. lipnja 1990. zadnjih se mjeseci vrlo aktivno i uspješno zagrizlo u tu kiselu jabuku. također u dvoru Donja Bedekovčina. održana je Obnoviteljska skupština Družbe Braća Hrvatskoga zmaja 23. Karlovcu. Str. uvjeravam Vas da će djelovanje naše Družbe biti bolje. Zadnjih pola godine Družba je bila izuzetno aktivna. ali zasad nedovoljno efikasno. primljeno je podosta novih članova. U Matici u Zagrebu radilo se na novom konstituiranju zborova. na Novom Zrinu na Muri. hrvatskog ministra kulture. održana su tri zasjedanja glavnoga zbora i osam zasjedanja Meštarskoga zbora (od kojih po jedan u Koprivnici i Donjoj Dubravi). Stražemanu Vukovaru. Posebno je mnogo aktivnosti u našim zmajskim stolovima – nedavno je i službeno inauguriran i Zmajski stol u Pazinu. Uskoro je za prvog velikog meštra obnovljene Družbe izabran dr. godine u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. u viteškoj dvorani Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Gotovo je teško pratiti sve te aktivnosti. Ali kod prosudbe učinjenog trebamo se uvijek zapitati: što sam ja osobno mogao pridonijeti da se učini više i bolje?! Tek ako tako budemo razmišljali i zaključivali. te osobito u Zadru i Dubrovniku. u Ozlju (gdje je po prvi put održan domjenak svih članova Družbe). ali naša je družba pratila svoje rodoljubivo poslanje i misiju – svojim djelovanjem i svojim ponašanjem uprli smo sve raspoložive nam snage da se borimo za čuvanje i očuvanje hrvatske povijesne i kulturne baštine. Antun Bauer. Njemu je 12. onda možemo biti ponosni na našu djelatnost. S obzirom na duboku brazdu koju je Družba Braća Hrvatskoga Zmaja ostavila u hrvatskom narodu i narodnom sjećanju. Stjecajem povoljnih okolnosti. kao jedna od prvi društvenih i kulturnih udruga u Hrvatskoj. Neprestance se nešto zbiva. Spomenuo bih one najupečativije: u Mariji Bistrici. Mijenjala su se vodstva i veliki meštri. održano niz predavanja. dakle od ovogodišnjeg Jurjevskog sijela do danas nastojali smo nastaviti djelo naših prethodnika.. Krapini. Siguran sam da ostvarenim mnogi od nas nisu i neće biti zadovoljni. sudjelovali u njima. te dakako u Pazinu. ponekih dana čak i tri-četiri događanja širom Hrvatske. koji apsorbiraju najviše vremena vodstva Družbe. godine. ideja našega bratstva aktivno je živjela u hrvatskom biću. Tako je djelovanje jedne od naših najstarijih i najugledanijih udruga moglo biti nastavljeno. Heleni kraj Čakovca. bilo je uzleta i padova. a uz posebnu potporu našega brata Bože Biškupića. kao i pripomoći nekoliko . Nakon više desetljeća muka u obnovi Ozlja. pa dakako i oni koji danas nisu mogli biti nazočni. obnovljena upravo naša Družba. Gotovo svi stolovi zadnjih su mjeseci imali po nekoliko događanja. bez obzira što je nasilno prekinut njezin rad 1946. Osobito velika pozornost poklanja se administrativnom sređenju naših nekretnina. i sada se nalazimo na tom povijesnom mjestu. Ako bacimo pogled na prijeđenih 16 godina u novoj povijesti Družbe. Varaždinskim Toplicama. Požegi. a potom 8. U razdoblju 13. jer smo svi mi koji ovdje sjedimo. travnja 1990. širi sastanak obnovitelja od 35 osoba.Broj 1/2007. Družba je hrvatskom narodu podarila one rezultate svojega djelovanja koje je objektivno mogla – s obzirom na svoje ljudske i materijalne potencijale. Eto. Mladen Vedriš predao ključeve zmajske kule nad Kamenitim vratima. Stoga je već 1990. rujna 1991. Teško je objektivno govoriti o recentnim uspjesima i neuspjesima. 7 obuzima nas ponosom. otkrivene su nove spomen-ploče. dapače da će procvasti. izdane nove knjige. u Osijeku. Sv.ZMAJSKE VIJESTI . hodnji i svečanosti. te staroga grada u Ozlju. Brodu na Savi. susreta. Najprije se sastao Poticajni krug u užem sastavu. godine. Nakon dužih i intenzivnih priprema. saziva Meštarskog zbora. Rijeci. kako bismo i u današnjim promijenjenim uvjetima nastavili i zdušno provodili temeljne zadaće Družbe.

sc. Svoje je izlaganje popratio prezentacijom vrijednih dokumenata i fotografija. osnovati i zadnja naša tri zmajska stola – u Virovitici. Bog nam sreću daj – hrvatski nek živi zmaj! U nastavku je vrlo zanimljivo i s mnogo novih podataka o povijesnom razvoju Družbe govorio Đuro Deželić. koji je i sam iz obitelji osnivača našega bratstva 1905. dakle svi uvjeti da svekolika naša braća dolaze u Ozalj. Učinjene su i sve pripreme za temeljitu obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. Zmaj Klokočki V. rondel velikana i spomenik anti Starčeviću u Osijeku. Završeno je i uređenje kluba Družbe u Trškoj kuli grada u Ozlju. Na taj način dobit ćemo pogodne uvjete za djelovanje.Broj 1/2007. samo u obnovu staroga grada Ozlja bit će ove jeseni i zime uloženo oko 1. Čestitajući Vam od srca našu visoku obljetnicu. prof. Bjelovaru i Sisku. kao što ste zamijetili u ovom izlaganju iznio sam vrlo programatične naše zadatke i ciljeve. Gotovi su projekti i troškovnici. Računamo da ćemo do kraja 2007. Draga zmajska braćo i sestre. studenoga 2006. 8 ZMAJSKE VIJESTI . pozivam Vas da još čvršće i bratskije ujedinimo naše moći. ne samo po obnovi nego i po velikom broju susreta zmajskih stolova i svih članova našega bratstva.700. Meštarski zbor na svojem sijelu od 8. akademika Alicu Wertheimer-Baletić. To je golem pomak naprijed. Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu. godine. jer obilježavamo 101.000. pa se nadamo da će svi radovi biti izvedeni već tijekom proljeća slijedeće godine. Moramo poraditi na valjanom održavanju brojnih spomenika i spomenploča koje je dosad podigla naša družba. obljetnicu djelovanja našega bratstva.00 kuna. kralju Branimiru pokraj Benkovca i druge. Bez obzira što je ovo dan za slavlje i opuštanje.. Osobito vesele naše aktivnosti na pripremama za postavljanje nekoliko spomenika . Stvoreni su. Također se mnogo radi na uređenju odgovarajućih društvenih prostorija u većini naših zmajevskih stolova. To se odnosi na spomenik kralju Zvonimiru u Kninu. koji će biti od nacionalnog značenja. Ostvarenje toga cilja od hrvatskim rodoljubima. vrlo aktivnih članova Družbe. dr. da se bratski povezuju i prijateljuju. u tijeku je ishođenje dozvole konzervatora. da uporabimo sve svoje duhovne i fizičke snage. potpredsjednicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Mi to možemo i mi to moramo – za te zadaće prisegnuli smo svojoj Družbi i hrvatskomu narodu. od ukupno 310 koliko nam dozvoljava numerus klausus.Str. Ozalj Vas zove – vratite se u njegovo krilo kako je to od darovnica grofova Thurn i Taxis bilo od 1928. Ozalj je naš veliki izazov – naša je vizija da za pet godina taj spomenik nulte kategorije natrag zasja u svojem starom svjetlu. a njih ima gotovo tri stotine. kako bismo naše bratstvo opet unaprijedili i ostvarili nove rodoljubive rezultate. Ovo kraće predavanje i prisjećanje na početke djelovanja Družbe još je jednom potvrdilo izuzetno značenje djelovanja naše Družbe u kulturnom i društvenom razvoju Hrvatske. Domjenak nakon sijela Glavnog zboga Družbe nas zahtijeva veliki angažman i mnogo odricanja. jednoglasno je predložio Glavnom zboru da za počasne članove Družbe izabere preuzvišenog biskupa Jurja Jezerinca. Slijedeća godina mora biti godina Ozlja. zajedno s hrvatskih nacionalnim muzejom posvećenim Zrinskim i Frankopanima. Tada će Družba ukupno brojati oko 240 članova.

a od 2003. Podržavatelj je i prijatelj Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. godine. Napisala je desetak knjiga koje čine osnovicu za demografska istraživanja ne samo u našoj zemlji. Diplome počasnih članova uručit će se na Jurjevskom sijelu 2007. prvenstveno na zagrebačkom elektrotehničkom fakultetu. godine. te dobio najviše znanstvena priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Rođen je u Zagrebu 1913. već imaju velik utjecaj i na europsku demografiju.. te dokazale da je hrvatska kultura dala velik prinos razvoju srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog kruga. Specijalizirala je demografiju kao profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. te akademika Josipa Bratulića s Filozofskog fakultete u Zagrebu. demograf. Od asistenta do redovitog profesora uporno i samozatojno razvijao je i dao golem doprinos razvoju hrvatske elektrotehnike.Broj 1/2007. Osamdesetih godina prošlog stoljeća primljen je za člana suradnika. koja sažima najnovija dostignuća u toj važnoj znanstvenoj disciplini. godine. 4. gdje je doktorirao 1975. Napisao je veći broj knjiga koje su promijenile razumijevanje hrvatske književne prošlosti. Objavio je oko 450 znanstvenih i stručnih radova. Muljević nažalost umro. Crkvenu službu započeo je kao kapelan u Novoj Gradiški. gdje je napisao neke temeljne radove za bolje poznavanje toga razdoblja. te gostovala i specijalizirala na nekoliko prestižnih europskih i američkih sveučilišta. Pomoćnim zagrebačkim biskupom postao je 1991. izabrana je za potpredsjednicu te naše najviše znanstvene ustanove. Upravo zahvaljujući njezinim radovima. Osobito se bavi proučavanjem naše glogoljaške književne povijesti. Od 2003. Evo i kratkog obrazloženja za primljene počasne članove Družbe: 1.. član je vijeća središnjeg ureda za uskladbu dušobrižništva vojnih ordinarijata u Vatikanu. Vladimir Muljević. profesor emeritus u području elektrotehnike. izašla 2002. Iako u desetom desetljeću svojega života još aktivno stvara. Hrvatskoj. godine. a potom i za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 9 Vladimira Muljevića. a za vojnog ordinarija u Republici Hrvatskoj imenovan je 25. Ostaje zahvalnost naše Družbe za . hrvatska demografija danas stoji uz bok najsuvremenijim europskim i svjetskim demografskim istraživanjima. Osnivač je više zavoda. a školovala se u svom rodnom gradu i Zagrebu. te dokrorirao 1944. pokretač Tehničke enciklopeije i drugih izdanja. Uredio je nekoliko važnih knjiga i poslanica. Juraj Jezerinac. a školovao se u Zagrebu. Istakao se u organizaciji uređenja i izgradnje Vojnog ordinarijata u Zagrebu. 2. Josip Bratulić. S Braćom Hrvatskoga Zmaja surađuje od našega reosnivanja. Gospođa Alica Wertheimer Baletić udarila je temelje modernoj hrvatskoj demografiji. (Opaska: u međuvremenu je početkom 2007. do 1991. stoljeća primljena je u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. 3. a primio je naša najviša znanstvena odlikovanja. Vrlo je aktivan i na području popularizacije znanosti. Od devedesetih godina 20. Str. godine. sveučilišnog profesora u miru. Rođen je u Svetom Petru u Šumi kod Pazina 1939. a potom je bio župnik u Završju kraj Karlovca i Sesvetskom Kraljevcu. godine. te posjeta svetog oca pape Ivana Pavla II. godine. Rođena je u Vukovaru. Alica Wertheimer Baletić. godine. godine. Gotovo jedno desetljeće bio je vrlo uspješni predsjednik Matice Hrvatske. travnja 1997. Osobito velik odjek imala je njezina temeljna demografska knbjiga «Demografija i razvoj». prvenstveno upisanju knjiga na popularizaciji elektrotehnike. sudjelovao je u nekoliko naših projekata. a nakon diplomiranja na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaređen je za svećenika 1966. Preuzvišeni gospodin biskup Juraj Jezerinac rođen je u Jezerinama kraj Kašića 1939. gdje je na tadašnjem Tehničkom fakultetu diplomirao 1939. godine. godine. biskup-vojni ordinarij. Veliki je prijatelj Družbe Braća hrvatskoga Zmaja. Osobito se istakao misionarskim djelovanjem u hrvatskim župama u Kanadi od 1980. urednik znanstvenih časopisa.ZMAJSKE VIJESTI . prof. književni povjesničar i redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. koje su imale velik odjek u vjerskom i duhovnom životu hrvatskog naroda. Prisutni članovi Glavnoga zbora glasovanjem su jednoglasno prihvatili taj prijedlog. a trenutno radi na zahtjevnom projektu «Čakaviana Croatica». tako da mu diploma neće moći biti uručena.

. Započet zbor bio je nazočan i na dvije svečane sjednice izvan Zagreba: 16.Str.. je brojne zadaće pred svoje članove. praksa održavanja radnih i svečanih S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijela Meštarskog zbora u organizaciji . uz prisustvo svih izabranih članova svekoliku braću i sestre. te 5. podnio je pismenu ostavku na izabranu dužnost rizničara. kao i pred lipnja 2006. Zmaja Štrukovskog. zajedno s Općinskim vijećem u međimurskoj Donjoj Dubravi u povodu obljetnice pada utvrde Novi Zrin na Muri. Također je prihvaćen Bilogorskog II. kod msgr. Zmaj Oriovački III.. Dvije redovite sjednice Meštarskog Matija Salaj. S tim prijedlogom članovi Glavnoga zbora gotovo su se jednoglasno suglasili. Dogovorene su pripreme za sijelo Antuna Hoblaja. DJELOVANJE MEŠTARSKOG ZBORA ŠESNAEST SJEDNICA I BROJNI ZADACI Od svibnja 2006. srpnja 2006. Članovi Meštarskog zbora dali su izvršen. Meštarski zmajskih stolova izvan Zagreba još će se proširiti. reda. Zmaja u Kapitulu Zlatnoga Zmaja. rujna 2006. Uz sjednice Meštarskog zbora održan je veći broj sastanaka i dogovora Vijeća Trojice. petorici braće. zbora održane su (sa ciljanom tematikom) izvan Zmaj Klokočki V. godine. siječnja 2007. Tijekom 599. sve što je učinio na unapređivanju hrvatske znanosti. te nekoliko pomoćnih tijela – posebice Povjerenstva za obnovu grada Ozlja. do travnja 2007.Broj 1/2007. Cijeli Meštarski Glavnog zbora za 24. zmajske godine. dok su neki ciljevi dugoročniji i provodit će prisegu. u Prelogu u prijedlog za dodjelu odličja zlatnih i srebrnih medalja Međimurju u dvorani Župnoga dvora. u Jagnjedovcu kraj dodjeljivanje najvišeg zmajskog priznanja i članstvo Koprivnice na imanju Davora Hećimovića. prosinca 2006. a jednoglasno je izglasovan prijedlog da se se u kontinuitetu. zbor Družbe održao je 16 službenih sijela. Zmaju Dubravskom. članovi glavnog zbora otpjevali su zadnju kiticu hrvatske himne. a druženje je nastavljeno uz prigodni domjenak. lipnja 2006. Zmaj Starovukovarski i Đuro Deželić. pa je Meštarski zbog privremeno njegove poslove povjerio Mladenu Ježiću. Nakon završne riječi Velikog meštra. godine u Osijeku u auli Sveučilišta «Josip Juraj Strossmayer» u povodu otkrivanja Perivoja velikana u osječkoj Tvrđi. Veći dio tih zadaća je i i areopagita. 10 ZMAJSKE VIJESTI .. kulture i društvenosti). Meštarski zbor bio je vrlo aktivan. te 29. Glavni zbor je potvrdio još jedan prijedlog Meštarskoga zbora. Meštar rizničar Marijan Machala. predlože Glavnom zboru za Zagreba: 30. na jer se to pokazalo korisnim kao poticaj za djelovanje kojima se razmatralo više od 70 točaka dnevnoga naše braće u pojedinim županijama. Naime. postavio Prvo sijelo Meštarskog zbora održano je 7. tako da je Zmaj Dubravski izabran na funkciju Meštra rizničara.

Meštarskog zbora u Donjoj Dubravi 16. te Marijan gradu. Zmaj Đurđevački III. Četvrto sijelo od 30. s Gradom Ozljom za zakup prostorija u starom Milovan Petković. Miroslav Gudelj (Matica). fra Zlatko Špehar (Vukovar). Đordano Peršurić (pazin). Treće sijelo Meštarskog zbora od 5. Zmaja Velikootočkog . Milana Starobrodski. srpnja Izabrano je Povjerenstvo za obnovu Ozlja: Dragutin 2006. Zmaj Karlovački Bandića i Mirka Barišića.. lipnja 2006. Zmaj potvrdilo za pripravnike Milu Bogovića. srpnja 2006. 11 pripravničkog staža) izaberu – i to za redovitu braću Gordan Bakota (Matica). Zmaj Dubravski)..srpnja). te članovi prinosnici Ante Čurković (Matica). srpnja godine. Zvonimir Gerber. godine. (njega je zamijenio meštar i Meštar protonotar. a najvažnija odluka odnosi se na primanje 2006. Razmotren je i ugovor od Šanca. Ivan Golec (Matica). kolovoza 2006. sudionici svečanosti bili su gosti u staroj kući Velikog meštra.. potvrdilo je većinu imenovanja za dužnosnike Feletar. a troškove će S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu donirati nakladna kuća «Meridijani».Broj 1/2007. te za sijelo Drugo sijelo održano je 21. te je određeno da ugovor potpišu Veliki Machala. Stjepko boban (Matica). Zmaj Orivački III. Tonči Blagakić (Matica). te jednoglasno Zmaj Osječki III. Jednoglasno je razmotrilo je informaciju o pripremama za početak odlučeno da se za nove članove (nakon završenog U Donjoj Dubravi 16. Đuro Kovačev. Zmaj Velikootočki. Zmaj Velikotaborski II. zazmajenje novih članova (15. kulturnih sekcija i pročelnika zmajskih stolova. te drugim pitanjima. Odlučeno je da se tiskaju nova Pravila (Ordo Draconicus). Franko Bertoša (Pazin). (balotiranje) novih članova Družbe. družbe i pročelnike zmajskih stolova. Str.ZMAJSKE VIJESTI . Govorilo se i o početku radova na obnovi staroga grada u Ozlju i Zmajske kule u je i proces izbora dužnosnika Družbe i voditelja Zagrebu. Andrija Mutnjaković. Davorin Tepeš (Matica) i Henrik Heger (Matica). Branko Malenica (Šibenik) i Marijan Kombol (Matica). Izvršene su pripreme za Mladen Ježić. Aleksandar Bašić.

prihvatilo je ostavku Meštra rizničara. Sedmo sijelo od 10. Zmaj od Donje Dubrave). bavilo se izborom izvođača za nove Oriovačkog III. a potvrđeni su i AB-Gradnja iz Karlovca. Započele su i pripreme za izradu projekata i troškovnika za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. Zmaja studenog 2006. te pripremanja za svečano u Pazinu. sačinio program događanja u Zmajskoj kuli. Raspravljalo se i o pripremana za Božično sijelo. godinu.. za koje je raspisan pozivni dužnosti Mladena Ježića. rujna 2006. Glavna točka toga sijela (u Prelogu) bilo je podizanje reprezentativnog spomenika Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu (uvodničar je bio Zvonimir Bartolić. Deveto sijelo od 29. studenoga 2006. primanje listopada 2006. a za najpovoljnijeg izvođača izabrana je tvrtka kao i kandidata za pripravnike. godine o pripremama za izdavanje Zmajskih vijesti. Šesto sijelo od 30. te razmotrilo prijedloge Osmo sijelo od 8. Sredstva je osiguralo Ministarstvo kulture. radova na obnovi Ozlja. razmatralo je izvješće o radovima u Ozlju. studenoga 2006. Također je raspravljalo o izboru novih pripravnika. 12 ZMAJSKE VIJESTI . listopada informacija o radovima u Ozlju. a podnijeto je i izvješće o stanju blagajne. srpnja 2006. Zmaja od Sv. te privremeno imenovalo za vršitelja radove u gradu Ozlju. Deseto sijelo od 5. Zmaja Dubravskoga.Broj 1/2007. temeljito je sijelo Glavnoga zbora u povodu 101.. za inauguraciju novog Zmajskog stola kandidata za pripravnike. za održavanje sijela Meštarskog zbora u Prelogu. godine. 2006. Dogovoren je i neaktivnih. koji je već za prosinac 2006.Str. natječaj. te o planu aktivnosti do S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu kraja siječnja 2007. izborom privremenog meštra rizničara. godine. Prihvaćen je i okvirni plan radova na obnovi Ozlja za 2007. a podnijeta je i zmajskim stolovima. potvrdilo izbor dijela novih Veliki meštar govori na svečanoj sjednici Meštarskog zbora i Općinskog pročelnika zmajskih stolova. a tako će biti i za svaki slijedeći mjesec. obljetnice raspravilo o politici primanja novih članova i brisanja – 18. pozdravilo je inicijativu kaštelana Nenada Stuparića. Donijeta je i odluka o uređenju zmajskog kluba u suterenu Trške kule u Ozlju. te raspravljalo o brojnim aktivnostima u raspored djelatnosti do kraja 2006. prosinca 2006. Izvršene su i pripreme novoizabrani pročelnici nekoliko zmajskih stolova. Peto sijelo od 20. koje izvodi tvrtka HUTA na obnovi dviju obrambenih kula. razriješilo članstva u Družbi Antu Marinovića-Uzelca. . bavilo se za postavljanje spomen-ploče u Zadru i odredilo 6. rujna 2006. kako bi se mogao dati zahtjev za dodjelu sredstava na natječaj Ministarstva kulture. raspravljalo vijeća u Donjoj Dubravi 16. Gere.

Zaključeno je da se mora intenzivirati prikupljanje donacija za obnovu Ozlja. te o programu djelovanja za siječanj. o tijeku radova na obnovi Ozlja i financijskom stanju družbe. Bruno Kenđel (Karlovac). rujna 2006. Četrnaesto sijelo od 21. Na 16. Zmaja Bilogorskog II. Dne 31. 13 Sa sijela Meštarskog zbora na imanju Davora Hećimovića. godine vijesti». Mirko Barišić je izabran za redovitog člana (ispravljena je pogreška s prošlog sijela). Trinaesto sijelo od 21. te raspravu o članstvu. o financijskom izvješću za to sijelo. u Jagnjedovcu 30. imalo je dvije najvažnije točke dnevnog reda: prihvaćanje zaključnog računa Družbe za 2006. Tomislav Franušić (Zadar). prosinca 2006. a raspravljalo se o dnevnom redu i pripremama za predstojeće Jurjevsko sijelo Glavnog zbora Družbe. te za članove prinosnike Ivan Hrvoić (Matica) i Mirko Barišić (Osijek). govorilo se o stanju blagajne. Na dvanaestom sijelu od 7. a zaključci su priređeni u posebnom članku u ovom broju «Zmajskih Sudionoci sijela Meštarskog zbora u Prelogu 5. te požuriti početak radova na obnovi Zmajske kule nad Kamenitim vratima. sijelo Meštarskog zbora. te o nekim završnim i nekim započetim radovima na obnovi Ozlja. . Zmaj od Donje Dubrave . veljače 2007. veljače 2007. o godišnjoj inventarizaciji. travnja 2007. Sijelo Meštarskog zbora od 10. sijelu od 18.Broj 1/2007. siječnja 2007. Str. raspravljalo se o izvršenim pripremama za saziv Jurjevskog sijela Glavnog zbora. Kristijan Skočibušić (Varaždin). Bio je to prošireni sastav Meštarskog zbora.govori Zvonimir Bartolić. Milan Bandić (Matica) i Mile Bogović (Gospić). godine . ožujka 2007.snimljeni u župnoj crkvi Radno predsjedništvo sijela u Prelogu 5.ZMAJSKE VIJESTI . godinu. realizaciji starog projekta «Čakaviana Croatica» i drugim tekućim aktivnostima. raspravljalo je o pripremama za otkrivanje Perivoja velikana u Osijeku. prosinca 2006. Balotiranjem su jednoglasno za redovitu braću izabrani Tonči Visković (Matica). organizaciji žalobnih sijela za umrle članove.. tematski je raspravljalo o važnom pitanju buduće namjene staroga grada u Ozlju. ožujka 2007. održano je i 15.

Matični broj 1572. godine u Novoj Gradiški. srpnja 2006. a primljena su temeljem odluke Meštarskog zbora slijedeća nova braća: 1. Zmajska matica. a danas je Gvardijan Vukovarski u vukovarskom . Bjelovaru i Sisku. Zmaj JELENOVAČKI. u Pazinu za područje Istarske županije. Na obje svečanosti viteška dvorana Zmajske kule bila je ispunjena prijateljima i rodbinom kandidata i zmajskom braćom i sestrama. magistrirao je iz moralne teologije i franjevačke duhovnosti. Objavio je mnoge znanstvene i stručne radove. Iste godine ređen je za svećenika franjevca. Više od 20 novih kandidata danas se nalazi u statusu pripravnika ili kandidata za pripravnika. redoviti član. Voditelj je Hrvatske katoličke Misije u St. Zbor povijesna sekcija. Radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Rođen je 23. rujna 1953. Primanja novih članova obavljena su 15. Ministarstvu kulture. godine. ZLATKO ŠPEHAR. godini završiti procedura osnivanja i ovih stolova i tako završiti proces osnivanja stolova u svim hrvatskim županijama – ukupno 19 zmajskih stolova. Zmajska matica. Teologiju je diplomirao na Papinskom Lateranskom Sveučilištu i Teološkom Institutu u Asizu 1979. 3. pa se može očekivati i u 599. Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša. a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pöltenu 16 godina.Str. veljače 2007. Diplomirao je na Pravnom fakultetu sveučilišta u Zagrebu.d. Zmaj od PETRINJE. U rodnom gradu završava osnovnu i učiteljsku školu. Osnovnu školu pohađao je u Brđanima i Adžanovcima. Može se očekivati da će najkasnije u 2008. Zmajski stol u Vukovaru. Zmajska matica. kakav se u Družbi provodi već od osnivanja. Poslijediplomski završava u SAD. Danas je viši znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. srpnja 2006. direktor Socijalnog ureda za strance u Austriji. zmajskoj godini slična dinamika primanja novih članova i pomlađivanja Družbe. Zmaj ŠOLTANSKI. travnja 1943. Primanja novih članova privukla su veliku pozornost hrvatske javnosti i medija. Protokol zazmajenja vodio je Mešetarski zbor na čelu s Velikim meštrom. godine u Zagrebu. Zazmajenje 15. Ministarstvu prosvjete i športa. Rođen je 13.Broj 1/2007. IVICA GOLEC. godine u Splitu. i 17. 4. Rođen je 12. Rođen je 26. godine. Matični broj 1574. a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Samoboru. u članstvo Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja primljeno je za redovitu braću ili prinosnike 18 kandidata. Diplomirao je na Visokoj upravnoj školi u Zagrebu. 2. dok Grad Zagreb i zagrebačka županija djeluju u okviru Matice u Zagrebu. 14 ZMAJSKE VIJESTI . redoviti član. do 20. na diplomatskoj akademiji u Zagrebu položio je savjetnički ispit te polaže državni stručni ispit. godine u Petrinji. a uvelike su odmakle pripreme i za osnivanje zmajskih stolova u Virovitici. što se osobito odnosi na svečanost zazmajenja od 17. gdje završava osnovnu i srednju školu. godine obavljeno je u svečanoj atmosferi. TONČI BLAGAJIĆ. Sudionik je Domovinskog rata. do početka travnja 2007. NOVI ČLANOVI I ZMAJSKI STOLOVI Od Jurjevskog sijela Glavnoga zbora 2006. redoviti član. godine u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima i to po proceduri starinskog svečanog obrada. Godine 1997. Zbor povijesna sekcija. Zbor kulturne baštine. veljače 2007. Bavi se istraživanjem hrvatske povijesti 18. gdje završava Klasičnu gimnaziju i Srednju glazbenu školu. stoljeća. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti i arheologiju. Danas se opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u republici Turskoj. Matični broj 1573. godine. siječnja 1955. GORDAN BAKOTA. siječnja 1967. U ljeto 2006. Zmaj od ZAPOLJA. a danas je tajnik Uprave Društva Croatia osiguranja d. inaugurirani su Zmajski stolovi u Požegi za Požeško-slavonsku županiju. redoviti član. Godine 1986.

listopada 1971. Diplomirao je na Fakultetu strojsrstva i brodogradnje u Zagrebu. Matični broj 1581. Zbor kulturne baštine. Zbor kulturne baštine. savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske. Zmaj SORBONSKI od VELIKE HRVATSKE. 1990. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. godine. član prinosnik. Osnovnu školu završava u Višnjanu. Zmaj POREČKI. 11. Matični broj 1579. Zbog prirodoslovlja. Zmaj PAZINSKI. gdje magistrira i 2000. 15 Franjevačkom samostanu. a doktorirao filozofiju u Bonnu. listopada 1961. Zmajska matica. godine u Mariboru. te od 2000. zamjenik gradonačelnice Grada Zagreba. 5. a magistrirao 1988. Matični broj 1578. MIROSLAV GUDELJ. Rođen je 2. godine u Poreču. vođenje izgradnje mosta u Dubrovniku. Vlasnik je tvrtke ICE Pazin. 7. godine u Zenici. godine. Zbor gospodarstva. pretežno iz vinogradarstva. rujna 1940. Zmaj od HERCEGOVINE. godine gradski zastupnik i potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba. godine direktor Zavoda za organizaciju građenja Instituta građevinarstva Hrvatske.. FRANKO BERTOŠA. a srednju poljoprivrednu u Poreču.Broj 1/2007. a danas je Predsjednik uprave Hrvatskih cesta d. HENRIK HEGER. Matični broj 1577. Zmaj ZAGREBAČKI III. Rođen je 24. Bavi se savjetovanjem. projektiranjem. te autoceste ZagrebMacelj. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu voćarstvo-vinogradarstvo-vrtlarstvo. Rođen je 19. redoviti član. a na građevinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1989. U svojem bogatom radnom iskustvu vodio je značajne firme. Filozofiju i humanističke znanosti diplomirao je u Strasbourgu.o. Matični broj 1582. Za zasluge je odlikovan sa više odličja. Zmajski stol u Pazinu. 8. Osnovnu i srednju školu završio je u Sarajevu. ANTE ĆURKOVIĆ. a danas je savjetnik Uprave HEP-a Zagreb. Osnovnu i srednju školu završio je u Tomislavgradu. Radio je kao samostalni projektant. u Zagrebu. Zmajska matica. lipnja 1947. Matični broj 1576. član prinosnik. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Zbor gospodarstva. Matični broj 1580. godine u Pazinu. godine na istom fakultetu. DAVORIN TEPEŠ. 9. Profesor je na Studiju vinarstva u Poreču i ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. siječnja 1954. a doktorirao 1990. Od važnih projekata valja spomenuti Istarski Y. godine u mjestu Pasič. Diplomirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971. Zmajska matica.o. a diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. srpnja 1952. Matični broj 1575. Zmajska matica. .o. Objavio se niz znanstvenih radova vezanih uz energetsku djelatnost. član prinosnik. Osnovnu i srednju školu završio je u Pazinu. te je od 2001. godine doktorira. Odlikovan je nizom odličja. Zbor gospodarstva.. redoviti član. Objavio je niz znanstvenih radova. godine Počasni opunomoćeni ministar u stalnoj misiji Republike Hrvatske pri UNESCO-u u Parizu. Rođen je 26.o. Do danas je objavio niz znanstvenih i stručnih radova. godine u Sarajevu. Zmajska matica. razvojem itd. Zmaj DUVANJSKI II. lipnja 1962.. Zbor gospodarstva. Zmaj od PASIČI. Za svoj rad odlikovan je brojnim odlikovanjima.ZMAJSKE VIJESTI . Zbor gospodarstva. 10. Str. Od 2001. član prinosnik. Na početku karijere asistent je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. ĐORDANO PERŠURIĆ. godine u Zagrebu. Zmajski stol u Pazinu. Rođen je 1. član prinosnik. gdje završava Osnovnu i srednju školu. Rođen je 30. STJEPKO BOBAN. 6. godine vodi informatičku tvrtku Nobilis-Informatika d. Rođen je 25. Utemeljitelj i voditelj interdisciplinovnog programa Hrvatskih studija na francuskom jeziku u suradnji s pariškom Sarbonom. Magistrirao je 1981.

Zmaj od gospe od zdravlja u Jelsi. Nakon sloma Hrvatskog proljeća Sveti Otac Ivan Pavao II. Za vrijeme Domovinskog rata Mons. a završio je u Zagrebu. Radio je na Institutu Ruđer Bošković 29. Zapošljava se u tvornici «Ledo». Odlikovan je Redom Hrvatskoga Pletera. gdje osniva vlastito poduzeće biskupom novoustanovljene Gospićko-senjske za razvoj i izradu magnetometara za mineralna i biskupije 25. Zmaj MARTINSKI. Mons. u Cerovcu – župa Slunj u riječkosenjskoj nadbiskupiji. a u Zagrebu je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti. čime će dakako doprinijeti i našoj Družbi. Svojom vizijom i predanošću želi ovaj grad učiniti plemenitijim i ugodnijim za življenje. 4. studirao je na papinskom sveučilištu Gregorijani i postigao doktorat 2. Osnovnu školu pohađao je u Slunju.Str. iz crkvene povijesti. Zmajska matica – redoviti član. 3. do1971. godine u Splitu. izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba. Autor je i koautor više znanstvenih i stručnih radova. Mile Bogović rođen je 7. Godine 2000.1999.Broj 1/2007. godine u Desnom riječkoj teologiji. Po povratku iz Rima od 1971. svibnja 2000. Dr. gdje u Općoj bolnici radi na Ginekološko-porođajnom odjelu. završio je u Zagrebu. Kao pripadnik Zbora narodne garde sudjelovao je u domovinskon ratu. Za pomoćnog biskupa riječkoTrebarjevu. Gimnaziju i Elektrotehnički fakultet senjske nadbiskupije imenovan je 4. kolovoza 1939. Bogović član je Stalnog vijeća Hrvatske zdušno je pomogao Hrvatsku materijalno. Medicinski fakultet završio je na Sveučilištu u Zagrebu. srpnja 1964. imenovao ga je prvim emigrirao je u Kanadu. 16 ZMAJSKE VIJESTI . godine. Kao liječnik opće prakse radio je u Hvaru. godine 1966. Zmajska matica – prinosnik. a nakon specijalizacije iz ginekologije zapošljava se u Zaboku. Osnovnu školu završio je u rodnom selu. Rođen je 22. naftna istraživanja. Za svećenika riječko-senjske Sa svečanosti zazmajenja novih članova u Zmajskoj kuli. Zmaj od Kamenitih vrata IV. i na propagandnom polju. studenog 1955.06. tehnički biskupske konferencije. veljače 1937. veljače nadbiskupije zaređen je 5. u Zagrebu. Filozofsko-teološki studij započeo je u Pazinu. Matični broj 1583. Mnogo je vremena proveo s ljudima na terenu što mu je bilo posebno iskustvo. predsjednik Biskupske . Zagreb mu je dao sve. te je nositelj Spomenice Domovinskog rata. godine. dužnost koju i danas obnaša u trećem mandatu. MILAN BANDIĆ. Sekcija prirodoslovlja. godine u Donjim Mamićima u općini Grude. Srednju školu završio je u Grudama. Sekcija gospodarstva. u riječkoj katedrali. lipnja 1999. za novu su braću primljeni: 1. te u općini Peščenica. TONČI VISKOVIĆ. 17. Zmajska matica – redoviti član. Matični broj 1584. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Jelsi na otoku Hvaru. Doktor je primijenjene fizike od Za biskupa je zaređen na blagdan Sv. Rođen je 10. Petra i Pavla 1972. a on nastoji njemu dati cijeloga sebe. Od 2007. 17. Zmaj od Krbave. veljače 2007. a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu. kolovoza 1958. MILE BOGOVIĆ. Zmajski stol u Gospiću – redoviti član. U svome javnom radu rukovodi se tradicijom i hrvatskim domoljubljem. Na svečanosti zazmajenja u Viteškoj dvorani Družbe. godine do danas profesor je crkvene povijesti na Rođen je 22. IVAN HRVOIĆ.

Nakon završene srednje škole u Tomislavgradu upisuje studij Kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zadru. Zmaj od Kamenitih vrata IV. i Veliki meštar Dragutin Feletar. Novi član Milan Bandić. Rođen je 5. Zmaj Velikootočki u Zmajskoj kuli. Sekcija kulturne baštine. sudjeluje aktivno u vojnim akcijama «Bljesak» i «Oluka». Srednju policijsku školu završava u Zagrebu. Autor je fotonmonografije «Općina Vidovec». Za svoj rad dobio je mnoga priznanje i nagrade. Zmajski stol u Osijeku – redoviti član. veljače 2007. Do sada je sudjelovao u raznim projektima Zmajskoga stola u Karlovcu. pristupa postrojbama Specijalne policije. Autor je mnogobrojnih znanstvenih radova. Sekcija gospodarstva. te član Biskupske komisije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom. aktivan je u humanitarnim organizacijama. Tu je deset godina obnašao dužnost glavnog direktora. Zapošljava se u Osnovnoj školi u Vidovcu kraj Varaždina. Savezna Republika Njemačka. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. gdje diplomira 1990. a gimnaziju u Zagrebu. te u srednjoj Strojarskoj školi u Varaždinu. studenog 1936. komisije za laike. godine u Levanjskoj Varoši kod Đakova. Uz mnoge novinske radove objavio je više stručnih tekstova i prikaza iz područja književnosti. Zmaj Levanjsko Varoški.Broj 1/2007. Sekcija povijesna. član je mnogih kulturnih organizacija. a poslije sloma Hrvatskog proljeća smijenjen je s te dužnosti. godine stalni je dopisnik Večernjeg lista iz Varaždina.ZMAJSKE VIJESTI . Zmajski stog u Varaždinu – redoviti član. MIRKO BARIŠIĆ. jezika i kulturne povijesti. Za zasluge u ratu odlikovan je sa više odlikovanja. Matični broj 1587. godine je u mirovini. Prvo zaposlenje bilo mu je u tvornici baterija «Croatia» u Zagrebu. . 5. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja. godine u Mesihovini. Zapošljava se u firmi Siemens.. Od 1998. Od 2005.d. 17 Na svečanosti u Zmajskoj kuli 17. Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. KRISTIJAN SKOČIBUŠIĆ. Zagreb. Rođen je 23. Zmaj od Karlovačke zvijezde. Zmaj Duvanjski III. Rođen je 21. Po povratku u zemlju postaje predsjednik Uprave Siemens d. godine. Str. Zmajski stol u Karlovcu – redoviti član. Osnovnu školu pohađao je u Đakovu. Danas radi na mjestu policijskog inspekcotra kriminalističke policije u Karlovcu. 7. Godine 1993. BRUNO KENĐEL. Predsjednik je nogometnog kluba Dinamo. Sekcija gospodarstva. Zagreb. ali ostaje i dalje vrlo aktivan. Matični broj 1586. zazmajeno je sedmoro nove braće 6. Matični broj 1589. Matični broj 1588. studenog 1965. godine u Karlovcu gdje pohađa Osnovnu školu. lipnja 1974.

a o njemu je nadahnuto govorio Milovan Petković. Zasad je kandidat za pripravnika Željko Željko Mrak (Pazin).. Za pokretanje ovog stola osobito se zauzeo Đuro Kovačev. Za njih je u znak štovanja i suosjećanja s najbližima. održano je 25. Zmaj Velikotaborski II. započeo je pripreme za osnivanje Zmajskog stola Željko Holjevac (Matica). Ivica Kirin. Zmaj Đurđevački II. a o njegovu liku i djelu govorio je Veliki meštar Družbe. Žalobno sijelo za saborskog zastupnika i generala Velibora Kikereca. godine. Žalobno sijelo za povjesničarku Zagreba. srpnja 2006. sastava Meštarskog zbora. a na grobove su im položeni vijenci Družbe.Str. Josip Nemec. u kojima su osobito aktivni Domjenak nakon zazmajenja nove braće 17. godine zauvijek je Družbu napustilo petoro braće. Josip Đakić. a o njezinu djelu govorio je Veliki meštra Družbe. Vladimir Strugar i Mladen Bakulić (Varaždin). Osnivanje ovoga stola započelo je još u vrijeme mandata 12. godine članovi Zmajskog stola iz Križevaca (osobito Dražen Podravec. Prije nekoliko mjeseci započele su i pripreme za osnivanje Zmajskog stola u Bjelovaru. Zmajicu od Kamenitih vrata III. Zmajska braća bila su nazočna i na sprovodima umrle braće. održano je 5. Hrvoje Petrić (Matica) i u Sisku. dok s budućom braćom češće kontaktiraju i Veliki meštar. a uskoro se očekuje i pristupanje drugih Privodi se kraju osnivanje Zmajskog stola u kandidata. govorio i Juraj Kolarić. pročitao je Veliki meštar (na pokopu u krematoriju na zagrebačkom Mirogoju. Virovitici – inauguracija se očekuje početkom ŽALOBNA SIJELA U ZMAJSKOJ KULI Tijekom 2006. Pavelić (Matica).. Zmaj od Petrinje. Ivan Roštaš. siječnja 2007. rujna 2006. Zmaj Hrašćanski od Sv. Vladimir Bermanec (Matica). a za sada se za članove kandidiraju Zvonko Kožnjak. koja su priređena po tradicionalnom protokolu (obredniku) Družbe. Zmaja Vinodolskog IV. Uskoro će pripravnicima postati još desetak kandidata..... . veljače 2007.. dali svoj veliki prinos. studenoga 2006. rujka 2006. u Zmajskoj kuli održano i pet žalobnih sijela. Crnković. kao i djelovanju našega bratstva. Zmaj Virovski od Stare gore). Meštar zmajskih stolova i Meštar Obredničar. Zmaj Bjelovarski VI. Zasad su kandidati za Trenutno se u statusu pripravnika nalaze Marijan pripravnike Ilija Pejić. Ivan Zelenbrz i Rajko Stilinović. a o njegovu velikom djelu govorio je Zlatko Stahuljak. Jurja u Trnju). Damir Medar. Jelačića Bužimskog održano je 27.. a tekst Aleksandra Šira. Za skladatelja i glazbenika Igora Kuljerića. žalobno sijelo održano je 6. a kontakte su nastavili i Veliki meštar i Meštar zmajskih stolova. 18 ZMAJSKE VIJESTI . o pokojniku je uz Velikog meštra. Zmaja Vlaškovuličanskog. Braća koja su nas zauvijek napustila ostat će nam u trajnoj uspomeni.Broj 1/2007. jeseni 2007. Žalobno sijelo za dramskog umjetnika Damira Mejovšeka. Žalobno sijelo za Nikolu pl. Zmajski brat Ivica Golec. koji su kulturnom i društvenom životu Hrvatske. Zmaja Neretvanskog II. održano je 20.. Nina Lipljin (Varaždin). Lelju Dobronić.

). koju su izgradili Babonići. na čijem je početku bila velebna romanička četverokutna branič-kula. Ponos ovdašnjeg gotičkog graditeljstva. Danas je to unutrašnji grad. U prošlih pedesetak godina bilo je raznih planova i zahvata na gradu u Ozlju. Na Ozlju «gdje god se zakopa lopata» otkrije se neko arheološko nalazište. 21. 1. koja je dobrim dijelom dala temelje za formuliranje «projektnog zadat ka» za izradu projekata obnove i namjene ove velebne utvrde nad Kupom. Cijelo područje staroga grada trebalo bi još detaljno arheološki istražiti. Zna se da je utvrđeni grad iznad Kupe imao tada znatno manji opseg. pa i ugostiteljske namjene. a u darovnici nas je obvezala da taj spomenik nulte kategorije dobro čuvamo i obnavljamo kako bi bio na čast i slavu. pa nosi ime . Antuna ( u koju su kasnije ugrađeni i neki barokni elementi). a Nikola Šubić Zrinski je ženidbenom vezom preko supruge Katarine došao u posjed Ozlja 1550. a korisna površina oko 2. grad Ozalj Družbi je 1928. Stoga valja biti zahvalan Gradu Ozlju. renesanse i ranog baroka. a na temelju dosadašnjih prijedloga. Kada je ovo povijesno zdanje opet vraćeno u vlasnost Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. povele su se nove rasprave o njegovoj trajnijoj namjeni. koji je uglavnom ostao sačuvan do danas. a izrađeni su i određeni prijedlozi i projekti.000 četvornih metara. stoljeću. Za tu raspravu. Stari Grad širi se uglavnom na današnje gabarite. To je dugo razdoblje gotike. ožujka 2007. koje u starom gradu razvija muzejsku i knjižničarsku djelatnost. godine u Zagrebu je organizirana rasprava (Meštarski zbor u proširenom sastavu). iako adaptacija još nije u cijelosti dovršena (osobito spoj Babonićeve kule sa sjevernim krilom). Str. 2.Broj 1/2007.-1327. te korištenje hrvatskom narodu.ZMAJSKE VIJESTI . o čemu se raspravljalo i sanjalo.. Dobrim dijelom to je razdoblje kada je ozaljski feudalni posjed pripadao rodu Babonića (1280. Tako je poznato da iz toga razdoblja (vjerojatno roda Babonića) potječu i temelji romaničke crkvice nađeni u zemlji pokraj današnje gotičke dvorske kapele. Još nije točno istraženo pružanje obrambenih zidina u to srednjevjekovno doba. i 14. Ono što se pripremalo godinama. Njegova bruto pokrivena površina iznosi oko 4. a održavanje toga spomenika do danas uvelike je pridonijela kakvatakva njegova kontinuirana uporaba. To je spomenik pod državnom zaštitom nulte kategorije. jest dvorska kapela Sv. koja se kasnije koristila i kao spremište. Pogled u povijest – tri osnovna graditeljska sloja Velebni stari grad u Ozlju pripada među najznačajnije spomenike hrvatske graditeljske baštine. Dodatak na golom dijelu litice nad Kupom. sada se barem djelomice počelo pretvarati u stvarnost.. te Pučkom sveučilištu. Svi ti graditeljski stilovi imali su odraza na razvoj Ozlja. Grad je tijekom vremena imao razne. Prvi graditeljski sloj nastao je uglavnom u 13. Zrinski grade izdvojenu palaču (palas). Izgrađeni su novi čvrsti bedemi od kamena. odnosno do njihova zatora.). konačno su započeli obimniji obnoviteljski radovi na povijesnom zdanju od nacionalne hrvatske vrijednosti – Starom gradu u Ozlju. ali je kasnije duže bio i posjed hrvatsko-ugarskih kraljeva. Ona je danas valjano obnovljena. Zrinski i Frankopani ovdje su gospodari sve do 1671. godine darivala znamenita plemićka obitelj Thurn und Taxis. Kako bi se odlučili što zapravo želimo sa starim gradom u Ozlju. 19 ZAPOČEO DOSAD NAJOBIMNIJI PROJEKT DRUŽBE OBNOVA STAROGA GRADA U OZLJU U TIJEKU Krajem ljeta 2006. Veliki meštar pripremio je slijedeći radni materijal: 1. Drugi graditeljsko sloj pripada uglavnom Frankopanima i Zrinskima (Frankopani su kupili ovo vlastelinstvo već 1398.000. Kao što je poznato.

Broj 1/2007.Str. OBRAMBENI BEDEMI ISTOČNO KRILO SJEVERNO KRILO JUŽNO KRILO KAPELA TRŠKA KULA PALAS (ŽITNICA) OPKOP BABONIĆEVA KULA OBRAMBENE KULE MOST Plan Staroga grada u Ozlju . 20 ZMAJSKE VIJESTI .

potom grofovi Petazzi. kada su Ozalj darovali Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja. djelomičnih dijelom zadobio današnje gabarite i izgled. Buduće funkcije grada mogli bismo u grubo podijeliti na : 1. Njegovo je mjesto upravo u ozaljskom starom gradu. Tom muzeju trebalo bi osigurati dovoljan izložbeni prostor – barem cijelo sjeverno krilo. osnovan je i zavičajni muzej. To se odnosi na središnji kompleks. a tu je uređeno pravo aktivno zmajsko gnijezdo. Zato valja uznastojati da se buduće namjene koncipiraju tako da Ozalj bude na korist i ponos hrvatskom narodu. godine). koji bi kompleksno i živo prikazao vrijeme djelovanja najslavnijih hrvatskih plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana. kada je opet došao u okrilje Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. kao i kasnijem utjecaju postbaroknih. Poslije Zrinskih Ozljem upravlja Dvorska komora. a pogotovo unutrašnjih uređenja zavisno od stilskih zahtjeva vremena i mode. do 1753. Radni prijedlog o budućoj namjeni Kod koncipiranja budućih funkcija staroga grada u Ozlju. s muzejom i drugim sadržajima. stoljeću u vrijeme vladavine obitelji Perlas – radove je uglavnom od 1743. pa i nekim komercijalnim sadržajima. da bi zatim bilo još nekih gospodara. Komercijalne. Spomeničke i 2. Osobito veliki radovi izvršeni su u baroknom 18. Računa se da je u kasnoj renesansi i ranom baroku nastao veći dio današnjeg kompleksa staroga grada. Treći graditeljski sloj pripada razdoblju dosta intenzivne barokizacije tijekom 18. Za suvremeno koncipirani prikaz rada i razvoja Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja trebalo bi (možda) osigurati cijelu zrinsku palaču ili žitnicu. a najduže se zadržala znamenita njemačka plemićka obitelj iz Regensburga Thurn und Taxis – sve do 1928. dugom više od dva stoljeća. godine. 3. godine. nadogradnji. Tim nadogradnjama stari grad je dobrim . Dakako. a na unutrašnjim zidovima nalaze se neobične i vrlo vrijedne zidne slikarije. te na dvije ulazne kule i na velebni potporni stup pod diživim mostom (koji je bio pokretan sve do 1821. I jedna i druga funkcija osigurala bi punu otvorenost cijeloga kompleksa za javno korištenje i posjete. Na njezinom ulaznom portalu uklesana je 155. Spomeničke funkcije – Hrvatska još nema nacionalni muzej Zrinskih i Frankopana. 2. tu bi se našlo i mjesta za prikaz ostalih vlasnika Ozlja. kao i za opću povijest toga kraja. pa slijedi vrlo aktivno razdoblje roda Perlas (1725. predvodio kapetan Verned.-1766. Zahvaljujući upravo tim. potom dolazi obitelj Batthyany (sve do 1873. Na katu Ulazne obrambene kule u Ozlju prije obnove rušenja. uz niz kasnijih manjih izmjena. U tom razdoblju. 21 «žitnica». Str.). koji dakako nije izgledao tada kao danas.Broj 1/2007.). 1. Naša družba uspješno je upravljala ozaljskim gradom do 1945. Družba se treba voditi porukom grofova Thurn und Taxis iz njihove darovnice: u njoj je naglašeno da oni daruju grad Družbi kako bi ta velebna spomenička građevina bilo otvorena i u službi hrvatskoga naroda. a od 1971. To bi trebao biti europski koncipiran moderni muzej. ozaljski stari grad doživio je veliki broj graditeljskih promjena. stoljeća. Prava je sreća da socijalistička vlast nakon 1945. Ovdje su se ipak zadržali neki sadržaji. eklekticističkih stilova. nije dala srušiti ozaljski stari grad.ZMAJSKE VIJESTI . stari grad u Ozlju dočeko je pretežito sačuvan i današnje vrijeme.

To znači da trebamo osmisliti projektni zadatak. U tom dijelu južnog krila zadržao bi se i manji prostor za potrebe sijela Zmajskog stola u Karlovcu. Put do uređenja staroga grada u Ozlju bit će dug i trnovit. za Grad Zagreb. kako bi se s uređenjem Ozlja moglo otpočeti u etapama prema financijskim mogućnostima.Str. kako bi on bio spreman za nove namjene. Također valja osigurati maštovita hortikulturna rješenja svih otvorenih prostora oko ozaljskog starog grada. 5. . da će se u nastavku rasprave konzultirati i odgovarajući stručnjaci i institucije. s odgovarajućim znanjem i kapitalom. odnosno odrediti buduću namjenu Ozlja. Zato vas. 2. Valja dalje nastaviti što intenzivnije s obnovom koja se donosi na neophodno spašavanje i održavanje objekta. te drugim sadržajima. a do Ozlja ima samo pola sata ugodne vožnje). Temeljem prijedloga buduće namjene i sadašnjeg stanja objekta. Na temelju tih projekata doći će se i do približno točnog troškovnika. Tu bi se mogla organizirati primanja za državne potrebe. Ta ugostiteljsko-hotelska funkcija može se iznajmiti samo nekom elitnom hotelu ili hotelskom lancu. Treba projektantski snimiti sadašnje stanje cijelog kampleksa. Međutim. Konačno. Obnovu Ozlja treba dići na nacionalnu ili državnu razinu. Dakako. vlada RH i drugi. 4. valja što prije prionuti na projektiranje. pa i za uređenje odgovarajućih prostora već pokazuju zanimanje Grad Zagreb. osobito za komercijalni dio obnove. Na taj način funkcioniraju gotovo svi takvi spomenički kompleksi u Europi. Zaključak: Ovo razmišljanje može biti samo predprijedlog za raspravu i ne smije se shvatiti kao i bilo kakvo nametanje zaključaka. 22 ZMAJSKE VIJESTI . 2. može se organizirati i općenacionalno prikupljanje sredstava za obnovu. kako bi odgovarajući stručnjaci mogli izraditi potrebne projekte. sigurno će se naći i investitori. Komercijalna funkcija – vrlo je važna i komercijalna potpora oživljavanja staroga grada u Ozlju. koja se ubrzo može osposobiti za održavanje svete mise u raznim prigodama. osnovne teze iz prijedloga Velikoga meštra su prihvaćene – dakako uz veći broj dodataka i detaljizacije. restauratorske radionice i muzejskih depoa trebalo bi (možda) osigurati prostor Trške kule odnosno zapadnog dijela južnog krila. draga braćo i sestre. uz suradnju s Gradom Ozljom i drugima. Nakon doista temeljitog promišljanja i rasprave. pozivam na razumnu i strpljivu raspravu. jer taj spomenički kompleks to i zaslužuje. U suterenu Trške kule nalazio bi se i omanji klub naše Družbe. 3. profesionalnoj nadležnoj ustanovi treba dati izraditi studiju opravdanosti obnove i korištenja. ali i raspravu s hrvatskim srcem. U prizemlje istočnog krila trebalo bi vratiti reprezentativni restoran. U susjedstvu je i gotička kapela Sv.Broj 1/2007. koje već sada nemaju slobodnih termina. Kada se usuglasimo što želimo s Ozljem. Za buduće apartmane možda bi najpovoljnije bile prostorije u istočnom dijelu južnoga krila. najveća hrvatska poduzeća i slično (zašto bi se sva primanja obavljala u zagrebačkim Dvercima. Za izradu novoga prijedloga i daljnje vođenje obnove zaduženo je Povjerenstvo za obnovu grada Ozlja. Uz to. koje osobito mora voditi računa o slijedećim zadaćama: 1. mi moramo učiniti prvi korak. istraživanje i izvedbu sve potrebne infrastrukture za normalno moderno funkcioniranje kompleksa. Uz njega valja osigurati odgovarajući prostor za desetak apartmana reprezentativnog uređenja. koji je već sada primjereno adaptiran. Postoji prijedlog da se dvije ulazne kule uporabe kao uredi za prodaju ulaznica i suvenira (manja kula) i kao ured gradskog kaštelana. Za ove funkcije. Naša Družba mora razraditi i prihvatiti osnove projektnog zadatka. kako bi se utvrdili prioriteti obnove. Uporedno s pripremama za obnovu i novu namjenu valja oživjeti stari grad u Ozlju. bi se mogla urediti viteška dvorana za priredbe i slične namjene. dvorane u istočnom i dijelu južnog krila (na katovima) trebalo bi urediti kao najreprezentativnije prostorije za primanja. Za potrebe uprave spomeničkog kompleksa. Antuna. osobito sijelovima i domjencima zmajske braće.

Naći valjana i ambicioznoga strateškoga grada. Taj je zahvat od 2. i u 2007. Time je omogućena normalna komunikacija u Dosad su izvedeni vrlo važni i korisni radovi. koji su počeli od propadanja. koje vode od prizemlja do drugoga i kontinuirano traju. dijela južnog i istočnog krila. Bilo je to neophodno partnera za uređenje komercijalnog dijela kompleksa. godine stalnom kontrolom Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Postavljene su i popravljene kamene stube na Radovi na obnovi koji su započeli ljeti 2006. učiniti. To su radovi koji je konačno u funkciju doveo kamene isklesane koji se moraju izvršiti da bi se spomenički kompleks stube koje su ugradnju čekale već dvadesetak godina. državnu razinu – kao kulturni projekt Hrvatske. Str. dobivanje potpore Europske unije. U cijelosti su obnovljeni (u cijeloj dužini) svi vitalnog značenja za trajnije očuvanje zdanja kameni otvoreni obrambeni bedemi. Također su i statički drvene konstrukcije krovišta. Treba računati i na ugovorilo je još Otvoreno sveučilište). To je obiman posao. Radi 1. one su prema propisima i spojni trakt na dvije ulazne obrambene kule. a ove tvrtke imaju i potrebnu licencu za izvođenje radova na spomenicima kulture. Time zaštićene daskama. sjevernom krilu koje će se u cijelosti obnavljati. su ova dva važna objekta spašena od sve bržeg 5. očuvao za temeljitu rekonstrukciju i trajnije buduće namjene. To je bio veliki zahvat. a svi radovi izvode se pod Radovi na obnovi veće obrambene ulazne kule u Ozlju krajem 2006. Također je izabran i nadzorni organ. širokom stubištu. koji će sada otpočeli početni radovi na najvećem dosadašnjem omogućiti i unutrašnje uređenje tih kula. spašavanje i održavanje kompleksa. a zatvorena je i oveća «kaverna» nastala i drugi materijal.Broj 1/2007. Započele su pripreme. 23 urušavanjem kamena u unutrašnjosti otvorene okrugle 6. Prema dosad izvedenim radovima pokazalo se da je izbor dobar.5 milijuna kuna. Ti bedemi trajnije su izrađeni potrebni projekti za popravak i dogradnju stručno zaštićeni od propadanja. Tijekom 2006. Što je dosad učinjeno i koji su radovi u tijeku? Za izvođenje radova raspisani su potrebni natječaji.ZMAJSKE VIJESTI . odnose se poglavito na kata u sjevernom krilu grada. Konačno su izvedeni od ranije zaostali radovi Pokrenuti nacionalnu akciju prikupljanja sredstava na sanaciji dvorišnog dijela krovišta istočnoga krila za obnovu. te osiguranje zahvatu: sanaciji krovišta i izmjeni pokrova većeg uvjeta za nove namjene. a najpovoljniji izvođači su izabrani kroz dvije građevinske tvrtke: HUTA I ABGRADNJA. dobavljen je crijep sanirani. Završena je statička procjena i naglo propadati (kruniti se). Obnovljena su i sanirana kompletna krovišta očuvanja kamenih stuba. s potrebnom limarijom. jer je taj dio krovišta posve dotrajao i prijetilo Muzej Zrinskih i Frankopana u Ozlju mora biti je urušavanje (taj dio radova s tvrtkom Flanjak nacionalni državni muzej. 3. godini u radove na obnovi uložit će se najmanje oko 2. Obnovu Ozlja valja dići na nacionalnu kule pokraj Trške kule na južnom krilu kompleksa. S obzirom na nove prioritete . s kojim je uspostavljena vrlo korisna i prisna suradnja. postavljena skela i propadanja. 4. od čega je Ministarstvo kulture osiguralo oko 80 posto.

ali njihova će realizacija zavisiti od raspoloživih materijalnih sredstava. Uređenje «zmajskog kluba» u cijelosti je financirala sama Družba. 7. Za oživljavanje posjeta Ozlju i funkcioniranje Družbe u prostorima grada. koji je dobio i odgovarajući namještaj. od posebne je važnosti potpuno završena kvalitetna adaptacija dvije atraktivne i prostrane prostorije u suterenu Trške kule na južnom krilu.snimljeno u veljači 2007. kao i o izradi projekta i istraživanja za dovođenje kvalitetne infrastrukture do grada.Broj 1/2007. godine «zmajski klub». osobito za vodstvo Družbe i druge suradnike. 24 ZMAJSKE VIJESTI . stoljeća nabavio prazmaj Antun Bauer (ona je sada restaurirana). dinamika i namjena ulaganja morat će se uskladiti s Ministarstvom kulture. U dosadašnjim poslovima angažirali su . Mise. a dobrim dijelom su očišćene i strmine prema Kupi i opkopima. Taj dio poslova u cijelosti je financirala Družba. Kolokvijalno taj smo prostor nazvali Obnovljene ulazne kule Staroga grada u Ozlju . Realizacija nabrojenih poslova traži mnogo napora i vremana. koju je za Ozalj još tridesetih godina 20. Sve pripreme i početak radova provode se na prijedlog i pod kontrolom Konzervatorskog odjela. biti završeni do sredine ljeta 2007. Tu je svoje mjesto našla i poznata ranije vrlo oštećena garnitura fotelja i stolova s kineske izložbe na Zagrebačkom velesajmu. godine. čiji obujam zavisi i od osiguranih sredstava. 6. Kontinuirano se radi na čišćenju i uređenju užeg i šireg okoliša grada. Dakako da za 2007. godinu postoje znatni planovi obnove. Očekuje se da će ovi obimni radovi. S obnovljenim kulama Stari grad Ozalj dobio je novu vizuru koje su postavila nova istraživanja stanja krovišta. Tu se prvenstveno radi o adaptaciji gotičke kapelice. te o izradi studije opravdanosti i kompletnog projektnog snimanja sadašnjeg stanja kompleksa.Str. kako bismo u gradu mogli održavati Sv.

zatim Aleksanda Bašića. Zmaj Dubravski. ovdje ćemo nabrojati značajnija događanja u zmajskoj kuli od početka prosinca 2006. godine. Vrijedi spomeniti da su ta sijela vrlo sadržajna i odlično posjećena. Time se postiže bolja informiranost. Zmaja od Starobrodskog. Ernesta Gnjidića. zbog spriječenosti S jednog bratskog sata Velikog meštra prve srijede u mjesecu u Zmajskoj kuli . Ovdje ćemo nabrojiti samo najvažnija događanja (odnosno one aktivnosti za koje smo prikupili potrebne podatke). te dakako sa članovima Meštarskog zbora i drugim dužnosnicima Družbe. Vrlo mnogo se angažirao i Veliki meštar Družbe i Mladen Ježić. i druge braće. Uz Meštarski zbor za to je osobito zaslužan tim aktivnih članova Družbe.Broj 1/2007. Stjepana Lipšinića. bratski sat Velikoga meštra. Zmaja Brlog-gradskog. do početka travnja 2007. Zmaj Brački II. Zmaja Dubravarskog. valja reći da pojedine kulturne sekcije još ne djeluju dovoljno aktivno. Tih aktivnosti i događanja bilo je doista mnogi. Svake prve srijede uveden je tzv. Usprkos te neaktivnosti dijela članstva Matice. 25 se i istakli mnogo članovi i suradnici. Zvonimira Gergeba. a potom se povede sadržajna rasprava. OŽIVJELA VITEŠKA DVORANA Osobito raduje što su naši tradicionalni domjenci srijedom u viteškoj dvorani nad Kamenitim vratima u Zagrebu postali sadržajniji i posjećeniji. a neke se praktički kroz prošlu godinu nisu niti sastale. Zmaj od Svete Gere i Josip degľ Ivellio. konzervator Vinko Štrkalj. Znatan dio svojih djelatnosti Matica je provela u suradnji sa zmajskim stolovima. iako.ZMAJSKE VIJESTI . Zmaja od Svete Gere. te vanjski suradnici – posebice konzervatorica Branka Križanić. dobro povezana kulturna društvena udruga. ali i povezanost Družbe (prve srijede u travnju.. ali bi valjalo istaći izuzetan prinos kaštelana Nenada Stuparića. gradonačelnica Ozlja Biserka Vranić i brojni drugi. U tom smjeru djeluje i Matica Družbe u Zagrebu. ZMAJSKA MATICA ZAGREB NASTAVLJAJU SE RAZNOVRSNE DJELATNOSTI Družba Braća Hrvatskog Zmaja djeluje kao jedinstvena. istini za volju. ostvaren je doista raznovrstan raspon događanja. susreta i prezentacija do domjenaka i podizanja spomen-ploča. kao i veći broj predavača. od predavanja. Radi ilustracije tih aktivnosti. Zdenke Stupić. Zmajice Ozaljske. Zmaja Karlovačkog od Šanca. Prisutnoj braći daje se informacija o trenutnim djelatnostima i zadaćama Družbe. Nadamo se i vjerujemo da će slijedeće zmajske godine biti volje. Str. a posebice kaštelan Nenad Stuparić.

ožujka je maestro Izak Špralja održao zanimljivu prezentaciju «Naša baština S jednog predavanja u Zmajskoj kuli – glagoljaško pjevanje». Dne 24. veljače predavanje Ivana Vodopije. Zmaj Karlovački od Šanca. Pred Božić. prosinca je Nedjeljko Mihanović. veljače održao je predavanje «Babonići i Ozalj». veljače priređena je vrlo zanimljiva tribina «Hrvatska povijest kroz strip». Marka. M. a tekstove je čitao pročelnik Umjetničke sekcije. protonator. Krmpotić. Dne 21. Roka Voloskog. Zmaja od Sv. nakon koncerta u crkvi Sv. Evo i ostalih događanja: Antun Abramović. a predavač Rudi Aljinović – uz sudjelovanje nekoliko najvećih živućih autora stripova u Hrvatskoj.Broj 1/2007. veljače. Antun Abramović. temu «Hrvatska između srednje Europe i zapadnoga na kojoj je predstavljen lik i djelo skladatelja Ljube Balkana».Str. riječ održao je meštar Gospodarskog zbora Zvonimir u zmajskoj kuli je priređen božićni domjenak. koje je održano 17. jučer-danas-sutra». Moderator je bio Nenad Stuparić. Zmaja Vološčanskoga. Zmaj Poljički III. Deželić. je djelo Rudolga Strohala. uz sadržajnu raspravu je vodio i osmislio tribinu maestro Josip degľ Ivellio. bio je skladatelj Ljubo Kuntarić. Cvitanović i V. I. Alojz Jembrih. Izvrsno je bila Predavanje Ivana Biondića.. a još su sudjelovali i Đ. Bojkić. Zmaja od Tanaisa. Velikog meštra. a u povodu 130. a moderator . predavanje pod naslovom «Vuk Frankopan Tržački gospodar Ozlja». siječnja. Gerber.. Već 13. obljetnice rođenja pjesnika. V.. prosinca održano je predstavljanje knjige pripovijedaka Mirka Ivanjeka «Čuvari blaga». Dne 14. kao i knjiga o tom Nakon bratskog sata Velikog meštra 7. na organizirana i primljena glazbena tribina 31. Zmaj Dubravarski). siječnja 2007. siječnja 2007. Dne 12. Zmaj od Sv. 20. nakon izlaganja. Uvodnu prosinca 2006. Zmaj od Velike Vranovine. održao je 6. O knjizi je govorio Ante Gost tribine 31. Uvodno je govorio u programu zbora prirodoslovlja održano je 14. Zmaj od Svete Gere. na temu «Influenca. Zmaj od Roka Voloskog Krmpota. predstavljano Zmaj Brački II. Kruhek. nastavio je sa svojom trilogijom o ozaljskim plemićkim obiteljima – dne 28. prosinca 2006. bilo Kuntarića. Pecoja. siječnja 2007. Zmaj od Velike Vranovine. bratski sat održao je Ernest Gnjidić. govorio na temu «Nazorova lirika u svjetlu transcendencije». 26 ZMAJSKE VIJESTI . Razgovor je posebno dobro posjećeno. svestranom stručnjaku i piscu.

Dne 11. Nedjeljko Mihanović o 130. travnja.. ožujka je Antun Abramović održao Mora se konstatirati da prosinac nije pogodan mjesec predavanje «Šubići Bribirski – Zrinski u Ozlju». u 18 sati. 28. travnja priređena je glazbena tribina «Hrvatski skladatelji 20. ožujka 2007. Zmaj Šibenski III. Predavač je prikazao jedan dosta nepoznat segment Nazorova pjesništva u kojemu on stremi. Zmaj Brački II. Zmaj Brački II. u Viteškoj dvorani DBHZ održao je predavanje naš ugledni član. te su vjerojatno jedino koncerti nastavljaju se i tijekom travnja. Velike svečanosti pripremaju se u povodu 30. obljetnici rođenja velikog hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora. Predavač je bio maestro Josip degľ Ivellio. kao i o Nazorovim degľ Ivellio.ZMAJSKE VIJESTI . Iz povijesti razvoja posljednjim danima o kojima je predavač govorio i iz zagrebačkog zdravstva. a za svaki mjesec i slične glazbene priredbe bolje prihvaćene.Broj 1/2007. Str. za predavanja ili slične događaje jer se već osjeća Ciklus predavanja i događanja u zmajskoj kuli predbožićni ugođaj. Zmaj Poljički III. Vrbovcu i. dr. obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana – obilježavanja će se organizirati u zagrabačkoj Prvostolnici. ožujka je Vladimir nekih svojih posrednih iskustava. a 18. Zmaj Ivanski. u Bečkom Novom Mjestu. Pročelnik Umjetničke sekcije Josip degľ Ivellio. Konačno. Nakom službenog dijela. Izabrane dijelove Dugački. istražuje i traga za Onostranim. 12. 27 PREDAVANJE dr. stoljeća pod velom tišine svih jugoslavenskih režima». O nekim događanjima u Zmajskoj kuli evo i nešto detaljnijih informacija: S koncerta u čast Ljube Kuntarića u Zagrebu . 21. Naslov predavanje bio je «NAZOROVA LIRIKA U SVJETLU TRANSCEDENCIJE». održao predavanje «Nestajanje civilizacije u kojoj živimo». prosinca 2006. NEDJELJKA MIHANOVIĆA U srijedu. (14. u Ozlju (te drugdje).) prisutni su postavili nekoliko privatnijih pitanja o Nazoru i njegovu odnosu je bio pročelnik Umjetničke sekcije maestro Josip prema vjeri i vjerskom životu. održao predavanje «Povijest Nazorove lirike pročitao je tijekom predavanja bolnice Milosrdne braće – Zakladne bolnice». travnja je Marko Tarle. za Maestro Izak Špralja govorio je o kulturi glagoljaškog pjevanja Božanskim. dakako. Čakovcu. tako da zmajska braća i sestre primaju poštom mjesečni i broj zmajske braće nije bio baš prevelik – što je raspored (što se pokazalo vrlo efikasnim).

Na mnogima od njih naši su predstavnici i držali govore i pozdrave ili sudjelovali na drugi način. Ovdje ne možemo niti sve pobrojati i spomenuti. Roka Voloskoga. U prvom dijelu programa promovirana je «Zmajska pjesmarica» maestra Josipa degľ Ivellia. skladatelj. 14. Neke od ovih događanja izvan Zmajske kule ovdje ćemo ipak malo opširnije opisati. radu. godine. Nastojali smo ih poredati kronološkim redoslijedom. u redovitom mjesečnom programu Umjetničke sekcije DBHZ održano je u Kuli nad Kamenitim vratima predavanje «NAŠA BAŠTINA . . Josip degľ Ivellio. u kojoj je istaknuo kako o nekim članovima Družbe premalo znamo. počasni član DBHZ. prava šteta s obzirom na zanimljivo i nesvakidašnje predavanje o Nazoru. Špralja i mo. Zmaj Bjelovarski VI. glazbi itd. Sam gost bio je zahvalan sugovornik. godine održan je susret zborova pod nazivom «Zborovi pjevaju domovini». Moderator je bio Pročelnik Umjetničke sekcije mo. klauzurnim sestrama karmelićankama u Karmelu Brezovici kod Zagreba. koja su se zbivala izvan našega sjedišta nad Kamenitim vratima – bilo u Zagrebu ili u drugim mjestima Hrvatske. Izak Špralja je s nazočnima podijelio ne samo teoretsko znanje o glagoljašima i glagoljaškom pjevanju već i svoja osobna. muzikolog.Broj 1/2007. Degľ Ivellio ponovili su to isto predavanje u sklopu duhovne korizmene obnove. publika je poslušala i 6 glazbenih priloga iz Kuntarićeva skladateljskog opusa od popularnih melodija do ozbiljnih. PREDSTAVLJANJE KNJIGE «ZMAJSKA PJESMARICA» I KONCERT «ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI» U PETRINJI U velikoj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji u subotu 24. video i govorni mediji. pa sve do 2007. Zmaj Brački II. te tako predstavili na najbolji mogući način našeg velikog skladatelja Ljubu Kuntarića. trećoredac. što je bio još jedan od dokaza uspješnosti i zanimljivosti tribine u kojoj su se na dinamičan i organiziran način mijenjali audio. koji je pripremio i video prezentaciju fotografija iz Kuntarićeva života u rasponu od najstarije fotografije iz 1927. a ovo je način da se s njima bolje i bliže upoznamo. Takvih sudjelovanja bilo je tijekom prošle zmajske godine barem pedesetak. kao i u svojim razmišljanjima o životu. Izaka Špralje pripremio i pedesetak fotografija te glazbenu slušaonicu. fra Izak Špralja umirovljeni Pročelnik Instituta za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. koncertantnih i duhovnih skladbi. lipnja 2006. Kada je tribina bila završena nakon sat i 20 minuta. U prepunoj viteškoj dvorani održana je prva tribina ciklusa «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU». Uvodnu riječ održao je Pročelnik mo. a koje su organizirale druge udruge i ustanove.Str. OSTALA DOGAĐANJA U MATICI Mnoštvo događanja inicirala su i organizirala braća iz zmajske Matice.2007.01. «Zmajska pjesmarica» je povijesno glazbena studija o životu i radu Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» sa 46 zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove. glagoljaš.GLAGOLJAŠKO PJEVANJE». Tijekom razgovora s Kuntarićem koji je bio u formi ležernog radio intervjua. mo. Pogotovo je velik broj događanja na kojima su sudjelovala zmajska braća i sestre u raznim mjestima Hrvatske i na mnogim priredbama i događanjima. koje su promotori bili areopagita Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» Đuro Deželić. koji je uz predavanje dr. glazbeni pisac. neumoran i zanimljiv u svojim pričanjima. dr. 28 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaja Bračkog II. praktična svjedočanstva o toj našoj povijesnoj i narodnoj tradiciji. «NAŠA BAŠTINA – GLAGOLJAŠKO PJEVANJE» U srijedu. Zmaj Klokočki V. gost je bio skladatelj Ljubo Kuntarić. Dan nakon predavanja u našoj Kuli. Predavač je bio mo. franjevac. Moderator i voditelj kroz tribinu bio je Zmaj Brački II. svećenik-redovnik. Josip degľ Ivellio. mnogi su konstatirali da je vrijeme «proletilo». i Zlatko Stahuljak. Zmaj od Sv. dirigent. PRVA TRIBINA CIKLUSA «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» 31. ožujka 2007.

Susret je započeo u 12 sati 9. Nastupio je Mješoviti zbor crkve Sv. tijekom SVEČANOSTI GLAZBE koja je u Zagrebu animirala više stotina izvođača raznih glazbenih žanrova. 29 SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIĆA. publika je uživala ponajprije u melodioznim i svima razumljivim melodijama na duhovne tekstove raznih autora našeg proslavljenog skladatelja Ljube Kuntarića. Josip degľ Ivellia HPD «SLAVUJ» PETRINJA – MUŠKI VOKALNI ANSAMBL «PETRINJSKI SLAVUJI» dirigent: mo. pod ravnanjem mo. Zmaja od sv. te Zmajski stol u Karlovcu po prvi put su organizirali susret svekoliko braće i sestara u Starom gradu Ozlju. Josip degľ Ivellia Koncert je završen zajedničkim pjevanjem svih zborova sudionika kojima su dirigirali Nikola Bašić i Josip degľ Ivellio uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice. RUJANSKI SUSRET BRAĆE I SESTARA U OZLJU Meštarski zbor i drugi dužnosnici Družbe. Str. Odazvalo se oko 80 braće i članova njihovih obitelji. maestro Kuntarić je zahvalio dirigentu i zboru na trudu u obilježavanju te velike njegove godišnjice te im uručio kao zahvalu skladbu KRIST ŽIVOT SVIJETA. a susretu su pribavili i gradonačelnici Zagreba i Ozlja – Biserka Vranić i Milan Bandić. a na tekst fra Franje Jesenovića. rujna 2006. lipnja 2006. Josip degľ Ivellia HPD «SLAVUJ» PETRINJA MJEŠOVITI ZBOR dirigent: mo. glavni koncert duhovne glazbe bio je u crkvi sestara milosrdnica Sv. i trajao sve do večeri. To je bila autorska večer dvojice zmajeva. Susret zborova i promocija pjesmarice održani su pod pokroviteljstvom Grada Petrinje u sklopu programa «Ljeta u Petrinji». U zaista prepunoj crkvi. Degľ Ivellia. orguljansku pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline.ZMAJSKE VIJESTI . Na kraju koncerta. a pod motom «Stari Ozalj nad kupom je opet u vlasnosti Družbe – vratimo se i mi u njegovo povijesno krilo!». koju je upravo posvetio tom zboru i njihovu dirigentu. Zmaja Bračkog II. Ljube Kuntarića. . Za nazočne je priređen ugodan domjenak na istočnoj terasi staroga grada. a u organizaciji POU Hrvatski dom Petrinja i HPD «Slavulj» Petrinja. povodom njegova 80. Pavla iz Zagreba. Susret je nazvan «Subota u Zrinsko-frankopanskom Ozlju». rođendana i Josipa degľ Ivellia. U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb. s divnim pogledom na Kupu.Broj 1/2007. 21. Roka Voloskoga. Vinka Paulskog u Frankopanskoj ulici. ZAGREB. Priređen je i odgovarajući S koncerta i predstavljanja "Zmajske pjesmarice" u Petrinji U drugom dijelu održan je koncert domoljubnih i zmajskih skladbi koje su izvodili sljedeći zborovi: HRVATSKO OBRTNIČKO KUD «SLOBODA» ZAGREB dirigent: Sebastian Jurić HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO «DANICA» SISAK dirigent: Nikola Bašić ŽENSKI PJEVAČKI ZBOR «HRVATICA» DRUŠTVA «HRVATSKIH ŽENA» GRAD ZAGREB dirigent: Ronald Braus MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR «EMIL COSSETTO» ZAGREB dirigent: mo.

Lovro Ivin..Broj 1/2007. Sve u svemu bio je to nezaboravan doživljaj za sve nazočne. prosinca 2006. izvodili su zborovi HOKUD «Sloboda». radi daljnjeg oživljavanja grada Ozlja. Domoljubne skladbe promocije održane u Zagrebu 31. otkrili su dvije spomen ploče na stubištu južnog krila grada. Petrinji 24. Ženski . Tim povodom je «Samoborski glasnik» HPD «Slavulj» . a tijekom ljeta opet će se održati i zajednički domjenak cijele Družbe. Zmaj od Oliba i Veliki meštar Dragutin Feletar. a svirala je i domaća glazba. članova «Jeke». rujna. 30 ZMAJSKE VIJESTI . domu održan je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju Zajedničkim pjevanjem svih zborova sudionika domovini. rujna i Karlovcu 30.) zapisao i slijedeće: slavuji» iz Petrinje te zbor domaćina HPD «Jeka» Samobor pod dirigentskim vodstvom Hede Ujedinili domoljubne osjećaje Gospodentić. autora Josipa degľ Ivellia. Dubrovniku 22. Razgovaralo se o svemu pomalo. U drugom dijelu programa koji je održan u Ugodno druženje nastavljeno je i tijekom Hrvatskom domu Samobor skladbe iz «Zmajske domjenka za sve sudionika u odličnoj organizaciji pjesmarice». izvodili su Hrvatsko obrtničko KUD Sloboda. Ugodno druženje u Starog gradu Ozlju zbirka zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove. ožujka. Tijekom 2007. koje govore o darovnici starog grada od plemićke obitelji Thurn und Taxis. Vjerujemo da će odaziv braće i sestara biti masovan. a osobito o budućoj namjeni grada Ozlja. Družba će po utvrđenim terminima organizirati susrete po dva zmajska stola subotom. Zmaja Bračkog II. program. PROMOCIJA «ZMAJSKE PJESMARICE» U SAMOBORU Domjenak članova Družbe u Ozlju 9. rujna 2006. ŽPZ «Hrvatice» i MPZ «Emil Cossetto» iz Zagreba. lipnja.2006. uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice i solista Mladena Prvog dana prosinca u prepunom Hrvatskom Kahlinu. godine održan je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju domovini.Str.mješoviti zbog i MVA «Petrinjski (8. Organizator HPD Jeka ugostio je pet završen je i ovaj susret kojem su prethodili koncerti i zborova iz Zagreba i Petrinje. u petak 1. Pod pokroviteljstvom Grada Samobora i organizaciji Hrvatskog pjevačkog društva «Jeka» Samobor.12. Ronalda Brausa i Josipa degľ Ivellia. U prvom dijelu programa predstavljena je «Zmajska pjesmarica». Zmaj Velikootočki.

Kako je bilo i dogovoreno na 1. U knjizi se uz stare pjesme nalazi 11 novih skladbi sedmero skladatelja. Franji Prstecu. kao i brojnih uglednika i Sa svečanog koncerta u Samoboru 1. Ksaverski. prosinca 2006. studenog Lovro Ivin. ostale publike održan je koncert. Na kraju su se stopili u jedan veliki zbor koncerta svi zborovi izveli su U boj. Franjom Prstecom osigurao prostor crkve sv.2006. no zbog njezine prezauzetosti. Ksaverskog dr. Zajca. Vladimir Rukavina. Svi dosadašnji koncerti održavani su u crkvi sv. Na početku uvodnu riječ održao je Zmaj Sv. KONCERT «U SUSRET BOŽIĆU» U CRKVI. Dirigirao je mo. Zmaj Brački II. Str. redovitog degľ Ivellia. Zvaj Velikootočki. Katarine. Za uručio zahvalni poklon u ime Družbe. Na kraju koncerta člana Družbe «Braće Hrvatskoga Zmaja». pjevački zbor Emil Cosseto iz Zagreba te petrinjski Dragutin Feletar. Pavla s kora uz orguljsku zbor Hrvatskog pjevačkog društva Slavulj. se zahvalio msgr. kada koncerta nije bilo. Pjevali pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline. organiziran je i održan koncert «U SUSRET BOŽIĆU 2007.. U prepunoj crkvi naše zmajske braće i sestara. Zmaj Brački II. uglavnom djela hrvatskih autora duhovne glazbe.Broj 1/2007. dr. SV. Vladimira Rukavine. je u dogovoru sa župnikom msgr. sjednici Umjetničke sekcije 10. Prije početka koncerta predstavljena je nova adventske i božićne pjesme. Marka. Autor je naglasio kako je cilj knjige «ujediniti domoljubne osjećaje». 31 odlučio uvidjevši kroničan nedostatak «zmajske» i domoljubne zborske literature. i izveli zajedno dvije skladbe. primjerak tu povjesno-muzikološku studiju degľ Ivellio se je . orgulja. MARKA 20. Cossetta i drugih. dr. Na kraju Cossetto». u boj Ivana pl. župniku župe sv. tj. Koncert su izvela dva zbora i to Muški vokalni ansambl Petrinjski slavulji i Mješoviti Mješoviti zbor crkve Sv. Na programu su bila Zajca. a uz pomoć Zmaja Sv. te ispred oltara Mješoviti pjevački zbor «Emil degľ Ivellia. Marka na gostoprimstvu. Josip knjiga Jekinog dirigenta Josipa degľ Ivellia.12. Umjetničke sekcije Družbe. Lisinskog. a sve nazočne pjevački zbor Hrvatica Društva žena i Mješoviti je pozdravio i Veliki meštar. bila je prekinuta godine 2005. Vilhara Kalskog. Zmaj od Oliba i Veliki meštar otkrivaju u gradu Ozlju dvije spomen ploče 2006. Pročelnika Zmaj Brački II. «Zmajska pjesmarica». a i pomanjkanja kvalitetnog instrumenta.ZMAJSKE VIJESTI .» Tradicija održavanja tih koncerata od same obnove Družbe. te mu u izdanju Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». a dvije od njih skladao je upravo degľ Ivellia. su pjesme Klobučara.

Bilo je to zaista slavlje bratstva i prijateljstva. njegov opus duhovne glazbe. . a dirigirao je maestro Josip degľ Ivellia. zborove sa svjetovnom tematikom. Među njima treba istaknuti antologijsku skladbu O daj mi snage. Pavla u Zagrebu . glazbu studirao kod Rudolfa Matza i Albe Vidakovića. degľ Ivellio: SVETOM PAVLU KONCERT Ljubo Kuntarić: (tekst: Zorka Miletić): MIR I LJUBAV NEK POBIJEDI Ljubo Kuntarić: MOLITVA STARCA. skladatelj.Str. Pavla. kao i komičnu operu «Tata. Ksaverski je organizirao i živu svirku pjevača Božidara Matia tako da se na kraju čak i zaplesalo. Nastupao je Mješoviti zbor crkve Sv. ili s utjecajima folklora. ŽIVOT SVIJETA – Autori teksta i glazbe posvećuju Mješovitom zboru crkve sv. kao i glazbe za klape. PAVLA U ZAGREBU U srijedu. Nadamo se da će ova druženja u župnoj crkvi Sv. Roka Voloskoga) i počasni građanin grada Požege. Skladao je više opereta i mjuzikla. također spadaju u sam vrh naše glazbene kulture.. Bože moj. udajem se za crnca». Ćirila i Metoda. Opus duhovnih skladbi broji preko 500 skladbi i preko 30 misa. u Čakovcu. vojni ordinarij. JOSIPU Ljubo Kuntarić (tekst: Ivan Kokot): GOSPI TRSATA Ljubo Kuntarić (tekst: Vlasta Juretić): HVALA TI BOŽE! Ljubo Kuntarić (tekst: fra Franjo Jesenović): KRIST. Od zabavnih melodija neke su postale prave vječne melodije i danas često izvođene na radio stanicama poput: Ti ne slutiš. Družba je organizirala svečani koncert duhovne glazbe u prepunoj zagrebačkoj crkvi Sv. siječnja 2007. Ta tvoja ruka mala. Diplomirani inženjer hidrogradnje. Kao skladatelj najviše se afirmirao na području vedrog muzičkog kazališta i zabavnih melodija. Marka postati tradicionalna.Broj 1/2007.1925. Ljubo Kuntarić (tekst: Vlasta Juretić): NEBESKA ZVIJEZDO KRALJICE 11. Tom priređenom gozbom i zabavom Družba se zaista na najbolji način zahvalila izvođačima na priređenom koncertu. Ljubo Kuntarić je počasni član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj od sv. kao i okupljena zmajska braća i sestre pozvani su na božićni domjenak u Kulu. knjige «Zmajska pjesmarica». Predsjednik Republike ga je odlikovao redom Danice s likom Marka Marulića. Franjo Serafin Vilhar: VELIČAJ LJUBO (LJUBOSLAV) KUNTARIĆ. a sveti otac Ivan Pavao II. 32 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Brački II. pslam 70. 24. Ljubo Kuntarić (tekst: Ljubo Kuntarić): O DAJ MI SNAGE Josip degľ Ivellio: AVE VERUM – praizvedba Josip degľ Ivellio (tekst: fra Serafin Mičić): JAGANJČE BOŽJI – praizvedba Josip degľ Ivellio (tekst: Josip degľ Ivellio): SV. Autobus Calypso i druge. KONCERT DUHOVNE GLAZBE U CRKVI SV. Jedan je od osnivača Hrvatskog društva skladatelja. ne samo o Božiću već i o Jurjevu. Pavla. Program koncerta bio je sastavljen na slijedeći način: SVETA MISA: ULAZ: Krsto Odak: HVALI DUŠE MOJA MISA: o. te nadasve popularnu rockoperu «Karolina Riječka». Nakon koncerta svi izvođači.6. rođen 20. Liturgijsko slavlje predvodio je počasni član Družbe.praizvedba 10. odlikovao ga je visokim papinskim ordenom «Pro Ecclesia et Pontifice».. No. biskup Juraj Jezerinac. Ivo Peran: HRVATSKA MISA «SVIM NA ZEMLJI MIR VESELJE» PSALAM: Antun Čelar: POĐITE PO SVEM SVIJETU ALELIJA: gk/Šime Marović:ALELUJA DAROVNA: Ljubo Kuntarić (tekst: Anton Šuljić): NA NAŠIM POLJIMA ZAVRŠNA DOKSOLOGIJA: Josip degľ Ivellio: AMEN PRIČEST: a) Šime Marović: O SVETA GOZBO b) Vinko Žganec: MOJ ISUSE c) Frano Lederer/J. Zmaj Sv. Počasni je član (konfratar) franjevačke provincije Sv.

Katarina Penić. PAVLA . godine zbor je nastupio kao glavni zbor uz Simfonijski orkestar HRT na tradicionalnom koncertu «Božić u Ciboni». g. Petrinji. pripravnik za Družbu. prosinca. Ante Kusić.07. Mješoviti zbor crkve svetog Pavla Zagreb (od 2003. Djevojački zbor «SCHOLA CANTORUM» Zagreb (1994. 33 MJEŠOVITI ZBOR CRKVE SV. Za Božić iste godine nabavljen je električni harmonij na kojem je nedjeljom svirao Krizogon – Zlatko Ivanović te je tako i počeo okupljati prve članove za mješoviti zbor. HUMKAD-a. siječnja 2007.). Renata Ivoš-Kraina akademski obrazovana glazbenica. gdje je održao koncerte i liturgije u bazilici svetog Pavla. ljekarnik iz Petrinje. Josip degľ Ivellio. Opatiji. obredima i svečanostima. piše ili uređuje glazbene rubrike za nekoliko web – portala. Željko Crnković. Ivanka Lukšić. Željka Juraka nije 14. Redovito priređuje godišnje koncerte u matičnoj crkvi za Svetu Ceciliju.g.-2003. godine. Pavla u Zagrebu – Retkovcu 5. U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb nastupili su u lipnju 2004. redoviti član Hrvatskog plemićkog zbora i redoviti je član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj Brački II. 28. Njegovim dolaskom zbor odmah počinje s koncertantnom aktivnošću u matičnoj crkvi. siječnja. tj.pjesmarice. (Dubrovnik). Ljubom Kuntarićem koja je bila u zmajskoj Kuli nad kamenitim vratima u srijedu 31. listopada 2005. Od 15. Antonija Ivković sve dok ga na poziv msgr. godišnjice svoga djelovanja u Rimu. Oratorijski zbor HOSANNA Zagreb (1992. redovito pjeva na župnoj nedjeljnoj misi u 11 sati. Niz godina pjevanjem prate liturgiju na Svi Svete. Zbor je bio na jubilarnom hodočašću i koncertnoj turneji povodom 40. kulturni djelatnik i Predsjednik HPD «Slavulj» predložio je Pročelniku Umjetničke sekcije ponavljanje iste u Petrinji. Dugogodišnji je dirigent više uglednih zborova. HPD «SLAVULJ» Petrinja (od 1995. snimio 10 CD izdanja skladbi hrvatskih skladatelja ukupnog trajanja 715 minuta. znao je doći kao gost dirigent dr. Dok je Dragutin Zenka vodio zbor. Mirjam Dedić i s. r. Tribine ciklusa «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» s gostom.u crkvi Sv. hrvatskoj crkvi Svetoga Jeronima. u 19 sati u Maloj dvorani Hrvatskoga doma u Petrinji.) Zbor na njoj redovito sudjeluje. rujna 1965. ali i drugdje u Zagrebu. Brezovici. te Konzervatorij u Italiji. HPD «JEKA» Samobor (od 1997.2003. odmah je započela s pučkim pjevanjem č. Str. na SVEČANOSTI GLAZBE u crkvi Svetog Ivana na Novoj Vesi u Zagrebu. Bazijanec.). autor je i urednik 4 knjige . te na svim glavnim liturgijskim događanjima. Zbor je sudjelovao u koprodukcijskom snimanju CD-a pod nazivom «AĐELKO KLUBUČAR – DUHOVNA ZBORSKA GLAZBA» (2001). Danas zbor ima više od pedeset članova. 16.ZMAJSKE VIJESTI .s. Gornjoj Jelenskoj i Gornjoj Stubici.). koautor je nekoliko glazbenih knjiga.1969. Pored Ljube Kuntarića . te 2006. 2006.Broj 1/2007. našim počasnim članom. oko 12 sati. dopredsjednik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika HDCG. preuzeo mo.). Dragutin Zenko nastavlja taj rad i redovno održava probe s pjevačima sve do svoje smrti. Josip degľ Ivellio. To se i ostvarilo u subotu 3. g.09. te kao vrhunac. profesor na Splitskoj bogosloviji i tadašnji dirigent Katedralnog zbora u Splitu. MPZ «EMIL COSSETTO» Zagreb (od 2003. zborovođa i skladatelj. dirigent. do 22. Nakon smrti Dragutina Zenko vodile su mješoviti zbor s. bazilici svetog Križa.-2003. u crkvi Krista kralja na Mirogoju uz TV i radio prijenos. Nakon toga zbor je preuzela gđa.). g. glazbeno obrazovanje stječe u Dubrovniku. REPRIZA TRIBINE CIKLUSA «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» U PETRINJI Nakon uspješne i dobro posjećene 1. Od obnove zagrebačke Smotre crkvenih zborova (2005. ožujka 2007. te za župni blagdan Obraćenja Svetog Pavla svakog 25. redoviti je član više strukovnih udruga poput Prvog razreda Hrvatske glazbene Unije HGU.) gdje obnaša dužnost pročelnika Umjetničke sekcije.). s. Redovito sudjeluje na međureligijskom koncertu u Hrvatskom Glazbenom Zavodu u Zagrebu svakog 10.Otkako je osnovana župa Sv. Vinka Paulskog u Frankopanskoj u Zagrebu. Zbor je nastupao i u Zadru. listopada predvodio pjevanje uz papinski zbor «Capella Giulia» u bazilici svetoga Petra na glavnoj misi u 10:30 sati. jedan od posjetitelja. Nakon njezina odseljenja iz župe zbor preuzima gđa. N.

Ivica Golec. prosinca 2006. održao zanimljivo predavanje «Hrvatska između srednje Europe i zapadnoga Balkana». održao je 24. oba ansambla pod ravnanjem mo. Šufflaya 21. organiziran je 13. u 11 sati održana je Od većeg broja ostalih događanja ovdje ćemo svečanost otkrivanja spomen ploče Rudolfu Matzu. veljače 2007. veljače 2007. ožujka 2007. te za Stipu Javora. u Zagrebu. spomen . predavanje na temu «Prilozi poznavanju podrijetla roda Nastup zbora "Emil Cossetto" na svečanosti otkrivanja spomen ploče Rudolfu Matzu u Zagrebu Frankopana». Zmaja Bračkog II. te Mješoviti zbor Hrvatskog pjevačkog društva «Slavulj». prosinca 2006. pod ravnanjem mo. Tribinu su obogatili i izvođenjem Kuntarićevih skladbi u živo Muški vokalni ansambl «Petrinjski slavulji» sa solistom Ivanom Šatalićem uz glasovirsku pratnju Karla Ivančića. Josipa degľ Ivellio. 34 ZMAJSKE VIJESTI . Antun Abramović. znanstveni sekcije DBHZ mo. PREDAVANJA. ZMAJU OGNJENOME U subotu 24. Tijekom svečanosti predsjednika Franje Tuđmana. Zmaja od Hrvatske. godine. te spomen – ploču u Mečenčanima. Delegacija Družbe umjesto Velikoga meštra koji zbog bolesti nije bio položila je 10. Marka u Zagrebu braća i sestre sudjelovali su na Sv.Broj 1/2007.vijenac na grob prvog hrvatskog Gnjidić. Anđeljko Krpan. na kući u kojoj je maršala Svetozara Borojevića (kojemu je družba u živio sve do svoje smrti. 26. predavanje «Zrinski u Ozlju». a II. u publici je bio nazočan još jedan naš zmajski brat. U organizaciji Matice. lipnja 2006. Sva predavanja bila su primjerno posjećena. obljetnice rođenja Zmaju Ognjenom (ZB 1004). spomenuti tek neke. Zmaja od sv. Mečenčanima kod Dvora podigla spomen – ploču još Prigodno slovo održali su Pročelnik Umjetničke 1917. Roka Voloskoga te voditelja Tribine Josipa degľ Ivellia. profesor i Pročelnik gudačkog toga dana je i nekoliko naše braće položilo vijenac na odjela Muzičke Akademija Sveučilišta u Zagrebu. godine. a u organizaciji se osobito istakla Zdenka Stupić. SPOMEN – VIJENCI 24. na obljetnicu nazočan. u Ozlju je 9. Zmajica Ozaljska. Ivan Biondić. te 23. studenoga održao predavanje na temu «Vuk Frankopan Tržački gospodar Ozlja».Str. veljače 2007. u ozaljskom starom gradu održano je nekoliko predavanja i drugih događanja. OTKRIVANJE SPOMEN PLOČE RUDOLFU MATZU. godine. u Mesničkoj 15. Također su prisustvovali Sv. 10. Josip degľ Ivellio. Zmaja od Bakačeve kule. Mješoviti pjevački zbor «Emil Cossetto» iz Zagreba na Mirogoju u Zagrebu.. Misi zadušnici za Milana pl. Josipa degľ Ivellia otpjevali su članovi Družbe sudjelovali su na misi i položili Zmajevku Ivana Muhvića. Zmajskog stola u Karlovcu i Grada Ozlja. njegov zamjenik Meštar protonotar Ernest smrti. Zmaj Brački skup u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Zmaj od Tanaisa. U povodu 150. U crkvi Sv. potom je isti predavač . Misi i položili vijence na grob Alojzija Stepinca. te u župnoj crkvi u Krašiću. MISE. ožujka 2007. Zmaj od Velike Vranovine. U spomen na blaženoga i Hrvatsko pjevačko društvo «Jeka» iza Samobora zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojza Stepinca.). Zmaj Dubravarski. veljače 2007. Zmaj od Petrinje. u zagrebačkoj Prvostolnici. te tri skladbe Rudolfa vijence u njegovu rodnom naselju.

te 1946. članovi Kapitula zlatnoga zmaja. cijenjena i draga zmajska braćo i sestre. Naposljetku zahvaljujem se i Tajnici Družbe gđi. kao i nastankom Viteškog reda za vrijeme istoga. Mirjani Hostić koja je bila uvijek na raspolaganju oko brojnih nedoumica i nejasnoća u radu na finalizaciji ovoga projekta. gotovo poslovičnoj aktivnosti. koji su prije nekoliko godina započeli i skoro završili ovaj posao. cijenjeni uzvanici. suradnici i prijatelji profesora Rudolfa Matza! Današnji dan nas je okupio kako bismo simboličnim činom. čitavom Meštarskom zboru koji je Spomen ploča Zmaju Ognjenom u Mesničkoj 15 u Zagrebu spremno prihvatio moju inicijativu za okončanje ove akcije.. gosti.g. Zmaj Brački II. Očigledno već uoči samog II. S obzirom na karakter i mjesto. Pročelnik Umjetničke sekcije. tom je prigodom rekao: Časni Veliki meštre. glazbeni kritičar i pedagog. Stoga im se ovom prigodom osobno i u ime Družbe zahvaljujem na toj početnoj inicijativi kao i na velikom određenom pripremnom poslu. kao i Velikom meštru Dragutinu Feletaru. maestro Josip degľ Ivellio. Zlatka Stahuljaka. dirigent Društvenog orkestra Hrvatskog glazbenog zavoda i Hrvatskog pjevačkog saveza. ožujka 1946. članovi zmajskog Areopaga. Matz nije ostavio većega traga u to u npr. Zmaja Bjelovarskog VI. član Zagrebačkog trija i osnivač gudačkog kvarteta. a uostalom uskoro je nastupila i sama zabrana Družbe te je svemu tome došao nasilni kraj. smislu skladanja Zmajevke.Broj 1/2007. Rudolf Matz je bio i član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» koja mu i podiže ovu spomen ploču. Rudolf Matz je u Družbi «Braća Hrvatskoga Zmaja» stupio u njezinom zadnjem desetljeću djelovanja prije zabrane Družbe koja je nastupila 4.. Zmaju Ognjenome. postavljanjem i otkrivanjem spomen ploče odali priznanje Rudolfu Matzu. osnivač i voditelj Glazbenog društva intelektualaca i Zagrebačkog komornog zbora. autor mnogih stihova osobito za vlastite skladbe. te kratkoću ove svečanosti – ona zaista nije i ne treba biti znanstveni skup o Matzu – neću se upuštati nabrojiti sve – s čim se i kada Matz dokazao i pokazao izvrsnim u svojoj bogatoj. No ipak na neke stvari treba barem podsjetiti: dakle da je bio violončelist. Matz je umro 22. ožujka 1988. ne dočekavši obnovi Družbe . 35 Matza. te je akcija dovršenja započetog i ostvarenja u konkretno započela u listopadu prošle godine da bi se ovim današnjim činom i svečano završila. zabrane Družbe.ZMAJSKE VIJESTI . Nažalost osim Matzove pismene izjave kako će i kalo bi rado neke stvari u tom smislu napravio vrijeme očigledno nije bilo tome naklonjeno. Zmaju Starobrodskom. Ideja o podizanju spomen ploče nastala je za vrijeme moga predčasnika na mjestu Pročelnika Umjetničke sekcije prof. Str. te rada i obnove Zmajskog pjevačkog zbora. Kad Ljubmir uteče i Počasnicu na tekstove Ivana Bunića – Vučićevića te K suncu prosi vsaka roža na tekst Dragutina Domjanića. Za ovo pak uspješno okončanje i postavljanje ove spomen ploče zahvaljujem napose Meštru umjetnosti i kulturne baštine Aleksandru Bašiću. i gospođe Ive Jelačić. svjetskog rata. Naravno. koji eto stjecajem okolnosti nisu dovršili. nasljedovatelji. autor stručnih članaka. cijenjeni poštovatelji. učenici. o čemu svjedoči i njegov visoki zmajski broj 1004. Zmaju Velikootočkom. koji mi je također dao veliku podršku. atletski prvak.

g.Str. i evo spomen ploče s koje će svaki namjernik ili prolaznik moći doznati o njemu makar ovih nekoliko napisanih rečenica. na tekst Dragutina Domjanića koja će također biti danas ovdje izvedena. – 1951. ipak je najznačajnije u skladateljskom smislu «zaronio» u zborske. Roka Voloskoga. kao i prvi predsjednik (1970. zmoli nam pri Sinu. pročelnik gudačkog odjela Muzičke akademije u Zagrebu je rekao: Poštovani članovi Društva Hrvatskog Zmaja.. te da će se i druge institucije i organizacije aktivnije uključiti u obilježavanje i vrednovanje njegova djela. violončelo i komornu glazbu. ne samo u Zagrebu nego i na mnogim drugim mjestima u Hrvatskoj koje je Matz svojim radom zadužio.) Hrvatskoga društva za liječenje glazbom. jer bez sumnje. tvoj te narod vezda zove. Hrvatskog pjevačkog društva «Slavulj» iz Petrinje i Hrvatskog pjevačkog društva «Jeka» iz Samobora koji su došli ovdje sa svojim povijesnim barjacima odati počast Rudolfu Matzu. a također obnavlja i uzdiže rad Pjevačkog zbora liječnika. napose 3 antologijske mise i nekoliko prekrasnih moteta i crkvenih popijevki. svoju skladbu na Matošev tekst «I dok je srca bit će i Kroacije». još jednom hvala. A Matz da je sada s nama zasigurno bi zapjevao. 36 ZMAJSKE VIJESTI . Hrvatski nek živi Zmaj! Anđelko Krpan. skladateljskom radu. a koji su bili vrlo povezani s Matzom. te bio povezan s brojnim zborovima. draga naša Mati. ovom velikom hrvatskom rodoljubu. a na kraju će biti izvedena Počasnica. do umirovljenja 1972. Zmaj od Sv. Darko Breitenfled. ustvrdio je američki violončelist Leonard Rose. Zmaj Bosnodolski i Ljubo Kuntarić. pa stoga ne treba čuditi i danas ovdje prisustvo predstavnika dva zbora među najstarijima u državi. iako je skladao popriličan broj raznih skladbi. oduševljava ga za muzikoterapiju. poticao ih u radu. Među mnogobrojnim glazbenim aktivnostima. da od svega zla obrani nas i domovinu». vječne. violončelo je učio kod Umberta Fabria i Jure Tkalčića. Dragi zmajski brate Rudolfe.g. 1990. «Čuj molitve vruće ove. Jer već 1922.-1941. božanske glazbe. . Od 1930. one postaju antologijske stranice hrvatske glazbe. nadam se da će ovaj naš. Tako je Matz iako ni sam neznajući i nedočekavši obnovu Družbe. Usporedo s klasom u Zagrebu 1947. Htio bih još nešto reći o vokalnim skladbama Rudolfa Matza. a od 1945. usko bio povezan s osobama koje će kasnije do danas biti u našoj Družbi. romari Hrvati: dobra nam navek ostani.Broj 1/2007.g. On je ipak i osobno najviše posvetio energije upravo zborovima i zborovanju. Istaknuo bih dakle da je Matz na zborskom polju ostavio posebno mnogo domoljubnih skladbi – poput skladbe Pri svetom kralju na tekst Antuna Gustava Matoša i crkvenih skladbi. hvala Ti! Bog nam sreću daj. U ime Muzičke akademije u Zagrebu dozvolite mi da u nekoliko rečenica sažmem djelovanje Rudolfa Matza kao glazbenog pedagoga. U ovom kontekstu treba posebno istaknuti Matzovu povezanost sa samoborskim župnikom i glazbenikom Milanom Zjalićem koji je bio ujedno i zborovođa HPD «Jeka». te sam Matz postaje veliki zagovornik liječenja glazbom. Zmaju Ognjeni. a to je dr. poštovane dome i gospodo! «Profesor Rudolf Matz vjerojatno je najznačajniji svjetski violončelist teoretičar». pomagao im i vodio ih. a ja mu želim neka mu Nebeska Majka Marija kojoj je skladao prekrasnu himnu bude Utjeha i Nada onostranog veselja i raspjevanosti rajskih zborova među kojima se Matz zasigurna danas nalazi uživajući u ljepoti svevremenske. kada sklada ciklus Tri pjesme iz dubrovačke renesanse na tekstove Ivana Bunića Vučićeva od kojih smo čuli Kad Ljubmir uteče. godine predavao je violončelo i na Akademiji za glasbo u Ljubljani. Prvi susrevši se s Matzom u bolnici 1965. godine. Družbin čin postavljanja spomen ploče biti tek početak uoči slijedeće godine kada će biti već 20. poput skladbe K suncu prost vsaka roža. Kompoziciju je diplomirao u klasi Blagoja Berse 1925. godišnjica od smrti Rudolfa Matza. danas u Družbinim redovima imamo dvojicu ljudi koje bih apostrofirao. Na kraju. a drugi naš član je upravo od Rudolfa Matza u ovoj istoj kući primio prve trajne ozbiljne glazbene poduke i putokaze u svom stvaralačkom. Stoga. vokalne izričaje. pisao za njih. godine predavao je teoretske predmete na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu (bio je i upravitelj pedagoškog odjela). Ipak. Rođen u Zagrebu 1901.

Zmaju Ognjenome. Zalaganjem Družbe osnovane su tri kapitalne. godine osnovala humanitarnu ustanovu «Dobrovoljno društvo za spašavanje u Zagrebu (danas Hitna pomoć ili Ustanova za hitnu medicinsku pomoć). ponos i simbol Grada Zagreba trebala su biti 1907. kojim je zadužio hrvatski narod i hrvatsku kulturu. Upravo taj kreativni pristup i obilje ljupkih skladbi prilagođene težine za najmlađe. Meštar protonotor. Možda će se o Rudolfu Matzu više čuti 2008. stoljeća uvidio nedostatak praktične literature u poduci violončela. narodnih običaja. po kojima se Hrvati ističu i razlikuju u zajednici europskih naroda. Njegovo opsežno djelo Prve godine violončela koje je pisao i objavljivao tijekom 15 godina (1947. ali je inicijativom Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» to spriječeno. Matz je još 40-ih godina 20. prosvjetne i znanstvene ustanove Grada Zagreba i to: Knjižnica slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas knjižnica Grada Zagreba). govorili su prethodnici. Zmaj Dubravarski. O samom Rudolfu Matzu. te promicanju hrvatskih svetinja. Ukratko. napose pedagoškom. Ovu vrlo vrijednu biografiju napisala je američka vionolčelistica Margery Enix i objavila u Ottawi (Kanada). hrvatskih mučenika.Broj 1/2007. Time je vrednija inicijativa Družbe Hrvatskog Zmaja o postavljanju spomen ploče «vjerojatno najvećem svjetskom violončelističkom teoretičaru» Rudolfu Matzu. kada se navršava 20 godina od njegove smrti. 37 najviše je traga ostavio u violončelističkoj pedagogiji. Družba je pronašla i očuvala zemne ostatke bana Petra grofa Zrinskoga i markiza Frana Frankopana. te ih položila od 26. Želim istaknuti. Godine 1910.. te zašto je Družba upravo njemu odlučila postaviti spomen-ploču. radu i djelovanju. Rudolfa Matza nije objavljena u Hrvatskoj. do 30. izvornih umjetničkih i graditeljskih izričaja.. godine. Kamenita vrata. Ernest Gnjidić. Muzej slobodnoga i kraljevskoga Grada (danas Muzej Grada Zagreba) Arhiv slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas Državni arhiv) Zatim Družba je 1909. Svaki tehnički problem obrađen je tekstom. spomenut ću najznačajnije kulturne i društvene događaje koje je Družba pokrenula i ostvarila. godine do 1990. ugodno uhu i u sklad s načelima stvaranja zvuka.1962. njegovanjem i promicanjem istinskoga hrvatskoga značaja. godine pa do danas (s izuzetkom razdoblja od 1946. Ostvarujući svrhu svoga postojanja od 1905. Kao i u slučaju mnogih drugih naših velikana izgleda da je trag koji su ostavili mnogo dublji u inozemstvu nego u domovini. osvojio je violončeliste diljem svijeta. godine srušena. Družba je nazočna i aktivna u kulturnom i društvenom životu hrvatskoga naroda. travnja 1919. Družba njeguje i održava kult Zrinski-Frankopana. Str. Jedina knjiga o životu i radu.) u 32 sveska. Družba je osnovala Zemaljsko povjerenstvo za očuvanje umjetničkih djela i . godine u grobu u Zagrebu. a i danas se koristi u poduci violončela. etida i malih skladbi prikladnih javnom izvođenju. nastavlja ostvarivati svrhu svoga djelovanja. Spomenik je otkrio u ime Velikog meštra. Više je puta bio član prosudbenih komisija na međunarodnim violončelističkim natjecanjima u Moskvi (natjecanje Čajkovski) i Firenzi (Natjecanje Gaspar Cassado). draga časna braćo i sestre po Hrvatskome zmaju! Danas Družba «Braća Hrvatskoga Zmaja» otkriva spomen ploču Rudolfu Matzu. kao kulturna i domoljubna udruga. u Zagrebačkoj Prvostolnici. na kući u kojoj je živio. a od Gradskoga poglavarstva dobiveno je odobrenje da se u Kuli nad Kamenitim vratima osnuje Gradska pučka knjižnica i Gradski muzej. Prevedeno je na mnoge svjetske jezike. postiglo je međunarodnu slavu. godine kada je bila zabranjena od strane komunističke vlasti). o njegovome životu. koji je tom prigodom rekao: Gospođe i gospodo. pa je uz podršku i pomoć violončelista Antonija Janigra i violinista Vaclava Humla postavio temelje svoje violončelističke škole: kod sviranja sve što se zbiva mora biti lijepo oku. te Matzu priskrbio niz priznanja i nagrada u SAD-u i Europi. Godine 1907.ZMAJSKE VIJESTI . kako Družba. te etničkih i kulturnih vrijednosti pojedinaca i naroda. te nizom vježbi. postavljanjem ove spomen-ploče zaslužnome Hrvatu.

a prikupljenim sredstvima. To govori da su se naši stolovi čvrsto ukorijenili u svojim sredinama i da postaju sve značajniji činitelj kulturnog i društvenog života u Hrvatskoj. godine pa na dalje. Ujedno pozivamo pročelnike zmajskih stolova da tijekom godine prikupljaju i arhiviraju podatke o svim djelatnostima svojim stolova (kao i odgovarajuće fotografije). godine zbroje sve brojne djelatnosti u 16 zmajskih stolova. njih sedam. Većina stolova uglavnom je izvršila postavljanje zadaće i uspješno i dostojno širila i prezentirala ciljeve našega bratstva. trebaju se bolje organizirati već tijekom 599. Družba u spomen uvođenja hrvatskoga jezika. u Hrvatskome Zagorju. na mjestu nekadašnje utvrde Novi Zrin. godine podigla je spomenik hrvatskome jeziku u Varaždinskim Toplicama. Zmaju od Sv. a posebno zahvaljujem prinosniku Družbe. Ovdje smo uvrstili one aktivnosti u zmajskim stolovima koji su prikazani u godišnjim izvješćima pročelnika stolova. kako bi im .Broj 1/2007. Uz rijeku Muru. Družba je od 2005. Značajan dio tih brojnih događanja ostvaren je suradnjom s Maticom Družbe ili drugim stolovima. te nobelovcima Ladislavu Ružički i Vladimiru Prelogu). na njegovom doprinosu.Str. historijskih spomenika u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji koja od 1918. Družba je tijekom sedam ratnih i poratnih godina organizirala dobrovoljne priredbe. sve gardijske brigade. kao službenoga jezika. zmajske godine.. Jasno je da nisu pobrojane sve aktivnosti. Ratni stjegovi su čast i vječni ukras Viteške dvorane u Kuli nad Kamenitim vratima. Za nadati se da će se postojećim zmajskim stolovima uskoro pridružiti i oni sa sjedištem u Virovitici. samo je daljnji doprinos Družbe u njegovanju i oživljavanju uspomene na znamenite i zaslužne Hrvate i na obogaćivanju hrvatske kulturne povijesti. godine nosi naziv Konzervatorski zavod. u povodu 1000-te obljetnice hrvatskoga kraljevstva i 100-te obljetnice objavljivanja pjesme «Lijepa naša domovino». Oni stolovi koji su ostvarili skromnije rezultate. darivala uoči Božića djecu poginulih branitelja svih gardijskih brigada. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali i doprinijeli svojim radom u podizanju ove spomen-ploče. Podizanjem spomen-ploče Rudolfu Matzu. godine. Daleko bih išao nabrajajući što je sve Družba učinila. Bjelovaru i Sisku. nedaleko od Kumrovca. Zauzvrat. U znak štovanja Domovinskoga obrambenoga rata. 38 ZMAJSKE VIJESTI . ali i zajedno s ograncima Matice hrvatske i drugim udrugama i institucijama. u Hrvatskom Saboru. IZ DJELATNOSTI ZMAJSKIH STOLOVA VEĆINA STOLOVA IZUZETNO AKTIVNA Kada se na kraju zmajske 598. Ante Starčević na pročelju Starčevićeva doma u Zagrebu u veljači 1999. napravila i dovršila «Rondel velikana» (učenicima gimnazije u Osijeku Josipu Jurju Strossmayeru. Stjepanu Hrupec. Družba je podigla 2001. koliko u Družbi djeluje širom Hrvatske. pa se članstvu ispričavamo ako nisu spomenuta neka važnija događanja. Jedan od takovih. 1997. poklonile su Družbi svoje ratne zastave. Ivana Zeline II. Godine 1935. Družba je obnovila i postavila diljem Hrvatske preko stotinu spomen-ploča i spomenika zaslužnim ljudima i značajnim događajima iz hrvatske povijest. a imat će punu podršku središnjice Družbe. onda se mora izraziti zadovoljstvo i radost. možda od najvećih. godine spomenik Nikoli Zrinski. podigli spomenik Hrvatskoj himni i njezinom stvaratelju Antunu Mihanović. je postavljanje spomenika ocu domovine dr. Zmajevi su u Zelenjaku. Do danas.

postavljena je u suradnji s Zmajskim stolom u Šibeniku 23. Goran Crnković a svoje je stihove krasnoslovio pjesnik Miljenko Galić. autora Gorana Crnkovića i Teodora De Canzianija. Zmaja od Sv. ZMAJSKI STOL BAKARSKI U RIJECI Pročelnik: Gordan CRNKOVIĆ. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Roka Voloskoga. godine u Gradskoj knjižnici «Juraj Šišgorić» u Šibeniku. Prikaze djelovanja zmajskih stolova razvrstali smo abecednim redom. postavljena je o trećoj obljetnici posjeta Svetog oca Ivana Pavla II. 12. veljače 2007. godine. Zmaj Grobnički II. Na koncertu su izvedena najvrednija ostvarenja Ljube Kuntarića na polju duhovne glazbe. Josip Botteri Dini. te po želji samog slavljenika Kuntarića u drugom dijelu nekoliko skladbi Josipa degľ Ivellio. Zmaj Kisanski koji je ukratko opisao glazbeni put Ljube Kuntarića. Izložba je ostala otvorena do 20. godine u prostorijama Muzega grada Trogira u Trogiru. lipnja 2006. 9. msgr. 3. Naklada 500 primjeraka) s reprodukcijama papinskih portreta i tekstovima Gorana Crnkovića. Misu je predvodio i propovjedio župnik. Misom nakon koje je uslijedio koncert. Izložba je popraćena katalogom (36 str. Do sada ju je posjetilo preko 5000 ljudi. postavljena je u suradnji sa Zmajskim stolom u Splitu i Ogrankom Matice Hrvatske u Splitu. 4. Pavla iz Zagreba. Franje Velčića i Teodora De Canzianija. Zmaj Kisanski KONCERTI 1. 10. 10. Str. svečanost glazbenog stvaralaštva duhovnog opusa maestra Ljube Kuntarića. rujna 2006. lipnja 2006. u organizaciji Zmajskog stola Rijeka-Bakar. U glazbenom programu nastupili su Ogla i Bojan Šober a izložbu je otvorio riječki nadbiskup i metropolita dr. 2. Za tu prigodu. godinu početkom travnja 2008. godine u Pinakoteci Samostana Gospe od zdravlja u Splitu. solistom Mladenom Kahlina i dirigentom mo. Ljube Kuntarića.. Ante u Voloskom organizirana je u subotu. Otvorenju su pribivali brojni crkveni i svjetovni uglednici.Broj 1/2007. Dogovoreno je gostovanje izložbe i u Puli i Zadru (travanj-svibanj). rođendana počasnog člana Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Mješoviti zbor crkve Sv. s orguljašem Robertom Jakica. Ivan Devčić. Ivan Devčić govori na predstavljanju grafičke mape u Rijeci . prosinca 2006. postavljana je 14. VOLOSKO. Josipom degľ Ivellio su pjevali pod večernjom Sv. a bila je popraćena člancima u svim važnijim dnevnicima i tjednicima te putem elektronskih medija. SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIĆA. Josip Šimac. Nadbiskup dr. LIPNJA 2006. Zmaja Bračkog II. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Povodom 80. Goran Crnković. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». u Državnom arhivu u Rijeci. Ostala je otvorena do srpnja 2006. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». 39 izvješća za 599. Ostala je otvorena do početka 2007. veljače. i župnog ureda Sv. IZLOŽBE 1.ZMAJSKE VIJESTI . predsjednik Ogranka MH u Splitu. Na otvorenju su sudjelovali provincijal fra Željko Tolić. Rijeci i Hrvatskoj. bila kompletnija. a neposredno prije koncerta publici se obratio Pročelnik Zmajskog stola RijekaBakar.

Zmaj Borovski Izvješće o radu za 2006. održano u dvorani Eurohertza pribivalo je oko 150 županom Josipom Posavcem. o aktivnostima za podizanje komunizma» autora monumentalnog spomenika Petru dr. Vladimir Zmajskog stola u Rijeci zajednici s Maticom hrvatskom Fuček i Goran Crnković. dozvole i izgradnje samog spomenika. održao je 6 sijela U suradnji s Počasnim Zmajskog stola. OSTALE DJELATNOSTI Položen je lovor vijenac i pribivalo se svetoj misi zadušnici na grob Martina Frankopana u trsatskom svetištu 11. Predavanja kojem je prethodila Sveta Misa u crkvi Sv. O obavljeni su i krajem 2006. studenoga 2006. Županijskom Dne 9. 2. Za 24. Idejno rješenje lokacije pripremile su stručne službe Međimurje-inženjering d. Zmaj Kisanski. Obavljene su sve predradnje i ishodovana dopuštenja . 40 ZMAJSKE VIJESTI . iz Čakovca. Održano je sedam redovitih sjednica Stola Riječko-bakarskog te održan tradicionalni božićni domjenak. u prostorijama Državnog spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu.o. godine predstavljena je upravom za ceste i direktorom HEP distribucije d. ZMAJSKI STOL U ČAKOVCU Pročelnik: Vladimir MESARIĆ. dr. Zrinskomu i Franu Krsti Frankopanu Knjigu su uz autora u Čakovcu. slikara Akademijine palače Narodnog doma u Zagrebu i svećenika Augustinca IVANA KLOBUČARIĆA PREDAVANJA 1. siječnja 2007. u Pastoralnom klubu u Mohorovičićevom rodnom Voloskom o 150. na kojima se bleburškim vodom raspravljalo o neposrednim aktivnostima predstavljena je 5. zbirka domoljubnih stihova «Rađaj Jelena» autora Distribucijsko područje Elektra Čakovec. Predstavljanju je pribivalo 50-tak ljudi. lipnja Zmajskog stola. i kao 2006. obljetnici rođenja velikog znanstvenika. Zmaja Kuršanskog. Ane u Voloskom pribivalo je stotinjak slušatelja. Predavanje «Značaj djela Andrije Mohorovičića» održao je 15. obavljene su Predstavljanju koje je posjete i razgovori s Međimurskom županijom. godine. i u siječnju 2007.o. dr. radi knjizi su uz pjesnika govorili Mladen Urem i Goran stručne i tehničke pomoći oko izdavanja lokacijske Crnković. programu rada. . Ploča će u travnju biti postavljana na pročelju bivšeg augustinskog samostana u Rijeci (Trg Riječke rezolucije). travnja prof. U cilju što temeljitijih predstavljali Bože Goran Crnković. gradonačelnikom ljudi. Grada Čakovca Brankom Šalamonom.d. Ovi posjeti Ante Nadomira TADIĆA ŠUTRE iz Knina.Str. studenoga 2007. Predavanje «Zapadni Balkan-velika obmana» održat će 24. prof.Broj 1/2007.28. po zasluzi SPOMEN PLOČE našeg brata Ivice Zanjka. – Ogrankom Čakovec. «Crna knjiga najvažnije. PREDSTAVLJANJA Zmajski stol Čakovec u proteklom KNJIGA razdoblju 2006. pročelnik priprema za vođenje aktivnosti u Vukušić. Ivan Biondić iz Zagreba u prostorijama Državnog arhiva u Rijeci. iz Dubašnice (Malinska). Josipa JURČEVIĆA. arhiva u Rijeci. Mirko ORLIĆ iz Zagreba. travnja u prigodi dana Hrvatske akademije za postavljanje spomen ploče kojom će se obilježiti znanosti i umjetnosti u Preporodnoj dvorani 400 obljetnica smrti znamenitog kartografa. travnja predviđeno je predstavljanje knjige Ovih dana podnijet je županijskim službama zahtjev «Historia reducta – drama hrvatske identifikacije» za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju autora Ivana Biondića.

osoba. Tom prigodom. dr. Ovim nam je izdanjem i svojom interpretacijom njezina djela približio lik Ane Katarine Frankopan Zrinski u dostupnom obliku i novom svijetlu. Zmajski stol Čakovec. književnik. čime je književnopovijesnu zadaću obavio na najbolji mogući način. Antuna Padovanskog dočekao župnik pater Svetislav Krnjak. uz asistenciju gardista Zrinske garde Čakovec. dio dipl. Tom prigodom upriličeno je i svečano polaganje vijenca i obilježavanje obljetnice Novog Zrina kod spomenika braniteljima Novog Zrina na Kakinji pri Muri kod Donje Dubrave. I ova crkva Sv. predsjednik MH Petrinja. kod spomenika. o značenju Novog Zrina u borbama s Turcima govorili su Veliki meštar prof. za područje književnosti prof. Lovre.-1673. a posebno crkvu Sv. Triptih Zriniana je na Frakfurtskom sajmu knjiga 2005. Bartolić. Antuna Padovanskog u Domovinskom ratu bila je razrušena. P. Zmaj Velikootočki. unatoč svih napora koji su učinjeni na obnovi. a u ime Vlade RH ministrica Marina Matulović Dropulić. Iz Bosiljeva put nas je odveo u Petrinju. gdje je rođena Ana Katarina Frankopan Zrinski. U crkvi je održan sat povijesti. prof. Općine D. rodom iz Dekanovca. položili: predsjednik RH Stipe Mesić. . Nažalost. obljetnice rada i djelovanja Matice hrvatske u Čakovcu. koja je za vrijeme srpske agresije bila totalno srušena.15. i pater Stjepan Jambrošić.22. Godine 2005.). Ipak smo ga razgledali i odlučili poslati apel nadležnim službama za zaštitu hrvatske povijesne baštine. Zmaj od Donje Dubrave i načelnik Općine Donja Dubrava Marijan Varga. dr. dr. Ovo je najviše priznanje koje je do sada dobila jedina hrvatska knjiga na Frankfurtskom sajmu. esejist i urednik. Str. ali zapušteni i devastirani dvorac nije se moglo razgledati. srpnja održano je svečano sijelo Meštarskog zbora na Margaretsko prošćenje u Donjoj Dubravi.ZMAJSKE VIJESTI . za vrijeme kojeg nas je upoznao s Hrvatskom Kostajnicom i njezinim stanjem u domovinskom ratu. prof. Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. Zmaju od Donje Dubrave. uvršten među 100 najljepših knjiga svijeta izdanih u 2005. dr.27. Razgledali smo grad. u kojima znalački akribijski i znanstveno pouzdano analizira i vrednuje hrvatsku književnu baštinu kajkavskog okružja.Dubrava i Zrinske . arhitekture. svibnja nazočilo se svečanoj akademiji Matice hrvatske – Ogranka Čakovec u prigodi 70. Pohodili smo dvorac Zrinskih i muzej u Ozlju. Apel je u pismenoj formi i upućen. Zvonimir Bartolić. profesor. . Pohodili smo i znamenitu tvrđavu Zrinskih na Uni. Položeni su vijenci na spomenik braniteljima u domovinskom ratu i na spomen-ploču Zrinskom i Frankopanu na zidinama Starog grada Zrinskih u Čakovcu. delegacija Međimurske županije na čelu sa županom MŽ Josipom Posavcem. Svečanostima je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić. Dragutin Feletar. sveučilišni profesor. Bartolić objavio je trilogiju Triptih Zriniana posvećen hrvatskoj književnici Ani Katarini Frankopan Zrinski (1625. delegacija Družbe Braća Hrvatskoga zmaja i delegacija matice hrvatske – Ogranka Čakovec.29. Pred lijepim brojem nazočnih mještana Donje Dubrave položeni su vijenci Družbe Braća Hrvatskog zmaja. Tu nas je u crkvi Sv. dr. 41 dodijeljena je Nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za godinu 2005. . U obrazloženju nagrade se navodi da je prof. Lovre. Na izletu je bilo 46. Z. Nakon Ozlja pohodili smo dvorac u Bosiljevu.Broj 1/2007. ing. rodom iz Mačkovca. Vijence su. lipnja organiziran je zajednički izlet Putevima Zrinskih članova Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i članova Družbe Braća Hrvatskog zmaja. Zvonimiru Bartoliću. ali je ponovno obnovljena. Zmajica Ozaljska. Domaćin nam je bila gđa Zdenka Stupić. koja je zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske i mnogim donatorima ponovno izgrađena i zablistala u punom sjaju. travnja sudjelovali smo na obilježavanju Dana Međimurske županije i svečanostima u obilježavanju obljetnice tragične smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. I u Petrinji i u Hrvatskoj Kostajnici vidljiva su velika ratna razaranje. prelijepi. Davor Salopek. Krnjak održao nam je sat povijesti. Z. . izradio je projekte za obnovu crkve Sv. koji su vodili predstavnici Matice hrvatske Petrinja: gospoda Davor Salopek i Ivan Rizmaul. a ističe se revijom od sedam knjiga pod naslovom Sjevernohrvatske teme. Put nas je dalje vodio u Hrvatsku Kostajnicu. pjesnik.

Vijence na spomenik položile su delegacije Družbe Braća Hrvatskog zmaja. obljetnica smrti Stjepana Štefa Mlinarića.Broj 1/2007. Zvonimir Bartolić. podizanja spomenika bili su ministar kulture RH -7. srpnja 2006. te Viktor Peras. u crkvi Sveta Jelene Križarice u Šenkovcu. održao je prof. Jeleni kod Čakovca. hrvatskog preporoditelja rođenog 1814. u Prelogu. dr. dr. obljetnica Sigetske bitke Božo Biškupić. Topnik Zrinske garde je pucanjem iz topa zaokružio svečanost. . Općine Šenkovec i Zrinske garde Čakovec. 7. Svečanom sijelu nazočili su i članovi i Franu Krsti Frankopanu. Zmaj od Donje Dubrave. Dragutin Feletar. predsjednik Općinskog vijeća Općine Šenkovec. 42 ZMAJSKE VIJESTI . rujna obilježena je 440. hrvatskim mučenicima Petru Zrinskom Čakovec. Dragutinom Feletarom. rujna 2006. dr. Zvonimir Bartolić. Croatia osiguranje d. kod kapelice i mauzoleja Zrinskih. Nazočio je veliki broj građana biskup zagrebački Valentin Pozaić. rujna u organizaciji Matice hrvatske – Ogranka Čakovec u Prelogu je obilježena 130. dr. Zvonimir Bartolić.Str. Vijence na spomen-ploču znamenitim Priločancima na župnoj crkvi Sv. prof. a vijence su položile delegacije MH Čakovec. Šenkovec. .d. Grada Preloga i Družbe braća hrvatskog zmaja. Družbe Braća Hrvatskog zmaja. i Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. 15. na otvorenom prostoru u garde Čakovec. a načelnik je Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca. Nikoli Zrinskom i sigetskim junacima govorili prof. Krapinsko-zagorska županija te u Svetoj Jeleni. O Zrinskom i te članovi MH. na čelu s Velikim meštrom prof. zabok. Družbe. Spomenik su otkrili Tradicionalnu svečanost organizira Matica Hrvatske ministar kulture RH Božo Biškupić i pomoćni – Ogranak Čakovec. Pokrovitelji velikom meštru predao povelju općine. o Petru i Franu Krsti. rujna na dan Male Gospe u Zaboku je otkriven prvi spomenik. govorio je prof. . Nazočnima su o obitelji Zrinski.29.8. Prigodni govor o Stjepanu Mlinariću U spomen na Sigetsku bitku u Sv. Jakoba u Prelogu položile su delegacije Matice Hrvatske – Ogranka Čakovec. uz asistenciju gardista Zrinske garde Hrvatskoj. Spomenik je podigla Općinskog vijeća Donja Dubrava. Frankopanu. koja je nastavljena Svetom Misom zadušnicom Pred spomenikom Novom Zrinu na Muri. Veliki meštar Družbe. Izveden je i prigodni program. predstavnika Općine Šenkovec i Osnovne škole dr. Zrinske garde Čakovec.

Pisac je prve preporodne povijesti položile delegacije Općine Nedelišće. Matice hrvatske književnosti Izpisanje Međimorja kakti zbike hrvatske. Zmajem Velikootočkim i Stjepan Štef Mlinarić bio je svećenik. Zrinski u Sveta Misa zadušnica. Zrinskom. Mjesnog odbora Gornji Kuršanec. prof. Josip Janković. Vijence su na spomenik zagrebske. koji je održao proslov o Miroslavu Vuku Croati. pored velikog Mlinarić u Prelogu održano je prigodno predavanje broja mještana. horvatskoga slovstva. Str. Rakovcem. dr. Josip blažon.ZMAJSKE VIJESTI . preč. Ilirskih župe Novo Selo na Dravi. Vijence na spomen-ploču položile su delegacije Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i Družbe Braća hrvatskoga zmaj. Alojzije Vukotinovićem. Pisao je dnevnik na hrvatskom iz Mađarske i Zrinske garde Čakovec. koju je predvodio vlč. Općine Belezna i Ortilosa knjige Vĕkovi Ilirie. Antun 25. Stoosom. Z. Zmaja Međimurskog II. Bartolić. Bartolić. tiskanu Štefan u suradnji s vlč. studenog u Nedelišću je otkriveno spomen-obilježje prvoj knjizi tiskanoj na kajkavskom jeziku i prvoj tiskari Zmaj od Donje Dubrave i gradonačelnik Grada u ovom dijelu Hrvatske. Prigodan kajkavskom jeziku. Bio je suvremenik. dr. Antunom Hoblajem. a spomen-ploču blagoslovio je domaći župnik vlč. godini života. Nakon govora održana je Nedelišću. Nakon mise Spomen-obilježje financirali su Međimurska županija zadušnice u Gradskog knjižnici Stjepan Štefa i Općina Nedelišće. Zvonimir Jarnevičkim. potpredsjednik Marićem i mnogim drugima. a pravnu knjigu Decretum. Leonarda Logožara. dr.. Jeleni . Z.18. dr.. a surađivao je sa Strossmayerom. Sobočanec. Topalovićem. koja je 1574. Zmajem Štrukovskim domaćinom. Hrvatskom narodnom preporodu. Bio je jedan od . obljetnica smrti Nikole Zrinskog Čakovečkog. notar varaždinski i posvetio je Jurju IV. koju je vodio vlč. osnovana u Preloga Dragutin Glavina. Mlinarić.Broj 1/2007. koji je aktivno sudjelovao u 342. teolog. Muška istaknutom hrvatskom etnomuzikologu i skladatelju vokalna skupina. Miroslavu Vuku Croati u Mačkovcu. nazočili i članovi Družbe Braća na temu Hrvatski narodni preporoditelj Stjepan Štef hrvatskog zmaja s Velikim meštrom Družbe prof. Dragutinom Feletarom. Babukićem. etnograf i sociolog. načelnik Općine Nedelišće. priredio je Ivanuš Pergošić. uz asistenciju msgr. Zmaj Cirkovljanski. Ispred spomenika govorili su Mladen Posavec. članovima Matice hrvatske – Ogranak Čakovec. Nakon otkrivanja spomen-ploče u župnoj crkvi u Mačkovcu služena je sveta misa zadušnica. u Nedelišću 1574. 43 Miroslavu Vuku Croati govorio je prof. Utemeljitelj je Zrinske garde Čakovec i Mladen Križaić. studenog nazočilo se otkrivanju spomen-ploče Pjevačkog zbora Josip Vrhovski iz Nedelišća. mr. Gajem. Potom je služena sveta misa prof.4. župnikom u Goričanu i preč. dožupan hrvatskog kulturnog društva Zbor duhovne mladeži Međimurske županije. Petrom Majstorovićem. Družbe. Kurelcem. župnik. O . Bartolić. studenog u Gornjem Kuršancu obilježena je rijetkih iz našeg kraja. Suradnik je Hrvatskih. Zmaj od Donje Dubrave. Vrazom. Josipa Horvata i patra Josipa Vrbanca. Vojnog veleučilišta Nikola i Narodnih novina. koje je održao prof. Svečanosti su. Zmaj od Donje Dubrave. Kušlanom. Danice i Ljetopisa te autor Zrinski iz Budimpešte. Braća Zmaj Borovski i Zmaj Cirkovljanski na komemoraciji u Sv. program izveli su učenici OŠ Nedelišće i članovi . Tiskaru je utemeljio Juraj IV.18.

Vinka Žganca održani Dani dr. knj. Bartolić govori o pjesmama koje su prikupili dr. u sklopu Dana dr. u suradnji s p. U predstavljanju knjiga sudjelovali su prof. dr. Dr. Jakoba u Prelogu. priprema za Božićno sijelo i ostala pitanja. Vinka Žganca. dr.. O Zrinskim. Josipom Jankovićem. Josipa Horvata. Vinka Žganca u Vratišincu. dr. Zmaj Štrukovski. Družba Braća hrvatskoga zmaja i delegacija pomurskih Hrvata iz Mađarske. te predstavljene dvije knjige izašle u nakladi Matice hrvatske – Ogranak Čakovec. Nakon mise održana je svečana sjednica Grada Preloga. listopada 2002. Antun Štefan. Vijence su položili Općina Vratišinec. . . obljetnice utemeljenja i rada tiskare Zrinski. Zmajsko sijelo imalo je na dnevnom redu podizanje spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. prosinca održano je u Prelogu drugo sijelo Meštarskog zbora i Zmajskog stola Čakove. tiskari i povijesnom životu tiskare Zrinski govorio je prof. Ispred spomenploče nazočnima su se prigodnim govorima obratili Ljubomir Kolare. u kojoj dr. Zvonimir Bartolić. Spomenik je izradio akademski kipar Josip Grgevčić. uz asistenciju msgr.. kulturno-umjetnički program Večer hrvatskih plesova i popijevki u obradbi dr. Antuna Hoblaja. Zmaja Štrukovskog i domaćeg župnika preč.16. Svečanosti su nazočila i braća Družbe Braća hrvatskoga zmaja. Družba braća hrvatskog zmaja i matica hrvatska – Ogranak Čakovec. obljetnice smrti dr.Broj 1/2007. a prigodan recital domoljubnih pjesama izveo je dramski glumac Zlatko Vitez. VIII. Zvonimir Bartolić. Antun Hoblaj.15. dr. Dr.16. Vinko Žganec: Pučke popijevke Hrvata iz okolice Velike Kaniže (pretisak) i 2. Prvog dana položeni su vijenci na grob i spomen-ploču dr. Zvonimir Bartolić. župnik župe Sv. O razvoju tiskare i tiskarstvu u proteklih 60 godina govorio je Vladimir Halić. Zmaj Sobočki. Svečanost otkrivanja spomenika priređena je u prigodi 60. koji je i najzaslužniji za postavljanje. Nakon sijela predstavljena je knjiga Ivana haramije Hansa iz Koprivnice Pisma iz prošlosti o kojoj je govorio i Veliki meštar Družbe. 44 ZMAJSKE VIJESTI .12. Jurju Zrinskom. prosinca u Vratišincu su u prigodi 30. . . financiranje i izgradnju ovog spomenika. Darko Bogovec iz Biskupskog ordinarijata Varaždinske biskupije. Vinka Žganca održana je sveta misa zadušnica u župnoj crkvi Uzvišenja svetoga Križa.. župan međimurski. a u prigodi 30. zmajski brat. Zmaj Hrašćanski.Str. prosinca u sklopu Dana dr. Juraj Kolarić. prvoj knjizi. prosinca je obilježen Dan grada Preloga.5. mr. Vinka Žganca: 1. koju je predvodio prof. predstojnik Ureda za misije Varaždinske biskupije u suradnji s vlč. . Ernest Barić iz Pečuha. Nakon toga u dvorani Osnovne škole Dr. Zrinskom. koju je vodio vlč. Jakoba u Prelogu. gvardijanom Franjevačkog samostana u čakovcu i domaćim župnikom vlč. zadušnica.d. Družbe Braća hrvatskog zmaja.24. župnikom župe Draškovec i preč. utemeljitelju tiskarstva u Međimurje i prvoj tiskanoj knjizi Decretum (1574. Đuro Franković etnograf iz Pečuha i prof. Potom je održana sveta misa. Matica hrvatska – Ogranak Čakovec. Zmaj od Donje Dubrave i predsjednik Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. preč. Spomen-ploču podigli su 5. koju je predvodio vlč. Vinka Žganca. Spomenik je otkrio Josip Posavec. . Zmajem Štrukovskim. . Međimurske pjesme pjevao je Mirko Švenda Žiga. predsjednik Gradskog vijeća Preloga i prof. Stankom Belobrajdićem. Matom Vonićem. Zmaj od Donje Dubrave. Domaćin je bio preč. Zmaja Međimurskog II.) tiskanoj u tiskari Nedelišće. koji su u velikoj mjeri i danas prisutni. Vinko Žganec i Đuro Deželić.. Mr. Vinka Žganca. prosinca održan je. Vinko Žganec u Vratišincu otvorena je izložba Dr. Antunom Hoblajem. Vijence su položile delegacije Grada Preloga. Pučko pjesništvo pomurskih Hrvata. studenog u krugu Tiskarsko-izdavačkog zavoda Zrinski d. a koji je i prvi u ono vrijeme ukazao na probleme Hrvata u Mađarskoj. u Čakovcu svečano je otkriven spomenik Jurju IV.6. Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. predstavljena je prigodna filatelistička koverta i poštanski žig.d. generalni direktor Tiskarsko-izdavačkog zavoda Zrinski d. U sklopu svečanosti položeni su vijenci na spomenploču znamenitim Priločancima na župnoj crkvi sv. obljetnice smrti dr. Zvonimir Bartolić: Sjevernohrvatske teme. Leonarda Logožara. dr. Vinko Žganec i njegovi pjevači iz Vratišinca.

Svečanosti su nazočili. akademik Jerko Bezić. Dvorana je bila dupkom ispunjena biranim slušateljstvom koje je pozorno slušalo izlaganja o ovoj vrijednoj knjizi. zmaj od Omble zajedno s katedralnim župnikom dr. «Saloči od zrcala» predstavljena je zapažena i medijski dobro popraćena knjiga uvaženoga prof. Ivana. Zmaj od Male Mlake. Zdravka Tomca PONOĆNE MISLI. dr. Zmaja od Sv. Referat je iznio U povodu 40. godini. Vinku Žgancu nazočnima su govorili prof.rad akademskog kipara Josipa Poljana. Stankom Lasićem uz sudjelovanje «Katedralnih madrigalista» pod dirigentskom palicom naše zmajice od Katedrale Margite Cetinić. Spomen-poprsje otkrili su Željko Žganec. pored mnoštva mještana.Broj 1/2007. Kao i uvijek priredba je bila popraćena plakatima i medijskim najavama.ZMAJSKE VIJESTI . Skulpturu je otkrio ministar kulture Božo Biškupić. Zvonimir Bartolić. Zmaj Starobrodski ZMAJSKI STOL U DUBROVNIKU Pročelnik: Ivan MUSTAĆ. 2. otkriven je u Donjem Hrašćanu kip "Sveti Juraj ubija zmaja". Spomenik je blagoslovio domaći župnik preč. Zmaja Hrašćanskog od Svetog Jurja u Trnju. rad Petra Kolarića. koje je izradio akademski kipar Josip Grgevčić. do siječnja 2007. Ovo filozofskoetičko razmišljanje s refleksijom na hrvatsku stvarnost od 1990. članovi Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i članovi Družbe Braća hrvatskog zmaja. godine do naših dana predstavio je pročelnik Zmajskog stola mr. međimurski župan Josip Posavec i pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan. Ivan Mustać. osigurao noćenje i plati putne troškove. 45 Nakon mise zadušnice otkriveno je spomen-poprsje akademika dr. O dr. obljetnice zaređenja Jurja Kolarića. Zmajem Velikootočkim. Antuna Padovanskoga . JOŠ DVIJE VIJESTI IZ MEĐIMURJA Sredinom prosinca 2006. postavljen je u Čakovcu kip Sv. a istoimeni trg oblikovao je Aleksandar Bašić. dr. Tom prigodom predstavljena je i Kolarićeva knjiga "Međimurje malo" . dr. Zmaj od Omble Izvješće od Jurjeva 2006. sin dr. Josip Horvat. Djelatnosti Zmajskog stola u Čakovcu nastavljena su aktivno i u 2007. Zajedno sa gradskim župnim uredom Zmajski stol je istražio početke djelovanja vrlo ugledne dubrovačke bratovštine Presvetoga Sakramenta prigodom 455-te godišnjice. Na čelu s Velikim meštrom Družbe prof. Str. Vinka Žganca. godine 1. Za sve sudionike Zmajski stol je priredio večeru. Vinka Žganca i akademik Jerko Bezić. sci. U svečanoj dvorani Dubrovačkih knjižnica u tzv. Dragutinom Feletarom.

Predavanje Zborovanje je trajalo 11. snosio troškove dolaska orkestra «Concertina» s djelima L. Potom i veselo raspoloženje. Zborovanju Ivellia. Tom prigodom sudjelovali Veliki meštar. vrlo uspjele priredbe. prof.Str. uz predavače i oduševljenu publiku koja je svojim aplauzom tisak akrediranih novinara u Dubrovniku a RTV je tražila ponovno bis. Zajedno s Gradskim župnim uredom Zmajski stol bratskom Zborovanju. U drugom dijelu našega je u Kongresnom centru «Bl. i besprijekornim pjevanjem dali svečani ton našem 4.Broj 1/2007. zmaja bračkog II. rujna 2006. F. Bjelovarski VI. da bi na kraju svoga nastupa izveli finale opere «Nikola Šubić Zrinski» na opće oduševljenje mnogobrojne publike. 46 ZMAJSKE VIJESTI . bio je prisutan duž naše Družbe prenijela ovu priredbu u zapaženim terminima. zbog se u Kongresnom centru «Bl. dubrovački stol je bio domaćin od zrcala» bila je 22. A. degľ Ivelliom. i autora u predstavljanju su sudjelovali: zmaj Meštar protonotar i Meštar Zmajskih stolova. Splita i Dubrovnika. «Katedralni madriogalisti» pod vodstvom naše zmajice od Katedrale za ovu su prigodu uvježbali su našu svečanu zmajsku himnu i nekoliko zbornih pjesama iz ove vrijedne Zmajske pjesmarice. Stepinac» predstavio druženja bio je OKRUGLI STOL u kojemu su izdavačku kuću «Crkva na kamenu». Samom Zborovanju predhodila je konferencija za Ovoj iznimno svečanoj priredbi dali su svoj veliki doprinos članovi zbora «Petrinski slavuji» sa svojim dirigentskim maestrom J. zmaj Brački II. Đura Deželića. koja je Zmaju od Omble imala blagdanski svečani karakter zmajskoga pjevanja. Tekst je u ravnatelja HKD «Napredak» dr. Sorkočevića i «Petrinjskih slavuja» a Gradski župni ured ih je W. njegove opravdane spriječenosti. gradskih i crkvenih za sve buduće ljubitelja zbornoga pjevanja. Iza Veliki meštar u Dubrovniku predaje zmajski barjak pročelniku Zmajskog stola ove.A. U kroz cijelo jedno stoljeće i u isto vrijeme bila je svečanom dijelu programa naš skup su pozdravili poslana poruka kako za sadašnje generacije tako i predstavnici županijskih. A. Stepinac». predstavljena i organizator Zborovanja zmajskih stolova iz ZMAJSKA PJESMARICA. 3. Treba na kraju reći da je naš je nastupio ansambl Dubrovačkog simfonijskog zmajski brat. Meštar protonotar. Topića «Još jedna dva nastavka donio list «Naša Gospa». . studenoga i odvijalo dr. Margite Cetinić koji su poslije hrvatske kojima je nastavljeno bratsko druženje uz pjesmu himne izveli našu svečanu zmajsku odu. Uz pročelnika Stola su aktivno nazočili: Veliki meštar naše Družbe. Zmajski vlasti. U studenom 2006. i 12. «Saloči 5. Šibenika. Oni su svojim skladnim muziciranjem velikodušno primio na noćenja. Oni su izveli nekoliko zmajskih skladbi iz Pjesmarice koje su te večeri imale oznaku praizvedbe. kap». zmaja Klokočkoga V. autora Josipa degľ Zadra. Zlatko Stahuljak. pročelnik stola je posebno predstavio vrijednu knjigu pročelnik Stola u dubrovačkoj prvostolnici.. Mozarta. U dvorani Dubrovačkih knjižnica. U glazbenom dijelu nastupili su Katedralni stol je potom priredio domjenak za sve sudionike madrigalisti pod dirigentskom palicom naše zmajice ove svečanosti u svojim zmajskim prostorijama u od Katedrale. bilo je pročitano.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 47

Sa susreta dalmatinskih zmajskih stolova u Dubrovniku

intelektualaca koji su bez suđenja ubijeni na tom malom otoku u neposrednoj blizini Dubrovnika. Među nevino stradalima sa strane komunističkih vlastodržaca bilo je petero naše zmajske braće, među kojima je bio i dubrovački gradonačelnik, dr. Niko Koprivica, zmaj Cavtatski. Ove godine Zmajski stol je upriličio 24. listopada dokumentirani film u dvorani «Bl. A.Stepinac» pod naslovom «Crveni teror u Dubrovniku» uz prigodno predavanje našega zmajskoga kandidata Pave Jančića, prof. Sutradan smo položili vijenac s trobojnicom na mjesto pogibije nevinih žrtava Dakse. ZMAJSKI STOL U GOSPIĆU Pročelnica: Marija VENCL, Zmajica od Gacke Zmajski stol u Gospiću, na svom redovitom sastanku u listopadu prošle godine donio je plan aktivnosti za slijedeće razdoblje, kojim je predviđena organizacija javnog predavanja na temu Povijesni pogled na Liku koji planiramo organizirati zajedno sa Zmajskim stolom iz Zadra, o čemu je već postignut dogovor s pročelnikom stola u Zadru, dr.sc. Josipom Farićićem, Zmajem od Rave i zmajskim bratom dr. sc. Stjepom Obadom, Zmaj Konavoski II. Također smo odlučili u dogovoru s Gradskom upravom Gospić, postaviti spomen-bistu dr. Franji Tuđmanu, prvom predsjedniku. Bistu planiramo postaviti na Trgu Blaženog Alojza Stepinca, čime bismo započeli realizaciju ideje o spomen parku Hrvatskih velikana u Gospiću. Zmajski stol u Gospiću svake godine nazoči obilježavanju Krbavske bitke na Udbini i aktivnostima pri izgradnji Crkve Hrvatskih mučenika. Prema mogućnostima članovi našeg stola nazoče sjelima Družbe Braće Hrvatskog zmaja nad Kamenitim vratima u Zagrebu. S obzirom da je Zmajski stol ojačan novim članom, dr. Milom Bogovićem Zmajem od Krbave, u slijedećem ćemo razdoblju razmotriti nove, još vrednije inicijative i nadamo se plodonosnijem djelovanju.

Meštar zmajskih stolova te svi pročelnici stolova. Raspravljalo se pripremljeno i dokumentirano o izvršenim programima i o onima koji se planiraju izvršiti. Veliki je meštar na svečani način poklonio Družbinu zastavu Zmajskom stolu u Dubrovniku na čemu mu je toplo zahvalio pročelnik Stola. Slijedila je zatim svečana večera koju je pripremio Zmajski stol dubrovački za svu braću i njihovu pratnju, a ovaj put su to bile supruge naše braće. Sutradan su braća s lentama sudjelovali na sv. Misi u Dubrovačkoj katedrali i tom prigodom su bili pozdravljeni od župnika katedrale dr. Stanka Lasića koji je na poseban način u pozdravu spomenuo našega Velikoga meštra, meštra protonotara i meštra zmajskih stolova. Iza Sv. Mise braća su bila na domjenku u vrlo uglednom restoranu «Poklisar» i to je bio poklon vlasnika kako je sam rekao»uglednoj hrvatskoj družbi». Nakon posjeta prostorijama Zamjskog stola, kojom prigodom je uručen Statut grada Dubrovnika Velikom meštru, a braća se upisala u knjigu uspomena, svi smo otišli u Franjevačku crkvu u kojoj je naš zmajski brat dr. Fra Mario Šikić, zmaj Murterski, predvodio molitvu za sve umrle članove našega bratstva na grobu pjesnika slobode Ive Gundulića ispod spomen ploče koju je Zmajski stol njemu u čast podigao 1938. g. 6. Vrijedno je spomenuti i tradicijsku aktivnost našega Stola u SPOMENU NA DAKSU. Od 1990, naš stol svake godine 24. i 25. listopada sudjeluje u obilježavanju mučeničke smrti 66 dubrovačkih

Str. 48

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

ZMAJSKI STOL U KARLOVCU (SA SIJELOM U OZLJU) Pročelnik: Milan KRUHEK, Zmaj Dubrovački Zmajski stol Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja u Karlovcu, utemeljen mjeseca travnja 2001. godine sada ima deset redovitih članova i jednog člana prinosnika. Brata Brunu Kenđela, koji je glasovanjem Meštarskog zbora izabran za redovitoga člana a čije zazmajenje očekujemo u subotu 17, veljače. Dakle, ovaj Zmajski stol od tada će imati 11 redovitih članova Družbe. REDOVITI RAD I OPĆE OBVEZE Sva su zmajska braća ovoga stola bili prisutni u mnogim zajedničkim priojektima, poslovima i susretima zmajske braće koje je vodila i organizirala zmajska matica u Zagrebu. Dapače, ovaj je Zmajski stol poticao i pomagao u ostvarivanju i neke projekte koje je vodila naša cijela Zmajska Družba. To posebno vrijedi u odrađivanju raznih poslova vezanih za projekt revitalizacije, obnove i novoga načina korištenja staroga grada u Ozlju. REALIZACIJA GODIŠNJEG PROGRAMA U svojem redovitom radu braća Zmajskog stola u Karlovcu trudili su se ostvariti predviđeni plan rada osmišljen i predočen Meštarskom zboru u vremenu prije posljednje zmajske godine. Taj je program potpuno ostvaren, dapače je zbog novih okolnosti bio još bogatiji i veći od predviđenoga. Ostvarene

Sa svečanosti u starom gradu Ozlju

rezultate iznosimo u dvije kategorije: a) kao ostvarenja u vlastitim programima rada Zmajskoga stola u Karlovcu, te b) kao osobne rezultate rada pojedinih članova Zmajskog stola, vrijednih spomena zbog posebne vrijednosti njihove kvalitete i općeg značenja. A. PROJEKTI ZMAJSKOG STOLA U KARLOVCU: 1. Ove godine 30. travnja, 2006. kao i svake godine od samoga osnutka ovoga Zmajskog stola, sva su braća sudjelovala u organizaciji i realizaciji obilježavanja 335. obljetnice smrti hrvatskih povijesnih mučenika, bana P. Zrinskoga i F. Krste Frankopana i to: U OZLJU: Sv. Misu zadušnicu uz prigodnu propovijed vodio je Zmaj od Novigrada na Dobri, župnik ozaljski Josip Jakovčić. Videoreprezentaciju povijesne dokumentacije pod naslovom: «Grobovi u tuđini», predstavio je na komemorativnoj akademiji Zmaj karlovački od Šanca Z. Gerber uz interpretacijski tekst Zmaja Dubrovačkoga, M. Kruheka. Prigodnu izložbu fotografija povijesnih mjesta stradanja posljednih zrinskih i Frankopana, pripremio je i postavio, o svom trošku, uz suradnju ostale braće, Zmaj Karlovački od Šanca, Z. Gerber. Izložba je bila postavljena u prostorijama grada Ozlja uoči ove obljetnice. U BEČKOM NOVIGRADU: 1. Ove je godine Zmajski stol u Karlovcu u suradnji s Hrvatskim Veleposlanstvo u Beču i Hrvatskim povijesnim institutom u Beču pripremio i sudjelovao u obilježavanju ZrinskoFrankopanske obljetnice 28. travnja. Petero je braće otputovalo u Wiener Neustadt. Položili su vijenac u ime Družbe na grobno mjesto, spomenik koji je nad grobom postavila naša Zmajska Družba, zatim su u katedrali prisustvovali misi zadušnici, a onda položili vijenac na mjestu izvršenja smrtne kazne nad našim hrvatskim mučenicima. Po običaju na grobnom je

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 49

mjestu, u ime Družbe zmaj Dubrovački, M. Kruhek, održao prigodni govor. 2. Zmajski stol u Karlovcu 18. lipnja 2006. sudjelovao je u organizaciji i realizaciji festivala KUD-ova ozaljskoga kraja uz blagdan Sv. Vida, zaštitnika župe grada Ozlja. Svečanosti je uz gradonačelnicu grada Ozlja, prisustvovao i Veliki Meštar Družbe. 3. 24. lipnja 2006. u organizaciji Zmajskog stola u Karlovcu, posebno braće iz Ozlja, Zdenke Stupić, Zmajice Ozaljske, vlč. Josipa Jakovčića, Zmaja od Novigrada na Dobri i Stjepana Lipšinića, Zmaja Brlogradskog, održano je vrlo posječeno predavanje «Prilozi poznavanju podrijetla roda Frankopana», našega zmajskog brata, Antuna Abramovića. 4. Dana 9. rujna 2006. Zmajski je stol u Karlovcu uz veliki trud članova ovoga zmajskoga stola, posebno članova iz grada Ozlja, organizirao veliki i svečani domjenak na gradu Ozlju; prvo takvo opće zajedničko druženje svih članova Družbe, naših suradnika i dobrotvora. Tom su prilikom, prije domjenka, otkrivene dvije spomen ploče, već prije pripremljene, a sada trudom i troškom Karlovačkog zmajskog stola i postavljene na ulazu i na zidu stepeništa koje vodi na I. kat biblioteke i gradskoga muzeja. (Spomen ploča u čast Zrinskih i Frankopana

u obljetnici 1000. god. Hrvatskoga Kraljevstva i Spomen na darovanje grada Ozlja Družbi «Braća Hrv. Zmaja», od grofa Thurn-Taxisa.) Za uspjeh toga lijepog zmajskog druženja opet su najviše doprinijela već spomenuta naša zmajska braća iz Ozlja. 5. 4. 10. 2006. pod vodstvom braće ovoga zmajskoga stola održana je druga kolokvijalna sjednica budućega znanstvenoga skupa: Karlovac u domovinskom ratu. Posebno na tom projektu rade Zmaj Dubrovečki, Zmaj Karlovački od Šanca i Zmajica Mrežnička. 6. 30. 9. 2006. Zmajski je stol u Karlovcu organizirao, vodio i financijski pokrio sve troškove velikoga projekta koji se ostvario u Karlovcu u karlovačkom kazalištu Zorin dom. Projekt je imao dva dijela: I. dio – Promociju novotiskane Zmajske pjesmarice (zbirka zmajskih i domoljubnih domoljubnih skladbi za zborove), u nakladi Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja», Zagreb, 2006., autora našega zmajskog brata, Josipa degľ Ivellio, Zmaja bračkog II. Pjesmaricu su predstavili: Zmaj Klokočki V., prof. dr. sc. Đuro Deželić, Zmaj Bjelovarski VI, prof. Zlatko Stahuljak i sam autor, Zmaj Brački II, Josip Degľ Ivellio. II. dio – bio je cjelovečernji Koncert domoljubnih i zmajskih skladbi. Taj koncert 8 pjevačkih zborova vodio je kao dirigent Zmaj brački II, Josip Degľ Ivellio. Bila je do nezaboravna večer za sve prisutne i za cijeli grd Karlovac i najbolja promocija cijele naše Družbe. U realizaciji toga projekta sudjelovala su sva braća ovoga Zmajskog stola, ali posebno treba istaći Zmaja Karlovačkog od Šanca, Zvonimira Gerbera, Zmaja Dubrovačkoga, Milana Kruheka i našega glazbenika, Zmaja karlovačkog od Korane, Ratka Pogačića, koji su iznijeli svu organizacijsku i

Uspomena iz Ozlja prigodom domjenka Družbe

Str. 50

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Pozivnica na koncert u karlovačkom Zorin domu

domaćinsku brigu ovoga našega projekta. Kao trajni spomen na ovu lijepu akciju Karlovački je zmajski stol tiskao prigodni vodič: ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI koji donosi cjeloviti program s potrebnim informacijama i korisnim objašnjenjima. 7. Veliki projekt ovoga Zmajskog stola bila je suorganizacija i realizacija znanstvenoga skupa «RUDOLF STOHAL I NJEGOVO DJELO» Znanstveni je skup održan u Karlovcu 20. listopada 2006. u prostorijama Zorin Doma. Znanstveni je skup otvorio pozdravnim i programskim govorom Zmaj Dubrovački, M. Kruhek. Održano je 14. predavanja, među kojima su bila i predavanja naše zmajske braće, dr. sc. Đure Deželića i dr. sc. Milana Kruheka i našega budućega brata, dr. sc. Alojza Jembriha. Zahvaljujući velikom zalaganju svih u organizaciji ovog znanstvenoga skupa, već i prije njegovoga održavanja, tiskani su svi izneseni

referati, u posebnom broju «Svjetla», časopisa matice Hrvatske Karlovac, pa je na kraju skupa bio predstavljen i taj vrijedan i trajan rezultat ovoga znanstvenoga skupa. Treba opet naglasiti da je dio troškova u ovoj suorganizaciji pokrio Zmajski stol u Karlovcu iz vlastitih (donacijskih) prihoda. U Križanićevoj ulici u Karlovcu otkrivena je obnovljena spomen-ploča Rudolfu Strohalu, uz prigradske svečanosti 8. prosinca 2006. godine. 8. 13. prosinca, 2006. brat Zmaj Karlovački od šanca (Z. Gerber) i zmajica Mrežnićka (dr. M. Rapić) otputovali su u Bečki Novigrad da bi tamo dogovorili potrebnu obnovu grobnog spomenika na grobnom mjestu P. Zrinskoga i F. Kr. Frankopana. Dogovorili su sa tamošnjom privatnom tvrtkom (koja je i prvi puta obnovila cijeli spomenik) čišćenje rđe i premaz zaštitnom bojom metalne plohe s natpisima i likovima naših velikana u reljefnim medaljonima. Troškove te obnove pokriti će Zmajski stol u Karlovcu, odnosno donator zmajski brat Z. Gerber. 9. 14.12.2006. Zmajski stol u Karlovcu priredio je u prostorijama grada Ozlja Božićni domjenak za svoju braću, dobročinitelja i goste. Domjenku je prisustvovao i naš veliki meštar i kaštelan grada Ozlja, kao službeni dužnosnik Družbe. 10. 5. siječnja, 2007. Zmajski stol u Karlovcu pripremio je u gradu Ozlju svečanost božićnoga blagoslova staroga grada. Nakon blagoslova koji je obavio naš zmajski brat od Novigrada na dobri, župnik ozaljski, održan je koncert domaćih božićnih pjesama koje su izvela četiri zbora iz ozaljske okolice. Poslije koncerta pročelnik zmajskog stola Zmaj dubrovački održao je kratki govor o ovom lijepom, sada već tradicionalnom običaju i suradnji Zmajske braće svih onih koji vole, koriste i dolaze u stari ozaljski grad. 11. 24. siječnja 2007. Zmajski stol u Karlovcu je suorganizirao sa Maticom Družbe promociju časopisa «Svjetlo», u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima. Promociju je vodio Z. Gerber, Zmaj Karlovački od šanca.

Zmaj Dubrovački M. Zmaj od Ravnih Kotara. ulagao je ogroman trud u obnovu porušene crkve i samostana u Kamenskom. Zmajica Mrežnička. Zdenka Stupić.07. g. Antun» u Karlovcu. Mirica Rapaić posebno se istakla cijelim nizom predavanja koje je držala u tjednima zaručničkih tečaja u Karlovcu i u pastoralnom centru u Novigradu. Kruhek. s vlastitim skladbama. Zbornik je u tisku. i 2008. o.skrivalice. ostvario je još neke rezultate vrijedne spomena.Boka Kotorska. Uvodno izlaganje održao je Zmaj Dubrovački.Pripremio je za tisak znanstvenoga skupa Paneuropske unije u Karlovcu posvećen problemima obitelji u Hrvatskoj. 2006. Marinko Marinović. U proteklom je razdoblju vodila sve organizacijske poslove koje je u Ozlju pripremao i vodio Zmajski stol u Karlovcu. Za zbornik je i sam napisao referat pod naslovom: Jedinstveni primjer mučeništva obitelji hrvatskih velikana Petra Zrinskoga i Katarine Frankopan. Pokrenuo je i vodio humanitarnu akciju u Domu umirovljenika «Sv. što je nemjerljiv doprinos spašavanju stoljetna kulturne baštine pavlinskoga reda u karlovačkom kraju i hrvatskoga naroda. Surađivala je pripremnim poslovima . napisao je i predao u tikas povijesni vodič: «Gvozdansko-kaštel zrinskoga srebra». u Karlovcu. ostvario je još nekoliko vrijednih projekata: 05.Broj 1/2007. Hrvatske). Žiljka.11. Otvorenju i domjenku bilo je nazočno još nekoliko zmajske braće. u Zmajskom Matici. Te njegove graditeljske i restauratorske brige biti će do kraja 2007. okrunjene potpunom obnovom i crkve i samostana. Uz to je predavanje priredio i izložbu kineskih crteža i fotografija nastalih s putovanja po Kini našega zmajskog brata Zmaja od Kune.ZMAJSKE VIJESTI . Teme tih njezinih izlaganja bile su posvećene različitim aspektima i problemima reproduktivnog zdravlja. M. Pagu i Zagrebu. Zmaj Karlovački od Korane. kao voditeljica terenske nastave obiteljske medicine. Zmajica Ozaljska. . u edukacijskim seminarima s HHO. u «Danici». Ivan Perković. Knjižica posvećena izginulim junacima toga Zrinskoga grada izlazi iz tiska tijekom mj.Krajem godine 2006. Zmajski brat. Kruhek. specifične za Oružane snage R. bio je vrlo aktivan izvan redovnih poslova u svojoj pravnoj struci. i tiskanim radom «Mostanje-prošlost i stanovništvo» u Godišnjaku «Marulić». uz redovne redovničke i župske poslove. i Odborom za ljudska prava. Str. Gerber je pripremio izložbu izvrsnih radova fraktalne grafike u galeriji «Sv. 25. dr. . u prostorima V. kao pročelnik zmajskog stola u Karlovcu. Hrvatske. vrlo važna za identifikaciju i svjedočenja povijesnoga identiteta Hrvata u Srednjoj Bosni – Žepče i u Crnoj gori . na skupu organiziranom od Ministarstva pravosuđa s temom o Reformi hrvatskoga sustava i dr. Z.2006. veljače. godinama je bila i ostala «dobri duh» staroga grada Ozlja. organizirao je predavanje kineskog veleposlanika o kinesko-hrvatskim gospodarskim odnosima u ozaljskom starom gradu. Ivan Zelina» u Zelini. uz poslove i akrb za aktivnost toga Zmajskog stola i sudjelovanje u ostvarivanju projekta koje je vodio Zmajski stol u Karlovcu. održavala dva zapažena i vrijedna predavanja iz problematike obiteljske medicine na znanstvenim skupovima u Splitu i Rovinju. 2006. Znanstveni će skupovi biti održani krajem 2007. sudjelovao je na humanitarnim koncertima i festivalima glazbe. posebno je plodonosno radio na glazbenom polju.pavlin Juraj Domšić. 51 B) POSEBNO VRIJEDNI SPOMENA OSOBNI REZULTATI RADA BRAĆE Zmaj Karlovački od Šanca Z. a posebno kao voditelj karlovačkog dječjeg zbora «Cicibani».Kao ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest pokrenuo je pripremne poslove za realizaciju dva znanstvena skupa. . V. Zmaj od Imote. te u pisanju i objavljenim radovima za djecu: Pitalice. Gerber uz veliko angažiranje u svim akcijama Družbe. istaknuo se u svojem profesionalnom poslu u Hrvatskoj vojsci javnim predavanjima iz pravne problematike. Žiljka. Ratko Pogačić. Varaždinu. kao član Meštarskoga zbora i kao notar Zmajskog stola u Karlovcu. Osim toga je. Sudjelovao je svojim izlaganjima na znanstvenim skupovima u razredu društvenih djelatnosti HAZU (tema: antikorupcijska strategija vlade R.

Zmajski stol Krapina održao je u navedenom razdoblju 9 službenih sijela. arh. Stjepan Škof i Želimir Hitrec posjetili su grobove svoje pokojne Zmajske braće: Želimira Drakulića. a po jedno u kuriji Zmaja od Crne Majke Božje Bistričke u Zagrebu i klijeti Zmaja Zelingradskog u Sv. Jakovčić. uručiti posebna priznanja. U razdoblju za koje se ovo izvješće radi. 52 ZMAJSKE VIJESTI . a posebno neposredne suradnike. Zmajskom Bratu. Povodom dana Svih Svetih. Ovim izvješćem zaključujemo ovu zmajsku radnu godinu. Posebno su bile zapažene ozaljske priredbe «Ozaljske krijesnice». Bog nam sreću daj.Str. vlč. godine: 1. Ivana Krstitelja u Mariji Bistrici. ing. uz mnogo svakodnevnoga dobra u radu i djelovanju. svaki član Stola kupio je knjigu «Vu plavem trnaci». našem pok. 2. Cvjetko Lež. arh. 3. Tri sijela održana su u župnom dvoru u Mariji Bistrici. pa do dogodine naša izvješća budu još bogatija i vrednija. a onda i pratila potrošak svake kune u obnoviteljskim radovima na ozaljskom starom gradu. Ivanu Zelini. Josipa Štimca i Nikole Jelačića. Stjepan Lipšinić jedan od braće koji je nedavno postao redovitim članom Zmajskog stola. do kraja siječnja 2007. kao župnik i kao istaknuti javni poslenik u kulturi i spašavanju povijesnih graditeljskih i drugih vrijednosti. radio je zapravo već godinama na našem najvažnijem zadatku: kako vratiti stari grad Ozalj u posjed Družbe. Zmajska braća su na službenim sijelima detaljno raspravila nova Pravila Družbe. Lovro Cindori. U svojem je domu rado i bratski primao svoju zmajsku braću. Osim o svim pitanjima o realizaciji svojeg programa rada. pronalaženja sredstava do konačne obnove skrb i prisutnost u svakom problemu obnove staroga ozaljskoga grada. kao i ostala pitanja iz društvenog i kulturnog života u Hrvatskoj. Na službenom sijelu održanom 17. koje je ona vodila kao Lipanjske večeri kulture na starom gradu Ozlju. Bio je skoro svakodnevno na gradilištu. ZMAJSKI STOL U KRAPINI Pročelnik: Želimir HITREC. U želji da podupru izdavanje knjige o Đuri Prejcu ml. Na njihova posljednja počivališta položen je vijenac i zapaljena svijeća. Zmaj Brlogradski. Zmaj Krapinski IV. listopada Zmajski Stol je izrazio svoju zahvalnost i priznanje svom članu Zmaju od Crne Majke Božje Bistričke za njegov veliki rad i zalaganje na organizaciji prvog hodočašća Družbe u Mariju Bistricu. članovi Zmajskog stola Krapina: Vidislav Kiš Šaulovečki.Broj 1/2007. kojima su tražena novčana sredstva od Ministarstva kulture. po dva u dvoru Ščrbinec (kod Zmaja Ščrbinečkog) i kuriji Škaričevo (kod Zmaja Krapinskog IV. Stjepanu Lipšiniću. braću Zmajskoga stola u Karlovcu.. Uz naš zmajski pozdrav. Za svaki trud i stručno obavljeni posao treba mu zaista izraziti posebnu zahvalnost. Zmaj Novigradski. kao dekan posvetio obnovi sakralnih objekata svojega Ozaljsko-Lipničkoga dekanata. u Trškoj kuli ozaljskoga staroga grada. kako ga obnavljati i čuvati. posebnu je brigu. pa i kao predsjednik Matice Hrvatske u Ozlju.). Djelovanje Zmajskog stola Krapina u razdoblju travanj 2006. Zmaj Ščrbinečki je gotovo na svakom sijelu izvještavao Braću o tijeku obnove crkve Majke Božje Snježne u Belcu. U tomu je bila koordinatorica i pomoćnica ing. sva pitanja u svezi Meštarskog Zbora i aktivnosti po njemu organiziranim. Bila je i glavna domaćica zmajskih sijela u radnim prostorima Zmajskoga stola u Karlovcu. Ove je pak zmajske godine 2006/8 na poseban način bio angažiran u neposrednom vođenju i nadzoru nad svim poslovima restauratorskih radova. Zmajski stol Krapina običavao je već i u prošloj Zmajskoj godini svima koji su pomogli u realizaciji programa rada ili općenito rada Zmajskog stola. 4. Od organizacije. Naš Zmajski Brat osobito je aktivan kao predsjednik Društva za obnovu Belečke . Zmajski stol je posebnom Zahvalnicom zahvalio Meštru kapelanu Družbe za veliku pomoć u organizaciji blagoslova kipa Sv.

obljetnice održava deveti puta za redom na prekrasnom objave monografije i 70. organizirao je u Krapini otkrivanje spomen biste Proslava je započela u 10 sati i 30 minuta tom velikom znanstveniku. Zmaj Starozabočki je izvijestio Braću o dvije otkrivene su spomen biste Petru Zrinskom i Franu prezentacije svojih pjesama. 53 crkve. Na kraju je pučkim veseljem i vrlo lijepo organiziranim domjenkom u Župnom dvoru nastavljeno druženje svih nazočnih i završena svečanost Dana majke. predstavnica županije Krapinskozagorske i Želimir Hitrec u ime Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja».ZMAJSKE VIJESTI . organiziranju pomoći za Bosansku okupljanju u Zaboku vrlo uglednih hrvatskih ljudi Posavinu te svojim aktivnostima u društvu oldtimera. Program je završen nastupom puhačkog orkestra iz Dubrovčana i folklornog društva Tuhlja. izvijestio takve i slične aktivnosti i čestita udruzi «Muži je braću o svojem angažiranju na obnovi crkve u zagorskoga srca» na realizaciji tog programa i Bedekovčini. Nakon svete mise sve nazočne pozdravili su: predsjednica Društva žena općine Veliko Trgovišće. Program je započeo izvođenjem hrvatske himne i nekoliko pjesama u izvođenju Zbora Hrvatice iz Zagreba. obljetnice rođenja. godine. koja se obilježavanja 150. prigodom otkrivanja i blagoslova bista. nakon čega su Zmajska braća snimljena u Hušnjakovu u Krapini 25. Zmaj Komorski II. koju je vodio mons. Veći broj U svim tim aktivnostima njihovo je djelovanje članova Zmajskog stola. obljetnice smrti Dragutina Velikoerpenjskom brijegu. koji su i nagrađeni dobrotom «Hrvatske žene» Grada Zagreba. 8.. listopada 2006. i Veliki meštar Družbe otkrivaju poprsje Dragutina zagorskoga srca». rujna u Zaboku Gorjanovića Krambergera u Hušnjakovu . na području posvećenom Gorjanovića Krambergera.Broj 1/2007. 6. Str. U organizaciji udruge «Muži Zmaj Krapinski IV. a Zmaj od Viljaka o dvije Krsti Frankopanu. Zmajski stol Krapina. Svečanost je započela svetom misom. već tradicionalno. djeca Osnovne škole Veliko Trgovišće (područne škole Dubrovčan) izvela niz zbornih pjesama. sudjeluje druge srijede svibnja kao jedan od 7. zbora Družbe na čelu sa Velikim Meštrom nazočio je 5. I ovog su puta pročitani najbolji radovi djece na temu Moja majka. Zmajski stol Krapina hrvatskoj majci. Zmajski stol Krapina podržava izložbe svojih slika. u sklopu organizatora u proslavi Dana majki. listopada 2006. generalni vikar Vojnog ordinarijata i Meštar kapelan Družbe. toj svečanosti. 25. Joško Šantić. 100. recitacija i skečeva. kao i članova Meštarskog isticano i kao djelovanje naše Družbe. Svima će dugo ostati u sjećanju njegova vrlo nadahnuta i lijepa propovijed.

Svoj prilog ovom Zmaju Velikootočkom. kod svog Zmajskog Hrvatskoga Zmaja» u Hrvatsko nacionalno svetište Brata Vidislava Kiša Šaulovačkog. koji je prethodno u vrlo lijepom pozdravnom govoru cijeli nazočni puk upoznao sa dugogodišnjim djelovanjem i organizacijom Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». po završetku svete mise pozdravio je preuzvišenog biskupa i uručio mu srebrnjak izdan povodom 100. Zmaj od Crne Majke službenom sijelu Veliki Meštar Družbe upoznao je Božje Bistričke. mons. dr. Treba u ovom izvješću istaknuti i nazočnost čiju spomen bistu je podigla Družba. Zmaja Ščrbinečkog . prof. siječnja u dvoru Ščrbinec. pročelnik organiziranom Božićnom domjenku kod svog Zmajskog stola je u kuriji Škaričevo bio domaćin Zmajskog Brata Lovre Cindorija. sudjelovali kraćim popularnim predavanjima u još 11. životu i radu Dragutina Gorjanovića Krambergera. Zahvali i pozdravu se je priključio i pročelnik Zmajskog stola Krapina te preuzvišenom biskupu u ime Družbe uručio knjigu Kajkaviana Croatica. u njegovoj kanoničkoj kuriji u prilikom ih je upoznao sa radom Zmajskog stola Zagrebu. 11. u Varaždinskim toplicama. Ivana Krstitelja. članovi Zmajskog stola nedovršenoj novoj zgradi muzeja i filatelističkoj Krapina završili službenim sijelom te zajedničkim tematskoj izložbi.Str. Veliki Meštar većine članova Zmajskog stola na Glavnom zboru i pročelnik Zmajskog stola Krapina otkrili su bistu. Lovro Cindori. Dragutinu Feletaru. Družbe. Zmajski stol Krapina aktivno je sudjelovao na kustosica muzeja gđa Vlasta Krklec i dala riječ sijelu Zmajskih stolova sjeverozapadne Hrvatske Velikom Meštru Družbe. Veliki Meštar Družbe. 54 ZMAJSKE VIJESTI . U koncelebraciji je sudjelovao i Zmaja Velikotaborskog II. Na prethodno održanom kanonik mons. Krapinski IV pod naslovom «Spomenik hrvatskoj njezinom organizacijom. koji je i sam nazočio hodočašću. kojom Majke Božje Bistričke. godini Zmajska 9. Članovi Zmajskog Majke Božje u Mariju Bistricu. održano je prvo hodočašće Družbe «Braća 16. Na samu svetkovinu Zahvalnice 29. evolucije u Krapini. Svečanost je završila skromno. 8. listopada Braća započela isto tako lijepim druženjem održanim 2006. prekrasno lijepo organiziranim domjenkom za sve nazočne. Marin Srakić. Sa svečanog sijela Zmajskog stola u Krapini koji je održan u dvoru Treba istaknuti da je nakon Sčrbinec kod domaćina Vidislava Kiša Šaulovečkog. nakon čega je govorio o himni-proslova 70. Koncelebriranu stola Krapina bili su posebno počašćeni nazočnošću svetu misu vodio je biskup Đakovačko-Srijemski Velikog Meštra i Meštra Zmajskih stolova.Broj 1/2007. obljetnice podizanja spomenika». a upravitelju svetišta monografiju Emilija Lašovskog. Svoje susrete u novoj 2007. kao i mons. Krapina. Nakon cjelokupnog programa. On je u svojem govoru značajnom skupu dao je pročelnik Stola Zmaj upoznao sve nazočne sa djelovanjem Družbe. službenog dijela hodočašća i kraće molitve kod okupljanjem Zmajske Braće i većeg broja građana kipa Sv. ali druženjem sa suprugama na bogatom. Sve nazočne pozdravila je 10. Zmaja od Crne Velikom Meštru i nazočnoj Zmajskoj Braći. Lovro Cindori bio i predstavnika društvenog i javnog života grada domaćin svoj nazočnoj Zmajskoj Braći na domjenku i Krapine i Krapinsko-zagorske županije kod Muzeja vrlo ugodnom i lijepom druženju. kao i svim obilježavanjima značajnih datuma nakon čega – u nastavku programa – svi nazočni su iz povijesti Družbe. obljetnice Družbe. Godinu Gospodnju 2006.

Zmaj od Podravskih Sesveta. pa je nekad i nemoguće uspješno organizirati česti fizički kontakt. Vlasta Kliček. Zmaj Bilogorski II. Nemčića br. Dragan Dujmović. Često. povezani određenim projektom. Mirko Habijanec. Djelovanje pojedinaca ne iskače iz onoga što se dogovori a u duhu općih pravila i načela djelovanja naše Družbe. međusoban odnos članova stola je pun uvažavanja. Zmaj Visočki od Sv. Davorin Hećimović. pomaganja i prijateljstva. sportske. Stoga je ovaj stol u svojem životu vrlo harmoničan. vezani svojim profesionalnim angažmanom uz društvene. Stol djeluje vrlo povezano i lako se dogovaraju zajedničke akcije. sudjeluju u svečanoj povorci na dan Sv. Prostorija je kvalitetno uređena u stilu zmajske tradicije i omogućava održavanje redovnih sjela. Zmaj Prodavički. kao i drugih susreta. Zmajevi. jer je on u vlasništvu grada Križevaca. prosvjetne ili medijske projekte. kako bi im se eventualno moglo pomoći i kako djeluje cijeli stol. pa je koji puta teško razlučiti što je nekome profesionalan a što zmajski angažman. Zmaj od Furlanije. Zmaj Virovski od Stare gore. Zmaj Bokeljski. U protekloj zmajskog godini Zmajski stol u Križevcima ostvario je nekoliko važnih zajedničkih projekata što su se kroz protekle godine već ustabilili kao tradicionalni. naprosto. ZMAJSKI STOL U KRIŽEVCIMA Pročelnik stola: Vjekoslav PRVČIĆ.Broj 1/2007. 8 na prvom katu. Valentin Puževski. Str. Zmaj Jagnjedovečki Zmajski stol u Križevcima jedan je od rijetkih što je u potpunosti popunio dozvoljenu kvotu u broju redovitih članova stola. pojačanom ambijentom doma Kiševih i prekrasno. Neki od članova godinama su nositelji programa manifestacije (Vlasta Kliček. Dinko Vrgoč. Zmaj od Gole i Mijo Kovačić. i Dražen Podravec. A. kulturne. koji velik dio slobodnog vremena najčešće provode zajedno. Ivan Večenaj. Opća atmosfera u Zmajskom stolu u Križevcima slobodno se može ocijeniti kao prava bratska. Članovi prinosnici Križevačkog stola su: Vladimir Lerš. na neki način. tako da se uvijek zna što rade pojedini naši članovi. unutar stola stvaraju se manji timovi. Činjenica je da se više viđaju i više surađuju na pojedinim projektima ljudi koji su fizički bliže. jedno proizlazi iz drugog ili se. samozatajnost i nenametljivost. U svojim sredinama naši članovi djeluju po važnim načelima družbe. Sadašnje vodstvo stola pokrenulo je inicijativu da se ova situacija razriješi. a potom se povezuju neke druge manje grupe što ostvaruju neki drugi zadatak za koji je neki od članova dao inicijativu. Ottone Novosel). Vjekoslav Prvčić. a do sada nije potpisan nikakav ugovor oko korištenja istog. takve probleme rješavamo elektroničkim dopisivanjem ili telefonskim razgovorima. kao i situacija oko plaćanja grijanja i struje za zmajsku prostoriju. a veći dio članova postali su međusobno čak i pravi kućni prijatelji. također. izložaba i susreta s drugim članovima družbe. Zmaj Žaljanski.ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Jagnjedovečki. Redovni članovi stola su: Zoran Homen. 55 braću sa aktivnostima Meštarskog Zbora te planova za obnovu i revitalizaciju starog grada Ozlja. organiziranje manjih predavanja. nadopunjuje. Zmaj od Kalnika. U fazi smo rješavanja imovinsko-pravnih odnosa oko spomenutog prostora. Naime. Josip Cugovčan. Nastojimo jedni druge obavještavati o nastojanjima na pojedinim projektima. a drugi sudjeluju u svečanoj povorci sa našom zmajskom zastavom i samom svojom nazočnošću daju određen dignitet manifestaciji. Zmaj Kreševski. umjetnički izrađenim jaslicama. tako da u stolu i nemamo ljudi čiji rad bi se mogao omeđiti isključivo profesionalnim međama. a to su: samoprijegor. Marka . Ottone Novosel. Zmajski stol u Križevcima ima uređen zmajski prostor u Križevcima. Imamo jedanaest redovnih i četiri člana prinosnika. Svake godine članovi našeg stola sudjeluju u poznatoj turističko-kulturnoj manifestaciji u Križevcima «Veliko križevačko spravišče». Zmajski susret završio je vrlo lijepim domjenkom i druženjem u još uvijek Božićnom ozračju. Zmaj od Karina. pažnje. U ovom izvještaju treba napomenuti da su gotovo svi naši članovi. Mirko Lukić. Zoran Homen. Zmaj od Gornje Šume. No. jer članovi našeg stola žive ne relativno velikom prostoru. Ivana. ostvaruju zamišljeno. Ponekad. Zmajica od Križevačkog gornjeg grada. projekti i programi.

Svake godine izdaje se i zbornik sa svim prilozima sudionika.23. obljetnice njegovog slikarskog rada. Kovačić. Družba «Braće hrvatskog zmaja».Str. u Jagnjedovcu kod Koprivnice. Marina u Virju. gdje su vidjelu njegovu veliku etnografsku zbirku. predstavljanje grafičke mape Petra Petrovića «Staro Virje» .16. Za družbu je posebno važno postavljanje spomen-ploče na pročelju Stare škole u mjesnom parku kojom je obilježena 560. u proljeće nalazimo se na Spravišču. a što je opet ozbiljan prinos poznavanju povijesnih događanja ili njihovih sudionika koji su manje poznati hrvatskoj kulturnoj javnosti. do utorka.17. Cugovčan…).11.V. predavanje i koncert učenika OŠ prof. Marka. 20. godine održan cijeli niz manifestacija kojima je obilježena 248. F. hrvatski veleposlanik u Mađarskoj.18. a u ljetu na Dan Sv. Zmajski stol u Križevcima. Đurđa Adlešić. predstavio je Zoran Homen. te organiziramo likovnu izložbu nekih naših članova slikara (Večenaj. Posebna čast članovima Zmajskog stola u Križevcima bila je što su mogli organizirati sijelo Meštarskog zbora u svojoj sredini. Članovi Zmajskog stola u Križevcima uveli su praksu da kroz zmajsku godinu imaju nekoliko tradicionalnih okupljanja (često dovode i članove svojih obitelji) vezanih uz određene blagdana i štovanje povijesnih ili vjerskih događanja: uz dane Sv. To su različite promocije. travnja – Uskršnji koncert Kvarteta Rucner . gdje je poznati pjesnik kršten i upisan u knjigu rođenih. s velikim . Zmaja Bilogorskog II. Križevčanina u pratnji njegovih svetačkih moći. obljetnica virovskog školstva. studenoga – izložba radova slikara Miše Baričevića i Josipa Šerlja.25. knjiga… Tako je od petka. a Božićni koncert održala je limena glazba DVD-a Virje i članovi Crkvenog zbora «Ferdo Rusan» iz Virja. oltarnu sliku Svetog Martina. Tako je već izišla peta knjižica s tih skupova. Tim događanjima pribivao je i Veliki meštar Družbe. a današnjem Virju. 30. 16. ožujka – obilježavanje godine Nikole Tesle i W. a tako započeta suradnja se nastavlja. koncert Brass kvinteta iz Virovitice . predstavljanje knjige «Zgrade i objekti virovskog školstva» mr. ožujka 2007. rujna 2007. dr. prosinca – sveta misa u crkvi Sv. Homen.Broj 1/2007. pred Božić imamo svake godine Predbožićno sijelo na kojem obično promoviramo neku novu knjigu što ju je napisao ili pripremio netko od naših članova. Dražena Podravca. a na spomenutim skupovima sudjeluju članovi sjeverozapadnih stolova. otvorenje izložbe umjetničke fotografije Dražena Pokeca na temu «Blagdansko Virje» . ožujka – izložba slika Ivana Večenaja. Šignjara iz Virja . 56 ZMAJSKE VIJESTI . redoviti jesu pokrovitelj kulturnih zbivanja što se tijekom godina odvijaju pri OŠ profesora Franje Viktora Šignjara u Virju. Mozarta. ožujka 2007. Tom prigodom članovi Meštarskog zbora posjetili su obiteljsko imanje Prvčić i našeg pročelnika Križevačkog stola. siječnja – koncert sopranistice Lidije Horvat Dunjko i gitariste Saše Dejanovića . lipnja – koncert mješovitog pjevačkog zbora Germania iz Steibacha pored Frankfurta . neki mađarski ministri i drugi. Proslava je dobila međunarodni karakter.27. Martina u Virju okupljamo se na jesen. godini zmajevi su u Virju bili pokrovitelji slijedećih kulturnih događanja: . koncerti.9. Sijelo je održano u subotu. Samo u 2006. Zmaja Jagnjedovečkog. Neki od članova našeg stola svojim prilozima sudjeluju na znanstvenim skupovima što ih već pet godina organizira Varaždinski zmajski stol u Varaždinskim Toplicama pod zajedničkim nazivom «Hrvatske obljetnice». svibnja – izložba radova slikara Petra Petrovića prigodom 50.A. filmova. Proslavi je prisustvovala potpredsjednika Hrvatskog sabora g. godine na imanju obitelji Hećimović i našeg meštra stolova. predstavljanje knjige «Neotesano pismo mom prijatelju 4» Marijana Zubanovića iz Toulona i «Lepa moja stara klet» Bosiljke Crnković iz Rima. izložbe. obljetnica smrti hrvatskog bana Matka Talovca koji je stolovao upravo u nekadašnjem Prodaviću. kao i produkcije CD-a. Priprema se i knjižica o životnom putu Antuna Nemčića na hrvatskom i mađarskom jeziku. Ivice Tišljara iz Zagreba. Članovi stola bili su inicijatori i sudionici postavljanja spomen-ploče hrvatskom književniku Antunu Nemčiću u mjesnoj crkvi malog mađarskog mjesta Edde.

Tom prilikom naglo oboli i vraća se u je rođen 14. U tome se pomogao gospodin Mark Kovač. 57 svojega sina obnašao je dužnost kotarskog suca u Ludbregu. U vrijeme rođenja svjedočilo o rođenju ovog znamenitog hrvatskog pjesnika i putopisca. O nekim događanjima pripremili smo i šire vijesti. godini života. vlastelina u Eddeu. je i sama bila rodom iz županije Somogy. premješten u Koprivnicu. Kako samom početku centralne grobljanske aleje. Vlassicha. Prvi susret ostvarili smo u ožujku 2006. jedan projekt za U godini početka Hrvatskog narodnog koji slobodno možemo reći da je poprimio značajke preporoda. Tako je Antun djetinjstvo proveo u Ludbregu i Koprivnici. međaše i pojedine dionice. Ottone Novosel. Nemčić odlazi na put u gornju Italiju. Sahranjen je na nekadašnjem groblju uz kapelu Sv. groblja. Ubrzo umire u svojoj 37. postaje bilježnikom Križevačke županije i seli se u ilirski pjesnik i putopisac Antun Nemčić Gostovinski. dogovori ili konkretni učinci nekih većih projekata što će se realizirati u budućnosti. formiranjem križevačkog gradskog udana za Antuna pl. U travnju 1849. u Križevačkoj županiji. u Mađarskoj. tijelo bilo preneseno u sadašnju grobnicu na a po njegovoj smrti se udaje za Antunova oca. Takva ocjena proizlazi iz činjenice u Hrvatski sabor u kojemu je svojem rodoljubnim da se realizacija projekta dogodila u susjednoj govorom privukao posebnu pažnju. U Zagrebu studira filozofiju i pravne nauke. U selu Edde dočekao nas je načelnik općine i mjesni župnik koji je donio matičnu knjigu u kojoj Zmajevi Zmajskog stola u Križevcima u posjeti mjestu Edde u Mađarskoj smo pronašli upisanog Nemčića i. predsjednik Zemaljskog društva hrvatsko-mađarskog prijateljstva iz Kapošvara. prvo je bila Florijana. Str. U Koprivnici je Antun krenuo u školu. 1848.-1829. Tijekom kolovoza odlazi službeno na put Iz biografije Nemčića bilo nam je poznato da u Podravinu. Nakon Ludbrega kraće vrijeme Na prijedlog Zmajskog stola u Križevcima boravi u novom Marofu.Broj 1/2007. Na njemu su bili članovi našeg Stola Valentin Puževski. na dobru Križevce. malo mjesto Edde u Mađarskoj i predložiti tamošnjoj Antunov otac Ivan Nemčić bio je podrijetlom iz sela upravi podizanje jednog spomen-obilježja kaje bi Vukovca u blizini Križevaca. da bi. Zmaj od Kalnika. a taj je put AKCIJA KRIŽEVAČKOG STOLA – ANTUNU opisao u svojemu remek-djelu kojemu je dao naziv NEMČIĆU U ČAST «PUTOSITNICE». porod ju Zmajski stol u Križevcima odlučio je pronaći to je snašao tamo dok je bila u posjeti svojoj rodbini. Nakon službovanja u Moslavini Nemčić je 1840. Zmaj od Furlanije i pročelnik Stola Zoran Homen. U ovom izvještaju ocrtali smo tek osnovne smjerove. a gimnaziju je pohađao u Varaždinu (1823. ekološkim voćnjakom autohtonih sorata voćaka. u ovom sumarnom izvještaju gotovo je nemoguće pobrojiti sve one zajedničke akcije i druženja u kojima su ostvareni pomaci. Dakako. kad je položio odvjetničku cenzuru odlazi u Ludbreg gdje ostaje sve do 1846. . malom mjestu udaljenom 20 km od Kapošvara. kamo su se preselili kad je otac postao gradskim vijećnikom.).. U veljači 1843. Republici Mađarskoj. Zmaj Bokeljski te Mark Kovač kao prevoditelj. Edde. a slijedeće godine. Pjesnikova majka Rosalija rođena Huszar. A sve nas je tamo odveo veliki g. Križevce.ZMAJSKE VIJESTI . realiziran je krajem svibnja 2006. siječnja 1813. Nemčić je izabran za predstavnika međunarodnoga. godine. što tek u grubim crtama daje naznake bogatih aktivnosti našeg Stola.

Načelnik je odmah predložio da se ploča postavi u mjesnoj crkvi što DOGOVORI U HODANJU PO BILOGORI je i prihvaćeno kao najbolje rješenje. žive geografski bliže Koprivnici i Virju. koja je kraćim govorom pozdravila sve prisutne. proslavljuju Dan heroja. Odmah je Dio članova Zmajskog stola u Križevcima. Zbog toga su mještani sela Edde odlučili iz zahvalnosti posjetiti Nemčićev grob u Križevcima. Zmaja Virovskog mjestu! Tako je spomen ploču s likom Nemčića od Stare gore. rodio veliki pjesnik i putopisac. a onda se licitira buduća je nastavak programa i druženje. već prema tome. a samom činu bili su još to predvečerje u petak ili subotu. po kojoj je otkrio mađarski ministar razvitka Istvan Kolber uz spomenuti brat i uzeo svoje zmajsko ime.. državni praznik u Mađarskoj kada oni tijekom više godina. uz kakav slastan zalogajčić i kupicu Podravčeva U ime Družbe i križevačkog Stola govorio je Zmaj vina. nosi se samo provijant u mjestu Antuna Nemčića. Osim što je među njima tom putu. potpredsjednika Hrvatskoga sabora hodača. Zaključili smo da godišnje posjeti ponovo Mađarsku i rodno mjesto je najbolje da se podigne manja spomen ploča na znamenitog ilirskog pjesnika koji je stekao nove kojoj bi dvojezično bilo upisano da se u selu Edde štovatelje i preko granice. Uglavnom. mnogi joj se rado «Kalnik» iz Križevaca koje je za tu prigodu izvelo pridružuju jer ima i druge terapeutske rezultate. Na kraju «palo» je i zajedničko fotografiranje ispred spomenika Antuna Nemčića na istoimenom trgu u centru Križevaca. Bio je to 28. 58 ZMAJSKE VIJESTI . Tamo nas nekolicina njih okuplja gotovo redovito svakog je i dočekalo iznenađenje. jednu pomalo neuobičajenu. domaćini su se tjedna. veleposlanik RH u Mađarskoj kako se mogu uskladiti slobodni termini većine te Đurđa Adlešić. Zmajevi nisu bili sami na ali vrlo korisnu aktivnost. Naime. koji utvrđen i datum kada ćemo ploču otkriti. zbog Nemčića selo je dobilo Nad Bilogoru spušta se tihi suton s prvim 700 metara novog asfalta jer za dolazak mađarskog hukovima ćuka ili javljanjem nervoznog fazana. ministra nije se moglo dopustiti da selo nema uređen kojeg je preplašila tiha lisica. Polazna točka im je u vinogradarskoj kleti pobrinuli da to bude najvažniji događaj u njihovom zmajskog brata Dražena Podravca. dogovoreni su i drugi susreti i prijateljska suradnja križevačkog kraja s našim prijateljima i susjedima iz Mađarske. položivši vijenac. maršruta.Str. naravno. a oni su nakon razgleda grada i njegovih znamenitosti pohodili Nemčićev grob. kraći program u kojem je neizostavno bila izvedena Naime. na referiranje bez dnevnog reda o tome što su pojedinci obavili tijekom proteklog tjedna Bokeljski. Obično je pomoć njihovog župana. a prema priznanju načelnika želucu. razvio je svibnja 2006. Pedesetak mještana primio je i počastio gradonačelnik Križevaca Branko Hrg.Broj 1/2007. datum njegova rođenja. popravlja Ovaj događaj imao je veliki odjek u rodnom oskudna oprema. Zbliživši se preko Nemčića. Pola sata potroši se na «uvodne razgovore». Pratilo nas je Hrvatsko pjevačko društvo popularna iz zdravstvenih razloga. Naime. dok kreće mala kolona. radi se o hodanju u prirodi na koje se pjesma «Domovini» na stihove Nemčića. Molitvu je predvodio njihov mjesni župnik. na lokaciji Stara gora. kolnik. a Zmajski stol u Zmajska ekipa za hodanje po Bilogori ispred klijeti Zmaja Virovskog od Stare gore Križevcima obvezao se da ubuduće jednom . nazočni Stanko Nick. pritežu vezice na cipelama. Nakon zajedničkog fotografiranja uslijedio za «zajedničku stvar». i direktne koristi.

Njihov lavež s drugog bilogorskog rebra govori da su nas čuli i da svojeg gazdu obavještavaju o tome da netko dolazi. do kleti zmajskog brata Mirka tradiciji i podneblju. Tu nas razvodni usputnim razgovorima. tu je nekoliko malih. a dio će ovu etapu prijeći letu ili polako.. Ovaj osobenjak. Ili. kako Tomina kakvu staru pušku i ne bi li za nas pomislio sebe voli zvati naš domaćin. Belevina. U brzom i nečujnom jednosatno hodanje. koljena i cijelo tijelo. Mićurinov jarek. vedriji. Promiču noćne sjene.ZMAJSKE VIJESTI . sam od sebe. Križevcima. s nekoliko koza. Stara Ali.. ili možda. Eto. prolazi – svejedno. križanih pasa.. Đurtankim Valja zmajevima natrag preko Bilogore od kleti breg. Marijana Legradija. Dragutin Feletar. Zmaj više obuzimaju čula. Tko zna ima li slijedeći «bilogorskog jastreba kokošara». a u njega uvijek se nađe da se pokaže tko još što može. u ljutoga «pozoja» (kajkavsko ime za zmaja). tek na okolnim putom u automobilima. upozorenjima na čekaju Mijo Kovačić. upozorenja. Taborišče. crne šumarke. a koji se premetnuo da smo kakvi lupeži. osluškujući noćne zvukove što sve Zmaj Bilogorski II. 59 trenutak. vjernih čuvara što Domaći ugođaj u klijeti na Bilogori kod brata Zmaja Prodavićkog ostaju doma. ili Carovka. sasvim različitih i graditeljski neprimjerenih stižemo na Taborišče. ili svodi tek na koji nisu članovi naše Družbe. Zmaj Kreševski. Ovaj puta zaobilazimo njegovo pribježište. Putom. Nekako. U početku ritam je brz. sve su jednog drugog prijatelja. Dok se već hvata pridružuju: Josip Cugovčan. gora. naluknuo iza oblaka. dok se mehanički štropot vozila Velikootočki i Veliki meštar Družbe «Braće s asfaltne ceste pomalo gubi iza brdašaca. dok on kreće na svoj svakodnevni put do «civilizacije». Kostanjić. u odsjaju mjeseca što se. javljaju se Tomini psi čuvari. a dečki sastava «Lole iz Stare gore» kad uđeš osjetiš hladne srse po zatiljku od tmine i štimaju instrumente. Čvrsto hodačko jezgro čine: Davor Hečimović. čuvati ognjište. Neki zastajkuju. bez svjetla i vode (osim kišnice što je prikupi od prigode do prigode). Lukića. Zmaj klanaca. novi ritam preuzima Jagnjedovečki i pročelnik Zmajskog stola u tabane. Dio naše ekipe kreće na ponovno hladnoće. a onda se pomalo ukusnog pršuta. sjajnog toponimi što se u noćnoj ophodnji pomalo pretapaju bajzara i još boljeg stručnjaka za ražanj. šuma i hrvatskoga zmaja». a mjesec se još nutka na izlazak. Tamo već u rosne livade. živi u kolibi napravljenoj njegovom rukom od drveta i blata. divlju peruniku. Odjednom. Zmaj od Podravskih pravi mrak. primjerno usamljeno Vrgoč. a i popiti. Opušteniji. koji nisu skloni noćnim stablo kestena ili hrasta. Zmaja Prodavićkog. mlakost u zraku zamjenjuje noćna svježina. ili uplašeni dvojac srna kako to voli reći Kreševski. obavljeni su . Da. ili – bolje reći – stazice. Povremeno nam se kakvu riječ. a potom ponovno sakrio brišući sve zemaljske utvare što ih je svojim pogledom stvorio.Broj 1/2007. dobrog sira i probranog vina. Zmaj od Gornje Šume i Dinko neku prirodnu specifičnost. pri brzom pretrčavanju iz gajića u veći šumarak. kod Mirka se nikad ne ostaje odveć dugo. večernju Sesveta kao i ostali članovi našeg stola. Vjekoslav Prvčić. srndaći?!. pokraj starih kleti od pletera i blata ili kraj onih novih. novi način hodačkim vratolomijama «po vrletima» Bilogore. ovaca i kokoši. Str. Razgovor se umiruje. vode moglo bi se i nešto prezalogajiti. rezidbe u nečijem vinogradu. okružen šumom. duboke klance. Veliko podolje. u koje cvrči odojak. nekoliko prijatelja i njihovih supruga bez napetosti. žustar. primjedbu. Sa Nakon sat-dva hodanja po neravnom terenu Stare gore putovi.

ožujka 2007. životinjama ili pak – učvrstilo dugogodišnje prijateljstvo. svih izložaba. u sjedištima naših stolova na kontinentu. . do 1445. učvrstilo se poznavanje kraja. Ploča je postavljena u povodu 560. Predviđeno je tiskanje zajedničkog kataloga. Svečanost je. plakata i još nekih propagandnih materijala. Zmaj Velikootočki. pa se s inicijativom krenulo korak dalje. Poziv zmajskim stolovima IZLOŽBA SLIKA IVANA VEČENAJA I MIJE KOVAČIĆA Zmajski stol u Križevcima. godine. a izvan nje. a u povodu 25. Izložba je zamišljena kao putujuća i trajala bi nekoliko mjeseci. također. znamenitoj srednjovjekovnoj utvrdi i vlastelinstvu.Str. a spomen-ploča se nalazi na zdanju stare osnovne škole u Virju. SPOMEN-PLOČA BANU MATKU TALOVCU U VIRJU Zmajski stol Križevački Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja podigla je spomen-ploču slavonskom i hrvatskom banu Matku Talovcu u Virju. Projekt bi obuhvatio desetak galerija. pokrenuo je inicijativu da se organizira likovna izložba naših eminentnih slikara Ivana Večenaja i Mije Kovačića. obljetnice smrti ovog velikog majstora kista. Upućeno je cirkularno pismo svim zmajskim stolovima u kojem su upoznati s ovom idejom. od 1435. Do slijedećeg vikenda bez obzira na vrijeme i bez obzira na godišnje doba. Matko Talovac je stolovao u Prodaviću (Virju). a i ponešto naučilo o biljkama. koji su. imajući u vidu potrebu da se članovi naše Družbe međusobno bolje upoznaju u nekoj zajedničkoj akciji. U vrijeme turističke sezone bila bi otvorena u gradovima priobalja. Prijedlog je upućen Meštarskom zboru čiji članovi su ga bezrezervno podržali. rodilo se nekoliko novih ideja što bismo ih mogli ostvariti kao Stol. Zmaj Virovski od Stare Gore i Veliki žetar Družbe Dragutin Feletar.Broj 1/2007. članovi «Braće hrvatskoga zmaja». Na svečanosti otkrivanja govorili su Dražen Podravec. obljetnice smrti bana Matka Talovca. Prigodni domjenak Spomen-ploča banu Matku Talovcu u Virju priređen je u ugodnim prostorijama Osnovne škole «Franjo Viktor Šignjar» u Virju. 60 ZMAJSKE VIJESTI . a svaki autor sudjelovao bi sa dvadesetak svojih radova. svi dogovori za poslove u tijeku. Križevački stol već u svibnju planira otkriti spomen-ploču i hrvatskom slikaru Josipu Turkoviću. godine. Izložbe bi Zmaj Virovski od Stare gore govori na svečanosti otkrivanja spomen-ploče banu Matku Talovcu na zdanju stare škole u Virju. održana 16. uz nazočnost velikog broja mještana i zmajske braće i sestara.

Zmaju Jagnjedovečkom Vjekoslavu Prvčiću na tel. Ivana Generalića. Antuna Tucaka. pružao je veliku organizacijsku potporu tijekom zazmajenja braće i osnivanja zmajskih stolova u Požegi. Taj veliki pothvat je ostvaren. te organizirao predavanja i susrete. stolovi bi trebali pokriti troškove samog otvaranja izložbe u njihovom gradu. otvoren velebni spomenik i dio uređenog perivoja u kojem su biste Josipa Jurja Strossmayera. taj krug jedva da bi se još mogao proširiti za koje značajnije ime. pobirući lovorike i dajući punu zrelost jednom likovnom pravcu u svijetu. svaka sugestija bilo kojeg našeg člana. Zmaj Sovički Zmajski stol u Osijeku je u 598. Ivana Lackovića i njih dvojicu. A sada još nešto o samim slikarima. ostvarivanjem velikoga projekta uređenja . trebali bi osigurati odgovarajući izložbeni prostor primjeren značaju imena Večenaja i Kovačića u svijetu likovne umjetnosti. ne libeći se naglašavati da su Hrvati iz Hrvatske. PERIVOJ VELIKANA U OSJEČKOJ TVRĐI Nastojanjem naše Družbe. mogu se javiti na adresu i brojeve tajništva Družbe.) pripadaju nekolicini rodonačelnika hrvatskog naivnog slikarstva. Također. koji misle da kod realizacije mogu pomoći. Stoga je organizacija ove izložbe. Također. 61 bile prodajnog karaktera. pa bi se ovom zajedničkom akcijom učinila dvostruka korist Družbi. pokrili bi se sponzorstvima. a isto tako i druge zmajske sestre i braću. Vjerujemo da će se članovi naših stolova angažirati kako bismo ostvarili ovaj projekt. Uz Mirka Viriusa. Molimo sve pročelnika.Broj 1/2007. Radovi spomenutih umjetnika našli su se tako u mnogim likovnim enciklopedijama.ZMAJSKE VIJESTI . No. tiskanja kataloga. što je ostvareno u prvoj polovici 2006. odajući mu odgovarajuću pažnju. Njih su dvojica izraziti primjeri «hlebinske škole» naše naive koja se u svijet probila šezdesetih i sedamdesetih godina XX. Zmajski stolovi koji prihvate ovu ideju kao svoju. ovaj najstariji zmajski stol u Slavoniji. pregledima ili almanasima. Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke. Likovni znalci i kritičari doživljavali su taj likovni pravac kao autohtoni slikarski izraz što dolazi iz jedne male sredine.hr. uspješno rade kao kulturni animatori. Uz taj glavni projekt. u vrijeme kada to baš i nije bilo probitačno. Ivana Rabuzina. a većina se već odazvala i pozitivno reagirala na nju. a koja bi mogla pripomoći da se ostvari opisana zamisao dobrodošla je. 098 170 25 49 ili na e-mail: mali. da je jave pročelnika Zmajskog stola u Križevcima. uopće ne dvojimo u dobre izgleda njezinog ostvarenja. ZMAJSKI STOL U OSIJEKU Pročelnik: Antun TUCAK. pa i – priznanje. pa su tako pronosili i znanje o jednoj maloj zemlji bogate kulture. kao i u privatnim kolekcijama. svesrdno zahvaljuju. godine. Dio novca od prodaje bio bi namijenjen obnovi starog grada Ozlja. Ivan Večenaj (1920. ali i u najpoznatijim galerijama. Najviše se truda uložilo u organizaciju. Zmaja Sovičkoga. a uz svoje slikarstvo. Dakako. a određene inicijative su već pokrenute i na tom planu. prikupljanje sredstava i izgradnju Perivoja velikana (Rondela velikana Osječke gimnazije) u osječkoj Tvrđi. Str. Uz to. dr. Danas su oni časni članovi naše Družbe. zmajskoj godini bio vrlo aktivan. plakata i drugih propagandnih materijala. a pogotovo ne – popularno. princ@kc. kako se njome teži promicanju plemenitih načela na kojima počiva naša Družba. na čemu im se članovi Zmajskog stola u Križevcima. Večenaj i Kovačić sudjelovali su na stotinama grupnih i samostalnih izložaba. te je početkom 2007. likovni pedagozi i sjajni primjeri u svojim sredinama kako treba čuvati i njegovati kulturu vlastitog naroda. još uvijek slikarski aktivni. stoljeća.) i Mijo Kovačić (1935. Zmajski stog je u protekloj godini održavao i svoja redovita sijela.htnet. troškovi osiguranja. a uz osobito zalaganje prof. na neki način i dug naše Družbe prema tim časnim muževima koji pod svojim životnim habitusima ujedinjuju i nose sve ono što bismo željeli da karakterizira svakog našeg člana. kao što su transportni. Vukovaru i Slavonskom Brodu. a kupci bi slike dobili nakon završetka cijelog ciklusa izložaba. Ostali troškovi. sc. jer se – a to je posve bjelodano njezinim pokretačima – ona može realizirati tek ukoliko se angažiraju svi.

4.c. oec. Srećko Lovrinčević. prostornog uređenja i graditeljstva. arh. oec. Slobodan Kaštela.. 3. sc. sc. Prof. Prva zajednička sjednica Počasnog i Organizacijskog odbora održana je u Osijeku 26. dekan Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. dr. godine.. U radu Organizacijskog odbora su sudjelovali članovi: Predsjednik: 1. dipl. Taj projekt je ujedno vrlo značajan prinos kulturi grada Osijeka i Hrvatske. Zmaj Sovički Članovi: 2. 8.. 6. Prof.Broj 1/2007. dr. prof. obrazovanja i športa. predsjednik HAZU 5. Radoslav Galić.. predsjednik Odbora za obrazovanje. dr. inž. ravnateljica Osnovne škole «Svete Ane» u Osijeku Članovi Počasnog odbora bili su: 1. 10. HAZU. Građevinski fakultet u Osijeku.d. profesor emeritus. dipl. 19. Zvonko Bojčić. 18. Osječkobaranjske županije. dipl. osnovao je Organizacijski odbor i Počasni odbor. sc. arh. arh.o. sc. 21. 7.Str. dr. Zagreb 17. dr. prof. Krešimir Bubalo. HAZU. sc. 5. 9. Milan Sak-Bosnar. pomoćnik Ministra u kabinetu. 13. Prof. održala niz radnih i svečanih sjednica. Zmaj Primorski. Prof. sc. dr. Gradom Osijekom i drugima. Matija Salaj. Zmaj od Male Mlade 3. rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Krešimir Bubalo. Siemens d. Prof.. Prof. Zmaj Trušanski. dr. Prof. dr. dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. tajnik HAZU. Akademik Nenad Trinajstić. Mr. Mirko Barišić.d. a uskoro je započela i realizacija samoga projekta. inž. Dragan Primorac. predsjednik 2. 14. znanost i kulturu Hrvatskog sabora 4. dr. godine.. Akademik Milan Boguš. Petar Selem. Snježana Barabaš-Seršić. dipl. sc. ravnatelja Arheološkog muzeja u Osijeku. dipl. v. Veliki Meštar.. dr.. dipl. Julio Martinčić. Doc. dr. Zmaj Velikootočki 6. 11. Vladimir Šišljagić. ministar znanosti. hr. Doc. Zmaj Vinanjsko-Bekteški. ravnatelj za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša. inž. sc. privremeni pročelnik Odjela za kemiju Sveučilišta u Osijeku 15. dogradonačelnik Grada Osijeka. Berislav Šmit. ostvaren je najveći spomenički projekt Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja od njezina reosnivanja 1990. župan Članovi Zmajskog stola u Osijeku s pročelnikom Zmajom Sovičkim Osječko-baranjske županije . sc. Zdenka Džanko. Valentina Slabinac. Akademik Andrija Mutnjaković. Prof. direktor «Gradnje» d. zavod HAZU Osijek.sc. Srećko Tomas. ravnateljica III. Božo Biškupić. sc. 20. lipnja 2006. inž. dipl. i 2007. oec. Ta su tijela tijekom 2006. dr. 62 ZMAJSKE VIJESTI . Prof. dr. Zmaj Osječki III. Ministarstva znanosti. Za ostvarivanje ovako zamašne zadaće. sc. dekan Prehrambenotehnološkog fakulteta u Osijeku.o. župan. Zmajski stol u Osijeku u suradnji sa Sveučilištem Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. ministar kulture. prof. u Osijeku. sc. Dragutin Feletar. privremeni dekan Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru 16. obrazovanja i športa. Gordana Kralik. 12. Doc. dr. Antun Tucak.. Gimnazije u Osijeku. Perivoja velikana u Tvrđi. Doc. profesor emeritus. ravnatelj Agencije za obnovu Tvrđe. Pavao Barišić. Antun Pintarić. sc.

gradonačelnik Grada osijeka 8.«Provedba Bolonjskog procesa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i na veleučilištima u Požegi i u Vukovaru» .prof. godine svečano polaganje kamena temeljca za izgradnju Perivoja velikana. dr.h. dr. dr. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Primorac. dekan Veleučilišta .govori rektorica prof. Dražen Barković. rektorica Sveučilišta .c. Dragana Primorca. prorektor Sveučilišta Nakon toga slijedi Izvanredna sjednica Senata u vijećnici rektorata Sveučilišta u neposrednoj blizini Ureda Rektorice. . u osječkoj Tvrđi je organizirao 17. dipl. predsjednika Hrvatskog zbora Završna riječ Rektorice Sveučilišta Nakon završetka izvanredne sjednice Senata slijedi: 12. doc. ministar znanosti. katu obljetnice rođenja nobelovca Lavoslava Ružičke soba broj 1. Studentskog centra u Slavonskom Brodu i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te predstavnici asistenta (2 asistenta člana Senata) i predstavnici studenata: Predsjednik i zamjenik predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta. ministar znanosti. Tom prigodom organizirana je i izvanredna sjednica Senata Sveučilišta u Osijeku. h. sc. sc.Uvodna riječ Rektorice Sveučilišta –prof.c.c. sc. Drago Žagar. Trojstva 3.prof. dr. Marko Turina.Prezentacija Veleučilišta u Požegi-prof. Dragan i 100. sc. dr. profesor Sveučilišta . Gordana Kralik . sc. dr. privremeni dekan Veleučilišta Riječ prof. predsjednik Počasnog odbora za obilježavanja 120. . Umjetničke akademija. rektorica Sveučilišta .. srpnja 2006. dr. u kojem ga dočekuju prof.prof. Antun Tucak.ZMAJSKE VIJESTI . obrazovanja i športa i U pratnji rektorice i prorektora gospodina dr.prof. Protokol ove vrlo uspjele svečanosti bio je slijedeći: 11.c.. h. sc.prof. ministra znanosti. Trg Sv. obrazovanja i športa Riječ gradonačelnika Grada osijeka. Prof.30 – Ured Rektorice – potpisivanje Povelja Rondela velikana učenika Detalj sa sjednice Senata Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku gimnazije u Osijeku . dr. gradonačelnik grada Osijeka. Izvanredna sjednica Senata .c. dr. Stjepan Mađar.00 sati – Izvanredna sjednica Senata Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku Ispred zgrade rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Vladimira Šeksa.Prezentacija Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru. sc. dr.Broj 1/2007. dr.prof.Prezentacija osječkog Sveučilišnog campusa. Gordana Kralik Povelju potpisuju: . ravnatelji sveučilišnih ustanova: Studenskog centra u Osijeku. Medicinski fakultet Zurich-Osijek Nakon višemjesečnih aktivnih priprema. Zmaj Osječki III. iur. kao i izrade glavnog projekta. Antun Pintarić. sc. Vladimira Šeksa. h. gospodina Ante Đapića Riječ dr.h. U vijećnici su članovi Senata (dekani fakulteta. sc. Str. dr. 63 Anto Đapić. profesor emeritus 7. Vladimir Šeks dolazi u Ured Rektorice na I. Gordana Kralik. pročelnici sveučilišnih odjela. Gordana Kralik. dr. sc. obrazovanja i športa i Preloga Anto Đapić. dr.c. sc. dr. dr. Dragan Primorac.h. kojemu je autor akademik Andrija Mutnjaković. predstavnik Sindikata). predsjednika Hrvatskog sabora dočekuje: . na ulaznim vratima gospodina dr.

Dragutina Feletara.c.Povelja – Povelju čita glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku . rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 13. kat Svečanosti otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku priređene su 29. Trojstva 3: Akademik Nenad Trinajstić.45 sati – Domjenak u zgradi rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. siječnja 2007. dr.Prigodno slovo Predsjednika Počasnog odbora gospodina Ministra znanosti. sc. Trg Sv. gimnazije u Tvrđu. sc. dr.h. Zmaj od Sv.Broj 1/2007. Antun Tucak. dr.prof. Vladimira Šeksa.Polaganje kamena temeljca – predsjednik Počasnog odbora i predsjednik Organizacijskog odbora 13. Firingera 14 . godine. predsjednika Hrvatskog zbora .h. obljetnice rođenja nobelovca Lavoslava Ružičke i 100.c. sc. sc. profesor emeritus .00 sati – Svečano otvaranje početka izgradnje Rondela velikana učenika gimnazije u Osijeku ispred zgrade III. 12. Gordana Kralik.-1978. Program se odvijao po slijedećem redoslijedu: S polaganja temeljca za Perivoj velikana i osječkoj Tvrđi 11. sc. Prof.c. uz nazočnost velikog broja uglednih gostiju. Bio je to blagdan koji predstavlja značajan datum u povijesti osječke i hrvatske kulture. te kompletnog sastava Meštarskog zbora Družbe.Riječ Rektorice Sveučilišta prof.Riječ gospodina dr. dr.Riječ Velikog Meštra Braća Hrvatskoga Zmaja prof. dr. te druge braće i sestara.c.00 sati – Prigodna predavanja. Mihaela Arkanđela u Tvrđi Predsjeda Meštar kapelan monsg.Himna Republike Hrvatske (Hrvatsko pjevačko društvo «Lipa») .h.) – Prvi hrvatski dobitnik nobelove nagrade. Sveučilišta i predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje 120.30 sati – Svečana koncelebrirana Sveta misa u crkvi Sv. Leopold Ružička (1887. 64 ZMAJSKE VIJESTI . sc. . II. dr. dr. obrazovanja i športa prof.Uvodna riječ prof. K.Riječ gradonačelnika grada Osijeka gospodina Ante Đapića .h. . Vladimir Prelog počasni doktor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Zmaj Sovički govori na polaganju temeljca za Perivoj velikana u Osijeku Osijeku. dr. u Auli Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. Lovre u Lovrečini.Str. Dragana Primorca . dr. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Preloga . Josip Šantić. Gordana Kralik. Gordane Kralik .

po kojima se Hrvati ističu i Ante Đapića u Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku razlikuju u zajednici europskih naroda. kralj kemije. Str. Preloga u Perivoju hrvatskih velikana. Zmaja Sovičkoga je svrha Družbe poučavanja povijesti hrvatskog naroda. 13. Družba je utemeljena 16. izvornih umjetničkih i graditeljskih izražaja.ZMAJSKE VIJESTI . te promicanju hrvatskih običaja.00 sati Svrha je Družbe njegovanje i promicanje iskonskog hrvatskog značaja te etičkih i kulturnih vrijednosti Prigodni domjenak gradonačelnika Grada Osijeka pojedinaca i naroda. A. 65 Svečanosti u Osijeku predsjedali su Antun Tucan. ispred godine u zagrebu. dr. hrvatskim velikašima osnovao kralj Sigismund 1408. učitelj generacija hrvatskih kemičara i hrvatski domoljub. sc. Nobelovac Vladimir Prelog. dr. III. sc. . kao i ukazivanje na hrvatske doprinose europskog umjetnosti. njegovanje i oživljavanje uspomene na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te znamenite Poštovane dame i gospodo.Broj 1/2007. Družba «Braće Hrvatskog Zmaja» temelji se na i zaslužne Hrvate. gimnazije u Osijeku. Miljenko Dumić. studenog 1905. pravnih shvaćanja. Također Prigodni govor prof. znanosti i kulturi tradiciji i preuzela je ime prema imenu Red Zmajskih te na povijesne zasluge hrvatskog naroda u obrani vitezova (Ordo equestris draconis) koju je s pretežno kršćanstva. Tucaka.30 sati Svečano otvaranje Rondela učenika Veliki meštar Družbe govori na svečanosti u Osijeku gimnazije u Osijeku i otkrivanje bista Lavoslava Leopolda Ružičke i Vladimira godine. 14. svetinja. Gordana Kralik i Dragan Primorac Naslovnica pozivnice i kataloga za svečano otvorenje Perivoja velikana u Osijeku Prof.

među njima Ljudevitu Gaju. Ante Starčevića u Šestinama i 1990. Joško Šantić. Misu predvodio je Meštar kapelan Družbe. obljetnice rođenja i 100. koncipiranju i nakladništvu knjiga te je Zmaj od Sv. Družba je također uredila grob dr. godine i u tom razdoblju sudjelovao je u Svečanu Sv. obljetnice od smrti časnog đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera postavila njegovu bistu ispred zgrade Gimnazije u Osijeku. godine postavila spomenik Ocu Domovine na pročelju Starčevićeva doma u Zagrebu. Lovre u Lovrečini pokrenuo inicijativu za postavljanje bista učenika Gimnazije u Osijeku koji su se istakli znanstvenim ili društvenim djelovanjem. gimnazije u kojoj su se Uređivanje Perivoja hrvatskih školovala dva nobelovca velikana u Osijeku veliki je kulturni događaj za cijelu Hrvatsku. Petru Naime. Velikog meštra. godine Družba je nastavila izgradnju prikladnog uobičajenog oblikovanja spomeničkog prostora ispred zgrade Dio nazočnih Zmajeva na slavlju Sv. Družba je u povodu obilježavanje 190. Zmaja Osječkog III. 66 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaja Velikootočkog Zmajski prinos kulturi Osijeka Dio Perivoja velikana u Tvrđi uređen je ispred III. Zmajski stol u Osijeku osnovan je 2002. Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. Između djela koja zaslužuju posebno isticanje je podizanje spomenika hrvatskoj himni «Lijepa naša domovino» i Antunu Mihanoviću u Zelenjaku u Hrvatskom Zagorju.Str. Nije nimalo U svojoj 100. Ruđeru Boškoviću i drugima. godišnjoj tradiciji Družba je postavila slučajno da je nositelj ovog velebnog kulturnog preko 200 spomen-ploča znamenitim i zaslužnim događaja upravo Družba Braća Hrvatskoga Zmaja.Broj 1/2007. Antonu Mihanoviću. Hrvatima. Prigodni govor Dragutina Feletara. U tijeku 2006. osnovna zadaća te kulturne udruge jest Preradoviću. Ivanu Zajcu. učenicima Gimnazije u Osijeku nobelovcima Lavoslavu Leopoldu Ružički i Vladimiru Prelogu u okrug kružnog platoa-nazvanog RONDEL UČENIKA GIMNAZIJE U OSIJEKU u Perivoju hrvatskih velikana prema idejnom projektu akademika Andrije Mutnjakovića. a to je Biskup Josip Juraj Strossmayera i nebolovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. Mise Gimnazije i postavljanjem bista istaknutim .

Perivoj hrvatskih velikana bez sumnje je kulturni «cimer» barokne osječke Tvrđe. zaštita i afirmacija hrvatskih povijesnih. formiranje Perivoja hrvatskih velikana u Osijeku započelo je u povodu 100. Samo popis spomenika i spomenobilježja. obljetnice hrvatskih velikana – đakovačkog biskupa i najvećeg smrti). Zmaj Vinjansko Bekteški. obljetnice rođenja). Str. Detalj sa svečanog otvorenja Perivoja velikana to se prvenstveno odnosi na članove Zmajskog stola Družbe u Osijeku na čelu sa pročelnikom prof.). a o drugim djelatnostima na tom području da se i ne govori. Konačno. Zasad će se u okrilju Poprsje velikanima otkrili su današnji učenici III. Srećko Jelinić. Zmaj Hrtkovački od Sv. Klementa. kulturnih i znanstvenih vrijednosti. Stjepan Sršan. dr. Zmaj Trušanski i Radoslav Galić.Broj 1/2007. kao što je to slučaj u Osijeku. Zmajska Družba na svakoj potpori zahvaljuje osobito svim sponzorima i donatorima. posebice Gradu Zmajska braća snimljena u auli Sveučilišta u Osijeku Osijeku. 67 čuvanje. gimnazije u Osijeku spomeničkog i ugodnog hortikulturnog kompleksa u parku pored znamenite stare osječke Gimnazije naći spomenici trojice ( u povodu 190. obljetnice osnivanja Družbe Braća Hrvatskog Zmaja (1905-2005. Tu veliku zadaću članovi Družbe uspješno ispunjavaju već više od jednog stoljeća.ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Đurđenovački. koje je Družba postavila diljem Hrvatske prelazi broj od nekoliko stotina. Stjepan Tomaš. Zmaj Gornjanski. Josip Cvenić. Antunom Tucakom. obljetnice rođenja) i Vladimira Preloga (u povodu 100. Družba Braća Hrvatskoga Zmaja osobito je ponosna i zahvalna prvenstveno svim članovima Družbe koji su na bilo koji način bili uključeni i dali svoj prinos ostvarivanju ovog izuzetno kulturnog projekta. Zvonko Bojčić. te hrvatskih nobelovaca Lavoslava Ružičke hrvatskog dobrotvora Josipa Jurja Strossmayera (u povodu 120. Osijeka i Hrvatske. sc. Zaslužni su i svi ostali članovi osječkog Stola – Nikola Dogan. Zmaj Osječko Donjogradski. Zmajom Sovićkim. Županiji Osječko-Baranjskoj te . obljetnice rođenja i 100. Dakako. Zmaj Osječko Gornjogradski. Jedinstven je primjer u svijetu da su dva nobelovca polazila istu gimnaziju.

Na prijedlog Maria Sošića. Pro aris et focis.Str.. Nevio Šetić.3. pročelnika Franka Bertošu. tako su bili ispunjeni uvjeti gospodin Neven Rimanić. Istarskoga preporoditelja i biskupa jedne od najvažnije osobe za buđenje nacionalne svijesti i očuvanje hrvatskoga identiteta Istre i njezinu nacionalnu integraciju i modernizaciju. Josip Grbac. Jeromela.6. zazmajeni su Milan Meden. izaslanik porečko-pulskog biskupa Bertoše. zamjenika bio je nazočan i Veliki meštar družbe prof. Zmaj od Istre i Mario gostiju. božjom milošću. već u početku Zmajski stol u Pazinu afirmira se kao važan nositelj kulturnog i društvenog života Istre. Zmaj Pazinski i Đordano Perušić. Zmaj Dvigradski). 68 ZMAJSKE VIJESTI . koji je tako inspirativno osmislio rondel velikana osječke gimnazije. U toj se nakani uspjelo tako da danas imamo «Sveučilište Jurja Dobrile u Puli». a Svečanom sijelu bilo je nazočno pedesetak uzvanika i 22. Neka i dalje cvjeta kultura i znanost našeg Osijeka. Zmaja Pazinskoga sastala se zmajska mons. među kojima i gradonačelnik Grada Pazina Sošić. Osnivanje Zmajskog stola u Pazinu izazvalo je veliku pozornost javnosti u Istarskoj županiji. Kuli nad Kamenitim vratima zazmajeni su Franko Bertoša. tako: protonotar Ernest Gnjidić. kada se između ostaloga zaključilo i nekoliko članova toga stola. travnja 2006. Zmaj Porečki (naime 18. srpnja 2006. . u prostoru povijesne dvorane Kaštela u Pazinu svečano je ustoličen Zmajski stol Družbe «Braća hrvatskoga Zmaja» za područje . Zmaja Dvigradskoga. dogradonačelnica Grada Buzeta Jadranka . Sutivanski II. listopada 2006. Zmaj Istarske županije sa sjedištem u Pazinu. na način da to sveučilište nosi ime Jurja Dobrile. Dragutin Feletar. dr. braća na prvome radnome sijelu Zmajskoga stola pročelnik Zmajskog stola u Bakru Goran Crnković i u Pazinu.15. Hvala našem Zmaju Osječkom III. u Pazinu u prostoru taverne Franka Katarinčić-Škrlj. deo propitio – Za ognjišta i oltare. Zmaja Pazinskoga i sc. Ivana Milovana gospodin dr. godine konačno je i službeno osnovan Zmajski stol u Pazinu. Zmaja Dvigradskoga prihvaćen je prijedlog i zaključeno da se putem zastupnika u Hrvatskome saboru Milana Medena. Zmaja od Istre. Zmaj Dragonjski. načelnik Općine Žmilj Ratko županije sa sjedištem u Pazinu. predložilo Velikome meštru da za pročelnika stola Svečanom ustoličenju Zmajskoga stola u Pazinu imenuje Nevia Šetića. meštarskoga zbora. veljače 2006. Trećoj osječkoj gimnaziji i Sveučilištu u Osijeku.Broj 1/2007. akademiku i akademskom kiparu Andriji Mutnjakoviću. sredinom 2006. u Viteškoj dvorani u Dio sudionika proglašenja Zmajskog stola u Pazinu 6. ZMAJSKI STOL U PAZINU Pročelnik: Nevio Šetić. ali i aktivne suradnje Istrana s Družbom Braća Hrvatskoga Zmaja. rujna 2006. načelnik Općine Kanfanar za osnivanje Zmajskoga stola za područje Istarske Anton Modesto. Zmaj od Istre Nakon višegodišnjih priprema. Najvažnija događanja bila su slijedeća: . Zmaja Sutivanskoga II. i Marino Manin. listopada 2006. a tako i za školstvo. Zahvaljujući predanim i aktivnim članovima Družbe. predloži amandman na Zakon o Sveučilištu u Puli. Zmaj Velikootočki i članovi bilježnika Mario Sošića.

te predavanje dr. ustrojava i u Istri. svi rade složno. prosinca 2006. rujna 2006.. Domjenku je prethodio nastup i uvodno iznio osnovne ciljeve i zadaće Družbe Ženskoga pjevačkoga zbora «Mendule» iz Vrsara i izrazio zadovoljstvo što se Družba po prvi puta pod vodstvom Tome Njegovana. Slavka meštar Družbe prof. biskupov izaslanik i kulture i civilizacije» (zbog velikog interesa i traženja pročelnik Zmajskoga stola u Bakru. Poreču održano je svečano sijelo Svečano sijelo ustoličenja Zmajskoga stola u Pazinu Zmajskoga stola u Pazinu s božičnim domjenkom otvorio je pročelnik stola Nevio Šetić. Zmajski stol. Zatim je veliki bili smo primorani ponoviti predavanje dr. listopada 2006. Gosti i Zmajska braća ispred spomen-ploče u župnoj crkvi u Stražemanu sc. Pročelnik: Branko MIHALJ. u dvorani hotela «Dijamant» u Svetoksaverski.ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj . zmajska braća u Požegi. meštar zmajskih stolova Davorin naslovom: «Lice i naličje globalizacije s posebnim Hečimović. kojom se ustanovio Zmajski Marijan Liszt. odnosno U svom ponovnom obračanju pročelnik Zmajskoga Požeško-slavonskoj županiji. No. u prostoru osnovne škole «Petar Studenac» u Kanfanaru u suradnji s Općinom Kanfanar organizirano je javno predavanje znanstvenika svjetskoga glasa dr. dr. Str. Zmaj Kulića). Zmaja od Istre za prvoga ZMAJSKI STOL U POŽEGI pročelnika Zmajskoga stola. . već ostvaruju stola Nevio Šetić. 69 Zmaj Dubravarski. Zmaj Sigetski III. Velikootočki pročitao odluku Meštarskoga zbora nazočno je bilo oko sto osoba. meštar gospodarstva osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta kulture i Zvonimi Gerber. slavka Kulića pod . Veliki je meštar. Osobito je istaknuo dva projekta: podizanje spomen područje/ obilježje svečanoj pjesmi Istarske županije «Krasna zemljo» i «Našoj Slogi» prvoj hrvatskoj preporodnoj novini u Istri. Interes za svečano sijelo bilo je veliko. Dragutin Feletar. Zmaj Rakitsko naznačio glavne zadaće i ciljeve djelovanje Družbe te Kutjevački izrazio želju i nadu za uspješnim radom Zmajskoga Iako po datumu osnivanja najmlađi slavonski stola u Pazinu za dobrobit Istre i Hrvatske. iz Zagreba. a naznačio glavne pravce djelovanje Družbe u Istri. sc. nadalje. Slavka Kulića «Lice i naličje globalizacije s Nakon toga skupu su se obratili pozdravima posebnim osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta gradonačelnik Grada Pazina.Broj 1/2007. zmajskoga areopaga Vladimir Rukavina. Zmaj Bilogorski II. a bio je nazočan i od 20. dakle minimalan broj koji ee stola za Istarsku županiju sa sjedištem u Pazinu i potreban za osnivanje stola.15. Zasad je učlanjeno zmajske braće zahvalio na utemeljenju Zmajskoga samo petero braće. sc. Zmaj od Istre za sve uzvanike. stol za Istarsku županiju sa sjedištem u Pazinu i potvrdio izbor Nevia Šetića. sc.27. Zmaj Karlovački od Šanca i član civilizacije». Zmaj od Istre u svoje je ime i ime zapažene rezultate djelovanja.

održana Sveta Misa. koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. koji je upravo u Stražemanu predvodio zadnju Misu u svojem ovozemaljskom životu. Zmaja Rakitsko-Kutjevačkog. na dan Presvetoga Trojstva. nalaze i u Stražemanu. Stol je bio suorganizator i dviju značajnih proslava u župi Stražeman. koji je pročelnik Zmajskog stola: Marijan Alardović. Veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. gdje živi i pročelnik. Zmaj Velički i Milan Žegla. biskupa Požeške biskupije. Dragutin Feletar. sc. lipnja 2006. Uz ostale govorili su Branko Mihalj. Zmaj Velikootočki. Slavko Perić. rujna 2006. Zmaj Stražemanski (koji je danas osobito potpora požeškom Stolu). uskoro se mogu nadati i proširenju broja zmajske braće i sestara. Dragutin Feletar. msgr. Uz mnoštvo naroda. Uz redovite djelatnosti. uz prisustvo mnoštva vjernika. Velikoj. Spomen-ploču je uz prigodni govor otkrio dr. Požeški Zmajski stol ima osobitu potporu i od drugih tamošnjih kulturnih i društvenih udruga. dr. a često se. Tu je najprije proslavljena 25. na glavnom požeškom trgu. Na taj dan je inauguriran Zmajski stol u Požegi. Na svečanom domjenku u župnom dvoru govorio je i prof. Zmaj RakitskoKutjevački. osim u Požegi. uz Branka Mihalja. Osijeka i Zagreba. Zmaj Dragovački II. godine. Osobito svečano u Požegi je bilo nešto ranije. Svečanosti je prisustvovao gotovo cijeli Dio sudionika proglašenja Zmajskog stola u Požegi Spomen-ploča kardinalu Franji Šeperu u Stražemanu Požeški biskup Antun Škvorčević u razgovoru sa zmajskom braćom . te posebno u Kutjevu. Čalnovi su. 15. Najprije je na otvorenom. Antuna Škvorčevića. velečasni Josip Devčić iz Stražemana. 70 ZMAJSKE VIJESTI . Antun Škvorčević. Osnivanje Zmajskog stola održano je u vrlo svečanoj atmosferi i boltanoj dvorani Vikarijata Požeške biskupije. Malobrojni ali marni članovi požeškog Stola održavaju svoja sijela dva puta mjesečno.Str. Zmaj Brodsko Drenovački. pred znamenitim baroknim kužnim pilom Presvetoga Trojstva. Potom je Družba postavila prekrasno likovno oblikovanu spomen-ploču ispod kora u stražemanskoj župnoj crkvi – posvećena je hrvatskom kardinalu Franji Šeperu. požeški biskup. svečanostima posvećenja spomen-ploče prisustvovalo je i dosta zmajske braće – iz požeškog Stola. Zmaj Velikootočki. 3. Antun Škvorčević. obljetnica posvete crkve Svetoga Mihovila. biskup požeški i Veliki meštar Družbe. a posebice i od msgr. moralnog autoriteta ovoga kraja.Broj 1/2007.

Vladimir Rem. zmaj od središta Slavonskog Broda bio je 21. kolovoza 2006. studenog 2006. Dana 29. dobio je nagradu za životno djelo za doprinos osobitog trajnog značenja proizvodnih znanosti. održao misu i susret s roditeljima poginulih branitelja u Slav. godine. listopada 2006. zmaj od Marsonie. lipnja 2006. godine blagoslovio je zastavu pjevačkog društva Davor uz prigodni govor.J.Branko Grizelj je imenovan u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju na Sveučilištu J. svibnja 2006. dr. Dana 29. ali je već pokazao značajnu djelatnost. blagoslovio je Trgovački centar OBI u Slav. Nagrada je uručena u Zagrebu od Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva. Crkvu je 06. Antun Tucak.Strossmayer u Osijeku. prosinca 2006. sc. g. prosinca 2006. a s istom temom navečer gost emisije SBTV «Klopka». Tijekom 2006. Brodu blagoslov kruha te prigodni razgovor povodom «Dana Kruha». Naš Zmajski brat Stjepan Belobrajdić. studenog održao misu na groblju za sve poginule uz sudjelovanje preko 4.g. ali i na društvenom i znanstvenom polju. Njegovih pet članova održavaju zmajska sijela.000 istaknutih osoba i znanstvenika iz cijelog svijeta u knjizi «Who's . Glavna aktivnost u protekloj godini cijelog Zmajskog stola bila je usmjerena na organizaciju proslave 150-te godine rođenja našeg Zmajskog brata Frana Gundruma Oriovčanina. godine Branku Grizelju je objavljen osobni životopis među 50. godine organizator je i domaćin prvog posjeta kardinala Josipa Bozanića Slavonskom Brodu. prof. rujna 2006. prisutan na ustoličenju Zmajskog stola u Vukovaru. 08. godine bio je prisutan na svečanoj sjednici Gradskog poglavarstva.Broj 1/2007. prisustvovao je proslavi 25.000 ljudi. te veliki prijatelj Stola. Dana 25. godine kao dekan Brodskog dekanata polaže vijence uoči svetkovine Svih svetih. godišnjice posvećenja crkve u Stražemanu koji je organizirao Zmajski stol u Požegi. te započeli pripreme za dobivanje i uređenje vlastite zmajske prostorije. sc. Str. Brodu uz govor o vrijednostima ali i opasnostima trgovačkog mentaliteta današnjeg čovjeka. O Gundrumu su tom prilikom govorili prof. a 01. Zmajski brat Branko Grizelj. Bio je to zalog da će požeški Stol dobro raditi. Tom prilikom na otvaranju je bio prisutan i predsjednik Hrvatske vlade Ivo Sanader. Dana 21. lipnja 2006. Zmajski stol u Slavonskom Brodu tom je prilikom 11. Dana 04.ZMAJSKE VIJESTI . Ivan Jelić. svibnja 2006. Zmaj Sovički iz Osijeka. Zmaj od Dilj gore Zmajski stol u Slavonskom Brodu službeno je osnovan u proljeće 2006. a vrlo su aktivni u svojem profesionalnom. 16. Franjo Husinec. prosinca 2006. Dana 03. srpnja 2006. godine je blagoslovio spomen kuću Dragutina Tadijanovića našeg zmajskog brata. Slavonskom Brodu i Vukovaru. 71 sastav Meštarskog zbora iz Zagreba. dr. g. članovi požeškog Stola nekoliko su puta na sastancima sudjelovali u Osijeku. dr. 22. Dana 19. g. godine blagoslavio novootvorene prostore carine uz prigodni govor. godine uoči državnog blagdana prisustvovao polaganju vijenaca na brodskom groblju. rujna 2006. Također su već uspostavili veze i suradnju s požeškim kulturnim i društvenim udrugama. akademik Stjepan Babić i pročelnik Zmajskog stola u Slavonskom brodu. Dana 04. posvetio kardinal Šeper. godine učesnik je okruglog stola o preventivi i sprečavanju ovisnosti kroz rad savjetnika. Istovremeno je promovirana i moja knjiga koju je napisao Zmaj od Dilj gore o Franu Gundrumu. Okruglom stolu su bila prisutna sva naša zmajska braća. godine u Osnovnoj školi «Mali Pariz» u Slav. godine u Oriovcu zajedno s općinom Oriovac organizirao okrugli stol koji je u cjelini bio posvećen liku i djelu Frana Gundruma. prosinca 2006. g. 13. Tijekom prošle zmajske godine. Mihovila Dana policije prigodni govor i molitva uz polaganje vijenaca na brodskom groblju. a na dobrobit znanstvenog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. 16. rujna 1981. 31. godine uz polaganje vijenaca povodom Dana domovinske zahvalnosti uz prigodni govor i molitvu kod spomenika žrtvama domovinskog rata. lipnja 2006. ZMAJSKI STOL U SLAVONSKOM BRODU Pročelnik: Ivan BALEN. prosinca 2006. Brodu. godine uoči Sv. te dakako – u Zagrebu. g. održao je misu povodom svečanosti dana grada i govor na groblju uz polaganje vijenaca. listopada 2006. rujna 2006. 28. 10. g.

O ovom događaju izvješće je tiskano u lokalnim novinama. godine u slavonskom Brodu.u siječnju 2006. Zmaj od Posavine prof. godine u Novoj Gradiški. jer njegovo djelovanje pokriva veliko područje i mnogo stanovnika. U suradnji sa Zmajskim stolom Riječko-Bakarskim u okviru proslave Sv. objavio knjigu o Andriji Štamparu koja je i sveučilišni udžbenik. godine u velikoj Kazališnoj koncertnoj dvorani u Slavonskom Brodu.u studenome 2006. Davorin Đanić je dana 20. te u društvenom. siječnja 2007. Tijekom 2006. Zmaj od Sv. U suradnji s Ogrankom matice hrvatske Šibenik . a odgovor još nije stigao. Od važnijih projekata navodima slijedeće: 1. Uz to. koje je trajalo dva dana. a ostvarili su zavidne rezultate u svom profesionalnom radu. Sedam članova Zmajskog stola u Splitu redovito se sastaje. who in the world». godine na javni natječaj za dodjelu sredstava za financiranje radova za kulturne potrebe stol je prijavio svoje djelovanje i zatražio financijska sredstva.Str. općina Dugopolje. godine Zmajski stol u Splitu je sudjelovao na Zborovanju južnohrvatskih zmajskih stolova u Dubrovniku. Dasadašnja aktivnost ne zadovoljava te potrebe. dr. Mihovila – zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije u prostorima novootvorene Gradske knjižice «Juraj Šižgorić» u rujnu 2006. godine izabran za znanstvenog savjetnika i redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta J. veljače 2007. otvorena je izložba «Rimski pape iz grafičke mape Pietra Kandlera u državnom arhivu u Rijeci». a povodom proglašenja sportaša godine dobio priznanje za izuzetan doprinos u razvoju sporta od Zajednice sportskih udruga i Saveza Brodskoposavske županije.Broj 1/2007. ZMAJSKI STOL U ŠIBENIKU Pročelnik: Drago MARGUŠ. a o njemu se govorilo na radiju i na lokalnoj TV-postaji. ZMAJSKI STOL U SPLITU Pročelnik: Božo BOTA.36% građana i tako dobio dva vijećnika u novoizabranom Gradskom vijeću. Jakova Braća Zmajskog stola Šibenik svoja radna sijela održavali su u Jurlinovim dvorima u DragamaPrimošten Burnji. siječnja 2007. . . prošle sam godine zajedno s prof. Zmaj od Ribnice Zmajski stol u Splitu ima osobitu odgovornost. Kaštela. Solin. glavni vikar reda Dominikanaca uz svečanu misu i kulturno-umjetnički program. godine uputili smo kompletnu dokumentaciju o uređenju interijera Zmajske kule u Splitu zajedno sa zamolbom za financijsko sudjelovanje Ministarstva kulture RH. te osobno uručili pismene zahtjeve za namjenske donacije za uređenje interijera Zmajske kule u Splitu.u jesen 2006. tu su gradovi s dugom tradicijom i izuzetno vrijednim spomenicima kulture i povijesti. .Zmajski stol u Splitu je u 2006. vrijedno zastupaju interese Družbe u Splitu i surađuju s drugim udrugama i ustanovama. sc. godine braća su ponaosob obišla gradonačelnike gradova Trogir. Stanom Vukovac dr. Dana 08. Knjiga je promovirana 19. ovoj svečanosti su bili nazočni gradonačelnik Grada Starog Grada. Kao pročelnik Zmajskog stola. Kao nositelj liste Hrvatske narodne stranke na izvanrednim izborima za Gradsko vijeće grada Slavonskoga Broda dobio je povjerenje 7. studenoga sa značajnim odjekom u lokalnim medijima. godine objavio je i dva sveučilišna udžbenika i to: «Rezni alati. Dana 18. ali ima naznaka da će u slijedećem razdoblju Stol biti znatno aktivniji. . godini podigao spomen-ploču Petru Hektoroviću nad njegovim grobom u crkvi Dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru. godine održana je godišnja skupština Županijskog nogometnog saveza na kojoj sam imenovan za doživotnog počasnog predsjednika Županijskog nogometnog saveza nakon što sam bio predsjednik u protekla tri mandata. 72 ZMAJSKE VIJESTI . Bila su nazočna sva braća članovi Zmajskog stola u Splitu.J. Zato su zadaci Stola veliki i odgovorni. godine u Gimnaziji u Vinkovcima. prosinca 2006. noževi i glodala» i «Strojevi za oblikovanje metala deformiranjem». 11. Split. 2. . veljače 2007. zatim 19.u prosincu 2006. i 12. a 23. Strossmayer. prosinca 2006. sc. kulturnom i znanstvenom području.

Crkva blažene Djevice Marije u Rukljevini kraj Varaždinskih Toplica. razgledali drugi međunarodni sajam u srednjovjekovnom Šibeniku. studenog 2006. (Miroslav Klemm. a u uredničkom vijeću su: Zmaj od Sv. Zmaj Dubravski). Zmaj Čičanjski). (Ivan Zvonar.. rujna u Šibeniku bio domaćin Hrvatskom zavičajnom društvu bednjanskog kraja iz Zagreba.Broj 1/2007.11. Varaždinske toplice 11. Tomislav Đurić. posjetili Primošten i primoštenske vinograde te na kraju Jurlinove dvore u Primoštenu Burnjem. Gluhonijema slikarica Jelka Struppi von Wolkensperg. Nina Lipljin (kandidat. Politika i znanost. Zmajski stol Šibenik sudjelovao je 11. 40. dogovori. zmajskoj godini 6 domjenaka Stola (razgovori. (Tomislav Đurić. 3. U okviru predstavljanja Ogranak Matice hrvatske Šibenik u Vinkovcima. listopada održao s predsjednikom OGMH Šibenik predavanje «Rijeka Krka: prirodna i kulturna baština». Alojzija Stepinca» u Dubrovniku. Jakova (Drago Marguš) 28. Zmaj Trešnjevački). Zmaj Krapinski IV. izdana su dva broja (uskršnji i božićni) časopisa Vjera u Kamenu kojeg kao urednik potpisuje Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov). 5. Jakova (Drago Marguš). Značaj veleposjedničke obitelji Kiepach u Križevcima. (Miroslav Klemm. Vlasta Kliček. Zmaj Cernički). Izdan je Zbornik radova Hrvatske obljetnice 6/7.2006. pripreme sijela i Znanstvenog skupa u Varaždinskim Toplicama) Organizirano je i VIII. problem varaždinskog urbanizma. Zapis o smrti Nikole Zrinskog Kuršanečkog u rukopisnim poetskim zbirkama. 4. Zmaj Cernički. Miroslav Klemm. 7. prijedlozi akcija Stola. . Zmaj Trešnjevački. Proslava 70. 11. Čakovec. U pripremi je objavljivanje odabranih pjesama Vinka Nikolića povodom 10. pripravnik). Varaždinske Toplice. (Zoran Homen. Zmaj Čičanjski. Šibenika.2006. Tri priločke pesmarice. godina Križevačkih štatuta. ili dva lica jedne monografije. Str. Veliki požar grada Varaždina 1776. Zmaj Bribirski II (Željko Krnčević – piše rubriku povijest) i Zmaj od Sv.. (Ivan Zvonar. Ivan Zvonar. Lovre (Milivoj Zenić-piše rubriku kultura). narodne nošnje i bogatu glazbenu baštinu. Gabrijel Horvat hrvatski slikar 1905-1985. Ideja je prihvaćena i predstoji organizacija sastanaka gradonačelnice Knina Josipe Rimac i dogradonačelnika Tomislava Vrdoljaka s Velikim meštrom Zmajem Velikootočkim (Dragutin Feletar) i meštrom protonotorom Zmajem Dubravarskim (Ernest Gnjidić) na kojem bi se trebala odrediti dinamika i sudionici za realizaciju projekta: 8. Krapina. obljetnice podizanja spomenika hrvatskoj himni.. slijedećeg sadržaja: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog: što je to? (Zvonimir Bartolić.Primošten Burniji. obljetnice njegove smrti i prikupljanje sredstava za obnovu kipa Sv. U suradnji s KUD-om «Sveti Juraj» . Jakova (Drago Marguš – piše rubriku prirodna baština). Zoran Homen. Križevci). obišli su Kninsku tvrđavu. 6. Zmaj od Sv. godine. Zmaj Garestinski Održano je u 598. Zmaj Bokeljski). i 24. na Zborovanju zmajskih stolova Zadra. Zmajsko sijelo u Varaždinskim Toplicama (zajedničko sijelo Stolova Varaždin.11. Zmaj Trešnjevački). u nazočnosti 20 članova Družbe) Znanstveni skup «Hrvatske obljetnice». Vrijedna crkvena baština topličkog kraja. Na sijelu u listopadu Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov) prepustio je na osobni zahtjev vođenje Zmajskog stola Šibenik Zmaju od Sv. Zmaj Čičanjski). Početkom veljače organiziran je sastanak s predstavnicima lokalne vlasti Grada Knina da bi se ponovno pokrenula ideja o podizanju spomenika kralja Zvonimira u Kninu. Miljenko Stančić 1926-2006. Mihovila na gradskim vratima u Šibeniku. Zmaj Bokeljski. Izgubljeni grad. ZMAJSKI STOL U VARAŽDINU Pročelnik: Branko SPEVEC. 73 i financijsku potporu Grada Šibenika Zmajski stol je 23. Splita i Dubrovnika u Kongresnom centru «Bl. Zmajica od križevačkog Gornjeg grada. i 12.ZMAJSKE VIJESTI . Za vrijeme dvodnevnog posjeta članovi Kulturno umjetničko društvo «Franjo Sert» na Medulićevom trgu u jednostatnom programu predstavili su svoje tradicionalne običaje. godine Predavači: Želimir Hitrec. U časopisu o značajnim obljetnicama piše i Zmaj od Šibenskih otoka (Milivoj Blažević).

obljetnici Križevačkog još jedan znanstveni skup. (Miroslav Klemm. Varaždin. okupili su se u topličkom. Zmajsko sijelo. naglasili značaj djelatnosti grada Varaždina. obaveznom dijelu Zmajskog stola Varaždin (Miroslav Klemm. 40. Krapini. Kula stražarnica. Zmaj Trešnjevački: 230. Sastanci s Braćom iz drugih stolova: Domjenak u gradu Ozlju u rujnu 2006. godine. To su: Nina Lipljin sveučilišni profesor. Poglavarstvo grada Kukuljevićeva govora u Saboru 1847. studenoga 2006. Zmajska braća iz stolova Varaždin. 74 ZMAJSKE VIJESTI .). Zmaja Garestinskog Polaganje vijenca na spomenik Hrvatskom jeziku u Varaždinskim toplicama . te prigodnim riječima pročelnika Stola Varaždin Branka Speveca. okupilo je članove Družbe iz cijele Hrvatske. Zmaja od Kune. godine (Zmaj Čičanjski i Zmaj Trešnjevački). Predavanja u organizaciji Stola Varaždin: Miroslav Klemm. pročelnik za prostorno uređenje i komunalne i Vilka Žiljaka. Križevci i Krapina u Varaždinskim Toplicama Fakultet organizacije i informatike Varaždin. Na već tradicionalnom znanstvenom skupu Donosimo i dvije detaljnije vijesti iz rada Zmajskog «Hrvatske obljetnice». Zmaj Trešnjevački): sijela. velikom požaru Varaždina 1776. Zmaj Krapinski IV. Križevcima i Varaždinu. Ostale aktivnosti Stola Varaždin: Meštarskom zboru predložena je kandidatura dvoje pripravnika za prijam u Družbu «Braća Hrvatskoga Zmaja». proslavi 70.2006. održano je osam predavanja. poglavito Stolova u Čakovcu. obljetnica velikog varaždinskog požara..Str. Na početku Sijela Zmajevi su položili spomenvijenac na spomenik. 25. godine.Broj 1/2007. Poticaj podizanju spomenika koji krasi park u središtu grada dao je Ivan Rabuzin. U subotu 11. Zmaj Grebengradski II.4. Varaždina. Na njima su hrvatskoj javnosti obznanjeni stručni radovi o nekim SIJELO DRUŽBE «BRAĆA HRVATSKOGA značajnim datumima i zaslužnim osobama hrvatske ZMAJA» I ZNANSTVENI SKUP «HRVATSKE prošlosti. osmo po redu. te Marijan Bakulić. U starodrevnim Varaždinskim Toplicama održan je Zmaj Trešnjevački). Starom gradu članovi Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» na spomen devete obljetnice. Čakovec. obljetnice podizanja spomenika OBLJETNICE» U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA hrvatskoj himni (Želimir Hitrec. osnivač Zmajskog Stola Varaždin i njegov prvi pročelnik.

izložba slika akademskog slikara Josipa Resteka. Gabrijel Horvat. ZMAJA GREBENGRADSKOG U nazočnosti članova naše časne Družbe. već više od stoljeća stara hrvatska društvena i kulturna ustanova djeluje pod geslom: PRO ARIS ET FOCIS. problemi varaždinskog urbanizma. IZLOŽBA U ČAST BRATA IVANA RABUZINA. Značaj veleposjedničke obitelji Kiepach u Križevcima.. 2007. Zmajsko sijelo i znanstveni skup u Varaždinskim Toplicama kojem je Zmajski Stol Varaždin ponovo bio dobar domaćin iznova su potvrdili značaj Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Zmaj Čičanjski). Wolkensperg (Zoran Homen. 4. Valentin Puževski i Ivo Zvonar bili su: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog – što je to?. 1905. te politika i znanost ili dva lica jedne monografije. Zmajica od križevačkog Gornjeg grada). odajući posebnu počast Ivanu Rabuzinu koji je unatoč bolesti smogao snage uveličati ovu svečanost. Zmaja Grebengradskog II. osamdesetoj obljetnici rođenja Miljenka Staničića (Nina Lipljin. Pozdravljajući doajena svjetskog naivnog slikarstva. kandidatkinja pripravnica). dogradonačelnik Varaždina. Ova je izložba bila prilika da se javnost ponovo upozna s radom naše časne Družbe. Ta. Hrvatski slikar. Zmaj Garestinski. Ta će djela nakon preuređenja varaždinske sinagoge biti u stalnom postavu Galerijskog centra Varaždin. Zmaj Cernički. Tomislav Đurić. Naslovi radova koje su objavili Zmajevi Zvonimir Bartolić. Na samom početku znanstvenog skupa je Tomislav Đurić. te trima priločkim pjesmaricama (Ivan Zvonar. Zoran Homen. . Ideje braće Radić u našoj pedagoškoj praksi. političkih i javnih djelatnika Varaždina i posjetitelja muzeja otvorena je u Starom gradu u srijedu 3. svećenika varaždinske biskupije. nedoličnom stanju dvorca Bisag i grobnice hrvatskog domoljuba baruna Corberona (Tomislav Đurić. O značaju Restekovih slika govorio je Miroslav Klemm.Broj 1/2007. Str. Četrnaest slika temperom na papiru s nazivom «Križni put» vlasništvo su našeg Zmajskog brata Ivana Rabuzina. prikazao dvobroj knjižice «Hrvatske obljetnice 6/7» s objavljenim predavanjima s prošla dva sijela.-1985. Uz brojne vrijedne knjige njegova zbirka sadrži i veliki broj slika i grafika hrvatskih i svjetskih umjetnika. Izgubljeni grad.ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Trešnjevački. 75 spravišća Vlasta Kliček. Sijelo i znanstveni skup u Varaždinskim Toplicama održani su u prilog tome. Zmaj Bokeljski). gluhonijemoj slikarici Jelki Struppi bar. Zmaja Grebengradskog II. Vrijedna crkvena baština Topličkog kraja. godine darujući gradu Varaždinu 124 umjetnička djela za zbirku Moderne umjetnosti. Nazočne je u ime Stola Varaždin pozdravio ravnatelj muzeja Branko Spevec. Zmaj Cernički). našeg Zmajskog Brata Ivana Rabuzina izložbu je otvorio akademski slikar Ivan Mesek. DEO PROPITIO! (za žrtvenike i ognjišta Božjom pomoći). Naš Zmajski Brat Ivan Rabuzin poznat je našoj kulturnoj javnosti i kao maran sakupljač hrvatske likovne baštine. Naš Zmajski Brat Rabuzin govorio je o tome u kraćem razgovoru za televiziju i radi ističući ponovo naše zmajsko geslo: Pro ari set focis Deo propitio! Nakon otvorenja izložbe Josipa Resteka u Varaždinu u čast Ivana Rabuzina. Zdušno radi na očuvanju tradicionalnih vrijednosti našeg naroda i stoga je važan činitelj i njegove budućnosti. Zapisi o smrti Nikole Zrinskog Kuršanečkog u rukopisnim poetskim zbirkama. Svoj domoljubni zanos iskazao je 2004. Miroslav Klemm. U povodu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa izložbu su zajednički organizirali Stol Varaždinski i Gradski muzej Varaždin.

27. veljače 2006. godine u Viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu: Dražena Švagelja. Župana županije Vukovarsko-srijemske Bože Galića. godine u pastoralnom centru «Sveti Bono» u Vukovaru. svibnja 2006. a u misnom slavlju je sudjelovao dječji zbor crkve «Svetih Filipa i Jakova» i zbor mladih. 2. Meštra zmajskih stolova Marijana Liszta. Svečana sveta Misa u crkvi svetih Filipa i Jakova u 11:00 sati 4. Zmaj Vinkovački III. Meštra obredničara Zdravka Velentekovića. Domjenak u Blagovaonici Samostana u 13:00 sati Svetu misu je predvodio Zlatko Špehar.Broj 1/2007. Zmaja Rakitsko- Kutjevačkog. popis uzvanika i zaduženja pojedine zmajske braće. Pročelnika za kulturu Antuna Pintarića. Zmaja Zelingradskog. zmajske braće i gostiju uz slijedeći: PROGRAM 1. jer je uz njih s područja Vukovarsko-srijemske županije bio već ranije zazmanjen Stipan Mijok. pročelnika Zmajskog stola Požega Branka Mihalja. Josipa Prpe. 76 ZMAJSKE VIJESTI . godine u prostorijama Franjevačkog Sa svečanosti proglašenja Zmajskog stola u Vukovaru . Zazmajenjem 18. godine u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Vinkovci zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije uputili su prijedlog Meštarskom zboru da donese odluku o osnivanju Zmajskog stola Vukovar Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». zmajska braća koja djeluju na području Vukovarskosrijemske županije i Gvardijan vukovarski. godine u prostorijama Zmajskog stola u Osijeku uz nazočnost zmajske braće s područja sve četiri slavonske županije. Zmaja Sigetskog III. dogovoreni su termini i okvirni program ustoličenja Zmajskog stola Požega. saborskog zastupnika Petra Mlinarića.Str. Zmajski stol u Vukovaru Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» ustoličen je 21. 15. svibnja 2006. 4. Zmaja Svetoksaverskog. Zmaja Dubravarskog. gvardijan vukovarski. Zmaj Bački II. Svečanost Ustoličenja u Pstoralnom centru svetog Bone u 12:00 sati 5. 8. svibnja 2006. Okupljanje uzvanika u hotelu Lav u 9:30 sati 2. Zmaja Siveričkog i Martina Miškovića. godine u prostorijama hotela Lav u Vukovaru. veljače 2006. Polaganje vijenca kod Spomen križa na ušću Vuke u Dunar u 10:00 sati 3. Ružice Pšihistal. Meštra rizničara Vladimira Rukavinu. Meštra protonotara Ernesta Gnjidića.. pročelnika Zmajskog stola Osijek i kuma Zmajskog stola Vukovar Antuna Tucaka. Ovom događaju prethodilo je niz sastanaka na kojima se navedeni događaj pripremao: 1. Štefice Šarčević. ZMAJSKI STOL U VUKOVARU Pročelnik: Dražen ŠVAGELJ. svibnja 2006. Zmaja Vinkovačkog III. Zmajskog stola Vukovar i Zmajskog stola Slavonski Brod. 3. Zmajice Bosutske. Zmajice od Mitnice. Zmaja Starovukovarskog. Zmaja Sovičkog. dogovaraju detaljan program ustoličenja. 9. uz nazočnost Velikog meštra Matije Salaja. Zmaja od Šokadije Vinkovačkog stekli su se uvjeti za ustoličenje Zmajskog stola u Vukovaru Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja».

Zmaj od Rave U Zadru tradicionalno obilježena obljetnica mučke pogibije bana Petra Zrinskog i kneza Krste Frana Frankopana (Zadar. travnja 2006. Članovi Zmajskog stola Vukovar. svibnja 2006. istaknuta hrvatska lektorica. 3. u prostorijama hotela Lav u Vukovaru. godine u prostorijama Franjevačkog samostana u slavonskog Brodu. rujna 2006.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja priredio je predavanje mr. lipnja 2006. u viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. N. Članovi Zmajskog stola Vukovar 28. 27. Djelovanje ovog mladog Zmajskog stola uspješno se nastavlja. godine. bili su nazočni ustoličenju Zmajskog stola Požega. sc. posebice iz engleskog jezika. travnja 2006. travnja 2006. prigodne duhovne pjesme. Zlata Derossi s učenicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II. 27. Nives Opačić pod naslovom Hrvatski jezik danas. bili su nazočni ustoličenju Zmajskog stola Slavonski Brod.Opačić. Mr. govorila je o suvremenom položaju hrvatskog jezika. Nives Opačić predavanje pod naslovom Hrvatski jezik danas (Zadar. zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije sudjelovala na redovitom godišnjem sijelu Glavnoga zbora Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». raspisan je natječaj za najbolji literarni rad za učenike srednjih škola Zadarske županije s temom Navik on živi ki izgine pošteno. sc. 3. Predavanje je održano u dvorani Matice hrvatske – zadar 3. s posebnim naglaskom na opasnost nekritičkoga usvajanja brojnih tuđica. potrebito ju je pažljivo čuvati i njegovati u svakodnevnom govoru i pisanju kako se ne bi izgubila u predstojećim . U međuvremenu su 29. u Požegi. 15. godine i izabrali Pročelnika. u Viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. svibnja 2006. godine. 77 samostana u Vukovaru zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije i Gvardijan vukovarski. svibnja 2006. 11. sc. sudjelovali su na izbornom sijelu glavnoga zbora Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». godine. Na kraju svečane akademije učenica Ana Dejanović pročitala je svoj prvonagrađeni rad u kojem je na izvrstan način obradila presjek nedavne hrvatske prošlosti uz zanimljive poruke mladim naraštajima za nacionalno svjestan i etički savjestan život u sadašnjem trenutku i u budućnosti. u Stražemanu. u viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. istakla je N. bili su nazočni proslavi 25 obljetnice obnove župne crkve i izrade mozaika hrvatskih velikana. srpnja 2006. listopada 2006. Dogovoreno je da na zazmajenje Zlatka Špehara idu članovi stola. Opačić. svibnja 2006. u prostorijama pastoralnog centra «Sveti Bono» u Vukovaru. Nakon toga uslijedio je iznimno uspješan recital Junaci hrvatski nek smireno sniju koji je osmislila i uvježbala prof. Među prikupljenim radovima odabrani su najbolji.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i ove je godine obilježila obljetnicu mućke pogibije hrvatskog bana Petra Zrinskog i kneza Frana Krste Frankopana. Na svečanosti su bili nazočni članovi stola. Članovi Zmajskog stola Vukovar. Kao i svake godine od osnivanja Zmajskog stola u Zadru. ZMAJSKI STOL U ZADRU Pročelnik: Josip FARIČIĆ. provjeravaju izvršenje zaduženja i dogovaraju konačni protokol za svečanost ustoličenja. Nakon recitala ženska klapa Anima maris otpjevala je dvije prigodne pjesme. godine.Broj 1/2007. Akademski zbor Sveučilišta u Zadru otpjevao je. godine. razmatrali su plan rada do kraja 2006. lipnja 2006. Članovi Zmajskog stola Vukovar 25. Str. Budući da je jezična baština temelj kulturne baštine svakoga naroda. uz nacionalnu himnu. godine. Mr.ZMAJSKE VIJESTI . razmatrali su plan rada do kraja 2006. Svečana akademija održana je u Hrvatskoj kazališnoj kući. Članovi Zmajskog stola Vukovar 25. zazmajen je Zlatko Špehar. Članovi Zmajskog stola Vukovar 21. Zmaj od Zapolja. te Zamjenika i Bilježnika Zmajskog stola Vukovar.

ali i posvemašnjoj globalizaciji. Ivana Prenđe. dr. nadbiskup zadarski u miru. te. Kašića. Naime. Marijan Oblak. župan Zadarske županije. pokrovitelja priredbe i kanonik don Srećko Frka Petešić. 10. generiraju i dvojbene pa čak i negativne posljedice za razvoj malih naroda i njihovih jezika kao značajnih odrednica identiteta. sc. Palčić u ime poglavarstva Grada Paga. svibnja 2006. iur. listopada 2006. Drage Šimundže Bog u hrvatskoj književnosti (Zadar. sc. njegova ljubav prema čovjeku. . predvođenog č. a održano je u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Vicko Zmajević. Prikazivanje zbornika radova 400 obljetnica prve hrvatske gramatike Bartola Kašića Pažanina isusovca (Zadar. Predavanje prof. 30.. B. značenje vjere u svakodnevnom životu. pročelnik Zmajskog stola u Zadru. nadbiskup zadarski u miru te prof. Prigodna izlaganja popraćena su glazbenim nastupom Žana Morovića.. Josip Faričić. nadbiskupa zadarskog. Ista knjiga prikazana je i u Pagu. Zmaj od Rave. Zmaj od Rame. Branimira Buturića i orguljaša Dragana Pejića s nekoliko skladbi iz hrvatske crkvene baštine. sc. nadbiskupa u miru i počasnoga člana Družbe Zmaja Svetokrševanskog. sc. Miljenkom. Ti su radovi prošireni podnesci sa znanstvenog skupa održanog u Zadru i Pagu 2004. povodom 400. Zmaja Bišćanskoga i vikara za postoral Splitsko-makarske nadbiskupije. održano je predavanje Bog u hrvatskoj književnosti mons. 11. 30. Prigodnu riječ uputili su gosp. Drage Šimundže. Sanje Perić Gavrančić. Pred brojnom publikom mons. Marijan Oblak. sc. Zmaj Konavoski i dr. obljetnice prve hrvatske gramatike Institutionum Linguae Illyricae Bartola Kašića. Prikazivanje u Zadru organizirano je u sklopu Dana Zadarske županije. dipl. O knjizi. svibnja 2006. Stijepo Obad. Prikazivanje je priređeno o župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u gradu Pagu. Vladimira Horvata i mr. Stijepo Obad. Zbornik radova uredio je Julije Derossi. Na predstavljanju su govorili Ivo Grbić. posebno o značenju činjenice da je hrvatski jezik normiran još početkom 17.s. listopada 2006. integracijskim procesima. mons. dr. U zborniku su objavljeni znanstveni prilozi mons... prof. 78 ZMAJSKE VIJESTI .) U organizaciji Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja u dvorani Matice hrvatske – Zadar 10. sc.Broj 1/2007. te prof. Program je upotpunjen nastupom mješovitog zbora paške nadžupe. 11. svibnja 2006. općenito.st. dr. D.sc. paški nadžupnik i domaćin skupa. među kojima se na poseban način istakla pjesma Bartulova himna. mons. župna crkva u Pagu dvosvešćanog djela Bog u djelima hrvatskih pisaca. koje se na različite načine umjetnički oslikava u književnosti. nadahnuto su govorili mons. dr. patera dr.Str. svibnja 2006. Ugledni predavač dijelom je za predavanje crpio građu iz svojega Predstavljači zbornika o prvoj hrvatskoj gramatici B. Zbor je izveo nekoliko prigodnih skladbi. Marijana Oblaka.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja priredio je u Zadru i Pagu prikazivanje zbornika radova 400 obljetnicu prve hrvatske gramatike Bartola Kašića Pažanina isusovca. Pag. ti procesi uz brojne pozitivne društveno-gospodarske efekte. Šimundža nadahnuto je govorio o djelima hrvatskih književnika u kojima se u središnjem mjestu ističe Bog.

dr. Zmaj Korčulanski IV. U uvodu je istaknuta misao blaženoga U maloj dvorani Hrvatske kazališne kuće Zadar 18. studenoga 2006. 79 Sudjelovanje predstavnika Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja na hodočašću u Udbini povodom obilježavanja stradanja hrvatske vojske u bitci na Krbavskom polju 9. i predsjednik tijekom tekuće zmajske godine. Ricov i J. Zmaj od Rame. sc. Stijepo Obad.) Prof. rujna 1493.Broj 1/2007. Dan prije knjiga je prikazana u konkretnije realizacije u obliku jednoga predavanja Škabrnji. tijekom velikosrpske i velikocrnogorske agresije studenog 2006. u organizaciji zadarskoga Zmajskog J. J. obljetnice mučkog stradanja hrvatske prošlosti. Alojzija Stepinca kako je Hrvatska žrtva velikih zala. sc. zbornika stola u Zadru iskoristili su priliku i za kraći susret sa radova Trećega hrvatskog žrtvoslovnog kongresa. Zmaj Konavoski. Sudionici prikazivanja knjige «O žrtvama je riječ» (Z. . Šeparovića istaknuli su djelovanje Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te ukratko i sadržajno prikazani prilozi u zborniku radova. Zmaj od Škabrnje i dr. sc. Z. J. sc. Derossi naglasio je važnost obilježavanja stradanja stola Družbe Braća Hrvatskog Zmaja održano je hrvatskoga naroda kako bi se na temelju te spoznaje objektivno i sveobuhvatno prosuđivale tragične situacije i izvukle odgovarajuće pouke za sadašnji i budući razvitak hrvatskoga naroda. Na spomendan tragedije u Udbini je održano Lučić) koncelebrirano misno slavlje pred više tisuća hodočasnika. Salečić Salona.Derossi. 18. zmajskim bratom Ivicom Matajiom. Šeparović.) na Hrvatsku. dr. J.Faričić. Zmaj od Rave sudjelovali su u ime Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja na obilježavanju povijesne tragedije hrvatske vojske na Krbavskom polju 9. (Udbina. Predstavnici Zmajskog prikazivanje knjige O žrtvama je riječ. Str. dr. Z. 9. rujna 1493. predstavnikom Prikazivanje je upriličeno prigodom obilježavanje Zmajskog stola u Gospiću.Derossi. Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te Julije Derossi. rujna 2006. palih za slobodu i S prikazivanja knjige «O žrtvama je riječ» neovisnost domovine. Zvonimir predstavnika zadarskog Zmajskog stola u Gospiću Šeparović.ZMAJSKE VIJESTI . D. Na kraju prikazivanja nastupili su književnici Duška Salečić Salona i Joja Ricov recitirajući i čitajući prigodne radove s tematikom žrtava u hrvatskom narodu. Dogovorena je načelna 15. i to na mjestu izgradnje buduće crkve hrvatskih mučenika. a osobito stradanja hrvatskog puka hrvatskog puka u Vukovaru i Škabrnji (Zadar. Tijekom prikazivanja istaknuto je značenje Prikazivanje knjige O žrtvana je riječ prigodom osobnih žrtava i žrtava cijeloga naroda tijekom obilježavanja 15. obljetnice mučkog stradanja hrvatskog puka u suradnja dvaju susjednih zmajskih stolova uz obvezu Vukovaru i Škabrnji. Josip Faričić. don Emil Bilaver. O knjizi su govorili prof. U nadahnutom i izrazito dobro prihvaćenom nastupu prof.

nadasve. fra Robert Bernardin Škunca. zaštitnika Grada Zadra 24.) U prepunoj dvorani Matice hrvatske – Zadar 27. Prof. te višegodišnji pročelnik Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja i predsjednik zadarskoga ogranka HKD Napredak. odgojnim i kulturnim djelovanjem. Prof. dr. A. studenoga 2006. jer im je osobno svjedočio primjerom humanista. Ante Kolege i dr. 80 ZMAJSKE VIJESTI . studenoga 2006. koja uz gospodarsko značenje ima i ulogu simbola Sredozemlja. st. uvelike je zadužio Zadar. parafrazirajući motiv iz Knjige postanka (Post. navedeno je u obrazloženju nagrade. Obad istakao se kao izvrstan sveučilišni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2003. 27. sc. Krševana mučenika. fra Roberte Bernardina Škunce (Zadar. ali i cijelu domovinu višedesetljetnim marljivim i predanim znanstvenim.Broj 1/2007. a posebno i rodnoga dubrovačkog kraja. Glavni laurenti ovogodišnje dodjele nagrada prigodom Dana Grada zadra bili su prof. 24. S. sc. ante Kolega s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. Škunca ukazao je na simboličkoliturgijsko značenje masline i maslinovog ulja te održao meditaciju pod naslovom Svježi maslinov list. dr. sc. istakli su da je maslina jedna od najznačajnijih agrokultura u primorskom dijelu Hrvatske. S. a u kršćanstvu i drva života. dr. Ona je izvor maslinovog ulja. sc. Obad zadužio je generacije mladih hrvatskih povjesničara. domoljuba i. Stijepo Obad. S. Kolega opbradio je agrarni. jedan od vodećih hrvatskih liturgičara i višegodišnji provincijal franjevačke provincije Sv. fra B. sc. dr. dr. ali i svih drugih građana Zadra. studenoga 2006. dr. nezaobilazne prehrambene namirnice i mističnoga sredstva u obredima kršćanskoga bogoslužja. Zmaj Konavoski i pročelnik Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja (2001.) Povodom obilježavanja blagdana Sv. znanstvenika. ali i kao predsjednik zadarskog organka Matice hrvatske početkom 70-ih godina 20. Obad.Str. U prvom dijelu predavanja prof. studenoga 2006. upriličena je svečana sjednica Gradskog vijeća Zadra na kojoj su dodijeljena priznanje istaknutim pojedincima i ustanovama. Ulgedni predavači prof. dr. a u drugom dijelu dr. geografski i gospodarski aspekt masline. sc. sc. sc.) dobio nagradu Grada Zadra za životno djelo (Zadar. Zmaj konavoski i maestro akademik Pavle Dešpalj. sc. Jeronima u Istri i Dalmaciji. Predavanje pod naslovom Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja prof. u organizaciji zadarskoga Zmajskog stola Družbe Braća hrvatskog zmaja održano je predavanje pod naslovom Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja. sc. S predavanja Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja . Sveučilište u Zadru). moralne vertikale koja se nije savijala niti u najtežim trenutcima suvremene hrvatske prošlosti. Prof.-2006. Stijepo Obad.

ZMAJSKOJ GODINI 1. U tome im više treba pomagati središnjica Družbe. Između dva dijela predavanja održan je prigodni recital u kojem su sudjelovali Dolores Barić. Svečana dodjela zahvalnice dr. sc. Velimir Deželić – autobiografski zapisi (u dvije knjige) . fra Bernardinu Škunci Zahvalnicu Zmajskog stola u zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja u znak zahvalnosti za višegodišnji samoprijegoran rad na čast i u službi zadarskoga Zmajskog stola kao i cijele Družbe BHZ. rujna) – svaki mjesec braći poslati programe s rasporedom predavanja i drugih događanja .Prema potrebi redovito organizirati žalobne domjenke za umrlu braću 2. Do kraja zmajske godine privesti kraju osnivanje preostala tri zmajska stola – u Virovitici. Na kraju predavanja prof. nakon kraćeg uvodnika uručio je dr. srpnja do 1. Robertu Barnardinu Škunci PRIJEDLOG OSNOVNOG PLANA DJELOVANJA DRUŽBE U 599. Meštrića. Napisati i izdati i manju povijest Ozlja . Čakaviana Croatica. Mičića i I. Što kvalitetnije obdržavati redovite djelatnosti: . 81 8. Uspješnije poraditi na aktiviranju i boljem radu svih kulturnih zborova i sekcija 3. Zmaj Konavoski.Barem tri sijela Glavnoga zbora – Jurjevsko (travanj). Povijest Družbe. Božina. Tijekom ljeta organizirati zajednički domjenak svih članova Družbe 5.Broj 1/2007. D. sc. pokrenuti izradu i izdavanje tri kapitalna izdanja: 1. Stijepo Obad.Redovito održavati sijela svih redovnih i povremenih tijela Družbe. Bavčevića. glumac Kazališta lutaka zadar čitajući pjesme i kraće priloge o maslinama T. Oživjeti Stari grad u Ozlju – organizirati subotom susrete zmajskih stolova iz svih dijelova Hrvatske. studentica Sveučilišta u zadru i Zlatko Košta. 6-12) o Noi i potopu čiji je svršetak najavila golubica noseći u kljunu svježi list masline.Održavati ostala događanja u Zmajskoj kuli .ZMAJSKE VIJESTI . 2. Str. dr. S. Pogotovo se moraju aktivirati oni stolovi koji trenutno slabije djeluju.Održavati domjenke svake srijede u Zmajskoj kuli (osim od 15. kao što to predviđa Ordo Draconicus . fra. 3. u povodu osnivanja Družbe (studeni) i u povodu obnove Družbe (lipanj) . sc. Osobito je važna djelatnost zmajskih stolova – oni trebaju što cjelovitije realizirati postavljene godišnje planove. Uz Zmajske vijesti i drugih prigodnih izdanja. Bjelovaru i Sisku 4. Pojačati naknadničku djelatnost i organiziranje znanstvenih skupova.

te ubrati članarinu od svekolike braće i sestara 14.. Za novi mandat za kancelara Kapitula jednoglasno je izabran Zmaj Klokočki V. Jurja u Trnju i za preceptora Zmaj Velikotaborski II. 6. za komendatora Zmaj Hrašćanski od Sv. te potencijalnim investitorima i donatorima. Zmaj Vlaškovuličanski. Izvršiti sve pripremne radnje za dobivanje lokacijske dozvole. Đuro Deželić. Kod toga valja uspostaviti što djelotvorniju suradnju s institucijama vlasti i povećati broj donatora. U organizaciji Matice i zmajskih stolova diljem Hrvatske podići više od 10 spomen-ploča. Predano nastaviti s poslovima obnove Staroga grada u Ozlju. a razgovarano je i o drugim pitanjima iz djelovanja Družbe. Zmaj Hrašćanski od Sv. Juraj Kolarić. U suradnji s Gradom Zagrebom realizirati izrađene projekte i troškovnike za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. (zadnja dva brata još će trebati potvrditi svoj pristanak. 82 ZMAJSKE VIJESTI . Prema Ordo Draconicus Kapitulom predsjeda Veliki meštar. Intenzivirati radove na obnovi infrastrukture i druge neophodne radove za redovito održavanje ovog spomenika od nacionalnoga značaja. Pripremiti projektni zadatak s jasnom budućom namjenom Ozlja.. i Matija Salaj. Zmaj Velikotaborski II. mahom mlađih članova (uz poštivanje numerus klaususa) 10. travnja 2007. te trošiti sredstva s mogućnostima. . Zmaj od Krmpota.Str. bisti i drugih spomenika 8. Izvršiti pripreme za podizanje dva spomenika od nacionalne vrijednosti: kralju Zvonimiru u Kninu. Što djelotvornije surađivati s drugim građanskim udrugama. jer nisu bila nazočna izboru).Zlatnoga zmaja. uz široke konzultacije s konzervatorima i drugim stručnjacima. održano je u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijelo Kapitula Zlatnoga Zmaja. Na sijelu je također zaključeno da se izradi poslovnik Kapitula. POSLJEDNJA VIJEST ZMAJ KLOKOČKI V. Jurja u Trnju. Zmaj Klokočki V. a u skladu s našim pravilima i potrebama. . Obnoviti ili izraditi replike (uz nova rješenja) svih insignija Družbe 13. što se prvenstveno odnosi na obnovu i modernizaciju infrastrukture objekta 12. prisustvovalo je petero braće. Voditi politiku i stalnu brigu za stabilno i sigurno financiranje Družbe. od mogućih sedam. 11. a članovi su ona časna braća kojima je Glavni zbor Družbe izglasovao najviše zmajsko odličje . te Zrinskim i Frankopanima u Čakovcu 7. ustanovama i institucijama. Aleksandar Šir. Prvom sijelu Kapitula.Broj 1/2007. te još veću pozornost pokloniti primanju novih. najvišeg i najuglednijeg tijela Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja.KANCELAR KAPITULA ZLATNOGA ZMAJA Nakon više odgoda . 11. Pažljivo revidirati dosadašnji sastav našega članstva. Započeti pripreme za izradu koncepcije i projekta državnog muzeja Zrinskih i Frankopana. održati petnaestak izložbi slika velikih hrvatskih slikara i naše braće Ivana Večenaja i Mije Kovačića u raznim galerijama u Hrvatskoj 9. Milovan Petković. Sada su to zmajska braća: Ante Krmpotić. Do listopada 2008. Zmaj Starovukovarski.

Broj 1/2007. To sve valja arhivirati i čuvati do kraja ožujka. druge dužnosnike. U ovo smo izvješće unijeli ono za što smo znali. pročelnike sekcija. Tako će nam slijedeće godišnje izvješće biti kvalitetnije i kompletnije. kada sve materijale treba dostaviti u Zmajsku kulu u Zagrebu. te osobito pročelnike zmajskih stolova) da skupljaju i čuvaju dokumentacije o svim događanjima tijekom zmajske godine. Ovo izvješće koje je pred Vama sigurno ima i mnogo manjkavosti i netočnosti. odnosno za koja događanja je sačuvana dokumentacija. Bilo bi najbolje ako biste odmah nakon svakog događanja o tomu napisali kratki članak. a na eventualne fotografije zabilježili što je na njoj i kada je snimljena.ZMAJSKE VIJESTI . Str. 83 OBAVIJEST I MOLBA DUŽNOSNICIMA DRUŽBE Ovim Zmajskim vijesti zapravo se uvodi tiskanje godišnjeg izvješća Družbe za svaku zmajsku godinu. Zbog toga se ispričavamo i uvjeravamo Vas da ništa od toga nije učinjeno hotimice ili s namjerom. . Stoga već sada molimo sve dužnosnika Družbe (članove Meštarskog zbora. Na suradnji se unaprijed zahvaljujemo.

Besplatni primjerak.. 500 primjeraka. 2007.Str. 84 ZMAJSKE VIJESTI . Tiskano u Hrvatskoj. .Broj 1/2007.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful