ZMAJSKE VIJESTI

GLASILO
BROJ 1/2007

DRUŽBE

»BRAĆA

HRVATSKOGA

ZMAJA«

ZMAJSKA 598. GODINA

TRAVANJ 2007.

UVODNIK

VODI NAS ŽELJA DA BUDEMO BOLJI
Draga i časna zmajska braćo i sestre! Već smo ušli u 102. godinu postojanja Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, a s novim Jurjevskim sijelom Glavnoga zbora ulazimo u 599. zmajsku godinu. Ta duga tradicija i iskustvo našega djelovanja, ukorijenjenost Družbe u hrvatsko kulturno biće, moralno i povijesno obvezuje sve članove Bratstva da odano i s rodoljubivim žarom obavljaju sve svoje zadaće. Naš je cilj djelovanja nepromijenjen više od stoljeća – biti odan hrvatskoj domovini, štititi, čuvati i promicati njezine kulturne i povijesne vrednote. Zbrajajući i vrednujući sve ono što smo učinili tijekom 598. zmajske godine, dakle od prošlog, izbornog Jurjevskog sijela Glavnoga zbora, možemo obujam i rezultate našega djelovanja ocijeniti zadovoljavajućim. Naša razmjerno malobrojna Družba dobrih ljudi i rodoljuba, ostvarila je kroz razdoblje od jedne godine veliki broj akcija, a pokrenuti su i višegodišnji procesi obnove naših nekretnina u Ozlju i Zagrebu. Doista raznovrsne djelatnosti, koje su provedene više ili manje uspješno, brojem, učinkovitošću i značenjem donekle čak premašuju postavljene planove i očekivanja. Naša Družba se prošlih dvanaest mjeseci pokazala kao žilav i vitalan organizam, koji se uspješno regenerira i sve učinkovitije djeluje u kulturnom i društvenom životu hrvatskoga naroda. Taj napredak, iako nije velik, sve nas skupa neobično raduje – ali ipak s određenom zadrškom – zasigurno smo mogli, a možda i trebali, učiniti više i bolje. Osnovni razlog što nismo ostvarili više, nalazi se u angažmanu i strukturi našega članstva. Naše članstvo čine afirmirani i vrlo angažirani i poznati ljudi hrvatskog društvenog i gospodarskog života. Oni, stoga, svaki ponaosob, imaju doista velike obveze i zadaće u ustanovama i tvrtkama u kojima rade. Osobno su uključeni i u djelovanje brojnih drugih društvenih, kulturnih, športskih i drugih društava i aktivnosti. Zbog takvih velikih osobnih obveza, često nisu u mogućnosti dolaziti na sijela Družbe, te sudjelovati u drugim aktivnostima Bratstva. Takvi naši članovi u pravilu ostvaruju zavidne uspjehe u svojem profesionalnom djelovanju, pa time predstavljaju i ponos našega Bratstva. Jer, svaki naš brat ili sestra treba i u svojem profesionalnom zvanju biti primjer valjana radnika i rodoljuba. Osim slabijeg angažmana takvih profesionalno vrlo zauzetih članova, starosna struktura naše braće je nepovoljna, pogotovo u Matici u Zagrebu. Prosječna starost našega Bratstva je vrlo visoka, s velikim udjelom umirovljenika. Mnoga naša braća teže ili lakše pobolijevaju, što ih djelomice priječi za predaniji rad u Družbi. Starosna struktura u zmajskim stolovima u županijama znatno je povoljnija. No, istini za volju, mnoga naša braća i nemaju

Str. 2

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

pojavili u Zmajskoj kuli. Neki su i kroz nekoliko godina «zaboravili» platiti obvezatnu članarinu. Veliki meštar i meštarski zbor već je analizirao rad svakoga člana, posebice u Matici. Zbog nastojanja da uspješnije djelujemo, kao i poradi potrebe da ojačamo i pomladimo djelovanje Bratstva novim članovima, dugogodišnja neaktivna braća morat će se izuzeti iz numerus klaususa, te prepustiti mjesto novoj braći koja su spremna predanije raditi za dobrot Družbe. Tu zadaću neće bit lako obaviti, ali se revidiranje članstva neće moći izbjeći. Dakako, kod toga valja vrlo obzirno voditi računa o svakom starom bratu i sestri, jer naša Družba je samo dobrovoljna građanska udruga, čiji članovi se u Bratstvu mogu angažirati prema svojoj želji, mogućnostima, sposobnostima i raspoloživom vremenu. Djelovanje Družbe od svibnja 2006. godine, kada je izabran 13. sastav Meštarskog zbora, odvijao se u skladu s postavljenim planovima. To znači da su i vodstvo Družbe, Matica i zmajski stolovi organizirali velik broj javnih priredbi i predavanja, postavljale su se spomen-ploče i podizali spomenici, organizirale su se druge manifestacije, te brojna interna sijela i dogovori. Valja ovdje osobito naglasiti da se najveći dio aktivnosti odvijao upravo u zmajskim stolovima. Tijekom prošle zmajske godine neki stolovi ostvarili su doista zavidne uspjehe. No, zahvaljujući vrlo djelatnom Meštarskom zboru, voditeljima zborova i sekcija, kaštelanu i drugim dužnosnicima, zmajska kula nad Kamenitim vratima postala je mjesto kontinuiranih i vrlo uspješnih djelatnosti. Dosta se učinilo i na primanju novih članova, kako u Matici tako i u nekim zmajskim stolovima. Nažalost i ove godine petero naše braće i sestara zauvijek nas je napustilo, pa su u zmajskoj kuli bila održana i žalobna sijela. Meštarski zbor je započeo praksu održavanja sijela i izvan Zagreba, pa su radno-svečana sijela održana i u Jagnjedovcu kraj Koprivnice, Prelogu i Donjoj dubravi, a kompletni sastav Meštarskog zbora sudjelovao je i na svečanostima otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku. Veliki meštar Zmaj Velikootočki govori na sijelu u Zmajskoj kuli većeg objektivnog opravdanja za nedovoljnu aktivnost u radu Družbe. To se također pretežito odnosi upravo na Maticu. Uz znatna poboljšanja, osobito zadnjih nekoliko mjeseci, nezadovoljavajući je još uvijek rad naših kulturnih zborova i sekcija. Nedovoljna aktivnost zborova i sekcija izgleda da je karakteristika djelovanja Družbe već od njezina osnivanja. I u izvješćima o Družbi iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata o tome se vrlo kritički govori. Neke sekcije zadnjih mjeseci ipak pokazuju sve obimniju djelatnosti. Međutim, u radu sekcija u Matici, pa i u pojedinim zmajskim stolovima, u ostvarivanju naših radnih zadaća sudjeluje premali broj braće i sestara. Inicijativa i realizacije pojedinih projekata zavisi od vrlo malog broja ljudi. Iako se i na tom planu osjeća određen pozitivni pomak, a naša sijela srijedom u Zmajskoj kuli sve su posjećenija, ipak sve aktivnosti još zavise od angažmana maloga broja braće. Za tu određenu pasivnost dijela članstva zasigurno je krivo i vodstvo Družbe, jer nije našlo prave putove bolje informiranosti članstva i animiranja za svestranije djelovanje. U slijedećem razdoblju u tom području će se morati biti znatno aktivniji i uspješniji. Usprkos svih objektivnih problema koje imaju neki naši članovi, to ih ipak ne opravdava za slab angažman u djelatnostima Družbe. Ima čak i nekoliko desetaka naše braće koji su se kroz prošlih pet i više godina možda jednom ili niti jedanput

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 3

Nakon dužih rasprava i priprema, Družba je prošle zmajske godine bila osobito aktivna na pokretanju i početnim radovima obnove staroga grada u Ozlju. Započeti su vrlo obimni obnoviteljski radovi. Potpuno su obnovljena krovišta dviju ulaznih obrambenih kula, obnovljeni su i zaštićeni svi otvoreni obrambeni bedemi, uređen je zmajski klub u suterenu Trške kule, obnovljen donji dio krovišta na istočnom krilu i postavljeno je kameno stubište u sjevernom krilu grada. Sada su u tijeku pripreme za početak radova na obnovi velike površine krovišta južnog i istočnog krila grada. Družba je na tematskom sijelu raspravila o budućim sadržajima koje želi razvijati u Ozlju, pa će se s takvim projektnim zadatkom raspisati natječaji za odgovarajuća arhitektonska rješenja. Dosadašnje radove, pa i one koji su u tijeku, najvećim dijelom financira Ministarstvo kulture, koje je prepoznalo vrijednost ovog spomenika hrvatske kulture i povijesti. Također su gotovi projekti i troškovnici za temeljitu obnovu zmajske kule nad Kamenitim vratima, što se posebno odnosi na instaliranje odgovarajuće infrastrukture. Očekuje se da će te radove financirati Grad Zagreb. Treba naglasiti da vođenje radova na obnovi naših objekata traže mnogo vremena i angažiranosti – osobito vodstva Družbe i članova Zmajskog stola u Karlovcu.

Vjerujemo i nadamo se da će se tijekom 599. zmajske godine, dakle u slijedećih godinu dana, djelatnosti naše Družbe još i proširiti. Kao što smo prošle zmajske godine nastavili rad prethodnika, tako ćemo i iduće godine održati kontinuitet svih oblika naših aktivnosti. Uz redovita sijela i dogovore, predavanja i javnih priredbi, to će se odnositi i na neke posebne zadatke. U zmajskim stolovima planirao otkriti nekoliko spomen-ploča i bisti znamenitim Hrvatima iz bliže i dalje povijesti, a osobito zamašan posao čeka nas na pripremama za postavljanje velebnih spomenika Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu i kralju Zvonimiru u Kninu. Još više angažmana zahtijevat će daljnja obnova staroga grada u Ozlju, te zmajske kule nad Kamenitim vratima. Daj bog da postavljene zadaće što bolje obavimo. U 599. zmajskoj godini želim svekolikoj braći i sestrama mnogo zdravlja, svaki osobni uspjeh i predan rad u našoj Družbi. Bog nam sreću daj, hrvatski nek živi zmaj!

Veliki meštar Dragutin Feletar Zmaj Velikootočki

DVA SVEČANO-RADNA SIJELA GLAVNOGA ZBORA

OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE OSNIVANJA I OBNOVE DRUŽBE
Od prošlogodišnjeg Jurjevskog sijela, kao što je to i običaj u našoj Družbi, održana su dva svečano-radna sijela Glavnoga zbora – 24.lipnja i 18. studenoga 2006. godine. Odaziv braće i sestara na ova sijela bio je dobar, a Glavni zbor donio je i važne odluke. Prijateljsko druženje uz prigodne domjenke upotpunilo je ove skupštine. Glavni zbor je 24. lipnja 2006. godine održao sijelo u povodu 16. obljetnice obnove djelovanja Družbe. Prije održavanja sijela održana je Sv. Misa u kapeli Sv. Jurja, koju je predvodio msgr. Lovro Cindori, Zmaj od crne Majke Božje Bistričke. Na početku sijela, braća i sestre otpjevali su prvu kiticu Hrvatske himne, a minutom šutnje odana je počast

Str. 4

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

nedavno preminulim članovima Velimiru Kikerecu, Zmaju Vinodolskom IV. i Damiru Mejovšeku, Zmaju Neretvanskomu I. Veliki Meštar Dragutin Feletar, Zmaj Velikootočki održao je slijedeći proslov: Draga i časna zmajska braćo i sestre, poštovani prijatelji! Danas smo se okupili u svečanoj dvorani naše zmajske Družbe da obilježimo 16. obljetnicu obnove djelovanja našega slavnoga bratstva. Dakako, to je i prigoda da s ponosom opet istaknemo dugu tradiciju Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i izuzetan prinos naših zmajeva hrvatskoj kulturi i povijesti. Naime, ove se godine navršava i 101. obljetnica osnivanja družbe. Osnivači, Emilije pl. Laszowski, Prazmaj Brloški i Ozaljski i Velimir Deželić, Prazmaj Klokočki I., 1905. godine pokrenuli su rad družbe dobrih ljudi i rodoljuba, koja je kroz prošlih stotinu godina postala jednom od stožernih društvenih udruga u očuvanju hrvatskih nacionalnih, povijesnih i tradicijskih vrijednosti. Nakon komunističke represije i muka, naša Družba je bila zatrta gotovo 44 godine, ali je u članstvu i narodu ostao njezin duh i vrijednosti djelovanja zmajeva. Stoga i nije čudo što je upravo Družba Braća Hrvatskoga Zmaja već tijekom 1990. obnovljena kao prva u Hrvatskoj od svih zabranjenih društvenih udruga. Nakon uspješnog i predanog djelovanja Poticajnog kruga za obnovu na početku 1990., organizirana je 23. lipnja 1990. godine osnivačka skupština u prostorijama Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, kojom je započelo novo razdoblje u djelovanju Družbe. Naša Družba je 2. studenog 1990. i službeno upisana u Registar društvenih udruga. Od tada je, eto, prošlo već 16 godina. Predanim djelovanjem brojnih zmajeva i zmajica, a pod vodstvom najboljih muževa iz sastava našega bratstva, Družba Braća Hrvatskoga Zmaja opet je izrasla u priznatu, afirmiranu i značajnu društvenu udrugu, kojoj je osnovni cilj čuvanje, zaštita i afirmacija istinskih hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. Usprkos nedostatku materijalne potpore, te određenih unutarnjih i specifičnih

S jednog sijela Glavnog zbora Družbe

slabosti našega bratstva, naša Družba je dosad zabilježila rezultate koji je uvrštavaju u najznačajnije rodoljubne društvene udruge u našoj Hrvatskoj. Tim rezultatima pridonio je i sudjelovao vrlo velik broj našega članstva, pa ih je ovom prigodom nemoguće sve osobno spomenuti i zahvaliti im na velikim odricanjima i zaslugama. Ali, dovoljno je reći da je naša družba izrasla u udrugu s više od 300 redovitih, prinosnih i počasnih članova, kako u Matici u Zagrebu tako i u 16 zmajskih stolova diljem lijepe naše domovine. U našem članstvu nalaze se afirmirani i rodoljubivi građani Hrvatske, koji su spremni svojim radom, vremenom i sredstvima stalno pridonositi ostvarivanju svetih ciljeva naše Družbe. Tako je i bilo prvih godina nakon obnove Družbe, kada je veliki meštar bio časni brat Antun Bauer, Prazmaj Vučedolski III., i u vrijeme velikog meštra Đure Deželića, Zmaja Klokočkog V., te u razdoblju velikih meštara Jurja Kolarića, Zmaja Hrašćanskog od Svetog Jurja u Trnju i časnog brata Matije Salaja, Zmaja Starovukovarskog. Novi, 13. saziv Meštarskog zbora, sa svim dužnosnicima i članovima Družbe, nastavlja svoje

budite i dostojni hrvatski zmajevi. Nakon što ćemo 16. te mnogo zdravlja i radosti. Pomognite nas svi u tom nastojanju. Ovdje u zmajskoj kuli završit ćemo našu predljetnu djelatnost zazmajenjem novih 13 članova. godine. Na prijedlog Meštarskog zbora (s 1. Ante Krmpotić. lipnja i 21. srpnja na sutoku Mure u Dravu položiti vijence u spomen Nikoli Zrinskomu i braniteljima Novoga Zrina. Novi saziv Meštarskoga zbora. Str. Istakao je i važnost prvoga skupnoga sastanka obnovitelja Družbe. rodoljublje. koje valja dosegnuti. a naša je dužnost da je što bolje i časnije obavljamo. Uljudba i međusobno poštovanje treba biti način našeg ophođenja i života u Družbi. lipnja 2006. Pozivam Vas stoga. Družbina misija je jasna i sveta. Mi i dalje moramo čvrsto stajati na braniku očuvanja i afirmacije naših žrtvenika i ognjišta potpomognuti božjom milošću – Pro ari set focis deo propitio! U tom svjetlu našu Družbu već ove zmajske godine čekaju mnogi ciljevi. ali ne zastajkujući i uporno kročeći naprijed.Broj 1/2007. Zmaju Starovukovarskomu i Đuri Deželiću. Zmaju Klokočkom V. Pozivam Vas da usubotu 15. Čekaju nas doista velike obveze. srpnja u 11 sati u što većem broju nazočite tom svečanom i za Družbu vrlo važnom činu. Zmaj od Krmpota. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. gdje god bili. na slogu i uspješnije djelovanje u slijedećem razdoblju. Glavni zbor je gotovo jednoglasno izglasovao dodjelu Zmajskog odličja – reda Zlatnoga Zmaja braći Matiji Salaju. održanog 23. kako bi naša rodoljubna misija dobila nove dosege. draga zmajska braćo i sestre. hrvatski nek živi zmaj! Nakon proslova Velikog meštra. 5 djelovanje na tim postignutim zasadama i rezultatima. na svečanom . naša je najveća snaga. Time su ovi zaslužni članovi.ZMAJSKE VIJESTI . Bog nam sreću daj. poštivanje hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. Temeljem odluke Meštarskog zbora od 7. lipnja 1990. Svuda. pokušajmo učiniti sve što smo planirali do polovice srpnje – a toga ima mnogo diljem Hrvatske. Naša Družba uz zasade koje smo naslijedili i na kojima nastavljamo naše djelovanje. Draga zmajska braćo i sestre. treba u skladu sa Zmajska braća i sestre u Viteškoj dvorani suvremenim promjenama života neprestano mijenjati i nadopunjavati oblike rada i u novim uvjetima tako ostvarivati svoje određene svete zmajske dužnosti i ciljeve. kod toga ističući brojne detalje. Zmaja Dubravarskog. kako bi se i sami jače mogli uključiti u djelovanje. Tradicija. kao i svi dužnosnici Družbe slijedećih mjeseci će poraditi na učvršćivanju organizacije naše Družbe i na aktiviranju svih naših članova. postali članovi Kapitula Zlatnoga Zmaja. lipnja. uz obrazloženje Meštra protonotara Ernesta Gnjidića. To možemo ostvariti samo većom slogom i međusobnim razumijevanjem i uvažavanjem. koje možemo ostvariti jedino korak po korak. Pogotovo ćemo se brinuti da svi naši članovi budu valjano i na vrijeme obaviješteni o svemu što se događa i planira u Družbi. moći ćemo se pridružiti zasluženom ljetnom odmoru.). koji su obnašali i odgovornu dužnost Velikoga meštra. vrlo upečatljivo i s novim podacima. sjednice od 7. evocirao je uspomene na dane obnove Družbe 1990. Već danas cjelokupnom našem članstvu i prijateljima naše Družbe želim ugodno i korisno ljeto.

povjesničara Janka Barlea. Zmaju Konavskome II. bratskoj ljubavi i slozi. koju i mi danas poštujemo.. sijelu Glavnoga zbora uručena su i zmajska odličja za posebne zasluge i doprinos u promicanju i oživotvorenju zmajskih ciljeva. Zmaju Đurđevačkom II. Velimir Deželić shvatili su zahtjev povijesnog trenutka: trebalo je okupiti rodoljube koji će stajati na braniku hrvatske povijesne i kulturne baštine. . On je tada rekao: Draga i časna zmajska braćo. Družba je odlučno zatvorila vrata mržnje prema bilo kojemu drugom narodu. Misa u kapeli Sv. Ideja naših osnivatelja. iskrenom prijateljstvu. studenoga 1905. Lovre u Lovrečini. Zlatnu zmajsku medalju dobili su Matija Salaj. Nakon što su nazočna braća i sestre otpjevala prvu kiticu Lijepe naše domovine. Povjesničar Emilije Laszowski Sa sijela Glavnog zboga Družbe Szelinga i književnik dr. rasa i religija. U ime primatelja odličja prigodnim govorom zahvalio je Đuro Deželić. Antunu Tucaku. Nije slučajno nova družba izabrala geslo koje još i danas krasi naše bratstvo: Pro ari set focis.Str. a božjom milošću. Družba se zdušno borila za pobjedu kršćanskih načela i u području znanosti i obrazovanja. Zmaj Klokočki V. Zmaju od Krmpota. U naumu osnivanja takve narodne družbe osobitu su im potporu dali istaknuti hrvatski kulturni i znanstveni muževi. studenoga 2006. Zmaj od Sv. a protiv bezboštva i materijalizma. To zlatno doba našega bratstva daje nam i danas poticaj.Broj 1/2007. dobrotvorke Anke Laszowski Claudius od Claudenburga i brojni drugi. Zmaj Klokočki V. godine u povodu 101. te je naše bratstvo u razdoblju od 1905. slijedećoj zmajskoj braći: 1. bila je da družba postane okupljalište dobrih ljudi raznih naroda i staleža. tiskara Ljudevita Tomšića. Zmaj Starovukovarski i Đuro Deželić. oživljava spomen na slavne događaje iz hrvatske povijesti i na znamenite Hrvate i čuva hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu. Srebrne zmajske medalje uručene su Anti Krmpotiću. da se podsjetimo i poveselimo u povodu 101. Svečano i radno sijelo Glavnoga zbora održano je i 18. Naša je Družba osnovana 16. poštovani gosti! Sastali smo se danas u našoj viteškoj dvorani u kojoj nas čuva Majka Božja od Kamenitih vrata. U njegovanju ljubavi prema svojem narodu. 2. Svi članovi naše Družbe znaju koje je sve djelatnosti razvila Družba Braća Hrvatskoga Zmaja u tom razdoblju. obljetnice slavne Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. književnika Božidara Kukuljevića Sakcinskog. Zmaju Sovičkomu i Đuri Kovačevu. deo propitio – Za žrtvenike i ognjišta. Ovakva načela privukla su u družbu velik broj odličnih hrvatskih muževa i žena. zasnovano na hrvatskom rodoljublju. obljetnice osnutka Družbe. Hrvatska je tako prije više od jednog stoljeća dobila udrugu vrlih rodoljuba koji su neizmjerno mnogo učinili za očuvanje i afirmaciju hrvatskoga bića i samosvojnosti. I tom je prigodom prije sijela održana Sv. Jurja. godine u politički vrlo teškom i prijelomnom vremenu za Hrvatsku i Hrvate. a prihvaćala kulturne vrijednosti svih naroda. do 1945. a liturgijsko slavlje predvodio je Meštar kapelan Josip Šantić. poput književnika Sjepana Širole. Stijepi Obadu.. godine postalo doista jedno od stožernih mjesta kulturnog života hrvatskoga naroda. Veliki meštar Dragutin Feletar. jača nacionalnu svijest. Tako već 101 godinu naša Družba njeguje i promiče etičke i kulturne vrjednote hrvatskoga naroda. 6 ZMAJSKE VIJESTI . međusobnom poštovanju i pomaganju braće u javnom i privatnom životu. Zmaj Velikootočki održao je proslov u povodu obljetnice družbe.

7 obuzima nas ponosom. pa dakako i oni koji danas nisu mogli biti nazočni. Sv. S obzirom na duboku brazdu koju je Družba Braća Hrvatskoga Zmaja ostavila u hrvatskom narodu i narodnom sjećanju. Karlovcu. Rijeci. godine u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. primljeno je podosta novih članova. te brojni sastanci odbora itd. Brodu na Savi. U razdoblju 13. Nakon dužih i intenzivnih priprema. Mijenjala su se vodstva i veliki meštri. Spomenuo bih one najupečativije: u Mariji Bistrici. bilo je uzleta i padova. uvjeravam Vas da će djelovanje naše Družbe biti bolje. Teško je objektivno govoriti o recentnim uspjesima i neuspjesima. misnih slavlja. održana su tri zasjedanja glavnoga zbora i osam zasjedanja Meštarskoga zbora (od kojih po jedan u Koprivnici i Donjoj Dubravi). u Osijeku. u viteškoj dvorani Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Heleni kraj Čakovca. održana je Obnoviteljska skupština Družbe Braća Hrvatskoga zmaja 23. lipnja 1990. Antun Bauer. također u dvoru Donja Bedekovčina. Stjecajem povoljnih okolnosti. U Matici u Zagrebu radilo se na novom konstituiranju zborova. Varaždinskim Toplicama. godine. Prazmaj Vučedolski III. onda možemo biti ponosni na našu djelatnost. ideja našega bratstva aktivno je živjela u hrvatskom biću. jer smo svi mi koji ovdje sjedimo. Posebno je mnogo aktivnosti u našim zmajskim stolovima – nedavno je i službeno inauguriran i Zmajski stol u Pazinu. Str. edukativnih akcija. Ali kod prosudbe učinjenog trebamo se uvijek zapitati: što sam ja osobno mogao pridonijeti da se učini više i bolje?! Tek ako tako budemo razmišljali i zaključivali. koji apsorbiraju najviše vremena vodstva Družbe. Siguran sam da ostvarenim mnogi od nas nisu i neće biti zadovoljni. Zadnjih pola godine Družba je bila izuzetno aktivna. kao jedna od prvi društvenih i kulturnih udruga u Hrvatskoj. ali zasad nedovoljno efikasno. te staroga grada u Ozlju. travnja 1990. hodnji i svečanosti. te dakako u Pazinu. te osobito u Zadru i Dubrovniku. dakle od ovogodišnjeg Jurjevskog sijela do danas nastojali smo nastaviti djelo naših prethodnika. sudjelovali u njima. Najprije se sastao Poticajni krug u užem sastavu. bez obzira što je nasilno prekinut njezin rad 1946. lipnja 1990. obnovljena upravo naša Družba. a potom 8. Uskoro je za prvog velikog meštra obnovljene Družbe izabran dr. zadnjih se mjeseci vrlo aktivno i uspješno zagrizlo u tu kiselu jabuku. otkrivene su nove spomen-ploče. Stoga je već 1990. a prvi formalni sastanak obnovitelja održan je u Drakulićevu dvoru u Donjoj Bedekovčini 23. ali naša je družba pratila svoje rodoljubivo poslanje i misiju – svojim djelovanjem i svojim ponašanjem uprli smo sve raspoložive nam snage da se borimo za čuvanje i očuvanje hrvatske povijesne i kulturne baštine. Eto. To su doista veliki zahvati. dapače da će procvasti. Ako bacimo pogled na prijeđenih 16 godina u novoj povijesti Družbe. Družba je hrvatskom narodu podarila one rezultate svojega djelovanja koje je objektivno mogla – s obzirom na svoje ljudske i materijalne potencijale. Neprestance se nešto zbiva. Mladen Vedriš predao ključeve zmajske kule nad Kamenitim vratima. godine. Dogovori o reosnivanju Družbe započeli su već krajem 1989. Požegi. ponekih dana čak i tri-četiri događanja širom Hrvatske. susreta. biste i spomenici. u Ozlju (gdje je po prvi put održan domjenak svih članova Družbe). Bilo je dana ove jeseni kada su na obnovi Ozlja radile i po tri građevinske firme.. Krapini. širi sastanak obnovitelja od 35 osoba. Osobito velika pozornost poklanja se administrativnom sređenju naših nekretnina. rujna 1991. godine. na Novom Zrinu na Muri. Nakon više desetljeća muka u obnovi Ozlja. hrvatskog ministra kulture. Gotovo je teško pratiti sve te aktivnosti. Njemu je 12. U tom pogledu vrlo je važna i kompleksna djelatnost na obnovi naše Zmajske kule. Stražemanu Vukovaru. Tako je djelovanje jedne od naših najstarijih i najugledanijih udruga moglo biti nastavljeno. uz veliki odjek u javnosti. saziva Meštarskog zbora. tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba dr. Gotovo svi stolovi zadnjih su mjeseci imali po nekoliko događanja.ZMAJSKE VIJESTI . izdane nove knjige. a uz posebnu potporu našega brata Bože Biškupića. i sada se nalazimo na tom povijesnom mjestu. održano niz predavanja. kako bismo i u današnjim promijenjenim uvjetima nastavili i zdušno provodili temeljne zadaće Družbe. kao i pripomoći nekoliko .Broj 1/2007.

pozivam Vas da još čvršće i bratskije ujedinimo naše moći. To se odnosi na spomenik kralju Zvonimiru u Kninu. dr. rondel velikana i spomenik anti Starčeviću u Osijeku. Završeno je i uređenje kluba Družbe u Trškoj kuli grada u Ozlju. Bjelovaru i Sisku. Moramo poraditi na valjanom održavanju brojnih spomenika i spomenploča koje je dosad podigla naša družba. Bog nam sreću daj – hrvatski nek živi zmaj! U nastavku je vrlo zanimljivo i s mnogo novih podataka o povijesnom razvoju Družbe govorio Đuro Deželić. prof. obljetnicu djelovanja našega bratstva. Ozalj Vas zove – vratite se u njegovo krilo kako je to od darovnica grofova Thurn i Taxis bilo od 1928. godine. Gotovi su projekti i troškovnici. Zmaj Klokočki V. koji je i sam iz obitelji osnivača našega bratstva 1905. Draga zmajska braćo i sestre. zajedno s hrvatskih nacionalnim muzejom posvećenim Zrinskim i Frankopanima. samo u obnovu staroga grada Ozlja bit će ove jeseni i zime uloženo oko 1. dakle svi uvjeti da svekolika naša braća dolaze u Ozalj. Bez obzira što je ovo dan za slavlje i opuštanje.Broj 1/2007. studenoga 2006.000. a njih ima gotovo tri stotine. Tada će Družba ukupno brojati oko 240 članova. osnovati i zadnja naša tri zmajska stola – u Virovitici. Stvoreni su. pa se nadamo da će svi radovi biti izvedeni već tijekom proljeća slijedeće godine. Ovo kraće predavanje i prisjećanje na početke djelovanja Družbe još je jednom potvrdilo izuzetno značenje djelovanja naše Družbe u kulturnom i društvenom razvoju Hrvatske. Računamo da ćemo do kraja 2007. potpredsjednicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. vrlo aktivnih članova Družbe. Na taj način dobit ćemo pogodne uvjete za djelovanje.Str.. Mi to možemo i mi to moramo – za te zadaće prisegnuli smo svojoj Družbi i hrvatskomu narodu. ne samo po obnovi nego i po velikom broju susreta zmajskih stolova i svih članova našega bratstva. jer obilježavamo 101. Također se mnogo radi na uređenju odgovarajućih društvenih prostorija u većini naših zmajevskih stolova. Domjenak nakon sijela Glavnog zboga Družbe nas zahtijeva veliki angažman i mnogo odricanja. kao što ste zamijetili u ovom izlaganju iznio sam vrlo programatične naše zadatke i ciljeve. da uporabimo sve svoje duhovne i fizičke snage. kako bismo naše bratstvo opet unaprijedili i ostvarili nove rodoljubive rezultate.700. Čestitajući Vam od srca našu visoku obljetnicu. koji će biti od nacionalnog značenja. Osobito vesele naše aktivnosti na pripremama za postavljanje nekoliko spomenika . Ostvarenje toga cilja od hrvatskim rodoljubima. To je golem pomak naprijed. Slijedeća godina mora biti godina Ozlja. u tijeku je ishođenje dozvole konzervatora. jednoglasno je predložio Glavnom zboru da za počasne članove Družbe izabere preuzvišenog biskupa Jurja Jezerinca.sc. Svoje je izlaganje popratio prezentacijom vrijednih dokumenata i fotografija. 8 ZMAJSKE VIJESTI . Meštarski zbor na svojem sijelu od 8.00 kuna. Ozalj je naš veliki izazov – naša je vizija da za pet godina taj spomenik nulte kategorije natrag zasja u svojem starom svjetlu. akademika Alicu Wertheimer-Baletić. kralju Branimiru pokraj Benkovca i druge. Učinjene su i sve pripreme za temeljitu obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu. od ukupno 310 koliko nam dozvoljava numerus klausus. da se bratski povezuju i prijateljuju.

godine. član je vijeća središnjeg ureda za uskladbu dušobrižništva vojnih ordinarijata u Vatikanu. Muljević nažalost umro..ZMAJSKE VIJESTI . sveučilišnog profesora u miru. biskup-vojni ordinarij. stoljeća primljena je u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Napisao je veći broj knjiga koje su promijenile razumijevanje hrvatske književne prošlosti. Vladimir Muljević. Str. 9 Vladimira Muljevića. te dobio najviše znanstvena priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu. a od 2003. Osobito se bavi proučavanjem naše glogoljaške književne povijesti. (Opaska: u međuvremenu je početkom 2007. Osobito se istakao misionarskim djelovanjem u hrvatskim župama u Kanadi od 1980. Specijalizirala je demografiju kao profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. pokretač Tehničke enciklopeije i drugih izdanja. Juraj Jezerinac. godine. izašla 2002. već imaju velik utjecaj i na europsku demografiju. godine. godine. gdje je doktorirao 1975. Od 2003. te akademika Josipa Bratulića s Filozofskog fakultete u Zagrebu. tako da mu diploma neće moći biti uručena. književni povjesničar i redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. izabrana je za potpredsjednicu te naše najviše znanstvene ustanove. 3. koje su imale velik odjek u vjerskom i duhovnom životu hrvatskog naroda. koja sažima najnovija dostignuća u toj važnoj znanstvenoj disciplini. a primio je naša najviša znanstvena odlikovanja. Evo i kratkog obrazloženja za primljene počasne članove Družbe: 1. Josip Bratulić. Iako u desetom desetljeću svojega života još aktivno stvara. urednik znanstvenih časopisa. a potom i za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Veliki je prijatelj Družbe Braća hrvatskoga Zmaja. godine. demograf.. a školovala se u svom rodnom gradu i Zagrebu. Vrlo je aktivan i na području popularizacije znanosti. Rođen je u Zagrebu 1913. a za vojnog ordinarija u Republici Hrvatskoj imenovan je 25. prvenstveno upisanju knjiga na popularizaciji elektrotehnike. godine. godine. Uredio je nekoliko važnih knjiga i poslanica. Rođen je u Svetom Petru u Šumi kod Pazina 1939. Napisala je desetak knjiga koje čine osnovicu za demografska istraživanja ne samo u našoj zemlji. Upravo zahvaljujući njezinim radovima. godine. Objavio je oko 450 znanstvenih i stručnih radova. prof. godine. hrvatska demografija danas stoji uz bok najsuvremenijim europskim i svjetskim demografskim istraživanjima. Osnivač je više zavoda. te dokazale da je hrvatska kultura dala velik prinos razvoju srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog kruga.Broj 1/2007. te dokrorirao 1944. Rođena je u Vukovaru. godine. Pomoćnim zagrebačkim biskupom postao je 1991. godine. gdje je na tadašnjem Tehničkom fakultetu diplomirao 1939. 2. a trenutno radi na zahtjevnom projektu «Čakaviana Croatica». prvenstveno na zagrebačkom elektrotehničkom fakultetu. te posjeta svetog oca pape Ivana Pavla II. 4. Crkvenu službu započeo je kao kapelan u Novoj Gradiški. profesor emeritus u području elektrotehnike. a nakon diplomiranja na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaređen je za svećenika 1966. Osobito velik odjek imala je njezina temeljna demografska knbjiga «Demografija i razvoj». Gospođa Alica Wertheimer Baletić udarila je temelje modernoj hrvatskoj demografiji. travnja 1997. Gotovo jedno desetljeće bio je vrlo uspješni predsjednik Matice Hrvatske. gdje je napisao neke temeljne radove za bolje poznavanje toga razdoblja. Ostaje zahvalnost naše Družbe za . a školovao se u Zagrebu. Podržavatelj je i prijatelj Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Od asistenta do redovitog profesora uporno i samozatojno razvijao je i dao golem doprinos razvoju hrvatske elektrotehnike. Hrvatskoj. Diplome počasnih članova uručit će se na Jurjevskom sijelu 2007. do 1991. Prisutni članovi Glavnoga zbora glasovanjem su jednoglasno prihvatili taj prijedlog. te gostovala i specijalizirala na nekoliko prestižnih europskih i američkih sveučilišta. Osamdesetih godina prošlog stoljeća primljen je za člana suradnika. Od devedesetih godina 20. a potom je bio župnik u Završju kraj Karlovca i Sesvetskom Kraljevcu. Istakao se u organizaciji uređenja i izgradnje Vojnog ordinarijata u Zagrebu. sudjelovao je u nekoliko naših projekata. Preuzvišeni gospodin biskup Juraj Jezerinac rođen je u Jezerinama kraj Kašića 1939. S Braćom Hrvatskoga Zmaja surađuje od našega reosnivanja. Alica Wertheimer Baletić.

godine. DJELOVANJE MEŠTARSKOG ZBORA ŠESNAEST SJEDNICA I BROJNI ZADACI Od svibnja 2006. prosinca 2006. Zmaj Oriovački III. Uz sjednice Meštarskog zbora održan je veći broj sastanaka i dogovora Vijeća Trojice. na jer se to pokazalo korisnim kao poticaj za djelovanje kojima se razmatralo više od 70 točaka dnevnoga naše braće u pojedinim županijama. postavio Prvo sijelo Meštarskog zbora održano je 7.. te 29. siječnja 2007. a jednoglasno je izglasovan prijedlog da se se u kontinuitetu. je brojne zadaće pred svoje članove. Zmaja Štrukovskog. Meštar rizničar Marijan Machala. podnio je pismenu ostavku na izabranu dužnost rizničara. članovi glavnog zbora otpjevali su zadnju kiticu hrvatske himne. uz prisustvo svih izabranih članova svekoliku braću i sestre. sve što je učinio na unapređivanju hrvatske znanosti. godine u Osijeku u auli Sveučilišta «Josip Juraj Strossmayer» u povodu otkrivanja Perivoja velikana u osječkoj Tvrđi. kao i pred lipnja 2006. kod msgr. Dogovorene su pripreme za sijelo Antuna Hoblaja. srpnja 2006. Također je prihvaćen Bilogorskog II. Tijekom 599. Meštarski zmajskih stolova izvan Zagreba još će se proširiti. S tim prijedlogom članovi Glavnoga zbora gotovo su se jednoglasno suglasili. praksa održavanja radnih i svečanih S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijela Meštarskog zbora u organizaciji . do travnja 2007. te 5. Nakon završne riječi Velikog meštra.. Započet zbor bio je nazočan i na dvije svečane sjednice izvan Zagreba: 16. predlože Glavnom zboru za Zagreba: 30. lipnja 2006. Cijeli Meštarski Glavnog zbora za 24. u Prelogu u prijedlog za dodjelu odličja zlatnih i srebrnih medalja Međimurju u dvorani Župnoga dvora. petorici braće. kulture i društvenosti). tako da je Zmaj Dubravski izabran na funkciju Meštra rizničara. zajedno s Općinskim vijećem u međimurskoj Donjoj Dubravi u povodu obljetnice pada utvrde Novi Zrin na Muri.. zbora održane su (sa ciljanom tematikom) izvan Zmaj Klokočki V. te nekoliko pomoćnih tijela – posebice Povjerenstva za obnovu grada Ozlja.. Glavni zbor je potvrdio još jedan prijedlog Meštarskoga zbora. Zmaja u Kapitulu Zlatnoga Zmaja. dok su neki ciljevi dugoročniji i provodit će prisegu.Broj 1/2007. 10 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Starovukovarski i Đuro Deželić. rujna 2006. u Jagnjedovcu kraj dodjeljivanje najvišeg zmajskog priznanja i članstvo Koprivnice na imanju Davora Hećimovića.Str. Meštarski zbor bio je vrlo aktivan. Dvije redovite sjednice Meštarskog Matija Salaj. zbor Družbe održao je 16 službenih sijela. a druženje je nastavljeno uz prigodni domjenak. Zmaju Dubravskom. pa je Meštarski zbog privremeno njegove poslove povjerio Mladenu Ježiću. Naime. reda. zmajske godine. Članovi Meštarskog zbora dali su izvršen. Veći dio tih zadaća je i i areopagita.

Zmaja Velikootočkog . Razmotren je i ugovor od Šanca.srpnja). Jednoglasno je razmotrilo je informaciju o pripremama za početak odlučeno da se za nove članove (nakon završenog U Donjoj Dubravi 16. Đordano Peršurić (pazin). srpnja Izabrano je Povjerenstvo za obnovu Ozlja: Dragutin 2006. Zmaj potvrdilo za pripravnike Milu Bogovića. potvrdilo je većinu imenovanja za dužnosnike Feletar. Zvonimir Gerber. Treće sijelo Meštarskog zbora od 5. Davorin Tepeš (Matica) i Henrik Heger (Matica). Zmaj Đurđevački III. družbe i pročelnike zmajskih stolova. s Gradom Ozljom za zakup prostorija u starom Milovan Petković... kolovoza 2006. Zmaj Orivački III. zazmajenje novih članova (15. Đuro Kovačev. Zmaj Karlovački Bandića i Mirka Barišića.Broj 1/2007.ZMAJSKE VIJESTI . te je određeno da ugovor potpišu Veliki Machala. Odlučeno je da se tiskaju nova Pravila (Ordo Draconicus). (balotiranje) novih članova Družbe.. te drugim pitanjima. Stjepko boban (Matica). Četvrto sijelo od 30. sudionici svečanosti bili su gosti u staroj kući Velikog meštra. Aleksandar Bašić. 11 pripravničkog staža) izaberu – i to za redovitu braću Gordan Bakota (Matica). te Marijan gradu. Milana Starobrodski. srpnja godine. a troškove će S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu donirati nakladna kuća «Meridijani». te za sijelo Drugo sijelo održano je 21. te jednoglasno Zmaj Osječki III. Zmaj Velikootočki. te članovi prinosnici Ante Čurković (Matica). a najvažnija odluka odnosi se na primanje 2006. Govorilo se i o početku radova na obnovi staroga grada u Ozlju i Zmajske kule u je i proces izbora dužnosnika Družbe i voditelja Zagrebu. lipnja 2006. Str. (njega je zamijenio meštar i Meštar protonotar. Tonči Blagakić (Matica). Ivan Golec (Matica). Zmaj Dubravski). godine. Meštarskog zbora u Donjoj Dubravi 16. Zmaj Velikotaborski II. Miroslav Gudelj (Matica). fra Zlatko Špehar (Vukovar). Franko Bertoša (Pazin). Andrija Mutnjaković. srpnja 2006. kulturnih sekcija i pročelnika zmajskih stolova. Izvršene su pripreme za Mladen Ježić. Branko Malenica (Šibenik) i Marijan Kombol (Matica).

godine o pripremama za izdavanje Zmajskih vijesti. Prihvaćen je i okvirni plan radova na obnovi Ozlja za 2007. Sedmo sijelo od 10. 12 ZMAJSKE VIJESTI . . 2006. srpnja 2006. Zmaja studenog 2006. Zmaja Dubravskoga. razmatralo je izvješće o radovima u Ozlju. a podnijeto je i izvješće o stanju blagajne. koje izvodi tvrtka HUTA na obnovi dviju obrambenih kula. te razmotrilo prijedloge Osmo sijelo od 8. te o planu aktivnosti do S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu kraja siječnja 2007. rujna 2006. Izvršene su i pripreme novoizabrani pročelnici nekoliko zmajskih stolova. izborom privremenog meštra rizničara. bavilo se za postavljanje spomen-ploče u Zadru i odredilo 6. bavilo se izborom izvođača za nove Oriovačkog III. Zmaja od Sv. za inauguraciju novog Zmajskog stola kandidata za pripravnike. studenoga 2006. prihvatilo je ostavku Meštra rizničara. Raspravljalo se i o pripremana za Božično sijelo. Šesto sijelo od 30. a podnijeta je i zmajskim stolovima. za održavanje sijela Meštarskog zbora u Prelogu. a tako će biti i za svaki slijedeći mjesec. te raspravljalo o brojnim aktivnostima u raspored djelatnosti do kraja 2006. raspravljalo vijeća u Donjoj Dubravi 16. Glavna točka toga sijela (u Prelogu) bilo je podizanje reprezentativnog spomenika Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu (uvodničar je bio Zvonimir Bartolić. studenoga 2006. prosinca 2006. obljetnice raspravilo o politici primanja novih članova i brisanja – 18. godinu.Str. radova na obnovi Ozlja. koji je već za prosinac 2006. listopada informacija o radovima u Ozlju. razriješilo članstva u Družbi Antu Marinovića-Uzelca. a potvrđeni su i AB-Gradnja iz Karlovca. Zmaj od Donje Dubrave). godine. Također je raspravljalo o izboru novih pripravnika. a za najpovoljnijeg izvođača izabrana je tvrtka kao i kandidata za pripravnike. Sredstva je osiguralo Ministarstvo kulture. Peto sijelo od 20. Započele su i pripreme za izradu projekata i troškovnika za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima.. Donijeta je i odluka o uređenju zmajskog kluba u suterenu Trške kule u Ozlju. Gere. Dogovoren je i neaktivnih. te privremeno imenovalo za vršitelja radove u gradu Ozlju. pozdravilo je inicijativu kaštelana Nenada Stuparića. sačinio program događanja u Zmajskoj kuli. temeljito je sijelo Glavnoga zbora u povodu 101. kako bi se mogao dati zahtjev za dodjelu sredstava na natječaj Ministarstva kulture. Deseto sijelo od 5. potvrdilo izbor dijela novih Veliki meštar govori na svečanoj sjednici Meštarskog zbora i Općinskog pročelnika zmajskih stolova. godine. primanje listopada 2006. Deveto sijelo od 29. te pripremanja za svečano u Pazinu.Broj 1/2007.. rujna 2006. za koje je raspisan pozivni dužnosti Mladena Ježića. natječaj.

godinu.Broj 1/2007. Zmaja Bilogorskog II. realizaciji starog projekta «Čakaviana Croatica» i drugim tekućim aktivnostima. Sijelo Meštarskog zbora od 10. a zaključci su priređeni u posebnom članku u ovom broju «Zmajskih Sudionoci sijela Meštarskog zbora u Prelogu 5.ZMAJSKE VIJESTI . govorilo se o stanju blagajne. 13 Sa sijela Meštarskog zbora na imanju Davora Hećimovića. veljače 2007. Bio je to prošireni sastav Meštarskog zbora. tematski je raspravljalo o važnom pitanju buduće namjene staroga grada u Ozlju. Na 16. Str. Zmaj od Donje Dubrave . te za članove prinosnike Ivan Hrvoić (Matica) i Mirko Barišić (Osijek). godine . sijelu od 18.snimljeni u župnoj crkvi Radno predsjedništvo sijela u Prelogu 5.govori Zvonimir Bartolić. u Jagnjedovcu 30. Trinaesto sijelo od 21. te raspravu o članstvu. Dne 31. Balotiranjem su jednoglasno za redovitu braću izabrani Tonči Visković (Matica). raspravljalo se o izvršenim pripremama za saziv Jurjevskog sijela Glavnog zbora. te požuriti početak radova na obnovi Zmajske kule nad Kamenitim vratima. organizaciji žalobnih sijela za umrle članove. Bruno Kenđel (Karlovac). .. Zaključeno je da se mora intenzivirati prikupljanje donacija za obnovu Ozlja. prosinca 2006. Tomislav Franušić (Zadar). održano je i 15. raspravljalo je o pripremama za otkrivanje Perivoja velikana u Osijeku. prosinca 2006. te o nekim završnim i nekim započetim radovima na obnovi Ozlja. rujna 2006. ožujka 2007. a raspravljalo se o dnevnom redu i pripremama za predstojeće Jurjevsko sijelo Glavnog zbora Družbe. o godišnjoj inventarizaciji. sijelo Meštarskog zbora. Četrnaesto sijelo od 21. imalo je dvije najvažnije točke dnevnog reda: prihvaćanje zaključnog računa Družbe za 2006. siječnja 2007. godine vijesti». Na dvanaestom sijelu od 7. te o programu djelovanja za siječanj. o financijskom izvješću za to sijelo. veljače 2007. ožujka 2007. travnja 2007. Kristijan Skočibušić (Varaždin). o tijeku radova na obnovi Ozlja i financijskom stanju družbe. Mirko Barišić je izabran za redovitog člana (ispravljena je pogreška s prošlog sijela). Milan Bandić (Matica) i Mile Bogović (Gospić).

Može se očekivati da će najkasnije u 2008. srpnja 2006. a primljena su temeljem odluke Meštarskog zbora slijedeća nova braća: 1. Zmaj od PETRINJE. pa se može očekivati i u 599. Matični broj 1574. a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. redoviti član. kakav se u Družbi provodi već od osnivanja. godine. Pöltenu 16 godina. veljače 2007. Matični broj 1573. Zmajska matica. a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Samoboru. Zazmajenje 15. godine u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima i to po proceduri starinskog svečanog obrada. Danas se opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u republici Turskoj. direktor Socijalnog ureda za strance u Austriji. TONČI BLAGAJIĆ. Primanja novih članova obavljena su 15. Zmajska matica. Diplomirao je na Visokoj upravnoj školi u Zagrebu. rujna 1953. a danas je Gvardijan Vukovarski u vukovarskom . Bjelovaru i Sisku. Zbor povijesna sekcija. Zmajski stol u Vukovaru. u članstvo Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja primljeno je za redovitu braću ili prinosnike 18 kandidata. inaugurirani su Zmajski stolovi u Požegi za Požeško-slavonsku županiju. redoviti član. Diplomirao je na Pravnom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. godine u Splitu. Protokol zazmajenja vodio je Mešetarski zbor na čelu s Velikim meštrom. 4. što se osobito odnosi na svečanost zazmajenja od 17. Bavi se istraživanjem hrvatske povijesti 18. siječnja 1955. a danas je tajnik Uprave Društva Croatia osiguranja d. i 17. Godine 1997. Iste godine ređen je za svećenika franjevca. Teologiju je diplomirao na Papinskom Lateranskom Sveučilištu i Teološkom Institutu u Asizu 1979. Voditelj je Hrvatske katoličke Misije u St. godine. godine. do početka travnja 2007. dok Grad Zagreb i zagrebačka županija djeluju u okviru Matice u Zagrebu. 3. Na obje svečanosti viteška dvorana Zmajske kule bila je ispunjena prijateljima i rodbinom kandidata i zmajskom braćom i sestrama. Rođen je 23. Ministarstvu prosvjete i športa. Ministarstvu kulture. a uvelike su odmakle pripreme i za osnivanje zmajskih stolova u Virovitici. Godine 1986. Rođen je 13. Zmajska matica. Zmaj JELENOVAČKI. siječnja 1967. GORDAN BAKOTA. Matični broj 1572. srpnja 2006. Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša. Rođen je 12. Zmaj od ZAPOLJA. u Pazinu za područje Istarske županije. 14 ZMAJSKE VIJESTI . Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti i arheologiju.Broj 1/2007.Str. Sudionik je Domovinskog rata. Zbor kulturne baštine. ZLATKO ŠPEHAR. godini završiti procedura osnivanja i ovih stolova i tako završiti proces osnivanja stolova u svim hrvatskim županijama – ukupno 19 zmajskih stolova. godine u Novoj Gradiški. IVICA GOLEC. U rodnom gradu završava osnovnu i učiteljsku školu. na diplomatskoj akademiji u Zagrebu položio je savjetnički ispit te polaže državni stručni ispit. godine u Zagrebu. Primanja novih članova privukla su veliku pozornost hrvatske javnosti i medija. NOVI ČLANOVI I ZMAJSKI STOLOVI Od Jurjevskog sijela Glavnoga zbora 2006. Objavio je mnoge znanstvene i stručne radove. gdje završava osnovnu i srednju školu. Zbor povijesna sekcija. 2. stoljeća. Osnovnu školu pohađao je u Brđanima i Adžanovcima. godine obavljeno je u svečanoj atmosferi. U ljeto 2006. Radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. travnja 1943.d. do 20. Poslijediplomski završava u SAD. redoviti član. Danas je viši znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Zmaj ŠOLTANSKI. magistrirao je iz moralne teologije i franjevačke duhovnosti. veljače 2007. redoviti član. godine u Petrinji. gdje završava Klasičnu gimnaziju i Srednju glazbenu školu. zmajskoj godini slična dinamika primanja novih članova i pomlađivanja Družbe. Više od 20 novih kandidata danas se nalazi u statusu pripravnika ili kandidata za pripravnika. Rođen je 26.

Diplomirao je na Fakultetu strojsrstva i brodogradnje u Zagrebu. Matični broj 1582. U svojem bogatom radnom iskustvu vodio je značajne firme. razvojem itd. godine vodi informatičku tvrtku Nobilis-Informatika d. te je od 2001.o. 10. Zmajska matica. vođenje izgradnje mosta u Dubrovniku. a doktorirao filozofiju u Bonnu. Zmaj PAZINSKI. Zmajski stol u Pazinu. Zmaj POREČKI. projektiranjem. 6. godine u Mariboru. Zbor gospodarstva. a srednju poljoprivrednu u Poreču. godine. Diplomirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971. Matični broj 1575. Rođen je 25. 5. listopada 1961. Rođen je 26. siječnja 1954.. a doktorirao 1990. godine u Zagrebu. Zbor gospodarstva. član prinosnik. član prinosnik. savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske. u Zagrebu. Zbor kulturne baštine. Rođen je 19. gdje završava Osnovnu i srednju školu. Matični broj 1577. Osnovnu i srednju školu završio je u Pazinu. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.. Odlikovan je nizom odličja. ANTE ĆURKOVIĆ. Profesor je na Studiju vinarstva u Poreču i ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.o. redoviti član. 11. Matični broj 1581. Zmaj od HERCEGOVINE. DAVORIN TEPEŠ. Zbog prirodoslovlja. Zbor kulturne baštine. srpnja 1952. 1990. Objavio se niz znanstvenih radova vezanih uz energetsku djelatnost. Osnovnu školu završava u Višnjanu. Str. listopada 1971. član prinosnik. a na građevinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1989. Do danas je objavio niz znanstvenih i stručnih radova. Matični broj 1580. Zmajska matica. Rođen je 30.Broj 1/2007. Zmajska matica. Za svoj rad odlikovan je brojnim odlikovanjima. FRANKO BERTOŠA. godine u Zenici. Osnovnu i srednju školu završio je u Sarajevu.ZMAJSKE VIJESTI . 8. te autoceste ZagrebMacelj. član prinosnik. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu voćarstvo-vinogradarstvo-vrtlarstvo. Rođen je 24. MIROSLAV GUDELJ. godine gradski zastupnik i potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba. godine u Sarajevu. godine u Poreču. Na početku karijere asistent je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Filozofiju i humanističke znanosti diplomirao je u Strasbourgu. a danas je Predsjednik uprave Hrvatskih cesta d. ĐORDANO PERŠURIĆ. lipnja 1962. godine Počasni opunomoćeni ministar u stalnoj misiji Republike Hrvatske pri UNESCO-u u Parizu. . Radio je kao samostalni projektant. Zbor gospodarstva. godine doktorira. Zmaj ZAGREBAČKI III.. godine direktor Zavoda za organizaciju građenja Instituta građevinarstva Hrvatske. 15 Franjevačkom samostanu. Zbor gospodarstva. Od važnih projekata valja spomenuti Istarski Y. godine na istom fakultetu. Matični broj 1579. Zmaj SORBONSKI od VELIKE HRVATSKE. zamjenik gradonačelnice Grada Zagreba. Rođen je 2. Osnovnu i srednju školu završio je u Tomislavgradu. godine u mjestu Pasič. Vlasnik je tvrtke ICE Pazin. Zbor gospodarstva. redoviti član. HENRIK HEGER. član prinosnik. a diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Matični broj 1576. Zmaj od PASIČI.o. Od 2001. Zmajska matica. Za zasluge je odlikovan sa više odličja. Objavio je niz znanstvenih radova. pretežno iz vinogradarstva. lipnja 1947. gdje magistrira i 2000.o. te od 2000. a magistrirao 1988. Matični broj 1578. Rođen je 1. Zmaj DUVANJSKI II. Zmajski stol u Pazinu. 9. Utemeljitelj i voditelj interdisciplinovnog programa Hrvatskih studija na francuskom jeziku u suradnji s pariškom Sarbonom. STJEPKO BOBAN. godine. rujna 1940. godine u Pazinu. Zmajska matica. Bavi se savjetovanjem. a danas je savjetnik Uprave HEP-a Zagreb. Magistrirao je 1981. 7.

gdje osniva vlastito poduzeće biskupom novoustanovljene Gospićko-senjske za razvoj i izradu magnetometara za mineralna i biskupije 25. MILE BOGOVIĆ. Sekcija prirodoslovlja. Bogović član je Stalnog vijeća Hrvatske zdušno je pomogao Hrvatsku materijalno. za novu su braću primljeni: 1. Zmaj od Kamenitih vrata IV. Petra i Pavla 1972.06. Kao liječnik opće prakse radio je u Hvaru. iz crkvene povijesti. imenovao ga je prvim emigrirao je u Kanadu. Zagreb mu je dao sve. naftna istraživanja. u Zagrebu. a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu. Mons. godine u Desnom riječkoj teologiji. završio je u Zagrebu. studirao je na papinskom sveučilištu Gregorijani i postigao doktorat 2. a nakon specijalizacije iz ginekologije zapošljava se u Zaboku.1999. Zmajski stol u Gospiću – redoviti član. godine u Splitu. godine u Donjim Mamićima u općini Grude.Broj 1/2007. čime će dakako doprinijeti i našoj Družbi. U svome javnom radu rukovodi se tradicijom i hrvatskim domoljubljem. lipnja 1999. MILAN BANDIĆ. godine do danas profesor je crkvene povijesti na Rođen je 22. Sekcija gospodarstva. te u općini Peščenica. a u Zagrebu je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti. Matični broj 1584. a završio je u Zagrebu. studenog 1955. Dr. Na svečanosti zazmajenja u Viteškoj dvorani Družbe. Za pomoćnog biskupa riječkoTrebarjevu. kolovoza 1958. Matični broj 1583. Zapošljava se u tvornici «Ledo». izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba. Nakon sloma Hrvatskog proljeća Sveti Otac Ivan Pavao II. i na propagandnom polju. srpnja 1964. TONČI VISKOVIĆ. Mnogo je vremena proveo s ljudima na terenu što mu je bilo posebno iskustvo. te je nositelj Spomenice Domovinskog rata. Svojom vizijom i predanošću želi ovaj grad učiniti plemenitijim i ugodnijim za življenje. Filozofsko-teološki studij započeo je u Pazinu. Osnovnu školu pohađao je u Slunju. Medicinski fakultet završio je na Sveučilištu u Zagrebu. Radio je na Institutu Ruđer Bošković 29. Autor je i koautor više znanstvenih i stručnih radova. Za svećenika riječko-senjske Sa svečanosti zazmajenja novih članova u Zmajskoj kuli. svibnja 2000. Za vrijeme Domovinskog rata Mons. veljače nadbiskupije zaređen je 5. Osnovnu školu završio je u rodnom selu. Srednju školu završio je u Grudama. Rođen je 22. Od 2007. godine. 17. a on nastoji njemu dati cijeloga sebe. gdje u Općoj bolnici radi na Ginekološko-porođajnom odjelu. veljače 2007. Odlikovan je Redom Hrvatskoga Pletera. predsjednik Biskupske . godine. u riječkoj katedrali. Kao pripadnik Zbora narodne garde sudjelovao je u domovinskon ratu. Zmaj MARTINSKI. u Cerovcu – župa Slunj u riječkosenjskoj nadbiskupiji. Doktor je primijenjene fizike od Za biskupa je zaređen na blagdan Sv. Zmajska matica – prinosnik. Po povratku iz Rima od 1971. 3. Zmajska matica – redoviti član. Zmajska matica – redoviti član.Str. kolovoza 1939. dužnost koju i danas obnaša u trećem mandatu. 4. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Jelsi na otoku Hvaru. Rođen je 10. veljače 1937. Godine 2000. Zmaj od Krbave. do1971. 17. Gimnaziju i Elektrotehnički fakultet senjske nadbiskupije imenovan je 4. tehnički biskupske konferencije. 16 ZMAJSKE VIJESTI . Mile Bogović rođen je 7. Zmaj od gospe od zdravlja u Jelsi. godine 1966. IVAN HRVOIĆ.

Danas radi na mjestu policijskog inspekcotra kriminalističke policije u Karlovcu. pristupa postrojbama Specijalne policije. Po povratku u zemlju postaje predsjednik Uprave Siemens d. Za svoj rad dobio je mnoga priznanje i nagrade. i Veliki meštar Dragutin Feletar. KRISTIJAN SKOČIBUŠIĆ. Zmajski stog u Varaždinu – redoviti član. Rođen je 5. Rođen je 21. Zmajski stol u Karlovcu – redoviti član. Matični broj 1587.Broj 1/2007. Matični broj 1589. Prvo zaposlenje bilo mu je u tvornici baterija «Croatia» u Zagrebu. komisije za laike. Zmaj Velikootočki u Zmajskoj kuli. Zagreb. Autor je fotonmonografije «Općina Vidovec».ZMAJSKE VIJESTI . Godine 1993. veljače 2007. Srednju policijsku školu završava u Zagrebu. Sekcija povijesna. gdje diplomira 1990. Str. 17 Na svečanosti u Zmajskoj kuli 17. Autor je mnogobrojnih znanstvenih radova. Zmaj od Kamenitih vrata IV. BRUNO KENĐEL. te u srednjoj Strojarskoj školi u Varaždinu. Sekcija kulturne baštine. Uz mnoge novinske radove objavio je više stručnih tekstova i prikaza iz područja književnosti. studenog 1965. . a poslije sloma Hrvatskog proljeća smijenjen je s te dužnosti. Zmaj Duvanjski III. Tu je deset godina obnašao dužnost glavnog direktora. 5. godine u Mesihovini. godine je u mirovini.d. ali ostaje i dalje vrlo aktivan. aktivan je u humanitarnim organizacijama. član je mnogih kulturnih organizacija. Zagreb. Sekcija gospodarstva. zazmajeno je sedmoro nove braće 6. lipnja 1974. Od 1998. Matični broj 1586. sudjeluje aktivno u vojnim akcijama «Bljesak» i «Oluka». Nakon završene srednje škole u Tomislavgradu upisuje studij Kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zadru. Do sada je sudjelovao u raznim projektima Zmajskoga stola u Karlovcu. jezika i kulturne povijesti. Zmaj Levanjsko Varoški. te član Biskupske komisije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Novi član Milan Bandić. Zmajski stol u Osijeku – redoviti član. Savezna Republika Njemačka. Sekcija gospodarstva. Osnovnu školu pohađao je u Đakovu. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Za zasluge u ratu odlikovan je sa više odlikovanja. Rođen je 23. Zapošljava se u firmi Siemens. studenog 1936.. Zapošljava se u Osnovnoj školi u Vidovcu kraj Varaždina. godine. a gimnaziju u Zagrebu. Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. 7. Predsjednik je nogometnog kluba Dinamo. MIRKO BARIŠIĆ. Zmaj od Karlovačke zvijezde. godine u Levanjskoj Varoši kod Đakova. godine u Karlovcu gdje pohađa Osnovnu školu. Od 2005. Matični broj 1588. godine stalni je dopisnik Večernjeg lista iz Varaždina. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

koji su kulturnom i društvenom životu Hrvatske. pročitao je Veliki meštar (na pokopu u krematoriju na zagrebačkom Mirogoju. u Zmajskoj kuli održano i pet žalobnih sijela. kao i djelovanju našega bratstva. Zmaj Hrašćanski od Sv. a uskoro se očekuje i pristupanje drugih Privodi se kraju osnivanje Zmajskog stola u kandidata. Za pokretanje ovog stola osobito se zauzeo Đuro Kovačev. Jurja u Trnju). rujka 2006. Zmaj Velikotaborski II.. Ivan Roštaš. Josip Nemec. Pavelić (Matica).. Zmaj od Petrinje. Uskoro će pripravnicima postati još desetak kandidata. Prije nekoliko mjeseci započele su i pripreme za osnivanje Zmajskog stola u Bjelovaru. siječnja 2007.. a o njegovu velikom djelu govorio je Zlatko Stahuljak. a kontakte su nastavili i Veliki meštar i Meštar zmajskih stolova. a na grobove su im položeni vijenci Družbe. Nina Lipljin (Varaždin). započeo je pripreme za osnivanje Zmajskog stola Željko Holjevac (Matica). Josip Đakić. Žalobno sijelo za povjesničarku Zagreba. Lelju Dobronić. održano je 5. Crnković.. Za njih je u znak štovanja i suosjećanja s najbližima. Vladimir Bermanec (Matica). koja su priređena po tradicionalnom protokolu (obredniku) Družbe. godine članovi Zmajskog stola iz Križevaca (osobito Dražen Podravec. Meštar zmajskih stolova i Meštar Obredničar. veljače 2007. dali svoj veliki prinos. govorio i Juraj Kolarić. žalobno sijelo održano je 6. sastava Meštarskog zbora.. Virovitici – inauguracija se očekuje početkom ŽALOBNA SIJELA U ZMAJSKOJ KULI Tijekom 2006. održano je 25. a o njegovu liku i djelu govorio je Veliki meštar Družbe. održano je 20. godine. Žalobno sijelo za Nikolu pl. Žalobno sijelo za saborskog zastupnika i generala Velibora Kikereca. 18 ZMAJSKE VIJESTI . o pokojniku je uz Velikog meštra. Vladimir Strugar i Mladen Bakulić (Varaždin). Zmajicu od Kamenitih vrata III. Zmaja Vlaškovuličanskog.Str. Ivica Kirin. a za sada se za članove kandidiraju Zvonko Kožnjak. Žalobno sijelo za dramskog umjetnika Damira Mejovšeka. u kojima su osobito aktivni Domjenak nakon zazmajenja nove braće 17. . jeseni 2007. Zmaja Vinodolskog IV.. godine zauvijek je Družbu napustilo petoro braće. Zmajski brat Ivica Golec. Za skladatelja i glazbenika Igora Kuljerića.Broj 1/2007. studenoga 2006. Damir Medar.. a o njezinu djelu govorio je Veliki meštra Družbe. Zasad su kandidati za Trenutno se u statusu pripravnika nalaze Marijan pripravnike Ilija Pejić. a tekst Aleksandra Šira. Zmaj Virovski od Stare gore). Zmaj Đurđevački II. a o njemu je nadahnuto govorio Milovan Petković. Braća koja su nas zauvijek napustila ostat će nam u trajnoj uspomeni. Zmaj Bjelovarski VI. Zasad je kandidat za pripravnika Željko Željko Mrak (Pazin). srpnja 2006.. Zmaja Neretvanskog II. Osnivanje ovoga stola započelo je još u vrijeme mandata 12. Hrvoje Petrić (Matica) i u Sisku. Jelačića Bužimskog održano je 27. dok s budućom braćom češće kontaktiraju i Veliki meštar.. Zmajska braća bila su nazočna i na sprovodima umrle braće. rujna 2006. Ivan Zelenbrz i Rajko Stilinović.

iako adaptacija još nije u cijelosti dovršena (osobito spoj Babonićeve kule sa sjevernim krilom). Zna se da je utvrđeni grad iznad Kupe imao tada znatno manji opseg. Kako bi se odlučili što zapravo želimo sa starim gradom u Ozlju. koja je dobrim dijelom dala temelje za formuliranje «projektnog zadat ka» za izradu projekata obnove i namjene ove velebne utvrde nad Kupom. To je dugo razdoblje gotike. Zrinski i Frankopani ovdje su gospodari sve do 1671. a na temelju dosadašnjih prijedloga. Kao što je poznato. te korištenje hrvatskom narodu. i 14. Drugi graditeljsko sloj pripada uglavnom Frankopanima i Zrinskima (Frankopani su kupili ovo vlastelinstvo već 1398. Svi ti graditeljski stilovi imali su odraza na razvoj Ozlja. jest dvorska kapela Sv. Za tu raspravu.. Dodatak na golom dijelu litice nad Kupom.Broj 1/2007. Ono što se pripremalo godinama.000 četvornih metara. Kada je ovo povijesno zdanje opet vraćeno u vlasnost Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Cijelo područje staroga grada trebalo bi još detaljno arheološki istražiti. a u darovnici nas je obvezala da taj spomenik nulte kategorije dobro čuvamo i obnavljamo kako bi bio na čast i slavu. a održavanje toga spomenika do danas uvelike je pridonijela kakvatakva njegova kontinuirana uporaba. koja se kasnije koristila i kao spremište. Tako je poznato da iz toga razdoblja (vjerojatno roda Babonića) potječu i temelji romaničke crkvice nađeni u zemlji pokraj današnje gotičke dvorske kapele. Zrinski grade izdvojenu palaču (palas). stoljeću. o čemu se raspravljalo i sanjalo. a izrađeni su i određeni prijedlozi i projekti. Danas je to unutrašnji grad. To je spomenik pod državnom zaštitom nulte kategorije. 1.ZMAJSKE VIJESTI . renesanse i ranog baroka. Ponos ovdašnjeg gotičkog graditeljstva. koji je uglavnom ostao sačuvan do danas. te Pučkom sveučilištu. Njegova bruto pokrivena površina iznosi oko 4. Izgrađeni su novi čvrsti bedemi od kamena. Stoga valja biti zahvalan Gradu Ozlju. konačno su započeli obimniji obnoviteljski radovi na povijesnom zdanju od nacionalne hrvatske vrijednosti – Starom gradu u Ozlju. Prvi graditeljski sloj nastao je uglavnom u 13. a Nikola Šubić Zrinski je ženidbenom vezom preko supruge Katarine došao u posjed Ozlja 1550. Na Ozlju «gdje god se zakopa lopata» otkrije se neko arheološko nalazište.. Dobrim dijelom to je razdoblje kada je ozaljski feudalni posjed pripadao rodu Babonića (1280. Stari Grad širi se uglavnom na današnje gabarite. 2. odnosno do njihova zatora. pa nosi ime . Antuna ( u koju su kasnije ugrađeni i neki barokni elementi). koje u starom gradu razvija muzejsku i knjižničarsku djelatnost. povele su se nove rasprave o njegovoj trajnijoj namjeni. 21. U prošlih pedesetak godina bilo je raznih planova i zahvata na gradu u Ozlju.).-1327. Još nije točno istraženo pružanje obrambenih zidina u to srednjevjekovno doba. Pogled u povijest – tri osnovna graditeljska sloja Velebni stari grad u Ozlju pripada među najznačajnije spomenike hrvatske graditeljske baštine. koju su izgradili Babonići. ožujka 2007. godine darivala znamenita plemićka obitelj Thurn und Taxis. a korisna površina oko 2. sada se barem djelomice počelo pretvarati u stvarnost. na čijem je početku bila velebna romanička četverokutna branič-kula. grad Ozalj Družbi je 1928.). ali je kasnije duže bio i posjed hrvatsko-ugarskih kraljeva. Veliki meštar pripremio je slijedeći radni materijal: 1. godine u Zagrebu je organizirana rasprava (Meštarski zbor u proširenom sastavu). 19 ZAPOČEO DOSAD NAJOBIMNIJI PROJEKT DRUŽBE OBNOVA STAROGA GRADA U OZLJU U TIJEKU Krajem ljeta 2006. Ona je danas valjano obnovljena. Str.000. pa i ugostiteljske namjene. Grad je tijekom vremena imao razne.

20 ZMAJSKE VIJESTI .Broj 1/2007. OBRAMBENI BEDEMI ISTOČNO KRILO SJEVERNO KRILO JUŽNO KRILO KAPELA TRŠKA KULA PALAS (ŽITNICA) OPKOP BABONIĆEVA KULA OBRAMBENE KULE MOST Plan Staroga grada u Ozlju .Str.

Osobito veliki radovi izvršeni su u baroknom 18. To bi trebao biti europski koncipiran moderni muzej. nije dala srušiti ozaljski stari grad. kao i kasnijem utjecaju postbaroknih. dugom više od dva stoljeća. koji dakako nije izgledao tada kao danas. U tom razdoblju. a od 1971. Str. Poslije Zrinskih Ozljem upravlja Dvorska komora. a na unutrašnjim zidovima nalaze se neobične i vrlo vrijedne zidne slikarije. tu bi se našlo i mjesta za prikaz ostalih vlasnika Ozlja. Na njezinom ulaznom portalu uklesana je 155. a najduže se zadržala znamenita njemačka plemićka obitelj iz Regensburga Thurn und Taxis – sve do 1928. koji bi kompleksno i živo prikazao vrijeme djelovanja najslavnijih hrvatskih plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana. stoljeću u vrijeme vladavine obitelji Perlas – radove je uglavnom od 1743. da bi zatim bilo još nekih gospodara. stari grad u Ozlju dočeko je pretežito sačuvan i današnje vrijeme. s muzejom i drugim sadržajima. To se odnosi na središnji kompleks. Radni prijedlog o budućoj namjeni Kod koncipiranja budućih funkcija staroga grada u Ozlju. kada su Ozalj darovali Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja. Komercijalne. te na dvije ulazne kule i na velebni potporni stup pod diživim mostom (koji je bio pokretan sve do 1821. Družba se treba voditi porukom grofova Thurn und Taxis iz njihove darovnice: u njoj je naglašeno da oni daruju grad Družbi kako bi ta velebna spomenička građevina bilo otvorena i u službi hrvatskoga naroda. potom dolazi obitelj Batthyany (sve do 1873. uz niz kasnijih manjih izmjena. Ovdje su se ipak zadržali neki sadržaji.Broj 1/2007. djelomičnih dijelom zadobio današnje gabarite i izgled. Zato valja uznastojati da se buduće namjene koncipiraju tako da Ozalj bude na korist i ponos hrvatskom narodu. Tim nadogradnjama stari grad je dobrim . kada je opet došao u okrilje Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. 1. godine). Na katu Ulazne obrambene kule u Ozlju prije obnove rušenja. Naša družba uspješno je upravljala ozaljskim gradom do 1945. predvodio kapetan Verned.). Dakako. do 1753. Tom muzeju trebalo bi osigurati dovoljan izložbeni prostor – barem cijelo sjeverno krilo. Za suvremeno koncipirani prikaz rada i razvoja Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja trebalo bi (možda) osigurati cijelu zrinsku palaču ili žitnicu. osnovan je i zavičajni muzej. a tu je uređeno pravo aktivno zmajsko gnijezdo. kao i za opću povijest toga kraja. 2. Spomeničke i 2.ZMAJSKE VIJESTI . 21 «žitnica». Prava je sreća da socijalistička vlast nakon 1945. godine. potom grofovi Petazzi. Zahvaljujući upravo tim. 3. Treći graditeljski sloj pripada razdoblju dosta intenzivne barokizacije tijekom 18. pa i nekim komercijalnim sadržajima. Računa se da je u kasnoj renesansi i ranom baroku nastao veći dio današnjeg kompleksa staroga grada. pa slijedi vrlo aktivno razdoblje roda Perlas (1725. a pogotovo unutrašnjih uređenja zavisno od stilskih zahtjeva vremena i mode. stoljeća. nadogradnji. godine. I jedna i druga funkcija osigurala bi punu otvorenost cijeloga kompleksa za javno korištenje i posjete.-1766. Njegovo je mjesto upravo u ozaljskom starom gradu. Spomeničke funkcije – Hrvatska još nema nacionalni muzej Zrinskih i Frankopana. ozaljski stari grad doživio je veliki broj graditeljskih promjena. eklekticističkih stilova. Buduće funkcije grada mogli bismo u grubo podijeliti na : 1.).

Naša Družba mora razraditi i prihvatiti osnove projektnog zadatka. Za ove funkcije. Zaključak: Ovo razmišljanje može biti samo predprijedlog za raspravu i ne smije se shvatiti kao i bilo kakvo nametanje zaključaka. Za potrebe uprave spomeničkog kompleksa. za Grad Zagreb. U susjedstvu je i gotička kapela Sv. kako bi se utvrdili prioriteti obnove. Temeljem prijedloga buduće namjene i sadašnjeg stanja objekta. istraživanje i izvedbu sve potrebne infrastrukture za normalno moderno funkcioniranje kompleksa. Komercijalna funkcija – vrlo je važna i komercijalna potpora oživljavanja staroga grada u Ozlju. Na temelju tih projekata doći će se i do približno točnog troškovnika. Međutim. 22 ZMAJSKE VIJESTI . s odgovarajućim znanjem i kapitalom. . pozivam na razumnu i strpljivu raspravu. U tom dijelu južnog krila zadržao bi se i manji prostor za potrebe sijela Zmajskog stola u Karlovcu. 2. mi moramo učiniti prvi korak. 2. Za buduće apartmane možda bi najpovoljnije bile prostorije u istočnom dijelu južnoga krila. koje već sada nemaju slobodnih termina. draga braćo i sestre. U suterenu Trške kule nalazio bi se i omanji klub naše Družbe. Put do uređenja staroga grada u Ozlju bit će dug i trnovit. Uz to. koji je već sada primjereno adaptiran. kako bi on bio spreman za nove namjene. Antuna. Na taj način funkcioniraju gotovo svi takvi spomenički kompleksi u Europi. osnovne teze iz prijedloga Velikoga meštra su prihvaćene – dakako uz veći broj dodataka i detaljizacije. Uz njega valja osigurati odgovarajući prostor za desetak apartmana reprezentativnog uređenja. Kada se usuglasimo što želimo s Ozljem. kako bi se s uređenjem Ozlja moglo otpočeti u etapama prema financijskim mogućnostima. bi se mogla urediti viteška dvorana za priredbe i slične namjene. 5. U prizemlje istočnog krila trebalo bi vratiti reprezentativni restoran. osobito sijelovima i domjencima zmajske braće.Str. Treba projektantski snimiti sadašnje stanje cijelog kampleksa. da će se u nastavku rasprave konzultirati i odgovarajući stručnjaci i institucije. To znači da trebamo osmisliti projektni zadatak. ali i raspravu s hrvatskim srcem. jer taj spomenički kompleks to i zaslužuje. Obnovu Ozlja treba dići na nacionalnu ili državnu razinu. može se organizirati i općenacionalno prikupljanje sredstava za obnovu. koja se ubrzo može osposobiti za održavanje svete mise u raznim prigodama. 3. dvorane u istočnom i dijelu južnog krila (na katovima) trebalo bi urediti kao najreprezentativnije prostorije za primanja. Dakako. Također valja osigurati maštovita hortikulturna rješenja svih otvorenih prostora oko ozaljskog starog grada. Postoji prijedlog da se dvije ulazne kule uporabe kao uredi za prodaju ulaznica i suvenira (manja kula) i kao ured gradskog kaštelana. kako bi odgovarajući stručnjaci mogli izraditi potrebne projekte. a do Ozlja ima samo pola sata ugodne vožnje). pa i za uređenje odgovarajućih prostora već pokazuju zanimanje Grad Zagreb. restauratorske radionice i muzejskih depoa trebalo bi (možda) osigurati prostor Trške kule odnosno zapadnog dijela južnog krila. valja što prije prionuti na projektiranje.Broj 1/2007. te drugim sadržajima. koje osobito mora voditi računa o slijedećim zadaćama: 1. 4. uz suradnju s Gradom Ozljom i drugima. Uporedno s pripremama za obnovu i novu namjenu valja oživjeti stari grad u Ozlju. najveća hrvatska poduzeća i slično (zašto bi se sva primanja obavljala u zagrebačkim Dvercima. osobito za komercijalni dio obnove. sigurno će se naći i investitori. odnosno odrediti buduću namjenu Ozlja. Konačno. Za izradu novoga prijedloga i daljnje vođenje obnove zaduženo je Povjerenstvo za obnovu grada Ozlja. Zato vas. Ta ugostiteljsko-hotelska funkcija može se iznajmiti samo nekom elitnom hotelu ili hotelskom lancu. Nakon doista temeljitog promišljanja i rasprave. profesionalnoj nadležnoj ustanovi treba dati izraditi studiju opravdanosti obnove i korištenja. Valja dalje nastaviti što intenzivnije s obnovom koja se donosi na neophodno spašavanje i održavanje objekta. Tu bi se mogla organizirati primanja za državne potrebe. vlada RH i drugi.

godine stalnom kontrolom Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Također je izabran i nadzorni organ. 4. dijela južnog i istočnog krila. s potrebnom limarijom. Obnovu Ozlja valja dići na nacionalnu kule pokraj Trške kule na južnom krilu kompleksa. godini u radove na obnovi uložit će se najmanje oko 2. Prema dosad izvedenim radovima pokazalo se da je izbor dobar. Završena je statička procjena i naglo propadati (kruniti se). To je obiman posao. Započele su pripreme. a zatvorena je i oveća «kaverna» nastala i drugi materijal. spašavanje i održavanje kompleksa. S obzirom na nove prioritete . one su prema propisima i spojni trakt na dvije ulazne obrambene kule. U cijelosti su obnovljeni (u cijeloj dužini) svi vitalnog značenja za trajnije očuvanje zdanja kameni otvoreni obrambeni bedemi. postavljena skela i propadanja. Obnovljena su i sanirana kompletna krovišta očuvanja kamenih stuba. Tijekom 2006. a svi radovi izvode se pod Radovi na obnovi veće obrambene ulazne kule u Ozlju krajem 2006. Konačno su izvedeni od ranije zaostali radovi Pokrenuti nacionalnu akciju prikupljanja sredstava na sanaciji dvorišnog dijela krovišta istočnoga krila za obnovu. Što je dosad učinjeno i koji su radovi u tijeku? Za izvođenje radova raspisani su potrebni natječaji. Naći valjana i ambicioznoga strateškoga grada. odnose se poglavito na kata u sjevernom krilu grada. Postavljene su i popravljene kamene stube na Radovi na obnovi koji su započeli ljeti 2006. i u 2007. 23 urušavanjem kamena u unutrašnjosti otvorene okrugle 6. Taj je zahvat od 2. a najpovoljniji izvođači su izabrani kroz dvije građevinske tvrtke: HUTA I ABGRADNJA.ZMAJSKE VIJESTI . s kojim je uspostavljena vrlo korisna i prisna suradnja. koje vode od prizemlja do drugoga i kontinuirano traju.Broj 1/2007. 3. Treba računati i na ugovorilo je još Otvoreno sveučilište).5 milijuna kuna. koji su počeli od propadanja. Također su i statički drvene konstrukcije krovišta. To je bio veliki zahvat. koji će sada otpočeli početni radovi na najvećem dosadašnjem omogućiti i unutrašnje uređenje tih kula. te osiguranje zahvatu: sanaciji krovišta i izmjeni pokrova većeg uvjeta za nove namjene. širokom stubištu. Bilo je to neophodno partnera za uređenje komercijalnog dijela kompleksa. Str. od čega je Ministarstvo kulture osiguralo oko 80 posto. jer je taj dio krovišta posve dotrajao i prijetilo Muzej Zrinskih i Frankopana u Ozlju mora biti je urušavanje (taj dio radova s tvrtkom Flanjak nacionalni državni muzej. očuvao za temeljitu rekonstrukciju i trajnije buduće namjene. sjevernom krilu koje će se u cijelosti obnavljati. To su radovi koji je konačno u funkciju doveo kamene isklesane koji se moraju izvršiti da bi se spomenički kompleks stube koje su ugradnju čekale već dvadesetak godina. dobavljen je crijep sanirani. Ti bedemi trajnije su izrađeni potrebni projekti za popravak i dogradnju stručno zaštićeni od propadanja. učiniti. državnu razinu – kao kulturni projekt Hrvatske. a ove tvrtke imaju i potrebnu licencu za izvođenje radova na spomenicima kulture. su ova dva važna objekta spašena od sve bržeg 5. dobivanje potpore Europske unije. Time je omogućena normalna komunikacija u Dosad su izvedeni vrlo važni i korisni radovi. Radi 1. Time zaštićene daskama.

ali njihova će realizacija zavisiti od raspoloživih materijalnih sredstava. godine «zmajski klub». osobito za vodstvo Družbe i druge suradnike. koji je dobio i odgovarajući namještaj. godinu postoje znatni planovi obnove. od posebne je važnosti potpuno završena kvalitetna adaptacija dvije atraktivne i prostrane prostorije u suterenu Trške kule na južnom krilu. a dobrim dijelom su očišćene i strmine prema Kupi i opkopima. Očekuje se da će ovi obimni radovi. Kontinuirano se radi na čišćenju i uređenju užeg i šireg okoliša grada. Dakako da za 2007. U dosadašnjim poslovima angažirali su . stoljeća nabavio prazmaj Antun Bauer (ona je sada restaurirana). dinamika i namjena ulaganja morat će se uskladiti s Ministarstvom kulture. te o izradi studije opravdanosti i kompletnog projektnog snimanja sadašnjeg stanja kompleksa. Tu se prvenstveno radi o adaptaciji gotičke kapelice. Uređenje «zmajskog kluba» u cijelosti je financirala sama Družba. Sve pripreme i početak radova provode se na prijedlog i pod kontrolom Konzervatorskog odjela. biti završeni do sredine ljeta 2007. Taj dio poslova u cijelosti je financirala Družba. kako bismo u gradu mogli održavati Sv. Tu je svoje mjesto našla i poznata ranije vrlo oštećena garnitura fotelja i stolova s kineske izložbe na Zagrebačkom velesajmu. 6. čiji obujam zavisi i od osiguranih sredstava. 24 ZMAJSKE VIJESTI . godine. Mise.Broj 1/2007.snimljeno u veljači 2007. Za oživljavanje posjeta Ozlju i funkcioniranje Družbe u prostorima grada. S obnovljenim kulama Stari grad Ozalj dobio je novu vizuru koje su postavila nova istraživanja stanja krovišta. koju je za Ozalj još tridesetih godina 20. kao i o izradi projekta i istraživanja za dovođenje kvalitetne infrastrukture do grada. 7.Str. Realizacija nabrojenih poslova traži mnogo napora i vremana. Kolokvijalno taj smo prostor nazvali Obnovljene ulazne kule Staroga grada u Ozlju .

ZMAJSKE VIJESTI . Znatan dio svojih djelatnosti Matica je provela u suradnji sa zmajskim stolovima. istini za volju. Zmaja Brlog-gradskog. kao i veći broj predavača.. Zdenke Stupić. Tih aktivnosti i događanja bilo je doista mnogi. Zmaj Brački II. Prisutnoj braći daje se informacija o trenutnim djelatnostima i zadaćama Družbe. Vrijedi spomeniti da su ta sijela vrlo sadržajna i odlično posjećena. a posebice kaštelan Nenad Stuparić. Zmaja od Starobrodskog. susreta i prezentacija do domjenaka i podizanja spomen-ploča. godine. od predavanja. Zmaja Dubravarskog. Radi ilustracije tih aktivnosti. te vanjski suradnici – posebice konzervatorica Branka Križanić. Zmaj od Svete Gere i Josip degľ Ivellio. zatim Aleksanda Bašića. konzervator Vinko Štrkalj. Ovdje ćemo nabrojiti samo najvažnija događanja (odnosno one aktivnosti za koje smo prikupili potrebne podatke). zbog spriječenosti S jednog bratskog sata Velikog meštra prve srijede u mjesecu u Zmajskoj kuli .Broj 1/2007. Zmaja Karlovačkog od Šanca. ali i povezanost Družbe (prve srijede u travnju. ostvaren je doista raznovrstan raspon događanja. ali bi valjalo istaći izuzetan prinos kaštelana Nenada Stuparića. Zmajice Ozaljske. Nadamo se i vjerujemo da će slijedeće zmajske godine biti volje. do početka travnja 2007. bratski sat Velikoga meštra. Zmaj Dubravski. Ernesta Gnjidića. Zvonimira Gergeba. Svake prve srijede uveden je tzv. dobro povezana kulturna društvena udruga. gradonačelnica Ozlja Biserka Vranić i brojni drugi. a potom se povede sadržajna rasprava. i druge braće. U tom smjeru djeluje i Matica Družbe u Zagrebu. Str. OŽIVJELA VITEŠKA DVORANA Osobito raduje što su naši tradicionalni domjenci srijedom u viteškoj dvorani nad Kamenitim vratima u Zagrebu postali sadržajniji i posjećeniji. Time se postiže bolja informiranost. Zmaja od Svete Gere. iako. Vrlo mnogo se angažirao i Veliki meštar Družbe i Mladen Ježić. valja reći da pojedine kulturne sekcije još ne djeluju dovoljno aktivno. Uz Meštarski zbor za to je osobito zaslužan tim aktivnih članova Družbe. Stjepana Lipšinića. Usprkos te neaktivnosti dijela članstva Matice. te dakako sa članovima Meštarskog zbora i drugim dužnosnicima Družbe. ZMAJSKA MATICA ZAGREB NASTAVLJAJU SE RAZNOVRSNE DJELATNOSTI Družba Braća Hrvatskog Zmaja djeluje kao jedinstvena. a neke se praktički kroz prošlu godinu nisu niti sastale. 25 se i istakli mnogo članovi i suradnici. ovdje ćemo nabrojati značajnija događanja u zmajskoj kuli od početka prosinca 2006.

Dne 14. predavanje pod naslovom «Vuk Frankopan Tržački gospodar Ozlja». govorio na temu «Nazorova lirika u svjetlu transcendencije». uz sadržajnu raspravu je vodio i osmislio tribinu maestro Josip degľ Ivellio. prosinca 2006. veljače održao je predavanje «Babonići i Ozalj». a u povodu 130. Zmaja od Sv. Zmaja Vološčanskoga. Zmaj od Sv. a još su sudjelovali i Đ. Deželić. a predavač Rudi Aljinović – uz sudjelovanje nekoliko najvećih živućih autora stripova u Hrvatskoj. temu «Hrvatska između srednje Europe i zapadnoga na kojoj je predstavljen lik i djelo skladatelja Ljube Balkana». siječnja 2007.Broj 1/2007.. Bojkić. Dne 21. nastavio je sa svojom trilogijom o ozaljskim plemićkim obiteljima – dne 28. Zmaj od Svete Gere. 26 ZMAJSKE VIJESTI .Str. Dne 24. Pecoja. Antun Abramović. Zmaj od Velike Vranovine. protonator. predstavljano Zmaj Brački II. svestranom stručnjaku i piscu. Zmaj Karlovački od Šanca. I. a tekstove je čitao pročelnik Umjetničke sekcije. riječ održao je meštar Gospodarskog zbora Zvonimir u zmajskoj kuli je priređen božićni domjenak. Zmaj Poljički III. Marka. Već 13. nakon izlaganja. a moderator . siječnja 2007. jučer-danas-sutra». ožujka je maestro Izak Špralja održao zanimljivu prezentaciju «Naša baština S jednog predavanja u Zmajskoj kuli – glagoljaško pjevanje». Zmaj od Velike Vranovine.. Krmpotić. veljače priređena je vrlo zanimljiva tribina «Hrvatska povijest kroz strip». na organizirana i primljena glazbena tribina 31. na temu «Influenca. V. Velikog meštra. siječnja. Izvrsno je bila Predavanje Ivana Biondića. veljače predavanje Ivana Vodopije.. veljače. Roka Voloskog. Cvitanović i V. Kruhek. Zmaja od Tanaisa. bio je skladatelj Ljubo Kuntarić. Uvodnu prosinca 2006. održao je 6. Zmaj od Roka Voloskog Krmpota. Zmaj Dubravarski). kao i knjiga o tom Nakon bratskog sata Velikog meštra 7. prosinca je Nedjeljko Mihanović. Alojz Jembrih. siječnja 2007. 20. prosinca održano je predstavljanje knjige pripovijedaka Mirka Ivanjeka «Čuvari blaga». Moderator je bio Nenad Stuparić. obljetnice rođenja pjesnika. Pred Božić. Gerber. Uvodno je govorio u programu zbora prirodoslovlja održano je 14. je djelo Rudolga Strohala. M. nakon koncerta u crkvi Sv. bilo Kuntarića. O knjizi je govorio Ante Gost tribine 31. koje je održano 17. Evo i ostalih događanja: Antun Abramović. Razgovor je posebno dobro posjećeno. Dne 12. bratski sat održao je Ernest Gnjidić.

u Ozlju (te drugdje). u 18 sati. Zmaj Poljički III. za predavanja ili slične događaje jer se već osjeća Ciklus predavanja i događanja u zmajskoj kuli predbožićni ugođaj. NEDJELJKA MIHANOVIĆA U srijedu. 28. te su vjerojatno jedino koncerti nastavljaju se i tijekom travnja. Iz povijesti razvoja posljednjim danima o kojima je predavač govorio i iz zagrebačkog zdravstva. održao predavanje «Povijest Nazorove lirike pročitao je tijekom predavanja bolnice Milosrdne braće – Zakladne bolnice». Zmaj Brački II. dakako. Nedjeljko Mihanović o 130. istražuje i traga za Onostranim. Čakovcu. Naslov predavanje bio je «NAZOROVA LIRIKA U SVJETLU TRANSCEDENCIJE». ožujka 2007. za Maestro Izak Špralja govorio je o kulturi glagoljaškog pjevanja Božanskim. 27 PREDAVANJE dr. obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana – obilježavanja će se organizirati u zagrabačkoj Prvostolnici. (14. Izabrane dijelove Dugački. Predavač je bio maestro Josip degľ Ivellio. 12. stoljeća pod velom tišine svih jugoslavenskih režima». travnja.) prisutni su postavili nekoliko privatnijih pitanja o Nazoru i njegovu odnosu je bio pročelnik Umjetničke sekcije maestro Josip prema vjeri i vjerskom životu. u Viteškoj dvorani DBHZ održao je predavanje naš ugledni član. Dne 11.Broj 1/2007. održao predavanje «Nestajanje civilizacije u kojoj živimo». Velike svečanosti pripremaju se u povodu 30. Pročelnik Umjetničke sekcije Josip degľ Ivellio.ZMAJSKE VIJESTI . O nekim događanjima u Zmajskoj kuli evo i nešto detaljnijih informacija: S koncerta u čast Ljube Kuntarića u Zagrebu . Str. Zmaj Šibenski III. ožujka je Vladimir nekih svojih posrednih iskustava. 21. Predavač je prikazao jedan dosta nepoznat segment Nazorova pjesništva u kojemu on stremi.. Zmaj Ivanski. kao i o Nazorovim degľ Ivellio. Vrbovcu i. Nakom službenog dijela. dr. ožujka je Antun Abramović održao Mora se konstatirati da prosinac nije pogodan mjesec predavanje «Šubići Bribirski – Zrinski u Ozlju». obljetnici rođenja velikog hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora. u Bečkom Novom Mjestu. a za svaki mjesec i slične glazbene priredbe bolje prihvaćene. prosinca 2006. Zmaj Brački II. tako da zmajska braća i sestre primaju poštom mjesečni i broj zmajske braće nije bio baš prevelik – što je raspored (što se pokazalo vrlo efikasnim). travnja je Marko Tarle. a 18. Konačno. travnja priređena je glazbena tribina «Hrvatski skladatelji 20.

Zmaj Bjelovarski VI. trećoredac. Nastojali smo ih poredati kronološkim redoslijedom. Zmaja Bračkog II. Tijekom razgovora s Kuntarićem koji je bio u formi ležernog radio intervjua. mo. u kojoj je istaknuo kako o nekim članovima Družbe premalo znamo. koji je uz predavanje dr. koje su promotori bili areopagita Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» Đuro Deželić. radu. mnogi su konstatirali da je vrijeme «proletilo». praktična svjedočanstva o toj našoj povijesnoj i narodnoj tradiciji. dirigent. Moderator i voditelj kroz tribinu bio je Zmaj Brački II. Neke od ovih događanja izvan Zmajske kule ovdje ćemo ipak malo opširnije opisati. OSTALA DOGAĐANJA U MATICI Mnoštvo događanja inicirala su i organizirala braća iz zmajske Matice. i Zlatko Stahuljak. a ovo je način da se s njima bolje i bliže upoznamo. Kada je tribina bila završena nakon sat i 20 minuta. . ožujka 2007. koji je pripremio i video prezentaciju fotografija iz Kuntarićeva života u rasponu od najstarije fotografije iz 1927.Broj 1/2007.GLAGOLJAŠKO PJEVANJE». Sam gost bio je zahvalan sugovornik. glazbi itd. dr.2007. «NAŠA BAŠTINA – GLAGOLJAŠKO PJEVANJE» U srijedu. Zmaj Klokočki V. svećenik-redovnik. glazbeni pisac.Str. U prvom dijelu programa promovirana je «Zmajska pjesmarica» maestra Josipa degľ Ivellia. klauzurnim sestrama karmelićankama u Karmelu Brezovici kod Zagreba. «Zmajska pjesmarica» je povijesno glazbena studija o životu i radu Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» sa 46 zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove. Degľ Ivellio ponovili su to isto predavanje u sklopu duhovne korizmene obnove. Moderator je bio Pročelnik Umjetničke sekcije mo. počasni član DBHZ. te tako predstavili na najbolji mogući način našeg velikog skladatelja Ljubu Kuntarića. Predavač je bio mo. glagoljaš. pa sve do 2007. Dan nakon predavanja u našoj Kuli. godine održan je susret zborova pod nazivom «Zborovi pjevaju domovini». koncertantnih i duhovnih skladbi. Izak Špralja je s nazočnima podijelio ne samo teoretsko znanje o glagoljašima i glagoljaškom pjevanju već i svoja osobna.01. 14. Izaka Špralje pripremio i pedesetak fotografija te glazbenu slušaonicu. lipnja 2006. publika je poslušala i 6 glazbenih priloga iz Kuntarićeva skladateljskog opusa od popularnih melodija do ozbiljnih. a koje su organizirale druge udruge i ustanove. gost je bio skladatelj Ljubo Kuntarić. koja su se zbivala izvan našega sjedišta nad Kamenitim vratima – bilo u Zagrebu ili u drugim mjestima Hrvatske. Pogotovo je velik broj događanja na kojima su sudjelovala zmajska braća i sestre u raznim mjestima Hrvatske i na mnogim priredbama i događanjima. u redovitom mjesečnom programu Umjetničke sekcije DBHZ održano je u Kuli nad Kamenitim vratima predavanje «NAŠA BAŠTINA . Josip degľ Ivellio. prava šteta s obzirom na zanimljivo i nesvakidašnje predavanje o Nazoru. Zmaj Brački II. Ovdje ne možemo niti sve pobrojati i spomenuti. godine. video i govorni mediji. što je bio još jedan od dokaza uspješnosti i zanimljivosti tribine u kojoj su se na dinamičan i organiziran način mijenjali audio. 28 ZMAJSKE VIJESTI . U prepunoj viteškoj dvorani održana je prva tribina ciklusa «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU». skladatelj. franjevac. fra Izak Špralja umirovljeni Pročelnik Instituta za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zmaj od Sv. Uvodnu riječ održao je Pročelnik mo. Na mnogima od njih naši su predstavnici i držali govore i pozdrave ili sudjelovali na drugi način. PREDSTAVLJANJE KNJIGE «ZMAJSKA PJESMARICA» I KONCERT «ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI» U PETRINJI U velikoj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji u subotu 24. Josip degľ Ivellio. PRVA TRIBINA CIKLUSA «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» 31. Takvih sudjelovanja bilo je tijekom prošle zmajske godine barem pedesetak. kao i u svojim razmišljanjima o životu. Špralja i mo. Roka Voloskoga. muzikolog. neumoran i zanimljiv u svojim pričanjima.

21. s divnim pogledom na Kupu. a susretu su pribavili i gradonačelnici Zagreba i Ozlja – Biserka Vranić i Milan Bandić. Josip degľ Ivellia HPD «SLAVUJ» PETRINJA – MUŠKI VOKALNI ANSAMBL «PETRINJSKI SLAVUJI» dirigent: mo. U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb. Zmaja Bračkog II. Ljube Kuntarića. Priređen je i odgovarajući S koncerta i predstavljanja "Zmajske pjesmarice" u Petrinji U drugom dijelu održan je koncert domoljubnih i zmajskih skladbi koje su izvodili sljedeći zborovi: HRVATSKO OBRTNIČKO KUD «SLOBODA» ZAGREB dirigent: Sebastian Jurić HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO «DANICA» SISAK dirigent: Nikola Bašić ŽENSKI PJEVAČKI ZBOR «HRVATICA» DRUŠTVA «HRVATSKIH ŽENA» GRAD ZAGREB dirigent: Ronald Braus MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR «EMIL COSSETTO» ZAGREB dirigent: mo. RUJANSKI SUSRET BRAĆE I SESTARA U OZLJU Meštarski zbor i drugi dužnosnici Družbe.ZMAJSKE VIJESTI . To je bila autorska večer dvojice zmajeva. Susret zborova i promocija pjesmarice održani su pod pokroviteljstvom Grada Petrinje u sklopu programa «Ljeta u Petrinji». koju je upravo posvetio tom zboru i njihovu dirigentu. Josip degľ Ivellia Koncert je završen zajedničkim pjevanjem svih zborova sudionika kojima su dirigirali Nikola Bašić i Josip degľ Ivellio uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice. lipnja 2006. Str. Josip degľ Ivellia HPD «SLAVUJ» PETRINJA MJEŠOVITI ZBOR dirigent: mo. a pod motom «Stari Ozalj nad kupom je opet u vlasnosti Družbe – vratimo se i mi u njegovo povijesno krilo!». 29 SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIĆA. Susret je započeo u 12 sati 9. te Zmajski stol u Karlovcu po prvi put su organizirali susret svekoliko braće i sestara u Starom gradu Ozlju. ZAGREB. Roka Voloskoga. glavni koncert duhovne glazbe bio je u crkvi sestara milosrdnica Sv. rujna 2006.Broj 1/2007. maestro Kuntarić je zahvalio dirigentu i zboru na trudu u obilježavanju te velike njegove godišnjice te im uručio kao zahvalu skladbu KRIST ŽIVOT SVIJETA. Pavla iz Zagreba. Odazvalo se oko 80 braće i članova njihovih obitelji. Za nazočne je priređen ugodan domjenak na istočnoj terasi staroga grada. publika je uživala ponajprije u melodioznim i svima razumljivim melodijama na duhovne tekstove raznih autora našeg proslavljenog skladatelja Ljube Kuntarića. rođendana i Josipa degľ Ivellia. Zmaja od sv. pod ravnanjem mo. . U zaista prepunoj crkvi. Degľ Ivellia. a na tekst fra Franje Jesenovića. Susret je nazvan «Subota u Zrinsko-frankopanskom Ozlju». Nastupio je Mješoviti zbor crkve Sv. i trajao sve do večeri. a u organizaciji POU Hrvatski dom Petrinja i HPD «Slavulj» Petrinja. tijekom SVEČANOSTI GLAZBE koja je u Zagrebu animirala više stotina izvođača raznih glazbenih žanrova. orguljansku pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline. Vinka Paulskog u Frankopanskoj ulici. povodom njegova 80. Na kraju koncerta.

PROMOCIJA «ZMAJSKE PJESMARICE» U SAMOBORU Domjenak članova Družbe u Ozlju 9. Tim povodom je «Samoborski glasnik» HPD «Slavulj» . domu održan je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju Zajedničkim pjevanjem svih zborova sudionika domovini. rujna 2006. u petak 1. rujna. Domoljubne skladbe promocije održane u Zagrebu 31. članova «Jeke». radi daljnjeg oživljavanja grada Ozlja. Organizator HPD Jeka ugostio je pet završen je i ovaj susret kojem su prethodili koncerti i zborova iz Zagreba i Petrinje. Zmaj Velikootočki. a svirala je i domaća glazba. autora Josipa degľ Ivellia. program. koje govore o darovnici starog grada od plemićke obitelji Thurn und Taxis. Razgovaralo se o svemu pomalo.Broj 1/2007. Ronalda Brausa i Josipa degľ Ivellia. uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice i solista Mladena Prvog dana prosinca u prepunom Hrvatskom Kahlinu. otkrili su dvije spomen ploče na stubištu južnog krila grada. 30 ZMAJSKE VIJESTI . prosinca 2006. ožujka. a osobito o budućoj namjeni grada Ozlja.. U drugom dijelu programa koji je održan u Ugodno druženje nastavljeno je i tijekom Hrvatskom domu Samobor skladbe iz «Zmajske domjenka za sve sudionika u odličnoj organizaciji pjesmarice».2006.12. Lovro Ivin. godine održan je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju domovini. izvodili su Hrvatsko obrtničko KUD Sloboda. Ženski . Zmaja Bračkog II. Pod pokroviteljstvom Grada Samobora i organizaciji Hrvatskog pjevačkog društva «Jeka» Samobor. rujna i Karlovcu 30. Tijekom 2007. Sve u svemu bio je to nezaboravan doživljaj za sve nazočne. ŽPZ «Hrvatice» i MPZ «Emil Cossetto» iz Zagreba. Ugodno druženje u Starog gradu Ozlju zbirka zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove. lipnja.) zapisao i slijedeće: slavuji» iz Petrinje te zbor domaćina HPD «Jeka» Samobor pod dirigentskim vodstvom Hede Ujedinili domoljubne osjećaje Gospodentić. Zmaj od Oliba i Veliki meštar Dragutin Feletar. izvodili su zborovi HOKUD «Sloboda».mješoviti zbog i MVA «Petrinjski (8. a tijekom ljeta opet će se održati i zajednički domjenak cijele Družbe. Dubrovniku 22.Str. Družba će po utvrđenim terminima organizirati susrete po dva zmajska stola subotom. Vjerujemo da će odaziv braće i sestara biti masovan. Petrinji 24. U prvom dijelu programa predstavljena je «Zmajska pjesmarica».

Marka na gostoprimstvu. Pjevali pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline. u boj Ivana pl. Josip knjiga Jekinog dirigenta Josipa degľ Ivellia. KONCERT «U SUSRET BOŽIĆU» U CRKVI. Vladimira Rukavine. Ksaverskog dr. Svi dosadašnji koncerti održavani su u crkvi sv. orgulja. 31 odlučio uvidjevši kroničan nedostatak «zmajske» i domoljubne zborske literature.. sjednici Umjetničke sekcije 10. Franjom Prstecom osigurao prostor crkve sv. dr. te mu u izdanju Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». MARKA 20. primjerak tu povjesno-muzikološku studiju degľ Ivellio se je . a sve nazočne pjevački zbor Hrvatica Društva žena i Mješoviti je pozdravio i Veliki meštar. te ispred oltara Mješoviti pjevački zbor «Emil degľ Ivellia. Prije početka koncerta predstavljena je nova adventske i božićne pjesme. U prepunoj crkvi naše zmajske braće i sestara. uglavnom djela hrvatskih autora duhovne glazbe. Dirigirao je mo. Na kraju su se stopili u jedan veliki zbor koncerta svi zborovi izveli su U boj. «Zmajska pjesmarica». Str.» Tradicija održavanja tih koncerata od same obnove Družbe. Zvaj Velikootočki.ZMAJSKE VIJESTI . Autor je naglasio kako je cilj knjige «ujediniti domoljubne osjećaje». Vladimir Rukavina. Pročelnika Zmaj Brački II. je u dogovoru sa župnikom msgr. dr. Vilhara Kalskog. Za uručio zahvalni poklon u ime Družbe. Katarine. tj. Franji Prstecu. Na kraju koncerta člana Družbe «Braće Hrvatskoga Zmaja». Lisinskog. Kako je bilo i dogovoreno na 1.2006. Ksaverski.Broj 1/2007. se zahvalio msgr. prosinca 2006. studenog Lovro Ivin. organiziran je i održan koncert «U SUSRET BOŽIĆU 2007. su pjesme Klobučara. kada koncerta nije bilo. SV. Koncert su izvela dva zbora i to Muški vokalni ansambl Petrinjski slavulji i Mješoviti Mješoviti zbor crkve Sv. a uz pomoć Zmaja Sv. a i pomanjkanja kvalitetnog instrumenta. a dvije od njih skladao je upravo degľ Ivellia. bila je prekinuta godine 2005. Zmaj Brački II. Marka. Zajca. pjevački zbor Emil Cosseto iz Zagreba te petrinjski Dragutin Feletar. Zmaj Brački II. U knjizi se uz stare pjesme nalazi 11 novih skladbi sedmero skladatelja. ostale publike održan je koncert. i izveli zajedno dvije skladbe. redovitog degľ Ivellia. Pavla s kora uz orguljsku zbor Hrvatskog pjevačkog društva Slavulj. no zbog njezine prezauzetosti.12. Na kraju Cossetto». Na programu su bila Zajca. Na početku uvodnu riječ održao je Zmaj Sv. Cossetta i drugih. župniku župe sv. Zmaj od Oliba i Veliki meštar otkrivaju u gradu Ozlju dvije spomen ploče 2006. Umjetničke sekcije Družbe. kao i brojnih uglednika i Sa svečanog koncerta u Samoboru 1.

knjige «Zmajska pjesmarica». Ćirila i Metoda. JOSIPU Ljubo Kuntarić (tekst: Ivan Kokot): GOSPI TRSATA Ljubo Kuntarić (tekst: Vlasta Juretić): HVALA TI BOŽE! Ljubo Kuntarić (tekst: fra Franjo Jesenović): KRIST. Diplomirani inženjer hidrogradnje. a dirigirao je maestro Josip degľ Ivellia. Ljubo Kuntarić (tekst: Vlasta Juretić): NEBESKA ZVIJEZDO KRALJICE 11. Ljubo Kuntarić je počasni član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj od sv. udajem se za crnca». Predsjednik Republike ga je odlikovao redom Danice s likom Marka Marulića. Bože moj. Zmaj Sv.Str. ŽIVOT SVIJETA – Autori teksta i glazbe posvećuju Mješovitom zboru crkve sv. Nastupao je Mješoviti zbor crkve Sv. Zmaj Brački II.. siječnja 2007. Marka postati tradicionalna. Družba je organizirala svečani koncert duhovne glazbe u prepunoj zagrebačkoj crkvi Sv. 24. Nadamo se da će ova druženja u župnoj crkvi Sv. Nakon koncerta svi izvođači. biskup Juraj Jezerinac. Bilo je to zaista slavlje bratstva i prijateljstva. KONCERT DUHOVNE GLAZBE U CRKVI SV. skladatelj. kao i glazbe za klape. Kao skladatelj najviše se afirmirao na području vedrog muzičkog kazališta i zabavnih melodija. ili s utjecajima folklora. kao i okupljena zmajska braća i sestre pozvani su na božićni domjenak u Kulu. ne samo o Božiću već i o Jurjevu. Liturgijsko slavlje predvodio je počasni član Družbe. Opus duhovnih skladbi broji preko 500 skladbi i preko 30 misa. degľ Ivellio: SVETOM PAVLU KONCERT Ljubo Kuntarić: (tekst: Zorka Miletić): MIR I LJUBAV NEK POBIJEDI Ljubo Kuntarić: MOLITVA STARCA. rođen 20. a sveti otac Ivan Pavao II. PAVLA U ZAGREBU U srijedu. Franjo Serafin Vilhar: VELIČAJ LJUBO (LJUBOSLAV) KUNTARIĆ. Ta tvoja ruka mala. pslam 70. vojni ordinarij. Roka Voloskoga) i počasni građanin grada Požege. glazbu studirao kod Rudolfa Matza i Albe Vidakovića. Tom priređenom gozbom i zabavom Družba se zaista na najbolji način zahvalila izvođačima na priređenom koncertu. odlikovao ga je visokim papinskim ordenom «Pro Ecclesia et Pontifice».6. Pavla u Zagrebu . njegov opus duhovne glazbe. u Čakovcu. 32 ZMAJSKE VIJESTI .1925. zborove sa svjetovnom tematikom. Skladao je više opereta i mjuzikla. Počasni je član (konfratar) franjevačke provincije Sv.praizvedba 10.Broj 1/2007. Ivo Peran: HRVATSKA MISA «SVIM NA ZEMLJI MIR VESELJE» PSALAM: Antun Čelar: POĐITE PO SVEM SVIJETU ALELIJA: gk/Šime Marović:ALELUJA DAROVNA: Ljubo Kuntarić (tekst: Anton Šuljić): NA NAŠIM POLJIMA ZAVRŠNA DOKSOLOGIJA: Josip degľ Ivellio: AMEN PRIČEST: a) Šime Marović: O SVETA GOZBO b) Vinko Žganec: MOJ ISUSE c) Frano Lederer/J. Pavla. Među njima treba istaknuti antologijsku skladbu O daj mi snage. te nadasve popularnu rockoperu «Karolina Riječka». Pavla. Ksaverski je organizirao i živu svirku pjevača Božidara Matia tako da se na kraju čak i zaplesalo. kao i komičnu operu «Tata. No. . Ljubo Kuntarić (tekst: Ljubo Kuntarić): O DAJ MI SNAGE Josip degľ Ivellio: AVE VERUM – praizvedba Josip degľ Ivellio (tekst: fra Serafin Mičić): JAGANJČE BOŽJI – praizvedba Josip degľ Ivellio (tekst: Josip degľ Ivellio): SV. Program koncerta bio je sastavljen na slijedeći način: SVETA MISA: ULAZ: Krsto Odak: HVALI DUŠE MOJA MISA: o. Autobus Calypso i druge.. također spadaju u sam vrh naše glazbene kulture. Jedan je od osnivača Hrvatskog društva skladatelja. Od zabavnih melodija neke su postale prave vječne melodije i danas često izvođene na radio stanicama poput: Ti ne slutiš.

09. (Dubrovnik). PAVLA . Ante Kusić. Djevojački zbor «SCHOLA CANTORUM» Zagreb (1994. godine zbor je nastupio kao glavni zbor uz Simfonijski orkestar HRT na tradicionalnom koncertu «Božić u Ciboni».). HPD «SLAVULJ» Petrinja (od 1995. g. N. Nakon toga zbor je preuzela gđa. Gornjoj Jelenskoj i Gornjoj Stubici. REPRIZA TRIBINE CIKLUSA «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» U PETRINJI Nakon uspješne i dobro posjećene 1.).). odmah je započela s pučkim pjevanjem č. 33 MJEŠOVITI ZBOR CRKVE SV. te kao vrhunac. Od 15. Dragutin Zenko nastavlja taj rad i redovno održava probe s pjevačima sve do svoje smrti. glazbeno obrazovanje stječe u Dubrovniku. snimio 10 CD izdanja skladbi hrvatskih skladatelja ukupnog trajanja 715 minuta. Ljubom Kuntarićem koja je bila u zmajskoj Kuli nad kamenitim vratima u srijedu 31.1969. Njegovim dolaskom zbor odmah počinje s koncertantnom aktivnošću u matičnoj crkvi. s. Nakon smrti Dragutina Zenko vodile su mješoviti zbor s. te za župni blagdan Obraćenja Svetog Pavla svakog 25. 16.2003.s.pjesmarice.) Zbor na njoj redovito sudjeluje. Za Božić iste godine nabavljen je električni harmonij na kojem je nedjeljom svirao Krizogon – Zlatko Ivanović te je tako i počeo okupljati prve članove za mješoviti zbor. Zbor je nastupao i u Zadru.) gdje obnaša dužnost pročelnika Umjetničke sekcije. hrvatskoj crkvi Svetoga Jeronima. g. Petrinji. gdje je održao koncerte i liturgije u bazilici svetog Pavla. redovito pjeva na župnoj nedjeljnoj misi u 11 sati. Renata Ivoš-Kraina akademski obrazovana glazbenica. Antonija Ivković sve dok ga na poziv msgr. Željko Crnković. te na svim glavnim liturgijskim događanjima. tj. r. Od obnove zagrebačke Smotre crkvenih zborova (2005. Dok je Dragutin Zenka vodio zbor.07. profesor na Splitskoj bogosloviji i tadašnji dirigent Katedralnog zbora u Splitu.). U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb nastupili su u lipnju 2004. piše ili uređuje glazbene rubrike za nekoliko web – portala. kulturni djelatnik i Predsjednik HPD «Slavulj» predložio je Pročelniku Umjetničke sekcije ponavljanje iste u Petrinji. siječnja. te 2006. Josip degľ Ivellio. Niz godina pjevanjem prate liturgiju na Svi Svete.u crkvi Sv. našim počasnim članom.). godišnjice svoga djelovanja u Rimu. Brezovici. Željka Juraka nije 14. Str. Opatiji.Katarina Penić. Vinka Paulskog u Frankopanskoj u Zagrebu. dopredsjednik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika HDCG. jedan od posjetitelja. HPD «JEKA» Samobor (od 1997. godine. Redovito priređuje godišnje koncerte u matičnoj crkvi za Svetu Ceciliju. To se i ostvarilo u subotu 3. HUMKAD-a. u crkvi Krista kralja na Mirogoju uz TV i radio prijenos. ljekarnik iz Petrinje. MPZ «EMIL COSSETTO» Zagreb (od 2003.Otkako je osnovana župa Sv. oko 12 sati. prosinca. ožujka 2007. Dugogodišnji je dirigent više uglednih zborova. zborovođa i skladatelj. te Konzervatorij u Italiji. bazilici svetog Križa. do 22. Ivanka Lukšić.). listopada predvodio pjevanje uz papinski zbor «Capella Giulia» u bazilici svetoga Petra na glavnoj misi u 10:30 sati. redoviti je član više strukovnih udruga poput Prvog razreda Hrvatske glazbene Unije HGU. koautor je nekoliko glazbenih knjiga. obredima i svečanostima. autor je i urednik 4 knjige .-2003.g. Tribine ciklusa «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» s gostom. Pavla u Zagrebu – Retkovcu 5. Pored Ljube Kuntarića . Zbor je sudjelovao u koprodukcijskom snimanju CD-a pod nazivom «AĐELKO KLUBUČAR – DUHOVNA ZBORSKA GLAZBA» (2001).-2003. 28. Josip degľ Ivellio. Mirjam Dedić i s.ZMAJSKE VIJESTI . znao je doći kao gost dirigent dr. rujna 1965. u 19 sati u Maloj dvorani Hrvatskoga doma u Petrinji. preuzeo mo. Bazijanec. siječnja 2007. Oratorijski zbor HOSANNA Zagreb (1992. redoviti član Hrvatskog plemićkog zbora i redoviti je član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj Brački II. 2006. na SVEČANOSTI GLAZBE u crkvi Svetog Ivana na Novoj Vesi u Zagrebu. Redovito sudjeluje na međureligijskom koncertu u Hrvatskom Glazbenom Zavodu u Zagrebu svakog 10. g. ali i drugdje u Zagrebu. Danas zbor ima više od pedeset članova. dirigent. pripravnik za Družbu. listopada 2005. Mješoviti zbor crkve svetog Pavla Zagreb (od 2003. Nakon njezina odseljenja iz župe zbor preuzima gđa.Broj 1/2007. Zbor je bio na jubilarnom hodočašću i koncertnoj turneji povodom 40.

Zmaja od sv. MISE. prosinca 2006. profesor i Pročelnik gudačkog toga dana je i nekoliko naše braće položilo vijenac na odjela Muzičke Akademija Sveučilišta u Zagrebu. Sva predavanja bila su primjerno posjećena. Šufflaya 21. U spomen na blaženoga i Hrvatsko pjevačko društvo «Jeka» iza Samobora zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojza Stepinca. pod ravnanjem mo. Zmaja od Bakačeve kule.Broj 1/2007. u 11 sati održana je Od većeg broja ostalih događanja ovdje ćemo svečanost otkrivanja spomen ploče Rudolfu Matzu. spomen . veljače 2007. Zmaj od Tanaisa. 26. Roka Voloskoga te voditelja Tribine Josipa degľ Ivellia. Zmaj Dubravarski. Zmaj od Petrinje. Tribinu su obogatili i izvođenjem Kuntarićevih skladbi u živo Muški vokalni ansambl «Petrinjski slavulji» sa solistom Ivanom Šatalićem uz glasovirsku pratnju Karla Ivančića. prosinca 2006. te Mješoviti zbor Hrvatskog pjevačkog društva «Slavulj». a u organizaciji se osobito istakla Zdenka Stupić. Ivica Golec. njegov zamjenik Meštar protonotar Ernest smrti. te spomen – ploču u Mečenčanima. potom je isti predavač . Anđeljko Krpan. U organizaciji Matice. godine. Ivan Biondić. u ozaljskom starom gradu održano je nekoliko predavanja i drugih događanja. Zmaj Brački skup u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. predavanje na temu «Prilozi poznavanju podrijetla roda Nastup zbora "Emil Cossetto" na svečanosti otkrivanja spomen ploče Rudolfu Matzu u Zagrebu Frankopana». Delegacija Družbe umjesto Velikoga meštra koji zbog bolesti nije bio položila je 10. Mješoviti pjevački zbor «Emil Cossetto» iz Zagreba na Mirogoju u Zagrebu. Josip degľ Ivellio. Marka u Zagrebu braća i sestre sudjelovali su na Sv. Mečenčanima kod Dvora podigla spomen – ploču još Prigodno slovo održali su Pročelnik Umjetničke 1917. na obljetnicu nazočan. te za Stipu Javora. Zmajskog stola u Karlovcu i Grada Ozlja. na kući u kojoj je maršala Svetozara Borojevića (kojemu je družba u živio sve do svoje smrti. Zmaja od Hrvatske. Josipa degľ Ivellio. lipnja 2006. znanstveni sekcije DBHZ mo. obljetnice rođenja Zmaju Ognjenom (ZB 1004). održao je 24. studenoga održao predavanje na temu «Vuk Frankopan Tržački gospodar Ozlja». Zmaj od Velike Vranovine. 10. održao zanimljivo predavanje «Hrvatska između srednje Europe i zapadnoga Balkana». u publici je bio nazočan još jedan naš zmajski brat. ZMAJU OGNJENOME U subotu 24. spomenuti tek neke. Misi i položili vijence na grob Alojzija Stepinca. te tri skladbe Rudolfa vijence u njegovu rodnom naselju. Josipa degľ Ivellia otpjevali su članovi Družbe sudjelovali su na misi i položili Zmajevku Ivana Muhvića. Zmaja Bračkog II. a II. ožujka 2007. predavanje «Zrinski u Ozlju». u zagrebačkoj Prvostolnici. SPOMEN – VIJENCI 24. godine. U povodu 150. ožujka 2007. u Mesničkoj 15. Tijekom svečanosti predsjednika Franje Tuđmana. u Ozlju je 9. oba ansambla pod ravnanjem mo. veljače 2007. veljače 2007.. u Zagrebu. Antun Abramović. veljače 2007. U crkvi Sv.Str. 34 ZMAJSKE VIJESTI . godine. organiziran je 13. Također su prisustvovali Sv. Misi zadušnici za Milana pl.). te 23. Zmajica Ozaljska.vijenac na grob prvog hrvatskog Gnjidić. OTKRIVANJE SPOMEN PLOČE RUDOLFU MATZU. PREDAVANJA. te u župnoj crkvi u Krašiću.

Zmaj Brački II. No ipak na neke stvari treba barem podsjetiti: dakle da je bio violončelist. autor stručnih članaka. Očigledno već uoči samog II.ZMAJSKE VIJESTI . autor mnogih stihova osobito za vlastite skladbe. kao i Velikom meštru Dragutinu Feletaru. cijenjeni poštovatelji.g. nasljedovatelji. Zlatka Stahuljaka. Rudolf Matz je u Družbi «Braća Hrvatskoga Zmaja» stupio u njezinom zadnjem desetljeću djelovanja prije zabrane Družbe koja je nastupila 4. Zmaja Bjelovarskog VI. ožujka 1946. čitavom Meštarskom zboru koji je Spomen ploča Zmaju Ognjenom u Mesničkoj 15 u Zagrebu spremno prihvatio moju inicijativu za okončanje ove akcije. osnivač i voditelj Glazbenog društva intelektualaca i Zagrebačkog komornog zbora. S obzirom na karakter i mjesto. koji su prije nekoliko godina započeli i skoro završili ovaj posao. Za ovo pak uspješno okončanje i postavljanje ove spomen ploče zahvaljujem napose Meštru umjetnosti i kulturne baštine Aleksandru Bašiću. Zmaju Ognjenome. Stoga im se ovom prigodom osobno i u ime Družbe zahvaljujem na toj početnoj inicijativi kao i na velikom određenom pripremnom poslu. maestro Josip degľ Ivellio. te rada i obnove Zmajskog pjevačkog zbora. Str. tom je prigodom rekao: Časni Veliki meštre. a uostalom uskoro je nastupila i sama zabrana Družbe te je svemu tome došao nasilni kraj. Nažalost osim Matzove pismene izjave kako će i kalo bi rado neke stvari u tom smislu napravio vrijeme očigledno nije bilo tome naklonjeno. i gospođe Ive Jelačić. Rudolf Matz je bio i član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» koja mu i podiže ovu spomen ploču. članovi zmajskog Areopaga. gotovo poslovičnoj aktivnosti. smislu skladanja Zmajevke.. Mirjani Hostić koja je bila uvijek na raspolaganju oko brojnih nedoumica i nejasnoća u radu na finalizaciji ovoga projekta. suradnici i prijatelji profesora Rudolfa Matza! Današnji dan nas je okupio kako bismo simboličnim činom. cijenjeni uzvanici. te je akcija dovršenja započetog i ostvarenja u konkretno započela u listopadu prošle godine da bi se ovim današnjim činom i svečano završila. postavljanjem i otkrivanjem spomen ploče odali priznanje Rudolfu Matzu. Ideja o podizanju spomen ploče nastala je za vrijeme moga predčasnika na mjestu Pročelnika Umjetničke sekcije prof. cijenjena i draga zmajska braćo i sestre. te kratkoću ove svečanosti – ona zaista nije i ne treba biti znanstveni skup o Matzu – neću se upuštati nabrojiti sve – s čim se i kada Matz dokazao i pokazao izvrsnim u svojoj bogatoj. atletski prvak. Matz je umro 22. zabrane Družbe. koji eto stjecajem okolnosti nisu dovršili. Pročelnik Umjetničke sekcije. gosti. član Zagrebačkog trija i osnivač gudačkog kvarteta. kao i nastankom Viteškog reda za vrijeme istoga. Naposljetku zahvaljujem se i Tajnici Družbe gđi. Naravno. ožujka 1988. članovi Kapitula zlatnoga zmaja. učenici. Matz nije ostavio većega traga u to u npr. te 1946. o čemu svjedoči i njegov visoki zmajski broj 1004. Kad Ljubmir uteče i Počasnicu na tekstove Ivana Bunića – Vučićevića te K suncu prosi vsaka roža na tekst Dragutina Domjanića. svjetskog rata.Broj 1/2007. dirigent Društvenog orkestra Hrvatskog glazbenog zavoda i Hrvatskog pjevačkog saveza. ne dočekavši obnovi Družbe . Zmaju Velikootočkom. Zmaju Starobrodskom.. koji mi je također dao veliku podršku. glazbeni kritičar i pedagog. 35 Matza.

Od 1930. kao i prvi predsjednik (1970. «Čuj molitve vruće ove. iako je skladao popriličan broj raznih skladbi. Zmaj od Sv. napose 3 antologijske mise i nekoliko prekrasnih moteta i crkvenih popijevki. ustvrdio je američki violončelist Leonard Rose. godišnjica od smrti Rudolfa Matza. tvoj te narod vezda zove. a ja mu želim neka mu Nebeska Majka Marija kojoj je skladao prekrasnu himnu bude Utjeha i Nada onostranog veselja i raspjevanosti rajskih zborova među kojima se Matz zasigurna danas nalazi uživajući u ljepoti svevremenske. . oduševljava ga za muzikoterapiju. hvala Ti! Bog nam sreću daj. Družbin čin postavljanja spomen ploče biti tek početak uoči slijedeće godine kada će biti već 20. Tako je Matz iako ni sam neznajući i nedočekavši obnovu Družbe. poput skladbe K suncu prost vsaka roža. A Matz da je sada s nama zasigurno bi zapjevao. kada sklada ciklus Tri pjesme iz dubrovačke renesanse na tekstove Ivana Bunića Vučićeva od kojih smo čuli Kad Ljubmir uteče. svoju skladbu na Matošev tekst «I dok je srca bit će i Kroacije». godine predavao je teoretske predmete na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu (bio je i upravitelj pedagoškog odjela).Broj 1/2007. do umirovljenja 1972. Usporedo s klasom u Zagrebu 1947. još jednom hvala. Roka Voloskoga. da od svega zla obrani nas i domovinu».g. a također obnavlja i uzdiže rad Pjevačkog zbora liječnika. – 1951. na tekst Dragutina Domjanića koja će također biti danas ovdje izvedena. Prvi susrevši se s Matzom u bolnici 1965. 1990. te da će se i druge institucije i organizacije aktivnije uključiti u obilježavanje i vrednovanje njegova djela.) Hrvatskoga društva za liječenje glazbom. jer bez sumnje. U ime Muzičke akademije u Zagrebu dozvolite mi da u nekoliko rečenica sažmem djelovanje Rudolfa Matza kao glazbenog pedagoga. poticao ih u radu. godine. one postaju antologijske stranice hrvatske glazbe. Darko Breitenfled. a koji su bili vrlo povezani s Matzom.g. Stoga. U ovom kontekstu treba posebno istaknuti Matzovu povezanost sa samoborskim župnikom i glazbenikom Milanom Zjalićem koji je bio ujedno i zborovođa HPD «Jeka». Hrvatskog pjevačkog društva «Slavulj» iz Petrinje i Hrvatskog pjevačkog društva «Jeka» iz Samobora koji su došli ovdje sa svojim povijesnim barjacima odati počast Rudolfu Matzu. Istaknuo bih dakle da je Matz na zborskom polju ostavio posebno mnogo domoljubnih skladbi – poput skladbe Pri svetom kralju na tekst Antuna Gustava Matoša i crkvenih skladbi. Zmaju Ognjeni. ne samo u Zagrebu nego i na mnogim drugim mjestima u Hrvatskoj koje je Matz svojim radom zadužio. pisao za njih. te sam Matz postaje veliki zagovornik liječenja glazbom. Rođen u Zagrebu 1901. skladateljskom radu.. a to je dr. pomagao im i vodio ih. a na kraju će biti izvedena Počasnica.-1941. Htio bih još nešto reći o vokalnim skladbama Rudolfa Matza. ipak je najznačajnije u skladateljskom smislu «zaronio» u zborske. On je ipak i osobno najviše posvetio energije upravo zborovima i zborovanju. nadam se da će ovaj naš. vokalne izričaje. ovom velikom hrvatskom rodoljubu. pa stoga ne treba čuditi i danas ovdje prisustvo predstavnika dva zbora među najstarijima u državi. Zmaj Bosnodolski i Ljubo Kuntarić. Jer već 1922. Kompoziciju je diplomirao u klasi Blagoja Berse 1925. Hrvatski nek živi Zmaj! Anđelko Krpan. romari Hrvati: dobra nam navek ostani.Str. i evo spomen ploče s koje će svaki namjernik ili prolaznik moći doznati o njemu makar ovih nekoliko napisanih rečenica. Među mnogobrojnim glazbenim aktivnostima. violončelo i komornu glazbu.g. violončelo je učio kod Umberta Fabria i Jure Tkalčića. draga naša Mati. zmoli nam pri Sinu. Ipak. božanske glazbe. usko bio povezan s osobama koje će kasnije do danas biti u našoj Družbi. a od 1945. a drugi naš član je upravo od Rudolfa Matza u ovoj istoj kući primio prve trajne ozbiljne glazbene poduke i putokaze u svom stvaralačkom. te bio povezan s brojnim zborovima. danas u Družbinim redovima imamo dvojicu ljudi koje bih apostrofirao. Na kraju. pročelnik gudačkog odjela Muzičke akademije u Zagrebu je rekao: Poštovani članovi Društva Hrvatskog Zmaja. poštovane dome i gospodo! «Profesor Rudolf Matz vjerojatno je najznačajniji svjetski violončelist teoretičar». Dragi zmajski brate Rudolfe. 36 ZMAJSKE VIJESTI . godine predavao je violončelo i na Akademiji za glasbo u Ljubljani. vječne.

do 30. godine srušena. Meštar protonotor. kako Družba. Str. stoljeća uvidio nedostatak praktične literature u poduci violončela. prosvjetne i znanstvene ustanove Grada Zagreba i to: Knjižnica slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas knjižnica Grada Zagreba). Družba je nazočna i aktivna u kulturnom i društvenom životu hrvatskoga naroda. godine u grobu u Zagrebu. u Zagrebačkoj Prvostolnici. te ih položila od 26. Matz je još 40-ih godina 20. ugodno uhu i u sklad s načelima stvaranja zvuka. ponos i simbol Grada Zagreba trebala su biti 1907. o njegovome životu. te Matzu priskrbio niz priznanja i nagrada u SAD-u i Europi. O samom Rudolfu Matzu. osvojio je violončeliste diljem svijeta. hrvatskih mučenika. izvornih umjetničkih i graditeljskih izričaja. Zmaju Ognjenome. godine pa do danas (s izuzetkom razdoblja od 1946.ZMAJSKE VIJESTI . kojim je zadužio hrvatski narod i hrvatsku kulturu. Kamenita vrata. Ukratko. napose pedagoškom. Time je vrednija inicijativa Družbe Hrvatskog Zmaja o postavljanju spomen ploče «vjerojatno najvećem svjetskom violončelističkom teoretičaru» Rudolfu Matzu. te zašto je Družba upravo njemu odlučila postaviti spomen-ploču. spomenut ću najznačajnije kulturne i društvene događaje koje je Družba pokrenula i ostvarila.. Zalaganjem Družbe osnovane su tri kapitalne. radu i djelovanju. Možda će se o Rudolfu Matzu više čuti 2008. draga časna braćo i sestre po Hrvatskome zmaju! Danas Družba «Braća Hrvatskoga Zmaja» otkriva spomen ploču Rudolfu Matzu. Družba njeguje i održava kult Zrinski-Frankopana. etida i malih skladbi prikladnih javnom izvođenju. narodnih običaja. njegovanjem i promicanjem istinskoga hrvatskoga značaja. a i danas se koristi u poduci violončela. Ostvarujući svrhu svoga postojanja od 1905. Spomenik je otkrio u ime Velikog meštra. godine. kao kulturna i domoljubna udruga. godine osnovala humanitarnu ustanovu «Dobrovoljno društvo za spašavanje u Zagrebu (danas Hitna pomoć ili Ustanova za hitnu medicinsku pomoć). Prevedeno je na mnoge svjetske jezike. Svaki tehnički problem obrađen je tekstom. a od Gradskoga poglavarstva dobiveno je odobrenje da se u Kuli nad Kamenitim vratima osnuje Gradska pučka knjižnica i Gradski muzej. godine do 1990. godine kada je bila zabranjena od strane komunističke vlasti). Kao i u slučaju mnogih drugih naših velikana izgleda da je trag koji su ostavili mnogo dublji u inozemstvu nego u domovini. Ovu vrlo vrijednu biografiju napisala je američka vionolčelistica Margery Enix i objavila u Ottawi (Kanada). kada se navršava 20 godina od njegove smrti. postavljanjem ove spomen-ploče zaslužnome Hrvatu. travnja 1919.Broj 1/2007. Jedina knjiga o životu i radu.. ali je inicijativom Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» to spriječeno. na kući u kojoj je živio. Ernest Gnjidić. Njegovo opsežno djelo Prve godine violončela koje je pisao i objavljivao tijekom 15 godina (1947. Družba je osnovala Zemaljsko povjerenstvo za očuvanje umjetničkih djela i . Rudolfa Matza nije objavljena u Hrvatskoj. te nizom vježbi. postiglo je međunarodnu slavu. Družba je pronašla i očuvala zemne ostatke bana Petra grofa Zrinskoga i markiza Frana Frankopana. Više je puta bio član prosudbenih komisija na međunarodnim violončelističkim natjecanjima u Moskvi (natjecanje Čajkovski) i Firenzi (Natjecanje Gaspar Cassado). koji je tom prigodom rekao: Gospođe i gospodo. govorili su prethodnici. te promicanju hrvatskih svetinja. nastavlja ostvarivati svrhu svoga djelovanja. Godine 1907. Zmaj Dubravarski. te etničkih i kulturnih vrijednosti pojedinaca i naroda.1962. Muzej slobodnoga i kraljevskoga Grada (danas Muzej Grada Zagreba) Arhiv slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas Državni arhiv) Zatim Družba je 1909. 37 najviše je traga ostavio u violončelističkoj pedagogiji. po kojima se Hrvati ističu i razlikuju u zajednici europskih naroda.) u 32 sveska. pa je uz podršku i pomoć violončelista Antonija Janigra i violinista Vaclava Humla postavio temelje svoje violončelističke škole: kod sviranja sve što se zbiva mora biti lijepo oku. Upravo taj kreativni pristup i obilje ljupkih skladbi prilagođene težine za najmlađe. Želim istaknuti. Godine 1910.

njih sedam. podigli spomenik Hrvatskoj himni i njezinom stvaratelju Antunu Mihanović. 38 ZMAJSKE VIJESTI . a imat će punu podršku središnjice Družbe. pa se članstvu ispričavamo ako nisu spomenuta neka važnija događanja. u Hrvatskome Zagorju. Za nadati se da će se postojećim zmajskim stolovima uskoro pridružiti i oni sa sjedištem u Virovitici. u povodu 1000-te obljetnice hrvatskoga kraljevstva i 100-te obljetnice objavljivanja pjesme «Lijepa naša domovino». Družba je od 2005. a prikupljenim sredstvima. godine nosi naziv Konzervatorski zavod. Družba je tijekom sedam ratnih i poratnih godina organizirala dobrovoljne priredbe. Zauzvrat. Ratni stjegovi su čast i vječni ukras Viteške dvorane u Kuli nad Kamenitim vratima. kako bi im . trebaju se bolje organizirati već tijekom 599. Jedan od takovih. historijskih spomenika u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji koja od 1918. Većina stolova uglavnom je izvršila postavljanje zadaće i uspješno i dostojno širila i prezentirala ciljeve našega bratstva. Značajan dio tih brojnih događanja ostvaren je suradnjom s Maticom Družbe ili drugim stolovima. Družba u spomen uvođenja hrvatskoga jezika. darivala uoči Božića djecu poginulih branitelja svih gardijskih brigada. Družba je obnovila i postavila diljem Hrvatske preko stotinu spomen-ploča i spomenika zaslužnim ljudima i značajnim događajima iz hrvatske povijest. Družba je podigla 2001. Podizanjem spomen-ploče Rudolfu Matzu. Uz rijeku Muru. Zmajevi su u Zelenjaku. IZ DJELATNOSTI ZMAJSKIH STOLOVA VEĆINA STOLOVA IZUZETNO AKTIVNA Kada se na kraju zmajske 598. napravila i dovršila «Rondel velikana» (učenicima gimnazije u Osijeku Josipu Jurju Strossmayeru. Ivana Zeline II. zmajske godine. koliko u Družbi djeluje širom Hrvatske. godine pa na dalje. Daleko bih išao nabrajajući što je sve Družba učinila. nedaleko od Kumrovca.Str. 1997. a posebno zahvaljujem prinosniku Družbe. Godine 1935. na njegovom doprinosu. godine spomenik Nikoli Zrinski. u Hrvatskom Saboru. Ante Starčević na pročelju Starčevićeva doma u Zagrebu u veljači 1999. možda od najvećih. sve gardijske brigade. onda se mora izraziti zadovoljstvo i radost. godine zbroje sve brojne djelatnosti u 16 zmajskih stolova. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali i doprinijeli svojim radom u podizanju ove spomen-ploče. Zmaju od Sv. poklonile su Družbi svoje ratne zastave. Do danas. kao službenoga jezika.. godine. To govori da su se naši stolovi čvrsto ukorijenili u svojim sredinama i da postaju sve značajniji činitelj kulturnog i društvenog života u Hrvatskoj. ali i zajedno s ograncima Matice hrvatske i drugim udrugama i institucijama. Jasno je da nisu pobrojane sve aktivnosti.Broj 1/2007. samo je daljnji doprinos Družbe u njegovanju i oživljavanju uspomene na znamenite i zaslužne Hrvate i na obogaćivanju hrvatske kulturne povijesti. Bjelovaru i Sisku. Stjepanu Hrupec. godine podigla je spomenik hrvatskome jeziku u Varaždinskim Toplicama. Ovdje smo uvrstili one aktivnosti u zmajskim stolovima koji su prikazani u godišnjim izvješćima pročelnika stolova. na mjestu nekadašnje utvrde Novi Zrin. U znak štovanja Domovinskoga obrambenoga rata. Ujedno pozivamo pročelnike zmajskih stolova da tijekom godine prikupljaju i arhiviraju podatke o svim djelatnostima svojim stolova (kao i odgovarajuće fotografije). Oni stolovi koji su ostvarili skromnije rezultate. je postavljanje spomenika ocu domovine dr. te nobelovcima Ladislavu Ružički i Vladimiru Prelogu).

12. Ostala je otvorena do srpnja 2006. Rijeci i Hrvatskoj. Josip Šimac. msgr. Do sada ju je posjetilo preko 5000 ljudi. LIPNJA 2006. a neposredno prije koncerta publici se obratio Pročelnik Zmajskog stola RijekaBakar. predsjednik Ogranka MH u Splitu.Broj 1/2007. Ante u Voloskom organizirana je u subotu.ZMAJSKE VIJESTI . Josipom degľ Ivellio su pjevali pod večernjom Sv. Roka Voloskoga. Josip Botteri Dini. U glazbenom programu nastupili su Ogla i Bojan Šober a izložbu je otvorio riječki nadbiskup i metropolita dr. Na koncertu su izvedena najvrednija ostvarenja Ljube Kuntarića na polju duhovne glazbe. Zmaj Grobnički II. Naklada 500 primjeraka) s reprodukcijama papinskih portreta i tekstovima Gorana Crnkovića. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Ljube Kuntarića. Pavla iz Zagreba. Misu je predvodio i propovjedio župnik. Misom nakon koje je uslijedio koncert. autora Gorana Crnkovića i Teodora De Canzianija. Izložba je popraćena katalogom (36 str. lipnja 2006. Izložba je ostala otvorena do 20. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». lipnja 2006. solistom Mladenom Kahlina i dirigentom mo. rujna 2006. Ivan Devčić. i župnog ureda Sv. u organizaciji Zmajskog stola Rijeka-Bakar. Nadbiskup dr. u Državnom arhivu u Rijeci. svečanost glazbenog stvaralaštva duhovnog opusa maestra Ljube Kuntarića. postavljena je o trećoj obljetnici posjeta Svetog oca Ivana Pavla II. Goran Crnković a svoje je stihove krasnoslovio pjesnik Miljenko Galić. Mješoviti zbor crkve Sv. VOLOSKO. 3. Povodom 80. godine u prostorijama Muzega grada Trogira u Trogiru. godine u Gradskoj knjižnici «Juraj Šišgorić» u Šibeniku. veljače 2007. Zmaj Kisanski koji je ukratko opisao glazbeni put Ljube Kuntarića. godinu početkom travnja 2008. bila kompletnija. Prikaze djelovanja zmajskih stolova razvrstali smo abecednim redom. ZMAJSKI STOL BAKARSKI U RIJECI Pročelnik: Gordan CRNKOVIĆ. prosinca 2006. Na otvorenju su sudjelovali provincijal fra Željko Tolić. 4. te po želji samog slavljenika Kuntarića u drugom dijelu nekoliko skladbi Josipa degľ Ivellio. Dogovoreno je gostovanje izložbe i u Puli i Zadru (travanj-svibanj). Zmaj Kisanski KONCERTI 1. 9. 10. IZLOŽBE 1. Zmaja od Sv. postavljana je 14. veljače. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». 2. Franje Velčića i Teodora De Canzianija. Za tu prigodu. postavljena je u suradnji s Zmajskim stolom u Šibeniku 23. a bila je popraćena člancima u svim važnijim dnevnicima i tjednicima te putem elektronskih medija. rođendana počasnog člana Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIĆA.. Ostala je otvorena do početka 2007. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Str. postavljena je u suradnji sa Zmajskim stolom u Splitu i Ogrankom Matice Hrvatske u Splitu. Otvorenju su pribivali brojni crkveni i svjetovni uglednici. 10. godine. Zmaja Bračkog II. Goran Crnković. s orguljašem Robertom Jakica. Ivan Devčić govori na predstavljanju grafičke mape u Rijeci . godine u Pinakoteci Samostana Gospe od zdravlja u Splitu. 39 izvješća za 599.

40 ZMAJSKE VIJESTI . dr. pročelnik priprema za vođenje aktivnosti u Vukušić. ZMAJSKI STOL U ČAKOVCU Pročelnik: Vladimir MESARIĆ. i u siječnju 2007. Županijskom Dne 9. Mirko ORLIĆ iz Zagreba.28. radi knjizi su uz pjesnika govorili Mladen Urem i Goran stručne i tehničke pomoći oko izdavanja lokacijske Crnković. lipnja Zmajskog stola. siječnja 2007.o. slikara Akademijine palače Narodnog doma u Zagrebu i svećenika Augustinca IVANA KLOBUČARIĆA PREDAVANJA 1. zbirka domoljubnih stihova «Rađaj Jelena» autora Distribucijsko područje Elektra Čakovec. Predavanje «Značaj djela Andrije Mohorovičića» održao je 15. obljetnici rođenja velikog znanstvenika. . Ploča će u travnju biti postavljana na pročelju bivšeg augustinskog samostana u Rijeci (Trg Riječke rezolucije). PREDSTAVLJANJA Zmajski stol Čakovec u proteklom KNJIGA razdoblju 2006. «Crna knjiga najvažnije. o aktivnostima za podizanje komunizma» autora monumentalnog spomenika Petru dr. Ovi posjeti Ante Nadomira TADIĆA ŠUTRE iz Knina. Zmaja Kuršanskog. i kao 2006. – Ogrankom Čakovec. na kojima se bleburškim vodom raspravljalo o neposrednim aktivnostima predstavljena je 5. Idejno rješenje lokacije pripremile su stručne službe Međimurje-inženjering d. Grada Čakovca Brankom Šalamonom. godine. studenoga 2007. godine predstavljena je upravom za ceste i direktorom HEP distribucije d. O obavljeni su i krajem 2006. programu rada. Za 24. iz Čakovca. održao je 6 sijela U suradnji s Počasnim Zmajskog stola. Predavanja kojem je prethodila Sveta Misa u crkvi Sv. Zmaj Kisanski. 2. u Pastoralnom klubu u Mohorovičićevom rodnom Voloskom o 150. studenoga 2006. Predstavljanju je pribivalo 50-tak ljudi.o.d. Predavanje «Zapadni Balkan-velika obmana» održat će 24. Vladimir Zmajskog stola u Rijeci zajednici s Maticom hrvatskom Fuček i Goran Crnković. prof. Održano je sedam redovitih sjednica Stola Riječko-bakarskog te održan tradicionalni božićni domjenak. Zrinskomu i Franu Krsti Frankopanu Knjigu su uz autora u Čakovcu. Ivan Biondić iz Zagreba u prostorijama Državnog arhiva u Rijeci. travnja u prigodi dana Hrvatske akademije za postavljanje spomen ploče kojom će se obilježiti znanosti i umjetnosti u Preporodnoj dvorani 400 obljetnica smrti znamenitog kartografa. dozvole i izgradnje samog spomenika. Ane u Voloskom pribivalo je stotinjak slušatelja.Broj 1/2007. Josipa JURČEVIĆA. travnja predviđeno je predstavljanje knjige Ovih dana podnijet je županijskim službama zahtjev «Historia reducta – drama hrvatske identifikacije» za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju autora Ivana Biondića. iz Dubašnice (Malinska). po zasluzi SPOMEN PLOČE našeg brata Ivice Zanjka. arhiva u Rijeci. dr. gradonačelnikom ljudi. obavljene su Predstavljanju koje je posjete i razgovori s Međimurskom županijom. travnja prof.Str. U cilju što temeljitijih predstavljali Bože Goran Crnković. u prostorijama Državnog spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. Obavljene su sve predradnje i ishodovana dopuštenja . OSTALE DJELATNOSTI Položen je lovor vijenac i pribivalo se svetoj misi zadušnici na grob Martina Frankopana u trsatskom svetištu 11. održano u dvorani Eurohertza pribivalo je oko 150 županom Josipom Posavcem. Zmaj Borovski Izvješće o radu za 2006.

Tu nas je u crkvi Sv. prelijepi. čime je književnopovijesnu zadaću obavio na najbolji mogući način. Lovre. Razgledali smo grad.-1673. Ipak smo ga razgledali i odlučili poslati apel nadležnim službama za zaštitu hrvatske povijesne baštine.ZMAJSKE VIJESTI . a u ime Vlade RH ministrica Marina Matulović Dropulić. profesor. Nažalost. Krnjak održao nam je sat povijesti. dr. Lovre. a posebno crkvu Sv. Str. Ovo je najviše priznanje koje je do sada dobila jedina hrvatska knjiga na Frankfurtskom sajmu. Godine 2005. prof. Ovim nam je izdanjem i svojom interpretacijom njezina djela približio lik Ane Katarine Frankopan Zrinski u dostupnom obliku i novom svijetlu. Položeni su vijenci na spomenik braniteljima u domovinskom ratu i na spomen-ploču Zrinskom i Frankopanu na zidinama Starog grada Zrinskih u Čakovcu. Tom prigodom upriličeno je i svečano polaganje vijenca i obilježavanje obljetnice Novog Zrina kod spomenika braniteljima Novog Zrina na Kakinji pri Muri kod Donje Dubrave. I u Petrinji i u Hrvatskoj Kostajnici vidljiva su velika ratna razaranje.27. Zmaju od Donje Dubrave. za područje književnosti prof. Zvonimir Bartolić. 41 dodijeljena je Nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za godinu 2005. dr. za vrijeme kojeg nas je upoznao s Hrvatskom Kostajnicom i njezinim stanjem u domovinskom ratu. Pred lijepim brojem nazočnih mještana Donje Dubrave položeni su vijenci Družbe Braća Hrvatskog zmaja. gdje je rođena Ana Katarina Frankopan Zrinski. Zmajski stol Čakovec. Domaćin nam je bila gđa Zdenka Stupić. Zmaj Velikootočki. Z. esejist i urednik.). Pohodili smo dvorac Zrinskih i muzej u Ozlju. obljetnice rada i djelovanja Matice hrvatske u Čakovcu. književnik. . Na izletu je bilo 46. pjesnik. Iz Bosiljeva put nas je odveo u Petrinju. Dragutin Feletar. Antuna Padovanskog u Domovinskom ratu bila je razrušena. Vijence su. Z. Bartolić objavio je trilogiju Triptih Zriniana posvećen hrvatskoj književnici Ani Katarini Frankopan Zrinski (1625.29. dr. Put nas je dalje vodio u Hrvatsku Kostajnicu. Zmaj od Donje Dubrave i načelnik Općine Donja Dubrava Marijan Varga. Bartolić. uvršten među 100 najljepših knjiga svijeta izdanih u 2005. Antuna Padovanskog dočekao župnik pater Svetislav Krnjak. Zvonimiru Bartoliću. travnja sudjelovali smo na obilježavanju Dana Međimurske županije i svečanostima u obilježavanju obljetnice tragične smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Tom prigodom. . delegacija Međimurske županije na čelu sa županom MŽ Josipom Posavcem. delegacija Družbe Braća Hrvatskoga zmaja i delegacija matice hrvatske – Ogranka Čakovec. predsjednik MH Petrinja. dr. ali je ponovno obnovljena. . koji su vodili predstavnici Matice hrvatske Petrinja: gospoda Davor Salopek i Ivan Rizmaul. o značenju Novog Zrina u borbama s Turcima govorili su Veliki meštar prof. ali zapušteni i devastirani dvorac nije se moglo razgledati. Svečanostima je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić. .Broj 1/2007. u kojima znalački akribijski i znanstveno pouzdano analizira i vrednuje hrvatsku književnu baštinu kajkavskog okružja. Triptih Zriniana je na Frakfurtskom sajmu knjiga 2005. osoba. koja je za vrijeme srpske agresije bila totalno srušena. Pohodili smo i znamenitu tvrđavu Zrinskih na Uni.15. Davor Salopek. uz asistenciju gardista Zrinske garde Čakovec. sveučilišni profesor. Nakon Ozlja pohodili smo dvorac u Bosiljevu. izradio je projekte za obnovu crkve Sv. Apel je u pismenoj formi i upućen. dr. srpnja održano je svečano sijelo Meštarskog zbora na Margaretsko prošćenje u Donjoj Dubravi. Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. rodom iz Mačkovca. koja je zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske i mnogim donatorima ponovno izgrađena i zablistala u punom sjaju. i pater Stjepan Jambrošić. rodom iz Dekanovca. dio dipl. svibnja nazočilo se svečanoj akademiji Matice hrvatske – Ogranka Čakovec u prigodi 70. U crkvi je održan sat povijesti. položili: predsjednik RH Stipe Mesić. kod spomenika.22. lipnja organiziran je zajednički izlet Putevima Zrinskih članova Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i članova Družbe Braća Hrvatskog zmaja. ing. prof. arhitekture. unatoč svih napora koji su učinjeni na obnovi. a ističe se revijom od sedam knjiga pod naslovom Sjevernohrvatske teme. I ova crkva Sv. U obrazloženju nagrade se navodi da je prof. P.Dubrava i Zrinske . Zmajica Ozaljska. Općine D.

15. Frankopanu. Nikoli Zrinskom i sigetskim junacima govorili prof. Zvonimir Bartolić. Grada Preloga i Družbe braća hrvatskog zmaja. Šenkovec. na otvorenom prostoru u garde Čakovec. Spomenik je podigla Općinskog vijeća Donja Dubrava. Zrinske garde Čakovec. uz asistenciju gardista Zrinske garde Hrvatskoj. na čelu s Velikim meštrom prof. predstavnika Općine Šenkovec i Osnovne škole dr. dr. predsjednik Općinskog vijeća Općine Šenkovec. Izveden je i prigodni program.29. Veliki meštar Družbe. obljetnica smrti Stjepana Štefa Mlinarića. Zmaj od Donje Dubrave.d. govorio je prof. O Zrinskom i te članovi MH. prof. hrvatskim mučenicima Petru Zrinskom Čakovec. rujna u organizaciji Matice hrvatske – Ogranka Čakovec u Prelogu je obilježena 130. Croatia osiguranje d. Nazočnima su o obitelji Zrinski. te Viktor Peras. dr. Spomenik su otkrili Tradicionalnu svečanost organizira Matica Hrvatske ministar kulture RH Božo Biškupić i pomoćni – Ogranak Čakovec. hrvatskog preporoditelja rođenog 1814. a vijence su položile delegacije MH Čakovec. 42 ZMAJSKE VIJESTI . Zvonimir Bartolić. 7. Dragutinom Feletarom. obljetnica Sigetske bitke Božo Biškupić. i Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. Dragutin Feletar. u crkvi Sveta Jelene Križarice u Šenkovcu. Svečanom sijelu nazočili su i članovi i Franu Krsti Frankopanu. održao je prof. Vijence na spomenik položile su delegacije Družbe Braća Hrvatskog zmaja. srpnja 2006. Nazočio je veliki broj građana biskup zagrebački Valentin Pozaić. Družbe. o Petru i Franu Krsti. Jakoba u Prelogu položile su delegacije Matice Hrvatske – Ogranka Čakovec.8. rujna 2006. Jeleni kod Čakovca. dr. Zvonimir Bartolić.Str. Krapinsko-zagorska županija te u Svetoj Jeleni. a načelnik je Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca. . rujna obilježena je 440. u Prelogu. koja je nastavljena Svetom Misom zadušnicom Pred spomenikom Novom Zrinu na Muri. kod kapelice i mauzoleja Zrinskih. . Pokrovitelji velikom meštru predao povelju općine. Općine Šenkovec i Zrinske garde Čakovec. rujna na dan Male Gospe u Zaboku je otkriven prvi spomenik. Prigodni govor o Stjepanu Mlinariću U spomen na Sigetsku bitku u Sv. dr. podizanja spomenika bili su ministar kulture RH -7.Broj 1/2007. Topnik Zrinske garde je pucanjem iz topa zaokružio svečanost. Družbe Braća Hrvatskog zmaja. zabok. . Vijence na spomen-ploču znamenitim Priločancima na župnoj crkvi Sv.

Općine Belezna i Ortilosa knjige Vĕkovi Ilirie. studenog nazočilo se otkrivanju spomen-ploče Pjevačkog zbora Josip Vrhovski iz Nedelišća. župnikom u Goričanu i preč. Antun 25. Družbe. Mlinarić. a pravnu knjigu Decretum. Petrom Majstorovićem. Bartolić. koji je održao proslov o Miroslavu Vuku Croati. dr. Ispred spomenika govorili su Mladen Posavec. Zmaja Međimurskog II.. nazočili i članovi Družbe Braća na temu Hrvatski narodni preporoditelj Stjepan Štef hrvatskog zmaja s Velikim meštrom Družbe prof. Vijence na spomen-ploču položile su delegacije Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i Družbe Braća hrvatskoga zmaj. Zrinski u Sveta Misa zadušnica. Mjesnog odbora Gornji Kuršanec. Potom je služena sveta misa prof. koje je održao prof. etnograf i sociolog. Vojnog veleučilišta Nikola i Narodnih novina. Zmaj Cirkovljanski. Zmaj od Donje Dubrave.Broj 1/2007. Topalovićem. Str. Z. a surađivao je sa Strossmayerom. Nakon govora održana je Nedelišću. osnovana u Preloga Dragutin Glavina. Sobočanec. Svečanosti su. tiskanu Štefan u suradnji s vlč. Josip blažon. Zvonimir Jarnevičkim. obljetnica smrti Nikole Zrinskog Čakovečkog. Kurelcem.4. Bartolić. Pisao je dnevnik na hrvatskom iz Mađarske i Zrinske garde Čakovec. Hrvatskom narodnom preporodu. uz asistenciju msgr. Dragutinom Feletarom. studenog u Gornjem Kuršancu obilježena je rijetkih iz našeg kraja. Muška istaknutom hrvatskom etnomuzikologu i skladatelju vokalna skupina. godini života. Stoosom. Matice hrvatske književnosti Izpisanje Međimorja kakti zbike hrvatske. pored velikog Mlinarić u Prelogu održano je prigodno predavanje broja mještana. Miroslavu Vuku Croati u Mačkovcu.ZMAJSKE VIJESTI . Pisac je prve preporodne povijesti položile delegacije Općine Nedelišće. Bio je jedan od . Z. program izveli su učenici OŠ Nedelišće i članovi . koju je vodio vlč. 43 Miroslavu Vuku Croati govorio je prof. Leonarda Logožara. koja je 1574. načelnik Općine Nedelišće. Zmajem Štrukovskim domaćinom. a spomen-ploču blagoslovio je domaći župnik vlč. Zmaj od Donje Dubrave. Rakovcem.18. Josipa Horvata i patra Josipa Vrbanca. dr. Vijence su na spomenik zagrebske. Nakon otkrivanja spomen-ploče u župnoj crkvi u Mačkovcu služena je sveta misa zadušnica. studenog u Nedelišću je otkriveno spomen-obilježje prvoj knjizi tiskanoj na kajkavskom jeziku i prvoj tiskari Zmaj od Donje Dubrave i gradonačelnik Grada u ovom dijelu Hrvatske. mr. Nakon mise Spomen-obilježje financirali su Međimurska županija zadušnice u Gradskog knjižnici Stjepan Štefa i Općina Nedelišće. Josip Janković. Utemeljitelj je Zrinske garde Čakovec i Mladen Križaić. preč. Jeleni . Ilirskih župe Novo Selo na Dravi. Babukićem. Antunom Hoblajem. koji je aktivno sudjelovao u 342. Kušlanom. prof. Suradnik je Hrvatskih. dr. potpredsjednik Marićem i mnogim drugima. Danice i Ljetopisa te autor Zrinski iz Budimpešte. Bio je suvremenik. Prigodan kajkavskom jeziku. koju je predvodio vlč. u Nedelišću 1574. članovima Matice hrvatske – Ogranak Čakovec. Braća Zmaj Borovski i Zmaj Cirkovljanski na komemoraciji u Sv. Zrinskom. horvatskoga slovstva. teolog. Zmajem Velikootočkim i Stjepan Štef Mlinarić bio je svećenik. priredio je Ivanuš Pergošić. O . Gajem. dožupan hrvatskog kulturnog društva Zbor duhovne mladeži Međimurske županije. notar varaždinski i posvetio je Jurju IV.18. župnik. Tiskaru je utemeljio Juraj IV. Vrazom.. Alojzije Vukotinovićem. Bartolić. dr.

Zmaj Sobočki. Zmaj od Donje Dubrave. obljetnice smrti dr. Zmajem Štrukovskim.. Antuna Hoblaja. Pučko pjesništvo pomurskih Hrvata. predstavljena je prigodna filatelistička koverta i poštanski žig. a prigodan recital domoljubnih pjesama izveo je dramski glumac Zlatko Vitez. predstojnik Ureda za misije Varaždinske biskupije u suradnji s vlč. O Zrinskim. a u prigodi 30. utemeljitelju tiskarstva u Međimurje i prvoj tiskanoj knjizi Decretum (1574. u sklopu Dana dr. O razvoju tiskare i tiskarstvu u proteklih 60 godina govorio je Vladimir Halić. Domaćin je bio preč. Međimurske pjesme pjevao je Mirko Švenda Žiga. Družbe Braća hrvatskog zmaja. Vinka Žganca održani Dani dr. Antun Hoblaj. Jakoba u Prelogu.16. . dr.16. Leonarda Logožara. Vinka Žganca. župan međimurski. Vinka Žganca: 1.Broj 1/2007. u suradnji s p. preč. zadušnica. Nakon toga u dvorani Osnovne škole Dr. koju je predvodio vlč. Matica hrvatska – Ogranak Čakovec. prosinca u Vratišincu su u prigodi 30. listopada 2002.24. Potom je održana sveta misa. generalni direktor Tiskarsko-izdavačkog zavoda Zrinski d. studenog u krugu Tiskarsko-izdavačkog zavoda Zrinski d. Ernest Barić iz Pečuha. Zmaja Štrukovskog i domaćeg župnika preč. Matom Vonićem. u kojoj dr.. . Spomen-ploču podigli su 5.d. VIII. Vinko Žganec i njegovi pjevači iz Vratišinca. Vinko Žganec: Pučke popijevke Hrvata iz okolice Velike Kaniže (pretisak) i 2. dr. U sklopu svečanosti položeni su vijenci na spomenploču znamenitim Priločancima na župnoj crkvi sv. tiskari i povijesnom životu tiskare Zrinski govorio je prof. Svečanost otkrivanja spomenika priređena je u prigodi 60. . Zmaj Hrašćanski. dr. Antunom Hoblajem.. Juraj Kolarić.15. Zmajsko sijelo imalo je na dnevnom redu podizanje spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. Zmaja Međimurskog II. koji je i najzaslužniji za postavljanje. Vinka Žganca u Vratišincu. Zvonimir Bartolić: Sjevernohrvatske teme. Jurju Zrinskom. u Čakovcu svečano je otkriven spomenik Jurju IV. priprema za Božićno sijelo i ostala pitanja. dr. Antun Štefan. 44 ZMAJSKE VIJESTI . prosinca je obilježen Dan grada Preloga. Zvonimir Bartolić. kulturno-umjetnički program Večer hrvatskih plesova i popijevki u obradbi dr. koji su u velikoj mjeri i danas prisutni. financiranje i izgradnju ovog spomenika. koju je predvodio prof. prosinca održan je. župnik župe Sv.. Zvonimir Bartolić. Đuro Franković etnograf iz Pečuha i prof. obljetnice utemeljenja i rada tiskare Zrinski. te predstavljene dvije knjige izašle u nakladi Matice hrvatske – Ogranak Čakovec. . .6. U predstavljanju knjiga sudjelovali su prof. prvoj knjizi. . Darko Bogovec iz Biskupskog ordinarijata Varaždinske biskupije. Vinka Žganca održana je sveta misa zadušnica u župnoj crkvi Uzvišenja svetoga Križa. Vinka Žganca. uz asistenciju msgr. Spomenik je otkrio Josip Posavec. Mr. Zmaj Štrukovski.) tiskanoj u tiskari Nedelišće. a koji je i prvi u ono vrijeme ukazao na probleme Hrvata u Mađarskoj. Vinka Žganca.12. Bartolić govori o pjesmama koje su prikupili dr. Zvonimir Bartolić. Vijence su položili Općina Vratišinec. prosinca održano je u Prelogu drugo sijelo Meštarskog zbora i Zmajskog stola Čakove. Svečanosti su nazočila i braća Družbe Braća hrvatskoga zmaja. Vinko Žganec i Đuro Deželić. Dr. . Spomenik je izradio akademski kipar Josip Grgevčić. Ispred spomenploče nazočnima su se prigodnim govorima obratili Ljubomir Kolare. Josipa Horvata.Str. Josipom Jankovićem. Prvog dana položeni su vijenci na grob i spomen-ploču dr.5. Zmaj od Donje Dubrave i predsjednik Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. knj. Nakon sijela predstavljena je knjiga Ivana haramije Hansa iz Koprivnice Pisma iz prošlosti o kojoj je govorio i Veliki meštar Družbe. mr. obljetnice smrti dr. Vinko Žganec u Vratišincu otvorena je izložba Dr. župnikom župe Draškovec i preč. zmajski brat. Dr.d. Družba Braća hrvatskoga zmaja i delegacija pomurskih Hrvata iz Mađarske. Jakoba u Prelogu. Zrinskom. prosinca u sklopu Dana dr. dr. Vijence su položile delegacije Grada Preloga. koju je vodio vlč. Stankom Belobrajdićem. Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. predsjednik Gradskog vijeća Preloga i prof. Nakon mise održana je svečana sjednica Grada Preloga. Družba braća hrvatskog zmaja i matica hrvatska – Ogranak Čakovec. gvardijanom Franjevačkog samostana u čakovcu i domaćim župnikom vlč.

postavljen je u Čakovcu kip Sv. Zmaja Hrašćanskog od Svetog Jurja u Trnju. «Saloči od zrcala» predstavljena je zapažena i medijski dobro popraćena knjiga uvaženoga prof. Ivana. Kao i uvijek priredba je bila popraćena plakatima i medijskim najavama. Zajedno sa gradskim župnim uredom Zmajski stol je istražio početke djelovanja vrlo ugledne dubrovačke bratovštine Presvetoga Sakramenta prigodom 455-te godišnjice. koje je izradio akademski kipar Josip Grgevčić. obljetnice zaređenja Jurja Kolarića. sin dr. 45 Nakon mise zadušnice otkriveno je spomen-poprsje akademika dr. Referat je iznio U povodu 40. Vinku Žgancu nazočnima su govorili prof. Zmajem Velikootočkim. Antuna Padovanskoga . JOŠ DVIJE VIJESTI IZ MEĐIMURJA Sredinom prosinca 2006. zmaj od Omble zajedno s katedralnim župnikom dr. Zmaj od Male Mlake. članovi Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i članovi Družbe Braća hrvatskog zmaja. Ovo filozofskoetičko razmišljanje s refleksijom na hrvatsku stvarnost od 1990. Tom prigodom predstavljena je i Kolarićeva knjiga "Međimurje malo" . Dragutinom Feletarom. dr. do siječnja 2007. 2. Djelatnosti Zmajskog stola u Čakovcu nastavljena su aktivno i u 2007. dr. Za sve sudionike Zmajski stol je priredio večeru. Zvonimir Bartolić. Zmaja od Sv. Spomen-poprsje otkrili su Željko Žganec. Stankom Lasićem uz sudjelovanje «Katedralnih madrigalista» pod dirigentskom palicom naše zmajice od Katedrale Margite Cetinić. Dvorana je bila dupkom ispunjena biranim slušateljstvom koje je pozorno slušalo izlaganja o ovoj vrijednoj knjizi. sci. Spomenik je blagoslovio domaći župnik preč. otkriven je u Donjem Hrašćanu kip "Sveti Juraj ubija zmaja". osigurao noćenje i plati putne troškove. Na čelu s Velikim meštrom Družbe prof. rad Petra Kolarića.rad akademskog kipara Josipa Poljana. Zmaj Starobrodski ZMAJSKI STOL U DUBROVNIKU Pročelnik: Ivan MUSTAĆ. Skulpturu je otkrio ministar kulture Božo Biškupić. dr.ZMAJSKE VIJESTI . međimurski župan Josip Posavec i pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan. a istoimeni trg oblikovao je Aleksandar Bašić. godini. Svečanosti su nazočili. U svečanoj dvorani Dubrovačkih knjižnica u tzv. Vinka Žganca. Vinka Žganca i akademik Jerko Bezić. godine 1. Josip Horvat.Broj 1/2007. Ivan Mustać. O dr. pored mnoštva mještana. Zdravka Tomca PONOĆNE MISLI. Zmaj od Omble Izvješće od Jurjeva 2006. godine do naših dana predstavio je pročelnik Zmajskog stola mr. Str. akademik Jerko Bezić.

3. Đura Deželića. Stepinac». Iza Veliki meštar u Dubrovniku predaje zmajski barjak pročelniku Zmajskog stola ove. snosio troškove dolaska orkestra «Concertina» s djelima L. Splita i Dubrovnika. Tekst je u ravnatelja HKD «Napredak» dr. predstavljena i organizator Zborovanja zmajskih stolova iz ZMAJSKA PJESMARICA.A. Samom Zborovanju predhodila je konferencija za Ovoj iznimno svečanoj priredbi dali su svoj veliki doprinos članovi zbora «Petrinski slavuji» sa svojim dirigentskim maestrom J.Str. studenoga i odvijalo dr. Potom i veselo raspoloženje. Stepinac» predstavio druženja bio je OKRUGLI STOL u kojemu su izdavačku kuću «Crkva na kamenu». «Katedralni madriogalisti» pod vodstvom naše zmajice od Katedrale za ovu su prigodu uvježbali su našu svečanu zmajsku himnu i nekoliko zbornih pjesama iz ove vrijedne Zmajske pjesmarice. Zlatko Stahuljak. U studenom 2006. Šibenika. koja je Zmaju od Omble imala blagdanski svečani karakter zmajskoga pjevanja. Oni su izveli nekoliko zmajskih skladbi iz Pjesmarice koje su te večeri imale oznaku praizvedbe. i autora u predstavljanju su sudjelovali: zmaj Meštar protonotar i Meštar Zmajskih stolova. rujna 2006. da bi na kraju svoga nastupa izveli finale opere «Nikola Šubić Zrinski» na opće oduševljenje mnogobrojne publike. uz predavače i oduševljenu publiku koja je svojim aplauzom tisak akrediranih novinara u Dubrovniku a RTV je tražila ponovno bis. autora Josipa degľ Zadra. i 12. Zmajski vlasti. Uz pročelnika Stola su aktivno nazočili: Veliki meštar naše Družbe. U glazbenom dijelu nastupili su Katedralni stol je potom priredio domjenak za sve sudionike madrigalisti pod dirigentskom palicom naše zmajice ove svečanosti u svojim zmajskim prostorijama u od Katedrale. pročelnik stola je posebno predstavio vrijednu knjigu pročelnik Stola u dubrovačkoj prvostolnici. A. bio je prisutan duž naše Družbe prenijela ovu priredbu u zapaženim terminima. Oni su svojim skladnim muziciranjem velikodušno primio na noćenja. Topića «Još jedna dva nastavka donio list «Naša Gospa». i besprijekornim pjevanjem dali svečani ton našem 4. F. zmaj Brački II. kap». zbog se u Kongresnom centru «Bl. Predavanje Zborovanje je trajalo 11. Treba na kraju reći da je naš je nastupio ansambl Dubrovačkog simfonijskog zmajski brat. «Saloči 5.. Tom prigodom sudjelovali Veliki meštar. Sorkočevića i «Petrinjskih slavuja» a Gradski župni ured ih je W. U kroz cijelo jedno stoljeće i u isto vrijeme bila je svečanom dijelu programa naš skup su pozdravili poslana poruka kako za sadašnje generacije tako i predstavnici županijskih. degľ Ivelliom. U drugom dijelu našega je u Kongresnom centru «Bl. Margite Cetinić koji su poslije hrvatske kojima je nastavljeno bratsko druženje uz pjesmu himne izveli našu svečanu zmajsku odu. njegove opravdane spriječenosti. Mozarta. 46 ZMAJSKE VIJESTI . prof. zmaja Klokočkoga V. dubrovački stol je bio domaćin od zrcala» bila je 22. Zborovanju Ivellia.Broj 1/2007. Meštar protonotar. U dvorani Dubrovačkih knjižnica. vrlo uspjele priredbe. bilo je pročitano. Zajedno s Gradskim župnim uredom Zmajski stol bratskom Zborovanju. Bjelovarski VI. zmaja bračkog II. gradskih i crkvenih za sve buduće ljubitelja zbornoga pjevanja. A. .

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 47

Sa susreta dalmatinskih zmajskih stolova u Dubrovniku

intelektualaca koji su bez suđenja ubijeni na tom malom otoku u neposrednoj blizini Dubrovnika. Među nevino stradalima sa strane komunističkih vlastodržaca bilo je petero naše zmajske braće, među kojima je bio i dubrovački gradonačelnik, dr. Niko Koprivica, zmaj Cavtatski. Ove godine Zmajski stol je upriličio 24. listopada dokumentirani film u dvorani «Bl. A.Stepinac» pod naslovom «Crveni teror u Dubrovniku» uz prigodno predavanje našega zmajskoga kandidata Pave Jančića, prof. Sutradan smo položili vijenac s trobojnicom na mjesto pogibije nevinih žrtava Dakse. ZMAJSKI STOL U GOSPIĆU Pročelnica: Marija VENCL, Zmajica od Gacke Zmajski stol u Gospiću, na svom redovitom sastanku u listopadu prošle godine donio je plan aktivnosti za slijedeće razdoblje, kojim je predviđena organizacija javnog predavanja na temu Povijesni pogled na Liku koji planiramo organizirati zajedno sa Zmajskim stolom iz Zadra, o čemu je već postignut dogovor s pročelnikom stola u Zadru, dr.sc. Josipom Farićićem, Zmajem od Rave i zmajskim bratom dr. sc. Stjepom Obadom, Zmaj Konavoski II. Također smo odlučili u dogovoru s Gradskom upravom Gospić, postaviti spomen-bistu dr. Franji Tuđmanu, prvom predsjedniku. Bistu planiramo postaviti na Trgu Blaženog Alojza Stepinca, čime bismo započeli realizaciju ideje o spomen parku Hrvatskih velikana u Gospiću. Zmajski stol u Gospiću svake godine nazoči obilježavanju Krbavske bitke na Udbini i aktivnostima pri izgradnji Crkve Hrvatskih mučenika. Prema mogućnostima članovi našeg stola nazoče sjelima Družbe Braće Hrvatskog zmaja nad Kamenitim vratima u Zagrebu. S obzirom da je Zmajski stol ojačan novim članom, dr. Milom Bogovićem Zmajem od Krbave, u slijedećem ćemo razdoblju razmotriti nove, još vrednije inicijative i nadamo se plodonosnijem djelovanju.

Meštar zmajskih stolova te svi pročelnici stolova. Raspravljalo se pripremljeno i dokumentirano o izvršenim programima i o onima koji se planiraju izvršiti. Veliki je meštar na svečani način poklonio Družbinu zastavu Zmajskom stolu u Dubrovniku na čemu mu je toplo zahvalio pročelnik Stola. Slijedila je zatim svečana večera koju je pripremio Zmajski stol dubrovački za svu braću i njihovu pratnju, a ovaj put su to bile supruge naše braće. Sutradan su braća s lentama sudjelovali na sv. Misi u Dubrovačkoj katedrali i tom prigodom su bili pozdravljeni od župnika katedrale dr. Stanka Lasića koji je na poseban način u pozdravu spomenuo našega Velikoga meštra, meštra protonotara i meštra zmajskih stolova. Iza Sv. Mise braća su bila na domjenku u vrlo uglednom restoranu «Poklisar» i to je bio poklon vlasnika kako je sam rekao»uglednoj hrvatskoj družbi». Nakon posjeta prostorijama Zamjskog stola, kojom prigodom je uručen Statut grada Dubrovnika Velikom meštru, a braća se upisala u knjigu uspomena, svi smo otišli u Franjevačku crkvu u kojoj je naš zmajski brat dr. Fra Mario Šikić, zmaj Murterski, predvodio molitvu za sve umrle članove našega bratstva na grobu pjesnika slobode Ive Gundulića ispod spomen ploče koju je Zmajski stol njemu u čast podigao 1938. g. 6. Vrijedno je spomenuti i tradicijsku aktivnost našega Stola u SPOMENU NA DAKSU. Od 1990, naš stol svake godine 24. i 25. listopada sudjeluje u obilježavanju mučeničke smrti 66 dubrovačkih

Str. 48

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

ZMAJSKI STOL U KARLOVCU (SA SIJELOM U OZLJU) Pročelnik: Milan KRUHEK, Zmaj Dubrovački Zmajski stol Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja u Karlovcu, utemeljen mjeseca travnja 2001. godine sada ima deset redovitih članova i jednog člana prinosnika. Brata Brunu Kenđela, koji je glasovanjem Meštarskog zbora izabran za redovitoga člana a čije zazmajenje očekujemo u subotu 17, veljače. Dakle, ovaj Zmajski stol od tada će imati 11 redovitih članova Družbe. REDOVITI RAD I OPĆE OBVEZE Sva su zmajska braća ovoga stola bili prisutni u mnogim zajedničkim priojektima, poslovima i susretima zmajske braće koje je vodila i organizirala zmajska matica u Zagrebu. Dapače, ovaj je Zmajski stol poticao i pomagao u ostvarivanju i neke projekte koje je vodila naša cijela Zmajska Družba. To posebno vrijedi u odrađivanju raznih poslova vezanih za projekt revitalizacije, obnove i novoga načina korištenja staroga grada u Ozlju. REALIZACIJA GODIŠNJEG PROGRAMA U svojem redovitom radu braća Zmajskog stola u Karlovcu trudili su se ostvariti predviđeni plan rada osmišljen i predočen Meštarskom zboru u vremenu prije posljednje zmajske godine. Taj je program potpuno ostvaren, dapače je zbog novih okolnosti bio još bogatiji i veći od predviđenoga. Ostvarene

Sa svečanosti u starom gradu Ozlju

rezultate iznosimo u dvije kategorije: a) kao ostvarenja u vlastitim programima rada Zmajskoga stola u Karlovcu, te b) kao osobne rezultate rada pojedinih članova Zmajskog stola, vrijednih spomena zbog posebne vrijednosti njihove kvalitete i općeg značenja. A. PROJEKTI ZMAJSKOG STOLA U KARLOVCU: 1. Ove godine 30. travnja, 2006. kao i svake godine od samoga osnutka ovoga Zmajskog stola, sva su braća sudjelovala u organizaciji i realizaciji obilježavanja 335. obljetnice smrti hrvatskih povijesnih mučenika, bana P. Zrinskoga i F. Krste Frankopana i to: U OZLJU: Sv. Misu zadušnicu uz prigodnu propovijed vodio je Zmaj od Novigrada na Dobri, župnik ozaljski Josip Jakovčić. Videoreprezentaciju povijesne dokumentacije pod naslovom: «Grobovi u tuđini», predstavio je na komemorativnoj akademiji Zmaj karlovački od Šanca Z. Gerber uz interpretacijski tekst Zmaja Dubrovačkoga, M. Kruheka. Prigodnu izložbu fotografija povijesnih mjesta stradanja posljednih zrinskih i Frankopana, pripremio je i postavio, o svom trošku, uz suradnju ostale braće, Zmaj Karlovački od Šanca, Z. Gerber. Izložba je bila postavljena u prostorijama grada Ozlja uoči ove obljetnice. U BEČKOM NOVIGRADU: 1. Ove je godine Zmajski stol u Karlovcu u suradnji s Hrvatskim Veleposlanstvo u Beču i Hrvatskim povijesnim institutom u Beču pripremio i sudjelovao u obilježavanju ZrinskoFrankopanske obljetnice 28. travnja. Petero je braće otputovalo u Wiener Neustadt. Položili su vijenac u ime Družbe na grobno mjesto, spomenik koji je nad grobom postavila naša Zmajska Družba, zatim su u katedrali prisustvovali misi zadušnici, a onda položili vijenac na mjestu izvršenja smrtne kazne nad našim hrvatskim mučenicima. Po običaju na grobnom je

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 49

mjestu, u ime Družbe zmaj Dubrovački, M. Kruhek, održao prigodni govor. 2. Zmajski stol u Karlovcu 18. lipnja 2006. sudjelovao je u organizaciji i realizaciji festivala KUD-ova ozaljskoga kraja uz blagdan Sv. Vida, zaštitnika župe grada Ozlja. Svečanosti je uz gradonačelnicu grada Ozlja, prisustvovao i Veliki Meštar Družbe. 3. 24. lipnja 2006. u organizaciji Zmajskog stola u Karlovcu, posebno braće iz Ozlja, Zdenke Stupić, Zmajice Ozaljske, vlč. Josipa Jakovčića, Zmaja od Novigrada na Dobri i Stjepana Lipšinića, Zmaja Brlogradskog, održano je vrlo posječeno predavanje «Prilozi poznavanju podrijetla roda Frankopana», našega zmajskog brata, Antuna Abramovića. 4. Dana 9. rujna 2006. Zmajski je stol u Karlovcu uz veliki trud članova ovoga zmajskoga stola, posebno članova iz grada Ozlja, organizirao veliki i svečani domjenak na gradu Ozlju; prvo takvo opće zajedničko druženje svih članova Družbe, naših suradnika i dobrotvora. Tom su prilikom, prije domjenka, otkrivene dvije spomen ploče, već prije pripremljene, a sada trudom i troškom Karlovačkog zmajskog stola i postavljene na ulazu i na zidu stepeništa koje vodi na I. kat biblioteke i gradskoga muzeja. (Spomen ploča u čast Zrinskih i Frankopana

u obljetnici 1000. god. Hrvatskoga Kraljevstva i Spomen na darovanje grada Ozlja Družbi «Braća Hrv. Zmaja», od grofa Thurn-Taxisa.) Za uspjeh toga lijepog zmajskog druženja opet su najviše doprinijela već spomenuta naša zmajska braća iz Ozlja. 5. 4. 10. 2006. pod vodstvom braće ovoga zmajskoga stola održana je druga kolokvijalna sjednica budućega znanstvenoga skupa: Karlovac u domovinskom ratu. Posebno na tom projektu rade Zmaj Dubrovečki, Zmaj Karlovački od Šanca i Zmajica Mrežnička. 6. 30. 9. 2006. Zmajski je stol u Karlovcu organizirao, vodio i financijski pokrio sve troškove velikoga projekta koji se ostvario u Karlovcu u karlovačkom kazalištu Zorin dom. Projekt je imao dva dijela: I. dio – Promociju novotiskane Zmajske pjesmarice (zbirka zmajskih i domoljubnih domoljubnih skladbi za zborove), u nakladi Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja», Zagreb, 2006., autora našega zmajskog brata, Josipa degľ Ivellio, Zmaja bračkog II. Pjesmaricu su predstavili: Zmaj Klokočki V., prof. dr. sc. Đuro Deželić, Zmaj Bjelovarski VI, prof. Zlatko Stahuljak i sam autor, Zmaj Brački II, Josip Degľ Ivellio. II. dio – bio je cjelovečernji Koncert domoljubnih i zmajskih skladbi. Taj koncert 8 pjevačkih zborova vodio je kao dirigent Zmaj brački II, Josip Degľ Ivellio. Bila je do nezaboravna večer za sve prisutne i za cijeli grd Karlovac i najbolja promocija cijele naše Družbe. U realizaciji toga projekta sudjelovala su sva braća ovoga Zmajskog stola, ali posebno treba istaći Zmaja Karlovačkog od Šanca, Zvonimira Gerbera, Zmaja Dubrovačkoga, Milana Kruheka i našega glazbenika, Zmaja karlovačkog od Korane, Ratka Pogačića, koji su iznijeli svu organizacijsku i

Uspomena iz Ozlja prigodom domjenka Družbe

Str. 50

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Pozivnica na koncert u karlovačkom Zorin domu

domaćinsku brigu ovoga našega projekta. Kao trajni spomen na ovu lijepu akciju Karlovački je zmajski stol tiskao prigodni vodič: ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI koji donosi cjeloviti program s potrebnim informacijama i korisnim objašnjenjima. 7. Veliki projekt ovoga Zmajskog stola bila je suorganizacija i realizacija znanstvenoga skupa «RUDOLF STOHAL I NJEGOVO DJELO» Znanstveni je skup održan u Karlovcu 20. listopada 2006. u prostorijama Zorin Doma. Znanstveni je skup otvorio pozdravnim i programskim govorom Zmaj Dubrovački, M. Kruhek. Održano je 14. predavanja, među kojima su bila i predavanja naše zmajske braće, dr. sc. Đure Deželića i dr. sc. Milana Kruheka i našega budućega brata, dr. sc. Alojza Jembriha. Zahvaljujući velikom zalaganju svih u organizaciji ovog znanstvenoga skupa, već i prije njegovoga održavanja, tiskani su svi izneseni

referati, u posebnom broju «Svjetla», časopisa matice Hrvatske Karlovac, pa je na kraju skupa bio predstavljen i taj vrijedan i trajan rezultat ovoga znanstvenoga skupa. Treba opet naglasiti da je dio troškova u ovoj suorganizaciji pokrio Zmajski stol u Karlovcu iz vlastitih (donacijskih) prihoda. U Križanićevoj ulici u Karlovcu otkrivena je obnovljena spomen-ploča Rudolfu Strohalu, uz prigradske svečanosti 8. prosinca 2006. godine. 8. 13. prosinca, 2006. brat Zmaj Karlovački od šanca (Z. Gerber) i zmajica Mrežnićka (dr. M. Rapić) otputovali su u Bečki Novigrad da bi tamo dogovorili potrebnu obnovu grobnog spomenika na grobnom mjestu P. Zrinskoga i F. Kr. Frankopana. Dogovorili su sa tamošnjom privatnom tvrtkom (koja je i prvi puta obnovila cijeli spomenik) čišćenje rđe i premaz zaštitnom bojom metalne plohe s natpisima i likovima naših velikana u reljefnim medaljonima. Troškove te obnove pokriti će Zmajski stol u Karlovcu, odnosno donator zmajski brat Z. Gerber. 9. 14.12.2006. Zmajski stol u Karlovcu priredio je u prostorijama grada Ozlja Božićni domjenak za svoju braću, dobročinitelja i goste. Domjenku je prisustvovao i naš veliki meštar i kaštelan grada Ozlja, kao službeni dužnosnik Družbe. 10. 5. siječnja, 2007. Zmajski stol u Karlovcu pripremio je u gradu Ozlju svečanost božićnoga blagoslova staroga grada. Nakon blagoslova koji je obavio naš zmajski brat od Novigrada na dobri, župnik ozaljski, održan je koncert domaćih božićnih pjesama koje su izvela četiri zbora iz ozaljske okolice. Poslije koncerta pročelnik zmajskog stola Zmaj dubrovački održao je kratki govor o ovom lijepom, sada već tradicionalnom običaju i suradnji Zmajske braće svih onih koji vole, koriste i dolaze u stari ozaljski grad. 11. 24. siječnja 2007. Zmajski stol u Karlovcu je suorganizirao sa Maticom Družbe promociju časopisa «Svjetlo», u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima. Promociju je vodio Z. Gerber, Zmaj Karlovački od šanca.

Pokrenuo je i vodio humanitarnu akciju u Domu umirovljenika «Sv. Ratko Pogačić. Z. . . Uvodno izlaganje održao je Zmaj Dubrovački. 2006. vrlo važna za identifikaciju i svjedočenja povijesnoga identiteta Hrvata u Srednjoj Bosni – Žepče i u Crnoj gori . Ivan Perković. uz poslove i akrb za aktivnost toga Zmajskog stola i sudjelovanje u ostvarivanju projekta koje je vodio Zmajski stol u Karlovcu. kao član Meštarskoga zbora i kao notar Zmajskog stola u Karlovcu. posebno je plodonosno radio na glazbenom polju. Zmaj Karlovački od Korane. i tiskanim radom «Mostanje-prošlost i stanovništvo» u Godišnjaku «Marulić». kao voditeljica terenske nastave obiteljske medicine. Zmaj od Imote. Gerber uz veliko angažiranje u svim akcijama Družbe. napisao je i predao u tikas povijesni vodič: «Gvozdansko-kaštel zrinskoga srebra». Ivan Zelina» u Zelini. istaknuo se u svojem profesionalnom poslu u Hrvatskoj vojsci javnim predavanjima iz pravne problematike. Žiljka. ulagao je ogroman trud u obnovu porušene crkve i samostana u Kamenskom. godinama je bila i ostala «dobri duh» staroga grada Ozlja. Hrvatske. Teme tih njezinih izlaganja bile su posvećene različitim aspektima i problemima reproduktivnog zdravlja.ZMAJSKE VIJESTI . Znanstveni će skupovi biti održani krajem 2007. dr. 25. na skupu organiziranom od Ministarstva pravosuđa s temom o Reformi hrvatskoga sustava i dr. Pagu i Zagrebu. . bio je vrlo aktivan izvan redovnih poslova u svojoj pravnoj struci. uz redovne redovničke i župske poslove. specifične za Oružane snage R. sudjelovao je na humanitarnim koncertima i festivalima glazbe. u edukacijskim seminarima s HHO.Pripremio je za tisak znanstvenoga skupa Paneuropske unije u Karlovcu posvećen problemima obitelji u Hrvatskoj. te u pisanju i objavljenim radovima za djecu: Pitalice. Marinko Marinović.Krajem godine 2006. Kruhek. Antun» u Karlovcu. okrunjene potpunom obnovom i crkve i samostana.pavlin Juraj Domšić. u prostorima V. održavala dva zapažena i vrijedna predavanja iz problematike obiteljske medicine na znanstvenim skupovima u Splitu i Rovinju.11. Str. organizirao je predavanje kineskog veleposlanika o kinesko-hrvatskim gospodarskim odnosima u ozaljskom starom gradu. 51 B) POSEBNO VRIJEDNI SPOMENA OSOBNI REZULTATI RADA BRAĆE Zmaj Karlovački od Šanca Z. Sudjelovao je svojim izlaganjima na znanstvenim skupovima u razredu društvenih djelatnosti HAZU (tema: antikorupcijska strategija vlade R.Boka Kotorska.07. Gerber je pripremio izložbu izvrsnih radova fraktalne grafike u galeriji «Sv. Žiljka. ostvario je još neke rezultate vrijedne spomena. Zmaj Dubrovački M.Broj 1/2007. s vlastitim skladbama. u «Danici». u Zmajskom Matici. Knjižica posvećena izginulim junacima toga Zrinskoga grada izlazi iz tiska tijekom mj.2006. 2006. Mirica Rapaić posebno se istakla cijelim nizom predavanja koje je držala u tjednima zaručničkih tečaja u Karlovcu i u pastoralnom centru u Novigradu. V. Za zbornik je i sam napisao referat pod naslovom: Jedinstveni primjer mučeništva obitelji hrvatskih velikana Petra Zrinskoga i Katarine Frankopan. Surađivala je pripremnim poslovima . u Karlovcu. g. kao pročelnik zmajskog stola u Karlovcu. Zmajski brat. što je nemjerljiv doprinos spašavanju stoljetna kulturne baštine pavlinskoga reda u karlovačkom kraju i hrvatskoga naroda. U proteklom je razdoblju vodila sve organizacijske poslove koje je u Ozlju pripremao i vodio Zmajski stol u Karlovcu. Te njegove graditeljske i restauratorske brige biti će do kraja 2007. ostvario je još nekoliko vrijednih projekata: 05. Osim toga je. Otvorenju i domjenku bilo je nazočno još nekoliko zmajske braće. i 2008. o.Kao ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest pokrenuo je pripremne poslove za realizaciju dva znanstvena skupa. a posebno kao voditelj karlovačkog dječjeg zbora «Cicibani». Zmajica Ozaljska. Varaždinu. Hrvatske). Zbornik je u tisku. Uz to je predavanje priredio i izložbu kineskih crteža i fotografija nastalih s putovanja po Kini našega zmajskog brata Zmaja od Kune. Zmaj od Ravnih Kotara.skrivalice. i Odborom za ljudska prava. Zdenka Stupić. Zmajica Mrežnička. veljače. Kruhek. M.

našem pok. Zmaj Brlogradski. Zmajski stol Krapina održao je u navedenom razdoblju 9 službenih sijela. arh. koje je ona vodila kao Lipanjske večeri kulture na starom gradu Ozlju. Uz naš zmajski pozdrav. Stjepan Lipšinić jedan od braće koji je nedavno postao redovitim članom Zmajskog stola. Zmaj Krapinski IV. Bila je i glavna domaćica zmajskih sijela u radnim prostorima Zmajskoga stola u Karlovcu. pronalaženja sredstava do konačne obnove skrb i prisutnost u svakom problemu obnove staroga ozaljskoga grada. uz mnogo svakodnevnoga dobra u radu i djelovanju. sva pitanja u svezi Meštarskog Zbora i aktivnosti po njemu organiziranim. Naš Zmajski Brat osobito je aktivan kao predsjednik Društva za obnovu Belečke . Zmajski stol Krapina običavao je već i u prošloj Zmajskoj godini svima koji su pomogli u realizaciji programa rada ili općenito rada Zmajskog stola. Povodom dana Svih Svetih. vlč. Ivana Krstitelja u Mariji Bistrici. Ovim izvješćem zaključujemo ovu zmajsku radnu godinu. posebnu je brigu. Zmajska braća su na službenim sijelima detaljno raspravila nova Pravila Družbe. arh.Str. kao i ostala pitanja iz društvenog i kulturnog života u Hrvatskoj. Bog nam sreću daj. a onda i pratila potrošak svake kune u obnoviteljskim radovima na ozaljskom starom gradu. Za svaki trud i stručno obavljeni posao treba mu zaista izraziti posebnu zahvalnost. Zmaj Ščrbinečki je gotovo na svakom sijelu izvještavao Braću o tijeku obnove crkve Majke Božje Snježne u Belcu. 2. po dva u dvoru Ščrbinec (kod Zmaja Ščrbinečkog) i kuriji Škaričevo (kod Zmaja Krapinskog IV. a posebno neposredne suradnike. Djelovanje Zmajskog stola Krapina u razdoblju travanj 2006. u Trškoj kuli ozaljskoga staroga grada. članovi Zmajskog stola Krapina: Vidislav Kiš Šaulovečki. Cvjetko Lež. kao župnik i kao istaknuti javni poslenik u kulturi i spašavanju povijesnih graditeljskih i drugih vrijednosti. do kraja siječnja 2007. kako ga obnavljati i čuvati.. U svojem je domu rado i bratski primao svoju zmajsku braću. 3. U tomu je bila koordinatorica i pomoćnica ing. Posebno su bile zapažene ozaljske priredbe «Ozaljske krijesnice». uručiti posebna priznanja. Stjepan Škof i Želimir Hitrec posjetili su grobove svoje pokojne Zmajske braće: Želimira Drakulića. Bio je skoro svakodnevno na gradilištu.). U razdoblju za koje se ovo izvješće radi. 4. Od organizacije. Ivanu Zelini. svaki član Stola kupio je knjigu «Vu plavem trnaci». Zmajskom Bratu. Osim o svim pitanjima o realizaciji svojeg programa rada. pa i kao predsjednik Matice Hrvatske u Ozlju. pa do dogodine naša izvješća budu još bogatija i vrednija. Josipa Štimca i Nikole Jelačića. radio je zapravo već godinama na našem najvažnijem zadatku: kako vratiti stari grad Ozalj u posjed Družbe. Lovro Cindori. ing. Zmajski stol je posebnom Zahvalnicom zahvalio Meštru kapelanu Družbe za veliku pomoć u organizaciji blagoslova kipa Sv. godine: 1. Na njihova posljednja počivališta položen je vijenac i zapaljena svijeća. kao dekan posvetio obnovi sakralnih objekata svojega Ozaljsko-Lipničkoga dekanata. Zmaj Novigradski. listopada Zmajski Stol je izrazio svoju zahvalnost i priznanje svom članu Zmaju od Crne Majke Božje Bistričke za njegov veliki rad i zalaganje na organizaciji prvog hodočašća Družbe u Mariju Bistricu.Broj 1/2007. braću Zmajskoga stola u Karlovcu. Tri sijela održana su u župnom dvoru u Mariji Bistrici. Stjepanu Lipšiniću. Ove je pak zmajske godine 2006/8 na poseban način bio angažiran u neposrednom vođenju i nadzoru nad svim poslovima restauratorskih radova. kojima su tražena novčana sredstva od Ministarstva kulture. a po jedno u kuriji Zmaja od Crne Majke Božje Bistričke u Zagrebu i klijeti Zmaja Zelingradskog u Sv. Jakovčić. Na službenom sijelu održanom 17. ZMAJSKI STOL U KRAPINI Pročelnik: Želimir HITREC. U želji da podupru izdavanje knjige o Đuri Prejcu ml. 52 ZMAJSKE VIJESTI .

obljetnice rođenja. obljetnice održava deveti puta za redom na prekrasnom objave monografije i 70. Svima će dugo ostati u sjećanju njegova vrlo nadahnuta i lijepa propovijed. Zmajski stol Krapina. rujna u Zaboku Gorjanovića Krambergera u Hušnjakovu . Joško Šantić. listopada 2006. u sklopu organizatora u proslavi Dana majki. Na kraju je pučkim veseljem i vrlo lijepo organiziranim domjenkom u Župnom dvoru nastavljeno druženje svih nazočnih i završena svečanost Dana majke. i Veliki meštar Družbe otkrivaju poprsje Dragutina zagorskoga srca». Veći broj U svim tim aktivnostima njihovo je djelovanje članova Zmajskog stola. kao i članova Meštarskog isticano i kao djelovanje naše Družbe. 25. koju je vodio mons. na području posvećenom Gorjanovića Krambergera. izvijestio takve i slične aktivnosti i čestita udruzi «Muži je braću o svojem angažiranju na obnovi crkve u zagorskoga srca» na realizaciji tog programa i Bedekovčini. Str. nakon čega su Zmajska braća snimljena u Hušnjakovu u Krapini 25. prigodom otkrivanja i blagoslova bista. 8.ZMAJSKE VIJESTI . a Zmaj od Viljaka o dvije Krsti Frankopanu. Nakon svete mise sve nazočne pozdravili su: predsjednica Društva žena općine Veliko Trgovišće. koja se obilježavanja 150. listopada 2006. zbora Družbe na čelu sa Velikim Meštrom nazočio je 5. Zmajski stol Krapina podržava izložbe svojih slika. Program je završen nastupom puhačkog orkestra iz Dubrovčana i folklornog društva Tuhlja. U organizaciji udruge «Muži Zmaj Krapinski IV. organizirao je u Krapini otkrivanje spomen biste Proslava je započela u 10 sati i 30 minuta tom velikom znanstveniku. Zmajski stol Krapina hrvatskoj majci. 6. generalni vikar Vojnog ordinarijata i Meštar kapelan Družbe. organiziranju pomoći za Bosansku okupljanju u Zaboku vrlo uglednih hrvatskih ljudi Posavinu te svojim aktivnostima u društvu oldtimera. sudjeluje druge srijede svibnja kao jedan od 7. 100. 53 crkve. obljetnice smrti Dragutina Velikoerpenjskom brijegu. Program je započeo izvođenjem hrvatske himne i nekoliko pjesama u izvođenju Zbora Hrvatice iz Zagreba. već tradicionalno. toj svečanosti. koji su i nagrađeni dobrotom «Hrvatske žene» Grada Zagreba. godine..Broj 1/2007. djeca Osnovne škole Veliko Trgovišće (područne škole Dubrovčan) izvela niz zbornih pjesama. Zmaj Starozabočki je izvijestio Braću o dvije otkrivene su spomen biste Petru Zrinskom i Franu prezentacije svojih pjesama. predstavnica županije Krapinskozagorske i Želimir Hitrec u ime Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». recitacija i skečeva. Zmaj Komorski II. I ovog su puta pročitani najbolji radovi djece na temu Moja majka. Svečanost je započela svetom misom.

dr. koji je i sam nazočio hodočašću. Svoje susrete u novoj 2007. ali druženjem sa suprugama na bogatom. službenog dijela hodočašća i kraće molitve kod okupljanjem Zmajske Braće i većeg broja građana kipa Sv. Zmaja Ščrbinečkog . kao i svim obilježavanjima značajnih datuma nakon čega – u nastavku programa – svi nazočni su iz povijesti Družbe. Zmajski stol Krapina aktivno je sudjelovao na kustosica muzeja gđa Vlasta Krklec i dala riječ sijelu Zmajskih stolova sjeverozapadne Hrvatske Velikom Meštru Družbe. Zmaj od Crne Majke službenom sijelu Veliki Meštar Družbe upoznao je Božje Bistričke. održano je prvo hodočašće Družbe «Braća 16. Svoj prilog ovom Zmaju Velikootočkom. Veliki Meštar Družbe. u njegovoj kanoničkoj kuriji u prilikom ih je upoznao sa radom Zmajskog stola Zagrebu. On je u svojem govoru značajnom skupu dao je pročelnik Stola Zmaj upoznao sve nazočne sa djelovanjem Družbe. U koncelebraciji je sudjelovao i Zmaja Velikotaborskog II. Krapinski IV pod naslovom «Spomenik hrvatskoj njezinom organizacijom. Sa svečanog sijela Zmajskog stola u Krapini koji je održan u dvoru Treba istaknuti da je nakon Sčrbinec kod domaćina Vidislava Kiša Šaulovečkog. evolucije u Krapini. Koncelebriranu stola Krapina bili su posebno počašćeni nazočnošću svetu misu vodio je biskup Đakovačko-Srijemski Velikog Meštra i Meštra Zmajskih stolova. 11. sudjelovali kraćim popularnim predavanjima u još 11. a upravitelju svetišta monografiju Emilija Lašovskog. obljetnice Družbe. Sve nazočne pozdravila je 10. Zahvali i pozdravu se je priključio i pročelnik Zmajskog stola Krapina te preuzvišenom biskupu u ime Družbe uručio knjigu Kajkaviana Croatica. kod svog Zmajskog Hrvatskoga Zmaja» u Hrvatsko nacionalno svetište Brata Vidislava Kiša Šaulovačkog. Dragutinu Feletaru. Zmaja od Crne Velikom Meštru i nazočnoj Zmajskoj Braći. kao i mons. Ivana Krstitelja.Broj 1/2007. Lovro Cindori. Marin Srakić. kojom Majke Božje Bistričke. Članovi Zmajskog Majke Božje u Mariju Bistricu. članovi Zmajskog stola nedovršenoj novoj zgradi muzeja i filatelističkoj Krapina završili službenim sijelom te zajedničkim tematskoj izložbi. 54 ZMAJSKE VIJESTI . u Varaždinskim toplicama. Družbe. listopada Braća započela isto tako lijepim druženjem održanim 2006.Str. 8. siječnja u dvoru Ščrbinec. Na prethodno održanom kanonik mons. po završetku svete mise pozdravio je preuzvišenog biskupa i uručio mu srebrnjak izdan povodom 100. Lovro Cindori bio i predstavnika društvenog i javnog života grada domaćin svoj nazočnoj Zmajskoj Braći na domjenku i Krapine i Krapinsko-zagorske županije kod Muzeja vrlo ugodnom i lijepom druženju. nakon čega je govorio o himni-proslova 70. mons. Krapina. Treba u ovom izvješću istaknuti i nazočnost čiju spomen bistu je podigla Družba. prekrasno lijepo organiziranim domjenkom za sve nazočne. Na samu svetkovinu Zahvalnice 29. godini Zmajska 9. obljetnice podizanja spomenika». Veliki Meštar većine članova Zmajskog stola na Glavnom zboru i pročelnik Zmajskog stola Krapina otkrili su bistu. Svečanost je završila skromno. koji je prethodno u vrlo lijepom pozdravnom govoru cijeli nazočni puk upoznao sa dugogodišnjim djelovanjem i organizacijom Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». prof. Nakon cjelokupnog programa. pročelnik organiziranom Božićnom domjenku kod svog Zmajskog stola je u kuriji Škaričevo bio domaćin Zmajskog Brata Lovre Cindorija. životu i radu Dragutina Gorjanovića Krambergera. Godinu Gospodnju 2006.

a veći dio članova postali su međusobno čak i pravi kućni prijatelji. Zmaj od Gole i Mijo Kovačić. sudjeluju u svečanoj povorci na dan Sv. Zmajski stol u Križevcima ima uređen zmajski prostor u Križevcima. a to su: samoprijegor. Str. kako bi im se eventualno moglo pomoći i kako djeluje cijeli stol. Vjekoslav Prvčić. Mirko Lukić. kao i situacija oko plaćanja grijanja i struje za zmajsku prostoriju. ZMAJSKI STOL U KRIŽEVCIMA Pročelnik stola: Vjekoslav PRVČIĆ. Činjenica je da se više viđaju i više surađuju na pojedinim projektima ljudi koji su fizički bliže. vezani svojim profesionalnim angažmanom uz društvene. pomaganja i prijateljstva. naprosto. Sadašnje vodstvo stola pokrenulo je inicijativu da se ova situacija razriješi. Zmaj od Furlanije. Djelovanje pojedinaca ne iskače iz onoga što se dogovori a u duhu općih pravila i načela djelovanja naše Družbe. Zmaj Žaljanski. Dragan Dujmović. A. Prostorija je kvalitetno uređena u stilu zmajske tradicije i omogućava održavanje redovnih sjela. organiziranje manjih predavanja. kulturne. projekti i programi. 8 na prvom katu. Marka . Zmajevi. Zmaj Bokeljski. prosvjetne ili medijske projekte. Ponekad. U protekloj zmajskog godini Zmajski stol u Križevcima ostvario je nekoliko važnih zajedničkih projekata što su se kroz protekle godine već ustabilili kao tradicionalni. Zmaj od Kalnika. jer je on u vlasništvu grada Križevaca. Zmaj od Podravskih Sesveta. međusoban odnos članova stola je pun uvažavanja. umjetnički izrađenim jaslicama. Dinko Vrgoč. Imamo jedanaest redovnih i četiri člana prinosnika. Zmaj od Gornje Šume. No. na neki način. Svake godine članovi našeg stola sudjeluju u poznatoj turističko-kulturnoj manifestaciji u Križevcima «Veliko križevačko spravišče». sportske. Zmaj Jagnjedovečki. U fazi smo rješavanja imovinsko-pravnih odnosa oko spomenutog prostora. povezani određenim projektom. tako da u stolu i nemamo ljudi čiji rad bi se mogao omeđiti isključivo profesionalnim međama. Zmaj Kreševski. Naime. U svojim sredinama naši članovi djeluju po važnim načelima družbe. Ivan Večenaj. 55 braću sa aktivnostima Meštarskog Zbora te planova za obnovu i revitalizaciju starog grada Ozlja. također. pojačanom ambijentom doma Kiševih i prekrasno. Zmaj Visočki od Sv. Zmaj Virovski od Stare gore. Ivana. Neki od članova godinama su nositelji programa manifestacije (Vlasta Kliček. Članovi prinosnici Križevačkog stola su: Vladimir Lerš. Valentin Puževski. Nemčića br. Zmaj Prodavički. ostvaruju zamišljeno. Zmajica od Križevačkog gornjeg grada. jer članovi našeg stola žive ne relativno velikom prostoru. Često. Zoran Homen. Mirko Habijanec. samozatajnost i nenametljivost. Zmajski susret završio je vrlo lijepim domjenkom i druženjem u još uvijek Božićnom ozračju. takve probleme rješavamo elektroničkim dopisivanjem ili telefonskim razgovorima. izložaba i susreta s drugim članovima družbe. Josip Cugovčan. Zmaj od Karina.Broj 1/2007. nadopunjuje. pažnje. Nastojimo jedni druge obavještavati o nastojanjima na pojedinim projektima. pa je koji puta teško razlučiti što je nekome profesionalan a što zmajski angažman. Zmaj Bilogorski II. unutar stola stvaraju se manji timovi. Stol djeluje vrlo povezano i lako se dogovaraju zajedničke akcije. pa je nekad i nemoguće uspješno organizirati česti fizički kontakt. i Dražen Podravec. Vlasta Kliček. tako da se uvijek zna što rade pojedini naši članovi. Stoga je ovaj stol u svojem životu vrlo harmoničan. U ovom izvještaju treba napomenuti da su gotovo svi naši članovi. Ottone Novosel). Davorin Hećimović. jedno proizlazi iz drugog ili se. Ottone Novosel. a do sada nije potpisan nikakav ugovor oko korištenja istog. Opća atmosfera u Zmajskom stolu u Križevcima slobodno se može ocijeniti kao prava bratska. a drugi sudjeluju u svečanoj povorci sa našom zmajskom zastavom i samom svojom nazočnošću daju određen dignitet manifestaciji. a potom se povezuju neke druge manje grupe što ostvaruju neki drugi zadatak za koji je neki od članova dao inicijativu. Redovni članovi stola su: Zoran Homen.ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Jagnjedovečki Zmajski stol u Križevcima jedan je od rijetkih što je u potpunosti popunio dozvoljenu kvotu u broju redovitih članova stola. kao i drugih susreta. koji velik dio slobodnog vremena najčešće provode zajedno.

obljetnica virovskog školstva. hrvatski veleposlanik u Mađarskoj. redoviti jesu pokrovitelj kulturnih zbivanja što se tijekom godina odvijaju pri OŠ profesora Franje Viktora Šignjara u Virju. To su različite promocije. filmova. predstavljanje grafičke mape Petra Petrovića «Staro Virje» .18. lipnja – koncert mješovitog pjevačkog zbora Germania iz Steibacha pored Frankfurta .23. oltarnu sliku Svetog Martina. godine održan cijeli niz manifestacija kojima je obilježena 248. Članovi Zmajskog stola u Križevcima uveli su praksu da kroz zmajsku godinu imaju nekoliko tradicionalnih okupljanja (često dovode i članove svojih obitelji) vezanih uz određene blagdana i štovanje povijesnih ili vjerskih događanja: uz dane Sv. Tim događanjima pribivao je i Veliki meštar Družbe. Dražena Podravca. a današnjem Virju. gdje je poznati pjesnik kršten i upisan u knjigu rođenih. Zmaja Bilogorskog II. Marka. Kovačić. u proljeće nalazimo se na Spravišču. knjiga… Tako je od petka. koncerti. Zmaja Jagnjedovečkog.11. travnja – Uskršnji koncert Kvarteta Rucner . a Božićni koncert održala je limena glazba DVD-a Virje i članovi Crkvenog zbora «Ferdo Rusan» iz Virja.A. predstavio je Zoran Homen. Križevčanina u pratnji njegovih svetačkih moći. Mozarta. Đurđa Adlešić. 30. Članovi stola bili su inicijatori i sudionici postavljanja spomen-ploče hrvatskom književniku Antunu Nemčiću u mjesnoj crkvi malog mađarskog mjesta Edde. Proslava je dobila međunarodni karakter. Sijelo je održano u subotu. a na spomenutim skupovima sudjeluju članovi sjeverozapadnih stolova. Posebna čast članovima Zmajskog stola u Križevcima bila je što su mogli organizirati sijelo Meštarskog zbora u svojoj sredini. Cugovčan…). Tako je već izišla peta knjižica s tih skupova. prosinca – sveta misa u crkvi Sv. godini zmajevi su u Virju bili pokrovitelji slijedećih kulturnih događanja: .17.V. Neki od članova našeg stola svojim prilozima sudjeluju na znanstvenim skupovima što ih već pet godina organizira Varaždinski zmajski stol u Varaždinskim Toplicama pod zajedničkim nazivom «Hrvatske obljetnice». pred Božić imamo svake godine Predbožićno sijelo na kojem obično promoviramo neku novu knjigu što ju je napisao ili pripremio netko od naših članova. a tako započeta suradnja se nastavlja.16. rujna 2007. F. do utorka. Homen. Za družbu je posebno važno postavljanje spomen-ploče na pročelju Stare škole u mjesnom parku kojom je obilježena 560. Šignjara iz Virja . izložbe. koncert Brass kvinteta iz Virovitice . svibnja – izložba radova slikara Petra Petrovića prigodom 50. obljetnice njegovog slikarskog rada. ožujka 2007. predavanje i koncert učenika OŠ prof. Svake godine izdaje se i zbornik sa svim prilozima sudionika. ožujka – izložba slika Ivana Večenaja. Priprema se i knjižica o životnom putu Antuna Nemčića na hrvatskom i mađarskom jeziku. s velikim . Tom prigodom članovi Meštarskog zbora posjetili su obiteljsko imanje Prvčić i našeg pročelnika Križevačkog stola. predstavljanje knjige «Zgrade i objekti virovskog školstva» mr. Samo u 2006. Proslavi je prisustvovala potpredsjednika Hrvatskog sabora g. ožujka 2007. predstavljanje knjige «Neotesano pismo mom prijatelju 4» Marijana Zubanovića iz Toulona i «Lepa moja stara klet» Bosiljke Crnković iz Rima. Ivice Tišljara iz Zagreba. 20.25. 16.Str. Marina u Virju. Zmajski stol u Križevcima. 56 ZMAJSKE VIJESTI . u Jagnjedovcu kod Koprivnice. te organiziramo likovnu izložbu nekih naših članova slikara (Večenaj. kao i produkcije CD-a. studenoga – izložba radova slikara Miše Baričevića i Josipa Šerlja. ožujka – obilježavanje godine Nikole Tesle i W. obljetnica smrti hrvatskog bana Matka Talovca koji je stolovao upravo u nekadašnjem Prodaviću. siječnja – koncert sopranistice Lidije Horvat Dunjko i gitariste Saše Dejanovića . otvorenje izložbe umjetničke fotografije Dražena Pokeca na temu «Blagdansko Virje» . neki mađarski ministri i drugi.9. a što je opet ozbiljan prinos poznavanju povijesnih događanja ili njihovih sudionika koji su manje poznati hrvatskoj kulturnoj javnosti. Družba «Braće hrvatskog zmaja».Broj 1/2007. Martina u Virju okupljamo se na jesen. dr. a u ljetu na Dan Sv. godine na imanju obitelji Hećimović i našeg meštra stolova.27. gdje su vidjelu njegovu veliku etnografsku zbirku.

je i sama bila rodom iz županije Somogy. U Koprivnici je Antun krenuo u školu. predsjednik Zemaljskog društva hrvatsko-mađarskog prijateljstva iz Kapošvara. Republici Mađarskoj. Kako samom početku centralne grobljanske aleje. formiranjem križevačkog gradskog udana za Antuna pl. kamo su se preselili kad je otac postao gradskim vijećnikom. Dakako. a gimnaziju je pohađao u Varaždinu (1823. na dobru Križevce. godini života. Str. porod ju Zmajski stol u Križevcima odlučio je pronaći to je snašao tamo dok je bila u posjeti svojoj rodbini. u Mađarskoj. međaše i pojedine dionice. Tijekom kolovoza odlazi službeno na put Iz biografije Nemčića bilo nam je poznato da u Podravinu.). Križevce. 1848. prvo je bila Florijana. jedan projekt za U godini početka Hrvatskog narodnog koji slobodno možemo reći da je poprimio značajke preporoda. Vlassicha. U veljači 1843.Broj 1/2007. godine. groblja. U vrijeme rođenja svjedočilo o rođenju ovog znamenitog hrvatskog pjesnika i putopisca. da bi. realiziran je krajem svibnja 2006.. A sve nas je tamo odveo veliki g. Ottone Novosel. siječnja 1813. . Takva ocjena proizlazi iz činjenice u Hrvatski sabor u kojemu je svojem rodoljubnim da se realizacija projekta dogodila u susjednoj govorom privukao posebnu pažnju. Ubrzo umire u svojoj 37. Zmaj od Furlanije i pročelnik Stola Zoran Homen. Tako je Antun djetinjstvo proveo u Ludbregu i Koprivnici. malo mjesto Edde u Mađarskoj i predložiti tamošnjoj Antunov otac Ivan Nemčić bio je podrijetlom iz sela upravi podizanje jednog spomen-obilježja kaje bi Vukovca u blizini Križevaca. O nekim događanjima pripremili smo i šire vijesti. Tom prilikom naglo oboli i vraća se u je rođen 14. a taj je put AKCIJA KRIŽEVAČKOG STOLA – ANTUNU opisao u svojemu remek-djelu kojemu je dao naziv NEMČIĆU U ČAST «PUTOSITNICE». U tome se pomogao gospodin Mark Kovač. Na njemu su bili članovi našeg Stola Valentin Puževski. Zmaj Bokeljski te Mark Kovač kao prevoditelj. što tek u grubim crtama daje naznake bogatih aktivnosti našeg Stola. tijelo bilo preneseno u sadašnju grobnicu na a po njegovoj smrti se udaje za Antunova oca. Zmaj od Kalnika.-1829. Nakon službovanja u Moslavini Nemčić je 1840. U selu Edde dočekao nas je načelnik općine i mjesni župnik koji je donio matičnu knjigu u kojoj Zmajevi Zmajskog stola u Križevcima u posjeti mjestu Edde u Mađarskoj smo pronašli upisanog Nemčića i. dogovori ili konkretni učinci nekih većih projekata što će se realizirati u budućnosti. vlastelina u Eddeu. premješten u Koprivnicu. u ovom sumarnom izvještaju gotovo je nemoguće pobrojiti sve one zajedničke akcije i druženja u kojima su ostvareni pomaci. 57 svojega sina obnašao je dužnost kotarskog suca u Ludbregu. U Zagrebu studira filozofiju i pravne nauke.ZMAJSKE VIJESTI . Edde. Nemčić je izabran za predstavnika međunarodnoga. Pjesnikova majka Rosalija rođena Huszar. malom mjestu udaljenom 20 km od Kapošvara. Nemčić odlazi na put u gornju Italiju. U travnju 1849. U ovom izvještaju ocrtali smo tek osnovne smjerove. u Križevačkoj županiji. kad je položio odvjetničku cenzuru odlazi u Ludbreg gdje ostaje sve do 1846. Nakon Ludbrega kraće vrijeme Na prijedlog Zmajskog stola u Križevcima boravi u novom Marofu. a slijedeće godine. Prvi susret ostvarili smo u ožujku 2006. ekološkim voćnjakom autohtonih sorata voćaka. Sahranjen je na nekadašnjem groblju uz kapelu Sv. postaje bilježnikom Križevačke županije i seli se u ilirski pjesnik i putopisac Antun Nemčić Gostovinski.

a Zmajski stol u Zmajska ekipa za hodanje po Bilogori ispred klijeti Zmaja Virovskog od Stare gore Križevcima obvezao se da ubuduće jednom . zbog Nemčića selo je dobilo Nad Bilogoru spušta se tihi suton s prvim 700 metara novog asfalta jer za dolazak mađarskog hukovima ćuka ili javljanjem nervoznog fazana. domaćini su se tjedna. položivši vijenac. rodio veliki pjesnik i putopisac. a onda se licitira buduća je nastavak programa i druženje. datum njegova rođenja. Pola sata potroši se na «uvodne razgovore». ministra nije se moglo dopustiti da selo nema uređen kojeg je preplašila tiha lisica. Uglavnom. naravno. žive geografski bliže Koprivnici i Virju. maršruta. koji utvrđen i datum kada ćemo ploču otkriti. kolnik. Polazna točka im je u vinogradarskoj kleti pobrinuli da to bude najvažniji događaj u njihovom zmajskog brata Dražena Podravca. jednu pomalo neuobičajenu. Naime. proslavljuju Dan heroja. Zaključili smo da godišnje posjeti ponovo Mađarsku i rodno mjesto je najbolje da se podigne manja spomen ploča na znamenitog ilirskog pjesnika koji je stekao nove kojoj bi dvojezično bilo upisano da se u selu Edde štovatelje i preko granice. već prema tome. a oni su nakon razgleda grada i njegovih znamenitosti pohodili Nemčićev grob. Načelnik je odmah predložio da se ploča postavi u mjesnoj crkvi što DOGOVORI U HODANJU PO BILOGORI je i prihvaćeno kao najbolje rješenje. radi se o hodanju u prirodi na koje se pjesma «Domovini» na stihove Nemčića. nazočni Stanko Nick. veleposlanik RH u Mađarskoj kako se mogu uskladiti slobodni termini većine te Đurđa Adlešić. Zbliživši se preko Nemčića. Nakon zajedničkog fotografiranja uslijedio za «zajedničku stvar». po kojoj je otkrio mađarski ministar razvitka Istvan Kolber uz spomenuti brat i uzeo svoje zmajsko ime.. a samom činu bili su još to predvečerje u petak ili subotu. na referiranje bez dnevnog reda o tome što su pojedinci obavili tijekom proteklog tjedna Bokeljski. dogovoreni su i drugi susreti i prijateljska suradnja križevačkog kraja s našim prijateljima i susjedima iz Mađarske. uz kakav slastan zalogajčić i kupicu Podravčeva U ime Družbe i križevačkog Stola govorio je Zmaj vina. Zmajevi nisu bili sami na ali vrlo korisnu aktivnost. a prema priznanju načelnika želucu. Zbog toga su mještani sela Edde odlučili iz zahvalnosti posjetiti Nemčićev grob u Križevcima. Pedesetak mještana primio je i počastio gradonačelnik Križevaca Branko Hrg.Str. 58 ZMAJSKE VIJESTI . Bio je to 28. kraći program u kojem je neizostavno bila izvedena Naime. pritežu vezice na cipelama. mnogi joj se rado «Kalnik» iz Križevaca koje je za tu prigodu izvelo pridružuju jer ima i druge terapeutske rezultate. razvio je svibnja 2006. potpredsjednika Hrvatskoga sabora hodača. koja je kraćim govorom pozdravila sve prisutne. Tamo nas nekolicina njih okuplja gotovo redovito svakog je i dočekalo iznenađenje. Zmaja Virovskog mjestu! Tako je spomen ploču s likom Nemčića od Stare gore. Pratilo nas je Hrvatsko pjevačko društvo popularna iz zdravstvenih razloga. Osim što je među njima tom putu. popravlja Ovaj događaj imao je veliki odjek u rodnom oskudna oprema. Obično je pomoć njihovog župana. Odmah je Dio članova Zmajskog stola u Križevcima.Broj 1/2007. i direktne koristi. dok kreće mala kolona. Naime. na lokaciji Stara gora. nosi se samo provijant u mjestu Antuna Nemčića. državni praznik u Mađarskoj kada oni tijekom više godina. Na kraju «palo» je i zajedničko fotografiranje ispred spomenika Antuna Nemčića na istoimenom trgu u centru Križevaca. Molitvu je predvodio njihov mjesni župnik.

crne šumarke. Povremeno nam se kakvu riječ. Zmaja Prodavićkog. ili uplašeni dvojac srna kako to voli reći Kreševski. pri brzom pretrčavanju iz gajića u veći šumarak. Putom. ili svodi tek na koji nisu članovi naše Družbe. U brzom i nečujnom jednosatno hodanje.ZMAJSKE VIJESTI . srndaći?!. obavljeni su . dok se mehanički štropot vozila Velikootočki i Veliki meštar Družbe «Braće s asfaltne ceste pomalo gubi iza brdašaca. Ovaj osobenjak. Promiču noćne sjene. primjerno usamljeno Vrgoč. Tko zna ima li slijedeći «bilogorskog jastreba kokošara». Tamo već u rosne livade. Kostanjić. Eto. čuvati ognjište. tek na okolnim putom u automobilima.. pokraj starih kleti od pletera i blata ili kraj onih novih. Sa Nakon sat-dva hodanja po neravnom terenu Stare gore putovi. upozorenjima na čekaju Mijo Kovačić. novi ritam preuzima Jagnjedovečki i pročelnik Zmajskog stola u tabane. a u njega uvijek se nađe da se pokaže tko još što može. osluškujući noćne zvukove što sve Zmaj Bilogorski II. dok on kreće na svoj svakodnevni put do «civilizacije». U početku ritam je brz. a dečki sastava «Lole iz Stare gore» kad uđeš osjetiš hladne srse po zatiljku od tmine i štimaju instrumente. večernju Sesveta kao i ostali članovi našeg stola. ili Carovka. sve su jednog drugog prijatelja. novi način hodačkim vratolomijama «po vrletima» Bilogore. rezidbe u nečijem vinogradu. dobrog sira i probranog vina. sasvim različitih i graditeljski neprimjerenih stižemo na Taborišče. Zmaj od Gornje Šume i Dinko neku prirodnu specifičnost. u koje cvrči odojak. križanih pasa. kako Tomina kakvu staru pušku i ne bi li za nas pomislio sebe voli zvati naš domaćin. s nekoliko koza. bez svjetla i vode (osim kišnice što je prikupi od prigode do prigode). nekoliko prijatelja i njihovih supruga bez napetosti. Đurtankim Valja zmajevima natrag preko Bilogore od kleti breg. ili – bolje reći – stazice. Dio naše ekipe kreće na ponovno hladnoće. a dio će ovu etapu prijeći letu ili polako. ovaca i kokoši. Zmaj od Podravskih pravi mrak. a potom ponovno sakrio brišući sve zemaljske utvare što ih je svojim pogledom stvorio. vode moglo bi se i nešto prezalogajiti. ili možda. vjernih čuvara što Domaći ugođaj u klijeti na Bilogori kod brata Zmaja Prodavićkog ostaju doma. Belevina. Zmaj klanaca. Vjekoslav Prvčić. Neki zastajkuju. tu je nekoliko malih. Str. Veliko podolje. upozorenja. a koji se premetnuo da smo kakvi lupeži. koljena i cijelo tijelo. javljaju se Tomini psi čuvari. u ljutoga «pozoja» (kajkavsko ime za zmaja). Stara Ali. sjajnog toponimi što se u noćnoj ophodnji pomalo pretapaju bajzara i još boljeg stručnjaka za ražanj. gora. Marijana Legradija. Dragutin Feletar. šuma i hrvatskoga zmaja». Križevcima. žustar. koji nisu skloni noćnim stablo kestena ili hrasta. okružen šumom. mlakost u zraku zamjenjuje noćna svježina. Taborišče. Zmaj više obuzimaju čula. živi u kolibi napravljenoj njegovom rukom od drveta i blata.. 59 trenutak. Ovaj puta zaobilazimo njegovo pribježište. divlju peruniku. kod Mirka se nikad ne ostaje odveć dugo. sam od sebe. a onda se pomalo ukusnog pršuta. Tu nas razvodni usputnim razgovorima. Nekako.Broj 1/2007. Lukića. Da. Opušteniji. u odsjaju mjeseca što se. primjedbu. Odjednom. vedriji. Ili. prolazi – svejedno. duboke klance. Njihov lavež s drugog bilogorskog rebra govori da su nas čuli i da svojeg gazdu obavještavaju o tome da netko dolazi. Mićurinov jarek.. a i popiti. Razgovor se umiruje. a mjesec se još nutka na izlazak. do kleti zmajskog brata Mirka tradiciji i podneblju. Zmaj Kreševski. naluknuo iza oblaka. Čvrsto hodačko jezgro čine: Davor Hečimović. Dok se već hvata pridružuju: Josip Cugovčan.

a spomen-ploča se nalazi na zdanju stare osnovne škole u Virju. Križevački stol već u svibnju planira otkriti spomen-ploču i hrvatskom slikaru Josipu Turkoviću. životinjama ili pak – učvrstilo dugogodišnje prijateljstvo. Matko Talovac je stolovao u Prodaviću (Virju). a svaki autor sudjelovao bi sa dvadesetak svojih radova. također. uz nazočnost velikog broja mještana i zmajske braće i sestara. učvrstilo se poznavanje kraja. Ploča je postavljena u povodu 560. pokrenuo je inicijativu da se organizira likovna izložba naših eminentnih slikara Ivana Večenaja i Mije Kovačića. U vrijeme turističke sezone bila bi otvorena u gradovima priobalja. Prijedlog je upućen Meštarskom zboru čiji članovi su ga bezrezervno podržali. ožujka 2007. plakata i još nekih propagandnih materijala. Poziv zmajskim stolovima IZLOŽBA SLIKA IVANA VEČENAJA I MIJE KOVAČIĆA Zmajski stol u Križevcima. Projekt bi obuhvatio desetak galerija. imajući u vidu potrebu da se članovi naše Družbe međusobno bolje upoznaju u nekoj zajedničkoj akciji. . od 1435. Prigodni domjenak Spomen-ploča banu Matku Talovcu u Virju priređen je u ugodnim prostorijama Osnovne škole «Franjo Viktor Šignjar» u Virju. Izložbe bi Zmaj Virovski od Stare gore govori na svečanosti otkrivanja spomen-ploče banu Matku Talovcu na zdanju stare škole u Virju. pa se s inicijativom krenulo korak dalje. Na svečanosti otkrivanja govorili su Dražen Podravec. u sjedištima naših stolova na kontinentu. godine. Zmaj Virovski od Stare Gore i Veliki žetar Družbe Dragutin Feletar. do 1445. rodilo se nekoliko novih ideja što bismo ih mogli ostvariti kao Stol. obljetnice smrti bana Matka Talovca. Izložba je zamišljena kao putujuća i trajala bi nekoliko mjeseci. godine.Broj 1/2007. obljetnice smrti ovog velikog majstora kista. koji su. a i ponešto naučilo o biljkama. Upućeno je cirkularno pismo svim zmajskim stolovima u kojem su upoznati s ovom idejom. članovi «Braće hrvatskoga zmaja». održana 16. znamenitoj srednjovjekovnoj utvrdi i vlastelinstvu. Svečanost je. a izvan nje. SPOMEN-PLOČA BANU MATKU TALOVCU U VIRJU Zmajski stol Križevački Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja podigla je spomen-ploču slavonskom i hrvatskom banu Matku Talovcu u Virju. Predviđeno je tiskanje zajedničkog kataloga. Do slijedećeg vikenda bez obzira na vrijeme i bez obzira na godišnje doba. Zmaj Velikootočki.Str. a u povodu 25. svi dogovori za poslove u tijeku. 60 ZMAJSKE VIJESTI . svih izložaba.

a isto tako i druge zmajske sestre i braću. pokrili bi se sponzorstvima. uspješno rade kao kulturni animatori. Zmajski stog je u protekloj godini održavao i svoja redovita sijela. a koja bi mogla pripomoći da se ostvari opisana zamisao dobrodošla je. Također. a pogotovo ne – popularno. Također. u vrijeme kada to baš i nije bilo probitačno.htnet. Uz to.hr. dr. 61 bile prodajnog karaktera. troškovi osiguranja. Stoga je organizacija ove izložbe. taj krug jedva da bi se još mogao proširiti za koje značajnije ime. a određene inicijative su već pokrenute i na tom planu. zmajskoj godini bio vrlo aktivan. Vukovaru i Slavonskom Brodu. a većina se već odazvala i pozitivno reagirala na nju. likovni pedagozi i sjajni primjeri u svojim sredinama kako treba čuvati i njegovati kulturu vlastitog naroda. Taj veliki pothvat je ostvaren. tiskanja kataloga. odajući mu odgovarajuću pažnju. pregledima ili almanasima. kao što su transportni. kao i u privatnim kolekcijama. uopće ne dvojimo u dobre izgleda njezinog ostvarenja. Večenaj i Kovačić sudjelovali su na stotinama grupnih i samostalnih izložaba. Ivana Rabuzina. pa su tako pronosili i znanje o jednoj maloj zemlji bogate kulture. pobirući lovorike i dajući punu zrelost jednom likovnom pravcu u svijetu. ostvarivanjem velikoga projekta uređenja . Vjerujemo da će se članovi naših stolova angažirati kako bismo ostvarili ovaj projekt. svaka sugestija bilo kojeg našeg člana.) pripadaju nekolicini rodonačelnika hrvatskog naivnog slikarstva. Danas su oni časni članovi naše Družbe. na neki način i dug naše Družbe prema tim časnim muževima koji pod svojim životnim habitusima ujedinjuju i nose sve ono što bismo željeli da karakterizira svakog našeg člana. jer se – a to je posve bjelodano njezinim pokretačima – ona može realizirati tek ukoliko se angažiraju svi. koji misle da kod realizacije mogu pomoći. stoljeća.ZMAJSKE VIJESTI . godine.Broj 1/2007. A sada još nešto o samim slikarima. Radovi spomenutih umjetnika našli su se tako u mnogim likovnim enciklopedijama. Ivana Generalića. pa bi se ovom zajedničkom akcijom učinila dvostruka korist Družbi. otvoren velebni spomenik i dio uređenog perivoja u kojem su biste Josipa Jurja Strossmayera. Ivan Večenaj (1920. svesrdno zahvaljuju. a uz svoje slikarstvo. PERIVOJ VELIKANA U OSJEČKOJ TVRĐI Nastojanjem naše Družbe. ZMAJSKI STOL U OSIJEKU Pročelnik: Antun TUCAK. plakata i drugih propagandnih materijala. ne libeći se naglašavati da su Hrvati iz Hrvatske. Uz Mirka Viriusa. da je jave pročelnika Zmajskog stola u Križevcima. Likovni znalci i kritičari doživljavali su taj likovni pravac kao autohtoni slikarski izraz što dolazi iz jedne male sredine. ovaj najstariji zmajski stol u Slavoniji. Uz taj glavni projekt. te organizirao predavanja i susrete. a kupci bi slike dobili nakon završetka cijelog ciklusa izložaba. Zmaja Sovičkoga. Zmaj Sovički Zmajski stol u Osijeku je u 598. Dio novca od prodaje bio bi namijenjen obnovi starog grada Ozlja. još uvijek slikarski aktivni. Dakako. Ostali troškovi. stolovi bi trebali pokriti troškove samog otvaranja izložbe u njihovom gradu. te je početkom 2007. pa i – priznanje. 098 170 25 49 ili na e-mail: mali. prikupljanje sredstava i izgradnju Perivoja velikana (Rondela velikana Osječke gimnazije) u osječkoj Tvrđi. pružao je veliku organizacijsku potporu tijekom zazmajenja braće i osnivanja zmajskih stolova u Požegi. ali i u najpoznatijim galerijama. a uz osobito zalaganje prof. Zmaju Jagnjedovečkom Vjekoslavu Prvčiću na tel. sc. Str. Zmajski stolovi koji prihvate ovu ideju kao svoju. Antuna Tucaka. Ivana Lackovića i njih dvojicu.) i Mijo Kovačić (1935. kako se njome teži promicanju plemenitih načela na kojima počiva naša Družba. što je ostvareno u prvoj polovici 2006. trebali bi osigurati odgovarajući izložbeni prostor primjeren značaju imena Večenaja i Kovačića u svijetu likovne umjetnosti. Najviše se truda uložilo u organizaciju. Molimo sve pročelnika. Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke. princ@kc. mogu se javiti na adresu i brojeve tajništva Družbe. Njih su dvojica izraziti primjeri «hlebinske škole» naše naive koja se u svijet probila šezdesetih i sedamdesetih godina XX. No. na čemu im se članovi Zmajskog stola u Križevcima.

18.sc. obrazovanja i športa. Doc. Zmaj Vinanjsko-Bekteški. Zmaj Sovički Članovi: 2. dr.. Gordana Kralik. Veliki Meštar. sc. 21. Akademik Milan Boguš. Radoslav Galić. rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. oec. Za ostvarivanje ovako zamašne zadaće. Gradom Osijekom i drugima. arh.. dekan Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. Dragan Primorac. dekan Prehrambenotehnološkog fakulteta u Osijeku. Građevinski fakultet u Osijeku. Vladimir Šišljagić. Milan Sak-Bosnar. Prof. Prof. sc. 9. arh. Zagreb 17. prof. Doc. Prof. 19. Krešimir Bubalo. dr. Gimnazije u Osijeku. Ministarstva znanosti. Mirko Barišić.o. Berislav Šmit. sc. Srećko Lovrinčević.. sc. dipl. prof. dr. ravnateljica III. sc. 4. direktor «Gradnje» d. 8. u Osijeku. HAZU. Snježana Barabaš-Seršić. znanost i kulturu Hrvatskog sabora 4. oec.. Osječkobaranjske županije. sc.Str. sc. Zmaj Osječki III. oec. Zdenka Džanko. Doc. dipl.. Srećko Tomas. Prof. Prof. sc. 10. dogradonačelnik Grada Osijeka. dr. sc. dr. sc. pomoćnik Ministra u kabinetu. 11. Prva zajednička sjednica Počasnog i Organizacijskog odbora održana je u Osijeku 26. arh. tajnik HAZU. Zmajski stol u Osijeku u suradnji sa Sveučilištem Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. Krešimir Bubalo. Akademik Nenad Trinajstić. župan Članovi Zmajskog stola u Osijeku s pročelnikom Zmajom Sovičkim Osječko-baranjske županije . Akademik Andrija Mutnjaković. dr. inž. Zvonko Bojčić. hr. 3. privremeni dekan Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru 16. Siemens d. predsjednik Odbora za obrazovanje. profesor emeritus. Prof. 5. 6. održala niz radnih i svečanih sjednica. Zmaj od Male Mlade 3. predsjednik 2. dipl. Perivoja velikana u Tvrđi. sc. 20.. godine. Prof. inž. Taj projekt je ujedno vrlo značajan prinos kulturi grada Osijeka i Hrvatske. ministar kulture. dipl.. dr. Julio Martinčić.Broj 1/2007. 62 ZMAJSKE VIJESTI . dr. ravnateljica Osnovne škole «Svete Ane» u Osijeku Članovi Počasnog odbora bili su: 1. dipl. prof. ravnatelja Arheološkog muzeja u Osijeku. dipl. Antun Pintarić. dr. inž. ministar znanosti. profesor emeritus. dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U radu Organizacijskog odbora su sudjelovali članovi: Predsjednik: 1. Mr.. v. ostvaren je najveći spomenički projekt Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja od njezina reosnivanja 1990.d.c. dr. privremeni pročelnik Odjela za kemiju Sveučilišta u Osijeku 15. dipl. Pavao Barišić. sc. zavod HAZU Osijek. obrazovanja i športa. Prof. dr. Valentina Slabinac. 13. sc.o. 7. ravnatelj za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša. Zmaj Trušanski. 14. 12. Ta su tijela tijekom 2006.d. lipnja 2006. Prof. HAZU. dr. Antun Tucak. a uskoro je započela i realizacija samoga projekta. ravnatelj Agencije za obnovu Tvrđe. dr. Božo Biškupić. Petar Selem. župan. Dragutin Feletar. i 2007. inž. Doc. osnovao je Organizacijski odbor i Počasni odbor. Matija Salaj. Zmaj Primorski. Zmaj Velikootočki 6. Slobodan Kaštela. dr. godine. predsjednik HAZU 5. prostornog uređenja i graditeljstva..

Zmaj Osječki III. doc. godine svečano polaganje kamena temeljca za izgradnju Perivoja velikana. U vijećnici su članovi Senata (dekani fakulteta. predstavnik Sindikata).c.00 sati – Izvanredna sjednica Senata Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku Ispred zgrade rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. ravnatelji sveučilišnih ustanova: Studenskog centra u Osijeku. na ulaznim vratima gospodina dr. ministar znanosti.prof. Drago Žagar. Gordana Kralik. srpnja 2006. Dražen Barković. sc. h. predsjednika Hrvatskog zbora Završna riječ Rektorice Sveučilišta Nakon završetka izvanredne sjednice Senata slijedi: 12. Tom prigodom organizirana je i izvanredna sjednica Senata Sveučilišta u Osijeku. Trg Sv. ministra znanosti. dr. dr. dr. Gordana Kralik. Prof. profesor emeritus 7. Vladimira Šeksa. Izvanredna sjednica Senata . rektorica Sveučilišta .. sc. dr. sc. dr. dr. kao i izrade glavnog projekta. obrazovanja i športa i Preloga Anto Đapić. Marko Turina. dr. iur. profesor Sveučilišta .prof. Dragan i 100. Gordana Kralik .«Provedba Bolonjskog procesa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i na veleučilištima u Požegi i u Vukovaru» . obrazovanja i športa Riječ gradonačelnika Grada osijeka. Vladimir Šeks dolazi u Ured Rektorice na I. sc. dr. sc.ZMAJSKE VIJESTI .c. u kojem ga dočekuju prof..Broj 1/2007. sc. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Primorac. Trojstva 3. 63 Anto Đapić.h.c. dr. dipl. dr.govori rektorica prof.prof. dr. sc.Prezentacija osječkog Sveučilišnog campusa. Antun Pintarić. Protokol ove vrlo uspjele svečanosti bio je slijedeći: 11. h. gospodina Ante Đapića Riječ dr. u osječkoj Tvrđi je organizirao 17.prof. Stjepan Mađar. sc. Dragana Primorca.c.prof. Vladimira Šeksa.30 – Ured Rektorice – potpisivanje Povelja Rondela velikana učenika Detalj sa sjednice Senata Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku gimnazije u Osijeku . sc. dr. . Antun Tucak.h. pročelnici sveučilišnih odjela. sc. h. Str. dekan Veleučilišta . Studentskog centra u Slavonskom Brodu i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te predstavnici asistenta (2 asistenta člana Senata) i predstavnici studenata: Predsjednik i zamjenik predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta. dr.c. Dragan Primorac.Prezentacija Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru. dr. Medicinski fakultet Zurich-Osijek Nakon višemjesečnih aktivnih priprema. privremeni dekan Veleučilišta Riječ prof. prorektor Sveučilišta Nakon toga slijedi Izvanredna sjednica Senata u vijećnici rektorata Sveučilišta u neposrednoj blizini Ureda Rektorice. dr. rektorica Sveučilišta . sc. Umjetničke akademija. obrazovanja i športa i U pratnji rektorice i prorektora gospodina dr. predsjednik Počasnog odbora za obilježavanja 120. kojemu je autor akademik Andrija Mutnjaković. katu obljetnice rođenja nobelovca Lavoslava Ružičke soba broj 1.prof.h. predsjednika Hrvatskog sabora dočekuje: .Prezentacija Veleučilišta u Požegi-prof. gradonačelnik Grada osijeka 8. ministar znanosti. . dr.Uvodna riječ Rektorice Sveučilišta –prof. Gordana Kralik Povelju potpisuju: .c. gradonačelnik grada Osijeka.

Trg Sv. siječnja 2007. dr.00 sati – Prigodna predavanja.Riječ gradonačelnika grada Osijeka gospodina Ante Đapića .h. predsjednika Hrvatskog zbora . Mihaela Arkanđela u Tvrđi Predsjeda Meštar kapelan monsg. K. sc. .Uvodna riječ prof.c. Josip Šantić. uz nazočnost velikog broja uglednih gostiju.Riječ Velikog Meštra Braća Hrvatskoga Zmaja prof. Dragana Primorca .00 sati – Svečano otvaranje početka izgradnje Rondela velikana učenika gimnazije u Osijeku ispred zgrade III. dr.Riječ Rektorice Sveučilišta prof. dr. Bio je to blagdan koji predstavlja značajan datum u povijesti osječke i hrvatske kulture. dr. te druge braće i sestara.Riječ gospodina dr.Broj 1/2007. profesor emeritus . te kompletnog sastava Meštarskog zbora Družbe. u Auli Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. Gordana Kralik. sc. Antun Tucak. 64 ZMAJSKE VIJESTI .Str. rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 13. Leopold Ružička (1887. 12. Program se odvijao po slijedećem redoslijedu: S polaganja temeljca za Perivoj velikana i osječkoj Tvrđi 11. Firingera 14 . Trojstva 3: Akademik Nenad Trinajstić. gimnazije u Tvrđu. dr. dr. kat Svečanosti otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku priređene su 29.c. II.c.45 sati – Domjenak u zgradi rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.Prigodno slovo Predsjednika Počasnog odbora gospodina Ministra znanosti. Zmaj od Sv. sc.Povelja – Povelju čita glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku . dr. sc. Vladimir Prelog počasni doktor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Zmaj Sovički govori na polaganju temeljca za Perivoj velikana u Osijeku Osijeku. Prof. dr. dr. Vladimira Šeksa.) – Prvi hrvatski dobitnik nobelove nagrade. Lovre u Lovrečini.h.Polaganje kamena temeljca – predsjednik Počasnog odbora i predsjednik Organizacijskog odbora 13. . sc. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Preloga . Gordane Kralik .Himna Republike Hrvatske (Hrvatsko pjevačko društvo «Lipa») . godine. Sveučilišta i predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje 120.c.prof.-1978.30 sati – Svečana koncelebrirana Sveta misa u crkvi Sv. Dragutina Feletara.h. sc. Gordana Kralik. obljetnice rođenja nobelovca Lavoslava Ružičke i 100. obrazovanja i športa prof.h.

svetinja. 14. po kojima se Hrvati ističu i Ante Đapića u Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku razlikuju u zajednici europskih naroda. sc. . Zmaja Sovičkoga je svrha Družbe poučavanja povijesti hrvatskog naroda. njegovanje i oživljavanje uspomene na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te znamenite Poštovane dame i gospodo. Gordana Kralik i Dragan Primorac Naslovnica pozivnice i kataloga za svečano otvorenje Perivoja velikana u Osijeku Prof. studenog 1905.00 sati Svrha je Družbe njegovanje i promicanje iskonskog hrvatskog značaja te etičkih i kulturnih vrijednosti Prigodni domjenak gradonačelnika Grada Osijeka pojedinaca i naroda. Preloga u Perivoju hrvatskih velikana.ZMAJSKE VIJESTI . A. pravnih shvaćanja. Nobelovac Vladimir Prelog. 65 Svečanosti u Osijeku predsjedali su Antun Tucan.Broj 1/2007. te promicanju hrvatskih običaja. III. izvornih umjetničkih i graditeljskih izražaja. dr. kralj kemije. kao i ukazivanje na hrvatske doprinose europskog umjetnosti. Miljenko Dumić. ispred godine u zagrebu. Družba je utemeljena 16. Tucaka. gimnazije u Osijeku. učitelj generacija hrvatskih kemičara i hrvatski domoljub. 13. dr. hrvatskim velikašima osnovao kralj Sigismund 1408. Družba «Braće Hrvatskog Zmaja» temelji se na i zaslužne Hrvate. Također Prigodni govor prof. sc. znanosti i kulturi tradiciji i preuzela je ime prema imenu Red Zmajskih te na povijesne zasluge hrvatskog naroda u obrani vitezova (Ordo equestris draconis) koju je s pretežno kršćanstva. Str.30 sati Svečano otvaranje Rondela učenika Veliki meštar Družbe govori na svečanosti u Osijeku gimnazije u Osijeku i otkrivanje bista Lavoslava Leopolda Ružičke i Vladimira godine.

obljetnice rođenja i 100. a to je Biskup Josip Juraj Strossmayera i nebolovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. Antonu Mihanoviću. Ruđeru Boškoviću i drugima.Broj 1/2007. Zmajski stol u Osijeku osnovan je 2002. Mise Gimnazije i postavljanjem bista istaknutim . Družba je u povodu obilježavanje 190. Joško Šantić. godine Družba je nastavila izgradnju prikladnog uobičajenog oblikovanja spomeničkog prostora ispred zgrade Dio nazočnih Zmajeva na slavlju Sv. Lovre u Lovrečini pokrenuo inicijativu za postavljanje bista učenika Gimnazije u Osijeku koji su se istakli znanstvenim ili društvenim djelovanjem. Između djela koja zaslužuju posebno isticanje je podizanje spomenika hrvatskoj himni «Lijepa naša domovino» i Antunu Mihanoviću u Zelenjaku u Hrvatskom Zagorju. Zmaja Velikootočkog Zmajski prinos kulturi Osijeka Dio Perivoja velikana u Tvrđi uređen je ispred III. Petru Naime. Ivanu Zajcu. osnovna zadaća te kulturne udruge jest Preradoviću. godine postavila spomenik Ocu Domovine na pročelju Starčevićeva doma u Zagrebu. Ante Starčevića u Šestinama i 1990. Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu.Str. Prigodni govor Dragutina Feletara. Družba je također uredila grob dr. Velikog meštra. među njima Ljudevitu Gaju. obljetnice od smrti časnog đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera postavila njegovu bistu ispred zgrade Gimnazije u Osijeku. gimnazije u kojoj su se Uređivanje Perivoja hrvatskih školovala dva nobelovca velikana u Osijeku veliki je kulturni događaj za cijelu Hrvatsku. godine i u tom razdoblju sudjelovao je u Svečanu Sv. Misu predvodio je Meštar kapelan Družbe. 66 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaja Osječkog III. U tijeku 2006. Nije nimalo U svojoj 100. Hrvatima. godišnjoj tradiciji Družba je postavila slučajno da je nositelj ovog velebnog kulturnog preko 200 spomen-ploča znamenitim i zaslužnim događaja upravo Družba Braća Hrvatskoga Zmaja. koncipiranju i nakladništvu knjiga te je Zmaj od Sv. učenicima Gimnazije u Osijeku nobelovcima Lavoslavu Leopoldu Ružički i Vladimiru Prelogu u okrug kružnog platoa-nazvanog RONDEL UČENIKA GIMNAZIJE U OSIJEKU u Perivoju hrvatskih velikana prema idejnom projektu akademika Andrije Mutnjakovića.

Zasad će se u okrilju Poprsje velikanima otkrili su današnji učenici III. Konačno. Samo popis spomenika i spomenobilježja. Dakako. Jedinstven je primjer u svijetu da su dva nobelovca polazila istu gimnaziju. dr. zaštita i afirmacija hrvatskih povijesnih. kulturnih i znanstvenih vrijednosti. gimnazije u Osijeku spomeničkog i ugodnog hortikulturnog kompleksa u parku pored znamenite stare osječke Gimnazije naći spomenici trojice ( u povodu 190. Zmaj Đurđenovački. Družba Braća Hrvatskoga Zmaja osobito je ponosna i zahvalna prvenstveno svim članovima Družbe koji su na bilo koji način bili uključeni i dali svoj prinos ostvarivanju ovog izuzetno kulturnog projekta. obljetnice rođenja i 100. Zaslužni su i svi ostali članovi osječkog Stola – Nikola Dogan. Osijeka i Hrvatske. Stjepan Sršan. Detalj sa svečanog otvorenja Perivoja velikana to se prvenstveno odnosi na članove Zmajskog stola Družbe u Osijeku na čelu sa pročelnikom prof. Josip Cvenić. Zmaj Gornjanski. obljetnice rođenja). Perivoj hrvatskih velikana bez sumnje je kulturni «cimer» barokne osječke Tvrđe.Broj 1/2007. Zmaj Osječko Donjogradski. Županiji Osječko-Baranjskoj te . Zmaj Trušanski i Radoslav Galić. obljetnice osnivanja Družbe Braća Hrvatskog Zmaja (1905-2005. Zmaj Hrtkovački od Sv. formiranje Perivoja hrvatskih velikana u Osijeku započelo je u povodu 100. te hrvatskih nobelovaca Lavoslava Ružičke hrvatskog dobrotvora Josipa Jurja Strossmayera (u povodu 120. Zmajom Sovićkim. Zmajska Družba na svakoj potpori zahvaljuje osobito svim sponzorima i donatorima. Srećko Jelinić.ZMAJSKE VIJESTI . Str. a o drugim djelatnostima na tom području da se i ne govori. sc. Stjepan Tomaš. Zmaj Osječko Gornjogradski. Klementa. obljetnice hrvatskih velikana – đakovačkog biskupa i najvećeg smrti). 67 čuvanje. Zmaj Vinjansko Bekteški. Antunom Tucakom.). posebice Gradu Zmajska braća snimljena u auli Sveučilišta u Osijeku Osijeku. kao što je to slučaj u Osijeku. obljetnice rođenja) i Vladimira Preloga (u povodu 100. koje je Družba postavila diljem Hrvatske prelazi broj od nekoliko stotina. Tu veliku zadaću članovi Družbe uspješno ispunjavaju već više od jednog stoljeća. Zvonko Bojčić.

među kojima i gradonačelnik Grada Pazina Sošić. Zahvaljujući predanim i aktivnim članovima Družbe. kada se između ostaloga zaključilo i nekoliko članova toga stola. ZMAJSKI STOL U PAZINU Pročelnik: Nevio Šetić. Zmaja Dvigradskoga prihvaćen je prijedlog i zaključeno da se putem zastupnika u Hrvatskome saboru Milana Medena. Zmaja Pazinskoga i sc. . Josip Grbac. načelnik Općine Kanfanar za osnivanje Zmajskoga stola za područje Istarske Anton Modesto. Zmaj Istarske županije sa sjedištem u Pazinu. koji je tako inspirativno osmislio rondel velikana osječke gimnazije. Neka i dalje cvjeta kultura i znanost našeg Osijeka. srpnja 2006. Trećoj osječkoj gimnaziji i Sveučilištu u Osijeku. meštarskoga zbora. zazmajeni su Milan Meden. Nevio Šetić. Zmaj od Istre i Mario gostiju. načelnik Općine Žmilj Ratko županije sa sjedištem u Pazinu. u Pazinu u prostoru taverne Franka Katarinčić-Škrlj. listopada 2006. Hvala našem Zmaju Osječkom III. Zmaja Sutivanskoga II. 68 ZMAJSKE VIJESTI .6.15. pročelnika Franka Bertošu. U toj se nakani uspjelo tako da danas imamo «Sveučilište Jurja Dobrile u Puli». Na prijedlog Maria Sošića.Broj 1/2007. listopada 2006. Zmaja od Istre. godine konačno je i službeno osnovan Zmajski stol u Pazinu. zamjenika bio je nazočan i Veliki meštar družbe prof. sredinom 2006. braća na prvome radnome sijelu Zmajskoga stola pročelnik Zmajskog stola u Bakru Goran Crnković i u Pazinu. Kuli nad Kamenitim vratima zazmajeni su Franko Bertoša. u prostoru povijesne dvorane Kaštela u Pazinu svečano je ustoličen Zmajski stol Družbe «Braća hrvatskoga Zmaja» za područje . a Svečanom sijelu bilo je nazočno pedesetak uzvanika i 22. Najvažnija događanja bila su slijedeća: . ali i aktivne suradnje Istrana s Družbom Braća Hrvatskoga Zmaja. rujna 2006. predložilo Velikome meštru da za pročelnika stola Svečanom ustoličenju Zmajskoga stola u Pazinu imenuje Nevia Šetića. u Viteškoj dvorani u Dio sudionika proglašenja Zmajskog stola u Pazinu 6. već u početku Zmajski stol u Pazinu afirmira se kao važan nositelj kulturnog i društvenog života Istre. Zmaja Pazinskoga sastala se zmajska mons. Zmaja Dvigradskoga. Pro aris et focis. dogradonačelnica Grada Buzeta Jadranka .3. dr. Sutivanski II. Ivana Milovana gospodin dr. predloži amandman na Zakon o Sveučilištu u Puli. Zmaj od Istre Nakon višegodišnjih priprema. Osnivanje Zmajskog stola u Pazinu izazvalo je veliku pozornost javnosti u Istarskoj županiji. na način da to sveučilište nosi ime Jurja Dobrile.. Zmaj Porečki (naime 18. Zmaj Velikootočki i članovi bilježnika Mario Sošića. Jeromela.Str. veljače 2006. božjom milošću. izaslanik porečko-pulskog biskupa Bertoše. Zmaj Pazinski i Đordano Perušić. akademiku i akademskom kiparu Andriji Mutnjakoviću. travnja 2006. a tako i za školstvo. Zmaj Dvigradski). tako su bili ispunjeni uvjeti gospodin Neven Rimanić. Dragutin Feletar. i Marino Manin. tako: protonotar Ernest Gnjidić. Zmaj Dragonjski. deo propitio – Za ognjišta i oltare. Istarskoga preporoditelja i biskupa jedne od najvažnije osobe za buđenje nacionalne svijesti i očuvanje hrvatskoga identiteta Istre i njezinu nacionalnu integraciju i modernizaciju.

Zmaj Kulića). Str. zmajska braća u Požegi. Zmaj od Istre u svoje je ime i ime zapažene rezultate djelovanja.Broj 1/2007. Zatim je veliki bili smo primorani ponoviti predavanje dr. te predavanje dr. Dragutin Feletar. biskupov izaslanik i kulture i civilizacije» (zbog velikog interesa i traženja pročelnik Zmajskoga stola u Bakru. iz Zagreba. sc. već ostvaruju stola Nevio Šetić. Zmaj . No. zmajskoga areopaga Vladimir Rukavina. Zmaj Bilogorski II. Zmaja od Istre za prvoga ZMAJSKI STOL U POŽEGI pročelnika Zmajskoga stola. Gosti i Zmajska braća ispred spomen-ploče u župnoj crkvi u Stražemanu sc. Zmaj od Istre za sve uzvanike. dr.. a naznačio glavne pravce djelovanje Družbe u Istri. Zmaj Karlovački od Šanca i član civilizacije». meštar gospodarstva osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta kulture i Zvonimi Gerber. sc. u dvorani hotela «Dijamant» u Svetoksaverski. Zmajski stol. listopada 2006. Osobito je istaknuo dva projekta: podizanje spomen područje/ obilježje svečanoj pjesmi Istarske županije «Krasna zemljo» i «Našoj Slogi» prvoj hrvatskoj preporodnoj novini u Istri. 69 Zmaj Dubravarski. odnosno U svom ponovnom obračanju pročelnik Zmajskoga Požeško-slavonskoj županiji. sc. u prostoru osnovne škole «Petar Studenac» u Kanfanaru u suradnji s Općinom Kanfanar organizirano je javno predavanje znanstvenika svjetskoga glasa dr. Slavka meštar Družbe prof. Pročelnik: Branko MIHALJ. kojom se ustanovio Zmajski Marijan Liszt.27.ZMAJSKE VIJESTI . Domjenku je prethodio nastup i uvodno iznio osnovne ciljeve i zadaće Družbe Ženskoga pjevačkoga zbora «Mendule» iz Vrsara i izrazio zadovoljstvo što se Družba po prvi puta pod vodstvom Tome Njegovana.15. Slavka Kulića «Lice i naličje globalizacije s Nakon toga skupu su se obratili pozdravima posebnim osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta gradonačelnik Grada Pazina. Poreču održano je svečano sijelo Svečano sijelo ustoličenja Zmajskoga stola u Pazinu Zmajskoga stola u Pazinu s božičnim domjenkom otvorio je pročelnik stola Nevio Šetić. dakle minimalan broj koji ee stola za Istarsku županiju sa sjedištem u Pazinu i potreban za osnivanje stola. prosinca 2006. stol za Istarsku županiju sa sjedištem u Pazinu i potvrdio izbor Nevia Šetića. Veliki je meštar. . Velikootočki pročitao odluku Meštarskoga zbora nazočno je bilo oko sto osoba. Zmaj Sigetski III. a bio je nazočan i od 20. ustrojava i u Istri. meštar zmajskih stolova Davorin naslovom: «Lice i naličje globalizacije s posebnim Hečimović. slavka Kulića pod . rujna 2006. Interes za svečano sijelo bilo je veliko. svi rade složno. Zmaj Rakitsko naznačio glavne zadaće i ciljeve djelovanje Družbe te Kutjevački izrazio želju i nadu za uspješnim radom Zmajskoga Iako po datumu osnivanja najmlađi slavonski stola u Pazinu za dobrobit Istre i Hrvatske. Zasad je učlanjeno zmajske braće zahvalio na utemeljenju Zmajskoga samo petero braće. nadalje.

Uz mnoštvo naroda. moralnog autoriteta ovoga kraja. Velikoj. Dragutin Feletar. Zmaj Stražemanski (koji je danas osobito potpora požeškom Stolu). gdje živi i pročelnik. Zmaj RakitskoKutjevački. te posebno u Kutjevu. požeški biskup. Požeški Zmajski stol ima osobitu potporu i od drugih tamošnjih kulturnih i društvenih udruga. Spomen-ploču je uz prigodni govor otkrio dr. Zmaj Dragovački II. na dan Presvetoga Trojstva. Čalnovi su. Osobito svečano u Požegi je bilo nešto ranije. Zmaj Velikootočki. sc. msgr. obljetnica posvete crkve Svetoga Mihovila. Potom je Družba postavila prekrasno likovno oblikovanu spomen-ploču ispod kora u stražemanskoj župnoj crkvi – posvećena je hrvatskom kardinalu Franji Šeperu. Stol je bio suorganizator i dviju značajnih proslava u župi Stražeman. uskoro se mogu nadati i proširenju broja zmajske braće i sestara. 3. Osijeka i Zagreba. 15. biskup požeški i Veliki meštar Družbe. Malobrojni ali marni članovi požeškog Stola održavaju svoja sijela dva puta mjesečno. održana Sveta Misa. Zmaj Brodsko Drenovački.Str. Svečanosti je prisustvovao gotovo cijeli Dio sudionika proglašenja Zmajskog stola u Požegi Spomen-ploča kardinalu Franji Šeperu u Stražemanu Požeški biskup Antun Škvorčević u razgovoru sa zmajskom braćom . Slavko Perić. 70 ZMAJSKE VIJESTI . Tu je najprije proslavljena 25. Osnivanje Zmajskog stola održano je u vrlo svečanoj atmosferi i boltanoj dvorani Vikarijata Požeške biskupije.Broj 1/2007. Dragutin Feletar. osim u Požegi. Veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. a često se. Uz ostale govorili su Branko Mihalj. a posebice i od msgr. Zmaja Rakitsko-Kutjevačkog. velečasni Josip Devčić iz Stražemana. Najprije je na otvorenom. koji je upravo u Stražemanu predvodio zadnju Misu u svojem ovozemaljskom životu. uz prisustvo mnoštva vjernika. godine. dr. rujna 2006. lipnja 2006. Na taj dan je inauguriran Zmajski stol u Požegi. biskupa Požeške biskupije. nalaze i u Stražemanu. uz Branka Mihalja. Zmaj Velički i Milan Žegla. Uz redovite djelatnosti. svečanostima posvećenja spomen-ploče prisustvovalo je i dosta zmajske braće – iz požeškog Stola. Antun Škvorčević. koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. na glavnom požeškom trgu. koji je pročelnik Zmajskog stola: Marijan Alardović. Zmaj Velikootočki. pred znamenitim baroknim kužnim pilom Presvetoga Trojstva. Antuna Škvorčevića. Antun Škvorčević. Na svečanom domjenku u župnom dvoru govorio je i prof.

Naš Zmajski brat Stjepan Belobrajdić. Dana 19. Slavonskom Brodu i Vukovaru.ZMAJSKE VIJESTI . lipnja 2006. Dana 25. Franjo Husinec. prosinca 2006. godine bio je prisutan na svečanoj sjednici Gradskog poglavarstva. a 01. dr. Dana 04. prof. Ivan Jelić. a vrlo su aktivni u svojem profesionalnom. dobio je nagradu za životno djelo za doprinos osobitog trajnog značenja proizvodnih znanosti. Antun Tucak. te započeli pripreme za dobivanje i uređenje vlastite zmajske prostorije. Vladimir Rem. Istovremeno je promovirana i moja knjiga koju je napisao Zmaj od Dilj gore o Franu Gundrumu. godine kao dekan Brodskog dekanata polaže vijence uoči svetkovine Svih svetih. studenog 2006. Zmaj Sovički iz Osijeka. ZMAJSKI STOL U SLAVONSKOM BRODU Pročelnik: Ivan BALEN. rujna 2006. godine uoči državnog blagdana prisustvovao polaganju vijenaca na brodskom groblju. Brodu blagoslov kruha te prigodni razgovor povodom «Dana Kruha».000 istaknutih osoba i znanstvenika iz cijelog svijeta u knjizi «Who's . Brodu. održao misu i susret s roditeljima poginulih branitelja u Slav. g. 22. akademik Stjepan Babić i pročelnik Zmajskog stola u Slavonskom brodu. prisustvovao je proslavi 25. g. zmaj od Marsonie. svibnja 2006. Zmajski brat Branko Grizelj. godine u Osnovnoj školi «Mali Pariz» u Slav. Tom prilikom na otvaranju je bio prisutan i predsjednik Hrvatske vlade Ivo Sanader. 71 sastav Meštarskog zbora iz Zagreba. g. Zmaj od Dilj gore Zmajski stol u Slavonskom Brodu službeno je osnovan u proljeće 2006. Također su već uspostavili veze i suradnju s požeškim kulturnim i društvenim udrugama.g. Dana 03. prisutan na ustoličenju Zmajskog stola u Vukovaru. sc.Branko Grizelj je imenovan u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju na Sveučilištu J. studenog održao misu na groblju za sve poginule uz sudjelovanje preko 4. Tijekom 2006. kolovoza 2006. svibnja 2006. rujna 1981. prosinca 2006. godine Branku Grizelju je objavljen osobni životopis među 50. 13. g. te veliki prijatelj Stola. 08. lipnja 2006. godine učesnik je okruglog stola o preventivi i sprečavanju ovisnosti kroz rad savjetnika. godine organizator je i domaćin prvog posjeta kardinala Josipa Bozanića Slavonskom Brodu. g. dr. Dana 29. dr. rujna 2006. O Gundrumu su tom prilikom govorili prof. ali je već pokazao značajnu djelatnost. listopada 2006. Dana 04. blagoslovio je Trgovački centar OBI u Slav. 28. godine je blagoslovio spomen kuću Dragutina Tadijanovića našeg zmajskog brata. rujna 2006. Zmajski stol u Slavonskom Brodu tom je prilikom 11. prosinca 2006. Glavna aktivnost u protekloj godini cijelog Zmajskog stola bila je usmjerena na organizaciju proslave 150-te godine rođenja našeg Zmajskog brata Frana Gundruma Oriovčanina. članovi požeškog Stola nekoliko su puta na sastancima sudjelovali u Osijeku. Str. Njegovih pet članova održavaju zmajska sijela. te dakako – u Zagrebu. sc.Strossmayer u Osijeku. listopada 2006. godine uoči Sv. 10. srpnja 2006. Mihovila Dana policije prigodni govor i molitva uz polaganje vijenaca na brodskom groblju. Dana 29. godine u Oriovcu zajedno s općinom Oriovac organizirao okrugli stol koji je u cjelini bio posvećen liku i djelu Frana Gundruma. 31. godišnjice posvećenja crkve u Stražemanu koji je organizirao Zmajski stol u Požegi.Broj 1/2007. godine blagoslavio novootvorene prostore carine uz prigodni govor. Brodu uz govor o vrijednostima ali i opasnostima trgovačkog mentaliteta današnjeg čovjeka. 16. godine uz polaganje vijenaca povodom Dana domovinske zahvalnosti uz prigodni govor i molitvu kod spomenika žrtvama domovinskog rata. Dana 21. Bio je to zalog da će požeški Stol dobro raditi. zmaj od središta Slavonskog Broda bio je 21. a s istom temom navečer gost emisije SBTV «Klopka». godine. godine blagoslovio je zastavu pjevačkog društva Davor uz prigodni govor. a na dobrobit znanstvenog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. ali i na društvenom i znanstvenom polju. lipnja 2006.000 ljudi. Nagrada je uručena u Zagrebu od Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva.J. Crkvu je 06. Tijekom prošle zmajske godine. Okruglom stolu su bila prisutna sva naša zmajska braća. posvetio kardinal Šeper. prosinca 2006. 16. održao je misu povodom svečanosti dana grada i govor na groblju uz polaganje vijenaca. g. prosinca 2006.

prosinca 2006. zatim 19. Zmaj od Sv. . i 12. studenoga sa značajnim odjekom u lokalnim medijima. prošle sam godine zajedno s prof. godine u slavonskom Brodu.Str. Tijekom 2006. Jakova Braća Zmajskog stola Šibenik svoja radna sijela održavali su u Jurlinovim dvorima u DragamaPrimošten Burnji. dr. godine braća su ponaosob obišla gradonačelnike gradova Trogir. ZMAJSKI STOL U ŠIBENIKU Pročelnik: Drago MARGUŠ. Dasadašnja aktivnost ne zadovoljava te potrebe. Stanom Vukovac dr. 11. godine izabran za znanstvenog savjetnika i redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta J. otvorena je izložba «Rimski pape iz grafičke mape Pietra Kandlera u državnom arhivu u Rijeci». a povodom proglašenja sportaša godine dobio priznanje za izuzetan doprinos u razvoju sporta od Zajednice sportskih udruga i Saveza Brodskoposavske županije. godine u Novoj Gradiški. koje je trajalo dva dana.36% građana i tako dobio dva vijećnika u novoizabranom Gradskom vijeću. Bila su nazočna sva braća članovi Zmajskog stola u Splitu. a o njemu se govorilo na radiju i na lokalnoj TV-postaji. Solin. U suradnji s Ogrankom matice hrvatske Šibenik . jer njegovo djelovanje pokriva veliko područje i mnogo stanovnika. Split. godine održana je godišnja skupština Županijskog nogometnog saveza na kojoj sam imenovan za doživotnog počasnog predsjednika Županijskog nogometnog saveza nakon što sam bio predsjednik u protekla tri mandata. Zmaj od Posavine prof. godine uputili smo kompletnu dokumentaciju o uređenju interijera Zmajske kule u Splitu zajedno sa zamolbom za financijsko sudjelovanje Ministarstva kulture RH. Davorin Đanić je dana 20. Dana 18. veljače 2007. Od važnijih projekata navodima slijedeće: 1. 72 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj od Ribnice Zmajski stol u Splitu ima osobitu odgovornost. U suradnji sa Zmajskim stolom Riječko-Bakarskim u okviru proslave Sv. who in the world». Strossmayer. Kao pročelnik Zmajskog stola. noževi i glodala» i «Strojevi za oblikovanje metala deformiranjem». godini podigao spomen-ploču Petru Hektoroviću nad njegovim grobom u crkvi Dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru.J.u jesen 2006. a odgovor još nije stigao. . vrijedno zastupaju interese Družbe u Splitu i surađuju s drugim udrugama i ustanovama. Sedam članova Zmajskog stola u Splitu redovito se sastaje. Dana 08. Kao nositelj liste Hrvatske narodne stranke na izvanrednim izborima za Gradsko vijeće grada Slavonskoga Broda dobio je povjerenje 7. .u studenome 2006. . siječnja 2007. O ovom događaju izvješće je tiskano u lokalnim novinama.u prosincu 2006. ZMAJSKI STOL U SPLITU Pročelnik: Božo BOTA. općina Dugopolje. ovoj svečanosti su bili nazočni gradonačelnik Grada Starog Grada. a 23.u siječnju 2006. siječnja 2007.Zmajski stol u Splitu je u 2006. sc. kulturnom i znanstvenom području. prosinca 2006. objavio knjigu o Andriji Štamparu koja je i sveučilišni udžbenik. godine Zmajski stol u Splitu je sudjelovao na Zborovanju južnohrvatskih zmajskih stolova u Dubrovniku. godine u velikoj Kazališnoj koncertnoj dvorani u Slavonskom Brodu. tu su gradovi s dugom tradicijom i izuzetno vrijednim spomenicima kulture i povijesti. sc. godine objavio je i dva sveučilišna udžbenika i to: «Rezni alati. . Mihovila – zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije u prostorima novootvorene Gradske knjižice «Juraj Šižgorić» u rujnu 2006. Uz to. Zato su zadaci Stola veliki i odgovorni.Broj 1/2007. godine u Gimnaziji u Vinkovcima. 2. godine na javni natječaj za dodjelu sredstava za financiranje radova za kulturne potrebe stol je prijavio svoje djelovanje i zatražio financijska sredstva. te u društvenom. glavni vikar reda Dominikanaca uz svečanu misu i kulturno-umjetnički program. Knjiga je promovirana 19. a ostvarili su zavidne rezultate u svom profesionalnom radu. ali ima naznaka da će u slijedećem razdoblju Stol biti znatno aktivniji. Kaštela. te osobno uručili pismene zahtjeve za namjenske donacije za uređenje interijera Zmajske kule u Splitu. veljače 2007.

. Tomislav Đurić.2006. studenog 2006.. Početkom veljače organiziran je sastanak s predstavnicima lokalne vlasti Grada Knina da bi se ponovno pokrenula ideja o podizanju spomenika kralja Zvonimira u Kninu. U suradnji s KUD-om «Sveti Juraj» . Gluhonijema slikarica Jelka Struppi von Wolkensperg. Nina Lipljin (kandidat. Zmaj Dubravski). godine Predavači: Želimir Hitrec. Zmaj Čičanjski). U pripremi je objavljivanje odabranih pjesama Vinka Nikolića povodom 10. 11. prijedlozi akcija Stola. (Zoran Homen. Zmaj Bokeljski). Veliki požar grada Varaždina 1776. i 12. (Miroslav Klemm. Alojzija Stepinca» u Dubrovniku. Zmaj Čičanjski. Zmajski stol Šibenik sudjelovao je 11. Miroslav Klemm.. Zmaj Čičanjski). obljetnice njegove smrti i prikupljanje sredstava za obnovu kipa Sv. godine. Vrijedna crkvena baština topličkog kraja. Varaždinske toplice 11. pripreme sijela i Znanstvenog skupa u Varaždinskim Toplicama) Organizirano je i VIII. Ideja je prihvaćena i predstoji organizacija sastanaka gradonačelnice Knina Josipe Rimac i dogradonačelnika Tomislava Vrdoljaka s Velikim meštrom Zmajem Velikootočkim (Dragutin Feletar) i meštrom protonotorom Zmajem Dubravarskim (Ernest Gnjidić) na kojem bi se trebala odrediti dinamika i sudionici za realizaciju projekta: 8. Krapina. Mihovila na gradskim vratima u Šibeniku. Čakovec. 5. u nazočnosti 20 članova Družbe) Znanstveni skup «Hrvatske obljetnice». Zmaj Bokeljski.Broj 1/2007. Gabrijel Horvat hrvatski slikar 1905-1985. dogovori. izdana su dva broja (uskršnji i božićni) časopisa Vjera u Kamenu kojeg kao urednik potpisuje Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov). listopada održao s predsjednikom OGMH Šibenik predavanje «Rijeka Krka: prirodna i kulturna baština». Jakova (Drago Marguš) 28. Zmaj Trešnjevački).ZMAJSKE VIJESTI . (Ivan Zvonar. i 24. 3. 6. Izgubljeni grad. Zmajsko sijelo u Varaždinskim Toplicama (zajedničko sijelo Stolova Varaždin. Politika i znanost. na Zborovanju zmajskih stolova Zadra. Vlasta Kliček. (Ivan Zvonar. Splita i Dubrovnika u Kongresnom centru «Bl. Jakova (Drago Marguš). zmajskoj godini 6 domjenaka Stola (razgovori. posjetili Primošten i primoštenske vinograde te na kraju Jurlinove dvore u Primoštenu Burnjem. Zapis o smrti Nikole Zrinskog Kuršanečkog u rukopisnim poetskim zbirkama. problem varaždinskog urbanizma. ZMAJSKI STOL U VARAŽDINU Pročelnik: Branko SPEVEC. 73 i financijsku potporu Grada Šibenika Zmajski stol je 23.. Proslava 70. Crkva blažene Djevice Marije u Rukljevini kraj Varaždinskih Toplica. Na sijelu u listopadu Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov) prepustio je na osobni zahtjev vođenje Zmajskog stola Šibenik Zmaju od Sv. Zmaj Cernički).Primošten Burniji. (Miroslav Klemm. obljetnice podizanja spomenika hrvatskoj himni. pripravnik). rujna u Šibeniku bio domaćin Hrvatskom zavičajnom društvu bednjanskog kraja iz Zagreba. Jakova (Drago Marguš – piše rubriku prirodna baština). godina Križevačkih štatuta. Ivan Zvonar. Zmaj Cernički. Zmaj od Sv. Zmaj Bribirski II (Željko Krnčević – piše rubriku povijest) i Zmaj od Sv.2006. (Tomislav Đurić.11. Za vrijeme dvodnevnog posjeta članovi Kulturno umjetničko društvo «Franjo Sert» na Medulićevom trgu u jednostatnom programu predstavili su svoje tradicionalne običaje. Šibenika. Lovre (Milivoj Zenić-piše rubriku kultura). 7. slijedećeg sadržaja: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog: što je to? (Zvonimir Bartolić. 40. ili dva lica jedne monografije. Zmaj Krapinski IV. obišli su Kninsku tvrđavu. Varaždinske Toplice.11. Zmaj Trešnjevački). a u uredničkom vijeću su: Zmaj od Sv. razgledali drugi međunarodni sajam u srednjovjekovnom Šibeniku. narodne nošnje i bogatu glazbenu baštinu. Križevci). Zmajica od križevačkog Gornjeg grada. 4. Miljenko Stančić 1926-2006. Zoran Homen. Zmaj Garestinski Održano je u 598. Zmaj Trešnjevački. Značaj veleposjedničke obitelji Kiepach u Križevcima. U okviru predstavljanja Ogranak Matice hrvatske Šibenik u Vinkovcima. Tri priločke pesmarice. U časopisu o značajnim obljetnicama piše i Zmaj od Šibenskih otoka (Milivoj Blažević). Str. Izdan je Zbornik radova Hrvatske obljetnice 6/7.

godine (Zmaj Čičanjski i Zmaj Trešnjevački). obljetnica velikog varaždinskog požara. proslavi 70. Zmajska braća iz stolova Varaždin. Zmaj Trešnjevački): sijela. Križevcima i Varaždinu. okupilo je članove Družbe iz cijele Hrvatske. pročelnik za prostorno uređenje i komunalne i Vilka Žiljaka. osmo po redu. Na već tradicionalnom znanstvenom skupu Donosimo i dvije detaljnije vijesti iz rada Zmajskog «Hrvatske obljetnice».4. Na njima su hrvatskoj javnosti obznanjeni stručni radovi o nekim SIJELO DRUŽBE «BRAĆA HRVATSKOGA značajnim datumima i zaslužnim osobama hrvatske ZMAJA» I ZNANSTVENI SKUP «HRVATSKE prošlosti. te Marijan Bakulić. 40.2006. Čakovec. naglasili značaj djelatnosti grada Varaždina. obljetnice podizanja spomenika OBLJETNICE» U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA hrvatskoj himni (Želimir Hitrec. obaveznom dijelu Zmajskog stola Varaždin (Miroslav Klemm. Ostale aktivnosti Stola Varaždin: Meštarskom zboru predložena je kandidatura dvoje pripravnika za prijam u Družbu «Braća Hrvatskoga Zmaja». poglavito Stolova u Čakovcu. Zmaj Krapinski IV. Zmaja Garestinskog Polaganje vijenca na spomenik Hrvatskom jeziku u Varaždinskim toplicama .Str. obljetnici Križevačkog još jedan znanstveni skup. studenoga 2006. Zmaja od Kune. godine. Varaždin.Broj 1/2007. Poglavarstvo grada Kukuljevićeva govora u Saboru 1847. Predavanja u organizaciji Stola Varaždin: Miroslav Klemm. To su: Nina Lipljin sveučilišni profesor. Kula stražarnica. održano je osam predavanja. 74 ZMAJSKE VIJESTI . (Miroslav Klemm. Poticaj podizanju spomenika koji krasi park u središtu grada dao je Ivan Rabuzin. U subotu 11. Zmajsko sijelo. velikom požaru Varaždina 1776. Na početku Sijela Zmajevi su položili spomenvijenac na spomenik. Zmaj Trešnjevački: 230. U starodrevnim Varaždinskim Toplicama održan je Zmaj Trešnjevački). Krapini. Sastanci s Braćom iz drugih stolova: Domjenak u gradu Ozlju u rujnu 2006.). Starom gradu članovi Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» na spomen devete obljetnice. Zmaj Grebengradski II. Križevci i Krapina u Varaždinskim Toplicama Fakultet organizacije i informatike Varaždin.. 25. osnivač Zmajskog Stola Varaždin i njegov prvi pročelnik. Varaždina. okupili su se u topličkom. te prigodnim riječima pročelnika Stola Varaždin Branka Speveca. godine.

dogradonačelnik Varaždina. Uz brojne vrijedne knjige njegova zbirka sadrži i veliki broj slika i grafika hrvatskih i svjetskih umjetnika. već više od stoljeća stara hrvatska društvena i kulturna ustanova djeluje pod geslom: PRO ARIS ET FOCIS. Ta. Zoran Homen.ZMAJSKE VIJESTI . DEO PROPITIO! (za žrtvenike i ognjišta Božjom pomoći). Na samom početku znanstvenog skupa je Tomislav Đurić. Naš Zmajski Brat Rabuzin govorio je o tome u kraćem razgovoru za televiziju i radi ističući ponovo naše zmajsko geslo: Pro ari set focis Deo propitio! Nakon otvorenja izložbe Josipa Resteka u Varaždinu u čast Ivana Rabuzina. Gabrijel Horvat. Naš Zmajski Brat Ivan Rabuzin poznat je našoj kulturnoj javnosti i kao maran sakupljač hrvatske likovne baštine. gluhonijemoj slikarici Jelki Struppi bar.-1985. našeg Zmajskog Brata Ivana Rabuzina izložbu je otvorio akademski slikar Ivan Mesek. Zmaja Grebengradskog II. Miroslav Klemm. Nazočne je u ime Stola Varaždin pozdravio ravnatelj muzeja Branko Spevec. Zmaj Trešnjevački. izložba slika akademskog slikara Josipa Resteka. Valentin Puževski i Ivo Zvonar bili su: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog – što je to?. Zmaj Garestinski. Zmaj Cernički). Zmaja Grebengradskog II. Naslovi radova koje su objavili Zmajevi Zvonimir Bartolić. Zmaj Cernički. Značaj veleposjedničke obitelji Kiepach u Križevcima. godine darujući gradu Varaždinu 124 umjetnička djela za zbirku Moderne umjetnosti. Str. Izgubljeni grad. Ta će djela nakon preuređenja varaždinske sinagoge biti u stalnom postavu Galerijskog centra Varaždin. 1905.. političkih i javnih djelatnika Varaždina i posjetitelja muzeja otvorena je u Starom gradu u srijedu 3. IZLOŽBA U ČAST BRATA IVANA RABUZINA. ZMAJA GREBENGRADSKOG U nazočnosti članova naše časne Družbe. Ideje braće Radić u našoj pedagoškoj praksi. Četrnaest slika temperom na papiru s nazivom «Križni put» vlasništvo su našeg Zmajskog brata Ivana Rabuzina. Pozdravljajući doajena svjetskog naivnog slikarstva. Svoj domoljubni zanos iskazao je 2004. Tomislav Đurić. Wolkensperg (Zoran Homen. Zmajsko sijelo i znanstveni skup u Varaždinskim Toplicama kojem je Zmajski Stol Varaždin ponovo bio dobar domaćin iznova su potvrdili značaj Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Zmajica od križevačkog Gornjeg grada). Hrvatski slikar. Zmaj Bokeljski). . problemi varaždinskog urbanizma. te politika i znanost ili dva lica jedne monografije. O značaju Restekovih slika govorio je Miroslav Klemm.Broj 1/2007. 2007. nedoličnom stanju dvorca Bisag i grobnice hrvatskog domoljuba baruna Corberona (Tomislav Đurić. 4. odajući posebnu počast Ivanu Rabuzinu koji je unatoč bolesti smogao snage uveličati ovu svečanost. Zapisi o smrti Nikole Zrinskog Kuršanečkog u rukopisnim poetskim zbirkama. Vrijedna crkvena baština Topličkog kraja. Zdušno radi na očuvanju tradicionalnih vrijednosti našeg naroda i stoga je važan činitelj i njegove budućnosti. svećenika varaždinske biskupije. 75 spravišća Vlasta Kliček. Ova je izložba bila prilika da se javnost ponovo upozna s radom naše časne Družbe. U povodu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa izložbu su zajednički organizirali Stol Varaždinski i Gradski muzej Varaždin. osamdesetoj obljetnici rođenja Miljenka Staničića (Nina Lipljin. Sijelo i znanstveni skup u Varaždinskim Toplicama održani su u prilog tome. Zmaj Čičanjski). prikazao dvobroj knjižice «Hrvatske obljetnice 6/7» s objavljenim predavanjima s prošla dva sijela. kandidatkinja pripravnica). te trima priločkim pjesmaricama (Ivan Zvonar.

Svečanost Ustoličenja u Pstoralnom centru svetog Bone u 12:00 sati 5. Zmajskog stola Vukovar i Zmajskog stola Slavonski Brod. Polaganje vijenca kod Spomen križa na ušću Vuke u Dunar u 10:00 sati 3. veljače 2006. Župana županije Vukovarsko-srijemske Bože Galića. veljače 2006. Ovom događaju prethodilo je niz sastanaka na kojima se navedeni događaj pripremao: 1. Zmaja Sigetskog III. 9. pročelnika Zmajskog stola Požega Branka Mihalja. godine u prostorijama Zmajskog stola u Osijeku uz nazočnost zmajske braće s područja sve četiri slavonske županije. Zmaj Bački II. svibnja 2006. Meštra protonotara Ernesta Gnjidića. zmajska braća koja djeluju na području Vukovarskosrijemske županije i Gvardijan vukovarski. Zmaja Rakitsko- Kutjevačkog. dogovoreni su termini i okvirni program ustoličenja Zmajskog stola Požega. Zmaja Siveričkog i Martina Miškovića. 8. 15. Zmaja od Šokadije Vinkovačkog stekli su se uvjeti za ustoličenje Zmajskog stola u Vukovaru Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». gvardijan vukovarski. Zmaja Starovukovarskog. Meštra rizničara Vladimira Rukavinu. dogovaraju detaljan program ustoličenja. Ružice Pšihistal. Zmaja Svetoksaverskog. uz nazočnost Velikog meštra Matije Salaja. svibnja 2006.Str. jer je uz njih s područja Vukovarsko-srijemske županije bio već ranije zazmanjen Stipan Mijok. popis uzvanika i zaduženja pojedine zmajske braće. Zazmajenjem 18. Okupljanje uzvanika u hotelu Lav u 9:30 sati 2. Zmajice od Mitnice. pročelnika Zmajskog stola Osijek i kuma Zmajskog stola Vukovar Antuna Tucaka. Zmaja Zelingradskog.Broj 1/2007. Zmajski stol u Vukovaru Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» ustoličen je 21. godine u prostorijama hotela Lav u Vukovaru. svibnja 2006. 76 ZMAJSKE VIJESTI . Domjenak u Blagovaonici Samostana u 13:00 sati Svetu misu je predvodio Zlatko Špehar. Zmaja Dubravarskog. 4. Josipa Prpe. 3. Zmaja Vinkovačkog III. Meštra obredničara Zdravka Velentekovića. ZMAJSKI STOL U VUKOVARU Pročelnik: Dražen ŠVAGELJ. Štefice Šarčević. Svečana sveta Misa u crkvi svetih Filipa i Jakova u 11:00 sati 4. svibnja 2006. Zmaj Vinkovački III.. godine u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Vinkovci zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije uputili su prijedlog Meštarskom zboru da donese odluku o osnivanju Zmajskog stola Vukovar Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Zmaja Sovičkog. 27. zmajske braće i gostiju uz slijedeći: PROGRAM 1. godine u Viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu: Dražena Švagelja. a u misnom slavlju je sudjelovao dječji zbor crkve «Svetih Filipa i Jakova» i zbor mladih. Meštra zmajskih stolova Marijana Liszta. saborskog zastupnika Petra Mlinarića. Pročelnika za kulturu Antuna Pintarića. Zmajice Bosutske. godine u prostorijama Franjevačkog Sa svečanosti proglašenja Zmajskog stola u Vukovaru . godine u pastoralnom centru «Sveti Bono» u Vukovaru. 2.

Djelovanje ovog mladog Zmajskog stola uspješno se nastavlja. Članovi Zmajskog stola Vukovar 25. u prostorijama hotela Lav u Vukovaru. sc. godine. posebice iz engleskog jezika. bili su nazočni ustoličenju Zmajskog stola Požega. 15. godine. Budući da je jezična baština temelj kulturne baštine svakoga naroda. Članovi Zmajskog stola Vukovar 28. listopada 2006. potrebito ju je pažljivo čuvati i njegovati u svakodnevnom govoru i pisanju kako se ne bi izgubila u predstojećim . sc. travnja 2006. 77 samostana u Vukovaru zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije i Gvardijan vukovarski. istakla je N. godine u prostorijama Franjevačkog samostana u slavonskog Brodu.Broj 1/2007. u Požegi. Na svečanosti su bili nazočni članovi stola. razmatrali su plan rada do kraja 2006. svibnja 2006. rujna 2006. godine. Članovi Zmajskog stola Vukovar. Opačić. 11. travnja 2006. Zmaj od Zapolja. Članovi Zmajskog stola Vukovar. 3. u Viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. u Stražemanu. istaknuta hrvatska lektorica. svibnja 2006. Akademski zbor Sveučilišta u Zadru otpjevao je. Dogovoreno je da na zazmajenje Zlatka Špehara idu članovi stola. Članovi Zmajskog stola Vukovar 21. s posebnim naglaskom na opasnost nekritičkoga usvajanja brojnih tuđica. Nakon toga uslijedio je iznimno uspješan recital Junaci hrvatski nek smireno sniju koji je osmislila i uvježbala prof. u prostorijama pastoralnog centra «Sveti Bono» u Vukovaru. prigodne duhovne pjesme. srpnja 2006. Među prikupljenim radovima odabrani su najbolji. svibnja 2006. Nives Opačić pod naslovom Hrvatski jezik danas. Zlata Derossi s učenicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II. provjeravaju izvršenje zaduženja i dogovaraju konačni protokol za svečanost ustoličenja. Predavanje je održano u dvorani Matice hrvatske – zadar 3. Članovi Zmajskog stola Vukovar 25.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja priredio je predavanje mr. govorila je o suvremenom položaju hrvatskog jezika. 27. N. raspisan je natječaj za najbolji literarni rad za učenike srednjih škola Zadarske županije s temom Navik on živi ki izgine pošteno. Nakon recitala ženska klapa Anima maris otpjevala je dvije prigodne pjesme. 3. u viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i ove je godine obilježila obljetnicu mućke pogibije hrvatskog bana Petra Zrinskog i kneza Frana Krste Frankopana. Mr. bili su nazočni proslavi 25 obljetnice obnove župne crkve i izrade mozaika hrvatskih velikana. sc. U međuvremenu su 29. travnja 2006. u viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. godine i izabrali Pročelnika.ZMAJSKE VIJESTI . 27. ZMAJSKI STOL U ZADRU Pročelnik: Josip FARIČIĆ. godine. sudjelovali su na izbornom sijelu glavnoga zbora Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». lipnja 2006. godine. razmatrali su plan rada do kraja 2006. svibnja 2006. lipnja 2006. te Zamjenika i Bilježnika Zmajskog stola Vukovar.Opačić. Kao i svake godine od osnivanja Zmajskog stola u Zadru. Str. Svečana akademija održana je u Hrvatskoj kazališnoj kući. zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije sudjelovala na redovitom godišnjem sijelu Glavnoga zbora Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Mr. Na kraju svečane akademije učenica Ana Dejanović pročitala je svoj prvonagrađeni rad u kojem je na izvrstan način obradila presjek nedavne hrvatske prošlosti uz zanimljive poruke mladim naraštajima za nacionalno svjestan i etički savjestan život u sadašnjem trenutku i u budućnosti. uz nacionalnu himnu. Nives Opačić predavanje pod naslovom Hrvatski jezik danas (Zadar. bili su nazočni ustoličenju Zmajskog stola Slavonski Brod. godine. Zmaj od Rave U Zadru tradicionalno obilježena obljetnica mučke pogibije bana Petra Zrinskog i kneza Krste Frana Frankopana (Zadar. zazmajen je Zlatko Špehar.

pokrovitelja priredbe i kanonik don Srećko Frka Petešić. integracijskim procesima. Šimundža nadahnuto je govorio o djelima hrvatskih književnika u kojima se u središnjem mjestu ističe Bog. Marijan Oblak. 30. obljetnice prve hrvatske gramatike Institutionum Linguae Illyricae Bartola Kašića. Miljenkom..Broj 1/2007. te. patera dr.sc. Pag. 30. Prigodna izlaganja popraćena su glazbenim nastupom Žana Morovića. O knjizi. Palčić u ime poglavarstva Grada Paga. posebno o značenju činjenice da je hrvatski jezik normiran još početkom 17. njegova ljubav prema čovjeku. održano je predavanje Bog u hrvatskoj književnosti mons.Str. te prof. Program je upotpunjen nastupom mješovitog zbora paške nadžupe.st. paški nadžupnik i domaćin skupa. 11. među kojima se na poseban način istakla pjesma Bartulova himna. D. nadahnuto su govorili mons. dipl. značenje vjere u svakodnevnom životu. dr. . sc. listopada 2006.. Marijana Oblaka. dr. Ivana Prenđe. Zbornik radova uredio je Julije Derossi. Marijan Oblak. ti procesi uz brojne pozitivne društveno-gospodarske efekte. župan Zadarske županije. Prigodnu riječ uputili su gosp.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja priredio je u Zadru i Pagu prikazivanje zbornika radova 400 obljetnicu prve hrvatske gramatike Bartola Kašića Pažanina isusovca. predvođenog č. Naime. Zmaja Bišćanskoga i vikara za postoral Splitsko-makarske nadbiskupije. općenito.. dr. Predavanje prof.) U organizaciji Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja u dvorani Matice hrvatske – Zadar 10. župna crkva u Pagu dvosvešćanog djela Bog u djelima hrvatskih pisaca. sc. svibnja 2006. Drage Šimundže Bog u hrvatskoj književnosti (Zadar. sc. nadbiskup zadarski u miru te prof. dr. 10. svibnja 2006. koje se na različite načine umjetnički oslikava u književnosti. generiraju i dvojbene pa čak i negativne posljedice za razvoj malih naroda i njihovih jezika kao značajnih odrednica identiteta. Kašića. Zmaj od Rave. Stijepo Obad. B. Ugledni predavač dijelom je za predavanje crpio građu iz svojega Predstavljači zbornika o prvoj hrvatskoj gramatici B. iur. listopada 2006. svibnja 2006. mons. Prikazivanje je priređeno o župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u gradu Pagu. 11. nadbiskup zadarski u miru. Josip Faričić. ali i posvemašnjoj globalizaciji. povodom 400. Branimira Buturića i orguljaša Dragana Pejića s nekoliko skladbi iz hrvatske crkvene baštine. Ista knjiga prikazana je i u Pagu. Sanje Perić Gavrančić. Vladimira Horvata i mr. sc. Prikazivanje zbornika radova 400 obljetnica prve hrvatske gramatike Bartola Kašića Pažanina isusovca (Zadar.s. Prikazivanje u Zadru organizirano je u sklopu Dana Zadarske županije. mons. svibnja 2006. pročelnik Zmajskog stola u Zadru. prof. sc. Stijepo Obad. Ti su radovi prošireni podnesci sa znanstvenog skupa održanog u Zadru i Pagu 2004. U zborniku su objavljeni znanstveni prilozi mons.. nadbiskupa zadarskog. Pred brojnom publikom mons. 78 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj od Rame. Drage Šimundže. Na predstavljanju su govorili Ivo Grbić. a održano je u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Vicko Zmajević. Zmaj Konavoski i dr. sc. Zbor je izveo nekoliko prigodnih skladbi. nadbiskupa u miru i počasnoga člana Družbe Zmaja Svetokrševanskog.

studenoga 2006. (Udbina. U nadahnutom i izrazito dobro prihvaćenom nastupu prof.) na Hrvatsku. rujna 1493. 18. zmajskim bratom Ivicom Matajiom. U uvodu je istaknuta misao blaženoga U maloj dvorani Hrvatske kazališne kuće Zadar 18. . Zvonimir predstavnika zadarskog Zmajskog stola u Gospiću Šeparović. tijekom velikosrpske i velikocrnogorske agresije studenog 2006. zbornika stola u Zadru iskoristili su priliku i za kraći susret sa radova Trećega hrvatskog žrtvoslovnog kongresa. Alojzija Stepinca kako je Hrvatska žrtva velikih zala.Faričić. Josip Faričić. sc. Str. sc. Zmaj Konavoski. Dan prije knjiga je prikazana u konkretnije realizacije u obliku jednoga predavanja Škabrnji. dr. obljetnice mučkog stradanja hrvatske prošlosti. Zmaj od Rave sudjelovali su u ime Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja na obilježavanju povijesne tragedije hrvatske vojske na Krbavskom polju 9. Zmaj od Škabrnje i dr. Na kraju prikazivanja nastupili su književnici Duška Salečić Salona i Joja Ricov recitirajući i čitajući prigodne radove s tematikom žrtava u hrvatskom narodu. rujna 1493. i to na mjestu izgradnje buduće crkve hrvatskih mučenika. don Emil Bilaver. Tijekom prikazivanja istaknuto je značenje Prikazivanje knjige O žrtvana je riječ prigodom osobnih žrtava i žrtava cijeloga naroda tijekom obilježavanja 15. Zmaj od Rame. dr. Sudionici prikazivanja knjige «O žrtvama je riječ» (Z. dr.) Prof. 9. Derossi naglasio je važnost obilježavanja stradanja stola Družbe Braća Hrvatskog Zmaja održano je hrvatskoga naroda kako bi se na temelju te spoznaje objektivno i sveobuhvatno prosuđivale tragične situacije i izvukle odgovarajuće pouke za sadašnji i budući razvitak hrvatskoga naroda. Stijepo Obad. O knjizi su govorili prof. Salečić Salona. J. Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te Julije Derossi. sc. Z. Predstavnici Zmajskog prikazivanje knjige O žrtvama je riječ.Derossi. Z. Šeparovića istaknuli su djelovanje Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te ukratko i sadržajno prikazani prilozi u zborniku radova. Zmaj Korčulanski IV. Dogovorena je načelna 15. palih za slobodu i S prikazivanja knjige «O žrtvama je riječ» neovisnost domovine. predstavnikom Prikazivanje je upriličeno prigodom obilježavanje Zmajskog stola u Gospiću. Ricov i J. D. i predsjednik tijekom tekuće zmajske godine. obljetnice mučkog stradanja hrvatskog puka u suradnja dvaju susjednih zmajskih stolova uz obvezu Vukovaru i Škabrnji.ZMAJSKE VIJESTI . rujna 2006. a osobito stradanja hrvatskog puka hrvatskog puka u Vukovaru i Škabrnji (Zadar. Šeparović. 79 Sudjelovanje predstavnika Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja na hodočašću u Udbini povodom obilježavanja stradanja hrvatske vojske u bitci na Krbavskom polju 9.Derossi.Broj 1/2007. u organizaciji zadarskoga Zmajskog J. J. J. sc. Na spomendan tragedije u Udbini je održano Lučić) koncelebrirano misno slavlje pred više tisuća hodočasnika.

dr. jedan od vodećih hrvatskih liturgičara i višegodišnji provincijal franjevačke provincije Sv. sc. S. odgojnim i kulturnim djelovanjem. Prof.) U prepunoj dvorani Matice hrvatske – Zadar 27. sc. Stijepo Obad. fra Roberte Bernardina Škunce (Zadar. Predavanje pod naslovom Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja prof. ali i kao predsjednik zadarskog organka Matice hrvatske početkom 70-ih godina 20. dr. sc. Ona je izvor maslinovog ulja. domoljuba i. A. st. Obad. 27. studenoga 2006. Glavni laurenti ovogodišnje dodjele nagrada prigodom Dana Grada zadra bili su prof. jer im je osobno svjedočio primjerom humanista. te višegodišnji pročelnik Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja i predsjednik zadarskoga ogranka HKD Napredak. dr. u organizaciji zadarskoga Zmajskog stola Družbe Braća hrvatskog zmaja održano je predavanje pod naslovom Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja. studenoga 2006. upriličena je svečana sjednica Gradskog vijeća Zadra na kojoj su dodijeljena priznanje istaknutim pojedincima i ustanovama. sc. fra B. Sveučilište u Zadru). Obad zadužio je generacije mladih hrvatskih povjesničara. sc. Jeronima u Istri i Dalmaciji. fra Robert Bernardin Škunca. parafrazirajući motiv iz Knjige postanka (Post. S. U prvom dijelu predavanja prof. dr.Broj 1/2007. ali i svih drugih građana Zadra. a u drugom dijelu dr. 80 ZMAJSKE VIJESTI . zaštitnika Grada Zadra 24. ante Kolega s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. Ulgedni predavači prof. Ante Kolege i dr. S.-2006. Zmaj konavoski i maestro akademik Pavle Dešpalj. Stijepo Obad. uvelike je zadužio Zadar. navedeno je u obrazloženju nagrade. a u kršćanstvu i drva života. Prof. istakli su da je maslina jedna od najznačajnijih agrokultura u primorskom dijelu Hrvatske. sc. nezaobilazne prehrambene namirnice i mističnoga sredstva u obredima kršćanskoga bogoslužja. ali i cijelu domovinu višedesetljetnim marljivim i predanim znanstvenim. dr. znanstvenika. sc. a posebno i rodnoga dubrovačkog kraja. Zmaj Konavoski i pročelnik Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja (2001. dr. studenoga 2006. 24. sc. sc. sc. studenoga 2006.) dobio nagradu Grada Zadra za životno djelo (Zadar. Krševana mučenika. dr. Škunca ukazao je na simboličkoliturgijsko značenje masline i maslinovog ulja te održao meditaciju pod naslovom Svježi maslinov list. nadasve.Str. Obad istakao se kao izvrstan sveučilišni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2003. moralne vertikale koja se nije savijala niti u najtežim trenutcima suvremene hrvatske prošlosti. S predavanja Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja . geografski i gospodarski aspekt masline. Prof.) Povodom obilježavanja blagdana Sv. koja uz gospodarsko značenje ima i ulogu simbola Sredozemlja. Kolega opbradio je agrarni.

fra. Između dva dijela predavanja održan je prigodni recital u kojem su sudjelovali Dolores Barić. sc. Povijest Družbe. Mičića i I. Bjelovaru i Sisku 4.Održavati ostala događanja u Zmajskoj kuli .Prema potrebi redovito organizirati žalobne domjenke za umrlu braću 2. glumac Kazališta lutaka zadar čitajući pjesme i kraće priloge o maslinama T. Što kvalitetnije obdržavati redovite djelatnosti: . Meštrića. S. Stijepo Obad. kao što to predviđa Ordo Draconicus .Broj 1/2007. Čakaviana Croatica. fra Bernardinu Škunci Zahvalnicu Zmajskog stola u zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja u znak zahvalnosti za višegodišnji samoprijegoran rad na čast i u službi zadarskoga Zmajskog stola kao i cijele Družbe BHZ. u povodu osnivanja Družbe (studeni) i u povodu obnove Družbe (lipanj) .Redovito održavati sijela svih redovnih i povremenih tijela Družbe. dr. Osobito je važna djelatnost zmajskih stolova – oni trebaju što cjelovitije realizirati postavljene godišnje planove. 2. 3. Pojačati naknadničku djelatnost i organiziranje znanstvenih skupova. ZMAJSKOJ GODINI 1. Str. Oživjeti Stari grad u Ozlju – organizirati subotom susrete zmajskih stolova iz svih dijelova Hrvatske. Velimir Deželić – autobiografski zapisi (u dvije knjige) . 6-12) o Noi i potopu čiji je svršetak najavila golubica noseći u kljunu svježi list masline. Na kraju predavanja prof. Tijekom ljeta organizirati zajednički domjenak svih članova Družbe 5. nakon kraćeg uvodnika uručio je dr. Do kraja zmajske godine privesti kraju osnivanje preostala tri zmajska stola – u Virovitici. U tome im više treba pomagati središnjica Družbe. studentica Sveučilišta u zadru i Zlatko Košta. Napisati i izdati i manju povijest Ozlja . Zmaj Konavoski. Uspješnije poraditi na aktiviranju i boljem radu svih kulturnih zborova i sekcija 3. srpnja do 1.Barem tri sijela Glavnoga zbora – Jurjevsko (travanj). sc. 81 8. Robertu Barnardinu Škunci PRIJEDLOG OSNOVNOG PLANA DJELOVANJA DRUŽBE U 599.Održavati domjenke svake srijede u Zmajskoj kuli (osim od 15. Uz Zmajske vijesti i drugih prigodnih izdanja. Pogotovo se moraju aktivirati oni stolovi koji trenutno slabije djeluju. sc. rujna) – svaki mjesec braći poslati programe s rasporedom predavanja i drugih događanja . D. pokrenuti izradu i izdavanje tri kapitalna izdanja: 1. Svečana dodjela zahvalnice dr. Božina. Bavčevića.ZMAJSKE VIJESTI .

a razgovarano je i o drugim pitanjima iz djelovanja Družbe. bisti i drugih spomenika 8. te još veću pozornost pokloniti primanju novih. što se prvenstveno odnosi na obnovu i modernizaciju infrastrukture objekta 12. Izvršiti sve pripremne radnje za dobivanje lokacijske dozvole. te potencijalnim investitorima i donatorima. Voditi politiku i stalnu brigu za stabilno i sigurno financiranje Družbe. a članovi su ona časna braća kojima je Glavni zbor Družbe izglasovao najviše zmajsko odličje . 11. Izvršiti pripreme za podizanje dva spomenika od nacionalne vrijednosti: kralju Zvonimiru u Kninu.KANCELAR KAPITULA ZLATNOGA ZMAJA Nakon više odgoda .. . Pažljivo revidirati dosadašnji sastav našega članstva. Jurja u Trnju i za preceptora Zmaj Velikotaborski II. jer nisu bila nazočna izboru). za komendatora Zmaj Hrašćanski od Sv. održano je u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijelo Kapitula Zlatnoga Zmaja.Zlatnoga zmaja. mahom mlađih članova (uz poštivanje numerus klaususa) 10. Kod toga valja uspostaviti što djelotvorniju suradnju s institucijama vlasti i povećati broj donatora. POSLJEDNJA VIJEST ZMAJ KLOKOČKI V. 82 ZMAJSKE VIJESTI . Milovan Petković. Pripremiti projektni zadatak s jasnom budućom namjenom Ozlja.Broj 1/2007. U suradnji s Gradom Zagrebom realizirati izrađene projekte i troškovnike za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. Na sijelu je također zaključeno da se izradi poslovnik Kapitula.Str. Aleksandar Šir. 11. Za novi mandat za kancelara Kapitula jednoglasno je izabran Zmaj Klokočki V. Zmaj Velikotaborski II. Zmaj od Krmpota. održati petnaestak izložbi slika velikih hrvatskih slikara i naše braće Ivana Večenaja i Mije Kovačića u raznim galerijama u Hrvatskoj 9. te Zrinskim i Frankopanima u Čakovcu 7. Zmaj Hrašćanski od Sv. Intenzivirati radove na obnovi infrastrukture i druge neophodne radove za redovito održavanje ovog spomenika od nacionalnoga značaja. ustanovama i institucijama. od mogućih sedam.. Zmaj Starovukovarski. najvišeg i najuglednijeg tijela Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Do listopada 2008. Jurja u Trnju. Zmaj Vlaškovuličanski. i Matija Salaj. Đuro Deželić. prisustvovalo je petero braće. Što djelotvornije surađivati s drugim građanskim udrugama. a u skladu s našim pravilima i potrebama. Prvom sijelu Kapitula. U organizaciji Matice i zmajskih stolova diljem Hrvatske podići više od 10 spomen-ploča. Predano nastaviti s poslovima obnove Staroga grada u Ozlju. Juraj Kolarić. Započeti pripreme za izradu koncepcije i projekta državnog muzeja Zrinskih i Frankopana. te trošiti sredstva s mogućnostima. uz široke konzultacije s konzervatorima i drugim stručnjacima. Sada su to zmajska braća: Ante Krmpotić. 6. (zadnja dva brata još će trebati potvrditi svoj pristanak. . Obnoviti ili izraditi replike (uz nova rješenja) svih insignija Družbe 13. Prema Ordo Draconicus Kapitulom predsjeda Veliki meštar. Zmaj Klokočki V. te ubrati članarinu od svekolike braće i sestara 14. travnja 2007.

Na suradnji se unaprijed zahvaljujemo. Stoga već sada molimo sve dužnosnika Družbe (članove Meštarskog zbora.Broj 1/2007. a na eventualne fotografije zabilježili što je na njoj i kada je snimljena. . te osobito pročelnike zmajskih stolova) da skupljaju i čuvaju dokumentacije o svim događanjima tijekom zmajske godine. U ovo smo izvješće unijeli ono za što smo znali. Str. Zbog toga se ispričavamo i uvjeravamo Vas da ništa od toga nije učinjeno hotimice ili s namjerom. Tako će nam slijedeće godišnje izvješće biti kvalitetnije i kompletnije. kada sve materijale treba dostaviti u Zmajsku kulu u Zagrebu.ZMAJSKE VIJESTI . pročelnike sekcija. To sve valja arhivirati i čuvati do kraja ožujka. Ovo izvješće koje je pred Vama sigurno ima i mnogo manjkavosti i netočnosti. druge dužnosnike. odnosno za koja događanja je sačuvana dokumentacija. 83 OBAVIJEST I MOLBA DUŽNOSNICIMA DRUŽBE Ovim Zmajskim vijesti zapravo se uvodi tiskanje godišnjeg izvješća Družbe za svaku zmajsku godinu. Bilo bi najbolje ako biste odmah nakon svakog događanja o tomu napisali kratki članak.

500 primjeraka.Broj 1/2007. Tiskano u Hrvatskoj. Besplatni primjerak. . 2007.Str. 84 ZMAJSKE VIJESTI ..

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful