ZMAJSKE VIJESTI

GLASILO
BROJ 1/2007

DRUŽBE

»BRAĆA

HRVATSKOGA

ZMAJA«

ZMAJSKA 598. GODINA

TRAVANJ 2007.

UVODNIK

VODI NAS ŽELJA DA BUDEMO BOLJI
Draga i časna zmajska braćo i sestre! Već smo ušli u 102. godinu postojanja Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, a s novim Jurjevskim sijelom Glavnoga zbora ulazimo u 599. zmajsku godinu. Ta duga tradicija i iskustvo našega djelovanja, ukorijenjenost Družbe u hrvatsko kulturno biće, moralno i povijesno obvezuje sve članove Bratstva da odano i s rodoljubivim žarom obavljaju sve svoje zadaće. Naš je cilj djelovanja nepromijenjen više od stoljeća – biti odan hrvatskoj domovini, štititi, čuvati i promicati njezine kulturne i povijesne vrednote. Zbrajajući i vrednujući sve ono što smo učinili tijekom 598. zmajske godine, dakle od prošlog, izbornog Jurjevskog sijela Glavnoga zbora, možemo obujam i rezultate našega djelovanja ocijeniti zadovoljavajućim. Naša razmjerno malobrojna Družba dobrih ljudi i rodoljuba, ostvarila je kroz razdoblje od jedne godine veliki broj akcija, a pokrenuti su i višegodišnji procesi obnove naših nekretnina u Ozlju i Zagrebu. Doista raznovrsne djelatnosti, koje su provedene više ili manje uspješno, brojem, učinkovitošću i značenjem donekle čak premašuju postavljene planove i očekivanja. Naša Družba se prošlih dvanaest mjeseci pokazala kao žilav i vitalan organizam, koji se uspješno regenerira i sve učinkovitije djeluje u kulturnom i društvenom životu hrvatskoga naroda. Taj napredak, iako nije velik, sve nas skupa neobično raduje – ali ipak s određenom zadrškom – zasigurno smo mogli, a možda i trebali, učiniti više i bolje. Osnovni razlog što nismo ostvarili više, nalazi se u angažmanu i strukturi našega članstva. Naše članstvo čine afirmirani i vrlo angažirani i poznati ljudi hrvatskog društvenog i gospodarskog života. Oni, stoga, svaki ponaosob, imaju doista velike obveze i zadaće u ustanovama i tvrtkama u kojima rade. Osobno su uključeni i u djelovanje brojnih drugih društvenih, kulturnih, športskih i drugih društava i aktivnosti. Zbog takvih velikih osobnih obveza, često nisu u mogućnosti dolaziti na sijela Družbe, te sudjelovati u drugim aktivnostima Bratstva. Takvi naši članovi u pravilu ostvaruju zavidne uspjehe u svojem profesionalnom djelovanju, pa time predstavljaju i ponos našega Bratstva. Jer, svaki naš brat ili sestra treba i u svojem profesionalnom zvanju biti primjer valjana radnika i rodoljuba. Osim slabijeg angažmana takvih profesionalno vrlo zauzetih članova, starosna struktura naše braće je nepovoljna, pogotovo u Matici u Zagrebu. Prosječna starost našega Bratstva je vrlo visoka, s velikim udjelom umirovljenika. Mnoga naša braća teže ili lakše pobolijevaju, što ih djelomice priječi za predaniji rad u Družbi. Starosna struktura u zmajskim stolovima u županijama znatno je povoljnija. No, istini za volju, mnoga naša braća i nemaju

Str. 2

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

pojavili u Zmajskoj kuli. Neki su i kroz nekoliko godina «zaboravili» platiti obvezatnu članarinu. Veliki meštar i meštarski zbor već je analizirao rad svakoga člana, posebice u Matici. Zbog nastojanja da uspješnije djelujemo, kao i poradi potrebe da ojačamo i pomladimo djelovanje Bratstva novim članovima, dugogodišnja neaktivna braća morat će se izuzeti iz numerus klaususa, te prepustiti mjesto novoj braći koja su spremna predanije raditi za dobrot Družbe. Tu zadaću neće bit lako obaviti, ali se revidiranje članstva neće moći izbjeći. Dakako, kod toga valja vrlo obzirno voditi računa o svakom starom bratu i sestri, jer naša Družba je samo dobrovoljna građanska udruga, čiji članovi se u Bratstvu mogu angažirati prema svojoj želji, mogućnostima, sposobnostima i raspoloživom vremenu. Djelovanje Družbe od svibnja 2006. godine, kada je izabran 13. sastav Meštarskog zbora, odvijao se u skladu s postavljenim planovima. To znači da su i vodstvo Družbe, Matica i zmajski stolovi organizirali velik broj javnih priredbi i predavanja, postavljale su se spomen-ploče i podizali spomenici, organizirale su se druge manifestacije, te brojna interna sijela i dogovori. Valja ovdje osobito naglasiti da se najveći dio aktivnosti odvijao upravo u zmajskim stolovima. Tijekom prošle zmajske godine neki stolovi ostvarili su doista zavidne uspjehe. No, zahvaljujući vrlo djelatnom Meštarskom zboru, voditeljima zborova i sekcija, kaštelanu i drugim dužnosnicima, zmajska kula nad Kamenitim vratima postala je mjesto kontinuiranih i vrlo uspješnih djelatnosti. Dosta se učinilo i na primanju novih članova, kako u Matici tako i u nekim zmajskim stolovima. Nažalost i ove godine petero naše braće i sestara zauvijek nas je napustilo, pa su u zmajskoj kuli bila održana i žalobna sijela. Meštarski zbor je započeo praksu održavanja sijela i izvan Zagreba, pa su radno-svečana sijela održana i u Jagnjedovcu kraj Koprivnice, Prelogu i Donjoj dubravi, a kompletni sastav Meštarskog zbora sudjelovao je i na svečanostima otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku. Veliki meštar Zmaj Velikootočki govori na sijelu u Zmajskoj kuli većeg objektivnog opravdanja za nedovoljnu aktivnost u radu Družbe. To se također pretežito odnosi upravo na Maticu. Uz znatna poboljšanja, osobito zadnjih nekoliko mjeseci, nezadovoljavajući je još uvijek rad naših kulturnih zborova i sekcija. Nedovoljna aktivnost zborova i sekcija izgleda da je karakteristika djelovanja Družbe već od njezina osnivanja. I u izvješćima o Družbi iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata o tome se vrlo kritički govori. Neke sekcije zadnjih mjeseci ipak pokazuju sve obimniju djelatnosti. Međutim, u radu sekcija u Matici, pa i u pojedinim zmajskim stolovima, u ostvarivanju naših radnih zadaća sudjeluje premali broj braće i sestara. Inicijativa i realizacije pojedinih projekata zavisi od vrlo malog broja ljudi. Iako se i na tom planu osjeća određen pozitivni pomak, a naša sijela srijedom u Zmajskoj kuli sve su posjećenija, ipak sve aktivnosti još zavise od angažmana maloga broja braće. Za tu određenu pasivnost dijela članstva zasigurno je krivo i vodstvo Družbe, jer nije našlo prave putove bolje informiranosti članstva i animiranja za svestranije djelovanje. U slijedećem razdoblju u tom području će se morati biti znatno aktivniji i uspješniji. Usprkos svih objektivnih problema koje imaju neki naši članovi, to ih ipak ne opravdava za slab angažman u djelatnostima Družbe. Ima čak i nekoliko desetaka naše braće koji su se kroz prošlih pet i više godina možda jednom ili niti jedanput

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 3

Nakon dužih rasprava i priprema, Družba je prošle zmajske godine bila osobito aktivna na pokretanju i početnim radovima obnove staroga grada u Ozlju. Započeti su vrlo obimni obnoviteljski radovi. Potpuno su obnovljena krovišta dviju ulaznih obrambenih kula, obnovljeni su i zaštićeni svi otvoreni obrambeni bedemi, uređen je zmajski klub u suterenu Trške kule, obnovljen donji dio krovišta na istočnom krilu i postavljeno je kameno stubište u sjevernom krilu grada. Sada su u tijeku pripreme za početak radova na obnovi velike površine krovišta južnog i istočnog krila grada. Družba je na tematskom sijelu raspravila o budućim sadržajima koje želi razvijati u Ozlju, pa će se s takvim projektnim zadatkom raspisati natječaji za odgovarajuća arhitektonska rješenja. Dosadašnje radove, pa i one koji su u tijeku, najvećim dijelom financira Ministarstvo kulture, koje je prepoznalo vrijednost ovog spomenika hrvatske kulture i povijesti. Također su gotovi projekti i troškovnici za temeljitu obnovu zmajske kule nad Kamenitim vratima, što se posebno odnosi na instaliranje odgovarajuće infrastrukture. Očekuje se da će te radove financirati Grad Zagreb. Treba naglasiti da vođenje radova na obnovi naših objekata traže mnogo vremena i angažiranosti – osobito vodstva Družbe i članova Zmajskog stola u Karlovcu.

Vjerujemo i nadamo se da će se tijekom 599. zmajske godine, dakle u slijedećih godinu dana, djelatnosti naše Družbe još i proširiti. Kao što smo prošle zmajske godine nastavili rad prethodnika, tako ćemo i iduće godine održati kontinuitet svih oblika naših aktivnosti. Uz redovita sijela i dogovore, predavanja i javnih priredbi, to će se odnositi i na neke posebne zadatke. U zmajskim stolovima planirao otkriti nekoliko spomen-ploča i bisti znamenitim Hrvatima iz bliže i dalje povijesti, a osobito zamašan posao čeka nas na pripremama za postavljanje velebnih spomenika Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu i kralju Zvonimiru u Kninu. Još više angažmana zahtijevat će daljnja obnova staroga grada u Ozlju, te zmajske kule nad Kamenitim vratima. Daj bog da postavljene zadaće što bolje obavimo. U 599. zmajskoj godini želim svekolikoj braći i sestrama mnogo zdravlja, svaki osobni uspjeh i predan rad u našoj Družbi. Bog nam sreću daj, hrvatski nek živi zmaj!

Veliki meštar Dragutin Feletar Zmaj Velikootočki

DVA SVEČANO-RADNA SIJELA GLAVNOGA ZBORA

OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE OSNIVANJA I OBNOVE DRUŽBE
Od prošlogodišnjeg Jurjevskog sijela, kao što je to i običaj u našoj Družbi, održana su dva svečano-radna sijela Glavnoga zbora – 24.lipnja i 18. studenoga 2006. godine. Odaziv braće i sestara na ova sijela bio je dobar, a Glavni zbor donio je i važne odluke. Prijateljsko druženje uz prigodne domjenke upotpunilo je ove skupštine. Glavni zbor je 24. lipnja 2006. godine održao sijelo u povodu 16. obljetnice obnove djelovanja Družbe. Prije održavanja sijela održana je Sv. Misa u kapeli Sv. Jurja, koju je predvodio msgr. Lovro Cindori, Zmaj od crne Majke Božje Bistričke. Na početku sijela, braća i sestre otpjevali su prvu kiticu Hrvatske himne, a minutom šutnje odana je počast

Str. 4

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

nedavno preminulim članovima Velimiru Kikerecu, Zmaju Vinodolskom IV. i Damiru Mejovšeku, Zmaju Neretvanskomu I. Veliki Meštar Dragutin Feletar, Zmaj Velikootočki održao je slijedeći proslov: Draga i časna zmajska braćo i sestre, poštovani prijatelji! Danas smo se okupili u svečanoj dvorani naše zmajske Družbe da obilježimo 16. obljetnicu obnove djelovanja našega slavnoga bratstva. Dakako, to je i prigoda da s ponosom opet istaknemo dugu tradiciju Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i izuzetan prinos naših zmajeva hrvatskoj kulturi i povijesti. Naime, ove se godine navršava i 101. obljetnica osnivanja družbe. Osnivači, Emilije pl. Laszowski, Prazmaj Brloški i Ozaljski i Velimir Deželić, Prazmaj Klokočki I., 1905. godine pokrenuli su rad družbe dobrih ljudi i rodoljuba, koja je kroz prošlih stotinu godina postala jednom od stožernih društvenih udruga u očuvanju hrvatskih nacionalnih, povijesnih i tradicijskih vrijednosti. Nakon komunističke represije i muka, naša Družba je bila zatrta gotovo 44 godine, ali je u članstvu i narodu ostao njezin duh i vrijednosti djelovanja zmajeva. Stoga i nije čudo što je upravo Družba Braća Hrvatskoga Zmaja već tijekom 1990. obnovljena kao prva u Hrvatskoj od svih zabranjenih društvenih udruga. Nakon uspješnog i predanog djelovanja Poticajnog kruga za obnovu na početku 1990., organizirana je 23. lipnja 1990. godine osnivačka skupština u prostorijama Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, kojom je započelo novo razdoblje u djelovanju Družbe. Naša Družba je 2. studenog 1990. i službeno upisana u Registar društvenih udruga. Od tada je, eto, prošlo već 16 godina. Predanim djelovanjem brojnih zmajeva i zmajica, a pod vodstvom najboljih muževa iz sastava našega bratstva, Družba Braća Hrvatskoga Zmaja opet je izrasla u priznatu, afirmiranu i značajnu društvenu udrugu, kojoj je osnovni cilj čuvanje, zaštita i afirmacija istinskih hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. Usprkos nedostatku materijalne potpore, te određenih unutarnjih i specifičnih

S jednog sijela Glavnog zbora Družbe

slabosti našega bratstva, naša Družba je dosad zabilježila rezultate koji je uvrštavaju u najznačajnije rodoljubne društvene udruge u našoj Hrvatskoj. Tim rezultatima pridonio je i sudjelovao vrlo velik broj našega članstva, pa ih je ovom prigodom nemoguće sve osobno spomenuti i zahvaliti im na velikim odricanjima i zaslugama. Ali, dovoljno je reći da je naša družba izrasla u udrugu s više od 300 redovitih, prinosnih i počasnih članova, kako u Matici u Zagrebu tako i u 16 zmajskih stolova diljem lijepe naše domovine. U našem članstvu nalaze se afirmirani i rodoljubivi građani Hrvatske, koji su spremni svojim radom, vremenom i sredstvima stalno pridonositi ostvarivanju svetih ciljeva naše Družbe. Tako je i bilo prvih godina nakon obnove Družbe, kada je veliki meštar bio časni brat Antun Bauer, Prazmaj Vučedolski III., i u vrijeme velikog meštra Đure Deželića, Zmaja Klokočkog V., te u razdoblju velikih meštara Jurja Kolarića, Zmaja Hrašćanskog od Svetog Jurja u Trnju i časnog brata Matije Salaja, Zmaja Starovukovarskog. Novi, 13. saziv Meštarskog zbora, sa svim dužnosnicima i članovima Družbe, nastavlja svoje

treba u skladu sa Zmajska braća i sestre u Viteškoj dvorani suvremenim promjenama života neprestano mijenjati i nadopunjavati oblike rada i u novim uvjetima tako ostvarivati svoje određene svete zmajske dužnosti i ciljeve. Pozivam Vas da usubotu 15. Temeljem odluke Meštarskog zbora od 7. Družbina misija je jasna i sveta.). Mi i dalje moramo čvrsto stajati na braniku očuvanja i afirmacije naših žrtvenika i ognjišta potpomognuti božjom milošću – Pro ari set focis deo propitio! U tom svjetlu našu Družbu već ove zmajske godine čekaju mnogi ciljevi. ali ne zastajkujući i uporno kročeći naprijed. vrlo upečatljivo i s novim podacima. postali članovi Kapitula Zlatnoga Zmaja. srpnja u 11 sati u što većem broju nazočite tom svečanom i za Družbu vrlo važnom činu. draga zmajska braćo i sestre. kako bi se i sami jače mogli uključiti u djelovanje. lipnja 1990. uz obrazloženje Meštra protonotara Ernesta Gnjidića. koje možemo ostvariti jedino korak po korak. a naša je dužnost da je što bolje i časnije obavljamo. Zmaju Klokočkom V. Zmaj od Krmpota. To možemo ostvariti samo većom slogom i međusobnim razumijevanjem i uvažavanjem. Pogotovo ćemo se brinuti da svi naši članovi budu valjano i na vrijeme obaviješteni o svemu što se događa i planira u Družbi. Pozivam Vas stoga. Time su ovi zaslužni članovi. Uljudba i međusobno poštovanje treba biti način našeg ophođenja i života u Družbi. kao i svi dužnosnici Družbe slijedećih mjeseci će poraditi na učvršćivanju organizacije naše Družbe i na aktiviranju svih naših članova. koje valja dosegnuti. kod toga ističući brojne detalje. Istakao je i važnost prvoga skupnoga sastanka obnovitelja Družbe. Svuda.ZMAJSKE VIJESTI . Zmaju Starovukovarskomu i Đuri Deželiću. Novi saziv Meštarskoga zbora. Čekaju nas doista velike obveze. 5 djelovanje na tim postignutim zasadama i rezultatima. Draga zmajska braćo i sestre. koji su obnašali i odgovornu dužnost Velikoga meštra. sjednice od 7. naša je najveća snaga.Broj 1/2007. Ovdje u zmajskoj kuli završit ćemo našu predljetnu djelatnost zazmajenjem novih 13 članova. Zmaja Dubravarskog. moći ćemo se pridružiti zasluženom ljetnom odmoru. lipnja i 21. srpnja na sutoku Mure u Dravu položiti vijence u spomen Nikoli Zrinskomu i braniteljima Novoga Zrina. Ante Krmpotić. Glavni zbor je gotovo jednoglasno izglasovao dodjelu Zmajskog odličja – reda Zlatnoga Zmaja braći Matiji Salaju. hrvatski nek živi zmaj! Nakon proslova Velikog meštra. na svečanom . gdje god bili. te mnogo zdravlja i radosti. Pomognite nas svi u tom nastojanju. kako bi naša rodoljubna misija dobila nove dosege. Već danas cjelokupnom našem članstvu i prijateljima naše Družbe želim ugodno i korisno ljeto. evocirao je uspomene na dane obnove Družbe 1990. Tradicija. budite i dostojni hrvatski zmajevi. Na prijedlog Meštarskog zbora (s 1. godine. pokušajmo učiniti sve što smo planirali do polovice srpnje – a toga ima mnogo diljem Hrvatske. Naša Družba uz zasade koje smo naslijedili i na kojima nastavljamo naše djelovanje. lipnja. rodoljublje. Bog nam sreću daj. lipnja 2006. Nakon što ćemo 16. na slogu i uspješnije djelovanje u slijedećem razdoblju. održanog 23. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. poštivanje hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. Str.

Veliki meštar Dragutin Feletar. slijedećoj zmajskoj braći: 1. tiskara Ljudevita Tomšića. Zmaju Konavskome II.Str. Velimir Deželić shvatili su zahtjev povijesnog trenutka: trebalo je okupiti rodoljube koji će stajati na braniku hrvatske povijesne i kulturne baštine. Ovakva načela privukla su u družbu velik broj odličnih hrvatskih muževa i žena. poštovani gosti! Sastali smo se danas u našoj viteškoj dvorani u kojoj nas čuva Majka Božja od Kamenitih vrata. a prihvaćala kulturne vrijednosti svih naroda. godine postalo doista jedno od stožernih mjesta kulturnog života hrvatskoga naroda. Zmaj Klokočki V. Zmaju od Krmpota. Naša je Družba osnovana 16. Zlatnu zmajsku medalju dobili su Matija Salaj. U ime primatelja odličja prigodnim govorom zahvalio je Đuro Deželić. Zmaj Klokočki V. Tako već 101 godinu naša Družba njeguje i promiče etičke i kulturne vrjednote hrvatskoga naroda. Zmaj od Sv. deo propitio – Za žrtvenike i ognjišta. godine u povodu 101.Broj 1/2007. Antunu Tucaku. zasnovano na hrvatskom rodoljublju. rasa i religija. Svi članovi naše Družbe znaju koje je sve djelatnosti razvila Družba Braća Hrvatskoga Zmaja u tom razdoblju. Družba je odlučno zatvorila vrata mržnje prema bilo kojemu drugom narodu. da se podsjetimo i poveselimo u povodu 101. godine u politički vrlo teškom i prijelomnom vremenu za Hrvatsku i Hrvate. I tom je prigodom prije sijela održana Sv. međusobnom poštovanju i pomaganju braće u javnom i privatnom životu. Zmaju Đurđevačkom II. . Ideja naših osnivatelja. a božjom milošću. Hrvatska je tako prije više od jednog stoljeća dobila udrugu vrlih rodoljuba koji su neizmjerno mnogo učinili za očuvanje i afirmaciju hrvatskoga bića i samosvojnosti. jača nacionalnu svijest. U naumu osnivanja takve narodne družbe osobitu su im potporu dali istaknuti hrvatski kulturni i znanstveni muževi. Misa u kapeli Sv. U njegovanju ljubavi prema svojem narodu. obljetnice slavne Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. a protiv bezboštva i materijalizma. studenoga 2006. To zlatno doba našega bratstva daje nam i danas poticaj.. On je tada rekao: Draga i časna zmajska braćo. Srebrne zmajske medalje uručene su Anti Krmpotiću. Zmaju Sovičkomu i Đuri Kovačevu. oživljava spomen na slavne događaje iz hrvatske povijesti i na znamenite Hrvate i čuva hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu. studenoga 1905. obljetnice osnutka Družbe. književnika Božidara Kukuljevića Sakcinskog. bila je da družba postane okupljalište dobrih ljudi raznih naroda i staleža. povjesničara Janka Barlea. Jurja. Svečano i radno sijelo Glavnoga zbora održano je i 18. Nakon što su nazočna braća i sestre otpjevala prvu kiticu Lijepe naše domovine. Nije slučajno nova družba izabrala geslo koje još i danas krasi naše bratstvo: Pro ari set focis. Zmaj Velikootočki održao je proslov u povodu obljetnice družbe. Zmaj Starovukovarski i Đuro Deželić. koju i mi danas poštujemo. Lovre u Lovrečini. do 1945. te je naše bratstvo u razdoblju od 1905. dobrotvorke Anke Laszowski Claudius od Claudenburga i brojni drugi. bratskoj ljubavi i slozi. sijelu Glavnoga zbora uručena su i zmajska odličja za posebne zasluge i doprinos u promicanju i oživotvorenju zmajskih ciljeva.. 2. poput književnika Sjepana Širole. Družba se zdušno borila za pobjedu kršćanskih načela i u području znanosti i obrazovanja. 6 ZMAJSKE VIJESTI . Povjesničar Emilije Laszowski Sa sijela Glavnog zboga Družbe Szelinga i književnik dr. a liturgijsko slavlje predvodio je Meštar kapelan Josip Šantić. iskrenom prijateljstvu. Stijepi Obadu.

otkrivene su nove spomen-ploče. biste i spomenici. a uz posebnu potporu našega brata Bože Biškupića. u Ozlju (gdje je po prvi put održan domjenak svih članova Družbe). Nakon više desetljeća muka u obnovi Ozlja. hodnji i svečanosti. te osobito u Zadru i Dubrovniku. sudjelovali u njima. Prazmaj Vučedolski III. Stoga je već 1990. Neprestance se nešto zbiva. Njemu je 12. održano niz predavanja. Ako bacimo pogled na prijeđenih 16 godina u novoj povijesti Družbe. Mladen Vedriš predao ključeve zmajske kule nad Kamenitim vratima. Krapini. hrvatskog ministra kulture. dapače da će procvasti. Zadnjih pola godine Družba je bila izuzetno aktivna. na Novom Zrinu na Muri. godine. Osobito velika pozornost poklanja se administrativnom sređenju naših nekretnina. Eto. travnja 1990. u viteškoj dvorani Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja.Broj 1/2007. kao i pripomoći nekoliko . S obzirom na duboku brazdu koju je Družba Braća Hrvatskoga Zmaja ostavila u hrvatskom narodu i narodnom sjećanju. Najprije se sastao Poticajni krug u užem sastavu. onda možemo biti ponosni na našu djelatnost. rujna 1991. saziva Meštarskog zbora. godine u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. kao jedna od prvi društvenih i kulturnih udruga u Hrvatskoj. u Osijeku. te brojni sastanci odbora itd. te staroga grada u Ozlju. Mijenjala su se vodstva i veliki meštri. Gotovo svi stolovi zadnjih su mjeseci imali po nekoliko događanja. a potom 8. koji apsorbiraju najviše vremena vodstva Družbe. U Matici u Zagrebu radilo se na novom konstituiranju zborova. te dakako u Pazinu. a prvi formalni sastanak obnovitelja održan je u Drakulićevu dvoru u Donjoj Bedekovčini 23. i sada se nalazimo na tom povijesnom mjestu. godine. godine. pa dakako i oni koji danas nisu mogli biti nazočni. Tako je djelovanje jedne od naših najstarijih i najugledanijih udruga moglo biti nastavljeno. Posebno je mnogo aktivnosti u našim zmajskim stolovima – nedavno je i službeno inauguriran i Zmajski stol u Pazinu.. bez obzira što je nasilno prekinut njezin rad 1946. Karlovcu. širi sastanak obnovitelja od 35 osoba. ideja našega bratstva aktivno je živjela u hrvatskom biću. Požegi. Dogovori o reosnivanju Družbe započeli su već krajem 1989. Nakon dužih i intenzivnih priprema.ZMAJSKE VIJESTI . Brodu na Savi. ponekih dana čak i tri-četiri događanja širom Hrvatske. ali zasad nedovoljno efikasno. Siguran sam da ostvarenim mnogi od nas nisu i neće biti zadovoljni. Teško je objektivno govoriti o recentnim uspjesima i neuspjesima. Uskoro je za prvog velikog meštra obnovljene Družbe izabran dr. lipnja 1990. Stjecajem povoljnih okolnosti. lipnja 1990. Družba je hrvatskom narodu podarila one rezultate svojega djelovanja koje je objektivno mogla – s obzirom na svoje ljudske i materijalne potencijale. Varaždinskim Toplicama. Gotovo je teško pratiti sve te aktivnosti. također u dvoru Donja Bedekovčina. uz veliki odjek u javnosti. održana su tri zasjedanja glavnoga zbora i osam zasjedanja Meštarskoga zbora (od kojih po jedan u Koprivnici i Donjoj Dubravi). susreta. misnih slavlja. zadnjih se mjeseci vrlo aktivno i uspješno zagrizlo u tu kiselu jabuku. U razdoblju 13. bilo je uzleta i padova. edukativnih akcija. Antun Bauer. održana je Obnoviteljska skupština Družbe Braća Hrvatskoga zmaja 23. Spomenuo bih one najupečativije: u Mariji Bistrici. Stražemanu Vukovaru. To su doista veliki zahvati. Ali kod prosudbe učinjenog trebamo se uvijek zapitati: što sam ja osobno mogao pridonijeti da se učini više i bolje?! Tek ako tako budemo razmišljali i zaključivali. uvjeravam Vas da će djelovanje naše Družbe biti bolje. izdane nove knjige. U tom pogledu vrlo je važna i kompleksna djelatnost na obnovi naše Zmajske kule. obnovljena upravo naša Družba. kako bismo i u današnjim promijenjenim uvjetima nastavili i zdušno provodili temeljne zadaće Družbe. Rijeci. Heleni kraj Čakovca. 7 obuzima nas ponosom. primljeno je podosta novih članova. Bilo je dana ove jeseni kada su na obnovi Ozlja radile i po tri građevinske firme. jer smo svi mi koji ovdje sjedimo. Sv. dakle od ovogodišnjeg Jurjevskog sijela do danas nastojali smo nastaviti djelo naših prethodnika. tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba dr. Str. ali naša je družba pratila svoje rodoljubivo poslanje i misiju – svojim djelovanjem i svojim ponašanjem uprli smo sve raspoložive nam snage da se borimo za čuvanje i očuvanje hrvatske povijesne i kulturne baštine.

Čestitajući Vam od srca našu visoku obljetnicu. Meštarski zbor na svojem sijelu od 8. Draga zmajska braćo i sestre.. Svoje je izlaganje popratio prezentacijom vrijednih dokumenata i fotografija.700. Osobito vesele naše aktivnosti na pripremama za postavljanje nekoliko spomenika . kralju Branimiru pokraj Benkovca i druge. Bog nam sreću daj – hrvatski nek živi zmaj! U nastavku je vrlo zanimljivo i s mnogo novih podataka o povijesnom razvoju Družbe govorio Đuro Deželić. Računamo da ćemo do kraja 2007. Na taj način dobit ćemo pogodne uvjete za djelovanje. obljetnicu djelovanja našega bratstva. jer obilježavamo 101. koji će biti od nacionalnog značenja. Također se mnogo radi na uređenju odgovarajućih društvenih prostorija u većini naših zmajevskih stolova. ne samo po obnovi nego i po velikom broju susreta zmajskih stolova i svih članova našega bratstva. studenoga 2006. potpredsjednicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Bez obzira što je ovo dan za slavlje i opuštanje. To se odnosi na spomenik kralju Zvonimiru u Kninu. vrlo aktivnih članova Družbe.00 kuna. rondel velikana i spomenik anti Starčeviću u Osijeku.Str. Završeno je i uređenje kluba Družbe u Trškoj kuli grada u Ozlju. da uporabimo sve svoje duhovne i fizičke snage. Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu. Ovo kraće predavanje i prisjećanje na početke djelovanja Družbe još je jednom potvrdilo izuzetno značenje djelovanja naše Družbe u kulturnom i društvenom razvoju Hrvatske. Mi to možemo i mi to moramo – za te zadaće prisegnuli smo svojoj Družbi i hrvatskomu narodu. pozivam Vas da još čvršće i bratskije ujedinimo naše moći. Domjenak nakon sijela Glavnog zboga Družbe nas zahtijeva veliki angažman i mnogo odricanja. samo u obnovu staroga grada Ozlja bit će ove jeseni i zime uloženo oko 1. godine. Stvoreni su. Moramo poraditi na valjanom održavanju brojnih spomenika i spomenploča koje je dosad podigla naša družba. kako bismo naše bratstvo opet unaprijedili i ostvarili nove rodoljubive rezultate.Broj 1/2007. Ozalj je naš veliki izazov – naša je vizija da za pet godina taj spomenik nulte kategorije natrag zasja u svojem starom svjetlu. dakle svi uvjeti da svekolika naša braća dolaze u Ozalj. Zmaj Klokočki V. 8 ZMAJSKE VIJESTI . akademika Alicu Wertheimer-Baletić. To je golem pomak naprijed. Tada će Družba ukupno brojati oko 240 članova. Slijedeća godina mora biti godina Ozlja. dr. od ukupno 310 koliko nam dozvoljava numerus klausus.000. a njih ima gotovo tri stotine. prof. Gotovi su projekti i troškovnici. Ozalj Vas zove – vratite se u njegovo krilo kako je to od darovnica grofova Thurn i Taxis bilo od 1928. Učinjene su i sve pripreme za temeljitu obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima.sc. pa se nadamo da će svi radovi biti izvedeni već tijekom proljeća slijedeće godine. da se bratski povezuju i prijateljuju. Ostvarenje toga cilja od hrvatskim rodoljubima. koji je i sam iz obitelji osnivača našega bratstva 1905. u tijeku je ishođenje dozvole konzervatora. Bjelovaru i Sisku. kao što ste zamijetili u ovom izlaganju iznio sam vrlo programatične naše zadatke i ciljeve. jednoglasno je predložio Glavnom zboru da za počasne članove Družbe izabere preuzvišenog biskupa Jurja Jezerinca. zajedno s hrvatskih nacionalnim muzejom posvećenim Zrinskim i Frankopanima. osnovati i zadnja naša tri zmajska stola – u Virovitici.

a od 2003. Pomoćnim zagrebačkim biskupom postao je 1991. a potom je bio župnik u Završju kraj Karlovca i Sesvetskom Kraljevcu. Iako u desetom desetljeću svojega života još aktivno stvara. Rođena je u Vukovaru. godine. književni povjesničar i redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. gdje je na tadašnjem Tehničkom fakultetu diplomirao 1939. Od 2003. godine. izašla 2002. godine. gdje je doktorirao 1975. Evo i kratkog obrazloženja za primljene počasne članove Družbe: 1. pokretač Tehničke enciklopeije i drugih izdanja. a školovala se u svom rodnom gradu i Zagrebu. Istakao se u organizaciji uređenja i izgradnje Vojnog ordinarijata u Zagrebu. već imaju velik utjecaj i na europsku demografiju. godine. te dobio najviše znanstvena priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Napisao je veći broj knjiga koje su promijenile razumijevanje hrvatske književne prošlosti. Osobito se istakao misionarskim djelovanjem u hrvatskim župama u Kanadi od 1980. prof. godine. travnja 1997. tako da mu diploma neće moći biti uručena. godine. biskup-vojni ordinarij. te akademika Josipa Bratulića s Filozofskog fakultete u Zagrebu. Vladimir Muljević. a školovao se u Zagrebu. Preuzvišeni gospodin biskup Juraj Jezerinac rođen je u Jezerinama kraj Kašića 1939. 4. Rođen je u Svetom Petru u Šumi kod Pazina 1939. te gostovala i specijalizirala na nekoliko prestižnih europskih i američkih sveučilišta. Od asistenta do redovitog profesora uporno i samozatojno razvijao je i dao golem doprinos razvoju hrvatske elektrotehnike. Veliki je prijatelj Družbe Braća hrvatskoga Zmaja. profesor emeritus u području elektrotehnike. Od devedesetih godina 20. demograf. Specijalizirala je demografiju kao profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Str. izabrana je za potpredsjednicu te naše najviše znanstvene ustanove. sveučilišnog profesora u miru. a potom i za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Prisutni članovi Glavnoga zbora glasovanjem su jednoglasno prihvatili taj prijedlog. urednik znanstvenih časopisa. godine. Osobito velik odjek imala je njezina temeljna demografska knbjiga «Demografija i razvoj». prvenstveno upisanju knjiga na popularizaciji elektrotehnike. S Braćom Hrvatskoga Zmaja surađuje od našega reosnivanja.. stoljeća primljena je u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. 3. Gospođa Alica Wertheimer Baletić udarila je temelje modernoj hrvatskoj demografiji. koje su imale velik odjek u vjerskom i duhovnom životu hrvatskog naroda. Alica Wertheimer Baletić. a primio je naša najviša znanstvena odlikovanja. godine. godine. hrvatska demografija danas stoji uz bok najsuvremenijim europskim i svjetskim demografskim istraživanjima. Gotovo jedno desetljeće bio je vrlo uspješni predsjednik Matice Hrvatske. Juraj Jezerinac. 2. Hrvatskoj. Ostaje zahvalnost naše Družbe za . Osnivač je više zavoda. te dokrorirao 1944. koja sažima najnovija dostignuća u toj važnoj znanstvenoj disciplini. Josip Bratulić. gdje je napisao neke temeljne radove za bolje poznavanje toga razdoblja. Diplome počasnih članova uručit će se na Jurjevskom sijelu 2007. Uredio je nekoliko važnih knjiga i poslanica.Broj 1/2007. Muljević nažalost umro. prvenstveno na zagrebačkom elektrotehničkom fakultetu. Crkvenu službu započeo je kao kapelan u Novoj Gradiški. Napisala je desetak knjiga koje čine osnovicu za demografska istraživanja ne samo u našoj zemlji. član je vijeća središnjeg ureda za uskladbu dušobrižništva vojnih ordinarijata u Vatikanu. do 1991.. Vrlo je aktivan i na području popularizacije znanosti. Osobito se bavi proučavanjem naše glogoljaške književne povijesti. Objavio je oko 450 znanstvenih i stručnih radova. sudjelovao je u nekoliko naših projekata.ZMAJSKE VIJESTI . a trenutno radi na zahtjevnom projektu «Čakaviana Croatica». godine. (Opaska: u međuvremenu je početkom 2007. Upravo zahvaljujući njezinim radovima. te posjeta svetog oca pape Ivana Pavla II. a nakon diplomiranja na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaređen je za svećenika 1966. Osamdesetih godina prošlog stoljeća primljen je za člana suradnika. te dokazale da je hrvatska kultura dala velik prinos razvoju srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog kruga. 9 Vladimira Muljevića. Podržavatelj je i prijatelj Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Rođen je u Zagrebu 1913. godine. a za vojnog ordinarija u Republici Hrvatskoj imenovan je 25.

Meštarski zbor bio je vrlo aktivan. Dvije redovite sjednice Meštarskog Matija Salaj. u Prelogu u prijedlog za dodjelu odličja zlatnih i srebrnih medalja Međimurju u dvorani Župnoga dvora. uz prisustvo svih izabranih članova svekoliku braću i sestre. siječnja 2007. Tijekom 599. do travnja 2007. 10 ZMAJSKE VIJESTI . je brojne zadaće pred svoje članove. te 5. Zmaj Starovukovarski i Đuro Deželić. lipnja 2006. praksa održavanja radnih i svečanih S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijela Meštarskog zbora u organizaciji . sve što je učinio na unapređivanju hrvatske znanosti. u Jagnjedovcu kraj dodjeljivanje najvišeg zmajskog priznanja i članstvo Koprivnice na imanju Davora Hećimovića. te 29. DJELOVANJE MEŠTARSKOG ZBORA ŠESNAEST SJEDNICA I BROJNI ZADACI Od svibnja 2006. Također je prihvaćen Bilogorskog II. godine.Str. zbora održane su (sa ciljanom tematikom) izvan Zmaj Klokočki V. reda.Broj 1/2007. Meštar rizničar Marijan Machala. podnio je pismenu ostavku na izabranu dužnost rizničara.. a jednoglasno je izglasovan prijedlog da se se u kontinuitetu. tako da je Zmaj Dubravski izabran na funkciju Meštra rizničara. Započet zbor bio je nazočan i na dvije svečane sjednice izvan Zagreba: 16. kao i pred lipnja 2006. Zmaj Oriovački III.. zmajske godine. godine u Osijeku u auli Sveučilišta «Josip Juraj Strossmayer» u povodu otkrivanja Perivoja velikana u osječkoj Tvrđi. Članovi Meštarskog zbora dali su izvršen. rujna 2006. zajedno s Općinskim vijećem u međimurskoj Donjoj Dubravi u povodu obljetnice pada utvrde Novi Zrin na Muri. prosinca 2006. dok su neki ciljevi dugoročniji i provodit će prisegu. Zmaju Dubravskom. Nakon završne riječi Velikog meštra. Meštarski zmajskih stolova izvan Zagreba još će se proširiti.. Dogovorene su pripreme za sijelo Antuna Hoblaja. srpnja 2006. na jer se to pokazalo korisnim kao poticaj za djelovanje kojima se razmatralo više od 70 točaka dnevnoga naše braće u pojedinim županijama. Glavni zbor je potvrdio još jedan prijedlog Meštarskoga zbora. te nekoliko pomoćnih tijela – posebice Povjerenstva za obnovu grada Ozlja. Cijeli Meštarski Glavnog zbora za 24. kod msgr. pa je Meštarski zbog privremeno njegove poslove povjerio Mladenu Ježiću. Uz sjednice Meštarskog zbora održan je veći broj sastanaka i dogovora Vijeća Trojice. članovi glavnog zbora otpjevali su zadnju kiticu hrvatske himne. a druženje je nastavljeno uz prigodni domjenak. zbor Družbe održao je 16 službenih sijela. kulture i društvenosti). Naime. Zmaja Štrukovskog. Zmaja u Kapitulu Zlatnoga Zmaja. predlože Glavnom zboru za Zagreba: 30.. Veći dio tih zadaća je i i areopagita. S tim prijedlogom članovi Glavnoga zbora gotovo su se jednoglasno suglasili. postavio Prvo sijelo Meštarskog zbora održano je 7. petorici braće.

srpnja Izabrano je Povjerenstvo za obnovu Ozlja: Dragutin 2006. Branko Malenica (Šibenik) i Marijan Kombol (Matica). Odlučeno je da se tiskaju nova Pravila (Ordo Draconicus). te članovi prinosnici Ante Čurković (Matica). potvrdilo je većinu imenovanja za dužnosnike Feletar.. Treće sijelo Meštarskog zbora od 5. družbe i pročelnike zmajskih stolova. Stjepko boban (Matica).ZMAJSKE VIJESTI . (balotiranje) novih članova Družbe. Davorin Tepeš (Matica) i Henrik Heger (Matica). Jednoglasno je razmotrilo je informaciju o pripremama za početak odlučeno da se za nove članove (nakon završenog U Donjoj Dubravi 16.srpnja). Đordano Peršurić (pazin). srpnja godine.. s Gradom Ozljom za zakup prostorija u starom Milovan Petković.Broj 1/2007. kolovoza 2006. Đuro Kovačev. kulturnih sekcija i pročelnika zmajskih stolova. srpnja 2006. fra Zlatko Špehar (Vukovar). Zmaj potvrdilo za pripravnike Milu Bogovića. te Marijan gradu. Zmaj Đurđevački III. Zmaj Karlovački Bandića i Mirka Barišića.. Miroslav Gudelj (Matica). Meštarskog zbora u Donjoj Dubravi 16. Ivan Golec (Matica). Zvonimir Gerber. Andrija Mutnjaković. Str. Zmaj Orivački III. a troškove će S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu donirati nakladna kuća «Meridijani». a najvažnija odluka odnosi se na primanje 2006. Zmaj Velikotaborski II. Izvršene su pripreme za Mladen Ježić. zazmajenje novih članova (15. 11 pripravničkog staža) izaberu – i to za redovitu braću Gordan Bakota (Matica). lipnja 2006. Govorilo se i o početku radova na obnovi staroga grada u Ozlju i Zmajske kule u je i proces izbora dužnosnika Družbe i voditelja Zagrebu. Franko Bertoša (Pazin). Aleksandar Bašić. Zmaj Velikootočki. Milana Starobrodski. sudionici svečanosti bili su gosti u staroj kući Velikog meštra. te jednoglasno Zmaj Osječki III. te za sijelo Drugo sijelo održano je 21. godine. Razmotren je i ugovor od Šanca. te drugim pitanjima. Tonči Blagakić (Matica). Četvrto sijelo od 30. (njega je zamijenio meštar i Meštar protonotar. Zmaj Dubravski). Zmaja Velikootočkog . te je određeno da ugovor potpišu Veliki Machala.

a tako će biti i za svaki slijedeći mjesec. . koji je već za prosinac 2006. bavilo se za postavljanje spomen-ploče u Zadru i odredilo 6. prihvatilo je ostavku Meštra rizničara. za inauguraciju novog Zmajskog stola kandidata za pripravnike. a podnijeto je i izvješće o stanju blagajne. godine. te razmotrilo prijedloge Osmo sijelo od 8.. Sredstva je osiguralo Ministarstvo kulture.. te privremeno imenovalo za vršitelja radove u gradu Ozlju. godinu. a podnijeta je i zmajskim stolovima. rujna 2006. Zmaja od Sv. 2006. Također je raspravljalo o izboru novih pripravnika. Prihvaćen je i okvirni plan radova na obnovi Ozlja za 2007. srpnja 2006. 12 ZMAJSKE VIJESTI . natječaj. za koje je raspisan pozivni dužnosti Mladena Ježića. godine o pripremama za izdavanje Zmajskih vijesti. primanje listopada 2006. razmatralo je izvješće o radovima u Ozlju. Izvršene su i pripreme novoizabrani pročelnici nekoliko zmajskih stolova. listopada informacija o radovima u Ozlju. pozdravilo je inicijativu kaštelana Nenada Stuparića. Dogovoren je i neaktivnih. a za najpovoljnijeg izvođača izabrana je tvrtka kao i kandidata za pripravnike. Deveto sijelo od 29. temeljito je sijelo Glavnoga zbora u povodu 101. prosinca 2006. razriješilo članstva u Družbi Antu Marinovića-Uzelca. radova na obnovi Ozlja. Započele su i pripreme za izradu projekata i troškovnika za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. te raspravljalo o brojnim aktivnostima u raspored djelatnosti do kraja 2006. Zmaja Dubravskoga. Glavna točka toga sijela (u Prelogu) bilo je podizanje reprezentativnog spomenika Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu (uvodničar je bio Zvonimir Bartolić. Zmaj od Donje Dubrave). za održavanje sijela Meštarskog zbora u Prelogu. sačinio program događanja u Zmajskoj kuli. a potvrđeni su i AB-Gradnja iz Karlovca. Šesto sijelo od 30. te pripremanja za svečano u Pazinu. Donijeta je i odluka o uređenju zmajskog kluba u suterenu Trške kule u Ozlju. Sedmo sijelo od 10.Str. raspravljalo vijeća u Donjoj Dubravi 16. potvrdilo izbor dijela novih Veliki meštar govori na svečanoj sjednici Meštarskog zbora i Općinskog pročelnika zmajskih stolova. koje izvodi tvrtka HUTA na obnovi dviju obrambenih kula. Raspravljalo se i o pripremana za Božično sijelo. Zmaja studenog 2006. Deseto sijelo od 5. rujna 2006. Peto sijelo od 20. godine.Broj 1/2007. kako bi se mogao dati zahtjev za dodjelu sredstava na natječaj Ministarstva kulture. studenoga 2006. bavilo se izborom izvođača za nove Oriovačkog III. Gere. studenoga 2006. obljetnice raspravilo o politici primanja novih članova i brisanja – 18. izborom privremenog meštra rizničara. te o planu aktivnosti do S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu kraja siječnja 2007.

Dne 31. te raspravu o članstvu. raspravljalo je o pripremama za otkrivanje Perivoja velikana u Osijeku. prosinca 2006. prosinca 2006. Zmaj od Donje Dubrave . u Jagnjedovcu 30. Balotiranjem su jednoglasno za redovitu braću izabrani Tonči Visković (Matica). a raspravljalo se o dnevnom redu i pripremama za predstojeće Jurjevsko sijelo Glavnog zbora Družbe. Sijelo Meštarskog zbora od 10. Kristijan Skočibušić (Varaždin). te o nekim završnim i nekim započetim radovima na obnovi Ozlja. godine vijesti». tematski je raspravljalo o važnom pitanju buduće namjene staroga grada u Ozlju.govori Zvonimir Bartolić. ožujka 2007. sijelo Meštarskog zbora. govorilo se o stanju blagajne. održano je i 15.. raspravljalo se o izvršenim pripremama za saziv Jurjevskog sijela Glavnog zbora. 13 Sa sijela Meštarskog zbora na imanju Davora Hećimovića. Na 16. Na dvanaestom sijelu od 7. te požuriti početak radova na obnovi Zmajske kule nad Kamenitim vratima.snimljeni u župnoj crkvi Radno predsjedništvo sijela u Prelogu 5. Tomislav Franušić (Zadar). te o programu djelovanja za siječanj. Zmaja Bilogorskog II. veljače 2007. siječnja 2007. godinu. veljače 2007. Mirko Barišić je izabran za redovitog člana (ispravljena je pogreška s prošlog sijela). . o godišnjoj inventarizaciji.ZMAJSKE VIJESTI . o financijskom izvješću za to sijelo. organizaciji žalobnih sijela za umrle članove. imalo je dvije najvažnije točke dnevnog reda: prihvaćanje zaključnog računa Družbe za 2006.Broj 1/2007. Bio je to prošireni sastav Meštarskog zbora. realizaciji starog projekta «Čakaviana Croatica» i drugim tekućim aktivnostima. Četrnaesto sijelo od 21. rujna 2006. Milan Bandić (Matica) i Mile Bogović (Gospić). Trinaesto sijelo od 21. Str. o tijeku radova na obnovi Ozlja i financijskom stanju družbe. godine . travnja 2007. sijelu od 18. ožujka 2007. te za članove prinosnike Ivan Hrvoić (Matica) i Mirko Barišić (Osijek). a zaključci su priređeni u posebnom članku u ovom broju «Zmajskih Sudionoci sijela Meštarskog zbora u Prelogu 5. Zaključeno je da se mora intenzivirati prikupljanje donacija za obnovu Ozlja. Bruno Kenđel (Karlovac).

Zmaj JELENOVAČKI. godine u Splitu. Zmajska matica. siječnja 1967. Ministarstvu prosvjete i športa. Rođen je 12. redoviti član. gdje završava Klasičnu gimnaziju i Srednju glazbenu školu. Na obje svečanosti viteška dvorana Zmajske kule bila je ispunjena prijateljima i rodbinom kandidata i zmajskom braćom i sestrama. Matični broj 1574. a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. godine. Zbor povijesna sekcija. Matični broj 1572. godine u Novoj Gradiški. Iste godine ređen je za svećenika franjevca. Rođen je 13. kakav se u Družbi provodi već od osnivanja. Zmajski stol u Vukovaru. Voditelj je Hrvatske katoličke Misije u St. godini završiti procedura osnivanja i ovih stolova i tako završiti proces osnivanja stolova u svim hrvatskim županijama – ukupno 19 zmajskih stolova. godine obavljeno je u svečanoj atmosferi. U rodnom gradu završava osnovnu i učiteljsku školu. godine u Petrinji. Rođen je 23. redoviti član. a danas je tajnik Uprave Društva Croatia osiguranja d. godine. Matični broj 1573. a primljena su temeljem odluke Meštarskog zbora slijedeća nova braća: 1. redoviti član. Osnovnu školu pohađao je u Brđanima i Adžanovcima. Godine 1997. a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Samoboru. siječnja 1955. Zazmajenje 15. srpnja 2006. ZLATKO ŠPEHAR. Rođen je 26. i 17. pa se može očekivati i u 599. 4. NOVI ČLANOVI I ZMAJSKI STOLOVI Od Jurjevskog sijela Glavnoga zbora 2006. Zbor kulturne baštine. a uvelike su odmakle pripreme i za osnivanje zmajskih stolova u Virovitici.Broj 1/2007. rujna 1953. srpnja 2006. Danas je viši znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. u Pazinu za područje Istarske županije. zmajskoj godini slična dinamika primanja novih članova i pomlađivanja Družbe. TONČI BLAGAJIĆ. Više od 20 novih kandidata danas se nalazi u statusu pripravnika ili kandidata za pripravnika. Radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Objavio je mnoge znanstvene i stručne radove. Može se očekivati da će najkasnije u 2008. veljače 2007. redoviti član. Bjelovaru i Sisku. Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša. Sudionik je Domovinskog rata. što se osobito odnosi na svečanost zazmajenja od 17. magistrirao je iz moralne teologije i franjevačke duhovnosti. stoljeća. Zmajska matica. 14 ZMAJSKE VIJESTI . Pöltenu 16 godina. dok Grad Zagreb i zagrebačka županija djeluju u okviru Matice u Zagrebu.Str. direktor Socijalnog ureda za strance u Austriji. Zmaj od ZAPOLJA.d. Poslijediplomski završava u SAD. Zmaj od PETRINJE. godine. Godine 1986. a danas je Gvardijan Vukovarski u vukovarskom . Ministarstvu kulture. Diplomirao je na Visokoj upravnoj školi u Zagrebu. Bavi se istraživanjem hrvatske povijesti 18. gdje završava osnovnu i srednju školu. Zmaj ŠOLTANSKI. Protokol zazmajenja vodio je Mešetarski zbor na čelu s Velikim meštrom. Primanja novih članova privukla su veliku pozornost hrvatske javnosti i medija. 2. Zmajska matica. travnja 1943. godine u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima i to po proceduri starinskog svečanog obrada. Zbor povijesna sekcija. Diplomirao je na Pravnom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. do 20. Primanja novih članova obavljena su 15. Teologiju je diplomirao na Papinskom Lateranskom Sveučilištu i Teološkom Institutu u Asizu 1979. do početka travnja 2007. inaugurirani su Zmajski stolovi u Požegi za Požeško-slavonsku županiju. GORDAN BAKOTA. godine u Zagrebu. Danas se opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u republici Turskoj. 3. veljače 2007. u članstvo Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja primljeno je za redovitu braću ili prinosnike 18 kandidata. IVICA GOLEC. U ljeto 2006. na diplomatskoj akademiji u Zagrebu položio je savjetnički ispit te polaže državni stručni ispit. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti i arheologiju.

Za zasluge je odlikovan sa više odličja. Matični broj 1576. ANTE ĆURKOVIĆ. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Zmajska matica. Zmajska matica. Rođen je 19. Zbor gospodarstva. Zbog prirodoslovlja. Zmaj POREČKI. Zmajska matica. lipnja 1947. gdje magistrira i 2000. Matični broj 1580. pretežno iz vinogradarstva. godine na istom fakultetu. godine doktorira. 7. Zbor gospodarstva. Vlasnik je tvrtke ICE Pazin. Zbor kulturne baštine. a magistrirao 1988. član prinosnik. član prinosnik. srpnja 1952. a doktorirao filozofiju u Bonnu. Zbor gospodarstva. Zbor gospodarstva. 8. Osnovnu i srednju školu završio je u Sarajevu. Diplomirao je na Fakultetu strojsrstva i brodogradnje u Zagrebu. te je od 2001. te od 2000. 1990. Objavio je niz znanstvenih radova.. Magistrirao je 1981. a danas je Predsjednik uprave Hrvatskih cesta d. Osnovnu i srednju školu završio je u Pazinu..o. 11.ZMAJSKE VIJESTI . vođenje izgradnje mosta u Dubrovniku. član prinosnik. zamjenik gradonačelnice Grada Zagreba. Radio je kao samostalni projektant. lipnja 1962. Filozofiju i humanističke znanosti diplomirao je u Strasbourgu. Matični broj 1582. Zmaj od PASIČI. listopada 1961. razvojem itd. Objavio se niz znanstvenih radova vezanih uz energetsku djelatnost. Rođen je 2. Zmaj PAZINSKI. a danas je savjetnik Uprave HEP-a Zagreb. listopada 1971. Zmaj ZAGREBAČKI III. 5. Zmajski stol u Pazinu. član prinosnik. Matični broj 1575. Rođen je 30. godine vodi informatičku tvrtku Nobilis-Informatika d.Broj 1/2007. . MIROSLAV GUDELJ. DAVORIN TEPEŠ. te autoceste ZagrebMacelj. ĐORDANO PERŠURIĆ. Zmajski stol u Pazinu. FRANKO BERTOŠA. a na građevinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1989. a srednju poljoprivrednu u Poreču. godine u Mariboru. godine Počasni opunomoćeni ministar u stalnoj misiji Republike Hrvatske pri UNESCO-u u Parizu.. Matični broj 1579. Bavi se savjetovanjem. Zmaj SORBONSKI od VELIKE HRVATSKE. Str. Diplomirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971. rujna 1940. a diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. redoviti član. Na početku karijere asistent je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. redoviti član. Osnovnu i srednju školu završio je u Tomislavgradu. godine gradski zastupnik i potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba. Rođen je 24. Zbor kulturne baštine.o. u Zagrebu. Rođen je 26. godine u Sarajevu. U svojem bogatom radnom iskustvu vodio je značajne firme. Matični broj 1581. Od važnih projekata valja spomenuti Istarski Y. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu voćarstvo-vinogradarstvo-vrtlarstvo. 6. savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske. projektiranjem. Zbor gospodarstva. godine. Za svoj rad odlikovan je brojnim odlikovanjima. Zmajska matica. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Zmajska matica. HENRIK HEGER. Matični broj 1577. godine u Pazinu. član prinosnik.o. godine u Zagrebu. STJEPKO BOBAN. Osnovnu školu završava u Višnjanu. 10. godine u Poreču. Matični broj 1578. Zmaj od HERCEGOVINE. Do danas je objavio niz znanstvenih i stručnih radova. Utemeljitelj i voditelj interdisciplinovnog programa Hrvatskih studija na francuskom jeziku u suradnji s pariškom Sarbonom. Odlikovan je nizom odličja. a doktorirao 1990. Zmaj DUVANJSKI II. Od 2001. godine direktor Zavoda za organizaciju građenja Instituta građevinarstva Hrvatske. 9.o. godine u mjestu Pasič. Rođen je 1. Rođen je 25. godine u Zenici. godine. Profesor je na Studiju vinarstva u Poreču i ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. gdje završava Osnovnu i srednju školu. siječnja 1954. 15 Franjevačkom samostanu.

Osnovnu školu pohađao je u Slunju. Zmajska matica – redoviti član. Zapošljava se u tvornici «Ledo». Mnogo je vremena proveo s ljudima na terenu što mu je bilo posebno iskustvo. godine u Desnom riječkoj teologiji. Kao pripadnik Zbora narodne garde sudjelovao je u domovinskon ratu. predsjednik Biskupske . studenog 1955. Po povratku iz Rima od 1971. Zmaj od Krbave. Zmaj od gospe od zdravlja u Jelsi. Radio je na Institutu Ruđer Bošković 29. Osnovnu školu završio je u rodnom selu. veljače 2007. za novu su braću primljeni: 1. Odlikovan je Redom Hrvatskoga Pletera. Od 2007. Medicinski fakultet završio je na Sveučilištu u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Jelsi na otoku Hvaru. Zmaj MARTINSKI. Zmaj od Kamenitih vrata IV. MILE BOGOVIĆ.Broj 1/2007. Rođen je 22. godine do danas profesor je crkvene povijesti na Rođen je 22. u Zagrebu. studirao je na papinskom sveučilištu Gregorijani i postigao doktorat 2. Godine 2000. i na propagandnom polju. lipnja 1999.06. Doktor je primijenjene fizike od Za biskupa je zaređen na blagdan Sv. Mile Bogović rođen je 7. iz crkvene povijesti. dužnost koju i danas obnaša u trećem mandatu. U svome javnom radu rukovodi se tradicijom i hrvatskim domoljubljem. Na svečanosti zazmajenja u Viteškoj dvorani Družbe. Nakon sloma Hrvatskog proljeća Sveti Otac Ivan Pavao II. te je nositelj Spomenice Domovinskog rata. veljače 1937. gdje u Općoj bolnici radi na Ginekološko-porođajnom odjelu. kolovoza 1939. u riječkoj katedrali. MILAN BANDIĆ. 16 ZMAJSKE VIJESTI . imenovao ga je prvim emigrirao je u Kanadu. a nakon specijalizacije iz ginekologije zapošljava se u Zaboku. Zagreb mu je dao sve. čime će dakako doprinijeti i našoj Družbi. Dr. Sekcija prirodoslovlja. 17. Sekcija gospodarstva. Autor je i koautor više znanstvenih i stručnih radova. izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba. Matični broj 1584. a u Zagrebu je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti. gdje osniva vlastito poduzeće biskupom novoustanovljene Gospićko-senjske za razvoj i izradu magnetometara za mineralna i biskupije 25. IVAN HRVOIĆ. godine. Za svećenika riječko-senjske Sa svečanosti zazmajenja novih članova u Zmajskoj kuli. 4. Rođen je 10. Matični broj 1583. Svojom vizijom i predanošću želi ovaj grad učiniti plemenitijim i ugodnijim za življenje. Srednju školu završio je u Grudama. srpnja 1964. naftna istraživanja. a završio je u Zagrebu. Zmajski stol u Gospiću – redoviti član. u Cerovcu – župa Slunj u riječkosenjskoj nadbiskupiji.Str. Petra i Pavla 1972. kolovoza 1958. 17. Bogović član je Stalnog vijeća Hrvatske zdušno je pomogao Hrvatsku materijalno. Za vrijeme Domovinskog rata Mons. veljače nadbiskupije zaređen je 5. Filozofsko-teološki studij započeo je u Pazinu. te u općini Peščenica. godine 1966. Zmajska matica – prinosnik. do1971. a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu. Za pomoćnog biskupa riječkoTrebarjevu. svibnja 2000. godine u Splitu. godine. 3. TONČI VISKOVIĆ. a on nastoji njemu dati cijeloga sebe. Mons. Kao liječnik opće prakse radio je u Hvaru. tehnički biskupske konferencije. Gimnaziju i Elektrotehnički fakultet senjske nadbiskupije imenovan je 4. Zmajska matica – redoviti član. završio je u Zagrebu. godine u Donjim Mamićima u općini Grude.1999.

Zapošljava se u Osnovnoj školi u Vidovcu kraj Varaždina. Sekcija povijesna. Novi član Milan Bandić. Zmajski stol u Osijeku – redoviti član. 5. Zmaj od Kamenitih vrata IV. Zagreb. Zmaj Velikootočki u Zmajskoj kuli. Matični broj 1588. Autor je fotonmonografije «Općina Vidovec».ZMAJSKE VIJESTI . Godine 1993. pristupa postrojbama Specijalne policije. Po povratku u zemlju postaje predsjednik Uprave Siemens d. a gimnaziju u Zagrebu. Predsjednik je nogometnog kluba Dinamo. aktivan je u humanitarnim organizacijama. te član Biskupske komisije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Prvo zaposlenje bilo mu je u tvornici baterija «Croatia» u Zagrebu. Autor je mnogobrojnih znanstvenih radova. Do sada je sudjelovao u raznim projektima Zmajskoga stola u Karlovcu. sudjeluje aktivno u vojnim akcijama «Bljesak» i «Oluka». 7.Broj 1/2007. Zmajski stog u Varaždinu – redoviti član. KRISTIJAN SKOČIBUŠIĆ. Zmaj Duvanjski III. Matični broj 1587. te u srednjoj Strojarskoj školi u Varaždinu. Matični broj 1589. Od 1998. Od 2005. zazmajeno je sedmoro nove braće 6. studenog 1965. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Str. studenog 1936. Savezna Republika Njemačka. godine u Mesihovini. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. BRUNO KENĐEL. Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Zapošljava se u firmi Siemens. godine u Levanjskoj Varoši kod Đakova. lipnja 1974. Sekcija kulturne baštine. Srednju policijsku školu završava u Zagrebu. Matični broj 1586. ali ostaje i dalje vrlo aktivan. Rođen je 23. Tu je deset godina obnašao dužnost glavnog direktora. MIRKO BARIŠIĆ. a poslije sloma Hrvatskog proljeća smijenjen je s te dužnosti. Danas radi na mjestu policijskog inspekcotra kriminalističke policije u Karlovcu. član je mnogih kulturnih organizacija. Osnovnu školu pohađao je u Đakovu. . godine. gdje diplomira 1990. Sekcija gospodarstva. i Veliki meštar Dragutin Feletar. Za zasluge u ratu odlikovan je sa više odlikovanja.. Rođen je 21. komisije za laike. Za svoj rad dobio je mnoga priznanje i nagrade. Zagreb. jezika i kulturne povijesti. godine je u mirovini. godine stalni je dopisnik Večernjeg lista iz Varaždina. Nakon završene srednje škole u Tomislavgradu upisuje studij Kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zadru. Zmaj od Karlovačke zvijezde. Rođen je 5. Sekcija gospodarstva. veljače 2007. godine u Karlovcu gdje pohađa Osnovnu školu. Zmajski stol u Karlovcu – redoviti član. Zmaj Levanjsko Varoški. Uz mnoge novinske radove objavio je više stručnih tekstova i prikaza iz područja književnosti.d. 17 Na svečanosti u Zmajskoj kuli 17.

koja su priređena po tradicionalnom protokolu (obredniku) Družbe.. srpnja 2006. Žalobno sijelo za Nikolu pl. započeo je pripreme za osnivanje Zmajskog stola Željko Holjevac (Matica).. Zmajski brat Ivica Golec. Ivica Kirin. Uskoro će pripravnicima postati još desetak kandidata. Osnivanje ovoga stola započelo je još u vrijeme mandata 12. Braća koja su nas zauvijek napustila ostat će nam u trajnoj uspomeni. kao i djelovanju našega bratstva. Jelačića Bužimskog održano je 27. Jurja u Trnju).. Za skladatelja i glazbenika Igora Kuljerića. Žalobno sijelo za saborskog zastupnika i generala Velibora Kikereca. Virovitici – inauguracija se očekuje početkom ŽALOBNA SIJELA U ZMAJSKOJ KULI Tijekom 2006. žalobno sijelo održano je 6. a o njegovu velikom djelu govorio je Zlatko Stahuljak. Crnković. govorio i Juraj Kolarić. a tekst Aleksandra Šira. održano je 25. Zmaj Bjelovarski VI.Broj 1/2007.. Prije nekoliko mjeseci započele su i pripreme za osnivanje Zmajskog stola u Bjelovaru. Zmaj Velikotaborski II. Zmaja Vinodolskog IV.. Josip Nemec. jeseni 2007. a za sada se za članove kandidiraju Zvonko Kožnjak. Za pokretanje ovog stola osobito se zauzeo Đuro Kovačev. a uskoro se očekuje i pristupanje drugih Privodi se kraju osnivanje Zmajskog stola u kandidata. siječnja 2007. 18 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Hrašćanski od Sv. sastava Meštarskog zbora. Zasad su kandidati za Trenutno se u statusu pripravnika nalaze Marijan pripravnike Ilija Pejić. u Zmajskoj kuli održano i pet žalobnih sijela. dok s budućom braćom češće kontaktiraju i Veliki meštar. održano je 5. o pokojniku je uz Velikog meštra.. a o njezinu djelu govorio je Veliki meštra Družbe. veljače 2007. Zmajicu od Kamenitih vrata III. dali svoj veliki prinos. godine članovi Zmajskog stola iz Križevaca (osobito Dražen Podravec. . Ivan Roštaš. Zmaj Đurđevački II. rujka 2006. a kontakte su nastavili i Veliki meštar i Meštar zmajskih stolova. Lelju Dobronić... Hrvoje Petrić (Matica) i u Sisku.Str. a na grobove su im položeni vijenci Družbe. u kojima su osobito aktivni Domjenak nakon zazmajenja nove braće 17. a o njemu je nadahnuto govorio Milovan Petković. rujna 2006. Nina Lipljin (Varaždin). koji su kulturnom i društvenom životu Hrvatske. Josip Đakić. Vladimir Bermanec (Matica). Žalobno sijelo za dramskog umjetnika Damira Mejovšeka. Meštar zmajskih stolova i Meštar Obredničar. Zasad je kandidat za pripravnika Željko Željko Mrak (Pazin).. Zmaj od Petrinje. Zmaja Neretvanskog II. godine zauvijek je Družbu napustilo petoro braće. Vladimir Strugar i Mladen Bakulić (Varaždin). Zmajska braća bila su nazočna i na sprovodima umrle braće. Zmaj Virovski od Stare gore). održano je 20. godine. a o njegovu liku i djelu govorio je Veliki meštar Družbe. Damir Medar. studenoga 2006. Za njih je u znak štovanja i suosjećanja s najbližima. Zmaja Vlaškovuličanskog. pročitao je Veliki meštar (na pokopu u krematoriju na zagrebačkom Mirogoju. Ivan Zelenbrz i Rajko Stilinović. Žalobno sijelo za povjesničarku Zagreba. Pavelić (Matica).

Ponos ovdašnjeg gotičkog graditeljstva. Dobrim dijelom to je razdoblje kada je ozaljski feudalni posjed pripadao rodu Babonića (1280. Ona je danas valjano obnovljena. Kao što je poznato. Njegova bruto pokrivena površina iznosi oko 4. 2. Tako je poznato da iz toga razdoblja (vjerojatno roda Babonića) potječu i temelji romaničke crkvice nađeni u zemlji pokraj današnje gotičke dvorske kapele.). Grad je tijekom vremena imao razne. Stoga valja biti zahvalan Gradu Ozlju. Još nije točno istraženo pružanje obrambenih zidina u to srednjevjekovno doba. renesanse i ranog baroka. U prošlih pedesetak godina bilo je raznih planova i zahvata na gradu u Ozlju. 19 ZAPOČEO DOSAD NAJOBIMNIJI PROJEKT DRUŽBE OBNOVA STAROGA GRADA U OZLJU U TIJEKU Krajem ljeta 2006. Str. a korisna površina oko 2. Na Ozlju «gdje god se zakopa lopata» otkrije se neko arheološko nalazište. i 14. a na temelju dosadašnjih prijedloga. Prvi graditeljski sloj nastao je uglavnom u 13. pa nosi ime . Pogled u povijest – tri osnovna graditeljska sloja Velebni stari grad u Ozlju pripada među najznačajnije spomenike hrvatske graditeljske baštine. iako adaptacija još nije u cijelosti dovršena (osobito spoj Babonićeve kule sa sjevernim krilom).Broj 1/2007. 21. odnosno do njihova zatora. To je dugo razdoblje gotike. Antuna ( u koju su kasnije ugrađeni i neki barokni elementi). jest dvorska kapela Sv. ožujka 2007.-1327. Kako bi se odlučili što zapravo želimo sa starim gradom u Ozlju. koja je dobrim dijelom dala temelje za formuliranje «projektnog zadat ka» za izradu projekata obnove i namjene ove velebne utvrde nad Kupom. a u darovnici nas je obvezala da taj spomenik nulte kategorije dobro čuvamo i obnavljamo kako bi bio na čast i slavu. koje u starom gradu razvija muzejsku i knjižničarsku djelatnost. koju su izgradili Babonići. na čijem je početku bila velebna romanička četverokutna branič-kula. Kada je ovo povijesno zdanje opet vraćeno u vlasnost Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. konačno su započeli obimniji obnoviteljski radovi na povijesnom zdanju od nacionalne hrvatske vrijednosti – Starom gradu u Ozlju. sada se barem djelomice počelo pretvarati u stvarnost. koji je uglavnom ostao sačuvan do danas. povele su se nove rasprave o njegovoj trajnijoj namjeni. 1.). te korištenje hrvatskom narodu.000 četvornih metara. pa i ugostiteljske namjene. stoljeću. a održavanje toga spomenika do danas uvelike je pridonijela kakvatakva njegova kontinuirana uporaba. Svi ti graditeljski stilovi imali su odraza na razvoj Ozlja. Danas je to unutrašnji grad. te Pučkom sveučilištu. Stari Grad širi se uglavnom na današnje gabarite. Veliki meštar pripremio je slijedeći radni materijal: 1. Zna se da je utvrđeni grad iznad Kupe imao tada znatno manji opseg. ali je kasnije duže bio i posjed hrvatsko-ugarskih kraljeva. godine u Zagrebu je organizirana rasprava (Meštarski zbor u proširenom sastavu). Zrinski i Frankopani ovdje su gospodari sve do 1671. Dodatak na golom dijelu litice nad Kupom.ZMAJSKE VIJESTI . To je spomenik pod državnom zaštitom nulte kategorije.. koja se kasnije koristila i kao spremište. a Nikola Šubić Zrinski je ženidbenom vezom preko supruge Katarine došao u posjed Ozlja 1550. o čemu se raspravljalo i sanjalo. Izgrađeni su novi čvrsti bedemi od kamena. Za tu raspravu.000. godine darivala znamenita plemićka obitelj Thurn und Taxis. Zrinski grade izdvojenu palaču (palas). Cijelo područje staroga grada trebalo bi još detaljno arheološki istražiti. Ono što se pripremalo godinama. a izrađeni su i određeni prijedlozi i projekti.. Drugi graditeljsko sloj pripada uglavnom Frankopanima i Zrinskima (Frankopani su kupili ovo vlastelinstvo već 1398. grad Ozalj Družbi je 1928.

OBRAMBENI BEDEMI ISTOČNO KRILO SJEVERNO KRILO JUŽNO KRILO KAPELA TRŠKA KULA PALAS (ŽITNICA) OPKOP BABONIĆEVA KULA OBRAMBENE KULE MOST Plan Staroga grada u Ozlju .Broj 1/2007. 20 ZMAJSKE VIJESTI .Str.

3. a najduže se zadržala znamenita njemačka plemićka obitelj iz Regensburga Thurn und Taxis – sve do 1928.ZMAJSKE VIJESTI . Komercijalne. Zato valja uznastojati da se buduće namjene koncipiraju tako da Ozalj bude na korist i ponos hrvatskom narodu. Tom muzeju trebalo bi osigurati dovoljan izložbeni prostor – barem cijelo sjeverno krilo. s muzejom i drugim sadržajima. Treći graditeljski sloj pripada razdoblju dosta intenzivne barokizacije tijekom 18. stoljeću u vrijeme vladavine obitelji Perlas – radove je uglavnom od 1743. kada su Ozalj darovali Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja. Spomeničke i 2. 21 «žitnica». Računa se da je u kasnoj renesansi i ranom baroku nastao veći dio današnjeg kompleksa staroga grada. uz niz kasnijih manjih izmjena. osnovan je i zavičajni muzej. a na unutrašnjim zidovima nalaze se neobične i vrlo vrijedne zidne slikarije. Naša družba uspješno je upravljala ozaljskim gradom do 1945. te na dvije ulazne kule i na velebni potporni stup pod diživim mostom (koji je bio pokretan sve do 1821. Družba se treba voditi porukom grofova Thurn und Taxis iz njihove darovnice: u njoj je naglašeno da oni daruju grad Družbi kako bi ta velebna spomenička građevina bilo otvorena i u službi hrvatskoga naroda. 1. Osobito veliki radovi izvršeni su u baroknom 18. Njegovo je mjesto upravo u ozaljskom starom gradu. djelomičnih dijelom zadobio današnje gabarite i izgled.). da bi zatim bilo još nekih gospodara.). Na katu Ulazne obrambene kule u Ozlju prije obnove rušenja. a tu je uređeno pravo aktivno zmajsko gnijezdo. pa i nekim komercijalnim sadržajima.Broj 1/2007. a pogotovo unutrašnjih uređenja zavisno od stilskih zahtjeva vremena i mode. tu bi se našlo i mjesta za prikaz ostalih vlasnika Ozlja. Radni prijedlog o budućoj namjeni Kod koncipiranja budućih funkcija staroga grada u Ozlju. a od 1971. U tom razdoblju. koji bi kompleksno i živo prikazao vrijeme djelovanja najslavnijih hrvatskih plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana. dugom više od dva stoljeća. potom dolazi obitelj Batthyany (sve do 1873. predvodio kapetan Verned. kao i kasnijem utjecaju postbaroknih. Dakako. Ovdje su se ipak zadržali neki sadržaji. 2. koji dakako nije izgledao tada kao danas. stari grad u Ozlju dočeko je pretežito sačuvan i današnje vrijeme. pa slijedi vrlo aktivno razdoblje roda Perlas (1725. godine. kao i za opću povijest toga kraja. Prava je sreća da socijalistička vlast nakon 1945. Zahvaljujući upravo tim.-1766. Tim nadogradnjama stari grad je dobrim . potom grofovi Petazzi. To se odnosi na središnji kompleks. godine. kada je opet došao u okrilje Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. godine). I jedna i druga funkcija osigurala bi punu otvorenost cijeloga kompleksa za javno korištenje i posjete. nije dala srušiti ozaljski stari grad. do 1753. To bi trebao biti europski koncipiran moderni muzej. Za suvremeno koncipirani prikaz rada i razvoja Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja trebalo bi (možda) osigurati cijelu zrinsku palaču ili žitnicu. ozaljski stari grad doživio je veliki broj graditeljskih promjena. Spomeničke funkcije – Hrvatska još nema nacionalni muzej Zrinskih i Frankopana. Str. Na njezinom ulaznom portalu uklesana je 155. nadogradnji. Poslije Zrinskih Ozljem upravlja Dvorska komora. stoljeća. Buduće funkcije grada mogli bismo u grubo podijeliti na : 1. eklekticističkih stilova.

2. jer taj spomenički kompleks to i zaslužuje. Uz to. Na temelju tih projekata doći će se i do približno točnog troškovnika. da će se u nastavku rasprave konzultirati i odgovarajući stručnjaci i institucije. kako bi odgovarajući stručnjaci mogli izraditi potrebne projekte. Obnovu Ozlja treba dići na nacionalnu ili državnu razinu. 4. Zaključak: Ovo razmišljanje može biti samo predprijedlog za raspravu i ne smije se shvatiti kao i bilo kakvo nametanje zaključaka. koja se ubrzo može osposobiti za održavanje svete mise u raznim prigodama. koji je već sada primjereno adaptiran. Uporedno s pripremama za obnovu i novu namjenu valja oživjeti stari grad u Ozlju. Dakako. To znači da trebamo osmisliti projektni zadatak. Postoji prijedlog da se dvije ulazne kule uporabe kao uredi za prodaju ulaznica i suvenira (manja kula) i kao ured gradskog kaštelana. a do Ozlja ima samo pola sata ugodne vožnje). U tom dijelu južnog krila zadržao bi se i manji prostor za potrebe sijela Zmajskog stola u Karlovcu. osobito za komercijalni dio obnove. Valja dalje nastaviti što intenzivnije s obnovom koja se donosi na neophodno spašavanje i održavanje objekta. osobito sijelovima i domjencima zmajske braće. kako bi se utvrdili prioriteti obnove. te drugim sadržajima. može se organizirati i općenacionalno prikupljanje sredstava za obnovu. osnovne teze iz prijedloga Velikoga meštra su prihvaćene – dakako uz veći broj dodataka i detaljizacije. Uz njega valja osigurati odgovarajući prostor za desetak apartmana reprezentativnog uređenja. za Grad Zagreb. najveća hrvatska poduzeća i slično (zašto bi se sva primanja obavljala u zagrebačkim Dvercima. Tu bi se mogla organizirati primanja za državne potrebe. draga braćo i sestre. pa i za uređenje odgovarajućih prostora već pokazuju zanimanje Grad Zagreb. valja što prije prionuti na projektiranje. kako bi se s uređenjem Ozlja moglo otpočeti u etapama prema financijskim mogućnostima. Nakon doista temeljitog promišljanja i rasprave. Također valja osigurati maštovita hortikulturna rješenja svih otvorenih prostora oko ozaljskog starog grada. Naša Družba mora razraditi i prihvatiti osnove projektnog zadatka. mi moramo učiniti prvi korak. bi se mogla urediti viteška dvorana za priredbe i slične namjene. s odgovarajućim znanjem i kapitalom. U suterenu Trške kule nalazio bi se i omanji klub naše Družbe. Put do uređenja staroga grada u Ozlju bit će dug i trnovit. . odnosno odrediti buduću namjenu Ozlja.Str. Međutim. restauratorske radionice i muzejskih depoa trebalo bi (možda) osigurati prostor Trške kule odnosno zapadnog dijela južnog krila. ali i raspravu s hrvatskim srcem. dvorane u istočnom i dijelu južnog krila (na katovima) trebalo bi urediti kao najreprezentativnije prostorije za primanja. Kada se usuglasimo što želimo s Ozljem. 5. vlada RH i drugi. kako bi on bio spreman za nove namjene. Treba projektantski snimiti sadašnje stanje cijelog kampleksa. uz suradnju s Gradom Ozljom i drugima. pozivam na razumnu i strpljivu raspravu. 2. Ta ugostiteljsko-hotelska funkcija može se iznajmiti samo nekom elitnom hotelu ili hotelskom lancu. Zato vas. 3. koje osobito mora voditi računa o slijedećim zadaćama: 1. Za izradu novoga prijedloga i daljnje vođenje obnove zaduženo je Povjerenstvo za obnovu grada Ozlja. Antuna.Broj 1/2007. Konačno. 22 ZMAJSKE VIJESTI . Na taj način funkcioniraju gotovo svi takvi spomenički kompleksi u Europi. istraživanje i izvedbu sve potrebne infrastrukture za normalno moderno funkcioniranje kompleksa. Za buduće apartmane možda bi najpovoljnije bile prostorije u istočnom dijelu južnoga krila. Komercijalna funkcija – vrlo je važna i komercijalna potpora oživljavanja staroga grada u Ozlju. Za potrebe uprave spomeničkog kompleksa. sigurno će se naći i investitori. U susjedstvu je i gotička kapela Sv. profesionalnoj nadležnoj ustanovi treba dati izraditi studiju opravdanosti obnove i korištenja. Za ove funkcije. Temeljem prijedloga buduće namjene i sadašnjeg stanja objekta. U prizemlje istočnog krila trebalo bi vratiti reprezentativni restoran. koje već sada nemaju slobodnih termina.

To je bio veliki zahvat.ZMAJSKE VIJESTI . godini u radove na obnovi uložit će se najmanje oko 2. sjevernom krilu koje će se u cijelosti obnavljati. Što je dosad učinjeno i koji su radovi u tijeku? Za izvođenje radova raspisani su potrebni natječaji. a najpovoljniji izvođači su izabrani kroz dvije građevinske tvrtke: HUTA I ABGRADNJA. dijela južnog i istočnog krila. koji će sada otpočeli početni radovi na najvećem dosadašnjem omogućiti i unutrašnje uređenje tih kula. Obnovu Ozlja valja dići na nacionalnu kule pokraj Trške kule na južnom krilu kompleksa. učiniti. koji su počeli od propadanja. S obzirom na nove prioritete . 23 urušavanjem kamena u unutrašnjosti otvorene okrugle 6. godine stalnom kontrolom Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Radi 1. dobavljen je crijep sanirani. Tijekom 2006. Naći valjana i ambicioznoga strateškoga grada. To je obiman posao. širokom stubištu. te osiguranje zahvatu: sanaciji krovišta i izmjeni pokrova većeg uvjeta za nove namjene. To su radovi koji je konačno u funkciju doveo kamene isklesane koji se moraju izvršiti da bi se spomenički kompleks stube koje su ugradnju čekale već dvadesetak godina. Završena je statička procjena i naglo propadati (kruniti se). Bilo je to neophodno partnera za uređenje komercijalnog dijela kompleksa. a svi radovi izvode se pod Radovi na obnovi veće obrambene ulazne kule u Ozlju krajem 2006. 3. dobivanje potpore Europske unije. s kojim je uspostavljena vrlo korisna i prisna suradnja. Postavljene su i popravljene kamene stube na Radovi na obnovi koji su započeli ljeti 2006. državnu razinu – kao kulturni projekt Hrvatske.Broj 1/2007. odnose se poglavito na kata u sjevernom krilu grada. one su prema propisima i spojni trakt na dvije ulazne obrambene kule. Treba računati i na ugovorilo je još Otvoreno sveučilište). a ove tvrtke imaju i potrebnu licencu za izvođenje radova na spomenicima kulture. Taj je zahvat od 2. Započele su pripreme. koje vode od prizemlja do drugoga i kontinuirano traju. Također su i statički drvene konstrukcije krovišta. a zatvorena je i oveća «kaverna» nastala i drugi materijal. od čega je Ministarstvo kulture osiguralo oko 80 posto. Također je izabran i nadzorni organ. i u 2007. Time zaštićene daskama. Time je omogućena normalna komunikacija u Dosad su izvedeni vrlo važni i korisni radovi. 4. postavljena skela i propadanja. jer je taj dio krovišta posve dotrajao i prijetilo Muzej Zrinskih i Frankopana u Ozlju mora biti je urušavanje (taj dio radova s tvrtkom Flanjak nacionalni državni muzej. spašavanje i održavanje kompleksa. Ti bedemi trajnije su izrađeni potrebni projekti za popravak i dogradnju stručno zaštićeni od propadanja. Obnovljena su i sanirana kompletna krovišta očuvanja kamenih stuba. Prema dosad izvedenim radovima pokazalo se da je izbor dobar. U cijelosti su obnovljeni (u cijeloj dužini) svi vitalnog značenja za trajnije očuvanje zdanja kameni otvoreni obrambeni bedemi. Konačno su izvedeni od ranije zaostali radovi Pokrenuti nacionalnu akciju prikupljanja sredstava na sanaciji dvorišnog dijela krovišta istočnoga krila za obnovu. su ova dva važna objekta spašena od sve bržeg 5. Str.5 milijuna kuna. s potrebnom limarijom. očuvao za temeljitu rekonstrukciju i trajnije buduće namjene.

6. dinamika i namjena ulaganja morat će se uskladiti s Ministarstvom kulture. od posebne je važnosti potpuno završena kvalitetna adaptacija dvije atraktivne i prostrane prostorije u suterenu Trške kule na južnom krilu. Tu se prvenstveno radi o adaptaciji gotičke kapelice. Tu je svoje mjesto našla i poznata ranije vrlo oštećena garnitura fotelja i stolova s kineske izložbe na Zagrebačkom velesajmu. Kolokvijalno taj smo prostor nazvali Obnovljene ulazne kule Staroga grada u Ozlju . koji je dobio i odgovarajući namještaj.snimljeno u veljači 2007. stoljeća nabavio prazmaj Antun Bauer (ona je sada restaurirana). Uređenje «zmajskog kluba» u cijelosti je financirala sama Družba. osobito za vodstvo Družbe i druge suradnike. biti završeni do sredine ljeta 2007. U dosadašnjim poslovima angažirali su . Očekuje se da će ovi obimni radovi. kao i o izradi projekta i istraživanja za dovođenje kvalitetne infrastrukture do grada. 24 ZMAJSKE VIJESTI . Realizacija nabrojenih poslova traži mnogo napora i vremana. godine «zmajski klub». godinu postoje znatni planovi obnove. Za oživljavanje posjeta Ozlju i funkcioniranje Družbe u prostorima grada. S obnovljenim kulama Stari grad Ozalj dobio je novu vizuru koje su postavila nova istraživanja stanja krovišta. čiji obujam zavisi i od osiguranih sredstava.Str. ali njihova će realizacija zavisiti od raspoloživih materijalnih sredstava. kako bismo u gradu mogli održavati Sv. Dakako da za 2007. a dobrim dijelom su očišćene i strmine prema Kupi i opkopima. Kontinuirano se radi na čišćenju i uređenju užeg i šireg okoliša grada. 7. Sve pripreme i početak radova provode se na prijedlog i pod kontrolom Konzervatorskog odjela. Taj dio poslova u cijelosti je financirala Družba. koju je za Ozalj još tridesetih godina 20. Mise.Broj 1/2007. te o izradi studije opravdanosti i kompletnog projektnog snimanja sadašnjeg stanja kompleksa. godine.

Zvonimira Gergeba. zbog spriječenosti S jednog bratskog sata Velikog meštra prve srijede u mjesecu u Zmajskoj kuli . Ernesta Gnjidića. a posebice kaštelan Nenad Stuparić. OŽIVJELA VITEŠKA DVORANA Osobito raduje što su naši tradicionalni domjenci srijedom u viteškoj dvorani nad Kamenitim vratima u Zagrebu postali sadržajniji i posjećeniji. ostvaren je doista raznovrstan raspon događanja. Uz Meštarski zbor za to je osobito zaslužan tim aktivnih članova Družbe. Tih aktivnosti i događanja bilo je doista mnogi. valja reći da pojedine kulturne sekcije još ne djeluju dovoljno aktivno. Zmajice Ozaljske. Str. godine. Zmaja Karlovačkog od Šanca. ovdje ćemo nabrojati značajnija događanja u zmajskoj kuli od početka prosinca 2006. Nadamo se i vjerujemo da će slijedeće zmajske godine biti volje. Prisutnoj braći daje se informacija o trenutnim djelatnostima i zadaćama Družbe. konzervator Vinko Štrkalj. Zdenke Stupić. ali bi valjalo istaći izuzetan prinos kaštelana Nenada Stuparića. U tom smjeru djeluje i Matica Družbe u Zagrebu.ZMAJSKE VIJESTI . Vrijedi spomeniti da su ta sijela vrlo sadržajna i odlično posjećena. te dakako sa članovima Meštarskog zbora i drugim dužnosnicima Družbe. a potom se povede sadržajna rasprava. Znatan dio svojih djelatnosti Matica je provela u suradnji sa zmajskim stolovima. gradonačelnica Ozlja Biserka Vranić i brojni drugi. iako. susreta i prezentacija do domjenaka i podizanja spomen-ploča. Zmaj Dubravski. Zmaja Dubravarskog. i druge braće. ZMAJSKA MATICA ZAGREB NASTAVLJAJU SE RAZNOVRSNE DJELATNOSTI Družba Braća Hrvatskog Zmaja djeluje kao jedinstvena. bratski sat Velikoga meštra. 25 se i istakli mnogo članovi i suradnici. te vanjski suradnici – posebice konzervatorica Branka Križanić. Radi ilustracije tih aktivnosti. Time se postiže bolja informiranost. do početka travnja 2007. Zmaj Brački II. Usprkos te neaktivnosti dijela članstva Matice. istini za volju. Svake prve srijede uveden je tzv. dobro povezana kulturna društvena udruga. kao i veći broj predavača. Zmaja od Starobrodskog. ali i povezanost Družbe (prve srijede u travnju. Zmaj od Svete Gere i Josip degľ Ivellio. Zmaja od Svete Gere.Broj 1/2007. Ovdje ćemo nabrojiti samo najvažnija događanja (odnosno one aktivnosti za koje smo prikupili potrebne podatke). Stjepana Lipšinića. Vrlo mnogo se angažirao i Veliki meštar Družbe i Mladen Ježić. od predavanja. a neke se praktički kroz prošlu godinu nisu niti sastale.. Zmaja Brlog-gradskog. zatim Aleksanda Bašića.

bratski sat održao je Ernest Gnjidić. nakon izlaganja. veljače održao je predavanje «Babonići i Ozalj». veljače. Dne 21. Pred Božić. protonator. Zmaja Vološčanskoga. nakon koncerta u crkvi Sv. Zmaj Poljički III. Zmaj od Velike Vranovine. nastavio je sa svojom trilogijom o ozaljskim plemićkim obiteljima – dne 28. prosinca 2006. uz sadržajnu raspravu je vodio i osmislio tribinu maestro Josip degľ Ivellio. Gerber. obljetnice rođenja pjesnika. Moderator je bio Nenad Stuparić. na temu «Influenca. a tekstove je čitao pročelnik Umjetničke sekcije. Uvodnu prosinca 2006. je djelo Rudolga Strohala. V. Zmaj od Roka Voloskog Krmpota. a predavač Rudi Aljinović – uz sudjelovanje nekoliko najvećih živućih autora stripova u Hrvatskoj. održao je 6. koje je održano 17. veljače priređena je vrlo zanimljiva tribina «Hrvatska povijest kroz strip».. ožujka je maestro Izak Špralja održao zanimljivu prezentaciju «Naša baština S jednog predavanja u Zmajskoj kuli – glagoljaško pjevanje». Deželić. Već 13. govorio na temu «Nazorova lirika u svjetlu transcendencije». Uvodno je govorio u programu zbora prirodoslovlja održano je 14. Kruhek. Krmpotić. prosinca održano je predstavljanje knjige pripovijedaka Mirka Ivanjeka «Čuvari blaga». 26 ZMAJSKE VIJESTI . O knjizi je govorio Ante Gost tribine 31. Dne 12. siječnja 2007.. bilo Kuntarića. Bojkić. Zmaja od Sv. M. veljače predavanje Ivana Vodopije. Razgovor je posebno dobro posjećeno. jučer-danas-sutra». bio je skladatelj Ljubo Kuntarić. Cvitanović i V.Str. Zmaj Dubravarski). Marka. kao i knjiga o tom Nakon bratskog sata Velikog meštra 7. Izvrsno je bila Predavanje Ivana Biondića. svestranom stručnjaku i piscu. Zmaj od Velike Vranovine. riječ održao je meštar Gospodarskog zbora Zvonimir u zmajskoj kuli je priređen božićni domjenak. Velikog meštra. a još su sudjelovali i Đ. I. predavanje pod naslovom «Vuk Frankopan Tržački gospodar Ozlja». Zmaj Karlovački od Šanca.Broj 1/2007. siječnja 2007. temu «Hrvatska između srednje Europe i zapadnoga na kojoj je predstavljen lik i djelo skladatelja Ljube Balkana». Zmaj od Svete Gere. siječnja 2007. siječnja.. prosinca je Nedjeljko Mihanović. Roka Voloskog. Zmaja od Tanaisa. Dne 24. na organizirana i primljena glazbena tribina 31. predstavljano Zmaj Brački II. Evo i ostalih događanja: Antun Abramović. Antun Abramović. Zmaj od Sv. Dne 14. a u povodu 130. Alojz Jembrih. a moderator . Pecoja. 20.

u Ozlju (te drugdje). Zmaj Brački II. stoljeća pod velom tišine svih jugoslavenskih režima». obljetnici rođenja velikog hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora.) prisutni su postavili nekoliko privatnijih pitanja o Nazoru i njegovu odnosu je bio pročelnik Umjetničke sekcije maestro Josip prema vjeri i vjerskom životu. Zmaj Ivanski. dakako. travnja priređena je glazbena tribina «Hrvatski skladatelji 20. Velike svečanosti pripremaju se u povodu 30. 12. 28. dr. za Maestro Izak Špralja govorio je o kulturi glagoljaškog pjevanja Božanskim. Dne 11. u Bečkom Novom Mjestu. 21. prosinca 2006. za predavanja ili slične događaje jer se već osjeća Ciklus predavanja i događanja u zmajskoj kuli predbožićni ugođaj. istražuje i traga za Onostranim. a 18. ožujka 2007. održao predavanje «Povijest Nazorove lirike pročitao je tijekom predavanja bolnice Milosrdne braće – Zakladne bolnice». obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana – obilježavanja će se organizirati u zagrabačkoj Prvostolnici. travnja je Marko Tarle. Izabrane dijelove Dugački.ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Brački II. Naslov predavanje bio je «NAZOROVA LIRIKA U SVJETLU TRANSCEDENCIJE». (14.. ožujka je Antun Abramović održao Mora se konstatirati da prosinac nije pogodan mjesec predavanje «Šubići Bribirski – Zrinski u Ozlju». te su vjerojatno jedino koncerti nastavljaju se i tijekom travnja.Broj 1/2007. Čakovcu. u 18 sati. Zmaj Šibenski III. 27 PREDAVANJE dr. Pročelnik Umjetničke sekcije Josip degľ Ivellio. tako da zmajska braća i sestre primaju poštom mjesečni i broj zmajske braće nije bio baš prevelik – što je raspored (što se pokazalo vrlo efikasnim). Vrbovcu i. održao predavanje «Nestajanje civilizacije u kojoj živimo». ožujka je Vladimir nekih svojih posrednih iskustava. O nekim događanjima u Zmajskoj kuli evo i nešto detaljnijih informacija: S koncerta u čast Ljube Kuntarića u Zagrebu . Str. Predavač je prikazao jedan dosta nepoznat segment Nazorova pjesništva u kojemu on stremi. Nedjeljko Mihanović o 130. Zmaj Poljički III. Iz povijesti razvoja posljednjim danima o kojima je predavač govorio i iz zagrebačkog zdravstva. Nakom službenog dijela. NEDJELJKA MIHANOVIĆA U srijedu. u Viteškoj dvorani DBHZ održao je predavanje naš ugledni član. a za svaki mjesec i slične glazbene priredbe bolje prihvaćene. kao i o Nazorovim degľ Ivellio. Predavač je bio maestro Josip degľ Ivellio. travnja. Konačno.

Moderator je bio Pročelnik Umjetničke sekcije mo. 14. mnogi su konstatirali da je vrijeme «proletilo». Pogotovo je velik broj događanja na kojima su sudjelovala zmajska braća i sestre u raznim mjestima Hrvatske i na mnogim priredbama i događanjima. «Zmajska pjesmarica» je povijesno glazbena studija o životu i radu Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» sa 46 zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove. Nastojali smo ih poredati kronološkim redoslijedom. glazbeni pisac. u kojoj je istaknuo kako o nekim članovima Družbe premalo znamo. OSTALA DOGAĐANJA U MATICI Mnoštvo događanja inicirala su i organizirala braća iz zmajske Matice. lipnja 2006. a koje su organizirale druge udruge i ustanove. Kada je tribina bila završena nakon sat i 20 minuta. 28 ZMAJSKE VIJESTI .GLAGOLJAŠKO PJEVANJE». svećenik-redovnik. Ovdje ne možemo niti sve pobrojati i spomenuti. pa sve do 2007. Sam gost bio je zahvalan sugovornik. koji je uz predavanje dr. «NAŠA BAŠTINA – GLAGOLJAŠKO PJEVANJE» U srijedu. te tako predstavili na najbolji mogući način našeg velikog skladatelja Ljubu Kuntarića. mo. dirigent. godine. Zmaja Bračkog II. fra Izak Špralja umirovljeni Pročelnik Instituta za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.Str. Izaka Špralje pripremio i pedesetak fotografija te glazbenu slušaonicu. skladatelj. Zmaj Brački II. što je bio još jedan od dokaza uspješnosti i zanimljivosti tribine u kojoj su se na dinamičan i organiziran način mijenjali audio. neumoran i zanimljiv u svojim pričanjima. koje su promotori bili areopagita Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» Đuro Deželić. koncertantnih i duhovnih skladbi. trećoredac. klauzurnim sestrama karmelićankama u Karmelu Brezovici kod Zagreba. prava šteta s obzirom na zanimljivo i nesvakidašnje predavanje o Nazoru. Tijekom razgovora s Kuntarićem koji je bio u formi ležernog radio intervjua. Degľ Ivellio ponovili su to isto predavanje u sklopu duhovne korizmene obnove. Špralja i mo. Uvodnu riječ održao je Pročelnik mo. i Zlatko Stahuljak. Zmaj od Sv. . U prepunoj viteškoj dvorani održana je prva tribina ciklusa «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU». Na mnogima od njih naši su predstavnici i držali govore i pozdrave ili sudjelovali na drugi način. godine održan je susret zborova pod nazivom «Zborovi pjevaju domovini». praktična svjedočanstva o toj našoj povijesnoj i narodnoj tradiciji.Broj 1/2007. Josip degľ Ivellio. Roka Voloskoga. Dan nakon predavanja u našoj Kuli. Neke od ovih događanja izvan Zmajske kule ovdje ćemo ipak malo opširnije opisati. Predavač je bio mo. U prvom dijelu programa promovirana je «Zmajska pjesmarica» maestra Josipa degľ Ivellia. Moderator i voditelj kroz tribinu bio je Zmaj Brački II. muzikolog. dr. a ovo je način da se s njima bolje i bliže upoznamo. koji je pripremio i video prezentaciju fotografija iz Kuntarićeva života u rasponu od najstarije fotografije iz 1927.01. gost je bio skladatelj Ljubo Kuntarić. publika je poslušala i 6 glazbenih priloga iz Kuntarićeva skladateljskog opusa od popularnih melodija do ozbiljnih. Takvih sudjelovanja bilo je tijekom prošle zmajske godine barem pedesetak. Zmaj Klokočki V. PREDSTAVLJANJE KNJIGE «ZMAJSKA PJESMARICA» I KONCERT «ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI» U PETRINJI U velikoj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji u subotu 24. radu. PRVA TRIBINA CIKLUSA «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» 31. Zmaj Bjelovarski VI. video i govorni mediji. počasni član DBHZ. koja su se zbivala izvan našega sjedišta nad Kamenitim vratima – bilo u Zagrebu ili u drugim mjestima Hrvatske.2007. u redovitom mjesečnom programu Umjetničke sekcije DBHZ održano je u Kuli nad Kamenitim vratima predavanje «NAŠA BAŠTINA . glagoljaš. Josip degľ Ivellio. Izak Špralja je s nazočnima podijelio ne samo teoretsko znanje o glagoljašima i glagoljaškom pjevanju već i svoja osobna. glazbi itd. ožujka 2007. kao i u svojim razmišljanjima o životu. franjevac.

Zmaja od sv. orguljansku pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline. 29 SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIĆA. a u organizaciji POU Hrvatski dom Petrinja i HPD «Slavulj» Petrinja. s divnim pogledom na Kupu. a pod motom «Stari Ozalj nad kupom je opet u vlasnosti Družbe – vratimo se i mi u njegovo povijesno krilo!». RUJANSKI SUSRET BRAĆE I SESTARA U OZLJU Meštarski zbor i drugi dužnosnici Družbe. To je bila autorska večer dvojice zmajeva. Pavla iz Zagreba. pod ravnanjem mo. Odazvalo se oko 80 braće i članova njihovih obitelji. Susret zborova i promocija pjesmarice održani su pod pokroviteljstvom Grada Petrinje u sklopu programa «Ljeta u Petrinji». Ljube Kuntarića. i trajao sve do večeri. Roka Voloskoga.ZMAJSKE VIJESTI . Josip degľ Ivellia HPD «SLAVUJ» PETRINJA – MUŠKI VOKALNI ANSAMBL «PETRINJSKI SLAVUJI» dirigent: mo. Josip degľ Ivellia Koncert je završen zajedničkim pjevanjem svih zborova sudionika kojima su dirigirali Nikola Bašić i Josip degľ Ivellio uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice. Za nazočne je priređen ugodan domjenak na istočnoj terasi staroga grada. ZAGREB. Degľ Ivellia. publika je uživala ponajprije u melodioznim i svima razumljivim melodijama na duhovne tekstove raznih autora našeg proslavljenog skladatelja Ljube Kuntarića. U zaista prepunoj crkvi. Na kraju koncerta. Vinka Paulskog u Frankopanskoj ulici. Susret je nazvan «Subota u Zrinsko-frankopanskom Ozlju». Zmaja Bračkog II. Susret je započeo u 12 sati 9. rujna 2006. glavni koncert duhovne glazbe bio je u crkvi sestara milosrdnica Sv. U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb. koju je upravo posvetio tom zboru i njihovu dirigentu. lipnja 2006. Priređen je i odgovarajući S koncerta i predstavljanja "Zmajske pjesmarice" u Petrinji U drugom dijelu održan je koncert domoljubnih i zmajskih skladbi koje su izvodili sljedeći zborovi: HRVATSKO OBRTNIČKO KUD «SLOBODA» ZAGREB dirigent: Sebastian Jurić HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO «DANICA» SISAK dirigent: Nikola Bašić ŽENSKI PJEVAČKI ZBOR «HRVATICA» DRUŠTVA «HRVATSKIH ŽENA» GRAD ZAGREB dirigent: Ronald Braus MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR «EMIL COSSETTO» ZAGREB dirigent: mo. tijekom SVEČANOSTI GLAZBE koja je u Zagrebu animirala više stotina izvođača raznih glazbenih žanrova. a susretu su pribavili i gradonačelnici Zagreba i Ozlja – Biserka Vranić i Milan Bandić. te Zmajski stol u Karlovcu po prvi put su organizirali susret svekoliko braće i sestara u Starom gradu Ozlju. . Str. a na tekst fra Franje Jesenovića. povodom njegova 80. maestro Kuntarić je zahvalio dirigentu i zboru na trudu u obilježavanju te velike njegove godišnjice te im uručio kao zahvalu skladbu KRIST ŽIVOT SVIJETA. Josip degľ Ivellia HPD «SLAVUJ» PETRINJA MJEŠOVITI ZBOR dirigent: mo.Broj 1/2007. 21. Nastupio je Mješoviti zbor crkve Sv. rođendana i Josipa degľ Ivellia.

Lovro Ivin.) zapisao i slijedeće: slavuji» iz Petrinje te zbor domaćina HPD «Jeka» Samobor pod dirigentskim vodstvom Hede Ujedinili domoljubne osjećaje Gospodentić. koje govore o darovnici starog grada od plemićke obitelji Thurn und Taxis. Dubrovniku 22. Petrinji 24. Sve u svemu bio je to nezaboravan doživljaj za sve nazočne. Tim povodom je «Samoborski glasnik» HPD «Slavulj» . Zmaj Velikootočki. rujna 2006. Pod pokroviteljstvom Grada Samobora i organizaciji Hrvatskog pjevačkog društva «Jeka» Samobor.Broj 1/2007. radi daljnjeg oživljavanja grada Ozlja.mješoviti zbog i MVA «Petrinjski (8. Organizator HPD Jeka ugostio je pet završen je i ovaj susret kojem su prethodili koncerti i zborova iz Zagreba i Petrinje. ŽPZ «Hrvatice» i MPZ «Emil Cossetto» iz Zagreba. PROMOCIJA «ZMAJSKE PJESMARICE» U SAMOBORU Domjenak članova Družbe u Ozlju 9. Domoljubne skladbe promocije održane u Zagrebu 31. izvodili su Hrvatsko obrtničko KUD Sloboda. članova «Jeke». a tijekom ljeta opet će se održati i zajednički domjenak cijele Družbe. program. Ugodno druženje u Starog gradu Ozlju zbirka zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove.Str. Zmaja Bračkog II. rujna i Karlovcu 30. a osobito o budućoj namjeni grada Ozlja. uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice i solista Mladena Prvog dana prosinca u prepunom Hrvatskom Kahlinu. Tijekom 2007. Razgovaralo se o svemu pomalo. prosinca 2006.12. godine održan je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju domovini. Ženski . domu održan je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju Zajedničkim pjevanjem svih zborova sudionika domovini.. 30 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj od Oliba i Veliki meštar Dragutin Feletar.2006. izvodili su zborovi HOKUD «Sloboda». U prvom dijelu programa predstavljena je «Zmajska pjesmarica». otkrili su dvije spomen ploče na stubištu južnog krila grada. autora Josipa degľ Ivellia. ožujka. rujna. lipnja. u petak 1. Vjerujemo da će odaziv braće i sestara biti masovan. a svirala je i domaća glazba. U drugom dijelu programa koji je održan u Ugodno druženje nastavljeno je i tijekom Hrvatskom domu Samobor skladbe iz «Zmajske domjenka za sve sudionika u odličnoj organizaciji pjesmarice». Družba će po utvrđenim terminima organizirati susrete po dva zmajska stola subotom. Ronalda Brausa i Josipa degľ Ivellia.

Koncert su izvela dva zbora i to Muški vokalni ansambl Petrinjski slavulji i Mješoviti Mješoviti zbor crkve Sv. Marka na gostoprimstvu. su pjesme Klobučara. primjerak tu povjesno-muzikološku studiju degľ Ivellio se je . Ksaverski. Vilhara Kalskog. Franji Prstecu. Franjom Prstecom osigurao prostor crkve sv. Za uručio zahvalni poklon u ime Družbe. Zajca. se zahvalio msgr. Str. Pročelnika Zmaj Brački II.2006. je u dogovoru sa župnikom msgr. organiziran je i održan koncert «U SUSRET BOŽIĆU 2007. studenog Lovro Ivin. «Zmajska pjesmarica». a sve nazočne pjevački zbor Hrvatica Društva žena i Mješoviti je pozdravio i Veliki meštar. Prije početka koncerta predstavljena je nova adventske i božićne pjesme. U prepunoj crkvi naše zmajske braće i sestara. MARKA 20. Vladimir Rukavina. Marka. kada koncerta nije bilo. te ispred oltara Mješoviti pjevački zbor «Emil degľ Ivellia. dr. Katarine. uglavnom djela hrvatskih autora duhovne glazbe.ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Brački II.12.» Tradicija održavanja tih koncerata od same obnove Družbe. Cossetta i drugih. Pjevali pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline. KONCERT «U SUSRET BOŽIĆU» U CRKVI. prosinca 2006. u boj Ivana pl. dr. no zbog njezine prezauzetosti. Dirigirao je mo. Na početku uvodnu riječ održao je Zmaj Sv. Pavla s kora uz orguljsku zbor Hrvatskog pjevačkog društva Slavulj. Zmaj Brački II. a i pomanjkanja kvalitetnog instrumenta.. Autor je naglasio kako je cilj knjige «ujediniti domoljubne osjećaje». redovitog degľ Ivellia. orgulja. a uz pomoć Zmaja Sv. sjednici Umjetničke sekcije 10. te mu u izdanju Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Josip knjiga Jekinog dirigenta Josipa degľ Ivellia. Na kraju koncerta člana Družbe «Braće Hrvatskoga Zmaja». Vladimira Rukavine. i izveli zajedno dvije skladbe. kao i brojnih uglednika i Sa svečanog koncerta u Samoboru 1. a dvije od njih skladao je upravo degľ Ivellia. ostale publike održan je koncert. Na programu su bila Zajca. bila je prekinuta godine 2005. Na kraju su se stopili u jedan veliki zbor koncerta svi zborovi izveli su U boj. župniku župe sv. SV. Svi dosadašnji koncerti održavani su u crkvi sv. Ksaverskog dr. Lisinskog. Kako je bilo i dogovoreno na 1. 31 odlučio uvidjevši kroničan nedostatak «zmajske» i domoljubne zborske literature. Umjetničke sekcije Družbe. Zmaj od Oliba i Veliki meštar otkrivaju u gradu Ozlju dvije spomen ploče 2006.Broj 1/2007. U knjizi se uz stare pjesme nalazi 11 novih skladbi sedmero skladatelja. Na kraju Cossetto». Zvaj Velikootočki. tj. pjevački zbor Emil Cosseto iz Zagreba te petrinjski Dragutin Feletar.

No. skladatelj. udajem se za crnca»... Pavla. Družba je organizirala svečani koncert duhovne glazbe u prepunoj zagrebačkoj crkvi Sv. Liturgijsko slavlje predvodio je počasni član Družbe. . Među njima treba istaknuti antologijsku skladbu O daj mi snage. vojni ordinarij.Broj 1/2007. Zmaj Brački II. kao i glazbe za klape. glazbu studirao kod Rudolfa Matza i Albe Vidakovića. zborove sa svjetovnom tematikom. Zmaj Sv. degľ Ivellio: SVETOM PAVLU KONCERT Ljubo Kuntarić: (tekst: Zorka Miletić): MIR I LJUBAV NEK POBIJEDI Ljubo Kuntarić: MOLITVA STARCA. Program koncerta bio je sastavljen na slijedeći način: SVETA MISA: ULAZ: Krsto Odak: HVALI DUŠE MOJA MISA: o. Skladao je više opereta i mjuzikla. Nastupao je Mješoviti zbor crkve Sv. također spadaju u sam vrh naše glazbene kulture. Počasni je član (konfratar) franjevačke provincije Sv. Roka Voloskoga) i počasni građanin grada Požege. Pavla. Ksaverski je organizirao i živu svirku pjevača Božidara Matia tako da se na kraju čak i zaplesalo. Kao skladatelj najviše se afirmirao na području vedrog muzičkog kazališta i zabavnih melodija.Str. knjige «Zmajska pjesmarica».6. ili s utjecajima folklora. Jedan je od osnivača Hrvatskog društva skladatelja. Predsjednik Republike ga je odlikovao redom Danice s likom Marka Marulića. ne samo o Božiću već i o Jurjevu. 24. Tom priređenom gozbom i zabavom Družba se zaista na najbolji način zahvalila izvođačima na priređenom koncertu. Ta tvoja ruka mala. ŽIVOT SVIJETA – Autori teksta i glazbe posvećuju Mješovitom zboru crkve sv. kao i komičnu operu «Tata. Od zabavnih melodija neke su postale prave vječne melodije i danas često izvođene na radio stanicama poput: Ti ne slutiš. Ljubo Kuntarić (tekst: Vlasta Juretić): NEBESKA ZVIJEZDO KRALJICE 11. Marka postati tradicionalna. pslam 70. Autobus Calypso i druge. Ivo Peran: HRVATSKA MISA «SVIM NA ZEMLJI MIR VESELJE» PSALAM: Antun Čelar: POĐITE PO SVEM SVIJETU ALELIJA: gk/Šime Marović:ALELUJA DAROVNA: Ljubo Kuntarić (tekst: Anton Šuljić): NA NAŠIM POLJIMA ZAVRŠNA DOKSOLOGIJA: Josip degľ Ivellio: AMEN PRIČEST: a) Šime Marović: O SVETA GOZBO b) Vinko Žganec: MOJ ISUSE c) Frano Lederer/J. Bilo je to zaista slavlje bratstva i prijateljstva. Ljubo Kuntarić je počasni član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj od sv. Diplomirani inženjer hidrogradnje. Franjo Serafin Vilhar: VELIČAJ LJUBO (LJUBOSLAV) KUNTARIĆ. Ljubo Kuntarić (tekst: Ljubo Kuntarić): O DAJ MI SNAGE Josip degľ Ivellio: AVE VERUM – praizvedba Josip degľ Ivellio (tekst: fra Serafin Mičić): JAGANJČE BOŽJI – praizvedba Josip degľ Ivellio (tekst: Josip degľ Ivellio): SV. biskup Juraj Jezerinac. Nakon koncerta svi izvođači. u Čakovcu. PAVLA U ZAGREBU U srijedu. odlikovao ga je visokim papinskim ordenom «Pro Ecclesia et Pontifice». njegov opus duhovne glazbe. te nadasve popularnu rockoperu «Karolina Riječka». 32 ZMAJSKE VIJESTI . a dirigirao je maestro Josip degľ Ivellia. Pavla u Zagrebu . JOSIPU Ljubo Kuntarić (tekst: Ivan Kokot): GOSPI TRSATA Ljubo Kuntarić (tekst: Vlasta Juretić): HVALA TI BOŽE! Ljubo Kuntarić (tekst: fra Franjo Jesenović): KRIST. a sveti otac Ivan Pavao II. kao i okupljena zmajska braća i sestre pozvani su na božićni domjenak u Kulu. siječnja 2007. KONCERT DUHOVNE GLAZBE U CRKVI SV. Ćirila i Metoda.1925. rođen 20. Nadamo se da će ova druženja u župnoj crkvi Sv.praizvedba 10. Bože moj. Opus duhovnih skladbi broji preko 500 skladbi i preko 30 misa.

dirigent.) Zbor na njoj redovito sudjeluje. Str. Gornjoj Jelenskoj i Gornjoj Stubici. g. 16. bazilici svetog Križa. preuzeo mo. HPD «SLAVULJ» Petrinja (od 1995. Vinka Paulskog u Frankopanskoj u Zagrebu. glazbeno obrazovanje stječe u Dubrovniku.). prosinca. Renata Ivoš-Kraina akademski obrazovana glazbenica. Zbor je bio na jubilarnom hodočašću i koncertnoj turneji povodom 40. Opatiji. piše ili uređuje glazbene rubrike za nekoliko web – portala. redovito pjeva na župnoj nedjeljnoj misi u 11 sati. Mješoviti zbor crkve svetog Pavla Zagreb (od 2003. listopada predvodio pjevanje uz papinski zbor «Capella Giulia» u bazilici svetoga Petra na glavnoj misi u 10:30 sati.Otkako je osnovana župa Sv. obredima i svečanostima. Dragutin Zenko nastavlja taj rad i redovno održava probe s pjevačima sve do svoje smrti. snimio 10 CD izdanja skladbi hrvatskih skladatelja ukupnog trajanja 715 minuta. Zbor je nastupao i u Zadru.Katarina Penić. te kao vrhunac. Dugogodišnji je dirigent više uglednih zborova. Ljubom Kuntarićem koja je bila u zmajskoj Kuli nad kamenitim vratima u srijedu 31. znao je doći kao gost dirigent dr. Niz godina pjevanjem prate liturgiju na Svi Svete. te 2006. godišnjice svoga djelovanja u Rimu.s. Bazijanec. Antonija Ivković sve dok ga na poziv msgr. profesor na Splitskoj bogosloviji i tadašnji dirigent Katedralnog zbora u Splitu. godine. Njegovim dolaskom zbor odmah počinje s koncertantnom aktivnošću u matičnoj crkvi. g.09. Željka Juraka nije 14. Pavla u Zagrebu – Retkovcu 5. Danas zbor ima više od pedeset članova. PAVLA . r. oko 12 sati. Oratorijski zbor HOSANNA Zagreb (1992. Djevojački zbor «SCHOLA CANTORUM» Zagreb (1994. s.u crkvi Sv. te Konzervatorij u Italiji. jedan od posjetitelja. pripravnik za Družbu.). godine zbor je nastupio kao glavni zbor uz Simfonijski orkestar HRT na tradicionalnom koncertu «Božić u Ciboni». Od 15. u crkvi Krista kralja na Mirogoju uz TV i radio prijenos. Zbor je sudjelovao u koprodukcijskom snimanju CD-a pod nazivom «AĐELKO KLUBUČAR – DUHOVNA ZBORSKA GLAZBA» (2001). 28. Za Božić iste godine nabavljen je električni harmonij na kojem je nedjeljom svirao Krizogon – Zlatko Ivanović te je tako i počeo okupljati prve članove za mješoviti zbor. Brezovici. zborovođa i skladatelj. ljekarnik iz Petrinje.07. g.g. gdje je održao koncerte i liturgije u bazilici svetog Pavla. (Dubrovnik). siječnja.ZMAJSKE VIJESTI . tj.Broj 1/2007. Tribine ciklusa «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» s gostom. na SVEČANOSTI GLAZBE u crkvi Svetog Ivana na Novoj Vesi u Zagrebu.). dopredsjednik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika HDCG. Nakon smrti Dragutina Zenko vodile su mješoviti zbor s. redoviti je član više strukovnih udruga poput Prvog razreda Hrvatske glazbene Unije HGU.) gdje obnaša dužnost pročelnika Umjetničke sekcije. ožujka 2007. Željko Crnković. Mirjam Dedić i s. HUMKAD-a. hrvatskoj crkvi Svetoga Jeronima. koautor je nekoliko glazbenih knjiga. rujna 1965. Redovito priređuje godišnje koncerte u matičnoj crkvi za Svetu Ceciliju. Nakon toga zbor je preuzela gđa. ali i drugdje u Zagrebu. u 19 sati u Maloj dvorani Hrvatskoga doma u Petrinji. Ivanka Lukšić. Redovito sudjeluje na međureligijskom koncertu u Hrvatskom Glazbenom Zavodu u Zagrebu svakog 10. te na svim glavnim liturgijskim događanjima.-2003. autor je i urednik 4 knjige .).). Nakon njezina odseljenja iz župe zbor preuzima gđa. Ante Kusić. 2006. kulturni djelatnik i Predsjednik HPD «Slavulj» predložio je Pročelniku Umjetničke sekcije ponavljanje iste u Petrinji. REPRIZA TRIBINE CIKLUSA «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» U PETRINJI Nakon uspješne i dobro posjećene 1. te za župni blagdan Obraćenja Svetog Pavla svakog 25. listopada 2005. do 22.). odmah je započela s pučkim pjevanjem č. To se i ostvarilo u subotu 3. U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb nastupili su u lipnju 2004. MPZ «EMIL COSSETTO» Zagreb (od 2003. Josip degľ Ivellio. Od obnove zagrebačke Smotre crkvenih zborova (2005.-2003. HPD «JEKA» Samobor (od 1997. siječnja 2007. našim počasnim članom.pjesmarice. Petrinji. Dok je Dragutin Zenka vodio zbor. Josip degľ Ivellio. N. 33 MJEŠOVITI ZBOR CRKVE SV.1969. Pored Ljube Kuntarića .2003. redoviti član Hrvatskog plemićkog zbora i redoviti je član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj Brački II.

prosinca 2006. Antun Abramović. Zmaja Bračkog II. Marka u Zagrebu braća i sestre sudjelovali su na Sv. te 23. Delegacija Družbe umjesto Velikoga meštra koji zbog bolesti nije bio položila je 10. te Mješoviti zbor Hrvatskog pjevačkog društva «Slavulj». Zmaja od Hrvatske. Zmaj od Petrinje.). obljetnice rođenja Zmaju Ognjenom (ZB 1004). Šufflaya 21. Josipa degľ Ivellia otpjevali su članovi Družbe sudjelovali su na misi i položili Zmajevku Ivana Muhvića. veljače 2007. MISE. Zmaj Brački skup u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. U crkvi Sv. a u organizaciji se osobito istakla Zdenka Stupić. Misi zadušnici za Milana pl. Ivan Biondić. Josipa degľ Ivellio. studenoga održao predavanje na temu «Vuk Frankopan Tržački gospodar Ozlja». održao zanimljivo predavanje «Hrvatska između srednje Europe i zapadnoga Balkana». veljače 2007. a II. Zmajica Ozaljska. Zmaja od Bakačeve kule. Zmaja od sv. Misi i položili vijence na grob Alojzija Stepinca. organiziran je 13. pod ravnanjem mo. te tri skladbe Rudolfa vijence u njegovu rodnom naselju. održao je 24. Također su prisustvovali Sv. 26. veljače 2007. u Mesničkoj 15. spomen . ožujka 2007. spomenuti tek neke. Sva predavanja bila su primjerno posjećena. U spomen na blaženoga i Hrvatsko pjevačko društvo «Jeka» iza Samobora zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojza Stepinca. PREDAVANJA. veljače 2007. te za Stipu Javora. predavanje «Zrinski u Ozlju». u 11 sati održana je Od većeg broja ostalih događanja ovdje ćemo svečanost otkrivanja spomen ploče Rudolfu Matzu. Josip degľ Ivellio. u Ozlju je 9. prosinca 2006. oba ansambla pod ravnanjem mo.Str. profesor i Pročelnik gudačkog toga dana je i nekoliko naše braće položilo vijenac na odjela Muzičke Akademija Sveučilišta u Zagrebu. godine. Zmajskog stola u Karlovcu i Grada Ozlja.Broj 1/2007.vijenac na grob prvog hrvatskog Gnjidić. Tribinu su obogatili i izvođenjem Kuntarićevih skladbi u živo Muški vokalni ansambl «Petrinjski slavulji» sa solistom Ivanom Šatalićem uz glasovirsku pratnju Karla Ivančića. na kući u kojoj je maršala Svetozara Borojevića (kojemu je družba u živio sve do svoje smrti. njegov zamjenik Meštar protonotar Ernest smrti. u publici je bio nazočan još jedan naš zmajski brat. predavanje na temu «Prilozi poznavanju podrijetla roda Nastup zbora "Emil Cossetto" na svečanosti otkrivanja spomen ploče Rudolfu Matzu u Zagrebu Frankopana». Zmaj Dubravarski. znanstveni sekcije DBHZ mo. Zmaj od Velike Vranovine. potom je isti predavač . godine. u Zagrebu. Ivica Golec. u ozaljskom starom gradu održano je nekoliko predavanja i drugih događanja. lipnja 2006. te spomen – ploču u Mečenčanima. ožujka 2007. Tijekom svečanosti predsjednika Franje Tuđmana. SPOMEN – VIJENCI 24. 10.. na obljetnicu nazočan. Mješoviti pjevački zbor «Emil Cossetto» iz Zagreba na Mirogoju u Zagrebu. te u župnoj crkvi u Krašiću. Mečenčanima kod Dvora podigla spomen – ploču još Prigodno slovo održali su Pročelnik Umjetničke 1917. Zmaj od Tanaisa. u zagrebačkoj Prvostolnici. Roka Voloskoga te voditelja Tribine Josipa degľ Ivellia. 34 ZMAJSKE VIJESTI . OTKRIVANJE SPOMEN PLOČE RUDOLFU MATZU. godine. ZMAJU OGNJENOME U subotu 24. U povodu 150. Anđeljko Krpan. U organizaciji Matice.

čitavom Meštarskom zboru koji je Spomen ploča Zmaju Ognjenom u Mesničkoj 15 u Zagrebu spremno prihvatio moju inicijativu za okončanje ove akcije. Zmaju Velikootočkom. Matz nije ostavio većega traga u to u npr.. Nažalost osim Matzove pismene izjave kako će i kalo bi rado neke stvari u tom smislu napravio vrijeme očigledno nije bilo tome naklonjeno. gotovo poslovičnoj aktivnosti. član Zagrebačkog trija i osnivač gudačkog kvarteta.Broj 1/2007.ZMAJSKE VIJESTI . a uostalom uskoro je nastupila i sama zabrana Družbe te je svemu tome došao nasilni kraj. nasljedovatelji. atletski prvak. te je akcija dovršenja započetog i ostvarenja u konkretno započela u listopadu prošle godine da bi se ovim današnjim činom i svečano završila.. kao i nastankom Viteškog reda za vrijeme istoga. cijenjena i draga zmajska braćo i sestre. Zmaj Brački II. suradnici i prijatelji profesora Rudolfa Matza! Današnji dan nas je okupio kako bismo simboličnim činom. autor stručnih članaka. smislu skladanja Zmajevke. koji eto stjecajem okolnosti nisu dovršili. Naravno. učenici. cijenjeni poštovatelji. koji mi je također dao veliku podršku. gosti. Rudolf Matz je bio i član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» koja mu i podiže ovu spomen ploču. članovi zmajskog Areopaga. te 1946. Zmaju Ognjenome.g. ožujka 1946. Kad Ljubmir uteče i Počasnicu na tekstove Ivana Bunića – Vučićevića te K suncu prosi vsaka roža na tekst Dragutina Domjanića. tom je prigodom rekao: Časni Veliki meštre. osnivač i voditelj Glazbenog društva intelektualaca i Zagrebačkog komornog zbora. Očigledno već uoči samog II. maestro Josip degľ Ivellio. Ideja o podizanju spomen ploče nastala je za vrijeme moga predčasnika na mjestu Pročelnika Umjetničke sekcije prof. Zmaju Starobrodskom. Rudolf Matz je u Družbi «Braća Hrvatskoga Zmaja» stupio u njezinom zadnjem desetljeću djelovanja prije zabrane Družbe koja je nastupila 4. Pročelnik Umjetničke sekcije. koji su prije nekoliko godina započeli i skoro završili ovaj posao. No ipak na neke stvari treba barem podsjetiti: dakle da je bio violončelist. svjetskog rata. Mirjani Hostić koja je bila uvijek na raspolaganju oko brojnih nedoumica i nejasnoća u radu na finalizaciji ovoga projekta. o čemu svjedoči i njegov visoki zmajski broj 1004. ne dočekavši obnovi Družbe . cijenjeni uzvanici. te rada i obnove Zmajskog pjevačkog zbora. autor mnogih stihova osobito za vlastite skladbe. te kratkoću ove svečanosti – ona zaista nije i ne treba biti znanstveni skup o Matzu – neću se upuštati nabrojiti sve – s čim se i kada Matz dokazao i pokazao izvrsnim u svojoj bogatoj. S obzirom na karakter i mjesto. Zlatka Stahuljaka. kao i Velikom meštru Dragutinu Feletaru. dirigent Društvenog orkestra Hrvatskog glazbenog zavoda i Hrvatskog pjevačkog saveza. ožujka 1988. članovi Kapitula zlatnoga zmaja. postavljanjem i otkrivanjem spomen ploče odali priznanje Rudolfu Matzu. Stoga im se ovom prigodom osobno i u ime Družbe zahvaljujem na toj početnoj inicijativi kao i na velikom određenom pripremnom poslu. Str. 35 Matza. zabrane Družbe. Naposljetku zahvaljujem se i Tajnici Družbe gđi. i gospođe Ive Jelačić. Za ovo pak uspješno okončanje i postavljanje ove spomen ploče zahvaljujem napose Meštru umjetnosti i kulturne baštine Aleksandru Bašiću. Matz je umro 22. Zmaja Bjelovarskog VI. glazbeni kritičar i pedagog.

božanske glazbe. 1990. skladateljskom radu. da od svega zla obrani nas i domovinu». hvala Ti! Bog nam sreću daj. pročelnik gudačkog odjela Muzičke akademije u Zagrebu je rekao: Poštovani članovi Društva Hrvatskog Zmaja. zmoli nam pri Sinu. Od 1930. Zmaj Bosnodolski i Ljubo Kuntarić. romari Hrvati: dobra nam navek ostani. a ja mu želim neka mu Nebeska Majka Marija kojoj je skladao prekrasnu himnu bude Utjeha i Nada onostranog veselja i raspjevanosti rajskih zborova među kojima se Matz zasigurna danas nalazi uživajući u ljepoti svevremenske. one postaju antologijske stranice hrvatske glazbe.. U ime Muzičke akademije u Zagrebu dozvolite mi da u nekoliko rečenica sažmem djelovanje Rudolfa Matza kao glazbenog pedagoga. Kompoziciju je diplomirao u klasi Blagoja Berse 1925. ustvrdio je američki violončelist Leonard Rose. Prvi susrevši se s Matzom u bolnici 1965. a to je dr. godišnjica od smrti Rudolfa Matza. Rođen u Zagrebu 1901. Jer već 1922. Tako je Matz iako ni sam neznajući i nedočekavši obnovu Družbe. violončelo je učio kod Umberta Fabria i Jure Tkalčića. – 1951. godine. . Hrvatski nek živi Zmaj! Anđelko Krpan. Istaknuo bih dakle da je Matz na zborskom polju ostavio posebno mnogo domoljubnih skladbi – poput skladbe Pri svetom kralju na tekst Antuna Gustava Matoša i crkvenih skladbi. a na kraju će biti izvedena Počasnica. A Matz da je sada s nama zasigurno bi zapjevao. U ovom kontekstu treba posebno istaknuti Matzovu povezanost sa samoborskim župnikom i glazbenikom Milanom Zjalićem koji je bio ujedno i zborovođa HPD «Jeka». godine predavao je teoretske predmete na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu (bio je i upravitelj pedagoškog odjela). draga naša Mati. oduševljava ga za muzikoterapiju. te bio povezan s brojnim zborovima. napose 3 antologijske mise i nekoliko prekrasnih moteta i crkvenih popijevki.g.Str. kada sklada ciklus Tri pjesme iz dubrovačke renesanse na tekstove Ivana Bunića Vučićeva od kojih smo čuli Kad Ljubmir uteče. još jednom hvala. nadam se da će ovaj naš. ovom velikom hrvatskom rodoljubu. poštovane dome i gospodo! «Profesor Rudolf Matz vjerojatno je najznačajniji svjetski violončelist teoretičar». usko bio povezan s osobama koje će kasnije do danas biti u našoj Družbi.-1941.g. «Čuj molitve vruće ove. tvoj te narod vezda zove. Roka Voloskoga. Usporedo s klasom u Zagrebu 1947. Htio bih još nešto reći o vokalnim skladbama Rudolfa Matza. Ipak. a koji su bili vrlo povezani s Matzom. vokalne izričaje. na tekst Dragutina Domjanića koja će također biti danas ovdje izvedena.) Hrvatskoga društva za liječenje glazbom. vječne. pa stoga ne treba čuditi i danas ovdje prisustvo predstavnika dva zbora među najstarijima u državi. Zmaju Ognjeni. danas u Družbinim redovima imamo dvojicu ljudi koje bih apostrofirao. Zmaj od Sv. violončelo i komornu glazbu. pomagao im i vodio ih. a drugi naš član je upravo od Rudolfa Matza u ovoj istoj kući primio prve trajne ozbiljne glazbene poduke i putokaze u svom stvaralačkom. pisao za njih. do umirovljenja 1972. ipak je najznačajnije u skladateljskom smislu «zaronio» u zborske. godine predavao je violončelo i na Akademiji za glasbo u Ljubljani. On je ipak i osobno najviše posvetio energije upravo zborovima i zborovanju. svoju skladbu na Matošev tekst «I dok je srca bit će i Kroacije».Broj 1/2007. poticao ih u radu. a od 1945. Družbin čin postavljanja spomen ploče biti tek početak uoči slijedeće godine kada će biti već 20. Među mnogobrojnim glazbenim aktivnostima. kao i prvi predsjednik (1970. te sam Matz postaje veliki zagovornik liječenja glazbom. Darko Breitenfled. Hrvatskog pjevačkog društva «Slavulj» iz Petrinje i Hrvatskog pjevačkog društva «Jeka» iz Samobora koji su došli ovdje sa svojim povijesnim barjacima odati počast Rudolfu Matzu. Stoga. ne samo u Zagrebu nego i na mnogim drugim mjestima u Hrvatskoj koje je Matz svojim radom zadužio. iako je skladao popriličan broj raznih skladbi. Dragi zmajski brate Rudolfe. 36 ZMAJSKE VIJESTI . poput skladbe K suncu prost vsaka roža. te da će se i druge institucije i organizacije aktivnije uključiti u obilježavanje i vrednovanje njegova djela. Na kraju. i evo spomen ploče s koje će svaki namjernik ili prolaznik moći doznati o njemu makar ovih nekoliko napisanih rečenica. a također obnavlja i uzdiže rad Pjevačkog zbora liječnika.g. jer bez sumnje.

Družba je nazočna i aktivna u kulturnom i društvenom životu hrvatskoga naroda. te Matzu priskrbio niz priznanja i nagrada u SAD-u i Europi.. nastavlja ostvarivati svrhu svoga djelovanja. o njegovome životu. te nizom vježbi.) u 32 sveska. a od Gradskoga poglavarstva dobiveno je odobrenje da se u Kuli nad Kamenitim vratima osnuje Gradska pučka knjižnica i Gradski muzej. te zašto je Družba upravo njemu odlučila postaviti spomen-ploču. godine kada je bila zabranjena od strane komunističke vlasti). Ovu vrlo vrijednu biografiju napisala je američka vionolčelistica Margery Enix i objavila u Ottawi (Kanada). Družba je osnovala Zemaljsko povjerenstvo za očuvanje umjetničkih djela i . Muzej slobodnoga i kraljevskoga Grada (danas Muzej Grada Zagreba) Arhiv slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas Državni arhiv) Zatim Družba je 1909. narodnih običaja. stoljeća uvidio nedostatak praktične literature u poduci violončela. Time je vrednija inicijativa Družbe Hrvatskog Zmaja o postavljanju spomen ploče «vjerojatno najvećem svjetskom violončelističkom teoretičaru» Rudolfu Matzu. osvojio je violončeliste diljem svijeta. kao kulturna i domoljubna udruga. Ostvarujući svrhu svoga postojanja od 1905. etida i malih skladbi prikladnih javnom izvođenju. Jedina knjiga o životu i radu. Zmaj Dubravarski. Ukratko. ali je inicijativom Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» to spriječeno. po kojima se Hrvati ističu i razlikuju u zajednici europskih naroda. Svaki tehnički problem obrađen je tekstom. Ernest Gnjidić. godine srušena. te promicanju hrvatskih svetinja. postiglo je međunarodnu slavu. Želim istaknuti. godine pa do danas (s izuzetkom razdoblja od 1946. Upravo taj kreativni pristup i obilje ljupkih skladbi prilagođene težine za najmlađe. prosvjetne i znanstvene ustanove Grada Zagreba i to: Knjižnica slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas knjižnica Grada Zagreba). napose pedagoškom. Kamenita vrata. hrvatskih mučenika. Družba njeguje i održava kult Zrinski-Frankopana. Godine 1907. te ih položila od 26. Prevedeno je na mnoge svjetske jezike. Kao i u slučaju mnogih drugih naših velikana izgleda da je trag koji su ostavili mnogo dublji u inozemstvu nego u domovini. Družba je pronašla i očuvala zemne ostatke bana Petra grofa Zrinskoga i markiza Frana Frankopana. Str. Godine 1910. kojim je zadužio hrvatski narod i hrvatsku kulturu. spomenut ću najznačajnije kulturne i društvene događaje koje je Družba pokrenula i ostvarila. ponos i simbol Grada Zagreba trebala su biti 1907. Rudolfa Matza nije objavljena u Hrvatskoj.ZMAJSKE VIJESTI .1962. 37 najviše je traga ostavio u violončelističkoj pedagogiji. godine do 1990. Možda će se o Rudolfu Matzu više čuti 2008. draga časna braćo i sestre po Hrvatskome zmaju! Danas Družba «Braća Hrvatskoga Zmaja» otkriva spomen ploču Rudolfu Matzu. godine. Spomenik je otkrio u ime Velikog meštra. kako Družba. postavljanjem ove spomen-ploče zaslužnome Hrvatu. njegovanjem i promicanjem istinskoga hrvatskoga značaja. a i danas se koristi u poduci violončela. Matz je još 40-ih godina 20. radu i djelovanju. izvornih umjetničkih i graditeljskih izričaja. pa je uz podršku i pomoć violončelista Antonija Janigra i violinista Vaclava Humla postavio temelje svoje violončelističke škole: kod sviranja sve što se zbiva mora biti lijepo oku. te etničkih i kulturnih vrijednosti pojedinaca i naroda. godine u grobu u Zagrebu. O samom Rudolfu Matzu. Meštar protonotor. govorili su prethodnici.Broj 1/2007. do 30. u Zagrebačkoj Prvostolnici. na kući u kojoj je živio. Zalaganjem Družbe osnovane su tri kapitalne. Zmaju Ognjenome. godine osnovala humanitarnu ustanovu «Dobrovoljno društvo za spašavanje u Zagrebu (danas Hitna pomoć ili Ustanova za hitnu medicinsku pomoć). kada se navršava 20 godina od njegove smrti. Više je puta bio član prosudbenih komisija na međunarodnim violončelističkim natjecanjima u Moskvi (natjecanje Čajkovski) i Firenzi (Natjecanje Gaspar Cassado).. koji je tom prigodom rekao: Gospođe i gospodo. ugodno uhu i u sklad s načelima stvaranja zvuka. travnja 1919. Njegovo opsežno djelo Prve godine violončela koje je pisao i objavljivao tijekom 15 godina (1947.

trebaju se bolje organizirati već tijekom 599. Bjelovaru i Sisku. Ratni stjegovi su čast i vječni ukras Viteške dvorane u Kuli nad Kamenitim vratima. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali i doprinijeli svojim radom u podizanju ove spomen-ploče. Zmajevi su u Zelenjaku. sve gardijske brigade. Većina stolova uglavnom je izvršila postavljanje zadaće i uspješno i dostojno širila i prezentirala ciljeve našega bratstva. je postavljanje spomenika ocu domovine dr. a posebno zahvaljujem prinosniku Družbe. Družba je od 2005. godine nosi naziv Konzervatorski zavod. na mjestu nekadašnje utvrde Novi Zrin. Družba u spomen uvođenja hrvatskoga jezika. a prikupljenim sredstvima. Za nadati se da će se postojećim zmajskim stolovima uskoro pridružiti i oni sa sjedištem u Virovitici. koliko u Družbi djeluje širom Hrvatske. samo je daljnji doprinos Družbe u njegovanju i oživljavanju uspomene na znamenite i zaslužne Hrvate i na obogaćivanju hrvatske kulturne povijesti. Jedan od takovih. U znak štovanja Domovinskoga obrambenoga rata. onda se mora izraziti zadovoljstvo i radost. Družba je obnovila i postavila diljem Hrvatske preko stotinu spomen-ploča i spomenika zaslužnim ljudima i značajnim događajima iz hrvatske povijest. Ivana Zeline II. godine. kako bi im . u Hrvatskom Saboru. Oni stolovi koji su ostvarili skromnije rezultate. IZ DJELATNOSTI ZMAJSKIH STOLOVA VEĆINA STOLOVA IZUZETNO AKTIVNA Kada se na kraju zmajske 598. možda od najvećih. Godine 1935. Daleko bih išao nabrajajući što je sve Družba učinila. Uz rijeku Muru. nedaleko od Kumrovca. godine zbroje sve brojne djelatnosti u 16 zmajskih stolova. 1997. godine spomenik Nikoli Zrinski. ali i zajedno s ograncima Matice hrvatske i drugim udrugama i institucijama. Podizanjem spomen-ploče Rudolfu Matzu. historijskih spomenika u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji koja od 1918. Ujedno pozivamo pročelnike zmajskih stolova da tijekom godine prikupljaju i arhiviraju podatke o svim djelatnostima svojim stolova (kao i odgovarajuće fotografije). Zmaju od Sv. napravila i dovršila «Rondel velikana» (učenicima gimnazije u Osijeku Josipu Jurju Strossmayeru. Ovdje smo uvrstili one aktivnosti u zmajskim stolovima koji su prikazani u godišnjim izvješćima pročelnika stolova. te nobelovcima Ladislavu Ružički i Vladimiru Prelogu). njih sedam. darivala uoči Božića djecu poginulih branitelja svih gardijskih brigada. godine pa na dalje. poklonile su Družbi svoje ratne zastave.Broj 1/2007. kao službenoga jezika. 38 ZMAJSKE VIJESTI . u Hrvatskome Zagorju. Stjepanu Hrupec. Družba je tijekom sedam ratnih i poratnih godina organizirala dobrovoljne priredbe.. na njegovom doprinosu. godine podigla je spomenik hrvatskome jeziku u Varaždinskim Toplicama. Zauzvrat. u povodu 1000-te obljetnice hrvatskoga kraljevstva i 100-te obljetnice objavljivanja pjesme «Lijepa naša domovino». podigli spomenik Hrvatskoj himni i njezinom stvaratelju Antunu Mihanović. Do danas. Značajan dio tih brojnih događanja ostvaren je suradnjom s Maticom Družbe ili drugim stolovima. pa se članstvu ispričavamo ako nisu spomenuta neka važnija događanja. To govori da su se naši stolovi čvrsto ukorijenili u svojim sredinama i da postaju sve značajniji činitelj kulturnog i društvenog života u Hrvatskoj. Jasno je da nisu pobrojane sve aktivnosti. Družba je podigla 2001.Str. Ante Starčević na pročelju Starčevićeva doma u Zagrebu u veljači 1999. a imat će punu podršku središnjice Družbe. zmajske godine.

godine u Pinakoteci Samostana Gospe od zdravlja u Splitu. Misu je predvodio i propovjedio župnik. 3. lipnja 2006. 2. predsjednik Ogranka MH u Splitu. Na koncertu su izvedena najvrednija ostvarenja Ljube Kuntarića na polju duhovne glazbe. Ante u Voloskom organizirana je u subotu. svečanost glazbenog stvaralaštva duhovnog opusa maestra Ljube Kuntarića. Zmaj Kisanski KONCERTI 1. Izložba je popraćena katalogom (36 str. Goran Crnković a svoje je stihove krasnoslovio pjesnik Miljenko Galić. Goran Crnković. Povodom 80. Str. Nadbiskup dr. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Misom nakon koje je uslijedio koncert. postavljena je u suradnji sa Zmajskim stolom u Splitu i Ogrankom Matice Hrvatske u Splitu. Otvorenju su pribivali brojni crkveni i svjetovni uglednici. Roka Voloskoga. u organizaciji Zmajskog stola Rijeka-Bakar. 12. a bila je popraćena člancima u svim važnijim dnevnicima i tjednicima te putem elektronskih medija. postavljana je 14. rujna 2006. te po želji samog slavljenika Kuntarića u drugom dijelu nekoliko skladbi Josipa degľ Ivellio. postavljena je o trećoj obljetnici posjeta Svetog oca Ivana Pavla II. Josipom degľ Ivellio su pjevali pod večernjom Sv. Ostala je otvorena do srpnja 2006. Rijeci i Hrvatskoj. godine. Ostala je otvorena do početka 2007. Naklada 500 primjeraka) s reprodukcijama papinskih portreta i tekstovima Gorana Crnkovića. Ivan Devčić. ZMAJSKI STOL BAKARSKI U RIJECI Pročelnik: Gordan CRNKOVIĆ. 39 izvješća za 599. rođendana počasnog člana Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Ljube Kuntarića. VOLOSKO. Zmaja od Sv. godinu početkom travnja 2008. 9. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Josip Botteri Dini. veljače. Zmaja Bračkog II. lipnja 2006. postavljena je u suradnji s Zmajskim stolom u Šibeniku 23. Josip Šimac. Mješoviti zbor crkve Sv. 10. 10. Zmaj Grobnički II. i župnog ureda Sv. Ivan Devčić govori na predstavljanju grafičke mape u Rijeci .Broj 1/2007.ZMAJSKE VIJESTI . godine u prostorijama Muzega grada Trogira u Trogiru. 4. s orguljašem Robertom Jakica. bila kompletnija. Za tu prigodu. msgr. veljače 2007. SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIĆA. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». godine u Gradskoj knjižnici «Juraj Šišgorić» u Šibeniku. Zmaj Kisanski koji je ukratko opisao glazbeni put Ljube Kuntarića. Prikaze djelovanja zmajskih stolova razvrstali smo abecednim redom. LIPNJA 2006.. Pavla iz Zagreba. a neposredno prije koncerta publici se obratio Pročelnik Zmajskog stola RijekaBakar. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». prosinca 2006. u Državnom arhivu u Rijeci. Do sada ju je posjetilo preko 5000 ljudi. Dogovoreno je gostovanje izložbe i u Puli i Zadru (travanj-svibanj). autora Gorana Crnkovića i Teodora De Canzianija. U glazbenom programu nastupili su Ogla i Bojan Šober a izložbu je otvorio riječki nadbiskup i metropolita dr. Franje Velčića i Teodora De Canzianija. solistom Mladenom Kahlina i dirigentom mo. Na otvorenju su sudjelovali provincijal fra Željko Tolić. Izložba je ostala otvorena do 20. IZLOŽBE 1.

o aktivnostima za podizanje komunizma» autora monumentalnog spomenika Petru dr. siječnja 2007. Ane u Voloskom pribivalo je stotinjak slušatelja. Županijskom Dne 9. U cilju što temeljitijih predstavljali Bože Goran Crnković. 40 ZMAJSKE VIJESTI . u prostorijama Državnog spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. Idejno rješenje lokacije pripremile su stručne službe Međimurje-inženjering d.o. studenoga 2007. Zmaj Borovski Izvješće o radu za 2006. iz Čakovca. Ivan Biondić iz Zagreba u prostorijama Državnog arhiva u Rijeci. slikara Akademijine palače Narodnog doma u Zagrebu i svećenika Augustinca IVANA KLOBUČARIĆA PREDAVANJA 1. 2. Predstavljanju je pribivalo 50-tak ljudi. Predavanja kojem je prethodila Sveta Misa u crkvi Sv. travnja prof. . «Crna knjiga najvažnije. PREDSTAVLJANJA Zmajski stol Čakovec u proteklom KNJIGA razdoblju 2006. na kojima se bleburškim vodom raspravljalo o neposrednim aktivnostima predstavljena je 5. Ovi posjeti Ante Nadomira TADIĆA ŠUTRE iz Knina. OSTALE DJELATNOSTI Položen je lovor vijenac i pribivalo se svetoj misi zadušnici na grob Martina Frankopana u trsatskom svetištu 11. godine predstavljena je upravom za ceste i direktorom HEP distribucije d. Obavljene su sve predradnje i ishodovana dopuštenja . O obavljeni su i krajem 2006. Zrinskomu i Franu Krsti Frankopanu Knjigu su uz autora u Čakovcu. gradonačelnikom ljudi. Zmaja Kuršanskog. studenoga 2006. Predavanje «Zapadni Balkan-velika obmana» održat će 24. Predavanje «Značaj djela Andrije Mohorovičića» održao je 15. Vladimir Zmajskog stola u Rijeci zajednici s Maticom hrvatskom Fuček i Goran Crnković. obavljene su Predstavljanju koje je posjete i razgovori s Međimurskom županijom. lipnja Zmajskog stola. obljetnici rođenja velikog znanstvenika. godine. travnja predviđeno je predstavljanje knjige Ovih dana podnijet je županijskim službama zahtjev «Historia reducta – drama hrvatske identifikacije» za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju autora Ivana Biondića. i u siječnju 2007. Ploča će u travnju biti postavljana na pročelju bivšeg augustinskog samostana u Rijeci (Trg Riječke rezolucije). – Ogrankom Čakovec. održao je 6 sijela U suradnji s Počasnim Zmajskog stola.Str. u Pastoralnom klubu u Mohorovičićevom rodnom Voloskom o 150. Josipa JURČEVIĆA. Grada Čakovca Brankom Šalamonom. prof.Broj 1/2007. dozvole i izgradnje samog spomenika. Za 24. iz Dubašnice (Malinska). zbirka domoljubnih stihova «Rađaj Jelena» autora Distribucijsko područje Elektra Čakovec. i kao 2006. pročelnik priprema za vođenje aktivnosti u Vukušić. programu rada. po zasluzi SPOMEN PLOČE našeg brata Ivice Zanjka.o. ZMAJSKI STOL U ČAKOVCU Pročelnik: Vladimir MESARIĆ. radi knjizi su uz pjesnika govorili Mladen Urem i Goran stručne i tehničke pomoći oko izdavanja lokacijske Crnković. održano u dvorani Eurohertza pribivalo je oko 150 županom Josipom Posavcem. Održano je sedam redovitih sjednica Stola Riječko-bakarskog te održan tradicionalni božićni domjenak.d. Zmaj Kisanski. arhiva u Rijeci.28. travnja u prigodi dana Hrvatske akademije za postavljanje spomen ploče kojom će se obilježiti znanosti i umjetnosti u Preporodnoj dvorani 400 obljetnica smrti znamenitog kartografa. dr. dr. Mirko ORLIĆ iz Zagreba.

Zmaj od Donje Dubrave i načelnik Općine Donja Dubrava Marijan Varga. 41 dodijeljena je Nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za godinu 2005. Nažalost. travnja sudjelovali smo na obilježavanju Dana Međimurske županije i svečanostima u obilježavanju obljetnice tragične smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. prof. za vrijeme kojeg nas je upoznao s Hrvatskom Kostajnicom i njezinim stanjem u domovinskom ratu. delegacija Međimurske županije na čelu sa županom MŽ Josipom Posavcem. Na izletu je bilo 46. Pohodili smo dvorac Zrinskih i muzej u Ozlju.22. Zvonimiru Bartoliću. Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. sveučilišni profesor. ing. Zvonimir Bartolić. Nakon Ozlja pohodili smo dvorac u Bosiljevu. Bartolić objavio je trilogiju Triptih Zriniana posvećen hrvatskoj književnici Ani Katarini Frankopan Zrinski (1625. dr. Dragutin Feletar. pjesnik.Broj 1/2007. esejist i urednik. Pohodili smo i znamenitu tvrđavu Zrinskih na Uni. osoba. Zmajski stol Čakovec. Godine 2005. Antuna Padovanskog dočekao župnik pater Svetislav Krnjak. književnik.-1673. . izradio je projekte za obnovu crkve Sv. a u ime Vlade RH ministrica Marina Matulović Dropulić. U obrazloženju nagrade se navodi da je prof. ali je ponovno obnovljena. Općine D. srpnja održano je svečano sijelo Meštarskog zbora na Margaretsko prošćenje u Donjoj Dubravi. lipnja organiziran je zajednički izlet Putevima Zrinskih članova Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i članova Družbe Braća Hrvatskog zmaja.15. . Triptih Zriniana je na Frakfurtskom sajmu knjiga 2005. obljetnice rada i djelovanja Matice hrvatske u Čakovcu. Domaćin nam je bila gđa Zdenka Stupić. predsjednik MH Petrinja. položili: predsjednik RH Stipe Mesić. Davor Salopek. Zmaju od Donje Dubrave. Pred lijepim brojem nazočnih mještana Donje Dubrave položeni su vijenci Družbe Braća Hrvatskog zmaja. prelijepi. uvršten među 100 najljepših knjiga svijeta izdanih u 2005. Lovre. Razgledali smo grad. Z. delegacija Družbe Braća Hrvatskoga zmaja i delegacija matice hrvatske – Ogranka Čakovec. kod spomenika. koja je zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske i mnogim donatorima ponovno izgrađena i zablistala u punom sjaju. i pater Stjepan Jambrošić. uz asistenciju gardista Zrinske garde Čakovec. u kojima znalački akribijski i znanstveno pouzdano analizira i vrednuje hrvatsku književnu baštinu kajkavskog okružja. Ovo je najviše priznanje koje je do sada dobila jedina hrvatska knjiga na Frankfurtskom sajmu. ali zapušteni i devastirani dvorac nije se moglo razgledati. Ipak smo ga razgledali i odlučili poslati apel nadležnim službama za zaštitu hrvatske povijesne baštine. Vijence su. koja je za vrijeme srpske agresije bila totalno srušena. P. prof. svibnja nazočilo se svečanoj akademiji Matice hrvatske – Ogranka Čakovec u prigodi 70.29. Svečanostima je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić. dr. rodom iz Dekanovca. gdje je rođena Ana Katarina Frankopan Zrinski. čime je književnopovijesnu zadaću obavio na najbolji mogući način. za područje književnosti prof. o značenju Novog Zrina u borbama s Turcima govorili su Veliki meštar prof. I ova crkva Sv. dr. rodom iz Mačkovca.Dubrava i Zrinske . dr. Tom prigodom. dio dipl. Bartolić. unatoč svih napora koji su učinjeni na obnovi. Tu nas je u crkvi Sv. koji su vodili predstavnici Matice hrvatske Petrinja: gospoda Davor Salopek i Ivan Rizmaul. Apel je u pismenoj formi i upućen. Tom prigodom upriličeno je i svečano polaganje vijenca i obilježavanje obljetnice Novog Zrina kod spomenika braniteljima Novog Zrina na Kakinji pri Muri kod Donje Dubrave. Krnjak održao nam je sat povijesti. Položeni su vijenci na spomenik braniteljima u domovinskom ratu i na spomen-ploču Zrinskom i Frankopanu na zidinama Starog grada Zrinskih u Čakovcu. . dr. . Zmaj Velikootočki. arhitekture.ZMAJSKE VIJESTI . I u Petrinji i u Hrvatskoj Kostajnici vidljiva su velika ratna razaranje. a posebno crkvu Sv. Antuna Padovanskog u Domovinskom ratu bila je razrušena. Ovim nam je izdanjem i svojom interpretacijom njezina djela približio lik Ane Katarine Frankopan Zrinski u dostupnom obliku i novom svijetlu. Put nas je dalje vodio u Hrvatsku Kostajnicu. U crkvi je održan sat povijesti. Str. Lovre. a ističe se revijom od sedam knjiga pod naslovom Sjevernohrvatske teme.27. Z. Iz Bosiljeva put nas je odveo u Petrinju. Zmajica Ozaljska. profesor.).

Spomenik su otkrili Tradicionalnu svečanost organizira Matica Hrvatske ministar kulture RH Božo Biškupić i pomoćni – Ogranak Čakovec. održao je prof. Nikoli Zrinskom i sigetskim junacima govorili prof.d. Vijence na spomen-ploču znamenitim Priločancima na župnoj crkvi Sv. Zvonimir Bartolić.Str. govorio je prof. obljetnica Sigetske bitke Božo Biškupić. Zmaj od Donje Dubrave.8. Jeleni kod Čakovca. rujna na dan Male Gospe u Zaboku je otkriven prvi spomenik. Spomenik je podigla Općinskog vijeća Donja Dubrava. koja je nastavljena Svetom Misom zadušnicom Pred spomenikom Novom Zrinu na Muri. i Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. Frankopanu. rujna 2006. 7. Dragutinom Feletarom. zabok. . Veliki meštar Družbe. Croatia osiguranje d. Svečanom sijelu nazočili su i članovi i Franu Krsti Frankopanu. dr. rujna u organizaciji Matice hrvatske – Ogranka Čakovec u Prelogu je obilježena 130. Prigodni govor o Stjepanu Mlinariću U spomen na Sigetsku bitku u Sv. prof. Zrinske garde Čakovec. u Prelogu. Družbe Braća Hrvatskog zmaja. Topnik Zrinske garde je pucanjem iz topa zaokružio svečanost.Broj 1/2007. O Zrinskom i te članovi MH. a načelnik je Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca. predstavnika Općine Šenkovec i Osnovne škole dr. obljetnica smrti Stjepana Štefa Mlinarića. na otvorenom prostoru u garde Čakovec. Nazočio je veliki broj građana biskup zagrebački Valentin Pozaić. podizanja spomenika bili su ministar kulture RH -7. u crkvi Sveta Jelene Križarice u Šenkovcu. na čelu s Velikim meštrom prof. dr. srpnja 2006.29. uz asistenciju gardista Zrinske garde Hrvatskoj. dr. te Viktor Peras. . hrvatskim mučenicima Petru Zrinskom Čakovec. Dragutin Feletar. Zvonimir Bartolić. Družbe. hrvatskog preporoditelja rođenog 1814. Vijence na spomenik položile su delegacije Družbe Braća Hrvatskog zmaja. Jakoba u Prelogu položile su delegacije Matice Hrvatske – Ogranka Čakovec. predsjednik Općinskog vijeća Općine Šenkovec. 15. Pokrovitelji velikom meštru predao povelju općine. Grada Preloga i Družbe braća hrvatskog zmaja. Šenkovec. o Petru i Franu Krsti. Općine Šenkovec i Zrinske garde Čakovec. Krapinsko-zagorska županija te u Svetoj Jeleni. . Izveden je i prigodni program. kod kapelice i mauzoleja Zrinskih. Zvonimir Bartolić. dr. 42 ZMAJSKE VIJESTI . a vijence su položile delegacije MH Čakovec. Nazočnima su o obitelji Zrinski. rujna obilježena je 440.

18. Jeleni . Zrinskom. Zvonimir Jarnevičkim. Alojzije Vukotinovićem. 43 Miroslavu Vuku Croati govorio je prof. Pisao je dnevnik na hrvatskom iz Mađarske i Zrinske garde Čakovec. program izveli su učenici OŠ Nedelišće i članovi . Leonarda Logožara. Pisac je prve preporodne povijesti položile delegacije Općine Nedelišće. Josip blažon. prof. studenog u Nedelišću je otkriveno spomen-obilježje prvoj knjizi tiskanoj na kajkavskom jeziku i prvoj tiskari Zmaj od Donje Dubrave i gradonačelnik Grada u ovom dijelu Hrvatske. Bio je suvremenik. Stoosom. Josip Janković. a pravnu knjigu Decretum. Bartolić. Utemeljitelj je Zrinske garde Čakovec i Mladen Križaić. Vojnog veleučilišta Nikola i Narodnih novina. Muška istaknutom hrvatskom etnomuzikologu i skladatelju vokalna skupina.4. Josipa Horvata i patra Josipa Vrbanca. Rakovcem. Topalovićem. župnikom u Goričanu i preč. potpredsjednik Marićem i mnogim drugima. Dragutinom Feletarom. Zmaj od Donje Dubrave. Vijence su na spomenik zagrebske. Nakon otkrivanja spomen-ploče u župnoj crkvi u Mačkovcu služena je sveta misa zadušnica. Bartolić. Prigodan kajkavskom jeziku. Sobočanec. Zrinski u Sveta Misa zadušnica. priredio je Ivanuš Pergošić. Miroslavu Vuku Croati u Mačkovcu. u Nedelišću 1574. koja je 1574. dr. Nakon govora održana je Nedelišću. horvatskoga slovstva. nazočili i članovi Družbe Braća na temu Hrvatski narodni preporoditelj Stjepan Štef hrvatskog zmaja s Velikim meštrom Družbe prof. Bartolić. O . pored velikog Mlinarić u Prelogu održano je prigodno predavanje broja mještana. koju je predvodio vlč. Str. Gajem. načelnik Općine Nedelišće. koji je aktivno sudjelovao u 342. preč. Zmajem Štrukovskim domaćinom. Bio je jedan od . koju je vodio vlč. Kurelcem. godini života. tiskanu Štefan u suradnji s vlč. Zmaj od Donje Dubrave.18. članovima Matice hrvatske – Ogranak Čakovec. Potom je služena sveta misa prof. osnovana u Preloga Dragutin Glavina. koje je održao prof. a spomen-ploču blagoslovio je domaći župnik vlč. dr. dr. Danice i Ljetopisa te autor Zrinski iz Budimpešte. Kušlanom. Suradnik je Hrvatskih. Antunom Hoblajem. Matice hrvatske književnosti Izpisanje Međimorja kakti zbike hrvatske. Općine Belezna i Ortilosa knjige Vĕkovi Ilirie. Babukićem. Družbe. studenog nazočilo se otkrivanju spomen-ploče Pjevačkog zbora Josip Vrhovski iz Nedelišća. Hrvatskom narodnom preporodu.. Vijence na spomen-ploču položile su delegacije Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i Družbe Braća hrvatskoga zmaj. Zmaja Međimurskog II. Mlinarić. a surađivao je sa Strossmayerom. dožupan hrvatskog kulturnog društva Zbor duhovne mladeži Međimurske županije. Ispred spomenika govorili su Mladen Posavec. Zmajem Velikootočkim i Stjepan Štef Mlinarić bio je svećenik. Petrom Majstorovićem. Ilirskih župe Novo Selo na Dravi. Z. Mjesnog odbora Gornji Kuršanec. koji je održao proslov o Miroslavu Vuku Croati. Antun 25.Broj 1/2007. Z..ZMAJSKE VIJESTI . teolog. notar varaždinski i posvetio je Jurju IV. etnograf i sociolog. Braća Zmaj Borovski i Zmaj Cirkovljanski na komemoraciji u Sv. Svečanosti su. studenog u Gornjem Kuršancu obilježena je rijetkih iz našeg kraja. župnik. obljetnica smrti Nikole Zrinskog Čakovečkog. mr. Zmaj Cirkovljanski. Nakon mise Spomen-obilježje financirali su Međimurska županija zadušnice u Gradskog knjižnici Stjepan Štefa i Općina Nedelišće. dr. uz asistenciju msgr. Vrazom. Tiskaru je utemeljio Juraj IV.

Bartolić govori o pjesmama koje su prikupili dr. Spomenik je izradio akademski kipar Josip Grgevčić. O razvoju tiskare i tiskarstvu u proteklih 60 godina govorio je Vladimir Halić. obljetnice smrti dr. Spomen-ploču podigli su 5. U predstavljanju knjiga sudjelovali su prof. zmajski brat. prosinca u sklopu Dana dr.. dr. Matom Vonićem. .) tiskanoj u tiskari Nedelišće.24. Spomenik je otkrio Josip Posavec. Vinka Žganca održani Dani dr. Antun Štefan. zadušnica. predstavljena je prigodna filatelistička koverta i poštanski žig. Vinka Žganca. . Domaćin je bio preč.. a koji je i prvi u ono vrijeme ukazao na probleme Hrvata u Mađarskoj. Nakon sijela predstavljena je knjiga Ivana haramije Hansa iz Koprivnice Pisma iz prošlosti o kojoj je govorio i Veliki meštar Družbe. studenog u krugu Tiskarsko-izdavačkog zavoda Zrinski d. tiskari i povijesnom životu tiskare Zrinski govorio je prof. Družba Braća hrvatskoga zmaja i delegacija pomurskih Hrvata iz Mađarske. Svečanost otkrivanja spomenika priređena je u prigodi 60. Međimurske pjesme pjevao je Mirko Švenda Žiga. Zmaj od Donje Dubrave. . Pučko pjesništvo pomurskih Hrvata. Stankom Belobrajdićem. Zmaj Hrašćanski. generalni direktor Tiskarsko-izdavačkog zavoda Zrinski d. Jakoba u Prelogu.. Vijence su položile delegacije Grada Preloga.d. prosinca održano je u Prelogu drugo sijelo Meštarskog zbora i Zmajskog stola Čakove. prosinca održan je. dr. Matica hrvatska – Ogranak Čakovec.15. Leonarda Logožara. Dr. gvardijanom Franjevačkog samostana u čakovcu i domaćim župnikom vlč. Josipa Horvata. listopada 2002. a u prigodi 30.Broj 1/2007. Zmaja Štrukovskog i domaćeg župnika preč. Vinka Žganca: 1. Đuro Franković etnograf iz Pečuha i prof. Svečanosti su nazočila i braća Družbe Braća hrvatskoga zmaja. Vijence su položili Općina Vratišinec. Zvonimir Bartolić: Sjevernohrvatske teme. Zvonimir Bartolić. .Str. Vinko Žganec i Đuro Deželić. Nakon mise održana je svečana sjednica Grada Preloga.16. u kojoj dr. Zmaj Sobočki. koju je vodio vlč. predsjednik Gradskog vijeća Preloga i prof. Jurju Zrinskom. Vinka Žganca u Vratišincu. Ispred spomenploče nazočnima su se prigodnim govorima obratili Ljubomir Kolare. Josipom Jankovićem. Zrinskom. Vinka Žganca. Jakoba u Prelogu. . utemeljitelju tiskarstva u Međimurje i prvoj tiskanoj knjizi Decretum (1574. obljetnice smrti dr. a prigodan recital domoljubnih pjesama izveo je dramski glumac Zlatko Vitez. prvoj knjizi. Nakon toga u dvorani Osnovne škole Dr. Zvonimir Bartolić. obljetnice utemeljenja i rada tiskare Zrinski. Zmajem Štrukovskim.16. Zmaja Međimurskog II. U sklopu svečanosti položeni su vijenci na spomenploču znamenitim Priločancima na župnoj crkvi sv. koju je predvodio prof. Antun Hoblaj. 44 ZMAJSKE VIJESTI . Juraj Kolarić. financiranje i izgradnju ovog spomenika. dr. Zmaj od Donje Dubrave i predsjednik Matice hrvatske – Ogranka Čakovec.. Zmaj Štrukovski. dr. kulturno-umjetnički program Večer hrvatskih plesova i popijevki u obradbi dr. VIII. Ernest Barić iz Pečuha. knj. Vinko Žganec: Pučke popijevke Hrvata iz okolice Velike Kaniže (pretisak) i 2. Zvonimir Bartolić. u sklopu Dana dr. Potom je održana sveta misa. Antunom Hoblajem. koji su u velikoj mjeri i danas prisutni. Družbe Braća hrvatskog zmaja.5. župnikom župe Draškovec i preč. Družba braća hrvatskog zmaja i matica hrvatska – Ogranak Čakovec. . Dr.6. predstojnik Ureda za misije Varaždinske biskupije u suradnji s vlč. prosinca je obilježen Dan grada Preloga. u Čakovcu svečano je otkriven spomenik Jurju IV. Zmajsko sijelo imalo je na dnevnom redu podizanje spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. Antuna Hoblaja. Vinko Žganec u Vratišincu otvorena je izložba Dr. prosinca u Vratišincu su u prigodi 30. Vinka Žganca. župnik župe Sv. O Zrinskim.12. u suradnji s p. Mr. Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. koji je i najzaslužniji za postavljanje. dr. župan međimurski. mr. Prvog dana položeni su vijenci na grob i spomen-ploču dr. Vinko Žganec i njegovi pjevači iz Vratišinca. preč. uz asistenciju msgr. priprema za Božićno sijelo i ostala pitanja. te predstavljene dvije knjige izašle u nakladi Matice hrvatske – Ogranak Čakovec.d. . Darko Bogovec iz Biskupskog ordinarijata Varaždinske biskupije. Vinka Žganca održana je sveta misa zadušnica u župnoj crkvi Uzvišenja svetoga Križa. koju je predvodio vlč.

postavljen je u Čakovcu kip Sv. dr. Ovo filozofskoetičko razmišljanje s refleksijom na hrvatsku stvarnost od 1990. 45 Nakon mise zadušnice otkriveno je spomen-poprsje akademika dr. otkriven je u Donjem Hrašćanu kip "Sveti Juraj ubija zmaja". Kao i uvijek priredba je bila popraćena plakatima i medijskim najavama. Referat je iznio U povodu 40. Zmaja od Sv.rad akademskog kipara Josipa Poljana. Stankom Lasićem uz sudjelovanje «Katedralnih madrigalista» pod dirigentskom palicom naše zmajice od Katedrale Margite Cetinić. JOŠ DVIJE VIJESTI IZ MEĐIMURJA Sredinom prosinca 2006. Zajedno sa gradskim župnim uredom Zmajski stol je istražio početke djelovanja vrlo ugledne dubrovačke bratovštine Presvetoga Sakramenta prigodom 455-te godišnjice. a istoimeni trg oblikovao je Aleksandar Bašić. Zdravka Tomca PONOĆNE MISLI. pored mnoštva mještana. Vinku Žgancu nazočnima su govorili prof. Vinka Žganca i akademik Jerko Bezić. Zmaj od Male Mlake. međimurski župan Josip Posavec i pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan. rad Petra Kolarića. zmaj od Omble zajedno s katedralnim župnikom dr.ZMAJSKE VIJESTI . O dr. U svečanoj dvorani Dubrovačkih knjižnica u tzv. Ivana. koje je izradio akademski kipar Josip Grgevčić. do siječnja 2007. Zmaj Starobrodski ZMAJSKI STOL U DUBROVNIKU Pročelnik: Ivan MUSTAĆ.Broj 1/2007. članovi Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i članovi Družbe Braća hrvatskog zmaja. Antuna Padovanskoga . Spomen-poprsje otkrili su Željko Žganec. Djelatnosti Zmajskog stola u Čakovcu nastavljena su aktivno i u 2007. Za sve sudionike Zmajski stol je priredio večeru. Spomenik je blagoslovio domaći župnik preč. Skulpturu je otkrio ministar kulture Božo Biškupić. Zmajem Velikootočkim. dr. Ivan Mustać. Zmaja Hrašćanskog od Svetog Jurja u Trnju. Zvonimir Bartolić. godini. Dragutinom Feletarom. Vinka Žganca. akademik Jerko Bezić. 2. sci. godine do naših dana predstavio je pročelnik Zmajskog stola mr. osigurao noćenje i plati putne troškove. Str. Tom prigodom predstavljena je i Kolarićeva knjiga "Međimurje malo" . godine 1. Na čelu s Velikim meštrom Družbe prof. obljetnice zaređenja Jurja Kolarića. Josip Horvat. «Saloči od zrcala» predstavljena je zapažena i medijski dobro popraćena knjiga uvaženoga prof. Svečanosti su nazočili. dr. Dvorana je bila dupkom ispunjena biranim slušateljstvom koje je pozorno slušalo izlaganja o ovoj vrijednoj knjizi. Zmaj od Omble Izvješće od Jurjeva 2006. sin dr.

Stepinac» predstavio druženja bio je OKRUGLI STOL u kojemu su izdavačku kuću «Crkva na kamenu». F. studenoga i odvijalo dr. Tom prigodom sudjelovali Veliki meštar. zmaj Brački II. dubrovački stol je bio domaćin od zrcala» bila je 22. Uz pročelnika Stola su aktivno nazočili: Veliki meštar naše Družbe. Oni su svojim skladnim muziciranjem velikodušno primio na noćenja. Zborovanju Ivellia. uz predavače i oduševljenu publiku koja je svojim aplauzom tisak akrediranih novinara u Dubrovniku a RTV je tražila ponovno bis. koja je Zmaju od Omble imala blagdanski svečani karakter zmajskoga pjevanja. i besprijekornim pjevanjem dali svečani ton našem 4. Margite Cetinić koji su poslije hrvatske kojima je nastavljeno bratsko druženje uz pjesmu himne izveli našu svečanu zmajsku odu. bio je prisutan duž naše Družbe prenijela ovu priredbu u zapaženim terminima. U studenom 2006. Đura Deželića. A. Mozarta. U dvorani Dubrovačkih knjižnica. Bjelovarski VI. Sorkočevića i «Petrinjskih slavuja» a Gradski župni ured ih je W. 46 ZMAJSKE VIJESTI . 3. U kroz cijelo jedno stoljeće i u isto vrijeme bila je svečanom dijelu programa naš skup su pozdravili poslana poruka kako za sadašnje generacije tako i predstavnici županijskih. Predavanje Zborovanje je trajalo 11. Zlatko Stahuljak. da bi na kraju svoga nastupa izveli finale opere «Nikola Šubić Zrinski» na opće oduševljenje mnogobrojne publike. snosio troškove dolaska orkestra «Concertina» s djelima L. Splita i Dubrovnika. bilo je pročitano. autora Josipa degľ Zadra.Str. Stepinac». Zajedno s Gradskim župnim uredom Zmajski stol bratskom Zborovanju. Iza Veliki meštar u Dubrovniku predaje zmajski barjak pročelniku Zmajskog stola ove.A. Topića «Još jedna dva nastavka donio list «Naša Gospa». i autora u predstavljanju su sudjelovali: zmaj Meštar protonotar i Meštar Zmajskih stolova. zmaja Klokočkoga V. A. «Katedralni madriogalisti» pod vodstvom naše zmajice od Katedrale za ovu su prigodu uvježbali su našu svečanu zmajsku himnu i nekoliko zbornih pjesama iz ove vrijedne Zmajske pjesmarice. . vrlo uspjele priredbe. zbog se u Kongresnom centru «Bl. Treba na kraju reći da je naš je nastupio ansambl Dubrovačkog simfonijskog zmajski brat.Broj 1/2007. U glazbenom dijelu nastupili su Katedralni stol je potom priredio domjenak za sve sudionike madrigalisti pod dirigentskom palicom naše zmajice ove svečanosti u svojim zmajskim prostorijama u od Katedrale. predstavljena i organizator Zborovanja zmajskih stolova iz ZMAJSKA PJESMARICA. pročelnik stola je posebno predstavio vrijednu knjigu pročelnik Stola u dubrovačkoj prvostolnici. Tekst je u ravnatelja HKD «Napredak» dr. njegove opravdane spriječenosti. Oni su izveli nekoliko zmajskih skladbi iz Pjesmarice koje su te večeri imale oznaku praizvedbe. Potom i veselo raspoloženje. zmaja bračkog II. Samom Zborovanju predhodila je konferencija za Ovoj iznimno svečanoj priredbi dali su svoj veliki doprinos članovi zbora «Petrinski slavuji» sa svojim dirigentskim maestrom J. Zmajski vlasti. U drugom dijelu našega je u Kongresnom centru «Bl.. Šibenika. «Saloči 5. degľ Ivelliom. Meštar protonotar. i 12. kap». rujna 2006. gradskih i crkvenih za sve buduće ljubitelja zbornoga pjevanja. prof.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 47

Sa susreta dalmatinskih zmajskih stolova u Dubrovniku

intelektualaca koji su bez suđenja ubijeni na tom malom otoku u neposrednoj blizini Dubrovnika. Među nevino stradalima sa strane komunističkih vlastodržaca bilo je petero naše zmajske braće, među kojima je bio i dubrovački gradonačelnik, dr. Niko Koprivica, zmaj Cavtatski. Ove godine Zmajski stol je upriličio 24. listopada dokumentirani film u dvorani «Bl. A.Stepinac» pod naslovom «Crveni teror u Dubrovniku» uz prigodno predavanje našega zmajskoga kandidata Pave Jančića, prof. Sutradan smo položili vijenac s trobojnicom na mjesto pogibije nevinih žrtava Dakse. ZMAJSKI STOL U GOSPIĆU Pročelnica: Marija VENCL, Zmajica od Gacke Zmajski stol u Gospiću, na svom redovitom sastanku u listopadu prošle godine donio je plan aktivnosti za slijedeće razdoblje, kojim je predviđena organizacija javnog predavanja na temu Povijesni pogled na Liku koji planiramo organizirati zajedno sa Zmajskim stolom iz Zadra, o čemu je već postignut dogovor s pročelnikom stola u Zadru, dr.sc. Josipom Farićićem, Zmajem od Rave i zmajskim bratom dr. sc. Stjepom Obadom, Zmaj Konavoski II. Također smo odlučili u dogovoru s Gradskom upravom Gospić, postaviti spomen-bistu dr. Franji Tuđmanu, prvom predsjedniku. Bistu planiramo postaviti na Trgu Blaženog Alojza Stepinca, čime bismo započeli realizaciju ideje o spomen parku Hrvatskih velikana u Gospiću. Zmajski stol u Gospiću svake godine nazoči obilježavanju Krbavske bitke na Udbini i aktivnostima pri izgradnji Crkve Hrvatskih mučenika. Prema mogućnostima članovi našeg stola nazoče sjelima Družbe Braće Hrvatskog zmaja nad Kamenitim vratima u Zagrebu. S obzirom da je Zmajski stol ojačan novim članom, dr. Milom Bogovićem Zmajem od Krbave, u slijedećem ćemo razdoblju razmotriti nove, još vrednije inicijative i nadamo se plodonosnijem djelovanju.

Meštar zmajskih stolova te svi pročelnici stolova. Raspravljalo se pripremljeno i dokumentirano o izvršenim programima i o onima koji se planiraju izvršiti. Veliki je meštar na svečani način poklonio Družbinu zastavu Zmajskom stolu u Dubrovniku na čemu mu je toplo zahvalio pročelnik Stola. Slijedila je zatim svečana večera koju je pripremio Zmajski stol dubrovački za svu braću i njihovu pratnju, a ovaj put su to bile supruge naše braće. Sutradan su braća s lentama sudjelovali na sv. Misi u Dubrovačkoj katedrali i tom prigodom su bili pozdravljeni od župnika katedrale dr. Stanka Lasića koji je na poseban način u pozdravu spomenuo našega Velikoga meštra, meštra protonotara i meštra zmajskih stolova. Iza Sv. Mise braća su bila na domjenku u vrlo uglednom restoranu «Poklisar» i to je bio poklon vlasnika kako je sam rekao»uglednoj hrvatskoj družbi». Nakon posjeta prostorijama Zamjskog stola, kojom prigodom je uručen Statut grada Dubrovnika Velikom meštru, a braća se upisala u knjigu uspomena, svi smo otišli u Franjevačku crkvu u kojoj je naš zmajski brat dr. Fra Mario Šikić, zmaj Murterski, predvodio molitvu za sve umrle članove našega bratstva na grobu pjesnika slobode Ive Gundulića ispod spomen ploče koju je Zmajski stol njemu u čast podigao 1938. g. 6. Vrijedno je spomenuti i tradicijsku aktivnost našega Stola u SPOMENU NA DAKSU. Od 1990, naš stol svake godine 24. i 25. listopada sudjeluje u obilježavanju mučeničke smrti 66 dubrovačkih

Str. 48

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

ZMAJSKI STOL U KARLOVCU (SA SIJELOM U OZLJU) Pročelnik: Milan KRUHEK, Zmaj Dubrovački Zmajski stol Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja u Karlovcu, utemeljen mjeseca travnja 2001. godine sada ima deset redovitih članova i jednog člana prinosnika. Brata Brunu Kenđela, koji je glasovanjem Meštarskog zbora izabran za redovitoga člana a čije zazmajenje očekujemo u subotu 17, veljače. Dakle, ovaj Zmajski stol od tada će imati 11 redovitih članova Družbe. REDOVITI RAD I OPĆE OBVEZE Sva su zmajska braća ovoga stola bili prisutni u mnogim zajedničkim priojektima, poslovima i susretima zmajske braće koje je vodila i organizirala zmajska matica u Zagrebu. Dapače, ovaj je Zmajski stol poticao i pomagao u ostvarivanju i neke projekte koje je vodila naša cijela Zmajska Družba. To posebno vrijedi u odrađivanju raznih poslova vezanih za projekt revitalizacije, obnove i novoga načina korištenja staroga grada u Ozlju. REALIZACIJA GODIŠNJEG PROGRAMA U svojem redovitom radu braća Zmajskog stola u Karlovcu trudili su se ostvariti predviđeni plan rada osmišljen i predočen Meštarskom zboru u vremenu prije posljednje zmajske godine. Taj je program potpuno ostvaren, dapače je zbog novih okolnosti bio još bogatiji i veći od predviđenoga. Ostvarene

Sa svečanosti u starom gradu Ozlju

rezultate iznosimo u dvije kategorije: a) kao ostvarenja u vlastitim programima rada Zmajskoga stola u Karlovcu, te b) kao osobne rezultate rada pojedinih članova Zmajskog stola, vrijednih spomena zbog posebne vrijednosti njihove kvalitete i općeg značenja. A. PROJEKTI ZMAJSKOG STOLA U KARLOVCU: 1. Ove godine 30. travnja, 2006. kao i svake godine od samoga osnutka ovoga Zmajskog stola, sva su braća sudjelovala u organizaciji i realizaciji obilježavanja 335. obljetnice smrti hrvatskih povijesnih mučenika, bana P. Zrinskoga i F. Krste Frankopana i to: U OZLJU: Sv. Misu zadušnicu uz prigodnu propovijed vodio je Zmaj od Novigrada na Dobri, župnik ozaljski Josip Jakovčić. Videoreprezentaciju povijesne dokumentacije pod naslovom: «Grobovi u tuđini», predstavio je na komemorativnoj akademiji Zmaj karlovački od Šanca Z. Gerber uz interpretacijski tekst Zmaja Dubrovačkoga, M. Kruheka. Prigodnu izložbu fotografija povijesnih mjesta stradanja posljednih zrinskih i Frankopana, pripremio je i postavio, o svom trošku, uz suradnju ostale braće, Zmaj Karlovački od Šanca, Z. Gerber. Izložba je bila postavljena u prostorijama grada Ozlja uoči ove obljetnice. U BEČKOM NOVIGRADU: 1. Ove je godine Zmajski stol u Karlovcu u suradnji s Hrvatskim Veleposlanstvo u Beču i Hrvatskim povijesnim institutom u Beču pripremio i sudjelovao u obilježavanju ZrinskoFrankopanske obljetnice 28. travnja. Petero je braće otputovalo u Wiener Neustadt. Položili su vijenac u ime Družbe na grobno mjesto, spomenik koji je nad grobom postavila naša Zmajska Družba, zatim su u katedrali prisustvovali misi zadušnici, a onda položili vijenac na mjestu izvršenja smrtne kazne nad našim hrvatskim mučenicima. Po običaju na grobnom je

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 49

mjestu, u ime Družbe zmaj Dubrovački, M. Kruhek, održao prigodni govor. 2. Zmajski stol u Karlovcu 18. lipnja 2006. sudjelovao je u organizaciji i realizaciji festivala KUD-ova ozaljskoga kraja uz blagdan Sv. Vida, zaštitnika župe grada Ozlja. Svečanosti je uz gradonačelnicu grada Ozlja, prisustvovao i Veliki Meštar Družbe. 3. 24. lipnja 2006. u organizaciji Zmajskog stola u Karlovcu, posebno braće iz Ozlja, Zdenke Stupić, Zmajice Ozaljske, vlč. Josipa Jakovčića, Zmaja od Novigrada na Dobri i Stjepana Lipšinića, Zmaja Brlogradskog, održano je vrlo posječeno predavanje «Prilozi poznavanju podrijetla roda Frankopana», našega zmajskog brata, Antuna Abramovića. 4. Dana 9. rujna 2006. Zmajski je stol u Karlovcu uz veliki trud članova ovoga zmajskoga stola, posebno članova iz grada Ozlja, organizirao veliki i svečani domjenak na gradu Ozlju; prvo takvo opće zajedničko druženje svih članova Družbe, naših suradnika i dobrotvora. Tom su prilikom, prije domjenka, otkrivene dvije spomen ploče, već prije pripremljene, a sada trudom i troškom Karlovačkog zmajskog stola i postavljene na ulazu i na zidu stepeništa koje vodi na I. kat biblioteke i gradskoga muzeja. (Spomen ploča u čast Zrinskih i Frankopana

u obljetnici 1000. god. Hrvatskoga Kraljevstva i Spomen na darovanje grada Ozlja Družbi «Braća Hrv. Zmaja», od grofa Thurn-Taxisa.) Za uspjeh toga lijepog zmajskog druženja opet su najviše doprinijela već spomenuta naša zmajska braća iz Ozlja. 5. 4. 10. 2006. pod vodstvom braće ovoga zmajskoga stola održana je druga kolokvijalna sjednica budućega znanstvenoga skupa: Karlovac u domovinskom ratu. Posebno na tom projektu rade Zmaj Dubrovečki, Zmaj Karlovački od Šanca i Zmajica Mrežnička. 6. 30. 9. 2006. Zmajski je stol u Karlovcu organizirao, vodio i financijski pokrio sve troškove velikoga projekta koji se ostvario u Karlovcu u karlovačkom kazalištu Zorin dom. Projekt je imao dva dijela: I. dio – Promociju novotiskane Zmajske pjesmarice (zbirka zmajskih i domoljubnih domoljubnih skladbi za zborove), u nakladi Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja», Zagreb, 2006., autora našega zmajskog brata, Josipa degľ Ivellio, Zmaja bračkog II. Pjesmaricu su predstavili: Zmaj Klokočki V., prof. dr. sc. Đuro Deželić, Zmaj Bjelovarski VI, prof. Zlatko Stahuljak i sam autor, Zmaj Brački II, Josip Degľ Ivellio. II. dio – bio je cjelovečernji Koncert domoljubnih i zmajskih skladbi. Taj koncert 8 pjevačkih zborova vodio je kao dirigent Zmaj brački II, Josip Degľ Ivellio. Bila je do nezaboravna večer za sve prisutne i za cijeli grd Karlovac i najbolja promocija cijele naše Družbe. U realizaciji toga projekta sudjelovala su sva braća ovoga Zmajskog stola, ali posebno treba istaći Zmaja Karlovačkog od Šanca, Zvonimira Gerbera, Zmaja Dubrovačkoga, Milana Kruheka i našega glazbenika, Zmaja karlovačkog od Korane, Ratka Pogačića, koji su iznijeli svu organizacijsku i

Uspomena iz Ozlja prigodom domjenka Družbe

Str. 50

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Pozivnica na koncert u karlovačkom Zorin domu

domaćinsku brigu ovoga našega projekta. Kao trajni spomen na ovu lijepu akciju Karlovački je zmajski stol tiskao prigodni vodič: ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI koji donosi cjeloviti program s potrebnim informacijama i korisnim objašnjenjima. 7. Veliki projekt ovoga Zmajskog stola bila je suorganizacija i realizacija znanstvenoga skupa «RUDOLF STOHAL I NJEGOVO DJELO» Znanstveni je skup održan u Karlovcu 20. listopada 2006. u prostorijama Zorin Doma. Znanstveni je skup otvorio pozdravnim i programskim govorom Zmaj Dubrovački, M. Kruhek. Održano je 14. predavanja, među kojima su bila i predavanja naše zmajske braće, dr. sc. Đure Deželića i dr. sc. Milana Kruheka i našega budućega brata, dr. sc. Alojza Jembriha. Zahvaljujući velikom zalaganju svih u organizaciji ovog znanstvenoga skupa, već i prije njegovoga održavanja, tiskani su svi izneseni

referati, u posebnom broju «Svjetla», časopisa matice Hrvatske Karlovac, pa je na kraju skupa bio predstavljen i taj vrijedan i trajan rezultat ovoga znanstvenoga skupa. Treba opet naglasiti da je dio troškova u ovoj suorganizaciji pokrio Zmajski stol u Karlovcu iz vlastitih (donacijskih) prihoda. U Križanićevoj ulici u Karlovcu otkrivena je obnovljena spomen-ploča Rudolfu Strohalu, uz prigradske svečanosti 8. prosinca 2006. godine. 8. 13. prosinca, 2006. brat Zmaj Karlovački od šanca (Z. Gerber) i zmajica Mrežnićka (dr. M. Rapić) otputovali su u Bečki Novigrad da bi tamo dogovorili potrebnu obnovu grobnog spomenika na grobnom mjestu P. Zrinskoga i F. Kr. Frankopana. Dogovorili su sa tamošnjom privatnom tvrtkom (koja je i prvi puta obnovila cijeli spomenik) čišćenje rđe i premaz zaštitnom bojom metalne plohe s natpisima i likovima naših velikana u reljefnim medaljonima. Troškove te obnove pokriti će Zmajski stol u Karlovcu, odnosno donator zmajski brat Z. Gerber. 9. 14.12.2006. Zmajski stol u Karlovcu priredio je u prostorijama grada Ozlja Božićni domjenak za svoju braću, dobročinitelja i goste. Domjenku je prisustvovao i naš veliki meštar i kaštelan grada Ozlja, kao službeni dužnosnik Družbe. 10. 5. siječnja, 2007. Zmajski stol u Karlovcu pripremio je u gradu Ozlju svečanost božićnoga blagoslova staroga grada. Nakon blagoslova koji je obavio naš zmajski brat od Novigrada na dobri, župnik ozaljski, održan je koncert domaćih božićnih pjesama koje su izvela četiri zbora iz ozaljske okolice. Poslije koncerta pročelnik zmajskog stola Zmaj dubrovački održao je kratki govor o ovom lijepom, sada već tradicionalnom običaju i suradnji Zmajske braće svih onih koji vole, koriste i dolaze u stari ozaljski grad. 11. 24. siječnja 2007. Zmajski stol u Karlovcu je suorganizirao sa Maticom Družbe promociju časopisa «Svjetlo», u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima. Promociju je vodio Z. Gerber, Zmaj Karlovački od šanca.

Varaždinu. Pagu i Zagrebu.2006. Ivan Perković. u edukacijskim seminarima s HHO. Zmaj od Imote. Znanstveni će skupovi biti održani krajem 2007. Mirica Rapaić posebno se istakla cijelim nizom predavanja koje je držala u tjednima zaručničkih tečaja u Karlovcu i u pastoralnom centru u Novigradu. Pokrenuo je i vodio humanitarnu akciju u Domu umirovljenika «Sv. Ratko Pogačić.Kao ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest pokrenuo je pripremne poslove za realizaciju dva znanstvena skupa. na skupu organiziranom od Ministarstva pravosuđa s temom o Reformi hrvatskoga sustava i dr. u Karlovcu. Zmaj Karlovački od Korane. Uvodno izlaganje održao je Zmaj Dubrovački. 2006. Surađivala je pripremnim poslovima . napisao je i predao u tikas povijesni vodič: «Gvozdansko-kaštel zrinskoga srebra». Zmajica Ozaljska. te u pisanju i objavljenim radovima za djecu: Pitalice. Kruhek. ostvario je još nekoliko vrijednih projekata: 05. Z.11. g. kao pročelnik zmajskog stola u Karlovcu. Gerber uz veliko angažiranje u svim akcijama Družbe. Uz to je predavanje priredio i izložbu kineskih crteža i fotografija nastalih s putovanja po Kini našega zmajskog brata Zmaja od Kune. Za zbornik je i sam napisao referat pod naslovom: Jedinstveni primjer mučeništva obitelji hrvatskih velikana Petra Zrinskoga i Katarine Frankopan. kao član Meštarskoga zbora i kao notar Zmajskog stola u Karlovcu. bio je vrlo aktivan izvan redovnih poslova u svojoj pravnoj struci. Hrvatske. sudjelovao je na humanitarnim koncertima i festivalima glazbe. Kruhek.pavlin Juraj Domšić. specifične za Oružane snage R. Ivan Zelina» u Zelini.ZMAJSKE VIJESTI . veljače. i 2008. i Odborom za ljudska prava. u prostorima V. . . i tiskanim radom «Mostanje-prošlost i stanovništvo» u Godišnjaku «Marulić». Hrvatske). uz poslove i akrb za aktivnost toga Zmajskog stola i sudjelovanje u ostvarivanju projekta koje je vodio Zmajski stol u Karlovcu. Zmajica Mrežnička.skrivalice. Osim toga je. održavala dva zapažena i vrijedna predavanja iz problematike obiteljske medicine na znanstvenim skupovima u Splitu i Rovinju. a posebno kao voditelj karlovačkog dječjeg zbora «Cicibani». Te njegove graditeljske i restauratorske brige biti će do kraja 2007. organizirao je predavanje kineskog veleposlanika o kinesko-hrvatskim gospodarskim odnosima u ozaljskom starom gradu. Sudjelovao je svojim izlaganjima na znanstvenim skupovima u razredu društvenih djelatnosti HAZU (tema: antikorupcijska strategija vlade R. okrunjene potpunom obnovom i crkve i samostana. Teme tih njezinih izlaganja bile su posvećene različitim aspektima i problemima reproduktivnog zdravlja. Str. 2006. 51 B) POSEBNO VRIJEDNI SPOMENA OSOBNI REZULTATI RADA BRAĆE Zmaj Karlovački od Šanca Z. uz redovne redovničke i župske poslove.Krajem godine 2006.Pripremio je za tisak znanstvenoga skupa Paneuropske unije u Karlovcu posvećen problemima obitelji u Hrvatskoj. Otvorenju i domjenku bilo je nazočno još nekoliko zmajske braće. Žiljka.Broj 1/2007. Zdenka Stupić.07. istaknuo se u svojem profesionalnom poslu u Hrvatskoj vojsci javnim predavanjima iz pravne problematike. posebno je plodonosno radio na glazbenom polju. vrlo važna za identifikaciju i svjedočenja povijesnoga identiteta Hrvata u Srednjoj Bosni – Žepče i u Crnoj gori . ulagao je ogroman trud u obnovu porušene crkve i samostana u Kamenskom. s vlastitim skladbama. Marinko Marinović. Knjižica posvećena izginulim junacima toga Zrinskoga grada izlazi iz tiska tijekom mj. Zmaj Dubrovački M. ostvario je još neke rezultate vrijedne spomena.Boka Kotorska. 25. Zbornik je u tisku. . Antun» u Karlovcu. dr. Gerber je pripremio izložbu izvrsnih radova fraktalne grafike u galeriji «Sv. u «Danici». U proteklom je razdoblju vodila sve organizacijske poslove koje je u Ozlju pripremao i vodio Zmajski stol u Karlovcu. M. kao voditeljica terenske nastave obiteljske medicine. godinama je bila i ostala «dobri duh» staroga grada Ozlja. V. što je nemjerljiv doprinos spašavanju stoljetna kulturne baštine pavlinskoga reda u karlovačkom kraju i hrvatskoga naroda. u Zmajskom Matici. Zmajski brat. Zmaj od Ravnih Kotara. Žiljka. o.

3. članovi Zmajskog stola Krapina: Vidislav Kiš Šaulovečki.). kao dekan posvetio obnovi sakralnih objekata svojega Ozaljsko-Lipničkoga dekanata. Djelovanje Zmajskog stola Krapina u razdoblju travanj 2006. pa i kao predsjednik Matice Hrvatske u Ozlju. U svojem je domu rado i bratski primao svoju zmajsku braću. Stjepan Lipšinić jedan od braće koji je nedavno postao redovitim članom Zmajskog stola. listopada Zmajski Stol je izrazio svoju zahvalnost i priznanje svom članu Zmaju od Crne Majke Božje Bistričke za njegov veliki rad i zalaganje na organizaciji prvog hodočašća Družbe u Mariju Bistricu. Ivanu Zelini. radio je zapravo već godinama na našem najvažnijem zadatku: kako vratiti stari grad Ozalj u posjed Družbe. Cvjetko Lež. U tomu je bila koordinatorica i pomoćnica ing. Posebno su bile zapažene ozaljske priredbe «Ozaljske krijesnice». Bog nam sreću daj. posebnu je brigu. Bio je skoro svakodnevno na gradilištu. Lovro Cindori. Osim o svim pitanjima o realizaciji svojeg programa rada. svaki član Stola kupio je knjigu «Vu plavem trnaci». kako ga obnavljati i čuvati. godine: 1. Naš Zmajski Brat osobito je aktivan kao predsjednik Društva za obnovu Belečke . uz mnogo svakodnevnoga dobra u radu i djelovanju. do kraja siječnja 2007. U želji da podupru izdavanje knjige o Đuri Prejcu ml. koje je ona vodila kao Lipanjske večeri kulture na starom gradu Ozlju. Bila je i glavna domaćica zmajskih sijela u radnim prostorima Zmajskoga stola u Karlovcu. Zmaj Novigradski. 4. Na službenom sijelu održanom 17. Povodom dana Svih Svetih. Zmajski stol je posebnom Zahvalnicom zahvalio Meštru kapelanu Družbe za veliku pomoć u organizaciji blagoslova kipa Sv. Ivana Krstitelja u Mariji Bistrici. našem pok. Zmajski stol Krapina održao je u navedenom razdoblju 9 službenih sijela. Zmajska braća su na službenim sijelima detaljno raspravila nova Pravila Družbe.Broj 1/2007. uručiti posebna priznanja. Zmajskom Bratu. Od organizacije.. Na njihova posljednja počivališta položen je vijenac i zapaljena svijeća. u Trškoj kuli ozaljskoga staroga grada. a po jedno u kuriji Zmaja od Crne Majke Božje Bistričke u Zagrebu i klijeti Zmaja Zelingradskog u Sv. 2. arh. po dva u dvoru Ščrbinec (kod Zmaja Ščrbinečkog) i kuriji Škaričevo (kod Zmaja Krapinskog IV. kao i ostala pitanja iz društvenog i kulturnog života u Hrvatskoj. Ovim izvješćem zaključujemo ovu zmajsku radnu godinu. Zmajski stol Krapina običavao je već i u prošloj Zmajskoj godini svima koji su pomogli u realizaciji programa rada ili općenito rada Zmajskog stola. braću Zmajskoga stola u Karlovcu. pronalaženja sredstava do konačne obnove skrb i prisutnost u svakom problemu obnove staroga ozaljskoga grada. Stjepanu Lipšiniću. Ove je pak zmajske godine 2006/8 na poseban način bio angažiran u neposrednom vođenju i nadzoru nad svim poslovima restauratorskih radova. a posebno neposredne suradnike. ZMAJSKI STOL U KRAPINI Pročelnik: Želimir HITREC. ing. Jakovčić.Str. Zmaj Ščrbinečki je gotovo na svakom sijelu izvještavao Braću o tijeku obnove crkve Majke Božje Snježne u Belcu. Za svaki trud i stručno obavljeni posao treba mu zaista izraziti posebnu zahvalnost. Tri sijela održana su u župnom dvoru u Mariji Bistrici. arh. vlč. Zmaj Brlogradski. Stjepan Škof i Želimir Hitrec posjetili su grobove svoje pokojne Zmajske braće: Želimira Drakulića. Uz naš zmajski pozdrav. kojima su tražena novčana sredstva od Ministarstva kulture. 52 ZMAJSKE VIJESTI . kao župnik i kao istaknuti javni poslenik u kulturi i spašavanju povijesnih graditeljskih i drugih vrijednosti. pa do dogodine naša izvješća budu još bogatija i vrednija. sva pitanja u svezi Meštarskog Zbora i aktivnosti po njemu organiziranim. U razdoblju za koje se ovo izvješće radi. Zmaj Krapinski IV. Josipa Štimca i Nikole Jelačića. a onda i pratila potrošak svake kune u obnoviteljskim radovima na ozaljskom starom gradu.

. Zmajski stol Krapina. Zmaj Komorski II. I ovog su puta pročitani najbolji radovi djece na temu Moja majka. listopada 2006. 8. sudjeluje druge srijede svibnja kao jedan od 7. generalni vikar Vojnog ordinarijata i Meštar kapelan Družbe. Program je započeo izvođenjem hrvatske himne i nekoliko pjesama u izvođenju Zbora Hrvatice iz Zagreba. Str. 25. Zmajski stol Krapina hrvatskoj majci. koji su i nagrađeni dobrotom «Hrvatske žene» Grada Zagreba. organiziranju pomoći za Bosansku okupljanju u Zaboku vrlo uglednih hrvatskih ljudi Posavinu te svojim aktivnostima u društvu oldtimera.ZMAJSKE VIJESTI . obljetnice smrti Dragutina Velikoerpenjskom brijegu. predstavnica županije Krapinskozagorske i Želimir Hitrec u ime Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». U organizaciji udruge «Muži Zmaj Krapinski IV. godine. listopada 2006. već tradicionalno. 53 crkve. djeca Osnovne škole Veliko Trgovišće (područne škole Dubrovčan) izvela niz zbornih pjesama. Joško Šantić. Zmajski stol Krapina podržava izložbe svojih slika. kao i članova Meštarskog isticano i kao djelovanje naše Družbe. u sklopu organizatora u proslavi Dana majki. 6. Na kraju je pučkim veseljem i vrlo lijepo organiziranim domjenkom u Župnom dvoru nastavljeno druženje svih nazočnih i završena svečanost Dana majke. zbora Družbe na čelu sa Velikim Meštrom nazočio je 5. i Veliki meštar Družbe otkrivaju poprsje Dragutina zagorskoga srca». Program je završen nastupom puhačkog orkestra iz Dubrovčana i folklornog društva Tuhlja. koju je vodio mons. prigodom otkrivanja i blagoslova bista. na području posvećenom Gorjanovića Krambergera. toj svečanosti. Nakon svete mise sve nazočne pozdravili su: predsjednica Društva žena općine Veliko Trgovišće. organizirao je u Krapini otkrivanje spomen biste Proslava je započela u 10 sati i 30 minuta tom velikom znanstveniku. Svima će dugo ostati u sjećanju njegova vrlo nadahnuta i lijepa propovijed. a Zmaj od Viljaka o dvije Krsti Frankopanu. Svečanost je započela svetom misom. rujna u Zaboku Gorjanovića Krambergera u Hušnjakovu . Zmaj Starozabočki je izvijestio Braću o dvije otkrivene su spomen biste Petru Zrinskom i Franu prezentacije svojih pjesama. obljetnice rođenja. izvijestio takve i slične aktivnosti i čestita udruzi «Muži je braću o svojem angažiranju na obnovi crkve u zagorskoga srca» na realizaciji tog programa i Bedekovčini. recitacija i skečeva.Broj 1/2007. Veći broj U svim tim aktivnostima njihovo je djelovanje članova Zmajskog stola. obljetnice održava deveti puta za redom na prekrasnom objave monografije i 70. koja se obilježavanja 150. 100. nakon čega su Zmajska braća snimljena u Hušnjakovu u Krapini 25.

kod svog Zmajskog Hrvatskoga Zmaja» u Hrvatsko nacionalno svetište Brata Vidislava Kiša Šaulovačkog. siječnja u dvoru Ščrbinec. dr. obljetnice Družbe. Godinu Gospodnju 2006.Broj 1/2007. a upravitelju svetišta monografiju Emilija Lašovskog. Marin Srakić. Krapina. Družbe. Članovi Zmajskog Majke Božje u Mariju Bistricu. obljetnice podizanja spomenika». sudjelovali kraćim popularnim predavanjima u još 11. po završetku svete mise pozdravio je preuzvišenog biskupa i uručio mu srebrnjak izdan povodom 100. Zmajski stol Krapina aktivno je sudjelovao na kustosica muzeja gđa Vlasta Krklec i dala riječ sijelu Zmajskih stolova sjeverozapadne Hrvatske Velikom Meštru Družbe. mons. kao i mons. Lovro Cindori bio i predstavnika društvenog i javnog života grada domaćin svoj nazočnoj Zmajskoj Braći na domjenku i Krapine i Krapinsko-zagorske županije kod Muzeja vrlo ugodnom i lijepom druženju. održano je prvo hodočašće Družbe «Braća 16. Sve nazočne pozdravila je 10. službenog dijela hodočašća i kraće molitve kod okupljanjem Zmajske Braće i većeg broja građana kipa Sv. Sa svečanog sijela Zmajskog stola u Krapini koji je održan u dvoru Treba istaknuti da je nakon Sčrbinec kod domaćina Vidislava Kiša Šaulovečkog. pročelnik organiziranom Božićnom domjenku kod svog Zmajskog stola je u kuriji Škaričevo bio domaćin Zmajskog Brata Lovre Cindorija. Na prethodno održanom kanonik mons. Zahvali i pozdravu se je priključio i pročelnik Zmajskog stola Krapina te preuzvišenom biskupu u ime Družbe uručio knjigu Kajkaviana Croatica. Krapinski IV pod naslovom «Spomenik hrvatskoj njezinom organizacijom. Veliki Meštar većine članova Zmajskog stola na Glavnom zboru i pročelnik Zmajskog stola Krapina otkrili su bistu. godini Zmajska 9.Str. Zmaj od Crne Majke službenom sijelu Veliki Meštar Družbe upoznao je Božje Bistričke. u njegovoj kanoničkoj kuriji u prilikom ih je upoznao sa radom Zmajskog stola Zagrebu. prekrasno lijepo organiziranim domjenkom za sve nazočne. Koncelebriranu stola Krapina bili su posebno počašćeni nazočnošću svetu misu vodio je biskup Đakovačko-Srijemski Velikog Meštra i Meštra Zmajskih stolova. koji je prethodno u vrlo lijepom pozdravnom govoru cijeli nazočni puk upoznao sa dugogodišnjim djelovanjem i organizacijom Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Veliki Meštar Družbe. On je u svojem govoru značajnom skupu dao je pročelnik Stola Zmaj upoznao sve nazočne sa djelovanjem Družbe. prof. u Varaždinskim toplicama. Dragutinu Feletaru. U koncelebraciji je sudjelovao i Zmaja Velikotaborskog II. Na samu svetkovinu Zahvalnice 29. Svečanost je završila skromno. 11. članovi Zmajskog stola nedovršenoj novoj zgradi muzeja i filatelističkoj Krapina završili službenim sijelom te zajedničkim tematskoj izložbi. 54 ZMAJSKE VIJESTI . evolucije u Krapini. listopada Braća započela isto tako lijepim druženjem održanim 2006. Zmaja od Crne Velikom Meštru i nazočnoj Zmajskoj Braći. 8. životu i radu Dragutina Gorjanovića Krambergera. Zmaja Ščrbinečkog . koji je i sam nazočio hodočašću. kao i svim obilježavanjima značajnih datuma nakon čega – u nastavku programa – svi nazočni su iz povijesti Družbe. Treba u ovom izvješću istaknuti i nazočnost čiju spomen bistu je podigla Družba. kojom Majke Božje Bistričke. Svoje susrete u novoj 2007. Svoj prilog ovom Zmaju Velikootočkom. Nakon cjelokupnog programa. ali druženjem sa suprugama na bogatom. Ivana Krstitelja. Lovro Cindori. nakon čega je govorio o himni-proslova 70.

a drugi sudjeluju u svečanoj povorci sa našom zmajskom zastavom i samom svojom nazočnošću daju određen dignitet manifestaciji. sudjeluju u svečanoj povorci na dan Sv. organiziranje manjih predavanja. umjetnički izrađenim jaslicama. Članovi prinosnici Križevačkog stola su: Vladimir Lerš. na neki način. Zoran Homen.Broj 1/2007. U ovom izvještaju treba napomenuti da su gotovo svi naši članovi. naprosto. kao i drugih susreta. koji velik dio slobodnog vremena najčešće provode zajedno. Opća atmosfera u Zmajskom stolu u Križevcima slobodno se može ocijeniti kao prava bratska. Prostorija je kvalitetno uređena u stilu zmajske tradicije i omogućava održavanje redovnih sjela. Zmaj od Furlanije. jer članovi našeg stola žive ne relativno velikom prostoru. pažnje. Mirko Habijanec. sportske. i Dražen Podravec. Zmaj Bokeljski. pomaganja i prijateljstva. Neki od članova godinama su nositelji programa manifestacije (Vlasta Kliček. U fazi smo rješavanja imovinsko-pravnih odnosa oko spomenutog prostora. Ottone Novosel. Str.ZMAJSKE VIJESTI . Svake godine članovi našeg stola sudjeluju u poznatoj turističko-kulturnoj manifestaciji u Križevcima «Veliko križevačko spravišče». kulturne. Stol djeluje vrlo povezano i lako se dogovaraju zajedničke akcije. Nastojimo jedni druge obavještavati o nastojanjima na pojedinim projektima. Josip Cugovčan. Zmaj od Karina. Zmaj Visočki od Sv. Činjenica je da se više viđaju i više surađuju na pojedinim projektima ljudi koji su fizički bliže. Zmaj od Kalnika. 55 braću sa aktivnostima Meštarskog Zbora te planova za obnovu i revitalizaciju starog grada Ozlja. Zmajski susret završio je vrlo lijepim domjenkom i druženjem u još uvijek Božićnom ozračju. jer je on u vlasništvu grada Križevaca. A. tako da u stolu i nemamo ljudi čiji rad bi se mogao omeđiti isključivo profesionalnim međama. Zmaj Jagnjedovečki Zmajski stol u Križevcima jedan je od rijetkih što je u potpunosti popunio dozvoljenu kvotu u broju redovitih članova stola. Vjekoslav Prvčić. Zmaj od Podravskih Sesveta. takve probleme rješavamo elektroničkim dopisivanjem ili telefonskim razgovorima. izložaba i susreta s drugim članovima družbe. pa je nekad i nemoguće uspješno organizirati česti fizički kontakt. Zmaj Jagnjedovečki. a do sada nije potpisan nikakav ugovor oko korištenja istog. Zmaj Prodavički. a to su: samoprijegor. pa je koji puta teško razlučiti što je nekome profesionalan a što zmajski angažman. Zmajevi. kako bi im se eventualno moglo pomoći i kako djeluje cijeli stol. Vlasta Kliček. Zmaj od Gornje Šume. Ivan Večenaj. U protekloj zmajskog godini Zmajski stol u Križevcima ostvario je nekoliko važnih zajedničkih projekata što su se kroz protekle godine već ustabilili kao tradicionalni. Zmaj Žaljanski. Zmaj od Gole i Mijo Kovačić. pojačanom ambijentom doma Kiševih i prekrasno. unutar stola stvaraju se manji timovi. Često. Marka . Davorin Hećimović. Imamo jedanaest redovnih i četiri člana prinosnika. Mirko Lukić. Sadašnje vodstvo stola pokrenulo je inicijativu da se ova situacija razriješi. Zmajski stol u Križevcima ima uređen zmajski prostor u Križevcima. Dinko Vrgoč. ZMAJSKI STOL U KRIŽEVCIMA Pročelnik stola: Vjekoslav PRVČIĆ. Valentin Puževski. Ottone Novosel). U svojim sredinama naši članovi djeluju po važnim načelima družbe. Zmaj Kreševski. Djelovanje pojedinaca ne iskače iz onoga što se dogovori a u duhu općih pravila i načela djelovanja naše Družbe. Zmaj Bilogorski II. Ivana. a veći dio članova postali su međusobno čak i pravi kućni prijatelji. Ponekad. također. No. Naime. jedno proizlazi iz drugog ili se. Zmaj Virovski od Stare gore. samozatajnost i nenametljivost. Stoga je ovaj stol u svojem životu vrlo harmoničan. 8 na prvom katu. ostvaruju zamišljeno. povezani određenim projektom. Redovni članovi stola su: Zoran Homen. Nemčića br. a potom se povezuju neke druge manje grupe što ostvaruju neki drugi zadatak za koji je neki od članova dao inicijativu. Zmajica od Križevačkog gornjeg grada. tako da se uvijek zna što rade pojedini naši članovi. međusoban odnos članova stola je pun uvažavanja. prosvjetne ili medijske projekte. vezani svojim profesionalnim angažmanom uz društvene. kao i situacija oko plaćanja grijanja i struje za zmajsku prostoriju. nadopunjuje. projekti i programi. Dragan Dujmović.

predavanje i koncert učenika OŠ prof.Broj 1/2007. Tom prigodom članovi Meštarskog zbora posjetili su obiteljsko imanje Prvčić i našeg pročelnika Križevačkog stola. Zmajski stol u Križevcima.17. a što je opet ozbiljan prinos poznavanju povijesnih događanja ili njihovih sudionika koji su manje poznati hrvatskoj kulturnoj javnosti. dr. koncerti.A. Ivice Tišljara iz Zagreba. u proljeće nalazimo se na Spravišču. u Jagnjedovcu kod Koprivnice. Neki od članova našeg stola svojim prilozima sudjeluju na znanstvenim skupovima što ih već pet godina organizira Varaždinski zmajski stol u Varaždinskim Toplicama pod zajedničkim nazivom «Hrvatske obljetnice».11. a Božićni koncert održala je limena glazba DVD-a Virje i članovi Crkvenog zbora «Ferdo Rusan» iz Virja. do utorka. 20. Cugovčan…). Samo u 2006. ožujka – izložba slika Ivana Večenaja. Tako je već izišla peta knjižica s tih skupova. otvorenje izložbe umjetničke fotografije Dražena Pokeca na temu «Blagdansko Virje» . Priprema se i knjižica o životnom putu Antuna Nemčića na hrvatskom i mađarskom jeziku. Za družbu je posebno važno postavljanje spomen-ploče na pročelju Stare škole u mjesnom parku kojom je obilježena 560. gdje je poznati pjesnik kršten i upisan u knjigu rođenih. oltarnu sliku Svetog Martina. gdje su vidjelu njegovu veliku etnografsku zbirku. koncert Brass kvinteta iz Virovitice . 56 ZMAJSKE VIJESTI .16. Križevčanina u pratnji njegovih svetačkih moći. Marka. Marina u Virju. a današnjem Virju.9. obljetnica virovskog školstva. filmova. Martina u Virju okupljamo se na jesen. Članovi stola bili su inicijatori i sudionici postavljanja spomen-ploče hrvatskom književniku Antunu Nemčiću u mjesnoj crkvi malog mađarskog mjesta Edde. Sijelo je održano u subotu. obljetnica smrti hrvatskog bana Matka Talovca koji je stolovao upravo u nekadašnjem Prodaviću. lipnja – koncert mješovitog pjevačkog zbora Germania iz Steibacha pored Frankfurta . Zmaja Bilogorskog II. a na spomenutim skupovima sudjeluju članovi sjeverozapadnih stolova. Mozarta. studenoga – izložba radova slikara Miše Baričevića i Josipa Šerlja.18. hrvatski veleposlanik u Mađarskoj. a u ljetu na Dan Sv. ožujka 2007. obljetnice njegovog slikarskog rada. Zmaja Jagnjedovečkog. ožujka 2007. Članovi Zmajskog stola u Križevcima uveli su praksu da kroz zmajsku godinu imaju nekoliko tradicionalnih okupljanja (često dovode i članove svojih obitelji) vezanih uz određene blagdana i štovanje povijesnih ili vjerskih događanja: uz dane Sv. Proslava je dobila međunarodni karakter. neki mađarski ministri i drugi. Proslavi je prisustvovala potpredsjednika Hrvatskog sabora g. knjiga… Tako je od petka. F. Đurđa Adlešić. rujna 2007. redoviti jesu pokrovitelj kulturnih zbivanja što se tijekom godina odvijaju pri OŠ profesora Franje Viktora Šignjara u Virju. Družba «Braće hrvatskog zmaja».Str. s velikim . Posebna čast članovima Zmajskog stola u Križevcima bila je što su mogli organizirati sijelo Meštarskog zbora u svojoj sredini. godini zmajevi su u Virju bili pokrovitelji slijedećih kulturnih događanja: .25. godine održan cijeli niz manifestacija kojima je obilježena 248. predstavljanje knjige «Zgrade i objekti virovskog školstva» mr. predstavljanje knjige «Neotesano pismo mom prijatelju 4» Marijana Zubanovića iz Toulona i «Lepa moja stara klet» Bosiljke Crnković iz Rima. Šignjara iz Virja . ožujka – obilježavanje godine Nikole Tesle i W. Kovačić. te organiziramo likovnu izložbu nekih naših članova slikara (Večenaj.27.V.23. kao i produkcije CD-a. Homen. godine na imanju obitelji Hećimović i našeg meštra stolova. Dražena Podravca. siječnja – koncert sopranistice Lidije Horvat Dunjko i gitariste Saše Dejanovića . Svake godine izdaje se i zbornik sa svim prilozima sudionika. travnja – Uskršnji koncert Kvarteta Rucner . 30. 16. pred Božić imamo svake godine Predbožićno sijelo na kojem obično promoviramo neku novu knjigu što ju je napisao ili pripremio netko od naših članova. prosinca – sveta misa u crkvi Sv. predstavio je Zoran Homen. To su različite promocije. a tako započeta suradnja se nastavlja. Tim događanjima pribivao je i Veliki meštar Družbe. svibnja – izložba radova slikara Petra Petrovića prigodom 50. predstavljanje grafičke mape Petra Petrovića «Staro Virje» . izložbe.

ekološkim voćnjakom autohtonih sorata voćaka. međaše i pojedine dionice. Nakon službovanja u Moslavini Nemčić je 1840. U selu Edde dočekao nas je načelnik općine i mjesni župnik koji je donio matičnu knjigu u kojoj Zmajevi Zmajskog stola u Križevcima u posjeti mjestu Edde u Mađarskoj smo pronašli upisanog Nemčića i. vlastelina u Eddeu. U Zagrebu studira filozofiju i pravne nauke. A sve nas je tamo odveo veliki g. Nakon Ludbrega kraće vrijeme Na prijedlog Zmajskog stola u Križevcima boravi u novom Marofu. Nemčić odlazi na put u gornju Italiju. U veljači 1843. Zmaj Bokeljski te Mark Kovač kao prevoditelj. Ubrzo umire u svojoj 37. a gimnaziju je pohađao u Varaždinu (1823. 1848. Tako je Antun djetinjstvo proveo u Ludbregu i Koprivnici. prvo je bila Florijana. realiziran je krajem svibnja 2006. Nemčić je izabran za predstavnika međunarodnoga. Str. u ovom sumarnom izvještaju gotovo je nemoguće pobrojiti sve one zajedničke akcije i druženja u kojima su ostvareni pomaci. Križevce. U vrijeme rođenja svjedočilo o rođenju ovog znamenitog hrvatskog pjesnika i putopisca. Edde. Republici Mađarskoj. Tom prilikom naglo oboli i vraća se u je rođen 14. a taj je put AKCIJA KRIŽEVAČKOG STOLA – ANTUNU opisao u svojemu remek-djelu kojemu je dao naziv NEMČIĆU U ČAST «PUTOSITNICE». premješten u Koprivnicu. u Mađarskoj. Kako samom početku centralne grobljanske aleje. U travnju 1849. Prvi susret ostvarili smo u ožujku 2006. malom mjestu udaljenom 20 km od Kapošvara. Pjesnikova majka Rosalija rođena Huszar.-1829. kad je položio odvjetničku cenzuru odlazi u Ludbreg gdje ostaje sve do 1846. Tijekom kolovoza odlazi službeno na put Iz biografije Nemčića bilo nam je poznato da u Podravinu. jedan projekt za U godini početka Hrvatskog narodnog koji slobodno možemo reći da je poprimio značajke preporoda. U ovom izvještaju ocrtali smo tek osnovne smjerove.). kamo su se preselili kad je otac postao gradskim vijećnikom. što tek u grubim crtama daje naznake bogatih aktivnosti našeg Stola. da bi. postaje bilježnikom Križevačke županije i seli se u ilirski pjesnik i putopisac Antun Nemčić Gostovinski. Zmaj od Furlanije i pročelnik Stola Zoran Homen. Takva ocjena proizlazi iz činjenice u Hrvatski sabor u kojemu je svojem rodoljubnim da se realizacija projekta dogodila u susjednoj govorom privukao posebnu pažnju. predsjednik Zemaljskog društva hrvatsko-mađarskog prijateljstva iz Kapošvara. 57 svojega sina obnašao je dužnost kotarskog suca u Ludbregu. siječnja 1813.. O nekim događanjima pripremili smo i šire vijesti. Dakako. je i sama bila rodom iz županije Somogy. formiranjem križevačkog gradskog udana za Antuna pl. groblja. na dobru Križevce. malo mjesto Edde u Mađarskoj i predložiti tamošnjoj Antunov otac Ivan Nemčić bio je podrijetlom iz sela upravi podizanje jednog spomen-obilježja kaje bi Vukovca u blizini Križevaca. U Koprivnici je Antun krenuo u školu. Na njemu su bili članovi našeg Stola Valentin Puževski. godini života. Ottone Novosel. dogovori ili konkretni učinci nekih većih projekata što će se realizirati u budućnosti. godine.Broj 1/2007. U tome se pomogao gospodin Mark Kovač.ZMAJSKE VIJESTI . . tijelo bilo preneseno u sadašnju grobnicu na a po njegovoj smrti se udaje za Antunova oca. Vlassicha. porod ju Zmajski stol u Križevcima odlučio je pronaći to je snašao tamo dok je bila u posjeti svojoj rodbini. Sahranjen je na nekadašnjem groblju uz kapelu Sv. Zmaj od Kalnika. a slijedeće godine. u Križevačkoj županiji.

Odmah je Dio članova Zmajskog stola u Križevcima. uz kakav slastan zalogajčić i kupicu Podravčeva U ime Družbe i križevačkog Stola govorio je Zmaj vina. žive geografski bliže Koprivnici i Virju. naravno.Str. Zaključili smo da godišnje posjeti ponovo Mađarsku i rodno mjesto je najbolje da se podigne manja spomen ploča na znamenitog ilirskog pjesnika koji je stekao nove kojoj bi dvojezično bilo upisano da se u selu Edde štovatelje i preko granice. koji utvrđen i datum kada ćemo ploču otkriti. Obično je pomoć njihovog župana. rodio veliki pjesnik i putopisac. dogovoreni su i drugi susreti i prijateljska suradnja križevačkog kraja s našim prijateljima i susjedima iz Mađarske.Broj 1/2007. Uglavnom. pritežu vezice na cipelama. Molitvu je predvodio njihov mjesni župnik. državni praznik u Mađarskoj kada oni tijekom više godina. Osim što je među njima tom putu. položivši vijenac.. jednu pomalo neuobičajenu. a Zmajski stol u Zmajska ekipa za hodanje po Bilogori ispred klijeti Zmaja Virovskog od Stare gore Križevcima obvezao se da ubuduće jednom . maršruta. nazočni Stanko Nick. Pola sata potroši se na «uvodne razgovore». a onda se licitira buduća je nastavak programa i druženje. i direktne koristi. 58 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaja Virovskog mjestu! Tako je spomen ploču s likom Nemčića od Stare gore. ministra nije se moglo dopustiti da selo nema uređen kojeg je preplašila tiha lisica. po kojoj je otkrio mađarski ministar razvitka Istvan Kolber uz spomenuti brat i uzeo svoje zmajsko ime. a oni su nakon razgleda grada i njegovih znamenitosti pohodili Nemčićev grob. potpredsjednika Hrvatskoga sabora hodača. Zbog toga su mještani sela Edde odlučili iz zahvalnosti posjetiti Nemčićev grob u Križevcima. a prema priznanju načelnika želucu. Naime. Tamo nas nekolicina njih okuplja gotovo redovito svakog je i dočekalo iznenađenje. razvio je svibnja 2006. popravlja Ovaj događaj imao je veliki odjek u rodnom oskudna oprema. kraći program u kojem je neizostavno bila izvedena Naime. Na kraju «palo» je i zajedničko fotografiranje ispred spomenika Antuna Nemčića na istoimenom trgu u centru Križevaca. Polazna točka im je u vinogradarskoj kleti pobrinuli da to bude najvažniji događaj u njihovom zmajskog brata Dražena Podravca. datum njegova rođenja. veleposlanik RH u Mađarskoj kako se mogu uskladiti slobodni termini većine te Đurđa Adlešić. domaćini su se tjedna. na referiranje bez dnevnog reda o tome što su pojedinci obavili tijekom proteklog tjedna Bokeljski. koja je kraćim govorom pozdravila sve prisutne. Naime. Bio je to 28. radi se o hodanju u prirodi na koje se pjesma «Domovini» na stihove Nemčića. dok kreće mala kolona. Pratilo nas je Hrvatsko pjevačko društvo popularna iz zdravstvenih razloga. mnogi joj se rado «Kalnik» iz Križevaca koje je za tu prigodu izvelo pridružuju jer ima i druge terapeutske rezultate. proslavljuju Dan heroja. Zmajevi nisu bili sami na ali vrlo korisnu aktivnost. Zbliživši se preko Nemčića. nosi se samo provijant u mjestu Antuna Nemčića. a samom činu bili su još to predvečerje u petak ili subotu. Nakon zajedničkog fotografiranja uslijedio za «zajedničku stvar». na lokaciji Stara gora. već prema tome. kolnik. zbog Nemčića selo je dobilo Nad Bilogoru spušta se tihi suton s prvim 700 metara novog asfalta jer za dolazak mađarskog hukovima ćuka ili javljanjem nervoznog fazana. Pedesetak mještana primio je i počastio gradonačelnik Križevaca Branko Hrg. Načelnik je odmah predložio da se ploča postavi u mjesnoj crkvi što DOGOVORI U HODANJU PO BILOGORI je i prihvaćeno kao najbolje rješenje.

Mićurinov jarek. ili Carovka. Zmaj više obuzimaju čula. Ili. upozorenjima na čekaju Mijo Kovačić. Nekako. vjernih čuvara što Domaći ugođaj u klijeti na Bilogori kod brata Zmaja Prodavićkog ostaju doma. ili svodi tek na koji nisu članovi naše Družbe. crne šumarke. mlakost u zraku zamjenjuje noćna svježina. U početku ritam je brz. ovaca i kokoši. Čvrsto hodačko jezgro čine: Davor Hečimović. Sa Nakon sat-dva hodanja po neravnom terenu Stare gore putovi. Promiču noćne sjene. u odsjaju mjeseca što se. žustar. a i popiti.Broj 1/2007. a onda se pomalo ukusnog pršuta. večernju Sesveta kao i ostali članovi našeg stola. rezidbe u nečijem vinogradu. Zmaj od Gornje Šume i Dinko neku prirodnu specifičnost. Opušteniji. novi ritam preuzima Jagnjedovečki i pročelnik Zmajskog stola u tabane. okružen šumom. Str. 59 trenutak. Tu nas razvodni usputnim razgovorima. Ovaj puta zaobilazimo njegovo pribježište. pri brzom pretrčavanju iz gajića u veći šumarak. srndaći?!. vode moglo bi se i nešto prezalogajiti. Belevina. u ljutoga «pozoja» (kajkavsko ime za zmaja). a dio će ovu etapu prijeći letu ili polako. a u njega uvijek se nađe da se pokaže tko još što može. sjajnog toponimi što se u noćnoj ophodnji pomalo pretapaju bajzara i još boljeg stručnjaka za ražanj.ZMAJSKE VIJESTI . tek na okolnim putom u automobilima. upozorenja. Dragutin Feletar. gora. ili – bolje reći – stazice. Putom.. Tko zna ima li slijedeći «bilogorskog jastreba kokošara». Zmaj klanaca. Kostanjić. dok on kreće na svoj svakodnevni put do «civilizacije». Njihov lavež s drugog bilogorskog rebra govori da su nas čuli i da svojeg gazdu obavještavaju o tome da netko dolazi. prolazi – svejedno. Vjekoslav Prvčić. Stara Ali. nekoliko prijatelja i njihovih supruga bez napetosti. U brzom i nečujnom jednosatno hodanje. osluškujući noćne zvukove što sve Zmaj Bilogorski II. šuma i hrvatskoga zmaja». Lukića. kod Mirka se nikad ne ostaje odveć dugo. naluknuo iza oblaka. primjerno usamljeno Vrgoč.. Odjednom. koljena i cijelo tijelo. dok se mehanički štropot vozila Velikootočki i Veliki meštar Družbe «Braće s asfaltne ceste pomalo gubi iza brdašaca. Da. obavljeni su . Marijana Legradija. ili možda. Veliko podolje. divlju peruniku. Ovaj osobenjak. a mjesec se još nutka na izlazak. Zmaja Prodavićkog. javljaju se Tomini psi čuvari. koji nisu skloni noćnim stablo kestena ili hrasta. Dok se već hvata pridružuju: Josip Cugovčan. križanih pasa. sasvim različitih i graditeljski neprimjerenih stižemo na Taborišče.. živi u kolibi napravljenoj njegovom rukom od drveta i blata. a koji se premetnuo da smo kakvi lupeži. a dečki sastava «Lole iz Stare gore» kad uđeš osjetiš hladne srse po zatiljku od tmine i štimaju instrumente. Eto. tu je nekoliko malih. u koje cvrči odojak. s nekoliko koza. Tamo već u rosne livade. do kleti zmajskog brata Mirka tradiciji i podneblju. čuvati ognjište. sve su jednog drugog prijatelja. novi način hodačkim vratolomijama «po vrletima» Bilogore. sam od sebe. vedriji. Neki zastajkuju. a potom ponovno sakrio brišući sve zemaljske utvare što ih je svojim pogledom stvorio. Đurtankim Valja zmajevima natrag preko Bilogore od kleti breg. ili uplašeni dvojac srna kako to voli reći Kreševski. pokraj starih kleti od pletera i blata ili kraj onih novih. Križevcima. Taborišče. Dio naše ekipe kreće na ponovno hladnoće. Zmaj od Podravskih pravi mrak. Zmaj Kreševski. Povremeno nam se kakvu riječ. kako Tomina kakvu staru pušku i ne bi li za nas pomislio sebe voli zvati naš domaćin. duboke klance. bez svjetla i vode (osim kišnice što je prikupi od prigode do prigode). Razgovor se umiruje. dobrog sira i probranog vina. primjedbu.

znamenitoj srednjovjekovnoj utvrdi i vlastelinstvu. Projekt bi obuhvatio desetak galerija. Križevački stol već u svibnju planira otkriti spomen-ploču i hrvatskom slikaru Josipu Turkoviću. Upućeno je cirkularno pismo svim zmajskim stolovima u kojem su upoznati s ovom idejom. rodilo se nekoliko novih ideja što bismo ih mogli ostvariti kao Stol. također. od 1435. 60 ZMAJSKE VIJESTI .Broj 1/2007. ožujka 2007. SPOMEN-PLOČA BANU MATKU TALOVCU U VIRJU Zmajski stol Križevački Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja podigla je spomen-ploču slavonskom i hrvatskom banu Matku Talovcu u Virju. Zmaj Velikootočki. pa se s inicijativom krenulo korak dalje. Poziv zmajskim stolovima IZLOŽBA SLIKA IVANA VEČENAJA I MIJE KOVAČIĆA Zmajski stol u Križevcima. Predviđeno je tiskanje zajedničkog kataloga. godine. a u povodu 25. članovi «Braće hrvatskoga zmaja». uz nazočnost velikog broja mještana i zmajske braće i sestara. U vrijeme turističke sezone bila bi otvorena u gradovima priobalja. imajući u vidu potrebu da se članovi naše Družbe međusobno bolje upoznaju u nekoj zajedničkoj akciji. Zmaj Virovski od Stare Gore i Veliki žetar Družbe Dragutin Feletar. Matko Talovac je stolovao u Prodaviću (Virju). a spomen-ploča se nalazi na zdanju stare osnovne škole u Virju. održana 16. plakata i još nekih propagandnih materijala. . godine. Prigodni domjenak Spomen-ploča banu Matku Talovcu u Virju priređen je u ugodnim prostorijama Osnovne škole «Franjo Viktor Šignjar» u Virju. svi dogovori za poslove u tijeku. u sjedištima naših stolova na kontinentu. Do slijedećeg vikenda bez obzira na vrijeme i bez obzira na godišnje doba. obljetnice smrti bana Matka Talovca. životinjama ili pak – učvrstilo dugogodišnje prijateljstvo.Str. a i ponešto naučilo o biljkama. a svaki autor sudjelovao bi sa dvadesetak svojih radova. a izvan nje. Ploča je postavljena u povodu 560. pokrenuo je inicijativu da se organizira likovna izložba naših eminentnih slikara Ivana Večenaja i Mije Kovačića. učvrstilo se poznavanje kraja. obljetnice smrti ovog velikog majstora kista. svih izložaba. Na svečanosti otkrivanja govorili su Dražen Podravec. Svečanost je. Izložbe bi Zmaj Virovski od Stare gore govori na svečanosti otkrivanja spomen-ploče banu Matku Talovcu na zdanju stare škole u Virju. Prijedlog je upućen Meštarskom zboru čiji članovi su ga bezrezervno podržali. do 1445. koji su. Izložba je zamišljena kao putujuća i trajala bi nekoliko mjeseci.

a pogotovo ne – popularno. pa i – priznanje. a određene inicijative su već pokrenute i na tom planu. plakata i drugih propagandnih materijala. pobirući lovorike i dajući punu zrelost jednom likovnom pravcu u svijetu. Uz Mirka Viriusa. svesrdno zahvaljuju. svaka sugestija bilo kojeg našeg člana. te je početkom 2007. Zmajski stog je u protekloj godini održavao i svoja redovita sijela. kao i u privatnim kolekcijama. a isto tako i druge zmajske sestre i braću. ovaj najstariji zmajski stol u Slavoniji. Taj veliki pothvat je ostvaren. zmajskoj godini bio vrlo aktivan. Vjerujemo da će se članovi naših stolova angažirati kako bismo ostvarili ovaj projekt. a većina se već odazvala i pozitivno reagirala na nju. Najviše se truda uložilo u organizaciju. otvoren velebni spomenik i dio uređenog perivoja u kojem su biste Josipa Jurja Strossmayera. te organizirao predavanja i susrete. stolovi bi trebali pokriti troškove samog otvaranja izložbe u njihovom gradu. Ostali troškovi. Radovi spomenutih umjetnika našli su se tako u mnogim likovnim enciklopedijama. Njih su dvojica izraziti primjeri «hlebinske škole» naše naive koja se u svijet probila šezdesetih i sedamdesetih godina XX. mogu se javiti na adresu i brojeve tajništva Družbe. Likovni znalci i kritičari doživljavali su taj likovni pravac kao autohtoni slikarski izraz što dolazi iz jedne male sredine. troškovi osiguranja. ali i u najpoznatijim galerijama. stoljeća. Također. pružao je veliku organizacijsku potporu tijekom zazmajenja braće i osnivanja zmajskih stolova u Požegi. u vrijeme kada to baš i nije bilo probitačno. a koja bi mogla pripomoći da se ostvari opisana zamisao dobrodošla je. Zmaja Sovičkoga. ostvarivanjem velikoga projekta uređenja .) i Mijo Kovačić (1935. na čemu im se članovi Zmajskog stola u Križevcima. tiskanja kataloga. još uvijek slikarski aktivni. Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke. dr. Danas su oni časni članovi naše Družbe. prikupljanje sredstava i izgradnju Perivoja velikana (Rondela velikana Osječke gimnazije) u osječkoj Tvrđi. pa su tako pronosili i znanje o jednoj maloj zemlji bogate kulture. likovni pedagozi i sjajni primjeri u svojim sredinama kako treba čuvati i njegovati kulturu vlastitog naroda. da je jave pročelnika Zmajskog stola u Križevcima.htnet. Ivana Generalića. godine. Ivana Lackovića i njih dvojicu. PERIVOJ VELIKANA U OSJEČKOJ TVRĐI Nastojanjem naše Družbe. što je ostvareno u prvoj polovici 2006. trebali bi osigurati odgovarajući izložbeni prostor primjeren značaju imena Večenaja i Kovačića u svijetu likovne umjetnosti. Zmajski stolovi koji prihvate ovu ideju kao svoju. ZMAJSKI STOL U OSIJEKU Pročelnik: Antun TUCAK. 098 170 25 49 ili na e-mail: mali. Stoga je organizacija ove izložbe. a uz svoje slikarstvo. uopće ne dvojimo u dobre izgleda njezinog ostvarenja.hr. na neki način i dug naše Družbe prema tim časnim muževima koji pod svojim životnim habitusima ujedinjuju i nose sve ono što bismo željeli da karakterizira svakog našeg člana. Vukovaru i Slavonskom Brodu. Zmaju Jagnjedovečkom Vjekoslavu Prvčiću na tel. Dio novca od prodaje bio bi namijenjen obnovi starog grada Ozlja. Također. Zmaj Sovički Zmajski stol u Osijeku je u 598. uspješno rade kao kulturni animatori. No.ZMAJSKE VIJESTI . Uz to. koji misle da kod realizacije mogu pomoći. ne libeći se naglašavati da su Hrvati iz Hrvatske. Uz taj glavni projekt. jer se – a to je posve bjelodano njezinim pokretačima – ona može realizirati tek ukoliko se angažiraju svi.) pripadaju nekolicini rodonačelnika hrvatskog naivnog slikarstva. A sada još nešto o samim slikarima. Str. pokrili bi se sponzorstvima. kao što su transportni. a uz osobito zalaganje prof. odajući mu odgovarajuću pažnju. Večenaj i Kovačić sudjelovali su na stotinama grupnih i samostalnih izložaba.Broj 1/2007. Molimo sve pročelnika. pregledima ili almanasima. Ivan Večenaj (1920. kako se njome teži promicanju plemenitih načela na kojima počiva naša Družba. sc. Ivana Rabuzina. Dakako. Antuna Tucaka. pa bi se ovom zajedničkom akcijom učinila dvostruka korist Družbi. 61 bile prodajnog karaktera. a kupci bi slike dobili nakon završetka cijelog ciklusa izložaba. princ@kc. taj krug jedva da bi se još mogao proširiti za koje značajnije ime.

ravnateljica III. sc. dr. Božo Biškupić. sc. U radu Organizacijskog odbora su sudjelovali članovi: Predsjednik: 1. prof. lipnja 2006.. ostvaren je najveći spomenički projekt Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja od njezina reosnivanja 1990. Mr. održala niz radnih i svečanih sjednica. ministar kulture. profesor emeritus. Gimnazije u Osijeku.o.Str. inž. Građevinski fakultet u Osijeku. Prof. dekan Prehrambenotehnološkog fakulteta u Osijeku. godine. Prof. ravnatelj za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša. sc. Osječkobaranjske županije. zavod HAZU Osijek. Ministarstva znanosti. HAZU. Slobodan Kaštela.. Gordana Kralik. Dragan Primorac. sc. 14. prostornog uređenja i graditeljstva. oec. osnovao je Organizacijski odbor i Počasni odbor. Doc. znanost i kulturu Hrvatskog sabora 4. 7. rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.c. dr.d. dipl. dipl. Doc. Taj projekt je ujedno vrlo značajan prinos kulturi grada Osijeka i Hrvatske. dr. Prva zajednička sjednica Počasnog i Organizacijskog odbora održana je u Osijeku 26. Zdenka Džanko. 18. dipl. 5. dr. Akademik Milan Boguš. privremeni pročelnik Odjela za kemiju Sveučilišta u Osijeku 15. sc. prof. dr. 6.o. a uskoro je započela i realizacija samoga projekta. Mirko Barišić.d. obrazovanja i športa. sc. dr. ravnatelj Agencije za obnovu Tvrđe. Radoslav Galić. Zmaj Sovički Članovi: 2. oec. privremeni dekan Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru 16. sc. dr. pomoćnik Ministra u kabinetu. Dragutin Feletar. Prof. Krešimir Bubalo. 20. ministar znanosti. Gradom Osijekom i drugima. Krešimir Bubalo.. dekan Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. Veliki Meštar. predsjednik HAZU 5. dr. sc.. ravnatelja Arheološkog muzeja u Osijeku. Julio Martinčić. 4. dr. inž.sc. Valentina Slabinac. Prof. Doc. 21.. Antun Tucak. Srećko Tomas. sc. dogradonačelnik Grada Osijeka. Snježana Barabaš-Seršić. Ta su tijela tijekom 2006. dipl. 8. 10. Zmaj Trušanski. 3. dipl. Akademik Andrija Mutnjaković. Perivoja velikana u Tvrđi. hr. Petar Selem. 19. profesor emeritus. Zmaj Primorski. Prof. 62 ZMAJSKE VIJESTI .Broj 1/2007. ravnateljica Osnovne škole «Svete Ane» u Osijeku Članovi Počasnog odbora bili su: 1. arh. Srećko Lovrinčević. tajnik HAZU. inž.. dr. prof. Berislav Šmit. Za ostvarivanje ovako zamašne zadaće. Prof. predsjednik Odbora za obrazovanje. dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. direktor «Gradnje» d. i 2007. predsjednik 2. sc. 9. sc. sc. Prof. Zmajski stol u Osijeku u suradnji sa Sveučilištem Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. inž. Zvonko Bojčić. župan.. dr. Pavao Barišić. Doc. Zagreb 17. Zmaj Osječki III. 11. dipl. dr. godine. Prof. obrazovanja i športa. 12. Antun Pintarić. v. Akademik Nenad Trinajstić. Milan Sak-Bosnar. dr. Prof. oec. Siemens d. arh. dipl. dr.. Zmaj Velikootočki 6. Vladimir Šišljagić. arh. župan Članovi Zmajskog stola u Osijeku s pročelnikom Zmajom Sovičkim Osječko-baranjske županije . sc. Zmaj Vinanjsko-Bekteški. 13. u Osijeku. HAZU. Zmaj od Male Mlade 3. Matija Salaj..

dr. dr. dr. gradonačelnik Grada osijeka 8. sc. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Primorac. obrazovanja i športa i Preloga Anto Đapić. katu obljetnice rođenja nobelovca Lavoslava Ružičke soba broj 1. dr.prof. dr. srpnja 2006.. dekan Veleučilišta . Trg Sv. sc.Broj 1/2007. Protokol ove vrlo uspjele svečanosti bio je slijedeći: 11. Drago Žagar. profesor Sveučilišta . obrazovanja i športa Riječ gradonačelnika Grada osijeka.govori rektorica prof.c. Marko Turina. 63 Anto Đapić. sc. Dragan i 100. prorektor Sveučilišta Nakon toga slijedi Izvanredna sjednica Senata u vijećnici rektorata Sveučilišta u neposrednoj blizini Ureda Rektorice. obrazovanja i športa i U pratnji rektorice i prorektora gospodina dr. sc.Prezentacija Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru.prof.prof. na ulaznim vratima gospodina dr. predsjednik Počasnog odbora za obilježavanja 120.c. gradonačelnik grada Osijeka. Dragana Primorca. dr.prof. Gordana Kralik. doc. rektorica Sveučilišta .h. kao i izrade glavnog projekta. h. sc. sc. Antun Tucak.prof. sc. . Prof.c. Zmaj Osječki III. ministar znanosti. Studentskog centra u Slavonskom Brodu i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te predstavnici asistenta (2 asistenta člana Senata) i predstavnici studenata: Predsjednik i zamjenik predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta. predsjednika Hrvatskog sabora dočekuje: . h. dr. Gordana Kralik Povelju potpisuju: . dr. Vladimira Šeksa.. Trojstva 3. ministar znanosti.00 sati – Izvanredna sjednica Senata Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku Ispred zgrade rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Gordana Kralik. dr. rektorica Sveučilišta . Dražen Barković.«Provedba Bolonjskog procesa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i na veleučilištima u Požegi i u Vukovaru» . Gordana Kralik . u osječkoj Tvrđi je organizirao 17. U vijećnici su članovi Senata (dekani fakulteta. iur. predstavnik Sindikata). privremeni dekan Veleučilišta Riječ prof.ZMAJSKE VIJESTI . Medicinski fakultet Zurich-Osijek Nakon višemjesečnih aktivnih priprema. sc. gospodina Ante Đapića Riječ dr.h.c. ravnatelji sveučilišnih ustanova: Studenskog centra u Osijeku.Uvodna riječ Rektorice Sveučilišta –prof. . dr. Str. sc. dipl. Vladimira Šeksa.c. predsjednika Hrvatskog zbora Završna riječ Rektorice Sveučilišta Nakon završetka izvanredne sjednice Senata slijedi: 12. godine svečano polaganje kamena temeljca za izgradnju Perivoja velikana.30 – Ured Rektorice – potpisivanje Povelja Rondela velikana učenika Detalj sa sjednice Senata Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku gimnazije u Osijeku .c. Tom prigodom organizirana je i izvanredna sjednica Senata Sveučilišta u Osijeku.Prezentacija Veleučilišta u Požegi-prof.Prezentacija osječkog Sveučilišnog campusa. Antun Pintarić. pročelnici sveučilišnih odjela. profesor emeritus 7. dr. Stjepan Mađar.h. sc. dr. ministra znanosti. sc. Izvanredna sjednica Senata . u kojem ga dočekuju prof. kojemu je autor akademik Andrija Mutnjaković.prof. Dragan Primorac. Vladimir Šeks dolazi u Ured Rektorice na I. dr. dr. dr. h. dr. Umjetničke akademija.

Mihaela Arkanđela u Tvrđi Predsjeda Meštar kapelan monsg.h. Gordane Kralik .Uvodna riječ prof. profesor emeritus . Prof. gimnazije u Tvrđu. uz nazočnost velikog broja uglednih gostiju.30 sati – Svečana koncelebrirana Sveta misa u crkvi Sv. te druge braće i sestara. Program se odvijao po slijedećem redoslijedu: S polaganja temeljca za Perivoj velikana i osječkoj Tvrđi 11.Polaganje kamena temeljca – predsjednik Počasnog odbora i predsjednik Organizacijskog odbora 13. dr.-1978. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Preloga . Firingera 14 . Trg Sv. Sveučilišta i predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje 120.c. Lovre u Lovrečini. dr.h. te kompletnog sastava Meštarskog zbora Družbe. sc. dr. predsjednika Hrvatskog zbora . sc. kat Svečanosti otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku priređene su 29. Leopold Ružička (1887.00 sati – Prigodna predavanja. Vladimir Prelog počasni doktor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Zmaj Sovički govori na polaganju temeljca za Perivoj velikana u Osijeku Osijeku. sc. sc.prof. Dragutina Feletara.h. dr.45 sati – Domjenak u zgradi rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. dr.00 sati – Svečano otvaranje početka izgradnje Rondela velikana učenika gimnazije u Osijeku ispred zgrade III. Bio je to blagdan koji predstavlja značajan datum u povijesti osječke i hrvatske kulture. Gordana Kralik. Gordana Kralik.Riječ Velikog Meštra Braća Hrvatskoga Zmaja prof.c. godine. rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 13. siječnja 2007. sc.Prigodno slovo Predsjednika Počasnog odbora gospodina Ministra znanosti. sc.Str.Broj 1/2007. 64 ZMAJSKE VIJESTI . .) – Prvi hrvatski dobitnik nobelove nagrade.Himna Republike Hrvatske (Hrvatsko pjevačko društvo «Lipa») .c.Riječ gradonačelnika grada Osijeka gospodina Ante Đapića . II. u Auli Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. dr. dr.Riječ gospodina dr. K. Antun Tucak.Povelja – Povelju čita glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku . obljetnice rođenja nobelovca Lavoslava Ružičke i 100.h. .c. Trojstva 3: Akademik Nenad Trinajstić.Riječ Rektorice Sveučilišta prof. obrazovanja i športa prof. Vladimira Šeksa. dr. Josip Šantić. dr. Zmaj od Sv. Dragana Primorca . 12.

te promicanju hrvatskih običaja.Broj 1/2007. njegovanje i oživljavanje uspomene na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te znamenite Poštovane dame i gospodo. pravnih shvaćanja. Miljenko Dumić. ispred godine u zagrebu. Također Prigodni govor prof. Str. izvornih umjetničkih i graditeljskih izražaja. 13. sc. Družba «Braće Hrvatskog Zmaja» temelji se na i zaslužne Hrvate. 65 Svečanosti u Osijeku predsjedali su Antun Tucan.30 sati Svečano otvaranje Rondela učenika Veliki meštar Družbe govori na svečanosti u Osijeku gimnazije u Osijeku i otkrivanje bista Lavoslava Leopolda Ružičke i Vladimira godine. kao i ukazivanje na hrvatske doprinose europskog umjetnosti. svetinja. .ZMAJSKE VIJESTI . dr. kralj kemije. III. dr. Zmaja Sovičkoga je svrha Družbe poučavanja povijesti hrvatskog naroda. sc. Družba je utemeljena 16. gimnazije u Osijeku. studenog 1905. Tucaka. 14.00 sati Svrha je Družbe njegovanje i promicanje iskonskog hrvatskog značaja te etičkih i kulturnih vrijednosti Prigodni domjenak gradonačelnika Grada Osijeka pojedinaca i naroda. po kojima se Hrvati ističu i Ante Đapića u Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku razlikuju u zajednici europskih naroda. učitelj generacija hrvatskih kemičara i hrvatski domoljub. Preloga u Perivoju hrvatskih velikana. Gordana Kralik i Dragan Primorac Naslovnica pozivnice i kataloga za svečano otvorenje Perivoja velikana u Osijeku Prof. A. hrvatskim velikašima osnovao kralj Sigismund 1408. Nobelovac Vladimir Prelog. znanosti i kulturi tradiciji i preuzela je ime prema imenu Red Zmajskih te na povijesne zasluge hrvatskog naroda u obrani vitezova (Ordo equestris draconis) koju je s pretežno kršćanstva.

godišnjoj tradiciji Družba je postavila slučajno da je nositelj ovog velebnog kulturnog preko 200 spomen-ploča znamenitim i zaslužnim događaja upravo Družba Braća Hrvatskoga Zmaja. Između djela koja zaslužuju posebno isticanje je podizanje spomenika hrvatskoj himni «Lijepa naša domovino» i Antunu Mihanoviću u Zelenjaku u Hrvatskom Zagorju. a to je Biskup Josip Juraj Strossmayera i nebolovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. Ante Starčevića u Šestinama i 1990. Lovre u Lovrečini pokrenuo inicijativu za postavljanje bista učenika Gimnazije u Osijeku koji su se istakli znanstvenim ili društvenim djelovanjem.Broj 1/2007. koncipiranju i nakladništvu knjiga te je Zmaj od Sv. godine i u tom razdoblju sudjelovao je u Svečanu Sv. Nije nimalo U svojoj 100. učenicima Gimnazije u Osijeku nobelovcima Lavoslavu Leopoldu Ružički i Vladimiru Prelogu u okrug kružnog platoa-nazvanog RONDEL UČENIKA GIMNAZIJE U OSIJEKU u Perivoju hrvatskih velikana prema idejnom projektu akademika Andrije Mutnjakovića. Joško Šantić. Hrvatima. Ivanu Zajcu. među njima Ljudevitu Gaju. gimnazije u kojoj su se Uređivanje Perivoja hrvatskih školovala dva nobelovca velikana u Osijeku veliki je kulturni događaj za cijelu Hrvatsku. Zmaja Osječkog III. Družba je također uredila grob dr. godine postavila spomenik Ocu Domovine na pročelju Starčevićeva doma u Zagrebu. Zmajski stol u Osijeku osnovan je 2002. Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. Zmaja Velikootočkog Zmajski prinos kulturi Osijeka Dio Perivoja velikana u Tvrđi uređen je ispred III. U tijeku 2006. osnovna zadaća te kulturne udruge jest Preradoviću. godine Družba je nastavila izgradnju prikladnog uobičajenog oblikovanja spomeničkog prostora ispred zgrade Dio nazočnih Zmajeva na slavlju Sv. Prigodni govor Dragutina Feletara. Ruđeru Boškoviću i drugima. 66 ZMAJSKE VIJESTI . obljetnice rođenja i 100. Petru Naime. Velikog meštra. Misu predvodio je Meštar kapelan Družbe. Družba je u povodu obilježavanje 190.Str. Antonu Mihanoviću. Mise Gimnazije i postavljanjem bista istaknutim . obljetnice od smrti časnog đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera postavila njegovu bistu ispred zgrade Gimnazije u Osijeku.

obljetnice rođenja) i Vladimira Preloga (u povodu 100. obljetnice rođenja i 100. Tu veliku zadaću članovi Družbe uspješno ispunjavaju već više od jednog stoljeća. Zaslužni su i svi ostali članovi osječkog Stola – Nikola Dogan.ZMAJSKE VIJESTI . obljetnice rođenja). Klementa. Zmaj Osječko Donjogradski. Antunom Tucakom. Zmaj Osječko Gornjogradski. obljetnice hrvatskih velikana – đakovačkog biskupa i najvećeg smrti). posebice Gradu Zmajska braća snimljena u auli Sveučilišta u Osijeku Osijeku. Josip Cvenić. Zmajska Družba na svakoj potpori zahvaljuje osobito svim sponzorima i donatorima. zaštita i afirmacija hrvatskih povijesnih. Zmaj Vinjansko Bekteški. Stjepan Tomaš. Zasad će se u okrilju Poprsje velikanima otkrili su današnji učenici III. Samo popis spomenika i spomenobilježja. kulturnih i znanstvenih vrijednosti. Konačno. te hrvatskih nobelovaca Lavoslava Ružičke hrvatskog dobrotvora Josipa Jurja Strossmayera (u povodu 120. Županiji Osječko-Baranjskoj te . 67 čuvanje. Stjepan Sršan.Broj 1/2007. Zmaj Gornjanski. Osijeka i Hrvatske. Zmaj Đurđenovački. Zvonko Bojčić. Družba Braća Hrvatskoga Zmaja osobito je ponosna i zahvalna prvenstveno svim članovima Družbe koji su na bilo koji način bili uključeni i dali svoj prinos ostvarivanju ovog izuzetno kulturnog projekta. obljetnice osnivanja Družbe Braća Hrvatskog Zmaja (1905-2005. Srećko Jelinić. Perivoj hrvatskih velikana bez sumnje je kulturni «cimer» barokne osječke Tvrđe. gimnazije u Osijeku spomeničkog i ugodnog hortikulturnog kompleksa u parku pored znamenite stare osječke Gimnazije naći spomenici trojice ( u povodu 190. koje je Družba postavila diljem Hrvatske prelazi broj od nekoliko stotina. Zmaj Hrtkovački od Sv. Jedinstven je primjer u svijetu da su dva nobelovca polazila istu gimnaziju. formiranje Perivoja hrvatskih velikana u Osijeku započelo je u povodu 100.). sc. a o drugim djelatnostima na tom području da se i ne govori. Dakako. Zmaj Trušanski i Radoslav Galić. Detalj sa svečanog otvorenja Perivoja velikana to se prvenstveno odnosi na članove Zmajskog stola Družbe u Osijeku na čelu sa pročelnikom prof. kao što je to slučaj u Osijeku. dr. Zmajom Sovićkim. Str.

godine konačno je i službeno osnovan Zmajski stol u Pazinu. Zmaj Istarske županije sa sjedištem u Pazinu. a tako i za školstvo. i Marino Manin. Ivana Milovana gospodin dr. Zmaj Dragonjski. Osnivanje Zmajskog stola u Pazinu izazvalo je veliku pozornost javnosti u Istarskoj županiji. Zmaja od Istre. Trećoj osječkoj gimnaziji i Sveučilištu u Osijeku. božjom milošću. predložilo Velikome meštru da za pročelnika stola Svečanom ustoličenju Zmajskoga stola u Pazinu imenuje Nevia Šetića. Zmaj od Istre Nakon višegodišnjih priprema.Str. Zmaja Pazinskoga i sc. pročelnika Franka Bertošu. akademiku i akademskom kiparu Andriji Mutnjakoviću. travnja 2006. Zmaja Pazinskoga sastala se zmajska mons. U toj se nakani uspjelo tako da danas imamo «Sveučilište Jurja Dobrile u Puli». veljače 2006. Zmaj Pazinski i Đordano Perušić. . dr. tako: protonotar Ernest Gnjidić. Zmaj Velikootočki i članovi bilježnika Mario Sošića.Broj 1/2007. načelnik Općine Žmilj Ratko županije sa sjedištem u Pazinu. Hvala našem Zmaju Osječkom III. srpnja 2006. predloži amandman na Zakon o Sveučilištu u Puli.15. Istarskoga preporoditelja i biskupa jedne od najvažnije osobe za buđenje nacionalne svijesti i očuvanje hrvatskoga identiteta Istre i njezinu nacionalnu integraciju i modernizaciju. među kojima i gradonačelnik Grada Pazina Sošić. već u početku Zmajski stol u Pazinu afirmira se kao važan nositelj kulturnog i društvenog života Istre. listopada 2006.6. Sutivanski II. u prostoru povijesne dvorane Kaštela u Pazinu svečano je ustoličen Zmajski stol Družbe «Braća hrvatskoga Zmaja» za područje . Zmaja Dvigradskoga. zazmajeni su Milan Meden. deo propitio – Za ognjišta i oltare. Neka i dalje cvjeta kultura i znanost našeg Osijeka. Nevio Šetić. braća na prvome radnome sijelu Zmajskoga stola pročelnik Zmajskog stola u Bakru Goran Crnković i u Pazinu. zamjenika bio je nazočan i Veliki meštar družbe prof. 68 ZMAJSKE VIJESTI . Kuli nad Kamenitim vratima zazmajeni su Franko Bertoša. rujna 2006. ZMAJSKI STOL U PAZINU Pročelnik: Nevio Šetić. sredinom 2006. na način da to sveučilište nosi ime Jurja Dobrile. Najvažnija događanja bila su slijedeća: . Na prijedlog Maria Sošića.3.. a Svečanom sijelu bilo je nazočno pedesetak uzvanika i 22. Dragutin Feletar. Zmaja Sutivanskoga II. listopada 2006. kada se između ostaloga zaključilo i nekoliko članova toga stola. u Pazinu u prostoru taverne Franka Katarinčić-Škrlj. izaslanik porečko-pulskog biskupa Bertoše. tako su bili ispunjeni uvjeti gospodin Neven Rimanić. načelnik Općine Kanfanar za osnivanje Zmajskoga stola za područje Istarske Anton Modesto. Zmaja Dvigradskoga prihvaćen je prijedlog i zaključeno da se putem zastupnika u Hrvatskome saboru Milana Medena. u Viteškoj dvorani u Dio sudionika proglašenja Zmajskog stola u Pazinu 6. ali i aktivne suradnje Istrana s Družbom Braća Hrvatskoga Zmaja. Zmaj Dvigradski). Josip Grbac. Zahvaljujući predanim i aktivnim članovima Družbe. dogradonačelnica Grada Buzeta Jadranka . Zmaj Porečki (naime 18. Pro aris et focis. koji je tako inspirativno osmislio rondel velikana osječke gimnazije. Jeromela. Zmaj od Istre i Mario gostiju. meštarskoga zbora.

Zatim je veliki bili smo primorani ponoviti predavanje dr. dr. rujna 2006. listopada 2006. u prostoru osnovne škole «Petar Studenac» u Kanfanaru u suradnji s Općinom Kanfanar organizirano je javno predavanje znanstvenika svjetskoga glasa dr.ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Rakitsko naznačio glavne zadaće i ciljeve djelovanje Družbe te Kutjevački izrazio želju i nadu za uspješnim radom Zmajskoga Iako po datumu osnivanja najmlađi slavonski stola u Pazinu za dobrobit Istre i Hrvatske. iz Zagreba. već ostvaruju stola Nevio Šetić. odnosno U svom ponovnom obračanju pročelnik Zmajskoga Požeško-slavonskoj županiji.. Slavka Kulića «Lice i naličje globalizacije s Nakon toga skupu su se obratili pozdravima posebnim osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta gradonačelnik Grada Pazina. Interes za svečano sijelo bilo je veliko. te predavanje dr. Poreču održano je svečano sijelo Svečano sijelo ustoličenja Zmajskoga stola u Pazinu Zmajskoga stola u Pazinu s božičnim domjenkom otvorio je pročelnik stola Nevio Šetić. a naznačio glavne pravce djelovanje Družbe u Istri. meštar gospodarstva osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta kulture i Zvonimi Gerber. Domjenku je prethodio nastup i uvodno iznio osnovne ciljeve i zadaće Družbe Ženskoga pjevačkoga zbora «Mendule» iz Vrsara i izrazio zadovoljstvo što se Družba po prvi puta pod vodstvom Tome Njegovana. a bio je nazočan i od 20. . kojom se ustanovio Zmajski Marijan Liszt. Str. sc. Veliki je meštar. Zmaj Sigetski III. svi rade složno. zmajska braća u Požegi. Gosti i Zmajska braća ispred spomen-ploče u župnoj crkvi u Stražemanu sc.Broj 1/2007. meštar zmajskih stolova Davorin naslovom: «Lice i naličje globalizacije s posebnim Hečimović. biskupov izaslanik i kulture i civilizacije» (zbog velikog interesa i traženja pročelnik Zmajskoga stola u Bakru. sc.15. No. Zmaj od Istre u svoje je ime i ime zapažene rezultate djelovanja. nadalje. Zmajski stol. Zmaj od Istre za sve uzvanike. slavka Kulića pod . dakle minimalan broj koji ee stola za Istarsku županiju sa sjedištem u Pazinu i potreban za osnivanje stola.27. Zmaj . zmajskoga areopaga Vladimir Rukavina. prosinca 2006. Zmaj Bilogorski II. u dvorani hotela «Dijamant» u Svetoksaverski. stol za Istarsku županiju sa sjedištem u Pazinu i potvrdio izbor Nevia Šetića. Osobito je istaknuo dva projekta: podizanje spomen područje/ obilježje svečanoj pjesmi Istarske županije «Krasna zemljo» i «Našoj Slogi» prvoj hrvatskoj preporodnoj novini u Istri. Zmaj Kulića). Dragutin Feletar. Pročelnik: Branko MIHALJ. Zasad je učlanjeno zmajske braće zahvalio na utemeljenju Zmajskoga samo petero braće. sc. ustrojava i u Istri. Zmaj Karlovački od Šanca i član civilizacije». Slavka meštar Družbe prof. 69 Zmaj Dubravarski. Velikootočki pročitao odluku Meštarskoga zbora nazočno je bilo oko sto osoba. Zmaja od Istre za prvoga ZMAJSKI STOL U POŽEGI pročelnika Zmajskoga stola.

požeški biskup.Broj 1/2007. koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. 15. Veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. gdje živi i pročelnik. dr. moralnog autoriteta ovoga kraja. Na svečanom domjenku u župnom dvoru govorio je i prof. Stol je bio suorganizator i dviju značajnih proslava u župi Stražeman. 70 ZMAJSKE VIJESTI . rujna 2006. pred znamenitim baroknim kužnim pilom Presvetoga Trojstva. Zmaj Velički i Milan Žegla. Slavko Perić. Antun Škvorčević. Zmaj Velikootočki. Zmaj Stražemanski (koji je danas osobito potpora požeškom Stolu). Najprije je na otvorenom. svečanostima posvećenja spomen-ploče prisustvovalo je i dosta zmajske braće – iz požeškog Stola. Zmaj Velikootočki. osim u Požegi. Tu je najprije proslavljena 25. 3. sc. Uz ostale govorili su Branko Mihalj. na glavnom požeškom trgu. msgr. Zmaj Brodsko Drenovački. a posebice i od msgr. godine. uz Branka Mihalja. te posebno u Kutjevu. Požeški Zmajski stol ima osobitu potporu i od drugih tamošnjih kulturnih i društvenih udruga. Uz redovite djelatnosti. Zmaj Dragovački II. Antuna Škvorčevića. Osnivanje Zmajskog stola održano je u vrlo svečanoj atmosferi i boltanoj dvorani Vikarijata Požeške biskupije. Potom je Družba postavila prekrasno likovno oblikovanu spomen-ploču ispod kora u stražemanskoj župnoj crkvi – posvećena je hrvatskom kardinalu Franji Šeperu. Dragutin Feletar. velečasni Josip Devčić iz Stražemana. Na taj dan je inauguriran Zmajski stol u Požegi. Zmaj RakitskoKutjevački. uskoro se mogu nadati i proširenju broja zmajske braće i sestara. koji je pročelnik Zmajskog stola: Marijan Alardović. biskupa Požeške biskupije. Svečanosti je prisustvovao gotovo cijeli Dio sudionika proglašenja Zmajskog stola u Požegi Spomen-ploča kardinalu Franji Šeperu u Stražemanu Požeški biskup Antun Škvorčević u razgovoru sa zmajskom braćom . Osijeka i Zagreba. Spomen-ploču je uz prigodni govor otkrio dr. uz prisustvo mnoštva vjernika. koji je upravo u Stražemanu predvodio zadnju Misu u svojem ovozemaljskom životu. Malobrojni ali marni članovi požeškog Stola održavaju svoja sijela dva puta mjesečno. Čalnovi su. Uz mnoštvo naroda. lipnja 2006. biskup požeški i Veliki meštar Družbe. Velikoj. održana Sveta Misa. Dragutin Feletar. Antun Škvorčević. na dan Presvetoga Trojstva. Osobito svečano u Požegi je bilo nešto ranije. obljetnica posvete crkve Svetoga Mihovila. nalaze i u Stražemanu.Str. a često se. Zmaja Rakitsko-Kutjevačkog.

Brodu. godine blagoslavio novootvorene prostore carine uz prigodni govor. Mihovila Dana policije prigodni govor i molitva uz polaganje vijenaca na brodskom groblju. 10. dr.J. lipnja 2006. sc. prisustvovao je proslavi 25. godine kao dekan Brodskog dekanata polaže vijence uoči svetkovine Svih svetih. članovi požeškog Stola nekoliko su puta na sastancima sudjelovali u Osijeku. 71 sastav Meštarskog zbora iz Zagreba. Istovremeno je promovirana i moja knjiga koju je napisao Zmaj od Dilj gore o Franu Gundrumu. prosinca 2006. 16. Vladimir Rem. Brodu blagoslov kruha te prigodni razgovor povodom «Dana Kruha». Zmaj od Dilj gore Zmajski stol u Slavonskom Brodu službeno je osnovan u proljeće 2006. posvetio kardinal Šeper. g. prosinca 2006. Zmajski brat Branko Grizelj. održao misu i susret s roditeljima poginulih branitelja u Slav. Franjo Husinec. rujna 1981. 13. godine bio je prisutan na svečanoj sjednici Gradskog poglavarstva. Njegovih pet članova održavaju zmajska sijela. Dana 04. rujna 2006. g. g. rujna 2006. godine Branku Grizelju je objavljen osobni životopis među 50.000 ljudi. prosinca 2006. a vrlo su aktivni u svojem profesionalnom. godine je blagoslovio spomen kuću Dragutina Tadijanovića našeg zmajskog brata.Broj 1/2007. Str. a 01. Dana 21. O Gundrumu su tom prilikom govorili prof. Brodu uz govor o vrijednostima ali i opasnostima trgovačkog mentaliteta današnjeg čovjeka. Bio je to zalog da će požeški Stol dobro raditi. Dana 25. 08. Naš Zmajski brat Stjepan Belobrajdić. listopada 2006. godine blagoslovio je zastavu pjevačkog društva Davor uz prigodni govor. Također su već uspostavili veze i suradnju s požeškim kulturnim i društvenim udrugama. Dana 03. godišnjice posvećenja crkve u Stražemanu koji je organizirao Zmajski stol u Požegi. prosinca 2006. godine u Oriovcu zajedno s općinom Oriovac organizirao okrugli stol koji je u cjelini bio posvećen liku i djelu Frana Gundruma. svibnja 2006. Nagrada je uručena u Zagrebu od Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva. godine u Osnovnoj školi «Mali Pariz» u Slav. g. Slavonskom Brodu i Vukovaru. akademik Stjepan Babić i pročelnik Zmajskog stola u Slavonskom brodu. sc.000 istaknutih osoba i znanstvenika iz cijelog svijeta u knjizi «Who's . godine uoči Sv. godine organizator je i domaćin prvog posjeta kardinala Josipa Bozanića Slavonskom Brodu. Glavna aktivnost u protekloj godini cijelog Zmajskog stola bila je usmjerena na organizaciju proslave 150-te godine rođenja našeg Zmajskog brata Frana Gundruma Oriovčanina.g. dobio je nagradu za životno djelo za doprinos osobitog trajnog značenja proizvodnih znanosti. 22. Ivan Jelić. lipnja 2006. rujna 2006. ali i na društvenom i znanstvenom polju. Dana 29. listopada 2006. godine uz polaganje vijenaca povodom Dana domovinske zahvalnosti uz prigodni govor i molitvu kod spomenika žrtvama domovinskog rata. Zmaj Sovički iz Osijeka. Tom prilikom na otvaranju je bio prisutan i predsjednik Hrvatske vlade Ivo Sanader. prosinca 2006.Branko Grizelj je imenovan u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju na Sveučilištu J. 31. godine.ZMAJSKE VIJESTI . prisutan na ustoličenju Zmajskog stola u Vukovaru. održao je misu povodom svečanosti dana grada i govor na groblju uz polaganje vijenaca.Strossmayer u Osijeku. studenog održao misu na groblju za sve poginule uz sudjelovanje preko 4. svibnja 2006. 16. Dana 19. zmaj od središta Slavonskog Broda bio je 21. g. Tijekom 2006. dr. dr. kolovoza 2006. prof. godine uoči državnog blagdana prisustvovao polaganju vijenaca na brodskom groblju. godine učesnik je okruglog stola o preventivi i sprečavanju ovisnosti kroz rad savjetnika. blagoslovio je Trgovački centar OBI u Slav. te započeli pripreme za dobivanje i uređenje vlastite zmajske prostorije. a s istom temom navečer gost emisije SBTV «Klopka». g. lipnja 2006. Crkvu je 06. srpnja 2006. Okruglom stolu su bila prisutna sva naša zmajska braća. 28. zmaj od Marsonie. Dana 29. ali je već pokazao značajnu djelatnost. te dakako – u Zagrebu. studenog 2006. Zmajski stol u Slavonskom Brodu tom je prilikom 11. Tijekom prošle zmajske godine. ZMAJSKI STOL U SLAVONSKOM BRODU Pročelnik: Ivan BALEN. te veliki prijatelj Stola. Antun Tucak. Dana 04. a na dobrobit znanstvenog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.

dr. objavio knjigu o Andriji Štamparu koja je i sveučilišni udžbenik. Jakova Braća Zmajskog stola Šibenik svoja radna sijela održavali su u Jurlinovim dvorima u DragamaPrimošten Burnji. vrijedno zastupaju interese Družbe u Splitu i surađuju s drugim udrugama i ustanovama. Mihovila – zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije u prostorima novootvorene Gradske knjižice «Juraj Šižgorić» u rujnu 2006.J. . koje je trajalo dva dana. godine objavio je i dva sveučilišna udžbenika i to: «Rezni alati. a o njemu se govorilo na radiju i na lokalnoj TV-postaji. glavni vikar reda Dominikanaca uz svečanu misu i kulturno-umjetnički program. tu su gradovi s dugom tradicijom i izuzetno vrijednim spomenicima kulture i povijesti.u prosincu 2006. kulturnom i znanstvenom području.Str. Bila su nazočna sva braća članovi Zmajskog stola u Splitu. godine u Novoj Gradiški.Zmajski stol u Splitu je u 2006.36% građana i tako dobio dva vijećnika u novoizabranom Gradskom vijeću. prosinca 2006. Zmaj od Ribnice Zmajski stol u Splitu ima osobitu odgovornost. sc. O ovom događaju izvješće je tiskano u lokalnim novinama. godine uputili smo kompletnu dokumentaciju o uređenju interijera Zmajske kule u Splitu zajedno sa zamolbom za financijsko sudjelovanje Ministarstva kulture RH. Zmaj od Sv. . who in the world». Zato su zadaci Stola veliki i odgovorni. studenoga sa značajnim odjekom u lokalnim medijima. te u društvenom. godine u velikoj Kazališnoj koncertnoj dvorani u Slavonskom Brodu. sc. Tijekom 2006. prošle sam godine zajedno s prof. jer njegovo djelovanje pokriva veliko područje i mnogo stanovnika. siječnja 2007. siječnja 2007. godine na javni natječaj za dodjelu sredstava za financiranje radova za kulturne potrebe stol je prijavio svoje djelovanje i zatražio financijska sredstva. . Knjiga je promovirana 19. Split. ali ima naznaka da će u slijedećem razdoblju Stol biti znatno aktivniji. Od važnijih projekata navodima slijedeće: 1. a odgovor još nije stigao. ZMAJSKI STOL U SPLITU Pročelnik: Božo BOTA. . Uz to. Strossmayer. U suradnji s Ogrankom matice hrvatske Šibenik . općina Dugopolje. otvorena je izložba «Rimski pape iz grafičke mape Pietra Kandlera u državnom arhivu u Rijeci». Davorin Đanić je dana 20. zatim 19. Kao pročelnik Zmajskog stola. Dana 18. godini podigao spomen-ploču Petru Hektoroviću nad njegovim grobom u crkvi Dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru. godine u Gimnaziji u Vinkovcima. Stanom Vukovac dr. Kaštela. prosinca 2006. a ostvarili su zavidne rezultate u svom profesionalnom radu. U suradnji sa Zmajskim stolom Riječko-Bakarskim u okviru proslave Sv. 2. a povodom proglašenja sportaša godine dobio priznanje za izuzetan doprinos u razvoju sporta od Zajednice sportskih udruga i Saveza Brodskoposavske županije. te osobno uručili pismene zahtjeve za namjenske donacije za uređenje interijera Zmajske kule u Splitu. godine Zmajski stol u Splitu je sudjelovao na Zborovanju južnohrvatskih zmajskih stolova u Dubrovniku. Zmaj od Posavine prof. godine u slavonskom Brodu. Dasadašnja aktivnost ne zadovoljava te potrebe. i 12. ovoj svečanosti su bili nazočni gradonačelnik Grada Starog Grada. godine braća su ponaosob obišla gradonačelnike gradova Trogir. Solin. 72 ZMAJSKE VIJESTI . veljače 2007. ZMAJSKI STOL U ŠIBENIKU Pročelnik: Drago MARGUŠ. . godine izabran za znanstvenog savjetnika i redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta J.Broj 1/2007. Kao nositelj liste Hrvatske narodne stranke na izvanrednim izborima za Gradsko vijeće grada Slavonskoga Broda dobio je povjerenje 7. 11.u siječnju 2006. veljače 2007. godine održana je godišnja skupština Županijskog nogometnog saveza na kojoj sam imenovan za doživotnog počasnog predsjednika Županijskog nogometnog saveza nakon što sam bio predsjednik u protekla tri mandata. Sedam članova Zmajskog stola u Splitu redovito se sastaje. noževi i glodala» i «Strojevi za oblikovanje metala deformiranjem».u jesen 2006.u studenome 2006. Dana 08. a 23.

Proslava 70. U okviru predstavljanja Ogranak Matice hrvatske Šibenik u Vinkovcima. Miljenko Stančić 1926-2006. Vlasta Kliček. Veliki požar grada Varaždina 1776. slijedećeg sadržaja: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog: što je to? (Zvonimir Bartolić. 5. pripravnik). U suradnji s KUD-om «Sveti Juraj» . rujna u Šibeniku bio domaćin Hrvatskom zavičajnom društvu bednjanskog kraja iz Zagreba. (Zoran Homen. U pripremi je objavljivanje odabranih pjesama Vinka Nikolića povodom 10. listopada održao s predsjednikom OGMH Šibenik predavanje «Rijeka Krka: prirodna i kulturna baština». Zmaj Čičanjski).2006. Zmaj Bribirski II (Željko Krnčević – piše rubriku povijest) i Zmaj od Sv. obišli su Kninsku tvrđavu. Zmaj Čičanjski). Ideja je prihvaćena i predstoji organizacija sastanaka gradonačelnice Knina Josipe Rimac i dogradonačelnika Tomislava Vrdoljaka s Velikim meštrom Zmajem Velikootočkim (Dragutin Feletar) i meštrom protonotorom Zmajem Dubravarskim (Ernest Gnjidić) na kojem bi se trebala odrediti dinamika i sudionici za realizaciju projekta: 8. posjetili Primošten i primoštenske vinograde te na kraju Jurlinove dvore u Primoštenu Burnjem. Varaždinske toplice 11. Tomislav Đurić. Zmaj od Sv. i 12. (Ivan Zvonar. ili dva lica jedne monografije. obljetnice njegove smrti i prikupljanje sredstava za obnovu kipa Sv. Jakova (Drago Marguš). Zmaj Bokeljski. Ivan Zvonar. na Zborovanju zmajskih stolova Zadra. Za vrijeme dvodnevnog posjeta članovi Kulturno umjetničko društvo «Franjo Sert» na Medulićevom trgu u jednostatnom programu predstavili su svoje tradicionalne običaje. Zmaj Cernički).11.. a u uredničkom vijeću su: Zmaj od Sv. Zmaj Krapinski IV. studenog 2006.2006. prijedlozi akcija Stola. Zmaj Trešnjevački). problem varaždinskog urbanizma. Zmajsko sijelo u Varaždinskim Toplicama (zajedničko sijelo Stolova Varaždin. i 24. narodne nošnje i bogatu glazbenu baštinu. Miroslav Klemm. izdana su dva broja (uskršnji i božićni) časopisa Vjera u Kamenu kojeg kao urednik potpisuje Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov). Crkva blažene Djevice Marije u Rukljevini kraj Varaždinskih Toplica. zmajskoj godini 6 domjenaka Stola (razgovori.. Nina Lipljin (kandidat. ZMAJSKI STOL U VARAŽDINU Pročelnik: Branko SPEVEC. Gluhonijema slikarica Jelka Struppi von Wolkensperg. Politika i znanost. U časopisu o značajnim obljetnicama piše i Zmaj od Šibenskih otoka (Milivoj Blažević). godine Predavači: Želimir Hitrec. 7. Šibenika. Zmajski stol Šibenik sudjelovao je 11. godina Križevačkih štatuta. (Miroslav Klemm. Zmaj Dubravski). Mihovila na gradskim vratima u Šibeniku.Primošten Burniji. (Tomislav Đurić. obljetnice podizanja spomenika hrvatskoj himni.. Lovre (Milivoj Zenić-piše rubriku kultura). godine. Jakova (Drago Marguš – piše rubriku prirodna baština). Splita i Dubrovnika u Kongresnom centru «Bl. Varaždinske Toplice. 73 i financijsku potporu Grada Šibenika Zmajski stol je 23. Čakovec. Zoran Homen. 11. Zapis o smrti Nikole Zrinskog Kuršanečkog u rukopisnim poetskim zbirkama. Izdan je Zbornik radova Hrvatske obljetnice 6/7. Gabrijel Horvat hrvatski slikar 1905-1985. Str. dogovori. Izgubljeni grad. Na sijelu u listopadu Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov) prepustio je na osobni zahtjev vođenje Zmajskog stola Šibenik Zmaju od Sv. Značaj veleposjedničke obitelji Kiepach u Križevcima. Zmaj Garestinski Održano je u 598. Zmaj Čičanjski. 40. Jakova (Drago Marguš) 28. 4.ZMAJSKE VIJESTI .11. Zmaj Trešnjevački). razgledali drugi međunarodni sajam u srednjovjekovnom Šibeniku. Zmajica od križevačkog Gornjeg grada. pripreme sijela i Znanstvenog skupa u Varaždinskim Toplicama) Organizirano je i VIII. Zmaj Cernički. (Miroslav Klemm. . Zmaj Trešnjevački. (Ivan Zvonar. Krapina.Broj 1/2007. Tri priločke pesmarice. Početkom veljače organiziran je sastanak s predstavnicima lokalne vlasti Grada Knina da bi se ponovno pokrenula ideja o podizanju spomenika kralja Zvonimira u Kninu. Alojzija Stepinca» u Dubrovniku. 6. Zmaj Bokeljski). Vrijedna crkvena baština topličkog kraja. 3. Križevci). u nazočnosti 20 članova Družbe) Znanstveni skup «Hrvatske obljetnice».

okupilo je članove Družbe iz cijele Hrvatske. obaveznom dijelu Zmajskog stola Varaždin (Miroslav Klemm. Križevcima i Varaždinu. Križevci i Krapina u Varaždinskim Toplicama Fakultet organizacije i informatike Varaždin. Varaždin. Zmaj Krapinski IV. godine. osmo po redu.. obljetnice podizanja spomenika OBLJETNICE» U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA hrvatskoj himni (Želimir Hitrec. osnivač Zmajskog Stola Varaždin i njegov prvi pročelnik. Zmajska braća iz stolova Varaždin. godine. Varaždina. Zmaj Grebengradski II. Predavanja u organizaciji Stola Varaždin: Miroslav Klemm. U subotu 11. te prigodnim riječima pročelnika Stola Varaždin Branka Speveca. Kula stražarnica. 25. Na već tradicionalnom znanstvenom skupu Donosimo i dvije detaljnije vijesti iz rada Zmajskog «Hrvatske obljetnice». okupili su se u topličkom. Starom gradu članovi Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» na spomen devete obljetnice. U starodrevnim Varaždinskim Toplicama održan je Zmaj Trešnjevački). proslavi 70. Krapini. Sastanci s Braćom iz drugih stolova: Domjenak u gradu Ozlju u rujnu 2006. To su: Nina Lipljin sveučilišni profesor. 74 ZMAJSKE VIJESTI . održano je osam predavanja. Poglavarstvo grada Kukuljevićeva govora u Saboru 1847.Broj 1/2007. naglasili značaj djelatnosti grada Varaždina. Zmajsko sijelo. Ostale aktivnosti Stola Varaždin: Meštarskom zboru predložena je kandidatura dvoje pripravnika za prijam u Družbu «Braća Hrvatskoga Zmaja».). poglavito Stolova u Čakovcu. obljetnica velikog varaždinskog požara. (Miroslav Klemm. Zmaj Trešnjevački: 230. Čakovec. te Marijan Bakulić. Na njima su hrvatskoj javnosti obznanjeni stručni radovi o nekim SIJELO DRUŽBE «BRAĆA HRVATSKOGA značajnim datumima i zaslužnim osobama hrvatske ZMAJA» I ZNANSTVENI SKUP «HRVATSKE prošlosti. studenoga 2006.4. Na početku Sijela Zmajevi su položili spomenvijenac na spomenik. Poticaj podizanju spomenika koji krasi park u središtu grada dao je Ivan Rabuzin. godine (Zmaj Čičanjski i Zmaj Trešnjevački). 40. pročelnik za prostorno uređenje i komunalne i Vilka Žiljaka. Zmaj Trešnjevački): sijela. velikom požaru Varaždina 1776.2006. obljetnici Križevačkog još jedan znanstveni skup.Str. Zmaja od Kune. Zmaja Garestinskog Polaganje vijenca na spomenik Hrvatskom jeziku u Varaždinskim toplicama .

Naslovi radova koje su objavili Zmajevi Zvonimir Bartolić. te politika i znanost ili dva lica jedne monografije. Ta će djela nakon preuređenja varaždinske sinagoge biti u stalnom postavu Galerijskog centra Varaždin. Na samom početku znanstvenog skupa je Tomislav Đurić. Hrvatski slikar. Zoran Homen. dogradonačelnik Varaždina. Nazočne je u ime Stola Varaždin pozdravio ravnatelj muzeja Branko Spevec. Ta. te trima priločkim pjesmaricama (Ivan Zvonar. Zdušno radi na očuvanju tradicionalnih vrijednosti našeg naroda i stoga je važan činitelj i njegove budućnosti.ZMAJSKE VIJESTI .. Wolkensperg (Zoran Homen. Str. Zmaj Garestinski. Vrijedna crkvena baština Topličkog kraja. Zmajica od križevačkog Gornjeg grada). izložba slika akademskog slikara Josipa Resteka. . O značaju Restekovih slika govorio je Miroslav Klemm. Zmaj Trešnjevački. Valentin Puževski i Ivo Zvonar bili su: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog – što je to?. političkih i javnih djelatnika Varaždina i posjetitelja muzeja otvorena je u Starom gradu u srijedu 3. Izgubljeni grad. IZLOŽBA U ČAST BRATA IVANA RABUZINA.-1985. Ideje braće Radić u našoj pedagoškoj praksi. Naš Zmajski Brat Rabuzin govorio je o tome u kraćem razgovoru za televiziju i radi ističući ponovo naše zmajsko geslo: Pro ari set focis Deo propitio! Nakon otvorenja izložbe Josipa Resteka u Varaždinu u čast Ivana Rabuzina. prikazao dvobroj knjižice «Hrvatske obljetnice 6/7» s objavljenim predavanjima s prošla dva sijela. Gabrijel Horvat. problemi varaždinskog urbanizma. Zmaja Grebengradskog II. ZMAJA GREBENGRADSKOG U nazočnosti članova naše časne Družbe. Zmaj Bokeljski). Miroslav Klemm. 75 spravišća Vlasta Kliček. svećenika varaždinske biskupije. već više od stoljeća stara hrvatska društvena i kulturna ustanova djeluje pod geslom: PRO ARIS ET FOCIS. U povodu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa izložbu su zajednički organizirali Stol Varaždinski i Gradski muzej Varaždin. gluhonijemoj slikarici Jelki Struppi bar. Četrnaest slika temperom na papiru s nazivom «Križni put» vlasništvo su našeg Zmajskog brata Ivana Rabuzina. nedoličnom stanju dvorca Bisag i grobnice hrvatskog domoljuba baruna Corberona (Tomislav Đurić. Zmaja Grebengradskog II. DEO PROPITIO! (za žrtvenike i ognjišta Božjom pomoći). Pozdravljajući doajena svjetskog naivnog slikarstva. Zmaj Cernički. Zapisi o smrti Nikole Zrinskog Kuršanečkog u rukopisnim poetskim zbirkama. Zmaj Čičanjski). Zmaj Cernički).Broj 1/2007. 4. 1905. Naš Zmajski Brat Ivan Rabuzin poznat je našoj kulturnoj javnosti i kao maran sakupljač hrvatske likovne baštine. Tomislav Đurić. odajući posebnu počast Ivanu Rabuzinu koji je unatoč bolesti smogao snage uveličati ovu svečanost. Svoj domoljubni zanos iskazao je 2004. Zmajsko sijelo i znanstveni skup u Varaždinskim Toplicama kojem je Zmajski Stol Varaždin ponovo bio dobar domaćin iznova su potvrdili značaj Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». osamdesetoj obljetnici rođenja Miljenka Staničića (Nina Lipljin. Ova je izložba bila prilika da se javnost ponovo upozna s radom naše časne Družbe. Sijelo i znanstveni skup u Varaždinskim Toplicama održani su u prilog tome. našeg Zmajskog Brata Ivana Rabuzina izložbu je otvorio akademski slikar Ivan Mesek. Značaj veleposjedničke obitelji Kiepach u Križevcima. godine darujući gradu Varaždinu 124 umjetnička djela za zbirku Moderne umjetnosti. kandidatkinja pripravnica). 2007. Uz brojne vrijedne knjige njegova zbirka sadrži i veliki broj slika i grafika hrvatskih i svjetskih umjetnika.

Župana županije Vukovarsko-srijemske Bože Galića. Zazmajenjem 18. Zmaja Zelingradskog. Zmaja Siveričkog i Martina Miškovića. 8. Zmajskog stola Vukovar i Zmajskog stola Slavonski Brod. Zmaja Vinkovačkog III. Ovom događaju prethodilo je niz sastanaka na kojima se navedeni događaj pripremao: 1. godine u pastoralnom centru «Sveti Bono» u Vukovaru. Domjenak u Blagovaonici Samostana u 13:00 sati Svetu misu je predvodio Zlatko Špehar. Zmaj Bački II. 3. zmajska braća koja djeluju na području Vukovarskosrijemske županije i Gvardijan vukovarski. 15. Meštra zmajskih stolova Marijana Liszta. Zmaja Sovičkog. Zmajice od Mitnice. Meštra rizničara Vladimira Rukavinu. 2. Svečana sveta Misa u crkvi svetih Filipa i Jakova u 11:00 sati 4. gvardijan vukovarski. Štefice Šarčević. ZMAJSKI STOL U VUKOVARU Pročelnik: Dražen ŠVAGELJ.Str. Zmajski stol u Vukovaru Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» ustoličen je 21. jer je uz njih s područja Vukovarsko-srijemske županije bio već ranije zazmanjen Stipan Mijok. Meštra obredničara Zdravka Velentekovića. Polaganje vijenca kod Spomen križa na ušću Vuke u Dunar u 10:00 sati 3. zmajske braće i gostiju uz slijedeći: PROGRAM 1. 76 ZMAJSKE VIJESTI . dogovaraju detaljan program ustoličenja.. Zmaj Vinkovački III. Zmaja Svetoksaverskog. uz nazočnost Velikog meštra Matije Salaja. svibnja 2006. Zmaja Sigetskog III. godine u Viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu: Dražena Švagelja. saborskog zastupnika Petra Mlinarića. Zmajice Bosutske. pročelnika Zmajskog stola Požega Branka Mihalja. 4. dogovoreni su termini i okvirni program ustoličenja Zmajskog stola Požega. Svečanost Ustoličenja u Pstoralnom centru svetog Bone u 12:00 sati 5. pročelnika Zmajskog stola Osijek i kuma Zmajskog stola Vukovar Antuna Tucaka. godine u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Vinkovci zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije uputili su prijedlog Meštarskom zboru da donese odluku o osnivanju Zmajskog stola Vukovar Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». godine u prostorijama hotela Lav u Vukovaru. Zmaja Starovukovarskog. Zmaja Rakitsko- Kutjevačkog. Zmaja od Šokadije Vinkovačkog stekli su se uvjeti za ustoličenje Zmajskog stola u Vukovaru Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». svibnja 2006. godine u prostorijama Franjevačkog Sa svečanosti proglašenja Zmajskog stola u Vukovaru . Josipa Prpe. svibnja 2006. veljače 2006. Zmaja Dubravarskog. Okupljanje uzvanika u hotelu Lav u 9:30 sati 2.Broj 1/2007. Ružice Pšihistal. 9. Pročelnika za kulturu Antuna Pintarića. 27. godine u prostorijama Zmajskog stola u Osijeku uz nazočnost zmajske braće s područja sve četiri slavonske županije. Meštra protonotara Ernesta Gnjidića. a u misnom slavlju je sudjelovao dječji zbor crkve «Svetih Filipa i Jakova» i zbor mladih. popis uzvanika i zaduženja pojedine zmajske braće. veljače 2006. svibnja 2006.

bili su nazočni ustoličenju Zmajskog stola Slavonski Brod. sc. Dogovoreno je da na zazmajenje Zlatka Špehara idu članovi stola. godine. Mr. zazmajen je Zlatko Špehar. istaknuta hrvatska lektorica. Zmaj od Rave U Zadru tradicionalno obilježena obljetnica mučke pogibije bana Petra Zrinskog i kneza Krste Frana Frankopana (Zadar. Nives Opačić pod naslovom Hrvatski jezik danas. U međuvremenu su 29. lipnja 2006. Među prikupljenim radovima odabrani su najbolji. 27. srpnja 2006. Djelovanje ovog mladog Zmajskog stola uspješno se nastavlja. Kao i svake godine od osnivanja Zmajskog stola u Zadru. travnja 2006. Nakon toga uslijedio je iznimno uspješan recital Junaci hrvatski nek smireno sniju koji je osmislila i uvježbala prof. 11. Str.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i ove je godine obilježila obljetnicu mućke pogibije hrvatskog bana Petra Zrinskog i kneza Frana Krste Frankopana. svibnja 2006. zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije sudjelovala na redovitom godišnjem sijelu Glavnoga zbora Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Budući da je jezična baština temelj kulturne baštine svakoga naroda. Članovi Zmajskog stola Vukovar 21. govorila je o suvremenom položaju hrvatskog jezika.Broj 1/2007. u viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. godine i izabrali Pročelnika. Zmaj od Zapolja. Na svečanosti su bili nazočni članovi stola. u prostorijama hotela Lav u Vukovaru. godine. travnja 2006. Nives Opačić predavanje pod naslovom Hrvatski jezik danas (Zadar. Predavanje je održano u dvorani Matice hrvatske – zadar 3. lipnja 2006. Na kraju svečane akademije učenica Ana Dejanović pročitala je svoj prvonagrađeni rad u kojem je na izvrstan način obradila presjek nedavne hrvatske prošlosti uz zanimljive poruke mladim naraštajima za nacionalno svjestan i etički savjestan život u sadašnjem trenutku i u budućnosti. N. istakla je N.ZMAJSKE VIJESTI . godine u prostorijama Franjevačkog samostana u slavonskog Brodu. uz nacionalnu himnu. Članovi Zmajskog stola Vukovar 28. te Zamjenika i Bilježnika Zmajskog stola Vukovar. listopada 2006. 27. razmatrali su plan rada do kraja 2006. Članovi Zmajskog stola Vukovar. Svečana akademija održana je u Hrvatskoj kazališnoj kući. raspisan je natječaj za najbolji literarni rad za učenike srednjih škola Zadarske županije s temom Navik on živi ki izgine pošteno. u Požegi. rujna 2006. prigodne duhovne pjesme. sudjelovali su na izbornom sijelu glavnoga zbora Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». u Viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. 15. Zlata Derossi s učenicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II. posebice iz engleskog jezika. Akademski zbor Sveučilišta u Zadru otpjevao je. sc. Članovi Zmajskog stola Vukovar 25. Opačić. u prostorijama pastoralnog centra «Sveti Bono» u Vukovaru. svibnja 2006. u Stražemanu. s posebnim naglaskom na opasnost nekritičkoga usvajanja brojnih tuđica. 77 samostana u Vukovaru zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije i Gvardijan vukovarski. Članovi Zmajskog stola Vukovar. bili su nazočni ustoličenju Zmajskog stola Požega. travnja 2006. potrebito ju je pažljivo čuvati i njegovati u svakodnevnom govoru i pisanju kako se ne bi izgubila u predstojećim . Mr. svibnja 2006. 3. razmatrali su plan rada do kraja 2006.Opačić. provjeravaju izvršenje zaduženja i dogovaraju konačni protokol za svečanost ustoličenja. godine. ZMAJSKI STOL U ZADRU Pročelnik: Josip FARIČIĆ. godine. Nakon recitala ženska klapa Anima maris otpjevala je dvije prigodne pjesme. godine. sc.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja priredio je predavanje mr. bili su nazočni proslavi 25 obljetnice obnove župne crkve i izrade mozaika hrvatskih velikana. svibnja 2006. Članovi Zmajskog stola Vukovar 25. godine. 3. u viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu.

ti procesi uz brojne pozitivne društveno-gospodarske efekte. Ugledni predavač dijelom je za predavanje crpio građu iz svojega Predstavljači zbornika o prvoj hrvatskoj gramatici B. 30. te. Drage Šimundže. sc. svibnja 2006. Stijepo Obad. među kojima se na poseban način istakla pjesma Bartulova himna. Pred brojnom publikom mons. 11. svibnja 2006. Ista knjiga prikazana je i u Pagu. Zbornik radova uredio je Julije Derossi. sc. dr. iur. 11. B. sc. sc. Naime. povodom 400. Prikazivanje u Zadru organizirano je u sklopu Dana Zadarske županije.. patera dr. 78 ZMAJSKE VIJESTI . prof. Marijana Oblaka.. Zmaj od Rave. Branimira Buturića i orguljaša Dragana Pejića s nekoliko skladbi iz hrvatske crkvene baštine. predvođenog č.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja priredio je u Zadru i Pagu prikazivanje zbornika radova 400 obljetnicu prve hrvatske gramatike Bartola Kašića Pažanina isusovca. dr.) U organizaciji Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja u dvorani Matice hrvatske – Zadar 10. nadbiskupa zadarskog. župna crkva u Pagu dvosvešćanog djela Bog u djelima hrvatskih pisaca.sc. Zmaj od Rame. sc. Zmaja Bišćanskoga i vikara za postoral Splitsko-makarske nadbiskupije. Josip Faričić. te prof. generiraju i dvojbene pa čak i negativne posljedice za razvoj malih naroda i njihovih jezika kao značajnih odrednica identiteta. sc. nadbiskupa u miru i počasnoga člana Družbe Zmaja Svetokrševanskog.. Palčić u ime poglavarstva Grada Paga. Pag. Marijan Oblak. održano je predavanje Bog u hrvatskoj književnosti mons. dr. mons. listopada 2006. dr. . svibnja 2006. župan Zadarske županije. koje se na različite načine umjetnički oslikava u književnosti. Predavanje prof. U zborniku su objavljeni znanstveni prilozi mons. Šimundža nadahnuto je govorio o djelima hrvatskih književnika u kojima se u središnjem mjestu ističe Bog. Kašića. Stijepo Obad. Miljenkom. paški nadžupnik i domaćin skupa. integracijskim procesima. Vladimira Horvata i mr. nadbiskup zadarski u miru. Na predstavljanju su govorili Ivo Grbić.st. općenito. Prigodnu riječ uputili su gosp. listopada 2006. posebno o značenju činjenice da je hrvatski jezik normiran još početkom 17. nadahnuto su govorili mons.Broj 1/2007. obljetnice prve hrvatske gramatike Institutionum Linguae Illyricae Bartola Kašića. 10. Ivana Prenđe. Drage Šimundže Bog u hrvatskoj književnosti (Zadar. O knjizi.s. Marijan Oblak. Sanje Perić Gavrančić. pročelnik Zmajskog stola u Zadru.Str. značenje vjere u svakodnevnom životu. mons. Zbor je izveo nekoliko prigodnih skladbi. D. Ti su radovi prošireni podnesci sa znanstvenog skupa održanog u Zadru i Pagu 2004. Zmaj Konavoski i dr.. ali i posvemašnjoj globalizaciji. Prikazivanje zbornika radova 400 obljetnica prve hrvatske gramatike Bartola Kašića Pažanina isusovca (Zadar. Prikazivanje je priređeno o župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u gradu Pagu. Prigodna izlaganja popraćena su glazbenim nastupom Žana Morovića. Program je upotpunjen nastupom mješovitog zbora paške nadžupe. svibnja 2006. dipl. pokrovitelja priredbe i kanonik don Srećko Frka Petešić. nadbiskup zadarski u miru te prof. a održano je u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Vicko Zmajević. njegova ljubav prema čovjeku. 30.

D.Broj 1/2007. Dogovorena je načelna 15. zmajskim bratom Ivicom Matajiom. 79 Sudjelovanje predstavnika Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja na hodočašću u Udbini povodom obilježavanja stradanja hrvatske vojske u bitci na Krbavskom polju 9. Z.Derossi. Predstavnici Zmajskog prikazivanje knjige O žrtvama je riječ. dr. Na spomendan tragedije u Udbini je održano Lučić) koncelebrirano misno slavlje pred više tisuća hodočasnika. Zvonimir predstavnika zadarskog Zmajskog stola u Gospiću Šeparović. U nadahnutom i izrazito dobro prihvaćenom nastupu prof. a osobito stradanja hrvatskog puka hrvatskog puka u Vukovaru i Škabrnji (Zadar. Derossi naglasio je važnost obilježavanja stradanja stola Družbe Braća Hrvatskog Zmaja održano je hrvatskoga naroda kako bi se na temelju te spoznaje objektivno i sveobuhvatno prosuđivale tragične situacije i izvukle odgovarajuće pouke za sadašnji i budući razvitak hrvatskoga naroda.ZMAJSKE VIJESTI . Z. don Emil Bilaver. Dan prije knjiga je prikazana u konkretnije realizacije u obliku jednoga predavanja Škabrnji.) na Hrvatsku. O knjizi su govorili prof. Na kraju prikazivanja nastupili su književnici Duška Salečić Salona i Joja Ricov recitirajući i čitajući prigodne radove s tematikom žrtava u hrvatskom narodu. Stijepo Obad. predstavnikom Prikazivanje je upriličeno prigodom obilježavanje Zmajskog stola u Gospiću. palih za slobodu i S prikazivanja knjige «O žrtvama je riječ» neovisnost domovine. tijekom velikosrpske i velikocrnogorske agresije studenog 2006.) Prof. Tijekom prikazivanja istaknuto je značenje Prikazivanje knjige O žrtvana je riječ prigodom osobnih žrtava i žrtava cijeloga naroda tijekom obilježavanja 15.Faričić. J. U uvodu je istaknuta misao blaženoga U maloj dvorani Hrvatske kazališne kuće Zadar 18. J. Ricov i J. rujna 1493. . obljetnice mučkog stradanja hrvatske prošlosti. rujna 1493. sc. Šeparovića istaknuli su djelovanje Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te ukratko i sadržajno prikazani prilozi u zborniku radova. rujna 2006. Alojzija Stepinca kako je Hrvatska žrtva velikih zala. dr. Zmaj Korčulanski IV. Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te Julije Derossi. u organizaciji zadarskoga Zmajskog J. i to na mjestu izgradnje buduće crkve hrvatskih mučenika. studenoga 2006. obljetnice mučkog stradanja hrvatskog puka u suradnja dvaju susjednih zmajskih stolova uz obvezu Vukovaru i Škabrnji. Zmaj od Škabrnje i dr. Josip Faričić. Zmaj Konavoski. Sudionici prikazivanja knjige «O žrtvama je riječ» (Z.Derossi. sc. i predsjednik tijekom tekuće zmajske godine. Salečić Salona. zbornika stola u Zadru iskoristili su priliku i za kraći susret sa radova Trećega hrvatskog žrtvoslovnog kongresa. sc. dr. Zmaj od Rame. (Udbina. 9. J. 18. sc. Šeparović. Zmaj od Rave sudjelovali su u ime Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja na obilježavanju povijesne tragedije hrvatske vojske na Krbavskom polju 9. Str.

Zmaj konavoski i maestro akademik Pavle Dešpalj. 80 ZMAJSKE VIJESTI . Prof. jedan od vodećih hrvatskih liturgičara i višegodišnji provincijal franjevačke provincije Sv. dr. geografski i gospodarski aspekt masline. Kolega opbradio je agrarni. dr. ali i cijelu domovinu višedesetljetnim marljivim i predanim znanstvenim.Broj 1/2007. S. sc. odgojnim i kulturnim djelovanjem. dr. S.Str. Jeronima u Istri i Dalmaciji. ali i svih drugih građana Zadra. studenoga 2006. sc. fra Roberte Bernardina Škunce (Zadar. studenoga 2006. istakli su da je maslina jedna od najznačajnijih agrokultura u primorskom dijelu Hrvatske. zaštitnika Grada Zadra 24. dr. A. Zmaj Konavoski i pročelnik Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja (2001. nadasve. studenoga 2006. dr. Glavni laurenti ovogodišnje dodjele nagrada prigodom Dana Grada zadra bili su prof. Stijepo Obad.-2006. 27. Obad. sc. Sveučilište u Zadru). navedeno je u obrazloženju nagrade. a u kršćanstvu i drva života. S. uvelike je zadužio Zadar. Obad istakao se kao izvrstan sveučilišni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2003. sc. Škunca ukazao je na simboličkoliturgijsko značenje masline i maslinovog ulja te održao meditaciju pod naslovom Svježi maslinov list. upriličena je svečana sjednica Gradskog vijeća Zadra na kojoj su dodijeljena priznanje istaknutim pojedincima i ustanovama. parafrazirajući motiv iz Knjige postanka (Post. Prof. nezaobilazne prehrambene namirnice i mističnoga sredstva u obredima kršćanskoga bogoslužja. S predavanja Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja . studenoga 2006. sc. te višegodišnji pročelnik Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja i predsjednik zadarskoga ogranka HKD Napredak. fra Robert Bernardin Škunca.) Povodom obilježavanja blagdana Sv. u organizaciji zadarskoga Zmajskog stola Družbe Braća hrvatskog zmaja održano je predavanje pod naslovom Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja.) U prepunoj dvorani Matice hrvatske – Zadar 27. koja uz gospodarsko značenje ima i ulogu simbola Sredozemlja. fra B. U prvom dijelu predavanja prof. Prof. Obad zadužio je generacije mladih hrvatskih povjesničara. sc. dr. st. ante Kolega s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. sc. Ante Kolege i dr. 24. Ulgedni predavači prof. sc. sc. jer im je osobno svjedočio primjerom humanista. Predavanje pod naslovom Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja prof. ali i kao predsjednik zadarskog organka Matice hrvatske početkom 70-ih godina 20. a u drugom dijelu dr. Ona je izvor maslinovog ulja. sc. a posebno i rodnoga dubrovačkog kraja.) dobio nagradu Grada Zadra za životno djelo (Zadar. moralne vertikale koja se nije savijala niti u najtežim trenutcima suvremene hrvatske prošlosti. Krševana mučenika. znanstvenika. domoljuba i. Stijepo Obad. dr.

Tijekom ljeta organizirati zajednički domjenak svih članova Družbe 5. Zmaj Konavoski. Velimir Deželić – autobiografski zapisi (u dvije knjige) . dr. Osobito je važna djelatnost zmajskih stolova – oni trebaju što cjelovitije realizirati postavljene godišnje planove. Na kraju predavanja prof. Pojačati naknadničku djelatnost i organiziranje znanstvenih skupova. Pogotovo se moraju aktivirati oni stolovi koji trenutno slabije djeluju. Uspješnije poraditi na aktiviranju i boljem radu svih kulturnih zborova i sekcija 3. Uz Zmajske vijesti i drugih prigodnih izdanja. fra.Redovito održavati sijela svih redovnih i povremenih tijela Družbe. Između dva dijela predavanja održan je prigodni recital u kojem su sudjelovali Dolores Barić. Str. Oživjeti Stari grad u Ozlju – organizirati subotom susrete zmajskih stolova iz svih dijelova Hrvatske. srpnja do 1.Barem tri sijela Glavnoga zbora – Jurjevsko (travanj). 2. Meštrića. Bavčevića. Što kvalitetnije obdržavati redovite djelatnosti: . 6-12) o Noi i potopu čiji je svršetak najavila golubica noseći u kljunu svježi list masline.Prema potrebi redovito organizirati žalobne domjenke za umrlu braću 2.Održavati ostala događanja u Zmajskoj kuli . 81 8. sc. Stijepo Obad. Do kraja zmajske godine privesti kraju osnivanje preostala tri zmajska stola – u Virovitici. studentica Sveučilišta u zadru i Zlatko Košta. Robertu Barnardinu Škunci PRIJEDLOG OSNOVNOG PLANA DJELOVANJA DRUŽBE U 599. D. Mičića i I. Svečana dodjela zahvalnice dr. sc. U tome im više treba pomagati središnjica Družbe. Bjelovaru i Sisku 4.Broj 1/2007. Povijest Družbe. u povodu osnivanja Družbe (studeni) i u povodu obnove Družbe (lipanj) . Čakaviana Croatica. Napisati i izdati i manju povijest Ozlja . fra Bernardinu Škunci Zahvalnicu Zmajskog stola u zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja u znak zahvalnosti za višegodišnji samoprijegoran rad na čast i u službi zadarskoga Zmajskog stola kao i cijele Družbe BHZ. ZMAJSKOJ GODINI 1. S.ZMAJSKE VIJESTI .Održavati domjenke svake srijede u Zmajskoj kuli (osim od 15. rujna) – svaki mjesec braći poslati programe s rasporedom predavanja i drugih događanja . nakon kraćeg uvodnika uručio je dr. Božina. kao što to predviđa Ordo Draconicus . sc. 3. glumac Kazališta lutaka zadar čitajući pjesme i kraće priloge o maslinama T. pokrenuti izradu i izdavanje tri kapitalna izdanja: 1.

U organizaciji Matice i zmajskih stolova diljem Hrvatske podići više od 10 spomen-ploča. travnja 2007. Pažljivo revidirati dosadašnji sastav našega članstva. te ubrati članarinu od svekolike braće i sestara 14. Prvom sijelu Kapitula. Započeti pripreme za izradu koncepcije i projekta državnog muzeja Zrinskih i Frankopana. i Matija Salaj. (zadnja dva brata još će trebati potvrditi svoj pristanak. Do listopada 2008. Što djelotvornije surađivati s drugim građanskim udrugama.Zlatnoga zmaja. Sada su to zmajska braća: Ante Krmpotić. Prema Ordo Draconicus Kapitulom predsjeda Veliki meštar. Zmaj Klokočki V. . 6. jer nisu bila nazočna izboru). .KANCELAR KAPITULA ZLATNOGA ZMAJA Nakon više odgoda . te Zrinskim i Frankopanima u Čakovcu 7. Jurja u Trnju. Zmaj Velikotaborski II. Zmaj od Krmpota. Intenzivirati radove na obnovi infrastrukture i druge neophodne radove za redovito održavanje ovog spomenika od nacionalnoga značaja. Zmaj Vlaškovuličanski. 11. za komendatora Zmaj Hrašćanski od Sv. održati petnaestak izložbi slika velikih hrvatskih slikara i naše braće Ivana Večenaja i Mije Kovačića u raznim galerijama u Hrvatskoj 9. prisustvovalo je petero braće. Predano nastaviti s poslovima obnove Staroga grada u Ozlju. a razgovarano je i o drugim pitanjima iz djelovanja Družbe. POSLJEDNJA VIJEST ZMAJ KLOKOČKI V. od mogućih sedam. Obnoviti ili izraditi replike (uz nova rješenja) svih insignija Družbe 13.. Na sijelu je također zaključeno da se izradi poslovnik Kapitula. Milovan Petković. Za novi mandat za kancelara Kapitula jednoglasno je izabran Zmaj Klokočki V. te potencijalnim investitorima i donatorima. Zmaj Hrašćanski od Sv. uz široke konzultacije s konzervatorima i drugim stručnjacima.Broj 1/2007. Voditi politiku i stalnu brigu za stabilno i sigurno financiranje Družbe. ustanovama i institucijama. U suradnji s Gradom Zagrebom realizirati izrađene projekte i troškovnike za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. a članovi su ona časna braća kojima je Glavni zbor Družbe izglasovao najviše zmajsko odličje . bisti i drugih spomenika 8. održano je u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijelo Kapitula Zlatnoga Zmaja. Kod toga valja uspostaviti što djelotvorniju suradnju s institucijama vlasti i povećati broj donatora. Zmaj Starovukovarski. Aleksandar Šir. te još veću pozornost pokloniti primanju novih. Đuro Deželić. Juraj Kolarić. Jurja u Trnju i za preceptora Zmaj Velikotaborski II.. a u skladu s našim pravilima i potrebama. Izvršiti pripreme za podizanje dva spomenika od nacionalne vrijednosti: kralju Zvonimiru u Kninu. mahom mlađih članova (uz poštivanje numerus klaususa) 10.Str. 82 ZMAJSKE VIJESTI . te trošiti sredstva s mogućnostima. 11. Pripremiti projektni zadatak s jasnom budućom namjenom Ozlja. najvišeg i najuglednijeg tijela Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Izvršiti sve pripremne radnje za dobivanje lokacijske dozvole. što se prvenstveno odnosi na obnovu i modernizaciju infrastrukture objekta 12.

Str. te osobito pročelnike zmajskih stolova) da skupljaju i čuvaju dokumentacije o svim događanjima tijekom zmajske godine. U ovo smo izvješće unijeli ono za što smo znali.Broj 1/2007. Bilo bi najbolje ako biste odmah nakon svakog događanja o tomu napisali kratki članak. Stoga već sada molimo sve dužnosnika Družbe (članove Meštarskog zbora. 83 OBAVIJEST I MOLBA DUŽNOSNICIMA DRUŽBE Ovim Zmajskim vijesti zapravo se uvodi tiskanje godišnjeg izvješća Družbe za svaku zmajsku godinu. druge dužnosnike. To sve valja arhivirati i čuvati do kraja ožujka. Ovo izvješće koje je pred Vama sigurno ima i mnogo manjkavosti i netočnosti. a na eventualne fotografije zabilježili što je na njoj i kada je snimljena.ZMAJSKE VIJESTI . odnosno za koja događanja je sačuvana dokumentacija. . Na suradnji se unaprijed zahvaljujemo. Zbog toga se ispričavamo i uvjeravamo Vas da ništa od toga nije učinjeno hotimice ili s namjerom. pročelnike sekcija. Tako će nam slijedeće godišnje izvješće biti kvalitetnije i kompletnije. kada sve materijale treba dostaviti u Zmajsku kulu u Zagrebu.

.Str. 500 primjeraka. Besplatni primjerak.Broj 1/2007. 84 ZMAJSKE VIJESTI . 2007. Tiskano u Hrvatskoj..