P. 1
ZmajskeVijesti1-07

ZmajskeVijesti1-07

|Views: 354|Likes:
Published by Dario Hrastović

More info:

Published by: Dario Hrastović on Jul 31, 2012
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/15/2015

pdf

text

original

ZMAJSKE VIJESTI

GLASILO
BROJ 1/2007

DRUŽBE

»BRAĆA

HRVATSKOGA

ZMAJA«

ZMAJSKA 598. GODINA

TRAVANJ 2007.

UVODNIK

VODI NAS ŽELJA DA BUDEMO BOLJI
Draga i časna zmajska braćo i sestre! Već smo ušli u 102. godinu postojanja Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, a s novim Jurjevskim sijelom Glavnoga zbora ulazimo u 599. zmajsku godinu. Ta duga tradicija i iskustvo našega djelovanja, ukorijenjenost Družbe u hrvatsko kulturno biće, moralno i povijesno obvezuje sve članove Bratstva da odano i s rodoljubivim žarom obavljaju sve svoje zadaće. Naš je cilj djelovanja nepromijenjen više od stoljeća – biti odan hrvatskoj domovini, štititi, čuvati i promicati njezine kulturne i povijesne vrednote. Zbrajajući i vrednujući sve ono što smo učinili tijekom 598. zmajske godine, dakle od prošlog, izbornog Jurjevskog sijela Glavnoga zbora, možemo obujam i rezultate našega djelovanja ocijeniti zadovoljavajućim. Naša razmjerno malobrojna Družba dobrih ljudi i rodoljuba, ostvarila je kroz razdoblje od jedne godine veliki broj akcija, a pokrenuti su i višegodišnji procesi obnove naših nekretnina u Ozlju i Zagrebu. Doista raznovrsne djelatnosti, koje su provedene više ili manje uspješno, brojem, učinkovitošću i značenjem donekle čak premašuju postavljene planove i očekivanja. Naša Družba se prošlih dvanaest mjeseci pokazala kao žilav i vitalan organizam, koji se uspješno regenerira i sve učinkovitije djeluje u kulturnom i društvenom životu hrvatskoga naroda. Taj napredak, iako nije velik, sve nas skupa neobično raduje – ali ipak s određenom zadrškom – zasigurno smo mogli, a možda i trebali, učiniti više i bolje. Osnovni razlog što nismo ostvarili više, nalazi se u angažmanu i strukturi našega članstva. Naše članstvo čine afirmirani i vrlo angažirani i poznati ljudi hrvatskog društvenog i gospodarskog života. Oni, stoga, svaki ponaosob, imaju doista velike obveze i zadaće u ustanovama i tvrtkama u kojima rade. Osobno su uključeni i u djelovanje brojnih drugih društvenih, kulturnih, športskih i drugih društava i aktivnosti. Zbog takvih velikih osobnih obveza, često nisu u mogućnosti dolaziti na sijela Družbe, te sudjelovati u drugim aktivnostima Bratstva. Takvi naši članovi u pravilu ostvaruju zavidne uspjehe u svojem profesionalnom djelovanju, pa time predstavljaju i ponos našega Bratstva. Jer, svaki naš brat ili sestra treba i u svojem profesionalnom zvanju biti primjer valjana radnika i rodoljuba. Osim slabijeg angažmana takvih profesionalno vrlo zauzetih članova, starosna struktura naše braće je nepovoljna, pogotovo u Matici u Zagrebu. Prosječna starost našega Bratstva je vrlo visoka, s velikim udjelom umirovljenika. Mnoga naša braća teže ili lakše pobolijevaju, što ih djelomice priječi za predaniji rad u Družbi. Starosna struktura u zmajskim stolovima u županijama znatno je povoljnija. No, istini za volju, mnoga naša braća i nemaju

Str. 2

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

pojavili u Zmajskoj kuli. Neki su i kroz nekoliko godina «zaboravili» platiti obvezatnu članarinu. Veliki meštar i meštarski zbor već je analizirao rad svakoga člana, posebice u Matici. Zbog nastojanja da uspješnije djelujemo, kao i poradi potrebe da ojačamo i pomladimo djelovanje Bratstva novim članovima, dugogodišnja neaktivna braća morat će se izuzeti iz numerus klaususa, te prepustiti mjesto novoj braći koja su spremna predanije raditi za dobrot Družbe. Tu zadaću neće bit lako obaviti, ali se revidiranje članstva neće moći izbjeći. Dakako, kod toga valja vrlo obzirno voditi računa o svakom starom bratu i sestri, jer naša Družba je samo dobrovoljna građanska udruga, čiji članovi se u Bratstvu mogu angažirati prema svojoj želji, mogućnostima, sposobnostima i raspoloživom vremenu. Djelovanje Družbe od svibnja 2006. godine, kada je izabran 13. sastav Meštarskog zbora, odvijao se u skladu s postavljenim planovima. To znači da su i vodstvo Družbe, Matica i zmajski stolovi organizirali velik broj javnih priredbi i predavanja, postavljale su se spomen-ploče i podizali spomenici, organizirale su se druge manifestacije, te brojna interna sijela i dogovori. Valja ovdje osobito naglasiti da se najveći dio aktivnosti odvijao upravo u zmajskim stolovima. Tijekom prošle zmajske godine neki stolovi ostvarili su doista zavidne uspjehe. No, zahvaljujući vrlo djelatnom Meštarskom zboru, voditeljima zborova i sekcija, kaštelanu i drugim dužnosnicima, zmajska kula nad Kamenitim vratima postala je mjesto kontinuiranih i vrlo uspješnih djelatnosti. Dosta se učinilo i na primanju novih članova, kako u Matici tako i u nekim zmajskim stolovima. Nažalost i ove godine petero naše braće i sestara zauvijek nas je napustilo, pa su u zmajskoj kuli bila održana i žalobna sijela. Meštarski zbor je započeo praksu održavanja sijela i izvan Zagreba, pa su radno-svečana sijela održana i u Jagnjedovcu kraj Koprivnice, Prelogu i Donjoj dubravi, a kompletni sastav Meštarskog zbora sudjelovao je i na svečanostima otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku. Veliki meštar Zmaj Velikootočki govori na sijelu u Zmajskoj kuli većeg objektivnog opravdanja za nedovoljnu aktivnost u radu Družbe. To se također pretežito odnosi upravo na Maticu. Uz znatna poboljšanja, osobito zadnjih nekoliko mjeseci, nezadovoljavajući je još uvijek rad naših kulturnih zborova i sekcija. Nedovoljna aktivnost zborova i sekcija izgleda da je karakteristika djelovanja Družbe već od njezina osnivanja. I u izvješćima o Družbi iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata o tome se vrlo kritički govori. Neke sekcije zadnjih mjeseci ipak pokazuju sve obimniju djelatnosti. Međutim, u radu sekcija u Matici, pa i u pojedinim zmajskim stolovima, u ostvarivanju naših radnih zadaća sudjeluje premali broj braće i sestara. Inicijativa i realizacije pojedinih projekata zavisi od vrlo malog broja ljudi. Iako se i na tom planu osjeća određen pozitivni pomak, a naša sijela srijedom u Zmajskoj kuli sve su posjećenija, ipak sve aktivnosti još zavise od angažmana maloga broja braće. Za tu određenu pasivnost dijela članstva zasigurno je krivo i vodstvo Družbe, jer nije našlo prave putove bolje informiranosti članstva i animiranja za svestranije djelovanje. U slijedećem razdoblju u tom području će se morati biti znatno aktivniji i uspješniji. Usprkos svih objektivnih problema koje imaju neki naši članovi, to ih ipak ne opravdava za slab angažman u djelatnostima Družbe. Ima čak i nekoliko desetaka naše braće koji su se kroz prošlih pet i više godina možda jednom ili niti jedanput

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 3

Nakon dužih rasprava i priprema, Družba je prošle zmajske godine bila osobito aktivna na pokretanju i početnim radovima obnove staroga grada u Ozlju. Započeti su vrlo obimni obnoviteljski radovi. Potpuno su obnovljena krovišta dviju ulaznih obrambenih kula, obnovljeni su i zaštićeni svi otvoreni obrambeni bedemi, uređen je zmajski klub u suterenu Trške kule, obnovljen donji dio krovišta na istočnom krilu i postavljeno je kameno stubište u sjevernom krilu grada. Sada su u tijeku pripreme za početak radova na obnovi velike površine krovišta južnog i istočnog krila grada. Družba je na tematskom sijelu raspravila o budućim sadržajima koje želi razvijati u Ozlju, pa će se s takvim projektnim zadatkom raspisati natječaji za odgovarajuća arhitektonska rješenja. Dosadašnje radove, pa i one koji su u tijeku, najvećim dijelom financira Ministarstvo kulture, koje je prepoznalo vrijednost ovog spomenika hrvatske kulture i povijesti. Također su gotovi projekti i troškovnici za temeljitu obnovu zmajske kule nad Kamenitim vratima, što se posebno odnosi na instaliranje odgovarajuće infrastrukture. Očekuje se da će te radove financirati Grad Zagreb. Treba naglasiti da vođenje radova na obnovi naših objekata traže mnogo vremena i angažiranosti – osobito vodstva Družbe i članova Zmajskog stola u Karlovcu.

Vjerujemo i nadamo se da će se tijekom 599. zmajske godine, dakle u slijedećih godinu dana, djelatnosti naše Družbe još i proširiti. Kao što smo prošle zmajske godine nastavili rad prethodnika, tako ćemo i iduće godine održati kontinuitet svih oblika naših aktivnosti. Uz redovita sijela i dogovore, predavanja i javnih priredbi, to će se odnositi i na neke posebne zadatke. U zmajskim stolovima planirao otkriti nekoliko spomen-ploča i bisti znamenitim Hrvatima iz bliže i dalje povijesti, a osobito zamašan posao čeka nas na pripremama za postavljanje velebnih spomenika Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu i kralju Zvonimiru u Kninu. Još više angažmana zahtijevat će daljnja obnova staroga grada u Ozlju, te zmajske kule nad Kamenitim vratima. Daj bog da postavljene zadaće što bolje obavimo. U 599. zmajskoj godini želim svekolikoj braći i sestrama mnogo zdravlja, svaki osobni uspjeh i predan rad u našoj Družbi. Bog nam sreću daj, hrvatski nek živi zmaj!

Veliki meštar Dragutin Feletar Zmaj Velikootočki

DVA SVEČANO-RADNA SIJELA GLAVNOGA ZBORA

OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE OSNIVANJA I OBNOVE DRUŽBE
Od prošlogodišnjeg Jurjevskog sijela, kao što je to i običaj u našoj Družbi, održana su dva svečano-radna sijela Glavnoga zbora – 24.lipnja i 18. studenoga 2006. godine. Odaziv braće i sestara na ova sijela bio je dobar, a Glavni zbor donio je i važne odluke. Prijateljsko druženje uz prigodne domjenke upotpunilo je ove skupštine. Glavni zbor je 24. lipnja 2006. godine održao sijelo u povodu 16. obljetnice obnove djelovanja Družbe. Prije održavanja sijela održana je Sv. Misa u kapeli Sv. Jurja, koju je predvodio msgr. Lovro Cindori, Zmaj od crne Majke Božje Bistričke. Na početku sijela, braća i sestre otpjevali su prvu kiticu Hrvatske himne, a minutom šutnje odana je počast

Str. 4

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

nedavno preminulim članovima Velimiru Kikerecu, Zmaju Vinodolskom IV. i Damiru Mejovšeku, Zmaju Neretvanskomu I. Veliki Meštar Dragutin Feletar, Zmaj Velikootočki održao je slijedeći proslov: Draga i časna zmajska braćo i sestre, poštovani prijatelji! Danas smo se okupili u svečanoj dvorani naše zmajske Družbe da obilježimo 16. obljetnicu obnove djelovanja našega slavnoga bratstva. Dakako, to je i prigoda da s ponosom opet istaknemo dugu tradiciju Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i izuzetan prinos naših zmajeva hrvatskoj kulturi i povijesti. Naime, ove se godine navršava i 101. obljetnica osnivanja družbe. Osnivači, Emilije pl. Laszowski, Prazmaj Brloški i Ozaljski i Velimir Deželić, Prazmaj Klokočki I., 1905. godine pokrenuli su rad družbe dobrih ljudi i rodoljuba, koja je kroz prošlih stotinu godina postala jednom od stožernih društvenih udruga u očuvanju hrvatskih nacionalnih, povijesnih i tradicijskih vrijednosti. Nakon komunističke represije i muka, naša Družba je bila zatrta gotovo 44 godine, ali je u članstvu i narodu ostao njezin duh i vrijednosti djelovanja zmajeva. Stoga i nije čudo što je upravo Družba Braća Hrvatskoga Zmaja već tijekom 1990. obnovljena kao prva u Hrvatskoj od svih zabranjenih društvenih udruga. Nakon uspješnog i predanog djelovanja Poticajnog kruga za obnovu na početku 1990., organizirana je 23. lipnja 1990. godine osnivačka skupština u prostorijama Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, kojom je započelo novo razdoblje u djelovanju Družbe. Naša Družba je 2. studenog 1990. i službeno upisana u Registar društvenih udruga. Od tada je, eto, prošlo već 16 godina. Predanim djelovanjem brojnih zmajeva i zmajica, a pod vodstvom najboljih muževa iz sastava našega bratstva, Družba Braća Hrvatskoga Zmaja opet je izrasla u priznatu, afirmiranu i značajnu društvenu udrugu, kojoj je osnovni cilj čuvanje, zaštita i afirmacija istinskih hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. Usprkos nedostatku materijalne potpore, te određenih unutarnjih i specifičnih

S jednog sijela Glavnog zbora Družbe

slabosti našega bratstva, naša Družba je dosad zabilježila rezultate koji je uvrštavaju u najznačajnije rodoljubne društvene udruge u našoj Hrvatskoj. Tim rezultatima pridonio je i sudjelovao vrlo velik broj našega članstva, pa ih je ovom prigodom nemoguće sve osobno spomenuti i zahvaliti im na velikim odricanjima i zaslugama. Ali, dovoljno je reći da je naša družba izrasla u udrugu s više od 300 redovitih, prinosnih i počasnih članova, kako u Matici u Zagrebu tako i u 16 zmajskih stolova diljem lijepe naše domovine. U našem članstvu nalaze se afirmirani i rodoljubivi građani Hrvatske, koji su spremni svojim radom, vremenom i sredstvima stalno pridonositi ostvarivanju svetih ciljeva naše Družbe. Tako je i bilo prvih godina nakon obnove Družbe, kada je veliki meštar bio časni brat Antun Bauer, Prazmaj Vučedolski III., i u vrijeme velikog meštra Đure Deželića, Zmaja Klokočkog V., te u razdoblju velikih meštara Jurja Kolarića, Zmaja Hrašćanskog od Svetog Jurja u Trnju i časnog brata Matije Salaja, Zmaja Starovukovarskog. Novi, 13. saziv Meštarskog zbora, sa svim dužnosnicima i članovima Družbe, nastavlja svoje

Zmaju Klokočkom V. budite i dostojni hrvatski zmajevi. Draga zmajska braćo i sestre. Mi i dalje moramo čvrsto stajati na braniku očuvanja i afirmacije naših žrtvenika i ognjišta potpomognuti božjom milošću – Pro ari set focis deo propitio! U tom svjetlu našu Družbu već ove zmajske godine čekaju mnogi ciljevi. Čekaju nas doista velike obveze. Družbina misija je jasna i sveta. Time su ovi zaslužni članovi. Pozivam Vas da usubotu 15. srpnja na sutoku Mure u Dravu položiti vijence u spomen Nikoli Zrinskomu i braniteljima Novoga Zrina. Bog nam sreću daj. treba u skladu sa Zmajska braća i sestre u Viteškoj dvorani suvremenim promjenama života neprestano mijenjati i nadopunjavati oblike rada i u novim uvjetima tako ostvarivati svoje određene svete zmajske dužnosti i ciljeve. lipnja 1990. Uljudba i međusobno poštovanje treba biti način našeg ophođenja i života u Družbi. Str. poštivanje hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. na slogu i uspješnije djelovanje u slijedećem razdoblju. postali članovi Kapitula Zlatnoga Zmaja. Ante Krmpotić. Svuda. sjednice od 7. kod toga ističući brojne detalje. koje valja dosegnuti. godine. lipnja i 21. To možemo ostvariti samo većom slogom i međusobnim razumijevanjem i uvažavanjem.Broj 1/2007. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Novi saziv Meštarskoga zbora. srpnja u 11 sati u što većem broju nazočite tom svečanom i za Družbu vrlo važnom činu. Zmaj od Krmpota. koji su obnašali i odgovornu dužnost Velikoga meštra. a naša je dužnost da je što bolje i časnije obavljamo. Naša Družba uz zasade koje smo naslijedili i na kojima nastavljamo naše djelovanje. Istakao je i važnost prvoga skupnoga sastanka obnovitelja Družbe. Pomognite nas svi u tom nastojanju. Već danas cjelokupnom našem članstvu i prijateljima naše Družbe želim ugodno i korisno ljeto. 5 djelovanje na tim postignutim zasadama i rezultatima. Zmaju Starovukovarskomu i Đuri Deželiću. ali ne zastajkujući i uporno kročeći naprijed. kao i svi dužnosnici Družbe slijedećih mjeseci će poraditi na učvršćivanju organizacije naše Družbe i na aktiviranju svih naših članova. Glavni zbor je gotovo jednoglasno izglasovao dodjelu Zmajskog odličja – reda Zlatnoga Zmaja braći Matiji Salaju. moći ćemo se pridružiti zasluženom ljetnom odmoru. te mnogo zdravlja i radosti. hrvatski nek živi zmaj! Nakon proslova Velikog meštra. pokušajmo učiniti sve što smo planirali do polovice srpnje – a toga ima mnogo diljem Hrvatske. evocirao je uspomene na dane obnove Družbe 1990. Na prijedlog Meštarskog zbora (s 1. uz obrazloženje Meštra protonotara Ernesta Gnjidića. na svečanom . održanog 23. Tradicija. lipnja 2006. Pogotovo ćemo se brinuti da svi naši članovi budu valjano i na vrijeme obaviješteni o svemu što se događa i planira u Družbi. vrlo upečatljivo i s novim podacima. koje možemo ostvariti jedino korak po korak.ZMAJSKE VIJESTI . gdje god bili. Ovdje u zmajskoj kuli završit ćemo našu predljetnu djelatnost zazmajenjem novih 13 članova. lipnja. Pozivam Vas stoga. kako bi se i sami jače mogli uključiti u djelovanje. naša je najveća snaga. Zmaja Dubravarskog. rodoljublje.). kako bi naša rodoljubna misija dobila nove dosege. Temeljem odluke Meštarskog zbora od 7. draga zmajska braćo i sestre. Nakon što ćemo 16.

U naumu osnivanja takve narodne družbe osobitu su im potporu dali istaknuti hrvatski kulturni i znanstveni muževi. poput književnika Sjepana Širole. a prihvaćala kulturne vrijednosti svih naroda. koju i mi danas poštujemo. Zmaju Đurđevačkom II. oživljava spomen na slavne događaje iz hrvatske povijesti i na znamenite Hrvate i čuva hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu. slijedećoj zmajskoj braći: 1. Misa u kapeli Sv. Veliki meštar Dragutin Feletar. To zlatno doba našega bratstva daje nam i danas poticaj. studenoga 1905. Povjesničar Emilije Laszowski Sa sijela Glavnog zboga Družbe Szelinga i književnik dr. Svi članovi naše Družbe znaju koje je sve djelatnosti razvila Družba Braća Hrvatskoga Zmaja u tom razdoblju... a božjom milošću. međusobnom poštovanju i pomaganju braće u javnom i privatnom životu. dobrotvorke Anke Laszowski Claudius od Claudenburga i brojni drugi. Nakon što su nazočna braća i sestre otpjevala prvu kiticu Lijepe naše domovine. Nije slučajno nova družba izabrala geslo koje još i danas krasi naše bratstvo: Pro ari set focis. studenoga 2006. Zlatnu zmajsku medalju dobili su Matija Salaj. Družba je odlučno zatvorila vrata mržnje prema bilo kojemu drugom narodu. deo propitio – Za žrtvenike i ognjišta. godine u povodu 101. Tako već 101 godinu naša Družba njeguje i promiče etičke i kulturne vrjednote hrvatskoga naroda. tiskara Ljudevita Tomšića. Svečano i radno sijelo Glavnoga zbora održano je i 18. U njegovanju ljubavi prema svojem narodu. 2. Ideja naših osnivatelja. Hrvatska je tako prije više od jednog stoljeća dobila udrugu vrlih rodoljuba koji su neizmjerno mnogo učinili za očuvanje i afirmaciju hrvatskoga bića i samosvojnosti. Družba se zdušno borila za pobjedu kršćanskih načela i u području znanosti i obrazovanja. Jurja. obljetnice osnutka Družbe. Zmaju Sovičkomu i Đuri Kovačevu. Ovakva načela privukla su u družbu velik broj odličnih hrvatskih muževa i žena. jača nacionalnu svijest. On je tada rekao: Draga i časna zmajska braćo. bratskoj ljubavi i slozi. a protiv bezboštva i materijalizma. Srebrne zmajske medalje uručene su Anti Krmpotiću. sijelu Glavnoga zbora uručena su i zmajska odličja za posebne zasluge i doprinos u promicanju i oživotvorenju zmajskih ciljeva. povjesničara Janka Barlea. Antunu Tucaku. iskrenom prijateljstvu. Naša je Družba osnovana 16. poštovani gosti! Sastali smo se danas u našoj viteškoj dvorani u kojoj nas čuva Majka Božja od Kamenitih vrata. Zmaju Konavskome II. bila je da družba postane okupljalište dobrih ljudi raznih naroda i staleža. Zmaj Velikootočki održao je proslov u povodu obljetnice družbe.Broj 1/2007. rasa i religija. Zmaj od Sv. Zmaju od Krmpota. književnika Božidara Kukuljevića Sakcinskog. I tom je prigodom prije sijela održana Sv. do 1945. . godine u politički vrlo teškom i prijelomnom vremenu za Hrvatsku i Hrvate. da se podsjetimo i poveselimo u povodu 101. a liturgijsko slavlje predvodio je Meštar kapelan Josip Šantić. Zmaj Starovukovarski i Đuro Deželić. Zmaj Klokočki V. Lovre u Lovrečini. zasnovano na hrvatskom rodoljublju.Str. Zmaj Klokočki V. Velimir Deželić shvatili su zahtjev povijesnog trenutka: trebalo je okupiti rodoljube koji će stajati na braniku hrvatske povijesne i kulturne baštine. te je naše bratstvo u razdoblju od 1905. Stijepi Obadu. 6 ZMAJSKE VIJESTI . godine postalo doista jedno od stožernih mjesta kulturnog života hrvatskoga naroda. obljetnice slavne Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. U ime primatelja odličja prigodnim govorom zahvalio je Đuro Deželić.

dapače da će procvasti. zadnjih se mjeseci vrlo aktivno i uspješno zagrizlo u tu kiselu jabuku. bilo je uzleta i padova.Broj 1/2007. te dakako u Pazinu. održano niz predavanja. Požegi. kao i pripomoći nekoliko . širi sastanak obnovitelja od 35 osoba. To su doista veliki zahvati. Varaždinskim Toplicama. Karlovcu. Neprestance se nešto zbiva. godine. saziva Meštarskog zbora. U tom pogledu vrlo je važna i kompleksna djelatnost na obnovi naše Zmajske kule. hrvatskog ministra kulture. onda možemo biti ponosni na našu djelatnost. u viteškoj dvorani Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. obnovljena upravo naša Družba. Teško je objektivno govoriti o recentnim uspjesima i neuspjesima. misnih slavlja. Antun Bauer. sudjelovali u njima. godine. kako bismo i u današnjim promijenjenim uvjetima nastavili i zdušno provodili temeljne zadaće Družbe. Nakon dužih i intenzivnih priprema. Posebno je mnogo aktivnosti u našim zmajskim stolovima – nedavno je i službeno inauguriran i Zmajski stol u Pazinu. jer smo svi mi koji ovdje sjedimo. Mladen Vedriš predao ključeve zmajske kule nad Kamenitim vratima. U razdoblju 13. Rijeci. Stjecajem povoljnih okolnosti.. biste i spomenici. Heleni kraj Čakovca. Mijenjala su se vodstva i veliki meštri. godine. Ako bacimo pogled na prijeđenih 16 godina u novoj povijesti Družbe. U Matici u Zagrebu radilo se na novom konstituiranju zborova. 7 obuzima nas ponosom. Stoga je već 1990. Str. ali zasad nedovoljno efikasno. Stražemanu Vukovaru. kao jedna od prvi društvenih i kulturnih udruga u Hrvatskoj. godine u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. edukativnih akcija. dakle od ovogodišnjeg Jurjevskog sijela do danas nastojali smo nastaviti djelo naših prethodnika. Krapini. te staroga grada u Ozlju. Eto. te brojni sastanci odbora itd. pa dakako i oni koji danas nisu mogli biti nazočni. u Ozlju (gdje je po prvi put održan domjenak svih članova Družbe). travnja 1990. Zadnjih pola godine Družba je bila izuzetno aktivna. održana su tri zasjedanja glavnoga zbora i osam zasjedanja Meštarskoga zbora (od kojih po jedan u Koprivnici i Donjoj Dubravi). održana je Obnoviteljska skupština Družbe Braća Hrvatskoga zmaja 23. a prvi formalni sastanak obnovitelja održan je u Drakulićevu dvoru u Donjoj Bedekovčini 23.ZMAJSKE VIJESTI . Gotovo svi stolovi zadnjih su mjeseci imali po nekoliko događanja. ali naša je družba pratila svoje rodoljubivo poslanje i misiju – svojim djelovanjem i svojim ponašanjem uprli smo sve raspoložive nam snage da se borimo za čuvanje i očuvanje hrvatske povijesne i kulturne baštine. Prazmaj Vučedolski III. rujna 1991. S obzirom na duboku brazdu koju je Družba Braća Hrvatskoga Zmaja ostavila u hrvatskom narodu i narodnom sjećanju. ponekih dana čak i tri-četiri događanja širom Hrvatske. Osobito velika pozornost poklanja se administrativnom sređenju naših nekretnina. Brodu na Savi. Bilo je dana ove jeseni kada su na obnovi Ozlja radile i po tri građevinske firme. lipnja 1990. Družba je hrvatskom narodu podarila one rezultate svojega djelovanja koje je objektivno mogla – s obzirom na svoje ljudske i materijalne potencijale. Sv. Spomenuo bih one najupečativije: u Mariji Bistrici. Dogovori o reosnivanju Družbe započeli su već krajem 1989. uz veliki odjek u javnosti. i sada se nalazimo na tom povijesnom mjestu. Ali kod prosudbe učinjenog trebamo se uvijek zapitati: što sam ja osobno mogao pridonijeti da se učini više i bolje?! Tek ako tako budemo razmišljali i zaključivali. Siguran sam da ostvarenim mnogi od nas nisu i neće biti zadovoljni. Njemu je 12. te osobito u Zadru i Dubrovniku. u Osijeku. uvjeravam Vas da će djelovanje naše Družbe biti bolje. primljeno je podosta novih članova. Gotovo je teško pratiti sve te aktivnosti. izdane nove knjige. bez obzira što je nasilno prekinut njezin rad 1946. ideja našega bratstva aktivno je živjela u hrvatskom biću. lipnja 1990. otkrivene su nove spomen-ploče. Najprije se sastao Poticajni krug u užem sastavu. Tako je djelovanje jedne od naših najstarijih i najugledanijih udruga moglo biti nastavljeno. tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba dr. Uskoro je za prvog velikog meštra obnovljene Družbe izabran dr. a potom 8. susreta. također u dvoru Donja Bedekovčina. na Novom Zrinu na Muri. hodnji i svečanosti. a uz posebnu potporu našega brata Bože Biškupića. Nakon više desetljeća muka u obnovi Ozlja. koji apsorbiraju najviše vremena vodstva Družbe.

u tijeku je ishođenje dozvole konzervatora.Broj 1/2007.000. pozivam Vas da još čvršće i bratskije ujedinimo naše moći. Svoje je izlaganje popratio prezentacijom vrijednih dokumenata i fotografija. da uporabimo sve svoje duhovne i fizičke snage. pa se nadamo da će svi radovi biti izvedeni već tijekom proljeća slijedeće godine. dakle svi uvjeti da svekolika naša braća dolaze u Ozalj. od ukupno 310 koliko nam dozvoljava numerus klausus. vrlo aktivnih članova Družbe. Mi to možemo i mi to moramo – za te zadaće prisegnuli smo svojoj Družbi i hrvatskomu narodu. kako bismo naše bratstvo opet unaprijedili i ostvarili nove rodoljubive rezultate. prof. Također se mnogo radi na uređenju odgovarajućih društvenih prostorija u većini naših zmajevskih stolova. Završeno je i uređenje kluba Družbe u Trškoj kuli grada u Ozlju.sc. rondel velikana i spomenik anti Starčeviću u Osijeku. jer obilježavamo 101.Str. ne samo po obnovi nego i po velikom broju susreta zmajskih stolova i svih članova našega bratstva. Ozalj je naš veliki izazov – naša je vizija da za pet godina taj spomenik nulte kategorije natrag zasja u svojem starom svjetlu.. studenoga 2006. Bez obzira što je ovo dan za slavlje i opuštanje. zajedno s hrvatskih nacionalnim muzejom posvećenim Zrinskim i Frankopanima. samo u obnovu staroga grada Ozlja bit će ove jeseni i zime uloženo oko 1. Na taj način dobit ćemo pogodne uvjete za djelovanje. Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu. To je golem pomak naprijed. Ovo kraće predavanje i prisjećanje na početke djelovanja Družbe još je jednom potvrdilo izuzetno značenje djelovanja naše Družbe u kulturnom i društvenom razvoju Hrvatske. da se bratski povezuju i prijateljuju. jednoglasno je predložio Glavnom zboru da za počasne članove Družbe izabere preuzvišenog biskupa Jurja Jezerinca. koji je i sam iz obitelji osnivača našega bratstva 1905.00 kuna. Računamo da ćemo do kraja 2007. Domjenak nakon sijela Glavnog zboga Družbe nas zahtijeva veliki angažman i mnogo odricanja. Bjelovaru i Sisku. Bog nam sreću daj – hrvatski nek živi zmaj! U nastavku je vrlo zanimljivo i s mnogo novih podataka o povijesnom razvoju Družbe govorio Đuro Deželić. Ozalj Vas zove – vratite se u njegovo krilo kako je to od darovnica grofova Thurn i Taxis bilo od 1928. godine. Gotovi su projekti i troškovnici. Meštarski zbor na svojem sijelu od 8. Zmaj Klokočki V. a njih ima gotovo tri stotine. kralju Branimiru pokraj Benkovca i druge. potpredsjednicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tada će Družba ukupno brojati oko 240 članova. Moramo poraditi na valjanom održavanju brojnih spomenika i spomenploča koje je dosad podigla naša družba.700. Draga zmajska braćo i sestre. Osobito vesele naše aktivnosti na pripremama za postavljanje nekoliko spomenika . Ostvarenje toga cilja od hrvatskim rodoljubima. obljetnicu djelovanja našega bratstva. Stvoreni su. Učinjene su i sve pripreme za temeljitu obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. 8 ZMAJSKE VIJESTI . dr. kao što ste zamijetili u ovom izlaganju iznio sam vrlo programatične naše zadatke i ciljeve. osnovati i zadnja naša tri zmajska stola – u Virovitici. Slijedeća godina mora biti godina Ozlja. akademika Alicu Wertheimer-Baletić. Čestitajući Vam od srca našu visoku obljetnicu. To se odnosi na spomenik kralju Zvonimiru u Kninu. koji će biti od nacionalnog značenja.

Rođena je u Vukovaru. Veliki je prijatelj Družbe Braća hrvatskoga Zmaja. do 1991.ZMAJSKE VIJESTI . godine. stoljeća primljena je u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. godine. hrvatska demografija danas stoji uz bok najsuvremenijim europskim i svjetskim demografskim istraživanjima.. Od 2003. Diplome počasnih članova uručit će se na Jurjevskom sijelu 2007. koja sažima najnovija dostignuća u toj važnoj znanstvenoj disciplini. Napisala je desetak knjiga koje čine osnovicu za demografska istraživanja ne samo u našoj zemlji. prvenstveno upisanju knjiga na popularizaciji elektrotehnike. (Opaska: u međuvremenu je početkom 2007. 2. Pomoćnim zagrebačkim biskupom postao je 1991. godine. Muljević nažalost umro. a za vojnog ordinarija u Republici Hrvatskoj imenovan je 25. a školovala se u svom rodnom gradu i Zagrebu. sudjelovao je u nekoliko naših projekata. Josip Bratulić. Osamdesetih godina prošlog stoljeća primljen je za člana suradnika. Juraj Jezerinac. Ostaje zahvalnost naše Družbe za . Osobito velik odjek imala je njezina temeljna demografska knbjiga «Demografija i razvoj». Od asistenta do redovitog profesora uporno i samozatojno razvijao je i dao golem doprinos razvoju hrvatske elektrotehnike. Iako u desetom desetljeću svojega života još aktivno stvara. Podržavatelj je i prijatelj Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. godine. Objavio je oko 450 znanstvenih i stručnih radova. Upravo zahvaljujući njezinim radovima. 4. godine. Crkvenu službu započeo je kao kapelan u Novoj Gradiški. Gospođa Alica Wertheimer Baletić udarila je temelje modernoj hrvatskoj demografiji. 9 Vladimira Muljevića. Vladimir Muljević. a potom i za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. prof. izabrana je za potpredsjednicu te naše najviše znanstvene ustanove. sveučilišnog profesora u miru. a nakon diplomiranja na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaređen je za svećenika 1966. S Braćom Hrvatskoga Zmaja surađuje od našega reosnivanja. Gotovo jedno desetljeće bio je vrlo uspješni predsjednik Matice Hrvatske. gdje je doktorirao 1975. travnja 1997. godine. pokretač Tehničke enciklopeije i drugih izdanja. Od devedesetih godina 20. Evo i kratkog obrazloženja za primljene počasne članove Družbe: 1. godine. Uredio je nekoliko važnih knjiga i poslanica. Rođen je u Zagrebu 1913. te dokrorirao 1944. književni povjesničar i redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. godine. Prisutni članovi Glavnoga zbora glasovanjem su jednoglasno prihvatili taj prijedlog. izašla 2002. a potom je bio župnik u Završju kraj Karlovca i Sesvetskom Kraljevcu. a od 2003. te gostovala i specijalizirala na nekoliko prestižnih europskih i američkih sveučilišta. Rođen je u Svetom Petru u Šumi kod Pazina 1939. a trenutno radi na zahtjevnom projektu «Čakaviana Croatica». te dokazale da je hrvatska kultura dala velik prinos razvoju srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog kruga. a školovao se u Zagrebu. te akademika Josipa Bratulića s Filozofskog fakultete u Zagrebu. 3. Osobito se istakao misionarskim djelovanjem u hrvatskim župama u Kanadi od 1980. godine. te dobio najviše znanstvena priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Osnivač je više zavoda. Str. Specijalizirala je demografiju kao profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. profesor emeritus u području elektrotehnike. godine. urednik znanstvenih časopisa. Preuzvišeni gospodin biskup Juraj Jezerinac rođen je u Jezerinama kraj Kašića 1939. član je vijeća središnjeg ureda za uskladbu dušobrižništva vojnih ordinarijata u Vatikanu. Osobito se bavi proučavanjem naše glogoljaške književne povijesti. godine. demograf. a primio je naša najviša znanstvena odlikovanja. već imaju velik utjecaj i na europsku demografiju.Broj 1/2007. prvenstveno na zagrebačkom elektrotehničkom fakultetu. te posjeta svetog oca pape Ivana Pavla II. biskup-vojni ordinarij. gdje je na tadašnjem Tehničkom fakultetu diplomirao 1939. Hrvatskoj. tako da mu diploma neće moći biti uručena. Alica Wertheimer Baletić. Vrlo je aktivan i na području popularizacije znanosti. koje su imale velik odjek u vjerskom i duhovnom životu hrvatskog naroda. gdje je napisao neke temeljne radove za bolje poznavanje toga razdoblja.. Napisao je veći broj knjiga koje su promijenile razumijevanje hrvatske književne prošlosti. Istakao se u organizaciji uređenja i izgradnje Vojnog ordinarijata u Zagrebu.

Str. Tijekom 599. Cijeli Meštarski Glavnog zbora za 24. članovi glavnog zbora otpjevali su zadnju kiticu hrvatske himne. a druženje je nastavljeno uz prigodni domjenak.. Veći dio tih zadaća je i i areopagita. zmajske godine. 10 ZMAJSKE VIJESTI . Naime. te nekoliko pomoćnih tijela – posebice Povjerenstva za obnovu grada Ozlja. Zmaj Starovukovarski i Đuro Deželić. praksa održavanja radnih i svečanih S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijela Meštarskog zbora u organizaciji .. Zmaja Štrukovskog. Dvije redovite sjednice Meštarskog Matija Salaj. Dogovorene su pripreme za sijelo Antuna Hoblaja. godine. godine u Osijeku u auli Sveučilišta «Josip Juraj Strossmayer» u povodu otkrivanja Perivoja velikana u osječkoj Tvrđi. zajedno s Općinskim vijećem u međimurskoj Donjoj Dubravi u povodu obljetnice pada utvrde Novi Zrin na Muri. do travnja 2007. Zmaju Dubravskom. reda. podnio je pismenu ostavku na izabranu dužnost rizničara. Započet zbor bio je nazočan i na dvije svečane sjednice izvan Zagreba: 16. kulture i društvenosti). srpnja 2006. prosinca 2006. S tim prijedlogom članovi Glavnoga zbora gotovo su se jednoglasno suglasili. Nakon završne riječi Velikog meštra. Meštarski zbor bio je vrlo aktivan. a jednoglasno je izglasovan prijedlog da se se u kontinuitetu.. rujna 2006. dok su neki ciljevi dugoročniji i provodit će prisegu. zbora održane su (sa ciljanom tematikom) izvan Zmaj Klokočki V. Glavni zbor je potvrdio još jedan prijedlog Meštarskoga zbora. Meštarski zmajskih stolova izvan Zagreba još će se proširiti. DJELOVANJE MEŠTARSKOG ZBORA ŠESNAEST SJEDNICA I BROJNI ZADACI Od svibnja 2006. je brojne zadaće pred svoje članove. Također je prihvaćen Bilogorskog II. predlože Glavnom zboru za Zagreba: 30. sve što je učinio na unapređivanju hrvatske znanosti. u Jagnjedovcu kraj dodjeljivanje najvišeg zmajskog priznanja i članstvo Koprivnice na imanju Davora Hećimovića.. u Prelogu u prijedlog za dodjelu odličja zlatnih i srebrnih medalja Međimurju u dvorani Župnoga dvora. kao i pred lipnja 2006.Broj 1/2007. kod msgr. na jer se to pokazalo korisnim kao poticaj za djelovanje kojima se razmatralo više od 70 točaka dnevnoga naše braće u pojedinim županijama. lipnja 2006. Članovi Meštarskog zbora dali su izvršen. Zmaj Oriovački III. siječnja 2007. tako da je Zmaj Dubravski izabran na funkciju Meštra rizničara. pa je Meštarski zbog privremeno njegove poslove povjerio Mladenu Ježiću. postavio Prvo sijelo Meštarskog zbora održano je 7. Zmaja u Kapitulu Zlatnoga Zmaja. petorici braće. zbor Družbe održao je 16 službenih sijela. Meštar rizničar Marijan Machala. Uz sjednice Meštarskog zbora održan je veći broj sastanaka i dogovora Vijeća Trojice. uz prisustvo svih izabranih članova svekoliku braću i sestre. te 5. te 29.

s Gradom Ozljom za zakup prostorija u starom Milovan Petković. Milana Starobrodski. (njega je zamijenio meštar i Meštar protonotar. Meštarskog zbora u Donjoj Dubravi 16. zazmajenje novih članova (15. te jednoglasno Zmaj Osječki III. te je određeno da ugovor potpišu Veliki Machala. lipnja 2006. Franko Bertoša (Pazin). srpnja godine..Broj 1/2007.. Zmaja Velikootočkog . Zmaj Velikootočki. Str. te drugim pitanjima. Zmaj Karlovački Bandića i Mirka Barišića. a troškove će S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu donirati nakladna kuća «Meridijani». Miroslav Gudelj (Matica). Četvrto sijelo od 30. družbe i pročelnike zmajskih stolova. Đordano Peršurić (pazin). kulturnih sekcija i pročelnika zmajskih stolova. godine. fra Zlatko Špehar (Vukovar). 11 pripravničkog staža) izaberu – i to za redovitu braću Gordan Bakota (Matica). Izvršene su pripreme za Mladen Ježić. Zmaj Orivački III.srpnja). Zmaj Đurđevački III. Davorin Tepeš (Matica) i Henrik Heger (Matica). srpnja 2006.. Zmaj Dubravski). Stjepko boban (Matica). Govorilo se i o početku radova na obnovi staroga grada u Ozlju i Zmajske kule u je i proces izbora dužnosnika Družbe i voditelja Zagrebu. Razmotren je i ugovor od Šanca.ZMAJSKE VIJESTI . Ivan Golec (Matica). te članovi prinosnici Ante Čurković (Matica). srpnja Izabrano je Povjerenstvo za obnovu Ozlja: Dragutin 2006. te za sijelo Drugo sijelo održano je 21. Andrija Mutnjaković. Zmaj Velikotaborski II. (balotiranje) novih članova Družbe. Zmaj potvrdilo za pripravnike Milu Bogovića. Tonči Blagakić (Matica). Đuro Kovačev. a najvažnija odluka odnosi se na primanje 2006. potvrdilo je većinu imenovanja za dužnosnike Feletar. Branko Malenica (Šibenik) i Marijan Kombol (Matica). kolovoza 2006. Zvonimir Gerber. Aleksandar Bašić. te Marijan gradu. sudionici svečanosti bili su gosti u staroj kući Velikog meštra. Treće sijelo Meštarskog zbora od 5. Jednoglasno je razmotrilo je informaciju o pripremama za početak odlučeno da se za nove članove (nakon završenog U Donjoj Dubravi 16. Odlučeno je da se tiskaju nova Pravila (Ordo Draconicus).

a potvrđeni su i AB-Gradnja iz Karlovca. Raspravljalo se i o pripremana za Božično sijelo. pozdravilo je inicijativu kaštelana Nenada Stuparića. razmatralo je izvješće o radovima u Ozlju. studenoga 2006. razriješilo članstva u Družbi Antu Marinovića-Uzelca. srpnja 2006. studenoga 2006. Sredstva je osiguralo Ministarstvo kulture. Zmaja Dubravskoga. Izvršene su i pripreme novoizabrani pročelnici nekoliko zmajskih stolova. za koje je raspisan pozivni dužnosti Mladena Ježića. 12 ZMAJSKE VIJESTI . bavilo se za postavljanje spomen-ploče u Zadru i odredilo 6. te privremeno imenovalo za vršitelja radove u gradu Ozlju. godine o pripremama za izdavanje Zmajskih vijesti. temeljito je sijelo Glavnoga zbora u povodu 101.. za inauguraciju novog Zmajskog stola kandidata za pripravnike. a za najpovoljnijeg izvođača izabrana je tvrtka kao i kandidata za pripravnike. a podnijeta je i zmajskim stolovima. Peto sijelo od 20. Sedmo sijelo od 10. Također je raspravljalo o izboru novih pripravnika. prihvatilo je ostavku Meštra rizničara. za održavanje sijela Meštarskog zbora u Prelogu. bavilo se izborom izvođača za nove Oriovačkog III. natječaj. primanje listopada 2006. Glavna točka toga sijela (u Prelogu) bilo je podizanje reprezentativnog spomenika Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu (uvodničar je bio Zvonimir Bartolić. rujna 2006.Broj 1/2007. te o planu aktivnosti do S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu kraja siječnja 2007. Donijeta je i odluka o uređenju zmajskog kluba u suterenu Trške kule u Ozlju. Šesto sijelo od 30. koje izvodi tvrtka HUTA na obnovi dviju obrambenih kula. te pripremanja za svečano u Pazinu. 2006. koji je već za prosinac 2006. rujna 2006. obljetnice raspravilo o politici primanja novih članova i brisanja – 18. kako bi se mogao dati zahtjev za dodjelu sredstava na natječaj Ministarstva kulture. raspravljalo vijeća u Donjoj Dubravi 16. a podnijeto je i izvješće o stanju blagajne.Str. godine. Prihvaćen je i okvirni plan radova na obnovi Ozlja za 2007. Započele su i pripreme za izradu projekata i troškovnika za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. te razmotrilo prijedloge Osmo sijelo od 8. godine. radova na obnovi Ozlja. prosinca 2006. Deseto sijelo od 5. Zmaja studenog 2006. . Zmaja od Sv. Dogovoren je i neaktivnih. Deveto sijelo od 29. potvrdilo izbor dijela novih Veliki meštar govori na svečanoj sjednici Meštarskog zbora i Općinskog pročelnika zmajskih stolova. Zmaj od Donje Dubrave). a tako će biti i za svaki slijedeći mjesec. listopada informacija o radovima u Ozlju. te raspravljalo o brojnim aktivnostima u raspored djelatnosti do kraja 2006.. godinu. sačinio program događanja u Zmajskoj kuli. Gere. izborom privremenog meštra rizničara.

o tijeku radova na obnovi Ozlja i financijskom stanju družbe. o financijskom izvješću za to sijelo. Kristijan Skočibušić (Varaždin). Zmaja Bilogorskog II. raspravljalo se o izvršenim pripremama za saziv Jurjevskog sijela Glavnog zbora. Zmaj od Donje Dubrave . Milan Bandić (Matica) i Mile Bogović (Gospić). Četrnaesto sijelo od 21. godine . govorilo se o stanju blagajne.Broj 1/2007. te raspravu o članstvu. a raspravljalo se o dnevnom redu i pripremama za predstojeće Jurjevsko sijelo Glavnog zbora Družbe. o godišnjoj inventarizaciji.snimljeni u župnoj crkvi Radno predsjedništvo sijela u Prelogu 5. godine vijesti». travnja 2007. Na dvanaestom sijelu od 7. 13 Sa sijela Meštarskog zbora na imanju Davora Hećimovića. te za članove prinosnike Ivan Hrvoić (Matica) i Mirko Barišić (Osijek).govori Zvonimir Bartolić. Balotiranjem su jednoglasno za redovitu braću izabrani Tonči Visković (Matica). sijelo Meštarskog zbora. tematski je raspravljalo o važnom pitanju buduće namjene staroga grada u Ozlju. Dne 31. te o nekim završnim i nekim započetim radovima na obnovi Ozlja.ZMAJSKE VIJESTI . u Jagnjedovcu 30.. ožujka 2007. godinu. Trinaesto sijelo od 21. te požuriti početak radova na obnovi Zmajske kule nad Kamenitim vratima. Tomislav Franušić (Zadar). Bruno Kenđel (Karlovac). sijelu od 18. realizaciji starog projekta «Čakaviana Croatica» i drugim tekućim aktivnostima. ožujka 2007. prosinca 2006. održano je i 15. a zaključci su priređeni u posebnom članku u ovom broju «Zmajskih Sudionoci sijela Meštarskog zbora u Prelogu 5. Na 16. Sijelo Meštarskog zbora od 10. rujna 2006. Zaključeno je da se mora intenzivirati prikupljanje donacija za obnovu Ozlja. raspravljalo je o pripremama za otkrivanje Perivoja velikana u Osijeku. imalo je dvije najvažnije točke dnevnog reda: prihvaćanje zaključnog računa Družbe za 2006. organizaciji žalobnih sijela za umrle članove. Str. Bio je to prošireni sastav Meštarskog zbora. . te o programu djelovanja za siječanj. veljače 2007. prosinca 2006. siječnja 2007. veljače 2007. Mirko Barišić je izabran za redovitog člana (ispravljena je pogreška s prošlog sijela).

Zmaj od PETRINJE. veljače 2007. godine. Ministarstvu prosvjete i športa. Zmaj JELENOVAČKI. Protokol zazmajenja vodio je Mešetarski zbor na čelu s Velikim meštrom. ZLATKO ŠPEHAR. Danas je viši znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu.d. u članstvo Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja primljeno je za redovitu braću ili prinosnike 18 kandidata. TONČI BLAGAJIĆ. gdje završava osnovnu i srednju školu. godine u Splitu. do 20. travnja 1943. rujna 1953. godine u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima i to po proceduri starinskog svečanog obrada. a danas je Gvardijan Vukovarski u vukovarskom . a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Samoboru. i 17. Rođen je 13. zmajskoj godini slična dinamika primanja novih članova i pomlađivanja Družbe. redoviti član. inaugurirani su Zmajski stolovi u Požegi za Požeško-slavonsku županiju. U rodnom gradu završava osnovnu i učiteljsku školu.Str. direktor Socijalnog ureda za strance u Austriji. Pöltenu 16 godina. siječnja 1955. Danas se opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u republici Turskoj. Matični broj 1574. Primanja novih članova obavljena su 15. Godine 1997. Primanja novih članova privukla su veliku pozornost hrvatske javnosti i medija. srpnja 2006. Voditelj je Hrvatske katoličke Misije u St. godine u Novoj Gradiški. Matični broj 1572. Bavi se istraživanjem hrvatske povijesti 18. GORDAN BAKOTA. Radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. Poslijediplomski završava u SAD. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti i arheologiju. Diplomirao je na Visokoj upravnoj školi u Zagrebu. Zazmajenje 15. Na obje svečanosti viteška dvorana Zmajske kule bila je ispunjena prijateljima i rodbinom kandidata i zmajskom braćom i sestrama. Matični broj 1573. 14 ZMAJSKE VIJESTI . Ministarstvu kulture. godine. U ljeto 2006. Rođen je 12. Zmajski stol u Vukovaru. Teologiju je diplomirao na Papinskom Lateranskom Sveučilištu i Teološkom Institutu u Asizu 1979. 2. a uvelike su odmakle pripreme i za osnivanje zmajskih stolova u Virovitici. što se osobito odnosi na svečanost zazmajenja od 17.Broj 1/2007. 4. magistrirao je iz moralne teologije i franjevačke duhovnosti. Zmaj ŠOLTANSKI. Diplomirao je na Pravnom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Godine 1986. do početka travnja 2007. Zmajska matica. Objavio je mnoge znanstvene i stručne radove. a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zbor kulturne baštine. Sudionik je Domovinskog rata. stoljeća. NOVI ČLANOVI I ZMAJSKI STOLOVI Od Jurjevskog sijela Glavnoga zbora 2006. godine u Zagrebu. godine. Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša. Zbor povijesna sekcija. IVICA GOLEC. Zmaj od ZAPOLJA. Zmajska matica. na diplomatskoj akademiji u Zagrebu položio je savjetnički ispit te polaže državni stručni ispit. a danas je tajnik Uprave Društva Croatia osiguranja d. srpnja 2006. godini završiti procedura osnivanja i ovih stolova i tako završiti proces osnivanja stolova u svim hrvatskim županijama – ukupno 19 zmajskih stolova. gdje završava Klasičnu gimnaziju i Srednju glazbenu školu. godine u Petrinji. redoviti član. redoviti član. veljače 2007. a primljena su temeljem odluke Meštarskog zbora slijedeća nova braća: 1. Osnovnu školu pohađao je u Brđanima i Adžanovcima. 3. Može se očekivati da će najkasnije u 2008. Zbor povijesna sekcija. kakav se u Družbi provodi već od osnivanja. pa se može očekivati i u 599. u Pazinu za područje Istarske županije. godine obavljeno je u svečanoj atmosferi. Rođen je 26. Bjelovaru i Sisku. Rođen je 23. dok Grad Zagreb i zagrebačka županija djeluju u okviru Matice u Zagrebu. Zmajska matica. Iste godine ređen je za svećenika franjevca. redoviti član. Više od 20 novih kandidata danas se nalazi u statusu pripravnika ili kandidata za pripravnika. siječnja 1967.

Objavio je niz znanstvenih radova. godine. te od 2000.. 9. Zmajski stol u Pazinu. listopada 1971. . Zmajska matica. Rođen je 19. godine doktorira. Bavi se savjetovanjem.o. a danas je Predsjednik uprave Hrvatskih cesta d. Radio je kao samostalni projektant. Diplomirao je na Fakultetu strojsrstva i brodogradnje u Zagrebu. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. zamjenik gradonačelnice Grada Zagreba. član prinosnik. Matični broj 1576. godine gradski zastupnik i potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba. Matični broj 1578. 8. Rođen je 24. gdje magistrira i 2000. u Zagrebu. Zbor kulturne baštine. Objavio se niz znanstvenih radova vezanih uz energetsku djelatnost.Broj 1/2007. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971. godine u mjestu Pasič. godine. Magistrirao je 1981. Osnovnu i srednju školu završio je u Tomislavgradu. godine u Mariboru. Zbog prirodoslovlja. Zbor kulturne baštine. Na početku karijere asistent je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zmaj DUVANJSKI II. lipnja 1962. U svojem bogatom radnom iskustvu vodio je značajne firme. godine u Zagrebu. član prinosnik. Zmaj od HERCEGOVINE. 11. ANTE ĆURKOVIĆ. Matični broj 1577. Zmajski stol u Pazinu. 15 Franjevačkom samostanu. razvojem itd. Zmaj od PASIČI. a danas je savjetnik Uprave HEP-a Zagreb. gdje završava Osnovnu i srednju školu. pretežno iz vinogradarstva.. Zbor gospodarstva. Str. Do danas je objavio niz znanstvenih i stručnih radova. Od važnih projekata valja spomenuti Istarski Y. godine na istom fakultetu. član prinosnik. Za zasluge je odlikovan sa više odličja.ZMAJSKE VIJESTI . MIROSLAV GUDELJ. Matični broj 1579. DAVORIN TEPEŠ. Rođen je 25. Za svoj rad odlikovan je brojnim odlikovanjima. 6. Zmaj PAZINSKI. Osnovnu i srednju školu završio je u Pazinu. a magistrirao 1988. Osnovnu i srednju školu završio je u Sarajevu. Zbor gospodarstva. Odlikovan je nizom odličja. a na građevinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1989. te je od 2001. a diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Zbor gospodarstva.o. godine u Pazinu. godine vodi informatičku tvrtku Nobilis-Informatika d. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu voćarstvo-vinogradarstvo-vrtlarstvo. Filozofiju i humanističke znanosti diplomirao je u Strasbourgu. a doktorirao filozofiju u Bonnu. godine u Zenici. godine Počasni opunomoćeni ministar u stalnoj misiji Republike Hrvatske pri UNESCO-u u Parizu. a doktorirao 1990. Zbor gospodarstva. Zmajska matica. projektiranjem.o. a srednju poljoprivrednu u Poreču. Rođen je 1. Vlasnik je tvrtke ICE Pazin. 10. Zmajska matica.o. godine direktor Zavoda za organizaciju građenja Instituta građevinarstva Hrvatske. Rođen je 30. član prinosnik. redoviti član. Matični broj 1575. vođenje izgradnje mosta u Dubrovniku.. Rođen je 26. Od 2001. srpnja 1952. Zbor gospodarstva. Matični broj 1582. savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske. lipnja 1947. HENRIK HEGER. Rođen je 2. član prinosnik. Zmajska matica. Matični broj 1581. Zmajska matica. Matični broj 1580. FRANKO BERTOŠA. 1990. Osnovnu školu završava u Višnjanu. Zmaj SORBONSKI od VELIKE HRVATSKE. siječnja 1954. rujna 1940. Zmaj POREČKI. te autoceste ZagrebMacelj. Profesor je na Studiju vinarstva u Poreču i ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. listopada 1961. Utemeljitelj i voditelj interdisciplinovnog programa Hrvatskih studija na francuskom jeziku u suradnji s pariškom Sarbonom. godine u Poreču. 7. STJEPKO BOBAN. redoviti član. Zmaj ZAGREBAČKI III. ĐORDANO PERŠURIĆ. godine u Sarajevu. 5.

u riječkoj katedrali. Zmaj od Kamenitih vrata IV. Zagreb mu je dao sve. gdje u Općoj bolnici radi na Ginekološko-porođajnom odjelu. IVAN HRVOIĆ. Filozofsko-teološki studij započeo je u Pazinu. godine. kolovoza 1958. završio je u Zagrebu. Rođen je 10. iz crkvene povijesti. Zmaj od Krbave. godine u Donjim Mamićima u općini Grude. godine. Godine 2000. Petra i Pavla 1972. Kao pripadnik Zbora narodne garde sudjelovao je u domovinskon ratu. u Zagrebu. veljače nadbiskupije zaređen je 5. Gimnaziju i Elektrotehnički fakultet senjske nadbiskupije imenovan je 4. 4. Za pomoćnog biskupa riječkoTrebarjevu. Doktor je primijenjene fizike od Za biskupa je zaređen na blagdan Sv. predsjednik Biskupske . a u Zagrebu je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti. imenovao ga je prvim emigrirao je u Kanadu. Mile Bogović rođen je 7. Zmaj MARTINSKI. 17. U svome javnom radu rukovodi se tradicijom i hrvatskim domoljubljem. gdje osniva vlastito poduzeće biskupom novoustanovljene Gospićko-senjske za razvoj i izradu magnetometara za mineralna i biskupije 25.Str. Srednju školu završio je u Grudama. MILAN BANDIĆ. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Jelsi na otoku Hvaru. Osnovnu školu pohađao je u Slunju. za novu su braću primljeni: 1. godine 1966. Matični broj 1584. studirao je na papinskom sveučilištu Gregorijani i postigao doktorat 2. veljače 1937. Mons. čime će dakako doprinijeti i našoj Družbi. a završio je u Zagrebu. lipnja 1999. Odlikovan je Redom Hrvatskoga Pletera. svibnja 2000. tehnički biskupske konferencije. Od 2007. Sekcija gospodarstva.1999. Mnogo je vremena proveo s ljudima na terenu što mu je bilo posebno iskustvo. Bogović član je Stalnog vijeća Hrvatske zdušno je pomogao Hrvatsku materijalno. u Cerovcu – župa Slunj u riječkosenjskoj nadbiskupiji. Svojom vizijom i predanošću želi ovaj grad učiniti plemenitijim i ugodnijim za življenje. a on nastoji njemu dati cijeloga sebe. godine do danas profesor je crkvene povijesti na Rođen je 22. naftna istraživanja. te je nositelj Spomenice Domovinskog rata. 16 ZMAJSKE VIJESTI . izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba. Zmajska matica – prinosnik. Zmajski stol u Gospiću – redoviti član. Radio je na Institutu Ruđer Bošković 29. Osnovnu školu završio je u rodnom selu. Za svećenika riječko-senjske Sa svečanosti zazmajenja novih članova u Zmajskoj kuli.06. Rođen je 22. Nakon sloma Hrvatskog proljeća Sveti Otac Ivan Pavao II. Medicinski fakultet završio je na Sveučilištu u Zagrebu. i na propagandnom polju. Po povratku iz Rima od 1971. a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu. Zapošljava se u tvornici «Ledo». dužnost koju i danas obnaša u trećem mandatu. Zmajska matica – redoviti član. studenog 1955. Zmaj od gospe od zdravlja u Jelsi. Zmajska matica – redoviti član. Sekcija prirodoslovlja. Kao liječnik opće prakse radio je u Hvaru. TONČI VISKOVIĆ. Za vrijeme Domovinskog rata Mons. Autor je i koautor više znanstvenih i stručnih radova. godine u Desnom riječkoj teologiji. a nakon specijalizacije iz ginekologije zapošljava se u Zaboku. srpnja 1964. 17. te u općini Peščenica. Dr. do1971. godine u Splitu.Broj 1/2007. kolovoza 1939. MILE BOGOVIĆ. veljače 2007. Matični broj 1583. 3. Na svečanosti zazmajenja u Viteškoj dvorani Družbe.

Zmaj od Kamenitih vrata IV. sudjeluje aktivno u vojnim akcijama «Bljesak» i «Oluka». Za zasluge u ratu odlikovan je sa više odlikovanja. Zmaj Velikootočki u Zmajskoj kuli. Savezna Republika Njemačka. Do sada je sudjelovao u raznim projektima Zmajskoga stola u Karlovcu. Rođen je 23. godine. Osnovnu školu pohađao je u Đakovu. Sekcija povijesna. Od 2005. Danas radi na mjestu policijskog inspekcotra kriminalističke policije u Karlovcu. Rođen je 21. Uz mnoge novinske radove objavio je više stručnih tekstova i prikaza iz područja književnosti. te u srednjoj Strojarskoj školi u Varaždinu. i Veliki meštar Dragutin Feletar. lipnja 1974. 5. MIRKO BARIŠIĆ. ali ostaje i dalje vrlo aktivan. Predsjednik je nogometnog kluba Dinamo. pristupa postrojbama Specijalne policije.. Zagreb. Novi član Milan Bandić. Od 1998. Zmaj Duvanjski III. Sekcija kulturne baštine. Zapošljava se u Osnovnoj školi u Vidovcu kraj Varaždina. Sekcija gospodarstva. jezika i kulturne povijesti. Po povratku u zemlju postaje predsjednik Uprave Siemens d. Zmajski stol u Karlovcu – redoviti član.ZMAJSKE VIJESTI . godine u Karlovcu gdje pohađa Osnovnu školu. Matični broj 1587. Zapošljava se u firmi Siemens. BRUNO KENĐEL. godine je u mirovini. Srednju policijsku školu završava u Zagrebu. aktivan je u humanitarnim organizacijama. KRISTIJAN SKOČIBUŠIĆ. Sekcija gospodarstva. godine u Levanjskoj Varoši kod Đakova. Zmajski stog u Varaždinu – redoviti član. te član Biskupske komisije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom. a gimnaziju u Zagrebu. zazmajeno je sedmoro nove braće 6. Str. Tu je deset godina obnašao dužnost glavnog direktora. godine u Mesihovini. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Matični broj 1586. Zmaj Levanjsko Varoški. Autor je mnogobrojnih znanstvenih radova. Nakon završene srednje škole u Tomislavgradu upisuje studij Kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zadru. Prvo zaposlenje bilo mu je u tvornici baterija «Croatia» u Zagrebu. 17 Na svečanosti u Zmajskoj kuli 17. Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića.d. komisije za laike. godine stalni je dopisnik Večernjeg lista iz Varaždina. Zagreb. Zmaj od Karlovačke zvijezde. Za svoj rad dobio je mnoga priznanje i nagrade. . studenog 1936.Broj 1/2007. Matični broj 1589. Godine 1993. Rođen je 5. veljače 2007. a poslije sloma Hrvatskog proljeća smijenjen je s te dužnosti. član je mnogih kulturnih organizacija. Matični broj 1588. gdje diplomira 1990. 7. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Zmajski stol u Osijeku – redoviti član. studenog 1965. Autor je fotonmonografije «Općina Vidovec».

sastava Meštarskog zbora. Lelju Dobronić.. Zmaja Vinodolskog IV. Zmaja Neretvanskog II. Pavelić (Matica).. a tekst Aleksandra Šira. Žalobno sijelo za dramskog umjetnika Damira Mejovšeka.. Žalobno sijelo za saborskog zastupnika i generala Velibora Kikereca.. Ivica Kirin. a o njezinu djelu govorio je Veliki meštra Družbe. rujna 2006. održano je 25. započeo je pripreme za osnivanje Zmajskog stola Željko Holjevac (Matica). srpnja 2006. a na grobove su im položeni vijenci Družbe. održano je 5. jeseni 2007.. Nina Lipljin (Varaždin). u kojima su osobito aktivni Domjenak nakon zazmajenja nove braće 17. Zmajicu od Kamenitih vrata III. Damir Medar. u Zmajskoj kuli održano i pet žalobnih sijela.. Zmaj Virovski od Stare gore). a o njegovu liku i djelu govorio je Veliki meštar Družbe. Prije nekoliko mjeseci započele su i pripreme za osnivanje Zmajskog stola u Bjelovaru. Vladimir Strugar i Mladen Bakulić (Varaždin). Zmaj Đurđevački II. dali svoj veliki prinos.Str. govorio i Juraj Kolarić. Zmaja Vlaškovuličanskog.. veljače 2007. Za njih je u znak štovanja i suosjećanja s najbližima. Braća koja su nas zauvijek napustila ostat će nam u trajnoj uspomeni. održano je 20. Zmaj Velikotaborski II. siječnja 2007. Za skladatelja i glazbenika Igora Kuljerića. Zmaj Bjelovarski VI. Zmaj od Petrinje. koji su kulturnom i društvenom životu Hrvatske. Uskoro će pripravnicima postati još desetak kandidata. a kontakte su nastavili i Veliki meštar i Meštar zmajskih stolova. žalobno sijelo održano je 6. . a za sada se za članove kandidiraju Zvonko Kožnjak. Zasad su kandidati za Trenutno se u statusu pripravnika nalaze Marijan pripravnike Ilija Pejić. a o njegovu velikom djelu govorio je Zlatko Stahuljak. kao i djelovanju našega bratstva. Zasad je kandidat za pripravnika Željko Željko Mrak (Pazin). Josip Nemec. Jelačića Bužimskog održano je 27. Crnković. Virovitici – inauguracija se očekuje početkom ŽALOBNA SIJELA U ZMAJSKOJ KULI Tijekom 2006. 18 ZMAJSKE VIJESTI . Jurja u Trnju). Vladimir Bermanec (Matica). godine zauvijek je Družbu napustilo petoro braće. Žalobno sijelo za Nikolu pl. rujka 2006. a o njemu je nadahnuto govorio Milovan Petković. godine. Zmaj Hrašćanski od Sv..Broj 1/2007.. Osnivanje ovoga stola započelo je još u vrijeme mandata 12. a uskoro se očekuje i pristupanje drugih Privodi se kraju osnivanje Zmajskog stola u kandidata. Zmajski brat Ivica Golec. Josip Đakić. koja su priređena po tradicionalnom protokolu (obredniku) Družbe. dok s budućom braćom češće kontaktiraju i Veliki meštar. pročitao je Veliki meštar (na pokopu u krematoriju na zagrebačkom Mirogoju. Za pokretanje ovog stola osobito se zauzeo Đuro Kovačev. Ivan Roštaš. godine članovi Zmajskog stola iz Križevaca (osobito Dražen Podravec. o pokojniku je uz Velikog meštra. Žalobno sijelo za povjesničarku Zagreba. Hrvoje Petrić (Matica) i u Sisku. Meštar zmajskih stolova i Meštar Obredničar. Ivan Zelenbrz i Rajko Stilinović. Zmajska braća bila su nazočna i na sprovodima umrle braće. studenoga 2006.

sada se barem djelomice počelo pretvarati u stvarnost.). te korištenje hrvatskom narodu. Prvi graditeljski sloj nastao je uglavnom u 13. grad Ozalj Družbi je 1928. koja je dobrim dijelom dala temelje za formuliranje «projektnog zadat ka» za izradu projekata obnove i namjene ove velebne utvrde nad Kupom. Grad je tijekom vremena imao razne. To je spomenik pod državnom zaštitom nulte kategorije. 1. godine darivala znamenita plemićka obitelj Thurn und Taxis. To je dugo razdoblje gotike. Zrinski i Frankopani ovdje su gospodari sve do 1671. a održavanje toga spomenika do danas uvelike je pridonijela kakvatakva njegova kontinuirana uporaba. 19 ZAPOČEO DOSAD NAJOBIMNIJI PROJEKT DRUŽBE OBNOVA STAROGA GRADA U OZLJU U TIJEKU Krajem ljeta 2006. a Nikola Šubić Zrinski je ženidbenom vezom preko supruge Katarine došao u posjed Ozlja 1550. Na Ozlju «gdje god se zakopa lopata» otkrije se neko arheološko nalazište. konačno su započeli obimniji obnoviteljski radovi na povijesnom zdanju od nacionalne hrvatske vrijednosti – Starom gradu u Ozlju. Svi ti graditeljski stilovi imali su odraza na razvoj Ozlja. Antuna ( u koju su kasnije ugrađeni i neki barokni elementi). Zrinski grade izdvojenu palaču (palas). stoljeću. a u darovnici nas je obvezala da taj spomenik nulte kategorije dobro čuvamo i obnavljamo kako bi bio na čast i slavu. koju su izgradili Babonići. jest dvorska kapela Sv. Kako bi se odlučili što zapravo želimo sa starim gradom u Ozlju. Ono što se pripremalo godinama... pa nosi ime . Kada je ovo povijesno zdanje opet vraćeno u vlasnost Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja.000 četvornih metara. Dobrim dijelom to je razdoblje kada je ozaljski feudalni posjed pripadao rodu Babonića (1280. Danas je to unutrašnji grad.ZMAJSKE VIJESTI . o čemu se raspravljalo i sanjalo. Stoga valja biti zahvalan Gradu Ozlju.-1327. i 14. povele su se nove rasprave o njegovoj trajnijoj namjeni. ožujka 2007. ali je kasnije duže bio i posjed hrvatsko-ugarskih kraljeva. Stari Grad širi se uglavnom na današnje gabarite. pa i ugostiteljske namjene. Još nije točno istraženo pružanje obrambenih zidina u to srednjevjekovno doba. Cijelo područje staroga grada trebalo bi još detaljno arheološki istražiti. renesanse i ranog baroka. 2. 21. godine u Zagrebu je organizirana rasprava (Meštarski zbor u proširenom sastavu). Za tu raspravu. Izgrađeni su novi čvrsti bedemi od kamena. koje u starom gradu razvija muzejsku i knjižničarsku djelatnost. te Pučkom sveučilištu.000. Veliki meštar pripremio je slijedeći radni materijal: 1. odnosno do njihova zatora. na čijem je početku bila velebna romanička četverokutna branič-kula. Njegova bruto pokrivena površina iznosi oko 4. Str. iako adaptacija još nije u cijelosti dovršena (osobito spoj Babonićeve kule sa sjevernim krilom). a na temelju dosadašnjih prijedloga. Tako je poznato da iz toga razdoblja (vjerojatno roda Babonića) potječu i temelji romaničke crkvice nađeni u zemlji pokraj današnje gotičke dvorske kapele. Dodatak na golom dijelu litice nad Kupom. koji je uglavnom ostao sačuvan do danas. Ona je danas valjano obnovljena. Zna se da je utvrđeni grad iznad Kupe imao tada znatno manji opseg. a korisna površina oko 2. Drugi graditeljsko sloj pripada uglavnom Frankopanima i Zrinskima (Frankopani su kupili ovo vlastelinstvo već 1398. Pogled u povijest – tri osnovna graditeljska sloja Velebni stari grad u Ozlju pripada među najznačajnije spomenike hrvatske graditeljske baštine. a izrađeni su i određeni prijedlozi i projekti. Kao što je poznato. U prošlih pedesetak godina bilo je raznih planova i zahvata na gradu u Ozlju. koja se kasnije koristila i kao spremište. Ponos ovdašnjeg gotičkog graditeljstva.Broj 1/2007.).

OBRAMBENI BEDEMI ISTOČNO KRILO SJEVERNO KRILO JUŽNO KRILO KAPELA TRŠKA KULA PALAS (ŽITNICA) OPKOP BABONIĆEVA KULA OBRAMBENE KULE MOST Plan Staroga grada u Ozlju . 20 ZMAJSKE VIJESTI .Broj 1/2007.Str.

kada je opet došao u okrilje Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Str. potom grofovi Petazzi. kao i za opću povijest toga kraja. U tom razdoblju. Osobito veliki radovi izvršeni su u baroknom 18. pa i nekim komercijalnim sadržajima.). dugom više od dva stoljeća. godine). Družba se treba voditi porukom grofova Thurn und Taxis iz njihove darovnice: u njoj je naglašeno da oni daruju grad Družbi kako bi ta velebna spomenička građevina bilo otvorena i u službi hrvatskoga naroda. Zato valja uznastojati da se buduće namjene koncipiraju tako da Ozalj bude na korist i ponos hrvatskom narodu. Spomeničke funkcije – Hrvatska još nema nacionalni muzej Zrinskih i Frankopana. djelomičnih dijelom zadobio današnje gabarite i izgled. a od 1971. Ovdje su se ipak zadržali neki sadržaji. kao i kasnijem utjecaju postbaroknih. uz niz kasnijih manjih izmjena. tu bi se našlo i mjesta za prikaz ostalih vlasnika Ozlja. Dakako. godine. Računa se da je u kasnoj renesansi i ranom baroku nastao veći dio današnjeg kompleksa staroga grada. pa slijedi vrlo aktivno razdoblje roda Perlas (1725. te na dvije ulazne kule i na velebni potporni stup pod diživim mostom (koji je bio pokretan sve do 1821. Spomeničke i 2. ozaljski stari grad doživio je veliki broj graditeljskih promjena. da bi zatim bilo još nekih gospodara. predvodio kapetan Verned. potom dolazi obitelj Batthyany (sve do 1873. Njegovo je mjesto upravo u ozaljskom starom gradu. Poslije Zrinskih Ozljem upravlja Dvorska komora. Tom muzeju trebalo bi osigurati dovoljan izložbeni prostor – barem cijelo sjeverno krilo. kada su Ozalj darovali Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja. koji bi kompleksno i živo prikazao vrijeme djelovanja najslavnijih hrvatskih plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana. Prava je sreća da socijalistička vlast nakon 1945. eklekticističkih stilova. do 1753. 1.-1766. a najduže se zadržala znamenita njemačka plemićka obitelj iz Regensburga Thurn und Taxis – sve do 1928. 2. 21 «žitnica». Tim nadogradnjama stari grad je dobrim . osnovan je i zavičajni muzej. nije dala srušiti ozaljski stari grad. I jedna i druga funkcija osigurala bi punu otvorenost cijeloga kompleksa za javno korištenje i posjete. Za suvremeno koncipirani prikaz rada i razvoja Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja trebalo bi (možda) osigurati cijelu zrinsku palaču ili žitnicu. Na njezinom ulaznom portalu uklesana je 155. stari grad u Ozlju dočeko je pretežito sačuvan i današnje vrijeme. nadogradnji. Komercijalne.). Treći graditeljski sloj pripada razdoblju dosta intenzivne barokizacije tijekom 18. koji dakako nije izgledao tada kao danas. stoljeća. Na katu Ulazne obrambene kule u Ozlju prije obnove rušenja. Radni prijedlog o budućoj namjeni Kod koncipiranja budućih funkcija staroga grada u Ozlju. To se odnosi na središnji kompleks. a pogotovo unutrašnjih uređenja zavisno od stilskih zahtjeva vremena i mode. Naša družba uspješno je upravljala ozaljskim gradom do 1945. Buduće funkcije grada mogli bismo u grubo podijeliti na : 1. To bi trebao biti europski koncipiran moderni muzej.ZMAJSKE VIJESTI . godine. 3. a na unutrašnjim zidovima nalaze se neobične i vrlo vrijedne zidne slikarije. stoljeću u vrijeme vladavine obitelji Perlas – radove je uglavnom od 1743. s muzejom i drugim sadržajima. Zahvaljujući upravo tim.Broj 1/2007. a tu je uređeno pravo aktivno zmajsko gnijezdo.

može se organizirati i općenacionalno prikupljanje sredstava za obnovu. Tu bi se mogla organizirati primanja za državne potrebe. Postoji prijedlog da se dvije ulazne kule uporabe kao uredi za prodaju ulaznica i suvenira (manja kula) i kao ured gradskog kaštelana. Za buduće apartmane možda bi najpovoljnije bile prostorije u istočnom dijelu južnoga krila. istraživanje i izvedbu sve potrebne infrastrukture za normalno moderno funkcioniranje kompleksa.Str. Uporedno s pripremama za obnovu i novu namjenu valja oživjeti stari grad u Ozlju. Međutim. Antuna. te drugim sadržajima. pozivam na razumnu i strpljivu raspravu. U susjedstvu je i gotička kapela Sv. profesionalnoj nadležnoj ustanovi treba dati izraditi studiju opravdanosti obnove i korištenja. restauratorske radionice i muzejskih depoa trebalo bi (možda) osigurati prostor Trške kule odnosno zapadnog dijela južnog krila. Ta ugostiteljsko-hotelska funkcija može se iznajmiti samo nekom elitnom hotelu ili hotelskom lancu. Na taj način funkcioniraju gotovo svi takvi spomenički kompleksi u Europi. Kada se usuglasimo što želimo s Ozljem. pa i za uređenje odgovarajućih prostora već pokazuju zanimanje Grad Zagreb. osobito za komercijalni dio obnove. U prizemlje istočnog krila trebalo bi vratiti reprezentativni restoran. Konačno. Za potrebe uprave spomeničkog kompleksa. Obnovu Ozlja treba dići na nacionalnu ili državnu razinu. U tom dijelu južnog krila zadržao bi se i manji prostor za potrebe sijela Zmajskog stola u Karlovcu. uz suradnju s Gradom Ozljom i drugima. a do Ozlja ima samo pola sata ugodne vožnje). Za izradu novoga prijedloga i daljnje vođenje obnove zaduženo je Povjerenstvo za obnovu grada Ozlja. da će se u nastavku rasprave konzultirati i odgovarajući stručnjaci i institucije. kako bi se s uređenjem Ozlja moglo otpočeti u etapama prema financijskim mogućnostima. kako bi se utvrdili prioriteti obnove. valja što prije prionuti na projektiranje. odnosno odrediti buduću namjenu Ozlja. 2. Valja dalje nastaviti što intenzivnije s obnovom koja se donosi na neophodno spašavanje i održavanje objekta. koji je već sada primjereno adaptiran. Uz to. Zaključak: Ovo razmišljanje može biti samo predprijedlog za raspravu i ne smije se shvatiti kao i bilo kakvo nametanje zaključaka. Dakako. To znači da trebamo osmisliti projektni zadatak. Također valja osigurati maštovita hortikulturna rješenja svih otvorenih prostora oko ozaljskog starog grada. kako bi odgovarajući stručnjaci mogli izraditi potrebne projekte. Nakon doista temeljitog promišljanja i rasprave. dvorane u istočnom i dijelu južnog krila (na katovima) trebalo bi urediti kao najreprezentativnije prostorije za primanja. bi se mogla urediti viteška dvorana za priredbe i slične namjene. Put do uređenja staroga grada u Ozlju bit će dug i trnovit. najveća hrvatska poduzeća i slično (zašto bi se sva primanja obavljala u zagrebačkim Dvercima. Temeljem prijedloga buduće namjene i sadašnjeg stanja objekta. U suterenu Trške kule nalazio bi se i omanji klub naše Družbe. 3. mi moramo učiniti prvi korak. 2. Naša Družba mora razraditi i prihvatiti osnove projektnog zadatka. 22 ZMAJSKE VIJESTI . Treba projektantski snimiti sadašnje stanje cijelog kampleksa. 5. kako bi on bio spreman za nove namjene.Broj 1/2007. sigurno će se naći i investitori. Zato vas. Uz njega valja osigurati odgovarajući prostor za desetak apartmana reprezentativnog uređenja. Za ove funkcije. osnovne teze iz prijedloga Velikoga meštra su prihvaćene – dakako uz veći broj dodataka i detaljizacije. za Grad Zagreb. jer taj spomenički kompleks to i zaslužuje. koja se ubrzo može osposobiti za održavanje svete mise u raznim prigodama. koje već sada nemaju slobodnih termina. vlada RH i drugi. osobito sijelovima i domjencima zmajske braće. Komercijalna funkcija – vrlo je važna i komercijalna potpora oživljavanja staroga grada u Ozlju. 4. Na temelju tih projekata doći će se i do približno točnog troškovnika. koje osobito mora voditi računa o slijedećim zadaćama: 1. s odgovarajućim znanjem i kapitalom. . ali i raspravu s hrvatskim srcem. draga braćo i sestre.

jer je taj dio krovišta posve dotrajao i prijetilo Muzej Zrinskih i Frankopana u Ozlju mora biti je urušavanje (taj dio radova s tvrtkom Flanjak nacionalni državni muzej. očuvao za temeljitu rekonstrukciju i trajnije buduće namjene. odnose se poglavito na kata u sjevernom krilu grada. od čega je Ministarstvo kulture osiguralo oko 80 posto. Radi 1. Naći valjana i ambicioznoga strateškoga grada. 23 urušavanjem kamena u unutrašnjosti otvorene okrugle 6. s potrebnom limarijom. učiniti. koji su počeli od propadanja. Obnovljena su i sanirana kompletna krovišta očuvanja kamenih stuba. te osiguranje zahvatu: sanaciji krovišta i izmjeni pokrova većeg uvjeta za nove namjene. Što je dosad učinjeno i koji su radovi u tijeku? Za izvođenje radova raspisani su potrebni natječaji. 3. postavljena skela i propadanja.ZMAJSKE VIJESTI . Ti bedemi trajnije su izrađeni potrebni projekti za popravak i dogradnju stručno zaštićeni od propadanja. a svi radovi izvode se pod Radovi na obnovi veće obrambene ulazne kule u Ozlju krajem 2006. Treba računati i na ugovorilo je još Otvoreno sveučilište). S obzirom na nove prioritete . To su radovi koji je konačno u funkciju doveo kamene isklesane koji se moraju izvršiti da bi se spomenički kompleks stube koje su ugradnju čekale već dvadesetak godina. a ove tvrtke imaju i potrebnu licencu za izvođenje radova na spomenicima kulture. a zatvorena je i oveća «kaverna» nastala i drugi materijal. Također su i statički drvene konstrukcije krovišta. godine stalnom kontrolom Konzervatorskog odjela u Karlovcu.Broj 1/2007. Time je omogućena normalna komunikacija u Dosad su izvedeni vrlo važni i korisni radovi. Str. godini u radove na obnovi uložit će se najmanje oko 2. 4. Tijekom 2006. Time zaštićene daskama. spašavanje i održavanje kompleksa. To je obiman posao. s kojim je uspostavljena vrlo korisna i prisna suradnja. Postavljene su i popravljene kamene stube na Radovi na obnovi koji su započeli ljeti 2006. državnu razinu – kao kulturni projekt Hrvatske. dijela južnog i istočnog krila. su ova dva važna objekta spašena od sve bržeg 5. Obnovu Ozlja valja dići na nacionalnu kule pokraj Trške kule na južnom krilu kompleksa. Taj je zahvat od 2. koje vode od prizemlja do drugoga i kontinuirano traju. dobavljen je crijep sanirani. koji će sada otpočeli početni radovi na najvećem dosadašnjem omogućiti i unutrašnje uređenje tih kula. Konačno su izvedeni od ranije zaostali radovi Pokrenuti nacionalnu akciju prikupljanja sredstava na sanaciji dvorišnog dijela krovišta istočnoga krila za obnovu. Započele su pripreme. U cijelosti su obnovljeni (u cijeloj dužini) svi vitalnog značenja za trajnije očuvanje zdanja kameni otvoreni obrambeni bedemi.5 milijuna kuna. a najpovoljniji izvođači su izabrani kroz dvije građevinske tvrtke: HUTA I ABGRADNJA. To je bio veliki zahvat. Prema dosad izvedenim radovima pokazalo se da je izbor dobar. dobivanje potpore Europske unije. širokom stubištu. Također je izabran i nadzorni organ. Bilo je to neophodno partnera za uređenje komercijalnog dijela kompleksa. Završena je statička procjena i naglo propadati (kruniti se). one su prema propisima i spojni trakt na dvije ulazne obrambene kule. i u 2007. sjevernom krilu koje će se u cijelosti obnavljati.

Taj dio poslova u cijelosti je financirala Družba. a dobrim dijelom su očišćene i strmine prema Kupi i opkopima. Za oživljavanje posjeta Ozlju i funkcioniranje Družbe u prostorima grada. koji je dobio i odgovarajući namještaj. koju je za Ozalj još tridesetih godina 20.Broj 1/2007. te o izradi studije opravdanosti i kompletnog projektnog snimanja sadašnjeg stanja kompleksa. biti završeni do sredine ljeta 2007. Tu se prvenstveno radi o adaptaciji gotičke kapelice. Sve pripreme i početak radova provode se na prijedlog i pod kontrolom Konzervatorskog odjela. U dosadašnjim poslovima angažirali su . Kolokvijalno taj smo prostor nazvali Obnovljene ulazne kule Staroga grada u Ozlju . Uređenje «zmajskog kluba» u cijelosti je financirala sama Družba. stoljeća nabavio prazmaj Antun Bauer (ona je sada restaurirana). osobito za vodstvo Družbe i druge suradnike. Dakako da za 2007. 24 ZMAJSKE VIJESTI .Str. ali njihova će realizacija zavisiti od raspoloživih materijalnih sredstava. dinamika i namjena ulaganja morat će se uskladiti s Ministarstvom kulture. 7.snimljeno u veljači 2007. godine «zmajski klub». Tu je svoje mjesto našla i poznata ranije vrlo oštećena garnitura fotelja i stolova s kineske izložbe na Zagrebačkom velesajmu. S obnovljenim kulama Stari grad Ozalj dobio je novu vizuru koje su postavila nova istraživanja stanja krovišta. Očekuje se da će ovi obimni radovi. kao i o izradi projekta i istraživanja za dovođenje kvalitetne infrastrukture do grada. godine. Kontinuirano se radi na čišćenju i uređenju užeg i šireg okoliša grada. 6. čiji obujam zavisi i od osiguranih sredstava. kako bismo u gradu mogli održavati Sv. Mise. Realizacija nabrojenih poslova traži mnogo napora i vremana. od posebne je važnosti potpuno završena kvalitetna adaptacija dvije atraktivne i prostrane prostorije u suterenu Trške kule na južnom krilu. godinu postoje znatni planovi obnove.

Ernesta Gnjidića. zatim Aleksanda Bašića. od predavanja. Zdenke Stupić. Zmaja Karlovačkog od Šanca. godine. ali bi valjalo istaći izuzetan prinos kaštelana Nenada Stuparića. Znatan dio svojih djelatnosti Matica je provela u suradnji sa zmajskim stolovima. Usprkos te neaktivnosti dijela članstva Matice. istini za volju. Time se postiže bolja informiranost. a posebice kaštelan Nenad Stuparić. konzervator Vinko Štrkalj. Tih aktivnosti i događanja bilo je doista mnogi. ostvaren je doista raznovrstan raspon događanja. Svake prve srijede uveden je tzv. gradonačelnica Ozlja Biserka Vranić i brojni drugi. a potom se povede sadržajna rasprava. Zmajice Ozaljske. 25 se i istakli mnogo članovi i suradnici. Nadamo se i vjerujemo da će slijedeće zmajske godine biti volje. Zmaja Dubravarskog. ovdje ćemo nabrojati značajnija događanja u zmajskoj kuli od početka prosinca 2006. Uz Meštarski zbor za to je osobito zaslužan tim aktivnih članova Družbe. te dakako sa članovima Meštarskog zbora i drugim dužnosnicima Družbe.Broj 1/2007. te vanjski suradnici – posebice konzervatorica Branka Križanić. Ovdje ćemo nabrojiti samo najvažnija događanja (odnosno one aktivnosti za koje smo prikupili potrebne podatke). Zmaj Dubravski. Zmaja od Starobrodskog. Zmaj od Svete Gere i Josip degľ Ivellio. susreta i prezentacija do domjenaka i podizanja spomen-ploča. dobro povezana kulturna društvena udruga. Radi ilustracije tih aktivnosti.. Vrlo mnogo se angažirao i Veliki meštar Družbe i Mladen Ježić. zbog spriječenosti S jednog bratskog sata Velikog meštra prve srijede u mjesecu u Zmajskoj kuli . a neke se praktički kroz prošlu godinu nisu niti sastale. kao i veći broj predavača. i druge braće. valja reći da pojedine kulturne sekcije još ne djeluju dovoljno aktivno. Str. Prisutnoj braći daje se informacija o trenutnim djelatnostima i zadaćama Družbe. Zmaj Brački II. ZMAJSKA MATICA ZAGREB NASTAVLJAJU SE RAZNOVRSNE DJELATNOSTI Družba Braća Hrvatskog Zmaja djeluje kao jedinstvena. bratski sat Velikoga meštra. Zvonimira Gergeba. Zmaja Brlog-gradskog. iako. OŽIVJELA VITEŠKA DVORANA Osobito raduje što su naši tradicionalni domjenci srijedom u viteškoj dvorani nad Kamenitim vratima u Zagrebu postali sadržajniji i posjećeniji. Stjepana Lipšinića. do početka travnja 2007. U tom smjeru djeluje i Matica Družbe u Zagrebu.ZMAJSKE VIJESTI . ali i povezanost Družbe (prve srijede u travnju. Zmaja od Svete Gere. Vrijedi spomeniti da su ta sijela vrlo sadržajna i odlično posjećena.

. nakon izlaganja. Zmaj Dubravarski). veljače. prosinca 2006. koje je održano 17. predstavljano Zmaj Brački II. Cvitanović i V. Roka Voloskog. prosinca održano je predstavljanje knjige pripovijedaka Mirka Ivanjeka «Čuvari blaga». a u povodu 130. Gerber. siječnja. a još su sudjelovali i Đ. Dne 21. 20. a tekstove je čitao pročelnik Umjetničke sekcije. Zmaja Vološčanskoga. Pred Božić. Marka. Deželić.Broj 1/2007. svestranom stručnjaku i piscu. kao i knjiga o tom Nakon bratskog sata Velikog meštra 7. Uvodnu prosinca 2006. M.. siječnja 2007. veljače održao je predavanje «Babonići i Ozalj». bilo Kuntarića. održao je 6. siječnja 2007. a moderator . temu «Hrvatska između srednje Europe i zapadnoga na kojoj je predstavljen lik i djelo skladatelja Ljube Balkana». govorio na temu «Nazorova lirika u svjetlu transcendencije». Zmaj Poljički III. veljače predavanje Ivana Vodopije. O knjizi je govorio Ante Gost tribine 31. Evo i ostalih događanja: Antun Abramović. a predavač Rudi Aljinović – uz sudjelovanje nekoliko najvećih živućih autora stripova u Hrvatskoj. jučer-danas-sutra». na temu «Influenca. je djelo Rudolga Strohala. protonator. 26 ZMAJSKE VIJESTI . Dne 14. veljače priređena je vrlo zanimljiva tribina «Hrvatska povijest kroz strip». Zmaj od Velike Vranovine. na organizirana i primljena glazbena tribina 31. V. Dne 12. Razgovor je posebno dobro posjećeno.. Krmpotić. Dne 24. bratski sat održao je Ernest Gnjidić. Već 13. predavanje pod naslovom «Vuk Frankopan Tržački gospodar Ozlja». nastavio je sa svojom trilogijom o ozaljskim plemićkim obiteljima – dne 28. Izvrsno je bila Predavanje Ivana Biondića. Bojkić. ožujka je maestro Izak Špralja održao zanimljivu prezentaciju «Naša baština S jednog predavanja u Zmajskoj kuli – glagoljaško pjevanje». Zmaja od Sv. Zmaj od Velike Vranovine. Zmaj od Sv. obljetnice rođenja pjesnika. Antun Abramović. bio je skladatelj Ljubo Kuntarić. Velikog meštra. siječnja 2007. Alojz Jembrih. Zmaj Karlovački od Šanca. Kruhek. prosinca je Nedjeljko Mihanović.Str. I. uz sadržajnu raspravu je vodio i osmislio tribinu maestro Josip degľ Ivellio. Moderator je bio Nenad Stuparić. Zmaj od Roka Voloskog Krmpota. Pecoja. nakon koncerta u crkvi Sv. riječ održao je meštar Gospodarskog zbora Zvonimir u zmajskoj kuli je priređen božićni domjenak. Zmaj od Svete Gere. Zmaja od Tanaisa. Uvodno je govorio u programu zbora prirodoslovlja održano je 14.

prosinca 2006. te su vjerojatno jedino koncerti nastavljaju se i tijekom travnja. ožujka je Vladimir nekih svojih posrednih iskustava.ZMAJSKE VIJESTI . Konačno. Naslov predavanje bio je «NAZOROVA LIRIKA U SVJETLU TRANSCEDENCIJE». NEDJELJKA MIHANOVIĆA U srijedu. Zmaj Šibenski III. Nedjeljko Mihanović o 130. Zmaj Poljički III. Zmaj Brački II. stoljeća pod velom tišine svih jugoslavenskih režima». travnja je Marko Tarle. obljetnici rođenja velikog hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora. za predavanja ili slične događaje jer se već osjeća Ciklus predavanja i događanja u zmajskoj kuli predbožićni ugođaj. 27 PREDAVANJE dr. Izabrane dijelove Dugački. Čakovcu. Zmaj Ivanski. travnja priređena je glazbena tribina «Hrvatski skladatelji 20. 28. 12. Zmaj Brački II. Str.) prisutni su postavili nekoliko privatnijih pitanja o Nazoru i njegovu odnosu je bio pročelnik Umjetničke sekcije maestro Josip prema vjeri i vjerskom životu. Vrbovcu i. kao i o Nazorovim degľ Ivellio. (14. održao predavanje «Nestajanje civilizacije u kojoj živimo». Predavač je prikazao jedan dosta nepoznat segment Nazorova pjesništva u kojemu on stremi. dr.Broj 1/2007. Iz povijesti razvoja posljednjim danima o kojima je predavač govorio i iz zagrebačkog zdravstva.. a 18. u Viteškoj dvorani DBHZ održao je predavanje naš ugledni član. održao predavanje «Povijest Nazorove lirike pročitao je tijekom predavanja bolnice Milosrdne braće – Zakladne bolnice». Dne 11. istražuje i traga za Onostranim. obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana – obilježavanja će se organizirati u zagrabačkoj Prvostolnici. dakako. ožujka je Antun Abramović održao Mora se konstatirati da prosinac nije pogodan mjesec predavanje «Šubići Bribirski – Zrinski u Ozlju». Velike svečanosti pripremaju se u povodu 30. a za svaki mjesec i slične glazbene priredbe bolje prihvaćene. 21. u Ozlju (te drugdje). Nakom službenog dijela. u 18 sati. Predavač je bio maestro Josip degľ Ivellio. u Bečkom Novom Mjestu. ožujka 2007. O nekim događanjima u Zmajskoj kuli evo i nešto detaljnijih informacija: S koncerta u čast Ljube Kuntarića u Zagrebu . Pročelnik Umjetničke sekcije Josip degľ Ivellio. travnja. za Maestro Izak Špralja govorio je o kulturi glagoljaškog pjevanja Božanskim. tako da zmajska braća i sestre primaju poštom mjesečni i broj zmajske braće nije bio baš prevelik – što je raspored (što se pokazalo vrlo efikasnim).

radu. Pogotovo je velik broj događanja na kojima su sudjelovala zmajska braća i sestre u raznim mjestima Hrvatske i na mnogim priredbama i događanjima. koji je uz predavanje dr. pa sve do 2007. video i govorni mediji. u redovitom mjesečnom programu Umjetničke sekcije DBHZ održano je u Kuli nad Kamenitim vratima predavanje «NAŠA BAŠTINA . Moderator je bio Pročelnik Umjetničke sekcije mo. Degľ Ivellio ponovili su to isto predavanje u sklopu duhovne korizmene obnove.GLAGOLJAŠKO PJEVANJE». neumoran i zanimljiv u svojim pričanjima. Ovdje ne možemo niti sve pobrojati i spomenuti. Josip degľ Ivellio. glagoljaš. muzikolog. dirigent. PREDSTAVLJANJE KNJIGE «ZMAJSKA PJESMARICA» I KONCERT «ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI» U PETRINJI U velikoj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji u subotu 24.01. Zmaj Klokočki V. skladatelj. OSTALA DOGAĐANJA U MATICI Mnoštvo događanja inicirala su i organizirala braća iz zmajske Matice. klauzurnim sestrama karmelićankama u Karmelu Brezovici kod Zagreba.Broj 1/2007. PRVA TRIBINA CIKLUSA «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» 31. praktična svjedočanstva o toj našoj povijesnoj i narodnoj tradiciji. fra Izak Špralja umirovljeni Pročelnik Instituta za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nastojali smo ih poredati kronološkim redoslijedom. Zmaj Bjelovarski VI. trećoredac. lipnja 2006. Na mnogima od njih naši su predstavnici i držali govore i pozdrave ili sudjelovali na drugi način. Dan nakon predavanja u našoj Kuli. a koje su organizirale druge udruge i ustanove.2007. te tako predstavili na najbolji mogući način našeg velikog skladatelja Ljubu Kuntarića. . publika je poslušala i 6 glazbenih priloga iz Kuntarićeva skladateljskog opusa od popularnih melodija do ozbiljnih. franjevac.Str. i Zlatko Stahuljak. svećenik-redovnik. Roka Voloskoga. 14. Neke od ovih događanja izvan Zmajske kule ovdje ćemo ipak malo opširnije opisati. a ovo je način da se s njima bolje i bliže upoznamo. Predavač je bio mo. mnogi su konstatirali da je vrijeme «proletilo». Izaka Špralje pripremio i pedesetak fotografija te glazbenu slušaonicu. Josip degľ Ivellio. ožujka 2007. Kada je tribina bila završena nakon sat i 20 minuta. koje su promotori bili areopagita Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» Đuro Deželić. Sam gost bio je zahvalan sugovornik. Izak Špralja je s nazočnima podijelio ne samo teoretsko znanje o glagoljašima i glagoljaškom pjevanju već i svoja osobna. mo. Uvodnu riječ održao je Pročelnik mo. Takvih sudjelovanja bilo je tijekom prošle zmajske godine barem pedesetak. Moderator i voditelj kroz tribinu bio je Zmaj Brački II. dr. koji je pripremio i video prezentaciju fotografija iz Kuntarićeva života u rasponu od najstarije fotografije iz 1927. «Zmajska pjesmarica» je povijesno glazbena studija o životu i radu Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» sa 46 zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove. godine održan je susret zborova pod nazivom «Zborovi pjevaju domovini». prava šteta s obzirom na zanimljivo i nesvakidašnje predavanje o Nazoru. U prepunoj viteškoj dvorani održana je prva tribina ciklusa «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU». Špralja i mo. Tijekom razgovora s Kuntarićem koji je bio u formi ležernog radio intervjua. gost je bio skladatelj Ljubo Kuntarić. koncertantnih i duhovnih skladbi. Zmaja Bračkog II. «NAŠA BAŠTINA – GLAGOLJAŠKO PJEVANJE» U srijedu. glazbeni pisac. Zmaj od Sv. u kojoj je istaknuo kako o nekim članovima Družbe premalo znamo. što je bio još jedan od dokaza uspješnosti i zanimljivosti tribine u kojoj su se na dinamičan i organiziran način mijenjali audio. godine. 28 ZMAJSKE VIJESTI . koja su se zbivala izvan našega sjedišta nad Kamenitim vratima – bilo u Zagrebu ili u drugim mjestima Hrvatske. Zmaj Brački II. kao i u svojim razmišljanjima o životu. U prvom dijelu programa promovirana je «Zmajska pjesmarica» maestra Josipa degľ Ivellia. počasni član DBHZ. glazbi itd.

rođendana i Josipa degľ Ivellia. Josip degľ Ivellia HPD «SLAVUJ» PETRINJA – MUŠKI VOKALNI ANSAMBL «PETRINJSKI SLAVUJI» dirigent: mo. U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb. a susretu su pribavili i gradonačelnici Zagreba i Ozlja – Biserka Vranić i Milan Bandić. Pavla iz Zagreba. U zaista prepunoj crkvi. Str. Odazvalo se oko 80 braće i članova njihovih obitelji. Za nazočne je priređen ugodan domjenak na istočnoj terasi staroga grada. Ljube Kuntarića. i trajao sve do večeri. Zmaja od sv. Susret je započeo u 12 sati 9. Vinka Paulskog u Frankopanskoj ulici. rujna 2006. glavni koncert duhovne glazbe bio je u crkvi sestara milosrdnica Sv. a pod motom «Stari Ozalj nad kupom je opet u vlasnosti Družbe – vratimo se i mi u njegovo povijesno krilo!». tijekom SVEČANOSTI GLAZBE koja je u Zagrebu animirala više stotina izvođača raznih glazbenih žanrova. a u organizaciji POU Hrvatski dom Petrinja i HPD «Slavulj» Petrinja. Roka Voloskoga. . publika je uživala ponajprije u melodioznim i svima razumljivim melodijama na duhovne tekstove raznih autora našeg proslavljenog skladatelja Ljube Kuntarića. Josip degľ Ivellia Koncert je završen zajedničkim pjevanjem svih zborova sudionika kojima su dirigirali Nikola Bašić i Josip degľ Ivellio uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice. 21. Priređen je i odgovarajući S koncerta i predstavljanja "Zmajske pjesmarice" u Petrinji U drugom dijelu održan je koncert domoljubnih i zmajskih skladbi koje su izvodili sljedeći zborovi: HRVATSKO OBRTNIČKO KUD «SLOBODA» ZAGREB dirigent: Sebastian Jurić HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO «DANICA» SISAK dirigent: Nikola Bašić ŽENSKI PJEVAČKI ZBOR «HRVATICA» DRUŠTVA «HRVATSKIH ŽENA» GRAD ZAGREB dirigent: Ronald Braus MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR «EMIL COSSETTO» ZAGREB dirigent: mo. Degľ Ivellia. Zmaja Bračkog II. Nastupio je Mješoviti zbor crkve Sv. povodom njegova 80. RUJANSKI SUSRET BRAĆE I SESTARA U OZLJU Meštarski zbor i drugi dužnosnici Družbe.ZMAJSKE VIJESTI . Susret zborova i promocija pjesmarice održani su pod pokroviteljstvom Grada Petrinje u sklopu programa «Ljeta u Petrinji». Na kraju koncerta. To je bila autorska večer dvojice zmajeva. ZAGREB. 29 SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIĆA. maestro Kuntarić je zahvalio dirigentu i zboru na trudu u obilježavanju te velike njegove godišnjice te im uručio kao zahvalu skladbu KRIST ŽIVOT SVIJETA.Broj 1/2007. Josip degľ Ivellia HPD «SLAVUJ» PETRINJA MJEŠOVITI ZBOR dirigent: mo. koju je upravo posvetio tom zboru i njihovu dirigentu. Susret je nazvan «Subota u Zrinsko-frankopanskom Ozlju». pod ravnanjem mo. a na tekst fra Franje Jesenovića. te Zmajski stol u Karlovcu po prvi put su organizirali susret svekoliko braće i sestara u Starom gradu Ozlju. s divnim pogledom na Kupu. orguljansku pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline. lipnja 2006.

a svirala je i domaća glazba. Zmaj od Oliba i Veliki meštar Dragutin Feletar. otkrili su dvije spomen ploče na stubištu južnog krila grada. Zmaja Bračkog II.) zapisao i slijedeće: slavuji» iz Petrinje te zbor domaćina HPD «Jeka» Samobor pod dirigentskim vodstvom Hede Ujedinili domoljubne osjećaje Gospodentić. izvodili su zborovi HOKUD «Sloboda». Tijekom 2007. U drugom dijelu programa koji je održan u Ugodno druženje nastavljeno je i tijekom Hrvatskom domu Samobor skladbe iz «Zmajske domjenka za sve sudionika u odličnoj organizaciji pjesmarice». Tim povodom je «Samoborski glasnik» HPD «Slavulj» . Razgovaralo se o svemu pomalo. autora Josipa degľ Ivellia. 30 ZMAJSKE VIJESTI . radi daljnjeg oživljavanja grada Ozlja. uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice i solista Mladena Prvog dana prosinca u prepunom Hrvatskom Kahlinu. a osobito o budućoj namjeni grada Ozlja.12.2006. Dubrovniku 22. rujna 2006. koje govore o darovnici starog grada od plemićke obitelji Thurn und Taxis. Organizator HPD Jeka ugostio je pet završen je i ovaj susret kojem su prethodili koncerti i zborova iz Zagreba i Petrinje. lipnja..Str. Lovro Ivin. u petak 1. PROMOCIJA «ZMAJSKE PJESMARICE» U SAMOBORU Domjenak članova Družbe u Ozlju 9. Sve u svemu bio je to nezaboravan doživljaj za sve nazočne. Pod pokroviteljstvom Grada Samobora i organizaciji Hrvatskog pjevačkog društva «Jeka» Samobor. Družba će po utvrđenim terminima organizirati susrete po dva zmajska stola subotom. rujna. a tijekom ljeta opet će se održati i zajednički domjenak cijele Družbe. Zmaj Velikootočki. Domoljubne skladbe promocije održane u Zagrebu 31. Ugodno druženje u Starog gradu Ozlju zbirka zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove. ŽPZ «Hrvatice» i MPZ «Emil Cossetto» iz Zagreba. program. Ženski . članova «Jeke». domu održan je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju Zajedničkim pjevanjem svih zborova sudionika domovini.Broj 1/2007. godine održan je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju domovini. rujna i Karlovcu 30.mješoviti zbog i MVA «Petrinjski (8. Ronalda Brausa i Josipa degľ Ivellia. Petrinji 24. Vjerujemo da će odaziv braće i sestara biti masovan. prosinca 2006. ožujka. izvodili su Hrvatsko obrtničko KUD Sloboda. U prvom dijelu programa predstavljena je «Zmajska pjesmarica».

Marka na gostoprimstvu. Franjom Prstecom osigurao prostor crkve sv. Na kraju su se stopili u jedan veliki zbor koncerta svi zborovi izveli su U boj. Svi dosadašnji koncerti održavani su u crkvi sv. MARKA 20. Na kraju Cossetto». U knjizi se uz stare pjesme nalazi 11 novih skladbi sedmero skladatelja. kada koncerta nije bilo. a uz pomoć Zmaja Sv. KONCERT «U SUSRET BOŽIĆU» U CRKVI. i izveli zajedno dvije skladbe. Vilhara Kalskog. Na početku uvodnu riječ održao je Zmaj Sv.2006. 31 odlučio uvidjevši kroničan nedostatak «zmajske» i domoljubne zborske literature. Koncert su izvela dva zbora i to Muški vokalni ansambl Petrinjski slavulji i Mješoviti Mješoviti zbor crkve Sv. su pjesme Klobučara. u boj Ivana pl.» Tradicija održavanja tih koncerata od same obnove Družbe.ZMAJSKE VIJESTI . pjevački zbor Emil Cosseto iz Zagreba te petrinjski Dragutin Feletar. orgulja. Ksaverski. Zvaj Velikootočki. redovitog degľ Ivellia. Ksaverskog dr. je u dogovoru sa župnikom msgr.12.Broj 1/2007. Pročelnika Zmaj Brački II. Zajca. «Zmajska pjesmarica». Pavla s kora uz orguljsku zbor Hrvatskog pjevačkog društva Slavulj. Za uručio zahvalni poklon u ime Družbe. a i pomanjkanja kvalitetnog instrumenta. Zmaj Brački II. Katarine. Str. Josip knjiga Jekinog dirigenta Josipa degľ Ivellia. no zbog njezine prezauzetosti. Zmaj od Oliba i Veliki meštar otkrivaju u gradu Ozlju dvije spomen ploče 2006. Dirigirao je mo. te ispred oltara Mješoviti pjevački zbor «Emil degľ Ivellia. kao i brojnih uglednika i Sa svečanog koncerta u Samoboru 1. Na kraju koncerta člana Družbe «Braće Hrvatskoga Zmaja». studenog Lovro Ivin. Marka. te mu u izdanju Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». organiziran je i održan koncert «U SUSRET BOŽIĆU 2007. tj. uglavnom djela hrvatskih autora duhovne glazbe. Pjevali pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline. Umjetničke sekcije Družbe. Zmaj Brački II. se zahvalio msgr. Vladimira Rukavine. dr. Cossetta i drugih. ostale publike održan je koncert. a sve nazočne pjevački zbor Hrvatica Društva žena i Mješoviti je pozdravio i Veliki meštar. Lisinskog. U prepunoj crkvi naše zmajske braće i sestara. Franji Prstecu. a dvije od njih skladao je upravo degľ Ivellia. dr. župniku župe sv. bila je prekinuta godine 2005. primjerak tu povjesno-muzikološku studiju degľ Ivellio se je .. SV. Autor je naglasio kako je cilj knjige «ujediniti domoljubne osjećaje». prosinca 2006. Kako je bilo i dogovoreno na 1. Prije početka koncerta predstavljena je nova adventske i božićne pjesme. Na programu su bila Zajca. sjednici Umjetničke sekcije 10. Vladimir Rukavina.

Bilo je to zaista slavlje bratstva i prijateljstva. Tom priređenom gozbom i zabavom Družba se zaista na najbolji način zahvalila izvođačima na priređenom koncertu.. Družba je organizirala svečani koncert duhovne glazbe u prepunoj zagrebačkoj crkvi Sv.. degľ Ivellio: SVETOM PAVLU KONCERT Ljubo Kuntarić: (tekst: Zorka Miletić): MIR I LJUBAV NEK POBIJEDI Ljubo Kuntarić: MOLITVA STARCA. 32 ZMAJSKE VIJESTI . No. udajem se za crnca». Ljubo Kuntarić (tekst: Ljubo Kuntarić): O DAJ MI SNAGE Josip degľ Ivellio: AVE VERUM – praizvedba Josip degľ Ivellio (tekst: fra Serafin Mičić): JAGANJČE BOŽJI – praizvedba Josip degľ Ivellio (tekst: Josip degľ Ivellio): SV. JOSIPU Ljubo Kuntarić (tekst: Ivan Kokot): GOSPI TRSATA Ljubo Kuntarić (tekst: Vlasta Juretić): HVALA TI BOŽE! Ljubo Kuntarić (tekst: fra Franjo Jesenović): KRIST. te nadasve popularnu rockoperu «Karolina Riječka». kao i glazbe za klape. 24. kao i komičnu operu «Tata. vojni ordinarij. PAVLA U ZAGREBU U srijedu. odlikovao ga je visokim papinskim ordenom «Pro Ecclesia et Pontifice». ne samo o Božiću već i o Jurjevu. Ljubo Kuntarić je počasni član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj od sv. Pavla u Zagrebu . Diplomirani inženjer hidrogradnje. Liturgijsko slavlje predvodio je počasni član Družbe. zborove sa svjetovnom tematikom. Jedan je od osnivača Hrvatskog društva skladatelja. Bože moj. pslam 70. Nadamo se da će ova druženja u župnoj crkvi Sv. Među njima treba istaknuti antologijsku skladbu O daj mi snage. Nakon koncerta svi izvođači. Zmaj Sv. Autobus Calypso i druge. a dirigirao je maestro Josip degľ Ivellia.praizvedba 10. kao i okupljena zmajska braća i sestre pozvani su na božićni domjenak u Kulu.6. Ljubo Kuntarić (tekst: Vlasta Juretić): NEBESKA ZVIJEZDO KRALJICE 11. Zmaj Brački II. Ksaverski je organizirao i živu svirku pjevača Božidara Matia tako da se na kraju čak i zaplesalo. Od zabavnih melodija neke su postale prave vječne melodije i danas često izvođene na radio stanicama poput: Ti ne slutiš. skladatelj. KONCERT DUHOVNE GLAZBE U CRKVI SV. Opus duhovnih skladbi broji preko 500 skladbi i preko 30 misa.1925. Kao skladatelj najviše se afirmirao na području vedrog muzičkog kazališta i zabavnih melodija. . Nastupao je Mješoviti zbor crkve Sv. glazbu studirao kod Rudolfa Matza i Albe Vidakovića. siječnja 2007. ili s utjecajima folklora. Ivo Peran: HRVATSKA MISA «SVIM NA ZEMLJI MIR VESELJE» PSALAM: Antun Čelar: POĐITE PO SVEM SVIJETU ALELIJA: gk/Šime Marović:ALELUJA DAROVNA: Ljubo Kuntarić (tekst: Anton Šuljić): NA NAŠIM POLJIMA ZAVRŠNA DOKSOLOGIJA: Josip degľ Ivellio: AMEN PRIČEST: a) Šime Marović: O SVETA GOZBO b) Vinko Žganec: MOJ ISUSE c) Frano Lederer/J. knjige «Zmajska pjesmarica». Počasni je član (konfratar) franjevačke provincije Sv. biskup Juraj Jezerinac. Predsjednik Republike ga je odlikovao redom Danice s likom Marka Marulića. Skladao je više opereta i mjuzikla.Broj 1/2007. Franjo Serafin Vilhar: VELIČAJ LJUBO (LJUBOSLAV) KUNTARIĆ.Str. Pavla. Ta tvoja ruka mala. a sveti otac Ivan Pavao II. Ćirila i Metoda. u Čakovcu. Marka postati tradicionalna. rođen 20. također spadaju u sam vrh naše glazbene kulture. Pavla. Program koncerta bio je sastavljen na slijedeći način: SVETA MISA: ULAZ: Krsto Odak: HVALI DUŠE MOJA MISA: o. ŽIVOT SVIJETA – Autori teksta i glazbe posvećuju Mješovitom zboru crkve sv. Roka Voloskoga) i počasni građanin grada Požege. njegov opus duhovne glazbe.

Zbor je nastupao i u Zadru. godine zbor je nastupio kao glavni zbor uz Simfonijski orkestar HRT na tradicionalnom koncertu «Božić u Ciboni». HPD «JEKA» Samobor (od 1997. pripravnik za Družbu. hrvatskoj crkvi Svetoga Jeronima. dirigent. Renata Ivoš-Kraina akademski obrazovana glazbenica. s.).) Zbor na njoj redovito sudjeluje. REPRIZA TRIBINE CIKLUSA «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» U PETRINJI Nakon uspješne i dobro posjećene 1. kulturni djelatnik i Predsjednik HPD «Slavulj» predložio je Pročelniku Umjetničke sekcije ponavljanje iste u Petrinji. N. Bazijanec.). Opatiji. Str. PAVLA . Od 15. g. redoviti je član više strukovnih udruga poput Prvog razreda Hrvatske glazbene Unije HGU. jedan od posjetitelja. redoviti član Hrvatskog plemićkog zbora i redoviti je član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj Brački II. u 19 sati u Maloj dvorani Hrvatskoga doma u Petrinji. gdje je održao koncerte i liturgije u bazilici svetog Pavla. obredima i svečanostima. ožujka 2007. Željka Juraka nije 14. Petrinji. Ljubom Kuntarićem koja je bila u zmajskoj Kuli nad kamenitim vratima u srijedu 31.ZMAJSKE VIJESTI . Njegovim dolaskom zbor odmah počinje s koncertantnom aktivnošću u matičnoj crkvi. Oratorijski zbor HOSANNA Zagreb (1992. Josip degľ Ivellio. Mješoviti zbor crkve svetog Pavla Zagreb (od 2003. piše ili uređuje glazbene rubrike za nekoliko web – portala. Antonija Ivković sve dok ga na poziv msgr. autor je i urednik 4 knjige .). ali i drugdje u Zagrebu. Gornjoj Jelenskoj i Gornjoj Stubici.u crkvi Sv. listopada 2005.-2003. te kao vrhunac. profesor na Splitskoj bogosloviji i tadašnji dirigent Katedralnog zbora u Splitu.). rujna 1965. MPZ «EMIL COSSETTO» Zagreb (od 2003. Ante Kusić. HPD «SLAVULJ» Petrinja (od 1995. 2006. na SVEČANOSTI GLAZBE u crkvi Svetog Ivana na Novoj Vesi u Zagrebu. Od obnove zagrebačke Smotre crkvenih zborova (2005. do 22. Dok je Dragutin Zenka vodio zbor. Ivanka Lukšić. 28. Dragutin Zenko nastavlja taj rad i redovno održava probe s pjevačima sve do svoje smrti.Katarina Penić. preuzeo mo. Tribine ciklusa «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» s gostom. Djevojački zbor «SCHOLA CANTORUM» Zagreb (1994.1969. Danas zbor ima više od pedeset članova. odmah je započela s pučkim pjevanjem č. Pored Ljube Kuntarića .Broj 1/2007. Nakon smrti Dragutina Zenko vodile su mješoviti zbor s. godine. koautor je nekoliko glazbenih knjiga. siječnja 2007. Niz godina pjevanjem prate liturgiju na Svi Svete. bazilici svetog Križa. redovito pjeva na župnoj nedjeljnoj misi u 11 sati.g. u crkvi Krista kralja na Mirogoju uz TV i radio prijenos. Nakon njezina odseljenja iz župe zbor preuzima gđa. zborovođa i skladatelj. dopredsjednik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika HDCG. Mirjam Dedić i s. te na svim glavnim liturgijskim događanjima.2003. znao je doći kao gost dirigent dr. 16. Brezovici. te za župni blagdan Obraćenja Svetog Pavla svakog 25. Vinka Paulskog u Frankopanskoj u Zagrebu. oko 12 sati. r. prosinca. Pavla u Zagrebu – Retkovcu 5. Redovito priređuje godišnje koncerte u matičnoj crkvi za Svetu Ceciliju. Zbor je bio na jubilarnom hodočašću i koncertnoj turneji povodom 40. te 2006. glazbeno obrazovanje stječe u Dubrovniku. U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb nastupili su u lipnju 2004.s. Dugogodišnji je dirigent više uglednih zborova. siječnja. tj. Nakon toga zbor je preuzela gđa.07. listopada predvodio pjevanje uz papinski zbor «Capella Giulia» u bazilici svetoga Petra na glavnoj misi u 10:30 sati. godišnjice svoga djelovanja u Rimu. Redovito sudjeluje na međureligijskom koncertu u Hrvatskom Glazbenom Zavodu u Zagrebu svakog 10. (Dubrovnik). g.) gdje obnaša dužnost pročelnika Umjetničke sekcije.-2003. g. te Konzervatorij u Italiji. Zbor je sudjelovao u koprodukcijskom snimanju CD-a pod nazivom «AĐELKO KLUBUČAR – DUHOVNA ZBORSKA GLAZBA» (2001). ljekarnik iz Petrinje.). Za Božić iste godine nabavljen je električni harmonij na kojem je nedjeljom svirao Krizogon – Zlatko Ivanović te je tako i počeo okupljati prve članove za mješoviti zbor. HUMKAD-a. snimio 10 CD izdanja skladbi hrvatskih skladatelja ukupnog trajanja 715 minuta.). našim počasnim članom. Josip degľ Ivellio. 33 MJEŠOVITI ZBOR CRKVE SV. Željko Crnković.Otkako je osnovana župa Sv.pjesmarice.09. To se i ostvarilo u subotu 3.

te Mješoviti zbor Hrvatskog pjevačkog društva «Slavulj». Ivica Golec. Šufflaya 21. Marka u Zagrebu braća i sestre sudjelovali su na Sv. u zagrebačkoj Prvostolnici. Zmajskog stola u Karlovcu i Grada Ozlja. U organizaciji Matice.). veljače 2007. te spomen – ploču u Mečenčanima. PREDAVANJA. organiziran je 13. godine. 26. Antun Abramović. veljače 2007. na kući u kojoj je maršala Svetozara Borojevića (kojemu je družba u živio sve do svoje smrti. održao je 24. Zmaj od Tanaisa. a u organizaciji se osobito istakla Zdenka Stupić. godine. Zmaja od Bakačeve kule. pod ravnanjem mo. veljače 2007. Misi zadušnici za Milana pl. studenoga održao predavanje na temu «Vuk Frankopan Tržački gospodar Ozlja». Josip degľ Ivellio. Zmaj od Velike Vranovine. Zmaj Dubravarski. OTKRIVANJE SPOMEN PLOČE RUDOLFU MATZU. ZMAJU OGNJENOME U subotu 24. U povodu 150.. predavanje «Zrinski u Ozlju». Anđeljko Krpan. Zmaj Brački skup u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Delegacija Družbe umjesto Velikoga meštra koji zbog bolesti nije bio položila je 10. oba ansambla pod ravnanjem mo. a II. SPOMEN – VIJENCI 24. u Ozlju je 9. u 11 sati održana je Od većeg broja ostalih događanja ovdje ćemo svečanost otkrivanja spomen ploče Rudolfu Matzu. Roka Voloskoga te voditelja Tribine Josipa degľ Ivellia.Broj 1/2007. spomen . prosinca 2006. Također su prisustvovali Sv. Zmaj od Petrinje. na obljetnicu nazočan. U crkvi Sv. predavanje na temu «Prilozi poznavanju podrijetla roda Nastup zbora "Emil Cossetto" na svečanosti otkrivanja spomen ploče Rudolfu Matzu u Zagrebu Frankopana». Sva predavanja bila su primjerno posjećena. u ozaljskom starom gradu održano je nekoliko predavanja i drugih događanja.vijenac na grob prvog hrvatskog Gnjidić. održao zanimljivo predavanje «Hrvatska između srednje Europe i zapadnoga Balkana». te za Stipu Javora. znanstveni sekcije DBHZ mo. Mečenčanima kod Dvora podigla spomen – ploču još Prigodno slovo održali su Pročelnik Umjetničke 1917. Josipa degľ Ivellia otpjevali su članovi Družbe sudjelovali su na misi i položili Zmajevku Ivana Muhvića. Zmaja Bračkog II. Josipa degľ Ivellio. te tri skladbe Rudolfa vijence u njegovu rodnom naselju. Mješoviti pjevački zbor «Emil Cossetto» iz Zagreba na Mirogoju u Zagrebu. 34 ZMAJSKE VIJESTI . obljetnice rođenja Zmaju Ognjenom (ZB 1004). ožujka 2007. 10. godine. U spomen na blaženoga i Hrvatsko pjevačko društvo «Jeka» iza Samobora zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojza Stepinca. MISE. veljače 2007. njegov zamjenik Meštar protonotar Ernest smrti. Ivan Biondić. u Zagrebu. profesor i Pročelnik gudačkog toga dana je i nekoliko naše braće položilo vijenac na odjela Muzičke Akademija Sveučilišta u Zagrebu. Zmajica Ozaljska. lipnja 2006.Str. potom je isti predavač . u publici je bio nazočan još jedan naš zmajski brat. Zmaja od sv. Misi i položili vijence na grob Alojzija Stepinca. ožujka 2007. Tijekom svečanosti predsjednika Franje Tuđmana. u Mesničkoj 15. te u župnoj crkvi u Krašiću. Zmaja od Hrvatske. spomenuti tek neke. te 23. Tribinu su obogatili i izvođenjem Kuntarićevih skladbi u živo Muški vokalni ansambl «Petrinjski slavulji» sa solistom Ivanom Šatalićem uz glasovirsku pratnju Karla Ivančića. prosinca 2006.

Nažalost osim Matzove pismene izjave kako će i kalo bi rado neke stvari u tom smislu napravio vrijeme očigledno nije bilo tome naklonjeno. Matz nije ostavio većega traga u to u npr. kao i Velikom meštru Dragutinu Feletaru. Naravno. kao i nastankom Viteškog reda za vrijeme istoga.Broj 1/2007. čitavom Meštarskom zboru koji je Spomen ploča Zmaju Ognjenom u Mesničkoj 15 u Zagrebu spremno prihvatio moju inicijativu za okončanje ove akcije. Stoga im se ovom prigodom osobno i u ime Družbe zahvaljujem na toj početnoj inicijativi kao i na velikom određenom pripremnom poslu.. Rudolf Matz je u Družbi «Braća Hrvatskoga Zmaja» stupio u njezinom zadnjem desetljeću djelovanja prije zabrane Družbe koja je nastupila 4. No ipak na neke stvari treba barem podsjetiti: dakle da je bio violončelist. gotovo poslovičnoj aktivnosti. nasljedovatelji. smislu skladanja Zmajevke. Kad Ljubmir uteče i Počasnicu na tekstove Ivana Bunića – Vučićevića te K suncu prosi vsaka roža na tekst Dragutina Domjanića. o čemu svjedoči i njegov visoki zmajski broj 1004.g. Mirjani Hostić koja je bila uvijek na raspolaganju oko brojnih nedoumica i nejasnoća u radu na finalizaciji ovoga projekta. Zmaju Velikootočkom. ožujka 1988. te 1946. Za ovo pak uspješno okončanje i postavljanje ove spomen ploče zahvaljujem napose Meštru umjetnosti i kulturne baštine Aleksandru Bašiću. Zmaju Starobrodskom. suradnici i prijatelji profesora Rudolfa Matza! Današnji dan nas je okupio kako bismo simboličnim činom. koji eto stjecajem okolnosti nisu dovršili. te je akcija dovršenja započetog i ostvarenja u konkretno započela u listopadu prošle godine da bi se ovim današnjim činom i svečano završila. i gospođe Ive Jelačić. tom je prigodom rekao: Časni Veliki meštre. postavljanjem i otkrivanjem spomen ploče odali priznanje Rudolfu Matzu. Zmaj Brački II. osnivač i voditelj Glazbenog društva intelektualaca i Zagrebačkog komornog zbora. atletski prvak. Zlatka Stahuljaka. autor stručnih članaka. koji su prije nekoliko godina započeli i skoro završili ovaj posao.ZMAJSKE VIJESTI . glazbeni kritičar i pedagog. članovi Kapitula zlatnoga zmaja. član Zagrebačkog trija i osnivač gudačkog kvarteta.. koji mi je također dao veliku podršku. 35 Matza. gosti. Pročelnik Umjetničke sekcije. zabrane Družbe. Matz je umro 22. Zmaja Bjelovarskog VI. dirigent Društvenog orkestra Hrvatskog glazbenog zavoda i Hrvatskog pjevačkog saveza. Očigledno već uoči samog II. S obzirom na karakter i mjesto. maestro Josip degľ Ivellio. Rudolf Matz je bio i član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» koja mu i podiže ovu spomen ploču. autor mnogih stihova osobito za vlastite skladbe. ožujka 1946. a uostalom uskoro je nastupila i sama zabrana Družbe te je svemu tome došao nasilni kraj. Zmaju Ognjenome. cijenjeni uzvanici. svjetskog rata. Ideja o podizanju spomen ploče nastala je za vrijeme moga predčasnika na mjestu Pročelnika Umjetničke sekcije prof. učenici. te rada i obnove Zmajskog pjevačkog zbora. cijenjeni poštovatelji. članovi zmajskog Areopaga. te kratkoću ove svečanosti – ona zaista nije i ne treba biti znanstveni skup o Matzu – neću se upuštati nabrojiti sve – s čim se i kada Matz dokazao i pokazao izvrsnim u svojoj bogatoj. ne dočekavši obnovi Družbe . Naposljetku zahvaljujem se i Tajnici Družbe gđi. Str. cijenjena i draga zmajska braćo i sestre.

ovom velikom hrvatskom rodoljubu. Ipak. Usporedo s klasom u Zagrebu 1947.. a to je dr. pomagao im i vodio ih. a koji su bili vrlo povezani s Matzom. vječne. godine predavao je teoretske predmete na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu (bio je i upravitelj pedagoškog odjela). draga naša Mati. Hrvatski nek živi Zmaj! Anđelko Krpan. danas u Družbinim redovima imamo dvojicu ljudi koje bih apostrofirao. Jer već 1922. kao i prvi predsjednik (1970. kada sklada ciklus Tri pjesme iz dubrovačke renesanse na tekstove Ivana Bunića Vučićeva od kojih smo čuli Kad Ljubmir uteče. do umirovljenja 1972. 1990. one postaju antologijske stranice hrvatske glazbe. Od 1930. te sam Matz postaje veliki zagovornik liječenja glazbom. Kompoziciju je diplomirao u klasi Blagoja Berse 1925. Darko Breitenfled. zmoli nam pri Sinu.g. Stoga. tvoj te narod vezda zove. oduševljava ga za muzikoterapiju. hvala Ti! Bog nam sreću daj. godine. pisao za njih. «Čuj molitve vruće ove. Zmaj Bosnodolski i Ljubo Kuntarić.Str. violončelo i komornu glazbu. ustvrdio je američki violončelist Leonard Rose. A Matz da je sada s nama zasigurno bi zapjevao. pa stoga ne treba čuditi i danas ovdje prisustvo predstavnika dva zbora među najstarijima u državi. ne samo u Zagrebu nego i na mnogim drugim mjestima u Hrvatskoj koje je Matz svojim radom zadužio. poput skladbe K suncu prost vsaka roža. Roka Voloskoga. Hrvatskog pjevačkog društva «Slavulj» iz Petrinje i Hrvatskog pjevačkog društva «Jeka» iz Samobora koji su došli ovdje sa svojim povijesnim barjacima odati počast Rudolfu Matzu. svoju skladbu na Matošev tekst «I dok je srca bit će i Kroacije».g. a na kraju će biti izvedena Počasnica. pročelnik gudačkog odjela Muzičke akademije u Zagrebu je rekao: Poštovani članovi Društva Hrvatskog Zmaja. da od svega zla obrani nas i domovinu». iako je skladao popriličan broj raznih skladbi. – 1951. na tekst Dragutina Domjanića koja će također biti danas ovdje izvedena. Istaknuo bih dakle da je Matz na zborskom polju ostavio posebno mnogo domoljubnih skladbi – poput skladbe Pri svetom kralju na tekst Antuna Gustava Matoša i crkvenih skladbi. poštovane dome i gospodo! «Profesor Rudolf Matz vjerojatno je najznačajniji svjetski violončelist teoretičar». U ovom kontekstu treba posebno istaknuti Matzovu povezanost sa samoborskim župnikom i glazbenikom Milanom Zjalićem koji je bio ujedno i zborovođa HPD «Jeka». te bio povezan s brojnim zborovima. vokalne izričaje. usko bio povezan s osobama koje će kasnije do danas biti u našoj Družbi. U ime Muzičke akademije u Zagrebu dozvolite mi da u nekoliko rečenica sažmem djelovanje Rudolfa Matza kao glazbenog pedagoga. godišnjica od smrti Rudolfa Matza. Rođen u Zagrebu 1901. Dragi zmajski brate Rudolfe. nadam se da će ovaj naš. On je ipak i osobno najviše posvetio energije upravo zborovima i zborovanju. romari Hrvati: dobra nam navek ostani. Tako je Matz iako ni sam neznajući i nedočekavši obnovu Družbe. 36 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaju Ognjeni. poticao ih u radu. violončelo je učio kod Umberta Fabria i Jure Tkalčića. a od 1945.) Hrvatskoga društva za liječenje glazbom. Među mnogobrojnim glazbenim aktivnostima. božanske glazbe. Prvi susrevši se s Matzom u bolnici 1965. a također obnavlja i uzdiže rad Pjevačkog zbora liječnika. napose 3 antologijske mise i nekoliko prekrasnih moteta i crkvenih popijevki. godine predavao je violončelo i na Akademiji za glasbo u Ljubljani. Na kraju.-1941. ipak je najznačajnije u skladateljskom smislu «zaronio» u zborske. a drugi naš član je upravo od Rudolfa Matza u ovoj istoj kući primio prve trajne ozbiljne glazbene poduke i putokaze u svom stvaralačkom. te da će se i druge institucije i organizacije aktivnije uključiti u obilježavanje i vrednovanje njegova djela. Zmaj od Sv. Družbin čin postavljanja spomen ploče biti tek početak uoči slijedeće godine kada će biti već 20. a ja mu želim neka mu Nebeska Majka Marija kojoj je skladao prekrasnu himnu bude Utjeha i Nada onostranog veselja i raspjevanosti rajskih zborova među kojima se Matz zasigurna danas nalazi uživajući u ljepoti svevremenske.Broj 1/2007. jer bez sumnje. skladateljskom radu. Htio bih još nešto reći o vokalnim skladbama Rudolfa Matza. i evo spomen ploče s koje će svaki namjernik ili prolaznik moći doznati o njemu makar ovih nekoliko napisanih rečenica. još jednom hvala. .g.

te nizom vježbi. hrvatskih mučenika. Kao i u slučaju mnogih drugih naših velikana izgleda da je trag koji su ostavili mnogo dublji u inozemstvu nego u domovini. njegovanjem i promicanjem istinskoga hrvatskoga značaja. Ovu vrlo vrijednu biografiju napisala je američka vionolčelistica Margery Enix i objavila u Ottawi (Kanada). stoljeća uvidio nedostatak praktične literature u poduci violončela. izvornih umjetničkih i graditeljskih izričaja. Družba je pronašla i očuvala zemne ostatke bana Petra grofa Zrinskoga i markiza Frana Frankopana. prosvjetne i znanstvene ustanove Grada Zagreba i to: Knjižnica slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas knjižnica Grada Zagreba).1962. te Matzu priskrbio niz priznanja i nagrada u SAD-u i Europi. Želim istaknuti. nastavlja ostvarivati svrhu svoga djelovanja. godine u grobu u Zagrebu. Str.) u 32 sveska. Družba je nazočna i aktivna u kulturnom i društvenom životu hrvatskoga naroda. Zmaj Dubravarski. 37 najviše je traga ostavio u violončelističkoj pedagogiji. na kući u kojoj je živio.. kao kulturna i domoljubna udruga. a i danas se koristi u poduci violončela. Meštar protonotor. Jedina knjiga o životu i radu. te ih položila od 26. do 30. godine srušena. Time je vrednija inicijativa Družbe Hrvatskog Zmaja o postavljanju spomen ploče «vjerojatno najvećem svjetskom violončelističkom teoretičaru» Rudolfu Matzu. narodnih običaja. Rudolfa Matza nije objavljena u Hrvatskoj. te zašto je Družba upravo njemu odlučila postaviti spomen-ploču. postiglo je međunarodnu slavu. Više je puta bio član prosudbenih komisija na međunarodnim violončelističkim natjecanjima u Moskvi (natjecanje Čajkovski) i Firenzi (Natjecanje Gaspar Cassado). Zmaju Ognjenome. koji je tom prigodom rekao: Gospođe i gospodo. osvojio je violončeliste diljem svijeta. napose pedagoškom. ugodno uhu i u sklad s načelima stvaranja zvuka. kako Družba. Godine 1910. po kojima se Hrvati ističu i razlikuju u zajednici europskih naroda. Upravo taj kreativni pristup i obilje ljupkih skladbi prilagođene težine za najmlađe. te promicanju hrvatskih svetinja. travnja 1919. godine pa do danas (s izuzetkom razdoblja od 1946.ZMAJSKE VIJESTI . radu i djelovanju. a od Gradskoga poglavarstva dobiveno je odobrenje da se u Kuli nad Kamenitim vratima osnuje Gradska pučka knjižnica i Gradski muzej. spomenut ću najznačajnije kulturne i društvene događaje koje je Družba pokrenula i ostvarila. Zalaganjem Družbe osnovane su tri kapitalne. o njegovome životu.Broj 1/2007. kada se navršava 20 godina od njegove smrti. postavljanjem ove spomen-ploče zaslužnome Hrvatu. godine do 1990. Kamenita vrata. te etničkih i kulturnih vrijednosti pojedinaca i naroda. Možda će se o Rudolfu Matzu više čuti 2008. Muzej slobodnoga i kraljevskoga Grada (danas Muzej Grada Zagreba) Arhiv slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas Državni arhiv) Zatim Družba je 1909. godine osnovala humanitarnu ustanovu «Dobrovoljno društvo za spašavanje u Zagrebu (danas Hitna pomoć ili Ustanova za hitnu medicinsku pomoć). draga časna braćo i sestre po Hrvatskome zmaju! Danas Družba «Braća Hrvatskoga Zmaja» otkriva spomen ploču Rudolfu Matzu. Ernest Gnjidić. ali je inicijativom Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» to spriječeno. pa je uz podršku i pomoć violončelista Antonija Janigra i violinista Vaclava Humla postavio temelje svoje violončelističke škole: kod sviranja sve što se zbiva mora biti lijepo oku. Prevedeno je na mnoge svjetske jezike. Godine 1907. Svaki tehnički problem obrađen je tekstom. etida i malih skladbi prikladnih javnom izvođenju. godine kada je bila zabranjena od strane komunističke vlasti). Njegovo opsežno djelo Prve godine violončela koje je pisao i objavljivao tijekom 15 godina (1947. Spomenik je otkrio u ime Velikog meštra. Matz je još 40-ih godina 20. Družba njeguje i održava kult Zrinski-Frankopana. godine. Družba je osnovala Zemaljsko povjerenstvo za očuvanje umjetničkih djela i . Ostvarujući svrhu svoga postojanja od 1905. govorili su prethodnici. Ukratko. kojim je zadužio hrvatski narod i hrvatsku kulturu. ponos i simbol Grada Zagreba trebala su biti 1907. O samom Rudolfu Matzu.. u Zagrebačkoj Prvostolnici.

Uz rijeku Muru. To govori da su se naši stolovi čvrsto ukorijenili u svojim sredinama i da postaju sve značajniji činitelj kulturnog i društvenog života u Hrvatskoj. trebaju se bolje organizirati već tijekom 599. nedaleko od Kumrovca. u Hrvatskome Zagorju. Za nadati se da će se postojećim zmajskim stolovima uskoro pridružiti i oni sa sjedištem u Virovitici. te nobelovcima Ladislavu Ružički i Vladimiru Prelogu). Bjelovaru i Sisku. Ujedno pozivamo pročelnike zmajskih stolova da tijekom godine prikupljaju i arhiviraju podatke o svim djelatnostima svojim stolova (kao i odgovarajuće fotografije). Ivana Zeline II. Većina stolova uglavnom je izvršila postavljanje zadaće i uspješno i dostojno širila i prezentirala ciljeve našega bratstva. Ante Starčević na pročelju Starčevićeva doma u Zagrebu u veljači 1999. godine podigla je spomenik hrvatskome jeziku u Varaždinskim Toplicama. njih sedam. pa se članstvu ispričavamo ako nisu spomenuta neka važnija događanja. godine spomenik Nikoli Zrinski.Broj 1/2007. Družba je podigla 2001. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali i doprinijeli svojim radom u podizanju ove spomen-ploče. je postavljanje spomenika ocu domovine dr. Daleko bih išao nabrajajući što je sve Družba učinila. godine zbroje sve brojne djelatnosti u 16 zmajskih stolova. Jasno je da nisu pobrojane sve aktivnosti. U znak štovanja Domovinskoga obrambenoga rata. Godine 1935. Družba je obnovila i postavila diljem Hrvatske preko stotinu spomen-ploča i spomenika zaslužnim ljudima i značajnim događajima iz hrvatske povijest. Značajan dio tih brojnih događanja ostvaren je suradnjom s Maticom Družbe ili drugim stolovima. samo je daljnji doprinos Družbe u njegovanju i oživljavanju uspomene na znamenite i zaslužne Hrvate i na obogaćivanju hrvatske kulturne povijesti. darivala uoči Božića djecu poginulih branitelja svih gardijskih brigada. u povodu 1000-te obljetnice hrvatskoga kraljevstva i 100-te obljetnice objavljivanja pjesme «Lijepa naša domovino». koliko u Družbi djeluje širom Hrvatske. na mjestu nekadašnje utvrde Novi Zrin. a imat će punu podršku središnjice Družbe. zmajske godine. Stjepanu Hrupec. na njegovom doprinosu. kako bi im . napravila i dovršila «Rondel velikana» (učenicima gimnazije u Osijeku Josipu Jurju Strossmayeru. u Hrvatskom Saboru. možda od najvećih. Družba u spomen uvođenja hrvatskoga jezika. Družba je od 2005. podigli spomenik Hrvatskoj himni i njezinom stvaratelju Antunu Mihanović. a posebno zahvaljujem prinosniku Družbe. Zauzvrat. 1997. Do danas.Str. Ovdje smo uvrstili one aktivnosti u zmajskim stolovima koji su prikazani u godišnjim izvješćima pročelnika stolova. Zmajevi su u Zelenjaku. kao službenoga jezika. Jedan od takovih. godine pa na dalje. Ratni stjegovi su čast i vječni ukras Viteške dvorane u Kuli nad Kamenitim vratima. onda se mora izraziti zadovoljstvo i radost. ali i zajedno s ograncima Matice hrvatske i drugim udrugama i institucijama. a prikupljenim sredstvima. historijskih spomenika u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji koja od 1918. 38 ZMAJSKE VIJESTI . godine. Družba je tijekom sedam ratnih i poratnih godina organizirala dobrovoljne priredbe. Podizanjem spomen-ploče Rudolfu Matzu. IZ DJELATNOSTI ZMAJSKIH STOLOVA VEĆINA STOLOVA IZUZETNO AKTIVNA Kada se na kraju zmajske 598. Zmaju od Sv. godine nosi naziv Konzervatorski zavod. Oni stolovi koji su ostvarili skromnije rezultate. sve gardijske brigade.. poklonile su Družbi svoje ratne zastave.

veljače 2007. Naklada 500 primjeraka) s reprodukcijama papinskih portreta i tekstovima Gorana Crnkovića. Ostala je otvorena do srpnja 2006. 3. Misu je predvodio i propovjedio župnik. prosinca 2006. Ostala je otvorena do početka 2007. Pavla iz Zagreba. LIPNJA 2006. rujna 2006. godine. s orguljašem Robertom Jakica. Josip Šimac. 10. postavljena je o trećoj obljetnici posjeta Svetog oca Ivana Pavla II. Dogovoreno je gostovanje izložbe i u Puli i Zadru (travanj-svibanj). lipnja 2006. 12. Zmaj Kisanski KONCERTI 1. a bila je popraćena člancima u svim važnijim dnevnicima i tjednicima te putem elektronskih medija. Zmaja Bračkog II. 4. godine u Pinakoteci Samostana Gospe od zdravlja u Splitu. Str.Broj 1/2007. Zmaj Kisanski koji je ukratko opisao glazbeni put Ljube Kuntarića. U glazbenom programu nastupili su Ogla i Bojan Šober a izložbu je otvorio riječki nadbiskup i metropolita dr. VOLOSKO. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Ivan Devčić. Roka Voloskoga. Mješoviti zbor crkve Sv. svečanost glazbenog stvaralaštva duhovnog opusa maestra Ljube Kuntarića. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Do sada ju je posjetilo preko 5000 ljudi. msgr. rođendana počasnog člana Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». u Državnom arhivu u Rijeci. Za tu prigodu. autora Gorana Crnkovića i Teodora De Canzianija. veljače. Misom nakon koje je uslijedio koncert. Izložba je ostala otvorena do 20. a neposredno prije koncerta publici se obratio Pročelnik Zmajskog stola RijekaBakar.. Ljube Kuntarića. Josipom degľ Ivellio su pjevali pod večernjom Sv. 10. predsjednik Ogranka MH u Splitu. bila kompletnija.ZMAJSKE VIJESTI . Nadbiskup dr. lipnja 2006. godine u prostorijama Muzega grada Trogira u Trogiru. Josip Botteri Dini. Ante u Voloskom organizirana je u subotu. 2. Goran Crnković. SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIĆA. u organizaciji Zmajskog stola Rijeka-Bakar. 9. Franje Velčića i Teodora De Canzianija. Otvorenju su pribivali brojni crkveni i svjetovni uglednici. postavljena je u suradnji sa Zmajskim stolom u Splitu i Ogrankom Matice Hrvatske u Splitu. Ivan Devčić govori na predstavljanju grafičke mape u Rijeci . Zmaj Grobnički II. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». 39 izvješća za 599. Goran Crnković a svoje je stihove krasnoslovio pjesnik Miljenko Galić. Na koncertu su izvedena najvrednija ostvarenja Ljube Kuntarića na polju duhovne glazbe. postavljana je 14. IZLOŽBE 1. solistom Mladenom Kahlina i dirigentom mo. godine u Gradskoj knjižnici «Juraj Šišgorić» u Šibeniku. Na otvorenju su sudjelovali provincijal fra Željko Tolić. Izložba je popraćena katalogom (36 str. Rijeci i Hrvatskoj. te po želji samog slavljenika Kuntarića u drugom dijelu nekoliko skladbi Josipa degľ Ivellio. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Zmaja od Sv. ZMAJSKI STOL BAKARSKI U RIJECI Pročelnik: Gordan CRNKOVIĆ. i župnog ureda Sv. postavljena je u suradnji s Zmajskim stolom u Šibeniku 23. Prikaze djelovanja zmajskih stolova razvrstali smo abecednim redom. Povodom 80. godinu početkom travnja 2008.

2. obljetnici rođenja velikog znanstvenika. Predavanje «Značaj djela Andrije Mohorovičića» održao je 15. dr.28. obavljene su Predstavljanju koje je posjete i razgovori s Međimurskom županijom. iz Dubašnice (Malinska). studenoga 2006. OSTALE DJELATNOSTI Položen je lovor vijenac i pribivalo se svetoj misi zadušnici na grob Martina Frankopana u trsatskom svetištu 11. na kojima se bleburškim vodom raspravljalo o neposrednim aktivnostima predstavljena je 5. slikara Akademijine palače Narodnog doma u Zagrebu i svećenika Augustinca IVANA KLOBUČARIĆA PREDAVANJA 1. Predstavljanju je pribivalo 50-tak ljudi.o. i u siječnju 2007. Josipa JURČEVIĆA. održano u dvorani Eurohertza pribivalo je oko 150 županom Josipom Posavcem. Ivan Biondić iz Zagreba u prostorijama Državnog arhiva u Rijeci. Zmaj Borovski Izvješće o radu za 2006. – Ogrankom Čakovec. Županijskom Dne 9. Idejno rješenje lokacije pripremile su stručne službe Međimurje-inženjering d. dr. . Grada Čakovca Brankom Šalamonom. Ane u Voloskom pribivalo je stotinjak slušatelja. Održano je sedam redovitih sjednica Stola Riječko-bakarskog te održan tradicionalni božićni domjenak. Ploča će u travnju biti postavljana na pročelju bivšeg augustinskog samostana u Rijeci (Trg Riječke rezolucije). prof. programu rada. Predavanja kojem je prethodila Sveta Misa u crkvi Sv. iz Čakovca.o. Vladimir Zmajskog stola u Rijeci zajednici s Maticom hrvatskom Fuček i Goran Crnković. Obavljene su sve predradnje i ishodovana dopuštenja . O obavljeni su i krajem 2006. Zmaj Kisanski. gradonačelnikom ljudi.d. o aktivnostima za podizanje komunizma» autora monumentalnog spomenika Petru dr. travnja prof. dozvole i izgradnje samog spomenika. studenoga 2007. siječnja 2007. ZMAJSKI STOL U ČAKOVCU Pročelnik: Vladimir MESARIĆ. arhiva u Rijeci. u Pastoralnom klubu u Mohorovičićevom rodnom Voloskom o 150. pročelnik priprema za vođenje aktivnosti u Vukušić. travnja u prigodi dana Hrvatske akademije za postavljanje spomen ploče kojom će se obilježiti znanosti i umjetnosti u Preporodnoj dvorani 400 obljetnica smrti znamenitog kartografa. 40 ZMAJSKE VIJESTI . travnja predviđeno je predstavljanje knjige Ovih dana podnijet je županijskim službama zahtjev «Historia reducta – drama hrvatske identifikacije» za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju autora Ivana Biondića. «Crna knjiga najvažnije. Mirko ORLIĆ iz Zagreba. Predavanje «Zapadni Balkan-velika obmana» održat će 24. održao je 6 sijela U suradnji s Počasnim Zmajskog stola. i kao 2006.Broj 1/2007. zbirka domoljubnih stihova «Rađaj Jelena» autora Distribucijsko područje Elektra Čakovec. Zrinskomu i Franu Krsti Frankopanu Knjigu su uz autora u Čakovcu. PREDSTAVLJANJA Zmajski stol Čakovec u proteklom KNJIGA razdoblju 2006.Str. U cilju što temeljitijih predstavljali Bože Goran Crnković. Ovi posjeti Ante Nadomira TADIĆA ŠUTRE iz Knina. po zasluzi SPOMEN PLOČE našeg brata Ivice Zanjka. Zmaja Kuršanskog. radi knjizi su uz pjesnika govorili Mladen Urem i Goran stručne i tehničke pomoći oko izdavanja lokacijske Crnković. Za 24. godine. u prostorijama Državnog spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. godine predstavljena je upravom za ceste i direktorom HEP distribucije d. lipnja Zmajskog stola.

. za područje književnosti prof. rodom iz Dekanovca.22. Ovim nam je izdanjem i svojom interpretacijom njezina djela približio lik Ane Katarine Frankopan Zrinski u dostupnom obliku i novom svijetlu. P.Broj 1/2007. a u ime Vlade RH ministrica Marina Matulović Dropulić. Bartolić objavio je trilogiju Triptih Zriniana posvećen hrvatskoj književnici Ani Katarini Frankopan Zrinski (1625.ZMAJSKE VIJESTI . Zmajica Ozaljska.15. a ističe se revijom od sedam knjiga pod naslovom Sjevernohrvatske teme. uz asistenciju gardista Zrinske garde Čakovec. pjesnik. ali zapušteni i devastirani dvorac nije se moglo razgledati. Zvonimiru Bartoliću. Str. dio dipl. Tom prigodom upriličeno je i svečano polaganje vijenca i obilježavanje obljetnice Novog Zrina kod spomenika braniteljima Novog Zrina na Kakinji pri Muri kod Donje Dubrave. Razgledali smo grad. prof. I ova crkva Sv. Apel je u pismenoj formi i upućen. koja je zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske i mnogim donatorima ponovno izgrađena i zablistala u punom sjaju. Bartolić. . delegacija Družbe Braća Hrvatskoga zmaja i delegacija matice hrvatske – Ogranka Čakovec. I u Petrinji i u Hrvatskoj Kostajnici vidljiva su velika ratna razaranje. dr. Z. Vijence su. arhitekture. Tom prigodom. koji su vodili predstavnici Matice hrvatske Petrinja: gospoda Davor Salopek i Ivan Rizmaul. ali je ponovno obnovljena. dr. Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. položili: predsjednik RH Stipe Mesić. izradio je projekte za obnovu crkve Sv. dr. Triptih Zriniana je na Frakfurtskom sajmu knjiga 2005. o značenju Novog Zrina u borbama s Turcima govorili su Veliki meštar prof. Put nas je dalje vodio u Hrvatsku Kostajnicu. .27. lipnja organiziran je zajednički izlet Putevima Zrinskih članova Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i članova Družbe Braća Hrvatskog zmaja. Domaćin nam je bila gđa Zdenka Stupić. za vrijeme kojeg nas je upoznao s Hrvatskom Kostajnicom i njezinim stanjem u domovinskom ratu.Dubrava i Zrinske . Svečanostima je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić. profesor. dr. Pohodili smo i znamenitu tvrđavu Zrinskih na Uni. u kojima znalački akribijski i znanstveno pouzdano analizira i vrednuje hrvatsku književnu baštinu kajkavskog okružja. rodom iz Mačkovca. čime je književnopovijesnu zadaću obavio na najbolji mogući način. prelijepi. Zmajski stol Čakovec. Nažalost. Zmaj od Donje Dubrave i načelnik Općine Donja Dubrava Marijan Varga.29. Na izletu je bilo 46. Antuna Padovanskog u Domovinskom ratu bila je razrušena. esejist i urednik. Godine 2005. travnja sudjelovali smo na obilježavanju Dana Međimurske županije i svečanostima u obilježavanju obljetnice tragične smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. sveučilišni profesor. i pater Stjepan Jambrošić. Davor Salopek. Tu nas je u crkvi Sv. obljetnice rada i djelovanja Matice hrvatske u Čakovcu. osoba. predsjednik MH Petrinja. Lovre. Krnjak održao nam je sat povijesti. Pred lijepim brojem nazočnih mještana Donje Dubrave položeni su vijenci Družbe Braća Hrvatskog zmaja. ing. Ipak smo ga razgledali i odlučili poslati apel nadležnim službama za zaštitu hrvatske povijesne baštine. unatoč svih napora koji su učinjeni na obnovi. Pohodili smo dvorac Zrinskih i muzej u Ozlju. 41 dodijeljena je Nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za godinu 2005. . svibnja nazočilo se svečanoj akademiji Matice hrvatske – Ogranka Čakovec u prigodi 70. kod spomenika. U obrazloženju nagrade se navodi da je prof. prof. Općine D. Z. Antuna Padovanskog dočekao župnik pater Svetislav Krnjak. uvršten među 100 najljepših knjiga svijeta izdanih u 2005. Zmaj Velikootočki. Nakon Ozlja pohodili smo dvorac u Bosiljevu. Zvonimir Bartolić. Ovo je najviše priznanje koje je do sada dobila jedina hrvatska knjiga na Frankfurtskom sajmu. Dragutin Feletar. Iz Bosiljeva put nas je odveo u Petrinju. Zmaju od Donje Dubrave. delegacija Međimurske županije na čelu sa županom MŽ Josipom Posavcem. književnik.-1673. koja je za vrijeme srpske agresije bila totalno srušena. Lovre. a posebno crkvu Sv.). gdje je rođena Ana Katarina Frankopan Zrinski. dr. Položeni su vijenci na spomenik braniteljima u domovinskom ratu i na spomen-ploču Zrinskom i Frankopanu na zidinama Starog grada Zrinskih u Čakovcu. srpnja održano je svečano sijelo Meštarskog zbora na Margaretsko prošćenje u Donjoj Dubravi. U crkvi je održan sat povijesti.

29. Izveden je i prigodni program. . Croatia osiguranje d. obljetnica Sigetske bitke Božo Biškupić. Općine Šenkovec i Zrinske garde Čakovec. uz asistenciju gardista Zrinske garde Hrvatskoj. Zmaj od Donje Dubrave. Zvonimir Bartolić. Jakoba u Prelogu položile su delegacije Matice Hrvatske – Ogranka Čakovec. Pokrovitelji velikom meštru predao povelju općine. rujna obilježena je 440. o Petru i Franu Krsti. Vijence na spomenik položile su delegacije Družbe Braća Hrvatskog zmaja. u crkvi Sveta Jelene Križarice u Šenkovcu. . Veliki meštar Družbe. kod kapelice i mauzoleja Zrinskih. dr. predstavnika Općine Šenkovec i Osnovne škole dr. Dragutinom Feletarom. u Prelogu. prof. Krapinsko-zagorska županija te u Svetoj Jeleni. govorio je prof. dr. Družbe Braća Hrvatskog zmaja. predsjednik Općinskog vijeća Općine Šenkovec.Str. 15.d. a načelnik je Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca. Šenkovec. rujna u organizaciji Matice hrvatske – Ogranka Čakovec u Prelogu je obilježena 130. Nikoli Zrinskom i sigetskim junacima govorili prof. hrvatskim mučenicima Petru Zrinskom Čakovec. Prigodni govor o Stjepanu Mlinariću U spomen na Sigetsku bitku u Sv. Grada Preloga i Družbe braća hrvatskog zmaja. rujna 2006.8. Topnik Zrinske garde je pucanjem iz topa zaokružio svečanost. O Zrinskom i te članovi MH. na otvorenom prostoru u garde Čakovec. Zvonimir Bartolić. srpnja 2006. Nazočnima su o obitelji Zrinski. zabok. Jeleni kod Čakovca. koja je nastavljena Svetom Misom zadušnicom Pred spomenikom Novom Zrinu na Muri. Spomenik su otkrili Tradicionalnu svečanost organizira Matica Hrvatske ministar kulture RH Božo Biškupić i pomoćni – Ogranak Čakovec. hrvatskog preporoditelja rođenog 1814. Vijence na spomen-ploču znamenitim Priločancima na župnoj crkvi Sv. na čelu s Velikim meštrom prof. . dr. 7. dr. 42 ZMAJSKE VIJESTI . Dragutin Feletar. podizanja spomenika bili su ministar kulture RH -7. Svečanom sijelu nazočili su i članovi i Franu Krsti Frankopanu. te Viktor Peras. Družbe. Zrinske garde Čakovec. Frankopanu. održao je prof. Spomenik je podigla Općinskog vijeća Donja Dubrava. a vijence su položile delegacije MH Čakovec.Broj 1/2007. Nazočio je veliki broj građana biskup zagrebački Valentin Pozaić. i Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. Zvonimir Bartolić. rujna na dan Male Gospe u Zaboku je otkriven prvi spomenik. obljetnica smrti Stjepana Štefa Mlinarića.

nazočili i članovi Družbe Braća na temu Hrvatski narodni preporoditelj Stjepan Štef hrvatskog zmaja s Velikim meštrom Družbe prof. načelnik Općine Nedelišće. Danice i Ljetopisa te autor Zrinski iz Budimpešte. Bio je jedan od . Nakon mise Spomen-obilježje financirali su Međimurska županija zadušnice u Gradskog knjižnici Stjepan Štefa i Općina Nedelišće. Antun 25. župnikom u Goričanu i preč. Matice hrvatske književnosti Izpisanje Međimorja kakti zbike hrvatske. Str. Pisac je prve preporodne povijesti položile delegacije Općine Nedelišće. koje je održao prof. Zmaj od Donje Dubrave. Z. Josip Janković. Vijence su na spomenik zagrebske. Utemeljitelj je Zrinske garde Čakovec i Mladen Križaić. Općine Belezna i Ortilosa knjige Vĕkovi Ilirie. Potom je služena sveta misa prof. preč. Zmaj od Donje Dubrave. Bio je suvremenik. koja je 1574. studenog u Nedelišću je otkriveno spomen-obilježje prvoj knjizi tiskanoj na kajkavskom jeziku i prvoj tiskari Zmaj od Donje Dubrave i gradonačelnik Grada u ovom dijelu Hrvatske. obljetnica smrti Nikole Zrinskog Čakovečkog.18. Ispred spomenika govorili su Mladen Posavec. a pravnu knjigu Decretum. Mjesnog odbora Gornji Kuršanec. Kušlanom. a surađivao je sa Strossmayerom. teolog. Bartolić. Alojzije Vukotinovićem.. Stoosom. Topalovićem. Josipa Horvata i patra Josipa Vrbanca. dr. koji je aktivno sudjelovao u 342. Zrinski u Sveta Misa zadušnica. dožupan hrvatskog kulturnog društva Zbor duhovne mladeži Međimurske županije. studenog nazočilo se otkrivanju spomen-ploče Pjevačkog zbora Josip Vrhovski iz Nedelišća. Družbe. dr. etnograf i sociolog. Leonarda Logožara.ZMAJSKE VIJESTI . Rakovcem. notar varaždinski i posvetio je Jurju IV. Zmajem Štrukovskim domaćinom. horvatskoga slovstva. Zmaja Međimurskog II. Prigodan kajkavskom jeziku. uz asistenciju msgr. O . 43 Miroslavu Vuku Croati govorio je prof. Mlinarić. Tiskaru je utemeljio Juraj IV. program izveli su učenici OŠ Nedelišće i članovi .. koji je održao proslov o Miroslavu Vuku Croati.18. Miroslavu Vuku Croati u Mačkovcu. dr. studenog u Gornjem Kuršancu obilježena je rijetkih iz našeg kraja. Josip blažon. a spomen-ploču blagoslovio je domaći župnik vlč. Nakon otkrivanja spomen-ploče u župnoj crkvi u Mačkovcu služena je sveta misa zadušnica. Braća Zmaj Borovski i Zmaj Cirkovljanski na komemoraciji u Sv. osnovana u Preloga Dragutin Glavina. Nakon govora održana je Nedelišću.4. Kurelcem. Hrvatskom narodnom preporodu. Bartolić. Zmajem Velikootočkim i Stjepan Štef Mlinarić bio je svećenik. koju je vodio vlč. Zvonimir Jarnevičkim. prof. Svečanosti su. Zmaj Cirkovljanski. priredio je Ivanuš Pergošić. godini života.Broj 1/2007. Petrom Majstorovićem. Suradnik je Hrvatskih. Muška istaknutom hrvatskom etnomuzikologu i skladatelju vokalna skupina. koju je predvodio vlč. Vojnog veleučilišta Nikola i Narodnih novina. Vrazom. pored velikog Mlinarić u Prelogu održano je prigodno predavanje broja mještana. tiskanu Štefan u suradnji s vlč. Zrinskom. Ilirskih župe Novo Selo na Dravi. Babukićem. Bartolić. mr. članovima Matice hrvatske – Ogranak Čakovec. Vijence na spomen-ploču položile su delegacije Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i Družbe Braća hrvatskoga zmaj. Dragutinom Feletarom. župnik. Gajem. Z. dr. Jeleni . potpredsjednik Marićem i mnogim drugima. Pisao je dnevnik na hrvatskom iz Mađarske i Zrinske garde Čakovec. Antunom Hoblajem. Sobočanec. u Nedelišću 1574.

Zmaj Hrašćanski. Zmajsko sijelo imalo je na dnevnom redu podizanje spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. Zmaj Štrukovski. Stankom Belobrajdićem. Spomenik je otkrio Josip Posavec. u sklopu Dana dr. dr. tiskari i povijesnom životu tiskare Zrinski govorio je prof.. . obljetnice utemeljenja i rada tiskare Zrinski. koju je predvodio prof. Darko Bogovec iz Biskupskog ordinarijata Varaždinske biskupije. župan međimurski. dr. Josipa Horvata. zmajski brat. Vinko Žganec i njegovi pjevači iz Vratišinca. u kojoj dr. Družbe Braća hrvatskog zmaja. Mr. a koji je i prvi u ono vrijeme ukazao na probleme Hrvata u Mađarskoj. kulturno-umjetnički program Večer hrvatskih plesova i popijevki u obradbi dr. Vinko Žganec: Pučke popijevke Hrvata iz okolice Velike Kaniže (pretisak) i 2. Nakon mise održana je svečana sjednica Grada Preloga.16. Đuro Franković etnograf iz Pečuha i prof. Međimurske pjesme pjevao je Mirko Švenda Žiga. Zmaj od Donje Dubrave. predsjednik Gradskog vijeća Preloga i prof.15. Nakon toga u dvorani Osnovne škole Dr. prvoj knjizi. . Ernest Barić iz Pečuha. . prosinca održano je u Prelogu drugo sijelo Meštarskog zbora i Zmajskog stola Čakove. Nakon sijela predstavljena je knjiga Ivana haramije Hansa iz Koprivnice Pisma iz prošlosti o kojoj je govorio i Veliki meštar Družbe. Matom Vonićem. Vinko Žganec u Vratišincu otvorena je izložba Dr. 44 ZMAJSKE VIJESTI . VIII.. Juraj Kolarić. predstavljena je prigodna filatelistička koverta i poštanski žig. . koju je vodio vlč. prosinca je obilježen Dan grada Preloga. Antun Štefan. Zrinskom. Prvog dana položeni su vijenci na grob i spomen-ploču dr. gvardijanom Franjevačkog samostana u čakovcu i domaćim župnikom vlč.Broj 1/2007. O Zrinskim.6. Svečanosti su nazočila i braća Družbe Braća hrvatskoga zmaja. prosinca u Vratišincu su u prigodi 30. te predstavljene dvije knjige izašle u nakladi Matice hrvatske – Ogranak Čakovec. O razvoju tiskare i tiskarstvu u proteklih 60 godina govorio je Vladimir Halić. Dr. knj. Vinka Žganca. Zmaj od Donje Dubrave i predsjednik Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. financiranje i izgradnju ovog spomenika. . u suradnji s p. Vinka Žganca. Potom je održana sveta misa. a u prigodi 30. Matica hrvatska – Ogranak Čakovec. Vinka Žganca održani Dani dr.16. listopada 2002. Josipom Jankovićem. Antun Hoblaj. dr. Družba braća hrvatskog zmaja i matica hrvatska – Ogranak Čakovec.5. predstojnik Ureda za misije Varaždinske biskupije u suradnji s vlč. Bartolić govori o pjesmama koje su prikupili dr. Vijence su položile delegacije Grada Preloga. prosinca održan je. utemeljitelju tiskarstva u Međimurje i prvoj tiskanoj knjizi Decretum (1574. Zvonimir Bartolić. Vinka Žganca: 1. Antuna Hoblaja. Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. U predstavljanju knjiga sudjelovali su prof. koji je i najzaslužniji za postavljanje. u Čakovcu svečano je otkriven spomenik Jurju IV. Vinko Žganec i Đuro Deželić. a prigodan recital domoljubnih pjesama izveo je dramski glumac Zlatko Vitez. Vinka Žganca u Vratišincu. generalni direktor Tiskarsko-izdavačkog zavoda Zrinski d. Spomenik je izradio akademski kipar Josip Grgevčić. župnikom župe Draškovec i preč.d.. Zvonimir Bartolić. Antunom Hoblajem. Svečanost otkrivanja spomenika priređena je u prigodi 60. Dr. Jakoba u Prelogu.) tiskanoj u tiskari Nedelišće. Ispred spomenploče nazočnima su se prigodnim govorima obratili Ljubomir Kolare. Zmaja Štrukovskog i domaćeg župnika preč. Zvonimir Bartolić: Sjevernohrvatske teme.Str. Zvonimir Bartolić. Vinka Žganca. Spomen-ploču podigli su 5. Jakoba u Prelogu. Domaćin je bio preč. Vijence su položili Općina Vratišinec. Pučko pjesništvo pomurskih Hrvata. koji su u velikoj mjeri i danas prisutni.24. mr. preč. Zmaj Sobočki. studenog u krugu Tiskarsko-izdavačkog zavoda Zrinski d. Jurju Zrinskom. zadušnica. priprema za Božićno sijelo i ostala pitanja.d. dr. U sklopu svečanosti položeni su vijenci na spomenploču znamenitim Priločancima na župnoj crkvi sv. Leonarda Logožara. župnik župe Sv.. dr. Zmajem Štrukovskim. Zmaja Međimurskog II. Družba Braća hrvatskoga zmaja i delegacija pomurskih Hrvata iz Mađarske. obljetnice smrti dr. uz asistenciju msgr. obljetnice smrti dr. prosinca u sklopu Dana dr. . .12. Vinka Žganca održana je sveta misa zadušnica u župnoj crkvi Uzvišenja svetoga Križa. koju je predvodio vlč.

članovi Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i članovi Družbe Braća hrvatskog zmaja. Kao i uvijek priredba je bila popraćena plakatima i medijskim najavama. Na čelu s Velikim meštrom Družbe prof.Broj 1/2007. Stankom Lasićem uz sudjelovanje «Katedralnih madrigalista» pod dirigentskom palicom naše zmajice od Katedrale Margite Cetinić. Zmajem Velikootočkim. Spomen-poprsje otkrili su Željko Žganec. Spomenik je blagoslovio domaći župnik preč. JOŠ DVIJE VIJESTI IZ MEĐIMURJA Sredinom prosinca 2006. Josip Horvat. Referat je iznio U povodu 40. Ivan Mustać. 2. postavljen je u Čakovcu kip Sv. otkriven je u Donjem Hrašćanu kip "Sveti Juraj ubija zmaja". Zmaja Hrašćanskog od Svetog Jurja u Trnju. Dvorana je bila dupkom ispunjena biranim slušateljstvom koje je pozorno slušalo izlaganja o ovoj vrijednoj knjizi. Skulpturu je otkrio ministar kulture Božo Biškupić. Str. 45 Nakon mise zadušnice otkriveno je spomen-poprsje akademika dr. Svečanosti su nazočili. «Saloči od zrcala» predstavljena je zapažena i medijski dobro popraćena knjiga uvaženoga prof. Vinku Žgancu nazočnima su govorili prof. O dr. godine 1. Zmaj Starobrodski ZMAJSKI STOL U DUBROVNIKU Pročelnik: Ivan MUSTAĆ.ZMAJSKE VIJESTI . Vinka Žganca i akademik Jerko Bezić. Zdravka Tomca PONOĆNE MISLI. Vinka Žganca. međimurski župan Josip Posavec i pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan. rad Petra Kolarića. Za sve sudionike Zmajski stol je priredio večeru. dr. Antuna Padovanskoga . pored mnoštva mještana.rad akademskog kipara Josipa Poljana. osigurao noćenje i plati putne troškove. koje je izradio akademski kipar Josip Grgevčić. dr. godini. Zajedno sa gradskim župnim uredom Zmajski stol je istražio početke djelovanja vrlo ugledne dubrovačke bratovštine Presvetoga Sakramenta prigodom 455-te godišnjice. Zmaj od Omble Izvješće od Jurjeva 2006. godine do naših dana predstavio je pročelnik Zmajskog stola mr. do siječnja 2007. akademik Jerko Bezić. dr. Djelatnosti Zmajskog stola u Čakovcu nastavljena su aktivno i u 2007. Zmaja od Sv. U svečanoj dvorani Dubrovačkih knjižnica u tzv. Ovo filozofskoetičko razmišljanje s refleksijom na hrvatsku stvarnost od 1990. Ivana. Tom prigodom predstavljena je i Kolarićeva knjiga "Međimurje malo" . Zmaj od Male Mlake. sin dr. obljetnice zaređenja Jurja Kolarića. zmaj od Omble zajedno s katedralnim župnikom dr. a istoimeni trg oblikovao je Aleksandar Bašić. sci. Dragutinom Feletarom. Zvonimir Bartolić.

Tom prigodom sudjelovali Veliki meštar. . Zmajski vlasti. prof. Tekst je u ravnatelja HKD «Napredak» dr. gradskih i crkvenih za sve buduće ljubitelja zbornoga pjevanja. Margite Cetinić koji su poslije hrvatske kojima je nastavljeno bratsko druženje uz pjesmu himne izveli našu svečanu zmajsku odu. Bjelovarski VI. Šibenika. Iza Veliki meštar u Dubrovniku predaje zmajski barjak pročelniku Zmajskog stola ove. uz predavače i oduševljenu publiku koja je svojim aplauzom tisak akrediranih novinara u Dubrovniku a RTV je tražila ponovno bis. predstavljena i organizator Zborovanja zmajskih stolova iz ZMAJSKA PJESMARICA. degľ Ivelliom. snosio troškove dolaska orkestra «Concertina» s djelima L. F. Stepinac». i autora u predstavljanju su sudjelovali: zmaj Meštar protonotar i Meštar Zmajskih stolova. autora Josipa degľ Zadra. Zajedno s Gradskim župnim uredom Zmajski stol bratskom Zborovanju. U dvorani Dubrovačkih knjižnica. da bi na kraju svoga nastupa izveli finale opere «Nikola Šubić Zrinski» na opće oduševljenje mnogobrojne publike. Samom Zborovanju predhodila je konferencija za Ovoj iznimno svečanoj priredbi dali su svoj veliki doprinos članovi zbora «Petrinski slavuji» sa svojim dirigentskim maestrom J. Zborovanju Ivellia. vrlo uspjele priredbe. Mozarta. kap». Potom i veselo raspoloženje. 3. Uz pročelnika Stola su aktivno nazočili: Veliki meštar naše Družbe. A. bio je prisutan duž naše Družbe prenijela ovu priredbu u zapaženim terminima. Stepinac» predstavio druženja bio je OKRUGLI STOL u kojemu su izdavačku kuću «Crkva na kamenu». Treba na kraju reći da je naš je nastupio ansambl Dubrovačkog simfonijskog zmajski brat. Zlatko Stahuljak.. i besprijekornim pjevanjem dali svečani ton našem 4. U kroz cijelo jedno stoljeće i u isto vrijeme bila je svečanom dijelu programa naš skup su pozdravili poslana poruka kako za sadašnje generacije tako i predstavnici županijskih. njegove opravdane spriječenosti. Splita i Dubrovnika. 46 ZMAJSKE VIJESTI . Meštar protonotar. Sorkočevića i «Petrinjskih slavuja» a Gradski župni ured ih je W. zmaja Klokočkoga V. dubrovački stol je bio domaćin od zrcala» bila je 22. Đura Deželića. Oni su izveli nekoliko zmajskih skladbi iz Pjesmarice koje su te večeri imale oznaku praizvedbe. zmaja bračkog II. Topića «Još jedna dva nastavka donio list «Naša Gospa». zmaj Brački II. «Katedralni madriogalisti» pod vodstvom naše zmajice od Katedrale za ovu su prigodu uvježbali su našu svečanu zmajsku himnu i nekoliko zbornih pjesama iz ove vrijedne Zmajske pjesmarice. U studenom 2006. A.Str. «Saloči 5. pročelnik stola je posebno predstavio vrijednu knjigu pročelnik Stola u dubrovačkoj prvostolnici. U glazbenom dijelu nastupili su Katedralni stol je potom priredio domjenak za sve sudionike madrigalisti pod dirigentskom palicom naše zmajice ove svečanosti u svojim zmajskim prostorijama u od Katedrale. rujna 2006. Oni su svojim skladnim muziciranjem velikodušno primio na noćenja.Broj 1/2007. bilo je pročitano. U drugom dijelu našega je u Kongresnom centru «Bl. zbog se u Kongresnom centru «Bl.A. koja je Zmaju od Omble imala blagdanski svečani karakter zmajskoga pjevanja. Predavanje Zborovanje je trajalo 11. i 12. studenoga i odvijalo dr.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 47

Sa susreta dalmatinskih zmajskih stolova u Dubrovniku

intelektualaca koji su bez suđenja ubijeni na tom malom otoku u neposrednoj blizini Dubrovnika. Među nevino stradalima sa strane komunističkih vlastodržaca bilo je petero naše zmajske braće, među kojima je bio i dubrovački gradonačelnik, dr. Niko Koprivica, zmaj Cavtatski. Ove godine Zmajski stol je upriličio 24. listopada dokumentirani film u dvorani «Bl. A.Stepinac» pod naslovom «Crveni teror u Dubrovniku» uz prigodno predavanje našega zmajskoga kandidata Pave Jančića, prof. Sutradan smo položili vijenac s trobojnicom na mjesto pogibije nevinih žrtava Dakse. ZMAJSKI STOL U GOSPIĆU Pročelnica: Marija VENCL, Zmajica od Gacke Zmajski stol u Gospiću, na svom redovitom sastanku u listopadu prošle godine donio je plan aktivnosti za slijedeće razdoblje, kojim je predviđena organizacija javnog predavanja na temu Povijesni pogled na Liku koji planiramo organizirati zajedno sa Zmajskim stolom iz Zadra, o čemu je već postignut dogovor s pročelnikom stola u Zadru, dr.sc. Josipom Farićićem, Zmajem od Rave i zmajskim bratom dr. sc. Stjepom Obadom, Zmaj Konavoski II. Također smo odlučili u dogovoru s Gradskom upravom Gospić, postaviti spomen-bistu dr. Franji Tuđmanu, prvom predsjedniku. Bistu planiramo postaviti na Trgu Blaženog Alojza Stepinca, čime bismo započeli realizaciju ideje o spomen parku Hrvatskih velikana u Gospiću. Zmajski stol u Gospiću svake godine nazoči obilježavanju Krbavske bitke na Udbini i aktivnostima pri izgradnji Crkve Hrvatskih mučenika. Prema mogućnostima članovi našeg stola nazoče sjelima Družbe Braće Hrvatskog zmaja nad Kamenitim vratima u Zagrebu. S obzirom da je Zmajski stol ojačan novim članom, dr. Milom Bogovićem Zmajem od Krbave, u slijedećem ćemo razdoblju razmotriti nove, još vrednije inicijative i nadamo se plodonosnijem djelovanju.

Meštar zmajskih stolova te svi pročelnici stolova. Raspravljalo se pripremljeno i dokumentirano o izvršenim programima i o onima koji se planiraju izvršiti. Veliki je meštar na svečani način poklonio Družbinu zastavu Zmajskom stolu u Dubrovniku na čemu mu je toplo zahvalio pročelnik Stola. Slijedila je zatim svečana večera koju je pripremio Zmajski stol dubrovački za svu braću i njihovu pratnju, a ovaj put su to bile supruge naše braće. Sutradan su braća s lentama sudjelovali na sv. Misi u Dubrovačkoj katedrali i tom prigodom su bili pozdravljeni od župnika katedrale dr. Stanka Lasića koji je na poseban način u pozdravu spomenuo našega Velikoga meštra, meštra protonotara i meštra zmajskih stolova. Iza Sv. Mise braća su bila na domjenku u vrlo uglednom restoranu «Poklisar» i to je bio poklon vlasnika kako je sam rekao»uglednoj hrvatskoj družbi». Nakon posjeta prostorijama Zamjskog stola, kojom prigodom je uručen Statut grada Dubrovnika Velikom meštru, a braća se upisala u knjigu uspomena, svi smo otišli u Franjevačku crkvu u kojoj je naš zmajski brat dr. Fra Mario Šikić, zmaj Murterski, predvodio molitvu za sve umrle članove našega bratstva na grobu pjesnika slobode Ive Gundulića ispod spomen ploče koju je Zmajski stol njemu u čast podigao 1938. g. 6. Vrijedno je spomenuti i tradicijsku aktivnost našega Stola u SPOMENU NA DAKSU. Od 1990, naš stol svake godine 24. i 25. listopada sudjeluje u obilježavanju mučeničke smrti 66 dubrovačkih

Str. 48

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

ZMAJSKI STOL U KARLOVCU (SA SIJELOM U OZLJU) Pročelnik: Milan KRUHEK, Zmaj Dubrovački Zmajski stol Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja u Karlovcu, utemeljen mjeseca travnja 2001. godine sada ima deset redovitih članova i jednog člana prinosnika. Brata Brunu Kenđela, koji je glasovanjem Meštarskog zbora izabran za redovitoga člana a čije zazmajenje očekujemo u subotu 17, veljače. Dakle, ovaj Zmajski stol od tada će imati 11 redovitih članova Družbe. REDOVITI RAD I OPĆE OBVEZE Sva su zmajska braća ovoga stola bili prisutni u mnogim zajedničkim priojektima, poslovima i susretima zmajske braće koje je vodila i organizirala zmajska matica u Zagrebu. Dapače, ovaj je Zmajski stol poticao i pomagao u ostvarivanju i neke projekte koje je vodila naša cijela Zmajska Družba. To posebno vrijedi u odrađivanju raznih poslova vezanih za projekt revitalizacije, obnove i novoga načina korištenja staroga grada u Ozlju. REALIZACIJA GODIŠNJEG PROGRAMA U svojem redovitom radu braća Zmajskog stola u Karlovcu trudili su se ostvariti predviđeni plan rada osmišljen i predočen Meštarskom zboru u vremenu prije posljednje zmajske godine. Taj je program potpuno ostvaren, dapače je zbog novih okolnosti bio još bogatiji i veći od predviđenoga. Ostvarene

Sa svečanosti u starom gradu Ozlju

rezultate iznosimo u dvije kategorije: a) kao ostvarenja u vlastitim programima rada Zmajskoga stola u Karlovcu, te b) kao osobne rezultate rada pojedinih članova Zmajskog stola, vrijednih spomena zbog posebne vrijednosti njihove kvalitete i općeg značenja. A. PROJEKTI ZMAJSKOG STOLA U KARLOVCU: 1. Ove godine 30. travnja, 2006. kao i svake godine od samoga osnutka ovoga Zmajskog stola, sva su braća sudjelovala u organizaciji i realizaciji obilježavanja 335. obljetnice smrti hrvatskih povijesnih mučenika, bana P. Zrinskoga i F. Krste Frankopana i to: U OZLJU: Sv. Misu zadušnicu uz prigodnu propovijed vodio je Zmaj od Novigrada na Dobri, župnik ozaljski Josip Jakovčić. Videoreprezentaciju povijesne dokumentacije pod naslovom: «Grobovi u tuđini», predstavio je na komemorativnoj akademiji Zmaj karlovački od Šanca Z. Gerber uz interpretacijski tekst Zmaja Dubrovačkoga, M. Kruheka. Prigodnu izložbu fotografija povijesnih mjesta stradanja posljednih zrinskih i Frankopana, pripremio je i postavio, o svom trošku, uz suradnju ostale braće, Zmaj Karlovački od Šanca, Z. Gerber. Izložba je bila postavljena u prostorijama grada Ozlja uoči ove obljetnice. U BEČKOM NOVIGRADU: 1. Ove je godine Zmajski stol u Karlovcu u suradnji s Hrvatskim Veleposlanstvo u Beču i Hrvatskim povijesnim institutom u Beču pripremio i sudjelovao u obilježavanju ZrinskoFrankopanske obljetnice 28. travnja. Petero je braće otputovalo u Wiener Neustadt. Položili su vijenac u ime Družbe na grobno mjesto, spomenik koji je nad grobom postavila naša Zmajska Družba, zatim su u katedrali prisustvovali misi zadušnici, a onda položili vijenac na mjestu izvršenja smrtne kazne nad našim hrvatskim mučenicima. Po običaju na grobnom je

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 49

mjestu, u ime Družbe zmaj Dubrovački, M. Kruhek, održao prigodni govor. 2. Zmajski stol u Karlovcu 18. lipnja 2006. sudjelovao je u organizaciji i realizaciji festivala KUD-ova ozaljskoga kraja uz blagdan Sv. Vida, zaštitnika župe grada Ozlja. Svečanosti je uz gradonačelnicu grada Ozlja, prisustvovao i Veliki Meštar Družbe. 3. 24. lipnja 2006. u organizaciji Zmajskog stola u Karlovcu, posebno braće iz Ozlja, Zdenke Stupić, Zmajice Ozaljske, vlč. Josipa Jakovčića, Zmaja od Novigrada na Dobri i Stjepana Lipšinića, Zmaja Brlogradskog, održano je vrlo posječeno predavanje «Prilozi poznavanju podrijetla roda Frankopana», našega zmajskog brata, Antuna Abramovića. 4. Dana 9. rujna 2006. Zmajski je stol u Karlovcu uz veliki trud članova ovoga zmajskoga stola, posebno članova iz grada Ozlja, organizirao veliki i svečani domjenak na gradu Ozlju; prvo takvo opće zajedničko druženje svih članova Družbe, naših suradnika i dobrotvora. Tom su prilikom, prije domjenka, otkrivene dvije spomen ploče, već prije pripremljene, a sada trudom i troškom Karlovačkog zmajskog stola i postavljene na ulazu i na zidu stepeništa koje vodi na I. kat biblioteke i gradskoga muzeja. (Spomen ploča u čast Zrinskih i Frankopana

u obljetnici 1000. god. Hrvatskoga Kraljevstva i Spomen na darovanje grada Ozlja Družbi «Braća Hrv. Zmaja», od grofa Thurn-Taxisa.) Za uspjeh toga lijepog zmajskog druženja opet su najviše doprinijela već spomenuta naša zmajska braća iz Ozlja. 5. 4. 10. 2006. pod vodstvom braće ovoga zmajskoga stola održana je druga kolokvijalna sjednica budućega znanstvenoga skupa: Karlovac u domovinskom ratu. Posebno na tom projektu rade Zmaj Dubrovečki, Zmaj Karlovački od Šanca i Zmajica Mrežnička. 6. 30. 9. 2006. Zmajski je stol u Karlovcu organizirao, vodio i financijski pokrio sve troškove velikoga projekta koji se ostvario u Karlovcu u karlovačkom kazalištu Zorin dom. Projekt je imao dva dijela: I. dio – Promociju novotiskane Zmajske pjesmarice (zbirka zmajskih i domoljubnih domoljubnih skladbi za zborove), u nakladi Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja», Zagreb, 2006., autora našega zmajskog brata, Josipa degľ Ivellio, Zmaja bračkog II. Pjesmaricu su predstavili: Zmaj Klokočki V., prof. dr. sc. Đuro Deželić, Zmaj Bjelovarski VI, prof. Zlatko Stahuljak i sam autor, Zmaj Brački II, Josip Degľ Ivellio. II. dio – bio je cjelovečernji Koncert domoljubnih i zmajskih skladbi. Taj koncert 8 pjevačkih zborova vodio je kao dirigent Zmaj brački II, Josip Degľ Ivellio. Bila je do nezaboravna večer za sve prisutne i za cijeli grd Karlovac i najbolja promocija cijele naše Družbe. U realizaciji toga projekta sudjelovala su sva braća ovoga Zmajskog stola, ali posebno treba istaći Zmaja Karlovačkog od Šanca, Zvonimira Gerbera, Zmaja Dubrovačkoga, Milana Kruheka i našega glazbenika, Zmaja karlovačkog od Korane, Ratka Pogačića, koji su iznijeli svu organizacijsku i

Uspomena iz Ozlja prigodom domjenka Družbe

Str. 50

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Pozivnica na koncert u karlovačkom Zorin domu

domaćinsku brigu ovoga našega projekta. Kao trajni spomen na ovu lijepu akciju Karlovački je zmajski stol tiskao prigodni vodič: ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI koji donosi cjeloviti program s potrebnim informacijama i korisnim objašnjenjima. 7. Veliki projekt ovoga Zmajskog stola bila je suorganizacija i realizacija znanstvenoga skupa «RUDOLF STOHAL I NJEGOVO DJELO» Znanstveni je skup održan u Karlovcu 20. listopada 2006. u prostorijama Zorin Doma. Znanstveni je skup otvorio pozdravnim i programskim govorom Zmaj Dubrovački, M. Kruhek. Održano je 14. predavanja, među kojima su bila i predavanja naše zmajske braće, dr. sc. Đure Deželića i dr. sc. Milana Kruheka i našega budućega brata, dr. sc. Alojza Jembriha. Zahvaljujući velikom zalaganju svih u organizaciji ovog znanstvenoga skupa, već i prije njegovoga održavanja, tiskani su svi izneseni

referati, u posebnom broju «Svjetla», časopisa matice Hrvatske Karlovac, pa je na kraju skupa bio predstavljen i taj vrijedan i trajan rezultat ovoga znanstvenoga skupa. Treba opet naglasiti da je dio troškova u ovoj suorganizaciji pokrio Zmajski stol u Karlovcu iz vlastitih (donacijskih) prihoda. U Križanićevoj ulici u Karlovcu otkrivena je obnovljena spomen-ploča Rudolfu Strohalu, uz prigradske svečanosti 8. prosinca 2006. godine. 8. 13. prosinca, 2006. brat Zmaj Karlovački od šanca (Z. Gerber) i zmajica Mrežnićka (dr. M. Rapić) otputovali su u Bečki Novigrad da bi tamo dogovorili potrebnu obnovu grobnog spomenika na grobnom mjestu P. Zrinskoga i F. Kr. Frankopana. Dogovorili su sa tamošnjom privatnom tvrtkom (koja je i prvi puta obnovila cijeli spomenik) čišćenje rđe i premaz zaštitnom bojom metalne plohe s natpisima i likovima naših velikana u reljefnim medaljonima. Troškove te obnove pokriti će Zmajski stol u Karlovcu, odnosno donator zmajski brat Z. Gerber. 9. 14.12.2006. Zmajski stol u Karlovcu priredio je u prostorijama grada Ozlja Božićni domjenak za svoju braću, dobročinitelja i goste. Domjenku je prisustvovao i naš veliki meštar i kaštelan grada Ozlja, kao službeni dužnosnik Družbe. 10. 5. siječnja, 2007. Zmajski stol u Karlovcu pripremio je u gradu Ozlju svečanost božićnoga blagoslova staroga grada. Nakon blagoslova koji je obavio naš zmajski brat od Novigrada na dobri, župnik ozaljski, održan je koncert domaćih božićnih pjesama koje su izvela četiri zbora iz ozaljske okolice. Poslije koncerta pročelnik zmajskog stola Zmaj dubrovački održao je kratki govor o ovom lijepom, sada već tradicionalnom običaju i suradnji Zmajske braće svih onih koji vole, koriste i dolaze u stari ozaljski grad. 11. 24. siječnja 2007. Zmajski stol u Karlovcu je suorganizirao sa Maticom Družbe promociju časopisa «Svjetlo», u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima. Promociju je vodio Z. Gerber, Zmaj Karlovački od šanca.

a posebno kao voditelj karlovačkog dječjeg zbora «Cicibani». što je nemjerljiv doprinos spašavanju stoljetna kulturne baštine pavlinskoga reda u karlovačkom kraju i hrvatskoga naroda. Znanstveni će skupovi biti održani krajem 2007. Mirica Rapaić posebno se istakla cijelim nizom predavanja koje je držala u tjednima zaručničkih tečaja u Karlovcu i u pastoralnom centru u Novigradu. . Otvorenju i domjenku bilo je nazočno još nekoliko zmajske braće. Zmajski brat. 51 B) POSEBNO VRIJEDNI SPOMENA OSOBNI REZULTATI RADA BRAĆE Zmaj Karlovački od Šanca Z.Kao ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest pokrenuo je pripremne poslove za realizaciju dva znanstvena skupa. g.2006. Sudjelovao je svojim izlaganjima na znanstvenim skupovima u razredu društvenih djelatnosti HAZU (tema: antikorupcijska strategija vlade R. Zmaj Karlovački od Korane.skrivalice. godinama je bila i ostala «dobri duh» staroga grada Ozlja. u Karlovcu. sudjelovao je na humanitarnim koncertima i festivalima glazbe.Boka Kotorska. Zmaj od Imote. u prostorima V. Za zbornik je i sam napisao referat pod naslovom: Jedinstveni primjer mučeništva obitelji hrvatskih velikana Petra Zrinskoga i Katarine Frankopan. . Ratko Pogačić. Varaždinu. Surađivala je pripremnim poslovima . Marinko Marinović. kao voditeljica terenske nastave obiteljske medicine.Broj 1/2007. te u pisanju i objavljenim radovima za djecu: Pitalice. organizirao je predavanje kineskog veleposlanika o kinesko-hrvatskim gospodarskim odnosima u ozaljskom starom gradu. okrunjene potpunom obnovom i crkve i samostana. ulagao je ogroman trud u obnovu porušene crkve i samostana u Kamenskom. i tiskanim radom «Mostanje-prošlost i stanovništvo» u Godišnjaku «Marulić». dr. u Zmajskom Matici. 25. V. održavala dva zapažena i vrijedna predavanja iz problematike obiteljske medicine na znanstvenim skupovima u Splitu i Rovinju. uz redovne redovničke i župske poslove. i 2008. Kruhek. Pokrenuo je i vodio humanitarnu akciju u Domu umirovljenika «Sv. Žiljka. o. Gerber uz veliko angažiranje u svim akcijama Družbe. veljače. vrlo važna za identifikaciju i svjedočenja povijesnoga identiteta Hrvata u Srednjoj Bosni – Žepče i u Crnoj gori . Antun» u Karlovcu. Uvodno izlaganje održao je Zmaj Dubrovački. s vlastitim skladbama.07. M. Zmaj Dubrovački M. Ivan Perković. u «Danici». Gerber je pripremio izložbu izvrsnih radova fraktalne grafike u galeriji «Sv.11. Knjižica posvećena izginulim junacima toga Zrinskoga grada izlazi iz tiska tijekom mj. 2006. Pagu i Zagrebu. Te njegove graditeljske i restauratorske brige biti će do kraja 2007. posebno je plodonosno radio na glazbenom polju. kao pročelnik zmajskog stola u Karlovcu. Osim toga je. Zmajica Mrežnička. Zbornik je u tisku. Zmaj od Ravnih Kotara. Zdenka Stupić. Uz to je predavanje priredio i izložbu kineskih crteža i fotografija nastalih s putovanja po Kini našega zmajskog brata Zmaja od Kune. napisao je i predao u tikas povijesni vodič: «Gvozdansko-kaštel zrinskoga srebra». Zmajica Ozaljska. istaknuo se u svojem profesionalnom poslu u Hrvatskoj vojsci javnim predavanjima iz pravne problematike. i Odborom za ljudska prava. Z.ZMAJSKE VIJESTI . .Pripremio je za tisak znanstvenoga skupa Paneuropske unije u Karlovcu posvećen problemima obitelji u Hrvatskoj. Hrvatske). U proteklom je razdoblju vodila sve organizacijske poslove koje je u Ozlju pripremao i vodio Zmajski stol u Karlovcu. u edukacijskim seminarima s HHO. specifične za Oružane snage R. Kruhek. ostvario je još neke rezultate vrijedne spomena. uz poslove i akrb za aktivnost toga Zmajskog stola i sudjelovanje u ostvarivanju projekta koje je vodio Zmajski stol u Karlovcu. na skupu organiziranom od Ministarstva pravosuđa s temom o Reformi hrvatskoga sustava i dr. ostvario je još nekoliko vrijednih projekata: 05. Teme tih njezinih izlaganja bile su posvećene različitim aspektima i problemima reproduktivnog zdravlja. Hrvatske. bio je vrlo aktivan izvan redovnih poslova u svojoj pravnoj struci.pavlin Juraj Domšić.Krajem godine 2006. Žiljka. 2006. Str. Ivan Zelina» u Zelini. kao član Meštarskoga zbora i kao notar Zmajskog stola u Karlovcu.

52 ZMAJSKE VIJESTI . Ove je pak zmajske godine 2006/8 na poseban način bio angažiran u neposrednom vođenju i nadzoru nad svim poslovima restauratorskih radova. Zmajskom Bratu. arh. godine: 1. pronalaženja sredstava do konačne obnove skrb i prisutnost u svakom problemu obnove staroga ozaljskoga grada. ZMAJSKI STOL U KRAPINI Pročelnik: Želimir HITREC. a onda i pratila potrošak svake kune u obnoviteljskim radovima na ozaljskom starom gradu. Na službenom sijelu održanom 17. Povodom dana Svih Svetih.). kao dekan posvetio obnovi sakralnih objekata svojega Ozaljsko-Lipničkoga dekanata. Bio je skoro svakodnevno na gradilištu. Zmajski stol Krapina običavao je već i u prošloj Zmajskoj godini svima koji su pomogli u realizaciji programa rada ili općenito rada Zmajskog stola. Bog nam sreću daj. po dva u dvoru Ščrbinec (kod Zmaja Ščrbinečkog) i kuriji Škaričevo (kod Zmaja Krapinskog IV. Zmaj Novigradski. Zmajski stol Krapina održao je u navedenom razdoblju 9 službenih sijela. posebnu je brigu. članovi Zmajskog stola Krapina: Vidislav Kiš Šaulovečki. Zmajski stol je posebnom Zahvalnicom zahvalio Meštru kapelanu Družbe za veliku pomoć u organizaciji blagoslova kipa Sv. Ovim izvješćem zaključujemo ovu zmajsku radnu godinu.. pa do dogodine naša izvješća budu još bogatija i vrednija. arh. vlč. Ivanu Zelini. Ivana Krstitelja u Mariji Bistrici. našem pok. kao i ostala pitanja iz društvenog i kulturnog života u Hrvatskoj. U tomu je bila koordinatorica i pomoćnica ing. uručiti posebna priznanja. Zmaj Brlogradski. Naš Zmajski Brat osobito je aktivan kao predsjednik Društva za obnovu Belečke . Stjepan Škof i Želimir Hitrec posjetili su grobove svoje pokojne Zmajske braće: Želimira Drakulića. kao župnik i kao istaknuti javni poslenik u kulturi i spašavanju povijesnih graditeljskih i drugih vrijednosti. ing. U želji da podupru izdavanje knjige o Đuri Prejcu ml. Josipa Štimca i Nikole Jelačića. uz mnogo svakodnevnoga dobra u radu i djelovanju. Za svaki trud i stručno obavljeni posao treba mu zaista izraziti posebnu zahvalnost. Cvjetko Lež. u Trškoj kuli ozaljskoga staroga grada. Jakovčić. koje je ona vodila kao Lipanjske večeri kulture na starom gradu Ozlju. Stjepan Lipšinić jedan od braće koji je nedavno postao redovitim članom Zmajskog stola. do kraja siječnja 2007. Od organizacije. Zmajska braća su na službenim sijelima detaljno raspravila nova Pravila Družbe. 2. a po jedno u kuriji Zmaja od Crne Majke Božje Bistričke u Zagrebu i klijeti Zmaja Zelingradskog u Sv. pa i kao predsjednik Matice Hrvatske u Ozlju. Bila je i glavna domaćica zmajskih sijela u radnim prostorima Zmajskoga stola u Karlovcu.Str. Tri sijela održana su u župnom dvoru u Mariji Bistrici. Zmaj Krapinski IV. braću Zmajskoga stola u Karlovcu. Posebno su bile zapažene ozaljske priredbe «Ozaljske krijesnice». Zmaj Ščrbinečki je gotovo na svakom sijelu izvještavao Braću o tijeku obnove crkve Majke Božje Snježne u Belcu. kako ga obnavljati i čuvati. Osim o svim pitanjima o realizaciji svojeg programa rada. a posebno neposredne suradnike. Uz naš zmajski pozdrav. U svojem je domu rado i bratski primao svoju zmajsku braću. sva pitanja u svezi Meštarskog Zbora i aktivnosti po njemu organiziranim.Broj 1/2007. Lovro Cindori. Stjepanu Lipšiniću. 4. Na njihova posljednja počivališta položen je vijenac i zapaljena svijeća. 3. listopada Zmajski Stol je izrazio svoju zahvalnost i priznanje svom članu Zmaju od Crne Majke Božje Bistričke za njegov veliki rad i zalaganje na organizaciji prvog hodočašća Družbe u Mariju Bistricu. Djelovanje Zmajskog stola Krapina u razdoblju travanj 2006. kojima su tražena novčana sredstva od Ministarstva kulture. radio je zapravo već godinama na našem najvažnijem zadatku: kako vratiti stari grad Ozalj u posjed Družbe. U razdoblju za koje se ovo izvješće radi. svaki član Stola kupio je knjigu «Vu plavem trnaci».

na području posvećenom Gorjanovića Krambergera. izvijestio takve i slične aktivnosti i čestita udruzi «Muži je braću o svojem angažiranju na obnovi crkve u zagorskoga srca» na realizaciji tog programa i Bedekovčini. Joško Šantić. 53 crkve. Zmaj Starozabočki je izvijestio Braću o dvije otkrivene su spomen biste Petru Zrinskom i Franu prezentacije svojih pjesama. Veći broj U svim tim aktivnostima njihovo je djelovanje članova Zmajskog stola. Na kraju je pučkim veseljem i vrlo lijepo organiziranim domjenkom u Župnom dvoru nastavljeno druženje svih nazočnih i završena svečanost Dana majke. I ovog su puta pročitani najbolji radovi djece na temu Moja majka. obljetnice rođenja. recitacija i skečeva. godine. predstavnica županije Krapinskozagorske i Želimir Hitrec u ime Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Program je završen nastupom puhačkog orkestra iz Dubrovčana i folklornog društva Tuhlja. Zmajski stol Krapina. i Veliki meštar Družbe otkrivaju poprsje Dragutina zagorskoga srca».Broj 1/2007. koji su i nagrađeni dobrotom «Hrvatske žene» Grada Zagreba. U organizaciji udruge «Muži Zmaj Krapinski IV. 6. u sklopu organizatora u proslavi Dana majki. listopada 2006. Svima će dugo ostati u sjećanju njegova vrlo nadahnuta i lijepa propovijed. zbora Družbe na čelu sa Velikim Meštrom nazočio je 5. generalni vikar Vojnog ordinarijata i Meštar kapelan Družbe. obljetnice smrti Dragutina Velikoerpenjskom brijegu. Zmajski stol Krapina podržava izložbe svojih slika. Svečanost je započela svetom misom. obljetnice održava deveti puta za redom na prekrasnom objave monografije i 70. kao i članova Meštarskog isticano i kao djelovanje naše Družbe. 8. Nakon svete mise sve nazočne pozdravili su: predsjednica Društva žena općine Veliko Trgovišće. a Zmaj od Viljaka o dvije Krsti Frankopanu. Str. djeca Osnovne škole Veliko Trgovišće (područne škole Dubrovčan) izvela niz zbornih pjesama. 25. 100.ZMAJSKE VIJESTI . listopada 2006. koju je vodio mons. Zmaj Komorski II. rujna u Zaboku Gorjanovića Krambergera u Hušnjakovu . organiziranju pomoći za Bosansku okupljanju u Zaboku vrlo uglednih hrvatskih ljudi Posavinu te svojim aktivnostima u društvu oldtimera. prigodom otkrivanja i blagoslova bista. toj svečanosti. već tradicionalno.. organizirao je u Krapini otkrivanje spomen biste Proslava je započela u 10 sati i 30 minuta tom velikom znanstveniku. nakon čega su Zmajska braća snimljena u Hušnjakovu u Krapini 25. koja se obilježavanja 150. Program je započeo izvođenjem hrvatske himne i nekoliko pjesama u izvođenju Zbora Hrvatice iz Zagreba. Zmajski stol Krapina hrvatskoj majci. sudjeluje druge srijede svibnja kao jedan od 7.

Zahvali i pozdravu se je priključio i pročelnik Zmajskog stola Krapina te preuzvišenom biskupu u ime Družbe uručio knjigu Kajkaviana Croatica. Koncelebriranu stola Krapina bili su posebno počašćeni nazočnošću svetu misu vodio je biskup Đakovačko-Srijemski Velikog Meštra i Meštra Zmajskih stolova. pročelnik organiziranom Božićnom domjenku kod svog Zmajskog stola je u kuriji Škaričevo bio domaćin Zmajskog Brata Lovre Cindorija. u njegovoj kanoničkoj kuriji u prilikom ih je upoznao sa radom Zmajskog stola Zagrebu. obljetnice Družbe. održano je prvo hodočašće Družbe «Braća 16. kod svog Zmajskog Hrvatskoga Zmaja» u Hrvatsko nacionalno svetište Brata Vidislava Kiša Šaulovačkog. Godinu Gospodnju 2006. 54 ZMAJSKE VIJESTI .Str. Svoje susrete u novoj 2007. Sve nazočne pozdravila je 10. koji je i sam nazočio hodočašću. Lovro Cindori. prekrasno lijepo organiziranim domjenkom za sve nazočne. Članovi Zmajskog Majke Božje u Mariju Bistricu. U koncelebraciji je sudjelovao i Zmaja Velikotaborskog II. listopada Braća započela isto tako lijepim druženjem održanim 2006.Broj 1/2007. službenog dijela hodočašća i kraće molitve kod okupljanjem Zmajske Braće i većeg broja građana kipa Sv. Lovro Cindori bio i predstavnika društvenog i javnog života grada domaćin svoj nazočnoj Zmajskoj Braći na domjenku i Krapine i Krapinsko-zagorske županije kod Muzeja vrlo ugodnom i lijepom druženju. mons. 11. Nakon cjelokupnog programa. sudjelovali kraćim popularnim predavanjima u još 11. evolucije u Krapini. Družbe. koji je prethodno u vrlo lijepom pozdravnom govoru cijeli nazočni puk upoznao sa dugogodišnjim djelovanjem i organizacijom Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Veliki Meštar većine članova Zmajskog stola na Glavnom zboru i pročelnik Zmajskog stola Krapina otkrili su bistu. kao i svim obilježavanjima značajnih datuma nakon čega – u nastavku programa – svi nazočni su iz povijesti Družbe. Na prethodno održanom kanonik mons. Zmajski stol Krapina aktivno je sudjelovao na kustosica muzeja gđa Vlasta Krklec i dala riječ sijelu Zmajskih stolova sjeverozapadne Hrvatske Velikom Meštru Družbe. Treba u ovom izvješću istaknuti i nazočnost čiju spomen bistu je podigla Družba. Krapina. životu i radu Dragutina Gorjanovića Krambergera. Zmaj od Crne Majke službenom sijelu Veliki Meštar Družbe upoznao je Božje Bistričke. po završetku svete mise pozdravio je preuzvišenog biskupa i uručio mu srebrnjak izdan povodom 100. Dragutinu Feletaru. Svečanost je završila skromno. kojom Majke Božje Bistričke. siječnja u dvoru Ščrbinec. godini Zmajska 9. Zmaja od Crne Velikom Meštru i nazočnoj Zmajskoj Braći. Zmaja Ščrbinečkog . 8. u Varaždinskim toplicama. Krapinski IV pod naslovom «Spomenik hrvatskoj njezinom organizacijom. prof. Svoj prilog ovom Zmaju Velikootočkom. ali druženjem sa suprugama na bogatom. Sa svečanog sijela Zmajskog stola u Krapini koji je održan u dvoru Treba istaknuti da je nakon Sčrbinec kod domaćina Vidislava Kiša Šaulovečkog. On je u svojem govoru značajnom skupu dao je pročelnik Stola Zmaj upoznao sve nazočne sa djelovanjem Družbe. članovi Zmajskog stola nedovršenoj novoj zgradi muzeja i filatelističkoj Krapina završili službenim sijelom te zajedničkim tematskoj izložbi. Ivana Krstitelja. Na samu svetkovinu Zahvalnice 29. obljetnice podizanja spomenika». dr. Marin Srakić. a upravitelju svetišta monografiju Emilija Lašovskog. nakon čega je govorio o himni-proslova 70. kao i mons. Veliki Meštar Družbe.

Zmajica od Križevačkog gornjeg grada. No. U svojim sredinama naši članovi djeluju po važnim načelima družbe. sportske. prosvjetne ili medijske projekte. Mirko Habijanec. Zmaj Jagnjedovečki. Zmaj Bilogorski II. Str. Djelovanje pojedinaca ne iskače iz onoga što se dogovori a u duhu općih pravila i načela djelovanja naše Družbe. 8 na prvom katu. Vjekoslav Prvčić. pojačanom ambijentom doma Kiševih i prekrasno. Redovni članovi stola su: Zoran Homen. naprosto. Imamo jedanaest redovnih i četiri člana prinosnika. i Dražen Podravec. unutar stola stvaraju se manji timovi. Davorin Hećimović. organiziranje manjih predavanja. Zmajski susret završio je vrlo lijepim domjenkom i druženjem u još uvijek Božićnom ozračju. samozatajnost i nenametljivost. ZMAJSKI STOL U KRIŽEVCIMA Pročelnik stola: Vjekoslav PRVČIĆ. a veći dio članova postali su međusobno čak i pravi kućni prijatelji. ostvaruju zamišljeno. Ivana. kao i drugih susreta. Zmaj Žaljanski. međusoban odnos članova stola je pun uvažavanja. takve probleme rješavamo elektroničkim dopisivanjem ili telefonskim razgovorima. Nastojimo jedni druge obavještavati o nastojanjima na pojedinim projektima. Mirko Lukić. U protekloj zmajskog godini Zmajski stol u Križevcima ostvario je nekoliko važnih zajedničkih projekata što su se kroz protekle godine već ustabilili kao tradicionalni. Prostorija je kvalitetno uređena u stilu zmajske tradicije i omogućava održavanje redovnih sjela. U ovom izvještaju treba napomenuti da su gotovo svi naši članovi. Činjenica je da se više viđaju i više surađuju na pojedinim projektima ljudi koji su fizički bliže. Marka . Zmaj od Gornje Šume. U fazi smo rješavanja imovinsko-pravnih odnosa oko spomenutog prostora. A. Zmaj Kreševski. tako da u stolu i nemamo ljudi čiji rad bi se mogao omeđiti isključivo profesionalnim međama. Opća atmosfera u Zmajskom stolu u Križevcima slobodno se može ocijeniti kao prava bratska. Valentin Puževski. Članovi prinosnici Križevačkog stola su: Vladimir Lerš. Zmaj Visočki od Sv. Vlasta Kliček. sudjeluju u svečanoj povorci na dan Sv.ZMAJSKE VIJESTI . Nemčića br. jedno proizlazi iz drugog ili se. Neki od članova godinama su nositelji programa manifestacije (Vlasta Kliček. umjetnički izrađenim jaslicama. Često. Svake godine članovi našeg stola sudjeluju u poznatoj turističko-kulturnoj manifestaciji u Križevcima «Veliko križevačko spravišče». Zmaj od Podravskih Sesveta. Dragan Dujmović. Zmaj Bokeljski. jer članovi našeg stola žive ne relativno velikom prostoru. kao i situacija oko plaćanja grijanja i struje za zmajsku prostoriju. pa je nekad i nemoguće uspješno organizirati česti fizički kontakt. Zmajevi.Broj 1/2007. kako bi im se eventualno moglo pomoći i kako djeluje cijeli stol. Zmaj od Furlanije. izložaba i susreta s drugim članovima družbe. kulturne. pa je koji puta teško razlučiti što je nekome profesionalan a što zmajski angažman. tako da se uvijek zna što rade pojedini naši članovi. Zmaj od Gole i Mijo Kovačić. Ponekad. a potom se povezuju neke druge manje grupe što ostvaruju neki drugi zadatak za koji je neki od članova dao inicijativu. na neki način. koji velik dio slobodnog vremena najčešće provode zajedno. Stol djeluje vrlo povezano i lako se dogovaraju zajedničke akcije. projekti i programi. Zmaj Prodavički. Zmajski stol u Križevcima ima uređen zmajski prostor u Križevcima. Josip Cugovčan. Zmaj Jagnjedovečki Zmajski stol u Križevcima jedan je od rijetkih što je u potpunosti popunio dozvoljenu kvotu u broju redovitih članova stola. pažnje. pomaganja i prijateljstva. a to su: samoprijegor. jer je on u vlasništvu grada Križevaca. vezani svojim profesionalnim angažmanom uz društvene. Zmaj od Kalnika. Zmaj od Karina. Zoran Homen. Ottone Novosel. povezani određenim projektom. a drugi sudjeluju u svečanoj povorci sa našom zmajskom zastavom i samom svojom nazočnošću daju određen dignitet manifestaciji. Ivan Večenaj. Dinko Vrgoč. 55 braću sa aktivnostima Meštarskog Zbora te planova za obnovu i revitalizaciju starog grada Ozlja. Ottone Novosel). nadopunjuje. Sadašnje vodstvo stola pokrenulo je inicijativu da se ova situacija razriješi. a do sada nije potpisan nikakav ugovor oko korištenja istog. Stoga je ovaj stol u svojem životu vrlo harmoničan. Naime. također. Zmaj Virovski od Stare gore.

kao i produkcije CD-a. Cugovčan…). a Božićni koncert održala je limena glazba DVD-a Virje i članovi Crkvenog zbora «Ferdo Rusan» iz Virja. Šignjara iz Virja . predstavljanje knjige «Neotesano pismo mom prijatelju 4» Marijana Zubanovića iz Toulona i «Lepa moja stara klet» Bosiljke Crnković iz Rima. 30. koncerti. a tako započeta suradnja se nastavlja. Družba «Braće hrvatskog zmaja». Posebna čast članovima Zmajskog stola u Križevcima bila je što su mogli organizirati sijelo Meštarskog zbora u svojoj sredini. svibnja – izložba radova slikara Petra Petrovića prigodom 50.17. gdje su vidjelu njegovu veliku etnografsku zbirku.11. oltarnu sliku Svetog Martina. te organiziramo likovnu izložbu nekih naših članova slikara (Večenaj. siječnja – koncert sopranistice Lidije Horvat Dunjko i gitariste Saše Dejanovića . Priprema se i knjižica o životnom putu Antuna Nemčića na hrvatskom i mađarskom jeziku. predstavio je Zoran Homen. Homen. neki mađarski ministri i drugi. Zmaja Bilogorskog II. Članovi stola bili su inicijatori i sudionici postavljanja spomen-ploče hrvatskom književniku Antunu Nemčiću u mjesnoj crkvi malog mađarskog mjesta Edde. Proslava je dobila međunarodni karakter. ožujka 2007.V. a na spomenutim skupovima sudjeluju članovi sjeverozapadnih stolova. a u ljetu na Dan Sv. ožujka – izložba slika Ivana Večenaja. koncert Brass kvinteta iz Virovitice . ožujka 2007. filmova. Samo u 2006. Proslavi je prisustvovala potpredsjednika Hrvatskog sabora g. a današnjem Virju. Tim događanjima pribivao je i Veliki meštar Družbe. predavanje i koncert učenika OŠ prof. Martina u Virju okupljamo se na jesen.25. izložbe. Đurđa Adlešić. Marina u Virju.Broj 1/2007.18. Mozarta. F. obljetnice njegovog slikarskog rada. 56 ZMAJSKE VIJESTI . godine održan cijeli niz manifestacija kojima je obilježena 248. Članovi Zmajskog stola u Križevcima uveli su praksu da kroz zmajsku godinu imaju nekoliko tradicionalnih okupljanja (često dovode i članove svojih obitelji) vezanih uz određene blagdana i štovanje povijesnih ili vjerskih događanja: uz dane Sv.27. knjiga… Tako je od petka. lipnja – koncert mješovitog pjevačkog zbora Germania iz Steibacha pored Frankfurta . a što je opet ozbiljan prinos poznavanju povijesnih događanja ili njihovih sudionika koji su manje poznati hrvatskoj kulturnoj javnosti. u proljeće nalazimo se na Spravišču. gdje je poznati pjesnik kršten i upisan u knjigu rođenih. s velikim .9. Za družbu je posebno važno postavljanje spomen-ploče na pročelju Stare škole u mjesnom parku kojom je obilježena 560. predstavljanje knjige «Zgrade i objekti virovskog školstva» mr.A. Tako je već izišla peta knjižica s tih skupova. ožujka – obilježavanje godine Nikole Tesle i W. rujna 2007. obljetnica smrti hrvatskog bana Matka Talovca koji je stolovao upravo u nekadašnjem Prodaviću. otvorenje izložbe umjetničke fotografije Dražena Pokeca na temu «Blagdansko Virje» . Marka. Zmajski stol u Križevcima. travnja – Uskršnji koncert Kvarteta Rucner . Dražena Podravca. godini zmajevi su u Virju bili pokrovitelji slijedećih kulturnih događanja: . To su različite promocije. godine na imanju obitelji Hećimović i našeg meštra stolova. 20. Križevčanina u pratnji njegovih svetačkih moći. predstavljanje grafičke mape Petra Petrovića «Staro Virje» .Str. Neki od članova našeg stola svojim prilozima sudjeluju na znanstvenim skupovima što ih već pet godina organizira Varaždinski zmajski stol u Varaždinskim Toplicama pod zajedničkim nazivom «Hrvatske obljetnice». Svake godine izdaje se i zbornik sa svim prilozima sudionika. Sijelo je održano u subotu.23. dr. Zmaja Jagnjedovečkog. prosinca – sveta misa u crkvi Sv. Ivice Tišljara iz Zagreba. u Jagnjedovcu kod Koprivnice. pred Božić imamo svake godine Predbožićno sijelo na kojem obično promoviramo neku novu knjigu što ju je napisao ili pripremio netko od naših članova. redoviti jesu pokrovitelj kulturnih zbivanja što se tijekom godina odvijaju pri OŠ profesora Franje Viktora Šignjara u Virju. studenoga – izložba radova slikara Miše Baričevića i Josipa Šerlja. Kovačić.16. do utorka. obljetnica virovskog školstva. 16. Tom prigodom članovi Meštarskog zbora posjetili su obiteljsko imanje Prvčić i našeg pročelnika Križevačkog stola. hrvatski veleposlanik u Mađarskoj.

ekološkim voćnjakom autohtonih sorata voćaka. što tek u grubim crtama daje naznake bogatih aktivnosti našeg Stola. na dobru Križevce. porod ju Zmajski stol u Križevcima odlučio je pronaći to je snašao tamo dok je bila u posjeti svojoj rodbini. Tom prilikom naglo oboli i vraća se u je rođen 14. siječnja 1813. groblja. je i sama bila rodom iz županije Somogy. 1848. Kako samom početku centralne grobljanske aleje. U veljači 1843. Zmaj od Furlanije i pročelnik Stola Zoran Homen. Nakon Ludbrega kraće vrijeme Na prijedlog Zmajskog stola u Križevcima boravi u novom Marofu. jedan projekt za U godini početka Hrvatskog narodnog koji slobodno možemo reći da je poprimio značajke preporoda. U travnju 1849. međaše i pojedine dionice. a taj je put AKCIJA KRIŽEVAČKOG STOLA – ANTUNU opisao u svojemu remek-djelu kojemu je dao naziv NEMČIĆU U ČAST «PUTOSITNICE». Edde. u Mađarskoj.ZMAJSKE VIJESTI . Tako je Antun djetinjstvo proveo u Ludbregu i Koprivnici. Zmaj od Kalnika. U Zagrebu studira filozofiju i pravne nauke. Nakon službovanja u Moslavini Nemčić je 1840. Republici Mađarskoj. a gimnaziju je pohađao u Varaždinu (1823. premješten u Koprivnicu. U vrijeme rođenja svjedočilo o rođenju ovog znamenitog hrvatskog pjesnika i putopisca. . 57 svojega sina obnašao je dužnost kotarskog suca u Ludbregu. Vlassicha. O nekim događanjima pripremili smo i šire vijesti. Sahranjen je na nekadašnjem groblju uz kapelu Sv. Str. Takva ocjena proizlazi iz činjenice u Hrvatski sabor u kojemu je svojem rodoljubnim da se realizacija projekta dogodila u susjednoj govorom privukao posebnu pažnju. Križevce.-1829. a slijedeće godine. predsjednik Zemaljskog društva hrvatsko-mađarskog prijateljstva iz Kapošvara. realiziran je krajem svibnja 2006. Nemčić odlazi na put u gornju Italiju. vlastelina u Eddeu. godine. tijelo bilo preneseno u sadašnju grobnicu na a po njegovoj smrti se udaje za Antunova oca.Broj 1/2007. u ovom sumarnom izvještaju gotovo je nemoguće pobrojiti sve one zajedničke akcije i druženja u kojima su ostvareni pomaci. kamo su se preselili kad je otac postao gradskim vijećnikom. prvo je bila Florijana. Tijekom kolovoza odlazi službeno na put Iz biografije Nemčića bilo nam je poznato da u Podravinu. formiranjem križevačkog gradskog udana za Antuna pl. godini života. U selu Edde dočekao nas je načelnik općine i mjesni župnik koji je donio matičnu knjigu u kojoj Zmajevi Zmajskog stola u Križevcima u posjeti mjestu Edde u Mađarskoj smo pronašli upisanog Nemčića i. U tome se pomogao gospodin Mark Kovač. malo mjesto Edde u Mađarskoj i predložiti tamošnjoj Antunov otac Ivan Nemčić bio je podrijetlom iz sela upravi podizanje jednog spomen-obilježja kaje bi Vukovca u blizini Križevaca. Na njemu su bili članovi našeg Stola Valentin Puževski. u Križevačkoj županiji. U Koprivnici je Antun krenuo u školu. da bi. postaje bilježnikom Križevačke županije i seli se u ilirski pjesnik i putopisac Antun Nemčić Gostovinski.).. kad je položio odvjetničku cenzuru odlazi u Ludbreg gdje ostaje sve do 1846. Pjesnikova majka Rosalija rođena Huszar. U ovom izvještaju ocrtali smo tek osnovne smjerove. A sve nas je tamo odveo veliki g. Ottone Novosel. dogovori ili konkretni učinci nekih većih projekata što će se realizirati u budućnosti. Dakako. Nemčić je izabran za predstavnika međunarodnoga. Ubrzo umire u svojoj 37. Prvi susret ostvarili smo u ožujku 2006. Zmaj Bokeljski te Mark Kovač kao prevoditelj. malom mjestu udaljenom 20 km od Kapošvara.

koja je kraćim govorom pozdravila sve prisutne. koji utvrđen i datum kada ćemo ploču otkriti. a oni su nakon razgleda grada i njegovih znamenitosti pohodili Nemčićev grob. razvio je svibnja 2006. na lokaciji Stara gora. državni praznik u Mađarskoj kada oni tijekom više godina. Naime. po kojoj je otkrio mađarski ministar razvitka Istvan Kolber uz spomenuti brat i uzeo svoje zmajsko ime. ministra nije se moglo dopustiti da selo nema uređen kojeg je preplašila tiha lisica. naravno.Str. potpredsjednika Hrvatskoga sabora hodača. a Zmajski stol u Zmajska ekipa za hodanje po Bilogori ispred klijeti Zmaja Virovskog od Stare gore Križevcima obvezao se da ubuduće jednom . Osim što je među njima tom putu. Uglavnom. veleposlanik RH u Mađarskoj kako se mogu uskladiti slobodni termini većine te Đurđa Adlešić. i direktne koristi. kolnik. već prema tome. Pratilo nas je Hrvatsko pjevačko društvo popularna iz zdravstvenih razloga. mnogi joj se rado «Kalnik» iz Križevaca koje je za tu prigodu izvelo pridružuju jer ima i druge terapeutske rezultate. Tamo nas nekolicina njih okuplja gotovo redovito svakog je i dočekalo iznenađenje. Zbog toga su mještani sela Edde odlučili iz zahvalnosti posjetiti Nemčićev grob u Križevcima. položivši vijenac. a prema priznanju načelnika želucu.. kraći program u kojem je neizostavno bila izvedena Naime. a onda se licitira buduća je nastavak programa i druženje. Odmah je Dio članova Zmajskog stola u Križevcima. na referiranje bez dnevnog reda o tome što su pojedinci obavili tijekom proteklog tjedna Bokeljski. popravlja Ovaj događaj imao je veliki odjek u rodnom oskudna oprema. nazočni Stanko Nick. datum njegova rođenja. 58 ZMAJSKE VIJESTI . Molitvu je predvodio njihov mjesni župnik. Zmajevi nisu bili sami na ali vrlo korisnu aktivnost. Zbliživši se preko Nemčića. Zaključili smo da godišnje posjeti ponovo Mađarsku i rodno mjesto je najbolje da se podigne manja spomen ploča na znamenitog ilirskog pjesnika koji je stekao nove kojoj bi dvojezično bilo upisano da se u selu Edde štovatelje i preko granice. uz kakav slastan zalogajčić i kupicu Podravčeva U ime Družbe i križevačkog Stola govorio je Zmaj vina. Na kraju «palo» je i zajedničko fotografiranje ispred spomenika Antuna Nemčića na istoimenom trgu u centru Križevaca. Obično je pomoć njihovog župana. proslavljuju Dan heroja. dok kreće mala kolona. zbog Nemčića selo je dobilo Nad Bilogoru spušta se tihi suton s prvim 700 metara novog asfalta jer za dolazak mađarskog hukovima ćuka ili javljanjem nervoznog fazana. pritežu vezice na cipelama. dogovoreni su i drugi susreti i prijateljska suradnja križevačkog kraja s našim prijateljima i susjedima iz Mađarske. žive geografski bliže Koprivnici i Virju. maršruta. Načelnik je odmah predložio da se ploča postavi u mjesnoj crkvi što DOGOVORI U HODANJU PO BILOGORI je i prihvaćeno kao najbolje rješenje. Naime. rodio veliki pjesnik i putopisac. Pedesetak mještana primio je i počastio gradonačelnik Križevaca Branko Hrg. nosi se samo provijant u mjestu Antuna Nemčića. Polazna točka im je u vinogradarskoj kleti pobrinuli da to bude najvažniji događaj u njihovom zmajskog brata Dražena Podravca.Broj 1/2007. Bio je to 28. radi se o hodanju u prirodi na koje se pjesma «Domovini» na stihove Nemčića. Zmaja Virovskog mjestu! Tako je spomen ploču s likom Nemčića od Stare gore. Nakon zajedničkog fotografiranja uslijedio za «zajedničku stvar». Pola sata potroši se na «uvodne razgovore». a samom činu bili su još to predvečerje u petak ili subotu. jednu pomalo neuobičajenu. domaćini su se tjedna.

a onda se pomalo ukusnog pršuta. Ovaj puta zaobilazimo njegovo pribježište. Stara Ali. do kleti zmajskog brata Mirka tradiciji i podneblju.. tek na okolnim putom u automobilima. s nekoliko koza. nekoliko prijatelja i njihovih supruga bez napetosti. a mjesec se još nutka na izlazak. Promiču noćne sjene. sve su jednog drugog prijatelja. živi u kolibi napravljenoj njegovom rukom od drveta i blata. Str. osluškujući noćne zvukove što sve Zmaj Bilogorski II. sjajnog toponimi što se u noćnoj ophodnji pomalo pretapaju bajzara i još boljeg stručnjaka za ražanj. Dok se već hvata pridružuju: Josip Cugovčan. Vjekoslav Prvčić. Taborišče. Tamo već u rosne livade. novi ritam preuzima Jagnjedovečki i pročelnik Zmajskog stola u tabane. Zmaj od Podravskih pravi mrak. pokraj starih kleti od pletera i blata ili kraj onih novih. mlakost u zraku zamjenjuje noćna svježina. Povremeno nam se kakvu riječ. sam od sebe. rezidbe u nečijem vinogradu. Zmaj više obuzimaju čula. Čvrsto hodačko jezgro čine: Davor Hečimović. a u njega uvijek se nađe da se pokaže tko još što može. a koji se premetnuo da smo kakvi lupeži. U brzom i nečujnom jednosatno hodanje. križanih pasa. Mićurinov jarek. Zmaj od Gornje Šume i Dinko neku prirodnu specifičnost. a potom ponovno sakrio brišući sve zemaljske utvare što ih je svojim pogledom stvorio. vjernih čuvara što Domaći ugođaj u klijeti na Bilogori kod brata Zmaja Prodavićkog ostaju doma. Križevcima. ili Carovka. Dio naše ekipe kreće na ponovno hladnoće. naluknuo iza oblaka. vode moglo bi se i nešto prezalogajiti. kako Tomina kakvu staru pušku i ne bi li za nas pomislio sebe voli zvati naš domaćin. večernju Sesveta kao i ostali članovi našeg stola. javljaju se Tomini psi čuvari. ili – bolje reći – stazice. novi način hodačkim vratolomijama «po vrletima» Bilogore.. U početku ritam je brz. 59 trenutak. Putom. Eto. upozorenjima na čekaju Mijo Kovačić. primjedbu. Ili. a dečki sastava «Lole iz Stare gore» kad uđeš osjetiš hladne srse po zatiljku od tmine i štimaju instrumente. a dio će ovu etapu prijeći letu ili polako. šuma i hrvatskoga zmaja». ili možda. crne šumarke. Da. u koje cvrči odojak. u ljutoga «pozoja» (kajkavsko ime za zmaja). Tu nas razvodni usputnim razgovorima. kod Mirka se nikad ne ostaje odveć dugo. koji nisu skloni noćnim stablo kestena ili hrasta. čuvati ognjište. duboke klance. Neki zastajkuju. Tko zna ima li slijedeći «bilogorskog jastreba kokošara». dobrog sira i probranog vina. koljena i cijelo tijelo.. Kostanjić. ili uplašeni dvojac srna kako to voli reći Kreševski. u odsjaju mjeseca što se. Nekako. Sa Nakon sat-dva hodanja po neravnom terenu Stare gore putovi. divlju peruniku. gora. žustar. primjerno usamljeno Vrgoč. Đurtankim Valja zmajevima natrag preko Bilogore od kleti breg. ovaca i kokoši. okružen šumom. Zmaj klanaca. pri brzom pretrčavanju iz gajića u veći šumarak. Dragutin Feletar. Njihov lavež s drugog bilogorskog rebra govori da su nas čuli i da svojeg gazdu obavještavaju o tome da netko dolazi. Veliko podolje. Belevina. Zmaja Prodavićkog. tu je nekoliko malih.ZMAJSKE VIJESTI . srndaći?!. a i popiti. Opušteniji. Odjednom. prolazi – svejedno.Broj 1/2007. vedriji. bez svjetla i vode (osim kišnice što je prikupi od prigode do prigode). obavljeni su . upozorenja. dok se mehanički štropot vozila Velikootočki i Veliki meštar Družbe «Braće s asfaltne ceste pomalo gubi iza brdašaca. dok on kreće na svoj svakodnevni put do «civilizacije». Zmaj Kreševski. Marijana Legradija. Lukića. Ovaj osobenjak. sasvim različitih i graditeljski neprimjerenih stižemo na Taborišče. Razgovor se umiruje. ili svodi tek na koji nisu članovi naše Družbe.

Broj 1/2007. koji su. također. 60 ZMAJSKE VIJESTI . . rodilo se nekoliko novih ideja što bismo ih mogli ostvariti kao Stol. a u povodu 25. uz nazočnost velikog broja mještana i zmajske braće i sestara. Poziv zmajskim stolovima IZLOŽBA SLIKA IVANA VEČENAJA I MIJE KOVAČIĆA Zmajski stol u Križevcima. svi dogovori za poslove u tijeku. U vrijeme turističke sezone bila bi otvorena u gradovima priobalja. a i ponešto naučilo o biljkama. ožujka 2007. Križevački stol već u svibnju planira otkriti spomen-ploču i hrvatskom slikaru Josipu Turkoviću. a spomen-ploča se nalazi na zdanju stare osnovne škole u Virju. životinjama ili pak – učvrstilo dugogodišnje prijateljstvo. Do slijedećeg vikenda bez obzira na vrijeme i bez obzira na godišnje doba. učvrstilo se poznavanje kraja. Ploča je postavljena u povodu 560. pokrenuo je inicijativu da se organizira likovna izložba naših eminentnih slikara Ivana Večenaja i Mije Kovačića. do 1445. a izvan nje. Na svečanosti otkrivanja govorili su Dražen Podravec. plakata i još nekih propagandnih materijala. Zmaj Virovski od Stare Gore i Veliki žetar Družbe Dragutin Feletar. Izložba je zamišljena kao putujuća i trajala bi nekoliko mjeseci. Zmaj Velikootočki. znamenitoj srednjovjekovnoj utvrdi i vlastelinstvu. pa se s inicijativom krenulo korak dalje. Izložbe bi Zmaj Virovski od Stare gore govori na svečanosti otkrivanja spomen-ploče banu Matku Talovcu na zdanju stare škole u Virju. obljetnice smrti bana Matka Talovca. Prijedlog je upućen Meštarskom zboru čiji članovi su ga bezrezervno podržali. Upućeno je cirkularno pismo svim zmajskim stolovima u kojem su upoznati s ovom idejom. obljetnice smrti ovog velikog majstora kista. godine.Str. Matko Talovac je stolovao u Prodaviću (Virju). Projekt bi obuhvatio desetak galerija. članovi «Braće hrvatskoga zmaja». Svečanost je. Predviđeno je tiskanje zajedničkog kataloga. održana 16. Prigodni domjenak Spomen-ploča banu Matku Talovcu u Virju priređen je u ugodnim prostorijama Osnovne škole «Franjo Viktor Šignjar» u Virju. SPOMEN-PLOČA BANU MATKU TALOVCU U VIRJU Zmajski stol Križevački Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja podigla je spomen-ploču slavonskom i hrvatskom banu Matku Talovcu u Virju. godine. imajući u vidu potrebu da se članovi naše Družbe međusobno bolje upoznaju u nekoj zajedničkoj akciji. od 1435. a svaki autor sudjelovao bi sa dvadesetak svojih radova. svih izložaba. u sjedištima naših stolova na kontinentu.

u vrijeme kada to baš i nije bilo probitačno. a pogotovo ne – popularno. stoljeća. a uz svoje slikarstvo. Molimo sve pročelnika. Ivana Generalića. Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke. Dio novca od prodaje bio bi namijenjen obnovi starog grada Ozlja. PERIVOJ VELIKANA U OSJEČKOJ TVRĐI Nastojanjem naše Družbe. princ@kc. Zmaja Sovičkoga. te je početkom 2007. 098 170 25 49 ili na e-mail: mali. pa bi se ovom zajedničkom akcijom učinila dvostruka korist Družbi. pa i – priznanje. Zmajski stolovi koji prihvate ovu ideju kao svoju. troškovi osiguranja. No. pokrili bi se sponzorstvima. otvoren velebni spomenik i dio uređenog perivoja u kojem su biste Josipa Jurja Strossmayera. ZMAJSKI STOL U OSIJEKU Pročelnik: Antun TUCAK. mogu se javiti na adresu i brojeve tajništva Družbe. a uz osobito zalaganje prof. plakata i drugih propagandnih materijala. Zmaju Jagnjedovečkom Vjekoslavu Prvčiću na tel. A sada još nešto o samim slikarima. jer se – a to je posve bjelodano njezinim pokretačima – ona može realizirati tek ukoliko se angažiraju svi. Ivan Večenaj (1920. Radovi spomenutih umjetnika našli su se tako u mnogim likovnim enciklopedijama. a kupci bi slike dobili nakon završetka cijelog ciklusa izložaba. koji misle da kod realizacije mogu pomoći. odajući mu odgovarajuću pažnju. uopće ne dvojimo u dobre izgleda njezinog ostvarenja. Ivana Lackovića i njih dvojicu. svaka sugestija bilo kojeg našeg člana.hr. Likovni znalci i kritičari doživljavali su taj likovni pravac kao autohtoni slikarski izraz što dolazi iz jedne male sredine. svesrdno zahvaljuju.) i Mijo Kovačić (1935. pružao je veliku organizacijsku potporu tijekom zazmajenja braće i osnivanja zmajskih stolova u Požegi. na čemu im se članovi Zmajskog stola u Križevcima.htnet. a isto tako i druge zmajske sestre i braću. Vukovaru i Slavonskom Brodu. Dakako. zmajskoj godini bio vrlo aktivan. likovni pedagozi i sjajni primjeri u svojim sredinama kako treba čuvati i njegovati kulturu vlastitog naroda. Ivana Rabuzina. stolovi bi trebali pokriti troškove samog otvaranja izložbe u njihovom gradu. Taj veliki pothvat je ostvaren. Uz taj glavni projekt. sc. Ostali troškovi. Najviše se truda uložilo u organizaciju. Str. dr. tiskanja kataloga. ovaj najstariji zmajski stol u Slavoniji. a koja bi mogla pripomoći da se ostvari opisana zamisao dobrodošla je.Broj 1/2007. da je jave pročelnika Zmajskog stola u Križevcima. a određene inicijative su već pokrenute i na tom planu. kako se njome teži promicanju plemenitih načela na kojima počiva naša Družba. kao što su transportni. Njih su dvojica izraziti primjeri «hlebinske škole» naše naive koja se u svijet probila šezdesetih i sedamdesetih godina XX. ali i u najpoznatijim galerijama. Zmaj Sovički Zmajski stol u Osijeku je u 598. Uz Mirka Viriusa. Uz to.) pripadaju nekolicini rodonačelnika hrvatskog naivnog slikarstva. Vjerujemo da će se članovi naših stolova angažirati kako bismo ostvarili ovaj projekt. prikupljanje sredstava i izgradnju Perivoja velikana (Rondela velikana Osječke gimnazije) u osječkoj Tvrđi. te organizirao predavanja i susrete. ne libeći se naglašavati da su Hrvati iz Hrvatske. pa su tako pronosili i znanje o jednoj maloj zemlji bogate kulture. Antuna Tucaka. uspješno rade kao kulturni animatori. Također. godine. trebali bi osigurati odgovarajući izložbeni prostor primjeren značaju imena Večenaja i Kovačića u svijetu likovne umjetnosti. Zmajski stog je u protekloj godini održavao i svoja redovita sijela. što je ostvareno u prvoj polovici 2006. kao i u privatnim kolekcijama. pregledima ili almanasima. na neki način i dug naše Družbe prema tim časnim muževima koji pod svojim životnim habitusima ujedinjuju i nose sve ono što bismo željeli da karakterizira svakog našeg člana.ZMAJSKE VIJESTI . Večenaj i Kovačić sudjelovali su na stotinama grupnih i samostalnih izložaba. još uvijek slikarski aktivni. ostvarivanjem velikoga projekta uređenja . Danas su oni časni članovi naše Družbe. 61 bile prodajnog karaktera. pobirući lovorike i dajući punu zrelost jednom likovnom pravcu u svijetu. taj krug jedva da bi se još mogao proširiti za koje značajnije ime. Također. a većina se već odazvala i pozitivno reagirala na nju. Stoga je organizacija ove izložbe.

. oec. sc. dr. obrazovanja i športa. prof. Krešimir Bubalo. 4. Zmaj Osječki III. arh.o. sc.d.o. Julio Martinčić. Doc. Siemens d. Akademik Nenad Trinajstić. sc. Zvonko Bojčić.d. sc. sc.. profesor emeritus. ravnateljica III. dr. Zmaj Primorski. ministar kulture. osnovao je Organizacijski odbor i Počasni odbor. Zagreb 17. predsjednik 2. Veliki Meštar. Božo Biškupić. rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Srećko Tomas. ministar znanosti. Prof. Gimnazije u Osijeku. Mr. prof. dipl.. 21. Doc. 12. prof. ostvaren je najveći spomenički projekt Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja od njezina reosnivanja 1990. pomoćnik Ministra u kabinetu. Prof. privremeni dekan Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru 16. župan Članovi Zmajskog stola u Osijeku s pročelnikom Zmajom Sovičkim Osječko-baranjske županije . Prva zajednička sjednica Počasnog i Organizacijskog odbora održana je u Osijeku 26. Prof. zavod HAZU Osijek. 62 ZMAJSKE VIJESTI . inž.Str. godine. dr. 13. dekan Prehrambenotehnološkog fakulteta u Osijeku. dipl. dr. inž. HAZU. sc. 3. 19. dr. oec. dipl. dr. Zmaj Sovički Članovi: 2. lipnja 2006.. Gradom Osijekom i drugima. 11. Radoslav Galić. Akademik Milan Boguš. dr. profesor emeritus. 7.c. Valentina Slabinac. direktor «Gradnje» d. Krešimir Bubalo. sc. predsjednik HAZU 5. Snježana Barabaš-Seršić. Zmajski stol u Osijeku u suradnji sa Sveučilištem Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. Perivoja velikana u Tvrđi. sc.. Petar Selem. Slobodan Kaštela. dipl. dr. obrazovanja i športa.. dipl. a uskoro je započela i realizacija samoga projekta. Gordana Kralik. Akademik Andrija Mutnjaković. dogradonačelnik Grada Osijeka. dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ministarstva znanosti. U radu Organizacijskog odbora su sudjelovali članovi: Predsjednik: 1. Taj projekt je ujedno vrlo značajan prinos kulturi grada Osijeka i Hrvatske.. dr. sc. predsjednik Odbora za obrazovanje.Broj 1/2007. inž. dr. Dragutin Feletar. sc. dekan Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. 10. dr. Prof. Zmaj Trušanski. Zmaj Velikootočki 6. u Osijeku. Milan Sak-Bosnar. Pavao Barišić.sc. tajnik HAZU. Prof. Prof. oec. Antun Tucak. Antun Pintarić. Prof.. Prof. ravnatelj Agencije za obnovu Tvrđe. arh. 6. godine. 8. Mirko Barišić. hr. ravnatelja Arheološkog muzeja u Osijeku. ravnatelj za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša. dr. održala niz radnih i svečanih sjednica. Zmaj Vinanjsko-Bekteški. Ta su tijela tijekom 2006. HAZU. Doc. 9. Doc. Građevinski fakultet u Osijeku. Matija Salaj. 18. dipl. dr. dr. 20. inž. znanost i kulturu Hrvatskog sabora 4. Vladimir Šišljagić. Osječkobaranjske županije. ravnateljica Osnovne škole «Svete Ane» u Osijeku Članovi Počasnog odbora bili su: 1. sc. sc. Srećko Lovrinčević. Prof. sc. župan. 5. v. Dragan Primorac. i 2007. 14. Berislav Šmit. arh. Za ostvarivanje ovako zamašne zadaće. prostornog uređenja i graditeljstva. privremeni pročelnik Odjela za kemiju Sveučilišta u Osijeku 15. Zmaj od Male Mlade 3.. Zdenka Džanko. dipl.

rektorica Sveučilišta . .h. Studentskog centra u Slavonskom Brodu i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te predstavnici asistenta (2 asistenta člana Senata) i predstavnici studenata: Predsjednik i zamjenik predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta. Str. dr. Dragana Primorca. Gordana Kralik. dr. Antun Pintarić. dr. Antun Tucak.h. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Primorac. u osječkoj Tvrđi je organizirao 17.h. Dražen Barković. Drago Žagar. sc.prof. sc. dr. obrazovanja i športa Riječ gradonačelnika Grada osijeka.c. katu obljetnice rođenja nobelovca Lavoslava Ružičke soba broj 1. Protokol ove vrlo uspjele svečanosti bio je slijedeći: 11. ministar znanosti. dipl. predsjednik Počasnog odbora za obilježavanja 120. dr. dr. dr. u kojem ga dočekuju prof. Gordana Kralik Povelju potpisuju: . Stjepan Mađar. sc.. Tom prigodom organizirana je i izvanredna sjednica Senata Sveučilišta u Osijeku.prof. Marko Turina. dekan Veleučilišta .govori rektorica prof. Umjetničke akademija. dr.«Provedba Bolonjskog procesa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i na veleučilištima u Požegi i u Vukovaru» . dr. predsjednika Hrvatskog zbora Završna riječ Rektorice Sveučilišta Nakon završetka izvanredne sjednice Senata slijedi: 12. predstavnik Sindikata). gospodina Ante Đapića Riječ dr. U vijećnici su članovi Senata (dekani fakulteta. Trg Sv. h. obrazovanja i športa i Preloga Anto Đapić. Vladimira Šeksa. pročelnici sveučilišnih odjela. dr.prof. Gordana Kralik. . sc. h. Dragan Primorac. doc. dr. Dragan i 100. Zmaj Osječki III. dr.c. Izvanredna sjednica Senata . na ulaznim vratima gospodina dr. sc.Prezentacija Veleučilišta u Požegi-prof. Vladimir Šeks dolazi u Ured Rektorice na I. sc. h. privremeni dekan Veleučilišta Riječ prof. dr. sc. profesor emeritus 7. Trojstva 3. srpnja 2006.Prezentacija Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru. Medicinski fakultet Zurich-Osijek Nakon višemjesečnih aktivnih priprema. Gordana Kralik .30 – Ured Rektorice – potpisivanje Povelja Rondela velikana učenika Detalj sa sjednice Senata Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku gimnazije u Osijeku . dr. Vladimira Šeksa. sc. iur. prorektor Sveučilišta Nakon toga slijedi Izvanredna sjednica Senata u vijećnici rektorata Sveučilišta u neposrednoj blizini Ureda Rektorice. rektorica Sveučilišta . sc. predsjednika Hrvatskog sabora dočekuje: . 63 Anto Đapić..prof. ravnatelji sveučilišnih ustanova: Studenskog centra u Osijeku. profesor Sveučilišta .prof. Prof.ZMAJSKE VIJESTI . sc. dr. sc.c. ministra znanosti.Prezentacija osječkog Sveučilišnog campusa. kojemu je autor akademik Andrija Mutnjaković. obrazovanja i športa i U pratnji rektorice i prorektora gospodina dr. dr.c. gradonačelnik grada Osijeka. godine svečano polaganje kamena temeljca za izgradnju Perivoja velikana.Broj 1/2007. gradonačelnik Grada osijeka 8.c.c.prof.00 sati – Izvanredna sjednica Senata Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku Ispred zgrade rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. kao i izrade glavnog projekta.Uvodna riječ Rektorice Sveučilišta –prof. ministar znanosti.

uz nazočnost velikog broja uglednih gostiju. Josip Šantić. profesor emeritus . sc. Trojstva 3: Akademik Nenad Trinajstić.h. .30 sati – Svečana koncelebrirana Sveta misa u crkvi Sv. Prof. Lovre u Lovrečini.Str.Riječ Rektorice Sveučilišta prof. 64 ZMAJSKE VIJESTI .c.Riječ Velikog Meštra Braća Hrvatskoga Zmaja prof. .c.Polaganje kamena temeljca – predsjednik Počasnog odbora i predsjednik Organizacijskog odbora 13. obrazovanja i športa prof. u Auli Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku.h. Zmaj od Sv. Bio je to blagdan koji predstavlja značajan datum u povijesti osječke i hrvatske kulture.Riječ gradonačelnika grada Osijeka gospodina Ante Đapića . dr. obljetnice rođenja nobelovca Lavoslava Ružičke i 100. Program se odvijao po slijedećem redoslijedu: S polaganja temeljca za Perivoj velikana i osječkoj Tvrđi 11. dr.45 sati – Domjenak u zgradi rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.h. II.-1978. sc. Antun Tucak. sc.Prigodno slovo Predsjednika Počasnog odbora gospodina Ministra znanosti. Mihaela Arkanđela u Tvrđi Predsjeda Meštar kapelan monsg. Vladimir Prelog počasni doktor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Zmaj Sovički govori na polaganju temeljca za Perivoj velikana u Osijeku Osijeku. dr.Broj 1/2007.00 sati – Prigodna predavanja. siječnja 2007. Firingera 14 . sc. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Preloga . godine. gimnazije u Tvrđu. kat Svečanosti otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku priređene su 29. Sveučilišta i predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje 120. predsjednika Hrvatskog zbora .c.Povelja – Povelju čita glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku . dr. te kompletnog sastava Meštarskog zbora Družbe.Riječ gospodina dr. K. rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 13. te druge braće i sestara.) – Prvi hrvatski dobitnik nobelove nagrade. Trg Sv. dr. dr. dr. Leopold Ružička (1887. sc. Vladimira Šeksa.c. sc. dr. Gordana Kralik. Dragutina Feletara.prof. Dragana Primorca .h.Uvodna riječ prof. Gordane Kralik . Gordana Kralik. dr.Himna Republike Hrvatske (Hrvatsko pjevačko društvo «Lipa») .00 sati – Svečano otvaranje početka izgradnje Rondela velikana učenika gimnazije u Osijeku ispred zgrade III. 12.

kao i ukazivanje na hrvatske doprinose europskog umjetnosti. po kojima se Hrvati ističu i Ante Đapića u Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku razlikuju u zajednici europskih naroda. gimnazije u Osijeku. svetinja. ispred godine u zagrebu. Str. Preloga u Perivoju hrvatskih velikana. Također Prigodni govor prof. . 14. 65 Svečanosti u Osijeku predsjedali su Antun Tucan.00 sati Svrha je Družbe njegovanje i promicanje iskonskog hrvatskog značaja te etičkih i kulturnih vrijednosti Prigodni domjenak gradonačelnika Grada Osijeka pojedinaca i naroda. sc. hrvatskim velikašima osnovao kralj Sigismund 1408. studenog 1905. Zmaja Sovičkoga je svrha Družbe poučavanja povijesti hrvatskog naroda. A.ZMAJSKE VIJESTI . Družba je utemeljena 16. Nobelovac Vladimir Prelog. izvornih umjetničkih i graditeljskih izražaja. znanosti i kulturi tradiciji i preuzela je ime prema imenu Red Zmajskih te na povijesne zasluge hrvatskog naroda u obrani vitezova (Ordo equestris draconis) koju je s pretežno kršćanstva. Družba «Braće Hrvatskog Zmaja» temelji se na i zaslužne Hrvate. dr. 13. pravnih shvaćanja. Gordana Kralik i Dragan Primorac Naslovnica pozivnice i kataloga za svečano otvorenje Perivoja velikana u Osijeku Prof. dr. učitelj generacija hrvatskih kemičara i hrvatski domoljub.30 sati Svečano otvaranje Rondela učenika Veliki meštar Družbe govori na svečanosti u Osijeku gimnazije u Osijeku i otkrivanje bista Lavoslava Leopolda Ružičke i Vladimira godine. Miljenko Dumić.Broj 1/2007. kralj kemije. Tucaka. sc. te promicanju hrvatskih običaja. njegovanje i oživljavanje uspomene na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te znamenite Poštovane dame i gospodo. III.

Broj 1/2007. Družba je u povodu obilježavanje 190. Lovre u Lovrečini pokrenuo inicijativu za postavljanje bista učenika Gimnazije u Osijeku koji su se istakli znanstvenim ili društvenim djelovanjem.Str. Zmaja Velikootočkog Zmajski prinos kulturi Osijeka Dio Perivoja velikana u Tvrđi uređen je ispred III. među njima Ljudevitu Gaju. godine postavila spomenik Ocu Domovine na pročelju Starčevićeva doma u Zagrebu. Ruđeru Boškoviću i drugima. koncipiranju i nakladništvu knjiga te je Zmaj od Sv. učenicima Gimnazije u Osijeku nobelovcima Lavoslavu Leopoldu Ružički i Vladimiru Prelogu u okrug kružnog platoa-nazvanog RONDEL UČENIKA GIMNAZIJE U OSIJEKU u Perivoju hrvatskih velikana prema idejnom projektu akademika Andrije Mutnjakovića. Hrvatima. Zmaja Osječkog III. Zmajski stol u Osijeku osnovan je 2002. Joško Šantić. a to je Biskup Josip Juraj Strossmayera i nebolovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. Misu predvodio je Meštar kapelan Družbe. Nije nimalo U svojoj 100. godišnjoj tradiciji Družba je postavila slučajno da je nositelj ovog velebnog kulturnog preko 200 spomen-ploča znamenitim i zaslužnim događaja upravo Družba Braća Hrvatskoga Zmaja. Petru Naime. Velikog meštra. gimnazije u kojoj su se Uređivanje Perivoja hrvatskih školovala dva nobelovca velikana u Osijeku veliki je kulturni događaj za cijelu Hrvatsku. Između djela koja zaslužuju posebno isticanje je podizanje spomenika hrvatskoj himni «Lijepa naša domovino» i Antunu Mihanoviću u Zelenjaku u Hrvatskom Zagorju. 66 ZMAJSKE VIJESTI . Antonu Mihanoviću. osnovna zadaća te kulturne udruge jest Preradoviću. U tijeku 2006. Družba je također uredila grob dr. Ivanu Zajcu. Ante Starčevića u Šestinama i 1990. Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. obljetnice od smrti časnog đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera postavila njegovu bistu ispred zgrade Gimnazije u Osijeku. obljetnice rođenja i 100. Mise Gimnazije i postavljanjem bista istaknutim . godine i u tom razdoblju sudjelovao je u Svečanu Sv. godine Družba je nastavila izgradnju prikladnog uobičajenog oblikovanja spomeničkog prostora ispred zgrade Dio nazočnih Zmajeva na slavlju Sv. Prigodni govor Dragutina Feletara.

Str. Zmajom Sovićkim. Zmaj Hrtkovački od Sv. obljetnice osnivanja Družbe Braća Hrvatskog Zmaja (1905-2005. Zvonko Bojčić. Zmajska Družba na svakoj potpori zahvaljuje osobito svim sponzorima i donatorima. Dakako. Josip Cvenić. Stjepan Sršan. Zmaj Vinjansko Bekteški.). Antunom Tucakom. Županiji Osječko-Baranjskoj te . Stjepan Tomaš. Samo popis spomenika i spomenobilježja. Družba Braća Hrvatskoga Zmaja osobito je ponosna i zahvalna prvenstveno svim članovima Družbe koji su na bilo koji način bili uključeni i dali svoj prinos ostvarivanju ovog izuzetno kulturnog projekta. te hrvatskih nobelovaca Lavoslava Ružičke hrvatskog dobrotvora Josipa Jurja Strossmayera (u povodu 120. kulturnih i znanstvenih vrijednosti.ZMAJSKE VIJESTI . obljetnice hrvatskih velikana – đakovačkog biskupa i najvećeg smrti). Zmaj Osječko Gornjogradski. Osijeka i Hrvatske. Zmaj Trušanski i Radoslav Galić. Zaslužni su i svi ostali članovi osječkog Stola – Nikola Dogan. Zasad će se u okrilju Poprsje velikanima otkrili su današnji učenici III. Klementa. Detalj sa svečanog otvorenja Perivoja velikana to se prvenstveno odnosi na članove Zmajskog stola Družbe u Osijeku na čelu sa pročelnikom prof. Zmaj Gornjanski. obljetnice rođenja). Jedinstven je primjer u svijetu da su dva nobelovca polazila istu gimnaziju. obljetnice rođenja i 100. dr. Zmaj Osječko Donjogradski. gimnazije u Osijeku spomeničkog i ugodnog hortikulturnog kompleksa u parku pored znamenite stare osječke Gimnazije naći spomenici trojice ( u povodu 190. Perivoj hrvatskih velikana bez sumnje je kulturni «cimer» barokne osječke Tvrđe. kao što je to slučaj u Osijeku. koje je Družba postavila diljem Hrvatske prelazi broj od nekoliko stotina. Srećko Jelinić. obljetnice rođenja) i Vladimira Preloga (u povodu 100. 67 čuvanje. a o drugim djelatnostima na tom području da se i ne govori. Tu veliku zadaću članovi Družbe uspješno ispunjavaju već više od jednog stoljeća. zaštita i afirmacija hrvatskih povijesnih. sc. formiranje Perivoja hrvatskih velikana u Osijeku započelo je u povodu 100. Zmaj Đurđenovački. Konačno. posebice Gradu Zmajska braća snimljena u auli Sveučilišta u Osijeku Osijeku.Broj 1/2007.

Istarskoga preporoditelja i biskupa jedne od najvažnije osobe za buđenje nacionalne svijesti i očuvanje hrvatskoga identiteta Istre i njezinu nacionalnu integraciju i modernizaciju. 68 ZMAJSKE VIJESTI . veljače 2006.6. već u početku Zmajski stol u Pazinu afirmira se kao važan nositelj kulturnog i društvenog života Istre. načelnik Općine Kanfanar za osnivanje Zmajskoga stola za područje Istarske Anton Modesto. Hvala našem Zmaju Osječkom III. meštarskoga zbora. tako su bili ispunjeni uvjeti gospodin Neven Rimanić. Zmaj Pazinski i Đordano Perušić. rujna 2006. Ivana Milovana gospodin dr. deo propitio – Za ognjišta i oltare. Zmaj Porečki (naime 18. U toj se nakani uspjelo tako da danas imamo «Sveučilište Jurja Dobrile u Puli». listopada 2006. Na prijedlog Maria Sošića. Trećoj osječkoj gimnaziji i Sveučilištu u Osijeku. a tako i za školstvo. akademiku i akademskom kiparu Andriji Mutnjakoviću.Str.15. Osnivanje Zmajskog stola u Pazinu izazvalo je veliku pozornost javnosti u Istarskoj županiji. Zmaj Dvigradski). Zmaj Istarske županije sa sjedištem u Pazinu. Josip Grbac. Sutivanski II. Zmaj Velikootočki i članovi bilježnika Mario Sošića. Zmaj od Istre Nakon višegodišnjih priprema. u Pazinu u prostoru taverne Franka Katarinčić-Škrlj. božjom milošću.Broj 1/2007. u prostoru povijesne dvorane Kaštela u Pazinu svečano je ustoličen Zmajski stol Družbe «Braća hrvatskoga Zmaja» za područje .. Najvažnija događanja bila su slijedeća: . listopada 2006. Jeromela.3. načelnik Općine Žmilj Ratko županije sa sjedištem u Pazinu. Zmaja Pazinskoga i sc. Zmaj Dragonjski. zamjenika bio je nazočan i Veliki meštar družbe prof. godine konačno je i službeno osnovan Zmajski stol u Pazinu. u Viteškoj dvorani u Dio sudionika proglašenja Zmajskog stola u Pazinu 6. tako: protonotar Ernest Gnjidić. pročelnika Franka Bertošu. Zmaja od Istre. Zmaja Sutivanskoga II. izaslanik porečko-pulskog biskupa Bertoše. Nevio Šetić. Zahvaljujući predanim i aktivnim članovima Družbe. srpnja 2006. Zmaj od Istre i Mario gostiju. braća na prvome radnome sijelu Zmajskoga stola pročelnik Zmajskog stola u Bakru Goran Crnković i u Pazinu. . Neka i dalje cvjeta kultura i znanost našeg Osijeka. i Marino Manin. dogradonačelnica Grada Buzeta Jadranka . među kojima i gradonačelnik Grada Pazina Sošić. ZMAJSKI STOL U PAZINU Pročelnik: Nevio Šetić. predložilo Velikome meštru da za pročelnika stola Svečanom ustoličenju Zmajskoga stola u Pazinu imenuje Nevia Šetića. koji je tako inspirativno osmislio rondel velikana osječke gimnazije. Zmaja Dvigradskoga. Pro aris et focis. Zmaja Pazinskoga sastala se zmajska mons. Zmaja Dvigradskoga prihvaćen je prijedlog i zaključeno da se putem zastupnika u Hrvatskome saboru Milana Medena. zazmajeni su Milan Meden. kada se između ostaloga zaključilo i nekoliko članova toga stola. sredinom 2006. travnja 2006. na način da to sveučilište nosi ime Jurja Dobrile. a Svečanom sijelu bilo je nazočno pedesetak uzvanika i 22. dr. predloži amandman na Zakon o Sveučilištu u Puli. ali i aktivne suradnje Istrana s Družbom Braća Hrvatskoga Zmaja. Kuli nad Kamenitim vratima zazmajeni su Franko Bertoša. Dragutin Feletar.

ZMAJSKE VIJESTI . 69 Zmaj Dubravarski. biskupov izaslanik i kulture i civilizacije» (zbog velikog interesa i traženja pročelnik Zmajskoga stola u Bakru. kojom se ustanovio Zmajski Marijan Liszt. u prostoru osnovne škole «Petar Studenac» u Kanfanaru u suradnji s Općinom Kanfanar organizirano je javno predavanje znanstvenika svjetskoga glasa dr. Osobito je istaknuo dva projekta: podizanje spomen područje/ obilježje svečanoj pjesmi Istarske županije «Krasna zemljo» i «Našoj Slogi» prvoj hrvatskoj preporodnoj novini u Istri. Veliki je meštar. meštar zmajskih stolova Davorin naslovom: «Lice i naličje globalizacije s posebnim Hečimović.Broj 1/2007. Zmaj Sigetski III. u dvorani hotela «Dijamant» u Svetoksaverski.15. Velikootočki pročitao odluku Meštarskoga zbora nazočno je bilo oko sto osoba. odnosno U svom ponovnom obračanju pročelnik Zmajskoga Požeško-slavonskoj županiji. zmajska braća u Požegi. Zmaj od Istre za sve uzvanike. dakle minimalan broj koji ee stola za Istarsku županiju sa sjedištem u Pazinu i potreban za osnivanje stola. meštar gospodarstva osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta kulture i Zvonimi Gerber. Zmajski stol. iz Zagreba. dr. sc. Slavka meštar Družbe prof. listopada 2006. ustrojava i u Istri. sc. Zasad je učlanjeno zmajske braće zahvalio na utemeljenju Zmajskoga samo petero braće. Gosti i Zmajska braća ispred spomen-ploče u župnoj crkvi u Stražemanu sc. Zatim je veliki bili smo primorani ponoviti predavanje dr. Zmaja od Istre za prvoga ZMAJSKI STOL U POŽEGI pročelnika Zmajskoga stola. nadalje. Domjenku je prethodio nastup i uvodno iznio osnovne ciljeve i zadaće Družbe Ženskoga pjevačkoga zbora «Mendule» iz Vrsara i izrazio zadovoljstvo što se Družba po prvi puta pod vodstvom Tome Njegovana. No. Poreču održano je svečano sijelo Svečano sijelo ustoličenja Zmajskoga stola u Pazinu Zmajskoga stola u Pazinu s božičnim domjenkom otvorio je pročelnik stola Nevio Šetić. Dragutin Feletar. Slavka Kulića «Lice i naličje globalizacije s Nakon toga skupu su se obratili pozdravima posebnim osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta gradonačelnik Grada Pazina. Str. Interes za svečano sijelo bilo je veliko. Zmaj Bilogorski II. Zmaj od Istre u svoje je ime i ime zapažene rezultate djelovanja. Zmaj Rakitsko naznačio glavne zadaće i ciljeve djelovanje Družbe te Kutjevački izrazio želju i nadu za uspješnim radom Zmajskoga Iako po datumu osnivanja najmlađi slavonski stola u Pazinu za dobrobit Istre i Hrvatske.27. . stol za Istarsku županiju sa sjedištem u Pazinu i potvrdio izbor Nevia Šetića. te predavanje dr. Zmaj .. slavka Kulića pod . već ostvaruju stola Nevio Šetić. prosinca 2006. sc. Pročelnik: Branko MIHALJ. Zmaj Karlovački od Šanca i član civilizacije». a naznačio glavne pravce djelovanje Družbe u Istri. svi rade složno. zmajskoga areopaga Vladimir Rukavina. a bio je nazočan i od 20. Zmaj Kulića). rujna 2006.

Uz redovite djelatnosti. koji je upravo u Stražemanu predvodio zadnju Misu u svojem ovozemaljskom životu. Spomen-ploču je uz prigodni govor otkrio dr. gdje živi i pročelnik. Osobito svečano u Požegi je bilo nešto ranije. koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. Uz mnoštvo naroda. Zmaj RakitskoKutjevački. Najprije je na otvorenom. te posebno u Kutjevu. a posebice i od msgr. Tu je najprije proslavljena 25. Dragutin Feletar. Požeški Zmajski stol ima osobitu potporu i od drugih tamošnjih kulturnih i društvenih udruga. Na taj dan je inauguriran Zmajski stol u Požegi. uz Branka Mihalja. na dan Presvetoga Trojstva. svečanostima posvećenja spomen-ploče prisustvovalo je i dosta zmajske braće – iz požeškog Stola. Potom je Družba postavila prekrasno likovno oblikovanu spomen-ploču ispod kora u stražemanskoj župnoj crkvi – posvećena je hrvatskom kardinalu Franji Šeperu. Čalnovi su. Uz ostale govorili su Branko Mihalj. sc. Zmaj Velikootočki. Veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Dragutin Feletar. Svečanosti je prisustvovao gotovo cijeli Dio sudionika proglašenja Zmajskog stola u Požegi Spomen-ploča kardinalu Franji Šeperu u Stražemanu Požeški biskup Antun Škvorčević u razgovoru sa zmajskom braćom . Velikoj. uz prisustvo mnoštva vjernika. održana Sveta Misa. Zmaj Brodsko Drenovački. uskoro se mogu nadati i proširenju broja zmajske braće i sestara. lipnja 2006. dr. Na svečanom domjenku u župnom dvoru govorio je i prof. rujna 2006. 15. 3. godine.Broj 1/2007. koji je pročelnik Zmajskog stola: Marijan Alardović. Antuna Škvorčevića. Osnivanje Zmajskog stola održano je u vrlo svečanoj atmosferi i boltanoj dvorani Vikarijata Požeške biskupije. Malobrojni ali marni članovi požeškog Stola održavaju svoja sijela dva puta mjesečno. obljetnica posvete crkve Svetoga Mihovila. Antun Škvorčević. nalaze i u Stražemanu. msgr. Zmaj Velikootočki. na glavnom požeškom trgu. Stol je bio suorganizator i dviju značajnih proslava u župi Stražeman. osim u Požegi. Zmaj Velički i Milan Žegla. Slavko Perić. Antun Škvorčević. Zmaj Stražemanski (koji je danas osobito potpora požeškom Stolu). Zmaj Dragovački II. a često se. Osijeka i Zagreba. požeški biskup. biskup požeški i Veliki meštar Družbe. Zmaja Rakitsko-Kutjevačkog.Str. biskupa Požeške biskupije. 70 ZMAJSKE VIJESTI . pred znamenitim baroknim kužnim pilom Presvetoga Trojstva. velečasni Josip Devčić iz Stražemana. moralnog autoriteta ovoga kraja.

lipnja 2006. godine Branku Grizelju je objavljen osobni životopis među 50. godine učesnik je okruglog stola o preventivi i sprečavanju ovisnosti kroz rad savjetnika. prosinca 2006. g. g. Antun Tucak. prosinca 2006. Zmaj Sovički iz Osijeka. a 01. Nagrada je uručena u Zagrebu od Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva.ZMAJSKE VIJESTI . g. Zmaj od Dilj gore Zmajski stol u Slavonskom Brodu službeno je osnovan u proljeće 2006. Tijekom 2006. 13. prisustvovao je proslavi 25. Dana 29. godine blagoslavio novootvorene prostore carine uz prigodni govor. Njegovih pet članova održavaju zmajska sijela. 10. rujna 2006. Str. Ivan Jelić. kolovoza 2006. a na dobrobit znanstvenog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. akademik Stjepan Babić i pročelnik Zmajskog stola u Slavonskom brodu. Brodu. dr. Crkvu je 06.g. rujna 1981. Zmajski stol u Slavonskom Brodu tom je prilikom 11. članovi požeškog Stola nekoliko su puta na sastancima sudjelovali u Osijeku. Brodu uz govor o vrijednostima ali i opasnostima trgovačkog mentaliteta današnjeg čovjeka. ZMAJSKI STOL U SLAVONSKOM BRODU Pročelnik: Ivan BALEN. svibnja 2006. godine uoči državnog blagdana prisustvovao polaganju vijenaca na brodskom groblju. zmaj od središta Slavonskog Broda bio je 21. godine bio je prisutan na svečanoj sjednici Gradskog poglavarstva. prosinca 2006. Dana 29. sc.Branko Grizelj je imenovan u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju na Sveučilištu J. 31. ali i na društvenom i znanstvenom polju. Bio je to zalog da će požeški Stol dobro raditi.000 istaknutih osoba i znanstvenika iz cijelog svijeta u knjizi «Who's . dr.Broj 1/2007. blagoslovio je Trgovački centar OBI u Slav. godine u Oriovcu zajedno s općinom Oriovac organizirao okrugli stol koji je u cjelini bio posvećen liku i djelu Frana Gundruma. 28. godine u Osnovnoj školi «Mali Pariz» u Slav. godišnjice posvećenja crkve u Stražemanu koji je organizirao Zmajski stol u Požegi. Okruglom stolu su bila prisutna sva naša zmajska braća. godine uz polaganje vijenaca povodom Dana domovinske zahvalnosti uz prigodni govor i molitvu kod spomenika žrtvama domovinskog rata. 71 sastav Meštarskog zbora iz Zagreba. prosinca 2006. Tijekom prošle zmajske godine. dobio je nagradu za životno djelo za doprinos osobitog trajnog značenja proizvodnih znanosti. g. 16. srpnja 2006. a vrlo su aktivni u svojem profesionalnom. dr.000 ljudi. Dana 21. godine blagoslovio je zastavu pjevačkog društva Davor uz prigodni govor. Naš Zmajski brat Stjepan Belobrajdić. 16. lipnja 2006. održao je misu povodom svečanosti dana grada i govor na groblju uz polaganje vijenaca. te dakako – u Zagrebu. Vladimir Rem. studenog održao misu na groblju za sve poginule uz sudjelovanje preko 4. Tom prilikom na otvaranju je bio prisutan i predsjednik Hrvatske vlade Ivo Sanader. Istovremeno je promovirana i moja knjiga koju je napisao Zmaj od Dilj gore o Franu Gundrumu. godine kao dekan Brodskog dekanata polaže vijence uoči svetkovine Svih svetih. O Gundrumu su tom prilikom govorili prof. godine uoči Sv. godine je blagoslovio spomen kuću Dragutina Tadijanovića našeg zmajskog brata. posvetio kardinal Šeper. rujna 2006.J. Dana 04. godine organizator je i domaćin prvog posjeta kardinala Josipa Bozanića Slavonskom Brodu. te započeli pripreme za dobivanje i uređenje vlastite zmajske prostorije. g. a s istom temom navečer gost emisije SBTV «Klopka». svibnja 2006. listopada 2006. 08. Dana 03. Zmajski brat Branko Grizelj. Brodu blagoslov kruha te prigodni razgovor povodom «Dana Kruha». prisutan na ustoličenju Zmajskog stola u Vukovaru. Glavna aktivnost u protekloj godini cijelog Zmajskog stola bila je usmjerena na organizaciju proslave 150-te godine rođenja našeg Zmajskog brata Frana Gundruma Oriovčanina. održao misu i susret s roditeljima poginulih branitelja u Slav. godine. Dana 19. Slavonskom Brodu i Vukovaru.Strossmayer u Osijeku. listopada 2006. zmaj od Marsonie. prosinca 2006. sc. lipnja 2006. prof. studenog 2006. g. Dana 04. Dana 25. te veliki prijatelj Stola. rujna 2006. Također su već uspostavili veze i suradnju s požeškim kulturnim i društvenim udrugama. 22. ali je već pokazao značajnu djelatnost. Mihovila Dana policije prigodni govor i molitva uz polaganje vijenaca na brodskom groblju. Franjo Husinec.

who in the world». 11. Kao pročelnik Zmajskog stola. godine u Gimnaziji u Vinkovcima. godine braća su ponaosob obišla gradonačelnike gradova Trogir. Dana 18.u studenome 2006. Sedam članova Zmajskog stola u Splitu redovito se sastaje. glavni vikar reda Dominikanaca uz svečanu misu i kulturno-umjetnički program. U suradnji s Ogrankom matice hrvatske Šibenik . zatim 19. godine održana je godišnja skupština Županijskog nogometnog saveza na kojoj sam imenovan za doživotnog počasnog predsjednika Županijskog nogometnog saveza nakon što sam bio predsjednik u protekla tri mandata. prosinca 2006. Uz to. noževi i glodala» i «Strojevi za oblikovanje metala deformiranjem».Zmajski stol u Splitu je u 2006. godine izabran za znanstvenog savjetnika i redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta J. a o njemu se govorilo na radiju i na lokalnoj TV-postaji.Broj 1/2007. ali ima naznaka da će u slijedećem razdoblju Stol biti znatno aktivniji. O ovom događaju izvješće je tiskano u lokalnim novinama. Mihovila – zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije u prostorima novootvorene Gradske knjižice «Juraj Šižgorić» u rujnu 2006. Kaštela. otvorena je izložba «Rimski pape iz grafičke mape Pietra Kandlera u državnom arhivu u Rijeci». Zmaj od Posavine prof. Zmaj od Ribnice Zmajski stol u Splitu ima osobitu odgovornost. U suradnji sa Zmajskim stolom Riječko-Bakarskim u okviru proslave Sv. Strossmayer. siječnja 2007. dr. godine na javni natječaj za dodjelu sredstava za financiranje radova za kulturne potrebe stol je prijavio svoje djelovanje i zatražio financijska sredstva. godine u Novoj Gradiški. općina Dugopolje. Tijekom 2006. te u društvenom. Zato su zadaci Stola veliki i odgovorni. godine Zmajski stol u Splitu je sudjelovao na Zborovanju južnohrvatskih zmajskih stolova u Dubrovniku. studenoga sa značajnim odjekom u lokalnim medijima.u prosincu 2006. . prosinca 2006. . . godine u velikoj Kazališnoj koncertnoj dvorani u Slavonskom Brodu. Dana 08. i 12.u siječnju 2006.Str. a ostvarili su zavidne rezultate u svom profesionalnom radu. godine uputili smo kompletnu dokumentaciju o uređenju interijera Zmajske kule u Splitu zajedno sa zamolbom za financijsko sudjelovanje Ministarstva kulture RH. Davorin Đanić je dana 20. Stanom Vukovac dr. a odgovor još nije stigao.J. sc. Bila su nazočna sva braća članovi Zmajskog stola u Splitu. 2. a povodom proglašenja sportaša godine dobio priznanje za izuzetan doprinos u razvoju sporta od Zajednice sportskih udruga i Saveza Brodskoposavske županije. vrijedno zastupaju interese Družbe u Splitu i surađuju s drugim udrugama i ustanovama. sc. . Dasadašnja aktivnost ne zadovoljava te potrebe. tu su gradovi s dugom tradicijom i izuzetno vrijednim spomenicima kulture i povijesti. Split. veljače 2007. kulturnom i znanstvenom području. ovoj svečanosti su bili nazočni gradonačelnik Grada Starog Grada. godine u slavonskom Brodu. objavio knjigu o Andriji Štamparu koja je i sveučilišni udžbenik. godini podigao spomen-ploču Petru Hektoroviću nad njegovim grobom u crkvi Dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru. Od važnijih projekata navodima slijedeće: 1. Kao nositelj liste Hrvatske narodne stranke na izvanrednim izborima za Gradsko vijeće grada Slavonskoga Broda dobio je povjerenje 7. Jakova Braća Zmajskog stola Šibenik svoja radna sijela održavali su u Jurlinovim dvorima u DragamaPrimošten Burnji. a 23.36% građana i tako dobio dva vijećnika u novoizabranom Gradskom vijeću. veljače 2007. ZMAJSKI STOL U SPLITU Pročelnik: Božo BOTA.u jesen 2006. ZMAJSKI STOL U ŠIBENIKU Pročelnik: Drago MARGUŠ. 72 ZMAJSKE VIJESTI . Solin. koje je trajalo dva dana. Knjiga je promovirana 19. prošle sam godine zajedno s prof. jer njegovo djelovanje pokriva veliko područje i mnogo stanovnika. Zmaj od Sv. godine objavio je i dva sveučilišna udžbenika i to: «Rezni alati. . siječnja 2007. te osobno uručili pismene zahtjeve za namjenske donacije za uređenje interijera Zmajske kule u Splitu.

Proslava 70. Zmaj Bokeljski. Miroslav Klemm. Varaždinske toplice 11. Vrijedna crkvena baština topličkog kraja. Gluhonijema slikarica Jelka Struppi von Wolkensperg. Jakova (Drago Marguš – piše rubriku prirodna baština). . slijedećeg sadržaja: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog: što je to? (Zvonimir Bartolić. obljetnice podizanja spomenika hrvatskoj himni. (Miroslav Klemm. Zmaj Bribirski II (Željko Krnčević – piše rubriku povijest) i Zmaj od Sv. Politika i znanost. Križevci). Str. studenog 2006. 5. Zmaj od Sv. razgledali drugi međunarodni sajam u srednjovjekovnom Šibeniku. 11. i 24. Za vrijeme dvodnevnog posjeta članovi Kulturno umjetničko društvo «Franjo Sert» na Medulićevom trgu u jednostatnom programu predstavili su svoje tradicionalne običaje. Zmaj Čičanjski). (Tomislav Đurić. Crkva blažene Djevice Marije u Rukljevini kraj Varaždinskih Toplica.2006. Ideja je prihvaćena i predstoji organizacija sastanaka gradonačelnice Knina Josipe Rimac i dogradonačelnika Tomislava Vrdoljaka s Velikim meštrom Zmajem Velikootočkim (Dragutin Feletar) i meštrom protonotorom Zmajem Dubravarskim (Ernest Gnjidić) na kojem bi se trebala odrediti dinamika i sudionici za realizaciju projekta: 8. Veliki požar grada Varaždina 1776. Zmajsko sijelo u Varaždinskim Toplicama (zajedničko sijelo Stolova Varaždin. Izgubljeni grad. Značaj veleposjedničke obitelji Kiepach u Križevcima. Vlasta Kliček.11. Zmajica od križevačkog Gornjeg grada. 4.. 6. Zmaj Garestinski Održano je u 598.. i 12. Mihovila na gradskim vratima u Šibeniku. Zmaj Dubravski). listopada održao s predsjednikom OGMH Šibenik predavanje «Rijeka Krka: prirodna i kulturna baština». na Zborovanju zmajskih stolova Zadra.Broj 1/2007. (Ivan Zvonar. izdana su dva broja (uskršnji i božićni) časopisa Vjera u Kamenu kojeg kao urednik potpisuje Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov). pripravnik). Lovre (Milivoj Zenić-piše rubriku kultura). Zmajski stol Šibenik sudjelovao je 11. Gabrijel Horvat hrvatski slikar 1905-1985. problem varaždinskog urbanizma. Izdan je Zbornik radova Hrvatske obljetnice 6/7. pripreme sijela i Znanstvenog skupa u Varaždinskim Toplicama) Organizirano je i VIII. Zmaj Cernički). (Zoran Homen. Jakova (Drago Marguš). (Miroslav Klemm. Na sijelu u listopadu Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov) prepustio je na osobni zahtjev vođenje Zmajskog stola Šibenik Zmaju od Sv. a u uredničkom vijeću su: Zmaj od Sv. ili dva lica jedne monografije. Varaždinske Toplice. 7. Zoran Homen. Zmaj Trešnjevački. Zmaj Trešnjevački). 3. U časopisu o značajnim obljetnicama piše i Zmaj od Šibenskih otoka (Milivoj Blažević). dogovori. Zmaj Cernički.. (Ivan Zvonar. U okviru predstavljanja Ogranak Matice hrvatske Šibenik u Vinkovcima. Šibenika. godina Križevačkih štatuta. Jakova (Drago Marguš) 28. obljetnice njegove smrti i prikupljanje sredstava za obnovu kipa Sv. Zmaj Čičanjski). Zapis o smrti Nikole Zrinskog Kuršanečkog u rukopisnim poetskim zbirkama. ZMAJSKI STOL U VARAŽDINU Pročelnik: Branko SPEVEC. Alojzija Stepinca» u Dubrovniku. narodne nošnje i bogatu glazbenu baštinu. Splita i Dubrovnika u Kongresnom centru «Bl. Zmaj Trešnjevački).11.ZMAJSKE VIJESTI . 40. prijedlozi akcija Stola. U suradnji s KUD-om «Sveti Juraj» . Zmaj Krapinski IV.2006. godine. Miljenko Stančić 1926-2006. Zmaj Čičanjski. rujna u Šibeniku bio domaćin Hrvatskom zavičajnom društvu bednjanskog kraja iz Zagreba. Početkom veljače organiziran je sastanak s predstavnicima lokalne vlasti Grada Knina da bi se ponovno pokrenula ideja o podizanju spomenika kralja Zvonimira u Kninu. Zmaj Bokeljski). 73 i financijsku potporu Grada Šibenika Zmajski stol je 23. Tomislav Đurić. Čakovec. Nina Lipljin (kandidat. obišli su Kninsku tvrđavu. Ivan Zvonar. U pripremi je objavljivanje odabranih pjesama Vinka Nikolića povodom 10. zmajskoj godini 6 domjenaka Stola (razgovori. u nazočnosti 20 članova Družbe) Znanstveni skup «Hrvatske obljetnice». posjetili Primošten i primoštenske vinograde te na kraju Jurlinove dvore u Primoštenu Burnjem. godine Predavači: Želimir Hitrec. Krapina.Primošten Burniji. Tri priločke pesmarice.

godine. velikom požaru Varaždina 1776. obaveznom dijelu Zmajskog stola Varaždin (Miroslav Klemm. Zmajska braća iz stolova Varaždin. naglasili značaj djelatnosti grada Varaždina. 74 ZMAJSKE VIJESTI . pročelnik za prostorno uređenje i komunalne i Vilka Žiljaka. To su: Nina Lipljin sveučilišni profesor. te prigodnim riječima pročelnika Stola Varaždin Branka Speveca. Na njima su hrvatskoj javnosti obznanjeni stručni radovi o nekim SIJELO DRUŽBE «BRAĆA HRVATSKOGA značajnim datumima i zaslužnim osobama hrvatske ZMAJA» I ZNANSTVENI SKUP «HRVATSKE prošlosti. obljetnici Križevačkog još jedan znanstveni skup.Broj 1/2007.4. U starodrevnim Varaždinskim Toplicama održan je Zmaj Trešnjevački). Na već tradicionalnom znanstvenom skupu Donosimo i dvije detaljnije vijesti iz rada Zmajskog «Hrvatske obljetnice». okupili su se u topličkom. Zmaj Trešnjevački): sijela. Zmaj Krapinski IV.Str. 40. Predavanja u organizaciji Stola Varaždin: Miroslav Klemm. godine. okupilo je članove Družbe iz cijele Hrvatske. Zmaja od Kune. Starom gradu članovi Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» na spomen devete obljetnice. Ostale aktivnosti Stola Varaždin: Meštarskom zboru predložena je kandidatura dvoje pripravnika za prijam u Družbu «Braća Hrvatskoga Zmaja». održano je osam predavanja.2006.).. proslavi 70. Križevcima i Varaždinu. te Marijan Bakulić. Čakovec. studenoga 2006. Varaždina. osmo po redu. Poglavarstvo grada Kukuljevićeva govora u Saboru 1847. Sastanci s Braćom iz drugih stolova: Domjenak u gradu Ozlju u rujnu 2006. Varaždin. Poticaj podizanju spomenika koji krasi park u središtu grada dao je Ivan Rabuzin. Zmaj Trešnjevački: 230. Zmaj Grebengradski II. osnivač Zmajskog Stola Varaždin i njegov prvi pročelnik. obljetnica velikog varaždinskog požara. U subotu 11. godine (Zmaj Čičanjski i Zmaj Trešnjevački). Na početku Sijela Zmajevi su položili spomenvijenac na spomenik. Kula stražarnica. Zmaja Garestinskog Polaganje vijenca na spomenik Hrvatskom jeziku u Varaždinskim toplicama . 25. Krapini. (Miroslav Klemm. Zmajsko sijelo. obljetnice podizanja spomenika OBLJETNICE» U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA hrvatskoj himni (Želimir Hitrec. poglavito Stolova u Čakovcu. Križevci i Krapina u Varaždinskim Toplicama Fakultet organizacije i informatike Varaždin.

Uz brojne vrijedne knjige njegova zbirka sadrži i veliki broj slika i grafika hrvatskih i svjetskih umjetnika. Sijelo i znanstveni skup u Varaždinskim Toplicama održani su u prilog tome. Naslovi radova koje su objavili Zmajevi Zvonimir Bartolić. Hrvatski slikar.-1985. Vrijedna crkvena baština Topličkog kraja. Naš Zmajski Brat Rabuzin govorio je o tome u kraćem razgovoru za televiziju i radi ističući ponovo naše zmajsko geslo: Pro ari set focis Deo propitio! Nakon otvorenja izložbe Josipa Resteka u Varaždinu u čast Ivana Rabuzina. DEO PROPITIO! (za žrtvenike i ognjišta Božjom pomoći). Naš Zmajski Brat Ivan Rabuzin poznat je našoj kulturnoj javnosti i kao maran sakupljač hrvatske likovne baštine. Zoran Homen. godine darujući gradu Varaždinu 124 umjetnička djela za zbirku Moderne umjetnosti. Zmaj Trešnjevački. Gabrijel Horvat. te trima priločkim pjesmaricama (Ivan Zvonar. dogradonačelnik Varaždina. Zmaj Cernički. Nazočne je u ime Stola Varaždin pozdravio ravnatelj muzeja Branko Spevec. problemi varaždinskog urbanizma. Zmaj Garestinski. izložba slika akademskog slikara Josipa Resteka. političkih i javnih djelatnika Varaždina i posjetitelja muzeja otvorena je u Starom gradu u srijedu 3. O značaju Restekovih slika govorio je Miroslav Klemm. ZMAJA GREBENGRADSKOG U nazočnosti članova naše časne Družbe. Zdušno radi na očuvanju tradicionalnih vrijednosti našeg naroda i stoga je važan činitelj i njegove budućnosti. Zmaj Čičanjski).ZMAJSKE VIJESTI .Broj 1/2007. Ova je izložba bila prilika da se javnost ponovo upozna s radom naše časne Družbe. 1905. kandidatkinja pripravnica). IZLOŽBA U ČAST BRATA IVANA RABUZINA. Miroslav Klemm. našeg Zmajskog Brata Ivana Rabuzina izložbu je otvorio akademski slikar Ivan Mesek. Str. . nedoličnom stanju dvorca Bisag i grobnice hrvatskog domoljuba baruna Corberona (Tomislav Đurić.. svećenika varaždinske biskupije. Svoj domoljubni zanos iskazao je 2004. Ta će djela nakon preuređenja varaždinske sinagoge biti u stalnom postavu Galerijskog centra Varaždin. gluhonijemoj slikarici Jelki Struppi bar. U povodu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa izložbu su zajednički organizirali Stol Varaždinski i Gradski muzej Varaždin. Četrnaest slika temperom na papiru s nazivom «Križni put» vlasništvo su našeg Zmajskog brata Ivana Rabuzina. Pozdravljajući doajena svjetskog naivnog slikarstva. Zmaj Bokeljski). Zmaj Cernički). odajući posebnu počast Ivanu Rabuzinu koji je unatoč bolesti smogao snage uveličati ovu svečanost. Na samom početku znanstvenog skupa je Tomislav Đurić. Izgubljeni grad. Zmajsko sijelo i znanstveni skup u Varaždinskim Toplicama kojem je Zmajski Stol Varaždin ponovo bio dobar domaćin iznova su potvrdili značaj Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». prikazao dvobroj knjižice «Hrvatske obljetnice 6/7» s objavljenim predavanjima s prošla dva sijela. 75 spravišća Vlasta Kliček. 4. osamdesetoj obljetnici rođenja Miljenka Staničića (Nina Lipljin. Zmaja Grebengradskog II. Zmaja Grebengradskog II. Tomislav Đurić. te politika i znanost ili dva lica jedne monografije. 2007. Zmajica od križevačkog Gornjeg grada). Wolkensperg (Zoran Homen. Značaj veleposjedničke obitelji Kiepach u Križevcima. Ta. Ideje braće Radić u našoj pedagoškoj praksi. Valentin Puževski i Ivo Zvonar bili su: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog – što je to?. Zapisi o smrti Nikole Zrinskog Kuršanečkog u rukopisnim poetskim zbirkama. već više od stoljeća stara hrvatska društvena i kulturna ustanova djeluje pod geslom: PRO ARIS ET FOCIS.

popis uzvanika i zaduženja pojedine zmajske braće. zmajska braća koja djeluju na području Vukovarskosrijemske županije i Gvardijan vukovarski. Ružice Pšihistal. 27. Svečana sveta Misa u crkvi svetih Filipa i Jakova u 11:00 sati 4. Svečanost Ustoličenja u Pstoralnom centru svetog Bone u 12:00 sati 5. Zmaja Sigetskog III. Meštra obredničara Zdravka Velentekovića. saborskog zastupnika Petra Mlinarića. Zmajice od Mitnice. Zmajski stol u Vukovaru Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» ustoličen je 21. uz nazočnost Velikog meštra Matije Salaja. godine u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Vinkovci zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije uputili su prijedlog Meštarskom zboru da donese odluku o osnivanju Zmajskog stola Vukovar Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Zmajskog stola Vukovar i Zmajskog stola Slavonski Brod. svibnja 2006. jer je uz njih s područja Vukovarsko-srijemske županije bio već ranije zazmanjen Stipan Mijok. veljače 2006. Župana županije Vukovarsko-srijemske Bože Galića. Zmaja Svetoksaverskog. Domjenak u Blagovaonici Samostana u 13:00 sati Svetu misu je predvodio Zlatko Špehar. Josipa Prpe. godine u prostorijama hotela Lav u Vukovaru. 76 ZMAJSKE VIJESTI . pročelnika Zmajskog stola Požega Branka Mihalja. Pročelnika za kulturu Antuna Pintarića. Zmajice Bosutske. Zmaja Starovukovarskog. Zmaj Vinkovački III. Zmaj Bački II. godine u prostorijama Zmajskog stola u Osijeku uz nazočnost zmajske braće s područja sve četiri slavonske županije. 15. Meštra protonotara Ernesta Gnjidića. gvardijan vukovarski. godine u Viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu: Dražena Švagelja. Polaganje vijenca kod Spomen križa na ušću Vuke u Dunar u 10:00 sati 3. Meštra rizničara Vladimira Rukavinu. dogovaraju detaljan program ustoličenja. Meštra zmajskih stolova Marijana Liszta. svibnja 2006. godine u pastoralnom centru «Sveti Bono» u Vukovaru. Zazmajenjem 18. Štefice Šarčević. ZMAJSKI STOL U VUKOVARU Pročelnik: Dražen ŠVAGELJ.Str. Zmaja Siveričkog i Martina Miškovića. Zmaja Zelingradskog. svibnja 2006. 8. Zmaja Sovičkog. pročelnika Zmajskog stola Osijek i kuma Zmajskog stola Vukovar Antuna Tucaka. 9. dogovoreni su termini i okvirni program ustoličenja Zmajskog stola Požega. zmajske braće i gostiju uz slijedeći: PROGRAM 1. 4.. veljače 2006. Zmaja Rakitsko- Kutjevačkog. Zmaja Vinkovačkog III. godine u prostorijama Franjevačkog Sa svečanosti proglašenja Zmajskog stola u Vukovaru . 3. Zmaja Dubravarskog. Zmaja od Šokadije Vinkovačkog stekli su se uvjeti za ustoličenje Zmajskog stola u Vukovaru Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». a u misnom slavlju je sudjelovao dječji zbor crkve «Svetih Filipa i Jakova» i zbor mladih. Ovom događaju prethodilo je niz sastanaka na kojima se navedeni događaj pripremao: 1. 2.Broj 1/2007. svibnja 2006. Okupljanje uzvanika u hotelu Lav u 9:30 sati 2.

u Požegi. Članovi Zmajskog stola Vukovar 25. u viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. Budući da je jezična baština temelj kulturne baštine svakoga naroda. prigodne duhovne pjesme. godine u prostorijama Franjevačkog samostana u slavonskog Brodu. zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije sudjelovala na redovitom godišnjem sijelu Glavnoga zbora Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». bili su nazočni proslavi 25 obljetnice obnove župne crkve i izrade mozaika hrvatskih velikana. rujna 2006. svibnja 2006. Nakon recitala ženska klapa Anima maris otpjevala je dvije prigodne pjesme. travnja 2006. Kao i svake godine od osnivanja Zmajskog stola u Zadru. sudjelovali su na izbornom sijelu glavnoga zbora Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Mr. godine. 27. te Zamjenika i Bilježnika Zmajskog stola Vukovar. govorila je o suvremenom položaju hrvatskog jezika. U međuvremenu su 29. godine. sc. bili su nazočni ustoličenju Zmajskog stola Požega. svibnja 2006. sc. Članovi Zmajskog stola Vukovar 25.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja priredio je predavanje mr. lipnja 2006. godine i izabrali Pročelnika. 3. Djelovanje ovog mladog Zmajskog stola uspješno se nastavlja. Članovi Zmajskog stola Vukovar. 77 samostana u Vukovaru zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije i Gvardijan vukovarski. s posebnim naglaskom na opasnost nekritičkoga usvajanja brojnih tuđica. raspisan je natječaj za najbolji literarni rad za učenike srednjih škola Zadarske županije s temom Navik on živi ki izgine pošteno. u prostorijama hotela Lav u Vukovaru. Mr. provjeravaju izvršenje zaduženja i dogovaraju konačni protokol za svečanost ustoličenja. potrebito ju je pažljivo čuvati i njegovati u svakodnevnom govoru i pisanju kako se ne bi izgubila u predstojećim . istaknuta hrvatska lektorica. svibnja 2006. svibnja 2006. uz nacionalnu himnu. Na kraju svečane akademije učenica Ana Dejanović pročitala je svoj prvonagrađeni rad u kojem je na izvrstan način obradila presjek nedavne hrvatske prošlosti uz zanimljive poruke mladim naraštajima za nacionalno svjestan i etički savjestan život u sadašnjem trenutku i u budućnosti. u prostorijama pastoralnog centra «Sveti Bono» u Vukovaru. ZMAJSKI STOL U ZADRU Pročelnik: Josip FARIČIĆ. lipnja 2006. godine. sc. travnja 2006. Zlata Derossi s učenicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II.Broj 1/2007. Članovi Zmajskog stola Vukovar 21. godine. u viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. travnja 2006. N. Str. 27. Članovi Zmajskog stola Vukovar. Predavanje je održano u dvorani Matice hrvatske – zadar 3. godine. Akademski zbor Sveučilišta u Zadru otpjevao je. 11. srpnja 2006. Svečana akademija održana je u Hrvatskoj kazališnoj kući. Opačić.Opačić.ZMAJSKE VIJESTI . posebice iz engleskog jezika. bili su nazočni ustoličenju Zmajskog stola Slavonski Brod. listopada 2006. u Viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. Zmaj od Zapolja. zazmajen je Zlatko Špehar. Zmaj od Rave U Zadru tradicionalno obilježena obljetnica mučke pogibije bana Petra Zrinskog i kneza Krste Frana Frankopana (Zadar. Nives Opačić pod naslovom Hrvatski jezik danas. u Stražemanu. Među prikupljenim radovima odabrani su najbolji. Dogovoreno je da na zazmajenje Zlatka Špehara idu članovi stola. Članovi Zmajskog stola Vukovar 28. razmatrali su plan rada do kraja 2006. 3. Nives Opačić predavanje pod naslovom Hrvatski jezik danas (Zadar. istakla je N. Nakon toga uslijedio je iznimno uspješan recital Junaci hrvatski nek smireno sniju koji je osmislila i uvježbala prof. razmatrali su plan rada do kraja 2006. 15. Na svečanosti su bili nazočni članovi stola. godine.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i ove je godine obilježila obljetnicu mućke pogibije hrvatskog bana Petra Zrinskog i kneza Frana Krste Frankopana.

posebno o značenju činjenice da je hrvatski jezik normiran još početkom 17. Miljenkom. Predavanje prof. Stijepo Obad. Marijana Oblaka. Ti su radovi prošireni podnesci sa znanstvenog skupa održanog u Zadru i Pagu 2004. Vladimira Horvata i mr. O knjizi. sc. pročelnik Zmajskog stola u Zadru. sc. paški nadžupnik i domaćin skupa.s. Prigodnu riječ uputili su gosp. župan Zadarske županije. Prigodna izlaganja popraćena su glazbenim nastupom Žana Morovića.. generiraju i dvojbene pa čak i negativne posljedice za razvoj malih naroda i njihovih jezika kao značajnih odrednica identiteta. dr. nadbiskupa u miru i počasnoga člana Družbe Zmaja Svetokrševanskog. D. Šimundža nadahnuto je govorio o djelima hrvatskih književnika u kojima se u središnjem mjestu ističe Bog. održano je predavanje Bog u hrvatskoj književnosti mons. Josip Faričić. 11. mons.Str. listopada 2006.sc.. Marijan Oblak.. Prikazivanje u Zadru organizirano je u sklopu Dana Zadarske županije. Ivana Prenđe. a održano je u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Vicko Zmajević. Prikazivanje je priređeno o župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u gradu Pagu. svibnja 2006. patera dr. 30. Zmaj od Rave. dipl. iur. prof.. ti procesi uz brojne pozitivne društveno-gospodarske efekte. predvođenog č. Drage Šimundže. mons. Sanje Perić Gavrančić. svibnja 2006. Drage Šimundže Bog u hrvatskoj književnosti (Zadar. 10. Ugledni predavač dijelom je za predavanje crpio građu iz svojega Predstavljači zbornika o prvoj hrvatskoj gramatici B. značenje vjere u svakodnevnom životu. dr. Ista knjiga prikazana je i u Pagu. Palčić u ime poglavarstva Grada Paga. nadbiskupa zadarskog. koje se na različite načine umjetnički oslikava u književnosti. Marijan Oblak.Broj 1/2007. svibnja 2006. njegova ljubav prema čovjeku. . nadbiskup zadarski u miru te prof. U zborniku su objavljeni znanstveni prilozi mons.) U organizaciji Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja u dvorani Matice hrvatske – Zadar 10. 11. Pred brojnom publikom mons. dr. Kašića. ali i posvemašnjoj globalizaciji. 78 ZMAJSKE VIJESTI . Prikazivanje zbornika radova 400 obljetnica prve hrvatske gramatike Bartola Kašića Pažanina isusovca (Zadar. Zmaj od Rame. sc. Stijepo Obad. Zmaj Konavoski i dr. sc. nadbiskup zadarski u miru. B. sc. pokrovitelja priredbe i kanonik don Srećko Frka Petešić. Naime. obljetnice prve hrvatske gramatike Institutionum Linguae Illyricae Bartola Kašića. Zmaja Bišćanskoga i vikara za postoral Splitsko-makarske nadbiskupije. listopada 2006. te prof. sc. dr. te.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja priredio je u Zadru i Pagu prikazivanje zbornika radova 400 obljetnicu prve hrvatske gramatike Bartola Kašića Pažanina isusovca. Zbor je izveo nekoliko prigodnih skladbi. Program je upotpunjen nastupom mješovitog zbora paške nadžupe. svibnja 2006. nadahnuto su govorili mons. 30. župna crkva u Pagu dvosvešćanog djela Bog u djelima hrvatskih pisaca. Pag. integracijskim procesima. među kojima se na poseban način istakla pjesma Bartulova himna.st. općenito. Na predstavljanju su govorili Ivo Grbić. Zbornik radova uredio je Julije Derossi. povodom 400. Branimira Buturića i orguljaša Dragana Pejića s nekoliko skladbi iz hrvatske crkvene baštine.

Str. Ricov i J. D. i predsjednik tijekom tekuće zmajske godine. zmajskim bratom Ivicom Matajiom. sc. predstavnikom Prikazivanje je upriličeno prigodom obilježavanje Zmajskog stola u Gospiću. J. Zvonimir predstavnika zadarskog Zmajskog stola u Gospiću Šeparović. tijekom velikosrpske i velikocrnogorske agresije studenog 2006.Faričić. Na kraju prikazivanja nastupili su književnici Duška Salečić Salona i Joja Ricov recitirajući i čitajući prigodne radove s tematikom žrtava u hrvatskom narodu. Z. Dogovorena je načelna 15. 18. sc.Derossi.Derossi. Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te Julije Derossi. Tijekom prikazivanja istaknuto je značenje Prikazivanje knjige O žrtvana je riječ prigodom osobnih žrtava i žrtava cijeloga naroda tijekom obilježavanja 15. palih za slobodu i S prikazivanja knjige «O žrtvama je riječ» neovisnost domovine. rujna 2006. Predstavnici Zmajskog prikazivanje knjige O žrtvama je riječ. 9. Stijepo Obad. dr. Na spomendan tragedije u Udbini je održano Lučić) koncelebrirano misno slavlje pred više tisuća hodočasnika. J.Broj 1/2007. zbornika stola u Zadru iskoristili su priliku i za kraći susret sa radova Trećega hrvatskog žrtvoslovnog kongresa. rujna 1493. Zmaj od Škabrnje i dr.) Prof. i to na mjestu izgradnje buduće crkve hrvatskih mučenika. Šeparovića istaknuli su djelovanje Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te ukratko i sadržajno prikazani prilozi u zborniku radova. don Emil Bilaver. Sudionici prikazivanja knjige «O žrtvama je riječ» (Z. Derossi naglasio je važnost obilježavanja stradanja stola Družbe Braća Hrvatskog Zmaja održano je hrvatskoga naroda kako bi se na temelju te spoznaje objektivno i sveobuhvatno prosuđivale tragične situacije i izvukle odgovarajuće pouke za sadašnji i budući razvitak hrvatskoga naroda. Zmaj Korčulanski IV.) na Hrvatsku. Šeparović. (Udbina. U nadahnutom i izrazito dobro prihvaćenom nastupu prof. O knjizi su govorili prof. sc. a osobito stradanja hrvatskog puka hrvatskog puka u Vukovaru i Škabrnji (Zadar. u organizaciji zadarskoga Zmajskog J. Zmaj od Rave sudjelovali su u ime Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja na obilježavanju povijesne tragedije hrvatske vojske na Krbavskom polju 9. studenoga 2006. Josip Faričić. 79 Sudjelovanje predstavnika Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja na hodočašću u Udbini povodom obilježavanja stradanja hrvatske vojske u bitci na Krbavskom polju 9. obljetnice mučkog stradanja hrvatske prošlosti. . obljetnice mučkog stradanja hrvatskog puka u suradnja dvaju susjednih zmajskih stolova uz obvezu Vukovaru i Škabrnji. Alojzija Stepinca kako je Hrvatska žrtva velikih zala. dr. U uvodu je istaknuta misao blaženoga U maloj dvorani Hrvatske kazališne kuće Zadar 18. dr. Zmaj Konavoski. Salečić Salona. Dan prije knjiga je prikazana u konkretnije realizacije u obliku jednoga predavanja Škabrnji. rujna 1493. sc. Z.ZMAJSKE VIJESTI . J. Zmaj od Rame.

st. koja uz gospodarsko značenje ima i ulogu simbola Sredozemlja. fra Robert Bernardin Škunca.Str. Ona je izvor maslinovog ulja.-2006. dr. S.) U prepunoj dvorani Matice hrvatske – Zadar 27. 80 ZMAJSKE VIJESTI . sc. odgojnim i kulturnim djelovanjem. istakli su da je maslina jedna od najznačajnijih agrokultura u primorskom dijelu Hrvatske.Broj 1/2007. 27. dr. fra B. a u drugom dijelu dr. sc. Stijepo Obad. dr. parafrazirajući motiv iz Knjige postanka (Post. jedan od vodećih hrvatskih liturgičara i višegodišnji provincijal franjevačke provincije Sv. fra Roberte Bernardina Škunce (Zadar. u organizaciji zadarskoga Zmajskog stola Družbe Braća hrvatskog zmaja održano je predavanje pod naslovom Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja. znanstvenika. sc. Glavni laurenti ovogodišnje dodjele nagrada prigodom Dana Grada zadra bili su prof. sc. S. Obad istakao se kao izvrstan sveučilišni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2003. dr. dr. geografski i gospodarski aspekt masline. moralne vertikale koja se nije savijala niti u najtežim trenutcima suvremene hrvatske prošlosti. navedeno je u obrazloženju nagrade. sc. Ulgedni predavači prof. Krševana mučenika. studenoga 2006. upriličena je svečana sjednica Gradskog vijeća Zadra na kojoj su dodijeljena priznanje istaknutim pojedincima i ustanovama. S. Sveučilište u Zadru). Zmaj konavoski i maestro akademik Pavle Dešpalj. ali i svih drugih građana Zadra. uvelike je zadužio Zadar. Prof. S predavanja Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja . Zmaj Konavoski i pročelnik Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja (2001. Škunca ukazao je na simboličkoliturgijsko značenje masline i maslinovog ulja te održao meditaciju pod naslovom Svježi maslinov list. ante Kolega s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. Prof. ali i kao predsjednik zadarskog organka Matice hrvatske početkom 70-ih godina 20. studenoga 2006. Stijepo Obad. Jeronima u Istri i Dalmaciji. studenoga 2006. zaštitnika Grada Zadra 24. Obad zadužio je generacije mladih hrvatskih povjesničara. dr. Kolega opbradio je agrarni. 24. sc. sc. sc. te višegodišnji pročelnik Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja i predsjednik zadarskoga ogranka HKD Napredak. A. U prvom dijelu predavanja prof. sc. jer im je osobno svjedočio primjerom humanista.) dobio nagradu Grada Zadra za životno djelo (Zadar. a u kršćanstvu i drva života. nezaobilazne prehrambene namirnice i mističnoga sredstva u obredima kršćanskoga bogoslužja. sc. Predavanje pod naslovom Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja prof. Ante Kolege i dr. ali i cijelu domovinu višedesetljetnim marljivim i predanim znanstvenim. Obad. studenoga 2006. nadasve. a posebno i rodnoga dubrovačkog kraja. Prof.) Povodom obilježavanja blagdana Sv. dr. domoljuba i.

Održavati domjenke svake srijede u Zmajskoj kuli (osim od 15. Pogotovo se moraju aktivirati oni stolovi koji trenutno slabije djeluju. Između dva dijela predavanja održan je prigodni recital u kojem su sudjelovali Dolores Barić.Barem tri sijela Glavnoga zbora – Jurjevsko (travanj). srpnja do 1. Uz Zmajske vijesti i drugih prigodnih izdanja. pokrenuti izradu i izdavanje tri kapitalna izdanja: 1. Robertu Barnardinu Škunci PRIJEDLOG OSNOVNOG PLANA DJELOVANJA DRUŽBE U 599. fra.Prema potrebi redovito organizirati žalobne domjenke za umrlu braću 2. Napisati i izdati i manju povijest Ozlja .Broj 1/2007.Redovito održavati sijela svih redovnih i povremenih tijela Družbe. U tome im više treba pomagati središnjica Družbe. studentica Sveučilišta u zadru i Zlatko Košta. sc. rujna) – svaki mjesec braći poslati programe s rasporedom predavanja i drugih događanja . Uspješnije poraditi na aktiviranju i boljem radu svih kulturnih zborova i sekcija 3. kao što to predviđa Ordo Draconicus . nakon kraćeg uvodnika uručio je dr. Str. Oživjeti Stari grad u Ozlju – organizirati subotom susrete zmajskih stolova iz svih dijelova Hrvatske.Održavati ostala događanja u Zmajskoj kuli . Velimir Deželić – autobiografski zapisi (u dvije knjige) . u povodu osnivanja Družbe (studeni) i u povodu obnove Družbe (lipanj) . sc. Čakaviana Croatica. glumac Kazališta lutaka zadar čitajući pjesme i kraće priloge o maslinama T. 6-12) o Noi i potopu čiji je svršetak najavila golubica noseći u kljunu svježi list masline. Tijekom ljeta organizirati zajednički domjenak svih članova Družbe 5.ZMAJSKE VIJESTI . Pojačati naknadničku djelatnost i organiziranje znanstvenih skupova. dr. Što kvalitetnije obdržavati redovite djelatnosti: . Povijest Družbe. D. Meštrića. Božina. Bavčevića. 2. S. 3. Osobito je važna djelatnost zmajskih stolova – oni trebaju što cjelovitije realizirati postavljene godišnje planove. Do kraja zmajske godine privesti kraju osnivanje preostala tri zmajska stola – u Virovitici. Na kraju predavanja prof. ZMAJSKOJ GODINI 1. fra Bernardinu Škunci Zahvalnicu Zmajskog stola u zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja u znak zahvalnosti za višegodišnji samoprijegoran rad na čast i u službi zadarskoga Zmajskog stola kao i cijele Družbe BHZ. 81 8. Zmaj Konavoski. Bjelovaru i Sisku 4. sc. Stijepo Obad. Mičića i I. Svečana dodjela zahvalnice dr.

održano je u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijelo Kapitula Zlatnoga Zmaja. Kod toga valja uspostaviti što djelotvorniju suradnju s institucijama vlasti i povećati broj donatora. POSLJEDNJA VIJEST ZMAJ KLOKOČKI V. U organizaciji Matice i zmajskih stolova diljem Hrvatske podići više od 10 spomen-ploča. Zmaj Hrašćanski od Sv. Izvršiti pripreme za podizanje dva spomenika od nacionalne vrijednosti: kralju Zvonimiru u Kninu. U suradnji s Gradom Zagrebom realizirati izrađene projekte i troškovnike za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. . Voditi politiku i stalnu brigu za stabilno i sigurno financiranje Družbe. Sada su to zmajska braća: Ante Krmpotić. od mogućih sedam. te ubrati članarinu od svekolike braće i sestara 14.. 82 ZMAJSKE VIJESTI . za komendatora Zmaj Hrašćanski od Sv. i Matija Salaj. što se prvenstveno odnosi na obnovu i modernizaciju infrastrukture objekta 12.KANCELAR KAPITULA ZLATNOGA ZMAJA Nakon više odgoda . mahom mlađih članova (uz poštivanje numerus klaususa) 10. najvišeg i najuglednijeg tijela Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Obnoviti ili izraditi replike (uz nova rješenja) svih insignija Družbe 13. travnja 2007. uz široke konzultacije s konzervatorima i drugim stručnjacima. Juraj Kolarić. Započeti pripreme za izradu koncepcije i projekta državnog muzeja Zrinskih i Frankopana.Broj 1/2007. 11. bisti i drugih spomenika 8. Pripremiti projektni zadatak s jasnom budućom namjenom Ozlja. Izvršiti sve pripremne radnje za dobivanje lokacijske dozvole. Zmaj Vlaškovuličanski. Aleksandar Šir. Zmaj Velikotaborski II. Intenzivirati radove na obnovi infrastrukture i druge neophodne radove za redovito održavanje ovog spomenika od nacionalnoga značaja. Do listopada 2008. te Zrinskim i Frankopanima u Čakovcu 7. 6. te potencijalnim investitorima i donatorima. 11. Na sijelu je također zaključeno da se izradi poslovnik Kapitula. (zadnja dva brata još će trebati potvrditi svoj pristanak. ustanovama i institucijama. Zmaj Klokočki V.Str. Za novi mandat za kancelara Kapitula jednoglasno je izabran Zmaj Klokočki V. Jurja u Trnju i za preceptora Zmaj Velikotaborski II. a razgovarano je i o drugim pitanjima iz djelovanja Družbe. jer nisu bila nazočna izboru).. Prema Ordo Draconicus Kapitulom predsjeda Veliki meštar. Što djelotvornije surađivati s drugim građanskim udrugama. Jurja u Trnju. te još veću pozornost pokloniti primanju novih. prisustvovalo je petero braće. Predano nastaviti s poslovima obnove Staroga grada u Ozlju. Pažljivo revidirati dosadašnji sastav našega članstva. Prvom sijelu Kapitula. održati petnaestak izložbi slika velikih hrvatskih slikara i naše braće Ivana Večenaja i Mije Kovačića u raznim galerijama u Hrvatskoj 9. Zmaj Starovukovarski. Đuro Deželić. te trošiti sredstva s mogućnostima. a članovi su ona časna braća kojima je Glavni zbor Družbe izglasovao najviše zmajsko odličje .Zlatnoga zmaja. a u skladu s našim pravilima i potrebama. Zmaj od Krmpota. . Milovan Petković.

Ovo izvješće koje je pred Vama sigurno ima i mnogo manjkavosti i netočnosti.Broj 1/2007.ZMAJSKE VIJESTI . Bilo bi najbolje ako biste odmah nakon svakog događanja o tomu napisali kratki članak. Na suradnji se unaprijed zahvaljujemo. U ovo smo izvješće unijeli ono za što smo znali. Zbog toga se ispričavamo i uvjeravamo Vas da ništa od toga nije učinjeno hotimice ili s namjerom. Tako će nam slijedeće godišnje izvješće biti kvalitetnije i kompletnije. a na eventualne fotografije zabilježili što je na njoj i kada je snimljena. odnosno za koja događanja je sačuvana dokumentacija. druge dužnosnike. Stoga već sada molimo sve dužnosnika Družbe (članove Meštarskog zbora. Str. 83 OBAVIJEST I MOLBA DUŽNOSNICIMA DRUŽBE Ovim Zmajskim vijesti zapravo se uvodi tiskanje godišnjeg izvješća Družbe za svaku zmajsku godinu. pročelnike sekcija. kada sve materijale treba dostaviti u Zmajsku kulu u Zagrebu. te osobito pročelnike zmajskih stolova) da skupljaju i čuvaju dokumentacije o svim događanjima tijekom zmajske godine. To sve valja arhivirati i čuvati do kraja ožujka. .

.Broj 1/2007.. Besplatni primjerak. Tiskano u Hrvatskoj. 500 primjeraka. 2007.Str. 84 ZMAJSKE VIJESTI .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->