ZMAJSKE VIJESTI

GLASILO
BROJ 1/2007

DRUBE

BRAA

HRVATSKOGA

ZMAJA

ZMAJSKA 598. GODINA

TRAVANJ 2007.

UVODNIK

VODI NAS ELJA DA BUDEMO BOLJI

Draga i asna zmajska brao i sestre! Ve smo uli u 102. godinu postojanja Drube Braa Hrvatskoga Zmaja, a s novim Jurjevskim sijelom Glavnoga zbora ulazimo u 599. zmajsku godinu. Ta duga tradicija i iskustvo naega djelovanja, ukorijenjenost Drube u hrvatsko kulturno bie, moralno i povijesno obvezuje sve lanove Bratstva da odano i s rodoljubivim arom obavljaju sve svoje zadae. Na je cilj djelovanja nepromijenjen vie od stoljea biti odan hrvatskoj domovini, tititi, uvati i promicati njezine kulturne i povijesne vrednote. Zbrajajui i vrednujui sve ono to smo uinili tijekom 598. zmajske godine, dakle od prolog, izbornog Jurjevskog sijela Glavnoga zbora, moemo obujam i rezultate naega djelovanja ocijeniti zadovoljavajuim. Naa razmjerno malobrojna Druba dobrih ljudi i rodoljuba, ostvarila je kroz razdoblje od jedne godine veliki broj akcija, a pokrenuti su i viegodinji procesi obnove naih nekretnina u Ozlju i Zagrebu. Doista raznovrsne djelatnosti, koje su provedene vie ili manje uspjeno, brojem, uinkovitou i znaenjem donekle ak premauju postavljene planove i oekivanja. Naa Druba se prolih dvanaest mjeseci pokazala kao ilav i vitalan organizam, koji se uspjeno regenerira i sve uinkovitije djeluje u kulturnom i drutvenom ivotu hrvatskoga naroda. Taj napredak, iako nije velik, sve nas skupa neobino raduje ali ipak s odreenom zadrkom zasigurno smo mogli, a moda i trebali, uiniti vie i bolje. Osnovni razlog to nismo ostvarili vie, nalazi se u angamanu i strukturi naega lanstva. Nae lanstvo ine armirani i vrlo angairani i poznati ljudi hrvatskog drutvenog i gospodarskog ivota. Oni, stoga, svaki ponaosob, imaju doista velike obveze i zadae u ustanovama i tvrtkama u kojima rade. Osobno su ukljueni i u djelovanje brojnih drugih drutvenih, kulturnih, portskih i drugih drutava i aktivnosti. Zbog takvih velikih osobnih obveza, esto nisu u mogunosti dolaziti na sijela Drube, te sudjelovati u drugim aktivnostima Bratstva. Takvi nai lanovi u pravilu ostvaruju zavidne uspjehe u svojem profesionalnom djelovanju, pa time predstavljaju i ponos naega Bratstva. Jer, svaki na brat ili sestra treba i u svojem profesionalnom zvanju biti primjer valjana radnika i rodoljuba. Osim slabijeg angamana takvih profesionalno vrlo zauzetih lanova, starosna struktura nae brae je nepovoljna, pogotovo u Matici u Zagrebu. Prosjena starost naega Bratstva je vrlo visoka, s velikim udjelom umirovljenika. Mnoga naa braa tee ili lake pobolijevaju, to ih djelomice prijei za predaniji rad u Drubi. Starosna struktura u zmajskim stolovima u upanijama znatno je povoljnija. No, istini za volju, mnoga naa braa i nemaju

Str. 2

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

pojavili u Zmajskoj kuli. Neki su i kroz nekoliko godina zaboravili platiti obvezatnu lanarinu. Veliki metar i metarski zbor ve je analizirao rad svakoga lana, posebice u Matici. Zbog nastojanja da uspjenije djelujemo, kao i poradi potrebe da ojaamo i pomladimo djelovanje Bratstva novim lanovima, dugogodinja neaktivna braa morat e se izuzeti iz numerus klaususa, te prepustiti mjesto novoj brai koja su spremna predanije raditi za dobrot Drube. Tu zadau nee bit lako obaviti, ali se revidiranje lanstva nee moi izbjei. Dakako, kod toga valja vrlo obzirno voditi rauna o svakom starom bratu i sestri, jer naa Druba je samo dobrovoljna graanska udruga, iji lanovi se u Bratstvu mogu angairati prema svojoj elji, mogunostima, sposobnostima i raspoloivom vremenu. Djelovanje Drube od svibnja 2006. godine, kada je izabran 13. sastav Metarskog zbora, odvijao se u skladu s postavljenim planovima. To znai da su i vodstvo Drube, Matica i zmajski stolovi organizirali velik broj javnih priredbi i predavanja, postavljale su se spomen-ploe i podizali spomenici, organizirale su se druge manifestacije, te brojna interna sijela i dogovori. Valja ovdje osobito naglasiti da se najvei dio aktivnosti odvijao upravo u zmajskim stolovima. Tijekom prole zmajske godine neki stolovi ostvarili su doista zavidne uspjehe. No, zahvaljujui vrlo djelatnom Metarskom zboru, voditeljima zborova i sekcija, katelanu i drugim dunosnicima, zmajska kula nad Kamenitim vratima postala je mjesto kontinuiranih i vrlo uspjenih djelatnosti. Dosta se uinilo i na primanju novih lanova, kako u Matici tako i u nekim zmajskim stolovima. Naalost i ove godine petero nae brae i sestara zauvijek nas je napustilo, pa su u zmajskoj kuli bila odrana i alobna sijela. Metarski zbor je zapoeo praksu odravanja sijela i izvan Zagreba, pa su radno-sveana sijela odrana i u Jagnjedovcu kraj Koprivnice, Prelogu i Donjoj dubravi, a kompletni sastav Metarskog zbora sudjelovao je i na sveanostima otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku. Veliki metar Zmaj Velikootoki govori na sijelu u Zmajskoj kuli veeg objektivnog opravdanja za nedovoljnu aktivnost u radu Drube. To se takoer preteito odnosi upravo na Maticu. Uz znatna poboljanja, osobito zadnjih nekoliko mjeseci, nezadovoljavajui je jo uvijek rad naih kulturnih zborova i sekcija. Nedovoljna aktivnost zborova i sekcija izgleda da je karakteristika djelovanja Drube ve od njezina osnivanja. I u izvjeima o Drubi iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata o tome se vrlo kritiki govori. Neke sekcije zadnjih mjeseci ipak pokazuju sve obimniju djelatnosti. Meutim, u radu sekcija u Matici, pa i u pojedinim zmajskim stolovima, u ostvarivanju naih radnih zadaa sudjeluje premali broj brae i sestara. Inicijativa i realizacije pojedinih projekata zavisi od vrlo malog broja ljudi. Iako se i na tom planu osjea odreen pozitivni pomak, a naa sijela srijedom u Zmajskoj kuli sve su posjeenija, ipak sve aktivnosti jo zavise od angamana maloga broja brae. Za tu odreenu pasivnost dijela lanstva zasigurno je krivo i vodstvo Drube, jer nije nalo prave putove bolje informiranosti lanstva i animiranja za svestranije djelovanje. U slijedeem razdoblju u tom podruju e se morati biti znatno aktivniji i uspjeniji. Usprkos svih objektivnih problema koje imaju neki nai lanovi, to ih ipak ne opravdava za slab angaman u djelatnostima Drube. Ima ak i nekoliko desetaka nae brae koji su se kroz prolih pet i vie godina moda jednom ili niti jedanput

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 3

Nakon duih rasprava i priprema, Druba je prole zmajske godine bila osobito aktivna na pokretanju i poetnim radovima obnove staroga grada u Ozlju. Zapoeti su vrlo obimni obnoviteljski radovi. Potpuno su obnovljena krovita dviju ulaznih obrambenih kula, obnovljeni su i zatieni svi otvoreni obrambeni bedemi, ureen je zmajski klub u suterenu Trke kule, obnovljen donji dio krovita na istonom krilu i postavljeno je kameno stubite u sjevernom krilu grada. Sada su u tijeku pripreme za poetak radova na obnovi velike povrine krovita junog i istonog krila grada. Druba je na tematskom sijelu raspravila o buduim sadrajima koje eli razvijati u Ozlju, pa e se s takvim projektnim zadatkom raspisati natjeaji za odgovarajua arhitektonska rjeenja. Dosadanje radove, pa i one koji su u tijeku, najveim dijelom nancira Ministarstvo kulture, koje je prepoznalo vrijednost ovog spomenika hrvatske kulture i povijesti. Takoer su gotovi projekti i trokovnici za temeljitu obnovu zmajske kule nad Kamenitim vratima, to se posebno odnosi na instaliranje odgovarajue infrastrukture. Oekuje se da e te radove nancirati Grad Zagreb. Treba naglasiti da voenje radova na obnovi naih objekata trae mnogo vremena i angairanosti osobito vodstva Drube i lanova Zmajskog stola u Karlovcu.

Vjerujemo i nadamo se da e se tijekom 599. zmajske godine, dakle u slijedeih godinu dana, djelatnosti nae Drube jo i proiriti. Kao to smo prole zmajske godine nastavili rad prethodnika, tako emo i idue godine odrati kontinuitet svih oblika naih aktivnosti. Uz redovita sijela i dogovore, predavanja i javnih priredbi, to e se odnositi i na neke posebne zadatke. U zmajskim stolovima planirao otkriti nekoliko spomen-ploa i bisti znamenitim Hrvatima iz blie i dalje povijesti, a osobito zamaan posao eka nas na pripremama za postavljanje velebnih spomenika Zrinskima i Frankopanima u akovcu i kralju Zvonimiru u Kninu. Jo vie angamana zahtijevat e daljnja obnova staroga grada u Ozlju, te zmajske kule nad Kamenitim vratima. Daj bog da postavljene zadae to bolje obavimo. U 599. zmajskoj godini elim svekolikoj brai i sestrama mnogo zdravlja, svaki osobni uspjeh i predan rad u naoj Drubi. Bog nam sreu daj, hrvatski nek ivi zmaj!

Veliki metar Dragutin Feletar Zmaj Velikootoki

DVA SVEANO-RADNA SIJELA GLAVNOGA ZBORA

OBILJEAVANJE OBLJETNICE OSNIVANJA I OBNOVE DRUBE

Od prologodinjeg Jurjevskog sijela, kao to je to i obiaj u naoj Drubi, odrana su dva sveano-radna sijela Glavnoga zbora 24.lipnja i 18. studenoga 2006. godine. Odaziv brae i sestara na ova sijela bio je dobar, a Glavni zbor donio je i vane odluke. Prijateljsko druenje uz prigodne domjenke upotpunilo je ove skuptine. Glavni zbor je 24. lipnja 2006. godine odrao sijelo u povodu 16. obljetnice obnove djelovanja Drube. Prije odravanja sijela odrana je Sv. Misa u kapeli Sv. Jurja, koju je predvodio msgr. Lovro Cindori, Zmaj od crne Majke Boje Bistrike. Na poetku sijela, braa i sestre otpjevali su prvu kiticu Hrvatske himne, a minutom utnje odana je poast

Str. 4

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

nedavno preminulim lanovima Velimiru Kikerecu, Zmaju Vinodolskom IV. i Damiru Mejoveku, Zmaju Neretvanskomu I. Veliki Metar Dragutin Feletar, Zmaj Velikootoki odrao je slijedei proslov: Draga i asna zmajska brao i sestre, potovani prijatelji! Danas smo se okupili u sveanoj dvorani nae zmajske Drube da obiljeimo 16. obljetnicu obnove djelovanja naega slavnoga bratstva. Dakako, to je i prigoda da s ponosom opet istaknemo dugu tradiciju Drube Braa Hrvatskoga Zmaja i izuzetan prinos naih zmajeva hrvatskoj kulturi i povijesti. Naime, ove se godine navrava i 101. obljetnica osnivanja drube. Osnivai, Emilije pl. Laszowski, Prazmaj Brloki i Ozaljski i Velimir Deeli, Prazmaj Klokoki I., 1905. godine pokrenuli su rad drube dobrih ljudi i rodoljuba, koja je kroz prolih stotinu godina postala jednom od stoernih drutvenih udruga u ouvanju hrvatskih nacionalnih, povijesnih i tradicijskih vrijednosti. Nakon komunistike represije i muka, naa Druba je bila zatrta gotovo 44 godine, ali je u lanstvu i narodu ostao njezin duh i vrijednosti djelovanja zmajeva. Stoga i nije udo to je upravo Druba Braa Hrvatskoga Zmaja ve tijekom 1990. obnovljena kao prva u Hrvatskoj od svih zabranjenih drutvenih udruga. Nakon uspjenog i predanog djelovanja Poticajnog kruga za obnovu na poetku 1990., organizirana je 23. lipnja 1990. godine osnivaka skuptina u prostorijama Hrvatskog narodnog kazalita u Zagrebu, kojom je zapoelo novo razdoblje u djelovanju Drube. Naa Druba je 2. studenog 1990. i slubeno upisana u Registar drutvenih udruga. Od tada je, eto, prolo ve 16 godina. Predanim djelovanjem brojnih zmajeva i zmajica, a pod vodstvom najboljih mueva iz sastava naega bratstva, Druba Braa Hrvatskoga Zmaja opet je izrasla u priznatu, armiranu i znaajnu drutvenu udrugu, kojoj je osnovni cilj uvanje, zatita i armacija istinskih hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. Usprkos nedostatku materijalne potpore, te odreenih unutarnjih i specinih

S jednog sijela Glavnog zbora Drube

slabosti naega bratstva, naa Druba je dosad zabiljeila rezultate koji je uvrtavaju u najznaajnije rodoljubne drutvene udruge u naoj Hrvatskoj. Tim rezultatima pridonio je i sudjelovao vrlo velik broj naega lanstva, pa ih je ovom prigodom nemogue sve osobno spomenuti i zahvaliti im na velikim odricanjima i zaslugama. Ali, dovoljno je rei da je naa druba izrasla u udrugu s vie od 300 redovitih, prinosnih i poasnih lanova, kako u Matici u Zagrebu tako i u 16 zmajskih stolova diljem lijepe nae domovine. U naem lanstvu nalaze se armirani i rodoljubivi graani Hrvatske, koji su spremni svojim radom, vremenom i sredstvima stalno pridonositi ostvarivanju svetih ciljeva nae Drube. Tako je i bilo prvih godina nakon obnove Drube, kada je veliki metar bio asni brat Antun Bauer, Prazmaj Vuedolski III., i u vrijeme velikog metra ure Deelia, Zmaja Klokokog V., te u razdoblju velikih metara Jurja Kolaria, Zmaja Hraanskog od Svetog Jurja u Trnju i asnog brata Matije Salaja, Zmaja Starovukovarskog. Novi, 13. saziv Metarskog zbora, sa svim dunosnicima i lanovima Drube, nastavlja svoje

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 5

djelovanje na tim postignutim zasadama i rezultatima. Tradicija, rodoljublje, potivanje hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti, naa je najvea snaga. Naa Druba uz zasade koje smo naslijedili i na kojima nastavljamo nae djelovanje, treba u skladu sa

Zmajska braa i sestre u Vitekoj dvorani

suvremenim promjenama ivota neprestano mijenjati i nadopunjavati oblike rada i u novim uvjetima tako ostvarivati svoje odreene svete zmajske dunosti i ciljeve. Mi i dalje moramo vrsto stajati na braniku ouvanja i armacije naih rtvenika i ognjita potpomognuti bojom milou Pro ari set focis deo propitio! U tom svjetlu nau Drubu ve ove zmajske godine ekaju mnogi ciljevi, koje valja dosegnuti. Drubina misija je jasna i sveta, a naa je dunost da je to bolje i asnije obavljamo. Pozivam Vas stoga, draga zmajska brao i sestre, na slogu i uspjenije djelovanje u slijedeem razdoblju. Novi saziv Metarskoga zbora, kao i svi dunosnici Drube slijedeih mjeseci e poraditi na uvrivanju organizacije nae Drube i na aktiviranju svih naih lanova. Pomognite nas svi u tom nastojanju, kako bi naa rodoljubna misija dobila nove dosege. Pogotovo emo se brinuti da svi nai lanovi budu valjano i na vrijeme obavijeteni o svemu to se dogaa i planira u Drubi, kako bi se i sami jae mogli ukljuiti u djelovanje.

ekaju nas doista velike obveze, koje moemo ostvariti jedino korak po korak, ali ne zastajkujui i uporno kroei naprijed. To moemo ostvariti samo veom slogom i meusobnim razumijevanjem i uvaavanjem. Uljudba i meusobno potovanje treba biti nain naeg ophoenja i ivota u Drubi. Draga zmajska brao i sestre, pokuajmo uiniti sve to smo planirali do polovice srpnje a toga ima mnogo diljem Hrvatske. Ovdje u zmajskoj kuli zavrit emo nau predljetnu djelatnost zazmajenjem novih 13 lanova. Pozivam Vas da usubotu 15. srpnja u 11 sati u to veem broju nazoite tom sveanom i za Drubu vrlo vanom inu. Nakon to emo 16. srpnja na sutoku Mure u Dravu poloiti vijence u spomen Nikoli Zrinskomu i braniteljima Novoga Zrina, moi emo se pridruiti zasluenom ljetnom odmoru. Ve danas cjelokupnom naem lanstvu i prijateljima nae Drube elim ugodno i korisno ljeto, te mnogo zdravlja i radosti. Svuda, gdje god bili, budite i dostojni hrvatski zmajevi. Bog nam sreu daj, hrvatski nek ivi zmaj! Nakon proslova Velikog metra, Ante Krmpoti, Zmaj od Krmpota, vrlo upeatljivo i s novim podacima, evocirao je uspomene na dane obnove Drube 1990. godine, kod toga istiui brojne detalje. Istakao je i vanost prvoga skupnoga sastanka obnovitelja Drube, odranog 23. lipnja 1990. u Hrvatskom narodnom kazalitu u Zagrebu. Na prijedlog Metarskog zbora (s 1. sjednice od 7. lipnja 2006.), Glavni zbor je gotovo jednoglasno izglasovao dodjelu Zmajskog odlija reda Zlatnoga Zmaja brai Matiji Salaju, Zmaju Starovukovarskomu i uri Deeliu, Zmaju Klokokom V. Time su ovi zasluni lanovi, koji su obnaali i odgovornu dunost Velikoga metra, postali lanovi Kapitula Zlatnoga Zmaja. Temeljem odluke Metarskog zbora od 7. lipnja i 21. lipnja, uz obrazloenje Metra protonotara Ernesta Gnjidia, Zmaja Dubravarskog, na sveanom

Str. 6

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

sijelu Glavnoga zbora uruena su i zmajska odlija za posebne zasluge i doprinos u promicanju i oivotvorenju zmajskih ciljeva, slijedeoj zmajskoj brai: 1. Zlatnu zmajsku medalju dobili su Matija Salaj, Zmaj Starovukovarski i uro Deeli, Zmaj Klokoki V., 2. Srebrne zmajske medalje uruene su Anti Krmpotiu, Zmaju od Krmpota, Stijepi Obadu, Zmaju Konavskome II., Antunu Tucaku, Zmaju Sovikomu i uri Kovaevu, Zmaju urevakom II. U ime primatelja odlija prigodnim govorom zahvalio je uro Deeli, Zmaj Klokoki V. Sveano i radno sijelo Glavnoga zbora odrano je i 18. studenoga 2006. godine u povodu 101. obljetnice osnutka Drube. I tom je prigodom prije sijela odrana Sv. Misa u kapeli Sv. Jurja, a liturgijsko slavlje predvodio je Metar kapelan Josip anti, Zmaj od Sv. Lovre u Lovreini. Nakon to su nazona braa i sestre otpjevala prvu kiticu Lijepe nae domovine, Veliki metar Dragutin Feletar, Zmaj Velikootoki odrao je proslov u povodu obljetnice drube. On je tada rekao: Draga i asna zmajska brao, potovani gosti! Sastali smo se danas u naoj vitekoj dvorani u kojoj nas uva Majka Boja od Kamenitih vrata, da se podsjetimo i poveselimo u povodu 101. obljetnice slavne Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. Naa je Druba osnovana 16. studenoga 1905. godine u politiki vrlo tekom i prijelomnom vremenu za Hrvatsku i Hrvate. Povjesniar Emilije Laszowski

Sa sijela Glavnog zboga Drube

Szelinga i knjievnik dr. Velimir Deeli shvatili su zahtjev povijesnog trenutka: trebalo je okupiti rodoljube koji e stajati na braniku hrvatske povijesne i kulturne batine. U naumu osnivanja takve narodne drube osobitu su im potporu dali istaknuti hrvatski kulturni i znanstveni muevi, poput knjievnika Sjepana irole, povjesniara Janka Barlea, knjievnika Boidara Kukuljevia Sakcinskog, tiskara Ljudevita Tomia, dobrotvorke Anke Laszowski Claudius od Claudenburga i brojni drugi. Hrvatska je tako prije vie od jednog stoljea dobila udrugu vrlih rodoljuba koji su neizmjerno mnogo uinili za ouvanje i armaciju hrvatskoga bia i samosvojnosti. Nije sluajno nova druba izabrala geslo koje jo i danas krasi nae bratstvo: Pro ari set focis, deo propitio Za rtvenike i ognjita, a bojom milou. Tako ve 101 godinu naa Druba njeguje i promie etike i kulturne vrjednote hrvatskoga naroda, jaa nacionalnu svijest, oivljava spomen na slavne dogaaje iz hrvatske povijesti i na znamenite Hrvate i uva hrvatsku povijesnu i kulturnu batinu. U njegovanju ljubavi prema svojem narodu, Druba je odluno zatvorila vrata mrnje prema bilo kojemu drugom narodu, a prihvaala kulturne vrijednosti svih naroda, rasa i religija. Druba se zduno borila za pobjedu kranskih naela i u podruju znanosti i obrazovanja, a protiv bezbotva i materijalizma. Ideja naih osnivatelja, koju i mi danas potujemo, bila je da druba postane okupljalite dobrih ljudi raznih naroda i stalea, zasnovano na hrvatskom rodoljublju, iskrenom prijateljstvu, bratskoj ljubavi i slozi, meusobnom potovanju i pomaganju brae u javnom i privatnom ivotu. Ovakva naela privukla su u drubu velik broj odlinih hrvatskih mueva i ena, te je nae bratstvo u razdoblju od 1905. do 1945. godine postalo doista jedno od stoernih mjesta kulturnog ivota hrvatskoga naroda. Svi lanovi nae Drube znaju koje je sve djelatnosti razvila Druba Braa Hrvatskoga Zmaja u tom razdoblju. To zlatno doba naega bratstva daje nam i danas poticaj,

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 7

obuzima nas ponosom, kako bismo i u dananjim promijenjenim uvjetima nastavili i zduno provodili temeljne zadae Drube. S obzirom na duboku brazdu koju je Druba Braa Hrvatskoga Zmaja ostavila u hrvatskom narodu i narodnom sjeanju, bez obzira to je nasilno prekinut njezin rad 1946. godine, ideja naega bratstva aktivno je ivjela u hrvatskom biu. Stoga je ve 1990., kao jedna od prvi drutvenih i kulturnih udruga u Hrvatskoj, obnovljena upravo naa Druba. Dogovori o reosnivanju Drube zapoeli su ve krajem 1989. godine, a prvi formalni sastanak obnovitelja odran je u Drakulievu dvoru u Donjoj Bedekovini 23. travnja 1990. godine. Najprije se sastao Poticajni krug u uem sastavu, a potom 8. lipnja 1990. iri sastanak obnovitelja od 35 osoba, takoer u dvoru Donja Bedekovina. Nakon duih i intenzivnih priprema, odrana je Obnoviteljska skuptina Drube Braa Hrvatskoga zmaja 23. lipnja 1990. godine u zagrebakom Hrvatskom narodnom kazalitu. Uskoro je za prvog velikog metra obnovljene Drube izabran dr. Antun Bauer, Prazmaj Vuedolski III. Njemu je 12. rujna 1991. tadanji predsjednik Izvrnog vijea Skuptine grada Zagreba dr. Mladen Vedri predao kljueve zmajske kule nad Kamenitim vratima. Tako je djelovanje jedne od naih najstarijih i najugledanijih udruga moglo biti nastavljeno. Eto, i sada se nalazimo na tom povijesnom mjestu, u vitekoj dvorani Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. Ako bacimo pogled na prijeenih 16 godina u novoj povijesti Drube, onda moemo biti ponosni na nau djelatnost. Mijenjala su se vodstva i veliki metri, primljeno je podosta novih lanova, bilo je uzleta i padova, ali naa je druba pratila svoje rodoljubivo poslanje i misiju svojim djelovanjem i svojim ponaanjem uprli smo sve raspoloive nam snage da se borimo za uvanje i ouvanje hrvatske povijesne i kulturne batine. Teko je objektivno govoriti o recentnim uspjesima i neuspjesima, jer smo svi mi koji ovdje sjedimo, pa dakako i oni koji danas nisu mogli biti nazoni, sudjelovali u njima. Druba je hrvatskom narodu podarila one rezultate svojega djelovanja koje je objektivno mogla s obzirom na svoje ljudske i materijalne potencijale.

Siguran sam da ostvarenim mnogi od nas nisu i nee biti zadovoljni. Ali kod prosudbe uinjenog trebamo se uvijek zapitati: to sam ja osobno mogao pridonijeti da se uini vie i bolje?! Tek ako tako budemo razmiljali i zakljuivali, uvjeravam Vas da e djelovanje nae Drube biti bolje, dapae da e procvasti. U razdoblju 13. saziva Metarskog zbora, dakle od ovogodinjeg Jurjevskog sijela do danas nastojali smo nastaviti djelo naih prethodnika. Zadnjih pola godine Druba je bila izuzetno aktivna. Neprestance se neto zbiva, ponekih dana ak i tri-etiri dogaanja irom Hrvatske. Gotovo je teko pratiti sve te aktivnosti. Posebno je mnogo aktivnosti u naim zmajskim stolovima nedavno je i slubeno inauguriran i Zmajski stol u Pazinu, uz veliki odjek u javnosti. Gotovo svi stolovi zadnjih su mjeseci imali po nekoliko dogaanja, otkrivene su nove spomen-ploe, biste i spomenici, izdane nove knjige, odrano niz predavanja, susreta, edukativnih akcija, misnih slavlja, hodnji i sveanosti. Spomenuo bih one najupeativije: u Mariji Bistrici, Krapini, Sv. Heleni kraj akovca, na Novom Zrinu na Muri, Varadinskim Toplicama, Karlovcu, u Osijeku, Poegi, Straemanu Vukovaru, Brodu na Savi, u Ozlju (gdje je po prvi put odran domjenak svih lanova Drube), te dakako u Pazinu, Rijeci, te osobito u Zadru i Dubrovniku. U Matici u Zagrebu radilo se na novom konstituiranju zborova, ali zasad nedovoljno ekasno, odrana su tri zasjedanja glavnoga zbora i osam zasjedanja Metarskoga zbora (od kojih po jedan u Koprivnici i Donjoj Dubravi), te brojni sastanci odbora itd. Osobito velika pozornost poklanja se administrativnom sreenju naih nekretnina. U tom pogledu vrlo je vana i kompleksna djelatnost na obnovi nae Zmajske kule, te staroga grada u Ozlju. To su doista veliki zahvati, koji apsorbiraju najvie vremena vodstva Drube. Nakon vie desetljea muka u obnovi Ozlja, zadnjih se mjeseci vrlo aktivno i uspjeno zagrizlo u tu kiselu jabuku. Bilo je dana ove jeseni kada su na obnovi Ozlja radile i po tri graevinske rme. Stjecajem povoljnih okolnosti, a uz posebnu potporu naega brata Boe Bikupia, hrvatskog ministra kulture, kao i pripomoi nekoliko

Str. 8

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

vrlo aktivnih lanova Drube, samo u obnovu staroga grada Ozlja bit e ove jeseni i zime uloeno oko 1.700.000,00 kuna. To je golem pomak naprijed. Zavreno je i ureenje kluba Drube u Trkoj kuli grada u Ozlju. Stvoreni su, dakle svi uvjeti da svekolika naa braa dolaze u Ozalj, da se bratski povezuju i prijateljuju. Slijedea godina mora biti godina Ozlja, ne samo po obnovi nego i po velikom broju susreta zmajskih stolova i svih lanova naega bratstva. Ozalj Vas zove vratite se u njegovo krilo kako je to od darovnica grofova Thurn i Taxis bilo od 1928. godine. Ozalj je na veliki izazov naa je vizija da za pet godina taj spomenik nulte kategorije natrag zasja u svojem starom svjetlu, zajedno s hrvatskih nacionalnim muzejom posveenim Zrinskim i Frankopanima. Ostvarenje toga cilja od

hrvatskim rodoljubima, koji e biti od nacionalnog znaenja. To se odnosi na spomenik kralju Zvonimiru u Kninu, rondel velikana i spomenik anti Stareviu u Osijeku, Zrinskima i Frankopanima u akovcu, kralju Branimiru pokraj Benkovca i druge. Moramo poraditi na valjanom odravanju brojnih spomenika i spomenploa koje je dosad podigla naa druba, a njih ima gotovo tri stotine. Raunamo da emo do kraja 2007. osnovati i zadnja naa tri zmajska stola u Virovitici, Bjelovaru i Sisku. Tada e Druba ukupno brojati oko 240 lanova, od ukupno 310 koliko nam dozvoljava numerus klausus. Draga zmajska brao i sestre, kao to ste zamijetili u ovom izlaganju iznio sam vrlo programatine nae zadatke i ciljeve. Bez obzira to je ovo dan za slavlje i oputanje, jer obiljeavamo 101. obljetnicu djelovanja naega bratstva. estitajui Vam od srca nau visoku obljetnicu, pozivam Vas da jo vre i bratskije ujedinimo nae moi, da uporabimo sve svoje duhovne i zike snage, kako bismo nae bratstvo opet unaprijedili i ostvarili nove rodoljubive rezultate. Mi to moemo i mi to moramo za te zadae prisegnuli smo svojoj Drubi i hrvatskomu narodu. Bog nam sreu daj hrvatski nek ivi zmaj! U nastavku je vrlo zanimljivo i s mnogo novih podataka o povijesnom razvoju Drube govorio uro Deeli, Zmaj Klokoki V., koji je i sam iz obitelji osnivaa naega bratstva 1905. Svoje je izlaganje popratio prezentacijom vrijednih dokumenata i fotograja. Ovo krae predavanje i prisjeanje na poetke djelovanja Drube jo je jednom potvrdilo izuzetno znaenje djelovanja nae Drube u kulturnom i drutvenom razvoju Hrvatske. Metarski zbor na svojem sijelu od 8. studenoga 2006. jednoglasno je predloio Glavnom zboru da za poasne lanove Drube izabere preuzvienog biskupa Jurja Jezerinca, akademika Alicu Wertheimer-Baleti, potpredsjednicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, prof. dr.sc.

Domjenak nakon sijela Glavnog zboga Drube

nas zahtijeva veliki angaman i mnogo odricanja. Uinjene su i sve pripreme za temeljitu obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. Gotovi su projekti i trokovnici, u tijeku je ishoenje dozvole konzervatora, pa se nadamo da e svi radovi biti izvedeni ve tijekom proljea slijedee godine. Na taj nain dobit emo pogodne uvjete za djelovanje. Takoer se mnogo radi na ureenju odgovarajuih drutvenih prostorija u veini naih zmajevskih stolova. Osobito vesele nae aktivnosti na pripremama za postavljanje nekoliko spomenika

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 9

Vladimira Muljevia, sveuilinog profesora u miru, te akademika Josipa Bratulia s Filozofskog fakultete u Zagrebu. Prisutni lanovi Glavnoga zbora glasovanjem su jednoglasno prihvatili taj prijedlog. Diplome poasnih lanova uruit e se na Jurjevskom sijelu 2007. godine. Evo i kratkog obrazloenja za primljene poasne lanove Drube: 1. Juraj Jezerinac, biskup-vojni ordinarij. Preuzvieni gospodin biskup Juraj Jezerinac roen je u Jezerinama kraj Kaia 1939. godine, a nakon diplomiranja na Teolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu zareen je za sveenika 1966. godine. Crkvenu slubu zapoeo je kao kapelan u Novoj Gradiki, a potom je bio upnik u Zavrju kraj Karlovca i Sesvetskom Kraljevcu. Osobito se istakao misionarskim djelovanjem u hrvatskim upama u Kanadi od 1980. do 1991. godine. Pomonim zagrebakim biskupom postao je 1991. godine, a za vojnog ordinarija u Republici Hrvatskoj imenovan je 25. travnja 1997. godine. Istakao se u organizaciji ureenja i izgradnje Vojnog ordinarijata u Zagrebu, te posjeta svetog oca pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj. Uredio je nekoliko vanih knjiga i poslanica, koje su imale velik odjek u vjerskom i duhovnom ivotu hrvatskog naroda. Od 2003. lan je vijea sredinjeg ureda za uskladbu duobrinitva vojnih ordinarijata u Vatikanu. Podravatelj je i prijatelj Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. 2. Alica Wertheimer Baleti, demograf. Roena je u Vukovaru, a kolovala se u svom rodnom gradu i Zagrebu, te gostovala i specijalizirala na nekoliko prestinih europskih i amerikih sveuilita. Specijalizirala je demograju kao profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Upravo zahvaljujui njezinim radovima, hrvatska demograja danas stoji uz bok najsuvremenijim europskim i svjetskim demografskim istraivanjima. Gospoa Alica Wertheimer Baleti udarila je temelje modernoj hrvatskoj demograji. Napisala je desetak knjiga koje ine osnovicu za demografska istraivanja ne samo u naoj zemlji, ve imaju velik utjecaj i na europsku demograju. Osobito velik odjek imala je njezina temeljna demografska knbjiga Demograja i razvoj, izala 2002., koja saima najnovija dostignua u toj vanoj znanstvenoj disciplini.

Od devedesetih godina 20. stoljea primljena je u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti, a od 2003. godine, izabrana je za potpredsjednicu te nae najvie znanstvene ustanove. 3. Vladimir Muljevi, profesor emeritus u podruju elektrotehnike. Roen je u Zagrebu 1913. godine, gdje je na tadanjem Tehnikom fakultetu diplomirao 1939., te dokrorirao 1944. godine. Od asistenta do redovitog profesora uporno i samozatojno razvijao je i dao golem doprinos razvoju hrvatske elektrotehnike, prvenstveno na zagrebakom elektrotehnikom fakultetu. Osniva je vie zavoda, urednik znanstvenih asopisa, pokreta Tehnike enciklopeije i drugih izdanja. Objavio je oko 450 znanstvenih i strunih radova, te dobio najvie znanstvena priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Iako u desetom desetljeu svojega ivota jo aktivno stvara, prvenstveno upisanju knjiga na popularizaciji elektrotehnike. Veliki je prijatelj Drube Braa hrvatskoga Zmaja. 4. Josip Bratuli, knjievni povjesniar i redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Roen je u Svetom Petru u umi kod Pazina 1939. godine, a kolovao se u Zagrebu, gdje je doktorirao 1975. godine. Osobito se bavi prouavanjem nae glogoljake knjievne povijesti, gdje je napisao neke temeljne radove za bolje poznavanje toga razdoblja. Napisao je vei broj knjiga koje su promijenile razumijevanje hrvatske knjievne prolosti, te dokazale da je hrvatska kultura dala velik prinos razvoju srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog kruga. Gotovo jedno desetljee bio je vrlo uspjeni predsjednik Matice Hrvatske. Osamdesetih godina prolog stoljea primljen je za lana suradnika, a potom i za redovitog lana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Vrlo je aktivan i na podruju popularizacije znanosti, a primio je naa najvia znanstvena odlikovanja. S Braom Hrvatskoga Zmaja surauje od naega reosnivanja, sudjelovao je u nekoliko naih projekata, a trenutno radi na zahtjevnom projektu akaviana Croatica. (Opaska: u meuvremenu je poetkom 2007. prof. Muljevi naalost umro, tako da mu diploma nee moi biti uruena. Ostaje zahvalnost nae Drube za

Str. 10

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

sve to je uinio na unapreivanju hrvatske znanosti, kulture i drutvenosti). Glavni zbor je potvrdio jo jedan prijedlog Metarskoga zbora. Naime, Metar rizniar Marijan Machala, Zmaj Oriovaki III., podnio je pismenu ostavku na izabranu dunost rizniara, pa je Metarski zbog privremeno njegove poslove povjerio Mladenu

Jeiu, Zmaju Dubravskom. S tim prijedlogom lanovi Glavnoga zbora gotovo su se jednoglasno suglasili, tako da je Zmaj Dubravski izabran na funkciju Metra rizniara. Nakon zavrne rijei Velikog metra, lanovi glavnog zbora otpjevali su zadnju kiticu hrvatske himne, a druenje je nastavljeno uz prigodni domjenak.

DJELOVANJE METARSKOG ZBORA

ESNAEST SJEDNICA I BROJNI ZADACI

Od svibnja 2006. do travnja 2007. Metarski zmajskih stolova izvan Zagreba jo e se proiriti, zbor Drube odrao je 16 slubenih sijela, na jer se to pokazalo korisnim kao poticaj za djelovanje kojima se razmatralo vie od 70 toaka dnevnoga nae brae u pojedinim upanijama. reda. Metarski zbor bio je vrlo aktivan, postavio Prvo sijelo Metarskog zbora odrano je 7. je brojne zadae pred svoje lanove, kao i pred lipnja 2006., uz prisustvo svih izabranih lanova svekoliku brau i sestre. Vei dio tih zadaa je i i areopagita. lanovi Metarskog zbora dali su izvren, dok su neki ciljevi dugoroniji i provodit e prisegu, a jednoglasno je izglasovan prijedlog da se se u kontinuitetu. Dvije redovite sjednice Metarskog Matija Salaj, Zmaj Starovukovarski i uro Deeli, zbora odrane su (sa ciljanom tematikom) izvan Zmaj Klokoki V., predloe Glavnom zboru za Zagreba: 30. rujna 2006. u Jagnjedovcu kraj dodjeljivanje najvieg zmajskog priznanja i lanstvo Koprivnice na imanju Davora Heimovia, Zmaja u Kapitulu Zlatnoga Zmaja. Takoer je prihvaen Bilogorskog II., te 5. prosinca 2006. u Prelogu u prijedlog za dodjelu odlija zlatnih i srebrnih medalja Meimurju u dvorani upnoga dvora, kod msgr. petorici brae. Dogovorene su pripreme za sijelo Antuna Hoblaja, Zmaja trukovskog. Cijeli Metarski Glavnog zbora za 24. lipnja 2006. godine. Zapoet zbor bio je nazoan i na dvije sveane sjednice izvan Zagreba: 16. srpnja 2006. zajedno s Opinskim vijeem u meimurskoj Donjoj Dubravi u povodu obljetnice pada utvrde Novi Zrin na Muri, te 29. sijenja 2007. godine u Osijeku u auli Sveuilita Josip Juraj Strossmayer u povodu otkrivanja Perivoja velikana u osjekoj Tvri. Uz sjednice Metarskog zbora odran je vei broj sastanaka i dogovora Vijea Trojice, te nekoliko pomonih tijela posebice Povjerenstva za obnovu grada Ozlja. Tijekom 599. zmajske godine, praksa odravanja radnih i sveanih S jedne od sjednica Metarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijela Metarskog zbora u organizaciji

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 11

pripravnikog staa) izaberu i to za redovitu brau Gordan Bakota (Matica), Ivan Golec (Matica), fra Zlatko pehar (Vukovar), Toni Blagaki (Matica), ordano Peruri (pazin), Franko Bertoa (Pazin), Branko Malenica (ibenik) i Marijan Kombol (Matica), te lanovi prinosnici Ante urkovi (Matica), Stjepko boban (Matica), Miroslav Gudelj (Matica), Davorin Tepe (Matica) i Henrik Heger (Matica). Odlueno je da se tiskaju nova Pravila (Ordo Draconicus), a trokove e S jedne od sjednica Metarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu donirati nakladna kua Meridijani. Govorilo se i o poetku radova na obnovi staroga grada u Ozlju i Zmajske kule u je i proces izbora dunosnika Drube i voditelja Zagrebu, te drugim pitanjima. kulturnih sekcija i proelnika zmajskih stolova. Tree sijelo Metarskog zbora od 5. srpnja Izabrano je Povjerenstvo za obnovu Ozlja: Dragutin 2006. potvrdilo je veinu imenovanja za dunosnike Feletar, Zmaj Velikootoki, Andrija Mutnjakovi, drube i proelnike zmajskih stolova, te jednoglasno Zmaj Osjeki III., Aleksandar Bai, Zmaj potvrdilo za pripravnike Milu Bogovia, Milana Starobrodski, Zvonimir Gerber, Zmaj Karlovaki Bandia i Mirka Bariia. Razmotren je i ugovor od anca, uro Kovaev, Zmaj urevaki III., s Gradom Ozljom za zakup prostorija u starom Milovan Petkovi, Zmaj Velikotaborski II., te Marijan gradu, te je odreeno da ugovor potpiu Veliki Machala, Zmaj Orivaki III. (njega je zamijenio metar i Metar protonotar. Izvrene su pripreme za Mladen Jei, Zmaj Dubravski). zazmajenje novih lanova (15.srpnja), te za sijelo Drugo sijelo odrano je 21. lipnja 2006. Metarskog zbora u Donjoj Dubravi 16. srpnja godine, a najvanija odluka odnosi se na primanje 2006. godine. etvrto sijelo od 30. kolovoza 2006. (balotiranje) novih lanova Drube. Jednoglasno je razmotrilo je informaciju o pripremama za poetak odlueno da se za nove lanove (nakon zavrenog

U Donjoj Dubravi 16. srpnja 2006. sudionici sveanosti bili su gosti u staroj kui Velikog metra, Zmaja Velikootokog

Str. 12

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

radova na obnovi Ozlja, koje izvodi tvrtka HUTA na obnovi dviju obrambenih kula. Prihvaen je i okvirni plan radova na obnovi Ozlja za 2007. godinu, kako bi se mogao dati zahtjev za dodjelu sredstava na natjeaj Ministarstva kulture. Donijeta je i odluka o ureenju zmajskog kluba u suterenu Trke kule u Ozlju. Zapoele su i pripreme za izradu projekata i trokovnika za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. Peto sijelo od 20. rujna 2006. razmatralo je izvjee o radovima u Ozlju, potvrdilo izbor dijela novih Veliki metar govori na sveanoj sjednici Metarskog zbora i Opinskog proelnika zmajskih stolova, raspravljalo vijea u Donjoj Dubravi 16. srpnja 2006. godine o pripremama za izdavanje Zmajskih vijesti, razrijeilo lanstva u Drubi Antu Marinovia-Uzelca, te razmotrilo prijedloge Osmo sijelo od 8. studenoga 2006. bavilo se za postavljanje spomen-ploe u Zadru i odredilo 6. izborom privremenog metra rizniara, primanje listopada 2006. za inauguraciju novog Zmajskog stola kandidata za pripravnike, te pripremanja za sveano u Pazinu. esto sijelo od 30. rujna 2006. temeljito je sijelo Glavnoga zbora u povodu 101. obljetnice raspravilo o politici primanja novih lanova i brisanja 18. studenoga 2006. godine. Dogovoren je i neaktivnih, te raspravljalo o brojnim aktivnostima u raspored djelatnosti do kraja 2006., a podnijeta je i zmajskim stolovima. Sedmo sijelo od 10. listopada informacija o radovima u Ozlju. Deveto sijelo od 29. 2006. prihvatilo je ostavku Metra rizniara, Zmaja studenog 2006. bavilo se izborom izvoaa za nove Oriovakog III., te privremeno imenovalo za vritelja radove u gradu Ozlju, za koje je raspisan pozivni dunosti Mladena Jeia, Zmaja Dubravskoga. natjeaj. Sredstva je osiguralo Ministarstvo kulture, Takoer je raspravljalo o izboru novih pripravnika, a za najpovoljnijeg izvoaa izabrana je tvrtka kao i kandidata za pripravnike, a potvreni su i AB-Gradnja iz Karlovca. Izvrene su i pripreme novoizabrani proelnici nekoliko zmajskih stolova. za odravanje sijela Metarskog zbora u Prelogu, a podnijeto je i izvjee o stanju blagajne. Deseto sijelo od 5. prosinca 2006. pozdravilo je inicijativu katelana Nenada Stuparia, Zmaja od Sv. Gere, koji je ve za prosinac 2006. sainio program dogaanja u Zmajskoj kuli, a tako e biti i za svaki slijedei mjesec. Glavna toka toga sijela (u Prelogu) bilo je podizanje reprezentativnog spomenika Zrinskima i Frankopanima u akovcu (uvodniar je bio Zvonimir Bartoli, Zmaj od Donje Dubrave). Raspravljalo se i o pripremana za Boino sijelo, te o planu aktivnosti do S jedne od sjednica Metarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu kraja sijenja 2007. godine.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 13

Sa sijela Metarskog zbora na imanju Davora Heimovia, Zmaja Bilogorskog II., u Jagnjedovcu 30. rujna 2006. godine

vijesti. Dne 31. oujka 2007. odrano je i 15. sijelo Metarskog zbora, a raspravljalo se o dnevnom redu i pripremama za predstojee Jurjevsko sijelo Glavnog zbora Drube, o tijeku radova na obnovi Ozlja i nancijskom stanju drube. Na 16. sijelu od 18. travnja 2007. raspravljalo se o izvrenim pripremama za saziv Jurjevskog sijela Glavnog zbora, o nancijskom izvjeu za to sijelo, te o nekim zavrnim i nekim zapoetim radovima na obnovi Ozlja. Zakljueno je da se mora intenzivirati prikupljanje donacija za obnovu Ozlja, te pouriti poetak radova na obnovi Zmajske kule nad Kamenitim vratima.

Sijelo Metarskog zbora od 10. sijenja 2007. raspravljalo je o pripremama za otkrivanje Perivoja velikana u Osijeku, o godinjoj inventarizaciji, organizaciji alobnih sijela za umrle lanove, te o programu djelovanja za sijeanj. Balotiranjem su jednoglasno za redovitu brau izabrani Toni Viskovi (Matica), Bruno Kenel (Karlovac), Tomislav Franui (Zadar), Kristijan Skoibui (Varadin), Milan Bandi (Matica) i Mile Bogovi (Gospi), te za lanove prinosnike Ivan Hrvoi (Matica) i Mirko Barii (Osijek). Na dvanaestom sijelu od 7. veljae 2007. Mirko Barii je izabran za redovitog lana (ispravljena je pogreka s prolog sijela), govorilo se o stanju blagajne, realizaciji starog projekta akaviana Croatica i drugim tekuim aktivnostima. Trinaesto sijelo od 21. veljae 2007. imalo je dvije najvanije toke dnevnog reda: prihvaanje zakljunog rauna Drube za 2006. godinu, te raspravu o lanstvu. etrnaesto sijelo od 21. oujka 2007. tematski je raspravljalo o vanom pitanju budue namjene staroga grada u Ozlju. Bio je to proireni sastav Metarskog zbora, a zakljuci su prireeni u posebnom lanku u ovom broju Zmajskih

Sudionoci sijela Metarskog zbora u Prelogu 5. prosinca 2006. godine - snimljeni u upnoj crkvi

Radno predsjednitvo sijela u Prelogu 5. prosinca 2006. - govori Zvonimir Bartoli, Zmaj od Donje Dubrave

Str. 14

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

NOVI LANOVI I ZMAJSKI STOLOVI

Od Jurjevskog sijela Glavnoga zbora 2006. do poetka travnja 2007. godine, u lanstvo Drube Braa Hrvatskoga Zmaja primljeno je za redovitu brau ili prinosnike 18 kandidata. Vie od 20 novih kandidata danas se nalazi u statusu pripravnika ili kandidata za pripravnika, pa se moe oekivati i u 599. zmajskoj godini slina dinamika primanja novih lanova i pomlaivanja Drube. U ljeto 2006. inaugurirani su Zmajski stolovi u Poegi za Poeko-slavonsku upaniju, u Pazinu za podruje Istarske upanije, a uvelike su odmakle pripreme i za osnivanje zmajskih stolova u Virovitici, Bjelovaru i Sisku. Moe se oekivati da e najkasnije u 2008. godini zavriti procedura osnivanja i ovih stolova i tako zavriti proces osnivanja stolova u svim hrvatskim upanijama ukupno 19 zmajskih stolova, dok Grad Zagreb i zagrebaka upanija djeluju u okviru Matice u Zagrebu. Primanja novih lanova obavljena su 15. srpnja 2006. i 17. veljae 2007. godine u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima i to po proceduri starinskog sveanog obrada, kakav se u Drubi provodi ve od osnivanja. Na obje sveanosti viteka dvorana Zmajske kule bila je ispunjena prijateljima i rodbinom kandidata i zmajskom braom i sestrama. Primanja novih lanova privukla su veliku pozornost hrvatske javnosti i medija, to se osobito odnosi na sveanost zazmajenja od 17. veljae 2007. godine. Protokol zazmajenja vodio je Meetarski zbor na elu s Velikim metrom. Zazmajenje 15. srpnja 2006. godine obavljeno je u sveanoj atmosferi, a primljena su temeljem odluke Metarskog zbora slijedea nova braa: 1. GORDAN BAKOTA, Zmaj JELENOVAKI, Zmajska matica, redoviti lan. Roen je 13. sijenja 1967. godine u Zagrebu, gdje zavrava osnovnu i srednju kolu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu sveuilita u Zagrebu. Godine 1997. na diplomatskoj akademiji u Zagrebu poloio je savjetniki ispit te polae dravni struni ispit. Poslijediplomski zavrava u SAD. Danas se opunomoeni veleposlanik Republike Hrvatske u republici Turskoj. Sudionik je Domovinskog rata. Matini broj 1572, Zbor povijesna sekcija. 2. IVICA GOLEC, Zmaj od PETRINJE, Zmajska matica, redoviti lan. Roen je 23. travnja 1943. godine u Petrinji. U rodnom gradu zavrava osnovnu i uiteljsku kolu. Diplomirao je na Visokoj upravnoj koli u Zagrebu, a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se istraivanjem hrvatske povijesti 18. do 20. stoljea. Objavio je mnoge znanstvene i strune radove. Danas je vii znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. Matini broj 1573, Zbor povijesna sekcija. 3. TONI BLAGAJI, Zmaj OLTANSKI, Zmajska matica, redoviti lan. Roen je 12. sijenja 1955. godine u Splitu, gdje zavrava Klasinu gimnaziju i Srednju glazbenu kolu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti i arheologiju. Radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krlea, Ministarstvu kulture, Ministarstvu prosvjete i porta, Dravnoj upravi za zatitu prirode i okolia, a danas je tajnik Uprave Drutva Croatia osiguranja d.d. Matini broj 1574, Zbor kulturne batine. 4. ZLATKO PEHAR, Zmaj od ZAPOLJA, Zmajski stol u Vukovaru, redoviti lan. Roen je 26. rujna 1953. godine u Novoj Gradiki. Osnovnu kolu pohaao je u Branima i Adanovcima, a Franjevaku klasinu gimnaziju u Samoboru. Teologiju je diplomirao na Papinskom Lateranskom Sveuilitu i Teolokom Institutu u Asizu 1979. godine. Iste godine reen je za sveenika franjevca. Godine 1986. magistrirao je iz moralne teologije i franjevake duhovnosti. Voditelj je Hrvatske katolike Misije u St. Pltenu 16 godina, direktor Socijalnog ureda za strance u Austriji, a danas je Gvardijan Vukovarski u vukovarskom

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 15

Franjevakom samostanu. Za svoj rad odlikovan je brojnim odlikovanjima. Matini broj 1575, Zbor kulturne batine. 5. ORDANO PERURI, Zmaj POREKI, Zmajski stol u Pazinu, redoviti lan. Roen je 24. sijenja 1954. godine u Poreu. Osnovnu kolu zavrava u Vinjanu, a srednju poljoprivrednu u Poreu. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu voarstvo-vinogradarstvo-vrtlarstvo. Magistrirao je 1981. godine, a doktorirao 1990. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Do danas je objavio niz znanstvenih i strunih radova, preteno iz vinogradarstva. Profesor je na Studiju vinarstva u Poreu i ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreu. Matini broj 1576, Zbor gospodarstva. 6. FRANKO BERTOA, Zmaj PAZINSKI, Zmajski stol u Pazinu, redoviti lan. Roen je 1. listopada 1961. godine u Pazinu. Osnovnu i srednju kolu zavrio je u Pazinu, a diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu. Vlasnik je tvrtke ICE Pazin. Bavi se savjetovanjem, projektiranjem, razvojem itd. Matini broj 1577, Zbor gospodarstva. 7. DAVORIN TEPE, Zmaj ZAGREBAKI III., Zmajska matica, lan prinosnik. Roen je 19. lipnja 1947. godine u Zagrebu, gdje zavrava Osnovnu i srednju kolu. Diplomirao je na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu 1971., a magistrirao 1988. godine na istom fakultetu. Na poetku karijere asistent je na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, 1990. godine direktor Zavoda za organizaciju graenja Instituta graevinarstva Hrvatske, savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske, zamjenik gradonaelnice Grada Zagreba, te od 2000. godine gradski zastupnik i potpredsjednik Gradske skuptine Grada Zagreba. Za zasluge je odlikovan sa vie odlija. Matini broj 1578, Zbor gospodarstva. 8. STJEPKO BOBAN, Zmaj od HERCEGOVINE, Zmajska matica, lan prinosnik.

Roen je 2. lipnja 1962. godine u Zenici. Osnovnu i srednju kolu zavrio je u Sarajevu, a na graevinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1989. godine. Radio je kao samostalni projektant, a danas je Predsjednik uprave Hrvatskih cesta d.o.o. Od vanih projekata valja spomenuti Istarski Y, voenje izgradnje mosta u Dubrovniku, te autoceste ZagrebMacelj. Matini broj 1579, Zbor gospodarstva. 9. ANTE URKOVI, Zmaj od PASII, Zmajska matica, lan prinosnik. Roen je 25. srpnja 1952. godine u mjestu Pasi. Diplomirao je na Fakultetu strojsrstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje magistrira i 2000. godine doktorira. U svojem bogatom radnom iskustvu vodio je znaajne rme, a danas je savjetnik Uprave HEP-a Zagreb. Objavio se niz znanstvenih radova vezanih uz energetsku djelatnost. Matini broj 1580, Zbor gospodarstva. 10. HENRIK HEGER, Zmaj SORBONSKI od VELIKE HRVATSKE, Zmajska matica, lan prinosnik. Roen je 26. rujna 1940. godine u Mariboru. Filozoju i humanistike znanosti diplomirao je u Strasbourgu, a doktorirao lozoju u Bonnu. Objavio je niz znanstvenih radova. Odlikovan je nizom odlija, te je od 2001. godine Poasni opunomoeni ministar u stalnoj misiji Republike Hrvatske pri UNESCO-u u Parizu. Utemeljitelj i voditelj interdisciplinovnog programa Hrvatskih studija na francuskom jeziku u suradnji s parikom Sarbonom. Matini broj 1581, Zbor kulturne batine. 11. MIROSLAV GUDELJ, Zmaj DUVANJSKI II., Zmajska matica, lan prinosnik. Roen je 30. listopada 1971. godine u Sarajevu. Osnovnu i srednju kolu zavrio je u Tomislavgradu. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuilita u Zagrebu. Od 2001. godine vodi informatiku tvrtku Nobilis-Informatika d.o.o. u Zagrebu. Matini broj 1582, Zbog prirodoslovlja.

Str. 16

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Na sveanosti zazmajenja u Vitekoj dvorani Drube, 17. veljae 2007. za novu su brau primljeni: 1. TONI VISKOVI, Zmaj od gospe od zdravlja u Jelsi, Zmajska matica redoviti lan. Roen je 10. kolovoza 1958. godine u Splitu. Osnovnu kolu i gimnaziju pohaao je u Jelsi na otoku Hvaru. Medicinski fakultet zavrio je na Sveuilitu u Zagrebu. Kao lijenik ope prakse radio je u Hvaru, a nakon specijalizacije iz ginekologije zapoljava se u Zaboku, gdje u Opoj bolnici radi na Ginekoloko-poroajnom odjelu. Autor je i koautor vie znanstvenih i strunih radova. Kao pripadnik Zbora narodne garde sudjelovao je u domovinskon ratu, te je nositelj Spomenice Domovinskog rata. Matini broj 1583, Sekcija prirodoslovlja.

i na propagandnom polju. Odlikovan je Redom Hrvatskoga Pletera. Matini broj 1584, Sekcija gospodarstva. 3. MILAN BANDI, Zmaj od Kamenitih vrata IV. Zmajska matica redoviti lan. Roen je 22. studenog 1955. godine u Donjim Mamiima u opini Grude. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom selu. Srednju kolu zavrio je u Grudama, a u Zagrebu je diplomirao na Fakultetu politikih znanosti. Zapoljava se u tvornici Ledo, te u opini Peenica. Mnogo je vremena proveo s ljudima na terenu to mu je bilo posebno iskustvo. Godine 2000. izabran je za gradonaelnika Grada Zagreba, dunost koju i danas obnaa u treem mandatu. Zagreb mu je dao sve, a on nastoji njemu dati cijeloga sebe. Svojom vizijom i predanou eli ovaj grad uiniti plemenitijim i ugodnijim za ivljenje. U svome javnom radu rukovodi se tradicijom i hrvatskim domoljubljem, ime e dakako doprinijeti i naoj Drubi.

4. MILE BOGOVI, Zmaj od Krbave, Zmajski stol u Gospiu redoviti lan. Mons. Dr. Mile Bogovi roen je 7. kolovoza 1939. u Cerovcu upa Slunj u rijekosenjskoj nadbiskupiji. Osnovnu kolu pohaao je u Slunju, a klasinu gimnaziju u sjemenitu u Pazinu. Filozofsko-teoloki studij zapoeo je u Pazinu, a zavrio je u Zagrebu. Za sveenika rijeko-senjske Sa sveanosti zazmajenja novih lanova u Zmajskoj kuli, 17. veljae nadbiskupije zareen je 5. srpnja 1964. Od 2007. godine 1966. do1971. studirao je na papinskom sveuilitu Gregorijani i postigao doktorat 2. IVAN HRVOI, Zmaj MARTINSKI, iz crkvene povijesti. Po povratku iz Rima od 1971. Zmajska matica prinosnik. godine do danas profesor je crkvene povijesti na Roen je 22. veljae 1937. godine u Desnom rijekoj teologiji. Za pomonog biskupa rijekoTrebarjevu. Gimnaziju i Elektrotehniki fakultet senjske nadbiskupije imenovan je 4. lipnja 1999. zavrio je u Zagrebu. Doktor je primijenjene zike od Za biskupa je zareen na blagdan Sv. Petra i Pavla 1972. godine. Radio je na Institutu Ruer Bokovi 29.06.1999. u rijekoj katedrali. u Zagrebu. Nakon sloma Hrvatskog proljea Sveti Otac Ivan Pavao II. imenovao ga je prvim emigrirao je u Kanadu, gdje osniva vlastito poduzee biskupom novoustanovljene Gospiko-senjske za razvoj i izradu magnetometara za mineralna i biskupije 25. svibnja 2000. godine. naftna istraivanja. Za vrijeme Domovinskog rata Mons. Bogovi lan je Stalnog vijea Hrvatske zduno je pomogao Hrvatsku materijalno, tehniki biskupske konferencije, predsjednik Biskupske

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 17

Na sveanosti u Zmajskoj kuli 17. veljae 2007. zazmajeno je sedmoro nove brae

6. BRUNO KENEL, Zmaj od Karlovake zvijezde, Zmajski stol u Karlovcu redoviti lan. Roen je 23. lipnja 1974. godine u Karlovcu gdje pohaa Osnovnu kolu. Srednju policijsku kolu zavrava u Zagrebu. Godine 1993. pristupa postrojbama Specijalne policije, sudjeluje aktivno u vojnim akcijama Bljesak i Oluka. Za zasluge u ratu odlikovan je sa vie odlikovanja. Danas radi na mjestu policijskog inspekcotra kriminalistike policije u Karlovcu. Do sada je sudjelovao u raznim projektima Zmajskoga stola u Karlovcu. Matini broj 1588, Sekcija gospodarstva.

komisije za laike, te lan Biskupske komisije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom. Autor je mnogobrojnih znanstvenih radova. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulia. Matini broj 1586, Sekcija povijesna.

5. MIRKO BARII, Zmaj Levanjsko Varoki, Zmajski stol u Osijeku redoviti lan. Roen je 5. studenog 1936. godine u Levanjskoj Varoi kod akova. Osnovnu kolu pohaao je u akovu, a gimnaziju u Zagrebu. Diplomirao je na Tehnikom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Prvo zaposlenje bilo mu je u tvornici baterija Croatia u Zagrebu, Tu je deset godina obnaao dunost glavnog direktora, a poslije sloma Hrvatskog proljea smijenjen je s te dunosti. Zapoljava se u rmi Siemens, Savezna Republika Njemaka. Po povratku u zemlju postaje predsjednik Uprave Siemens d.d. Zagreb. Od 2005. godine je u mirovini, ali ostaje i dalje vrlo aktivan. Predsjednik je nogometnog kluba Dinamo, Zagreb, aktivan je u humanitarnim organizacijama, lan je mnogih kulturnih organizacija. Za svoj rad dobio je mnoga priznanje i nagrade. Matini broj 1587, Sekcija gospodarstva. Novi lan Milan Bandi, Zmaj od Kamenitih vrata IV. i Veliki
metar Dragutin Feletar, Zmaj Velikootoki u Zmajskoj kuli.

7. KRISTIJAN SKOIBUI, Zmaj Duvanjski III., Zmajski stog u Varadinu redoviti lan. Roen je 21. studenog 1965. godine u Mesihovini. Nakon zavrene srednje kole u Tomislavgradu upisuje studij Kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zadru, gdje diplomira 1990. godine. Zapoljava se u Osnovnoj koli u Vidovcu kraj Varadina, te u srednjoj Strojarskoj koli u Varadinu. Od 1998. godine stalni je dopisnik Veernjeg lista iz Varadina. Uz mnoge novinske radove objavio je vie strunih tekstova i prikaza iz podruja knjievnosti, jezika i kulturne povijesti. Autor je fotonmonograje Opina Vidovec. Matini broj 1589, Sekcija kulturne batine.

Str. 18

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

jeseni 2007. godine. Osnivanje ovoga stola zapoelo je jo u vrijeme mandata 12. sastava Metarskog zbora, a za sada se za lanove kandidiraju Zvonko Konjak, Ivan Rota, Ivica Kirin, Josip Nemec, Josip aki, Ivan Zelenbrz i Rajko Stilinovi. Za pokretanje ovog stola osobito se zauzeo uro Kovaev, Zmaj urevaki II., dok s buduom braom ee kontaktiraju i Veliki metar, Metar zmajskih stolova i Metar Obredniar. Prije nekoliko mjeseci zapoele su i pripreme za osnivanje Zmajskog stola u Bjelovaru, u kojima su osobito aktivni Domjenak nakon zazmajenja nove brae 17. veljae 2007. godine lanovi Zmajskog stola iz Krievaca (osobito Draen Podravec, Zmaj Virovski od Stare gore), a kontakte su nastavili i Veliki metar i Metar zmajskih stolova. Zasad su kandidati za Trenutno se u statusu pripravnika nalaze Marijan pripravnike Ilija Peji, Vladimir Strugar i Mladen Bakuli (Varadin), Nina Lipljin (Varadin), Damir Medar. Zmajski brat Ivica Golec, Zmaj od Petrinje, Paveli (Matica), Vladimir Bermanec (Matica), zapoeo je pripreme za osnivanje Zmajskog stola eljko Holjevac (Matica), Hrvoje Petri (Matica) i u Sisku. Zasad je kandidat za pripravnika eljko eljko Mrak (Pazin). Uskoro e pripravnicima postati jo desetak kandidata. Crnkovi, a uskoro se oekuje i pristupanje drugih Privodi se kraju osnivanje Zmajskog stola u kandidata. Virovitici inauguracija se oekuje poetkom

ALOBNA SIJELA U ZMAJSKOJ KULI

Tijekom 2006. godine zauvijek je Drubu napustilo petoro brae, koji su kulturnom i drutvenom ivotu Hrvatske, kao i djelovanju naega bratstva, dali svoj veliki prinos. Za njih je u znak tovanja i suosjeanja s najbliima, u Zmajskoj kuli odrano i pet alobnih sijela, koja su prireena po tradicionalnom protokolu (obredniku) Drube. Zmajska braa bila su nazona i na sprovodima umrle brae, a na grobove su im poloeni vijenci Drube. alobno sijelo za dramskog umjetnika Damira Mejoveka, Zmaja Neretvanskog II., odrano je 5. srpnja 2006., a tekst Aleksandra ira, Zmaja Vlakovulianskog, proitao je Veliki metar (na pokopu u krematoriju na zagrebakom Mirogoju, o pokojniku je uz Velikog metra, govorio i Juraj Kolari, Zmaj Hraanski od Sv. Jurja u Trnju). alobno sijelo za saborskog zastupnika i generala Velibora Kikereca, Zmaja Vinodolskog IV., odrano je 20. rujna 2006., a o njegovu liku i djelu govorio je Veliki metar Drube. alobno sijelo za Nikolu pl. Jelaia Buimskog odrano je 27. rujka 2006., a o njemu je nadahnuto govorio Milovan Petkovi, Zmaj Velikotaborski II. alobno sijelo za povjesniarku Zagreba, Lelju Dobroni, Zmajicu od Kamenitih vrata III., odrano je 25. sijenja 2007., a o njezinu djelu govorio je Veliki metra Drube. Za skladatelja i glazbenika Igora Kuljeria, alobno sijelo odrano je 6. studenoga 2006., a o njegovu velikom djelu govorio je Zlatko Stahuljak, Zmaj Bjelovarski VI. Braa koja su nas zauvijek napustila ostat e nam u trajnoj uspomeni.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 19

ZAPOEO DOSAD NAJOBIMNIJI PROJEKT DRUBE

OBNOVA STAROGA GRADA U OZLJU U TIJEKU

Krajem ljeta 2006. konano su zapoeli obimniji obnoviteljski radovi na povijesnom zdanju od nacionalne hrvatske vrijednosti Starom gradu u Ozlju. Ono to se pripremalo godinama, o emu se raspravljalo i sanjalo, sada se barem djelomice poelo pretvarati u stvarnost. Kao to je poznato, grad Ozalj Drubi je 1928. godine darivala znamenita plemika obitelj Thurn und Taxis, a u darovnici nas je obvezala da taj spomenik nulte kategorije dobro uvamo i obnavljamo kako bi bio na ast i slavu, te koritenje hrvatskom narodu. U prolih pedesetak godina bilo je raznih planova i zahvata na gradu u Ozlju, a odravanje toga spomenika do danas uvelike je pridonijela kakvatakva njegova kontinuirana uporaba. Stoga valja biti zahvalan Gradu Ozlju, te Pukom sveuilitu, koje u starom gradu razvija muzejsku i knjiniarsku djelatnost. Grad je tijekom vremena imao razne, pa i ugostiteljske namjene. Kada je ovo povijesno zdanje opet vraeno u vlasnost Drube Braa Hrvatskoga Zmaja, povele su se nove rasprave o njegovoj trajnijoj namjeni, a izraeni su i odreeni prijedlozi i projekti. Kako bi se odluili to zapravo elimo sa starim gradom u Ozlju, 21. oujka 2007. godine u Zagrebu je organizirana rasprava (Metarski zbor u proirenom sastavu), koja je dobrim dijelom dala temelje za formuliranje projektnog zadat ka za izradu projekata obnove i namjene ove velebne utvrde nad Kupom. Za tu raspravu, a na temelju dosadanjih prijedloga, Veliki metar pripremio je slijedei radni materijal: 1. Pogled u povijest tri osnovna graditeljska sloja Velebni stari grad u Ozlju pripada meu najznaajnije spomenike hrvatske graditeljske batine. Njegova bruto pokrivena povrina iznosi oko 4.000, a korisna povrina oko 2.000 etvornih metara. To je spomenik pod dravnom zatitom nulte kategorije. 1. Prvi graditeljski sloj nastao je uglavnom u 13. i 14. stoljeu. Dobrim dijelom to je razdoblje kada je ozaljski feudalni posjed pripadao rodu Babonia (1280.-1327.), ali je kasnije due bio i posjed hrvatsko-ugarskih kraljeva. Zna se da je utvreni grad iznad Kupe imao tada znatno manji opseg. Danas je to unutranji grad, na ijem je poetku bila velebna romanika etverokutna brani-kula, koju su izgradili Babonii. Ona je danas valjano obnovljena, iako adaptacija jo nije u cijelosti dovrena (osobito spoj Babonieve kule sa sjevernim krilom). Jo nije tono istraeno pruanje obrambenih zidina u to srednjevjekovno doba. Cijelo podruje staroga grada trebalo bi jo detaljno arheoloki istraiti. Na Ozlju gdje god se zakopa lopata otkrije se neko arheoloko nalazite. Tako je poznato da iz toga razdoblja (vjerojatno roda Babonia) potjeu i temelji romanike crkvice naeni u zemlji pokraj dananje gotike dvorske kapele. 2. Drugi graditeljsko sloj pripada uglavnom Frankopanima i Zrinskima (Frankopani su kupili ovo vlastelinstvo ve 1398., a Nikola ubi Zrinski je enidbenom vezom preko supruge Katarine doao u posjed Ozlja 1550.). Zrinski i Frankopani ovdje su gospodari sve do 1671., odnosno do njihova zatora. To je dugo razdoblje gotike, renesanse i ranog baroka. Svi ti graditeljski stilovi imali su odraza na razvoj Ozlja. Stari Grad iri se uglavnom na dananje gabarite. Izgraeni su novi vrsti bedemi od kamena. Ponos ovdanjeg gotikog graditeljstva, koji je uglavnom ostao sauvan do danas, jest dvorska kapela Sv. Antuna ( u koju su kasnije ugraeni i neki barokni elementi). Dodatak na golom dijelu litice nad Kupom, Zrinski grade izdvojenu palau (palas), koja se kasnije koristila i kao spremite, pa nosi ime

Str. 20

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

OBRAMBENI BEDEMI

ISTONO KRILO

SJEVERNO KRILO JUNO KRILO

KAPELA TRKA KULA PALAS (ITNICA)

OPKOP
BABONIEVA KULA

OBRAMBENE KULE

MOST

Plan Staroga grada u Ozlju

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 21

itnica. Na njezinom ulaznom portalu uklesana je 155. godine, a na unutranjim zidovima nalaze se neobine i vrlo vrijedne zidne slikarije. Rauna se da je u kasnoj renesansi i ranom baroku nastao vei dio dananjeg kompleksa staroga grada. To se odnosi na sredinji kompleks, koji dakako nije izgledao tada kao danas, te na dvije ulazne kule i na velebni potporni stup pod diivim mostom (koji je bio pokretan sve do 1821. godine). 3. Trei graditeljski sloj pripada razdoblju dosta intenzivne barokizacije tijekom 18. stoljea, kao i kasnijem utjecaju postbaroknih, eklekticistikih stilova. Poslije Zrinskih Ozljem upravlja Dvorska komora, potom grofovi Petazzi, pa slijedi vrlo aktivno razdoblje roda Perlas (1725.-1766.), potom dolazi obitelj Batthyany (sve do 1873.), da bi zatim bilo jo nekih gospodara, a najdue se zadrala znamenita njemaka plemika obitelj iz Regensburga Thurn und Taxis sve do 1928. kada su Ozalj darovali Drubi Braa Hrvatskoga Zmaja. U tom razdoblju, dugom vie od dva stoljea, ozaljski stari grad doivio je veliki broj graditeljskih promjena, djelominih

dijelom zadobio dananje gabarite i izgled, uz niz kasnijih manjih izmjena. Naa druba uspjeno je upravljala ozaljskim gradom do 1945. godine, a tu je ureeno pravo aktivno zmajsko gnijezdo, s muzejom i drugim sadrajima. Prava je srea da socijalistika vlast nakon 1945. nije dala sruiti ozaljski stari grad. Ovdje su se ipak zadrali neki sadraji, a od 1971. osnovan je i zaviajni muzej. Zahvaljujui upravo tim, pa i nekim komercijalnim sadrajima, stari grad u Ozlju doeko je preteito sauvan i dananje vrijeme, kada je opet doao u okrilje Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. 2. Radni prijedlog o buduoj namjeni Kod koncipiranja buduih funkcija staroga grada u Ozlju, Druba se treba voditi porukom grofova Thurn und Taxis iz njihove darovnice: u njoj je naglaeno da oni daruju grad Drubi kako bi ta velebna spomenika graevina bilo otvorena i u slubi hrvatskoga naroda. Zato valja uznastojati da se budue namjene koncipiraju tako da Ozalj bude na korist i ponos hrvatskom narodu. Budue funkcije grada mogli bismo u grubo podijeliti na : 1. Spomenike i 2. Komercijalne. I jedna i druga funkcija osigurala bi punu otvorenost cijeloga kompleksa za javno koritenje i posjete. 1. Spomenike funkcije Hrvatska jo nema nacionalni muzej Zrinskih i Frankopana. Njegovo je mjesto upravo u ozaljskom starom gradu. To bi trebao biti europski koncipiran moderni muzej, koji bi kompleksno i ivo prikazao vrijeme djelovanja najslavnijih hrvatskih plemikih obitelji Zrinskih i Frankopana. Tom muzeju trebalo bi osigurati dovoljan izlobeni prostor barem cijelo sjeverno krilo. Dakako, tu bi se nalo i mjesta za prikaz ostalih vlasnika Ozlja, kao i za opu povijest toga kraja. Za suvremeno koncipirani prikaz rada i razvoja Drube Braa Hrvatskoga Zmaja trebalo bi (moda) osigurati cijelu zrinsku palau ili itnicu. Na katu

Ulazne obrambene kule u Ozlju prije obnove

ruenja, nadogradnji, a pogotovo unutranjih ureenja zavisno od stilskih zahtjeva vremena i mode. Osobito veliki radovi izvreni su u baroknom 18. stoljeu u vrijeme vladavine obitelji Perlas radove je uglavnom od 1743. do 1753. predvodio kapetan Verned. Tim nadogradnjama stari grad je dobrim

Str. 22

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

bi se mogla urediti viteka dvorana za priredbe i sline namjene. U susjedstvu je i gotika kapela Sv. Antuna, koja se ubrzo moe osposobiti za odravanje svete mise u raznim prigodama. Postoji prijedlog da se dvije ulazne kule uporabe kao uredi za prodaju ulaznica i suvenira (manja kula) i kao ured gradskog katelana. Za potrebe uprave spomenikog kompleksa, restauratorske radionice i muzejskih depoa trebalo bi (moda) osigurati prostor Trke kule odnosno zapadnog dijela junog krila. U suterenu Trke kule nalazio bi se i omanji klub nae Drube, koji je ve sada primjereno adaptiran. U tom dijelu junog krila zadrao bi se i manji prostor za potrebe sijela Zmajskog stola u Karlovcu. 2. Komercijalna funkcija vrlo je vana i komercijalna potpora oivljavanja staroga grada u Ozlju. Na taj nain funkcioniraju gotovo svi takvi spomeniki kompleksi u Europi. U prizemlje istonog krila trebalo bi vratiti reprezentativni restoran. Uz njega valja osigurati odgovarajui prostor za desetak apartmana reprezentativnog ureenja. Ta ugostiteljsko-hotelska funkcija moe se iznajmiti samo nekom elitnom hotelu ili hotelskom lancu, s odgovarajuim znanjem i kapitalom. Za budue apartmane moda bi najpovoljnije bile prostorije u istonom dijelu junoga krila. Konano, dvorane u istonom i dijelu junog krila (na katovima) trebalo bi urediti kao najreprezentativnije prostorije za primanja. Tu bi se mogla organizirati primanja za dravne potrebe, za Grad Zagreb, najvea hrvatska poduzea i slino (zato bi se sva primanja obavljala u zagrebakim Dvercima, koje ve sada nemaju slobodnih termina, a do Ozlja ima samo pola sata ugodne vonje). Za ove funkcije, pa i za ureenje odgovarajuih prostora ve pokazuju zanimanje Grad Zagreb, vlada RH i drugi. Takoer valja osigurati matovita hortikulturna rjeenja svih otvorenih prostora oko ozaljskog starog grada. Zakljuak: Ovo razmiljanje moe biti samo predprijedlog za raspravu i ne smije se shvatiti kao i bilo kakvo nametanje zakljuaka. Naa Druba mora razraditi i prihvatiti osnove projektnog zadatka, odnosno

odrediti buduu namjenu Ozlja. Dakako, da e se u nastavku rasprave konzultirati i odgovarajui strunjaci i institucije. Put do ureenja staroga grada u Ozlju bit e dug i trnovit. Meutim, mi moramo uiniti prvi korak. To znai da trebamo osmisliti projektni zadatak, kako bi odgovarajui strunjaci mogli izraditi potrebne projekte. Na temelju tih projekata doi e se i do priblino tonog trokovnika, kako bi se s ureenjem Ozlja moglo otpoeti u etapama prema nancijskim mogunostima. Kada se usuglasimo to elimo s Ozljem, moe se organizirati i openacionalno prikupljanje sredstava za obnovu. Uz to, sigurno e se nai i investitori, osobito za komercijalni dio obnove. Obnovu Ozlja treba dii na nacionalnu ili dravnu razinu, jer taj spomeniki kompleks to i zasluuje. Zato vas, draga brao i sestre, pozivam na razumnu i strpljivu raspravu, ali i raspravu s hrvatskim srcem. Nakon doista temeljitog promiljanja i rasprave, osnovne teze iz prijedloga Velikoga metra su prihvaene dakako uz vei broj dodataka i detaljizacije. Za izradu novoga prijedloga i daljnje voenje obnove zadueno je Povjerenstvo za obnovu grada Ozlja, koje osobito mora voditi rauna o slijedeim zadaama: 1. Treba projektantski snimiti sadanje stanje cijelog kampleksa, kako bi se utvrdili prioriteti obnove. 2. Temeljem prijedloga budue namjene i sadanjeg stanja objekta, profesionalnoj nadlenoj ustanovi treba dati izraditi studiju opravdanosti obnove i koritenja. 3. Valja dalje nastaviti to intenzivnije s obnovom koja se donosi na neophodno spaavanje i odravanje objekta, kako bi on bio spreman za nove namjene. 4. valja to prije prionuti na projektiranje, istraivanje i izvedbu sve potrebne infrastrukture za normalno moderno funkcioniranje kompleksa. 5. Uporedno s pripremama za obnovu i novu namjenu valja oivjeti stari grad u Ozlju, osobito sijelovima i domjencima zmajske brae, te drugim sadrajima, uz suradnju s Gradom Ozljom i drugima.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 23

uruavanjem kamena u unutranjosti otvorene okrugle 6. Obnovu Ozlja valja dii na nacionalnu kule pokraj Trke kule na junom krilu kompleksa. dravnu razinu kao kulturni projekt Hrvatske. 3. Konano su izvedeni od ranije zaostali radovi Pokrenuti nacionalnu akciju prikupljanja sredstava na sanaciji dvorinog dijela krovita istonoga krila za obnovu. Nai valjana i ambicioznoga stratekoga grada, s potrebnom limarijom. Bilo je to neophodno partnera za ureenje komercijalnog dijela kompleksa. uiniti, jer je taj dio krovita posve dotrajao i prijetilo Muzej Zrinskih i Frankopana u Ozlju mora biti je uruavanje (taj dio radova s tvrtkom Flanjak nacionalni dravni muzej. Treba raunati i na ugovorilo je jo Otvoreno sveuilite). dobivanje potpore Europske unije. 4. Postavljene su i popravljene kamene stube na Radovi na obnovi koji su zapoeli ljeti 2006. irokom stubitu, koje vode od prizemlja do drugoga i kontinuirano traju, odnose se poglavito na kata u sjevernom krilu grada. To je obiman posao, spaavanje i odravanje kompleksa. To su radovi koji je konano u funkciju doveo kamene isklesane koji se moraju izvriti da bi se spomeniki kompleks stube koje su ugradnju ekale ve dvadesetak godina. ouvao za temeljitu rekonstrukciju i trajnije budue namjene. Tijekom 2006. i u 2007. godini u radove na obnovi uloit e se najmanje oko 2,5 milijuna kuna, od ega je Ministarstvo kulture osiguralo oko 80 posto. to je dosad uinjeno i koji su radovi u tijeku? Za izvoenje radova raspisani su potrebni natjeaji, a najpovoljniji izvoai su izabrani kroz dvije graevinske tvrtke: HUTA I ABGRADNJA. Prema dosad izvedenim radovima pokazalo se da je izbor dobar, a ove tvrtke imaju i potrebnu licencu za izvoenje radova na spomenicima kulture. Takoer je izabran i nadzorni organ, a svi radovi izvode se pod Radovi na obnovi vee obrambene ulazne kule u Ozlju krajem 2006. godine stalnom kontrolom Konzervatorskog odjela u Karlovcu, s kojim je uspostavljena vrlo korisna i prisna suradnja. Time je omoguena normalna komunikacija u Dosad su izvedeni vrlo vani i korisni radovi. sjevernom krilu koje e se u cijelosti obnavljati. Radi 1. Obnovljena su i sanirana kompletna krovita ouvanja kamenih stuba, one su prema propisima i spojni trakt na dvije ulazne obrambene kule. Time zatiene daskama. su ova dva vana objekta spaena od sve breg 5. Zapoele su pripreme, postavljena skela i propadanja. To je bio veliki zahvat, koji e sada otpoeli poetni radovi na najveem dosadanjem omoguiti i unutranje ureenje tih kula, te osiguranje zahvatu: sanaciji krovita i izmjeni pokrova veeg uvjeta za nove namjene. dijela junog i istonog krila. Taj je zahvat od 2. U cijelosti su obnovljeni (u cijeloj duini) svi vitalnog znaenja za trajnije ouvanje zdanja kameni otvoreni obrambeni bedemi, koji su poeli od propadanja. Zavrena je statika procjena i naglo propadati (kruniti se). Ti bedemi trajnije su izraeni potrebni projekti za popravak i dogradnju struno zatieni od propadanja. Takoer su i statiki drvene konstrukcije krovita, dobavljen je crijep sanirani, a zatvorena je i ovea kaverna nastala i drugi materijal. S obzirom na nove prioritete

Str. 24

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

S obnovljenim kulama Stari grad Ozalj dobio je novu vizuru

koje su postavila nova istraivanja stanja krovita, dinamika i namjena ulaganja morat e se uskladiti s Ministarstvom kulture. Sve pripreme i poetak radova provode se na prijedlog i pod kontrolom Konzervatorskog odjela. Oekuje se da e ovi obimni radovi, iji obujam zavisi i od osiguranih sredstava, biti zavreni do sredine ljeta 2007. godine. 6. Kontinuirano se radi na ienju i ureenju ueg i ireg okolia grada, a dobrim dijelom su oiene i strmine prema Kupi i opkopima. Taj dio poslova u cijelosti je nancirala Druba. 7. Za oivljavanje posjeta Ozlju i funkcioniranje Drube u prostorima grada, od posebne je vanosti potpuno zavrena kvalitetna adaptacija dvije atraktivne i prostrane prostorije u suterenu Trke kule na junom krilu. Kolokvijalno taj smo prostor nazvali Obnovljene ulazne kule Staroga grada u Ozlju - snimljeno u veljai 2007. godine zmajski klub, koji je

dobio i odgovarajui namjetaj. Tu je svoje mjesto nala i poznata ranije vrlo oteena garnitura fotelja i stolova s kineske izlobe na Zagrebakom velesajmu, koju je za Ozalj jo tridesetih godina 20. stoljea nabavio prazmaj Antun Bauer (ona je sada restaurirana). Ureenje zmajskog kluba u cijelosti je nancirala sama Druba. Dakako da za 2007. godinu postoje znatni planovi obnove, ali njihova e realizacija zavisiti od raspoloivih materijalnih sredstava. Tu se prvenstveno radi o adaptaciji gotike kapelice, kako bismo u gradu mogli odravati Sv. Mise, te o izradi studije opravdanosti i kompletnog projektnog snimanja sadanjeg stanja kompleksa, kao i o izradi projekta i istraivanja za dovoenje kvalitetne infrastrukture do grada. Realizacija nabrojenih poslova trai mnogo napora i vremana, osobito za vodstvo Drube i druge suradnike. U dosadanjim poslovima angairali su

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 25

se i istakli mnogo lanovi i suradnici, ali bi valjalo istai izuzetan prinos katelana Nenada Stuparia, Zmaja od Svete Gere, zatim Aleksanda Baia, Zmaja od Starobrodskog, Stjepana Lipinia, Zmaja Brlog-gradskog, Zdenke Stupi, Zmajice Ozaljske, Zvonimira Gergeba, Zmaja Karlovakog od anca,

Ernesta Gnjidia, Zmaja Dubravarskog, i druge brae. Vrlo mnogo se angairao i Veliki metar Drube i Mladen Jei, Zmaj Dubravski, te vanjski suradnici posebice konzervatorica Branka Kriani, konzervator Vinko trkalj, gradonaelnica Ozlja Biserka Vrani i brojni drugi.

ZMAJSKA MATICA ZAGREB

NASTAVLJAJU SE RAZNOVRSNE DJELATNOSTI

Druba Braa Hrvatskog Zmaja djeluje kao jedinstvena, dobro povezana kulturna drutvena udruga. U tom smjeru djeluje i Matica Drube u Zagrebu. Znatan dio svojih djelatnosti Matica je provela u suradnji sa zmajskim stolovima, te dakako sa lanovima Metarskog zbora i drugim dunosnicima Drube. Tih aktivnosti i dogaanja bilo je doista mnogi, iako, istini za volju, valja rei da pojedine kulturne sekcije jo ne djeluju dovoljno aktivno, a neke se praktiki kroz prolu godinu nisu niti sastale. Nadamo se i vjerujemo da e slijedee zmajske godine biti volje. Usprkos te neaktivnosti dijela lanstva Matice, ostvaren je doista raznovrstan raspon dogaanja, od predavanja, susreta i prezentacija do domjenaka i podizanja spomen-ploa. Ovdje emo nabrojiti samo najvanija dogaanja (odnosno one aktivnosti za koje smo prikupili potrebne podatke). OIVJELA VITEKA DVORANA Osobito raduje to su nai tradicionalni domjenci srijedom u vitekoj dvorani nad Kamenitim vratima u Zagrebu postali sadrajniji i posjeeniji. Uz Metarski zbor za to je osobito zasluan tim aktivnih lanova Drube, a posebice katelan Nenad Stupari, Zmaj od Svete Gere i Josip deg Ivellio, Zmaj Braki II., kao i vei broj predavaa. Radi ilustracije tih aktivnosti, ovdje emo nabrojati znaajnija dogaanja u zmajskoj kuli od poetka prosinca 2006. do poetka travnja 2007. godine. Svake prve srijede uveden je tzv. bratski sat Velikoga metra. Vrijedi spomeniti da su ta sijela vrlo sadrajna i odlino posjeena. Prisutnoj brai daje se informacija o trenutnim djelatnostima i zadaama Drube, a potom se povede sadrajna rasprava. Time se postie bolja informiranost, ali i povezanost Drube (prve srijede u travnju, zbog sprijeenosti

S jednog bratskog sata Velikog metra prve srijede u mjesecu u Zmajskoj kuli

Str. 26

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Velikog metra, bratski sat odrao je Ernest Gnjidi, protonator, Zmaj Dubravarski). Evo i ostalih dogaanja: Antun Abramovi, Zmaj od Velike Vranovine, odrao je 6. prosinca 2006. predavanje pod naslovom Vuk Frankopan Traki gospodar Ozlja. Dne 12. prosinca je Nedjeljko Mihanovi, Zmaj Poljiki III., govorio na temu Nazorova lirika u svjetlu transcendencije, a u povodu 130. obljetnice roenja pjesnika. Ve 13. prosinca odrano je predstavljanje knjige pripovijedaka Mirka Ivanjeka uvari blaga. O knjizi je govorio Ante Gost tribine 31. sijenja 2007. bio je skladatelj Ljubo Kuntari, Zmaj od Sv. Krmpoti, Zmaj od Roka Voloskog Krmpota, a tekstove je itao proelnik Umjetnike sekcije. Pred Boi, 20. Kruhek, I. Pecoja, V. Cvitanovi i V. Bojki. Uvodnu prosinca 2006., nakon koncerta u crkvi Sv. Marka, rije odrao je metar Gospodarskog zbora Zvonimir u zmajskoj kuli je prireen boini domjenak. Gerber, Zmaj Karlovaki od anca. Izvrsno je bila Predavanje Ivana Biondia, Zmaja od Tanaisa, na organizirana i primljena glazbena tribina 31. sijenja, temu Hrvatska izmeu srednje Europe i zapadnoga na kojoj je predstavljen lik i djelo skladatelja Ljube Balkana, koje je odrano 17. sijenja 2007., bilo Kuntaria, Zmaja od Sv. Roka Voloskog. Razgovor je posebno dobro posjeeno, uz sadrajnu raspravu je vodio i osmislio tribinu maestro Josip deg Ivellio, nakon izlaganja. Dne 24. sijenja 2007. predstavljano Zmaj Braki II. je djelo Rudolga Strohala, kao i knjiga o tom Nakon bratskog sata Velikog metra 7. veljae, svestranom strunjaku i piscu. Uvodno je govorio u programu zbora prirodoslovlja odrano je 14. Alojz Jembrih, a jo su sudjelovali i . Deeli, M. veljae predavanje Ivana Vodopije, Zmaja Voloanskoga, na temu Inuenca, juer-danas-sutra. Dne 21. veljae prireena je vrlo zanimljiva tribina Hrvatska povijest kroz strip. Moderator je bio Nenad Stupari, Zmaj od Svete Gere, a predava Rudi Aljinovi uz sudjelovanje nekoliko najveih ivuih autora stripova u Hrvatskoj. Antun Abramovi, Zmaj od Velike Vranovine, nastavio je sa svojom trilogijom o ozaljskim plemikim obiteljima dne 28. veljae odrao je predavanje Babonii i Ozalj. Dne 14. oujka je maestro Izak pralja odrao zanimljivu prezentaciju Naa batina S jednog predavanja u Zmajskoj kuli glagoljako pjevanje, a moderator

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 27

PREDAVANJE dr. NEDJELJKA MIHANOVIA U srijedu, 12. prosinca 2006. u 18 sati, u Vitekoj dvorani DBHZ odrao je predavanje na ugledni lan, Zmaj Poljiki III. dr. Nedjeljko Mihanovi o 130. obljetnici roenja velikog hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora. Naslov predavanje bio je NAZOROVA LIRIKA U SVJETLU TRANSCEDENCIJE. Predava je prikazao jedan dosta nepoznat segment Nazorova pjesnitva u kojemu on stremi, istrauje i traga za Onostranim, za Maestro Izak pralja govorio je o kulturi glagoljakog pjevanja Boanskim. Nakom slubenog dijela, (14. oujka 2007.) prisutni su postavili nekoliko privatnijih pitanja o Nazoru i njegovu odnosu je bio proelnik Umjetnike sekcije maestro Josip prema vjeri i vjerskom ivotu, kao i o Nazorovim deg Ivellio, Zmaj Braki II. Iz povijesti razvoja posljednjim danima o kojima je predava govorio i iz zagrebakog zdravstva, 21. oujka je Vladimir nekih svojih posrednih iskustava. Izabrane dijelove Dugaki, Zmaj Ivanski, odrao predavanje Povijest Nazorove lirike proitao je tijekom predavanja bolnice Milosrdne brae Zakladne bolnice. Proelnik Umjetnike sekcije Josip deg Ivellio. Konano, 28. oujka je Antun Abramovi odrao Mora se konstatirati da prosinac nije pogodan mjesec predavanje ubii Bribirski Zrinski u Ozlju. za predavanja ili sline dogaaje jer se ve osjea Ciklus predavanja i dogaanja u zmajskoj kuli predboini ugoaj, te su vjerojatno jedino koncerti nastavljaju se i tijekom travnja, a za svaki mjesec i sline glazbene priredbe bolje prihvaene, tako da zmajska braa i sestre primaju potom mjeseni i broj zmajske brae nije bio ba prevelik to je raspored (to se pokazalo vrlo ekasnim). Dne 11. travnja je Marko Tarle, Zmaj ibenski III., odrao predavanje Nestajanje civilizacije u kojoj ivimo, a 18. travnja prireena je glazbena tribina Hrvatski skladatelji 20. stoljea pod velom tiine svih jugoslavenskih reima. Predava je bio maestro Josip deg Ivellio, Zmaj Braki II. Velike sveanosti pripremaju se u povodu 30. travnja, obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana obiljeavanja e se organizirati u zagrabakoj Prvostolnici, u Bekom Novom Mjestu, akovcu, Vrbovcu i, dakako, u Ozlju (te drugdje). O nekim dogaanjima u Zmajskoj kuli evo i neto detaljnijih informacija: S koncerta u ast Ljube Kuntaria u Zagrebu

Str. 28

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

prava teta s obzirom na zanimljivo i nesvakidanje predavanje o Nazoru. PRVA TRIBINA CIKLUSA UPOZNAJMO NAU BRAU 31.01.2007. U prepunoj vitekoj dvorani odrana je prva tribina ciklusa UPOZNAJMO NAU BRAU, gost je bio skladatelj Ljubo Kuntari, Zmaj od Sv. Roka Voloskoga, poasni lan DBHZ. Uvodnu rije odrao je Proelnik mo. Josip deg Ivellio, Zmaj Braki II. u kojoj je istaknuo kako o nekim lanovima Drube premalo znamo, a ovo je nain da se s njima bolje i blie upoznamo. Moderator i voditelj kroz tribinu bio je Zmaj Braki II. koji je pripremio i video prezentaciju fotograja iz Kuntarieva ivota u rasponu od najstarije fotograje iz 1927. pa sve do 2007. godine. Tijekom razgovora s Kuntariem koji je bio u formi leernog radio intervjua, publika je posluala i 6 glazbenih priloga iz Kuntarieva skladateljskog opusa od popularnih melodija do ozbiljnih, koncertantnih i duhovnih skladbi. Sam gost bio je zahvalan sugovornik, neumoran i zanimljiv u svojim prianjima, kao i u svojim razmiljanjima o ivotu, radu, glazbi itd. Kada je tribina bila zavrena nakon sat i 20 minuta, mnogi su konstatirali da je vrijeme proletilo, to je bio jo jedan od dokaza uspjenosti i zanimljivosti tribine u kojoj su se na dinamian i organiziran nain mijenjali audio, video i govorni mediji, te tako predstavili na najbolji mogui nain naeg velikog skladatelja Ljubu Kuntaria. NAA BATINA GLAGOLJAKO PJEVANJE U srijedu, 14. oujka 2007. u redovitom mjesenom programu Umjetnike sekcije DBHZ odrano je u Kuli nad Kamenitim vratima predavanje NAA BATINA - GLAGOLJAKO PJEVANJE. Predava je bio mo. dr. fra Izak pralja umirovljeni Proelnik Instituta za crkvenu glazbu Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, skladatelj, muzikolog, dirigent, glazbeni pisac, sveenik-redovnik, franjevac, treoredac, glagolja. Moderator je bio Proelnik Umjetnike sekcije mo. Josip deg Ivellio, koji je uz predavanje dr. Izaka

pralje pripremio i pedesetak fotograja te glazbenu sluaonicu. Izak pralja je s nazonima podijelio ne samo teoretsko znanje o glagoljaima i glagoljakom pjevanju ve i svoja osobna, praktina svjedoanstva o toj naoj povijesnoj i narodnoj tradiciji. Dan nakon predavanja u naoj Kuli, mo. pralja i mo. Deg Ivellio ponovili su to isto predavanje u sklopu duhovne korizmene obnove, klauzurnim sestrama karmeliankama u Karmelu Brezovici kod Zagreba. OSTALA DOGAANJA U MATICI Mnotvo dogaanja inicirala su i organizirala braa iz zmajske Matice, koja su se zbivala izvan naega sjedita nad Kamenitim vratima bilo u Zagrebu ili u drugim mjestima Hrvatske. Ovdje ne moemo niti sve pobrojati i spomenuti. Pogotovo je velik broj dogaanja na kojima su sudjelovala zmajska braa i sestre u raznim mjestima Hrvatske i na mnogim priredbama i dogaanjima, a koje su organizirale druge udruge i ustanove. Takvih sudjelovanja bilo je tijekom prole zmajske godine barem pedesetak. Na mnogima od njih nai su predstavnici i drali govore i pozdrave ili sudjelovali na drugi nain. Neke od ovih dogaanja izvan Zmajske kule ovdje emo ipak malo opirnije opisati. Nastojali smo ih poredati kronolokim redoslijedom. PREDSTAVLJANJE KNJIGE ZMAJSKA PJESMARICA I KONCERT ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI U PETRINJI U velikoj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji u subotu 24. lipnja 2006. godine odran je susret zborova pod nazivom Zborovi pjevaju domovini. U prvom dijelu programa promovirana je Zmajska pjesmarica maestra Josipa deg Ivellia, Zmaja Brakog II. Zmajska pjesmarica je povijesno glazbena studija o ivotu i radu Drube Braa Hrvatskoga Zmaja sa 46 zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove, koje su promotori bili areopagita Drube Braa Hrvatskoga Zmaja uro Deeli, Zmaj Klokoki V. i Zlatko Stahuljak, Zmaj Bjelovarski VI.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 29

SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIA, ZAGREB, 21. lipnja 2006. U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb, tijekom SVEANOSTI GLAZBE koja je u Zagrebu animirala vie stotina izvoaa raznih glazbenih anrova, glavni koncert duhovne glazbe bio je u crkvi sestara milosrdnica Sv. Vinka Paulskog u Frankopanskoj ulici. To je bila autorska veer dvojice zmajeva, Ljube Kuntaria, Zmaja od sv. Roka Voloskoga, povodom njegova 80. roendana i Josipa deg Ivellia, Zmaja Brakog II. Nastupio je Mjeoviti zbor crkve Sv. Pavla iz Zagreba, pod ravnanjem mo. Deg Ivellia, orguljansku pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline. U zaista prepunoj crkvi, publika je uivala ponajprije u melodioznim i svima razumljivim melodijama na duhovne tekstove raznih autora naeg proslavljenog skladatelja Ljube Kuntaria. Na kraju koncerta, maestro Kuntari je zahvalio dirigentu i zboru na trudu u obiljeavanju te velike njegove godinjice te im uruio kao zahvalu skladbu KRIST IVOT SVIJETA, a na tekst fra Franje Jesenovia, koju je upravo posvetio tom zboru i njihovu dirigentu. RUJANSKI SUSRET BRAE I SESTARA U OZLJU Metarski zbor i drugi dunosnici Drube, te Zmajski stol u Karlovcu po prvi put su organizirali susret svekoliko brae i sestara u Starom gradu Ozlju. Odazvalo se oko 80 brae i lanova njihovih obitelji, a susretu su pribavili i gradonaelnici Zagreba i Ozlja Biserka Vrani i Milan Bandi. Susret je nazvan Subota u Zrinsko-frankopanskom Ozlju, a pod motom Stari Ozalj nad kupom je opet u vlasnosti Drube vratimo se i mi u njegovo povijesno krilo!. Susret je zapoeo u 12 sati 9. rujna 2006. i trajao sve do veeri. Za nazone je prireen ugodan domjenak na istonoj terasi staroga grada, s divnim pogledom na Kupu. Prireen je i odgovarajui

S koncerta i predstavljanja "Zmajske pjesmarice" u Petrinji

U drugom dijelu odran je koncert domoljubnih i zmajskih skladbi koje su izvodili sljedei zborovi: HRVATSKO OBRTNIKO KUD SLOBODA ZAGREB dirigent: Sebastian Juri HRVATSKO PJEVAKO DRUTVO DANICA SISAK dirigent: Nikola Bai ENSKI PJEVAKI ZBOR HRVATICA DRUTVA HRVATSKIH ENA GRAD ZAGREB dirigent: Ronald Braus MJEOVITI PJEVAKI ZBOR EMIL COSSETTO ZAGREB dirigent: mo. Josip deg Ivellia HPD SLAVUJ PETRINJA MUKI VOKALNI ANSAMBL PETRINJSKI SLAVUJI dirigent: mo. Josip deg Ivellia HPD SLAVUJ PETRINJA MJEOVITI ZBOR dirigent: mo. Josip deg Ivellia Koncert je zavren zajednikim pjevanjem svih zborova sudionika kojima su dirigirali Nikola Bai i Josip deg Ivellio uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice. Susret zborova i promocija pjesmarice odrani su pod pokroviteljstvom Grada Petrinje u sklopu programa Ljeta u Petrinji, a u organizaciji POU Hrvatski dom Petrinja i HPD Slavulj Petrinja.

Str. 30

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

program, a svirala je i domaa glazba. Razgovaralo se o svemu pomalo, a osobito o buduoj namjeni grada Ozlja. Lovro Ivin, Zmaj od Oliba i Veliki metar Dragutin Feletar, Zmaj Velikootoki, otkrili su dvije spomen ploe na stubitu junog krila grada, koje govore o darovnici starog grada od plemike obitelji Thurn und Taxis. Sve u svemu bio je to nezaboravan doivljaj za sve nazone. Tijekom 2007., radi daljnjeg oivljavanja grada Ozlja, Druba e po utvrenim terminima organizirati susrete po dva zmajska stola subotom, a tijekom ljeta opet e se odrati i zajedniki domjenak cijele Drube. Vjerujemo da e odaziv brae i sestara biti masovan. PROMOCIJA ZMAJSKE PJESMARICE U SAMOBORU

Domjenak lanova Drube u Ozlju 9. rujna 2006.

Pod pokroviteljstvom Grada Samobora i organizaciji Hrvatskog pjevakog drutva Jeka Samobor, u petak 1. prosinca 2006. godine odran je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju domovini. U prvom dijelu programa predstavljena je Zmajska pjesmarica, Ugodno druenje u Starog gradu Ozlju zbirka zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove, autora Josipa deg Ivellia, Zmaja Brakog II. lipnja, Dubrovniku 22. rujna i Karlovcu 30. rujna. U drugom dijelu programa koji je odran u Ugodno druenje nastavljeno je i tijekom Hrvatskom domu Samobor skladbe iz Zmajske domjenka za sve sudionika u odlinoj organizaciji pjesmarice, izvodili su zborovi HOKUD Sloboda, lanova Jeke. PZ Hrvatice i MPZ Emil Cossetto iz Zagreba, Tim povodom je Samoborski glasnik HPD Slavulj - mjeoviti zbog i MVA Petrinjski (8.12.2006.) zapisao i slijedee: slavuji iz Petrinje te zbor domaina HPD Jeka Samobor pod dirigentskim vodstvom Hede Ujedinili domoljubne osjeaje Gospodenti, Ronalda Brausa i Josipa deg Ivellia, uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice i solista Mladena Prvog dana prosinca u prepunom Hrvatskom Kahlinu. domu odran je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju Zajednikim pjevanjem svih zborova sudionika domovini. Organizator HPD Jeka ugostio je pet zavren je i ovaj susret kojem su prethodili koncerti i zborova iz Zagreba i Petrinje. Domoljubne skladbe promocije odrane u Zagrebu 31. oujka, Petrinji 24. izvodili su Hrvatsko obrtniko KUD Sloboda, enski

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 31

odluio uvidjevi kronian nedostatak zmajske i domoljubne zborske literature. Autor je naglasio kako je cilj knjige ujediniti domoljubne osjeaje. U knjizi se uz stare pjesme nalazi 11 novih skladbi sedmero skladatelja, a dvije od njih skladao je upravo deg Ivellia. KONCERT U SUSRET BOIU U CRKVI. SV. MARKA 20.12.2006. Kako je bilo i dogovoreno na 1. sjednici Umjetnike sekcije 10. studenog Lovro Ivin, Zmaj od Oliba i Veliki metar otkrivaju u gradu Ozlju dvije spomen ploe 2006., a uz pomo Zmaja Sv. Ksaverskog dr. Vladimira Rukavine, organiziran je i odran koncert U SUSRET BOIU 2007. Tradicija odravanja tih koncerata od same obnove Drube, bila je prekinuta godine 2005. kada koncerta nije bilo. Svi dosadanji koncerti odravani su u crkvi sv. Katarine, no zbog njezine prezauzetosti, a i pomanjkanja kvalitetnog instrumenta, tj. orgulja, Zmaj Braki II. je u dogovoru sa upnikom msgr. Franjom Prstecom osigurao prostor crkve sv. Marka. U prepunoj crkvi nae zmajske brae i sestara, kao i brojnih uglednika i Sa sveanog koncerta u Samoboru 1. prosinca 2006. ostale publike odran je koncert. Na poetku uvodnu rije odrao je Zmaj Sv. Ksaverski, dr. Vladimir Rukavina, a sve nazone pjevaki zbor Hrvatica Drutva ena i Mjeoviti je pozdravio i Veliki metar, Zvaj Velikootoki, dr. pjevaki zbor Emil Cosseto iz Zagreba te petrinjski Dragutin Feletar. Koncert su izvela dva zbora i to Muki vokalni ansambl Petrinjski slavulji i Mjeoviti Mjeoviti zbor crkve Sv. Pavla s kora uz orguljsku zbor Hrvatskog pjevakog drutva Slavulj. Pjevali pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline, su pjesme Klobuara, Zajca, Vilhara Kalskog, te ispred oltara Mjeoviti pjevaki zbor Emil deg Ivellia, Lisinskog, Cossetta i drugih. Na kraju Cossetto. Na kraju su se stopili u jedan veliki zbor koncerta svi zborovi izveli su U boj, u boj Ivana pl. i izveli zajedno dvije skladbe. Na programu su bila Zajca. uglavnom djela hrvatskih autora duhovne glazbe, Prije poetka koncerta predstavljena je nova adventske i boine pjesme. Dirigirao je mo. Josip knjiga Jekinog dirigenta Josipa deg Ivellia, redovitog deg Ivellia, Zmaj Braki II. Na kraju koncerta lana Drube Brae Hrvatskoga Zmaja, Proelnika Zmaj Braki II. se zahvalio msgr. Franji Prstecu, Umjetnike sekcije Drube, Zmajska pjesmarica, upniku upe sv. Marka na gostoprimstvu, te mu u izdanju Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. Za uruio zahvalni poklon u ime Drube, primjerak tu povjesno-muzikoloku studiju deg Ivellio se je

Str. 32

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

knjige Zmajska pjesmarica. Nadamo se da e ova druenja u upnoj crkvi Sv. Marka postati tradicionalna, ne samo o Boiu ve i o Jurjevu. Nakon koncerta svi izvoai, kao i okupljena zmajska braa i sestre pozvani su na boini domjenak u Kulu. Bilo je to zaista slavlje bratstva i prijateljstva. Zmaj Sv. Ksaverski je organizirao i ivu svirku pjevaa Boidara Matia tako da se na kraju ak i zaplesalo. Tom prireenom gozbom i zabavom Druba se zaista na najbolji nain zahvalila izvoaima na prireenom koncertu. KONCERT DUHOVNE GLAZBE U CRKVI SV. PAVLA U ZAGREBU U srijedu, 24. sijenja 2007., Druba je organizirala sveani koncert duhovne glazbe u prepunoj zagrebakoj crkvi Sv. Pavla. Liturgijsko slavlje predvodio je poasni lan Drube, biskup Juraj Jezerinac, vojni ordinarij. Nastupao je Mjeoviti zbor crkve Sv. Pavla, a dirigirao je maestro Josip deg Ivellia, Zmaj Braki II. Program koncerta bio je sastavljen na slijedei nain: SVETA MISA: ULAZ: Krsto Odak: HVALI DUE MOJA MISA: o. Ivo Peran: HRVATSKA MISA SVIM NA ZEMLJI MIR VESELJE PSALAM: Antun elar: POITE PO SVEM SVIJETU ALELIJA: gk/ime Marovi:ALELUJA DAROVNA: Ljubo Kuntari (tekst: Anton ulji): NA NAIM POLJIMA ZAVRNA DOKSOLOGIJA: Josip deg Ivellio: AMEN PRIEST: a) ime Marovi: O SVETA GOZBO b) Vinko ganec: MOJ ISUSE c) Frano Lederer/J. deg Ivellio: SVETOM PAVLU KONCERT Ljubo Kuntari: (tekst: Zorka Mileti): MIR I LJUBAV NEK POBIJEDI Ljubo Kuntari: MOLITVA STARCA, pslam 70. Ljubo Kuntari (tekst: Ljubo Kuntari): O DAJ MI SNAGE

Josip deg Ivellio: AVE VERUM praizvedba Josip deg Ivellio (tekst: fra Seran Mii): JAGANJE BOJI praizvedba Josip deg Ivellio (tekst: Josip deg Ivellio): SV. JOSIPU Ljubo Kuntari (tekst: Ivan Kokot): GOSPI TRSATA Ljubo Kuntari (tekst: Vlasta Jureti): HVALA TI BOE! Ljubo Kuntari (tekst: fra Franjo Jesenovi): KRIST, IVOT SVIJETA Autori teksta i glazbe posveuju Mjeovitom zboru crkve sv. Pavla u Zagrebu - praizvedba 10. Ljubo Kuntari (tekst: Vlasta Jureti): NEBESKA ZVIJEZDO KRALJICE 11. Franjo Seran Vilhar: VELIAJ LJUBO (LJUBOSLAV) KUNTARI, skladatelj, roen 20.6.1925. u akovcu. Diplomirani inenjer hidrogradnje, glazbu studirao kod Rudolfa Matza i Albe Vidakovia. Jedan je od osnivaa Hrvatskog drutva skladatelja. Kao skladatelj najvie se armirao na podruju vedrog muzikog kazalita i zabavnih melodija. No, njegov opus duhovne glazbe, kao i glazbe za klape, zborove sa svjetovnom tematikom, ili s utjecajima folklora, takoer spadaju u sam vrh nae glazbene kulture. Skladao je vie opereta i mjuzikla, kao i kominu operu Tata, udajem se za crnca, te nadasve popularnu rockoperu Karolina Rijeka. Od zabavnih melodija neke su postale prave vjene melodije i danas esto izvoene na radio stanicama poput: Ti ne sluti, Ta tvoja ruka mala, Autobus Calypso i druge. Opus duhovnih skladbi broji preko 500 skladbi i preko 30 misa. Meu njima treba istaknuti antologijsku skladbu O daj mi snage, Boe moj. Ljubo Kuntari je poasni lan Drube Braa Hrvatskoga Zmaja (Zmaj od sv. Roka Voloskoga) i poasni graanin grada Poege. Poasni je lan (konfratar) franjevake provincije Sv. irila i Metoda. Predsjednik Republike ga je odlikovao redom Danice s likom Marka Marulia, a sveti otac Ivan Pavao II., odlikovao ga je visokim papinskim ordenom Pro Ecclesia et Pontice.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 33

MJEOVITI ZBOR CRKVE SV. PAVLA - Otkako je osnovana upa Sv. Pavla u Zagrebu Retkovcu 5. rujna 1965. godine, odmah je zapoela s pukim pjevanjem .s. N. Bazijanec. Za Boi iste godine nabavljen je elektrini harmonij na kojem je nedjeljom svirao Krizogon Zlatko Ivanovi te je tako i poeo okupljati prve lanove za mjeoviti zbor. Dragutin Zenko nastavlja taj rad i redovno odrava probe s pjevaima sve do svoje smrti. Dok je Dragutin Zenka vodio zbor, znao je doi kao gost dirigent dr. Ante Kusi, profesor na Splitskoj bogosloviji i tadanji dirigent Katedralnog zbora u Splitu. Nakon smrti Dragutina Zenko vodile su mjeoviti zbor s.Katarina Peni, s. Mirjam Dedi i s. Ivanka Luki. Nakon toga zbor je preuzela ga. Renata Ivo-Kraina akademski obrazovana glazbenica. Nakon njezina odseljenja iz upe zbor preuzima ga. Antonija Ivkovi sve dok ga na poziv msgr. eljka Juraka nije 14.09.2003. preuzeo mo. Josip deg Ivellio. Njegovim dolaskom zbor odmah poinje s koncertantnom aktivnou u matinoj crkvi, ali i drugdje u Zagrebu. Danas zbor ima vie od pedeset lanova, redovito pjeva na upnoj nedjeljnoj misi u 11 sati, te na svim glavnim liturgijskim dogaanjima, obredima i sveanostima. Redovito prireuje godinje koncerte u matinoj crkvi za Svetu Ceciliju, te za upni blagdan Obraenja Svetog Pavla svakog 25. sijenja. Redovito sudjeluje na meureligijskom koncertu u Hrvatskom Glazbenom Zavodu u Zagrebu svakog 10. prosinca. U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb nastupili su u lipnju 2004. g. na SVEANOSTI GLAZBE u crkvi Svetog Ivana na Novoj Vesi u Zagrebu, te 2006.u crkvi Sv. Vinka Paulskog u Frankopanskoj u Zagrebu. Niz godina pjevanjem prate liturgiju na Svi Svete, u crkvi Krista kralja na Mirogoju uz TV i radio prijenos. Od 15. do 22. listopada 2005. Zbor je bio na jubilarnom hodoau i koncertnoj turneji povodom 40. godinjice svoga djelovanja u Rimu, gdje je odrao koncerte i liturgije u bazilici svetog Pavla, bazilici svetog Kria, hrvatskoj crkvi Svetoga Jeronima, te kao vrhunac, 16. listopada predvodio pjevanje uz papinski zbor Capella Giulia u bazilici svetoga Petra na glavnoj misi u 10:30 sati. Od obnove zagrebake Smotre

crkvenih zborova (2005.g.) Zbor na njoj redovito sudjeluje. Zbor je nastupao i u Zadru, Opatiji, Petrinji, Brezovici, Gornjoj Jelenskoj i Gornjoj Stubici. 2006. godine zbor je nastupio kao glavni zbor uz Simfonijski orkestar HRT na tradicionalnom koncertu Boi u Ciboni. Zbor je sudjelovao u koprodukcijskom snimanju CD-a pod nazivom AELKO KLUBUAR DUHOVNA ZBORSKA GLAZBA (2001). Josip deg Ivellio, r. 28.07.1969. g. (Dubrovnik), dirigent, zborovoa i skladatelj, glazbeno obrazovanje stjee u Dubrovniku, te Konzervatorij u Italiji. Dugogodinji je dirigent vie uglednih zborova; Oratorijski zbor HOSANNA Zagreb (1992.-2003.), Djevojaki zbor SCHOLA CANTORUM Zagreb (1994.-2003.), Mjeoviti zbor crkve svetog Pavla Zagreb (od 2003.), HPD SLAVULJ Petrinja (od 1995.), HPD JEKA Samobor (od 1997.), MPZ EMIL COSSETTO Zagreb (od 2003.), snimio 10 CD izdanja skladbi hrvatskih skladatelja ukupnog trajanja 715 minuta, tj. oko 12 sati, autor je i urednik 4 knjige - pjesmarice, pie ili ureuje glazbene rubrike za nekoliko web portala, koautor je nekoliko glazbenih knjiga, redoviti je lan vie strukovnih udruga poput Prvog razreda Hrvatske glazbene Unije HGU, HUMKAD-a, dopredsjednik je Hrvatskog drutva crkvenih glazbenika HDCG, redoviti lan Hrvatskog plemikog zbora i redoviti je lan Drube Braa Hrvatskoga Zmaja (Zmaj Braki II.) gdje obnaa dunost proelnika Umjetnike sekcije. REPRIZA TRIBINE CIKLUSA UPOZNAJMO NAU BRAU U PETRINJI Nakon uspjene i dobro posjeene 1. Tribine ciklusa UPOZNAJMO NAU BRAU s gostom, naim poasnim lanom, Ljubom Kuntariem koja je bila u zmajskoj Kuli nad kamenitim vratima u srijedu 31. sijenja 2007. jedan od posjetitelja, pripravnik za Drubu, g. eljko Crnkovi, ljekarnik iz Petrinje, kulturni djelatnik i Predsjednik HPD Slavulj predloio je Proelniku Umjetnike sekcije ponavljanje iste u Petrinji. To se i ostvarilo u subotu 3. oujka 2007. u 19 sati u Maloj dvorani Hrvatskoga doma u Petrinji. Pored Ljube Kuntaria

Str. 34

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Zmaja od sv. Roka Voloskoga te voditelja Tribine Josipa deg Ivellia, Zmaja Brakog II. u publici je bio nazoan jo jedan na zmajski brat, Ivica Golec, Zmaj od Petrinje. Tribinu su obogatili i izvoenjem Kuntarievih skladbi u ivo Muki vokalni ansambl Petrinjski slavulji sa solistom Ivanom ataliem uz glasovirsku pratnju Karla Ivania, te Mjeoviti zbor Hrvatskog pjevakog drutva Slavulj, oba ansambla pod ravnanjem mo. Josipa deg Ivellio. PREDAVANJA, MISE, SPOMEN VIJENCI

24. studenoga odrao predavanje na temu Vuk Frankopan Traki gospodar Ozlja, te 23. veljae 2007. predavanje Zrinski u Ozlju. Ivan Biondi, Zmaj od Tanaisa, u Ozlju je 9. oujka 2007. odrao zanimljivo predavanje Hrvatska izmeu srednje Europe i zapadnoga Balkana. Sva predavanja bila su primjerno posjeena, a u organizaciji se osobito istakla Zdenka Stupi, Zmajica Ozaljska. OTKRIVANJE SPOMEN PLOE RUDOLFU MATZU, ZMAJU OGNJENOME

U subotu 24. oujka 2007. u 11 sati odrana je Od veeg broja ostalih dogaanja ovdje emo sveanost otkrivanja spomen ploe Rudolfu Matzu, spomenuti tek neke. U povodu 150. obljetnice roenja Zmaju Ognjenom (ZB 1004), na kui u kojoj je marala Svetozara Borojevia (kojemu je druba u ivio sve do svoje smrti, u Mesnikoj 15, u Zagrebu. Meenanima kod Dvora podigla spomen plou jo Prigodno slovo odrali su Proelnik Umjetnike 1917.), organiziran je 13. prosinca 2006. znanstveni sekcije DBHZ mo. Josip deg Ivellio, Zmaj Braki skup u Hrvatskom dravnom arhivu u Zagrebu, a II, Aneljko Krpan, profesor i Proelnik gudakog toga dana je i nekoliko nae brae poloilo vijenac na odjela Muzike Akademija Sveuilita u Zagrebu, te spomen plou u Meenanima. Delegacija Drube umjesto Velikoga metra koji zbog bolesti nije bio poloila je 10. prosinca 2006. godine, na obljetnicu nazoan, njegov zamjenik Metar protonotar Ernest smrti, spomen - vijenac na grob prvog hrvatskog Gnjidi, Zmaj Dubravarski. Tijekom sveanosti predsjednika Franje Tumana, Zmaja od Hrvatske, Mjeoviti pjevaki zbor Emil Cossetto iz Zagreba na Mirogoju u Zagrebu. U spomen na blaenoga i Hrvatsko pjevako drutvo Jeka iza Samobora zagrebakog nadbiskupa i kardinala Alojza Stepinca, pod ravnanjem mo. Josipa deg Ivellia otpjevali su lanovi Drube sudjelovali su na misi i poloili Zmajevku Ivana Muhvia, te tri skladbe Rudolfa vijence u njegovu rodnom naselju, te u upnoj crkvi u Kraiu. Takoer su prisustvovali Sv. Misi i poloili vijence na grob Alojzija Stepinca, Zmaja od Bakaeve kule, u zagrebakoj Prvostolnici, 10. veljae 2007. godine. U crkvi Sv. Marka u Zagrebu braa i sestre sudjelovali su na Sv. Misi zadunici za Milana pl. ufaya 21. veljae 2007., te za Stipu Javora, 26. veljae 2007. godine. U organizaciji Matice, Zmajskog stola u Karlovcu i Grada Ozlja, u ozaljskom starom gradu odrano je nekoliko predavanja i drugih dogaanja. Antun Abramovi, Zmaj od Velike Vranovine, odrao je 24. lipnja 2006. predavanje na temu Prilozi poznavanju podrijetla roda Nastup zbora "Emil Cossetto" na sveanosti otkrivanja spomen ploe Rudolfu Matzu u Zagrebu Frankopana, potom je isti predava

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 35

Matza; Kad Ljubmir utee i Poasnicu na tekstove Ivana Bunia Vuievia te K suncu prosi vsaka roa na tekst Dragutina Domjania. Proelnik Umjetnike sekcije, maestro Josip deg Ivellio, Zmaj Braki II, tom je prigodom rekao: asni Veliki metre, lanovi Kapitula zlatnoga zmaja, lanovi zmajskog Areopaga, cijenjena i draga zmajska brao i sestre, cijenjeni uzvanici, gosti, cijenjeni potovatelji, nasljedovatelji, uenici, suradnici i prijatelji profesora Rudolfa Matza! Dananji dan nas je okupio kako bismo simbolinim inom, postavljanjem i otkrivanjem spomen ploe odali priznanje Rudolfu Matzu, Zmaju Ognjenome. S obzirom na karakter i mjesto, te kratkou ove sveanosti ona zaista nije i ne treba biti znanstveni skup o Matzu neu se uputati nabrojiti sve s im se i kada Matz dokazao i pokazao izvrsnim u svojoj bogatoj, gotovo poslovinoj aktivnosti. No ipak na neke stvari treba barem podsjetiti: dakle da je bio violonelist, glazbeni kritiar i pedagog, atletski prvak, autor mnogih stihova osobito za vlastite skladbe, autor strunih lanaka, osniva i voditelj Glazbenog drutva intelektualaca i Zagrebakog komornog zbora, dirigent Drutvenog orkestra Hrvatskog glazbenog zavoda i Hrvatskog pjevakog saveza, lan Zagrebakog trija i osniva gudakog kvarteta. Naravno, Rudolf Matz je bio i lan Drube Braa Hrvatskoga Zmaja koja mu i podie ovu spomen plou. Ideja o podizanju spomen ploe nastala je za vrijeme moga predasnika na mjestu Proelnika Umjetnike sekcije prof. Zlatka Stahuljaka, Zmaja Bjelovarskog VI., i gospoe Ive Jelai, koji su prije nekoliko godina zapoeli i skoro zavrili ovaj posao. Stoga im se ovom prigodom osobno i u ime Drube zahvaljujem na toj poetnoj inicijativi kao i na velikom odreenom pripremnom poslu, koji eto stjecajem okolnosti nisu dovrili, te je akcija dovrenja zapoetog i ostvarenja u konkretno zapoela u listopadu prole godine da bi se ovim dananjim inom i sveano zavrila. Za ovo pak uspjeno okonanje i postavljanje ove spomen ploe zahvaljujem napose Metru umjetnosti i kulturne batine Aleksandru Baiu, Zmaju Starobrodskom, itavom Metarskom zboru koji je

Spomen ploa Zmaju Ognjenom u Mesnikoj 15 u Zagrebu

spremno prihvatio moju inicijativu za okonanje ove akcije, kao i Velikom metru Dragutinu Feletaru, Zmaju Velikootokom, koji mi je takoer dao veliku podrku. Naposljetku zahvaljujem se i Tajnici Drube gi. Mirjani Hosti koja je bila uvijek na raspolaganju oko brojnih nedoumica i nejasnoa u radu na nalizaciji ovoga projekta. Rudolf Matz je u Drubi Braa Hrvatskoga Zmaja stupio u njezinom zadnjem desetljeu djelovanja prije zabrane Drube koja je nastupila 4. oujka 1946., o emu svjedoi i njegov visoki zmajski broj 1004. Oigledno ve uoi samog II. svjetskog rata, kao i nastankom Vitekog reda za vrijeme istoga, te 1946. zabrane Drube, Matz nije ostavio veega traga u to u npr. smislu skladanja Zmajevke, te rada i obnove Zmajskog pjevakog zbora. Naalost osim Matzove pismene izjave kako e i kalo bi rado neke stvari u tom smislu napravio vrijeme oigledno nije bilo tome naklonjeno, a uostalom uskoro je nastupila i sama zabrana Drube te je svemu tome doao nasilni kraj. Matz je umro 22. oujka 1988.g. ne doekavi obnovi Drube

Str. 36

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

1990.g. Ipak, danas u Drubinim redovima imamo dvojicu ljudi koje bih apostrorao, a koji su bili vrlo povezani s Matzom, a to je dr. Darko Breitened, Zmaj Bosnodolski i Ljubo Kuntari, Zmaj od Sv. Roka Voloskoga. Prvi susrevi se s Matzom u bolnici 1965. oduevljava ga za muzikoterapiju, te sam Matz postaje veliki zagovornik lijeenja glazbom, kao i prvi predsjednik (1970.g.) Hrvatskoga drutva za lijeenje glazbom, a takoer obnavlja i uzdie rad Pjevakog zbora lijenika, a drugi na lan je upravo od Rudolfa Matza u ovoj istoj kui primio prve trajne ozbiljne glazbene poduke i putokaze u svom stvaralakom, skladateljskom radu. Tako je Matz iako ni sam neznajui i nedoekavi obnovu Drube, usko bio povezan s osobama koje e kasnije do danas biti u naoj Drubi. Htio bih jo neto rei o vokalnim skladbama Rudolfa Matza, jer bez sumnje, iako je skladao poprilian broj raznih skladbi, ipak je najznaajnije u skladateljskom smislu zaronio u zborske, vokalne izriaje. Jer ve 1922.g. kada sklada ciklus Tri pjesme iz dubrovake renesanse na tekstove Ivana Bunia Vuieva od kojih smo uli Kad Ljubmir utee, a na kraju e biti izvedena Poasnica, one postaju antologijske stranice hrvatske glazbe. On je ipak i osobno najvie posvetio energije upravo zborovima i zborovanju, te bio povezan s brojnim zborovima, pisao za njih, poticao ih u radu, pomagao im i vodio ih, pa stoga ne treba uditi i danas ovdje prisustvo predstavnika dva zbora meu najstarijima u dravi, Hrvatskog pjevakog drutva Slavulj iz Petrinje i Hrvatskog pjevakog drutva Jeka iz Samobora koji su doli ovdje sa svojim povijesnim barjacima odati poast Rudolfu Matzu. U ovom kontekstu treba posebno istaknuti Matzovu povezanost sa samoborskim upnikom i glazbenikom Milanom Zjaliem koji je bio ujedno i zborovoa HPD Jeka. Istaknuo bih dakle da je Matz na zborskom polju ostavio posebno mnogo domoljubnih skladbi poput skladbe Pri svetom kralju na tekst Antuna Gustava Matoa i crkvenih skladbi, napose 3 antologijske mise i nekoliko prekrasnih moteta i crkvenih popijevki, poput skladbe K suncu prost vsaka roa, na tekst Dragutina Domjania koja e takoer biti danas ovdje izvedena.

Na kraju, nadam se da e ovaj na, Drubin in postavljanja spomen ploe biti tek poetak uoi slijedee godine kada e biti ve 20. godinjica od smrti Rudolfa Matza, te da e se i druge institucije i organizacije aktivnije ukljuiti u obiljeavanje i vrednovanje njegova djela, ne samo u Zagrebu nego i na mnogim drugim mjestima u Hrvatskoj koje je Matz svojim radom zaduio. Stoga, ovom velikom hrvatskom rodoljubu, jo jednom hvala, i evo spomen ploe s koje e svaki namjernik ili prolaznik moi doznati o njemu makar ovih nekoliko napisanih reenica. A Matz da je sada s nama zasigurno bi zapjevao, svoju skladbu na Matoev tekst I dok je srca bit e i Kroacije, a ja mu elim neka mu Nebeska Majka Marija kojoj je skladao prekrasnu himnu bude Utjeha i Nada onostranog veselja i raspjevanosti rajskih zborova meu kojima se Matz zasigurna danas nalazi uivajui u ljepoti svevremenske, vjene, boanske glazbe; uj molitve vrue ove, draga naa Mati, tvoj te narod vezda zove, romari Hrvati: dobra nam navek ostani, zmoli nam pri Sinu, da od svega zla obrani nas i domovinu. Dragi zmajski brate Rudolfe, Zmaju Ognjeni, hvala Ti! Bog nam sreu daj, Hrvatski nek ivi Zmaj! Anelko Krpan, proelnik gudakog odjela Muzike akademije u Zagrebu je rekao: Potovani lanovi Drutva Hrvatskog Zmaja, potovane dome i gospodo! Profesor Rudolf Matz vjerojatno je najznaajniji svjetski violonelist teoretiar, ustvrdio je ameriki violonelist Leonard Rose. U ime Muzike akademije u Zagrebu dozvolite mi da u nekoliko reenica samem djelovanje Rudolfa Matza kao glazbenog pedagoga. Roen u Zagrebu 1901., violonelo je uio kod Umberta Fabria i Jure Tkalia. Kompoziciju je diplomirao u klasi Blagoja Berse 1925. godine. Od 1930.-1941. godine predavao je teoretske predmete na Muzikoj Akademiji u Zagrebu (bio je i upravitelj pedagokog odjela), a od 1945. do umirovljenja 1972. violonelo i komornu glazbu. Usporedo s klasom u Zagrebu 1947. 1951. godine predavao je violonelo i na Akademiji za glasbo u Ljubljani. Meu mnogobrojnim glazbenim aktivnostima,

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 37

najvie je traga ostavio u violonelistikoj pedagogiji. Njegovo opseno djelo Prve godine violonela koje je pisao i objavljivao tijekom 15 godina (1947.1962.) u 32 sveska, postiglo je meunarodnu slavu. Prevedeno je na mnoge svjetske jezike, a i danas se koristi u poduci violonela. Matz je jo 40-ih godina 20. stoljea uvidio nedostatak praktine literature u poduci violonela, pa je uz podrku i pomo violonelista Antonija Janigra i violinista Vaclava Humla postavio temelje svoje violonelistike kole: kod sviranja sve to se zbiva mora biti lijepo oku, ugodno uhu i u sklad s naelima stvaranja zvuka. Svaki tehniki problem obraen je tekstom, te nizom vjebi, etida i malih skladbi prikladnih javnom izvoenju. Upravo taj kreativni pristup i obilje ljupkih skladbi prilagoene teine za najmlae, osvojio je violoneliste diljem svijeta, te Matzu priskrbio niz priznanja i nagrada u SAD-u i Europi. Vie je puta bio lan prosudbenih komisija na meunarodnim violonelistikim natjecanjima u Moskvi (natjecanje ajkovski) i Firenzi (Natjecanje Gaspar Cassado). Kao i u sluaju mnogih drugih naih velikana izgleda da je trag koji su ostavili mnogo dublji u inozemstvu nego u domovini. Moda e se o Rudolfu Matzu vie uti 2008., kada se navrava 20 godina od njegove smrti. Jedina knjiga o ivotu i radu, napose pedagokom, Rudolfa Matza nije objavljena u Hrvatskoj. Ovu vrlo vrijednu biograju napisala je amerika vionolelistica Margery Enix i objavila u Ottawi (Kanada). Time je vrednija inicijativa Drube Hrvatskog Zmaja o postavljanju spomen ploe vjerojatno najveem svjetskom violonelistikom teoretiaru Rudolfu Matzu. Spomenik je otkrio u ime Velikog metra, Metar protonotor, Ernest Gnjidi, Zmaj Dubravarski, koji je tom prigodom rekao: Gospoe i gospodo, draga asna brao i sestre po Hrvatskome zmaju! Danas Druba Braa Hrvatskoga Zmaja otkriva spomen plou Rudolfu Matzu, Zmaju Ognjenome, na kui u kojoj je ivio. O samom Rudolfu Matzu, o njegovome ivotu, radu i djelovanju, kojim je zaduio hrvatski narod i hrvatsku kulturu, te zato je Druba upravo

njemu odluila postaviti spomen-plou, govorili su prethodnici. elim istaknuti, kako Druba, postavljanjem ove spomen-ploe zaslunome Hrvatu, nastavlja ostvarivati svrhu svoga djelovanja, njegovanjem i promicanjem istinskoga hrvatskoga znaaja, te etnikih i kulturnih vrijednosti pojedinaca i naroda, po kojima se Hrvati istiu i razlikuju u zajednici europskih naroda, te promicanju hrvatskih svetinja, narodnih obiaja, izvornih umjetnikih i graditeljskih izriaja. Ostvarujui svrhu svoga postojanja od 1905. godine pa do danas (s izuzetkom razdoblja od 1946. godine do 1990. godine kada je bila zabranjena od strane komunistike vlasti), Druba je nazona i aktivna u kulturnom i drutvenom ivotu hrvatskoga naroda, kao kulturna i domoljubna udruga. Ukratko, spomenut u najznaajnije kulturne i drutvene dogaaje koje je Druba pokrenula i ostvarila. Zalaganjem Drube osnovane su tri kapitalne, prosvjetne i znanstvene ustanove Grada Zagreba i to: Knjinica slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas knjinica Grada Zagreba), Muzej slobodnoga i kraljevskoga Grada (danas Muzej Grada Zagreba) Arhiv slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas Dravni arhiv) Zatim Druba je 1909. godine osnovala humanitarnu ustanovu Dobrovoljno drutvo za spaavanje u Zagrebu (danas Hitna pomo ili Ustanova za hitnu medicinsku pomo). Kamenita vrata, ponos i simbol Grada Zagreba trebala su biti 1907. godine sruena, ali je inicijativom Drube Braa Hrvatskoga Zmaja to sprijeeno, a od Gradskoga poglavarstva dobiveno je odobrenje da se u Kuli nad Kamenitim vratima osnuje Gradska puka knjinica i Gradski muzej. Godine 1907. godine, Druba je pronala i ouvala zemne ostatke bana Petra grofa Zrinskoga i markiza Frana Frankopana, te ih poloila od 26. do 30. travnja 1919. godine u grobu u Zagrebu, u Zagrebakoj Prvostolnici. Druba njeguje i odrava kult Zrinski-Frankopana, hrvatskih muenika. Godine 1910., Druba je osnovala Zemaljsko povjerenstvo za ouvanje umjetnikih djela i

Str. 38

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

historijskih spomenika u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji koja od 1918. godine nosi naziv Konzervatorski zavod. Godine 1935. u povodu 1000-te obljetnice hrvatskoga kraljevstva i 100-te obljetnice objavljivanja pjesme Lijepa naa domovino, Zmajevi su u Zelenjaku, u Hrvatskome Zagorju, nedaleko od Kumrovca, podigli spomenik Hrvatskoj himni i njezinom stvaratelju Antunu Mihanovi. Do danas, Druba je obnovila i postavila diljem Hrvatske preko stotinu spomen-ploa i spomenika zaslunim ljudima i znaajnim dogaajima iz hrvatske povijest. Jedan od takovih, moda od najveih, je postavljanje spomenika ocu domovine dr. Ante Starevi na proelju Starevieva doma u Zagrebu u veljai 1999. godine. U znak tovanja Domovinskoga obrambenoga rata, Druba je tijekom sedam ratnih i poratnih godina organizirala dobrovoljne priredbe, a prikupljenim sredstvima, darivala uoi Boia djecu poginulih branitelja svih gardijskih brigada. Zauzvrat, sve gardijske brigade, njih sedam, poklonile su Drubi svoje ratne zastave. Ratni stjegovi su ast i vjeni

ukras Viteke dvorane u Kuli nad Kamenitim vratima. Druba u spomen uvoenja hrvatskoga jezika, kao slubenoga jezika, u Hrvatskom Saboru, 1997. godine podigla je spomenik hrvatskome jeziku u Varadinskim Toplicama. Uz rijeku Muru, na mjestu nekadanje utvrde Novi Zrin, Druba je podigla 2001. godine spomenik Nikoli Zrinski. Druba je od 2005. godine pa na dalje, napravila i dovrila Rondel velikana (uenicima gimnazije u Osijeku Josipu Jurju Strossmayeru, te nobelovcima Ladislavu Ruiki i Vladimiru Prelogu). Daleko bih iao nabrajajui to je sve Druba uinila. Podizanjem spomen-ploe Rudolfu Matzu, samo je daljnji doprinos Drube u njegovanju i oivljavanju uspomene na znamenite i zaslune Hrvate i na obogaivanju hrvatske kulturne povijesti. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali i doprinijeli svojim radom u podizanju ove spomen-ploe, a posebno zahvaljujem prinosniku Drube, Zmaju od Sv. Ivana Zeline II., Stjepanu Hrupec, na njegovom doprinosu.

IZ DJELATNOSTI ZMAJSKIH STOLOVA

VEINA STOLOVA IZUZETNO AKTIVNA

Kada se na kraju zmajske 598. godine zbroje sve brojne djelatnosti u 16 zmajskih stolova, koliko u Drubi djeluje irom Hrvatske, onda se mora izraziti zadovoljstvo i radost. Veina stolova uglavnom je izvrila postavljanje zadae i uspjeno i dostojno irila i prezentirala ciljeve naega bratstva. Znaajan dio tih brojnih dogaanja ostvaren je suradnjom s Maticom Drube ili drugim stolovima, ali i zajedno s ograncima Matice hrvatske i drugim udrugama i institucijama. To govori da su se nai stolovi vrsto ukorijenili u svojim sredinama i da postaju sve znaajniji initelj kulturnog i drutvenog ivota u Hrvatskoj. Oni stolovi koji su ostvarili skromnije rezultate, trebaju se bolje organizirati ve tijekom 599. zmajske godine, a imat e punu podrku sredinjice Drube. Za nadati se da e se postojeim zmajskim stolovima uskoro pridruiti i oni sa sjeditem u Virovitici, Bjelovaru i Sisku. Ovdje smo uvrstili one aktivnosti u zmajskim stolovima koji su prikazani u godinjim izvjeima proelnika stolova. Jasno je da nisu pobrojane sve aktivnosti, pa se lanstvu ispriavamo ako nisu spomenuta neka vanija dogaanja. Ujedno pozivamo proelnike zmajskih stolova da tijekom godine prikupljaju i arhiviraju podatke o svim djelatnostima svojim stolova (kao i odgovarajue fotograje), kako bi im

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 39

izvjea za 599. godinu poetkom travnja 2008. bila kompletnija. Prikaze djelovanja zmajskih stolova razvrstali smo abecednim redom. ZMAJSKI STOL BAKARSKI U RIJECI Proelnik: Gordan CRNKOVI, Zmaj Kisanski KONCERTI 1. SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIA, VOLOSKO, 10. LIPNJA 2006. Povodom 80. roendana poasnog lana Drube Braa Hrvatskoga Zmaja, Ljube Kuntaria, Zmaja od Sv. Roka Voloskoga, u organizaciji Zmajskog stola Rijeka-Bakar, i upnog ureda Sv. Ante u Voloskom organizirana je u subotu, 10. lipnja 2006. sveanost glazbenog stvaralatva duhovnog opusa maestra Ljube Kuntaria. Za tu prigodu, Mjeoviti zbor crkve Sv. Pavla iz Zagreba, s orguljaem Robertom Jakica, solistom Mladenom Kahlina i dirigentom mo. Josipom deg Ivellio su pjevali pod veernjom Sv. Misom nakon koje je uslijedio koncert. Misu je predvodio i propovjedio upnik, msgr. Josip imac, Zmaj Grobniki II., a neposredno prije koncerta publici se obratio Proelnik Zmajskog stola RijekaBakar, Goran Crnkovi, Zmaj Kisanski koji je ukratko opisao glazbeni put Ljube Kuntaria. Na koncertu su izvedena najvrednija ostvarenja Ljube Kuntaria na polju duhovne glazbe, te po elji samog slavljenika Kuntaria u drugom dijelu nekoliko skladbi Josipa deg Ivellio, Zmaja Brakog II. IZLOBE 1. Izloba Rimski pape iz grake zbirke Pietra Kandlera, autora Gorana Crnkovia i Teodora De Canzianija, postavljena je o treoj obljetnici posjeta Svetog oca Ivana Pavla II. Rijeci i Hrvatskoj, 9. lipnja 2006. u Dravnom arhivu u Rijeci. Izloba je popraena katalogom (36 str. Naklada 500 primjeraka) s reprodukcijama papinskih portreta i tekstovima Gorana

Crnkovia, Franje Velia i Teodora De Canzianija. U glazbenom programu nastupili su Ogla i Bojan ober a izlobu je otvorio rijeki nadbiskup i metropolita dr. Ivan Devi. Otvorenju su pribivali brojni crkveni i svjetovni uglednici, a bila je popraena lancima u svim vanijim dnevnicima i tjednicima te putem elektronskih medija. Ostala je otvorena do srpnja 2006. 2. Izloba Rimski pape iz grake zbirke Pietra Kandlera, postavljena je u suradnji s Zmajskim stolom u ibeniku 23. rujna 2006. godine u Gradskoj knjinici Juraj igori u ibeniku. 3. Izloba Rimski pape iz grake zbirke Pietra Kandlera, postavljana je 14. prosinca 2006. godine u prostorijama Muzega grada Trogira u Trogiru. Ostala je otvorena do poetka 2007. godine. 4. Izloba Rimski pape iz grake zbirke Pietra Kandlera, postavljena je u suradnji sa Zmajskim stolom u Splitu i Ogrankom Matice Hrvatske u Splitu, 12. veljae 2007. godine u Pinakoteci Samostana Gospe od zdravlja u Splitu. Na otvorenju su sudjelovali provincijal fra eljko Toli, Josip Botteri Dini, predsjednik Ogranka MH u Splitu, Goran Crnkovi a svoje je stihove krasnoslovio pjesnik Miljenko Gali. Izloba je ostala otvorena do 20. veljae. Dogovoreno je gostovanje izlobe i u Puli i Zadru (travanj-svibanj). Do sada ju je posjetilo preko 5000 ljudi.

Nadbiskup dr. Ivan Devi govori na predstavljanju grake mape u Rijeci

Str. 40

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

ZMAJSKI STOL U AKOVCU Proelnik: Vladimir MESARI, Zmaj Borovski Izvjee o radu za 2006. PREDSTAVLJANJA Zmajski stol akovec u proteklom KNJIGA razdoblju 2006. odrao je 6 sijela U suradnji s Poasnim Zmajskog stola, na kojima se bleburkim vodom raspravljalo o neposrednim aktivnostima predstavljena je 5. lipnja Zmajskog stola, programu rada, i kao 2006. Crna knjiga najvanije, o aktivnostima za podizanje komunizma autora monumentalnog spomenika Petru dr, Josipa JUREVIA. Zrinskomu i Franu Krsti Frankopanu Knjigu su uz autora u akovcu. U cilju to temeljitijih predstavljali Boe Goran Crnkovi, Zmaj Kisanski, proelnik priprema za voenje aktivnosti u Vukui, Vladimir Zmajskog stola u Rijeci zajednici s Maticom hrvatskom Fuek i Goran Crnkovi. Ogrankom akovec, obavljene su Predstavljanju koje je posjete i razgovori s Meimurskom upanijom, odrano u dvorani Eurohertza pribivalo je oko 150 upanom Josipom Posavcem, gradonaelnikom ljudi. Grada akovca Brankom alamonom, upanijskom Dne 9. studenoga 2006. godine predstavljena je upravom za ceste i direktorom HEP distribucije d.o.o. zbirka domoljubnih stihova Raaj Jelena autora Distribucijsko podruje Elektra akovec. Ovi posjeti Ante Nadomira TADIA UTRE iz Knina. O obavljeni su i krajem 2006. i u sijenju 2007. radi knjizi su uz pjesnika govorili Mladen Urem i Goran strune i tehnike pomoi oko izdavanja lokacijske Crnkovi. Predstavljanju je pribivalo 50-tak ljudi. dozvole i izgradnje samog spomenika. Za 24. travnja predvieno je predstavljanje knjige Ovih dana podnijet je upanijskim slubama zahtjev Historia reducta drama hrvatske identikacije za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju autora Ivana Biondia, u prostorijama Dravnog spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. arhiva u Rijeci. Idejno rjeenje lokacije pripremile su strune slube Meimurje-inenjering d.d. iz akovca, po zasluzi SPOMEN PLOE naeg brata Ivice Zanjka, Zmaja Kuranskog. Obavljene su sve predradnje i ishodovana doputenja - 28. travnja u prigodi dana Hrvatske akademije za postavljanje spomen ploe kojom e se obiljeiti znanosti i umjetnosti u Preporodnoj dvorani 400 obljetnica smrti znamenitog kartografa, slikara Akademijine palae Narodnog doma u Zagrebu i sveenika Augustinca IVANA KLOBUARIA

PREDAVANJA 1. Predavanje Znaaj djela Andrije Mohoroviia odrao je 15. sijenja 2007. u Pastoralnom klubu u Mohoroviievom rodnom Voloskom o 150. obljetnici roenja velikog znanstvenika, prof. dr. Mirko ORLI iz Zagreba. Predavanja kojem je prethodila Sveta Misa u crkvi Sv. Ane u Voloskom pribivalo je stotinjak sluatelja. 2. Predavanje Zapadni Balkan-velika obmana odrat e 24. travnja prof. dr. Ivan Biondi iz Zagreba u prostorijama Dravnog arhiva u Rijeci.

iz Dubanice (Malinska). Ploa e u travnju biti postavljana na proelju biveg augustinskog samostana u Rijeci (Trg Rijeke rezolucije). OSTALE DJELATNOSTI Poloen je lovor vijenac i pribivalo se svetoj misi zadunici na grob Martina Frankopana u trsatskom svetitu 11. studenoga 2007. godine. Odrano je sedam redovitih sjednica Stola Rijeko-bakarskog te odran tradicionalni boini domjenak.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 41

dodijeljena je Nagrada HAZU za najvia znanstvena i umjetnika dostignua u Republici Hrvatskoj za godinu 2005. za podruje knjievnosti prof. dr. Zvonimiru Bartoliu, Zmaju od Donje Dubrave. U obrazloenju nagrade se navodi da je prof. dr. Z. Bartoli, knjievnik, profesor, sveuilini profesor, pjesnik, esejist i urednik, a istie se revijom od sedam knjiga pod naslovom Sjevernohrvatske teme, u kojima znalaki akribijski i znanstveno pouzdano analizira i vrednuje hrvatsku knjievnu batinu kajkavskog okruja. Godine 2005. prof. dr. Z. Bartoli objavio je trilogiju Triptih Zriniana posveen hrvatskoj knjievnici Ani Katarini Frankopan Zrinski (1625.-1673.). Ovim nam je izdanjem i svojom interpretacijom njezina djela pribliio lik Ane Katarine Frankopan Zrinski u dostupnom obliku i novom svijetlu, ime je knjievnopovijesnu zadau obavio na najbolji mogui nain. Triptih Zriniana je na Frakfurtskom sajmu knjiga 2005. uvrten meu 100 najljepih knjiga svijeta izdanih u 2005. Ovo je najvie priznanje koje je do sada dobila jedina hrvatska knjiga na Frankfurtskom sajmu. - 29. travnja sudjelovali smo na obiljeavanju Dana Meimurske upanije i sveanostima u obiljeavanju obljetnice tragine smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Sveanostima je nazoio i predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesi, a u ime Vlade RH ministrica Marina Matulovi Dropuli. Poloeni su vijenci na spomenik braniteljima u domovinskom ratu i na spomen-plou Zrinskom i Frankopanu na zidinama Starog grada Zrinskih u akovcu. Vijence su, uz asistenciju gardista Zrinske garde akovec, poloili: predsjednik RH Stipe Mesi, delegacija Meimurske upanije na elu sa upanom M Josipom Posavcem, delegacija Drube Braa Hrvatskoga zmaja i delegacija matice hrvatske Ogranka akovec. - 27. svibnja nazoilo se sveanoj akademiji Matice hrvatske Ogranka akovec u prigodi 70. obljetnice rada i djelovanja Matice hrvatske u akovcu. - 22. lipnja organiziran je zajedniki izlet Putevima Zrinskih lanova Matice hrvatske Ogranka akovec i lanova Drube Braa Hrvatskog zmaja, Zmajski stol akovec. Na izletu je bilo 46. osoba. Pohodili

smo dvorac Zrinskih i muzej u Ozlju. Domain nam je bila ga Zdenka Stupi, Zmajica Ozaljska. Nakon Ozlja pohodili smo dvorac u Bosiljevu, gdje je roena Ana Katarina Frankopan Zrinski. Naalost, prelijepi, ali zaputeni i devastirani dvorac nije se moglo razgledati. Ipak smo ga razgledali i odluili poslati apel nadlenim slubama za zatitu hrvatske povijesne batine. Apel je u pismenoj formi i upuen. Iz Bosiljeva put nas je odveo u Petrinju. Razgledali smo grad, a posebno crkvu Sv. Lovre, koja je za vrijeme srpske agresije bila totalno sruena. U crkvi je odran sat povijesti, koji su vodili predstavnici Matice hrvatske Petrinja: gospoda Davor Salopek i Ivan Rizmaul. Davor Salopek, predsjednik MH Petrinja, dio dipl. ing. arhitekture, izradio je projekte za obnovu crkve Sv. Lovre, koja je zahvaljujui Vladi Republike Hrvatske i mnogim donatorima ponovno izgraena i zablistala u punom sjaju. Put nas je dalje vodio u Hrvatsku Kostajnicu. Tu nas je u crkvi Sv. Antuna Padovanskog doekao upnik pater Svetislav Krnjak, rodom iz Dekanovca, i pater Stjepan Jambroi, rodom iz Makovca. P. Krnjak odrao nam je sat povijesti, za vrijeme kojeg nas je upoznao s Hrvatskom Kostajnicom i njezinim stanjem u domovinskom ratu. I ova crkva Sv. Antuna Padovanskog u Domovinskom ratu bila je razruena, ali je ponovno obnovljena. Pohodili smo i znamenitu tvravu Zrinskih na Uni. I u Petrinji i u Hrvatskoj Kostajnici vidljiva su velika ratna razaranje, unato svih napora koji su uinjeni na obnovi. - 15. srpnja odrano je sveano sijelo Metarskog zbora na Margaretsko proenje u Donjoj Dubravi. Tom prigodom uprilieno je i sveano polaganje vijenca i obiljeavanje obljetnice Novog Zrina kod spomenika braniteljima Novog Zrina na Kakinji pri Muri kod Donje Dubrave. Tom prigodom, kod spomenika, o znaenju Novog Zrina u borbama s Turcima govorili su Veliki metar prof. dr. Dragutin Feletar, Zmaj Velikootoki, prof. dr. Zvonimir Bartoli, Zmaj od Donje Dubrave i naelnik Opine Donja Dubrava Marijan Varga. Pred lijepim brojem nazonih mjetana Donje Dubrave poloeni su vijenci Drube Braa Hrvatskog zmaja, Matice hrvatske Ogranka akovec, Opine D.Dubrava i Zrinske

Str. 42

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

enkovec. Nazonima su o obitelji Zrinski, Nikoli Zrinskom i sigetskim junacima govorili prof. dr. Zvonimir Bartoli, Zmaj od Donje Dubrave, prof. dr. Dragutin Feletar, Veliki metar Drube, te Viktor Peras, predsjednik Opinskog vijea Opine enkovec. Izveden je i prigodni program, a vijence su poloile delegacije MH akovec, Drube Braa Hrvatskog zmaja, Opine enkovec i Zrinske garde akovec. Topnik Zrinske garde je pucanjem iz topa zaokruio sveanost, koja je nastavljena Svetom Misom zadunicom Pred spomenikom Novom Zrinu na Muri, 15. srpnja 2006. u crkvi Sveta Jelene Kriarice u enkovcu. - 8. rujna na dan Male Gospe u Zaboku je otkriven prvi spomenik, na otvorenom prostoru u garde akovec, uz asistenciju gardista Zrinske garde Hrvatskoj, hrvatskim muenicima Petru Zrinskom akovec. Sveanom sijelu nazoili su i lanovi i Franu Krsti Frankopanu. Spomenik je podigla Opinskog vijea Donja Dubrava, a naelnik je Hrvatska udruga Mui zagorskoga srca. Pokrovitelji velikom metru predao povelju opine. podizanja spomenika bili su ministar kulture RH -7. rujna obiljeena je 440. obljetnica Sigetske bitke Boo Bikupi, Krapinsko-zagorska upanija te u Svetoj Jeleni, kod kapelice i mauzoleja Zrinskih. Croatia osiguranje d.d. zabok. Spomenik su otkrili Tradicionalnu sveanost organizira Matica Hrvatske ministar kulture RH Boo Bikupi i pomoni Ogranak akovec. Nazoio je veliki broj graana biskup zagrebaki Valentin Pozai. O Zrinskom i te lanovi MH, Drube, Zrinske garde akovec, Frankopanu, o Petru i Franu Krsti, govorio je prof. predstavnika Opine enkovec i Osnovne kole dr. Zvonimir Bartoli. Vijence na spomenik poloile su delegacije Drube Braa Hrvatskog zmaja, na elu s Velikim metrom prof. dr. Dragutinom Feletarom, i Matice hrvatske Ogranka akovec. - 29. rujna u organizaciji Matice hrvatske Ogranka akovec u Prelogu je obiljeena 130. obljetnica smrti Stjepana tefa Mlinaria, hrvatskog preporoditelja roenog 1814. u Prelogu. Vijence na spomen-plou znamenitim Priloancima na upnoj crkvi Sv. Jakoba u Prelogu poloile su delegacije Matice Hrvatske Ogranka akovec, Grada Preloga i Drube braa hrvatskog zmaja. Prigodni govor o Stjepanu Mlinariu U spomen na Sigetsku bitku u Sv. Jeleni kod akovca, 7. rujna 2006. odrao je prof. dr. Zvonimir Bartoli,

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 43

Miroslavu Vuku Croati govorio je prof. dr. Z. Bartoli, Zmaj od Donje Dubrave, a spomen-plou blagoslovio je domai upnik vl. Josip blaon. Vijence na spomen-plou poloile su delegacije Matice hrvatske Ogranka akovec i Drube Braa hrvatskoga zmaj. Nakon otkrivanja spomen-ploe u upnoj crkvi u Makovcu sluena je sveta misa zadunica, koju je vodio vl. mr. Josip Jankovi, uz asistenciju msgr. Leonarda Logoara, Zmaja Meimurskog II., pre. Josipa Horvata i patra Josipa Vrbanca, koji je odrao proslov o Miroslavu Vuku Croati. Braa Zmaj Borovski i Zmaj Cirkovljanski na komemoraciji u Sv. Jeleni - 18. studenog u Nedeliu je otkriveno spomen-obiljeje prvoj knjizi tiskanoj na kajkavskom jeziku i prvoj tiskari Zmaj od Donje Dubrave i gradonaelnik Grada u ovom dijelu Hrvatske, koja je 1574. osnovana u Preloga Dragutin Glavina. Nakon govora odrana je Nedeliu. Tiskaru je utemeljio Juraj IV. Zrinski u Sveta Misa zadunica, koju je predvodio vl. Antun 25. godini ivota, a pravnu knjigu Decretum, tiskanu tefan u suradnji s vl. Petrom Majstoroviem, u Nedeliu 1574., priredio je Ivanu Pergoi, upnikom u Gorianu i pre. Antunom Hoblajem, notar varadinski i posvetio je Jurju IV. Zrinskom. Zmajem trukovskim domainom. Nakon mise Spomen-obiljeje nancirali su Meimurska upanija zadunice u Gradskog knjinici Stjepan tefa i Opina Nedelie. Sveanosti su, pored velikog Mlinari u Prelogu odrano je prigodno predavanje broja mjetana, nazoili i lanovi Drube Braa na temu Hrvatski narodni preporoditelj Stjepan tef hrvatskog zmaja s Velikim metrom Drube prof. Mlinari, koje je odrao prof. dr. Z. Bartoli. dr. Dragutinom Feletarom, Zmajem Velikootokim i Stjepan tef Mlinari bio je sveenik, teolog, lanovima Matice hrvatske Ogranak akovec. upnik, etnograf i sociolog. Bio je jedan od - 18. studenog u Gornjem Kurancu obiljeena je rijetkih iz naeg kraja, koji je aktivno sudjelovao u 342. obljetnica smrti Nikole Zrinskog akovekog. Hrvatskom narodnom preporodu. Bio je suvremenik, Ispred spomenika govorili su Mladen Posavec, a suraivao je sa Strossmayerom, Kurelcem, naelnik Opine Nedelie, prof. dr. Zvonimir Jarnevikim, Vrazom, Kulanom, Gajem, Babukiem, Bartoli, Zmaj od Donje Dubrave, Alojzije Vukotinoviem, Rakovcem, Stoosom, Topaloviem, Soboanec, Zmaj Cirkovljanski, potpredsjednik Mariem i mnogim drugima. Utemeljitelj je Zrinske garde akovec i Mladen Kriai, doupan hrvatskog kulturnog drutva Zbor duhovne mladei Meimurske upanije. Vijence su na spomenik zagrebske. Pisac je prve preporodne povijesti poloile delegacije Opine Nedelie, Matice hrvatske knjievnosti Izpisanje Meimorja kakti zbike hrvatske, Drube, Mjesnog odbora Gornji Kuranec, horvatskoga slovstva. Suradnik je Hrvatskih, Ilirskih upe Novo Selo na Dravi, Vojnog veleuilita Nikola i Narodnih novina, Danice i Ljetopisa te autor Zrinski iz Budimpete, Opine Belezna i Ortilosa knjige Vkovi Ilirie. Pisao je dnevnik na hrvatskom iz Maarske i Zrinske garde akovec. Prigodan kajkavskom jeziku. program izveli su uenici O Nedelie i lanovi - 4. studenog nazoilo se otkrivanju spomen-ploe Pjevakog zbora Josip Vrhovski iz Nedelia, Muka istaknutom hrvatskom etnomuzikologu i skladatelju vokalna skupina. Potom je sluena sveta misa prof. Miroslavu Vuku Croati u Makovcu. O

Str. 44

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

zadunica, koju je vodio vl. Mr. Darko Bogovec iz Biskupskog ordinarijata Varadinske biskupije, u suradnji s p. Stankom Belobrajdiem, gvardijanom Franjevakog samostana u akovcu i domaim upnikom vl. mr. Josipom Jankoviem. - 24. studenog u krugu Tiskarsko-izdavakog zavoda Zrinski d.d. u akovcu sveano je otkriven spomenik Jurju IV. Zrinskom, utemeljitelju tiskarstva u Meimurje i prvoj tiskanoj knjizi Decretum (1574.) tiskanoj u tiskari Nedelie. Sveanost otkrivanja spomenika prireena je u prigodi 60. obljetnice utemeljenja i rada tiskare Zrinski. Spomenik je izradio akademski kipar Josip Grgevi. O Zrinskim, Jurju Zrinskom, prvoj knjizi, tiskari i povijesnom ivotu tiskare Zrinski govorio je prof. dr. Zvonimir Bartoli, Zmaj od Donje Dubrave i predsjednik Matice hrvatske Ogranka akovec. Spomenik je otkrio Josip Posavec, upan meimurski, a prigodan recital domoljubnih pjesama izveo je dramski glumac Zlatko Vitez, zmajski brat. Meimurske pjesme pjevao je Mirko venda iga. O razvoju tiskare i tiskarstvu u proteklih 60 godina govorio je Vladimir Hali, Zmaj Soboki, generalni direktor Tiskarsko-izdavakog zavoda Zrinski d.d., koji je i najzasluniji za postavljanje, nanciranje i izgradnju ovog spomenika. Sveanosti su nazoila i braa Drube Braa hrvatskoga zmaja. - 5. prosinca odrano je u Prelogu drugo sijelo Metarskog zbora i Zmajskog stola akove. Domain je bio pre. Antun Hoblaj, Zmaj trukovski, upnik upe Sv. Jakoba u Prelogu. Zmajsko sijelo imalo je na dnevnom redu podizanje spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu, priprema za Boino sijelo i ostala pitanja. Nakon sijela predstavljena je knjiga Ivana haramije Hansa iz Koprivnice Pisma iz prolosti o kojoj je govorio i Veliki metar Drube. - 6. prosinca je obiljeen Dan grada Preloga. U sklopu sveanosti poloeni su vijenci na spomenplou znamenitim Priloancima na upnoj crkvi sv. Jakoba u Prelogu. Spomen-plou podigli su 5. listopada 2002. Druba braa hrvatskog zmaja i matica hrvatska Ogranak akovec. Ispred spomenploe nazonima su se prigodnim govorima obratili Ljubomir Kolare, predsjednik Gradskog vijea Preloga i prof. dr. Zvonimir Bartoli, Zmaj od Donje

Dubrave. Vijence su poloile delegacije Grada Preloga, Matice hrvatske Ogranka akovec, Drube Braa hrvatskog zmaja. Potom je odrana sveta misa, koju je predvodio vl. Antun tefan, predstojnik Ureda za misije Varadinske biskupije u suradnji s vl. Matom Voniem, upnikom upe Drakovec i pre. Antunom Hoblajem, Zmajem trukovskim. Nakon mise odrana je sveana sjednica Grada Preloga. - 12.- 16. prosinca u Vratiincu su u prigodi 30. obljetnice smrti dr. Vinka ganca odrani Dani dr. Vinka ganca. Prvog dana poloeni su vijenci na grob i spomen-plou dr. Vinka ganca u Vratiincu. Vijence su poloili Opina Vratiinec, Matica hrvatska Ogranak akovec, Druba Braa hrvatskoga zmaja i delegacija pomurskih Hrvata iz Maarske. Nakon toga u dvorani Osnovne kole Dr. Vinko ganec u Vratiincu otvorena je izloba Dr. Vinko ganec i njegovi pjevai iz Vratiinca, predstavljena je prigodna latelistika koverta i potanski ig, te predstavljene dvije knjige izale u nakladi Matice hrvatske Ogranak akovec, a u prigodi 30. obljetnice smrti dr. Vinka ganca: 1. Dr. Vinko ganec: Puke popijevke Hrvata iz okolice Velike Kanie (pretisak) i 2. Dr. Zvonimir Bartoli: Sjevernohrvatske teme, knj. VIII., Puko pjesnitvo pomurskih Hrvata, u kojoj dr. Bartoli govori o pjesmama koje su prikupili dr. Vinko ganec i uro Deeli, a koji je i prvi u ono vrijeme ukazao na probleme Hrvata u Maarskoj, koji su u velikoj mjeri i danas prisutni. U predstavljanju knjiga sudjelovali su prof. dr. Ernest Bari iz Peuha, uro Frankovi etnograf iz Peuha i prof. dr. Zvonimir Bartoli. - 15. prosinca odran je, u sklopu Dana dr. Vinka ganca, kulturno-umjetniki program Veer hrvatskih plesova i popijevki u obradbi dr. Vinka ganca. - 16. prosinca u sklopu Dana dr. Vinka ganca odrana je sveta misa zadunica u upnoj crkvi Uzvienja svetoga Kria, koju je predvodio prof. dr. Juraj Kolari, Zmaj Hraanski, uz asistenciju msgr. Leonarda Logoara, Zmaja Meimurskog II., pre. Antuna Hoblaja, Zmaja trukovskog i domaeg upnika pre. Josipa Horvata.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 45

Nakon mise zadunice otkriveno je spomen-poprsje akademika dr. Vinka ganca, koje je izradio akademski kipar Josip Grgevi. Spomen-poprsje otkrili su eljko ganec, sin dr. Vinka ganca i akademik Jerko Bezi. O dr. Vinku gancu nazonima su govorili prof. dr. Zvonimir Bartoli, akademik Jerko Bezi, meimurski upan Josip Posavec i pomonik ministra kulture Sreko estan. Spomenik je blagoslovio domai upnik pre. Josip Horvat. Sveanosti su nazoili, pored mnotva mjetana, lanovi Matice hrvatske Ogranka akovec i lanovi Drube Braa hrvatskog zmaja. Na elu s Velikim metrom Drube prof. dr. Dragutinom Feletarom, Zmajem Velikootokim. Djelatnosti Zmajskog stola u akovcu nastavljena su aktivno i u 2007. godini. JO DVIJE VIJESTI IZ MEIMURJA

Sredinom prosinca 2006. postavljen je u akovcu kip Sv. Antuna Padovanskoga - rad akademskog kipara Josipa Poljana, Zmaja od Sv. Ivana, a istoimeni trg oblikovao je Aleksandar Bai, Zmaj Starobrodski

ZMAJSKI STOL U DUBROVNIKU Proelnik: Ivan MUSTA, Zmaj od Omble Izvjee od Jurjeva 2006. do sijenja 2007. godine 1. U sveanoj dvorani Dubrovakih knjinica u tzv. Saloi od zrcala predstavljena je zapaena i medijski dobro popraena knjiga uvaenoga prof. dr. Zdravka Tomca PONONE MISLI. Ovo lozofskoetiko razmiljanje s reeksijom na hrvatsku stvarnost od 1990. godine do naih dana predstavio je proelnik Zmajskog stola mr. sci. Ivan Musta, zmaj od Omble zajedno s katedralnim upnikom dr. Stankom Lasiem uz sudjelovanje Katedralnih madrigalista pod dirigentskom palicom nae zmajice od Katedrale Margite Cetini. Dvorana je bila dupkom ispunjena biranim sluateljstvom koje je pozorno slualo izlaganja o ovoj vrijednoj knjizi. Kao i uvijek priredba je bila popraena plakatima i medijskim najavama. Za sve sudionike Zmajski stol je priredio veeru, osigurao noenje i plati putne trokove. 2. Zajedno sa gradskim upnim uredom Zmajski stol je istraio poetke djelovanja vrlo ugledne dubrovake bratovtine Presvetoga Sakramenta prigodom 455-te godinjice. Referat je iznio

U povodu 40. obljetnice zareenja Jurja Kolaria, Zmaja Hraanskog od Svetog Jurja u Trnju, otkriven je u Donjem Hraanu kip "Sveti Juraj ubija zmaja", rad Petra Kolaria. Skulpturu je otkrio ministar kulture Boo Bikupi, Zmaj od Male Mlake. Tom prigodom predstavljena je i Kolarieva knjiga "Meimurje malo"

Str. 46

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

proelnik stola je posebno predstavio vrijednu knjigu proelnik Stola u dubrovakoj prvostolnici. Tekst je u ravnatelja HKD Napredak dr. F. Topia Jo jedna dva nastavka donio list Naa Gospa. kap. 3. U dvorani Dubrovakih knjinica, Saloi 5. U studenom 2006. dubrovaki stol je bio domain od zrcala bila je 22. rujna 2006. predstavljena i organizator Zborovanja zmajskih stolova iz ZMAJSKA PJESMARICA, autora Josipa deg Zadra, ibenika, Splita i Dubrovnika. Zborovanju Ivellia, zmaja brakog II. Uz proelnika Stola su aktivno nazoili: Veliki metar nae Drube, i autora u predstavljanju su sudjelovali: zmaj Metar protonotar i Metar Zmajskih stolova. Bjelovarski VI, prof. Zlatko Stahuljak. Predavanje Zborovanje je trajalo 11. i 12. studenoga i odvijalo dr. ura Deelia, zmaja Klokokoga V., zbog se u Kongresnom centru Bl. A. Stepinac. njegove opravdane sprijeenosti, bilo je proitano. Samom Zborovanju predhodila je konferencija za Ovoj iznimno sveanoj priredbi dali su svoj veliki doprinos lanovi zbora Petrinski slavuji sa svojim dirigentskim maestrom J. deg Ivelliom. Oni su izveli nekoliko zmajskih skladbi iz Pjesmarice koje su te veeri imale oznaku praizvedbe, da bi na kraju svoga nastupa izveli nale opere Nikola ubi Zrinski na ope oduevljenje mnogobrojne publike. Katedralni madriogalisti pod vodstvom nae zmajice od Katedrale za ovu su prigodu uvjebali su nau sveanu zmajsku himnu i nekoliko zbornih pjesama iz ove vrijedne Zmajske pjesmarice. Iza Veliki metar u Dubrovniku predaje zmajski barjak proelniku Zmajskog stola ove, vrlo uspjele priredbe, koja je Zmaju od Omble imala blagdanski sveani karakter zmajskoga pjevanja, uz predavae i oduevljenu publiku koja je svojim aplauzom tisak akrediranih novinara u Dubrovniku a RTV je traila ponovno bis, bio je prisutan du nae Drube prenijela ovu priredbu u zapaenim terminima. U kroz cijelo jedno stoljee i u isto vrijeme bila je sveanom dijelu programa na skup su pozdravili poslana poruka kako za sadanje generacije tako i predstavnici upanijskih, gradskih i crkvenih za sve budue ljubitelja zbornoga pjevanja. Zmajski vlasti. U glazbenom dijelu nastupili su Katedralni stol je potom priredio domjenak za sve sudionike madrigalisti pod dirigentskom palicom nae zmajice ove sveanosti u svojim zmajskim prostorijama u od Katedrale, Margite Cetini koji su poslije hrvatske kojima je nastavljeno bratsko druenje uz pjesmu himne izveli nau sveanu zmajsku odu. Potom i veselo raspoloenje. Treba na kraju rei da je na je nastupio ansambl Dubrovakog simfonijskog zmajski brat, zmaj Braki II, snosio trokove dolaska orkestra Concertina s djelima L. Sorkoevia i Petrinjskih slavuja a Gradski upni ured ih je W.A. Mozarta. Oni su svojim skladnim muziciranjem velikoduno primio na noenja. i besprijekornim pjevanjem dali sveani ton naem 4. Zajedno s Gradskim upnim uredom Zmajski stol bratskom Zborovanju. U drugom dijelu naega je u Kongresnom centru Bl. A. Stepinac predstavio druenja bio je OKRUGLI STOL u kojemu su izdavaku kuu Crkva na kamenu. Tom prigodom sudjelovali Veliki metar, Metar protonotar,

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 47

Sa susreta dalmatinskih zmajskih stolova u Dubrovniku

intelektualaca koji su bez suenja ubijeni na tom malom otoku u neposrednoj blizini Dubrovnika. Meu nevino stradalima sa strane komunistikih vlastodraca bilo je petero nae zmajske brae, meu kojima je bio i dubrovaki gradonaelnik, dr. Niko Koprivica, zmaj Cavtatski. Ove godine Zmajski stol je upriliio 24. listopada dokumentirani lm u dvorani Bl. A.Stepinac pod naslovom Crveni teror u Dubrovniku uz prigodno predavanje naega zmajskoga kandidata Pave Jania, prof. Sutradan smo poloili vijenac s trobojnicom na mjesto pogibije nevinih rtava Dakse. ZMAJSKI STOL U GOSPIU Proelnica: Marija VENCL, Zmajica od Gacke Zmajski stol u Gospiu, na svom redovitom sastanku u listopadu prole godine donio je plan aktivnosti za slijedee razdoblje, kojim je predviena organizacija javnog predavanja na temu Povijesni pogled na Liku koji planiramo organizirati zajedno sa Zmajskim stolom iz Zadra, o emu je ve postignut dogovor s proelnikom stola u Zadru, dr.sc. Josipom Fariiem, Zmajem od Rave i zmajskim bratom dr. sc. Stjepom Obadom, Zmaj Konavoski II. Takoer smo odluili u dogovoru s Gradskom upravom Gospi, postaviti spomen-bistu dr. Franji Tumanu, prvom predsjedniku. Bistu planiramo postaviti na Trgu Blaenog Alojza Stepinca, ime bismo zapoeli realizaciju ideje o spomen parku Hrvatskih velikana u Gospiu. Zmajski stol u Gospiu svake godine nazoi obiljeavanju Krbavske bitke na Udbini i aktivnostima pri izgradnji Crkve Hrvatskih muenika. Prema mogunostima lanovi naeg stola nazoe sjelima Drube Brae Hrvatskog zmaja nad Kamenitim vratima u Zagrebu. S obzirom da je Zmajski stol ojaan novim lanom, dr. Milom Bogoviem Zmajem od Krbave, u slijedeem emo razdoblju razmotriti nove, jo vrednije inicijative i nadamo se plodonosnijem djelovanju.

Metar zmajskih stolova te svi proelnici stolova. Raspravljalo se pripremljeno i dokumentirano o izvrenim programima i o onima koji se planiraju izvriti. Veliki je metar na sveani nain poklonio Drubinu zastavu Zmajskom stolu u Dubrovniku na emu mu je toplo zahvalio proelnik Stola. Slijedila je zatim sveana veera koju je pripremio Zmajski stol dubrovaki za svu brau i njihovu pratnju, a ovaj put su to bile supruge nae brae. Sutradan su braa s lentama sudjelovali na sv. Misi u Dubrovakoj katedrali i tom prigodom su bili pozdravljeni od upnika katedrale dr. Stanka Lasia koji je na poseban nain u pozdravu spomenuo naega Velikoga metra, metra protonotara i metra zmajskih stolova. Iza Sv. Mise braa su bila na domjenku u vrlo uglednom restoranu Poklisar i to je bio poklon vlasnika kako je sam rekaouglednoj hrvatskoj drubi. Nakon posjeta prostorijama Zamjskog stola, kojom prigodom je uruen Statut grada Dubrovnika Velikom metru, a braa se upisala u knjigu uspomena, svi smo otili u Franjevaku crkvu u kojoj je na zmajski brat dr. Fra Mario iki, zmaj Murterski, predvodio molitvu za sve umrle lanove naega bratstva na grobu pjesnika slobode Ive Gundulia ispod spomen ploe koju je Zmajski stol njemu u ast podigao 1938. g. 6. Vrijedno je spomenuti i tradicijsku aktivnost naega Stola u SPOMENU NA DAKSU. Od 1990, na stol svake godine 24. i 25. listopada sudjeluje u obiljeavanju muenike smrti 66 dubrovakih

Str. 48

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

ZMAJSKI STOL U KARLOVCU (SA SIJELOM U OZLJU) Proelnik: Milan KRUHEK, Zmaj Dubrovaki Zmajski stol Drube Braa Hrvatskoga Zmaja u Karlovcu, utemeljen mjeseca travnja 2001. godine sada ima deset redovitih lanova i jednog lana prinosnika. Brata Brunu Kenela, koji je glasovanjem Metarskog zbora izabran za redovitoga lana a ije zazmajenje oekujemo u subotu 17, veljae. Dakle, ovaj Zmajski stol od tada e imati 11 redovitih lanova Drube. REDOVITI RAD I OPE OBVEZE Sva su zmajska braa ovoga stola bili prisutni u mnogim zajednikim priojektima, poslovima i susretima zmajske brae koje je vodila i organizirala zmajska matica u Zagrebu. Dapae, ovaj je Zmajski stol poticao i pomagao u ostvarivanju i neke projekte koje je vodila naa cijela Zmajska Druba. To posebno vrijedi u odraivanju raznih poslova vezanih za projekt revitalizacije, obnove i novoga naina koritenja staroga grada u Ozlju. REALIZACIJA GODINJEG PROGRAMA U svojem redovitom radu braa Zmajskog stola u Karlovcu trudili su se ostvariti predvieni plan rada osmiljen i predoen Metarskom zboru u vremenu prije posljednje zmajske godine. Taj je program potpuno ostvaren, dapae je zbog novih okolnosti bio jo bogatiji i vei od predvienoga. Ostvarene

Sa sveanosti u starom gradu Ozlju

rezultate iznosimo u dvije kategorije: a) kao ostvarenja u vlastitim programima rada Zmajskoga stola u Karlovcu, te b) kao osobne rezultate rada pojedinih lanova Zmajskog stola, vrijednih spomena zbog posebne vrijednosti njihove kvalitete i opeg znaenja. A. PROJEKTI ZMAJSKOG STOLA U KARLOVCU: 1. Ove godine 30. travnja, 2006. kao i svake godine od samoga osnutka ovoga Zmajskog stola, sva su braa sudjelovala u organizaciji i realizaciji obiljeavanja 335. obljetnice smrti hrvatskih povijesnih muenika, bana P. Zrinskoga i F. Krste Frankopana i to: U OZLJU: Sv. Misu zadunicu uz prigodnu propovijed vodio je Zmaj od Novigrada na Dobri, upnik ozaljski Josip Jakovi. Videoreprezentaciju povijesne dokumentacije pod naslovom: Grobovi u tuini, predstavio je na komemorativnoj akademiji Zmaj karlovaki od anca Z. Gerber uz interpretacijski tekst Zmaja Dubrovakoga, M. Kruheka. Prigodnu izlobu fotograja povijesnih mjesta stradanja posljednih zrinskih i Frankopana, pripremio je i postavio, o svom troku, uz suradnju ostale brae, Zmaj Karlovaki od anca, Z. Gerber. Izloba je bila postavljena u prostorijama grada Ozlja uoi ove obljetnice. U BEKOM NOVIGRADU: 1. Ove je godine Zmajski stol u Karlovcu u suradnji s Hrvatskim Veleposlanstvo u Beu i Hrvatskim povijesnim institutom u Beu pripremio i sudjelovao u obiljeavanju ZrinskoFrankopanske obljetnice 28. travnja. Petero je brae otputovalo u Wiener Neustadt. Poloili su vijenac u ime Drube na grobno mjesto, spomenik koji je nad grobom postavila naa Zmajska Druba, zatim su u katedrali prisustvovali misi zadunici, a onda poloili vijenac na mjestu izvrenja smrtne kazne nad naim hrvatskim muenicima. Po obiaju na grobnom je

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 49

mjestu, u ime Drube zmaj Dubrovaki, M. Kruhek, odrao prigodni govor. 2. Zmajski stol u Karlovcu 18. lipnja 2006. sudjelovao je u organizaciji i realizaciji festivala KUD-ova ozaljskoga kraja uz blagdan Sv. Vida, zatitnika upe grada Ozlja. Sveanosti je uz gradonaelnicu grada Ozlja, prisustvovao i Veliki Metar Drube. 3. 24. lipnja 2006. u organizaciji Zmajskog stola u Karlovcu, posebno brae iz Ozlja, Zdenke Stupi, Zmajice Ozaljske, vl. Josipa Jakovia, Zmaja od Novigrada na Dobri i Stjepana Lipinia, Zmaja Brlogradskog, odrano je vrlo posjeeno predavanje Prilozi poznavanju podrijetla roda Frankopana, naega zmajskog brata, Antuna Abramovia. 4. Dana 9. rujna 2006. Zmajski je stol u Karlovcu uz veliki trud lanova ovoga zmajskoga stola, posebno lanova iz grada Ozlja, organizirao veliki i sveani domjenak na gradu Ozlju; prvo takvo ope zajedniko druenje svih lanova Drube, naih suradnika i dobrotvora. Tom su prilikom, prije domjenka, otkrivene dvije spomen ploe, ve prije pripremljene, a sada trudom i trokom Karlovakog zmajskog stola i postavljene na ulazu i na zidu stepenita koje vodi na I. kat biblioteke i gradskoga muzeja. (Spomen ploa u ast Zrinskih i Frankopana

u obljetnici 1000. god. Hrvatskoga Kraljevstva i Spomen na darovanje grada Ozlja Drubi Braa Hrv. Zmaja, od grofa Thurn-Taxisa.) Za uspjeh toga lijepog zmajskog druenja opet su najvie doprinijela ve spomenuta naa zmajska braa iz Ozlja. 5. 4. 10. 2006. pod vodstvom brae ovoga zmajskoga stola odrana je druga kolokvijalna sjednica buduega znanstvenoga skupa: Karlovac u domovinskom ratu. Posebno na tom projektu rade Zmaj Dubroveki, Zmaj Karlovaki od anca i Zmajica Mrenika. 6. 30. 9. 2006. Zmajski je stol u Karlovcu organizirao, vodio i nancijski pokrio sve trokove velikoga projekta koji se ostvario u Karlovcu u karlovakom kazalitu Zorin dom. Projekt je imao dva dijela: I. dio Promociju novotiskane Zmajske pjesmarice (zbirka zmajskih i domoljubnih domoljubnih skladbi za zborove), u nakladi Drube Braa Hrvatskoga Zmaja, Zagreb, 2006., autora naega zmajskog brata, Josipa deg Ivellio, Zmaja brakog II. Pjesmaricu su predstavili: Zmaj Klokoki V., prof. dr. sc. uro Deeli, Zmaj Bjelovarski VI, prof. Zlatko Stahuljak i sam autor, Zmaj Braki II, Josip Deg Ivellio. II. dio bio je cjeloveernji Koncert domoljubnih i zmajskih skladbi. Taj koncert 8 pjevakih zborova vodio je kao dirigent Zmaj braki II, Josip Deg Ivellio. Bila je do nezaboravna veer za sve prisutne i za cijeli grd Karlovac i najbolja promocija cijele nae Drube. U realizaciji toga projekta sudjelovala su sva braa ovoga Zmajskog stola, ali posebno treba istai Zmaja Karlovakog od anca, Zvonimira Gerbera, Zmaja Dubrovakoga, Milana Kruheka i naega glazbenika, Zmaja karlovakog od Korane, Ratka Pogaia, koji su iznijeli svu organizacijsku i

Uspomena iz Ozlja prigodom domjenka Drube

Str. 50

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Pozivnica na koncert u karlovakom Zorin domu

domainsku brigu ovoga naega projekta. Kao trajni spomen na ovu lijepu akciju Karlovaki je zmajski stol tiskao prigodni vodi: ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI koji donosi cjeloviti program s potrebnim informacijama i korisnim objanjenjima. 7. Veliki projekt ovoga Zmajskog stola bila je suorganizacija i realizacija znanstvenoga skupa RUDOLF STOHAL I NJEGOVO DJELO Znanstveni je skup odran u Karlovcu 20. listopada 2006. u prostorijama Zorin Doma. Znanstveni je skup otvorio pozdravnim i programskim govorom Zmaj Dubrovaki, M. Kruhek. Odrano je 14. predavanja, meu kojima su bila i predavanja nae zmajske brae, dr. sc. ure Deelia i dr. sc. Milana Kruheka i naega buduega brata, dr. sc. Alojza Jembriha. Zahvaljujui velikom zalaganju svih u organizaciji ovog znanstvenoga skupa, ve i prije njegovoga odravanja, tiskani su svi izneseni

referati, u posebnom broju Svjetla, asopisa matice Hrvatske Karlovac, pa je na kraju skupa bio predstavljen i taj vrijedan i trajan rezultat ovoga znanstvenoga skupa. Treba opet naglasiti da je dio trokova u ovoj suorganizaciji pokrio Zmajski stol u Karlovcu iz vlastitih (donacijskih) prihoda. U Krianievoj ulici u Karlovcu otkrivena je obnovljena spomen-ploa Rudolfu Strohalu, uz prigradske sveanosti 8. prosinca 2006. godine. 8. 13. prosinca, 2006. brat Zmaj Karlovaki od anca (Z. Gerber) i zmajica Mrenika (dr. M. Rapi) otputovali su u Beki Novigrad da bi tamo dogovorili potrebnu obnovu grobnog spomenika na grobnom mjestu P. Zrinskoga i F. Kr. Frankopana. Dogovorili su sa tamonjom privatnom tvrtkom (koja je i prvi puta obnovila cijeli spomenik) ienje re i premaz zatitnom bojom metalne plohe s natpisima i likovima naih velikana u reljefnim medaljonima. Trokove te obnove pokriti e Zmajski stol u Karlovcu, odnosno donator zmajski brat Z. Gerber. 9. 14.12.2006. Zmajski stol u Karlovcu priredio je u prostorijama grada Ozlja Boini domjenak za svoju brau, dobroinitelja i goste. Domjenku je prisustvovao i na veliki metar i katelan grada Ozlja, kao slubeni dunosnik Drube. 10. 5. sijenja, 2007. Zmajski stol u Karlovcu pripremio je u gradu Ozlju sveanost boinoga blagoslova staroga grada. Nakon blagoslova koji je obavio na zmajski brat od Novigrada na dobri, upnik ozaljski, odran je koncert domaih boinih pjesama koje su izvela etiri zbora iz ozaljske okolice. Poslije koncerta proelnik zmajskog stola Zmaj dubrovaki odrao je kratki govor o ovom lijepom, sada ve tradicionalnom obiaju i suradnji Zmajske brae svih onih koji vole, koriste i dolaze u stari ozaljski grad. 11. 24. sijenja 2007. Zmajski stol u Karlovcu je suorganizirao sa Maticom Drube promociju asopisa Svjetlo, u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima. Promociju je vodio Z. Gerber, Zmaj Karlovaki od anca.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 51

B) POSEBNO VRIJEDNI SPOMENA OSOBNI REZULTATI RADA BRAE Zmaj Karlovaki od anca Z. Gerber uz veliko angairanje u svim akcijama Drube, u Zmajskom Matici, kao lan Metarskoga zbora i kao notar Zmajskog stola u Karlovcu, ostvario je jo nekoliko vrijednih projekata: 05.07.2006. organizirao je predavanje kineskog veleposlanika o kinesko-hrvatskim gospodarskim odnosima u ozaljskom starom gradu. Uz to je predavanje priredio i izlobu kineskih crtea i fotograja nastalih s putovanja po Kini naega zmajskog brata Zmaja od Kune, V. iljka. 25.11. 2006. Z. Gerber je pripremio izlobu izvrsnih radova fraktalne grake u galeriji Sv. Ivan Zelina u Zelini, u prostorima V. iljka. Uvodno izlaganje odrao je Zmaj Dubrovaki, M. Kruhek. Otvorenju i domjenku bilo je nazono jo nekoliko zmajske brae. Zmaj Dubrovaki M. Kruhek, kao proelnik zmajskog stola u Karlovcu, uz poslove i akrb za aktivnost toga Zmajskog stola i sudjelovanje u ostvarivanju projekta koje je vodio Zmajski stol u Karlovcu, ostvario je jo neke rezultate vrijedne spomena. - Krajem godine 2006. napisao je i predao u tikas povijesni vodi: Gvozdansko-katel zrinskoga srebra. Knjiica posveena izginulim junacima toga Zrinskoga grada izlazi iz tiska tijekom mj. veljae. - Pripremio je za tisak znanstvenoga skupa Paneuropske unije u Karlovcu posveen problemima obitelji u Hrvatskoj. Za zbornik je i sam napisao referat pod naslovom: Jedinstveni primjer muenitva obitelji hrvatskih velikana Petra Zrinskoga i Katarine Frankopan. Zbornik je u tisku. - Kao ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest pokrenuo je pripremne poslove za realizaciju dva znanstvena skupa, vrlo vana za identikaciju i svjedoenja povijesnoga identiteta Hrvata u Srednjoj Bosni epe i u Crnoj gori - Boka Kotorska. Znanstveni e skupovi biti odrani krajem 2007. i 2008. g. Zmajica Mrenika, dr. Mirica Rapai posebno se istakla cijelim nizom predavanja koje je drala u tjednima zarunikih teaja u Karlovcu i u

pastoralnom centru u Novigradu. Teme tih njezinih izlaganja bile su posveene razliitim aspektima i problemima reproduktivnog zdravlja. Osim toga je, kao voditeljica terenske nastave obiteljske medicine, odravala dva zapaena i vrijedna predavanja iz problematike obiteljske medicine na znanstvenim skupovima u Splitu i Rovinju. Zmaj Karlovaki od Korane, Ratko Pogai, posebno je plodonosno radio na glazbenom polju. Pokrenuo je i vodio humanitarnu akciju u Domu umirovljenika Sv. Antun u Karlovcu, sudjelovao je na humanitarnim koncertima i festivalima glazbe, s vlastitim skladbama, a posebno kao voditelj karlovakog djejeg zbora Cicibani; u Karlovcu, Varadinu, Pagu i Zagrebu. Zmaj od Ravnih Kotara, Marinko Marinovi, istaknuo se u svojem profesionalnom poslu u Hrvatskoj vojsci javnim predavanjima iz pravne problematike, specine za Oruane snage R. Hrvatske, te u pisanju i objavljenim radovima za djecu: Pitalice- skrivalice, u Danici, 2006. i tiskanim radom Mostanje-prolost i stanovnitvo u Godinjaku Maruli. Zmaj od Imote, Ivan Perkovi, bio je vrlo aktivan izvan redovnih poslova u svojoj pravnoj struci. Sudjelovao je svojim izlaganjima na znanstvenim skupovima u razredu drutvenih djelatnosti HAZU (tema: antikorupcijska strategija vlade R. Hrvatske), u edukacijskim seminarima s HHO. i Odborom za ljudska prava, na skupu organiziranom od Ministarstva pravosua s temom o Reformi hrvatskoga sustava i dr. Zmajski brat, o.pavlin Juraj Domi, uz redovne redovnike i upske poslove, ulagao je ogroman trud u obnovu poruene crkve i samostana u Kamenskom. Te njegove graditeljske i restauratorske brige biti e do kraja 2007. okrunjene potpunom obnovom i crkve i samostana, to je nemjerljiv doprinos spaavanju stoljetna kulturne batine pavlinskoga reda u karlovakom kraju i hrvatskoga naroda. Zmajica Ozaljska, Zdenka Stupi, godinama je bila i ostala dobri duh staroga grada Ozlja. U proteklom je razdoblju vodila sve organizacijske poslove koje je u Ozlju pripremao i vodio Zmajski stol u Karlovcu. Suraivala je pripremnim poslovima

Str. 52

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

kojima su traena novana sredstva od Ministarstva kulture, a onda i pratila potroak svake kune u obnoviteljskim radovima na ozaljskom starom gradu. U tomu je bila koordinatorica i pomonica ing. arh. Stjepanu Lipiniu. Posebno su bile zapaene ozaljske priredbe Ozaljske krijesnice, koje je ona vodila kao Lipanjske veeri kulture na starom gradu Ozlju. Bila je i glavna domaica zmajskih sijela u radnim prostorima Zmajskoga stola u Karlovcu, u Trkoj kuli ozaljskoga staroga grada. Zmaj Novigradski, vl. Jakovi, kao upnik i kao istaknuti javni poslenik u kulturi i spaavanju povijesnih graditeljskih i drugih vrijednosti, pa i kao predsjednik Matice Hrvatske u Ozlju, uz mnogo svakodnevnoga dobra u radu i djelovanju, posebnu je brigu, kao dekan posvetio obnovi sakralnih objekata svojega Ozaljsko-Lipnikoga dekanata. Od organizacije, pronalaenja sredstava do konane obnove skrb i prisutnost u svakom problemu obnove staroga ozaljskoga grada. U svojem je domu rado i bratski primao svoju zmajsku brau, a posebno neposredne suradnike, brau Zmajskoga stola u Karlovcu. Zmaj Brlogradski, ing. arh. Stjepan Lipini jedan od brae koji je nedavno postao redovitim lanom Zmajskog stola, radio je zapravo ve godinama na naem najvanijem zadatku: kako vratiti stari grad Ozalj u posjed Drube, kako ga obnavljati i uvati. Ove je pak zmajske godine 2006/8 na poseban nain bio angairan u neposrednom voenju i nadzoru nad svim poslovima restauratorskih radova. Bio je skoro svakodnevno na gradilitu. Za svaki trud i struno obavljeni posao treba mu zaista izraziti posebnu zahvalnost. Ovim izvjeem zakljuujemo ovu zmajsku radnu godinu. Uz na zmajski pozdrav. Bog nam sreu daj, pa do dogodine naa izvjea budu jo bogatija i vrednija.

ZMAJSKI STOL U KRAPINI Proelnik: elimir HITREC, Zmaj Krapinski IV. Djelovanje Zmajskog stola Krapina u razdoblju travanj 2006. do kraja sijenja 2007. godine: 1. Zmajski stol Krapina odrao je u navedenom razdoblju 9 slubenih sijela. Tri sijela odrana su u upnom dvoru u Mariji Bistrici, po dva u dvoru rbinec (kod Zmaja rbinekog) i kuriji karievo (kod Zmaja Krapinskog IV.), a po jedno u kuriji Zmaja od Crne Majke Boje Bistrike u Zagrebu i klijeti Zmaja Zelingradskog u Sv. Ivanu Zelini. 2. Osim o svim pitanjima o realizaciji svojeg programa rada, Zmajska braa su na slubenim sijelima detaljno raspravila nova Pravila Drube, sva pitanja u svezi Metarskog Zbora i aktivnosti po njemu organiziranim, kao i ostala pitanja iz drutvenog i kulturnog ivota u Hrvatskoj. 3. Zmajski stol Krapina obiavao je ve i u proloj Zmajskoj godini svima koji su pomogli u realizaciji programa rada ili openito rada Zmajskog stola, uruiti posebna priznanja. U razdoblju za koje se ovo izvjee radi, Zmajski stol je posebnom Zahvalnicom zahvalio Metru kapelanu Drube za veliku pomo u organizaciji blagoslova kipa Sv. Ivana Krstitelja u Mariji Bistrici. U elji da podupru izdavanje knjige o uri Prejcu ml., naem pok. Zmajskom Bratu, svaki lan Stola kupio je knjigu Vu plavem trnaci. Na slubenom sijelu odranom 17. listopada Zmajski Stol je izrazio svoju zahvalnost i priznanje svom lanu Zmaju od Crne Majke Boje Bistrike za njegov veliki rad i zalaganje na organizaciji prvog hodoaa Drube u Mariju Bistricu. Povodom dana Svih Svetih, lanovi Zmajskog stola Krapina: Vidislav Ki auloveki, Cvjetko Le, Lovro Cindori, Stjepan kof i elimir Hitrec posjetili su grobove svoje pokojne Zmajske brae: elimira Drakulia, Josipa timca i Nikole Jelaia. Na njihova posljednja poivalita poloen je vijenac i zapaljena svijea. 4. Zmaj rbineki je gotovo na svakom sijelu izvjetavao Brau o tijeku obnove crkve Majke Boje Snjene u Belcu. Na Zmajski Brat osobito je aktivan kao predsjednik Drutva za obnovu Beleke

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 53

crkve. Zmaj Starozaboki je izvijestio Brau o dvije otkrivene su spomen biste Petru Zrinskom i Franu prezentacije svojih pjesama, a Zmaj od Viljaka o dvije Krsti Frankopanu. Zmajski stol Krapina podrava izlobe svojih slika. Zmaj Komorski II., izvijestio takve i sline aktivnosti i estita udruzi Mui je brau o svojem angairanju na obnovi crkve u zagorskoga srca na realizaciji tog programa i Bedekovini, organiziranju pomoi za Bosansku okupljanju u Zaboku vrlo uglednih hrvatskih ljudi Posavinu te svojim aktivnostima u drutvu oldtimera. prigodom otkrivanja i blagoslova bista. Vei broj U svim tim aktivnostima njihovo je djelovanje lanova Zmajskog stola, kao i lanova Metarskog isticano i kao djelovanje nae Drube. zbora Drube na elu sa Velikim Metrom nazoio je 5. Zmajski stol Krapina, ve tradicionalno, toj sveanosti. sudjeluje druge srijede svibnja kao jedan od 7. 25. listopada 2006. godine, u sklopu organizatora u proslavi Dana majki, koja se obiljeavanja 150. obljetnice roenja, 100. obljetnice odrava deveti puta za redom na prekrasnom objave monograje i 70. obljetnice smrti Dragutina Velikoerpenjskom brijegu, na podruju posveenom Gorjanovia Krambergera, Zmajski stol Krapina hrvatskoj majci. organizirao je u Krapini otkrivanje spomen biste Proslava je zapoela u 10 sati i 30 minuta tom velikom znanstveniku. Sveanost je zapoela svetom misom, koju je vodio mons. Joko anti, generalni vikar Vojnog ordinarijata i Metar kapelan Drube. Svima e dugo ostati u sjeanju njegova vrlo nadahnuta i lijepa propovijed. Nakon svete mise sve nazone pozdravili su: predsjednica Drutva ena opine Veliko Trgovie, predstavnica upanije Krapinskozagorske i elimir Hitrec u ime Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. Program je zapoeo izvoenjem hrvatske himne i nekoliko pjesama u izvoenju Zbora Hrvatice iz Zagreba, nakon ega su Zmajska braa snimljena u Hunjakovu u Krapini 25. listopada 2006. djeca Osnovne kole Veliko Trgovie (podrune kole Dubrovan) izvela niz zbornih pjesama, recitacija i skeeva. I ovog su puta proitani najbolji radovi djece na temu Moja majka, koji su i nagraeni dobrotom Hrvatske ene Grada Zagreba. Program je zavren nastupom puhakog orkestra iz Dubrovana i folklornog drutva Tuhlja. Na kraju je pukim veseljem i vrlo lijepo organiziranim domjenkom u upnom dvoru nastavljeno druenje svih nazonih i zavrena sveanost Dana majke. 6. U organizaciji udruge Mui Zmaj Krapinski IV. i Veliki metar Drube otkrivaju poprsje Dragutina zagorskoga srca, 8. rujna u Zaboku Gorjanovia Krambergera u Hunjakovu

Str. 54

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

slubenog dijela hodoaa i krae molitve kod okupljanjem Zmajske Brae i veeg broja graana kipa Sv. Ivana Krstitelja, mons. Lovro Cindori bio i predstavnika drutvenog i javnog ivota grada domain svoj nazonoj Zmajskoj Brai na domjenku i Krapine i Krapinsko-zagorske upanije kod Muzeja vrlo ugodnom i lijepom druenju. evolucije u Krapini. Sve nazone pozdravila je 10. Zmajski stol Krapina aktivno je sudjelovao na kustosica muzeja ga Vlasta Krklec i dala rije sijelu Zmajskih stolova sjeverozapadne Hrvatske Velikom Metru Drube, prof. dr. Dragutinu Feletaru, u Varadinskim toplicama. Svoj prilog ovom Zmaju Velikootokom. On je u svojem govoru znaajnom skupu dao je proelnik Stola Zmaj upoznao sve nazone sa djelovanjem Drube, Krapinski IV pod naslovom Spomenik hrvatskoj njezinom organizacijom, nakon ega je govorio o himni-proslova 70. obljetnice podizanja spomenika. ivotu i radu Dragutina Gorjanovia Krambergera, Treba u ovom izvjeu istaknuti i nazonost iju spomen bistu je podigla Druba. Veliki Metar veine lanova Zmajskog stola na Glavnom zboru i proelnik Zmajskog stola Krapina otkrili su bistu, Drube, kao i svim obiljeavanjima znaajnih datuma nakon ega u nastavku programa svi nazoni su iz povijesti Drube. sudjelovali kraim popularnim predavanjima u jo 11. Godinu Gospodnju 2006. lanovi Zmajskog stola nedovrenoj novoj zgradi muzeja i latelistikoj Krapina zavrili slubenim sijelom te zajednikim tematskoj izlobi. Sveanost je zavrila skromno, ali druenjem sa suprugama na bogatom, prekrasno lijepo organiziranim domjenkom za sve nazone. 8. Nakon cjelokupnog programa, proelnik organiziranom Boinom domjenku kod svog Zmajskog stola je u kuriji karievo bio domain Zmajskog Brata Lovre Cindorija, Zmaja od Crne Velikom Metru i nazonoj Zmajskoj Brai, kojom Majke Boje Bistrike, u njegovoj kanonikoj kuriji u prilikom ih je upoznao sa radom Zmajskog stola Zagrebu. Krapina. 11. Svoje susrete u novoj 2007. godini Zmajska 9. Na samu svetkovinu Zahvalnice 29. listopada Braa zapoela isto tako lijepim druenjem odranim 2006. odrano je prvo hodoae Drube Braa 16. sijenja u dvoru rbinec, kod svog Zmajskog Hrvatskoga Zmaja u Hrvatsko nacionalno svetite Brata Vidislava Kia aulovakog. lanovi Zmajskog Majke Boje u Mariju Bistricu. Koncelebriranu stola Krapina bili su posebno poaeni nazonou svetu misu vodio je biskup akovako-Srijemski Velikog Metra i Metra Zmajskih stolova, kao i mons. Marin Sraki. U koncelebraciji je sudjelovao i Zmaja Velikotaborskog II. Na prethodno odranom kanonik mons. Lovro Cindori, Zmaj od Crne Majke slubenom sijelu Veliki Metar Drube upoznao je Boje Bistrike, koji je prethodno u vrlo lijepom pozdravnom govoru cijeli nazoni puk upoznao sa dugogodinjim djelovanjem i organizacijom Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. Veliki Metar Drube, koji je i sam nazoio hodoau, po zavretku svete mise pozdravio je preuzvienog biskupa i uruio mu srebrnjak izdan povodom 100. obljetnice Drube. Zahvali i pozdravu se je prikljuio i proelnik Zmajskog stola Krapina te preuzvienom biskupu u ime Drube uruio knjigu Kajkaviana Croatica, a upravitelju svetita monograju Emilija Laovskog. Sa sveanog sijela Zmajskog stola u Krapini koji je odran u dvoru Treba istaknuti da je nakon Srbinec kod domaina Vidislava Kia aulovekog, Zmaja rbinekog

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 55

brau sa aktivnostima Metarskog Zbora te planova za obnovu i revitalizaciju starog grada Ozlja. Zmajski susret zavrio je vrlo lijepim domjenkom i druenjem u jo uvijek Boinom ozraju, pojaanom ambijentom doma Kievih i prekrasno, umjetniki izraenim jaslicama. ZMAJSKI STOL U KRIEVCIMA Proelnik stola: Vjekoslav PRVI, Zmaj Jagnjedoveki Zmajski stol u Krievcima jedan je od rijetkih to je u potpunosti popunio dozvoljenu kvotu u broju redovitih lanova stola. Imamo jedanaest redovnih i etiri lana prinosnika. Redovni lanovi stola su: Zoran Homen, Zmaj Bokeljski, Valentin Puevski, Zmaj od Kalnika, Ottone Novosel, Zmaj od Furlanije, Mirko Luki, Zmaj Prodaviki, Vlasta Kliek, Zmajica od Krievakog gornjeg grada, Dinko Vrgo, Zmaj Kreevski, Vjekoslav Prvi, Zmaj Jagnjedoveki, Dragan Dujmovi, Zmaj od Karina, Josip Cugovan, Zmaj od Podravskih Sesveta, Davorin Heimovi, Zmaj Bilogorski II. i Draen Podravec, Zmaj Virovski od Stare gore. lanovi prinosnici Krievakog stola su: Vladimir Ler, Zmaj Visoki od Sv. Ivana, Mirko Habijanec, Zmaj aljanski, Ivan Veenaj, Zmaj od Gole i Mijo Kovai, Zmaj od Gornje ume. Zmajski stol u Krievcima ima ureen zmajski prostor u Krievcima, A. Nemia br. 8 na prvom katu. Prostorija je kvalitetno ureena u stilu zmajske tradicije i omoguava odravanje redovnih sjela, organiziranje manjih predavanja, izloaba i susreta s drugim lanovima drube, kao i drugih susreta. U fazi smo rjeavanja imovinsko-pravnih odnosa oko spomenutog prostora, jer je on u vlasnitvu grada Krievaca, a do sada nije potpisan nikakav ugovor oko koritenja istog. Sadanje vodstvo stola pokrenulo je inicijativu da se ova situacija razrijei, kao i situacija oko plaanja grijanja i struje za zmajsku prostoriju. Opa atmosfera u Zmajskom stolu u Krievcima slobodno se moe ocijeniti kao prava bratska. Naime, meusoban odnos lanova stola je pun uvaavanja, panje, pomaganja i prijateljstva. Stol djeluje vrlo

povezano i lako se dogovaraju zajednike akcije, projekti i programi. Djelovanje pojedinaca ne iskae iz onoga to se dogovori a u duhu opih pravila i naela djelovanja nae Drube. esto, unutar stola stvaraju se manji timovi, povezani odreenim projektom, ostvaruju zamiljeno, a potom se povezuju neke druge manje grupe to ostvaruju neki drugi zadatak za koji je neki od lanova dao inicijativu. Nastojimo jedni druge obavjetavati o nastojanjima na pojedinim projektima, tako da se uvijek zna to rade pojedini nai lanovi, kako bi im se eventualno moglo pomoi i kako djeluje cijeli stol. injenica je da se vie viaju i vie surauju na pojedinim projektima ljudi koji su ziki blie, jer lanovi naeg stola ive ne relativno velikom prostoru, pa je nekad i nemogue uspjeno organizirati esti ziki kontakt. No, takve probleme rjeavamo elektronikim dopisivanjem ili telefonskim razgovorima. U ovom izvjetaju treba napomenuti da su gotovo svi nai lanovi, na neki nain, vezani svojim profesionalnim angamanom uz drutvene, kulturne, sportske, prosvjetne ili medijske projekte, pa je koji puta teko razluiti to je nekome profesionalan a to zmajski angaman. Ponekad, jedno proizlazi iz drugog ili se, naprosto, nadopunjuje, tako da u stolu i nemamo ljudi iji rad bi se mogao omeiti iskljuivo profesionalnim meama. U svojim sredinama nai lanovi djeluju po vanim naelima drube, a to su: samoprijegor, samozatajnost i nenametljivost. Stoga je ovaj stol u svojem ivotu vrlo harmonian, a vei dio lanova postali su meusobno ak i pravi kuni prijatelji, koji velik dio slobodnog vremena najee provode zajedno. U protekloj zmajskog godini Zmajski stol u Krievcima ostvario je nekoliko vanih zajednikih projekata to su se kroz protekle godine ve ustabilili kao tradicionalni. Svake godine lanovi naeg stola sudjeluju u poznatoj turistiko-kulturnoj manifestaciji u Krievcima Veliko krievako spravie. Neki od lanova godinama su nositelji programa manifestacije (Vlasta Kliek, Zoran Homen, Ottone Novosel), a drugi sudjeluju u sveanoj povorci sa naom zmajskom zastavom i samom svojom nazonou daju odreen dignitet manifestaciji. Zmajevi, takoer, sudjeluju u sveanoj povorci na dan Sv. Marka

Str. 56

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Krievanina u pratnji njegovih svetakih moi. lanovi stola bili su inicijatori i sudionici postavljanja spomen-ploe hrvatskom knjievniku Antunu Nemiu u mjesnoj crkvi malog maarskog mjesta Edde, gdje je poznati pjesnik krten i upisan u knjigu roenih. Proslavi je prisustvovala potpredsjednika Hrvatskog sabora g. ura Adlei, hrvatski veleposlanik u Maarskoj, neki maarski ministri i drugi. Proslava je dobila meunarodni karakter, a tako zapoeta suradnja se nastavlja. Priprema se i knjiica o ivotnom putu Antuna Nemia na hrvatskom i maarskom jeziku. lanovi Zmajskog stola u Krievcima uveli su praksu da kroz zmajsku godinu imaju nekoliko tradicionalnih okupljanja (esto dovode i lanove svojih obitelji) vezanih uz odreene blagdana i tovanje povijesnih ili vjerskih dogaanja: uz dane Sv. Martina u Virju okupljamo se na jesen; pred Boi imamo svake godine Predboino sijelo na kojem obino promoviramo neku novu knjigu to ju je napisao ili pripremio netko od naih lanova, te organiziramo likovnu izlobu nekih naih lanova slikara (Veenaj, Kovai, Homen, Cugovan); u proljee nalazimo se na Spraviu, a u ljetu na Dan Sv. Marka. Neki od lanova naeg stola svojim prilozima sudjeluju na znanstvenim skupovima to ih ve pet godina organizira Varadinski zmajski stol u Varadinskim Toplicama pod zajednikim nazivom Hrvatske obljetnice, a na spomenutim skupovima sudjeluju lanovi sjeverozapadnih stolova. Svake godine izdaje se i zbornik sa svim prilozima sudionika. Tako je ve izila peta knjiica s tih skupova, a to je opet ozbiljan prinos poznavanju povijesnih dogaanja ili njihovih sudionika koji su manje poznati hrvatskoj kulturnoj javnosti. Druba Brae hrvatskog zmaja, Zmajski stol u Krievcima, redoviti jesu pokrovitelj kulturnih zbivanja to se tijekom godina odvijaju pri O profesora Franje Viktora ignjara u Virju. To su razliite promocije, izlobe, koncerti, kao i produkcije CD-a, lmova, knjiga Tako je od petka, 16. oujka 2007. do utorka, 20. oujka 2007. godine odran cijeli niz manifestacija kojima je obiljeena 248. obljetnica virovskog kolstva. Za drubu je posebno vano

postavljanje spomen-ploe na proelju Stare kole u mjesnom parku kojom je obiljeena 560. obljetnica smrti hrvatskog bana Matka Talovca koji je stolovao upravo u nekadanjem Prodaviu, a dananjem Virju. Samo u 2006. godini zmajevi su u Virju bili pokrovitelji slijedeih kulturnih dogaanja: - 25. sijenja koncert sopranistice Lidije Horvat Dunjko i gitariste Sae Dejanovia - 17. oujka izloba slika Ivana Veenaja, predstavljanje knjige Zgrade i objekti virovskog kolstva mr. Draena Podravca, otvorenje izlobe umjetnike fotograje Draena Pokeca na temu Blagdansko Virje - 18. oujka obiljeavanje godine Nikole Tesle i W.A. Mozarta, predavanje i koncert uenika O prof. F.V. ignjara iz Virja - 11. travnja Uskrnji koncert Kvarteta Rucner - 27. svibnja izloba radova slikara Petra Petrovia prigodom 50. obljetnice njegovog slikarskog rada, koncert Brass kvinteta iz Virovitice - 16. lipnja koncert mjeovitog pjevakog zbora Germania iz Steibacha pored Frankfurta - 9. studenoga izloba radova slikara Mie Barievia i Josipa erlja, predstavljanje knjige Neotesano pismo mom prijatelju 4 Marijana Zubanovia iz Toulona i Lepa moja stara klet Bosiljke Crnkovi iz Rima, predstavljanje grake mape Petra Petrovia Staro Virje - 23. prosinca sveta misa u crkvi Sv. Marina u Virju, oltarnu sliku Svetog Martina, dr. Ivice Tiljara iz Zagreba, predstavio je Zoran Homen, a Boini koncert odrala je limena glazba DVD-a Virje i lanovi Crkvenog zbora Ferdo Rusan iz Virja. Tim dogaanjima pribivao je i Veliki metar Drube. Posebna ast lanovima Zmajskog stola u Krievcima bila je to su mogli organizirati sijelo Metarskog zbora u svojoj sredini. Sijelo je odrano u subotu, 30. rujna 2007. godine na imanju obitelji Heimovi i naeg metra stolova, Zmaja Bilogorskog II. u Jagnjedovcu kod Koprivnice, gdje su vidjelu njegovu veliku etnografsku zbirku. Tom prigodom lanovi Metarskog zbora posjetili su obiteljsko imanje Prvi i naeg proelnika Krievakog stola, Zmaja Jagnjedovekog, s velikim

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 57

svojega sina obnaao je dunost kotarskog suca u Ludbregu, u Krievakoj upaniji. Tako je Antun djetinjstvo proveo u Ludbregu i Koprivnici, kamo su se preselili kad je otac postao gradskim vijenikom. U Koprivnici je Antun krenuo u kolu, a gimnaziju je pohaao u Varadinu (1823.-1829.). U Zagrebu studira lozoju i pravne nauke. Nakon slubovanja u Moslavini Nemi je 1840. premjeten u Koprivnicu, a slijedee godine, kad je poloio odvjetniku cenzuru odlazi u Ludbreg gdje ostaje sve do 1846. godine. U veljai 1843. Nemi odlazi na put u gornju Italiju, a taj je put AKCIJA KRIEVAKOG STOLA ANTUNU opisao u svojemu remek-djelu kojemu je dao naziv NEMIU U AST PUTOSITNICE. Nakon Ludbrega krae vrijeme Na prijedlog Zmajskog stola u Krievcima boravi u novom Marofu. realiziran je krajem svibnja 2006. jedan projekt za U godini poetka Hrvatskog narodnog koji slobodno moemo rei da je poprimio znaajke preporoda, 1848., Nemi je izabran za predstavnika meunarodnoga. Takva ocjena proizlazi iz injenice u Hrvatski sabor u kojemu je svojem rodoljubnim da se realizacija projekta dogodila u susjednoj govorom privukao posebnu panju. U travnju 1849. Republici Maarskoj. A sve nas je tamo odveo veliki g. postaje biljenikom Krievake upanije i seli se u ilirski pjesnik i putopisac Antun Nemi Gostovinski. Krievce. Tijekom kolovoza odlazi slubeno na put Iz biograje Nemia bilo nam je poznato da u Podravinu. Tom prilikom naglo oboli i vraa se u je roen 14. sijenja 1813. u Maarskoj, na dobru Krievce. Ubrzo umire u svojoj 37. godini ivota. Edde, malom mjestu udaljenom 20 km od Kapovara. Sahranjen je na nekadanjem groblju uz kapelu Sv. Pjesnikova majka Rosalija roena Huszar, prvo je bila Florijana, da bi, formiranjem krievakog gradskog udana za Antuna pl. Vlassicha, vlastelina u Eddeu, groblja, tijelo bilo preneseno u sadanju grobnicu na a po njegovoj smrti se udaje za Antunova oca. Kako samom poetku centralne grobljanske aleje. je i sama bila rodom iz upanije Somogy, porod ju Zmajski stol u Krievcima odluio je pronai to je snaao tamo dok je bila u posjeti svojoj rodbini. malo mjesto Edde u Maarskoj i predloiti tamonjoj Antunov otac Ivan Nemi bio je podrijetlom iz sela upravi podizanje jednog spomen-obiljeja kaje bi Vukovca u blizini Krievaca. U vrijeme roenja svjedoilo o roenju ovog znamenitog hrvatskog pjesnika i putopisca. U tome se pomogao gospodin Mark Kova, predsjednik Zemaljskog drutva hrvatsko-maarskog prijateljstva iz Kapovara. Prvi susret ostvarili smo u oujku 2006. Na njemu su bili lanovi naeg Stola Valentin Puevski, Zmaj od Kalnika, Ottone Novosel, Zmaj od Furlanije i proelnik Stola Zoran Homen, Zmaj Bokeljski te Mark Kova kao prevoditelj. U selu Edde doekao nas je naelnik opine i mjesni upnik koji je donio matinu knjigu u kojoj Zmajevi Zmajskog stola u Krievcima u posjeti mjestu Edde u Maarskoj smo pronali upisanog Nemia i, ekolokim vonjakom autohtonih sorata voaka. Dakako, u ovom sumarnom izvjetaju gotovo je nemogue pobrojiti sve one zajednike akcije i druenja u kojima su ostvareni pomaci, dogovori ili konkretni uinci nekih veih projekata to e se realizirati u budunosti. U ovom izvjetaju ocrtali smo tek osnovne smjerove, meae i pojedine dionice, to tek u grubim crtama daje naznake bogatih aktivnosti naeg Stola. O nekim dogaanjima pripremili smo i ire vijesti.

Str. 58

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

naravno, datum njegova roenja. Zakljuili smo da godinje posjeti ponovo Maarsku i rodno mjesto je najbolje da se podigne manja spomen ploa na znamenitog ilirskog pjesnika koji je stekao nove kojoj bi dvojezino bilo upisano da se u selu Edde tovatelje i preko granice. rodio veliki pjesnik i putopisac. Naelnik je odmah predloio da se ploa postavi u mjesnoj crkvi to DOGOVORI U HODANJU PO BILOGORI je i prihvaeno kao najbolje rjeenje. Odmah je Dio lanova Zmajskog stola u Krievcima, koji utvren i datum kada emo plou otkriti. Bio je to 28. ive geografski blie Koprivnici i Virju, razvio je svibnja 2006., dravni praznik u Maarskoj kada oni tijekom vie godina, jednu pomalo neuobiajenu, proslavljuju Dan heroja. Zmajevi nisu bili sami na ali vrlo korisnu aktivnost. Osim to je meu njima tom putu. Pratilo nas je Hrvatsko pjevako drutvo popularna iz zdravstvenih razloga, mnogi joj se rado Kalnik iz Krievaca koje je za tu prigodu izvelo pridruuju jer ima i druge terapeutske rezultate. krai program u kojem je neizostavno bila izvedena Naime, radi se o hodanju u prirodi na koje se pjesma Domovini na stihove Nemia. Tamo nas nekolicina njih okuplja gotovo redovito svakog je i doekalo iznenaenje. Naime, domaini su se tjedna. Polazna toka im je u vinogradarskoj kleti pobrinuli da to bude najvaniji dogaaj u njihovom zmajskog brata Draena Podravca, Zmaja Virovskog mjestu! Tako je spomen plou s likom Nemia od Stare gore, na lokaciji Stara gora, po kojoj je otkrio maarski ministar razvitka Istvan Kolber uz spomenuti brat i uzeo svoje zmajsko ime. Obino je pomo njihovog upana, a samom inu bili su jo to predveerje u petak ili subotu, ve prema tome, nazoni Stanko Nick, veleposlanik RH u Maarskoj kako se mogu uskladiti slobodni termini veine te ura Adlei, potpredsjednika Hrvatskoga sabora hodaa. Pola sata potroi se na uvodne razgovore, koja je kraim govorom pozdravila sve prisutne. uz kakav slastan zalogaji i kupicu Podraveva U ime Drube i krievakog Stola govorio je Zmaj vina, na referiranje bez dnevnog reda o tome to su pojedinci obavili tijekom proteklog tjedna Bokeljski. Nakon zajednikog fotograranja uslijedio za zajedniku stvar, a onda se licitira budua je nastavak programa i druenje. marruta, priteu vezice na cipelama, popravlja Ovaj dogaaj imao je veliki odjek u rodnom oskudna oprema. Uglavnom, nosi se samo provijant u mjestu Antuna Nemia, a prema priznanju naelnika elucu. i direktne koristi. Naime, zbog Nemia selo je dobilo Nad Bilogoru sputa se tihi suton s prvim 700 metara novog asfalta jer za dolazak maarskog hukovima uka ili javljanjem nervoznog fazana, ministra nije se moglo dopustiti da selo nema ureen kojeg je preplaila tiha lisica, dok kree mala kolona, kolnik. Zbog toga su mjetani sela Edde odluili iz zahvalnosti posjetiti Nemiev grob u Krievcima. Pedesetak mjetana primio je i poastio gradonaelnik Krievaca Branko Hrg, a oni su nakon razgleda grada i njegovih znamenitosti pohodili Nemiev grob, poloivi vijenac. Molitvu je predvodio njihov mjesni upnik. Na kraju palo je i zajedniko fotograranje ispred spomenika Antuna Nemia na istoimenom trgu u centru Krievaca. Zbliivi se preko Nemia, dogovoreni su i drugi susreti i prijateljska suradnja krievakog kraja s naim prijateljima i susjedima iz Maarske, a Zmajski stol u Zmajska ekipa za hodanje po Bilogori ispred klijeti Zmaja Virovskog od Stare gore Krievcima obvezao se da ubudue jednom

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 59

trenutak, naluknuo iza oblaka, a potom ponovno sakrio briui sve zemaljske utvare to ih je svojim pogledom stvorio. Odjednom, javljaju se Tomini psi uvari. Njihov lave s drugog bilogorskog rebra govori da su nas uli i da svojeg gazdu obavjetavaju o tome da netko dolazi. Ili, prolazi svejedno. Ovaj osobenjak, ivi u kolibi napravljenoj njegovom rukom od drveta i blata, okruen umom, bez svjetla i vode (osim kinice to je prikupi od prigode do prigode), s nekoliko koza, ovaca i kokoi. Da, tu je nekoliko malih, krianih pasa, vjernih uvara to Domai ugoaj u klijeti na Bilogori kod brata Zmaja Prodavikog ostaju doma, uvati ognjite, dok on kree na svoj svakodnevni put do civilizacije. Ovaj puta zaobilazimo njegovo pribjeite. Tko zna ima li slijedei bilogorskog jastreba kokoara, kako Tomina kakvu staru puku i ne bi li za nas pomislio sebe voli zvati na domain, a koji se premetnuo da smo kakvi lupei, ili moda, srndai?!. u ljutoga pozoja (kajkavsko ime za zmaja). Sa Nakon sat-dva hodanja po neravnom terenu Stare gore putovi, ili bolje rei stazice, vode moglo bi se i neto prezalogajiti, a i popiti. Eto, pokraj starih kleti od pletera i blata ili kraj onih novih, sasvim razliitih i graditeljski neprimjerenih stiemo na Taborie, do kleti zmajskog brata Mirka tradiciji i podneblju. U poetku ritam je brz, ustar; Lukia, Zmaja Prodavikog, a u njega uvijek se nae da se pokae tko jo to moe, a onda se pomalo ukusnog pruta, dobrog sira i probranog vina. Tu nas razvodni usputnim razgovorima, upozorenjima na ekaju Mijo Kovai, Zmaj od Gornje ume i Dinko neku prirodnu specinost, primjerno usamljeno Vrgo, Zmaj Kreevski, koji nisu skloni nonim stablo kestena ili hrasta, divlju peruniku, novi nain hodakim vratolomijama po vrletima Bilogore, rezidbe u neijem vinogradu, ili uplaeni dvojac srna kako to voli rei Kreevski. pri brzom pretravanju iz gajia u vei umarak. vrsto hodako jezgro ine: Davor Heimovi, Neki zastajkuju, oslukujui none zvukove to sve Zmaj Bilogorski II., Dragutin Feletar, Zmaj vie obuzimaju ula, dok se mehaniki tropot vozila Velikootoki i Veliki metar Drube Brae s asfaltne ceste pomalo gubi iza brdaaca, uma i hrvatskoga zmaja, Vjekoslav Prvi, Zmaj klanaca. Nekako, sam od sebe, novi ritam preuzima Jagnjedoveki i proelnik Zmajskog stola u tabane, koljena i cijelo tijelo. Oputeniji, vedriji, Krievcima, nekoliko prijatelja i njihovih supruga bez napetosti. Razgovor se umiruje, ili svodi tek na koji nisu lanovi nae Drube. Povremeno nam se kakvu rije, primjedbu, upozorenja. Dok se ve hvata pridruuju: Josip Cugovan, Zmaj od Podravskih pravi mrak, a mjesec se jo nutka na izlazak, veernju Sesveta kao i ostali lanovi naeg stola. mlakost u zraku zamjenjuje nona svjeina. Stara Ali, kod Mirka se nikad ne ostaje odve dugo. gora, Kostanji, Veliko podolje, Belevina, urtankim Valja zmajevima natrag preko Bilogore od kleti breg, Miurinov jarek, Taborie, ili Carovka... sve su jednog drugog prijatelja, Marijana Legradija, sjajnog toponimi to se u nonoj ophodnji pomalo pretapaju bajzara i jo boljeg strunjaka za raanj. Tamo ve u rosne livade, crne umarke, duboke klance, u koje cvri odojak, a deki sastava Lole iz Stare gore kad ue osjeti hladne srse po zatiljku od tmine i timaju instrumente. Dio nae ekipe kree na ponovno hladnoe. Promiu none sjene. U brzom i neujnom jednosatno hodanje, a dio e ovu etapu prijei letu ili polako, u odsjaju mjeseca to se, tek na okolnim putom u automobilima. Putom, obavljeni su

Str. 60

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

svi dogovori za poslove u tijeku, rodilo se nekoliko novih ideja to bismo ih mogli ostvariti kao Stol, uvrstilo se poznavanje kraja, a i poneto nauilo o biljkama, ivotinjama ili pak uvrstilo dugogodinje prijateljstvo. Do slijedeeg vikenda bez obzira na vrijeme i bez obzira na godinje doba. SPOMEN-PLOA BANU MATKU TALOVCU U VIRJU

Zmajski stol Krievaki Drube Braa Hrvatskoga Zmaja podigla je spomen-plou slavonskom i hrvatskom banu Matku Talovcu u Virju. Sveanost je, uz nazonost velikog broja mjetana i zmajske brae i sestara, odrana 16. oujka 2007. godine, a spomen-ploa se nalazi na zdanju stare osnovne kole u Virju. Matko Talovac je stolovao u Prodaviu (Virju), znamenitoj srednjovjekovnoj utvrdi i vlastelinstvu, od 1435. do 1445. godine. Ploa je postavljena u povodu 560. obljetnice smrti bana Matka Talovca. Na sveanosti otkrivanja govorili su Draen Podravec, Zmaj Virovski od Stare Gore i Veliki etar Drube Dragutin Feletar, Zmaj Velikootoki. Prigodni domjenak Spomen-ploa banu Matku Talovcu u Virju prireen je u ugodnim prostorijama Osnovne kole Franjo Viktor ignjar u Virju. Krievaki stol ve u svibnju planira otkriti spomen-plou i hrvatskom slikaru Josipu Turkoviu, a u povodu 25. obljetnice smrti ovog velikog majstora kista. Poziv zmajskim stolovima IZLOBA SLIKA IVANA VEENAJA I MIJE KOVAIA Zmajski stol u Krievcima, imajui u vidu potrebu da se lanovi nae Drube meusobno bolje upoznaju u nekoj zajednikoj akciji, pokrenuo je inicijativu da se organizira likovna

izloba naih eminentnih slikara Ivana Veenaja i Mije Kovaia, koji su, takoer, lanovi Brae hrvatskoga zmaja. Prijedlog je upuen Metarskom zboru iji lanovi su ga bezrezervno podrali, pa se s inicijativom krenulo korak dalje. Upueno je cirkularno pismo svim zmajskim stolovima u kojem su upoznati s ovom idejom. Izloba je zamiljena kao putujua i trajala bi nekoliko mjeseci. U vrijeme turistike sezone bila bi otvorena u gradovima priobalja, a izvan nje, u sjeditima naih stolova na kontinentu. Projekt bi obuhvatio desetak galerija, a svaki autor sudjelovao bi sa dvadesetak svojih radova. Predvieno je tiskanje zajednikog kataloga, plakata i jo nekih propagandnih materijala, svih izloaba. Izlobe bi

Zmaj Virovski od Stare gore govori na sveanosti otkrivanja spomen-ploe banu Matku Talovcu na zdanju stare kole u Virju.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 61

bile prodajnog karaktera, a kupci bi slike dobili nakon zavretka cijelog ciklusa izloaba. Dio novca od prodaje bio bi namijenjen obnovi starog grada Ozlja, pa bi se ovom zajednikom akcijom uinila dvostruka korist Drubi. Zmajski stolovi koji prihvate ovu ideju kao svoju, a veina se ve odazvala i pozitivno reagirala na nju, trebali bi osigurati odgovarajui izlobeni prostor primjeren znaaju imena Veenaja i Kovaia u svijetu likovne umjetnosti. Takoer, stolovi bi trebali pokriti trokove samog otvaranja izlobe u njihovom gradu. Ostali trokovi, kao to su transportni, trokovi osiguranja, tiskanja kataloga, plakata i drugih propagandnih materijala, pokrili bi se sponzorstvima, a odreene inicijative su ve pokrenute i na tom planu. Dakako, svaka sugestija bilo kojeg naeg lana, a koja bi mogla pripomoi da se ostvari opisana zamisao dobrodola je, jer se a to je posve bjelodano njezinim pokretaima ona moe realizirati tek ukoliko se angairaju svi. No, kako se njome tei promicanju plemenitih naela na kojima poiva naa Druba, uope ne dvojimo u dobre izgleda njezinog ostvarenja. A sada jo neto o samim slikarima. Ivan Veenaj (1920.) i Mijo Kovai (1935.) pripadaju nekolicini rodonaelnika hrvatskog naivnog slikarstva. Uz Mirka Viriusa, Ivana Generalia, Ivana Rabuzina, Ivana Lackovia i njih dvojicu, taj krug jedva da bi se jo mogao proiriti za koje znaajnije ime. Njih su dvojica izraziti primjeri hlebinske kole nae naive koja se u svijet probila ezdesetih i sedamdesetih godina XX. stoljea, pobirui lovorike i dajui punu zrelost jednom likovnom pravcu u svijetu. Likovni znalci i kritiari doivljavali su taj likovni pravac kao autohtoni slikarski izraz to dolazi iz jedne male sredine, odajui mu odgovarajuu panju, pa i priznanje. Radovi spomenutih umjetnika nali su se tako u mnogim likovnim enciklopedijama, pregledima ili almanasima, ali i u najpoznatijim galerijama, kao i u privatnim kolekcijama. Veenaj i Kovai sudjelovali su na stotinama grupnih i samostalnih izloaba, pa su tako pronosili i znanje o jednoj maloj zemlji bogate kulture, ne libei se naglaavati da su Hrvati iz Hrvatske, u vrijeme kada to ba i nije bilo probitano, a pogotovo ne popularno.

Danas su oni asni lanovi nae Drube, jo uvijek slikarski aktivni, a uz svoje slikarstvo, uspjeno rade kao kulturni animatori, likovni pedagozi i sjajni primjeri u svojim sredinama kako treba uvati i njegovati kulturu vlastitog naroda. Stoga je organizacija ove izlobe, na neki nain i dug nae Drube prema tim asnim muevima koji pod svojim ivotnim habitusima ujedinjuju i nose sve ono to bismo eljeli da karakterizira svakog naeg lana. Vjerujemo da e se lanovi naih stolova angairati kako bismo ostvarili ovaj projekt, na emu im se lanovi Zmajskog stola u Krievcima, svesrdno zahvaljuju. Molimo sve proelnika, a isto tako i druge zmajske sestre i brau, koji misle da kod realizacije mogu pomoi, da je jave proelnika Zmajskog stola u Krievcima, Zmaju Jagnjedovekom Vjekoslavu Prviu na tel. 098 170 25 49 ili na e-mail: mali. princ@kc.htnet.hr. Takoer, mogu se javiti na adresu i brojeve tajnitva Drube. ZMAJSKI STOL U OSIJEKU Proelnik: Antun TUCAK, Zmaj Soviki Zmajski stol u Osijeku je u 598. zmajskoj godini bio vrlo aktivan. Najvie se truda uloilo u organizaciju, prikupljanje sredstava i izgradnju Perivoja velikana (Rondela velikana Osjeke gimnazije) u osjekoj Tvri. Taj veliki pothvat je ostvaren, te je poetkom 2007. otvoren velebni spomenik i dio ureenog perivoja u kojem su biste Josipa Jurja Strossmayera, Vladimira Preloga i Lavoslava Ruike. Uz taj glavni projekt, Zmajski stog je u protekloj godini odravao i svoja redovita sijela, te organizirao predavanja i susrete. Uz to, ovaj najstariji zmajski stol u Slavoniji, pruao je veliku organizacijsku potporu tijekom zazmajenja brae i osnivanja zmajskih stolova u Poegi, Vukovaru i Slavonskom Brodu, to je ostvareno u prvoj polovici 2006. godine. PERIVOJ VELIKANA U OSJEKOJ TVRI Nastojanjem nae Drube, a uz osobito zalaganje prof. dr. sc. Antuna Tucaka, Zmaja Sovikoga, ostvarivanjem velikoga projekta ureenja

Str. 62

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Perivoja velikana u Tvri, ostvaren je najvei spomeniki projekt Drube Braa Hrvatskoga Zmaja od njezina reosnivanja 1990. godine. Taj projekt je ujedno vrlo znaajan prinos kulturi grada Osijeka i Hrvatske. Za ostvarivanje ovako zamane zadae, Zmajski stol u Osijeku u suradnji sa Sveuilitem Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, Gradom Osijekom i drugima, osnovao je Organizacijski odbor i Poasni odbor. Ta su tijela tijekom 2006. i 2007. odrala niz radnih i sveanih sjednica. Prva zajednika sjednica Poasnog i Organizacijskog odbora odrana je u Osijeku 26. lipnja 2006. godine, a uskoro je zapoela i realizacija samoga projekta. U radu Organizacijskog odbora su sudjelovali lanovi: Predsjednik: 1. Prof. dr. sc. Antun Tucak, profesor emeritus, Zmaj Soviki lanovi: 2. Prof. dr. sc. dr. hr.c. Gordana Kralik, rektorica Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 3. Prof. dr. sc. Pavao Barii, pomonik Ministra u kabinetu, Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, 4. Matija Salaj, dipl. in. arh., ravnatelj za prostorno planiranje Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, 5. Akademik Andrija Mutnjakovi, HAZU, Zmaj Osjeki III, 6. Akademik Nenad Trinajsti, HAZU, Zmaj Primorski,

7. Prof. dr. sc. Slobodan Katela, tajnik HAZU, 8. Prof. dr. sc. Julio Martini, profesor emeritus, zavod HAZU Osijek, 9. Kreimir Bubalo, dipl. oec., upan, Osjekobaranjske upanije, 10. Doc. dr. sc. Vladimir iljagi, dogradonaelnik Grada Osijeka, 11. Zvonko Boji, prof. v.d. ravnatelja Arheolokog muzeja u Osijeku, Zmaj Truanski, 12. Prof. dr. sc. Sreko Tomas, dekan Prehrambenotehnolokog fakulteta u Osijeku, 13. Prof. dr. sc. Radoslav Gali, dekan Elektrotehnikog fakulteta u Osijeku, Zmaj Vinanjsko-Bekteki, 14. Doc. dr. sc. Milan Sak-Bosnar, privremeni proelnik Odjela za kemiju Sveuilita u Osijeku 15. Doc. dr. sc. Antun Pintari, privremeni dekan Veleuilita Lavoslav Ruika u Vukovaru 16. Mirko Barii, dipl. in., Siemens d.d. Zagreb 17. Berislav mit, dipl. oec., direktor Gradnje d.o.o. u Osijeku, 18. Snjeana Baraba-Seri, prof., ravnateljica III. Gimnazije u Osijeku, 19. Sreko Lovrinevi, dipl. in. arh., ravnatelj Agencije za obnovu Tvre, 20. Valentina Slabinac, dipl. in. arh., Graevinski fakultet u Osijeku, 21. Zdenka Danko, prof., ravnateljica Osnovne kole Svete Ane u Osijeku lanovi Poasnog odbora bili su: 1. Doc. dr. sc. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i porta, predsjednik 2. Mr.sc. Boo Bikupi, ministar kulture, Zmaj od Male Mlade 3. Prof. dr. sc. Petar Selem, predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora 4. Akademik Milan Bogu, predsjednik HAZU 5. Prof. dr. sc. Dragutin Feletar, dekan Prirodoslovno-matematikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Veliki Metar, Zmaj Velikootoki 6. Kreimir Bubalo, dipl. oec., upan lanovi Zmajskog stola u Osijeku s proelnikom Zmajom Sovikim Osjeko-baranjske upanije

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 63

Anto api, dipl. iur., gradonaelnik Grada osijeka 8. Prof. dr. Marko Turina, Medicinski fakultet Zurich-Osijek Nakon viemjesenih aktivnih priprema, kao i izrade glavnog projekta, kojemu je autor akademik Andrija Mutnjakovi, Zmaj Osjeki III., u osjekoj Tvri je organizirao 17. srpnja 2006. godine sveano polaganje kamena temeljca za izgradnju Perivoja velikana. Tom prigodom organizirana je i izvanredna sjednica Senata Sveuilita u Osijeku. Protokol ove vrlo uspjele sveanosti bio je slijedei: 11.00 sati Izvanredna sjednica Senata Sveuilita Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku Ispred zgrade rektorata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Trg Sv. Trojstva 3, na ulaznim vratima gospodina dr. h.c. Vladimira eksa, predsjednika Hrvatskog sabora doekuje: - prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveuilita - prof. dr. sc. Draen Barkovi, profesor Sveuilita - prof. dr. sc. Drago agar, prorektor Sveuilita

Nakon toga slijedi Izvanredna sjednica Senata u vijenici rektorata Sveuilita u neposrednoj blizini Ureda Rektorice. U vijenici su lanovi Senata (dekani fakulteta, Umjetnike akademija, proelnici sveuilinih odjela, ravnatelji sveuilinih ustanova: Studenskog centra u Osijeku, Studentskog centra u Slavonskom Brodu i Gradske i sveuiline knjinice Osijek te predstavnici asistenta (2 asistenta lana Senata) i predstavnici studenata: Predsjednik i zamjenik predsjednika Studentskog zbora Sveuilita, predstavnik Sindikata). Izvanredna sjednica Senata - Uvodna rije Rektorice Sveuilita prof. dr. sc. dr. h.c. Gordana Kralik - Provedba Bolonjskog procesa na Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i na veleuilitima u Poegi i u Vukovaru - Prezentacija osjekog Sveuilinog campusa- prof. dr. sc. dr. h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveuilita - Prezentacija Veleuilita u Poegi-prof. dr. sc. Stjepan Maar, dekan Veleuilita - Prezentacija Veleuilita Lavoslav Ruika u Vukovaru, doc. dr. sc. Antun Pintari, privremeni dekan Veleuilita Rije prof. dr. sc. Dragana Primorca, ministra znanosti, obrazovanja i porta Rije gradonaelnika Grada osijeka, gospodina Ante apia Rije dr.h.c. Vladimira eksa, predsjednika Hrvatskog zbora Zavrna rije Rektorice Sveuilita Nakon zavretka izvanredne sjednice Senata slijedi: 12.30 Ured Rektorice potpisivanje Povelja Rondela velikana uenika Detalj sa sjednice Senata Sveuilita Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku gimnazije u Osijeku - govori rektorica prof. dr. Gordana Kralik Povelju potpisuju: - prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i porta i U pratnji rektorice i prorektora gospodina dr.h.c. predsjednik Poasnog odbora za obiljeavanja 120. Vladimir eks dolazi u Ured Rektorice na I. katu obljetnice roenja nobelovca Lavoslava Ruike soba broj 1. u kojem ga doekuju prof. dr. sc. Dragan i 100. obljetnice roenja nobelovca Vladimira Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i porta i Preloga Anto api, gradonaelnik grada Osijeka. - prof. dr. sc. Antun Tucak, profesor emeritus 7.

Str. 64

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Sveuilita i predsjednik Organizacijskog odbora za obiljeavanje 120. obljetnice roenja nobelovca Lavoslava Ruike i 100. obljetnice roenja nobelovca Vladimira Preloga - prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 13.00 sati Sveano otvaranje poetka izgradnje Rondela velikana uenika gimnazije u Osijeku ispred zgrade III. gimnazije u Tvru, K. Firingera 14 - Himna Republike Hrvatske (Hrvatsko pjevako drutvo Lipa) - Uvodna rije prof. dr. sc. Antun Tucak, profesor emeritus

- Rije gradonaelnika grada Osijeka gospodina Ante apia - Rije Velikog Metra Braa Hrvatskoga Zmaja prof. dr. sc. Dragutina Feletara, - Rije Rektorice Sveuilita prof. dr. sc. dr.h.c. Gordane Kralik - Rije gospodina dr.h.c. Vladimira eksa, predsjednika Hrvatskog zbora - Prigodno slovo Predsjednika Poasnog odbora gospodina Ministra znanosti, obrazovanja i porta prof. dr. sc. Dragana Primorca - Povelja Povelju ita glumac Hrvatskog narodnog kazalita u Osijeku - Polaganje kamena temeljca predsjednik Poasnog odbora i predsjednik Organizacijskog odbora 13.45 sati Domjenak u zgradi rektorata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, II. kat Sveanosti otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku prireene su 29. sijenja 2007. godine, uz nazonost velikog broja uglednih gostiju, te kompletnog sastava Metarskog zbora Drube, te druge brae i sestara. Bio je to blagdan koji predstavlja znaajan datum u povijesti osjeke i hrvatske kulture. Program se odvijao po slijedeem redoslijedu: S polaganja temeljca za Perivoj velikana i osjekoj Tvri 11.30 sati Sveana koncelebrirana Sveta misa u crkvi Sv. Mihaela Arkanela u Tvri Predsjeda Metar kapelan monsg. Josip anti, Zmaj od Sv. Lovre u Lovreini. 12.00 sati Prigodna predavanja, u Auli Sveuilita Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku, Trg Sv. Trojstva 3: Akademik Nenad Trinajsti, Leopold Ruika (1887.-1978.) Prvi hrvatski dobitnik nobelove nagrade. Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, Vladimir Prelog poasni doktor Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Zmaj Soviki govori na polaganju temeljca za Perivoj velikana u Osijeku Osijeku.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 65

Sveanosti u Osijeku predsjedali su Antun Tucan, Gordana Kralik i Dragan Primorac

Naslovnica pozivnice i kataloga za sveano otvorenje Perivoja velikana u Osijeku

Prof. dr. sc. Miljenko Dumi, Nobelovac Vladimir Prelog, kralj kemije, uitelj generacija hrvatskih kemiara i hrvatski domoljub. 13.30 sati Sveano otvaranje Rondela uenika Veliki metar Drube govori na sveanosti u Osijeku gimnazije u Osijeku i otkrivanje bista Lavoslava Leopolda Ruike i Vladimira godine. Druba je utemeljena 16. studenog 1905. Preloga u Perivoju hrvatskih velikana, ispred godine u zagrebu. III. gimnazije u Osijeku. 14.00 sati Svrha je Drube njegovanje i promicanje iskonskog hrvatskog znaaja te etikih i kulturnih vrijednosti Prigodni domjenak gradonaelnika Grada Osijeka pojedinaca i naroda, po kojima se Hrvati istiu i Ante apia u Sveuilitu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku razlikuju u zajednici europskih naroda, te promicanju hrvatskih obiaja, svetinja, pravnih shvaanja, izvornih umjetnikih i graditeljskih izraaja. Takoer Prigodni govor prof. dr. sc. A. Tucaka, Zmaja Sovikoga je svrha Drube pouavanja povijesti hrvatskog naroda, njegovanje i oivljavanje uspomene na slavne i vane dogaaje iz hrvatske prolosti te znamenite Potovane dame i gospodo, Druba Brae Hrvatskog Zmaja temelji se na i zaslune Hrvate, kao i ukazivanje na hrvatske doprinose europskog umjetnosti, znanosti i kulturi tradiciji i preuzela je ime prema imenu Red Zmajskih te na povijesne zasluge hrvatskog naroda u obrani vitezova (Ordo equestris draconis) koju je s preteno kranstva. hrvatskim velikaima osnovao kralj Sigismund 1408.

Str. 66

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

uenicima Gimnazije u Osijeku nobelovcima Lavoslavu Leopoldu Ruiki i Vladimiru Prelogu u okrug krunog platoa-nazvanog RONDEL UENIKA GIMNAZIJE U OSIJEKU u Perivoju hrvatskih velikana prema idejnom projektu akademika Andrije Mutnjakovia, Zmaja Osjekog III. Prigodni govor Dragutina Feletara, Velikog metra, Zmaja Velikootokog Zmajski prinos kulturi Osijeka Dio Perivoja velikana u Tvri ureen je ispred III. gimnazije u kojoj su se Ureivanje Perivoja hrvatskih kolovala dva nobelovca velikana u Osijeku veliki je kulturni dogaaj za cijelu Hrvatsku. Nije nimalo U svojoj 100. godinjoj tradiciji Druba je postavila sluajno da je nositelj ovog velebnog kulturnog preko 200 spomen-ploa znamenitim i zaslunim dogaaja upravo Druba Braa Hrvatskoga Zmaja. Hrvatima, meu njima Ljudevitu Gaju, Petru Naime, osnovna zadaa te kulturne udruge jest Preradoviu, Ivanu Zajcu, Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu, Antonu Mihanoviu, Rueru Bokoviu i drugima. Izmeu djela koja zasluuju posebno isticanje je podizanje spomenika hrvatskoj himni Lijepa naa domovino i Antunu Mihanoviu u Zelenjaku u Hrvatskom Zagorju. Druba je takoer uredila grob dr. Ante Starevia u estinama i 1990. godine postavila spomenik Ocu Domovine na proelju Starevieva doma u Zagrebu. Zmajski stol u Osijeku osnovan je 2002. godine i u tom razdoblju sudjelovao je u Sveanu Sv. Misu predvodio je Metar kapelan Drube, Joko anti, koncipiranju i nakladnitvu knjiga te je Zmaj od Sv. Lovre u Lovreini pokrenuo inicijativu za postavljanje bista uenika Gimnazije u Osijeku koji su se istakli znanstvenim ili drutvenim djelovanjem, a to je Biskup Josip Juraj Strossmayera i nebolovci Lavoslav Ruika i Vladimir Prelog. Druba je u povodu obiljeavanje 190. obljetnice roenja i 100. obljetnice od smrti asnog akovakog biskupa Josipa Jurja Strossmayera postavila njegovu bistu ispred zgrade Gimnazije u Osijeku. U tijeku 2006. godine Druba je nastavila izgradnju prikladnog uobiajenog oblikovanja spomenikog prostora ispred zgrade Dio nazonih Zmajeva na slavlju Sv. Mise Gimnazije i postavljanjem bista istaknutim

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 67

uvanje, zatita i armacija hrvatskih povijesnih, kulturnih i znanstvenih vrijednosti. Tu veliku zadau lanovi Drube uspjeno ispunjavaju ve vie od jednog stoljea. Samo popis spomenika i spomenobiljeja, koje je Druba postavila diljem Hrvatske prelazi broj od nekoliko stotina, a o drugim djelatnostima na tom podruju da se i ne govori. Perivoj hrvatskih velikana bez sumnje je kulturni cimer barokne osjeke Tvre, Osijeka i Hrvatske. Zasad e se u okrilju Poprsje velikanima otkrili su dananji uenici III. gimnazije u Osijeku spomenikog i ugodnog hortikulturnog kompleksa u parku pored znamenite stare osjeke Gimnazije nai spomenici trojice ( u povodu 190. obljetnice roenja i 100. obljetnice hrvatskih velikana akovakog biskupa i najveeg smrti), te hrvatskih nobelovaca Lavoslava Ruike hrvatskog dobrotvora Josipa Jurja Strossmayera (u povodu 120. obljetnice roenja) i Vladimira Preloga (u povodu 100. obljetnice roenja). Jedinstven je primjer u svijetu da su dva nobelovca polazila istu gimnaziju, kao to je to sluaj u Osijeku. Konano, formiranje Perivoja hrvatskih velikana u Osijeku zapoelo je u povodu 100. obljetnice osnivanja Drube Braa Hrvatskog Zmaja (1905-2005.). Druba Braa Hrvatskoga Zmaja osobito je ponosna i zahvalna prvenstveno svim lanovima Drube koji su na bilo koji nain bili ukljueni i dali svoj prinos ostvarivanju ovog izuzetno kulturnog projekta. Dakako, Detalj sa sveanog otvorenja Perivoja velikana to se prvenstveno odnosi na lanove Zmajskog stola Drube u Osijeku na elu sa proelnikom prof. dr. sc. Antunom Tucakom, Zmajom Sovikim. Zasluni su i svi ostali lanovi osjekog Stola Nikola Dogan, Zmaj Hrtkovaki od Sv. Klementa, Stjepan Toma, Zmaj urenovaki, Stjepan Sran, Zmaj Gornjanski, Josip Cveni, Zmaj Osjeko Donjogradski, Sreko Jelini, Zmaj Osjeko Gornjogradski, Zvonko Boji, Zmaj Truanski i Radoslav Gali, Zmaj Vinjansko Bekteki. Zmajska Druba na svakoj potpori zahvaljuje osobito svim sponzorima i donatorima, posebice Gradu Zmajska braa snimljena u auli Sveuilita u Osijeku Osijeku, upaniji Osjeko-Baranjskoj te

Str. 68

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Treoj osjekoj gimnaziji i Sveuilitu u Osijeku. Hvala naem Zmaju Osjekom III., akademiku i akademskom kiparu Andriji Mutnjakoviu, koji je tako inspirativno osmislio rondel velikana osjeke gimnazije. Neka i dalje cvjeta kultura i znanost naeg Osijeka. Pro aris et focis, deo propitio Za ognjita i oltare, bojom milou. ZMAJSKI STOL U PAZINU Proelnik: Nevio eti, Zmaj od Istre

Nakon viegodinjih priprema, ali i aktivne suradnje Istrana s Drubom Braa Hrvatskoga Zmaja, sredinom 2006. godine konano je i slubeno osnovan Zmajski stol u Pazinu. Osnivanje Zmajskog stola u Pazinu izazvalo je veliku pozornost javnosti u Istarskoj upaniji. Zahvaljujui predanim i aktivnim lanovima Drube, ve u poetku Zmajski stol u Pazinu armira se kao vaan nositelj kulturnog i drutvenog ivota Istre. Najvanija dogaanja bila su slijedea: - 15. srpnja 2006. u Vitekoj dvorani u Dio sudionika proglaenja Zmajskog stola u Pazinu 6. listopada 2006. Kuli nad Kamenitim vratima zazmajeni su Franko Bertoa, Zmaj Pazinski i ordano Perui, Zmaj Poreki (naime 18. veljae 2006. zazmajeni su Milan Meden, Zmaj Istarske upanije sa sjeditem u Pazinu. Sutivanski II. i Marino Manin, Zmaj Dragonjski, a Sveanom sijelu bilo je nazono pedesetak uzvanika i 22. travnja 2006. Nevio eti, Zmaj od Istre i Mario gostiju, meu kojima i gradonaelnik Grada Pazina Soi, Zmaj Dvigradski), tako su bili ispunjeni uvjeti gospodin Neven Rimani, naelnik Opine Kanfanar za osnivanje Zmajskoga stola za podruje Istarske Anton Modesto, naelnik Opine milj Ratko upanije sa sjeditem u Pazinu. Jeromela, dogradonaelnica Grada Buzeta Jadranka - 3. rujna 2006. u Pazinu u prostoru taverne Franka Katarini-krlj, izaslanik poreko-pulskog biskupa Bertoe, Zmaja Pazinskoga sastala se zmajska mons. Ivana Milovana gospodin dr. Josip Grbac, braa na prvome radnome sijelu Zmajskoga stola proelnik Zmajskog stola u Bakru Goran Crnkovi i u Pazinu, kada se izmeu ostaloga zakljuilo i nekoliko lanova toga stola. predloilo Velikome metru da za proelnika stola Sveanom ustolienju Zmajskoga stola u Pazinu imenuje Nevia etia, Zmaja od Istre, zamjenika bio je nazoan i Veliki metar drube prof. dr. proelnika Franka Bertou, Zmaja Pazinskoga i sc. Dragutin Feletar, Zmaj Velikootoki i lanovi biljenika Mario Soia, Zmaja Dvigradskoga. metarskoga zbora, tako: protonotar Ernest Gnjidi,

Na prijedlog Maria Soia, Zmaja Dvigradskoga prihvaen je prijedlog i zakljueno da se putem zastupnika u Hrvatskome saboru Milana Medena, Zmaja Sutivanskoga II. predloi amandman na Zakon o Sveuilitu u Puli, na nain da to sveuilite nosi ime Jurja Dobrile, Istarskoga preporoditelja i biskupa jedne od najvanije osobe za buenje nacionalne svijesti i ouvanje hrvatskoga identiteta Istre i njezinu nacionalnu integraciju i modernizaciju, a tako i za kolstvo. U toj se nakani uspjelo tako da danas imamo Sveuilite Jurja Dobrile u Puli. - 6. listopada 2006. u prostoru povijesne dvorane Katela u Pazinu sveano je ustolien Zmajski stol Drube Braa hrvatskoga Zmaja za podruje

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 69

Zmaj Dubravarski, metar zmajskih stolova Davorin naslovom: Lice i nalije globalizacije s posebnim Heimovi, Zmaj Bilogorski II., metar gospodarstva osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta kulture i Zvonimi Gerber, Zmaj Karlovaki od anca i lan civilizacije. zmajskoga areopaga Vladimir Rukavina, Zmaj - 15. prosinca 2006. u dvorani hotela Dijamant u Svetoksaverski. Poreu odrano je sveano sijelo Sveano sijelo ustolienja Zmajskoga stola u Pazinu Zmajskoga stola u Pazinu s boinim domjenkom otvorio je proelnik stola Nevio eti, Zmaj od Istre za sve uzvanike. Domjenku je prethodio nastup i uvodno iznio osnovne ciljeve i zadae Drube enskoga pjevakoga zbora Mendule iz Vrsara i izrazio zadovoljstvo to se Druba po prvi puta pod vodstvom Tome Njegovana, te predavanje dr. ustrojava i u Istri. sc. Slavka Kulia Lice i nalije globalizacije s Nakon toga skupu su se obratili pozdravima posebnim osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta gradonaelnik Grada Pazina, biskupov izaslanik i kulture i civilizacije (zbog velikog interesa i traenja proelnik Zmajskoga stola u Bakru. Zatim je veliki bili smo primorani ponoviti predavanje dr. sc. Slavka metar Drube prof. dr. sc. Dragutin Feletar, Zmaj Kulia). Interes za sveano sijelo bilo je veliko, Velikootoki proitao odluku Metarskoga zbora nazono je bilo oko sto osoba, a bio je nazoan i od 20. rujna 2006. kojom se ustanovio Zmajski Marijan Liszt, Zmaj Sigetski III. iz Zagreba. stol za Istarsku upaniju sa sjeditem u Pazinu i potvrdio izbor Nevia etia, Zmaja od Istre za prvoga ZMAJSKI STOL U POEGI proelnika Zmajskoga stola. Veliki je metar, nadalje, Proelnik: Branko MIHALJ, Zmaj Rakitsko naznaio glavne zadae i ciljeve djelovanje Drube te Kutjevaki izrazio elju i nadu za uspjenim radom Zmajskoga Iako po datumu osnivanja najmlai slavonski stola u Pazinu za dobrobit Istre i Hrvatske. Zmajski stol, zmajska braa u Poegi, odnosno U svom ponovnom obraanju proelnik Zmajskoga Poeko-slavonskoj upaniji, ve ostvaruju stola Nevio eti, Zmaj od Istre u svoje je ime i ime zapaene rezultate djelovanja. Zasad je ulanjeno zmajske brae zahvalio na utemeljenju Zmajskoga samo petero brae, dakle minimalan broj koji ee stola za Istarsku upaniju sa sjeditem u Pazinu i potreban za osnivanje stola. No, svi rade slono, a naznaio glavne pravce djelovanje Drube u Istri. Osobito je istaknuo dva projekta: podizanje spomen podruje/ obiljeje sveanoj pjesmi Istarske upanije Krasna zemljo i Naoj Slogi prvoj hrvatskoj preporodnoj novini u Istri. - 27. listopada 2006. u prostoru osnovne kole Petar Studenac u Kanfanaru u suradnji s Opinom Kanfanar organizirano je javno predavanje znanstvenika svjetskoga glasa dr. Gosti i Zmajska braa ispred spomen-ploe u upnoj crkvi u Straemanu sc. slavka Kulia pod

Str. 70

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

uskoro se mogu nadati i proirenju broja zmajske brae i sestara. alnovi su, uz Branka Mihalja, Zmaja Rakitsko-Kutjevakog, koji je proelnik Zmajskog stola: Marijan Alardovi, Zmaj Brodsko Drenovaki, veleasni Josip Devi iz Straemana, Zmaj Straemanski (koji je danas osobito potpora poekom Stolu), Slavko Peri, Zmaj Veliki i Milan egla, Zmaj Dragovaki II. Poeki Zmajski stol ima osobitu potporu i od drugih tamonjih kulturnih i drutvenih udruga, a posebice i od msgr. Antuna kvorevia, biskupa Poeke biskupije, moralnog autoriteta ovoga kraja. Malobrojni ali marni lanovi poekog Stola odravaju svoja sijela dva puta mjeseno, a esto se, osim u Poegi, nalaze i u Straemanu, Velikoj, te posebno u Kutjevu, gdje ivi i proelnik. Uz redovite djelatnosti, Stol je bio suorganizator i dviju znaajnih proslava u upi Straeman. Tu je najprije proslavljena 25. obljetnica posvete crkve Svetoga Mihovila, uz prisustvo mnotva vjernika. Potom je Druba postavila prekrasno likovno oblikovanu spomen-plou ispod kora u straemanskoj upnoj crkvi posveena je hrvatskom kardinalu Franji eperu, koji je upravo u Straemanu

predvodio zadnju Misu u svojem ovozemaljskom ivotu. Uz mnotvo naroda, 3. rujna 2006. sveanostima posveenja spomen-ploe prisustvovalo je i dosta zmajske brae iz poekog Stola, Osijeka i Zagreba. Spomen-plou je uz prigodni govor otkrio dr. Antun kvorevi, poeki biskup. Na sveanom domjenku u upnom dvoru govorio je i prof. dr. sc. Dragutin Feletar, Zmaj Velikootoki, Veliki metar Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. Osobito sveano u Poegi je bilo neto ranije, na dan Presvetoga Trojstva, 15. lipnja 2006. godine. Na taj dan je inauguriran Zmajski stol u Poegi. Najprije je na otvorenom, na glavnom poekom trgu, pred znamenitim baroknim kunim pilom Presvetoga Trojstva, odrana Sveta Misa, koju je predvodio poeki biskup Antun kvorevi. Osnivanje Zmajskog stola odrano je u vrlo sveanoj atmosferi i boltanoj dvorani Vikarijata Poeke biskupije. Uz ostale govorili su Branko Mihalj, Zmaj RakitskoKutjevaki, msgr. Antun kvorevi, biskup poeki i Veliki metar Drube, Dragutin Feletar, Zmaj Velikootoki. Sveanosti je prisustvovao gotovo cijeli

Dio sudionika proglaenja Zmajskog stola u Poegi

Spomen-ploa kardinalu Franji eperu u Straemanu

Poeki biskup Antun kvorevi u razgovoru sa zmajskom braom

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 71

sastav Metarskog zbora iz Zagreba, te veliki prijatelj Stola, prof. dr. sc. Antun Tucak, Zmaj Soviki iz Osijeka. Bio je to zalog da e poeki Stol dobro raditi. Tijekom prole zmajske godine, lanovi poekog Stola nekoliko su puta na sastancima sudjelovali u Osijeku, Slavonskom Brodu i Vukovaru, te dakako u Zagrebu. Takoer su ve uspostavili veze i suradnju s poekim kulturnim i drutvenim udrugama, te zapoeli pripreme za dobivanje i ureenje vlastite zmajske prostorije. ZMAJSKI STOL U SLAVONSKOM BRODU Proelnik: Ivan BALEN, Zmaj od Dilj gore Zmajski stol u Slavonskom Brodu slubeno je osnovan u proljee 2006. godine, ali je ve pokazao znaajnu djelatnost. Njegovih pet lanova odravaju zmajska sijela, a vrlo su aktivni u svojem profesionalnom, ali i na drutvenom i znanstvenom polju. Glavna aktivnost u protekloj godini cijelog Zmajskog stola bila je usmjerena na organizaciju proslave 150-te godine roenja naeg Zmajskog brata Frana Gundruma Oriovanina. Zmajski stol u Slavonskom Brodu tom je prilikom 11. prosinca 2006. godine u Oriovcu zajedno s opinom Oriovac organizirao okrugli stol koji je u cjelini bio posveen liku i djelu Frana Gundruma. O Gundrumu su tom prilikom govorili prof. Vladimir Rem, dr. sc. Ivan Jeli, dr. Franjo Husinec, akademik Stjepan Babi i proelnik Zmajskog stola u Slavonskom brodu. Istovremeno je promovirana i moja knjiga koju je napisao Zmaj od Dilj gore o Franu Gundrumu. Okruglom stolu su bila prisutna sva naa zmajska braa. Na Zmajski brat Stjepan Belobrajdi, zmaj od Marsonie, 16. svibnja 2006. godine bio je prisutan na sveanoj sjednici Gradskog poglavarstva, odrao je misu povodom sveanosti dana grada i govor na groblju uz polaganje vijenaca. Dana 21. lipnja 2006. godine uoi dravnog blagdana prisustvovao polaganju vijenaca na brodskom groblju. 22. lipnja 2006. godine organizator je i domain prvog posjeta kardinala Josipa Bozania Slavonskom Brodu. Dana 25. srpnja 2006. godine uesnik je okruglog

stola o preventivi i spreavanju ovisnosti kroz rad savjetnika, a s istom temom naveer gost emisije SBTV Klopka. Dana 04. kolovoza 2006. godine uz polaganje vijenaca povodom Dana domovinske zahvalnosti uz prigodni govor i molitvu kod spomenika rtvama domovinskog rata. 28. rujna 2006. godine uoi Sv. Mihovila Dana policije prigodni govor i molitva uz polaganje vijenaca na brodskom groblju. Dana 19. listopada 2006. godine u Osnovnoj koli Mali Pariz u Slav. Brodu blagoslov kruha te prigodni razgovor povodom Dana Kruha. 31. listopada 2006. godine kao dekan Brodskog dekanata polae vijence uoi svetkovine Svih svetih, a 01. studenog odrao misu na groblju za sve poginule uz sudjelovanje preko 4.000 ljudi. 10. studenog 2006. godine je blagoslovio spomen kuu Dragutina Tadijanovia naeg zmajskog brata. Dana 04. prosinca 2006. godine blagoslavio novootvorene prostore carine uz prigodni govor. Tom prilikom na otvaranju je bio prisutan i predsjednik Hrvatske vlade Ivo Sanader. 08. prosinca 2006. godine blagoslovio je zastavu pjevakog drutva Davor uz prigodni govor. 13. prosinca 2006. g. blagoslovio je Trgovaki centar OBI u Slav. Brodu uz govor o vrijednostima ali i opasnostima trgovakog mentaliteta dananjeg ovjeka. 16. prosinca 2006. g. odrao misu i susret s roditeljima poginulih branitelja u Slav. Brodu. Zmajski brat Branko Grizelj, zmaj od sredita Slavonskog Broda bio je 21. svibnja 2006. g. prisutan na ustolienju Zmajskog stola u Vukovaru. Dana 29. lipnja 2006. g. dobio je nagradu za ivotno djelo za doprinos osobitog trajnog znaenja proizvodnih znanosti, a na dobrobit znanstvenog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Nagrada je uruena u Zagrebu od Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva. Dana 03. rujna 2006. g. prisustvovao je proslavi 25. godinjice posveenja crkve u Straemanu koji je organizirao Zmajski stol u Poegi. Crkvu je 06. rujna 1981. g. posvetio kardinal eper. Dana 29. rujna 2006.g.Branko Grizelj je imenovan u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju na Sveuilitu J.J.Strossmayer u Osijeku. Tijekom 2006. godine Branku Grizelju je objavljen osobni ivotopis meu 50.000 istaknutih osoba i znanstvenika iz cijelog svijeta u knjizi Who's

Str. 72

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

who in the world. Tijekom 2006. godine objavio je i dva sveuilina udbenika i to: Rezni alati, noevi i glodala i Strojevi za oblikovanje metala deformiranjem. Zmaj od Posavine prof. dr. sc. Davorin ani je dana 20. prosinca 2006. godine izabran za znanstvenog savjetnika i redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Osijeku Sveuilita J.J. Strossmayer. Kao nositelj liste Hrvatske narodne stranke na izvanrednim izborima za Gradsko vijee grada Slavonskoga Broda dobio je povjerenje 7,36% graana i tako dobio dva vijenika u novoizabranom Gradskom vijeu. Kao proelnik Zmajskog stola, prole sam godine zajedno s prof. Stanom Vukovac dr. sc. objavio knjigu o Andriji tamparu koja je i sveuilini udbenik. Knjiga je promovirana 19. prosinca 2006. godine u slavonskom Brodu, zatim 19. sijenja 2007. godine u Novoj Gradiki, a 23. veljae 2007. godine u Gimnaziji u Vinkovcima. Dana 18. sijenja 2007. godine odrana je godinja skuptina upanijskog nogometnog saveza na kojoj sam imenovan za doivotnog poasnog predsjednika upanijskog nogometnog saveza nakon to sam bio predsjednik u protekla tri mandata. Dana 08. veljae 2007. godine u velikoj Kazalinoj koncertnoj dvorani u Slavonskom Brodu, a povodom proglaenja sportaa godine dobio priznanje za izuzetan doprinos u razvoju sporta od Zajednice sportskih udruga i Saveza Brodskoposavske upanije. ZMAJSKI STOL U SPLITU Proelnik: Boo BOTA, Zmaj od Ribnice Zmajski stol u Splitu ima osobitu odgovornost, jer njegovo djelovanje pokriva veliko podruje i mnogo stanovnika. Uz to, tu su gradovi s dugom tradicijom i izuzetno vrijednim spomenicima kulture i povijesti. Zato su zadaci Stola veliki i odgovorni. Dasadanja aktivnost ne zadovoljava te potrebe, ali ima naznaka da e u slijedeem razdoblju Stol biti znatno aktivniji. - Zmajski stol u Splitu je u 2006. godini podigao spomen-plou Petru Hektoroviu nad njegovim grobom u crkvi Dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru; ovoj sveanosti su bili nazoni

gradonaelnik Grada Starog Grada, glavni vikar reda Dominikanaca uz sveanu misu i kulturno-umjetniki program. Bila su nazona sva braa lanovi Zmajskog stola u Splitu. O ovom dogaaju izvjee je tiskano u lokalnim novinama, a o njemu se govorilo na radiju i na lokalnoj TV-postaji; - u jesen 2006. godine Zmajski stol u Splitu je sudjelovao na Zborovanju junohrvatskih zmajskih stolova u Dubrovniku, koje je trajalo dva dana, 11. i 12. studenoga sa znaajnim odjekom u lokalnim medijima; - u prosincu 2006. godine na javni natjeaj za dodjelu sredstava za nanciranje radova za kulturne potrebe stol je prijavio svoje djelovanje i zatraio nancijska sredstva; - u studenome 2006. godine uputili smo kompletnu dokumentaciju o ureenju interijera Zmajske kule u Splitu zajedno sa zamolbom za nancijsko sudjelovanje Ministarstva kulture RH, a odgovor jo nije stigao; - u sijenju 2006. godine braa su ponaosob obila gradonaelnike gradova Trogir, Katela, Solin, opina Dugopolje, Split, te osobno uruili pismene zahtjeve za namjenske donacije za ureenje interijera Zmajske kule u Splitu. Sedam lanova Zmajskog stola u Splitu redovito se sastaje, vrijedno zastupaju interese Drube u Splitu i surauju s drugim udrugama i ustanovama, a ostvarili su zavidne rezultate u svom profesionalnom radu, te u drutvenom, kulturnom i znanstvenom podruju. ZMAJSKI STOL U IBENIKU Proelnik: Drago MARGU, Zmaj od Sv. Jakova Braa Zmajskog stola ibenik svoja radna sijela odravali su u Jurlinovim dvorima u DragamaPrimoten Burnji. Od vanijih projekata navodima slijedee: 1. U suradnji sa Zmajskim stolom Rijeko-Bakarskim u okviru proslave Sv. Mihovila zatitnika ibenika i ibenske biskupije u prostorima novootvorene Gradske knjiice Juraj igori u rujnu 2006. otvorena je izloba Rimski pape iz grake mape Pietra Kandlera u dravnom arhivu u Rijeci; 2. U suradnji s Ogrankom matice hrvatske ibenik

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 73

i nancijsku potporu Grada ibenika Zmajski stol je 23. i 24. rujna u ibeniku bio domain Hrvatskom zaviajnom drutvu bednjanskog kraja iz Zagreba. Za vrijeme dvodnevnog posjeta lanovi Kulturno umjetniko drutvo Franjo Sert na Medulievom trgu u jednostatnom programu predstavili su svoje tradicionalne obiaje, narodne nonje i bogatu glazbenu batinu, obili su Kninsku tvravu, razgledali drugi meunarodni sajam u srednjovjekovnom ibeniku, posjetili Primoten i primotenske vinograde te na kraju Jurlinove dvore u Primotenu Burnjem; 3. U suradnji s KUD-om Sveti Juraj - Primoten Burniji, izdana su dva broja (uskrnji i boini) asopisa Vjera u Kamenu kojeg kao urednik potpisuje Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov), a u urednikom vijeu su: Zmaj od Sv. Lovre (Milivoj Zeni-pie rubriku kultura), Zmaj Bribirski II (eljko Krnevi pie rubriku povijest) i Zmaj od Sv. Jakova (Drago Margu pie rubriku prirodna batina). U asopisu o znaajnim obljetnicama pie i Zmaj od ibenskih otoka (Milivoj Blaevi); 4. U okviru predstavljanja Ogranak Matice hrvatske ibenik u Vinkovcima, Zmaj od Sv. Jakova (Drago Margu) 28. listopada odrao s predsjednikom OGMH ibenik predavanje Rijeka Krka: prirodna i kulturna batina; 5. Na sijelu u listopadu Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov) prepustio je na osobni zahtjev voenje Zmajskog stola ibenik Zmaju od Sv. Jakova (Drago Margu); 6. Zmajski stol ibenik sudjelovao je 11. i 12. studenog 2006. na Zborovanju zmajskih stolova Zadra, ibenika, Splita i Dubrovnika u Kongresnom centru Bl. Alojzija Stepinca u Dubrovniku; 7. Poetkom veljae organiziran je sastanak s predstavnicima lokalne vlasti Grada Knina da bi se ponovno pokrenula ideja o podizanju spomenika kralja Zvonimira u Kninu. Ideja je prihvaena i predstoji organizacija sastanaka gradonaelnice Knina Josipe Rimac i dogradonaelnika Tomislava Vrdoljaka s Velikim metrom Zmajem Velikootokim (Dragutin Feletar) i metrom protonotorom Zmajem Dubravarskim (Ernest Gnjidi) na kojem bi se trebala odrediti dinamika i sudionici za realizaciju projekta:

8. U pripremi je objavljivanje odabranih pjesama Vinka Nikolia povodom 10. obljetnice njegove smrti i prikupljanje sredstava za obnovu kipa Sv. Mihovila na gradskim vratima u ibeniku. ZMAJSKI STOL U VARADINU Proelnik: Branko SPEVEC, Zmaj Garestinski Odrano je u 598. zmajskoj godini 6 domjenaka Stola (razgovori, dogovori, prijedlozi akcija Stola, pripreme sijela i Znanstvenog skupa u Varadinskim Toplicama) Organizirano je i VIII. Zmajsko sijelo u Varadinskim Toplicama (zajedniko sijelo Stolova Varadin, akovec, Krapina, Krievci), Varadinske toplice 11.11.2006. u nazonosti 20 lanova Drube) Znanstveni skup Hrvatske obljetnice, Varadinske Toplice, 11.11.2006. godine Predavai: elimir Hitrec, Zmaj Krapinski IV., Proslava 70. obljetnice podizanja spomenika hrvatskoj himni; Zoran Homen, Zmaj Bokeljski, Gluhonijema slikarica Jelka Struppi von Wolkensperg; Miroslav Klemm, Zmaj Trenjevaki, Veliki poar grada Varadina 1776. godine; Nina Lipljin (kandidat, pripravnik), Miljenko Stani 1926-2006.; Vlasta Kliek, Zmajica od krievakog Gornjeg grada, 40. godina Krievakih tatuta; Ivan Zvonar, Zmaj ianjski, Tri priloke pesmarice; Tomislav uri, Zmaj Cerniki, Crkva blaene Djevice Marije u Rukljevini kraj Varadinskih Toplica. Izdan je Zbornik radova Hrvatske obljetnice 6/7, slijedeeg sadraja: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog: to je to? (Zvonimir Bartoli, Zmaj Dubravski), Vrijedna crkvena batina toplikog kraja, (Tomislav uri, Zmaj Cerniki), Znaaj veleposjednike obitelji Kiepach u Krievcima, (Zoran Homen, Zmaj Bokeljski), Izgubljeni grad, problem varadinskog urbanizma, (Miroslav Klemm, Zmaj Trenjevaki), Gabrijel Horvat hrvatski slikar 1905-1985., (Miroslav Klemm, Zmaj Trenjevaki), Zapis o smrti Nikole Zrinskog Kuranekog u rukopisnim poetskim zbirkama, (Ivan Zvonar, Zmaj ianjski), Politika i znanost, ili dva lica jedne monograje, (Ivan Zvonar, Zmaj ianjski).

Str. 74

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Predavanja u organizaciji Stola Varadin: Miroslav Klemm, Zmaj Trenjevaki: 230. obljetnica velikog varadinskog poara, Varadin, Kula straarnica, 25.4.2006. godine. Sastanci s Braom iz drugih stolova: Domjenak u gradu Ozlju u rujnu 2006. godine (Zmaj ianjski i Zmaj Trenjevaki). Ostale aktivnosti Stola Varadin: Metarskom zboru predloena je kandidatura dvoje pripravnika za prijam u Drubu Braa Hrvatskoga Zmaja. To su: Nina Lipljin sveuilini profesor, Zmajska braa iz stolova Varadin, akovec, Krievci i Krapina u Varadinskim Toplicama Fakultet organizacije i informatike Varadin, te Marijan Bakuli, proelnik za prostorno ureenje i komunalne i Vilka iljaka, Zmaja od Kune, naglasili znaaj djelatnosti grada Varadina, Poglavarstvo grada Kukuljevieva govora u Saboru 1847. godine. Varadina. Na ve tradicionalnom znanstvenom skupu Donosimo i dvije detaljnije vijesti iz rada Zmajskog Hrvatske obljetnice, obaveznom dijelu Zmajskog stola Varadin (Miroslav Klemm, Zmaj Trenjevaki): sijela, odrano je osam predavanja. Na njima su hrvatskoj javnosti obznanjeni struni radovi o nekim SIJELO DRUBE BRAA HRVATSKOGA znaajnim datumima i zaslunim osobama hrvatske ZMAJA I ZNANSTVENI SKUP HRVATSKE prolosti, proslavi 70. obljetnice podizanja spomenika OBLJETNICE U VARADINSKIM TOPLICAMA hrvatskoj himni (elimir Hitrec, Zmaj Krapinski IV.), velikom poaru Varadina 1776. (Miroslav Klemm, U starodrevnim Varadinskim Toplicama odran je Zmaj Trenjevaki), 40. obljetnici Krievakog jo jedan znanstveni skup. U subotu 11. studenoga 2006. okupili su se u toplikom, Starom gradu lanovi Drube Braa Hrvatskoga Zmaja na spomen devete obljetnice. Poticaj podizanju spomenika koji krasi park u sreditu grada dao je Ivan Rabuzin, Zmaj Grebengradski II., osniva Zmajskog Stola Varadin i njegov prvi proelnik. Zmajsko sijelo, osmo po redu, okupilo je lanove Drube iz cijele Hrvatske, poglavito Stolova u akovcu, Krapini, Krievcima i Varadinu. Na poetku Sijela Zmajevi su poloili spomenvijenac na spomenik, te prigodnim rijeima proelnika Stola Varadin Branka Speveca, Zmaja Garestinskog Polaganje vijenca na spomenik Hrvatskom jeziku u Varadinskim toplicama

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 75

spravia Vlasta Kliek, Zmajica od krievakog Gornjeg grada), gluhonijemoj slikarici Jelki Struppi bar. Wolkensperg (Zoran Homen, Zmaj Bokeljski), osamdesetoj obljetnici roenja Miljenka Staniia (Nina Lipljin, kandidatkinja pripravnica), nedolinom stanju dvorca Bisag i grobnice hrvatskog domoljuba baruna Corberona (Tomislav uri, Zmaj Cerniki), te trima prilokim pjesmaricama (Ivan Zvonar, Zmaj ianjski). Na samom poetku znanstvenog skupa je Tomislav uri, Zmaj Cerniki, prikazao dvobroj knjiice Hrvatske obljetnice 6/7 s objavljenim predavanjima s prola dva sijela. Naslovi radova koje su objavili Zmajevi Zvonimir Bartoli, Tomislav uri, Zoran Homen, Miroslav Klemm, Valentin Puevski i Ivo Zvonar bili su: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog to je to?, Vrijedna crkvena batina Toplikog kraja, Znaaj veleposjednike obitelji Kiepach u Krievcima, Izgubljeni grad, problemi varadinskog urbanizma, Gabrijel Horvat, Hrvatski slikar, 1905.-1985., Ideje brae Radi u naoj pedagokoj praksi, Zapisi o smrti Nikole Zrinskog Kuranekog u rukopisnim poetskim zbirkama, te politika i znanost ili dva lica jedne monograje. Zmajsko sijelo i znanstveni skup u Varadinskim Toplicama kojem je Zmajski Stol Varadin ponovo bio dobar domain iznova su potvrdili znaaj Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. Ta, ve vie od stoljea stara hrvatska drutvena i kulturna ustanova djeluje pod geslom: PRO ARIS ET FOCIS, DEO PROPITIO! (za rtvenike i ognjita Bojom pomoi). Zduno radi na ouvanju tradicionalnih vrijednosti naeg naroda i stoga je vaan initelj i njegove budunosti. Sijelo i znanstveni skup u Varadinskim Toplicama odrani su u prilog tome. IZLOBA U AST BRATA IVANA RABUZINA, ZMAJA GREBENGRADSKOG U nazonosti lanova nae asne Drube, sveenika varadinske biskupije, politikih i javnih djelatnika Varadina i posjetitelja muzeja otvorena je u Starom

gradu u srijedu 3. 4. 2007. izloba slika akademskog slikara Josipa Resteka. etrnaest slika temperom na papiru s nazivom Krini put vlasnitvo su naeg Zmajskog brata Ivana Rabuzina, Zmaja Grebengradskog II. U povodu najveeg kranskog blagdana Uskrsa izlobu su zajedniki organizirali Stol Varadinski i Gradski muzej Varadin. Nazone je u ime Stola Varadin pozdravio ravnatelj muzeja Branko Spevec, Zmaj Garestinski, odajui posebnu poast Ivanu Rabuzinu koji je unato bolesti smogao snage uveliati ovu sveanost. O znaaju Restekovih slika govorio je Miroslav Klemm, Zmaj Trenjevaki. Pozdravljajui doajena svjetskog naivnog slikarstva, naeg Zmajskog Brata Ivana Rabuzina izlobu je otvorio akademski slikar Ivan Mesek, dogradonaelnik Varadina. Na Zmajski Brat Ivan Rabuzin poznat je naoj kulturnoj javnosti i kao maran sakuplja hrvatske likovne batine. Uz brojne vrijedne knjige njegova zbirka sadri i veliki broj slika i graka hrvatskih i svjetskih umjetnika. Svoj domoljubni zanos iskazao je 2004. godine darujui gradu Varadinu 124 umjetnika djela za zbirku Moderne umjetnosti. Ta e djela nakon preureenja varadinske sinagoge biti u stalnom postavu Galerijskog centra Varadin. Ova je izloba bila prilika da se javnost ponovo upozna s radom nae asne Drube. Na Zmajski Brat Rabuzin govorio je o tome u kraem razgovoru za televiziju i radi istiui ponovo nae zmajsko geslo: Pro ari set focis Deo propitio!

Nakon otvorenja izlobe Josipa Resteka u Varadinu u ast Ivana Rabuzina, Zmaja Grebengradskog II.

Str. 76

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

ZMAJSKI STOL U VUKOVARU Proelnik: Draen VAGELJ, Zmaj Vinkovaki III. Zazmajenjem 18. veljae 2006. godine u Vitekoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu: Draena vagelja, Zmaja Vinkovakog III., tece arevi, Zmajice od Mitnice, Ruice Pihistal, Zmajice Bosutske, Josipa Prpe, Zmaja Siverikog i Martina Mikovia, Zmaja od okadije Vinkovakog stekli su se uvjeti za ustolienje Zmajskog stola u Vukovaru Drube Braa Hrvatskoga Zmaja, jer je uz njih s podruja Vukovarsko-srijemske upanije bio ve ranije zazmanjen Stipan Mijok, Zmaj Baki II. Zmajski stol u Vukovaru Drube Braa Hrvatskoga Zmaja ustolien je 21. svibnja 2006. godine u pastoralnom centru Sveti Bono u Vukovaru, uz nazonost Velikog metra Matije Salaja, Zmaja Starovukovarskog, Metra zmajskih stolova Marijana Liszta, Zmaja Sigetskog III, Metra protonotara Ernesta Gnjidia, Zmaja Dubravarskog, Metra obredniara Zdravka Velentekovia, Zmaja Zelingradskog, Metra rizniara Vladimira Rukavinu, Zmaja Svetoksaverskog, proelnika Zmajskog stola Osijek i kuma Zmajskog stola Vukovar Antuna Tucaka, Zmaja Sovikog, proelnika Zmajskog stola Poega Branka Mihalja, Zmaja Rakitsko-

Kutjevakog, upana upanije Vukovarsko-srijemske Boe Galia, saborskog zastupnika Petra Mlinaria, Proelnika za kulturu Antuna Pintaria, zmajske brae i gostiju uz slijedei: PROGRAM 1. Okupljanje uzvanika u hotelu Lav u 9:30 sati 2. Polaganje vijenca kod Spomen kria na uu Vuke u Dunar u 10:00 sati 3. Sveana sveta Misa u crkvi svetih Filipa i Jakova u 11:00 sati 4. Sveanost Ustolienja u Pstoralnom centru svetog Bone u 12:00 sati 5. Domjenak u Blagovaonici Samostana u 13:00 sati Svetu misu je predvodio Zlatko pehar, gvardijan vukovarski, a u misnom slavlju je sudjelovao djeji zbor crkve Svetih Filipa i Jakova i zbor mladih. Ovom dogaaju prethodilo je niz sastanaka na kojima se navedeni dogaaj pripremao: 1. 27. veljae 2006. godine u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Vinkovci zmajska braa koja djeluju na podruju Vukovarsko-srijemske upanije uputili su prijedlog Metarskom zboru da donese odluku o osnivanju Zmajskog stola Vukovar Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. 2. 8. svibnja 2006. godine u prostorijama Zmajskog stola u Osijeku uz nazonost zmajske brae s podruja sve etiri slavonske upanije, dogovoreni su termini i okvirni program ustolienja Zmajskog stola Poega, Zmajskog stola Vukovar i Zmajskog stola Slavonski Brod. 3. 9. svibnja 2006. godine u prostorijama hotela Lav u Vukovaru, zmajska braa koja djeluju na podruju Vukovarskosrijemske upanije i Gvardijan vukovarski, dogovaraju detaljan program ustolienja, popis uzvanika i zaduenja pojedine zmajske brae. 4. 15. svibnja 2006. godine u prostorijama Franjevakog

Sa sveanosti proglaenja Zmajskog stola u Vukovaru

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 77

samostana u Vukovaru zmajska braa koja djeluju na podruju Vukovarsko-srijemske upanije i Gvardijan vukovarski, provjeravaju izvrenje zaduenja i dogovaraju konani protokol za sveanost ustolienja. U meuvremenu su 29. travnja 2006. godine, u vitekoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu, zmajska braa koja djeluju na podruju Vukovarsko-srijemske upanije sudjelovala na redovitom godinjem sijelu Glavnoga zbora Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. lanovi Zmajskog stola Vukovar 21. svibnja 2006. godine u prostorijama Franjevakog samostana u slavonskog Brodu, bili su nazoni ustolienju Zmajskog stola Slavonski Brod. lanovi Zmajskog stola Vukovar 25. svibnja 2006. godine, u vitekoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu, sudjelovali su na izbornom sijelu glavnoga zbora Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. lanovi Zmajskog stola Vukovar, 11. lipnja 2006. godine, u Poegi, bili su nazoni ustolienju Zmajskog stola Poega. lanovi Zmajskog stola Vukovar 28. lipnja 2006. u prostorijama hotela Lav u Vukovaru, razmatrali su plan rada do kraja 2006. godine i izabrali Proelnika, te Zamjenika i Biljenika Zmajskog stola Vukovar. Dogovoreno je da na zazmajenje Zlatka pehara idu lanovi stola. 15. srpnja 2006. godine, u Vitekoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu, zazmajen je Zlatko pehar, Zmaj od Zapolja. Na sveanosti su bili nazoni lanovi stola. lanovi Zmajskog stola Vukovar, 3. rujna 2006. godine, u Straemanu, bili su nazoni proslavi 25 obljetnice obnove upne crkve i izrade mozaika hrvatskih velikana. lanovi Zmajskog stola Vukovar 25. listopada 2006. u prostorijama pastoralnog centra Sveti Bono u Vukovaru, razmatrali su plan rada do kraja 2006. godine. Djelovanje ovog mladog Zmajskog stola uspjeno se nastavlja.

ZMAJSKI STOL U ZADRU Proelnik: Josip FARII, Zmaj od Rave U Zadru tradicionalno obiljeena obljetnica muke pogibije bana Petra Zrinskog i kneza Krste Frana Frankopana (Zadar, 27. travnja 2006.) Zmajski stol u Zadru Drube Braa Hrvatskoga Zmaja i ove je godine obiljeila obljetnicu muke pogibije hrvatskog bana Petra Zrinskog i kneza Frana Krste Frankopana. Sveana akademija odrana je u Hrvatskoj kazalinoj kui, 27. travnja 2006. Akademski zbor Sveuilita u Zadru otpjevao je, uz nacionalnu himnu, prigodne duhovne pjesme. Nakon toga uslijedio je iznimno uspjean recital Junaci hrvatski nek smireno sniju koji je osmislila i uvjebala prof. Zlata Derossi s uenicima Klasine gimnazije Ivana Pavla II. Nakon recitala enska klapa Anima maris otpjevala je dvije prigodne pjesme. Kao i svake godine od osnivanja Zmajskog stola u Zadru, raspisan je natjeaj za najbolji literarni rad za uenike srednjih kola Zadarske upanije s temom Navik on ivi ki izgine poteno. Meu prikupljenim radovima odabrani su najbolji. Na kraju sveane akademije uenica Ana Dejanovi proitala je svoj prvonagraeni rad u kojem je na izvrstan nain obradila presjek nedavne hrvatske prolosti uz zanimljive poruke mladim naratajima za nacionalno svjestan i etiki savjestan ivot u sadanjem trenutku i u budunosti. Mr. sc. Nives Opai predavanje pod naslovom Hrvatski jezik danas (Zadar, 3. svibnja 2006.) Zmajski stol u Zadru Drube Braa Hrvatskog Zmaja priredio je predavanje mr. sc. Nives Opai pod naslovom Hrvatski jezik danas. Predavanje je odrano u dvorani Matice hrvatske zadar 3. svibnja 2006. Mr. sc. N. Opai, istaknuta hrvatska lektorica, govorila je o suvremenom poloaju hrvatskog jezika, s posebnim naglaskom na opasnost nekritikoga usvajanja brojnih tuica, posebice iz engleskog jezika. Budui da je jezina batina temelj kulturne batine svakoga naroda, istakla je N.Opai, potrebito ju je paljivo uvati i njegovati u svakodnevnom govoru i pisanju kako se ne bi izgubila u predstojeim

Str. 78

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

integracijskim procesima, ali i posvemanjoj globalizaciji. Naime, ti procesi uz brojne pozitivne drutveno-gospodarske efekte, generiraju i dvojbene pa ak i negativne posljedice za razvoj malih naroda i njihovih jezika kao znaajnih odrednica identiteta.

Predavanje prof. dr. sc. Drage imunde Bog u hrvatskoj knjievnosti (Zadar, 10. svibnja 2006.) U organizaciji Zmajskog stola u Zadru Drube Braa Hrvatskog Zmaja u dvorani Matice hrvatske Zadar 10. svibnja 2006. odrano je predavanje Bog u hrvatskoj knjievnosti mons. dr. sc. Drage imunde, Zmaja Bianskoga i vikara za postoral Splitsko-makarske nadbiskupije. Pred brojnom publikom mons. D. imunda nadahnuto je govorio o djelima hrvatskih knjievnika u kojima se u sredinjem mjestu istie Bog, njegova ljubav prema ovjeku, te, openito, znaenje vjere u svakodnevnom ivotu, koje se na razliite naine umjetniki oslikava u knjievnosti. Ugledni predava dijelom je za predavanje crpio grau iz svojega Predstavljai zbornika o prvoj hrvatskoj gramatici B. Kaia, upna crkva u Pagu dvosveanog djela Bog u djelima hrvatskih pisaca. Prikazivanje zbornika radova 400 obljetnica prve hrvatske gramatike Bartola Kaia Paanina isusovca (Zadar, 11. svibnja 2006., Pag, 30. listopada 2006.) Zmajski stol u Zadru Drube Braa hrvatskog zmaja priredio je u Zadru i Pagu prikazivanje zbornika radova 400 obljetnicu prve hrvatske gramatike Bartola Kaia Paanina isusovca. Prikazivanje u Zadru organizirano je u sklopu Dana Zadarske upanije, a odrano je u dvorani Nadbiskupskog sjemenita Vicko Zmajevi, 11. svibnja 2006. Na predstavljanju su govorili Ivo Grbi, dipl. iur., upan Zadarske upanije, mons. Marijan Oblak, nadbiskup zadarski u miru, te prof. dr. sc. Stijepo Obad, proelnik Zmajskog stola u Zadru. Zbornik radova uredio je Julije Derossi, prof., Zmaj od Rame. U zborniku su objavljeni znanstveni prilozi

mons. Ivana Prene, nadbiskupa zadarskog, mons. Marijana Oblaka, nadbiskupa u miru i poasnoga lana Drube Zmaja Svetokrevanskog, patera dr. sc. Vladimira Horvata i mr. sc. Sanje Peri Gavrani. Ti su radovi proireni podnesci sa znanstvenog skupa odranog u Zadru i Pagu 2004. povodom 400. obljetnice prve hrvatske gramatike Institutionum Linguae Illyricae Bartola Kaia. Prigodna izlaganja popraena su glazbenim nastupom ana Morovia,

Branimira Buturia i orguljaa Dragana Pejia s nekoliko skladbi iz hrvatske crkvene batine. Ista knjiga prikazana je i u Pagu, 30. listopada 2006. Prikazivanje je prireeno o upnoj crkvi Uznesenja Blaene Djevice Marije u gradu Pagu. O knjizi, posebno o znaenju injenice da je hrvatski jezik normiran jo poetkom 17.st., nadahnuto su govorili mons. Marijan Oblak, nadbiskup zadarski u miru te prof. dr. sc. Stijepo Obad, Zmaj Konavoski i dr.sc. Josip Farii, Zmaj od Rave. Prigodnu rije uputili su gosp. B. Pali u ime poglavarstva Grada Paga, pokrovitelja priredbe i kanonik don Sreko Frka Petei, paki nadupnik i domain skupa. Program je upotpunjen nastupom mjeovitog zbora pake nadupe, predvoenog .s. Miljenkom. Zbor je izveo nekoliko prigodnih skladbi, meu kojima se na poseban nain istakla pjesma Bartulova himna.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 79

Sudjelovanje predstavnika Zmajskog stola u Zadru Drube Braa hrvatskog zmaja na hodoau u Udbini povodom obiljeavanja stradanja hrvatske vojske u bitci na Krbavskom polju 9. rujna 1493. (Udbina, 9. rujna 2006.) Prof. dr. sc. Stijepo Obad, Zmaj Konavoski, don Emil Bilaver, Zmaj od kabrnje i dr. sc. Josip Farii, Zmaj od Rave sudjelovali su u ime Zmajskog stola u Zadru Drube Braa Hrvatskog Zmaja na obiljeavanju povijesne tragedije hrvatske vojske na Krbavskom polju 9. rujna 1493. Sudionici prikazivanja knjige O rtvama je rije (Z.Derossi, J.Derossi, Z. eparovi, J.Farii, D. Salei Salona, J. Ricov i J. Na spomendan tragedije u Udbini je odrano Lui) koncelebrirano misno slavlje pred vie tisua hodoasnika, i to na mjestu izgradnje budue crkve hrvatskih muenika. Predstavnici Zmajskog prikazivanje knjige O rtvama je rije, zbornika stola u Zadru iskoristili su priliku i za krai susret sa radova Treega hrvatskog rtvoslovnog kongresa. zmajskim bratom Ivicom Matajiom, predstavnikom Prikazivanje je uprilieno prigodom obiljeavanje Zmajskog stola u Gospiu. Dogovorena je naelna 15. obljetnice mukog stradanja hrvatskog puka u suradnja dvaju susjednih zmajskih stolova uz obvezu Vukovaru i kabrnji. Dan prije knjiga je prikazana u konkretnije realizacije u obliku jednoga predavanja kabrnji. O knjizi su govorili prof. dr. sc. Zvonimir predstavnika zadarskog Zmajskog stola u Gospiu eparovi, Zmaj Korulanski IV. i predsjednik tijekom tekue zmajske godine. Hrvatskoga rtvoslovnog drutva te Julije Derossi, Zmaj od Rame. Tijekom prikazivanja istaknuto je znaenje Prikazivanje knjige O rtvana je rije prigodom osobnih rtava i rtava cijeloga naroda tijekom obiljeavanja 15. obljetnice mukog stradanja hrvatske prolosti, a osobito stradanja hrvatskog puka hrvatskog puka u Vukovaru i kabrnji (Zadar, 18. tijekom velikosrpske i velikocrnogorske agresije studenog 2006.) na Hrvatsku. U uvodu je istaknuta misao blaenoga U maloj dvorani Hrvatske kazaline kue Zadar 18. Alojzija Stepinca kako je Hrvatska rtva velikih zala. studenoga 2006. u organizaciji zadarskoga Zmajskog J. Derossi naglasio je vanost obiljeavanja stradanja stola Drube Braa Hrvatskog Zmaja odrano je hrvatskoga naroda kako bi se na temelju te spoznaje objektivno i sveobuhvatno prosuivale tragine situacije i izvukle odgovarajue pouke za sadanji i budui razvitak hrvatskoga naroda. U nadahnutom i izrazito dobro prihvaenom nastupu prof. dr. sc. Z. eparovia istaknuli su djelovanje Hrvatskoga rtvoslovnog drutva te ukratko i sadrajno prikazani prilozi u zborniku radova. Na kraju prikazivanja nastupili su knjievnici Duka Salei Salona i Joja Ricov recitirajui i itajui prigodne radove s tematikom rtava u hrvatskom narodu, palih za slobodu i S prikazivanja knjige O rtvama je rije neovisnost domovine.

Str. 80

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Prof. dr. sc. Stijepo Obad, Zmaj Konavoski i proelnik Zmajskog stola u Zadru Drube Braa Hrvatskog Zmaja (2001.-2006.) dobio nagradu Grada Zadra za ivotno djelo (Zadar, 24. studenoga 2006.) Povodom obiljeavanja blagdana Sv. Krevana muenika, zatitnika Grada Zadra 24. studenoga 2006. upriliena je sveana sjednica Gradskog vijea Zadra na kojoj su dodijeljena priznanje istaknutim pojedincima i ustanovama. Glavni laurenti ovogodinje dodjele nagrada prigodom Dana Grada zadra bili su prof. dr. sc. Stijepo Obad, Zmaj konavoski i maestro akademik Pavle Depalj. Prof. dr. sc. S. Obad, navedeno je u obrazloenju nagrade, uvelike je zaduio Zadar, ali i cijelu domovinu viedesetljetnim marljivim i predanim znanstvenim, odgojnim i kulturnim djelovanjem. S. Obad istakao se kao izvrstan sveuilini profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2003. Sveuilite u Zadru), ali i kao predsjednik zadarskog organka Matice hrvatske poetkom 70-ih godina 20. st. te viegodinji proelnik Zmajskog stola u Zadru Drube Braa hrvatskog zmaja i predsjednik zadarskoga ogranka HKD Napredak. Prof. dr. sc. S. Obad zaduio je generacije mladih hrvatskih povjesniara, ali i svih drugih graana Zadra, a posebno i rodnoga dubrovakog kraja, jer im je osobno svjedoio primjerom humanista, znanstvenika, domoljuba i, nadasve, moralne vertikale koja se nije savijala niti u najteim trenutcima suvremene hrvatske prolosti. Predavanje pod naslovom Maslina drvo ivota i simbol Sredozemlja prof. dr. sc. Ante Kolege i dr. sc. fra Roberte Bernardina kunce (Zadar, 27. studenoga 2006.) U prepunoj dvorani Matice hrvatske Zadar 27. studenoga 2006. u organizaciji zadarskoga Zmajskog stola Drube Braa hrvatskog zmaja odrano je predavanje pod naslovom Maslina drvo ivota i simbol Sredozemlja. Ulgedni predavai

prof. dr. sc. ante Kolega s Agronomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i dr. sc. fra Robert Bernardin kunca, jedan od vodeih hrvatskih liturgiara i viegodinji provincijal franjevake provincije Sv. Jeronima u Istri i Dalmaciji, istakli su da je maslina jedna od najznaajnijih agrokultura u primorskom dijelu Hrvatske, koja uz gospodarsko znaenje ima i ulogu simbola Sredozemlja, a u kranstvu i drva ivota. Ona je izvor maslinovog ulja, nezaobilazne prehrambene namirnice i mistinoga sredstva u obredima kranskoga bogosluja. U prvom dijelu predavanja prof. dr. sc. A. Kolega opbradio je agrarni, geografski i gospodarski aspekt masline, a u drugom dijelu dr. sc. fra B. kunca ukazao je na simbolikoliturgijsko znaenje masline i maslinovog ulja te odrao meditaciju pod naslovom Svjei maslinov list, parafrazirajui motiv iz Knjige postanka (Post,

S predavanja Maslina drvo ivota i simbol Sredozemlja

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 81

8. 6-12) o Noi i potopu iji je svretak najavila golubica nosei u kljunu svjei list masline. Izmeu dva dijela predavanja odran je prigodni recital u kojem su sudjelovali Dolores Bari, studentica Sveuilita u zadru i Zlatko Kota, glumac Kazalita lutaka zadar itajui pjesme i krae priloge o maslinama T. Metria, D. Boina, S. Miia i I. Bavevia. Na kraju predavanja prof. dr. sc. Stijepo Obad, Zmaj Konavoski, nakon kraeg uvodnika uruio je dr. sc. fra Bernardinu kunci Zahvalnicu Zmajskog stola u zadru Drube Braa Hrvatskog Zmaja u znak zahvalnosti za viegodinji samoprijegoran rad na ast i u slubi zadarskoga Zmajskog stola kao i cijele Drube BHZ.

Sveana dodjela zahvalnice dr. sc. fra. Robertu Barnardinu kunci

PRIJEDLOG OSNOVNOG PLANA DJELOVANJA DRUBE U 599. ZMAJSKOJ GODINI

1. to kvalitetnije obdravati redovite djelatnosti: - Barem tri sijela Glavnoga zbora Jurjevsko (travanj), u povodu osnivanja Drube (studeni) i u povodu obnove Drube (lipanj) - Odravati domjenke svake srijede u Zmajskoj kuli (osim od 15. srpnja do 1. rujna) svaki mjesec brai poslati programe s rasporedom predavanja i drugih dogaanja - Odravati ostala dogaanja u Zmajskoj kuli - Redovito odravati sijela svih redovnih i povremenih tijela Drube, kao to to predvia Ordo Draconicus - Prema potrebi redovito organizirati alobne domjenke za umrlu brau 2. Uspjenije poraditi na aktiviranju i boljem radu svih kulturnih zborova i sekcija 3. Osobito je vana djelatnost zmajskih stolova oni trebaju to cjelovitije realizirati postavljene godinje planove. U tome im vie treba pomagati sredinjica Drube. Pogotovo se moraju aktivirati oni stolovi koji trenutno slabije djeluju. Do kraja zmajske godine privesti kraju osnivanje preostala tri zmajska stola u Virovitici, Bjelovaru i Sisku 4. Oivjeti Stari grad u Ozlju organizirati subotom susrete zmajskih stolova iz svih dijelova Hrvatske. Tijekom ljeta organizirati zajedniki domjenak svih lanova Drube 5. Pojaati naknadniku djelatnost i organiziranje znanstvenih skupova. Uz Zmajske vijesti i drugih prigodnih izdanja, pokrenuti izradu i izdavanje tri kapitalna izdanja: 1. Povijest Drube, 2. akaviana Croatica, 3. Velimir Deeli autobiografski zapisi (u dvije knjige) . Napisati i izdati i manju povijest Ozlja

Str. 82

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

6. Izvriti pripreme za podizanje dva spomenika od nacionalne vrijednosti: kralju Zvonimiru u Kninu, te Zrinskim i Frankopanima u akovcu 7. U organizaciji Matice i zmajskih stolova diljem Hrvatske podii vie od 10 spomen-ploa, bisti i drugih spomenika 8. Do listopada 2008. odrati petnaestak izlobi slika velikih hrvatskih slikara i nae brae Ivana Veenaja i Mije Kovaia u raznim galerijama u Hrvatskoj 9. Paljivo revidirati dosadanji sastav naega lanstva, te jo veu pozornost pokloniti primanju novih, mahom mlaih lanova (uz potivanje numerus klaususa) 10. Predano nastaviti s poslovima obnove Staroga grada u Ozlju. Pripremiti projektni zadatak s jasnom buduom namjenom Ozlja. Izvriti sve pripremne radnje za dobivanje lokacijske dozvole, uz iroke konzultacije s konzervatorima i drugim strunjacima, te potencijalnim investitorima i donatorima. Zapoeti pripreme za izradu koncepcije

i projekta dravnog muzeja Zrinskih i Frankopana. Intenzivirati radove na obnovi infrastrukture i druge neophodne radove za redovito odravanje ovog spomenika od nacionalnoga znaaja. 11. U suradnji s Gradom Zagrebom realizirati izraene projekte i trokovnike za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima, to se prvenstveno odnosi na obnovu i modernizaciju infrastrukture objekta 12. Obnoviti ili izraditi replike (uz nova rjeenja) svih insignija Drube 13. Voditi politiku i stalnu brigu za stabilno i sigurno nanciranje Drube, te troiti sredstva s mogunostima. Kod toga valja uspostaviti to djelotvorniju suradnju s institucijama vlasti i poveati broj donatora, te ubrati lanarinu od svekolike brae i sestara 14. to djelotvornije suraivati s drugim graanskim udrugama, ustanovama i institucijama, a u skladu s naim pravilima i potrebama.

POSLJEDNJA VIJEST

ZMAJ KLOKOKI V. - KANCELAR KAPITULA ZLATNOGA ZMAJA

Nakon vie odgoda , 11. travnja 2007. odrano je u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijelo Kapitula Zlatnoga Zmaja, najvieg i najuglednijeg tijela Drube Braa Hrvatskoga Zmaja. Prema Ordo Draconicus Kapitulom predsjeda Veliki metar, a lanovi su ona asna braa kojima je Glavni zbor Drube izglasovao najvie zmajsko odlije - Zlatnoga zmaja. Sada su to zmajska braa: Ante Krmpoti, Zmaj od Krmpota, Milovan Petkovi, Zmaj Velikotaborski II., Juraj Kolari, Zmaj Hraanski od Sv. Jurja u Trnju, Aleksandar ir, Zmaj Vlakovulianski, uro Deeli, Zmaj Klokoki V. i Matija Salaj, Zmaj Starovukovarski. Prvom sijelu Kapitula, od moguih sedam, prisustvovalo je petero brae. Za novi mandat za kancelara Kapitula jednoglasno je izabran Zmaj Klokoki V., za komendatora Zmaj Hraanski od Sv. Jurja u Trnju i za preceptora Zmaj Velikotaborski II. (zadnja dva brata jo e trebati potvrditi svoj pristanak, jer nisu bila nazona izboru). Na sijelu je takoer zakljueno da se izradi poslovnik Kapitula, a razgovarano je i o drugim pitanjima iz djelovanja Drube.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 83

OBAVIJEST I MOLBA DUNOSNICIMA DRUBE

Ovim Zmajskim vijesti zapravo se uvodi tiskanje godinjeg izvjea Drube za svaku zmajsku godinu. Ovo izvjee koje je pred Vama sigurno ima i mnogo manjkavosti i netonosti. Zbog toga se ispriavamo i uvjeravamo Vas da nita od toga nije uinjeno hotimice ili s namjerom. U ovo smo izvjee unijeli ono za to smo znali, odnosno za koja dogaanja je sauvana dokumentacija. Stoga ve sada molimo sve dunosnika Drube (lanove Metarskog zbora, proelnike sekcija, druge dunosnike, te osobito proelnike zmajskih stolova) da skupljaju i uvaju dokumentacije o svim dogaanjima tijekom zmajske godine. Bilo bi najbolje ako biste odmah nakon svakog dogaanja o tomu napisali kratki lanak, a na eventualne fotograje zabiljeili to je na njoj i kada je snimljena. To sve valja arhivirati i uvati do kraja oujka, kada sve materijale treba dostaviti u Zmajsku kulu u Zagrebu. Tako e nam slijedee godinje izvjee biti kvalitetnije i kompletnije. Na suradnji se unaprijed zahvaljujemo.

Str. 84

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Tiskano u Hrvatskoj, 2007., 500 primjeraka. Besplatni primjerak.