ZMAJSKE VIJESTI

GLASILO
BROJ 1/2007

DRUŽBE

»BRAĆA

HRVATSKOGA

ZMAJA«

ZMAJSKA 598. GODINA

TRAVANJ 2007.

UVODNIK

VODI NAS ŽELJA DA BUDEMO BOLJI
Draga i časna zmajska braćo i sestre! Već smo ušli u 102. godinu postojanja Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja, a s novim Jurjevskim sijelom Glavnoga zbora ulazimo u 599. zmajsku godinu. Ta duga tradicija i iskustvo našega djelovanja, ukorijenjenost Družbe u hrvatsko kulturno biće, moralno i povijesno obvezuje sve članove Bratstva da odano i s rodoljubivim žarom obavljaju sve svoje zadaće. Naš je cilj djelovanja nepromijenjen više od stoljeća – biti odan hrvatskoj domovini, štititi, čuvati i promicati njezine kulturne i povijesne vrednote. Zbrajajući i vrednujući sve ono što smo učinili tijekom 598. zmajske godine, dakle od prošlog, izbornog Jurjevskog sijela Glavnoga zbora, možemo obujam i rezultate našega djelovanja ocijeniti zadovoljavajućim. Naša razmjerno malobrojna Družba dobrih ljudi i rodoljuba, ostvarila je kroz razdoblje od jedne godine veliki broj akcija, a pokrenuti su i višegodišnji procesi obnove naših nekretnina u Ozlju i Zagrebu. Doista raznovrsne djelatnosti, koje su provedene više ili manje uspješno, brojem, učinkovitošću i značenjem donekle čak premašuju postavljene planove i očekivanja. Naša Družba se prošlih dvanaest mjeseci pokazala kao žilav i vitalan organizam, koji se uspješno regenerira i sve učinkovitije djeluje u kulturnom i društvenom životu hrvatskoga naroda. Taj napredak, iako nije velik, sve nas skupa neobično raduje – ali ipak s određenom zadrškom – zasigurno smo mogli, a možda i trebali, učiniti više i bolje. Osnovni razlog što nismo ostvarili više, nalazi se u angažmanu i strukturi našega članstva. Naše članstvo čine afirmirani i vrlo angažirani i poznati ljudi hrvatskog društvenog i gospodarskog života. Oni, stoga, svaki ponaosob, imaju doista velike obveze i zadaće u ustanovama i tvrtkama u kojima rade. Osobno su uključeni i u djelovanje brojnih drugih društvenih, kulturnih, športskih i drugih društava i aktivnosti. Zbog takvih velikih osobnih obveza, često nisu u mogućnosti dolaziti na sijela Družbe, te sudjelovati u drugim aktivnostima Bratstva. Takvi naši članovi u pravilu ostvaruju zavidne uspjehe u svojem profesionalnom djelovanju, pa time predstavljaju i ponos našega Bratstva. Jer, svaki naš brat ili sestra treba i u svojem profesionalnom zvanju biti primjer valjana radnika i rodoljuba. Osim slabijeg angažmana takvih profesionalno vrlo zauzetih članova, starosna struktura naše braće je nepovoljna, pogotovo u Matici u Zagrebu. Prosječna starost našega Bratstva je vrlo visoka, s velikim udjelom umirovljenika. Mnoga naša braća teže ili lakše pobolijevaju, što ih djelomice priječi za predaniji rad u Družbi. Starosna struktura u zmajskim stolovima u županijama znatno je povoljnija. No, istini za volju, mnoga naša braća i nemaju

Str. 2

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

pojavili u Zmajskoj kuli. Neki su i kroz nekoliko godina «zaboravili» platiti obvezatnu članarinu. Veliki meštar i meštarski zbor već je analizirao rad svakoga člana, posebice u Matici. Zbog nastojanja da uspješnije djelujemo, kao i poradi potrebe da ojačamo i pomladimo djelovanje Bratstva novim članovima, dugogodišnja neaktivna braća morat će se izuzeti iz numerus klaususa, te prepustiti mjesto novoj braći koja su spremna predanije raditi za dobrot Družbe. Tu zadaću neće bit lako obaviti, ali se revidiranje članstva neće moći izbjeći. Dakako, kod toga valja vrlo obzirno voditi računa o svakom starom bratu i sestri, jer naša Družba je samo dobrovoljna građanska udruga, čiji članovi se u Bratstvu mogu angažirati prema svojoj želji, mogućnostima, sposobnostima i raspoloživom vremenu. Djelovanje Družbe od svibnja 2006. godine, kada je izabran 13. sastav Meštarskog zbora, odvijao se u skladu s postavljenim planovima. To znači da su i vodstvo Družbe, Matica i zmajski stolovi organizirali velik broj javnih priredbi i predavanja, postavljale su se spomen-ploče i podizali spomenici, organizirale su se druge manifestacije, te brojna interna sijela i dogovori. Valja ovdje osobito naglasiti da se najveći dio aktivnosti odvijao upravo u zmajskim stolovima. Tijekom prošle zmajske godine neki stolovi ostvarili su doista zavidne uspjehe. No, zahvaljujući vrlo djelatnom Meštarskom zboru, voditeljima zborova i sekcija, kaštelanu i drugim dužnosnicima, zmajska kula nad Kamenitim vratima postala je mjesto kontinuiranih i vrlo uspješnih djelatnosti. Dosta se učinilo i na primanju novih članova, kako u Matici tako i u nekim zmajskim stolovima. Nažalost i ove godine petero naše braće i sestara zauvijek nas je napustilo, pa su u zmajskoj kuli bila održana i žalobna sijela. Meštarski zbor je započeo praksu održavanja sijela i izvan Zagreba, pa su radno-svečana sijela održana i u Jagnjedovcu kraj Koprivnice, Prelogu i Donjoj dubravi, a kompletni sastav Meštarskog zbora sudjelovao je i na svečanostima otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku. Veliki meštar Zmaj Velikootočki govori na sijelu u Zmajskoj kuli većeg objektivnog opravdanja za nedovoljnu aktivnost u radu Družbe. To se također pretežito odnosi upravo na Maticu. Uz znatna poboljšanja, osobito zadnjih nekoliko mjeseci, nezadovoljavajući je još uvijek rad naših kulturnih zborova i sekcija. Nedovoljna aktivnost zborova i sekcija izgleda da je karakteristika djelovanja Družbe već od njezina osnivanja. I u izvješćima o Družbi iz razdoblja prije Drugog svjetskog rata o tome se vrlo kritički govori. Neke sekcije zadnjih mjeseci ipak pokazuju sve obimniju djelatnosti. Međutim, u radu sekcija u Matici, pa i u pojedinim zmajskim stolovima, u ostvarivanju naših radnih zadaća sudjeluje premali broj braće i sestara. Inicijativa i realizacije pojedinih projekata zavisi od vrlo malog broja ljudi. Iako se i na tom planu osjeća određen pozitivni pomak, a naša sijela srijedom u Zmajskoj kuli sve su posjećenija, ipak sve aktivnosti još zavise od angažmana maloga broja braće. Za tu određenu pasivnost dijela članstva zasigurno je krivo i vodstvo Družbe, jer nije našlo prave putove bolje informiranosti članstva i animiranja za svestranije djelovanje. U slijedećem razdoblju u tom području će se morati biti znatno aktivniji i uspješniji. Usprkos svih objektivnih problema koje imaju neki naši članovi, to ih ipak ne opravdava za slab angažman u djelatnostima Družbe. Ima čak i nekoliko desetaka naše braće koji su se kroz prošlih pet i više godina možda jednom ili niti jedanput

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 3

Nakon dužih rasprava i priprema, Družba je prošle zmajske godine bila osobito aktivna na pokretanju i početnim radovima obnove staroga grada u Ozlju. Započeti su vrlo obimni obnoviteljski radovi. Potpuno su obnovljena krovišta dviju ulaznih obrambenih kula, obnovljeni su i zaštićeni svi otvoreni obrambeni bedemi, uređen je zmajski klub u suterenu Trške kule, obnovljen donji dio krovišta na istočnom krilu i postavljeno je kameno stubište u sjevernom krilu grada. Sada su u tijeku pripreme za početak radova na obnovi velike površine krovišta južnog i istočnog krila grada. Družba je na tematskom sijelu raspravila o budućim sadržajima koje želi razvijati u Ozlju, pa će se s takvim projektnim zadatkom raspisati natječaji za odgovarajuća arhitektonska rješenja. Dosadašnje radove, pa i one koji su u tijeku, najvećim dijelom financira Ministarstvo kulture, koje je prepoznalo vrijednost ovog spomenika hrvatske kulture i povijesti. Također su gotovi projekti i troškovnici za temeljitu obnovu zmajske kule nad Kamenitim vratima, što se posebno odnosi na instaliranje odgovarajuće infrastrukture. Očekuje se da će te radove financirati Grad Zagreb. Treba naglasiti da vođenje radova na obnovi naših objekata traže mnogo vremena i angažiranosti – osobito vodstva Družbe i članova Zmajskog stola u Karlovcu.

Vjerujemo i nadamo se da će se tijekom 599. zmajske godine, dakle u slijedećih godinu dana, djelatnosti naše Družbe još i proširiti. Kao što smo prošle zmajske godine nastavili rad prethodnika, tako ćemo i iduće godine održati kontinuitet svih oblika naših aktivnosti. Uz redovita sijela i dogovore, predavanja i javnih priredbi, to će se odnositi i na neke posebne zadatke. U zmajskim stolovima planirao otkriti nekoliko spomen-ploča i bisti znamenitim Hrvatima iz bliže i dalje povijesti, a osobito zamašan posao čeka nas na pripremama za postavljanje velebnih spomenika Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu i kralju Zvonimiru u Kninu. Još više angažmana zahtijevat će daljnja obnova staroga grada u Ozlju, te zmajske kule nad Kamenitim vratima. Daj bog da postavljene zadaće što bolje obavimo. U 599. zmajskoj godini želim svekolikoj braći i sestrama mnogo zdravlja, svaki osobni uspjeh i predan rad u našoj Družbi. Bog nam sreću daj, hrvatski nek živi zmaj!

Veliki meštar Dragutin Feletar Zmaj Velikootočki

DVA SVEČANO-RADNA SIJELA GLAVNOGA ZBORA

OBILJEŽAVANJE OBLJETNICE OSNIVANJA I OBNOVE DRUŽBE
Od prošlogodišnjeg Jurjevskog sijela, kao što je to i običaj u našoj Družbi, održana su dva svečano-radna sijela Glavnoga zbora – 24.lipnja i 18. studenoga 2006. godine. Odaziv braće i sestara na ova sijela bio je dobar, a Glavni zbor donio je i važne odluke. Prijateljsko druženje uz prigodne domjenke upotpunilo je ove skupštine. Glavni zbor je 24. lipnja 2006. godine održao sijelo u povodu 16. obljetnice obnove djelovanja Družbe. Prije održavanja sijela održana je Sv. Misa u kapeli Sv. Jurja, koju je predvodio msgr. Lovro Cindori, Zmaj od crne Majke Božje Bistričke. Na početku sijela, braća i sestre otpjevali su prvu kiticu Hrvatske himne, a minutom šutnje odana je počast

Str. 4

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

nedavno preminulim članovima Velimiru Kikerecu, Zmaju Vinodolskom IV. i Damiru Mejovšeku, Zmaju Neretvanskomu I. Veliki Meštar Dragutin Feletar, Zmaj Velikootočki održao je slijedeći proslov: Draga i časna zmajska braćo i sestre, poštovani prijatelji! Danas smo se okupili u svečanoj dvorani naše zmajske Družbe da obilježimo 16. obljetnicu obnove djelovanja našega slavnoga bratstva. Dakako, to je i prigoda da s ponosom opet istaknemo dugu tradiciju Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i izuzetan prinos naših zmajeva hrvatskoj kulturi i povijesti. Naime, ove se godine navršava i 101. obljetnica osnivanja družbe. Osnivači, Emilije pl. Laszowski, Prazmaj Brloški i Ozaljski i Velimir Deželić, Prazmaj Klokočki I., 1905. godine pokrenuli su rad družbe dobrih ljudi i rodoljuba, koja je kroz prošlih stotinu godina postala jednom od stožernih društvenih udruga u očuvanju hrvatskih nacionalnih, povijesnih i tradicijskih vrijednosti. Nakon komunističke represije i muka, naša Družba je bila zatrta gotovo 44 godine, ali je u članstvu i narodu ostao njezin duh i vrijednosti djelovanja zmajeva. Stoga i nije čudo što je upravo Družba Braća Hrvatskoga Zmaja već tijekom 1990. obnovljena kao prva u Hrvatskoj od svih zabranjenih društvenih udruga. Nakon uspješnog i predanog djelovanja Poticajnog kruga za obnovu na početku 1990., organizirana je 23. lipnja 1990. godine osnivačka skupština u prostorijama Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, kojom je započelo novo razdoblje u djelovanju Družbe. Naša Družba je 2. studenog 1990. i službeno upisana u Registar društvenih udruga. Od tada je, eto, prošlo već 16 godina. Predanim djelovanjem brojnih zmajeva i zmajica, a pod vodstvom najboljih muževa iz sastava našega bratstva, Družba Braća Hrvatskoga Zmaja opet je izrasla u priznatu, afirmiranu i značajnu društvenu udrugu, kojoj je osnovni cilj čuvanje, zaštita i afirmacija istinskih hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. Usprkos nedostatku materijalne potpore, te određenih unutarnjih i specifičnih

S jednog sijela Glavnog zbora Družbe

slabosti našega bratstva, naša Družba je dosad zabilježila rezultate koji je uvrštavaju u najznačajnije rodoljubne društvene udruge u našoj Hrvatskoj. Tim rezultatima pridonio je i sudjelovao vrlo velik broj našega članstva, pa ih je ovom prigodom nemoguće sve osobno spomenuti i zahvaliti im na velikim odricanjima i zaslugama. Ali, dovoljno je reći da je naša družba izrasla u udrugu s više od 300 redovitih, prinosnih i počasnih članova, kako u Matici u Zagrebu tako i u 16 zmajskih stolova diljem lijepe naše domovine. U našem članstvu nalaze se afirmirani i rodoljubivi građani Hrvatske, koji su spremni svojim radom, vremenom i sredstvima stalno pridonositi ostvarivanju svetih ciljeva naše Družbe. Tako je i bilo prvih godina nakon obnove Družbe, kada je veliki meštar bio časni brat Antun Bauer, Prazmaj Vučedolski III., i u vrijeme velikog meštra Đure Deželića, Zmaja Klokočkog V., te u razdoblju velikih meštara Jurja Kolarića, Zmaja Hrašćanskog od Svetog Jurja u Trnju i časnog brata Matije Salaja, Zmaja Starovukovarskog. Novi, 13. saziv Meštarskog zbora, sa svim dužnosnicima i članovima Družbe, nastavlja svoje

sjednice od 7. na slogu i uspješnije djelovanje u slijedećem razdoblju. poštivanje hrvatskih kulturnih i povijesnih vrijednosti. treba u skladu sa Zmajska braća i sestre u Viteškoj dvorani suvremenim promjenama života neprestano mijenjati i nadopunjavati oblike rada i u novim uvjetima tako ostvarivati svoje određene svete zmajske dužnosti i ciljeve. evocirao je uspomene na dane obnove Družbe 1990. godine. Svuda. naša je najveća snaga. Istakao je i važnost prvoga skupnoga sastanka obnovitelja Družbe. ali ne zastajkujući i uporno kročeći naprijed. kako bi se i sami jače mogli uključiti u djelovanje. Družbina misija je jasna i sveta. kao i svi dužnosnici Družbe slijedećih mjeseci će poraditi na učvršćivanju organizacije naše Družbe i na aktiviranju svih naših članova. postali članovi Kapitula Zlatnoga Zmaja. Str. održanog 23. Zmaju Starovukovarskomu i Đuri Deželiću. vrlo upečatljivo i s novim podacima. draga zmajska braćo i sestre. Zmaja Dubravarskog. a naša je dužnost da je što bolje i časnije obavljamo. srpnja na sutoku Mure u Dravu položiti vijence u spomen Nikoli Zrinskomu i braniteljima Novoga Zrina. koje valja dosegnuti. hrvatski nek živi zmaj! Nakon proslova Velikog meštra. kod toga ističući brojne detalje. Nakon što ćemo 16. 5 djelovanje na tim postignutim zasadama i rezultatima. lipnja. Ante Krmpotić. Time su ovi zaslužni članovi. rodoljublje. pokušajmo učiniti sve što smo planirali do polovice srpnje – a toga ima mnogo diljem Hrvatske. Tradicija. Naša Družba uz zasade koje smo naslijedili i na kojima nastavljamo naše djelovanje. te mnogo zdravlja i radosti. uz obrazloženje Meštra protonotara Ernesta Gnjidića. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Ovdje u zmajskoj kuli završit ćemo našu predljetnu djelatnost zazmajenjem novih 13 članova. Draga zmajska braćo i sestre. koji su obnašali i odgovornu dužnost Velikoga meštra. Pogotovo ćemo se brinuti da svi naši članovi budu valjano i na vrijeme obaviješteni o svemu što se događa i planira u Družbi. Pozivam Vas stoga. Uljudba i međusobno poštovanje treba biti način našeg ophođenja i života u Družbi. Novi saziv Meštarskoga zbora. koje možemo ostvariti jedino korak po korak. Zmaj od Krmpota. Temeljem odluke Meštarskog zbora od 7. Pomognite nas svi u tom nastojanju.ZMAJSKE VIJESTI . Na prijedlog Meštarskog zbora (s 1. Mi i dalje moramo čvrsto stajati na braniku očuvanja i afirmacije naših žrtvenika i ognjišta potpomognuti božjom milošću – Pro ari set focis deo propitio! U tom svjetlu našu Družbu već ove zmajske godine čekaju mnogi ciljevi. Bog nam sreću daj. Čekaju nas doista velike obveze. lipnja 1990.). gdje god bili. Glavni zbor je gotovo jednoglasno izglasovao dodjelu Zmajskog odličja – reda Zlatnoga Zmaja braći Matiji Salaju. Zmaju Klokočkom V. srpnja u 11 sati u što većem broju nazočite tom svečanom i za Družbu vrlo važnom činu.Broj 1/2007. lipnja i 21. moći ćemo se pridružiti zasluženom ljetnom odmoru. Pozivam Vas da usubotu 15. na svečanom . kako bi naša rodoljubna misija dobila nove dosege. To možemo ostvariti samo većom slogom i međusobnim razumijevanjem i uvažavanjem. lipnja 2006. Već danas cjelokupnom našem članstvu i prijateljima naše Družbe želim ugodno i korisno ljeto. budite i dostojni hrvatski zmajevi.

književnika Božidara Kukuljevića Sakcinskog. zasnovano na hrvatskom rodoljublju. Srebrne zmajske medalje uručene su Anti Krmpotiću. a prihvaćala kulturne vrijednosti svih naroda. dobrotvorke Anke Laszowski Claudius od Claudenburga i brojni drugi. koju i mi danas poštujemo. a liturgijsko slavlje predvodio je Meštar kapelan Josip Šantić. Nakon što su nazočna braća i sestre otpjevala prvu kiticu Lijepe naše domovine. bratskoj ljubavi i slozi. godine u povodu 101.. godine postalo doista jedno od stožernih mjesta kulturnog života hrvatskoga naroda. Ideja naših osnivatelja. studenoga 1905. da se podsjetimo i poveselimo u povodu 101. Antunu Tucaku. Družba je odlučno zatvorila vrata mržnje prema bilo kojemu drugom narodu. a božjom milošću.Str. Zmaju Konavskome II. bila je da družba postane okupljalište dobrih ljudi raznih naroda i staleža. On je tada rekao: Draga i časna zmajska braćo.Broj 1/2007. Svečano i radno sijelo Glavnoga zbora održano je i 18. do 1945. Povjesničar Emilije Laszowski Sa sijela Glavnog zboga Družbe Szelinga i književnik dr. Tako već 101 godinu naša Družba njeguje i promiče etičke i kulturne vrjednote hrvatskoga naroda. 2. studenoga 2006. iskrenom prijateljstvu. sijelu Glavnoga zbora uručena su i zmajska odličja za posebne zasluge i doprinos u promicanju i oživotvorenju zmajskih ciljeva. rasa i religija. Zmaj od Sv. Družba se zdušno borila za pobjedu kršćanskih načela i u području znanosti i obrazovanja. povjesničara Janka Barlea. Nije slučajno nova družba izabrala geslo koje još i danas krasi naše bratstvo: Pro ari set focis. obljetnice slavne Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. te je naše bratstvo u razdoblju od 1905. I tom je prigodom prije sijela održana Sv.. obljetnice osnutka Družbe. Zmaj Velikootočki održao je proslov u povodu obljetnice družbe. tiskara Ljudevita Tomšića. Veliki meštar Dragutin Feletar. Zmaju od Krmpota. U ime primatelja odličja prigodnim govorom zahvalio je Đuro Deželić. Zmaj Klokočki V. Svi članovi naše Družbe znaju koje je sve djelatnosti razvila Družba Braća Hrvatskoga Zmaja u tom razdoblju. To zlatno doba našega bratstva daje nam i danas poticaj. Velimir Deželić shvatili su zahtjev povijesnog trenutka: trebalo je okupiti rodoljube koji će stajati na braniku hrvatske povijesne i kulturne baštine. međusobnom poštovanju i pomaganju braće u javnom i privatnom životu. Zmaju Sovičkomu i Đuri Kovačevu. Naša je Družba osnovana 16. godine u politički vrlo teškom i prijelomnom vremenu za Hrvatsku i Hrvate. Zmaj Klokočki V. a protiv bezboštva i materijalizma. deo propitio – Za žrtvenike i ognjišta. poput književnika Sjepana Širole. oživljava spomen na slavne događaje iz hrvatske povijesti i na znamenite Hrvate i čuva hrvatsku povijesnu i kulturnu baštinu. Jurja. Stijepi Obadu. Zlatnu zmajsku medalju dobili su Matija Salaj. Zmaj Starovukovarski i Đuro Deželić. Misa u kapeli Sv. slijedećoj zmajskoj braći: 1. U njegovanju ljubavi prema svojem narodu. U naumu osnivanja takve narodne družbe osobitu su im potporu dali istaknuti hrvatski kulturni i znanstveni muževi. Lovre u Lovrečini. poštovani gosti! Sastali smo se danas u našoj viteškoj dvorani u kojoj nas čuva Majka Božja od Kamenitih vrata. Ovakva načela privukla su u družbu velik broj odličnih hrvatskih muževa i žena. . 6 ZMAJSKE VIJESTI . jača nacionalnu svijest. Hrvatska je tako prije više od jednog stoljeća dobila udrugu vrlih rodoljuba koji su neizmjerno mnogo učinili za očuvanje i afirmaciju hrvatskoga bića i samosvojnosti. Zmaju Đurđevačkom II.

Posebno je mnogo aktivnosti u našim zmajskim stolovima – nedavno je i službeno inauguriran i Zmajski stol u Pazinu. Mijenjala su se vodstva i veliki meštri. Osobito velika pozornost poklanja se administrativnom sređenju naših nekretnina. Njemu je 12. lipnja 1990. Sv. hodnji i svečanosti. kao jedna od prvi društvenih i kulturnih udruga u Hrvatskoj. Krapini. Gotovo svi stolovi zadnjih su mjeseci imali po nekoliko događanja. širi sastanak obnovitelja od 35 osoba. onda možemo biti ponosni na našu djelatnost. otkrivene su nove spomen-ploče. Uskoro je za prvog velikog meštra obnovljene Družbe izabran dr. Heleni kraj Čakovca. i sada se nalazimo na tom povijesnom mjestu. Neprestance se nešto zbiva. ideja našega bratstva aktivno je živjela u hrvatskom biću. misnih slavlja. Najprije se sastao Poticajni krug u užem sastavu. Eto. godine. To su doista veliki zahvati. Požegi. Mladen Vedriš predao ključeve zmajske kule nad Kamenitim vratima. U Matici u Zagrebu radilo se na novom konstituiranju zborova. saziva Meštarskog zbora. te osobito u Zadru i Dubrovniku. Dogovori o reosnivanju Družbe započeli su već krajem 1989. u viteškoj dvorani Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. U tom pogledu vrlo je važna i kompleksna djelatnost na obnovi naše Zmajske kule. kao i pripomoći nekoliko . Rijeci. rujna 1991. Varaždinskim Toplicama. na Novom Zrinu na Muri. dakle od ovogodišnjeg Jurjevskog sijela do danas nastojali smo nastaviti djelo naših prethodnika. uz veliki odjek u javnosti. Stoga je već 1990. u Ozlju (gdje je po prvi put održan domjenak svih članova Družbe). tadašnji predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine grada Zagreba dr. Antun Bauer. te staroga grada u Ozlju. Nakon dužih i intenzivnih priprema. te brojni sastanci odbora itd. travnja 1990. hrvatskog ministra kulture. uvjeravam Vas da će djelovanje naše Družbe biti bolje.Broj 1/2007. Stražemanu Vukovaru. sudjelovali u njima. U razdoblju 13. Zadnjih pola godine Družba je bila izuzetno aktivna. u Osijeku. biste i spomenici. pa dakako i oni koji danas nisu mogli biti nazočni. godine. lipnja 1990. Prazmaj Vučedolski III.ZMAJSKE VIJESTI . Spomenuo bih one najupečativije: u Mariji Bistrici. te dakako u Pazinu. a potom 8. Nakon više desetljeća muka u obnovi Ozlja. održano niz predavanja. izdane nove knjige. bez obzira što je nasilno prekinut njezin rad 1946. zadnjih se mjeseci vrlo aktivno i uspješno zagrizlo u tu kiselu jabuku. S obzirom na duboku brazdu koju je Družba Braća Hrvatskoga Zmaja ostavila u hrvatskom narodu i narodnom sjećanju. susreta. Karlovcu. Tako je djelovanje jedne od naših najstarijih i najugledanijih udruga moglo biti nastavljeno. Brodu na Savi. ponekih dana čak i tri-četiri događanja širom Hrvatske. koji apsorbiraju najviše vremena vodstva Družbe. Družba je hrvatskom narodu podarila one rezultate svojega djelovanja koje je objektivno mogla – s obzirom na svoje ljudske i materijalne potencijale. kako bismo i u današnjim promijenjenim uvjetima nastavili i zdušno provodili temeljne zadaće Družbe. održana su tri zasjedanja glavnoga zbora i osam zasjedanja Meštarskoga zbora (od kojih po jedan u Koprivnici i Donjoj Dubravi). Teško je objektivno govoriti o recentnim uspjesima i neuspjesima. također u dvoru Donja Bedekovčina. edukativnih akcija. Siguran sam da ostvarenim mnogi od nas nisu i neće biti zadovoljni. Stjecajem povoljnih okolnosti. ali zasad nedovoljno efikasno. bilo je uzleta i padova. jer smo svi mi koji ovdje sjedimo. primljeno je podosta novih članova.. a uz posebnu potporu našega brata Bože Biškupića. godine u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu. godine. Bilo je dana ove jeseni kada su na obnovi Ozlja radile i po tri građevinske firme. ali naša je družba pratila svoje rodoljubivo poslanje i misiju – svojim djelovanjem i svojim ponašanjem uprli smo sve raspoložive nam snage da se borimo za čuvanje i očuvanje hrvatske povijesne i kulturne baštine. dapače da će procvasti. Str. 7 obuzima nas ponosom. obnovljena upravo naša Družba. održana je Obnoviteljska skupština Družbe Braća Hrvatskoga zmaja 23. Ali kod prosudbe učinjenog trebamo se uvijek zapitati: što sam ja osobno mogao pridonijeti da se učini više i bolje?! Tek ako tako budemo razmišljali i zaključivali. a prvi formalni sastanak obnovitelja održan je u Drakulićevu dvoru u Donjoj Bedekovčini 23. Ako bacimo pogled na prijeđenih 16 godina u novoj povijesti Družbe. Gotovo je teško pratiti sve te aktivnosti.

Također se mnogo radi na uređenju odgovarajućih društvenih prostorija u većini naših zmajevskih stolova. Na taj način dobit ćemo pogodne uvjete za djelovanje. zajedno s hrvatskih nacionalnim muzejom posvećenim Zrinskim i Frankopanima. Ozalj je naš veliki izazov – naša je vizija da za pet godina taj spomenik nulte kategorije natrag zasja u svojem starom svjetlu. pa se nadamo da će svi radovi biti izvedeni već tijekom proljeća slijedeće godine. kako bismo naše bratstvo opet unaprijedili i ostvarili nove rodoljubive rezultate. prof.. Bjelovaru i Sisku. osnovati i zadnja naša tri zmajska stola – u Virovitici. Domjenak nakon sijela Glavnog zboga Družbe nas zahtijeva veliki angažman i mnogo odricanja. dakle svi uvjeti da svekolika naša braća dolaze u Ozalj. jednoglasno je predložio Glavnom zboru da za počasne članove Družbe izabere preuzvišenog biskupa Jurja Jezerinca. Ovo kraće predavanje i prisjećanje na početke djelovanja Družbe još je jednom potvrdilo izuzetno značenje djelovanja naše Družbe u kulturnom i društvenom razvoju Hrvatske. Zmaj Klokočki V. ne samo po obnovi nego i po velikom broju susreta zmajskih stolova i svih članova našega bratstva. Ostvarenje toga cilja od hrvatskim rodoljubima. 8 ZMAJSKE VIJESTI . vrlo aktivnih članova Družbe. To se odnosi na spomenik kralju Zvonimiru u Kninu. Ozalj Vas zove – vratite se u njegovo krilo kako je to od darovnica grofova Thurn i Taxis bilo od 1928. kao što ste zamijetili u ovom izlaganju iznio sam vrlo programatične naše zadatke i ciljeve. Učinjene su i sve pripreme za temeljitu obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. koji će biti od nacionalnog značenja. pozivam Vas da još čvršće i bratskije ujedinimo naše moći. Draga zmajska braćo i sestre. Bog nam sreću daj – hrvatski nek živi zmaj! U nastavku je vrlo zanimljivo i s mnogo novih podataka o povijesnom razvoju Družbe govorio Đuro Deželić. da se bratski povezuju i prijateljuju. Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu. godine. samo u obnovu staroga grada Ozlja bit će ove jeseni i zime uloženo oko 1.Str. Računamo da ćemo do kraja 2007. a njih ima gotovo tri stotine. Osobito vesele naše aktivnosti na pripremama za postavljanje nekoliko spomenika . dr. da uporabimo sve svoje duhovne i fizičke snage.Broj 1/2007.sc. Tada će Družba ukupno brojati oko 240 članova. Završeno je i uređenje kluba Družbe u Trškoj kuli grada u Ozlju. studenoga 2006.700. od ukupno 310 koliko nam dozvoljava numerus klausus. akademika Alicu Wertheimer-Baletić. Svoje je izlaganje popratio prezentacijom vrijednih dokumenata i fotografija. Mi to možemo i mi to moramo – za te zadaće prisegnuli smo svojoj Družbi i hrvatskomu narodu.000. rondel velikana i spomenik anti Starčeviću u Osijeku. Meštarski zbor na svojem sijelu od 8.00 kuna. koji je i sam iz obitelji osnivača našega bratstva 1905. jer obilježavamo 101. To je golem pomak naprijed. u tijeku je ishođenje dozvole konzervatora. Čestitajući Vam od srca našu visoku obljetnicu. potpredsjednicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Slijedeća godina mora biti godina Ozlja. Moramo poraditi na valjanom održavanju brojnih spomenika i spomenploča koje je dosad podigla naša družba. Bez obzira što je ovo dan za slavlje i opuštanje. Gotovi su projekti i troškovnici. Stvoreni su. kralju Branimiru pokraj Benkovca i druge. obljetnicu djelovanja našega bratstva.

. Rođena je u Vukovaru. Prisutni članovi Glavnoga zbora glasovanjem su jednoglasno prihvatili taj prijedlog. Objavio je oko 450 znanstvenih i stručnih radova. Napisao je veći broj knjiga koje su promijenile razumijevanje hrvatske književne prošlosti. Josip Bratulić. Napisala je desetak knjiga koje čine osnovicu za demografska istraživanja ne samo u našoj zemlji. te posjeta svetog oca pape Ivana Pavla II. Muljević nažalost umro. godine. Pomoćnim zagrebačkim biskupom postao je 1991. Specijalizirala je demografiju kao profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. pokretač Tehničke enciklopeije i drugih izdanja. profesor emeritus u području elektrotehnike. godine. Osamdesetih godina prošlog stoljeća primljen je za člana suradnika. član je vijeća središnjeg ureda za uskladbu dušobrižništva vojnih ordinarijata u Vatikanu. a školovao se u Zagrebu. Preuzvišeni gospodin biskup Juraj Jezerinac rođen je u Jezerinama kraj Kašića 1939. a potom je bio župnik u Završju kraj Karlovca i Sesvetskom Kraljevcu. godine. Od asistenta do redovitog profesora uporno i samozatojno razvijao je i dao golem doprinos razvoju hrvatske elektrotehnike. (Opaska: u međuvremenu je početkom 2007. prvenstveno upisanju knjiga na popularizaciji elektrotehnike. već imaju velik utjecaj i na europsku demografiju. Rođen je u Zagrebu 1913. a od 2003. tako da mu diploma neće moći biti uručena. 2. Osobito velik odjek imala je njezina temeljna demografska knbjiga «Demografija i razvoj». izabrana je za potpredsjednicu te naše najviše znanstvene ustanove. 3. te dokrorirao 1944. a za vojnog ordinarija u Republici Hrvatskoj imenovan je 25. Gotovo jedno desetljeće bio je vrlo uspješni predsjednik Matice Hrvatske. Osobito se bavi proučavanjem naše glogoljaške književne povijesti. prvenstveno na zagrebačkom elektrotehničkom fakultetu. Osobito se istakao misionarskim djelovanjem u hrvatskim župama u Kanadi od 1980. do 1991. gdje je na tadašnjem Tehničkom fakultetu diplomirao 1939.ZMAJSKE VIJESTI . hrvatska demografija danas stoji uz bok najsuvremenijim europskim i svjetskim demografskim istraživanjima. a nakon diplomiranja na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaređen je za svećenika 1966. Veliki je prijatelj Družbe Braća hrvatskoga Zmaja. koje su imale velik odjek u vjerskom i duhovnom životu hrvatskog naroda. stoljeća primljena je u Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti. Gospođa Alica Wertheimer Baletić udarila je temelje modernoj hrvatskoj demografiji. Alica Wertheimer Baletić. a trenutno radi na zahtjevnom projektu «Čakaviana Croatica». 9 Vladimira Muljevića. godine.Broj 1/2007. gdje je napisao neke temeljne radove za bolje poznavanje toga razdoblja. Istakao se u organizaciji uređenja i izgradnje Vojnog ordinarijata u Zagrebu. sveučilišnog profesora u miru. a primio je naša najviša znanstvena odlikovanja. godine.. a školovala se u svom rodnom gradu i Zagrebu. te dobio najviše znanstvena priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu. sudjelovao je u nekoliko naših projekata. Vladimir Muljević. Rođen je u Svetom Petru u Šumi kod Pazina 1939. godine. izašla 2002. a potom i za redovitog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. godine. Od devedesetih godina 20. Iako u desetom desetljeću svojega života još aktivno stvara. Od 2003. Diplome počasnih članova uručit će se na Jurjevskom sijelu 2007. Vrlo je aktivan i na području popularizacije znanosti. te dokazale da je hrvatska kultura dala velik prinos razvoju srednjoeuropskog i mediteranskog kulturnog kruga. Upravo zahvaljujući njezinim radovima. književni povjesničar i redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Evo i kratkog obrazloženja za primljene počasne članove Družbe: 1. demograf. 4. Osnivač je više zavoda. prof. Uredio je nekoliko važnih knjiga i poslanica. urednik znanstvenih časopisa. S Braćom Hrvatskoga Zmaja surađuje od našega reosnivanja. Crkvenu službu započeo je kao kapelan u Novoj Gradiški. travnja 1997. te akademika Josipa Bratulića s Filozofskog fakultete u Zagrebu. godine. koja sažima najnovija dostignuća u toj važnoj znanstvenoj disciplini. Hrvatskoj. gdje je doktorirao 1975. te gostovala i specijalizirala na nekoliko prestižnih europskih i američkih sveučilišta. Str. godine. godine. Juraj Jezerinac. godine. Podržavatelj je i prijatelj Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. biskup-vojni ordinarij. Ostaje zahvalnost naše Družbe za .

Zmaj Starovukovarski i Đuro Deželić. prosinca 2006. u Prelogu u prijedlog za dodjelu odličja zlatnih i srebrnih medalja Međimurju u dvorani Župnoga dvora. Uz sjednice Meštarskog zbora održan je veći broj sastanaka i dogovora Vijeća Trojice. kao i pred lipnja 2006. tako da je Zmaj Dubravski izabran na funkciju Meštra rizničara. a jednoglasno je izglasovan prijedlog da se se u kontinuitetu. rujna 2006. članovi glavnog zbora otpjevali su zadnju kiticu hrvatske himne.. zajedno s Općinskim vijećem u međimurskoj Donjoj Dubravi u povodu obljetnice pada utvrde Novi Zrin na Muri. godine. pa je Meštarski zbog privremeno njegove poslove povjerio Mladenu Ježiću.Broj 1/2007. te 5. u Jagnjedovcu kraj dodjeljivanje najvišeg zmajskog priznanja i članstvo Koprivnice na imanju Davora Hećimovića. zbora održane su (sa ciljanom tematikom) izvan Zmaj Klokočki V. S tim prijedlogom članovi Glavnoga zbora gotovo su se jednoglasno suglasili. predlože Glavnom zboru za Zagreba: 30. Zmaj Oriovački III.. Meštar rizničar Marijan Machala. Zmaja Štrukovskog. reda. te 29. siječnja 2007. do travnja 2007. Dogovorene su pripreme za sijelo Antuna Hoblaja. te nekoliko pomoćnih tijela – posebice Povjerenstva za obnovu grada Ozlja. Članovi Meštarskog zbora dali su izvršen. na jer se to pokazalo korisnim kao poticaj za djelovanje kojima se razmatralo više od 70 točaka dnevnoga naše braće u pojedinim županijama. 10 ZMAJSKE VIJESTI . Meštarski zmajskih stolova izvan Zagreba još će se proširiti. postavio Prvo sijelo Meštarskog zbora održano je 7. Zmaja u Kapitulu Zlatnoga Zmaja. Započet zbor bio je nazočan i na dvije svečane sjednice izvan Zagreba: 16. Također je prihvaćen Bilogorskog II. godine u Osijeku u auli Sveučilišta «Josip Juraj Strossmayer» u povodu otkrivanja Perivoja velikana u osječkoj Tvrđi. dok su neki ciljevi dugoročniji i provodit će prisegu. je brojne zadaće pred svoje članove. uz prisustvo svih izabranih članova svekoliku braću i sestre. kulture i društvenosti). Veći dio tih zadaća je i i areopagita. kod msgr. Cijeli Meštarski Glavnog zbora za 24. podnio je pismenu ostavku na izabranu dužnost rizničara. Naime. zmajske godine. lipnja 2006. zbor Družbe održao je 16 službenih sijela. petorici braće.. Dvije redovite sjednice Meštarskog Matija Salaj. DJELOVANJE MEŠTARSKOG ZBORA ŠESNAEST SJEDNICA I BROJNI ZADACI Od svibnja 2006. a druženje je nastavljeno uz prigodni domjenak. praksa održavanja radnih i svečanih S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijela Meštarskog zbora u organizaciji .Str. Glavni zbor je potvrdio još jedan prijedlog Meštarskoga zbora.. Meštarski zbor bio je vrlo aktivan. sve što je učinio na unapređivanju hrvatske znanosti. srpnja 2006. Nakon završne riječi Velikog meštra. Tijekom 599. Zmaju Dubravskom.

(njega je zamijenio meštar i Meštar protonotar. zazmajenje novih članova (15. te je određeno da ugovor potpišu Veliki Machala. potvrdilo je većinu imenovanja za dužnosnike Feletar. družbe i pročelnike zmajskih stolova. Meštarskog zbora u Donjoj Dubravi 16. Zmaj Dubravski). Zmaj Karlovački Bandića i Mirka Barišića. kulturnih sekcija i pročelnika zmajskih stolova. Miroslav Gudelj (Matica). Davorin Tepeš (Matica) i Henrik Heger (Matica). lipnja 2006. te jednoglasno Zmaj Osječki III. srpnja godine. Andrija Mutnjaković. Zmaj Velikotaborski II. fra Zlatko Špehar (Vukovar). Branko Malenica (Šibenik) i Marijan Kombol (Matica). Zmaj Đurđevački III. Aleksandar Bašić.. Odlučeno je da se tiskaju nova Pravila (Ordo Draconicus). Četvrto sijelo od 30. Tonči Blagakić (Matica). godine. Franko Bertoša (Pazin).. srpnja 2006.srpnja). srpnja Izabrano je Povjerenstvo za obnovu Ozlja: Dragutin 2006. Razmotren je i ugovor od Šanca. Jednoglasno je razmotrilo je informaciju o pripremama za početak odlučeno da se za nove članove (nakon završenog U Donjoj Dubravi 16. te za sijelo Drugo sijelo održano je 21.Broj 1/2007. Đordano Peršurić (pazin). te članovi prinosnici Ante Čurković (Matica). te Marijan gradu. Izvršene su pripreme za Mladen Ježić. te drugim pitanjima. Zmaj potvrdilo za pripravnike Milu Bogovića. kolovoza 2006. Stjepko boban (Matica).ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Velikootočki. Govorilo se i o početku radova na obnovi staroga grada u Ozlju i Zmajske kule u je i proces izbora dužnosnika Družbe i voditelja Zagrebu. Zmaja Velikootočkog .. Zmaj Orivački III. Treće sijelo Meštarskog zbora od 5. a troškove će S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu donirati nakladna kuća «Meridijani». Đuro Kovačev. Zvonimir Gerber. Str. sudionici svečanosti bili su gosti u staroj kući Velikog meštra. 11 pripravničkog staža) izaberu – i to za redovitu braću Gordan Bakota (Matica). (balotiranje) novih članova Družbe. a najvažnija odluka odnosi se na primanje 2006. s Gradom Ozljom za zakup prostorija u starom Milovan Petković. Milana Starobrodski. Ivan Golec (Matica).

Također je raspravljalo o izboru novih pripravnika. natječaj. Zmaj od Donje Dubrave). Izvršene su i pripreme novoizabrani pročelnici nekoliko zmajskih stolova. rujna 2006. a podnijeto je i izvješće o stanju blagajne. Glavna točka toga sijela (u Prelogu) bilo je podizanje reprezentativnog spomenika Zrinskima i Frankopanima u Čakovcu (uvodničar je bio Zvonimir Bartolić. godinu. Sredstva je osiguralo Ministarstvo kulture. Zmaja studenog 2006. za koje je raspisan pozivni dužnosti Mladena Ježića.. Zmaja Dubravskoga. a za najpovoljnijeg izvođača izabrana je tvrtka kao i kandidata za pripravnike. potvrdilo izbor dijela novih Veliki meštar govori na svečanoj sjednici Meštarskog zbora i Općinskog pročelnika zmajskih stolova. rujna 2006.Str. te razmotrilo prijedloge Osmo sijelo od 8. Zmaja od Sv. studenoga 2006. . obljetnice raspravilo o politici primanja novih članova i brisanja – 18. 2006. za inauguraciju novog Zmajskog stola kandidata za pripravnike. sačinio program događanja u Zmajskoj kuli. prosinca 2006. Deveto sijelo od 29. studenoga 2006. te raspravljalo o brojnim aktivnostima u raspored djelatnosti do kraja 2006. temeljito je sijelo Glavnoga zbora u povodu 101. a potvrđeni su i AB-Gradnja iz Karlovca. Donijeta je i odluka o uređenju zmajskog kluba u suterenu Trške kule u Ozlju. primanje listopada 2006. a tako će biti i za svaki slijedeći mjesec. te privremeno imenovalo za vršitelja radove u gradu Ozlju. godine o pripremama za izdavanje Zmajskih vijesti. razmatralo je izvješće o radovima u Ozlju. kako bi se mogao dati zahtjev za dodjelu sredstava na natječaj Ministarstva kulture. listopada informacija o radovima u Ozlju. koje izvodi tvrtka HUTA na obnovi dviju obrambenih kula. za održavanje sijela Meštarskog zbora u Prelogu. razriješilo članstva u Družbi Antu Marinovića-Uzelca. koji je već za prosinac 2006. bavilo se izborom izvođača za nove Oriovačkog III. godine. Deseto sijelo od 5. Šesto sijelo od 30. srpnja 2006. radova na obnovi Ozlja. Započele su i pripreme za izradu projekata i troškovnika za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. Peto sijelo od 20. raspravljalo vijeća u Donjoj Dubravi 16. Dogovoren je i neaktivnih. godine.. Gere. Raspravljalo se i o pripremana za Božično sijelo. izborom privremenog meštra rizničara.Broj 1/2007. a podnijeta je i zmajskim stolovima. te o planu aktivnosti do S jedne od sjednica Meštarskog zbora u Zmajskoj kuli u Zagrebu kraja siječnja 2007. 12 ZMAJSKE VIJESTI . pozdravilo je inicijativu kaštelana Nenada Stuparića. te pripremanja za svečano u Pazinu. Prihvaćen je i okvirni plan radova na obnovi Ozlja za 2007. prihvatilo je ostavku Meštra rizničara. Sedmo sijelo od 10. bavilo se za postavljanje spomen-ploče u Zadru i odredilo 6.

snimljeni u župnoj crkvi Radno predsjedništvo sijela u Prelogu 5. tematski je raspravljalo o važnom pitanju buduće namjene staroga grada u Ozlju. te požuriti početak radova na obnovi Zmajske kule nad Kamenitim vratima. u Jagnjedovcu 30. a raspravljalo se o dnevnom redu i pripremama za predstojeće Jurjevsko sijelo Glavnog zbora Družbe. realizaciji starog projekta «Čakaviana Croatica» i drugim tekućim aktivnostima.ZMAJSKE VIJESTI . Sijelo Meštarskog zbora od 10. Zmaj od Donje Dubrave . Zmaja Bilogorskog II.govori Zvonimir Bartolić. 13 Sa sijela Meštarskog zbora na imanju Davora Hećimovića. raspravljalo je o pripremama za otkrivanje Perivoja velikana u Osijeku. govorilo se o stanju blagajne. godine vijesti». Tomislav Franušić (Zadar). o tijeku radova na obnovi Ozlja i financijskom stanju družbe. Na dvanaestom sijelu od 7. imalo je dvije najvažnije točke dnevnog reda: prihvaćanje zaključnog računa Družbe za 2006. ožujka 2007.. a zaključci su priređeni u posebnom članku u ovom broju «Zmajskih Sudionoci sijela Meštarskog zbora u Prelogu 5. godine .Broj 1/2007. godinu. Kristijan Skočibušić (Varaždin). prosinca 2006. Bio je to prošireni sastav Meštarskog zbora. ožujka 2007. Str. održano je i 15. Balotiranjem su jednoglasno za redovitu braću izabrani Tonči Visković (Matica). Četrnaesto sijelo od 21. travnja 2007. Zaključeno je da se mora intenzivirati prikupljanje donacija za obnovu Ozlja. te o programu djelovanja za siječanj. rujna 2006. siječnja 2007. . raspravljalo se o izvršenim pripremama za saziv Jurjevskog sijela Glavnog zbora. Na 16. veljače 2007. Trinaesto sijelo od 21. prosinca 2006. te o nekim završnim i nekim započetim radovima na obnovi Ozlja. veljače 2007. te raspravu o članstvu. o financijskom izvješću za to sijelo. o godišnjoj inventarizaciji. sijelo Meštarskog zbora. sijelu od 18. te za članove prinosnike Ivan Hrvoić (Matica) i Mirko Barišić (Osijek). Milan Bandić (Matica) i Mile Bogović (Gospić). Dne 31. organizaciji žalobnih sijela za umrle članove. Mirko Barišić je izabran za redovitog člana (ispravljena je pogreška s prošlog sijela). Bruno Kenđel (Karlovac).

a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Samoboru. godine u Novoj Gradiški. direktor Socijalnog ureda za strance u Austriji. Sudionik je Domovinskog rata. pa se može očekivati i u 599. zmajskoj godini slična dinamika primanja novih članova i pomlađivanja Družbe. Danas je viši znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu. godine u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima i to po proceduri starinskog svečanog obrada. Više od 20 novih kandidata danas se nalazi u statusu pripravnika ili kandidata za pripravnika. Diplomirao je na Pravnom fakultetu sveučilišta u Zagrebu. Matični broj 1574. Zmaj JELENOVAČKI. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za povijest umjetnosti i arheologiju. 3. Zmaj od ZAPOLJA. magistrirao je iz moralne teologije i franjevačke duhovnosti. Rođen je 23. Rođen je 12. stoljeća. veljače 2007. Zbor povijesna sekcija. redoviti član. godini završiti procedura osnivanja i ovih stolova i tako završiti proces osnivanja stolova u svim hrvatskim županijama – ukupno 19 zmajskih stolova. Diplomirao je na Visokoj upravnoj školi u Zagrebu. Primanja novih članova obavljena su 15. Pöltenu 16 godina. Teologiju je diplomirao na Papinskom Lateranskom Sveučilištu i Teološkom Institutu u Asizu 1979. ZLATKO ŠPEHAR. srpnja 2006. godine u Splitu. Godine 1997. Rođen je 13. godine u Zagrebu. Matični broj 1572. Primanja novih članova privukla su veliku pozornost hrvatske javnosti i medija. gdje završava osnovnu i srednju školu. veljače 2007. U rodnom gradu završava osnovnu i učiteljsku školu. Zazmajenje 15. Zmajski stol u Vukovaru. inaugurirani su Zmajski stolovi u Požegi za Požeško-slavonsku županiju. 2. a uvelike su odmakle pripreme i za osnivanje zmajskih stolova u Virovitici. Zmajska matica. Poslijediplomski završava u SAD. godine obavljeno je u svečanoj atmosferi. do 20. Zmaj ŠOLTANSKI. Radio je u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža. godine. u članstvo Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja primljeno je za redovitu braću ili prinosnike 18 kandidata. siječnja 1967. Zbor povijesna sekcija. redoviti član. Iste godine ređen je za svećenika franjevca. 14 ZMAJSKE VIJESTI . Ministarstvu kulture. godine. rujna 1953. Protokol zazmajenja vodio je Mešetarski zbor na čelu s Velikim meštrom. Osnovnu školu pohađao je u Brđanima i Adžanovcima. godine u Petrinji. Bavi se istraživanjem hrvatske povijesti 18. Godine 1986. Voditelj je Hrvatske katoličke Misije u St. do početka travnja 2007. Objavio je mnoge znanstvene i stručne radove. Može se očekivati da će najkasnije u 2008. Rođen je 26. a doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. TONČI BLAGAJIĆ. na diplomatskoj akademiji u Zagrebu položio je savjetnički ispit te polaže državni stručni ispit. a danas je tajnik Uprave Društva Croatia osiguranja d. travnja 1943. Na obje svečanosti viteška dvorana Zmajske kule bila je ispunjena prijateljima i rodbinom kandidata i zmajskom braćom i sestrama. Ministarstvu prosvjete i športa. u Pazinu za područje Istarske županije. Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša.d. Danas se opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u republici Turskoj. Zmaj od PETRINJE. IVICA GOLEC. srpnja 2006.Broj 1/2007. Matični broj 1573. redoviti član. GORDAN BAKOTA. Zmajska matica. gdje završava Klasičnu gimnaziju i Srednju glazbenu školu. a primljena su temeljem odluke Meštarskog zbora slijedeća nova braća: 1. siječnja 1955. U ljeto 2006. Zbor kulturne baštine. i 17. 4. kakav se u Družbi provodi već od osnivanja. što se osobito odnosi na svečanost zazmajenja od 17. redoviti član. godine.Str. Zmajska matica. NOVI ČLANOVI I ZMAJSKI STOLOVI Od Jurjevskog sijela Glavnoga zbora 2006. a danas je Gvardijan Vukovarski u vukovarskom . dok Grad Zagreb i zagrebačka županija djeluju u okviru Matice u Zagrebu. Bjelovaru i Sisku.

godine. Zmajska matica.o. godine u Zagrebu. Odlikovan je nizom odličja. Zmajska matica. član prinosnik. vođenje izgradnje mosta u Dubrovniku. ANTE ĆURKOVIĆ. Rođen je 25. Diplomirao je na Fakultetu strojsrstva i brodogradnje u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio je u Tomislavgradu.. Od 2001. Zbor gospodarstva. a doktorirao filozofiju u Bonnu. pretežno iz vinogradarstva. a danas je Predsjednik uprave Hrvatskih cesta d. Zbor kulturne baštine. Vlasnik je tvrtke ICE Pazin. Rođen je 24. Bavi se savjetovanjem. redoviti član. srpnja 1952. Zbor gospodarstva.o. a na građevinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1989. Za zasluge je odlikovan sa više odličja. Zmaj DUVANJSKI II. 6. DAVORIN TEPEŠ. Radio je kao samostalni projektant. Osnovnu i srednju školu završio je u Pazinu. godine u Zenici. godine Počasni opunomoćeni ministar u stalnoj misiji Republike Hrvatske pri UNESCO-u u Parizu. Str. Objavio se niz znanstvenih radova vezanih uz energetsku djelatnost. Rođen je 2. Zbor gospodarstva. godine direktor Zavoda za organizaciju građenja Instituta građevinarstva Hrvatske. te autoceste ZagrebMacelj. Na početku karijere asistent je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od važnih projekata valja spomenuti Istarski Y. Zmaj od HERCEGOVINE. Zmaj SORBONSKI od VELIKE HRVATSKE. Rođen je 19. HENRIK HEGER. Matični broj 1581. a danas je savjetnik Uprave HEP-a Zagreb. Utemeljitelj i voditelj interdisciplinovnog programa Hrvatskih studija na francuskom jeziku u suradnji s pariškom Sarbonom. Zbog prirodoslovlja. 10. Osnovnu i srednju školu završio je u Sarajevu. a srednju poljoprivrednu u Poreču. FRANKO BERTOŠA. Objavio je niz znanstvenih radova. Zmajska matica. godine u Mariboru. siječnja 1954. 15 Franjevačkom samostanu. 11. U svojem bogatom radnom iskustvu vodio je značajne firme. Matični broj 1575. te je od 2001. godine u Pazinu. Diplomirao je na Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1971.Broj 1/2007. godine. član prinosnik. a magistrirao 1988. član prinosnik. Zmaj ZAGREBAČKI III. 1990. član prinosnik. Zmajski stol u Pazinu. godine gradski zastupnik i potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba. te od 2000. Rođen je 26. Zmajski stol u Pazinu. Zmajska matica. STJEPKO BOBAN. listopada 1971. lipnja 1947. ĐORDANO PERŠURIĆ. rujna 1940. 5. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu voćarstvo-vinogradarstvo-vrtlarstvo. Zmaj POREČKI. godine na istom fakultetu. razvojem itd. 7. Matični broj 1579. Profesor je na Studiju vinarstva u Poreču i ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču. Rođen je 30. 8. Za svoj rad odlikovan je brojnim odlikovanjima. gdje završava Osnovnu i srednju školu. zamjenik gradonačelnice Grada Zagreba. lipnja 1962.. Zbor gospodarstva. Matični broj 1577. Zmajska matica. godine u Sarajevu.o. godine vodi informatičku tvrtku Nobilis-Informatika d. redoviti član. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. a doktorirao 1990. Rođen je 1. Matični broj 1578. član prinosnik. Zmaj od PASIČI. Zmaj PAZINSKI. Zbor kulturne baštine. Matični broj 1580. 9. Filozofiju i humanističke znanosti diplomirao je u Strasbourgu. u Zagrebu. gdje magistrira i 2000. Matični broj 1576. Zbor gospodarstva.. Do danas je objavio niz znanstvenih i stručnih radova. Matični broj 1582. godine u Poreču. Osnovnu školu završava u Višnjanu. godine u mjestu Pasič. MIROSLAV GUDELJ.o. a diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. . savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske.ZMAJSKE VIJESTI . listopada 1961. Magistrirao je 1981. projektiranjem. godine doktorira.

Gimnaziju i Elektrotehnički fakultet senjske nadbiskupije imenovan je 4. U svome javnom radu rukovodi se tradicijom i hrvatskim domoljubljem. Zmaj od Kamenitih vrata IV. naftna istraživanja. Rođen je 22. Osnovnu školu pohađao je u Slunju. veljače 2007. Sekcija prirodoslovlja. godine u Desnom riječkoj teologiji. Filozofsko-teološki studij započeo je u Pazinu. kolovoza 1958. 4. Zmajski stol u Gospiću – redoviti član. tehnički biskupske konferencije. a završio je u Zagrebu. izabran je za gradonačelnika Grada Zagreba. Zmajska matica – redoviti član. Kao pripadnik Zbora narodne garde sudjelovao je u domovinskon ratu. a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu. Svojom vizijom i predanošću želi ovaj grad učiniti plemenitijim i ugodnijim za življenje. imenovao ga je prvim emigrirao je u Kanadu. Zmaj od Krbave. a u Zagrebu je diplomirao na Fakultetu političkih znanosti. i na propagandnom polju. Odlikovan je Redom Hrvatskoga Pletera. lipnja 1999. u Zagrebu.Str. veljače 1937. Autor je i koautor više znanstvenih i stručnih radova. gdje osniva vlastito poduzeće biskupom novoustanovljene Gospićko-senjske za razvoj i izradu magnetometara za mineralna i biskupije 25. dužnost koju i danas obnaša u trećem mandatu. Za pomoćnog biskupa riječkoTrebarjevu. 17. srpnja 1964. godine u Splitu. za novu su braću primljeni: 1. Zmaj od gospe od zdravlja u Jelsi. Zmajska matica – prinosnik. a on nastoji njemu dati cijeloga sebe. MILE BOGOVIĆ. Zapošljava se u tvornici «Ledo». Matični broj 1584. a nakon specijalizacije iz ginekologije zapošljava se u Zaboku. veljače nadbiskupije zaređen je 5. te u općini Peščenica. MILAN BANDIĆ. Rođen je 10. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Jelsi na otoku Hvaru. Kao liječnik opće prakse radio je u Hvaru. gdje u Općoj bolnici radi na Ginekološko-porođajnom odjelu. Nakon sloma Hrvatskog proljeća Sveti Otac Ivan Pavao II. Bogović član je Stalnog vijeća Hrvatske zdušno je pomogao Hrvatsku materijalno. Na svečanosti zazmajenja u Viteškoj dvorani Družbe. Po povratku iz Rima od 1971. predsjednik Biskupske . Od 2007. iz crkvene povijesti. Zmaj MARTINSKI. kolovoza 1939. Matični broj 1583. godine 1966. u Cerovcu – župa Slunj u riječkosenjskoj nadbiskupiji. do1971. Zagreb mu je dao sve. godine. završio je u Zagrebu. te je nositelj Spomenice Domovinskog rata. Za vrijeme Domovinskog rata Mons. IVAN HRVOIĆ. Mons. Osnovnu školu završio je u rodnom selu. 17. Sekcija gospodarstva. studirao je na papinskom sveučilištu Gregorijani i postigao doktorat 2.1999. TONČI VISKOVIĆ. Godine 2000. 16 ZMAJSKE VIJESTI . studenog 1955. Petra i Pavla 1972.06. Mile Bogović rođen je 7. Mnogo je vremena proveo s ljudima na terenu što mu je bilo posebno iskustvo. godine u Donjim Mamićima u općini Grude.Broj 1/2007. svibnja 2000. u riječkoj katedrali. godine. 3. Medicinski fakultet završio je na Sveučilištu u Zagrebu. Srednju školu završio je u Grudama. Dr. Radio je na Institutu Ruđer Bošković 29. Za svećenika riječko-senjske Sa svečanosti zazmajenja novih članova u Zmajskoj kuli. godine do danas profesor je crkvene povijesti na Rođen je 22. čime će dakako doprinijeti i našoj Družbi. Zmajska matica – redoviti član. Doktor je primijenjene fizike od Za biskupa je zaređen na blagdan Sv.

Matični broj 1589. Matični broj 1586. Zmaj Levanjsko Varoški. Sekcija gospodarstva. godine u Mesihovini. Zagreb. Sekcija povijesna. zazmajeno je sedmoro nove braće 6. Nakon završene srednje škole u Tomislavgradu upisuje studij Kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zadru. Autor je mnogobrojnih znanstvenih radova. godine u Levanjskoj Varoši kod Đakova. ali ostaje i dalje vrlo aktivan. te član Biskupske komisije za dijalog sa Srpskom pravoslavnom crkvom. aktivan je u humanitarnim organizacijama. Uz mnoge novinske radove objavio je više stručnih tekstova i prikaza iz područja književnosti. Matični broj 1588. 7. gdje diplomira 1990. Srednju policijsku školu završava u Zagrebu. član je mnogih kulturnih organizacija. Zmajski stol u Osijeku – redoviti član. KRISTIJAN SKOČIBUŠIĆ.. Zapošljava se u Osnovnoj školi u Vidovcu kraj Varaždina. pristupa postrojbama Specijalne policije. komisije za laike. Zmaj od Karlovačke zvijezde. Od 2005. Od 1998. 5. Zmaj Velikootočki u Zmajskoj kuli.d. Zapošljava se u firmi Siemens. Za zasluge u ratu odlikovan je sa više odlikovanja. Zmajski stol u Karlovcu – redoviti član. Savezna Republika Njemačka. 17 Na svečanosti u Zmajskoj kuli 17. Rođen je 21. Tu je deset godina obnašao dužnost glavnog direktora. BRUNO KENĐEL. Zmaj Duvanjski III. Autor je fotonmonografije «Općina Vidovec». Zmajski stog u Varaždinu – redoviti član. godine u Karlovcu gdje pohađa Osnovnu školu. Osnovnu školu pohađao je u Đakovu. . godine je u mirovini. Po povratku u zemlju postaje predsjednik Uprave Siemens d. Rođen je 5. Rođen je 23. Prvo zaposlenje bilo mu je u tvornici baterija «Croatia» u Zagrebu. MIRKO BARIŠIĆ. jezika i kulturne povijesti. lipnja 1974. Sekcija gospodarstva. Do sada je sudjelovao u raznim projektima Zmajskoga stola u Karlovcu. sudjeluje aktivno u vojnim akcijama «Bljesak» i «Oluka». veljače 2007. Zmaj od Kamenitih vrata IV. Matični broj 1587. godine stalni je dopisnik Večernjeg lista iz Varaždina. Diplomirao je na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. godine.ZMAJSKE VIJESTI . studenog 1965. Za svoj rad dobio je mnoga priznanje i nagrade. i Veliki meštar Dragutin Feletar.Broj 1/2007. Sekcija kulturne baštine. Godine 1993. a poslije sloma Hrvatskog proljeća smijenjen je s te dužnosti. studenog 1936. a gimnaziju u Zagrebu. te u srednjoj Strojarskoj školi u Varaždinu. Odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Danas radi na mjestu policijskog inspekcotra kriminalističke policije u Karlovcu. Za svoj rad dobio je brojne nagrade i priznanja. Predsjednik je nogometnog kluba Dinamo. Str. Zagreb. Novi član Milan Bandić.

Zmaja Vinodolskog IV. a na grobove su im položeni vijenci Družbe. Ivan Zelenbrz i Rajko Stilinović. koji su kulturnom i društvenom životu Hrvatske. Zmaj od Petrinje. Zmaj Bjelovarski VI.. Zmaja Vlaškovuličanskog. Za njih je u znak štovanja i suosjećanja s najbližima. a o njezinu djelu govorio je Veliki meštra Družbe. Zmaj Hrašćanski od Sv.. Josip Nemec. 18 ZMAJSKE VIJESTI . započeo je pripreme za osnivanje Zmajskog stola Željko Holjevac (Matica). Uskoro će pripravnicima postati još desetak kandidata. Ivan Roštaš. Zmajski brat Ivica Golec. Vladimir Strugar i Mladen Bakulić (Varaždin). Žalobno sijelo za saborskog zastupnika i generala Velibora Kikereca. a kontakte su nastavili i Veliki meštar i Meštar zmajskih stolova. Jelačića Bužimskog održano je 27. Jurja u Trnju). srpnja 2006. dali svoj veliki prinos.. siječnja 2007. jeseni 2007. a za sada se za članove kandidiraju Zvonko Kožnjak. u kojima su osobito aktivni Domjenak nakon zazmajenja nove braće 17.. kao i djelovanju našega bratstva. Zmaj Virovski od Stare gore). održano je 20. Braća koja su nas zauvijek napustila ostat će nam u trajnoj uspomeni. rujna 2006. . dok s budućom braćom češće kontaktiraju i Veliki meštar. a uskoro se očekuje i pristupanje drugih Privodi se kraju osnivanje Zmajskog stola u kandidata. Zmaj Đurđevački II.. Damir Medar.. Vladimir Bermanec (Matica). veljače 2007. a o njemu je nadahnuto govorio Milovan Petković. Lelju Dobronić. a tekst Aleksandra Šira. održano je 5. u Zmajskoj kuli održano i pet žalobnih sijela... Prije nekoliko mjeseci započele su i pripreme za osnivanje Zmajskog stola u Bjelovaru. pročitao je Veliki meštar (na pokopu u krematoriju na zagrebačkom Mirogoju. žalobno sijelo održano je 6.Broj 1/2007. Zmaja Neretvanskog II. Zmajska braća bila su nazočna i na sprovodima umrle braće. Crnković. koja su priređena po tradicionalnom protokolu (obredniku) Družbe. govorio i Juraj Kolarić. Za skladatelja i glazbenika Igora Kuljerića. Zmajicu od Kamenitih vrata III. Žalobno sijelo za dramskog umjetnika Damira Mejovšeka. godine. a o njegovu liku i djelu govorio je Veliki meštar Družbe. Pavelić (Matica). Nina Lipljin (Varaždin). godine zauvijek je Družbu napustilo petoro braće. Ivica Kirin.. sastava Meštarskog zbora. Zasad je kandidat za pripravnika Željko Željko Mrak (Pazin). Za pokretanje ovog stola osobito se zauzeo Đuro Kovačev. Josip Đakić. Meštar zmajskih stolova i Meštar Obredničar. o pokojniku je uz Velikog meštra. Žalobno sijelo za Nikolu pl. studenoga 2006. Zmaj Velikotaborski II. Hrvoje Petrić (Matica) i u Sisku. održano je 25. Virovitici – inauguracija se očekuje početkom ŽALOBNA SIJELA U ZMAJSKOJ KULI Tijekom 2006. godine članovi Zmajskog stola iz Križevaca (osobito Dražen Podravec. a o njegovu velikom djelu govorio je Zlatko Stahuljak. Osnivanje ovoga stola započelo je još u vrijeme mandata 12. Žalobno sijelo za povjesničarku Zagreba. rujka 2006. Zasad su kandidati za Trenutno se u statusu pripravnika nalaze Marijan pripravnike Ilija Pejić.Str.

To je dugo razdoblje gotike.Broj 1/2007. iako adaptacija još nije u cijelosti dovršena (osobito spoj Babonićeve kule sa sjevernim krilom). jest dvorska kapela Sv. sada se barem djelomice počelo pretvarati u stvarnost. a korisna površina oko 2.. pa nosi ime . koji je uglavnom ostao sačuvan do danas. Pogled u povijest – tri osnovna graditeljska sloja Velebni stari grad u Ozlju pripada među najznačajnije spomenike hrvatske graditeljske baštine. koja je dobrim dijelom dala temelje za formuliranje «projektnog zadat ka» za izradu projekata obnove i namjene ove velebne utvrde nad Kupom.). a u darovnici nas je obvezala da taj spomenik nulte kategorije dobro čuvamo i obnavljamo kako bi bio na čast i slavu. Str. te Pučkom sveučilištu. pa i ugostiteljske namjene. Kako bi se odlučili što zapravo želimo sa starim gradom u Ozlju. Kada je ovo povijesno zdanje opet vraćeno u vlasnost Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. ali je kasnije duže bio i posjed hrvatsko-ugarskih kraljeva. Stoga valja biti zahvalan Gradu Ozlju. Zrinski i Frankopani ovdje su gospodari sve do 1671.ZMAJSKE VIJESTI . Na Ozlju «gdje god se zakopa lopata» otkrije se neko arheološko nalazište. 1. U prošlih pedesetak godina bilo je raznih planova i zahvata na gradu u Ozlju. To je spomenik pod državnom zaštitom nulte kategorije. Svi ti graditeljski stilovi imali su odraza na razvoj Ozlja. grad Ozalj Družbi je 1928. renesanse i ranog baroka. Dodatak na golom dijelu litice nad Kupom. Još nije točno istraženo pružanje obrambenih zidina u to srednjevjekovno doba. Veliki meštar pripremio je slijedeći radni materijal: 1. a izrađeni su i određeni prijedlozi i projekti. Antuna ( u koju su kasnije ugrađeni i neki barokni elementi). a održavanje toga spomenika do danas uvelike je pridonijela kakvatakva njegova kontinuirana uporaba. godine darivala znamenita plemićka obitelj Thurn und Taxis. konačno su započeli obimniji obnoviteljski radovi na povijesnom zdanju od nacionalne hrvatske vrijednosti – Starom gradu u Ozlju. i 14. o čemu se raspravljalo i sanjalo. povele su se nove rasprave o njegovoj trajnijoj namjeni. koja se kasnije koristila i kao spremište. Drugi graditeljsko sloj pripada uglavnom Frankopanima i Zrinskima (Frankopani su kupili ovo vlastelinstvo već 1398. koje u starom gradu razvija muzejsku i knjižničarsku djelatnost. Zrinski grade izdvojenu palaču (palas). te korištenje hrvatskom narodu. godine u Zagrebu je organizirana rasprava (Meštarski zbor u proširenom sastavu). Dobrim dijelom to je razdoblje kada je ozaljski feudalni posjed pripadao rodu Babonića (1280. odnosno do njihova zatora. Zna se da je utvrđeni grad iznad Kupe imao tada znatno manji opseg. Ponos ovdašnjeg gotičkog graditeljstva. ožujka 2007. Ono što se pripremalo godinama. 2. Izgrađeni su novi čvrsti bedemi od kamena.000 četvornih metara. Stari Grad širi se uglavnom na današnje gabarite.). Za tu raspravu.. Njegova bruto pokrivena površina iznosi oko 4. Kao što je poznato. Tako je poznato da iz toga razdoblja (vjerojatno roda Babonića) potječu i temelji romaničke crkvice nađeni u zemlji pokraj današnje gotičke dvorske kapele. a Nikola Šubić Zrinski je ženidbenom vezom preko supruge Katarine došao u posjed Ozlja 1550. Danas je to unutrašnji grad. a na temelju dosadašnjih prijedloga. na čijem je početku bila velebna romanička četverokutna branič-kula. stoljeću. Cijelo područje staroga grada trebalo bi još detaljno arheološki istražiti. Grad je tijekom vremena imao razne. 19 ZAPOČEO DOSAD NAJOBIMNIJI PROJEKT DRUŽBE OBNOVA STAROGA GRADA U OZLJU U TIJEKU Krajem ljeta 2006.000. Prvi graditeljski sloj nastao je uglavnom u 13.-1327. 21. Ona je danas valjano obnovljena. koju su izgradili Babonići.

20 ZMAJSKE VIJESTI . OBRAMBENI BEDEMI ISTOČNO KRILO SJEVERNO KRILO JUŽNO KRILO KAPELA TRŠKA KULA PALAS (ŽITNICA) OPKOP BABONIĆEVA KULA OBRAMBENE KULE MOST Plan Staroga grada u Ozlju .Str.Broj 1/2007.

stoljeću u vrijeme vladavine obitelji Perlas – radove je uglavnom od 1743. nije dala srušiti ozaljski stari grad. s muzejom i drugim sadržajima. kao i kasnijem utjecaju postbaroknih. osnovan je i zavičajni muzej. Njegovo je mjesto upravo u ozaljskom starom gradu. Družba se treba voditi porukom grofova Thurn und Taxis iz njihove darovnice: u njoj je naglašeno da oni daruju grad Družbi kako bi ta velebna spomenička građevina bilo otvorena i u službi hrvatskoga naroda. Treći graditeljski sloj pripada razdoblju dosta intenzivne barokizacije tijekom 18. nadogradnji. stari grad u Ozlju dočeko je pretežito sačuvan i današnje vrijeme. Za suvremeno koncipirani prikaz rada i razvoja Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja trebalo bi (možda) osigurati cijelu zrinsku palaču ili žitnicu. To bi trebao biti europski koncipiran moderni muzej. Komercijalne. Str. a tu je uređeno pravo aktivno zmajsko gnijezdo. Na katu Ulazne obrambene kule u Ozlju prije obnove rušenja. kao i za opću povijest toga kraja. predvodio kapetan Verned. kada su Ozalj darovali Družbi Braća Hrvatskoga Zmaja. Radni prijedlog o budućoj namjeni Kod koncipiranja budućih funkcija staroga grada u Ozlju. Poslije Zrinskih Ozljem upravlja Dvorska komora. 2. U tom razdoblju. koji dakako nije izgledao tada kao danas. Tim nadogradnjama stari grad je dobrim . To se odnosi na središnji kompleks. eklekticističkih stilova. potom grofovi Petazzi.ZMAJSKE VIJESTI . a pogotovo unutrašnjih uređenja zavisno od stilskih zahtjeva vremena i mode. a od 1971.). Buduće funkcije grada mogli bismo u grubo podijeliti na : 1. Spomeničke i 2. Zahvaljujući upravo tim. 21 «žitnica». Na njezinom ulaznom portalu uklesana je 155.-1766. a najduže se zadržala znamenita njemačka plemićka obitelj iz Regensburga Thurn und Taxis – sve do 1928. 3. I jedna i druga funkcija osigurala bi punu otvorenost cijeloga kompleksa za javno korištenje i posjete. djelomičnih dijelom zadobio današnje gabarite i izgled. Prava je sreća da socijalistička vlast nakon 1945. uz niz kasnijih manjih izmjena. Osobito veliki radovi izvršeni su u baroknom 18.). do 1753. godine). Tom muzeju trebalo bi osigurati dovoljan izložbeni prostor – barem cijelo sjeverno krilo. Dakako. a na unutrašnjim zidovima nalaze se neobične i vrlo vrijedne zidne slikarije. godine. Računa se da je u kasnoj renesansi i ranom baroku nastao veći dio današnjeg kompleksa staroga grada. Ovdje su se ipak zadržali neki sadržaji. stoljeća. tu bi se našlo i mjesta za prikaz ostalih vlasnika Ozlja.Broj 1/2007. te na dvije ulazne kule i na velebni potporni stup pod diživim mostom (koji je bio pokretan sve do 1821. pa slijedi vrlo aktivno razdoblje roda Perlas (1725. koji bi kompleksno i živo prikazao vrijeme djelovanja najslavnijih hrvatskih plemićkih obitelji Zrinskih i Frankopana. godine. 1. potom dolazi obitelj Batthyany (sve do 1873. dugom više od dva stoljeća. da bi zatim bilo još nekih gospodara. Spomeničke funkcije – Hrvatska još nema nacionalni muzej Zrinskih i Frankopana. pa i nekim komercijalnim sadržajima. Naša družba uspješno je upravljala ozaljskim gradom do 1945. ozaljski stari grad doživio je veliki broj graditeljskih promjena. kada je opet došao u okrilje Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. Zato valja uznastojati da se buduće namjene koncipiraju tako da Ozalj bude na korist i ponos hrvatskom narodu.

4. Na taj način funkcioniraju gotovo svi takvi spomenički kompleksi u Europi. pozivam na razumnu i strpljivu raspravu. Zato vas. Kada se usuglasimo što želimo s Ozljem.Str. osobito sijelovima i domjencima zmajske braće. uz suradnju s Gradom Ozljom i drugima.Broj 1/2007. To znači da trebamo osmisliti projektni zadatak. Komercijalna funkcija – vrlo je važna i komercijalna potpora oživljavanja staroga grada u Ozlju. bi se mogla urediti viteška dvorana za priredbe i slične namjene. Također valja osigurati maštovita hortikulturna rješenja svih otvorenih prostora oko ozaljskog starog grada. kako bi on bio spreman za nove namjene. koje već sada nemaju slobodnih termina. osobito za komercijalni dio obnove. Uz to. U prizemlje istočnog krila trebalo bi vratiti reprezentativni restoran. Za izradu novoga prijedloga i daljnje vođenje obnove zaduženo je Povjerenstvo za obnovu grada Ozlja. . koja se ubrzo može osposobiti za održavanje svete mise u raznim prigodama. koje osobito mora voditi računa o slijedećim zadaćama: 1. Dakako. jer taj spomenički kompleks to i zaslužuje. Za ove funkcije. pa i za uređenje odgovarajućih prostora već pokazuju zanimanje Grad Zagreb. Zaključak: Ovo razmišljanje može biti samo predprijedlog za raspravu i ne smije se shvatiti kao i bilo kakvo nametanje zaključaka. odnosno odrediti buduću namjenu Ozlja. Konačno. U susjedstvu je i gotička kapela Sv. 22 ZMAJSKE VIJESTI . Tu bi se mogla organizirati primanja za državne potrebe. Treba projektantski snimiti sadašnje stanje cijelog kampleksa. mi moramo učiniti prvi korak. Naša Družba mora razraditi i prihvatiti osnove projektnog zadatka. ali i raspravu s hrvatskim srcem. profesionalnoj nadležnoj ustanovi treba dati izraditi studiju opravdanosti obnove i korištenja. koji je već sada primjereno adaptiran. kako bi odgovarajući stručnjaci mogli izraditi potrebne projekte. Za potrebe uprave spomeničkog kompleksa. Temeljem prijedloga buduće namjene i sadašnjeg stanja objekta. da će se u nastavku rasprave konzultirati i odgovarajući stručnjaci i institucije. istraživanje i izvedbu sve potrebne infrastrukture za normalno moderno funkcioniranje kompleksa. Nakon doista temeljitog promišljanja i rasprave. U suterenu Trške kule nalazio bi se i omanji klub naše Družbe. može se organizirati i općenacionalno prikupljanje sredstava za obnovu. Međutim. kako bi se utvrdili prioriteti obnove. Za buduće apartmane možda bi najpovoljnije bile prostorije u istočnom dijelu južnoga krila. a do Ozlja ima samo pola sata ugodne vožnje). restauratorske radionice i muzejskih depoa trebalo bi (možda) osigurati prostor Trške kule odnosno zapadnog dijela južnog krila. Put do uređenja staroga grada u Ozlju bit će dug i trnovit. Ta ugostiteljsko-hotelska funkcija može se iznajmiti samo nekom elitnom hotelu ili hotelskom lancu. Obnovu Ozlja treba dići na nacionalnu ili državnu razinu. Uz njega valja osigurati odgovarajući prostor za desetak apartmana reprezentativnog uređenja. za Grad Zagreb. te drugim sadržajima. draga braćo i sestre. s odgovarajućim znanjem i kapitalom. Antuna. Na temelju tih projekata doći će se i do približno točnog troškovnika. Valja dalje nastaviti što intenzivnije s obnovom koja se donosi na neophodno spašavanje i održavanje objekta. 3. 2. U tom dijelu južnog krila zadržao bi se i manji prostor za potrebe sijela Zmajskog stola u Karlovcu. osnovne teze iz prijedloga Velikoga meštra su prihvaćene – dakako uz veći broj dodataka i detaljizacije. 5. valja što prije prionuti na projektiranje. vlada RH i drugi. kako bi se s uređenjem Ozlja moglo otpočeti u etapama prema financijskim mogućnostima. najveća hrvatska poduzeća i slično (zašto bi se sva primanja obavljala u zagrebačkim Dvercima. Uporedno s pripremama za obnovu i novu namjenu valja oživjeti stari grad u Ozlju. dvorane u istočnom i dijelu južnog krila (na katovima) trebalo bi urediti kao najreprezentativnije prostorije za primanja. Postoji prijedlog da se dvije ulazne kule uporabe kao uredi za prodaju ulaznica i suvenira (manja kula) i kao ured gradskog kaštelana. 2. sigurno će se naći i investitori.

odnose se poglavito na kata u sjevernom krilu grada. a najpovoljniji izvođači su izabrani kroz dvije građevinske tvrtke: HUTA I ABGRADNJA. Konačno su izvedeni od ranije zaostali radovi Pokrenuti nacionalnu akciju prikupljanja sredstava na sanaciji dvorišnog dijela krovišta istočnoga krila za obnovu. koje vode od prizemlja do drugoga i kontinuirano traju. širokom stubištu. Ti bedemi trajnije su izrađeni potrebni projekti za popravak i dogradnju stručno zaštićeni od propadanja. Time zaštićene daskama. Tijekom 2006. Prema dosad izvedenim radovima pokazalo se da je izbor dobar. Taj je zahvat od 2. a ove tvrtke imaju i potrebnu licencu za izvođenje radova na spomenicima kulture. Treba računati i na ugovorilo je još Otvoreno sveučilište). dijela južnog i istočnog krila. 3. Postavljene su i popravljene kamene stube na Radovi na obnovi koji su započeli ljeti 2006. one su prema propisima i spojni trakt na dvije ulazne obrambene kule. Radi 1. To je bio veliki zahvat. su ova dva važna objekta spašena od sve bržeg 5. To su radovi koji je konačno u funkciju doveo kamene isklesane koji se moraju izvršiti da bi se spomenički kompleks stube koje su ugradnju čekale već dvadesetak godina. spašavanje i održavanje kompleksa. s kojim je uspostavljena vrlo korisna i prisna suradnja.Broj 1/2007. Time je omogućena normalna komunikacija u Dosad su izvedeni vrlo važni i korisni radovi. godine stalnom kontrolom Konzervatorskog odjela u Karlovcu. Naći valjana i ambicioznoga strateškoga grada. učiniti. od čega je Ministarstvo kulture osiguralo oko 80 posto.ZMAJSKE VIJESTI . Bilo je to neophodno partnera za uređenje komercijalnog dijela kompleksa. i u 2007. 23 urušavanjem kamena u unutrašnjosti otvorene okrugle 6. Str. jer je taj dio krovišta posve dotrajao i prijetilo Muzej Zrinskih i Frankopana u Ozlju mora biti je urušavanje (taj dio radova s tvrtkom Flanjak nacionalni državni muzej. koji će sada otpočeli početni radovi na najvećem dosadašnjem omogućiti i unutrašnje uređenje tih kula. a zatvorena je i oveća «kaverna» nastala i drugi materijal. dobavljen je crijep sanirani. očuvao za temeljitu rekonstrukciju i trajnije buduće namjene. Započele su pripreme. 4. te osiguranje zahvatu: sanaciji krovišta i izmjeni pokrova većeg uvjeta za nove namjene. Također su i statički drvene konstrukcije krovišta. dobivanje potpore Europske unije.5 milijuna kuna. Obnovu Ozlja valja dići na nacionalnu kule pokraj Trške kule na južnom krilu kompleksa. koji su počeli od propadanja. To je obiman posao. Također je izabran i nadzorni organ. s potrebnom limarijom. Obnovljena su i sanirana kompletna krovišta očuvanja kamenih stuba. godini u radove na obnovi uložit će se najmanje oko 2. postavljena skela i propadanja. Završena je statička procjena i naglo propadati (kruniti se). a svi radovi izvode se pod Radovi na obnovi veće obrambene ulazne kule u Ozlju krajem 2006. U cijelosti su obnovljeni (u cijeloj dužini) svi vitalnog značenja za trajnije očuvanje zdanja kameni otvoreni obrambeni bedemi. sjevernom krilu koje će se u cijelosti obnavljati. državnu razinu – kao kulturni projekt Hrvatske. S obzirom na nove prioritete . Što je dosad učinjeno i koji su radovi u tijeku? Za izvođenje radova raspisani su potrebni natječaji.

Tu se prvenstveno radi o adaptaciji gotičke kapelice. koji je dobio i odgovarajući namještaj. Kolokvijalno taj smo prostor nazvali Obnovljene ulazne kule Staroga grada u Ozlju . S obnovljenim kulama Stari grad Ozalj dobio je novu vizuru koje su postavila nova istraživanja stanja krovišta. 7. Za oživljavanje posjeta Ozlju i funkcioniranje Družbe u prostorima grada. dinamika i namjena ulaganja morat će se uskladiti s Ministarstvom kulture. koju je za Ozalj još tridesetih godina 20. Dakako da za 2007. ali njihova će realizacija zavisiti od raspoloživih materijalnih sredstava. Realizacija nabrojenih poslova traži mnogo napora i vremana. Taj dio poslova u cijelosti je financirala Družba. čiji obujam zavisi i od osiguranih sredstava. Očekuje se da će ovi obimni radovi. godinu postoje znatni planovi obnove.snimljeno u veljači 2007. a dobrim dijelom su očišćene i strmine prema Kupi i opkopima. kao i o izradi projekta i istraživanja za dovođenje kvalitetne infrastrukture do grada. kako bismo u gradu mogli održavati Sv. Kontinuirano se radi na čišćenju i uređenju užeg i šireg okoliša grada. Sve pripreme i početak radova provode se na prijedlog i pod kontrolom Konzervatorskog odjela. Mise.Broj 1/2007. biti završeni do sredine ljeta 2007. 24 ZMAJSKE VIJESTI .Str. 6. stoljeća nabavio prazmaj Antun Bauer (ona je sada restaurirana). osobito za vodstvo Družbe i druge suradnike. te o izradi studije opravdanosti i kompletnog projektnog snimanja sadašnjeg stanja kompleksa. Tu je svoje mjesto našla i poznata ranije vrlo oštećena garnitura fotelja i stolova s kineske izložbe na Zagrebačkom velesajmu. U dosadašnjim poslovima angažirali su . Uređenje «zmajskog kluba» u cijelosti je financirala sama Družba. godine «zmajski klub». godine. od posebne je važnosti potpuno završena kvalitetna adaptacija dvije atraktivne i prostrane prostorije u suterenu Trške kule na južnom krilu.

ovdje ćemo nabrojati značajnija događanja u zmajskoj kuli od početka prosinca 2006. Zmaja od Svete Gere. Usprkos te neaktivnosti dijela članstva Matice. Ovdje ćemo nabrojiti samo najvažnija događanja (odnosno one aktivnosti za koje smo prikupili potrebne podatke). do početka travnja 2007. valja reći da pojedine kulturne sekcije još ne djeluju dovoljno aktivno. Zmaj Brački II. OŽIVJELA VITEŠKA DVORANA Osobito raduje što su naši tradicionalni domjenci srijedom u viteškoj dvorani nad Kamenitim vratima u Zagrebu postali sadržajniji i posjećeniji. Zmaja Dubravarskog. ali bi valjalo istaći izuzetan prinos kaštelana Nenada Stuparića. zatim Aleksanda Bašića. te vanjski suradnici – posebice konzervatorica Branka Križanić. Zmaja Karlovačkog od Šanca. a posebice kaštelan Nenad Stuparić. Stjepana Lipšinića. Zmaja Brlog-gradskog.ZMAJSKE VIJESTI . Ernesta Gnjidića. Zvonimira Gergeba. ZMAJSKA MATICA ZAGREB NASTAVLJAJU SE RAZNOVRSNE DJELATNOSTI Družba Braća Hrvatskog Zmaja djeluje kao jedinstvena. godine. zbog spriječenosti S jednog bratskog sata Velikog meštra prve srijede u mjesecu u Zmajskoj kuli . istini za volju. te dakako sa članovima Meštarskog zbora i drugim dužnosnicima Družbe.Broj 1/2007. Zmajice Ozaljske. dobro povezana kulturna društvena udruga. Znatan dio svojih djelatnosti Matica je provela u suradnji sa zmajskim stolovima. susreta i prezentacija do domjenaka i podizanja spomen-ploča. Prisutnoj braći daje se informacija o trenutnim djelatnostima i zadaćama Družbe. konzervator Vinko Štrkalj. Nadamo se i vjerujemo da će slijedeće zmajske godine biti volje. Zmaja od Starobrodskog. Zmaj od Svete Gere i Josip degľ Ivellio. kao i veći broj predavača. a neke se praktički kroz prošlu godinu nisu niti sastale. Str. Uz Meštarski zbor za to je osobito zaslužan tim aktivnih članova Družbe. 25 se i istakli mnogo članovi i suradnici. Zdenke Stupić. a potom se povede sadržajna rasprava. Vrlo mnogo se angažirao i Veliki meštar Družbe i Mladen Ježić. Time se postiže bolja informiranost. Radi ilustracije tih aktivnosti. gradonačelnica Ozlja Biserka Vranić i brojni drugi. ostvaren je doista raznovrstan raspon događanja. Vrijedi spomeniti da su ta sijela vrlo sadržajna i odlično posjećena. od predavanja. iako. Svake prve srijede uveden je tzv. bratski sat Velikoga meštra. U tom smjeru djeluje i Matica Družbe u Zagrebu. i druge braće. Zmaj Dubravski.. ali i povezanost Družbe (prve srijede u travnju. Tih aktivnosti i događanja bilo je doista mnogi.

siječnja. Antun Abramović. Roka Voloskog. bratski sat održao je Ernest Gnjidić. siječnja 2007. Bojkić. Zmaja od Sv. na organizirana i primljena glazbena tribina 31. V. veljače održao je predavanje «Babonići i Ozalj». Dne 21. Pred Božić. govorio na temu «Nazorova lirika u svjetlu transcendencije». prosinca 2006. Dne 12. jučer-danas-sutra». a moderator .. Dne 24. Gerber. Moderator je bio Nenad Stuparić. je djelo Rudolga Strohala. veljače. Dne 14. a predavač Rudi Aljinović – uz sudjelovanje nekoliko najvećih živućih autora stripova u Hrvatskoj. Alojz Jembrih. siječnja 2007. svestranom stručnjaku i piscu. bilo Kuntarića.Broj 1/2007. temu «Hrvatska između srednje Europe i zapadnoga na kojoj je predstavljen lik i djelo skladatelja Ljube Balkana». Zmaja od Tanaisa. nastavio je sa svojom trilogijom o ozaljskim plemićkim obiteljima – dne 28. predstavljano Zmaj Brački II. predavanje pod naslovom «Vuk Frankopan Tržački gospodar Ozlja». Uvodnu prosinca 2006. Kruhek.. O knjizi je govorio Ante Gost tribine 31.Str. Zmaj od Roka Voloskog Krmpota. nakon izlaganja. nakon koncerta u crkvi Sv. veljače priređena je vrlo zanimljiva tribina «Hrvatska povijest kroz strip». 20. Deželić. Izvrsno je bila Predavanje Ivana Biondića. riječ održao je meštar Gospodarskog zbora Zvonimir u zmajskoj kuli je priređen božićni domjenak. I. siječnja 2007. obljetnice rođenja pjesnika. ožujka je maestro Izak Špralja održao zanimljivu prezentaciju «Naša baština S jednog predavanja u Zmajskoj kuli – glagoljaško pjevanje». Uvodno je govorio u programu zbora prirodoslovlja održano je 14. uz sadržajnu raspravu je vodio i osmislio tribinu maestro Josip degľ Ivellio. kao i knjiga o tom Nakon bratskog sata Velikog meštra 7. Zmaj Poljički III. a još su sudjelovali i Đ. 26 ZMAJSKE VIJESTI . Marka. Pecoja. Velikog meštra. koje je održano 17. veljače predavanje Ivana Vodopije. Zmaj od Sv. protonator. Zmaj Karlovački od Šanca. Razgovor je posebno dobro posjećeno. Zmaj od Svete Gere. a u povodu 130. Zmaja Vološčanskoga. bio je skladatelj Ljubo Kuntarić. Evo i ostalih događanja: Antun Abramović. Zmaj od Velike Vranovine. na temu «Influenca. Zmaj od Velike Vranovine. Već 13. prosinca je Nedjeljko Mihanović. prosinca održano je predstavljanje knjige pripovijedaka Mirka Ivanjeka «Čuvari blaga». održao je 6. Krmpotić. M. a tekstove je čitao pročelnik Umjetničke sekcije. Zmaj Dubravarski).. Cvitanović i V.

Velike svečanosti pripremaju se u povodu 30. tako da zmajska braća i sestre primaju poštom mjesečni i broj zmajske braće nije bio baš prevelik – što je raspored (što se pokazalo vrlo efikasnim).ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Šibenski III. obljetnici rođenja velikog hrvatskog pjesnika Vladimira Nazora. održao predavanje «Povijest Nazorove lirike pročitao je tijekom predavanja bolnice Milosrdne braće – Zakladne bolnice». a 18. 12. Nakom službenog dijela. 21. dr. Predavač je bio maestro Josip degľ Ivellio. u Bečkom Novom Mjestu.Broj 1/2007. Zmaj Brački II. istražuje i traga za Onostranim.) prisutni su postavili nekoliko privatnijih pitanja o Nazoru i njegovu odnosu je bio pročelnik Umjetničke sekcije maestro Josip prema vjeri i vjerskom životu. a za svaki mjesec i slične glazbene priredbe bolje prihvaćene. Izabrane dijelove Dugački. Konačno. travnja. za predavanja ili slične događaje jer se već osjeća Ciklus predavanja i događanja u zmajskoj kuli predbožićni ugođaj. Zmaj Brački II. obljetnice pogibije Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana – obilježavanja će se organizirati u zagrabačkoj Prvostolnici. održao predavanje «Nestajanje civilizacije u kojoj živimo». Predavač je prikazao jedan dosta nepoznat segment Nazorova pjesništva u kojemu on stremi. NEDJELJKA MIHANOVIĆA U srijedu. Vrbovcu i. Str. u Viteškoj dvorani DBHZ održao je predavanje naš ugledni član. ožujka je Antun Abramović održao Mora se konstatirati da prosinac nije pogodan mjesec predavanje «Šubići Bribirski – Zrinski u Ozlju». ožujka je Vladimir nekih svojih posrednih iskustava. travnja priređena je glazbena tribina «Hrvatski skladatelji 20. Dne 11.. te su vjerojatno jedino koncerti nastavljaju se i tijekom travnja. Zmaj Ivanski. (14. travnja je Marko Tarle. prosinca 2006. Čakovcu. Pročelnik Umjetničke sekcije Josip degľ Ivellio. ožujka 2007. O nekim događanjima u Zmajskoj kuli evo i nešto detaljnijih informacija: S koncerta u čast Ljube Kuntarića u Zagrebu . Nedjeljko Mihanović o 130. u Ozlju (te drugdje). Naslov predavanje bio je «NAZOROVA LIRIKA U SVJETLU TRANSCEDENCIJE». 27 PREDAVANJE dr. kao i o Nazorovim degľ Ivellio. Zmaj Poljički III. u 18 sati. za Maestro Izak Špralja govorio je o kulturi glagoljaškog pjevanja Božanskim. stoljeća pod velom tišine svih jugoslavenskih režima». Iz povijesti razvoja posljednjim danima o kojima je predavač govorio i iz zagrebačkog zdravstva. 28. dakako.

U prvom dijelu programa promovirana je «Zmajska pjesmarica» maestra Josipa degľ Ivellia. Tijekom razgovora s Kuntarićem koji je bio u formi ležernog radio intervjua. «NAŠA BAŠTINA – GLAGOLJAŠKO PJEVANJE» U srijedu.01. klauzurnim sestrama karmelićankama u Karmelu Brezovici kod Zagreba. Izaka Špralje pripremio i pedesetak fotografija te glazbenu slušaonicu. «Zmajska pjesmarica» je povijesno glazbena studija o životu i radu Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» sa 46 zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove. Degľ Ivellio ponovili su to isto predavanje u sklopu duhovne korizmene obnove. franjevac. i Zlatko Stahuljak. kao i u svojim razmišljanjima o životu. Pogotovo je velik broj događanja na kojima su sudjelovala zmajska braća i sestre u raznim mjestima Hrvatske i na mnogim priredbama i događanjima. u kojoj je istaknuo kako o nekim članovima Družbe premalo znamo. Uvodnu riječ održao je Pročelnik mo. trećoredac. Neke od ovih događanja izvan Zmajske kule ovdje ćemo ipak malo opširnije opisati. Dan nakon predavanja u našoj Kuli. Roka Voloskoga. PRVA TRIBINA CIKLUSA «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» 31. 28 ZMAJSKE VIJESTI . lipnja 2006. skladatelj. Moderator je bio Pročelnik Umjetničke sekcije mo. počasni član DBHZ. pa sve do 2007.Broj 1/2007. radu. Kada je tribina bila završena nakon sat i 20 minuta. OSTALA DOGAĐANJA U MATICI Mnoštvo događanja inicirala su i organizirala braća iz zmajske Matice.GLAGOLJAŠKO PJEVANJE». Zmaj Klokočki V. koji je uz predavanje dr. ožujka 2007. koje su promotori bili areopagita Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» Đuro Deželić. . godine. Moderator i voditelj kroz tribinu bio je Zmaj Brački II. koja su se zbivala izvan našega sjedišta nad Kamenitim vratima – bilo u Zagrebu ili u drugim mjestima Hrvatske. Zmaj Brački II. te tako predstavili na najbolji mogući način našeg velikog skladatelja Ljubu Kuntarića. mo. glagoljaš. Josip degľ Ivellio. Izak Špralja je s nazočnima podijelio ne samo teoretsko znanje o glagoljašima i glagoljaškom pjevanju već i svoja osobna. muzikolog. U prepunoj viteškoj dvorani održana je prva tribina ciklusa «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU». Predavač je bio mo. neumoran i zanimljiv u svojim pričanjima. gost je bio skladatelj Ljubo Kuntarić.2007. a koje su organizirale druge udruge i ustanove. koncertantnih i duhovnih skladbi. Zmaj Bjelovarski VI. Zmaj od Sv. koji je pripremio i video prezentaciju fotografija iz Kuntarićeva života u rasponu od najstarije fotografije iz 1927. PREDSTAVLJANJE KNJIGE «ZMAJSKA PJESMARICA» I KONCERT «ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI» U PETRINJI U velikoj dvorani Hrvatskog doma u Petrinji u subotu 24. prava šteta s obzirom na zanimljivo i nesvakidašnje predavanje o Nazoru. Zmaja Bračkog II. publika je poslušala i 6 glazbenih priloga iz Kuntarićeva skladateljskog opusa od popularnih melodija do ozbiljnih. što je bio još jedan od dokaza uspješnosti i zanimljivosti tribine u kojoj su se na dinamičan i organiziran način mijenjali audio. Nastojali smo ih poredati kronološkim redoslijedom. Josip degľ Ivellio. u redovitom mjesečnom programu Umjetničke sekcije DBHZ održano je u Kuli nad Kamenitim vratima predavanje «NAŠA BAŠTINA . Ovdje ne možemo niti sve pobrojati i spomenuti. mnogi su konstatirali da je vrijeme «proletilo». video i govorni mediji. glazbi itd. Na mnogima od njih naši su predstavnici i držali govore i pozdrave ili sudjelovali na drugi način. a ovo je način da se s njima bolje i bliže upoznamo.Str. 14. dr. fra Izak Špralja umirovljeni Pročelnik Instituta za crkvenu glazbu Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Špralja i mo. svećenik-redovnik. dirigent. Takvih sudjelovanja bilo je tijekom prošle zmajske godine barem pedesetak. glazbeni pisac. praktična svjedočanstva o toj našoj povijesnoj i narodnoj tradiciji. godine održan je susret zborova pod nazivom «Zborovi pjevaju domovini». Sam gost bio je zahvalan sugovornik.

te Zmajski stol u Karlovcu po prvi put su organizirali susret svekoliko braće i sestara u Starom gradu Ozlju. Priređen je i odgovarajući S koncerta i predstavljanja "Zmajske pjesmarice" u Petrinji U drugom dijelu održan je koncert domoljubnih i zmajskih skladbi koje su izvodili sljedeći zborovi: HRVATSKO OBRTNIČKO KUD «SLOBODA» ZAGREB dirigent: Sebastian Jurić HRVATSKO PJEVAČKO DRUŠTVO «DANICA» SISAK dirigent: Nikola Bašić ŽENSKI PJEVAČKI ZBOR «HRVATICA» DRUŠTVA «HRVATSKIH ŽENA» GRAD ZAGREB dirigent: Ronald Braus MJEŠOVITI PJEVAČKI ZBOR «EMIL COSSETTO» ZAGREB dirigent: mo. maestro Kuntarić je zahvalio dirigentu i zboru na trudu u obilježavanju te velike njegove godišnjice te im uručio kao zahvalu skladbu KRIST ŽIVOT SVIJETA. tijekom SVEČANOSTI GLAZBE koja je u Zagrebu animirala više stotina izvođača raznih glazbenih žanrova. Ljube Kuntarića. Roka Voloskoga. koju je upravo posvetio tom zboru i njihovu dirigentu. rođendana i Josipa degľ Ivellia. Zmaja Bračkog II. 29 SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIĆA. povodom njegova 80. a susretu su pribavili i gradonačelnici Zagreba i Ozlja – Biserka Vranić i Milan Bandić. publika je uživala ponajprije u melodioznim i svima razumljivim melodijama na duhovne tekstove raznih autora našeg proslavljenog skladatelja Ljube Kuntarića. i trajao sve do večeri. 21. Susret je započeo u 12 sati 9. Za nazočne je priređen ugodan domjenak na istočnoj terasi staroga grada. rujna 2006. Pavla iz Zagreba. Vinka Paulskog u Frankopanskoj ulici. Susret je nazvan «Subota u Zrinsko-frankopanskom Ozlju». glavni koncert duhovne glazbe bio je u crkvi sestara milosrdnica Sv. . Josip degľ Ivellia HPD «SLAVUJ» PETRINJA – MUŠKI VOKALNI ANSAMBL «PETRINJSKI SLAVUJI» dirigent: mo. Nastupio je Mješoviti zbor crkve Sv. a na tekst fra Franje Jesenovića. lipnja 2006. pod ravnanjem mo. RUJANSKI SUSRET BRAĆE I SESTARA U OZLJU Meštarski zbor i drugi dužnosnici Družbe. Str. s divnim pogledom na Kupu. orguljansku pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline. Na kraju koncerta. ZAGREB. Josip degľ Ivellia HPD «SLAVUJ» PETRINJA MJEŠOVITI ZBOR dirigent: mo. a pod motom «Stari Ozalj nad kupom je opet u vlasnosti Družbe – vratimo se i mi u njegovo povijesno krilo!». U zaista prepunoj crkvi. Josip degľ Ivellia Koncert je završen zajedničkim pjevanjem svih zborova sudionika kojima su dirigirali Nikola Bašić i Josip degľ Ivellio uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice. To je bila autorska večer dvojice zmajeva. Zmaja od sv. a u organizaciji POU Hrvatski dom Petrinja i HPD «Slavulj» Petrinja. Susret zborova i promocija pjesmarice održani su pod pokroviteljstvom Grada Petrinje u sklopu programa «Ljeta u Petrinji».Broj 1/2007. Odazvalo se oko 80 braće i članova njihovih obitelji. U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb. Degľ Ivellia.ZMAJSKE VIJESTI .

rujna 2006. Vjerujemo da će odaziv braće i sestara biti masovan. Dubrovniku 22. U drugom dijelu programa koji je održan u Ugodno druženje nastavljeno je i tijekom Hrvatskom domu Samobor skladbe iz «Zmajske domjenka za sve sudionika u odličnoj organizaciji pjesmarice». radi daljnjeg oživljavanja grada Ozlja. Ronalda Brausa i Josipa degľ Ivellia.Broj 1/2007. rujna i Karlovcu 30. Organizator HPD Jeka ugostio je pet završen je i ovaj susret kojem su prethodili koncerti i zborova iz Zagreba i Petrinje. Lovro Ivin. autora Josipa degľ Ivellia. lipnja. članova «Jeke». uz glasovirsku pratnju Roberta Jakice i solista Mladena Prvog dana prosinca u prepunom Hrvatskom Kahlinu. Družba će po utvrđenim terminima organizirati susrete po dva zmajska stola subotom. a osobito o budućoj namjeni grada Ozlja. Ugodno druženje u Starog gradu Ozlju zbirka zmajskih i domoljubnih skladbi za zborove.mješoviti zbog i MVA «Petrinjski (8.Str. godine održan je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju domovini. a tijekom ljeta opet će se održati i zajednički domjenak cijele Družbe.2006. Ženski . Petrinji 24. ŽPZ «Hrvatice» i MPZ «Emil Cossetto» iz Zagreba. Pod pokroviteljstvom Grada Samobora i organizaciji Hrvatskog pjevačkog društva «Jeka» Samobor. koje govore o darovnici starog grada od plemićke obitelji Thurn und Taxis. Zmaj od Oliba i Veliki meštar Dragutin Feletar. 30 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Velikootočki. ožujka.12. PROMOCIJA «ZMAJSKE PJESMARICE» U SAMOBORU Domjenak članova Družbe u Ozlju 9.) zapisao i slijedeće: slavuji» iz Petrinje te zbor domaćina HPD «Jeka» Samobor pod dirigentskim vodstvom Hede Ujedinili domoljubne osjećaje Gospodentić. Zmaja Bračkog II. Sve u svemu bio je to nezaboravan doživljaj za sve nazočne. Tim povodom je «Samoborski glasnik» HPD «Slavulj» . prosinca 2006. u petak 1. a svirala je i domaća glazba. izvodili su zborovi HOKUD «Sloboda». Domoljubne skladbe promocije održane u Zagrebu 31. Tijekom 2007. U prvom dijelu programa predstavljena je «Zmajska pjesmarica». rujna. izvodili su Hrvatsko obrtničko KUD Sloboda. otkrili su dvije spomen ploče na stubištu južnog krila grada. domu održan je koncert pod nazivom Zborovi pjevaju Zajedničkim pjevanjem svih zborova sudionika domovini. program.. Razgovaralo se o svemu pomalo.

te ispred oltara Mješoviti pjevački zbor «Emil degľ Ivellia. no zbog njezine prezauzetosti. Na programu su bila Zajca. Prije početka koncerta predstavljena je nova adventske i božićne pjesme. Zmaj Brački II. Lisinskog. KONCERT «U SUSRET BOŽIĆU» U CRKVI. te mu u izdanju Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja».» Tradicija održavanja tih koncerata od same obnove Družbe. Zvaj Velikootočki. a sve nazočne pjevački zbor Hrvatica Društva žena i Mješoviti je pozdravio i Veliki meštar. Marka. Koncert su izvela dva zbora i to Muški vokalni ansambl Petrinjski slavulji i Mješoviti Mješoviti zbor crkve Sv. Ksaverski. Na početku uvodnu riječ održao je Zmaj Sv. Na kraju su se stopili u jedan veliki zbor koncerta svi zborovi izveli su U boj. Zmaj Brački II.2006. je u dogovoru sa župnikom msgr. Str. uglavnom djela hrvatskih autora duhovne glazbe. Na kraju Cossetto». kao i brojnih uglednika i Sa svečanog koncerta u Samoboru 1. kada koncerta nije bilo..Broj 1/2007. u boj Ivana pl. Marka na gostoprimstvu. studenog Lovro Ivin.12. Za uručio zahvalni poklon u ime Družbe. Cossetta i drugih. dr. Na kraju koncerta člana Družbe «Braće Hrvatskoga Zmaja». Vilhara Kalskog. primjerak tu povjesno-muzikološku studiju degľ Ivellio se je . bila je prekinuta godine 2005. Katarine. prosinca 2006. a uz pomoć Zmaja Sv. župniku župe sv. Pjevali pratnju Roberta Jakice i solo Mladena Kahline. «Zmajska pjesmarica». SV. se zahvalio msgr. MARKA 20. Autor je naglasio kako je cilj knjige «ujediniti domoljubne osjećaje». Pročelnika Zmaj Brački II.ZMAJSKE VIJESTI . Kako je bilo i dogovoreno na 1. Zmaj od Oliba i Veliki meštar otkrivaju u gradu Ozlju dvije spomen ploče 2006. dr. Ksaverskog dr. Josip knjiga Jekinog dirigenta Josipa degľ Ivellia. Pavla s kora uz orguljsku zbor Hrvatskog pjevačkog društva Slavulj. Franjom Prstecom osigurao prostor crkve sv. i izveli zajedno dvije skladbe. orgulja. a dvije od njih skladao je upravo degľ Ivellia. Dirigirao je mo. redovitog degľ Ivellia. a i pomanjkanja kvalitetnog instrumenta. Franji Prstecu. 31 odlučio uvidjevši kroničan nedostatak «zmajske» i domoljubne zborske literature. ostale publike održan je koncert. U prepunoj crkvi naše zmajske braće i sestara. su pjesme Klobučara. tj. Vladimira Rukavine. Vladimir Rukavina. Zajca. pjevački zbor Emil Cosseto iz Zagreba te petrinjski Dragutin Feletar. Umjetničke sekcije Družbe. U knjizi se uz stare pjesme nalazi 11 novih skladbi sedmero skladatelja. Svi dosadašnji koncerti održavani su u crkvi sv. sjednici Umjetničke sekcije 10. organiziran je i održan koncert «U SUSRET BOŽIĆU 2007.

a dirigirao je maestro Josip degľ Ivellia. ŽIVOT SVIJETA – Autori teksta i glazbe posvećuju Mješovitom zboru crkve sv. Među njima treba istaknuti antologijsku skladbu O daj mi snage. Franjo Serafin Vilhar: VELIČAJ LJUBO (LJUBOSLAV) KUNTARIĆ. rođen 20. Počasni je član (konfratar) franjevačke provincije Sv. Zmaj Sv. Družba je organizirala svečani koncert duhovne glazbe u prepunoj zagrebačkoj crkvi Sv. PAVLA U ZAGREBU U srijedu. No. Ljubo Kuntarić je počasni član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj od sv. kao i okupljena zmajska braća i sestre pozvani su na božićni domjenak u Kulu. Ljubo Kuntarić (tekst: Ljubo Kuntarić): O DAJ MI SNAGE Josip degľ Ivellio: AVE VERUM – praizvedba Josip degľ Ivellio (tekst: fra Serafin Mičić): JAGANJČE BOŽJI – praizvedba Josip degľ Ivellio (tekst: Josip degľ Ivellio): SV. 24. te nadasve popularnu rockoperu «Karolina Riječka». Nastupao je Mješoviti zbor crkve Sv. ili s utjecajima folklora.Str. KONCERT DUHOVNE GLAZBE U CRKVI SV. kao i komičnu operu «Tata. 32 ZMAJSKE VIJESTI .. Diplomirani inženjer hidrogradnje. Ljubo Kuntarić (tekst: Vlasta Juretić): NEBESKA ZVIJEZDO KRALJICE 11. Zmaj Brački II. Pavla. Bilo je to zaista slavlje bratstva i prijateljstva. vojni ordinarij.6. Skladao je više opereta i mjuzikla. Nakon koncerta svi izvođači. Ksaverski je organizirao i živu svirku pjevača Božidara Matia tako da se na kraju čak i zaplesalo. Bože moj. Roka Voloskoga) i počasni građanin grada Požege.Broj 1/2007. također spadaju u sam vrh naše glazbene kulture. ne samo o Božiću već i o Jurjevu. Opus duhovnih skladbi broji preko 500 skladbi i preko 30 misa. Marka postati tradicionalna. Ćirila i Metoda. siječnja 2007. udajem se za crnca». Ivo Peran: HRVATSKA MISA «SVIM NA ZEMLJI MIR VESELJE» PSALAM: Antun Čelar: POĐITE PO SVEM SVIJETU ALELIJA: gk/Šime Marović:ALELUJA DAROVNA: Ljubo Kuntarić (tekst: Anton Šuljić): NA NAŠIM POLJIMA ZAVRŠNA DOKSOLOGIJA: Josip degľ Ivellio: AMEN PRIČEST: a) Šime Marović: O SVETA GOZBO b) Vinko Žganec: MOJ ISUSE c) Frano Lederer/J. glazbu studirao kod Rudolfa Matza i Albe Vidakovića. zborove sa svjetovnom tematikom. Nadamo se da će ova druženja u župnoj crkvi Sv. .praizvedba 10. pslam 70. biskup Juraj Jezerinac. Jedan je od osnivača Hrvatskog društva skladatelja. odlikovao ga je visokim papinskim ordenom «Pro Ecclesia et Pontifice». JOSIPU Ljubo Kuntarić (tekst: Ivan Kokot): GOSPI TRSATA Ljubo Kuntarić (tekst: Vlasta Juretić): HVALA TI BOŽE! Ljubo Kuntarić (tekst: fra Franjo Jesenović): KRIST. kao i glazbe za klape. Pavla. u Čakovcu.1925. knjige «Zmajska pjesmarica». Ta tvoja ruka mala. njegov opus duhovne glazbe.. Pavla u Zagrebu . Liturgijsko slavlje predvodio je počasni član Družbe. skladatelj. a sveti otac Ivan Pavao II. Od zabavnih melodija neke su postale prave vječne melodije i danas često izvođene na radio stanicama poput: Ti ne slutiš. Autobus Calypso i druge. Kao skladatelj najviše se afirmirao na području vedrog muzičkog kazališta i zabavnih melodija. Program koncerta bio je sastavljen na slijedeći način: SVETA MISA: ULAZ: Krsto Odak: HVALI DUŠE MOJA MISA: o. degľ Ivellio: SVETOM PAVLU KONCERT Ljubo Kuntarić: (tekst: Zorka Miletić): MIR I LJUBAV NEK POBIJEDI Ljubo Kuntarić: MOLITVA STARCA. Predsjednik Republike ga je odlikovao redom Danice s likom Marka Marulića. Tom priređenom gozbom i zabavom Družba se zaista na najbolji način zahvalila izvođačima na priređenom koncertu.

koautor je nekoliko glazbenih knjiga. te kao vrhunac. Dugogodišnji je dirigent više uglednih zborova. Nakon njezina odseljenja iz župe zbor preuzima gđa. profesor na Splitskoj bogosloviji i tadašnji dirigent Katedralnog zbora u Splitu. rujna 1965.). gdje je održao koncerte i liturgije u bazilici svetog Pavla.u crkvi Sv. Željko Crnković. u crkvi Krista kralja na Mirogoju uz TV i radio prijenos. U organizaciji Koncertne direkcije Zagreb nastupili su u lipnju 2004. znao je doći kao gost dirigent dr.-2003. Bazijanec. Dok je Dragutin Zenka vodio zbor. te Konzervatorij u Italiji. godine zbor je nastupio kao glavni zbor uz Simfonijski orkestar HRT na tradicionalnom koncertu «Božić u Ciboni». kulturni djelatnik i Predsjednik HPD «Slavulj» predložio je Pročelniku Umjetničke sekcije ponavljanje iste u Petrinji. Pored Ljube Kuntarića . autor je i urednik 4 knjige .). u 19 sati u Maloj dvorani Hrvatskoga doma u Petrinji. godine. Tribine ciklusa «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» s gostom. Željka Juraka nije 14. Josip degľ Ivellio.) gdje obnaša dužnost pročelnika Umjetničke sekcije. piše ili uređuje glazbene rubrike za nekoliko web – portala. preuzeo mo. Dragutin Zenko nastavlja taj rad i redovno održava probe s pjevačima sve do svoje smrti. Oratorijski zbor HOSANNA Zagreb (1992.). te 2006.) Zbor na njoj redovito sudjeluje. Str. hrvatskoj crkvi Svetoga Jeronima. Nakon smrti Dragutina Zenko vodile su mješoviti zbor s. ožujka 2007. obredima i svečanostima. našim počasnim članom. Brezovici. Redovito priređuje godišnje koncerte u matičnoj crkvi za Svetu Ceciliju. Petrinji. Antonija Ivković sve dok ga na poziv msgr. 16. do 22.2003. jedan od posjetitelja.Broj 1/2007. Zbor je sudjelovao u koprodukcijskom snimanju CD-a pod nazivom «AĐELKO KLUBUČAR – DUHOVNA ZBORSKA GLAZBA» (2001). Josip degľ Ivellio. HUMKAD-a. g. 33 MJEŠOVITI ZBOR CRKVE SV. Od obnove zagrebačke Smotre crkvenih zborova (2005. dirigent. MPZ «EMIL COSSETTO» Zagreb (od 2003. REPRIZA TRIBINE CIKLUSA «UPOZNAJMO NAŠU BRAĆU» U PETRINJI Nakon uspješne i dobro posjećene 1. Njegovim dolaskom zbor odmah počinje s koncertantnom aktivnošću u matičnoj crkvi. 28.Katarina Penić. Redovito sudjeluje na međureligijskom koncertu u Hrvatskom Glazbenom Zavodu u Zagrebu svakog 10.09. Za Božić iste godine nabavljen je električni harmonij na kojem je nedjeljom svirao Krizogon – Zlatko Ivanović te je tako i počeo okupljati prve članove za mješoviti zbor. s. HPD «SLAVULJ» Petrinja (od 1995. zborovođa i skladatelj. redoviti je član više strukovnih udruga poput Prvog razreda Hrvatske glazbene Unije HGU. PAVLA . Ljubom Kuntarićem koja je bila u zmajskoj Kuli nad kamenitim vratima u srijedu 31. prosinca. listopada 2005. redoviti član Hrvatskog plemićkog zbora i redoviti je član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» (Zmaj Brački II. Gornjoj Jelenskoj i Gornjoj Stubici. redovito pjeva na župnoj nedjeljnoj misi u 11 sati. Mirjam Dedić i s. Nakon toga zbor je preuzela gđa. HPD «JEKA» Samobor (od 1997. dopredsjednik je Hrvatskog društva crkvenih glazbenika HDCG. Od 15. ali i drugdje u Zagrebu. Niz godina pjevanjem prate liturgiju na Svi Svete. 2006. g.Otkako je osnovana župa Sv. Ante Kusić. (Dubrovnik).1969. N. bazilici svetog Križa. te na svim glavnim liturgijskim događanjima. siječnja. g.s.pjesmarice. r. Djevojački zbor «SCHOLA CANTORUM» Zagreb (1994.ZMAJSKE VIJESTI . listopada predvodio pjevanje uz papinski zbor «Capella Giulia» u bazilici svetoga Petra na glavnoj misi u 10:30 sati.). Opatiji. Ivanka Lukšić. Mješoviti zbor crkve svetog Pavla Zagreb (od 2003. tj. pripravnik za Družbu. te za župni blagdan Obraćenja Svetog Pavla svakog 25. glazbeno obrazovanje stječe u Dubrovniku.g.07. oko 12 sati.). godišnjice svoga djelovanja u Rimu.-2003. snimio 10 CD izdanja skladbi hrvatskih skladatelja ukupnog trajanja 715 minuta. Zbor je bio na jubilarnom hodočašću i koncertnoj turneji povodom 40. odmah je započela s pučkim pjevanjem č. Zbor je nastupao i u Zadru. siječnja 2007. Danas zbor ima više od pedeset članova. Renata Ivoš-Kraina akademski obrazovana glazbenica. Vinka Paulskog u Frankopanskoj u Zagrebu. ljekarnik iz Petrinje. na SVEČANOSTI GLAZBE u crkvi Svetog Ivana na Novoj Vesi u Zagrebu. Pavla u Zagrebu – Retkovcu 5.). To se i ostvarilo u subotu 3.

Broj 1/2007. Zmaja Bračkog II. Zmajica Ozaljska. Anđeljko Krpan. njegov zamjenik Meštar protonotar Ernest smrti. a II. 26. Misi i položili vijence na grob Alojzija Stepinca.Str. ožujka 2007. Marka u Zagrebu braća i sestre sudjelovali su na Sv. u Zagrebu. a u organizaciji se osobito istakla Zdenka Stupić. prosinca 2006. Mečenčanima kod Dvora podigla spomen – ploču još Prigodno slovo održali su Pročelnik Umjetničke 1917. pod ravnanjem mo. Josipa degľ Ivellio. Zmaja od Bakačeve kule. Josip degľ Ivellio. te u župnoj crkvi u Krašiću. održao je 24. Antun Abramović. Zmaj od Petrinje. Zmaj Dubravarski. Zmaja od Hrvatske.). veljače 2007. oba ansambla pod ravnanjem mo. godine. obljetnice rođenja Zmaju Ognjenom (ZB 1004). Također su prisustvovali Sv. veljače 2007. te spomen – ploču u Mečenčanima. godine. predavanje na temu «Prilozi poznavanju podrijetla roda Nastup zbora "Emil Cossetto" na svečanosti otkrivanja spomen ploče Rudolfu Matzu u Zagrebu Frankopana». ožujka 2007. te tri skladbe Rudolfa vijence u njegovu rodnom naselju. U crkvi Sv. te 23. Tribinu su obogatili i izvođenjem Kuntarićevih skladbi u živo Muški vokalni ansambl «Petrinjski slavulji» sa solistom Ivanom Šatalićem uz glasovirsku pratnju Karla Ivančića. U organizaciji Matice.. potom je isti predavač . SPOMEN – VIJENCI 24. MISE. Ivica Golec. studenoga održao predavanje na temu «Vuk Frankopan Tržački gospodar Ozlja». Zmaj od Velike Vranovine. lipnja 2006. te Mješoviti zbor Hrvatskog pjevačkog društva «Slavulj». prosinca 2006. održao zanimljivo predavanje «Hrvatska između srednje Europe i zapadnoga Balkana». u publici je bio nazočan još jedan naš zmajski brat. Delegacija Družbe umjesto Velikoga meštra koji zbog bolesti nije bio položila je 10. godine. spomen . u Mesničkoj 15.vijenac na grob prvog hrvatskog Gnjidić. u 11 sati održana je Od većeg broja ostalih događanja ovdje ćemo svečanost otkrivanja spomen ploče Rudolfu Matzu. Šufflaya 21. U spomen na blaženoga i Hrvatsko pjevačko društvo «Jeka» iza Samobora zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojza Stepinca. u Ozlju je 9. u ozaljskom starom gradu održano je nekoliko predavanja i drugih događanja. Ivan Biondić. veljače 2007. Misi zadušnici za Milana pl. Sva predavanja bila su primjerno posjećena. 34 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Brački skup u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. OTKRIVANJE SPOMEN PLOČE RUDOLFU MATZU. Josipa degľ Ivellia otpjevali su članovi Družbe sudjelovali su na misi i položili Zmajevku Ivana Muhvića. spomenuti tek neke. Zmajskog stola u Karlovcu i Grada Ozlja. Roka Voloskoga te voditelja Tribine Josipa degľ Ivellia. U povodu 150. u zagrebačkoj Prvostolnici. na kući u kojoj je maršala Svetozara Borojevića (kojemu je družba u živio sve do svoje smrti. znanstveni sekcije DBHZ mo. Zmaja od sv. 10. Mješoviti pjevački zbor «Emil Cossetto» iz Zagreba na Mirogoju u Zagrebu. predavanje «Zrinski u Ozlju». PREDAVANJA. te za Stipu Javora. Tijekom svečanosti predsjednika Franje Tuđmana. veljače 2007. profesor i Pročelnik gudačkog toga dana je i nekoliko naše braće položilo vijenac na odjela Muzičke Akademija Sveučilišta u Zagrebu. Zmaj od Tanaisa. organiziran je 13. na obljetnicu nazočan. ZMAJU OGNJENOME U subotu 24.

učenici. osnivač i voditelj Glazbenog društva intelektualaca i Zagrebačkog komornog zbora. te 1946. Naravno.. članovi Kapitula zlatnoga zmaja. ne dočekavši obnovi Družbe . Str. kao i nastankom Viteškog reda za vrijeme istoga. ožujka 1988. Stoga im se ovom prigodom osobno i u ime Družbe zahvaljujem na toj početnoj inicijativi kao i na velikom određenom pripremnom poslu. atletski prvak. Očigledno već uoči samog II. Zmaju Ognjenome. te kratkoću ove svečanosti – ona zaista nije i ne treba biti znanstveni skup o Matzu – neću se upuštati nabrojiti sve – s čim se i kada Matz dokazao i pokazao izvrsnim u svojoj bogatoj. smislu skladanja Zmajevke. te rada i obnove Zmajskog pjevačkog zbora. gosti. zabrane Družbe. Pročelnik Umjetničke sekcije. koji su prije nekoliko godina započeli i skoro završili ovaj posao. Naposljetku zahvaljujem se i Tajnici Družbe gđi. S obzirom na karakter i mjesto. članovi zmajskog Areopaga.Broj 1/2007. Kad Ljubmir uteče i Počasnicu na tekstove Ivana Bunića – Vučićevića te K suncu prosi vsaka roža na tekst Dragutina Domjanića.ZMAJSKE VIJESTI . tom je prigodom rekao: Časni Veliki meštre. No ipak na neke stvari treba barem podsjetiti: dakle da je bio violončelist. član Zagrebačkog trija i osnivač gudačkog kvarteta. Zmaju Starobrodskom.. nasljedovatelji. koji eto stjecajem okolnosti nisu dovršili. Rudolf Matz je u Družbi «Braća Hrvatskoga Zmaja» stupio u njezinom zadnjem desetljeću djelovanja prije zabrane Družbe koja je nastupila 4. te je akcija dovršenja započetog i ostvarenja u konkretno započela u listopadu prošle godine da bi se ovim današnjim činom i svečano završila. dirigent Društvenog orkestra Hrvatskog glazbenog zavoda i Hrvatskog pjevačkog saveza. svjetskog rata. Matz nije ostavio većega traga u to u npr. autor mnogih stihova osobito za vlastite skladbe. Matz je umro 22. cijenjena i draga zmajska braćo i sestre. maestro Josip degľ Ivellio. Ideja o podizanju spomen ploče nastala je za vrijeme moga predčasnika na mjestu Pročelnika Umjetničke sekcije prof. cijenjeni poštovatelji. 35 Matza. čitavom Meštarskom zboru koji je Spomen ploča Zmaju Ognjenom u Mesničkoj 15 u Zagrebu spremno prihvatio moju inicijativu za okončanje ove akcije. Zmaju Velikootočkom.g. o čemu svjedoči i njegov visoki zmajski broj 1004. koji mi je također dao veliku podršku. Zmaj Brački II. Za ovo pak uspješno okončanje i postavljanje ove spomen ploče zahvaljujem napose Meštru umjetnosti i kulturne baštine Aleksandru Bašiću. gotovo poslovičnoj aktivnosti. Rudolf Matz je bio i član Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» koja mu i podiže ovu spomen ploču. postavljanjem i otkrivanjem spomen ploče odali priznanje Rudolfu Matzu. kao i Velikom meštru Dragutinu Feletaru. i gospođe Ive Jelačić. autor stručnih članaka. Nažalost osim Matzove pismene izjave kako će i kalo bi rado neke stvari u tom smislu napravio vrijeme očigledno nije bilo tome naklonjeno. a uostalom uskoro je nastupila i sama zabrana Družbe te je svemu tome došao nasilni kraj. Zmaja Bjelovarskog VI. cijenjeni uzvanici. ožujka 1946. Zlatka Stahuljaka. suradnici i prijatelji profesora Rudolfa Matza! Današnji dan nas je okupio kako bismo simboličnim činom. glazbeni kritičar i pedagog. Mirjani Hostić koja je bila uvijek na raspolaganju oko brojnih nedoumica i nejasnoća u radu na finalizaciji ovoga projekta.

do umirovljenja 1972. godine. kao i prvi predsjednik (1970. 36 ZMAJSKE VIJESTI . još jednom hvala. Među mnogobrojnim glazbenim aktivnostima. te da će se i druge institucije i organizacije aktivnije uključiti u obilježavanje i vrednovanje njegova djela. – 1951. Na kraju. pomagao im i vodio ih. Ipak. Hrvatski nek živi Zmaj! Anđelko Krpan. danas u Družbinim redovima imamo dvojicu ljudi koje bih apostrofirao. kada sklada ciklus Tri pjesme iz dubrovačke renesanse na tekstove Ivana Bunića Vučićeva od kojih smo čuli Kad Ljubmir uteče. Htio bih još nešto reći o vokalnim skladbama Rudolfa Matza. 1990. ovom velikom hrvatskom rodoljubu. ne samo u Zagrebu nego i na mnogim drugim mjestima u Hrvatskoj koje je Matz svojim radom zadužio. zmoli nam pri Sinu.Broj 1/2007.g. tvoj te narod vezda zove. Kompoziciju je diplomirao u klasi Blagoja Berse 1925. skladateljskom radu. te sam Matz postaje veliki zagovornik liječenja glazbom. Hrvatskog pjevačkog društva «Slavulj» iz Petrinje i Hrvatskog pjevačkog društva «Jeka» iz Samobora koji su došli ovdje sa svojim povijesnim barjacima odati počast Rudolfu Matzu. On je ipak i osobno najviše posvetio energije upravo zborovima i zborovanju. pročelnik gudačkog odjela Muzičke akademije u Zagrebu je rekao: Poštovani članovi Društva Hrvatskog Zmaja. draga naša Mati. Prvi susrevši se s Matzom u bolnici 1965. nadam se da će ovaj naš. Tako je Matz iako ni sam neznajući i nedočekavši obnovu Družbe. godine predavao je teoretske predmete na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu (bio je i upravitelj pedagoškog odjela). a ja mu želim neka mu Nebeska Majka Marija kojoj je skladao prekrasnu himnu bude Utjeha i Nada onostranog veselja i raspjevanosti rajskih zborova među kojima se Matz zasigurna danas nalazi uživajući u ljepoti svevremenske. Zmaj Bosnodolski i Ljubo Kuntarić. napose 3 antologijske mise i nekoliko prekrasnih moteta i crkvenih popijevki. božanske glazbe. Zmaj od Sv. poštovane dome i gospodo! «Profesor Rudolf Matz vjerojatno je najznačajniji svjetski violončelist teoretičar». U ovom kontekstu treba posebno istaknuti Matzovu povezanost sa samoborskim župnikom i glazbenikom Milanom Zjalićem koji je bio ujedno i zborovođa HPD «Jeka». a na kraju će biti izvedena Počasnica.-1941. na tekst Dragutina Domjanića koja će također biti danas ovdje izvedena. Stoga. usko bio povezan s osobama koje će kasnije do danas biti u našoj Družbi. oduševljava ga za muzikoterapiju. «Čuj molitve vruće ove. vječne. i evo spomen ploče s koje će svaki namjernik ili prolaznik moći doznati o njemu makar ovih nekoliko napisanih rečenica. ipak je najznačajnije u skladateljskom smislu «zaronio» u zborske. godišnjica od smrti Rudolfa Matza. godine predavao je violončelo i na Akademiji za glasbo u Ljubljani. Jer već 1922. Od 1930. Roka Voloskoga. Rođen u Zagrebu 1901. poticao ih u radu. a to je dr. romari Hrvati: dobra nam navek ostani. a od 1945. Družbin čin postavljanja spomen ploče biti tek početak uoči slijedeće godine kada će biti već 20. Dragi zmajski brate Rudolfe. pisao za njih. one postaju antologijske stranice hrvatske glazbe. svoju skladbu na Matošev tekst «I dok je srca bit će i Kroacije». pa stoga ne treba čuditi i danas ovdje prisustvo predstavnika dva zbora među najstarijima u državi. da od svega zla obrani nas i domovinu». violončelo je učio kod Umberta Fabria i Jure Tkalčića. U ime Muzičke akademije u Zagrebu dozvolite mi da u nekoliko rečenica sažmem djelovanje Rudolfa Matza kao glazbenog pedagoga. Istaknuo bih dakle da je Matz na zborskom polju ostavio posebno mnogo domoljubnih skladbi – poput skladbe Pri svetom kralju na tekst Antuna Gustava Matoša i crkvenih skladbi. a drugi naš član je upravo od Rudolfa Matza u ovoj istoj kući primio prve trajne ozbiljne glazbene poduke i putokaze u svom stvaralačkom. te bio povezan s brojnim zborovima. . violončelo i komornu glazbu. Darko Breitenfled.g. ustvrdio je američki violončelist Leonard Rose. hvala Ti! Bog nam sreću daj. iako je skladao popriličan broj raznih skladbi. Usporedo s klasom u Zagrebu 1947. a koji su bili vrlo povezani s Matzom.g. vokalne izričaje. A Matz da je sada s nama zasigurno bi zapjevao. Zmaju Ognjeni..Str.) Hrvatskoga društva za liječenje glazbom. a također obnavlja i uzdiže rad Pjevačkog zbora liječnika. poput skladbe K suncu prost vsaka roža. jer bez sumnje.

Godine 1907. a od Gradskoga poglavarstva dobiveno je odobrenje da se u Kuli nad Kamenitim vratima osnuje Gradska pučka knjižnica i Gradski muzej. o njegovome životu. hrvatskih mučenika. Njegovo opsežno djelo Prve godine violončela koje je pisao i objavljivao tijekom 15 godina (1947. Matz je još 40-ih godina 20. draga časna braćo i sestre po Hrvatskome zmaju! Danas Družba «Braća Hrvatskoga Zmaja» otkriva spomen ploču Rudolfu Matzu. te Matzu priskrbio niz priznanja i nagrada u SAD-u i Europi. Želim istaknuti.. Družba je osnovala Zemaljsko povjerenstvo za očuvanje umjetničkih djela i . Str. Kao i u slučaju mnogih drugih naših velikana izgleda da je trag koji su ostavili mnogo dublji u inozemstvu nego u domovini. pa je uz podršku i pomoć violončelista Antonija Janigra i violinista Vaclava Humla postavio temelje svoje violončelističke škole: kod sviranja sve što se zbiva mora biti lijepo oku. njegovanjem i promicanjem istinskoga hrvatskoga značaja. te ih položila od 26. Možda će se o Rudolfu Matzu više čuti 2008. Zmaju Ognjenome. Kamenita vrata. Družba njeguje i održava kult Zrinski-Frankopana.ZMAJSKE VIJESTI . Ernest Gnjidić. godine kada je bila zabranjena od strane komunističke vlasti). a i danas se koristi u poduci violončela. spomenut ću najznačajnije kulturne i društvene događaje koje je Družba pokrenula i ostvarila. ponos i simbol Grada Zagreba trebala su biti 1907. te promicanju hrvatskih svetinja.) u 32 sveska. kako Družba. nastavlja ostvarivati svrhu svoga djelovanja. na kući u kojoj je živio. postiglo je međunarodnu slavu. te nizom vježbi. Upravo taj kreativni pristup i obilje ljupkih skladbi prilagođene težine za najmlađe. Time je vrednija inicijativa Družbe Hrvatskog Zmaja o postavljanju spomen ploče «vjerojatno najvećem svjetskom violončelističkom teoretičaru» Rudolfu Matzu. ali je inicijativom Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» to spriječeno. prosvjetne i znanstvene ustanove Grada Zagreba i to: Knjižnica slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas knjižnica Grada Zagreba). radu i djelovanju. etida i malih skladbi prikladnih javnom izvođenju. govorili su prethodnici. izvornih umjetničkih i graditeljskih izričaja. Godine 1910. narodnih običaja.Broj 1/2007. Zalaganjem Družbe osnovane su tri kapitalne. godine pa do danas (s izuzetkom razdoblja od 1946. u Zagrebačkoj Prvostolnici. godine. te etničkih i kulturnih vrijednosti pojedinaca i naroda. Meštar protonotor. Svaki tehnički problem obrađen je tekstom. stoljeća uvidio nedostatak praktične literature u poduci violončela. Muzej slobodnoga i kraljevskoga Grada (danas Muzej Grada Zagreba) Arhiv slobodnoga i kraljevskoga Grada Zagreba (danas Državni arhiv) Zatim Družba je 1909. napose pedagoškom. Prevedeno je na mnoge svjetske jezike.1962. ugodno uhu i u sklad s načelima stvaranja zvuka. Zmaj Dubravarski. osvojio je violončeliste diljem svijeta. do 30. Ukratko. Družba je nazočna i aktivna u kulturnom i društvenom životu hrvatskoga naroda. kada se navršava 20 godina od njegove smrti. po kojima se Hrvati ističu i razlikuju u zajednici europskih naroda. kojim je zadužio hrvatski narod i hrvatsku kulturu. 37 najviše je traga ostavio u violončelističkoj pedagogiji. Ovu vrlo vrijednu biografiju napisala je američka vionolčelistica Margery Enix i objavila u Ottawi (Kanada). Više je puta bio član prosudbenih komisija na međunarodnim violončelističkim natjecanjima u Moskvi (natjecanje Čajkovski) i Firenzi (Natjecanje Gaspar Cassado). Rudolfa Matza nije objavljena u Hrvatskoj. godine osnovala humanitarnu ustanovu «Dobrovoljno društvo za spašavanje u Zagrebu (danas Hitna pomoć ili Ustanova za hitnu medicinsku pomoć). Ostvarujući svrhu svoga postojanja od 1905.. Jedina knjiga o životu i radu. te zašto je Družba upravo njemu odlučila postaviti spomen-ploču. O samom Rudolfu Matzu. godine u grobu u Zagrebu. Družba je pronašla i očuvala zemne ostatke bana Petra grofa Zrinskoga i markiza Frana Frankopana. postavljanjem ove spomen-ploče zaslužnome Hrvatu. Spomenik je otkrio u ime Velikog meštra. kao kulturna i domoljubna udruga. travnja 1919. godine do 1990. koji je tom prigodom rekao: Gospođe i gospodo. godine srušena.

Bjelovaru i Sisku.Broj 1/2007. pa se članstvu ispričavamo ako nisu spomenuta neka važnija događanja. na mjestu nekadašnje utvrde Novi Zrin.. Većina stolova uglavnom je izvršila postavljanje zadaće i uspješno i dostojno širila i prezentirala ciljeve našega bratstva. onda se mora izraziti zadovoljstvo i radost. Ovdje smo uvrstili one aktivnosti u zmajskim stolovima koji su prikazani u godišnjim izvješćima pročelnika stolova. Značajan dio tih brojnih događanja ostvaren je suradnjom s Maticom Družbe ili drugim stolovima. koliko u Družbi djeluje širom Hrvatske. historijskih spomenika u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji koja od 1918. Zauzvrat. samo je daljnji doprinos Družbe u njegovanju i oživljavanju uspomene na znamenite i zaslužne Hrvate i na obogaćivanju hrvatske kulturne povijesti. godine spomenik Nikoli Zrinski. Družba je tijekom sedam ratnih i poratnih godina organizirala dobrovoljne priredbe. U znak štovanja Domovinskoga obrambenoga rata. Jedan od takovih. Do danas. a imat će punu podršku središnjice Družbe. Uz rijeku Muru.Str. godine. kako bi im . godine podigla je spomenik hrvatskome jeziku u Varaždinskim Toplicama. IZ DJELATNOSTI ZMAJSKIH STOLOVA VEĆINA STOLOVA IZUZETNO AKTIVNA Kada se na kraju zmajske 598. njih sedam. Družba je podigla 2001. na njegovom doprinosu. ali i zajedno s ograncima Matice hrvatske i drugim udrugama i institucijama. je postavljanje spomenika ocu domovine dr. Družba je od 2005. trebaju se bolje organizirati već tijekom 599. Ivana Zeline II. a prikupljenim sredstvima. sve gardijske brigade. Zmajevi su u Zelenjaku. Daleko bih išao nabrajajući što je sve Družba učinila. 1997. 38 ZMAJSKE VIJESTI . Oni stolovi koji su ostvarili skromnije rezultate. u Hrvatskom Saboru. Godine 1935. Podizanjem spomen-ploče Rudolfu Matzu. Za nadati se da će se postojećim zmajskim stolovima uskoro pridružiti i oni sa sjedištem u Virovitici. Družba u spomen uvođenja hrvatskoga jezika. kao službenoga jezika. poklonile su Družbi svoje ratne zastave. a posebno zahvaljujem prinosniku Družbe. Zmaju od Sv. nedaleko od Kumrovca. Ratni stjegovi su čast i vječni ukras Viteške dvorane u Kuli nad Kamenitim vratima. u povodu 1000-te obljetnice hrvatskoga kraljevstva i 100-te obljetnice objavljivanja pjesme «Lijepa naša domovino». u Hrvatskome Zagorju. podigli spomenik Hrvatskoj himni i njezinom stvaratelju Antunu Mihanović. godine pa na dalje. darivala uoči Božića djecu poginulih branitelja svih gardijskih brigada. Stjepanu Hrupec. te nobelovcima Ladislavu Ružički i Vladimiru Prelogu). zmajske godine. Družba je obnovila i postavila diljem Hrvatske preko stotinu spomen-ploča i spomenika zaslužnim ljudima i značajnim događajima iz hrvatske povijest. godine nosi naziv Konzervatorski zavod. Jasno je da nisu pobrojane sve aktivnosti. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali i doprinijeli svojim radom u podizanju ove spomen-ploče. To govori da su se naši stolovi čvrsto ukorijenili u svojim sredinama i da postaju sve značajniji činitelj kulturnog i društvenog života u Hrvatskoj. godine zbroje sve brojne djelatnosti u 16 zmajskih stolova. možda od najvećih. Ujedno pozivamo pročelnike zmajskih stolova da tijekom godine prikupljaju i arhiviraju podatke o svim djelatnostima svojim stolova (kao i odgovarajuće fotografije). Ante Starčević na pročelju Starčevićeva doma u Zagrebu u veljači 1999. napravila i dovršila «Rondel velikana» (učenicima gimnazije u Osijeku Josipu Jurju Strossmayeru.

Ljube Kuntarića. 2. Ante u Voloskom organizirana je u subotu. predsjednik Ogranka MH u Splitu. Ostala je otvorena do početka 2007. godine u prostorijama Muzega grada Trogira u Trogiru. 12. godine. postavljena je u suradnji s Zmajskim stolom u Šibeniku 23. Ivan Devčić govori na predstavljanju grafičke mape u Rijeci . Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». u organizaciji Zmajskog stola Rijeka-Bakar. svečanost glazbenog stvaralaštva duhovnog opusa maestra Ljube Kuntarića. U glazbenom programu nastupili su Ogla i Bojan Šober a izložbu je otvorio riječki nadbiskup i metropolita dr. 9. VOLOSKO. 10. Na otvorenju su sudjelovali provincijal fra Željko Tolić. rođendana počasnog člana Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». IZLOŽBE 1. a bila je popraćena člancima u svim važnijim dnevnicima i tjednicima te putem elektronskih medija. Zmaj Kisanski KONCERTI 1. u Državnom arhivu u Rijeci. 10. msgr. Goran Crnković. Zmaj Grobnički II. bila kompletnija. Str. lipnja 2006. Zmaja od Sv. Misu je predvodio i propovjedio župnik. postavljena je o trećoj obljetnici posjeta Svetog oca Ivana Pavla II. postavljana je 14. Goran Crnković a svoje je stihove krasnoslovio pjesnik Miljenko Galić. Zmaja Bračkog II. Ostala je otvorena do srpnja 2006. Mješoviti zbor crkve Sv. LIPNJA 2006. veljače 2007. s orguljašem Robertom Jakica. SVETA MISA I KONCERT DUHOVNE GLAZBE LJUBE KUNTARIĆA. Pavla iz Zagreba. Za tu prigodu. lipnja 2006. Roka Voloskoga.Broj 1/2007. Josip Botteri Dini. ZMAJSKI STOL BAKARSKI U RIJECI Pročelnik: Gordan CRNKOVIĆ. a neposredno prije koncerta publici se obratio Pročelnik Zmajskog stola RijekaBakar. Izložba je ostala otvorena do 20. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». veljače. Naklada 500 primjeraka) s reprodukcijama papinskih portreta i tekstovima Gorana Crnkovića. autora Gorana Crnkovića i Teodora De Canzianija.ZMAJSKE VIJESTI . Ivan Devčić. Franje Velčića i Teodora De Canzianija. i župnog ureda Sv. Do sada ju je posjetilo preko 5000 ljudi. Otvorenju su pribivali brojni crkveni i svjetovni uglednici. prosinca 2006. godine u Pinakoteci Samostana Gospe od zdravlja u Splitu. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Na koncertu su izvedena najvrednija ostvarenja Ljube Kuntarića na polju duhovne glazbe. Nadbiskup dr. Povodom 80. postavljena je u suradnji sa Zmajskim stolom u Splitu i Ogrankom Matice Hrvatske u Splitu. 3. Josipom degľ Ivellio su pjevali pod večernjom Sv. Izložba «Rimski pape iz grafičke zbirke Pietra Kandlera». Josip Šimac. 39 izvješća za 599. te po želji samog slavljenika Kuntarića u drugom dijelu nekoliko skladbi Josipa degľ Ivellio.. solistom Mladenom Kahlina i dirigentom mo. Izložba je popraćena katalogom (36 str. Dogovoreno je gostovanje izložbe i u Puli i Zadru (travanj-svibanj). godine u Gradskoj knjižnici «Juraj Šišgorić» u Šibeniku. rujna 2006. Rijeci i Hrvatskoj. Misom nakon koje je uslijedio koncert. 4. Zmaj Kisanski koji je ukratko opisao glazbeni put Ljube Kuntarića. Prikaze djelovanja zmajskih stolova razvrstali smo abecednim redom. godinu početkom travnja 2008.

PREDSTAVLJANJA Zmajski stol Čakovec u proteklom KNJIGA razdoblju 2006. u prostorijama Državnog spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. Predavanja kojem je prethodila Sveta Misa u crkvi Sv. Obavljene su sve predradnje i ishodovana dopuštenja . Zmaj Kisanski. Ploča će u travnju biti postavljana na pročelju bivšeg augustinskog samostana u Rijeci (Trg Riječke rezolucije). travnja u prigodi dana Hrvatske akademije za postavljanje spomen ploče kojom će se obilježiti znanosti i umjetnosti u Preporodnoj dvorani 400 obljetnica smrti znamenitog kartografa. Grada Čakovca Brankom Šalamonom. travnja predviđeno je predstavljanje knjige Ovih dana podnijet je županijskim službama zahtjev «Historia reducta – drama hrvatske identifikacije» za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju autora Ivana Biondića. Predavanje «Značaj djela Andrije Mohorovičića» održao je 15. radi knjizi su uz pjesnika govorili Mladen Urem i Goran stručne i tehničke pomoći oko izdavanja lokacijske Crnković. Zmaja Kuršanskog. 2. 40 ZMAJSKE VIJESTI . iz Dubašnice (Malinska). Ane u Voloskom pribivalo je stotinjak slušatelja. godine predstavljena je upravom za ceste i direktorom HEP distribucije d. O obavljeni su i krajem 2006. Zmaj Borovski Izvješće o radu za 2006. godine. Predstavljanju je pribivalo 50-tak ljudi. Zrinskomu i Franu Krsti Frankopanu Knjigu su uz autora u Čakovcu. dozvole i izgradnje samog spomenika.o. Idejno rješenje lokacije pripremile su stručne službe Međimurje-inženjering d.Broj 1/2007. . gradonačelnikom ljudi. zbirka domoljubnih stihova «Rađaj Jelena» autora Distribucijsko područje Elektra Čakovec.d. dr. Održano je sedam redovitih sjednica Stola Riječko-bakarskog te održan tradicionalni božićni domjenak. ZMAJSKI STOL U ČAKOVCU Pročelnik: Vladimir MESARIĆ. Ovi posjeti Ante Nadomira TADIĆA ŠUTRE iz Knina. iz Čakovca. dr. Josipa JURČEVIĆA.Str. održao je 6 sijela U suradnji s Počasnim Zmajskog stola. Ivan Biondić iz Zagreba u prostorijama Državnog arhiva u Rijeci. obljetnici rođenja velikog znanstvenika. Vladimir Zmajskog stola u Rijeci zajednici s Maticom hrvatskom Fuček i Goran Crnković. – Ogrankom Čakovec. održano u dvorani Eurohertza pribivalo je oko 150 županom Josipom Posavcem. studenoga 2006. Mirko ORLIĆ iz Zagreba. siječnja 2007. Županijskom Dne 9. arhiva u Rijeci. u Pastoralnom klubu u Mohorovičićevom rodnom Voloskom o 150. i u siječnju 2007. «Crna knjiga najvažnije.o. po zasluzi SPOMEN PLOČE našeg brata Ivice Zanjka. pročelnik priprema za vođenje aktivnosti u Vukušić. obavljene su Predstavljanju koje je posjete i razgovori s Međimurskom županijom. programu rada. Za 24. U cilju što temeljitijih predstavljali Bože Goran Crnković. i kao 2006. slikara Akademijine palače Narodnog doma u Zagrebu i svećenika Augustinca IVANA KLOBUČARIĆA PREDAVANJA 1.28. prof. OSTALE DJELATNOSTI Položen je lovor vijenac i pribivalo se svetoj misi zadušnici na grob Martina Frankopana u trsatskom svetištu 11. Predavanje «Zapadni Balkan-velika obmana» održat će 24. travnja prof. studenoga 2007. lipnja Zmajskog stola. o aktivnostima za podizanje komunizma» autora monumentalnog spomenika Petru dr. na kojima se bleburškim vodom raspravljalo o neposrednim aktivnostima predstavljena je 5.

ing.-1673. osoba. Zvonimir Bartolić. književnik. Zmajica Ozaljska. Davor Salopek.29. Zmajski stol Čakovec. Z. P. predsjednik MH Petrinja. U obrazloženju nagrade se navodi da je prof. Zmaj od Donje Dubrave i načelnik Općine Donja Dubrava Marijan Varga. o značenju Novog Zrina u borbama s Turcima govorili su Veliki meštar prof. kod spomenika. koji su vodili predstavnici Matice hrvatske Petrinja: gospoda Davor Salopek i Ivan Rizmaul. i pater Stjepan Jambrošić. koja je za vrijeme srpske agresije bila totalno srušena.). prelijepi.27. u kojima znalački akribijski i znanstveno pouzdano analizira i vrednuje hrvatsku književnu baštinu kajkavskog okružja. travnja sudjelovali smo na obilježavanju Dana Međimurske županije i svečanostima u obilježavanju obljetnice tragične smrti Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Razgledali smo grad. Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. Nakon Ozlja pohodili smo dvorac u Bosiljevu. a u ime Vlade RH ministrica Marina Matulović Dropulić. za područje književnosti prof. Ovo je najviše priznanje koje je do sada dobila jedina hrvatska knjiga na Frankfurtskom sajmu. Bartolić.22. unatoč svih napora koji su učinjeni na obnovi. a ističe se revijom od sedam knjiga pod naslovom Sjevernohrvatske teme. delegacija Družbe Braća Hrvatskoga zmaja i delegacija matice hrvatske – Ogranka Čakovec. Bartolić objavio je trilogiju Triptih Zriniana posvećen hrvatskoj književnici Ani Katarini Frankopan Zrinski (1625. dr. Nažalost. Položeni su vijenci na spomenik braniteljima u domovinskom ratu i na spomen-ploču Zrinskom i Frankopanu na zidinama Starog grada Zrinskih u Čakovcu. srpnja održano je svečano sijelo Meštarskog zbora na Margaretsko prošćenje u Donjoj Dubravi. rodom iz Mačkovca. Tom prigodom. . izradio je projekte za obnovu crkve Sv. Tu nas je u crkvi Sv. Apel je u pismenoj formi i upućen. Krnjak održao nam je sat povijesti. I u Petrinji i u Hrvatskoj Kostajnici vidljiva su velika ratna razaranje. dr. 41 dodijeljena je Nagrada HAZU za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za godinu 2005.15. za vrijeme kojeg nas je upoznao s Hrvatskom Kostajnicom i njezinim stanjem u domovinskom ratu. Put nas je dalje vodio u Hrvatsku Kostajnicu. Antuna Padovanskog u Domovinskom ratu bila je razrušena. profesor. Zmaj Velikootočki. obljetnice rada i djelovanja Matice hrvatske u Čakovcu.Dubrava i Zrinske . rodom iz Dekanovca. Iz Bosiljeva put nas je odveo u Petrinju. pjesnik. I ova crkva Sv. dio dipl. lipnja organiziran je zajednički izlet Putevima Zrinskih članova Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i članova Družbe Braća Hrvatskog zmaja. sveučilišni profesor. Dragutin Feletar. položili: predsjednik RH Stipe Mesić. delegacija Međimurske županije na čelu sa županom MŽ Josipom Posavcem. Pred lijepim brojem nazočnih mještana Donje Dubrave položeni su vijenci Družbe Braća Hrvatskog zmaja. Domaćin nam je bila gđa Zdenka Stupić. Z. Godine 2005. dr. a posebno crkvu Sv. Vijence su. ali je ponovno obnovljena. uvršten među 100 najljepših knjiga svijeta izdanih u 2005. koja je zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske i mnogim donatorima ponovno izgrađena i zablistala u punom sjaju. Zmaju od Donje Dubrave. Triptih Zriniana je na Frakfurtskom sajmu knjiga 2005. . Lovre. Zvonimiru Bartoliću. Na izletu je bilo 46. Svečanostima je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić. uz asistenciju gardista Zrinske garde Čakovec. Tom prigodom upriličeno je i svečano polaganje vijenca i obilježavanje obljetnice Novog Zrina kod spomenika braniteljima Novog Zrina na Kakinji pri Muri kod Donje Dubrave. svibnja nazočilo se svečanoj akademiji Matice hrvatske – Ogranka Čakovec u prigodi 70. esejist i urednik. . Pohodili smo i znamenitu tvrđavu Zrinskih na Uni. Općine D. prof. Lovre. Antuna Padovanskog dočekao župnik pater Svetislav Krnjak. . Pohodili smo dvorac Zrinskih i muzej u Ozlju. Str. Ipak smo ga razgledali i odlučili poslati apel nadležnim službama za zaštitu hrvatske povijesne baštine. dr.Broj 1/2007. prof. ali zapušteni i devastirani dvorac nije se moglo razgledati.ZMAJSKE VIJESTI . dr. Ovim nam je izdanjem i svojom interpretacijom njezina djela približio lik Ane Katarine Frankopan Zrinski u dostupnom obliku i novom svijetlu. arhitekture. čime je književnopovijesnu zadaću obavio na najbolji mogući način. U crkvi je održan sat povijesti. gdje je rođena Ana Katarina Frankopan Zrinski.

7. rujna obilježena je 440. Dragutin Feletar. hrvatskog preporoditelja rođenog 1814. rujna na dan Male Gospe u Zaboku je otkriven prvi spomenik. . Zmaj od Donje Dubrave. Zrinske garde Čakovec. a načelnik je Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca.Broj 1/2007. a vijence su položile delegacije MH Čakovec. u crkvi Sveta Jelene Križarice u Šenkovcu. rujna u organizaciji Matice hrvatske – Ogranka Čakovec u Prelogu je obilježena 130. Frankopanu. u Prelogu. hrvatskim mučenicima Petru Zrinskom Čakovec. dr. Jeleni kod Čakovca. Općine Šenkovec i Zrinske garde Čakovec. rujna 2006. Spomenik su otkrili Tradicionalnu svečanost organizira Matica Hrvatske ministar kulture RH Božo Biškupić i pomoćni – Ogranak Čakovec. Zvonimir Bartolić. Jakoba u Prelogu položile su delegacije Matice Hrvatske – Ogranka Čakovec. Šenkovec. Grada Preloga i Družbe braća hrvatskog zmaja. Vijence na spomenik položile su delegacije Družbe Braća Hrvatskog zmaja. dr. predsjednik Općinskog vijeća Općine Šenkovec. dr. na otvorenom prostoru u garde Čakovec.29. 15. na čelu s Velikim meštrom prof. obljetnica smrti Stjepana Štefa Mlinarića. koja je nastavljena Svetom Misom zadušnicom Pred spomenikom Novom Zrinu na Muri.Str. održao je prof. te Viktor Peras. o Petru i Franu Krsti. prof. Vijence na spomen-ploču znamenitim Priločancima na župnoj crkvi Sv. predstavnika Općine Šenkovec i Osnovne škole dr.d. srpnja 2006. Družbe Braća Hrvatskog zmaja. Prigodni govor o Stjepanu Mlinariću U spomen na Sigetsku bitku u Sv. Izveden je i prigodni program. . Nazočnima su o obitelji Zrinski. Veliki meštar Družbe. Družbe. uz asistenciju gardista Zrinske garde Hrvatskoj. Topnik Zrinske garde je pucanjem iz topa zaokružio svečanost. dr. 42 ZMAJSKE VIJESTI . kod kapelice i mauzoleja Zrinskih. Krapinsko-zagorska županija te u Svetoj Jeleni. obljetnica Sigetske bitke Božo Biškupić. govorio je prof. Spomenik je podigla Općinskog vijeća Donja Dubrava. Nikoli Zrinskom i sigetskim junacima govorili prof. Pokrovitelji velikom meštru predao povelju općine. Nazočio je veliki broj građana biskup zagrebački Valentin Pozaić. zabok. i Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. Dragutinom Feletarom. . O Zrinskom i te članovi MH. Croatia osiguranje d.8. podizanja spomenika bili su ministar kulture RH -7. Zvonimir Bartolić. Svečanom sijelu nazočili su i članovi i Franu Krsti Frankopanu. Zvonimir Bartolić.

Općine Belezna i Ortilosa knjige Vĕkovi Ilirie. dr. studenog u Gornjem Kuršancu obilježena je rijetkih iz našeg kraja. tiskanu Štefan u suradnji s vlč. dožupan hrvatskog kulturnog društva Zbor duhovne mladeži Međimurske županije. Hrvatskom narodnom preporodu. Stoosom. načelnik Općine Nedelišće. Bartolić. koji je održao proslov o Miroslavu Vuku Croati. Str. Petrom Majstorovićem. dr. župnikom u Goričanu i preč. u Nedelišću 1574. Bio je jedan od . priredio je Ivanuš Pergošić.. Nakon mise Spomen-obilježje financirali su Međimurska županija zadušnice u Gradskog knjižnici Stjepan Štefa i Općina Nedelišće. Pisao je dnevnik na hrvatskom iz Mađarske i Zrinske garde Čakovec. Ispred spomenika govorili su Mladen Posavec. notar varaždinski i posvetio je Jurju IV. koje je održao prof. mr. Bartolić. dr. nazočili i članovi Družbe Braća na temu Hrvatski narodni preporoditelj Stjepan Štef hrvatskog zmaja s Velikim meštrom Družbe prof. Zvonimir Jarnevičkim. Tiskaru je utemeljio Juraj IV. koja je 1574. Vojnog veleučilišta Nikola i Narodnih novina. Sobočanec. koji je aktivno sudjelovao u 342. Zmaj Cirkovljanski. Miroslavu Vuku Croati u Mačkovcu. Antun 25.Broj 1/2007. studenog nazočilo se otkrivanju spomen-ploče Pjevačkog zbora Josip Vrhovski iz Nedelišća. Braća Zmaj Borovski i Zmaj Cirkovljanski na komemoraciji u Sv. Vrazom. Antunom Hoblajem. dr. Utemeljitelj je Zrinske garde Čakovec i Mladen Križaić. Alojzije Vukotinovićem. koju je vodio vlč. Zmaj od Donje Dubrave. Dragutinom Feletarom. Gajem. župnik. Kušlanom. a spomen-ploču blagoslovio je domaći župnik vlč.18. Topalovićem. Mjesnog odbora Gornji Kuršanec. horvatskoga slovstva. Mlinarić. preč. Pisac je prve preporodne povijesti položile delegacije Općine Nedelišće. obljetnica smrti Nikole Zrinskog Čakovečkog. potpredsjednik Marićem i mnogim drugima. Z.ZMAJSKE VIJESTI . koju je predvodio vlč. Babukićem. Josip blažon. etnograf i sociolog. godini života. Z.18. članovima Matice hrvatske – Ogranak Čakovec. Danice i Ljetopisa te autor Zrinski iz Budimpešte. studenog u Nedelišću je otkriveno spomen-obilježje prvoj knjizi tiskanoj na kajkavskom jeziku i prvoj tiskari Zmaj od Donje Dubrave i gradonačelnik Grada u ovom dijelu Hrvatske.4.. Zmajem Velikootočkim i Stjepan Štef Mlinarić bio je svećenik. Rakovcem. Josipa Horvata i patra Josipa Vrbanca. prof. Vijence su na spomenik zagrebske. Zmaj od Donje Dubrave. Ilirskih župe Novo Selo na Dravi. program izveli su učenici OŠ Nedelišće i članovi . O . Nakon govora održana je Nedelišću. 43 Miroslavu Vuku Croati govorio je prof. uz asistenciju msgr. a pravnu knjigu Decretum. Družbe. osnovana u Preloga Dragutin Glavina. Zmajem Štrukovskim domaćinom. Jeleni . Muška istaknutom hrvatskom etnomuzikologu i skladatelju vokalna skupina. Zrinski u Sveta Misa zadušnica. Potom je služena sveta misa prof. Matice hrvatske književnosti Izpisanje Međimorja kakti zbike hrvatske. a surađivao je sa Strossmayerom. Zmaja Međimurskog II. Prigodan kajkavskom jeziku. Svečanosti su. Bartolić. pored velikog Mlinarić u Prelogu održano je prigodno predavanje broja mještana. Bio je suvremenik. teolog. Kurelcem. Leonarda Logožara. Suradnik je Hrvatskih. Zrinskom. Nakon otkrivanja spomen-ploče u župnoj crkvi u Mačkovcu služena je sveta misa zadušnica. Vijence na spomen-ploču položile su delegacije Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i Družbe Braća hrvatskoga zmaj. Josip Janković.

generalni direktor Tiskarsko-izdavačkog zavoda Zrinski d. u Čakovcu svečano je otkriven spomenik Jurju IV. Zvonimir Bartolić. VIII. Zmaj Hrašćanski.6. Potom je održana sveta misa. Zvonimir Bartolić. Prvog dana položeni su vijenci na grob i spomen-ploču dr. obljetnice utemeljenja i rada tiskare Zrinski. Nakon mise održana je svečana sjednica Grada Preloga. dr. koju je predvodio vlč. prosinca je obilježen Dan grada Preloga. Družba Braća hrvatskoga zmaja i delegacija pomurskih Hrvata iz Mađarske.24..16. Bartolić govori o pjesmama koje su prikupili dr. Josipom Jankovićem. te predstavljene dvije knjige izašle u nakladi Matice hrvatske – Ogranak Čakovec. Ispred spomenploče nazočnima su se prigodnim govorima obratili Ljubomir Kolare. Vijence su položile delegacije Grada Preloga. Družba braća hrvatskog zmaja i matica hrvatska – Ogranak Čakovec. dr. župnikom župe Draškovec i preč. Zrinskom. listopada 2002. 44 ZMAJSKE VIJESTI . Vinka Žganca održana je sveta misa zadušnica u župnoj crkvi Uzvišenja svetoga Križa. Dr. Međimurske pjesme pjevao je Mirko Švenda Žiga. Vinka Žganca: 1. Jakoba u Prelogu. Dr. dr. Pučko pjesništvo pomurskih Hrvata. .Broj 1/2007. Antunom Hoblajem. dr. koju je predvodio prof. Zmaj Sobočki. Spomenik je otkrio Josip Posavec. Vinka Žganca.16. . tiskari i povijesnom životu tiskare Zrinski govorio je prof. Matom Vonićem.5. Svečanosti su nazočila i braća Družbe Braća hrvatskoga zmaja. Vinko Žganec: Pučke popijevke Hrvata iz okolice Velike Kaniže (pretisak) i 2. Mr. Nakon toga u dvorani Osnovne škole Dr. Matica hrvatska – Ogranak Čakovec. Vinka Žganca. župan međimurski. . mr. utemeljitelju tiskarstva u Međimurje i prvoj tiskanoj knjizi Decretum (1574. Vinka Žganca u Vratišincu. zmajski brat. knj. Zvonimir Bartolić: Sjevernohrvatske teme. Spomenik je izradio akademski kipar Josip Grgevčić. Vinka Žganca održani Dani dr.) tiskanoj u tiskari Nedelišće. Zmaj od Donje Dubrave. priprema za Božićno sijelo i ostala pitanja. Družbe Braća hrvatskog zmaja. .12. predstojnik Ureda za misije Varaždinske biskupije u suradnji s vlč. gvardijanom Franjevačkog samostana u čakovcu i domaćim župnikom vlč. . u sklopu Dana dr. prosinca održano je u Prelogu drugo sijelo Meštarskog zbora i Zmajskog stola Čakove. Zmaj od Donje Dubrave i predsjednik Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. financiranje i izgradnju ovog spomenika.d. Zmaj Štrukovski. Juraj Kolarić. Antun Hoblaj. Antun Štefan. Zmajsko sijelo imalo je na dnevnom redu podizanje spomenika Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. zadušnica. koji je i najzaslužniji za postavljanje. Stankom Belobrajdićem.. a prigodan recital domoljubnih pjesama izveo je dramski glumac Zlatko Vitez. koju je vodio vlč. Jurju Zrinskom. Vinko Žganec i njegovi pjevači iz Vratišinca. koji su u velikoj mjeri i danas prisutni. Josipa Horvata. Zmajem Štrukovskim. predstavljena je prigodna filatelistička koverta i poštanski žig. Svečanost otkrivanja spomenika priređena je u prigodi 60. prosinca održan je. u kojoj dr. . Đuro Franković etnograf iz Pečuha i prof. župnik župe Sv. prvoj knjizi. Vijence su položili Općina Vratišinec. kulturno-umjetnički program Večer hrvatskih plesova i popijevki u obradbi dr. uz asistenciju msgr. O razvoju tiskare i tiskarstvu u proteklih 60 godina govorio je Vladimir Halić. a koji je i prvi u ono vrijeme ukazao na probleme Hrvata u Mađarskoj. Vinka Žganca. obljetnice smrti dr.. predsjednik Gradskog vijeća Preloga i prof. . Darko Bogovec iz Biskupskog ordinarijata Varaždinske biskupije. Spomen-ploču podigli su 5.Str. preč.15. Ernest Barić iz Pečuha. Zvonimir Bartolić. studenog u krugu Tiskarsko-izdavačkog zavoda Zrinski d. U predstavljanju knjiga sudjelovali su prof.d.. Zmaja Štrukovskog i domaćeg župnika preč. Zmaja Međimurskog II. Jakoba u Prelogu. dr. prosinca u Vratišincu su u prigodi 30. prosinca u sklopu Dana dr. O Zrinskim. Leonarda Logožara. u suradnji s p. Domaćin je bio preč. Matice hrvatske – Ogranka Čakovec. Vinko Žganec u Vratišincu otvorena je izložba Dr. obljetnice smrti dr. a u prigodi 30. Antuna Hoblaja. U sklopu svečanosti položeni su vijenci na spomenploču znamenitim Priločancima na župnoj crkvi sv. Nakon sijela predstavljena je knjiga Ivana haramije Hansa iz Koprivnice Pisma iz prošlosti o kojoj je govorio i Veliki meštar Družbe. Vinko Žganec i Đuro Deželić.

Referat je iznio U povodu 40. «Saloči od zrcala» predstavljena je zapažena i medijski dobro popraćena knjiga uvaženoga prof. Stankom Lasićem uz sudjelovanje «Katedralnih madrigalista» pod dirigentskom palicom naše zmajice od Katedrale Margite Cetinić. a istoimeni trg oblikovao je Aleksandar Bašić. do siječnja 2007. Kao i uvijek priredba je bila popraćena plakatima i medijskim najavama. obljetnice zaređenja Jurja Kolarića.Broj 1/2007. Josip Horvat. JOŠ DVIJE VIJESTI IZ MEĐIMURJA Sredinom prosinca 2006. Zmaja Hrašćanskog od Svetog Jurja u Trnju. Dvorana je bila dupkom ispunjena biranim slušateljstvom koje je pozorno slušalo izlaganja o ovoj vrijednoj knjizi. Ivan Mustać. Zvonimir Bartolić.rad akademskog kipara Josipa Poljana. zmaj od Omble zajedno s katedralnim župnikom dr. O dr.ZMAJSKE VIJESTI . Vinka Žganca. osigurao noćenje i plati putne troškove. Skulpturu je otkrio ministar kulture Božo Biškupić. Vinka Žganca i akademik Jerko Bezić. rad Petra Kolarića. dr. Antuna Padovanskoga . pored mnoštva mještana. Svečanosti su nazočili. otkriven je u Donjem Hrašćanu kip "Sveti Juraj ubija zmaja". dr. 45 Nakon mise zadušnice otkriveno je spomen-poprsje akademika dr. Za sve sudionike Zmajski stol je priredio večeru. postavljen je u Čakovcu kip Sv. Str. Zmajem Velikootočkim. Zmaj Starobrodski ZMAJSKI STOL U DUBROVNIKU Pročelnik: Ivan MUSTAĆ. Zmaja od Sv. Ivana. međimurski župan Josip Posavec i pomoćnik ministra kulture Srećko Šestan. Na čelu s Velikim meštrom Družbe prof. 2. Ovo filozofskoetičko razmišljanje s refleksijom na hrvatsku stvarnost od 1990. dr. Dragutinom Feletarom. Vinku Žgancu nazočnima su govorili prof. Zajedno sa gradskim župnim uredom Zmajski stol je istražio početke djelovanja vrlo ugledne dubrovačke bratovštine Presvetoga Sakramenta prigodom 455-te godišnjice. sin dr. koje je izradio akademski kipar Josip Grgevčić. U svečanoj dvorani Dubrovačkih knjižnica u tzv. članovi Matice hrvatske – Ogranka Čakovec i članovi Družbe Braća hrvatskog zmaja. Djelatnosti Zmajskog stola u Čakovcu nastavljena su aktivno i u 2007. Zmaj od Omble Izvješće od Jurjeva 2006. godini. sci. akademik Jerko Bezić. godine do naših dana predstavio je pročelnik Zmajskog stola mr. Spomenik je blagoslovio domaći župnik preč. Zdravka Tomca PONOĆNE MISLI. godine 1. Tom prigodom predstavljena je i Kolarićeva knjiga "Međimurje malo" . Spomen-poprsje otkrili su Željko Žganec. Zmaj od Male Mlake.

Šibenika. Tom prigodom sudjelovali Veliki meštar. Margite Cetinić koji su poslije hrvatske kojima je nastavljeno bratsko druženje uz pjesmu himne izveli našu svečanu zmajsku odu. Bjelovarski VI. Uz pročelnika Stola su aktivno nazočili: Veliki meštar naše Družbe. 46 ZMAJSKE VIJESTI . dubrovački stol je bio domaćin od zrcala» bila je 22.A. zbog se u Kongresnom centru «Bl. zmaja Klokočkoga V. i besprijekornim pjevanjem dali svečani ton našem 4. Sorkočevića i «Petrinjskih slavuja» a Gradski župni ured ih je W. Zborovanju Ivellia. Predavanje Zborovanje je trajalo 11. kap». Zlatko Stahuljak. da bi na kraju svoga nastupa izveli finale opere «Nikola Šubić Zrinski» na opće oduševljenje mnogobrojne publike. Zajedno s Gradskim župnim uredom Zmajski stol bratskom Zborovanju. vrlo uspjele priredbe. Đura Deželića. U dvorani Dubrovačkih knjižnica. uz predavače i oduševljenu publiku koja je svojim aplauzom tisak akrediranih novinara u Dubrovniku a RTV je tražila ponovno bis. Mozarta. bio je prisutan duž naše Družbe prenijela ovu priredbu u zapaženim terminima. Potom i veselo raspoloženje. Treba na kraju reći da je naš je nastupio ansambl Dubrovačkog simfonijskog zmajski brat. i autora u predstavljanju su sudjelovali: zmaj Meštar protonotar i Meštar Zmajskih stolova. autora Josipa degľ Zadra.Broj 1/2007. snosio troškove dolaska orkestra «Concertina» s djelima L. rujna 2006. «Katedralni madriogalisti» pod vodstvom naše zmajice od Katedrale za ovu su prigodu uvježbali su našu svečanu zmajsku himnu i nekoliko zbornih pjesama iz ove vrijedne Zmajske pjesmarice. Topića «Još jedna dva nastavka donio list «Naša Gospa». U kroz cijelo jedno stoljeće i u isto vrijeme bila je svečanom dijelu programa naš skup su pozdravili poslana poruka kako za sadašnje generacije tako i predstavnici županijskih. pročelnik stola je posebno predstavio vrijednu knjigu pročelnik Stola u dubrovačkoj prvostolnici. U drugom dijelu našega je u Kongresnom centru «Bl. studenoga i odvijalo dr. zmaja bračkog II. A. «Saloči 5. Iza Veliki meštar u Dubrovniku predaje zmajski barjak pročelniku Zmajskog stola ove. Meštar protonotar. U studenom 2006. prof. koja je Zmaju od Omble imala blagdanski svečani karakter zmajskoga pjevanja. predstavljena i organizator Zborovanja zmajskih stolova iz ZMAJSKA PJESMARICA. gradskih i crkvenih za sve buduće ljubitelja zbornoga pjevanja. Stepinac» predstavio druženja bio je OKRUGLI STOL u kojemu su izdavačku kuću «Crkva na kamenu». degľ Ivelliom.. Oni su svojim skladnim muziciranjem velikodušno primio na noćenja. zmaj Brački II. Splita i Dubrovnika. F. Zmajski vlasti. Samom Zborovanju predhodila je konferencija za Ovoj iznimno svečanoj priredbi dali su svoj veliki doprinos članovi zbora «Petrinski slavuji» sa svojim dirigentskim maestrom J. 3. Oni su izveli nekoliko zmajskih skladbi iz Pjesmarice koje su te večeri imale oznaku praizvedbe. Tekst je u ravnatelja HKD «Napredak» dr. Stepinac». bilo je pročitano. i 12.Str. . U glazbenom dijelu nastupili su Katedralni stol je potom priredio domjenak za sve sudionike madrigalisti pod dirigentskom palicom naše zmajice ove svečanosti u svojim zmajskim prostorijama u od Katedrale. njegove opravdane spriječenosti. A.

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 47

Sa susreta dalmatinskih zmajskih stolova u Dubrovniku

intelektualaca koji su bez suđenja ubijeni na tom malom otoku u neposrednoj blizini Dubrovnika. Među nevino stradalima sa strane komunističkih vlastodržaca bilo je petero naše zmajske braće, među kojima je bio i dubrovački gradonačelnik, dr. Niko Koprivica, zmaj Cavtatski. Ove godine Zmajski stol je upriličio 24. listopada dokumentirani film u dvorani «Bl. A.Stepinac» pod naslovom «Crveni teror u Dubrovniku» uz prigodno predavanje našega zmajskoga kandidata Pave Jančića, prof. Sutradan smo položili vijenac s trobojnicom na mjesto pogibije nevinih žrtava Dakse. ZMAJSKI STOL U GOSPIĆU Pročelnica: Marija VENCL, Zmajica od Gacke Zmajski stol u Gospiću, na svom redovitom sastanku u listopadu prošle godine donio je plan aktivnosti za slijedeće razdoblje, kojim je predviđena organizacija javnog predavanja na temu Povijesni pogled na Liku koji planiramo organizirati zajedno sa Zmajskim stolom iz Zadra, o čemu je već postignut dogovor s pročelnikom stola u Zadru, dr.sc. Josipom Farićićem, Zmajem od Rave i zmajskim bratom dr. sc. Stjepom Obadom, Zmaj Konavoski II. Također smo odlučili u dogovoru s Gradskom upravom Gospić, postaviti spomen-bistu dr. Franji Tuđmanu, prvom predsjedniku. Bistu planiramo postaviti na Trgu Blaženog Alojza Stepinca, čime bismo započeli realizaciju ideje o spomen parku Hrvatskih velikana u Gospiću. Zmajski stol u Gospiću svake godine nazoči obilježavanju Krbavske bitke na Udbini i aktivnostima pri izgradnji Crkve Hrvatskih mučenika. Prema mogućnostima članovi našeg stola nazoče sjelima Družbe Braće Hrvatskog zmaja nad Kamenitim vratima u Zagrebu. S obzirom da je Zmajski stol ojačan novim članom, dr. Milom Bogovićem Zmajem od Krbave, u slijedećem ćemo razdoblju razmotriti nove, još vrednije inicijative i nadamo se plodonosnijem djelovanju.

Meštar zmajskih stolova te svi pročelnici stolova. Raspravljalo se pripremljeno i dokumentirano o izvršenim programima i o onima koji se planiraju izvršiti. Veliki je meštar na svečani način poklonio Družbinu zastavu Zmajskom stolu u Dubrovniku na čemu mu je toplo zahvalio pročelnik Stola. Slijedila je zatim svečana večera koju je pripremio Zmajski stol dubrovački za svu braću i njihovu pratnju, a ovaj put su to bile supruge naše braće. Sutradan su braća s lentama sudjelovali na sv. Misi u Dubrovačkoj katedrali i tom prigodom su bili pozdravljeni od župnika katedrale dr. Stanka Lasića koji je na poseban način u pozdravu spomenuo našega Velikoga meštra, meštra protonotara i meštra zmajskih stolova. Iza Sv. Mise braća su bila na domjenku u vrlo uglednom restoranu «Poklisar» i to je bio poklon vlasnika kako je sam rekao»uglednoj hrvatskoj družbi». Nakon posjeta prostorijama Zamjskog stola, kojom prigodom je uručen Statut grada Dubrovnika Velikom meštru, a braća se upisala u knjigu uspomena, svi smo otišli u Franjevačku crkvu u kojoj je naš zmajski brat dr. Fra Mario Šikić, zmaj Murterski, predvodio molitvu za sve umrle članove našega bratstva na grobu pjesnika slobode Ive Gundulića ispod spomen ploče koju je Zmajski stol njemu u čast podigao 1938. g. 6. Vrijedno je spomenuti i tradicijsku aktivnost našega Stola u SPOMENU NA DAKSU. Od 1990, naš stol svake godine 24. i 25. listopada sudjeluje u obilježavanju mučeničke smrti 66 dubrovačkih

Str. 48

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

ZMAJSKI STOL U KARLOVCU (SA SIJELOM U OZLJU) Pročelnik: Milan KRUHEK, Zmaj Dubrovački Zmajski stol Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja u Karlovcu, utemeljen mjeseca travnja 2001. godine sada ima deset redovitih članova i jednog člana prinosnika. Brata Brunu Kenđela, koji je glasovanjem Meštarskog zbora izabran za redovitoga člana a čije zazmajenje očekujemo u subotu 17, veljače. Dakle, ovaj Zmajski stol od tada će imati 11 redovitih članova Družbe. REDOVITI RAD I OPĆE OBVEZE Sva su zmajska braća ovoga stola bili prisutni u mnogim zajedničkim priojektima, poslovima i susretima zmajske braće koje je vodila i organizirala zmajska matica u Zagrebu. Dapače, ovaj je Zmajski stol poticao i pomagao u ostvarivanju i neke projekte koje je vodila naša cijela Zmajska Družba. To posebno vrijedi u odrađivanju raznih poslova vezanih za projekt revitalizacije, obnove i novoga načina korištenja staroga grada u Ozlju. REALIZACIJA GODIŠNJEG PROGRAMA U svojem redovitom radu braća Zmajskog stola u Karlovcu trudili su se ostvariti predviđeni plan rada osmišljen i predočen Meštarskom zboru u vremenu prije posljednje zmajske godine. Taj je program potpuno ostvaren, dapače je zbog novih okolnosti bio još bogatiji i veći od predviđenoga. Ostvarene

Sa svečanosti u starom gradu Ozlju

rezultate iznosimo u dvije kategorije: a) kao ostvarenja u vlastitim programima rada Zmajskoga stola u Karlovcu, te b) kao osobne rezultate rada pojedinih članova Zmajskog stola, vrijednih spomena zbog posebne vrijednosti njihove kvalitete i općeg značenja. A. PROJEKTI ZMAJSKOG STOLA U KARLOVCU: 1. Ove godine 30. travnja, 2006. kao i svake godine od samoga osnutka ovoga Zmajskog stola, sva su braća sudjelovala u organizaciji i realizaciji obilježavanja 335. obljetnice smrti hrvatskih povijesnih mučenika, bana P. Zrinskoga i F. Krste Frankopana i to: U OZLJU: Sv. Misu zadušnicu uz prigodnu propovijed vodio je Zmaj od Novigrada na Dobri, župnik ozaljski Josip Jakovčić. Videoreprezentaciju povijesne dokumentacije pod naslovom: «Grobovi u tuđini», predstavio je na komemorativnoj akademiji Zmaj karlovački od Šanca Z. Gerber uz interpretacijski tekst Zmaja Dubrovačkoga, M. Kruheka. Prigodnu izložbu fotografija povijesnih mjesta stradanja posljednih zrinskih i Frankopana, pripremio je i postavio, o svom trošku, uz suradnju ostale braće, Zmaj Karlovački od Šanca, Z. Gerber. Izložba je bila postavljena u prostorijama grada Ozlja uoči ove obljetnice. U BEČKOM NOVIGRADU: 1. Ove je godine Zmajski stol u Karlovcu u suradnji s Hrvatskim Veleposlanstvo u Beču i Hrvatskim povijesnim institutom u Beču pripremio i sudjelovao u obilježavanju ZrinskoFrankopanske obljetnice 28. travnja. Petero je braće otputovalo u Wiener Neustadt. Položili su vijenac u ime Družbe na grobno mjesto, spomenik koji je nad grobom postavila naša Zmajska Družba, zatim su u katedrali prisustvovali misi zadušnici, a onda položili vijenac na mjestu izvršenja smrtne kazne nad našim hrvatskim mučenicima. Po običaju na grobnom je

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Str. 49

mjestu, u ime Družbe zmaj Dubrovački, M. Kruhek, održao prigodni govor. 2. Zmajski stol u Karlovcu 18. lipnja 2006. sudjelovao je u organizaciji i realizaciji festivala KUD-ova ozaljskoga kraja uz blagdan Sv. Vida, zaštitnika župe grada Ozlja. Svečanosti je uz gradonačelnicu grada Ozlja, prisustvovao i Veliki Meštar Družbe. 3. 24. lipnja 2006. u organizaciji Zmajskog stola u Karlovcu, posebno braće iz Ozlja, Zdenke Stupić, Zmajice Ozaljske, vlč. Josipa Jakovčića, Zmaja od Novigrada na Dobri i Stjepana Lipšinića, Zmaja Brlogradskog, održano je vrlo posječeno predavanje «Prilozi poznavanju podrijetla roda Frankopana», našega zmajskog brata, Antuna Abramovića. 4. Dana 9. rujna 2006. Zmajski je stol u Karlovcu uz veliki trud članova ovoga zmajskoga stola, posebno članova iz grada Ozlja, organizirao veliki i svečani domjenak na gradu Ozlju; prvo takvo opće zajedničko druženje svih članova Družbe, naših suradnika i dobrotvora. Tom su prilikom, prije domjenka, otkrivene dvije spomen ploče, već prije pripremljene, a sada trudom i troškom Karlovačkog zmajskog stola i postavljene na ulazu i na zidu stepeništa koje vodi na I. kat biblioteke i gradskoga muzeja. (Spomen ploča u čast Zrinskih i Frankopana

u obljetnici 1000. god. Hrvatskoga Kraljevstva i Spomen na darovanje grada Ozlja Družbi «Braća Hrv. Zmaja», od grofa Thurn-Taxisa.) Za uspjeh toga lijepog zmajskog druženja opet su najviše doprinijela već spomenuta naša zmajska braća iz Ozlja. 5. 4. 10. 2006. pod vodstvom braće ovoga zmajskoga stola održana je druga kolokvijalna sjednica budućega znanstvenoga skupa: Karlovac u domovinskom ratu. Posebno na tom projektu rade Zmaj Dubrovečki, Zmaj Karlovački od Šanca i Zmajica Mrežnička. 6. 30. 9. 2006. Zmajski je stol u Karlovcu organizirao, vodio i financijski pokrio sve troškove velikoga projekta koji se ostvario u Karlovcu u karlovačkom kazalištu Zorin dom. Projekt je imao dva dijela: I. dio – Promociju novotiskane Zmajske pjesmarice (zbirka zmajskih i domoljubnih domoljubnih skladbi za zborove), u nakladi Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja», Zagreb, 2006., autora našega zmajskog brata, Josipa degľ Ivellio, Zmaja bračkog II. Pjesmaricu su predstavili: Zmaj Klokočki V., prof. dr. sc. Đuro Deželić, Zmaj Bjelovarski VI, prof. Zlatko Stahuljak i sam autor, Zmaj Brački II, Josip Degľ Ivellio. II. dio – bio je cjelovečernji Koncert domoljubnih i zmajskih skladbi. Taj koncert 8 pjevačkih zborova vodio je kao dirigent Zmaj brački II, Josip Degľ Ivellio. Bila je do nezaboravna večer za sve prisutne i za cijeli grd Karlovac i najbolja promocija cijele naše Družbe. U realizaciji toga projekta sudjelovala su sva braća ovoga Zmajskog stola, ali posebno treba istaći Zmaja Karlovačkog od Šanca, Zvonimira Gerbera, Zmaja Dubrovačkoga, Milana Kruheka i našega glazbenika, Zmaja karlovačkog od Korane, Ratka Pogačića, koji su iznijeli svu organizacijsku i

Uspomena iz Ozlja prigodom domjenka Družbe

Str. 50

ZMAJSKE VIJESTI - Broj 1/2007.

Pozivnica na koncert u karlovačkom Zorin domu

domaćinsku brigu ovoga našega projekta. Kao trajni spomen na ovu lijepu akciju Karlovački je zmajski stol tiskao prigodni vodič: ZBOROVI PJEVAJU DOMOVINI koji donosi cjeloviti program s potrebnim informacijama i korisnim objašnjenjima. 7. Veliki projekt ovoga Zmajskog stola bila je suorganizacija i realizacija znanstvenoga skupa «RUDOLF STOHAL I NJEGOVO DJELO» Znanstveni je skup održan u Karlovcu 20. listopada 2006. u prostorijama Zorin Doma. Znanstveni je skup otvorio pozdravnim i programskim govorom Zmaj Dubrovački, M. Kruhek. Održano je 14. predavanja, među kojima su bila i predavanja naše zmajske braće, dr. sc. Đure Deželića i dr. sc. Milana Kruheka i našega budućega brata, dr. sc. Alojza Jembriha. Zahvaljujući velikom zalaganju svih u organizaciji ovog znanstvenoga skupa, već i prije njegovoga održavanja, tiskani su svi izneseni

referati, u posebnom broju «Svjetla», časopisa matice Hrvatske Karlovac, pa je na kraju skupa bio predstavljen i taj vrijedan i trajan rezultat ovoga znanstvenoga skupa. Treba opet naglasiti da je dio troškova u ovoj suorganizaciji pokrio Zmajski stol u Karlovcu iz vlastitih (donacijskih) prihoda. U Križanićevoj ulici u Karlovcu otkrivena je obnovljena spomen-ploča Rudolfu Strohalu, uz prigradske svečanosti 8. prosinca 2006. godine. 8. 13. prosinca, 2006. brat Zmaj Karlovački od šanca (Z. Gerber) i zmajica Mrežnićka (dr. M. Rapić) otputovali su u Bečki Novigrad da bi tamo dogovorili potrebnu obnovu grobnog spomenika na grobnom mjestu P. Zrinskoga i F. Kr. Frankopana. Dogovorili su sa tamošnjom privatnom tvrtkom (koja je i prvi puta obnovila cijeli spomenik) čišćenje rđe i premaz zaštitnom bojom metalne plohe s natpisima i likovima naših velikana u reljefnim medaljonima. Troškove te obnove pokriti će Zmajski stol u Karlovcu, odnosno donator zmajski brat Z. Gerber. 9. 14.12.2006. Zmajski stol u Karlovcu priredio je u prostorijama grada Ozlja Božićni domjenak za svoju braću, dobročinitelja i goste. Domjenku je prisustvovao i naš veliki meštar i kaštelan grada Ozlja, kao službeni dužnosnik Družbe. 10. 5. siječnja, 2007. Zmajski stol u Karlovcu pripremio je u gradu Ozlju svečanost božićnoga blagoslova staroga grada. Nakon blagoslova koji je obavio naš zmajski brat od Novigrada na dobri, župnik ozaljski, održan je koncert domaćih božićnih pjesama koje su izvela četiri zbora iz ozaljske okolice. Poslije koncerta pročelnik zmajskog stola Zmaj dubrovački održao je kratki govor o ovom lijepom, sada već tradicionalnom običaju i suradnji Zmajske braće svih onih koji vole, koriste i dolaze u stari ozaljski grad. 11. 24. siječnja 2007. Zmajski stol u Karlovcu je suorganizirao sa Maticom Družbe promociju časopisa «Svjetlo», u Zmajskoj kuli nad Kamenitim vratima. Promociju je vodio Z. Gerber, Zmaj Karlovački od šanca.

2006. što je nemjerljiv doprinos spašavanju stoljetna kulturne baštine pavlinskoga reda u karlovačkom kraju i hrvatskoga naroda. Antun» u Karlovcu. vrlo važna za identifikaciju i svjedočenja povijesnoga identiteta Hrvata u Srednjoj Bosni – Žepče i u Crnoj gori . te u pisanju i objavljenim radovima za djecu: Pitalice. s vlastitim skladbama.Pripremio je za tisak znanstvenoga skupa Paneuropske unije u Karlovcu posvećen problemima obitelji u Hrvatskoj. uz redovne redovničke i župske poslove. u edukacijskim seminarima s HHO. Kruhek. Zmajica Mrežnička. i tiskanim radom «Mostanje-prošlost i stanovništvo» u Godišnjaku «Marulić». okrunjene potpunom obnovom i crkve i samostana. 2006.Kao ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest pokrenuo je pripremne poslove za realizaciju dva znanstvena skupa. i Odborom za ljudska prava.Broj 1/2007. U proteklom je razdoblju vodila sve organizacijske poslove koje je u Ozlju pripremao i vodio Zmajski stol u Karlovcu. Te njegove graditeljske i restauratorske brige biti će do kraja 2007. Pagu i Zagrebu.skrivalice. veljače. Z. o. Zmaj Dubrovački M. Mirica Rapaić posebno se istakla cijelim nizom predavanja koje je držala u tjednima zaručničkih tečaja u Karlovcu i u pastoralnom centru u Novigradu. Hrvatske. Osim toga je. Uz to je predavanje priredio i izložbu kineskih crteža i fotografija nastalih s putovanja po Kini našega zmajskog brata Zmaja od Kune. Gerber uz veliko angažiranje u svim akcijama Družbe. Str. Zmaj od Ravnih Kotara. Knjižica posvećena izginulim junacima toga Zrinskoga grada izlazi iz tiska tijekom mj. organizirao je predavanje kineskog veleposlanika o kinesko-hrvatskim gospodarskim odnosima u ozaljskom starom gradu. Zmaj Karlovački od Korane.pavlin Juraj Domšić. Zmajica Ozaljska.Krajem godine 2006. održavala dva zapažena i vrijedna predavanja iz problematike obiteljske medicine na znanstvenim skupovima u Splitu i Rovinju. i 2008.11. Zmaj od Imote. Marinko Marinović. Kruhek. Varaždinu. Pokrenuo je i vodio humanitarnu akciju u Domu umirovljenika «Sv. Znanstveni će skupovi biti održani krajem 2007. 51 B) POSEBNO VRIJEDNI SPOMENA OSOBNI REZULTATI RADA BRAĆE Zmaj Karlovački od Šanca Z. Sudjelovao je svojim izlaganjima na znanstvenim skupovima u razredu društvenih djelatnosti HAZU (tema: antikorupcijska strategija vlade R. Otvorenju i domjenku bilo je nazočno još nekoliko zmajske braće. ulagao je ogroman trud u obnovu porušene crkve i samostana u Kamenskom. u prostorima V. V. godinama je bila i ostala «dobri duh» staroga grada Ozlja. na skupu organiziranom od Ministarstva pravosuđa s temom o Reformi hrvatskoga sustava i dr. uz poslove i akrb za aktivnost toga Zmajskog stola i sudjelovanje u ostvarivanju projekta koje je vodio Zmajski stol u Karlovcu. Ivan Zelina» u Zelini. napisao je i predao u tikas povijesni vodič: «Gvozdansko-kaštel zrinskoga srebra». sudjelovao je na humanitarnim koncertima i festivalima glazbe. Hrvatske). u Zmajskom Matici. Gerber je pripremio izložbu izvrsnih radova fraktalne grafike u galeriji «Sv. dr. . Uvodno izlaganje održao je Zmaj Dubrovački. . u «Danici». Žiljka.07. Zdenka Stupić. u Karlovcu. Za zbornik je i sam napisao referat pod naslovom: Jedinstveni primjer mučeništva obitelji hrvatskih velikana Petra Zrinskoga i Katarine Frankopan. specifične za Oružane snage R. g. Surađivala je pripremnim poslovima . Teme tih njezinih izlaganja bile su posvećene različitim aspektima i problemima reproduktivnog zdravlja. kao pročelnik zmajskog stola u Karlovcu. posebno je plodonosno radio na glazbenom polju. ostvario je još nekoliko vrijednih projekata: 05. kao član Meštarskoga zbora i kao notar Zmajskog stola u Karlovcu. ostvario je još neke rezultate vrijedne spomena.2006. a posebno kao voditelj karlovačkog dječjeg zbora «Cicibani». 25. Zbornik je u tisku.Boka Kotorska. Ratko Pogačić. Ivan Perković. istaknuo se u svojem profesionalnom poslu u Hrvatskoj vojsci javnim predavanjima iz pravne problematike. M. Žiljka. Zmajski brat.ZMAJSKE VIJESTI . kao voditeljica terenske nastave obiteljske medicine. bio je vrlo aktivan izvan redovnih poslova u svojoj pravnoj struci. .

Zmaj Krapinski IV. Jakovčić. Stjepan Lipšinić jedan od braće koji je nedavno postao redovitim članom Zmajskog stola. Naš Zmajski Brat osobito je aktivan kao predsjednik Društva za obnovu Belečke . Povodom dana Svih Svetih. Stjepan Škof i Želimir Hitrec posjetili su grobove svoje pokojne Zmajske braće: Želimira Drakulića. Zmajski stol Krapina održao je u navedenom razdoblju 9 službenih sijela. U želji da podupru izdavanje knjige o Đuri Prejcu ml. 2. svaki član Stola kupio je knjigu «Vu plavem trnaci». Zmajski stol Krapina običavao je već i u prošloj Zmajskoj godini svima koji su pomogli u realizaciji programa rada ili općenito rada Zmajskog stola.). Bila je i glavna domaćica zmajskih sijela u radnim prostorima Zmajskoga stola u Karlovcu. Cvjetko Lež. 3. po dva u dvoru Ščrbinec (kod Zmaja Ščrbinečkog) i kuriji Škaričevo (kod Zmaja Krapinskog IV. sva pitanja u svezi Meštarskog Zbora i aktivnosti po njemu organiziranim. Bog nam sreću daj. arh. Od organizacije. U tomu je bila koordinatorica i pomoćnica ing. Zmaj Ščrbinečki je gotovo na svakom sijelu izvještavao Braću o tijeku obnove crkve Majke Božje Snježne u Belcu. a po jedno u kuriji Zmaja od Crne Majke Božje Bistričke u Zagrebu i klijeti Zmaja Zelingradskog u Sv. arh. Tri sijela održana su u župnom dvoru u Mariji Bistrici. a onda i pratila potrošak svake kune u obnoviteljskim radovima na ozaljskom starom gradu. Stjepanu Lipšiniću. Zmaj Brlogradski. Zmajski stol je posebnom Zahvalnicom zahvalio Meštru kapelanu Družbe za veliku pomoć u organizaciji blagoslova kipa Sv. Za svaki trud i stručno obavljeni posao treba mu zaista izraziti posebnu zahvalnost. pa do dogodine naša izvješća budu još bogatija i vrednija. Ove je pak zmajske godine 2006/8 na poseban način bio angažiran u neposrednom vođenju i nadzoru nad svim poslovima restauratorskih radova. braću Zmajskoga stola u Karlovcu. Zmaj Novigradski. godine: 1. Djelovanje Zmajskog stola Krapina u razdoblju travanj 2006. 52 ZMAJSKE VIJESTI . Na službenom sijelu održanom 17. Josipa Štimca i Nikole Jelačića. kao dekan posvetio obnovi sakralnih objekata svojega Ozaljsko-Lipničkoga dekanata. u Trškoj kuli ozaljskoga staroga grada. kako ga obnavljati i čuvati. pa i kao predsjednik Matice Hrvatske u Ozlju. do kraja siječnja 2007. Ivanu Zelini. ing. a posebno neposredne suradnike. kao župnik i kao istaknuti javni poslenik u kulturi i spašavanju povijesnih graditeljskih i drugih vrijednosti.Str. našem pok. kao i ostala pitanja iz društvenog i kulturnog života u Hrvatskoj. kojima su tražena novčana sredstva od Ministarstva kulture. uručiti posebna priznanja.Broj 1/2007. uz mnogo svakodnevnoga dobra u radu i djelovanju.. U razdoblju za koje se ovo izvješće radi. ZMAJSKI STOL U KRAPINI Pročelnik: Želimir HITREC. Zmajskom Bratu. radio je zapravo već godinama na našem najvažnijem zadatku: kako vratiti stari grad Ozalj u posjed Družbe. 4. Lovro Cindori. Ovim izvješćem zaključujemo ovu zmajsku radnu godinu. Na njihova posljednja počivališta položen je vijenac i zapaljena svijeća. članovi Zmajskog stola Krapina: Vidislav Kiš Šaulovečki. posebnu je brigu. Zmajska braća su na službenim sijelima detaljno raspravila nova Pravila Družbe. vlč. Ivana Krstitelja u Mariji Bistrici. koje je ona vodila kao Lipanjske večeri kulture na starom gradu Ozlju. Osim o svim pitanjima o realizaciji svojeg programa rada. listopada Zmajski Stol je izrazio svoju zahvalnost i priznanje svom članu Zmaju od Crne Majke Božje Bistričke za njegov veliki rad i zalaganje na organizaciji prvog hodočašća Družbe u Mariju Bistricu. U svojem je domu rado i bratski primao svoju zmajsku braću. Uz naš zmajski pozdrav. pronalaženja sredstava do konačne obnove skrb i prisutnost u svakom problemu obnove staroga ozaljskoga grada. Bio je skoro svakodnevno na gradilištu. Posebno su bile zapažene ozaljske priredbe «Ozaljske krijesnice».

obljetnice održava deveti puta za redom na prekrasnom objave monografije i 70. Veći broj U svim tim aktivnostima njihovo je djelovanje članova Zmajskog stola. recitacija i skečeva. a Zmaj od Viljaka o dvije Krsti Frankopanu. Svečanost je započela svetom misom. organizirao je u Krapini otkrivanje spomen biste Proslava je započela u 10 sati i 30 minuta tom velikom znanstveniku. Str. Zmajski stol Krapina hrvatskoj majci. Zmajski stol Krapina podržava izložbe svojih slika. godine. kao i članova Meštarskog isticano i kao djelovanje naše Družbe. obljetnice smrti Dragutina Velikoerpenjskom brijegu. generalni vikar Vojnog ordinarijata i Meštar kapelan Družbe. u sklopu organizatora u proslavi Dana majki. 100. rujna u Zaboku Gorjanovića Krambergera u Hušnjakovu .ZMAJSKE VIJESTI . predstavnica županije Krapinskozagorske i Želimir Hitrec u ime Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». i Veliki meštar Družbe otkrivaju poprsje Dragutina zagorskoga srca». Zmajski stol Krapina. koju je vodio mons. Joško Šantić. 8. Svima će dugo ostati u sjećanju njegova vrlo nadahnuta i lijepa propovijed. prigodom otkrivanja i blagoslova bista. na području posvećenom Gorjanovića Krambergera. I ovog su puta pročitani najbolji radovi djece na temu Moja majka.. obljetnice rođenja. Na kraju je pučkim veseljem i vrlo lijepo organiziranim domjenkom u Župnom dvoru nastavljeno druženje svih nazočnih i završena svečanost Dana majke. listopada 2006. sudjeluje druge srijede svibnja kao jedan od 7. izvijestio takve i slične aktivnosti i čestita udruzi «Muži je braću o svojem angažiranju na obnovi crkve u zagorskoga srca» na realizaciji tog programa i Bedekovčini. Zmaj Komorski II. koja se obilježavanja 150. koji su i nagrađeni dobrotom «Hrvatske žene» Grada Zagreba. 25. organiziranju pomoći za Bosansku okupljanju u Zaboku vrlo uglednih hrvatskih ljudi Posavinu te svojim aktivnostima u društvu oldtimera. djeca Osnovne škole Veliko Trgovišće (područne škole Dubrovčan) izvela niz zbornih pjesama. toj svečanosti. U organizaciji udruge «Muži Zmaj Krapinski IV. 53 crkve. Program je završen nastupom puhačkog orkestra iz Dubrovčana i folklornog društva Tuhlja. Nakon svete mise sve nazočne pozdravili su: predsjednica Društva žena općine Veliko Trgovišće. listopada 2006. Program je započeo izvođenjem hrvatske himne i nekoliko pjesama u izvođenju Zbora Hrvatice iz Zagreba.Broj 1/2007. Zmaj Starozabočki je izvijestio Braću o dvije otkrivene su spomen biste Petru Zrinskom i Franu prezentacije svojih pjesama. 6. već tradicionalno. nakon čega su Zmajska braća snimljena u Hušnjakovu u Krapini 25. zbora Družbe na čelu sa Velikim Meštrom nazočio je 5.

obljetnice Družbe. a upravitelju svetišta monografiju Emilija Lašovskog. sudjelovali kraćim popularnim predavanjima u još 11. Sa svečanog sijela Zmajskog stola u Krapini koji je održan u dvoru Treba istaknuti da je nakon Sčrbinec kod domaćina Vidislava Kiša Šaulovečkog. Na prethodno održanom kanonik mons. Lovro Cindori bio i predstavnika društvenog i javnog života grada domaćin svoj nazočnoj Zmajskoj Braći na domjenku i Krapine i Krapinsko-zagorske županije kod Muzeja vrlo ugodnom i lijepom druženju. Zmaja od Crne Velikom Meštru i nazočnoj Zmajskoj Braći. članovi Zmajskog stola nedovršenoj novoj zgradi muzeja i filatelističkoj Krapina završili službenim sijelom te zajedničkim tematskoj izložbi. kao i mons. Sve nazočne pozdravila je 10. životu i radu Dragutina Gorjanovića Krambergera. Družbe. kod svog Zmajskog Hrvatskoga Zmaja» u Hrvatsko nacionalno svetište Brata Vidislava Kiša Šaulovačkog. Zmaj od Crne Majke službenom sijelu Veliki Meštar Družbe upoznao je Božje Bistričke. prekrasno lijepo organiziranim domjenkom za sve nazočne. prof. Nakon cjelokupnog programa. godini Zmajska 9. Zmaja Ščrbinečkog . nakon čega je govorio o himni-proslova 70. Dragutinu Feletaru. Koncelebriranu stola Krapina bili su posebno počašćeni nazočnošću svetu misu vodio je biskup Đakovačko-Srijemski Velikog Meštra i Meštra Zmajskih stolova. u njegovoj kanoničkoj kuriji u prilikom ih je upoznao sa radom Zmajskog stola Zagrebu.Str.Broj 1/2007. koji je i sam nazočio hodočašću. Zmajski stol Krapina aktivno je sudjelovao na kustosica muzeja gđa Vlasta Krklec i dala riječ sijelu Zmajskih stolova sjeverozapadne Hrvatske Velikom Meštru Družbe. ali druženjem sa suprugama na bogatom. kojom Majke Božje Bistričke. Godinu Gospodnju 2006. u Varaždinskim toplicama. Svoje susrete u novoj 2007. listopada Braća započela isto tako lijepim druženjem održanim 2006. po završetku svete mise pozdravio je preuzvišenog biskupa i uručio mu srebrnjak izdan povodom 100. Lovro Cindori. Veliki Meštar Družbe. Svoj prilog ovom Zmaju Velikootočkom. 11. siječnja u dvoru Ščrbinec. održano je prvo hodočašće Družbe «Braća 16. koji je prethodno u vrlo lijepom pozdravnom govoru cijeli nazočni puk upoznao sa dugogodišnjim djelovanjem i organizacijom Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Svečanost je završila skromno. Članovi Zmajskog Majke Božje u Mariju Bistricu. Krapina. Na samu svetkovinu Zahvalnice 29. 54 ZMAJSKE VIJESTI . kao i svim obilježavanjima značajnih datuma nakon čega – u nastavku programa – svi nazočni su iz povijesti Družbe. dr. On je u svojem govoru značajnom skupu dao je pročelnik Stola Zmaj upoznao sve nazočne sa djelovanjem Družbe. 8. Ivana Krstitelja. obljetnice podizanja spomenika». Marin Srakić. Krapinski IV pod naslovom «Spomenik hrvatskoj njezinom organizacijom. evolucije u Krapini. Veliki Meštar većine članova Zmajskog stola na Glavnom zboru i pročelnik Zmajskog stola Krapina otkrili su bistu. službenog dijela hodočašća i kraće molitve kod okupljanjem Zmajske Braće i većeg broja građana kipa Sv. Zahvali i pozdravu se je priključio i pročelnik Zmajskog stola Krapina te preuzvišenom biskupu u ime Družbe uručio knjigu Kajkaviana Croatica. pročelnik organiziranom Božićnom domjenku kod svog Zmajskog stola je u kuriji Škaričevo bio domaćin Zmajskog Brata Lovre Cindorija. U koncelebraciji je sudjelovao i Zmaja Velikotaborskog II. Treba u ovom izvješću istaknuti i nazočnost čiju spomen bistu je podigla Družba. mons.

kao i drugih susreta. prosvjetne ili medijske projekte. Zmajevi. Često. Opća atmosfera u Zmajskom stolu u Križevcima slobodno se može ocijeniti kao prava bratska. Prostorija je kvalitetno uređena u stilu zmajske tradicije i omogućava održavanje redovnih sjela. Zmaj Žaljanski. Josip Cugovčan. na neki način. povezani određenim projektom. Zmaj od Furlanije. kao i situacija oko plaćanja grijanja i struje za zmajsku prostoriju. Imamo jedanaest redovnih i četiri člana prinosnika. A. također. ZMAJSKI STOL U KRIŽEVCIMA Pročelnik stola: Vjekoslav PRVČIĆ. pa je nekad i nemoguće uspješno organizirati česti fizički kontakt. U fazi smo rješavanja imovinsko-pravnih odnosa oko spomenutog prostora. pažnje. Zmaj Visočki od Sv. Zmaj od Karina. 8 na prvom katu. pojačanom ambijentom doma Kiševih i prekrasno.ZMAJSKE VIJESTI . Nastojimo jedni druge obavještavati o nastojanjima na pojedinim projektima. Djelovanje pojedinaca ne iskače iz onoga što se dogovori a u duhu općih pravila i načela djelovanja naše Družbe. a potom se povezuju neke druge manje grupe što ostvaruju neki drugi zadatak za koji je neki od članova dao inicijativu. Zmaj od Gole i Mijo Kovačić. Dragan Dujmović. 55 braću sa aktivnostima Meštarskog Zbora te planova za obnovu i revitalizaciju starog grada Ozlja. Ivana. Svake godine članovi našeg stola sudjeluju u poznatoj turističko-kulturnoj manifestaciji u Križevcima «Veliko križevačko spravišče». Ponekad. Vjekoslav Prvčić. Mirko Habijanec. koji velik dio slobodnog vremena najčešće provode zajedno. izložaba i susreta s drugim članovima družbe. Davorin Hećimović. jedno proizlazi iz drugog ili se. projekti i programi. Stol djeluje vrlo povezano i lako se dogovaraju zajedničke akcije. Nemčića br. Valentin Puževski. Zmajski stol u Križevcima ima uređen zmajski prostor u Križevcima. nadopunjuje. Zoran Homen. kulturne.Broj 1/2007. U ovom izvještaju treba napomenuti da su gotovo svi naši članovi. ostvaruju zamišljeno. Stoga je ovaj stol u svojem životu vrlo harmoničan. organiziranje manjih predavanja. sportske. Sadašnje vodstvo stola pokrenulo je inicijativu da se ova situacija razriješi. tako da se uvijek zna što rade pojedini naši članovi. Zmaj Jagnjedovečki Zmajski stol u Križevcima jedan je od rijetkih što je u potpunosti popunio dozvoljenu kvotu u broju redovitih članova stola. Zmaj Jagnjedovečki. Činjenica je da se više viđaju i više surađuju na pojedinim projektima ljudi koji su fizički bliže. Zmaj Bilogorski II. Zmajski susret završio je vrlo lijepim domjenkom i druženjem u još uvijek Božićnom ozračju. Zmaj od Podravskih Sesveta. Mirko Lukić. pomaganja i prijateljstva. jer članovi našeg stola žive ne relativno velikom prostoru. kako bi im se eventualno moglo pomoći i kako djeluje cijeli stol. i Dražen Podravec. Zmaj Prodavički. Ottone Novosel. tako da u stolu i nemamo ljudi čiji rad bi se mogao omeđiti isključivo profesionalnim međama. sudjeluju u svečanoj povorci na dan Sv. a veći dio članova postali su međusobno čak i pravi kućni prijatelji. umjetnički izrađenim jaslicama. Zmaj od Kalnika. Zmaj Kreševski. U svojim sredinama naši članovi djeluju po važnim načelima družbe. a do sada nije potpisan nikakav ugovor oko korištenja istog. Vlasta Kliček. Marka . takve probleme rješavamo elektroničkim dopisivanjem ili telefonskim razgovorima. Neki od članova godinama su nositelji programa manifestacije (Vlasta Kliček. a to su: samoprijegor. Članovi prinosnici Križevačkog stola su: Vladimir Lerš. Naime. Str. unutar stola stvaraju se manji timovi. naprosto. No. Zmajica od Križevačkog gornjeg grada. međusoban odnos članova stola je pun uvažavanja. a drugi sudjeluju u svečanoj povorci sa našom zmajskom zastavom i samom svojom nazočnošću daju određen dignitet manifestaciji. U protekloj zmajskog godini Zmajski stol u Križevcima ostvario je nekoliko važnih zajedničkih projekata što su se kroz protekle godine već ustabilili kao tradicionalni. Zmaj od Gornje Šume. samozatajnost i nenametljivost. pa je koji puta teško razlučiti što je nekome profesionalan a što zmajski angažman. Ivan Večenaj. Dinko Vrgoč. Zmaj Virovski od Stare gore. vezani svojim profesionalnim angažmanom uz društvene. Redovni članovi stola su: Zoran Homen. jer je on u vlasništvu grada Križevaca. Zmaj Bokeljski. Ottone Novosel).

ožujka 2007. hrvatski veleposlanik u Mađarskoj. Zmajski stol u Križevcima. Ivice Tišljara iz Zagreba. kao i produkcije CD-a. a današnjem Virju. Posebna čast članovima Zmajskog stola u Križevcima bila je što su mogli organizirati sijelo Meštarskog zbora u svojoj sredini. u proljeće nalazimo se na Spravišču. Martina u Virju okupljamo se na jesen. Dražena Podravca. redoviti jesu pokrovitelj kulturnih zbivanja što se tijekom godina odvijaju pri OŠ profesora Franje Viktora Šignjara u Virju. a što je opet ozbiljan prinos poznavanju povijesnih događanja ili njihovih sudionika koji su manje poznati hrvatskoj kulturnoj javnosti. predavanje i koncert učenika OŠ prof. To su različite promocije. Marina u Virju. izložbe. Sijelo je održano u subotu. Tim događanjima pribivao je i Veliki meštar Družbe. obljetnice njegovog slikarskog rada. Kovačić.17. a Božićni koncert održala je limena glazba DVD-a Virje i članovi Crkvenog zbora «Ferdo Rusan» iz Virja. 30. godine održan cijeli niz manifestacija kojima je obilježena 248. lipnja – koncert mješovitog pjevačkog zbora Germania iz Steibacha pored Frankfurta . obljetnica smrti hrvatskog bana Matka Talovca koji je stolovao upravo u nekadašnjem Prodaviću. siječnja – koncert sopranistice Lidije Horvat Dunjko i gitariste Saše Dejanovića . Članovi stola bili su inicijatori i sudionici postavljanja spomen-ploče hrvatskom književniku Antunu Nemčiću u mjesnoj crkvi malog mađarskog mjesta Edde.V. u Jagnjedovcu kod Koprivnice. koncerti. Proslavi je prisustvovala potpredsjednika Hrvatskog sabora g.16. s velikim . Tako je već izišla peta knjižica s tih skupova. Družba «Braće hrvatskog zmaja». 56 ZMAJSKE VIJESTI . Marka.27. filmova. Šignjara iz Virja . Homen. Zmaja Jagnjedovečkog. predstavljanje knjige «Zgrade i objekti virovskog školstva» mr.Broj 1/2007. prosinca – sveta misa u crkvi Sv. Za družbu je posebno važno postavljanje spomen-ploče na pročelju Stare škole u mjesnom parku kojom je obilježena 560. gdje je poznati pjesnik kršten i upisan u knjigu rođenih. a na spomenutim skupovima sudjeluju članovi sjeverozapadnih stolova. Samo u 2006. Proslava je dobila međunarodni karakter. svibnja – izložba radova slikara Petra Petrovića prigodom 50. Tom prigodom članovi Meštarskog zbora posjetili su obiteljsko imanje Prvčić i našeg pročelnika Križevačkog stola. gdje su vidjelu njegovu veliku etnografsku zbirku. te organiziramo likovnu izložbu nekih naših članova slikara (Večenaj. rujna 2007. predstavio je Zoran Homen. pred Božić imamo svake godine Predbožićno sijelo na kojem obično promoviramo neku novu knjigu što ju je napisao ili pripremio netko od naših članova. otvorenje izložbe umjetničke fotografije Dražena Pokeca na temu «Blagdansko Virje» .25.23. Đurđa Adlešić. Križevčanina u pratnji njegovih svetačkih moći. ožujka 2007. Cugovčan…). 20. godine na imanju obitelji Hećimović i našeg meštra stolova. godini zmajevi su u Virju bili pokrovitelji slijedećih kulturnih događanja: . Zmaja Bilogorskog II. 16. travnja – Uskršnji koncert Kvarteta Rucner . Priprema se i knjižica o životnom putu Antuna Nemčića na hrvatskom i mađarskom jeziku. ožujka – izložba slika Ivana Večenaja. neki mađarski ministri i drugi. a u ljetu na Dan Sv. a tako započeta suradnja se nastavlja. knjiga… Tako je od petka.9. studenoga – izložba radova slikara Miše Baričevića i Josipa Šerlja. Mozarta. do utorka.A. obljetnica virovskog školstva.18. Članovi Zmajskog stola u Križevcima uveli su praksu da kroz zmajsku godinu imaju nekoliko tradicionalnih okupljanja (često dovode i članove svojih obitelji) vezanih uz određene blagdana i štovanje povijesnih ili vjerskih događanja: uz dane Sv. Svake godine izdaje se i zbornik sa svim prilozima sudionika. oltarnu sliku Svetog Martina.11. predstavljanje knjige «Neotesano pismo mom prijatelju 4» Marijana Zubanovića iz Toulona i «Lepa moja stara klet» Bosiljke Crnković iz Rima. predstavljanje grafičke mape Petra Petrovića «Staro Virje» . Neki od članova našeg stola svojim prilozima sudjeluju na znanstvenim skupovima što ih već pet godina organizira Varaždinski zmajski stol u Varaždinskim Toplicama pod zajedničkim nazivom «Hrvatske obljetnice».Str. F. ožujka – obilježavanje godine Nikole Tesle i W. dr. koncert Brass kvinteta iz Virovitice .

U selu Edde dočekao nas je načelnik općine i mjesni župnik koji je donio matičnu knjigu u kojoj Zmajevi Zmajskog stola u Križevcima u posjeti mjestu Edde u Mađarskoj smo pronašli upisanog Nemčića i. što tek u grubim crtama daje naznake bogatih aktivnosti našeg Stola. siječnja 1813. predsjednik Zemaljskog društva hrvatsko-mađarskog prijateljstva iz Kapošvara. realiziran je krajem svibnja 2006. O nekim događanjima pripremili smo i šire vijesti. Prvi susret ostvarili smo u ožujku 2006. porod ju Zmajski stol u Križevcima odlučio je pronaći to je snašao tamo dok je bila u posjeti svojoj rodbini.ZMAJSKE VIJESTI . U veljači 1843. dogovori ili konkretni učinci nekih većih projekata što će se realizirati u budućnosti. malo mjesto Edde u Mađarskoj i predložiti tamošnjoj Antunov otac Ivan Nemčić bio je podrijetlom iz sela upravi podizanje jednog spomen-obilježja kaje bi Vukovca u blizini Križevaca. ekološkim voćnjakom autohtonih sorata voćaka. jedan projekt za U godini početka Hrvatskog narodnog koji slobodno možemo reći da je poprimio značajke preporoda. 1848. u Križevačkoj županiji.Broj 1/2007. U ovom izvještaju ocrtali smo tek osnovne smjerove. godine. Tijekom kolovoza odlazi službeno na put Iz biografije Nemčića bilo nam je poznato da u Podravinu. Dakako. Nemčić je izabran za predstavnika međunarodnoga. na dobru Križevce. a slijedeće godine. Edde. godini života. a taj je put AKCIJA KRIŽEVAČKOG STOLA – ANTUNU opisao u svojemu remek-djelu kojemu je dao naziv NEMČIĆU U ČAST «PUTOSITNICE». Ottone Novosel.. U travnju 1849. Zmaj Bokeljski te Mark Kovač kao prevoditelj. Tom prilikom naglo oboli i vraća se u je rođen 14.-1829. Tako je Antun djetinjstvo proveo u Ludbregu i Koprivnici. postaje bilježnikom Križevačke županije i seli se u ilirski pjesnik i putopisac Antun Nemčić Gostovinski. vlastelina u Eddeu. formiranjem križevačkog gradskog udana za Antuna pl. U vrijeme rođenja svjedočilo o rođenju ovog znamenitog hrvatskog pjesnika i putopisca. je i sama bila rodom iz županije Somogy. U tome se pomogao gospodin Mark Kovač. Zmaj od Kalnika. Križevce. Ubrzo umire u svojoj 37. Nakon Ludbrega kraće vrijeme Na prijedlog Zmajskog stola u Križevcima boravi u novom Marofu. Str. u Mađarskoj. Republici Mađarskoj. malom mjestu udaljenom 20 km od Kapošvara. groblja. . prvo je bila Florijana. kamo su se preselili kad je otac postao gradskim vijećnikom. u ovom sumarnom izvještaju gotovo je nemoguće pobrojiti sve one zajedničke akcije i druženja u kojima su ostvareni pomaci. a gimnaziju je pohađao u Varaždinu (1823. U Zagrebu studira filozofiju i pravne nauke. Sahranjen je na nekadašnjem groblju uz kapelu Sv. Pjesnikova majka Rosalija rođena Huszar. A sve nas je tamo odveo veliki g. 57 svojega sina obnašao je dužnost kotarskog suca u Ludbregu. međaše i pojedine dionice. Vlassicha. Takva ocjena proizlazi iz činjenice u Hrvatski sabor u kojemu je svojem rodoljubnim da se realizacija projekta dogodila u susjednoj govorom privukao posebnu pažnju.). Nemčić odlazi na put u gornju Italiju. Kako samom početku centralne grobljanske aleje. U Koprivnici je Antun krenuo u školu. Nakon službovanja u Moslavini Nemčić je 1840. premješten u Koprivnicu. Zmaj od Furlanije i pročelnik Stola Zoran Homen. kad je položio odvjetničku cenzuru odlazi u Ludbreg gdje ostaje sve do 1846. Na njemu su bili članovi našeg Stola Valentin Puževski. tijelo bilo preneseno u sadašnju grobnicu na a po njegovoj smrti se udaje za Antunova oca. da bi.

Naime. Zaključili smo da godišnje posjeti ponovo Mađarsku i rodno mjesto je najbolje da se podigne manja spomen ploča na znamenitog ilirskog pjesnika koji je stekao nove kojoj bi dvojezično bilo upisano da se u selu Edde štovatelje i preko granice. Molitvu je predvodio njihov mjesni župnik. a oni su nakon razgleda grada i njegovih znamenitosti pohodili Nemčićev grob. Pedesetak mještana primio je i počastio gradonačelnik Križevaca Branko Hrg. datum njegova rođenja. položivši vijenac. dok kreće mala kolona. Načelnik je odmah predložio da se ploča postavi u mjesnoj crkvi što DOGOVORI U HODANJU PO BILOGORI je i prihvaćeno kao najbolje rješenje. uz kakav slastan zalogajčić i kupicu Podravčeva U ime Družbe i križevačkog Stola govorio je Zmaj vina. Nakon zajedničkog fotografiranja uslijedio za «zajedničku stvar». Uglavnom. nosi se samo provijant u mjestu Antuna Nemčića. Tamo nas nekolicina njih okuplja gotovo redovito svakog je i dočekalo iznenađenje. Zbliživši se preko Nemčića. rodio veliki pjesnik i putopisac. Na kraju «palo» je i zajedničko fotografiranje ispred spomenika Antuna Nemčića na istoimenom trgu u centru Križevaca.Str. a onda se licitira buduća je nastavak programa i druženje. Obično je pomoć njihovog župana. Odmah je Dio članova Zmajskog stola u Križevcima. Polazna točka im je u vinogradarskoj kleti pobrinuli da to bude najvažniji događaj u njihovom zmajskog brata Dražena Podravca. naravno. radi se o hodanju u prirodi na koje se pjesma «Domovini» na stihove Nemčića. veleposlanik RH u Mađarskoj kako se mogu uskladiti slobodni termini većine te Đurđa Adlešić. a prema priznanju načelnika želucu. potpredsjednika Hrvatskoga sabora hodača. mnogi joj se rado «Kalnik» iz Križevaca koje je za tu prigodu izvelo pridružuju jer ima i druge terapeutske rezultate. 58 ZMAJSKE VIJESTI . zbog Nemčića selo je dobilo Nad Bilogoru spušta se tihi suton s prvim 700 metara novog asfalta jer za dolazak mađarskog hukovima ćuka ili javljanjem nervoznog fazana. proslavljuju Dan heroja. dogovoreni su i drugi susreti i prijateljska suradnja križevačkog kraja s našim prijateljima i susjedima iz Mađarske. kraći program u kojem je neizostavno bila izvedena Naime. Bio je to 28. koja je kraćim govorom pozdravila sve prisutne. a samom činu bili su još to predvečerje u petak ili subotu. nazočni Stanko Nick. ministra nije se moglo dopustiti da selo nema uređen kojeg je preplašila tiha lisica. popravlja Ovaj događaj imao je veliki odjek u rodnom oskudna oprema.Broj 1/2007.. na lokaciji Stara gora. razvio je svibnja 2006. pritežu vezice na cipelama. koji utvrđen i datum kada ćemo ploču otkriti. na referiranje bez dnevnog reda o tome što su pojedinci obavili tijekom proteklog tjedna Bokeljski. jednu pomalo neuobičajenu. Zbog toga su mještani sela Edde odlučili iz zahvalnosti posjetiti Nemčićev grob u Križevcima. Zmajevi nisu bili sami na ali vrlo korisnu aktivnost. kolnik. Zmaja Virovskog mjestu! Tako je spomen ploču s likom Nemčića od Stare gore. Osim što je među njima tom putu. već prema tome. i direktne koristi. Pola sata potroši se na «uvodne razgovore». domaćini su se tjedna. državni praznik u Mađarskoj kada oni tijekom više godina. žive geografski bliže Koprivnici i Virju. maršruta. po kojoj je otkrio mađarski ministar razvitka Istvan Kolber uz spomenuti brat i uzeo svoje zmajsko ime. Pratilo nas je Hrvatsko pjevačko društvo popularna iz zdravstvenih razloga. Naime. a Zmajski stol u Zmajska ekipa za hodanje po Bilogori ispred klijeti Zmaja Virovskog od Stare gore Križevcima obvezao se da ubuduće jednom .

Razgovor se umiruje. Neki zastajkuju. crne šumarke. Zmaj Kreševski. Dok se već hvata pridružuju: Josip Cugovčan. Sa Nakon sat-dva hodanja po neravnom terenu Stare gore putovi. okružen šumom. Tu nas razvodni usputnim razgovorima. novi način hodačkim vratolomijama «po vrletima» Bilogore. ili svodi tek na koji nisu članovi naše Družbe. tek na okolnim putom u automobilima. a dio će ovu etapu prijeći letu ili polako. Marijana Legradija. novi ritam preuzima Jagnjedovečki i pročelnik Zmajskog stola u tabane. žustar. 59 trenutak. Da. Taborišče. večernju Sesveta kao i ostali članovi našeg stola. osluškujući noćne zvukove što sve Zmaj Bilogorski II. Eto. divlju peruniku. šuma i hrvatskoga zmaja». upozorenja. Putom. Zmaj klanaca. prolazi – svejedno. sve su jednog drugog prijatelja. primjedbu. pri brzom pretrčavanju iz gajića u veći šumarak. vode moglo bi se i nešto prezalogajiti. vedriji. čuvati ognjište. a i popiti. Zmaj od Podravskih pravi mrak. Str. a dečki sastava «Lole iz Stare gore» kad uđeš osjetiš hladne srse po zatiljku od tmine i štimaju instrumente. a u njega uvijek se nađe da se pokaže tko još što može.. Kostanjić. Dragutin Feletar. Zmaja Prodavićkog. Zmaj od Gornje Šume i Dinko neku prirodnu specifičnost. a koji se premetnuo da smo kakvi lupeži. a mjesec se još nutka na izlazak. dobrog sira i probranog vina. gora.. Opušteniji. dok se mehanički štropot vozila Velikootočki i Veliki meštar Družbe «Braće s asfaltne ceste pomalo gubi iza brdašaca.ZMAJSKE VIJESTI . Mićurinov jarek. rezidbe u nečijem vinogradu. Ovaj osobenjak. Lukića. sasvim različitih i graditeljski neprimjerenih stižemo na Taborišče. u ljutoga «pozoja» (kajkavsko ime za zmaja). javljaju se Tomini psi čuvari. Promiču noćne sjene. živi u kolibi napravljenoj njegovom rukom od drveta i blata. U brzom i nečujnom jednosatno hodanje. pokraj starih kleti od pletera i blata ili kraj onih novih. u odsjaju mjeseca što se. ili – bolje reći – stazice. Ovaj puta zaobilazimo njegovo pribježište. Zmaj više obuzimaju čula. koljena i cijelo tijelo. naluknuo iza oblaka. Križevcima. Belevina. Čvrsto hodačko jezgro čine: Davor Hečimović. bez svjetla i vode (osim kišnice što je prikupi od prigode do prigode). kako Tomina kakvu staru pušku i ne bi li za nas pomislio sebe voli zvati naš domaćin. obavljeni su . Dio naše ekipe kreće na ponovno hladnoće. ovaca i kokoši. sjajnog toponimi što se u noćnoj ophodnji pomalo pretapaju bajzara i još boljeg stručnjaka za ražanj. Ili. tu je nekoliko malih. mlakost u zraku zamjenjuje noćna svježina. kod Mirka se nikad ne ostaje odveć dugo. dok on kreće na svoj svakodnevni put do «civilizacije». Veliko podolje. a potom ponovno sakrio brišući sve zemaljske utvare što ih je svojim pogledom stvorio. upozorenjima na čekaju Mijo Kovačić. križanih pasa. Stara Ali. vjernih čuvara što Domaći ugođaj u klijeti na Bilogori kod brata Zmaja Prodavićkog ostaju doma. nekoliko prijatelja i njihovih supruga bez napetosti.Broj 1/2007. Đurtankim Valja zmajevima natrag preko Bilogore od kleti breg. sam od sebe. Povremeno nam se kakvu riječ. s nekoliko koza. ili Carovka. Tamo već u rosne livade. a onda se pomalo ukusnog pršuta. Nekako. Tko zna ima li slijedeći «bilogorskog jastreba kokošara». duboke klance. Njihov lavež s drugog bilogorskog rebra govori da su nas čuli i da svojeg gazdu obavještavaju o tome da netko dolazi. koji nisu skloni noćnim stablo kestena ili hrasta. srndaći?!. Odjednom. ili uplašeni dvojac srna kako to voli reći Kreševski. primjerno usamljeno Vrgoč. Vjekoslav Prvčić. ili možda. U početku ritam je brz. u koje cvrči odojak.. do kleti zmajskog brata Mirka tradiciji i podneblju.

plakata i još nekih propagandnih materijala. Svečanost je. a i ponešto naučilo o biljkama. ožujka 2007. Predviđeno je tiskanje zajedničkog kataloga. a izvan nje. a svaki autor sudjelovao bi sa dvadesetak svojih radova. SPOMEN-PLOČA BANU MATKU TALOVCU U VIRJU Zmajski stol Križevački Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja podigla je spomen-ploču slavonskom i hrvatskom banu Matku Talovcu u Virju. održana 16. Ploča je postavljena u povodu 560. Prigodni domjenak Spomen-ploča banu Matku Talovcu u Virju priređen je u ugodnim prostorijama Osnovne škole «Franjo Viktor Šignjar» u Virju. U vrijeme turističke sezone bila bi otvorena u gradovima priobalja. Prijedlog je upućen Meštarskom zboru čiji članovi su ga bezrezervno podržali. životinjama ili pak – učvrstilo dugogodišnje prijateljstvo. Projekt bi obuhvatio desetak galerija. obljetnice smrti bana Matka Talovca. pa se s inicijativom krenulo korak dalje. koji su. Upućeno je cirkularno pismo svim zmajskim stolovima u kojem su upoznati s ovom idejom. Križevački stol već u svibnju planira otkriti spomen-ploču i hrvatskom slikaru Josipu Turkoviću.Broj 1/2007.Str. 60 ZMAJSKE VIJESTI . a u povodu 25. Do slijedećeg vikenda bez obzira na vrijeme i bez obzira na godišnje doba. pokrenuo je inicijativu da se organizira likovna izložba naših eminentnih slikara Ivana Večenaja i Mije Kovačića. godine. svi dogovori za poslove u tijeku. Izložba je zamišljena kao putujuća i trajala bi nekoliko mjeseci. Izložbe bi Zmaj Virovski od Stare gore govori na svečanosti otkrivanja spomen-ploče banu Matku Talovcu na zdanju stare škole u Virju. godine. Na svečanosti otkrivanja govorili su Dražen Podravec. Zmaj Virovski od Stare Gore i Veliki žetar Družbe Dragutin Feletar. uz nazočnost velikog broja mještana i zmajske braće i sestara. Matko Talovac je stolovao u Prodaviću (Virju). od 1435. rodilo se nekoliko novih ideja što bismo ih mogli ostvariti kao Stol. obljetnice smrti ovog velikog majstora kista. imajući u vidu potrebu da se članovi naše Družbe međusobno bolje upoznaju u nekoj zajedničkoj akciji. Poziv zmajskim stolovima IZLOŽBA SLIKA IVANA VEČENAJA I MIJE KOVAČIĆA Zmajski stol u Križevcima. učvrstilo se poznavanje kraja. svih izložaba. članovi «Braće hrvatskoga zmaja». do 1445. u sjedištima naših stolova na kontinentu. a spomen-ploča se nalazi na zdanju stare osnovne škole u Virju. također. . znamenitoj srednjovjekovnoj utvrdi i vlastelinstvu. Zmaj Velikootočki.

Stoga je organizacija ove izložbe. na čemu im se članovi Zmajskog stola u Križevcima. ne libeći se naglašavati da su Hrvati iz Hrvatske. kao što su transportni. Zmajski stolovi koji prihvate ovu ideju kao svoju. 098 170 25 49 ili na e-mail: mali.) i Mijo Kovačić (1935. stolovi bi trebali pokriti troškove samog otvaranja izložbe u njihovom gradu. likovni pedagozi i sjajni primjeri u svojim sredinama kako treba čuvati i njegovati kulturu vlastitog naroda. ZMAJSKI STOL U OSIJEKU Pročelnik: Antun TUCAK. plakata i drugih propagandnih materijala. trebali bi osigurati odgovarajući izložbeni prostor primjeren značaju imena Večenaja i Kovačića u svijetu likovne umjetnosti. Dio novca od prodaje bio bi namijenjen obnovi starog grada Ozlja. pobirući lovorike i dajući punu zrelost jednom likovnom pravcu u svijetu. koji misle da kod realizacije mogu pomoći. na neki način i dug naše Družbe prema tim časnim muževima koji pod svojim životnim habitusima ujedinjuju i nose sve ono što bismo željeli da karakterizira svakog našeg člana. mogu se javiti na adresu i brojeve tajništva Družbe. PERIVOJ VELIKANA U OSJEČKOJ TVRĐI Nastojanjem naše Družbe. svesrdno zahvaljuju. taj krug jedva da bi se još mogao proširiti za koje značajnije ime. 61 bile prodajnog karaktera. A sada još nešto o samim slikarima. No. Molimo sve pročelnika. Ivana Lackovića i njih dvojicu. pa i – priznanje. Uz to.ZMAJSKE VIJESTI . Ivana Rabuzina. Radovi spomenutih umjetnika našli su se tako u mnogim likovnim enciklopedijama. Uz Mirka Viriusa. te organizirao predavanja i susrete. ovaj najstariji zmajski stol u Slavoniji. jer se – a to je posve bjelodano njezinim pokretačima – ona može realizirati tek ukoliko se angažiraju svi. Zmaju Jagnjedovečkom Vjekoslavu Prvčiću na tel. pregledima ili almanasima. tiskanja kataloga. uopće ne dvojimo u dobre izgleda njezinog ostvarenja. zmajskoj godini bio vrlo aktivan. a pogotovo ne – popularno. svaka sugestija bilo kojeg našeg člana. ali i u najpoznatijim galerijama. dr. a uz svoje slikarstvo. a određene inicijative su već pokrenute i na tom planu. a koja bi mogla pripomoći da se ostvari opisana zamisao dobrodošla je. Najviše se truda uložilo u organizaciju. Uz taj glavni projekt. da je jave pročelnika Zmajskog stola u Križevcima. Zmajski stog je u protekloj godini održavao i svoja redovita sijela. prikupljanje sredstava i izgradnju Perivoja velikana (Rondela velikana Osječke gimnazije) u osječkoj Tvrđi. još uvijek slikarski aktivni. Likovni znalci i kritičari doživljavali su taj likovni pravac kao autohtoni slikarski izraz što dolazi iz jedne male sredine. pa su tako pronosili i znanje o jednoj maloj zemlji bogate kulture.) pripadaju nekolicini rodonačelnika hrvatskog naivnog slikarstva. u vrijeme kada to baš i nije bilo probitačno. pa bi se ovom zajedničkom akcijom učinila dvostruka korist Družbi. troškovi osiguranja. uspješno rade kao kulturni animatori. Ivan Večenaj (1920. a isto tako i druge zmajske sestre i braću. a uz osobito zalaganje prof. Vukovaru i Slavonskom Brodu. Vjerujemo da će se članovi naših stolova angažirati kako bismo ostvarili ovaj projekt. Zmaja Sovičkoga. stoljeća. a većina se već odazvala i pozitivno reagirala na nju.hr. Ivana Generalića. Njih su dvojica izraziti primjeri «hlebinske škole» naše naive koja se u svijet probila šezdesetih i sedamdesetih godina XX. Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke. Večenaj i Kovačić sudjelovali su na stotinama grupnih i samostalnih izložaba. kako se njome teži promicanju plemenitih načela na kojima počiva naša Družba. Antuna Tucaka. otvoren velebni spomenik i dio uređenog perivoja u kojem su biste Josipa Jurja Strossmayera. ostvarivanjem velikoga projekta uređenja . kao i u privatnim kolekcijama. Dakako.htnet. Također. godine. Danas su oni časni članovi naše Družbe. te je početkom 2007. Također. Taj veliki pothvat je ostvaren. pokrili bi se sponzorstvima. Str. pružao je veliku organizacijsku potporu tijekom zazmajenja braće i osnivanja zmajskih stolova u Požegi. Zmaj Sovički Zmajski stol u Osijeku je u 598. Ostali troškovi. a kupci bi slike dobili nakon završetka cijelog ciklusa izložaba. odajući mu odgovarajuću pažnju.Broj 1/2007. sc. princ@kc. što je ostvareno u prvoj polovici 2006.

dr. pomoćnik Ministra u kabinetu. Prof.Str. dr. privremeni dekan Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru 16. hr. Ta su tijela tijekom 2006. arh. i 2007. Prof. 4. arh. Građevinski fakultet u Osijeku. osnovao je Organizacijski odbor i Počasni odbor.. Dragutin Feletar.. Vladimir Šišljagić. HAZU. ministar kulture.o. dipl. sc. Akademik Andrija Mutnjaković. 13. prostornog uređenja i graditeljstva. Božo Biškupić. Osječkobaranjske županije. 20. Veliki Meštar.sc. a uskoro je započela i realizacija samoga projekta. ostvaren je najveći spomenički projekt Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja od njezina reosnivanja 1990. Berislav Šmit. U radu Organizacijskog odbora su sudjelovali članovi: Predsjednik: 1. 8.c. 21. dr. Prof. Matija Salaj. dekan Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. 9. Doc. Srećko Lovrinčević. Zdenka Džanko. Doc. inž. inž. dr. predsjednik 2. prof.. Dragan Primorac. obrazovanja i športa. dogradonačelnik Grada Osijeka.. inž. 14. oec. prof. Zmaj Trušanski. sc. prof. sc. sc. obrazovanja i športa. ministar znanosti. Prof. ravnatelj za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša. Akademik Milan Boguš. u Osijeku.o. Doc. profesor emeritus. Doc. Julio Martinčić. 12. Gradom Osijekom i drugima. Antun Pintarić. 18. dr. Siemens d. predsjednik HAZU 5. Zmajski stol u Osijeku u suradnji sa Sveučilištem Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku. dr. 6. Petar Selem. održala niz radnih i svečanih sjednica. 5. župan. ravnatelj Agencije za obnovu Tvrđe. ravnatelja Arheološkog muzeja u Osijeku. Prva zajednička sjednica Počasnog i Organizacijskog odbora održana je u Osijeku 26. župan Članovi Zmajskog stola u Osijeku s pročelnikom Zmajom Sovičkim Osječko-baranjske županije . Za ostvarivanje ovako zamašne zadaće. sc. Prof. direktor «Gradnje» d. Prof.. oec. Prof. Srećko Tomas. dipl. 3. Valentina Slabinac. dr. sc. sc. Prof. Radoslav Galić. sc. dr. v. zavod HAZU Osijek. dekan Prehrambenotehnološkog fakulteta u Osijeku. sc. Milan Sak-Bosnar. oec. Taj projekt je ujedno vrlo značajan prinos kulturi grada Osijeka i Hrvatske. Akademik Nenad Trinajstić. sc. godine. Prof. Slobodan Kaštela. tajnik HAZU. sc. Gordana Kralik. arh. dipl. Zmaj od Male Mlade 3. godine. profesor emeritus. 19. 10. dipl. Pavao Barišić. sc.. dr. dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. inž. ravnateljica III. dr. Krešimir Bubalo. znanost i kulturu Hrvatskog sabora 4. lipnja 2006. sc. Zmaj Primorski.. Snježana Barabaš-Seršić. dr. Zmaj Osječki III. Mr. dipl. Mirko Barišić. ravnateljica Osnovne škole «Svete Ane» u Osijeku Članovi Počasnog odbora bili su: 1.. Zmaj Sovički Članovi: 2. HAZU. rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. 7. Krešimir Bubalo. privremeni pročelnik Odjela za kemiju Sveučilišta u Osijeku 15. 11. Perivoja velikana u Tvrđi. dr. dipl. dr.Broj 1/2007. dr.d. dipl. 62 ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Velikootočki 6.d. Zvonko Bojčić. Antun Tucak.. Gimnazije u Osijeku. Zagreb 17. predsjednik Odbora za obrazovanje. Ministarstva znanosti. Zmaj Vinanjsko-Bekteški.

h. dr. sc. dipl. Izvanredna sjednica Senata . dr. dr. doc. Stjepan Mađar.h. ravnatelji sveučilišnih ustanova: Studenskog centra u Osijeku. Dražen Barković. dr. U vijećnici su članovi Senata (dekani fakulteta.prof. Gordana Kralik . dr.prof.Uvodna riječ Rektorice Sveučilišta –prof. kao i izrade glavnog projekta. Prof.prof. katu obljetnice rođenja nobelovca Lavoslava Ružičke soba broj 1. Vladimir Šeks dolazi u Ured Rektorice na I.Prezentacija Veleučilišta u Požegi-prof. dr. sc. sc. rektorica Sveučilišta . dr. Trojstva 3. ministra znanosti.prof. obrazovanja i športa i Preloga Anto Đapić.h.c. sc.. Dragana Primorca. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Primorac. gradonačelnik Grada osijeka 8. sc. sc. dr. dekan Veleučilišta .30 – Ured Rektorice – potpisivanje Povelja Rondela velikana učenika Detalj sa sjednice Senata Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku gimnazije u Osijeku .prof. Studentskog centra u Slavonskom Brodu i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek te predstavnici asistenta (2 asistenta člana Senata) i predstavnici studenata: Predsjednik i zamjenik predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta. gradonačelnik grada Osijeka. profesor Sveučilišta .c. ministar znanosti.Prezentacija osječkog Sveučilišnog campusa. Umjetničke akademija. Vladimira Šeksa. sc. 63 Anto Đapić. dr. dr. godine svečano polaganje kamena temeljca za izgradnju Perivoja velikana. Medicinski fakultet Zurich-Osijek Nakon višemjesečnih aktivnih priprema. Vladimira Šeksa. Gordana Kralik. predsjednika Hrvatskog sabora dočekuje: . dr. dr. Str. predsjednika Hrvatskog zbora Završna riječ Rektorice Sveučilišta Nakon završetka izvanredne sjednice Senata slijedi: 12. sc.govori rektorica prof. Tom prigodom organizirana je i izvanredna sjednica Senata Sveučilišta u Osijeku. predstavnik Sindikata). privremeni dekan Veleučilišta Riječ prof.c. sc. kojemu je autor akademik Andrija Mutnjaković. dr.h. .c.c. Drago Žagar. dr. dr. h.Broj 1/2007. Gordana Kralik Povelju potpisuju: . srpnja 2006. sc. prorektor Sveučilišta Nakon toga slijedi Izvanredna sjednica Senata u vijećnici rektorata Sveučilišta u neposrednoj blizini Ureda Rektorice. obrazovanja i športa Riječ gradonačelnika Grada osijeka. u kojem ga dočekuju prof. pročelnici sveučilišnih odjela. u osječkoj Tvrđi je organizirao 17. Trg Sv. Marko Turina. Dragan i 100.00 sati – Izvanredna sjednica Senata Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku Ispred zgrade rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. rektorica Sveučilišta .Prezentacija Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru.prof. na ulaznim vratima gospodina dr.c. sc. iur. Protokol ove vrlo uspjele svečanosti bio je slijedeći: 11.. Zmaj Osječki III.ZMAJSKE VIJESTI . gospodina Ante Đapića Riječ dr. Antun Tucak. Dragan Primorac. . Gordana Kralik. dr. Antun Pintarić. profesor emeritus 7. h. ministar znanosti. obrazovanja i športa i U pratnji rektorice i prorektora gospodina dr.«Provedba Bolonjskog procesa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i na veleučilištima u Požegi i u Vukovaru» . predsjednik Počasnog odbora za obilježavanja 120.

Josip Šantić. K. sc. dr. sc.h.) – Prvi hrvatski dobitnik nobelove nagrade. Firingera 14 . te druge braće i sestara. Vladimir Prelog počasni doktor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Zmaj Sovički govori na polaganju temeljca za Perivoj velikana u Osijeku Osijeku. siječnja 2007.h. sc. Bio je to blagdan koji predstavlja značajan datum u povijesti osječke i hrvatske kulture.c.Prigodno slovo Predsjednika Počasnog odbora gospodina Ministra znanosti. profesor emeritus .Povelja – Povelju čita glumac Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku . obrazovanja i športa prof. Dragana Primorca . Program se odvijao po slijedećem redoslijedu: S polaganja temeljca za Perivoj velikana i osječkoj Tvrđi 11.Himna Republike Hrvatske (Hrvatsko pjevačko društvo «Lipa») . . gimnazije u Tvrđu. godine. Antun Tucak. uz nazočnost velikog broja uglednih gostiju. dr.00 sati – Prigodna predavanja. sc. u Auli Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku.c. sc. dr.45 sati – Domjenak u zgradi rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. dr. Mihaela Arkanđela u Tvrđi Predsjeda Meštar kapelan monsg.Polaganje kamena temeljca – predsjednik Počasnog odbora i predsjednik Organizacijskog odbora 13.c.c. rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 13. Gordana Kralik. .prof. Gordane Kralik . Trojstva 3: Akademik Nenad Trinajstić. II. dr. Zmaj od Sv. 12.h.Riječ gospodina dr. Vladimira Šeksa. predsjednika Hrvatskog zbora . sc.Str.00 sati – Svečano otvaranje početka izgradnje Rondela velikana učenika gimnazije u Osijeku ispred zgrade III. Sveučilišta i predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje 120. Trg Sv. Leopold Ružička (1887.h. Dragutina Feletara.Riječ gradonačelnika grada Osijeka gospodina Ante Đapića . Lovre u Lovrečini. Gordana Kralik. dr. kat Svečanosti otkrivanja Perivoja velikana u Osijeku priređene su 29. Prof.Riječ Rektorice Sveučilišta prof. te kompletnog sastava Meštarskog zbora Družbe. obljetnice rođenja nobelovca Vladimira Preloga . dr. dr.30 sati – Svečana koncelebrirana Sveta misa u crkvi Sv.Uvodna riječ prof. obljetnice rođenja nobelovca Lavoslava Ružičke i 100.Riječ Velikog Meštra Braća Hrvatskoga Zmaja prof. dr.Broj 1/2007. 64 ZMAJSKE VIJESTI .-1978.

kao i ukazivanje na hrvatske doprinose europskog umjetnosti.ZMAJSKE VIJESTI . pravnih shvaćanja.00 sati Svrha je Družbe njegovanje i promicanje iskonskog hrvatskog značaja te etičkih i kulturnih vrijednosti Prigodni domjenak gradonačelnika Grada Osijeka pojedinaca i naroda. Također Prigodni govor prof. Nobelovac Vladimir Prelog.30 sati Svečano otvaranje Rondela učenika Veliki meštar Družbe govori na svečanosti u Osijeku gimnazije u Osijeku i otkrivanje bista Lavoslava Leopolda Ružičke i Vladimira godine. izvornih umjetničkih i graditeljskih izražaja. Miljenko Dumić. studenog 1905. sc. sc. gimnazije u Osijeku. te promicanju hrvatskih običaja. Tucaka. 14. svetinja. 65 Svečanosti u Osijeku predsjedali su Antun Tucan. kralj kemije. A. Zmaja Sovičkoga je svrha Družbe poučavanja povijesti hrvatskog naroda. . hrvatskim velikašima osnovao kralj Sigismund 1408.Broj 1/2007. Str. ispred godine u zagrebu. Družba «Braće Hrvatskog Zmaja» temelji se na i zaslužne Hrvate. Družba je utemeljena 16. Preloga u Perivoju hrvatskih velikana. III. Gordana Kralik i Dragan Primorac Naslovnica pozivnice i kataloga za svečano otvorenje Perivoja velikana u Osijeku Prof. dr. učitelj generacija hrvatskih kemičara i hrvatski domoljub. njegovanje i oživljavanje uspomene na slavne i važne događaje iz hrvatske prošlosti te znamenite Poštovane dame i gospodo. dr. po kojima se Hrvati ističu i Ante Đapića u Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku razlikuju u zajednici europskih naroda. 13. znanosti i kulturi tradiciji i preuzela je ime prema imenu Red Zmajskih te na povijesne zasluge hrvatskog naroda u obrani vitezova (Ordo equestris draconis) koju je s pretežno kršćanstva.

U tijeku 2006. učenicima Gimnazije u Osijeku nobelovcima Lavoslavu Leopoldu Ružički i Vladimiru Prelogu u okrug kružnog platoa-nazvanog RONDEL UČENIKA GIMNAZIJE U OSIJEKU u Perivoju hrvatskih velikana prema idejnom projektu akademika Andrije Mutnjakovića. godine Družba je nastavila izgradnju prikladnog uobičajenog oblikovanja spomeničkog prostora ispred zgrade Dio nazočnih Zmajeva na slavlju Sv.Broj 1/2007. Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu. obljetnice rođenja i 100. Misu predvodio je Meštar kapelan Družbe. osnovna zadaća te kulturne udruge jest Preradoviću. godine postavila spomenik Ocu Domovine na pročelju Starčevićeva doma u Zagrebu. Družba je također uredila grob dr. Ruđeru Boškoviću i drugima. Ante Starčevića u Šestinama i 1990. među njima Ljudevitu Gaju. gimnazije u kojoj su se Uređivanje Perivoja hrvatskih školovala dva nobelovca velikana u Osijeku veliki je kulturni događaj za cijelu Hrvatsku. Hrvatima.Str. Ivanu Zajcu. Prigodni govor Dragutina Feletara. koncipiranju i nakladništvu knjiga te je Zmaj od Sv. godine i u tom razdoblju sudjelovao je u Svečanu Sv. a to je Biskup Josip Juraj Strossmayera i nebolovci Lavoslav Ružička i Vladimir Prelog. Družba je u povodu obilježavanje 190. Zmaja Osječkog III. Velikog meštra. Nije nimalo U svojoj 100. Petru Naime. obljetnice od smrti časnog đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera postavila njegovu bistu ispred zgrade Gimnazije u Osijeku. Između djela koja zaslužuju posebno isticanje je podizanje spomenika hrvatskoj himni «Lijepa naša domovino» i Antunu Mihanoviću u Zelenjaku u Hrvatskom Zagorju. godišnjoj tradiciji Družba je postavila slučajno da je nositelj ovog velebnog kulturnog preko 200 spomen-ploča znamenitim i zaslužnim događaja upravo Družba Braća Hrvatskoga Zmaja. Mise Gimnazije i postavljanjem bista istaknutim . 66 ZMAJSKE VIJESTI . Joško Šantić. Lovre u Lovrečini pokrenuo inicijativu za postavljanje bista učenika Gimnazije u Osijeku koji su se istakli znanstvenim ili društvenim djelovanjem. Zmaja Velikootočkog Zmajski prinos kulturi Osijeka Dio Perivoja velikana u Tvrđi uređen je ispred III. Zmajski stol u Osijeku osnovan je 2002. Antonu Mihanoviću.

a o drugim djelatnostima na tom području da se i ne govori. Zmaj Gornjanski. formiranje Perivoja hrvatskih velikana u Osijeku započelo je u povodu 100. zaštita i afirmacija hrvatskih povijesnih. Zvonko Bojčić. gimnazije u Osijeku spomeničkog i ugodnog hortikulturnog kompleksa u parku pored znamenite stare osječke Gimnazije naći spomenici trojice ( u povodu 190. Samo popis spomenika i spomenobilježja. Josip Cvenić. Zmajska Družba na svakoj potpori zahvaljuje osobito svim sponzorima i donatorima. obljetnice rođenja) i Vladimira Preloga (u povodu 100. Družba Braća Hrvatskoga Zmaja osobito je ponosna i zahvalna prvenstveno svim članovima Družbe koji su na bilo koji način bili uključeni i dali svoj prinos ostvarivanju ovog izuzetno kulturnog projekta. Zmaj Osječko Donjogradski. 67 čuvanje. Zmajom Sovićkim. Perivoj hrvatskih velikana bez sumnje je kulturni «cimer» barokne osječke Tvrđe. obljetnice rođenja). Str. Konačno. obljetnice osnivanja Družbe Braća Hrvatskog Zmaja (1905-2005. Županiji Osječko-Baranjskoj te . Dakako. Osijeka i Hrvatske. Zmaj Osječko Gornjogradski. Antunom Tucakom.ZMAJSKE VIJESTI . obljetnice rođenja i 100.). Zmaj Đurđenovački. Zmaj Vinjansko Bekteški. kao što je to slučaj u Osijeku. dr.Broj 1/2007. Jedinstven je primjer u svijetu da su dva nobelovca polazila istu gimnaziju. Detalj sa svečanog otvorenja Perivoja velikana to se prvenstveno odnosi na članove Zmajskog stola Družbe u Osijeku na čelu sa pročelnikom prof. Srećko Jelinić. Zaslužni su i svi ostali članovi osječkog Stola – Nikola Dogan. te hrvatskih nobelovaca Lavoslava Ružičke hrvatskog dobrotvora Josipa Jurja Strossmayera (u povodu 120. Zmaj Hrtkovački od Sv. sc. Stjepan Tomaš. Stjepan Sršan. posebice Gradu Zmajska braća snimljena u auli Sveučilišta u Osijeku Osijeku. Zasad će se u okrilju Poprsje velikanima otkrili su današnji učenici III. obljetnice hrvatskih velikana – đakovačkog biskupa i najvećeg smrti). Tu veliku zadaću članovi Družbe uspješno ispunjavaju već više od jednog stoljeća. kulturnih i znanstvenih vrijednosti. Zmaj Trušanski i Radoslav Galić. Klementa. koje je Družba postavila diljem Hrvatske prelazi broj od nekoliko stotina.

Str. U toj se nakani uspjelo tako da danas imamo «Sveučilište Jurja Dobrile u Puli». sredinom 2006. Zahvaljujući predanim i aktivnim članovima Družbe. u Pazinu u prostoru taverne Franka Katarinčić-Škrlj. Zmaja Dvigradskoga. Ivana Milovana gospodin dr. Zmaja od Istre. Zmaja Pazinskoga sastala se zmajska mons. godine konačno je i službeno osnovan Zmajski stol u Pazinu. na način da to sveučilište nosi ime Jurja Dobrile. predloži amandman na Zakon o Sveučilištu u Puli. Zmaja Sutivanskoga II. ali i aktivne suradnje Istrana s Družbom Braća Hrvatskoga Zmaja. Zmaj Dragonjski. tako su bili ispunjeni uvjeti gospodin Neven Rimanić. listopada 2006. Zmaja Pazinskoga i sc. načelnik Općine Žmilj Ratko županije sa sjedištem u Pazinu. Zmaj Dvigradski). Zmaj Velikootočki i članovi bilježnika Mario Sošića. srpnja 2006. božjom milošću.3. veljače 2006. deo propitio – Za ognjišta i oltare. Hvala našem Zmaju Osječkom III. Josip Grbac. Kuli nad Kamenitim vratima zazmajeni su Franko Bertoša. travnja 2006. Zmaj Pazinski i Đordano Perušić. u prostoru povijesne dvorane Kaštela u Pazinu svečano je ustoličen Zmajski stol Družbe «Braća hrvatskoga Zmaja» za područje . Zmaj od Istre Nakon višegodišnjih priprema. listopada 2006. zazmajeni su Milan Meden. kada se između ostaloga zaključilo i nekoliko članova toga stola. Trećoj osječkoj gimnaziji i Sveučilištu u Osijeku. među kojima i gradonačelnik Grada Pazina Sošić. 68 ZMAJSKE VIJESTI . meštarskoga zbora. koji je tako inspirativno osmislio rondel velikana osječke gimnazije. Osnivanje Zmajskog stola u Pazinu izazvalo je veliku pozornost javnosti u Istarskoj županiji. tako: protonotar Ernest Gnjidić. Sutivanski II. zamjenika bio je nazočan i Veliki meštar družbe prof. a tako i za školstvo.15. Najvažnija događanja bila su slijedeća: . . Zmaj Istarske županije sa sjedištem u Pazinu. a Svečanom sijelu bilo je nazočno pedesetak uzvanika i 22.Broj 1/2007. već u početku Zmajski stol u Pazinu afirmira se kao važan nositelj kulturnog i društvenog života Istre. i Marino Manin. Jeromela. predložilo Velikome meštru da za pročelnika stola Svečanom ustoličenju Zmajskoga stola u Pazinu imenuje Nevia Šetića. Zmaj Porečki (naime 18. Na prijedlog Maria Sošića. dr. ZMAJSKI STOL U PAZINU Pročelnik: Nevio Šetić. braća na prvome radnome sijelu Zmajskoga stola pročelnik Zmajskog stola u Bakru Goran Crnković i u Pazinu. rujna 2006. akademiku i akademskom kiparu Andriji Mutnjakoviću. Dragutin Feletar.6. Nevio Šetić. Neka i dalje cvjeta kultura i znanost našeg Osijeka.. u Viteškoj dvorani u Dio sudionika proglašenja Zmajskog stola u Pazinu 6. Istarskoga preporoditelja i biskupa jedne od najvažnije osobe za buđenje nacionalne svijesti i očuvanje hrvatskoga identiteta Istre i njezinu nacionalnu integraciju i modernizaciju. Zmaja Dvigradskoga prihvaćen je prijedlog i zaključeno da se putem zastupnika u Hrvatskome saboru Milana Medena. pročelnika Franka Bertošu. izaslanik porečko-pulskog biskupa Bertoše. Pro aris et focis. dogradonačelnica Grada Buzeta Jadranka . načelnik Općine Kanfanar za osnivanje Zmajskoga stola za područje Istarske Anton Modesto. Zmaj od Istre i Mario gostiju.

Osobito je istaknuo dva projekta: podizanje spomen područje/ obilježje svečanoj pjesmi Istarske županije «Krasna zemljo» i «Našoj Slogi» prvoj hrvatskoj preporodnoj novini u Istri. Zatim je veliki bili smo primorani ponoviti predavanje dr. slavka Kulića pod . meštar gospodarstva osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta kulture i Zvonimi Gerber.15. već ostvaruju stola Nevio Šetić. Zmaj . Str. svi rade složno. u dvorani hotela «Dijamant» u Svetoksaverski. listopada 2006. Zmaj Karlovački od Šanca i član civilizacije». u prostoru osnovne škole «Petar Studenac» u Kanfanaru u suradnji s Općinom Kanfanar organizirano je javno predavanje znanstvenika svjetskoga glasa dr. Zmaj od Istre za sve uzvanike.ZMAJSKE VIJESTI . dr. Zasad je učlanjeno zmajske braće zahvalio na utemeljenju Zmajskoga samo petero braće. zmajskoga areopaga Vladimir Rukavina. Zmaj od Istre u svoje je ime i ime zapažene rezultate djelovanja. Slavka Kulića «Lice i naličje globalizacije s Nakon toga skupu su se obratili pozdravima posebnim osvrtom na opstanak Hrvatske kao subjekta gradonačelnik Grada Pazina. Interes za svečano sijelo bilo je veliko. Zmaj Bilogorski II. odnosno U svom ponovnom obračanju pročelnik Zmajskoga Požeško-slavonskoj županiji. a naznačio glavne pravce djelovanje Družbe u Istri. No. Pročelnik: Branko MIHALJ. sc. biskupov izaslanik i kulture i civilizacije» (zbog velikog interesa i traženja pročelnik Zmajskoga stola u Bakru. Poreču održano je svečano sijelo Svečano sijelo ustoličenja Zmajskoga stola u Pazinu Zmajskoga stola u Pazinu s božičnim domjenkom otvorio je pročelnik stola Nevio Šetić. Domjenku je prethodio nastup i uvodno iznio osnovne ciljeve i zadaće Družbe Ženskoga pjevačkoga zbora «Mendule» iz Vrsara i izrazio zadovoljstvo što se Družba po prvi puta pod vodstvom Tome Njegovana. meštar zmajskih stolova Davorin naslovom: «Lice i naličje globalizacije s posebnim Hečimović. kojom se ustanovio Zmajski Marijan Liszt. prosinca 2006. sc. Zmajski stol. Velikootočki pročitao odluku Meštarskoga zbora nazočno je bilo oko sto osoba. iz Zagreba. ustrojava i u Istri. zmajska braća u Požegi. dakle minimalan broj koji ee stola za Istarsku županiju sa sjedištem u Pazinu i potreban za osnivanje stola.. Slavka meštar Družbe prof. rujna 2006. Zmaja od Istre za prvoga ZMAJSKI STOL U POŽEGI pročelnika Zmajskoga stola. Veliki je meštar. Dragutin Feletar. Zmaj Rakitsko naznačio glavne zadaće i ciljeve djelovanje Družbe te Kutjevački izrazio želju i nadu za uspješnim radom Zmajskoga Iako po datumu osnivanja najmlađi slavonski stola u Pazinu za dobrobit Istre i Hrvatske. a bio je nazočan i od 20. nadalje.Broj 1/2007. 69 Zmaj Dubravarski. sc. Gosti i Zmajska braća ispred spomen-ploče u župnoj crkvi u Stražemanu sc. . te predavanje dr.27. Zmaj Sigetski III. Zmaj Kulića). stol za Istarsku županiju sa sjedištem u Pazinu i potvrdio izbor Nevia Šetića.

Osobito svečano u Požegi je bilo nešto ranije. koji je pročelnik Zmajskog stola: Marijan Alardović. 15. Zmaj Dragovački II. Zmaj RakitskoKutjevački. Tu je najprije proslavljena 25. moralnog autoriteta ovoga kraja.Str. koju je predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. gdje živi i pročelnik. uz prisustvo mnoštva vjernika. dr. Osnivanje Zmajskog stola održano je u vrlo svečanoj atmosferi i boltanoj dvorani Vikarijata Požeške biskupije. Zmaj Velikootočki. Velikoj. rujna 2006. Potom je Družba postavila prekrasno likovno oblikovanu spomen-ploču ispod kora u stražemanskoj župnoj crkvi – posvećena je hrvatskom kardinalu Franji Šeperu. Osijeka i Zagreba. Požeški Zmajski stol ima osobitu potporu i od drugih tamošnjih kulturnih i društvenih udruga. Svečanosti je prisustvovao gotovo cijeli Dio sudionika proglašenja Zmajskog stola u Požegi Spomen-ploča kardinalu Franji Šeperu u Stražemanu Požeški biskup Antun Škvorčević u razgovoru sa zmajskom braćom . Zmaja Rakitsko-Kutjevačkog. velečasni Josip Devčić iz Stražemana. pred znamenitim baroknim kužnim pilom Presvetoga Trojstva. uz Branka Mihalja. Čalnovi su. Na taj dan je inauguriran Zmajski stol u Požegi. Na svečanom domjenku u župnom dvoru govorio je i prof. msgr. 3. Malobrojni ali marni članovi požeškog Stola održavaju svoja sijela dva puta mjesečno. biskupa Požeške biskupije. svečanostima posvećenja spomen-ploče prisustvovalo je i dosta zmajske braće – iz požeškog Stola. Veliki meštar Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. požeški biskup. Stol je bio suorganizator i dviju značajnih proslava u župi Stražeman. Dragutin Feletar. Zmaj Velički i Milan Žegla. lipnja 2006.Broj 1/2007. sc. godine. obljetnica posvete crkve Svetoga Mihovila. Zmaj Stražemanski (koji je danas osobito potpora požeškom Stolu). Dragutin Feletar. biskup požeški i Veliki meštar Družbe. te posebno u Kutjevu. Antun Škvorčević. nalaze i u Stražemanu. uskoro se mogu nadati i proširenju broja zmajske braće i sestara. Zmaj Brodsko Drenovački. Uz ostale govorili su Branko Mihalj. 70 ZMAJSKE VIJESTI . a posebice i od msgr. koji je upravo u Stražemanu predvodio zadnju Misu u svojem ovozemaljskom životu. na glavnom požeškom trgu. Najprije je na otvorenom. održana Sveta Misa. Spomen-ploču je uz prigodni govor otkrio dr. Antuna Škvorčevića. Uz mnoštvo naroda. Slavko Perić. Uz redovite djelatnosti. osim u Požegi. na dan Presvetoga Trojstva. Zmaj Velikootočki. Antun Škvorčević. a često se.

Branko Grizelj je imenovan u znanstveno nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju na Sveučilištu J. godine blagoslovio je zastavu pjevačkog društva Davor uz prigodni govor. članovi požeškog Stola nekoliko su puta na sastancima sudjelovali u Osijeku. listopada 2006. svibnja 2006. godine bio je prisutan na svečanoj sjednici Gradskog poglavarstva. prisustvovao je proslavi 25. posvetio kardinal Šeper. Slavonskom Brodu i Vukovaru. Zmaj od Dilj gore Zmajski stol u Slavonskom Brodu službeno je osnovan u proljeće 2006. ali i na društvenom i znanstvenom polju. prosinca 2006. Vladimir Rem. Zmaj Sovički iz Osijeka. studenog 2006. prosinca 2006. Okruglom stolu su bila prisutna sva naša zmajska braća.ZMAJSKE VIJESTI . zmaj od Marsonie. Brodu uz govor o vrijednostima ali i opasnostima trgovačkog mentaliteta današnjeg čovjeka. te veliki prijatelj Stola. te započeli pripreme za dobivanje i uređenje vlastite zmajske prostorije. Ivan Jelić. dr. godine je blagoslovio spomen kuću Dragutina Tadijanovića našeg zmajskog brata. Brodu blagoslov kruha te prigodni razgovor povodom «Dana Kruha». Dana 19. rujna 2006. Zmajski stol u Slavonskom Brodu tom je prilikom 11. Naš Zmajski brat Stjepan Belobrajdić. godišnjice posvećenja crkve u Stražemanu koji je organizirao Zmajski stol u Požegi. godine organizator je i domaćin prvog posjeta kardinala Josipa Bozanića Slavonskom Brodu. godine učesnik je okruglog stola o preventivi i sprečavanju ovisnosti kroz rad savjetnika. prosinca 2006. 16. Bio je to zalog da će požeški Stol dobro raditi.Broj 1/2007. godine blagoslavio novootvorene prostore carine uz prigodni govor. Također su već uspostavili veze i suradnju s požeškim kulturnim i društvenim udrugama. sc. Njegovih pet članova održavaju zmajska sijela. 16. g. održao misu i susret s roditeljima poginulih branitelja u Slav. Dana 04. Dana 29. godine Branku Grizelju je objavljen osobni životopis među 50. godine u Oriovcu zajedno s općinom Oriovac organizirao okrugli stol koji je u cjelini bio posvećen liku i djelu Frana Gundruma.g. ali je već pokazao značajnu djelatnost. godine kao dekan Brodskog dekanata polaže vijence uoči svetkovine Svih svetih. g. akademik Stjepan Babić i pročelnik Zmajskog stola u Slavonskom brodu. Tijekom 2006. Dana 03. godine. srpnja 2006. Dana 21. Dana 29. Crkvu je 06. rujna 2006. prisutan na ustoličenju Zmajskog stola u Vukovaru. zmaj od središta Slavonskog Broda bio je 21. godine uoči državnog blagdana prisustvovao polaganju vijenaca na brodskom groblju. g. g. Istovremeno je promovirana i moja knjiga koju je napisao Zmaj od Dilj gore o Franu Gundrumu. sc. godine uoči Sv. g. Dana 04. Nagrada je uručena u Zagrebu od Hrvatske udruge proizvodnog strojarstva. Glavna aktivnost u protekloj godini cijelog Zmajskog stola bila je usmjerena na organizaciju proslave 150-te godine rođenja našeg Zmajskog brata Frana Gundruma Oriovčanina. Antun Tucak. prosinca 2006. 08. 10. prosinca 2006. rujna 1981. ZMAJSKI STOL U SLAVONSKOM BRODU Pročelnik: Ivan BALEN. 22.000 ljudi.000 istaknutih osoba i znanstvenika iz cijelog svijeta u knjizi «Who's . dobio je nagradu za životno djelo za doprinos osobitog trajnog značenja proizvodnih znanosti.J. lipnja 2006. O Gundrumu su tom prilikom govorili prof. 71 sastav Meštarskog zbora iz Zagreba. Brodu. Zmajski brat Branko Grizelj. a s istom temom navečer gost emisije SBTV «Klopka». lipnja 2006. studenog održao misu na groblju za sve poginule uz sudjelovanje preko 4. 13. 28. Mihovila Dana policije prigodni govor i molitva uz polaganje vijenaca na brodskom groblju. Dana 25. Str. lipnja 2006. godine uz polaganje vijenaca povodom Dana domovinske zahvalnosti uz prigodni govor i molitvu kod spomenika žrtvama domovinskog rata. te dakako – u Zagrebu.Strossmayer u Osijeku. dr. Franjo Husinec. a vrlo su aktivni u svojem profesionalnom. Tijekom prošle zmajske godine. rujna 2006. listopada 2006. godine u Osnovnoj školi «Mali Pariz» u Slav. prof. a 01. blagoslovio je Trgovački centar OBI u Slav. Tom prilikom na otvaranju je bio prisutan i predsjednik Hrvatske vlade Ivo Sanader. dr. kolovoza 2006. svibnja 2006. 31. a na dobrobit znanstvenog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. održao je misu povodom svečanosti dana grada i govor na groblju uz polaganje vijenaca. g.

a odgovor još nije stigao. Bila su nazočna sva braća članovi Zmajskog stola u Splitu. Knjiga je promovirana 19.Broj 1/2007. Uz to. siječnja 2007. Od važnijih projekata navodima slijedeće: 1. veljače 2007. . 2. a o njemu se govorilo na radiju i na lokalnoj TV-postaji. godine u Gimnaziji u Vinkovcima. dr. Dasadašnja aktivnost ne zadovoljava te potrebe. Zato su zadaci Stola veliki i odgovorni. te u društvenom. godine u velikoj Kazališnoj koncertnoj dvorani u Slavonskom Brodu. who in the world». godine na javni natječaj za dodjelu sredstava za financiranje radova za kulturne potrebe stol je prijavio svoje djelovanje i zatražio financijska sredstva. . Dana 18.36% građana i tako dobio dva vijećnika u novoizabranom Gradskom vijeću. Jakova Braća Zmajskog stola Šibenik svoja radna sijela održavali su u Jurlinovim dvorima u DragamaPrimošten Burnji. i 12. tu su gradovi s dugom tradicijom i izuzetno vrijednim spomenicima kulture i povijesti. te osobno uručili pismene zahtjeve za namjenske donacije za uređenje interijera Zmajske kule u Splitu.Zmajski stol u Splitu je u 2006. vrijedno zastupaju interese Družbe u Splitu i surađuju s drugim udrugama i ustanovama. prošle sam godine zajedno s prof. siječnja 2007. veljače 2007. U suradnji sa Zmajskim stolom Riječko-Bakarskim u okviru proslave Sv. Kaštela. 11.u jesen 2006.u siječnju 2006. Zmaj od Ribnice Zmajski stol u Splitu ima osobitu odgovornost. studenoga sa značajnim odjekom u lokalnim medijima. Kao nositelj liste Hrvatske narodne stranke na izvanrednim izborima za Gradsko vijeće grada Slavonskoga Broda dobio je povjerenje 7.u studenome 2006. ovoj svečanosti su bili nazočni gradonačelnik Grada Starog Grada. godine braća su ponaosob obišla gradonačelnike gradova Trogir. glavni vikar reda Dominikanaca uz svečanu misu i kulturno-umjetnički program. općina Dugopolje. zatim 19. kulturnom i znanstvenom području.J. a ostvarili su zavidne rezultate u svom profesionalnom radu. ZMAJSKI STOL U ŠIBENIKU Pročelnik: Drago MARGUŠ. koje je trajalo dva dana. godini podigao spomen-ploču Petru Hektoroviću nad njegovim grobom u crkvi Dominikanskog samostana u Starom Gradu na Hvaru. Davorin Đanić je dana 20. U suradnji s Ogrankom matice hrvatske Šibenik . Solin. . Dana 08. Stanom Vukovac dr. godine u Novoj Gradiški. sc. Sedam članova Zmajskog stola u Splitu redovito se sastaje. godine Zmajski stol u Splitu je sudjelovao na Zborovanju južnohrvatskih zmajskih stolova u Dubrovniku. noževi i glodala» i «Strojevi za oblikovanje metala deformiranjem». Tijekom 2006. prosinca 2006. Zmaj od Posavine prof. godine izabran za znanstvenog savjetnika i redovitog profesora Medicinskog fakulteta u Osijeku Sveučilišta J. . a 23. 72 ZMAJSKE VIJESTI . godine objavio je i dva sveučilišna udžbenika i to: «Rezni alati. objavio knjigu o Andriji Štamparu koja je i sveučilišni udžbenik. Zmaj od Sv. godine uputili smo kompletnu dokumentaciju o uređenju interijera Zmajske kule u Splitu zajedno sa zamolbom za financijsko sudjelovanje Ministarstva kulture RH. ali ima naznaka da će u slijedećem razdoblju Stol biti znatno aktivniji. Mihovila – zaštitnika Šibenika i Šibenske biskupije u prostorima novootvorene Gradske knjižice «Juraj Šižgorić» u rujnu 2006. . sc. godine održana je godišnja skupština Županijskog nogometnog saveza na kojoj sam imenovan za doživotnog počasnog predsjednika Županijskog nogometnog saveza nakon što sam bio predsjednik u protekla tri mandata. O ovom događaju izvješće je tiskano u lokalnim novinama. Split.Str. a povodom proglašenja sportaša godine dobio priznanje za izuzetan doprinos u razvoju sporta od Zajednice sportskih udruga i Saveza Brodskoposavske županije. ZMAJSKI STOL U SPLITU Pročelnik: Božo BOTA. otvorena je izložba «Rimski pape iz grafičke mape Pietra Kandlera u državnom arhivu u Rijeci». Kao pročelnik Zmajskog stola. prosinca 2006.u prosincu 2006. jer njegovo djelovanje pokriva veliko područje i mnogo stanovnika. Strossmayer. godine u slavonskom Brodu.

73 i financijsku potporu Grada Šibenika Zmajski stol je 23. (Zoran Homen. Šibenika. Mihovila na gradskim vratima u Šibeniku. (Ivan Zvonar. ZMAJSKI STOL U VARAŽDINU Pročelnik: Branko SPEVEC.ZMAJSKE VIJESTI . Izdan je Zbornik radova Hrvatske obljetnice 6/7. Zmaj Bokeljski. Zmajica od križevačkog Gornjeg grada. (Tomislav Đurić. Nina Lipljin (kandidat. Lovre (Milivoj Zenić-piše rubriku kultura).11. Zmaj Krapinski IV. 11. 7. 6. Zmaj Čičanjski). dogovori. i 12.Broj 1/2007.11. Zmajsko sijelo u Varaždinskim Toplicama (zajedničko sijelo Stolova Varaždin. 5. Zmaj Trešnjevački). Zmaj Trešnjevački). Na sijelu u listopadu Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov) prepustio je na osobni zahtjev vođenje Zmajskog stola Šibenik Zmaju od Sv. prijedlozi akcija Stola. obljetnice njegove smrti i prikupljanje sredstava za obnovu kipa Sv. zmajskoj godini 6 domjenaka Stola (razgovori. U okviru predstavljanja Ogranak Matice hrvatske Šibenik u Vinkovcima. U suradnji s KUD-om «Sveti Juraj» . U časopisu o značajnim obljetnicama piše i Zmaj od Šibenskih otoka (Milivoj Blažević). Str. Splita i Dubrovnika u Kongresnom centru «Bl. . Vlasta Kliček. Čakovec. Zmaj Cernički). a u uredničkom vijeću su: Zmaj od Sv. Zmaj od Sv. Zmaj Dubravski). ili dva lica jedne monografije. studenog 2006. Gabrijel Horvat hrvatski slikar 1905-1985. posjetili Primošten i primoštenske vinograde te na kraju Jurlinove dvore u Primoštenu Burnjem. i 24.. Izgubljeni grad. razgledali drugi međunarodni sajam u srednjovjekovnom Šibeniku. slijedećeg sadržaja: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog: što je to? (Zvonimir Bartolić. Zmaj Bribirski II (Željko Krnčević – piše rubriku povijest) i Zmaj od Sv. u nazočnosti 20 članova Družbe) Znanstveni skup «Hrvatske obljetnice». godina Križevačkih štatuta. 4. Jakova (Drago Marguš) 28. Varaždinske toplice 11. (Miroslav Klemm. pripravnik). Križevci). Zmaj Cernički. Zmaj Trešnjevački. Gluhonijema slikarica Jelka Struppi von Wolkensperg. Tri priločke pesmarice. Proslava 70. Veliki požar grada Varaždina 1776. obljetnice podizanja spomenika hrvatskoj himni. Zoran Homen. Zmaj Bokeljski). 3. Početkom veljače organiziran je sastanak s predstavnicima lokalne vlasti Grada Knina da bi se ponovno pokrenula ideja o podizanju spomenika kralja Zvonimira u Kninu.2006. Zmajski stol Šibenik sudjelovao je 11. Miroslav Klemm. Crkva blažene Djevice Marije u Rukljevini kraj Varaždinskih Toplica. Zmaj Čičanjski. na Zborovanju zmajskih stolova Zadra. Jakova (Drago Marguš). Vrijedna crkvena baština topličkog kraja.. Ivan Zvonar. Miljenko Stančić 1926-2006. 40. izdana su dva broja (uskršnji i božićni) časopisa Vjera u Kamenu kojeg kao urednik potpisuje Zmaj Dragarski (don Stipe Perkov). godine. Ideja je prihvaćena i predstoji organizacija sastanaka gradonačelnice Knina Josipe Rimac i dogradonačelnika Tomislava Vrdoljaka s Velikim meštrom Zmajem Velikootočkim (Dragutin Feletar) i meštrom protonotorom Zmajem Dubravarskim (Ernest Gnjidić) na kojem bi se trebala odrediti dinamika i sudionici za realizaciju projekta: 8. godine Predavači: Želimir Hitrec. Jakova (Drago Marguš – piše rubriku prirodna baština). obišli su Kninsku tvrđavu. listopada održao s predsjednikom OGMH Šibenik predavanje «Rijeka Krka: prirodna i kulturna baština».2006. narodne nošnje i bogatu glazbenu baštinu. (Miroslav Klemm. (Ivan Zvonar. Politika i znanost. Tomislav Đurić. Zmaj Garestinski Održano je u 598. Za vrijeme dvodnevnog posjeta članovi Kulturno umjetničko društvo «Franjo Sert» na Medulićevom trgu u jednostatnom programu predstavili su svoje tradicionalne običaje. Alojzija Stepinca» u Dubrovniku. Značaj veleposjedničke obitelji Kiepach u Križevcima. rujna u Šibeniku bio domaćin Hrvatskom zavičajnom društvu bednjanskog kraja iz Zagreba. problem varaždinskog urbanizma. Zapis o smrti Nikole Zrinskog Kuršanečkog u rukopisnim poetskim zbirkama.Primošten Burniji. U pripremi je objavljivanje odabranih pjesama Vinka Nikolića povodom 10. Varaždinske Toplice. Zmaj Čičanjski).. Krapina. pripreme sijela i Znanstvenog skupa u Varaždinskim Toplicama) Organizirano je i VIII.

Ostale aktivnosti Stola Varaždin: Meštarskom zboru predložena je kandidatura dvoje pripravnika za prijam u Družbu «Braća Hrvatskoga Zmaja». Kula stražarnica. naglasili značaj djelatnosti grada Varaždina. obljetnica velikog varaždinskog požara.). okupilo je članove Družbe iz cijele Hrvatske. U starodrevnim Varaždinskim Toplicama održan je Zmaj Trešnjevački). Zmaj Grebengradski II. Poglavarstvo grada Kukuljevićeva govora u Saboru 1847. Na početku Sijela Zmajevi su položili spomenvijenac na spomenik.2006. Zmajsko sijelo. (Miroslav Klemm. U subotu 11. Na već tradicionalnom znanstvenom skupu Donosimo i dvije detaljnije vijesti iz rada Zmajskog «Hrvatske obljetnice». Predavanja u organizaciji Stola Varaždin: Miroslav Klemm. osmo po redu.. Križevci i Krapina u Varaždinskim Toplicama Fakultet organizacije i informatike Varaždin. Krapini.Str. godine (Zmaj Čičanjski i Zmaj Trešnjevački). te Marijan Bakulić. obljetnice podizanja spomenika OBLJETNICE» U VARAŽDINSKIM TOPLICAMA hrvatskoj himni (Želimir Hitrec. te prigodnim riječima pročelnika Stola Varaždin Branka Speveca. Na njima su hrvatskoj javnosti obznanjeni stručni radovi o nekim SIJELO DRUŽBE «BRAĆA HRVATSKOGA značajnim datumima i zaslužnim osobama hrvatske ZMAJA» I ZNANSTVENI SKUP «HRVATSKE prošlosti. Čakovec. 25. obljetnici Križevačkog još jedan znanstveni skup. poglavito Stolova u Čakovcu. Sastanci s Braćom iz drugih stolova: Domjenak u gradu Ozlju u rujnu 2006. 40. Zmajska braća iz stolova Varaždin. 74 ZMAJSKE VIJESTI . okupili su se u topličkom. Zmaj Trešnjevački: 230. obaveznom dijelu Zmajskog stola Varaždin (Miroslav Klemm. studenoga 2006. Zmaja od Kune.Broj 1/2007. Zmaj Trešnjevački): sijela. Starom gradu članovi Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» na spomen devete obljetnice. Zmaja Garestinskog Polaganje vijenca na spomenik Hrvatskom jeziku u Varaždinskim toplicama . Poticaj podizanju spomenika koji krasi park u središtu grada dao je Ivan Rabuzin. Križevcima i Varaždinu. To su: Nina Lipljin sveučilišni profesor. Varaždin. pročelnik za prostorno uređenje i komunalne i Vilka Žiljaka. velikom požaru Varaždina 1776.4. održano je osam predavanja. Zmaj Krapinski IV. godine. proslavi 70. Varaždina. godine. osnivač Zmajskog Stola Varaždin i njegov prvi pročelnik.

Naš Zmajski Brat Rabuzin govorio je o tome u kraćem razgovoru za televiziju i radi ističući ponovo naše zmajsko geslo: Pro ari set focis Deo propitio! Nakon otvorenja izložbe Josipa Resteka u Varaždinu u čast Ivana Rabuzina. Na samom početku znanstvenog skupa je Tomislav Đurić. Zmajica od križevačkog Gornjeg grada). Izgubljeni grad. gluhonijemoj slikarici Jelki Struppi bar.ZMAJSKE VIJESTI . Zmaj Bokeljski). Hrvatski slikar. Značaj veleposjedničke obitelji Kiepach u Križevcima. 75 spravišća Vlasta Kliček. problemi varaždinskog urbanizma. Vrijedna crkvena baština Topličkog kraja. Ova je izložba bila prilika da se javnost ponovo upozna s radom naše časne Družbe. Četrnaest slika temperom na papiru s nazivom «Križni put» vlasništvo su našeg Zmajskog brata Ivana Rabuzina. Svoj domoljubni zanos iskazao je 2004. prikazao dvobroj knjižice «Hrvatske obljetnice 6/7» s objavljenim predavanjima s prošla dva sijela. Sijelo i znanstveni skup u Varaždinskim Toplicama održani su u prilog tome. Uz brojne vrijedne knjige njegova zbirka sadrži i veliki broj slika i grafika hrvatskih i svjetskih umjetnika.Broj 1/2007. Zmaja Grebengradskog II. Zoran Homen. izložba slika akademskog slikara Josipa Resteka. Zmaj Čičanjski).-1985. te trima priločkim pjesmaricama (Ivan Zvonar. odajući posebnu počast Ivanu Rabuzinu koji je unatoč bolesti smogao snage uveličati ovu svečanost. Str. kandidatkinja pripravnica). Wolkensperg (Zoran Homen. te politika i znanost ili dva lica jedne monografije. Zdušno radi na očuvanju tradicionalnih vrijednosti našeg naroda i stoga je važan činitelj i njegove budućnosti. IZLOŽBA U ČAST BRATA IVANA RABUZINA. osamdesetoj obljetnici rođenja Miljenka Staničića (Nina Lipljin. O značaju Restekovih slika govorio je Miroslav Klemm. 4. 2007. Miroslav Klemm. Naš Zmajski Brat Ivan Rabuzin poznat je našoj kulturnoj javnosti i kao maran sakupljač hrvatske likovne baštine. Zmajsko sijelo i znanstveni skup u Varaždinskim Toplicama kojem je Zmajski Stol Varaždin ponovo bio dobar domaćin iznova su potvrdili značaj Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Zmaj Cernički). Gabrijel Horvat. Ta. političkih i javnih djelatnika Varaždina i posjetitelja muzeja otvorena je u Starom gradu u srijedu 3. . Zmaj Trešnjevački. Pozdravljajući doajena svjetskog naivnog slikarstva. svećenika varaždinske biskupije. Tomislav Đurić. godine darujući gradu Varaždinu 124 umjetnička djela za zbirku Moderne umjetnosti. ZMAJA GREBENGRADSKOG U nazočnosti članova naše časne Družbe. već više od stoljeća stara hrvatska društvena i kulturna ustanova djeluje pod geslom: PRO ARIS ET FOCIS. Ideje braće Radić u našoj pedagoškoj praksi. U povodu najvećeg kršćanskog blagdana Uskrsa izložbu su zajednički organizirali Stol Varaždinski i Gradski muzej Varaždin. dogradonačelnik Varaždina. Zmaja Grebengradskog II. Zmaj Cernički. Zmaj Garestinski. Nazočne je u ime Stola Varaždin pozdravio ravnatelj muzeja Branko Spevec. DEO PROPITIO! (za žrtvenike i ognjišta Božjom pomoći). 1905.. našeg Zmajskog Brata Ivana Rabuzina izložbu je otvorio akademski slikar Ivan Mesek. Naslovi radova koje su objavili Zmajevi Zvonimir Bartolić. Valentin Puževski i Ivo Zvonar bili su: Adrijanskog mora sirena Petra Zrinskog – što je to?. Ta će djela nakon preuređenja varaždinske sinagoge biti u stalnom postavu Galerijskog centra Varaždin. nedoličnom stanju dvorca Bisag i grobnice hrvatskog domoljuba baruna Corberona (Tomislav Đurić. Zapisi o smrti Nikole Zrinskog Kuršanečkog u rukopisnim poetskim zbirkama.

Zmajski stol u Vukovaru Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja» ustoličen je 21. Pročelnika za kulturu Antuna Pintarića. Domjenak u Blagovaonici Samostana u 13:00 sati Svetu misu je predvodio Zlatko Špehar. Meštra obredničara Zdravka Velentekovića. Zmaja Zelingradskog. 76 ZMAJSKE VIJESTI .. godine u prostorijama Franjevačkog Sa svečanosti proglašenja Zmajskog stola u Vukovaru . Polaganje vijenca kod Spomen križa na ušću Vuke u Dunar u 10:00 sati 3. Josipa Prpe. Zmaja Sovičkog. Meštra protonotara Ernesta Gnjidića. Župana županije Vukovarsko-srijemske Bože Galića. Zazmajenjem 18. uz nazočnost Velikog meštra Matije Salaja. pročelnika Zmajskog stola Požega Branka Mihalja. godine u prostorijama hotela Lav u Vukovaru. 8. Zmajskog stola Vukovar i Zmajskog stola Slavonski Brod. Štefice Šarčević. Meštra rizničara Vladimira Rukavinu. pročelnika Zmajskog stola Osijek i kuma Zmajskog stola Vukovar Antuna Tucaka. Zmaja Sigetskog III.Str. Zmaja Starovukovarskog. Svečana sveta Misa u crkvi svetih Filipa i Jakova u 11:00 sati 4. Zmaja Rakitsko- Kutjevačkog. godine u Viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu: Dražena Švagelja. svibnja 2006. popis uzvanika i zaduženja pojedine zmajske braće. 15. svibnja 2006. Meštra zmajskih stolova Marijana Liszta. Zmaja Siveričkog i Martina Miškovića. ZMAJSKI STOL U VUKOVARU Pročelnik: Dražen ŠVAGELJ. veljače 2006. Ružice Pšihistal. godine u prostorijama Zmajskog stola u Osijeku uz nazočnost zmajske braće s područja sve četiri slavonske županije. zmajska braća koja djeluju na području Vukovarskosrijemske županije i Gvardijan vukovarski. a u misnom slavlju je sudjelovao dječji zbor crkve «Svetih Filipa i Jakova» i zbor mladih. 4. Zmaja Vinkovačkog III. godine u prostorijama Ogranka Matice hrvatske Vinkovci zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije uputili su prijedlog Meštarskom zboru da donese odluku o osnivanju Zmajskog stola Vukovar Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». veljače 2006. Zmaja Svetoksaverskog. svibnja 2006. 3. 2. Ovom događaju prethodilo je niz sastanaka na kojima se navedeni događaj pripremao: 1. jer je uz njih s područja Vukovarsko-srijemske županije bio već ranije zazmanjen Stipan Mijok. dogovaraju detaljan program ustoličenja. Zmaja od Šokadije Vinkovačkog stekli su se uvjeti za ustoličenje Zmajskog stola u Vukovaru Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja».Broj 1/2007. gvardijan vukovarski. Zmaj Bački II. Zmajice od Mitnice. Zmaj Vinkovački III. 27. Okupljanje uzvanika u hotelu Lav u 9:30 sati 2. 9. zmajske braće i gostiju uz slijedeći: PROGRAM 1. saborskog zastupnika Petra Mlinarića. Zmajice Bosutske. Zmaja Dubravarskog. Svečanost Ustoličenja u Pstoralnom centru svetog Bone u 12:00 sati 5. godine u pastoralnom centru «Sveti Bono» u Vukovaru. dogovoreni su termini i okvirni program ustoličenja Zmajskog stola Požega. svibnja 2006.

Mr. prigodne duhovne pjesme.Opačić. svibnja 2006. sc. Nives Opačić predavanje pod naslovom Hrvatski jezik danas (Zadar. godine. lipnja 2006. godine. Kao i svake godine od osnivanja Zmajskog stola u Zadru. u Požegi. u prostorijama pastoralnog centra «Sveti Bono» u Vukovaru. potrebito ju je pažljivo čuvati i njegovati u svakodnevnom govoru i pisanju kako se ne bi izgubila u predstojećim . godine u prostorijama Franjevačkog samostana u slavonskog Brodu. Nives Opačić pod naslovom Hrvatski jezik danas. N. Nakon toga uslijedio je iznimno uspješan recital Junaci hrvatski nek smireno sniju koji je osmislila i uvježbala prof. govorila je o suvremenom položaju hrvatskog jezika. godine. sudjelovali su na izbornom sijelu glavnoga zbora Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». srpnja 2006. uz nacionalnu himnu. rujna 2006. provjeravaju izvršenje zaduženja i dogovaraju konačni protokol za svečanost ustoličenja. Članovi Zmajskog stola Vukovar 21. ZMAJSKI STOL U ZADRU Pročelnik: Josip FARIČIĆ.Broj 1/2007. Na kraju svečane akademije učenica Ana Dejanović pročitala je svoj prvonagrađeni rad u kojem je na izvrstan način obradila presjek nedavne hrvatske prošlosti uz zanimljive poruke mladim naraštajima za nacionalno svjestan i etički savjestan život u sadašnjem trenutku i u budućnosti. Svečana akademija održana je u Hrvatskoj kazališnoj kući. Str. travnja 2006. Opačić. svibnja 2006. Zmaj od Zapolja. listopada 2006. svibnja 2006. svibnja 2006. s posebnim naglaskom na opasnost nekritičkoga usvajanja brojnih tuđica. Članovi Zmajskog stola Vukovar 28. Budući da je jezična baština temelj kulturne baštine svakoga naroda. raspisan je natječaj za najbolji literarni rad za učenike srednjih škola Zadarske županije s temom Navik on živi ki izgine pošteno. istaknuta hrvatska lektorica. godine. Akademski zbor Sveučilišta u Zadru otpjevao je. 11. u viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. razmatrali su plan rada do kraja 2006.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i ove je godine obilježila obljetnicu mućke pogibije hrvatskog bana Petra Zrinskog i kneza Frana Krste Frankopana. Članovi Zmajskog stola Vukovar 25. travnja 2006. u prostorijama hotela Lav u Vukovaru. te Zamjenika i Bilježnika Zmajskog stola Vukovar. 3. bili su nazočni proslavi 25 obljetnice obnove župne crkve i izrade mozaika hrvatskih velikana. razmatrali su plan rada do kraja 2006. godine i izabrali Pročelnika.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja priredio je predavanje mr. u viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. Među prikupljenim radovima odabrani su najbolji. u Stražemanu. 27. Predavanje je održano u dvorani Matice hrvatske – zadar 3. 15. Dogovoreno je da na zazmajenje Zlatka Špehara idu članovi stola. sc. 3. Djelovanje ovog mladog Zmajskog stola uspješno se nastavlja. Članovi Zmajskog stola Vukovar 25. Zlata Derossi s učenicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II. zazmajen je Zlatko Špehar. u Viteškoj dvorani Zmajske kule nad Kamenitim vratima u Zagrebu. Nakon recitala ženska klapa Anima maris otpjevala je dvije prigodne pjesme. 27. U međuvremenu su 29. godine. posebice iz engleskog jezika. 77 samostana u Vukovaru zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije i Gvardijan vukovarski. zmajska braća koja djeluju na području Vukovarsko-srijemske županije sudjelovala na redovitom godišnjem sijelu Glavnoga zbora Družbe «Braća Hrvatskoga Zmaja». Mr. Članovi Zmajskog stola Vukovar.ZMAJSKE VIJESTI . istakla je N. Zmaj od Rave U Zadru tradicionalno obilježena obljetnica mučke pogibije bana Petra Zrinskog i kneza Krste Frana Frankopana (Zadar. Članovi Zmajskog stola Vukovar. godine. travnja 2006. bili su nazočni ustoličenju Zmajskog stola Požega. sc. bili su nazočni ustoličenju Zmajskog stola Slavonski Brod. Na svečanosti su bili nazočni članovi stola. lipnja 2006.

s. a održano je u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Vicko Zmajević. pročelnik Zmajskog stola u Zadru. U zborniku su objavljeni znanstveni prilozi mons. sc.sc. Miljenkom. posebno o značenju činjenice da je hrvatski jezik normiran još početkom 17. njegova ljubav prema čovjeku.) Zmajski stol u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja priredio je u Zadru i Pagu prikazivanje zbornika radova 400 obljetnicu prve hrvatske gramatike Bartola Kašića Pažanina isusovca.Str. dr. integracijskim procesima.. nadbiskup zadarski u miru te prof. općenito. Drage Šimundže Bog u hrvatskoj književnosti (Zadar. Pred brojnom publikom mons. Zmaja Bišćanskoga i vikara za postoral Splitsko-makarske nadbiskupije. Pag. Branimira Buturića i orguljaša Dragana Pejića s nekoliko skladbi iz hrvatske crkvene baštine.. dipl. 11. Marijan Oblak. svibnja 2006. Kašića. predvođenog č. sc. Drage Šimundže. koje se na različite načine umjetnički oslikava u književnosti. nadbiskup zadarski u miru. sc. nadbiskupa zadarskog.st. ali i posvemašnjoj globalizaciji. . Ugledni predavač dijelom je za predavanje crpio građu iz svojega Predstavljači zbornika o prvoj hrvatskoj gramatici B. ti procesi uz brojne pozitivne društveno-gospodarske efekte.) U organizaciji Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja u dvorani Matice hrvatske – Zadar 10. patera dr. generiraju i dvojbene pa čak i negativne posljedice za razvoj malih naroda i njihovih jezika kao značajnih odrednica identiteta. Prikazivanje zbornika radova 400 obljetnica prve hrvatske gramatike Bartola Kašića Pažanina isusovca (Zadar. nadbiskupa u miru i počasnoga člana Družbe Zmaja Svetokrševanskog. Zmaj Konavoski i dr. O knjizi. Stijepo Obad. među kojima se na poseban način istakla pjesma Bartulova himna. svibnja 2006. sc. Zmaj od Rave. Prikazivanje u Zadru organizirano je u sklopu Dana Zadarske županije. Prikazivanje je priređeno o župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u gradu Pagu. Šimundža nadahnuto je govorio o djelima hrvatskih književnika u kojima se u središnjem mjestu ističe Bog. Marijan Oblak. paški nadžupnik i domaćin skupa. mons. nadahnuto su govorili mons. mons. Zmaj od Rame. Prigodna izlaganja popraćena su glazbenim nastupom Žana Morovića. Zbornik radova uredio je Julije Derossi. Ivana Prenđe. 11. B. održano je predavanje Bog u hrvatskoj književnosti mons. obljetnice prve hrvatske gramatike Institutionum Linguae Illyricae Bartola Kašića. Prigodnu riječ uputili su gosp.. Marijana Oblaka. pokrovitelja priredbe i kanonik don Srećko Frka Petešić. listopada 2006. Ti su radovi prošireni podnesci sa znanstvenog skupa održanog u Zadru i Pagu 2004. te. 30. 78 ZMAJSKE VIJESTI . sc. prof. sc. Sanje Perić Gavrančić. te prof. 10. Palčić u ime poglavarstva Grada Paga. dr. Predavanje prof. Stijepo Obad. Na predstavljanju su govorili Ivo Grbić. Zbor je izveo nekoliko prigodnih skladbi. župan Zadarske županije. značenje vjere u svakodnevnom životu. 30. svibnja 2006. svibnja 2006. Program je upotpunjen nastupom mješovitog zbora paške nadžupe. dr.Broj 1/2007. povodom 400. listopada 2006. Vladimira Horvata i mr.. dr. župna crkva u Pagu dvosvešćanog djela Bog u djelima hrvatskih pisaca. Naime. Josip Faričić. D. iur. Ista knjiga prikazana je i u Pagu.

79 Sudjelovanje predstavnika Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja na hodočašću u Udbini povodom obilježavanja stradanja hrvatske vojske u bitci na Krbavskom polju 9. studenoga 2006. Šeparovića istaknuli su djelovanje Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te ukratko i sadržajno prikazani prilozi u zborniku radova. . D. Šeparović. rujna 1493. sc. Zmaj Korčulanski IV. O knjizi su govorili prof. obljetnice mučkog stradanja hrvatske prošlosti. 9. i predsjednik tijekom tekuće zmajske godine. Salečić Salona. Zmaj od Škabrnje i dr. u organizaciji zadarskoga Zmajskog J. zmajskim bratom Ivicom Matajiom. Hrvatskoga žrtvoslovnog društva te Julije Derossi. don Emil Bilaver. Z. Josip Faričić. Zmaj Konavoski.) Prof. sc. dr. rujna 2006. J. 18. sc.) na Hrvatsku. zbornika stola u Zadru iskoristili su priliku i za kraći susret sa radova Trećega hrvatskog žrtvoslovnog kongresa. rujna 1493. Ricov i J. Na kraju prikazivanja nastupili su književnici Duška Salečić Salona i Joja Ricov recitirajući i čitajući prigodne radove s tematikom žrtava u hrvatskom narodu. a osobito stradanja hrvatskog puka hrvatskog puka u Vukovaru i Škabrnji (Zadar. dr. Stijepo Obad. J.Faričić. Zmaj od Rave sudjelovali su u ime Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja na obilježavanju povijesne tragedije hrvatske vojske na Krbavskom polju 9. Dogovorena je načelna 15. Predstavnici Zmajskog prikazivanje knjige O žrtvama je riječ. J.Derossi. U uvodu je istaknuta misao blaženoga U maloj dvorani Hrvatske kazališne kuće Zadar 18. Derossi naglasio je važnost obilježavanja stradanja stola Družbe Braća Hrvatskog Zmaja održano je hrvatskoga naroda kako bi se na temelju te spoznaje objektivno i sveobuhvatno prosuđivale tragične situacije i izvukle odgovarajuće pouke za sadašnji i budući razvitak hrvatskoga naroda. Zmaj od Rame. sc.Derossi. Str. Sudionici prikazivanja knjige «O žrtvama je riječ» (Z. U nadahnutom i izrazito dobro prihvaćenom nastupu prof. dr. obljetnice mučkog stradanja hrvatskog puka u suradnja dvaju susjednih zmajskih stolova uz obvezu Vukovaru i Škabrnji. tijekom velikosrpske i velikocrnogorske agresije studenog 2006. Dan prije knjiga je prikazana u konkretnije realizacije u obliku jednoga predavanja Škabrnji. Na spomendan tragedije u Udbini je održano Lučić) koncelebrirano misno slavlje pred više tisuća hodočasnika.ZMAJSKE VIJESTI . i to na mjestu izgradnje buduće crkve hrvatskih mučenika. Zvonimir predstavnika zadarskog Zmajskog stola u Gospiću Šeparović. Alojzija Stepinca kako je Hrvatska žrtva velikih zala. palih za slobodu i S prikazivanja knjige «O žrtvama je riječ» neovisnost domovine.Broj 1/2007. predstavnikom Prikazivanje je upriličeno prigodom obilježavanje Zmajskog stola u Gospiću. Tijekom prikazivanja istaknuto je značenje Prikazivanje knjige O žrtvana je riječ prigodom osobnih žrtava i žrtava cijeloga naroda tijekom obilježavanja 15. Z. (Udbina.

moralne vertikale koja se nije savijala niti u najtežim trenutcima suvremene hrvatske prošlosti. u organizaciji zadarskoga Zmajskog stola Družbe Braća hrvatskog zmaja održano je predavanje pod naslovom Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja. ali i kao predsjednik zadarskog organka Matice hrvatske početkom 70-ih godina 20. sc. S. 80 ZMAJSKE VIJESTI . geografski i gospodarski aspekt masline. Ona je izvor maslinovog ulja. dr. Sveučilište u Zadru). Kolega opbradio je agrarni.Str. U prvom dijelu predavanja prof. Prof. sc. sc. parafrazirajući motiv iz Knjige postanka (Post.-2006. dr. A. S. sc. znanstvenika. Ulgedni predavači prof. sc. Škunca ukazao je na simboličkoliturgijsko značenje masline i maslinovog ulja te održao meditaciju pod naslovom Svježi maslinov list. Ante Kolege i dr. Stijepo Obad. sc. sc. Zmaj Konavoski i pročelnik Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja (2001. odgojnim i kulturnim djelovanjem. istakli su da je maslina jedna od najznačajnijih agrokultura u primorskom dijelu Hrvatske. Jeronima u Istri i Dalmaciji. sc. Obad zadužio je generacije mladih hrvatskih povjesničara. zaštitnika Grada Zadra 24. fra Roberte Bernardina Škunce (Zadar. dr. studenoga 2006. S. nadasve.) Povodom obilježavanja blagdana Sv. Stijepo Obad. dr. a u drugom dijelu dr. a u kršćanstvu i drva života. studenoga 2006. 24. domoljuba i. studenoga 2006. dr. te višegodišnji pročelnik Zmajskog stola u Zadru Družbe Braća hrvatskog zmaja i predsjednik zadarskoga ogranka HKD Napredak. Predavanje pod naslovom Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja prof. Glavni laurenti ovogodišnje dodjele nagrada prigodom Dana Grada zadra bili su prof. navedeno je u obrazloženju nagrade. fra Robert Bernardin Škunca.) dobio nagradu Grada Zadra za životno djelo (Zadar. Zmaj konavoski i maestro akademik Pavle Dešpalj. sc. upriličena je svečana sjednica Gradskog vijeća Zadra na kojoj su dodijeljena priznanje istaknutim pojedincima i ustanovama. Prof.) U prepunoj dvorani Matice hrvatske – Zadar 27. fra B. Krševana mučenika. ante Kolega s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dr. Obad istakao se kao izvrstan sveučilišni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zadru (od 2003. S predavanja Maslina – drvo života i simbol Sredozemlja . Prof. ali i cijelu domovinu višedesetljetnim marljivim i predanim znanstvenim. Obad. jer im je osobno svjedočio primjerom humanista. nezaobilazne prehrambene namirnice i mističnoga sredstva u obredima kršćanskoga bogoslužja. st. studenoga 2006. jedan od vodećih hrvatskih liturgičara i višegodišnji provincijal franjevačke provincije Sv. a posebno i rodnoga dubrovačkog kraja. 27. dr. ali i svih drugih građana Zadra. dr. koja uz gospodarsko značenje ima i ulogu simbola Sredozemlja. sc.Broj 1/2007. uvelike je zadužio Zadar.

fra. Božina.Barem tri sijela Glavnoga zbora – Jurjevsko (travanj). kao što to predviđa Ordo Draconicus . Svečana dodjela zahvalnice dr.Održavati ostala događanja u Zmajskoj kuli . D. sc. studentica Sveučilišta u zadru i Zlatko Košta.ZMAJSKE VIJESTI .Redovito održavati sijela svih redovnih i povremenih tijela Družbe. sc. srpnja do 1. 81 8. Do kraja zmajske godine privesti kraju osnivanje preostala tri zmajska stola – u Virovitici. Tijekom ljeta organizirati zajednički domjenak svih članova Družbe 5. S. Osobito je važna djelatnost zmajskih stolova – oni trebaju što cjelovitije realizirati postavljene godišnje planove. Str. Između dva dijela predavanja održan je prigodni recital u kojem su sudjelovali Dolores Barić. 2. Oživjeti Stari grad u Ozlju – organizirati subotom susrete zmajskih stolova iz svih dijelova Hrvatske. 6-12) o Noi i potopu čiji je svršetak najavila golubica noseći u kljunu svježi list masline. fra Bernardinu Škunci Zahvalnicu Zmajskog stola u zadru Družbe Braća Hrvatskog Zmaja u znak zahvalnosti za višegodišnji samoprijegoran rad na čast i u službi zadarskoga Zmajskog stola kao i cijele Družbe BHZ. u povodu osnivanja Družbe (studeni) i u povodu obnove Družbe (lipanj) . Mičića i I. U tome im više treba pomagati središnjica Družbe. Na kraju predavanja prof. rujna) – svaki mjesec braći poslati programe s rasporedom predavanja i drugih događanja . Zmaj Konavoski. ZMAJSKOJ GODINI 1. Velimir Deželić – autobiografski zapisi (u dvije knjige) . Robertu Barnardinu Škunci PRIJEDLOG OSNOVNOG PLANA DJELOVANJA DRUŽBE U 599. Uspješnije poraditi na aktiviranju i boljem radu svih kulturnih zborova i sekcija 3. Uz Zmajske vijesti i drugih prigodnih izdanja. Što kvalitetnije obdržavati redovite djelatnosti: . Napisati i izdati i manju povijest Ozlja .Prema potrebi redovito organizirati žalobne domjenke za umrlu braću 2.Broj 1/2007. Bavčevića. Pogotovo se moraju aktivirati oni stolovi koji trenutno slabije djeluju. Pojačati naknadničku djelatnost i organiziranje znanstvenih skupova. Bjelovaru i Sisku 4. glumac Kazališta lutaka zadar čitajući pjesme i kraće priloge o maslinama T. dr. sc. nakon kraćeg uvodnika uručio je dr. 3.Održavati domjenke svake srijede u Zmajskoj kuli (osim od 15. Čakaviana Croatica. Povijest Družbe. pokrenuti izradu i izdavanje tri kapitalna izdanja: 1. Meštrića. Stijepo Obad.

bisti i drugih spomenika 8. za komendatora Zmaj Hrašćanski od Sv. Zmaj Velikotaborski II. . Jurja u Trnju i za preceptora Zmaj Velikotaborski II. Zmaj Starovukovarski. te još veću pozornost pokloniti primanju novih. Zmaj od Krmpota. Zmaj Vlaškovuličanski. Obnoviti ili izraditi replike (uz nova rješenja) svih insignija Družbe 13. Voditi politiku i stalnu brigu za stabilno i sigurno financiranje Družbe. što se prvenstveno odnosi na obnovu i modernizaciju infrastrukture objekta 12. a razgovarano je i o drugim pitanjima iz djelovanja Družbe. Juraj Kolarić. a članovi su ona časna braća kojima je Glavni zbor Družbe izglasovao najviše zmajsko odličje . uz široke konzultacije s konzervatorima i drugim stručnjacima. (zadnja dva brata još će trebati potvrditi svoj pristanak. od mogućih sedam.. Započeti pripreme za izradu koncepcije i projekta državnog muzeja Zrinskih i Frankopana. Što djelotvornije surađivati s drugim građanskim udrugama. a u skladu s našim pravilima i potrebama. Do listopada 2008. Sada su to zmajska braća: Ante Krmpotić. Aleksandar Šir. . prisustvovalo je petero braće.Str. Pažljivo revidirati dosadašnji sastav našega članstva.Zlatnoga zmaja. te trošiti sredstva s mogućnostima. 6. Izvršiti pripreme za podizanje dva spomenika od nacionalne vrijednosti: kralju Zvonimiru u Kninu.KANCELAR KAPITULA ZLATNOGA ZMAJA Nakon više odgoda .. Prema Ordo Draconicus Kapitulom predsjeda Veliki meštar. Kod toga valja uspostaviti što djelotvorniju suradnju s institucijama vlasti i povećati broj donatora. jer nisu bila nazočna izboru). Izvršiti sve pripremne radnje za dobivanje lokacijske dozvole. 11. mahom mlađih članova (uz poštivanje numerus klaususa) 10. U suradnji s Gradom Zagrebom realizirati izrađene projekte i troškovnike za obnovu Zmajske kule nad Kamenitim vratima. travnja 2007. Jurja u Trnju. 82 ZMAJSKE VIJESTI . Pripremiti projektni zadatak s jasnom budućom namjenom Ozlja. održati petnaestak izložbi slika velikih hrvatskih slikara i naše braće Ivana Večenaja i Mije Kovačića u raznim galerijama u Hrvatskoj 9. Predano nastaviti s poslovima obnove Staroga grada u Ozlju. POSLJEDNJA VIJEST ZMAJ KLOKOČKI V. Za novi mandat za kancelara Kapitula jednoglasno je izabran Zmaj Klokočki V. najvišeg i najuglednijeg tijela Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja. ustanovama i institucijama. Milovan Petković. Đuro Deželić.Broj 1/2007. te potencijalnim investitorima i donatorima. Prvom sijelu Kapitula. održano je u Zmajskoj kuli u Zagrebu sijelo Kapitula Zlatnoga Zmaja. te Zrinskim i Frankopanima u Čakovcu 7. te ubrati članarinu od svekolike braće i sestara 14. Zmaj Hrašćanski od Sv. U organizaciji Matice i zmajskih stolova diljem Hrvatske podići više od 10 spomen-ploča. i Matija Salaj. Na sijelu je također zaključeno da se izradi poslovnik Kapitula. Intenzivirati radove na obnovi infrastrukture i druge neophodne radove za redovito održavanje ovog spomenika od nacionalnoga značaja. Zmaj Klokočki V. 11.

Na suradnji se unaprijed zahvaljujemo. Ovo izvješće koje je pred Vama sigurno ima i mnogo manjkavosti i netočnosti. Tako će nam slijedeće godišnje izvješće biti kvalitetnije i kompletnije. U ovo smo izvješće unijeli ono za što smo znali. 83 OBAVIJEST I MOLBA DUŽNOSNICIMA DRUŽBE Ovim Zmajskim vijesti zapravo se uvodi tiskanje godišnjeg izvješća Družbe za svaku zmajsku godinu. a na eventualne fotografije zabilježili što je na njoj i kada je snimljena. .Broj 1/2007. pročelnike sekcija. druge dužnosnike. Bilo bi najbolje ako biste odmah nakon svakog događanja o tomu napisali kratki članak. odnosno za koja događanja je sačuvana dokumentacija. Stoga već sada molimo sve dužnosnika Družbe (članove Meštarskog zbora. te osobito pročelnike zmajskih stolova) da skupljaju i čuvaju dokumentacije o svim događanjima tijekom zmajske godine.ZMAJSKE VIJESTI . To sve valja arhivirati i čuvati do kraja ožujka. Str. kada sve materijale treba dostaviti u Zmajsku kulu u Zagrebu. Zbog toga se ispričavamo i uvjeravamo Vas da ništa od toga nije učinjeno hotimice ili s namjerom.

. 84 ZMAJSKE VIJESTI .Str. Tiskano u Hrvatskoj. 500 primjeraka.Broj 1/2007. 2007. Besplatni primjerak. .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful